Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 13. 11. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.947

Izbor direktora policije FBiH

Dragan Luka~
umjesto Zlatka Mileti}a
2. strana

Sinan Ali} uo~i izbora predsjednika HKBiH

Jovanovi}, Sadikovi} ili Sekuli}
Sporazum dva HDZ-a

5. strana

^ovi} i Ljubi} zajedno

za tre}i entitet
Nastavljeno su|enje Ramizu D`aferovi}u

DANAS PRILOG

4. str.

Saslu{an biv{i direktor ZPP-a
6. strana

U @I@I
Inicijativa za ustavne reforme BiH

2

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Izbor direktora policije FBiH

Dragan Luka~
umjesto Zlatka Mileti}a
Moji planovi za rad u Upravi policije FBiH ve`u se za nastavak realiziranja projekta profesionalne i depolitizirane policije, kazao je Luka~
Dragan Luka~, {ef Odjela za za{titu osoba i objekata dr`avne Agencije za istrage i za{titu i nekada{nji pomo}nik direktora te agencije, imenovan je kandidatom za novog di re kto ra Upra ve po li ci je FBiH. Odlu~io je to ju~er Nezavisni odbor za selekciju, izbor i nadzor rada direktora Uprave policije FBiH, nakon skoro {estosatne sjednice u Sarajevu. - Nezavisni odbor je nakon pisanog testiranja i intervuja sa svim kandidatima sa {est glasova za, u prvom krugu odlu~io da Dragana Luka~a imenuje kandidatom za novog di re kto ra Upra ve po li ci je FBiH, kazao je nakon sjednice ovog sedmo~lanog nezavisnog tijela koje bira Parlament FBiH njegov predsjedavaju}i Sead Selman. {to eventualno nije dobro da promijeni nabolje. - Nastojat }u da federalni UP postane bh. FBI, jer to je njegov koncept koji je u tom pravcu projiciran 1994. godine formiranjem Federacije BiH, naglasio je Luka~. Selman je kazao da su sva ~etiri kandidata koja su pristupila pisanom i usmenom testiranju u okviru konkursne procedure za izbor i imenovanje direktora federalne policije, koju provodi Nezavisni odbor, bila izuzetno kvalitetna i da su presudile finese.

Damir Ma{i}

Salmir Kaplan

Prijedlog koji nudi

dobra rje{enja
Me|unarodni forum za demokratske studije i Evropski program Nacionalne fondacije za demokraciju iz Washingtona sa~inili su izvje{taj koji nailazi na pozitivne odjeke
Bosna i Hercegovina ima prednosti i mogu}nosti koje mnoge zemlje sa sli~nim problemima nemaju: okru`ena je demokratskom Evropom i ima dobre izglede za ~lanstvo u Evropskoj uniji. To predstavlja svjetlo na kraju tunela za gra|ane BiH koji su ~itavu jednu generaciju izolirani od glavnih europskihtokova. Izglednost~lanstva u EU daje doma}im i stranim akterima posve}enim uspostavljanju funkcionalne BiH prednost i sredstva za postizanje tog cilja. EU i SAD bi trebale obnoviti svoju predanost u pru`anju pomo}i gra|anima BiH ka postizanju funkcionalne demokratije koja }e slu`iti svim gra|anima, zaklju~ak je netom objavljenog izvje{taja Me|unarodnog foruma za demokratske studije i Evropskog programa ugledne ameri~ke NED fondacije. BiH, kao najbolju opciju koja bi zamijenila postoje}e tro~lano Predsjedni{tvo sa rotiraju}im mjestom predsjedavaju}eg“ . Neophodni su djelotvorni i transparentni mehanizmi kako bi se javni resursi za{titili od politi~ke zloupotrebe, jedna od va`nih kvalifikacija izre~enih u ovom dokumentu. Reforme bi osigurale da dr`ava BiH ima ovlasti i kapacitete da se nosi sa procesom euroatlantskih integracija kroz ustavne i zakonske mehanizme. Konkretno, to bi mogla biti evropska klauzula, ali i potpuno razgrani~enje vlasti na dr`avnom, entitetskom i ni`im nivoima, te ograni~avanje entitetskog glasanja. Tako|er, to zna~i i formiranje ili vrhovnog ili u potpunosti funkcionalnog ustavnog suda.

Lisak odustao
Dragan Luka~: Borba protiv svih vrsta kriminala

Okon~anje procedure
Luka~ je u izjavi za medije na gla sio da sva ka ko tre ba sa~ekati da se okon~a procedura izbora direktora federalne policije, kako je to Zakonom o unutra{njim poslovima FBiH predvi|eno. Naglasio je da }e mu, kad preuzme du`nost, prioritet biti borba protiv svih vrsta kriminala. - Za mene to nije nov posao, jer sam prije osam godina bio v.d. direktora UP FBiH, koja je tad i osnovana, tako da se moji planovi za rad u Upravi policije FBiH ve`u za nastavak

Dobre smjernice
Damir Ma{i}, glasnogovornik SDP-a BiH, istakao je zadovoljstvo jer je “me|unarodna javnost nakon niza neadekvatnih rje{enja za BiH opet na ispravan na~in po~ela tretirati pitanje reforme Ustava, ali i rje{avanje klju~nih problema koji su prepreka svima nama u BiH“ . “SDPBiH u potpunosti podr`ava svaku pozitivnu pri~u koja ide u pravcu rje{avanja klju~nih problema u BiH“ kazao je Ma{i} isti~u}i da , izvje{taj daje “dobre smjernice, ali rje{avanje goru}ih problema i dalje itekako zavisi od politi~ke volje u na{oj zemlji. SDP }e u~estvovati u parlamentarnoj ve}ini isklju~ivo ondje gdje je mogu}e formirati programsku koaliciju ~iji }e cilj biti funkcionalna BiH.” Sli~an stav ~uo se i iz SDA ~iji je glasnogovornik Selmir Kaplan kazao da je izvje{taj pozitivan podsticaj za reforme. - Ustav je problem svih problema u BiH, rekao je Kaplan, nagla{avaju}i da SDA o~ekuje da “novu vlast u BiH formira koalicija sa~injena od {est stranaka, koje }e raditi na funkcionalnijoj BiH, za {to ima signala na svim stranama“ .
V. SELIMBEGOVI]

Klju~ne reforme
Kao {to je Oslobo|enje pisalo, dokument prepoznaje krucijalne doma}e probleme i nudi mogu}nosti za reforme ne samo Ustava BiH nego i dijelova sistema uprave na na~in koji bi omogu}io dr`avi da kona~no efikasno slu`i gra|anima. Jedan od najva`nijih momenata iz izvje{taja je i obaveza da proces reformi bude podvrgnut obimnoj javnoj raspravi s uklju~ivanjem doma}ih eksperata i radnih grupa Parlamenta BiH. Elementi trenutnih ustavnih odredbi koji kr{e me|unarodne obveze, ugro`avaju financijsku odr`ivost javnog sektora ili omogu}avaju blokadu sistema odlu~ivanja, te tako nanose {tetu svim gra|anima BiH, bili bi revidirani, stoji u ovom dokumentukojiprecizira i da se postoje}e odredbe za koje je utvr|eno da kr{e Evropsku konvenciju o ljudskim pravima moraju ukloniti iz Ustava. BiH bi uskladila svoj Ustav sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava u slu~aju izbora ~lanova Predsjedni{tva BiH, a u~esnici na sastanku ~iji je rezultat ovaj izvje{taj su izrazili “kvalificiranu podr{ku za jedinstveno simboli~no Predsjedni{tvo

realiziranja projekta profesionalne i depolitizirane policije kroz UP i uz pomo} federalnog Ministarstva unutra{njih poslova. Taj rad }e biti fokusiran na realiziranje nadle`nosti UP-a koje se odnose na problematiku organiziranog kriminaliteta, a to je u ovom momentu i najozbiljniji problem u FBiH. Mislim da }emo se fokusirati na to da UP u punom ka pa ci te tu preu zme na dle`nosti u toj oblasti i opravda o~ekivanja gra|ana ove zemlje, kazao je Luka~. On je dodao da }e odre|enih inovacija u unutarnjoj organizaciji UP-a biti, ali da }e nastojati da sve {to je dobro u njenom radu bude unaprije|eno, a ono

For mal no-pra vne uvje te konkursa je nakon otvaranja koverti sa aplikacijama zadovoljilo pet kandidata, ali su testiranju pristupila ~etvorica. Osim Luka~a, odazvali su se Rafaelo Pivi}, policijski komesar Livanjskog kantona, Drago Vukoja, policijski komesar Srednjobosanskog Kantona i @eljko ]ori}, na~elnik ureda Grani~ne policije BiH Jug–^apljina. Testiranju se nije odazvao Sead Lisak iz Grani~ne policije BiH. Odbor je ranije utvrdio da drugi uzastopni mandat aktuelnom direktoru UP FBiH Zlatku Mileti}u isti~e 28. novembra, kad }e tu du`nost preuzeti nje gov za mje nik Sa mir D`ebo, do kona~nog imenovanja novog direktora.
S. [EHER^EHAJI]

V I J E S T I

Posjeta Cecilije Malmström BiH

Nemojte zloupotrijebiti bijeli Schengen
Komesarka EU za unutra{nje poslove Cecilija Malmström izjavila je ju~er na pres-konferenciji tokom posjete Sarajevu da je odobravanje bezviznog re`ima za gra|ane BiH povijesna i va`na odluka, ali da je tokom njene primjene va`no sprije~iti slu~ajeve zloupotrebe. “Nemojte je zloupotrijebiti, molim vas. Ako Evropska komisija smatra da postoji sistematsko zloupotrebljavanje viza, liberalizacija viznog re`ima se mo`e povu}i“, upozorila je Malmström. Ocijenila je da je odluka o ukidanju viza rezultat napornog rada ljudi i vlasti u BiH, {to je ubrzalo zna~ajne reforme u zemlji i pribli`ilo je evropskim standardima u oblasti pravosu|a, slobode i sigurnosti, S obzirom na slu~ajeve zloupotrebe vizne liberalizacije u nekim drugim zemljama koje su ranije dobile viznu liberalizaciju, uspostavljen je mehanizam monitoringa da si se sprije~io rizik zloupotreba.

Na mogu}nosti, ali i ograni~enja koja donosi vizna liberalizacija, upozorio je i predstavnik belgijskog predsjedni{tva EU Melchior Wathelet, koji je naglasio da “gra|ani BiH zaslu`uju da znaju istinu“. Govore}i na predavanju studentima Fakulteta politi~kih nauka o temi Evropa bez granica, Malmström je kazala da se nada da je vizna liberalizacija tek po~etak puta koji }e zavr{iti punopravnim ~lanstvom BiH u EU. “Puni ideal Evrope nije ostvaren dok ne budu sve zemlje u istom prostoru“, kazala je Malmström. Malmström se tokom dana sastala s predsjedavaju}im Vije}a ministara BiH Nikolom [piri}em, te dr`avnim ministrima sigurnosti i pravde Sadikom Ahmetovi}em i Bari{om ^olakom.

OSLOBO\ENJE godine subota, 13. novembar 2010.

U @I@I

3

Bosna i Hercegovina nakon ukidanja viza
Biometrijski paso{ otklju~ava sva {engenska vrata, ali samo za turisti~ki boravak jednom u {est mjeseci, bez prava na rad ili azil
Kako je i najavljeno, samo tri dana nakon dono{enja odluke o ukidanju viza u na{u zemlju do pu to va li su Ce ci lia Mal mström, evropska komesarka za unutra{nje poslove, i Melchior Wathelet, dr`avni sekretar za migracije i azil Belgije (predsjedavaju}a EU). Cilj njihove misije je detaljnije upoznavanje nadle`nih dr`avnih organa sa njihovim obavezama u pogledu po{tivanja strogih uslova pod kojima su {engenska vrata otvorena i za gra|ane BiH.

Strogo kontrolisana

sloboda kretanja
Zemlje dostupne bez viza
Dr`ave u koje }e gra|ani BiH mo}i da putuju bez viza: Austrija, Belgija, Bugarska, Kipar, ^e{ka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njema~ka, Gr~ka, Ma|arska, Island, Italija, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Mal ta, Ho lan di ja, Norve{ka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slova~ka, Slovenija, [panija, [vedska i [vajcarska.
Na{a posla: Redovi za biometrijski paso{

Balkan pod lupom
Naime, istog dana kada na snagu stupa odluka o ukidanju viza, po~inje vi{estruka kontrola po{tivanja preuzetih obaveza. O tome }e Evropska komisija svakih {est mjeseci podnositi iz vje {taj Vi je}u mi nis ta ra i Evrop skom par la men tu. U slu~aju zloupotrebe, Evropska unija je pripremila niz adekvatnih odgovora, uklju~uju}i i ponovno uvo|enje viza. Obaveznoj kontroli bi}e podvrgnute sve zemlje zapadnog Balkana, a ne samo BiH i Albanija. Uosta-

lom, to je i bio uslov da Francuska, Holandija i jo{ neke dr`ave EU uop{te pristanu na ukidanje viznog re`ima. Povod je bila navala emigranata iz Srbije i Makedonije, koji su neposredno nakon pro{logodi{njeg ukidanja viza zatrpali azilantske {altere u Bruxellesu. Ujedinjena Evropa strahuje da bi se nakon 15. decembra jednako mogli pona{ati gra|ani BiH i Albanije, a naro~ito Kosova, za koje vizni re`im ostaje na snazi. Zbog toga je MUP Srbije i ne ~ekaju}i stupanje na snagu odluke o monitoringu po~eo hap{enja policajaca i drugih resor nih slu`be ni ka ko ji su gra|ane Kosova fiktivno prijavljivali na srbijanskim adresama i tako im omogu}avali dobijanje biometrijskog paso{a, koji je osnovni uslov za slobodno putovanje u sve evropske zemlje izuzev Velike Britanije i Irske.

Mi nis tar si gur nos ti Sa dik Ahmetovi} je jo{ u Bruxellesu najavio po~etak opse`ne medijske kampanje radi upoznavanja gra|ana BiH s onim {to im donosi ukidanje viza. Na vrhu liste tih informacija je ona da

im biometrijski paso{ otvara sva {engenska vrata za tromjese~ni turisti~ki boravak jednom u {est mjeseci, ali bez prava da u zemljama [engena borave ili ra de. Ta ko|er, re al no je o~ekivati da }e, kao i do sada,

Bez garantnog pisma, ali...
Na ulazu u {engenski prostor od gra|ana se mo`e tra`iti precizan cilj putovanja i adresa boravka. Ako je putovanje turisti~ko, mo`e biti zatra`ena rezervacija hotelskog ili drugog smje{taja. Za putovanje u posjetu ro|acima ili prijateljima koji `ive u {en gen skim ze mlja ma ni je potrebno garantno pismo, ali za svaki slu~aj treba znati precizne podatke o osobi kod koje se ide i adresa na kojoj }e se boraviti tokom te posjete.

na svim grani~nim prelazima prema EU gra|ani BiH biti podvrga va ni te me lji toj kon tro li, kako ispravnosti putne isprave, tako i, recimo, posjedovanja validnih kreditnih kartica ili gotovine, jer {engenska vrata i dalje ostaju zatvorena za sve Bosance i Hercegovce praznog nov~anika.

Na{a posla
[to se nadle`nih vlasti na{e zemlje ti~e, one, za divno ~udo, ovoga puta nisu bile iznena|ene mjesecima najavljivanim doga|ajem, s pravom nazvanim istorijskim. Zato biometrijskih paso{a ima dovoljno, a to {to hiljade ljudi u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli i drugim gradovima {irom BiH ve} tri-~etiri dana satima ~ekaju u stotinama metara dugim redovima nije ni{ta drugo nego - na{a posla.
D. S.

Neboj{a Radmanovi}

Izetbegovi} - Har~enko

Ahmetovi} - Moore

Valentin Inzko

Susret s ^urkinom i Grantom
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} sastao se ju~er sa stalnim predstavnicima pri Ujedinjenim nacijama, Ruske Federacije Vitalijem ^urkinom i Velike Britanije Markom Lyallom Grantom. Tokom sastanka razmijenjena su mi{ljenja o radu Vije}a sigurnosti UN-a, s posebnim akcentom na ~lanstvo Bosne i Hercegovine u ovom organu. Posebna pa`nja posve}ena je predstoje}em predsjedavanju na{e dr`ave Vije}em sigurnosti Ujedinjenih nacija, po~etkom naredne godine.

^estitka Dmitrija Medvedeva
^lanPredsjedni{tva BiH BakirIzetbegovi} primio je ju~erambasadoraRuskeFederacije u BiH Aleksandra Bocana Har~enka. Har~enko je Izetbegovi}u prenio ~estitku predsjednikaRuskeFederacijeDmitrijaMedvedeva za izbor na du`nost ~lana Predsjedni{tva, te mu i li~no po`elio mnogo uspjeha u predstoje}em mandatu. Na sastanku je razgovarano o proteklim izborima, te bilateralnimodnosima BiH i RuskeFederacije. Oba sagovornika su istaklava`nost ve} ostvarenih kvalitetnihpoliti~kihodnosa, ali i potrebu da se ulo`e dodatni napori kako bi ekonomski odnosi dvije zemlje bili unaprije|eni.

Dobra saradnja s OHR-om
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} primio je ju~er prvog zamjenika visokogpredstavnika i supervizora za distrikt Br~ko Rodericka Moorea. Moore je zahvalio Ahmetovi}u na izvanrednoj saradnji koja postoji izme|u OHR-a i ovog ministarstva. “Uvjerio sam ga da je ja~anje vladavine prava jedan od prioriteta OHR-a i da }e se saradnja s ovim ministarstvom nastaviti u godinamakojedolaze“ kazao je Moore. Dodao je , da je iskazaopotpunupodr{kuministru za rad Ministarstva u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i ratnih zlo~ina.

Prestati napadati dr`avu
Predstavljaju}i svoj ~etvrti izvje{taj Vije}u sigurnosti UN-a, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko kazao je da kako se pribli`ava 15. godi{njica Daytona da posljednje ~etiri godine nisu pratile napredak koji je postignut tokom 11 godina koje su im prethodile. Istakao je da razlog tome le`i u ~injenici da su “nacionalisti~ki programi“ po~eli prevladavati nad “saradnjom i kompromisom“. Apelirao je na to da se stavi ta~ka na “verbalne napade protiv dr`ave“ i na politiku ~iji je cilj sprije~iti institucije BiH da slu`e gra|anima.

4

DOGA\AJI

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA

Sporazum dva HDZ-a

Covi} i Ljubi}

Vjerujemo kako }emo kroz hrvatsku federalnu jedinicu povezati teritorije BiH gdje `ive Hrvati - diskontinuitet teritorija - {to smo definisali u Kre{evskoj deklaraciji i Prudu

zajedno za
tre}i entitet

Mi `elimo teritorijalni preustroj BiH, a nikako podjelu zemlje. Siguran sam kako je ovo prijedlog na koji bo{nja~ka i srpska strana nemaju nikakvoga prigovora, tvrdi ^ovi}

^ovi} - Ljubi}: Postizborna koalicija na svim razinama

Dragan ^ovi}

predsjednik HDZ-a BiH

DOBAR

LO[

ZAO

MICHAEL TATHAM
Korupcija je problem koji odbija ili usporava strane investicije u Bosni i Hercegovini. Za zemlju kao {to je BiH, primijetio je u intervjuu za Oslobo|enje britanski ambasador, jako je va`no da to uo~i i po~ne djelovati kako bi investitorima postala privla~na. Vrijedi poslu{ati ovaj savjet.

Ustavna i institucionalna jednakopravnost Hrvata u BiH mo`e se osigurati samo reformom Ustava i novom teritorijalnom organizacijom zemlje koja }e uklju~ivati utemeljenje federalne jedinice s hrvatskom ve}inom koja }e, pak, u sebi sadr`avati trodiobu vlasti na zakonodavnu, izvr{nu i sudbenu. Navodi se to u sporazumu o zajedni~kom nastupu oko svih klju~nih pitanja za hrvatski narod u BiH koji su ju~er u Mostaru potpisali predsjednici HDZ-a 1990 i HDZ-a BiH Bo`o Ljubi} i Dragan ^ovi}.

U sporazumu se dalje navodi kako se potpisnici obavezuju da }e se zajedni~kim i usugla{enim djelovanjem zalagati za izmjenu Izbornog zakona koji }e hrvatskom narodu u BiH osigurati izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u svim tijelima i na svim razinama vlasti u BiH.

Povratak Kre{evu
- Strane se obavezuju da }e se u procesu pregovora o ustavnim reformama pridr`avati osnova i na~ela Kre{evske deklaracije, te osigurati apsolutnu ustavnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva konstitutivna naroda u BiH u teritorijalnom i institucionalnom pogledu. Strane su suglasne da se ovakva ustavna jednakopravnost hrvatskog naroda mo`e osigurati samo reformom Ustava i novom teritorijalnom organizacijom koja }e uklju~ivati utemeljenje federalne jedinice s hrvatskom ve}inom koja }e u sebi sadr`avati trodiobu vlasti na zakonodavnu, izvr{nu i sudbenu, stoji u prvoj to~ki potpisanog sporazuma.

IZBORI Bo{njaci su nam izabrali ~lana Predsjedni{tva BiH, a Srbi dopredsjednika RS-a, rekao je Ljubi}, te istaknuo kako je to i razlog okupljanja politi~kih predstavnika Hrvata
Tako|er, ovim je sporazumom dogovorena i postizborna koalicija dva HDZ-a na svim razinama vlasti u BiH.

SIPA
Pripadnici SIPA, koji su anga`irani na za{titi Suda BiH, dopustili su pijanom policajcu Budimiru Panti}u iz CJB-a Isto~no Sarajevo da fizi~ki napadne snimatelja TVSA Zorana Roi}a dok je obavljao svoj posao. Ovo je drugi incident u javnom prostoru Suda u posljednjih godinu i po, koji ide na du{u SIPA-e, ali valja naglasiti i da je CJB Isto~no Sarajevo reagirao promptno.

Poslijedejtonsko stradanje
Predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} je kazao kako je hrvatska pozicija u BiH alarmantno ugro`ena ustavnim rje{enjima iz Daytona, te kako ne}e dopustiti da se u|e u novi izborni proces prije izmjena Izbornoga zakona BiH. - Ugro`avanje Hrvata je, nakon potpisivanja Daytona, nasFoto: D`enan KRIJE[TORAC

SULEJMAN MULAOMEROVI]
Dokumentarni film nastao na osnovu ratnih snimaka iz opkoljenog Gora`da premijerno je, nakon Sarajeva, prikazan i u gradu na Drini. Rije~ je o potresnom svjedo~anstvu koje je Mulaomerovi}, kao snimatelj tada{nje TVBiH, zabilje`io u razorenom gradu.

tavljeno neprincipijelnim promjenama tog sporazuma i ~itavom politi~kom praksom koja je eskalirala nakon ovih izbora kada smo po drugi put dobili nelegitimnepredstavnike u najvi{im organima vlasti u dr`avi i u RS-u. Bo{njaci su nam izabrali ~lana Predsjedni{tva BiH, a Srbi dopredsjednika RS-a, rekao je Ljubi}, te istaknuo kako je to i razlog okupljanja politi~kih predstavnika Hrvata. Tako|er, dodao je kako o~ekuje da se ovom sporazumu priklju~i i HSPBiH. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} je, tako|er, kazao kako je zajedni~ka opredijeljenost dviju stranaka osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost Hrvata s ostalim konstitutivnim narodima. - Osnova tih promi{ljanja je Kre{evska deklaracija i utvr|ivanje federalne jedinice s hrvatskom ve}inom koja }e imati izvr{nu, zakonodavnu i sudsku vlast. Mi `elimo teritorijalni preustroj BiH, a nikako podjelu zemlje. Siguran sam kako je ovo prijedlog na koji bo{nja~ka i srpska strana nemaju nikakvoga prigovora. Sasvim je sigurno kako ovakva BiH nije upravljiva, niti je vremenski odr`iva, niti je prihvatljiva Europskoj uniji, mi{ljenja je ^ovi}.
Jurica GUDELJ

VIJEST U OBJEKTIVU
Rukopisi Kur’ana
Historijski arhiv Sarajevo je ju~er u izlo`benom prostoru Hanikaha predstavio izlo`bu Rukopisi Kur’ana iz orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo. Iz rukopisne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo za izlo`bu su izdvojeni zna~ajniji rukopisi Kur’ana, d`uz’ova, kao i uzorci arapske kaligrafije (mesqovi). Autori izlo`be su Atif Mu{inovi} i Sejdalija Gu{i} iz Historijskog arhiva Sarajevo i Haso Popara iz Gazi Husrevbegove biblioteke. Izlo`bu je, pored autora, predstavio i akademik prof. dr. Esad Durakovi}.

MIRZA VARE[ANOVI]
Trener FK Sarajevo suo~en je sa prijetnjama, kako je rekao, nekada{njih ~lanova uprave kluba. Od njega se tra`ilo da otjera igra~e koji budu tra`ili platu. Vare{anovi} nije na to pristao i zbog toga se na{ao na meti. Stvar je vrlo ozbiljna i tra`i sveobuhvatnu istragu.

VIJEST U

BROJU

miliona maraka mjese~no gra|ani BiH odvajaju iz bud`eta za finansiranje vlasti u tehni~kom mandatu.

6,7

OSLOBO\ENJE godine subota, 13. novembar 2010.

INTERVJU

5

Sinan Ali}, v. d. predsjednik Helsin{kog komiteta za ljudska prava u BiH

Odluka: Jovanovi}, Sadikovi} ili Sekuli}
Dr`ava kona~no mora shvatiti da zakonska regulativa, po kojoj treba biti delo`iran kardinal Pulji}, nanosi ogromnu {tetu i stotinama drugih ~ija je imovina tako|e nacionalizovana, da ona ne valja i da je u suprotnosti sa pravom vlasni{tva Danas izbor predsjednika Helsin{kog komiteta
Razgovarao: Dragan STANOJLOVI]

• Stotina dana Va{eg v. d. mandata razvukla se na devet mjeseci. Za{to? - Procedura oko pronalaskakandidata i{la je veoma sporo, iako smo 15 dana nakon odr`ane sjednice Skup{tine imali kandidata kojeg je na svojoj konstituiraju}oj sjedniciprihvatio i Upravniodbor. Rije~ je o dr. Gaji Sekuli}u. U tim trenucima ja sam bio sretan jer sam bio ubije|en da }u ispo{tovati obe}anje dato Skup{tini - da }u u~initi sve da moj mandat v. d. predsjednika traje {to kra}e. Na`alost,to se nijedogodilo i objektivniproblemi na koje smo nailazili tuma~eni su na ko sve zna kakve na~ine, ali sve s jednim ciljem - diskreditovatiHelsin{kikomitet i njegovog osniva~a Sr|ana Dizdarevi}a. A nisu {tedjeli ni mene, etiketiraju}i me kao “~ovjekakojeg je Arkan volio“. Sve to govori da se sredstva nisu birala, {to je postalo normalno za bosanskohercegova~ku javnu kalju`u. Izdr`ali smo sve to i uspjeli u bitnome - nismo dozvolili nikome sa strane, ma ko to bio, da vodi kadrovsku politiku Helsin{kog komiteta za ljudska prava BiH. To pravo isklju~ivo pripada ~lanovima ove organizacije.

Put do nasljednika
• Ho}ete li u subotu dobiti nasljednika? - Vjerujem da ho}u i o tome }e odlu~iti Skup{tina. Ne vidim nijedan razlog, bez obzira na to {to su neki od ovog procesa poku{ali napraviti aferu, da Helsin{ki komitet za ljudskapravau BiH u subotune dobije svog predsjednika.

• Ko su kandidati? - Kandidati su Gajo Sekuli}, ]azim Sadikovi} i Vera Jovanovi}. Prije desetak dana od kandidature je odustala gospo|a Jasna Bak{i} - Mufti}. • Kako ste do{li do tih kandidata? - Odmah nakon Skup{tine krenuli smo u potragu za kandidatom. Problemi na koje smo nai{li primorali su nas da se za pomo} obratimo kompletnom ~lanstvu Helsin{kog komiteta u BiH. Ja sam ih pisano zamolio da se uklju~e u ovaj proces, koriste}i principe kandidature i samokandidature. Ova tri imena su rezultat kombinacije oba principa. Svi oni u proceduri imaju isti tretman. Upravni odbor nije pravio nikakvu predselekciju i Skup{tina }e imati mogu}nost da se opredijeli za jednog od tri kandidata koji }e se na}i na listi. Odluku o tome da li }emo novog predsjednika izabrati tajno ili javno donije}e Skup{tina. • Kako vidite ulogu Helsin{kog komiteta u narednom periodu? - Na ovogodi{njoj februarskoj sjednici Skup{tine usvojen je program rada Helsin{kog komiteta u BiH i on se realizuje. Nema tu nikakvih bitnih zaokreta. Jednostavno, Bosna i Hercegovina je dr`ava u kojoj }e trebati jo{ anga`mana svih onih koji rade na promociji i za{titi ljudskih prava. Helsin{ki komitet u BiH je samo jedna karika tog lanca. • Kakav je stav Helsin{kog komiteta o delo`aciji kardinala Vinka Pulji}a? - Ne mogu govoriti o zvani~nom stavu Helsin{kog ko-

INTERES U Bosni i Hercegovini uvijek se mo`e prona}i neki povod i neko ko }e se pozvati na ugro`ene nacionalne interese, {to, na`alost, jo{ donosi i neke benefite. Ili se oni o~ekuju

miteta BiH jer to nismo imali na dnevnom redu Upravnog odbora. Jedino mogu iskazati svoj li~ni stav. • Izvolite! - Zaista, zakoni u ovoj dr`avi, bez obzira na to kakvi su, moraju biti primjenjivani za sve. Selektivnost u njihovoj primjeni vodi u bezakonje i svjedo~i o neo zbi ljnoj i ne od go vor noj dr`avi. Ja mogu da razumijem situaciju u kojoj se na{ao kardinal Pulji} pa, ako ho}ete, i Katoli~ka crkva, jer obi~an ~ovjek sudski na log o de lo`aci ji kar di na la mo`e tuma~iti i kao udar na njegovu crkvu. Naprosto, poglavar Katoli~ke crkve u BiH delo`ira se iz imovine koja je vlasni{tvo te iste crkve. To samo govori kako je ovaj dr`avi neophodna zakonska regulativa koja }e regulisati problematiku nacionalizovane imovine. Sve se, vjerujem, moglo rije{iti na jedan druga~iji na~in, bez dramatizacije i politizacije. Ja iskreno sumnjam da bi sud istrajavao na zakonitosti da je nai{ao na sli~nu problematiku koja bi doticala reisa. Ne sla`em se sa onima koji su ovakvu sudsku odluku protuma~ili kao napad na Hrvate, kao {to je to u~inio jedan Hrvat koji se nalazi na poziciji direktora Narodnog pozori{ta u Sarajevu. To jednostavno predstavlja najprimitivniju instrumentalizaciju problema sa kojim se su sreo kar di nal Pu lji}. Dr`ava kona~no mora shvatiti da zakonska regulativa, po kojoj treba biti delo`iran kardinal Pulji}, nanosi ogromnu {tetu i stotinama drugih ~ija je imovina tako|e nacionalizovana, da

ona ne valja i da je u suprotnosti sa pravom vlasni{tva. • ^ini se da ba{ i ne dijelite mi{ljenje koje je nekidan o ovom slu~aju iznio Sr|an Dizdarevi}? - Ja stvarno ne znam kakvo je mi{ljenje iznio gospodin Dizdarevi}. Ako je njegovo mi{ljenje identi~no mome, onda smo na istoj talasnoj du`ini. A i ako nije, nikakav problem, jer normalno je da izuzetno komplikovan proces nacionalizacije i denacionalizacije nudi mogu}nost razli~itog promi{ljanja. Da je sve jednostavno, onda bi taj problem davno bio skinut sa dnevnog reda

Slijepa dr`ava
• Od samog hap{enja pa sve do njegovog izlaska iz srbijanskog zatvora bili ste na razne na~ine uklju~eni u slu~aj Ilije Juri{i}a. Mo`e li se na bilo koji na~in povu}i paralela izme|u odnosa dr`ave prema tom i, sada, slu~aju kardinala Pulji}a? - Mo`e samo u vidu konstatacije da ova dr`ava jednostavno ne prepoznaje probleme s kojima se susre}u njeni gra|ani, bez obzira na to da li je rije~ o pen zi oni sa nom po li caj cu ili aktuelnom kardinalu. [to je najgore, dr`ava ne ~ini ni{ta da te probleme rije{i. Mo`da to nekome i odgovara. Sve se mo`e ispolitizirati u dnevnopoliti~ke svrhe. U Bosni i Hercegovini uvijek se mo`e prona}i neki povod i neko ko }e se pozvati na ugro`ene nacionalne interese, {to, na`alost, jo{ donosi i neke benefite. Ili se oni o~ekuju.

TAKORE]I... NASILJE
Roditelj koji poslije razvoda ne po{tuje odluku nadle`nog organa o u~estalosti vi|anja djeteta sa drugim roditeljem vr{i nasilje nad djetetom i to je osnov za podno{enje prekr{aja i pokretanje procedure za oduzimanje roditeljskog prava, smatra ombudsmen za djecu Republike Srpske Nada Gahovac. “Odgovornost je na roditeljima, a nema reakcije prema onim neodgovornim“ rekla je ona na sastan, ku o uspostavljanju efektivnog sistema za{tite djece poslije razvoda roditelja.

6

DOGA\AJI

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Nastavljeno su|enje Ramizu D`aferovi}u

Ograni~iti javnu potro{nju
Pred sje dnik SDP-a Zlat ko La gumd`ija ju~er je razgovarao sa izaslanstvom MMF-a koje je predvodio Costas Christou, {ef misije MMF-a u BiH. Lagumd`ija je ovom prilikom upoznao delegaciju MMF-a o planovima SDP-a za uspostavu konzistentne programske koalicije na svim nivoima, kao i mogu}nostima za novi po~etak u BiH. Ponovio je stav SDP-a da je kreditni aran`man sa MMF-om samo privremeno ugasio po`ar i da }e nova vlast, predvo|ena SDP-om, nastaviti saradnju sa me|unarodnim finansijskim institucijama na ograni~avanju javne potro{nje, reformi javne uprave i podr{ci razvojnim projektima.

Saslu{an biv{i direktor ZPP-a
Maruf Burnazovi}: Pretpostavljam da je D`aferovi} nakon na{eg prigovora obustavio postupak inspekcijskog nadzora
Saslu{anjem Marufa Burnazovi}a, biv{eg direktora Zavoda za platni promet FBiH, ju~er je u Kantonalnom sudu Sarajevo nastavljeno su|enje Ramizu D`aferovi}u (51), biv{em direktoru Porezne uprave FBiH, koji je optu`en za zloupotrebu polo`aja ili ovla{tenja. te tu`itelju Kre{talici rekao da su tokom 1996. i 1997. godine, uz saglasnost Ministarstva finansija FBiH, obavljane isplate uposlenicima ovog zavoda na ime podr{ke za plate. „Te isplate su i{le iz na{ih prihoda, jer u tom trenutku nismo imali sredstva Svjetske banke, a koja su ostale federalne institucije koristile za tu namjenu“ kazao je Burnazovi}. , Prema njegovim rije~ima, takozvana potpora na platu, kako je instruisano iz nadle`nih institucija, nije podlijegala obra~una poreza – doprinosa na platu, kao i da nije imala obilje`je dodatnih primanja. „Pretpostavljam da je D`aferovi}, koji je tada bio direktor Federalne porezne uprave, a nekoliko mjeseci (do smjene)
Ramiz D`aferovi} s advokatom u Kantonalnom sudu Sarajevo

“Potpora na platu“
Tu`ilac Sead Kre{talica je Burnazovi}a ispitao fokusiraju}i se na ta~ku 1. optu`nice, a koja se odnosi na postupak obustave inspekcijskog nadzora i kontrole, to jeste obra~una poreza na plate za izvr{ene isplate na ime podr{ke za plate uposlenika Zavoda za platni promet. Poja{njavaju}i ovu situaciju, Burnazovi} je Sudskom vije}u,

Konstituisana Skup{tina USK-a
KonstitutivnasjednicaSkup{tine USKa ju~erje nakonpotvr|ivanjamandataposlanicima prekinuta zbog nepostojanja parlamentarne ve}ine, javlja dopisnik Srne iz Biha}a. Prvookupljanjenovogsaziva Skup{tine Kantona obilje`io je mirni protest `ena koje su odbijene na konkursu za posao u Kantonanoj bolnici zbog toga {to, kako tvrde, nisu bile strana~ki podobne. Protest je odr`an u holu Domakulture, gdje je odr`ano i skup{tinskozasjedanje. U ime poslanika SDP-a, AlbinMusli} je zatra`io da se na prvojradnoj sjedniciSkup{tinerazmotristanje u Kantonalnojbolnici “Dr. IfranLjubijanki}“ Pri. hva}en je njegovprijedlog za osnivanjekomisije za utvr|ivanjezakonitostiposlovanja u ovojbolnici, kao i prijedlog za poni{tavanje svih rje{enja o zapo{ljavanju i imenovanjima u bolnici i ostalim kantonalniminstitucijamakoja su donesenanakon izbora 3. oktobra.

i ~lan Upravnog odbora ZPP-a, preuzeo predmete pet kantonalnih poreznih ureda i odre|enim zaklju~kom obustavio postupak inspekcijskog nadzora i kontrole. On je to u~inio nakon argumentovanog prigovora ZPP-a“ rekao je , Burnazovi}.

Donatorska sredstva
Ovaj svjedok je potvrdio i autenti~nost zahtjeva od 27. maja1996. godineupu}enogtada{njem ministru finansija RBiH, te zaklju~ku Ministar-

stva finansija FBiH od 21. februara 1997. godine o utvr|ivanju podr{ke na plate iz donatorskih sredstava Svjetske banke. Optu`nica D`aferovi}a tereti da je kao direktor Federalne poreske uprave i ~lan UO ZPP-a FBiH prekora~io ovla{tenja, te ZPP-u omogu}io stjecanje imovinske koristi od 5,1 milion maraka. Su|enje Ramizu D`aferovi}u se nastavlja 2. decembra, kada }e biti saslu{ani Midhat Arifovi} i Edah ]erimagi}.
Dk. O.

Obnova pomo}nog objekta Stare pravoslavne crkve u Sarajevu

Op}ina Stari Grad }e
izdvojiti jo{ 10.000 KM
Za zavr{etak unutra{njih radova na objektu, koji je pretrpio veliku materijalnu {tetu u po`aru po~etkom maja ove godine, potrebno jo{ 15.000 do 20.000 KM
Sarajevska Op}ina Stari Grad }e u narednom periodu, odnosno do kraja bud`etske godine, izdvojiti jo{ 10.000 KM za nastavak obnove pomo}nog objekta Starepravoslavnecrkve u starom dijeluSarajeva, koji je po~etkom maja ove godine u po`aru pretrpio veliku materijalnu {tetu. Na ju~era{njojpres-konferenciji u prostorijamaSrpskepravoslavne crkve u Sarajevu tim povodomparohsarajevskiVanjaJovanovi} je naglasio dobru volju i saradnju sa lokalnom zajednicom u rje{avanju problema sanacije objekta Stare pravoslavne crkve na Ba{~ar{iji.
Obilazak Stare pravoslavne crkve na Ba{~ar{iji

Foto: D. TORCHE

“Svaki put smo odgovorili na zahtjevSrpskepravoslavnecrkve i drugih vjerskih zajednica na ovom podru~ju. Policija Starog Grada i Kantona Sarajevo }e u svakom smislu pru`ati pomo} svimvjerskimzajednicama“ po, ru~io je on.

Treba}e jo{ sredstava
Pahor Jovanovi} je ovom prilikomnaglasiokako}e za zavr{etak obnove pomo}nog objekta Stare pravoslavne crkve na Ba{~ar{iji trebati jo{ finansijskih sredstava, za {to }e se potruditi u narednomperiodu,te s tim u vezi naglasio bitnu saradnju lokalnih organizacija i crkvenih zajednica. Podsje}amo, po`ar je izbio 6. maja na krovu pomo}nog objekta Stare pravoslavne crkve, a hitnom intervencijom sarajevskihvatrogasacabrzoje lokalizovan i uga{en. U po`aru nije bilo povrije|enih, ali je pri~injena velika materijalna {teta na objektima. Mr. BABI]

Tihi} s ambasadorima
Ambasadori zemalja ~lanica Organizacije islamske konferencije (OIC) posjetili su ju~er SDA, gdje ih je primio predsjednik Sulejman Tihi}. Tihi} je prezentirao politi~ke aktivnosti koje vodi SDA, sa posebnim akcentom na razgovore sa njema~kom kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovi}em. On je ujedno od ambasadora zatra`io da preko svojih vlada pomognu projekte odr`ivog povratka i investiranja u BiH. Tihi} je na odvojenim sastancima razgovarao i sa ambasadorima [panije Alejandrom Anvargonzalesom San Martinom i Albanije Flamurom Gashijem.

Ibrahim Had`ibajri} i Vanja Jovanovi} na ju~era{njoj pres-konferenciji

Sve je izgorjelo
“Problema uvijek ima, to je zrelost `ivota, zrelost dru{tva, problemi stalno nastaju i mi smo tu da ih rje{avamo. Daleko je bitnija dobra volja i dobra saradnja i onda su na{i problemi lak{i. Na{i razgovori sa predstavnicima Op{tine Stari Grad se baziraju i na tome da uvijek pra-

vimo evaluaciju stanja dokle smo do{li, {ta smo uradili, u ovom slu~aju tako|er razgovaramo {ta }emo dalje sa ovim objektom, koji je izgorio,ana~elnika`elimo da upoznamodokle se do{lo sa obnovom“ kazao je , paroh Jovanovi}, te dodao kako je sa po~etkom radova postalo jasno da je daleko ve}a {teta na objektu, na`alost, nego {to je tada izra~unata. “Tek kadaobijete zid, vidite{ta se unutra de{ava, gdje je sve izgorjelo i pogorjelo, onda vam bude jasno koji je to obim“ dodao , je on. Na~elnik Op}ine Stari Grad

IbrahimHad`ibajri} je podsjetio da je nakon po`ara, prouzrokovanog padom elektri~nog kabla, nastala velika {teta, te je Op}ina odmah reagovala sa 13.000 KM, kao i Grad Sarajevo sa 10.000 KM. On je naglasio kako je za zavr{etak kompletnih unutra{njih radova na obnovi objekta potrebno jo{ 15.000 do 20.000 KM. Mirsad Hod`i}, zamjenik komandira Policijske stanice Stari Grad,na ju~era{njojpres-konferenciji ukazao je na izuzetnu saradnju sa vjerskim zajednicama koje egzistiraju na ovom podru~ju.

OSLOBO\ENJE godine subota, 13. novembar 2010.

DOGA\AJI

7

Konstituisana Skup{tina Tuzlanskog kantona

A sada se ~ekaju centrale
mandati, a za desetak dana }e uslijediti nastavak. „A to je izbor rukovodstva Skup{tine i izbor delegata u Dom naroda. Mi o~ekujemo da }emo to vrlobrzouraditi“ kazao je Amir Fazli}, ~lan SDA i dosada{njipredsjednikSkup{tine Tuzlanskog kantona.

VIJESTI

Jednim dijelom su razgovori obavljeni, drugim dijelom ovisi i {ta }e centrala re}i. Danas je Glavni odbor SDP-a, koji }e se preciznije odrediti oko toga, kazao je ^au{evi}
U Bosanskom kulturnom centru u Tuzli ju~er je polaganjem sve~ane izjave poslanika, koji su dobili najve}i broj glasova na op}im izborima, konstituisana Skup{tina Tuzlanskog kantona. Tako }e u naredne ~etiri godine povjerenu du`nost obavljati savjesno i odgovorno 13 poslanika SDP-a, 10 SDA, ~etiri SBB-a, tri Stranke za BiH, po dva NSRZB-a i BPS-a i jedan iz HDZ-a.

Povratnicima pet miliona dolara
Ambasador Velike Socijalisti~ke Narodne Libijske Arapske D`amahirije u BiH Salem Mohamed Fenir uru~io je ministru za ljudska prava i izbjeglice BiH Safetu Halilovi}u pismo predsjednika Me|unarodne organizacije za mir, brigui pomo}Khaleda K. el-Hamedija u kojem navodi da je ova nevladina organizacija spremna realizirati ranije obe}anu pomo} povratnicima u BiH od pet miliona dolara. “Molimo da nam dostavite broj bankovnog ra~una za podr{ku programima koji su potpisani u Memorandumu o razumijevanju, te da nas obavijestite o svim podacima u vezi s porodicama kojima je potrebna pomo}“ ka`e , se u pismu El-Hamedija.

Ni{ta zvani~no
Ju~er niko nije `elio zvani~no govoriti o mogu}ojkoaliciji u Tuzlanskomkantonu, a cijelapri~a zavisi od centrala stranaka. Sead ^au{evi}, poslanik SDP-a u Skup{tini, kazao je da razgovori idu jednim tokom u kojima je nekolikovarijanti. ^au{evi}smatra da SDP, kao stranka koja je dobila najvi{e mandata, s pravomo~ekuje da da kandidata za premijera TK-a. „Mi smo spremni da sve obavimo u roku i to zavisi i od na{ih partnera, jer je o~igledno da sami ne mo`emo. Jednim dijelom su razgovori obavljeni, drugim dijelom ovisi i {ta }e centrala re}i. Kao {to znate, sutra (danas, op. a.) je Glavni odbor SDP-a, koji }e se preciznije odrediti oko toga i vjerovatno stvoriti uslove da mo`emo intenzivnije pregovarati“ kazao je , S. K. ^au{evi}.

Kre{i}, opravdano
Mandate su ju~er preuzela 34 poslanika, dok konstituiraju}oj sjednici iz opravdanih razloga nije prisustvovao 35. poslanik, Mijo Kre{i} iz HDZ-a. Ju~era{nja sjednica }e ostati upam}ena i zbog gre{ke, jer su iz Centralne izborne komisije zaboravili donijeti jedan poslani~ki certifikat, koji je trebao biti uru~en Mirsadu Selimovi}u iz BPS-a. „Vjerujem da }ete opravdati povjerenje koje su vam dali glasa~i i `elim vam puno sre}e u tome. Pohvaljujem va{e napore da se va{a Skup{tina konstitui{e u zakonskom roku. Pred nama je zajedni~ki posao izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Taj posao moramo za-

Skup{tina TK-a: 13 poslanika SDP-a, 10 SDA, ~etiri SBB-a, tri Stranke za BiH, po dva NSRZB-a i BPS-a i jedan iz HDZ-a

ZABORAVILI SELIMOVI]A Ju~era{nja sjednica }e ostati upam}ena i zbog gre{ke, jer su iz Centralne izborne komisije zaboravili donijeti jedan poslani~ki certifikat, koji je trebao biti uru~en Mirsadu Selimovi}u iz BPS-a
vr{iti do 2. decembra. @elim vas podsjetiti na zakonsku obavezu dostavljanja izjave o imovinskom stanju koju ste du`ni dostaviti CIK-u do 2. decem bra“, ka za la je u obra}anju poslanicima Irena Had`iabdi}, predsjednica Centralne izborne komisije. Skup{tina }e i ove godine biti konstituisana u dva nastavka. Dogovorom politi~kih partija koje participiraju u Skup{tini, ju~er su verifikovani

Ambasador Ocak u Napretku
Veleposlanik Republike Turske u BiH Vefahan Ocak ju~er je posjetio Sredi{njicu HKD-a Napredak i tom prigodom je naglasioda je Turskaprijateljsvihgra|ana BiH, a ne samomuslimana, a kako bi pomogla rje{avanju situacije u BiH, Turska sura|uje i s Hrvatskom i Srbijom. Veleposlanik se zanimao za sada{nju situaciju Napretka, o ~emu ga je izvijestiopredsjednik Franjo Topi}. Veleposlanik se zanimao i za vrhbosansko sveu~ili{te, te pozdravio njegovo osnivanje. Za novoosnovanu Napretkovu zakladu za sveu~ili{te i stipendiranje, Ocak je dao svojprilog, saop}eno je iz Napretka.

Sedma delo`acija porodice ratnika 7. muslimanske brigade

Gdje s trinaestomjese~nim unukom Hamzom, nezaposlenim nervno oboljelim sinom Elmedinom, nezaposlenom snahom Fikretom

U tabutima }e nas iznijeti iz stana Sindikat

Zasjedalo Predsjedni{tvo Saveza sindikata RS-a

ne}e ~uvati socijalni mir
Predsjedni{tvo Saveza sindikata RS-a smatra da su se u ovom entitetu stekli uslovi za pove}anje plata
Predsjednica Saveza sindikata RS-a Ranka Mi{i}, nakon sjednice predsjedni{tva na kojoj je analizirano provo|enje op{teg kolektivnog ugovora, istaknula je da je nedopustivo da tri godine nisu pove}ane granske cijene rada, ni korisnicima bud`eta ni zaposlenim u privredi, pogotovo zbog toga {to su u tom periodu tro{kova `ivota bili sve skuplji iz mjeseca u mjesec. “Ako u izvje{tajima zvani~nih agencija imamo blagi porast proizvodnje u odre|enim sektorima, logi~no je da sada na dnevnom redu imamo pove}anje plata u RS-u“ istakla je Mi{i}eva. , Predsjednica SSRS-a ju~er je iz Banje Luke uputila posljednji poziv Uniji udru`enja poslodavaca RS-a da sa predstavnicima granskih sindikata sjednu za pregovara~ki sto da bi do{li do rje{enja, koja bi pobolj{ala polo`aj radnika u privredi RS-a. “U slu~aju da ne do|e do pregovora sa Unijom, udru`enja poslodavaca RS-a, granski sindikati }e u okviru svojih statutarnih ovla{}enja koristiti sve modele koje imaju na raspolaganju u borbi za raG. KATANA dni~ka prava“ zaklju~ila je Mi{i}. ,

Nikad mira za porodicu Fikrete ]ati} iz Zenice! Nedavno su joj op}inskevlasti opet pokucale na vrata garsonijere od 28 kvadratnih metara i uru~ile rje{enje o delo`aciji. Po sedmi put. Delo`ira li ih vlast, Fikreta ne zna gdje}e sa trinaestomjese~nimunukomHamzom, nezaposlenimsinomElmedinomte{kooboljelim na `ivcima, nezaposlenomsnahom Fikretom. “Ne znam{ta vi{e dauradim od sebe. Ne znam gdje sa svima nama ako nas izbace iz ove garsonijere. Rekla sam policiji da }u zapaliti i stan i porodicu. U tabutima }e nas iznijeti iz stana!” prije, ti Fikreta. I ne prijetila! NjensuprugAsim, pripadnik Sedme muslimanske brigade, ~ovjekkoji je 35 godina`ivotaostavio u zeni~koj @eljezari, nakon rata je poginuo rade}i, kao najamni radnik, na gra|evini. @eljezare {to se ti~e, bio je radnik na ~ekanju.

Fikreta ]ati} s porodicom

“Niko od nas ne radi i nemamo para da potplatimo op}inske slu`benike kao {to ih je potplatio~ovjekkojitreba da useli u na{ stan kojega smo dobili od @eljezare! Opet nam u Op}ini nude kolektivni smje{taj! U kolektivnom sam bila osam godina i znam kako je tamo, {ta sam sve pre`ivjela. Zbog unuka, ja vi{e ne smijem tamo!” obja{njava Fikreta. , Pri~a potom o sinu Elmedinu koji je,

za jedne od delo`acija, poku{ao samoubistvo, o svojborbi s njegovomte{kom bole{}u. Pitate li je za njeno zdravlje, nigdjekrajanabrajanjuboljki. Sad, ne preostaje ni{ta drugo do da vidimo {to }e se 23. novembra dogoditi s porodicom Asima ^ati}a, ratnika Sedme muslimanskebrigadekoji je poginuo kao “radnik na ~ekanju“ .
A. B.

8

DOGA\AJI

subota, 13. novembar 2010. godine Edina KAMENICA

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Sve se (ne) snima

Me|unarodna podr{ka INO-u
Me|unarodneorganizacijekojedjeluju u BiH osu|uju aktuelne poku{aje opstrukcije ili usporavanja rada Instituta za nestale osobe BiH, politiziranja procesa tra`enja nestalih osoba, te li~nih pritisaka na uposlenike INO-a. Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira, EUFOR, [tab NATO-a u Sarajevu, OSCE, UNHCR, EUPM, Delegacija EU, Vije}eEvrope i UNDP, u zajedni~koj izjavi pozivaju sve relevantneorganevlasti u BiH da osiguraju da uposlenici INO-a BiH i njihove porodice dobiju punu za{titu i podr{ku. Organizacijepotpisnice u izjavinavode da su od ukupno 30.000 osoba, koliko ih je, prema procjenama, nestalo tokom oru`anog sukoba od 1992. do 1995., prona|eniposmrtniostacivi{e od 20.000 osoba, {to je mnogo ve}i procent nego u bilo kojoj nekada{njoj ratnoj zoni u svijetu.

Ispade sada tako: interna sigurnosna kamera Dr`avnog suda nije snimila incident koji se zbio prije nekoliko dana pred raznolikom publikom, ispred samoga Suda. Kao {to je poznato, rije~ je o nasrtaju pratioca jednog od optu`enih za zlo~ine u Kalinoviku na kamermana TV Sarajevo. No, ured za odnose s javno{}u je ipak ostavio mogu}nost da se incident desio, pa su ~ak u odgovoru na na{u molbu da prokomentari{u doga|aj napisali: “Niko ne tvrdi da se nije dogodio.”

Kraci SIPA
Jedan od optu`enih za kalinovi~ke zlo~ine sve do nedavne suspenzije bio je uposlenik SIPA
Kamere (opet) zakazale

Sre}om bez eksplozije
Taj jezi~ki slalom zaslu`uje pozornost, ali ono {to potom slijedi tek skre}e pa`nju. Jer, ured dalje navodi, kako je, prema njihovim saznanjima, sudska policija promptno reagovala, a i to da su prisutni bili i policajci Uprave Novi Grad... Ko god ovo pa`ljivije pro~ita mo`e zaklju~iti samo jedno: incident se desio, ali na traci nije zabilje`en. Nije prvi put. Sjetimo se eksplozije na mezaru prvog predsjednika BiH kada se tako|e utvrdilo da su kamere zakazale, ba{ u ~asu kada se to od njih najmanje o~ekivalo. Ovaj put, sre}om, eksploziva nije bilo, iako jeste bilo eksplozivno. I, sve bi se to nekako progu-

talo da nije zavr{ne konstatacije iz zvani~nog odgovora ureda koja ledi krv u `ilama: “Sud BiH nema mehanizme koji bi obezbijedili sigurnost ni svojih uposlenika, a tako ni posjetilaca...”

Nije valjda...
Nakon ko zna koliko miliona dolara te{kih projekata, donatora, konferencija, ~iji je krajnji cilj, navodno, bio imati mo}no sudstvo, evo prizna-

nja kako je to, ustvari. A, ako sigurni nisu uposlenici Suda, {ta onda ostali da o~ekuju? Posebno `rtve, koje su i pomenutog dana do{le prvi put suo~iti se s optu`enima za zlo~ine nad njihovim o~evima, sinovima, bra}om, supruzima, i same pod te{kim emotivnim nabojem... Jednoj od njih optu`enikov pratilac je opsovao k}erku, djevojku silovanu u ratu, i doista je malo trebalo do tragedije.

Kome je utjeha da se napad mogao desiti i predsjednici Suda? Ili je pravo pitanje: {ta je Vije}e ministara motiviralo da odbije prijedlog za progla{avanje Kompleksa pravosudnih institucija objektom od nacionalnog interesa, te da dobije 24-satnu za{titu SIPA? Nije valjda to {to je jedan od optu`enih za kalinovi~ke zlo~ine sve do nedavne suspenzije bio uposlenik SIPA?

POLIGON Enver Kazaz Redakciji Oslobo|enja
Kova}u devet godina zatvora
Ante Kova}, nekada{nji pripadnik HVO-a, pravosna`no je osu|en na devet godina zatvora za zlo~ine nad civilima u Vitezu. Apelaciono vije}e dr`avnog Suda oglasilo je Kova}a, biv{eg zapovjednika Brigadne VP Vite{ke brigade HVO-a, krivim za u~e{}e u nezakonitom zatvaranju bo{nja~kih civila u prostorije SDK i Radni~kog univerziteta u Vitezu tokom 1993. te za silovanje za{ti}ene svjedokinje A. Kova} je drugostepenom presudom oslobo|en krivice za silovanje svjedokinje B. u aprilu 1993. Na ovu presudu ne postoji mogu}nost `albe.

Du`ni ste objaviti istinu
Oslobo|enje je 10. novembra ove godine objavilo komentar pod naslovom “Za{to se Kazaz dr`i zakona kao pijan plota?!“ svog novinara Josipa Vri~ka. U ovom komentaru izneseno je nekoliko te{kih kleveta na moj ra~un. Izme|u ostalog, va{ novinar pi{e: “Me|utim, po, barem sarajevskom, dominantnom mi{ljenju, Kazaz je zbog svoga ratnog `ivotopisa neprikosnoven kada je rije~ o – skrivenom“. Kada redakcija koja se poziva na profesionalne standarde objavi ovako te{ke kvalifikacije i zlonamjerne insinuacije, onda je du`na da ih i doka`e. Zato zahtijevam od redakcije Oslobo|enja i autora Vri~ka da ta~no navedu {ta je to skriveno u mom ratnom `ivotopisu. Na to vas obavezuju profesionalne norme istinitog informiranja javnosti, te elementarni pravni i eti~ki zahtjevi. U protivnom, svrstavate sami sebe me|u klevetni~ke revolver-medije. Ali, to onda nema nikakve veze s Enverom Kazazom, nego samo s va{im po{tenjem i profesionalizmom.
Enver KAZAZ

Izvinjenje
Re da kci ja Oslo bo|enja nastoji iskazati principijelnost u po{tivanju autorskih slo bo da. Ko men ta ri, ka ko Vam je, vjerujem, poznato, odra`avaju stavove autora, a ne nu`no i redakcije. Kako

stranice Oslobo|enja mogu posvjedo~iti da je o Va{em ratnom `ivotopisu upravo u na{oj novini svjedo~io legendarni komandant brigade kojoj ste i sami pripadali, zlatni ljiljan Armije BiH Ibrahim Dervi{evi}, reagiraju}i na sli~ne insinuacije, u ime redakcije Oslobo|enja najljep{e Vas molim primite na{e iskreno izvinjenje.
Vildana SELIMBEGOVI], glavna i odgovorna urednica Oslobo|enja

OSLOBO\ENJE godine subota, 13. novembar 2010.

CRNA HRONIKA
Slu`benici Grani~ne policije Gradi{ka su uhapsili tri bjegunca. Me|u njima je, saznajemo, i Amir Ibrahimi, osu|en zbog eksplozije u TC FIS Vitez na dvije godine, pri ~emu mu je, navodno, ostalo oko pet mjeseci. Dr`avljanina Hrvatske B. J. potra`ivao je FMUP zbog razbojni{tva, dok je njegov sunarodnjak L. P. (1968) uhap{en po potjernici zbog nano{enja lak{ih povreda. L. S.

9

Uhva}ena tri bjegunca

Zaplijenjeni oru`je, bombe i municija

Slu`benici SIPA su pretresli ku}e koje u Sarajevu i Konjicu koristi M. D`. (1951), te prona{li ve}u koli~inu oru`ja. Me|u zaplijenjenim naoru`anjem su: pu{komitraljez, automatska pu{ka, dvije pu{ke sa opti~kim ni{anima, zatim prigu{iva~ za pu{ku, 12 detonatorskih kapisli, sedam ru~nih bombi, te ve}a koli~ina municije. M. D`. }e biti predat nadle`nom tu`ila{tvu.

TUZLA Incident na ulazu u Hemijsku {kolu

Udes kod Kalesije

U~enik pretu~en
dok je branio druga
Petnaestogodi{nji I. K. i sam se na{ao na meti nepoznatih napada~a, navodno u~enika susjednih {kola, kada je poku{ao pomo}i godinu starijem S. H.
U tu~i koja se desila prekju~er ispred Hemijske {kole u Tuzli, petnaestogodi{nji u~enik I. K. iz ovog grada zadobio je te{ke tjelesne povrede, te je preba~en na Univerzitetsko-klini~ki centar Tuzla. Kako je saop{teno iz MUP-a Tuzlanskog kantona, lak{e povrede u istom sukobu zadobio je 16-godi{nji u~enik S. H. iz Kalesije. Naime, u policiji tvrde da je S. H. napala grupa nepoznatih osoba, te da je I. K, koji je te{ko povrije|en, poku{ao da sprije~i sukob. Kako saznajemo, S. H. poha|a Gra|evinsku {kolu, a fizi~ki su ga napali u~enici njegove, ali i Rudarske {kole. Incident se desio na ulazu Hemijske {kole, koja se nalazi nekih stotinjak metara od Gra|evinske. I. K. koji poha|a Hemijsku {kolu, a koji se vra}ao sa doru~ka, na ulazu je vidio povrije|enog ilorad Kerkez (63) iz Mlje~anice poginuo je pri padu sa bicikla na lokalnom putu u tom mjestu koje se nalazi kod Bosanske Dubice. On je, naime, u ~etvrtak oti{ao od ku}e, a njegov sin je ju~er nestanak prijavio policiji. U me|uvremenu, u petak ujutro, slu~ajni proTablica sa vozila policiju dovela do odbjeglog voza~a

Smrtno stradao ~etverogodi{njak
Hemijska {kola: Produ`uje se rad obezbje|enja?

poznanika S. H, te mu poku{ao pomo}i. Me|utim, to je izrevoltiralo napada~e, koji su se potom fizi~ki obra~unali i sa njim. “Tu se vjerovatno radi o u~enicima Gra|evinske i Rudarske {kole, koji stalno opsjedaju na{u {kolu. Zbog svega ovoga, mi }emo u narednom periodu poduzeti neke konkretne mjere. Najvjerovatnije }emo produ`iti rad obezbje|enja {kole, tako da }e oni svoj posao obavljati od jutarnjih

sati, pa sve do nave~er“ kazao , nam je Adem Dautba{i}, direktor Hemijske {kole u Tuzli. On navodi da je ju~er razgovarao sa roditeljima povrije|enog u~enika, koji nemaju primjedbe na rad {kole, ali su se navodno `alili na zapisnik policije. O doga|aju je obavije{ten kantonalni tu`ilac, a uvi|aj se obavili slu`benici Policijske uprave Tuzla koji tragaju za napada~ima.
S. K.

^e tve ro go di{ nji dje~ak je smrtno stradao, dok su njegova majka, trinaestogodi{nji brat i strina zadobili te{ke povrede u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er dogodila na putu Kalesija - @ivinice, u mjestu Gornje Vukovije. Kako saznajemo, Elvis Sokolovi}, kre}u}i se autom u pravcu @ivinica, udario je pje{ake koji su hodali pored ceste, te pobjegao. Me|utim, pri udaru je sa vozila pala tablica, te su policajci utvrdili o ~ijem se autu radi, a Sokolovi}a su prona{li kod ku}e i pri-

veli. Voza~ je, navodno, bio pijan. Majka Amira Me{anovi} je, kako saznajemo, krenula sa troje djece i jetrvom na priredbu povodom Dana Osnovne {kole u Vukovijama. U trenutku udara auta u naru~ju je nosila dvogodi{nje dijete, dok su ~etverogodi{njak i 13-godi{njak bili pored nje. Od siline udara, dijete joj je iz naru~ja palo u kanal, ali sre}om nije povrije|eno. Uvi|aj su do kasno sino} obavljali slu`benici PU Kalesija i de`urni tu`ilac. S. K.

M

Presuda za {verc kokaina po{tom iz Paragvaja

Bosanska Dubica

Poginuo pri padu s bicikla
laznik je prona{ao Kerkezovo tijelo pokraj seoskog puta. Prema prvim rezultatima uvi|aja, ustanovljeno je da je Kerkez pijan vozio bicikl te da je pao i, najvjerovatnije, slomio vrat. Ipak, tu`ilac banjalu~kog Tu`ila{tva je nalo`io da se izvr{i obdukcija tijela preminulog kako bi se utvrdio ta~an uzrok smrti. L. S.

Fuadu Memovi}u 39 mjeseci zatvora
Sud BiH osudio je Fuada Memovi}a, zvanog Fule, nakon priznanja krivnje na jedinstvenu kaznu od tri godine i tri mjeseca zatvora zbog me|unarodnog {verca kilograma kokaina i krivotvorenja isprave. Istovremeno je donesena naredba da se od njega oduzme kokain 549,19 i 450,04 grama. On je osu|en jer je po~etkom godine, kao pripadnik organizovane grupe, zajedno s drugim ~lanovima, organizovao nabavku i prenos po{tanskim putem oko kilogram kokaina iz Paragvaja u BiH, sve radi dalje prodaje u BiH i sticanja protivpravne imovinske koristi. Pripadnik organizovane grupe je tu drogu 31. marta 2010, preuzeo u Glavnom po{tan-

Mladi} uboden no`em u prepone
Said Memi} (18), iz sela Stijena kod Cazina, imao je sre}e da je u tu~i sa nepoznatim mladi}ima iz susjednog sela Jezersko, preksino} ispred kafi}a [korpion, zadobio tek lak{e povrede, iako je uboden no`em u prepone. Policija u Cazinu je o ovom doga|aju obavije{tena u ~etvrtak prije pono}i, kada je javljeno da je na putu u Stijeni do{lo do tu~enekolikoosoba, te da je jedna povrije|ena. U me|uvremenu je Memi} prevezen u cazinski Dom zdravlja, gdje mu je konstatovana lak{a povreda prepone lijeve noge. Memi} je poslije ispri~ao da je nakon izlaska iz kafi}a zastao da razgovara na mobitel. Tada su nai{la tri mladi}a iz Jezerskog, od kojih je jedan zapeo za njegovu ruku te mu izbio mobitel iz ruke. - Rekao sam mu: “Kolega, lak{e malo i sageo se da podignem mobitel, on mi je opalio {amar. Vratio sam mu, a tada je iz autaiza{aodrugimladi} i ubo me no`em. Nakon ukazivanja pomo}i u Domuzdravlja, oti{ao sam u Biha} u bolnicu. Povreda je lak{a, ali ipak ne mogu se dobro oslanjati na nogu, ispri~ao nam je Memi}. S obzirom na to da poznaje jednog od napada~a, policija je ju~erprona{laosobekoje su napale Memi}a i pozvala ih na informativni razgovor. Nakon kompletiranja slu~aja, protiv po~inilaca }e biti podnesen slu`beni izvje{taj.
D. P.

Fuad Memovi}

Foto: Arhiv Suda BiH

skom centru u Sarajevu koriste}i se krivotvorenom li~nom kartom CIPS-a, koju je prethodno obezbijedio Memovi}. U istom predmetu nastavlja se su|enje Adnanu Hamzi}u i Arifu Adilovi}u, koji su optu`eni da su bili dio iste grupe. Dk. O.

10

OGLASI

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

11

Petnaesta godi{njica Erdutskog sporazuma

VIJESTI

Uzor za druge misije

UN-a u svijetu
Sje}anje na proces reintegracije Hrvatskog podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, do kojeg je do{lo potpisima, a ne mecima

Nova situacija nakon Bljeska i Oluje
Erdutski sporazum bio je mogu} nakon nove strate{ke situacije koja je na ovom prostoru stvorena oslobodila~kim operacijama Bljesak i Oluja. No preostali okupirani dijelovi Hrvatske na krajnjem istoku zemlje vra}eni su pod suverenitet RH mirnim putem nakon delikatne demilitarizacije prostora, dugotrajnih pregovora, lokalnih izbora u organizaciji UNTAES-a, ali i brojnih neizvjesnih i te{kih situacija. Slijed ovih doga|aja je ve} sada rudnik informacija za povjesni~are. Mirna reintegracija zavr{ena je 15. januara 1998. sve~ano{}u u Radni~kom domu u Borovo Naselju, predgra|u Vukovara, kada je zapo~eo i proces pomirenja koji jo{ traje, a traje i obnova nekad totalno devastiranog prostora na kojem je ratna {teta procijenjena na 9 milijardi dolara. velike politi~ke mudrosti, te sna`na politi~ka poruka pobunjenim Srbima, svim zemljama u regiji kao i me|unarodnoj zajednici. Jedan od mirovnih posrednika Tornvald Stoltenberg naglasio je da Erdutski sporazum i mirna reintegracija mogu biti uzor za druge misije UN-a u svijetu. Erdutski sporazum potpisali su 12. novembra 1995. predstavnici pobunjenih Srba u @utoj ku}i u Erdutu, a istoga dana u Zagrebu u ime hrvatske Vlade svoj potpis na Sporazum stavio je Hrvoje [arini}. To je bio trenutak po~etka povijesnog procesa mirnog povratka okupiranog teritorija u sastav RH bez daljnjeg pro li je va nja krvi, ko ji je uklju~ivao demilitarizaciju okupiranog prostora, povratak izbjeglica i prognanika, pomirbu i normalizaciju `ivota na tim prostorima.
Jadranka DIZDAR

Bomba{ki napad u Kosovskoj Mitrovici
Nepoznate osobe bacile su ju~e ujutro eksplozivnu napravu, najvjerovatnije ru~nu bombu u naselju Bo{nja~ka Mahala u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice, povrije|enih nije bilo, ali je pri~injena materijalna {teta, javlja Fena. Eksplozivna naprava, najvjerovatnije bomba, ba~ena je na gara`u ~iji je vlasnik kosovski Srbin Neboj{a Dimitrijevi}, a tom prilikom o{te}eno je i putni~ko vozilo BMW koje se nalazilo u gara`i. Naselje Bo{nja~ka Mahala je jedno od nekoliko mje{ovitih naselja u sjevernom djelu Mitrovice u kojima pored Srba `ive Albanci i pripadnici drugih nacionalnih zajednica. U ovom naselju najozbiljniji incident dogodio se ljetos kada je tako|e u eksploziji bombe ubijen ljekar Mesud D`ekovi} i vi{e osoba zadobilo povrede.

Otkrivena spomen-plo~a (Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Petnaesta godi{njica Erdutskog spo ra zu ma ko ji je ozna~io po~etak procesa mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, ali i najuspje{nije mirovne misije Ujedinjenih naroda u povijesti ove me|unarodne organizacije sve~ano je obilje`ena ju~er u Erdutu uz prisustvo cijelog dr`avnog vrha RH kao i glavnih aktera ovog povijesnog procesa. Na sve~anosti pod simboli~nim nazivom „Budu}nost isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema 15 godina nakon Erdutskog sporazuma“ okupili su se predsjednik dr`ave Ivo Josipovi}, predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebi}, premijerka Jadranka Kosor, a ondje su bili i biv{i veleposlanik Sjedinjenih Ame ri~kih Dr`ava u Hrvatskoj Peter Gailbright te nekada{nji {ef misije UNTAES-a ameri~ki general Jacques Paul Klein.

@uta ku}a
Sve~anost je odr`ana u prostoru dana{nje Erdutske vinarije poznatijem pod nazivom @uta ku}a, gdje je otkrivena spomen-plo~a kao pod-

sjetnik da je upravo na tom mjestu prije 15 godina potpisan dokument koji je donio mir na ovim prostorima. Sudionici sve~anosti su svojim govorima podsjetili na proces mirne reintegracije kao i na zna~aj Erdutskog sporazuma za noviju povijest Hrvatske. [ef misije UNTAES-a J. P. Klein poru~io je da gra|ani Hrvatske mogu biti ponosni postignutim, a veleposlanik Peter Gailbright koji je uobli~io Erdutski sporazum rekao je, me|u ostalim, slijede}e: „Glavni uspjeh ovisio je o tome ho}e li Hrvatska biti uskogrudna nacionalisti~ka zemlja ili moderna europska zemlja s kulturom tolerancije za sve nacije. U trenutku kada se potpisivao sporazum, to nismo znali, 15 godina poslije sve je potpuno jasno: Hrvatska je suvremena europska zemlja“ . U trenutku potpisivanja Erdutskog sporazuma veleposlanik Gailbright isticao je povjesnu va`nost tog ~ina jer je to bilo prvi put od po~etka rata u biv{oj Jugoslaviji da je jedno od glavnih pitanja rije{eno na miran na~in, potpisima a ne mecima. “Ni jedan politi~ar nema razloga bojati se da }e politika pomirenja {tetiti njegovoj politici“, istaknuo je predsje-

dnik RH Ivo Josipovi}, koji je Edutski sporazum nazvao jednim od klju~nih doga|aja novije hrvatske povijesti. Prema ocjeni hrvatske premijerke Jadranke Kosor, najva`nije postignu}e ovog sporazuma jeste to {to vi{e nije bilo `rtava. Kosor je tako|er ista knu la da je Hrvat ska u obnovu i razvoj isto~ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema dosad ulo`ila vi{e od 13 milijardi kuna. „Mirna reintegracija je uspje{no zavr{ena. Ali, na{e opredjeljenje za daljnju izgradnju dru{tva tolerancije i dijaloga ostaje na{a trajna obveza. Stoga, 15 godina nakon potpisivanja Erdutskoga sporazuma, ulo`imo napore da u Hrvatskom podunavlju, ali i {irom na{e domovine u~vrstimo temelje hrvatske demokracije“ rekla je hrvatska , premijerka.

Slovenija `eli opet biti lider
Slovenska Vlada u ekonomskoj i vanjskoj politici nastoji vratiti nekada{nje mjesto Slovenije kao regionalnog vo|e, navodi u novom broju Financial Times u posebnom prilogu o Sloveniji i reformama koje nastoji provesti premijer Borut Pahor. “Dvije tre}ine slovenskih investicija u inozemstvo odnose se na Balkan. Mi imamo odre|enu odgovornost da Hrvatskoj i Srbiji pomognemo pri njihovom uklju~ivanju u Evropsku uniju“ , izjavio je za FT slovenski ministar za razvoj i evropske poslove Mitja Gaspari.

Povijesni proces
Potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac konstatirao je kako je malo tko u potpunosti svjestan prave vrijednosti ovog dokumenta, dok je prema rije~ima predsjednika Sabora Bebi}a odluka tada{njeg politi~kog vodstva RH da Hrvatsko podunavlje bude reintegrirano mirnim putem bio ~in iznimne hrabrosti i

Brammertz u ponedjeljak u Beogradu
Glavni tu`ilac Tribunala u Haagu Serge Brammertz posjeti}e u ponedjeljak Beograd, a zatim }e saradnju Srbije ocijeniti u redovnom pisanom izvje{taju Vije}a sigurnosti UN-a koji }e u New York uputiti tokom idu}e nedjelje, javlja Blic online. Brammertz }e razgovarati sa predsjednikom Srbije Borisom Tadi}em, premijerom Mirkom Cvetkovi}em, {efom Nacionalnog savjeta za saradnju s Tribunalom Rasimom Ljaji}em i tu`iocem za ratne zlo~ine Vladimirom Vuk~evi}em i timom koji traga za preostalim optu`enim bjeguncima - Ratkom Mladi}em i Goranom Had`i}em.

Optu`nice zbog trgovine ljudskim organima
Tu`ilac EULEKS-a podigao je optu`nice protiv sedam ~lanova organizovane kriminalne grupe koja se bavila trgovinom ljudskim organima na Kosovu, me|u kojima su i petorica ljekara koji nisu s Kosova i biv{i visoki kosovski zvani~nik, javlja Srna. U dokumentu tu`ilac EULEKS-a D`onatan Ratel navodi da je prona|eno i oko 20 stranaca koji su dovo|eni na Kosovo tokom 2008. godine, uz la`no obe}anje da }e im organi biti pla}eni. U optu`nici, koja je predata sudu na Kosovu, tu`ilac navodi da je grupa ilegalno prebacivala ljude na Kosovo u svrhu uklanjanja organa radi transplantacije drugim osobama. @rtve su stizale iz Moldavije, Kazahstana, Rusije i Turske, a `ivjele su u ekstremnom siroma{tvu. Tu`ilac EULEKS-a tvrdi da je `rtvama obe}avano oko 14.500 eura, dok bi oni koji bi dobijali organ pla}ali izme|u 80.000 i 100.000 eura.

12

OGLASI
BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA BOSNIAN-PODRINJE CANTON GORA@DE MUNICIPALITY MUNICIPALITY MAYOR

subota, 13. novembar 2010. godine
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE JAVNA USTANOVA BIBLIOTEKA SARAJEVA SARAJEVO Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima FBiH ("Sl. novine FBiH" br. 34/03), ~lanova 27 i 29 Zakona o ustanovama ("Sl. list RBiH" broj: 6/92, 8/93 i 13/94), ~lanova 41, 44, 45, 46, 47 i 48 Pravila JU Biblioteka Sarajeva, Upravni odbor JU Biblioteka Sarajeva na svojoj III (3.) redovnoj sjednici odr`anoj 4. 11. 2010. godine objavljuje

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKOPODRINJSKI KANTON OP]INA GORA@DE NA^ELNIK OP]INE

Broj: 02-34-5294/2010 Gora`de, 12. 11. 2010. godine Na osnovu ~lana 30. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH broj 49/05), a na osnovu plana aktivnosti na implementaciji projekta Centra za lokalni razvoj i dijasporu, na~elnik Op}ine Gora`de raspisuje

J AV N I O G L A S
za obavljanje izvanrednih poslova u Centru za lokalni razvoj i dijasporu (CLR i D) Op}ina Gora`de raspisuje javni oglas za prijem namje{tenika u radni odnos na odre|eno vrijeme do 12 mjeseci: 1. Referent u Centru za lokalni razvoj i dijasporu u Op}ini Gora`de.............................1 izvr{ilac radni odnos na odre|eno vrijeme do 12 mjeseci 1. Opis poslova i radnih zadataka: Pru`anje usluga gra|anima na dobrovoljnom povratku u cilju stvaranja uslova za odr`ivi povratak; stru~na obuka gra|ana u pokretanju malog biznisa, psiholo{ka rehabilitacija gra|ana, posebno povratnika; vo|enje evidencije potreba povratnika; saradnja sa humanitarnim organizacijama na obezbje|enju donatorskih sredstava za sanaciju ku}a i stvaranje uslova za odr`ivi povratak; stvaranje uslova za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju gra|ana i povratnika, identifikovanje potreba pojedinih korisni~kih grupa ili individualnih klijenata i u saradnji sa op}inskim slu`bama i NVO pobolj{ati kvalitet i kvantitet pomo}i; raditi na kontinuiranoj promociji i prezentaciji rada i djelovanja CLR putem ogla{avanja i u~e{}a putem printanih i elektronskih medija Web portala i prisustva na javnim doga|ajima. USLOVI: Pored op}ih uslova predvi|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH broj: 49/05), kandidati trebaju ispunjavati slijede}e posebne uslove i to: - SSS/IV stepen, dru{tvenog smjera - 6 ({est) mjeseci radnog iskustva u struci - polo`en stru~ni ispit Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopije) - Prijava sa kra}om biografijom i broj telefona; - Diploma o zavr{enoj srednjoj {koli i svjedo~anstvo zavr{nog razreda; - Uvjerenje op}inskog i kantonalnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca); - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci); - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili kopija CIPS-ove li~ne karte; - Uvjerenje o radnom sta`u u struci; - Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu; - Izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini; - Izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana ra~unaju}i od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju op}ih i posebnih uslova predvi|enih javnim oglasom dostaviti na adresu: Op}ina Gora`de, ul. Mar{ala Tita br. 2, sa napomenom "Za Komisiju za provo|enje javnog oglasa za obavljanje izvanrednih poslova u Centru za lokalni razvoj i dijasporu u Op}ini Gora`de". Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati. NA^ELNIK OP]INE mr. Muhamed Ramovi} II. I.

KONKURS
ZA IZBOR I IMENOVANJE DIREKTORA JAVNE USTANOVE BIBLIOTEKA SARAJEVA Objavljuje se konkurs za izbor i imenovanje direktora JU Biblioteka Sarajeva na period od ~etiri (4) godine. Direktor obavlja sve poslove utvr|ene Zakonom i Pravilima JU Biblioteka Sarajeva. Kandidati treba da ispunjavaju sljede}e uvjete: Op}i uvjeti: a) da je stariji od 18 godina, b) da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, c) da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova upra`njene pozicije, d) da nije na funkciji u politi~koj stranci, e) da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak ili privredni prestup nespojiv sa upra`njenom pozicijom, f) da nije osu|ivan za krivi~no djelo, g) da mu presudom suda nije zabranjeno obavljanje poslova upra`njene pozicije, h) da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{ne funkcije ili savjetnik u smislu odredbi Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti, i) da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH u periodu od tri (3) godine prije objavljivanja konkursa, j) da se na kandidata ne odnosi odredba ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Posebni uvjeti: a) da ima visoku stru~nu spremu, filozofski fakultet ili fakultet dru{tvenih nauka, b) najmanje tri (3) godine radnog iskustva na poslovima i zadacima sa posebnim ovla{tenjima i odgovornostima u djelatnosti kulture, c) provjerene radne rezultate koji odlu~uju da posjeduje potrebne organizacione i stru~ne sposobnosti, d) radne kvalitete za rukovo|enje radom Biblioteke. III. Uz prijavu kandidati su du`ni prilo`iti: a) biografiju, kontakt-telefon i adresu, b) diplomu o zavr{enom fakultetu (ovjerena kopija) c) potvrdu o radnom iskustvu, d) izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est (6) mjeseci), e) uvjerenje da je dr`avljanin BiH (ne starije od {est (6) mjeseci), f) uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti, g) uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od {est (6) mjeseci (kantonalni sud), h) uvjerenje da nije ka`njavan za privredni prestup (ne starije od {est (6) mjeseci, op}inski sud), i) uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo (ne starije od {est (6) mjeseci MUP), j) ovjerene izjave za zahtjeve iz ta~ke II (op}i uvjeti) d, g, h, i, j, k) da ponudi plan i program rada Biblioteke u mandatnom periodu. IV. Sa odabranim kandidatima obavit }e se intervju. Rok za podno{enje prijava je petnaest (15) dana od dana objavljivanja konkursa u "Slu`benim novinama FBiH" i dnevnom listu "Oslobo|enje". Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Rok za podno{enje prijava ra~unat }e se od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave sa dokumentacijom, odnosno dokazima o ispunjavanju uvjeta iz konkursa dostaviti na adresu: JU Biblioteka Sarajeva, Miss Irbina br. 4, 71000 Sarajevo sa naznakom: "Prijava na konkurs za izbor i imenovanje direktora - ne otvarati".

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Hillary Clinton i Benjamin Netanyahu u New Yorku

Sastanak bez prekretnice

VIJESTI

u mirovnom procesu
Razgovori opisani kao prijateljska i produktivna razmjena gledi{ta, bez spomena napretka vra}anju za pregovara~ki sto premijera Netanyahua i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa
Ameri~ka dr`avna tajnica Hillary Clinton i izraelski premijer Benjamin Netanyahu nakon maratonskog sastanka u New Yorku objavili su zajedni~ko saop}enje u kojem najavljuju da }e blisko sara|ivati u narednim danima prema nastavku direktnih pregovora o miru na Bliskom istoku. na gledi{ta, bez spomena napretka prema vra}anju za pregovara~ki stol premijera Netanyahua i palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa. U dijelu saop}enja izdvojenog navodnicima stoji da je Clinton ponovila kako “SAD vjeruju da se kroz pregovore u dobroj vjeri strane mogu dogovoriti o ishodu koji }e okon~ati sukob i biti uskla|en s palestinskim ciljem nezavisne i odr`ive dr`ave, na temelju granica iz 1967, uz dogovorene zamjene (teritorija) te s izraelskim ciljem jevrejske dr`ave sa sigurnim i priznatim granicama koje odra`avaju naknadni razvoj i zadovoljavaju izraelske sigurnosne zahtjeve“ . Do sastanka Clinton i Netanyahu, na kojem je u~estvovao i posebni ameri~ki izaslanik za Bliski istok George Mitchell, do{lo je dva dana nakon

Mijanmar: Nalog za osloba|anje Suu Kyi
Zvani~nici vojne hunte u Mijanmaru potpisali su nalog za osloba|anje vo|e prodemokratskog pokreta i dobitnice Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi. Za proteklu 21 godinu, Su ]i je provela 15 godina u ku}nom pritvoru, koji isti~e danas. Ispred njene ku}e u Rangunu zapa`ena je poja~ana policijska aktivnost, iako nema zvani~ne potvrde njenog osloba|anja. Analiti~ari, me|utim, smatraju da Su Kyi ne}e prihvatiti uslovnu slobodu ukoliko joj ne dopuste da se bavi politikom. Prvobitno je trebalo da bude pu{tena pro{le godine, ali joj je pritvor produ`en za 18 mjeseci nakon {to je jedan Amerikanac preplivao jezero Inja do njene ku}e, tvrde}i da je do{ao da je spase.

Hillary Clinton i Benjamin Netanyahu

Reuters

ameri~ke kritike planova Izraela za gradnju novih 1.300 stanova u arapskom, isto~nom Jerusalemu.

Ilegalna naselja
Direktni mirovni pregovori izme|u Izraela i Palestinske samouprave, koji su po~eli sa sve~ano{}u u Bijeloj ku}i 1. septembra, upali su u zastoj manje od mjesec dana kasnije kada je istekao djelomi~ni 10-mjese~ni izraelski moratorij za gradnju na Zapadnoj obali. Predsjednik Abbas odbio je nastaviti pregovore ako Izrael ne zaustavi kolonizaciju okupiranih palestinskih teritorija. Oko pola miliona Jevreja na-

Zajedni~ka saradnja
“Razgovori izme|u premijera i dr`avne tajnice bili su usredoto~eni na omogu}avanje uslova za nastavak direktnih pregovora usmjerenih na stvaranje dvije dr`ave. Njihovi timovi }e na tom cilju usko zajedni~ki sara|ivati u narednim danima“, stoji u {turom saop}enju koje je, nakon cjelodnevnih razgovora, objavio State Department. Razgovori su opisani kao prijateljska i produktivna razmje-

seljeno je na Zapadnoj obali i u isto~nom Jerusalemu otkako je Izrael 1967. okupirao te teritorije u bliskoisto~nom ratu. UN naziva ta jevrejska naselja ilegalnima, a prema Me|unarodnom odboru Crvenog kri`a (ICRC), ona su kr{enje IV @enevske konvencije o djelovanju na okupiranim teritorijima. Palestinci planiraju u~initi isto~ni Jerusalem glavnim gradom svoje budu}e dr`ave. Izrael je taj dio grada anektirao 1980. {to nikada nije me|unarodno priznato. Izraelska vlada tra`i da se gradnja u isto~nom Jerusalemu tretira razli~ito od one u ostatku Zapadne obale {to je ovih dana ponovio i premijer Netanyahu.

Dvoje mrtvih u padu aviona
Najmanje dvije osobe su poginule, a ~etiri povrije|ene kada se avion u kojem su se nalazila 33 putnika i tri ~lana posade sru{io tokom slijetanja u oblasti zapadnog Darfura. Kako je saop}io sudanski aviozvani~nik Abdel Hafiz Rahim, avion Antonov 26 sru{io se na pisti u gradu Zalingej, a 90 posto osoba u avionu je pre`ivjelo nesre}u. Avion sudanske aviokompanije Tarco doletio je iz sudanskog glavnog grada Khartouma, prenosi AP. Rahim je kazao da je u toku istraga kako bi bio utvr|en uzrok nesre}e, ali je istakao da je pista na kojoj se avion sru{io u veoma lo{em stanju.

Eksplozija u Kabulu

Bomba{ samoubica napao konvoj NATO-a
Bomba{ samoubica uletio je u petak automobilom u konvoj NATO-a u blizini nove zgrade parlamenta u Kabulu, saop}ili su policija i koalicija. Radi se o prvom napadu u Kabulu u posljednja tri mjeseca od kada je poja~ana sigurnost, podsje}a Reuters. U napadu je ranjen afganistanski vojnik i pripadnik Me|unarodnih snaga ISAF-a, saop}ila je policija. Policijski izvor je rekao da je napad izveo automobilom bomba{ samoubica, a trolnim punktovima i naoru`anim policajcima {irom Kabula. Glavni grad Afganistana bio je relativno miran, ali je nasilje {irom te zemlje dostiglo najgori nivo od 2001. go di ne, ka da su ta li ba ni svrgnuti s vlasti, podsje}a Reuters, pa je broj civilnih i vojnih `rtava dostigao rekordne cifre uprkos prisustvu od oko 150.000 stranih vojnika. Ina~e, u subotu se navr{ava devet godina od pada talibanskog re`ima u Kabulu.

Afganistanska policija na mjestu napada

ISAF je opisao napad kao eksploziju improvizovane naprave u autobombi. Afganistanske vlasti su

napravile ~eli~ni prsten u gradu uo~i parlamentarnih izbora odr`anih polovinom septembra, s kon-

Zatvor biv{em lideru Tajvana
Tajvanski vrhovni sud osudio je biv{eg predsjednika te dr`ave Chen Shui-biana na 19 godina zatvora zbog korupcije. Ova odluka je kona~na i biv{i predsjednik na nju nema pravo `albe. Ista je kazna dosu|ena i njegovoj supruzi, koja je tako|er ranije bila osu|ena na kaznu do`ivotnog zatvora, naknadno ubla`enu u zatvorsku kaznu od 20 godina. Predsjednik Tajvana Chen Shui-biana je bio u dva mandata, od 2000. do 2008. Prije dvije godine osu|en je zbog korupcije, ali biv{i predsjednik tvrdi da je nedu`an te da je `rtva politi~kogprogona jer se zauzimao za nezavisnost Tajvan. Chen Shui-biana politi~ku je scenu krajem 2008. napustio oslabljen skandalima, a nakon {to je izgubio imunitet uhap{en je zbog pronevjere, pranja novca, krivotvorenja i primanja mita.

Izvje{taj Vije}a sigurnosti

Sjeverna Koreja kr{i sankcije UN-a
Sjeverna Koreja optu`ena je jer ne po{tuje sankcije koje su joj nametnule Ujedinjene nacije, a ti~e se izvozanuklearne i raketne tehnologije. Sedmo~lani panel Vije}a sigurnosti UN-a u izvje{taju je naveo kako je Sjeverna Koreja u~estvovala u nuklearnim aktivnostima i onima vezanim za balisti~ke rakete u odre|enim zemljama, poput Irana, Sirije i Mijanmara. Panel, koji sadr`i 75 stranica izvje{taja, pozvao je sve zemlje ~lanice UN-a da obrate posebnu pa`nju na spre~avanje takvih aktivnosti. Pjongjang je, navodi se, prekr{io sankcije maskiraju}i finansijske transakcije kori{tenjem neformalnih mehanizama transfera, la`nih firmi i tome sli~no. Navodi se, tako|er, kako je
Sjevernokorejska vojska

Sjeverna Koreja razvila visokosofisticiranu me|unarodnu mre`u za akviziciju, marketing i prodaju oru`ja i vojne opreme, te kako je izvoz oru`ja zapravo postao jedan od glavnih izvora

strane valute za Koreju. Ina~e, UN je po slje dnje san kci je Sje ver noj Ko re ji uveo u maju 2009. godine zbog izvo|enja nuklearnog pokusa.

14

SVIJET FINANSIJA

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BiH

EU

Zavr{en samit G-20 u Seulu

Füle: Zapadnom Balkanu je mjesto u Uniji
Evropski komesar zadu`en za prijem novih ~lanica [tefan Füle izjavio je kako ne vjeruje da }e takozvani umor od pro{irenja sprije~iti pristupanje balkanskih zemalja Evropskoj uniji. On je za BBC rekao da je tempo pribli`avanja EU u potpunosti u rukama zemalja kandidata, odnosno dr`ava koje se nadaju tom statusu. - Ovo je prvi izvje{taj o pro{irenju nakon Lisabonskog ugovora. Predo~en je u vrijeme kada su u EU uklonjena institucionalna uska grla. Unija je sada tako uobli~ena da je spremna prihvatiti nove ~lanove. Ako se pogleda ovogodi{nji paket koji se ti~e pro{irenja, jasno je da je Hrvatska u zavr{noj etapi, da je ponovo data preporuka za Makedoniju, da su data mi{ljenja za Crnu Goru i Albaniju i da u oba slu~aja Evropska komisija preporu~uje otvaranje pregovora o pristupu, ali pod uvjetom da budu ispunjeni jasno definirani klju~ni prioriteti. Tu su i jasno utvr|eni okviri za pribli`avanje Kosova i BiH njihovoj evropskoj perspektivi. U praksi se dakle stvari kre}u, kazao je Füle. Komesar ne spori da bi problema moglo biti. - ^injenica je da, zbog ekonomske i finansijske krize i njihovih posljedica, ne u`ivamo toliku podr{ku gra|ana EU, pa shodno tome ni politi~ara, i to bi moglo pred-

Mnogo pri~e,

mali efekti
^elnici Grupe 20 najrazvijenih zemalja na svijetu zavr{ili su samit u Seulu usvajanjem zavr{nog dokumenta u kojem se spominju op}enite smjernice za borbu protiv ekonomske krize. U zavr{nom dokumentu, o kojem se dugo raspravljalo kako bi na njega pristale sve sudionice samita, nema rije~i o potcijenjenim valutama zbog kineskog protivljenja. Kineski predsjednik Hu \intao opovrgavao je tokom samita optu`be da Kina manipulira svojom valutom kako bi svoje proizvode u~inila jeftinijim. Akcijskim planom iz Seula pozvane su razvijene zemlje da garantiraju trajni rast i stabilnost finansijskih tr`i{ta. ^elnici su se dogovorili da krenu prema sistemu valutnih kurseva koji bio vi{e tr`i{no orijentiran. - Valutni kursevi moraju odra`avati ekonomsku realnosti, rekao je ameri~ki predsjednik Barack Obama nakon {to je dogovoren tekst zavr{nog dokumenta. Zemlje sudionice samita G-20 upozorile su na nekoordiniranu ekonomsku politiku, koja nu`no ima katastrofalne posljedice za sve. Neki od nas imaju veliki ekonomski rast, dok su drugi suo~eni s velikim rastom nezaposlenosti i sporim oporavkom... {to poti~e isku{enje da se skrene od globalnih rje{enja u neuskla|ene, navodi se u zavr{nom dokumentu.

Pozvane razvijene zemlje da garantiraju trajni rast i stabilnost finansijskih tr`i{ta, a ~elnici se dogovorili da krenu prema sistemu valutnih kurseva koji bi bio vi{e tr`i{no orijentiran

[tefan Füle

stavljati problem. Upravo zato je glavni motiv ovogodi{njeg paketa pro{irenja kredibilitet. Za dr`ave ~lanice kredibilitet podrazumijeva rigoroznu uvjetovanost, koja }e kandidate dovesti u poziciju stopostotne spremnosti da preuzmu odgovornost punopravnog ~lanstva, rekao je. On je izrazio nadu da }e u naredne ~etiri godine najmanje dvije zemlje postati punopravne ~lanice EU, dok }e u ostalim zemljama regije taj proces postati nepovratan. - Ali, moje ambicije umnogome ovise od provedbe tra`enog i sposobnosti zemalja kandidata kao i dr`ava koje bi to htjele postati da ispune veoma zahtjevan niz reformi, posebno u oblasti vladavine prava, kazao je Füle.

Naredni samit u Caenu
Naredni samit G-20 bit }e odr`an 3. i 4. novembra 2011. godine u Caenu, na jugu Francuske, potvrdio je zamjenik gradona~elnika Caena David Lisnard. - Samit G-20 bit }e odr`an u festivalskoj palati u kojoj se svake godine odr`ava filmski festival u Caenu. To je prostor prigodan za obezbje|ivanje, rekao je on i dodao da je Caen izbran naro~ito zbog konfiguracije mjesta, blizini dinu dana predsjedava G-20, nakon samita u Seulu. U januaru }e Francuska preuzeti predsjedavanje grupom osam industrijskih najrazvijenijih dr`ava. Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner je ranije najavio da }e naredni samit {efova dr`ava i vlada grupe G-8 biti odr`an u junu u Dovilu, a samit G20 krajem 2011. godine u Caenu.

Caen

Usporen oporavak u eurozoni
Privredni oporavak 16 dr`ava eurozone usporen je u tre}em tromjese~ju, a zvani~ni statisti~ki podaci ukazuju na ogromne razlike izme|u ~lanica. Evropski zavod za statistiku Eurostat je saop}io da je privreda eurozone u posmatranom periodu porasla za 0,4 posto, nakon {to je u drugom tromjese~ju ostvaren rast od 1 posto. Analiti~ari, koje je anketirala agencija AP, o~ekivali su da }e bruto dru{tveni proizvod eurozone u tre}em kvartalu porasti za 0,5 posto. Najve}e privrede, poput njema~ke i francuske, bilje`e mali rast, dok prezadu`ena Gr~ka ima pad BDP-a od 1,1 posto, {to zna~i da je ostala u rece-

festivalske palate i vi{e hotela, {to omogu}ava organizaciju doga|aja ovog zna~aja. Francuska od ju~er na go-

N

siji. Rast italijanskog BDP-a u tre}em je tromjese~ju prepolovljen na 0,2 posto, dok je pirvreda Holandije u padu od 0,1 posto. Eurostat je saop}io da su privredne aktivnosti u Evropskoj uniji tako|er pove}ane za 0,4 posto, {to je ipak usporavanje u odnosu na rast od 1 posto u drugom kvartalu.

a sje dni ci Za je dni~kog ko mi te ta CEFTA ju~er su razmatrane pripreme za liberalizaciju u trgovini nekim poljoprivrednim proizvodima od 2011. godine, a do go vo re no je da se vi {e pa`nje posveti liberalizaciji u sektoru usluga i da se vi{e radi na stvaranju regionalnog investicionog tr`i{ta, izjavio je ministar ekonomije i regi onal nog ra zvo ja Srbi je Mla|an Dinki}. - Na ministarskom sastanku zemalja potpisnica regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini razmijenjena su iskustva u prevazila`enju efekata svjetske krize, rekao je on novinarima poslije sjednice Komiteta CEFTA i ocijenio da }e stvaranje zajedni~kog

Zavr{ena CEFTA nedjelja 2010.
korak u~injen prije tri dana, kada je, uz pomo} njema~ke vlade, uspostavljen internetportal, na kojem se mogu vidjeti prednosti ulaganja u region, uslovi trgovine, bescarinski re`im i druge pogodnosti. U Beogradu je od 9. do 12. novembra odr`ana CEFTA nedjelja 2010, na kojoj su u~estvovali zvani~nici iz zemalja potpisnica sporazuma i me|unarodne zajednice, privrednici, predstavnici privrednih komora, relevantnih institucija i me|unarodni eksperti.

investicionog tr`i{ta pobolj{ati imid` regiona i privu}i vi{e stranih investicija. On je dodao da je na sjednici Komiteta CEFTA Srbija predlo`ila da se uspostavi saradnja agencija za promociju izvoza, navode}i da je prvi

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Konferencija o po{tanskom tr`i{tu

Sastanak poslovnih lidera u Sarajevu

Strane investitore

strah do}i u BiH
Privatna inicijativa, bez obzira na nivo, mali, srednji ili veliki biznis, pokreta~ je razvoja svakog dru{tva, pa i na{e regije
^injenica da me|u 500 najve}ihkorporacijanemanijedne kompanije iz Rusije, koja je velikazemlja, a ima ih mnogo iz [vicarske i Holandije, pokazuje da malezemlje,ako su dobroorganizirane, mogu napraviti velike korporacije, abez velikihkompanija nema srednjih, bez kojih opet nema malih kompanija, kazao je ~lan Uprave Agrokora Ante Todori} tokom ju~era{nje konferencije u Sarajevu o temi utjecaj privatnog sektora na razvoj dru{tva. On je dodao kako me|u najve}ih 500 kompanija jugoisto~neEvrope ima 16 hrvatskih i jedna bh. kompanija, {to ukazuje na to da postojiogroman potencijal u regiji. - Zbog svega ovoga potrebno je ulo`iti mnogo znanja i danono}nog rada kako bi se na{e kompanije dobro pozicionirale u jugoisto~nojEuropi, dodao je. Premanjegovimrije~ima, klju~ oporavkaregije i njenogdaljnjeg razvoja su investicije. Postoji mnogo prilika za investiranje u regiji, u Hrvatskoj je to turizam, za koji Todori} ka`e da je hrvatskanafta, zatimpoljoprivreda,jer Hrvatska uvozi 50 posto vo}a i povr}a, a BiH gotovo 80 posto. Budu}nost je u privatnomsektoru, tu postojispremnost da se izmijeneinstitucije i da se dovedu strani investitori, smatra {ef UredaEvropskebanke za obnoSa ju~era{nje konferencije u Sarajevu
Foto: D. TORCHE

Uz strategiju i regulator
U 30 prezentiranih referata kreirana nova rje{enja odr`ivosti univerzalnih po{tanskih usluga
BiH }e do kraja godine Evropskoj komisiji predati izvje{taj o uskla|enosti propisa u oblasti poslovnog nastanjivanja i pru`anja usluga, uklju~uju}i i po{tanske. Uz to, shodno po{tanskim direktivama Evropske unije, bit }e osnovano i nacionalno regulatorno tijelo. Otvaraju}i regionalnu znanstveno-stru~nu konferenciju “U~inkovitost reguliranja po{tanskog tr`i{ta i odr`ivost univerzalnih usluga“, o ovim i drugim obavezama govorio je ministar komunikacija i prometa BiH Rudo Vidovi}. Konferencija, u organizaciji Fakulteta za saobra}aj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, okupila je oko 70 stru~njaka iz osam zemalja i autore 30 referata. U~esnicima se obratio i gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen upozorenjem da liberalizacija tr`i{ta ima dobre i lo{e strane, te da je zbog toga veoma va`na pomo} nauke u njegovom reguliranju. Po{tansko tr`i{te EU ima godi{nji promet od oko 100 milijardieura, {to daje {ansu za razvoj novih usluga i poslovnih modela. Konferencija je pokazala da regija ima respektabilne nau~ne potencijale i resurse za strate{ka promi{ljanja i kreiranje novih rje{enja, ~iji je krajnji cilj smanjenje tro{kova i pove}anje prihoda, ali i cijena. U~esnici su naglasili zna~ajotvaranjaglobalnedomene u oblasti integracije transportnog sistema jugoisto~ne Evrope (SEETSI), jer omogu}ava razmjenu regulatornih znanja u regiji.
H. A.

O BiH se stvara lo{a slika, {to je daleko od realnog stanja

Foto: D`. KRIJE[TORAC

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 224 - 13. 11. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

vu i razvoju BiH GiulioMoreno. On isti~ekako se ljudiizvanabojedo}i uBiH da investiraju jer se o ovojzemljistvaralo{aslika, {to je daleko od realnog stanja, ali kompanije iz regiona znaju da ovdje postoje {anse i da moraju do}i ovdje da posluju. - Za 15 godina mi ovdje ne}emo pri~ati o entitetima i kantonima, svi }emo biti dio Evropskeunije, dio jedneregije, prema tome, uloga korporacija je klju~na i va`nija je negouloga politike, kazao je Moreno i dodao kakoEBRD`elifinansiratiprivatnisektor, da budepartner s privatnim sektorom i podr`at }e svaku naznaku progresa. Osniva~ ASA Prevent Group NijazHastoristakaoje kako je cilj skupa, ~iji je organizator ASA grupacija, da se, na osnovu is-

kustava i razmjene mi{ljenja poslovnih ljudi iz regije, izvu~e ne{to zajedni~ko, {to mo`e poslu`iti kao recept za razvoj regije. On je dodao kako su najzna~ajniji resurs ove regije vrijedni i marljivi ljudi. Oni su dugo vremena bili uspavani, {to zbog nemilih doga|aja na ovim prostorima, {to zbog zatvorenosti u regionalne okvire, a sada se stanje mijenja. Osim toga, regija je bogata energetskim i poljoprivrednim potencijalima koji se moraju iskoristiti. Privatna inicijativa, bez obzira na nivo, mali, srednji ili veliki biznis, pokreta~ je razvojasvakogdru{tva, pa i na{e regije, zaklju~io je. Konferencija u Sarajevu okupila je najzna~ajnije biznismene iz BiH, Hrvatske, Srbije i Slovenije. J. Sa.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Madarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.410149 1.408520 26.433716 0.079209 0.261724 0.706836 1.732783 0.565032 0.239880 0.208474 1.460612 0.994363 2.293335 1.422902 0.046264 1.821498

1.955830 1.413683 1.412050 26.499966 0.079408 0.262380 0.708608 1.737126 0.566448 0.240481 0.208996 1.464273 0.996855 2.299083 1.426468 0.046380 1.826063 USD BAM

1.955830 1.417217 1.415580 26.566216 0.079607 0.263036 0.710380 1.741469 0.567864 0.241082 0.209518 1.467934 0.999347 2.304831 1.430034 0.046496 1.830628 1.56333 2.231817

Zenica: Politika i poslovanje preduze}a u regionu

Dinamiziranje

razvojnih
mogu}nosti
Uvodna predavanja odr`ali su guverner Centralne banke BiH Kozari} i profesor Univerziteta u Tuzli Umihani}
“Razvojposlovanja2010“ naziv je tre}enau~nostru~ne konferencije koja je, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici, odr`ana ju~er u Zenici. Ovogodi{njakonferencija se tematski bavila ekonomskom politikom i poslovanjem malih i srednjih preduze}a, a cilj joj je analiza, ocjena i prezentacija stanja u bh. i privredama zemalja regiona u svjetlu izazova globalizacije i ekonomske krize i dinamiziranja razvojnih mogu}nosti. Uvodna predavanja su odr`ali guverner Centralne banke BiH Kemal Kozari} i profesor Univerziteta u Tuzli Bahrija Umihani}. Nakon predavanja odr`ana je prezentacija Regionalne razvojne agencije za centralnu BiH. - Iskoristio sam priliku da uka`em na potencijalne rizike za bh. ekonomiju, a to je visoka stoFoto: M. TUNOVI]

SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 11. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 11. 2010 =

Na osnovu ~lana 36. Statuta Javne ustanove Dom zdravlja Kantona Sarajevo i odluke generalnog direktora o poni{tenju konkursa za izbor kandidata za dodjelu specijalizacija broj: 01-05-9543/10 od 11. 11. 2010. godine, generalni direktor Ustanove

PONI[TAVA
konkurs za izbor kandidata za dodjelu specijalizacija objavljen u dnevnim novinama "Dnevni avaz" i "Oslobo|enje" 8. februara 2010. godine.

pa nezaposlenosti od 24,1 posto, u~e{}e javne potro{nje u bruto dru{tvenom proizvodu od 47 posto, {to jasno govori da }e to na dugi rok te{ko biti finansirano od realnog sektora. Vratili smo se u pozitivnu zonu kada je BDP u pitanju, ali to jo{ ne govori da smo prebrodili krizu. Oporavak }e sigurno biti dug i jo{ }e trebati vremena da se vratimo na one stope rasta koje smo imali prije krize, a to je u prosjeku 6 posto, kazao je Kozari}. Procjene su kako}e se ova godinaipakzavr{iti u pozitivnompolju, izme|u 0,5 i 0,7 posto, a da }e 2011. biti ne{to bolja za BiH, jer bi rast mogao biti 3 do 4 posto, {to nije dovoljno, ali jeste novi iskorak. - Mislim da je potrebna politi~ka stabilnost i iskreno se nadam da }e vlasti na svim nivoima profunkcionirati {to prije i da }e ekonomija biti u prvom planu, a da }e politika ostati iza nas i da }e se stvoriti minimum konsenzusa o ekonomskim pitanjima koji }e voditi BiH ka euroatlantskim integracijama, zaklju~io je Kozari}. M. DAJI]

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
1.489,22
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 17
918,46
SASX-10

891,60

SASX-30

901,50

BIRS

1.381,83

FIRS

669,01

ERS10

Banjalu~ka berza

Sa Sarajevske berze

Najtra`enije akcije U minusu dionice Natron Maglaja Nove banke
Gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Polara invest fonda a.d. Banja Luka
Na Banjalu~koj berzi ju~er je ostvaren pro met od 312.869,21 KM, kroz 74 tran sa kci je. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je akcijama Nove banke a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 156.000,00 KM, po prosje~noj cijeni od 1,04 KM po akciji. Ukupan promet obveznicama iznosio je 55.736,62 KM. Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 u vrijednosti od 14.736,84 KM. Prosje~na cijena ovih obveznica ostvarila je pad od -0,49 posto. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet ostvaren je akcijama ZIF Kristal invest fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 10.936,80 KM, po prosje~noj cijeni od 5,60 KM, {to predstavlja rast cijene za 1,82 posto. Akcije tri fonda ostvarile su rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Bors invest fonda a.d. Banja Luka (3,98 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 2,09 KM. Akcije tri fonda ostvarile su pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Polara invest fonda a.d. Banja Luka (-4,55 posto), i ovim se akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,15 KM. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet ostvaren je akcijama Bonel a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 34.830,00 KM, po prosje~noj cijeni od 0,18 KM. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena akcija zabilje`ile su akcije tri emitenta, od ~ega su akcije preduze}a Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka ostvarile pad od -19,92 posto i trgovalo se po cijeni od 2,01 KM po akciji, u vrijednosti od 140,70 KM. Na trgovanju na Sarajevskoj berzi ju~er je ostvaren ukupan promet od 326.593,16 KM. U sklopu 57 transakcija ukupno su prometovana 361.773 vrijednosna papira. Pro met na ko ta ci ji izno sio je 269.263,02 KM, u sklopu 41 transakcije prometovana su 353.664 vrijednosna papira. Na kotaciji kompanija trgovalo se od 3.475,06 KM, u sklopu {est transakcija prometovano je 486 dionica. Na kotaciji kompanija najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama Sarajevo osiguranje d.d. Sarajevo od 2.170,06 KM. Kurs ovog emitenta je iznosio 5,45 KM. Na kotaciji fondova ostvaren je promet od 105.104,70 KM, u sklopu 17 transakcija prometovano je 31.145 dionica. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Bosfin d.d. Sarajevo od 39.390,00 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,00 KM. Na kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 160.683,26 KM, u sklopu 18 transakcija prometovane su 322.033 obveznice. Obveznicama ratnih potra`ivanja Federacije BiH trgovalo se od 107.265,11 KM, dok je sa obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostva ren uku pan pro met u izno su od 53.418,15 KM. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 11.905,56 KM, u sklopu devet transakcija prometovane su 1.883 dionice. Na primarnom slobo-

Promet na kotaciji 269.263,02 KM

dnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Fabrika duhana Sarajevo od 6.390,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 71,00 KM. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 45.424,58 KM, u sklopu sedam transakcija prometovano je 6.226 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Metalno d.d. Zenica od 44.472,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 8,00 KM. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su obveznice ratnih potra`ivanja serije D FBiH od 2,81 posto, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent Natron d.d. Maglaj od 46,84 posto i dostigao cijenu od 0,84 KM.

Ju~era{nji promet 312.869,21 KM

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 12. novembar/studeni 2010.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

Banjalu~ka berza Kursna lista za 12. novembar 2010.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO 14,50 5,45 0,00 -1,75 14,50 5,56 14,50 5,31 90 396 1.305,00 2.170,06 2 4

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Trebisnjici a.d. Trebinje Nova banka a.d. Banja Luka RiTE Gacko a.d. Gacko RiTE Ugljevik a.d. Ugljevik Telekom Srpske a.d. Banja Luka Trznica a.d. Banja Luka 0,0014(A) 0,408 1,04(A) 0,149 0,2 1,47 1,5 -6,67 1,75 0 -0,67 0 -1,34 0 0,0014 0,41 1,04 0,15 1,48 1,5 0,0014 0,4 1,04 0,149 1,47 1,5 213.159 36.048 150.000 13.695 0 8.425 285 298,42 14.719,20 156.000,00 2.044,56 0,00 12.406,31 427,50

KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF BONUS DD SARAJEVO ZIF BOSFIN DD SARAJEVO ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF MI GROUP DD SARAJEVO KOTACIJA OBVEZNICA FBiH 3,30 2,85 3,00 5,80 3,90 -2,37 -5,00 1,35 0,00 0,00 3,30 3,20 3,00 5,88 3,90 3,30 2,85 3,00 5,80 3,90 9.900 210 13.130 793 7.112 32.670,00 668,50 39.390,00 4.639,40 27.736,80 2 2 2 3 8

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka 3,01 2,09 6 0,038 2,8 5,6 3,15 -2,9 3,98 0 0 3,7 1,82 -4,55 3,01 2,09 6 0,038 2,8 5,6 3,15 3,01 2,09 6 0,038 2,7 5,6 3,15 1.892 92 287 25.000 540 1.953 67 5.694,92 192,28 1.722,00 950,00 1.502,40 10.936,80 211,05

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka Bonel a.d. Banja Luka Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Banja Luka TP Matex a.d. Banja Luka Nova trgovina d.d. Brcko TGT a.d. Laktasi Veterinarska stanica a.d. Vlasenica Republika Srpska - stara devizna stednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne stete 4 3,76 0,18(A) 2,01 0,6 5 5,8 1,33(A) 81,15 39 36,9482 37,5564 37,2485 -1,05 0 -19,92 0 0 -17,02 -2,21 -0,49 0 1,07 -0,11 0,28 3,8 0,18 2,01 0,6 5 5,8 1,33 81,15 39 37 37,6 37,7 3,69 0,18 2,01 0,6 5 5,8 1,33 81,15 39 36,8 37,502 37 1.805 193.500 70 632 44 50 5.550 18.160 16.466 29.945 27.000 35.892 6.785,75 34.830,00 140,70 379,20 220,00 290,00 7.381,50 14.736,84 6.421,74 11.064,71 10.140,24 13.373,09

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO SIPAD KOMERC DD SARAJEVO SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE FAMOS D.D. SARAJEVO METALNO DD ZENICA MLINPEK-ZITAR D.D. JAJCE NATRON DD MAGLAJ SANITEKS D.D. VELIKA KLADUSA

41,49 39,00 36,00 33,93 33,00 96,97 93,00 87,99

1,20 2,63 0,61 2,81 1,54 -0,04 0,00 1,72

41,50 39,00 36,00 34,00 33,00 97,00 93,00 88,00

41,00 236.306 39,00 1.288 36,00 1.132 32,50 22.753 33,00 1.747 96,71 9.170 93,00 16.979 87,99 32.658

98.059,61 502,32 407,52 7.719,15 576,51 8.891,74 15.790,47 28.735,94

4 2 1 4 2 2 1 2

18,82 -0,90 7,90 -1,25 71,00 0,13 2,30 -10,16

18,82 7,90 71,00 2,56

18,82 7,90 71,00 2,30

58 60 90 1.675

1.091,56 474,00 6.390,00 3.950,00

2 1 4 2

3,01 0,33 8,00 0,00 1,15 -0,86 0,84 -46,84 3,50 0,00

3,01 8,00 1,15 0,84 3,50

3,01 8,00 1,15 0,84 3,50

58 5.559 10 500 99

174,58 44.472,00 11,50 420,00 346,50

1 3 1 1 1

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

87,28

$ 1,72 %

3,91

$ 0,25 %

1.386,70

$ 1,18 %

28,85

$ 2,01 %

2,473

$ 0,05 %

733,75

$ 1,38 %

568,00

$ 1,73 %

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Pripreme Narodne kuhinje Stari Grad pred Kurban-bajram

Po tri kilograma mesa

najugro`enijima
Ne}emo gledati {ta je ko, ve} da je insan kojem je potrebna pomo}, ka`e [eta • Osim korisnika, kurbansko meso dobi}e 180 najugro`enijih iz ove i op}ine Centar
Sa ju~era{nje konferencije u hotelu Evropa

U KS-u izme|u 12.000

i 15.000 oboljelih
Ono {to {e}er o{teti u organizmu, ne mo`e se vi{e izlije~iti, napomenuo je dr. Helji}
Svjetski dan borbe protiv dijabetesa, 14. novembar, ju~er je u Sarajevu obilje`en pres-konferencijom na kojoj je o ovoj bolesti dana{njice, njenim osnovnim karakteristikama, sindromima i posljedicama govorio dr. Be}ir Helji}, {ef Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KCUS-a. On je naglasio kako dijabetes danas ve} ima osobine pandemije globalnih razmjera. “Dijabetes je hroni~no oboljenje, koje karakteri{e povi{en nivo {e}era u krvi. Procjenjuje se da je danas od dijabetesa oboljelo vi{e od 200 miliona ljudi, a o~ekuje se da }e taj broj do 2025. iznositi 333 miliona“ naglasio je , dr. Helji}. Podsjetio je kako ovo oboljenje, tako|er, uzrokuje vi{e od milion amputacija godi{nje donjih ekstremiteta i najmanje pet posto slu~ajeva sljepila. “Pove}anje kon cen tra ci je {e}era u krvi izaziva te{ke kompli ka ci je ko je na pre du ju i do`ivotne su, odnosno ono {to {e}er o{teti u organizmu, ne mo`e se vi{e izlije~iti“ kazao je , Helji}. Dr. Helji} je istakao kako u BiH ne postoje statisti~ki podaci o oboljelim od dijabetesa. Oni ne postoje na nivou dr`ave, ve} se procjenjuje da taj broj iznosi oko tri posto gra|ana. U Sarajevskom kantonu smatra se da je broj oboljelih izme|u 12.000 i 15.000 gra|ana. Direktor kompanije Novo Nordisk, predstavni{tvo za BiH, u ~ijoj organizaciji je i uprili~eno obilje`avanje Dana borbe protiv dijabetesa, dr. Rasim Jusufovi} je naglasio da }e dijabetes u narednih 20 godina postati ubica broj jedan, te da je potrebno investirati u prevenciju i pravilno lije~enje ove bolesti. Povodom 14. novembra, ju~er je uprili~ena i akcija besplatnog mjerenja nivoa {e}era u krvi.
Mr. BABI]

Narodna kuhinja Stari Grad ovih dana se u`urbano priprema za predstoje}i Kurbanbajram. Kako smo saznali od Zil he [e te, {e fi ce ku hi nje, prvog dana Bajrama svim korisnicima kuhinje, bi}e podijeljeni po hljeb paklama, sok, te po tri kilograma kurbanskog mesa. “Prvog dana Kurban-bajrama hranom }emo darovati tako 1.070 na{ih korisnika, sa evidencije Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo. Va`no je da ljudi znaju da }emo kurbansko meso prvog dana dijeliti od 10 sati, dok }emo narednih dana raditi od devet sati. Drugog dana Bajrama planiramo podjelu kurbanskog mesa za najugro`enije sugra|ane, njih 180, koji `ive u op}inama Stari Grad i Centar i podjela }e se vr{iti na dva punkta u ovim op}inama“, kazala je tetka Zilha. Narodna kuhinja Stari Grad i Udru`enje porodica {ehida i poginulih boraca Kantona Sarajevo }e tokom bajram-

Zilha [eta sa svojim saradnicama

skih blagdana uprili~iti podjelu kurbanskog mesa za najugro`enije sa podru~ja ilija{ke i had`i~ke op}ine. Tetka Zilha, ovom prilikom, upu}uje molbu gra|anima, koji budu `eljeli podijeliti meso najugro`enijima, da to ~ine u prostoru Narodne kuhinje, a veliku pomo} Narodna kuhinja }e i ovaj put imati od pripadnika Policijske uprave Stari Grad, koji }e omogu}iti nesmetanu podjelu kurbanskog mesa. “Prilikom podjele kurban-

skog mesa na{im korisnicima ne}emo gle da ti je li ne ko Srbin, Hrvat ili Bo{njak, nego da je insan, ~ovjek kojem treba prite}i u pomo}. Meso se ne ostavlja u kuhinji, niti za kuhinju, sve {to do|e to }emo podijeliti na{im sugra|anima“, naglasila je tetka Zilha. Oni sugra|ani koji budu `eljeli uprili~iti podjelu kurbanskog mesa u ovom prostoru, tetku Zilhu mogu kontaktirati putem telefona 033/237Mr. BABI] 189.

Prijem u Op}ini Centar

De`ure u domovima zdravlja
JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo zbog obilje`avanja Kurban-bajrama u utorak, 16. novembra, organizuje de`ure od 8 do 18.30 sati u svim domovima zdravlja u Kantonu, te ambulanti porodi~ne medicine Trnovo. Dom zdravlja Centar - Vrazova 11 de`ura}e za op}ine Centar i Stari Grad, DZ Novi Grad - Bulevar Me{e Selimovi}a 2 za Novo Sarajevo i Novi Grad, a de`ure su organizovane i u DZ Ilid`a - Mustafe Pintola 1, DZ Had`i}i - An|elka La`eti}a 2, DZ Vogo{}a - Igmanska 52, te DZ Ilija{ u Ulici 29. februar bb.

Radovi u ilid`anskim naseljima

Asfaltiranje ulica u Butmiru i na Stupu
Pripreme za rekonstrukciju kolovoza i pje{a~kih staza u Ulici Jahijela Fincija u Lu`anima su zavr{ene i samo se ~eka dan bez ki{e da radovi po~nu, saznajemo od Mirsada ^au{evi}a, pomo}nika na~elnika Op}ine Ilid`a za razvoj, investicije i komunalne poslove. Du`ina ove saobra}ajnice je 340 metara, a vrijednost radova 196.000 KM. Izvo|a~ je firma Orman, a finansijer je Op}ina. Kada je rije~ o Ulici Mratnjeva~e, ^au{evi} ka`e da je ova 530 metara duga saobra}ajnica asfaltirana. I ovdje je izvo|a~ bio Orman, dok su asfaltiranje Mratnjeva~e, vrijedno 230 hiljada KM, sufinansirali Kanton i Op}ina. Pomo}nik na~elnika nam je, tako|er, potvrdio da je izgradnja pet od osamsportsko-rekreativnihploha pri kraju. Podsjetimo, Op}ina i GAP izdvojili su 279.745,01 KM za gradnju osam igrali{ta u naseljima Ilid`e, a ve} su gra|anima na kori{tenje predate zavr{ene u MZ Stup I - Pija~noj ulici, Stupu i Rakovici. Radovi u MZ

Simboli~na podr{ka

za 20 porodica
Obnova Ulice 13. juni

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e od 8.30 do 15 sati bez napajanja strujom ostati trafopodru~je Bistrik potok, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

Hrasnica II - Kova~i, Osjek, Bla`uj Gladno polje, Ilid`a centar - naselje Pejton i DonjiKotorac su 90 postozavr{eni, kazao je ^au{evi}. Iz Op}ine je saop}eno da je u toku asfaltiranje 722 metra duge Ulice 13. juni u MZ Butmir. Ove radove, koje izvodi Orman, Op}ina finansira sa 140 hiljada maraka. Tako|er, u MZ Stup u toku je rekonstrukcija i asfaltiranje 700 metara ulica Dobrinjska, Zdenka Markulja i dijela Stupske. Izvo|a~ radova je GP Put, a za njih je Op}ina izdvojila 280.197,84 KM. A. S.

U povodu Kurban-bajrama, u Op}ini Centar ju~er je uprili~en prijem za ~lanove dvadeset {ehidskih porodica. Prigodne ~estitke i simboli~nu nov~anu pomo} uru~io im je Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a. Jednokratnu pomo} od po 100 KM dobili su: Razija ]utahija, Sejda Ferhatovi}, Munira Fejzovi}, Fatima Hela}, Ifeta Husi}, Umija Mali~evi}, Fahira Mali}i, Omer Muharemovi}, Suljo Omerovi}, Medina Osmani - Osmanagi}, [emsa Penji}, Ramiza Rahi}, Fahra Ribi}, Refija Sara~evi}, Dervi{a Selmanovi}, Isma Sulji}, Muniba Suljovi}, Hajra [ehovi}, Nurija Taji} i Hidajeta Zajko. - Radostan sam {to mogu da vas ugostim u ime Op}ine i uputim vam ~estitke za Kurban-bajram. Ovakva dru`enja su poput porodi~nih i htio bih napomenuti da u Op}ini uvijek nastojimo da vam budemo na usluzi i radimo u korist na{ih gra|ana, kazao je Kova~evi}. S. Hu.

Izmjene u odvijanju Grasovih linija
Na osnovu rje{enje Ministarstva saobra}aja, a zbog sanacije kolovoza u Ulici Bardak~ije, danas, sutra i u ponedjeljak, do}i }e do izmjena u odvijanju gradskog prevoza, od 8 do 15.30 sati. Izmjene se odnose na autobusku liniju Dom Armije - Podhrastovi, minibuske Park Hrastovi i Park - Sedrenik, koje }e saobra}ati do Studentskih domova na Bjelavama. Minibuske linije za Mrkovi}e i Barice mijenjaju polazni terminal, pa umjesto iz Parka, polaze sa Ba{~ar{ije.

OSLOBO\ENJE godine subota, 13. novembar 2010.

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Muli}ev objekat u Had`i Be{irovoj djelimi~no sru{en

Obustavljeno uklanjanje

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP

dok traje procedura
Op}ina Centar izdala je nalog za ru{enje. Radnici su do{li i uklonili dio objekta, ali onda je sve stalo, ka`e na{a sugra|anka Bahrija Luka~evi}
Na{a sugra|anka Bahrija Luka~evi} obratila se redakciji Oslobo|enja, kako bi se po`alila na preduge procedure oko uklanjanja objekata koji su progla{eni bespravnim. Naime, uz stambe nu ku}u po ro di ce Lu ka~evi} u Had`i Be{irovoj ulici 2, zapo~eta je gradnja poslovnog objekta firme FEAl Metali, vlasnika Hajrudina Muli}a. “Op}ina Centar izdala je nalog za ru{enje. Radnici su do{li i uklonili dio objekta, ali onda je sve stalo. Prema mojim informacijama, investitor se `alio i zbog toga je obustavljeno ru{enje. Me|utim, to sve predugo traje. Taj objekat zatvorio je moju ku}u. Neka se odmakne od ku}e na zakonski propisanu udaljenost i nema nikakvih problema“, kazala je Bahrija. Iz Op}ine Centar kazali su nam kako je uklanjanje obje-

Poslovni objekat preblizu ku}e porodice Luka~evi}

Luka~evi}: Odmaknuti objekat

kta odgo|eno zbog zaprimljenog drugostepenog rje{enja kojim se uva`ava `alba investitora na zaklju~ak o dozvoli izvr{enja ru{enja. S obzirom na to da se inves ti tor `alio dru gos te pe nom or ga nu, kon ta kti ra li smo Odjeljenje za drugostepeno upravno rje{avanje u kojem smo saznali da je rje-

{enje Op}ine Centar poni{teno i vra}eno na ponovni postupak. “Rje {e nje za ukla nja nje objekta ne}e se donijeti ukoliko je podnijet zahtjev za legalizaciju. Investitora poslovnog objekta FE-Al Metali prvi put su odbili zbog nedostatka dokumentacije“, istakao je Meho ]ustovi} iz

Odjeljenja za drugostepeno upravno rje{avanje. Pre ma ]us to vi}evim ri je~ima, ka da je rje {e nje vra}eno na prvostepeni postupak, sve je stalo. “U ovom slu~aju sve je jo{ u postupku i zakonskim procedurama, tako da je sve ~isto“, naglasio je ]ustovi}.
S. Hu.

^obanija

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Uklonjen stari jablan
Jablan star vi{e od 60 godina i visok 40 metara u Ulici ^obanija 17 vi{e ne}e predstavljati opasnost za stanare okolnih zgrada, njihove stano ve, ga ra`e, par ki ra ne automobile, jer je posje~en u akciji radnika KJKP Park. Uklanjanjustablapristupilo se po rje{enju Op}ine Centar, a uvidom na terenustru~nakomisija utvrdila je da se drvo nalazi u vrlo lo{em stanju. U blizini stabla se nalazi nekoliko vi{esMinhen 13, Budimpe{ta 15.05, Keln 17.30 i 18.30, Istanbul 18

pratnihzgrada, ispred su gara`e, na desetine parkiranih automobila, a gotovo uz samostablo nalazi se i kotlovnica Toplana. Radnici Parka su uz pomo} hidrauli~ne autodizalice koja raspola`e kranom visine do 24 metra postepeno motornom pilom rezali dio po dio osu{ene

kro{nje i pomo}u specijalnog u`eta spu{tali ih na vrlo sku~en asfaltirani dio ulice. Nakon sedmosatne akcije sje~e, poru{eni dijelovi stabla su uklonjeni i ulicao~i{}ena, bez obzira na pojedine voza~e zbog kojih je morala intervenisati i policija.
J. M.

PORODILI[TA

11 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI

Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30) Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Polasci iz Sarajeva:

Dolasci:

Istanbul 8.50, Minhen 12.25, Cirih 12.30, Be~ 14.10 i 21.40, Budimpe{ta 14.35, Zagreb 15.30 i 22, Amsterdam 15.45, Keln 17 i 18, Beograd 21.40 Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam,

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30 i 16, Cirih 7.10, Be~ 7.15 i 14.55, Amsterdam 10.15,

Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, HercegNovi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u 15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5

sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30,

17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15.

20

OGLASI

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

O~uvanje historijskog naslije|a u Gora`du

Nekropola sa

355 ste}aka
Histori~ar Eldin Baljevi} 31. avgusta je Komisiji za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH prijavio postojanje nekropole ste}aka u Gor{i}-polju
^lanovi gora`danskog Udru`enja “Odmor na selu“ ovih dana su s ciljem afirmacije kulturne ba{tine Bosanskopodrinjskog kan tona posjetili nekropolu ste}aka u Gor{i}-polju. ^lanovi Udru`enja Sabira i Adnan Be{lija, zajedno sa histori~arom Eldinom Baljevi}em, te profesorom emeritusom Avdom Sofrad`ijom, obi{li su do sada neistra`enu lokaciju sa ste}cima, utvrdili broj i stanje u kojem se nalaze. - Nekropola je ura|ena sa velikom precizno{}u, tako da su ste}ci postavljani u pravilne polukru`ne redove koji se od vrha {ire prema dnu. Dvadesetak ste}aka je otkriveno od mahovine i na njima se nalaze ukrasi sa ljiljanima, jelenom, srpom, zvijezdama, a tu je i jedan ste}ak s natpisom. Izdvaja se dvadesetak sljemenika, po na~inu obrade, {to ih ~ini specifi~nim. Lokalni put presijeca nekropolu na dva dijela, tako da je i do{lo do uni{tavanja jednog broja ste}aka. Prvi dio ili ju`na strana nekropole obuhvata prostor od 50 m x 25
Prekriveni mahovinom

Najve}i broj ste}aka utonuo je u zemlju

m, gdje se nalazi 37 ste}aka. Drugi dio nekropole je udaljen 60 m i pokriva prostor od 100 m x 30 m, gdje se na la zi 318 ste}aka. Svi ste}ci su u le`e}em polo`aju, me|u kojima se nalazi 69 sljemenika, 271 sanduk i 15 amfornih plo~a. Orijentacija ste}aka je razli~ita i kre}e se u pravcu S-J i Z-I. U oba dijela ne-

kropole se nalazi po jedan visoki sanduk. Najve}i broj ste}aka je utonuo u zemlju i prekriveni su ma ho vi nom, do bro su obra|eni, a me|u njima ima i o{te}enih, pojasnio je za Oslobo|enje histori~ar Eldin Baljevi}, ina~e ~lan Udru`enja “Odmor na selu“ koji je podsje, timo, 31. avgusta ove godine

Komisiji za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH, prijavio postojanje nekropole ste}aka u Gor{i}-polju, jer je utvrdio da ova nekropola do sada nije bila istra`ivana niti su na njoj vr{eni nau~noistra`iva~ki radovi. - Aktivnosti na{eg udru`enja se ogledaju na skretanju pa`nje na kulturno-historijsku ba{tinu ra-

di njene bolje za{tite, kako bi se sprije~ilo uni{tavanje i propadanje spomenika u ovom kantonu, dodaje Baljevi}. Promocija dijela kulturno-historijske ba{tine BPK-a Gora`de odr`at }e se po~etkom narednog mjeseca, a tokom promocije bit }e prikazane fotografije ste}aka.
A. H.

Na sceni BNP-a Zenica

Pozitivni sat
u 19.30 sati. Uz redateljicu, autorski tim ~ine scenografkinja i kostimografkinja Sabina Trnka, producent Hazim Begagi}, izvr{na produkcija Oliver Jovi}. Uloge tuma~e: Uranela Agi} (Miranda), Sabina Kulenovi} (Emma), Lana Deli} (Paula), An|ela Ili} (Nicol), Igda Jari} (Victoria), Sa{a Hand`i} (Roger) i Nerman Mahmutovi} (N.N.). Mostarski teatar mladih gostovat }e u Bosanskom narodnom pozori{tu Zenica, sa predstavom “Kako sam nau~ila da vozim“ ra|enom , prema tekstu Paule Vogel. Re`iju potpisuje mlada redateljica Selma Spahi}. Scenografiju i kostime kreirala je Sanja D`eba. U predstavi igraju Alma Terzi}, Ermin Bravo i D`ana Pinjo. Predstava }e biti izvedena na Velikoj sceni u ponedjeljak, 29. novembra u dva termina, u 19 i 21 sat.
Mr. S.

4. novosarajevski knji`evni susreti

Lajla Kaik~ija

Bosansko narodno pozori{te Zenica nakon tri nepuna mjeseca od po~etka sezone 2010/11. zapo~elo je produciranje tre}eg projekta. Rije~ je o predstavi “Pozitivni sat” (The Positiv Hour), ra|enoj prema tekstu suvremene britanske autorice April de Angelis. Re`ija je povjerena redateljici BNP-a, Lajli Kaik~ija, a premijerna izvedba planirana je za ~etvrtak, 16. decembra, na velikoj sceni BNP-a Zenica

“Apokalipsa“ Emira Sokolovi}a
U sali MZ Grbavica 1 (H. ]emerli}a 49) danas }e, u 17 sati, biti odr`ana videoprojekcija intermedijalnog projekta Emira Sokolovi}a - “Apokalipsa“. Po~etkom rata, prvo {to je u~inio kada je u pitanju pisana rije~, bio je intermedijalni performans “Apokalipsa“ koji je , predstavljao autorovo vi|enje ludila u kojem smo se na{li kroz kreativno-izra`ajnu sinesteziju. Sam projekt je bio izveden u prostorima gradske ~itaonice, a potom je repriziran u ispunjenoj sali, na maloj sceni BNP-a u Zenici. Finale projekta bile su televizijske adaptacije za NTV Zetel i potom za TVBiH, {to je bio svojevrstan presedan s obzirom na informativnu blokadu u kojoj se grad nalazio...

HKD Napredak
Hrvatsko kulturno dru{tvo Napredak - glavna podru`nica Mostar, u suradnji s ambasadom BiH u Beogradu, organizirakoncertprijateljstva, koji}e se odr`ati u ponedjeljak u 19.30 sati u Studentskom kulturnom centru u glavnom gradu Srbije. Na koncertu }e nastupiti mladi bh. muzi~ari, Napretkov trio Pons iz Mostara, koji ~ine Lidija Gavran (violina), Amila Jankoski (violina) i Damir Bunoza (klavir), zatim \ani [ehu (gitara) i Adi [ehu (flauta) iz Saraje-

Koncert prijateljstva u Beogradu
nje Gavrana, koji je tajnik u mostarskoj podru`nici Napretka, interes javnosti i medija za ovaj koncert je veliki. On je podsjetio da je Napredak ve} odr`aokoncertprijateljstva u Zagrebu, 25. oktobra, ali da }e “ovaj projekt biti nastavljen i u idu}oj godini, u suradnji s veleposlanstvima na{e zemlje u europskim zemljama“ . Koncerte prijateljstva financijski su podr`ali Ministarstvo civilnih poslova BiH i Grad Mostar. Mr. S.

Trio Pons

va, te Albina Smajlovi} (sopran) i Melina Samurovi} (klavir) iz Banja Luke. Na repertoaru }e biti, prije

svega, djela bh. skladatelja ili skladatelja koji su na neki na~in vezani za Bosnu i Hercegovinu. Kako saznajemo od prof. Va-

22

OGLASI

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

24 Pogledi

SEDMI^NI POLIGON

13. novembar/studeni 2010.

TRAJE SKENDERIJA FEST

KAD ORU@JE VOLIMO MI

Po miliona pi{tolja za pasom!

Doma}e je - najbolje!
Danas je drugi dan priredbe koja je nekad bila Sajam turizma u SArajevskoj Skenderiji, a sada se zove Skenderija fest. Ovaj put naglasak je na zdravoj i ukusnoj hrani, kulinarskim vje{tinama, tradicionalnim zanatima, igri i pjesmi. Manifestacija promotivno-prodajnog karaktera i okupila je vi{e od 500 u~esnika, a o~ekuje se vi{e od 20.000 posjetilaca. Bit }e uprili~ene prezentacije tradicionalne bh. kuhinje i gastro ponude, tradicionalnih zanata, ku li nar skih vje {ti na, tra di ci onal nih iga ra i pjesama, prezentacija meda, proizvoda od meda i eko hrane. Bit }e odr`ano i ~etvrto me|unarodno takmi~enje u~enika srednjih ugostiteljskih i turisti~kih {kola koje Sarajevski sajam prire|uje u saradnji s Ugostiteljskom i turisti~kom {kolom u Sarajevu. U~estvuju u~enici iz 13 {kola, od ~ega iz BiH sedam, Crne Gora jedna i pet {kola iz Makedonije, a takmi~it }e se u pet disciplina. Odr`avaju se i tematske rasprave u organizaciji Fakulteta za sport i tjelesni odgoj o ishrani i sportu, kao i stru~no-edukativni skup o brendiranju proizvoda i za{titi geografskog porijekla u organizaciji Agencije za sigurnost hrane. Ulaz za posjetitelje je besplatan.

Svaki tre}i Bosanac-Bosanka bi nabavio oru`je, jer je nesiguran! U tome ga ne}e sprije~iti ni savjeti, ni molbe, ni policija, jer im je za pasom ve} pola miliona pi{tolja!? Pa je zato pokrenuta kampanja “Vatreno oru`je: Tko je slijede}a `rtva?” i odr`ana radionica u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosa~a“ u Mostaru za medije u lokalnim zajednicama - Prema na{im podacima, svako ~etvrto ku}anstvo u BiH posjeduje vatreno oru`je - kazala je glasnogovornica UNICEF-a u BiH Nela Ka~mar~ik, dodav{i da je pove}an broj incidenata i `rtava vatrenog oru`ja, izvijestila je Fena. Prema istra`ivanju UNDP-a, gra|ani u BiH posjeduju oko 500 000 komada ilegalnog oru`ja, a prema istra`ivanju koje je uradio UNICEF o stavovima i pona{anju u svezi s vatrenim oru`jem, oko 30 posto ljudi u BiH osje}a nesigurnost i nabavilo bi oru`je, iako je vi{e od polovine ispitanika svjesno ~injenice da uno{enjem oru`ja doprinose dodatno toj nesigurnosti, te da time unose nesigurnost i u svoj dom. Cilj kampanje, koja se provodi u organizaciji UNICEF-a i UNDPa, a uz podr{ku Europske unije i [vedske agencije za me|unarodni razvoj (SIDA), je educiranje javnosti u BiH o opasnostima koje donosi posjedovanje i kori{tenje vatrenog oru`ja. Radnica odr`ana je u cilju edukacije medija te poticanja na u~inkovitije izvje{tavanje o problemu posjedovanja vatrenog oru`ja.

SVE PROTIV PU[ENJA

Gdje nema dima, nema ni para?!

Ameri~ka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odlu~ila je objaviti rat pu{a~ima i jo{ vi{e im ogaditi cigarete. Na svako pakovanje cigareta namjeravaju staviti ilustracije koje prikazuju le{eve, ljude oboljele od raka i drugih bolesti, djecu koja su gu{e od dima, pa ~ak i ljesove, prenio je index.hr. U SAD-u godi{nje zbog pu{enja umire oko 440 tisu}a osoba, a oko 46 miliona odraslih strastveni su pu{a~i. Tako|er, oko 19,5 posto tinejd`era pu{i. -Novom kampanjom FDA po~inje klju~nu borbu protiv pu{enja kako bi se sprije~ile smrti i bolesti koje pu{enje uzrokuje. Stoga `elimo napraviti dramati~ne promjene na kutijama cigareta kako bi posljedice duhana bile vidljive svakome tko kupi cigarete - rekli su iz FDA za ameri~ke medije. Napravili su 36 ilustracija, a do juna 2011. }e izabrati njih devet koje }e proizvo|a~i morati staviti na kutije cigareta do listopada 2012. godine. Ovakve ilustracije ve} postoje u nekim svjetskim zemljama. Iako i sam “pristojan“ pu{a~, priznajem kako je potez dr`ave BiH da nedavno smanji ~ak za marku cijenu Marlbora, uperen ZA pu{enje (i protiv punjenja dr`avne kase)!? A da ne govorim koliko su upozorenja na paklicama cigareta neprijetna, u odnosu na inozemne potro{a~e, koji ne vide ni{ta drugo do natpis: pu{enje ubija!

UNTITED LOVE STORY

I dalje grmi u Budimpe{ti
Ovda{nja javnost i dalje zainteresirano prati doga|anja oko filma Angeline Jolie Untitled Love Stori, koji se snima u Budimpe{ti. Radi se brzo, uz re`iserku je i njen mu` Brad Pitt. Reuters je snimio i novi set fotografija sa snimanja, gdje se vidi glavna glumica Zana Marjanovi}, ali i Branko \uri} \uro koji glumi srpskoga vojnika. Uskoro se, prema najavama Edina [arki}a, o~ekuje dolazak Angeline Jolie i nastavak snimanja u Sarajevu. Tek tada }emo vidjeti {ta je sve ko uradio, kazao i nedokazao oko scenarija i filma, koji je i nezavr{en izazvao goleme kontroverze.

13. novembar/studeni 2010.

Pogledi 25 ZA PAM]ENJE

Pan~evo se sjetilo Sr|ana Aleksi}a

KAMI Cijena za strasti

Spomen plo~a bosanskom heroju
Pan~evu je otkrivena spomen-plo~a i prolaz posve}en Sr|anu Aleksi}u, mladi}u iz Trebinja koji je ubijen u rodnom gradu 1993. godine jer je {titio sugra|anina bo{nja~ke nacionalnosti. Inicijativu da prolaz pored gradske uprave u Pan~evu ponese ime mladog i humanog Trebinjca pokrenula je nevladina organizacija Gra|anska akcija Pan~evo. Na tabli pi{e “Heroj je onaj koji daje `ivot za najvi{i smisao `ivota” . Ljiljana Spasi} iz tog udru`enja kazala je za RSE da je to “prolaz ka budu}nosti“ . Sr|anov otac Rade nije krio tugu ali i ponos. „Sr|o moj sine, evo nas danas u Pan~evu gdje se sa jednim lijepim osje}ajem sje}amo i onoga {to si ti u~inio. I kad ljudi pro|u ovaj prolaz, kad iza|u iz njega na prvog na koga nai|u osje}aju kao prijatelja, kao ~ovjeka. Od danas ste vi moj grad. Od danas je Sr|an sa vama, nadam se na korist svih nas. Hvala vam” rekao je emotivno po, tre{en Sr|anov otac. Pedesetak prijatelja, Srdjanovi roditelji, aktivisti nekoliko nevladinih organizacija iz regiona poslali su poruku koju amabasador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut smatra jako va`nom: „ Sve nas je dirnuo ovaj momenat i dolazak oca pokojnog Sr|ana. Ono {to je najbitnije da je sa~uvan i istrgnut iz zaborava taj doga|aj i da }e svima nama biti nauk da se ubudu}e ne dese ovakvi slu~ajevi i da idemo u bolju budu}nost” , ka`e ambasador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut. Spomen – plo~a i prolaz koji }e nositi ime Srdjana Aleksi}a otkriven je u sklopu proslave Dana grada. Gradona~elnica Pan~eva Vesna Martinovi} rekla je kako je jako ponosna. „Ponosna sam {to se u samomom centru grada u ulici pored gradske ku}e nalazi prolaz Sr|ana Aleksi}a” . Trebinjca Sr|ana Aleksi}a su 21. januara 1993. godine prebila na smrt ~etvorica pripadnika Vojske Republike Srpske, jer je poku{ao da od njih odbrani prijatelja Alena Glavovi}a, Bo{njaka iz Trebinja.

U

...Shvatili smo odmah da je Sizif apsurdni junak. On je to koliko po svojim strastima toliko i po svojim mukama. Njegovo preziranje bogova, njegova mr`nja prema smrti i `elja za `ivotom donijeli su mu ovu neizrecivu kaznu, kojom se cijelo bi}e napre`e a ni{ta ne dovr{ava. To je cijena koju treba da plati za strasti ove zemlje... (Alber Kami, Mit o Sizifu)

SARTR ^ovjek je vlastiti `ivot
...Ako, u stvari, egzistencija prethodi esenciji, nikada se ne}e mo}i ni{ta obja{njavati dovode}i ga u vezu s nekom danom i u~vr{}enom ljudskom prirodom; druga~ije re~eno: nema determinizma, ~ovjek je slobodan, ~ovjek je sloboda...~ovjek nije ni{ta drugo nego svoj projekt, on egzistira samo ukoliko se ozbiljuje, on, dakle, nije ni{ta drugo nego sveukupnost svojih ~ina, ni{ta drugo nego vlastiti `ivot... (@an Pol Sartr, Egzistencijalizam je humanizam)

DOSTOJEVSKI Prijelazna razdoblja
U burnim, nesigurnim ili prijelaznim razdobljima posvuda se i uvijek pojavljuju razli~iti nitkovi. Taj olo{ koji postoji u svakom dru{tvu ispliva na povr{inu i kad se pojavi, onda ne sa mo {to ne ma ni ka kva ci lja, ne go ne ma ~ak ni mrvi~ka neke ideje u glavi, ve} samo zra~i, kako najbolje zna i umije, nemirom i nestrpljenjem. Me|utim, taj olo{, a da on toga sam i nije svjestan, gotovo uvijek uhvati u {ake grupica “naprednih“, koji djeluju u skladu s odre|enim ciljem, i ona upravlja svim tim ljudima onako kako im se svi|a ako se slu~ajno i u njoj ne na|e pravih pravcatih idiota, {to se tako|er ~esto doga|a. (Fjodor Mihajlovi~ Dostojevski, Bijesovi)

26 Pogledi

13. novembar/studeni 2010.

OBNOVA @ELJEZNICA Najdu`e gradili{te u Bosni i Hercegovini

Prolaze nam vozovi
Ulaganje u ovaj vid transporta i za sada jedini zajedni~ki razvojni projekt u oba entiteta, evropske banke (EBRD i EIB) podr`ale sa 156 miliona eura
rijenekolikogodinatada{njeggeneralnogdirektora @eljeznica Federacije Bosne i HercegovineNarcisa D`umhura pitali smo kada }e kona~no i gra|ani mo}i putovati urednim, sigurnim i brzimvozovima? Na sto je stavio nekoliko debelih knjiga, ozbiljnih investicijskihprojekata, rekav{i: “Odgovor na to pitanjena}i}e{ ovdje, a {to se nas ti~etrenutnotra`imonovac da bi i napravili to {to smo zamislili“ . Novac je u me|uvremenu obezbije|en i danasmo`emosaop{titi da }e novim redom vo`nje na @eljeznicamaFederacije BiH(stupa na snagusredinomidu}egmjeseca) u saobra}aj biti uvedeni novi nagibni i niskopodni vozovi. I}i }e i prema zapadnoj Evropi u koju i ne prili~i putovati druga~ije osim modernim i super-komfornimkompozicijamakakve su @eljezniceFBiHkupile u [paniji i Hrvatskoj. Isporu~eni su i testiranitokom ove godine u okviru modernizacije `eljezni~kog putni~kog saobra}aja. S obzirom na ~injenicu da se njihovo prvo slu`beno putovanje podudara sa danom ukidanja {engenviza za gra|ane BiH,i da se pribli`avajubo`i}ni i novogodi{nji praznici, sasvim je izvjesno da }e vozovi biti puni putnika. A kad posjedaju u udobnasjedi{ta, u ambijentukakavvi{eli~iavionunego`eljeznic,i te{ko da }e bilo ko od tih putnikapri idu}emputovanju za`eljeti neki drugi vid prevoza.

P

Dragan ^alovi}

NOVA KOLA Danas mo`emo saop{titi da }e novim redom vo`nje na @eljeznicama Federacije BiH (stupa na snagu sredinom idu}eg mjeseca) u saobra}aj biti uvedeni novi nagibni i niskopodni vozovi. I}i }e i prema zapadnoj Evropi u koju i ne prili~i putovati druga~ije osim modernim i super-komfornim kompozicijama kakve su @eljeznice FBiH kupile u [paniji i Hrvatskoj
canika, tra~nica, pragova, skretnica, {to je uslov za brz i siguransaobra}aj. Drugi segment radova predstavlja postavljanje signalnosigurnosnihpostrojenja na 12 `eljezni~kih stanica. Sve je dio regionalnogprojektaobnove`eljeznica u BiH, jedinograzvojnogprojekta na nivou oba entiteta. Kao takavmo}no je podr`an od Evropske banke za obnovu i razvoj iz Londona i Evropskeinvesticionebanke sa sjedi{tem u Luksemburgu. Prva je obezbijedila70 miliona, a druga86 miliona u eurima. Tih 156 miliona prakti~no predstavlja najve}u investiciju koja se trenutno realizuje u BiH. O tome {to je do sada ura|eno i {ta jo{ predstoj, brojne informacijeprezentiraonam je Dragan^alovi}, koji je BH `eljezni~koj korporaciji direktor Jedinice za implementacijuprojekataobnove`eljeznica. miliona za signalizaciju. Rije~ je o dionici ju`ne pruge izgra|ene i u saobra}aj pu{tene 1965. godine a za remont je bila predvi|ena 1990. godine. Radovi su ugovoreni tek u novembru pro{le godine i bi}e okon~ani u maju, odnosnokrajem 2011. godine. Posao je povjeren austrijskoj kompaniji Swietelsky/Alpinespecijaliziranoj za visokomehanizovaniremontkakav su proteklihgodinaobavili i u Austriji, Ma|arskoj, Rumuniji. Na gradili{te u BiH dovezli su radni voz dug 150 metara kakav ovdje jo{ nije vi|en. Opslu`uje ga ekipa vrsnih majstora, in`enjera i operativaca iza kojih ostaje kolosijek po ~ijim tra~nicama }e se vozovi odmah mo}i kretati brzinama od 120 km, kakva je i projektovana. Na terenu se jo{ne vidioperacija na signalno sigurnosnom sistemu. Taj posao je povjeren njema~kojfirmiTales i trenutno se realizuje na nivousoftvera. Tek poslije }e se pristupiti monta`i digitalne opreme posljednje generacije koja}e, kadabude u funkcij,i omogu}iti i br`i protok vozova kroz stanice i skretnice. Dragan^alovi}posebnonagla{ava da su procedure za odobravanje kredita kod Evropske banke za

obnovu i razvoj veoma krute i duge a u na{em slu~aju rezultirale su veliku konkurenciju na raspisanim tenderima, Krajnji rezultat je dobiveni diskont od 15 posto i ve} izvjesne financijske u{tede od 40 miliona euro u odnosu na predra~un.

Kompletiranje koridora
Sada se izme|u entitetskih `eljezni~kih kompanija vode razgovori u {ta bi tu u{te|evinu trebalo utro{iti. U Federaciji su mi{ljenja da se novac usmjeri na rekonstrukciju dionice od Bradine do Sarajeva, tim prije jer je za taj potez ranije dobiveno i 12 miliona ameri~kih dolara (oko devet miliona eura) iz OPEC Fonda. To bi bilo dovoljno da se ju`na bh. pruga na `eljezni~kom koridoru 5-C dovede na nivo pruga najmodernijih i najsigurnijih evropskih `eljeznica. Iz @eljeznica RS predla`u da se sva u{te|evina ulo`i u signalno sigurnosni sistem. Pri svemu za ^alovi}a je veoma zna~ajno i to da su BH `eljezni~ka korporacija i entitetske kompanije na ovomprojektupolo`ileva`an test. BordEvropskebanke za obnovu i razvoj veoma zadovoljan vo|enjem projekta, implementacijom i stru~no{}u i odgovorno{}u svih aktera nedavno je u Be~u najavio da }e i u budu}nosti finansirati projekte u bosanskohercegova~kom`eljezni~komsaobra}aju. @eljeznice ve} imaju projekte za ulaganje u rekonstrukciju i modernizacijuinfrastrukture od Sarajeva do [amca u du`ini od 170 kilometara, kako bi se panevropski `eljezni~kikoridor 5-Copremio u skla-

JU@NA PRUGA Investicijom je obuhva}eno 160 kilometara pruge: u Federaciji od ]elebi}a do ^apljine (100 km), a u drugom entitetu od Kostajnice do Jo{ave (66 km). Do sada su potpisani ugovori sa izvo|a~ima u iznosu od 106 miliona euro, od toga 85 miliona za remont, a oko 19 miliona za signalizaciju. Rije~ je o dionici ju`ne pruge izgra|ene i u saobra}aj pu{tene 1965. godine a za remont je bila predvi|ena 1990. godine
du sa zna~ajem i narastaju}impotrebama za brzi prevoz roba i putnika. Dobarsignal za {to skorijanova ulaganjapredstavlja}e i izvje{tajMisije me|unarodnog monetarnog fonda koja se trenutno nalazi u redovnoj kontroli u BiH. Ove sedmice napravili su reviziju poslovanja i tro{enja novca i u BH `eljezni~koj korporaciji. Prema tvrdnji sagovornika oti{li su zadovoljni. Sve navodi na to da }e trase bosanskohercegova~kih pruga i u narednih nekoliko godina biti najve}a gradili{ta sve dok se na njima ne obezbijede evropski standardi i ozbiljno ne zakopaju temelji velikih termo i hidro elektrana. A i za taj investicijski poduhvat su potrebne sigurne pruge i - brzi teretni vozovi. Hajdar Arifagi}

Br`i i sigurniji
@eljeznice su od okon~anja agresije na BiH pa sve do dana{njih dana bile na udaru kritika putnika zbog izgleda vagona i sporog i nedovoljno sigurnog putovanja vozova ~ije su kompozicije sastavljene od neuni{tenih dijelova predratnih kompozicija. Malo ko je pri tom obra}ao pa`nju i na izgled i stanje pruge, ~ak i onda kada su se na stranicama crnih hronika novina pojavljivale informacije o udesima na neobezbije|enim pru`nim prelazima i mjestima na kojima ne funkcioni{e signalno-sigurnosni sistem. Kona~no i na infrastrukturisu zapo~eli veliki poslovi: remont prugekoji podrazumijevaintervencije na gornjem stroju, promjeni tu-

Digitalna signalizacija
Investicijom je obuhva}eno 160 kilometara pruge: u Federaciji od ]elebi}a do ^apljine (100 km), a u drugom entitetu od Kostajnice do Jo{ave (66 km). Do sada su potpisani ugovori sa izvo|a~ima u iznosu od 106 miliona euro, od toga 85 miliona za remont, a oko 19

13. novembar/studeni 2010.

Pogledi 27

GRADSKI DANI TEKU

Haj, razguli gospoja, enekciju primi!
Ne voli{ da bude{ na smetnji, ne voli{ da te ko krivo pogleda, ne voli{ da ti iko ru`nu rije~ ka`e. Kako onda misli{ da `ivi{? (Me{a Selimovi})

Pavlaka i meso
Otvorim pavlaku od po kile, Milkosovu - do pola puna. Ili do pola prazna. Zavisi, jesi li optimist ili nihilist. Ona mala, nekada{nja, Sarajevske mljekare mirisala je na travu. Po kravi. Jer je ista pasla po livadama prostranstvima oko glavnog grada, do{la u {talu, seljanka je pomuzla, jomu`u spremila u kante, do{li otkupljiva~i i mlijeko odvezli u Mljekaru. Tamo ga spakirali, nama prodali. Nekad bilo, sad se spominjalo. Nekako mi do|e samo pitanje na um: oklen li se slijeva ovoliko mlijeko u na{e prodavnice? Krava po obodima i daljinama od grada, nema. Jedva gdjekoju mo`e{ vidjeti. Rijedak, izgubljeni slu~aj, kakvog povratnika, nevoljnika, da u ba{~i dr`i kravu simentalku, koja u ovim nedoho|ima ne mo`e pre`ivjeti. Ko ono iza rata, dijelili krave pred izbore. Masovno. Seljaci uzimali jo{ masovnije i za koji mjesec {to prodali, {to priklali za stelju. Jel ko kredit vratio, jal kravu komu platio, ne znam. Ali znam kako krava jedva da ima i u najudaljenijim zakutcima grada. Ista je pri~a i s teletinom. Puni hladnjaci ove ljepote. Pitam mesara od kojega je teleta. Kako od kojega, odgovara pitanjem. Pa, jel od na{eg, jal kakvog uvoznog. Doma}e, jarane, sjarani se mesar po lo{em bosanskom obi~aju sa mnom. Odakle ta~no, sitni~av sam. Ne znam, brate, odmahuje. Da Bosna ima argentinske farme, ne bi bilo ovoliko teletine. Pa odakle je stvarno? Odakle i uvozni kurbani?! Ili da pitam Lijanovi}e, oni prodaju uvozno ko doma}e...

djece i nude zdrave jabuke, med, bra{no, d`emove. Da je maloboljepripremljeno, bilo bi to jako lijepo. Mada ne vidjeh da se gra|ani lome i tr~e kupovati. Mo`da }e bolje sre}e biti mali sajam u Skenderiji koji }e ponuditi isto, doma}e i zdravo, makar i ne bilo sve ta~no {to u najavama pi{e. Mogli bi sada ispitiva~i ispravnosti hrane krenuti, pregledati, pa nam saop}iti, primjerice, kakav je doma}i med, a {ta jedemo u uvoznimstaklenkama na kojimapi{e da je ba{ med u pitanju...

[alterlija, nadobudan, osoran, sav svoj: [ta s trebala gospoja? Stranka-gra|anka: -Ne obra}ajte mi se tako, ni ja vama ne govorim privatno, nego sam tu od nevolje... [alterlija:- ^uj ti gospoje...Haj, razguli... a i ni papiri ti ne valjaju... Stranka, gube}i razum i strpljenje: - Sat ja ~ekam ve} u redu, vi primate tamo kojekakve preko reda, to nema smisla, vi ste... [alterlija: - Gospojaaaa, frustriranaaaa...Treba tebi jedna, ONA, enekcija...

Tramvaj i bus
Jo{ se nije zavr{ila zavrzlama oko gradskih prijevoznika. Ne daju Grasu nikakve konkurencije. Ne~iji talovi gra|ane dr`e u nemogu}nosti izbora. Prava je to sloboda. A postoje}i pak tramvaji i autobusi, kombije ne treba ni spominjati, ko da su nabavljeni za atleti~are, disciplina skok uvis. Platforme za ulaz-izlaz su previsoke, da svaki putnik bez re~enih atributa dolazi u opasnost slomiti nogu!

U trafici
- Imate li cigarete, te i te, pitam. Mla|ahna, skoro dijete, radnica ljubazno: - Oprostite, trenutno nemamo...Koje pu{ite? Reknem, ona otr~a do susjeda, donose cigarete, uz osmijeh opet: - Izvinite, ve} sutra }emo ih sigurno imati. Ne daj bo`e propagirati pu{enje. Naglasak je na radnici. Koja se rijetko sre}e u ovome gradu. Ina~e, trafika-prodavnica je na bus -stanici u Ne|ari}ima.

vi li zi ra nom) svi je tu se to uda ra na sve ta lam ba se. Po go to vu one u ~aso pi si ma, no vi na ma, na te le vi zi ja ma. Ovaj u Saraje vu je to do`ivio, vidim u lokalnim rubrikama ovda{njih novina, ali kao da nije. Nekada, za vrijeme mra~nih vre me na so ci jali zma na ovi jem stranama, bje{e ovaj faks ponajja~i u zemlji, pa ~ak i van nje. Dao je kadrove, naj bo lje, zagre ba~kom i beo grad skom intelektualnom krugu i nauci. Iz ovih klupa izi{li su profesori i studenti ~iji su ispisani retci i knjige po nos ozbi ljnog di je la ove ze mlje i nje ne nauke. [ta vrijedi, kad su danas profesori (ve}ina) i{tancani u “demokratskim {kolama“ mjerilo nauke, a njihove kolege na , vlasti koja odre|uje, na`alost, sudbinu i ovoga fakulteta!

Ulicama…
...Onim poplo~anim. Rupetinine rupe rupa, na svakom koraku raste, rasta~e se, rascvjetava, udubljuje, zjapi...

Zdrava hrana
Ova se naslanja na gornju. Ima doma}e hrane jo{ uvijek. Tako bar ka`u {to individualni poljoprivredni proizvo|a~i, koje ponegdje zovu i farmerima, koji iza mnogobrojnih {arenih stolova stoje po vazdan na Trgu

U (ne)redu
Jedna od mnogobrojnih {alter-sala, gdje nas je dr`avnaadministracijagurnula da gubimo dostojanstvo, vrijeme i novac.

(Ne)filozofiraj!
Kad jedan fakultet napuni 60 godina, a zove se jo{ i Filozofski, svugdje u (ci-

Grafit
Ako je ovo grad, onda sam ja gad!
Ramo Kolar

28 Pogledi

13. novembar/studeni 2010.

REPORTA@A Od iranske granice do Istanbula

TOP-KAPI Idu}i prema dvorcu Top-kapi nailazim na jednu staru drvenu izrezbarenu ku}u koja svojom ljepotom oduzima dah i koja, nakon {to joj je vra}en stari sjaj, stoji ponosno i uznosito poput mlade koju su upravo isprosili, pa po~inje svoj novi `ivot. Gledam je i mislim: da li je u nekoj takvoj ku}i Orhan Pamuk ~itao svoje omiljeno {tivo “Od Gazi Osmana do Ataturka- {est stolje}a osmanske povijesti“

Ovo ti je posljednja

mahala Evrope
Upravo sam se vratila iz Male Azije gdje sam vidjela mnogo velikih ~uda. Ta Anatolija, kako je Turci zovu, je zaista ~udesna zemlja. Neki ljudi pro`ive cijeli `ivot i nikada ne vide Anadoliju. I nikada ne saznaju {ta su propustili. I Istanbul, Carigrad, jo{ jednom…

13. novembar/studeni 2010.

Pogledi 29
PODVIG Aja Sofija, Crkva svete mudrosti, nekada{nja je pravoslavna crkva nasuprot Plavoj d`amiji. Kao jedna od najve}ih zatvorenih gra|evina na svijetu, predstavlja zapanjuju}i podvig u arhitektonskom smislu. Prva je bazilika dovr{ena 360. godine, ali je 532. spaljena do temelja, pa ju je car Justinijan ponovno izgradio kao najljep{u kr{}ansku crkvu u Rimskom carstvu
nije {ala grad je bio prijestolnica tri carstva: rimskog, vizantijskog i otomanskog. Istanbul, Konstantinopolis, meni ponajdra`eg imena Carigrad.

Top-kapi saraj
Tu je i carska rezidencija Topkapi-saraj, u ~ijim vrtovima je nekada bio najglasniji cvrkut ptica, koji nekada bija{e dom Alahovog zamjenika na zemlji, vladara svih vladara, cara Istoka i Zapada, vlasnika glava svojih podanika ali i vlasnika krvnika koji su po naredbi te glave odsijecali. Razmi{ljam kako su ljudi na te krvnike uvijek gledali sa strahom, podozrenjem, ali i ga|enjem. Za krvnike ~iji posao je bio smaknu}a ljudi za pla}u, bilo je podignuto “krvni~ko groblje“ na Ejupu, u mjestu Karjagdi Bajir, jer su smatrali neprili~nim da se sahranjuju kraj drugih ljudi. Rijeke turista i{le su prema ulazu Topkapi saraja, kao i mnogi autobusi iz kojih su ispadali turisti iz Berlina, Sao Paola i Tokija sa fotografskim aparatima na prsima i tr~ali da ovjekovje~e trenutak kad su pro{li kroz carsku kapiju, trenutak za koji su pomalo odvajali cijelog `ivota. Polako sam se vratila, jer me prepala ta masa koja je jurila prema ulazu. Topkapi sam obi{la ranije, pa odlu~ih da se sokakom hladne vode spustim direktno na Bosfor, da pogledam Zlatni rog u njegovom punom sjaju.

PRIJESTOLNICA [etnja Istanbulom je uvijek uzbudljiva i ~ovjek, htio ne htio, uvijek otkriva neke nove stvari. Pa nije {ala grad je bio prijestolnica tri carstva: rimskog, vizantijskog i otomanskog
Nuh je posebno popularan lik u Kur*anu i islamskoj legendi. Salebi navodi petnaest vrlina kojima se Nuh odlikuje me|u poslanicima. Biblija, me|utim, ne dr`i da je on poslanik. Istanbul me uvijek ispuni nekom rado{}u i vrstom ljepote zbog koje je ~ovjek ponosan kao da je i sam zaslu`an za nju. Idu}i prema dvorcuTopkapi nailazim na jednu staru drvenu izrezbarenu ku}u koja svojom ljepotom oduzima dah i koja, nakon {to joj je vra}en stari sjaj, stoji ponosno i uznosito poputmladekoju su upravoisprosili, pa po~inje svoj novi `ivot. Gledam je i mislim da li je u nekoj takvoj ku}i Orhan Pamuk ~itao svoje omiljeno {tivo “Od Gazi Osmana do Ataturka- {est stolje}a osmanske povijesti“ Ono {to je tu knjigu- osimnjezinihcrnobijelih crte`a - ~inilo Pamuku neodoljivom, da je se “nije mogao nagledati“ bio je na~in na koji je ,

prikazana osmanska povijest. Ne kroz bitke, pobjede i mirovne sporazume koji su se u~ili u {koli, nego kao niz ~udesa, neobi~nih doga|aja.

Aja Sofija
Prolazim pored Trga sultana Ahmeta, dive}i se vje~noj Aja Sofiji. Aja Sofija, Crkva svete mudrosti, nekada{nja je pravoslavna crkva nasuprotPlavojd`amiji. Kao jedna od najve}ih zatvorenih gra|evina na svijetu, predstavlja zapanjuju}i podvig u arhitektonskom smislu. Prva je bazilika dovr{ena 360. godine, ali je 532. spaljena do temelja, pa ju je car Justinijan ponovno izgradio kao najljep{u kr{}ansku crkvu u Rimskom carstvu. Zanimljivo je kako je gotovo ispraznio carsku riznicu za potrebe rasko{ne rekonstrukcije. Dopremio je mramor i druge materijale iz Azije i Egipta te oplja~kao tornjeve iz Efeza. Divovska sredi{nja kupola, {irine30 metara, po~iva na dvije polu-kupole i ogromnom potpornom stupu, tvore}i zapanjuju}e velik prostor u unutra{njosti. Stup suza, na~injen od poroznog kamena, ispu{ta vodu iz cisterne u podno`ju i navodno ima iscjeljiteljske mo}i. [etnja Istanbulom je uvijek uzbudljiva i ~ovjek, htio ne htio, uvijek otkriva neke nove stvari. Pa

uksuk kaldrma je istanbulski sokak koji se spu{ta prema Bosforu. Polako silazim niz ovu strmu ulicu, kako joj i samo ime ka`e visoka, i mislim o bratu Mirzi i ro|aku Zuki s kojima sam jednom davno prije rata bila u Istanbulu . Tad mi je Zuko govorio: “Ovo ti je posljednja mahala Evrope. Ono tamo je Mala pa Velika Azija...“ Upravo sam se vratila iz Male Azije gdje sam vidjela mnogo velikih ~uda. Ta Anatolija, kako je Turci zovu, je zaista ~udesna zemlja. Neki ljudi pro`ive cijeli `ivot i nikada ne vide Anadoliju. Istina, oni nikada i ne saznaju {ta su propustili.

J

skoj u blizini sirijske, iranske, i jermenske granice. Vidjela sam ma~ku Van koja je jedan od simbola ovog kraja i poznata po tome {to ima o~i razli~ite boje, a sultan Abdul Hamid je zbog njene mekane angorske dlake prozva pamukli.

Ispod Ararata
Pro{li smo svega 23 kilometra od iranske granice i do{li u podno`je planine Ararat. Na zidu, u hotelu gdje smo ru~ali, naslikan Nuh, biblijski Noje kako {tapom utjeruje putnike koji }e spasiti svijet. Slika je ura|ena stilom i naivno{}u koja podsje}a na one kakve su nekada kod nas krasile provincijske berbernice i slasti~arne.

Mostovi Zlatnog roga
Polako krenuh i uskoro se ukaza{e vele-ljepni mostovi. Sjetih se kako Pamuk citira u svojoj knjizi “Istanbul“ Re{ata Ekrema Ko~u, ~uvenog istanbulskog hroni~ara, koji je napisao Istanbul Enciklopedisi, u kojoj navodi kako je u 18. stolje}u na sve~anosti povodom obrezivanja princa Mustafe, sina sultana Ahmeta III, akrobata pre{ao Zlatni Rog balansiraju}i na konopcu pa`ljivo razapetom izme|u brodskih jarbola. Tada nije bilo mostova, sad postoje ~etiri preko Zlatnog Roga koji spajaju dva kontinenta. Posmatram veli~anstvenu sliku koju tog predve~erja daje onaj nama najpoznatiji iz trenutno najgledanije serije Hiljadu i jedna no}. Sprema se zima. Snijeg je neodvojivi dio Istanbula kao uostalom i moga djetinjstva, ali to je ve} jedna druga pri~a...
Nagorka Idrizovi}

Jezero Van
Imala sam sre}u dva puta u jednoj godini boraviti u Maloj Aziji. Prvo sam u aprilu ove godine proputovala Kapadokijom, koju je vulkanska lava ukrasila ~udesnim likovima koji podsje}aju na ljude, `ivotinje pa i ~itave gradove. Vidjela sam podzemne gradove koje su izgradili prvi hri{}ani i koji su se spu{tali i sedam spratova ispod zemlje, prve kr{}anske bogomolje oslikane freskama, ostatke anti~ke Gr~ke, vidjela sam isposni~ke }elije i prastare manastire... Sada, zahvaljuju}i pozivu iz turskog Ministarstva za kulturu i turizam, vidjela sam jezero Van. To je najve}e slano jezero u ovoj zemlji, smje{teno u Isto~noj Tur-

30 Pogledi

13. novembar/studeni 2010.

MEDIJSKA [ETNJA MA\ARSKOM [tampani mediji u ozbiljnoj krizi

Predstavnici bh. medija u posjeti medijskoj kompaniji Sanoma Budapest

(Foto: Pavle Banjac)

Sloboda se kupuje uspjehom na tr`i{tu
Remitenda je iznimno visoka i najprodavanije dnevne novine prave gubitke Sve vi{e korisnika web portala Pretplata za televiziju propisana zakonom - iznosi 0 forinti
rintani-{tampani mediji (novine, magazini, ~asopisi, publikacije) u Republici Ma|arskoj su u ozbiljnimproblemima i gubicimauzrokovanim ne samo ekonomskom krizom i smanjenjem kupovne mo}igra|ana,ve}i sve u~estalijim prelaskom informiranja ~itatelja, umjestopapirnog, puteminternet izdanja (web portali). Dodatna optere}enja printanim medijima stvara i visok tro{ak papira i distribucije na {to se daje~ak oko 60 posto sredstava - zarade. Ove informacije o trenutnom stanju u medijima u Ma|arskoj ~uli smo prigodomboravkapredstavnika deset novinskih i televizijskih ku}a, te web portala iz BiH, koji su boravili na studijskom putovanju u Budimpe{ti, a ~ija je tema bila Mediji i multikulturalnost, realiziranom u organizaciji UNDP-a (MDG-F) programaKultura za razvoj i uz pomo}ma|arskeagencije HUNID-a.

P

Politika ne(}e) spa{ava(ti) gubita{e
Glavni izvr{ni direktor medijske kompanije Sanoma Budapest Gyorgy Szabo istakao je kako u

Ma|arskoj „vi{e niko ne broji niti govori o broju od{tampanih primjeraka dnevnih novina, niti sedmi~nih ili mjese~nih magazina i ~asopisa“ . - Remitenda (broj primjeraka koji se ne proda i bude vra}en) je iznimno visoka i za dnevne novine iznosi izme|u 25 i 30 posto, a kod sedmi~nih magazina je ona i ve}a i kre}e se oko 35 posto. To je razlogom da najprodavanije dnevne novine u Ma|arskoj trenuta~nosamopravegubitke i lagano propadaju, istakao je Szabo. Naveo je kako je primjerice prihod Sanoma Budapest kao multinacionalne medijske kompanije, ina~e, druge po ukupnimprihodima i ostavrenojdobiti u Ma|arskoj, odmah poslije ma|arske televizije koja je u dr`avnom vlasni{tvu, bazirana35 posto od prodajelistova (magazina, ~asopisa), 35 posto od oglasa, 20 posto od interneta, te pet posto od TV-a (u vlasni{tvu). Zanimljiv je naime, podatak da Ma|arska TV godi{nji prihod od 36,693 milijarde forinti (130 milijuna eura) te da ostvaruje dobit od oko 5,485 milijuna eura, dok drugoplasirana Sanoma Budapest ima godi{nji prihod od 26,83 mi-

lijarde forinti (100 milijuna eura) te ostvaruje dobit od 4,956 milijuna eura. - Da bi se opstalo na tr`i{tu nu`no mu se prilago|avati, a ne ~ekati da se ono prilago|avavama. To je kao da imate ko{aricu sa kojom sakupljate vodu. Vi{e {ansi da sakupite {to vi{e vode jeste ako hvatate kapljice kre}u}i se, a ne ~ekaju}i u jednom mjestu da one padaju. Kako bi se spasilo od propasti i kako bi do{lo do razvoja kompanija, treba da se bavi svim i sva~im, pa ako treba i prodavatifarmerke, ocijenio je Szabo. S obzirom na trenuta~nolo{estanje u printanim medijima u Ma|arskoj, a na pitanje novinara Oslobo|enje da li to zna~i da }e takvekompanijelak{epoklopiti(kupiti) dr`ava kako bi putem njih plasirala svoju politiku, glavni izvr{ni direktor kompanije Sanoma Budapest ka`e da se radi o „dvije politike“ . - Jedno je kontrola {tampe, a drugospremnostdr`ave da finansiraizdava~akojinijeprofitabilan. Takavizdava~kojinijeprofitabilan naime, neminovno je ostavljen da propadne. Politika ima sve manje novaca da odr`ava one koji su ne-

profitabilni i stvarajusamogubitak. Ne postojinovackoji bi politikadala da pokrije taj gubitak. Stoga nijerealnoo~ekivati da bi vlademogle kupiti izdava~a koji je u propadanju kako bi putem njega mogle plasiratisvojpoliti~kistav, nagla{ava Szabo.

Nema potpune slobode
No, u svakom slu~aju glavni izvr{ni direktor medijske kompanije Sanoma Budapest navodi kako je veoma te{ko ostati nezavisan, odnosno biti „u mo}i kazati NE u politi~kom ali i finansijskom smislu“ . -Sloboda se ocjenjuje prema politi~koj i ekonomskojsferi. Mi nismoslobodni u potpunosti, navodi Szabo. Tako, dok printani mediji u Ma|arskojzapadaju u sve ve}ukrizu i gubitak, s druge strane u stalnomporastu je broj web portala, ali i njihovih korisnika. Jedan od takvih medija u toj zemlji je i Origo (web portal) koji je u toku dvanaest godina postojanja postao jedan od najve}ih - vode}ih medija u Ma|arskoj sa oko 600.000 posjeta tokom dana. No, iako nije u dr`avnom vlasni{tvo, svojuspjehOrigoipaktrebazahvaliti i svom suvlasniku - ma|arskom Telekomu. Zanimalo nas je kako web portal Origo mo`e ostati nezavisan u tom slu~aju s obzirom da je njegov suvlasnik ma|arski Telekom, posebno u uvjetima ako treba da korisnike izvijesti primjerice o pove}anju cijena usluga fiksne ili mobilne telefonije i mo`e li imati kriti~ki stav prema tome. - Na{a je platforma da dajemo vijesti, a mi{ljenja i stavove ne dajemo. Mnogi korisnici nam stoga na forumima daju ocjene da smo malo zbog toga i dosadni i nezanimljivi, no na{e je opredjeljenje kako je to dobar kurs. Ako imamo primjerice slu~aj oko konflikta cijena, onda }emo staviti da to pos-

toji. Ono {to radimo, s obzirom da svi korisnici to ne znaju, jeste da stavimo naznaku da je vlasnikOriga ma|arski Telekom. Dr`imo se ~vrsto pravila struke kako u ovim tako i u odnosima sa politi~arima, istakao je AndrasPetho, urednikvijesti na web portalu Origo (www.origo.hu). Kako su u Ma|arskoj, ali i u cijeloj regiji srednje Europe, web portali, odnosno informiranje putem njih u uzlaznoj fazi, svjedo~i i primjer PORT.hu koji bi sa svojim sadr`ajem - isklju~ivo promociji kulturnih, pozori{nih i manifestacija iz oblasti umjetnosti, zabave, sporta, ali i servisnih, prvenstveno turisti~kih informacija, trebao uskoro da se pojavi i u BiH.

[irenje por tala i u BiH
Takoobe}avaglavniizvr{nidirektorZsoltVeszelovszkynavode}i da trenuta~no u okviru kompanije PORT-network (www.PORTnetwork.com) djelujuportaliosim u Ma|arskoj i u Rumunjskoj, Slova~koj, ^e{koj, Srbiji, te Hrvatskoj, tako da }e BiH, kada se on uspostav, biti sedma zemlja ~lanica. Posredstvom kompanije PORTnetwork, odnosno portala koji u okviru nje djeluje u Hrvatskojwww.KAMO.hr ve} je mogu}e saznati programske sadr`aje pet televizijskih ku}a u BiH- FTV-a, BHT 1, OBN-a, PINK-a BH, te Hayata. Iako se Ma|arska televizija, kao dr`avnakompanija(elektronskijavni servis) mo`e pohvali zavidnim finansijskim stanjem njega ipak, ne prati i gledanost, koja je svega 15 posto ukupnog broja Ma|ara (u dr`avi `ivi oko 10,5 miliona gra|ana). Isklju~ivi finansijer djelovanja ma|arske TV (MTV) je dr`ava, s obzirom na ~injenicu da je pretplata propisana zakonom, ali da stavka koju Ma|ari treba da izdvajaju za te namjene - 0 forinti!
Almir Terzi}

Manjine u medijima
Ono na {to bi se, kada su u pitanju javni emiteri - servisi u BiH, mogli ugledati kada je u pitanju Ma|arska televizija, jeste na~in prezentacije i zastupljenost programa nacionalnih manjina. Na MTV svakamanjinskazajednicakoja`ivi u Ma|arskoj, a ima ih 13,sedmi~no ima na raspolaganju 26 minutasvogprogramskogsadr`ajaposve}enogpromoviranju kulture, obrazovanja, te manjinske, a u „veliku politiku ti programi se ne upli}u“ . - Posebnapa`njaposve}uje seemisijama za Rome koje su osim kulture i obrazovanja, zbog specifi~nosti te manjinske grupe, usmjereni i ka tretiranju socijalnih pitanja, ali i standarda `ivota, navodi Judit Kein, glavni i odgovorni urednik Redakcije za programe manjina na Ma|arskoj televiziji. Ve}inaredakcijanamijenjenihnacionalnimmanjinamanalaze se pri glavnomureduMa|arsketelevizije u Budimpe{ti, dok se onaj za hrvatsku nacionalnumanjinuemitira iz studija u Pecsu(Pe~uju) s obzirom da je najvi{epripadnika te zajedniceskoncentrisan na ju`nom dijelu Ma|arske. Programom namijenjenim za romsku manjinu na MTV zadovoljan je i Janos Daroczi, predsjednik Uredafondacijeromskepopulacijekojinavodikako je njegova gledanost tokom sedmice sa prosjekom izme|u 200 i 250.000 osoba, te da programski sadr`aj ne pratesamoRomi ve}i predstavnicidrugih manjina. Kada su u pitanju nacionalne manjine, bar one romskezajednice, koja je i najbrojnija (oko 800.000) u Ma|arskojdjeluje i Romskanovinskaagencija, te Romski Radio C kojeg, navodi njegov glavni i odgovorni urednik Joszef Ignacz, svakodnevno slu{a oko 60.000 osoba u Budimpe{ti, ali i {iremregionu.

13. novembar/studeni 2010.

Pogledi 31

GODI[NJICE Sedamdeseta obljetnica smrti M. A. Bulgakova

Rukopisi ne gore
2010 je godina tokom koje se u Rusiji, ali ne samo u Rusiji, obilje`ava sedamdeseta obljetnica smrti Mihaila Afanasijevi~a Bulgakova, jednog od najzna~ajnih pisaca dvadesetog stolje}a
ajve}i francuski pjesnik i najve}i francuski prozaik devetnaestog stolje}a, Charles Baudelaire i Gustav Flaubert ro|eni su iste (1821.) godine. Sedamdeset godina kasnije - 1891. ro|eni su pjesnik i prozaik, {to }e presudno obilje`iti modernu rusku knji`evnost: Osip Emiljevi~ Mandelj{tam i Mihail Afanasijevi~ Bulgakov. Obojica su ro|ena u glavnim gradovima danas nezavisnih dr`ava: Mandelj{tam u Var{avi, a Bulgakov u Kijevu. Bulgakovljev otac Afanasije Ivanovi~ bio je docent Kijevske duhovne akademije i predava~ povijesti i gr~kog jezika; majka Varvara Mihailovna (djevoja~ko prezime - Pokrovska) bila je doma}ica. [kolovanje je budu}i pisac zapo~eo u rodnom gradu. Me|utim, jo{ kao gimnazijalac (nije imao ni {esnaest godina) ostaje bez oca koji je iznenada umro. 1909. godine je maturirao i upisao se na medicinski fakultet, a ~etiri godine kasnije se prvi put o`enio. Izabranica se zvala Tatjana Nikolajevna Lapa, a poznavao ju je jo{ od gimnazijskih dana. Usred prvog svjetskog rata - godina je 1916. - Bulgakov je diplomirao i odmah postao vojni ljekar. U narednih nekoliko godina, u povijesnom vrtlogu rata i revolucije Bulgakov kao da se koleba izme|u medicine i literature, no naposljetku bira literaturu.

N

SVJETSKA BA[TINA Bulgakovljev roman “Majstor i Margarita“ objavljen je prvi put tek sredinom {ezdesetih godina pro{log stolje}a, ~etvrt vijeka nakon autorove smrti. Prevodi na veliki broj svjetskih jezika vrlo brzo su ga u~inili neodvojivim dijelom kulturne ba{tine cijelog ~ovje~anstva te se tako ispunilo “proro~anstvo“ Venjamina Kaverina o romanu toliko osebujnom da mu je te{ko na}i ravna u cjelokupnoj svjetskoj knji`evnosti
u melodiji cijele pri~e: od toplih sutona do {utljivih jutara, a teza je slijede}a: “Jedina mogu}nost sre}e za ~ovjeka je u tome da ga odnese vrag.” [to bi reko Emil Cioran: “^injenica da `ivot nema smisla - razlog je da se `ivi, uostalom jedini koji preostaje.”

Hibridna forma
U liku Margarite pak ostvaruje se prelijepa paradigma `ene koja voli: njoj su - po rije~ima nedavno preminulog Aleksandra Flakera - eti~ke kategorije strane, ona samo `eli ostvariti svoju ljubav, biti s Majstorom. Sa velikim autorskim zadovoljstvom Bulgakov prikazuje njezinu osvetu zlobnom mediokritetskom kriti~aru i demoliranje njegovog stana, a neskriveno se u`iva i paljevini Gribojedova. Jer dok rukopisi ne gore, domovi pisaca pak gore vrlo lepo. Bulgakovljev roman “Majstor i Margarita“ objavljen je prvi put tek sredinom {ezdesetih godina pro{log stolje}a, ~etvrt vijeka nakon autorove smrti. Prevodi na veliki broj svjetskih jezika vrlo brzo su ga u~inili neodvojivim dijelom kulturne ba{tine cijelog ~ovje~anstva te se tako ispunilo “proro~anstvo“ Venjamina Kaverina o romanu toliko osebujnom da mu je te{ko na}i ravna u cjelokupnoj svjetskoj knji`evnosti. Veliki je utjecaj ovog romana na brojne zna~ajne suvremene pisce, a mo`da je u tom kontekstu najzanimljivije spomenuti Salmana Rushdiea i njegove “Satanske stihove“ O ve. zama izme|u ova dva romana, paralelama izme|u Je{ue Ha-Nocrija i Mahounda, sli~nostima Ivana Bezdomnog te Farishte i Chamche, u svijetu se odavno pi{e studije (poput “Zdrave blasfemije“ Geralda Lucasa). Bulgakovljev “Majstor i Margarita“ upravo je idealan primjer hibridne forme za koju se zala`e Rushdie u svom eseju o romanu, djelo {to je u isto vrijeme i dru{tveno istra`ivanje i fantazija i ispovijed, djelo {to prelazi i granice znanja i topografske me|e, djelo {to nam o ljudskoj sudbini govori na na~in na koji to nikakva znanost, filozofija ili religija ne mogu u~initi.
Muharem Bazdulj

Odnos sa Staljinom
1920. godine u pozori{tima se igraju dvije njegove drame. Bulgakov }e za `ivota biti zapravo uglavnom poznat kao dramski pisac. Dvadesetih godina dvadesetog vijeka on tako|er redovito sura|uje u nekoliko ~asopisa. 1924. razvest }e se od Tatjane Lapa, a odmah zatim stupa u drugi brak: o`enit }e, naime, Ljubu Jevgenijevnu Belozjorsku. Uz brojne drame sve vi{e pi{e i prozu. Tu su, re ci mo, pri po vi jes ti/krat ki ro ma ni: “\avolijada“ i “Kobna jaja“ te roman “Bijela garda“ Ipak, karijera mu je presudno . vezana za scenu. Teatarski mu rad donosi prihode, od toga ustvari `ivi. Osam godina nakon drugog stupa u tre}i brak: do smrti }e biti o`enjen Jelenom Sergejevnom [ilovskom. U posljednjoj deceniji `ivota Bulgakov }e se oku{ati i u pisanju scenarija te libreta za operu. Bavio se i prevo|enjem: od Molierea do Shakespearea. Umro je 1940. godine. Ka`u da je Bulgakovljevu dramu “Zojkin stan“ Staljin gledao sedam puta. Zanimljiv je zapravo taj odnos izme|u Bulgakova i Staljina. Pisao je pisac diktatoru bezuspje{no nekoliko puta u `elji da dobije dozvolu za odlazak u inozemstvo. Staljin ga je, me|utim, nekoliko dana nakon smrti Majakovskog pozvao telefonom i predlo`io mu da potra`i posao u Hudo`estvenom teatru. Ni mjesec dana kasnije Bulgakov }e dobiti posao asistenta re`isera. Ne treba ipak misliti da su sovjetske vlasti, a naro~ito onda{nji knji`evni mainstream, prema Bulgakovu bili blagonakloni. On sam je jednom prili-

kom izra~unao da su sovjetske novine o njemu pisali tri stotine i jedanput: od toga je dvije stotine i devedeset osam ~lanaka bilo negativno intonirano (neprijateljsko-psova~ki), a tek tri su bila pohvalna. Brojnim Bulgakovljevim dramama bilo je zabranjeno izvo|enje. Indikativan je slu~aj iz 1939. godine kad je Bulgakov nakon dugog insistiranja pristao da napi{e dramu o Staljinu koja je trebala biti igrana na {ezdeseti Staljinov ro|endan. Taj komad o mladom Gruzijcu-nesu|enom bogoslovu, komad pod nazivom “Batum“, zabranjen je, naime, intervencijom Staljina osobno.

Radni naslovi
Danas je ipak valjda svakom ko ~uje za ime Mihail Bulgakov prva asocijacija njegov roman “Majstor i Margarita“. Roman je Bulgakov pisao dugo: rad na ovom djelu zapo~eo je jo{ 1928. godine, a pisao ga je sve do smrti. Prema nekim istra`iva~ima u Bulgakovljevom arhivu postoji ~ak osam verzija rukopisa. Pi{u}i roman Bulgakov je ~esto mijenjao radni naslov: rukopis se najprije zvao “Konzultant s kopitom“, zatim su u opticaju bili i naslovi “Evan|elje po Wolandu“ odnosno “Evan|elje po vragu“, no roman je naposljetku ipak dobio ime “Majstor i Margarita“. Mo`e se zapravo

pretpostaviti da se u prvim verzijama rukopisa radilo o pone{to jednostavnijem “romanu o vragu“, a da }e se kasnije razviti izuzetno slo`ena konstrukcija ovog djela u kojem }e primat ipak preuzeti ljubavna pri~a. Fabula je primarno koncentrirana na dvije paralelne glavne teme: prva se bavi neobi~nim doga|anjima u Moskvi tridesetih godina pro{log stolje}a, a druga govori o rimskoj Judeji u vremenu dok je njome vladao okruntni peti prokurator, konjanik Poncije Pilat. Dvije teme, me|usobno, povezuje lik Majstora, pisca koji pi{e roman upravo o onodobnoj Judeji te Woland, glatko obrijani stranac kojemu je jedno oko crno, a drugo zeleno, o~evidac onih davnih doga|aja u Judeji o kojima pi{e Majstor. Roman se otvara motom iz Goetheovog “Fausta“, a znamo li da se i ime Woland spominje u “Valpurgijskoj no}i“, upravo se Goethe uz Gogolja, Dostojevskog te ^ehova name}e kao jedan od va`nijih Bulgakovljevih uzora. Mo`da je me|u Bulgakovljevim prete~ama najzna~ajniji ipak Dostojevski od njega se Bulgakov u~io polifoni~nosti i “strukturi cirkusa“. Karneval{tina, bizarnosti, smijeh - sve su to sastojci Bulgakovljevog romana ~ija ~vrstina i cjelovitost ipak po~ivaju - kako re~e Tvrtko Kulenovi} - na tuzi i na tezi. Tuga lebdi

32 Pogledi
ro{loga utorka, ba{ na dan i sat kada je s polo`aja HVO 1993. sru{en Stari Most, na njemu se, kao i prethodnih godina pri obilje`avanju datuma tog tu`nog ratnog ~ina, opet, gotovo u ritualnoj ti{ini okupila osrednja skupina ljudi koji taj ritual ponavljaju svake godine, uvijek u isti dan i sat i na isti na~in. Cvjetovi ljiljana u Neretvu, onda skaka~ za njima; nema pljeska, nema govora. Ljudi se razi|u tiho kako su se i okupili. Nekada ih je vi{e, a nekada manje; ove godine ba{ je bio ru`an utorak, ki{a i vjetar, pa je i ljudi bilo manje. I nije stvar u masovnosti, nego valjda u smislu ovoga ~ina. Medijski izvjestitelji javili su kako je ~in obilje`avanja obljetnice Staroga organiziralo dru{tvo skaka~a Mostari, {to je to~no, jer oni to svake godine organiziraju, a zadnjih godina dosta skromnije, te da su me|u okupljenima bili Bo{njaci, te da ‘nije bilo Hrvata’’, {to nije to~no! Ali, su{tinski je tako. Recimo da nije bilo ‘politi~kih’ Hrvata, a nekih takvih Bo{njaka pak jest. I Mostarci Bo{njaci su obi~no ve}ina na ovome {utljivome ~inu. I ovime bi cijela pri~a trebala biti zavr{ena. A sve mi se – barem danas - ~ini da nikada ne}e biti zavr{ena ...

13. novembar/studeni 2010.

Pogledi 33 [ta je mu~ilo neimara Hajrudina
Neimara Hajrudina, umjetnika, graditelja i vjernika, najvi{e je mu~ila odvojenost od majke, ostale daleko u srcu carevine. Pravovjernost ga je o~ito odr`avala stabilnim i upornim uza sve nevolje i mogu}e uroke; nisu ga brinule domoroda~ke pri~e i gatke, najmanje uskoci i zle vile, Neretvin huk kad se ona podigne i ponese jo{ neutvr|ene skele, zlokobne pe}ine u njoj, stra{ni vjetrovi s Vele`a i s mora, klesari koji vazda iska{e ve}u nadnicu, uhode i provokatori, blagajski beg i carigradski vezir koji vazda po`uriva{eneimara. NeimarHajrudin dovr{io je ono {to je zapo~eo, na svoj na~in i svojom pame}u, i u svoje vrijeme, ali ipak je umakao prije nego li }e taj kameni raskorak osvanuti nad Neretvom, bijel i ~ist kao galebovo krilo. Je li neimar tada bio pomislio da tom ~udesnom mostu mo`da nije su|eno tako spojiti sure i strme obale samo jednim lukom, a da belaja ne bude. I je li mo`da ~udno to da je ba{ njega dopala zapovijed Porte da gradi dotad nesagra|eno i ovako daleko, da kr{}anskome svijetu kojemu su se Osmanlije primicale sve zapadnije, ponudi neopisivu ljepotu, utjelovljenom u ovom mostu. Do njega, Mostar gotovo da nije ni postojao; tek se nekolicina mostara, dakle ~uvara prijelaza preko rijeke sa~injenog od lanaca i drvenoga nogostupa koji se njihao na vjetru kao rastrto rublje, vojna postrojba koja je pazila da se tom nesigurnom prijelazu preko divlje rijeke, na dugu karavanskom putu ne dogodi ne{to nepredvi|eno, te da se carinicima nitko ne suprotstavi u naplati tako velike usluge: skra}ivanja nekog dugog puta. Ne{to zapadnije od tog prvotnogmostaostaciranokr{}anskih bazilika govore o naseljenosti, ali ono {to danas Mostarom zovemo, bila je pusta i lijepa divljina. Prije dolaska Osmanlija u Bosni u Hum, jedna Fojnica – kao dubrova~ka kolonija – bila je debelim slovima ispisana na karti Europe, mo`da je ovaj danas veliki i lijepio grad bio ozna~en tek nekim znakom koji govori da tu ima nekakav prijelaz preko rijeke, pa nema nikakve sumnje u to da je neimarov most rodio ovaj grad, te pa je logi~no da se i zove po mostarima i mostu. Kako bi bilo logi~no da se povijest ostavi povijesti, ma kako zla bila, da sud i pravda ka`u svoje, da ljudi `ive onako kako im je od Boga dano, a ako ho}e mogu i druk~ije. Samo {to je tada povijest uvijek mu~nija. Ne znam (ili znam?) za{to mi ba{ ovom zgodom pade na pamet jedna misao pokojnog Vlade Gotovca, napisana negdje gdje je robijao, a ja pamtim samo njezin smisao da, ako ho}e{ biti most me|u ljudima, mora{ ra~unati i s tim da nekada bude{ i poga`en!

P

Obljetnica ru{enja Starog koji je vazda ostao uzgor

[utljivi ~in
Naime, Gradsko poglavarstvo i re~ena skupina obo`avatelja i sljedbenika jedne od najstarijih jednostavnih sportskih disciplina u povijesti sporta u svijetu – skokova u vodu, Mostari nikako na ‘zelenu granu’ To je toliko vidlji. vo da je obje kti vnim pro ma tra~ima - a kako kroni~arima biti ne}e - sve odavno dosadilo. Dodu{e, nekada su se za ovoga rituala davale razne izjave s Mosta, a ve} pripremljeni odgovori i reakcije stizali bi brzinom leta mostarske ‘laste’. Ne treba biti ne{to posebno mudar pa sve ovo znati objasniti. Taj most, jedinstven i do besvijesti i s golemim razlozima superlativno opisivan napravljen je prije ~etiri i pol stolje}a; brojni ratovi i nesre}e pro{le su njegovim lukom, no vazda je ostajao uzgor, sve do tog kobnog devetog studenoga, najstra{nije godine rata i u gradu i u zemlji. S toga je jedanaest godina bez mosta bilo tako te{ko za podnijeti. To vi{e nije bio isti grad, jednostavno je gubio smisao jer je bio izgubio prepoznatljivost koje mo`da ni sam do tog stra{nog gubitka nije bio svjestan. Mostar bez Mosta isti je kao i bilo koje drugo veliko mjesto u kojemu se tiskaju ljudi; Mostar bi bez njega bio kao, recimo Ne|ari}i na Neretvi. S toga

Most u grlu, u glavama podjele
je njegovo uskrsnu}e 2004. godine vratilo gradu `ivot, ali, kako vrijeme odmi~e i kako je most ostao opet s Mostarcima i njihovim podjelama, on jo{ ne mo`e biti siguran spaja li ih na na~in kako spaja obale. Jasno da nije! ‘’Ova i ona strana’’ konstituirane su i mentalno kao i fizi~ki, o svemu misle druk~ije, vi{e njihove politike nego li ljudi, pa se Mostar danas smatra nekim ~udnim i presudnim utegom na politi~koj vagi, vi{e u Federaciji nego u dr`avi BiH.

Tiha politika
Gradska uprava obilje`ava dan ponovnoga otvorenja mosta, i to je slu`beno obilje`avanje i u druge obljetnice ne ulazi, ne spore}i pravo svakome da obilje`ava sve {to mu se obilje`ava. Zvu~i jednostavno, ali nije, jer sve je

za~injeno nekom tihom politikom, koja tvori gor~inu, pa treba dublje razmotriti mogu}e razloge. Rat je ostavio optu`be, i one slu`bene, haa{ke, ali i osobne, one preko kojih se prelazi te{ko kao preko uvrede, i svakim narednim ~inom, ako se ni{ta pozitivno ne poduzima ili ne doga|a, taj se jaz izme|u po vre di te lja i povrije|enih produbljuje. Hrvati }e re}i da bo{nja~ka ve}ina za sve optu`uje sve Hrvate u Mostaru i uop}e, jer da nisu ‘svi sru{ili most’ te da je i oko , ~ina ru{enja puno mistike, da je Mostar imao agresiju u kojoj su poru{eni i svi drugi mostovi u gradu, ali da se to niti ne spominje, pa eto, ispada da Srbi nemaju veze s ratom u gradu, da se Stari most od ljudi koji javno govore ‘ u njegovo ime’ pravi politi~ka

i nacionalna trakavica, da ovo, da ono, ‘garnirano’ i sa nekim nespretnim izjavama tipa ‘ upravljali smo ovim gradom vi{e od ~etiri stotine godina...’’ te incidenti ( , kojih odavno vi{e nema) kada se gotovo provjeravala ‘pravovjernost’ i nacionalna i vjerska pripadnost onih koji su poku{ali stupiti na obnovljeni most, osobito kada su maltretirani neki katoli~ki sve}enici; sve je to, prenapuhano kako se sa svim pojavama ovdje i ina~e doga|a do{lo kao ‘kec na desetku’ e da bi se moglo re}i: ne, ka njih tamo, a nas ovamo, most je njihov i eto im ga, pa danas svjedo~im o tu`noj ~injenici kako poznajem mnoge ozbiljne ljude u ovom gradu koji nikada poslije rata nisu stupili na Stari most, kako poznajem i veliki broj mladih koji se mi priznali da jo{ nikada nisu pre{li taj most! Stra{no. Bo{njaci tako|er imaju svoj set optu`bi, uvijek utemeljen osno vnim adu tom: ru {e njem mosta, te se valja upitati- gdje je tu prostor za dijalog i napredak? Politika mirno nadzire tijek misli svojih bira~a o ovome mostu, podgrijavaju}i ili ‘smiruju}i’ ten-

Obilje`ena je godi{njica ru{enja Starog mosta u Mostaru. Nekako u ti{ini i s malo ljudi. Neimar Hajrudin bi presvisnuo og tuge, jer mu remek djelo ne spaja {to bi trebalo-ljude, nego ih pretvara u podjele na - politi~ka bi}a!
zije koje sama pravi, ovisno o dnevnopoliti~kim potrebama, i sve odavno sli~i obi~noj i od mostarskih liski proku`enoj farsi, jer Most, otkako je pod zastavom UNESCO-a, po~e `ivjeti svoj `ivot, gotovo odvojen od zbivanja oko njega, jer svijet nagrnu u Mostar samo radi njega, po pola milijuna ljudi sa svih kontinenata do|e makar na nekoliko sati u staru jezgru grada, ovjekovje~iti se sa elegantnim lukom iza le|a. Okolni du}ani i ljudi koji su svjedo~ili kako im stoljetni zanati olako odumiru s novim vremenom, dado{e se tr`i{no razmi{ljati, gdjekada nespretno i nemu{to, ali valja `ivjeti, pa se snalaze kako znaju i umiju, na `alost jo{ ih puno ne znaju i ne umiju, jednostavno: kao da za novo vrijeme – treba vrijeme! Ve}ina s ipak dala u ugostiteljstvo i turizam, izgra|eno je puno lijepih objekata pod paskom institucija koje brinu o povijesnom izgledu stare gradske jezgre, jo{ se ‘ratuje’ sa nekolicinom ‘ulaga~a’ koji su, poneseni (ne)o~ekivanom prilikom za brzom zaradom nagrdili rubove ili sredi{nje dijelove gradske jezgre nekim ~udnim objektima, kako se i biv{i zanatlije, koji su predali svoje du}ane i mjesta na }epencima trgovcima, ~ude svemu {to se oko Mosta prodaje, a da nikakve veze ni s Mostom i s Mostarom nema. E, Grad sada{njost i budu}nost. Samo me strah znamo li i ho}emo li znati to na najbolji na~in iskoristiti. – tako je kazala gospo|a \ana, koje obitelj, kao i mnoge druge ovdje naprosto ovisi o mostu, ovise budu}nosti njihove djece.

Sada{njost i budu}nost
No, kako god vam dijelovi ove pri~e o ‘mostu u grlu’ izgledali zabrinjavaju}e, logika ipak ~ini svoje: ljudi se poslovno povezuju, obnavljaju se stara prijateljstva i uspostavljaju nova, mnogi ( koji su ipak u ve}ini) ljudi su svjesni kako zajedni~ka pro{lost ipak mora biti zalogom i zajedni~koj budu}nosti, pa samo neupu}eni misle da na~elo ‘’ove i one strane’ doslovno funkcionira, ali, da bi se uvidjelo, valja pro{etati najljep{im dijelom vlastitoga grada. I ustanoviti da most slu`i za spajanje dobroga, ali i za odvajanje lo{ega. Nema tu druge mudrosti. I da `ivot mo`e biti puno jednostavniji nego li ga ljudi `ive. Neka se zato most ostavi na miru; pa na{i `ivoti ne}e nad`ivjeti niti jedan milimetar temelje, bijeloga i ‘mekog’ kamena kojim je sagra|en. Ili je to ipak vidljivije nama koji smo se, gotovo ni sami ne znaju}i kao, zatekli tu u vrijeme neke `ivotne nevolje, kako sam se zatekao ja. I nije mi `ao.
Dragan Marijanovi}

O@ILJCI Rat je ostavio optu`be, i one slu`bene, haa{ke, ali i osobne, one preko kojih se prelazi te{ko kao preko uvrede, i svakim narednim ~inom, ako se ni{ta pozitivno ne poduzima ili ne doga|a, taj se jaz izme|u povreditelja i povrije|enih produbljuje

OVJEKOVJE^ENJE Politika mirno nadzire tijek misli svojih bira~a o ovome mostu, podgrijavaju}i ili ’smiruju}i’ tenzije koje sama pravi, ovisno o dnevnopoliti~kim potrebama, i sve odavno sli~i obi~noj i od mostarskih liski proku`enoj farsi, jer Most, otkako je pod zastavom UNESCO-a, po~e `ivjeti svoj `ivot, gotovo odvojen od zbivanja oko njega, jer svijet nagrnu u Mostar samo radi njega, po pola milijuna ljudi sa svih kontinenata do|e makar na nekoliko sati u staru jezgru grada, ovjekovje~iti se sa elegantnim lukom iza le|a
na to zatvara o~i, kao da ni izbliza nije svjestan ~injenice da je Stari most, evo ovoga trena, danas – glavna razvojna mogu}nost grada. Ni{ta tako u ovom gradu ne ‘radi’ i ne donosi novce kao taj most, a u nekoj pametno planira noj budu}nosti njegova bi se gospodarska mo} i vrijednost ( ostale vrijednosti vezane uz njega su naravno najva`nije, ali ako vam dolazi pola milijuna ljudi, onda im valjda ne{to treba i naplatiti!) trebala i morala podi}i na razinu koristi koju donosi jedan Aluminijski kombinat. Stari je most na zlo opet odgovorio dobrim. Most je na{a zlatna koka, ba{ tako mi je nedavno, dok smo s terase Vesla~kog kluba promatrali gu`vu na njemu, rekla gospo|a \ana Bad`ak, on je na{a jedina

34 Pogledi

13. novembar/studeni 2010.

VELIKI LJUDI ZA MALO SJE]ANJA Dr. Muhidin Ali}ehaji}

Mehlem za du{u i tijelo u srcu raste
Ovo nije nikakav nekrolog poznatom Te{njaku, humanisti i velikom radniku, nego tek zrnce izva|eno iz bisera njegova `ivota, koji je obilje`io predanim radom s mladima i starima, nesebi~no lije~e}i i djeluju}i na afirmaciji kulture i svoga kraja...

NARODNI DOKTOR No najupe~atljiviji, svakome Te{njaku, dr. Muhidin je ostao u sje}anju kao narodni ljekar. I zato {to se ~esto, na konju, znao uputiti i u najudaljenije selo kako bi nekome spasio `ivot, ohrabrio ga, pomogao rije~ju i nadom
Do|i mi {to ~e{}e, bolan mi ne bio. Kod mene si kao kod sebe. Za{ti}en u samo}i. Jer na svijetu ovom mnogi je `ivio, i mnogi od njih, nikad nam vi{e ni u san ne}e do}i. (Enes Ki{evi}) vim stihovima, prirodno je, reklo bi se,zapo~etisje}anje na rahmetli doktora Muhidina Ali}ehaji}a, narodnog ljekara, humanistu, prijatelja, kom{iju, intelektualca i ~uvara bo{nja~kog naslje|a, pogotovo folklora, gdje se `elio(i za `ivotauspio) pokazati i dokazati kao pravi ba{tinik. Svojom pojavom i kontaktima s ljudima, a naro~ito mladima, plijenio je sve.On,begovskodijete iz Te{nja, nije ni mogao biti ni{ta drugo nego oli~enje jednog Bo{nje, ali nadasve gospodina koji je znao i umiogospodstvonositi u svimprilikama, po~ev od djetinjstva, od te{anjskih mahalagdje je rastao, do smrtikoja ga je zatekla u Zagrebu u 81. godini. zadesila. U historijiTe{njaostat}e upam}en kao najmla|iu~esnikrata. U Sarajevu zavr{ava medicinskifakultet krajem1960.i za sobompovla~i jo{ nekoliko sugra|ana u ovu struku. Po~injeraditi u DomunarodnogzdravljaTe{anj 1961, kao drugi ljekar na ovome podru~ju. [est godina kasnije postavljen je za upravnika Doma zdravlja. U `elji da specijaliziraop{tuhirurgiju, zapo{ljava se u Regionalnom medicinskom centruDoboj. Poslijezavr{enespecijalizacije ostaje u tamo{njojbolnici sve do prolje}a 1981. godine kao specijalista hirurg, kada se vra}a u rodniTe{anjgdje je imenovan, opet, za direktora OOUR Doma zdravlja „Izudin Mulabe}irovi}-Izo“. Nakon isteka mandata natrag }e u Doboj - Regionalni medicinski centar, namjestospecijalistehirurga, gdjeostaje do po~etka1992, odnosnoagresije na Bosnu i Hercegovinu. Po zadatku Crvenog kri`a BiH u Zagrebu sve do 96. godine, rukovodi Logisti~kim uredom za pomo}. Za to }e vrijeme, neumorno i predanorade}i, uraditimnogoakcijahu-

Sevdahom je `ivot okitio
Dr. Muhidin Ali}ehaji} je, zajedno sa grupom istomi{ljenika, u Zagrebu je 1999.godine formirao Ansambl ( folklor-orkestar-mje{oviti zbor ) pri KDB „Preporod“ koji nakon dvije godine pre, lazi pod okrilje BNZH. Kroz njihov rad je nastojao afirmirati kulturni i nacionalni identitet Bo{njaka, posebno u Hrvatskoj. Imao je istan~an osje}aj za rad s omladinom i na ovome polju. Njegov }e Ansambl biti i okosnica za osnivanje Bo{nja~kog kulturno-umjetni~kog dru{tva Sevdah u Zagrebu, ~iji je prvi predsjednik bio pjesnik EnesKi{evi}, a dr.Muhidinnjegovzamjenik, kao i koreograf. Ne treba zabora-

O

viti kako je Ali}ehaji} sredinom pro{log stolje}a dobio nagradu za najboljeg plesa~a Europe! Upornim radom oformile su se u dru{tvu dje~ija dramska i horska grupa koje su nastupale u raznim prigodama, posebno

bajramskim, anjegova je ideja da, zajedno sa drugim Bo{nja~kim asocijacijama, djecu daruju paketi}ima za te blagdane. Uz sve aktivnosti, dr. Ali}ehaji} je mnogo pisao, najvi{e o tradicionalnim narodnim no{njama i svadbenim obi~ajima... manitarnogkaraktera, ali i zbrinjavaju}iljude, izbjeglice, ranjenike, zalutale i izgubljene. Uz to }e te{kopogo|enoj i razorenojdomovini, jo{ dok se te{ko branila, dopremati sve {to je mogao. No najupe~atljiviji, svakome Te{njaku, dr. Muhidin je ostao u sje}anju kao narodniljekar. I zato{to se ~esto, na konju, znaouputiti i u najudaljenijeselo kako bi nekome spasio `ivot, ohrabrio ga, pomogao rije~ju i nadom. DoktorMuhidinAli}ehaji} bio je vije}nik Vije}a bo{nja~ke nacionalne manjine Grada Zagreba( BNMGZ) u prva dva mandata, a smrt ga je zatekla na funkcijipotpredsjednika Vije}a. Svakako}e ostatiupam}ennjegovprojekt Konvoj mladih Bo{njaka Republike Hrvatske i njihovih prijatelja pod nazivom Da se nikad ne zaboravi, a na relaciji Zagreb - Srebrenica. Odr`ava se ve} ~etiri godine zaredom, u zadnjem vikendu maja mjeseca. Iz Vije}a je oti{ao i prijedlog, koji je prihva}en, da se svake godine u srednjim zagreba~kim {kolama11. julaodravai “Sat sje}anja na genocid u Srebrenici” .

SJE]ANJE NA GENOCID Svakako }e ostati upam}en njegov projekt Konvoj mladih Bo{njaka Republike Hrvatske i njihovih prijatelja pod nazivom Da se nikad ne zaboravi, a na relaciji Zagreb - Srebrenica. Odr`ava se ve} ~etiri godine zaredom, u zadnjem vikendu maja mjeseca. Iz Vije}a je oti{ao i prijedlog, koji je prihva}en, da se svake godine u srednjim zagreba~kim {kolama 11. jula odr`ava i “Sat sje}anja na genocid u Srebrenici”

13. novembar/studeni 2010.
o{ malo pa je prohujala i ova 2010. godina. Kada se sagledaju nastupi na{ih sportista na doma}oj i me|unarodnojsceni, jer nekihzna~ajnijihtakmi~enja vi{e i nema pa se crta mo`e podvla~iti, uspjesi bi se moglinabrojati na prste. Ipak, koliko se na{a dr`avabrine o sportu i sportistima, za ve}inu je svaki nastup na doma}oj ili me|unarodnoj sceni bio je podvig. U ovo doba, kada u ve}ini sportovavladanemilosrdnikapitalizam i sve se svodi na to koliko }e ko zaraditinovaca, ~ini se da kod nas najmanje pru`aju oni koji su najpla}eniji. Po~nimo od najpopularnijegsporta, fudbala. Ogledalouspjeha u svakojsportskojgrani su reprezentativninastupi, ali i igreklubova na me|unarodnoj sceni. U ovoj godini, pod vodstvom novog selektora Safeta Su{i}a zabilje`ili smo negativan skor. Nakon po~etnog uspjeha u martu u prijateljskom duelu protiv oslabljene Gane na Ko{evu(2:1) uslijedili su i gostuju}iprijateljskiporazi od [vedske (4:2) i Njema~ke(3:1), no kako je to ve}bio krajsezone, a Nijemci u jeku priprema za Mundijal u Ju`noj Africi, ohrabrivale su igre i prvom poluvremenu. Ipak, vidjelo se da u tom timu, od koga se o~ekuje da se plasira na Evropsko prvenstvo u Poljskoj i Ukrajini 2012, mnogo toga treba doraditi.

Pogledi 35
SPORTSKA 2010. U BiH Poneki bljesak i pad ispod prosjeka
Na putu prema Londonu: Larisa Ceri} (plavi kimono)

J

Kvalifikacije za brigu
Utisak se nije promijenio ni nakon prva tri susreta novog kvalifikacionog susreta. Tri jedinice nakon tri kola stoje iza imena BiH na tabeli grupe D: Pobjeda protiv Luksemburga u gostima, poraz i nemo}naigraprotivFrancuske na Ko{evu i remi protiv Albanije u Tirani. Da bi se ostvario plasman na Euro, treba}e igrati mnogo bolje i po`rtvovanije. Za to ih treba motivisati i pripremitiselektorSu{i}, kojem je do sada, ipak, najve}iuspjeh {to je bar prividnoza{titioreprezentativce na pripremama od kojekakvihsumnjivihtipova, menad`era i nasrtljivih novinara. Ostalo bi trebalodo}ikasnije, a ~etiriboda iz tri utakmice ostavljaju sve opcije otvorenim kada se zna da vode}a Francuska ima {est, a Albanija i Bjelorusija po pet bodova. O nastupima bh. klubova na evropskojscenibolje je ne tro{itirije~i. Kolo, dva u pretkvalifikacijama i - zavr{ena pri~a. [ta tek re}i o ko{arka{ima? Reprezentacijakoja je nekadabilaredovan u~esnik smotre najboljih evropskihselekcija, sada je kvalifikacije za EP u Litvaniji zavr{ila tek

Najmanje pru`aju oni najpla}eniji
Ponovo su razo~arali ko{arka{i i rukometa{i, fudbaleri na startu kvalifikacija nisu sjajni, ali su jo{ u igri • Najvi{e uspjeha u borila~kim sportovima, a kao podvig se mo`e okarakterisati tre}e mjesto tenisera Damira D`umhura na Prvim olimpijskim igrama mladih u Singapuru
kao ~etvrta u grupi. Nesre|eni odnosi unutar ko{arka{ke organizacije, nedostatak `elje kod pojedinaca da se pomogne selekciji doveli su do toga da selektor Sabit Had`i}, koji je za to najmanje kriv, bude suo~en sa neopravdanim otkazima, a kada se tome doda i peh sa povredama, onda je neuspjeh i o~ekivan. BiH }e se ipak na}i na Evropskom prvenstvu zahvaljuju}iodluciFIBA da pro{irilistu u~esnika sa 16 na 24. Sada kada se trebapokazati u Evropi, sigurno ne}e biti otkaza, a mo`da ubilje`imo prvu pobjedu na ovom takmi~enju, ne svojom zaslugom, jer }e i konkurencija biti slabija. Pogre{nakadrovskapolitikaRukometnog saveza BiH ponovo se pokazala pogubna za nekada trofejni sport. Velika o~ekivanja od kvalifikacija za Euro 2012. u susjednojSrbiji na startu je donijelo i velikorazo~arenje. Ubjedljivporaz od Ma|arske (27:16) i remi sa Makedonijom u Skenderiji (28:28) ve} sada su pokazali da ova selekcija, koju sa klupepredvodiVojislavRa|a, nema kvaliteta i karaktera da bi izborila plasman me|u najbolje evropske ekipe. Da ne du`imo, vi{esre}e u nekimdrugimkvalifikacijama, sa novim selektorom i boljom selekcijom.

Spor tski podvig u Singapuru: Damir D`umhur

Sportski podvizi
Ipak, ne mo`e se re}i i da nema uspjeha. Jedan od najve}ih je, svakako, ostvariomladiteniserDamir D`umhur, aktuelnievropskiprvak za igra~e do 18 godina, osvajanjem bronzane medalje na Prvim olimpijskim igrama mladih u Singapuru. Uspjeh vrijedan pa`nje, a kada se tome jo{ doda i njegov uspje{andebinastup u teniskojreprezentaciji BiH, koja je u Davis cupu ostvarila uspjeh plasirav{i se u Prvu grupu evro-afri~ke zone. Nakon male stagnacije u uspjesima zbog smjene generacija, karatisti i karatistkinje su nas obradovali dobrim rezultatima na Svjetskom prvenstvu u Beogradu. Donijele su tri bronzane medalje:

Ipak olimpijska norma
Po~etkomfebruara u Vancouveru u Kanadiodr`ane su Zimskeolimpijske igre. Bh. tim bio je mali sa skromnim plasmanima, ali velika stvar je to {to su Maja Klepi}, @ana Novakovi} i Marko Rudi} oti{li sa ispunjenom “A” olimpijskom normom. Da se u gotovo u svakom sportu na ovim prostorima ra|aju izuzetni talenti povr|uje i mlada ekipa stonoteniserki @eljezni~ara, koja je uspjela da se probije u drugo kolo Evropskog kupa “Nancy Evans“, a malo je nedostajalo da se Emina Had`iahmetovi}, Ajla Kova~ i Belma Bu{atli} plasiraju u dalje takmi~enje. Sa parama kubure i zlatni predstavnici u sjede}oj odbojci. Reprezentacija je na posljednjem Svjetskom prvenstvu osvojila srebrenu medalju, izgubiv{i u finalu od tradicionalno naj`e{}ih protivnika Iranaca, ali tako je to u sportu. Obraz su osvjetlali i takmi~ari OKI Fantomi, koji su po tre}i put uzastopno osvojili pehar Evropskog kupa. Nije mala stvar biti najbolji u Evropi.

Nermin Potur i Merima Softi} u borbama, kao i mu{ka selekcija u sastavuTarikLu{ija, NerminPotur, Alem Kupusovi}, Admir Zukan, Made Odak, Oliver Mandari} i Adnan Adilovi} sa selektorom dr. Suadom ]upinom. Da se za podmladakkaratea i nastavakuspjeha ne treba brinuti potvr|uje i uspjeh Eldine Maslo. Mlada Konji~anka, ~lanivaKarateklubaBo{njak, je pod rukovodstvom trenera Velije Halilovi}a stigla do zlatne medalje na Evropskom prvenstvu za juniore. Da smo jaki u svim borila~kim sportovimapokazuju i nastavakuspjeha najbolje bh. d`udistkinje Larise Ceri} kojoj su svi nastupi u ovoj, a i idu}oj godini podre|eni kvalifikovanju na Olimpijskeigre u Londonu 2012. godine. Bodove je osvajala i na Svjetskom i na Evropskomkupu, ubiru}ineophodnoiskustvo u seniorskoj konkurenciji i po~ela osvajati prve bodove na svjetskoj rang listi. Ne}e biti iznena|enje ako se LarisaCeri}na|e na spisku putnika za London. Medaljom u d`udou na Prvim olim-

pijskimigramamladih u Singapuru okitio se i Eldin Omerovi}. Dodu{e, odli~je je osvojio kao ~lan mje{ovitog tima (discipline koja je izmi{ljena upravo na ovom takmi~enju) koji se sastojao od osam ~lanova oba pola iz raznih zemalja, a Omerovi} je bio jedan od njih. Ipak, medalja je medalja i boduje se uspjehcijelogtima, a na{ d`udista je sigurno dao punidoprinos. Ne treba zaboraviti ni na{e atleti~are, koji da imaju bolje uslove postizali bi i dalekoboljerezultate. Tu svakakotrebaspomenutiHamzuAli}a, Nedima^ovi}a, LusijuKimani, Jasnu Horozi}... Nadamo se da }e, kada se konstitui{e ova nova, upravo izabrana vlast, imativi{esluha za elementarnepotrebena{ihizuzetnotalentovanih sportista. Sada, kada pomo} dobijaju na kapaljku, posti`u zapa`ene rezultate, mo`ete samo zamisliti {ta bi radili da imaju vrhunske rezultate. Iako to zvu~i kao nekadalekabudu}nost, nijezabranjeno ponekad i sanjariti.
Branko Majstorovi}

36 Pogledi
Izmiru, u Turskoj, u organizaciji Turskog Instituta za Standardizaciju (TSE), odr`an je 54. kongres Evropske organizacije za kvalitet (EOQ) sa nezaboravnom posjetom historijskog Efesa, {to se tako lijepo ukomponovalo u smisao i sadr`aj motta Kongresa: Naslje|e za budu}nost “Kvalitet“ . Utisakje da bi se te{kona{lopogodnije mjesto na svijetu u kojem se takosna`noisprepli}upro{lost, sada{njost i budu}nost, {to slikovito odra`ava i duh navedene poruke. Izmir, sa svojom pet-milenijumskomistorijom, je grad u kojem su vjekovima u miru i toleranciji`ivjeli ljudi razli~itih kultura i vjera. Danas, u svijetu koji se postojano razvija, vi{e nego ikada potreban nam je mir, tolerancija i intelektualnidijalog – te ogromneuniverzalnevrijednostikulture. ^ini se da je to najbolje izrazio u svom uvodnomobra}anjuu~esnicimaKongresa predsjednik TSE, Tahir Büyükhelvacigil, kazav{i: “Potrebno je postojano ja~anje na{ih sposobnostikako bi se o~uvale te zna~ajnevrijednosti i neo{te}enepredale budu}im generacijama kao naslje|e. Ovajkongresdodaje tim vrijednostimakoje su nam u naslje|e ostavilipro{legeneracije, jo{ jedno naslje|e, Kvalitet.“

13. novembar/studeni 2010.

U

IZMIR Kvalitet - naslje|e za (europsku) budu}nost

Univerzalne vrijednosti
Kongresu je prisustvovalovi{e od pet stotina u~esnika, bukvalno iz svihkrajevasvijeta– poredEvrope, iz Amerike, Japana, Kine, Indije, Maroka– {to govori o univerzalnosti razmatrane problematike i stvaranja istinskog Pokreta za kvalitet u svijetu. U okviruvi{esekcija i plenarnihzasjedanjabilo je prezentirano oko 80 stru~nih radova iz razli~itih podru~ja kvaliteta: biznisa, menad`menta, edukacije, softwara, novihtehnologija, turizma, zdravstva, javnog sektora... Razgovaralo se o problemima integracije razli~itih menad`ment sistema, o inovacijama i kvalitetu, o dru{tvenoj odgovornosti, kvalitetu `ivota, o problemima za{tite okoline... Kongres je u potpunosti bio obojen budu}no{}u, odnosno promjenama koja nam se prakti~no de{avajusvakodnevno. U tom pogledu, bez sumnje, najve}i doprinosdali su predstavnici iz SAD – Joseph A. De Feo, Juran Institute (sa temom: Energize Your Enterprise Become World Class); Dennis Arter, Columbia Audit Resources (Future of Everything), kao i Steve Unwin, Access to Excellence iz Velike Britanije (Time Travel and Quality Thinking).

Nositelj je ^ovjek, ogroman kao kosmos
Na Kongresu Evropske organizacije za kvalitet jasno je potencirana ~injenica da kvalitet nije ni tehni~ka, ni apstraktna kategorija – ve} eti~ka
od najbitnijih faktora uspjeha u svim ljudskim djelatnostima, pod uslovom da se i on prilago|ava brzim promjenama, naro~ito u informati~koj i komunikacijskojtehnologiji. Veoma ubjedljivo o ovome su govorili predstavnici Japana – prof. Yoshinori Lizuka, prof. Masahiko Munechika i prof. Atoko Tsuru, na sekciji o Kvalitetu u zdravstvu. Zanimljiva je, tako|e, bila prezentacija Jo`ka ^uka, dugogodi{njeg predsjednika Privredne komore Slovenije, koji je kao sada{njigeneralnidirektorSlovenskog nacionalnog pozori{ta u NovojGorici, iznionekakonkretnaistegrated Quality Approach in Business Netvorks). Da kvalitet ne poznaje nikakve granice – niti geografske, dr`avne, ideolo{ke, ali ni starosne, dokaz je prof. Kozo Koura iz Japana, kome njegovih 88 godina nisu bili smetnja da bude aktivni u~esnik Kongresa, prezentiraju}i veoma zanimljiv rad na temuAdministrativnog menad`menta i evaulacije kvaliteta. Predstavlja mi posebno zadovoljstvo{to sam i osobnoimaopriliku da prezentiram neka svoja razmi{ljanja o jednoj, moglo bi se re}i, “{kakljivoj temi“ (Kako mjeziku), nenametljiva ljubaznost i uslu`nost kompletnog osoblja, uz prepoznatljivo gostoprimstvo doma}ina, svakako je umnogome doprinijelo uspostavljanju mnogih kontakata izme|u u~esnika, {to }e, bez ikakve sumnje, rezultirati ostvarenju ciljeva Kongresa u duhu poruke Mahatma Ghandija: “Budipromjenakoju`eli{vidjeti oko sebe“ .

Svjetski dan i euro-nedjelja
Tradicionalno, po~ev{i od 12.11.1989. godine, drugi ~etvrtak u novembru (ove godine je to 11. novembar) obilje`ava se kao Svjetski dan kvaliteta. U Evropi je (od 1995. godine) druga sedmica novembra (koja uklju~uje i Svjetski Dan kvaliteta) progla{ena Evropskom nedjeljom kvaliteta (EQW). Ove godine ona se, po {esnaesti put, obilje`ava od 8. do 14. novembra pod zajedni~kim motom “Kvalitet: Faktor uspjeha“ (Quality: A success Factor). Tokom Nedelje kvaliteta u svim evropskim zemljama promoviraju se vrijednosti kvaliteta i odvija se veliki broj aktivnosti koji doprinose razvoju svijesti evropske javnosti o va`nosti kvaliteta u pove}anju konkurentnosti evropske privrede. Prva Nedjelja imala je slogan “Kvalitet u Evropi: Put ka izvrsnosti“ i u njenom obilje`avanju u~estvovalo je 14 ~lanica EU, kao i 13 drugih zemalja. Na prijelazu u novi milenijum obilje`avanje se odvijalo u znaku poruke “Kvalitet u Evropi: Odr`ivi kvalitet za novi vijek” a pro{le godine “Kva, litet pravi razliku“ Inicijator . ove manifestacije i njen promotor je Evropske organizacije za kvalitet (EOQ). naglaskom na mala i srednja preduze}a, kao i rast kvaliteta u javnim slu`bama i u sistemu obrazovanja. Asocijacija za kvalitet u Bosni i Hercegovini (AQBiH) primljena je u EOQ 24. aprila 2005. u statusu pridru`enog ~lana, a 2. decembra 2008. godine postala je punopravni ~lan EOQ.
Mi~o Jan~ev

Konkurentnost privrede
Zasluga za to pripada svim institucijama i organizacijama, kao i sponzorima iz Turske, ali posebno treba ista~i jednog pojedinca – NiyaziAkdasa, prvogpotpredsjednika (i najvjerojatnije budu}eg predsjednika) EOQ, koji se nalazio u centru ovog izvanrednog doga|aja. EOQ je jedna od najstarijih evropskih organizacija, koja, na izvjestan na~in, predstavlja embrion ideje evro-integracija. Osnovana je 1956. godine, kao nezavisna i neprofitna organizacija. Osniva~i su grupa zemalja Zapadne Evrope (Francuska, Italija, Zapadna Njema~ka, Velika Britanija i Holandija), kojima su se postepeno uklju~ivale i ostale evropske zemlje, tako da su danas u njoj u~lanjene 30 organizacije za kvalitet iz ve}inu evropskih zemalja. Osnova misije EOQ je da olak{a razmjenu informacija, znanja iz teorije kvaliteta i iskustva iz prakse. Njen cilj je da pobolj{a konkurentnost evropske privrede, sa posebnim

Brzo prilago|avanje
Kao nikad do sadaprovijavala je potreba o zajedni~kim akcijama i stvaranju ambijenta za pozitivne promjene (transformacije) u svim oblastima ljudske djelatnosti. U vezi s tim pou~na su istra`ivanja o budu}nosti kvaliteta koja su prezentirali Andres Peter i Paul Borawski, predsjednik ASQ-Ameri~kog dru{tva za kvalitet (The Seven Forces of Change Shaping the Future of Quality 2008), kao i AnniKoubek, QualityAustria (The Impact of Global Trends on Innovation and Quality). Kvalitet je reafirmiran kao jedan

IZNENA\ENJE Prijatno sam bio iznena|en velikim brojem prisutnih za vrijeme moje prezentacije. Nisam siguran da li je sama tema bila tako izazovna, ili najava u materijalima da predstavljam Bosnu i Hercegovinu, odnosno Asocijaciju za kvalitet BiH, ili je u pitanju i jedno i drugo
kustva iz projekta transformacije pozori{ta uvo|enjem standarda ISO 9000. Jasno je potencirana ~injenica da kvalitet nije ni tehni~ka, ni apstraktna kategorija – ve} eti~ka, jer se u njegovoj osnovi nalazi ~ovjek – individualac, ogroman kao kosmos. Svoja razmi{ljanja o tome prezentirao je g. Yuri Samoylov, izvr{ni direktor ROQ-Ruske organizacija za kvalitet (Quality Vital and Moral Category). O potrebi povezivanja na svim nivoima – od osobnog (Personal networks) do poslovnog, veoma upe~atljivo govorio je JuhaniAnttila iz Finske(Inriti kvalitet vrhunskog rukovodstva). Prijatno sam bio iznena|en velikim brojem prisutnih za vrijeme moje prezentacije. Nisam siguran da li je sama tema bila tako izazovna, ili najava u materijalima da predstavljam Bosnu i Hercegovinu, odnosno Asocijaciju za kvalitet BiH, ili je u pitanju i jedno i drugo. Organizacija Kongresa u svakom pogledu je bila izvanredna. Izuzetna lokacija i ambijent, perfektna logistika u informati~ko-tehni~kom smislu, odli~na komunikacija (simultano prevo|enje na engleskom, turskom i ruskom je-

13. novembar/studeni 2010.

Pogledi 37

Sarajevo slavi srebreni modni pir

U domu vojske glavno oru`je ljepota
Prije 25 godina moda je u{la na velika vrata u Sarajevo, preko Oriflame bh fashion weeka i ovoga }e vikenda velikim modnim performansom to biti obilje`eno u Domu oru`anih snaga
este da Sarajevo ima stotinjak hiljada nezaposlenih i socijalno nezbrinutih ljudi, vi{e od petine svoga stanovni{tva, muku mu~i i sa zaposlenima te{ko rje{ava infrastrukturne probleme...ali moda ne odstupa! Zahvaljuju}i upornom radu produkcijske ekipe modne agencije ABC Models, po dvadeset peti put }e se od danas, pa narednih nekoliko ve~eri ali i dana, odigrati Oriflame BH Fashion Week . Nakon glavnog grada, “modni cirkus“ vidjet }e i `itelji jo{ tri grada na{e zemlje: Banje Luke, Mostara i Tuzle. U prelijepom ambijentu Doma oru`anih snaga BiH, pri~a (i pi{e) Tanja Vuji~i}, biv{a miss BiH, koja }e voditi i PR ove zahtjevne i zanimljive manifestacije, odigravat }e se privla~ni i originalni performansi, na kojima }e nastupiti najpoznatiji bh. modni ~imbenici, ali i gosti iz susjedstva.

J

Davno bilo...
Oriflamove modne priredbe po~ele su 1967, a pokrenula su ga dvojice bra}e uz pomo} zajedni~kog prijatelja, da bi danas {vedski modni brend bio prisutan u 62 zemlje svijeta. U Sarajevu }e biti ponu|eno ne {to no vo i ne sva ki da{ nje, uzbudljivo s novom filozofijom Dare To Be koja podsti~e mlade ljude da slijede svoje snove i da se usude i}i vlastitim putem do neovisnosti i uspjeha do`ivljavaju}i i izra`avaju}i sebe upravo onakvim kakvi jesu, `ive}i svoj `ivot i pro`ivljavaju}i svoja vlastita iskustva. U fokusu je individualizam, kreativnost i li~ni izra`aj. Dare to Be je namijenjen neovisnim, modno osvije{tenim mladim ljudima. Uz ve} poznata imena poput Emine Hused`inovi}, Istoka Brati}a, Svjetlane Vukovi}, Blanke Zgonjanin, Seade Deli}a, Branke Jovanovi}, Marijane Hrvi}, Maje Mi{i}, Leona&Lidije, Svjetlane Balaban, Svjetlane Prole, studenata Tehni~kog fakulteta Biha} i Banja Luka, tu }e biti i gosti dizajneri Oriflame BH Fashion Weeka. Uz njih }e se pojaviti i gosti dizajneri Anita i Mario Gali} iz Hrvatske, Vara Radanovi} iz Srbije, ali i dvije vrhunske, najpoznatije dizajnerice iz Turske, Bur~u Kapi u Gamze Sarad`oglu. Bur~u Kapu je ina~e dizajnerica skupocjene obu}e, dok }e tokom revije Gamze Sarad`oglu, posjetitelji mo}i u`ivati u visokoj modi. Ne}e izostati revije poznatih doma}ih i inozemnih modnih brendova.

BRATI]EVE BOJE I ovoga puta prevladava svila, ~ipka, te{ki materijali za jesen-zimu, organdin… Moja prioritetna boja je crna, ali tu sam uvrstio i zlatnu, crvenu i zelenu, kao idealan kontrast crnoj. U svakom slu~aju visoka moda i krzno je idealna kombinacija
dek, sa kojom po prvi put sura|ujem, a radimo po mojim nacrtima i idejama. ^ime ili kime su inspirisane Va{e kolekcije? - Moje kolekcije inspirirane su svijetom elegancije evropskog glamura i naravnoo estetikom Yves sent Lora, jednog od glavnih dizajnera moderne francuske visoke mode. Da li imate cilj da probudite neka osje}anja u svojim klijentima pri prikazivanju svoje kolekcije - @elim kod klijenta probuditi ono {to uvijek mislim da treba, a to je iskazivanje sebe, osobnosti. Uvijek `elim kroz kolekcije uraditi jedan teatarski ~in, kako bi ljudi iza{li oplemenjeni ljepotom tog trenutka! Izlagali ste i izvan Sarajeva i BiH? - Izlagao sam i po zapadnoj Evropi. Moje kreacije su mogli i vidjeti ljudi u Ju`noj Koreji, ali prisutan sam i na podru~ju biv{e Ju go sla vi je, tj. Slo ve ni ja, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Srbija. Koliko Vam zna~i predstavljanje na Sarajevskoj sedmici mode? - Svakako je meni kao dizajneru va`no da se predstavim na Oriflame BiH Fashion Week-u, jer to je jedan od glavnih modnih de{avanja u nas! Kroz kreacije uvijek provla~ite da{ak Pariza? - Pariz je neiscrpna tema, kako mene kao dizajnera i umjetnika, tako i svih svjetskih modnih dizajnera . Za taj grad me ve`u neobi~no lijepi trenutci dok sam boravio u centru visoke mode i uvijek mu se rado vra}am, jer Pariz je PARIZ… Domom oru`anih snaga, do ponedjeljka, prodefilirat }e sve ono {to dana{nju modu ~ini privla~nom, a zna~ajku vi{e daje prisustvo poznatih imena iz okru`enja, kao i najbolje doma}e snage, a sve }e popratiti i desetine novinara koji prate zbivanja iz ove oblasti. Jedan mali praznik ukrasit }e glavni grad BiH i makar na nekoliko ve~eri u~initi da li~i na svjetske metropole!
Tanja Vuji~i}

Pariz I. Brati}a
Sve~anost ovoga srebrnog jubileja mode zapo~et }e otvaranjem koje }e u~initi na{ poznati dizajner Istok Brati}. Za na{ prilog se kratko osvrnuo na ovaj doga|aj. Na pitanje {ta }e to ljubitelji mode mo}i vidjeti na Oriflame BH Fashion Week-u Sarajevu, Brati} je odgovorio: - Moja nova kolekcija je inspirirana opet francuskom visokom modom. Vidjet }emo malo druga~iji look, s tim da sam vi{e radio na konstrukciji ve~ernjih haljina koje su i dalje jako elegantne, `enstvene i provokativne. I ovoga puta prevladava svila, ~ipka, te{ki materijali za jesen-zimu, organdin… Moja prioritetna boja je crna, ali tu sam uvrstio i zlatnu, crvenu i zelenu, kao idealan kontrast crnoj. U svakom slu~aju visoka moda i krzno je idealna kombinacija. Novu kolekciju radim i sa akademskom slikaricom i dizajnericom nakita iz Zagreba Marinom Be-

Kreacije Istok Brati}, fotograf Ensad Adilovi} Kinez, model Dijana Kne`evi}, make up Lejla Busulad`i}

38 Pogledi

13. novembar/studeni 2010.

Jedan pogled na susret ekologije i knji`evnosti

[apat prirode i na kongresu PEN-a!
vih dana su sredstva informisanja javila da je Me|unarodna federacija pisaca, prevodilaca i urednika (PEN) odr`ala svoj kongres u Tokiju na kojem je bilo rije~i i o odnosu knji`evnosti i prirodne okoline, s ~ime ova asocijacija pro{iruje i oboga}uje svoju djelatnost, nesumnjivo te`e}i za jo{ dodatnom dozom pravi~nosti i humanosti. S obzirom na rast ekolo{ke krize u svijetu, kao najte`e krize ~ovje~anstva, o~ekivati je da }e PEN jo{ ve}u pa`nju posvetiti ekolo{kim pitanjima na narednom kongresu koji }e se odr`ati u Beogradu, u septembru idu}e godine. Eto zgodne prilike da se o odno-

O

su knji`evnosti i prirodne okoline (okoli{a) ne{to vi{e ka`e i iz ugla na{e bosansko-hercegova~ke stvarnosti. To ne samo iz razloga blizine odr`avanja spomenutog kongresa, nego vi{e {to zaista ima {ta da se ka`e i iz Bosne i Hercegovine. Tako, na primjer, u na{im narodnim bibliotekama se ve} 30 godina nalazi dobro ~itana knjiga “Ljudi sjevera“ kniiga ekolo{ko-literarnih eseja sa motivima iz Norve{ke, {to je zabilje`ila i norve{ka {tampa (u prilogu). Za predgovor ove knjige Ico Muteveli}, glavni urednik Prve knji`evne komune Mostar, odabrao je esej “Sever“ Ive Andri}a koji je napisao nakon njegovog izleta po sjevernim

krajevima [vedske. Tu su tako|er i druga knji`evna djela obojena ekologijom: “[apat prirode“ ( sa motivima iz BiH, ~iji je ve}i dio objavilo “Oslobo|enje“), zatim “Ekolo{ko-ratne drame“ (igrane), pa “Kratke ekolo{ke drame“ (Izdava~ Me|unarodni centar za mir u Sarajevu), o kojim Aleksandar Jev|evi} pi{e da predstavljaju “ekolo{ki medaljon i da se do sada nije sretao sa takvom materijom u dramskom obliku“. Nesumnjivo da ima jo{ literarno obojenih ekolo{kih knjiga na{ih autora, pogotovo pisanih za {kolsku omladinu, {to bi trebalo posebno ista}i i prezentirati na spomenutom kongesu PEN-a. U Sarajevu se nalazi i Zbir-

ka “Slovo o prirodi“ koja ba{tini i ne ma, li broj knji`evno-ekolo{kih knjiga. No, i sam na{ milje, samo bogatsvo i raznolikost na{eg prirodnog okru`enja, je takvo da je kroz historiju bilo stalno slatki mamac za mnoge inostrane apetite, pa je nastajala i poja~avala se drama, odnosno tragedija oko njegovog prisvajanja, kori{}enja i otimanja od doma}eg ~ovjeka. Sva ta na{a empirija, - procije|ena kroz sitno, prefinjeno sito knji`evnika mo`e itekao da bude dobra gra|a za oboga}ivanje djelatnosti PEN-a kao bazne, svjetske, humane organizacije pisaca, prevodilaca i urednika.
Sulejman Festi}

Povodom odlaska Selvera Brdari}a pjeva~a “bagrema bijelih“

Znao je “samo” pjevati
U estradnoj d`ungli, on, koji “nije imao o~njaka ni kand`i“, i koji je “samo“ volio, i znao pjevati, nije imao {ansi do}i do mjesta koje su drugi, njemu ni do koljena, zauzimali
Postoje, tako, neki ljudi, poput Selvera, 59 godina, i odu ~ak, a mi ni ne znamo da smo, ~esto, vjerovatno i u vrlo va`nim na{im `ivotnimtrenucima, bilizajedno.Da su nam,nekada, bili i lijek. “Za Selvera Brdari}a i jeste karakteristi~noupravo to: svi su znali njegove pjesme,i grupu KOD u kojoj je on bio solista, a malo ko je znao da on pjeva te pjesme. Jednostavno je bio takav,nenametljiv, nikada se nije nametao“ ka, zao nam je, uz vijest o smrti ovog nekada poznatog pjeva~a, rokpublicista Amir Misirli}, jedan od najupu}enijih uzbivanja na sarajevskojmuzi~kojsceni, iza kojeg su ve} tri knjige o toj sceni, a ~etvrta je u {tampi. Kao ilustraciju, Misirli} navodi Dio sunca, pjesmu koju je Selver Bradari}, preminuo ina~e 5. novembra, u 59-godini, izvodio na [lageru sezone, nakon odlaska iz KOD-a. “To je bio veliki hit, i uvjeren sam da mnogiimaju ovu pjesmu u kolektivnoj podsvijesti, ali isto tako sam siguran da rijetki znaju da to Selver pjeva“ ,ka`e Misirli}, danas vi{i stru~ni saradnik u vogo{}anskoj op}ini. Ranih osamdesetih, nastavlja sagovornik, tada{nji KOD-ovci su se `anrovskitra`ili, pjevaju}i, ~esto, kao pratnja, a njihov je solista neko vrijeme bio, {to malo ko zna, i @eljko Samard`i}. “Ali, tek dolaskom u grupudvojice, a, eto, nijedan vi{e nije me|u `ivima, Enesa Bajramovi}a i SelveraBrdari}a, KOD je postaoprepoznatljiv“ isti~e Misirli}. , Dva albuma, Do|ite na ~aj, iza{ao1977., i Bijeli bagremi, godinu kasnije, uradili su ovi KOD-ovci. “Poslije je Selver nastavio samostalnukarijeru, a Enes je osnovao novu grupu, zvala se Digi, ali, ono po ~emu}e i jedan i drugiostati zapam}eni to su pjesme koje su zajedno uradili, koje su ve} postale vje~ne melodije“ nastav, ljakriti~ar, redaju}iimena tih pjesama:Ekskurzija,Ti si sav moj bol, Novi {tos, Deni, Ciciban,Do|i mi na ~aj, Rok za moju biv{u punicu i njenu prijateljicu... Ne zaboravlja, naravno, nezaobilazneBagremebijele, koje, ~ini se, nijedandrugiglas ne bi mogao tako sna`no a, u isto vrijeme i takonje`no, kao na laticicvijeta, unijeti u na{u du{u, i, ve} pri pomisli na tu pjesmu uvijek probuditi drhtaje sjete. U estradnojd`ungli, on, koji, kako ka`e Misirli},”nije imao o~nja-

Selver Brdari} iz onih lijepih, starih dana

ka ni kand`i“ i koji je “samo“ vo, lio, i znao pjevati, nije imao {ansi do}i do mjesta koje su drugi, njemu ni do koljena, zauzimali. No, bio je to velikim dijelom i njegov izbor. Umjetnik po definiciji, Selver Brdari}, kada bi shvatio da umjetnostpostajetrgovina, odustajao je, nestajao...Susre}u}i ga, ponekada,na sarajevskim ulicama, moglo se po njegovom smirenom licu pomisliti da je u skladu s sobom, jednako kao {to su i njegove pjesme, nekako uvijek osje}amo, nama darovane. Ali,kako mu se sada zahvaliti?
E. Kamenica

13. novembar/studeni 2010.

Pogledi 39

KUDA ZA VIKEND Historija kraljeva - Kotromani}evo

Stani malo od Doboja Mujo, i mi selo za odmor imamo!
ro{li broj Pogleda s ovom rubrikom ponukao je neke na{e ~itatelje da isku{aju ~ari odmora na Crnorje~koj visorav ni, u etno Begovom selu. Jedna ~itateljka je tamo zaboravila nao~are, koje je prona{la uz na{u pomo} i tamo{njeg doma}ina. Neki su nam rekli. nastavite s takvom ponudom, to je zanimljivo, nesvakida{nje i in je! Taman. Pa }emo predstaviti na{a, sve brojnija eko sela. Za ovu prigodu idemo na kratko putovanje u ono kraj Doboja, uz malu pomo} portala putuj.ba. U naselju [e{lije, kraj Doboja, niklo je jo{ jedno etno selo u BiH. Radi se o selu ~ije je ime “Kraljevsko selo Kotromani}evo“ . Cilj izgradnje turisti~kog naselja “Kraljevsko selo Kotromani}evo“ je pove}anje smje{tajnih, ugostiteljskih, zdravstvenih i sportskih kapaciteta i sadr`aja dobojske regije, namijenjenih razvoju tranzitnog, rekreativnog, sportskog, edukativnog i banjskog turizma. Sekundarni cilj projekta je odr`ivi ruralni razvoj kroz kreiranje novih turisti~kih proizvoda dobojske regije a ujedno i promocija javno-privatnog partnerstva u Bosni i Hercegovini. Ciljne grupe za dugoro~nu odr`ivost projekta su: turisti u tranzitu, sportisti, lovci, ribolovci, ~lanovi ekolo{kih udru-

P

`enja, {kolska populacija, penzione ri, ~la no vi udru`enja za o~uvanje srednjovjekovne tradicije, histori~ari i dr. Sadr`aji i izgled turisti~kog naselja: Centralni ulazni objekt s kulom namijenjen ugostiteljskim uslugama i seminarskom tu ri zmu, ku le osma tra~ni ce, objekt za wellnes centar, Rimsko kupatilo (sauna, jaccuzi, teretana, caffe bar), deluxe bungalovi u obliku starih srednjovjekovnih brvnara i manji bungalovi za {kolsku populaciju, hipodrom sa {ta lom za ko nje, kamp i odmori{te za karavane, lova~ka i ribolova~ka ku}a, jezero, centralni i mali trg, vodenice, drveni most, dje~ije igrali{te, bina, suvenirnice, etno pijaca, tereni za mini golf, bo}anje...

BRVNARA ZA ODMOR
Po vr{i na obje kta 20m2 (osnova 12m2 + korisna povr{ina u potkrovlju), u potpunosti izgra|ena od punog drveta, poluoblice, ekolo{kih izolacionih materijala, pokriveni drvenom {indrom, za{ti}ena eko bojama na vodenoj bazi pri ~emu se vodilo ra~una o kvaliteti drveta, o~uvanju rusti~nog vanjskog izgleda i funkcionalnosti unutra{njosti. Svaki objekt ima suvremen, moderno opremljen i luksuzan toalet sa tu{ kabinom, dnevni boravak opremljen trosjedom, dvije stolice i stoli}em i spava}u sobu sa dva le`aja. Objekti su u potpunosti turisti~ki u rangu kategorizacije ***, opremljeni rusti~nim namje{tajem ru~ne izrade, TV LCD, klima, detaljima koji podsje}aju na srednjovjekovnu kulturu, prostirkama od {tavljenih ko`a...i dr. Svaki ima svoje dvori{te, rezervirano parking mjesto i mjesto za ro{tilj, {to ih ~ini idealnom za odmor. Selo je stiglo s grupom na Facebook - “ETNO NASELJE Kraljevsko selo Kotromani}evo-Doboj“ . Pi{ite ili javite kako vam je bilo na odmoru ili izletu, posjeti...

Dr. Esma Idrizbegovi}

Sluh, starenje i poreme}aji pam}enja
Husein-kapetan Grada{~evi}

Zmaj od Bosne
Pogled u Evropsku uniju

Valletta

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredio: Emir Karamehmedovi}

13. novembar/studeni 2010.

SEDAM SVJETSKIH DANA
Rat u Afganistanu
Amerikanci i vladine snage u Afganistanu izlo`eni su stalnim `estokim napadima talibana. Pored zna~ajnih gubitaka, saveznici uz pomo} ameri~kih helikoptera svakodnevno s boji{ta izvla~e brojne ranjene, kao i na ovoj fotografiji, gdje marinci i Afganistanci, nose ranjenog afganistanskog vojnika do helikoptera kako bi ga evakuisali i otpremili u bolnicu. (Reuters)

Obamino sjetno prisje}anje
Ameri~ki predsjednik Barack Obama posjetio je Indoneziju. On se u svom govoru nostalgi~no prisjetio djetinjstva provedenog u Indoneziji, najmnogoljudnijoj muslimanskoj zemlji, a njegovo obra}anje bilo je svojevrsni nastavak klju~nog govora odr`anog prije 17 mjeseci u Kairu u kojem je najavio “nov po~etak“ u odnosima SAD-a i islama. Obama je posjetu morao skratiti zbog zabrinutosti da bi ga erupcija vulkana Merapi mogla sprije~iti da na vrijeme stigne u Seoul na samit G-20. On je u Indoneziji `ivio kao dje~ak, u razdobljuizme|u1967. i 1971, nakon{to se njegova majka udala za Indone`anina. (Reuters)

Human ~in
U Shchatkovu, 140 km jugoisto~no od glavnog grada Bjelorusije Minska sahranjeni su posmrtni ostaci 923 njema~ka vojnika poginula u Bjelorusiji tokom Drugog svjetskog rata. Mada se radi o tada neprijateljskim vojnicima, ovo je bio human ~in bjeloruskih vlasti. (Reuters)

Pokerski d`ek
Jonathan Duhamel, 23-godi{nji Kana|anin, koji je napustio studije da bi se posvetio pokeru, pobijedio je u Las Vegasu na Svjetskom prvenstvu u pokeru i zaradio 8,9 miliona

13. novembar/studeni 2010.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Nuklearni otpad
Unato~ `estokim protestima vi{e od 3.000 demonstranata, konvoj kamiona sa specijalnim kontejnerima u kojima je bio radioaktivni otpad stigao je na odredi{te u Gorleben, na sjeveru Njema~ke. Otpad je krenuo vlakom iz postrojenja za preradu otpada u Francuskoj. Ekolozi smatraju da je ovaj konvoj dostigao rekord po toksi~nosti i da sadr`i najmanje dvaput vi{e radioaktivnosti nego sva radioaktivna zaga|enja emitirana poslije katastrofe u ^ernobilju. (Reuters)

Revolt britanskih studenata
Demonstranti su u Londonu provalili u sjedi{ta vladaju}e Konzervativne stranke premijera Davida Camerona, razbijaju}i staklo u prijemnom dijelu. Povod za demonstracije i iskazano nasilje je odluka britanske vlade da se u okviru mjera {tednje izdvajanja za obrazovanje smanje za 40 odsto, a stipendije se prakti~no ukidaju, osim za studije prirodnih nauka. (Reuters)

Oprez pred had`
U Saudijskoj Arabiji su podignute mjere bezbjednosti zbog mogu}ih napada Al-kaide tokom had`iluka sljede}e sedmice u Meki i Medini kada se o~ekuje vi{e miliona muslimana. Ministar unutra{njih poslova Saudijske Arabije princ Nad`ef nije precizirao da su postojale specifi~ne prijetnje i obavje{tenja o mogu}iom napadima, ali nije ni isklju~io mogu}nost napada. Zbog svega toga snage bezbjednosti obavljaju stalne vje`be. (Reuters)

pot
dolara. On je u 90-minutnoj finalnoj oartiji pobijedio Johna Racenera, 24-godi{njaka sa Floride. “Ja sam najsretniji ~ovjek na svijetu“ izjavio , je ovaj Kana|anin. (Reuters)

42 Oglasi

13. novembar/studeni 2010.

U skladu sa ~lanom 23. Zakona o namje{tenicima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj: 49/05) sekretar Ureda, objavljuje

J AV N I O G L A S
za popunu upra`njenih radnih mjesta namje{tenika u Ured za zajedni~ke poslove kantonalnih organa Referenta — portira — recepcionara u Uredu za zajedni~ke poslove kantonalnih organa u Odjeljenju za informisanje, informacione sisteme, obezbje|enje i tehni~ke poslove — 2 (dva) izvr{ioca, na neodre|eno vrijeme OPIS POSLOVA: - obavlja sve potrebne poslove, obezbje|enja objekata u skladu sa uputstvima, - vr{i prijem stranaka u zgradi i izdaje odgovaraju}e propusnice, - vodi evidenciju prijema stranaka i popunjava propisane obrasce, - vodi evidenciju o izlasku i ulasku radnika organa Kantona, - vr{i kontrolu i evidenciju parkiranja vozila po utvr|enoj {emi, - daje obavje{tenja i upu}uje stranke koje su do{le po pozivu ili bez poziva u zgradu, - daje obavje{tenja o vremenu prijema stranaka kod rukovodilaca kantonalnih organa, - vodi uredno i a`urno evidenciju ulaska stranaka bez poziva uz odobrenje nadle`nih rukovodilaca i slu`benika i - obavlja i druge poslove po nalogu pomo}nika sekretara i sekretara Ureda. Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lanom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (dr`avljanstvo BiH, punoljetstvo, op}a zdravstvena sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta, vrsta i stepen {kolske spreme potrebne za obavljanje poslova radnog mjesta, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja oglasa osoba nije otpu{tena iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini i da nije obuhva}en ~lanom IX 1. Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e posebne uvjete, propisane Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji: - III stepen stru~ne spreme, KV radnik svih smjerova - {est (6) mjeseci radnog iskustva Uz prijavu na javni oglas prila`u se sljede}i dokumenti (original ili ovjerene kopije) 1. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci ili ovjerena kopija CIPS-ove li~ne karte) 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 3. svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli, 4. uvjerenje o radnom sta`u 5. uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca) 6. ovjerena izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, 7. ovjerena izjava kandidata da nije obuhva}en odredbama ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine 8. prijava sa kratkom biografijom, svojeru~no potpisana, kontakt-telefon i adresa prebivali{ta Izabrani kandidati }e biti du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o op}oj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta (ne starije od tri mjeseca) nakon izbora Napomena: Na osnovu ~lana 28. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine namje{tenici koji se primaju u radni odnos putem javnog oglasa podlije`u obavezi probnog rada koji traje 3 (tri mjeseca). Komisija za provo|enje javnog oglasa, nakon {to utvrdi da kandidati ispunjavaju op}e i posebne uvjete javnog oglasa, obavi}e usmeni intervju, o ~ijem }e mjestu i terminu odr`avanja biti pisano obavije{teni. Sve tra`ene dokumente dostaviti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa u dnevnim novinama (ra~unaju}i posljednji dan objave) li~no ili putem po{te, preporu~eno, na adresu: Ured za zajedni~ke poslove kantonalnih organa Slatina broj 2 75 000 Tuzla Sa naznakom „za Komisiju za provo|enje javnog oglasa za prijem namje{tenika“ - ne otvarati Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" broj: 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji BiH (''Slu`bene novine TK'', br: 12/10) i zahtjeva Op}ine Banovi}i, broj:01-05-2318/10 od 1. 11. 2010. godine, za poni{tenje javnog konkursa, Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, objavljuje

PONI[TENJE JAVNOG KONKURSA
4 / 236 Poni{tava se javni konkurs za popunu radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Op}ini Banovi}i, objavljen u „Slu`benim novinama Federacije BiH“ broj: 40/10 od 14. 7. 2010. godine i dnevnim novinama Oslobo|enje i San od 10. 7. 2010. godine, i to za poziciju: - Pomo}nik na~elnika za planiranje, razvoj i poduzetni{tvo - 1 (jedan) izvr{ilac DIREKTOR Sead Maslo, dipl. iur.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegova~ko-neretvanski kanton/`upanija JU "Druga osnovna {kola" Konjic - [kolski odbor Broj: 682/10 Konjic, 8. 11. 2010. g. Na osnovu ~lana 96. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Sl. novine HNK/@ br. 5/00 i 4/04) i ~lana 110. Pravila {kole i Pravilnika o radu JU "Druga osnovna {kola" Konjic, [kolski odbor na sjednici odr`anoj 4. 11. 2010. godine, donio je

ODLUKU
O poni{tavanju konkursa o popunjavanju upra`njenih radnih mjesta I Poni{tava se u potpunosti konkurs o popunjavanju upra`njenih radnih mjesta koji je objavljen u dnevnom listu "Oslobo|enje", Sarajevo 17. 9. 2010. godine. II Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. United Nations Development Programme

UNIVERZITET U SARAJEVU PRAVNI FAKULTET

O B AV J E [ T E N J E
Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu kandidatkinja mr. Fatima Mahmut}ehaji} branit }e doktorsku disertaciju pod naslovom
Bosnia and Herzegovina

"Pravo imena domene"
Odbrana doktorske disertacije odr`at }e se u ponedjeljak, 13. decembra 2010. godine, sa po~etkom u 12.30 sati u sali za sjednice Pravnog fakulteta u Sarajevu, II sprat, lijevo. Odbrana je javna i istoj se mo`e prisustvovati, a doktorska disertacija se nalazi u Sekretarijatu Fakulteta i dostupna je javnosti. DEKANAT PRAVNOG FAKULTETA
Na osnovu odluke Upravnog odbora Saveza amaterskih kulturno-umjetni~kih dru{tava i organizacija Kantona Sarajevo (SAKUD), predsjednik SAKUD-a raspisuje

United Nations Development Programme (UNDP) is the UN's global development network, advocating for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following national position in Sarajevo:

Civil Engineer
Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception or at www.undp.ba. Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 26 November 2010 quoting Vacancy No. 10-100 to UNDP Reception, 48 Mar{ala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax: 033/552-330 or at registry@undp.ba.
„Elite Tours” d.o.o. Sarajevo, Fra An|ela Zvizdovi}a br. 1. UNITIC, na osnovu ukazane potrebe raspisuje :

KONKURS
Za radno mjesto sekretara SAKUD-a Uslovi: 1. Visoka ili vi{a stru~na sprema. 2. Dr`avljanin BiH. 3. Radno iskustvo na organizaciono-administrativnim poslovima najmanje dvije (2) godine. 4. Poznavanje najmanje jednog stranog jezika. 5. Poznavanje rada na ra~unaru. Posebni uslovi: 1. Iskustvo u kulturno-umjetni~kom amaterizmu. 2. Komunikativna sposobnost. Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti u zatvorenoj koverti na adresu: SAKUD, 71 000 Sarajevo, Kemala Kapetanovi}a 17, sa naznakom: Prijava na konkurs. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

K Oprijem uK U R S N radni odnos za
1. Direktor agencije ......................................................................................................................1 izvr{ilac 2. Referent za turizam .................................................................................................................2 izvr{ioca Pored op{tih uslova propisanih zakonom, zainteresovani kandidati treba da ispunjavaju: Pozicija 1. • VSS (VII stepen) • Radno iskustvo u trajanju od 3 (tri) godine na istim ili sli~nim poslovima • Umije}e organiziranja, komuniciranja, planiranja • Obavezno poznavanje engleskog jezika, Pozicija 2. • Minimalno SSS • Radno iskustvo u trajanju od 2 (dvije) godine na istim poslovima • Obavezno poznavanje engleskog jezika, Ukoliko posjedujete tra`ene vje{tine i spremni ste raditi u Libiji, Va{e prijave uz CV na engleskom jeziku {aljite na E-mail adresu: turizam@elite.ba Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objave konkursa.

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

POMO] U KU]I

43

Sedam odli~nih strategija da `ivite kako `elite

NOVOSTI I PREPORUKE

Ve}e {anse za bolji `ivot
Ako radite ono {to volite, pove}avate {anse da budete zadovoljniji
Mnogi misle da je `ivot prema svojoj volji sebi~an, ali nije, sve dok svojim `ivotom namjerno ne povrijedite nekoga drugog. 1. Ostanite fleksibilni Iako trenutno ta~no znate {to `elite, to }e se mo`da promijeniti za koju godinu, mjesec, a mo`da i ranije. 2. Vodite dnevnik Ovo je odli~an na~in da shvatite {to `elite i razvijete nove ideje. 3. Postavite ciljeve Ako napravite popis stvari koje `elite ostvariti, tada }e vam biti lak{e donositi ispravne odluke, odnosno one koje vas vode u tom smjeru. 4. Obave`ite se na ispunjen `ivot Nemojte popu{tati i pristajati na ne{to {to ne `elite samo da biste udovoljili drugima. 5. Radite ono {to najbolje znate Ako radite ono {to najbolje znate i volite, tako pove}avate {anse za zadovoljniji `ivot. 6. Budite svoji Nemojte se poku{avati mijenjati ni zbog koga, osim nabolje. 7. Svakodnevno napredujte Ako vodite `ivot kakav `elite, a na taj na~in stagnirate, to vam nije na pohvalu. Svakodnevno rastite i razvijajte se u podru~jima u kojima `elite.

Robot operisao vene
U Univerzitetskom klini~kom centru u Ljubljani prvi put na svijetu operaciju krvnih sudova na nogama obavio je robot. Nakon {to je zahvat odobrila eti~ka komisija, robot je uspje{no obavio operaciju na 20 pacijenata. Kako je izjavio prof. dr. Borut Ger{ak, na~elnik odjeljenja za hirurgiju srca i krvnih sudova, rije~ je o pravom robotu, jer ma{ina ne zamjenjuje samo ruke hirurga nego njime doktor upravlja posredstvom nastavaka, koji nemaju nikakvu sli~nost s hirur{kim i drugim instrumentima. “Zahvat se mo`e obaviti, ~ak iz druge prostorije ili sa jo{ ve}e daljine. A budu}i da se kod ovakvih zahvata koristi i rendgenski ure|aj, ta je udaljenost jako va`na kako medicinsko osoblje ne bi bilo izlo`eno RTG zra~enju.” Ovaj pionirski zahvat najprije je obavljen na krvnim sudovima nogu, a u budu}nosti }e robot intervenisati i na drugim krvnim sudovima, koji su klasi~nim tehnikama te`e dostupni ili bi im pristup bio dugotrajan ili komplikovan.

Prepoznajte anemiju
Kao posljedicanedostatka`eljeza u organizmu naj~e{}e se javljaju umor, nedostatak apetita, bljedilo, glavobolja, slaba koncentracija, opadanje kose, lomljivi nokti, smanjena otpornost organizma, tahikardija… Ukolikouo~itebilokoji od ovih simptoma, obratite se ljekaru koji }e, na osnovu analize krvi, utvrditi da li imate manjak `eljeza i prepisa}e vam terapiju. Osobe koje pate od anemije trebalo bi da uzimaju namirnice bogate `eljezom poput d`igerice, `umanaca, crvenog mesa, cvekle, koprive, `itarica.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

RECEPT DANA

Prava maskara za va{e o~i
Kod izbora maskare trebali biste uzeti u obzir mnogobrojne faktore. Na tr`i{tu mo`ete prona}i maskare za volumen, vizualno produ`enje, ekstra crne, {ljoki~aste, vodootporne, maskare za njegu trepavica... Svaka maskara na poseban na~in uljep{ava va{e trepavice. Zbog toga nije svejedno koju odaberete. Za po~etak razmislite o svojim prirodnim trepavicama i maskari koja bi im odgovarala. Ako `elite izbje}i metalni uvija~ trepavica, potra`ite maskare koje sadr`e formulu za uvi ja nje tre pa vi ca. Mo`ete iza bra ti izme|u crne, sme|e, tamnoplave, zelene ili s dodatkom bisernog sjaja.

Odlu~ite se za karirane ko{ulje
Da nas svi poznati brendovi imaju u svojim kolekcijama karirane ko{ulje, a ci je ne se kre}u u skladu sa ekskluzivno{}u dizaj ner skog potpisa. Osim modela sa prepoznatljivim dezenom, ove se zo ne izu ze tno su popularne i ko{ulje sa cvjetnim motivima, ta~kicama, prugama, kao i tradicionalne jednobojne. Ko{ulja je dio rokerskog izgleda, mo`e se u{u{kati me|u elegantnu odje}u za ve~ernji izlazak, a stroga pravila korporativnog odijevanja navode je kao jedinu opciju uz odijelo, i mu{ko i `ensko. Uz odgovaraju}i nakit i kai{, lako se od obi~ne, malo du`e ko{ulje mo`e napraviti veoma interesantna tunika, tako|er, ako se obu~ete ispod prsluka od krzna ili vunenog d`empera, bi}ete potpuno spremne za hladne dane.

Gr~ka }ufta
Potrebno:
400 g tele}eg mesa 2 ka{ike bra{na 1 jaje 1 glavica crnog luka kri{ka hljeba per{unovo li{}e 3-4 ka{ike pavlake 4 ka{ike ulja so i biber

Priprema:
Samljeti meso zajedno sa lukom, dodati jaje, nakva{en hljeb u vodi, biber, so, sjeckan per{unov list i malo masti. Sve dobro izmije{ati i praviti loptice veli~ine oraha. Uvaljati ih u bra{no, poredati u {erpu, preliti klju~alom vodom i staviti da se kuhaju. Zaliti ih tankom zapr{kom i kuhati jo{ na tihoj vatri. Prije slu`enja preliti }ufte pavlakom.

44

FELJTON

subota,srijeda, 5. maj 2010. godine 13. novembar

OSLOBO\ENJE

Duhovna biografija (15)

Nagib Mahfuz? Ko
Godinama ve} u Bosni i Hercegovini nema nikakve kriti~ke javnosti: {utke se prelazi preko najve}ih vrijednosti, kao i najo~itijih plagijata ili knji`evnih sunovrata. Sve se svelo na javne ceremonijalne promocije knjiga, koje nipo{to nisu kriti~ki sud vrijednosti - one su strogo kurtoazne i jaranske, upravo ceremonijalne
Pi{e: Esad DURAKOVI]

Mahmud Dervi{ je, nedvojbeno, po op}em sudu, naj~uveniji palestinski pjesnik u svijetu, `ivi klasik nulte kategorije. U Jugoslaviji nije bila objavljena nijedna knjiga Dervi{eve poezije. Sa~inio sam izbor i prijevod njegove poezije u obimu knji`ice u ponudio taj rukopis sarajevskoj Svjetlosti. Tada{nja urednica za stranu literaturu ljubazno odbija moj rukopis (7. juli 1983.), iako bi svaki izdava~ u svijetu na noge sko~io pred Dervi{evom knjigom pjesama. Poslije je Ljubi{a \idi} u Kru{evcu prihvatio rukopis, ~ak s nekom vrstom `ara, i odmah ga objavio. No, slu`beni beogradski orijentalist Darko Tanaskovi} - kome je orijentalisti~ko Sarajevo bilo pod nogama, orijentalski servilno napisao je negativan prikaz toga \idi}evog i moga rada, ali sa ideologijskih pozicija: Tanaskovi}a je iritirao moj afirmativan odnos prema pravi~noj borbi palestinskog naroda i tzv. palestinskoj poeziji otpora. U obimnijem predgo-

voru knji`ici negativno sam pisao o agresiji i represiji cionizma u Palestini, {to Tanaskovi}u nije odgovaralo. Ja sam ve} tada dobro osjetio Tanaskovi}ev antiislamizam i stupio sam u javnu polemiku s njim. Ideologijski kuriozitet je u tome {to je Tanskovi} svoj atak objavio u vode}oj sarajevskoj reviji „Odjek“ - to obja{njava mnogo {ta, jer on nikada nije improvizirao. No, da se vratim Ibrahimu D`ebri. Taj briljantni pripovjeda~, teoreti~ar knji`evnosti, pjesnik, slikar, utemeljitelj vi{e va`nih institucija u Iraku, napisao je i nekoliko romana koji su ga proslavili u svijetu, a me|u njima, vjerovatno, najzna~ajnije mjesto zauzima roman „U potrazi za Velidom Mesudom“ To je zaista odli~an roman, . koji ostavlja ~itaoca bez daha.

Posljednja knjiga profesora doktora Esada Durakovi}a „Duhovna biografija“ uskoro }e iza}i iz {tampe, a izdava~ je sarajevska „Dobra knjiga“ Izedina [ikala. ^itaoci Oslobo|enja imaju jedinstvenu priliku pro~itati dijelove knjige jednog od najplodonosnijih autora u BiH i regionu. Autor je ro|en 1948. godine u Glavicama kod Bugojna; osnovno i srednje obrazovanje zavr{io u Sarajevu; 1972. diplomirao arapski jezik i knji`evnost na Filolo{kom fakultetu u Beogradu, gdje je 1976. zavr{io postdiplomski studij; 1982. odbranio doktorsku disertaciju na Filolo{kom fakultetu u Beogradu; 1991. zasnovao stalni radni odnos u Orijentalnom institutu u Sarajevu kao vi{i nau~ni saradnik; 1994. izabran u zvanje vanrednog profesora za predmet Arapski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu; 1996. godine izabran u zvanje redovnog profesora za predmet Arapski jezik na ovom fakultetu; 1996. izabran u zvanje nau~nog savje-

tnika u Orijentalnom institutu u Sarajevu; 1998. povjerena mu je nastava za predmet Arapska knji`evnost na Filozofskom fakultetu; 1999. prevod „Hiljadu i jedne no}i“ progla{en Kulturnim doga|ajem godine; 2000. izabran za ~lana PEN-centra BiH; 2002. izabran za dopisnog ~lana Arapske akademije nauka u Damasku, Sirija; 2002. godine izabran za predsjednika Nau~nog vije}a Orijentalnog instituta u Sarajevu; 2003. dobitnik UNESCO me|unarodne nagrade Sharjah Prize for Arab Culture; 2004. izabran u zvanje redovnog profesora za oblast arapska knji`evnost; 2007. izabran za ~lana Dru{tva pisaca BiH; 2007. Udru`enje izdava~a i knji`ara BiH dodijelilo mu je priznanje Autor godine za nau~no djelo Orijentologija; 2008. izabran za dopisnog ~lana Akademije nauka i umjetnosti BiH. Objavio je veliki broj radova, prevodio sa arapskog jezika, pisao za mnoge medije u BiH i svijetu, gostovao na brojnim medijima...

Odbijenica iz Svjetlosti
Kada sam preveo „Velida Mesuda“ ponudio sam ga najprije sa, rajevskoj Svjetlosti. Ista urednica obavje{tava me 25. marta 1987.

godine da roman „nije izdr`ao konkurenciju“ i da ne}e biti objavljen. Mnogo godina kasnije, u opsjednutom Sarajevu, roman je objavio ZID Zdravka Grebe, s kojim sam sara|ivao s lahko}om i zadovoljstvom, impresioniran njegovim entuzijazmom i ~estito{}u. Tek u plodotvornim kontaktima s Grebom shvatio sam kako je lah-

ko sara|ivati s ~ovjekom koji zna {ta je knjiga, za razliku od mno{tva dana{njih uljeza u izdava{tvo, koji ne vole knjigu i uop}e je ne razlikuju od najobi~nijeg bakaluka. Vi{e intelektualaca zaustavljalo me na ulici da zahvale {to sam javnosti predstavio tako sjajan roman. Uvjeren sam da D`ebrin roman jo{ uvijek nema odgovaraju}u recepciju, i za to postoje dva

razloga. Prvi razlog je {to se Grebina izdava~ka ku}a, na`alost, uru{ila zbog nedostatka novaca, a drugi razlog je {to godinama ve} u Bosni i Hercegovini nema nikakve kriti~ke javnosti: {utke se prelazi preko najve}ih vrijednosti, kao i najo~itijih plagijata ili knji`evnih sunovrata. Sve se svelo na javneceremonijalnepromocijeknjiga, koje nipo{to nisu kriti~ki sud

Velika otkri}a: Pronalazak Tutankamonove grobnice (8)

Oru`je za „onaj svijet“
Kad je lijes otvoren, u njemu je na|en jo{ jedan, pozla}en. Kad je i on otvoren, pokazala se si}u{na mumija, na ~ijem licu je stajala sasvim mala zlatna maska. Kad su s nje skinuti zavoji, ugledali su tijelo sasvim malog djeteta. Prisutni anatom je odmah zaklju~io da je rije~ o nedono{enom djetetu
Pi{e: Enver IMAMOVI]

U brojnim posudama bilo je svakojakih `ive`nih namirnica. U jednoj je, pak, bila pe~ena patka. Jedan sanduk je bio krcat kraljevog donjeg rublja. Drugi su bili napunjeni ostalom kraljevom odje}om. Pored toga stajala je stolica iz kraljeva djetinjstva, a malo podalje njegovo skupocjeno prijestolje, remek-djelo egipatske umjetnosti. U jednom kutu stajala je konjska oprema. Tu su bila i ~etvera kola opto~ena zlatnim ukrasima, izrezbarena i ukra{ena na takav na~in da istra`iva~i nisu znali ~emu bi se vi{e divili, da li elegantnim to~kovima, skupocjenoj rudi ili ko{ari za voza~a. Na njima su jo{ uvijek stajali rasko{ni baldahini. Na|ena je ogromna koli~ina raznovrsnog oru`ja, po~ev od buzdovana, toljaga, batina, srpastih ma~eva, kopalja... Lukovi su bili od tre{njeva i brezova drveta, a tetive od ispletenih`ivotinjskihcrijeva. Na|eno je ukupno 278 stre-

lica svih vrsta te oko 300 komada drugog oru`ja. Osobito se na{lo mnoge kipova raznih veli~ina i raznog materijala, mnogi od zlata. Neki su predstavljali kralja, a neki razna bo`anstva. Neki od njih su se nalazili u sanducima. Ukupno je izbrojano 413 komada.

Nigdje papirusa
Izmedu ostalog, na|ena je i naprava za paljenje vatre. Imala je svrdlasti{tapi} s kremenimbatom, ne{to sli~no {to se susre}e i kod drugih starih naroda. Tu su bile i 43 posude koje su sadr`avale masti, s ukupno 350 litara. Bila su i ~etiri svije}njaka od bronze i zlata. U jednom od njih jo{ je stajala svije}a. Na|ena su 22 mala modela brodova i ~amaca te jedna jedrilica. Pored toga stajali su modeli ~etiri mrtva~ka broda kakvim se slu`ilo u ceremoniji sahrane. Na|en je i model hambara s vi{e pregradaka, koji su bili ispunjeni raznim vrstama `itarica. Pored toga je stajao ru~ni mlin. Zanimlji-

]upovi s unutra{njim Tutankamonovim organima

vo je da se u grobnicinijena{aonijedan papirus. Uz zapadni zid riznice na|en je pozla}eni drveni sanduk, visok 2, a dug 1,5 metara, izuzetno bogato ukra{en. Na svakoj strani bio je lik jedne od boginja: Izide, Net,

Neftide i Selket, sve od zlata. Kao i na kamenom lijesu, prikazane su ra{irenih ruku da za{tite sanduk i njegov sadr`aj. Kad je otvoren, u njemu je na|en jo{ jedan sli~an prvom, a kad je on otvoren, pojavila se mala kapelica na~injena od

alabastera, smje{tena na zlatno postolje. I na njemu su na uglovima bile prikazane boginje za{titnice, izra|ene od alabastera. Kosi poklopac bio je pri~vr{}en jednom zlatnom uzicom. Kad je podignut, pojavila su se ~etiri por-

OSLOBO\ENJE godine subota, 13. novembar 2010.

FELJTON

45

je sad taj?!
vrijednosti - one su strogo kurtoazne i jaranske, upravo ceremonijalne. Ovakvo stanje duha veoma zabrinjava. Ovomprilikomtrebaspomenuti, vjerujem, da je moj prijevod D`ebrinog romana vi{ekratno afirmiran u arapskom svijetu: u tekstovima koji se tamo povremeno objavljuju o mome radu, D`ebra se naj~e{}e navodi kao jedna od va`nijihmojihreferenci, ~ime se isti~e, zapravo, izuzetna pozicija ovog knji`evnika u arapskoj tradiciji. S posebnom rado{}u bri`no ~uvam D`ebrino rukom ispisano pismo u kome me obavje{tava da je on nosilac autorskih prava za sva svoja djela i da rado - bez ikakve nadoknade, osim da mu se po{alju dva-tri primjerka prijevoda - dopu{ta objavljivanje moga prijevoda „na krasni bosanski jezik“ kako , veli. U istome pismu, vrlo predusretljivo, {alje mi svojubibliografiju. (Pismo je upu}eno iz Bagdada 26. juna 1986.) Povodom D`ebrina romana u Bosni i Hercegovini, Mahmuda Dervi{a i sl. odlu~io sam jednoj studentici na postdiplomskom studiju dati temu za magistarski rad o recepciji arapske knji`evnosti u Bosni i Hercegovini. Neadekvatna recepcija ove neumorno i pani~no zvali novinari iz Beograda da im dam osnovne informacije o Nagibu Mahfuzu onoga dana kada je objavljeno da je dobio Nobelovu nagradu za knji`evnost. Svi su bili u {oku: Ko je sad taj?! Bio je to, me|utim, ozbiljan povod da javnost shvati kako je neopravdano njeno ignoriranje jedne goleme tradicije. Izedin [ikalo: Vratimo se Va{im po~ecima u Pri{tini. Upravo spomenuste da je kru{eva~ka Bagdala objavila ~itavu ediciju iz arapske knji`evnosti. Meni je poznato da ste tih godina objavili u Zagrebu i prijevod nekih djela Halila D`ubrana i da su ta djela imala sjajnu recepciju. Esad Durakovi}: Pri{tinski period bio je u velikoj mjeri posve}en prevodila~kom radu, premda sam se i tada bavio, naravno, i nau~nim radom. U obje te oblasti - u stru~noj i nau~noj - tada sam sazrijevao, u~io, jer }e kasniji moj rad pokazati da sam najva`nija prevodila~ka ostvarenja dao godinama kasnije, u Sarajevu, kao i najva`nija nau~na djela.
(Sutra: Ovo je doba piratstva)

1093.

NA DANA[NJI DAN

Tokom petog bezuspje{nog poku{aja da pokori Englesku umro {kotski kralj Malkolm III. Na vlast do{ao 1057, po{to je pobijedio i ubio kralja Makbeta kako bi osvetio oca, kralja Dankana I, kojeg je Makbet ubio 1040.

jas skih pjesni 1782.Ro|en Esaka. Tegner, jedan od najve}ih {vedU Njegu{ima ro|en Petar Petrovi} go{, crnogorski vladi zof dr`a ve ki 1813.dramsko-epskogka, filalo“GorIIiski vivnik, NjeliKaoepski pjesnik, autor dje jenac“. dr`avnik, postavio temelje moderne crnogorske dr`ave, ustanovio izvr{nu vlast i Senat, organizovao sudove, uveo poreze. Za njegove vladavine osnovana prva {tamparija u Cetinju, 1834, i podignuta prva {kola. U knji`evnoj ba{tini ostavio i ep “Lu~a mikrokozma“, dramu “La`ni car [}epan Mali“, pjesme. \oakino Rosini

Vladislav bni osni tika, 1904, prvi rektor i glavni urednik. 1871.Ro|ennjenprvi didiRiktorkar,agenciva~ lista PoJelidanod osniva~a TANJUG-a i re te je, 1943. Minis tar prosvjete FNRJ 1945. i predsjednik Komiteta za kulturu i umjetnost 1946. bri nosa~ aviona Ark rojal pogo|en Dru svjet ratu nje 1941.Prvigomtanski skom tonuo. ma~kim torpedomu blizu Gibraltara. Narednog dana po odlu~uju}a vazdu{no-pomorska bitka japanskih i ameri~kih tru na 1942.Po~eladnevnim borbamapa kod Gvadalkatrpjela, u Tihom okeanu. U tro obje strane pre le velike gubitke u brodovima, ali su strate{ki uspjeh postigli Amerikanci. zanske ce dno-oslo 1944.PartiJugoslajediniosloNarole Skopljebodila~ke vojske vije bodi u Drugom svjetskom ratu. cus general [arl bran vi 1945.Fransvihki555formiraokakodealiGol izakadninetglausovreji--je ma poslani za predsje ka pri mene vlade, poslije ~ega je cioni bi ko u{lo i pet komunista. Kara sa ubijen predsjednik bad. 1950.U predgra|uKarloskaDelgado [avelanecuelanski arheolog Vladimir Pet sor Beogradskog uni teta, vnik ro 1965.Umro srpskistru~njakverzisrpskuuprakovi},Napro--fednog muzeja u Beogradu i za srednjevjeko

1868. Umro italijanski kompozitor \oakino Antonio Rosini, autor 39 opera me|u kojima je najpoznatija opera “Seviljski berberin”.

Nagib Mahfuz

knji`evnosti u Bosni i Hercegovini, za {ta mo`e biti predstavan D`ebrin „Velid Mesud“ nije po, sljedica eventualne manje vrijednosti tih djela, ve} neopravdane kulturno-civilizacijske suzdr`anosti ovda{njih izdava~a, pa i njihove naro~ite frustriranosti. D`ebra nije o{te}en, ali jest prikra}ena ovda{nja publika za autenti~no iskustvo umjetnosti iz jedne izuzetno bogate tradicije koja je - sva - u intenzivnom bujanju. Navest }u jo{ jedan znamenit primjer.

E`en Jonesko

Sazrijevao i u~io
Prisje}am se kako su me, dok sam boravio u Pri{tini,

U svojoj kratkoj historiji arheologija je u nekoliko navrata uzbu|ivala ~itav svijet, bilo da je rije~ o iskopavanjima u Mezopotamiji, Indiji, Peruu, Jukatanu, Egiptu, Gr~koj ili ma gdje. Me|utim, nijedan nalaz nije izazvao toliki interes kao otkrivanje groba egipatskog faraona Tutankamona. Sve istra`iva~e u Egiptu najvi{e je privla~ila legendarna Dolina kraljeva, u kojoj su bile grobnice svih faraona Novog carstva iz 2. milenija stare ere. Do najve}eg otkri}a do{lo je sasvim slu~ajno 1922. godine, kada je prona|en Tutankamonov grob. Autor je profesor stare historije i arheologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. treta kraljeve glave izra|ene od bijelog alabastera, a imale su funkciju ~epova koji su zatvarali ~etiri drvena vr~a (kanope). U njima su bila ~etiri mala lijesa na~injena od masivnog zlata, a u njima je bila kraljeva utroba, izva|ena i tu pohranjena prilikom mumificiranja. Posebno zanimanje istra`iva~a pobudio je nalaz jednog drvenog sanduka. U njemu je na|en jedan mali lijes, crno obojen, oblikovan u liku ~ovjeka. Bio je dug svega 50 centimetara. Kad je otvoren, u njemu je na|en jo{ jedan, pozla}en. Kad je i on otvoren, pokazala se si}u{na mumija, na ~ijem licu je stajala sasvim malazlatnamaska. Kad su s nje skinuti zavoji, ugledali su tijelo sasvim malog djeteta. Prisutni anatom je odmah zaklju~io da je rije~ o nedono{enom djetetu. Poznavaju}i porodi~ne prilike Tutankamona, bilo je jasno da se radi o porodu Tutankamonove `ene Ankhes-enamon. Stru~nim pregledom je ustanovljeno da je ustvari rije~ o fetusu `enskog spola (nero|enom djetetu), dugo svega 25 centimetara, koji se razvijao u maj~inoj utrobi samo pet

Dijete ra|a dijete
Utroba faraona bila je podijeljena na ~etiri dijela, po odre|enim anatomskim pravilima, svaka posebno smje{tena u zlatnu posudu. Srce i mozak su bili povjereni boginji Lepi, a `eludac i crijeva boginji Kebi-mufet. Sva ~etiriorganabila su propisno mumificirana. Stari Egip}ani su unutarnje organe ljudskog tijela smatrali bo`anskim supstancama, jer su svoje funkcije obavljali stalno bez odmora, i onda dok ~ovjek spava.

mjeseci. To je pokazivalo stanje obrva i trepavica, kojih nije bilo. Na glavici je bila svilenkasta bijela kosica, zapravo ostaci lanuga, pepeljaste dlake embriona. Pup~ana vrpca je bila duga 22 milimetra. Medutim, nije ovo bio jedini nalaz ove vrste. Na|en je jo{ jedan takav sanduk, a u njemu ovoga puta ne{to ve}i dvostruki lijes. I u njemu je bila mumija djeteta, ali bez maske. lz nepoznatog razloga, nije stavljena na lic,e mada je le`ala pored sanduka. I ta mumija je predstavljala kralji~ino nero|eno dijete. Bilo je dugo 36 centimetara, tako|er `enskog spola, no{eno u trbuhu sedam mjeseci, a onda mrtvo ro|eno. U~enjaci nisu utvrdili razlog za{to faraonova `ena nije mogla donijeti na svijet `ivu djecu. Bilo je raznih tuma~enja, kao i to da je to bilo re`irano odre|enom dvorskom politikomzbognasljednika. Odgovor je, me|utim, bio u ~injenici {to su ustvari djeca ra|ala djecu. Iz historijskih izvora se zna da je prilikom `enidbe Tutankamon imao 12, a Ankhes-en amonkoju je o`enio svega devet godina, da bi s dva poba~aja iza sebe postala udovica u 15. godini `ivota.
(Sutra: Fama o faraonovom prokletstvu)

1970. 1974. 1975.

1980. ci kana Neva del Ruis u cen 1985.U erupbijiji vulzoren grad domero. Poginulotralnoj Kolum ra Ar 25.000 ljudi.
i BiH ta ske se. Njema~ka bila tre}a zapadna zemlja, po 1992.Njema~kajomjejeusposnavile distiplomatnezaodno-slije SAD-a i Danske s ko BiH, kon canja visnosti uspostavila diplomatske odnose.

1912. Ro|en francuski pisac vnu umjetnost. Rukovodio otkopavanjima Stobija i Cari~inog rumunskog pograda. rijekla E`en JoHafez al Asad vojnim udarom pruzeo vlast u Sinesko. Antidrariji. mom se suprotUmro italijanski filmski re`iser i glumac Vitorio stavio klasi~nom pozori{tu, odbade Sika. Jedan od tvoraca neorealizma. civ{i svaku akciSvjetska zdravstvena organizacija objavila da su ju, uzro~nu pou Aziji, prvi put u istoriji, iskorijenjene velike bovezanost i tradiginje. cionalne {eme Ameri~ki svemirski brod Vojad`er I poslao prve klasi~nih dramsnimke Saturna napravljene iz blizine. skih djela.

na re du pos odlu~ili njiho zemlja pri Evropskoj 1994.[ve|anida se ferenva mu, s 52,2klju~ito glasova, uniji. Tu`ila{tvo Ha{kog bunala obla optu`nicu pro li i vojnih funkcioenra 1995.publitiv {estorice potriti~kihtu`enihvilozlo~ine nad zamozvane re ke Herceg-Bosna, op za civilima srednje Bosne. Na listi optu`enih su bili Dario Kordi}, Tihomir Bla{ki}, Mario ^erkez, Ivan [anti}, Pero Skopljak i Zlatko Aleksi}. U zemljotresu u Turskoj poginulo vi{e od 450 ljudi, oko 2.500 povrije|eno.

Abdulah Od`alan

1999. Fi D`ozef trada optu`en korupciju. pritiskom pro ta vo2000.PredsjednikPodlipina sa vlasti,Estes16.gra|ana i -za jske 20. januara 2002. povukao se a aprila pre
dao Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije. Fi D`ozef trada optu`en korupciju. pritiskom pro ta vo2000.PredsjednikPodlipina sa vlasti,Estes16.gra|ana i -za jske 20. januara 2002. povukao se a aprila pre dao se Specijalnom sudu za borbu protiv korupcije. ci an tali 2001.BorgradtiAfgabanske Sjeverne alijanse u{li u glavni nistana Kabul. dni sud ra zlo~ine u gu dio bosan Du{ka ki cu, Dami Do 2001.Me|unaroske SrbezasketneSizneriod 15,Hapetraiosu-{ena i Dragana Kolund`iju na zatvor ka tri godine zatvora za zlo~ine protiv ~ovje~nosti nad muslimanskim civilima 1992. u logoru Keraterm u Prijedoru.

1998. U Rimu uhap{en vo|a zabranjene Kurdske radni~ke partije Abdulah Od`alan, koji je deportovan u Tursku. Osu|en je na smrt, zbog teroristi~kog djelovanja njegovih pristalica, ali mu je smrtna kazna zamijenjena do`ivotnim zatvorom.

46
Premijer liga BiH uta pob ner por

SPORT
13. kolo d:p-g bod

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA

1. Borac 2. @eljezni~ar 3. Sarajevo 4. [iroki Brijeg 5. Rudar 6. Slavija 7. Zvijezda 8. Travnik 9. Olimpic 10. Leotar 11. ^elik 12. Sloboda 13. Budu}nost 14. Zrinjski 15. Vele` 16. Drina

13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13 13

9 8 7 7 5 6 5 6 5 5 4 4 3 4 4 3

3 1 3 1 5 1 4 0 3 2 4 3 5 1 1 1

1 4 3 5 3 6 4 7 5 6 5 6 5 8 8 9

19:6 24:11 18:9 26:18 14:13 20:21 13:14 22:19 13:14 13:23 14:12 11:14 12:15 12:18 14:25 10:23

30 25 24 22 20 19 19 18 18 17 16 15 14 13 13 10

SUBOTA, 13 SATI Sloboda - ^elik (Valji} - Turudi}, Imamovi}) Sarajevo - Drina (Obradovi} - Grabus, Mari}) Budu}nost - Leotar (@ivkovi} - Keranovi}, Su~i}) Rudar - Travnik (Parad`ik - Dra{kovi}, ^i{i}) SUBOTA, 14 SATI (TV) Borac - @eljezni~ar (Dominkovi} - Kuljaninovi}, Udov~i}) NEDJELJA, 13 SATI Olimpik - Zvijezda (Bjelica - For to, Janji}) NEDJELJA, 17 SATI (TV) Zrinjski - [iroki Brijeg (Skaki} - Ba{i}, Duvnjak)

Prva liga FBiH
U Prvoj fudbalskoj ligi FBiH igra se 14. kolo. Sastaju se: ^apljina - Bosna, Kraji{nik - Rudar, Radnik - Ora{je, Jedinstvo - Gradina, Igman - Omladinac, Slaven - Iskra, SA[K Napredak - GO[K i Gora`de - Krajina. Sve utakmice igraju se u subotu u 13.30 sati.

Travnik pred Rudar

Selimovi}a mu~e povrede
Poraz od Borca, na do tada nepobjedivoj Piroti, ~ini se da je dobro uzdrmao redove Travnika. Osim poraza, nove povrede dodatno kom pli ku ju sas tav lja nje prve postave za gostovanje u Prijedoru. “Izgleda da su mnogi misli li da mi mo ra mo i mo`emo sve pobijediti. Borac je bolja ekipa i {ta sad? Idemo dalje, probati napraviti pozitivan rezultat u Prijedoru. U dilemi sam koga ubaciti u vrh napada jer je udarni dvojac Faji} -Mujaki} povrije|en“ ka`e trener Tra, vnika Ned`ad Selimovi}. Na put ka Prijedoru Travnik kre}e dan prije utakmice, a predvi|en je boravak u Sanskom Mostu. U sastavu ne}e biti ni kapiten Elvedin Varupa zbog kartona. Vjerovatni sastav: Adilovi} - Terzi}, N. Varupa, Ribi}, Helvida (Saraj~i}), [iljak, Pranjkovi}, Badrov (Zatagi}), D`afi}.
ENI news

ef stru~nog {taba FK Sarajevo Mirza Vare{anovi} tvrdi je da je bio prinu|en obratiti se javnosti nakon {to je po~eo dobijati prijetnje, {to je, kako je obrazlo`io, udar na njegovu porodicu i njega. Prema Vare{anovi}evim rije~ima, bez osnova su sve izjave objavljivane proteklih dana u medijima protiv njega. „Javnost i navija~i }e ocijeniti kako radim svoj posao. Gre{aka ima, ali sigurno je da nemam zle namjere. Doveden sam do zida jer me ~uva policija. Imao sam odli~nu saradnju sa predsjednikom Upravnog odbora Zijadom Bleki}em, dok se njemu nije pribli`io Mustafa Du~i}. Sa tim ~ovjekom su imali probleme treneri prvog tima i omladinskog pogona, ali niko nije smio javno govoriti o prijetnjama. Poznato je ko je dovodio igra~e u proteklih deset godina u Sarajevo. To }e potvrditi i moji prethodnici na mjestu {efa stru~nog {taba ako imaju obraza. Nisam dozvolio da se ljudi sa strane pribli`avaju fudbalerima“ , istakao je Vare{anovi} na ju~era{njoj konferenciji za novinare u bordo klubu, koju je izvan sale osiguravala policija. Osvrnuo se i na navode iz pisma medijima biv{eg izvr{nog direktora bordo kluba Adnana D`emid`i}a, po kojima mu je trebalo biti ispla}eno 150.000 KM ukoliko bude smijenjen sa funkcije. „Potpisao sam ugovor na ~etiri godine. Moja plata je 3.000 KM. Pominje se da imam svoje igra~e u ekipi {to nije istina. Nisam razgovarao ni sa jednim igra~em kada se on dogovarao o du`ini i visini ugovora sa klubom“ rekao je , Vare{anovi} i dodao: „Stid me je {to nismo pobijedili [iroki Brijeg u tri utakmice. Ako su dosada{nji rezultati Sarajeva neuspjeh, spreman sam podnijeti ostavku. Od dolaska na

[

Mirza Vare{anovi}, {ef stru~nog {taba FK Sarajevo

Doveden sam do zida,

~uva me policija
Imao sam odli~nu saradnju sa predsjednikom Upravnog odbora Zijadom Bleki}em, dok se njemu nije pribli`io Mustafa Du~i}, rekao je Vare{anovi}

Napadi na mene bez osnova: Mirza Vare{anovi} (u sredini) sa Senadom Repuhom i Esadom Selimovi}em

mjesto {efa stru~nog {taba dobio sam jednu platu koju sam `elio dati mla|im igra~ima. I moji saradnici iz stru~nog {taba su se solidarisali sa mnom, kazav{i da je mla|im fudbalerima potrebnija plata. Niko se nije obogatio u FK Sarajevo. Zloupotrebljavaju se du`ina i visina mog ugovora. Pojedinici koji su do ju~e isticali da je sklapanje ugovora na ~etiri godine najbolji potez, sada tvrde suprotno.“ Vare{anovi} je naglasio da se na igra~ima ne primijete ogromni problemi koje imaju zbog nedostatka novca jer su i protiv [irokog Brijega u revan{u ~etvrtfinala Ku-

pa imali ve}i posjed lopte. „Ekipa je sada umorna nakon tri me~a sa [irokim Brijegom u roku od sedam dana. U svakoj utakmici je pru`ala maksimum i tako }e biti u preostala dva susreta jesenje polusezone. Cilj je osvajanje {est bodova. Imam strahovit pritisak od po~etka rada od raznih struja koje su okrenule dio navija~a protiv mene. Razmi{ljam o utakmici sa Drinom, ne i o tome {ta }e biti nakon kraja polusezone. U subotnjem me~u sa Zvorni~anima, Sedin Torlak nema pravo nastupa zbog crvenog kartona iz duela u [irokom Brijegu.“

Prvi stru~njak bordo sastava naglasio je da su samo dva od {est novih igra~a do{la na njegov prijedlog u ljetnoj pauzi. „Mustafa Ku~ukovi} je tra`io 150.000 eura za godinu. Apsurdno je {to pri~aju da nisam `elio poja~anja. Pru`io sam priliku mla|im igra~ima koji imaju kvalitet jer kada bismo samo anga`ovali igra~e sa strane, onda nam ne bi bila potrebna Omladinska {kola“ zaklju~io je Vare{ano, vi} u prisustvu trenera iz stru~nog {taba Senada Repuha i Esada Selimovi}a i sportskog direktora Senada Merdanovi}a.
Z. RA[IDOVI]

Kulminacija nezadovoljstva u bordo klubu

Stanje nikad gore
Svi fudbaleri, rukovodstvo, treneri omladinskog pogona i ostali uposlenici FK Sarajevo upoznali su javnost sa katastrofalnom finansijskom situacijom u bordo klubu u periodu u kojem se Zijad Bleki} nalazio na ~elu UO kluba. Njihova kazivanja bila su najbla`e re~eno alarmantna. „Zvi`duci i skandiranja navija~a Uprava napolje traju jo{ od osva ja nja {am pi on ske ti tu le 2007. do plasmana u ~etvrto pretkolo Evropske lige pro{le godine. Najve}i krivac i zlo kluba je Adnan D`emid`i}“, optu`io je na ju~era{njoj presici direktor FK Sarajevo Nihad Baljak doskora{njeg izvr{nog direktora bordo kluba i nastavio: „Otkako je ovaj UO na ~elu kluba, od 22. juna do 31. oktobra, D`emid`i} je imao puno ve}a ovla{tenja od mene, kao i uvid u ugovore igra~a i zaposlenika. UO je imenovao D`emid`i}a i Re{ida Muratovi}a za klupske direktore, a ja sam bio samo ikebana.“

Jahovi} i Hamzagi} ne mogu platiti ra~une
Adis Jahovi} i D`enaldin Hamzagi} stanuju u istom stanu u kojem im je dva dana isklju~ena struja zbog toga {to ne mogu platit ra~une. „Sramota je da `ivimo pod svije}ama! Dobijamo sa mo bo no ve za hra nu. Igra~i Sarajeva jedu salame i pa{tete. La` je da nam se duguju jedna ili dvije plate“ , kazao je Jahovi}. „Dobili smo ~etvrtinu od ugovorne rate i jednu platu“ istakao , je [}epanovi}. Na njegove rije~i nadovezao se Branislav Arsenijevi}. „Duguju nam se premije za jedan ciklus od ~etiri utakmice i pre mi ja za der bi sa @elje zni~arom. Na inicijativu Vare{anovi}a dobili smo 300 KM poslije prvog ~etvrtfinalnog me~a Kupa BiH sa [irokim Brijegom“, tvrdi Arsenijevi}.
Z. R.

Igra~i Sarajeva u o~ajnoj finansijskoj situaciji

Baljak je naglasio da su prijetnje ozbiljna stvar, izraziv{i pri tome strahovanja za bezbjednost vlastitog sina. „Pojedinci su se raspitivali gdje radi moj sin. Policija je intervenisala i ona radi svoj posao“ , izjavio je Baljak. Kapiten Muhamed D`akmi} naglasio je da nema podjela me|u igra~ima na, uslo vno

re~eno, doma}e i one sa strane. „Fudbaleri koji su do{li u Sarajevo u junu primili su dosad jednu platu, a mi koji smo odranije ovdje dobili smo dvije plate. Posljednja je za maj“ naglasio je , D`akmi}. Vu~ina [}epa no vi} je ra zo~aran jer ka`e da je slu{ao druga obe}anja kada je dolazio u klub sa Ko{eva.

Fotosi: D`. KRIJE[TORAC

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT @eljezni~ar igra derbi protiv Borca

47

eljezni~ar ove sezone, uprkosvelikimproblemima sa povrije|enim igra~ima, na tabeli stoji odli~no. Zapravo, porede}i proteklu jesen, kada su plavi bili bli`e sredini nego vrhu, sa trenutnom situacijom, slobodno mo`emo konstatirati da se tim sa Grbavice nalazi u odli~noj poziciji pred nastavak prvenstva.

@

Ne izgubiti!
Ovo je najva`nija utakmica jeseni, ali nikako nije prelomni trenutak u sezoni, smatra veznjak plavih Zajko Zeba • Bez Svrake, upitan nastup Mirsada Be{lije
“Pobijedili smo ih 3:0 na Grbavici i sigurno su `eljni osvete. Moraju nam se revan{irati, a igraju pred svojom publikom. Upravo u njihovom moranju vidim na{u {ansu“ obja{njava Ze, ba, koji se nada kako }e Borac te`iti nadigravanju. “Borac je ekipa koja voli igrati i nadam se da }e tako biti i protiv nas. Tako|er, nadam se da }emo biti u svomelementu, odnosno da ne}emo imati lo{ dan, kao na nekim drugim gostovanjima.” Zeba tvrdi kako je @eljo ve} navikao na ~injenicu da u svakoj utakmici ima problema sa povrije|enim igra~ima, te dodaje da ni ovaj susret nije izuzetak. Naime, van stroja zbog povrede je Svraka, a upitan je i nastup kapitena Be{lije, koji se jo{ od derbija protiv Sarajeva `ali na povredu.

Lak{e na prolje}e
Plavi su, podsjetimo, na kraju protekle jeseni bili peti, sa sedam bodova zaostatka za jesenjim prvakom [irokim Brijegom, da bi u nastavku sezone u{li u seriju pobjeda i na kraju osvojili naslov prvaka. Sada, @eljo za vode}im Borcem zaostaje pet bodova i u slu~ajupobjede stvorio bi sebi sve preduslove da na prolje}e, uz adekvatna poja~anja, te dobre pripreme, ponovo bude kandidat za titulu. Plavima odgovara i bod, jer bi stanjeostaloisto, s tim {to bi u posljednjem kolu, u slu~aju poraza Banjalu~ana u Trebinju, @eljo pri{ao Borcu na dva boda. “Ovaj susret nam mnogo zna~i i sve osim poraza za nas je uspjeh, pogotovo jer na prolje}e imamo lak{i raspored“ ka`e nam najbo, lji strijelac @elje ove sezone Zajko Zeba, koji smatra kako su Banjalu~ani pod ve}im pritiskom, nego tim sa Grbavice.

trenutak u sezoni. U slu~aju poraza, Borac }e nam pobje}i osam bodova, to je istina, ali ve} u posljednjem kolu razlika opet mo`e biti pet bodova, a mi na prolje}e igramo mnogo bolje i imamo povoljniji raspored od Banjalu~ana. Me|utim, ukoliko mi pobijedimo ili osvojimo bod, bi}emo bli`i nekom kona~nom cilju - tituli prvaka. Naravno, do kraja sezone ima jo{ dugo da se igra i sve su ovo kalkulacije, ali bilo bi dobro ne izgubiti u Banjoj Luci“ , ka`e nam Zeba, koji je ove sezone postigao sedam pogodaka, od ~ega pet sa bijele ta~ke.

Dileme oko sastava
Menad`er plavih Amar Osim, ina~e, ima nekoliko dilema oko sastava koji }e nastupiti protiv Borca. Sigurno je tek da }e u napadu igrati Popovi}, a na golu stajati [ehi}, kao i to da }e u veznom redu, barem kada je u pitanju defanzivni dio biti Savi} i ]ulum. Markovi} je siguran na desnom bo~nom, a za ostale pozicije konkuri{e po nekoliko igra~a. ^etiri stopera su u kombinaciji za dva mjesta, Radovanovi} i Stani} su ravnopravnoj situaciji za lijevi bok, dok za ofanzivni dio veznog reda za tri mjesta konkuri{u ~ak petorica igra~a - Zeba, Vi{}a, M. Be{lija, H. Be{lija i E. ^oli}.
J. LIGATA

Zajko Zeba: Najefikasniji igra~ @elje ove sezone

“Igra~ikoji su dobili{ansu za dokazivanje u potpunosti su je iskoristili i vjerujem da }e svi, kojiistr~e na teren, pru`iti maksimum u ovomsusretu. Borac je jak kolektiv, ali u susretuKupa smo dokazaliko-

liko smo jaki“ ka`eZeba, koji se uz, da i u nastavaktradicijeprotivBanjalu~ana, koji u posljednjihsedam susretanisupobijedili@eljezni~ar. “Ovo je najva`nija utakmica jeseni, ali nikako nije prelomni

U Borcu optimisti~ni pred derbi sa @eljom
Izabranici Vlade Jagodi}a popeli su se na postolje i ve} jednu ruku naslonili na pehar jesenjih po~asti. Da bi ovaj eksponat prigrlili objeru~ke u dana{njem derbiju ne samo kola ve} cjelokupne jesenje sezone u Premijer ligi BiH, potreban im je najmanje bod. Me|utim, mi sli Ba nja lu~ana ne idu u tom smjeru. Crveno-plavi fudbaleri `ele pobjedu protiv velikog rivala, tri boda kako bi Sarajlijama umakli osam velikih koraka. Svjesni su da ih o~ekuje velika borba svih 90 minuta. “Uz sav respekt prema protivniku, nadam se da }emo do}i do ta tri toliko `eljena boda. Mi igra~i samo o tome razmi{ljamo. Ni{ta drugo nas ne interesuje. Igramo pred doma}om publikomkoju`elimo da nagradimo pobjedom i tako se na najljep{i na~in oprostimo od vi{e nego uspje{ne jeseni“ kazao , je iskusni vezista Banjalu~ana Borislav Miki}. [ef stru~nog {taba Vlado Jagodi} za subotnji derbi na raspolaganju ima kompletan igra~ki kadar. Povrije|enih i ka`njenih nema, ~ime je ispunjen jo{ jedan preduslov za pru`anje dobre i u~inkovite partije, sa sre}nim krajem. “Ove jeseni Borac je sru{io nekoliko serija i tradicija. @eljezni~ar nismo savladali u posljednjih pet utakmica i vjerujem da }emo sru{iti i tu, za nas, neugodnu tradiciju. O~ekujem istinski derbi, nadmudrivanje dva rivala i naravnona{upobjedu“ rekao je {ef stru~nog {taba , Borca Vlado Jagodi}.

Biznis liga, 3. kolo

Skuter, Lutrija i Tr`nice maksimalno
Ekipe Skutera, Lutrije BiH i Tr`nica nakon tre}eg odigranog kola Biznis lige u grupi 2 imaju maksimalan broj bodova, do kojih su ovaj put do{li u duelima protiv SC Caffe, RSG i Amadeus. Za razliku od pomenutih pobjednika, ekipa Marmexa, koja je jedna od favorita za osvajanje naslova, odigrala je 3:3 u duelu protiv City Parka, koju su obilje`ila i dva crvena kartona, dok su Sportski novinari rezultatom 7:5 slavili protiv VGT Remisa. Prvu pobjedu ostvarila je i ekipa Sol Azura pobjedom nad ekipom TVSA (6:4), koja uprkos jakom sastavu ima samo jedan osvojen bod. U grupi 1, maksimalan u~inak nakon tri kola imaju ekipe ASA grupe, Teloptic-Sinalca, Bosnalijeka i Pokopa, a najubjedljiviju pobjedu u 3. kolu ostvario je Sinalco, koji je sa 11:0 savladao McCann. • Rezultati i strijelci grupe bez M2 obrasca: Sportski novinari VGT Remis 7:5 (Fati} 2, Ligata 2, Joldi}, Mulaosmanovi}, [ahmanija - Brdari} 3, E. Mahovac, Begi}), SC Caf fe - Sku ter 1:5 (Hod`i} - Nezirovi} 3, Suljevi}, Holjan), City Park - Marmex 3:3 (Ali} 3 - Kapetanovi} 2, Radmilovi}), Tr`nice - Amadeus 3:2 (Milu{i} 2, Had`i} - Sipovi}, Imamovi}), SOL Azur - TVSA 6:4 (Palenta 3, Kokor, Baljak, Muhamedagi} - Had`i} 3, [abeta), Lutrija BiH - RSG 4:2 (Musi} 2, Hod`i} 2 - Ali} 2), Kimtec - Lamper d.o.o. 4:1 (Hase~i}, Omerovi}, Ja{arevi}, Jusi} - Mikovi}), ExitLiberty - ZAMM (odgo|eno). Poredak: 1. Skuter 9, 2. Lutrija BiH 9, 3. Tr`nice 9, 4. Marmex 7, 5. KimTec 6, 6. Sportski novinari 6, 7. City PARK 4, 8. Solazur 3, 9. VGTREMIS 3, 10. ZAMM mC 3, 11. RSG 3, 12. Exit-Liberty 1, 13. TVSA 1, 14. Amadeus 0, 15. Lamper 0, 16. SC Caffe 0. • Rezultati i strijelci grupe sa M2 obrascom: FDS - Technomarket 4:2 (Mehmedspahi} 2, Bulbul, Feri} - Heljdov 2), McCann - Teloptic-Sinalco 0:11 (Pljevljak 3, Granilo 2, Hod`i} 2, Mehremi}, Tabak, Okica, ^omor), Turkish Zirat bank - Messer 4:5 (Babi} 3, Husejinovi} - Top~i} 2, Butigan 2, Ilievski), Sarajevo gas - ASA 3:8 (^i{o, Uglje{a, Gluhi} - Hod`i} 6, Salispahi}, ^alija), Grani~na policija - R&S 9:2 (Tabakovi} 5, Livaja 2, Mutap~i}, Poljo - Kahriman, Ja{arevi}), Pokop - Procaffe 5:3 (^av~i} 3, Korda, Kosovac Duri} 2, Jold`i}), Orbico - Sparkasse 1:5 (Sal~in - Mili{i} 2, Nikoli} 2, Dalipagi}), Bosnalijek - Toplane 5:3 (Selvi} 2, Sipovi} 2, Hasanovi} - Baru~ija, Gacki}, Bajramovi}). Poredak: 1. ASA 9, 2. Teloptic-Sinalco 9, 3. Bosnalijek 9, 4. Pokop 9, 5. FDS 6, 6. Toplane 6, 7. Grani~na policija 3, 8. Sparkase 3, 9. Orbico 3, 10. Messer 3, 11. Sarajevo gas 1, 12. Procaffe 1, 13. Technomarket 0, 14. Turkish Zirat bank 0, 15. McCann 0, 16. R&S 0.
J. Li.

Banjalu~ani uvjereni da mogu savladati @elju u Banjoj Luci

Pobjedom
Banjalu~ani i sa bodom mogu do jesenje titule, ali `ele sva tri, kako bi sru{ili neugodnu tradiciju protiv @elje, kojeg nisu pobijedili ve} pet posljednjih utakmica
Metereolozi za subotu prognoziraju lijepo vrijeme u Banjoj Luci, pa }e i sa te strane biti ispunjeni svi uslovi za fudbalski spektakl. “Najavljeno je lijepo vrijeme, {to nam itekako odgovara. @eljezni~ar je fizi~ki ja~a ekipa, a mi smo kvalitetniji i tehni~ki obrazovaniji. Nadam se da }emo sve minuse u tim

se oprostiti od navija~a
protivnika uspjeti da kaznimo i tako najabolji na~in zavr{imo ovu uspje{nu polusezonu. Pobjedom `elimo da se oprostimo od na{ih navija~a“ , rekao je Jagodi}. Vjerovatan sastav: Avduki}, Stupar, Trivunovi}, ]ori}, Puziga}a, Stan~eski, Miki}, Sakan (Raspudi}), Grahovac(Maleti}), Nikoli}, Staji}.

48
Rukometa{i uta pob ner por

SPORT
7. kolo d:p-g bod

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA

Uo~i Evropskog d`udo prvenstva za seniore i seniorke U-23

1. Izvi|a~ 2. Borac 3. Bosna BH gas 4. Gora`de 5. Grada~ac 6. Bosna P. 7. Krivaja 8. Prijedor 9. Sloga 10. Gra~anica 11. Konjuh

7 6 5 7 6 6 6 6 7 6 6

6 6 5 4 3 2 2 2 1 0 0

0 0 0 1 0 1 0 0 1 2 1

1 0 0 2 3 3 4 4 5 4 5

213:164 174:144 133:102 192:192 167:163 165:174 165:177 164:190 187:194 151:169 124:166

18 18 15 13 9 7 6 6 4 2 1

Larisa Ceri} i Franjo
Zadro najve}e uzdanice
Imamo ekipu koja mo`e u najboljem svjetlu predstaviti na{u zemlju. Vjerujemo u na{e takmi~are, a dodatni motiv predstavlja ~injenica da }e se boriti pred doma}om publikom, rekao je Crnogorac
U Sarajevu }e se od 19. do 21. novembra odr`ati Evropsko d`udo prvenstvo za seniore i seniorke do 23 godine, a najve}e uzdanice bh. tima su aktuelna juniorska prvakinja svijeta Larisa Ceri} i Franjo Zadro. Iako ima problema sa povredom koljena, najbolja sporta{ica na{e zemlje u protekloj godini }e smo}i snage da iza|e na borili{te i poku{a jo{ jednom zabilje`iti zapa`en rezultat. Sa druge strane, Zadro je u potpunosti spreman i stru~ni {tab bh. reprezentacije na ~elu sa selektorom Branislavom Crnogorcem od njega o~ekuje plasman u zavr{nicu turnira. Na prvenstvu }e u~estvovati preko 300 takmi~ara iz 40 evropskih zemalja. „Hendikepirani smo povredom Larise Ceri}, ali se nadamo da }e imati snage izdr`i napore kakve zahtjeva jedno ovako jau kategorijama do 78, odnosno do 66 kilograma, na{u zemlju }e predstavljati Dejana Komljenovi} (do 48 kg), Selma Sejdinovi} (do 52 kg), Sara Vukovi} (do 57 kg), Dea Mileti} (do 63 kg), Ivana Hali} (do 70 kg), kao i Nermina ]oski} (do 78 kg). U mu{koj konkurenciji boje na{e zemlje }e braniti Miroslav Gajovi} (do 60 kg), Bruno ^ulo (do 73 kg), Ramiz Burdali} (do 81 kg), Mirza Hasanbegovi} (do 90 kg), Goran Komljenovi} (do 100 kg) i David Balaban (preko 100 kg). „Imamo ekipu koja mo`e u najboljem svjetlu predstaviti na{u zemlju. Vjerujemo u na{e takmi~are, a dodani motiv predstavlja ~injenica da }e se boriti pred doma}om publikom“ re, kao je Crnogorac, potvrdiv{i kako }e finalne me~eve prenositi Televizija Kantona Sarajevo.
O. Z.

SUBOTA Konjuh - Prijedor Gra~anica - Krivaja Izvi|a~ - Sloga NEDJELJA Bosna BH gas - Borac Bosna Prevent - Grada~ac Slobodna ekipa: Gora`de (19 sati) (18) (18) (19) (sino})

BOSNA I HERCEGOVINA
Rukometa{ice uta pob ner por 8. kolo d:p-g bod

1. Borac 2. Mira 3. Ilid`a 4. Ljubu{ki 5. Jedinstvo 6. Katarina 7. Kne`opoljka 8. Zrinjski 9. Gora`de 10. @ivinice 11. Lokomotiva

8 7 8 7 7 7 8 7 7 7 7

8 6 5 5 4 3 2 2 1 1 0

0 0 1 0 1 1 1 0 1 1 0

0 1 2 2 2 3 5 5 5 5 7

255:158 210:169 208:188 201:170 188:166 189:177 196:252 173:201 182:207 185:215 173:257

24 18 16 15 13 10 7 6 4 4 0

Sarajevo }e ugostiti takmi~are iz 40 zemalja

SUBOTA @ivinice - Ljubu{ki Mira - Ilid`a Zrinjski - Lokomotiva Jedinstvo - Katarina Gora`de - Borac Slobodna ekipa: Kne`opoljka

(17 sati) (18 sati) (20 sati) (sino}) (sino})

ko takmi~enje. Tako|er nam je drago {to je Sarajevo doma}in Evrop skog prven stva i ulo`i}emo ogroman trud kako bi takmi~enje proteklo u najboljem mogu}em redu. Imamo potencijal i vjerujemo u dobar rezultat“, rekao je Crnogorac,

ko ji se na da ka ko }e me nad`ment Olimpijske dvorane Zetra iza}i u susret organizatorima kako bi takmi~enje dobilo najvi{e ocjene od strane Evropske d`udo asocijacije. Osim pomenutih Larise Ceri} i Franje Zadre, koji }e se takmi~iti

Rukometa{ice Ilid`e gostuju kod Mire u Prijedoru

Memorijalni turniri [K Sarajevo

Sje}anje na dr. Huseina Kulenovi}a
U povodu sedme godi{njice smrti i u znak sje}anja na istaknutog rukovodioca [K Sarajevo dr. Huseina Kulenovi}a, UO kluba }e organizirati prigodne {ahovske turnire pod pokroviteljstvom SDP-a. U subotu, 13. novembra, u 11 sati u hotelu Saraj odr`a}e se turnir kultur nih i ja vnih ra dni ka Kantona Sarajevo. Sutradan u ne dje lju, 14. no vembra, u isto vrijeme u pros to ri ja ma klu ba odr`a}e se turnir aktivnih ~lanova [K Sarajeva i pozvanih igra~a. O~ekuje se sudjelovanje do 25 {ahista koji }e odigrati brzopotezni {vicarac od 13 kola. Tur nir }e po vla~enjem po~etnog poteza otvoriti predstavnik Op}ine Centar ~iji je uspje{ni na~elnik nekada bio dr. Husein Kulenovi}. Vrijedni organizator obezbijedio je prigodne nov~ane nagrade koje }e, izme|u ostalog, privu}i brojne ljubitelje drevne igre i po{tovaoce li ka i dje la ra hme tli dr. Kulenovi}a.
@. M.

Ilid`anke strahuju od grube igre
Iskreno, nadam se da }e utakmica biti korektna i da ne}u imati nikakvih povreda, s obzirom na to da one igraju ne{to grublji rukomet, kazala je golmanica Ilid`e Adela Merd`ani}
Rukometa{ice Ilid`e ve~eras gostuju kod Mire u Prijedoru. U duelu dvije podjednako kvalitetne ekipe Sarajke }e poku{ati izboriti tri boda. Sa utakmicom vi{e Ilid`ankama }e biti te{ko da do kraja sezone zadr`e tre}e mjesto na tabeli, zbog toga bi im trijumf u ovom duelu mnogo zna~io. No, rukometa{ice iz Prijedora bi}e velika prepreka, jer su u ovoj sezoni od osam utakmica zabilje`ile sedam pobjeda i jedan poraz i to od prvoplasiranog Borca. “U ovom susretu nam trebaju bodovi. Da}emo svoj maksimum, ali nisam previ{e optimisti~na. Mira je kvalitetna ekipa, a imaju i prednost doma}eg terena, koju one znaju dobro iskoristiti“ kazala je golmani, ca Ilid`e Adela Merd`ani}. Iako su rukometa{ice iz Sarajeva napokon uspjele zaustaviti negativni niz od tri poraza, te upisale dvije pobjede u prethodna dva susreta (potiv Ljubu{kog 32:27 i Katarine 24:22), te{ko da }e iz ovog duela iza}i kao pobjednici. “Iskreno, nadam se da }e utakmica biti
Adela Merd`ani} nije pretjerano optimisti~na

korektna i da ne}u imati nikakvih povreda, s obzirom na to da Prijedor~anke igraju ne{to grublji rukomet“, kazala je Merd`ani}, koja je veliko poja~anje u redovima Ilid`e. Podsjetimo, iskusna golmanica prije tri kola se vratila u ekipu na mjesto Ele Boti} i u prethodnim susretima zabilje`ila veliki broj odbrana za sarajevski tim.
Al. BE[IREVI]

Rukometa{i Konjuha do~ekuju Prijedor

Stolari tra`e prvu pobjedu
Rukometa{i Konjuha iz @ivinica ostvarili su izuzetno slab u~inak u dosada{njem djelu {ampionata, osvojiv{i tek jedan bod i nanizav{i pet poraza. Ovaj niz neuspjeha proba}e prekinuti u duelu sa ekipom Prijedora, koju do~ekuju u ve~era{njoj prvenstvenoj utakmici u 19 sati. Sportski direktor RK Konjuh Jasmin Omerefendi} rekao je da glavnirazlogslabihrezultatastolara le`i u te{kom rasporedu i neiskustvu ekipe. On je naglasio kako je glavniciljklubao~uvanje premijerliga{kogstatusa i igra~ko sazrijevanje ekipe u ovoj sezoni: terenu, {to smatramo velikim uspjehom. Nakon toga pora`eni smo na svom parketu od Borca i od Grada~ca. Me~ sa Grada~com izgubili smo i dosta nesretno, a u posljednjem kolu do`ivjeli smo i poraz od Izvi|a~a. Sve je to plod mladosti na{eg prvog tima, u kojem igraju juniori iz omladinskog pogona. Imaju potencijala, ali ne iskustva. Ipak, nadamo se da }emo u duelu sa Prijedorom uspjeti da pru`imo dobru igru i upi{emo prvu pobjedu u ovoj sezoni“ , kazao je Jasmin Omerefendi}.
G. V.

ODBOJKA Kakanj do~ekuje Mladost
Utakmice sedmog kola Premijer lige BiH za odbojka{e i odbojka{ice su na rasporedu u subotu, a aktuelni prvaci na{e zemlje Kakanj }e do~ekati mladost, dok }e bh. prvakinje Jedinstvo na svom terenu igrati protiv Jahorine. Raspored i satnica sedmog kola: odbojka{ice: KALESIJA: Bosna – Glasinac (18 sati), BIHA]: Biha} – Gacko (18), BR^KO: Jedinstvo – Jahorina (18), TUZLA: Tuzla – Kula (16.30), BIJELJINA: Radnik – Hercegovac (18). Odbojka{i: MODRI^A: Modri~a – Napredak (15), LJUBINJE: Ljubinje – Radnik (15), DOMALJEVAC: Domaljevac – 7 Lukavac (18), PALE: Student – Br~ko Jedinstvo (18), KAKANJ: Kakanj – Mladost (17).

Konjuh pred imperativom osvajanja bodova

“Na startu sezone izgubili smo, o~ekivano, od bh. prvaka Bosne BH gas, a zatim je stigao i poraz na gostovanju kod Gora`da. Uslijedio je remi sa Gra~anicom Index na njenom

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

Ko{arka{ka liga 13 BiH

NLB liga Igokea do~ekuje Zadar

Bosna putuje u Vi{egrad
Ko{arka{i zeni~kog ^elika }e ve~eras u Gradskoj areni do~ekati tuzlansku Slobodu u derbi susretu petog kola
Ko{arka{i Bosne ASA BHT }e gostovati u Vi{egradu, gdje }e u petom kolu Ko{arka{ke lige 13 BiH igrati protiv ekipa Varda HE, a studente bi pobjeda zadr`ala u vrhu tabele doma}eg prvenstva. Nakon {to su u posljednjem kolu savladali Kakanj u Skenderiji, mlada ekipa trenera Dejana Pare`anina puna samopouzdanja putuje u Vi{egrad. Ko{arka{i zeni~kog ^elika ve~eras }e u Gradskoj areni do~ekati tuzlansku Slobodu. Susreti ova dva tima uvijek su budili veliki interes i bili su pravi derbi susreti. Ove sezone oba sastava su poprili~no podmla|ena. Prema rije~ima trenera OKK ^elika Benjamina Pelje Sloboda je uvijek bila neugodan protivnik i svaka utakmica s njima je neizvjesna. “Imaju mlad tim, koji igra agresivnu ko{arku, kao i mi, pa se nadam da }emo slaviti u

[iroki u Ljubljani
Regionalna ko{arka{ka NLB liga ovog vikenda donosi me~eve sedmog kola, a bh. predstavnici }e igrati u Ljubljani i Aleksandrovcu. Aktuelni prvaci na{e zemlje, ekipa [irokog Brijega gostuje kod Olimpije, dok }e Igokea biti doma}in Zadru. U dosada{njem toku prvenstva izabranici Ivana Veli}a su upisali tri pobjede i isto toliko poraza, dok su Aleksandrov~ani upisali tek dva trijumfa. U posljednjem kolu Igokea je pora`ena od Budu}nosti u Podgorici, dok su [irokobrije`ani na svom parketu savladali Cedevitu. Aktuelni prvaci Regionalne lige ko{arka{i Partizana }e u sedmom kolu gostovati kod novajlija u ligi Nymburka, dok }e zasigurno derbi kola odigrati Crvena zvezda i Cibona. Iako i jedna i druga ekipa prolaze kroz rezultatsku krizu, dobra utakmice je zagarantovana, jer se radi o starim znancima i rivalima u ovom takmi~enju. Parovi sedmog kola NLB lige: Cedevita - Budu}nost (17 sati),

[iroki Brijeg upisao tri pobjede u {est utakmica

Ko{arka{i Bosne `ele pobjedu u Vi{egradu

ovom me~u” ka`e Pelja. , Igra~i Kemal Avdi} i Ramo Rizvi} isti~u da }e poku{ati razbiti sistem igre gostiju i nametnuti svoj ritam, te da smatraju da njihov tim do}i do prve doma}e pobjede u ovoj sezoni. U Mostaru }e Zrinjski igrati protiv Mladosti, a ^apljina }e na svom parketu do~ekati Hercegovac. Hercegova~ki derbi }e odigrati Brotnjo i Leotar, a

Kakanj }e do~ekati Borac iz Banje Luke. Parovi petog kola: ^apljina Lasta - Hercegovac (19 sati), Zrinj ski HTM - Mla dost (18.00), Brotnjo - SL IAT Leotar (18.00), ^elik - Sloboda (19.00), Kakanj - Borac Nektar (19.30), Varda HE - Bosna ASA BHT (19.30). Slobodna je ekipa Slavije.
Mi. DAJI]

Olimpija - [iroki (17), Nymburk Partizan (16), Radni~ki - Krka (19), Igokea - Zadar (20:15); nedjelja: Zvezda - Cibona (12). Zagreb - Hemofarm (sino}).

Regionalna liga za ko{arka{ice

^elik u Zagrebu
Ko{arka{ice zeni~kog ^elika, jedinog predstavnika na{e zemlje u IWBL – regionalnoj ko{arka{koj ligi za `ene nakon pobjede u petom kolu nad Mariborom u zeni~koj Areni, naredna dva me~a gostuju u Zagrebu gdje }e igrati protiv Lupa Promotiona i Medve{~aka. Prvi susret na programu je u nedjelju, a drugi {est dana poslije. ^elik je otpustio krilo @aklinu Stojanovsku, biv{u makedonsku reprezentativku, a anga`ovao je bugarsku reprezentativku Marinelu Agalarevu, koja igra na poziciji dva ili tri. Radi se o 33-godi{njoj igra~ici visokoj 179 cm koja je prije pet godina igrala u Gospi}u. Igra~ice Aldijana Iri{ki} i Aida Pilav su najavile da idu u Zagreb sa `eljom da ostvare pobjedu. “Mo ra mo bi ti kao je dna da bismo do{le do pobjede. Mislimo da to mo`emo i s obziro na to da u nastavku imamo ne{to lak{i raspored mo`emo popraviti polo`aj na tabeli“, isti~u ove dvije vrsne ko{arka{ice.

EUROLIGA Kompletirano ~etvrto kolo

Nijemci namu~ili Real
Blizu velikog iznena|enja u grupi B bili su ko{arka{i njema~kog Brose Basketsa koji su u Madridu tek nakon produ`etka pora`eni od Reala 81:83. Klju~ne ko{eve u dodatnih pet minuta za kraljeve postigao je D’or Fischer, a kona~nu potvrdu tre}e pobjede dao je Jorge Garbajosa ukradenom loptom pri posljednjem napadu Brosea. Barcelona je u utakmici sa malim brojem poena na svom parketu savladala Lietuvos Rytas 69:55 na svom parketu. Za litvanskog predstavnika je Kenan Bajramovi} sa 32 minute stigao ubaciti ~etiri poena uz po tri skoka i ukradene lopte. Rezultati, grupa A: Himki Maccabi 76:78, Prokom - Partizan 62:69, Caja Laboral - @algiris 88-92. Poredak: 1. @algiris 31, 2. Maccabi 3-1, 3. Caja Laboral 2-2, 4. Partizan 2-2, 5. Himki 2-2, 6. Prokom 0-4. Grupa B: Real Madrid - Brose Baskets 83:81 (produ`etak), Olympiacos - Charleroi 86:78, Unicaja - Virtus 104:83. Poredak: 1. Olympiacos 3-1, 2. Real Madrid 3-1, 3. Unicaja 2-2, 4. Lottomatica 2-2, 5. Brose Baskets 22, 6. Charleroi 0-4. Grupa C: Cibona - Cholet 71:84, Barcelona - Lietuvos Rytas 69:55, Fenerbah~e - Montepaschi 81:68. Poredak: 1. Fenerbah~e 4-0, 2. Montepaschi 3-1, 3. Barcelona 3-1, 4. Cholet 2-2, 5. Lietuvos

Kenan Bajramovi} u duelu sa Kostom Perovi}em

Rytas 0-4, 6. Cibona 0-4. Grupa D: Panathinaikos - Efes Pilsen 84:61, Valencia – Armani Jeans 69:80, CSKA - Union Olimpija 65:55. Poredak: 1. Union Olimpija 3-1, 2. Panathinaikos 3-1, 3. Efes Pilsen 2-2, 4. Armani Jeans 2-2, 5. Valencia 1-3, 6. M. I. CSKA 1-3.

Aldijana Iri{ki}: Timskom igrom do pobjede

U ostalim me~evima sastaju se, subota: Partizan Galenika NIS Vojvodina, AJM Maribor Jedinstvo Bijelo Polje. Nedjelja: Vo`dovac – Medve{~ak, Celje Jolly JBS [ibenik, Gospi} CO - Radivoj Kora}.
Mi. D.

NBA Boston opet bolji od Miamija

Bryant najmla|i sa 26.000 ko{eva
Prvi kandidati za finale Istoka Boston i Miami sastali su se po drugi put ove sezone, a pobjeda je kao i u prvom me~u pripala keltima. Bilo je 112:107 iako je Heat u jednom trenutku zaostajao i 20 poena razlike. Sjajni Ray Allen (35 ko{eva, trice 7-9) pogodio je prvih sedam poku{aja za tricu {to je 22. put da u osnovnom dijelu sezone trojke ga|a sedam ili vi{e puta, dok je Paul Pierce dodao 25 poena. U 13. pobjedi Bostona u ~etrnaest posljednjih susreta regularne sezone protiv Miamija Rajon Rondo je upisao 16 asistencija, a Kevin Garnett je uz 16 ko{eva imao i trinaest skokova. U poja~anom timu sa Floride, koji je na omjeru 5-4 najbolji je bio LeBron James, kojem je neodstajala asistencija za trippledouble - susret je zavr{io sa 35 ko{eva, deset skokova i devet asistencija. Nakon osam uzastopnih pobje da, Los An ge les La ker si do`i vje li su i prvi po raz. U Denveru su ih savladali Nuggetsi 118:112 uz 32 poena i 13 skokova Carmela Anthonyja. Ko be Bryant je za aktu el ne prvake ubacio 34 ko{a ~ime je sa 32 godine i 80 dana postao najmla|i igra~ u istoriji NBA lige koji je probio granicu od 26.000 poena u karijeri. Dosad je taj rekord dr`ao Wilt Chamberlain, a Bryant ga je prestigao za 34 dana. Rezultati: Chicago - Golden State 120:90, Miami - Boston 107:112, Denver - LA Lakers 118:112.

U pobjedi Bostona Paul Pierce dodao 25 poena

Reuters

50

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM atraktivan pos. prostor 27+8m2, Trg heroja, centralna pozicija. Mob. 061/390-748. IZDAJEM gara`u kod Doma zdravlja Stari grad. Tel. 061/377-196. IZDAJEM trosoban namje{ten stan u centru, ^ekalu{a 10, 600 KM+re`ije. Mob. 061/205-235. IZDAJEM pos. prostor 30m2, Marindvor, v. Peri}a, 600 KM. Mob. 061/205-235. JEDNOKREVETNA namje{tena soba, kuhinja, kupatilo, u strogom centru. Tel. 445-306. IZNAJMLJUJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. IZDAJEM pos. prostor u centru @ivinica, 230m2, pogodan za banke i osiguravaju}e ku}e. Mob. 061/193-266. IZDAJEM dvoiposoban nenamje{ten stan, Tuzla, Titova 88, par. grijanje, povoljno. Mob. 062/-055-305. LIJEPU namje{tenu garsonjeru, Ko{evsko brdo. Mob. 061/220-957. GRBAVICA-[oping, u dvosobnom namje{tenom stanu, et. grijanje, djevojka tra`i sustanarku. Mob. 062/639585. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. CENTAR, trosoban stan u Sarajevu, kompletno namje{ten, izdajem na du`i period. Mob. 062/692-777. STAN u Vele{i}ima, jednosoban, polunamje{ten, prizemlje, 250 KM. Mob. 065/819-136. STAN U Lorisu, 1 sprat, kao kancelarije, prazan, (~ajna kuhinja) 70m2, 700 KM. Mob. 065/819-136. STAN u centru-B. Sarajeva, 1 sprat, pogodan za kancelarije, 83m2, prazan, luksuzno adaptiran, 1.400 KM. Mob. 065/819-136. STAN u centru-Te{anjska, zgrada Vize, ~etverosoban, adaptiran, namje{ten, 2 sprat+2 balkona, 1.500 KM. Mob. 065/819-136. POSLOVNI prostor kod kina tesla, 1 sprat, 74m2, sve novo, eta`no grijanje, alarm, 1.200 KM. Mob. 062/907-831. POSLOVNI prostr, B. \ur|eva, 33m2, 2 prostorije, ~ajna kuhinja, 2 mok. ~vora, video nadzor, interfon, alarm. Mob. 062/907-831. IZDAJEM pos. prostor 189m2, kod bolnice Jezero, pogodan za sve namjene. Mob. 061/170-254. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini hotela Bristol, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM poslovni prostor 17,5m2 na platou Skenderija. Mob. 061/365563. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. Tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760-139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522815. IZDAJEM sobu studentu sa centr. grijanjem, tv kablovska kod @eljinog stadiona. Tel. 033/649-482. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 061/200-864. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677-582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati. IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864-248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM sobu, isklju~ivo djevojkama, na Ciglanama. Tel. 666-506. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205-043. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u blizini Kampusa. Tel. 615-544.

subota, 13. novembar 2010. godine
KU]A Vratnik (kod Hendek d`amije), Vasin Han (Sor. gazija), vikendku}e Pale (Kriva~e, potoci, donji Pribanj, Brezi}i), zemlji{te 4.000 m2 Kasindo-Ukovice. Mob. 066/488-818. PRODAJEM poslovni prostor cafe bar sa galerijom, 31m2, Ciglane — Trg Merhemi}a. Mob. 061/167-224. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM {umu za sje}u. Mob. 061/030-280. PRODAJEM internisti~ku ordinaciju, kompletno namje{tenu 135m2, strogi centar grada+dvije vanjske ba{te, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM stan na Ba{~ar{iji 118m2, vl. 1/1, stan kod Stomatolo{ke klinike, 127m2, vl. 1/1. Mob. 063/374707. PRODAJEM jednosoban stan, Centar-Sarajevska pivara, 29m2, garsonjera na Marindvoru 22m2+gara`a 12m2, 1/1, stan na Marindvoru 69m2, mo`e biti i pos. prostor. Mob. 063/374707. PRODAJEM stan u Centru, ul. ^ekalu{a ~ikma, 100m2 sa gara`om, 250.000 KM. Mob. 061/892-315. PRODAJEM stan od 71m2 koji se sastoji od garsonjere i dvosobnog stana, Mejta{. Mob. 061/251-367. PRODAJEM dvije ku}e na Grbavici, parcela 780m2, jedna ku}a stambenoposlovni objekat 260m2 kancelarijskog prostora+100m2 gara`nog prostora, druga 200m2 stambenog pos. oku}nice 140m2, vl. 1/1, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/374-707. DOBRINJA II, svoiposoban konforan stan 68m2, V sprat, balkon, podrum, lift, centralno grijanje, plin. Tel. 00 381 64 1974972. STAN 44m2, Isto~no Sarajevo, dvosoban, nov, extra lokacija, II sprat. Tel. 066/492-419. GRBAVICA I, trosoban stan, 73m2, XI sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. DOBRINJA I, ul. Vahide Maglajli}, jednosoban stan 37m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. OTOKA, 72m2, XII sprat, adaptiran, Vele{i}i, novogradnja RAU — BAU, 50.000 KM. Mob. 062/156-882. PRODAJEM stan jednoiposoban, Dobrinja 3, ul. Kasima Prohi}a br. 11, III sprat, c.g. balkon, cijena 1.500 KM/m2. Mob. 061/524-533. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka 14/3, 77m2, 200.000 KM. Tel. 058/483561. STAN 94m2, nova Breka, 2 kupatila, 2 WC, 3 balkona, 2 sprat, odli~na lokacija. Tel. 612-007. PRODAJEM u centru dvosoban stan. Mob. 061/514-301. PRODAJEM povoljno gara`u u novogradnji, prizemlje, strogi centar, 12m2, vl. 1/1. Mob. 061/869-396. FERHADIJA 105m2, prodajem-mijenjam za manji uz doplatu. Mob. 066/722-918. PRODAJEM staru devastiranu bosansku ku}u 95m2, u Mosta}ima kod Trebinja, oku}nica 140m2, ukupno 235m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u i stan u Zenici i vikendicu na Vla{i}u. Mob. 061/528032. PRODAJEM ku}u u Had`i}ima 8,5 x 9m, p+s+p, dvije vanjske gara`e, oku~nica 618m2, cijena po dogovoru. Tel. 420-319 i 521-187. PRODAJEM ku}u 250m2, oku}nica 5000m2, kompletno renovirana, sa svim generalijama, uredna dokumentacija, vl. 1/1, u Reljevu, nedaleko od novog autoputa, mogu}a i zamjena za stan, uz doplatu. Mob. 063/374-707. PRODAJEM pos. prostor u centru Had`i}a kod srednje {kole, novoizgra|en objekat cca 250m2 i zemlji{te oko prostora 1600m2, vl. 1/1. Mob. 063/374-707. PRODAJEM parcelu 520m2 na Pelje{cu-Dra~e, 200 m od mora, dozvoljena gradnja, vl. 1/1, cijena povoljna. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u sa dva stana i dva pos. prostora, ekstra sre|eno, ba{ta, gara`a, ukupno 450m2. Mob. 063/374-707. PRODAJEM ku}u sa poslovnim prostorom na Ba{~ar{iji 1/1, 187m2. tel. 061/745-525. PRODAJEM stan 76m2 na Skenderiji, prizemlje, pogodan za poslovni prostor, ul. Tekija i Nova. Mob. 065/021-556

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM poslovni prostor, 80m2 na ^ar{iji, ul. Bravad`iluk. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 65m2 na Alipa{inom, VI sprat, 107.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 58m2, adaptiran u Hrasnom kod Lorisa. Mob. 065/021556. PRODAJEM stan 36m2 na Grbavici kod [umarskog fakulteta. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 71m2 u Hrasnom kod Selex pumpe. Mob. 065/021-556. PRODAJEM jednoiposoban luksuzno opremljen stan u novoj zgradi na ^. Vili. tel. 061/357-961. PRODAJEM trosoban stan renoviran sa stvarima i gara`om, ul. Kolodvorska. Tel. 062/626-285. PRODAJEM vikendicu u ResnikuPazari}, 750m2 zemlji{ta, na glavnom putu prema Mostaru 75.000KM. Tel. 065/021-556 PRODAJEM stan u Hrasnom Trg Heroja, 45m2, 86.000 KM i 36m268.000KM. Tel. 065/021-556. VI[E placeva za gradnju od 500m2 do 5.000m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, Mar{ala Tita, 123m2. Mob. 061/299-911. KU]A S. Grad, Kova~i, 200m2 na 300m2 placa. Mob. 061/299-911. VI[E poslovnih prostora, u centru, 40m2, 150m2, 180m2. Mob. 061/299911. STAN centar, 85m2, ul. Jezero. Mob. 061/299-911. STAN centar, ul. Bolni~ka, 78m2 i 90m2. Mob. 061/299-911. STAN centar, Marijin dvor, 85m2, 80m2. Mob. 061/299-911. STAN Ciglane, 83m2 + gara`a i 77m2, dvoeta`ni. Mob. 0617299-911. PRODAJEM devastiranu ku}u u centru Mostara, Bra}e Kne`i}a 5, cijena po dogovoru. Tel. 062/600-318. BARICE, zemlji{e za vikendice 3.000 m2, pristupni put, infrastruktura, cijena po dogovoru. Mob. 061/819-308. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, ul. Zagreba~ka 2D, drugi sprat, 64m2, centralno grijanje, sa 2 balkona i podrumom. Mob. 065/495660. PRODAJEM stan u centru, ^obanija, 18 sprat, 96m2, 2500KM/m2 ili mijenjam za manji uz doplatu. tel. 444259. GRBAVICA, troiposoban stan, renoviran, sa gara`om. Tel. 617-742, 061/964-797. STAN 78m2+17m2 gara`a, Ul. Ljubljanska, pogled na Marindvor i Vilsonovo. Tel. 212-479. FERHADIJA 47m2, 3 kat, dvosoban, 2.600 KM/m2. Mob. 061/148-810. CENTAR-H. Idrizova (Sutjeska), 62m2, dvoiposoban, 1 kat, balkon, eta`no. Mob. 061/148-810. TITOVA 147m2, 3 kat, titova 121m2, 4 kat sa liftom, 2.400 KM/m2. Mob. 061/148-810. CIGLANE, dvoeta`ni stan 77m2, trosoban, 2 balkona, 1 kat, 2.500 KM/m2. Mob. 061/148-810. BOLNI^KA, plavi neboder, 78m2, trosoban, 11 kat, balkon, 2.500 KM/m2. Mob. 061/148-810. HRASNO-Aleja lipa 54m2, 12 kat, 1.850 KM/m2, balkon, cen. grij. Mob. 061/148-810. BREKA 76m2, 1 kat, troiposoban, renoviran. Mob. 061/148-810. CENTAR 60m2, prizemlje, Mehmeda Spahe. Mob. 061/148-810. POSLOVNI prostor Hrasno-M. Preloga 60m2, 145.000 KM, opremljen za stomatologiju. Mob. 061/148-810. SKERLI]EVA 47m2, prizemlje 2.400 KM/m2, ^engi} Vila 54m2, 9 kat, Marindvor 86m2+50m2 terasa, Marindvor 80m2, 1 kat. Mob. 061/148-810. PRODAJEM super luksuzan stan, novogradnja 84m2+gara`a, vrtovi Riverine, cijena 90.000 eura. Tel. 061/139-469. PRODAJEM stambeno poslovni objekat 12x8, 422m2 oku}nice, novogradnja, 1/1, Ilija{. Tel. 061/552-547. PRODAJEM jednosoban stan 41m2. Tel. 033/646-261. PRODAJEM lijepu manju ku}u sa ure|enom avlijom kod Vije~nice, cijena 105.000 eura. tel. 033/239-910. HRASNO, A. lipa 53m2, PVC stolarija, adaptiran, 110.000 KM. Mob. 061/205-235. STAN 86m, Dobrinja IV, P. Tije{i}a, troiposoban, 4 kat, parno grijanje, balkon, 110.000 KM. Tel. 711-666.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM adaptiran stan 65m2 na Dobrinji IV, Federacija, za dvije garsonjere. Tel. 061/745-525. MIJENJAM garsonjeru ili prodajem u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, drugi sprat, centralno grijanje, 24m2, s balkonom za stan u Banja Luci. Tel. 065/589-171. MIJENJAM trosoban stan 73m2, u centru, za manji u centru, u obzir dolazi i prodaja. Mob. 061/557-442. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM na ^. Vili jednosoban 35m2 renoviran za Alipa{ino MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM stan na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran 70m2 za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran za Dubrovnik. Tel. 061/211-303. MIJENJAM trosoban stan u centru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864-651.

IZDAJEM pos. prostor u CentruObala Kulina Bana, 1 sprat, 76m2, prostor kompletno renoviran, klimatiziran, video nadzor, cijena 1.300 KM. Mob. 063/374-707. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru na du`i period. tel. 062/253-712, 667996. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u Ned`ari}ima. tel. 061/221-706. IZDAJEM trosoban stan na Dolac Malti 400KM, namje{ten. tel. 062/320-746. IZDAJEM dvosoban stan u strogom centru grada, povoljno. Mob,. 062/332-151. IZDAJEM kancelarijski prostor u Hrasnom preko puta Robota. Tel. 535-052. IZDAJEM namje{ten stan sa posebnim ulazom i kori{tenje interneta i drugi sadr`aji, 300KM. tel. 062/527254. IZDAJEM konfornu garsonjeru u centru, blizu parlamenta, samcu, samici. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. IZDAJEM gara`u na Marijin dvoru u blizini Sarajevostana. Mob. 061/101-097. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa centralnim grijanjem, Ul. A{ikovac - Bjelave. Tel. 061/336-644. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, grbavica. Mob. 063/639-213. IZDAJEM jednosoban stan, poseban ulaz, Ul. Balibegovica 22, Bistrik, samo za studente. Tel. 410-331. CENTAR, izdajem prazan stan 40m2, poseban ulaz, 180 KM. Mob. 061/866409. IZDAJEM luksuzno namje{ten troiposoban stan, na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. IZDAJEM jednosoban stan, zaposlenoj `enskoj osobi, blizu Katedrale. Mob. 061/926-212. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. IZDAJEM dvoeta`ni stan na Ko{evskom brdu. Mob. 061/812-046. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan na Marindvoru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM stan u strogom centru, 50m2. Mob. 061/511-181. IZDAJEM komfornu namje{tenu garsonjeru u zasebnom objektu, centar, Mejta{, plin, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}evoj ulici (za manje auto). Tel. 612-956. IZDAJEM gara`u 15m2, MarindvorTe{anjska< ulica, zgrada (Viza za budu}nost). Mob. 061/273-995. IZDAJEM u centru jednokrevetnu sobu i dvokrevetnu. Mob. 061/514301. IZDAJEM trosoban stan, Dobrinja C-5 u blizini Merkatora. Mob. 061/188-129. IZDAJEM prazan renoviran dvosoban stan, stambena zgrada, cen. grij. kablovska. Mob. 061/136-286. GRBAVICA, jednosoban renoviran, namje{ten stan, 400 KM pla}anje unaprijed. Mob. 061/550-916. IZDAJEM jednosoban manji stan, sve zasebno, Stari grad — Babi}a ba{ta. Tel. 033/447-691 i 061/809-763. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM ili prodajem radnju na Siranu. tel. 062/917-009.

PRODAJA
PRODAJEM stan 65m2, Dobrinja I, Federacija. Tel. 033/543-395. PRODAJEMO 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM stan-ku}u u Lu`anima na Ilid`i-nizovi, prizemlje i sprat, gara`a, ba{ta prednja i zadnja. Tel. 061/222-465. PRODAJEM stan 88m2, centar kod tr`nice, prvi kat, pogodan za poslovni prostor. Mob. 061/167-224. SKENDERIJA — prodajem nov stan u zgradi I sprat 42m2, ogra|en balkon, eta`no grijanje. Tel. 061/352-112. PRODAJEM vikendicu na Baricama — ^avljak. Tel. 033/241-841, 061/132781. STAN 59m2, Vogo{}a-B. Kr{o, dvosoban, 3 kat, parno grijanje, balkon, 1.400 KM/m2. Mob. 061/247-777. STAN 57m2, Centar-a. Jabu~ice, dvosoban, austro-gradnja, prizemlje, plin, 1.800 KM/m2. Mob. 061/247777. STAN 56m2, Hrasnica-a. Bo{njaka, dvosoban, renoviran, VP, balkon, ostava, 1.1150 KM/m2. Mob. 066/340748. STAN 54m2, Grbavica II, K. Kapetanovi}a, dvosoban, extra renoviran i adaptiran, 4 kat, parno grijanje, 120.000 KM. Tel. 711-666. STAN 53m2, Grbavica I, D. Numi}a, dvosoban, 4 kat, parno grijanje, balkon, 108.000 KM. Mob. 063/023-372. STAN 53m2, Dobrinja, Trg zlatnih ljiljana, dvosoban, 2 kat, parno grijanje+plin, balkon, 84.000 KM. Mob. 062/295-919. STAN 38m2, strogi centar-B. Sarajeva, jednoiposoban, pogodan za adv. kancelarije, sl. 2 kat, 109.000 KM. Mob. 061/899-209. STAN 38m2, Pofali}i-Drinska, kod FDS, jednosoban, 4 kat, lo|a, odmah useljiv, 69.000 KM. Mob. 061/526243. STAN 37m2, Ko{evsko brdo-N. [i{i}a Dede, jednosoban, 1 kat, 1.950 KM/m2. Mob. 061/899-209. ZIDANA gara`a 13m2, u nizu na Vracama-A. Smailovi}a, 8.500 KM. Mob. 062/295-919. STAN 33m2, Bu~a potok-A. Bu}e, novogradnja, jednosoban, 6 kat, lift, plinsko eta`. balkon, 64.000 KM. Mob. 066/340-748. STAN 33m2, Grbavica-Nevesinjska kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, parking, 1.800 KM/m2. Mob. 061/150-519. STAN 35m2, ^engi} Vila, neboder Vranica, jednosoban, renoviran, komplet opremljen, parno grijanje, 16 kat, 2 lifta, 70.000 KM. Tel. 711-665. STAN 36m2, Trg heroja, jednosoban, 14 kat, 2 lifta, renoviran, balkon, 70.000 KM. Mob. 061/247-777. PRODAJEM dvosoban stan 54m2, ^engi} vila, povoljno. Tel. 525-586. GARSONJERA 34m2, strogi centar. Mob. 061/185-226. PRODAJEM dvosoban stan 63m2, Ko{evsko brdo, 1.700 KM/m2. Mob. 061/926-910. HIGIJENSKI zavod 26m2, Novo S. 41m2, Dobrinja 49, 55, 68m2, ^engi} vila 64m2, Grbavica 54, 131m2, Mojmilo 68m2, Centar-Odoba{ina 37m2, Alipa{ino 53m2, 64m2. Mob. 061/375787.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POSLOVNOM mu{karcu potreban jednosoban stan do 300 KM, mjese~no od M. Dvora do D. Malte, pla}anje unaprijed. Mob. 061/923840. POTREBNO vi{e ku}a, stanova i pos. prostora za iznajmljivanje i prodaju. Tel. 061/437-732, 062/282-870.

PONUDA
IZDAJEM stan u naj~istijem i mirnom dijelu grada, dvije jednokrevetne i soba dnevnog boravka, kuhinja, cen. grijanje, poseban ulaz, povoljno. Mob. 061/252-782, 033/225-074. IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945. IZDAJEM dvosoban opremljen stan, Stari Grad, trosoban ne opremljen+gara`a Breka, ~etverosoban 125m2 Obala, ku}e u nizu troeta`ne+gara`a. Mob. 061/177-711. IZDAJEM trosoban stan, VP, Grbavica, 80m2, eta`no grijanje, namje{ten, zaposlenim osobama i studentima, cijena 400 KM. Mob. 063/374707. IZDAJEM dvosoban stan povoljno radi ~uvanja ku}e, gara`a, ba{ta i veliki parking. Tel. 062/422-263. IZDAJEM poslovni prostor za sve namjene povoljno sa velikim parkigom. tel. 062/422-263. IZDAJEM namje{tenu sobu sa centr. grijanjem, upotreba kuhinje, studentici, Soukbunar. Tel. 033/225-909. IZDAJEM prazan troiposoban stan 100m2 adaptiran, ^. Vila-Kvadrant. Tel. 061/074-131. IZDAJEM dvoiposoban stan 69m2, namje{ten, par. grijanje, telef. kab. V. polje, 300 KM. Tel. 212-022, 061/502773. IZDAJEM gara`u u Kranj~evi}a ulici, bli`e `elj. stanice, 100 KM mjese~no. Mob. 061/268-858. IZDAJEM gara`u kod mosta Drvenija iza nebodera zvijezda, 100 KM mjese~no. Mob. 061/268-858. IZDAJEM pos. prostor 40m2, prizemlje, Ferhadija 15. Tel. 033/202-611, 061/219-464.

subota, 13. august 2010. godine nedjelja, 8. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana br. 23 — Kova~i. pogledati od 10 do 16 sati. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle —[i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRODAJEM Fabiju Confort 1,4 MPI, 2002. godi{te, pre{la 92.000 km, srebrena, registrovana do 4.2011. Mob. 061/269-213. OPEL Astra 2.0 Di, 1999. godina, klima, servo i ostala oprema. Mo`e zamjena. Mob. 061/220-016. FORD eskort karavan 1,8 B, 1996. god. povoljno. Mob. 061/182-796. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. KOMPLET felge 5Jx14 sa zimskim gumama 165/70 R14, originalne VW polo (5 {arafa) felge i radkape, odli~no stanje. Mob. 061/390-748. PASAT limuzina dizel 19TDI ful oprema, 2000. god. 210.000 KM. Mob. 061/205-124. BMW trojka, 2001. god. 318i (ful) oprema, crni, mo`e zamjena za jeftinije i manje. Mob. 062/504-014. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. KAMION korpa 12m Iveco 35-10, god. 99. plava. Tel. 553-865, 061/895017. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290. PRODAJEM set kofera-3 Samsonajt novi. tel. 033/219-260, 062/296-347. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138855. BRU[ENE staklene police 5mm, dimen. 68,5x24 cm, 5 kom, 20 KM. Mob. 062/315-540. TELEFON stari ispravan Ei-Pupin, cijena 30 KM. Mob. 062/315-540. BRU[ENO staklo 33x33cm 5mm, zaobljeno na uglovima, 10 kom. 40 KM. Mob. 315-540. PRODAJEM plinsku pe} na dimnjak i fasadnu,lego kockice nove, LCD monitor. tel. 033/227-077, 062/006-768. PRODAJEM povoljno troje vrata i 5 prozora, standardnih dimenzija, iz novogradnje, sa {tokovima i staklom. Mob. 061/869-396. PRODAJEM mu{ka odjela C. Clain i Gucci, sakoe Gucci i Moschino, sve broj 52, pantalone Prada i Beneton. Mob. 061/149-228. PRODAJEM `enske suknje, ko{ulje, blize, pantalone Beneton-Zara, mantil Cerutti, sve iz Italije. Mob. 062/062445. PRODAJEM {trika~u ma{inu, plinsko kuhalo, stari bakreni le|en, ne{to veza. Tel. 202-917. PRODAJEM sadnice autohtone: dud, jabuka, kru{ka, dunja, vi{nja, tre{nja, {eftelija, orah, kesten, {ljive itd. Tel. 033/227-077, 062/006-768. PRODAJEM ma{inice (koturove) za ribolov. Mob. 062/525-981. PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. NOV troredni ormari} za osigura~e Hager, cijena 20 KM. Mob. 062/315540. PRODAJEM print ma{inu Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180cm. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM crni polu kratki zimski kaput nov br. 52. Tel. 444-259. NOVE atestirane elektroza{titne ~izme 3000V, cijena 40 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 8 komada neonskih sijalica, ja~ine 40 W, du`ina 120 cm, cijena 15 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 6 komada neonskih sijalica, ja~ine 58W, du`ine 150 cm, cijena 10 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM 40 komada startera za neonke Iskra 18 W, cijena 20 KM. Mob. 062/315-540. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A, {irine {tampe 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660-939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419.

51

NEKRETNINE PRODAJA
STAN 74m2, strogi centar, Titova, dvoiposoban, 2 kat, veliki balkon, veliki podrum, 189.000 KM. Tel. 711666. STAN 36m2, Hrasno, Trg heroja, jednosoban, renoviran, 14 kat, 2 lifta, balkon, 70.000 KM. Tel. 711-666. STAN na Skenderiji, 115m2 i pos. prostor s 1 dulumom zemlje na Stupu. Mob. 061/533-262. TAR^IN, ku}a 130m2+1,5 dunuma zemlje, nova fasada, 40.000 eura. Mob. 061/205-235. GRBAVICA, [oping, 80m2+gara`a, 15 sprat, 80.000 eura. Mob. 061/205235. CENTAR, Ko{evo, dvosoban stan 54m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235. MARIN DVOR, V. Peri}a, 100m2, 4 sprat, potkrovlje, 80.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR, ^ekalu{a, 93m2, 1 sprat, adaptiran. Mob. 061/205-235. CENTAR, Petrakijina kod Lovca, 106m2, 2 sprat. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, gara`a, 220.000 KM. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, 40m2, 1 sprat, dvosoban, luksuzno adaptiran, 60.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR strogi, 45m2, dvosoban, luksuzno adaptiran, prizemlje, 90.000 Km. Mob. 061/205-235. TILAVA, Tomino brdo, vikendica 65m2+1500m2 oku}nice, vo}e, borovi, struja, voda, asvalt, 25.000 eura. Mob. 061/205-235. VIKENDICA, Kiseljak, 70m2+1400 m2 oku}nice+bazen, eta`no grijanje, 35.000 eura. Mob. 061/205-235. CENTAR, kod Dr`avne bolnice, 27m2, 1 sprat, cen. grij. 63.000 KM. mob. 061/205-235. PRODAJEM jednosoban stan 40m2, Centar-Marindvor. Mob. 061/715543, 061/187-016. HITNO prodajem ~etvorosoban stan, ul. Zagreba~ka br. 51, Sarajevo, Mob. 061/272-209 i 061/802-650. STAN 55m2, Grbavica, 60M2/4 sprat, Ciglane, 58m2, novogradnja na Petlji, stan 83m2+gara`a, A. Hangija. Tel. 553-580, 061/177-711. STAN 80m2 kod Bosmala, 57m2/3, Marin Dvor, stan 138m2, Titova, stan 145m2m2/3 sprat, Marin Dvor, stan 103m2/1 sprat, 113m2/2 sprat, Ul. Had`iidrizova. Mob. 061/177-711, 553-580. KAFI] 40m2 sa razra|enim poslom u Pofali}ima, pos. prostor 60m2 u Pofali}ima, stan 125m2/2 sprat, Musala (reg. kao pos. prostor). Tel. 553-580, 061/177-711. PRODAJEM ku}u kod Skenderije ili mijenjam za stan u centru. Mob. 061/864-651. PRODAJEM stan 54m2+gara`a u centru Ilid`e. Tel. 623-258, iza 15 sati. PRODAJEM trosoban stan, 1 sprat, terasa, kamin, klima, kab. sre|en, useljiv, Katedrala. Mob. 061/349-177. PRODAJEM stan 103m2, stara gradnja, 1 kat, pogodan za pos. prostor, Ul. Had`iidrizova. Mob. 061/268-858. PRODAJEM dvosoban stan 57m2, 15 kat, Ul. D`. bijedi}a. Mob. 061/268858. STAN 103m2 de lux, Marin Dvor, 74m2/3 sprat Katedrala, 92m2/1 sprat, Skenderija, 125m2/2 sprat, Titova (pasa`), 81m2, Ciglane-donje. Mob. 061/177-711. KU]A sa 2 dun. zemlje u Barama, ku}a sa 2 dun. zemlje u centru Breze. Mob. 061/177-711. STAN 62m2/5 sprat, Isto~no Sarajevo, novogradnja, sa PDV-om 53.000 KM, 31m2/1 sp. Vi{njik, 46m2 Rah Bau u Vele{i}ima, 51m2/9 sp. Otoka, 55m2/1 sp. Grbavica. Mob. 061/177711. STAN 56m2/1 sp. Dolac Malta, stan 52m2/pr. D`id`ikovac, na BistrikuKamenica ku}a, nova veoma povoljno, P+S+potkrovlje. Mob. 061/177711. PRODAJEM na Dobrinji ddvoiposoban konforan stan 68m2, V sprat, lift, c.g, plin. Tel. 033/453-357. PRODAJEM u Faleti}ima zbog selidbe ku}u 10x12 sa oku}nicom 1200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Tel. 061/304-599, 033/665-419.

PRODAJEM poslovni prostor u centru 157m2, prizemlje, parking pogodno za sve namjene. tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM ku}u 10x11, Nahorevska iza pijonirske, sa tri trosobna stana na tri eta`e. Tel. 061/304-599, 033/665-419. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. VRATNIK, ul. Nevjestina, ku}a 3 eta`e, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM garsonjeru 23m2 u centru, u zgradi. Tel. 033/200-720 i 061/101-097. PRODAJEM stan 58m2, Hrasno, Trg heroja 29, cijena po dogovoru. tel. 033/649-602. PRODAJEM povoljno ku}u sa oku}nicom, vp, Radni~ka 122. Tel. 061/201-700. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. PRODAJEM dvosoban stan 50m2, vp odignuto, blizu austrijskog trga, mogu~nost posl. prostora ili mijenjam, Ul. Bistrik 22. Tel. 033/533-624. STAN 38m2, visoko prizemlje, na Ko{evskom brdu prodajem, idealan za studente. Mob. 062/110-722. PRODAJEM na Dobrinji II ili mijenjam za manji uz doplatu troiposoban stan 91m2, IV sprat, 1700KM/m2. tel. 062/606-831. PRODAJEM stan 94m2, II sprat, 2 banje, 2wc, 3 balkona, Ul. I. Mujezinovi}a, nova Breka, odli~na lokacija. tel. 033/612-077. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. STROGI centar kod vje~ne vatre, stan 150m2, prodajem, 2.000/m2. Mob. 063/603-010. DVIJE ku}e kod TV OBN-a, sa dvije gara`e i 750m2 vrta. Mob. 061/546246. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501-515. PRODAJEM jednosoban stan 38m2, Staro Hrasno. Mob. 063/798-768 i 062/056-479. PRODAJEM stan 64m2, Alipa{ino polje-B faza, uz trolejbusku stanicu, mo`e i sa stvarima. Mob. 061/373-217. CENTAR — Dalmatinsk, stan 121m2, V.P. upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan 87m2, 3 kat, lift, u dobrom stanju, E. [ehovi}a, Malta, cijena po vi|enju. Tel. 654.096, 062/226975. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM poslovni prostor 84m2, Dobrinja, suteren. Tel. 061/605-851. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 68,5m2 na Marijin Dvoru I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM stan 100m2 kod Op}ine Stari Grad, povoljno. Tel. 061/215033. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM zemlji{te u Mokrom (Kadino selo), povoljno. Mob. 062/337-925. PRODAJEM 3300m2 zemlje po 8KM/m2 Perivoj prema @u~i, livada, 1/1. Tel. 061/709-430. PRODAJEM stan 88m2 na Ciglanama mo`e i zamjena za jednoiposoban uz doplatu po cijeni m2 za lokaciju. tel. 061/350-156. VIKEND ku}a, Rajski Do-Trnovo, priklju~ci, zemlje, 1/1, asvalt, prilaz, 43.000 KM. Mob. 061/709-430. STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. TROSOBAN stan, adaptiran sa vrtom, parkingom i gara`om na Bjelavama. Mob. 061/688-975. PRODAJEM vi{e stanova u Neumu. Mob. 061/508-404. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRODAJEM ku}u s ba{tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269.

VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104951. NAJPOVOLJNIJE, ogrijev (cijepana drva, ~utuci, matrice), kao i ugalj (drveni Kreka). Mob. 063/825-017. PRODAJEM {iva}u ma{inu Privileg, Njema~ka, u koferu, garancija, 160 KM, na 2 rate. Mob. 061/145-504. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545776. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM vje{alicu sa ogledalom. Mob. 033/229-827. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje-stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285076. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624560. PRODAJEM vise}u kuhinju, regal, bra~ni krevet, ve{ ma{inu, televizor, usisiva},lustere. Tel. 033/201-051, 065/097-899. POVOLJNO prodajem dva kau~a u odli~nom stanju. Mob. 061/196-800.

TEHNIKA
PRODAJEM pica pe} ja~ine 3 KW. Mob. 061/828-301. KOMBINOVANI fri`ider kon~ar ispravan, cijena 80 KM. Mob. 062/315540. PRODAJEM foto aparat Nikon-FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323-906. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah. Tel. 066/723731. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu od{tetu, dolazak na adresu. Tel. 061/271-935 KUPUJEM obveznice devizne {tednje i ratne od{tete, isplata odmah. tel. 061/526-918. KUPUJEM akcije hartije vrjednosni papira devizne {tednje i ratne od{tete. tel. 065/027-864. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratna od{teta, obveznice, isplata odmah, dolazim na adresu. Tel. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526918. KUPUJEM obaveznice devizne {tednje i ratne o{tete, isplata odman. Mob. 065/027-864. KUPUJEM deviznu {tednju i ratnu o{tetu, isplata odmah. mob. 061/526918. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu od{tetu isplata odmah. Tel. 062/358-344. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002.

OSTALO
PRODAJEM nov drveni prozor, dvokrilni 140x120. Mob. 061/514-088. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225-227, 061/516-910. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM vrlo povoljno duplo grobno mjesto na Barama.Tel. 061/905-156. KOMPLETNA pr`ionica kafe, kapaciteta 30 kg. 032/691-481, 062/011-710. HITNO prodajem lavirint 5,0mx3,0 mx2,8m i drugu opremu za igraonu. Mob. 061/192-293. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323-906. NOVI lanci za led i snijeg 175/70-13, 165/70-14. Tel. 642-643. PRODAJEM Meterov mjera~ kompresije kpt 200 kartica za benzince i novu Bo{ pumpu za Fap 1616/1620. Mob. 061/820-252. PRODAJEM rakijski kazan, 80 lit. povoljno. Tel. 628-039. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM knjige na engleskom jeziku-belatristika. Tel. 062/529-878.

VOZILA
PRODAJEM Peugeot 406, 1.8 benzin, 2000. god, gara`iran, fiksno 7000KM. Tel. 061/488-817. PRODAJEM Renault Thaila 2001. god. klima, tek registrovan+2 zimske gume, 5.000 KM. Mob. 061/846-687. PRODAJEM kamion korpa 12m, Iveco 35-10, 1999 godina, plavi. Tel. 033/553-865 i 061/895-017. LANDROVER dugi, benzinac, u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Mob. 058/483-561. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla{tenog servisera. tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2800KM. tel. 033/537-949. NOV Citroen kombi 8+1, 2010. god. registrovan, 47.000 KM. Mob. 061/817-141. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM LADU Nivu 1.7, 4x4, 1999. godina, neregistrovana, u voznom stanju, bijela. Mob. 061/158164. PRODAJEM o~uvan i generalno ura|en reno 4 GTL, 89. god. Mob. 062/682-690. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385998304357. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 063/639176. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600-111. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325-801. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763.

52 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
ZAPOSLENJE
POTREBNE dvije djevojke sa radnim iskustvom za pedicuru i manikuru. Mob. 061/341-812. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel. 033/644-178 i Mob. 061/225-424. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Pozivamo rodbinu i prijatelje da povodom 52 dana od preseljenja na{eg dragog

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

[EFIKA (HASANA) \ONLAGI]A
prou~imo hatma-dovu u subotu, 13. novembra 2010. godine, u Begovoj d`amiji iza podne-namaza u 12.15 sati. Porodica \onlagi}
7191

SELMA DIZDAREVI], ro|. KONJHOD@I]
preminula 12. novembra 2010. u 78. godini. Sahrana }e se obaviti 15. novembra 2010. godine u 13.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erka Dina, sin Plamenko, unuci Dejan, Minja, Dea i Davor, snaha Biljana, zet @arko, porodice Dizdarevi} i Konjhod`i}
7188

USLUGE
TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. SANITETSKI prevoz pacijenata www. partamedic.ba. Tel. 061/564-564 i 061/100-567. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1 KM, firma GLAN. Mob. 061/350-688. BRAVAR, popravljam i ugra|ujem brave, gara`na vrata, ograde i ostalo, dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. TEPSER, savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone i tvrde podove (za{tita), 22. godine iskustva. Mob. 061/524-461 i 033/200003. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030-280. AKO trebate pomo} oko ~i{}enja i peglanja, nazovite. Tel. 061/374-458. RADIM sve vrste profesionalnih masa`a. Mob. 063/443-918. ENGLESKI jezik — profesor engleskog jezika da je instrukcije. Mob. 061/654-941. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292. TELEFON servis poprevlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone i izrada telefonskih instalacija. Mob. 061/141676 i 204-805. KONVERZACIJSKI engleski za sve uzraste, osnove mikrora~unara i primjena. Tel. 062/293-688. TAPETAR VK radi sve poslove tapetarske struke dolazim na adresu besplatno. tel. 033/240-895, 062/909-306. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. MOLER radi sve vrste moleraja + fasade, ~isto, povoljno, kvalitetno. Mob. 062/672-258 i 061/274-872. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108779.

POSLJEDNJI POZDRAV

POSLJEDNJI POZDRAV

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

majci na{e kolegice

na{oj dragoj profesorici

D@EMILA TARI]
Uposlenici preduze}a INTERMER d.o.o Sarajevo
AX ELEKTRI^AR — vodoinstalater radi nove i popravljamo stare instalacije, eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd). Tel. 061/132-149. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. tel. 062/256-376. VODOINSTALATER opravlja ~esme, vodokotli~e, sifone, ventile, penzionerima jeftinije. tel. 061/205-803, 066/973-793. ZA \AKE i studente instrukcije iz matematike, dolazak na adresu. Tel. 033/446-056 i 061/536-973. VR[IM prevoz kurbana. 061/563-292 i 063/121-524. Tel. VODOINSTALATERSKE usluge, fina i gruba monta`a i opravka. Tel. 062/920-814. DAJEM instrukcije iz matematike. Tel. 218-415. VR[IM prevoz, selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom ili bez. Mob. 062/226-665. SERVIS Zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, stjenice, u{i, buhe, muhe, komarce, mi{eve. Tel. 033/219761 i 061/928-535. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465. POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214-303. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku~anskih aparata, dolaazak besplatan. Tel. 061/551-035. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Tel. 061/202-840. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. INSTRUKCIJE matematike i fizike. Tel. 457-066 PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. INSTRUKCIJE iz matematike za |ake i studente, dolazak na adresu. Tel. 446-056, 061/536-973. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Mob. 061/202-840. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, itd. Mob. 062/466-093. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. PUTUJTE brzo i sigurno klimatiziranim kombijem sa profesionalnim voza~em po cijeloj BiH i {ire. Mob. 062/205-740 i 066/248-335.

SAMIJA REPUH, ro|. ^AV^I]
preselila na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 64. godini.

BRANKI ANDRI]
Adio dragoj profesorici koja nas je u~ila prolaznosti i istorijskoj relativnosti, a prije svega razmi{ljanju. IV-3 generacija 1983-1987.
7181 PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na izlete, planine, seminare i ostale destinacije. Mob. 061/222-310. MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262-973. PREVOZIM stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Mob. 061/227-189. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513948. INSTRUKCIJE iz matematike za |ake i studente, dolazak na adresu. Tel. 446-056, 061/536-973. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6KM. Tel. 033/621-976. MOLERI profesionalno nude usluge: gletovanje, moleraj, stolariju, radijatore i sve drugo po dogovoru. Tel. 456979, 061/219-768. VR[IM prevoz robe, selidbe, povoljno, kombi iveco, nosivost 1,5 t, na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718-405, 061/156728. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466920. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134.

D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Samir, k}erka Samira, zet D`evad, snaha Meliha, unuka Amina, unuk Adnan, brat Merdan, sestre Merka, Zelka, Hanifa i [uhra, porodice Repuh, ^av~i}, Mirvi}, Kustura, Vladavi}, Kadri}, Vidrak, Ku~evi}, [eta i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i `alosti u Ulici reisa Fehima Spahe ~ikma br. 170.
000

Pro{le su 4 godine od smrti na{e mame, svekrve i bake

ELEKTRI^AR radi sve vrste opravki, bojlera, pe}i, osigura~a, indikatora, instalacija i ostalo. Mob. 061/222228. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovanje ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. KLIMATIZIRANIM i udobnim kombijem vr{im prevoz na sve destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519-449. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. BRU[ENJE i lakiranje parketa, podova, bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Mob. 061/359-500. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991.

MARIJE MARILKE KARABATKOVI], ro|. JURI[I]
Mi `ivimo sa uspomenama na na{e zajedni~ke sretne dane. Tvoji: Pero, Sena, Igor i Roman
7189

Trinaestog novembra 2010. navr{avaju se 4 godine od smrti na{e mame, bake, prabake, svekrve i punice

MARIJA MARILKA KARABATKOVI], ro|. JURI[I]
Vrijeme koje prolazi nikada ne}e izbrisati sje}anje, niti donijeti zaborav onima koji te vole. Tvoja djeca sa obiteljima

APARTMANI
MAKARSKA, centar, apartman za dvije osobe. Mob. 061/224-174.

7189

subota, 13. novembar 2010. godine
SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 53
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga supruga, majka, sestra i nana Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

na na{eg predsjednika

MEHMEDA DRINU

BAHRIJA (HAJRO) PE[TO, ro|. KAROVI]

ZULFO (SALKO) TURSUNOVI]
preselio na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 80. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 14. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Bekti}a brdo Srebrenica. Prevoz obezbije|en sa autobuske stanice Ilija{ u 8 sati sa zaustavljanjima na autobuskim stajali{tima Semizovac, Vogo{}a, Ciglane i Vije}nica, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Sejda, sinovi Salko i Edhem, k}eri Zulfija i Behara, snahe Havka i Mevlida, zet Me{o, unu~ad Hurija, Hana, Mensur, Zulfo, Esmeralda, Almir i Admir, snahe i zetovi, praunu~ad Selma, Lejla, Ensar, Ema, Eldar i Emir, sestra Behara, snahe Fata, Tima i Hava, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, {ura Ahmo sa porodicom, te porodice Tursunovi}, Selimovi}, Ahmetovi}, Salihovi}, Jusupovi}, Muminovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije d`enazanamaza u porodi~noj ku}i u Su}esci.

[ahovski klub Bosna
26331

preselila na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 65. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 15. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug [efik, sin Ermin, k}erka Lejla, bra}a Ibrahim i Sejad, sestre Zuhra i Hajrija, snaha Amra, zet Abdulkadir, unuke Farah i Hena, unuk Imad, brati~ne, sestri}i i sestri~ne, zetovi Kemal Selmanovi} i Rizah Herali}, zaove [efika, Ismeta i Nezaheta, zetovi had`i Vekaz i Hamdo, prijateljica had`i Fatima Smajlovi} sa porodicom, te porodice Pe{to, Karovi}, Tuco, Lalovi}, Selmanovi}, Herali}, Fazli}, Hod`i}, D`ananovi}, Za}iragi}, Kulenovi}, [ahinpa{i}, Belki}, Krpo, Lagumd`ija, Ak{amija, Sijer~i}, Ma{i}, Pa{i} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji Istiklal na Otoci. Ku}a `alosti: Trg ZAVNOBiH-a br. 18/IV.
000

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

ADEM (MU[AN) GUTA
preselio na ahiret u ~etvrtak, 11. novembra 2010, u 56. godini. D`enaza }e se klanjati u subotu, 13. novembra 2010. godine, poslije ikindija- namaza u haremu d`amije Faleti}i, a ukop }e se obaviti u 14.30 sati na starom mezarju Faleti}i. O`alo{}eni: majka Fata, brat Abid, sestre [emsa i Jasmina, snaha Nermina, zetovi Muhamed i Rasim, brati} Amar, sestri}i Adi, Fahrudin, Adis i Emir, sestri~ne Aida, Naida i Lamija, amid`e Jusuf, Osman i Hamid sa porodicama, tetke Hankija, [emsa i had`i Ziba sa porodicama, te porodice Guta, ^usto, Kora~, [kamo, Prazina, Klino, Halilagi}, Dedi}, Kari}, Veli} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici [kaljin sokak br. 55.
000

000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

ANKA UNKOVI]
preminula 28. oktobra 2010. godine u Engleskoj. Sahrana }e se obaviti 13. novembra 2010. godine u 13 sati na gradskom groblju Bare.

LJUBICA [IGUD, ro|. NEDI]
preminula 12. novembra 2010. u 89. godini. Sahrana }e se obaviti 13. novembra 2010. godine u 13 sati na gradskom groblju Lav.
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

O`alo{}ena porodica Nakon sahrane okupi}emo se u “Boutiqe City“ hotelu, Ul. Mula Mustafe Ba{eskije br. 2.

O`alo{}eni: porodica, Gordana Vuj~i}, kom{ije i prijatelji
000

HAJRUDIN (RU@DIJA) KADRIBA[I]
preselio na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 67. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 15. novembra 2010. godine, u 14.30 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Altijana, sin Samir, k}erka Sanela, unuk Timur, unuke Rua Melek, Iman i [ad Haja, zet Nermin, snaha Leila, te porodice Kadriba{i}, Had`iosmanovi}, Begovi}, Karavdi}, Be}irovi}, Terzimehi}, Bujukali}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Bakijskoj d`amiji. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH

Danas se navr{ava 40 dana otkako je prestalo da kuca plemenito srce na{e voljene

Povodom smrti

LJILJANE KOVA^EVI], ro|. ZIMONJI]

VJERICE BILAND@I], ro|. [ERBED@IJA
izjavljujemo najiskrenije sau~e{}e. Va{i Zoran i Na|a s porodicom
71120

OSLOBO\ENJE
Njeni: sin Miodrag sa porodicom, unuci Sa{a i @eljko, djever Slavo Kova~evi} i njena sestra Nata{a sa sinom Rodoljubom
7179

000

OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

POSLJEDNJI SELAM

ENES (ALIJE) JELOVAC
1963 - 2010.
Jedanaestog novembra 2010. iznenada u 48. godini preselio na ahiret. D`enaza }e se klanjati u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 14.30 sati u haremu Do - Podvele`je, gdje }e se rahmetlija i pokopati. Prevoz obezbije|en u 13.15 sati iz Zalika, sa stajali{tima: Mazoljice, [ehovina, Tekija, Opine, Gnojnice, Dra}evice, Busak, Kru`anj, Do. O`alo{}eni: otac had`i Alija, majka Saja, supruga Fikreta, sin Mehmed, k}erka Amna, bra}a Hamdija i Asim, amid`e Sule i Dervo, strina Sadeta, punac Salko, punica Saja, {ura Azem, nevjesta Sabina, porodice Jelovac, Feriz, [pago, Puce, Imamovi}, Gosto, Smajki}, Tojaga, Maksumi}, Isi}, D`iho, Eminovi}, Zlomu`ica, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
001

ENES JELOVAC

Molimo Allaha d`.{. da mu podari d`ennet i d`ennetske ljepote, a porodici snagu i sabur.

GRADSKI ODBOR SDA MOSTAR
001

POSLJEDNJI POZDRAV

Navr{ava se godina otkako je preselila na ahiret na{a najdra`a maj~ica

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

dragoj

ABIDI CEZNER

ZIRKA [I[I], ro|. HASTOR
Vje~no je u na{im srcima i mislima. Neka dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet ovoj dobroj i plemenitoj du{i. S ljubavlju i po{tovanjem, djeca Tevhid }e se prou~iti 13. novembra u 14 sati, Ul. grbavi~ka 4b/V.
7177

ZAJKO (RED@O) TATLI]

preselio na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 14 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Halima, sinovi Nezir, Ned`ib i Ned`ad, k}erka Mejra, zet Ragib, unu~ad Adis, Minela, Belmina, Belmin, Mirza, Emin i Nedim, brat Abid, sestra Hajra, snahe Zumra, Ramiza i D`emka, sestri}i i sestri~ne, brati}i i brati~ne, amid`i}i Atif i Muharem, svastike Mejra i [e}a, {ure Nazif i Alija, bad`o Nail, te porodice Tatli}, Boja~i}, Podrug, Leventa, Ali}, Hasanovi}, Mulahmetovi}, Grabovica, [kamo, Crneta, Rahman, Drakovac, Kulin, Bijeli} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Breka br. 58.
000

Porodica Curavi}
7180

IN MEMORIAM

POSLJEDNJI SELAM

HUSEIN KULENOVI]
12. 11. 2003 - 12. 11. 2010.

prof. dr.

ENES JELOVAC

OSLOBO\ENJE
Molimo Allaha d`.{. da mu podari d`ennet i d`ennetske ljepote, a porodici snagu i sabur. [K “SARAJEVO“
7176

AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

CENTRALA SDA
001

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Sa neizmjernom tugom i velikim bolom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
POSLJEDNJI POZDRAV

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

voljenom

VJERICA (STOJANA) BILAND@I], ro|. [ERBED@IJA
preminula 11. novembra 2010. u 79. godini. Sahrana }e se obaviti u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 12.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Davor, k}erka Sanja, snaha Mirjana, zet \or|e, unu~ad Andrea, Andrej, Anastasja, Matea i Aleksej, sestra Milena, porodice Biland`i}, Rackovi}, Vladi}, Hrva}anin, ^okorilo, Bogdanovi}, Jovanovi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Ul. Vrbanja br. 6.
000

EDNAN (SULEJMEN) HAD@IALI]
ekshumacija iz Ljubljane

ZLATKU SARAJLIJI
preselio na ahiret 21. februara 1993. u 39. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 14 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: majka Zubejda, supruga Nermina, sestra Azra sa Ginerom, sestri~ne Lejla i Alma, te porodice Had`iali}, Ruvi}, Re{idovi}, Musaefendi}, Hani}, Smajlovi}, Hrapovi}, Kne`evi} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Omera Stupca br. 17/I.
000

ZAHVALNICA
Posebnu zahvalnost za brigu, podr{ku i saosje}anje tokom bolesti i posljednjeg ispra}aja `elimo izraziti gospodinu Tajibu [ahinpa{i}u i Zlatkovim drugovima iz kolektiva TKD [ahinpa{i}. Zahvalna porodica
7175

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga

VJERICA BILAND@I]
Hvala za sve trenutke iskrenog prijateljstva, za tvoju ljubav i ljudsku odanost kojom si nas oboga}ivala. Tvoja Eta, Jadranka i Tea
7163

RAMIZ (LUTVO) SKEJOVI]
preselio na ahiret u ~etvrtak, 11. novembra 2010, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 14 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: supruga Remzija, k}erka Senija, zet Nermin, snaha Nerma, unu~ad Arman i Ajsela, te porodice Skejovi}, Salkanovi}, Suba{i}, Ku~inar, Kahved`i}, Kadi}, Muradi}, Babaji}, Dolovac, Mehi}, Drnda, Uzunovi}, Hodovi}, Ibragi}, Kari{ik, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati, Ul. Rejhana Demird`i}a 3/II, Dobrinja. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

ABIDA CEZNER, ro|. ALIKADI]
preminula 10. novembra 2010. u 84. godini. Sahrana }e se obaviti 13. novembra 2010. godine u 11.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}i Dijana, sestre Fatima, Fahra, Subha i Suada, brat Ahmed, snahe Zilfa i Goga, zetovi Hasan, Ivica i Hajro, djever Vatroslav, unuka Ines, praunuke Nina i Maja, obitelji Cezner, Alikadi}, Paji}, Sarad`i}, Lazarevi}, Pekas, Had`ihalilovi}, Durakovi}, Had`ovi}, Dedovi}, Behmen, Had`i}, te ostala rodbina i prijatelji
000

Navr{ila se tu`na godina otkako nije sa nama na{a draga

DU[ANKA ^AMPARA
1932 - 2009.

Trinaestog novembra u 12 sati posjeti}emo njen grob na groblju Vrelo Bosne, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. S ljubavlju i zahvalno{}u, porodica
26329

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je na{a draga

Jedanaestog novembra 2010. godine umrla je na{a draga

TONKA RIHTER, ro|. DUMAN^I]
preminula 12. novembra u 81. godini. Sahrana }e se obaviti 13. novembra 2010. godine u 10.45 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sin Renato, snaha Zuhra, unuk Daniel, sestra An|elka, sestri~na Sanja, porodice Rihter, Duman~i}, Poleksi}, Bajku{a, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

NADA DAUTOVI], ro|. ALANOV
Sahrana }e se obaviti 13. novembra 2010. godine u 12 sati na gradskom groblju Sveti Marko. O`alo{}eni: k}erka Ljilja, sin Nikola, sestre Angelina i Dragica sa porodicama, unu~ad Ivana, Goran, Matea i Vesna, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

SJE]ANJE

JADRANKA PAUNOVI]
Voljeni nikada ne umiru.

1. 7. 1956 - 16. 11. 2009.

Tvoji najmiliji: suprug Mihajlo, sin Neboj{a, k}erka Mirjana, zet Velibor i unuka Nina
PA

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM ..za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Sa ljubavlju se sje}amo na{e drage

U nedjelju, 14. novembra 2010. godine, navr{ava se sedam dana otkako je na ahiret preselila draga majka i punica

E[REFA E[A (MUHAREMA) NUHEFENDI]
13. novembar 2001 13. novembar 2010.

HAJRA (OSMAN) STOVRAG, ro|. ROGO
preselila na ahiret u ~etvrtak, 11. novembra 2010, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Munib, Munir, Omer, Ferid, Vehid, Fadil, Mustafa i Sead, k}erka Ferida, snahe Satka, Amra, Enka, Raza, Sena, Fatima, Samira i Joana, zet Alija, unu~ad Amela, Amer, Jasmin, Almir, Alija, Muhamed, Adnana, D`enana, Amina, Arijan, [ejla, Azur, Adrijan i Kamila, praunuk Harun, brat Mustafa sa porodicom, djever Azem sa porodicom, zaova Semka sa porodicom, te porodice Stovrag, Rogo, Kr`ava, Tahirovi}, Mujkovi}, Maci}, Bajrovi}, \ozgi}, [andal, Hajdarevi}, Tlalka, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (14 sati) u d`amiji Jezero. Prevoz do Vlakova i nazad obezbije|en ispred MZ Pionirska dolina sa polaskom u 12 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

K}erka Mirna, majka Na|a, sestre Sabina, Jasmina, Naida, Azra, Sunita i ostala rodbina. U znak sje}anja na na{u dragu k}erku, majku i sestru, porodica daje prilog Centru “Vladimir Nazor“.
7135

NURA (RUSTEM) HUSOVI], ro|. ALJI^EVI]
Tevhid }e se prou~iti u nedjelju u 11 sati u ku}i `alosti, Bjelave 115/IV. Neka joj Bog dragi da lijepi d`ennet. O`alo{}eni Mehmedi} Omer i Mirsada
7165

SJE]ANJE

POSLJEDNJI SELAM

na{em dragom ljiljanu

MERSUDIN BATO KULJUH
13. 11. 2006 - 13. 11. 2010.

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Porodica
7144

POSLJEDNJI POZDRAV

tati na{e drage prijateljice

HAVA (IDRIZ) MURATOVI], ro|. SALKI]
iz Bratunca

NURKI (SULJE) LJUB^I]
od njegove raje iz 105. motorizovane.

MURISU BA[I]

preselila na ahiret u petak, 12. novembra 2010, u 64. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 13 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Smajo, sin Ned`ad, k}erke Elma i Jasna, snaha Hedija, zetovi Razem i Fahrudin, unu~ad Edin, Kenan, Adnan, Nihad i Ervina, sestre sa porodicama, te ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
7166 000

Njegovi: Kena, Zrno, Ibro [odilo, [eha, Bakir, Kemo Vili}, Eso, Aco Neki}, Zijo Kan|ija{, Topuz, Musi}, Musa, Huso Kanli}
26320

^uvat }emo uspomenu na vas. Jaca i Ajla

Dvanaestog novembra 2010. navr{ila se godina otkako nije sa nama na{ dragi

TU@NO SJE]ANJE OSMRTNICE, OGLASE, NATJE^AJE MO@ETE PREDATI U VA[EM GRADU

na na{e voljene roditelje

AZIZ HERENDA

OSLOBO\ENJE
DOO NOVOTEKS KISELJAK
Tel: 387/30/879-438

“Neka ti Allah podari lijepi d`ennet.” Tevhid i hatma-dova prou~it }e se u porodi~noj ku}i u Beri~u 14. novembra 2010. godine u 12 sati. Tvoji: supruga Hasija, k}erka Amela, sinovi Vezir i Haris, zet Selmo, snahe Mevlida i Adisa, unu~ad Amra, Aldijana, Samra, Amer, Lejla, Enisa i Emina
26324

MUSTAFA HAD@IAHMETOVI]
13. 11. 1995 - 13. 11. 2010.

NIMETA HAD@IAHMETOVI], ro|. VRANI]
12. 8. 2006 - 13. 11. 2010.

S ljubavlju i po{tovanjem, njihova djeca
6958

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
Trinaestog novembra 2010. navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage

RADOJKE SPARAVALO, ro|. JOVANOVI]
O`alo{}ena u`a porodica, mnogobrojna rodbina i prijatelji
6880

Trinaestog novembra 2010. godine navr{ava se 7 tu`nih dana od sahrane na{eg dragog

IN MEMORIAM

LJUBOMIRA OTA[EVI]A

PREDRAG PE\A HAD@I]
6. 8. 1975 - 13. 8. 2010.

“...Daleki dragi dani nesveli, nikad da mine ta slika, glas...”

S ljubavlju i po{tovanjem ~uva}emo uspomenu na tebe. Tvoji: supruga, djeca, sestre, unu~ad, zet i snaha
7091

Hvala, mili moj, za sre}u koju si mi podario. Mama
7162

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

IN MEMORIAM

Trinaestog novembra 2010. navr{ava se {est mjeseci otkako nije sa nama na{a draga supruga, mama i baka

JASKA (BEKRIJA) OSMANOVI]

SANJA STJEPANOVI]
preselila na ahiret u srijedu, 10. novembra 2010, u 47. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 13. novembra 2010. godine, u 13 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Ahmet, djeca Maja i Franko, bra}a Ejub, Fajko, Zijo i Jupica, sestre Neka, Rabija, Plana i Senada, snahe Fata, Nezira i Enesa, zetovi, prijatelji Sabahudin, Edina, Hamdo, Senada, Izo i Hajra, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u d`amiji na Dobinji III. Ku}a `alosti: Emila Zole br. 7/I - Dobrinja II.
000

13. 5. 2010 - 13. 11. 2010.

prof. dr. NADE@DA KNE@EVI] - VUKSANOVI]
gra|evinski in`injer

Beskrajno tu`ni, Matko, Anja, Boris, Darijan i Zlatko
7133

Tuguju za njom: suprug Predrag, k}erke Du{ica i Ranka, zetovi Sr|an i Zoran, unu~ad Jovana, Nikola, Mihailo, Andrej, Aleksandar i Lazar.
7023

Danas, 13. novembra 2010, navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage majke i bake

Trinaestog novembra 2010. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog dide

DANICE (JANKA) SABO

SAFETA (SMAJE) BE]IROVI]
iz Dervente

Sve vi{e u sebi pronalazimo tebe, pa i one osobine koje nismo sasvim razumjeli. Neka ti je laka zemlja! Tvoja djeca: Jasna, Darko, D`emo, Tanja, Adel i Stefan
26318

Dragi dido, zauvijek }e{ ostati u na{im srcima i mislima jer voljeni nikada ne umiru. Neka ti je lahka crna engleska zemlja. Tvoje unuke Mia i Tia
26321

58

PREDAH

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Po~nite raditi na pobolj{anju odnosa s osobama kojima ste podre|eni. Uz njihovu pomo}, uspjet }ete se domo}i bolje pozicije, a time i ve}e zarade. Ljubavne veze ulaze u mirniju etapu, ~emu }e najvi{e pridonijeti bolja komunikacija s partnerom. Ako ste slobodni, ve~ernji izlazak mogao bi vam priu{titi provod iz snova. Izvrstan je trenutak za upis u teretanu ili fitnes-centar. Pad koncentracije ometat }e vas pri obavljanju svakodnevnih du`nosti. Posvetite se isklju~ivo onim obavezama koje su neodgodive. Mnogi }e posesivnim i ljubomornim pona{anjem gu{iti voljenu osobu. Bez ikakvog povoda }ete joj sumnji~avo pretra`ivati d`epove ili mobitel u potrazi za kompromitiraju}im dokazima, {to }e dovesti do sva|a i prijetnji raskidom. Previ{e ste zabrinuti za svoje zdravlje. Svidjet se vam se pomisao o nastavku prekinutog {kolovanja ili stru~noj prekvalifikaciji. Ambiciozni ste i `eljni napretka, a diploma bi vam mogla pomo}i da do|ete do `eljene pozicije. Privla~ni ste i ljupki, a atraktivnim izgledom plijenit }ete pa`nju suprotnog spola. Ako ste slobodni, u`ivat }ete u koketiranju i bez srama prilaziti svakome ko vam se dopadne. Odgovarat }e vam rad u sjeni, daleko od svih ostalih kolega. Bje`at }ete od ikakvog eksponiranja, zbog ~ega bi neki manje talentirani suradnici mogli preuzeti va{e zasluge. Va{ }e partner biti vrlo zahtjevan i kriti~an te }e vas izlu|ivati stalnim promjenama raspolo`enja. Samci }e nailaziti na nezrele i bahate osobe koje }e biti zainteresirane isklju~ivo za kratkotrajnu zabavu. Umorni ste i bezvoljni, a radna motivacija bit }e vam iznimno niska. Obavljat }ete samo one obaveze koje zbog zadanog roka nikako ne mo`ete odgoditi, a sve ostale odgoditi za idu}u radnu sedmicu. Odnos s partnerom bit }e sve samo ne skladan. ^este sva|e i okr{aji navest }e vas da po~nete razmi{ljati o prekidu, no nemojte donositi drasti~ne odluke ukoliko niste potpuno sigurni da je to ono {to `elite. Nepredvi|eni birokratski problemi ometat }e vas u izvr{avanju du`nosti. ^esto }ete tra`iti pomo} pravnika i stru~nih osoba ili obilaziti dr`avne institucije. Zauzete Djevice ne}e biti raspolo`ene za razmjenu nje`nosti. Bit }ete okupirani svakodnevnim problemima i finansijskim brigama, zbog ~ega }ete zanemarivati partnerove romanti~ne te`nje. Va{ smisao za detalje do}i }e do izra`aja u svim poslovima vezanim uz umjetnost i modu. Originalnim i kreativnim rje{enjima svojoj biste tvrtki mogli osigurati nove ugovore. Raspolo`eni ste za zabavu i izlaske. Ne}ete po`aliti ako se s prijateljima zaputite u no}ni provod jer }ete se sjajno provesti, a samci bi mogli nekoga i zavesti. U sjajnoj ste formi, a neki zdravstveni problemi mogli bi se potpuno povu}i. Zbog lo{ih financijskih prilika mnogi }e razmi{ljati o promjeni posla ili tra`enju povi{ice. Pri~ekajte jo{ neko vrijeme jer }e vam se povoljna prilika ukazati ve} u bli`oj budu}nosti. Premda }e vas svi `ivcirati, samo}a }e vam jo{ te`e padati. Okru`ite se bliskim prijateljima pred kojima ne morate glumiti da ste ne{to {to niste. Osje}at }ete se nervozno i umorno, a va{em }e organizmu trebati mnogo odmora i sna. Marljivim radom u~vrstit }ete svoju trenutnu poziciju. Mnogi }e dobiti primamljivu poslovnu ponudu koju ne}e mo}i odbiti. Izvrsno je vrijeme za nove po~etke. Ukoliko danas zapo~nete novu ljubavnu vezu, veliki su izgledi da }e ona i potrajati. Odva`it }ete se na zapo~injanje dijete i rje{avanje suvi{nih kilograma. Odlu~nost i upornost pomo}i }e vam da ne pokleknete pred isku{enjima. Ne preporu~uje vam se upu{tanje u kredite i ve}a zadu`enja. Budite oprezni prilikom ikakvih ve}ih tro{kova jer biste se malo mogli prera~unati i zapasti u ve}e finansijske probleme. Nedavno sklopljeno poznanstvo ne}e se kretati u `eljenom smjeru. Nemojte poku{avati ni{ta na silu ubrzati jer }e vam to dodatno umanjiti {anse. Osje}aj umora pratit }e vas tokom cijelog dana. Povoljno je vrijeme za odr`avanje sastanaka i odlazak na razgovor za novi posao. Potencijalne partnere i poslodavce }ete pridobiti zavidnim intelektualnim i komunikativnim sposobnostima. Na ljubavnom planu vas o~ekuju brojne pozitivne promjene. Mnogi }e se parovi odlu~iti na ozakonjenje veze, dok je pred samcima poznanstvo koje }e ispuniti sva njihova o~ekivanja. Neki bi vam suradnici mogli raditi iza le|a, ~ime }e vam upropastiti priliku za napredovanjem. Pripazite kome odajete svoje ideje i planove. Idealizirat }ete osobu koju ste nedavno upoznali. Nemojte se razo~arati kad shvatite da u stvarnosti nije ni blizu onome {to ste zami{ljali. Nemir i nervoza pogodovat }e razvoju probavnih smetnji. Nastojte {to vi{e vremena provesti bave}i se aktivnostima u kojima u`ivate.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: rapid, our, j, s, ine, otpad, pert, aneks, samari}anin, atamani, a, fatima, otad, ali, olediti, bb, etapa, or, raonici, tma, ingot, tor, t, kil, i{arati, aja, sefovi, taster, zapt.

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,

Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri ra~un broj: 1872000000045887 (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja Zorica Pand`i}, {ef DTP-a novina (FIEJ), Nagradu “Premio [tampa: Unioninvestplastika dd, Giornalistico Paolo Borsellino” Semizovac bb koju listovima koji se bore za istinu Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom kvalitetu” (SAD). predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim Vije}e za {tampu vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu u Bosni i Hercegovini je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. Za sve eventualne primjedbe na pisanje U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u lista, obratite se VZ[ u BiH Velikoj Britaniji progla{eno za list godine e-mail: info@vzs.ba, u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271 Nagradu slobode (u Skandinaviji),

Ujutro po kotlinama i dolinama rijeka na jugu i jugoistoku Bosne magla, a tokom dana prete`no sun~ano. Puha}e slab do umjeren jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura od 4 do 10, maksimalna dnevna od 16 do 20 stepeni C. Narednih dana toplo za ovaj period godine. U nedjelju i ponedjeljak prete`no sun~ano. U utorak prije podne u zapadnim i ju`nim, a poslije podne u svim predjelima naobla~enje sa ki{om. U srijedu umjereno obla~no, ponegdje sa ki{om, a temperatura u padu. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura 4, maksimalna dnevna 18 stepeni C.

Danas prete`no sun~ano u ju`noj, centralnoj Evropi i oblasti oko Crnog mora. U ostalim predjelima kontinenta bi}e obla~no sa ki{om, a najve}a koli~ina padavina o~ekuje se na sjeverozapadu Francuske. Maksimalna temperatura u ve}em dijelu Evrope kreta}e se od 12 do 18 stepeni C. Najhladniji glavni grad bi}e Oslo sa 1, a najtopliji Atina sa 23 stepena C. U subotu na Balkanu prete`no sun~ano, samo na jugu Gr~ke umjereno obla~no sa slabom ki{om. Maksimalna temperatura kreta}e se od 16 do 23 stepena C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
SLAGALICA STRAVE 3D
3D, horor, triler, re`ija: David Hackl, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Scott Patterson, Betsy Russell, Mark Rolston po~etak u 22.30 sati.

subota, 13. novembar 2010. godine po

OSLOBO\ENJE

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

AMERIKANAC
akcioni triler, re`ija: Anton Corbijn, uloge: George Clooney, Paolo Bonacelli po~etak u 15.50, 18, 20.10 i 22.20 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni, a u Bosanskoj ku}i u Vranduku stalna etno-postavka. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjete cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

BANJA LUKA

KINA
MEETING POINT
5. FILMSKI FESTIVAL O LJUDSKIM PRAVIMA “PRAVO LJUDSKI“ MIN-CHUL KIM & DEBLOKADA, SARAJEVO FIRST AID KIT PRVA POMO]
po~etak u 11 sati.

LEGENDA O ^UVARIMA
3D, animirana avantura, re`ija: Zack Snyder, uloge: Abbie Cornish, Essie Davis, Joel Edger ton... po~etak u 16.20 sati.

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ZENICA

PIRAHNA
3D, akcija, horor, re`ija: Alexandre Aja, uloge: Richard Dreyfuss, Ving Rhames, Elisabeth Shue, Christopher Lloyd, Eli Roth, Kelly Brook... po~etak u 18.30 i 20.30 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 10.30 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 11.15, 13 i 14.45 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

[TA OSTAJE
Clarissa Thieme, Germany, BiH, po~etak u 12 sati.

DRU[TVENA MRE@A
socijalna drama, re`ija: David Fincher, uloge: Rooney Mara, Jesse Eisenberg, Andrew Garfield, Justin Timberlake... po~etak u 12.50, 15.20, 17.50, 20.20 i 22.50 sati.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

SIGHTHILL PRI^E
Darren Hercher, UK, NA^INITI PROMJENU PLOVITI NA NJIMA NIJE NJIHOVA SUDBINA Pat Adams, Eamon Boyle, Lisa Garnham, Betty MacLean, Alex Scullion, Ann Vance, Scotland, UVIJEK MISLI[ DA TAMO NEMA NI[TA The Damned Rebel Bitches &Chris Bowman, Scotland, PROJEKAT TEMPLEHALL Harry Brown, Jamie Clunie, Leigh Clunie, Chevonne Leggat, Scotland, Projekcija [kotske: Document 8, po~etak u 13 sati.

MOJ LJUBIMAC MARMADUKE
porodi~na komedija, re`ija: Tom Dey, glasovi: Hrvoje Klobu~ar, Hana Hegedu{i}, Robert Ugrina, Dra`en [ivak, Ivan Jon~i}, Ozren Grabari}... po~etak u 11 i 13 sati.

JEDI MOLI VOLI
romanti~na pri~a, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, Javier Bardem, James Franco, Billy Crudup... po~etak u 17.10, 19, 19.50 i 21.40 sati.

POZORI[TA
NARODNO
BAL POD MASKAMA
prva repriza, kompozitor: Giuseppe Verdi, dirigent: Andrija Pavli~, re`ija: Ognian Draganoff, Sarajevska filharmonija, nastupaju: Kisun Kim, Armando Puklavec, Adema Pljevljak-Krehi}, Aida ^orbad`i}, Sanja Anastasijevi}, Leonardo [ari}, Dragan Pavlovi}, Jasmin Ba{i}, Danijel @ontar, po~etak u 19.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

SLAGALICA STRAVE VII
3D, horor, misterija, re`ija: Kevin Greutert, uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Betsy Russell... po~etak u 22.15 sati.

[I[ANJE
triler, re`ija: Stevan Filipovi}, uloge: Nikola Rako~evi}, Viktor Savi}, Bojana Novakovi}, Nikola Kojo... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

LU\ACI
horor, triler, re`ija: Breck Eisner, uloge: Timothy Olyphant, Radha Mitchell, Joe Anderson... po~etak u 21 sat.

DESET NOVIH ZAPOVJESTI
Scotland, po~etak u 15.30 sati.

\AVO
triler, misterija, re`ija: Drew Dowdle, John Erick Dowdle, uloge: Geoffrey Arrend, Bojana Novakovic, Logan Marshall-Green... po~etak u 17.15 sati.

takmi~arski program OVISNI U AFGANISTANU
Jawed Taiman, Afghanistan, England, po~etak u 17.30 sati. ZATVARANJE Adam Stafford, Scotland, po~etak u 19 sati.

KAMERNI
BOG POKOLJA
autor: Yasmine Reza, re`ija: Miralem Zup~evi}, igraju: Tatjana [oji}, Mirza Halilovi}, Gordana Boban, Mirsad Tuka, po~etak u 20 sati.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Periodi~na {tampa u BiH (18501992)”, sa vi{e od 200 razli~itih naslova listova i ~asopisa koji su u tom periodu izlazili u na{oj zemlji. Svi eksponati su iz bogatih zbirki Historijskog muzeja BiH, a izlo`ba }e biti otvorena do 21. novembra. Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

MACHETE
akcija, triler, re`ija: Robert Rodriguez, Ethan Maniquis, uloge: Danny Trejo, Michelle Rodrigue po~etak u 17 sati.

SLAGALICA STRAVE 3D
horor, re`ija: Kevin Greutert, uloge: Tobin Bell, Tanedra Howard, Betsy Russell... po~etak u 22.30 sati.

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Boris Ler, Jelena Stupljanin, po~etak u 19 sati.

MOJA PERESTROJKA
Robin Hessman, USA, UK, po~etak u 19.30 sati.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba Radoslava Tadi}a, redovnog profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Izlo`ba lobi kulture - ARHIVA KULTURNE MEMORIJE, otvorena je do 11. novembra.

BIHA]

POGLEDI KROZ @ELJEZNU ZAVJESU
Anja Medved, Slovenia, ORDINACIJA USPOMENA Anja Medved, Slovenia, po~etak u 21.15 sati.

POZORI[TA
NARODNO RS
GOSPO\A MINISTARKA
autor: Branislav Nu{i}, re`ija: Milica Kralj, igraju: \or|e Markovi}, Svetlana Bojkovi}, Sla|ana Zrni}, Boris [avija, Aleksandar Stojkovi}, Goran Joki}, Vlastimir Stojiljkovi}, Gordana Milinovi}... po~etak u 20 sati.

AVATAR
3D, avantura, re`ija: James Cameron, uloge: Sam Wor thington, Sigourney Weaver po~etak u 17.30 sati.

TAJNE PLEMENA
Jose Padilha, Brazil, United Kingdom, po~etak u 22.15 sati. Koncert: Basheskia & Edward EQ, po~etak u 24 sata.

SVIJET OKEANA
3D, dokumentarni, re`ija: Francois i Jean-Jacques Mantello, po~etak u 12.15, 14, 16 i 20.30 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba autora: Amer Kapetanovi}, Alija Kamber, Dra`en Gruji}, Edin Pa{ovi} i Elvis Doli}. Autori prvi put izla`u svoja djela koriste}i tehniku printa na slikarsko platno. Galerija se nalazi u Vrazovoj ulici 5

KINA
UNA
SVI SMO SUPER
komedija, drama Re`ija: Kirk Jones Uloge: Robert De Niro, Drew Barrymore, Kate Beckinsale, Sam Rockwell, Lucian Maisel, Ken Sladyk, Melissa Leo, Damian Young po~etak u 19 i 21 sat.

JEDI, MOLI, VOLI
komedija, drama, re`ija: Ryan Murphy, uloge: Julia Rober ts, James Franco po~etak u 15.30, 18 i 20.45 sati.

CINEMA CITY
ALPHA I OMEGA
3D, animirani, re`ija: Anthony Bell, Ben Gluck, glasovi: Christina Ricci, Dennis Hopper, Chris Carmack, Justin Long... po~etak u 11 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa Nastavni~kog i odsjeka Slikarstvo Galerija je otvorena za posjetioce radnim danima u zgradi Centrale banke, Ulica Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

MUZEJI
SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`be “Muzej detinjstva“ autora Vladimira Peri}a i “Dugo putovanje“ Anice Vu~eti}, mogu se pogledati do 21. novembra ove godine.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
^ETIRI PRINCEZE I JEDAN ZMAJ
dje~ija, omladinska i lutkarska scena, autor: Milada Ma{atova, re`ija: @ivomir Jokovi}, igraju: Sabina Kulenovi}, An|ela Ili}, Sa{a Hand`i}, Miroljub Mijatovi}, po~etak u 12 sati.

ARTHUR I RAT DVAJU SVJETOVA
animirana avantura, re`ija: Luc Besson, glasovi: Filip Grladinovi}, Marija [kari~i} po~etak 11.10, 13.15, 15.20 sati.

UMJETNI^KA BIH
Izlo`ba Irene Sladoje “Ne brinite za mene. Ja sam dobro“, otvorena je za posjete do 20. novembra. Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 10 do18 sati (osim nedjelje i ponedjeljka).

GROZAN JA
animirani, re`ija: Chris Renaud i Pierre Coffin, uloge: Steve Carell, Jason Segel, Russell Brand, Will Arnett, Kristen Wiig po~etak u 18 i 20 sati.

GALERIJE
LTG
Izlo`ba slika Neboj{e Bosni}a “Hotel Splendid“, {to je ujedno i njegova ~etvrta samostalna izlo`ba u ovoj galeriji. Izlo`ba }e trajati do 5. decembra 2010. godine.

\AVO
triler, horor, re`ija: John Erick Dowdle, uloge: Chris Messina, Logan Marshall -Green, Jenny O’Hara... po~etak u 19.30, 21.20 i 23.10 sati.

TUZLA

MUZEJI
GRADA ZENICE
Izlo`ba karikatura “Suo~avanje s klimom“, otvorena je za posjete do 23. novembra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska.

DUPLEX 10m2
Izlo`ba Echoes of Tragovi umjetnika Guillerma Carreras-Candia, koja je otvorena do 17. novembra. Izlo`ba je sastavni dio 5. izdanja filmskog festivala o ljudskim pravima Pravo ljudski.

CIRKUS COLUMBIA
ljubavna drama, re`ija: Danis Tanovi}, uloge: Miki Manojlovi}, Mira Furlan po~etak u 13.50, 16. 0, 18.25, 20.40 i 22.55 sati. 1

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Zapisnik
KRIM. TRILER
Re`ija: Sidney Lumet Uloge: Nick Nolte, Armand Assante, Timothy Hutton, Luis Guzman, Charles S. Dutton, Patrick O'Neal

HIT
21.30
OBN

DANA

23.40
FTV

Kada policajac Mike Brennan hladnokrvno ubije nenaoru`anog dilera droge, pobrinuti }e se da postavi pi{tolj u ruke `rtve i dovede o~evice koji }e la`no posvjedo~iti {ta se dogodilo. Okru`ni tu`ilac Kevin Quinn poziva svog zamjenika Ala Reillya da vodi ovaj slu~aj. Tokom ispitivanja Brennana, Reilly }e dobiti neobi~ne odgovore koji }e ga uvjeriti da se mora jo{ detaljnije pozabaviti slu~ajem. On }e uskoro razotkriti mre`u korupcije koja vodi od Brennana, a zavr{ava se u kancelariji tu`ioca Kevina Quinna...

Mali diktator
KOMEDIJA
Re`ija: Dennis Dugan Uloge: Adam Sandler, Joey Lauren Adams, Jon Stewart

DRAMA
Re`ija: Patty Jenkins Uloge: Charlize Theron, Christina Ricci, Bruce Dern, Annie Corley…

Aileen Wuorons, koja je rade}i kao prostitutka ubijala svoje mu{terije. Dru{tvo "iz sjenke" joj pravi mlada Christina Ricci, koja igra ljubavnicu Selby Wall. Pri~a je inspirirana istinitim doga|ajima i sredi{te radnje je okrenuto glavnoj glumici i njenoj transformaciji, dok je sve ostalo u pozadini.

14.05
PINK

Tridesetdvogod{nji Soni Koufeks je ~ovjek koji cijelog `ivota izbjegava odgovornost. Ali, kada ga djevojka napusti zbog starijeg ~ovjeka, on se na|e u situaciji da doka`e spremnost da odraste. O~ajni~ki poku{avaju}i da to postigne, Soni usvaja petogodi{njeg D`uliana nadaju}i se da }e time zadiviti svoju biv{u... Ali jednom usvojeno, dijete vi{e ne mo`e biti vra}eno...

SPORT

\avolji krevet
DRAMA
Re`ija: Sam Pillsbury Uloge: Nicollete Sharidan, Joe Lando, Adrian Pasdar

23.00
MRE@A

Jedna `ena je rastrzana izme|u ljubavi prema jednom dobrom, nje`nom mu{karcu i tajne strasti prema njegovom opasnom bratu. Jaka pri~a o zabranjenim osje}ajima i neodlu~nosti, koja ima katastrofalne posljedice.

Borac @eljezni~ar
Nogomet

Premijer liga BiH

Tottenham Hotspur Blackburn Rovers
Engleska Premier liga Nogomet

Igokea Zadar
NLB liga Ko{arka

Neustra{ivi
AKCIJA
Re`ija: Ronny Yu Uloge: Jet Li, Shido Nakamura, Betty Sun, Yong Dong, Nathan Jones, Brandon Rhea, Yun Qu

FILMOVI

13.55 BHT

15.55 BHT

20.10 BHT

23.25
HRT1

Na vrhuncu uspjeha i slave, majstor borila~kih vje{tina Huo Yuan Jia prisje}a se svojeg djetinjstva: jo{ kao dje~ak, bio je o~aran borbeno{}u i vje{tinama svojeg oca, tako|er poznatog majstora. Dje~ak je bio astmati~ar i otac ga nije `elio podu~avati, ali mali Huo je po~eo sam trenirati, kri{om promatraju}i oca i njegove borce. Jedne ve~eri, njegov otac pogine dopustiv{i da ga protivnik rani, kako bi mu po{tedio `ivot. Zaklev{i se da }e osvetiti oca, Huo Yuan Jia postane najbolji majstor u Tianjinu, a potom i {ire…

Mla|e je sla|e
ROM. KOMEDIJA
Re`ija: Ben Younger

El Aura
21.25 FTV
KRIMI DRAMA
Re`ija: Fabián Bielinsky

Rafi Gardet nedavno je razvedena, a du{u olak{ava na kau~u terapeutkinje Lise Metzger. Razvodom uni{ten Rafin `ivot dobija novi smisao kada upozna slikara Bryana Greenberga. No, Bryan ima samo 23 godine. Iako Rafi nije navikla na toliku razliku u godinama, veza sa Bryanom je savr{ena. Ne bi li se malo utje{ila terapeutkinji Lisi pri~a pojedinosti o svojoj novoj vezi. Kako pojedinosti postaju detaljnije, Lisa je sve vi{e i vi{e sigurna da je mladi} u rukama Rafi njen sin.

Tih i cini~an, voza~ taksija koji, jo{ osim lo{ih karakternih osobina, pati i od epilepti~ih napada, opsjednut je idejom da napravi savr{en zlo~in. Smatra da su policajci isuvi{e glupi da ga otkriju ukoliko je zlo~in savr{eno izvr{en, a da lopovi nisu dovoljno spretni da takav zlo~in obave. On }e ga izvr{iti besprijekorno zahvaljuju}i svom fotografskom pam}enju i odli~noj strategiji. Odlazak u lov, koji je trebao biti samo izlet, za njega }e biti prilika za zlo~in.

20.10 TV1

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti 08.05 Gospo|a Barbara, 53. epizoda (r) 09.00 ZIZ Bo u pokretu Graditelj Bob Angelina balerina Tomica i prijatelji Hranoljupci Pingu, 15. epizoda [oni i njegovo stado Mali lete}i medvjedi}i 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Gospo|a Barbara, igrana serija, 54. epizoda 13.00 Melrose Place, 17. epizoda 13.45 Beverly Hills 90210, 17. epizoda 14.35 Vijesti 14.45 Presudna no}, ameri~ki igrani film /RP/ 16.25 Sarajevska hronika

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 06.50 07.00 08.00 08.15 09.00 09.25 09.45 10.00 10.25 10.30 10.35 11.00 12.00 12.20 12.45 13.40 14.00 Muzi~ki program [arene ka`e Jutarnji program Vijesti Turizam plus Mala TV Nodi, crtana serija Medo Rupert, crtana serija Tomica i prijatelji, crtana serija Mali dnevnik Miniskule, program za djecu Svijet divljine, program za djecu Moja {pijunska porodica, serija Kvizolog, kviz za djecu Dnevnik 1 Vjerski program Tajne rata, dok. program 3. me|unarodna izlo`ba Spaport 2010, reporta`a Kraj dinastije Obrenovi}, serija

HAYAT
07.00 Mali crveni traktor, crtani filmovi 16, 17.18. ep. 07.30 Bumba i Pocojo, crtani filmovi 08.00 Graditelj Bob, crtani film, 47.ep. 08.15 Fifi i Cvjetno dru{tvo, crtani film, 47.ep. 08.35 @ablja patrola, crtani film 3.ep. 09.00 Jagodica Bobica Jago sitne pustolovine, crtani film, 5, 6, 7, 8. ep. 10.00 Ben 10: Alien force, crtani film, 16 ep. r. 10.30 Ben 10: Alien force, crtani film, 17. ep. 11.00 Winx, crtani film, 43, 44, 45.ep. 11.58 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Indija, serija, 64. ep. 13.00 Autoklub 13.25 Dokumentarni program 14.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, show 16.00 1001 no}, serija, 65. ep. 16.50 Indija, serija, 65.ep.

OBN
07.00 Nimboli, crtani film 07.20 Dora istra`uje, crtani film 07.40 Oggy i `ohari, crtani film 08.00 Pocoyo, crtani film 08.15 Gusarska akademija, crtani film 08.40 An|eli i prijatelji, crtani film 09.00 Bilo jednom u Turskoj, serija 09.45 Bilo jednom u Turskoj, serija 10.25 Bilo jednom u Turskoj, serija 11. 10 Theodore Rex, film 12.40 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.30 Arhiv srca, talk show 14.20 Ke~eri, sportski program

PINK
06.00 Pink jubox 07.00 Valentina, serija (r) 08.00 Crni konj, film 10.00 Farma u`ivo, reality show 11.00 Birajte svoj hit, zabavna muzika 12.00 Info top, info-program 12.20 Gold music, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program 14.05 Mali diktator, film 15.50 Info top, info-program 16.00 Valentina, serija

07.10 Ju`ni Pacifik, strana dokumentarna serija, 1/6 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.10 Be Ha Te bebe 08.15 Gor{tak, animirana serija, 38/39 08.40 Dijete pjesnik, igrani film 10.00 BHT vijesti 10.05 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 11.00 Pe~at, doma}a igrana serija, 5/36 (r) 11.30 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) 12.00 BHT vijesti 12.10 Tribunal 12.40 Obalska stra`a, igrana serija, 11/61 13.25 Engleska Premier liga, pregled 13.55 Nogomet, Premijer liga BiH: Borac - @eljezni~ar, prijenos BHT vijesti (u pauzi utakmice) 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: Tottenham Hotspur Blackburn Rovers, prijenos 18.00 Gradske lisice, strani dokumentarni program 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.10 Ko{arka, NLB liga: Igokea - Zadar, prenos 22.05 BHT vijesti 22.15 15 godina ASA Group, sve~ana akademija 23.15 DukaFest 2010, hronika 23.25 Formula 1, Abu Dhabi Grand Prix, kvalifikacije, snimak 00.40 Ve~eras sa… Joolsom Hollandom, muzi~ki show 01.45 Obalska stra`a, igrana serija, 11/61 (r) 02.30 London Live, muzi~ki program (r)

Melrose Place
SERIJA 01.55

Tomica i prijatelji
CRTANA SERIJA

09.45

Indija

SERIJA 12.00

V.I.P Survivor

Show time

REALITY SHOW 19.00

ZABAVNI PROGRAM 17.00

16.50 Klopka za generala, doma}i igrani film /RP/ 17.50 Dnevnik, najava 18.40 Mali lete}i medvjedi}i, crtana serija 19.10 Loto, prijenos izvla~enja 19.20 [oni i njegovo stado, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ko`e, doma}a igrana serija, 2. epizoda 21.25 Mla|e je sla|e, ameri~ki igrani film /RP/ 22.30 Dnevnik, najava 23.18 Loto, dobitna kombinacija broojeva 23.20 Dnevnik 3 23.40 Zapisnik, ameri~ki igrani film /Z/ 01.55 Melrose Place, igrana serija, 17. epizoda (r) 02.35 Beverly Hills 90210, 17. epizoda (r)

15.00 Moj ro|ak sa sela, serija 16.00 Banjalu~ka panorama 17.00 Vijesti 17.10 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, reality show 17.40 Za.druga, emisija za mlade 18.05 TNT, serija za mlade 18.55 Ah, ta planeta ! [arene ka`e 19.30 Dnevnik 2 20.02 Sport 20.10 Bilo jednom u Americi, film 22.30 Dnevnik 3 Vremenska prognoza 22.40 Bilo jednom u Americi, nastavak filma 00.05 Brojevi, serija 01.35 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 01.50 Prvi talas, serija 02.20 Dnevnik 2 02.50 Za.druga, emisija za mlade 03.15 Bjekstvo sa Ostrva {korpiona, reality show

17.45 Vremenska prognoza 17.47 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.27 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.31 Sport 19.40 Horizonti 20.00 1001 no}, serija, 66. ep. 21.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije u`ivo 23.00 \avolji krevet, film 01.00 Vremenska prognoza Reprizni program Hayat TV 01.02 Otka~eni telefon Osmana D`ihe, zabavni program 02.00 Vijesti u 7 03.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 04.00 Autoklub 04.25 Dokumentarni program 05.00 Muzi~ki program

15.10 Bilo jednom u Turskoj, serija 15.50 Bilo jednom u Turskoj, serija 16.50 Lanina vremenska prognoza 16.55 Biseri, talk show 17.50 Red Carpet, Showbiz magazin 18.50 Vremenska prognoza 18.55 OBN Info 19.00 V.I.P Survivor, reality show 20.00 V.I.P Survivor, Povratak u civilizaciju 21.30 Filmski maraton, ^udovi{te 23.00 Filmski maraton: Na ni{anu koplja 00.30 ^udovi{te, film 02.00 Na ni{anu koplja, film 03.30 ^udovi{te, film 05.00 Na ni{anu koplja, film

16.50 Gusto TV kulinarstvo (r) 17.00 Show time, zabavna emisija 18.30 Info top, info-program 18.55 Gusto TV kulinarstvo 19.00 Neobi~ne metode, serija 20.00 Farma: VTR 21.00 Farma izbor dueliste 21.15 Zvijezde Granda, zabavna emsija 23.15 Farma u`ivo, reality show 01.15 Staklena ku}a 2: Dobra majka, film

RTS
08.15 09.00 09.05 11.00 11.05 11.59 13.00 13.15 13.27 14.15 15.00 15.10 16.00 16.03 16.50 18.30 19.00 19.30 20.05 21.05 22.55 23.00 00.05 01.50 02.03 Jutarnji program Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni na RTS Kviz: Zdravo Evropo Dnevnik Sport plus Serija: “Zelena trava” Vi i Mira Adanja Polak Vijesti TV lica: Ambasadro Dejan Vasiljevi}, 1. deo Vijesti Selo gori a baba se ~e{lja, serija Poaro Tre}a devojka, film Kvadratura kruga Slagalica, slagalica Dnevnik Selo gori a baba se ~e{lja, serija Policajac sa Beverli Hilsa, film Vijesti Selo, film Selo gori a baba se ~e{lja, serija Vi i Mira Adanja Polak Zelena trava, serija

RTCG
11.30 11.55 12.00 12.05 13.00 14.00 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 17.45 18.00 18.30 18.40 19.05 19.20 19.30 20.00 20.30 21.00 21.30 22.05 22.30 22.50 23.00 23.30 23.50 Mali koncert Kalendar Vijesti Dok. emisija (r) Etno muzika Emisija za djecu Obrazovna emisija Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Dok. emisija Zapis (r) Mozaiku Albanska muzika u Crnoj Gori Obrazovna emisija Muzi~ki mix Dok. emisija Sat spot Kalendar Dnevnik 2 SAT TV: Rat za Dubrovnik, 7/7 Koncert Pe~at Dok. emisija Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 3 Sportska subota Pono}ni koncert

FOX LIFE
07.05 @ivot po D`imu, serija 07.55 Allo! Allo!, serija 08.55 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 09.40 Svi gradona~elnikovi Ljudi, serija 10.30 Sta`isti, serija 11.20 @ivot po D`imu, serija 12.05 D`oi, serija 12.30 Bratstva i sestrinstva, serija 13.20 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 14.10 Ru`na Beti, serija 18.00 Da, draga, serija 18.50 Razvedeni Gari, serija 19.35 Svi gradona~elnikovi ljudi, serija 20.25 Sve {to niste znali o ljubavi, reality show 21.10 Slu~ajno s razlogom, serija 22.00 [kola za parove, serija 22.50 D`oi, serija 23.15 Srebrni zvonovi, film 00.55 Sta`isti, serija 01.40 Allo! Allo!, serija

UNIVERSAL
06.00 Karmin, film 08.00 Ne{ Brid`is, serija 11.00 Doma}ice iz okruga Orind`, serija 13.00 Prevarena, film 15.00 Igraj do finala, film 17.00 Bra}a i sestre, serija

TV1000
08.00 Nedokazana krivica, film 10.00 Gol!, film 12.00 Muljatori, film 14.00 Zaljubljeni dje~ak, film 16.00 Osmoza D`ons, film

EUROSPORT
09.00 Alpsko skijanje, SK Soelden, Austrija 10.00 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska, live 11.00 Watts 12.15 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 13.00 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska, live 14.00 Bowls

Bra}a i sestre
SERIJA 17.00

Divlje ma~ke
FILM 18.00

Snuker, Glasgow, UK
19.30
15.30 Bowls, live 17.30 Ma~evanje, S[ Paris, Francuska 18.30 Alpsko skijanje, SK Levi, Finska 19.30 Snuker, Glasgow, UK, finale 21.30 Bowls 23.00 Fight Club

19.00 Panduri novajlije, serija 20.00 Misterija Hejvena, serija 21.00 Samit, serija 23.00 Prevarena, film 01.00 Bra}a i sestre, serija 03.00 Uzbu|enje ubistva, film

18.00 Premijera: Divlje ma~ke, film 20.00 Premijera: Rogovi u vre}i, film 22.00 Opasna {ifra, film 00.00 Cijena po`ude, film 02.00 Me|u `enama, film

subota, 13. novembar 2010. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
08.45 Timmy Time, crtana serija 08.55 Winx, crtana serija 09.20 Chuggington, crtana serija 09.35 Ben 10: Alien Force, crtana serija 10.05 Kinder surprise memori kviz 10.15 Televizijska posla, serija 10.45 Frikovi, serija 11.45 Smallville, serija 12.45 Zbogom, biv{i, serija 13.45 Ne kao svi drugi, film 15.25 Gas do daske, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Gas do daske, film nastavak 17.35 Lud, zbunjen, normalan, serija 18.25 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Zavjera 1 i 2, film 23.25 Posljednji posao, film 01.25 Ubojiti strojevi, film 03.00 Ezo TV, tarot show 04.30 Izravni udar, film

63
Vijesti Iz dana u dan... Bestseller tv ^etiri `ene, serija (r) Bestseller TV Iz dana u dan... Vijesti Bestseller TV Bestseller TV Vijesti Moj dom Dnevnik RTV TK Bestseller TV Film Vijesti Film Dnevnik RTV TK (r)

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.55 Najava programa 08.00 Trolovi, crtana serija (r) 08.30 Plesne note, serija za djecu 09.00 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh 09.50 Levi: Svjetski skija{ki kup (@) slalom, prenos 1. vo`nje Pustolovine Sare Jane 2, serija za djecu 11.15 Ni da ni ne (r) 12.10 Briljanteen (r)

TV1
07.00 - 00.00 Vijesti, svaki sat 07.12 Denijeve mozgalice, crtani film 07.16 Dodlez, crtani film 07.17 Pera Pjetli}, crtani film 07.20 Music box 07.25 Veseli autobusi 07.30 Music box 08.10 Heidi, film 10.10 Kapri, serija 12.00 Vijesti plus 15.30 Being Julia, film (r) 17.00 Dnevnik u 17 17.20 Svjedo~anstva o genijima 18.45 Face to face/ Had`ifejs 19.30 Centralni dnevnik sa Senadom Had`ifejzovi}em 20.10 El Aura, film 22.15 U potrazi za poslom, serija 00.00 Vijesti plus

TVSA
07.00 Zelena, zelena trava, igrana serija (r) 07.30 Zelena, zelena trava, igrana serija (r) 08.00 Igrani film za djecu 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.06 Noody 11.20 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 11.50 @ivot, BBC dok. program (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.15 Rebus, politi~ki magazin (r) 14.30 Sumorna ku}a, igrana serija (r) 15.00 Vijesti TVSA 15.05 Tribunal 15.35 Poaro, igrana serija 17.05 Vijesti TVSA 17.10 Biznis magazin 17.55 Crna Guja, igrana serija (r) 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike, tike, ta~ke, program za djecu (r) 20.00 Pri~a o filmu: Gluvi barut 20.05 Sarajevska {kola filma: Gluvi barut 21.55 Vijesti TVSA 22.00 Dnevnik lude crnkinje, igrani film 00.00 Reprizni program

TV TK
07.05 07.10 08.50 09.00 09.55 11.55 12.00 12.10 13.55 16.00 17.30 19.00 19.30 20.00 22.30 23.15 00.15

08.00 Vijesti 08.10 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Belle Star, ameri~ki film 09.35 Jelovnici izgubljenog vremena: Agrumi (r) 09.55 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.08 Ku}ni ljubimci 10.40 Normalan `ivot, emisija o obitelji (r) 11.20 Opera box 11.52 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom (r) 12.16 TV kalendar (r) 12.30 Veterani mira, emisija za branitelje 13.20 Prizma, multinacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Skica za portret: Sa{a [ekoranja (r) 14.50 Eko zona 15.20 @ivot: Kukci, dokumentarna serija 16.10 Euromagazin 16.40 Pastel, emisija pod pokroviteljstvom 16.50 Vijesti 16.55 Vrijeme sutra 17.00 Reporteri: Obama i Bijela ku}a - kroz objektiv 18.05 U istom loncu, kulinarski show 18.45 Potro{a~ki kod 19.15 LOTO 7/39 19.20 Minuta zdravlja iz Dietpharma, emisija pod pokroviteljstvom 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.15 Ples sa zvijezdama, 1. dio 21.45 Ples sa zvijezdama, 2. dio 22.05 Momci s Madisona 3, serija 22.55 Vijesti 23.15 Vijesti iz kulture 23.25 Neustra{ivi, hongkon{ko-kineskoameri~ki film (r) 01.10 Filmski maraton: Empire Records, ameri~ki film (r) 02.40 Filmski maraton: Doma}in, ju`nokorejski film (r) 04.35 Filmski maraton: Operacija Strah, talijanski film (r) 05.55 Skica za portret (r)

MRE@A PLUS
10.30 Ben 10, Alien Force, crtani film 12.00 Indija, serija, 64. epizoda 16.00 1001 no}, serija, 65. epizoda 16.50 Indija, serija, 65. epizoda 20.00 1001 no}, serija, 66. epizoda 23.00 \avolji krevet, film 01.00 Sport centar

Trolovi

CRTANA SERIJA 08.00

Ben 10: Alien Force
CRTANA SERIJA 09.35

Centralni dnevnik
INFO-PROGRAM 19.30

12.50 Levi: Svjetski skija{ki kup (@) slalom, prenos 2. vo`nje 13.55 Abu Dhabi: F1 - kvalifikacijska utrka za VN Abu Dhabija, prenos 15.10 Dani domovinskog ponosa, snimka 16.35 Fotografija u Hrvatskoj (r) 17.00 Pliva~ki Miting Mladosti, prenos 18.15 Rukomet, LP (@): Krim - Podravka, prenos 19.50 Ve~eras... 20.00 HNL: Split Dinamo, prenos 21.55 HNL - emisija 22.45 Nebo - japanska ratnica, serija 00.10 Vrijeme je za jazz: Jure Pukl New York Connection

TV MOSTAR
10.30 Ben 10, alien force, crtani film 12.00 Indija, serija, 64. ep. 13.00 Bistro bih, 3. Ep. 16.00 1001 no}, serija, 65.ep. 16.50 Indija, serija, 65. ep. 18.45 Face to face, tv1 19.30 Centralni dnevnik tv1 20.00 1001 no}, serija, 66.ep. 23.00 \avolji krevet, igrani film 01.00 Sport centar

TV KAKANJ
10.00 Na{a realnost 11.00 Melissa, serija 12.00 Flash vijesti 12.05 Gostiona 13.00 Bonaventura 13.30 Intervju 14.00 Lo{a navika, film 15.30 Svi vole Rejmonda, serija 16.00 Crna gora 17.00 Flash vijesti 17.05 Prahistorijski park 18.00 ADSkviz 18.30 Islamska zajednica Pula 19.00 Bra}a koale 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Svi vole Rejmonda, serija 21.00 Sportske legende 21.30 Radna biografija, film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Svjedok prirode 00.00 Vijesti IC

RTV USK
14.35 Glave koje govore: Rim 15.10 Meri, Kejt i E{li u akciji, 17/28, 15.40 Velikani pro{losti: Marija Kiri 16.40 Autoshop magazin 17.10 Bonaventura (r) 17.45 Za svaku bolest trava raste 4. Epizoda 18.00 Duhovni svijet 18.35 Bajke iz cijelog svijeta program za djecu 19.00 Dnevnik TVUSK 19.30 Muzi~ki program 20.00 Hronika kraji{kih gradova 20.45 Razmi{ljaj zeleno, dok.21.15 TV poster: Hanka Paldum 21.30 Vijesti 21.35 Tajanstvene pri~e, 7/26 22.20 Igrani film

TV SLON
13.02 Sto~ar, serija (r3) 15.35 Tuzla u`ivo 15.40 Super Zvijezda Slona 2010. 16.45 Autosalon: Paris 2010. 17.10 TV Justice BiH (r) 18.00 Crno i bijelo, info-program 18.18 Vremenska prognoza 18.27 Kviz znanja (r) 20.00 KVIZ Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 SMS centrala 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za nedjelju

TV ZENICA
12.00 Plima `ivota, serija 14.55 Mali oglasi 15.00 Vijesti 15.10 Plima `ivota, serija (r) TV izlog 17.00 Bonaventura 17.30 Sfera, emisija iz kulture (r) 18.00 Medju nama (r) 18.30 Mali oglasi 19.00 Vijesti 20.00 Svjetlo vjere TV izlog 21.00 Snimak ko{arka{ke utakmice 22.30 tu`na sje}anja 23.00 Vijesti (r) 23.15 Iz razmjene: Mlad, mla|i 00.00 Biografije, dok. 01.00 Odjava

RTV VOGO[]A
09.00 Pred~as09.30 Bajke iz cijelog svijeta10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Autoshop 11.30 ^etiri `ene, serija ((r)) 16.00 Autovizija 16.30 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj 17.00 Info IC NTV IC Kakanj 17.30 Sense: Ha{ki tribunal (r) 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Turizam plus, turisti~ki magazin BiH 21.00 Sportski program 22.45 Autovizija 23.15 Veliki susret, film

RTV BN
06.30 Jutarnji program 09.00 Jelena, serija 12.00 Autosop magazin 13.00 BN koktel (r) 14.30 Bela la|a, serija 16.00 Dnevnik 1 16.25 Tu|e sla|e (r) 17.20 Preljubnici (r) 17.45 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.00 Vitafon 20.35 BN music 21.30 Tu|e sla|e 22.30 Dnevnik 3 23.00 To~kovi. film 00.30 Grad ~udaka, film 02.30 [a{avi roditelji, film

ATV
07.02 Ben Ten 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Ben Ten Allien Force 10.30 WINX 11.00 Spektakularni Spajdermen 11.30 Sporti}i, dje~iji program 11.55 Vijesti 12.00 Indija, serija 13.00 Auto {op magazin 13.30 Sex i grad, serija 14.10 Serija Sex i grad 14.50 Serija Sex i grad 15.20 Serija Sex i grad 16.00 1001. no}, serija 16.50 Indija, serija 18.00 Policajac s Petlovog brda, serija 19.00 ATV vijesti 19.45 Cinema Magica hronike 20.00 1001. no}, serija 21.00 Zli poru~nik, film 23.00 \avolji krevet, film 01.00 Sport centar

EUROSPORT 2
05.30 Boks 07.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 08.30 Fudbal, Bundesliga 10.00 Fudbal, azijska L[, polufinale 12.00 Fudbal, azijska L[, Live, finale 14.00 Fudbal, Bundesliga 15.30 Fudbal, Bundesliga, live

SPORT KLUB
06.30 ATP Masters Paris, ~etvrtfinale 10.00 Pregled Euroelague 11.00 Najava Premier League 11.30 NBA: Oklahoma -Portland 13.30 Real NBA 14.00 ATP Masters Paris, polufinale, direktno 18.45 NBA Live 19.00 Pregled Euroelague 19.45 Holandska liga: PSV -Excelsior, direktno 21.45 NBA Action 22.15 Portugalska liga: Academica -Sporting, direktno 00.15 TWS 01.00 NHL: Buffalo -Washington, direktno 03.45 NBA Live 04.00 Premier League: Aston Villa -Masnchester United

DICROVERY
08.10 Opasan lov 09.05 Pre`ivljavanje 10.00 Ljudskih ruku djelo 10.55 Na temelju iskustva 11.50 Megagraditelji 12.45 To mogu i ja - 2 epizode 13.40 Limarska radionica 14.35 Peta brzina - 2 epizode 15.30 Trgovci automobilima 15.25 Kako se to pravi 15.55 Kako to rade? 17.20 U srcu ma{ine 18.15 Ljudskih ruku djelo 19.10 Megagraditelji 20.05 Peta brzina - 2 epizode 21.00 Trgovci automobilima 21.55 To mogu i ja - 2 epizode 22.50 Pre`ivljavanje udvoje 23.45 Opasan lov

N. GEOGRAPHIC
06.00 Najbolje britanske ma{ine 07.00 Predator CSI 08.00 Velike migracije 09.00 Megafabrike 10.00 Najte`e popravke na svijetu 11.00 Granica 12.00 Istra`ivanje planete Zemlje 13.00 Vojska lavova 14.00 Orkina {kola ubijanja 15.00 Velik, ve}i, najve}i, 3 epizode 18.00 Skriveni svijet 19.00 Sekunde do katastrofe, 2 epizode 20.00 Tabu 21.00 Granica - 2 epizode 23.00 Tabu 00.00 Sekunde do katastrofe - 2 epizode

VIASAT HISTORY
09.00 Gra|evinska ~udesa: D`inovski Buda 10.00 Tijelo… 11.00 Abrahomova djeca 12.00 Tajm tim godina X 13.00 Ku}a iz ~etrdesetih 14.00 Revolucija na srebrnom platnu: Nova lica u Holivudu 15.00 Mi Evropljani 16.00 Bizeovim stopama 17.00 [ta je donijela industrijska revolucija 17.30 Misterije mumija 18.00 Premijera: Jedna no} u Torinu 19.30 Svijet novca: Kako se obogatiti u recesiji 20.00 Tajm tim godina X 21.00 Turnir 22.00 Genije fotografije 23.00 Mi Evropljani 00.00 Bizeovim stopama 01.00 [ta je donijela industrijska revolucija 01.30 Misterije mumija 02.00 Jedna no} u Torinu 03.30 Svijet novca: Kako se obogatiti u recesiji 04.00 Tajm tim godina X 05.00 Turnir

ANIMAL PLANET
06.00 Dnevnik lovca na krokodile 06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti 07.40 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 08.35 Divlja planeta 09.00 Sve o ma~kama 09.55 @ivot majmuna 10.20 RSPCA 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja 14.00 RSPCA 14.30 @ivot sisara, 5 epizoda 19.10 Sve o psima 20.05 U ~oporu 21.00 Ljudo`deri 21.55 Policija za `ivotinje 22.50 Ajkule napadaju

Rukomet, EHF L[ (@)
23.30
17.30 Fudbal, Bundesliga 18.30 Fudbal, Bundesliga, live 20.30 Ameri~ki fudbal, NCAA: Notre Dame - Utah Utes, live 23.30 Rukomet, EHF L[ (@) 00.30 Fudbal, Bundesliga

Mirza Vare{anovi}, {ef stru~nog {taba FK Sarajevo

Doveden sam do zida,

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
subota, 13. novembar 2010. godine

~uva me policija

46. strana

Admir Ra{~i} tek u januaru potpisuje ugovor sa Olimpicom

^elik gostuje na Tu{nju

Novac nije bio presudan

Otvoreno u borbu za bod(ove)
Nakon velike pobjede u revan{ susretu Kupa BiH nad Zrinjskim, te ~etiri remija u sedam jesenjih gostovanja, ekipa ^elika motivisana odlazi na Tu{anj, gdje danas igra sa Slobodom. “Moji igra~i moraju opravdati o~ekivanja navija~a i pokazati da posljednje igre i rezultati nisu plod slu~ajnosti. Sloboda je u krizi, sigurno }e uraditi sve da se vade na nama, me|utim mi smo spremni za najve}a isku{enja. @elimo trijumfom krenuti ka vrhu tabele, a svakako da bi i bod zadovoljio na{e ambicije“ kazao je Ab, dulah Ibrakovi}, {ef stru~nog {taba ^elika. Mogu}i sastav: Bilobrk, Brkovi}, Sadikovi}, Milo{evi}, ^ovi}, Zahirovi}, Kapetan, Duro, AdiloMi. D. vi}, Puri}, D`afi}.
SERIE A Subota: Fiorentina - Cesena, Juventus Roma. Nedjelja: Lazio - Napoli, Bologna Brescia, Udinese - Lecce, Bari - Parma, Sampdoria - Chievo, Cagliari - Genoa, Palermo - Catania, Inter - Milan. BUNDESLIGA Subota: Werder - Eintracht, Wolfsburg Schalke, Köln - Borussia (M), K'lautern Stuttgart, St. Pauli - Leverkusen, Mainz Hannover. Nedjelja: Hoffenheim - Freiburg, Bayern - Nürnberg. PREMIERSHIP Subota: Aston Villa - Man United, Man City - Birmingham, Newcastle - Fulham, Tottenham - Blackburn, West Ham - Blackpool, Wigan - WBA, W'hampton - Bolton, Stoke - Liverpool. Nedjelja: Everton - Arsenal, Chelsea - Sunderland. PRIMERA Subota: Bilbao - Almeria, Atletico - Osasuna, Barcelona - Villarreal. Nedjelja: Hercules - Sociedad, Racing - Espanyol, Malaga - Levante, Mallorca - Deportivo, Zaragoza - Sevilla, Sporting - Real, Valencia Getafe. LE CHAMPIONNAT Subota: Bordeaux - Nancy, Brest - Sochaux, Marseille - Lens, Monaco - Arles, Montpellier - Toulouse, Valenciennes StEtienne, Cean - Lille. Nedjelja: Auxerre Rennes, Lorient - PSG, Lyon - Nice.

u dono{enju odluke
Trenutna nepovoljna de{avanja u upravi Sarajeva dosta su doprinijela mojoj odluci da prihvatim ponudu najmla|eg sarajevskog kluba, ka`e Ra{~i}, kojem nije `ao {to je svog biv{eg trenera u Sandefjordu nazvao nacistom
Alena BE[IREVI]

Admir Ra{~i}, biv{i napada~ @eljezni~ara, Sarajeva i norve{kog Sandefjorda, po povratku u Bosnu i Hercegovinu, odlu~io se priklju~iti timu Olimpica. S obzirom na to da je “sporazumno“ raskinuo ugovor sa norve{kim Sandefjordom, nakon {to je treneraovogklubanazvao nacistom i fa{istom, Ra{~i} nema pravo potpisati ugovor sa najmla|im sarajevskim klubom sve do januara. “Dva mjeseca prije nego se ovaj incident desio, pregovarao sam o raskidu ugovora sa Sandefjordom. Za ovaj klub sam igrao dvije godine. Prva sezona je bila relativno dobra za mene, no kasnije je uslijedio niz poraza i ispali smo iz prve lige. Bio sam nezadovoljan i `elio sam se

vratiti u BiH. Unajmio sam advokata i poku{ao dobiti novac na koji sam imao pravo u slu~ajuraskidaugovora, prema kojem sam u ovoj ekipi trebao ostati do novembra sljede}e godine“ kazao je Ra{~i}. , Za{to je do{lo do incidenta zbog kojeg je ovaj bh. napada~ prozivan u norve{kim medijima, obja{njava Ra{~i} u nastavku: “Nisam ja iz ~ista mira rekao treneru da je nacista. Bilo je tu mnogo provokacija i prije. To misle i moji suigra~i iz Sandefjorda. No, klju~an je momenat kada sam izgubio kontrolu na treningu koji je bio medijski popra}en. Da se sve ovo desilo u tajnosti, bilo bi mnogo druga~ije. I na treninzima drugih klubova se de{avaju sli~ni i gori incidenti, no o tome se ne pi-

IZGUBIO KONTROLU Nisam ja iz ~ista mira rekao treneru da je nacista. Bilo je tu mnogo provokacija i prije. To misle i moji suigra~i iz Sandefjorda. No, klju~an je momenat kada sam izgubio kontrolu na treningu koji je bio medijski popra}en. Da se sve ovo desilo u tajnosti, bilo bi mnogo druga~ije
Admir Ra{~i}: Dogovorio ugovor na tri godine sa Olimpicom

{e. Bilo kako bilo, ne `alim zbog toga {to sam uradio.” Po povratku u na{u zemlju, sada ve} biv{i napada~ Sandefjorda je pored ponude Olimpica dobio i ponudu Sarajeva, sa kojim je prije tri godine osvojio titulu prvaka. “Volim i po{tujem Sarajevo, no Olimpicova ponuda je bila konkretnija“ kazao je Ra{~i}. , [ta je konkretnije bilo u ponudi Olimpica, u odnosu na onu od Sarajeva, poku{ao nam je u nastavku razgovora objasniti ovaj napada~: “Predsjednik kluba Nijaz Graci} dao je bolju ponudu, pri tome mislim i na finansijski bolje uslove. No to nije imalo presudnu ulogu. Trenutna nepovoljna de{avanja u upravi Sarajeva, dosta su doprinijela mojoj odluci da prihvatim ponudu najmla|eg sarajevskog kluba.” Iako jo{ nije potpisao ugovor sa Olimpicom to je i prema rije~ima direktora vukova Hamdije Spahi}a ve} dogovoreno. “Sigurno je da }u u januarupotpisatitrogodi{njiugovor sa ovim klubom o kojem imam dosta dobro mi{ljenje. To je mlad i perspektivan tim, koji mo`e da zadovolji moje ambicije. Pro{li su i u polufinale Kupa BiH, {to dovoljnogovori o njihovomkvalitetu“ rekao je Admir Ra{~i}, , ~iji dolazak bi treneru MehmeduJanjo{utrebaorije{itipitanje golgetera.

POSLJEDNJE VIJESTI
NEPOZNAT UZROK SMRTI BEBE - De`urni ljekar Doma zdravlja u Lukavcu u srijedu nave~er prijavio je policiji da je u ovu ustanovu donesena {estomjese~na beba, koja nije davala znakove `ivota. Kako nam je re~eno u MUP-u TK-a, nakon neuspjelog poku{aja reanimacije, tijelo je preba~eno u Komemorativni centar u Tuzli, gdje je ura|ena obdukcija. U Tu`ila{tvu TK-a saznajemo da je obdukcija zavr{ena, me|utim, doktor nije siguran u rezultate nalaza, tako da }e se uraditi patohistolo{ki nalaz, koji bi trebao otkriti uzroke smrti bebe. (S. K.) HAP[ENJA ZBOG ZLO^INA U BOROVOM SELU Uprkos najavama, hrvatska policija nije objavila detalje o uhi}enjima pet osoba koje se sumnji~e za ratni zlo~in u Borovo Selu u maju 1991, kada je iz zasjede ubijeno 12 hrvatskih redarstvenika, pripadnika specijalne policije iz Vinkovaca. (J. D.) DEPONIJA U KONJICU - Obilne ki{e pokrenule su komunalnu deponiju u Konjicu pri ~emu je otpad zagadio vodotoke, zaprijetio Neretvi i ugrozio odvijanje saobra}aj u gradu. Tako su se velike koli~ine otpada na{le na vi{e lokacija u Konjicu i prestavljaju prijetnju po zdravlje ljudi. Sama deponija se nalazi na putu iz grada prema Bora~kom jezeru. Konji~ki ekolozi odavno su upozoravali na ovu ekolo{ku bombu. (H. A.)

Edin D`eko
ne razmi{lja
o odlasku
Opet je “buknulo“ po pitanju bh. reprezentativca Edina D`eke, koji je i ove sezone prvi strijelac Wolfsburga (sedam pogodaka). Klub je ranijeodbijaoizda{neponudeMilana, Manchester Citya i Juventusa, a sada je na pomolu i po~etakBayernoveagresije, jer bavarskiklub`elioja~atipovredamanagri`eninapad. No, ~ak se i sam Edin D`eko u me|uvremenu zasitio mogu}eg odlaska, te danas i ne vapi za njim. Barem se takomo`ezaklju~iti iz njegovograzgovora za Eurosport. ‘’Trenutno uop}e nisam fokusiran na odlazak. Zanimaju meutakmice i dobrirezultati mogkluba, pa tako i naravno, vlastiti pogoci’’ rekao je D`eko i dodao: , ‘’Klub je odavnopokazaokakav ima stav o meni. @ele da ostanem, temelje uspjehe na mom ostanku i osje}am se ovdjepo`eljnim. Menitako|erni{ta ne nedostaje i znam da }u do krajasezoneostati tu gdje jesam’’ zavr{io je D`eko. ,

Bingo 37+ dva dobitka po 26.629,53 KM, kartice kupljene u Travniku i Novom Travniku Deseterac: 43 dobitnika po 743,15 KM, Peterac: 12.502 dobitnika po 5,17 KM

31 41 81 50 18 26 11

43 1 45 28 78 32

88 75 48 4 86 35

45. kolo 89 44 39 61 46 74 62 72 23 42 79 51 53 12 71 17 29 6 36 54 27 47 37 69

nezvani~an izvje{taj

JACK POT u narednom kolu oko:

2.780.000 KM

BINGO PLUS: 2 5 0 6 1 6

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful