PERIODIZACIJA 19. i 20. ST. ROMANTIZAM  trajanje: 18301 - 18652 - unutar romantizma javlja se Ilirizam odn.

HNP (1830-18433) - značajke: sloboda, mašta, originalnost, iskrenost, pobuna - naglašen je kolektivizam i jedinstvo nacije - cilj je jačanje nacionalne svijesti i prikupljanje narodnoga blaga - 1835. počinju izlaziti Novine horvatske s knjiž. prilogom Danica - 1842. počinje izlaziti časopis Kolo Najznačajniji autori: Gaj, Vukotinović, Vraz, Preradović, Mažuranić, Demeter i dr. PROTOREALIZAM  trajanje: 1865 - 18814 - još se naziva i Šenoino doba - autori se prezentiraju kroz časopise Neven, Kolo i Naše gore list - pisale su se rodoljubne pjesme, pov. romani, novele, a počinju se tražiti i nove teme Najznačajniji autori: Šenoa, Jorgovanić, Perkovac, Vodopić, Freudenreich i dr. REALIZAM  trajanje: 1881 – 18955 / 18926 - javlja se kao opreka romantizmu - autori teže prikazivanju temi iz svih slojeva ljudi - od pisaca se zahtijeva da stvarnost prikazuju na vjerodostojan način - temeljni je postupak fabula, a jezik postaje sredstvo karakterizacije likova - pišu se nacionalna i socijalna tematika, govori se o propadanju plemstva - kao pravac javlja se naturalizam oko kojeg dolazi do velikih sukoba - Kumičić brani Zolu i naturalizam, a Pasarić ga napada - javlja se i verizam – talijanska inačica naturalizma - poezija je slabije zastupljena – od pjesnika su najznačajniji Harambašić i Kranjčević Najznačajniji pisci: Kovačić, J. Kozarac, Kumičić, Gjalski, V. Novak i dr. MODERNA  trajanje: 1892 / 1895 - 19147 - vodile su se velike polemike oko toga kako shvatiti modernu: Marjanović je shvaća kao knj. pokret, Bogner kao knj. i umj. pokret, Prohaska kao generacijski pokret, dok ostali istraživači modernu u širem značenju shvaćaju kao razdoblje, a u užem kao modernistički pokret - javlja se kao opreka realizmu - značajke: originalnost, kršenje konvencija, osporavanje tradicije - autori teže stvoriti novu književnost koja će odgovarati potrebama suvremenog čovjeka - u središti interesa su slabi i neprilagodljivi intelektualci - fabula gubi primarnu važnost, dok je u prvom planu duševno stanje like - te teze zastupaju mladi (praška i bečka grupa) i vode oštre sukobe sa starima
1 2

Početak ilirskog pokreta Šenoa u Glasonoši objavio članak „Naša književnost“ 3 Zabrana ilirskog imena 4 godina Šenoine smrti 5 spaljivanje mađarske zastave 6 Matoš „Moć savjesti“ 7 Matoševa smrt

1

od pravaca se javljaju simbolizam, impresionizam (Vidrić), ekspresionizam, egzistencijalizam Najznačajniji pisci: Matoš, Vidrić, Nazor, I. Kozarac, Kamov, Nehajev, Kosor, Tucić, Vojnović i dr. MEĐURATNA KNJIŽEVNOST  trajanje: 1914 - 19528 - u ovom razdoblju počinje izlaziti HML - u punom je jeku ekspresionističko pjesništvo (Šimić, Cesarec, Krleža, Andrić, Donadini, Krklec) - pisci počinju javno iskazivati nezadovoljstvo stvarnim stanjem u HK, njezinom neplodnošću i nemoći poslije Matoševe smrti - Donadini 1916. izdaje časopis Kokot za kojeg je karakterističan bunt borbenosti i težnja za aktualnošću - u HK 30-ih i 40-ih prevladava smirivanje avangardističkih stilova te povratak realističkom konceptu književnosti - u prvi plan dolazi socijalna problematika, javlja se utilitarni realizam - jedan od najznačajnijih događaja u ovome razdoblju nesumnjivo je i sukob na književnoj ljevici u kojemu i ljevica i desnica napadaju Krležu - sukob je trajao od 1918. do 1952. kada Krleža drži govor na III. kongresu književnika Jugoslavije Najznačajniji pisci: Ujević, Cesarić, Tadijanović, Šop, Begović, Kolar, Budak i dr. DRUGA MODERNA  trajanje: 1952 - 19699 - nakon raskida veza sa Staljinovim socijalizmom nastupa vrijeme oslobađanja umjetnosti od utilitarizacije i pragmatizma te započinje borba za slobodu izraza i za nesputan razvoj estetskih procesa - 1952. na hrv. literarnu scenu nastupa nov naraštaj pisaca – KRUGOVAŠI  dovode HK do preporoda  s njima nastupa vrijeme estetske obnove Krugovi prestaju izlaziti 1958., nasljeđuje ga Književnik, a još uvijek izlazi i Republika od 1957. počinje izlaziti Umjetnost riječi, a 60-ih Forum 1961.g. pokrenut je časopis Razlog oko kojeg će se okupljati drugi poslijeratni naraštaj hrv. pisaca – RAZLOGOVCI  nastavljaju i produbljuju iskustva krugovaša  okreću se pojmovnom pjesništvu

-

ZAŠTO SE „DRUGA MODERNA“ ZOVE DRUGA MODERNA? I književnost moderne karakterizirana je supostojanjem razl. poetika i koncepcija, lansiranjem novih ideja i programa, brzom smjenom stilskih smjerova i njihovom sinkronijskom brojnošću. Upravo se zato naziv druga moderna čini primjerenim za doba estetske obnove HK 50-ih i 60-ih. POSTMODERNIZAM  trajanje: 1969 – 1990 - dolazi do eksplozije oblika, pluralizma i disperzije stilova, literarnih koncepata i modela - ne postoji dominantna literarna paradigma

8 9

početak izlaženja „Krugova“ prestanak izlaženja „Razloga“

2

-

tradicija se više ne negira: ona se uključuje u literarnu igru, na nju se računa, na njoj se gradi, u njoj se pronalazi novi smisao umjesto osporavanja, s tradicijom se uspostavlja dijalog te ona postaje "materijal" i inspiracija za nove umjetničke tvorbe odatle brojni citati, aluzije, parodije, pastiši i intertekstualne veze 70-ih se javlja generacija hrv. fantastičara koji njeguju društveni eskapizam i okreću se literarnoj fantastici i dalje se njeguje stvarnosna proza, dok žanrovska proza cvate osnovno obilježje postmodernističke poezije = problematiziranje jezika kao predmeta pjesme pjesnici se okupljaju oko časopisa OFF (Offovci – njeguju poeziju semantičkog konkretizma) i QUORUM karakterističan je povratak vezanom stihu i tradicionalnim oblicima te oživljavanje artizma primjetna je težnja prema jednostavnosti, komunikativnosti i jasnoći izričaja dolazi i do pune afirmacije ženskog pisma

................................................................................................................................................................................................................

ROMANTIZAM
ŽANROVSKI SUSTAV ROMANTIZMA Lirika = najdominantnija književna vrsta - glavni oblici su budnice i davorije, a pišu se i ode, gazele, epigrami, himne, balade, romance - razlika između budnica i davorija je tematsko-motivske naravi, ali samo u nijansi - budnice su jednostavne pjesme, napisane s namjerom buđenja nacionalne svijesti - davorije su složenije, imaju isti cilj, a razlika je u tome što su borbenije i programatskije, naziv potječe od imena stsl.mitološkog boga rata Davora - primjeri budnica:  Gajeva pjesma Horvatov sloga i zjedinjenje, poznatija po prvom stihu «Još Horvatska ni propala», napisana kajkavskim dijalektom, a postala je i ilirskom himnom  Demetrijeva pjesma Prosto zrakom ptica leti, to je «Pjesma Hrvata» iz Grobničkog polja, napisana štokavštinom  Štoosove pjesme Poziv u ilirsko kolo, Kip domovine leta 1831. - primjer davorije je Vukotinovićeva Pjesma Horvatov poznatija po prvom stihu «Nek se hrušti šaka mala», pisana kajkavskim dijalektom - nakon 1840. dolazi do širenja tematike - Vraz, Preradović i Vukotinović pišu ljubavnu liriku, a pišu se i religiozna te refleksivna poezija Epika Povijesni epovi: Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića (1846) Demeter: Grobničko polje (1842) Naracija u stihu (romantični spjevovi): Luka Botić: Bijedna Mara, Pobratimstvo Mato Vodopić: Robinjica Antun Pasko Kazali: Zlatka Medo Pucić: Cvijeta Drama  na kajkavskom: Dragutin Rakovac: Duh Ljudevit Vukotinović: Golub, Pervi i zadnji kip  povijesne tragedije: Ivan Kukuljević Sakcinski: Juran i Sofija ili Turci kod Siska - 1. hrv. povijesna tragedija Dimitrija Demeter: Teuta 3

pučki igrokaz Julije Rorauer: Maja. hrv. izdaje zbirku pjesama Đulabije – 1.dolazi do procvata putopisa: Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu (1843) Stanko Vraz: Put u gornje strane (1844) Antun Nemčić: Putositnice (1845) . suvremene – Vijavica. Jedna noć . napisao je ciklus od 7 gazela (npr.zbirka je ispunjena baladama i romancama u kojima je opjevao motive preuzete iz narodnog pjesništva i europ. Sirena Ivo Vojnović: Psyche Stjepan Miletić: Grof Paližna Proza .zbirka je izvorne i prijevodne lirike. četvrti dio nastaje nakon Ljubičine smrti.) - - 4 .javlja se i nova vrsta – feljton: Ljudevit Vukotinović: Zimske misli (1841) . Bela IV. njegovi soneti pisani su narodnim epskim 10-ercem pisao je i gazele – to je oblik pjesme istočnjačkog porijekla od 8 do 13 stihova. Braća.Ivo i Neda. društvena komedija Ante Starčević: Selski prorok Freudenreich: Graničari .romane pišu: Antun Nemčić: Udes ljudski – nedovršen Miroslav Kraljević: Požeški đak – 1. a sadrže i 15 satiričnih pjesama pod nazivom Istina i šala  Sanak i istina je ciklus od 47 soneta sastavljenih po uzoru na Petrarku i Mickiewicza. treći nastaje nakon Ljubičine udaje. komedija:  pučki igrokaz:  salonska drama: Antun Nemčić: Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac . s Rakovcem i Vukotinovićem pokreće časopis Kolo (do 1853. Otac i sin. romantizma  Gusle i tambure . hrv. prevladavaju tužni tonovi i snažan osjećaj boli. Olynta. Dva Slavena Dragojla Jarnević Demeter:povijesne .književna kritika: Stanko Vraz STANKO VRAZ pravim imenom Jakob Frass rodom je Slovenac iz Štajerske oduševio se ilirskom idejom i duhom sveslavenske uzajamnosti pa napušta slovenski jezik i počinje pisati na štokavskom to mu posebno zamjera France Prešern i proglašava ga izdajicom 1840. Ždral putuje k toplom jugu) osim toga pisao je i satiričke pjesme (npr. u Iliriji Sakcinski: Bugarin. u drugom se isprepleće ljubav prema ženi i ljubav prema domovini.novele: Ljudevit Vukotinović: Štitonoša. roman NHK (1863) . ljub. kanconijer NHK posvećen je samoborskoj ljepotici Ljubici Cantily naslov označava slatke mirisne jabuke crvene kao ruže pisane su krakovjakom – to je oblik poljske šesteračke pučke pjesme od 2 katrena s rimom abcb sastoje se od 4 dijela: u prvom prevladavaju vedre slike krajolika koje izražavaju pjesnikova raspoloženja i Ljubičinu ljepotu.1. Serdar-paša. napisao je prvu kritiku – opširan prikaz opere «Ljubav i zloba» Vatroslava Lisinskog 1842. a pjesnik svoju ljubav prema njoj uzdiže na razinu ljubavi prema čovječanstvu i svom narodu napisao je i zbirke pjesama:  Glasi iz dubrave žeravinske . Nadriknjištvo) u kojima ismijava umjetničku ispraznost preporodnih pjesnika začetnik je hrvatske kritike – 1846.1.

nije ga dovršio napisao je i dramsku poemu Kraljević Marko te operu u 4 čina Vladimir i Kosara poeziju možemo podijeliti u 3 tematska kruga – rodoljubnu. stvaranje urbane ljub. odn. sudbini i prolaznosti. ljubovke i različne pjesme piše u različitim pjesn. U pjesmi Oda slavjanstvu slavi sveslavenstvo. pripovjedač je subjektivni. popijevke LIED odn. kratkotrajnosti života i prolaznosti zemaljskih strasti Peradović sam svoju poeziju dijeli na rodoljupke. o u ljubavnim pjesmama izražava duboko proživljene osjećaje vezane uz gubitak bliskih osoba. pjesmama je Ljudsko srce iz zbirke „Nove pjesme“ – to je sonet. već bajronovska poema tiskana je 1842. a Gaju zamjera upravo podređivanje književnosti politici . S vremenom skreće prema mesijanizmu. pjesama na njem. pjesama je Mrtva ljubav iz zbirke „Prvenci“ – pisana je desetercem. slavensku SUKOB GAJ-VRAZ . Jedna od najljepših refl. a po duhu narodnu. odnos Bog-čovjek. 10-eraca i 8-eraca sastoji se od 13 pjevanja + završno Zaslovje + Izjašnjenja (fusnote u kojima daje dodatna objašnjenja) sadrži i podnaslov: «Iz dnevnika Dra Demetra» djelo je žanrovski hibrid – miješaju se epika. kada Vraz pokreće časopis Kolo PETAR PRERADOVIĆ 1844. Jedna od najljepših njegovih ljub. jeziku: Lina-Lieder time je zaslužan za udomaćivanje popularne njem. nacionalnog buđenja i uzdizanju Slavena. a govori o nezasitnosti ljudske čežnje. godine u Kolu opjevava legendu o pobjedi Hrvata nad Mongolima na Grobniku 1242. odn. zbirke: Prvenci (1846) i Nove pjesme (1851) djelo Prvi ljudi je religiozno-filozofski spjev u kojem su dana temeljna pitanja vjere. pjesme prikladne za uglazbljivanje - EPOVI 19. o ljubavi.- smatrao je da treba stvoriti književnost po vrijednosti umjetničku. već će se pretvoriti u drago kamenje i biser) o u refleksivnim pjesmama iznosi pitanja o životu i smislu životu. u pjesmi Pozdrav domovini ljepotu svoje zemlje. a ne epski distancirani i prevladavju lirske i subjektivne asocijacije na događaj 5 . balade. STOLJEĆA • Dimitrija Demeter: Grobničko polje • Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića Grobničko polje djelo nije klasični povijesni ep.do njihova raskida dolazi 1842. lirika (budnica «Pjesma Hrvata») i drama (dramski dijalozi) uz Byrona ga povezuje to što nema klasične epske naracije. da ne našteti književnosti. ljubavnu i refleksivnu o rodoljubne pjesme sadrže standardne preporodne ideje o potrebi sloge. niti se rastopiti. u Zori dalmatinskoj objavljuje svoju prvu pjesmu na hj (prije je pisao njemačke stihove pod utjecajem Byrona). pisan je kombinacijom 12-eraca. Iskazuje doživljaj života kao nužnog zla u kojem ne postoji ništa do neposredne prolaznosti. viziji slavenstva kao spasitelja svijeta.Vraz. temeljni motiv je smrt voljene žene Pavice de Ponte. a u pjesmama Rodu o jeziku i Jezik roda moga slavi ljepotu jezika. ode. budnicu Zora puca. bit će dana napisao je 2 pjesn. soneti… na njemački je preveo 1. oblicima: romance.g. poeme. u pjesmi se javlja motiv pobjede nad smrti (ona neće sagnjiliti. pjevanje Osmana napisao je i ciklus ljub. nije se htio miješati u politiku.

a tiskan 1846. naglašena liričnost. g. najčešće o ljub.- likovi su: ugarski kralj Bela IV. licu. pisan desetercem .. Noćnik. knez Dragoš. u almanahu Iskra pod naslovom «Smert Čengić age» sastoji se od 5 pjevanja: Agovanje. Adel žaluje godinu dana i na nagovor majke ženi se Melkom) . epifora.priča o nesretnoj ljubavi kršćanke Mare i muslimana Adela (otac je šalje u samostan gdje ona boluje i umire. fabula je pregledna. sukob dobra i zla i temeljne kršćanske vrijednosti elementi narodne pjesme su: stih (narodni deseterac). pusti kamenjar u 11. pjevanju nalazi se «Pjesma Hrvata» koja se pjeva prije juriša na Mongole. kompozicija linearna. u smirenijem pripovijedanju 10-erac uzore nalazi u antičkoj tradiciji (Homeru i Vergiliju). u njima se pripovijeda o privatnim sudbinama junaka i junakinja. pisana je osmercima u djelu nema opisa same bitke ni opisa junaka na kraju spjeva vjernost Hrvata spasila je ugarsku krunu Smrt Smail-age Čengića romantičarski spjev (Brešić) napisan je 1845. dakle simetrija i harmonija elementi dubrovačke barokne tradicije su: motiv oholosti i prolaznosti. Pobratimstvo • Mato Vodopić: Robinjica • Antun Pasko Kazali: Zlatka • Medo Pucić: Cvijeta još se nazivaju romantičnim spjevovima nastaju između 60-ih i 70-ih god 19. arkadija i Grobničko polje. epiteti poput žarko sunce. stih (osmerac). u SHK (Gunduliću). usmjerena je protiv neravnopravnosti naroda. Kontrastira se talijanski krajolik.novo u HK je zalaganje za individualno 6 . a govori prije svega o slobodi. događajima i preprekama koje stoje na putu sreći dvoje mladih zapreke mladima najčešće su razlike u vjeri i nacionalnosti ti spjevovi prosvjeduju protiv vjerske netolerancije i nacionalne nejednakosti nastaju u vrijeme represivne politike bečkog dvora neposredno nakon Bachova apsolutizma pisani su desetercem. s vjerom u mogućnost uništenja zla uopće NARACIJA U STIHU 19. spominje se Petrarca. na strani je dobra. anadiploza). Četa.st. svjetla i tame. Rafael. hrv. u Karlovcu. stil i formu Bijedna Mara . sudjelovanje prirode u radnji elementi klasicizma su: mnoštvo figura i tropa (anafora. prikazana je njegova okrutnost.sastoji se od 6 pjevanja. gusle (kada Bauk svirajući gusle pjeva pjesmu o Rizvan-agi) snaga i veličina spjeva je u tome što neznatni događaj na Balkanu prerasta i ideju nacionalnog oslobođenja i pretvara je u sukob kršćanstva i islama. bijele ptice. dok je perspektiva pripovijedanja subjektivna elementi romantizma su: fragmentarnost (spjev je sastavljen od niza slika). STOLJEĆA • Luka Botić: Bijedna Mara. Krdžali – desna ruka Batu-kana u prvom pjevanju imamo opis talijanskog krajolika. brzi konji. koriste pučke motive. unutrašnja ravnoteža. u narodnoj pjesmi i u modernoj europskoj poeziji (Byronu) pripovjedač je u 3. u dinamičnim prikazima akcije koristi 8-erac. Batu-kan – pravnik Džingiskana. Harač i Kob opisuje suvremeni događaj – pogibiju Ismail-age od ruku ogorčenih Crnogoraca koja se zbila 1840.

Primadona.smatrana je programatskom dramom cijeloga pokreta.drama predstavlja vrhunac hrv. prošlosti kako bi probudio patriotizam .govori o sisačkoj pobjedi 1593. .) kad joj je aktualnost već prošla . Pavičić dramom „Simeon Veliki“  Vojnović je pisao i pov. u Stankovićevu kazalištu na Markovu trgu .1840.to je tragedija u 5 činova pisana epskim desetercem .1.izražava ilirske političke nazore o potrebi jedinstva naroda slavenskoga juga .objavljena je 1844. u drugom dijelu «Dramatičkih pokušenja» . tragedije: „Smrt majke Jugovića“ „Lazarovo vaskrsenje“ „Allons enfants“ Komedija * Antun Nemčić: Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac * August Šenoa: Ljubica – komedija zablude * Josip Kozarac: Turci u Karlovcu. dramu čiji je tekst izgubljen .junaci drame postaju ilirski junaci. Gospodin tutor * Marijan Derenčin: Tri braka. Tartufov unuk – komedija karaktera * J. Stjepan Miletić za HNK raspisao je natječaj za izvornu dramu i 1. kralj seljački * Franjo Marković: Karlo Drački Juran i Sofija . g. Tomić: Novi red – politička komedija. Ladanjska opozicija – politička dramska satira 7 .sastoji se od 3 čina. osim nekoliko fragmenata pisanih osmercima . pov. prizoru 2. hrv. ali je na scenu došla prekasno (tek 1864. iako je klasicističko obilježje još uvijek naglašeno (Dimitrova razapetost između ljubavi i dužnosti – Teuta je obećala udati se za njega samo ako on stekne krunu ravnu njezinoj) .T. a u 5. prikazana je amaterski u Sisku . mjesto osvojio je: Ivo Vojnović: „Ekvinocijo“  u najužoj konkurenciji ostao je A.ovo djelo govori o odnosu pojedinac/narod i upućuje na važnost sloge  1895.Sakcinski je odabrao temu o hrv.to je i prvo štokavsko djelo – štokavsko narječje od tada postaje scenskim standardom nacionalnoga glumišta . pisana je prozom. STOLJEĆA * Ivan Kukuljević Sakcinski: Juran i Sofija ili Turci kod Siska * Dimitrija Demeter: Teuta * Mirko Bogović: Matija Gubec.- djelo afirmira prava pojedinca da se usprotivi vrijednostima zajednice ako to njegova individualnost traži Povijesna tragedija DRAMA 19. profesionalno je izvedena u Zgb. g. čina pojavljuje se mudri starac koji pjeva kao ilirski propagator Sakcinski je napisao još drama: Stjepko Šubić Poraz Mongolah Teuta . tragedija . E.1839. romantičarske drame.postavlja se pitanje originalnosti jer djelo asocira na jednu njem.

o scenskoj groteski u kojoj se prvi put u našoj zemlji pojavljuju ne samo politički nego i socijalni problemi Hrv.to je prvo štokavsko dramsko djelo s autorovom oznakom da se radi o igrokazu . glazba .prva hrv.to je komedija iz zgb. onoga vremena Ljubica .predstavlja 1. pisana prozom . Tomić: Barun Franjo Trenk. dok su narodnjaci malo idealizirani . jezik . a najbitnija značajka je ples. društvenog života . autentična komedija nastala nakon prihvaćanja štokavskog dijalekta za službeni knjiž. plemići Slatković. mogućnost izmjene nekih dijelova prema potrebi polit. tiskana je 1854. E. prikazana i doživjela potpuni neuspjeh .g.nastala je 1846.imena junaka simboliziraju i njihove karakterološke osobine: npr. a 1855. pisana prozom . pribjegavanje banalnim scenskim rješenjima te uporaba rekvizitorija zastarjele romantičarske škole . aktualnost teksta. a posvećen Josipu Jelačiću .prvi pravi pučki igrokaz u Hrvata (nakon Starčevićeva «Selskog proroka») .izvodio se do 1940. pjesma.3 čina.time Šenoa najavljuje novo razdoblje – realizam Pučki igrokaz * Ante Starčević: Selski prorok – pojavio se 1852.nosi podnaslov «izvorni narodni igrokaz s pjevanjem i plesom u 3 čina» . život s nizom realističnih portreta .1866..to je tipična komedija zablude u 4 čina.mađaroni su negativno prikazani.restauracija je održana 1846.prikazuje građanski i politički život Hrvata u Križevcima . 1868. je prikazana . no nije utjecao na razvoj žanra * Freudenreich: Graničari * J.karakteristični elementi su već spomenuta improvizacija. glazba i pjesma Graničari ili sbor na Ilijevu . sociološka i kulturološka obilježja pridjev pučki pojavio se odmah uz oznaku kazališne vrste zbog stvaranja zajedništva između pozornice i gledatelja tematika je povezana sa sredinom iz koje niče koristi se bogatstvo narodnog govora. ples. u Nevenu.u podnaslovu «Vesela igra u četiri čina» . objavljena. pokušaj da se na sceni prikaže suvremeni zgb. gluma.objavljen je i izveden 1857. Bezobrazić . Pastorak termin igrokaz dolazi iz austro-njemačkog podneblja (das Spiel .aktualizira se politička borba za vrijeme izbora (narodnjaci i mađaroni) . trenutaka.nedostaci drame su: kazališna neuvjerljivost.Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac .komedijski učinci temeljeni su na zabludi i neznanju (2 žene istoga imena) .odmah je jasno da je riječ o satiri na stvarnu restauraciju.igra) to je posebna dramska vrsta koja kroz igru prikazuje politička. advokat Vrtoglav. sudac Starotinović. ispunjeni su narodnim humorom 8 . vlastelin Srdenić.„Graničari“ su tematski vezani uz seosku sredinu.motiv za pisanje ove drame bilo je biranje županijskih časnika – županijska mjesta pomagala su sitnim plemićima da malo zarade . društvena komedija i 1. zahvaljujući improvizaciji koja se odnosila na aktualne prilike . u Križevcima te je i sam Nemčić nastupao kao kandidat .

stupnjevi socijalne ljestvice) zločinac i žrtva (razl.pokretač radnje tih drama je novac ili preljub . u Beču na kajkavskom . a pravi ubojica Savo Čuić je pobjegao. neobuzdane strasti.brošuru objavljuje 1832.jezik je izraz karaktera naroda.začetnik salonske drame u HK .razlika od ostalih vrsti drama je u tome što salonska drama traži novi tip govora – govor likova postaje indikator emocionalnih stanja.opisuje aristokraciju koja se kreće u ambijentima salonskoga života . moli Andriju za oprost i predaje se žandarima.. Sirena * Ivo Vojnović: Psyche * Stjepan Miletić: Grof Paližna + Begović: Bez trećeg i Krleža: Gospoda Glembajevi Rorauer . Svi stoje na Andrijinoj strani (žena Maca.pisan je latinskim jezikom Antun Mihanović: Reč domovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku . Olynta.brošuru izdaje 1815. pisana prozom . a fatalne žene imaju presudnu ulogu Psyche . njima se otkriva proživljavanje i samoocjenjivanje osoba  snažno su istaknute moralizatorske sentencije  prevladava načelo kontrasta: Andrija i Sarnić (razl. krčmar Grga. narodnim se jezikom najbolje može izraziti ono što se želi Ivan Derkos: Duh domovine nad sinovima svojim koji spavaju . usmenog književnog blaga . moralni nivo) Savo (od zločinca postaje pokornik) Andrija (život mu prelazi iz sreće u nesreću i obratno) radnja se odvija oko Andrije Miljevića koji je nepravedno optužen za ubojstvo. g u Zagrebu na latinskom 9 . strastveni. seljani) i mole suca Augusta Sarnića da ga oslobodi. August zbog dužnosti ne smije to napraviti. kćeri Priske i sobarice Karoline.to je poziv upućen svećenstvu na sakupljanje hrv.radnja je smještena u Beč.želi da hj dobije u životu Hrvatske ono mjesto koje drugi jezici imaju u životu svojih naroda . mržnja. ali ipak popusti nakon molbi žene Franje. . Savo je vraća. skandali. u bečke pomodne salone . Andriji se vraća zdrav razum i sve završava pjevanjem Salonska (kozmopolitska) drama * Julije Rorauer: Maja.1889.- - tim je djelom prvi put na našu pozornicu nakon Držića i Brezovačkog doveden izvorni narodni govor u drami nailazimo na:  sentimentalne situacije (Andrijin rastanak od kćeri i žene u zatvoru)  u liku Save usredotočeni su negativni osjećaji poput zavisti i osvetoljubivosti  govori i dijalozi protagonista su efektni. a ne nosioc ideje PROGRAMATSKI TEKSTOVI HNP-a Maksimilijan Vrhovac: Poziv na sve duhovne pastire svoje biskupije . Andrija je pušten ali izgubljenog razuma.tekst objavljuje 1813.osnovni motivi su preljubi.

jezika s ostalim jezicima monarhije. Ivan Trnski. a komu to smeta. . kaže.g. za razvitak industrije i trgovine. zajednički jezik za Hrvatsku. .namijenjen je hrv. prošlosti.pisan je u obliku katekizma tehnikom pitanje-odgovor . Ilija Okrugić .kroatizam kod nas nije u jeziku.brani dostojanstvo hrv.ilirizma nema u političkom smislu.jasno razdvaja ta dva pojma .novela je u HK ušla 30-ih godina 19. g u Kolu .. kako stvoriti književnost koja ima autonomno značenje.postoje 4 funkcionalna tipa likova: a) dobra i plemenita kršćanka – krasi je nestvarna ljepota. nego u srcu i u našim haljinicama – jar ako budemo tuđu haljinu nosili nitko nas neće poznati . a kroatizam politika . čednost. ROMANTIZAM . neka se ide s njim boriti RAZVOJ NOVELE 1. zastupnicima koji su na ugarskom saboru u Bratislavi trebali braniti hrv.procvat doživljava hajdučko-turska novelistika i pseudopovijesna novelistika Mirko Bogović: Hajduk Gojko Luka Botić: Dilber Hasan Janko Tombor.to je najpotpuniji programatski tekst hnp-a i prvi politički spis u Hrvata pisan narodnim jezikom .- djelo je potaknuto potrebom buđenja nacionalne svijesti o povijesnom pravu Hrvata na svoj jezik i državu najbolji znak domoljublja jest njegovanje materinskog jezika zagovara jedinstveni. darovan gospodi poklisarom . s primjerima junaštva. naroda i zalaže se za ravnopravnost hrv. st. g u Karlovcu na štokavskom .ilirizam je poezija. Slavoniju i Dalmaciju Janko Drašković: Disertacija ili razgovor.brošuru je anonimno tiskao 1832.njemu je važan ilirizam.novele su još pisali Demeter. ST (VRIJEME BACHOVA APSOLUTIZMA) .na kraju uvijek donose pouku ili poantu .) . religioznost i patriotizam b) hrsbri vitez ili hajduk koji se bori za pravdu i za svoju dragu 10 .začetnik novele je Ljudevit Vukotinović . 2. za humanije odnose plemića prema kmetu. itd.te novele iznose izvorne događaje iz hrv. Sakcinski i Jarnević 2. ima svoja minicipalna prava nasuprot suprotnim tvrdnjama Mađara Ljudevit Vukotinović: Ilirizam i kroatizam . 50-te GODINE 19.objavljuje ga 1842. tj. već postoji samo u literarnom smislu . Dragutin Rakovac: Mali katekizam za velike ljude . municipalna prava .izlaže političke. Mongola. a svrha im je uzdizanje narodnog ponosa i sačuvanje vjere u budućnost . poštenje.objavljuje ga 1842.objašnjava dva osnovna pitanja: 1. pokušava objasniti kako Hrv.prve novele bile su tematski usmjerene uglavnom na građu iz nacionalne prošlosti (borbe protiv Turaka. gospodarske i kulturne ciljeve hrv.. jezika i pravo Hrvata na samosvojnost i obranu nacionalnog identiteta . a ne koja služi samo kao političko sredstvo.

FANTASTIČARI * Pavličić. Jelačić Bužimski. licu 7. 2. Čuić. MODERNA * Leskovar. i rus.novela se modernizira. Tribuson. KRUGOVAŠI * S. a pseudopovijesne novele svoga razdoblja naziva otrovom ubačenim u naš narod .fokusiranje na likove marginalaca i osamljenika .tematiziraju iracionalno i bizarno . otklon od sladunjavih idealizacija.bijeg od velikih tema . Šimunović. junaku TEME H-T NOVELISTIKE 1.sklonost naraciji u 1.pišu pod utjecajem Šenoe te franc.njihove novele karakterizira naglašen interes za svakodnevicu. st. Slamnig .svraćaju pozornost na tekst.istovremeno javlju se i prvi pokušaji usmjeravanja novele prema realističkom fabuliranju Janko Jurković: Pavao Čuturić.uočljiv je zaokret prema svijetu pojedinca. . QUORUMAŠI (80-te) .. Kamov . Nadala Bakarka Vilim Korajac: Šijaci .u tim novelama posvećuje se pažnja analizi karaktera te tematiziranju socijalnih i etičkih problema . Kumičić.. Timotija Patkov A. Calvina . ljubav između djevojke i mladića različitih vjera priča o hajduku koji se zbog nepravde odmeće u šumu tursko nasilje i narodni otpor djevojka između 2 mladića koji se bore za njezinu naklonost .pišu pod utjecajem Borhesa. Novak. obogaćuje novim pripovjednim tehnikama . Tkalčević: Zagrebkinja.c) Turčin ili poturica – silnik i tiranin koji nemilosrdno muči raju.novele postupno zaokreću prema realizmu Ivan Perkovac: Stankovačka učiteljica Šenoa: Prijan Lovro.tendencija skraćivanja novele  kratka priča (short-story) ili kratka kratka priča (short short story) . te porazno ocjenjuje tadašnju novelistiku 3. Novak . Karanfil s pjesnikova groba .američki uzor 11 . Gjalski. čvrsta povezanost s konkretnom sredinom i njezinim problemima 5.prikazuje najsuptilnije emocije i psihološka stanja 6.grad je poprište radnje . KRAJ 60-ih I POČETAK 70-ih . Kafke. Matoš.Šenoa se zalaže za angažiranu i tendencioznu književnost. REALIZAM * Kovačić. oštroumnost i odanost gl. intimnoj analizi .kolokvijalna fraza. 3. V. pripovjedača 19. . Kozarac.novela je medij za izražavanje autorovih stvaralačkih intencija . V. znakovitost i jezik 8.pišu se i fantastične novele Rikard Jorgovanić: Stella Raiva 4. Kanarinčeva ljubovca.Jurković se zauzima za realističku književnost i psihološku motivaciju karaktera. upotreba žargona . prikazana je njegova oholost i okrutnost d) likovi pobratima – krasi ih vjernost. Šoljan. Barbieri . 4.

nema likova intriganata ni fatalnih žena. osobna kolebanja pov.to su romani akcije s karakterističnim događajima: spletke. temama u kojima mogu u potpunosti iznositi ljudske drame.upotreba žargona. Za kralja-za dom . Dolazak Hrvata . događaj.bit tog modela je vjerna rekonstrukcija pov.g. zbivanja nastala kao rezultat istraživanja autentičnih dokumenata i povijesnih izvora .povijest više nema pomoćnu funkciju.ne zanimaju ga obični ljudi. za Kumičića je važan pov. Zagorka: Grička vještica . dvoboji. Za materinsku riječ. ST. Scott i Šenoa inzistiraju na takvim pov.. Kletva . ljub. Seljačka buna.u središtu je napeta priča. Kapitanova kći.tipološki gledano to su ljubavni avanturistički romani smješteni u određeni povijesni kontekst . romana . preuveličane osobine. a likovi su prikazani crno-bijelom tehnikom 2. U 20. Higin Dragošić: Crna kraljica Marija J. Scott «Ivanhoe») . ona je sredstvo nacionalnog odgoja i škola rodoljublja . izdaje… . koketiranje s diskursima dr. KSAVER ŠANDOR GJALSKI Osvit. EUGEN KUMIČIĆ Urota zrinsko-frankopanska. ironijska vizura.nastaju kao produkt želje da se podigne nacionalna svijest Muslimana i usmjeri u hrv. senzacionalizma i fabularne spektakularnosti 4. a junaci nužno poprimaju romantičarske.povijest je za njega magistra vitae (učiteljica života).ugledao se na pov.fabula je dinamična. Diogenes. junaka. likovi kao u „Diogenesu“ 3.sve je podređeno ideji nacionalnog . JOSIP EUGEN TOMIĆ Zmaj od Bosne. osvete. 1.u HK uvodi novu koncepciju povijesnog romana . roman walterskotovskog tipa (W.razlika Kumičićevih i Šenoinih pov.vidljiv je otklon od Šenoina modela: naglasak je na slikanju atmosfere epohe.javljaju se prvi znaci raslojavanja pov. AUGUST ŠENOA Zlatarovo zlato.glavni akteri u prosjeku su fiktivni likovi i prosječni . događaj oko kojeg plete mrežu fikcionalnih zbivanja te tako dolazi do međuprožimanja fikcionalnog i historijskog . PRIJELAZ 19. urbano iskustvo. povijesni roman je Severila Ivana Krstitelja Tkalčevića iz 1866. sastanci. dolazi do dinamiziranja radnje 12 . poigravanje jezikom. pravcu . mitološke karakteristike te postaju personifikacija nacionalne ideje 5. romana: dok W. nema fantastičnih motiva. nego svijet visokoga plemstva.poticaj Šenoi uvijek je neki stvarni pov. Čuvaj se senjske ruke. Kraljica Lepa .najbliži Šenoi je roman „Za kralja-za dom“ – isto je povijesno vrijeme i pov. Emin-agina ljuba. velikani nacionalne povijesti koje hiperbolizira i idealizira .cilj je zabaviti čitatelja . umjetnosti i medija RAZVOJ POVIJESNOG ROMANA povijesni roman je prva kanonizirana prozna forma u HK prvi hrv. ona postaje akter romanesknog svijeta i bitan čimbenik naracije . a ne na likove .jači akcent stavlja na radnju.

on je marioneta kojom upravljaju mehanizmi vlasti..Šenoa je napisao i „Zagrebulje“ u kojima komentira aktualne negativne pojave u zgb. zbivanja. Duše robova Nedjeljko Fabrio: Vježbanje života. oni su prikazani bez idealiziranja. Matoš FELJTON . svakodnevici poput odnarođenosti. zla i opomene iz učiteljice života. no pravi Šenoin nasljednik bit će tek Matoš svojim djelima „Ogledi“.6. traganjem za smislom pejsaža . Berenikina kosa Feđa Šehović: Gorak okus duše (ps.zato često počinje beletrizirati pa njegov putopis postaje imaginativna proza . st.sve je u funkciji osvjetljavanja njegova karaktera i njegovih životnih nazora . lika NOVOPOVIJESNI ROMAN Ivan Aralica: Psi u trgovištu. mržnja i krv junaci su tzv. Put bez sna. slabi likovi. „Vidici i putovi“. nego ono o čemu se priča  reformator hrv.začetnik feljtona je Ljudevit Vukotinović djelom Zimske misli. već svoje putovanje opravdava upoznavanjem novih ljudi. no onaj koji udara temelje modernom feljtonu je Šenoa s „Praškim listovima“ . događaji osvajaju njihovu privatnu sferu i ugrožavaju im egzistenciju PUTOPIS Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu (1843) Stanko Vraz: Put u gornje strane (1844) Antun Nemčić: Putositnice (1845) . već se radi o polit. a ako se i pojave pov. putopisa je A. otišao u Bosnu preko Slavonije i Srbije da izvidi prilike te da procijeni izglede za oslobađanje te ilirske krajine . žrtve i objekti pov. junaci. 20..„Putositnice“ svrstavamo u subjektivni putopis – važniji je pripovjedački ton.njegovi su feljtoni imali veliki odjek u javnosti.fabula je lišena pretjerane dinamike i senzacionalnosti .u prvi plan dolazi psihološka analiza  slikanje unutarnjih proživljavanja i reakcija gl. a nastoji se pokazati kako pov. na sudbine skromnih pojedinaca.Nemčić ne putuje samo da čitatelja upozna s etnografijom i geografijom.fokusira se samo jedan lik (Frankopan) .Mažuranić svoj putopis nije napisao iz literarnih razloga. povijest postaje mučiteljicom života Aralica stvara što autentičnije povijesne slike. kao obični ljudi s vrlinama i manama interes se premješta na male životne priče. javili su se i brojni oponašatelji poput Jorgovanića i Kovačića. 13 . izvještaju koji je sastavio na nagovor i uz pomoć braće Ivana i Antuna . Raul Mitrovich) sve do Nehajeva odnos prema povijesti bio je afirmativan novopovijesni roman povijest doživljava kao prostor stradanja.ostao je tamo oko godinu dana .G. – NEHAJEV: „VUCI“ .potpuni otklon od Šenoina modela . ideologije i politike Šehović smatra da u povijesti vladaju sirove strasti.Matija je s lažnim dokumentima 1839. inzistira na dokumentima njegova namjera je da iz povijesnih procesa izvuče univerzalne poruke za Fabria čovjek je potrošni materijal historije. Graditelj svratišta. konformizma i licemjerja .

..... poeziju......... ali malograđanska sredina ne prima je s oduševljenjem ...nakon Matoša feljtone pišu i Ujević.. Pavličić i dr............................ precizna i sadržajna IVAN PERKOVAC: Stankovačka učiteljica ........... Parun.................upoznajemo ga nakon 20 godina kada prijatelju Lovri priča o svom životu: svoje životne poraze tumači zlim udesom........ napisao je balade i romance: Mladićev san i Vodeni ljiljan Adolfo Veber Tkalčević: Zagrepkinja................tom novelom u HK ulazi lik poluobrazovanog poluintelekta u tmurnoj atmosferi zabačenog i zaostalog sela .....Pavao je lik u kojem se uspostavlja ravnoteža komičnog u tragičnom (na mahove nas nasmijava......... Šoljan.. Ljubav na odru A..... kasnije piše prigodne pjesme s patriotskim motivima i epske pjesme Rikard Jorgovanić Proza:  novele: ...piše pisma svojoj prijateljici Klari i jada joj se na malograđanštinu i neimaštinu ........ 1..... sloga – knj.u rečenici nema patetične poetičnosti............................ ali već drugi trenutak prisiljava da ga iskreno požalimo) ............ 1................... savršenstva........ a nikad zlobna ili podrugljiva .. Hajduk Gojko Janko Jurković: Pavao Čuturić.. daleko precjenjujući svoje mogućnosti ...................... Timotija Patkov Ivan Perkovac: Stankovačka učiteljica Rikard Jorgovanić: Stella Raiva... stil nije kićen. život je broba u kojoj se ne smije suzbijati sloboda mišljenja i stvaranja c) kritika: traži od nje da bude prijateljska......... njegova poezija u sebi nosi neki skriven osjećaj života i pretenziju za postizanjem što većeg umj..... a zaručnica ga je ostavila) 14 . PROTOREALIZAM VRSTE U PROTOREALIZMU Poezija: Ivan Trnski ......novela govori o mladoj učiteljici Marti Božić koja dolazi u Stankovac...Pavao ima visoko mišljenje o sebi i svojim sposobnostima................. rečenica je jasna..........zbirkom Krijesnice suprotstavlja se germanizaciji.............. Šenoa Jorgovanić: Mlinarska djeca Mate Vodopić: Tužna Jele Šenoa  romani: Drama: Šenoa: Ljubica Franjo Marković: Karlo Drački Josip Freudenreich: Graničari JANKO JURKOVIĆ: Pavao Čuturić ...pisao je ljub........ izrazito subjektivni lirski pjesnik... a ne svojom pretjeranom samouvjerenošću i nedovoljnom pripremljenošću ...... te pjesme nastojale su aktivirati žene u borbi za narodna prava..........zbližuje se s tajanstvenim kapetanom Granošem koji je u Stankovac došao razočaran u ljude (u ratu je izgubio ruku.................... ESEJ  Vukotinović: „Tri stvari književstva“ a) ukus: definira ga kao svojstvo duha da prepoznajemo dobro od lošeg b) književna sloga: nije isto što i polit.... Nadala Bakarka Mirko Bogović: Šilo za ognjilo.....

Šenoa ponovno prikazuje isti lik. a Marta vojnika Granošu .njegovi su likovi malograđani. Turopoljski top. Petrarca .na kraju doživljava slom svojih nada i prereže si grkljan Karanfil s pjesnikova groba . pere je i njegovu lubanju čuva kao svetu stvar . Mladi gospodin. svećenici .- uskoro se i zaruče Granoša nudi da će financirati izgradnju djevojačke škole Marta.iznosio je svoje životne dojmove. Barun Ivica .ulazio je u sve društvene krugove. advokati. nastojao je da se u njegovoj noveli uvijek osjeća dodir s istinskim životom .u noveli imamo elemente egzotičnosti (Indija).ujedno je stvorio i prve estetski relevantne novelističke tekstove u HK .ljubav prema pokojniku .jd. Karanfil s pjesnikova groba. UČITELJICE» I «BRANKE» . Kanarinčeva ljubovca. zaljubljenik u prirodu . ali su mu misli zaokupljali Rousseau.Stella Raiva je živjela običnim životom zaljubljena u Emerica. u psihe neuglednih i zanemarenih ljudi . riješivši se usamljenosti.pripovjedač ga upoznaje u Pragu . prekida dopisivanje s Klarom i zove je u posjet novela je pisana epistolarnom formom: pisma Marte zapravo su imaginarni dijalozi s udaljenim sugovornicima junaci su društveno neupadljivi.uokvirena rodoljubno-ljubavna novela pisana u 1.uvodi socijalnu tematiku i novu temu: tragična sudbina intelektualca seoskog porijekla .trebao je biti svećenik.uokvirena novela . istu temu. trgovci.iako u novelama koristi romantične elemente u gradnji fabule. bizarnosti (Emerikova lubanja). preciznosti u detaljima i opisa aktualnih pojava . fantastike (u ponoć se javlja njegov duh) AUGUST ŠENOA NOVELE Prijan Lovro. Byron. podrobnog opisivanja zbilje. stvari i događaje. čovjeka koji ne troši riječi uzalud i on je prototip socijalista-utopista 70-ih godina fabula je linearna prostor sela zanima Perkovca prvenstveno jer su tamo uočljivije društvene promjene o kojima je želio govoriti RAZLIKA «STANKOV. ona mu u svojoj tuzi odrubljuje glavu. analitičkog pogleda na ljude. ali s jednom razlikom – Branka je svojim idealima privukla grofa Belizara. sputan je socijalnim statusom . Blijedi mjesec.mladić iznimnih sposobnosti seljačkog porijekla koji se svojim radom i sposobnostima želi probiti u inteligenciju .javlja se motiv nekrofilije . seljaci.priča o patnji istoimene djevojke za izgubljenim mladićem .ta se razlika tumačila kao Šenoin koran natrag u odnosu na Perkovca . pisari.on je junak romantičnog senzibiliteta.s druge strane Šenoa je korak naprijed – pokazuje potrebu da svi staleži prionu na koristan rad za svoj narod RIKARD JORGOVANIĆ: Stella Raiva . ali ipak prožeti historijskom svakodnevicom u starom vojniku Granoši autor stapa osobine čovjeka sklona akciji i kontemplaciji. Goethe.prikazao je propadanje feudalaca i plemstva. početke kapitalizma i jačanje građanstva Prijan Lovro .ali. 15 . one sadrže i karakteristike realističkog pripovijedanja poput naglašene socijalne funkcije. Čuvši vijest o njegovoj iznenadnoj smrti.l.

Smrt Petra Svačića. proračunata. magnetske ljepote i nagoviješta tip fatalne žene ROMANI S GRAĐOM IZ SUVREMENOG ŽIVOTA Prosjak Luka. u „Vladimiru“ moralno i materijalno propadanje plemstva. austrijski časnik i jedan od protagonista germanizatorske politike. političke i etičke probleme svojega vremena – u „Prosjaku Luki“ tematizira gospodarske i moralne odnose između sela i grada. Seljačka buna. a u „Branki“ tragedije i zanose naših učiteljica u prosvjećivanju sela inzistira na psihološkoj i socijalnoj motivaciji primjećuje se naglašena društvena kritika i analitičnost. licemjerna.. podmetanjima .l. mladi Belizar Pakić.imaju čvrstu fabulu. osoba je i barun Klefeld – prefrigani spletkar. tj. uzor je morala.njegov štićenik. Branka tematizira konkretne socijalne.Amalija. položaj stranaka.budući da ih nije našao. zavukao se u svoju bačvu i otuda promatra svijet .pov.u uvodu Šenoa govori da je koristio Krčelićeve «Annuae».traži lampom Hrvate koji bi mogli zaboraviti na svoju korist i gledati na korist svoje domovine . povijest Marije Terezije te druge dokumente . nakon kratkog vremena teško se razbolila i umrla) Kanarinčeva ljubovca . opčinila ih je Prešerenovim stihovima i odvela ih na njegov grob gdje im je dala svakom po jedan karanfil. Anka Neretvanka) ili teme preuzete iz pučke predaje (Kameni svatovi. poučiti i potaknuti nacionalnu svijest .pisane su različitim metrom. Kugina kuća. budućnosti . prekrasan junak i idealno zamišljeni nositelj hrv. Diogenes.slika koju prikazuje vjerna je i istinita – posebno polit. karijerizmu i polit. osoba.pripovjedač je distancirani . interes za klasne odnose i za aktualna politička kretanja - Povjestice .hrvatski diogenes je Antun Janković – povijesna osoba. hrv. igrama i spletkama. velikaš .govori o propasti stare plemićke obitelji . stihovane pripovijetke u kojima Šenoa opjevava ili povijesne teme (Propast Venecije.g.uokvirena pripovijest pisana u 1.ispričana je retrospektivno – pripovjedač se sjeća svojih mladenačkih dana vidjevši malu knjižicu s Prešernovim pjesmama i u njima suhi karanfil koji mu je dala djevojka Neža (on i prijatelj Albert su je upoznali u Kranju. ružna starica. spor svećenstva i plemstva . Čuvaj se senjske ruke.su historičke balade. ali uglavnom osmercima («Postolar i vrag») i desetercima («Kugina kuća») s obvezatnom rimom . preglednu kompoziciju te suzdržanu emocionalnost (kako u profiliranju likova tako i u pripovjedačkim komentarima) . Šljivari. .cilj im je bio zabaviti. Vladimir.spletkarica je i Terezija Baćan – također pov.govori o polit. Postolar i vrag) .jd. a ocrtan je kao karikatura .stoga uvijek sadrže aktualnu notu i jasnu idejnu poruku 16 .jedino biće koje ju je u životu volilo bio je kanarinac POVIJESNI ROMANI Zlatarovo zlato. situacija. . borbi za vlast. Kletva Diogenes . događaje oko 1750. priča pripovjedaču svoju nesretnu životnu priču .roman prati pov.

........pokretač radnje je pohlepa za novcem................. Olga i Lina (prvi njegov pokušaj naturalističkog romana) pov........... svakodnevici kao što su odnarođenost...... Poslovi.st.. grudi.. ali i slabić te bespomoćna igračka u ženinim rukama Olga i Lina ............ Petar Zrinski romani – Začuđeni svatovi.... crve 17 .... a zbog novca i želje za životom na visokoj nozi gura muža u pronevjeru . priređuje zabave...........naturalistički su samo neki detalji.roman je pisan pod utjecajem Zoline „Nane“ ...Kumičić je prvi hrv.........ovim romanom Kumičić je prikazao grad kao leglo poroka i laži te dao štru kritiku zgb... Urota zrinsko-frankopanska Gospođa Sabina .. Gospođa Sabina.. … feljtoni: Praški listovi .......... ............ 1883.........O hrvatskom kazalištu ......porazno ocjenjuje tadašnju novelistiku i postojeće književno mrtvilo ............. Saveznici........ konformizam ..............svoju kćer Zorku (koja je preslika svoje mame) želi udati....... poput opisa Alfredova sna ....1881...poprište radnje je građanski salon koji predstavlja ogledalo života viših slojeva zgb..... Hrvatska pjesma...zalaže se za angažiranu i tendencioznu književnost te za prikazivanje prošlosti u svim segmentima i to prvenstveno preko romana OSTALA DJELA: komedija u 3 čina: Ljubica lirske pjesme: Na Ozlju gradu............ licemjer i oličenje mana ...... licemjerje.....antigermanski raspoložen..daje analizu stanja u našem glumištu i program njegovog budućeg razvitka . društva .... .....najbolji Kumičićev roman......likovi su egoistični. Zorkine prijateljice) ........okuplja visoko zgb..sanja Linu. krv.. a pohlepa za novcem briše svaku moralnu ogradu .... ali neprestano mijenja potencijalne zaručnike želeći je udati što bogatije .... otrovne zmije..njime se javlja estetika ružnoće u hrv........... u romanu se sve vrti oko novca ........nakon Vukotinovića udara temelje modernom feljtonu i pretvara ga u literarni žanr Zagrebulje – komentira aktualne negativne pojave u zgb................novac je jedini cilj i ideal aktera... talijanskoj i slavenskoj te izvornoj hrvatskoj dramskoj književnosti Naša književnost (1865.glavni lik je Sabina pl....njezin suprug Ivan je viši činovnik......... javnost ........ licemjerni snobovi i gotovo da i nema pozitivnog lika u romanu (osim nekih sporednih poput udove Jele ili Ruže. Šenoa traži radikalan zaokret prema klasičnoj i suvremenoj francuskoj.. romanu 19... Obiteljska tajna...... romanopisac koji je uočio pokretačku snagu novca u društvu i njegovo razorno djelovanje .... Budi svoj...po strukturi to je trivijalni ljubavni roman ...........to je roman o karakteru i moralnom profilu zgb... društva .... romani – Kraljica Lepa. Lozarova – ona je snob.....njime Kumičić ruši šenoinsku sliku patrijarhalne obitelji i zdravog društva ...... ..izazvao je polemike oko uvođenja naturalizma u HK i polarizirao hrv...... društvo... društva ...... REALIZAM EUGEN KUMIČIĆ Djela: drame – Sestre. njezino tjelo... Glasonoša) ..svojom pojavom i raskošnim životom uvijek nastoji zasjeniti druge .

Lina ga nagovara da oženi Olgu zbog novca.opis je začinjen metaforikom tjelesnog rasapa koja izaziva estetski šok likovi su strogo simetrično polarizirani na dobre i zle.ona je obrazovana. no glupa. Ona to ne želi. Na kraju obolijeva na živce i završava u ludnici . troši novce. Alfred je stalno kod Line.njezine glavne osobine su taština i ponos . a Alfreda drži u šaci. Olga rađa sina Milana i teško bolesna pada u postelju. Prerušena Lina guši bolesnu Olgu. plave kose. odbacuje pravila koja je nametnuo puritanski građanski moral . Za trudnoću kaže da je prokleto stanje.kralj bosanski. Novi red. Nalazi Linina pisma i sve otkriva. dok su žene ili nađeli i razvratnice Olga je dobra i čedna 15-godišnjakinja koju majka Klara želi udati za Alfreda zbog barunskog naslova. aristokratu JOSIP EUGEN TOMIĆ Djela: komedije – Bračne ponude. Gospodin tutor. „mrziti nije znala“ . Za kralja-za dom . a ona novce da spriječi propast svoje obitelji). Krvavi pir. te svjesno uništava naivnog i glupog hrv. očaran je njezinim tijelom. I Lina i Alfred imaju dijete – kćer Idu (nakon nekoliko godina Lina i Alfred su se vjenčali). dok Olga strašno pati. koja se svojom ljepotom osvećuje eksploatatorima šireći među njima veneričku zarazu . Ostoja.djeluje izvan konvencija koje je društvo pripisivalo ženama .1882.pokretač radnje je Melita .odbacuje sretan i sređen obiteljski život jer bi tada morala nestati iz obiteljskih krugova . Milan odlazi u bordel – ujutro pita djevojku kako se zove i o porijeku – to je njegova polusestra  INCEST Milan prvo ubije nju pa onda i sebe – vlasnici bordela su Artur i Lina OLGA – LINA . spletkarica. . ima čisto srce. crne kose. Alfred se srami što je Hrvat. Zatečeni ženik. aristokracije i početak uspona građanske klase . Njegov osjećaj ljubavi prema Lini prešao je u osjećaj straha. zavodnica. za srce kaže da je komad mesa pun krvi NANA – LINA . razvratnica. Melita se udaje za Branimira Rudnića – to je brak iz koristi (on dobiva plemićku titulu. Za sina uglavnom skrbi Branimir jer ona prema njemu ne osjeća ništa.zaljubljena je u Alfreda koji odabire Ljubicu.Tomić uvodi novost u hrv. Klara smišlja plan – Alfred noću siluje Olgu i tako je Olga prisiljena na udaju. Pastorak novele – Nazljubi. upoznaje Linu i ona u njemu budi požudu. Emin-agina ljuba.žudi za slobodom i životom po svojoj volji . Kapitanova kći. Lina svime upravlja.Lina je fatalna žena. koja iz tuđine dolazi u Hrv. romanu – govori o problemu emancipacije i položaja žene u društvu 18 . poštena.Nana je lijepa. lijepa i inteligentna . a u duši dobra.ona je za brak bez ljubavi i slobodan .g.društveni roman suvremene tematike objavljen 1889. ona je dijete eksploatirane klase. romani – Zmaj od Bosne.u romanu se izmjenjuje mikro i makro plan – društvena kronika i psihologija pale žene .Olga je stidljiva.fabularnu osnovu čine Melitine ljubavne scene i intrige .Lina je inteligentna i pokvarena žena. grozi se same sebe kada se gleda u ogledalo. bujne tjelesnosti.- - . čedna.one su antipodi . dovršio Šenoinu „Kletvu“ Melita .roman prikazuje završnu fazu propadanja hrv.Melita je femme fatale. očajna je i odbija udaju. ne voli Alfreda. Opančareva kći pov.

građa je uzeta iz suvremenog života Hrvatske 70-ih i 80-ih god. proživljene i praćene unutrašnjim lomovima  on je psihološki najprodubljeniji muški lik HK 19. kao destruktivna snaga koja razara sve vrijednosti Pod starimi krovovi . 19.prvo upoznajemo vrijeme i mjesto radnje. priviđenje duhova.na kraju novele slijedi kratak i tragični epilog izrečen obično kao pripovjedačev komentar FANTASTIČNE NOVELE San doktora Mišića.nasuprot njemu stoji lik Hojkića koji se na društvenoj ljestvici uspinje tračevima i izdajama . .meta kritike je omladina koja upada u mrežu politikanata i demagoga . Na Badnjak. zatim likove koji su detaljno portretirani . moralu i napretku domovine samo fraze salonskog intelektualca i patriota . Pod starim krovovima. Mors ..s metafizičkim. Ljubav lajtnanta Milića. Pronevjereni ideali pov. 1886 . Za materinsku riječ i Dolazak Hrvata U noći . okultnim i mističkim motivima . ulazi u krug opozicije koju vodi Bolić.no. licu.u novelama se očituje žalost za starim vremenima . postaje opozicionalni agitator. retrospektivni pasaži uvode se samo radi bolje karakterizacije likova . zove se Vladimir i postaje aktivni sudionik radnje). ali ubrzo se razočarava u moralni profil svojih političkih istomišljenika . uvjerenja .Gjalski piše po uzoru na Turgenjeve «Lovčeve zapise» .podnaslov: «svagdašnja povijest iz hrv. kronotopskim oznakama i likom plemića Batorića koji se javlja kao glavni ili sporedni lik u svim novelama . halucinacije. postaje činovnik u vladinoj službi i hvali dojučerašnje protivnike .siromaštvo ga prisiljava da surađuje u vladinim novinama.Kačiću i Hojkiću je pak suprotstavljen Živko Narančić. romani . života» . spiritističkim. Perillustris ac generosus Cintek…) .st .st.U osvit. karijerizam i egoizam .Gjalski se u ovom romanu obračunao s aktualnim polit. Kobne slutnje. pozitivan lik i zastupnik piščeva morala i njegovih polit. korupcija. kao lik on je neuvjerljiv i lažan.glavni lik romana je Petar Krešimir Kačić .pravaši su prikazani izrazito crnim bojama – kao demagozi i nihilisti.za ugodan život i unosnu službu spreman je služiti svakom gospodaru .naracija je linearna. Radmilović.prvi puta se opisuje unutrašnjost HNK KSAVER ŠANDOR GJALSKI Djela: romani – U novom dvoru.glavna je meta njegove kritike radikalni pravaški program koji u romanu zastupa grupa oko Kačića i Bolića (koji je karikatura Ante Starčevića) . Na rođenoj grudi.u njima se bavi duševnim pojavama i stanjima koja su ostala izvan interesa znanstvenih disciplina (vidovitost.zbirka od 12 novela objavljena 1886 (Illustrissimus Batorych.govori se o mračnoj slici hrv. vijesti s one strane života…) 19 .on izdaje svoje mladenačke ideale (ilirizam).radi se o uokvirenoj zbirci novela – svaka je novela samostalna novelistička cjelina. a njegove su prodike o pravdi.Kačićeva sudbina ima jasne crte tragičnosti.prvi pravi politički roman HK.novele su međusobno povezane: pripovjedačem (u 1. njegove su etičke dileme iskrene. ali ujedno i sastavni dio zbirke . Janko Borislavić. Diljem Brezovice. idejama u Hrv .opisuju svijet staroga plemstva koji se ruši pod naletom novih vremena . društva u kojoj cvatu nemoral.

protekle su iz stvarnoga života . sudjelujući u općem moralnom padu u trenucima nestajanja dotadašnjih patrijarhalnih odnosa na selu 20 . Nela i Lujo na drugoj strani) .govori se o raspadu patrijarhalnog morala .pripovijetka u kojoj Kozarac kroz sudbinu seoske ljepotice Tene prikazuje sudbinu svoje Slavonije koju uništavaju Turci .kontrast je i Lujo Matković – tipičan lik dekadenta i pasivnog suvišnog čovjeka . Oprava . ali ipak s visine gledaju na selo.nakon što je napušta prva prava ljubav.taj aktancijalni raspored obogaćen je antitezama grad/selo.čitatelj se osjeća kao da mu pisac daje lekciju iz narodne ekonomije s obzirom na prilike u Slavoniji NOVELISTIKA .antipod Anki je temperamentna.pišćeve simpatije i antipatije strogo su raspoređene . Anka i Vinko na jednoj.problematika je moralno-psihološka .pripovijetke možemo podijeliti u 3 skupine: 1. pripovijetke s dominacijom psihološke analize ženskih likova i temama braka.on je novi čovjek za novo doba. učitelja praktične ekonomije i moralista . približava poetici modernističke proze .u romanu imamo 2 antagonistička i komplementarna para: Lešić/Anka i Neumayer/Nela .glavni lik i glasnogovornik Kozarčevih teza je ekonom Lešić . stalno u novčanim neprilikama.Lešićevoj marljivosti. Tena se prepušta svom erotskom instinktu. poštenju i optimizmu kontrastiraju likovi Vukovića i Neumayera – isprazni i mrzovoljni paraziti. Tena.njegova supruga Anka je vjerna žena. Slavonska šuma . činovnik/seljak te kontrastima unutar obitelji Matković (stari Matković.u njima se istinsko nadopunjuje s izmišljenim .nacionalno-prosvjetiteljska tendencija u romanu svakako je pretjerano naglašena . Mira Kodolićeva. oličenje kreposti i poštenja (poput Dore Krupićeve ili Kumičićeve Jelke) .u ovim se prip. zemlju i ratarske poslove .problematizira ženske likove jakih karakternih osobina. pripovijetke u kojima se otvara odnos selo-grad  Tri dana kod sina. ljubomore i sl. Rodu o pohodu 3. pripovijetke o prilikama i životu u slavonskom selu  Biser-Kata. na novom odnosu prema zemlji i na moralnoj obnovi čovjeka . mješavina narodnog prosvjetitelja. Matkovićka.  Donna Ines.1889. obijesna i zavodljiva sestra Nela – razmaženo i lijeno stvorenje koje se neprekidno bavi svojom toaletom i mašta o sretnom životu daleko od sela .roman je literarna studija i nacrt nove gospodarske obnove koja se temelji na kultu rada. Proletarci.JOSIP KOZARAC Mrtvi kapitali .ističu se opisi teškoga socijalnog stanja i realistične slike običaja koji uzrokuju duboke promjene u karakterima ljudi 2. dovoljno odvažnih da se za osobnu slobodu ljubavi suprotstave moralnim konvencijama patrijarhalnoga života Tena . nevjere. naslov označava zemlju koja leži neobrađena .

a ljudi zli . romanu 19. u izobličenoj i dehumaniziranoj perspektivi (npr.njime je Kovačić destruirao Šenoinsku težnju za idilom . doživio je kulminaciju Laura je personifikacija destruktivne sile.ton političke publicistike prisutan je i u autorskim iskazima i u dijalozima likova . društvo je bolesno.to je roman u kojem su u prvom planu spletkari (Laca). Nikola Baretić. dvoboji. epizode su ispremješane. a sam ju je autor nazvao psihološkom studijom . hiperbolom i sarkazmom - VJENCESLAV NOVAK Romani: Pavao Šegota. neposredno prije povratka kući iz lječilišta. kronologija i sukcesija narušene.to izaziva intimna razmišljanja i dileme glavnog junaka . Fiškal.primjer je moderne analitičke novele.radi se o analitičkoj studiji ljubomore . ucjene. a iz brojnih opisa izbija parodistička ironija U registraturi 1911 govori o razvoju i sudbini mladića koji je došao sa sela na školovanje u grad započinje ispovješću Ivice Kićmanovića koji priča o svom životu vremenski raspon priče obuhvaća približno 30-ak godina: od Ivičina djetinjstva do njegova samoubojstva u plamenu zapaljene registrature kontrast selo-grad javlja se kao važna tematska komponenta u koju je pisac ugradio snažnu društvenu kritiku roman sadrži ja jake naboje iracionalnog. demonska žena. opisana tehnikom estetike ružnoga) . Zapreke 21 .druga novost je naglašena politička tendencija .opisuje unutrašnja stanja i duševna raspoloženja lika .vizija Hrvatske u Fiškalu daleko je od Šenoine arkadije – crnim bojama prikazana je i domaća aristokracija i građanstvo. simboličkog. žučljiv ton i iskrivljene slike prirode i ljudi .vanjski opisi likova rađeni su s izrazito grotesknim nabojem. inkarnacija tla. Među žabari.novost u romanu su jaki satirički akcenti. trovanja i sl. Pod Nehajem. šalje svojoj ženi opravu popraćenu samo anonimnim pisamcem: Od staroga prijatelja .nagao kraj ostaje bez poante. kompleksa i moralnih dvojbi u romanu ima funkciju uzročnika zapleta i tvorca raspleta što se tiče kompozicije.st.oprava predstavlja test bračne vjere ili nevjere . mističkog i demonskog upletanjem Laure u fabularnu igru roman skreće u područje antirealističke fikcije Laura.slika stvarnosti je crna. a inicijalni je problem ostao otvoren ANTE KOVAČIĆ Romani: Baruničina Ljubav. Podgorka. faktor je nestabilnosti u romanu Ivica je samo jedna od žrtava te opake žene likom Laure motiv fatalne žene u hrv. ali i simbol potisnutih trauma.u romanu nema niti jednog pozitivnog lika . vanjština Jakoba Podgorskog – dominiraju crte disproporcionalnosti i animalnosti.Oprava . fatalne žene (Elvira). U registraturi Feljtoni: Iz Bombaja Fiškal 1882 .roman je pisan s izrazito pravaških pozicija . . odnosi nezdravi. pretpovijesti i analepse brojne izraz je zasićen groteskom.sudac Vučetić.

iako pokazuje ljubav prema moru i ribarenju . ne zanima ga stil i kvaliteta pripovijedanja.u njoj prevladavaju osjećaji straha. gradi karijeru mitom. a na kraju. poglavlje.posljednji svjedoci materijalnog i moralnog propadanja ostaju supruga Valpurga i kći Lucija .završno.započinje in ultimas res. kasnije i prikazuje Valpurginu smrt na brdu Nehaj gdje je molila milostinju .ovim se romanom Novak približio naturalističkoj koncepciji . 16. mladenačkom snagom i ljubavlju . ali i sa samim sobom Posljednji Stipančići . 1834. radi posao koji ne zna.1889.ali. ali Andrija se zaklinje da će mu sin prekinuti tradiciju.u 3. a njezin moralna čistoća raste s poniženjima i uvredama kojima je izložena . poniženi i moralno iskompromitirani starac – od staleškog ponosa nije ostalo više ništa . izdaje zb.roman ima oblik uokvirene pripovijesti .njegov sin Juraj postaje propalica i izdajica svoje obitelji i naroda .živčano rastrojem. godinom.ona žudi za životom. kao sudac.1899.istodobno je simbol i žrtve i bunta. . osuđuje na smrt nevina čovjeka . na kraju romana je umorni. posljednji Novakov roman . zapravo je epilog koji se zbiva 2 god. Tito postaje žrtva očeve nerazumne ambicije: ide u školu koju ne voli. zapostavljenosti i prevarenosti .autorsko pripovijedanje prekidaju Jurjeva pisma prijatelju Mukiju – iz njih saznajemo pravu pozadinu Lucijine nesretne ljubavi i uzrok konačnog materijanog sloma obitelji Tito Dorčić . završava kao samoubojica u morskim valovima .od svih likova strši upravo Lucijin lik – najkompleksniji ženski lik čitave HK 19. ljubavnim vezama i lukavstvom.građa romana podređena je prirodno-znanstvenom konceptu – dokazivanju čovjekove biološke determiniranosti . sa slikama i tipovima iz suvremenog života i s preciznom dijagnozom društvenih problema 22 .- među realistima najveći je inovator na planu romaneskne kompozicije – koristi brojne analepse.Titovi preci i otav bili su ribari. poglavlju radnja se retrospektivno vraća u doba uspona obitelji i počinje odmotavanje povijesti postupnog propadanja Stipančića sve do vremena stvarnog početka priče i Lucijine smrti . pripovijedaka Podgorske pripovijetke koje su realistički oblikovane.Ante Stipančić. klasna i politička previranja.roman govori o propadanju jedne senjske patricijske obitelji .njegov je Dorčić žrtva eksperimenta za koji su kao inspiracija poslužile Darwinove teorije descedencije i prirodne selekcije NOVELISTIKA . prizorima Lucijina i Valpurgina vegetiranja u skromnoj kućici .no u pozadini Lucijine intimne tragedije zbiva se burna društvena drama – propadanje senjske pomorske trgovine.Titova je sudbina orisana tako da treba potvrditi teoriju hereditarnosti po kojoj se ono što je nekome prirođeno ne da tako lako iščupati . prodor ilirskih ideja . zbog nesposobnosti i neznanja. interpolacije pisama i dokumenata da bi razbio kronologiju i povećao jaz između vremena priče i vremena diskurza kod njega nema dekorativnih opisa i pasaža.st. nekada ponosni i autoritativni zagovornik patricijskih principa i despotskog ponašanje.1906. već mu je bitan tematski aspekt stvara tipične romane likova – u fokusu njegova interesa su problematični junaci koji dolaze u sukob s okolinom.. elipse. .

Kukavicam. Sitne pjesme.najpotresnije opisani trenuci su: Mikina borba za zadnje ostatke ljudskog dostojanstva provedena surovim nasiljem nad bespomoćnom obitelji. malograđanstvo u svim njegovim aspektima najviše se približio stilskoj paradigmi europ.novela opisuje tragičnu sudbinu siromašnog đaka (Jakov Kosović) koji gladuje ne uspijevajući dobiti potporu za školovanje .retrospektivan slijed izlaganja događaja. i sam je žrtva bijede koja mu ne dopušta da bude čovjek. približio svijetu sirotinje i prosjaka stvorio je niz antologijskih novela u kojima su glavni motivi glad.pripovijetka je ispričana izuzetno suosjećajno. U glib) prvi je demaskirao hrv. koji u pijanstvu nasmrt prebija kćerku. prikazuje bijedu. davorije i prigodnice nacionalnu energiju nalazi u prošlosti i sve nade polaže u snagu pravde i hrv. slika njegove slomljenosti u trenutku spoznaje svog groznog čina i dirljiva sućut Mikine žene koja usprkos svemu nalazi snage za praštanje i razumijevanje U glib .jednome od njih. osobito u novelama.prikazuje tragičnu sliku surovosti života u bijedi .- poslije je pozornost sve više usmjeravao prema svijetu poniženih i uvrijeđenih predstavivši se kao pisac s naglašenim socijalnim osjećajem stoga su kod njega često društvene činjenice i problemi glavni pokretači radnje Novak je prvi sustavno analizirao posljedice prvobitne akumulacije kapitala na moralnom planu prvi se. poniranje u psihu gl. Tugomilke. u rasponu izražajnih sredstava nije širok njegova je poezija u prvom redu ideja i akcija njegov je stil bez viših artističkih pretenzija. Samokres u njima nasljeđuje maniru i motive ilirizma od oblika piše budnice.i Artur i Jakov moraju se uhvatiti ukoštav sa stvarnošću koja slama plemenite ideale obojice .Jakov koji doslovno skapava od gladi ne može mrziti Artura koji je dobronamjeran i nesvjestan svega – Artur čak piše ocu pismo pokušavajući ispraviti nepravdu. on pokušava bar malo radosti i zaborava pronaći u alkoholu. istinu o tome sasipa u lice student Pavličević kroz kojeg očito progovara sam Novak . siromaštvo i bolest (Iz velegradskog podzemlja. BALZACOM Iz velegradskog podzemlja . lika. no to mu ništa ne vrijedi jer stipendije dobivaju likovi bogatih i utjecajnih gazda . upropaštavajući tako sebe i svoju obitelj .Jakov je nadaren i najvrsniji matematičar u gimnaziji. a pojedinačna pobuna ili plemenitost ne donose nikakva rješenja AUGUST HARAMBAŠIĆ pisao je rodoljubnu i ljubavnu poeziju zbirke rodoljubne poezije: Slobodarke (posvećene Anti Starčeviću). realizma te je zbog toga prozvan HRV. prava zbirke ljubavne poezije: Ružmarinke. no očev grubi odgovor dovodi do pravog Arturovog suočavanja sa životom . detaljno studiranje njegova unutrašnjeg svijeta očite su odlike Novakova stila .nesretni Mika. Antunu Kranjčiću. Nezasitnost i bijeda. Harambašiću je sadržaj važniji od forme. Nevenke njegovi su subjektivni ljubavni lirski osjećaji najčešće isprepleteni rodoljubnim refleksijama uočava se nedostatak senzibilnosti što tu poeziju čini beskrvnom i hladnom najintimniji i najsuptilniji je u ljubavi prema Tugomili što se tiče stila. ali s jakim patriotskim osjećajem te dahom toplog ljubavnog nadahnuća koji tu liriku izdiže iz prosječnosti 23 . glad.svaki je od njih upućen na postupke primjerene svijetu kojemu pripadaju. studen i beznađe .

metafore) i uzdigao hrv. kritike. k naravi» . prirodne i istinite likove. kritike 24 . «Eli! Eli! lama azavtami!») u posljednjim dvjema zbirkama Trzaji i Pjesme aktivizam pjesničkog subjekta slabi zbog sumnje i razočarenja zaoštrava se odnos s Bogom i prelazi u otvoreni antagonizam upotrebljava antičku strofu najbolji dio poezije pisan je jampskim 10-ercem («Mojsije») i jampskim 14-ercem («Heronejski lav».inzistira na 3 važne kvalitete: načelo uvjerljivosti karaktera. pjesništvo na europsku razinu. pjesništva 19.kritičarsku karijeru započinje kao Šenoin oponent . tekst Hoćemo li k naturalizmu? kojim je htio osporiti estetsku osnovu naturalizma i objasniti njegov pogubni utjecaj . a radnik je ideal i spasitelj čovječanstva Kranjčević je stvorio novi lirski govor u HK (nove pjesn. načelo realističnosti .glavni je Kumičićev protivnik bio Josip Pasarić koji 1883. ritam. g u Vijencu objavljuje program. narodna patnja i ogorčenje i pobuna protiv boli i stradanja običnog čovjeka pjesnik postaje prorok – to je vidljivo u spremnosti pjesn. rječnik. vili objavljuje programatski članak O romanu koji sam naziva naturalističkim manifestom .kako Stanka Vraza nazivamo osnivačem hrv. 1883) prvom objavljenom zbirkom Bugarkinje (posvećene Šenoi) započinje vlastitu poetiku domoljubne poezije u pjesmama je vidljiv nacionalni zanos. knj.osjetivši da Kumičić stoji pod Šenoinim utjecajem počinje pisati o njemu negativno. «Eli! Eli!…») smatra da je pjesnikova zadaća izvesti narod iz patnji i neznanja te otkriti svrhu ljud. a sve se više okreće Šenoi .značajan za kritiku realizma je i Janko Ibler . Jakšu Čedomila s punim pravom možemo nazvati osnivačem moderne hrv. knj. vila.povećanje interesa za kritiku još se više pojavilo 1883.zalaže se za tendencioznu realističku književnost. domoljubni zanos iznesen je smireno i racionalno upotrebljava slike iz antičke tradicije i biblijske tradicije («Mojsije».- SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ u književnost ulazi pjesmom «Zavjet» (Hrv. subjekta da na sebe preuzme križ svojega naroda i otvori mu puteve spasenja zbirka Izabrane pjesme predstavlja prekretnicu u razvoju hrv.on je glavni zagovornik realizma i potpuno izjednačuje realizam s naturalizmom i verizmom . a kao primjer navodi Kumičićev «Jelkin bosiljak» .suprotstavlja mu zdrav i vedar realizam i zahtijeva od pisaca da objektivno prikažu i svijetle i tamne strane života.tekst završava pravom apologijom naturalističke književnosti koja označava «povratak k izvoru.optužuje naturalizam da propagira estetiku rugobe . kada Kumičić u Hrv. da kritički analizira svoje likove i da obuzdava maštu .polemike oko naturalizma vodile su se 20 godina .st. potpune. a kao uzor ističe Šenou . načelo tendencioznosti. postojanja rad je rješenje i smisao života. slike.kaže da temelj romanu mora biti shvaćanje istine i poimanje realnosti. a jedna od najdragocjenijih poruka HK upravo su stihovi: „Mrijeti ti ćeš kad počneš sam U ideale svoje sumnjati!“ (Mojsije) SUKOBI OKO NATURALIZMA .književna kritika u doba realizma zauzima posebno mjesto i izrasta kao posve samostalni literarni žanr .

... mjesto trenutnog odmora u stalnom kretanju 25 . zgb-zagorsku sredinu («Pereci...sve zbivanje od iznenadne Izabeline pojave do njezinog iznenadnog odlaska protječe u razmicanju realističnih okvira i slabljenu realističke motivacije ...... zapravo je pjesnikova sudbina. a raskršće je simbolička točka putnikova lutanja........slijedi slikovit i tužan razgovor s Izabelom. pretežito vezane uz domaću... a pripovjedač odlazi dalje vođen vilom „lijepom i slijepom Avantirom“ ............. Notturno Matoš je najviše obuzet intimnim dilemama i formiranjem vlastitih koncepcija života i svijeta....... to biva poremećeno dolaskom slijepe djevojčice Izabele . intimnu povezanost svih pojava u stvarnosti i suglasje svih osjeta dominantni motivi su ljubav i cvijet – međusobno pretapanje apstraktnog poimanja ljubavi u konkretan pjesnički simbol cvijeta s druge strane...... Pri svetom kralju gdje je autor razočaran po povraku u domovinu malodušnošću Hrvata to su elegični stihovi obojeni sumornim doživljajem domovine zb... bez površnosti poput Iblera.......... poistovjećuje realizam s naturalizmom i popularizira model znanstvenog romana po uzoru na naturalistički eksperimentalni roman no...... i odmara se u aleji pored ljetnikovca ... friški pereci»..... Utjeha kose česta je pojava motiva smrti................ Novo iverje.... a potom 1909..... cvijet sa raskršća...... tj.. nekoliko godina kasnije naturalizam naziva smećem i staje na čelo antinaturalističke koalicije . Umorne priče kritike i putopisni eseji: Ogledi........susret pripovjedača i Izabele odvija se u nejasnoj granici između sna i jave..... Vidici i putovi. Naši ljudi i krajevi ............- bio je prvi hrv.......djevojku silom odvode u dvorac... akcent je na atmosferi.......umorni putnik.......... Za Kranjčevića. bijela i slijepa djevojka..... pripovijedaka: Iverje... elegičnost...životna konkretnost pretvara se u neobičnu igru simbola . «Miš»....................... objavljuje zbirku pjesama Pjesme Matošev uzor je Baudelaire do savršenstva dovodi sonet........prvi put objavljena u časopisu „Nada“ 1902.novele se dijele u 2 skupine: a) novele realističnog karaktera sa socijalno-psihološkom motivacijom...lijepa.... u knjizi „Umorne priče“ .. ali i on je ubrzo prekinut dolaskom djevojčina oca i slugu ............ sreća..... Djevojčici mjesto igračke....... g. MODERNA ANTUN GUSTAV MATOŠ 1923....no... «Cvijet sa raskršća») Cvijet sa raskršća ..... «Balkon».......... a oblikovane su modernim postupcima i tehnikama («Camao»................ dolazi u južni francuski gradić N.................... baladičnost te intenzivno osjećanje prolaznosti i nestajanja u sonetima Jesenje veče.. sumornost..... od 86 pjesama čak su 54 u formi soneta zagovara esteticizam pod utjecajem parnasovaca uvodi aleksandrinac – to je novina koju unosi u sonete – 12-erac umjesto dotadašnjeg jampskog 11-erca kao svoju estetiku isticao je simbolizam.... traženjem puta od Ljepote do Harmonije patriotska osjećanja vidljiva su u sonetima Stara pjesma.... kritičar koji je svoj posao radio sustavno.... «Nekad bilo-sad se spominjalo») b) novele simbolističkog karaktera u kojima je radnja smještena u kozmopolitske ili neodređene prostore... tragični sukob tijela i duha postaje osnovnom Matoševom opsesijom u sonetima Samotna ljubav....intenzivno doživljava gotovo idiličnu prirodu i mir .............. mašte i stvarnosti ............ stanjima i ugođajima..... ujedno i pripovjedač...................

egipatskih. «Kipovi») Vidrić je nadformacijski pjesnik – ne uklapa se sasvim ni u simbolističku. fazi piše pjesme povijesno-domoljubne tematike sadržane u zbirci Hrvatski kraljevi pjesme piše u sonetnoj formi konkretni pov. «Plakat») – pjesnik je shvaćen kao neka vrsta božanskoga posrednika između slobodnih i nebeskih sfera i tragične vezanosti za zemlju. faza je mitološka (1900-1913) – piše Slavenske legende to je zbirka s motivima iz praslavenske prošlosti koristi heksametar. zemlji i čovjeku priroda je vrhunski izvor života. «O žena zapušćena» 26 - . biblijskih i slavenskih mitoloških tradicija istaknuto mjesto u njegovoj poeziji pripada pejsažima («Pejsaž I». «Pompejanska sličica». «Perun») riječ je o rekonstrukciji grčkih. «Na Nilu») koje su izgrađene na načelu svjetlosnog kontrasta Vidrić se koristi i tehnikom zumiranja kako bi neočekivano prešao s makroplana na mikroplan i time postiže izuzetne slikarske i kompozicijsko-ritmičke učinke njegov stih čini prijelaz od Matoševa formaliziranog stiha prema modernom stihu Šimićeva tipa nema klasičnog metra. Veli Jože). rimskih. bjelini je suprotstavljen mrak i putnik na kraju odlazi u „crnu tišinu“ VLADIMIR VIDRIĆ 1907. motivici i stihu oponaša klasične i romantičarske lektire 2. «Kipovi». rezignacija i pesimizam u 30-im i 40-im piše liriku socijane tematike u kojoj se ponovno vraća čovjeku piše i čakavske pjesme «Galiotova pesan» (u prip. različita osjećajna stanja. Vijenac u metrici. ni u realističku paradigmu Vidričeva je lirika usko povezana sa slikarstvom u njegovim pjesmama prevladava kolorističko kontrastiranje svjetlosti i tame – mnoge su pjesme komponirane tako da svijetli stihovi ili strofe smjenjuju tamne štoviše. postoje cijele pjesme (dva pejsaža. pentametar i stih bugarštice sam je rekao da je time htio izraziti radost čovjeka pred tajanstvenim čudom života u 3. «Pejsaž II». ni u impresionističku. ne robuje formi. fazi (1892-1900) piše pjesme koje objavljuje u časopisima Narodni list. «Pompejanska sličica») piše i pjesme erotsko-ljubavne tematike poput «Dva levita». prolaznost i smrt najdominantnije su pjesme s temom starine («Elije Glauko». Pjesni ljuvene i Niza od koralja nalazi se lirika intimno-mističnog karaktera tu spadaju refleksivne pjesme u kojima se iznosi vlastita intima. kraljeva i banova dobivaju mitske i kozmičke osobine koje svjedoče o vjekovnoj snazi naroda piše i liriku ditirampsko-idiličnih ugođaja o čemu svjedoče zbirke Lirika i Nove pjesme u njima dominira vitalistički pogled na svijet i opijenost pejsažnim slikama to su ditirampski hvalospjevi prirodi. «Na Nilu». objavljuje zbirku pjesama Pjesme koju čini 25 pjesama u nekim pjesmama problematizira samu poeziju i pjesnikov status («U oblacima». mije mu stalo do ukrasa i retoričkih figura koristi narodni 10-erac i 8-erac VLADIMIR NAZOR u 1. snage i vječne mladosti u zbirkama Intima. likovi hrv. Iskra. «Notturno» ili «Romanca» treba istaknuti i trubadurske pjesme u kojima idealizira ženu i njezinu ljepotu («Adieu».- no susret sa srećom i sudbinom rađa u putniku bolnu spoznaju o nemogućnosti njihova dostizanja: sreća je slijepa.

krhka djevojka Boja (prozvana Muljika po mekom i beskorisnom kamenu) svojom pojavom odudara od drugih suseljana . estetika rugobe često se bavi tabu temama erotizam uzvisuje kao vitalističku i pokretačku silu ključni semantemi njegove poetike: grobište. Sa Krke i sa Cetine. njegovim sumnjama i teškoćama Šimunović je razradio i posebnu tehniku impresionističkog opisivanja – iako sustavno prikazuje isti krajolik.motiv sna postaje zamjena za radnju (seoski zvonar Nikola sanja fra Antinu propovijed kojom se zagovara kruta dogma) Muljika .pripovijest lika i ugođaja. najviše intrigira sloboda proznoga sloga kojim autor negira stih lirske pjesme čime negira i poetiku moderne koja je tada još dominantna 27 .groteskna slika otuđena kraja i njegovih stanovnika sklonih duhovnoj umrtvljenosti . srdžba. očaj. mahnitost. dok treći govore o modernoj varijanti heksametra no. perverzija. a zatim i tihu smrt .- DINKO ŠIMUNOVIĆ napisao je oko 70 kraćih proza koje je objavio u zbirkama: Mrkodol. vrlo kratkog sižea . pogubni utjecaj grada na neiskvareno seosko biće) JANKO POLIĆ KAMOV napisao je 2 zbirke pjesama: Psovka i Ištipana hartija ta je poezija manifest nove poetike avangarde Kamov bira bizarne i groteskne motive kojima osporava zatečene društvene i poetičke vrijednosti izruguje se temeljnim simbolima i tekstovima katoličke kulture i civilizacije u njegovoj poeziji prevladava odbojnost prema skladu i ljepoti.pripovijest prati kroniku njezine izopćenosti iz kolektiva.zbog tuđinstva. strano/domaće. drugi misle da se radi o složenoj proznoj dikciji. patnju.u noveli je obrađena predaja o simbolici duge iz narodnog vjerovanja . tj. staro/novo doba idealizira patrijarhalne životne oblike razradio je bogate psihološke portrete i dojmljive impresionističke krajolike u njegovim novelama zaplet dolazi u funkciju lika – događaj je ovisan o junakovu razmišljanju.obje teme sadrže sustav socijalnih motivacija (ženske neravnopravnosti. vezanoj uz odnos sela i grada . bijes. motiv cjelova bludnice kao znak otkupljenja i obraćenja u zbirci «Psovka» nailazimo na problem stiha – neki smatraju da je riječ o slobodnom stihu. Đerdan. a posthumno su mu objavljene dvije zbirke: Posmrtne novele i Ispod Dinare teme pripovjedaka vezane su za regionalne i folklorne osobitosti cetinskoga kraja Šimunović govori o odnosu selo/grad. psovka najdominantniji motiv je motiv tjelesnog i duševnog bluda.nema klasične fabule jer se opisuju stanja i ozračja . seoske pogospođenosti.temelji se na dvjema usporednim temama: na tragičnom pokušaju Srne (Brunhilde) da ostvari bajku te pretrčavši ispod duge postane dječak i o kljastoj vezili Savi i njezinoj nesretnoj sudbini. Muljika se priklanja prirodi i zato je ona tipičan primjer modernističke bjegunice iz života koja se priklanja sudbini Duga . on je uvijek drukčiji jer je ovisan o pojedinačnim sudbinama Mrkodol .

ISUŠIVANJE KALJUŽE je proces autoanalize.srce je bilo princip na kojem se zasnivala obitelj i uzrok njezine propasti . oktavama te vezanom stihu da bi što više naglasio disharmoničnost sadržaja i leksika koji dotad nije rabljen u poeziji Mamino srce . a za sve okrivljuje muža Andru (zamjera mu čak i što je umro (od raka čeljusti) te se tako riješio svih briga) .krug je tako zatvoren – pasionirana autoanaliza završava paradoksalnim odricanjem od vlastita identiteta JANKO LESKOVAR Misao na vječnost .glavni lik je Linda koja je samim naslovom dovedena do simbola – mamino srce je tragično srce koje uništava svoju djecu . dantesknoj tercini. razara norme i konvencije .- u «Ištipanoj hartiji» vraća se sonetu.njegov svjetonazor karakterizira krajnji nihilizam. a njegovo djelovanje radikalizam i želja za samouništenjem .dijalog služi neprestanom preispitivanju prošlosti i kopanju po starim ranama .završava ironičkim iskazom: «Jer ja – nisam ja!» .u želji da usreći djecu pristaje na sve njihove hirove .kćer Mila joj umire od tuberkuloze.glavni lik Arsen Toplak je ikonoklast koji dovodi u pitanje vladajući moralni kodeks i norme na kojima počiva . objavljen . a Bujić ih naziva krvnicima svoga srca .Kamov prelazi granice dopuštenoga. dok su druga dva Arsenovi dnevnički zapisi i pisanu su u prvom licu .označava radikalan raskid sa šenoinskom literarnom tradicijom . «U šir».negira obitelj.ništa mu nije dovoljno sveto a da ne bi moglo biti osporeno ili izrugano .zbog sinova (Bruno.roman stavlja akcent na junakov duhovni razvoj. potkopava autoritete. «U vis» . no napušteno je jedinstvo vremena – posljednja 3 dijela zbivaju se godinu dana nakon prvih dvaju. religiju.sve je u drami bolesno i morbidno .riječ KALJUŽA ironički označava psihu .prvi dio pisan je u 3. licu. umire od infarkta .sinovi osjećaju grizodušje.oni koji su bili odgojeni u prostoru određenom logikom srca okrenuli su se protiv njega i postali mu krvnicima Isušena kaljuža .radnja je smještena u interijer gradskoga doma. proklinju sami sebe. Romano i Dušan) imovinski upropaštava svoje bližnje. ruši tabue.na samom kraju. 1891) . prati proces samospoznaje i sagledava njegovu ulogu u društvu .tragedija u 5 dijelova koja opisuje biološko i ekonomsko propadanje obitelji Bošković .i njegova sljedeća djela (Katastrofa.prva njegova objavljena novela (Vijenac.antiljepota postaje poetička dominanta djela . Poslije nesreće) potvrdila su da je Leskovar među prvima u HK probio realističke okvire i novelističko pripovijedanje usmjerio u novom pravcu 28 . a ona dopušta mlađoj Olgi da spava pored nje – kada se i Olga razboli svjesno odustaje od njezina liječenja jer bi je pekla savjest da joj se jedna kćer izliječi od iste bolesti od koje je prva umrla .roman. 1957. svetost domovine. ideale tradicijske kulture . razočarana u sinovima.roman se sastoji od 3 dijela: «Na dnu». pa se tako cjelina raspada na 2 segmenta koje povezuje lik majke Linde . kopanja po dubinama svijesti i podsvijesti .

Leskovarovi gl.g.međutim. bezvoljni i promašeni ljudi.neuspješna prijateljstva. kroz optiku samo jednog lika što se tiče tehnike pripovijednja. već u njemu . neurotičan i neprilagodljiv . interpoliranim pismima i stranicama iz dnevnika - .on ne djeluje jer nije sposoban djelovati.za sebe kaže da kud god dođe nosi nesreću i sebi i drugima . lika koja su posljedica grijeha počinjena u prošlosti podijeljena je u 4 veća kompozicijska bloka gl. bijegom iz života .u središtu je lik Đure Andrijaševića i njegov životni put .on manjak volje. junak. a mi gledamo samo završni čin i posljedice tih događaja . junaci su rastrzani.radnja novele započinje in medias res – nemirom Đure Martića . njegovim ponašanjem i položajem u društvu Nehajevu više nisu potrebni likovi spletkara i negativaca da bi pokrenuo radnju osnovni sukob smješta unutar lika svijet se promatra iznutra. njegov se estetizam na kraju okreće u poraz i osamljeništvo .njegova propast posljedica je nemoći da se uklopi u malograđansku sredinu .roman objavljen 1898. školovan u Beču i Zagrebu.Đuro je siromašni primorski sin. umjesto na svijetu avantura. prevara zaručnice Vere Hrabarove i saznanje da ga je majka razbaštinila dovode ga u takvo stanje sa počini samoubojstvo bacivši se u more Vuci 29 roman se u prvom redu bavi stanjem svijesti svog protagonista.pasivan je. lika koji je tematiziran u brojnim ruskim romanima 19. st.on je modernizirana varijanta suvišnog čovjeka.po svojim karakteristikama predstavlja izraziti primjer romana lika . moderne (1909) . sredinu ili izvanjske prilike – ništa se ne zbiva oko njega. pa je i u etičkom. kopkanjem po skrovitim predjelima vlastite duše .glavni lik Bušinski u skladu sa svojom koncepcijom književnosti kuša živjeti i svoju egzistenciju. zapravo intelektualci okrenuti pogledima u prošlost. naglasak je sada na refleksiji i psihološkoj analizi prevladavaju statične i meditativne sekvence te opisi atmosfere autorsko pripovijednje isprekidano je dugim monološkim pasažima protagonista.sve što se dogodilo Đuri dogodilo se prije vremena priče. egom.njemu literaran život donosi više užitaka i radosti od pravog života .novela tematizira duševna stanja gl. ambicije i hrabrosti nadomješta povlačenjem u sebe odn.teret prošlosti postaje nesvladljiv i toliko opterećuje sadašnjost gl. nervozni i hipersenzibilni Đuro Martić opsjednut je psihologijom. .on je antijunak predodređen da bude žrtva . (npr. lika da on na kraju završava u ludilu postavši žrtvom vlastite fikcije Sjene ljubavi . preosjetljiv. i u životnom i u estetičkom segmentu tipičan dekadent . Ljermontovljev Pečorin) .on ne analizira društvo. već samo razmišlja i prebire po uspomenama . u uspomene iz proživljenog života. nesposobni da se aktivno uključe u stvarnost u kojoj se kreću MILUTIN CIHLAR NEHAJEV Bijeg  najbolji roman hrv.podnaslov romana «Povijest jednog našeg čovjeka» . no dotučen i propao u skučenim okvirima provincijskog gradića (Senj) .

fiziologijom.naracija je iscjepkana. čak ni s vlastitom kćerkom Smiljom . što je više prepreka ona je poželjnija .prema njoj povremeno osjeća neku vrstu roditeljske odgovornosti. slikanje unutrašnjih proživljavanja i reakcija gl.Đukino ponašanje određeno je afektima. obljetnice smrti Krste Frankopana opisani su događaji iz 16.žena je pred njim izazov. autodestruktivnim silama .u njegovu životu vlada spontanost. 1911 .roman započinje povratkom Đuke iz zatvora u Mitrovici gdje je zbog ubojstva oca Šime odležao 4 godine. u HNK 30 . impulzivan .Đuka je sušta suprotnost Nehajevljevu Đuri – on je snažan.jednočinka. rečenice isprekidane . energičan. ali mu je ipak bio oslonac i orijentir .njega Ruža izaziva svojim početnim odbijanjem.no. pa je ubojstvom oca nestao autoritet protiv kojeg se jest bunio. do njegove pogibije pri opsadi Varaždina 1527. razuzdani i rasipni Đuka na kraju završava čuvajući tuđe ovce. povodom 400.sada kada oca nema izlaz iz situacija traži u potpunom prepuštanju nagonima .uzor Kozarcu su ruski pisci Ljermontov. praizvedba 1898. ali sudbina koja je u potpunosti određena politikom/poviješću osnovna je pažnja usmjerena na analizu Krstina karaktera prikazan je objektivno.i cjelokupna struktura romana djeluje razbijeno: čini je niz slika i crtica koje su labavo povezane glavnim likom SRĐAN TUCIĆ Povratak . bez idealiziranja i ni u jednom trenutku ne prerasta u epskog junaka njegova ljudska običnost u snažnom je kontrastu s uzvišenošću ciljeva i ideala za koje se bori roman je zapravo realistički koncipran životopis Krste Frankopana u kojem veliku važnost ima psihološka analiza. – od mletačkog zarobljavanja Frankopana 1514. Puškin . ali taj je osjećaj uvijek površan i kratkotrajan . i pogreba u Modrušu roman sadrži i autentičnu povijesnu građu: Frankopanovo pismo. zatim se govori o njegovu djetinjstvu. privlači ga i kao zabranjeno voće jer je tuđa žena .Đuka ne uspijeva realizirati niti jedan topao emotivni odnosni s kim.ono čega ima previše jest životna snaga i volja i to će ga dovesti do rezignacije i propasti . pobuna protiv društvenih konvencija i moralnih okova .znatan prostor u romanu zauzimaju lirski pasaži i stilizirani opisi krajolika koji korespondiraju s unutrašnjim stanjima glavnoga lika .Đuka ima velikih problema pri organiziranju svojega života – otac mu je usadio ideju o iznimnosti i moći nad drugim ljudim. smrdljiv i zapušten. osnovna misao vodilja jest ideja hrv. državnosti koja je uobličena u djelovanju Frankopana u romanu se prati pojedinačna sudbina.st.roman lika. svađi i tučanjavi koja je dovela do očeva ubojstva . kloneći se ljudi . intenzivnost osjećaja te naglašene crte tragike i fatalizma .Đuku bitno određuje i njegov erotički nagon . nagonima.- roman je objavljen 1928. vojsci. sloboda. odlomak iz kronike popa Martinca i dr.ono što ih povezuje jest egzistencijalna osamljenost.oholi. lika IVAN KOZARAC Đuka Begović . ipak ženu uvijek vidi samo kao objekt .

u liku Ilarije Šalića Kosor daje lik smirenog i bogobojaznog tolstojevca. a da je Jela radi koje je žrtvovao ruku seoska koketa što se prodaje Stanku da ne bi živjela u materijalnoj oskudici prevaren.oni oličavaju dva antagonistička pogleda na svijet – njihov je sukob zapravo sukob dobra i zla . .ostali elementi ekspr.osnova zbivanja je nagonska seljačka ljubav i glad za zemljom .sukobljeni su očevi dviju obitelji: Ilarija Šalić i Guša Rigalin . Prelude) . u finalu se Kosor udaljava od Tolstojeve filozofije da se dobro postiže dobrim jer se pokazuje da se zlo može svladati jedino zlom . nož kao simbol zločinačkog ustroja čovjeka. masa kao kolektivni junak prikazana sredstvima ekspresionističke eksteriorizacije nagona krda IVO VOJNOVIĆ Lapadski soneti .zbirka pjesama . simbolistički i ekspresionistički elementi . Katina i Jelina naklonost za Stanka također ima svoju cijenu no ipak. mitološkim i povijesnim motivima 31 .element simbolizma je taj što je selo podignuto na razinu mitskog svijeta u kojem se sukobljavaju sile dobra i zla . Ivo se iz žrtve pretvara u suca i krvnika: ubija Stanka. no on se na kraju životinjski bori s Rigalinom i guši ga .u njima tematizira svoj odnos prema Dubrovniku i njegovoj mitskoj slici u vlastitoj svijesti.karakteristika drame jest hibridnost stilova – miješaju se naturalistički.no. Miholjice.elementi naturalizma bili bi niski životinjski nagoni poput pohlepe.kraj ima programatski smisao ekspresionizma – dobro pobjeđuje zlo po cijenu primjene zla .ekspresionistička jezgra drame vidljiva je u težnji da se što dublje uđe u dušu golog čovjeka i otkrije njegova bit .uz temeljni pokretački motiv – motiv žudnje za zemljom – Kosor uvodi i motiv žudnje za ženom .praizvedba 1911. prostituiranja i preljuba. Januar.sastoji se od 7 jedanaesteračkih soneta (Na Mihajlu. Tucićeve likove ne pokreće balzakovska želja za zgrtanjem novca radi njega samog – pokreće ih želja da se oslobode bijede JOSIP KOSOR Požar strasti . i protagonist i antagonist drame podliježu porivima koji nisu etički. pijančevanja. biblijskim.dakle.Vojnović čulnim simbolizmom unosi u HK prije Matoša i Vidrića niz dekadentnih slika . amoralnost. nego biološki . bili bi Gušino urlanje. Utjeha. Carmen. Oni. vizuri prožetoj mnogim pejsažnim. bolesna odanost zemlji te prikaz duhovne i materijalne bijede panonskoga sela . značenje stvarnog i simboličnog požara.- paradigmatski tekst našeg kazališnog naturalizma napisan pod utjecajem Tolstojeve drame «Moć tmine» radnja se odvija na Badnju večer u jednom slavonskom selu povratak iz tuđine – trenutak koji bi trebao biti najsretniji i najuzvišeniji u putnika – u Tucića postaje momentom spoznaje duboka jaza između književne laži i životne istine vrativši se svojoj očevini i najbližima iz inozemstva Ivo doživljava rušenje svih ideala i gubitak nade spoznaje da je idilični dom o kojem je maštao mjesto puno laži. Jelu ostavlja da ispašta svoj grijeh i spaljuje novac koji je za njega izvor zla na prvi pogled čini se da je novac izvor sveg zla u drami – Ivo se za njim uputio u grad i dopustio da mu stroj otkine ruku kako bi dobio naknadu.

grad otvara vrata svijetu oko sebe . što će dovesti do promjena . (u njoj prevladava odsustvo sadašnjosti) . kući nalazimo četiri žene: vladiku Maru Benešu i njezine kćeri Made. Ore i Pavle one se nalaze u svijetu privida koji nastoje očuvati.vidi rješenje problema u tome da se svi ukrcaju na brodove i otplove kao što su to učinili njihovi preci  u njemu živi slika nekog drugog vremena. odcjepljenje = europski umjetničko-stilski pokret koji se javlja krajem 19.- soneti „Prelude“ i „Na Mihajlu“ uokvirit će kasniju „Dubrovačku trilogiju“ Dubrovačka trilogija 1.lik Orsatove tetke Ane je najpunokrvniji i najmotiviraniji lik drame – ona ne može shvatiti u kakvom vremenu živi i što predstoji njezinoj klasi i Du. događajem iz 1806. u kojima zbilja pretočena u djelima ima statički. dakle.radnja započinje u kući Orsata Velikoga kada stiže vijest da Francuzi ulaze u grad . Allons enfants . želi preslikati proškost u sadašnjost . Rep.g.na kraju drame Francuzi ulaze u grad.lik Orsata oblikovan je kao simbol otpora protiv Francuza . umjetnika . st.gledaju zalazak sunca – s njim će nestati Du. pomorski kapetan Lujo Lasić. no ona je svjesna svog položaja i svjesno izabire odlazak u samostan kao jedino prihvatljivo rješenje 3. st i početkom 20. likovnjaka iz Društva umjetnosti i osnivanjem Društva hrv. sukob između mita i osobne sreće no. razgovara s Aninom unukom Dešom . pučanin Pavle je rascjepkana – treba odlučiti hoće li pristati uz mit i sačuvati klasni identitet ili će poći za Luju. Rep. i sve vrijednosti koje je predstavljala i koje su Orsatu i Deši važnije od vlastita života 2. spušteni most znači ulazak nečeg novog. njezino razmišljanje je razmišljanje vlastele koja novonastali položaj poistovjećuje sa sudbinom Dubrovnika.u nas se dovodi u vezu s istupom mladih hrv. Republike i kada se ukida oligarhijski sustav du. drugačijeg. kada se okončava stoljetno postojanje Du. prihvatiti novu realnost i izgubiti klasni identitet ova je drama.njih dvoje moraju odlučiti koće li živjeti sadašnjost i uvažavati prošlost ili će živjeti prošlost bez priznavanja sadašnjosti . moralno-egzistencijalni suton i suton jedne klase u du. vlastele . .g.g. . a u sadašnjosti vegetiraju Mare je ustrajna u svojoj vjernosti normama prošlosti.Vojnović svoju trilogiju započinje pov. dekorativni i hramonizirani karakter 32 . u sužanjstvu u ovu sobu prošlosti ulazi uljez. naslov označava: atmosferski suton. tvrdeći kako je Du.brošuru „Secesija“ napisao je Ivo Pilar 1898. žive u prošlosti.u književnosti upotrebljava karakteristične stilove koji se ne mogu svrstati ni u impresionizam ni u ekspresionizam. Suton radnja se odvija u suton 1832.Orsat je slomljen i očajan. Na taraci SECESIJA  trajanje 1898-1906  lat.u trenutku kad javljaju da su Francuzi pred gradom Orsat pita je li most podignut – javlja se simbolika mosta: dignuti most znači održavanje postojećeg stanja.ona živi u prošlosti i literaturi . Pavle je tragičan lik – u posljednji se tren savladava i prihvaća tradiciju ona je sputana patrijarhalnom vlasteoskom etikom.

.... 33 ..lir. riječi expressio = izraz . njeguje se kult prošlosti i tradicije PJESNIŠTVO HRV... u kojoj je Milan Šarić objavio članak Hrvatska književnost ........ opredjeljujući se za čistu umjetnost ........................ .uvjereni su u potrebu angažiranosti literature pa se stoga i bave samo pitanjima sadržaja i ideje.........umjetnički pokret u slikarstvu.... ljubavna bol i osamljeništvo) . dekorativnost i sklad tu spada poezija Vidrića... dok je estetska kategorija gotovo prešućivana .... izdaje je Društvo hrv.... do 1928..... pokrenuta Hrvatska misao......njihova poetika nastavlja se na maniru idiličnog pejsaža (sunčevi zalasci......u Hrv........ prilika u književnosti se odrazila u borbi između starih i mladih SUKOB STARIH I MLADIH ... pri čemu se posebna pažnja posvećivala pitanjima građanskog morala ..u pjesmama prevladavaju opisi pejsaža ... artificijelnost....... EKSPRESIONIZMA ... igra svjetla i sjene..... subjekta s krajolikom ...oni polaze sa stajališta bečkog secesionizma...... djela .........prevladavaju tople boje..pojam dolazi od lat...zajedničko obilježje obaju grupa jest uočavanje konstatacije da se HK počela vrtjeti u zatvorenom krugu ................... Vojnovića secesija bečkih mladih utjecala je na kulturni umjetnički život u nas sam pokret dobro je došao mladima kao oblik preobražaja naših kulturnih i umj........ arhaični interijeri....naglašen je artizam i esteticizam.teže izraziti najsuptilnije osjećaje ljudske duše tako što poistovjećuju raspoloženje lir..... nemira. daleko od ljudi .........moderna akcent stavlja na unutarnji čovjekov život.... glazbi i književnosti u Europi od 1910-1925 ......................druga grupacija mladih.stalno naglašavaju odgojno-prosvjetiteljsku funkciju literature....... Begovića.......... traje od 1910....bitni smisao litareture je u traženju apsolutne ljepote i idealne harmonije kojoj u centru stoji uvijek čovjek ............. književnika i u njoj je zastupljeno 12 pjesnika: Ivo Andrić Zvonko Milković Vladimir Čerina Stjepan Parmačević Vilko Gabarić Kamov Fran Galović Nikola Polić Karlo Häusler Tin Ujević Milan Vrbanić Ljubo Wiesner ...............1914...............- karakterizira je : antinaturalizam..... melankolije i apatičnosti................... 1914 – 1952 HRVATSKA MLADA LIRIKA ............pisci bečke grupe težište stavljaju na individualnost kao bitnu pretpostavku za ostvarenje dobrog umj.g..... prevladavaju kozmopolitske teme .MLADI u prvoj fazi moderne (do 1903) izražavaju nezadovoljstvo i otvoreni revolt protiv postojećeg stanja u književnosti ..... g.........STARI promatraju književno djelo isključivo u funkciji rješavanja socijalnih i nacionalnih problema ......................... teži za sintezom realizma i idealizma .... Nazora......uzori ovim pjesnicima su Vidrić i Matoš ... antimimetizam. subjekt traži samoću u prirodi... osjećaji straha. na čelu s Milivojem Dežmanom i Branimirom Livadićem javila se časopisom Mladost 1898..prvi znaci sukoba najavljeni su iz Praga gdje je 1897..

metaforički ili metonimički.u zbirci stih nerijetko obnaša zadaću sintaktičke cjeline. se javljaju 4 vrste ekspresionizma: Aktivistički – predstavnik je Krleža Fenomenologijski – predstavnik je Šimić.osim plave. Molitva za preobraženje. glad.zbirkom vlada želja da se prodre u bit stvari. Moja preobraženja. ljubav. tu spadaju i Donadini i Krklec Kozmički – predstavnici su Josip Kosor. uzrok i forma pjesme . svj. Mladić. g. do preobražaja bića u bitak Najznačajnije pjesme: Pjesnici. - razvio se kao bunt. prevladavaju komponente traženja i bijega u zbirkama Ljubav i ptica i Izlet u nebo ekspresionistički stil miješa se sa značajkama impresionističkoga 34 . a nalazi ga u subkulturi (kavane.dominantna je plava boja. Šop u Hrv. prevladava poetika boja pjesme su pisane slobodnim stihom. 3. Gorenje GUSTAV KRKLEC njegove prve pjesme nastale su pod dojmom Matoša i Nazora u znaku su impresionističko-simbolističke poetike. patnje.najzastupljenije Šimićeve teme su smrt. gdje god se javlja. a to je pučki deseterac . neposredno nakon II. poanta svih sadržaja. Šimić.stanje disociranosti i rastrgnutosti preobražava se u duhovno . krik na krizu europskog društva i njegove duhovne situacije učestali su motivi beznađa. straha i rata dolazi do rastakanja i disociranja lir. bolest. rata u zbirci „Nove pesme“ naglašenija je egzistencijalnost.u Šimića je krik izričaj. subjekta za ekspresionizam je karakteristična i figura sinegdohe koja je često povezana s estetikom rugobe važan je i motiv grada – lir. himničkog doživljaja prirode. Krklec. osamljen i otuđen u svijetu ispraznosti i besmisla motivski kompleks koncentriran je na samoću.1. objavljuje svoju jedinu zbirku pjesama «Preobraženja» zbirka se sastoji od 48 pjesama posvećenih djevojci Tatjani Marinić pisana je slobodnim stihom specifičnost Šimićeve upotrebe slobodnog stiha očituje se na podlozi na kojoj izgrađuje svoj stih. Srebrna cesta. Mati. prisutne su i žuta i crvena boja . kao majstor soneta prve pjesničke zbirke Lirika. ženu. svjedoči o irealnome . 4. subjekt traži identitet u urbanoj sredini grada. Rastanak sa sobom. formalne dotjeranosti. kabarei) izrazita je vizualizacija. Nove pesme ekspresionistički su intonirane njegov je lirski subjekt ekstatičan i retoričan. a dolazi i do formalne destrukcije najznačajniji pjesnici: Krleža. no češće se sintaktička cjelina grafički pažljivo dijeli kroz nekoliko stihova – Šimić pazi na odnos bjeline i teksta . 2. boli. Opomena. Andrić. Donadini. nezadovoljstva. smrt i Boga zbirka „Lirika“ je ispovijed o nemirima u čovjeku u jednom burnom vremenu. Miličić te dijelom Cesarec Kaotički i sutonski – predstavnici su Šop i Sudeta ANTUN BRANKO ŠIMIĆ 1920. deskripcije i ritmičko-intonacijskog sklada taj će stil Krklec sačuvati kao konstantu svojeg budućeg lirskog opusa sloveći kao tradicionalist i artist. siromaštvo i ljubav .lirski subjekt je disociran .

Vagonaši Spasena svjetla – Slap. pitanja. Moj prijatelju. formu u HK DOBRIŠA CESARIĆ kao 14-godišnjak objavljuje svoju prvu pjesmu «I ja ljubim» u zagrebačkom listu Pobratim pod pravim imenom Dobroslav 1923. Kad budem trava na nju se nadovezuje i motiv kruga kao životnog principa ključni princip u komponiranju često su ponavljanja. Izabrane pjesme. pod pseud. Poludjela ptica • odsutnost slikovitosti • uvođenje elemenata razgovornog jezika nalazimo i elemente romantizma: • romantička emocionalna recepcija • muzikalnost • refren • emocionalna ponavljanja. on nudi "autentičnost izgubljenog djetinjstva kao arhetipske vrijednosti" gubitak zavičajnih veza pokazuje se kao gubitak kontakta s mjestom pripadanja. u pjesmama Povratak. uzvici jedna od ključnih tema njegove lirike jest misao o vječnom povratku kao npr. paralelizmi (npr. kao i Matoš gradi pjesme sa simboličkim karakteristikama. Tiho. Voćka poslije kiše Izabrani stihovi – Balada iz predgrađa Pjesme – Pjesma mrtvog pjesnika. u "Književniku" i "Hrvatskoj reviji" jednostavnim i depateriziranim govorom opredjelio se za intimne i zavičajne teme 1. i 10. Tamnica vremena i Darovi za Bezimenu prožimaju naglašena socijalna osjećajnost i umjerena refleksivnost . ali ne u smislu aktivizma kao kod Krleže • ritmički stih • teme – vidljive iz naziva pjesama poput Oblak. Slap FAZE: DRAGUTIN TADIJANOVIĆ prvu pjesmu (Tužna jesen) objavio je u đačkoj "Omladini" 1922. u zimsku bijelu noć. FAZA (1920-35) napustivši zavičaj te prešavši u Zagreb. ponavljanje stiha u 7. Moja baka blagosilje žito itd. Pjesma mrtvog pjesnika. Oblak.u središtu poetske zaokupljenosti nalazi se zavičaj. Krik. Goli časovi. god. a tome se pridružuju i reminiscencije na grozote rata  njegova je zasluga što je iznova popularizirao epigram kao razmjerno zanemarenu knjiž.zbirke San pod brezom. pa njegovom lirikom prevladava osjećaj osmljenosti i otuđenosti 35 .o tiho govori mi jesen Osvijetljen put. odn. sagledan u retrospekciji na odmaklo djetinjstvo i prijeđeni put životnog iskustva. Sunce nad oranicama. strofi Vagonaša ili ponavljanje prve strofe u Baladi iz predgrađa) - - - Zbirke: Lirika – Krik. no Cesariću kao ishodište služi konkretan doživljaj. Margan Tadeon pod svojim imenom počinje objavljivati 1930. Dugo u noć. ostaje mitski povezan s prirodom i djetinjstvom rodnoga Rastušja u pjesmama Visoka žuta žita. konkretizacija u pejsažu ide gotovo do opipljivosti u njegovoj poeziji nalazimo elemente ekspresionizma: • socijalna lirika. upoznaje Krležu i od tada počinje njihova suradnja koristi vezani stih pa ga u formalnom smislu možemo nazvati nastavljačem Matoša i Vidrića u tematskom je pogledu sličnost sa ta dva pjesnika samo prividna – kao i Vidrić koristi kontraste.

bukoličkim karakterom svojeg pjesništva. FAZA (1936-45) prelazi u novo razdoblje u kojem je očitije suprotstavljanje urbanoga i ruralnoga. narodnom osmercu i desetercu te daktilskom početku. naročito je utjecao na krugovašku pjesničku generaciju IVAN GORAN KOVAČIĆ napisao je zbirku od 7 novela Dani gnjeva u kojoj u ideološkom smislu slijedi radićevsku politiku okrenutosti selu i pojedincu pišući o rodnom Lukovdolu i njegovim malim ljudima uspio je iskazati idiličan sklad između seljaka i prirode. Leopardija i Hölderlina.) pjesnik raskida s idealiziranim. skeptičan i rezigniran. koji će kulminirati u antiratnoj poemi Jama poema se sastoji od 10 pjevanja. i gospod. sve to pridonosi komunikativnosti njegove lirike koju je moderno pjesništvo gubilo. već i ontološke strane čovjekova života 3. Razgovor sa sjenom visoke planine. stil prividne naivnosti i spontanosti te povratak kao ključna tema 2. u prvom redu urbanopovijesnim i metapoetsko-intertekstualnim sadržajima (Prsten. nenametljivo meditativan i kontemplativan. sporom tempu i ritmu. europskoga i zavičajnoga. ali i dalje nesklon i imaginativnosti i eksperimentu (Elegijoa o pjesniku koji nije dugo godina pjevao ( 1953)) pozornost sa Slavonije i Rastušja sada se preusmjerava prema novim. prošlosti i budućnosti gubitak veza sa zavičajem. sa zbirkom Prijateljstvo riječi (1981. u njegovim djelima javljaju se i tamni motivi smrti. nerijetko ironičan i autoironičan. narodne pjesme te Šimića. krvi i jeze. polit. formiran pod utjecajem Biblije. Sjeni Julija Klovića). a s Kruhom svagdanjim (1986) sasvim prekida izravne veze s Rastušjem piše slobodnim stihom naročitu ulogu u građenju stiha posvećuje pauzama i stilogenome pozicioniranju pridjeva prevladava sklonost prema sintaktičkim ponavljanjima. čime se pjesnik dotiče ne samo egzistencijalističke.- prevladava jednostavan i jasan jezik. ali i sve ono što narušava taj sklad (nepravda. djetinjstvom i oranicama sve se jasnije pokazuje kao gubitak kontakta sa smislom života. Kad me više ne bude. Ljudski vijek. pisana je jampskim 11-ercima organiziranima u sestine Kovačić u njoj progovara o zločinima koji su dolazili iz redova njegova naroda lirski subjekt je civil koji je u ratu odveden na masovno gubilište i jedini preživio pogubljenje naknadno govori partizanima – osloboditeljima – o stradanjima nevinih žrtava i o svom izlasku iz jame poema počinje bez uvoda. a naročito završetku stiha vokabular mu je jednostavan i biran. Na grobu George Trakla. Želiš li napisati pjesmu. pjevanje) čime je djelo i simetrički razdijeljeno dubinska tema poeme zapravo je prikaz svijesti u graničnoj situaciji i posljedice koje taj događaj na svijest ostavlja 36 - - - - - . nakon čega slijedi trodjelni razvoj: o put prema jami / paklu o boravak u jami o izlazak iz jame / put u slobodu pad u jamu lociran je u sredinu poeme (5. FAZA (1951 >) lirska fraza postaje preciznija i eksplicitnija lirski subjekt postaje kritički distanciran. stil anegdotalan i sažet. manipulacije) napisao je i zbirku kajkavskih pjesama Ognji i rože koja je posthumno objav.

očit je zaokret od parnasovske stihotvorne prakse .- sljepilo lirskog subjekta omogućilo je dublje i dalekosežnije viđenje od onoga što ga posjeduje običan pogled zbog trodjelne kompozicije. o nasladi koju nam donose knjige (koje nam nerijetko ne donose istinu). 1950. Prodavačice cvijeća. Što šapće vodoskok…) te pjesme karakterizira poetika moderne. mladoj lirici (Ogledalo.u istom vrem. Ulični pjevači… 1945.raspravlja o tome što danas ljudi traže u ženi: ne samo puko sredstvo uživanja. vjera u tehniku. dadaistički i nadrealistički ispadi II. dakle. tj. o nemogućnosti slobodnog izbora rada. osjećanje socijalne zbilje . u podsvjesno i otajno. izlaze izabrane pjesme «Rukovet». osamljenosti i ljubavi žena je medij posredovanosti između sfere fizičkog i čulnog te sfere duhovnog i mističnog pjesme su realizirane u strogo zatvorenoj formi (sonet). 1911. Nostalgija svjetlosti. simultanizmi te futuristički. zabranjeno mu je javno djelovanje. Kampanil. Jama se često promatrala kao odjek Danteove Božanstvene komedije TIN UJEVIĆ književni rad započinje u Matoševoj poetičkoj školi. faza - 1914-1930. dok je posljednja zbirka «Žedan kamen na studencu» u znaku rezignacije i pomirenosti sa svemirom i ljudima UJEVIĆEVI ESEJI EL SENTIMIENTO TRAGICA DE LA VIDA (Bilješke jednog irskog utilitarca) . stilski i stihovni elementi najpoznatija pjesma je „Oproštaj“ – ta je pjesma intrasemiotički citat (citat iz vlastite književnosti) – u njoj ulazi u polemiku s Marulićem jer on stoji na početku HK književni mu se opus dijeli na 2 faze: I. napetim odnosima između pjesnika i kritike. novosimbolistička faza obilježena je dvjema zbirkama: Lelek srebra i Kolajna najdominantniji su motivi srebra i žene.esej iz knjige proze Ljudi za vratima gostionice iz dijela Gladni i siti . rime.započinje 30-ih kad Ujević objavljuje 2 zbirke: Auto na korzu i Ojađeno zvono .ekonomski činilac preteže nad svima i sapinje erotiku (ni ljubavi nema bez kruha) .najznačajnije pjesme prve faze su: Pepeo srca. s klasičnom fakturom (pravilni katreni i tercine. zatim mržnja spram prošlosti.pesimističan stav o svemu rečenom: 37 . Svakidašnja jadikovka. u svemirske prostore. groteske. matoševski tematski. simbolista objavljivao je pjesme u Hrv. Vivijani… . stroge metričke i strofičke forme. Meni bez mene. idealisti i ljudi čista srca (kamo Ujević i sam sebe uvrštava) – glad i ljubav . razdoblju piše i retoričko-patetičnu poeziju s nacionalnim i socijalnim temama . raskida s Matošem i okreće se poetici franc. Pobratimstvo lica u svemiru.česte su bizarne slike. Žene među kraljicama. faza . novoprobuđena nada. Visoki jablani. te teme trpljenja.najznačajnije pjesme druge faze: Čin sputanih ruku. nego i drugaricu nabacuje misli o svačemu: o atmosferi u kavani. simetrija i red) .radi se o tipu misaone lirike koju Ujević piše slobodnim stihom i nepravilnom strofičnošću . o poziciji pjesnika u svijetu općenito .pjesnici imaju 2 problema.javljaju se kranjčevićevske teme poput prodora u visinu.

umjetnik je svoju trenutnu potrebu za očitovanjem iskalio onog trenutka kad je napisao djelo MRSKO JA (Diskretan odgovor na upite) . kvantum rada. a njene blagodati preći će u nasljedstvo prozi. vrhovni trenutak sabranosti i usredsređenja (ne može se ni jesti. piščev život ne spada u područje kritike. u 20 redaka donosi se sadržina cijelog romana) . ni piti. subjektivna i nu njoj je zamjenica Ja osovina. Isus i moja sjena. dok su ga ranije gajili askete.«SAVJEST VAN POVIJESTI» = pounutrašnjenje – pjesnički naraštaj to je ostvarivao u lirskom ekspresionizmu bilo bi vrijeme da moderni pjesnik osvijetli i druge strane svijeta ( a ne samo patnje) ili da nas bar uputi gdje je izlaz iz tame . ali uvažavam svaki rad.pjesma MORA biti nova! za poeziju vrijedi pravilo: obnoviti se ili umrijeti . ali i 1. vanjski.sva lirska poezija je prava. poezija = magija ( u slučaju velikog pjesnika. . u ZG-u s mnogo trzaja.POEZIJA – POVIJEST ONIH ŠTO JE NEMAJU .«Ovako stupam u život. gojenje i izražavanje osjećaja. nego samo posredna. ni griješiti bez dodira sa savješću) .javnost nema prava da se bavi piščevim životom.to nije lično otkriće nego životno zanimanje mnogih ljudi u povijesti i u romanu.radost koju mu pruža njegov unutrašnji svijet vs.predviđa mogućnost konačnog zalaska poezije ako se jednoga dana iscrpu svi oblici i sve sadržine .» na samom kraju: «Sve ovo gore je jedna mutna. stanje duha.» ISPIT SAVJESTI ( iz Skalpela kaosa) .ispit savjesti = najdublje očitovanje života. umjetnosti) . koje se naročito pooštrilo u suvremenom ruskom društvu. magionička nauka ili vještina za podražavanje. nego samo njegovim djelom. napisana jednog čudnog i teškog jesenjeg dana 1919.poezija će umrijeti sa slobodnim stihom.poezija i proza.život će biti lijep čim se bude moglo misliti («onaj koji u sebi osjeća svježa vrela ne boji se suše») .prizna nesklad između onog što smatra idealno lijepim i onoga što sâm donosi . noveli i romanu OROZ PRED ENDIMIONOM ( O udesima i krivudanjima novije knjiž. djela ne trebaju imati tendenciju pred sobom. umj. somnabulna suica. Nocturno. FAZA obuhvaća zbirke: Pjesme siromašna sina. svakodnevni . ispovijest kroz umjetnost. samotnici ili crkveni ljudi o mišljenju: misao je sama po sebi uživanje. a jedva da na njega ima prava književna historija . Za kasnim stolom 38 . a svuda preda mnom tama. ali ona nije neposredna ispovijest. moraju biti nove SAVREMENI ČOVJEK ISPOVIJEDA SE O POEZIJI .zatim daje kratak pregled svog života i rada NIKOLA ŠOP pjesništvo možemo podijeliti na 2 faze: 1. koje nije sasvim obično i koje traži da se katkad od njega odmaramo .za ispit savjesti čovjek mora stvoriti svoj filozofski sistem i to u dobroj prozi .on cijeni svaki unutrašnji rad: «Ja ne napisah Kćeri Lotršćaka. dosta kratka i9 sabita pjesma ima najveću eksplozivnu snagu.njena propast sudbinski i historijski zapečaćena ( kao i rječnih bogova na Olimpu) .osuđuje barbariju futurističkih pjesama bez sadržine .) prirođeni dar.umj. vrlo nervozna:» SUMRAK POEZIJE (Otkinuta glava jednog predujma) (Skalpel kaosa) . ona je već nose u sebi.poezija je (kao kruna knjiž. da bi bile umjetnost.

zapravo vlastitom dvojniku . skromne sreće i jednostavnosti lirski subjekt progovara o prizemnoj egzistenciji očitujući ljubav i razumijevanje za svijet malih i prezrenih. izraz jednostavan i bez ukrasa 2. Dok svemiri venu. apstraktniji i fluidniji u pjesmama se osjeća borba za izraz. poniznosti.- u toj je fazi izgradio pjesnički svijet malih stvari.ispripovjedan u 1.čitav roman prožet je lirskim interludijima u kojima se rekreiraju emocionalna stanja raspoloženja . te za nesretnu ljubav i brak s Bugom . očovječuje Isusa. odbačenih ljudi i životinja sve te stvari postaju znamen božanskoga reda u zbirci «Isus i moja sjena» afirmira katolicizam. analizu postupaka. zatim dolazi rez i potom je opisan izlazak ubojice iz stana u kišnu noć .središnja dva dijela romana predočena su u analeptičkoj perspektivi – kao svojevrsna Valentinova retrospekcija . Svemirski pohodi. skitnica i prosjaka. prolazi križni put ljudske svakodnevice i postaje svjedokom patnje i otuđenosti pjesme su najčešće realizirane u katrenima s ukrštenom rimom stihovi su djelomice pravilni.lirski roman .roman započinje in ultimas res. koje se bavi Valentinovim dječaštvom. potragu za vlastitim duhovnim identitetom . svijet oskudice. a nakon prologa „Noćni dijalog“ retrospektivno rekonstruira Valentinov život .prvi i zadnji dio su monološki fragmenti koji uokviruju središnji dio . njihovim zvukom.sličnost s Proustovim protagonistom – obojica kreativno iščitavaju vlastitu povijest u svrhu samoanalize . uvodi u krčme. ali u hrv. traganje za novim riječima Šopova lirika ove faze nastavlja se na svemirske uzlete Kranjčevića i Ujevića. astralnim prostorima. prikazom prilika u njegovoj obitelji te gimnazijskom školovanju u velikom gradu. jezičnu invenciju i bogatu simboliku IVO KOZARČANIN Sam čovjek . i „Buga plače“ koje je vezano za razdoblje kad Valentin završivši gimnaziju nalazi posao. konotacijama 39 .završno poglavlje „Sam čovjek“ opet nas vraća u ispovjedno vrijeme uvoda . gleda ga kako večera ili čita novine Isus postaje pjesnikov sudrug. ranim godinama provedenim u Posavini. kozmičku liriku unosi i nove akcente: neobično bogatstvo imaginacije.slijede poglavlja „Mračna mladost“. Nedohod lirski je subjekt zaokupljen kozmičkim silama izraz postaje hermetičniji. Astralije. dovodi ga među ljude.organiziran je kao životna ispovijed glavnoga lika: od njegova ranog djetinjstva pa do prijelomnog životnog trenutka kad ubija svoju ženu i doživljava to kao životni poraz .samo ubojstvo uopće nije prikazano – pripovjedač opisuje Valentinov ulazak u stan kad mu postaje jasno da ga žena vara. poretkom. licu i time naznačuje da je počinio tako stravičan čin koji je potpuno izmijenio njegovu auropercepciju .za Valentina prošlost postoji za rekonstrukciju određenih doživljaja i stanja.vidi se opijenost riječima. beskonačnosti i vječnosti obuhvaća zbirke: Kućica u svemiru. bukoličkih ugođaja.u njima se Valentin obraća imaginarnom sugovorniku.nakon izlaska iz stana Valentin sebe oslovljava u 3. licu . FAZA u ovoj fazi dolazi do tematskog zaokreta – Šop se okreće svemirskim visinama.

tj. čežnje za ljubavlju i razumijevanjem Na lirski način opisuje se ljubav Mora. VJEKOSLAV MAJER Život puža . prema lijepoj vlastelinki Šu. zbog klasnih je razlika njihova ljubav osuđena na propast i Šu se zaručuje s Arnom. slika njegove duše LIRSKI ROMAN  karakterističan žanrovski hibrid nastao kao produkt avangardističkih strujanja i težnje za prevrednovanjem žanrovskog sustava  nastao je kao rezultat poetizacije proze  sintagma upućuje da je posrijedi približavanja romana strukturi lirike. Edenski vrt oko rijeke Pločnice (upravnikovo mrtvo pseto s ispijenom krvlju. sina upravitelja seoskog imanja. fantastična materijalizacija tjeskobe. a Mor se sasvim povukodlačio i izgubio sva ljudska obilježja.animalistički roman objavljen 1938. straha. Priča. on je korelativ stanja ispovjednog subjekta.motiv za svoju pripovijest Sudeta je preuzeo iz narodnih priča i predaja – sukob realističnog i alegorijsko-fantastičnog (Grana jorgovana i Priča su realistički napisane.sastoji se od niza međusobno povezanih feljtonističkih fragmenata te nabacanih refleksija 40 . 1930 jedino Sudetino značajno prozno djelo podijeljena je u četiri dijela: Grana Jorgovana.glavni lik svojom sudbinom pokazuje tu fazu prijelaza kada se humanost i prirodnost negiraju i ime ideologije napretka . zapaljeni stogovi sijena. Nakon smrti oca Mor se postepeno pretvara u vukodlaka i noću pravi štetu na vlastelinovu imanju. Otajne slutnje i Finale ova se novela bavi posljedicama čovjekova raskida s prirodom težnja za materijalnim probicima. svi su likovi realni osim Mora.Morova metamorfoza javlja se kao posljedica egzistencijalnog stanja – Mor postaje vukodlak zbog nerealizirane ljubavi i izgubljenog životnog smisla. duhovnog nemira. zatrovani bunari) . znači zapravo gubitak izvorne ljudskosti. . zrelije i iskusnije Ja koje sudjeluje u zbivanjima i koje je objekt ta iskustva tek treba steći ispovjedno vrijeme obuhvaća 15-ak godina najranija točka analepse vezana je uz smrt Valentinove majke distanca se postupno smanjuje. iako se vole.roman ĐURO SUDETA Mor fantastična novela. a asociraju i na glazbenu inspiraciju razne varijacije motiva samoće i melankolije prožimaju čitavo djelo PRIPOVJEDAČ ima dvostruku funkciju: a) osoba koja doživljava i promatra svijet i koja sudjeluje kao akter u prošlim zbivanjima b) osoba koja pripovijeda jedno Ja pripovijeda.fantastika prodire u priču o Moru nizom agresivnih prizora koji razbijaju idiličnu sliku. prenošenje određenih oblikovnih postupaka karakterističnih za liriku u fikcionalnu proznu vrstu . a u posljednjem poglavlju pripovjedno i doživljajno Ja gotovo se sjedinjuju pejsaž je humaniziran.- - ponavljanja i lajtmotivi stvaraju napetost između vremena priče i vremena njezine poetske realizacije. ubijena stoka po livadama. No. Otajne slutnje i Finale – prodor fantastičnog i nadrealnog) . ne može više ostvariti sebe kao ljudsko biće. prirodne sreće i ljudske harmonije . napredak tehnike i privrede. a drugo je objekt pripovijedanja i analize pripovjedno Ja je starije. Bolesna Šu odlazi na liječenje u Švicarsku.

motivima smrti i tijela. ispovjedno molitvenih zapisa.do 1918. simbolika grada koji je neprijatelj čovjeku na stilskom planu očituje se težnja prema poetizaciji niskog stila i depoetizaciji visokog stila pritom se služi lokalnim zgb.posljednji zapis naslovljen je «Epilog» i s njim zbirka ima 140 zapisa . traže identifikaciju .pejsaž ima novosimboličku funkciju. krhkost i nezaštićenost bića kojemu odasvud prijete opasnosti to je metafora urbane otuđenosti. 41 .prevladavaju raspoloženja samoće. simbolična je projekcija životne situacije maloga čovjeka: osjećaj nemoći. kratkih priča i lir.u prvom poglavlju lir. unutrašnja tragedija 2. pomalo i djetinjasta.za glavnu temu uzima duševne senzacije. a Solar misli da je to vrsta baroknog plača .piše zbirke pjesama «Ex ponto» i «Nemiri» Ex ponto (1918) .pjesmama ove faze približuje se ekspresionizmu i to disociranjem lirskog subjekta. u Ich-formi. subjekt poistovjećen je s pjesnikovim JA . Nemir dana i Bregovi . samoća. * Pripovijetke III.Milanja tvrdi da to nisu pjesme u prozi jer se odlikuju kronološkim nizanjem motiva.sastoji se od tri naslovljena dijela: Nemiri od vijeka. subjekta Nemiri (1920) .zbirka je daleko liričnija i harmoničnija od «Ex ponta» . idiomom i govorom periferijskih marginalaca fraza je ležerna. melankolije i hipersenzibilnosti . psalmičnim tonom. lirskih proza. a sve materijalno i konkretno isključuje iz djela . duboko proživljavanje osjećaja. dakle. ali ne postoji nikakav drugi snažniji povezni motiv osim progonstva . faza .zapisi su apelativno upućeni čitatelju.lir.naslov je preuzet od Ovidija. dok je drugi dio pjesnička lirska proza NOVELISTIKA * Put Alije Đerzeleza * Pripovijetke I. klaustrofobije. boli .prevladava jednostavan jezik.prvi i treći dio čine pjesme u prozi. supstantivizacijom.koristi slobodan stih ili pjesmu u prozi . faza .piše intimnu liriku s dominantnim osjećajem nemira.je knjiga pjesama u prozi.njegovo pjesništvo možemo podijeliti u 2 faze: 1. ali ponekad i u znaku lirske mekoće i sentimentalnih zanosa IVO ANDRIĆ . meditacija . služi za izražavanje unutarnjih stanja lir. * Pripovijetke II. u drugom i trećem poglavlju razmišlja i o općeljudskim problemima kao što su društvo. melankolije.podijeljena je u 3 nenaslovljenja poglavlja . drugi smatraju da bi to mogli biti pjesnički zapisi jer su tematski vezani uz autobiografski egzistencijalni problem. subjekt razmišlja o svom životu.- svijet je promatran očima puža koji je u glavici kelja dospio u grad puževa ispovijest. . umjetnost ili priroda . a kod pjesama u prozi filozofičnost misli . temama kao što su smrt. raskinute veze s prirodom.

on je junak. za kojeg neposredno prije ubojstva konstatira da je kukavica i lažov. a misli su mu dan i noć zaokupljene Švabicom .njegov beskrajni kukavičluk Andrić dokraja učvršćuje Mustafinim strahom dok putuje šumom bojeći se panjeva i stabala u mrkloj noći . svi se izruguju. a još manje slušati tuđe hvalisanje – iz tog razloga i ubija svog suputnika Abdulselam Bega. koji bjesne od muke kada stvari izmiču njihovoj kontroli. ali junak samo dok ubija – u trenucima kada se treba suočiti sa samim sobom pretvara se u ogromnu kukavicu . ali pred drugima se karakterizira kao Mustafa Mađar koji se odvalio od stijene pa mu ne treba ni kruha ni sna .- u ranim pripovijetkama dopunjuju se realizam i psihologija. a on je toga svjestan .Mustafa najveću bitku vodi sa svojom nesanicom i strapi od svake nove noći (stalno ga proganja san o silovanim dječacima s Krima i on se u snu diže da ih hvata.skončava svoj život dolaskom u Sarajevo gdje pogiba od ruke jednog cigana kovača koji ga je pogodio komadom željeza u sljepoočnicu . koji uzlijeće u svojoj mašti sve do zvijezda. protagonista Andrić uzima čovjeka sa samog ljudskog dna. a koji su zapravo najveće kukavice koje hodaju po ovom svijetu 42 . u njemu se javlja ljubav zbog koje zaboravlja sve oko sebe.radnja je smještena u jednu od bosanskih kasaba u trenutku kada u nju dolazi cirkus koji diže na noge sve stanovnike .nepobitno i bez sumnje izdiže se iznad svojih granica – kad ga pitaju što bi radio sa Švabicom da ju dobije na raspolaganje on odgovara „morebit. kroničarsko bilježenje vanjskih događaja s poetskim dočaravanjem irealnih stanja tematski su usmjerene na prošlost Bosne i često se temelje na lokalnim predajama i kronikama u središtu su zanimanja ljudi u sukobu sa svojom prirodnom okolinom i čiji je život obilježen samoćom i porazom u kasnijim pripovijetkama smanjuje se udio humora i šarolikost prizora Andrić reducira fabularni sloj i sve izraženije ponire u psihu likova u načinu prikazivanja dolazi do polarizacije između epskih kroničarskih i psiholoških postupaka stvara novele kronike u kojima povezuje individualne sudbine sa širim povijesnim kontekstom Ćorkan i Švabica . a takvi lako ubijaju  tom je rečenicom vrlo jezgrovito opisao samog sebe . ali uzalud maše rukama jer je nejak i smiješan) . i duboko u svojoj nutrini toga je i svjestan. da bi na kraju oštro tresnuo o zemlju . ne bih ništa“ – tako se uzdiže na najvišu moguću visinu u ovoj priči Mustafa Mađar .no.najveću pažnju izazvala je atraktivna plesačica na žici .Ćorkan je junak koji ima svoje težnje i snove.kakav je u snu takav je i u javi – nejak i smiješan.on je jedan od onih ljudi koji ne mogu podnijeti jače od sebe.Mustafa simbolizira onu vrstu ljudi koji odaju privid snažnog karaktera i koji misle da su sami sebi dostatni. neostvarivih težnji i želja . najgore je od svega što ga nitko ne shvaća ozbiljno.Andrić tako želi istaknuti kako svatko ima pravo na ljubav i može biti zaljubljen.Ćorkan postaje opsjednut plesačicom i upravo se zahvaljujući njoj izdiže iz svog svakodnevnog svijeta.iskorišten je kao simbol sudbine uzaludnih ljudskih maštanja. ma koliko malen i ma koliko učen bio . zapostavlja svoje uobičajene poslove. objektivna i subjektivna perspektiva.za gl. čovjeka kojemu se svi izruguju i kojega svi zadirkuju – Ćorkana .

mali karijeristi s velikim idejama. dade sadržaj nečega smiješnog ili neočekivanog. najčešće tragičnom motivu novele.u vrijeme kada Begović piše dramu popularan je psiholog Otto Weininger koji tvrdi da su žene amoralna i nelogična bića pa je ova drama polemika s tim tezama .radi se o dramatizaciji posljednjeg poglavlja romana «Giga Barićeva» . objekt . u jednoj prostoriji male barokne katnice na Gornjem gradu .prostor drame je Gigin salon koji za Marka sadrži skup podataka o Gigi – on vodi neverbalnu komunikaciju s tim prostorom.- SLAVKO KOLAR 1917. to su pripovijesti iz gradskoga života tijekom II svjetskog rata MILAN BEGOVIĆ Djela: zb.od partnera traži razumijevanje i povjerenje koje ne dobiva . opisuju malograđansku sredinu i njezine ljude njegovi junaci su poluinteligenti. u 3 čina . traži znakove nevjere i detektivski analizira njezin životni prostor . selo i provinciju.temeljna odrednica drame je antagonizam spolova – odnos muško/žensko .radnja se odvija u jednoj noći krajem veljače 1926.salonska drama. objavljuje 1.Giga se tijekom drame osvještava kao individuum – ubojstvom se brani od silovanja jer ne želi biti tijelo. nelogičnog u posljednjoj stvaralačkoj fazi Kolar dolazi do bespoštedne satire u knjigama Natrag u naftalin (1946) i Glavno da je kapa na glavi (1956). koji se prije svega ostvaruje kao humor atmosfere taj specifični humor atmosfere Kolar najčešće ostvaruje tako što okvirnom.g. laktaši te kompromiseri ostaju u provincijskoj sredini gdje će se naći u neposrednu dodiru s autohotnim seljačkim elementima i time će najviše pokazati svoje karakterne osobine u novelama uglavnom povezuje malograđansko-provincijsku i seosku sredinu i ljude pritom neprestano izmjenjuje tragično s lirskim i komičnim te suprotnosti povezuje specifičnim humorom.točka obrata je pismo Gigina oca koje Marka navodi da povjeruje u Giginu odanost . a njoj ne 43 .na Gigu to pismo ima drukčije djelovanaje – ona je uvrijeđena što Marko vjeruje njezinu ocu. 1931. pripovijedaka: Ili jesmo – ili nismo i Mi smo za pravicu tematski obuhvaćaju hrv. pjesama Knjiga Boccadoro drame: Myrrha Gđa Walewska Pustolov pred vratima Hrvatski Diogenes Bez trećeg novele: Kvartet Dva bijela hljeba romani: Dunja u kovčegu Giga Barićeva Bez trećeg . zbirku novela Nasmijane pripovijesti dominantan je površinski humor. dominiraju riječu „kompromis“ i „čovjek bez fizionomije“ Kolar kreira takav tip junaka koji će postati centralnim njegovim literarnim protagonistom u sljedećoj fazi njegova stvaralaštva u međuratnom razdoblju piše dvije zb.naglašena okrenutost predmetnom svijetu otkriva njegov odnos prema Giginu tijelu – on polaže pravo na posjedovanje njezina tijela .

braka i seksualnosti . ruskoj emigrantkinji Irini Aleksandrovnoj .druga knjiga «Na ratištu» donosi burna zbivanja u ratnom vrtlogu te odlično ocrtane likove kapetana. različitosti u poimanju vjernosti. ali ona to odlučno odbija jer shvaća da je Marko poistovjećuje s predmetom Giga Barićeva . salon kod Glumčeve žene. živi u strahu. apartman u alpskom hotelu. a Djevojčina svijest istodobno i pozornica i gledatelj prikazanja u kojem njezina teatarska egzistencija Agneza.idealizira svog Marka. židovskog dječaka Šlojmea te starog Barića i njegove priležnice Piroške . ali i kao projekcije glavne junakinje. Begović ustvrđuje da se pravi život može iskusiti i spoznati samo u „kinu“ (Neznančev Kino iz 1.sama se Giga u tim pričama pojavljuje tek posredno. Apaš. ona je forma te je kao takva vrednija i istinitija od života. a kad se on nakon 8 godina vrati Giga ga. most u predgrađu) . Režiser tragičnih filmova. odjeljak u spavaćim sobama međunarodnoga vlaka.Smer je tvorac. ali joj Smrt pomoću predstave u predstavi (priviđenja) omogućuje da stekne potpun uvid u život kakav bi možda proživjela s one strane vrata . želi s njom spavati.g. Žarko. slike) 44 .. .Marko nestaje u ratnom vrtlogu. bolesnička soba.os radnje je Giga vjenčana na bojišnici s Markom Barićem . terasa je sumorno i pusto mjesto umiranja.sve su priče ispripovijedane kroz Gigu. dužnosti.prva knjiga «Sedam prosaca» sastoji se od sedam portreta Giginih prosaca (Šime. patnji i nadi i odbija brojne prosce . dakle i kao njezin subjektivni doživljaj određenog čovjeka .- na temelju pisma Giga postaje ponovno vrijedna u Markovim očima. nakon svađe. ostale fikcije) . osim sedme priče o Peri koja je dana u formi autoportreta . Giga čeka njegov povratak.u djelu ima brojnih internih i eksternih analepsi..ti su likovi prikazani i kao simboli određenog tipa ponašanja. filozofija muškog i ženskog principa. Policajac. Pero) . . budoar. željno očekuje ponovni susret. Najbolji prijatelj.tek se u posljednjem poglavlju vrijeme priče i vrijeme diskursa poklapaju Pustolov pred vratima .Smrt se individuira u 10 likova: Neznanac.Sanatorij – gdje se uočila s bolešću . Messenger boy. a svaki prosac predočuje svoj svijet .1940 . ide kružnom stazom na kojoj je čeka 7 postaja (veranda vile.HNK 1926.dramski svijet je sazdan od dva suprotstavljena dijela: onog iza i onog ispred vrata .prikazanim postajama Smrt pridružuje i nekoliko verbalno predočenih dijegetičkih postaja: . miješa se prošlost i sadašnjost . a cesta što se nazire kroz vrtnu ogradu za nju je put u život .tragikomedija u 9 slika (prva i zadnja su realne.Groblje . Predstava međutim nije puka opsjena. ubija još istu noć .sve te priče pripovijeda Giga svojoj prijateljici.sa stajališta bolesne djevojčice.Djevojka u zbilji nikada ne odlazi s terase. vođena rukom sveprisutnog redatelja.Institut – gdje se formirao djevojčin karakter .u središtu analize je psihologija spolova. Profesor s velikim naočalama.Kazalište Čemu Kazalište???  jer Begovićevom imaginarnom pozornicom vlada Pirandellovski duh teatralizma – „Priviđenje“ je koncipirano i treba biti realizirano kao kazališna ili filmska predstava u predstavi kojom Smrt nadoknađuje Djevojci biološki život što joj ga uzima.

teatru.prati nekoliko generacija iz dviju obitelji te njihovu nagonsku želju da očuvaju svoje ognjište. snu no.svi njegovi činovi proizlaze iz neukrotiva nagona zla.likovi su oblikovani na temelju elementarnih nagonskih slojeva: njima vladaju strasti.roman iz ličkog seljačkog života u 4 knjige . profinjeni lirski artizam MILE BUDAK Ognjište . želi da ona umiranje doživi kao svoj izbor i akt kao naknadu za život koji joj oduzima nudi joj ispunjenje najintimnijih želja u Priviđenju. moderne . ali ne želi ju na način silnika već suptilnog zavodnika.dijalog se osamostaljuje.stari su za zbirku rekli da je to „bolesna lirika“. pa do kraja 1. lozu i kontinuitet zadruge .centralna idejna os ovog romana jest metafora ognjišta i doma – ona određuje gotovo svaku pojedinačnu akciju. tercine.roman je zamišljen i sagrađen kao lanac epizoda koje se međusobno povezuju glavnom idejom .- - kao redatelj Priviđenja. isto kao što izbjegava urediti i Agnezin susret s Neprisutnim razlog tome su 2 oprečna htijenja: a) Djevojka hoće život i sreću b) Smrt želi Djevojku. dakle.temeljna je oznaka njegove lirike gajenje kulta ljepote i ljubavi te izvanredni. balade i dr.po svom demonizmu. odvijaju u Lici. ali pada kao žrtva borbe primitivnih nagona i slijepe strasti na jednoj. povratnik iz Amerike i gospodar imućne zadruge . a uzvišenog poimanja morala i dužnosti na drugoj strani .boccadoro = zlatousta .sadrži sonete. utjelovljenje mladosti i ljepote . rata . instinkti.zb. otprilike posljednjeg desetljeća 19. pod ps. pjesničke forme na temu tjelesne ljubavi za markizicu Zoe Boccadoro. svj. prkosom. preteže nad naracijom i osnovno je sredstvo karakterizacije likova 45 .pokretač radnje je Blažić. divlji nagon za samoodržanjem . Smrt vješto izbjegava aranžirati njihov susret. želje za osvetom. a odnosi se među njima postupno zaoštravaju i oblikuju snažne dramske konflikte . to je opsesija svakoga lika . a mladi su je istaknuli kao reprezentativno djelo hrv. st.roman je napisan kao drama – više od 2/3 teksta zapremaju dijalozi .zbivanja se. sestine.svoje etičke antipode Blažić ima u likovima Lukana i Anere . Xeres de la Majana . beskrupuloznosti i animalnom kultu snage podsjeća na mračnu figuru Guše Rigalina iz Kosorova «Požara strasti .likovi su obilježeni snažnom emocionalnošću.erotski motivi i slobodne ljubavne igre osnovna su pjesnikova opsesija . zadovoljenjem putenih strasti i uređenjem svijeta po načelu slobodne volje . Smrt uređuje i odnose među likovima – osviještemu ženu Agnezu stavlja između konformista (Muža) i individualista (Neprisutnoga) posebnost je drame u tome što se Muž i Neprisutni Agnezin obožavatelj neće izravno sučeliti.Anera je lička seoska heroina koja se čistoćom ideala i moralnom snagom uzdiže iznad sredine. pjesama koju je objavio 1900. u toj je igri Smrt vara jer joj usađuje želju za nedostupnim idealom i tako je prisiljava da se baca u zagrljaj nedostojnih ljubavnika sve dok se ne umori te poželi smirenje u smrti u trenutku kada se ta dva oprečna htijenja poklope drama završava Knjiga Boccadoro .

taj izokrenuti svijet predočen je u autorskoj optici humora. Crveni suton. Pjesma naših dana Pjesme u tmini – podijeljene na više tema: O bijedi. naglašen je socijalni angažman .svjedoče o promjeni poetičkih nazora . a drugi put 1946.1918-1919 .tim postupkom Krleža je najavio samosvojan tip MODERNE BALADE kojoj je u osnovi baladeskna slika i vizija poremećenog. javlja se kao kazivač .kod nas je književno promoviran u djelu varaždinskog kajk. Predvečerje.već su u naslovnoj sintagmi dovedena u odnos dva disparatna pojma: pojam BALADE kao pjesničke vrste tužnog sadržaja i pojam humorističnog knjiž.obuhvaća Pjesme I.pjesničko mu se stvaralaštvo dijeli na nekoliko razdoblja: 1. Ulica u jesenje jutro Balade Petrice Kerempuha . pjesama Knjige pjesama i Pjesme u tmini .nastajala je uglavnom tijekom rata.u njima dominiraju motivi vezani za rat.ostala obilježja: hiperbolična metaforika.lirski subjekt najčešće je neosoban. RATNA LIRIKA .Petrica Kerempuh .10 u Ljubljani (30 pjesama).Petrica je lik iz kajk. Stih Pjesme III – Rat. socijalnoj inferiornosti podređenih.karakterizira ih intenzivan doživljaj prirode a pjesnički je jezik zasićen pjesn.prevladavaju teme smrti.prvi put objavljene 1936. pisca Jakoba Lovrenčića („Petrica Kerempuh iliti čini i živlenje človeka prokšenoga“) . Nad otvorenim grobovima. Sodomski bakanal. sarkazma.ta je lirika bliska pjesništvu ekspresionizma . a ključni protagonist djela je anoniman pučki kolektiv . Jesenja pjesma Pjesme II – Badnja noć.1916-1917 . a likovi su analizirani u neodvojivoj vezi s društvenom i prirodnom sredinom roman je napisan štokavskom ikavicom MIROSLAV KRLEŽA Štokavsko pjesništvo . a preuzet je iz europske književne tradicije (varijanta Tilla Oilenšpigela iz Costerova romana) 10 na stotu obljetnicu „Danice“ 46 .piše zb. II i III te zbirku Lirika .jasno je izražena socijalnokritička dimenzija pjesama . Suton.u baladama je riječ o ljudskoj patnji. Ranjavi motivi. pučkih legendi. prolaznosti.dominira konzervativnija versifikacija Pjesme I – Pieta. Kasno popodne. figurama 2. slobodan stih.tako je stvoren oblik nove lirske vrste – ANTIBALADE . O snovima. RANO RAZDOBLJE . a aktivnost mu je pretežito promatračka . versifikacije . u Zagrebu (34 pjesme) . Naša kuća. Lirski motivi u prozi Simfonije – Podnevna simfonija. ironije. apsurda i groteske . paradoksa. Nokturno.- tema je uzeta iz neposredne stvarnosti.čini šest simfonija pisanih slobodnim stihom kojim se suprotstavlja tradiciji hrv. O vremenu i o smrti. kompozicijska skokovitost 3. Pan. licu . čovjekova straha. izobličenog svijeta . stalnoj ugroženosti. tematski je i stilsko-morfološki raznolika . lika Petrice Kerempuha . U predvečerje. Plameni vjetar.lirski subjekt govori o sebi u 1. božanske pravde . stradanju. 1930-te .središnji lik djela.

Adam i Eva . slikarstva i književnosti d) pokazuje kako je Hegedušić praktična primjena teze o socijalnoj tendenciji . dilema.zagovara individualnost i originalnost .1939. dijalektološke studije Petrica i galženjaki Ni med cvetjem ni pravice Khevenhiller Po medvednici V megli Baba cmizdri pod galgama Eseji Neke balade: • • • • • • Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušća . Kovačića. Michelangelo Buonarotti.pitanje umjetnosti i ljepote nije pitanje razuma i mozga . Nepoznati u „Michelangelu B. . a u prenesenom označava pučkog zabavljača Petrica se direktno pojavljuje u uvodnoj baladi „Petrica i galženjaki“ i u baladi „Komendijaši“ Petrica je autorov alter ego – autor je sveprisutan u djelu (u završnoj baladi Planetarijom čak i dolazi na scenu) što se tiče jezika. kajkavština hrv. . drobina. ovozemaljski Ja.umjetnost povezuje sa čovjekovim strahom od prolaznosti .ovaj je tekst doživljen kao otvoreni izazov kojim se radikalno osporava autoritet KPJ i njezinih vodećih intelektualaca . Kristofor Kolumbo.Krleža brani tezu da ljepota posjeduje metafizičku dimenziju . književna djela starih kajkavskih pisaca. Maskerata. Krleža stvara svoj vlastiti kajkavski idiom koji je spoj dijakronije i sinkronije SINKRONIJA: upoznaje kajkavštinu bake Terezije Goričanec.pisac nije propovjednik ideologije.“ je utjelovljena projekcija unutarnjeg umjetnikova razdiranja. ali i dalje inzistira na važnosti umjetničkog oblikovanja socijalnog angažmana Drame PRVI DRAMSKI CIKLUS  Legenda. već talent . Hegedušića Dijalektički antibarbarus .citira.zaoštrio je podjelu na krležijance i antikrležijance među pripadnicima lijevog pokreta Književnost danas .1933. a isto tako je i s Nepoznatim u „Kristoforu Kolumbu“ 47 . Kraljevo. domobrana DIJAKRONIJA: proučavao stare kajkavske rječnike (posebno Belostenčev „Gazophylacium“).u prve tri drame inzistira se na rascijepljenosti i dualitetu ličnosti – u „Legendi“ tako Krist raspravlja sa svojom sjenom koja je zapravo njegov potisnuti.govori da je bitna zadaća suvremene književnosti svjedočenje o zbilji.- Kerempuh  u doslovnom smislu riječ znači crijeva. kajkavštinu iz njezinih molitvenika.hvali Kranjčevića. Starčevića. analizira i kritizira Pricin tekst.«Predgovor» možemo podijeliti u 4 dijela: a) odgovara na pitanje što je ljepota b) raspravlja o socijalnoj literaturi c) daje ocjene novijeg hrv. govori o banalnosti Pricinih ideja .

zato on želi otputovati u Nepovrat. kostimi.Judom) . geste.u drami se radi o sukobu klasa: radničke i građanske klase .dvije su osnovne skupine sudionika drame: a) članovi odbora arsenala i Ksaver b) radnici na oklopnjači Republika i glasovi iz gomile . ekspresionistički i artistički postupci . želi izazvati dojam  značajke: sinkretizam. mimika.Pavle. element kaosa (očituje se kao efekt THEATRUM MUNDI – cijeli svijet je kaos. Kristijan i Ksaver uz koje povezana i BIBLIJSKA SIMBOLIKA Golgote.hajka na Pavla simbolizira vjekovječnu hajku na Krista 48 . a koji su i nosioci glavnih tematskih tokova drame . vizualna dinamika s ubrzanim kretanjem glumaca. . za simboličku viziju hrv. pobuna gomile i sl. pijančevanje.1918. u sukobu je s Kristijanom (izdajicom .jednočinka . TOTALNOM TEATRU  to je teatar koji se ne temelji samo na dramskoj riječi..- u ove tri drame riječ je o izdvojenim.istaknutiji likovi su Pavle.Kolumbo ustaje sam protiv svih na svom brodu.u drami dolazi do otvorenog sukoba dvaju oprečnih nazora o smislu života i ljudskog kretanja . kojeg Ksaver uspoređuje s Kristom.1918.Ksaver u sebi vidi Ahasvera – nije htio pomoći Pavlu kao ni Ahasver Isusu . Bog je redatelj. pozornica.lica nisu karakterno izrađena i nemaju individualna obilježja. dok su ljudi glumci. učestale promjene prostora. oni ga pribijaju na križ. masa kao lik.tematiziraju ideološka. u apstrakciju DRUGI DRAMSKI CIKLUS .u njima se miješaju veristički.1922. socijalna i kulturna previranja posljednjih dana AustroUgarske Golgota . umjetničke projekte genijalnih umjetnika. Golgota. .) Kraljevo .)  na publiku želi djelovati ekspresivno. rekviziti. a on viče da je sve laž što je dosegnuto i da se smisao ljudskog postojanja ostvaruje samo u hodu naprijed . legendarnim biblijskim ili povijesnim ličnostima izjedanima sumnjama one se prometejski bore za svoja uvjerenja i ideale te doživljavaju intimne poraze Krleža integrira elemente suvremene avangardne drame tematsko-idejni sloj vezan je za velike povijesne procese. ona su dio mase . prikazi kaotičnih zbivanja (tučnjava.pet činova . . Vučjak .PRIJELAZNE DRAME  Galicija.ovaj odnos kvantitete i kvalitete bitan je dramski pokretač radnje .jednočinka . marionete) Kristofor Kolumbo . suprotstavljena je misaonoj kvaliteti nadmoćnog pojedinca ..pripada tzv. krvave zbilje i traumatične povijesti obilježja: simultanizam.kvantiteta mase. nacionalna. simultanost zbivanja. u kojoj se gubi pojedinac. nego na jednakoj valjanosti i interakciji svih scenskih znakova (grimase.

U agoniji.tri čina .u drami nema akcije. Leone na kraju ipak pokazuje da je glembajevštinu samo potiskivao u sebi. Krešimir Horvat.1928. njegova savjest koja ga optužuje i sudi. brutalan. . i zadavi Kristijanova sina Vučjak .njima je suprotstavljen neurotični intelektualac.troje protagonista (Lenbach. psihološka i društvena karakterizacija) . ali je nije uspio uništiti (ubija barunicu Castelli) . socijalne.ova je trilogija uvelike povezana s norveškom dramom (Ibsenom i Strindbergom): naglašeni su psihološki dijalozi.drama sadrži elemente ekspresionizma (Horvatov san. već govore 49 .govor je individualiziran psihološkom motiviranošću lica .tri čina .Krleža uvodi niz likova koji reprezentiraju staleže i profesije koje imaju moć u građanskom društvu . koji je određen samim sobom i svojim opsesijama i nemirima. koji je zapravo Kristijanovo drugo Ja. zbivanja su ograničena na obitelj kao temeljnu društvenu jedinicu . Laura i Križovec) . koji porijeklom pripada tom svijetu (Leone). protagonisti ne djeluju. iskonski. a posebno elemente naturalizma (Horvat sve više tone u seljački naturalizam. krik i iluzija izazvani sukobom bivšeg i sadašnjeg šefa Narodne sloge).to su drame novog realizma:  zanimanje za suvremene psihološke. ubojstva ili rasula prikazanog svijeta  u zapletu sudjeluju tri ili četiri individualizirana lika koji predstavljaju određeni diskurz (često suprotstavljen) .ta unutrašnja Leoneova borba ujedno je i glavni uzročnik i pokretač svih sukoba u drami . . nasilje i opakost) TREĆI DRAMSKI CIKLUS  Gospoda Glembajevi. već zatvoren što se postiže motivom samoubojstva.no.on postoji u posve određenom prostoru i vremenu i društvu (dakle. ali i iluzijama .1928. ali je zgađen nad njegovom amoralnošću i nehumanošću .sve dijelove glembajevskog ciklusa povezuje praćenje života i rasapa jedne građanske obitelji koje je uzrokovano društveno-političkim i ekonomskim previranjima Gospoda Glembajevi .- u završnom dijelu drame dolazi do obrata s drame mase na dramu pojedinca (Kristijana) – Kristijanov sin je bolestan. .1923. Leda .razara ga pripadnost glembajevštini i mržnja prema njoj .glavni lik je suvremeni čovjek.prevladava agromersko-patricijski rječnik krcat njemačkim frazama U agoniji . sukob muškarca i žene je oštar.Krleža prelazi s kvantitativne drame na kvalitativnu dramu .tri čina . dolazi Doktor. društvene i moralne probleme  pomak s ruralne na urbanu scenu  uvodne dramske scene djeluju poput nastavka prijašnjih zbivanja  posljednji prizor nije otvoren.kod njega se ne može predvidjeti kako će se ponašati u sljedećem trenu .Leone je najindividualiziranije lice drame .

žena Melita. Falanga to ocjenjuje kao veleizdaju pa ga muče i razapinju na jarbol. ali robovi se osjećaju izigrani i prevareni velikim obećanjima o Novoj Zemlji pa se bune i otkazuju poslušnost te traže jednakost. jedne noći u kolovozu u predratnom Zagrebu. Opet se pleše kolo i dalje slavi Kraljevo. pa tako ni u španjolskog kralja. Ona ga tjera od sebe jer smrdi kao mrtvac. u njihovu međuodnosu u tom trokutu Križovec je taj koji vuče konce – on manipulira Lenbachom i Laurom. Dolazi Janez . Uskoro se radnja seli u krčmu. kojega opisuje kao glupana. Kolo mrtvaca s Mirogoja pleše oko užasnute Anke. čijoj ljepoti nije uspio odoljeti niti sam Zeus u drami nema sukoba među likovima. Ona se pojavljuje sa svojim ljubavnikom Herkulesom. Olujna je noć. KRALJEVO (Hrvatska rapsodija. nema glavnog lika. sve je izmiješano s vikom mesara. Odvoze ga mrtvačka kola. Dok ovaj odlazi po piće. pravih zapleta veliku važnost ima podtekst drama je natopljena lirikom nagle su promjene raspoloženja i ugođaja likova zbog svega navedenog možemo povući vezu s Čehovljevim dramama razlika je jedino u tome što Čehov ima humani odnos dobroćutnosti prema svojim likovima. U krčmu dolazi Madam pa joj se pridružuju. a Janez sam nastavlja piti dok s prvim pijetlovima ne padne definitivno mrtav. 1923) Malograđanski događaj u tri čina 50 . Leda (slikarski model) Leda je ljepotica iz grčke mitologije. kobasičara. nesmiljeno ih razgolićuje te pokazuje njihovu marionetsku narav ČETVRTI DRAMSKI CIKLUS – DRAMSKE FANTAZIJE  Aretej. a Janez nasrće na Herkulesa. Anka plače u njegovom naručju. Admiralska falanga pokušava ih urazumiti. njegove rane se razdiru a po palubi curi admiralska krv. Pojavljuje se i utopljnik Štijef. VUČJAK (Savremenik. kolportera i ostalih prodavača. Svađaju se seljaci i gradska "gospoda". Tamo piju noćne dame Margit i Stella. nego proizlazi iz intimnih suodnosa likova pokretač unutrašnje dinamike radnje je Lenbachovo samoubojstvo – on nije mrtav. a Admiral se u završnom monologu obraća Narodu. Djevojke vrište od straha. Vizija se rasplinjuje kad se vrati Herkules. Put u raj SADRŽAJI: KRISTOFOR KOLUMBO (Hrvatska rapsodija. 1918) Jednočinka Zbiva se na admiralskoj lađi "Sveta Marija" u noći pred otkrićem Novoga Kopna. Urban. četiri čina likovi: Klanfar. Admiral priznaje falangi da ne vjeruje u Zemlju i Stari svijet. Saznaju da se u bordelu objesio čovjek. 1918) Jednočinka Radnja se zbiva na Kraljevskom sajmu. Sve je prepuno neobuzdane vike. ali on čeka Anku u koju je zaljubljen. Svi pomahnitaju od radosti. veliko nevrijeme i očajni robovi proklinju Admirala (Kristofor Kolumbo) koji ih je uvalio u ovu plovidbu u Nepoznato.mrtvac koji se objesio.Leda - radnja se ne pokreće tako što je izazvana vanjskim čimbenicima. Utom sviće i uočava se kopno na horizontu. žena Klara. Janez dolazi do Anke i razgovara s njom. Poziva Janeza da se vrate na Mirogoj prije izlaska sunca. a nakon Lenbachova samoubojstva Laura shvaća kakav je Križovec vrhunac drame je razgovor Laure i Križovca koji otvoreno priznaje svoju vezu s Izabelom Georgijevnom te Laura shvaća da ne postoji više nikakav izlaz za nju osim smrti 1932. a Krleža svoje likove komentira satiričnim podsmjehom. živi u svijesti Laure i Križovca. Anka s Herkulesom odlazi. Aurel (slikar).

Udovica se nakon smrti supruga koji je poginuo u ratu boji deložacije. Ona ima ukradene dragocjenosti iz crkve s kojima će u Americi kupiti farmu. Juro. Tomerlinom i starcem – pripadnicima školskoga odbora koji ga optužuju da je prodao školska drva i škaf te traže natrag školsku imovinu. Petar i Ivan. bivša vlasnica crnačkog bordela u Chicagu. bivši urednik i osnivač „Narodne sloge“. Prvi čin događa se usred jake zime u selu Vučjak. Na putu su ga napali i orobili pripadnici Zelenog kadera. Svi se svađaju i viču jedni na druge. U posljednjem dijelu opisan je „bjesomučnoskndalozni san Krešimira Horvata“: on sanja svoje vjenčanje s nekom gospođicom iz djetinjstva koje pomalo nalikuje karminama. kao učitelju pripada. Strelec i dr. među njima se nalazi izdajnik. stari Hadrović . Ona i Horvat odlaze u Ameriku. Među gostima su i njegovi pokojni roditelji te Marijana prerezanih žila. Klement. Horvat se svađa s Lukačem. U zadaćnici svoga sina Ksaver pronalazi zadaću o Ahasveru11 i čudi se što u školi daju djeci takve teme. No Marijana ju je tužila pa dolazi Pantelija da je uhiti. apsolvent filozofije i invalid. Iznenada se u selu pojavljuje Marjanin muž Lazar za kojega se vjerovalo da je poginuo. Drugi čin događa se u noći u kući arsenalskog radnika Ksavera. Kristijan neopažen bježi. svađaju se članovi arsenalskog odbora Pavle. svima govoreći o Bogu. ali žena to ne dopušta (situacija je vrlo slična biblijskoj: Pavle u ulozi Isusa. Dolazi Andrej s viješću da je dio ljudi već zarobljen te s papirom koji dokazuje da je policija o tome bila obaviještena. U noći Horvat i udovica razgovaraju – on ju tješi da ju neće izbaciti iz stana. Zapravo ih je prodala udovica koju oni ne mogu podnijeti jer je u jednoj prostoriji škole otvorila trafiku. Svađa se sa šefom tvrdeći da je oteo njegove novine. u kući udovice seoskog učitelja. Na vrata lupa ranjeni Horvat koji je postavljen u Vučjak za novog učitelja. gospodinu Mayeru. Kristijan. Radnici na poslu u carskoj oklopnjači raspravlju o politici. Dolazi Eva s brodskim kartama i poziva ga da zajedno otputuju u Ameriku. Marijane Margetićke. Tu je i Ksaver koji sjedi kao izgubljen i bunca o Pavlu koji je pred njegovom kućom obješen na šljivi. 51 . dok on istovremeno ljubuje s Evom. Jedni stanu na Kristijanovu.Drama u tri čina s predigrom i intermecom Predigra se događa u redakciji „Narodne sloge“. Treći čin događa se u Evinom domu. Ksaver mu želi otvoriti. ujedno i suradnik „Narodne sloge“ koji objavljuje da će se preseliti na selo. Nakon što previju ranjenika. U vrijeme kada se Andrej pojavljuje. svi se spremaju za spavanje. a Ksaver kao Ashaver) pa Pavla konjica sustiže i objesi na šljivu pred Ksaverovom kućom. ali ostali je tješe da je kao udovicu palog ratnika ne smiju izbaciti. 11 Prema biblijskoj legendi Ahasver nije htio Isusu dati vode na njegovu križnom putu do Golgote pa ga je Isus prokleo na vječno prokletstvo i lutanje. žandar te Amerikanka Eva. Radnici misle da je šenuo pameću. ali se iznenada vraća s pištoljem i ubija Panteliju koji ju je došao uhititi. koji mu sada. Tu je i Krešimir Horvat. Ona tvrdi da nosi njegovo dijete. Pavle optužuje Kristijana da je njihovu namjeru da tunel i most dignu u zrak izdao policiji i da će još noćas osmorica biti strijeljana. Ona se svađa s majkom jer od zvrjanja njezinog vretena ne može slušati glazbu pa joj vreteno baca u vatru. ali tu je i Andrej koji ga optužuje kao Judu i izdajnika koji ih je sve izdao. Dolazi vijest da se u haustoru nalazi mrtvac. Njegova žena čuje sumnjive šumove te moli muža da provjeri o čemu se radi. a on se vraća prosvijetljen. nastaje tučnjava na kraju koje Andreja odvode vojnici. Eva odlazi da se presvuče. Tu su i narednik Pantelija Crnković. Čitavo selo se čudi. Kasnije se svađaju Horvat i udovica. a drugi na Andrejevu stranu. Dakle. Dolazi Kristijan koji poziva ljude na štrajk. Na vrata lupa Pavle kojega progoni konjica. U redakciju dolazi Venger-Ugarković. Dolazi Horvat koji joj se jada i priča joj o svom noćašnjem snu. GOLGOTA (1922) Drama u pet činova Sjenama Richmonda i Fortinbrasa U pivnici. meter Šipušić. u sobi ruskog zarobljenika Andreja. Razgovaraju suradnici u novinama: Polugan. a kasnije se ispostavi da je riječ o veletrgovcu jajima.

a kada ga otac udari. ispovjednik barunice Castelli Slberbrandt i dr. Nakon smrti stare Rupertove. Paul Altman. ali ona u međuvremenu još jednom dolazi na vrata Glembajeva. Obitelj želi Leonovu gestu iskoristiti kao čin glembajevske dobrohotnosti. Čeka ga očajna žena s bolesnim sinom. Leonova majka je prije jedanaest godina izvršila samoubojstvo. iako to do tada nije bio. ali doktor u crnim rukavicama zadavi bolesno dijete. udovicom svoga brata. Potom i otac ulazi u sobu. 1928) 52 . Čuju se tek riječi jednoga sluge: «Gospon doktor zaklali su barunicu!» U AGONIJI (Hrvatska revija. U konverzaciju ulazi i stari Fabriczy (Ignjatov bratić). otac se oženio svojom bečkom ljubavnicom Charlottom Wernerovom barunicom Castelli. mladi Fabriczy i pravni zastupnik tvrtke traži ovlaštenje za odgovor u kampanji koja protiv barunice Castelli vodi socijalistički tisak jer je baruničina kočija nesretnim slučajem usmrtila 73-godišnju proleterku Rupertovu s kojom je živjela nevjenčana žena njezina pokojnog sina Josipa – Fanika. a mladi Fabriczy saznaje da je glembajevsko poslovno carstvo propalo. Kristijan traži objašnjenje i doktor mu saopćava da je to zbog toga što je lažno prisegao na ime svojega djeteta da govori istinu kada je lagao (u prvome činu) i u posljednja dva dana skrivio smrt tolikih svojih kolega. a stari Glembay čuo. Ksaver prepričava svoju priču s Pavlom koji ga je molio da ga spasi pred progoniteljima.do jutra umrijeti. preživjela. a on se to bojao učiniti te optužuje svih kao izdajnike nakon čega ga ostali zatuku. a ona shvaća da je i sama financijski upropaštena jer je Glembay krivotvorio mjenice i manipulirao novcem s njezinih računa. Doktor odlazi. koja otvara temu njihova razgovora o odnosu racionalnog i osjetilnog. Drugi čin zbiva se nepunih pola sata nakon provoga: Leone je odlučio smjesta otputovati te se pakira. priznaje da se cijeloga života bori protiv vlastite naravi. Leone pak shvaća da je njegov sukob s ocem tipični glembajevski konflikt. koja je nakon Ivanove smrti ušla u dominikanski samostan kao sestra Angelika. ali on je odbija. pokušavajući pobijediti Glembaya u sebi. Nakon majčine smrti. Puba.»). Fanika je u interesu tek rođenog djeteta podigla odštetnu tužbu protiv barunice. Starom Glembayu je nato pozlilo i srušio se. kao švelja. a žena se budi. i kada vidi što se dogodilo – glasno nariče i lupa glavom o postelju. odvija se niz dijaloga u kojima se karakteriziraju sudionici i uvode ključni dramski motivi. Silberbrandt ga moli da porekne njegove noćne posjete barunici koje je Leone maloprije spomenuo. ali je sud odbio njezin zahtjev pa ona već nekoliko puta dolazi pred vrata Glembajevih i moli za materijalnu pomoć kako bi kupila singericu i tako. insistirajući da je njihovo bogatstvo sticano na zločinima i prevarama. penje se na treći kat njihove kuće i sa sedmomjesečnim djetetom u naručju. a kada je posluga opet odbije. GOSPODA GLEMBAJEVI Drama u tri čina iz života jedne agramerske patricijske obitelji Odvija se jedne noći. a Leone je slikar. Kristijan ju tjera na spavanje i sam čeka doktora koji konstatira da će dječak. ali on to odbija. nevjerojatno mutno. draga moja Beatrice. ali i navješćuje čitav niz malih tajni koje se kriju iza fasade uspješnog poslovnog carstva. Pijani Kristijan se vraća kući. kasnog ljeta 1913. priznaje mu da je i on spavao s njom kao 20-godišnjak. Dok traži sućut u Angelikinu društvu. U središtu se nalazi odnos između Leona Glembaya i njegova oca Ignjata. Barunica Castelli pokušava se približiti Leoneu. Ignjat je šef tvrtke. liječnik. kao i njegov brat Ivan i sestra Alice. nervozni ekscentrik koji se nakon jedanaest godina vraća u obiteljski dom. u kući imućne bankarske obitelji Glembay. dok Kristijan sve to samo nemoćno gleda. Prvi čin započinje njihovim dijalogom («Mutno je sve to u nama. Leone joj kupuje singericu.Na groblju pokapaju ubijene radnike arsenala. bankar i industrijalac. Leone neprestano podriva tobožnju obiteljsku idilu. Treći čin događa se oko odra starog Glembaya. Očajni Kristijan odjednom postaje i pobožan. iako nema nikakvih komplikacija . Nakon svečane večere u čast sedam uspješnih poslovnih desetljeća obiteljske tvrtke „Glemby Ltd“. Jedini prisan kontakt Leone te večeri uspostavlja s barunicom Zygmuntoviz. baca na ulicu. Leone crta pokojnog oca. koja je to iskoristila za put u visoko s društvo i s kojom je dobio sina Olivera. dolazi do sukoba: Leone predbacuje ocu majčino samoubojstvo i pokušava ga uvjeriti da je u braku s bludnicom. barunica ih vrijeđa u napadu bijesa te on pojuri za njom sa škarama u ruci.

Prvi čin događa se u salonu Melite Szlouganove. Križovec i Laura razgovaraju. Varijanta svršetka drugog čina i treći čin (dopisano 50-ih godina): U žaru svađe s Križovcem. Potom dolazi i Klanfar koji se ljuti što večera još nije gotova jer žuri na noćni vlak da stigne na majčin pogreb. Tu je i njegova supruga Klara zadubljena u svoje misli. Urban susreće jednu noćnu damu koja mu nudi svoje usluge. 1932. svima kaže da je otputovala. U sobi se nalazi bakrorez profesora (akademskog slikara) Aurela koja prikazuje motiv Lede s Labudom. Urban i Aurel razgovaraju. Križovec i Laura razgovaraju. Pojavljuje se i Klara. Aurel saopćava da je Melita trudna te da želi oženiti svoj slikarski model. koja ipak nije otišla u krevet kako je bila rekla te otkriva Meliti kako se Aurel namjerava oženiti Ledom.dva su razloga njegova povratka: 53 . Melita razgovara s Oliverom Urbanom. Na rubu pameti. barun Lenbach.1932. Laura ispaljuje dva hica u sebe. Dolazi pismo od Melite – ona moli Aurela da hitno dođe. Došli su pogrebnici. Dolazi dr. Urban ju je dopratio do stana. Došla je policija. Ona ne skriva da je željela njegovu smrt. Romani  Vražji otok.) Komedija jedne karnevalske noći u četiri čina Radnja se odvija jedna karnevalske noći 1925. Pojavljuje se Aurel koji misli da se Klara otrovala te izbezumljen i zabrinut juri ulicama. Sad je Klara ljuta i ne želi više nikamo te pada u depresiju. Dolazi Madeleine Petrovna. uzima revolver i počinja samoubojstvo pucavši si u trbuh. Zastave Povratak Filipa Latinovicza . Banket u Blitvi. Ona ne vjeruje da su Lenbachove prijetnje samoubojstvom ozbiljne jer time prijeti već godinama.središnji motiv romana je potraga gl. Čuje se zvono na vratima. sklon kocki i alkoholu. Tri kavaljera frajle Melanije. lika za svojim identitetom . . Čitavo vrijeme njihovog razgovora Laura je nezainteresirana i pasivna. Aurel odlazi. U noći ulicom prolaze Melita i Urban. supruge veleindustrijalca Klanfara. Pristav odlazi. ali ipak ga nije ubila. a uskoro potom mora otići i Križovec jer ujutro ima suđenje. a on prijeti da će počiniti samoubojstvo jer se obvezao da će imati novac do sedam sati. On odvraća kako mu je dosta ljubavi za večeras. Drugi i treći čin odvija se tijekom noći kod Aurelovih: Aurel i Urban promatraju nacrte za buduću Aurelovu vilu i razgovaraju. Na kraju ipak priznaje da nije ubila Lenbacha. iako su on i Klara planirali na ples. Ivan Križovec. odlazi u drugu sobu i čuju se hici iz revolvera. Zove Melitu no služavka saopćava da je izašla. Ona želi napustiti Klanfara. Klanfar odlazi na vlak. a ona se nastavlja svađati s Križovcem koji joj priznaje da je imao ljubavnice iako je Laura zaljubljena u njega. Već sviće. ali ipak ju poziva na viski. a uskoro potom Lenbach odlazi. ukoliko je traže. LEDA (Sabrana djela. a Klara odlazi u krevet. Laura telefonira policijskom pristavu i izjavljuje da je ona ubila Lenbacha te poziva pristava da dođe kako bi promijenila iskaz Križovec nastoji uvjeriti pristava da je Laura suludu i neistinitu izjavu preko telefona dala u afektu. Povratak Filipa Latinovicza. Svi odlaze doma. Manna) . Dolazi do svađe između Melite i njega. Policija odlazi.Drama u tri čina Prvi čin odvija se u krojačkoj radnji Laure Lenbachove.nakon 23 godine izbivanja slikar Filip vraća se u rodni grad . opet se svađa s Laurom. ali utom se Lenbach vraća.roman predstavlja varijantu romana o umjetniku i umjetnosti (Künstlerroman – poput Joycea. Aurel je očajan pa Klara iz njihovog razgovora zaključuje da ju ipak voli kad se toliko zabrinuo za nju misleći da se otrovala. Njezin muž. Ona ga tjera. Dolazi Aurel koji je u novinama pročitao da je Klanfaru umrla majka. traži od nje novac koji mu Laura odbija dati. Klara se za to vrijeme sakrila i sluša njihov razgovor. Aurel se vraća. mladu djevojku Ledu. Laura je poziva večeras k sebi. Laura ostaje sama i naređuje služavci Mariji da.

brakolomstvima i kriminalom na Filipa djeluje snagom tajanstvene privlačnosti Filip prema njoj gaji proturječne osjećaje – svjestan je njezina bolesnog erosa.to je tipično krležijanski lik čovjeka iz naroda koji svojom vitalnošću. . insinuacija i laži . vidimo očima narativnog subjekta – neimenovanog Doktora .- a) da. tajanstvena zavodnica i nimfomanka čiji je život ispunjen ljubavnim aferama. u ponovnom kontaktu sa zavičajem i oživljenim uspomenama iz djetinjstva. stanja i dojmove prijelomna točka u romanu jest Filipov susret s Kyrialesom podvojenost Filipova karaktera došla je u tim partijama do punog izražaja Filip u Kyrialesu prepoznaje duhovnog dvojnika koji će razotkriti tamnu stranu njegove savjesti. godine Doktor je živio jednoličnim i dosadnim životom prosječnoga građanina .no. ubojstvima.sve je rezultat njegova sjećanja i njegovih subjektivnih procjena .tipičan esejistički roman u kome glavninu radnje čine razmišljanja.) Na rubu pameti . Filipovo saznanje da mu je Liepach otac. samovolje pojedinca. priziva prošle događaje. akumulira novu životnu i umjetničku snagu b) da razriješi tajnu svojega porijekla prvi dio romana obilježen je retrospekcijom – Filip se prisjeća davno zaboravljenih predmeta.1938. itd.do svoje 52.jedini Krležin roman pisan u prvom licu . on je mračni glas Filipove sumnje i podsvijesti duge i mučne debate između Filipa i Kyrialesa zapravo su slika Filipova unutrašnjeg stanja: to je borba između dva pola jednoga Ja javlja se i lik fatalne žene – Bobočka – ona je puna dubokih strasti. oživljava traumatične slike iz djetinjstva.sve što vidimo. umjesto smirenja. Doktor je odlučio da više ne šuti i ne klima glavom – prigovorio je. gl. Baločanskijevo ubojstvo Bobočke sam kraj je neočekivan – prikazuje se slika krvave Bobočke pregrizena grkljana i širom otvorenih očiju najveće novosti uvodi Krleža na planu narativne tehnike velika je uloga unutarnjeg monologa koji često prelazi u slobodni neupravni govor u prikazivanju Filipovih misli i psihičkih reakcija važnu ulogu ima tehnika asocijacija – određeni vanjski poticaj izaziva kod njega lepezu reminiscencija (npr.važan je Doktorov susret s Valentom Žgancem zvanim Vudriga . iz toga pak kreće niz asocijacija: likovna tema prijesnog ženskog trbuha. riječ „frajle“ budi uspomene na prva erotska iskustva. se lik želi malo rasteretiti i opustiti te otvara radio i mijenja kanale no. no ona u njemu budi životnu i umjetničku snagu u finalu romana događaji se izmjenjuju filmskom brzinom – Kyrialesovo samoubojstvo.kraj je dvosmislen i otvoren – narativni konflikt ostaje nerazriješen – našavši se na izmaku snaga. događaji u bordelu. u jednome je trenutku (za vrijeme banketa u vinogradu generalnog direktora Domaćinskog) sasvim spontano odlučio da više neće biti obična marioneta – dok se Domaćinski hvalio kako je za vrijeme zelenog kadera ubio četiri seljaka.roman retrospektivno prati posljedice tog ekscesa i tako hajka na čovjeka (motiv i u „Golgoti“) postaje sadržajna os romana . analize i idejna previranja . nasilja i laži . lucidnošću i spontanošću kontrastira dekadentnom intelektualcu . iznio optužbu i tako pokrenuo protiv sebe lavinu spletaka.Doktor sada igra novu životnu ulogu: ulogu skidača maski i suca koji podiže optužnicu protiv totalitarizma. glas koji mu govori da njegova majka ljubaka s kanonicima i biskupima. zvučni signali iz etera samo pojačavaju osjećaj izgubljenosti i nervoze 54 .

odigravaju se na samoj bojišnici ili pak u ratnoj pozadini . u središtu su piščeve pozornosti hrv. iste društvene skupine i nalaze se u istim okolnostima – oni umiru za tuđe interese i pod tuđom zastavom . a život u njoj predstavlja model stanja u državi .to je antiratna novelistička zbirka.vrijeme trajanje središnje zgode uglavnom je kratko: nekoliko minuta bitke („Bitka kod Bistrice Lesne“). . koje ne uspijeva realizirati.događaji se odvijaju u zatvorenom prostoru bolnice koja je zapravo simbol Austro-Ugarske.predstavljaju jedan od vrhunaca hrv.tu spadaju sljedeće novele: • Hodorlahomor Veliki • Veliki meštar sviju hulja • Mlada misa Alojza Tičeka • Smrt bludnice Marije • Cvrčak pod vodopadom • Smrt Florijana Kranjčeca • Smrt Tome Bakrana • Na samrti .to su odlomci životopisa nečije svijesti.to gubitništvo često nalazi izraz u dominantnom tonu pripovijedanja.glavni je lik obično neurotični. svj. a sastoji se od 7 novela: a) Bitka kod Bistrice Lesne b) Kraljevska ugarska domobranska novela c) Tri domobrana d) Baraka Pet Be e) Domobran Jambrek f) Smrt Franje Kadavera g) Hrvatska rapsodija . tako da gubitništvo postaje osnovnom temom .nalaze se u zbirci Novele iz 1948.dakle. a ne naznakama buduće radnje . domobrani i njihovo apsurdno stradavanje . . socijalno neafirmirani intelektualac opsjednut velikim idejama i idealima. par sati na vježbalištu („Kraljevska ugarska domobranska novela“) ili nekoliko dana u bolnici („Baraka Pet Be“) . teme .jedina novela u domobranskoj skupini koja započinje izravnom karakterizacijom lika (grof Maximilijan Axelrode). pa i u pojavi elemenata groteske .ova je novela pravi primjer ostvarenja ekspresionističke poetike – značenjske djelatne sastavnice su kaotičnost i grotesknost NOVELE MALOGRAĐANSKOG KRUGA .g. obično njezini posljednji trenuci – nakon toga slijedi odlazak na frontu i smrt . ali je upućen u sve njegove pojedinosti Baraka Pet Be .pripovjedač je autorski – smješten je izvan svijeta što ga svojim pripovijedanjem stvara.- Novelistika Krležin novelistički opus obično se dijeli na 3 ciklusa: Hrvatski bog Mars .1946. rat .vrlo su često psihički slomovi likova ili njihova moralna posrnuća vezani s motivom smrti 55 .tematika je vezana za malograđanski društveni milje . pripovjedne književnosti zbog primjene modernih načina pripovijedanja i domaće hrv.likovi su pripadnici istoga naroda.tematski su vezane za 1.

vrijeme radnje obuhvaća manje od 24 sata – od predzorja do večeri istoga dana 56 . Krleža se sukobljava i s desnicom koja sve više skreće u vode fašizma (Ljubomir Maraković) . Sprovod u Teresienburgu.tijesno su povezane s dramama glemb. Barunica Lenbachova. Bogdanov i Cesarec (koji čak daje ostavku na članstvo u odboru MH koja sve više skreće udesno) .koncepcija socrealizma zahtijeva od umjetnika konkretno opisicanje društvene zbilje i vrednovanje društvenih pojava u skladu s potrebama partije . na III. subjektivnim viđenjima i tragičnim osjećajima – ne smije bježati u prostore fantastičnog i iracionalnog .ubrzo nakon toga socijalni pisci iz KPJ (Nika Miličević. rastrojene svijesti u provincijskom ozračju gdje se mladi neprestano sukobljavaju sa starijima.funkcija književnosti je agitacijska.bave se poviješću jedne obitelji.udarna godina sukoba je 1933. Ivan Križovec. . njezinim bogaćenjem i društvenom afirmacijom te financijskim i moralnim slomom .1925.- grad i smrt su dvije čvrste odrednice izrazito ekspresionističkoga porijekla tematiziraju se rubna stanja. a osjetljivi i potčinjeni teško nalaze snagu za pobunu GLEMBAJEVSKI NOVELISTIČKI CIKLUS . U magli. u knjizi „Glembajevi“ . Svadba velikog župana Klanfara SUKOB NA KNJIŽEVNOJ LJEVICI 1928 – 1952 .sama sintagma znači da treba pisati literaturu koja će biti realistička po formi.obuhvaća 11 novela i proznih fragmenata . a jasan znak društvenih promjena i prodor novog duha i senzibiliteta bit će časopis Krugovi AUGUST CESAREC Careva kraljevna . intimističkim preokupacijama. kongresu Saveza književnika Jugoslavije kada on definitivno raskida s poetikom socijalističkog realizma SOCREALIZAM 1945 – 1952  socijalistički realizam .najraniju fazu sukoba karakterizira rivalstvo dviju političko lijevo orijetiranih skupina pisaca: nadrealista (koji su uglavnom grupiranu u BG) i pisaca socijalne literature (članova KPJ) . ciklusa . Kardelj) oštro odgovaraju Krleži i konstatiraju da Krleža više ne može biti uzor socijalnim piscima istovremeno. Dobrotvori. Pod maskom.g.na Krležinoj strani su Ristić. odgojna i socijalno-pedagoška . zaoštrava podjelu na krležijance i antikrležijance među pripadnicima lijevog pokreta .književnost se ne smije baviti društvenom kritikom. Klanfar na Varadijevu. a socijalistička po sadržaju .1952. Branko Hermann.umjetnost mora služiti odgoju omladine te obnovi i izgradnji domovine i zato mora biti pristupačna širim čitateljskim krugovima . Kako je doktor Gregor prvi put u životu susreo Nečastivoga.Krležin esej „Dijalektički antibarbarus“ iz 1939.izlazi 1954. označuje kraj nasilne ideologizacije.kraj sukoba označava Krležin govor 1952. Đilas.O Glembajevima. kada Krleža piše „Predgovor podravskim motivima Krste Hegedušića“ .mjesto radnje je istražni zatvor u Zagrebu .

u prikazu mračne i vulgarne sredine.obitelj Smuđ simbolizira onaj poslijeratni gramzivi sloj ljudi ogrezao u opačinama. historijski ekvivalenti na kraju romana revolucionar Jurišić. literarno najsnažniji prikaz moralne strukture međuratnoga hrv.on je domaća inačica Dostojevskijeva Rogožina iz romana „Idiot“ . a brojne analepse omogućuju uvid u pretpovijest zatvorskih događanja osobito su uspjeli portreti spletkara Rašule. sebični i međusobno povezani kriminalnim djelima . društva . krađi.to je dehumanizirani svijet – okrutan. ali ga guši verbalizam. predugi dijalozi. a koji su vodili lijevo orijentirani intelektualci propagirajući načelo primarne društvene uloge književnosti oni su toj književnosti nametnuli obvezu da se bavi socijalnom tematikom. ravnodušan prema zlu.u toj fazi isključivo traži i promatra pozitivne junake. uz Krležin „Na rubu pameti“. zao i vulgaran . g. spajajući na taj način (autobiografskim likom Ilije Korena) konkretne činjenice sa simbolima onoga što priželjkuje . tj. prevarant. čeka dolazak novog Čovjeka djelo ima snažnih stranica i odličnih zapažanja. u portretiranju likova s dna života i prikazu njihovih niskih strasti i poroka.u ranoj novelistici pod utjecajem je ekspresionističkog stvaranja . proze .da uočava i obrađuje socijalne probleme i pridonosi njihovu rješavanju pritom su zanemarili umjetničku. karakterističnu za 30-te godine UTILITARNI REALIZAM model utilitarnog realizma proizašao je iz pokreta socijalne literature.Pankrac je policijski doušnik.svi su likovi ocrtani tamnim bojama – svi su divlji. tražeći kroz njihove sudbine rješenja vlastitih dilema. te nebriga za formu i stil Zlatni mladić .roman se bavi tamnim stranama hrv.- ogromna količina zbivanja zgusnuta je i raspoređena na svega nekoliko likova zatvorenika čije su sudbine isprepletene. bez ikakvih popratnik osjećaja .sudbine malih junaka iz malograđanske sredine podvrgava sociopsihološkoj analizi . uz bugarenje pogrebnog marša. Društva NOVELISTIKA . književnu stranu obrade socijalne tematike smatrajući dovoljnim da ta književnost iskazuje progresivne društvene tendencije 57 . bezobzirni.ovaj roman je. a zbog šestosiječanjske diktature pribjegava alegorijskom obliku pisanja. hedonist . Cesarec je sljedbenik naturalističke doktrine i prakse . politikanta Pajzla i slabića Mutavca u liku atentatora Jurišića nije teško uočiti glasnogovornika Cesarčevih političkih teza roman ima autobiografsku podlogu – Cesarec je i sam odležao u mitrovičkom zatvoru zbog sudjelovanja u atentatu na cara Cuvaja 1912. .od 1925. roman snažno aludira i referira na konkretne prilike pa ga se može čitati i kao roman s ključem: svakome liku i prikazanoj situaciji mogli bi se naći stvarni. samo prividnom bijegu u prošlost . a međusobni odnosi složeni likovi su ocrtani suptilnim psihološkim nijansiranjem.kriminalna djela obavlja gotovo mehanički. sve se više priklanja realističkoj koncepciji književnosti. g. zločinima i moralnoj beskrupuloznosti .među novelama iz tog razdoblja Tonkina jedina ljubav spada među najuspjelija njegova djela i predstavlja zaokret u tematiku o malim ljudima.jedini donekle pozitivan lik jest kapetan Bratić . a njegovo mjesto zauzima ideologija zla koju u romanu zastupa zlatni mladić Pankrac . revolucionare.1928. značajnog za tridesete godine.on je tipičan izdanak bolesnog društva i prvi pravi negativni junak hrv. cinik.tradicionalni moralni poredak potpuno je uništen.

... ideal antiljepote. njegova poetika je već uvelike poetika avangardističkog osporavanja svih zatečenih vrijednosti i normi ....... pravo na razliku i vlastiti izraz književnost postaje prostorom traženja.............u poeziju prodire kolokvijalni jezik................... P.................. (ekspres....... pokreti i pravci s početka 20... Pound.................) ... poetika koja želi izbrisati granice između života i umjetnosti . u kolektivu......pojam se kod nas udomaćio zahvaljujući Flakeru koji je uveo pojam stilska formacija avangarde ........krugovaši raskidaju s poezijom društvene estrade.......... DO DANAS KRUGOVAŠI 1952 – 1960 naraštaj pisaca rođenih između 1920.......iako djeluje u razdoblju moderne............st.... eksperimenata....... Woolf. Kamov . avant-garde – predstraža .....................njihovu poeziju karakterizira širenje tematskih prostora. OD 1952................................ otklon od zatečenih oblika književnog mišljenja i produkcije..karakteristike: * težnja prema posve oprečnim idealima * ružno postaje sastavni dio pojma antiljepote * presturkturiranje žanrovskog sustava * polemičan ton prema tradiciji * zanemarivanje kategorija vremena i prostora * poetika nesklada...... potrage za novim estetskim uporištima karakteristična je i kozmopolitska orijentacija – HK ponovno se uključuje u europske literarne tijekove (prevode se Lorca............................ među staležima ili političkim grupacijama AVANGARDA  franc.............prvi avangardni časopis je „Kokot“ Ulderika Donadinija (1916..............pjesnički se govor otvara svakodnevici ....... V...............preteča avangarde je J.... stvaranja te afirmacija pluralističkog koncepta književnosti POEZIJA .u njegovoj zbirci „Psovka“ uočavamo: raskid s tradicijom... Eliot... agitacije i socijalnog angažmana .........................pjesništvo čini glavninu književne produkcije .......... slang 58 te .. koji se okupljaju oko časopisa „Krugovi“ (1952-1958) njihovu poetiku najbolje izražava krilatica urednika Vlatka Pavletića Neka bude živost afirmiraju duh tolerancije.............. grča i otpora ............ na radu.......- - još se naziva i moderni objektivizam najznačajniji autori: Antun Bonifačić Stjepan Mihalić Novak Simić Danko Angjelović orijentiraju se prema romanu jer su u njemu mogli najjasnije izraziti svoje namjere oni roman pretvaraju u nesentimentalni instrument socijalne analize........... i 1932........... kreacije................ obnova artizma eksperimentiranja na formalnom planu .................. futurizam............................) ........................) prevladava osjećaj duhovnog zajedništva......pojam kojim se nastoje obuhvatiti knjiž..................... dadaizam i dr. opredijeljenost za autonomiju i slobodu umj.......... kritike I klasne borbe društvena funkcija književnosti izrazito je naglašena u središtu su zanimanja različiti oblici društvenoga života: odnosi u obitelji...................

hermetična i zasićena filozofskim leksikom i metajezikom . g. Maroević) .metaforika i simbolika se intelektualiziraju. Novak. najčešće intelektualca. Ivan Raos. Jure Kaštelan. Ivan Slamnig .čest je oblik pjesme u prozi (Dragojević. Raos. Majetić) PROZA . Krklec PROZA . povijesnoj zbilji i urbanom životu .središte interesa pomiče se na osamljenog pojedinca.dramska produkcija zaostaje za pjesništvom i prozom . Vladan Desnica.njihova je poezija nekomunikativna.neki se pjesnici ističu i naglašenom sviješću o jeziku i smjelim formalnim eksperimentiranjem (Mrkonjić. suvremena urbana tematika. iskustva beznađa i praznine pa do okrenutosti vanjskim životnim manifestacijama.i oni pretežno pišu poeziju koju karakterizira pluralizam pjesničkih koncepcija . Cesarić. subjektivne vizure. izbjegavanje metaforike.i dalje se njeguje žargonska poezija s urbanom tematikom (Majdak.okreću se pojmovnom pjesništvu . a riječ je o piscima rođenima između 1934. Tadijanović. Josip Pupačić. Vlatko Pavletić. S. kolokvijalni gradski jezik i sintaksa . Vjekoslav Kaleb. ruralna tematika . Šoljan.javljaju se i primjeri grafičke i vizualne lirike (Vladović. Vesna Parun. pisaca okupljaju se oko časopisa „Razlog“. Mrkonjić) . analitičnost i intelektualna kontemplacija postupno potiskuju poeziju srca i sentimenta . Slavko Mihalić. Marinković. Krleža „Zastave“ .sve se više djela temelji na introspekciji i psihološkom poniranju u karaktere gl.raspon tematskih interesa je velik – od problematizacije egzistencijalnih i etičkih situacija.poezija se depatetizira i demistificira . paradoksalnosti svijeta. stilizirane sirovosti.najznačajnici dramatičari su Ranko Marinković i Marijan Matković. sumnje. dok je na kazališnim daskama još uvijek najizvođeniji Krleža RAZLOGOVCI 1961 – 1969 oni su druga poslijeratna generacija hrv. na njegove etičke dileme. a za njih su se pobrinuli pripadnici starijih naraštaja: Šegedin. predmetnosti.afirmirali su novi tip kratke priče po uzoru na američku „short-story“ za koju je karakteristično unošenje filmskog dijaloga. hrvatska proza šezdesetih godina bilježi izrazito visoke estetske domete. Antun Šoljan. Ranko Marinković DRAMA . dok je emocionalnost kontrolirana racionalnost.sve više dolazi do izražaja svijest o jeziku kao gradivnom materijalu pjesme Pjesnici: Nikola Miličević. i 1941.u Krugovima objavljuju i stariji pjesnici: Ujević.ističu se ostvarenja Zvonimira Majdaka i Milana Mirića . komplekse i misaone preokupacije Pisci: Petar Šegedin.skromno je zastupljena . Kolibaš) .ipak. likova .prozu ovoga vremena karakterizira raznovrsnost tematskih i stilskih oznaka 59 . Šop. tematika djetinjstva. - POEZIJA . Zidić.u njoj je akcent na intelektualnoj spoznaji .u prozi prevladavaju ratna tematika. rasapa stvarnosti.

1970.. Salingera . stripu i rock glazbi). na jezik kao predmet i na njegovu sposobnost da stvara fikcionalnu iluziju ŽENSKO PISMO .zametke ovakvu proznom modelu nalazimo već u ranim romanima Antuna Šoljana (Izdajice. Parun) * teatar apsurda (Ivica Ivanec) PROZA U TRAPERICAMA . spiritualnim i paralogičnim. bave se okultnim. Ivšić) * poetski teatar (V.njeguju svojstveni društveni eskapizam i posve se okreću literarnoj fantastici . a upotrebljavaju. komunikativno. g. nego očituje snažnu pripadnost manjoj društvenoj skupini . slikanja društvene sredine i psihološkog portretiranja . na znakovitost. Alojza Majetića (Čangi off'gottoff. grotesku. propitivanja problema vlasti. osamljenost.odriču se iluzije stvarnosti.Jeans prozu karakterizira središnji lik buntovnog mladića (koji je najčešće i pripovjedač). odbačen od sredine i društva fabula u tim djelima dobiva drugorazrednu važnost. stari moj. 1970) i Ivana Slamniga (Bolja polovica hrabrosti. Calvina.oni afirmiraju svoju kulturu (zasnovanu na filmu. njegovim etičkim dilemama te problemima suvremene civilizacije (npr.javljaju se početkom 70-ih . iskorijenjen čovjek. otuđenost) središnji lik najčešće je gubitnik.klapi .ekspandira u Europi 1968.dramska književnost u znaku je kritike kulta ličnosti. lišeno svakog intelektualizma . FANTASTIČARI . Bulgakova .pripovijedanje je u jeans prozi nepretenciozno.počinje se oblikovati šezdesetih godina .poticaje nalaze kod Borgesa. 1972). Stari dečki.Branimir Donat ih naziva i „borgesovcima“ . ali zlatno doba jeans proze su sedamdesete godine kada nastaju romani Zvonimira Majdaka (Kužiš. svoj način odijevanja (jeans je za njih i svojevrsni svjetonazor) i svoj jezik (slang) . Pavao Pavličić Goran Tribuson Stjepan Čuić Dubravko Jelačić Bužimski Veljko Barbieri . od svjetonazora i ideala.s kojom dijeli sve. neusiljeno. Kratki izlet).u početku su njegovali uglavnom žanr novele. 60 .javljaju se i drugačiji autorski pristupi: * neverbalni teatar (R. i 1950. Gogolja. represivnosti sistema te odnosa između pojedinca i dogme . Kafke.. a kasnije su se okušali i u romanu s fantastičnom tematikom . Poea. a u prvom je planu psihološka analiza i intelektualna meditacija šezdesetih se počinje oblikovati i novi tip proze – jeans proza DRAMA .glavni lik i njegova klapa načinom života i tipom ponašanja osporavaju tradicionalne društvene i kulturne norme .g. do kulture i žargona (jezika ulice) .tematiziraju iracionalno i bizarno. . 1975).kao predložak poslužio je roman Lovac u žitu Jeromea D. život u gradu. kreiraju paralelne svjetove.zasluga fantastičara je što su svratili pažnju na sam umjetnički tekst.radi se o skupini pisaca rođenih između 1945.- može se zamijetiti sve veća zaokupljenost psihologijom suvremenog čovjeka (najčešće intelektualca). hiperbolu i bogatu simboliku . gradskog frajera i marginalca koji se ne uklapa u društvenu sredinu i (malo)građansku kulturu.

rabi iskustva i međuratnog hrv. ženska seksualnost. adhezirani). rat. Tvrđava koja se ne predaje. dobiva Goranovu nagradu za književnost Antologijske pjesme: Konjanik. a to je sve upotpunjeno predajama. odnos prema muškom spolu i njegovoj moći. mladosti tema ljubavi shvaćena je u trostrukom aspektu: kao ljubav prema dragoj. Irena Lukšić. su:  subjektivnost  ispovjednost  svijest o rodu  sinkretizam žanrova  autoreferencijalnost  asocijativnost  fragmentarnost  prepletanje fikcije i fakcije…  u Hrv: Irena Vrkljan. vlastiti položaj u društvu i obitelji dolazi do otklona od velikih tema. njezin lirski subjekt nije krugovaški (odn. Parun utemeljitelj poratnog pjesničkog modernizma javlja se 1940. realizira se i ispunjava u prirodnom bitku tema ljubavi u punoj se mjeri rascvala u zbirkama Crna maslina. Dubravka Ugrešić. sredozemnim krajolikom. a arhemitologizira i jezik raznim bajalicama i zaklinjanjima autor je i poeme Tifusari u kojoj je tema rata tj. zbivanjima. smrti viđena kao egzistencijalni i ontološki horizont 1978. već se ostvaruje u pannaturizmu – okrenut je izvanjskom. pov. kozmogonijskim figurama u zbirci Divlje oko još više arhemitologizira praelemente zemlje i vatre. stvarnost i san. Svjetliš u tmini. rasta. a ne platoničkoga ideala 61 .- žene problematiziraju idiologeme patrijarhalne kulture. unutarnjosti za razliku od pannaturizma iz prve zbirke. svjetla i tame. prevladava radost življenja. mladost i ljubav. ali strategijom tjelesnoga. a afirmira se privatnost. pjesništva u kasnijim zbirkama Biti ili ne i Malo kamena i puno snova problematizira metafiziku. analiza odnosa muškarac-žena. zbirkom Zore i vihori u kojoj. pjesama Crveni konj njegova su tematska usmjerenja crpljena iz društvenih aktivnosti dominantna je tema rata. prema domovini i kao kozmička ljubav javlja se i tema slobode koja je komplementarna temi rata i domoljublja Kaštelanova poezija zanimljiva je i po stilskim osobinama: upotrebljava iskustvo usmenoga pjesništva. Slavenka Drakulić. Ti i nikad i Pusti da otpočinem u „Crnoj maslini“ vraća se kategoriji intimnosti. no. Konjic bez konjanika. s jedne strane. Jadikovka kamena. Neda Miranda Blažević JURE KAŠTELAN uz V. ženska psihologija… odlike ž. ovdje je riječ o feminističkom pismu u kojemu je lirski subjekt utemeljen u svijetu i svijesti zrele žene. Ropstvo. rata kao antibitka – zbog toga je razumljivo Kaštelanovo zazivanje arhetipskih elemenata djetinjstva kao simbola vitalizma. stradanje i smrt u tom je procjepu smješten Paruničin lirski subjekt no.p. djetinjstvo. zb. a s druge strane. San u kamenu VESNA PARUN javlja se 1947.

svakodnevici i malim ljudima Mihalićevo je pjesništvo komunikativno. pustoši i nemoći po tome Mihalić je moderan nastavljač Kranjčevićeva pesimizma i potpune deziluzije subjekt Mihalićevih pjesama je osamljen i ugrožen čovjek.ljubavni se manjak projicira u volju objekta da se konstituira kao subjekt.lirski subjekt se nije uspio ispuniti u zajedništvu s Drugim . dječačka.osim poezije pisala je i basne humorističnog. Ujevića i Tadijanovića. zbiva se i u njemu samom u kasnijem pjesničkom razvoju (zb. materinsko žrtvovanje) . Metamorfoza. a asocijativni ritam približava se govornom jeziku - Antologijske pjesme: Majstore. izričaj mu je često kolokvijalan. strah. Posljednja večera. ali gotovo sve imaju antologijsku vrijednost u njoj se predstavio kao refleksivan pjesnik izrazito egzistencijalističke inspiracije glavne teme njegove poezije su čovjekova ugroženost. Petrović . nadrealisti Apollinaire i Lautreamont te srp. pri čemu se inicijalni subjekt svjesno žrtvuje noseći na sebi teret neplodnosti i gubitka . bezizlaznost. tjeskoba. Kamova. i slavenske mitologije te bibl.također nalazimo odjeke Vidrića. Proljeće bez namjere JOSIP PUPAČIĆ 1955. velika je pažnja posvećena formi i pjesničkom jeziku. Mati čovjekova. Tihe lomače) sve se više okreće životnoj konkretnosti. Davičo i R.jedna od vrhunaca njezine poezije jest knjiga Ukleti dažd .erotska pozicija iz prve zbirke sada je zamijenjena kršćanskim marijanskim etosom (nesebično žensko. sadržaja. Otvorena vrata SLAVKO MIHALIĆ krugovaš koji je možda najjasnije i najdublje opjevao strahove. lišeno eksperimentiranja. objavljuje prve zbirke: Kiše pjevaju na jablanima i Mladići u njima prevladava spontana. naivna koncepcija svijeta motive crpi iz zavičajnoga pejsaža. knjižicom Komorna muzika koja sadrži 12 pjesama. Dom na cesti. a objavila je i preko 19 knjiga za djecu Antologijske pjesme: Ti koja imaš nevinije ruke. osamljenost i nade svoje generacije javio se 1954. lirike Staroga zavjeta . Usnuli mladić.u njoj ima jeke grč. zbirkom Ustoličenje u kojoj prevladava drukčija slika svijeta i drukčije iskustvo toga svijeta kolektivni subjekt potpuno se rasuo 62 . Balada prevarenog cvijeća. osjećaj praznine.njezina je poezija sretan susret tradicije i modernog izričaja . Divlji kesten. Pohvala praznom džepu.od pjesničkih oblika najviše ju je zaokupio oblik soneta – napisala je 6 sonetnih vijenaca i više od 500 soneta . suočen sa životom kao trajnim izazovom i neprestanom opasnošću on strpljivo i dostojanstveno podnosi nesreću i poraz pretvara u vlastitu pobjedu – u tome i jest njegova veličina njegov lirski subjekt nije nezainteresirani promatrač. Sudete. a pjesme su povezane i s Majkom Margaritom i bugaršticama lirski subjekt nalazi se u poziciji identificiranoj s kolektivnim subjektom prijelom se dogodio 1965.u njezinoj poeziji prevladava i jak doživljaj prirode pa su tako zbirke Vidrama vjerna i Koralj vraćen moru prave himne moru . a pozornost su joj privlačili i franc. povijesnog i polit. nego aktivni sudionik u zbivanjima – sve što se zbiva sa čovjekom u suvremenom svijetu. nadrealisti O. Čovjek koji je odlučio. ugasi svijeću.

bio je samo jedan od aktera u drami koju je proživljavao i sve se za njega događalo u zajedništvu sa svojim bližnjima ili s pojavama i prizorima u krajoliku Kasnije pjesme odlikuje zgusnutost i odmjerenost izraza. Počela je svečanost. čovjekova podvojenost između svjetla i tame. Relativno naopako Antologijske pjesme: Ubili su ga ciglama.tematizira se problem sudbine romana kao književnog oblika i ljudske sudbine kao građe ljudskog kazivanja . hrv.poslije pretežito upotrebljavanog slobodnog stiha vraća se vezanom stihu . isprepletenost. ponavljanje. «smrti i lišća».glavni junak i narator romana je Flaks . Analecta (koja sadrži njegove rane tekstove). dijalekte ili pogrešno napisane riječi prilagođene rimi . povijesne i književne teme . poeziju i začinje novu gramatikalnost te odnos prema fonijskoj i prostornoj organizaciji pjesme .koristi i pokretačku dosjetku. . g. Djetetu sam došo nekad… • intertekstualnost – Slamnigov opus kritičari zovu «citatnim idiolektom» suvremenog hrv. preosmišljavanje Bolja polovica hrabrosti  1. umjesto pjevanja teži se kazivanju. daje na čitanje dijelove romana čiji je autor njezina tetka Matilda .često rabi urbani slang. a Slamniga «liričarem parafraze». slično Šimićevim Preobraženjima. naizgled banalne probleme.opisuje događaje iz svakodnevnog života. Barbara.autor je i zbirki: Naronska siesta. kao konstante jedino ostaju zemlja i ljubav IVAN SLAMNIG prve je pjesme objavio u Krugovima 1952. djevojka s kojom je imao avanturu.bitna svojstva njegove poetike podrazumijevaju ravnopravnost pjesničkih poticaja dolazili oni iz svijeta književnosti ili zbilje (zbilja i postojeća književnost predložak su na kojem nastaje novi pjesnički tekst) . spoznaje da se prometnuo u ulogu objekta u fabuli kojoj je jedini cilj ljubavno zavođenje 63 .roman započinje okupljanjem stare školske klape i izletom u Brestovje . inačice stranog jezika. Mimohod pobožnosti – u zadnja 2 ciklusa prevladavaju ljubavne pjesme) u posljednjoj zbirci Moj križ svejedno gori vraća se motivima djetinjstva i zavičaja te formalno pravilnijem ustroju nekih pjesama opredjeljuje se za estetičku funkciju književnosti (suprotstavljanje digmatizmu socrealističke metode) Ljepota riječi je za njega cilj kojem pjesnik mora težiti – uključuje formalnu stilizaciju i smisao riječi Mnoge Pupačićeve pjesme potvrđuju kako je njegov životni put bio određen iznutra (obiteljske tragedije. mnogostrukost. Evanđelisti. začuđenost pred veličanstvom prirode) U ranim pjesmama ne osjeća sebe kao osamljenu jedinku. pjesničku naraciju . Limb.Flaks postaje akterom u tetkinoj umetnutoj priči. tjeskoba vlastita bitka. a podijeljena je u 5 ciklusa (Hodočašće. krvne veze. a zatim slijede dvije zbirke 1956. biblijske.- zbirka je vizualno građena simetričmo. postmodernistički roman objavljen 1972.njemu Anita. slike su tvrde. pjesništva. Tvoja duša šuti i govori. Područje groblja.Slamnig redefinira hrv. izravnije. Dronta. godine. očaja i nade. Aleja poslije svečanosti i Odron .ona uvlači Flaksa u suptilnu igru koja treba pokazati kako ljudska sudbina postaje građom romaneskne naracije i kako se literaturom mogu obaviti i izvanliterarne zadaće .

Zvjezdana je zgrožena tom nemoralnom ponudom. književnosti i zbilje dva sloja romana simuliraju zbilju i fikciju.zanimanje za dječje viđenje stvari slaže se s ludičkom komponentom u pripovijedanju . koji je sadržan ne samo u tematskom. bogatstvo asocijacija i vještina oblikovanja fabule . Ona je ipak odlučila da se ne poda tom čovjeku kako bi dobila odštetu. Prijatelj joj izjavljuje ljubav.“ u ovoj noveli bitna je tematsko-sadržajna osnova – sukob s birokracijom. Prijatelji je savjetuju što da radi. Neustanovljeno umorstvo PRIČA O ZVJEZDANI Spušta se večer nad zbog rata zamračeni grad. Susreću još Željka i Makija te idu na kuhanu rakiju. VLADAN DESNICA 64 . a jezik klišejiziran i orijentiran na isticanje predmetnog svijeta masovne kulture i gradske civilizacije svjestan svoga pripovijedanja kao modeliranja zbilje. koji mogu davati sretne svršetke.može se primijetiti napetost između svijeta djece i svijeta odraslih te između pojedinca i okoline . kao što to čini završnom rečenicom Priče o Zvjezdani: "Kako sam sretan ja. zapravo je duboko svjestan svoje pozicije demijurga stvorenog svijeta. Pripovijedač besciljno hoda ulicama i susreće prijateljicu Zvjezdanu koja je potištena. Bliži se redarstveni sat i svi se razilaze kućama. Međutim.dob kazivača uglavnom prati piščevu dob . premda se s ideologijama ne sukobljava redovno se opire bilo kakvom prihvaćanju dogmi ili ideologija kao cjelovitih sustava u svojim iskazima on nije filozofičan.- kad odgonetne da mu tetka šalje šifrirane poruke odabire razuman uzmak iz hipotetičke zbilje teksta u spasonosnu životnu zbilju i prihvaća mjesto profesora te odlazi u okolicu Zagreba Slamnigu odnos glavnog junaka i stare spisateljice služi za izražavanje odnosa umjetnosti i moći." MIHALIĆ – SLAMNIG Mihalić je predstavnik onog tipa pjesništva u kojemu je akcent na semantičkom planu. Zafrkavanje Frane. Ona je prikupljala svu potrebnu dokumentaciju. a stilskim sredstvima tradicijskog pripovijedanja i moderne naracije prisvajaju reprezentiranje sukoba tradicije i suvremenosti NOVELE Zbirke: Neprijatelj.u svim novelama svojstvena je izuzetna gibljivost stila. Zvjezdana im priča razlog svoje potištenosti: trebala bi dobiti odštetu jer je još prije rata izgubila oca. Drugi (pripovijedač) odlučuje kako će o ovome napisati pripovijest. dok je Slamnig predvodnik one pjesničke orijentacije koja je ponajprije usmjerena na prirodu jezika i problematiziranje jezičnog iskustva. iako su je drugi dobili. Povratnik s Mjeseca . koji mogu davati sretne završetke. Jedan od njih odlazi sa Zvjezdanom: „I tako je Priča o Zvjezdani sretno svršila. naoko se poigravajući događajima i likovima. dakle na planu sadržaja. Onda joj je portir u Ministarstvu rekao da će odštetu sigurno dobiti ako se poda šefu komisije. ali odštete nije bilo. Kako sam moćan ja. iako je često sklon rezoniranju koje je naoko jednostavno i naivno zbog toga je njegova sintaksa jednostavna. nego i u stlističkom sloju novele pripovjedač u pravilu nije predstavnik intelektualnih i jasno određenih svjetonazorskih kategorija – čak je u najviše slučajeva i dezideologiziran.najznačajnije novele: Priča o Zvjezdani. da bi svi mogli doznati za to što joj se dogodilo i barem u mislima pljunuti na gada koji joj je ponudio tako nešto.pisane su u prvom licu . Noć na brodu. to je zbog ratnih neprilika do sada bilo nemoguće. Jedan od prijatelja nudi joj posao ilustratorice u projektu njegova oca s HIBZ-om koji izrađuje dječje slikovnice.

NOVELISTIKA - novelistički opus obuhvaća 32 novele objavljene u četiri zbirke - te novele možemo podijeliti na dvije glavne grupe: Regionalne novele vezane su uz ruralnu sredinu dalmatinsko-primorskoga kraja i njegova zaleđa (Oko, Bunarevac, Od jutra do mraka, Konac dana, ...) prevladava tradicionalni, realistični model pripovjednog oblikovanja u središtu je antitetička napetost na liniji selo/grad u prvom planu je pojedinac i njegova sudbina posrijedi su sasvim banalni događaji, ali s razmjerno velikim posljedicama u životu pojedinca (stvaranje bure u čaši vode omiljen mu je literarni efekt) ove novele zahvaćaju čovjeka u kriznoj situaciji kroz koju se sudbinski ocrtava njegov životni položaj

Psihološko-meditativne novele - novele esejističko-meditativnog karaktera u kojima je u središtu intelektualna analiza, promišljanje, esejiziranje i složenije psihološko portretiranje (Pravda, Posjeta, Priča o fratru sa zelenom bradom, ...) - koristi se modernim tehnikama pripovijedanja – introspekcijom, esejizmom i solilokvijem - likovi i zbivanja u pravilu nisu konkretno situirani - pripovjedača postupno zamjenjuje psiholog i esejist, a radnju misao i kontemplacija - bitna je ideja, filozofija, sve je podređeno misaonoj projekciji - novela „Pravda“ je npr. poslužila kao ilustracija teze o relativnosti pravde, istine i kriterija u procjeni ljudskih postupaka - u njegovim novelama nema moraliziranja - zaplet nikada ne vodi u sentimentalni finale i happy end - prevladavaju pesimistični tonovi i prigušeni tragizam - česta je pojava deziluzije - Desničin čovjek je izoliran, usamljen pojedinac - njegove omiljene teme – osamljenost, otuđenje, tjeskoba, sloboda izbora, smrt, apsurd, paradoks, istina, slučajnost – korespondiraju s egzistencijalnom literaturom Proljeća Ivana Galeba - 1957. - roman – esej - u romanu su u žarištu: iskušenja duha, razmišljanja, intimna radoznalost, problem osobnog pamćenja - Desnica je otvorio prostor za tzv. unutarnju romanesknost: za sadržaje svijesti glavnog lika, psihološke reakcije, pojedinosti osjećaja - tako se u romanu oblikuje kontinuiran esejističko-diskurzivan slijed: misaoni subjekt ne djeluje, nego razmišlja, pa samo to njegovo razmišljanje postaje radnja - Galeb ne živi realno vrijeme, već prošlost utiskuje u sadašnjost - umjesto vanjskog kontinuiteta i sukcesije naglasak je na statičnim, atemporalnim kategorijama, na subjektivnom doživljaju vremena - u romanu možemo govoriti o esejiziranoj naraciji – nedostatak pravih događaja i dinamičkih motiva nadomješten je intelektualnom tenzijom, dinamikom sjećanja i misaonog procesa - Galeb i misli esejistički – za njegovu je aktivnost bitan sam proces, kontinuitet mišljenja, a ne njegov krajnji iskaz - jednako vrijedi i za Desničina misaonog subjekta: i on esejizira zbog zanimljivosti samog esejističkog procesa - Ivan Galeb je umjetnik koji piše svoj životopis pa na više mjesta razmišlja o umjetnosti, literaturi, modernom romanu 65

-

u romanu je riječ o sofisticiranoj samosvjesnoj naraciji: poetika romana oblikuje se upravo jezikom romana roman uzima sama sebe za predmet analize za roman je karakteristična i personalna monoperspektiva cijelo djelo prikazuje dinamiku jedne svijesti – sve se vidi Galebovim očima, sve se vrednuje njegovim iskustvom sve druge likove upoznajemo preko Galeba, a svaki prostor postoji samo kao element njegova sjećanja i opažanja Galeb je i subjekt i objekt djela kod pripovjednog subjekta dolazi do dupliranja: imamo Ja koje priča o prošlom vremenu, evocira i prepušta se asocijacijama i Ja koje ispripovijedano i doživljeno hladno racionalizira, usustavljuje, logički povezuje i komentira jedno Ja je Galeb-junak priče, akter svih zbivanja; drugo Ja je Galeb-rezoner, esejist, analitik koji secira vlastitu dušu i sjećanjem želi pobijediti prolaznost

EGZISTENCIJALISTIČKA PROZA - javlja se prvih poratnih godina, a najveći uzori su Dostojevski i egzistencijalistička filozofija i literatura - egzistencijalistički roman zaokupljen je analitikom postojanja, čovjekovom moralnom i duhovnom dramom - glavne teme: problem čovjeka pred licem vječnosti, (be)smisao ljudske egzistencije, tragika ljudske osamljenosti, nemogućnost komunikacije s vanjskim svijetom, osobna i društvena otuđenost, problem angažmana i odgovornosti - likovi su otuđeni, apatični, nesretni, opterećeni osjećajima krivnje, kajanja, straha i tjeskobe, isključeni iz svijeta - oni su društveni autsajderi, antiheroji opsjednuti unutarnjom prazninom, grižnjom savjesti, moralnim dvojbama, problemom samorealizacije i izbora - u središtu su njigovi promjenjivi unutarnji doživljaji, sugestivni osjećaji kriznih situacija, preobrazbe psihičkih stanja, dinamika misli, plodni nemir - na razini narativne tehnike oslanja se na modernističku paradigmu: redukcionizam, defabularizaciju, psihoanalizu, asocijativnost, unutarnji monolog - likovi su ilustracije određenih idejnih stavova ili njihove sudbine oprimjeruju određene filozofske spoznaje - često izravno izlažu filozofske stavove i teze, ponekad i svojstvenim diskurzom egzistencijalističke filozofije - egz. roman se najčešće realizirao u nekoliko karakterističnih strukturnih tipova: romanuideja, alegorijskom romanu i romanu-eseju - predstavnici: Petar Šegedin, Vladan Desnica, Slobodan Novak, Antun Šoljan, Krsto Špoljar ANTUN ŠOLJAN Izdajice - 1961. - sastoji se od osam relativno samostalnih priča povezanih istim pripovjedačem, likovima, situacijama i prostorno-vremenskim odnosima - postavlja se pitanje je li posrijedi uokvirena novelistička zbirka ili roman – roman je jer su priče u jedinstvenoj cjelini - likovi (Beba, Ćuk, Mogor, Tanja, Grabež) su pripadnici ratne generacije, a predvođeni su naratorom Petrom Dobroslavom Mogorovićem - nekad su svi bili članovi iste klape, a sada su životni statisti: nesretne svijesti, bjegunci od društvenog konformizma i zbilje - boje se rizika, nesigurni su, puni predrasuda i trauma, nesposobni za prilagodbu i nalaženje svog mjesta u društvu - ne bježe samo od sebe, nego i od društvenih konvencija, obveza i odgovornosti 66

-

spoznaju da su premladi za umiranje, a prestari za neke nove početke životni im je prostor sve tješnji, volje je sve manje, cilj im uvijek ostaje neuhvatljiv osjećaju se poput izopćenika i beskućnika djelo je pisano u 1. licu mn. – narator uvijek govori u ime klape kojoj je pripadao, on je glasnogovornik svoje generacije novo u HK je koncepcija naratora: njegovo je vidno polje ograničeno, ne zna sve i govori samo o onome što tog trenutka proživljava na stilskoj razini uočavamo kolokvijalnu sintaksu, sažetost, stiliziranu sirovost i ležernost ovaj roman najavljuje model proze u trapericama

Kratki izlet - 1965. - roman govori o putovanju skupine mladih ljudi (povjesničara umjetnosti, arheologa i novinara) po istarskim cestama - izlet je motiviran upoznavanjem sa starim srednjovjekovnim freskama, no jasno je da je autor tim putovanjem htio dati novi prilog u portretiranju svoje generacije - u romanu nije važan cilj putovanja, već sam proces kretanja - to traganje za nečim neodređenim djeluje poput sna i zapravo je projekcija egzistencijalne strepnje i neuhvatljivosti ljudske egzistencije - krajnji ishod pustolovine nije nimalo ohrabrujući: kretanje se zapravo odvija u začaranom krugu, pitanja o smislu ostaju bez odgovora, a na kraju puta/života čeka nas ništavilo - izletnike predvodi zagonetni Roko, neobična i problematičan figura vođe - on je i sam dezorijentiran, zbunjen, nesnalažljiv i posve nesposoban za osmišljenu akciju - budući da ne zna ni puta ni cilja putovanja, Roko utjelovljuje generacijsku nesigurnost, beznadnost, malodušnost, odsustvo svijesti - no, upravo njegova figura unosi u roman i mogućnost da se djelo pročita i kao političku alegoriju - otvara se problem suvremenog totalitarizma, samozvanih vođa i demagoga, povijesne misije socijalizma i smisla kretanja lijevim putom RANKO MARINKOVIĆ 4 faze u knjiž. stvaralaštvu: a) predratna: knjiga tekstova «Proze» u kojoj je objavljena predratna drama «Albatros» b) prva poratna: zb. novela «Ruke», drama «Glorija» c) druga poratna: «Kiklop», zb. novela «Karneval», vodvilj «Politea ili Inspektorove spletke» d) treća poratna: roman «Zajednička kupka», drama «Pustinja», roman fuga «Never more» Glorija - mirakul u 6 slika objavljen 1955. g. - jedna od posebnosti drame je sam naslov – to je zapravo osobno ime, jedan pojedinac nasuprot kolektivu prethodnog razdoblja (ovu promjenu nalazimo i u Matkovićevu «Heraklu» i Krležinu «Areteju») - drama svoju posebnost iskazuje i generičkom odrednicom – ona je mirakul, srednjovjekovni žanr koji pripovijeda o mučeničkom životu i smrti primjerenih kršćana - mučenica je troimeno biće: sestra Magdalena – Glorija Fleche – Jagoda Kozlović - kao sestra Magdalena Jagoda na sebe navlači ruho i obilježja Djevice, a kao Glorija ruho i obilježje Amazonke - ona je mučenica jer je i don Jere i otac duševno, a na kraju i tjelesno uništavaju jer je žele podrediti institucijama što djeluju kroz njih (s jedne strane nalazi se crkva, dok je s druge strane cirkus) - don Jere želi Jagodu preoblikovati u savršenu imitaciju kipa Bogorodice, a otac u savršeno izveden vratolomni let ljudskog tijela s trapeza na trapez - to rezultira Jagodinom smrću (pada s trapeza) 67

koji žudi za slobodom i osobnom srećom.ozbiljno postaje humorno.ljudožderski motiv provlači se kao lajtmotiv kroz roman.u središtu realističkog sloja je egzistencijalna drama kazališnog kritičara Melkiora Tresića koji panično želi izbjeći novačenje . i to kroz Melkiorove opsesije i kroz zamišljenu umetnutu dramu «Kanibali o brodolomcima s Menelaja» . biblijske sentencije…) . tragično sladunjavo – to je Chaplinov postupak «smijeh nad apsurdom» .pirandellovski humor i satiričnost .maniristička obilježja romana: dvosmislenosti.- mučenici sada postaju Kozlović koji plače nad tijelom svoje kćeri i don Jere koji je bio zaljubljen u Jagodu jedino čudo u ovom mirakulu je ljubav koja se razvija između Glorije i don Jere i koja bi im mogla spasiti život da su je na vrijeme priznali ova drama dakle problematizira sukob pojednica. boemskom miljeu uoči nadolaska rata . sa institucijama što ga sputavaju Kiklop .isprepleću se sarkazam. Ugodan kutić) i na ulici.. 1965.omeđeni prostor radnje .dijalozi se često svode na razmjenu literarnih citata. svakodnevnim radnjama: brijanju.na kraju se spajaju zbiljski i alegorijsko-simbolički sloj romana – Melkior se vraća u moderan pakao. kontrasti. 68 .motrenje kroz ključanicu . . rukovanju i sl.pirandellovsko shvaćanje strukture likova (lica su oblikovana tako da budu životno sposobna i izvan autorovih replika) . razmišlja o vlastitoj sudbini i svjedoči o provali barbarstva i novoga kanibalizma . novela iz istoimene zbirke čitava pripovjedna konstrukcija počiva na dijalogu između lijeve i desne ruke one su personificirane i odvojene od svojeg tijela novela započinje njihovom prepirkom oko toga što koja ruka radi i što koja može prvo se govori o običnim. posebice Dostojevskog koji je stalno nadahnuće i junaci Kiklopa se često poistovjećuju s junacima iz Dostojevskijevih romana . u svojim snovima zamišlja nadolazeći rat u obliku jednookog Kiklopa koji vreba da poždere sve oko sebe. promjene raspoloženja .malene teme Ruke 1953. apsurd i simboličke projekcije .otočka omeđenost i izoliranost (svijet zabavljen vlastitim problemima) . rezanju noktiju.roman. igre riječima.fabula sadrži realistički i mitološko-simbolički sloj .za Marinkovića ništa nije sveto i sve podvrgava ironičnim izokretanjima i ciničkim opaskama (ironizira Hamletov monolog. mitom i Homerovom Odisejom – Melkior je suvremena inačica Odiseja. od njega nema spasa i da bi opstao Melkior se i sam spušta na razinu životinje.lirizam i emocionalnost .radnja se odvija uglavnom u kavanama (Dajdam. predaje se u ruke Kiklopu i puže u Zoopolis Novele karakteristike: .roman funkcionira u analogiji s grč.uglavnom se potuca po kavanama i ulicama. a jednooki dov Polifem simbol je nadolazeće ratne opasnosti .okrenutost sadašnjosti i budućnosti .tematizira tjeskobnu atmosferu u zgb. a prevladavaju groteskni prizori. stilske bravure i improvizacije . situacijski obrati. skandali. groteska. Vivijana predstavlja ironičnu negaciju vjerne Penelope.

bespomoćnosti i krize NOVELISTIKA  Mrtvo more. pripremiti krunicu i ostalu opremu i to je držala u kutiji na ormaru. one su dva pola jednoga Ja rasplet se odvija u tuči – ruke tuku oca dječaka koji je pljunuo na Lijevu ruku.tri su glavna lika: Arturo. slobode izbora i krizom međuljudskih osjećaja . makar često ne želi ono što govori) dijalog se postepeno pretvara u svađu punu predbacivanja no.svaka od njih zatvoren je. prema onim prostorima koji nisu pod kontrolom ruku (ruke rade ono što njihov vlasnik želi. ludilu . a Arturo egzistenciju nalazi u mitu i pseudoesteticizmu . ruke završavaju na podu.motiv svake novele je svakodnevan. njegove novele uvijek počivaju na realnom svijetu. A pokojna Pavulina.izlaz nalaze u zločinu. . a kamoli se na njemu zaustavila .fabula je jednostavna. podsvjesnom i iracionalnom.- no. Orfej u maloj bašti.Srećko bježi u literaturu. Ali te noći 69 . neko stanje duha ili svjetonazor. još dok je bila živa temeljito pripremila za smrt: dala si je sašiti odjeću.muči ih pitanje: Što učiniti sa svojim životom? .. Na istom putu. najvjerojatnije Zagrebu .suptilnu sposobnost doživljavanja uokviruje ozbiljan intelektualizam. moraliziranju. no. postupno radnja skreće prema nesvjesnom.. starice koja je umrla.oni osjećaju ispraznost i jeku egzistencije te nemogućnost da osmisle sebe i svijet u kojem žive .svaki lik svojim djelovanjem sugerira neki filozofski stav.prividno. mučnim solilokvijima. najednom svađu prekida glas autorskog pripovjedača koji donosi presudu u ovom apsurdnom spoju: za ruke kaže da su „kao dvije simbiotičke životinje ili biljke“. Krajem ljeta pripovjedač se trajektom vraća kući i sluša razgovor svojih suputnika: starice s djevojčicom. Sveti vrag. koji većina ne bi ni zamijetila. a Desna je zato dječaka ošamarila nakon što su se noge spotaknule. sada su složne i žude za osvetom PETAR ŠEGEDIN . svećenik je zamolio njezine sinove (Tobiju i Kažimira) da posude osmrtnice od Pavuline jer je ova umrla baš za vikend pa nisu mogli odmah tiskati nove.u novelama je dosegao vrhunac svog pripovjedačkog umijeća . jednoga mladića i još nekoliko žena koje pričaju o pokojnoj Pavulini koja se je. samoubojstvu..roman prikazuje čovjekov strah pred sudbinom .Dostojevski je uzor refleksijama. jedinstven i cjelovit svijet . da uvijek sve ima na oku. ili pak ilustrira fundamentalne egzistencijalističke postavke .prvi njegovi romani „Djeca božja“ (1946) i „Osamljenici“ (1947) zaokupljeni su graničnim egzistencijalnim situacijama i pokušajima njihova prevladavanja Osamljenici . Srećko i Silvije . Tako su preko Pavulinina imena zaljepili ime Luce Fjamengove. Kada je u selu umrla jedna druga žena. reducirana na trenutke očaja. gotovo sitan doživljaj. Silvije iskušava domašaje slobode eksperimentirajući s ljudima. Čak si je dala tiskati i osmrtnice. tj.. opisima psiholoških stanja .djelo se bavi problemom komunikacije. ali realnost se katkada pokazuje toliko začudnom da dobije odbljesak fantastičnoga A POKOJNA PAVULINA. da bi većina malenih stvari pokazala kako neznačajne pojave u svijetu ni ne postoje – postoje samo ograničeni primatelji tih poruka .radnja se odvija u neimenovanom urbanom prostoru.

nadljudskim naporima i kušnjama izdržljivosti .nastala iz težnje za promjenom – Ivšić je bio nezadovoljan književnom. kolektivu .Gordogan se metaforom opisuje kao NIŠTA koje postaje NEŠTO 70 . I pripovjedač se vraća sâm. Vitez. prostorom. a djevojčica što je bila sa staricom zapitkuje o pokojnoj Pavulini. vremenom i jezikom . čak i smiješnima. tamnoj svojoj planini. stvarima. kraljević Tinatin. preplavljen svojom "tjeskobnom radošću" – čini mu se da je neki "Pokojni Ja" "koji se izdvojio iz razgovora o pokojnoj Pavulini s grupom Pavulinâ. planina ili rijeka nemaju imena . putnici se razilaze.likovi su neprekidno izloženi velikim.ono se može protumačiti kao alegorijski put prema ispunjenju smisla . . Trajekt je došao na odredšte.ovo je groteskna farsa o pomami za vlasti nad ljudima. sve oko sebe ubija i razara.kretanje je u romanu i egzistencijalno motivirano – njime se dvojac vraća izgubljenoj brigadi.zaplet je toliko pojednostavljen da farsa djeluje poput lutkarske predstave ili bajke . naporno svladavanje prostora postaje osnovni smisao likova .vrijeme je razbijeno.put Dječaka i Golog u znaku je stalnih duhovnih i fizičkih iskušenja . biti apsolutni negativ .roman govori o dvojici partizanskih boraca – Djačak i Goli – koji se susreću u divljem prostoru i pokušavaju zajednički naći svoju brigadu . kazališnom i kulturnom situacijom . VJEKOSLAV KALEB Divota prašine .drama u 5 činova .vremensko-prostorni odnosi riješeni su kao u bajci ili legendi . a ona je da nema sretnog kraja. a kad više nitko ne ostane odlazi posijeći i šumu .velik dio romana zaokupljen je odnosom između volje duha i energije tijela. hladnoća i osobito glad .glavni lik – sumanuti konjušar Gordogan proglašava sam sebe kraljem.vladavina zlog kralja sama po sebi nije negacija bajke sve dok s druge strane postoje pozitivni likovi (kraljevna Bijela. mogućeg i nemogućeg . kao što nijedno selo. iscrpljenost. kraj je Gordogan . nepovratno napuštamo svijet bajke i prelazimo u svijet groteske i farse .često se gube razlike između sna i jave. kad se ti likovi pred Gordoganom pokažu posve nemoćnima.bez obzira na konkretnu ratnu pozadinu.otimljući on ostvaruje sustavni plan likvidacije svijeta – cilj mu je zamijeniti sve to. Isti taj dan kad je padala kiša doista je umrla i Pavulina.događaj se mogao zbiti bilo gdje i bilo kada .padala je jaka kiša pa je voda odljepila nalijepljeni papir te se ispod ukazalo Pavulinino ime.do posljednjeg časa u drami se odgađa istina.tako gibanje. Luda) . dakle zajednici. pa se sad sâm vraća planini.snagu duha ugrožavaju umor.nema preciznih vremenskih datacija. svetosti ideje i zahtjeva organizma . neodređeno i subjektivno RADOVAN IVŠIĆ Kralj Gordogan . Kaleb je u romanu inzistirao na općeljudskim vrijednostima i preokupacijama .s druge strane.inspirirana farsom «Kralj Ubu» Alfreda Jarryja . kušnja tijela je konkretna . kad ih on sve redom ubije.ali.1954.

njegovim nestankom govor postaje svemoćan i mitskog Herakla više ništa ne može zaustaviti IVAN SUPEK Heretik .budući da ljudi povijesne ličnosti smatraju istinitijima. ali ideologijom. .stoga je nužno da njegovo tijelo nestane u vatri. dernekom. Herakla je baš ta tjelesna razlika .travestija Shakespearove tragedije Hamlet . isusovca. čije je tijelo ekshumirano i javno spaljeno na trgu Campo di Fiori . u prvoj slici svoje pučko i sniženo viđenje Hamleta daje Šimurina – on je nekoliko fragmenata Hamleta skrpao u nakaradnu cjelinu: kaos u državi protumačio je onako kako je njemu Partija preko Mjesnog aktiva na čelu s Bukarom protumačila klasne odnose u društvu.1968. tekst prerađen je u govor Dalmat. umorni i reumatični starac koji je Matkovićeva kreacija .presudna razlika između mitskog i pov.svjedoči o primitivizmu i gluposti jednoga sustava . likovi su prilagođeni uvriježenom ruralnom poimanju muškarca. degradiranu i vulgariziranu Shak.IVO BREŠAN Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja .no.pov. kolom čime se slave jelo. ne obrazovanjem .postoji mitski Heraklo kojeg na pozornici predstavlja golemi kip. a mitologija tako ima završnu riječ .Shak. unatoč tome što je razotkriven. a povijesni je Heraklo istina i protagonist .povijesni Heraklo želi pobjeći od nametnute mu uloge polubožanstva jer ga ona dehumanizira i sprečava u obavljanju malih poslova .u njoj su sučeljeni mit i povijest i to u jednoj osobi – Heraklu . a kaos u duši onako kako seoska sredina tumači obiteljske i seksualne odnose 2. zagrebački radijski kritičar –i on je u svojem pristupu Hamletu jednako skučen i opterećen. odmetnika od pape.Heraklovo staro. piće. tragediju .no. Zagore.u selu se istovremeno odvija i stvarna drama – u njoj predstava koju pripremaju seljani ima funkciju Mišolovke  Škoko (Hamlet) iskoristi trenutak uvježbavanja dvoboja i od Mačka iznudi javno priznanje Bukarinih (Klaudije) malverzacija . pretjerivanja i laži uvjerljivije od bilo koje njegove riječi .drama nije podijeljena na činove . slabo i bolno tijelo demantira sve mitske priče. stalno se obnavlja i spremno dočekuje sve udarce pov.u prvom planu u drami je tijelo naslovnog junaka . glupost MARIJAN MATKOVIĆ Heraklo .seljaci uvježbavaju i izvode izobličenu.mjesni učitelj Škunca temeljno prerađuje Hamleta i jampski pentametar zamjenjuje folklornim stihom ganga (rimovani 10-erci) . mitski Heraklo je laž i antagonit. nered. Heraklo umire na lomači.o njemu i Šenoa pripovijeda u romanu „Čuvaj se senjske ruke“ 71 .radi se o životopisu Marka Antonija de Dominisa.groteskna tragedija u 2 dijela i 5 slika .drama situacije u 2 čina . seks. mitski Heraklo je neuhvatljiv i besmrtan. Herakla i na kraju odnosi pobjedu . žene i obitelji . Bukara ostaje na tronu . a sučelice njemu nalazi se povijesni Heraklo.u drami se i dva puta govori o profesionalnom zagrebačkom uprizorenju Hamleta: 1.groteska završava orgijom.radnja se odvija 50-ih u Dalmatinskoj Zagori . teologa i crkvenog reformatora.

u Kreontovom scenariju zbivanja se odvijaju točno onako kako je to i u Sofoklovoj tragediji .izvedena je 1983. svjetovni i crkveni vladari – poput papre Urbana III.ovdje Antigona i Kreont nisu suprotstavljeni. a nekad smeta.- - Supekov Dominis je primjer dramskog tipa neovisnog i usamljenog intelektualca. a tekst tragedije što se na toj priči temelji Kreontov je scenarij . ovisno o tome trebaju li ga za svoj materijalni probitak o kruti ideolozi. vremena i energije (iznimke su mladi redovnici Ivan i Matej.Kreont i Antigona i ovdje ostaju antagonisti. godine u tvrđavi Sant' Angelo Scagliu je papa imenovao istražiteljem ovog slučaja on je inteligencijom i znanjem ravan Dominisu. ali nje u dramskom svijetu nema MIRO GAVRAN Kreontova Antigona12 . zaigrana. kad ga već ne mogu nagovoriti da se javno pokaje za svoje teološke zablude i moralne padove o neobrazovano mnoštvo – na sve šti im Dominis nudi ili od njih zahtijeva gledaju kao na gubitak identiteta. kraljica u Tebi“ (1981) 72 . ali ne 12 osim Gavrana. Kreont sam inscenira rat i urotu ne bi li obmanuo javnost. u drugom dijelu uživi se u lik tragične heroine.. ljubavnica i doušnica.mitska priča u Gavranovoj verziji postaje demonska spletka paranoičnog tiranina .Kreont želi da tebanski puk povjeruje u više stvari: a) da su se Eteoklo i Polinik (koje on drži zatočene kao i Antigonu) međusobno poklali u dvoboju b) kako je buntovna Antigona prekršila zabranu ukopa i mora biti osuđena na smrt c) kako se Kreont kaje i poništava presudu (no. u Gavelli .već sam naslov upućuje na odstupanje od zadanih likova i odnosa među njima kako ih je odredio Sofoklo u svojoj tragediji . logično i dosljedno misli. engl. prestrašene i slabe. a opet podatne žene koja će se iz djevice preobraziti u bludnicu druga je velika slabost drame DIJALOG – svi likovi govore istinu. dogmatici – pater Mutius.. Sofoklovu tragediju reinterpretirao je i Tonči Petrasov Marović: „Antigona. stalna opasnost pa ga moraju nekako ušutkati.nema činova .u Gavranovoj reinterpretaciji pokazuje se da u povijesti nije bilo nikakva rata. kardinala Scaglie i sestre Fides 1624. kao čovjek koji glasno.g. ali iskustvo ga je slomilo i pretvorilo u pasivnog konformista Fides je najslabija točka drame – ona je redovnica. novca. prekasno) d) kako si zbog Antigonina samoubojstva Kreontov sin i žena oduzimaju život . vojvode od Buckinghama.prva hrv. otac Ignacije – za njih je Dominis. Dominisovi učenici i pomoćnici) okosnicu drame čine dijalozi Dominisa. apolitična i sebična djevojka koja moli Kreonta da je poštedi. koji je u sukobu sa svim i svakim autor ga sa svih strana okružuje neprijateljima i izdajicama: o moćnici. povišenim tonom znanstvenih i ideoloških rasprava neprekidno se govori o strasti (vjerskoj. seksualnoj). plemića koje zastupa Matija Alberti – njima Dominis nekad koristi. postmodernistička drama . split. a ubije njezinu sestru. čovjeka s pozivom i objavom. već je Antigona Kreontova – ona mu na neki način pripada i on je na neki način posjeduje . političkoj.dakle. ali Antigona ovdje nije mitska junakinja – u prvom dijelu drame ona je mlada. kralja Jakova I. slabost i izdaja su nastanjene u tijelu lijepe.

odgovor je raspoređen u 18 fragmenata – Šnajder u njemu vidi i cijeni svojeg starijeg duhovnog srodnika. godine.. nego pokušava preranim samoubojstvom učiniti djelo ravno činu njezine navodne pobune sučeljuje se tiraninu. drama i romana „Isušena kaljuža“ . feljtona. odbija javno odigrati namijenjenu joj ulogu i žrtvuje život ne bi li mu upropastila predstavu vlast međutim nije lako izigrati – Kreont je predvidio izlaz iz te situacije – umjersto Antigone Izmena će odigrati ulogu. U Zagrebu upoznaje Kitty i Mihu te sudjeluje na demonstracijama protiv bana Hedervaryja. mansionska drama. u bolnici Santa Cruz. iz svega se razvidi autorova lektira. a ne samo živjeli uz teatar i uz svoje ili tuđe drame . sve se može provjeriti. zbog čega je osuđen na 3 mjeseca zatvora. nije došlo preko srednjovjekovnih prikazanja. i život i književnost što ih je proživio u svoje burne 24 godine dovode se u tom tekstu na istu razinu i postaju ravnopravni dijelovi istoga iskustva .nalazi se u knjizi dramskih tekstova „Četiri drame“ (1997) u kojoj reinterpretira književne uzore – u ovoj drami riječ je o reinterpretaciji Begovićeva romana „Giga Barićeva“ 73 . Jankov otac. Nakon što mu otac umire od raka. smrtopis . a Antigona umire ne ostavivši za sobom ni traga SLOBODAN ŠNAJDER Kamov. Drugi dio drame započinje opet u Barceloni 1910. Radnja se zatim retrospektivno vraća u rodnu kuću Polićevih na Sušaku.„Smrtopis“ je tako pisanje novog teatra za 70-te i 80-te. gdje također dolazi u sukob s nadređenim svećenicima i učiteljima. susreta s Nepoznatim ili pojave Bijelog Bika. suborca u ozbiljnom poslu književnog stvaranja. drami biografije koja u središtu ima muškarca ili ženu što se na ovaj ili onaj način živjeli dramu i teatar.u kratkom predgovoru drami Šnajder daje do znanja da do moraliteta.g. već preko epskog teatra i Brechta Drama započinje u Barceloni 1910. s njim dijeli i pitanje što je to pisanje te zaključuje kako prvo treba naučiti čitati a zatim pisati . bankrotirao je i vjerovnici odnose sve vrijedne stvari iz njihove kuće. Ante. smrtopisa. praizvedba 1978.način na koji Šnajderova freska provaljuje kanoniziranu formu drame u 3 ili 4 čina svjedoči o tome da je Šnajder svog buntovnika nakanio provesti kroz ekspresionističko kazališno iskustvo .- pristaje na to da je odigra za puk. gdje umire mladi Kamov.tim je tekstom Šnajder pronašao dramski žanr od kojeg u 20-ak sljedećih godina gotovo da i neće odstupiti .sve ima čvrsto uporište u životnim i književnim činjenicama. kao neoekspresionistički moralitet .djelo je namjerno oblikovano kao postajna. Drama završava Kamovljevom majkom Gemmom koja iz velike daljine zove Janka. Potom se pojavljuje kao prosjak na vjenčanju Kitty i Leonarda Farkassyja.u popratnom eseju „Protokol za Kamova“ postavlja pitanje što nam odjednom sada znači Kamov? . Dioniza . izvedeno iz iščitavanja Kamovljevih pisama. Kamov se pridružuje putujućim glumcima. pjesama. a neko vrijeme se bavi i prodajom singerica po Lici.Šnajderov Kamov se do kraja ostvaruje u trenutku smrti. LADA KAŠTELAN Giga i njezini . ali dokumentarizam i faktografija povlače se pred simboličkim prizorima i vizijama poput Kittyna vjenčanja. gdje umirućem Kamovu u posjetu dolaze Miha i Nepoznati. u HNK . Na kraju se u dijalogu s Kamovom pojavljuju i Kranjčević i Matoš.riječ je o biografskoj drami tj. novela. Zbog neprimjerna vladanja i loših ocjena Janko je izbačen iz gimnazije pa ga otav šalje u senjski konvikt „Ožegovićianum“. Kitty u crnini ide na vlastitu svadbu.freska.

itd.u njoj je izražen dijalog s tradicijom . . dok Marko postaje stvarni sugovornik lik Marka doveden je ovdje do krajnjih granica – njegova patološka ljubomora nezaustavljivo i razarajuće nasrće na Gigino zaprepaštenje i nevjericu te ne nalazi predaha ni opravdanja čak niti u pismu Gigina oca Giga nakon ubojstva supruga ne naziva advokata Mihu. samosvojne stvarnosti Giga s kraja 90-ih više nije ničija. svaka politika ima javnu i zakulisnu stranu. nevidljivi za sve.1983.- naslov funkcionira kao znak koji upućuje na posve oprečni sadržaj – on više ne definira središnji lik kao pripadajući. osjećajnost.pripovijedanje je tematski vezano za Vitaljinu i njezina četiri naselja . Raul Mitrovich . već kao posjedujući posvojna zamjenica njezini odbija determiniranost žene bračnim statusom te upićuje na njezin samosvjesni. on živi s njom osam godina. nego je sastavljan od tuđih bilježenja . poput Marka. postaju njezinim unutarnjim sugovornicima. život je vječna borba između dobra i zla. ali u njezinoj mašti – on je za nju nevidljiv. 74 . osim za Gigu.g. već odbacuje bilo kakvu pomoć i govori da ona sve može sama i da ne treba muškarce potpuno osviještena i samo svoja Giga u završnoj sceni nalazi konačno rješenje u samovoljnom pristanku na zarobljenost u prostorima svoje osamljeničke povijesti ljubav. Zatočenici Lada Kaštelan: Giga i njezini Čedo Prica: Ostavka FEĐA ŠEHOVIĆ Gorak okus duše . ona je subjekt iskaza koji odlučuje koji će i kakvi biti njezini SUVREMENA DRAMA = postmodernistička drama .dominiraju individualni projekti i miješanje stilova Najznačajniji autori: Šnajder: Hrvatski Faust. osim za Gigu. gotovo dominantni status radnja drame započinje u spavaćoj sobi Gige kojom dominira veliki krevet na kojem odjeven leži njezin suprug Marko no. slabost i neodlučnost nepostojeći za sve protagoniste. Kamov.roman je orijentiran na univerzalnost koja govori da ljudske mane neiskorjenjive. smrtopis Miro Gavran: Kreontova Antigona. postaju sada prosci oni. ali nazočan (ona čak razgovara s njim o tome kako ga je išla proglasiti mrtvim jer je nestao u ratu) s njim Giga neprestano vodi nečujne dijaloge kroz koje se ogleda njezina bespomoćnost.dolazi do prevladavanja granica trivijalne i visoke literature .autora zanima etimologija sela Bezbozi pa poseže za kronikom fra Mavra Sorkočevića iz 1620. pristanak. novopovijesni roman koji objavljuje pod ps.tekst romana nije originalan.. nevidljivi Marko osmišljen je kao Gigina osobna projekcija – onakav kakav je bio prije odlaska u rat duševne raščlambe kroz koje se iskazuje Gigin napor da se konačno opredijeli za jednog prosca realizirane su kroz dijalog s diskurzivno dominantnijim. moćnijim Markom – on se ne osvrće na Gigine potrebe i neprestano blokira svaki njezin pokušaj da iskaže svoj stav u prvom prizoru posljednjeg čina radnja se odvija u prostoru spavaće sobe – no. vjera i opraštanje jedini su prostori življenja Gige koja ostaje zauvijek zarobljena u prostorima samo njezine.na temelju te građe napisan je roman o životu fra Vincenca i negova nećaka Vicka . Marko ne postoji. već samo svoja.

Aralica ga prikazuje kao kompleksnu osobu. iako ne kao gl. s vrlinama i manama.hrvatska obitelj uvodi se tek u 4.osnovna pripovjedna linija prekida se: a) retardacijama b) satelitskim epizodama – priče i komentari starih pisaca.roman je napisan u modi manirističkog pisma. g. njihova namjera je da im se prida funkcija parabole u kojoj su sadržani bitni smislovi tijesno povezani s temom romana (npr. poglavlju II. bavi se njegovom crkvenom djelatnošću. što je preuzeto iz „Danuncijade“ V.to je prvi dio „Jadranske duologije“ (drugi dio je Berenikina kosa) . novopovijesni roman . Supilo i dr. bilješke i izvaci iz kronike NEDJELJKO FABRIO Vježbanje života .Fabrio preko te dvije obitelji pokazuje kako povijest vježba živote pojedinaca neovisno kada su.. i povijesne osobe (ban Jelačić. vrlo popularnog za to doba . i 1955. poglavlju . ali istodobno i želja za upoznavanjem novih zemalja 75 .u podnaslovu je nazvan „kronisterijom“. g.obuhvaća zbivanja između 1820. kroz povijest imaju zajedničke crte . javljaju se.prati geneologiju dviju obitelji – hrvatske i talijanske – od trenutka kada Carlo dolazi u Rijeku . likovi. već su to izvori iz novinskog tiska (Fabrio ih ili grafički odvaja od osnovne priče ili se koristi uobičajenim citiranjem) . ali i pokazuje da nije bio pretjerano sklon religijskoj askezi . a predstavnici puka u pozitivnom svjetlu osnovna piščeva zamisao je da politika nije dobra. knez Petar Gritti i njegov bilježnik) prikazani su u negativnom. Cara Emina .karakterizira ga snažan osjećaj pripadnosti zavičaju.govoreći o povijesnim likovima Aralica je svjedočio zapravo o nama samima danas jer svi oblici političkog ponašanja.- ta univerzalnost posebno je uočljiva na aktancijalnoj razini – predstavnici vlasti (kapetan Nicolo. ali ne radi se o navedenim izvorima.roman se sastoji od 3 dijela.u povijesnim romanima (uključujući i roman „Vuci“) historiografski izvori kao što je literatura iz prostora historiografije ili arhivski dokumenti. čiji autor je princ Mustafa. gdje i od koga rođeni .glavni lik je Antun Vrančić . jer nije pravedna i humana. .no. „Priča o vladaru žitnog polja“ u 7. donose se na kraju – Fabrijev pripovjedač te uvjeravačke prostore umeće između pojedinih pripovijednih dijelova.središnje poprište zbivanja je Rijeka .roman je značajan jer su u njemu mjesto našli slabi junaci kojima drugi svojim terorom pišu povijest .novopovijesni roman objavljen 1985. a osobito oblici tiranije. kod Fabrija su godine napisane kao riječi jer za sudbinu njegovih junaka nisu bitne ni godine ni prostori povijesnih poprišta .) IVAN ARALICA Psi u trgovištu .1979. a svaki je dio relativno zasebna pripovjedna cjelina Nekamo moraš . jer se ne temelji na idealima kojima društvo treba težiti u romanu nalazimo različite tipove diskurza. . koji se pojavljuju kao citati: pjesme.za razliku od povijesnih romana koji započinju smještanjem radnje u vrijeme i godinu označavaju brojem. dijela) c) pripovjedačevim komentarima .

izreke. već odabire monogamnu vezu s Esmom) . o njegovim ekonomskim teškoćama iz kojih se vidi da djetinjstvo i nije sadržavalo samo lijepe uspomene . panateističkim doživljajem prirode i lirskim naturalizmom . a obilježeni su interakcijom misli.susrećemo i folklorno-mitološke i socijalne sadržaje – pripovjedač čuva bogatstvo usmenih oblika svoga kraja (poslovice. zlato i tamjan . u tom trenutku počinje djelovati kao svojevrsni piščev alter ego – postaje imaginarni pripovjedač nastavka romana Mač samosjek .središnji lik je Sulejman II. slobode.prvi dio autobiografske trilogije Vječno žalosni smijeh koja obuhvaća tri životna ciklusa: djetinjstvo.roman je preplavljen vedrinom. samostalnih noveleta poredanih linearno i u kronološkom nizu . o strasti vladanja.pripovijedanje je povjereno infantilnoj svijesti: dječaku Ivanu Raosu .usput saznajemo i o društvenom životu kraja. žudnji za moći. Duše robova. s iskrenom ljubavlju muškarca i žene (Mustafa ne želi držati harem. osjećaja i sjećanja 76 . o demonizmu vlasti  sve je podređeno jednoj strasti: žudnji za moći OSTALI NOVOPOVIJESNI ROMANI: Put bez sna. djetinjstvo je u Medovu Docu predočeno kao divno trajanje obilježeno nasmijanim nebom – obiljem sunca..ali Sulejman je obdaren lukavošću.lûk sjećanja je velik: od prvih doživljaja do odlaska u sjemenište .1968.suočavamo se i s prizorima bratske ljubavi u kojoj nema ni trunke rivalstva  u svim dijelovima pripovijeda se u biti o istome: o vladarima i podanicima. optimizma i igre . iznimnim nagonom za održanjem vlasti i sposobnošću da vlast održi unatoč mnogobrojnim iskušenjima Koža na bubanj .Raos je svijet djetinjstva ocrtao kao niz čarobnih slika. pjesme) i oni postaju važan dio njegova romanesknog diskursa . .prvi dio završava prikazom Vrančića za njegova boravka među Turcima – dok čeka ishod pregovaranja prikuplja građu za pripovijesti o sultanu Sulejmanu i njegovim sinovima. epizoda.roman je pisan u 1. šale. nesklon užicima (totalna suprotnost Vrančiću) . licu i cijelo se zbivanje prelama kroz prizmu ispovjednog subjekta . hladno i lukavo su politika i diplomacija . dječaštvo (Žalosni Gospin vrt) i mladenaštvo (Smijeh izgubljenih djevojaka) . ovdje se suočavamo s pozitivnom i toplom emocionalnošću. .govori o odrastanju Sulejmanovih sinova Mustafe i Džihangira .jedine djelatnosti kojima pristupa promišljeno. pronicljivošću.predstavljen je i kao veliki zavodnik koji vodi ljubav sa ženama iz različitih staleža . humorom i svjetlošću.iako se odvija u skromnosti i siromaštvu.njegovi su monolozi putovanja kroz sebe i vlastite košmare.drugi dio započinje kada dječak napušta svoje vječno nasmijano nebo i odlazi među ljude SLOBODAN NOVAK Mirisi.prikazan je kao boležljiv i mrzovoljan čovjek.vidljivo je da kroz dječaka uvijek progovara netko stariji i iskusniji pa smo povremeno svjedoci kolizije svijesti djeteta i svijesti autora (to je osobito primjetno kada se uvodi erotsko-seksualna problematika) .za razliku od drugog dijela gdje dominiraju agresija i okrutnost. Graditelj svratišta IVAN RAOS Vječno nasmijano nebo . životne radosti.prvi dio završava poeovskim refrenom „nikad više“ .

godinu. bez simpatija i osjećaja . ona je doslovce prognana.na kraju se Ervin pridružuje luđacima i u ludilu nalazi autentičnu egzistenciju 77 - .u romanu je riječ o sukobu dviju ideologija: ideologije katoličke crkve i komunizma .u fokusu je muškarac na pragu 50-ih.jedino je tamjan prisutan.stalno-se-moći-prepustiti-nesreći postaje vrhovni ideal egzistencije . ogovaranjem. Zagreb je za njega ružan grad s mračnim i popišanim haustorima. a sretan je kad može reći „Idem sad sve pokvariti“ .međuljudski odnosi obilježeni su zlobom. lik Mali dualist. prijateljstva i ljubavi . a zamijenila ju je estetika ružnoće . doslovnog i alegorijskog . pa i shizofrenih situacija (Mali izražava želju da mu se na grob postavi crvena petokraka zvijezda razapeta na crni križ) .u romanu se razvija i razrađuje filozofija autodestrukcije. kultura. o mučnini i gađenju. tuge i nezadovoljstva. fekalije i siromaštvo . apatije. unutarnjih konflikata.od likova je zanimljiva i mucava i maloumna Erminija koja izriče oštru kritiku komunizma .gotovo svaka situacija koja se zbiva na relanom planu dobiva i simbolički odjek . .tako je blagdan Sveta tri kralja obilježen grotesknim ritualom – čišćenjem Madonina izmeta . o izgubljenim iluzijama! DALIBOR CVITAN Polovnjak i Ervin i luđaci (1984.njegovo osjećanje nesreće.svemu ovome odgovara i Ervinova socijalna neprilagodljivost – u njegovu svijetu nema topline.taj egzistencijalni prostor nalazi u vlastitu očaju i svjesnom pomaku od društvenih normā . o čovjeku koji je izgubio životni smisao. a vrijeme priče obuhvaća razdoblje između dvaju pražnjenja Madoninih crijeva .Ervin se kreće u okolici koju obilježuju smeće i odbačeni predmeti. autentičan vjernik dviju vjera .njemu je dosadilo živjeti po mjeri drugih te grozničavo traga za autentičnom različitosti u svijetu . / 1992. grižnje savjesti.radnja se zbiva u intervalu između Badnjeg dana i Sveta tri kralja na prijelazu iz 1965.naslov upućuje na to da se roman temelji na dvoplanskom zbivanju: na miješanju sakralnog i profanog. njegovo isijavanje negativne energije.on je oličenje mrzovolje. feministice. običaji .Madona je invalid prošlosti.iz njegova svijeta ljepota je nestala. djeca..to je crna duologija posvećena analizi negativne egzistencije . grad. ona je ostatak povijesti i onaj klasni neprijatelj protiv kojeg su se borili komunisti . posao.Doktor je tipičan predstavnik društva opsjednuta samo materijalnim vrijednostima i zlatom  ovo je roman o razočaranju u svijet i ljude.. dok je veza sa suprotnim spolom svedena na goli sexus. u 1966. vlada njime i određuje njegovu egzistenciju . doktor sociologije Ervin Lakošta .objekti njegovih komentara su društvo.Lakošta je tipičan primjer tzv. gubitništva i eskapizma .pravi je junak djela zapravo ideologija koja zarobljuje pojedinca. intencionalnog autsajdera jer prekoračuje društvene granice i norme posve voljno . i to na samom kraju kada dolazi svećenik okaditi kuću od smrada i raspadanja . uzdiže se tijekom romana do razine razrađene poetike vlastitoga življenja .filozofiju apsolutnog nezadovoljstva projicira na sve što ga okružuje . ona je simbol starog društva i njegovih vrijednosti koje su preko noći bezdušno srušene. s crnim vrećama od smeća iz kojih se cijede pokvarena žumanjca .na kraju doživljava njihov potpuni rasap.umjesto mirisa i zlata – posvuda samo smrad.tako je i gl. egoizmom i podmetanjem. što je uzrok izgubljenosti. nihilizma i mizantropije.) . ljudi. trudnice.

Razdoblje karbona. lice Europe. pjesništva semioze ili pjesništva iskustva jezika . a zbilja jezika stvarnosnoj zbilji . imitativna suzvučja – aliteracija i asonanca – stvaranje zvučne sugestije (pjesma Klišej kiše: «s trga od sata/niz prašku i vlašku/išla je kiša/ko limena glazba) neki motivi: feniks. posebno televizije . inkvizitor.velik je utjecaj Severa na hrv.u njoj nailazimo na dijakroniju hrv. poezije te na intuitivnu upotrebu ideologizacije nastajuće masovne kulture.pokušava spojiti fonijsko s parapsihološkim bojama .→ ti su motivi ispražnjeni od nekadašnjih sadržaja. Džingis-kan. vitezovi i vrane. poetska etimologija – koristi etimološke figure i lažnu etimologiju («i glas mi bude od nerava – neravan». Visina Povijesti. masa/sama. pjesništvo 70-ih i 80-ih. paradoksalnome govoru i novim kodovima • kombinira stvarno i izmišljeno. Dostojevski.Sever nastupa kao diktator semantike slike i zvuka . «razlika te gleda kao različak»)→dokidanje zadanih smislova zvukom iii. diktiranje semantike i ritma pjesme zvukom tri razine poetičke artikulacije pjesništva Josipa Severa: 78 • • • 13 sintagma znači da je važan označitelj. U tvom stvarnom tijelu. Zvjezdarnica. gdje riječi prethode stvarima. Prirodopis.po tome je blizak dječjem mišljenju koje nastoji govorno ponovno stvoriti svijet . govorenje i djelovanje • nekomunikativnost • u diskurs uključuje mnoge intertekstualne referencije • prevladava dekonkretizacija stvari • individualiziran stil.. na stvaranje tzv.razumjeti pjesmu kod Severa prije svega znači ČUTI . pogoduju slici opće rasutosti svijeta. ukidanje jaza oprečnih svjetova i kultura►ironijska demistifikacija cjelokupni Severov poetski rukopis izvire iz montaže – poništavanje hijerarhije tobožnjih smislova. anagrami (npr.u književnost je ušao kao pripadnik razlogovaca .. bogat repertoar vlastitih pjesničkih simbola. a ne više označeno .DANIJEL DRAGOJEVIĆ zbirke: Kornjača i drugi predjeli.uvlačenje čitatelja u svijet jezičnih igara ii. moguće i nemoguće JOSIP SEVER zbirke: Diktator. Borealni konj . izrazita maštovitost • sklonost prema nejasnome. danu/nadu. dekonstrukcija logičnosti i cjelovitosti. Buddha. faraon. Anarhokor.utvrđuje primarnost zvukovnosti i podvrgava svijet diktatorskoj mašti zvuka .već prvom zbirkom „Kornjača i drugi predjeli“ svratio je pozornost drukčijim odnosom prema predmetu i jeziku Osobine njegove poezije: • poetsko iskustvo traži u aktivnom odnosu prema jeziku • problematizira same temelje umjetničkog čina i komunikacije • spaja mišljenje.. Hodanje uz prugu . Četvrta životinja.teži za konkretističkim imenovanjem stvari. gori/rog).prva knjiga pjesama obilježava nadolazak tzv. semantičkog konkretizma13 i pjesništva iskustva jezika • Središnji postupci eufonijskoga ozvučenja pjesme u Severa su: i.

poništavanje jezičnih konvencija – odustajanje od zadanih formi mišljenja i njima pripadajućih diskurzivnih praksi. balada o hrvatskom ili srpskom jeziku. ide rat u diplomaciju) i novotvorenicama 2.• 1. npr. prugasta krv. sažimaju njen sadržaj ili upućuju na predmet koji će biti podvrgnut ironijskom prevrednovanju). konkretizam – težnja ka konačnom imenovanju stvari. to postiže oksimoronom (platinasti vjetar. poema o prostoru s naricanjem 3. podnaslovima. na različitim mjestima u samom tekstu (komentiraju pjesmu. metajezični opis pisma – nalazi se u naslovima. svođenju apstraktnih pojmova na njihove konkretne pra-slike vatra i pepeo su ishodišni mitemi Severova pjesništva – Severova poezija nastaje na zgarištu svijeta (vlastitu autorsku poziciju dovodi u vezu s mitskom pričom o feniksu) 79 . poslanica proleterskim pjesnicima.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful