Ljubljana je glavni grad Slovenije i sredi te op ine u Ljubljani.

Geografski, kulturno, znanstveno, ekonomski, politi ko i administrativno sredi te Slovenije. U Ljubljani, povijest je bio pod utjecajem vi e kultura kao to je bio na raskri ju germanskih, romanski i slavenskinarodi, njihove jezike, obi aje i navike. Ljubljana prijevoz veze, koncentracija industrije, znanstvenih i istra iva kih institucija te industrijska tradicija, su faktori koji su doprinijeli njegove vode e gospodarske uloge.Ljubljana je sjedi te sredi nje vlasti, javne uprave i svih dr avnih ministarstava u Sloveniji.Tako er je sjedi te u Sloveniji Narodne skup tine i Ureda predsjednika Slovenije. Prvo naselje na mjestu gdje je danas postavljena Ljubljani, treba, prema legendi, osnovaoArgonauti, ili gr kog junaka Jasonabiti kralj Aitesu kra e Zlatnog runa, a onda s drugovima bje e iz potjera na brod Argo, putovao preko Crnog mora i zatim preko Dunava i Save do ao do Ljubljanice. Evo, Argonauti brod rastavljeni preuzeli zemlju izme u dvije plovnih putova, te tako dolazimo do Jadranskog mora. Na putu do mora, na izvoru Ljubljanica, oni se zaustavio na veliko jezero u mo varnom, gdje je ivjela udovi te. Jason je morao nositi s njom, tukao i ubio. To udovi te treba Ljubljani zmaja, koji je danas prepoznatljiv simbol grada, a tako er se pojavljuje u op inskom grbu.[2][3]

Etimologija

Snimanje instrument u 1146 sa slavenskim-Latinski Opis Luwigana.

Porijeklo imena Ljubljana nije razja njen, ali postoji nekoliko hipoteza. Prema jednom tuma enju, naziv dolazi od slavenskog bo anstva vode Laburus,[4] , a etnolog Robert Vr on tvrdi da je rije do la iz latinske rije i za rijeke poplave (aluviana), ali neki su mi ljenja da potje e od njema kog Laubach (Luka stream ). Sli nost s rije i ljubljenapo prvi istaknuo Anton Toma Linhart,[5] samo je ljudskoetimolo ka. Jedno mogu e obja njenje je da etimolo kom grad kroz njema ki je dobio ime po rijeci Ljubljanici.[5] U srednjem vijeku do rijeke do grada koriste stari njema ki izraz Laibach - staja e vode, to uzrokuje poplave. Ime je u slu benoj uporabi sve do 1918.[6] Druga etimologija jednom obja njava da naziv potje e od podloge Ljubljane imena leubgh, koja je ozna ena na lubanju, i da je

oblik brda na kojem se nalazidvorac.[7] Moderna etimologija tuma enja supstrata imena, posu ene iz Aborid ini, izbjegavajte. Silvo Torkar i Marko Snoj u etimolo kom rje niku slovenski zemljopisna imena kao to tuma i od etimologije imena Ljubljana Ljubovid osobno ime, to se osniva naselja, koji je osnovan u Ljubljani.[8] Ljubovid ime je skra en u Ljubid, ona je formirana vode (rijeka) Lubidja ime, od kojih je razvio Ljubiji naziv vode (koja se sada koristi kao naziv za desna pritoka West Ljubljanica Vrhnika), koji bi mogli imati dodatno smanjiti u Ljubljani. Stanovnici naselja uz rijeku po imenu spola (a) su odre ena kao grad, koji je pretvoren u moderni izraz u Ljubljani, koja se mo e smatrati bilo kao kolektivna (rije i koje izra avaju kolektivitet, u slovenskom esto imaju nastavak-o, na primjer. Obitelji , dvorana, op ina) ili kao rezultat jezi ne asimilacije. Torkarjeva interpretacija temelji se na injenici da naselja i rijeka su esto nazvana naseljenika tamo. Simbol Ljubljani zmaja. On simbolizira snagu, hrabrost i veli ina. Slikano na grb, po Ljubljani Dvorac i prikazani na Dragon Bridge, koji je najljep i most be ke secesije.[9] Ljubljana zmaj dugo je bio jedini ukras amblem, od baroka naovamo na njemu igra istaknutu ulogu. [uredi]Povijest Glavni lanak: Ljubljana Chronicle. [uredi]Prapovijesni naselja i Emona

Emonec u Kongresu trgu.

Oko 2000 prije Krista. N. Ne. su mo varice ivjeli stanovnici jezera. ivjeli su u rovovima i sojenica, drveni naselja podignuta na stupovima, zabili se u dno mo vara ili jezera. Su preba eni u amcima zove kanu, koji su izdolbljeni od stabljika, ali su ivjeli po lov, ribolov, uzgoj stoke i primitivni uzgoj. Tijekom Indo-Europski narodi imaju naseljeni na podru ju dana njeg grada Iliri, zatim ilirsko-keltsko pleme Japodovu 3.stolje a, Ljubljana bazena naseljavaju keltski Taurisci. Prije 1 st. pr. N. No kada su je osvajali Rimljani,bazena Kraljevine Norikum.[10]

Ljubljana tada sastojao od tri odvojena zidom kernel: Dude. Nicholas je postao katedrala. i Lombardi. ve inom trgovaca i obrtnika.[12] [uredi]Nastanak i uspon srednjovjekovnog grada S propasti Zapadnog Rimskog Carstva. tradicionalno gra ena s javnim kanalizaciju.000 ljudi. Kasnije. utvr ene sa sna nim zidinama.[11] Oko 50 naselje postaje rimski vojni logor. U 452 je bio uni ten od strane Huni pod Atilom je sjedi te. U 15. to je rezultiralo s pet vrata. Okupirana od strane legije XV Apolinara. prvi nastup u 1144[13] U 13. Uz stjecanje prava grada u 1220. [uredi]Izvr enje umjetnosti Luka Breg (1765). U 1461.[14] Kad je bio pora en od Rudolfa Habsbur kog.[13] slavenskipreci do li u ovaj prostor na kraju esti stolje e. oslikane zidove i mozaik podova. Grad i Nova trgu. Ljubljana osnovana je u umjetnosti. koji je slu io kao strate ki ispostava i ima va nu ulogu u mnogim ratovima.000 i 6. kao i vladine du nosnike i branitelje.[13] je grad u 1278 do ao pod svoju mo . grad je obnovljen urenesansnom stilu i novo obzidali.[16] .Rimskog naselja Emona (Colonia Emona (Aemona) Iulia Tribu Claudia) je formirana u 14 u jugozapadnom dijelu sada nje Ljubljani. dvorac mo e kovali svoj vlastiti novac. a nakon migracije naroda tako er nije uspio Emona. stolje a. a kasnije swept na istoku Gota . kada je Rudolf u Tarcenta darovao Akvileji poglavlje malom imanju u blizini Ljubljane dvorca. stolje a. Emona je me u ostalim va no ranokr anske sredi te s razvijenom trgovinom. Habsburgovci formalno preimenovana grad u Laibach i njega nagradu sa 39 gospodarskih i drugih povlastica. na podru ju unato uzastopnim ma arski napad do ao pod frana keuprave. Ljubljana je stvaranje biskupije Crkve.[14] Grad na kraju preuzeo primat Kranja i Kamni ko[15] i postao glavni grad provincije Kranjske. na podru ju Ljubljane bazena. U 1270 grad pokorili e ki kralj Ottokar razmi ljam o tome. centralno grijanje.[14] Habsburgovaca. Nakon potresa 1511.[14] prete u dana njeg imenaLuwigana. Prvi pisani spomen pro irenje vrijeme izme u 1112 i 1125. Grad je imao svoje bo anstvo. bo ica Equrno koji su obo avali na Marsh. s izuzetkom vremena od Ilirskih provincija nositi sve do kraja Drugog svjetskog rata. Uzeti u obzir je izme u 5. ku a. ali link je ispod (Spital) i gornji (Cobbler) Bridge. obitelj se preselila u ruke knezova Koru ke Spanheims. Oko tri stolje a kasnije. Ulice su bile poplo ane.

stolje a.[16] Godine 1597. Beethovena i Brahmsa. a time i kulture.stolje a manufaktura rasli. koji je razvijen u koled u. Adam Bohori i izdao broj slovenskih gramatike. Ljubljana je imala cca. ostao je u tranzitu. Ubrzo nakon objavljivanja prvog slovenskog knjige tiskane (Trubarjevu Alfabet i vjeronauka. javne knji nice i tiskaru.U 16. me u dirigentima bio i Gustava Mahlera. George Dalmatin preveo Bibliju (natisnejna uWüttembergu). violinista Paganinija. oni su tako er skladatelja. Uz osnivanjeAcademia operosorum Labacensis. Po asni lanovi filharmonijskog dru tva. Slijedi obnovio dominaciju Katoli ke crkve i protureformacije. U 18. koje su u baroknom stilu. renovirano ili izgra ena. jedan od prvih takvih glazbene udruge izvan Italije. od ega oko 70% kao materinski jezik govorislovenskis ostatkom uglavnom njema ki. Ljubljana je tako er postao sredi te slovenske protestantizma. koji je kasnije naslijedio.000 stanovnika. [uredi]Ilirskih provincija. Haydna. Tübingen 1550). Ljubljana dobio svoj prvisrednje kole.[16] U 1701 to je bio Established in Academia philharmonicorum. 5. . tvrtka po uzoru talijanskih znanstvenika su na mjestu u 1693 do ao broja stranih graditelja i kipara (uklju uju i Francesco Robba). grad je dobio isusovci . a vrijeme nakon Parade u Ljubljani Kongresa.[17] Ljubljana na Valvasor bakropis iz 1689. U to vrijeme. ekonomski zna aj u Ljubljani. i osnovao srednje kole. ve ina crkava.

1400 objekata. tramvaj (1901) i prvi film (1907). Ljubljana etablirala kao politi ko i kulturno sredi te Slovenaca. Godine 1895 grad od 30. stolje a.[19] [uredi]stolje a nemira Razglednica iz 1911.1 pon stupnjeva Richterove ljestvice. osnovana je slovenski orah.[19] . Hrvata i Slovenaca.Potres rekonstrukcije (1895). Godine 1849. National Gallery(1918) i Akademije znanosti i umjetnosti (1938). U vrijeme Kraljevine. osam godina kasnije bio je Ju na eljezni ki i veza Trst zavr io. U prvoj polovici 19. je obnovljena nasipa Ljubljanice i stavi novi kamen i eljezo mostova. U to vrijeme.000 stanovnika je do ivjela razornog potresa sa magnitude 6. [17] U drugoj polovici 19. st. Jedan od slu benih jezika postao slovenski u Ljubljani otvorena je. Prema Napoleonovu okupaciju (1809-1813) grad je bio glavni grad Ilirskih provincija. Nakon sloma Austro-Ugarske u 1918 . U 1821. grad je tada bio obnovljen u modernom stilu. Na prijelazu stolje a. godini 1929 je postao sjedi te Ljubljanske provincije Drave[20] uKraljevini Srba.[13][17] U 1815 grad ponovno dolazi pod austrijsku vlast i bio je do 1849 administrativno sredi te Kraljevine Ilirije.[18] Kako bi obilje ili ovaj doga aj je bio pozvan Kongres trgu. godine. u Be u vodi prvi vlak. u Ljubljani je stvorio pjesnik France Preseren. utvr eno University (1919). prva visoka kola. elektri ne energije i moderan kanalizacijski sustav (1898). koji je propao 10% od cca. Poput potresa 1515. U 60. Ljubljana doma inkongresa Svete Alijanse. u kojoj europske elite postaviti granice. U velikoj mjeri obnovljena po austrijski i e ki arhitekti neo-klasi ne i Art Nouveau stila (vidi tako er secesije u Ljubljani). oni su pomno eni za nove akvizicije: vodovod (1890).

250 km isto no od Venecije. 25. Ljubljana se nalazi oko 140 km zapadno od Zagreba. iji je centar i glavni grad sve do danas. otpor je previsoka u Ljubljani.[23] Ljubljana je rijeke Ljubljanice nadmorskoj visini 298m. U izgradnji novog putni kog centra Emonika. 350 km jugozapadno od Be a i 400 km jugozapadno od Budimpe te. posebno u Be igrad za moderne.[19] [uredi]Nezavisni Slovenije U Ljubljani. Mjesto na raskri ju glavnih prometnica uvelike utjecali na njegov razvoj. U me uratnom razdoblju. ime zaglavi s mosta Ljubljani. Grad sa povr inom od 275 km ² nalazi se u Ljubljani bazenu. ciji se pecat je toliko jaka da arhitektonski razdoblje. graditi nova naselja. stope danas provodi pje a kom stazom. tako pripadaju Ljubljani u jednom od najatraktivnijih otpora to ke Drugog svjetskog rata. koji su izvana pomo i da partizani.[21] Ipak. glavnog inspektora zadomobranstva jedinicakoje su sudjelovale u talijanskom i njema kom jeziku okupatora. Lipnja proglasila neovisnost Slovenije.[18] . Nakon Drugog svjetskog rata postao je glavni grad Socijalisti ke Republike Slovenije unutar Jugoslavije. u sredi njoj Sloveniji.[19] Tijekom Drugog svjetskog rata bio u Ljubljani gradona elnik Leon Rupnik. godina. [uredi]Geografija [uredi]Polo aj Karta u Ljubljani.Sredinom 30. funkcionalne stavove. dok je dvorac na Castle Hill na nadmorskoj visini od 366m. koji je dao uspon na pro irenje i izgradnja nekoliko stambenih etvrti. Ljubljana je progla en World Book Capital City. ve ina njegovih stanovnika su sudjelovali u ili potporu Nacionalne oslobodila ke vojske.[24] [uredi]Koli ina vode . U 2010.[22] me u ostalima su bili u portskom parku Sto ice studenog izgra ena stadiona idvorana. najvi a to ka (Jan ki brdo) i dose e 794 m.Dakle. najimpresivniji sliku grada arhitekta Jo e Plecnik. Grad ima bolji ekonomski status mnogih gra ana emigrirao u druge jugoslavenske republike. Grad je okru en 30 km od bodljikave ice.

U blizini. Ljubljanica i UDK poplave su Vrhovci. Osim tih. pbibli no 3. esto tako er utje e na poplave. koji mo viranti vla ne livade predstavljaju u smislu biolo ke raznolikosti je vrlo bogata podru ja. stariji planinskim podru jima nastanka rock se e do mezozoika (trijas) ili paleozoika. Najvi e zahva ena podru ja je vicarska.[29] [uredi]Geolo ke zna ajke Grad se prostire na aluvijalnoj ravnici ( ljunak depoziti) iz kvartara.[32] Slovenija je relativno aktivna seizmi ka zona.[31] . zemlja na raskri ju putova triju velikih tektonskih zona: Alpe u sjeveru.[18] izvijestio razornog 60.Dakle. kada je ve ina slovenskih oemlja pate poplava.[30] Ljubljana devastiran mnogo potresa.[31] U Golovec djeluje jedan od seizmolo kih stanica. New York. osobito na jugozapadu. gdje poplave Grada ica i mali Graben. To je bio zatvoren nekoliko cesta i ulica.[27] Osim potresa. zbog svog polo aja na jugu Euroazijske plo e. [uredi]Klima .000 kupci imaju mogu nost utjecaja na obustavu opskrbe elektri nom energijom.[28] ali je to ponovio u rujnu 2010. u prosjeku. gore svakih 100 godina.[26] Na ju nom rubu je Marokanac. Dinarida u ju noj iPanonske ravnice na istoku. koja je kasnije ulijeva u Dunav i Crno Podru je je relativno bogato podzemne vode koja je pitka i sadr i adekvatnu koli inu kalcija i magnezija.River. Long Bridge.[25] a rijeke Ljubljanice i Save. Poplave u rujnu 2010 Ljubljana se nalazi u blizini u more. Kozarje i mo varno. U rujnu 1926 on je tako bio poplavljen gotovo cijeli ju ni dio grada.

Ki a je relativno ravnomjerno raspore ena izme u godi njih doba. i 11 dana s temperaturama iznad 30 ° C. koja je zabilje ila u prosjeku 121 dana godi nje.[33] na zemlji zna ajke kao to su topla ljeta i umjereno hladnim zimama. za 90 dana godi nje temperature pasti i ispod smrzavanja. iako je zima i prolje e su obi no malo kosu nego ljeto i jesen. Snijeg se odlikuje vrijeme izme u prosinca i velja e. Grad je poznat po magli. klima ("CFA" nakon Köppenovi klasifikacija klime).400 mm.Snijeg Ljubljani. tako da su ljeta sun ano i relativno toplo. U ljeto vrijeme u gradu vi e pod utjecajem Mediterana strujanje zraka. uglavnom u jesen i zimi. Godi nja koli ina oborina je oko 1. Najtopliji mjesec s dnevnim highs obi no izme u 25 i 30 ° C u srpnju i kolovozu.[35] [Zatvori]klimatolo kih podataka Mjesec Zapis visoke temperature (° C) Prosje na Visoka temperatura (° C) Prosje na niska temperatura (° C) Rekordno niskih temperatura (° C) Oborina (mm) Jan Velja e Pokvariti Travnja Svibnja Lipnja Srpnja Kolovoz Rujna Listopada Studenog Prosinc 14 19 23 30 31 38 39 35 31 29 20 16 2 5 10 15 20 24 27 26 22 15 8 4 -4 -4 0 4 9 12 14 14 11 6 2 -1 -27 -28 -16 -5 -3 4 7 4 1 -2 -11 -15 88 89 76 98 121 133 113 127 142 151 131 114 . to je rezultiralo u Ljubljani je jedan od najva nijih natopljene europskih metropola. U prosjeku. grad sa snijegom pokrivene 65 dana. Oluje su vrlo este u razdoblju od svibnja do rujna. a sije anj je najhladniji mjesec s temperaturama koje su giblejo uglavnom oko 0 ° C. koja je hladnija i vla an zrak ostaje u ni im slojevima. Klima je oceanska (CFB "po Köppenovi klasifikacija klime u susjedstvu suptropska vla na ). a mo e s vremena na vrijeme biti vrlo te ke. u prosjeku.[34] Posebice u zimskim mjesecima je tipi an fenomen temperatura biljka.

[ ] Stanovni tvo Piramida (2008) [39] Ljudi Dobi 85 + 80-84 75-79 70-74 65-69 60-64 55-59 50-54 45-49 40-44 35-39 30-34 25-29 20-24 15-19 10-14 5-9 0-4 ene 1.08 2.35 1.65 3. .76 3. .93 2. j t i i li j .19 2.50 2.30 Rast stanovni tva[36][37] B . t li % .07 3. % t i t i t li .93 3.96 3. . % j j i / fi .Prosje na.[ ] P ij j j .44 li i.83 3.85 2.89 2.50 3.56 3.[ ] P / i t i t .66 3.82 2.34 2. % ili t t i i li ij . .88 3. ji j lj i fi l i i .82 1.65 3. li t li i i j ti t t i t .46 2. .dana s oborinama [ i]Dem 13 11 11 13 16 16 12 12 10 14 15 15 Izvor: BBC Weather A @ ¤ # ¢¡ 9 # ¡ ¤ 2  ¤$ ¡$ ¤ ¢ ¡$ 9  ¢¡      ¤  $¤ ¤ £ 8 £ 9 ¤ ¤¡$ ¦  ¢ ¤ ¢ ¢   ¢¡#0 ¢ ¢¡¢  0¢ ¤ ¡¢  88 © ¤ £ £  ¥ "   ¡  %  ¤   ©"  ¤ % ¤    $$ ¤¢¡ 65 ¤ ¢   ¥ 7  ¥  ¤¥ ¤ ¢ ¤ 4    ¢  ¤ % ¤  ¢ ¤ ¤¡ ¤    ¢   ¤¡¢ ¤ ¢   $ ¡$ ¢  ¤ " ¥ ¥ ¥  £   ¤ %¤¢¡$ ¤ 2¤  $$ ¨©©¦ ¢ ¡ 3  ¨ ¥ ¥ ¢ ¤ ¤ ¢¡¥ ¤ 2¤  $$ ¢ ¤£¤¥  ¦ ¢0 ¤ ¤   ¤ ¢¡ ¢ ¤  ¤ % ¤  ¤) (' §   ¡ &¢    ¤ ¤ ¤ $ ¤  ©©©  1  # %¡$ ¤ £# "  £¢¡ ¡ ! ¤¥ ¤    £ ¢ ¤ ¤   ¤    ©¨§¦   ¥¤ ¢¡ £   r fij lj i . t i .35 2.70 3. j l ij .01 1.73 4. i l t lj .09 2.94 3. % % 0. t i t .93 2.[ ] j i .54 2. . . ij il . %.[ ] t l lt t t i t t j l ti t il l i i .93 3.45 0.37 1. .34 2. . % i i l i .

anas je turisti ka atrakcija s raznovrstan kulturni program. U njemu mix aroka i secesije stil. postoji nekoliko crkvi. Smje ten na irila tr i tu u blizini srednje tr i te i crkva se prvi puta spominje radska vije nica. na mjestu troladijske romani ka t d wd stilu. i na if iji ada. vorac se prvi put spominje u c x t vorac je smje ten na vrhu brijega dvorca. r X mosta i acionalnoj i sveu ili noj knji nici.[ ][ ] U jubljani.[ ] s uspinja om povezan s centra. Utvrda je uni tena kada vojvodstva postao dio onarhije. vojne lijevo slovenskog arhitekta o e Plecnik. akon po ara u bio je ponovno nadsvo ena u goti kom sam godina kasnije y  u t ƒ ‚ vv f c i „‚ ‚ c f uud … hd slu ila kao zatvor. . jubljana je repoznatljiv neboder neboder.[ ][ ] urbane arhitekture je mje avina oba stilova. crkva postala katedralom. koji je dizajnirao nekoliko mostova. Ursuline akon otresa u rkva. . Stari rad se sastoji od dva dijela: rvi sadr i radska vije nica i najva niji arhitektonskih djela. kolica dvorca trajno kao etoda X r X nakon katastrofalnog otresa u R WQ TW Ra b YR UHX T X WQ WR WRX r c c € Q f P Ra `RYHX b X hgd e s hwd gwd e re ev f ` WQP RV U TSR QP IH GFED V ud vv X dd d e q i pi V c X r v Q f [ GFED [ i] i]Ar i lji i ektur ti C hd y c r . koja obilje ava sredi te grada. koji te ko o te en grad onovno je obnovljena. Uz osnivanje biskupije u jubljani u . vorac je kasnije dugo . Prvobitno. ovaj ut u ubok utjecaj tijekom oba stilu secesije. Izme u absbur ke i vorac je sagra en je danas opremljena s kulama. uklju uju i i tri sjedi te vojvodstva Kranjskoj. U dvorac je do ao u grad u vlasni tvu i podvrgnut renoviranje u d dvorac wwdd je naseljen jo od godine prije Krista. grada od Slovenske filharmonije i ankarjev dom. e.Izvor: St tisti ki ured Slovenije Unat i l i ada. jegova svrha je bila prvenstveno za obranu od napada uraka i pobune seljaka. ij nom nt ada ostaj netaknut. jubljana je obnovljena u baroknom stilu o uzoru na renesansne grada. druga sjedi te sveu ili ta. Katedrala sv ikole katedrale u jubljani je samo jedan koji je lako prepoznatljiv zbog svoje zelene kupole i dvostruko zvono. d †d .

uglavnom ure ena tr i ta i parkovi i igrati zna ajnu kulturnu i povijesnu City Hall. Stariji bunara i akvadukti ve bili poznati u anti kom Emona. a gradskom trgu nalazi replika najva nije od njih. ” grada. Triple Bridge.Presern tr i tu s Ljubljanice.[ ] jubljana bunara u sredi tu grada. koji je vjerojatno izazvao uraka. obba's ountain u baroknom allery. rkva je sagra ena u . • l pozadinu. jubljana ima preko  j f e k ™ ˆ sagra ena izme u i i smatra se jednim od najljep ih dijela Be ke secesije. Dvorac. h d ˜‰ˆ —ˆ ˜‰ˆ ‰ˆ ‰ˆ ™– ‘ —– ˆ” ˆ “ ‡ ˆ ˆ i i • ‘ g f e f . Nikole u pozadini. Unutra njost je ukra ena s i .[ ] ajpoznatiji je tri mosta i ragon Bridge. ’ dizajniran u obliku latinskog kri a. [uredi]Parkovi i vrtovi g ˜ stilu. zbog problema s korozijom preselio u ational Snowy Kongres Square. Dragon Bridge. Town Square. Ljubljana sa krova jedne od blokova.ga je udario u studenom po ar. URBANC ku a na tr i tu rascjep. Centar grada . Potonji je ‘ ‰ˆ ˆ ‰ˆ  . Franjeva ke crkve i tri mosta. Katedrala Sv. baroknim freskama slikar iulio Quaglia iz godina je dobila po etiri zmajeve koji krase krajevima ograde. Skyscraper. Town Square s repliku fontane i rubova katedrala sv. Izvorni je u . Izme u i isusova ki arhitekt Andrea Pozzo je napravio plan za novi barokna crkva s dvije bo ne kapele.[ ][ ] Ime ™™ g ijeke jubljanice prelazak mnogih mostova. to je va no za razvoj samoga bu otina upute. Preseren spomenik i franjeva ke crkve. prisutni su od svog osnutka.

designed by Francuz J. ve ina tih podru ja ima Tivoli park s povr ine od 17. U sklopu parka su razni drve a. od kojih su najpoznatiji:  Argentinski park. Ona ima tri glavna avenues kestena avenues. U planu je tako er dio cijele organizacije Save okolice. Zajedno s Ro nik i i enski brdo formiranje regionalnog parka. Danas predstavlja oko 5 km ². Naime. . Nakon Drugog svjetskog rata bila otvorena tek Sjeverna City Park[46] (u planu je nastavak)[47] U neposrednoj blizini Trgova kog izlo be. sadnja cvije a i nekoliko kipovi i fontane. koja te e kroz MOL i ure enje parka na sjeveru vrijesi te.  martinska Park.Izme u 1921 i 1939 je dao Ple nik svoje planove za izgradnju Jakopi evo etali te. Blanchard.  Park Zvezda (Kongresni trg)  Miklo i eva Park. Odmori te dijeli 28 malih parkova. igrati podru ja za djecu u neposrednoj blizini nalazi se i Hala Tivoli. nazvano vode i slovenski impresionisti kog slikara Richarda Jakopi . a posebno pred Tivoli dvorac .5 ha. a danas Muzej suvremene povijesti Slovenije.Dvogrba deva zoolo kom vrtu u Ljubljani Tivoli zima Ljubljana je oko 30 hektara parkova.  Park Ajdov ina i  Toskaninijev park. Godine 1913.

Ljubljana gradske etvrti Ljubljana je podijeljen u 17 etvrt zajednicu grad s vlastitom administracijom. most-Bo . Trnovo 17.8% od stanja nacionalnog teritorija. rnu e m s pn r on . znanstvena i edukacijska ustanova u Sloveniji. Vic 4. s kontinuiranim rad.[50] Sastoji se od 17 policijskih postaja u po etkom s r q 3. sastojala se od pet zasebnih op ina (Be igrad centar. panonskog i mediteranskog svijeta.[49] Prije toga. B igrad 2. Mina 12. Dravlje 5. od ega vi e od tre ine doma ih. Golovec 6. to predstavlja 18.Ljubljana Zoo nalazi se na Ro nik. Pinot Odgovornosti Ravnateljstva policije Ljubljani uklju uju podru je 3807 km ². marna planinama 16. podvrsta i oblika. entvid 14. Igra va nu ulogu u odgoju i za titu endemi nih i ugro enih (ugro ene. Botani ki vrt u Ljubljani djeluje od 1810 te je najstarija kulturna. Grad tromjese ju usvajati prijedloge za dono enje zajednice stanovnika (stanovnici grada kvartalu zajednica) i prijavio nadle nim tijelima MOL-a i sura ivati u pripremi i provedbi aktivnosti vezanih uz Grad tromjese je zajednice. Okvir 9. C tar 10. i ke 15. Ona ima vi e od 4500 vrsta. Dom za ivotinjskih vrsta sa svih kontinenata. Ona se bavi znanstvenim istra ivanjima i obrazovnim aktivnostima. Mo te 8. a posebice vrsta tipi nih za podru je gdje susreta alpskog. So tro 13. Vrt radi s vi e od 270 botani kih vrtova iz cijelog svijeta. 1.[48] [uredi]Administracija Glavni lanak: Ljubljana okrugu zajednice. i ke i Vic-Rudnik). koja je jo uvijek prekrivena jedinicama. Jar e 7. Ro nik 11. osjetljive ili rijetke) vrste slovenskog teritorija. a ostatak su biljke iz raznih dijelova Europe i ostalih kontinenata.

[55] Citirano posebno velikim slovenskim poduze ima. Slika prikazuje Grand Hotel Union.[57] Smje taj u Ljubljani su me u najvi ima u Europi. trgovina. zaposlenih 1. Na burzi.[18] Posebno u posljednja dva desetlje a je glavna industrija trgovina.499 radnika. zdravstva i lokalne samouprave. od ega je 64% bilo zaposleno u privatnom i 36% u javnom sektoru.7%).2008.[ 50] S oko 41.000 kaznenih djela u 2008[51]. Ljubljana ima reputaciju sigurnog i mirnog podru ja. promet. od kojih je ve ina u tercijarnom sektoru.5% (u usporedbi s 7.000 poduze a. naftna tvrtka Petrol i pru atelj telekomunikacijskih usluga u Telekomu Slovenije.[56] U gradu djeluje vi e od 15.[58] [uredi]prosvjete i znanosti . BDP po stanovniku iznosio je 260% jugoslavenske prosjeka. Godine 1981.[52] [uredi]Ekonomija Turizam je jedan od gospodarskih sektora prisutna u gradu.310 policajaca i 189 drugih policijskih djelatnika. Javnom sektoru pru a radnih mjesta u obrazovanju.[54] Industrija.[18] Godine 2003. stopa radno sposobnog stanovni tva 62%. Ostala podru ja uklju uju bankarstvo. od kojih je 1.7% godinu dana ranije te u usporedbi s nacionalnim prosjekom od 8.[18] U sije nju 2007 stopa nezaposlenosti iznosila je 6. petrokemijskoj i prehrambenoj industrijii dalje najva niju gospodarsku djelatnost. koja je od 2008 dr i na Be koj burzi. na primjer. kulture. posebice farmaceutskoj. Neki od njih su sa sjedi tem u glavnom gradu. Ljubljana. trgova ki lanac Mercator. gra evinarstvo. financije.[53] Ljubljani proizvodi oko 25% slovenskog BDP-a. uslu ne djelatnosti i turizam.

tjedna u svibnju. koja (izme u ostalog) ponude studij medicine. osnovana u 1937.Sveu ili te Sjedi te U enici predstavljaju sedmina ukupne populacije u Ljubljani.[24] Godine 2006.000 studenata. prava i administracije na slovenskom jeziku. primijenjene znanosti.000 u enika i oko 4. osnovano je 1919.000 bolesnika.[62] Cancer Institute. najve e slovenske i samo sveu ili te.[64] Dom zdravlja Ljubljani. me u njima . Ljubljana je tako er uspostavio nekoliko nacionalnih istra iva kih institucija. pod raznim imenima djeluje od 1786. Na manjem opsegu tako er pru a ambulantne djelatnosti stru njaka. kada je carJosip II.090 knjiga. obavlja i primarne zdravstvene za tite i pru a svoje usluge posebno preventivne zdravstvene preglede i lije enje lak e o te ene ili bolesne. koji daje grad mladena ki karakter.[24] 3. slovenski sredi nji zdravstveni objekt.[19] Sastoji se od 23 fakulteta i triakademije. podijeljen u sedam cjelina. a 32 ustanova sekundarne obrazovani 25.797 studenata. filozofije.169.[63] je jedan od najboljih centara za onkologiju u Srednjoj Europi i jedan od prvih kombinirati tretman sa znanstvenim i nastavnim aktivnostima u podru ju onkologije. Nacionalne i sveu ili ne knji nice je u 2004 ukupno 1. . slovenski ceste mature parada. i Instituta "Jo ef Stefan".000 zaposlenih.[60] To je oko 64. potpisao dekret o osnivanju civilnog bolnici u Ljubljani[61] i donosi na godi njoj razini za vi e od 100. 55 osnovne kole prisustvovali su gotovo 21.[59]Sveu ili te.[65] [uredi]Kultura Glavni lanak: Pregled kulturnih institucija u Ljubljani . Institut za hemiju i Nacionalnog Instituta za biologiju [uredi]Zdravlje UKC Ljubljana.

posebno alternativnog rocka.[70] Dnevnik. to je rezultiralo vi e op e informacije novina.[73].[66] U 2006. kole.890 396. organizira koncerte ozbiljne glazbe doma ih i stranih izvo a a. Ljubljana je postao centar pokreta Neue Slowenische Kunst. Slovenski filharmonije. 11 kazali ta . djeluje 15 muzeja. poznat kao "Grad vina i vinove loze".Me u najpoznatijim muzejima arhitekture.[69] kao i rad. gdje se igraju razli ite anrove glazbe.[24 ] Svake godine u Ljubljani doma ini vi e od 10. Uo i Dana rada je slavlju u Ljubljani Ro nik kresom.440 posjetitelja. slovenski sredi te raznih vino regije. Godine 1980.470.[18]Ljubljani. galerije i kazali ta 403.Ovaj ivahni ulica ima veliki broj klubova i koncertnih prostora.Obnovljena biv e Austro-Ugarske vojarne u Metelkovoj ulici je sredi te alternativnog umjetni kog rada. koji se sastoji. mnogo sati posve eni su mlade izvo a e raznih glazbenih kola.000 kulturnih doga aja. 41 galerija. prirodnu povijest i etnografski muzej. a etiri profesionalna orkestra[24] i nekoliko kina. bendLaibach i umjetnika kolektivnog IRWIN.[18] Knjiga tjedna (po ev i na Svjetski dan knjige) uklju uju doga aje i prodaju knjiga na kongresu Trg.Fasada Nacionalne galerije Dom godi nje mnoge vrste kulturnih doga aja U Ljubljani. me u njima i 10 me unarodnih festivala kazali ta.[66] buha tr i te svake nedjelje u Starom gradu.[71] UK Times[72] i brezpla nik urnal24. To je osnovan davne 1701 pod akademije Operosorum i jedan od najstarijih takvih institucija u Sloveniji i Europi[67]. Muzej privukla 264. izme u ostalog. koji je glavni glazbeni institucija u Ljubljani u Sloveniji. Nacionalna (osnovana u 1918[19]) i Muzej moderne umjetnosti izlo ba najutjecajnijih slovenskih slikara. eljeznice. glazbe (kao to su Ljubljana Summer Festival i Trnfest) te umjetnosti op enito. [uredi]Mediji asopisi U Ljubljani. po padini Castle Hill Emonci ve posa eno.[68] Zvu i kao kulturni centar je smje ten u biv oj tvornici Rog. etni ke. kao i .

Ra ica. Radio Kapital ima nekoliko radio postaja. sportsko . Green Dragon. Od 1957. koji tako er sudjeluje u ligi EBEL.[91] U Tacen. Golovec. Hala Tivoli.[78] Pored nacionalne (prvi program. 8 km sjeverozapadno od centra.[89] Osim gore sportski objekti nalaze se u Ljubljani. zadnje nedjelje u listopadu.financijskefinancije.[80] Radio Antena. Ro nik i Castle Hill. t .Veliki ko arka ki timovi su KD Slovan i Union Olimpija KK. osnovana javna RTV Slovenija. koji je kao maskotu. Ona se temelji na nekoliko drugih manje poznatih tjednika.000 posjetitelja. [90] Svake godine. svibnja 1945) u organizaciji o ujak na putu sje anja i zajedni tvo (tako er poznat kao o ujak od ice). na rijeci Savi. Ljubljana maraton na ulicama kako bi privukli vi e tisu e trka a. U susjednoj sali enski rukometni klub RK Krim. se trenutno nalazi u drugoj ligi. ali jo uvijek Krim i vrhova brda Polhograjskokoje nude kratke izlete. TV i TV SLO 2 SLO 3)[79] i glavne komercijalne stanice POP TV[87]i Kanal. drugi tjedan u svibnju na spomen oslobo enja Ljubljane (9. koristi se za obuku i hokej utakmica.[92] Centar grada nalazi se izme u dva mala brda. koji je glavni HDD Tilia Olimpija.Team i vjerskih obitelji[77]. jedan od NK Olimpija Ljubljana. koja emitira tri programa (TV SLO 1. (Vidi tako er ture po gradu). Potonji. Ars i Val202[79]).[81] Radio Centra. koja prihva a i do 6. malo du e.[86] Televizija U Ljubljani. na kojem se nalazi dvorac.[74] poduzetnika[75] i Economist[76]. te razne pla e i vodenog parka Atlantis.[83] Radio Salomon. Tijekom nogometne reprezentacije igrati u slovenskom prvoj ligi.[88] [uredi]Sport i rekreacija Stadion Sto ice Ljubljana je vi e od jednog hokej klub. odr ao tri Svjetskom prvenstvu u kajak i kanu slalom. igre doma in u areni Sto ice. program emitira vi e komercijalnim radio postajama: Radio 1.[84] Studentski Radio[85] i Radio Veseljak. sportski park Kodeljevo i Sloboda. Na rubu brda marna planinama.Ljubljana Manchester .[82] Radio E press.To ko elo. stadion Zak iBe igrad (u rekonstrukciji).

ujedinjeni u centru Ljubljane putnika. Venecije i rijeke na jugozapadu (A1/ E70).[uredi]Prometna infrastruktura eljezni ke stanice i autobusa ispred nje Grad autobus Ljubljana je u srcu slovenske cestovne mre e preko autoceste prsten povezuje grad sa svim dijelovima zemlje i ve im gradovima u podru ju (autoceste link iz Trsta. koji e eljezni ke stanice u budu nosti. uvo enje ulaznica u grad ponovno potaknuti javni prijevoz u Ljubljani eljezni ko vori te.[95] U 2009. Grazu i Be u (A1/E57 ). Trsta i Budimpe te. kojima upravlja Putni ki promet Ljubljani (u vlasni tvu grada). . Autobusi dijalog zove nu aran mana.[94] i zaposliti taksijem.[25] Regionalne i vlakovi pokrenuti u smjeru Novo Mesto. Klagenfurtu iSalzburgu na sjeverozapadu (A2-E61)). a polazi te za obilazak Be a. trenutno je ve ina na iroko koristi i razvio oblik javnog prijevoza u Ljubljani. Izraz potje e iz razdoblja izme u 1951 i 1971. Mogu e je iznajmiti bicikle. u Mariboru. kada je vozila kroz stari kolica autobuse.[93] Mre u autobusnih linija. U neposrednoj blizini Ljubljane Autobusni kolodvor. koja je va na polazna to ka za sjeverne europske turiste. Hrvatska (München-Salzburg-Ljubljana-Zagreb). sa Zagrebom i dalje u biv oj Jugoslaviji (A2-E70).[96] Ljubljana eljezni ki kolodvorje najva niji eljezni ko vori te u zemlji i stoji na eljezni ke pruge u Njema koj. Kamnik i Koper.

o ujka 1964) u engdu pokrajini Sichuan u (25. listopada 1977) Leverkusen (30 kolovoz 1979) Rijeka (23.[98] [uredi]Poznate osobe Fritz Pregl. Stockholm.Zra na luka Jo e Pu nik (LAX) nalazi se 26 km sjeverno od grada te je polazi te za mnoge (osobito europske) destinacije kao to su Amsterdam. Dublinu. Bukure tu. Tel Aviv i Zürichu. sljede ih gradova:[98]      Parma (11. Moskva. Budimpe ti. Kopenhagenu. o ujak 1967) Sou e (27. Kijev. Be u. Air France. Tirana. Manchester. Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Europe i Vije a europskih gradova i regija. travnja 1964) Chemnitz (17. EasyJet i Finnaira. o ujka 1977)  Atena (1. srpnja 1999)  . London. Pariz. je lan mre e gradova i op ina kroz Nacionalna udruga djeluje u Odboru regija EU. Skopje. Pri tina. Beograd.[97] [uredi]Me unarodni integracije     1981) Tbilisi (7. Atena. dobitnik Nobelove nagrade za kemiju z w x yy v  Pe aro (16. listopada    Be (14. Twin. War ava. srpnja 1969) Wiesbaden (30. Istanbul. Helsinki . li topada 1966) Brati lava (4. Bru elles. Prag. o ujka 2000) Ljubljana tako er djeluje u nekoliko europskih organizacija u gradovima. Frankfurtu. listopada 1979)    M M Z S R S Ljubljana rad s gradovima iz cijelog svijeta. Major airlines imaju Adria Airways. Ohrid. Podgorica. Brussels Airlines. München. Barcelona.

Madrid.Spomenik podignut pjesnik Francuske. skladatelj Ernst Moro. gimnasti ar Ivo Daneu (1937). ili. U Ljubljani su ro eni. djelovali u brojnim nadaleko poznatih li nosti:   Ernest Aljan i stariji (1916-2006). izumitelj Mark Marijan Lipov ek. slovenski fotograf Edvard Kardelj. skladatelj Branko Oblak (1947). hokej igra . Gaspari. Ljubljane. ko arka Janez Novak Krstitelja. svjetski poznati filozof Glavni lanak: Popis po asnih gra ana Ljubljane Popis biskupa i Popis gradona elnika . nogometa i trener . najve i slovenski pjesnik Slavoj i ek. Duke i francusko prijestolje Miroslav Cerar (1939). sporta a i sportskih objekata planer              Charles XI. trener i sportski radnik Stanko Bloudek. lije nik za dje je bolesti Radoslav Nesterovic (1976). jugoslavenski / slovenski politi ar Ko ir Lawrence. slovenski dizajner zrakoplova. slovenski alpski skija Janez Vlachy. (1802-1833) slovenski pjesnik Urska Hrovat. ko arka Viktor N. (1849-1909).

. Snoj Prosinac ´ ¶³³µ ³² ¬ . Æ les Ponts hr l k. ^ . ĺ ÅÉÅÊÇɾÈǽ º » Ž » . . mla isterija razmi ljanja na ih predaka. . Kolovoz . topograf i kroni ar pjesnik Konstantin)       osef essel ). pisac ). . filozof ) ‚ ‹„ƒ …ƒ ‹„ƒ ‚ i regionalni predsjednik ˆŒ „ „ƒ … ‰‰„ƒ ‚ Ž ‹„ƒ … †‹ƒ ‚ ‡   †„„ƒ … †‰„ƒ ‚ Karl von urzbach . pjesnik rancuska Preseren Slavoj i ek Umek [uredi]Vidi     avni holding jubljana jubljana Putnici [uredi] eference ^ Statisti ki ured Slovenije. ). .Polet. politi ar.dr. . Intervju s prof. guvernera provincije Kranjske najstariji brat . dobitnik obelove nagrade leksikograf. r . — ^ .     anez Vajkard Valvasor. ^ ena na Pizdine: va nost slovenskog imena mjesta. •””’ •””’ “’ “ •’  ¢ ¡””’ £ —  –  Ÿ  ž — › — ® ¯ ’ ‘ ˜ š œ « ­ · ¾   jubljana ulice popis popis op inskih urbane Popis po asnih gra ana jubljane   Popis zgrada i objekata u jubljani ‹†ƒ ‚ Š † †ƒ ‚ Ž  „‹†ƒ ‚  aka akovi tako er „ƒ †ƒ …„‹„ƒ ‚ Ivan ankar ). kemi ar. bibliografiju. ko arka ). Preuzeto ^ jubljani . …ŠŠ„ƒ ‚ ˆ  onstantin von urzbach †„ƒ … „ƒ „ƒ ‚ ˆ‡  ranc ode. ^ legenda o nastanku jubljane §¦ ¥ ¤ oblik aibach". ^ Povijest jubljani. ISB . .. Kolovoz. . Preuzeto . ^ aja prijatelj: ±° erkujem. arhitekt ritz Pregl. Interview sPaul br arko. izumitelj propelera ). pisac. kardinal i biv i nadbiskup jubljani } ~ ~ € ƒ ‹„ƒ ˆ { € | { | |  { { { { osip Plecnik. Gla ilo Op in j ljana . ). Pre e des Ponts. Abdunur ). rujan ) povijest i zna enje lokalnih imena jubljana i njema ki ™ ” ”’ ¨ ª © — ^ Popis azonove put. autor etimolo ki rje nik Slo en ki geograf ka imena. Kranj polymath. Pristup na ipanj . . . ARCH'01: troi ième konferenciji internationale » ¼ º º ¹ à ¼¼½ ¸ Ä Á À  ¿ ¿ ¾¼¼½ ¸ ¸ .

27.3 jubljani u srednjem vijeku.0 24.2 protestantske reformacije. Preuzeto 30.3 jubljani u 18. 35. ^ 37. 30.1 seizmologiju.5 18.0 31. Preuzeto 11. 2008. Kolovoz 2010.2 19. ^ geolo ka karta u Kanadi. oogle Earth. 24. ^ U I. Preuzeto 29.Kolovoz 2010. 15. ^ 24.2 17. Preuzeto 29.1 14.1 13. 20. Preuzeto 30. Kolovoz 2010. glavnom gradu Slovenije. 21. Preuzeto 29. ^ Vrijeme i klima. Srpanj. 14. Preuzeto 30. ^ 31. Srpanj. Kolovoz 2010.0 36. Preuzeto 30.png S. ^ jubljana orld Book apital 2010. ^ 25.1 jubljani. ^ jubljani potres pogodio. Kolovoz 2010.5 19. 25. 17. 38. Bruxelles.0 37.1 16. ^ Vidi atoteka: Svijet Koppel ap.1 18. Pristup na 22 rujan 2010. 29.4 24. ^ vla nim livadama. jubljanske vijesti.0 17. ^ 36.Pristup na 31 istopada. Popis 2002. 2008. Kolovoz 2010. Artis-Historia. 1988. ^ prvi stanovnici jubljane. Preuzeto 4 rujan 2010.10. i 19 stolje e. Kolovoz 2010. iedergang römischen Welt der. Aufstieg un Ì ÖÕ Ô Î ÍÌ Ð Ó Ï Û Ü Ú Ë Î Þ Ü Ý Ü Ü Ý Ý Ü Ü .4 19. ^ Voda-katastrofa pro log vikenda paraliziran dobar dio Slovenije.0 13.4 18.2 24. ^ 18. de ruyter. Preuzeto 30. 2009. stolje e. Kolovoz 2010. Kolovoz 2010. str. ^ 17. str 297.1 24.5 jubljani u brojkama. Slovenija. Kolovoz 2010. Ü Ü ã â á 28. 18. ^ vrijeme rimskog Emona. Preuzeto 30. gradu od à 23. 343 12. 1988.1 50 najve ih gradskog stanovni tva. 26. ÒÑ olfgang aase. 2008. ^ ans la Yougoslavie des Karageorgévitch (francuski). 1995). La Yougosla ie. 2009.1 19. ^ Stanovni tvo prema vjeri.8 Upoznavanje jubljani.0 16. 32. ^ 13.3 19. ina 2007). Preuzeto 29. renesanse i baroka.0 14.2 13. ^ osvje enje.1 17. ^ Put sje anja i drugarstvo. 19.. 37-39. Kolovoz 2010.6 18.7 18. 22. 31. 34.2 14. Preuzeto 30.2 18.0 25. /1988/0832/27. Pristup na 22 rujan 2010.0 19. ^ obravc. Preuzeto 30. Preuzeto 2008/07/30. Kolovoz 010. poplava. 223 16. ^ (francuski) ildegard emporini i . Preuzeto 30.3 24.0 18. Prijetnja Procjena u jubljani.6 nemirnih 20. ^ aproksimacije izra unate u programu Ü Ù Ø Ü ß × 13.3 allinus aniel. Srpanj. 37. ed. Preuzeto 2008/07/30. ^ Enciklopedija Slovenije.1 Lokalni leksikon Slo enije jubljana: æ ç á 33.3 18.Pristup na 31 istopada. ISB 11-011893-9 Knjige. P. Preuzeto 29. åä 36. Kolovoz 2010. ^ 19. Arhivirano od izvorne stranice za 2008/02/27. op ina. VI. ^ 16. Preuzeto 29. ^ 14.

jubljana. ^ stope registrirane nezaposlenosti %) od strane regionalnih ureda i 2006 i 2007 (na engleskom). vrtove i parkove: Botani ki vrt. õ õ ù ¢ ¢ þ û ü õ ¥¤ ö 47.Povijest. 50. 11. Kolovoz 2010. Pristup na 31Srpanj. 54. ^ Sjeverna radski park - avje. ^ estival jubljana (na engleskom).Kratka povijest. 58. 49. ^ UK ¢ 61. ^ Metelkovoj. Preuzeto 30. rujan 2010. Pristup na 31 Srpanj. ^ jubljanske burze. ø÷ 46. ^ astle. ^ eb rad. 57. Pristup na 31 Srpanj. ^ povijesti. jubljana .1 znamenitosti. Srpanj. Pristup na 31 Srpanj. ^ 66. 64. Preuzeto 19. 42. rujan 2010. ^ Povijest Slovenske filharmonije. ^ UK jubljana . Preuzeto 29. 40. 51. ^ U jubljani je danas otvorio Sjeverna radski park nevnik. ^ slikovito podru jima.39. 2008. 70. ¡   £ þ ÿ ý õ 52. 05. 65. 2008. 2010). 56. Pristup na 31 Srpanj. 55. Preuzeto 19. ^ Cancer Institute . ^ obin cKelvie. 2008.0 50. Preuzeto 4 rujan 2010. 2008. ^ Austrijanci Kupi burzi jubljani (na engleskom). 59. ^ UK ovine . Cipar: Bradt ra el Guide. 2008. 67. Preuzeto 4 rujan 2010. Preuzeto 30. 48. ^ rtvslo: Ho e li cijene nekretnina su pale?.UK novine i medije vodi (na engleskom). rujan 2010. agreb: Sveu ili te izdanje iber. ^ 50.si. 68. ^ jubljana: gospodarsko sredi te Slovenije. Srpanj. Srpanj. Preuzeto 29. Preuzeto 19. 66. 2008. Preuzeto 4 rujan 2010. Preuzeto 4 rujan 2010.Klju ni podaci o UMC 2009). ^ Izvje e policijskih ovlasti jubljani za 2008 53. 2008. obin . rujan 2010. cKelvie 2005).Stanovni tvo prema starosti. 43. ^ dans les VA IS e onde: Indija (na francuskom). rujan 2010. Preuzeto 2008/07/31.viziju i ciljeve.Kolovoz 2010. rujan 2010. 69. tre i (na rvatskom). ^ Statutom . Preuzeto 30. grupama i spolu 2008). Preuzeto 4 rujan 2010. ^ ity tromjese ju zajednice. Preuzeto 19. 63. ^ ragon Bridge / ê ê § ¦ ¦ õ ¥¤ ¨ ì î ¤ ë é ë ú ¢ ¢ ÷ ó è ost ragon. 2008. £ ¢ ¢ 62. Kolovoz 2010. ^ instituta za rak . Preuzeto 19. Preuzeto 30.1 PU jubljana. Svibanj 2009. ^ Aktivnosti zdravstvenom centru jubljane. Preuzeto 30. ^ ity i jubljani dvorca (na engleskom). enny ì ï í 44. 2008. 41. Kolovoz 2010. Preuzeto 19. Preuzeto 19. rujan 2010. Preuzeto 19.0 66. 84 ISB 1841621196. ^ katedrali. 60. cKelvie. Pristup na 31 Srpanj. ^ zavod za statistiku. ò ñ ð ö è í ô í 45. ^ 1984) Atlas S ijet: o i pogled na Zemlju.

Preuzeto 19. Pridobljeno dne 19. Pridobljeno dne 31. 73. Belgium. ellik. september 2010. 77. ^ europskih radijskih postaja streaming u ivo na Internetu . ^ poptv. 78. 95. Macédoine. ^ Aerodrom jubljana.1 80. ^ axi. november 2008. 89. november 2008. Pridobljeno dne 19. 83. Preuzeto 19. ^ urnal24. ^ K Interblock. Croatie. rujan 2010. ^ Mestna vozovnica 97. ^ Svetovno prvenstvo v kajak in kanu slalomu 2010. ^ housands oin jubljana Hike. 93. 87. september 2010. Pobratena mesta in lanstvo v zvezah. Pridobljeno dne 31. ^ 79. september 2010. Ser ie. september 2010. 74. ^ adio Veseljak.1 a dne 30. julij 2008. 90. ISB 9782-06-712627-5 94. september 2010. ^ obitelji. Monténégro. Pridobljeno dne 31. ^ jubljana Bike. Pridobljeno dne 29. Preuzeto 19. julij 2008. Pridobljeno dne 19. 79. Pridobljeno . ^ adio Student. ^ adio Salomon. rujan 2010. rujan 2010.. julij 2008. Preuzeto 19.0 98. ^ 13th jubljana marathon ± record participation! (v angle dne 1. september 2010. ^ adioCenter. ^ Kanal A. Pridobljeno dne 19. 85. ^ adio Ekspres. avgust 2010. Pridobljeno dne 19. september 2010. 76. rujan 2010. d. ^ adio Antena. 86. ^ nevnik. ^ 98. Pridobljeno dne 1. september 2010. julij 2008. Arhivirano iz prvotnega spleti Pridobljeno dne 31. 2007. ^ adio 1. ^ poduzetnika. Preuzeto 19.71. Pridobljeno dne 19. Pridobljeno dne 19. rujan 2010. Pridobljeno dne 4. Pridobljeno dne 19.Kanada(na engleskom). ^ Economist. [uredi]Viri !          "   ©        "    # V Slovenija. december 2007. ^ UK imes (na engleskom). 92. Pridobljeno dne 19. Preuzeto 19. 84. 72. Pridobljeno dne 19.com (na engleskom). september 2010. rujan 2010. Preuzeto 19. rujan 2010. Bosnie-Her égo ine. 96. 88. Michelin. Cartes et guides n°736. 75. september 2010.0 79. 98.d. 82. 81. ^ Michelin. september 2010. ini). 91. Slo énie. rujan 2010. ^ financija. Preuzeto 19.

2 nastanka i uspona srednjovjekovnog grada 2.4 klime 3.1 Lokacija 3.Sadr aj [sakrij] y y 1 Etimologija 2 Povijest o o o o o o y 2.4 Ilirskih provincija.3 Vje ba u umjetnosti 2.1 Arhitektura 4. a vrijeme nakon 2.5 Stolje e nemira 2.2 Parkovi i vrtovi 5 uprave 6 Ekonomija 7 prosvjete i znanosti 8 Zdravlje 9 Kultura 10 medija 11 Sport i rekreacija 12 Prometna infrastruktura 13 me unarodne integracije 14 Slavne osobe 15 Vidi tako er 16 Napomene i reference 17 Izvori y 18 Vanjske poveznice .3 geolo ke karakteristike 3.5 Demografija 4 Znamenitosti o o y y y y y y y y y y y y y 4.1 Pretpovijesna naselja i Emona 2.6 Nezavisni Slovenija 3 Zemljopis o o o o o y 3.2 koli ina vode 3.