BETON

• Beton je umjetni građevni materijal dobiven
miješanjem cementa krupnog i sitnog
agregata s vodom, sa ili bez kemijskih i
mineralnih dodataka, koji očvršćuje
hidratacijom cementa.

CEMENT
Cement je polimorfno anorgansko hidraulično vezivo.
Polimorfno znači da je sastavljeno od više minerala različitog
sastava i kristaliničnosti koji različito utječu na svojstva
gotovog proizvoda.
Anorgansko je jer se sastoji od anorganskih oksida kalcija,
silicija, aluminija i željeza koji su povezani u različitim
molarnim omjerima u C
3
S, C
2
S, C
3
A i C
4
AF.
Hidraulično je, jer otvrdnjava djelovanjem vode, reakcijama
hidratacije, a nastala kruta masa ne omekša ni pod vodom.
Vezivo je jer pod utjecajem određenih kemijskih reakcija
otvrdne i veže, odnosno povezuje agregat i pijesak u čvrsti
beton.

Podjela prema namjeni :
a. Cementi opće namjene
b. Cementi posebne namjene
Cementi opće namjene prema normi HRN EN
197-1:2003 su:

CEM I – čisti portland cement

CEM II – PC s miješanim dodacima

CEM III – PC sa šljakom visoke peći

CEM IV – pucolanski cement

CEM V – miješani cement

b. Cementi posebne namjene su:

Cementi niske topline hidratacije

Sulfatno otporni cementi

Bijeli cementi

Aluminatni cementi


PROIZVODNJA PORTLAND-CEMENTA
1 Dobivanje sirovina
2 Drobljenje sirovina
3 Sušenje sirovina
4 Mljevenje sirovina
5 Fino miješanje sirovina
6 Pečenje sirovinskog brašna
7 Hlađenje i uskladištenje PC klinkera
8 Mljevenje klinkera i dodataka
9 Skladištenje i otprema cementa
10 Kontrola kakvoće proizvedenog cementa
Joseph Aspdin
(1779-1855)

 

Vapnenac (VS) Drobilice s čekićima Glina (NS)
Silosi klinkera i dodataka, drobilica i mlin Silosi cementa i otprema
cementa
Spremnik (VS) Sušara sirovine Spremnik (NS)
Mlin sirovine, odvajač i silos za miješanje Izmjenjivač topline, rotacijska peć i hladnjak

MODERAN TEHNOLOŠKI PROCES
PROIZVODNJE CEMENTA

DOBIVANJE SIROVINE

ROTACIJSKA PEĆ
l = 70 m, d = 4,4 m, učin 1500-1700 t/dan
T = 1400-1450 ºC

MLIN SIROVINE
l = 10,75 m, d = 4,2 m, učinak, 150t/h

SILOSI CEMENTA I OTPREMA

MINERALOŠKI SASTAV PORTLAND-
CEMENTA
• Glavni sastojci:

trikalcijev-silikat, C
3
S, alit

dikalcijev-silikat, C
2
S, belit

trikalcijev-aluminat, C
3
A

tetra kalcijevaluminat-ferit, C
4
AF, feritna faza
• Sporedni sastojci:
• kalcijev oksid, CaO
• magnezijev oksid, MgO

alkalijski oksidi, Na
2
O, i K
2
O

KRATICE ZA KEMIJSKE
FORMULE OKSIDA
C = CaO M = MgO S = SiO
2
A = Al
2
O
3
K = K
2
O N = Na
2
O
F = Fe
2
O
3
H = H
2
O Ŝ = SO
3

NASTAJANJE MINETALA PC-
KLINKERA
3 CaO + SiO
2
→ 3 CaO • SiO
2
, skraćeno C
3
S, alit
trikalcijev-silikat
2 CaO + SiO
2
→ 2 CaO • SiO
2
, skraćeno C
2
S, belit
dikalcijev-silikat
3 CaO + Al
2
O
3
→ 3 CaO • Al
2
O
3
, skraćeno C
3
A,
trikalcijev-aluminat
4 CaO + Al
2
O
3
+ Fe
2
O
3
→ 4 CaO • Al
2
O
3
• Fe
2
O
3

tetrakalcijev aluminat-ferit
skraćeno, C
4
AF

KEMIJSKI I MINERALOŠKI
SASTAV PC KLINKERA
C
M
Ŝ
K
N

F
A
S
C
Kratica
2,0
1,1
2,6
0,4
0,2
1,4
2,4
4,9
21,0
64,7
Maseni
udio %
CaO slo.
MgO
SO
3
K
2
O
Na
2
O
Gubitak
žarenjem
C
4
AF 7,3 4 CaO • Al
2
O
3
• Fe
2
O
3
Fe
2
O
3
C
3
A 8,9 3 CaO • Al
2
O
3
Al
2
O
3
C
2
S 28,0 2 CaO • SiO
2
SiO
2
C
3
S 45,7 3 CaO • SiO
2
CaO
Kratica Maseni
udio %
Minerali Oksidi

MASENI UDIO GLAVNIH
MINERALA PC-KLINKERA
1,5 Ostalo
3,5 CŜH
2
CaSO
4
• 2 H
2
O Gips
8 C
4
AF 4 CaO • Al
2
O
3
• Fe
2
O
3
Tetra kalcijev
aluminat-ferit
12 C
3
A 3 CaO • Al
2
O
3
Trikalcijev aluminat
25 C
2
S 2 CaO • SiO
2
Dikalcijev silikat
50 C
3
S 3 CaO • SiO
2
Trikalcijev silikat
Maseni
udio (%)
Skraćena
formula
Formula Kemijski naziv

BOGUEOVE FORMULE
C
3
S = 4,07 • CaO – (7,60 • SiO
2
+ 6,72 •
Al
2
O
3
+ 1,43 • Fe
2
O
3
+ 2,85 • SO
3
)
C
2
S = 2,87 • SiO
2
– 0,754 • C
3
S
C
3
A = 2,63 • Al
2
O
3
– 1,69 • Fe
2
O
3
C
4
AF = 3,04 • Fe
2
O
3

RAZVOJ ČVRSTOĆA POJEDINIH
MINERALA PC-KLINKERA

RAZVOJ ČVRSTOĆA PORTLAND-
CEMENTA

HIDRATACIJA PORTLAND-CEMENTA
HIDRATACIJA C
3
A
a) u odsutnosti sulfata
Trikalcijev-aluminat + voda → kalcijevi-
aluminat-hidrati + toplina
2 C
3
A + 21 H → C
4
AH
13
+ C
2
AH
8
+ Q
b) uz dodatak sulfata
Trikalcijev-aluminat + gips + voda → etringit +
toplina (870 kJ kg
-1
)
C
3
A +3 C ŜH + 26 H → C
3
A • 3 C ŜH • H
32
+ Q

IGLIČASTA GRAĐA
KRISTALA ETRINGITA


HIDRATACIJA ALITA, C
3
S I
BELITA, C
2
S
Trikalcijev-silikat + voda → kalcijev-silikat
hidrat + kalcijev hidroksid + toplina
2 C
3
S + 6 H → C
3
S
2
H
3
+ 3 CH + 500 kJ kg
-1
Dikalcijev-silikat + voda → kalcijev-silikat hidrat
+ kalcijev hidroksid + toplina
2 C
2
S + 4 H → C
3
S
2
H
3
+ CH + 260 kJ kg
-1

IGLIČASTAGRAĐA
KALCIJEVOG-SILIKAT HIDRATA
CSH


HIDRATACIJA FERITNE FAZE
C
4
AF
Feritna faza + gips + voda → etringit +
željezni-aluminijev hidroksid + kalcijev
hidroksid + toplina
C
4
AF + 3 CŜH
2
+ 3 H → C
6
(A,F) ŜH
32
+
(A,F)H
3
+ CH + 420 kJ kg
-1

OBUJAMSKI UDJELI
PRODUKATA HIDRATACIJE
• Etringita 15 do 20 vol.%
• Kalcijevog silikat-hidrata C-S-H 50 do 60 vol.%
• Kalcijevog hidroksida 20 do 25 vol.%
• Pora 5 do 6 vol.%

PRORAČUN TOPLINE HIDRATACIJE

Q
0
za C
3
A = 870 kJ kg
-1

Q
0
za C
3
S = 500 kJ kg
-1

Q
0
za C
2
S = 260 kJ kg
-1

Q
0
za C
4
AF = 420 kJ kg
-1

Q = Σ Q
0
• X/100 kJ kg
-1

Q
7dana
= 75% • Q
X – maseni% udjela pojedinog minerala PC-
klinkera

PRORAČUN TEMPERATURE
SVJEŽE CEMENTNE PASTE
T
cp
– temperatura cementne paste (°C)
T
c
– temperatura cementa (°C)
T
v
– temperatura vode (°C)
m
c
– masa cementa (g)
m
v
– masa vode (g)
c
c
– specifični toplinski kapacitet cementa, c
c
= 0,88 J g
-1
°C
-1
c
v
– specifični toplinski kapacitet vode, c
v
= 4,20 J g
-1
°C
-1
v v c c
v v v c c c
cp
c m c m
c T m c T m
T
⋅ + ⋅
⋅ ⋅ + ⋅ ⋅
·

ISPITIVANJE FIZIKALNO-
MEHANIČKIH SVOJSTAVA CEMENTA
• Prema normama HRN EN 196-1 do 196-7 propisano
je određivanje:
1 Tlačne čvrstoće
2 Kemijska analiza cementa
3 Vrijeme vezanja i postojanost obujma
4 Kvantitativno određivanje sastojaka
5 Pucolanske aktivnosti
6 Finoće mljevenja
7 Metode uzimanja uzoraka

TROSTRUKI KALUP ZA PRIZME
CEMENTNOG MORTA

1350 g pijeska + 450 g cementa + 225 mL vode

ISPITIVANJE ČVRSTOĆE NA
SAVIJANJE

) (
5 , 1
2
3

⋅ ⋅
· mm N
b
l F
R
ms
F – opterećenje na sredini prizme
pri lomu (N)
l – razmak između podupirača
(mm)
b – stranica prizme (40 mm)

ISPITIVANJE TLAČNE ČVRSTOĆE

F – opterećenje pri lomu (N)
A – ploština na koju djeluje sila (40mm · 40 mm = 1600 mm
2
)
) (
2 −
· mm N
A
F
R
mt

ODREĐIVANJE VREMENA VEZANJA I
POSTOJANOSTI OBUJMA CEMENTA
• Vrijeme vezanja određuje se promatranjem
prodiranja igle u cementnu pastu normirane
konzistencije dok se ne postigne specificirana
vrijednost.
• Postojanost obujma određuje se promatranjem
širenja obujma cementne paste normirane
konzistencije mjerenjem razmaka između dvije igle.
• Cementna pasta normirane konzistencije je ona
cementna pasta koja ima specificirani otpor na
prodiranje normiranog valjka. Masa vode za takvu
pastu određuje se pokusima.

VICATOV UREĐAJ
Louis Joseph Vicat
(1786 – 1861)


ODREĐIVANJE NORMIRANE
KONZISTENCIJE CEM. PASTE


ODREĐIVANJE POČETKA I
KRAJA VEZANJA CEMENTA

Nulto vrijeme je vrijeme završetka dodavanja cementa vodi.

LE CHATELIEROVI PRSTENOVI
d
2
– d
1
< 10 mm

ODREĐIVANJE FINOĆE
MLJEVENJA
• metodom prosijavanja
• metodom propusnosti
zraka po Blaineu
R
1
=
m
0
100 (mas.%)
m
R
1
– ostatak na situ (mas.%)
m
0
– masa ostatka cementa na situ
m – početna masa uzorka cementa (10 g)

BLAINOV UREĐAJ

SPECIFIČNA PLOŠTINA
CEMENTA
S =
0

t

t
0
S
0
(cm
2
g
-1
)
S – specifična ploština uzorka cementa
S
0
– specifična ploština referentnog uzorka
ρ- gustoća uzorka cementa
ρ
0 –
gustoća referentnog uzorka
t – mjereno vrijeme cementa koji se ispituje
t
0
– prosjek triju vremena mjerenih na
referentnom uzorku

VRSTE I RAZREDI CEMENTA
PREMA HRN EN 197-1
• 27 vrsta cementa opće namjene kojima je
dopušteno dodavati 9 različitih vrsta
dodataka i mješavinu dodataka
• 3 razreda cementa: 32,5, 42,5, 52,5
prema 28-dnevnim tlačnim čvrstoćama
• 2 moguće rane čvrstoće: N, normalna i R,
visoka

RAZREDI CEMENTA I
NORMIRANA ČVRSTOĆA
≥ 30
52,5 R
≥ 45 ≥ 52,5
≥ 20 52,5 N
≥ 20 42,5 R
≥ 42,5 i
≤ 62,5
≥ 10 42,5 N
≥ 10 32,5 R
≥ 32,5 i
≤ 52,5
≥ 16 32,5 N
≤ 10
≥ 60
28 dana 7 dana 2 dana
Normirana
čvrstoća
Rana čvrstoća
Ispravnost
obujma
(mm)
Početno
vrijeme
vezanja
(min)
Tlačna čvrstoća (N mm
-2
)
Razred
cementa

OZNAKE ZA 9 DOPUŠTENIH DODATAKA
I MJEŠAVINU DODATAKA
• zrnata šljaka visoke peći …. S

elektrofilterski SiO
2
prah …. D
• prirodni pucolan …. P
• prirodni pucolan toplinski obrađen .… Q
• leteći pepeo pucolanskih svojstava …. V
• leteći pepeo hidrauličnih svojstava …. W
• škriljevac pečen na 800 °C …. T
• vapnenac s najviše 0,20 % ugljika …. LL
• vapnenac s najviše 0,50 % ugljika …. L
• mješavina navedenih dodataka …. M

MASENI UDJELI DODATAKA
• PC sa 6 do 20 mas.% dodataka oznaka … A
• PC sa 21 do 35 mas.% dodataka oznaka .. B

OZNAKE ZA VRSTE CEMENTA
• CEM I- čisti portland cement …. CEM I – k
• k– je jedan od tri specificirana razreda cementa, 32,5, 42,5 ili
52,5
• CEM II – PC s miješanim dodacima
• PC s dodatkom šljake …. CEM II/A-S k
• …. CEM II/B-S k

PC s dodatkom SiO
2
praha …. CEM II/A-D k
• .... CEM II/B-D k
• PC s dodatkom pucolana …. CEM II/A-P k
• …. CEM II/B-P k
• …. CEM II/A-Q k
• .... CEM II/B-Q k

• PC s dodatkom letećeg pepela …. CEM II/A-V k
• …. CEM II/B-V k
• …. CEM II/A-W k
• …. CEM II/B-W k
• PC s dodatkom pečenog škriljevca …. CEM II/A-T k
• …. CEM II/B-T k
• PC s dodatkom vapnenca …. CEM II/A-L k
• …. CEM II/B-L k
• …. CEM II/A-LL k
• …. CEM II/B-LL k
• PC s miješanim dodacima …. CEM II/A-M k
• …. CEM II/B-M k

• CEM III – PC sa šljakom visoke peći
• metalurški cement sa 35 do 65 % šljake .. CEM III/A – k
• metalurški cement sa 66 do 80 % šljake .. CEM III/B – k
• metalurški cement sa 81 do 95 % šljake .. CEM III/C – k
• CEM IV – pucolanski cement
• pucolanski cement s 11 do 35 % pucolana ..CEM IV/A – k
• pucolanski cement s 36 do 55 % pucolana ..CEM IV/B – k
• CEM V – miješani cement
• miješani cement s 16-35 % šljake i 18-30 % pucolana
• CEM V/A (S-V) - k
• miješani cement s 36-50 % šljake i 31-50 % pucolana
• CEM V/B (S-V) - k

UVJETI USKLAĐENOSTI ZA
TLAČNU ČVRSTOĆU
X
sr
– k
A
· s L i X
sr
+ k
A
· s U

x
sr
– aritmetička sredina svih rezultata

k
A
– konstanta prihvatljivosti
• s – standardna devijacija
• L – donja propisana tlačna čvrstoća
• U – gornja propisana tlačna čvrstoća

OVISNOST k
A
O n I POSTOTKU
ODSTUPANJA OD L I U
1,70
1,65
1,61
1,56
1,53
1,48
1,45
2,13
2,07
2,02
1,97
1,93
1,87
1,84
40 do 49
50 do 59
60 do 79
80 do 99
100 do 149
150 do 199
više od 200
P
a
= 10 % za U P
a
= 5 % za L n
Konstanta prihvatljivosti k
A

DOZVOLJENA ODSTUPANJA
-2,5 N mm
-2
-2,0 N mm
-2
odstupanje nije propisano
-15 min
+1 mm
odstupanje nije propisano
0,5 mas.%
0,01 mas.%
odstupanje nije propisano
odstupanje nije propisano
Donja granica čvrstoće (L) 28 dana
2 dana
(7) dana
Gornja granica čvrstoće (U)
Vrijeme vezanja
Postojanost obujma
Gubitak žarenjem
Maseni udio sulfata
Maseni udio klorida
Netopiv ostatak
Pucolanska aktivnost
Dozvoljeno odstupanje Svojstvo

DOKAZ POTVĐENE USKLAĐENOSTI

XY/Z
1
Z
2
Z
2
• XY- godina izdanja potvrde o usklađenosti
Z
1
Z
2
Z
3
- oznaka ovlaštene osobe koja je potvrdila usklađenost
Znak CE mora biti otisnut na vrećama cementa ili na otpremnici

GUBITAK ČVRSTOĆE BETONA
ZBOG ODLEŽANOG CEMENTA
15 – 20
20 – 30
30 – 40
40 – 50
50 – 60
3
6
12
24
54
Gubitak čvrstoće
(%)
Duljina odležavanja
(mjeseci)

CEMENTI POSEBNE NAMJENE
• Cementi vrlo niske topline hidratacije
• Sulfatno-otporni cementi

C
3
A ≤ 4 mas.%

C
3
A
(cement)
= C
3
A
(klinker)
⋅ maseni udio klinkera u cementu

C
3
A
(klinker)
= 2,65 ⋅ Al
2
O
3
– 1,69 ⋅ Fe
2
O
3
• Bijeli cementi
• Razredi bjeline: A, B i C
• Aluminatni cementi (AC)

ALUMINATNI CEMENT (AC)
• AC- 65, AC- 75
• Sirovine: vapnenac (60 mas.%) i boksit (40 mas.%)
• Svojstva:
• brzo očvršćivanje
• visoka vatrootpornost i otpornost na sulfate
• otpornost na slabe kiseline (pH > 4)
• visoka otpornost na abraziju
• može se rabiti na temperaturi – 10 °C
• Područje primjene:
• kada je potrebno brzo očvršćivanje
• betoniranje pri niskim temperaturama
• vatrootporni betoni i opeke

PROIZVOĐAČI CEMENTA
1 NAŠICECEMENT d.d.
2 DALMACIJACEMENT – RCM Group d.d.
3 HOLCIM (Hrvatska) d.o.o. Koromačno
4 ISTRACEMENT d.o.o.

NAŠICECEMENT d.d.
• CEM I 52,5 N/ HRN EN 197 – 1: 2003
• CEM II/B – M (P-S) 32,5 N
• CEM II/A – M (S-V) 42,5 N
• NAMAL MC 5 – zidarski cement

DALMACIJACEMENT – RCM
Group d.d.
• CEM I 42,5 R/HRN EN 197 – 1:2003
• CEM II/A – S 42,5 N
• CEM II/A – S 42,5 R
• CEM II/A –M (S – LL) 42,5 N
• CEM III/B 32,5 N SR - LH

HOLCIM (Hrvatska) d.o.o.
KOROMAČNO
• CEM II/B – S 42,5 N/ HRN EN 197 –1:2003
• CEM II/A – LL 42,5 R
• CEM II/B – M (S –V) 42,5 N
• CEM II/B – M (V-LL) 32,5 R
• CEM I 52,5 N Bijeli

ISTRA CEMENT d.o.o.
AC 75/HRN B. C1. 015 : 1982
AC 75 je aluminatni cement razreda
čvrstoće 75 MPa.

IZBOR CEMENTA
Vrsta cementa i maseni udio odabire se uzimajući u
obzir podatke primjene betona:
• krajnju uporabu betona
• uvjete njegovanja (npr. toplinska obrada)
• dimenzije građevine (razvoj topline hidratacije)
• uvjete okoliša kojima će građevina biti izložena
• potencijalnu reaktivnost agregata prema
alkalijama iz sastojaka

AGREGAT
Agregat je zrnati mineralni materijal pogodan za
uporabu betona, koji se sastoji od skupa
istovrsnih čestica različite veličine.
Dijeli se prema:
• podrijetlu: prirodni, proizveden, recikliran, i
umjetni
• veličini zrna: krupni i sitni
• prema gustoći: obične gustoće, lagan i težak



• Prirodni agregat se dobiva iz prirodnih mineralnih
izvora, prirodnim drobljenjem bez mehaničke obrade.
• Proizvedeni agregat se dobiva mehaničkom
obradom prirodnih mineralnih sirovina.
• Reciklirani agregat se dobiva drobljenjem
građevnog materijala koji je korišten u
građevinarstvu.
• Umjetni agregat je agregat dobiven umjetnim
putem iz prirodnih i umjetnih materijala.

Kao umjetni agregat se upotrebljavaju:
• kristalna, zrnata šljaka visoke peći
• ekspandirana pečena glina
• leteći pepeo termoelektrana
• ekspandirani perlit
• ekspandirani polimerni materijali
• Sitni agregat: veličina zrna od 0 do 4 mm
• Krupni agregat: veličina zrna: od 4 do 125 mm
• Običan agregat, gustoće > 2000 kg m
-3
i < 3000 kg m
-3
• Lagan agregat, gustoće < 2000 kg m
-3
• Teški agregat, gustoće > 3000 kg m
-3


PROIZVODNJA KAMENOG
AGREGATA
• drobljenje kamenja u drobilicama
• odvajanje pojedinih frakcija agregata
prosijavanjem na sitima
• skladištenje i otprema frakcija agregata
• kontrola kakvoće proizvedenog agregata

PROIZVODNJA AGREGATA

UPORABA AGREGATA

INDUSTRIJSKI RAZDVOJEN AGREGAT

IDEALNO RAZDVOJEN AGREGAT

RAZDVAJANJE ZRNA
AGREGATA (SEGREGACIJA)

SKLADIŠTENJE AGREGATA

IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU
AGREGATA
• podatke o agregatu za beton, uključivo i
identifikacijsku oznaku
• podatke o proizvođaču
• ime, sjedište, evidencijski broj i oznaku ovlaštenja
ovlaštene pravne osobe koja je provela ispitivanja
• datum uzimanja uzoraka
• podatke o razdoblju u kojem je ispitivanje
provedeno
• rezultate ispitivanja
• broj izvještaja o ispitivanju

VELIČINA ZRNA AGREGATA
Veličina zrna agregata opisuje se:
• granicom najmanjeg otvora sita (d)
• granicom najvećeg otvora sita (D)
Agregat je određen kao:
G
C
(coarse) – krupni
G
F
(fine) – sitni agregat
G
A
(all-in) – miješani (nefrakcionirani) agregat
Zahtijevani maseni postoci prolaza za krupni agregat:
• minimalni mas.% prolaza za D mora biti 90% ili 85%
• maksimalni mas.% prolaza za d mora biti 10%, 15%, 20% ili
35%
• za miješani agregat d je uvijek nula

OZNAČIVANJE FRAKCIJA KRUPNOG
AGREGATA VELIČINE ZRNA 20 mm

PROPISANI RAZREDI AGREGATA
d D
G
A
90
G
A
85
- 90 do 99
85 do 99
D ≤ 45 mm i d = 0
Miješani
G
NG
90
-
90 do 99 D = 8 mm i d = 0
Prirodni
G
F
85 - 85 do 99 D ≤ 4 mm i d = 0
Sitan
G
C
90/15 0 do 15 90 do 99 D/d > 2 i D > 11,2
mm
G
C
85/20
G
C
80/20
0 do 20
0 do 20
85 do 99
80 do 99
D/d ≤ 2 ili D ≤ 11,2
mm
Krupan
Razred
(G)
Maseni %
prolaza
Veličina čestica
Vrsta
agregata

GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA
• 125 mm
• 63 mm
• 31,5 mm
• 16 mm
• 8 mm
• 4 mm
• 2 mm
• 1 mm
• 0,5 mm
• 0,25 mm
• 0,125 mm
• 0,063 mm
Granulometrijski sastav agregata
predstavljaju maseni% pojedinih frakcija
Normirana serija sita

ODREĐIVANJE MASENIH UDJELA
POJEDINIH FRAKCIJA

GRANULOMETRIJSKA KRIVULJA

USTROJ BETONA S
KRUPNOZRNIM AGREGATOM


USTROJ BETONA SA
SITNOZRNIM AGREGATOM


USTROJ S KRUPNIM I SITNIM
ZRNIMA AGREGATA


FULLEROVA KRIVULJA
.% mas
D
d
.% mas
D
d
D
d

,
`

.
|
+
p = 100 ⋅
p = 50 ⋅
EMPA KRIVULJA
p – maseni postotak prolaza pojedine frakcije
d – veličina otvora sita
D – najveće zrno agregata

GRANULOMETRIJSKE
KRIVULJE FULLERA I EMPA

F E
3
4.3
6.3
10.5
15.8
24.2
37.9
61
100
5.6
8
11.3
17.8
25.2
35.6
50.4
71.2
100
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0,1 0,2 0,4 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5
Otvori sita d, mm
P
r
o
l
a
z

k
r
o
z

s
i
t
o

m
a
s
.
%

DOBAR GRANULOMETRIJSKI
SASTAV AGREGATA

F E
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0,1 0,2 0,4 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5
Otvori sita d, mm
P
r
o
l
a
z

k
r
o
z

s
i
t
o

m
a
s
.
%

AGREGAT S PREVIŠE SITNIH ZRNA
I PREVIŠE KRUPNIH ZRNA

F E
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0,1 0,2 0,4 1,0 2,0 4,0 8,0 16,0 31,5
Otvori sita d, mm
P
r
o
l
a
z

k
r
o
z

s
i
t
o

m
a
s
.
%

NAŠ NACIONALNI STANDARD

2
4
8
14
23
38
62
100
8
18
28
37
47
62
80
100
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
0,125 0,25 0,5 1 2 4 8 16 31,5
Otvori sita d, mm log d
P
r
o
l
a
z

%

MODUL FINOĆE ZRNATOSTI

100
125 0

·
D
,
o
p
MF
MF n
p
K
D
,
p
− · ·

100
125 0
p
o
– maseni postotak ostatka na situ
p
p
– maseni postotak prolaza na situ
D – najveće zrno agregata
n – broj sita


PRORAČUN MODULA FINOĆE
ZRNATOSTI (MF) I KOEFICIJENTA
ZRNATOSTI (K) D = 4 mm
262 338 ukupno
94
71
48
29
15
5
6
29
52
71
85
95
4
2
1
0,5
0,25
0,125
Prolaz maseni
(%)
Ostatak maseni
(%)
Sito (mm)
38 3
100
338
, MF · ·
62 2
100
262
, K · ·

GRANICE MODULA FINOĆE (MF)
• Sitnozrni agregat od 0 do 4 mm
MF = 2,3 do 3,6 (2,5 do 3)
• Agregat od 0 do 8 mm
MF = 3,7 do 4,3
• Agregat s najvećim zrnom do 31,5 mm
MF = 5,5 do 6,2

OBUJAMSKI OMJER OBLIKA
ZRNA PO FAURYJU
zrno
najmanja
opisana kugla
L
k
s
V
V
C ·


·
k
s
V
V
C
V
s
– stvarni obujam zrna
V
k
– obujam najmanje opisane kugle oko zrna
V
k
= L
3
⋅ π/6

21655 Zbroj
100,0 0,0 0,0 805 Dno
0,0
44,7
59,5
75,1
80,7
85,8
90,3
94,3
96,2
100,0
55,3
40,5
24,9
19,3
14,2
9,7
5,7
3,8
21138
11680
8555
5260
4078
3004
2048
1197
805
517
9458
3125
3259
1182
1074
956
851
392
31,5
16,0
8,0
4,0
2,0
1,0
0,5
0,25
0,125
Postotak
ostatka (%)
Postotak
prolaza (%)
Prolaz kroz
sito m
p
(g)
Ostatak na
situ m
o
(g)
Otvor sita
d(mm)
PRORAČUN GRANULOMETRIJSKE
KRIVULJE PROSIJAVANJA

1 m = 21750 g
2 gubitak mase = 21750 – 21655 = 95 g
3 m
u
= Σm
o

31,5
m
o
= 21655 – 517 = 21138
4
n
m
p
=
n+1
m
p

n
m
o
;
16
m
p
=
31,5
m
p
-
16
m
o
= 21138 –
9458 = 11680
5
6 p
o
= 100 - p
p

.%) mas (
m
m
p
u
p n
p n
100 ⋅ ·
.% 3 , 55 100
21138
11680
100
16
16
mas
m
m
p
u
p
p
· ⋅ · ⋅ ·

GRANULOMETRIJSKA KRIVULJA
PROSIJAVANJA

ISPITIVANJE KAKVOĆE AGREGATA
HRN EN 1097-1 DO 1097 –10:1998
1 Otpornost na trošenje (mikro-Deval metoda)
2 Otpornost na lomljenje (metoda Los Angeles)
3 Nasipna gustoća i udio šupljina u rastresitom stanju
4 Udio šupljina sitnog agregata u zbijenom stanju
5 Maseni udio površinske vode
6 Gustoća čestica i upijanje vode
7 Gustoća sitnog agregata pomoću piknometra
9 Otpornost na trošenje abrazijom gumama
10 Visina upijanja vode

ODREĐIVANJE OTPORNOSTI NA
TROŠENJE KRUPNOG AGREGATA
• bubanj promjera 200 mm
• čelične kuglice 9,5 mm

m
u
= 500 g
• 2,5 L vode + 500 g kuglica
• Brzina okretaja 100 okr./min
• Ukupno 12.000 okretaja
• Prosijavanje na situ d = 1,60
mm

RAZREDI OTPORNOSTI KRUPNOG
AGREGATA NA TROŠENJE
M
DE
NR Nema zahtjeva
M
DE
10
M
DE
15
M
DE
20
M
DE
25
M
DE
35
≤ 10
≤ 15
≤ 20
≤ 25
≤ 35
Razredi
M
DE
micro-Devalov koeficijent

ODREĐIVANJE OTPORNOSTI KRUPNOG
AGREGATA NA LOMLJENJE
• prosijavanje na situ d = 1,7
mm
• propisani broj čeličnih kugli
• brzina okretaja = 30 do 33
okr./min
• ukupno 500 okretaja
• ponovno prosijavanje na situ
d = 1,7 mm

RAZREDI OTPORNOSTI KRUPNOG
AGREGATA NA DROBLJENJE
LA
NR
Nema zahtjeva
LA
15
LA
20
LA
25
LA
30
LA
35
LA
40
LA
50
≤ 15
≤ 20
≤ 25
≤ 30
≤ 35
≤40
≤ 50
Razred (LA) Los Angeles koeficijent
• LA
35
za betone opće namjene
• LA
30
za betone razreda izloženosti XF1 do XF4

V
m m
1 2

ODREĐIVANJE NASIPNE GUSTOĆE I
OBUJAMSKOG UDJELA ŠUPLJINA U
RASTRESITOM STANJU
ρ
r
= (kg dm
-3
)

ρ
r
– gustoća agregata u rastresitom
stanju (kg dm
-3
)

m
2
– masa posude i agregata (kg)

m
1
– masa prazne posude (kg)
• V – obujam posude (dm
3
)

1,0
5,0
10
20
do 4
do 16
do 31,5
do 63
Obujam posude
(dm
3
)
Najveće zrno
agregata (D) mm
V
š
= · 100 (vol.%)
V
š
– obujamski udio šupljina (%)
ρ
r
– nasipna gustoća (kg dm
-3
)
ρ
a
– gustoća osušenog uzorka određena piknometrom
a
r a
ρ
ρ − ρ

ODREĐIVANJE UDJELA
ŠUPLJINA U ZBIJENOM STANJU
V
š
– obujamski udio šupljina (vol.%)
m
2
– masa zbijenog sitnog agregata
α- unutarnji promjer cilindra (mm)
ρ
f
– gustoća sitnog agregata (g cm
-3
)
h – visina zbijenog uzorka (mm)

.%) ( 100
10 4
1
2
2
3
vol
h
m
V
f
Š

,
`

.
|
⋅ ⋅ ⋅
⋅ ⋅
− ·
ρ α π

ODREĐIVANJE MASENOG UDJELA
POVRŠINSKE VLAŽNOSTI (A
sm)
Voda se u agregatu nalazi u dva oblika:
• voda na površini zrna je površinska vlažnost agregata
• voda u porama je upijena voda
A
sm
– maseni udio površinske vlažnosti
A
wm
– maseni udio upijene vode
m
w
– masa vlažnog uzorka, m
d
– masa suhog uzorka
m
ZPS
– masa uzorka zasićenog vodom ali površinski suhog
.%) mas (
m
m m
A
d
ZPS w
sm
100 ⋅

·
.%) mas (
m
A
m m
A
d
wm
d w
sm
100
100
1

]
]
]

+ ⋅ −
·

ODREĐIVANJE MASENOG
UDJELA UPIJENE VODE (A
wm)
A
wm
– maseni udio upijene vode
m
ZPS
– mase vode zasićenog površinski suhog uzorka
m
d
masa suhog uzorka
.%) mas (
m
m m
A
d
d ZPS
wm
100 ⋅

·

ODREĐIVANJE GUSTOĆE I UPIJENE
VODE
w
m m m
m
ρ
) (
3 2 1
4
− −
w
m m m
m
ρ
) (
3 2 4
4
− −
w
m m m
m
ρ
) (
3 2 1
1
− −
.% mas
m
m m
100
4
4 1


ρ
ad =
(g cm
-3
)
ρ
a
= (g cm
-3
)
ρ
ZPS
= (g cm
-3
) WA
24
=
ρ
a
– gustoća agregata (g cm
-3
) m
3
– masa žičane košare (g)
ρ
ad
– gustoća suhog agregata (g cm
-3
) m
4
– masa agregata osušenog do stalne
ρ
ZPS
– gustoća suhog agregata (g cm
-3
) mase
m
1
– masa agregata vodom zasićenog površinski suhog (g)
m
2
– masa agregata i žičane košare (g) WA
24
– maseni postotak upijene
vode nakon 24 sata

ODREĐIVANJE GUSTOĆE SITNOG
AGREGATA POMOĆU PIKNOMETRA
ρ
f
– gustoća sitnog agregata kod 25 ºC (g cm
-3
)
m
1
– masa piknometra sa sitnim agregatom (g)
m
0
– masa praznog piknometra s čepom (g)
m
2
– masa piknometra s agregatom i tekućinom (g)
V – obujam piknometra ( 50 cm
-3
)
ρl – gustoća korištene tekućine kod 25 ºC (g cm
-3
)
) cm g (
m m
V
m m
l
f
3
1 2
0 1 −
ρ



· ρ

OSTALA ISPITIVANJA
• Ispitivanje masenog udjela sitnih čestica
• Ispitivanje indeksa oblika zrna krupnog agregata
• Ispitivanje masenog udjela sulfata topljivog u
kiselini
• Ispitivanje masenog udjela ukupnog sumpora
• Ispitivanje masenog udjela klorida
• Ispitivanje otpornosti na smrzavanje
• Ispitivanje površinske abrazije
• Ispitivanje masenog udjela školjaka
• Ispitivanje skupljanja uslijed sušenja

MASENI UDIO SITNIH ČESTICA
Maseni udio sitnih čestica ispitan prema HRN EN 933-1 mora
zadovoljiti razrede prema HRN EN 12620
f
NR
Nema zahtjeva
f
3
f
10
f
16
f
22
≤ 3
≤ 10
≤ 16
≤ 22
Sitni
f
3
f
11
≤ 3
≤ 11
Miješani
f
3
f
10
f
16
≤ 3
≤ 10
≤ 16
Prirodni 0/8 mm
f
1,5
f
4
≤ 1,5
≤ 4
Krupni
Razred (f) Maseni % prolaza, sito 0,063 mm Agregat

INDEKS OBLIKA ZRNA (SI)
Oblik zrna krupnog agregata (SI) zadaje se prema
HRN EN 12620 razredom indeksa oblika
ispitanog prema HRN EN 933-4.
M
2
- masa zrna kojima je omjer L/E > 3 (g)
M
1
- ukupna masa zrna agregata (g)
L - duljina zrna (mm)
E - debljina zrna (mm)
.%) ( 100
1
2
mas
M
M
SI ⋅ ·

RAZREDI INDEKSA OBLIKA
ZRNA KRUPNOG AGREGATA
SI
NR
Nema zahtjeva
SI
15
SI
20
SI
40
SI
55
≤ 15
≤ 20
≤ 40
≤ 55
Razred (SI) Indeks oblika
SI
40
– za betone do uključivo razreda tlačne čvrstoće 12/15
SI
20
– za ostale betone

MASENI UDIO SULFATA TOPLJIV
U KISELINI (AS)
Ispitan prema HRN EN 1744-1 mora zadovoljavati
razrede prema HRN EN 12620.

AS
0,2
za sve agregate osim sa zrakom hlađene šljake

AS
1,0
za zrakom hlađenu šljaku
AS
NR
Nema zahtjeva
AS
1,0
≤ 1,0 Zrakom hlađena
šljaka
AS
0,2
AS
0,8
≤ 0,2
≤ 0,8
Agregat ili šljaka
koja nije hlađena
zrakom
Razred (AS) Maseni % sulfata
topljiv u kiselini
Agregat

MASENI UDJELI OSTALIH
ŠTETNIH SASTOJCI U AGREGATU
Maseni udio ukupnog sumpora ne smije biti veći od:
• 1 mas.% za sve agregate osim zrakom hlađene šljake
• 2 mas.% za šljaku hlađenu zrakom
Maseni udio klorida izraženi kao ion (Cl
-
) ne smije biti
veći od:
• 0,15 mas.% za nearmirani beton
• 0,06 mas.% za armirani beton
• 0,03 mas.% za prednapeti beton

Maseni udio školjaka (SC) mora zadovoljiti razred SC
10
• Skupljanje agregata uslijed sušenja ne smije biti veće od
0,075 vol. % za betone s posebnim zahtjevima
• Silikatna zrna (alkalno-silikatna reakcija)

ALKALNO-SILIKATNA REAKCIJA

SiO
2
+ 2 NaOH → Na
2
SiO
3
+ H
2
O
povećanje obujma

ISPITIVANJE OTPORNOSTI NA
SMRZAVANJE
• smrzavanje-odmrzavanje

kristalizacija MgSO
4
· 7 H
2
O
G
m
– gubitak mase u masenim postotcima
m
d
– masa suhe frakcije agregata prije potapanja
m
p
– masa frakcije agregata nakon n ponovljenih
smrzavanja – odmrzavanja, ili potapanja u MgSO
4

.%) ( 100 mas
m
m m
G
d
p d
m


·

OTPORNOST NA
SMRZAVANJE (F) ILI (MS)
Otpornost na smrzavanje krupnog agregata ispitana prema
HRN EN 1367-1 ili 1367-2 mora zadovoljiti razrede
prema HRN EN 12620
F
NR
Nema zahtjeva
F
1
F
2
F
4
≤ 1
≤ 2
≤ 4
Razred (F) Gubitak mase (mas.%)
Smrzavanje-odmrzavanje

OTPORNOST NA SMRZAVANJE
(MS)
MS
NR
Nema zahtjeva
MS
18
MS
25
MS
35
≤ 18
≤ 25
≤ 35
Razred (MS) Gubitak mase (mas.%)
Magnezijev sulfat
• F
NR
ili MS
NR
– za betone u suhom okruženju
• F
2
ili MS
25
– za betone razreda izloženosti XF1 i XF3
• F
1
ili MS
18
– za betone razreda izloženosti XF2 i XF4

1 puta u 2 godine HRN EN 932-3 Petrografski opis
1 puta godišnje HRN EN 1097-3
HRN EN 1097-6
Nasipna gustoća
Gustoća zrna i
upijanje vode
1 puta mjesečno HRN EN 933-8
HRN EN 933-9
Ekvivalent pijeska
SE, metilensko
modrilo
Kakvoća sitnih
čestica
1 puta mjesečno HRN EN 933-1 Maseni udio sitnih
čestica
1 u 6 mjeseci
2 u 6 mjeseci
HRN EN 933-4 drobljeni šljunak Oblik zrna krupnog
agregata
1 puta mjesečno HRN EN 933-1
HRN EN 933-10
Granulometrijski
sastav
Minimalna
učestalost
Metoda ispitivanja Napomena Svojstvo
MINIMALNA UČESTALOST ISPITIVANJA OPĆIH
SVOJSTAVA AGREGATA ZA BETON

1 puta godišnje HRN EN 1744-
1,t.7
Maseni udio
klorida
1 puta godišnje HRN EN 1367-1
ili
HRN EN 1367-2
Otpornost na
smrzavanje i
odmrzavanje
1 puta godišnje HRN EN 1097-8
Dodatak A
Samo za agregate
izložene abraziji
Otpornost na
abraziju
2 puta godišnje HRN EN 1097-2 Otpornost na
drobljenje
Minimalna
učestalost
Metoda
ispitivanja
Napomena Svojstvo
MINIMALNA UČESTALOST ISPITIVANJA SVOJSTAVA
AGREGATA BITNIH ZA KRAJNU NAMJENU BETONA

UZIMANJE UZORAKA ZA
ISPITIVANJE
• Uzimanje uzoraka sa hrpe

• pojedinačni uzorak
• skupni uzorak
• laboratorijski uzorak

DOBIVANJE PROSJEČNOG UZORKA
ČETVRTANJEM

PROIZVOĐAČI AGREGATA
• 1 BETON LUČKO d.o.o.
• 2 KAMEN SIRAČ d.d.
• 3 NEXE GRUPA d.d.
• 4 SARAĐEN d.o.o.
Beton Lučko d.o.o. proizvodi:
• šljunčani agregat za beton i drobljeni dijabaz za asfaltne
frakcije
• Iz eruptivnog kamena dijabaza proizvode se asfaltne frakcije
od 0-2, 2-4, 4-8, 8-11, 11-16 i 60-120 mm.

Kamen Sirač d.d. proizvodi:
• kameni agregat za beton i drobljeni kamen iz dolomita i
vapnenca
• građevni kamen (300-500 mm) i lomljeni kamen (250-600
mm)
• Iz dolomita se proizvode frakcije kamenog agregata za beton od
0-4 mm, 4-8 mm, 8-16 mm, 16-32 mm i frakcija od 16-32 mm, te
drobljeni kamen frakcije od 0-60 mm, 30-60 mm, 60 do 120 mm.
• Iz vapnenca se proizvodi drobljeni kamen frakcije 0-40 mm, 40-
80 mm, 80-120 mm.
Nexe grupa d.d. proizvodi:
• kameni agregat za beton, frakcije 0-4 mm, 4-8 mm, 8-16 mm,
16-32 mm
• prirodni pijesak i lomljeni kamen
Sarađen d.o.o. u kamenolomu Veprštak proizvodi:
• kameni agregat za beton, frakcije 0-4 mm, 4-8 mm, 8-16 mm,
16-32 mm
• lomljeni kamen

ISPITIVANJE KAKVOĆE VODE
HRN EN 1008:2002
Prema podrijetlu razlikuju se:
• pitka voda
• voda iz procesa proizvodnje betona
• voda iz podzemnih izvora
• prirodna površinska voda i industrijska otpadna
voda
• morska voda
• otpadna voda

UVODNA ISPITIVANJA
• ulja i masti, ne više od vidljivih tragova
• deterdženti, pjena mora nestati za 2 min.
• boja, svijetlo žuta ili svjetlija
• suspendirana tvar, najviše 4 mililitra taloga
• miris, bez mirisa
• kiselost, pH > 4
• huminske tvari, nakon dodatka NaOH, boja
žućkasto-smeđa ili svjetlija

KEMIJSKA ISPITIVANJA
Maseni udio ne smije prijeći slijedeće vrijednosti:
Kloridi
• prednapeti beton 500 mg L
-1
• armirani beton 1000 mg L
-1
• beton bez armature 4500 mg L
-1
Sulfati 2000 mg L
-1
Alkalijski oksidi 1500 mg L
-1

ISPITIVANJA OPASNIH
ONEČIŠĆENJA
• Šećer najviše 100 mg L
-1

Fosfati (kao P
2
O
5
) 100 mg L
-1

Nitrati (kao NO
3
-
) 500 mg L
-1
• Olovo (kao Pb
2+
) 100 mg L
-1
• Cink (kao Zn
2+
) 100 mg L
-1

DODACI BETONU
Dodaci betonu su kemijski spojevi koji se dodaju betonu radi
poboljšanja nekih njegovih svojstava ili mijenjanja jednog ili više
svojstava radi postizanja željenih učinaka.
DODACI
MINERALNI
KEMIJSKI
Tip II
Tip I

MINERALNI DODACI
Mineralni dodatak je fino usitnjeni materijal koji se
dodaje betonu radi poboljšanja nekih svojstava ili
dobivanja specijalnih svojstava.
• Tip I: punila, pigmenti, hidraulički neaktivni
dodaci
• Tip II: leteći pepeo, amorfna SiO2 prašina,
hidraulički aktivni dodaci

Kemijski dodatak je materijal koji se dodaje betonu za
vrijeme miješanja u malim masenim udjelima na masu
cementa, radi izmjene svojstava svježeg ili očvrsnulog
betona.
Grupa I:
• aeranti
• plastifikatori
• superplastifikatori
• usporivači vezanja
• dodaci za vodonepropusnost
• Grupa II:
• ubrzivači vezanja i očvršćivanja
• dodaci za betoniranje na niskim temperaturama
KEMIJSKI DODACI (ADITIVI)

AERANTI
• sapuni i deterdženti
• vinsol i vinsolska smola
6 – 7
4 – 5
3 - 4
16
31,5
100
Obujamski % zraka Najveće zrno agregata
(mm)

PLASTIFIKATORI
• smanjuju maseni udio vode u betonskoj mješavini
• poboljšavaju obradivost betonske mješavine
• Ca ili Na soli lignosulfonske kiseline, lignosulfonati
• soli hidroksikarboksilnih kiselina (limunska, vinska,
salicilna)
SUPERPLASTIFIKATORI
• sulfonirani melamin-formaldehidni kondenzati
• sulfonirani naftalen-formaldehidni kondenzati
• sulfonirani lignosulfonati

USPORIVAČI VEZANJA
• modificirani lignosulfonati koji sadrže šećere
• hidrokarboksilne kiseline
• šećeri
S obzirom na stupanj djelovanja:
• plastifikatori-usporivači (1 sat do nekoliko sati)
• čisti usporivači (do 10 sati)
• superusporivači (nekoliko dana)
DODACI ZA VODONEPROPUSNOST
• masne kiseline, stearinska, oleinska
• biljne i životinjske masti i ulja
• emulzije voskova

UBRZIVAČI OČVRŠĆIVANJA

kalcijev klorid (CaCl
2
) aluminijev i natrijev klorid
(AlCl
3
, NaCl)
• aluminati, sulfati, karbonati, nitrati, urea, formaldehid
DODACI ZA BETONIRANJE NA
NISKIM TEMPERATURAMA

antifrizne tvari (NaCl, CaCl
2
, K
2
CO
3
, urea)
• kombinacija antifriznih tvari i ubrzivača očvršćivanja

PROIZVOĐAČI KEMIJSKIH
DODATAKA (ADITIVA)
1 KEM-GRAD d.o.o. Dugo Selo
2 DEGUSSA COSTRUCTION CHEMICAL
HRVATSKA d.o.o. Ludbreg
3 SICA CROATIA d.o.o. Zagreb-Lučko

Kem-grad d.o.o. proizvodi:
• SUPER MEL-superplastifikator za beton
• LEIQUOL 2000 - superplastifikator nove generacije
• ANTIMRAZIN- dodatak za betoniranje pri niskim
temperaturama
• POL KG-X - dodatak za betoniranje pri niskim
temperaturama i ubrzivač vezanja
• CONCRET L-BV 10 - plastifikator i sredstvo za
vodonepropusnost
• PLASTOAERANT A.E.A.- aerant i plastifikator
• POROCEL C3 -dodatak za pjenobetone
• USPORIVAČ VZ – dodatak za usporavanje vezanja
betona

Cement je polimorfno anorgansko hidraulično vezivo.
Polimorfno znači da je sastavljeno od više minerala različitog sastava i kristaliničnosti koji različito utječu na svojstva gotovog proizvoda. Anorgansko je jer se sastoji od anorganskih oksida kalcija, silicija, aluminija i željeza koji su povezani u različitim molarnim omjerima u C3S, C2S, C3A i C4AF. Hidraulično je, jer otvrdnjava djelovanjem vode, reakcijama hidratacije, a nastala kruta masa ne omekša ni pod vodom. Vezivo je jer pod utjecajem određenih kemijskih reakcija otvrdne i veže, odnosno povezuje agregat i pijesak u čvrsti beton.

CEMENT

Podjela prema namjeni :
a. Cementi opće namjene b. Cementi posebne namjene Cementi opće namjene prema normi HRN EN 197-1:2003 su:  CEM I – čisti portland cement  CEM II – PC s miješanim dodacima  CEM III – PC sa šljakom visoke peći  CEM IV – pucolanski cement  CEM V – miješani cement

b. Cementi posebne namjene su:  Cementi niske topline hidratacije  Sulfatno otporni cementi  Bijeli cementi  Aluminatni cementi .

PROIZVODNJA PORTLAND-CEMENTA 1 Dobivanje sirovina 2 Drobljenje sirovina 3 Sušenje sirovina 4 Mljevenje sirovina 5 Fino miješanje sirovina Joseph Aspdin (1779-1855) 6 Pečenje sirovinskog brašna 7 Hlađenje i uskladištenje PC klinkera 8 Mljevenje klinkera i dodataka 9 Skladištenje i otprema cementa 10 Kontrola kakvoće proizvedenog cementa .

drobilica i mlin cementa Silosi cementa i otprema . odvajač i silos za miješanje Izmjenjivač topline.  Vapnenac (VS) Drobilice s čekićima Glina (NS) Spremnik (VS) Sušara sirovine Spremnik (NS) Mlin sirovine. rotacijska peć i hladnjak Silosi klinkera i dodataka.

MODERAN TEHNOLOŠKI PROCES PROIZVODNJE CEMENTA .

DOBIVANJE SIROVINE .

učin 1500-1700 t/dan T = 1400-1450 ºC .ROTACIJSKA PEĆ l = 70 m.4 m. d = 4.

MLIN SIROVINE l = 10. učinak.2 m.75 m. 150t/h . d = 4.

SILOSI CEMENTA I OTPREMA .

feritna faza Sporedni sastojci: kalcijev oksid. i K2O . belit trikalcijev-aluminat. Na2O.• • • • • • • • • MINERALOŠKI SASTAV PORTLANDCEMENTA Glavni sastojci: trikalcijev-silikat. C4AF. C2S. CaO magnezijev oksid. MgO alkalijski oksidi. C3S. C3A tetra kalcijevaluminat-ferit. alit dikalcijev-silikat.

KRATICE ZA KEMIJSKE FORMULE OKSIDA C = CaO A = Al2O3 F = Fe2O3 M = MgO K = K2O H = H2O S = SiO2 N = Na2O Ŝ = SO3 .

C4AF . trikalcijev-aluminat 4 CaO + Al2O3 + Fe2O3 → 4 CaO • Al2O3 • Fe2O3 tetrakalcijev aluminat-ferit skraćeno. skraćeno C2S. skraćeno C3S. belit dikalcijev-silikat 3 CaO + Al2O3 → 3 CaO • Al2O3. skraćeno C3A.NASTAJANJE MINETALA PCKLINKERA 3 CaO + SiO2 → 3 CaO • SiO2. alit trikalcijev-silikat 2 CaO + SiO2 → 2 CaO • SiO2.

6 0.9 2.4 Kratica C S A F C M Ŝ K N Gž Minerali 3 CaO • SiO2 2 CaO • SiO2 3 CaO • Al2O3 4 CaO • Al2O3 • Fe2O3 Maseni udio % 45.0 8.2 1.KEMIJSKI I MINERALOŠKI SASTAV PC KLINKERA Oksidi CaO SiO2 Al2O3 Fe2O3 CaO slo.9 7.0 4.4 2.4 0.0 1.3 Kratica C 3S C 2S C3 A C4AF .7 21. MgO SO3 K2 O Na2O Gubitak žarenjem Maseni udio % 64.1 2.7 28.

5 Trikalcijev aluminat 3 CaO • Al2O3 Tetra kalcijev aluminat-ferit Gips Ostalo .MASENI UDIO GLAVNIH MINERALA PC-KLINKERA Kemijski naziv Trikalcijev silikat Dikalcijev silikat Formula 3 CaO • SiO2 2 CaO • SiO2 4 CaO • Al2O3 • Fe2O3 CaSO4 • 2 H2O Skraćena Maseni formula udio (%) C3S 50 C2S C3A C4AF CŜH2 25 12 8 3.5 1.

43 • Fe2O3 + 2.04 • Fe2O3 .60 • SiO2 + 6.69 • Fe2O3 C4AF = 3.754 • C3S C3A = 2.85 • SO3) C2S = 2.72 • Al2O3 + 1.07 • CaO – (7.BOGUEOVE FORMULE C3S = 4.87 • SiO2 – 0.63 • Al2O3 – 1.

RAZVOJ ČVRSTOĆA POJEDINIH MINERALA PC-KLINKERA .

RAZVOJ ČVRSTOĆA PORTLANDCEMENTA .

HIDRATACIJA PORTLAND-CEMENTA HIDRATACIJA C3A Trikalcijev-aluminat + voda → kalcijevialuminat-hidrati + toplina 2 C3A + 21 H → C4AH13 + C2AH8 + Q a) u odsutnosti sulfata b) uz dodatak sulfata Trikalcijev-aluminat + gips + voda → etringit + toplina (870 kJ kg-1) C3A +3 C ŜH + 26 H → C3A • 3 C ŜH • H32 + Q .

IGLIČASTA GRAĐA KRISTALA ETRINGITA .

C3S I BELITA. C2S Trikalcijev-silikat + voda → kalcijev-silikat hidrat + kalcijev hidroksid + toplina 2 C3S + 6 H → C3S2H3 + 3 CH + 500 kJ kg-1 Dikalcijev-silikat + voda → kalcijev-silikat hidrat + kalcijev hidroksid + toplina 2 C2S + 4 H → C3S2H3 + CH + 260 kJ kg-1 .HIDRATACIJA ALITA.

IGLIČASTAGRAĐA KALCIJEVOG-SILIKAT HIDRATA CSH .

HIDRATACIJA FERITNE FAZE C4AF Feritna faza + gips + voda → etringit + željezni-aluminijev hidroksid + kalcijev hidroksid + toplina C4AF + 3 CŜH2 + 3 H → C6(A.F) ŜH32 + (A.F)H3 + CH + 420 kJ kg-1 .

OBUJAMSKI UDJELI PRODUKATA HIDRATACIJE • • • • Etringita 15 do 20 vol.% .% Kalcijevog hidroksida 20 do 25 vol.% Kalcijevog silikat-hidrata C-S-H 50 do 60 vol.% Pora 5 do 6 vol.

PRORAČUN TOPLINE HIDRATACIJE • Q0 za C3A = 870 kJ kg-1 • Q0 za C3S = 500 kJ kg-1 • Q0 za C2S = 260 kJ kg-1 • Q0 za C4AF = 420 kJ kg-1 • Q = Σ Q0 • X/100 kJ kg-1 • Q7dana = 75% • Q X – maseni% udjela pojedinog minerala PCklinkera .

PRORAČUN TEMPERATURE SVJEŽE CEMENTNE PASTE Tcp mc ⋅Tc ⋅c c +mv ⋅Tv ⋅c v = mc ⋅c c +mv ⋅c v Tcp – temperatura cementne paste (°C) Tc – temperatura cementa (°C) Tv – temperatura vode (°C) mc – masa cementa (g) mv – masa vode (g) cc – specifični toplinski kapacitet cementa.88 J g-1°C-1 cv – specifični toplinski kapacitet vode. cv = 4. cc = 0.20 J g-1°C-1 .

ISPITIVANJE FIZIKALNOMEHANIČKIH SVOJSTAVA CEMENTA • Prema normama HRN EN 196-1 do 196-7 propisano je određivanje: 1 Tlačne čvrstoće 2 Kemijska analiza cementa 3 Vrijeme vezanja i postojanost obujma 4 Kvantitativno određivanje sastojaka 5 Pucolanske aktivnosti 6 Finoće mljevenja 7 Metode uzimanja uzoraka .

TROSTRUKI KALUP ZA PRIZME CEMENTNOG MORTA 1350 g pijeska + 450 g cementa + 225 mL vode .

ISPITIVANJE ČVRSTOĆE NA SAVIJANJE Rms 1.5 ⋅ F ⋅ l −2 = ( N mm ) 3 b F – opterećenje na sredini prizme pri lomu (N) l – razmak između podupirača (mm) b – stranica prizme (40 mm) .

ISPITIVANJE TLAČNE ČVRSTOĆE Rmt F −2 = ( N mm ) A F – opterećenje pri lomu (N) A – ploština na koju djeluje sila (40mm · 40 mm = 1600 mm2) .

Masa vode za takvu pastu određuje se pokusima. • Postojanost obujma određuje se promatranjem • Cementna pasta normirane konzistencije je ona .ODREĐIVANJE VREMENA VEZANJA I POSTOJANOSTI OBUJMA CEMENTA • Vrijeme vezanja određuje se promatranjem prodiranja igle u cementnu pastu normirane konzistencije dok se ne postigne specificirana vrijednost. širenja obujma cementne paste normirane konzistencije mjerenjem razmaka između dvije igle. cementna pasta koja ima specificirani otpor na prodiranje normiranog valjka.

VICATOV UREĐAJ Louis Joseph Vicat (1786 – 1861) .

ODREĐIVANJE NORMIRANE KONZISTENCIJE CEM. PASTE .

.ODREĐIVANJE POČETKA I KRAJA VEZANJA CEMENTA Nulto vrijeme je vrijeme završetka dodavanja cementa vodi.

LE CHATELIEROVI PRSTENOVI d2 – d1< 10 mm .

%) m0 – masa ostatka cementa na situ m – početna masa uzorka cementa (10 g) .ODREĐIVANJE FINOĆE MLJEVENJA • metodom prosijavanja • metodom propusnosti zraka po Blaineu m0 ⋅ 100 (mas.%) R1 = m R1 – ostatak na situ (mas.

BLAINOV UREĐAJ .

gustoća uzorka cementa ρ0 – gustoća referentnog uzorka t – mjereno vrijeme cementa koji se ispituje t0 – prosjek triju vremena mjerenih na referentnom uzorku .SPECIFIČNA PLOŠTINA CEMENTA ρ √t ⋅ S (cm2 g -1) S= ρ ⋅ 0 0 √t0 S – specifična ploština uzorka cementa S0 – specifična ploština referentnog uzorka ρ.

5.VRSTE I RAZREDI CEMENTA PREMA HRN EN 197-1 • 27 vrsta cementa opće namjene kojima je dopušteno dodavati 9 različitih vrsta dodataka i mješavinu dodataka • 3 razreda cementa: 32. 42. normalna i R. visoka . 52.5.5 prema 28-dnevnim tlačnim čvrstoćama • 2 moguće rane čvrstoće: N.

RAZREDI CEMENTA I NORMIRANA ČVRSTOĆA Tlačna čvrstoća (N mm-2) Razred cementa Rana čvrstoća Normirana čvrstoća 28 dana ≥ 32.5 N 42.5 ≥ 42.5 i ≤ 62.5 N 52.5 R 52.5 R ≥ 10 ≥ 10 ≥ 20 ≥ 20 ≥ 30 7 dana ≥ 16 ≥ 60 ≤ 10 ≥ 45 .5 Početno vrijeme vezanja (min) Ispravnost obujma (mm) 2 dana 32.5 N 32.5 R 42.5 ≥ 52.5 i ≤ 52.

P . D ….20 % ugljika vapnenac s najviše 0.… Q …. L …. LL …. M prirodni pucolan prirodni pucolan toplinski obrađen leteći pepeo pucolanskih svojstava leteći pepeo hidrauličnih svojstava škriljevac pečen na 800 °C vapnenac s najviše 0.50 % ugljika mješavina navedenih dodataka . V …. T …. W ….OZNAKE ZA 9 DOPUŠTENIH DODATAKA • • • • • • • • • • zrnata šljaka visoke peći elektrofilterski SiO2 prah I MJEŠAVINU DODATAKA …. S ….

B .% dodataka oznaka ..% dodataka oznaka … A • PC sa 21 do 35 mas.MASENI UDJELI DODATAKA • PC sa 6 do 20 mas.

čisti portland cement ….OZNAKE ZA VRSTE CEMENTA • CEM I.. 42. CEM I – k • k– je jedan od tri specificirana razreda cementa. 32. CEM II/B-P k …. CEM II/B-Q k .5. CEM II/B-D k ….5 ili • • • • • • PC s dodatkom pucolana • • • 52. CEM II/B-S k PC s dodatkom SiO2 praha ….... CEM II/A-S k …..5 CEM II – PC s miješanim dodacima PC s dodatkom šljake ….. CEM II/A-D k . CEM II/A-Q k . CEM II/A-P k ….

CEM II/A-V k …. CEM II/B-M k . CEM II/B-L k …. CEM II/B-W k …. CEM II/A-L k …. CEM II/B-V k …. CEM II/A-T k …. CEM II/B-LL k …. CEM II/A-LL k …. CEM II/B-T k …. CEM II/A-M k …. CEM II/A-W k ….• • • • • • • • • • • • PC s dodatkom letećeg pepela PC s dodatkom pečenog škriljevca PC s dodatkom vapnenca PC s miješanim dodacima ….

CEM IV/A – k • pucolanski cement s 36 do 55 % pucolana ..CEM IV/B – k • CEM V – miješani cement • miješani cement s 16-35 % šljake i 18-30 % pucolana • CEM V/A (S-V) .k .k • miješani cement s 36-50 % šljake i 31-50 % pucolana • CEM V/B (S-V) ... CEM III/C – k • CEM IV – pucolanski cement • pucolanski cement s 11 do 35 % pucolana ..• CEM III – PC sa šljakom visoke peći • metalurški cement sa 35 do 65 % šljake .. CEM III/B – k • metalurški cement sa 81 do 95 % šljake . CEM III/A – k • metalurški cement sa 66 do 80 % šljake .

UVJETI USKLAĐENOSTI ZA TLAČNU ČVRSTOĆU Xsr – kA · s ≥ L i Xsr + kA · s ≤ U • • • • • xsr – aritmetička sredina svih rezultata kA – konstanta prihvatljivosti s – standardna devijacija L – donja propisana tlačna čvrstoća U – gornja propisana tlačna čvrstoća .

97 1.61 1.02 1.45 .93 1.87 1.70 1.07 2.13 2.56 1.48 1.65 1.OVISNOST kA O n I POSTOTKU ODSTUPANJA OD L I U Konstanta prihvatljivosti kA n 40 do 49 50 do 59 60 do 79 80 do 99 100 do 149 150 do 199 više od 200 Pa = 5 % za L 2.84 Pa = 10 % za U 1.53 1.

0 N mm-2 odstupanje nije propisano -15 min +1 mm odstupanje nije propisano 0.5 N mm-2 -2.% odstupanje nije propisano odstupanje nije propisano .5 mas.% 0.01 mas.DOZVOLJENA ODSTUPANJA Svojstvo Donja granica čvrstoće (L) 28 dana 2 dana (7) dana Gornja granica čvrstoće (U) Vrijeme vezanja Postojanost obujma Gubitak žarenjem Maseni udio sulfata Maseni udio klorida Netopiv ostatak Pucolanska aktivnost Dozvoljeno odstupanje -2.

oznaka ovlaštene osobe koja je potvrdila usklađenost Znak CE mora biti otisnut na vrećama cementa ili na otpremnici .DOKAZ POTVĐENE USKLAĐENOSTI • XY/Z1Z2Z2 • XY.godina izdanja potvrde o usklađenosti Z1 Z2 Z3 .

GUBITAK ČVRSTOĆE BETONA ZBOG ODLEŽANOG CEMENTA Duljina odležavanja (mjeseci) 3 6 12 24 54 Gubitak čvrstoće (%) 15 – 20 20 – 30 30 – 40 40 – 50 50 – 60 .

CEMENTI POSEBNE NAMJENE • Cementi vrlo niske topline hidratacije • Sulfatno-otporni cementi • C3A ≤ 4 mas.65 ⋅ Al2O3 – 1.% • C3A(cement) = C3A(klinker) ⋅ maseni udio klinkera u cementu • C3A(klinker) = 2.69 ⋅ Fe2O3 • Bijeli cementi • Razredi bjeline: A. B i C • Aluminatni cementi (AC) .

65.%) i boksit (40 mas.ALUMINATNI CEMENT (AC) • AC.75 • Sirovine: vapnenac (60 mas.%) • Svojstva: • • • • • brzo očvršćivanje visoka vatrootpornost i otpornost na sulfate otpornost na slabe kiseline (pH > 4) visoka otpornost na abraziju može se rabiti na temperaturi – 10 °C • Područje primjene: • kada je potrebno brzo očvršćivanje • betoniranje pri niskim temperaturama • vatrootporni betoni i opeke . AC.

d.o.o.PROIZVOĐAČI CEMENTA 1 NAŠICECEMENT d. 3 HOLCIM (Hrvatska) d.d.o.o. 2 DALMACIJACEMENT – RCM Group d. Koromačno 4 ISTRACEMENT d. .

5 N CEM II/A – M (S-V) 42.5 N NAMAL MC 5 – zidarski cement .d.5 N/ HRN EN 197 – 1: 2003 CEM II/B – M (P-S) 32. • • • • CEM I 52.NAŠICECEMENT d.

5 N • CEM III/B 32. • • • • CEM I 42.5 N CEM II/A – S 42.5 R CEM II/A –M (S – LL) 42.5 R/HRN EN 197 – 1:2003 CEM II/A – S 42.LH .DALMACIJACEMENT – RCM Group d.5 N SR .d.

o. KOROMAČNO • CEM II/B – S 42.HOLCIM (Hrvatska) d.5 N • CEM II/B – M (V-LL) 32.5 N/ HRN EN 197 –1:2003 • CEM II/A – LL 42.5 R • CEM II/B – M (S –V) 42.5 N Bijeli .5 R • CEM I 52.o.

ISTRA CEMENT d. 015 : 1982 AC 75 je aluminatni cement razreda čvrstoće 75 MPa. C1.o.o. . AC 75/HRN B.

IZBOR CEMENTA Vrsta cementa i maseni udio odabire se uzimajući u obzir podatke primjene betona: • krajnju uporabu betona • uvjete njegovanja (npr. toplinska obrada) • dimenzije građevine (razvoj topline hidratacije) • uvjete okoliša kojima će građevina biti izložena • potencijalnu reaktivnost agregata prema alkalijama iz sastojaka .

i umjetni • veličini zrna: krupni i sitni • prema gustoći: obične gustoće.AGREGAT Agregat je zrnati mineralni materijal pogodan za uporabu betona. recikliran. Dijeli se prema: • podrijetlu: prirodni. koji se sastoji od skupa istovrsnih čestica različite veličine. lagan i težak . proizveden.

. prirodnim drobljenjem bez mehaničke obrade.• Prirodni agregat se dobiva iz prirodnih mineralnih • Proizvedeni agregat se dobiva mehaničkom obradom prirodnih mineralnih sirovina. • Reciklirani agregat se dobiva drobljenjem • Umjetni agregat je agregat dobiven umjetnim putem iz prirodnih i umjetnih materijala. građevnog materijala koji je korišten u građevinarstvu. izvora.

Kao umjetni agregat se upotrebljavaju: • kristalna, zrnata šljaka visoke peći • ekspandirana pečena glina • leteći pepeo termoelektrana • ekspandirani perlit • ekspandirani polimerni materijali

• • • • •

Sitni agregat: veličina zrna od 0 do 4 mm Krupni agregat: veličina zrna: od 4 do 125 mm Običan agregat, gustoće > 2000 kg m-3 i < 3000 kg m-3 Lagan agregat, gustoće < 2000 kg m-3 Teški agregat, gustoće > 3000 kg m-3

PROIZVODNJA KAMENOG AGREGATA
• drobljenje kamenja u drobilicama • odvajanje pojedinih frakcija agregata
prosijavanjem na sitima • skladištenje i otprema frakcija agregata • kontrola kakvoće proizvedenog agregata

PROIZVODNJA AGREGATA

UPORABA AGREGATA .

INDUSTRIJSKI RAZDVOJEN AGREGAT .

IDEALNO RAZDVOJEN AGREGAT .

RAZDVAJANJE ZRNA AGREGATA (SEGREGACIJA) .

SKLADIŠTENJE AGREGATA .

sjedište. evidencijski broj i oznaku ovlaštenja ovlaštene pravne osobe koja je provela ispitivanja datum uzimanja uzoraka podatke o razdoblju u kojem je ispitivanje provedeno rezultate ispitivanja broj izvještaja o ispitivanju . uključivo i • • • • • • identifikacijsku oznaku podatke o proizvođaču ime.IZVJEŠĆE O ISPITIVANJU AGREGATA • podatke o agregatu za beton.

15%.VELIČINA ZRNA AGREGATA Veličina zrna agregata opisuje se: • granicom najmanjeg otvora sita (d) • granicom najvećeg otvora sita (D) Agregat je određen kao: GC (coarse) – krupni GF (fine) – sitni agregat GA (all-in) – miješani (nefrakcionirani) agregat Zahtijevani maseni postoci prolaza za krupni agregat: • minimalni mas.% prolaza za D mora biti 90% ili 85% • maksimalni mas.% prolaza za d mora biti 10%. 20% ili 35% • za miješani agregat d je uvijek nula .

OZNAČIVANJE FRAKCIJA KRUPNOG AGREGATA VELIČINE ZRNA 20 mm .

2 mm D ≤ 4 mm i d = 0 D = 8 mm i d = 0 D ≤ 45 mm i d = 0 Maseni % prolaza D d 85 do 99 80 do 99 90 do 99 85 do 99 90 do 99 90 do 99 85 do 99 0 do 20 0 do 20 0 do 15 - Razred (G) GC 85/20 GC 80/20 GC 90/15 GF 85 GNG 90 GA 90 GA 85 Krupan Sitan Prirodni Miješani - .PROPISANI RAZREDI AGREGATA Vrsta agregata Veličina čestica D/d ≤ 2 ili D ≤ 11.2 mm D/d > 2 i D > 11.

5 mm 16 mm 8 mm 4 mm 2 mm 1 mm 0.125 mm 0.063 mm .25 mm 0.GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA Granulometrijski sastav agregata predstavljaju maseni% pojedinih frakcija Normirana serija sita • • • • • • • • • • • • 125 mm 63 mm 31.5 mm 0.

ODREĐIVANJE MASENIH UDJELA POJEDINIH FRAKCIJA .

GRANULOMETRIJSKA KRIVULJA .

USTROJ BETONA S KRUPNOZRNIM AGREGATOM .

USTROJ BETONA SA SITNOZRNIM AGREGATOM .

USTROJ S KRUPNIM I SITNIM ZRNIMA AGREGATA .

% D  p – maseni postotak prolaza pojedine frakcije d – veličina otvora sita D – najveće zrno agregata .FULLEROVA KRIVULJA p = 100 ⋅ d mas.% D EMPA KRIVULJA d p = 50 ⋅  + D  d   mas.

3 0.1 8 4.6 3 0.2 11.4 17.6 24.3 0.GRANULOMETRIJSKE KRIVULJE FULLERA I EMPA Prolaz kroz sito mas.5 1.0 8.4 37.0 4.2 61 100 F 35.0 31.0 16.3 6. mm .9 71.0 25.2 E 2.8 10.8 50.5 Otvori sita d.2 15.% 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 5.

% 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0.DOBAR GRANULOMETRIJSKI SASTAV AGREGATA Prolaz kroz sito mas.2 0.0 16. mm F E .1 0.5 Otvori sita d.0 2.0 31.4 1.0 8.0 4.

0 4.1 0.0 31.AGREGAT S PREVIŠE SITNIH ZRNA I PREVIŠE KRUPNIH ZRNA Prolaz kroz sito mas.0 2.0 F E 8.0 16. mm .% 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0.5 Otvori sita d.2 0.4 1.

5 1 8 2 37 14 4 23 38 62 8 16 31.5 log d Otvori sita d.25 4 0. mm .NAŠ NACIONALNI STANDARD 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0 0.125 Prolaz % 100 80 62 47 28 18 8 2 0.

MODUL FINOĆE ZRNATOSTI
MF =
0 ,125

∑p
100

D

po – maseni postotak ostatka na situ
o

pp – maseni postotak prolaza na situ D – najveće zrno agregata n – broj sita

K=

0 ,125

∑p
100

D

p

= n − MF

PRORAČUN MODULA FINOĆE ZRNATOSTI (MF) I KOEFICIJENTA ZRNATOSTI (K) D = 4 mm
Sito (mm) Ostatak maseni (%) 4 6 2 29 1 52 0,5 71 0,25 85 0,125 95 ukupno 338 Prolaz maseni (%) 94 71 48 29 15 5 262

338 MF = = 3 ,38 100

262 K= = 2,62 100

GRANICE MODULA FINOĆE (MF)
• Sitnozrni agregat od 0 do 4 mm
MF = 2,3 do 3,6 (2,5 do 3) • Agregat od 0 do 8 mm MF = 3,7 do 4,3 • Agregat s najvećim zrnom do 31,5 mm MF = 5,5 do 6,2

OBUJAMSKI OMJER OBLIKA ZRNA PO FAURYJU zrno najmanja opisana kugla Vs C= Vk L s ∑V C= ∑V k Vk = L3 ⋅ π/6 Vs – stvarni obujam zrna Vk – obujam najmanje opisane kugle oko zrna .

0 55.0 4.2 100.0 Postotak ostatka (%) 0.5 16.PRORAČUN GRANULOMETRIJSKE KRIVULJE PROSIJAVANJA Otvor sita d(mm) 31.2 9.0 8.0 1.3 94.5 75.7 3.25 0.7 85.0 2.5 24.3 40.0 Postotak prolaza (%) 100.9 19.3 96.7 59.8 90.0 .0 44.125 Dno Zbroj Ostatak na situ mo (g) 517 9458 3125 3259 1182 1074 956 851 392 805 21655 Prolaz kroz sito mp (g) 21138 11680 8555 5260 4078 3004 2048 1197 805 0.8 0.7 5.0 0.1 80.5 0.3 14.

16mp = 31.1 m = 21750 g 2 gubitak mase = 21750 – 21655 = 95 g 3 mu = Σmo – 31.pp .5mp .5 mo = 21655 – 517 = 21138 4 nmp = n+1mp – nmo.3 mas.% 21138 6 po = 100 .16mo = 21138 – 9458 = 11680 n mp 5 n pp = ⋅ 100 ( mas .%) mu 16 16 pp = mp mu 11680 ⋅ 100 = ⋅ 100 = 55.

GRANULOMETRIJSKA KRIVULJA PROSIJAVANJA .

ISPITIVANJE KAKVOĆE AGREGATA HRN EN 1097-1 DO 1097 –10:1998 1 Otpornost na trošenje (mikro-Deval metoda) 2 Otpornost na lomljenje (metoda Los Angeles) 3 Nasipna gustoća i udio šupljina u rastresitom stanju 4 Udio šupljina sitnog agregata u zbijenom stanju 5 Maseni udio površinske vode 6 Gustoća čestica i upijanje vode 7 Gustoća sitnog agregata pomoću piknometra 9 Otpornost na trošenje abrazijom gumama 10 Visina upijanja vode .

/min Ukupno 12.5 L vode + 500 g kuglica Brzina okretaja 100 okr.5 mm mu = 500 g 2.60 mm .ODREĐIVANJE OTPORNOSTI NA TROŠENJE KRUPNOG AGREGATA • • • • • • • bubanj promjera 200 mm čelične kuglice 9.000 okretaja Prosijavanje na situ d = 1.

RAZREDI OTPORNOSTI KRUPNOG AGREGATA NA TROŠENJE micro-Devalov koeficijent ≤ 10 ≤ 15 ≤ 20 ≤ 25 ≤ 35 Nema zahtjeva Razredi MDE MDE10 MDE15 MDE20 MDE25 MDE35 MDENR .

7 • • • • mm propisani broj čeličnih kugli brzina okretaja = 30 do 33 okr.7 mm .ODREĐIVANJE OTPORNOSTI KRUPNOG AGREGATA NA LOMLJENJE • prosijavanje na situ d = 1./min ukupno 500 okretaja ponovno prosijavanje na situ d = 1.

RAZREDI OTPORNOSTI KRUPNOG AGREGATA NA DROBLJENJE Los Angeles koeficijent ≤ 15 ≤ 20 ≤ 25 ≤ 30 ≤ 35 ≤40 ≤ 50 Nema zahtjeva • LA35 za betone opće namjene Razred (LA) LA15 LA20 LA25 LA30 LA35 LA40 LA50 LANR • LA30 za betone razreda izloženosti XF1 do XF4 .

ODREĐIVANJE NASIPNE GUSTOĆE I OBUJAMSKOG UDJELA ŠUPLJINA U RASTRESITOM STANJU m2 − m1 ρr = (kg dm-3) V ∀ ρr – gustoća agregata u rastresitom stanju (kg dm-3) • m2 – masa posude i agregata (kg) • m1 – masa prazne posude (kg) • V – obujam posude (dm3) .

Najveće zrno agregata (D) mm do 4 do 16 do 31.%) a Vš – obujamski udio šupljina (%) ρr – nasipna gustoća (kg dm-3) ρa – gustoća osušenog uzorka određena piknometrom .5 do 63 Obujam posude (dm3) 1.0 5.0 10 20 ρa − ρr Vš = ρ · 100 (vol.

unutarnji promjer cilindra (mm) ρf – gustoća sitnog agregata (g cm-3) h – visina zbijenog uzorka (mm) .ODREĐIVANJE UDJELA ŠUPLJINA U ZBIJENOM STANJU 3  4 ⋅ 10 ⋅ m2   ⋅ 100 (vol.%) m2 – masa zbijenog sitnog agregata α.%) V Š = 1 −  π ⋅α 2 ⋅ ρ ⋅ h  f   Vš – obujamski udio šupljina (vol.

ODREĐIVANJE MASENOG UDJELA POVRŠINSKE VLAŽNOSTI (Asm) Voda se u agregatu nalazi u dva oblika: • voda na površini zrna je površinska vlažnost agregata • voda u porama je upijena voda mw − m ZPS Asm = ⋅ 100 ( mas.%) Asm = md Asm – maseni udio površinske vlažnosti Awm – maseni udio upijene vode mw – masa vlažnog uzorka. md – masa suhog uzorka mZPS – masa uzorka zasićenog vodom ali površinski suhog .%) md  Awm  m w − md ⋅ 1 +   100  ⋅ 100 ( mas.

ODREĐIVANJE MASENOG UDJELA UPIJENE VODE (Awm)

Awm

m ZPS − md = ⋅ 100 ( mas.%) md

Awm – maseni udio upijene vode mZPS – mase vode zasićenog površinski suhog uzorka md masa suhog uzorka

ODREĐIVANJE GUSTOĆE I UPIJENE VODE
ρad =
m4 -3 m1 − ( m 2 − m3 ) (g cm )
m4 ρ a = m 4 −( m2 −m3 )

(g cm-3)

ρw

ρw

ρ ZPS =

m1 (g cm-3) m1 − (m 2 − m3 )

ρw

m1 − m4 WA24 = ⋅ 100 mas.% m4

ρ a – gustoća agregata (g cm-3) m3 – masa žičane košare (g) ρ ad – gustoća suhog agregata (g cm-3) m4 – masa agregata osušenog do stalne ρ ZPS – gustoća suhog agregata (g cm-3) mase m1 – masa agregata vodom zasićenog površinski suhog (g) m2 – masa agregata i žičane košare (g) WA24 – maseni postotak upijene

ODREĐIVANJE GUSTOĆE SITNOG AGREGATA POMOĆU PIKNOMETRA
m1 − m0 ρf = ( g cm −3 ) m2 − m1 V − ρl
ρf – gustoća sitnog agregata kod 25 ºC (g cm-3) m1 – masa piknometra sa sitnim agregatom (g) m0 – masa praznog piknometra s čepom (g) m2 – masa piknometra s agregatom i tekućinom (g) V – obujam piknometra ( 50 cm-3) ρl – gustoća korištene tekućine kod 25 ºC (g cm-3)

• Ispitivanje masenog udjela sitnih čestica • Ispitivanje indeksa oblika zrna krupnog agregata • Ispitivanje masenog udjela sulfata topljivog u • • • • • • kiselini Ispitivanje masenog udjela ukupnog sumpora Ispitivanje masenog udjela klorida Ispitivanje otpornosti na smrzavanje Ispitivanje površinske abrazije Ispitivanje masenog udjela školjaka Ispitivanje skupljanja uslijed sušenja OSTALA ISPITIVANJA .

5 f4 f3 f10 f16 f3 f11 f3 f10 f16 f22 fNR Prirodni 0/8 mm Miješani Sitni .063 mm ≤ 1.5 ≤4 ≤3 ≤ 10 ≤ 16 ≤3 ≤ 11 ≤3 ≤ 10 ≤ 16 ≤ 22 Nema zahtjeva Razred (f) f1. sito 0.MASENI UDIO SITNIH ČESTICA Maseni udio sitnih čestica ispitan prema HRN EN 933-1 mora zadovoljiti razrede prema HRN EN 12620 Agregat Krupni Maseni % prolaza.

%) M1 M2 .debljina zrna (mm) .duljina zrna (mm) E . INDEKS OBLIKA ZRNA (SI) M2 SI = ⋅ 100 (mas.Oblik zrna krupnog agregata (SI) zadaje se prema HRN EN 12620 razredom indeksa oblika ispitanog prema HRN EN 933-4.masa zrna kojima je omjer L/E > 3 (g) M1 .ukupna masa zrna agregata (g) L .

RAZREDI INDEKSA OBLIKA ZRNA KRUPNOG AGREGATA Indeks oblika ≤ 15 ≤ 20 ≤ 40 ≤ 55 Nema zahtjeva Razred (SI) SI15 SI20 SI40 SI55 SINR SI40 – za betone do uključivo razreda tlačne čvrstoće 12/15 SI20 – za ostale betone .

2 za sve agregate osim sa zrakom hlađene šljake • AS1. Agregat Agregat ili šljaka koja nije hlađena zrakom Zrakom hlađena šljaka Maseni % sulfata topljiv u kiselini ≤ 0.MASENI UDIO SULFATA TOPLJIV U KISELINI (AS) Ispitan prema HRN EN 1744-1 mora zadovoljavati razrede prema HRN EN 12620.0 za zrakom hlađenu šljaku .8 AS1.2 AS0.0 ASNR • AS0.0 Nema zahtjeva Razred (AS) AS0.2 ≤ 0.8 ≤ 1.

% za nearmirani beton • 0.03 mas.075 vol.% za sve agregate osim zrakom hlađene šljake • 2 mas.MASENI UDJELI OSTALIH ŠTETNIH SASTOJCI U AGREGATU Maseni udio ukupnog sumpora ne smije biti veći od: • 1 mas.06 mas.15 mas. % za betone s posebnim zahtjevima • Silikatna zrna (alkalno-silikatna reakcija) .% za šljaku hlađenu zrakom Maseni udio klorida izraženi kao ion (Cl-) ne smije biti veći od: • 0.% za armirani beton • 0.% za prednapeti beton • Maseni udio školjaka (SC) mora zadovoljiti razred SC10 • Skupljanje agregata uslijed sušenja ne smije biti veće od 0.

ALKALNO-SILIKATNA REAKCIJA • SiO2 + 2 NaOH → Na2SiO3 + H2O povećanje obujma .

ISPITIVANJE OTPORNOSTI NA SMRZAVANJE • smrzavanje-odmrzavanje • kristalizacija MgSO4 · 7 H2O md − m p Gm = ⋅ 100 (mas. ili potapanja u MgSO4 .%) md Gm – gubitak mase u masenim postotcima md – masa suhe frakcije agregata prije potapanja mp – masa frakcije agregata nakon n ponovljenih smrzavanja – odmrzavanja.

OTPORNOST NA SMRZAVANJE (F) ILI (MS) Otpornost na smrzavanje krupnog agregata ispitana prema HRN EN 1367-1 ili 1367-2 mora zadovoljiti razrede prema HRN EN 12620 Gubitak mase (mas.%) Smrzavanje-odmrzavanje ≤1 ≤2 ≤4 Nema zahtjeva Razred (F) F1 F2 F4 FNR .

OTPORNOST NA SMRZAVANJE (MS) Gubitak mase (mas.%) Magnezijev sulfat ≤ 18 ≤ 25 ≤ 35 Nema zahtjeva Razred (MS) MS18 MS25 MS35 MSNR • FNR ili MSNR – za betone u suhom okruženju • F2 ili MS25 – za betone razreda izloženosti XF1 i XF3 • F1 ili MS18 – za betone razreda izloženosti XF2 i XF4 .

metilensko modrilo drobljeni šljunak Napomena Metoda ispitivanja HRN EN 933-1 HRN EN 933-10 HRN EN 933-4 HRN EN 933-1 HRN EN 933-8 HRN EN 933-9 HRN EN 1097-3 HRN EN 1097-6 HRN EN 932-3 Minimalna učestalost 1 puta mjesečno 1 u 6 mjeseci 2 u 6 mjeseci 1 puta mjesečno 1 puta mjesečno 1 puta godišnje 1 puta u 2 godine .MINIMALNA UČESTALOST ISPITIVANJA OPĆIH SVOJSTAVA AGREGATA ZA BETON Svojstvo Granulometrijski sastav Oblik zrna krupnog agregata Maseni udio sitnih čestica Kakvoća sitnih čestica Nasipna gustoća Gustoća zrna i upijanje vode Petrografski opis Ekvivalent pijeska SE.

1 puta godišnje 1.t.7 .MINIMALNA UČESTALOST ISPITIVANJA SVOJSTAVA AGREGATA BITNIH ZA KRAJNU NAMJENU BETONA Svojstvo Otpornost na drobljenje Otpornost na Samo za agregate abraziju izložene abraziji Otpornost na smrzavanje i odmrzavanje Maseni udio klorida Napomena Metoda ispitivanja HRN EN 1097-2 HRN EN 1097-8 Dodatak A Minimalna učestalost 2 puta godišnje 1 puta godišnje HRN EN 1367-1 1 puta godišnje ili HRN EN 1367-2 HRN EN 1744.

UZIMANJE UZORAKA ZA ISPITIVANJE • Uzimanje uzoraka sa hrpe • • pojedinačni uzorak • skupni uzorak • laboratorijski uzorak .

DOBIVANJE PROSJEČNOG UZORKA ČETVRTANJEM .

o. 4-8.o.o. 4 SARAĐEN d. Beton Lučko d.o.o. proizvodi: • šljunčani agregat za beton i drobljeni dijabaz za asfaltne frakcije • Iz eruptivnog kamena dijabaza proizvode se asfaltne frakcije od 0-2. 2-4.d. 8-11. 3 NEXE GRUPA d. 11-16 i 60-120 mm. . 2 KAMEN SIRAČ d.o.PROIZVOĐAČI AGREGATA • • • • 1 BETON LUČKO d.d.

8-16 mm.d. proizvodi: • kameni agregat za beton.o. 4-8 mm. 16-32 mm • prirodni pijesak i lomljeni kamen 16-32 mm • lomljeni kamen Nexe grupa d. u kamenolomu Veprštak proizvodi: . • kameni agregat za beton. frakcije 0-4 mm. 8-16 mm.• kameni agregat za beton i drobljeni kamen iz dolomita i Kamen Sirač d. proizvodi: vapnenca • građevni kamen (300-500 mm) i lomljeni kamen (250-600 mm) • Iz dolomita se proizvode frakcije kamenog agregata za beton od 0-4 mm. 4-8 mm. Sarađen d. 4080 mm. • Iz vapnenca se proizvodi drobljeni kamen frakcije 0-40 mm. 8-16 mm.d.o. 30-60 mm. 4-8 mm. te drobljeni kamen frakcije od 0-60 mm. frakcije 0-4 mm. 60 do 120 mm. 16-32 mm i frakcija od 16-32 mm. 80-120 mm.

ISPITIVANJE KAKVOĆE VODE HRN EN 1008:2002 Prema podrijetlu razlikuju se: • pitka voda • voda iz procesa proizvodnje betona • voda iz podzemnih izvora • prirodna površinska voda i industrijska otpadna voda • morska voda • otpadna voda .

UVODNA ISPITIVANJA • • • • • • • ulja i masti. svijetlo žuta ili svjetlija suspendirana tvar. bez mirisa kiselost. ne više od vidljivih tragova deterdženti. pjena mora nestati za 2 min. najviše 4 mililitra taloga miris. boja. pH > 4 huminske tvari. nakon dodatka NaOH. boja žućkasto-smeđa ili svjetlija .

KEMIJSKA ISPITIVANJA Maseni udio ne smije prijeći slijedeće vrijednosti: Kloridi • prednapeti beton 500 mg L-1 • armirani beton 1000 mg L-1 • beton bez armature 4500 mg L-1 Sulfati 2000 mg L-1 Alkalijski oksidi 1500 mg L-1 .

ISPITIVANJA OPASNIH ONEČIŠĆENJA • • • • • Šećer najviše Fosfati (kao P2O5) Nitrati (kao NO3-) Olovo (kao Pb2+) Cink (kao Zn2+) 100 mg L-1 100 mg L-1 500 mg L-1 100 mg L-1 100 mg L-1 .

KEMIJSKI Tip I Tip II .DODACI BETONU Dodaci betonu su kemijski spojevi koji se dodaju betonu radi DODACI MINERALNI poboljšanja nekih njegovih svojstava ili mijenjanja jednog ili više svojstava radi postizanja željenih učinaka.

• Tip I: punila.MINERALNI DODACI Mineralni dodatak je fino usitnjeni materijal koji se dodaje betonu radi poboljšanja nekih svojstava ili dobivanja specijalnih svojstava. amorfna SiO2 prašina. hidraulički aktivni dodaci . pigmenti. hidraulički neaktivni dodaci • Tip II: leteći pepeo.

KEMIJSKI DODACI (ADITIVI) Kemijski dodatak je materijal koji se dodaje betonu za vrijeme miješanja u malim masenim udjelima na masu cementa. radi izmjene svojstava svježeg ili očvrsnulog betona. Grupa I: • aeranti • plastifikatori • superplastifikatori • usporivači vezanja • dodaci za vodonepropusnost • Grupa II: • ubrzivači vezanja i očvršćivanja • dodaci za betoniranje na niskim temperaturama .

• sapuni i deterdženti • vinsol i vinsolska smola AERANTI Najveće zrno agregata (mm) 16 31.5 100 Obujamski % zraka 6–7 4–5 3-4 .

lignosulfonati • soli hidroksikarboksilnih kiselina (limunska. vinska.PLASTIFIKATORI • smanjuju maseni udio vode u betonskoj mješavini • poboljšavaju obradivost betonske mješavine • Ca ili Na soli lignosulfonske kiseline. salicilna) • sulfonirani melamin-formaldehidni kondenzati • sulfonirani naftalen-formaldehidni kondenzati • sulfonirani lignosulfonati SUPERPLASTIFIKATORI .

oleinska • biljne i životinjske masti i ulja • emulzije voskova .USPORIVAČI VEZANJA • modificirani lignosulfonati koji sadrže šećere • hidrokarboksilne kiseline • šećeri S obzirom na stupanj djelovanja: • plastifikatori-usporivači (1 sat do nekoliko sati) • čisti usporivači (do 10 sati) • superusporivači (nekoliko dana) DODACI ZA VODONEPROPUSNOST • masne kiseline. stearinska.

nitrati. sulfati.UBRZIVAČI OČVRŠĆIVANJA • kalcijev klorid (CaCl2) aluminijev i natrijev klorid (AlCl3. CaCl2. urea. karbonati. urea) • kombinacija antifriznih tvari i ubrzivača očvršćivanja . K2CO3. formaldehid DODACI ZA BETONIRANJE NA NISKIM TEMPERATURAMA • antifrizne tvari (NaCl. NaCl) • aluminati.

Zagreb-Lučko . Dugo Selo 2 DEGUSSA COSTRUCTION CHEMICAL HRVATSKA d.o.o.o.PROIZVOĐAČI KEMIJSKIH DODATAKA (ADITIVA) 1 KEM-GRAD d.o.o. Ludbreg 3 SICA CROATIA d.o.

Kem-grad d.o.A.E.o. proizvodi: • SUPER MEL-superplastifikator za beton • LEIQUOL 2000 ..aerant i plastifikator POROCEL C3 -dodatak za pjenobetone USPORIVAČ VZ – dodatak za usporavanje vezanja betona .superplastifikator nove generacije • ANTIMRAZIN.plastifikator i sredstvo za vodonepropusnost PLASTOAERANT A.dodatak za betoniranje pri niskim • • • • • temperaturama POL KG-X .dodatak za betoniranje pri niskim temperaturama i ubrzivač vezanja CONCRET L-BV 10 .