P. 1
Gramatika crnogorskoga jezika

Gramatika crnogorskoga jezika

|Views: 22,424|Likes:
Published by S4dsman

More info:

Published by: S4dsman on Nov 22, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/03/2013

pdf

text

original

Imenice ženskoga roda na -a mijenjaju se po istome obrascu i kad označavaju živo i
kad označavaju neživo. Isti obrazac važi i za imenice sa značenjem osoba muškoga
pola na -a, kao i za imenice đeca, braća, gospoda, vlastela i brojevne imenice na
-ojic-a (dvojica, obojica, trojica) i -oric-a (petorica, šestorica...).

Deklinacija:

jednina

množina

N:

žèn-a

žèn-e

G:

žèn-ē

žén-ā

D:

žèn-i

žèn-ama

A:

žèn-u

žèn-e

V:

žȅn-o

žȅn-e

I:

žèn-ōm

žèn-ama

L:

žèn-i

žèn-ama

Imenice sa značenjem osoba muškoga pola na -a u vokativu jednine mogu imati
dva nastavka: -o i -a, npr.: vladik-o i vladik-a, sudij-o i sudij-a i sl. Kad označavaju
vlastita imena, te imenice imaju samo nastavak -a u vokativu, npr.: Ilij-a, Milij-a,
Nikol-a, Mić-a, Maś-a i sl.

Imenice ženskoga roda na -ic-a u vokativu jednine imaju nastavak -e. Taj nastavak
imaju i kad označavaju neživo i kad označavaju živo, bez obzira na to kojega je pola,
npr.: Milic-e, Dragic-e, učiteljic-e, sestric-e, asistentic-e, kukavic-e, iźelic-e, vara-
lic
-e i sl. Imenice ženskoga roda na -kinj-a, koje označavaju profesiju ili zanimanje,
u vokativu jednine imaju nastavak -o, npr.: asistentkinj-o i sl.

Vlastite višesložne imenice ženskoga roda koje ne završavaju na -ic-a imaju u voka-
tivu nastavak -a, npr.: Mìlen-a, Màrij-a, Brânk-a, Mìluš-a i sl.

75

GRAMATIKA CRNOGORSKOGA JEZIKA

Vlastite dvosložne imenice ženskoga roda s kratkim akcentom imaju u vokativu na-
stavak -a, npr.: Mȉk-a, Vjȅr-a, Grȁn-a, Mȉl-ā, Nȁđ-a i sl.

Vlastite dvosložne imenice ženskoga roda s dugim akcentom imaju u vokativu na-
stavak -o i -e, npr.: nom. Vér-a vok. Vêr-e/Vêr-o; nom. Míl-a vok. Mîl-e/Mîl-o;
nom. Stán-a vok. Stân-e/Stân-o; nom. Jél-a – vok. Jêl-e/Jêl-o i sl. Ako pak završa-
vaju na konsonantski skup i pritom imaju silazne akcente, i one u vokativu jednine
imaju nastavak -a, npr.: Jûlk-a, Ôlg-a, Sȉnđ-a, Đȕrđ-a i sl.

Konsonanti k, g i h s kraja osnove imenica ženskoga roda u dativu i lokativu jednine
alterniraju sa c, z i s, npr.: ruk-a ruc-i, muk-a muc-i, Amerik-a Americ-i, Rijek-a
Rijeci; nog-a noz-i, snag-a snaz-i, Požeg-a Požez-i; epoh-a epos-i, svrh-a
svrs-i i sl. Ta alternacija nije obuhvatila: a) neke zajedničke imenice u kojima bi
uglavnom došlo do promjene značenja, npr.: kik-a kik-i, śik-a śik-i, tuk-a tuk-i,
sag-a sag-i, koleg-a koleg-i, kacig-a kacig-i, lig-a lig-i, drog-a drog-i,
sng-a sng-i, tog-a tog-i, čerg-a čerg-i, dug-a dug-i, fug-a fug-i, psih-a
psih-i, sinegdoh-a sinegdoh-i, maćeh-a maćeh-i, snah-a snah-i; b) hipokori-
stike, npr.: sek-a sek-i, bak-a bak-i, kok-a kok-i, rog-a rog-i; c) vlastita imena
(bez obzira na pol), npr.: Julk-a Julk-i, Milk-a Milk-i, Luk-a Luk-i, Nik-a Nik-i,
Mik-a Mik-i, Olg-a Olg-i, Drag-a Drag-i, Mih-a Mih-i; d) imenice ženskoga
roda koje označavaju pripadnice naroda, država ili geografskih prostranstava, npr.:
Crnogork-a Crnogork-i, Hercegovk-a Hercegovk-i, Bjelopoljk-a Bjelopoljk-i,
Cetinjank-a Cetinjank-i, Evropljank-a Evropljank-i; e) neka geografska imena,
npr.: Bok-a Bok-i, Krk-a Krk-i, Mek-a Mek-i, Volg-a Volg-i; f) imenice čija
osnova završava na -ck-, k-, k-, -zg- i -sh-, npr.: kock-a kock-i, bock-a bock-i,
mačk-a mačk-i, tačk-a tačk-i, bočk-a bočk-i, kučk-a kučk-i, praćk-a praćk-i,
voćk-a voćk-i, srećk-a srećk-i, mazg-a mazg-i, Drezg-a Drezg-i, tezg-a
tezg-i, rozg-a rozg-i, Pash-a Pash-i.

Imenice ženskoga roda čija osnova završava konsonantskom grupom tk u dativu i
lokativu jednine mogu imati (na kraju osnove) i c (< tc< tk) i tk, npr.: bitk-a bic-i/
bitk
-i, pripovijetk-a pripovijec-i/pripovijetk-i i sl. No ako bi ta alternacija (tk > c)
izazvala promjenu značenja ili pak nejasnoće u značenju, konsonantska grupa tk s
kraja osnove tih imenica ostaće nepromijenjena, npr.: tetk-a tetk-i, čestitk-a če-
stitk
-i, rešetk-a rešetk-i, dośetk-a dośetk-i, krletk-a krletk-i, zagonetk-a zago-
netk
-i, patk-a patk-i, šutk-a šutk-i, butk-a butk-i, četk-a četk-i, motk-a motk-i
i sl.

Imenice ženskoga roda čija osnova završava konsonantskim grupama sk i šk u dativu
i lokativu jednine mogu imati (na kraju osnove) i neizmijenjene (sk i šk) i izmijenje-
ne pomenute grupe (sc i šc), npr.: prask-a prask-i/prasc-i, ljusk-a ljusk-i/ljusc-i,
gusk-a gusk-i/gusc-i, pušk-a pušk-i/pušc-i, krušk-a krušk-i/krušc-i, vašk-a
vašk-i/vašc-i i sl.

76MORFOLOGIJA

Genitiv množine imenica ženskoga roda čija osnova završava konsonantskom gru-
pom može biti trojak: -ā (npr. katedr-ā), pri čemu se konsonantska grupa s kraja
osnove razbija dugim nepostojanim a (npr. pripovjedāk-ā) i ī (npr. sort-ī). Međutim
nastavak -ā bez nepostojanoga a koje se javlja u konsonantskoj grupi s kraja osnove
tih imenica u savremenome crnogorskom jeziku potisnut je nastavcima -ī i -ā s ne-
postojanim a u toj konsonantskoj grupi.

Imenice ženskoga roda čija osnova završava konsonantskom grupom db, ǯb, žb, žd,
zn, nǯ, mk, mp, rk, vk, tl, kn, ĺk, kl, pk, dr, nt, rt, čm, st i zm u savremenome crnogor-
skom jeziku u genitivu množine imaju uglavnom nastavak -ī, npr.: svadb-a svadb-i,
narudžb-a narudžb-i, izložb-a izložb-i, goružd-a goružd-i, kazn-a kazn-i, na-
randž
-a narandž-i, zamk-a zamk-i, klomp-a klomp-i, povork-a povork-i, mi-
šolovk
-a mišolovk-i, pertl-a pertl-i, jakn-a jakn-i, boljk-a boljk-i, muštikl-a
muštikl-i, klopk-a klopk-i, katedr-a katedr-i, podumijent-a podumijent-i, sort-a
sort-i, sačm-a sačm-i, pist-a pist-i, pizm-a pizm-i i sl. Te imenice se sasvim
rijetko u savremenome crnogorskom jeziku upotrebljavaju (u genitivu množine) s
nastavkom -ā bez nepostojanoga a u konsonantskoj grupi s kraja osnove, dok se s
nepostojanim a na tome mjestu više ne upotrebljavaju, izuzev oblika primjedab-a,
katedar-a, čizam-a i karat-a.

Imenice ženskoga roda čija osnova završava grupom jk u genitivu množine imaju
nastavak -ī, npr.: majk-i, bajk-i, lujk-i i sl. Izuzetak čini jedino imenica đevojka koja
u tome padežu ima nastavak -ā s nepostojanim a između j i k: đevojak-a.

Imenice ženskoga roda čija osnova završava konsonantskom grupom vc, gr, čk, nk,
sk, šk, tk, sm, sn, šń, tr, kv i gl u genitivu množine imaju nastavak -ā s nepostoja-
nim (dugim) a između tih konsonanata, npr.: ovc-a ovac-a, igr-a igar-a, tačk-a
tačak-a, bank-a banak-a, dask-a dasak-a, pušk-a pušak-a, tetk-a tetak-a,
pjesm-a pjesam-a, usn-a usan-a, trešnj-a trešanj-a, vatr-a vatar-a, tikv-a
tikav-a, tigl-a tigal-a i sl.

Imenice ženskoga roda čija osnova završava konsonantskom grupom ck, ćk, bĺ, tv u
genitivu množine imaju nastavak -ī i -ā s nepostojanim (dugim) a između tih kon-
sonanata, npr.: kock-a kock-i/kocak-a, plećk-a plećk-i/plećak-a, zublj-a zublj-i/
zubalj
-a, kletv-a kletv-i/kletav-a i sl.

Imenice ženskoga roda na -a čija osnova završava konsonantskim grupama st i zd
imaju u genitivu množine nastavak -ā, a između tih konsonanata nikad se ne javlja
nepostojano a, npr.: last-a, krast-a, brazd-a, zvijezd-a, žlijezd-a i sl.

Imenice ruk-a, nog-a i slug-a u genitivu množine pored nastavka -ā imaju i nastavak
-ū: ruk-a ruk/ruk-ū, nog-a nog/nog-ū, slug-a slug/slug-ū.

77

GRAMATIKA CRNOGORSKOGA JEZIKA

Imenice na -ø

Imenice ženskoga roda na -ø imenice su čija osnova završava na konsonant (npr.:
laž, peć, moć), na konsonantsku grupu (npr.: kost, mast, čast) i na o koje je nastalo
od l (npr.: misao, zamisao). Konsonantske grupe sl > so, sn i zn s kraja osnove raz-
dvojene su u nominativu jednine nepostojanim a (npr.: misao-ø misl-i, zamisao-ø
zamisl-i, plijesan-ø plijesn-i, bojazan-ø bojazn-i, sablazan-ø sablazn-i i sl.

Deklinacija:

jednina

množina

N:

mâst-ø

mâst-i

G:

mâst-i

mást-ī

D:

mâst-i

mást-ima

A:

mâst-ø

mâst-i

V:

mâst-i

mâst-i

I:

mâšć-u/mâst-i

mást-ima

L:

mâst-i

mást-ima

Nastavci instrumentala jednine imenica ženskoga roda na -ø su: -ju, -u i -i.

Nastavke -u i -i imaju imenice ženskoga roda čija osnova završava na ć: moć-ø
moć-u/moć-i, noć-ø noć-i/noć-u i sl.

Instrumental s nastavkom -ju/-u može se koristiti u svim slučajevima, a instrumental
s nastavkom -i koristi se kad uz njega stoji prijedlog, zamjenica, broj ili pridjev, npr.:
On je to postigao riječju. S riječju ne možeš, ali riječju možeš. On je to postigao
jednom rije
či/riječju. // On je to postigao lijepom riječi/riječju. // On je to postigao
tom rije
či/riječju.

Sonant j iz nastavka -ju izaziva jotaciju nenepčanih konsonanata i konsonantskih
grupa s kraja osnove, npr.: pamet-ø pameć-u, krv-ø krvlj-u, glad-ø glađ-u,
misao-ø mišlj-u, mast-ø mašć-u i sl. (Viđeti o tome više u poglavlju o jotaciji.)

Po obrascu promjene imenica ženskoga roda na -ø mijenjaju se i zbirne imenice na
-ad-ø. Te imenice u instrumentalu jednine imaju samo nastavak -i (prasad-ø pra-
sad
-i, telad-ø telad-i, momčad-ø momčad-i).

Po istome obrascu mijenja se i imenica kost-ø. U genitivu množine ta imenica pored
nastavka -ī ima i nastavak -ijū: kost-ø kost/kost-ijū.

I imenice oko i uho u množini mijenjaju se po obrascu imenica ženskoga roda na -ø.
U genitivu množine one pored nastavka -ī imaju i nastavak -ijū: oč-i oč-ī/oč-ijū,
-i /uš-ijū.

78MORFOLOGIJA

Imenice kći i mati u crnogorskome jeziku i u osnovnome obliku glase šćer (kćer)
i mater. U instrumentalu jednine imaju nastavke -i i -om: šćer-ø (kćer-ø) šćer-i
(kćer-i)ćer-om (kćer-om), mater-ø mater-i/mater-om.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->