UDK 943.9 : 949.75 “1102/1527” Pregledni rad Primljeno: 17. studenog 2004. Prihvaćeno za tisak: 17. lipnja 2005.

Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku
Márta Font Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu Ifjúság. u. 6, 7624 Pécs Republika Mađarska
Srednjovjekovna Ugarska i Hrvatska u državnopravnom smislu bile su povezane personalnom unijom od kraja 11. stoljeća. Iako je ugarsko-hrvatska državna zajednica postojala sve do početka 20. stoljeća i samo je Trianonski mirovni ugovor označio njezin službeni završetak, godinu 1526. ipak možemo držati razdjelnicom, prvenstveno zato, jer je politička situacija nakon Mohačke bitke - pogibija kralja, dvostruki izbor vladara, tursko osvajanje i zbog toga raspad Ugarske na tri dijela - promijenila cijeli srednjovjekovni sustav odnosa. Ova studija namjerava se baviti samo prilikama prije 1526. godine i prvenstveno želi dati pregled stavova mađarske povijesne znanosti. Ključne riječi: Mađarska, Hrvatska, srednji vijek

Pitanje granica
Granice mađarske države koja je organizirana krajem 10. stoljeća na više točaka možemo držati sigurnima: prema zapadu državnu granicu činile su rijeke Lajta i Fischa. Istina, doduše, da je područje nastanjeno mađarskim plemenima sezalo do rijeke Enns, ali nakon poraza na Leškom polju kod Augsburga (955.), mađarska plemena povukla su se na tu crtu. To se dogodilo najkasnije u vrijeme sklapanja mira (973.) (KRISTÓ, 1993., 103.-104.). Prema sjeveru i istoku Karpati više granice samo su zaštitne zone (mađ. gyepű) i to njezina vanjskog pojasa, a ne nastanjenog područja. Na rubnim područjima Karpatske kotline, u dolinama rijeka samo se krajem 11. stoljeća pojavilo brojnije stanovništvo (KNIEZSA, 1938., 452.-453.). Južna dionica granice već je nesigurnija. Ključnu točku kasnije obrane granice, Beograd (srednjovjekovno mađarsko ime: Nándorfehérvár) tek je 1071. godine kralj Salomon oduzeo od Bizanta (SRH, I., 369.-370.). Granična je crta najnesigurnija bila baš na jugozapadu, prema Hrvatskoj. Granice vojnoadministrativnih cjelina južnog Zadunavlja - župani-

251. odnosno o njegovoj neovisnosti i od Ugarske i od Hrvatske. Među hrvatskim i mađarskim povjesničarima dugo se vodila rasprava o pripadnosti područja međurječja Drave i Save i Gvozda (Kapele) (KRISTÓ. jer o njima nema riječi u izvorima ni jedne ni druge države (KRISTÓ. Pop Dukljanin rijeku je Savu označio kao ugarsko-hrvatsku granicu (SCHWANDTNER. Bálint Hóman i János Karácsonyi) da međurječje Drave i Save nije pripadalo ni Hrvatskoj. 85. 1950. kada je kralj Zvonimir umro bez potomstva.. Naime./2. a hrvatski prema sjeveru.. 934. ali točnu graničnu liniju suvremeni izvori ne spominju.. i 1910... 488. 1883./a.. 145. nego i o okolnostima nastanka ugarsko-hrvatske personalne unije. ni Ugarskoj. 1986. Pesty... Ne znamo je li se vlast Trpimirovića protezala na Slavoniju. Ladislav u svom pismu montekasinskom opatu Oderiziju 1091.-253.). 85. Temelj je te hipoteze argumetum e silentio.). stoljeća stoji da je kralj Ladislav "prvo Dalmaciju i Hrvatsku podvrgnuo pod svoju vlast na temelju prava nasljedstva. svoga nećaka.. Poznatiji sudionici rasprave s mađarske strane bili su Frigyes Pesty.. Gyula Kristó slaže se s nekim prijašnjim mišljenjima (npr. Jedan kasniji izvor. U mađarskom jeziku riječ "tót" bio je sinonim za Slavena (MAKKAI.. I. Granice ranosrednjovjekovne hrvatske države prilično točno poznajemo na temelju opisa Konstantina Porfirogeneta. Font.. 1977. " (LKE. 283./2.-295. 24.). Prema podacima iz De administrando imperio Hrvatska je bila smještena u pojasu između Gvozda i Jadrana. 294. pretežito slavenskog stanovništva. Horvat... b). regem).). 1910.-147.-284. neprijatelji njezina muža uznemiravali su mnogim nepravdama. odnosno međurječje Drave i Save kasnije je postalo poznato pod imenom Slavonija.). postavio na čelo Hrvatske kao kralja (Croatiae . a ona je u ime Isusa Krista zatražila pomoć od svoga brata. Gyula Pauler i János Karácsonyi. 1902.. odnosno prema jugoistoku njezine su granice sezale do rijeke Neretve (MORAVCSIK.. U titularu ugarskih kraljeva Slavonija nije posebno navedena. O zasebnosti međurječja Drave i Save i područja do Gvozda. Od mađarskih povjesničara Gyorgy Győrffy na temelju Popa Dukljanina Savu drži graničnom rijekom u 11. Značenjsko polje riječi kasnije se suzilo i odnosilo se samo na Slovake.prelazile su Dravu. 1912. 1983. I.. 1979. Karácsonyi. svjedoči njegovo samostalno srednjovjekovno ime: Sclavonia. Ova nesigurnost davala je poticaje za pretjerane pretpostavke koje su mađarski utjecaj htjele proširiti prema jugu. nisu otvorile raspravu samo o prvotnoj pripadnosti Slavonije. sestru kralja Ladislava.). kralja Ladislava. vjerojatno zbog njezina.. Iduće pak godine zadarski je prior Drago zabilježio da je kralj Ladislav kneza (dux) Almoša. stoljeću (MT. Pauler. godine tvrdi: " . 1900.8 M. ali bila je zasebno zastupljena u grbu kraljevstva: u plavom polju između dvostruke grede (rijeke) u crvenom je kuna prirodne boje. stekao sam gotovo čitavu Slavoniju (Sclauoniam) .. 1885.) U kronici iz 14. 1988. Sigurno je da je ni Mađari nisu držali pod svojom vlašću prije Ladislava I. (Svetog) (MT. a s hrvatske strane Vjekoslav Klaić. Na mađarskom zvali su je Tótország. 934.).. Izidor Kršnjavi i Rudolf Horvat (Klaić. Somogy i Baranja . Kralj se oštro osvetio zbog učinjene ne- . FONT. Područje između Gvozda i Save.. njegovu udovicu..) Nastanak personalne unije Mađarska i hrvatska povijesna znanost između 1880. III. Niti informacije izvora o osvajačkom pohodu kralja Ladislava nisu jednosmislene. Kršnjavi. Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku ja Zala (Kolon). 1992. a iznad gornje grede lebdi šestokraka zlatom uokvirena zvijezda (BERTÉNYI.

međutim. iz njega je crpio podatke sastavljač njegove legende (GERICS. "Budući da sam stekao gotovo čitavu Slavoniju. nego je to učinjeno tek u 16.). To mišljenje uglavnom je danas prihvaćeno i u hrvatskoj povijesnoj znanosti (Klaić.. Prema kroničarskoj priči.) znamo iz Ladislavova pisma opatu Monte Cassina. ili CSÓKA. Do Ladislavova proglašenja svetim (1192. iako o njezinoj izvornoj vrijednosti nije dao izjavu (FELCZAK... I.op. BELLUS in KK.piše vladar (LKE. III. 1993.). György Pray) i nije posumnjala u njezinu vjerodostojnost.. kralj Zvonimir bio je s njim u rodbinstvu prvoga stupnja i nije imao nasljednika" (SRH. Antoljak je usporedio različite postojeće rukopise Pacta convente i također je zaključio da je to kompilacija iz prve polovice 14. 1985. 166.. Tekst je više puta bio podvrgnut kritici izvora. 406. Od 1075.. GAZI. dakle. Drži je također pravim povijesnim izvorom i Felczak. 1986.. Datum osvajanja Hrvatske (1091. 1973. 108. a tako je o njoj u svom najnovijem povijesnom priručniku govorio i Péter Rókay (KMTL. Godine 1980. 670. prev. Prema Deéru Pacta conventa kao dodatak je priključena povjesničarskom radu Tome... O kompilaciji nastaloj u 14.).-1268. 166. 113. Utvrđeno je da je to falsifikat iz 14. znamo da svi tekstovi nisu iz istoga razdoblja. stoljeću. možemo održavati veze kao susjedi" .. nije Pacta conventa tada priključena kao dodatak Tominoj kronici. 1995.). bilo je poželjno prikazati u što povoljnijem svjetlu. arhiđakona splitskog (1200. naime.). Unatoč tomu neke američke i zapadnoeuropske publikacije drže je autentičnim izvorom (GULDESCU.-1116. U tekstu (citirane . 208. prev.). Naime. KISS. koji je pridruživanje Hrvatske zemljama ugarske krune zamislio u obliku međudržavnog ugovora. Prema mišljenju mađarskih istraživača. Dokument govori o izboru kralja. Prema tom izvoru iz 14. 1964. Antoljak u tome nazire ruku zadarskog biskupa Šimuna Kožičića Benje. Ladislav je. 147.) (SCHWANDTNER. 1967. stigao do mora inače ne bi sebe mogao nazvati susjedom Monte Cassina. učinio je to između ostalog i mađarski istraživač József Deér. 6. stoljeća ugarski kralj sklopio je ugovor s 12 hrvatskih velikaša koji su prihvatili ugarskoga kralja za vladara. 24. 1990. stoljeća.. dakle.. stoljeća. zadaća tih poslanika bilo je izglađivanje napetosti između pape i ugarskoga kralja koja je nastala baš zbog osvajanja u Hrvatskoj. nego je u njemu naveden njegov nasljednik kralj Koloman (1095.). tekst je bio opetovano podvrgnut kritici (ANTOLJAK. 634. Okolnosti nastanka kroničarskih tekstova o Ladislavu vrlo su komplicirane. Hrvatska se držala papinskim lenom.).-109.-671. 1993.. ali na vijest o provali Kumana brzo se vratio sa svojim četama (KRISTÓ. 1980. Ovo. Danas Pacta conventu mađarski istraživači redom drže falsifikatom. 7.). Vjerojatno bi Ladislav nastavio pokoravanje dalmatinske obale.). nego mu je ta baština pripadala po kraljevskoj pravdi. Prema njemu.) kronike nedostatak datiranja događaja vjerojatno je utjecaj legende.).-114. 270. nego kao nasljednik po baštinskom pravu. već štovanog sveca.-635. 1977. ali ne piše o Ladislavu. Kralj Ladislav od opata je tražio relikvije za svoje novoutemeljene crkve. 56.. Prema svjedočenju pisma kralj Ladislav poslao je poslanike i papi..) dio kronike o njemu već je bio gotov. kralj nije činio iz pohlepe.. 1970. (2005) 9 pravde pa je Dalmaciju i Hrvatsku potpuno vratio njoj.-22. Sadržaj teksta stara je povijesna znanost preuzela bez kritike (npr. godine.. Druga interpretacija nastanka personalne unije između Ugarske i Hrvatske oslanja se na vrelo poznato pod imenom Pacta conventa. Kralja Ladislava. 1996. MAKK. a hrvatski kralj papinskim vazalom.Povijesni prilozi 28.) (Historia Salonitanorum atque pontificum Spalatensium) (DEÉR. Poslije spomenute kraljice podvrgnuo ju je pod svoju vlast. međutim. sto- . Ladislav se nije pojavio na hrvatskom prijestolju kao osvajač.

a ugarski kraljevi više su puta potvrđivali njihove povlastice. 1984. Ban Petar na čelu Hrvatske 1134.. pokrenuo svoj ratni pohod 1048. Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku ljeću iznio je pak mišljenje da ona unatoč kasnom datumu nastanka i kompilacijskom obilježju sadržava elemente realnosti. godine.).). qui Hungaris in montibus. ali ugarska vlast nije uspjela postati protutežom gospodarskoj ovisnosti o Veneciji. Promjenljivost nazivlja svjedoči o tome da taj položaj u kraljevskoj upravi još nije do kraja formiran. Ladislav je time de facto priznao državnost Hrvatske (Klaić. npr. On.. 1969.). 154. 182. Font. Kolomanova krunidba 1102. i s tim u vezi ugarski je kralj Andrija I. Antoljak na tome gradi hipotezu da je možda postojao prijašnji. godine u Biogradu na Moru. Dalmatinski gradovi već su sredinom 11. Knina i Zadra. 1990. 29. odnosno bana Primorja (banus maritimus) (SCHWANDTNER. iako je nedvojbeno da je Venecija bila zainteresirana za stjecanje dalmatinskih gradova i uklanjanje suparnika." (SRH. ali znamo da je njegov nećak (Kolomanov brat) dospio je na čelo novostečene države kao kralj. "Iste (Colomanus) quoque in regnum Dalmatiae misso exercitu occidi fecit regem Petrum. ") (JURČIĆ. Erdeljski vojvoda. 88.10 M. Dalmatinski gradovi često su mijenjali gospodara.-90. godine. oslovljava se dosljedno ban (RA.). Na taj sukob iz Ladislavovih posljednjih godina cilja pismo pape Urbana. Sedie huius regis et solium in Tenen erat civitate. 1979.-30./1117. do 1158.. koji je služio kao predložak za sastavljanje Pacta convente. Unde iidem montes usque hodie in hungarico Patur Gozdia nominantur.-1141. koje je uputio Kolomanu i u kojemu je izrazio nadu da će se uspostaviti stare dobre veze sa Svetom Stolicom (RA.) (1131..)..(CD. Prije analize Antoljaka. Ujak kralja Bele II. stoljeća tražili pomoć od Hrvata i savezništvo s njima protiv Venecije.. koji je iz Srbije dospio u Ugarsku. To je potkrijepio i tvrdnjom isprave kralja Kolomana zadarskim opaticama ("habito consilio postquam coronatus fui . nije htio prihvatiti papinsko vazalstvo i približio se caru. I.). STEINDORFF. godine također se pojavljuje s titulom comes. zato je bio potreban novi vojni pohod kralja Kolomana. stoljeća konačno termin banus zamjenjuje titule princeps/comes (KRISTÓ. Na kraju ugarska se vlast stabilizirala Kolomanovom krunidbom 1102. tragovi 12 plemena mogu se dokazati na području Cetine. Kledin je nosio titulu princeps huius provincie et banus. Jurčić i dodao da je unatoč falsificiranom obilježjuPacta convente vjerojatno ipak postojao neki dogovor među ugarskim kraljevima i Hrvatima.). međutim.. stav hrvatskih povjesničara sažeo je H. I.).. 149. Beloš. obnašao je tu dužnost od 1130-ih.. II. Osim spomenutih osoba po- .. Postanak banske časti Prvoga bana poznajemo iz 1116.). 557. est devictus in montibus memoratis et occisus. Za Hrvatsku sredinom 12. U etničkom smislu miješano stanovništvo dalmatinskih gradova pod ugarskim kraljevima uživalo je potpunu autonomiju (GYŐRFFY. 1979. qui dicitur Gozd occurens. Za Ladislavovu krunidbu ne znamo. 1967.. 19. III. isti kraljevski dostojanstvenik bio je i na čelu Dalmacije i nosio je titulu hrvatskodalmatinskog bana.. (I. u međuvremenu izgubljeni spis. 87. Ladislavovo osvajanje nije zaključilo spajanje dviju država. drugdje ga zovu inclytus noster comes. I. Unatoč različitom pravnom statusu sudbina Hrvatske i Dalmacije prožimala se. KRISTÓ. u jednoj ispravi nosi također titulu princeps. koji se u isto to doba javlja u izvorima. 393.. Bez obzira na različit pravni položaj tih gradova i Hrvatske. godine demonstrirala je vlast Arpadovića u Hrvatskoj i prema Veneciji.).

Nakon 1158. ujaka Geze I. ali u početku na tu dužnost nisu postavljali domaće velikaše." Istodobno. Godine 1165.) morao je svog brata Belu predati na bizantski dvor. Car je sada nastojao iskoristiti njihovu nazočnost za miješanje u unutrašnje poslove Ugarske. a nisu bili nadležni za Slavoniju. Vladavina dinastije Komnena – Aleksija. 63. Redom su ti vladari pokrenuli ratove za vraćanje nekadašnjih bizantskih teritorija u Aziji. 1984. i koji je bio okrunjen za kralja kao Stjepan III. oni su zadržali bana kao najvažnijeg kraljeva dostojanstvenika. (2005) 11 znata su nam imena još i dvojice banova prije 1164. Od njega dolazi informaci- . Car Manuel (1143.-90.-1172. koji je 1075. 1953. 1989. koja je bila kći kralja Ladislava. Iza te pojave kriju se djelomično zasebnost i različiti pravni položaj Slavonije i Hrvatske.) po majci.-78. 7.. godine okrunjen za kralja. U 10. Međutim.-194.. 1890. Između Manuela i ugarskoga kralja izbio je višegodišnji rat od 1162. izbilo je više ugarsko-bizantskih sukoba na donjem dijelu Dunava. Banovi su bili moćni dostojanstvenici u doba dinastije Trpimirovića. djelomično nas to. moćnoga bana srpskoga podrijetla (MAKK. 1979. To je utvrdio i Gyula Kristó. Između 1149. 114. već postojanjem samostalne hrvatske države koja je starija od mađarske državnosti. (1162.. koji su težili političkoj podjeli ionako nevelikog državnoga teritorija. među njima i kraljeva braća – hercezi Ladislav i Stjepan – našli su utočište u Bizantu.nego i područja koja su kao Belina „očevina” pripala Bizantu: Dalmacija i velik dio Hrvatske. Manuel je tim pretendentima na prijestolje dao na raspolaganje i vojsku i novac da bi stekli ugarsku krunu. 87.). banska čast i banatus kao upravna jedinica nije originalno hrvatsko obilježje. Od 1140.-1150-ih godina na Balkanu je težio samo održavanju statusa quo: spriječio je da se Srbi odcijepe od carstva. Manuel je pri izgradnji imperija naglasak stavio na južnu Italiju. i 1180. pa je Manuel bio prisiljen oružjem ostvariti svoje pretenzije (PAULER. područja obuhvaćena mirovnim ugovorom ugarski kralj nije htio predati. Na temelju podataka čini se da su ti banovi upravljali samo poslovima Hrvatske i Dalmacije. MAKK. godine više ugarskih odličnika. stoljeću hrvatski vladari neprestano su morali voditi računa o moćnim banovima (potentibus banis).-1180. koji je nastojao uspostaviti svoju prijašnju interesnu sferu. Ne smije se zaboraviti da je na početku Ladislav na čelo novostečene države postavio kralja (Almus rex) pa nije bilo potrebno imenovati bana (KRISTÓ. južnoj Italiji i na Balkanu... O tim bitkama i drugim događajima detaljno obavještava historiograf cara Manuela Ivan Kinnam. Kad je kraljevstvo pripalo Arpadovićima. Riječ ban izvodi se od imena kagana Bajana. nego ugarske. MORAVCSIK. Iza te promjene stajao je Bizant. Ivana i Manuela – bila je za Bizantsko Carstvoprava renesansa. ANGOLD. nego je to ustanova avarskoga podrijetla. 18. Zahvaljujući toj podršci i Ladislav i Stjepan postigli su da im na glavu stave ugarsku krunu. do 1165. potiče da formiranje banske časti povežemo s prethodnim razdobljem hrvatske državnosti. privremeno su prestale biti pod nadležnošću ugarskih vladara. koji se.. također zvao Stjepan.-11.-22. koji tvrdi da pojavljivanje banske časti u hrvatskoj upravi "ne objašnjava se etničkim razlikama.Povijesni prilozi 28. stajao je u rodbinskim vezama s Arpadovićima. 1989.. – Apa i Ampud.). Ipak nije tu vezu koristio za stjecanje teritorija. Za Manuela nije bila važna samo Belina osoba – u datom trenutku držao ga je svojim nasljednikom . Zvonimir. svoju ulogu u politici također je započeo kao ban.. i 1156.). koja živi dalje u hrvatskoj državnosti. poput prije spomenutog hercega.-62. ali svoj položaj nisu uspjeli učvrstiti. Hrvatska i zajedno s njom Dalmacija između 1164. pak. iako su oni dobili djelatnu pomoć od Beloša.. sklopljen je mir pod sljedećim uvjetima: ugarski kralj.

Povremeno mu je pripadala i Slavonija. Potonji je bio kralj Galicije (Haliča) između 1216. Poslije 1180.-1235. između ostalog imala je za cilj sprječavanje propadanja imućnih vitezova.). 1916. Herceg Andrija. iako je utjecaj kraljevskoga dostojanstvenika znatno ograničen. Za to vrijeme Sclauonia pored naziva ducatus/banatus nosi i naziv regnum. Između 1220. Formiranje djelokruga banova Zlatna bula. Dalmacije. ali može se naslutiti da je hrvatski ban. 92. Herceg Andrija. U te funkcije pripadala je i banska čast (DRH). Smetnje nakon 1180. 1988.-1226. godine. stoljeća nije bilo neobično da hrvatsko-dalmatinski ban donosi mjere u Posavini.).-246. između 1226. KRISTÓ. (I.) još za vrijeme života svoga oca Bele u prvoj polovici 1190-ih godina. U početku – vjerojatno – baš je čast hercega povezivala upravu Hrvatske. Primjerice Zlatna bula odredila je da se ne smiju gomilati časti.. također je upravljao i Posavinom. 1979. budući kralj Andrija II. između 1165. Nemamo podataka o tome. odnosno za vrijeme vladavine njegova brata Emerika (1196. stoljeća nisu do kraja formulirani. bez uspjeha nastojao vratiti izgubljene teritorije (MORAVCSIK. zajedništvo svih – s mađarske strane gledano – prekodravskih krajeva. 1979.). Velik dio Hrvatske ostao je pod bizantskom vlašću sve do smrti cara Manuela (1180.-93. dux Koloman stoji na čelu Sclauonie.. Rame i Huma (KRISTÓ. ali zadržao je titulu haličkog kralja (FONT.. Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku ja da je ban (mpanos) hrvatskih područja. O mjerama koje su donosili banovi na području pod Ugarskom nemamo informacija. 194.-31. stoljeća javlja se novi terminus technicus za spomenuto područje. Rama i Hum označavali su dijelove Bosne na koje je proširena vlast ugarskih kraljeva. godine prvi se put javlja funkcija banus Sclauonie (RA. ali tamo nije uspio učvrstiti svoj položaj. ali kasnije banovi tako obavljaju svoju dužnost da su pri tome podređeni hercezima.).) oslovljavao se kao dux Hrvatske. Nositelj banske časti još je uvijek upravitelj hrvatsko-dalmatinskoga područja.. godine poznata su imena više banova: ili ban Dionizije.. godine. jer su za upravljanje istim područjem ovlašteni i hercezi iz dinastije Arpadovića (dux). koja su ostala pod ugarskim kraljem. I. baš te godine nije stajao herceg na čelu prekodravskih zemalja. i 1222. dospio je na čelo Sclauonie. jedne godine kao banovi (1183. U drugoj trećini 13. Doduše.1241. upravljao i Slavonijom. iako njegov naslov to ne opravdava. godine pokazuju da područje pod nadležnošću bana i njegov djelokrug pri kraju 12.). ili Maur upravljaju Primorjem. Još i početkom 13.). i 1180. Razumljiva je iako i neobična uporaba termina ducatus Sclauonie 1210. dux Bela.12 M.). Isprave iz 1230-ih godina izražavaju. 1990. odnosno ultradravanus. a iduće godine kao gubernatori (upravitelji). dakle. koja je izdana 1222. nazivi ultra Dravam. 184. čije je upravno područje znatno smanjeno. U drugom pogledu isto teritorijalno jedinstvo izražava pojam dux totius Sclauonie (KRISTÓ. godine.. 1984.1204.). imajući spomenuti naslov. odnosno o tome da je područje hrvatsko-dalmatinskoga banata povećano. Font. na više mjesta nastojala je ograničavati prava velikaša. Dalmacije i Slavonije. Titula gubernator svjedoči o smetnjama u upravljanju područjem vraćenim od Bizanta (KARÁCSONYI. pa su ga otjerali. a u dalmatinskim gradovima mogu se dokazati tragovi grčke pismenosti (STEINDORFF. Napustivši Halič. Uskoro će se korigirati uporaba nazivlja: 1215. Banove ovlasti bile su vrlo široke. 1976.). 90. ali za četiri najviše državne funkcije pravila je iznimku.) (1205. U nekoj mjeri imali su i funkciju mjesta vjerodo- . 28.

vojni poslovi. Na hrvatskom području. banovi imenovani iz redova domaće aristokracije.-120. zbog čestih kraljevskih devalviranja novca(lucrum camerae) u to su doba slovili kao najstabilniji srebrnjak u Ugarskom Kraljevstvu. 7. što je stvorilo mogućnost za osamostaljenje. gdje su po uzoru na kovanice iz susjednog Friesacha kovali «banovce». velikim brojem familijara – iz redova kojih su vrbovali svoju privatnu vojsku -u odnosu na kraljevsku vlast stekli su izrazitu samostalnost. 1979.KRISTÓ. Ti velikaši (barones). koji je umro bez potomstva. Spomenute nadležnosti donosile su banovima znatne prihode. državnopravne (pravosuđe. 649.-22.-12. upravljanje kraljevskim prihodima) funkcije dospjele su u ruke lokalnih veleposjedničkih obitelji. od kraljevske vlasti neovisne provincije. genera).. U posljednjoj trećini 13. KRISTÓ. i kao rezultat zasebnog organiziranja. Te su veze krajem 13. stoljeća imale ulogu i u izboru osobe novog vladara (KRE. Ban je bio i vojni zapovjednik spomenutoga područja..-122. Vanjskopolitičke veze obitelji Šubića i Frankopana.. Braničevo.-13. što su učinili Šubići i Babonići(KRISTÓ. Učinili su to i erdeljski vojvoda i rod trenčinskih Csáka. gdje su. za stvaranje samostalne.. čije ćemo članove otada stoljećima nalaziti na vodećim položajima u državi. stoljeću prihod nekog državnoga dostojanstvnika iznosio je godišnje između 300 i 500 maraka srebra. koji su više puta obnašali dužnost palatina (MÁLYUSZ. Usora.Povijesni prilozi 28. za razliku od prethodne prakse. Nakon smrti kralja Andrije III. 10.. 1986. a ne u cijeloj državi (SZŰCS. u rukama banova koncentrirala se vrlo velika moć. organizirana je na južnim granicama zemlje Mačvanska banovina. raspolagali su ogromnim posjedima. stoljeća nisu samo hrvatsko-dalmatinski i slavonski banovi izgradili gotovo samostalne provincije u Ugarskom Kraljevstvu. 79. Dobro se vidi funkcija banovina: stup ekspanzije i stožer obrane.). prvenstveno groševe iz Češke i denare iz Friesacha. Dakle.). Uz bansku čast stekli su i naslove župana. S jedne strane. 1979. 119. 4. 1988. 1909.. Svi u tom okružju osjećali su pad vrijednosti ugarske monete. a). Banovi Hrvatske/Dalmacije.). .. Severinska banovina (KMTL. banovac je prevladao u prometu samo na području banovine. 652. Ta samostalnost iskazivala se i u formiranju vlastitih vanjskopolitičkih veza. odnosno Slavonije. KMTL. izdavali isprave. 1986. zato su u državu u znatnoj količini unosili novac kovan u inozemstvu. a iz nje su se izdvojile druge banovine: Sol.). tada je povećan broj banovina. uprava. 120. To je kralj nastojao smanjiti tako da je na bansku čast imenovao osobe iz udaljenih krajeva države. Nasuprot tome.-650. čisti prihod jednog srednjeg posjeda (otprilike 50-60 ha) kretao se oko 30 maraka (WERTNER. U imenovanju nositelja banske časti nastala je znatna promjena 1270-ih godina.). odnosno predstavljao je i najvišu pravosudnu vlast koja je sudila u ime kralja.zbog zemljopisnog položaja njihovih posjeda – bile su usmjerene prema Italiji. iliti Primorja postali su Šubići – a Slavonije Babonići. odnosno njihove obitelji (rodovi. nego su to učinili i neki drugi dostojanstvenici. kasnijih Frankopana. odnosno obitelji Babonića. Druga znatna promjena ticala se Hrvatske/Dalmacije. Babonići su u Zagrebu uspostavili kovnicu novca. on je vodio u borbu kraljeve vojnike (milites). Takozvani banovci. (2005) 13 stojnosti – uvodili su u posjed nove posjednike. uz već spomenute Šubiće. niti rodbinu. koji su nosili naslove onih državnih časti koje su davale pravo za obavljanje najviših javnih dužnosti. Dakle. javlja se i rod knezova Krčkih. Kučevo. Za usporedbu. U 13.. Prema smanjivanju banske vlasti išla je i težnja vladara da sve više podanika izuzme ispod banove sudbene vlasti.. koji ovdje nisu imali niti posjede. poglavito kada su se uspjeli domoći časti župana neke kraljevske županije.

točnije od kraljevih prihoda na njihovom upravnom području.. Poput drugih dostojanstvenika u državi i banovi su dospjeli među banderijalce kraljevstva. unatoč naporima Anžuvinaca (ENGEL.. I. 113. 318. da i na položaju hrvatsko-dalmatinskog i slavonskog bana nalazimo istu osobu. 650.: 646.). ali izgubio je utjecaj u Hrvatskoj (SCHWANDTNER. 1336. Od prekretnice 14-15. i to tako da su se Anžuvinci iz Ugarske (Marija. 485. Protiv Mladena Šubića 1322.-650. 137. ali je bilo i suprotnih primjera.). BÓNIS. 1979. ali položaji baruna na jugu ostali su netaknuti. odnosno kasnije Mladena Šubića.). Umjesto oduzetih posjeda darovao mu je u Slavoniji nove posjede. III.). a to je dovelo do prelaska kraljevskih prihoda u privatne ruke (MALYUSZ. koji je nastojao spriječiti svaki separatizam. nije poštedio ni "carstvo" svojih nekadašnjih pomagača.). Nakon Babonićeve pobjede Karlo je Robert Mladenu Šubiću oduzeo posjede i bansku čast. Teritorijalno i personalno hrvatska i slavonska banovina spojile su se tek u doba vladavine kralja Matije (1458. i 1324. godine (SCHWANDTNER. U početku Karlu Robertu (1308..-319. što je povećalo njihove šanse u Ugarskoj. bili su dužni organizirati vojsku. koji je na toj dužnosti ostao između 1322. ali jaka potpora papinske diplomacije zapravo nije donijela rezultate (SRH. 1985. Protiv roda Babonić... sina Amadea iz roda Gutkeleda. Kurjakovići i Nelipići zadali su brige i Ludoviku. 208. odnosno uspostaviti banderij (KRISTO. godine redom su slijedili ratovi protiv velikaša. postupio je i vladar.-206. 177. Nakon Mladenova poraza Karlo Robert za hrvatskoga je bana imenovao Nikolu.14 M. Na banskoj časti dostojanstvenici su se mijenjali prosječno svake 3-4 godine (ENGEL. Nakon vojnog poraza i Šubići i Babonići više su se puta bunili (1326.). 1985. 1971.-209. KRISTÓ. stvorili su prilike za velikašku oporbu. 1984. Ludovikova udovica) odrekli krune u njegovu korist. koji je postigao da ga okrune za kralja 1385. kći kralja Ludovika. Banska čast i okolni posjedi stečeni zajedno s njom. 1974.. a na bansku čast imenovao je 1325. i koji se prema novo stečenim posjedima nazvao Nikola iz Gornje Lendave (AO. Po uzoru na druge dostojanstvenike u državi.). a spajanje dvije dužnosti znak je neograničenog kraljeva povjerenja. stoljeća i uz banove nalazimo njihove zamjenike (vicebanus) i upravni aparat (protonotarius) (FÜGEDI. 1988. Karlo Robert.1490. koji je pobijedio Šubiće. Nakon neuspjeha papinske diplomacije Karlo Robert oružanom je silom nastupio protiv oligarha (baruna).-200. ostala je u rukama Pavla. godine. dakle od doba Anžuvinaca i oni su trebali otići u rat sa svojom privatnom vojskom. Tada su se pojavili u Ugarskoj napuljski Anžuvinci. Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku obitelji Šubić.. Babonić.. dakle materijalni gubitak nije imao.-178. 478. Frankopan ponovno su podržavale kandidata za prijestolje iz Italije.).).).). I.) glavnu političku potporu davali su oligarsi iz hrvatskih krajeva.-1342.). Njih su rodbinske veze spajale s izumrlom dinastijom Arpadovića. VIII. Nekadašnji familijari u Slavoniju "preseljenih" Šubića. No nerijetko je na pojedine banske dužnosti vladar imenovao istodobno i dvije osobe. 197.. Inače veze Karla Dračkoga i hrvatsko-dalmatinskih .-487. Poslije 1312. godine poslao je Ivana Babonića. Hrvatska je banska čast do 1322../1386. Pojavljivanje dvije osobe na istoj dužnosti može biti znak kraljevih nastojanja stvaranja ravnoteže. Već pri kraju 14. i Elizabeta. stoljeća braća Horvati protiv Žigmunda podržavaju napuljske Anžuvince: prvo Karla Dračkog. od 14. Ta praksa osobito se proširila za vrijeme vladavine kralja Žigmunda. stoljeća pak o kraljevu trošku. Font. koji je njihov pokret dokrajčio vojnim pohodom 1345. b. a na dužnosti slavonskoga bana nalazili su se Stjepan i Ivan Babonić. godine također homo novusa Mikca iz roda Akos (KMTL.

Prva spomena vrijedna razlika jest u nastanku crkvene organizacije. Žigmund je težio jačanju obrane. odnosno pružanje potpore srpskim despotima (Stefanu Lazareviću i Đurđu Brankoviću). godine 1402.). Uspjeha. s juga. u Hrvatskoj i Dalmaciji već je postojala crkvena organizacija. Krk. i 1095.). godine. Biograd.-189. S mađarske strane. U Slavoniji je Ladislav I. godine da bi uništio tursku vlast na Balkanu. 1984. Zapravo samo se nastavio proces koji je imao – doduše neregistrirane – prethodnice. Karlo je odrastao na dvoru Ludovika i od 1371. Skradin.). pljačkaški pohodi pokrenuli su migracije s Balkana prema sjeveru. 7. Žigmund je riješio situaciju metodama Anžuvinaca: svoju vlast na jugu države stabilizirao je povećanjem uloge Frankopana. upravljao je Hrvatskom i Dalmacijom. Osor.).. 186. 28. koji je više puta obnašao bansku dužnost. Unutrašnja podjela banovine Između dva dijela Hrvatsko-slavonske banovine. ali i Slavonska banovina od 15. Filip Mađarin). već su pokušali pronaći kompromisno rješenje sa Žigmundom (FÜGEDI.344. stoljeću uz Splitsku i Zadarsku nadbiskupiju bilo je još jedanaest manjih biskupija (Trogir.-1403. Žigmund je počeo izgradnju sustava krajiških utvrda.). i Hrvatska i Dalmacija.. Šibenik. ali obitelj je imala dobre veze i s crkvenim krugovima. Nakon Karlova ubojstva 1386. sina ubijenog Karla Dračkog. Hermanu Celjskome. 1984. jer je Ivanišev brat bio zagrebački biskup Pavao./a. 295. Zagrebačka dijeceza prostirala se i sjeverno i južno od Save. 102. Nasuprot Slavoniji. to jest iz Ugarske. Vođa klana Horvata bio je Ivaniš Horvat. ali i svim drugim banovinama porasla je važnost u obrani države nakon turskih osvajanja sve većeg prostora na Balkanu. na čelu sa splitskim nadbiskupom. Obranu granica nosile su prvenstveno banovine (kao Mačvanska).-132. do 1380. braća Horvati utamničili su kraljicu i osvetili su se onima koji su planirali i izvršili ubojstvo.Povijesni prilozi 28.. Nakon poraza kod Nikopolja. Točan datum osnutka Zagrebačke biskupije nije poznat. 1986. poslovi oko obrane koncentrirali su se u rukama temišvarskog župana. 171. kad je opasnost postala uočljiva.. U 12. U Hrvatskoj je u početku samo jedna tvrđava bila u tom sustavu. ima argumenata u prilog svake godine između 1090. od početka se mogu primijetiti razlike. I. Krbava. Rab..). stoljeća. I hrvatsko-dalmatinskoj i slavonskoj. koja se kao teritorijalna jedinica iskristalizirala do kraja 15. 1389.. 1986. nije bilo. koji je osobno otputovao u Napulj (THUROCZY. Unatoč tom lancu utvrda. stoljeća bile su izložene turskim upadima. naime. Žigmund je skovao velike ekspanzivne planove. SZÁNTÓ. protiv Žigmunda dovode kao pretendenta na prijestolje Ladislava Napuljskog. Taj proces ojačali su migranti koji su dolazili iz ugroženih krajeva (MÁLYUSZ. Senj i Knin) (MÁLYUSZ. 402. Nin. u Slavoniji se stalno povećavao broj hrvatskog stanovništva. ali poslije 1387.. a nikad iz pravca sjevera. koji su u doba Anžuvinaca bili potisnuti u pozadinu. Veze Hrvatske i Dalmacije s Napuljem ostale su.-39. s druge strane. Turski napadi. (2005) 15 krajeva sežu još u doba vladavine Ludovika. Odmah nakon njihove prve važne pobjede (Kosovo.. osnovao Zagrebačku biskupiju nakon što je stekao to područje (SRH. a doseljavalo se iz pravca Hrvatske. 203. uvidjevši stvarni politički i financijski položaj države. prema Ugarskoj. Spomenut ćemo samo migracije Hrvata koji su s pograničnih područja migrirali prema unutrašnjosti Hrvatsko-slavonske banovine. međutim.). a kasnije je svoju kćer udao za Žigmunda (MÁLYUSZ. Filippa Scolarija (Pipo Spano. 1987. dao je ogroman posjed i znatnu vlast jednom homo novusu. 1971. Puno je energije uložio u organizaciju velike križarske vojske 1396. .-22.

). u Ugarskoj su već tada bile u fazi temeljitih promjena. 1988. Prve vijesti imamo o Varaždinskoj županiji uz Dravu. 308. Kraljevske županije. Varaždinska. Podatke o Zagrebačkoj biskupiji crpimo uglavnom iz sačuvanih papinskih desetinskih popisa iz 1332. a.). stoljeću spominje se puk zagorski.). a od 1421. iz rijetkih spomena mjesta s crkvama i iz Regeste iz 1501. godine plaćali su dvije tisuće zlatnika kao servitium (MÁLYUSZ. O tvrđavi Križevci imamo prve podatke s početka 13. stoljeću kao organizirane jedinice javljaju se u obliku kraljevskih županija.-330. 306. Slavonske županije. pa su možda spojili nekoliko župa. kao kraljičin posjed. To upućuje na to da u Slavoniji prije ugarske vlasti nije bilo čvrstih političkih okvira. Pri stvaranju unutrašnje strukture županija slijedio je ugarske uzore. njezin župan spominje se 1209. ona se organizirala prvotno kao kraljevsko. u 13. Sanska i Dubička. godine.. Bilo je tako možda zato što su se županije organizirale samo oko tvrđava. Sana.). Njihova uloga dolazila je do izražaja prvenstveno u pravosuđu preko biranih plemićkih sudaca (iudices nobilium). Moravica.). Prvi se put spominje u izvorima 1134. vojnike te tvrđave (iobagiones castri). stoljeća. Font. kojima je najvažnija karakteristika da je u njima prevladavao kraljevski posjed. 1971. 1988. O slavonskim županijama prve podatke imamo iz 12. pa je unutar županija prevladavao plemićki posjed. a. stoljeća.-309. U međurječju Drave i Save nalazio se granični pojas županija iz južnog Zadunavlja. koji poslije ulazi u sastav Varaždinske županije. o njima su sačuvani podaci tek iz druge polovice 13. Prema njima u Gornjoj Slavoniji organizirane su četiri županije: Zagrebačka. Područje arhiđakonata nije se u Zagrebačkoj dijecezi podudaralo sa županijama (comitatus). međutim. pripadalo joj je i Međimurje. godine. kao što naglašava hrvatska povijesna znanost. U Slavoniji između Drave i Save najveća bila je Križevačka županija. Te godine Zagrebačka biskupija bila je podijeljena na 11 arhiđakonata (archidiaconus). ali od 1180. Zagrebačka biskupija do 15. Iščezla je prevaga kraljevskog posjeda zbog donacija. gdje je župan kao kraljev dostojanstvenik svemoćno upravljao kraljevim imanjima. Kratko je Zagrebačka biskupija potpadala pod Kalačku nadbiskupiju. Južno od Save organizirane su tri županije (Vrbas. locus Oklić. Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku Osim Slavonije. a cijela županija javlja se 1222. Križevačka i Virovitička. Virovitica je poznata iz 1260-ih godina. Uz županije (comitatus) postojale su i manje upravne jedinice: okruzi (districtus). Njezini biskupi bili su vrhovni političari Žigmundova razdoblja (npr. Poznajemo župana te županije. jedinicama svjetovne uprave. u Donjoj Slavoniji pak tri: Vrbaska. tada je zagrebački biskup bio suffraganeus ostrogonskog nadbiskupa. locus Podgorje. U 13. Dubica). Njezinu tvrđavu Kalnik izvori prvi put spominju za vrijeme tatarske opsade (1242. godine. godine trajno je pripadala u nadležnost ostrogonskog nadbiskupa (KMTL. stoljeća i u Slavoniji se pojavljuju sa- . vojskom. odnosno herceško vlastelinstvo. pravosuđem i upravom.-1337. Veličina županija bila je vrlo različita. Gyula Kristó nagašava da je Ladislav samo oko određivanja granica uzeo u obzir stare rodovske međe. o biranim službenicima u tim županijama. što se zapaža i u Ugarskoj u županijama i arhiđakonatima osnovanim u ranijim razdobljima (KRISTÓ. Ne znamo ništa o plemićkoj samoupravi. Pri stvaranju slavonskih županija. zato su i u županijskoj upravi lokalni plemići dobivali sve veću ulogu. Npr. drugdje postoji to oko 1267. stoljeća uzdigla se među najvažnije biskupije čitave države.16 M. Ladislav je uzeo u obzir već postojeće slavenske župe (tamo gdje ih je bilo) i njihovim ujedinjenjem stvorio je kraljevske županije. stoljeća (KRISTÓ. godine.. 180. Krajem 13. 739. pučanstvo u službi te tvrđave i posjede te utvrde. Ivan od Kaniže).

Tada je sabor postao staleškim forumom. a doseljenim građanima . Knin. nezakoniti sin kralja Matije. Prema našim informacijama samo je u sljedećim godinama održan generalis congregatio: 1273. 87... 295. npr. do prihvaćanja zakona iz 1351.. Vinodol. nije nastala kraljevska županija. 1994. 1950. Na području Hrvatske i Slavonije nije bilo davanja etničkog privilegija. u Slavoniji su one sporadične. Lika.. stoljeća i Hrvatski sabor zasjedao je tu.. čiji su članovi bili na istoj razini kao ugarski aristokrati. u to se plemstvo nije moglo miješati.. 1279.).-14. sam kralj upozorio ga je na važnost poštivanja starih običaja toga kraljevstva (KUBINYI..).). Čak i tako moćni banovi kao Ivaniš Korvin. Bribir.. Naselio ih je na brdo Grič. kao i sličan sloj u Ugarskoj.. 7. Druge županije spominju se u dokumentima i kao comitatus i kao parochia. Dospjeli su u redove ugarske aristokracije i osim banske časti bili su i na drugim dužnostima. Većina plemića u Hrvatskoj i Slavoniji sve do sredine 14. Doneseni statuti i porezi potvrđivali su se na Ugarskom saboru (KUBINYI. ali u imenovanju podbanova već je imalo utjecaja. iako neki izvori spominju pojedine župe kao comitatus. 1347. kada se nije htio pridržavati toga. već su se 1222. (2005) 17 bori (generalis congregatio). 1971. Krk. do 1300. Godine 1495. darovao «čitavu županiju» u privatne ruke.. Možda to objašnjava rijetkost održavanja generalis congregatio u 13. 145. 1380. 1321. za suburbium (vicus Latinorum) pored biskupske tvrđave dao je slične privilegije kakve su imali građani Budima. 1360. Frankopani). kralj je daruje uz obvezu (servitium) postavljanja vojnika (BKE. U unutrašnjim poslovima.. nije mogao odrediti kojeg svog familijara imenuje za podbana. stoljeća. stoljeću.). Nakon najezde Mongola Bela IV. o kojima govore i isprave iz 13. Od druge polovice 15. 295. 1994. Staleško organiziranje plemstva slijedilo je s priličnim zakašnjenjem u 15. novo naselje opasao je zidinama. slavonsko plemstvo uživalo je visoku autonomiju.-22. u Hrvatskoj. Cetina. Lika. stoljeću. na kojemu su uz plemiće sudjelovali i crkveni dostojanstvenici. stoljeću izdignula se grupa velikaša (npr. Za razliku od Slavonije. a treće.. nisu organizirane županije po ugarskom uzoru. Njihova je važnost u tome što se iz njih razvija staleški sabor (KMTL. Šubići. gdje su one vrlo česte od 1270. Više njih postojalo je i u doba ugarskih vladara. Sa zapada su stigli Valonci (Latini). godine plaćala je marturinu. nego slavonski ban. a povremeno i predstavnici slobodnih kraljevskih gradova.. Modruš. gdje je još i prije ugarske vlasti postojala državna organizacija.-88. strukturom se sasvim razlikuje od njih.). Slavonski sabori održavani su u Križevcima. Zato je neopravdano spominjati comitatus Modruš u takvu kontekstu da je Bela III. kad je ujedinjena funkcija hrvatskog i slavonskog bana pa je ban bio nadležan i za Hrvatsku. taj comitatus manji je od bilo koje ugarske županije. Na hrvatskom području već je Konstantin Profirogenet nabrojio desetak župa (MORAVCSIK. s druge strane. Servientes regis.). Sabor je bio jednodomni staleški skup. stoljeća. S jedne strane. koji su se nastanili u Zagrebu i drugim mjestima Slavonije (FÜGEDI.Povijesni prilozi 28. godine oslobodili obveze davanja smještaja descensus i bili su praktično pošteđeni poreza. U usporedbi sa sličnim skupštinama u Ugarskoj. U 13. Banove je imenovao kralj. 652. Prvo je morao postići da ga slavonsko plemstvo prihvati. 1278. gdje se praktično očuvala prijašnja upravna podjela. ili organizacija oko kraljevske utvrde. U Hrvatskoj. Hrvatska staleška skupština otada se zove sabor. npr. Gacka. Pučanstvo banovina U Hrvatskoj ne postoji ni organizirano srednje plemstvo. tamo ih ne saziva palatin.

1996. kad je bilo potrebno naći opravdanje za to da su nakon Zvonimira i Arpadoviće – zatim i druge ugarske vladare . 114.. godine izabrali vladara iz redova «narodnih» aristokrata. 1986.). 295.. U doba Jagelovića.. erga Maiestatem Vestram ( DEÉR. Mislim da je to bio taj psihološki trenutak.-164. 1971. nis post discessum nostri quondam ultimi regis Zwonymer dicit felicis recordationis. po dogovoru. SZŰCS. Kao što smo već spomenuli.. 11. Nikolu Iločkoga (FÜGEDI.). To se inače vidjelo i za vrijeme prevlasti velikaša. 1993. U dalmatinskim gradovima pak živjelo je i romansko i slavensko pučanstvo.-12. 6. Jagelovića. quod inveniri non potest. Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku dao je prava hospesa. libero arbitrio se coadiunximus circa sacram coronam regni Hungariae et post hoc. koji je poginuo u Mohačkoj bitki. objedinjeno plaćanje poreza a prepustio im je odluke o prihvatu stranaca. 163. i kralj Matija samo je vojnom silom uspio provesti svoju volju i smijeniti staroga bana. Prijevod: Dinko Šokčević .). ACS. a drugi su na temelju odluke sabora iz 1505.. 1970. Hrvatsko-slavonski staleži na saboru u Cetini neovisno o ugarskim staležima za kralja su izabrali Ferdinanda Habsburgovca: Nouerit Maiestas Vestra. Umjesto Ludovika II. Osamostaljenje od ugarske krune Teritorijalnim spajanjem hrvatske i slavonske banovine vlast bana znatno je porasla. ut nullus dominus potentia mediante Croaciam occupaset. Samobora i Varaždina (FÜGEDI.. naglasili svoje pravo na izbor osobe vladara. Napredovanje Turaka pak povećalo je broj srpskih i bosanskih žitelja (GULDESCU. u banovini je uprava gotovo sasvim onemogućena (KUBINYI. FONT. Lokalno plemstvo svim je silama nastojalo ograničavati banovu vlast i na taj je način pri povećanoj turskoj opasnosti slabilo obranu južnih krajeva. 267. Slavonija je u početku bila rijetko naseljena. bilo je i slavenskog i mađarskog pučanstva. i 1526. spomenuvši Zvonimira.).18 M. Na temelju ugovora Habsburgovaca i Jagelovića izabrali su Ferdinanda Habsburgovca.. Font. Godine 1466. unutrašnju trgovinu bez plaćanja carina. b). između 1490.. Osim Zagreba potvrdio je i prijašnje privilegije Petrinje. Paralelno s formiranjem Hrvatsko-slavonske banovine porastao je broj slavenskog (hrvatskog) stanovništva i u Slavoniji i u Dalmaciji. 1964. Možda je tada nastala Pacta conventa ili je već prije postojeći spis priključen pripovjedačkom izvoru. to jest dopustio im je slobodan izbora sudaca. 1984. Zbog takve situacije zapravo je bilo prirodno što su hrvatski i slavonski staleži nakon Mohačke bitke oblikovali vlastito stajalište o izboru vladara.. ugarski staleži izabrali su dvojicu vladara. ali i stotinjak godina kasnije u doba Žigmunda. Situacija ni kasnije nije bila drukčija. 1994. Prema ovom statutu Hrvati su.-275. nunc. erdeljskog vojvodu Ivana Zapolju.prihvatili slobodnom voljom.

= Engel. 124. 2. = Deér. = Gazi. GAZI.-144. ANTOLJAK. b = Fügedi. kiskirályok. J. = Fügedi.. A History of Croatia..157. = Győrffy. In: Studia Slavica Savariensia (Szombathely). In: Árpád előtt és után. Történelmi Szemle. DEÉR..-940. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog arkiva. Budapest. VIII.-56. 1992. András orosz politikája és hadjáratai. Kralj Koloman – unuk Petra Kresimira? In: Vjestnik kr. Ispánok. In: Dunatáj (Szekszárd). Zagreb. 1986. Budapest. században. 1980.. a = Fügedi. .kor végéig. b = Font. E. In. 1985. 1964. Uram.-22. A jogtudó értelmiség a Mohács előtti Magyarországon. M. 1982. Blazovich L. The Hague. I. BERTÉNYI. = Ács Z. Béla emlékezete. FONT. M. St. = Angold. Budapest. = Font. = Fügedi. 1992. 1992. 1984. FÜGEDI. History of Medieval Croatia.. GULDESCU. Historia Jugoslawii. In. J. 1912. Die Anfange der ungarisch-kroatischen Staatsgemeinschaft. DRH = Decreta regni Hungariae. a = Font M..-101. Szerk. 1967. T.. S. könyörülj…" Budapest.-65. (2005) 19 Bibliografija AO. GERICS. BKE =III. J. E. = Horvat. 1970. = Győrffy. 1927.. W. 1993.. DEÉR. E. Darmstadt. Kristó Gy. In: Századok. New York. gondolkodás Magyarországon a középkorban. In: Történelmi Szemle. 62.. godine.. E. MT.. A "lovagszent" uralkodása. = Guldescu. 1984. 1991. 7. M. bánom.. London – New York. 1971. CSÓKA.. Budapest.Povijesni prilozi 28. Egyház. Gy.) 107.. (1991.. L. 1829..-69. FÜGEDI. 1983.. BÓNIS.-XI. = Bertényi I. A XII. FÜGEDI. = Anjou-kori Oklevéltár.1844.. (Szent) László külpolitikája. = Font. Die Slawen in Ungarn der Arpadenzeit. Pacta ili Concordia od 1102. Budapest-Szeged. FONT.. Budapest. P. FÜGEDI. G. = Csóka. 57. ENGEL. Nemzetiségek a történelmi Magyarországon Budapest. századi dalmáciai városprivilégiumok kritikájához. Budapest. 1984. Budapest 1981. 1973. 45. Szeged. állam. M. 4. = Bónis Gy. II. St. bárók. A latinnyelvű történeti irodalom kialakulása Magyarországon a XI-XIV. = Felczak.. Gy... = Gerics. királyom. A honor. Ed... szerk./893. Befogadó: a középkori magyar királyság. A Political History..-167. R.. 1996. Magyarok és szlávok az Árpád. A magyar-horvát államközösség kezdetei. – Makk F. 1967. Kis magyar címertan. GYŐRFFY. 92. =Deér. GYŐRFFY. FELCZAK.. FONT. 1974. XV. CD = Codex diplomaticus Hungariae ecclesiasticus ac civilis. HORVAT. "Könyörülj. 1986. In: Századok. Fejér I. 1995. Wroclaw-Warsawa etc. VIII. Font. Budae. =Antoljak. 1971. ANGOLD. Budapest. The Byzantine Empire 1025-1204. – Wasilewski. I. J. ÁCS.

. 1984. = Mályusz. Magyarország népei a XI. Bellus I.-22. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva.-319. 1986. Győrffy Gy. Budapest. Budapest. Budapest. Ein Nachwort zu den Studien über die Historia Salonitana. Gy. Moravcsik Gy. = Mályusz. Budapest./1. Gy. = Kršnjavi. = Moravcsik. 1986. Zagreb. E. Budapest. J. Budapest. MAKK. = Makk. KUBINYI. 1938... Gy. A birodalom kormányzása.. I.-189. KLAIĆ.) 288.. 1902. (1969. KISS.Die sogenannte „Pacta conventa”in kroatischer Sicht: in: UngarnJahrbuch Bd. = Kiss. N. KARÁCSONYI. G. MAKK. KRISTÓ. I. KRISTÓ.-652.. Az erdélyi magyar társadalom a középkorban... 235. KLAIĆ. KNIEZSA.b = Kristó.. .-407. 641.. 1990. Agram. KRE = Károly Róbert emlékezete. = Kristó. Erdély a középkori magyar királyságban.. I. Budapest. In: Századok.. KRISTÓ. E. Ladisclavo Ungarorum rege". The Árpáds and the Comneni. = Karácsonyi. 128. = Kniezsa. 1882.. Budapest. Budapest. Budapest. L. KRISTÓ.20 M.) Szeged. században. Moravcsik Gy..). 1984.. II. In: Vjestnik kr. 3. KRISTÓ.-1196.. Az Aranybullák évszázada. Budapest. Budapest. 1988. MÁLYUSZ. Kristó Gy.. 1. 1988. 1988. Gy. 1994... Értekezések a történeti tudományok köréből. 1986. =Klaić. MORAVCSIK. = Kristó. Budapest. "Monasterium sive cellarum donatio…a dilecto filio nostro. Budapest. = Magyarország története tíz kötetben. Font. F. 1988. KRŠNJAVI. MÁLYUSZ. Ford.) Szeged. Budapest. = Mályusz. 1984.). = Az Árpád-kori magyar történet bizánci forrásai. = Bíborbanszületett Konstantin. A királyi vármegyék kialakulása Magyarországon. = Makk. KMTL = Kora magyar történeti lexikon (9-14.= Karácsonyi. Szent László meeghódítja a régi Szlavóniát. Budapest. A Jagelló-kori Magyarország történetének vázlata. ford. A feudális széttagolódás Magyarországon. Kristó Gy. E. 1976. F. . Gy. 1969. 1971. (1994. Gy. Zsigmond király uralma Magyarországon. J. Vj.a = Kristó. 367. MAKKAI. H. Budapest. 173. (Pécs). KARÁCSONYI. A Kárpát-medence és a magyarság régmúltja (Szegedi Középkortörténeti Könyvtár 3. MORAVCSIK. KK. MORAVCSIK. In: Emlékkönyv Szent István halálának 900. Budapest 1988. In: Erdély története. Budapest. in: Századok 44. Csák Máté. 1950. 1916. 11. = Makkai. 101. 1989. I. Povijest Hrvata u srednjem vijeku. = Jurčić. Tomasic’ könyve a magyar királyság államjogáról. 1910. Egyházi társadalom a középkori Magyarországon.Makk F. Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku JURČIĆ. Bizánc és a magyarság. század) főszerk. München. In: Történész. 1993. XXIV. 1977. szerk.. LKE. Slavonien vom X bis zum XIII Jh.-111. (Szegedi Középkortörténeti Könyvtár 2. 1979. 1993. = László király emlékezete. = Képes Krónika. 1995. 1953. MT... MÁLYUSZ. évfordulójára. Magyar külpolitika (896.-472. = Kristó.. = Kristó. Ford.. I. KRISTÓ. szerk.. = Klaić.-2. Az Anjou-kor háborúi.. = Kubinyi. Gy. A. 1994.

In: Századok. = Szántó. =Pesty. ed. Scriptores rerum Hungaricarum veteres ac genuini. Az Árpád-házi bánok.-38. J. F. Gy. (Bibliotheca scriptorum medii recentisque aevorum). 747. J. I. Die Entstehung Croatiens. 591.. = Pauler. Szentpétery. F..-933. I. = Szűcs. I.-1943. I. Száz politikai és történeti levél Horvátországról. (1986.-II. Chronica Hungarorum. Zur Historia Salonitana des Thomas archidiaconus von Spalato. = Pauler. I. 924. M.. = Wertner. Jh.-570. II. 7. 555..-668. STEINDORFF. szerk. Budapest.. 1984.. RA = Az Árpád-házi királyok okleveleinek kritikai jegyzéke. (1890. PESTY. Textus. J. G.. E. (Stadteforschung A/20) Köln-Weimar. Az utolsó Árpádok. In: Hadtörténeti Közlemények. PAULER. Budapest. WERTNER. 1746. J.. = Johannes de Thurocz.494. Budapest. 1885.. 1985. In: Századok. Budapest. (2005) 21 PAULER. Szlavóniai báni dénárok Erdélyben.-19.-415.. = Pesty.-48..) 1. Géza orosz-görög háborúi 1148-1156.. 273. 656. 377. SZŰCS. K. 1882. 120.-640. 143. L. 1900. ed. Gy... 1986. A katolikus egyház története. Budapest. Galántai.-III.. Budapest. Die dalmatinische Stadte im 12.-II. 1937. 1993. . 34. = Steindorff.). E. 472. PESTY. = Szűcs. Budapestini.-22. SRH = Scriptores rerum Hungaricarum.. SZÁNTÓ. SZŰCS. 1987. 1923. Szentpétery I. 1890. TÚRÓCZI. et Kristó. SCHWANDTNER = Schwandtner.. 1909.-285. In: Századok.Povijesni prilozi 28. Vindobonae..-757...

consequently. Ugarsko Kraljevstvo i Hrvatska u srednjem vijeku Hungarian Kingdom and Croatia in the Middlea Ages Márta Font Faculty of Humanities. Key words: Hungary. Turkish conquests and. Although Hungarian-Croatian state existed until the beginning of the 20th century and only the Treaty of Trianon marked its final ending we can perceive the year 1526 as a divide. Middle Ages . Croatia. 7624 Pécs Hungary Medieval Hungary and Croatia were. Font.22 M. University of Pécs Ifjúság. This study plans to deal only with the conditions prior to 1526 and primarily wants to present an overview of positions of Hungarian historical science. Mostly because the political situation after the battle of Mohács – the king’s death. two elected rulers. allied by means of personal union created in the late 11th century. u. in terms of public international law. 6. the splitting of Hungary into three parts – changed the entire medieval relation system.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful