Professional Documents
Culture Documents
SVEUČILIŠTA U ZAGREBU
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
- fizikalne osnove -
Zagreb, 2006.
SADRŽAJ
1. ELEKTROSTATIKA ....................................................................................... 9
1.1. Struktura materije............................................................................................... 9
1.1.1. Elementarni naboj ...................................................................................................11
1.1.2. Električna svojstva tvari.................................................................................. 12
1.2. Električno polje naboja..................................................................................... 13
1.2.1. Polarizacija i influencija ................................................................................... 16
1.2.2. Gustoća električnog toka ................................................................................. 18
1.2.3. Homogeno električno polje .............................................................................. 18
1.2.4. Coulombov zakon................................................................................................. 19
1.3. Električni potencijal .......................................................................................... 19
1.4. Električni kapacitet ........................................................................................... 21
1.5. Kondenzator ...................................................................................................... 22
1.5.1. Spojevi kondenzatora....................................................................................... 23
1.5.2. Serijski spoj....................................................................................................... 24
1.5.3. Paralelni spoj ...................................................................................................... 25
1.5.4. Mješoviti spoj..................................................................................................... 26
1.5.5. Energija nabijenog kondenzatora .................................................................. 27
1.5.6. Prirodni kondenzator........................................................................................ 29
1.6. Appleti................................................................................................................ 30
1.6.1. Električno polje naboja ................................................................................... 30
1.6.2. Test naboj u električnom polju....................................................................... 31
1.6.3. Elektroskop ........................................................................................................ 32
1.6.4. Kapacitet pločastog kondenzatora................................................................ 32
1.6.5. Prirodni kondenzator........................................................................................ 33
1.7. Zadaci ................................................................................................................. 34
3. MAGNETIZAM .............................................................................................. 81
3.1. Magnetsko polje................................................................................................ 81
3.2. Zakon protjecanja ............................................................................................. 82
3.2.1. Magnetsko polje ravnog vodiča ...................................................................... 83
3.3. Magnetske veličine........................................................................................... 85
3.4. Magnetska histereza ........................................................................................ 89
3.5. Magnetski krug................................................................................................. 90
3.6. Djelovanje magnetskog polja.......................................................................... 92
3.6.1. Sila na gibljivi naboj ......................................................................................... 92
3.6.2. Sila na vodič kojim teče struja...................................................................... 94
3.6.3. Sila između dva vodiča kroz koje teče struja............................................ 96
3.7. Elektromagnetska indukcija ........................................................................... 98
3.7.1. Lenz-ovo pravilo................................................................................................100
3.7.2. Samoindukcija ................................................................................................... 101
3.7.3. Međuindukcija ...................................................................................................102
3.8. Energija magnetskog polja ............................................................................ 104
3.8.1. Izmjenično magnetiziranje željeza .............................................................105
3.8.2. Privlačna sila magneta .....................................................................................106
3.9. Appleti ............................................................................................................. 108
3.9.1. Naboj u magnetskom polju .............................................................................108
3.9.2. Lorentz-ova sila ................................................................................................108
3.9.3. Faraday-ev zakon .............................................................................................109
3.9.4. Lennz-ovo pravilo.............................................................................................. 110
3.10. Zadaci............................................................................................................... 111
4
Sadržaj
________________________________________________________________________
5
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
6
Sadržaj
________________________________________________________________________
PREDGOVOR
Ovaj udžbenik iz područja elektrotehnike, želi pomoći studentima obnoviti
srednjoškolsko znanje elektrotehnike, koja se uči u fizici, kako bi lakše svladali
predmet ELEKTROTEHNIKA na studiju. Namijenjen je ponajprije studentima
Fakulteta strojarstva i brodogradnje, ali može korisno poslužiti i drugima.
Pojam elektrotehnika, uključuje u sebi dva pojma. Prvi je upoznavanje
osnovnih fizikalnih zakona o elektricitetu i magnetizmu, a drugi njihovu
primjenu u tehničkoj praksi. Upoznati fizikalni zakon najčešće znači opisati
posljedice njegova djelovanja, dok nam uzrok i bit zakona ostaju skriveni.
Matematički aparat kojim se u teoriji služimo i instrumenti kojima mjerimo ovise
dakako o dubini naših proučavanja. Gradivo izneseno u ovom udžbeniku koristi
matematički aparat primjeren srednjoškolskoj matematici.
Elektrotehnika i strojarstvo dva su vrlo bliska znanstvena područja, čije se
discipline znatno isprepleću, od mjeriteljstva do automatskog vođenja
proizvodnih procesa. Budući da su mnoge tehnologije u strojarstvu usko vezane
uz elektrotehniku, ovaj udžbenik može poslužiti i strojarskim stručnjacima u
njihovoj svakodnevnoj praksi.
Gradivo je podijeljeno u pet poglavlja koji obuhvaćaju osnovna
elektrotehnička područja: elektrostatika, istosmjernu struju, magnetizam,
prijelazne pojave i izmjenične struje. Udžbenik koristi većinu gradiva obrađenog
u rasprodanom izdanju udžbenika M. Essert, Z. Valter: "Osnove elektrotehnike",
SNL Liber 1991. god., a praktičnu orjentaciju interaktivnim applet-ima na CD-u
zahvaljuje diplomskom radu Valentine Franković, prof. fizike. Svako poglavlje
uključuje i niz zadataka s rješenjima, za provjeru naučenog gradiva.
Kvalitetan prijenos znanja traži danas i nove alate. Oni su prisutni
ponajviše zahvaljujući računalima i različitim edukacijskim programima.
Temeljna značajka takvih programa je interaktivnost i usmjerenost na fizikalne
modele. Računala i programi omogućuju da korisnik više razmišlja o tomu 'što' i
'zašto', nego o 'kako'. Sam izračun - dobivanje numeričkog ili grafičkog rezultata,
u takvim je metodama, programima, manje značajan.
Java applet-i su popularni programi koji nude sve nabrojeno i danas su
zahvaljujući Internetu dostupni na mnogim sveučilištima i školama. Pisani su u
besplatnom Java okruženju pa su već od samih početaka (oko 1995.) postali
osnovna nastavna pomagala.
Iako postoje applet-i za mnoga područja fizike (i ne samo nje), u ovom radu
pokušalo se prikupiti najbolje uzorke za područje fizikalnih osnova
elektrotehnike. Poštujući autorska prava, svi prikupljeni applet-i prilagođeni su
našim prilikama (za slučaj da u nastavi nema mogućnosti korištenja Interneta
i/ili da korisnici ne znaju engleski).
7
ELEKTROSTATIKA
Elektrotehnika kao znanost i ljudska djelatnost bavi se izučavanjem i
primjenom električnih i magnetskih pojava. Dio koji se bavi izučavanjem pripada
prirodnim znanostima i čini njezinu fizikalnu osnovu, a dio koji se bavi
primjenom u korisne i praktične svakodnevne svrhe čini nadgradnju i pripada
tehničkim znanostima.
U tumačenju električnih i magnetskih pojava polazi se od poznavanja
strukture materije i njezinih električnih svojstava. Ta se svojstva pripisuju
postojanju električnih naboja u osnovnoj strukturi svake tvari. Električni naboji
mogu se smatrati svojevrsnim elementarnim česticama, djelićima materije i
nosiocima njezinih električnih svojstava. Spoznat ih se može preko njihovih
vanjskih manifestacija, a to su električne i magnetske sile.
Za cjelovitu spoznaju prisutnosti djelovanja električnih naboja pored
položaja u strukturi materije potrebno je poznavati i osobitosti prostora oko njih,
prostora u kojem se izražavaju njihove manifestacije.
Električni naboji mogu u prostoru mirovati ili biti u pokretu. Naboji u
mirovanju nazivaju se statički naboji. Naboji u gibanju mogu imati različite
smjerove, a oni u usmjerenom gibanju nazivaju se električnom strujom.
U prostoru oko statičkih naboja zbivaju se električne pojave, pa se to stanje
prostora naziva električnim poljem. U prostoru oko naboja u gibanju odvijaju se
uz električne i magnetske pojave. U njemu se pored električnog javlja i
magnetsko polje, a zajednički se naziva elektromagnetskim poljem.
Elektrostatika opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko
mirujućih električnih naboja. Djelovanje naboja u prostoru tumači se električnim
poljem koje svaki naboj stvara u svom okolišu.
atom
protoni naboj
jezgra neutroni
ostale čestice
10
Elektrostatika
________________________________________________________________________
Jedino je jezgra atoma običnog vodika bez neutrona, dok jezgre svih ostalih
atoma pored protona sadrže i neutrone. Svi elektroni u omotaču nemaju jednaku
energiju. S obzirom na sadržaj energije pojedinih elektrona u atomu, elektroni se
mogu u omotaču raspodjeliti u 7 ljusaka ili ovojnica.
L
e e K
p
n n
p n
p p
e
e
11
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Dovođenjem energije atomu izvana u obliku npr. topline ili svjetlosti, postiže
se njegovo uzbuđeno stanje, pri čemu elektroni mogu primiti toliko energije da
mogu promijeniti ljusku i prijeći u ljuske dalje od atomske jezgre.
Mogu se i osloboditi veze s jezgrom i biti izbačeni izvan atoma. Ili obratno,
mogu izvana biti ubačeni u putanje oko jezgre. Takav postupak koji vodi do
promjene broja elektrona naziva se ionizacijom.
Ako iz atoma izleti jedan elektron, narušava se nabojska ravnoteža atoma,
jer ukupni pozitivni naboj protona postane veći od ukupnog negativnog naboja
preostalih elektrona. Atom izvana više nije neutralan, a zbog prevladavanja
pozitivnih naboja postaje pozitivni ion. Ako međutim u atom uđe jedan elektron i
time ukupni negativni naboj elektrona postane veći od ukupnog pozitivnog
naboja protona, on postaje negativni ion (slika 1-3).
atom e e atom
12
Elektrostatika
________________________________________________________________________
kiseline i lužine otopljene u vodi. Pri tom otapanju javlja se određeni broj
suprotno nabijenih iona. Slično se stanje javlja i kod nekih plinova.
Elektrolite i vodljive plinove za razliku od metala odlikuje istovremena
pokretljivost i iona i elektrona. Pri gibanju iona javlja se i gibanje materije, čega
pri gibanju elektrona nema.
Oni se stoga za razliku od krutih nazivaju ionskim vodičima.
Pored vodiča postoje i tvari koje se odlikuju vrlo malom ili gotovo nikakvom
električnom vodljivošću. Te se tvari nazivaju izolatorima ili dielektricima. U njih se
ubrajaju krute tvari s kristalnom strukturom, kojih se atomi međusobno
povezuju kovalentnom vezom. U toj vezi elektroni su čvrsto vezani uz jezgre
fiksirane u kristalnoj rešeci. Pored krutih tvari s kristalnom strukturom u
izolatore se ubrajaju i neke tvari nekristalne strukture kao npr. guma, papir,
staklo, mineralna ulja, te uz njih čista voda, nevodljivi plinovi i vakuum.
Među tvarima s kristalnom strukturom nalaze se i tvari u kojih veza među
atomima može biti bliska i kovalentnoj i ionskoj vezi. Te se tvari odlikuju znatno
manjom vodljivošću nego što je imaju vodiči, ali većom od one izolatora, pa se
nazivaju poluvodičima. Vodljivost im je jako ovisna o vanjskim fizičkim i
kemijskim utjecajima. Tu se ubrajaju npr. olovni sulfid i neki spojevi silicija,
germanija i selena. Kod krutih vodiča koji električnu struju vode slobodnim
elektronima javlja se njihovo kaotično gibanje između atoma, koje podsjeća na
gibanje molekula plina. Slobodni elektroni se pritom rasporede tako da je vodič
izvana promatrano električki neutralan. Usmjereno gibanje slobodnih elektrona
javlja se u vodiču tek pod vanjskim utjecajem, kojim se elektronu privodi
dodatna energija. Srednja brzina kaotičnog gibanja elektrona u vodiču reda je
veličine 106m/s, a brzina njihova usmjerenog gibanja 10-2 m/s.
Pri prolazu struje kroz pojedine tvari opažaju se sljedeći učinci: toplinski,
magnetski, kemijski, svjetlosni i fiziološki. Oni se mogu vrlo uspješno koristiti i
njima se bavi tehnički dio elektrotehnike. Toplinski učinci koriste se u
elektrotermiji, magnetski kod električnih strojeva, kemijski u elektrolizi, a
fiziološki u utvrđivanju korisnog i štetnog djelovanja električne struje na žive
organizme.
13
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
naboj ili test-naboj; eksperimentalno: nabijena kuglica). Isto tako prilike postaju
jednostavne za proučavanje i mjerenje kad se točkasti naboj nađe u okolišu
velikog, na primjer metalnog, nabijenog tijela (slika 1-4). Neka se pretpostavi da
su i tijelo i kuglica nabijeni pozitivnim električnim nabojem. Pokusom se opaža
da je sila na nabijenu kuglicu to veća što je veći iznos naboja kojim je nabijena i
to u bilo kojoj točki prostora.
P3
+
+
P2 +
+
+ +
+
P1 +
+ +
F = Q ⋅ E [N ] (1.1)
gdje su:
Q - naboj [As],
E - jakost električnog polja [V/m].
Električno polje zamjećuje se dakle, kao polje sila oko nabijenih čestica. Kad
se u okolišu nekog naboja nalazi više drugih naboja, tada se ukupna sila na taj
naboj može dobiti superpozicijom, tj. dodavanjem pojedinih sila svakog od
okolnih naboja po smjeru i po iznosu (vektorski zbroj). Električno polje je rezultat
djelovanja svih naboja koji se nalaze u nekom prostoru (unošenjem dodatnog
naboja u taj prostor mijenja se i polje).
Jakost električnog polja E, u nekoj točki (prije stavljanja naboja Q) jednaka
je omjeru sile F na naboj (postavljen u tu točku) i veličine naboja Q, a smjer polja
jednak je smjeru koji bi imala električna sila na pozitivni naboj postavljen u tu
točku.
Jakost polja u određenoj točki prostora može se odrediti, poznavajući silu F
na naboj Q (doveden u tu točku) pomoću jednadžbe
14
Elektrostatika
________________________________________________________________________
F
E= (1.2)
Q
15
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Tu naboji nemaju više svoja primarna značenja, već polje. Naboji postaju
samo mjesta u prostoru u kojima izviru ili poniru električne silnice. Za pozitivan
naboj kaže se da je izvor, a za negativan da je ponor električnog polja (slika 1-6).
Za električno polje veli se da je homogeno ako u svakoj točki ima jakost
jednakog inteziteta i smjera. Sila na dovedeni pozitivni naboj +Q u homogeno
električno polje (slika 1-7) je u smjeru polja, a sila na negativni naboj -Q
suprotna je smjeru polja. Budući da i dovedeni električni naboj stvara vlastito
električno polje, redovito se pretpostavlja da je iznos tog naboja malen, pa je
njegovo djelovanje zanemarivo.
→
E
F Q
+ Q F
16
Elektrostatika
________________________________________________________________________
S druge pak strane, djelovanje polja na vodiče, koji imaju slobodne naboje,
manifestirat će se u razdvajanju naboja suprotnog predznaka.
Ta se pojava zove influencija (slika 1-9). Količina influenciranog naboja
(razdvojenog) jednaka je količini naboja koje je influenciju izazvalo (slučaj a).
→ →
E E
17
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
D=
Q
4 R02π
[
C / m2 ] (1.7)
18
Elektrostatika
________________________________________________________________________
1
k= je konstanta.
4π ε 0ε r
Ovaj izraz (1.8) zove se Coulombov zakon, a dobiven je povezivanjem izraza
(1.1), (1.3) i (1.7).
→
− Q3 E rez
→
E1
→
→
E 1, 2
+Q + Q' E3
r A → →
+ Q2 A →
E, F E2
+ Q1
19
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Prema tome, ako se kod pomaka dl u smjeru djelovanja polja od bilo koje
točke potencijala φ do bilo koje točke potencijala φ1 , potencijal promijeni za
ϕ1 − ϕ = −dϕ = E ⋅ dl (1.11)
onda iz gornjih izraza (1.9 i 1.11) slijedi i osnovni izraz za jakost polja izražen s pomoću
potencijala:
dϕ
E=− (1.12)
dl
∫E s ⋅ ds = ∫E s ⋅ ds = ... = ϕ − ϕ1 = V (1.13)
(s) ( s1 )
20
Elektrostatika
________________________________________________________________________
∫E s ⋅ ds = 0 (1.14)
Isto tako, ako se gibanje izvodi po linijama istog potencijala (pa je razlika
potencijala između dviju točaka jednaka nuli), ne troši se (niti dobiva) rad. Linije
istog potencijala prema latinskom zovu se ekvipotencijalne linije (slika 1-11).
21
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
dϕ
Es = − (1.16)
ds
d
→
−Q E +Q
V2
V1
M1 M2 l
1.5. Kondenzator
Pločaste elektrode između kojih se nalazi izolator tvore kondenzator. Izvedbe
kondenzatora razlikuju se s obzirom na oblik elektroda (pločasti, cilindrični,
kuglasti...) i vrstu izolatora (zračni, keramički, elektrolitski, ...).
22
Elektrostatika
________________________________________________________________________
23
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
V1 V2 V3
+ V −
Q1 = Q2 = Q3 = Qs (1.20)
24
Elektrostatika
________________________________________________________________________
Q1 Q Q
V1 = V2 = 2 V3 = 3 (1.23)
C1 C2 C3
odnosno općenito:
1 1
=∑ (1.25)
Cs n Cn
a za n jednakih kondenzatora C1 :
C1
Cs = (1.27)
n
+
V C1 C2 C3
−
25
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
odnosno općenito:
C p = ∑ Cn (1.33)
n
26
Elektrostatika
________________________________________________________________________
C2 C3 C23
C1 C1
C4 C5 C45
V V
C2 ⋅ C3 C4 ⋅ C5
C23 = C45 =
C2 + C3 C4 + C5
C1 CP C
V V
C1 ⋅ C p
C p = C23 + C45 C =
C1 + C p
27
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Q C
+ −
+ −
V
28
Elektrostatika
________________________________________________________________________
29
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
1.6. Appleti
30
Elektrostatika
________________________________________________________________________
31
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
1.6.3. Elektroskop
Za model elektroskopa sastavljenog od dvije kuglice jednakih masa m i
naboja q, obješenih na klatno duljine L vrijede jednadžbe:
k ⋅ q2
T ⋅ cos Θ = m ⋅ g T ⋅ sin Θ = Fe = r = 2 ⋅ L ⋅ sin Θ
L T r2
Θ
k ⋅ q2
tan Θ ⋅ sin 2 Θ =
4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2
m, q
m⋅ g
k ⋅ q2
Θ3 =
4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2
32
Elektrostatika
________________________________________________________________________
33
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
1.7. Zadaci
2. Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre.
Uz pretpostavku daje staza elektrona kružna, nađite: a) silu kojom međusobno
djeluju proton i elektron ako je razmak između tih dviju čestica 5.3·10-11 m, b)
linearnu brzinu elektrona.
Rješenje: a) 8.202·10-8 [N]
b) 2.1844·106 [m/s]
+ −
A B
34 5 10 m m 5
Elektrostatika
________________________________________________________________________
Rješenje: a) 10 [V]
b) 4.427·10-9 [C/m^2]
c) D je neovisan o točki, iznosa D, smjer A→B
d) 1.101·10-6 [J/m^3] e) 5.534·1010 [elektrona]
6. U homogeno električno polje jakosti 4 000 V/m uleti okomito na silnice polja
elektron brzinom 5.7·103 km/s.
a) Koliko će elektron skrenuti od svojega početnog smjera pošto u polju
prijeđe put od 8 cm?
b) Kakav oblik ima staza elektrona?
Rješenje: a) 6.88 [cm]
b) parabola (horizontalni hitac)
Rješenje: a) 4.8 [m
35
2.0 ISTOSMJERNA STRUJA
Električnom strujom nazivamo usmjereno gibanje električnih naboja. Da bi
gibanje bilo moguće, nužna su dva uvjeta: postojanje slobodnog (pokretnog)
naboja i postojanje električnog polja.
Slobodan naboj je za različite tvari različit: u metalima i njihovim legurama
slobodni naboj čine elektroni, u elektrolitskim otopinama to su pozitivni i
negativni ioni, kod poluvodiča elektroni i šupljine, a kod plinova elektroni i ioni.
Zbog jednostavnosti prikaza i tumačenja promatrat će se u nastavku djelovanje
električnog polja na metalne vodiče, a struji u elektrolitskim otopinama i
plinovima posvetit će se posebna potpoglavlja.
Električno polje je vektor, pa osim inteziteta (sile na naboj) ima i smjer. Ako
se smjer električnog polja ne mijenja, ne mijenja se ni smjer gibanja naboja u
vodiču, pa odatle naziv istosmjerna struja. Ako se uz to ni jakost polja ne mijenja,
onda je struja stalna ili konstantna istosmjerna struja.
U praktičnoj primjeni izvori konstantnog električnog polja najčešće su
elektrokemijski izvori (ili galvanski elementi), tj. različite vrste baterija i
akumulatora. Takvi izvori pretvaraju kemijsku energiju u električnu i pritom na
svojim stezaljkama osiguravaju stalnu razliku potencijala. Svi slobodni elektroni
unutar metalnog vodiča konstantnog presjeka spojenog na takav izvor bit će
izloženi djelovanju sile iste jakosti i smjera, pa će kroz sve paralelne presjeke
vodiča istodobno proći isti broj elektrona. Brzina gibanja pojedinačnog naboja
mnogo je manja od brzine širenja električnog efekta: iako žarulja u New Yorku
spojena preko transatlanskog kabela zasvijetli gotovo istodobno s uključenjem
izvora u Zagrebu, elektroni kroz to vrijeme prođu neznatan put.
Smjer istosmjerne struje jednak je smjeru električnog polja, dakle suprotan
je smjeru gibanja elektrona.
Gibanje naboja ima za posljedicu nekoliko različitih učinaka: zagrijavanje
vodiča (Jouleov efekt), stvaranje magnetskog polja u njegovu okolišu, prijenos
tvari u elektrolitičkim otopinama, te emitiranje zračenja pri vođenju u plinu.
Ponekad štetne, sve te pojave praktično su iskorištene u velikom broju trošila,
uređaja i procesa.
38
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
+
E I
a) naponski b) strujni
Slika 2-1 Istosmjerni izvori
označuje indeksima:
Vab = Va − Vb (2.2)
Ako je algebarski iznos Vab pozitivan, onda je točka koja odgovara prvom
indeksu (a) pozitivna, odnosno, nalazi se na višem potencijalu od točke drugog
indeksa (b). Za slučaj negativnog iznosa V točka "b" ima viši potencijal od točke
"a". Dobro je uočiti da je Vab=-Vba.
a a
+
I I
+
b b
39
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
J=
I
A
[A / m ]
2
(2.5)
40
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
l
R=ρ (2.6)
A
gdje su:
• R20 - vrijednost otpora kod sobne temperature (20°C),
• ΔR - povećanje otpora s porastom temperature,
• Rϑ - nova vrijednost otpora na temperaturi ϑ.
ΔR = α Δϑ R20 (2.10)
41
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
(
Rϑ = R20 1 + α Δϑ + β [Δϑ ]
2
) (2.12)
pa je
⎛1 ⎞
ϑ = −⎜ − 20 ⎟ (2.14)
⎝α ⎠
42
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
ΘK Θ
43
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Tip Materijal ρ [Ω m]
srebro 1,6 ⋅10 −8
bakar 1,7 ⋅10 −8
vodiči aluminij 2,9 ⋅10 −8
željezo 1,0 ⋅10 −7
konstantan 5,0 ⋅10 −7
germanij 6,0 ⋅10 −6
poluvodiči silicij 2,3 ⋅10 −2
staklo 1010 do 1014
izolatori teflon 1013
kvarc 1015
Tablica 2-2. Specifični otpori različitih materijala
44
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
∑I
i =1
i =0 (2.16)
I1 + I 2 + I 3 = I 4 + I 5
I1 + I 2 + I 3 − I 4 − I 5 = 0
45
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
I2
I4
I1
I5
I3
∑ Ei = ∑ I i Ri
i =1 i =1
(2.19)
gdje je:
• n - broj električnih izvora u promatranoj petlji, a
• m - broj otpora u ostalim granama iste petlje.
46
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
E − V1 − V2 = 0 (2.21)
∑ Ei − ∑Vi = 0
i =1 i =1
(2.22)
Ovo vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati
bilo koju zatvorenu putanju (petlju) i obići je zbrajajući algebarski pojedine
napone Vi svakog električnog elementa na tom putu. Rezultat uvijek mora biti
nula.
To je lako objasniti gledamo li napon kao razliku potencijala: iz koje god
točke kruga započeli obilazak, na kraju se vratimo na istu točku, a to znači na
isti potencijal.
R1 R2 RS
I1 + I2 + I +
V V
47
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Za ekvivalentni strujni krug (slika 2-7.b)) u kojem pod djelovanjem iste EMS
(elektromotorne sile, naponskog izvora E) teče ista struja I kao u a) slučaju,
vrijedi:
V = IRs (2.25)
odnosno:
Rs = R1 + R2 (2.27)
Kroz serijski spojene elemente teče ista struja. Zbog toga se ampermetar
uvijek spaja serijski. Općenito, za serijski spoj raznih otpora omjer napona
dobiva se iz uvjeta jednakosti struja
I = I1 = I 2
V1 V2 (2.29)
=
R1 R2
iz čega proizlazi:
V1 R1
= (2.30)
V2 R2
48
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
I I
I1 + I2 + +
+ +
R1 R2 Rp
Ako u strujnom krugu imamo dva paralelno spojena otpora R1 i R2, naponi
na njima V1 i V2, bit će jednaki
V1 = V2 (2.31)
gdje su G1 i G2 vodljivosti.
Struja se dijeli na paralelne grane električnog kruga tako da se jakosti
struja u granama odnose obrnuto razmjerno otporima grana, to jest upravo
razmjerno vodljivostima grana.
Ovo znači da u paralelnom spoju otpora jača struja teče kroz manji otpor.
U krajnjem slučaju, kad bismo paralelno nekom otporu imali kratki spoj
(otpor jednak nuli) tad bi sva struja tekla kroz kratki spoj.
Ako imamo strujni krug sa izvorom napona V i dva paralelno spojena otpora
R1 i R2, vrijedi Kirchhoff-ova jednadžba za struje (2.16)
I = I1 + I 2 (2.34)
49
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
odnosno
n
1 1
=∑ (2.38)
R p i =1 Ri
što se može raspisati za otpor Ruk paralelnog spoja n otpora: R1, R2, do Rn:
1 1 1 1
= + + ... + (2.39)
Ruk R1 R2 Rn
50
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
10 102 103
V [V ]
51
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Ag Ag
Cu
AgNO3
V
Slika 2-10 Proces elektrolize
Ioni srebra koji su predali svoje valentne elektrone kiselinskom ostatku NO3
postaju pozitivni, pa se talože na bakrenoj katodi, dok se NO3 lako spaja sa
srebrom anode,dajući opet AgNO3 u otopinu. Koncentracija soli AgNO3 ostaje
tako u otopini nepromijenjena i konačni rezultat je da se srebro s ploče,
posredstvom elektrolita i električne struje, prenijelo na katodu. To je jedan od
brojnih postupaka u galvanostegiji, gdje se na predmete zbog zaštite od korozije
ili estetskih razloga električnim putem nanosi sloj metala.
52
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
m=aI t (2.43)
53
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
54
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
Zn
C Zn
C
MnO2 NH Cl MnO2
4
Takve baterije koriste cinkovu limenu posudu kao negativnu elektrodu, dok
je ugljeni štapić pozitivna elektroda obložena praškastim manganovim
superoksidom. Napon jednog elementa je 1.5 V, a serijskim spojem takvih
elemenata dobivene su plosnate baterije od 4.5 V, četvrtaste od 9 V i sl.
Spomenuta izvedba pripada baterijama s tekućim elektrolitom koji je
pogodnim dodacima zgusnut (suhe baterije). U klasu suhih baterija ubrajaju se i
živine baterije (održavaju razmjerno konstantan napon do potpunog iskorištenja),
srebrno-kloridne (nizak napon i dug vijek trajanja), vanadijeve i druge.
Danas su sve više u uporabi živine (živin oksid - cink), srebrene (srebrni
oksid - cink), magnezijeve i litijeve baterije, koje se odlikuju stabilnim naponom
(od 1.3V do 3V), širokim područjem radnih temperatura, mehaničkom čvrstoćom
i dugim vijekom skladištenja.
Postoje i baterije s krutim elektrolitom (malih dimenzija i naponom vrlo
duga vijeka, čak do 20 godina), zatim baterije koje se aktiviraju tekućinom
(nalivne baterije), plinom ili grijanjem (termalne baterije). Sve one uglavnom služe
za posebne (vojne) svrhe.
Regeneracija takvih elemenata nije moguća, pa su istrošene baterije
neupotrebljive. Zahtjev za regeneracijom ostvaren je kod akumulatora.
55
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
I trošilo
A K
+ −
PbO2
Pb
H 2 SO4
56
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
bit će manji od ζ, te za olovne akumulatore iznosi oko 0.80. Osim olovnih postoje
i "alkalijski" željezno-nikaljni (otporni na električne i mehaničke udarce),
nikaljno-kadmijevi (najveća brzina punjenja), srebreno-cinčani (mala težina i
volumen) i drugi akumulatori.
57
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
E ⋅ Qi = VT ⋅ QT (2.51)
58
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
0 I
1
RV
2
59
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
I3 E1
+
R3 R1
+
I1
+ +
R2 I2
E2
60
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
I1 I2 +
R1 R2 R3
+ +
E1 E2
(2) I1 R1 − I 2 R2 = E1 − E2 (2.56)
(3) I 2 R2 + IR = E 2
RU
V RT
61
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
odnosno:
V = I ⋅ RT = 0 (2.61)
62
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
R'T > RT
V [V ] V [V ] V
RT
RT
E E E β E
β
P' I ⋅ RU β'
V'
V P V P
P'
V'
V
α α
I' I IK I [A] I ' I I 'K IK I [A]
E1 RU 1 E2 RU 2
A B
+ +
63
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Ako se trošilo otpora RT priključi u krug s više serijski spojenih izvora, onda
će struja I teći kroz otpor i sve izvore u iznosu:
E1 + E2 + ... + En
I= (2.65)
R1 + R2 + ... + Rn + RT
Kod paralelnog spoja dvaju izvora imamo također dvije mogućnosti, kako je
prikazano slikom 2-22.
E1 RU 1 E1 RU 1
+ + + +
A B A B
I I
RU 2 E2 RU 2
+ + + +
E1 RU 1
+ +
E2 RU 2
+
+
RT
I
+
Slika 2-22 Paralelni spoj realnih naponskih izvora
64
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
pa kako je:
E1 RU 1
+ +
E2 RU 2
+
+
RT
I
+
E1 − E2
I= (2.68)
Ru1 + Ru 2
slijedi:
E AB = E1 −
(E1 − E2 )Ru1
(2.69)
Ru1 + Ru 2
65
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
I − Ii
RU + RU +
+ RT +
RT V
+ +
RiV
E E
a) struje b) napona
66
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
RiA RiA
I +
A A
+ +
RU + RV +
V RT V RT
+ RiV + RiV
+ +
E E
67
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Riv RS
+ + voltmetar
V
Ii
Vi
V
+ −
68
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
( I − Ii ) ⋅ R p = I i ⋅ RiA (2.75)
odnosno:
I i ⋅ RiA V
Rp = = i (2.76)
I − Ii I − Ii
Dok je kod mjerenja napona (serijskog spoja) bilo nužno da otpornik Rs ima
veću vrijednost od Riv puta), kako bi na sebe preuzeo veći dio mjerenog napona,
RiA
Ii ampermetar
A
I I − Ii
+
RP
+ −
kod mjerenja struje (paralelnog spoja) Rp je toliko puta manji od RiA koliko je
približno željena struja I puta veća od struje instrumenta Ii (Rp/RiA ≈ Ii/I ).
Ampermetar se može upotrijebiti i za mjerenje električnih otpora, uz
stanovite prilagodbe, kako je to prikazano na slici 2-28., čime se dobiva ommetar.
Priključimo li na stezaljke A i B otpornik nepoznatog otpora Rx struja koju će
ampermetar pokazivati bit će određena izrazom:
E
I= (2.78)
Ru + RiA + Rreg + Rx
69
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
A RX B
+
I +
RiA A Rreg
+
Ru
+
+
20 10 5 3 2
100 1
1000
∞ 0
Ω
70
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
koji se u vremenu giba (Q = I·t ), izraz za rad tj. energiju naboja: W = Q·V može se
pisati kao:
W = V ⋅ I ⋅t [J ] (2.80)
i
V2
W= ⋅t (2.82)
R
Isti se rad može obaviti u dužem ili kraćem vremenu, što ovisi o snazi P koja
se definira kao :
W
P= [W ] (2.83)
t
71
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
P
η= (2.86)
P + Pg
72
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
2.17 Appleti
V 16 V
I= = =2 A
R 8Ω
73
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Zaključak:
Ako je otpor prevelik, kroz žarulju teče premala struja, pa ona ne svijetli.
Ako je otpor premali, žaruljom će poteći prevelika struja, pa će žarulja pregorjeti
(uz uključene zvučnike, na računalu se čuje prasak).
Žarulja svijetli samo kada je iznos otpora dvostruko manji od iznosa
napona. To znači da je jakost struje potrebna da žarulja svijetli 2A.
Moguće je pozvati applet tako da je jakost struje potrebna da žarulje svijetli
jednaka 3A.
74
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
2.17.4 Multimetar
S pomoću ovog applet-a moguće je razumjeti i naučiti mjerenje osnovnih
električnih veličina (napon, struja, otpor) s idealnim i realnim instrumentom (Rm
– realni otpor instrumenta). Applet pokazuje nutarnju strukturu galvanometra i
dodavanje odgovarajućih (engl. shunt) otpornika za proširivanje mjernog
područja.
Ruk = R1 + R2
75
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
76
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
Click-om miša (lijevi click) ispod ili iznad napisane vrijednosti, smanjujemo
ili povećavamo te vrijednosti. Napon izvora možemo mijenjati od −10 do 10V, a
otpore na otpornicima od 1 do 10Ω.
Moguće je s pomoću miša u strujni krug dovući vodič ili otpornik (prikazani
su s lijeve strane strujnog kruga) i smjestiti ih između točaka A i C, B i D, C i E
ili D i F. Isto tako oni se mogu maknuti (izbrisati) iz strujnog kruga s pomoću
brisača (engl. eraser).
Iznad izvora strujnog kruga (u elipsi) upisana je jakost struje koju daje
izvor. U pravokutnicima možemo očitati vrijednost napona između pojedinih
točaka
VAC = VBD i VCE = VDF.
77
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
2.18 Zadaci
1. Odredite jakost električnog polja u bakrenom vodiču promjera 0.01 mm
kad njime teče struja jakosti 0.3 A.
Rješenje:
64.93 [V/m]
78
Istosmjerna struja
________________________________________________________________________
79
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
R1 V
100Ω
E = 12V
R2 R3
100Ω 100Ω
A
Rješenje:
b) 0.04 [A], 8 [V] c) 6 [V]
10. Koliku jakost ima struja koja teče tramvajskim motorom ako se kola mase
10 tona pokrenu iz stanja mirovanja i nakon 20 s postignu brzinu 36
km/h? Motor je priključen na napon 600 V. Faktor trenja je 0.02.
Rješenje:
58 [A]
80
MAGNETIZAM
Magnetizam opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko
gibljivih električnih naboja. Djelovanje gibljivog naboja u prostoru tumači se
magnetskim poljem koje svaki gibljivi naboj stvara u svom okolišu.
∫H dl = ∑ I (3.1)
l
koja se zove zakon protjecanja ili Amperov zakon. Po tom zakonu integral
umnožaka jakosti polja koje na djeliću puta djeluje i infinitezimalne duljine tog
djelića puta po zatvorenoj krivulji l jednak je sumi struja koje krivulja obuhvaća.
Za slučaj prikazan slikom 3-2. po zakonu protjecanja linijski integral dat će:
82
Magnetizam
________________________________________________________________________
- za krivulju l1 : ∑I = I 1 − I2 − I3 + I4 ,
- za krivulju l2 : ∑ I = −I 3 + I4 ,
- za krivulju l3: ∑ I = 0.
Dobro je uočiti da će u slučaju istih jakosti struja I3 i I4 za krivulju l2
rezultat biti jednak nuli. Magnetski učinak koji je stalan pratilac električne struje
ne može se izbjeći, ali se dakle, može poništiti.
Struja I5 koja nije obuhvaćena krivuljama ne utječe na vrijednost linijskog
integrala u navedenim slučajima.
Po analogiji s elektrostatikom, umnožak Hÿl odgovarao bi "magnetskom
potencijalu" Vm .
∫ H dl = I
l
(3.2)
odakle uz H konstantno i:
∫ dl = l = 2π r (3.3)
slijedi:
I I
H= = [ A / m] (3.4)
l 2π r
83
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Slika 0-3 Magnetsko polje ravnog vodiča kroz koji teče struja
Slika 0-4 Ovisnost H=f(r) ravnog vodiča kroz koji teče struja
Ako se od vodiča kroz koji teče struja načini zatvorena petlja (ili zavoj), onda
će sve silnice prolaziti kroz površinu koju zavoj okružuje (slika 3-5. a) i b) ).
84
Magnetizam
________________________________________________________________________
Umnožak broja zavoja i struje koja kroz njih teče zove se magnetska uzbuda ili
magnetomotorna sila (MMS) i često se izražava u Az (amper zavojima) kako bi se
istaknulo značenje broja zavoja (a ne samo jakosti struje) u stvaranju magnetskog polja.
85
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Veća indukcija postiže se ili većom jakosti polja ili/i korištenjem materijala
veće permeabilnosti. Najčešće se permeabilnost materijala μ izražava u relativnim
jedinicama μr s obzirom na permeabilnost vakuuma μ0 , tako da je permeabilnost
μ = μ0 ⋅ μ r (3.8)
86
Magnetizam
________________________________________________________________________
Materijal μr
bizmut 0,99984
Diamagnetici srebro 0,9999736
voda 0,999991
vodik 0,9999999979
platina 1,00027
Paramagnetici aluminij 1,0000196
kisik 1,000000181
zrak 1,00000036
87
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
88
Magnetizam
________________________________________________________________________
89
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
a) meki b) tvrdi
Slika 0-12 Magnetski materijali
90
Magnetizam
________________________________________________________________________
a) jednostavan b) složen
Slika 0-13 Magnetski krug
odakle je:
l1 l2
B1 ⋅ + B2 ⋅ = N ⋅I (3.15)
μ1 μ2
odnosno:
H1 ⋅ ll + H 2 ⋅ l2 = N ⋅ I (3.16)
91
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
∑H
i
i ⋅ li = N ⋅ I = ∑ I (3.17)
što za zatvoreni krug (bez grananja i rasipanja, dakle uz konstantni tok φ ) daje
ekvivalent II. Kirchhoff-ova zakona za magnetski krug :
N ⋅I
φ=
1 l (3.20)
∑i μ ⋅ Ai
i i
92
Magnetizam
________________________________________________________________________
indukcije. Ako vektor brzine pak zatvara bilo koji kut a s vektorom indukcije,
onda se iznos vektora (v x B) izračunava kao:
Slika 0-14 Djelovanje sile na naboj koji se giba u magnetskom polju pod kutem
a) a = 90 b) a < 90
F = Q ⋅ v ⋅ B ⋅ sin α (3.22)
a smjer vektora ima smjer napredovanja vijka s desnim navojem kad rotira preko
manjeg kuta od v u B (slika 3-14. b).
Djelovanjem sile na naboj objašnjava se promjenama nastalim u
magnetskom polju u kojem se naboj kreće. Kako se vidi na slici 3-15. a), silnice
magnetskog polja Bv stvorenog gibanjem pozitivnog naboja u području -1-
podudaraju se sa smjerom polja Bm u kojem se naboj kreće, dok im je u području
-2- smjer suprotan. Rezultantno polje prikazano je na slici 3-15. b), iz čega
proizlazi i smjer sile. Okomit smjer od oka promatrača na površinu označuje se s
križićem (x), a suprotan smjer s točkom (.).
Treba naglasiti da je smjer djelovanja sile za negativan naboj suprotan
smjeru sile na pozitivan naboj:
ur r ur
( )
F − Q = −Q ⋅ v × B = − F+ Q (3.23)
93
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
94
Magnetizam
________________________________________________________________________
95
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
M el = B ⋅ I ⋅ l ⋅ N ⋅ d = ke ⋅ I (3.30)
a mehanički protumoment
M meh = km ⋅ α (3.31)
96
Magnetizam
________________________________________________________________________
97
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Magnetski se zavoj nije nalazio u polju iste jakosti prije i poslije udaljavanja
(jakost polja i broj silnica koje kroz zavoj prolaze opada s udaljenošću). Uzrok je
dakle promjena magnetskog toka. A posljedica svakako je električno polje, jer bez
njega nema ni struje.
Opisanu pojavu vrijedno je pobliže razmotriti. Ako se vodič duljine l kreće u
magnetskom polju brzinom v okomito na polje (prema slici 3-23. a. magnetske
silnice idu od oka promatrača okomito na površinu), onda na svaki naboj u tom
vodiču djeluje sila F=QÿvÿB, prema (3.21). No kako ta sila prema (3.23) ima
suprotan smjer za naboje različitog polariteta, slijedi da će se slobodan,
negativan naboj vodiča pomaknuti na jednu, a pozitivan naboj na drugu stranu.
Pokusom se to može provjeriti tako da se vodič prilikom gibanja prepolovi. Svaka
polovica bit će nabijena, i to nabojem suprotnog polariteta.
98
Magnetizam
________________________________________________________________________
99
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
100
Magnetizam
________________________________________________________________________
2.25.2 Samoindukcija
Istosmjerna struja stvara stalni (konstantni) magnetski tok, a izmjenična
izmjenični. Svaki promjenljivi tok, a to znači i izmjenični, inducira napon. U
zavojnici kojom teče izmjenična struja inducirat će se dakle napon zbog promjene
vlastite struje (koja mijenja magnetski tok). Dakako, napon će se inducirati,
prema Faraday-evu zakonu (3-43) kako god se tok mijenja. Ta se pojava
induciranja napona proizvedenog od vlastitog promjenljivog toka zove
samoindukcija.
Neka je idealna zavojnica s N zavoja smještena na jezgru torusnog oblika
kao na slici 3-25.
odakle slijedi:
μ ⋅ N ⋅ A di μ ⋅ N 2 ⋅ A di
es = − N ⋅ ⋅ =− ⋅ (3.47)
l dt l dt
101
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
di
es = − L ⋅ (3.48)
dt
2.25.3 Međuindukcija
Zanimljivo je promotriti utjecaj promjenljivog toka jednog svitka (zavojnice)
na drugi svitak koji obuhvaća čitav ili dio promjenljivog toka. Neka se na istu
jezgru sa slike 3-25 namota nova zavojnica s N2 zavoja, kako je prikazano na slici
3-26.
Promjenljiva struja u prvoj zavojnici stvara promjenljivo magnetsko polje
dφ1/dt koje prolazi jezgrom. Zbog samoindukcije u prvoj će se zavojnici inducirati
napon:
dφ1
e1 = − N1 ⋅ (3.50)
dt
Treba još pogledati o čemu ovisi promjenljivi tok φ1, napisati uzrok njegove
promjene. Slično kao kod samindukcije iz (3.6), (3.7) i (3.11) slijedi:
N1 ⋅ i1
φ1 = B ⋅ A = μ ⋅ H1 ⋅ A = μ ⋅ ⋅A (3.52)
l
102
Magnetizam
________________________________________________________________________
i potpuno analogno za L2 :
μ ⋅ N 22 ⋅ A N 22 N2
L2 = = = 2
l 1 l Rm (3.55)
⋅
μ A
N1 ⋅ N 2 L1 ⋅ Rm ⋅ L2 ⋅ Rm
M= = odakle je
Rm Rm (3.56)
M = L1 ⋅ L2
M = k ⋅ L1 ⋅ L2 (3.57)
103
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
104
Magnetizam
________________________________________________________________________
2
1 1 μ ⋅ N 2 ⋅ A ⎛ H ⋅l ⎞ μ⋅H2
W= L ⋅ i2 = ⋅ ⎜ ⎟ = ⋅ A⋅l (3.64)
2 2 l ⎝ N ⎠ 2
W = ∫ dW = Vol ∫ H ⋅ dB (3.68)
gdje je Vol -volumen koji zavojnica, odnosno torusna jezgra unutar zavojnice ima.
Integraciju treba dakle obaviti po zatvorenoj krivulji histereze, kao što je to
prikazano na slici 3-28. Poteškoća je međutim što H nije moguće izraziti kao
jednostavnu funkciju od B, pa se integral u izrazu (3.68) ne može izračunati
analitički.
105
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
i
dW = F ⋅ dl (3.70)
pa je iz (3.70) i (3.69):
106
Magnetizam
________________________________________________________________________
B2
F= ⋅ A [N] (3.71)
2 μ0
107
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
2.27 Appleti
Click-om na gumb:
• ON/OFF, uključujemo i isključujemo struju,
108
Magnetizam
________________________________________________________________________
Oko vodiča kojim teče struja postoji magnetsko polje. Ako se taj vodič nalazi
u vanjskom magnetskom polju, na njega će djelovati sila, tako da će ga gurati u
područje manje gustoće silnica ukupnog magnetskog polja, koje se dobiva
zbrajanjem magnetskog polja vodiča i vanjskog magnetskog polja. Ova sila zove
se Lorentzova sila. Prema (3.2) Iznos Lorenzove sile je
F = B ⋅ I ⋅l
gdje su
• F - sila na vodič
• B - gustoća magnetskog toka
• l - duljina vodiča
Click-om na gumb:
• START – pokrećemo simulaciju,
• STOP – zaustavljamo simulaciju.
Pomoću izbornih ponuda biramo da li će se vidjeti strelice koje pokazuju:
• magnetsku silu
109
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
• magnetsko polje.
Klizači služe za podešavanje brzine promjene toka (vary speed) i jakosti
magnetskog polja (vary field strenght).
Vertikalni štap (koji se pomiče), na dva horizontalna štapa (koji su vodljivo
spojeni), zatvara strujni krug. U krug je priključen ampermetar koji mjeri struju
koja se inducira. Budući da je inducirana struja proporcionalna induciranom
naponu ui=B·l·v, povećanjem brzine i jačine magnetskog toka struja će rasti i
obrnuto.
Pomoću miša možemo vući vertikalni štap lijevo – desno i promatrati kako
smjer i brzina povlačenja utječu na induciranu struju, čiju jakost pokazuje
ampermetar.
110
Magnetizam
________________________________________________________________________
2.28 Zadaci
1. Na polovici radiusa jednog vodiča kružnog presjeka kroz koji teče struja
konstantne gustoće J postoji magnetsko polje H1.
a) koliki je iznos magnetskog polja na površini vodiča (izrazite ga
pomoću H1),
b) označite na presjeku vodiča smjer magnetskog polja na površini
vodiča uz slobodno izabran smjer struje,
c) kako se mijenja iznos magnetskog polja od osi vodiča prema površini,
prikažite grafički,
d) izvedite ovisnost c)?
Rješenje:
I 1 I
a) 2H1 d) H = ⋅ ,R ≤ r ≤ ∞ , H= ⋅r ,0 ≤ r ≤ R
2π r 2π R 2
2. Ravan vodič duljine 1m, mase 0.00784 kg, smješten je u zraku okomito na
horizontalno magnetsko polje jakosti 6,34ÿ103 A/m. Nađi jakost struje koju
moramo propustiti kroz vodič da on u magnetskom polju miruje.
Rješenje:
9.65 [A]
Rješenje:
4.12 ⋅10−16 [N]
111
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
6. Kroz dva ravna usporedna vodiča teku struje 5A i 10A. Kolika sila djeluje
među vodičima na duljinu 1m ako su oni međusobno udaljeni 10 cm?
Rješenje:
0.0001 [N]
Rješenje:
5 [cm]
0.1 [V]
10. U zavojnici se za vrijeme 0.2 s promijeni jakost struje od 15A na 10A. Pritom
se inducira napon 2V. Koliki je induktivitet zavojnice?
Rješenje:
0.08 [H]
112
PRIJELAZNE POJAVE
2.29 RC-krug
V V
WR = Wi − WC = Q ⋅ V − Q ⋅ = Q ⋅ = WC (4.4)
2 2
114
Prijelazne pojave
________________________________________________________________________
115
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
2.30 RL-krug
gdje je
• WL – energija pohranjena u svitku
• L – induktivitet svitka
• I – struja svitka
što je identično već izvedenom izrazu u (3.63).
Energija svitka (stalnog induktiviteta) određena je njegovim induktivitetom i
jakošću struje. Promjena struje svitka znači promjenu njegove energije. Kako nije
moguća trenutačna promjena energije, tako nije moguća ni trenutačna promjena
struje svitka i on se tome opire svojim induciranim naponom.
Kod ukapčanja i iskapčanja strujnog kruga sa svitkom (RL – krug),
stacionarno stanje se zbog toga ne uspostavlja trenutačno, nego se javlja
prijelazno stanje u kojem se postupno uspostavljaju konačne veličine struje i
napona.
116
Prijelazne pojave
________________________________________________________________________
117
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Kako se smanjuje napon vL tako raste napon na otporu vR, a isto tako
postupno raste struja:
v R E vL
i= = − (4.13)
R R R
118
Prijelazne pojave
________________________________________________________________________
q2 i2 Q2
+L = (4.17)
2C 2 2C
119
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
k
ω= (4.19)
m
1
ω= (4.20)
L ⋅C
120
Prijelazne pojave
________________________________________________________________________
121
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
122
Prijelazne pojave
________________________________________________________________________
2.33 Appleti
2.33.1 RC-krug
123
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
2.33.2 RL-krug
Click-om na gumb:
• RESET – kondenzator će se spojiti na izvor napona, pa će se na
njemu razdvojiti naboji. Gornja ploča bit će pozitivna, a donja
negativna.
124
Prijelazne pojave
________________________________________________________________________
125
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
2.34 Zadaci
Rješenje:
a) 12 [V] b) 0.02 [s] c) 2.4 [A] d) 0.288 [J]
3. Kondenzator ima kapacitet 15 µF, otpornik ima otpor 8 MΩ, a baterija napon
800 V. U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterije teče struja
koja puni kondenzator, a napon na njemu je 350 V. Kondenzator je u početku
prazan.
126
Prijelazne pojave
________________________________________________________________________
ΔU C
a) Kolika je brzina promjene napona na kondenzatoru u odabranom
Δt
trenutku nakon uključivanja?
b) Koja je vremenska konstanta kruga?
c) Koja je konačna vrijednost struje?
d) Koja je konačna vrijednost energije kondenzatora?
Rješenje:
a) 0.375 [V/s] b) 120 [s] c) 0 [A] d) 4.8 [J]
127
IZMJENIČNE STRUJE
Već pri prijelaznim pojavama u strujnom krugu uočene su električne
veličine (struje, naponi, elektromotorne sile) koje nisu vremenski konstantne.
Njihove vrijednosti poprimaju u svakom trenutku drugi iznos.
Općenito se trenutna vrijednost, uzmimo struje, može iskazati izrazom:
i = f (t ) (5.1)
Ako struja i = f(t) uz iznos mijenja i predznak, zove se izmjenična (slika 5-2).
Fizikalno to znači da ima vremenskih odsječaka u kojima se nosioci naboja
gibaju i u suprotnom smjeru. Obično se smjer gibanja pozitivnog naboja
pridružuje pozitivnim iznosima u izrazu i = f(t), a smjer negativnog naboja
negativnim.
a) b)
gdje je k = 0, 1, 2, 3,...
Ako je srednja vrijednost periodičke struje i(t), definirana izrazom:
T
1
I sr = ∫ i ( t ) ⋅ dt (5.3)
T 0
130
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
131
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
uz n u [s-1], ili
n⋅ p
f = [ Hz ] (5.8)
60
uz n u [min-1].
Jednom titraju induciranog napona pripada kut αel=2π. U istom vremenu
rotor generatora na slici 5-7 a) prijeđe kut αgeom=2π, a rotor na slici 5-7 b) kut
αgeom=2π/2. Rotor s p pari polova prijeći će u istom vremenu kut αgeom=2π/p.
Električkom kutu odgovara p puta manji geometrijski kut, pa je:
132
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
α el
α geom = (5.9)
p
a uz konstantnu frekvenciju:
α el = ω ⋅ t (5.11)
i
2π
ω= [Hz ] (5.13)
T
Kružna frekvencija jednaka je kutnoj brzini generatora samo ako ovaj ima
jedan par polova, jer je tada električki kut jednak geometrijskom.
Uz f=1/T slijedi povezanost frekvencije i kružne frekvencije:
ω = 2π f (5.14)
Primjer: Struja javne električne mreže ima frekvenciju 50 Hz, pa trajanje jednog
perioda kod nje iznosi:
1 1
T= = = 0,02 s = 20ms
f 50
a kružna frekvencija:
ω = 2π ⋅ 50 = 314s −1
Ako se ona proizvodi npr. u generatorima s brojem pari polova p=2, oni se moraju
vrtjeti brzinom:
60 ⋅ f 60 ⋅ 50
n= = = 1500 min −1 .
p 2
133
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
134
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
T
i = I m sin ωt za 0 < t <
2
(5.19)
T
i=0 za <t <T
2
1⎡ ⎤
T T /2 T
1
I sr = ∫
T 0
i ⋅ dt = ⎢
T⎣ ∫
0
I m ⋅ sin ωt dt + ∫ 0 ⋅ dt ⎥⎦
T /2
(5.20)
Im
I sr = = 0.318 I m
π
pa slijedi:
T
1 2
i (t ) dt
T ∫0
I= (5.22)
135
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
jednaka je:
T
1
T ∫0
I= ⋅ I m2 ⋅ sin 2 ωt ⋅ dt . (5.24)
sin 2 ωt =
1
(1 − cos 2ωt ) = 1 ⎛⎜1 − cos 4π ⎞
t⎟
2 2⎝ T ⎠
136
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
137
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Za neku drugu struju, na primjer i2=I2m sin (ωt+ϕ2), faza će biti (ωt+ϕ2), a
fazni pomak prema naponu ϕ2. Struja i2 prethodi naponu za fazni kut ϕ2 , a ima
vrijednost nula s pozitivnom derivacijom u trenutku kada je njezina faza jednaka
nuli (ωt+ϕ2)=0, pa je ωt=-ϕ2 (slika 5-11 c). Struja prethodi naponu za Δt2=ϕ2/ω.
Struja i3=I3m sin ωt i napon (slika 5-11 d) imaju istu fazu i među njima je
fazni pomak nula.
138
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
Prikaz sinusoida napona v=Vm sin ωt i struje i=Im sin (ωt-ϕ) odgovarajućim
rotirajućim dužinama daje slika 5.13.
Obje rotiraju istom kutnom brzinom jer su istih frekvencija, a razlika faza ϕ
očituje se kao geometrijski kut. Dužine su prikazane u položaju koji zauzimaju u
trenutku t1. Izbor tog trenutka je slobodan, ali se u praksi najčešće poklapa s
prolazom kroz nulu ili π/2 veličine koja se smatra referentnom.
139
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Vektor može započeti vrtnju iz početnog položaja (α=0) ili iz bilo kojeg
drugog položaja određenog nekim početnim kutem α0 (sl.5-2 b). U tom slučaju
vremenska promjena kuta vektora, α izražena je jednadžbom
α = (ω t + α 0 ) (5.32)
i
i2 = I 2 m sin (ωt − ϕ 2 ) (5.35)
može se to načiniti grafički (slika 5-16). Rezultat je novi vektor I koji predstavlja
efektivnu vrijednost zbroja struja i=i1+i2. Njegova faza ϕ je kut koji on zatvara s
vektorom napona, pa je:
i = i1 + i2 = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) (5.36)
140
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
141
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
142
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
v (t ) = R ⋅ i (t ) = R ⋅ I m sin (ω t ) (5.38)
143
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
dvC
iC = C (5.43)
dt
i iznosi:
iC = Vm ⋅ ω ⋅ C ⋅ cos ωt = I Cm ⋅ sin (ωt + π / 2 ) . (5.44)
144
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
145
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
pa je:
diL
vL = L (5.52)
dt
odnosno:
1
diL = vL ⋅ dt (5.53)
L
je:
V
IL = . (5.58)
XL
146
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
147
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Kod serijskog spoja (slika 5-24) raznih vrsta otpora (ovdje su to radni otpor
R i induktivni otpor XL), naponi su međusobno pomaknuti u fazi, pa se ne može
jednostavno zbrojiti njihove efektivne vrijednosti, nego treba uzeti u obzir i njihov
fazni pomak. U tu svrhu se crta vektorski prikaz napona (vektorski dijagram), i
naponi se zbrajaju vektorski.
Vektorski dijagram (slika 5-25) započinjemo crtati sa zajedničkom
veličinom, a to je u serijskom spoju struja. Vektor struje I uzima se s početnim
kutem 0, pa se prema njemu postavljaju vektori napona na induktivitetu VL i
napona na otporu VR .
148
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
Kut napona V prema struji je pozitivan, tj. ukupni napon prethodi struji za
neki kut ϕ (0<ϕ<90°).
Dijeljenjem svake stranice trokuta napona (slika 5-24 a) s I, dobiva se sličan
pravokutni trokut s katetama jednakim radnom otporu R i induktivnom otporu
XL. On se naziva trokut otpora (slika 5-26 b).
a) b)
Slika 0-26 a)Trokut napona, b)trokut otpora
149
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Ovdje je kut napona V prema struji negativan (slika 5-28 a), tj. napon V
zaostaje iza struje za kut ϕ (−90°<ϕ<0).
a) b)
Slika 0-28 Trokuti a)napona b)otpora serijskog RC-kruga
150
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
Z 2 = R2 + ( X L − X C ) = R2 + X 2
2
Ova jednadžba opisuje trokut otpora (slika 5-31) gdje je ukupni reaktivni
otpor X jednak razlici induktivnog i kapacitivnog otpora (X = XL−XC).
151
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
a) b)
Slika 0-33 Grafički prikaz paralelnog RL-kruga: a)trokut struja, b)trokut vodljivosti
152
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
Pritom vrijedi:
Y 2 = G 2 + BL 2 (5.68)
153
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
a) b)
Slika 0-35 Grafički prikaz paralelnog RC-kruga: a)trokut struja, b)trokut vodljivosti
154
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
Slika 0-37 Grafički prikaz paralelnog RLC-kruga a)vektorski dijagram, b)trokut vodljivosti
Y 2 = G 2 + ( BC − BL ) 2
Ovaj izraz opisuje trokut vodljivosti (slika 5-37 b). Ukupna reaktivna
vodljivost B jednaka je razlici kapacitivne i induktivne vodljivosti (B=BC−BL).
U rezonanciji je ukupna reaktivna vodljivost B=0 (otpor paralelnog spoja L i
C je beskonačan), pa je prividna vodljivost jednaka radnoj (Y=G).
2.39 Rezonancija
Rezonancija je pojava koja se javlja u strujnom krugu kada je induktivni
jalovi otpor jednak kapacitivnom:
XL = XC (5.74)
155
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Z = R 2 + (X L − X C )
2
(5.75)
i u fazi je s naponom.
Jednake su i efektivne vrijednosti napona na zavojnici i kondenzatoru:
VL = VC (5.78)
jer je:
VL = X L ⋅ I i VC = X C ⋅ I (5.79)
i u fazi je s naponom.
Jednake su i efektivne vrijednosti struja kroz zavojnicu i kondenzator:
I L = IC (5.83)
jer je:
V V
IL = i IC = (5.84)
XL XC
156
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
pa je:
1
ω= . (5.86)
L ⋅C
157
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
T T
1 1
P= ∫ p ( t ) dt = ∫ v i dt =
T 0 T 0
T
(5.91)
1
= ∫ ⎡⎣VI cos ϕ − VI cos ( 2ωt − ϕ ) ⎤⎦dt
T 0
a rad:
W = P ⋅ T = V ⋅ I ⋅ cos ϕ ⋅ T [J ] (5.93)
Ako je fazni pomak struje prema naponu π/2, kao na kapacitetu C, srednja
snaga je:
π
P = V ⋅ I ⋅ cos =0 (5.95)
2
158
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
PS = P 2 + PQ2 (5.96)
gdje su:
P = PS cos ϕ i PQ = PS sin ϕ (5.97)
Za fazni pomak napona i struje jednak nuli je cos ϕ=1, a radna snaga
jednaka je prividnoj.
Ako za neki dio strujnog kruga vrijedi da je XL>XC, onda u trokutu snaga za
taj dio prevladava induktivna jalova komponenta pa trokut izgleda kao na slici 5-
37 a). Ako vrijedi da je XL<XC, onda prevladava kapacitivna jalova komponenta pa
trokut snaga izgleda kao na slici 5-37 b). U prvom slučaju se kaže da je fazni
pomak induktivan, a u drugom kapacitivan.
159
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
160
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
Kod spoja u zvijezdu postoji razlika između faznih i linijskih napona, a kako
su struje faza istovremeno struje koje teku kroz vodiče između izvora i trošila,
fazne i linijske struje su jednake, za sve tri faze. Stoga u zvijezda spoju vrijede
izrazi:
I = If
(5.101)
V = 3 ⋅V f
161
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
V = Vf
(5.102)
I = 3⋅I f
- prividna snaga:
PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ [VA] (5.106)
162
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
2.42 Appleti
163
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
164
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
2.43 Zadaci
1.
a) Ako je period neke pojave 2/3 sekunde, kolika je njena frekvencija,
b) kolika joj je kružna frekvencija ako je pojava harmonička,
c) izrazite pojavu analitički ako joj amplituda iznosi 1 volt, a u početku
promatranja ima pozitivni maksimum,
d) izrazite analitički napon iste amplitude i frekvencije koji onome iz c)
prethodi za π/2,
e) kolika je efektivna vrijednost oba napona, a kolika im je srednja
vrijednost?
Rješenje:
1
a) 1.5 [Hz] b) 3π [rad/s] c) cos(3πt) d) -sin(3πt) e) [V], 0 [V]
2
2.
100 sin (200 t) [V] je analitički izražen napon.
a) kolika je efektivna vrijednost napona,
b) kolika mu je frekvencija,
c) koliko milisekundi mu traje period,
d) izrazite analitički struju koja teče kroz kondenzator od 1 μF na koji je
priključen ovaj napon.
Rješenje:
π
a) 70.71 [V] b) 31.83 [Hz] c) 31.4 [ms] d) 0.02 ⋅ sin(200t + )
2
3. Na napon u=220 2 sin 100 t [V] spojena je preko voda otpora 6 Ω žarulja s oznakama
150 W 220 V.
e) kolika efektivna struja teče kroz trošilo,
f) kolika je snaga na trošilu,
g) koliki je gubitak snage na vodu,
h) koliki je stupanj djelovanja (korisnost) spoja,
i) kolika bi struja potekla da se žarulja kratko spoji?
Rješenje:
a) 0.67 [A] b) 144.86 [W] c) 2.693 [W] d) 0.982 e)36.67 [A]
165
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
Rješenje:
a) 8.38 [µF] b) 380 [VAr] e) struja prethodi naponu za 90°
Rješenje:
a) 0.2273 [A] b) 774.2 [Ω] c) 1.849 [H] d) 0.8 e) 62.5 [W]
Rješenje:
a) 0.4623 [H] b) 0.38 c) 308 [VA]
166
Izmjenična struja
________________________________________________________________________
Rješenje:
a) 8 [Ω] , 2.39 [mH] b) IL = 4 [A] , IR =15 [A] d) zaostaje e) 533 [Hz]
8. Serijski spoj omskog i jalovog otpora priključi se na napon u=220 2 sin(100πt) [V].
⎛ π⎞
Krugom teče struja i = 2 sin ⎜100 π t − ⎟ [ A] .
⎝ 3⎠
a) koliku efektivnu vrijednost ima struja,
b) nacrtajte električnu shemu spoja i vektorski prikaz napona i struje,
c) odredite faktor snage,
d) kolike su vrijednosti elemenata,
e) kolika se energija pretvara u toplinu za 1 minutu?
Rješenje:
a) 1 [A] c) 0.5 d) R=4.5 [mΩ] , L=0.6065 [H] e) 6600 [J]
Rješenje:
a) otpornik, zavojnica c) 22 [Ω] d) 1.9 [kW] , 1.1 [kVAr] e) kondenzator, 72.3 [µF]
10. Kolike su fazna struja i snaga peći koja ima tri grijača tijela od po 25 Ω
spojena u zvijezdu i priključena na napon 380/220 V ?
Rješenje:
8.8 [A] , 5.81 [kW]
167
Dodatak - WEB-adrese applet-a
1. Elektrostatika
2. Istosmjerna struja
http://people.clarkson.edu/~svoboda/eta/ClickDevice/refdir.html
http://people.clarkson.edu/~svoboda/eta/designLab/SeriesRDesign.html
http://people.clarkson.edu/~svoboda/eta/designLab/ParallelRDesign.html
3. Magnetizam
4. Prijelazne pojave
5. Izmjenična struja
http://www.walter-fendt.de/ph14e/accircuit.htm
170
Literatura
1. M. Essert, Z. Valter, Osnove elektrotehnike, SNL Zagreb, 1991.
C G
ciklotron · 91 galvanometar · 91
Coulombov zakon · 18 galvanski elementi · 51
Curieeva točka · 84 generator · 128
D H
depolarizator · 52 harmonički oblik · 126
diamagnetici · 83 Henry · 94
dielektričnost · 17
I
E
impedancija · 145
ekvipotencijalne linije · 20 inducirana struja · 95
električna energija induktivitet · 98
korisnost · 68 u izmjeničnom krugu · 142
električna struja · 35 influencija · 17
Električni izvor · 36 istosmjerna struja
električni naboj · 9 rad · 67
Elektron · 10 snaga · 68
Protoni · 10 izolator · 13
električni potencijal · 19 izvor
električno brojilo · 68 paralelni spoj · 61
električno polje · 14 serijski spoj · 61
gustoća električnog toka · 17
homogeno · 16, 18
jakost · 14
silnice · 14
elektrodinamičko djelovanje · 93
ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
_______________________________________________________________________________
J O
jalova snaga · 156 Ohm-ov zakon · 41
om · 39
ommetar · 66
K otpor · 38
induktivni jalovi · 143
kapacitivni jalovi · 141
kapacitet
paralelni spoj · 46
u izmjeničnom krugu · 140
serijski spoj · 45
Kapacitet · 21
u izmjeničnom krugu · 139
Kirchhoff-ov zakon
otpornost · 38
drugi · 44
prvi · 43
Kirchhoff-ovi zakoni · 42
koercitivnost · 85 P
kondenzator · 22
energija · 26, 111 paramagnetici · 83
izbijanje · 113 permeabilnost · 83
mješoviti spoj · 26 petlja histereze · 85
nabijanje · 112 gubici · 102
paralelni spoj · 25 polarizacija · 16
prirodni · 27 poluvodič · 13
serijski spoj · 23 površinska gustoća · 18
krivulja histereze · 102 prijelazne pojave · 111
krivulja prvog magnetiziranja · 84 prijelazno stanje · 114
prividna snaga · 156
privlačna sila magneta · 103
L proširenje mjernog područja · 64
LC-oscilator · 118
Lenz-ovo pravilo · 96 R
linijske veličine · 157
razmagnetiziranje jezgre · 102
RC-spoj
M paralelni · 150
serijski · 146
magnetomotorna sila · 86 realni izvor
magnetska indukcija · 81, 82 vanjska karakteristika · 59
magnetski dipol · 81 remanentni magnetizam · 85
magnetski krug · 86 rezonancija · 148, 152
Ohm-ov zakon · 87 RLC-krug
magnetski tok · 81, 86 paralelni · 151
magnetsko polje · 77 serijski · 147
energija · 100 RL-krug
homogeno · 82 iskapčanje · 116
jakost · 78 RL–krug
ravni vodič · 79 ukapčanje · 116
sila · 88 RL–spoj
Maxwell · 15 serijski · 150
međuinduktivitet · 99
mjerni instrumenti · 63
S
N samoindukcija · 97
samoindukcija, · 116
napon · 20, 36 simboličke metode · 134
naponski izvor · 37 snaga
realni · 59 trofaznog sustava · 159
nutarnji otpor izvora · 56 spoj u trokut · 158
spoj u zvijezdu · 158
srednja snaga · 154
struja
efektivna vrijednost · 132
izmjenična · 125
174
Stvarno kazalo
________________________________________________________________________
periodička · 125
srednja vrijednost · 130
V
u plinu · 48
struja kratkog spoja · 60 vodič · 12
strujni krug · 55, 56 voltmetar · 63
supravodljivost · 40 vremenska konstanta · 112
vrtložne struje · 102
T
Z
temperaturni koeficijent otpora · 39
transformator · 100 zavojnica · 81
trofazni sustava · 157 energija · 114
trokut otpora · 146 zvjezdište · 158
175