FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Essert, Grilec, Žilić:

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
- fizikalne osnove Ver. 1.0 – priprava (nije za objavljivanje)

Zagreb, 2006.

SADRŽAJ 1. ELEKTROSTATIKA ....................................................................................... 9 1.1. Struktura materije............................................................................................... 9
1.1.1. 1.1.2. Elementarni naboj ...................................................................................................11 Električna svojstva tvari.................................................................................. 12 Polarizacija i influencija ................................................................................... 16 Gustoća električnog toka ................................................................................. 18 Homogeno električno polje .............................................................................. 18 Coulombov zakon................................................................................................. 19

1.2.

Električno polje naboja..................................................................................... 13

1.2.1. 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4.

1.3. 1.4. 1.5.

Električni potencijal .......................................................................................... 19 Električni kapacitet ........................................................................................... 21 Kondenzator ...................................................................................................... 22
Spojevi kondenzatora....................................................................................... 23 Serijski spoj....................................................................................................... 24 Paralelni spoj ...................................................................................................... 25 Mješoviti spoj..................................................................................................... 26 Energija nabijenog kondenzatora .................................................................. 27 Prirodni kondenzator........................................................................................ 29 Električno polje naboja ................................................................................... 30 Test naboj u električnom polju....................................................................... 31 Elektroskop ........................................................................................................ 32 Kapacitet pločastog kondenzatora................................................................ 32 Prirodni kondenzator........................................................................................ 33

1.5.1. 1.5.2. 1.5.3. 1.5.4. 1.5.5. 1.5.6.

1.6.

Appleti................................................................................................................ 30

1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 1.6.4. 1.6.5.

1.7. 2.

Zadaci ................................................................................................................. 34

ISTOSMJERNA STRUJA ............................................................................. 37 2.1. Električni napon................................................................................................ 37 2.2. Električni izvori................................................................................................. 38 2.3. Električna struja ................................................................................................ 40 2.4. Električni otpor ................................................................................................. 40
2.4.1. Promjena otpora s temperaturom .................................................................. 41

2.5. 2.6.

Ohm-ov zakon................................................................................................... 43 Kirchhoff-ovi zakoni ........................................................................................ 44
I. Kirchhoff-ov zakon....................................................................................... 45 II. Kirchhoff-ov zakon .................................................................................... 46 Serijski spoj otpora ......................................................................................... 47 Paralelni spoj otpora......................................................................................... 48

2.6.1. 2.6.2.

2.7.

2.7.1. 2.7.2.

Spajanje električnog otpora u strujnom krugu............................................. 47

2.8. 2.9.

2.9.1. 2.9.2. 2.9.3.

Električna struja u ioniziranom plinu............................................................ 50 Elektrokemijske pojave .................................................................................... 52
Faraday-evi zakoni elektrolize....................................................................... 52 Primarni elementi .............................................................................................. 53 Sekundarni elementi......................................................................................... 55

.................... 2..................14................17.... 108 3................3..........17............ 83 3........................................................................... ampermetar........... Magnetske veličine..............................2................................. Zadaci...........................2.......................7.....................9......................... 3........6............................................. 2....................... Magnetsko polje ravnog vodiča ................................... 111 PRIJELAZNE POJAVE................... 3.. 59 Realni naponski izvori ....... 81 3.......... 113 4 .............. 73 Mjerenje napona. 78 MAGNETIZAM .......... 3......7................. 3........................ 3......................17.....109 Lennz-ovo pravilo..............8.............................8........6.................................................................................................................................. 57 Realni jednostavni strujni krug ...........................6....3..................................................9............... 3..........7...................................... napona i otpora.13........ 58 Složeni strujni krug ............................................ 74 Multimetar .....................................2...................9..............100 Samoindukcija ...............................................ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2..........1..................................8............ 61 Vanjska karakteristika realnih izvora ...2.......................................................................... 73 Jednostavni strujni krug ..................................... 2....................................................................................................................1........4...............................................................2........................... 89 Magnetski krug...... 2.. 101 Međuindukcija ...... 2...... 76 Kirchhoff-ovi zakoni.............. ommetar ... Energija magnetskog polja .................................. 75 Serijski spoj otpora.............. 3.... 76 2...........102 Izmjenično magnetiziranje željeza ................................. 3......................................................................................... 4...... 62 Spojevi električnih izvora.................... Zakon protjecanja .................................................. 66 Mjerni instrumenti: voltmetar....................15............11....................................................9..... 2................................. 67 Rad i snaga istosmjerne struje ...........................................2...1......................................108 Faraday-ev zakon .............13..... 3.........6...................................................108 Lorentz-ova sila .............. 2......................................... 3..............1.................................. 2.............................................................5......... Magnetsko polje...................... 3........................ 2............................................ 113 4. 81 3.......................5........................ struje i snage u strujnom krugu ..........10...................1...................6................................................................................................7.................1.........4.... 2.............. 63 2......... 110 3.....17................ 73 Ohmov zakon ................................................17.............................. 98 3................ Mjerenje struje.............................. RC-krug......................12... 92 Sila na gibljivi naboj ...................................................... 3.......................................................................................7....................106 Naboj u magnetskom polju ........................................................... 2.............................3........................ Zadaci............................................................................................. 2...............1.................16.....13.. 3.................................4................................................2.................................................................................................. Elektromagnetska indukcija ... 104 3....................... 2......................... 90 Djelovanje magnetskog polja............... 96 Lenz-ovo pravilo.......... Appleti ........ 70 Appleti .................................. 3..............................17..........10.................... 3.............9.....................17.................................... 3.................................18.................... 94 Sila između dva vodiča kroz koje teče struja.105 Privlačna sila magneta ...... 82 3....1.....................................2......................17.....................................................................3.... 92 Sila na vodič kojim teče struja........ Jednostavni strujni krug ............................... 2..... 2.....3. 75 Paralelni spoj otpora............. 85 Magnetska histereza .....1....

5........153 Paralelni RLC – krug ...........................................................................1.......2.......2............................... Trofazni sustav.... 5 ............................................................................................................. 163 5.. 138 5........5........................................3...........3..............................2.................................. Rezonancija........................ L i C u krugu izmjenične struje.................. Spojevi R.145 Serijski RL ..................................................................... 5.............164 5.. 5.. 5..............1.. 4.............. Energija nabijenog kondenzatora ................................ 116 4............................................3.............. 147 5.............. 113 Nabijanje (punjenje) kondenzatora ........3...........2...124 Elektromagnetski oscilirajući krug ..................................163 Kombinacija R.......................................... 121 Appleti..................3...................................... 5.....................Sadržaj ________________________________________________________________________ 4........................................8.............3............................................4.................................................................... 129 5..... 161 Naponi i struje u spoju trokut ..........................6......................2......................................1..................................... 123 RC-krug........................................................................................................................1..................... 161 Snaga trofaznog sustava ...................152 Paralelni RC – krug ..............1................................3....7........................123 RL-krug ... 5.........1.......................................149 Serijski RLC –krug ....................................................................158 Naponi i struje u spoju zvijezda........................... Frekvencija i kružna frekvencija.... Appleti.................. 4............................... 4.....................................1.....1. 5.................. Jednostavni krug izmjenične struje.............................1.......... 4.......................... 5...............................................142 Kapacitet u krugu izmjenične struje ............................................................7..................3.......................................................................1............4................ 5....2......................................... 4.......... Zadaci .............................................................. 130 5...........................4...6...7.........4........................ L i C u krugu izmjenične struje.....................2.....2...............................................3..1.... 4.................................................. 118 4............... 5....1.................... 4..... 155 Snaga izmjenične struje i faktor snage.... 5..........2..............3..........................4..................1...... 117 Iskapčanje RL – kruga................................ 5...................1. Predočavanje izmjeničnih veličina ....................................1........... 119 Elektromagnetski valovi .............162 Električni elementi u krugu izmjenične struje ........... Elektromagnetski oscilirajući krug .................................................................... 115 Energija svitka.....................2.........................2.............6.....................1......2..............................5.........154 5.........................3............ 5...8................138 Fazni pomak u vektorskom prikazu . 5.................................................5.....150 Paralelni RL – krug........................7... 4................... 5.........................................1................ 141 5...5..........124 4..........143 Induktivitet u krugu izmjenične struje ......................................2.......... 142 Otpor u krugu izmjenične struje.........................................................................5.............134 Faza i razlika faza.....................................4............. 4......................................1.............................4..4... 113 Energija na otporu ................3..4.. 160 5.. RL-krug ..... 131 Srednja i efektivna vrijednost ................................krug.............................. 4......... 5............ 5.... 4.............. 126 IZMJENIČNE STRUJE ...................... 5.........................4..................... 116 Ukapčanje RL – kruga..136 Prikazivanje rotirajućim dužinama i vektorima ............................................. 157 Trokut snaga .......................148 Serijski RC – krug ...... 5..........2................6..8.................................... 114 Izbijanje (pražnjenje) kondenzatora ....2.................. Harmonijski oblik .......... 5.........2................................ 5.......................................................

.... 173 6 ..................................9..........................WEB-adrese applet-a .....ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 5... 8............................................... 165 Dodatak .......................................................................... 171 Stvarno kazalo .......................................... Zadaci.. 169 Literatura.................................................... 7.................................................................... 6...............

Računala i programi omogućuju da korisnik više razmišlja o tomu 'što' i 'zašto'. Budući da su mnoge tehnologije u strojarstvu usko vezane uz elektrotehniku. čije se discipline znatno isprepleću. nego o 'kako'. prijelazne pojave i izmjenične struje. Elektrotehnika i strojarstvo dva su vrlo bliska znanstvena područja.dobivanje numeričkog ili grafičkog rezultata. dok nam uzrok i bit zakona ostaju skriveni. magnetizam. svi prikupljeni applet-i prilagođeni su našim prilikama (za slučaj da u nastavi nema mogućnosti korištenja Interneta i/ili da korisnici ne znaju engleski). Udžbenik koristi većinu gradiva obrađenog u rasprodanom izdanju udžbenika M. u takvim je metodama. manje značajan. u ovom radu pokušalo se prikupiti najbolje uzorke za područje fizikalnih osnova elektrotehnike. Poštujući autorska prava. Pisani su u besplatnom Java okruženju pa su već od samih početaka (oko 1995. ovaj udžbenik može poslužiti i strojarskim stručnjacima u njihovoj svakodnevnoj praksi. Upoznati fizikalni zakon najčešće znači opisati posljedice njegova djelovanja. prof. Essert. uključuje u sebi dva pojma. Pojam elektrotehnika. ali može korisno poslužiti i drugima. Gradivo izneseno u ovom udžbeniku koristi matematički aparat primjeren srednjoškolskoj matematici. Prvi je upoznavanje osnovnih fizikalnih zakona o elektricitetu i magnetizmu. fizike. 7 . Kvalitetan prijenos znanja traži danas i nove alate. želi pomoći studentima obnoviti srednjoškolsko znanje elektrotehnike. Valter: "Osnove elektrotehnike". Oni su prisutni ponajviše zahvaljujući računalima i različitim edukacijskim programima. Iako postoje applet-i za mnoga područja fizike (i ne samo nje). a praktičnu orjentaciju interaktivnim applet-ima na CD-u zahvaljuje diplomskom radu Valentine Franković. SNL Liber 1991. Temeljna značajka takvih programa je interaktivnost i usmjerenost na fizikalne modele. god. Sam izračun . Matematički aparat kojim se u teoriji služimo i instrumenti kojima mjerimo ovise dakako o dubini naših proučavanja. od mjeriteljstva do automatskog vođenja proizvodnih procesa. kako bi lakše svladali predmet ELEKTROTEHNIKA na studiju. a drugi njihovu primjenu u tehničkoj praksi. Z.) postali osnovna nastavna pomagala. za provjeru naučenog gradiva.. Namijenjen je ponajprije studentima Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Java applet-i su popularni programi koji nude sve nabrojeno i danas su zahvaljujući Internetu dostupni na mnogim sveučilištima i školama. koja se uči u fizici. Gradivo je podijeljeno u pet poglavlja koji obuhvaćaju osnovna elektrotehnička područja: elektrostatika. programima. Svako poglavlje uključuje i niz zadataka s rješenjima.Sadržaj ________________________________________________________________________ PREDGOVOR Ovaj udžbenik iz područja elektrotehnike. istosmjernu struju.

.

imaju potpuno nova svojstva i nazivaju se spojevi. Najmanji među njima je atom vodika i može ga se zamisliti kao kuglicu promjera 2 ·10-10. Oko jezgre atoma kreću se velikim brzinama elektroni tako da čine omotač oko nje. djelićima materije i nosiocima njezinih električnih svojstava. promjera 5. Veličina svih ostalih atoma kreće se u spomenutim granicama. Ta se svojstva pripisuju postojanju električnih naboja u osnovnoj strukturi svake tvari. a to su električne i magnetske sile. a time i 105 različitih vrsta atoma. neutroni i ostale čestice. a najveći je atom cezija.3 10-10 m. U tumačenju električnih i magnetskih pojava polazi se od poznavanja strukture materije i njezinih električnih svojstava. Djelovanje naboja u prostoru tumači se električnim poljem koje svaki naboj stvara u svom okolišu. a oni u usmjerenom gibanju nazivaju se električnom strujom. Za cjelovitu spoznaju prisutnosti djelovanja električnih naboja pored položaja u strukturi materije potrebno je poznavati i osobitosti prostora oko njih. Elektrostatika opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko mirujućih električnih naboja. prostora u kojem se izražavaju njihove manifestacije. a zajednički se naziva elektromagnetskim poljem. Jednostavne se nazivaju kemijskim elementima. Složene pak tvari nastaju spajanjem elemenata. Spoznat ih se može preko njihovih vanjskih manifestacija. Najsitnije su čestice elementa koje još predstavljaju element atomi. U središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnute su elementarne čestice koje čine njegovu jezgru. Naboji u mirovanju nazivaju se statički naboji. Čiste tvari mogu biti jednostavne i složene. Svi atomi izgrađeni su od elementarnih čestica. 1. a njihovu građu utvrdili su fizičari E. Naboji u gibanju mogu imati različite smjerove. Danas je poznato 105 elemenata. a dio koji se bavi primjenom u korisne i praktične svakodnevne svrhe čini nadgradnju i pripada tehničkim znanostima. Struktura materije Poznato je da se materija sastoji od tvari u čistom stanju i od onih u obliku smjesa. U prostoru oko statičkih naboja zbivaju se električne pojave. U njemu se pored električnog javlja i magnetsko polje. U prostoru oko naboja u gibanju odvijaju se uz električne i magnetske pojave. Dio koji se bavi izučavanjem pripada prirodnim znanostima i čini njezinu fizikalnu osnovu. Električni naboji mogu u prostoru mirovati ili biti u pokretu.ELEKTROSTATIKA Elektrotehnika kao znanost i ljudska djelatnost bavi se izučavanjem i primjenom električnih i magnetskih pojava. . jer se nikakvim kemijskim postupkom ne daju razložiti na jednostavnije. Rutherford i N. Smjese su sastavljene od različitih elemenata i spojeva. pa se to stanje prostora naziva električnim poljem. To su protoni. Bohr. Svaki atom sastavljen je od jezgre i omotača (slika 1-1). Električni naboji mogu se smatrati svojevrsnim elementarnim česticama.1.

Ta rotacija naziva se elektronski spin. Masa elektrona je oko 1836 puta manja od jedinice atomske mase. Atomi različitih elemenata međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri. mezon. Pri raspadanju pretvaraju se jedne u druge. Nije ih moguće ni vidjeti. masu i naboj. atom vodika. što znači da svaki atom sadrži jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja i promatrano izvana električki je neutralan. 92 protona i 92 elektrona. odnosno mase koju ima najmanji atom. Uz to se mijenja i položaj omotača u odnosu na jezgru. Neki jednostavniji primjeri modela atoma prikazani su na slici 1-2. Takvi atomi se nazivaju izotopi. Masa protona približno je jednaka jedinici atomske mase. energiju. Neutroni nemaju električnog naboja. Bez značenja su za električne pojave. Iz tih tragova moguće je odrediti njihovu brzinu. Između protona. jer ga u prirodi nema manjeg. dosta su nestabilne i brzo se raspadaju. Gibanje elektrona u atomu ima složen karakter. neutrona i ostalih čestica u jezgri djeluju vrlo jake sile koje ih drže na okupu. To su nuklearne sile. Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. Dimenzije elektrona i protona nije moguće pouzdano odrediti. Protoni su elementarne čestice koje posjeduju naboj jednak po veličini naboju elektrona. odnosno jedinici atomske mase. Ostale čestice u jezgri kao npr. jer te čestice nemaju oštre granice. Tako atom vodika kao najjednostavniji ima jedan proton u jezgri i jedan elektron u omotaču. pozitron. Oni pritom imaju isti atomski broj jer posjeduju isti broj protona. U normalnim uvjetima broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri. Atom helija ima dva protona i dva elektrona. međutim. neutrino i hiperon pojavljuju se samo povremeno. litija tri protona i tri elektrona itd. ali suprotnog predznaka. omotač elektroni naboj atom jezgra protoni neutroni naboj ostale čestice Slika 1-1. odnosno broju elektrona u omotaču. već je moguće u određenim uvjetima vidjeti i snimiti trag koji one ostavljaju pri prolazu kroz određena sredstva. jer oni pored gibanja u omotaču istovremeno rotiraju i oko vlastite osi. Najsloženiji atom je izotop urana U koji ima 146 neutrona. vladaju električne sile koje zajedno s nuklearnim drže atom jednom cjelinom. Sastav atoma Količina naboja koju posjeduje elektron i proton označuje se kao elementarni naboj. 10 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Elektroni su elementarne čestice koje posjeduju negativni električni naboj. ali se razlikuju u masi zbog različitog broja neutrona. a masa im je približno jednaka masi protona. Između protona i elektrona.

Oni nastoje zaposjesti putanje koje odgovaraju najnižoj energetskoj razini i popunjavaju ljuske bliže atomskoj jezgri. M.A. P i Q. nuklearnim reakcijama.1. L. n-neutron) Te se ljuske prema svojem redoslijedu označavaju slovima K. Vanjska ljuska sadrži najviše do 8 elektrona. Elektroni u ljuskama bližim jezgri imaju energiju manju od onih u udaljenijim ljuskama. gdje je n broj ljuske računajući od jezgre. Elektroni u atomu mogu posjedovati samo određenu konačnu količinu energije i gibati se putanjama određenim njihovom energijom. dakle. 1.1. p-proton. Elementarni naboj U prirodi. 11 . Iako je masa protona veća od mase elektrona. a treći dvije ljuske.Millikan. N. a drugima 'negativni' (kod elektrona). U tim reakcijama dolazi do fizičke transformacije jezgre. O. njihov naboj je po apsolutnom iznosu jednak i iznosi: Q0 = 1. postoje dvije vrste elementarnih naboja. Njegovo sudjelovanje u električnim pojavama je stoga aktivnije. Svi elektroni u omotaču nemaju jednaku energiju. Proton je čvrsto vezan u jezgri i pojavljuje se slobodan samo u reakcijama među jezgrama. a najudaljenija s Q. Elektron u normalnim uvjetima postoji i slobodan. elektroni se mogu u omotaču raspodjeliti u 7 ljusaka ili ovojnica.6 ⋅10 −19 [As ] ili [C ] Veličinu elementarnog naboja utvrdio je 1917. a traju vrlo kratko. dok jezgre svih ostalih atoma pored protona sadrže i neutrone. L e p e p K n p n e p n e 1 vodik 1 H helij He litij Li Slika 1-2 Modeli jednostavnih atoma (e-elektron. jednima je dogovorno pridodan naziv 'pozitivni' (kod protona). jer se u procesu ionizacije atoma može osloboditi veze s jezgrom. a izražava se u ampersekundama [As] ili kulonima [C]. Takav se atom nalazi u normalnom stanju. a unutrašnje do 2 n2. Na slici 1-2 prva dva atoma imaju jednu.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Jedino je jezgra atoma običnog vodika bez neutrona. fizičar R. pri čemu se ljuska najbliža jezgri označava s K. S obzirom na sadržaj energije pojedinih elektrona u atomu.

Električna svojstva tvari Pokretljivost elektrona. pri čemu elektroni mogu primiti toliko energije da mogu promijeniti ljusku i prijeći u ljuske dalje od atomske jezgre. kojih se atomi međusobno povezuju metalnom vezom. te 12 . narušava se nabojska ravnoteža atoma. pozitivni naboj prisutan je samo kao naboj pozitivnih iona. Ako iz atoma izleti jedan elektron. a zbog prevladavanja pozitivnih naboja postaje pozitivni ion. Takav postupak koji vodi do promjene broja elektrona naziva se ionizacijom.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Dovođenjem energije atomu izvana u obliku npr. Kako i skupina atoma može biti izvrgnuta procesu ionizacije. topline ili svjetlosti.1. mogu izvana biti ubačeni u putanje oko jezgre.2. U njih se ponajprije ubrajaju metali i njihove legure. jer ukupni pozitivni naboj protona postane veći od ukupnog negativnog naboja preostalih elektrona. Elektroliti su soli odnosno krute tvari kristalne strukture s ionskom vezom među atomima. Tvari koje se odlikuju velikom električnom vodljivošću nazivaju se vodičima. U tako nastaloj skupini atoma elektroni mogu istovremeno i u jednakoj mjeri pripadati svim atomima u njoj. Dok negativni naboj u normalnim uvjetima može biti prisutan ili kao naboj elektrona ili kao naboj negativnih iona. on postaje negativni ion (slika 1-3). Ako međutim u atom uđe jedan elektron i time ukupni negativni naboj elektrona postane veći od ukupnog pozitivnog naboja protona. 1. U vodiče se uvrštavaju i elektroliti i vodljivi plinovi. Mogu se i osloboditi veze s jezgrom i biti izbačeni izvan atoma. Pri tom vezivanju javlja se veliki broj slobodnih elektrona koji se lako stavljaju u gibanje i pritom nailaze na razmjerno mali otpor u kristalnoj rešeci. električnu vodljivost. među atomima ili molekulama pojedinih tvari određuje osnovno električno svojstvo tvari. postiže se njegovo uzbuđeno stanje. ionima se smatraju električki nabijeni atomi ili njihove skupine. To su tvari s kristalnom strukturom. Ili obratno. Atom izvana više nije neutralan. oslobođenih ionizacijom. atom e e atom pozitivni ion negativni ion Slika 1-3 Ionizacija atoma Svaka kemijska veza među atomima osniva se na razmjeni elektrona među njima. To su kruti vodiči.

a električno polje se zamjećuje kao polje sila oko nabijenih čestica. Usmjereno gibanje slobodnih elektrona javlja se u vodiču tek pod vanjskim utjecajem. Pored krutih tvari s kristalnom strukturom u izolatore se ubrajaju i neke tvari nekristalne strukture kao npr. točkasti 13 . Analiza uočenih sila dovela je do zaključka da u električnim pojavama postoje dvije električne veličine: naboj i polje. kemijski u elektrolizi. guma. Slobodni elektroni se pritom rasporede tako da je vodič izvana promatrano električki neutralan. nevodljivi plinovi i vakuum.Coulomb je još 1785. Oni se stoga za razliku od krutih nazivaju ionskim vodičima. mineralna ulja. Pored vodiča postoje i tvari koje se odlikuju vrlo malom ili gotovo nikakvom električnom vodljivošću. U njih se ubrajaju krute tvari s kristalnom strukturom. Pri prolazu struje kroz pojedine tvari opažaju se sljedeći učinci: toplinski. godine uočio i formulirao osnovni zakon o sili između električki nabijenih tijela. te uz njih čista voda. a ne samo privlačiti. Te se tvari nazivaju izolatorima ili dielektricima. Srednja brzina kaotičnog gibanja elektrona u vodiču reda je veličine 106m/s. Te se tvari odlikuju znatno manjom vodljivošću nego što je imaju vodiči. magnetski kod električnih strojeva. a brzina njihova usmjerenog gibanja 10-2 m/s. čega pri gibanju elektrona nema. pa se nazivaju poluvodičima. koje podsjeća na gibanje molekula plina. Slično se stanje javlja i kod nekih plinova. Vodljivost im je jako ovisna o vanjskim fizičkim i kemijskim utjecajima. samo što u njoj umjesto masa dolaze električni naboji. Najpoznatiji način elektriziranja (odvođenja ili dovođenja naboja nekom tijelu) bio je trenjem. svjetlosni i fiziološki. Pri gibanju iona javlja se i gibanje materije. ali većom od one izolatora. kemijski. Coulombova sila se oblikom izraza podudara s Newtonovom gravitacijskom silom. germanija i selena. slijedi da se elektrizirana tijela mogu i odbijati. Pri tom otapanju javlja se određeni broj suprotno nabijenih iona. Električni naboj javlja se kao svojstvo čestica. kojih se atomi međusobno povezuju kovalentnom vezom. Toplinski učinci koriste se u elektrotermiji. oko naboja. Tu se ubrajaju npr. Među tvarima s kristalnom strukturom nalaze se i tvari u kojih veza među atomima može biti bliska i kovalentnoj i ionskoj vezi. A. elektriziranih tijela. Zakon se može eksperimentalno potvrditi samo za silu između vrlo malih električnih tijela. 1. papir. U toj vezi elektroni su čvrsto vezani uz jezgre fiksirane u kristalnoj rešeci. a s obzirom da mogu biti i pozitivni i negativni.2. magnetski. Elektrolite i vodljive plinove za razliku od metala odlikuje istovremena pokretljivost i iona i elektrona. Električno polje naboja Proučavanje elektriciteta povijesno se odvijalo proučavanjem sila koje se uočavaju između nabijenih. staklo. a fiziološki u utvrđivanju korisnog i štetnog djelovanja električne struje na žive organizme. olovni sulfid i neki spojevi silicija.Elektrostatika ________________________________________________________________________ kiseline i lužine otopljene u vodi. Oni se mogu vrlo uspješno koristiti i njima se bavi tehnički dio elektrotehnike. Kod krutih vodiča koji električnu struju vode slobodnim elektronima javlja se njihovo kaotično gibanje između atoma. koja se mogu smatrati matematičkim točkama (tzv. kojim se elektronu privodi dodatna energija.

P3. eksperimentalno: nabijena kuglica). E . Jakost električnog polja E. Jakost polja u određenoj točki prostora može se odrediti.naboj [As]. P2. Neka se pretpostavi da su i tijelo i kuglica nabijeni pozitivnim električnim nabojem. na primjer metalnog. U svakoj točki prostora sila na kuglicu imat će općenito različitu veličinu i smjer.jakost električnog polja [V/m]. kao polje sila oko nabijenih čestica. Električno polje zamjećuje se dakle. Sila na točkasti naboj može se prema tome izraziti umnoškom dviju nezavisnih veličina: F = Q ⋅ E [N ] gdje su: (1. dodavanjem pojedinih sila svakog od okolnih naboja po smjeru i po iznosu (vektorski zbroj).). . Sila ovisi dakle i o fizikalnoj veličini stvorenoj prisutnošću nabijenog tijela. a smjer polja jednak je smjeru koji bi imala električna sila na pozitivni naboj postavljen u tu točku. Kad se u okolišu nekog naboja nalazi više drugih naboja. Isto tako prilike postaju jednostavne za proučavanje i mjerenje kad se točkasti naboj nađe u okolišu velikog. poznavajući silu F na naboj Q (doveden u tu točku) pomoću jednadžbe 14 . Ta se veličina zove električno polje nabijenog tijela i njen iznos označuje se s E. Električno polje je rezultat djelovanja svih naboja koji se nalaze u nekom prostoru (unošenjem dodatnog naboja u taj prostor mijenja se i polje). tj.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ naboj ili test-naboj. nabijenog tijela (slika 1-4)... P3 + P2 + P1 + + + + + + + + Slika 1-4 Električna sila u okolišu nabijenog tijela Umjesto promjene naboja kuglice moguće je mijenjati njezin položaj oko metalnog tijela (P1. tada se ukupna sila na taj naboj može dobiti superpozicijom. Pokusom se opaža da je sila na nabijenu kuglicu to veća što je veći iznos naboja kojim je nabijena i to u bilo kojoj točki prostora.1) Q . u nekoj točki (prije stavljanja naboja Q) jednaka je omjeru sile F na naboj (postavljen u tu točku) i veličine naboja Q.

Budući da se sila u svakoj točki općenito mijenja (po smjeru i/ili iznosu). 15 . može se izravno iz izraza (1.2) Jedinica za jakost električnog polja je volt po metru (V/m). polja dobivaju realna obilježja. I ovdje se ta sila zorno uočava kao vektor sile test naboja. Silnice električnog polja su linije po kojima bi se. znači da se i polje mijenja. pa je u okolišu pozitivnog naboja suprotan od onog u okolišu negativnog naboja. Tu je polje u svakoj točki vektorski zbroj polja iz slike 1-5. dakle vektorsko polje. na iznos vektora. ništa manje stvarna nego su vidljivi mehanički predmeti koji nas okružuju. tj. Dugo vremena su polja bila shvaćana kao matematičke konstrukcije kojima su se pregledno mogle prikazati sile u okolišu električnih naboja.Elektrostatika ________________________________________________________________________ E= F Q (1. Silnice izlaze (izviru) iz pozitivnih naboja i usmjerene su prema negativnim nabojima u kojima završavaju (poniru). Slika 1-5 Električno polje naboja a) pozitivnog b) negativnog Električno polje dvaju naboja prikazano je na slici 1-6. može se predočiti linijama polja ili silnicama. Zahvaljujući Maxwell-u i Faraday-u. Realnim su smatrane samo sile i naboji. Odredi li se polje u svakoj točki prostora. To se vidi po vektoru sile na test naboj koji je doveden u njihov okoliš. Električno polje nije rezultat samo nabijenog tijela. Tangenta u svakoj točki silnice pokazuje pravac djelovanja sile. Dokaze o opstojanju takvih polja iznijeli su proučavanjem elektromagnetskih valova. Obično se pod pojmom "električno polje" misli na "jakost električnog polja". nego i svakog naboja posebno.1) izračunati sila na bilo koji električni naboj koji se dovede u bilo koju točku tog prostora. koja se zbog toga i grafički predočuju. Budući da predstavlja polje sila. Gustoća silnica razmjerna je gustoći električnog polja. pod djelovanjem električne sile u polju. Smjer električnog polja jednak je smjeru djelovanja električne sile na pozitivan naboj (slika 1-5). Odavde se razabire praktična korist električnih polja. gibao pozitivni naboj.

kroz). pa je njegovo djelovanje zanemarivo. Faraday-evog kaveza. već polje. Budući da se naboji kojim je elektroda nabijena (zbog istog polariteta) međusobno odbijaju. Statička električna polja pri mirujućim nabojima moguća su samo u električki nevodljivim sredstvima. Za električno polje veli se da je homogeno ako u svakoj točki ima jakost jednakog inteziteta i smjera.2. izolatorima. Izolatori se stoga nazivaju i dielektrici (grčki: dia . vodljivih tijela izoliranih od okoline. redovito se pretpostavlja da je iznos tog naboja malen. Sila na dovedeni pozitivni naboj +Q u homogeno električno polje (slika 1-7) je u smjeru polja. počinje i završava na nabojima smještenim na površini. pa u unutrašnjosti elektrode nema električnog polja. Budući da i dovedeni električni naboj stvara vlastito električno polje. E → F Q + Q F - Slika 1-7 Homogeno električno polje Polje oko elektroda. jer kroz njih djeluju električne sile. a sila na negativni naboj -Q suprotna je smjeru polja.1. Za pozitivan naboj kaže se da je izvor. Polarizacija i influencija Kao neposredni rezultat djelovanja sile u električnom polju uočavaju se dvije važne pojave: polarizacija dielektrika u izolatoru i influencijski učinci u vodljivim tijelima. sav se naboj rasporedi po površini. 1. tj. Svojstvo električnih polja da završavaju na površinama vodiča koristi se kod zaštite tijela od djelovanja električnih polja zastorima od metalnih limova ili metalnih mreža. a za negativan da je ponor električnog polja (slika 1-6).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 1-6 Električno polje dvaju naboja a) suprotnog polariteta b) istog polariteta Tu naboji nemaju više svoja primarna značenja. Naboji postaju samo mjesta u prostoru u kojima izviru ili poniru električne silnice. 16 . To je načelo tzv.

koji imaju slobodne naboje. Ta se pojava zove influencija (slika 1-9). Slika 1-8 Polarizacija dielektrika S druge pak strane. djelovanje polja na vodiče. 17 . primit će svaka otprilike 71 % naboja u odnosu na pokus a). pa izvučene van.Elektrostatika ________________________________________________________________________ U njima normalno nema slobodnih naboja. stvarajući tako dipole. Količina influenciranog naboja (razdvojenog) jednaka je količini naboja koje je influenciju izazvalo (slučaj a). zatim razdvojene u polju. Metalne pločice postavljene u homogeno polje na slici 1-9 b) pod kutem od 45°. Ako se takvi materijali unesu u električno polje. Ta je pojava nazvana polarizacija (slika 1-8). negativni u suprotnom. u njima može doći samo do određenog razmještanja naboja u atomima i molekulama: pozitivni naboji se malo pomaknu u smjeru polja. E → E → α a) pod 900 Slika 1-9 Električna influencija b) pod 450 Može se pokazati da količina influenciranog naboja ovisi i o površini na koju je polje djelovalo. manifestirat će se u razdvajanju naboja suprotnog predznaka.

inducirao. ili električna indukcija. Radi lakšeg proučavanja pojava u polju pri različitim dielektricima uvodi se nova vektorska veličina D .85⋅10-12 As/Vm.5) Smjer homogenog polja svugdje je isti.7) 18 . bila u vakumu.4) Reletivna dielektričnost εr je značajka pojedine tvari. Gustoća električnog toka Sve silnice koje izlaze iz nekog naboja Q. Dielektričnost tvari iskazuje se pomoću dielektričnosti vakuma i relativne dielektričnosti εr ε = ε0 ⋅εr (1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. Homogeno električno polje Polje je homogeno ako mu je gustoća silnica jednolika. (1. Gustoća električnog toka D u nekoj točki prostora razmjerna je jakosti polja E : D =ε ⋅E (1.6) U slučaju nabijene kugle površinska gustoća naboja je iz razloga simetrije istog iznosa u svakoj točki površine: D= Q C / m2 4 R02π [ ] (1. 2-4 za staklo). Dielektričnost vakuma je ε0 = 8. Naziv tog vektora je gustoća električnog toka. Poznavanjem naboja.2. i E = konst. dielektrični pomak. Istog je smjera kao i jakost polja.3) Faktor razmjernosti ε. 1. a najveće vijednosti idu čak i do 10000.3. za svaku točku polja vrijedi D = konst. koja pokazuje koliko puta je veća gustoća električnog toka u toj tvari nego što bi. a silnice su ravne. uz istu jakost polja. za gustoću električnog toka D u homogenom polju vrijedi jednadžba D= Q A (1. 6 za porculan. naziva se dielektričnost (ili dielektrična konstanta) i značajka je tvari u kojoj je električno polje uspostavljeno. Relativna dielektričnost εr je bezdimenzionalni broj i za većinu materijala manji je od 10 (3 za gumu. čine u prostoru oko naboja električni tok Ф. Uz naboj na jednoj ploči Q i površinu ploče A. jednoliko razmaknute crte. geometrije tijela i materijala u prostoru električno je polje u svakoj točki potpuno određeno. paralelne.2. u nekim keramičkim masama do 100.2. a iznos joj je jednak gustoći influenciranog naboja koji bi se na vodiču u toj točki električnog polja izdvojio. Homogeno polje ima u svakom dijelu prostora jednoliku gustoću toka D i jednaku jakost E tj.

Jakost polja može se odrediti ako znamo napon V i udaljenost d između ploča 1. Coulombov zakon Sila F kojom električno polje jakosti E stvoreno od naboja Q djeluje na naboj točkasti naboj Q' (u točki A. a dobiven je povezivanjem izraza (1. (1.4. Ako se u prostoru nalazi više točkastih naboja.7). +Q2 i Q3 na slici 1-10 b). na primjer naboja na elektrodama. 2 A → → E.Elektrostatika ________________________________________________________________________ gdje je R0 polumjer kugle. − Q3 E1 → E rez → +Q r + Q' A E3 → E 1. jakost polja u nekoj točki A određuje se vektorskom superpozicijom jakosti polja svakog pojedinog naboja. Ovaj izraz (1.1). zahtijeva zbog svoje vektorske prirode složeni matematički aparat i duži račun. Očita je potreba za jednostavnijom. Električni potencijal Određivanje jakosti polja u nekoj točki kao rezultat djelovanja više polja pojedinačnih naboja.3) i (1. Ovisnost električnih sila o prisutnosti materije jedan je od osnovnih utjecaja materije izolatora na prilike u električnom polju. Sila na neki naboj QA u točki A imala bi iznos i smjer prema (1.8) zove se Coulombov zakon.3. lako mjerljivom skalarnom veličinom. 1.9) jednak F=QA Erez.8) k= je konstanta.2. ako izolator zamijenimo s nekim veće dielektričnosti. U homogenom polju napon ravnomjerno opada u smjeru polja. slika 1-10 a) jednaka je: F = Q′ ⋅ E = Q′ 1 4π ε 0ε r Q Q Q′ = k ⋅ 2 [N] 2 4π ⋅ ε ⋅ r r (1. koja bi ipak pružala bitne 19 . kao na primjer +Q1. F → → + Q2 E2 + Q1 Slika 1-10 Sila na naboj Vidi se da se sila između dvaju naboja smanjuje.

Omjer između rada i naboja na kome je rad izvršen zove se električni potencijal.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ informacije o prilikama u električnom polju.11) slijedi i osnovni izraz za jakost polja izražen s pomoću potencijala: dϕ (1. mogu pripisati različite potencijalne energije. ako se kod pomaka dl u smjeru djelovanja polja od bilo koje točke potencijala φ do bilo koje točke potencijala φ1 . Napon je jedan od najvažnijih pojmova u elektrotehnici i za razliku od E lako se mjeri. Ako bi pak pozitivan naboj pod utjecajem polja bio odveden u beskonačnost.) po kojoj bi se naboj gibao. Ako se pozitivni naboj Q dovede iz beskonačnosti u neku točku električnog polja izvršeni rad jednak je elektrostatskoj potencijalnoj energiji u toj točki. krivuljni integral vektora E po bilo kakvoj zatvorenoj krivulji imat će vrijednost nula: 20 . potencijal promijeni za ϕ1 − ϕ = −dϕ = E ⋅ dl (1. Rad je pritom jednak nuli za elementarne pomake okomite na smjer polja. pa niti promjene energije pri pomicanju. Tijelima na istoj razini pripisuje se jednaka "potencijalna energija".. Do pojma električnog potencijala može se doći ako se električni naboj Q pod utjecajem vektora jakosti polja E slobodno ili djelovanjem sile giba po nekoj stazi. a i samim točkama u kojima se naboj nalazi ili ga tamo zamišljamo.. na novoj razini pripisuje mu se energija niža za onoliko koliko se rada dobije kod tog spuštanja. naponu: (s) ∫E s ⋅ ds = ( s1 ) ∫E s ⋅ ds = . tj.11) onda iz gornjih izraza (1. tj.12) E=− dl Razlika potencijala dviju točaka u električnom polju zove se napon i označuje se s V. = ϕ − ϕ1 = V (1. Tu potrebu zadovoljava električni potencijal. Tamo je jakost električnog polja jednaka 0 i nema sile na naboj. to znači da rad ovisi samo o razlici potencijala. . S druge pak strane pomaci tijela po putu okomitom na smjer djelovanja sile ne daju rad.9 i 1. Slično se i naboju u električnom polju. Treba uočiti da bi rad između dviju točaka u električnom polju E bio isti bez obzira na krivulju s (s1.. Matematički je najjednostavnije da se početni nivo potencijalne energije uzima u beskonačnosti.9) W = Q ⋅ϕ [ J ] (1. Potencijal φ u nekoj točki polja je: ϕ = − ∫ E ⋅ cos α ⋅ ds = − ∫ E ⋅ dl⋅ [V ] a potencijalna energija naboja Q u nekoj točki električnog polja bit će: (1. Drugim riječima. odnosno energetske razine.10) Prema tome.. kad je krivulja puta zatvorena.13) U posebnom slučaju. na tom putu bi se dobio (a ne utrošio) rad. Analogne prilike postoje i u mehanici. kad su izvorišna i odredišna točka iste. Ako se tijelo spusti pod utjecajem gravitacijske sile.

a jedinica je farad (F). 1. Električni kapacitet Priključimo li pločaste elektrode na električki izvor (npr. a odvojeni dielektrikom u kojem stvaraju električno polje. To sad možemo izvesti. različito nabijenih elektroda. Taj omjer naziva se električni kapacitet sustava. Oznaka kapaciteta je C.Elektrostatika ________________________________________________________________________ ∫E s ⋅ ds = 0 (1. Budući da za gibanje naboja po ekvipotencijalnoj plohi nije potreban rad. jakost električnog polja može se odrediti s pomoću izraza: 21 .14) Isto tako. govorimo o ekvipotencijalnim plohama. može se pohraniti električni naboj. u ovom sustavu vodljivih elektroda razdvojenih dielektrikom. razdvojeni naboji ostat će i dalje na pločama vezani međusobno električnom silom. Količina pohranjenog naboja Q pritom je razmjerna naponu V između elektroda.15) napona Kapacitet pokazuje sposobnost tijela pohranjuje naboj. Odspojimo li potom elektrode od izvora. na bateriju ili akumulator). To znači da je za određeni sustav elektroda (i vrstu dielektrika) stalan omjer pohranjenog naboja Q i napona V između elektroda. koji će u dielektriku među pločama stvoriti električno polje. Na taj način. Slika 1-11 Ekvipotencijalne linije S obzirom da je prostiranje električnog polja trodimenzionalano. na njima će se pod utjecajem napona izvora razdvojiti jednake količine naboja suprotnog predznaka.4. paralelno razmaknutih za udaljenost d. vektori jakosti električnog polja (električne silnice) okomiti su na ekvipotencijalne plohe. ako se gibanje izvodi po linijama istog potencijala (pa je razlika potencijala između dviju točaka jednaka nuli). C= Q V da se pod utjecajem (1. Linije istog potencijala prema latinskom zovu se ekvipotencijalne linije (slika 1-11). Između pločastih. ne troši se (niti dobiva) rad.

pa slijedi da je jakost polja unutar elektroda jednaka: E= V [V / m] d (1.. što daje negativan rezultat: rad je utrošen.). . a dφ = φa . Izvedbe kondenzatora razlikuju se s obzirom na oblik elektroda (pločasti..φb = V.5. Rad utrošen u pomaku pozitivnog naboja iz točke M1 u točku M2 bit će: W = Q ⋅ ϕ1 − Q ⋅ ϕ 2 = Q (ϕ1 − ϕ 2 ) = Q ⋅ V12 (1.16) Kako je polje homogeno. d −Q E → +Q Q V V2 V1 M1 M2 l Slika 1-12 Električno polje i potencijal kondenzatora 1. 22 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Es = − dϕ ds (1.) i vrstu izolatora (zračni. Kondenzator Pločaste elektrode između kojih se nalazi izolator tvore kondenzator. svuda konstantnog iznosa.17) Na slici 1-12 vidi se homogeno polje unutar elektroda i potencijal svake točke između njih. keramički. elektrolitski. kuglasti. može se uzeti da je ds=d..18) Treba uočiti da je φ1<φ2. a ne dobiven pomicanjem pozitivnog naboja.. pa je V12<0. cilindrični.

Elektrostatika ________________________________________________________________________ Ako se kondenzator priključi na izvor napona V. 1. dopušteno temperaturno područje u °C. kako se vidi iz izraza (2. Složeni ili mješoviti spojevi dobiju se kombinacijom osnovnih načina s tri i više kondenzatora. i ona za pločasti kondenzator. Polazeći od površinske gustoće naboja na pločama D=Q/A (izraz 1. Kapacitet se mjeri u faradima F [As/V]. moguće je različitim spajanjem više kondenzatora postići željenu vrijednost kapaciteta. razmaku ploča i dielektriku. slijedi: Q = D⋅ A = ε ⋅E⋅ A = ε V A A = ε V = C ⋅V d d (1. Spajanje dvaju kondenzatora moguće je na dva osnovna načina: serijski i paralelno. 23 . te odnosa jakosti polja s primijenjenim naponom E=V/d (izraz 1. a realne izvedbe kondenzatora imaju kapacitete u iznosima μF (10-6F).1. Simboli kondenzatora prikazani su na slici 1-13.5.19) Konstanta C zove se kapacitet kondenzatora.3).6) i njezine veze s jakošću električnog polja D=ε·E (izraz 1. naboj iz izvora strujat će prema elektrodama dok se između njih ne uspostavi isti napon.17). samo suprotnog predznaka. Izolator između elektroda spriječava da se naboji ponište. tolerancija (dopušteno odstupanje od Cn ) u postocima. a) stalnog kapaciteta b) promjenljivog c) elektrolitski Slika 1-13 Simboli kondenzatora Osnovna obilježja kondenzatora su: • • • • nazivni kapacitet Cn u [F]. Spojevi kondenzatora Ako su u praksi potrebni kapaciteti čija vrijednost se ne nalazi u nizu raspoloživih. nF (10-9F) i pF(10-12F). Vrijednosti kapaciteta standardizirane su u nizove.27) ovisi o površini ploča. Na svakoj elektrodi naći će se jednaka količina naboja. nazivni radni napon [V] i napon proboja. Taj proces zovemo nabijanje kondenzatora. S obzirom na stalnost kapaciteta razlikuju se nepromjenljivi i promjenljivi kondenzatori.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Serijski spoj postiže se tako da se jedna stezaljka kondenzatora (jedna elektroda) spoji s jednom stezaljkom drugog, a paralelni da se međusobno povežu obje stezaljke. Paralelnim spajanjem kondenzatora povećava se kapacitet spoja, a serijskim se smanjuje. S obzirom da kapacitet kondenzatora predstavlja vezu dovedenog naboja i dobivenog napona na kondenzatoru, prema izrazu 1.20, za razumijevanje spojeva kondenzatora potrebno je dva ili više kondenzatora spojiti (priključiti) na izvor napona.

1.5.2.

Serijski spoj

Priključi li se serijski spoj triju kondenzatora na izvor napona V (slika 1-14), lijeva ploča kondenzatora C1 i desna ploča kondenzatora C3 nabit će se u kratkom vremenu nabojima istog iznosa i suprotnog predznaka. Influencijom će se i na desnoj ploči kondenzatora C1, kao i na lijevoj ploči kondenzatora C3, pojaviti jednak naboj, dakako suprotnog predznaka. Lijeva ploča kondenzatora C2 osiromašena odlaskom negativnog naboja na desnu ploču C1 postaje pozitivna, a njegova druga ploča s istog razloga negativna. Tako se nakon nabijanja (prijelaznog procesa strujanja naboja) na svakom kondenzatoru nalazi jednak iznos naboja, i to je ujedno ukupni naboj Qs serijskog spoja doveden iz izvora napona V :

C1 +

C2 +

C3 +

V1

V2

V3

+ V −

Slika 1-14 Serijski spoj triju kondenzatora

Q1 = Q2 = Q3 = Qs

(1.20)

gdje je Qs očevidno onaj naboj kojim bi se i kondenzator ekvivalentnog kapaciteta Cs nabio na isti napon izvora V, prema:

V = Vs =

Qs Cs

(1.21)

Cs se naziva kapacitet serijskog spoja kondenzatora. Ukupna razlika potencijala jednaka je zbroju pojedinačnih:

V = V1 + V2 + V3
Iz (1.20) mora i za svaki kondenzator vrijediti:

(1.22)

24

Elektrostatika ________________________________________________________________________

V1 =

Q Q1 Q V2 = 2 V3 = 3 C1 C2 C3

(1.23)

što zajedno s (1.21) i (1.22) daje za spoj na slici 1-14:

1 1 1 1 = + + C s C1 C 2 C3
odnosno općenito:

(1.24)

1 1 =∑ Cs n Cn
Kapacitet serijskog spoja dva kondenzatora prema (1.25) iznosi tako:

(1.25)

Cs =
a za n jednakih kondenzatora C1 :

C1C 2 C1 + C 2

(1.26)

Cs =

C1 n

(1.27)

1.5.3.

Paralelni spoj

Priključe li se dva ili više kondenzatora paralelno spojena na izvor napona V, kao na slici 1-15, na svakom će od njih postojati isti napon:

V = V1 = V2 = V3

(1.28)

a naboj na pojedinom kondenzatoru ovisit će od veličine njegova kapaciteta. Za pojedine kondenzatore vrijedi:

Q1 = C1 ⋅ V1

Q2 = C2 ⋅ V2

Q3 = C3 ⋅ V3

(1.29)

+

+

V

+

C1

C2

+
C3

Slika 1-15 Paralelni spoj kondenzatora

25

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Za ekvivalentni kondenzator kapaciteta Cp bilo bi:

Qp = C p ⋅V
S obzirom kondenzatora: da je naboj paralelnog spoja zbroja naboja

(1.30) pojedinih (1.31)

Q p = Q1 + Q2 + Q3

iz izraza (1.28), (1.29) i (1.30) slijedi da ekvivalentni kapacitet Cp paralelno spojenih kondenzatora jednak:

C p = C1 + C2 + C3
odnosno općenito:

(1.32)

C p = ∑ Cn
n

(1.33)

Za paralelni spoj n kondenzatora jednakog kapaciteta C, ekvivalentni Cp jednak je:

C p = nC

(1.34)

1.5.4.

Mješoviti spoj

Paralelnim spajanjem povećava se ukupni kapacitet spoja, a serijskim smanjuje. Kod serijskog spoja ukupni priključeni napon dijeli se na pojedine kondenzatore, a kod paralelnog spoja je napon na svim kondenzatorima isti. Ponekad je potrebno realizirati kapacitet čija vrijednost nije u standardiziranom nizu. U tu svrhu koriste se različiti mješoviti spojevi, od kojih jedan prikazuje slika 1-16.

26

5.Elektrostatika ________________________________________________________________________ C2 C1 C3 C1 C23 C4 V C5 C45 V C23 = C1 C2 ⋅ C3 C2 + C3 CP C45 = C4 ⋅ C5 C4 + C5 C V V C p = C23 + C45 C = C1 ⋅ C p C1 + C p Slika 1-16 Mješoviti spoj kondenzatora Mogu se ostvariti različite kombinacije.5. Energija nabijenog kondenzatora Kad se prazan kondenzator priključi na izvor napona V. kao na slici 1-17. 1. već prema tome da li prevladava utjecaj serijskih ili paralelnih skupina. Nakon određenog kratkog vremena kondenzator se nabije nabojem Q=C·V. i poprimi napon izvora V. On može biti manji ili veći od kapaciteta pojedinog kondenzatora ili pojedine skupine kondenzatora. 27 . kondenzatoru se dovodi naboj i time povećava razlika potencijala V među pločama. Ukupni kapacitet mješovitog spoja dobije se postupnim određivanjem kapaciteta pojedinih paralelnih i serijskih grupa.

To se koristi kod elektronskih bljeskalica. Srednja snaga kod izbijanja.35) Malim slovima označuju se trenutne vrijednosti pojedinih veličina. 28 .38) Energija nabijenog kondenzatora sadržana je u izolatoru između ploča (elektroda).17): W= CV 2 A 2 A 2 2 ε E2 ε E2 V =ε E d = A d= Vol =ε 2 2d 2d 2 2 (1. (1. Ta se energija oslobađa i može se pretvoriti u neki drugi oblik energije: toplinsku. električno polje u izolatoru se razgrađuje.39) gdje je: Vol . kao energija električnog polja.19) slijede još dva ekvivalentna izraza za energiju nabijenog kondenzatora: W= CV 2 QV Q 2 = = 2 2 2C (1. Kod gibanja naboja dq.19) i (1. ako se odvija u kratkom vremenu. Pritom se nabijeni kondenzator može izbiti u dužem ili kraćem vremenu. svjetlosnu ili opet u električnu. Kod pražnjenja u zraku ili izolacijskoj tekućini mogu nastati iskre.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Q + C − i + V − Slika 1-17 Nabijanje kondenzatora Tijekom nabijanja kondenzatora porast naboja za dq uzrokuje porast napona za dv.37) S pomoću izraza (1.38).volumen kondenzatora. pa se na tome zasniva i načelo elektroerozijske obrade metala. Kod izbijanja kondenzatora. može biti velika. lako se vidi povezujući izraze (1. Da je energija u kondenzatoru lokalizirana u izolatoru kao energija električnog polja.18) obavlja rad: dW = v ⋅ dq = v ⋅ C ⋅ dv = C ⋅ v ⋅ dv Ukupni obavljeni rad za vrijeme nabijanja kondenzatora je: (1. prema: dq = C ⋅ dv (1. za paljenje stroboskopskih cijevi i sl.36) C V2 W = C ∫ v dv = 2 0 V [J ] (1. električno polje prema izrazu (1.

Prirodni kondenzator Oblaci i zemlja se mogu usporediti s velikim kondenzatorom. fotoni). Tada se pojavljuju munje i svjetlost. Ioni i slobodni elektroni omogućuju kratki spoj (struju) između oblaka i zemlje. 29 . ioni. Proces isparavanja i kondenziranja vode u unutrašnjosti oblaka uzrokuje sudare između kapljica vode i različitih čestica u oblacima (prašina. koji se nakuplja u podnožju oblaka. Električno polje između oblaka i zemlje može proizvesti ione i slobodne elektrone u zraku. koja se zbog toga može usporediti s pozitivnom pločom kondenzatora. Tako se podnožje oblaka može usporediti s negativnom pločom kondenzatora.6. U tim sudarima elektroni izbijeni iz čestica čine negativan naboj. Taj naboj uzrokuje nakupljanje pozitivnog naboja na zemlji.Elektrostatika ________________________________________________________________________ 1.5. Razlika potencijala između oblaka i zemlje može postati tako velika da se zračni dielektrik počinje raspadati. Zrak između oblaka i zemlje postaje dielektrik prirodnog kondenzatora.

Boja linija ide od tamno zelene do svijetlo zelene.6.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. Naboje možemo pomicati po ekranu pomoću miša.6. a plavi krug negativni naboj. Slijedi opis padajućeg izbornika: SETUP – pruža mnogo mogućnosti. Appleti 1. Zelene strelice pokazuju vektore električnog polja.1. Električno polje naboja Ovaj applet omogućuje promatranje električnog polja dobivenog različitim kombinacijama pozitivnih i negativnih naboja. SHOW E LINES – bit će prikazane linije električnog polja. Strelice idu od tamno zelenih do svijetlozelenih. zatim postaje bijela kako polje MOUSE – određuje što će se događati lijevim click-om miša: SHOW – određuje što će biti prikazano na ekranu: • 30 . Žuti krug predstavlja pozitivni naboj. od kojih je ovog časa zanimljivo samo električno polje naboja (pozitivnih i negativnih): • • • • • • • • • SINGLE CHARGE – jedan pozitivan naboj DOUBLE CHARGE – dva pozitivna naboja DIPOLE CHARGE – jedan pozitivan i jedan negativan naboj MOVE OBJECT – vući ćemo objekte po ekranu DELETE OBJECT – brišemo objekte sa ekrana ADD +DRAGGABLE CHARGE – dodajemo na ekran pozitivne naboje ADD −DRAGGABLE CHARGE – dodajemo na ekran negativne naboje CLEAR SQUARE – brišemo pozadinu SHOW ELECTRIC FIELD (E) – bit će prikazano električno polje pomoću strelica. Bijele krivulje oko njih su ekvipotencijalne linije (linije istog potencijala). kako polje postaje jače. zatim postaju bijele.

31 .Elektrostatika ________________________________________________________________________ postaje jače. Biranjem opcije: • • • STOP CALCULATION – zaustavljamo računanje polja ENABLE CURRENT – prikazan je tok struje DRAW EQUIPOTENTIALS – prikazane su ekvipotencijalne linije (linije istog potencijala) RESOLUTION – podešavamo rezoluciju BRIGHTNESS – podešavamo osvjetljenje EQUIPOTENTIAL COUNT – podešavamo broj ekvipotencijalnih linija bez obzira na osvjetljenje. Pomoću klizača: • • • 1. • ACCURACY – određuje točnost prikazivanja polja Lijevim click-om na gumb CLEAR ALL brišemo cijeli ekran. pa ako nas zanima jačina polja trebamo gledati boju linija. silnice i vektori polja.6. animacija. na test naboj.2. Naboji se također mogu pomicati po ravnini. Test naboj u električnom polju Ovaj applet omogućuje promatranje djelovanja električnog polja na test naboj. Gustoća linija se skoro ne mijenja. Električno polja može se stvoriti s jedinim ili dva naboja u različitim kombinacijama polariteta i iznosa. a ne njihovu gustoću. Click-om na restart/play započinje djelovanje polja. Mogu se prikazati ekvipotencijalne plohe.

3. 1. q i L.6.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1.4. Elektroskop Za model elektroskopa sastavljenog od dvije kuglice jednakih masa m i naboja q. q m⋅ g k ⋅ q2 4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2 Θ3 = k ⋅ q2 4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2 Ovaj applet omogućuje animaciju elektroskopa za različite m.6. obješenih na klatno duljine L vrijede jednadžbe: k ⋅ q2 r2 T ⋅ cos Θ = m ⋅ g L Θ T T ⋅ sin Θ = Fe = r = 2 ⋅ L ⋅ sin Θ tan Θ ⋅ sin 2 Θ = m. Kapacitet pločastog kondenzatora 32 .

6. biramo površinu ploča. To znači da je kapacitet proporcionalan dielektričnosti i površini ploča. Prirodni kondenzator Skupljanjem (gomilanjem) pozitivnog naboja na zemlji i negativnog u oblacima (atmosferi) dolazi do prirodnog izbijanja naboja (munje). DISTANCE (udaljenost). kapacitet se smanjuje. Dielektrik veće dielektričnosti uzrokovat će i veći kapacitet.5. Ako povećavamo udaljenost među pločama . biramo dielektrik između ploča PLATE AREA ( površina ploča). 1. a obrnuto proporcionalan razmaku između ploča. ZAKLJUČAK: Povećanjem površine ploča.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Otvaranjem padajućeg izbornika (lijevi click): • • • DIELECTRIC (dielektrik). kondenzatora. povećava se i kapacitet. S (površina ploča) i d (udaljenost ploča). biramo udaljenost između ploča Za odabrane vrijednosti ε (dielektričnost). dobit ćemo vrijednost kapaciteta kondenzatora (engl. capacitance). 33 .

5 ·10-9 C i Q2 = 6 ·10-8 C nalaze se u zraku i udaljeni su međusobno za r = 70 cm. a) koliki je napon između ploča. d) koliki je iznos energije po jedinici volumena među pločama.1844·106 [m/s] 3. b) koliki je iznos plošne gustoće na pločama. nađite: a) silu kojom međusobno djeluju proton i elektron ako je razmak između tih dviju čestica 5. Koliki rad moramo utrošiti da u električnom polju premjestimo naboj 10-9 C iz jedne točke polja u drugu ako je razlika potencijala između tih točaka 200 V? Rješenje: 2·10-7 [J] 4. Zadaci 1.3·10-11 m. Dva naboja Q1 = 1. e) ako naboj negativne ploče čine elektroni. Dvije paralelne nabijene ploče svaka s površinom 1 m2 nalaze se u vakumu udaljene 2 cm. b) linearnu brzinu elektrona. Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre. one su se otklonile tako da međusobno zatvaraju kut 40°.202·10-8 [N] b) 2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1.7. Kolika je masa svake kuglice ako je udaljenost od mjesta gdje je nit obješena do središta kuglice 20 cm? Rješenje: 3. a koliki u točki B i kojeg je smjera. kolika je razlika u broju elektrona na pločama. c) koliki je iznos vektora električne indukcije u točki A. Rješenje: a) 8. Između točaka A i B postoji razlika potencijala 5 V. Pošto smo ih nabili nabojem 5·10-9 C. Uz pretpostavku daje staza elektrona kružna. a naboj pozitivne se sastoji u manjku elektrona.364·10-6 [kg] 2. + − A B 10 m m 5 5 34 . Kolika je jakost električnog polja u sredini između njih? Rješenje: 2498 [N/C] 5. Dvije kuglice jednakih masa i polumjera obješene su na nitima tako da im se površine dodiruju.

Na istosmjerni izvor stalnog napona E serijski su spojeni kondenzatori C1=1μF i C2=3 μF.6 uF nabijemo na napon 200 V i zatim ga isključimo s izvora napona. iznosa D. c) kolika je energija pohranjena u spoju.101·10-6 [J/m^3] e) 5.427·10-9 [C/m^2] c) D je neovisan o točki. a) Koliko će elektron skrenuti od svojega početnog smjera pošto u polju prijeđe put od 8 cm? b) Kakav oblik ima staza elektrona? Rješenje: a) 6. e) koliki naboj sadrži tada C1? Rješenje: a) b) c) d) e) 150 [V] 200 [V] 15 [mJ] 120 [V] 1. Kondenzator kapaciteta 0.4 uF.8 [m 35 . Odredi energiju iskre koja preskoči pri spajanju kondenzatora.7·103 km/s. a) koliki je napon na C1 ako je na C2 napon E2=50 V. Zatim paralelno kondenzatoru priključimo drugi kondenzator kapaciteta 0. smjer A→B d) 1.534·1010 [elektrona] 6. Rješenje: a) 4. d) ako se paralelno kondenzatoru C1 doda još jedan istog kapaciteta.88 [cm] b) parabola (horizontalni hitac) 7. koliki će napon biti na njemu.2·10-4 [C] 8. U homogeno električno polje jakosti 4 000 V/m uleti okomito na silnice polja elektron brzinom 5.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Rješenje: a) 10 [V] b) 4. b) koliki je napon izvora E.

.

Smjer istosmjerne struje jednak je smjeru električnog polja. tj. Ponekad štetne. je pozitivan ako je točka B na većem potencijalu od točke A. uređaja i procesa.1 Električni napon Energija koju tijelo ima zbog svojeg naboja nazivamo električna potencijalna energija (W). Slobodan naboj je za različite tvari različit: u metalima i njihovim legurama slobodni naboj čine elektroni. Brzina gibanja pojedinačnog naboja mnogo je manja od brzine širenja električnog efekta: iako žarulja u New Yorku spojena preko transatlanskog kabela zasvijetli gotovo istodobno s uključenjem izvora u Zagrebu. Da bi gibanje bilo moguće. Svi slobodni elektroni unutar metalnog vodiča konstantnog presjeka spojenog na takav izvor bit će izloženi djelovanju sile iste jakosti i smjera. Električni potencijal (prema izrazu 1. te emitiranje zračenja pri vođenju u plinu. Omjer te energije i veličine naboja u nekoj točki je stalan i predstavlja svojstvo pojedine točke električnog polja. Takvi izvori pretvaraju kemijsku energiju u električnu i pritom na svojim stezaljkama osiguravaju stalnu razliku potencijala. nužna su dva uvjeta: postojanje slobodnog (pokretnog) naboja i postojanje električnog polja. Električno polje je vektor. Gibanje naboja ima za posljedicu nekoliko različitih učinaka: zagrijavanje vodiča (Jouleov efekt). pa će kroz sve paralelne presjeke vodiča istodobno proći isti broj elektrona.0 ISTOSMJERNA STRUJA Električnom strujom nazivamo usmjereno gibanje električnih naboja. u elektrolitskim otopinama to su pozitivni i negativni ioni. Ako se uz to ni jakost polja ne mijenja. različite vrste baterija i akumulatora. kod poluvodiča elektroni i šupljine. prijenos tvari u elektrolitičkim otopinama. VBA . Ako se smjer električnog polja ne mijenja. ϕ= W Q (2. Napon između točaka B i A.10) označavamo sa ϕ.1) Razlika potencijala između dvije točke naziva se napon. dakle suprotan je smjeru gibanja elektrona. stvaranje magnetskog polja u njegovu okolišu. ne mijenja se ni smjer gibanja naboja u vodiču. a kod plinova elektroni i ioni. sve te pojave praktično su iskorištene u velikom broju trošila. pa odatle naziv istosmjerna struja. a jedinica mu je volt (V). elektroni kroz to vrijeme prođu neznatan put. pa osim inteziteta (sile na naboj) ima i smjer.2. Zbog jednostavnosti prikaza i tumačenja promatrat će se u nastavku djelovanje električnog polja na metalne vodiče. U praktičnoj primjeni izvori konstantnog električnog polja najčešće su elektrokemijski izvori (ili galvanski elementi). koje nazivamo električni potencijal. 2. onda je struja stalna ili konstantna istosmjerna struja. a . a struji u elektrolitskim otopinama i plinovima posvetit će se posebna potpoglavlja.

Solarni silicijevi elementi daju i do 180 W/m2 ovisno o svjetlosnom zračenju. Istosmjerni napon stalnog je polariteta.) u električnu. Napon takvog fotoelementa iznosi do 0. kod para željezokonstantan dobiva se prosječno 52 μV/°C. Na elektrodama se pojavljuje napon kao posljedica kemijskog procesa u kojem sudjeluju tvari od kojih su elektrode napravljene i elektrolitska otopina u koju su one uronjene. što znači da se električna energija dovedena iz drugog izvora može u izvoru koji je "ispražnjen" opet povratiti u kemijsku. Istosmjerni se napon lako dobiva iz izmjeničnog s pomoću ispravljača. Za uspostavljanje električnog napona treba razdvojiti raznoimene naboje. površini i tehnologiji. Generatori: strojevi koji mehaničku energiju (rotacija rotora) magnetskim putem (indukcija) pretvaraju u (izmjenični) napon. utrošiti energiju. polaritet se izmjenično mijenja. Primjerice. Za razliku od primarnih. koji danas pretvaraju do 20 % dobivene svjetlosne energije u električnu. Napone dijelimo na istosmjerne i izmjenične. najvažniji tipovi električnih izvora su : Kemijski električni izvori: pretvaraju kemijsku energiju u električnu. a maksimalna postiziva struja ovisi o materijalu. a kod izmjeničnog. Zadatak naponskog izvora je da na svojim stezaljkama (vanjskim priključnicama) daje konstantan napon. Izvor ima zadatak pretvoriti jedan oblik energije (mehaničku. Pozitivni i negativni naboji se razdvajaju u izvorima električnog napona. a 38 . Na temelju ponašanja poluvodiča kao osnovni materijal koristi se silicij i galijev arsenid. Trošilo će u načelu obavljati neki koristan rad. Daleko najveći dio električne energije dobiva se danas putem generatora. Nuklearni izvori : atomska se energija složenim postupkom preko toplinske i mehaničke putem generatora (atomske centrale) pretvara u električnu energiju.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ negativan je ako je obrnuto. S obzirom na vrstu i način pretvorbe jednog oblika energije u drugi. dok trošilo radi obrnut postupak. Fotonaponski elementi: izvori koji djelovanjem vidljivog svjetla stvaraju električni napon. u sekundarnima je kemijski proces reverzibilan. toplinsku i sl. Razlikujemo primarne i sekundarne elemente. Ekonomični i neopasni izvori s izravnim pretvaranjem nuklearne energije u električnu još se očekuju. Zbog toga se priključnice napona označavaju sa „+“ i „−“ i nazivaju se polovi naponskog izvora. kemijsku.2 Električni izvori Električni izvor je uređaj koji na svojim stezaljkama trajno održava razliku potencijala kako bi mogao davati struju priključenom trošilu. Električne izvore dijelimo na naponske i strujne. Instrument za mjerenje napona zove se voltmetar. a za to je potrebno uložiti rad. onda se na hladnijim krajevima javlja istosmjerni napon. Vrlo efikasnim smatraju se silicijevi fotonaponski elementi. U načelu se za tu svrhu uzmu dvije žice različitog materijala i na jednom kraju međusobno spoje. Termoelementi: izvori koji daju napon pretvorbom toplinske energije. Ako se spojno mjesto izloži višoj temperaturi. Galvaniu) sastoji u načelu od dviju elektroda i elektrolita. Takav izvor se (nazvan galvanski element u čast L. tj. Veličina tog napona ovisi o razlici temperatura i vrsti upotrijebljenih materijala. 2.6 V.

Zbog uobičajenog korištenja promatrat će se samo ponašanje realnog naponskog izvora. 39 . Označi li se u spojnoj električnoj shemi jedna točka s oznakom "a". a + a I I Vab > 0 Vab < 0 b Slika 2-2 Označavanje naponskih i strujnih veličina + b Uvedenim označivanjem potencijala određen je i smjer struje koja u strujnom krugu s takvim izvorom teče izvan izvora. neovisno o opterećenju. pa se dogovorno E + I a) naponski Slika 2-1 Istosmjerni izvori b) strujni označuje indeksima: Vab = Va − Vb (2. stezaljke izvora). nalazi se na višem potencijalu od točke drugog indeksa (b).Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ strujnog izvora da daje konstantnu struju. tzv. onda je napon između točaka "a" i "b" jednak razlici potencijala "a" i "b". Za slučaj negativnog iznosa V točka "b" ima viši potencijal od točke "a".2) Ako je algebarski iznos Vab pozitivan. onda je točka koja odgovara prvom indeksu (a) pozitivna. odnosno. Smjer struje izvan izvora poklapa se s orijentacijom od točke višeg prema točki nižeg potencijala i u spojnim shemama najčešće se označuje strelicom (slika 2-2). a druga s oznakom "b" (to mogu biti i elektrode. Elektroda na višem potencijalu označuje se oznakom "+". Istosmjerni naponski i strujni izvori u električnim shemama obilježavaju se simbolom kao na slici 2-1. Dobro je uočiti da je Vab=-Vba.

Kao i napone. a mjerna jedinica je amper (A). otpor vodiča računa se kao: 40 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Trenutna vrijednost jakosti struje opisana je izrazom: i= dQ dt (2. Prema tomu. razdvojenim na priključnicama izvora. Jakost električne struje skalarna je veličina definirana kao količina naboja koja prođe kroz jedinicu površine u jedinici vremena. između naboja se uspostavi vodljivi put. Jakost struje jednaka je količini naboja koja prođe presjekom vodiča u jednoj sekundi. vlada privlačna sila. Kao dogovorni smjer struje uzima se smjer kojim bi se gibali pozitivni naboji. Gustoća struje definirana je kao kvocijent iznosa struje i površine okomitog presjeka kroz koji teče: J= I A [A / m ] 2 (2. Ako se priključnice izvora vodljivo spoje. koja se nazivaju električni radni otpor (kraće električni otpor ili samo otpor). naboji pri strujanju nailaze na otporna djelovanja.4 Električni otpor Pri toku struje kroz metalnu žicu (vodič) slobodni elektroni nailaze na atome. Istosmjerna struja teče stalno istim smjerom. Općenito. Možemo zamisliti da atomi tako priječe slobodni put elektronima. Otpor vodiča proporcionalan je duljini vodiča l. a obrnuto proporcionalan njegovu presjeku A. a jedinica Ω. dok se kod izmjenične struje smjer s vremenom periodički mijenja.3 Električna struja Među raznoimenim nabojima. Uzrok struje je napon. koji zbog topline titraju oko svojih ravnotežnih položaja u kristalnoj rešetki metala. Oznaka za jakost struje je I. a dt diferencijal vremena. koje nazivamo električna struja. Glavna značajka električne struje je njena jakost.3) postaje: I= Q t (2. Oznaka za električni otpor je R. Električna struja je usmjereno gibanje naboja.5) 2.4) Instrument za mjerenje jakosti struje zove se ampermetar. Faktor proporcionalnosti različit je za pojedini materijal i predstavlja svojstvo tvari koje se naziva otpornost (ili specifični otpor) i označava sa ρ.3) gdje je dQ diferencijal (djelić) naboja. kroz koji nastaje gibanje naboja. struje dijelimo na istosmjerne i izmjenične. što se očituje kao opiranje tvari protoku električne struje. Za stalnu istosmjernu struju izraz (2.

Jedinica električnog otpora je om (Ω). (2. (2.9) ΔR . otpor vodiča se kod većine materijala povećanjem temperature povećava: Rϑ = R20 + ΔR gdje su: • • • R20 . Rϑ . Dakle.10) 41 . o prirastu temperature ( Δϑ = ϑ − 20 C ) i početnoj vrijednosti otpora R20 : ΔR = α Δϑ R20 (2.7) Gdje je specifična vodljivost: γ= 1 ρ [S / m]. a električne vodljivosti simens (S). a zbog čestog izražavanja presjeka vodiča u mm2 i duljine u m koristi se i Ω·mm2/m.8) Specifični otpor ρ ima jedinicu Ω·m. Pad jakosti struje uz isti napon odgovara povećanju otpora .Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ R=ρ l A (2.1 Promjena otpora s temperaturom Povećanje temperature metalnih vodiča izaziva veću amplitudu titranja kristalne rešetke.nova vrijednost otpora na temperaturi ϑ.povećanje otpora s porastom temperature.4. jer se smanjuje njihova rezultantna brzina. R Slika 2-3 Simbol i oznaka električnog otpora 2.vrijednost otpora kod sobne temperature (20°C).6) Recipročna vrijednost otpora zove se vodljivost i označuje sa G: G= 1 1 A A = ⋅ =γ R ρ l l (2. Prirast otpora ovisi o materijalu (temperaturni koeficijent otpora α[1/°C]). To uvjetuje povećanje broja sudara slobodnih elektrona i smanjenje gustoće struje. Simbol i oznaka električnog otpora prikazan je na slici 2-3.

42 .1.09 0.93 0.14°C.0039 0.004 0.1 α[1/C0] 0.11) Lako se iz ovog izraza vidi da se kod pozitivnog a smanjivanjem temerature kod istog materijala smanjuje i njegov otpor.075 0. Treba napomenuti da je temperaturni koeficijent α konstantan samo za uski temperaturni opseg.958 1.49 γ[Sm/mm2] 37 58 35.0065 0.0009 0. mjerenja pokazuju da bezotporno stanje.8 61.00005 Tablica 2.006 0. ⎣ ⎦ pa je (2. Uvrsti li se izraz (2.7 2.000015 0. nastaje tek na temperaturama oko apsolutne nule (0K = -273.12) Zanimljivo bi bilo izračunati kod koje temperature otpor vodiča postaje jednak nuli.14 2.0270 0.115 0. pokazuje metale i metalne legure s njihovim specifičnim otporom.208 0.14) slijedi ϑ=-235.0016 0.00019 0. da je za temperature manje od 20°C otpor Rϑ manji od R20 .0278 0.0172 0. tzv. Električna svojstva metalnih vodiča Tablica 2.1.11 1.9) dobiva se: Rϑ = R20 (1 + α Δϑ ) = ρl A [1 + α (ϑ − 20)] (2.098 0. Međutim.4 10. tj.3 11 4.0163 0. supravodljivost. To ujedno potvrđuje da ovisnost R=f(ϑ) nije linearna.15°C).0040 0.11) uz pretpostavku konstantnog α slijedi: R20 ⎡1 + α (ϑ − 20 ) ⎤ = 0.14) Primjer: Za bakar (α=0.04 0. pa se proširuje s kvadratičnim koeficijetnom β i početak izraza (2.10) u izraz (2. Iz izraza (2.1 1.48 0.6 13.0042 0. specifičnom vodljivosti i temperaturnim koeficijentima.00392) iz izraza (2.11) postaje: Rϑ = R20 1 + α Δϑ + β [Δϑ ] ( 2 ) (2.0041 0.000032 0. Za točniju temperaturnu ovisnost linearni model nije dovoljan.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Naziv Aluminij Bakar (mek) Bronca Kositar Mjed Nikal Olovo Srebro Željezo Živa Cekas Kanthal Manganin Konstantan Oznaka Al Cu Bc Sn Mj Ni Pb Ag Fe Hg ρ[Ω mm2/m] 0.0043 0.8 8.45 0.13) ϑ = −⎜ ⎛1 ⎞ − 20 ⎟ ⎝α ⎠ (2.

79 K) otpor naglo pada i približno je jednak nuli. a obrnuto razmjerna otporu kruga R.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Veza otpora i temperature može se prikazati dijagramom kao na slici 2-4. R ΘK Θ Slika 2-4. cink 0. koji napisan u obliku jednadžbe izgleda ovako: I= V R (2.14 K. Iz grafičkog prikaza tog zakona (slika 2-5) zorno je predočena linearnost između napona. i njegove 43 . Usmjereno gibanje naboja u takvoj okolini ne nailazi na prepreke. pa nema toplinskih gubitaka. Pri stanovitoj kritičnoj temperaturi ϑK (koja je.5 Ohm-ov zakon Jakost struje kroz otpornik ovisi samo o naponu na otporiniku i otporu otpornika: raste s naponom V.12 K. To je Ohm-ov zakon.15) Ohm-ov zakon općenito se može iskazati ovako: u zatvorenom strujnom krugu jakost struje I razmjerna je priključenom naponu V. kao uzroka pojave. Ovisnost otpora i temperature Pojava supravodljivosti za buduću elektrotehniku je od izuzetnog značenja. a opada s porastom otpora R. 2. za živu 4. aluminij 1. na primjer. I I1 I2 −V a b α V −I Slika 2-5 I=f(V) u metalnom vodiču Jakost struje kroz vodič proporcionalna je naponu na krajevima vodiča. a obrnuto proporcionalna otporu vodiča.

Svaka grana ima dva čvorišta. Stezaljkama odgovaraju čvorišta grafa. i jednak je kotangensu tog kuta. Iako pokazan na metalnom vodiču. Specifični otpori različitih materijala ρ [Ω m] 1. što dakako ovisi o vrsti elementa. električne struje. a elementi se označuju odgovarajućim simbolima u granama. Opisani jednostavni strujni krug je također električna mreža. Otpor vodiča može se povećati (izraz 2.6) smanjenjem presjeka. zavojnica. U tablici 2-2. Ohmov zakon nije ograničen materijalom. Prva dva se zovu Kirchhoff-ovi zakoni i izriču strujno-naponske prilike u mreži.0 ⋅10 −7 5.0 ⋅10 −7 6. a nije bitan karakter (vrsta) elemenata.3 ⋅10 −2 1010 do 1014 1013 1015 2.9 ⋅10 −8 1.6 Kirchhoff-ovi zakoni Spajanjem dvaju ili više električnih elemenata dobiva se električna mreža. predočeni su iznosi veličina specifičnih otpora različitih materijala pri sobnoj temperaturi.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ posljedice. simbol otpornika. 44 . Realni električni elementi koji se ovdje spominju (otpornik. Pritom je bitno samo kako su elementi međusobno spojeni (topologija mreže).7 ⋅10 −8 2. paralelno spojenoj. Teorijsko proučavanje električnih mreža temelji se na teoriji grafova. Za otpor je ovaj odnos već izrečen u obliku Ohmova zakona. Za veći otpor (pravac b) uz isti napon teče manja struja (I2<I1). I još nešto: električni otpor R u grafičkom prikazu predočen je kutem α nacrtanog pravca. Tip Materijal srebro bakar vodiči aluminij željezo konstantan germanij poluvodiči izolatori silicij staklo teflon kvarc Tablica 2-2. izvor) imaju po dvije stezaljke ili priključnice. U električnim mrežama vrijede tri zakona. Osnovni elementi grafa su grane i čvorišta.0 ⋅10 −6 2. a u drugoj. Treći zakon definira odnos struje i napona u pojedinoj grani. kako bi se što bolje istaknule podjele materijala s obzirom na njihov specifični otpor. kondenzator.6 ⋅10 −8 1. jer se svaka realna električna mreža može predočiti grafom. U jednoj grani je simbol naponskog izvora. povećanjem duljine vodiča ili uporabom materijala većeg specifičnog otpora. i to s dvije grane i dva čvorišta.

Ulazak struje u čvorište razlikuje se po predznaku od izlaska struje iz čvorišta. Ako imamo neko čvorište u koje ulazi struja I. za svaku točku dijeljenja struje vrijedi: zbroj struja koje ulaze u točku (čvorište mreže) jednak je zbroju struja koje iz te točke (čvorišta) izlaze. To vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati bilo koje čvorište s bilo kojim brojem grana. To znači da se u strujnom krugu ne može pojaviti točka (čvorište) u kojoj bi se naboj gomilao. da je zbroj jakosti struja koji u bilo koje čvorište ulaze jednak zbroju jakosti struja koje iz tog čvorišta izlaze. dakle glasi: ∑I i =1 n i =0 (2. a negativan predznak imaju one struje koje iz čvorišta izlaze. I2 i I3. Kirchhoff-ov zakon Budući da je električna mreža izoliran sustav. a izlazne s negativnim predznakom. po I.17) Prebacimo li sve struje na lijevu stranu gornje jednadžbe dobivamo sljedeći izraz: I − I1 − I 2 − I 3 = 0 (2. Prvi Kirchhoff-ov zakon izražen jednadžbom. a eksperimentalno potvrditi. Kada algebarski zbrojimo pojedine struje Ii u svim granama promatranog čvorišta (ulazne s pozitivnim. Ovo je lako objasniti imajući u vidu da električna struja pretstavlja protok naboja u vremenu. ili obratno). rezultat mora biti nula. iz zakona o očuvanju materije može se zaključiti. toliko mora iz nje i izaći.1 I. Pozitivan predznak pritom imaju struje koje ulaze u čvorište. Općenito. za bilo koje čvorište mreže.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. Primjer: Za čvor na slici 2-6.18) S lijeva strane jednadžbe nalaze se (s različitim predznacima) sve struje iz promatranog čvorišta. Kirchhoff-ovom zakonu vrijedi: I1 + I 2 + I 3 = I 4 + I 5 I1 + I 2 + I 3 − I 4 − I 5 = 0 45 . Koliko naboja uđe u neku točku. a iz tog čvorišta izlaze struje I1.6. onda vrijedi: I = I1 + I 2 + I 3 (2.16) gdje je n broj grana spojenih u promatrano čvorište. nestajao ili stvarao.

nego već poznati izraz (1. I Kirchhoff-ov zakon Ako je mjerenjem utvrđeno da su I1=I2=I3=2A. primijenjen na prilike u električnoj mreži. dobivamo sljedeći izraz: 46 .19) gdje je: • n . 2. U serijskom krugu ukupni napon izvora jednak je ukupnom zbroju napona na otporima. znači da je I5=4A.2 II. Drugi Kirchhoffov zakon izriče da je zbroj napona u bilo kojoj petlji u električnoj mreži jednak nuli.broj otpora u ostalim granama iste petlje. da je I5=5A. a I4=1A.6. Zakon se obično formulira u sljedećem obliku: n m ∑ Ei = ∑ I i Ri i =1 i =1 (2. a • m . i dva otpora na kojima su padovi napona V1 i V2 vrijedi E = V1 + V2 (2. onda se sigurno zna (nesigurni neka provjere). Put kojim se iz bilo kojeg čvorišta. idući po uvijek novim granama mreže. zove se petlja.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ I2 I4 I1 I3 I5 Slika 2-6. taj zakon ne govori ništa drugo.broj električnih izvora u promatranoj petlji. Budući da je napon u svakoj grani mreže razlika potencijala dvaju njezinih čvorišta. Kirchhoff-ov zakon Drugi Kirchhoff-ov zakon odnosi se na naponske prilike u mreži.15) iz elektrostatike. Ako je uz iste vrijednosti struja I1.20) Prebacimo li sve napone na jednu stranu gornje jednadžbe. I2 i I3 izmjereno I4=10 A. Ako u strujnom krugu imamo izvor napona E. ali ovog puta suprotnog smjera (struja I5 utječe u čvorište). dođe u isto čvorište.

na kraju se vratimo na istu točku.24) I1 + I2 + R2 I + RS I V V a) dva serijski spojena otpornika b) ekvivalentni nadomjesni spoj Slika 2-7 Serijski spoj otpornika 47 . tj. 2. To je lako objasniti gledamo li napon kao razliku potencijala: iz koje god točke kruga započeli obilazak. Kirchhoff-ovom zakonu da je: (2.22) Ovo vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati bilo koju zatvorenu putanju (petlju) i obići je zbrajajući algebarski pojedine napone Vi svakog električnog elementa na tom putu. koristeći Ohm-ov zakon i Kirchhoff-ove zakone. kao što prikazuje slika 2-7. Po I Kirchhoff-ovom zakonu vrijedi da je struja kroz oba otpora ista (slika 27. a to znači na isti potencijal. osim rješavanja tog zadatka. Rezultat uvijek mora biti nula.1 Serijski spoj otpora Neka se spoje serijski dva otpornika u strujni krug.7 Spajanje električnog otpora u strujnom krugu U bilo kojem dijelu strujnog kruga dva otpornika mogu biti međusobno spojena samo na dva načina: serijski ili paralelno. Sljedeći primjeri. 2. Pri rješavanju odnosa u strujnim krugovima česta je potreba da se spoj s više otpora zamijeni ili izrazi ekvivalentnim otporom.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ E − V1 − V2 = 0 (2.21) S lijeve strane jednadžbe nalaze se (s različitim predznacima) svi naponi iz promatrane petlje. a) : I1 = I 2 = I a po II.7. Kombinacijom tih načina dobivaju se različite složene sheme. što potvrđuje opći oblik da je algebarski zbroj napona uzduž (zatvorene) petlje električnog kruga jednak nuli. pokazuju i tehniku rješavanja električnih mreža.23) V = V1 + V2 = I1 R1 + I 2 R2 R1 (2. ∑ Ei − ∑Vi = 0 i =1 i =1 n m (2.

24) i (2.30) Na serijskom spoju otpora napon se dakle. ukupni otpor je n puta veći od pojedinog otpora u spoju.25) IRs = IR1 + IR2 odnosno: (2. zbroj padova napona na otporima neće se promijeniti i bit će uvijek jednak ukupnom naponu izvora.23). naponskog izvora E) teče ista struja I kao u a) slučaju.27) Za više serijski spojenih otpora. Zbog toga se ampermetar uvijek spaja serijski. Ako mijenjamo serijski spojene otpore u strujnom krugu. Općenito. jer imaju zajednička čvorišta 48 . razmatranje bi bilo analogno.7. dijeli u omjeru veličina otpora.26) Rs = R1 + R2 (2. 2.25) dobiva se: (2. za serijski spoj raznih otpora omjer napona dobiva se iz uvjeta jednakosti struja I = I1 = I 2 V1 V2 = R1 R2 iz čega proizlazi: (2. (2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Za ekvivalentni strujni krug (slika 2-7.b)) u kojem pod djelovanjem iste EMS (elektromotorne sile. Kod serijskog spoja n jednakih otpora. Priključak na izvor serijskog spoja otpora opterećuje izvor isto tako kao jedan otpor koji bi bio jednak ukupnom otporu tog serijskog spoja.29) V1 R1 = V2 R2 (2. pa se može zaključiti: ekvivalentni otpor serijski spojenih otpora jednak je njihovu zbroju: Rs = ∑ Ri i =1 n (2. vrijedi: V = IRs Povežu li se sva tri izraza: (2.2 Paralelni spoj otpora Paralelno spojeni otpori imaju isti napon.28) Kroz serijski spojene elemente teče ista struja.

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I I I1 + + I2 R2 + + + R1 Rp Slika 2-8 Paralelni spoj otpornika a) dva paralelno spojena otpornika b) ekvivalentni nadomjesni spoj Ako u strujnom krugu imamo dva paralelno spojena otpora R1 i R2. to jest upravo razmjerno vodljivostima grana.34) I I1 I 2 = + V V V (2. Ovo znači da u paralelnom spoju otpora jača struja teče kroz manji otpor.36) 49 . vrijedi Kirchhoff-ova jednadžba za struje (2.16) I = I1 + I 2 Dijeljenjem obje strane jednadžbe s naponom izvora dobivamo (2.32) I1 R1 G2 = = I 2 R2 G1 gdje su G1 i G2 vodljivosti. bit će jednaki V1 = V2 Iz Ohmovog zakona (2. Na desnoj strani jednadžbe su vodljivosti pojedinih paralelnih grana.33) Struja se dijeli na paralelne grane električnog kruga tako da se jakosti struja u granama odnose obrnuto razmjerno otporima grana. (2.35) Omjer struje i napona jednak je recipročnoj vrijednosti otpora ili električnoj vodljivosti G. Ako imamo strujni krug sa izvorom napona V i dva paralelno spojena otpora R1 i R2. dok lijeva strana (omjer struje i napona izvora) pretstavlja ukupnu vodljivost kruga. naponi na njima V1 i V2. U krajnjem slučaju.15) slijedi: (2. što se može napisati kao: G p = G1 + G2 (2.31) I1 R1 = I 2 R2 Iz ovoga proizlazi sljedeći odnos struja kroz paralelno spojene otpore (2. kad bismo paralelno nekom otporu imali kratki spoj (otpor jednak nuli) tad bi sva struja tekla kroz kratki spoj.

a u drugom slučaju 50 .7) paralelno spojenih otpornika jednaka je zbroju njihovih pojedinačnih vodljivosti: G p = ∑ Gi i =1 n (2.41) 2. Struja u plinu znači naboj u gibanju..39) Na temelju ove jednadžbe (2. pa se može zaključiti: ekvivalentna vodljivost (vidi 2. Otpor paralelnog spoja n jednakih otpora R. n puta je manji od pojedinog otpora.39). tj.40) Iz jednadžbe za vodljivost (2. a druga elektroda (anoda) ih skuplja.38) što se može raspisati za otpor Ruk paralelnog spoja n otpora: R1. računa se kao Ruk = R1 ⋅ R2 R1 + R2 (2. Polje se održava vanjskim izvorom priključenim na granice prostora s plinom (elektrode). za što su neophodni dakako naboji i polje. Također je problematično da li struja može teći u vakuumu (plinu pri tlaku 0) ili ne.. Pojava struje u plinu ovisi o porijeklu naboja. već od sredine 19.37) odnosno n 1 1 =∑ R p i =1 Ri (2. Ruk = R n (2. Intenzivno eksperimentiranje strujom u plinu. + Ruk R1 R2 Rn (2. Na prvi pogled nisu jasne okolnosti pod kojima struja nastaje i održava se u plinu.37) vidi se da povećanjem broja paralelno spojenih otpora raste ukupna vodljivost. tj. U prvom slučaju jedna od elektroda (katoda) žarenjem isijava elektrone u plin (katodne zrake).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Ukupna vodljivost paralelnog spoja otpora jednaka je zbroju vodljivosti paralelnih grana. Za više paralelno spojenih otpora razmatranje bi bilo analogno. unaprijed nije sigurno da i u plinovima ima slobodnih naboja. 2. R2. stoljeća. dovelo je do spoznaja koje se mogu sažeti u nekoliko točaka: 1.8 Električna struja u ioniziranom plinu Dok je u metalnim vodičima struja moguća pod djelovanjem polja zahvaljujući postojanju slobodnih elektrona. ukupni otpor dvaju paralelno spojenih otpora R1 i R2. smanjuje se ukupni otpor spoja. do Rn: 1 1 1 1 = + + .

premda izuzetno male jakosti. elektrostatsko lakiranje i slično. Među 27ÿ1018 molekula po cm2 zraka postoji samo 100 do 1000 ioniziranih molekula. 51 . živine i litijeve pare itd. Slijedi kratak opis pojedinih područja: a) 0 . elektrofilter.pojava svjetla između katode i anode.A : vrijedi Ohmov zakon . elektroni. Na slici 2-9. prikazana je (V. b) A . I [A] 1 D 10−12 10 −15 10−3 10 −6 10−9 C A 10 B 102 103 V [V ] Slika 2-9 (V. Na jakost struje u plinu. U točki C pojavljuje se tinjavi izboj . kao na primjer iskrenje na kontaktima ili pojava korone na dalekovodima visokog napona. Oni sudarom s drugim česticama plina generiraju nove slobodne ione i taj se učinak razvija poput lavine. te uz tehnički vakuum (između 1 i 100 mPa).za veći napon imamo veću struju.I) karakteristika električne struje u zraku d) C . Premda pojedini efekti imaju štetan karakter. argon. zavarivanje (iznad točke D). 4. Povećanjem napona između elektroda raste brzina slobodnih naboja u plinu. idealni vakuum predstavlja savršen izolator. Dakako.D : daljnjim povećanjem napona gustoća struje na katodi raste. 3. osim jakosti električnog polja utječe i vrsta korištenog plina (helij. svjetlosni učinak se pojačava i u točki D dolazi do lučnog izboja. Za lučni izboj karakteristične su velike gustoće struje (od 102 do 104 A/cm2 ) i smanjenje napona na samo 15 do 55 V. pa porastom napona ne raste jakost struje. c) B . na primjer.B : područje zasićenja.C : udarna ionizacija. naboj se stvara ionizacijom atoma plina preko stranog zračenja i/ili djelovanjem polja.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ (hladna katoda). Elektroni dobivaju povećanjem napona dovoljnu energiju za ionizaciju plina. neon. Plin vodi struju kod normalnog tlaka (oko 100 kPa). I) karakteristika zraka za normalni tlak uz razmak elektroda od 1 mm. ipak električna struja u plinu ima brojne primjene: različite svijetleće cijevi (područje C-D). uslijed čega se broj nosilaca naboja (ioni i elektroni) povećava. pri razrijeđenom plinu (između 100 i 1000 Pa). Kinetička energija slobodnih elektrona tako je mala da se poništava prilikom sudara s molekulama plina. koji to prestaje biti kada se u njega ubace.) i njegov tlak.

To je jedan od brojnih postupaka u galvanostegiji. kiseline ili lužine. Koncentracija soli AgNO3 ostaje tako u otopini nepromijenjena i konačni rezultat je da se srebro s ploče. Kao anoda koristi se srebrena pločica.molekula i/ili dijelova molekule znači prijenos tvari prema elektrodama. +A −K Ag AgNO3 Cu Ag V Slika 2-10 Proces elektrolize Ioni srebra koji su predali svoje valentne elektrone kiselinskom ostatku NO3 postaju pozitivni. na kojima su moguće i naknadne. a kao katoda neki metalni predmet. pa se talože na bakrenoj katodi. Atomi vodika i metala predaju svoje valentne elektrone ostalom dijelu molekule koja tako postaje negativni ion.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.9 Elektrokemijske pojave Kad se u vodi ili nekom otapalu otope molekule soli. posredstvom elektrolita i električne struje. dok će negativna elektroda (katoda) privući pozitivne ione. Kao primjer može se promotriti proces elektrolize u vodenoj otopini srebrnog nitrata AgNO3. onda vrijedi: m=aQ (2. Urone li se elektrode u takvu otopinu (elektrolit) i na njih priključi istosmjerni napon dolazi do elektrolize. To znači da će za istu količinu elektriciteta količina izlučene tvari za različite tvari biti različita. na primjer od bakra (slika 2-10). Gibanje iona . a sa Q količinu elektriciteta. 2. Ako sa m označimo masu izlučene tvari. gdje se na predmete zbog zaštite od korozije ili estetskih razloga električnim putem nanosi sloj metala. isti se izraz može napisati i kao: 52 .dajući opet AgNO3 u otopinu. Kako je Q=I t . dok se NO3 lako spaja sa srebrom anode.1 Faraday-evi zakoni elektrolize Proučavajući elektrolitičke reakcije Faraday je uočio i formulirao dva zakona. Pozitivna elektroda (anoda) privući će k sebi negativne ione. prenijelo na katodu. Prvi izriče da je količina izlučenih čestica materije na elektrodama ovisna o vrsti tvari koja se izlučuje i količini protjecanog elektriciteta koji u elektrolizi djeluje.42) Faktor proporcionalnosti a nazvan je elektrokemijski ekvivalent i razlikuje se za pojedine tvari.9. sekundarne kemijske reakcije. dolazi do dijeljenja neutralnih molekula na pozitivno i negativno nabijene ione.

. Iz izraza (2. Ako se s A označi atomsku masa. onda za dva kemijska elementa vrijedi: a1 : a2 = A1 A2 : v1 v2 (2. Na istim načelima. Faraday-ev zakon (2. Pritom svaki ion u elektrolitu u sebi nosi određenu količinu naboja (koja je za različite tvari različita. a s v valencija. Druga zanimljiva pojava vezana je uz elektrolitsku polarizaciju koja se događa kad se u elektrolit urone dvije elektrode različitog kemijskog sastava. Između takvih dviju elektroda.45)) za masu izlučene tvari kao rezultat elektrolize dobije: m= A 1 1 A ⋅ ⋅I t = ⋅ ⋅ Q [ kg ] 6 96. tri.44) To znači da se elektrokemijski ekvivalenti dvaju elemenata odnose kao njihove ekvivalentne mase (omjer atomske mase i valencije). = = QF a1v1 a2 v2 a⋅v gdje je QF = 96. godine. Drugim riječima: ioni elemenata kojih je valencija dva.44) slijedi još jedan zanimljiv rezultat: A1 A A = 2 = . uz stanovita poboljšanja u veličini napona i vijeku trajanja. kako bi se to iz izraza (2.46) i time elektrolitički odnosi postaju potpuno određeni.Volta 1800. pojavit će se napon. količinu naboja. Drugi Faraday-ev zakon opisuje elektrokemijski ekvivalent elementa s obzirom na njegovu atomsku strukturu.. Iznos napona osim o kemijskom sastavu elektroda ovisi također i o elektrolitu. 2. četiri.489 ⋅10 v v QF (2. bez vanjskog djelovanja. Faraday-ev zakon (2.42) moglo pomisliti. (2.2 Primarni elementi Do sada je bilo opisano ponašanje elektrolita pod djelovanjem električnog napona priključenog na elektrode uronjene u elektrolit. ti elementi nalaze svoju široku primjenu gotovo već dva stoljeća. (Prvi element konstruirao je A. prenose dvostruku. nazvani galvanski elementi.45) Elektrokemijski ekvivalent nije neka empirijska konstanta proporcionalnosti.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ m=aI t (2.9.. puta veća u odnosu na vodik. nego egzaktna veličina koja se za svaki element može unaprijed izračunati (a=A/QFv).43) Količina izlučene tvari na elektrodama proporcionalna je ukupnoj količini elektriciteta koja je prošla kroz elektrolit.. Tako se povezujući oba izraza (I. te međusobne odnose elektrokemijskih ekvivalenata različitih kemijskih elemenata.) Ne ulazeći u kemijske promjene koje se pritom događaju vrijedno je napomenuti da se izmjenom kemijskog sastava (kako elektroda tako i elektrolita) 53 .489ÿ106 As/kg (Faraday-eva konstanta).. trostruku. .. . a za iste ista). Tako su dobiveni prvi električni izvori.42) i II. četverostruku.

Kemijski elementi poredani po veličini njihova potencijala prema vodikovoj elektrodi tvore elektrokemijski naponski niz.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ mijenja i potencijal pojedine elektrode.13 +0. što će smanjivati prvotni napon između njh.10) iz kojeg se razvio najveći broj današnjih baterija (slika 3. Drugim riječima. To smanjenje napona zbog promjena na elektrodama zove se polarizacija. Pritom će se zbog elektrokemijskih procesa neutralizacije iona elektrolita s molekulama elektroda događati promjene u kemijskom sastavu elektroda. osim u vanjskom krugu.92 -2. navedeni su potencijali nekih elemenata s obzirom na vodikovu elektrodu u elektrolitskoj otopini vodikovih iona. ovisno o trošilu i naponu između svojih elektroda. dogovorno je utvrđeno da se svi potencijali uspoređuju s potencijalom vodikove elektrode. Taj nepoželjni efekt nastojali su mnogi znanstvenici u prošlom stoljeću (Daniel.52 +0.11) kao depolarizator služi MnO2 kojim je obložena ugljikova anoda. 54 . davati električnu struju.87 -1.05 -0. U tablici 2-3.79 Tablica 2-3. dobiva se novi element H2/H2SO4/Zn kojem je napon između elektroda puno manji nego prvotnom.Depolarizatori služe da bi se najčešće oksidacijom uklonio vodik s pozitivnog pola.76 -0. teći i u samom izvoru: od katode preko elektrolita do anode. on će. U Leclanche-ovom elementu (slika 3. To se događa čak i kad je elektroda uronjena u otopinu vlastitih iona. Budući da se ne može mjeriti apsolutni potencijal jedne elektrode. Bunsen. već samo razlika potencijala između dviju elektroda.02 -2. Meidinger. Elektroda Li K Ca Mn Zn Pb Cu Ag Potencijal [V] -3. Spoji li se galvanski element kao izvor napona u zatvoreni strujni krug. Elektrokemijski naponski niz Ona će dakako. Leclanche) poništiti korištenjem takozvanih depolarizatora. ako se na anodi Voltina elementa Cu/H2SO4/Zn (prva elektroda/elektrolit/druga elektroda) vodik razvija brže nego što se može ukloniti. Na primjer. dogovorno je proglašen njezin potencijal jednakim nuli.

srebrene (srebrni oksid .cink). plinom ili grijanjem (termalne baterije). koje se odlikuju stabilnim naponom (od 1. a katoda čisto olovo. magnezijeve i litijeve baterije. Zahtjev za regeneracijom ostvaren je kod akumulatora.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ C MnO2 NH Cl 4 Zn Zn C MnO2 Slika 2-12 Element baterije Slika 2-11 Leclanche-ov element Takve baterije koriste cinkovu limenu posudu kao negativnu elektrodu. Sve one uglavnom služe za posebne (vojne) svrhe.3V do 3V). regeneracija se ostvaruje strujom iz stranog električnog izvora koji se na elektrode akumulatora priključuje tako da struja u elektrolitu teče u suprotnom smjeru od onog kojim je tekla kad je akumulator davao struju priključenom trošilu. godine. Postoje i baterije s krutim elektrolitom (malih dimenzija i naponom vrlo duga vijeka.5 V. Priključi li se trošilo na stezaljke napunjenog 55 . Regeneracija takvih elemenata nije moguća. čak do 20 godina). Napon jedne ćelije olovnog akumulatora je oko 2 V. srebrno-kloridne (nizak napon i dug vijek trajanja). dok je ugljeni štapić pozitivna elektroda obložena praškastim manganovim superoksidom. zatim baterije koje se aktiviraju tekućinom (nalivne baterije). anoda je olovni superoksid. mehaničkom čvrstoćom i dugim vijekom skladištenja. i obično se 6 ili 12 ćelija povezuje serijski. Spomenuta izvedba pripada baterijama s tekućim elektrolitom koji je pogodnim dodacima zgusnut (suhe baterije). S obzirom da se radi o reverzibilnom kemijskom procesu. Danas su sve više u uporabi živine (živin oksid .5 V. 2. Prvi olovni akumulator načinio je G. Iako danas postoji više različitih vrsta akumulatora. odnosno 24 V. Jedna ćelija akumulatora prikazana je na slici 2-13. Napon jednog elementa je 1. a serijskim spojem takvih elemenata dobivene su plosnate baterije od 4. vanadijeve i druge. osnovna načela izvedbe i rada bit će u nastavku prikazana na olovnom akumulatoru. pa su istrošene baterije neupotrebljive.9. Plant'e 1859. U klasu suhih baterija ubrajaju se i živine baterije (održavaju razmjerno konstantan napon do potpunog iskorištenja).cink).3 Sekundarni elementi Osnovno svojstvo akumulatora kao električnog izvora u kojem se kemijska energija pretvara u električnu je njegova mogućnost regeneracije. četvrtaste od 9 V i sl. pa daju ukupni napon od 12 V. Elektrolit je razrijeđena sumporna kiselina. širokim područjem radnih temperatura.

95. Punjenje će trebati više ampersati nego što se dobiva pri pražnjenju.47) i (2. dakle.48)). elektrode i elektrolit vraćaju se po svom kemijskom sastavu u prvotno stanje. poteći će struja. Posebno izgrađeni areometri za mjerenje gustoće kiseline koriste se za takva mjerenja. za intermitirajući pogon.48) Za vrijeme punjenja." pol izvora.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ akumulatora. pa je kod olovnih akumulatora dobrota oko 0. dobrota i korisnost. potrebno je akumulator "napuniti". nego manje.47) I + A trošilo K − PbO2 Pb H 2 SO4 Slika 2-13 Olovni akumulator To znači da se obje elektrode postupno kemijski izjednačuju i pretvaraju u olovni sulfat. Za gornji primjer: strujom od 15 A isti akumulator ne bismo mogli opteretiti 6 sati. pa nam uz naponske promjene i gustoća kiseline može poslužiti kao kazalo da li je akumulator pun ili prazan. Omjer ς= Ah praznjenja Ah punjenja (2. što znači da se akumulator kapaciteta 90 Ah i nazivne struje 10 A.49) zove se dobrota akumulatora. koja će u elektrolitu potaknuti sljedeću kemijsku reakciju: + + − PbO2 + Pb − + 2 H 2 SO4 → PbSO4 + PbSO4 + 2 H 2 O (2. To će rezultirati odvijanjem suprotnog kemijskog procesa: + − + PbSO4 + PbSO4 + 2 H 2O → PbO2 + Pb − + 2 H 2 SO4 (2. Za struje manje od nazivnih. a na katodu " . Izvor istosmjerne struje za regeneraciju akumulatora treba sada spojiti tako da na anodu dođe " + " pol. Postoje još tri pojma koja je korisno poznavati u radu s akumulatorima: kapacitet akumulatora. Iz kemijske reakcije (2.47) vidljivo je još nešto: u elektrolitu se kiselina sve više razrjeđuje vodom. te pri višim temperaturama kapacitet je veći. Označenje na izvedenim akumulatorima za nazivnu struju. 56 . Kapacitet akumulatora je umnožak struje i vremena u kojem tu struju akumulator može davati. Kapacitet ipak nije konstanta akumulatora nego ovisi o uvjetima eksploatacije. što će dakako smanjivati njihovu međusobnu razliku potencijala. može njome opteretiti 9 sati. koje osigurava i prvotne naponske prilike (usporedite kemijske jednadžbe (2. Kad napon akumulatora padne ispod 90% nazivnog.

I I + A + E + − RT E + − RT V a) bez mjernih instrumenata b) s mjernim instrumentima Slika 2-14 Jednostavni strujni krug Najveći potencijal bit će na pozitivnom ("+") polu. u prirodi postoje dva temeljna zakona: zakon o očuvanju energije i zakon o očuvanju materije (moglo bi se u načelu govoriti o istom zakonu). Najmanji potencijal imat će negativna stezaljka. Iz elektrostatike je poznato (poglavlje 1.50) bit će manji od ζ. trošila i dvožičnog voda (slika 2-14). Neka se pretpostavi da su svi otpori strujnog kruga izraženi otporom R. nikaljno-kadmijevi (najveća brzina punjenja). To znači da je u idealnom slučaju energija koju daje izvor jednaka energiji koja se dobiva u trošilu: 57 . U električnom izvoru se djelovanjem neelektrične sile razdvajaju raznoimeni naboji i povećava njihova potencijalna energija. Dakako. energetski omjer koji se zove korisnost η =ς ⋅ U praznjenja Wh praznjenja = U punjenja Wh punjenja (2. 2. srebreno-cinčani (mala težina i volumen) i drugi akumulatori. Jednostavni strujni krug sastoji se dakle od tri osnovna dijela: električnog izvora. na njemu vrijedi Ohm-ov zakon: struja će uz isti napon biti manja ako je otpor veći.80.) da gibanje naboja u prostoru u kojem se električni potencijal tog naboja mijenja predstavlja rad (W=Q·V). To rezultira naponom na polovima (stezaljkama) izvora čiji se najveći mogući iznos zove elektromotorna sila izvora i najčešće se označuje s E ili EMS. te za olovne akumulatore iznosi oko 0. a onda će u smjeru struje potencijal opadati. Vodljiva veza izvora s trošilom zove se vod. Općenito. Prvi zakon izriče da je energija u izoliranom sustavu (nezavisnom od svoje okolice) uvijek konstantna.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ S obzirom da se prilikom punjenja privodi viši napon na stezaljke akumulatora nego što je napon pražnjenja. Osim olovnih postoje i "alkalijski" željezno-nikaljni (otporni na električne i mehaničke udarce).10 Jednostavni strujni krug Električni strujni krug nastaje povezivanjem električnog izvora s trošilom. i obratno. Trošilo će primljenu energiju izvora u načelu pretvarati u koristan rad.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ E ⋅ Qi = VT ⋅ QT (2. realni izvor nema na svojim stezaljkama isti napon kad ga priključimo na trošilo i kad je neopterećen. kemijska. Svi navedeni zaključci mogu se provjeriti spajanjem mjernih instrumenata (slika 2-14. Da bi što manje utjecao na prilike u krugu.51) Prema drugom zakonu količina je naboja (materije) u izoliranom sustavu također konstantna. Zato se priključuje paralelno izvoru ili trošilu čiji napon želimo mjeriti. Iznos napona mjeri se voltmetrom. Voltmetar mjeri razliku potencijala između dviju točaka. Veliki otpor instrumenta paralelno spojenog manjem otporu trošila ne mijenja značajno ukupni otpor paralelnog spoja. Budući da na otporu trošila vrijedi Ohm-ov zakon (VT=I·RT). b). a to znači da je količina naboja koja iz izvora ode jednaka količini naboja koja kroz trošilo prođe i natrag se u izvor vrati (Qi=QT).54) 3. magnetska i sl. a kroz vanjski strujni krug od "+" pola prema "-" polu. Jakost struje mjeri se ampermetrom. zahtijeva se da mu je otpor što veći.53) 2. gornji izraz (2. samo je smjer s obzirom na stezaljke u izvoru od "-" prema "+" polu. Da bi što manje utjecao na prilike u krugu. jednak je elektromotornoj sili izvora: E = VT (2. Prije svega električni izvor ima svoje gubitke.15. 58 . pa dovedena energija (mehanička. Nadalje. Jakost struje jednaka je u svakom dijelu jednostavnog strujnog kruga. Napon VT na R (tzv. Struja koja u jednostavnom strujnom krugu teče ovisi o naponu izvora i otporu kruga: I= E RT (2. Realno ponašanje takva izvora može se prikazati dijagramom kao na slici 2. zahtijeva se da mu je otpor što manji.51) sad izgleda: E = I ⋅ RT Iz dobivenog rezultata može se zaključiti sljedeće: (2. Ampermetar se u strujni krug priključuje serijski (prekidom vodiča i spajanjem instrumenta na prekinute priključke). pad napona na trošilu).52) 1.) nije jednaka odvedenoj električnoj energiji.11 Realni jednostavni strujni krug U realnom strujnom krugu pojave su nešto složenije u odnosu na idealni. 2.

koji se zove unutarnji ili nutarnji otpor izvora (slika 2.54) već će biti manja (zbog dodanih otpora izvora i otpora voda). Zato se u realnom izvoru uz simbol elektromotorne sile E crta i otpor Ru. korisni. pa se u slučaju priključenog trošila na vanjskim stezaljkama izvora pojavljuje elektromotorna sila umanjena za taj pad napona. Zbog manje struje je i napon na trošilu VT također manji od napona izvora E.. ako nije zanemariv prema otporu trošila. kondenzator. koji treba uzeti u obzir... Za rješavanje električne mreže razvijene su 59 .16).) predočen je u električkoj mreži s vlastitom granom i to obično sa svojim simbolom.12 Složeni strujni krug Zadatak rješavanja električne mreže je potpuno odrediti struje u svim granama (po veličini i smjeru) i razlike potencijala između čvorova. pretpostavlja se da u svakom realnom izvoru postoji stanoviti otpor Ru na kojem dolazi do pada napona. tj. u praksi se ni trošilu dovedena električna energija ne pretvara potpuno u koristan rad. vod ima svoj električni otpor (označuje se najčešće s Rv). izvor. Sve tehničke tvorevine rade s nekim stupnjem iskorištenja. Svaki električki element (otpornik. U novim okolnostima struja I više neće zadovoljavati izraz (2. I 1 RV 2 + RU E + + RT 1 RV 2 Slika 2-16 Realni jednostavni strujni krug Dakako. Isto tako. oznakom i iznosom fizikalne veličine koju predstavlja. 2.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ U 0 I Slika 2-15 Vanjska karakteristika realnog izvora napona Da bi se takvo ponašanje uzelo u obzir. dobiveni učinak manji je od uložene energije.

Po volji možemo odabrati u smjeru (kao na slici. Norton-ov teorem. Definirati smjer obilaženja petlje. Primjer: Na slici 2-18. prikazan je jedan složen strujni krug: + + + I1 R2 I2 E2 (2. Ako se smjer struje I kroz otpornik R podudara sa smjerom obilaženja. Osmisliti predznake dobivenih rezultata. te izvedeni brojni teoremi koji pomažu u analizi električnih mreža (Thevenen-ov teorem. a da se temelji rješavanja uvijek nalaze u Ohm-ovu zakonu i Kirchhoff-ovim zakonima. da bi se primijenio II. Kirchhoff-ov zakon potrebno je: 1. Treba naglasiti da sve metode i teoremi samo doprinose brzini i lakoći rješavanja naponsko-strujnih prilika u mreži. onda se pad napona I·R uzima s pozitivnim predznakom. Naime. Primijeniti II. Tako na primjer za izdvojenu petlju u nekoj složenoj mreži. Kirchhoff-ov zakon.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ brojne metode (metoda napona čvorova. 5. Za shemu na slici 2-17. crtkano) ili suprotno od smjera kazaljke na satu. Millman-ov teorem i drugi). vrijedi: E1 − E2 = I1 R1 − I 2 R2 + I 3 R3 Treba postaviti toliko nezavisnih jednadžbi koliko je potrebno da se riješe sve nepoznanice. 2. metoda superpozicije. metoda konturnih struja. I3 R3 E1 + R1 Slika 2-17 Primjer rješavanja petlje u električnoj mreži Ako se smjer djelovanja EMS podudara sa smjerom obilaženja. 3. znači da joj je stvaran smjer suprotan pretpostavljenom. Smjer je onaj koji se dobiva kretanjem kroz izvor od negativne prema pozitivnoj stezaljki.55) 60 . 4. kao na slici 2. ukoliko je numerički rezultat za pojedinu struju negativan. Uočiti smjer djelovanja izvora elektromotorne sile.17. različite transfiguracije i slično). onda se ta EMS u jednadžbi uzima s pozitivnim predznakom. Po volji odabrati smjerove struja u pojedinoj grani.

te naponskih izvora E1 i E2. Jednadžbe (2) i (3) napisane su po II.56) Jednadžbe su napisane tako da se uoči mogućnost matričnog rješavanja. a (1) po I. I1 i I2.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I I1 R1 I2 R2 + R3 + E1 E2 + Slika 2-18 Složeni strujni krug Vodeći računa o prethodnom naputku mogu se napisati tri jednadžbe: (1) (2) (3) I1 + I 2 − I = 0 I1 R1 − I 2 R2 = E1 − E2 I 2 R2 + IR = E 2 (2. IZVOR RU V RT E Slika 2-19 Realni naponski izvor 61 . R1 i R2. Te jednadžbe za poznate vrijednosti otpora R. 2. realni naponski izvor predočuje se (slika 2-19) serijskim spojem idealnog naponskog izvora elektromotorne sile E i nutarnjeg otpora Ru.13 Realni naponski izvori Kako je već opisano. Kirchhoff-ovu zakonu. daju rješenja za struje I. Kirchhoffovu zakonu.

59) može se predočiti i grafički. uz I=0).60) V = I ⋅ RT = 0 (2.58) jednak: V = E − I ⋅ Ru (2. kad je RT=0 i kad je RT=∞. Redovito je mnogo puta veća od nazivne.59) dakle. pa je kratki spoj izvora nepoželjan za izvor i vodiče.59) preuređen izgleda ovako: V = − Ru I + E što grafički predstavlja pravac s odsječkom E na ordinati i nagibom -Ru. Iz izraza (2. Uočite da izraz (2.63) 62 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Priključi li se na izvor trošilo otpora RT. napon idealnog izvora elektromotorne sile E umanjen za pad napona na nutarnjem otporu.1 Vanjska karakteristika realnih izvora Zanimljivo je promotriti dva krajnja slučaja.61) Ovaj slučaj zove se kratki spoj izvora: na stezaljkama je 0 V. kao V=f(I). strujnim krugom će poteći struja I čija jakost iznosi (uz zanemarenje otpora voda. tj.57) (Ekvivalentna pretpostavka bila bi da su svi otpori izvan izvora obuhvaćeni s RT ). što je učinjeno na slici 220. Prazni hod izvora je slučaj s RT=∞. iz izraza (2. Ako je RT=0. uz pretpostavku Rv=0): I= E Ru + RT (2.59) da će napon na stezaljkama izvora biti jednak elektromotornoj sili E (jer je I·Ru=0.62) Struja Ik zove se struja kratkog spoja. 2.58) Napon V (V=I·RT) koji se može mjeriti na stezaljkama izvora je prema gornjem izrazu (2. a iz (2. Odavde je: E = I ⋅ Ru + I ⋅ RT (2.57) vidi se da će struja I biti jednaka nuli.13. (2. Izraz (2. jer ih može oštetiti.58) slijedi: E = I ⋅ RT odnosno: (2. a krugom teče maksimalna struja Ik. Ik = E Ru (2.

točka Ik primiče se ishodištu.2 Spojevi električnih izvora U slučaju da jedan izvor nema dovoljan napon ili ne može dati dovoljnu struju trošilu. onda se kut β povećava. a). u kojem bi bio Ru=0 vanjska karakteristika bio bi horizontalan pravac u točki E (β=0). onda na istom dijagramu možemo pratiti sve moguće promjene. a struja kratkog spoja bila bi Ik=∞. Poraste li pak nutarnji otpor izvora (slika 2-20. (prema slici 2-5.). točka P se pomiče prema E. struja I se smanjuje (I' < I) i napon na nutarnjem otporu pada. b). Kod ovakvog spajanja imamo dakako dvije mogućnosti. Tako na primjer. 2. RT odgovara tangensu kuta  na slici 2-20. Serijski spoj dvaju izvora ostvaruje se tako da stezaljku jednog izvora spojimo sa stezaljkom drugog. A + E1 RU 1 + E2 RU 2 B A + E1 RU 1 E2 + RU 2 B Slika 2-21 Serijski spoj realnih električnih izvora 63 . pa slobodne stezaljke postaju stezaljke novodobivenog izvora. raste napon V na stezaljkama izvora.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ V [V ] E R'T > RT RT V [V ] E V RT E β P' E I ⋅ RU P V V' β V' V β' P' P α I' I V α IK I [A] I ' I I 'K IK I [A] Slika 2-20 Vanjska karakteristika naponskog izvora Prikaže li se otpor RT u istom koordinatnom (V. koriste se različiti spojevi više električnih izvora. U idealnom naponskom izvoru. pa bi napon V bio stalan za sva opterećenja (V = E).I ) sustavu. te uz isto trošilo RT imamo i manju struju (I' < I) i manji napon na stezaljkama izvora (V'<V).13. ako otpor trošila RT raste (slika 2-20. što je prikazano na slici 2-21.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ U prvom slučaju (slika 2-21. i =1 n I1 = I 2 = .. kroz njega će poteći ista struja kao kroz priključeno trošilo. onda će struja I teći kroz otpor i sve izvore u iznosu: I= E1 + E2 + . tzv. Poopćenje na više serijski spojenih izvora analogno je prije opisanom spoju... = I (2. Stoga treba voditi računa o nazivnim (pretpostavljenim) strujama pojedinih izvora od kojih je novi izvor sastavljen.b)) EAB=E1-E2. protuspoju (slika 2-21. Spoji li se novi izvor u strujni krug.. a u drugom.65) s odgovarajućim predznakom EMS-a svakog pojedinačnog izvora. + A E1 RU 1 + B A I + E1 + RU 1 B RU 2 + E2 RU 2 + I + E1 + + RU 1 + E2 + I Slika 2-22 RU 2 + + RT Paralelni spoj realnih naponskih izvora 64 ..a)) ukupni napon EAB=E1+E2.65) postaje: I= nE nRu + RT (2. + Rn + RT (2. + En R1 + R2 + .64) Ako se trošilo otpora RT priključi u krug s više serijski spojenih izvora.66) Kod paralelnog spoja dvaju izvora imamo također dvije mogućnosti. a struja kroz svaki izvor bit će ista: E = ∑ Ei . Ukupni napon E bit će jednak zbroju napona pojedinačnih izvora uz odgovarajući polaritet (negativan za protuspoj). kako je prikazano slikom 2-22.. Spojimo li izvore jednakih EMS-a E i nutarnjeg otpora Ru gornja jednadžba (2. te spoj izvora koristiti samo za takva trošila koja neće uzimati struju veću od najmanje pojedinačne nazivne struje.

i =1 E1 = E2 = . što se u načelu od takva izvora i traži.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Izvor će u praznom hodu za slučaj na slici 2-22 a) na svojim stezaljkama imati napon E jednak: E AB = E1 − I ⋅ Ru1 pa kako je: (2. uz isti napon. po I. Paralelni spoj izvora omogućuje dakle. onda u samim izvorima teče stalna struja. pa tako uništiti sam izvor. Razlog uporabe paralelnog spoja dvaju ili više izvora je u struji koju taj izvor može dati trošilu. c). iz izraza (2. Ako naponi nisu jednaki..69) Ako su E1 i E2 jednaki..67) + E1 RU 1 + E2 + I RU 2 + + RT I= slijedi: E1 − E2 Ru1 + Ru 2 (2. jednake EMS-e E i jednakih nutarnjih otpora Ru struja kroz trošilo bit će jednaka: I= E Ru + RT n (2. Kirchhoff-ovu zakonu slijedi da će takav izvor dati ukupnu struju jednaku zbroju svih struja pojedinih grana u toj točki (slika 2-22.70) Pri paralelnom spajanju n jednakih izvora. = E (2.69) slijedi EAB=E1=E2. S obzirom da se radi o dvije ili više grana spojenih u jednu točku.Treba uočiti da na jakost struje pojedine grane u slučaju istih elektromotornih sila presudnu ulogu ima nutarnji otpor pojedinog izvora.68) E AB = E1 − (E1 − E2 )Ru1 Ru1 + Ru 2 (2.71) 65 . koja može biti i veća od nominalne pojedinog izvora. veću struju za trošilo: n I = ∑ Ii .

pri kojima se pogreške zbog instrumenata mogu zanemariti. struja u jednostavnom strujnom krugu (slika 2-23. Neka se ampermetar i voltmetar spoje u strujni krug kao na slici 2-24. 66 . Spajanje bilo kojeg realnog instrumenta (ima konačni otpor) u strujni krug mijenja prilike u krugu. To je identično razmatranju da je uz manji I i pad napona na trošilu (I·RT) također manji. a) smanji. potrebno je primijeniti takve načine spajanja. snage. napona. jer se ukupni otpor zbog instrumenta povećava (serijski spoj otpornika). Zato se zahtijeva da otpor ampermetra bude što manji (idealno: jednak nuli) u odnosu na otpor trošila.14 Mjerenje struje. Samo beskonačno velik otpor spojen paralelno trošilu ne mijenja vrijednost njegova otpora. Prvi način spajanja (slika 2-24. Tako će ampermetar sa svojim otporom RiA utjecati da se. Odabir ispravnog spoja ovisi o zahtjevu koji se na mjerenje postavlja. onda je potrebna analitička korekcija. (Struja kroz trošilo jednaka je struji izvora umanjenoj za iznos struje koja teče kroz voltmetar). pritom će na ampermetru postojati pad napona (I·RiA). na primjer.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. a) koristi se za mjerenje napona izvora i struje koja teče kroz trošilo. otpora. pa će i napon na trošilu biti manji s obzirom na prilike bez ampermetra. Ukoliko se mjerenja više električnih veličina izvode istodobno. I + RiA A I − Ii RU + + RT RU + + + RT V E + RiV E a) struje Slika 2-23 b) napona Pojedinačno mjerenje u jednostavnom strujnom krugu Dakako. b). Slično razmatranje vrijedi i za voltmetar (slika 2-23. Ako je pogreška ipak prevelika. napona i otpora Mjerni se instrumenti spajaju u strujni krug radi mjerenja željenih veličina: struje. za koji se s obzirom na njegovo paralelno spajanje traži da otpor bude jako velik (idealno: beskonačan).

Veća jakost struje dat će veći moment. 2. mjerila su jakosti istosmjerne struje (ampermetar). posredno ih koristimo i za mjerenje napona (voltmetar) i za mjerenje otpora (ommetar). Prvi način. Za mjerenje viših napona otpornike treba spajati serijski sa Riv. a Ii = 2 mA. ommetar i Wheatstone-ov most. Kako mjeriti veće napone i struje? Proširenje mjernog područja instrumenta ostvaruje se dodavanjem otpornika. sasvim je jednostavan: nepoznati otpor odredi se kao kvocijent izmjerenog napona i struje. temeljene na različitim fizikalnim efektima. a za mjerenje većih struja . b). 67 . Za mjerenje otpora najčešće se koriste tri načina: V/I metoda. djelovat će na njega moment (u poglavlju o magnetizmu bit će to objašnjeno) koji uzrokuje otklon kazaljke instrumenta. ampermetar. Međutim.15 Mjerni instrumenti: voltmetar. a napon do Vi = RiA · Ii = 0. Ovakvi instrumenti. dakle. a veći moment veći otklon. ommetar Postoje različite izvedbe mjernih instrumenata. Ako kroz svitak smješten unutar polova permanentnog magneta (kao na slici 2-25) prolazi struja.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I RiA + RiA A A RU + + V + + RT RV + + V + + RT RiV RiV E E a) struje trošila i napona izvora b) struje izvora i napona trošila Slika 2-24 Istodobno mjerenje Ovim se spojem ne bi mogao točno mjeriti napon na trošilu. a koja (zbog konačnog otpora voltmetra) ne teče čitava kroz trošilo. još je važno poznavati jakost struje Ii kod koje kazaljka pokazuje puni otklon. temeljen na Ohm-ovu zakonu.paralelno. a ovdje će biti spomenuta samo izvedba vrlo poznatog i često korištenog instrumenta s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom. Protumoment djelovanju električnog momenta ostvaren je s pomoću spiralne mehaničke opruge. to znači da instrument može mjeriti struju do 2 mA.1 V. Zato se za mjerenje napona na trošilu koristi spoj prikazan na slici 2-24. Ako je na primjer otpor instrumenta RiA = 50 Ω. Uz otpor instrumenta RiA (to je otpor žice svitka). jer voltmetar istodobno mjeri i pad napona na trošilu i pad napona na ampermetru. U tom pak slučaju ampermetar mjeri struju koju daje izvor.

73) uz V>>Vi (V puno veće od Vi ) slijedi: Rs = V Ii (2. dakle.73) + Riv V + RS voltmetar Ii Vi V + − Slika 2-26 Proširenje mjernog područja voltmetra Iz izraza (2. otpornik Rs dimenzionirati prema: (2.72) Rs = V − I i Riv V − Vi = Ii Ii (2.74) 68 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-25 Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom Slika 2-26. prikazuje proširenje mjernog područja voltmetra dodavanjem serijskog otpora Rs. Napon koji voltmetar mjeri pri punom otklonu je: V = I i ( Riv + Rs ) Potrebno je.

75) Rp = I i ⋅ RiA V = i I − Ii I − Ii (2.. kako bi na sebe preuzeo veći dio mjerenog napona. koji se naziva shunt (čitaj: šent).77) Dok je kod mjerenja napona (serijskog spoja) bilo nužno da otpornik Rs ima veću vrijednost od Riv puta). Priključimo li na stezaljke A i B otpornik nepoznatog otpora Rx struja koju će ampermetar pokazivati bit će određena izrazom: I= E Ru + RiA + Rreg + Rx (2. Ampermetar se može upotrijebiti i za mjerenje električnih otpora. uz stanovite prilagodbe.79) 69 .).Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Za mjerenje većih struja od Ii (proširenje mjernog područja ampermetra) svitku treba paralelno spojiti otpornik Rp (slika 2-27.78) a nepoznata vrijednost otpornika Rx je dakle: Rx = E − (Ru + RiA + Rreg ) I (2. kako je to prikazano na slici 2-28. pa vrijedi: ( I − Ii ) ⋅ R p = I i ⋅ RiA odnosno: (2.76) Uz I >> Ii gornji izraz (2. Ii RiA ampermetar A I I − Ii + RP − + Slika 2-27 Proširenje mjernog područja ampermetra kod mjerenja struje (paralelnog spoja) Rp je toliko puta manji od RiA koliko je približno željena struja I puta veća od struje instrumenta Ii (Rp/RiA ≈ Ii/I ). čime se dobiva ommetar.76) postaje: Rp = Vi I (2.

pa nema ni otklona kazaljke. S obzirom da je struja naboj 70 .16 Rad i snaga istosmjerne struje O energiji naboja u gibanju već je bilo govora u elektrostatici (poglavlje 1. a sa Rreg namjestimo otklon kazaljke na oznaku 0 (RAB=0). To znači da je skala ommetra označena tako da za otklon pri struji 0 ima oznaku ∞Ω.). Za prekid između stezaljki (Rx=∞) struja u strujnom krugu ne teče. Tim otpornikom unose se također i korekcije zbog starenja naponskog izvora (baterije). kad su stezaljke ommetra AB kratko spojene (Rx=0). Između tih dviju oznaka raspodijeljene su ostale vrijednosti (slika 2-29).10. Za vrijednosti otpora Rx između tih krajnjih vrijednosti i otklon kazaljke bit će odgovarajući. ∞ 20 10 5 3 100 1000 2 1 Ω Slika 2-29 Skala ommetra 0 Umjeravanje (baždarenje) ommetra prije svakog mjerenja izvodi se tako da stezaljke AB kratko spojimo.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ A RX + B I + Rreg RiA A + + Ru + Slika 2-28 Nadomjesna shema ommmetra Struja ima najveću vrijednost (kazaljka pokazuje maksimalni otklon).) i jednostavnom strujnom krugu (potpoglavlje 2. 2. a za struju punog otklona oznaku 0Ω.

temperature. Ako je Wg gubitak energije.82) Isti se rad može obaviti u dužem ili kraćem vremenu. brojnim pokusima je dokazano da je na otporniku dobivena toplinska energija (Jouleova toplina) izravno ovisna o naponu na njemu. Ono što trošilo trajno posjeduje jest njegov otpor (premda je u praksi uslijed vanjskih utjecaja: starenja. Treba uočiti da stvarnu (trenutnu) vrijednost snage određuje otpor tog trošila i trenutna vrijednost priključenog napona ili struje koja kroz njega teče. što ovisi o snazi P koja se definira kao : P= W t [W ] (2. Kako na otporniku vrijedi Ohm-ov zakon.. energiju naboja: W = Q·V može se pisati kao: W = V ⋅ I ⋅t [J ] (2.80) možemo pisati na još dva načina: W = I 2 ⋅ R ⋅t i (2. na primjer 100 W žarulja) definirana je s pomoću nazivnog napona. joul (čitaj: džul).) temperaturna ovisnost otpora i ustanovljeno da se prolazom struje kroz otpornik njegova temperatura povećava.81) W= V2 ⋅t R (2. a W korisna energija. vlage.83) Iz izraza (2. vidi se da je mjerna jedinica za rad istosmjerne struje VAs (čitaj: volt-amper-sekunda). struji kroz njega i vremenu. Već je prije razmotrena (potpoglavlje 2.83) slijedi da je snaga na otporniku : P =V ⋅I = I2 ⋅R = V2 R (2. Ws (čitaj: vatsekunda) ili J . izraz (2. Preko navedenih izraza (2.84) Nazivna snaga trošila (obično je označena na električnim trošilima. Štoviše.1.(2.80) Uvrste li se u desnu stranu gornjeg izraza pripadne mjerne jedinice.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ koji se u vremenu giba (Q = I·t ). Ona se kraće zove vat i označuje sa W. izraz za rad tj. ipak promjenjiv).80) . za električne uređaje zanimljiva je i njihova korisnost ili stupanj djelovanja.85) Korisnost se za slučaj istog vremena t može izraziti i s pomoću omjera snaga (uz iste oznake indeksa): 71 . nečistoće i sl. onda se korisnost nekog uređaja definira kao: η= W W = Wu W + Wg (2. Osim nazivne snage.4.80) i (2.83) proizlazi da je jedinica za snagu VA (čitaj: voltamper). Ukupna privedena energija Wu nije u trošilu u potpunosti iskorištena.

ti se instrumenti još zovu kilovatsatna brojila. a strujne serijski (kao ampermetar). dok se u istosmjernim krugovima snaga lako određuje kao umnožak izmjerene struje i napona. jer ne uključuje fazni pomak). instrument će registrirati veći broj okretaja (više će se puta pločica okrenuti).83). nazvani vatmetri. a jedinica snage kilovat (1 kW = 1000 W).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ η= P P + Pg (2. Uz istu snagu. u istom vremenu. Za mjerenje električne energije koriste se električna brojila. 72 . kroz duže vrijeme. a za veću snagu. također će se registrirati veći broj okretaja (jer će se pločica brže okretati). Umnožak izmjerenih veličina daje snagu izraženu u vatima. pa su ti instrumenti zapravo modificirani vatmetri. a voltmetrom napon željenog dijela strujnog kruga. Prilikom spajanja vatmetra potrebno je osobitu pozornost obratiti na ispravno spajanje strujnih i naponskih stezaljki. Faktor vremena t uzima se u obzir time što će moment koji bi u vatmetru djelovao na otklon kazaljke instrumenta ovdje okretati okruglu pločicu spojenu na brojčanik instrumenta. S obzirom da je jedinica vremena u tim uređajima sat. Naponske stezaljke spajaju se paralelno mjerenom objektu (kao voltmetar). kojima je skala označena proporcionalno mjerenom umnošku struje i napona. Po tom načelu napravljeni su instrumenti.86) Snaga se može odrediti tako da se ampermetrom izmjeri struja. Treba napomenuti da se vatmetri ipak najčešće koriste pri mjerenju izmjenične snage (gdje mjerenje napona i struje nije dostatno. Električna energija je W = P·t (iz izraza 2.

Struja je razmjerna naponu i obrnuto razmjerna otporu prema (2. Otpor – click-om možemo „dovući“ različite kombinacije otpornika u strujni krug. a smanjenjem napona. možemo je „dovući“ u strujni krug. smanjit će se i struja.17.17. povećavat će se i struja. 73 .4). struja se smanjuje. V = 16V.2 Jednostavni strujni krug Strujni krug se sastoji od četiri dijela: • • Baterija – click-om na bateriju željenog napona. Provjerimo ovu jednadžbu (Ohmov zakon) za R = 8Ω. a smanjenjem otpora struja se povećava. Povećanjem otpora.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. uz isti napon. Ako povećavamo napon. I = ? I= V 16 V = =2 A R 8Ω 2.1 • • Ohmov zakon Pomoću klizača mijenjamo : RESISTANCE – vrijednost otpora od 2 do 10 Ω VOLTAGE – vrijednost napona od 5 do 20 V Ampermetar je priključen u strujni krug serijski sa otporom i mjeri struju koja teče krugom.17 Appleti 2.

To znači da je jakost struje potrebna da žarulja svijetli 2A.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ • • Sklopka – clickom na sklopku uključujemo i isključujemo strujni krug. Umnožak napona i struje određuje snagu. Moguće je pozvati applet tako da je jakost struje potrebna da žarulje svijetli jednaka 3A. 2. struje i snage u strujnom krugu Pomoću klizača R mijenja se otpor u strujnom krugu s naponskim i strujnim izvorom. kroz žarulju teče premala struja. Applet pokazuje serijsko uključivanje ampermetra i paralelno priključivanje voltmetra u strujni krug. žaruljom će poteći prevelika struja. Zaključak: Ako je otpor prevelik.17. Žarulja – promatramo što se s njom događa za različite kombinacije napona i ukupnog otpora. kada uključimo strujni krug. 74 . pa ona ne svijetli. pa će žarulja pregorjeti (uz uključene zvučnike. a snaga u vremenu električku energiju.3 Mjerenje napona. te očitavanje mjernog rezultata na zaslonu instrumenta. Ako je otpor premali. Žarulja svijetli samo kada je iznos otpora dvostruko manji od iznosa napona. Žarulja će svijetliti ako je iznos napona tri puta veći od iznosa ekvivalentnog otpora. Zadatak je složiti strujni krug tako da žarulja svijetli. Kod toga je važno uočiti i odrediti polaritet napona i struje. na računalu se čuje prasak).

R2 i Vs podešavamo vrijednosti otpora serijski spojenih otpornika R1 i R2 (od 2 do 49 Ω ) i napon naponskog izvora Vs (od 1 do 49 V ). koja je proporcionalna naponu izvora Vs. shunt) otpornika za proširivanje mjernog područja. U krugu teče struja I. otpor) s idealnim i realnim instrumentom (Rm – realni otpor instrumenta). struja. 2.4 Multimetar S pomoću ovog applet-a moguće je razumjeti i naučiti mjerenje osnovnih električnih veličina (napon.17. Applet pokazuje nutarnju strukturu galvanometra i dodavanje odgovarajućih (engl. Struju mjeri ampermetar koji spojen serijski sa otporima R1 i R2. Prema (2.27) vrijednost ekvivalentnog (ukupnog) otpora jednaka je zbroju otpora R1 i R2.5 Serijski spoj otpora Pomoću klizača R1. Ruk = R1 + R2 75 .Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2.17.

17. 76 . koji je spojen paralelno strujnom izvoru (a time i otpornicima R1 i R2 ) mjeri napon na strujnom izvoru i na otpornicima. Voltmetar.17.7 Kirchhoff-ovi zakoni Pored izvora napona i otpornika u strujnom krugu napisane su njihove vrijednosti u voltima odnosno ohmima.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.6 Paralelni spoj otpora Pomoću klizača R1. i Is pdešavamo vrijednosti otpora paralelno spojenih otpornika (od 2 do 99 Ω ) i jakost struje strujnog izvora (od 1 do 19 A ). R2. Ekvivalentni (ukupni otpor) računamo prema jednadžbi (2.38) Ruk = R1 ⋅ R2 R1 + R2 V = I ⋅ Ruk = I ⋅ R1 ⋅ R2 R1 + R2 2.

C i E ili D i F. Iznad izvora strujnog kruga (u elipsi) upisana je jakost struje koju daje izvor. a otpore na otpornicima od 1 do 10Ω. Moguće je s pomoću miša u strujni krug dovući vodič ili otpornik (prikazani su s lijeve strane strujnog kruga) i smjestiti ih između točaka A i C. Isto tako oni se mogu maknuti (izbrisati) iz strujnog kruga s pomoću brisača (engl. U pravokutnicima možemo očitati vrijednost napona između pojedinih točaka VAC = VBD i VCE = VDF. B i D. 77 .Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Click-om miša (lijevi click) ispod ili iznad napisane vrijednosti. Napon izvora možemo mijenjati od −10 do 10V. eraser). smanjujemo ili povećavamo te vrijednosti.

a) koliki je iznos struje kratkog spoja baterije sastavljene od 6 serijski spojenih izvora. b) koliko će iznositi struja kratkog spoja baterije sastavljene od 6 paralelno spojenih izvora. d) koliki je unutarnji otpor svakog pojedinačnog izvora. c) koliki je unutrašnji otpor svakog članka. Pri elektrolizi neke srebrne otopine izlučilo se za 3 sata 4. a paralelno spojeni imaju napon praznog hoda 1 V.377 [A] 3.75 [Ω] d) 4 [W] e) 12 [A]. 78 . a koliki pojedinog članka? Rješenje: b) 1 [V] c) 0. Baterija od 6 jednakih paralelno spojenih članaka od kojih svaka ima elektromotornu silu E=1.93 [V/m] 2.18 Zadaci 1.5 V. b) koliki napon vlada na trošilu. Kolika je bila jakost struje pri elektrolizi? Rješenje: 0. d) za koju snagu mora biti građeno trošilo.25 Ω. spojena serijski imaju struju kratkog spoja 1 A. Struja kratkog spoja izvora iznosi 120 A.333 [V] 5. a napon praznog hoda 2 V. b) koliki je napon praznog hoda E svakog pojedinačnog izvora.55 g srebra. daje struju od 4 A trošilu čiji otpor iznosi 0. Odredite jakost električnog polja u bakrenom vodiču promjera 0. a) nacrtajte električku shemu spoja. Rješenje: 64. e) koliki je iznos struje kratkog spoja baterije. e) koliki je napon na stezaljkama serijski spojenih izvora ako je otpor tereta 2 Ω? Rješenje: b) 1 [V] c) 4 [Ω] d) 1 [Ω] e) 1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.3 A. 2 [A] 4. a) nacrtajte shemu serijskog i paralelnog spoja i označite elemente.01 mm kad njime teče struja jakosti 0. Četiri jednaka istosmjerna izvora. c) koliki je unutarnji otpor serijski spojenih izvora.

Sklop prema slici spojen je na izvor 12 V. d) koliki je faktor iskoristivosti spoja iz c). e) koliku električnu energiju mora razviti baterija iz c) za 1 sat? Rješenje: a) 120 [A] b) 720 [A] c) 65.3 A. a) označite polaritete napona i smjerove struja.9 [V] e) da.0653 [kWh] 6. c) na koju vrijednost se promijeni pokazivanje voltmetra. 15 W.891 [A] b) 731. a) kolika struja teče trošilom. d) kako se promijeni korisnost ako se unutrašnji otpor udvostruči. e) hoće li se struja iz izvora promijeniti ako žarulju odspojimo i zašto? Rješenje: b) 3 [A] c) 60 [Ω] / 40 [Ω] ukupnog otpora d) 219. ako izvor daje struju jakosti 3. b) koliku struju pokazuje idealni ampermetar. struja smanjuje zbog porasta 8. a koliki napon idealni voltmetar prema shemi. Izvoru s EMS=36 V i nutarnjim otporom 2 Ω priključi se trošilo s oznakama 24 V. e) kolika je u slučaju d) struja kratkog spoja izvora? Rješenje: a) 0.95 d) 0. c) kako je podešen klizni kontakt djelitelja napona. Na djelitelj napona treba spojiti žarulju s oznakama 12 V. ako se R2 odspoji? 79 . c) kolika je korisnost spoja η (otpor vodova se zanemaruje). Na naponski izvor unutarnjeg otpora Ru=3 Ω spojen je djelitelj napona (potenciometar) otpora R=100 Ω.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ c) koliku snagu ima trošilo otpora 2 Ω priključeno na bateriju iz a). 36 W tako da svijetli punim sjajem.8 [Wh] c) 0.3 [W] d) 0. b) kolika se energija troši za 24 sata na trošilu. a) nacrtajte električnu shemu spoja. b) kolika struja teče kroz žarulju. d) kolika je elektromotorna sila izvora.906 e) 9 [A] 7.9523 e) 0.

Rješenje: 1. Deset galvanskih članaka elektromotornog napona 2 V spojeno je u paralelne grane po pet serijski spojenih članaka. Rješenje: 58 [A] 80 .04 [A]. Koliku jakost ima struja koja teče tramvajskim motorom ako se kola mase 10 tona pokrenu iz stanja mirovanja i nakon 20 s postignu brzinu 36 km/h? Motor je priključen na napon 600 V. a krugom teče struja 1. 8 [V] c) 6 [V] 9.5 A.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ R1 100Ω V E = 12V R2 100Ω A R3 100Ω Rješenje: b) 0. Faktor trenja je 0. Vanjski otpor kruga je 4 Ω.067 [Ω] 10.02. Koliki je nutarnji otpor svakog članka? Nacrtaj shemu kruga struje.

Djelovanje bilo kojeg pola magneta na sitne čestice željezne piljevine stvara geometrijske oblike identične silnicama električnog polja. Zbog mogućnosti stvaranja jakih magnetskih polja s pomoću električne struje i dodatnih elektromagnetskih pojava nastalih njihovom promjenom. a). postavljena je hipoteza o elementarnim strujama u molekulama i atomima po kojoj se objašnjava postojanje permanentnog magneta. Činjenica je da se pol magneta nikad ne pojavljuje samostalno. a suprotan pol južnim (S . Električna struja proizvodi dakle oko sebe magnetsko polje. Ako magnetski štap presiječemo na polovici.North). Njihova imena preuzeta su iz zemljovidne orijentacije. b).magnetita. Örsted je otkrio da se u okolišu vodiča kroz koji teče električna struja stvara magnetsko polje. To temeljno iskustvo pokazivalo je da ne postoji neki "magnetski naboj". Obje polovice magneta opet pokazuju oba svoja pola na svojim završecima. Godine 1820. Potpuno podudaranje ipak ne postoji. zemaljska kugla. Magnetsko djelovanje koncentrirano je na suprotnim krajevima magneta. može prikazati linijama polja ili silnicama. 2. kako se to u prvi mah čini. H.C. Pol magneta (kompasa) koji pokazuje sjeverni pol zemaljske kugle nazvan je sjevernim polom (N . pa se slično kao električno. nikla i kobalta. Naime. Magnetsko polje je polje sila. . a raznoimeni privlače. Magnetizam je i dobio ime od minerala željeznog oksida . onda nipošto ne dobivamo na jednoj polovici sjeverni. kao veliki prirodni magnet. Sve to vodi na izravnu povezanost magnetizma i elektriciteta. a na drugoj južni pol. Njegovo postojanje može se ustvrditi uočavanjem i mjerenjem sile na (male) magnete u blizini vodiča kojim električna struja teče (slika 3-1. koji se zovu sjeverni i južni pol.19 Magnetsko polje Proučavanje magnetizma povijesno je prethodilo proučavanju električnih pojava i temeljilo se na uočavanju i mjerenju sila uzrokovanih permanentnim (trajnim) magnetima koji se u prirodi nalaze najčešće u rudama željeza.MAGNETIZAM Magnetizam opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko gibljivih električnih naboja. Istoimeni polovi međusobno se odbijaju. Tako je nađena veza između magnetizma i elektriciteta. to je otkriće dobilo veliku vrijednost u praksi. Djelovanje gibljivog naboja u prostoru tumači se magnetskim poljem koje svaki gibljivi naboj stvara u svom okolišu. Čestice željezne piljevine u ravnini okomitoj na vodič poredat će se upravo po takvim linijama (slika 3-1. također ima svoje magnetske polove koji su koncentrirani (razlika je samo 15°) uz geografski sjeverni i južni pol: točke kojima prolazi zamišljena os zemljine rotacije.South). već je pojava magneta prouzrokovana na drugi način.

Smjer magnetskog polja definiran je smjerom sjevernog pola magnetske igle. ako je smjer struje u pravcu pomicanja vijka duž njegove osi. u dvostrukoj udaljenosti je polje dvostruko slabije). po zakonu protjecanja linijski integral dat će: 82 . Nadalje.20 Zakon protjecanja Temeljni zakon odnosa magnetskih polja i struja koja polje proizvode dan je relacijom: ∫H l dl = ∑ I (3. jakost polja pada s udaljenosti od vodiča (npr.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-1 Magnetsko polje oko vodiča kojim teče struja a) djelovanje sile na magnetsku iglu b) silnice magnetskog polja Povezanost magnetskog polja i električne struje nudi zgodnu mogućnost da se osnovne veličine magnetskog polja upoznaju upravo na primjeru najjednostavnijeg polja koje u svojem okolišu stvara ravni. Po tom zakonu integral umnožaka jakosti polja koje na djeliću puta djeluje i infinitezimalne duljine tog djelića puta po zatvorenoj krivulji l jednak je sumi struja koje krivulja obuhvaća. Jakost magnetskog polja koja se označava sa H veća je što je struja veća (npr.1) koja se zove zakon protjecanja ili Amperov zakon. dvaput jača struja daje dvaput jače magnetsko polje). Smjer odgovara smjeru vrtnje desnog vijka. Za slučaj prikazan slikom 3-2. Kasnije se ta veza teorijski i eksperimentalno dokazala (Maxwell. Tako su se potpuno neočekivano povezala dva dotada potpuno odijeljena područja: magnetizam i optika. vodič. U korištenju efekata magnetskih polja u praksi. Promjenom smjera struje promijenit će se i smjer magnetskog polja. polja koja su nastala protjecanjem struje daleko su važnija i češća od onih koja su nastala djelovanjem trajnih magneta. 2. Herz). strujom protjecani.

za krivulju l3: ∑I = I 1 − I2 − I3 + I4 .1 Magnetsko polje ravnog vodiča Primijeni li se zakon protjecanja (3. za magnetsko polje na koncentričnim kružnicama (silnicama) oko vodiča (slika 3-3) vrijedi: ∫ H dl = I l (3.20. Dobro je uočiti da će u slučaju istih jakosti struja I3 i I4 za krivulju l2 rezultat biti jednak nuli.2) odakle uz H konstantno i: ∫ dl = l = 2π r slijedi: (3.1) na ravni vodič kojim teče struja jakosti I. Struja I5 koja nije obuhvaćena krivuljama ne utječe na vrijednost linijskog integrala u navedenim slučajima. ∑ I = 0.za krivulju l2 : . 3 ∑ I = −I + I4 . umnožak Hÿl odgovarao bi "magnetskom potencijalu" Vm . može poništiti. 2.4) 83 . ali se dakle.Magnetizam ________________________________________________________________________ Slika 0-2 Primjer uz zakon protjecanja . Po analogiji s elektrostatikom.za krivulju l1 : .3) H= I I = [ A / m] l 2π r (3. Magnetski učinak koji je stalan pratilac električne struje ne može se izbjeći.

obrnuto proporcionalno s udaljenošću od osi vodiča. Slika 0-3 Magnetsko polje ravnog vodiča kroz koji teče struja Magnetsko polje ne nastaje samo u okolišu vodiča protjecanog strujom I. a) i b) ).5) Promjena jakosti polja H u ovisnosti od udaljenosti r od osi vodiča prikazana je na slici 3-4 za nekoliko vrijednosti jakosti struja. nego i u njemu samome (jakost struje jednog dijela I' ).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Jakost magnetskog polja opada dakle. Slika 0-5 Magnetsko polje a) zavoja b) zavoja ( u presjeku ) c) magnetskog valjka 84 . Slika 0-4 Ovisnost H=f(r) ravnog vodiča kroz koji teče struja Ako se od vodiča kroz koji teče struja načini zatvorena petlja (ili zavoj). Može se pokazati da je jakost magnetskog polja u vodiču (r ≥R): H= I′ 2π r = I 2π R 2 r (3. onda će sve silnice prolaziti kroz površinu koju zavoj okružuje (slika 3-5.

Magnetske silnice su dakle zatvorene linije. ali se uvijek nastavljaju kroz tijelo (elektro)magneta od južnog do sjevernog pola.Magnetizam ________________________________________________________________________ Dobiveno magnetsko polje potpuno se podudara s magnetskim poljem kratkog magneta u obliku valjka (slika 3-5. Na primjer. permanentni magnet će inducirati nemagnetizirano željezo da i ono postane magnet (slika 3-7). zove se indukcija. Nizanjem više magnetskih valjaka s istim smjerom polja dobio bi se snažniji magnet (slika 3-6. svitak ili zavojnicu (slika 3-6. a). svitak protjecan strujom se zove još i elektromagnet. b).6) Gustoća toka mjeri se u T (čitaj: Tesla). Skup svih silnica zove se magnetski tok i označuje simbolom φ.21 Magnetske veličine Magnetske silnice (silnica = linija sile) prikazane su linijama koje izlaze iz sjevernog pola (slika 3-6. c). Jače magnetsko polje ima veći tok nego slabije polje. Magnetski tok mjeri se u Wb (čitaj: Weber). u smislu promjene električnog ili magnetskog stanja tijela na koji se djeluje. 85 . što je ekvivalentno povezivanju više zavoja u tzv.) (elektro)magneta i završavaju na južnom. magnetske domene ili magnetski dipoli) u željeznom uzorku djelovanjem će se magnetskog polja permanentnog magneta usmjeriti iz svog dotad slučajnog rasporeda tako da će sjeverni pol magneta privući južni pol molekularnih magneta. Naime. Elektromagnetski utjecaj jednog tijela na drugi bez njihova fizičkog dodira. molekularni magneti (tzv. Slika 0-6 Magnetsko polje a) magneta u obliku šipke b) elektromagneta Umnožak broja zavoja i struje koja kroz njih teče zove se magnetska uzbuda ili magnetomotorna sila (MMS) i često se izražava u Az (amper zavojima) kako bi se istaknulo značenje broja zavoja (a ne samo jakosti struje) u stvaranju magnetskog polja. Gustoća toka B je broj magnetskih silnica po jedinici površine A okomite na smjer magnetskog toka: B= φ A [T ] (3. Budući da je magnetsko polje i ovdje identično. 2.

Sposobnost koncentriranja magnetskog toka zove se permeabilnost i označuje se s μ. Zato se gustoća silnica zove još i magnetska indukcija.7) Veća indukcija postiže se ili većom jakosti polja ili/i korištenjem materijala veće permeabilnosti. Najčešće se permeabilnost materijala μ izražava u relativnim jedinicama μr s obzirom na permeabilnost vakuuma μ0 .9) Vrijednosti relativne permeabilnosti μr za feromagnetske materijale kreću se između 100 i 190000.8) μ0 = 4π ⋅10−7 [Vs / Am ] (3. Jakost magnetskog polja H povezana je dakle. pol tog magneta bit će suprotan polu koji ga je inducirao i željezo .8): B = μ ⋅ H = μ r ⋅ μ0 ⋅ H (3. Magnetski materijali međusobno se razlikuju s obzirom na indukciju. Što je permeabilnost materijala veća. Zbog visoke permeabilnosti feromagnetski materijali se koriste kao jezgre elektomagneta.7) i (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-7 Magnetiziranje željeza s pomoću indukcije Nemagnetizirano željezo postat će magnet. Ako to nije ispunjeno. Svaki materijal koji se lako magnetizira ima veliku permeabilnost i naziva se feromagnetski. magnetska indukcija B može se također smatrati vektorom. Magnetsko polje je homogeno ako je veličina indukcije u svakoj točki promatranog prostora jednaka. a μ skalar. Ista magnetska uzbuda će u zatvorenoj jezgri stvoriti μr puta veću gustoću silnica nego u slučaju kad jezgre nema. onda je polje nehomogeno. s magnetskom indukcijom B pa vrijedi: B = μ ⋅ H [T ] (3.10) 86 . Treba uočiti da je inducirani pol uvijek suprotnog polariteta od pola koji ga je inducirao. To slijedi izravno iz izraza (3. to je uz istu jakost magnetskog polja gustoća silnica B u induciranom materijalu veća. preko permabilnosti materijala. tako da je permeabilnost μ = μ0 ⋅ μ r a permeabilnost vakuuma eksperimentalno je dobivena kao: (3. To objašnjava činjenicu zašto bilo koji pol magneta privlači magnetski materijal.novi magnet bit će privučeno. Budući da je H vektor.

Slika 3-9.000000181 1.1. a s poljem i indukcija B. povećanjem uzbude krivulja postupno ulazi u zasićenje. dok je za drugu grupu. U tablici 3. napisane su vrijednosti relativnih permeabilnosti nekih neferomagnetskih materijala. a). Ta se pojava objašnjava postavljanjem gotovo svih magnetskih 87 . iznosu polja H i temperaturi.Magnetizam ________________________________________________________________________ Polje unutar jezgre je homogeno. a nije homogeno na krajevima jezgre i izvan nje (slika 3-8.9999999979 1. Neferomagnetski materijali Permeabilnost vakuuma je konstantna veličina i označuje se kao apsolutna permeabilnost. a) prikazuje krivulju magnetiziranja nekog feromagnetskog materijala.1.99984 0. paramagnetske materijale μr > 1.0000196 1. Ipak. a) zavojnice s jezgrom Slika 0-8 Magnetsko polje b) zavojnice na torusnoj jezgri c) zavojnice na željeznom okviru Jezgre od neferomagnetskih materijala ponašaju se slično kao vakuum: njihova relativna permeabilnost približno je jednaka jedinici. Povećanjem struje magnetiziranja raste polje H.00000036 Tablica 3. gotovo linearno u početnom dijelu karakteristike. b) ili okvira (slika 3-8. Homogeno polje duž čitave jezgre postiže se izvedbom feromagnetske jezgre u obliku prstena (slika 3-8. c). preciznija mjerenja pokazuju da je za jednu grupu materijala tzv.9999736 0. nakon linearnog dijela. Diamagnetici Paramagnetici Materijal bizmut srebro voda vodik platina aluminij kisik zrak μr 0. tzv. Ona ovisi o prethodnom magnetiziranju materijala. Međutim.00027 1.999991 0. Permeabilnost feromagnetskih materijala pak nije konstantna veličina. diamagnetske materijale μr < 1.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ dipola u smjeru djelujućeg polja, pa novi prirast uzbude više ne doprinosi porastu indukcije.

Slika 0-9 Magnetiziranje feromagnetskog materijala a) krivulja magnetiziranja b) strujni krug za magnetiziranje (uz primjer)

Primjer: Uz pretpostavku promjene napona od 20V do 100V, otpora zavojnice od 10 Ω, te željezne jezgre duge l=0.2 m u zavojnici sa N=100 zavoja (slika 3-9. b) sljedeća tablica 3.2. (uz mjereni B ) pokazuje ponašanje feromagnetskog materijala čija je krivulja magnetiziranja prikazana slikom 3-9. a).

V [V] 20 40 60 80 100

I [A] 2 4 6 8 10

N·I [Az] 200 400 600 800 1000

H [Az/m] 1000 2000 3000 4000 5000

B [T] 0,126 0,252 0,378 0,428 0,441

μr
100 100 100 85 70

Tablica 3.2. Magnetiziranje željezne jezgre Iz krivulje magnetiziranja kao i izračunatih vrijednosti iz tablice 3.2. u primjeru vidi se da relativna permeabilnost nije konstantna veličina. Što krivulja magnetiziranja prije postiže zasićenje, to μr brže pada, približavajući se vrijednosti apsolutne permeabilnosti vakuuma. Sa slike 3-9. a) nije vidljivo kolika je magnetska indukcija uzorka kad je uzbuda jednaka nuli. Ta veličina ovisi o njegovoj dotadanjoj magnetiziranosti. Ako se pokus magnetiziranja načini s potpuno razmagnetiziranim feromagnetskim materijalom (B=0 za H=0), onda se dobivena krivulja zove krivulja prvog magnetiziranja. Feromagnetici gube svoja magnetska svojstva kad im temperatura prijeđe stanovitu vrijednost (Curieeva točka), koja je za željezo jednaka 760°C, za nikal 360°C, a za kobalt 1120°C.

88

Magnetizam ________________________________________________________________________

2.22 Magnetska histereza
Magnetska indukcija B mijenja se u magnetskom materijalu promjenom magnetske uzbude. Ako magnetski materijal nije magnetičan, onda se povećanjem uzbude od vrijednosti nula na više dobiva krivulja prvog magnetiziranja. Zanimljiva pojava nastaje ako se kod neke maksimalne uzbude +Hmax (i postignute gustoće +Bmax) uzbuda počne smanjivati. Magnetska gustoća odupirat će se promjeni - nastojat će zadržati prijašnje stanje magnetičnosti (slika 3-10 a). To se očituje u indukciji koja će za istu vrijednost uzbude koja opada imati veću vrijednost u odnosu na onu kad je uzbuda rasla. Dapače, nakon što uzbuda padne na nulu, materijal će još zadržati stanovitu vrijednost indukcije, tzv. remanentni magnetizam Br. Permanentni magneti nisu dakle ništa drugo nego feromagnetski materijal sa zaostalim, remanentnim magnetizmom.

Slika 0-10 Magnetska histereza a) Krivulja prvog magnetiziranja i remanentni magnetizam

b) Koercitivnost

Taj se magnetizam može poništiti samo uzbudnom strujom suprotnog predznaka. Vrijednost uzbude kod koje se to postiže zove se koercitivnost ili koercitivna sila H (slika 3-10. b). Nastavi li se povećanje uzbude suprotnog smjera, stvara se magnetski tok i gustoća suprotnog predznaka (promjena magnetskih polova uzorka). Porast takve uzbude također vodi do magnetskog zasićenja -Bmax uz -Hmax. Sličnim postupkom (smanjivanje uzbude, tj. struje do nule i povećanjem do +Hmax) zatvara se ciklus, a nastala krivulja zove se petlja histereze (slika 3-11).

Slika 0-11 Petlja histereze

89

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Magnetski materijali dijele se s obzirom na koercitivnost na meke i tvrde materijale. Meki materijali (slika 3-12. a) imaju malu koercitivnost, dakle usku petlju histereze, i veliku relativnu permeabilnost. Takvo je na primjer čisto željezo sa najvećim μr=180.000, legirani limovi sa 2 do 4% silicija, feriti i drugi. Treba istaknuti i leguru permaloj (78,5% Ni + 21,5% Fe) sa najvećim μr=85.000. Ti materijali koriste se za jezgre transformatora, statore i rotore električnih strojeva, releje i sl.

a) meki
Slika 0-12 Magnetski materijali

b) tvrdi

Tvrdi magnetski materijali imaju veliku koercitivnost i veliku remanenciju, dakle veliku petlju histereze (slika 3-12 b). Služe za izradu trajnih magneta, a proizvode se od legura čelika s dodatkom volframa, kobalta, nikla, aluminija i titana. Ugljični kaljeni čelik ima na primjer Hc=5000 A/m i Br = 0,9 T.

2.23 Magnetski krug
Koristeći opisane magnetske veličine moguće je, po analogiji s električnim krugom, govoriti o magnetskom krugu. Rasipanje magnetskih silnica u prostor oko takva kruga se zanemaruje - velika permeabilnost feromagnetskog materijala čini da sve silnice prolaze kroz materijal (osim u slučaju zračnih raspora). Za jednostavni magnetski krug prikazan slikom 3-13. magnetski tok φ jednak je:

φ = B⋅ A = μ ⋅H ⋅ A = μ

N ⋅I N ⋅ I MMS = A= [Wb] 1 l l Rm ⋅ μ A

(3.11)

gdje su Rm tzv. "magnetski otpor", a MMS "magnetomotorna sila". Dobiveni izraz sličan je izrazu za Ohmov zakon:

I=

E 1 l ⋅ γ A

=

EMS R

(3.12)

90

analogno električnom otporu R. U slučaju složenog magnetskog kruga.13) Dobro je uočiti da se i ovdje serijski spoj magnetskih otpora dobiva njihovim zbrajanjem (kao što bi se njihov paralelan spoj dobio kao recipročna vrijednost zbroja pojedinačnih recipročnih vrijednosti).16) što je u skladu s već dobro poznatim zakonom protjecanja (3.13) slijedi: φ A1 μ1 odakle je: ⋅ l1 + φ A2 μ2 ⋅ l2 = N ⋅I (3.12) naziva Ohmov zakon za magnetske krugove. b) u jednostavnom magnetskom krugu. S obzirom da ukupni otpor raste. prilike se mijenjaju. Magnetski otpor zračnog raspora razlikuje se od magnetskog otpora feromagnetskog materijala. Permeabilnost magnetskog materijala odgovara specifičnoj vodljivosti metalnog vodiča. a magnetomotorna sila MMS elektromotornoj sili EMS. Najopćenitije gledajući zakon protjecanja može se prikazati u obliku diskretnog (pojedinačnog) zbroja: 91 .15) H1 ⋅ ll + H 2 ⋅ l2 = N ⋅ I (3. pa se uz sličnost odnosa duljine i presjeka. a) jednostavan b) složen Slika 0-13 Magnetski krug Tok φ odgovara električnoj struji I. slijedi da se magnetski tok smanjuje (uz konstantnu struju) . govori o magnetskom otporu Rm. Iz izraza (3.1).14) B1 ⋅ odnosno: μ1 l1 + B2 ⋅ μ2 l2 = N ⋅I (3. dobivenog na primjer zračnim rasporom (slika 3-13. To znači da je potrebno više amper-zavoja uzbude da bi se dobila ista indukcija kao u slučaju bez zračnog raspora: φ= N ⋅I MMS = 1 l1 1 l Rm1 + Rm 2 ⋅ + ⋅ 2 μ1 A1 μ2 A2 (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ pa se stoga izraz (3. U magnetskim krugovima dakle zakon protjecanja odgovara drugom Kirchhoffovu zakonu u električnim krugovima.

18) Ako se povežu izrazi (3. brzini i indukciji. To navodi na zaključak da postoji sila i među vodičima kojima teku struje. slijedi: ur r u r F = Q⋅ v × B ( ) (3.17) i (3.je li to magnetsko polje permanentnog magneta. Veličine koje karakteriziraju gibljivi naboj su iznos naboja i njegova brzina. Smjer djelovanja sile određen tim umnoškom na magnetsko polje (njegovu indukciju B). na njega djeluje sila.21) Izraz u zagradi predočuje vanjski umnožak ("ex-produkt") vektora v i B. Sila će djelovati i na struju koja teče kroz vodič. Svaki od tih slučaja razmatrat će se posebno.17) gdje se svaki pojedinačni element magnetskog kruga može razlikovati po bilo kojoj magnetskoj ili geometrijskoj veličini: Hi = μi Bi = Ai ⋅ μi φi (3. To znači da će i na gibljivi naboj u magnetskom polju djelovati sila. a magnetskog polja njegova indukcija. Isto tako rečeno je da je magnetsko polje karakterizirano silom kojom se dva pola magneta (ovisno o polaritetu) privlače ili odbijaju. a budući da su sila. Kirchhoff-ova zakona za magnetski krug : φ= N ⋅I 1 l ∑ μ ⋅ Ai i i i (3. elektromagneta ili jednostavno žice kojom struja teče. Sila će ovisiti o naboju.18) slijedi: N ⋅I = ∑ i φi ⋅ li Ai ⋅ μi (3. ako se ovaj nađe u magnetskom polju.24 Djelovanje magnetskog polja Već je u uvodu o magnetizmu konstatirano da svaki gibljivi naboj stvara magnetsko polje.24.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ ∑H i i ⋅ li = N ⋅ I = ∑ I (3. onda je sila okomita istodobno i na vektor brzine i na vektor 92 . Pokusom se potvrđuje navedeni zaključak.1 Sila na gibljivi naboj Ako se naboj kreće u magnetskom polju. brzina i indukcija vektorske veličine. jer struja nije ništa drugo nego niz naboja u gibanju. dakle uz konstantni tok φ ) daje ekvivalent II. 2. Pritom nije važno kako nastaje magnetsko polje koje djeluje silom .19) što za zatvoreni krug (bez grananja i rasipanja.20) 2.

Ako vektor brzine pak zatvara bilo koji kut a s vektorom indukcije. a). silnice magnetskog polja Bv stvorenog gibanjem pozitivnog naboja u području -1podudaraju se sa smjerom polja Bm u kojem se naboj kreće. dok im je u području -2. iz čega proizlazi i smjer sile.smjer suprotan. b). a suprotan smjer s točkom (. Rezultantno polje prikazano je na slici 3-15.). Kako se vidi na slici 3-15. onda se iznos vektora (v x B) izračunava kao: Slika 0-14 Djelovanje sile na naboj koji se giba u magnetskom polju pod kutem a) a = 90 b) a < 90 F = Q ⋅ v ⋅ B ⋅ sin α (3. Okomit smjer od oka promatrača na površinu označuje se s križićem (x). b).23) Slika 0-15 Magnetsko polje naboja u gibanju a) zajedno sa poljem u kojem se naboj giba b) rezultantno polje 93 . Treba naglasiti da je smjer djelovanja sile za negativan naboj suprotan smjeru sile na pozitivan naboj: ur r u r F − Q = −Q ⋅ v × B = − F+ Q ( ) (3.22) a smjer vektora ima smjer napredovanja vijka s desnim navojem kad rotira preko manjeg kuta od v u B (slika 3-14.Magnetizam ________________________________________________________________________ indukcije. Djelovanjem sile na naboj objašnjava se promjenama nastalim u magnetskom polju u kojem se naboj kreće.

može se. Budući da je centripetalna akceleracija jednaka v2 /r. prikazani su vektori brzine i sile. 2. iz drugog Newtonova zakona slijedi: Q⋅v⋅ B = m⋅ v2 r (3. Iz toga slijedi da je putanja čestice kružnica. Na slici 3-16. odrediti vrijeme jednog obilaska. Korištenjem izraza (3.2 Sila na vodič kojim teče struja Magnetska sila na vodič kojim teče električna struja posljedica je već opisane sile na svaki pojedini naboj koji se kreće u magnetskom polju. Slika 0-16 Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju Budući da je sila okomita na brzinu neće se mijenjati iznos te brzine. opisana s konstantnom tangencijalnom brzinom v. koristeći izraz (3.26) Dobro je uočiti da frekvencija ne ovisi o polumjeru kružne staze i da se povećanjem indukcije povećava.25) Ako je poznata masa čestice m i njezin naboj Q. sila F jednaka (Q·v·B) djelovat će na česticu u svakoj točki.24. odnosno frekvencija kruženja čestice: T= 1 l 2π ⋅ r 2π ⋅ m = = = f v v Q⋅B (3.25). a sila F je centripetalna sila.24) pa je polumjer kružne putanje nabijene čestice jednak: r= m⋅v Q⋅B (3.16).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Primjer: Uleti li nabijena čestica u homogeno magnetsko polje indukcije B s brzinom v okomitom na polje (slika 3.21) za magnetsku silu na naboj dobiva se izraz za silu na 94 . Čestica se dakle kreće pod djelovanjem sile koje je iznos konstantan. kao i indukcija B u kojoj se čestica kreće. ali smjer je uvijek pod pravim kutem na brzinu čestice. već samo njezin smjer. Opisani primjer temelj je rada akceleratora čestica (ciklotrona) koji se koriste u nuklearnim fizikalnim pokusima.

Na svitak je namotano N zavoja tanke žice promjera zavoja d i duljine zavoja l (slika 3-18. radi na načelu opisane sile koja se javlja na vodič kroz koji teče struja u magnetskom polju. dF = B ⋅ dQ ⋅ v = B ⋅ dQ ⋅ dl dQ = B⋅ ⋅ dl = B ⋅ I ⋅ dl dt dt (3. Kad kroz svitak poteče struja.27) pa je na duljini l ukupna sila prema (4.29) što je prikazano na slici 3-17. b).28) Ako vodič zatvara kut α s magnetskom indukcijom. a).Magnetizam ________________________________________________________________________ vodič kojim teče struja (gibanje diferencijala naboja brzinom v ). a vodič je postavljen okomito na magnetske silnice. izraz (3.).32) jednaka: F = B ⋅ I ⋅l (3. Slika 0-17 Sila na vodič kojim teče struja Primjer: Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom. nazvan galvanometar. Električni moment jednak je: 95 . Protumoment ovoj sili drži mehanička spirala na kojoj je pričvršćena kazaljka instrumenta (slika 3-18. kako se vidi na slici 3-19. javlja se sila na svakoj strani svitka. Svitak je postavljen unutar polova Slika 0-18 Dijelovi galvanometra a) spiralna opruga s kazaljkom b) svitak s više zavoja permanentnog magneta (slika 3-19. Zbog preglednosti je nacrtan samo jedan zavoj.28) postaje: ur r u r F = B ⋅ I ⋅ l ⋅ sin α ili vektorski F = I ⋅ l × B ( ) (3.

33) H1 = I1 2π ⋅ d (3. vidi se da će sila F1.30) M meh = km ⋅ α (3. dugi i međusobno paralelni na udaljenosti d.24. Povezujući oba izraza (3. Slika 0-19 Galvanometar 2. kojom magnetsko polje H1 (nastalo strujom I1) privlači vodič kroz koji teče struja I2.35) 96 .33) i (3.32) Otklon je dakle proporcionalan jakosti struje koja svitkom teče. Iz slike 3-20. Zbog jednostavnosti izvoda pretpostavlja se da su vodiči ravni.31) gdje su ke i km električna i mehanička konstanta proporcionalnosti. pa se galvanometar ponajprije koristi za mjerenje struje (ampermetar).3 Sila između dva vodiča kroz koje teče struja Između dva vodiča kroz koje teku struje javlja se sila. a α otklon kazaljke.31) slijedi: α= ke ⋅I = k⋅I km (3.34) dobiva se: F1 = μ0 ⋅ I1 ⋅ I 2 ⋅ l [N] 2π ⋅ d (3.34) Povezujući izraze (3. a posredno i kao voltmetar i ommetar.30) i (3. biti jednaka: F1 = B1 ⋅ I 2 ⋅ l = μ0 ⋅ H1 ⋅ I 2 ⋅ l a jakost magnetskog polja: (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ M el = B ⋅ I ⋅ l ⋅ N ⋅ d = ke ⋅ I a mehanički protumoment (3.

Koristeći pravilo za smjer sile. u izraz (3. Slika 0-21 Definicija jedinice amper Iznos sile slijedi iz izravnog uvrštavanja vrijednosti d=1 m. Takvo djelovanje dviju struja naziva se elektrodinamičko djelovanje.35).).Magnetizam ________________________________________________________________________ Slika 0-20 Sila između dva vodiča protjecana strujom Treba uočiti da i magnetsko polje struje I2 djeluje istom silom na vodič kojim teče struja I1.36) 97 . lako je zaključiti da će se dva paralelna vodiča u kojima teku struje u istom smjeru međusobno privlačiti.22). U internacionalnom SI sustavu jedinica definiran je amper (A) na temelju predočenog elektrodinamičkog djelovanja: Električna struja ima jakost jedan amper (A) ako prolazeći kroz jako dugi i jako tanki vodič djeluje u vakuumu na isto takvu paralelnu struju u udaljenosti od jednog metra silom 2ÿ10-7 njutna po jednom metru duljine vodiča (slika 3-21. dok će se u paralelnim vodičima u kojima teku struje u različitom smjeru međusobno odbijati. pa je: F= μ0 ⋅1⋅1⋅1 4π ⋅10−7 = = 2 ⋅10−7 [ N ] 2π ⋅1 2π (3. I1=I2=1 A. izraz (3.

prema (3.23). svako djelovanje u prirodi ima svoju posljedicu.23) ima suprotan smjer za naboje različitog polariteta.na njega djeluje sila. a. No kako ta sila prema (3. Ako se vodič duljine l kreće u magnetskom polju brzinom v okomito na polje (prema slici 3-23.21). 98 .4) trne tek u beskonačnosti. prijenos i potrošnja električne energije nezamislive su bez tog otkrića.25 Elektromagnetska indukcija Neposredno pretvaranje mehaničke energije u električnu je moguće. ako se polje mijenja ! Faraday je u okoliš magneta donio žičani zavoj (slika 4. Gibanje naboja u magnetskom polju ne ostaje nazapaženo . Svaka promjena. jer bez njega nema ni struje. negativan naboj vodiča pomaknuti na jednu. Svaka polovica bit će nabijena. godine nezavisno i istodobno dva znanstvenika: M. Opisanu pojavu vrijedno je pobliže razmotriti. Tako na primjer gibanje naboja stvara magnetsko polje. Današnja proizvodnja. Do tog izuzetnog otkrića došla su 1831.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. a pozitivan naboj na drugu stranu. Uzrok je dakle promjena magnetskog toka. i to nabojem suprotnog polariteta. koje prema (3. magnetske silnice idu od oka promatrača okomito na površinu). slijedi da će se slobodan. Pokusom se to može provjeriti tako da se vodič prilikom gibanja prepolovi. Onda je naglo udaljio magnet (ili zavoj. Faraday u Velikoj Britaniji i J. onda na svaki naboj u tom vodiču djeluje sila F=QÿvÿB. Henry u Americi. svejedno): u žici je potekla električna struja ! Slika 0-22 Faraday-ev pokus elektromagnetske indukcije Magnetski se zavoj nije nalazio u polju iste jakosti prije i poslije udaljavanja (jakost polja i broj silnica koje kroz zavoj prolaze opada s udaljenošću). Postavlja se pitanje: može li možda magnetsko polje pokretati električni naboj. A posljedica svakako je električno polje. uzrokovati struju? Odgovor je: Može.

Iznos sile je poznat (3.38) e = l ⋅v⋅ B (3. onda će inducirani naboj poteći okvirom i struja će teći sve dok se vodič po okviru giba. prema slici 3-24. ili smanji ako je pomak u lijevo). pomak naboja Q od točke a do b znači rad ostvaren silom F na putu l. površina okvira abcd se poveća (ako je pomak u desno.37) i (3. pa slijedi: W = F ⋅l = Q ⋅l ⋅v ⋅ B [J ] No kako je prema (1.37) e= iz (3.42) 99 . pa (3. Ako se to kretanje vodiča ostvari na vodljivom okviru (slika 3-24). Naime.40) Budući da magnetski tok φ ovisi o površini A.41) Taj se pomak dogodio u infinitezimalnom vremenu dt.41) postaje: dφ ds = l ⋅ B⋅ = l ⋅ B⋅v dt dt (3.39) Inducirani napon ovisi dakle o duljini i brzini vodiča koji se kreće u magnetskom polju i iznosu magnetske indukcije tog vektora v i B. za iznos dA = l ⋅ ds (3. Inducirani napon može se promotriti i s druge točke gledišta. Ta se struja naziva inducirana struja. Ta se pojava naziva elektromagnetska indukcija.10) (3. slijedi da će se i on promijeniti: dφ = B ⋅ dA = B ⋅ l ⋅ ds (3. a dobiveni naboj inducirani naboj.21).Magnetizam ________________________________________________________________________ a) gibanje vodiča u magnetskom polju b) stvaranje naboja i električnog polja Slika 0-23 Elektromagnetska indukcija Na slici 3-23. Za infinitezimalni pomak vodiča u gibanju.38) slijedi: W Q (3. Izraz za iznos induciranog naboja najlakše se dobiva preko energetskih odnosa. b) prikazane su i silnice električnog polja koje nastaje zbog prisutnosti nabijenih krajeva vodiča.

U ovom smislu negativan predznak Faradayeva zakona (3-43) postaje jasniji. sustav će učiniti sve moguće da nas u tome spriječi. Kad god pokušamo promijeniti status quo prirodnog sustava. Na slici 3-24. pa se iz (3.i onda se u vodiču obuhvaćenom tim promjenama inducira napon. 100 . stvarati magnetsko polje. Svejedno je da li pomičemo magnet ili zavoj: napon se inducira kako god se tok mijenja. Štoviše. Inducirana struja će također. a postoji vremenska promjena polja .39) i (3. Faraday-ev zakon sadrži mnogo više nego što je bilo pokazano. prema (3. Vremenska promjena toka dφ obično se ostvaruje ili promjenom efektivne površine u stalnoj magnetskoj indukciji B (npr. Po pravilu desnog vijka njegov će se tok suprotstavljati polju u kojem se vodič kreće. Neka se u razmatranje uzme već opisani primjer sa slike 3-24. Izraz (3.4). Lenz-u pripisuje se sljedeće korisno pravilo za predviđanje smjera inducirane struje.E. U tom bi slučaju polje opadalo.43) Negativan predznak govori o smjeru induciranog napona (koji će se suprostavljati promjeni polja). i struja bi imala suprotan smjer od prikazanog.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-24 Gibanje vodiča po metalnom okviru Budući da je (lÿBÿv) jednako induciranom naponu slijedi da je trenutna vrijednost napona numerički jednaka brzini promjene magnetskog toka. a inducirana struja bi ga podržavala (uvećavala).42) dobiva: e=− dφ dt (3. To na stanovit način predstavlja analogiju s mehaničkim načelom inercije. površina se povećava. 2.1 Lenz-ovo pravilo Njemačkom znanstveniku F.43) poznat je kao Faraday-ev zakon elektromagnetske indukcije. okretanjem ili pomakom zavoja) ili izmjeničnom strujom koja stvara izmjenični tok. Ono glasi: Smjer inducirane struje uvijek je takav da se suprotstavlja ili opire uzroku koji ju je proizveo. ima slučaja kad je i vodič i polje (magnet) u mirovanju.25. Kad bi se vodič kretao u suprotnom smjeru. a s njom i magnetski tok. Inducirana struja pak smanjuje iznos toka (jer generira drugi tok suprotnog smjera).

prema Faraday-evu zakonu (3-43) kako god se tok mijenja. prema (3-43) : es = − N ⋅ dφ dt (3. a izračunava u H (henri).44) dobiva se: μ⋅N ⋅A es = − N ⋅ odakle slijedi: l dt ⋅ di (3.45) Uvrštenjem (3.45) u (3. 101 . Ta se pojava induciranja napona proizvedenog od vlastitog promjenljivog toka zove samoindukcija.25. a to znači i izmjenični. Neka je idealna zavojnica s N zavoja smještena na jezgru torusnog oblika kao na slici 3-25.47) Koeficijent μN2A/l zove se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice i označuje se s L. Dakako.46) es = − N ⋅ μ ⋅ N ⋅ A di l ⋅ dt =− μ ⋅ N 2 ⋅ A di l ⋅ dt (3. Slika 0-25 Samoindukcija Napon samoindukcije es ovisi o broju zavoja i brzini promjene toka.2 Samoindukcija Istosmjerna struja stvara stalni (konstantni) magnetski tok.44) Prema (3. U zavojnici kojom teče izmjenična struja inducirat će se dakle napon zbog promjene vlastite struje (koja mijenja magnetski tok). a izmjenična izmjenični.Magnetizam ________________________________________________________________________ 2.11) za jednostavni magnetski krug vrijedi proporcionalnost promjene toka i promjene struje: dφ = μ⋅N ⋅A l ⋅ di (3. inducira napon. Svaki promjenljivi tok. napon će se inducirati.

48) Induktivitet od 1H znači da se za promjenu od 1A/s inducira napon u zavojnici od 1V. Zato će se i u njoj inducirati napon.25.6). kako je prikazano na slici 3-26.11) slijedi: φ1 = B ⋅ A = μ ⋅ H1 ⋅ A = μ ⋅ Uvrštenjem u (3.49) 2. ovisno o broju njezinih zavoja e2 = − N 2 ⋅ dφ1 dt (3. napisati uzrok njegove promjene.51) dobiva se: N1 ⋅ i1 ⋅A l (3.53) 102 . (3.3 Međuindukcija Zanimljivo je promotriti utjecaj promjenljivog toka jednog svitka (zavojnice) na drugi svitak koji obuhvaća čitav ili dio promjenljivog toka. Neka se na istu jezgru sa slike 3-25 namota nova zavojnica s N2 zavoja.52) e2 = − μ ⋅ N1 ⋅ N 2 ⋅ A di1 l ⋅ dt = −M ⋅ di1 dt (3. Zbog samoindukcije u prvoj će se zavojnici inducirati napon: e1 = − N1 ⋅ dφ1 dt (3.50) Međutim i druga zavojnica obuhvaća isti promjenljivi tok.51) Slika 0-26 Međuinduktivna veza Treba još pogledati o čemu ovisi promjenljivi tok φ1. (3.7) i (3. Kirchhoff-ovu zakonu mora vrijediti : es+e=0. [H ] = [Vs / A] = [Wb / A] Prema II. Slično kao kod samindukcije iz (3. Promjenljiva struja u prvoj zavojnici stvara promjenljivo magnetsko polje dφ1/dt koje prolazi jezgrom.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ es = − L ⋅ di dt (3.

51) dobiva se: e1 N1 = e2 N 2 iz čega slijedi napon sekundara: (3. prema slici 3-26.Magnetizam ________________________________________________________________________ Koeficijent M zove se međuinduktivitet i ima istu dimenziju (H) kao induktivitet.56) M = L1 ⋅ L2 Ta je veza dobivena za slučaj potpunog magnetskog vezanja . M = k ⋅ L1 ⋅ L2 (3.50) podijeli s izrazom (3.59) Iz (3. 103 .54) i potpuno analogno za L2 : L2 = μ ⋅ N 22 ⋅ A l = 2 N2 N2 = 2 1 l Rm ⋅ μ A (3. Budući da oba svitka obuhvaćaju istu jezgru.59) vidi se da se naponi primara i sekundara odnose kao omjeri njihova broja zavoja. izraz (3. Ako se izraz (3. Međuinduktivitet se može izraziti i preko induktiviteta pojedinih svitaka. Ako to nije slučaj.sav tok od prve zavojnice prolazi kroz drugu zavojnicu. u proračun međuinduktiviteta treba uzeti i dodatni faktor k magnetskog vezanja.59). Izlazni napon se može mijenjati (povećavati ili smanjivati) s različitim brojem zavoja.57) Primjer: Zanimljivo je pokazati vezu induciranog napona u drugoj zavojnici (sekundar) s naponom prve zavojnice (primar).55) Povezujući (3.53) dobiva se: M= N1 ⋅ N 2 = Rm L1 ⋅ Rm ⋅ L2 ⋅ Rm odakle je Rm (3.50) sa (3. Na tom načelu radi transformator (slika 327).58) e2 = N2 ⋅ e1 N1 (3. za L1 slijedi: L1 = μ ⋅ N12 ⋅ A l = N12 N2 = 1 1 l Rm ⋅ μ A (3.51) i (3.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-27 Transformator Dobro je odmah uočiti da je inducirani napon također promjenljiv.63) uvrsti L iz (3.26 Energija magnetskog polja Magnetsko polje. Visokonaponski dalekovodi imaju vrlo visok napon. Transformatori tako i služe pri prijenosu energije na velike udaljenosti. neka je i=0. Ako napon na zavojnici koji je struju prouzrokovao nestane. 2 (3. a nakon toga neka struja raste s prirastom di/dt. onda će ta energija sprečavati pad struje. Kod idealnog transformatora (bez gubitaka). kao i električno. uz malu struju. 2. U vremenskom intervalu dt naboj koji kroz zavojnicu prođe je prema (2. snage na primarnoj i sekundarnoj strani su jednake.16) slijedi: 104 .48) jednak: es = − L ⋅ Iz toga slijedi da je učinjeni rad: di dt (3.3) dQ = i ⋅ dt (3. pa njezin iznos neće trenutno pasti na nulu. U početku t=0. što znači da je pri višem sekundarnom naponu (veći broj zavoja sekundara). Dobiti veći napon na sekundarnoj strani (povećanjem broja zavoja) moguće je samo uz smanjenje sekundarne struje. Iznos energije W pohranjene u zavojnici induktiviteta L jednak je radu koji se obavi pomicanjem naboja protiv napona samoindukcije es.61) dW = −es ⋅ dQ = L ⋅ di ⋅ i ⋅ dt = L ⋅ i ⋅ di dt (3. čime se minimiziraju gubici zbog zagrijavanja vodiča (voda).63) Dok teče struja zavojnica induktiviteta L ima energiju. Zanimljivo je pogledati gdje je ova energija uskladištena (u električnom polju kondenzatora bila je u dielektriku između ploča).60) a samoinducirani napon koji sprečava gibanje naboja je prema izrazu (3. sekundarna struja manja.62) Ukupan rad W potreban za povećanje struje od početne do konačne vrijednosti je prema tome: W= 1 L ⋅ i2. što u praksi znači da se izmjenični napon primara transformira u izmjenični napon željenog iznosa na sekundaru. Ako se u (3.54) i I iz (3. posjeduje energiju.

26.65) 2.66) dW = H ⋅ Vol ⋅ dB Ukupna energija dovedena u jednom periodu bit će: (3.64) Budući da je Aÿl=Vol može se zaključiti da je energija pohranjena u volumenu Vol koji zavojnica obuhvaća i da ovisi o kvadratu jakosti magnetskog polja.4.67) W = ∫ dW = Vol ∫ H ⋅ dB (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ W= 1 1 μ ⋅ N 2 ⋅ A ⎛ H ⋅l ⎞ μ⋅H2 = ⋅ A⋅l L ⋅ i2 = ⋅ ⎜ ⎟ 2 2 l 2 ⎝ N ⎠ 2 (3. polje koje stvara izmjenična struja). Integraciju treba dakle obaviti po zatvorenoj krivulji histereze. Periodu izmjenične struje odgovarat će jedna petlja histereze. kao što je to prikazano na slici 3-28.1 Izmjenično magnetiziranje željeza Ako se feromagnetski materijal nalazi u magnetskom polju kojem se neprestano mijenja smjer (na primjer. W= μ⋅H2 2 Vol = B2 B⋅H ⋅ Vol = ⋅ Vol 2μ 2 (3. Diferencijal utrošene energije za porast struje i u vremenu dt koja uzrokuje promjenu jakosti polja. pa se integral u izrazu (3. a okretanjem smjera magnetskih dipola u feromagnetskom materijalu razvijat će se toplina. Poteškoća je međutim što H nije moguće izraziti kao jednostavnu funkciju od B. a s njim i promjenu indukcije dB jednak je: dW = e ⋅ i ⋅ dt = N ⋅ odakle slijedi uz Vol=A l dφ H ⋅ l ⋅ ⋅ dt = d ( B ⋅ A ) ⋅ H ⋅ l = H ⋅ A ⋅ l ⋅ dB dt N (3.68) ne može izračunati analitički. odnosno torusna jezgra unutar zavojnice ima. onda će promjena jakosti polja mijenjati indukciju na način opisan u potpoglavlju 3. 105 . Govori se o stanovitoj vrsti "unutrašnjeg trenja" prilikom njihova okretanja.68) gdje je Vol -volumen koji zavojnica. odnosno indukcije koja tu postoji.

prema slici 3-30 i izrazu (3. Nakon smanjivanja iznosa struje na nulu jezgra više nema magnetska svojstva (B=0 uz H=0). Slika 0-29 Razmagnetiziranje jezgre 2. vrtložnih struja. odnosno rad. Promjenljivo magnetsko polje ima za posljedicu ne samo induciranje napona u zavojnici oko jezgre nego i u jezgri kao vodiču. Posljedica pak induciranog napona su vrtložne struje. Taj se postupak zove razmagnetiziranje jezgre. jednak sili na određenom putu. Osim gubitaka zbog histereze u jezgri postoje i gubici zbog tzv.69): (3.70) 106 . pa kao neposredni zaključak slijedi da je utrošena energija to veća što je površina histereze veća. kako se vidi na slici 3-29. onda se i petlja histereze smanjuje. To isto slijedi i za razvijenu toplinu.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-28 Izmjenično magnetiziranje feromagnetskog materijala Integracija po zatvorenoj krivulji rezultira površinom koju zatvara.70) i (3.66) može se pisati : dW = i B2 B2 ⋅ dV = ⋅ A ⋅ dl 2 μ0 2 μ0 (3. Ako se izmjenična struja nakon svakog perioda smanji za odgovarajući iznos. Toplinski gubici zbog vrtložnih struja nisu zanemarivi. Zbog toga se dijelovi električkih strojeva izloženi izmjeničnom magnetiziranju izrađuju od međusobno izoliranih limova kako bi se vrtložne struje smanjile.26. Da bi se gubici energije zbog histereze smanjili. pa se toplinski gubici prilikom magnetiziranja i zovu gubici petlje histereze. S obzirom da je energija. poželjno je da njezina površina bude što manja.69) dW = F ⋅ dl pa je iz (3.2 Privlačna sila magneta Poznavajući energiju koju (elektro)magnet ima nije teško odrediti silu kojom magnet privlači ili nosi feromognetski uzorak.

107 . odnosno privlačna sila magneta proporcionalna je kvadratu magnetske indukcije i efektivnoj površini predmeta i magneta na kojoj ta indukcija djeluje.71) Slika 0-30 Privlačna sila magneta Nosiva.Magnetizam ________________________________________________________________________ B2 F= ⋅ A [N] 2 μ0 (3.

27 Appleti 2.27.1 Naboj u magnetskom polju Pomoću klizača podešavamo: • • • • • B (UPPER) – gustoću magnetskog toka u gornjoj polovici prozora B (LOWER) . 2.2 Lorentz-ova sila Click-om na gumb: • ON/OFF. 108 . uključujemo i isključujemo struju.27.gustoću magnetskog toka u donjoj polovici prozora MASS – masu naboja koji ulijeće u magnetsko polje VELOCITY – brzinu s kojom naboj ulijeće u magnetsko polje ANGLE – kut ulijetanja naboja Click-om na gumb RESET vraćamo simulaciju na početak.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.

27.sila na vodič B . Magnetskog polja (plave strelice).duljina vodiča 2. Prema (3.gustoća magnetskog toka l . STOP – zaustavljamo simulaciju. magnetsku silu Pomoću izbornih ponuda biramo da li će se vidjeti strelice koje pokazuju: 109 .2) Iznos Lorenzove sile je F = B ⋅ I ⋅l gdje su • • • F . tako da će ga gurati u područje manje gustoće silnica ukupnog magnetskog polja. koje se dobiva zbrajanjem magnetskog polja vodiča i vanjskog magnetskog polja.Magnetizam ________________________________________________________________________ • • REVERSE CURRENT. Lorentzove sile (crne strelice). Ako se taj vodič nalazi u vanjskom magnetskom polju. Na posljednje tri opcije biramo da li ce se vidjeti strelice koje pokazuju smjer: • • • Struje (crvene strelice). na njega će djelovati sila. mijenjamo smjer struje. Oko vodiča kojim teče struja postoji magnetsko polje.3 Faraday-ev zakon Click-om na gumb: • • • START – pokrećemo simulaciju. mijenjamo smjer magnetskog polja. TURN MAGNET. Ova sila zove se Lorentzova sila.

tok magnetskog polja kroz prsten se povećava. na dva horizontalna štapa (koji su vodljivo spojeni). povećanjem brzine i jačine magnetskog toka struja će rasti i obrnuto. zatvara strujni krug. Budući da je inducirana struja proporcionalna induciranom naponu ui=B·l·v. 110 . čiju jakost pokazuje ampermetar. U prstenu se inducira napon i poteče struja. U krug je priključen ampermetar koji mjeri struju koja se inducira.4 Lennz-ovo pravilo Pomoću miša (lijevi click spušten) možemo približavati i udaljavati magnet od vodiča (prstena).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ • magnetsko polje. 2. Vertikalni štap (koji se pomiče). Smjer struje je takav da se magnetsko polje oko vodiča suprotstavlja povećanju magnetskog toka. inducirana struja i magnetsko polje oko vodiča imat će suprotan smjer nego kad smo magnet približavali. Lenzovo pravilo: Inducirani napon stvara struju takvog smjera da se ona svojim djelovanjem suprotstavlja promjeni (magnetskog toka) koja ga je izazvala. Kada magnet približavamo vodiču (prstenu). Pomoću miša možemo vući vertikalni štap lijevo – desno i promatrati kako smjer i brzina povlačenja utječu na induciranu struju. Klizači služe za podešavanje brzine promjene toka (vary speed) i jakosti magnetskog polja (vary field strenght). Kada udaljavamo magnet. U ovom se slučaju magnetsko polje oko vodiča suprotstavlja smanjenju magnetskog toka.27.

b) označite na presjeku vodiča smjer magnetskog polja na površini vodiča uz slobodno izabran smjer struje. mase 0. a) kolika je indukcija.00784 kg. a) koliki je iznos magnetskog polja na površini vodiča (izrazite ga pomoću H1). proton 5. c) kako se mijenja iznos magnetskog polja od osi vodiča prema površini. Koliki je specifični naboj čestice ako je ona u polju opisala luk polumjera 4 cm? Koja je to čestica? Rješenje: 9.0 ≤ r ≤ R 2π R 2 2.R ≤ r ≤ ∞ 2π r . Elektron ubrzan razlikom potencijala 300V giba se usporedno s ravnini vodičem od njega udaljenim 4mm.12 ⋅10−16 [N] 4. d) izvedite ovisnost c)? Rješenje: a) 2H1 d) H = I 1 ⋅ .8 A i stvara magnetski tok 700 μWb.52T brzinom 2ÿ106 m/s. Ravan vodič duljine 1m. Na polovici radiusa jednog vodiča kružnog presjeka kroz koji teče struja konstantne gustoće J postoji magnetsko polje H1.Magnetizam ________________________________________________________________________ 2.34ÿ103 A/m. H= I ⋅r . 111 .65 [A] 3. Nabijena čestica uleti u homogeno magnetsko polje magnetske indukcije 0. Rješenje: 9. Na zatvorenu željeznu jezgru srednje duljine 0. Kolika sila djeluje na elektron ako vodičem prolazi struja jakosti 5 A? Rješenje: 4. prikažite grafički.28 Zadaci 1. Nađi jakost struje koju moramo propustiti kroz vodič da on u magnetskom polju miruje. b) koliki je iznos jakosti magnetskog polja.615 ⋅107 [C/kg]. smješten je u zraku okomito na horizontalno magnetsko polje jakosti 6.6 m i presjeka 5 cm2 namotano je 450 zavoja kroz koje teče struja 8.

Koliki je induktivitet zavojnice? Rješenje: 0. Pritom se inducira napon 2V. d) koliki otpor ima zavojnica ako je na nju priključen napon 10 V. Nađi geometrijsko mjesto točaka u kojima je magnetska indukcija jednaka nuli. e) uz kvadratični profil presjeka jezgre i jednoslojan namot. Rješenje: 5 [cm] 8.0001 [N] 7.136 [Ω] e) 0.005s unesemo u magnetsko polje jakosti 8ÿ104 A/m? Površina zavojnice okomita je na silnice.8 [Vs/Am] d) 1. b) koliki je induktivitet zavojnice. Rješenje: a) 12734 [A/m] b) 6. Kroz 800 zavoja namotanih na nemagnetično tijelo oblika torusa srednje dužine 0.623 [mm] 6.2 s promijeni jakost struje od 15A na 10A.08 [H] 112 . koliki je iznos presjeka bakrene žice namotaja? Rješenje: a) 1.2 π [m] i presjeka 50cm2 teče struja I=10A. Kroz dva ravna usporedna vodiča teku struje 5A i 10A. U homogeno magnetsko polje magnetske indukcije 2ÿ10-4 smješten je dugi ravni vodič okomito na silnice. a) koliki je iznos jakosti magnetskog polja u zavojnici. U zavojnici se za vrijeme 0. Rješenje: 0. Kolika sila djeluje među vodičima na duljinu 1m ako su oni međusobno udaljeni 10 cm? Rješenje: 0. Vodičem teče struja jakosti 50A.1 [V] 10.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ c) koji je iznos relativne permeabilnosti željeza.4 [T] b) 6600 [A/m] c) 168.32 [J] 9.4 [mH] c) 0. Koji se napon inducira u zavojnici sa 10 zavoja površine 5cm2 ako tu zavojnicu za 0. c) koliku magnetsku energiju sadrži zavojnica.

Kod gibanja naboja dq. porastu napona kondenzatora v.29 RC-krug 2.2 Energija na otporu Kod nabijanja kondenzator dobije samo polovicu energije izvora. Ta se energija oslobađa i može se pretvoriti u neki drugi oblik energije (toplinsku. Skup svih događaja pri tom prijelazu obuhvaća naziv "prijelazne pojave". uzrok je porast naboja dq: dq = C ⋅ dv Malim slovima označuju se trenutačne vrijednosti pojedinih veličina. i poprimi napon izvora E. Nakon određenog kratkog vremena kondenzator se nabije nabojem Q=C⋅E. električno polje obavlja rad: (4. kao energija električnog polja. jer se njima obuhvaća preraspodjela energije u strujnim krugovima. što je čest slučaj u praksi. za vrijednost dv.1) dW = dq ⋅ v = C ⋅ v ⋅ dv Ukupni obavljeni rad za vrijeme nabijanja kondenzatora je: (4.2) W = C ∫ v ⋅ dv = C ⋅V 2 Q ⋅V Q 2 = = 2 2 2C (4. 2. kondenzatoru se dovodi naboj i time povećava razlika potencijala v. električno polje u izolatoru se razgrađuje. Kod izbijanja kondenzatora. .29. Od interesa je upoznati pojave koje nastaju pri prijelazu iz jednog u drugo stacionarno stanje. između ploča.PRIJELAZNE POJAVE Električki elementi koji mogu uskladištiti energiju električnog (kondenzator) i magnetskog (zavojnica) polja. Druga polovica energije izvora potroši se na otporu kruga R.3) Energija nabijenog kondenzatora sadržana je u izolatoru između ploča (elektroda). mogu se nalaziti u dva stacionarna stanja: sa i bez energije.1 Energija nabijenog kondenzatora Kad se prazan kondenzator priključi na izvor napona E. 2. Glavno pitanje koje se u sljedećim točkama rješava jest: kako se mijenja napon i struja na kondenzatoru i zavojnici između dva stacionarna stanja.29. svjetlosnu ili opet u električnu). Tijekom nabijanja.

a prema završetku nabijanja sve sporije. Kako nakon priključenja napon kondenzatora uC nabijanjem postupno raste. Trajanje nabijanja je dulje što su veći kapacitet C i otpor kruga R. a kako naboj na pločama raste.29. dok mu napon ne poprimi vrijednost napona izvora.3 Nabijanje (punjenje) kondenzatora Uključenjem kondenzatora u strujni krug s otporom R (slika 4-1) događa se prijelazna pojava nabijanja kondenzatora. Naponi se na početku nabijanja mijenjaju brže. 114 . tako se smanjuje napon na otporu uR (uR = E−uC). Umnožak vrijednosti kapaciteta i otpora također ima dimenziju vremena i zove se vremenska konstanta: τ = RC (4. a uzima se da je kondenzator nabijen nakon vremena t = 5⋅τ (tj. Struja nabijanja kondenzatora u početku je velika. tako njezin iznos pada (opiranje dotoku istovrsnog naboja). Slika 0-1 RC krug Struja u trenutku priključenja I određena je samo naponom E i otporom kruga R.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ WR = Wi − WC = Q ⋅ V − Q ⋅ V V = Q ⋅ = WC 2 2 (4. Struja tada praktički više ne teče iz izvora. 2. pa kažemo da je kondenzator nabijen. a s njime i jakost struje u krugu i (i = vR/R ). pet vremenskih konstanti). tj.5) Nakon isteka jedne vremenske konstante kondenzator se nabije na 63% konačnog napona.4) Na otporu kruga potroši se do kraja nabijanja toliko energije koliko je dobije kondenzator. Napon kondenzatora raste sve sporije prema konačnoj vrijednosti (napona izvora E. Ohm-ovim zakonom (I=E/R).

Stoga je početna struja izbijanja I određena samo naponom nabijenog kondenzatora VC i otporom R vodljivog spoja između priključnica kondenzatora: I= VC R (4.29. pa je time preko Ohm-ovog zakona u svakom trunutku određena i veza između napona kondenzatora vC i struje izbijanja i kao: i R = vR (4.8) Na slici 4-2. Kako ima ograničenu količinu naboja.7) U svakom trenutku je napon na otporu vR jednak naponu kondenzatora vC. preko kojeg su elektrode vodljivo spojene. kondenzator se ponaša kao izvor zanemarivo malog nutarnjeg otpora.6) Nabijeni kondenzator ponaša se kao naponski izvor samo u početku izbijanja. Slika 0-2 v=f(t) u RC krugu 115 . Vodljivim spajanjem njegovih elektroda višak elektrona s negativne elektrode odlazi na pozitivnu tvoreći tako struju kroz vodljivi spoj između elektroda. Strujom kondenzator predaje energiju otporu. Kod izbijanja. a prema završetku izbijanja sve sporije. u početku brzo. prikazana je naponska funkcija nabijanja i izbijanja kondenzatora v=f(t).Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ 2. vR = vC (4. Ovo predavanje energije nazivamo izbijanje (ili pražnjenje) kondenzatora. U svakom trenutku vrijedi Kirchhoff-ov zakon za napone tj. napon (a s njime i struja) izbijanjem se smanjuje.4 Izbijanje (pražnjenje) kondenzatora Nabijeni kondenzator odspojen od izvora sadrži električnu energiju.

Snaga na zavojnici određena je u svakom trenutku umnoškom struje i i induciranog napona vL : pL = i ⋅ vL = i ⋅ L Δi Δt (4.10): ΔWL = i L Δi I2 W = ∑ i ⋅ L Δi = L 2 0 I (4.30 RL-krug 2. Kako nije moguća trenutačna promjena energije. Energija tog polja pohranjuje se u svitku. Smanjenjem struje magnetsko polje se razgrađuje i svitak putem induciranog napona energiju vraća natrag u krug. tako nije moguća ni trenutačna promjena struje svitka i on se tome opire svojim induciranim naponom. nego se javlja prijelazno stanje u kojem se postupno uspostavljaju konačne veličine struje i napona.30. odnosno integriranjem jednadžbe (4. Kod ukapčanja i iskapčanja strujnog kruga sa svitkom (RL – krug).11) gdje je • • • WL – energija pohranjena u svitku L – induktivitet svitka I – struja svitka što je identično već izvedenom izrazu u (3. Promjena struje svitka znači promjenu njegove energije. Energija svitka (stalnog induktiviteta) određena je njegovim induktivitetom i jakošću struje.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. 116 .10) Ukupna energija svitka jednaka je zbroju svih diskretnih porasta energije ΔWL pri porastu struje od 0 do I. stacionarno stanje se zbog toga ne uspostavlja trenutačno. pa ćemo ukupnu energiju svitka dobiti zbrajanje.63).1 Energija zavojnice Rastom struje zavojnice od nule do neke vrijednosti I u svitku se stvara magnetsko polje.9) Energija svitka jednaka je umnošku snage i promjene vremena: ΔWL = pL ⋅ Δt = i ⋅ uL ⋅ Δt = i ⋅ L ⋅ Δi ⋅ Δt = i ⋅ L ⋅ Δ i Δt (4.

neposredno prije ukapčanja.30. kako se u svitku postepeno uspostavlja magnetski tok. Inducirani napon najveći je u trenutku ukapčanja. Vrijednost stacionarnog stanja praktički se postiže već nakon vremena od 4 do 5 vremenskih konstanti. a to jest nula. Slika 0-3 RL krug Jakost struje raste u zavojnici po eksponencijalnom zakonu.2% svoje konačne vrijednosti. koji će se po Lenz-ovu zakonu suprotstavljati promjeni struje. na svitku se nakon ukapčanja javlja inducirani napon polariteta suprotnog polaritetu izvora. inducirani napon na induktivitetu po iznosu je jednak naponu izvora.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ 2. tj. Dovede li se napon u strujni krug u koji je spojena realna zavojnica (spajanje preklopke u položaj 0-1 na slici 4-3) struja će od početne vrijednosti i = 0 do svoje stacionarne vrijednosti i = V/R s vremenom mijenjati svoj iznos. Slika 0-4 i=f(t) za uključenje RL kruga Suprotstavljajući se trenutačnoj promjeni struje. Promjena struje inducirat će prema (3. Stoga. Time se postupno smanjuje i inducirani napon vL. Potom. inducirani napon na svitku u trenutku ukapčanja mora poništiti napon izvora. Da bi struja neposredno nakon ukapčanja bila ista kao u času neposredno prije toga.12) 117 .48) napon samoindukcije. usporavat će njezin porast. Napon na otporu vR u svakom je času jednak razlici napona izvora E i napona na induktivitetu vL vR = E − vL (4. To se osobito zorno vidi na slici 4-4.2 Ukapčanje RL – kruga Svaka se realna zavojnica može predočiti kao spoj radnog otpora R i induktiviteta L. Za vrijeme jedne vremenske konstante (t=τ) struja postigne 63. jer je tad najveća promjena magnetskog toka. smanjuje se brzina njegove promjene.

3 Iskapčanje RL – kruga Drugi slučaj prijelazne pojave u RL-krugu jest prekidanje toka stacionarne struje I. Promjene struje neizbježne pri smanjivanju stacionarne vrijednosti I na stacionarnu vrijednost i=0 uzrokom su napona samoindukcije.30. a isto tako postupno raste struja: i= v R E vL = − R R R (4. Vremenska konstanta τ je vrijeme nakon ukapčanja svitka. U strujnom krugu bez izvora struja mora pasti na nulu (utrnuti). na primjer spajanjem preklopke u položaj 0-2 u shemi na slici 4-3. čiji je smjer po Lenzovom zakonu takav da se suprotstavlja promjeni.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Kako se smanjuje napon vL tako raste napon na otporu vR. U istom vremenu napon na induktivitetu padne na 37% svoje početne vrijednosti.13) Struja raste od nule do konačne vrijednosti: I= E R (4. a uzima se da je realno doseže (te nastupa stacionarno stanje) nakon vremena Tuk = 5τ (4. τ= L R Ωs [τ ] = = s Ω (4.16) 2.15) Jedinica za vremensku konstantu je sekunda. tj. što je veći omjer induktiviteta i otpora kruga. Porast struje je sporiji i prijelazno stanje traje dulje.14) koja je određena samo naponom izvora i otporom kruga. Struja se sve sporije približava svojoj konačnoj vrijednosti I. Slika 0-5 i=f(t) za isključenje RL kruga 118 . To je veličina struje u stacionarnom stanju. Ovaj omjer označava se s τ i naziva vremenska konstanta RL–kruga. nastoji održati dotadašnju struju. u kojem struja RL – kruga poraste na 63% svoje konačne vrijednosti.

na induktivitetu se javlja inducirani napon vrlo velikog iznosa (može biti i nekoliko kilovolti). Budući da se proces ponavlja. Kod iskapčanja. Struja je kod iskapčanja jednaka omjeru induciranog napona i otpora preko kojeg je svitak kratko spojen. koja je. određuje vremenska konstanta τ. Tada slijedi ponovno nabijanje kondenzatora na račun magnetske energije zavojnice. nakon jedne vremenske konstante padne na 37% početne vrijednosti. ukupna energija u bilo kojem vremenu izračuna se iz: q2 i2 Q2 +L = 2C 2 2C (4. može se ograničiti tako da se svitak pritom kratko spoji. U trenutku prekida struje otvaranjem sklopke. koji potom postupno pada prema nuli. suprostavljajući se padu struje. ako nema gubitaka (npr. zavojnica ima najveću energiju L⋅I2/2. pomoću sklopke. Veličina induciranog napona. s vremenom postupno pada od početne vrijednosti I do nule. Ona. iznos induciranog napona u tom času jednak je umnošku veličine struje prije iskapčanja i otpora preko kojeg se svitak kratko spaja. slično kao napon vL. Nakon prijelaznog procesa. jednaka prvotnoj električnoj.31 Elektromagnetski oscilirajući krug Zanimljive pojave nastaju. kao i napon vL. nastojeći održati struju kroz svitak i nakon iskapčanja izvora. naboj i napon su harmoničkog oblika. a struja. 2. Kondenzator se nabije u strujnom krugu koji ima izvor istosmjernog napona. Pri tom se potpuno razgradi magnetsko polje svitka i potroši njegova energija. kao i trajanje prijelaznog stanja pri iskapčanju svitka.) da zbog prisutnosti induktiviteta L strujni krug pokazuje stanovitu tromost pri promjeni struje. Ako je početna energija kruga bila Q2/(2⋅C). ako se nabijeni kondenzator spoji u strujni krug sa zavojnicom.17) 119 . Tada se kondenzator počinje izbijati preko zavojnice. svitak djeluje kao naponski izvor koji nastoji i dalje tjerati struju u istom smjeru. Brzina pada opet ovisi o vremenskoj konstanti. Promjena toka naboja u zavojnici inducira napon i energija magnetskog polja raste. Polaritet induciranog napona vL je takav da on djeluje kao izvor. kad je kondenzator izgubio svoju potencijalnu energiju Q2/(2C). na otporu). govori se o električnim oscilacijama. Može se primjetiti da je polaritet suprotan prvotnom polaritetu.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ Struja dakle eksponencijalno trne u beskonačnosti (praktički nakon 4-5 τ). Da bi struja u času neposredno nakon iskapčanja bila jenaka I kao prije iskapčanja. zatvori krug u kojem se nalaze samo kondenzator i zavojnica. koja je jednaka omjeru induktiviteta i otpora iskapčanja. a nakon pet vremenskih konstanti praktično padne na nulu (tis = 5τ). To je i najveća vrijednost induciranog napona. Zatim se. Vidi se (slika 4-5. Struja. Brzinu smanjivanja struje svitka.

20) Budući da je sustav zatvoren. Rješenjem te jednadžbe slijedi da je frekvencija oscilacija f jednaka: f= 1 1 = T 2π L ⋅ C (4.18) iz čega se vidi da je frekvencija (brzina promjene) to veća što su induktivitet i kapacitet manji. kondenzator se počinje izbijati preko zavojnice. Slika 0-6 LC oscilator U trenutku kad se sklopka S zatvori. ako nema gubitaka. koja je. onda će kružna frekvencija ω toga sustava biti ω= k m (4. kad je kondenzator izgubio svoju potencijalnu Q2/(2C) energiju. mehaničkog i električnog dana je u tablici 4. 120 .19) što odgovara električnim oscilacijama: ω= 1 L ⋅C (4.1. Povezanost između električnih i mehaničkih sustava je toliko velika da je moguće riješiti složene mehaničke ili akustičke probleme postavljanjem analognih električnih krugova i mjerenjem na lak način napona i struja koje odgovaraju mehaničkim i akustičkim "nepoznanicama". Utjecaj otpora u oscilatorima je potrošak energije u vidu topline. zavojnica ima najveću energiju LI2/2. jednaka prvotnoj električkoj. Usporedba nekih izraza koji vrijede za oba oscilacijska kruga.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Gdje se q i i trenutne vrijednosti naboja. Dobro je primjetiti da je polaritet suprotan prvotnom polaritetu. To odgovara trenju u mehaničkom sustavu. zbroj kinetičke i potecijalne (elastične) energije je konstantan i jednak potencijalnoj energiji koju tijelo ima na maksimalnoj udaljenosti xm . Ako je m masa tijela obješenog na spiralnoj opruzi krutosti k. Sada (slika 4-6) slijedi ponovno nabijanje kondenzatora na račun magnetske energije zavojnice. Ono što je pritom zadivljujuće jest povezanost sa sličnim fizikalnim veličinama mehaničkih oscilacija. Promjena toka naboja u zavojnici inducira napon i energija magnetskog polja raste. odnosno struje. Nakon prijelaznog procesa.

tj. Hertz-ovi pokusi dokazali su i Maxwell-ovu teoriju elektromagnetskih valova. koja je sigurno jedan od najvećih uspjeha znanosti 19. pokazao da oscilacijski krugovi (odašiljači) mogu poslati energiju kroz prostor do sličnog kruga (prijemnika). nemoguće je postojanje jednog efekta bez pojave drugog. stvara magnetsko polje (3. Usporedba mehaničkih i električkih oscilacija 2. postojanje i promjena električnog polja. koje svoje minimalne i maksimalne vrijednosti imaju na istom mjestu i u isto vrijeme. uspio je postaviti zakone u općem matematičkom obliku. Otkrivena veza električnog i magnetskog polja može se sažeti u nekoliko važnih činjenica: a) Sve promjene se istodobno događaju u oba polja (električnom i magnetskom). a valova .1). elektromagnetska indukcija pokazala je da gdje god postoji promjena u magnetskom polju. te njihova širenja kroz prostor. Godine 1864.zbog električne (E) i magnetske (B) veličine od koje su sastavljeni. Isto tako gibanje naboja. Na tome je Maxwell gradio svoju teoriju o nerazdvojivosti električkog i magnetskog polja. stoljeća.zbog njihove formalne podudarnosti s jednadžbama širenja mehaničkih valova. Ti zakoni zajedno daju diferencijalne jednadžbe širenja elektromagnetskih valova . Međutim.1. b) Jakosti električnog polja B i indukcije magnetskog polja E međusobno su okomiti vektori. 121 . Osim potvrde poznatih zakona iz optike. elektromagnetskih .32 Elektromagnetski valovi Elektricitet i magnetizam promatrani su i proučavani kao različita područja.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ Hertz je 1888. Masa na elastičnoj opruzi 2 mv 2 kx 2 kxm + = 2 2 2 k 2 xm − x 2 v= m dx v= dt x = xm sin ω t LC krug Li 2 q 2 Q 2 + = 2 2C 2C 1 i= Q2 − q2 LC dq i= dt q = Q sin ω t Tablica 4. da se tu stvara i električno polje (3. Očevidno.43). istodobno okomiti na smjer širenja vala (slika 4-7).

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

Slika 0-7 Elektromagnetski valovi

c) Iznosi tih dvaju vektora povezani su s konstantom c:

E = c⋅B

(4.21)

d) Elektromagnetski valovi nose energiju i njihovo širenje je tok energije električne gustoće (ε0E2/2) i magnetske gustoće (B2/2μ0). e) Brzina širenja elektromagnetskih valova u vakuumu je

c=

1

μ0 ⋅ ε 0

= 3 ⋅108 m / s

(4.22)

Elektromagnetski valovi šire se dakle u vakuumu brzinom svjetlosti ! Izražena u strogom matematičkom obliku Maxwell-ova teorija dovela je do zaključka da je svjetlost elektromagnetski val. Hertz-ovi pokusi, kako je već rečeno, potvrdili su ispravnost te teorije.

122

Prijelazne pojave ________________________________________________________________________

2.33 Appleti 2.33.1 RC-krug

Pomoću tri padajuća izbornika biramo vrijednosti otpora, kapaciteta i napona. Nakon svakog odabira moramo clicknuti na gumb UPDATE , da bi se odabrane vrijednosti upisale pored odgovarajućih elemenata u strujnom krugu. Napon još možemo mijenjati tako da clicknemo iznad baterije i vučemo mišem stupac, koji prikazuje napon baterije, gore ili dole. Click-om na crveni prekidač pokrećemo simulaciju. Trenutne vrijednosti napona na kondenzatoru i otporniku prikazane su pored tih elemenata. Crvena krivulja prikazuje napon kao funkciju vremena, a plava struju, također kao funkciju vremena. Clickom na gumb RESET vraćamo vrijeme na nulu. Clickom na crveni prekidač mijenjamo njegov položaj, tj. zatvaramo veći ili manji strujni krug. U većem krugu imamo izvor napona (bateriju), pa se zatvaranjem tog kruga kondenzator puni. Ako, nakon što se kondenzator napuni, zatvorimo manji strujni krug, kondenzator će se prazniti preko otpora R. Simulaciju možemo zaustaviti držanjem pritisnute lijeve tipke miša, a kod otpuštanja simulacija se nastavlja.

123

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

2.33.2

RL-krug

Click-om miša (lijevi click) na prekidač uključujemo, odnosno isključujemo strujni krug. S pomoću klizača podešavamo otpor na reostatu (0–10Ω) i induktivitet na zavojnici (0–2H). Nakon zatvaranja strujnog kruga, iznad zavojnice se pojavljuju dvije strelice: plava pokazuje smjer struje koja teče krugom, a crvena pokazuje smjer inducirane struje u zavojnici. Ako želimo da na ekranu osciloskopa napon bude prikazan krivuljom, trebamo clicknuti na oznaku „curve“ (hrv. krivulja).

2.33.3

Elektromagnetski oscilirajući krug

Click-om na gumb: • RESET – kondenzator će se spojiti na izvor napona, pa će se na njemu razdvojiti naboji. Gornja ploča bit će pozitivna, a donja negativna.

124

Možemo odabrati jednu od dvije opcije u donjem desnom kutu: • • VOLTAGE. U prozore upisujemo vrijednosti kapaciteta (CAPACITY: 100–1000μF). otpora (RESISTANCE: 0–1000Ω) i napona na izvoru (MAX. AMPERAGE – u dijagramu će biti prikazani napon V (plavo) i jakost struje I (crveno) kao funkcije vremena. a ispod piše period oscilacija. VOLTAGE). induktiviteta (INDUCTIVITY: 1–10H). energija magnetskog polja zavojnice – plavo i energija potrošena na otporniku – crno) 125 . ENERGY – grafički će biti prikazana transformacija energije (energija električnog polja kondenzatora – crveno.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ • START – prekidač će doći u drugi položaj i oscilacije će započeti. Na lijevoj strani appleta piše vrijeme proteklo od početka oscilacija. Nakon toga isti gumb nam omogućuje prekidanje (PAUSE) i nastavljanje simulacije (RESUME). Opcije SLOW MOTION omogućuju 10 ili 100 puta sporiji prikaz oscilacija od realnih.

Kondenzator je sastavljen od dviju paralelnih ploča od površine 60 cm2 koje su jedna od druge udaljene 3 mm. Kondenzator ima kapacitet 15 µF.4 [A] d) 0.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Zavojnica ima otpor 5 Ω i induktivitet 100 mH. poteče struja u zavojnici iznosa 2 A i promjene Δi = 20 A/s. Kondenzator ima napon od 500 V. kojemu je relativna dielektričnost 4. otpornik ima otpor 8 MΩ.34 Zadaci 1.85 [µJ] 2.288 [J] 3. a baterija napon 800 V. U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterije teče struja koja puni kondenzator. Δt a) Koliki je napon baterije? b) Koja je vremenska konstanta kruga? c) Koja je konačna vrijednost struje? d) Kolika je konačna vrijednost energije zavojnice? Rješenje: a) 12 [V] b) 0. Kolika se energija oslobodi izbijanjem tog kondenzatora? Rješenje: 8.02 [s] c) 2. Među njima je bakelit. U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterija. a napon na njemu je 350 V. 126 . Kondenzator je u početku prazan.

8 [J] 127 .Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ a) Kolika je brzina promjene napona na kondenzatoru trenutku nakon uključivanja? b) Koja je vremenska konstanta kruga? c) Koja je konačna vrijednost struje? d) Koja je konačna vrijednost energije kondenzatora? ΔU C u odabranom Δt Rješenje: a) 0.375 [V/s] b) 120 [s] c) 0 [A] d) 4.

.

gdje je i = I. Dva primjera periodički promjenljivih struja prikazuje slika 5-3. izmjenična periodička struja. uzmimo struje. . Slika 0-2 Izmjenična struja Promjena struje može biti periodička. tek je specijalni slučaj gornjeg izraza.. zove se izmjenična (slika 5-2). Fizikalno to znači da ima vremenskih odsječaka u kojima se nosioci naboja gibaju i u suprotnom smjeru. što znači da se u izrazu i = f(t) u konstantnim vremenskim razmacima ponavljaju iste vrijednosti s istom derivacijom i da to vrijedi za bilo koji trenutak. naponi. Slika 0-1 Istosmjerne struje Ako struja i = f(t) uz iznos mijenja i predznak. Obično se smjer gibanja pozitivnog naboja pridružuje pozitivnim iznosima u izrazu i = f(t). a ne i predznak.1) Konstantna struja.). je istosmjerna. može iskazati izrazom: i = f (t ) (5. Na slici 5-3 a. elektromotorne sile) koje nisu vremenski konstantne. a na slici 5-3 b. Općenito se trenutna vrijednost. ostaje istosmjerna (slika 5-1 b. Ako struja i = f(t) mijenja samo iznos. istosmjerna bez promjene iznosa.IZMJENIČNE STRUJE Već pri prijelaznim pojavama u strujnom krugu uočene su električne veličine (struje. kakva je prikazana na slici 5-1a. Minimalni vremenski razmak takvih točaka zove se period T. a smjer negativnog naboja negativnim. Njihove vrijednosti poprimaju u svakom trenutku drugi iznos.

kako je za jedan slučaj prikazano na slici 5-4. 3. 1. Slika 0-4 Periodička struja sa Isr≠0 Među čistim izmjeničnim strujama neki se oblici pojavljuju češće. a među takvima najzastupljeniji je harmonički oblik (slika 5-5). tada je ta periodička struja sastavljena od dvije komponente: od konstantne istosmjerne iznosa Isr i čiste izmjenične. Tako su češći oblici u kojih je negativni dio iznosima jednak pozitivnom. 130 .. struja i(t) je čista izmjenična. Mnoge prirodne pojave često se odvijaju po harmoničkoj promjeni.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ a) Slika 0-3 Periodičke struje b) Periodička struja prema tome zadovoljava izraz: i (t ) = f (t + kT ) gdje je k = 0. Struja u lijevom dijagramu jednaka je zbroju komponenata prikazanih na preostala dva dijagrama.3) 2. definirana izrazom: T (5.2) 1 I sr = ∫ i ( t ) ⋅ dt T 0 jednaka nuli. Ako je srednja vrijednost periodičke struje i(t). Važno je njezino svojstvo da joj derivacija i integral ostaju harmonički uz vremenski pomak.35 Harmonijski oblik Ako je dobivena srednja vrijednost Isr različita od nule. 2... (5.

Uobičajeno je da se fizički smjer struje u vodiču kome pripadaju pozitivni iznosi u izrazu i(t) utvrđuje kao referentni i označuje strelicom u shemama strujnih krugova (slika 5.4) Neharmonički periodički oblici mogu se primjenom Fourier-ove analize predočiti kao zbroj harmoničkih komponenata i jedne konstantne. (5. ⎣ ⎦ (5.35.6). Pri negativnim trenutnim vrijednostima i(t) i v(t) smjer struje i polaritet napona su suprotni od naznačenog. U nastavku se pod pojmom izmjenične struje podrazumijeva struja harmoničkog oblika. jednostavno zvana sinusoidalnom strujom.1 Frekvencija i kružna frekvencija Za vrijeme jednog perioda T izmjenična struja izvrši jedan potpuni titraj.amplituda.konstanta. Njemu pripada referentni polaritet napona izvora koji se može označiti oznakama + i -.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-5 Harmonička struja Najjednostavniji matematički opis harmoničkog oblika je onaj pri kojem je u vremenu t = 0 iznos funkcije nula. Često se takav oblik jednostavno zove sinusnim ili sinusoidalnim. Broj titraja N u vremenu Δt naziva se frekvencijom: frekvencija f = broj titraja N vrijeme Δt ⎡1⎤ ⎢ s ⎥ = [Hz ]. a ωt . Slika 0-6 Referentni smjer struje i pripadajući polaritet napona izvora 2.kut. Za struju to je izraz: i ( t ) = I m ⋅ sin ωt gdje je Im . ω .5) 131 . Nju daje izvor napona istog oblika. uz pozitivnu derivaciju.

pa je: 132 . U jednom okretaju rotora na slici 5-7 a) inducira se jedan titraj. a na slici 5-7. Kod p pari polova u jednom okretaju inducirat će se p titraja. U jednoj sekundi inducirat će se općenito titraja: f = n ⋅ p [ Hz ] uz n u [s-1]. n⋅ p [ Hz ] 60 (5. broj titraja N je jedan. Broj pari polova p u prvom slučaju je jedan. a) ima dva.7) f = uz n u [min-1]. Rotor s p pari polova prijeći će u istom vremenu kut αgeom=2π/p. Slika 0-7 Shematizirani prikazi generatora izmjenične struje Rotacijom magnetskih polova u statorskom namotu se inducira izmjenični napon. b) četiri magnetska pola.8) Jednom titraju induciranog napona pripada kut αel=2π. a u drugome dva. ili (5. Električkom kutu odgovara p puta manji geometrijski kut. U istom vremenu rotor generatora na slici 5-7 a) prijeđe kut αgeom=2π. Frekvencija izmjenične struje ovisi o brzini vrtnje i o broju magnetskih polova generatora u kojem se proizvodi. a rotor na slici 5-7 b) kut αgeom=2π/2. a u jednom okretaju rotora na slici 5-7 b) induciraju se dva titraja. što se može prikazati slikom 5-7. a frekvencija iznosi: f = 1 [Hz ] T (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Jedinica frekvencije je Hz (Herc). Ako se vrijeme promatranja iste pojave svede na period Δt=T.6) Vrijeme trajanja jednog titraja ili period T recipročno je vrijednosti frekvencije. Rotor na slici 5-7. a u generatoru s p pari polova nÿp titraja. Kod n broja okretaja u generatoru na slici 5-7 a) inducira se n titraja. u generatoru na slici 5-7 b) n·2 titraja. Tu se nalaze shematizirani presjeci dvaju generatora s jednim namotom na statoru i s magnetskim polovima na rotoru.

Izmjenična struja ________________________________________________________________________

α geom =

α el
p

(5.9)

Uz konstantnu kutnu brzinu vrtnje rotora ωgeom vrijedi:

α geom = ω geom ⋅ t
a uz konstantnu frekvenciju:

(5.10)

α el = ω ⋅ t
gdje se ω naziva kružnom frekvencijom. Za αel=2π, t=T, pa je:

(5.11)

2π = ωT
i

(5.12)

ω=

2π T

[Hz ]

(5.13)

Kružna frekvencija jednaka je kutnoj brzini generatora samo ako ovaj ima jedan par polova, jer je tada električki kut jednak geometrijskom. Uz f=1/T slijedi povezanost frekvencije i kružne frekvencije:

ω = 2π f

(5.14)

Primjer: Struja javne električne mreže ima frekvenciju 50 Hz, pa trajanje jednog perioda kod nje iznosi:

T=

1 1 = = 0,02 s = 20ms f 50

a kružna frekvencija:

ω = 2π ⋅ 50 = 314s −1
Ako se ona proizvodi npr. u generatorima s brojem pari polova p=2, oni se moraju vrtjeti brzinom:

n=

60 ⋅ f 60 ⋅ 50 = = 1500 min −1 . 2 p

Izmjenične struje niskih frekvencija koriste se u prijenosu energije, a one srednjih i visokih frekvencija u prijenosu informacija. U prijenosu energije pored frekvencije od 50 Hz u nekih zemalja susreću se i frekvencije od 60 Hz. U prijenosu informacija koriste se frekvencije u vrlo širokom rasponu, od praga čujnosti u iznosu od oko 15 Hz pa do nekoliko GHz (gigaherca).

133

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

2.35.2

Srednja i efektivna vrijednost

Srednja i efektivna vrijednost su statističke veličine, a služe za skraćeno i efikasno opisivanje neke promjenjive veličine koje se trenutne vrijednosti mijenjaju s vremenom. Srednja vrijednost je očekivanje trenutnih vrijednosti, a efektivna njihovo standardno odstupanje. Obje se vrijednosti određuju za sve vremenski promjenjive električne veličine. Efektivna osobito za struje i napone, a srednja i za snage. Srednja vrijednost struje zanimljiva je sa stanovišta pretvorbe električne u kemijsku ili mehaničku energiju kod istosmjernih trošila, a njezina efektivna vrijednost sa stanovišta pretvorbe u toplinsku energiju i kod istosmjernih i kod izmjeničnih trošila. Iz definicije srednje vrijednosti za kontinuirane slučajne varijable s periodom T:

Fsr =

1 f ( t ) ⋅ dt T∫ 0

T

(5.15)

slijedi srednja vrijednost Isr struje i(t) u periodu T:

I sr =

1 i ( t ) ⋅ dt T∫ 0

T

(5.16)

Integral određuje površinu omeđenu krivuljom i(t) i apscisom t i predstavlja količinu električnog naboja koji protekne u vremenu T. Dijeljenje s iznosom tog vremena daje vrijednost konstantne istosmjerne struje kojoj odgovara ista količina naboja. Srednja vrijednost izmjenične struje matematičkog opisa:

i = I m ⋅ sin ωt
u vremenskom intervalu koji odgovara periodu struje T, jednaka je nuli:

(5.17)

I sr =

1 I m ⋅ sin ωt dt = 0 T∫ 0

T

(5.18)

jer je jednak nuli njezin integral (slika 5-8 a). U matematičkom opisu te struje oznaka Im predstavlja maksimalnu, vršnu ili tjemenu vrijednost koju ona poprima u određenom trenutku (T/4, 3T/4 itd), a ω kružnu frekvenciju. Srednja vrijednost struje zadržava isti iznos ako je vremenski interval u kojem se određuje višekratnik perioda T. Na isti način mogu se odrediti srednje vrijednosti struja i napona sličnih matematičkih opisa. Tako npr. za srednju vrijednost struje (slika 5-8 b), koja se javlja kod poluvalnog ispravljanja, vrijedi da je:

134

Izmjenična struja ________________________________________________________________________

Slika 0-8 Srednje vrijednosti struja

i = I m sin ωt i=0

za 0 < t < za

T 2

T <t <T 2

(5.19)

u vremenskom intervalu koji odgovara periodu T, jednaka je:

I sr = I sr =

1 1⎡ ∫ i ⋅ dt = T ⎢ T 0 ⎣
T

T /2


0

I m ⋅ sin ωt dt +

T

T /2

∫ 0 ⋅ dt ⎥ ⎦


(5.20)

Im

π

= 0.318 I m

Efektivna vrijednost I struje i(t) određuje se na temelju usporedbe toplinskog učinka struje i(t) i konstantne istosmjerne struje na jednakom otporu R u istom vremenskom intervalu T. Jednaka je onoj vrijednosti konstantne istosmjerne struje I koja u otporu R za vrijeme perioda T proizvede istu količinu topline Q (slika 5-9):

Q1 = I R T = Q2 = ∫ i 2 (t ) R dt
2 0

T

(5.21)

pa slijedi:

1 2 I= i (t ) dt T∫ 0

T

(5.22)

Označava se kao i istosmjerna struja, slovom I. Kod periodičkog oblika i(t) vremenski interval T mora biti period ili njegov višekratnik.

Slika 0-9 Određivanje efektivne vrijednosti struje

135

25) Efektivna vrijednost struje ucrtana je u slici 5-10. 2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Efektivna vrijednost izmjenične struje: i = I m ⋅ sin ωt jednaka je: (5.3 Faza i razlika faza Pojmovi faza i razlika faza javljaju se kod istofrekventnih harmoničkih oblika. T ∫ 0 T (5.35.26) 136 .24) Zamjenom kvadrata sinusa poznatim izrazom iz trigonometrije: sin 2 ωt = 1 (1 − cos 2ωt ) = 1 ⎛1 − cos 4π ⎜ 2 2⎝ T ⎞ t⎟ ⎠ te integriranjem i uvrštavanjem granica integrala slijedi: I= Im = 0.23) I= 1 2 ⋅ I m ⋅ sin 2 ωt ⋅ dt . a time i kod istofrekventnih izmjeničnih struja i napona. pa se u njima najčešće označavaju i skale instrumenata namijenjenih mjerenju struja i napona. Tako je u izrazu za napon: v = Vm ⋅ sin ωt (5. Izmjenične veličine vrlo se često izražavaju u svojim efektivnim vrijednostima. Fazom ili faznim kutom naziva se kut u matematičkom izrazu izmjenične veličine.707 ⋅ I m 2 (5. Slika 0-10 Izmjenična struja i njezina efektivna vrijednost Na isti se način mogu odrediti efektivne vrijednosti struja i napona sličnih matematičkih opisa.

(5. (5. Ako za vrijeme trajanja perioda vrijeme t raste od 0 do T.27) Razlikom faza ili faznim pomakom naziva se razlika kutova dviju izmjeničnih veličina. 3T. 2T. a protufazne s faznim pomakom π. faza ωt rast će linearno s vremenom od 0 do 2π postižući u vremenima T.28) Razlici faza ϕ pripada vremenski pomak najbližih istovrsnih točaka (primjerice prolaz kroz nulu s pozitivnom derivacijom ili pozitivno tjeme): Δt = ϕ ω (5.. vrijednosti 2π. Razlika faza može određivati i odnos između dvaju napona ili dviju struja. Slika 0-11 Fazni pomaci napona i struje 137 . Može se slično kao i faza izražavati u radijanima ili stupnjevima.29) Za odnos u pomaku kaže se da prethodi ona veličina koja pri manjim iznosima kuta ili vremena prolazi kroz istovrsnu točku. 4π. a u izrazu za struju: i = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) kut (ωt – φ)...Izmjenična struja ________________________________________________________________________ to kut ωt. Veličina koja ima veći kut ili vrijeme u takvoj točki uspoređivanja zaostaje. Zornija predodžba faze i razlike faza dobije se prikazom izmjeničnih veličina u vremenskom dijagramu. 6π... Za gore navedene napon i struju fazni pomak je: ωt − ( ω t − ϕ ) = ϕ Istofazne su veličine s ϕ=0. pri čemu se na vremensku os mogu nanositi vrijednosti ili vremena ili faze.

2. a prethodi naponu za fazni kut ϕ2 . Tako se na primjer sinusoida napona v=Vm sin ωt može dobiti projekcijom rotirajuće dužine Vm. Struja i3=I3m sin ωt i napon (slika 5-11 d) imaju istu fazu i među njima je fazni pomak nula. Struja i2 vrijednost nula s pozitivnom derivacijom nuli (ωt+ϕ2)=0.12). odnosno za vremenski pomak Δt1 = ϕ1 / ω .30) i2=I2m sin (ωt+ϕ2). (5. faza će biti (ωt+ϕ2). na vertikalnu os (slika 5. Za neku drugu struju. 2. a s njima se može računati i u Gauss-ovoj ravnini. Slika 0-12 Dobivanje sinusoide pomoću rotirajuće dužine Projekcija rotirajuće dužine Vm na vertikalnu os za bilo koji kut α=ωt jednaka je trenutnoj vrijednosti napona v=Vm sin ωt.36 Predočavanje izmjeničnih veličina Izmjenične veličine do sada su prikazivane ili algebarskim izrazima ili vremenskim dijagramima.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Uz izbor bilo kojeg referentnog trenutka napon v = Vm sin ωt (slika 5-11 a) i struja i=I1m sin(ωt-ϕ1) dali bi grafički prikaz na slici 5-11 b) Struja i1 nema vrijednost nula s pozitivnom derivacijom u trenutku t=0. Kada rotirajuća dužina opiše puni kut α=2π. a struja zaostaje za naponom za fazni kut ϕ1 . Između napona v i struje i1 postoji razlika faza ϕ1 . crtanja i tumačenja odnosa u strujnim krugovima one se mogu prikazivati i rotirajućim dužinama.36. kao što to ima napon. sinusoida opiše puni titraj. pa je ωt=-ϕ2 (slika 5-11 c). Radi jednostavnijeg računanja.1 Prikazivanje rotirajućim dužinama i vektorima Prikazivanje izmjeničnih veličina rotirajućim dužinama zasniva se na grafičkoj konstrukciji sinusoide pomoću dužine koja rotira jednoličnom kutnom brzinom iz početnog horizontalnog položaja. kutne brzine ω=2πf. pa je ωt=ϕ1. a ima u trenutku kada je njezina faza jednaka Struja prethodi naponu za Δt2=ϕ2/ω. na primjer fazni pomak prema naponu ϕ2. 138 . Ove metode prikazivanja i računanja nazivaju se simboličkim metodama. nego kada je njezina faza jednaka nuli (ωt-ϕ1)=0.

13. tako da je α =ωt. crtaju prema njemu. uspravna koordinata vektora mijenja u vremenu po sinusnoj funkciji: Y ( A) = A sin (ω t ) (5. Izbor tog trenutka je slobodan. Obje rotiraju istom kutnom brzinom jer su istih frekvencija. a razlika faza ϕ očituje se kao geometrijski kut. rotira u koordinatnom sustavu (sl.31) 139 .Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Prikaz sinusoida napona v=Vm sin ωt i struje i=Im sin (ωt-ϕ) odgovarajućim rotirajućim dužinama daje slika 5. s odgovarajućim faznim pomacima. To opravdava postupak da se rotirajuće dužine zamijene mirujućim vektorima. odnosno struju. a razlika faza očituje se kao kut među njima.1). Dužine su prikazane u položaju koji zauzimaju u trenutku t1. Slika 0-14 Vektor koji rotira u koordinatnom sustavu Vektor koji predstavlja napon. a oni s negativnim zaostaju. Kut α tog vektora raste s vremenom t od nule (stalnom kutnom brzinom ω ). ali se u praksi najčešće poklapa s prolazom kroz nulu ili π/2 veličine koja se smatra referentnom. jer se grafičko zbrajanje i oduzimanje rotirajućih dužina može izvesti na isti način kao zbrajanje i oduzimanje planarnih vektora.5. pa se pri tom projekcija vektora na os y. a ostali se. Oni s pozitivnim kutovima prema referentnome prethode mu. čije dužine odgovaraju efektivnim vrijednostima prikazanih veličina. Slika 0-13 Prikaz sinusoida rotirajućim dužinama Prikazivanje istofrekventnih izmjeničnih veličina rotirajućim dužinama omogućava jednostavnije računanje s njima. Uobičajeno je da se pri crtanju više vektora jedan uzima kao referentni i postavlja u pozitivni smjer osi apscisa ili ordinata. tj.

vektor I3 je s njime u fazi. pri čemu je duljina vektora jednaka vršnoj vrijednosti sinusoide. kutna brzina vrtnje vektora jednaka je kružnoj frekvenciji sinusoide.uspravna koordinata vektora A – vektor koji rotira Vektor može započeti vrtnju iz početnog položaja (α=0) ili iz bilo kojeg drugog položaja određenog nekim početnim kutem α0 (sl. Slika 0-15 Vektorski prikaz napona i struja Dužine tih vektora odgovaraju.36) 140 . a početni kut vektora jednak je početnom kutu sinusoide. Rezultat je novi vektor I koji predstavlja efektivnu vrijednost zbroja struja i=i1+i2. pa je: i = i1 + i2 = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) (5.33) Sinusoida se na ovaj način može predstaviti rotirajućim vektorom.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Y{A} . tjemenim.5-2 b). Vektori izmjeničnih veličina mogu se nacrtati tako da se napon V uzme kao referentna veličina i postavi u pozitivni smjer osi apscisa. u određenom mjerilu.35) može se to načiniti grafički (slika 5-16). a struje se crtaju pomaknute prema njemu (slika 5-14). a kutovi ϕ1 i ϕ2 faznim pomacima prema naponu kao referentnoj veličini. a vektor I1 zaostaje za njim za kut ϕ1. Njegova faza ϕ je kut koji on zatvara s vektorom napona.32) pa vremenska promjena uspravne koordinate vektora ima oblik opće sinusne funkcije Y ( A) = A sin (ω t + α 0 ) (5. a posredno i efektivnim vrijednostima prikazanih veličina. Trebaju li se zbrojiti dvije izmjenične veličine.34) i2 = I 2 m sin (ωt − ϕ 2 ) (5. npr. čije su trenutne vrijednosti: i1 = I1m sin (ωt − ϕ1 ) i (5. α izražena je jednadžbom α = (ω t + α 0 ) (5. Vektor I2 prethodi naponu za kut ϕ2. struje I1 i I2 iz slike 5-16. U tom slučaju vremenska promjena kuta vektora.

141 .36. 2. tako da vrijedi α0 = ωt0 (slika 5-17). pa njihov vektorski prikaz ima simboličko značenje i služi samo za grafičko predočavanje i jednostavnije grafičke operacije zbrajanja i oduzimanja. U vektorskom prikazu pozitivni fazni pomak (prethođenje) znači zakret vektora od osi +x u smjeru suprotnom okretanju kazaljki sata. Slika 0-17 Fazni pomak u vektorskom i vremenskom prikazu U vektorskom prikazu fazni pomak određen je početnim kutem koji vektor sinusne veličine zatvara s pozitivnim dijelom osi x. Ovaj pomak sinusoide od ishodišta naziva se još i fazni pomak.2 Fazni pomak u vektorskom prikazu Početni kut sinusode α0. koji pokazuje pomak nultočke sinusoide od ishodišta. što vremenski znači prethođenje nultočke trenutku t=0.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-16 Zbroj dviju struja Izmjenične veličine nemaju svojstva vektora i nisu vektori. Negativni početni kut pokazuje pomak nultočke sinusne funkcije udesno od ishodišta. Pritom se zbrajati i oduzimati mogu samo iste fizikalne veličine. određen je vremenom t0 za koje je nultočka sinusoide pomaknuta od trenutka t=0. dok negativni fazni pomak (kašnjenje) znači zakret vektora u suprotnom smjeru. a vremenski označava kašnjenje nultočke iza trenutka t=0. Pozitivni početni kut pokazuje pomak nultočke sinusne funkcije ulijevo od ishodišta.

kroz koji teče izmjenična struja oblika i (t ) = I m sin (ω t ) (5.37. Fazni pomak između dviju sinusoida jednak je razlici njihovih početnih kuteva. pogodnije je to činiti s efektivnim. ali ne i na induktivitetu L i kapacitetu C u njihovom specifičnom impedancijskom obliku. jer se na njih mogu primijeniti ranije navedeni načini izražavanja i računanja. Slika 0-18 Radni otpor u strujnom krugu Trenutačna vrijednost napona v(t) na otporu R. Slično vrijedi i kod izmjeničnih struja. 2. struja i napon na otporu povezani preko Ohm-ovog zakona (2. ako su one fazno pomaknute.37 Jednostavni krug izmjenične struje U istosmjernim krugovima konstantnih struja odnose između struja i napona određivali su Ohm-ov i Kirchhoff-ovi zakoni. Kod prijelaznih pojava Kirchhoff-ovi zakoni su vrijedili i dalje. a zatim dobivene odnose primijeniti u složenim strujnim krugovima. Kao fazni pomak uzima se manji (nutarnji) kut. Prijelazne pojave iskazivane su trenutnim vrijednostima napona i struja. Kako je s trenutnim vrijednostima teško i analitički i grafički manipulirati. a Ohm-ov samo za odnose na otporu R. I tu moraju vrijediti oba Kirchhoff-ova zakona.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Fazni pomak može se odrediti samo između harmonijskih veličina jednakih frekvencija. Najprije se to može pogledati na pojedinim elementima. Isti tretman mora vrijediti i kod harmoničkih oblika. 2. tako su i u krugu izmjenične struje.37) jednaka je u svakom trenutku umnošku otpora i trenutne vrijednosti struje: 142 .15). dok je Ohm-ov zakon ostao mjerodavan samo za trenutne iznose struja i napona na otporu R. U vektorskom prikazu fazni pomak jednak je kutu između vektora dviju veličina. Postavlja se pitanje kako se kod efektivnih veličina mogu primijeniti Ohm-ov i Kirchhoff-ovi zakoni.1 Otpor u krugu izmjenične struje Kao i u krugu istosmjerne struje.

a za napone drugom Kirchhoff-ovu zakonu. zbog stalne promjene polariteta napona.41) pri čemu izraz za struje odgovara prvom. između struje i napona na otporu nema faznog pomaka: na otporu su struja i napon u fazi. sinusoide struje i napona na otporu razlikuju se samo po vršnoj ili tjemenoj vrijednosti.2 Kapacitet u krugu izmjenične struje Dovede li se na kondenzator kapaciteta C izmjenični napon. gdje je: dq = C ⋅ dvC slijedi struja kondenzatora: i iC = dq dt (5. mora vrijediti: i = iC i v = vC (5.38) To znači da sinusoida napona na otporu ima nule i maksimume istodobno kad i sinusoida struje.40) 2.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ v (t ) = R ⋅ i (t ) = R ⋅ I m sin (ω t ) (5. energija koju daje izvor pretvara se u njemu u električnu. Iz odnosa koji vrijede za kondenzator.37. Za trenutne vrijednosti napona i struje prema slici 5.20. kondenzator se naizmjence nabija i izbija. pri čemu je vršna vrijednost napona jednaka umnošku otpora i vršne vrijednosti struje Vm = R ⋅ I m (5. Slika 0-19 Napon i struja kroz radni otpor R U grafičkom prikazu određenog mjerila. tj.39) Omjer vršnih (a time i efektivnih) vrijednosti vrijednosti napona i struje jednak je otporu R: Vm U = =R Im I (5.42) 143 .

47) izraz (5.25) to vrijedi i za efektivne vrijednosti: (5. njezin se nazivnik naziva kapacitivni jalovi otpor i označava se s XC. 144 . XC (5. trenutna vrijednost struje kroz kondenzator kapaciteta C slijedi iz: iC = C i iznosi: d (Vm sin ωt ) dt (5.44) iC = Vm ⋅ ω ⋅ C ⋅ cos ωt = I Cm ⋅ sin (ωt + π / 2 ) .45) IC = V ⋅ ω ⋅ C = V 1 ω ⋅C (5. Iz gornjeg izraza (5.44) vidljivo je da je vršna vrijednos ICm jednaka: (5.48) što ukazuje da na kondenzatoru postoji čvrst odnos između efektivnih vrijednosti napona i struje ovisan o kapacitetu C i frekvenciji f.44) I Cm = Vmω C a prema (5.46) može se pisati kao: IC = V .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-20 Kapacitet u strujnom krugu iC = C dvC dt (5.46) Kako ova relacija izražava Ohm-ov zakon za efektivne vrijednosti harmoničkih napona i struja na kondenzatoru kapaciteta C. Uz: XC = 1 1 = [Ω] ω ⋅ C 2π ⋅ f ⋅ C (5.43) Uz v=vC=Vm sin ωt.

a jednaka je nuli kad je napon najveći (kondenzator nabijen). zbog njenog vremenskog mijenjanja na induktivitetu se javlja napon samoindukcije. a jednaka je nuli kad sinusoida napona ima maksimum.37.3 Induktivitet u krugu izmjenične struje Teče li kroz svitak induktiviteta L izmjenična struja. Slika 0-22 Induktivitet u strujnom krugu 145 . mora vrijediti: i = iL i v = vL (5. nego su fazno pomaknuti za kut ϕ=π/2=90°. Kod nabijanja kondenzatora struja kondenzatora je najveća u trenutku kad je napon kondenzatora jednak nuli (kondenzator prazan). Za trenutne vrijednosti napona i struje prema slici 5. S porastom frekvencije kapacitivni otpor se smanjuje. Kapacitivni otpor obrnuto je razmjeran frekvenciji.22. što znači da struja na kapacitetu prethodi naponu za 90°. Ako se na izvor izmjeničnog napona v=Vm sin ωt priključi samo zavojnica induktiviteta L zanemarivog radnog otpora R. Slično tomu i sinusoida struje kroz kapacitet ima maksimum kad je sinusoida napona na nuli.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-21 Napon i struja kroz kondenzator kapaciteta C Za strujnu frekvenciju ω=0 (istosmjerna struja) kapacitet pretstavlja beskonačni otpor. Struja i napon na kapacitetu nisu u fazi. a za napone drugom Kirchhoffovu zakonu. 2.49) pri čemu izraz za struje odgovara prvom. Ovakav odnos sinusoida ukazuje na njihov fazni pomak koji se može prikazati i vektorski. energija koju daje izvor pretvara se u njoj u magnetsku.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Iz zakona o samoindukciji (3.50) slijedi odnos između napona i struje na induktivitetu: vL = − e = L pa je: di dt (5. Uz: X L = ω ⋅ L = 2π ⋅ f ⋅ L [ Ω ] je: (5.56) Kako ovaj izraz s efektivnim vrijednostima napona i struje strukturom podsjeća na Ohm-ov zakon. XL (5.48): e = −L di dt (5.53) L: Uz v=Vm sin ωt slijedi trenutna vrijednost struje kroz zavojnicu induktiviteta iL = ∫ V 1 ⋅Vm ⋅ sin ωt ⋅ dt = m ( − cos ωt ) = L ω⋅L π⎞ ⎛ = I Lm ⋅ sin ⎜ ωt − ⎟ .54) Ono što vrijedi za tjemene vrijednosti: I Lm = vrijedi i za efektivne: Vm ω⋅L (5. ωL (5. 2⎠ ⎝ (5. umnožak ω·L mora imati jedinicu koja vrijedi i za otpore (Ω=V/A). Struja iL=ILm sin (ωt-π/2) zaostaje za naponom v=Vm sin ωt za kut π/2 (slika 5-23). označava se s XL i naziva se induktivni jalovi otpor.51) vL = L odnosno: diL dt (5.57) IL = V .58) što ukazuje da na zavojnici induktiviteta L pri frekvenciji f postoji čvrst odnos između efektivnih vrijednosti napona i struje.52) diL = 1 vL ⋅ dt L (5. 146 .55) IL = V .

Ako izvor napona trenutne vrijednosti v i efektivne V napaja složeni strujni krug. Fazni pomak među njima ovisi o karakteru složenog strujnog kruga. Za razliku od kapaciteta. S porastom frekvencije raste i induktivni otpor XL. teče iz njega struja trenutnog iznosa i i efektivnog I. Na svakom elementu vrijede upravo izvedeni odnosi između napona i struje. na induktivitetu napon prethodi struji za 90°. tada prestaje rasti i u tom času je inducirani napon jednak nuli. L i C u krugu izmjenične struje Elementi obrađeni u jednostavnim strujnim krugovima mogu u složenim krugovima biti spojeni serijski. S porastom frekvencije raste brzina promjene struje (a toj promjeni se induktivitet opire). a naziva se prividni otpor ili impedancija.38 Spojevi R. paralelno i mješovito. Strmina sinusoide struje najveća je u času kad je struja jednaka nuli. Slično kao kod kapaciteta. pa se stoga povećava (induktivni) otpor svitka. a odnos između napona i struje izvora ovisi o načinu njihova spajanja. Napon samoindukcije razmjeran je brzini promjene struje u vremenu (Δi/Δt). Za vremenski nepromjenjive parametre u krugu efektivni iznosi napona V i struje I moraju biti proporcionalni: V = I ⋅Z (5. induktivni otpor je razmjeran frekvenciji. ϕ=π/2 =90°. između struje i napona postoji fazni pomak 2. koja je određena strminom sinusoide. U tom času inducirani napon ima najveći iznos. Njegov iznos određuje se iz iznosa pojedinih radnih i jalovih 147 . tj. što znači da za istosmjernu struju induktivitet predstavlja kratki spoj. pa se Z izražava u Ω i predstavlja 'ekvivalentni otpor' složenog strujnog kruga.59) Ovaj izraz ima strukturu Ohm-ova zakona.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-23 Napon i struja kroz zavojnicu induktiviteta L Za frekvenciju jednaku nuli i induktivni otpor jednak je nuli. Porast induktivnog otpora može se objasniti pomoću svojstva svitka da se opire promjeni struje (koja znači promjenu energije magnetskog polja svitka). U trenutku kada struja dosegne najveći iznos.

1 Serijski RL .krug Slika 0-24 Serijski RL-krug Kod serijskog spoja (slika 5-24) raznih vrsta otpora (ovdje su to radni otpor R i induktivni otpor XL). pa se ne može jednostavno zbrojiti njihove efektivne vrijednosti. Vektor struje I uzima se s početnim kutem 0.60) s kojom se može jednostavnije računati kod paralelnih i mješovitih spojeva. i naponi se zbrajaju vektorski. naponi su međusobno pomaknuti u fazi. Vektor napona izvora V jednak je vektorskom zbroju napona na otporu VR i induktivitetu VL. pa vrijedi V 2 = VR 2 + VL 2 (5. Slika 0-25 Vektorski dijagram serijskog RL-kruga Napon na otporu VR u fazi je sa strujom I. dok napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90°. nego treba uzeti u obzir i njihov fazni pomak. Vektorski dijagram (slika 5-25) započinjemo crtati sa zajedničkom veličinom. Recipročna vrijednost prividnog otpora je vodljiva vrijednost ili admitancija: Y [S ] = 1 ⎡1⎤ Z ⎢Ω ⎥ ⎣ ⎦ (5.38. Ova tri napona čine pravokutni trokut. U tu svrhu se crta vektorski prikaz napona (vektorski dijagram).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ otpora ovisno o načinu njihova spajanja. pa se prema njemu postavljaju vektori napona na induktivitetu VL i napona na otporu VR . a to je u serijskom spoju struja.61) 148 . 2.

62) 2. a napon na kapacitetu VC zaostaje u fazi iza struje za 90°. Dijeljenjem svake stranice trokuta napona (slika 5-24 a) s I. ukupni napon prethodi struji za neki kut ϕ (0<ϕ<90°). (5. tj. dobiva se sličan pravokutni trokut s katetama jednakim radnom otporu R i induktivnom otporu XL. Ovi naponi čine pravokutni trokut iz kojeg proizlazi da je V 2 = VR 2 + VC 2 (5. Z 2 = R2 + X L2 Kut ϕ (između R i Z ) naziva se kut impedancije. Vektorski zbroj napona na otporu VR i napona na kapacitetu VC daje napon izvora V.38.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Kut napona V prema struji je pozitivan. On se naziva trokut otpora (slika 5-26 b). pa se naziva prividni otpor (ili impedancija) i označava sa Z.2 Serijski RC – krug Slika 0-27 Serijski RC-krug U vektorskom dijagramu za serijski RC-spoj vektor struje I uzimamo referentnim (s početnim kutem 0°). b)trokut otpora Hipotenuza ovog trokuta jednaka je omjeru ukupnog napona V i struje I spoja. a) Slika 0-26 b) a)Trokut napona. Taj omjer ne predstavlja nikakav stvarni otpor. Napon na otporu VR u fazi je sa strujom.63) 149 .

vektor napona na otporu VR u fazi je s vektorom struje I.64) 2. a) Slika 0-28 Trokuti b) a)napona b)otpora serijskog RC-kruga U trokutu otpora (5-26 b). vektori napona na induktivitetu i kapacitetu suprotnog su smjera.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Ovdje je kut napona V prema struji negativan (slika 5-28 a). koju uzimamo kao referentnu (s početnim kutem 0°). pa je kut između ovih napona 180°. a napon na kapacitetu VC istodobno zaostaje za strujom za 90°. radni i reaktivni (kapacitivni) otpor povezani su i ovdje Pitagorinim poučkom Z 2 = R2 + X C 2 (5. dobivenom iz trokuta napona. Prividni.38. 150 . zbog negativnog kuta ϕ kapacitivni otpor XC je ispod radnog otpora R (nasuprot induktivnog otpora XL u trokutu otpora RL– kruga). To znači da su ovi naponi u svakom času suprotnih polariteta (kažemo da su naponi u protufazi). Napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90°. napon V zaostaje iza struje za kut ϕ (−90°<ϕ<0). U vektorskom dijagramu (slika 5-30). tj. U serijskom spoju.3 Serijski RLC –krug Slika 0-29 Serijski RLC-krug U serijskom RLC-krugu uz radni otpor R su induktivni otpor XL i kapacitivni otpor XC (slika 5-29).

Kad je VL = VC.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-30 Vektorski dijagram serijskog RLC-kruga Napon na serijskom spoju induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednak razlici napona VL i VC. Slika 0-31 Trokut otpora serijskog RLC-kruga 151 . U tom slučaju kažemo da je u serijskom RLC – krugu došlo do rezonancije. Iz trokuta napona proizlazi jednadžba: V 2 = VR 2 + (VL − VC ) 2 Dijeljenjem ove jednadžbe s I dobiva se izraz (5. a ima smjer većeg od ovih napona. U slučaju prikazanom na slici 5-29 napon VL veći je od napona VC.66) Z 2 = R2 + ( X L − X C ) = R2 + X 2 Ova jednadžba opisuje trokut otpora (slika 5-31) gdje je ukupni reaktivni otpor X jednak razlici induktivnog i kapacitivnog otpora (X = XL−XC). U slučaju kad je VC veći od VL tad ukupni napon zaostaje u fazi iza struje (ϕ < 0°). U rezonanciji napon V je u fazi sa strujom (ϕ = 0°). Vektor ukupnog napona V jest vektorski zbroj napona na otporu.65) ⎛ V ⎞ ⎛ VR ⎞ ⎛ VL VC ⎞ ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ +⎜ − ⎟ I ⎠ ⎝I⎠ ⎝ I ⎠ ⎝ I 2 2 2 2 (5. pa ukupni napon V prethodi struji za kut ϕ. tad je napon na LC – spoju jednak nuli i sav napon izvora je na otporu R. induktivitetu i kapacitetu.

Pri zbrajanju treba uzeti u obzir fazni pomak između struja. Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom. pa se naziva prividna vodljivost (ili admitancija) i označava s Y. jednaka omjeru ukupne struje i napona (I/V). pa je prividni otpor jednak radnom (Z = R). uzimamo kao referentan i crtamo s kutem jednakim nuli. a taj trokut nazivamo trokut vodljivosti (slika 5-33). tj. a ukupna struja je zbroj struja pojedinih elemenata.38. Ova tri vektora čine pravokutan trokut gdje je: I 2 = I R2 + I L2 (5. Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IL. U vektorskom prikazu vektor napona V (slika 5-30 a). 152 .67) Dijeljenjem stranica trokuta struja s naponom I. b)trokut vodljivosti Hipotenuza ovog trokuta.4 Paralelni RL – krug Slika 0-32 Paralelni RL-krug Kod paralelnog spoja otpora R i induktiviteta L (slika 5-32). čije su katete jednake recipročnim vrijednostima radnog i induktivnog otpora. zajednički za oba elementa. napon je isti na oba elementa. 2. a struja kroz induktivitet IL zaostaje za naponom za 90°. dobivamo sličan pravokutni trokut.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ U rezonanciji je ukupni reaktivni otpor X jednak nuli. ne predstavlja vodljivost nijednog elementa. vodljivostima elemenata. Označavamo ih s G=IR/V=1/R (radna vodljivost) i BL= IL/V = 1/XL = 1/ωL (induktivna vodljivost). a) b) Slika 0-33 Grafički prikaz paralelnog RL-kruga: a)trokut struja.

38.69) Ukupna struja I ovdje zaostaje iza napona. 2.71) 153 . a struja kroz kapacitet IC prethodi naponu za 90°. napon V isti je na oba elementa. gdje je I 2 = I R2 + IC 2 (5. On je po iznosu jednak.5 Paralelni RC – krug Slika 0-34 Paralelni RC-krug Kod paralelnog spoja otpora R i kapaciteta C (sl. ϕY.14).68) Admitancija Y pretpostavlja vodljivost cijelog spoja i jednaka je recipročnoj vrijednosti impedancije Z paralelnog RL – spoja (Y=1/Z). gdje je Y 2 = G 2 + BC 2 (5.70) Dijeljenjem stranica trokuta struja s naponom V dobiva se sličan trokut nazvan trokut vodljivosti (slika 5-35 b).Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Pritom vrijedi: Y 2 = G 2 + BL 2 (5. To znači da je kut impedancije ϕ pozitivan. a hipotenuza je jednaka prividnoj vodljivosti spoja Y. Katete ovog trokuta jednake su radnoj vodljivosti G (G=IR/V=1/R) i kapacitivnoj vodljivosti (BC=IL/V=1/XC=ωC). Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom V. Ova tri vektora čine pravokutni trokut (slika 5-35 a). Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IC. a predznakom suprotan kutu impedancije: Kut ukupne struje I prema naponu V naziva se kut admitancije i označava s ϕY = − ϕ (5. što znači da napon V prethodi struji I (to je opće svojstvo induktivnog spoja).5. pa je kut admitancije negativan (−90°<ϕY<0).

Struja paralelnog spoja induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednaka razlici struja IC i IL. što znači da napon zaostaje za strujom (to je opće svojstvo kapacitivnog spoja). Kažemo da su ove struje u protufazi. U paralelnom spoju. vektori struja kroz induktivitet i kapacitet suprotnog su smjera. U vektorskom dijagramu (slika 5-37 a). 2.38. Kad je IC=IL. tad je ukupna struja LCspoja jednaka nuli i sva struja izvora teče kroz otpor R. Struja kroz induktivitet IL prethodi naponi za 90°. 154 . vektor struje kroz otpor IR u fazi je s vektorom napona V. Tada kažemo da je nastupila rezonancija.6 Paralelni RLC – krug Slika 0-36 Paralelni RLC-krug U paralelnom RLC-krugu (slika 5-36) uz radni otpor R paralelno su spojena i oba tipa reaktivnih otpora. dok struja kroz kapacitet IC zaostaje iza napona za 90°. b)trokut vodljivosti Ukupna struja I ovdje prethodi naponu V. a ima smjer veće od tih struja. induktivni otpor XL i kapacitivni otpor XC. pa je kut između ovih struja 180°.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ a) b) Slika 0-35 Grafički prikaz paralelnog RC-kruga: a)trokut struja. pa je kut admitancije pozitivan (0<ϕY<90°). To znači da je kut impedancije ϕ negativan. koji uzimamo kao referentan (s početnim kutem 0°).

Ukupna reaktivna vodljivost B jednaka je razlici kapacitivne i induktivne vodljivosti (B=BC−BL). pa je prividna vodljivost jednaka radnoj (Y=G). U rezonanciji struja I je u fazi s naponom (ϕY = 0). induktivitet i kapacitet.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-37 Grafički prikaz paralelnog RLC-kruga a)vektorski dijagram.74) Ako su ovi otpori spojeni u seriju rezonancija se naziva serijskom ili naponskom. pa ukupna struja I prethodi naponu V za kut ϕY. U slučaju prikazanom na slici 5-37 struja IC veća je od struje IL. U slučaju kad je IL veća od IC tada ukupna struja zaostaje u fazi za naponom (ϕY<0).72) ⎛ I ⎞ ⎛ I R ⎞ ⎛ IC I L ⎞ ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ +⎜ − ⎟ ⎝V ⎠ ⎝ V ⎠ ⎝ V V ⎠ Y 2 = G 2 + ( BC − BL ) 2 2 2 2 (5. 2.39 Rezonancija Rezonancija je pojava koja se javlja u strujnom krugu kada je induktivni jalovi otpor jednak kapacitivnom: XL = XC (5.73) Ovaj izraz opisuje trokut vodljivosti (slika 5-37 b). Iznosi struja međusobno su povezani jednadžbom: I 2 = I R 2 + ( I C − I L )2 Dijeljenjem ove jednadžbe sa V dobiva se izraz: (5. Za prividni otpor u serijskom RLC spoju vrijedi: 155 . U rezonanciji je ukupna reaktivna vodljivost B=0 (otpor paralelnog spoja L i C je beskonačan). a ako su spojeni paralelno naziva se paralelnom ili strujnom. b)trokut vodljivosti Vektor ukupne struje I jednak je vektorskom zbroju struja kroz otpor.

što može dovesti do njihova proboja i oštećenja. i VC = X C ⋅ I (5.84) a među njima je fazni pomak π. 156 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Z = R 2 + (X L − X C ) 2 (5.79) Kako je pri serijskoj rezonanciji struja izvora maksimalna.83) IL = V XL i IC = V XC (5.75) pa je pri rezonanciji uz XL=XC on minimalan i jednak radnom: Z = R.80) pa je pri rezonanciji uz XL=XC on maksimalan i jednak radnom: Z = R. naponi na zavojnici i kondenzatoru mogu biti znatno veći od napona izvora.81) I= i u fazi je s naponom. V V = Z R (5. jer je ovisna samo o radnom otporu: (5. V V = Z R (5.78) VL = X L ⋅ I a među njima je fazni pomak π. Za prividni otpor u paralelnom RLC spoju vrijedi: Z= 1 1 ⎞ ⎛1⎞ ⎛ 1 ⎜ ⎟ +⎜ ⎜X −X ⎟ ⎟ ⎝R⎠ ⎝ L C ⎠ 2 2 (5. Struja izvora je maksimalna.77) Jednake su i efektivne vrijednosti napona na zavojnici i kondenzatoru: VL = VC jer je: (5. Struja izvora je stoga minimalna i jednaka: (5.76) I= i u fazi je s naponom.82) Jednake su i efektivne vrijednosti struja kroz zavojnicu i kondenzator: I L = IC jer je: (5.

Prijem elektromagnetskih valova određene frekvencije odvija se tako da se u prijemnom antenskom krugu. Strujni krugovi koji sadrže L i C te imaju tu funkciju nazivaju se antenski krugovi. gdje se izmjenom magnetske energije zavojnice i električne energije kondenzatora mogu emitirati elektromagnetski valovi u okolni prostor.87) slijedi da pri rezonanciji iznosi induktiviteta i kapaciteta određuju rezonantnu ili vlastitu frekvenciju po izrazu: f = 1 2π L ⋅ C [ Hz ]. L ⋅C (5.40 Snaga izmjenične struje i faktor snage Pri određivanju snage i rada konstantne istosmjerne struje utvrđeno je da je snaga jednaka umnošku napona i struje. a rad umnošku napona. Srednja snaga P.89) To istovremeno znači da će rezonancija nastupiti u strujnom krugu s L i C i u slučaju ako izvor struje ima frekvenciju jednaku vlastitoj frekvenciji toga kruga. struje i vremena: P = V ⋅ I i W = P ⋅ t = V ⋅ I ⋅ t. iznosi: (5. razvijena u vremenskom intervalu T. (5. Rezonancija ima primjenu u radio-tehnici.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Kako je pri paralelnoj rezonanciji struja izvora minimalna i jednaka struji kroz radni otpor. 2.85) ω= 1 . Pri rezonanciji je uz XL=XC jednako i: ω L= pa je: 1 ωC (5. vlastita frekvencija strujnog kruga izjednači s frekvencijom tih valova. struje kroz zavojnicu i kondenzator mogu biti znatno veće od struje koju daje izvor.86) Uz povezanost frekvencije i kružne frekvencije: f = ω 2π (5. što može dovesti do njihova oštećenja i razaranja. Oni se mogu iz okolnog prostora i primati.90) 157 . podešavanjem iznosa L ili C.

Izraz cos ϕ stoga se naziva faktorom snage.94) Ako je fazni pomak struje prema naponu π/2. Druga kateta odgovarala bi umnošku V·I·sinϕ.92) W = P ⋅ T = V ⋅ I ⋅ cos ϕ ⋅ T [J ] (5. kao na induktivitetu L srednja snaga je: ⎛ π⎞ P = V ⋅ I cos ⎜ − ⎟ = 0 ⎝ 2⎠ (5. Radnom otporu pri tom odgovara radna ili srednja snaga.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ P= 1 1 ∫ p ( t ) dt = T ∫ v i dt = T 0 0 T T T 1 = ∫ ⎡VI cos ϕ − VI cos ( 2ωt − ϕ ) ⎤dt ⎦ T 0⎣ Kako je integral drugog dijela izraza jednak nuli.1 Trokut snaga Izraz za srednju snagu P=V·I·cosϕ navodi na predodžbu trokuta s hipotenuzom V·I i katetom V·I·cosϕ. faktor snage kreće se između 1 i 0 (0≤cos ϕ≤1).91) P = V ⋅ I ⋅ cos ϕ [W ] a rad: (5. Ako je fazni pomak struje prema naponu -π/2. Kako fazni pomak ϕ može pri trošenju energije poprimiti vrijednosti -π/2≤φ≤π/2. kao na kapacitetu C. Time su dobivene tri komponente snage koje grafički tvore trokut. Za svaki dio strujnog kruga koji se dade predočiti trokutom otpora moguće je postaviti i trokut snaga. srednja snaga je: P = V ⋅ I ⋅ cos π 2 =0 (5. onda je: (5.40. Slika 0-38 Trokuti otpora i snaga 158 . jalovom jalova i prividnom prividna snaga (slika 5-38).93) Srednja snaga jednaka je umnošku efektivnih vrijednosti napona i struje s kosinusom njihova faznog pomaka.95) 2.

Za svaku komponentu snage koristi se uz drugu oznaku i druga jedinica.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Radna snaga predstavlja korisno upotrebljivu snagu u trošilu. a radna snaga jednaka je prividnoj. Zbrajanje se obavlja tako da se algebarski zbroje radne i istoimene jalove (npr.radna ili srednja snaga . povezivanjem njihovih vrhova.prividna snaga P=V·I·cosϕ PQ=V·I·sinϕ PS=V·I· [W] [VAr] [VA] Jedinica VAr čita se 'reaktivni voltamper'.97) Za fazni pomak napona i struje jednak nuli je cos ϕ=1. onda u trokutu snaga za taj dio prevladava induktivna jalova komponenta pa trokut izgleda kao na slici 537 a). Kod raznoimenih jalovih komponenata njihovi iznosi se oduzimaju. Slika 0-39 Trokut snaga Za složene strujne krugove trokuti snaga se mogu zbrajati. Ako vrijedi da je XL<XC.jalova snaga . induktivna i induktivna ili kapacitivna i kapacitivna) komponente. Ako za neki dio strujnog kruga vrijedi da je XL>XC.98) 159 . dobije se rezultantna prividna snaga. Ako je jalova snaga PQ na slici 5-39 a) jednaka PQ = PQL = VL I L . a prividna snaga je mjerodavna za dimenzioniranje izvora struje koji treba podmiriti potrebu za radnom i jalovom snagom. a u drugom kapacitivan. pa je: . (5. onda prevladava kapacitivna jalova komponenta pa trokut snaga izgleda kao na slici 5-37 b). Za međusobni odnos komponenata snage vrijedi: PS = P 2 + PQ2 gdje su: (5. U prvom slučaju se kaže da je fazni pomak induktivan.96) P = PS cos ϕ i PQ = PS sin ϕ (5. jalova služi za izgradnju magnetskog polja u zavojnici i električnog u kondenzatoru. a grafički.

te na priključke izvora i trošila. 160 . Ukupna jalova snaga npr. Kako je geometrijski raspored namota kod trofaznog sustava simetričan. jer su iznosom jednaki i međusobno jednako fazno pomaknuti za 2π/3. a linijske na vodiče koji spajaju izvor s trošilom. Fazne se odnose na jednu fazu izvora ili trošila. onda će se pri rotaciji magnetskog polja permanentnog magneta u njima inducirati naponi pomaknuti u fazi. razlikuju se dvije vrste veličina: fazne i linijske.99) PQ = PQL − PQC .100) 2. Trenutne vrijednosti napona trofaznog sustava su: v1 = Vm ⋅ sin ωt v2 = Vm ⋅ sin (ωt − 2π / 3) v3 = Vm ⋅ sin (ωt − 4π / 3) Krivulje trenutnih vrijednosti i vektorski prikaz efektivnih vrijednosti napona prikazani su na slici 5-40.100) Slika 0-40 Krivulje trenutnih vrijednosti i vektorski prikaz Neovisno o načinu spajanja kod trofaznog sustava. (5. u serijskom spoju je onda: (5. (5.41 Trofazni sustav Ako se umjesto jednoga u statoru generatora nalaze tri međusobno odvojena namota. bit će simetrični i inducirani naponi.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ onda može jalova snaga PQ na slici 5-39 b) biti jednaka: PQ = PQC = VC I C .

41. a kako su struje faza istovremeno struje koje teku kroz vodiče između izvora i trošila. za sve tri faze. Fazne i linijske struje međusobno se razlikuju. a ostali krajevi namota su slobodni i služe za priključak na mrežu.101) 2. Vodič koji izlazi iz zvjezdišta naziva se nul-vodič. čime se dobiju tri spojne točke.2 Naponi i struje u spoju trokut Kod spoja u trokut spaja se kraj jednog namota s početkom susjednog. Stoga u zvijezda spoju vrijede izrazi: I = If V = 3 ⋅V f (5. jer je napon jedne faze istovremeno i napon između dva vodiča mreže. pa u spoju trokut vrijede izrazi: 161 . Slika 0-42 Naponi i struje u spoju trokut Fazni i linijski naponi su jednaki.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2. fazne i linijske struje su jednake.41.1 Naponi i struje u spoju zvijezda Kod spoja u zvijezdu krajevi namota spajaju se u zajedničku točku koja se naziva zvjezdište ili nul-točka. Slika 0-41 Naponi i struje u spoju zvijezda Kod spoja u zvijezdu postoji razlika između faznih i linijskih napona.

106) 162 .41.104) Pored srednje (radne) snage.103) Kada se naponi i struje izraze preko linijskih vrijednosti.jalova snaga: PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ sin ϕ .102) 2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ V = Vf I = 3⋅I f (5. postoje još kao i u jednofaznom sustavu: .prividna snaga: [VAr ] [VA] (5. tada je srednja snaga za spoj trokut i spoj zvijezda opisana istim izrazom: P = 3 ⋅ Vl ⋅ I l ⋅ cos ϕ [W ] (5.105) PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ (5.3 Snaga trofaznog sustava Ukupna trenutna snaga simetričnoga trofaznog sustava jednaka je zbroju snaga pojedinih faza: P = 3 ⋅ V f ⋅ I f ⋅ cos ϕ [W ] (5.

U krug su uključeni ampermetar i voltmetar koji mjere jakost struje i napon. 163 . maksimalnog napona i otpora. odabiremo osnovni element strujnog kruga (otpor. zaustavljamo i nastavljamo simulaciju.42 Appleti 2. odnosno kapaciteta ili induktiviteta. Pomoću opcije SLOW MOTION. možemo usporiti simulaciju pet puta. Clickom na gumb: • • • RESET. To nam omogućuju tri prozora u koja upisujemo željene vrijednosti. Možemo mijenjati vrijednosti frekvencije. kondenzator ili zavojnica). Ispod strujnog kruga prikazane su oscilacije napona i struje. Pomoću prve tri mogućnosti (desni gornji kut).42. Napon je prikazan plavom bojom. a struja crvenom. Za odabrane vrijednosti možemo očitati maksimalnu jakost struje. kondenzator ili zavojnica). START/PAUSE/RESUME. vraćamo krug u početni položaj. pokrećemo.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2.1 Električni elementi u krugu izmjenične struje Ovaj applet prikazuje jednostavni krug izmjenične struje sa jednim elementom (otpor. pomoću vektora (fazora) i sinusoida.

AMPERAGE – priključujemo ampermetar. Ispod strujnog kruga možemo očitati vrijednosti napona (VOLTAGE). koji će mjeriti napon na označenom elementu (dijelu). ovisno o tome koji smo element odabrali. L i C u krugu izmjenične struje U prva dva prozora upisujemo iznos napona na izvoru (VOLTAGE) i frekvanciju (FREQUENCY). u prozor upisujemo iznos otpora (resistance). 164 . REMOVE – vraćamo se korak nazad. ADD (IN SERIES) – dodajemo odabrani element u seriju sa označenim elementom (dijelom) strujnog kruga. kapaciteta (capacitance) ili induktiviteta (inductivity).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Pomoću padajućeg izbornika odabiremo element strujnog kruga: otpornik (resistor).42.2 Kombinacija R. ADD (IN PARALLEL) – dodajemo odabrani element u paralelu označenom elementu (dijelu) strujnog kruga. kondenzator (capacitor) ili zavojnicu (inductor). • • • Lijevim click-om miša označujemo elemente u strujnom krugu. Izborom: • • VOLTAGE – priključujemo voltmetar. Click-om miša (lijevi click) na gumb: • REPLACE – zamjenjujemo označeni (narančastim pravokutnikom) element (ili dio) strujnog kruga sa elementom koji smo odabrali iz padajućeg izbornika. koje se odnose na označeni dio (ili element) strujnog kruga. impedancije (IMPEDANCE) i faznog kuta (PHASE ANGLE). jakosti struje (AMPERAGE). Ispod. koji će mjeriti jakost struje kroz označeni element (dio) strujnog kruga.

71 [V] b) 31. i) kolika bi struja potekla da se žarulja kratko spoji? Rješenje: a) 0. Rješenje: a) 70.693 [W] d) 0. g) koliki je gubitak snage na vodu. c) izrazite pojavu analitički ako joj amplituda iznosi 1 volt.43 Zadaci 1.86 [W] c) 2. a) kolika je efektivna vrijednost napona. f) kolika je snaga na trošilu. h) koliki je stupanj djelovanja (korisnost) spoja. d) izrazite analitički napon iste amplitude i frekvencije koji onome iz c) prethodi za π/2. 2 0 [V] 2. d) izrazite analitički struju koja teče kroz kondenzator od 1 μF na koji je priključen ovaj napon.67 [A] b) 144. b) kolika joj je kružna frekvencija ako je pojava harmonička.83 [Hz] c) 31. a u početku promatranja ima pozitivni maksimum. b) kolika mu je frekvencija. kolika je njena frekvencija. e) kolika je efektivna vrijednost oba napona.982 e)36. 100 sin (200 t) [V] je analitički izražen napon.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2.02 ⋅ sin(200t + ) 2 π 3.67 [A] 165 .4 [ms] d) 0. e) kolika efektivna struja teče kroz trošilo. a kolika im je srednja vrijednost? Rješenje: a) 1. Na napon u=220 2 sin 100 t [V] spojena je preko voda otpora 6 Ω žarulja s oznakama 150 W 220 V. c) koliko milisekundi mu traje period.5 [Hz] b) 3π [rad/s] c) cos(3πt) d) -sin(3πt) e) 1 [V]. a) Ako je period neke pojave 2/3 sekunde.

Rješenje: a) 0. Ako li se priključi na 220 V. IL=8 A i f=1 kHz koliki su R i L.4 A. Rješenje: a) 0. a) koliki je induktivitet zavojnice. c) koliki je induktivitet zavojnice. Zavojnica s omskim otporom ima radnu snagu 40 W. d) koliki je faktor snage. a prividnu 50 VA kad je priključena na 220 V/50 Hz. Kroz kondenzator priključen na linijski napon mreže 220/380 V.5 [W] 6. 50 Hz.4623 [H] b) 0.2273 [A] b) 774.2 [Ω] c) 1. uzima struju 1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 4. d) nacrtajte i=f(t) i u=f(t) na istoj apscisi za vrijeme 0≤t≤0. a) ako je IR=15 A. b) kolika je jalova snaga na kondenzatoru. Paralelni spoj otpora R i induktiviteta L priključen je na napon 120 V. b) koliki je faktor snage zavojnice. e) koja veličina prethodi.849 [H] d) 0. d) da li ukupna struja prethodi ili zaostaje za naponom. c) kolika je njezina prividna snaga. 50 Hz teče struja 1 A.8 e) 62. e) kolika je snaga ako se priključi istosmjerni napon 220 V. d) skicirajte u približnom mjerilu trokut impedancije. a) kolika je vrijednost kapaciteta kondenzatora. b) koliki je omski otpor.04 [s] s potrebnim oznakama. e) skicirajte pripadni vektorski dijagram. Rješenje: a) 8. b) kolike će biti struje u granama ako se frekvencija poveća dvostruko. c) skicirajte vektorski dijagram napona i struje. c) vektorski skicirajte odnose pri a) i b). a) kolika struja teče krugom. teče struja 0.2 A. 166 . Kad se realna zavojnica priključi na istosmjernih 12 V.38 c) 308 [VA] 7.38 [µF] b) 380 [VAr] e) struja prethodi naponu za 90° 5.

e) kolika se energija pretvara u toplinu za 1 minutu? Rješenje: a) 1 [A] c) 0.81 [kW] 167 . c) odredite faktor snage. a) o kojim je elementima riječ. 5. zavojnica c) 22 [Ω] d) 1. b) nacrtajte električnu shemu spoja i vektorski prikaz napona i struje. Kolike su fazna struja i snaga peći koja ima tri grijača tijela od po 25 Ω spojena u zvijezdu i priključena na napon 380/220 V ? Rješenje: 8.8 [A] . e) koji elenemt i kojeg iznosa treba dodati paralelno da ukupna struja dođe u fazu s naponom? Rješenje: a) otpornik. b) nacrtajte pripadni vektorski dijagram. d) kolike su vrijednosti elemenata. L=0.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ e) pri kojoj frekvenciji će struje u granama biti jednakog iznosa? Rješenje: a) 8 [Ω] . d) izračunajte radnu i jalovu snagu spoja. c) izračunajte impedanciju spoja.9 [kW] .5 [mΩ] .1 [kVAr] e) kondenzator.6065 [H] e) 6600 [J] 9.3 [µF] 10. Ukupna struja paralelnog spoja dva elementa priključenog na 220 V/50 Hz iznosi 10 A i zaostaje sa naponom 30°.39 [mH] b) IL = 4 [A] . 3⎠ ⎝ a) koliku efektivnu vrijednost ima struja. 1. IR =15 [A] d) zaostaje e) 533 [Hz] 8. 2. π⎞ ⎛ Krugom teče struja i = 2 sin ⎜100 π t − ⎟ [ A] . 72.5 d) R=4. Serijski spoj omskog i jalovog otpora priključi se na napon u=220 2 sin(100πt) [V]. skicirajte spoj.

.

edu/electromag/java/capacitance/index. Elektrostatika 01.Dodatak .) Električno polje naboja http://www. struje i snage u strujnom krugu http://people.fsu.html 2.html 07.edu/~svoboda/eta/designLab/SeriesRDesign.magnet.html 03.uoregon.) Mjerenje napona.com/emstatic/ 02.tripod.html 08.falstad.msstate.br/fisicanet/simulacoes/simulacoes/lei_de_ohm.) Kapacitet pločastog kondenzatora http://micro.de/ph11e/lorentzforce.clarkson.clarkson.clarkson.edu/~svoboda/eta/ClickDevice/refdir.) Kirchhoff–ovi zakoni http://webphysics.WEB-adrese applet-a 1.) Jednostavni strujni krug http://jersey. html 11.zaz.magnet.com.html 05.html 06.edu/javamirror/ipmj/java/resist4/index.) Serijski spoj otpora http://people.edu/vlab/Voltage/index.htm .) Paralelni spoj otpora http://people.com/Applets/Electricity/MovChgMag/MovChgMagApplet.) Ohmov zakon http://www.) Prirodni kondenzator http://micro.) Lorenz-ova sila http://www.edu/electromag/java/lightning/index.fsu.html 09.ph. Istosmjerna struja 04.) Naboj u magnetskom polju http://surendranath.edu/~svoboda/eta/designLab/ParallelRDesign. Magnetizam 10.walter-fendt.html 3.

fsu.htm 20.) Električni elementi u krugu izmjenične struje http://www.edu.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 12.netfirms.phy.de/ph14e/osccirc. L i C u krugu izmjenične struje http://www.magnet.html 4.htm 5.com/englishhtm/Induction.) RC-krug http://www.) Lennz-ov zakon http://micro.walter-fendt.netfirms.) Faraday-ev zakon http://www.com/englishhtm/RL.de/ph14e/accircuit. Izmjenična struja 19.edu/electromag/java/lenzlaw/index.tw/java/rc/rc. Prijelazne pojave 16.ngsir.) Elektromagnetski oscilirajući krug http://www.de/ph14e/combrlc.htm 18.ngsir.walter-fendt.ntnu.) Kombinacija R.htm 170 .walter-fendt.htm 13.html 17.) RL-krug http://www.

. Armin Pavić. 1997. 1999. M. Tehnička knjiga Zagreb.dio. Armin Pavić. 4. dio. Osnove elektrotehnike. Elektricitet i magnetizam. Valter. Essert. 2. Z. Osnove elektrotehnike. 1. Purcell. Osnove elektrotehnike. 1991. 2. 3. Element Zagreb. 1988.Literatura 1. SNL Zagreb. Edward M. Element Zagreb.

.

18 jakost · 14 silnice · 14 elektrodinamičko djelovanje · 93 I impedancija · 145 inducirana struja · 95 induktivitet · 98 u izmjeničnom krugu · 142 influencija · 17 istosmjerna struja rad · 67 snaga · 68 izolator · 13 izvor paralelni spoj · 61 serijski spoj · 61 . 63 Amperov zakon · 78 atom · 9 elektronski spin · 10 ion · 12 ljuska · 11 neutron · 10 elektrokemijske pojave · 49 elektrokemijski ekvivalent · 51 elektrokemijski naponski niz · 51 elektromagnet · 81 elektromagnetska indukcija · 95 elektromagnetski valovi · 119 elektromotorna sila · 55 elektrotehnika · 9 F faktor snage · 155 farad · 21. 93 ampermetar · 38. 22 Faraday · 15. 94 kavez · 16 konstanta · 51 zakoni elektrolize · 50 fazne veličine · 157 fazni kut · 132 fazni pomak · 138 frekvencija · 127 B broj pari polova · 128 C ciklotron · 91 Coulombov zakon · 18 Curieeva točka · 84 G galvanometar · 91 galvanski elementi · 51 generator · 128 D depolarizator · 52 diamagnetici · 83 dielektričnost · 17 H harmonički oblik · 126 Henry · 94 E ekvipotencijalne linije · 20 električna energija korisnost · 68 električna struja · 35 Električni izvor · 36 električni naboj · 9 Elektron · 10 Protoni · 10 električni potencijal · 19 električno brojilo · 68 električno polje · 14 gustoća električnog toka · 17 homogeno · 16.Stvarno kazalo A admitancija · 145 akumulator · 53 dobrota · 54 kapacitet · 54 korisnost · 54 amper · 38.

86 magnetsko polje · 77 energija · 100 homogeno · 82 jakost · 78 ravni vodič · 79 sila · 88 Maxwell · 15 međuinduktivitet · 99 mjerni instrumenti · 63 S samoindukcija · 97 samoindukcija.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ J jalova snaga · 156 O Ohm-ov zakon · 41 om · 39 ommetar · 66 otpor · 38 induktivni jalovi · 143 kapacitivni jalovi · 141 paralelni spoj · 46 serijski spoj · 45 u izmjeničnom krugu · 139 otpornost · 38 K kapacitet u izmjeničnom krugu · 140 Kapacitet · 21 Kirchhoff-ov zakon drugi · 44 prvi · 43 Kirchhoff-ovi zakoni · 42 koercitivnost · 85 kondenzator · 22 energija · 26. · 116 simboličke metode · 134 snaga trofaznog sustava · 159 spoj u trokut · 158 spoj u zvijezdu · 158 srednja snaga · 154 struja efektivna vrijednost · 132 izmjenična · 125 N napon · 20. 36 naponski izvor · 37 realni · 59 nutarnji otpor izvora · 56 174 . 152 RLC-krug paralelni · 151 serijski · 147 RL-krug iskapčanje · 116 RL–krug ukapčanje · 116 RL–spoj serijski · 150 M magnetomotorna sila · 86 magnetska indukcija · 81. 82 magnetski dipol · 81 magnetski krug · 86 Ohm-ov zakon · 87 magnetski tok · 81. 111 izbijanje · 113 mješoviti spoj · 26 nabijanje · 112 paralelni spoj · 25 prirodni · 27 serijski spoj · 23 krivulja histereze · 102 krivulja prvog magnetiziranja · 84 P paramagnetici · 83 permeabilnost · 83 petlja histereze · 85 gubici · 102 polarizacija · 16 poluvodič · 13 površinska gustoća · 18 prijelazne pojave · 111 prijelazno stanje · 114 prividna snaga · 156 privlačna sila magneta · 103 proširenje mjernog područja · 64 L LC-oscilator · 118 Lenz-ovo pravilo · 96 linijske veličine · 157 R razmagnetiziranje jezgre · 102 RC-spoj paralelni · 150 serijski · 146 realni izvor vanjska karakteristika · 59 remanentni magnetizam · 85 rezonancija · 148.

56 supravodljivost · 40 V vodič · 12 voltmetar · 63 vremenska konstanta · 112 vrtložne struje · 102 T temperaturni koeficijent otpora · 39 transformator · 100 trofazni sustava · 157 trokut otpora · 146 Z zavojnica · 81 energija · 114 zvjezdište · 158 175 .Stvarno kazalo ________________________________________________________________________ periodička · 125 srednja vrijednost · 130 u plinu · 48 struja kratkog spoja · 60 strujni krug · 55.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful