SEMINAR IZ TEHNOLOGIJE S EKOLOGIJOM

OZONSKE RUPE,UZROCI I POSLJEDICE

Dogodilo se to prije 350 milijuna godina.Zato je ozonski omotač uistinu prijeko potreban štit za održanje života na planetu Zemlji. Ozonski sloj u atmosferi štiti život na Zemlji. neželjeni učinak. Dokazan je štetan učinak ozona na prinos usjeva. Do Zemljine površine dopire samo manji dio od ukupnog UVZ sa Sunca.Ultraljubičaste zrake u malim količinama mogu biti korisne. a potpuno nas štiti i od smrtonosnog UV-C zračenja. Čak 90 % ozona u atmosferi nastaje u stratosferi . Ozonski omotač zaustavlja većinu štetnih sunčevih UV-B zraka. ono je najjače poznato oksidacijsko sredstvo. vodena para. a samo u proteklih deset godina za deset posto. jer sudjeluju u proizvodnji D vitamina koji je važan za izgradnju kostiju. . prerano starenje i ostećenja imunološkog sustava. Snažno reagira s drugim molekulama. ugljen. Glavninu tog opasnog zračenja na putu do Zemlje zaustavlja ozon. rast šuma i ljudsko zdravlje. Zbog svojih snažnih toksičnih svojstava u industriji se ozon upotrebljava za pročišćavanje vode i zraka te kao sredstvo za izbjeljivanje. Troposferski ozon dolazi u neposredan dodir sa živim organizmima. O3 i O2 . Razlikujemo i tzv. život je počeo osvajati i kopno. na visini između 15 i 55 kilometara iznad Zemlje. U troposferi se izgaranjem fosilnih goriva (drvo. Riječ "ozon" potječe od grčke riječi i znači vonjav. život bi ostao u morskim dubinama. Ozon i nestaje djelovanjem sunčeve radijacije. Međutim. Nastaje u gornjim slojevima atmosfere uz pomoć snažnog ultraljubičastog zračenja sa Sunca. Kada se tako nastali atom kisika spoji s molekulom kisika nastaje ozon. a putovi evolucije bi se kretali u danas nezamislivim pravcima. Količina ozona u atmosferi ovisi o ravnoteži proizvodnje i razgradnje. čije se molekule sastoje od tri atoma kisika. ali pretjerane količine nekih dijelova Sunčeva spektra mogu imati sasvim suprotni. oštećenja DNK. u visokim koncentracijama je toksičan. Time započinje ciklus reakcija između NO2 . previše UVZ potiče mutaciju gena. Ozon ima karakteristični prodorni miris kojeg možemo osjetiti oko električnih instalacija i nakon oluje. U vodi mu je topljivost oko 50 puta veća nego kisika. Ozon u stratosferi nastaje djelovanjem sunčeve radijacije koja cijepa molekule kisika na dva atoma kisika. Ima ga vrlo malo u sloju zraka koji se nalazi uz površinu Zemlje. a može oštetiti površinsko tkivo biljaka i životinja. U tekućem i krutom stanju je eksplozivan. NO. ugljikovodici te dušikovi oksidi. Sunčevo je zračenje neophodno za život na Zemlji. Raspada se na atom kisika i molekulu kisika. nafta) i biomase oslobađaju ugljikov (IV) oksid.Količina ozona u troposferi povećala se unazad 50 godina dvostruko. što je posljedica emisija ispušnih plinova vozila te drugih antropogenih izvora. Na visini između deset i četrdeset kilometara iznad površine Zemlje stvorio se ozonski omotač. Za nastajanje ozona je potrebna sunčeva energija. Ozon je plin blijedoplave boje. prizemni ozon koji nastaje u nižim slojevima atmosfere i on je najčešće sastavni dio gradskog smoga i najčešće izaziva probleme dišnih organa kod ljudi i oštećenje na zemlji.Poslije tri milijarde godina provedenih u vodi. Čitav niz kemijskih reakcija započinje tako da molekula NO2 apsorbira energiju svjetla te se raspada na NO i O. rak kože. Bez tog štita.

u posljednjih nekoliko godina. No. koji ima ugrađen spektrometar što mjeri snagu ultraljubičastog zračenja na valnim duljinama od 240 do 790 nanometara. Oni se u atmosferi zadržavaju godinama i postupno uništavaju ozon u ozonskom omotaču. Postojanje ozonske rupe znanstveno je potvrđeno 1986. kojima su izloženi ljudi na područjima gdje se to stanjenje prostire. imunološkog i ekološkog sustava). lakovima za kosu. Ozonski sloj se može oporaviti ako se prestanu upotrebljavati tvari koje ga onečišćuju. znanstvenici vjeruju da bi daljnjom primjenom sustavne kontrole tvari koje oštećuju ozonski omotač njegova razgradnja mogla doseći vrhunac u sljedećih nekoliko godina. U 80-tim godinama su zabilježena i najveća oštećenja ozona koja se nastavljaju sve do danas ovisno o geografskim širinama i godišnjim dobima. Ipak. a značajno stanjenje ozonskog omotača događa se iznad šireg područja Sjevernog pola pa je zbog takvog stanjenja u Kanadi UV zračenje zimi skoro jednako jako kao i ljeti. odnosno u njemu nastaje rupa. dok od kraja 1970. Ona se zadržava iznad Antarktika oko dva mjeseca da bi pri svom nestajanju prešla preko Australije i Novog Zelanda.NO2 + hv ---> NO + O O + M + O2 ---> O3 + M NO + O3 --->NO2 + O2 Ozonska rupa je geografski ograničena pojava smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi. u južnoj hemisferi. pa je to bitan razlog da su u tim zemljama najuočljivije nepovoljne posljedice UV zračenja (rak kože. to područje je veliko tek koliko i desetina ozonske rupe koja se prostire iznad Antarktika. nadzvučne letjelice). pri vedrim danima to znači: više .–tih znanstvenici poduzimaju sve veći broj praćenja i mjerenja ozonskog omotača. Zbog toga je. godine. u većini zemalja ograničena upotreba tih tvari . nuklearne eksplozije. Devedesetih se istanjivanje nastavilo. danas dolazi do oštećivanja ozonskog sloja. nakon čega bi nastupilo razdoblje postupnog oporavka. gdje je ozonski omotač i inače tanji. Ozonska rupa nastaje u području Južnog pola. Uslijed prevelike i nekontrolirane uporabe freona. Neki naučnici tvrde da su to prirodne pojave. oštećenja vida.ali nije bilo povezano sa ovim supstancama već sa meteorološkim pojavama. Najnovije stanjenje ozonskog omotača iznad Europe posljedica je snažne struje tropskog zraka koji dolazi s ekvatora. dok drugi tvrde da je čovjek uzrok toga. Takva stanjenja ne traju dulje od tjedan dana. Problem je u tome što je to blizu stanju koje se opisuje kao ozonska. godine iznad Antarktika i nakon toga se na satelitskim snimkama vidi krajem svake zime i početkom proljeća. Ozonski omotač iznad Europe motri se pomoću GOME-a (Global Ozone Monitoring Experiment). Povećavanjem intenziteta Sunčevog zračenja dovodi i do globalnog zatopljenja. Na stanjivanje ozonskog omotača utječu mnogi čimbenici (vulkani. Niske temperature pojačavaju nepovoljni učinak CFC pa ozonski sloj u područjima najnižih temperatura potpuno nestaje. za rashladne medije u hladnjacima i klima-uređajima i halona koji se upotrebljava kao sredstvo za gašenje požara u protupožarnim uređajima. Područje tankog ozona sad se prostire od juga Španjolske do sjevera Njemačke. sustava montirana na satelit ERS-2. Prva intenzivna mjerenja ozonskog omotača su na Zemlji počela 1957. koji se koristio kao potisni plin u dezodoransima. ali je ključni čimbenik nepovoljno djelovanje klorofluorougljika (CFC). Prvi puta su otkrivene u 1970-tim. To dovodi do jačeg Sunčevog ultraljubičastog zračenja. koji dospijevaju u atmosferu nakon što ih čovjek koristi u nizu industrijskih proizvoda. Tanji ozon znači povećanje količine štetnih Sunčevih i svemirskih zračenja.

Oko 45. vrste koje žive na Zemlji i ozonski omotač koji nam štiti život. Globalno zatopljenje usporava obnavljanje ozona i time zatvaranje ozonske rupe.što je dovelo do porasta temperature i nastanka efekata staklenika te posrednog uništavanja ozonskog omotača. gdje se nalazi i Hrvatska. ozonski se sloj u zimskome dijelu godine stanji za otprilike devet posto. na globalnoj razini.radijacije iz svemira.26 posto. Povećavanje industrijskog i poljoprivrednog zagađenja ugrožava zrak koji udišemo. stupnja. Iako je. oceane. stupnja zemljopisne širine svakog se proljeća ozonski sloj stanji za tri do pet posto. .već poraslo. zabranjena uporaba pojedinih štetnih kemijskih spojeva koji neposredno oštećuju ozon . Sjeverno od 35. Sateliti NASA-e utvrdili su da ukupan godišnji gubitak ozona u stratosferi iznosi 0. ispuštanje štetnih plinova iz industrijskih postrojenja nije se smanjilo.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful