SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU

Emil Hilje

UMJETNOST ROMANIKE I GOTIKE
(skripta)

Zadar, 1999.

1

PREDGOVOR Ova skripta namijenjena su studentima povijesti umjetnosti, s ciljem da olakšaju snalaženje u građi iz predmeta Umjetnost romanike i gotike. Naime, literatura za rad velikim je dijelom teško dostupna, pisana raznim jezicima, te često preobimna u odnosu na zadani program. Ova skripta nisu literatura za ispit i ne mogu poslužiti kao nadomjestak za literaturu, već kao svojevrstan vodič u kojem je odnos prema građi ujednačen i orijentiran prema najznačajnijim umjetnicima i spomenicima. Predviđeno je da studenti tijekom samostalnog rada nadopunjuju i nadograđuju spoznaje o djelima romaničke i gotičke umjetnosti, o kojima skripta donose tek osnovne naznake i elementarnu faktografiju, te da sintezom tih spoznaja ostvare kvalitetan uvid u umjetnička kretanja u Europi i Hrvatskoj u vrijeme razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Pristup ilustracijama najbolje je izvesti uz pomoć programa ACDSee. Ukoliko ga ne posjedujete na svom računalu, na CD-u 1 nalazi se demo verzija, koju možete instalirati i koristiti u prvo vrijeme. I pisani dio i ilustracije dopušteno je printati, mijenjati, kopirati, proširivati i sažimati, u skladu s potrebama korisnika.

2

ROMANIKA

3

Stalna koncentracija materijalnih dobara. C. celestini 1244. gradovi su vremenom stjecali pravo da održavaju redovite sajmove. ali je ujedno samopouzdanje i nezavisnost ljudi koji su se okupljali u komuni predstavljalo prijetnju cijelokupnom feudalnom režimu. Slobodni je grad bio izvor bogatstva. kamaldulci 1012. stjecanje niza posebnih privilegija unutar feudalnog društva. stoljeća postao stvarno... Benedikt (480-543. te ubrzo postao uzor za brojne europske redovnike i redovnice.). godine.) za opatiju u Monte Cassinu (528. Od 14.Povećanje populacije: Stanovništvo Zapadne Europe udvostručilo se između 10. a osobito novcem. koji podižu samostane u pravilu izvan gradova. koji je potkraj 11.Prostor: Ustrojstvo europskog prostora u srednjem je vijeku bitno različito od današnjeg političkog ustrojstva. olivetanci 1319. i da nose oružje. godine (prije velike kuge) na 54. vallombrozi 1040. pravo da kuju novac i utvrđuju mjere i utege.) s tendencijama strožeg centralizma.6 milijuna. Neke karakteristične regije danas su podijeljene između tri ili četiri države. osobito u slučaju Clunya. silvestrani 1231. idejno i organizacijsko središte čitave "monarhije redovnika". broj je stanovnika do 950. te je okupljao najsposobniji dio pučanstva. "zapadni" oblik samostanskog života.. kao i posebnog položaja unutar same crkvene organizacije (nezavisnost u odnosu na biskupe) omogućili su im zauzimanje jednog od najistaknutijih mjesta u cjelokupnom životu srednjovjekovne Europe.POVIJESNI UVJETI .7 milijuna oko 600. a nova naselja. godine narastao na 22. da im se sudi u lokalnom sudu po lokalnim propisima (gradski statuti).. .Razvoj gradova: Od desetog stoljeća nadalje nekadašnja će se naselja sve više oslobađati tutorstva feudalne gospode. cjenkanjem. kao središta nekog posjeda. stoljeća samostani se počinju udruživati u kongregacije (Cluny 910. . dobivaju povlastice i prava koja privlače stalne grupe obrtnika i trgovaca. 4 . ..Benediktinci: Samostanski red koji slijedi pravila redovničkog života što ih je sastavio Sv. Od 10. potpadaju pod posebni tržišni zakon.4 milijuna (prema J. okupljenih u nekoliko stotina samostana. cisterciti 1098. te konačno. a do 1348. i 14. no zbog praktičnih ćemo se razloga pokušati što je više moguće držati današnjeg ustrojstva.. stoljeća. Slobodni je grad uživao pravnu i vojničku sigurnost (zidine više ne štite samo zamkove nego i gradove). koja se osnivaju pod pokroviteljstvom feudalaca. čime je stvorio novi. Borbom. Russellu). koje su feudalni gospodari znali dobro iskoristiti.

najčešće dugotrajna. Jakova u Santiago de Compostela. ostvarivan je u nizu pokreta od 11. .Križari: Ideal ponovnog osvajanja zemaljskog Jeruzalema (oslobođenje "Svetog groba" iz ruku nevjernika)."Sveti grob" u Jeruzalemu.Hodočasnici: Pokloničko putovanje do određenog mjesta iz religioznih motiva postalo je u srednjem vijeku moćno sredstvo pokajanja i iskupljenja grijeha. Tri su važna odredišta . Hadočašća se odvijaju ili kao organizirani pohodi ili kao pojedinačna putovanja. 5 . stoljeća. demografski porast i poziv na pljačku.. grobovi apostolskih prvaka u Rimu i grob Sv. u kojima se miješaju vjerski polet. do 13. a odvijaju se ustaljenim pravcima na kojima lokalna prošteništa (benediktinske i katedralne crkve) postaju etape putovanja.

krstionice). te često zadržavaju fortifikacijski karakter. 6 . postaje uobičajeni dio sakralnih građevina.Kripta: Premda sporadično postoji još od ranokršćanskog razdoblja. Od apside je odvojen kolonadom. a presvođen deformiranim križnim svodovima ili poluvaljkastim svodom. s naglaskom na pročelje (zvonici. a u južnim krajevima (Italija. Najčešće su u potpunosti presvođene kombinacijom poluvaljkastih i križnih svodova.Bazilika: Najčešći. no tek u romaničko doba postaju obvezan dio sakralne građevine. s kolonadama koje podržavaju križne svodove. stoljeća. . dijelom Španjolska) i kao zasebna građevina odvojena od crkve (kampanil). Romanička je bazilika uglavnom trobrodan ili peterobrodan prostor s transeptom i kriptom. zadovoljavajući time potrebe hodočasnika za komunikacijom sa svetim relikvijama. skulptorskim i slikarskim ukrasom. Apside se presvođavaju polukupolama (kalotama).Ostali oblici: Dvoranske crkve. . Najčešće je obogaćen zrakasto postavljenim kapelama (apsidiolama). Poluvaljkasti svodovi često su ojačani pojasnicama koje pojačavaju njihovu stabilnost i daju im ritam. . centralni tlocrti (kapele. Arhitektonski proizlaze iz tornjeva. a ojačavanje pojasnicama križnih svodova dovodi do izuma križno-rebrastog svoda. vezano uz procesijske oblike štovanja relikvija. no usvajanje vještine presvođivanja većih raspona omogućuje konačno nadsvođavanje glavnog broda bazilikalnih građevina (umanjivanje opasnosti od požara i funkcija svoda kao vizije nebeskog svoda). tijekom romaničkog razdoblja učestalo se javlja i kao ophodište oko glavnog oltara u crkvi. kripte vremenom postaju čitave donje crkve. Križne crkve s kupolama. rijeđe pandantiva). deambulatorij). Razvijajući se od skromnih ophodišta oko relikvija smještenih ispod oltara.ARHITEKTONSKI OBLICI . tek u romaničko doba. Najčešće su smješteni na pročelja ili na sjecište glavnog broda i transepta. portali) i svetišni prostor (apside. višebrodne.Tornjevi / zvonici: Sporadično se javljaju od 8/9. a u nekim regijama koriste se i različiti oblici kupola (konstruiranih uz upotrebu trompi.Deambulatorij: Proizišao iz ophodišta oko relikvija u kripti. . . makar ne i isključivi tip sakralne arhitekture. Ipak.Svodovi: Osnovni oblici svođenja (križni i poluvaljkasti svod) preuzeti su iz ranijih razdoblja. deambulatorijem. redovito su niske i nešto rustičnije građene i ukrašavane od gornje crkve.

galerijama. te prostor apside od deambulatorija. Susrećemo ih na portalima. slijepim arkadama koje raščlanjuju vanjštinu. kvadrifore. bifore.. te nizovima slijepih arkadica koje prate korniže i zabate. heksafore). u kolonadama koje odvajaju brodove. trijumfalnom luku. prozorima (monofore. 7 . trifore.Polukružni lukovi: Nizovi polukružnih lukova najpostojaniji su element romaničke arhitekture. pojasnicama svodova.

longitudinalne bazilike. toranj sa satom i dio apsidiole. i rotunde. U pitanju je ogromna crkva od 181 metar dužine. Marije Magdalene. gradi se novi između 1135. Jedno od prvih djela burgundske arhitekture. U oblikovnom smislu postoje ostvarenja od cistercitske jednostavnosti do raskošnih pročelja i razigranih oblika. Oltarski je prostor gotički. Bernard propovijeda u Vezelayu II križarski rat. i 1140. koji se srušio 1125. 02 Tournus (Saint-Philibert) .Moulins). crkva je jedno od prvih remek-djela romaničke arhitekture.. .Sastojala se od dvije spojene građevine. do 991). Crkva ima tri broda na dva nivoa. s pet brodova i dvostrukim transeptom. pored stare karolinške crkve (koja je postala nedovoljna da primi tolike hodočasnike). Chapaize (SaintMartin). godine jednom trgovcu..Sagrađena od početka 11. te slikarska dekoracija (ogroman lik 'Krista u slavi' u apsidi). Auxerre (katedrala). Anzy-le-Duc. Burgundija [Bourgogne (+ dio Auvergne .A: ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ . 05 Paray-le-Monial (Saint-Hugues) 06 Autun (Saint-Lazare) 07 La Charité-sur-Loire (Sainte-Croix) 08 Nevers (Saint-Étienne) 09 Ostale građevine: Perrecy-les-Forges.Crkva. Saulieu. koristi se dinamičan sustav križnih svodova.1001-18. 8 . Franche-Comté. Posvećena je 1095. Umjesto poluvaljkastog svoda karakterističnog za skupinu Cluny-Autun. posvećene 1016. te porušena do 1823. a narteks tri broda (presvođena gotičkim križno-rebrastim svodovima) koji se otvaraju prema brodovima crkve. Rhône-Alpes (sjeverni dio)] 01 Dijon (Saint-Bénigne) . Berze-la-Ville. Skulptorska je dekoracija izuzetno bogata i oslikava cjelokupni razvoj romaničke skulpture. 03 Vézelay (Sainte-Madelaine) . godine. stoljeća. Postoje i bazilike s ravnim stropom. La Charité sur Loire. posvećene 1018. odnosno otvorenim krovištem. Gradi se od 1050. podignutu od 955. 04 Cluny III (opatijska crkva) . Prototip nekolicine vrlo sličnih crkava (Paray-le-Monial. te je crkva još jednom posvećena 1131. Avallon (Saint-Lazare). Saulieu (Saint-Andoche). Nakon što je 1120. do početka 12. Rad na građevini i samostanskim zgradama nastavljen je do posvete čitavog kompleksa 1107. godine Sv. Opatija Cluny prodana je 1809.Prevladava tip bazilike koja je na jugu prekrivena svodom (ili kupolama). Narteks je završen 1150. te dvoranske crkve. požar uništio stari glavni brod s drvenom krovnom konstrukcijom.Značajno središte hodočašća oko relikvija Sv. Crkva predstavlja začetak cijelog smjera burgundske romaničke umjetnosti. a na sjeveru svodovima ojačanim pojasnicama. Ostao je samo južni krak velikog transepta. Smatra se da je ova neobična građevina prethodila tipičnim burgundskim crkvama s razvedenim istočnim dijelom. Na sjeveroistoku Francuske predstavlja polaznu točku hodočašća za Santiago. Na Uskrs 1146. ponovo je sagrađen. Značajan je bio skulptorski ukras (kapiteli oltarnog prostora: čuveni "glazbeni tonovi"). s oktogonalnim zvonikom. Autun. Langres). koju je 1088. Posvećena je 1104. započeo opat (Hugues) i nazvao je Cluny III (jer je zamijenila prvobitnu crkvu Cluny I i jednu drugu. Svod.

Centralna i Zapadna Francuska [Pays-de-la-Loire, Centre, Poitou-Charentes, Limousin] 10 Saint-Benoît-sur-Loire - Benediktinska opatija osnovana 620. godine. Započeta 1026, posvećena 1031., a potpuno dovršena 1218. godine, crkva je jedan od najznačajnijih spomenika romaničke umjetnosti u Francuskoj. Tlocrt s dvostrukim transeptom ima plan u obliku nadbiskupskog križa, a trijem pokazuje tip otvorenog portika, proizašlog iz karolinške umjetnosti. Sačuvane su skulpture s prizorima Apokalipse, te otkrića i prenošenja relikvija Sv. Benedikta. 11 Poitiers (Notre-Dame-la-Grande) 12 Poitiers (Saint-Hilaire) - Trobrodna dvoranska crkva s osmerokutnim svodovima (kupolama) u srednjem brodu i vrlo uskim bočnim brodovima. Izvana su prislonjeni široki, dvostruki bočni brodovi, tako da ukupno ima sedam brodova. 13 Saint-Savin-sur-Gertempe - Crkva je jedini ostatak samostana koji je osnovao Karlo Veliki 820. godine. Predstavlja najpotpuniji spomenik romanike 11. stoljeća u Francuskoj. Poput još nekolicine crkava jugozapadne Europe, predstavlja tip dvoranske građevine. Glavni je brod presvođen jednostavnim neprekidnim poluvaljkastim svodom, oslonjenim na moćne stupove, u cijelosti oslikanim, a bočni brodovi križnim svodovima. 14 Ostale građevine: Chauvigny (Saint-Pierre); Germigny-des-Prés; Angers (SaintAubin); Angoulême (katedrala); Aulnay; Rioux; Azay-le-Rideau. Languedoc i Jugozapadna Francuska [Aquitanie, Midi-Pyrénées, LanguedocRoussillon] 15 Périgueux (katedrala Saint-Étienne) 16 Périgueux (Saint-Front) - Crkva križnog tlocrta s pet kupola. Piloni su međusobno povezani lukovima koji sliče na poluvaljkaste svodove. Očito je ugledanje na crkvu San Marco u Veneciji. 17 Toulouse (Saint-Sernin) - Najljepša i najprostranija romanička crkva na jugu Francuske, značajna etapa hodočašća u Santiago. Priliv hodočasnika bio je toliki da se morala sagraditi prostranija crkva. Sadašnja je započeta oko 1060., a završena sredinom 12. st. Predstavlja zanimljiv kompromis između tipa dvoranske crkve i bazilike. Građena je od opeke (glavni brod, zvonik) i kamena (apsida). Sivoružičasti sklad koji iz toga proizlazi jedna je od čari građevine. Skulpture oltarskog prostora (kraj 11. st.) i one vanjske (12. st.) kopirane su na čitavom jugu. Osmerokutna kula bila je podignuta između 12. i 15. st, a nedovršeno zapadno pročelje dopunjeno 1929. Unutrašnjost predstavlja savršen tip hodočasničke crkve: pet brodova, ogroman transept, galerije iznad bočnih brodova, oltarski prostor s deambulatorijem, dvije kripte za izlaganje relikvija. 18 Ostale građevine: Bordeaux (Sainte-Croix); Cahors (katedrala); Souillac (opatijska crkva); Carennac; Moissac (Saint-Pierre); Agde (katedrala); Carcassone (katedrala Saint-Nazare). Auvergne [Auvergne (+ dio Limousin - Tulle), Rhône-Alpes (do rijeke Rhône + dio Languedoc - Mende)] 19 Clermont-Ferrand (Notre-Dame-du-Port)

9

20 Issoire (katedrala) 21 Orcival (katedrala) 22 Conques (Sainte-Foy) - Crkva posvećena mučenici iz 4. stoljeća, jedan od ciljeva hodočašća i odmorište na putu za Santiago, na auvergnatskom putu koji je iz Puya, preko Conquesa i Moissaca dolazio do Toulousea. Crkva iz 10. stoljeća pokazala se premalena da primi priliv hodočasnika, pa je tijekom 11. stoljeća sagrađena današnja (dovršena u 12. stoljeću). Predstavlja kombinaciju profinjenog auvergnatskog ukusa sa monumentalnošću burgundskih izvora. Rađena je u vulkanskom kamenu, a najznačajniji ukras predstavlja čuveni timpanon glavnog portala, te kip-relikvija Sv. Foy. 23 Le Puy (katedrala) 24 Le Puy (Saint-Michel) 25 Ostale građevine: Saint-Nectaire (katedrala); Saint-Saturnin (katedrala); Culhat; Mauriac (Notre-Dame); Collonges; Beaulieu (opatijska crkva); Thiers (katedrala). Provansa [Provence-Alpes-Côte-d'Azur (+ dio Languedoc - Nîmes), Rhône-Alpes (južni dio)] 26 Arles (Saint-Trophime) - Ogledno djelo provansalsko-languedočkog stila bliskog antičkim tradicijama. Pročelje i klaustar sagrađeni su krajem 12. stoljeća, s bogatim skulptorskim ukrasom. 27 Saint-Gilles-du-Gard 28 Montmajour (opatijska crkva) 29 Ostale građevine: Aix-en-Provence (katedrala); Saintes-Maries-de-la-Mer; Moustiers (Sainte-Marie); Val-des-Nymphes (Notre-Dame); Uzès; Le Thor; Le Thoronet; Fréjus; Venasque; Digne (katedrala). Ile-de-France i Sjeveroistočna Francuska [Ile-deFrance (+ dio Centre - Chartres), Picardie, Nord-Pas-de-Calais, Champagne, Lorraine, Alsace] 30 Paris (Saint-Germain-des-Prés) - Posvećena 1163. Sačuvan je masivan zvonik na pročelju, započet početkom 11. st. Lađe razdvajaju masivni stupovi s skulptorski ukrašenim kapitelima (arkade i bočni brodovi konstruirani su u 17. st.). Svetište se produžuje u deambulatorij sa zrakastim kapelama (izvana podržano kontraforima). 31 Reims (Saint-Rémi) - Opatijska crkva iz karolinškog doba, temeljito pregrađena u romaničkim oblicima. 32 Ostale crkve: Paris (Saint-Pierre-de-Montmartre); Paris (Saint-Martin-desChamps); Morienval (opatijska crkva); Vignory; Marmoutier, Murbach (opatijska crkva); Ottmarsheim; Verdun (katedrala); Saint-Dié (katedrala). Normandija i Bretagna [Basse-Normandie, Haute-Normandie, Brétagne] 33 Jumièges (Notre-Dame) - Opatija osnovana krajem 7. stoljeća. Uništena u IX stoljeću, a obnovljena u 10. i 11. pod zaštitom vojvode od Normandije. Crkva je podignuta između 1037. i 1067. Razmjer katova čija visina opada jer su arkade razvijene na račun galerija, bio je oponašan u Bayeuxu i Caenu, a zatim i u Durhamu, dok je odnos mase zvonika i pročelja, preko Caena, pridonio razvoju gotičke arhitekture. Danas je Jumièges veličanstvena ruševina nedaleko ušća Seine.

10

34 Mont-Saint-Michel - Opatijska crkva građena tijekom 12. i 13. stoljeća. 35 Caen (Saint-Étienne) - Crkva muškog benediktinskog samostana, započeta 1064., posvećena 1077. Svodovi, transept i svetište su iz 13. stoljeća. Ima jednu apsidu s deambulatorijem i zrakastim kapelama. Zvonici na pročelju, koji još ne polaze od tla, ali su produženi kontraforima, predstavljaju prinos razvoju gotičke arhitekture, jednako kao i korištenje križno-rebrastih svodova. 36 Caen (Sainte-Trinité) - Crkva ženskog benediktinskog samostana, drastično restaurirana u 19. stoljeću. 37 Bayeux (katedrala Notre-Dame) - Romanička građevina pregrađena u gotičkim oblicima. 38 Ostale crkve: Falaise (Saint-Gervais); Caen (Saint-Nicolas); Lessay (opatijska crkva); Boscherville (Saint-Martin); Ouistreham; Lanleff. Profana arhitektura 39 Saint-Antonin (Jugozapadna Francuska), palača 40 "Cezarova kula", Provins (Sjeveroistočna Francuska) 41 Houdon (Sjeveroistočna Francuska), kula 42 Avignon (Provansa), most

11

znatno proširenije. Znatno pregrađena u 18. Glavni brod pokriven je križno-rebrastim svodovima odijeljenim šiljastim lukovima pojasnica (1093-1128. u doba gotike. Graditelji koji u pratnji normanskoh knezova dolaze u Englesku vješto prilagođavaju elemente normansko-romaničkog graditeljstva anglosaksonskoj tradiciji. odlikuje se izvornošću svojih arhitektonskih rješenja. i 1120. Kor je ponovo pregrađen u gotičkim oblicima koncem 12.1066. deambulatorijem i tri zrakasto postavljene kapele (1097-1130. Albans (opatijska crkva) . između 1090. st. Niti dvadeset godina kasnije ruši se tek dovršeno svetište i gradi novo. Karakterističan je skroman ukras (uglavnom samo na portalima). nego drvene krovne konstrukcije. Pregrađena u doba gotike. te tako nastaje sinteza zvana "normanski stil". St.. i 19. često rustično zidanje. Hereford. godine Engleska potpada podvlast Normana.. godine). st. Peterborourgh. i 1090. John's Chapel) 03 Waltham Abbey (opatijska crkva) 04 St.Započeta između 1080. Southwell). i 1090. uporaba kubičnih kapitela. a četvrta (Exeter. Ukupna dužina 170 m. godine. i 1090. Osnovne su mu karakteristike u graditeljstvu formiranje naglašenog longitudinalnog bazilikalnog prostora presječenog najčešće dvobrodnim transeptom i završenog pravokutnim korom. i 1100. čime se formira izraziti križni tlocrt. York) nadahnuta je normandijskom arhitekturom. Treća generacija (Durham.Izgrađena 1070-1077.. vjerojatno najraniji primjer 12 . st. Norwich). Worchester). Mary the Virgin) 09 Gloucester (katedrala) . Prvobitna je građevina (duga 90 m) sagrađena po ugledu na opatijsku crkvu u Caenu. 07 Romsey (opatijska crkva) 08 Iffley (St. godine. Inače. između 1080. Ramsey. Rochester. godine. čiji utjecaj postupno slabi u drugoj generaciji.Prva generacija katedrala (Canterbury... Sačuvan je masivni romanički toranj. Sačuvana je romanička kripta.12. pojavom regionalnih posebnosti (Gloucester. Lincoln. s još jednim transeptom. st. između 1100. 10 Melbourne (samostanska crkva) 11 Jedburgh (opatijska crkva) 12 Durham (katedrala) . na mjestu ranije saksonske katedrale.). 06 Winchester (katedrala) . Zanimljivo je da kod velikog broja građevina ovi snažni podupirači uopće ne podržavaju svodove. Old Sarum. ostvaruje uočljiv sklad između modernosti i originalnosti. Spomenici: 01 Canterbury (katedrala) .B: ARHITEKTURA U ENGLESKOJ . većina je izvornih romaničkih građevina u Engleskoj doživjela u doba gotike znatne pregradnje. 02 London (Tower.Bazilikalni prostor podijeljen naizmjeničnim nizom raščlanjenih pilona i masivnih okruglih stupova povezanih polukružnim lukovima.Započeta oko 1100. te izrazito masivni podupirači. . 05 Chichester (katedrala) .Započeta između 1080. a uzdužni brodovi i transept koncem 14. adaptiran 1233. dok su kod ostalih (s izuzetkom katedrale u Durhamu) svodovi mahom dodavani kasnije.

završni kat zvonika). 13 Southwell (samostanska crkva) 14 Cambridge (Holy Sepulcre) 15 Ely (katedrala) .Glavni brod ima čak četrnaest traveja. Na zapadnom dijelu prigrađen je narteks prekriven romaničkim svodom. 16 Norwich (katedrala) . Jedna od najvećih romaničkih crkava u Europi.takvog tipa svođenja uopće. Odražava gotovo sve etape razvitka romaničkog stila u Engleskoj. građena do konca 12. stoljeća.Započeta 1083. te značajne gotičke dogradnje (portal. 13 . Duga je 163 metra (glavni brod ima dvanaest traveja) i ima dva transepta (istočni i zapadni). godine.

Izgrađena od opeke. Nadsvođivanje se uvodi kao napredniji sustav građenja u Rajnskoj oblasti uglavnom tek u drugoj polovini 12. st. Mihovil. st. Nakon velikog požara znatno pregrađena (od 1058. a drugdje tek u 13. 14 . 15 Minden 16 Fulda (Sv.Posvećena 1015.Sagrađena sredinom 12. Kolonade imaju ritam izmjene jednog pilona i dva stupa. Bazilika s dva transepta. . Glavni brod nije presvođen. Centralna (kružna) građevina uglavnom potječe iz 10. bez svodova. 11 Bremen 12 Freckenhorst 13 Idensen 14 Jerichow (crkva premonstratenškog samostana) . Stoga se u njemačkoj romanici razmjerno dugo održao konzervativni bazilikalni tip crkve s ravnim stropom. st. 10 Paderborn (katedrala) . Očit je utjecaj Aachenske kapele. Godehard) . Saksonija 01 Hildesheim (St. st. i 1190.C: RHITEKTURA U GERMANSKIM ZEMLJAMA NJEMAČKA . podignut je na mjestu westwerka masivan četvrtasti toranj i atrij s galerijom.. Brod i transepti imaju istu visinu (omjer širine i visine broda je 1 : 2). Predstavlja polaznu točku saksonskog graditeljstva. godine u salijskom razdoblju. kada je dodatno uzdignut središnji zapadni toranj (pod kojim je sahranjen biskup Imad). 02 Hildesheim (katedrala) . sačuvana je kripta.. s ritmičkom izmjenom potpornja.Započeta u drugoj polovini 10. Patrokli) . dovršena 1133. grobljanska kapela opatije) . a galerije postoje samo na završecima krakova transepta. 04 Goslar 05 Quedlinburg 06 Braunschweig 07 Magdeburg Sjeverna Njemačka 08 Münster 09 Soest (St. Na zapadnoj je strani dozidan uzdužni brod. posvećena 1186. dovršena 1033. Bazlikalni koncept s kriptom otvorenom prema glavnom brodu. 03 Hildesheim (St. deambulatorijem i vijencem kapela. st. koja u svojim razvijenijim oblicima već sadržavaju velik dio elemenata karakterističnih za romaniku. 1200-1220. Poptuna jednostavnost oblika asocira na ranokršćanske uzore. i 11.Bazilika s ravnim stropom.Od crkve iz 9.) direktno nastavlja na ostvarenja otonskog doba.Njemačka se romanika tijekom salijakog razdoblja (Konrad II dolazi na vlast 1024. no masivnost i ritam polukružnih lukova odaju pripadnost romanici. a bočni su brodovi više nego dvostruko niži.Sagrađena između 1122. s dva zvonika na pročelju i oktogonalnom kupolom nad križištem. st.Trobrodna bazilika s dva transepta i šest tornjeva. Michael) . Deambulatorij nije presvođen. Glavni brod nije presvođen. Najstarija njemačka imitacija crkve na Kristovom grobu u Jeruzalemu.) za biskupa Imada.Započeta oko 1000.

st. Na pilone kolonade oslonjeni su polustupovi koji se produžuju do pojasnica koje dijele križne svodove (1080-1106. Petra) . dva kora i istočnim transeptom. Simetrična razdioba mase sa dva transepta. 20 Nürnberg Švapsko-Bavarsko područje 21 Augsburg (katedrala) 22 Alpirsbach 23 Regensburg (Allerheiligen-Kapelle) .. Georg) . Vanjski ukras predstavljaju friz s plitkim lukovima i dekorativna galerija.Započeta 975.. pregrađen je istočni dio i presvođen glavni brod. 29 Trier (katedrala) . 27 Worms (katedrala Sv.Započeta oko 1030. zapadno pročelje 1039-66. ali i Italije). Koncem 11. Poligonalni zapadni kor započet 1234. u potpunosti je pregrađena u prvoj polovini 13.5 m.20 m. st. kripta posvećena 1041. kasnije znatno pregrađivana. sagrađena nakon 1019. unutrašnjost s bazilikalnim proporcijama brodova (bez galerija). visoka 6. posvećena 1009.. Gotički toranj na zapadnom koru dograđen u 15.Podigao ju je između 1155. Iznova sagrađena od 1060. Bazilika sa stupovima. dominantna uloga zidnih masa osvjedočuje pripadnost romaničkom ukusu. Petrobrodna bazilika s istaknutim transeptom i apsidom koja se otvara izravno 15 . široka 46 m. nema galerije. Ponovo u upotrebi od 1036. širina 38 m. Bazilika sa kvadratnim pilonima. no relativno kratak glavni brod i širok toranj na sjecištu ostvaruju utisak centralnosti.).Imperijalna gradnja.. do 1192. uz klaustar katedrale biskup Hartwich II kao pogrebnu kapelu.. Kripta je izvorno bila otvorena prema glavnom brodu. i 1164. Sadašnja je građevina uglavnom iz 13. st. po dva zvonika na istočnoj i zapadnoj fasadi. 28 Limburg an der Lahn (St. brodovi izgrađeni 1035-45.Najveća romanička građevina u Njemačkoj. križno-rebrasti svodovi i tendencija ka visini). . Vanjštinom slična katedralama u Mainzu i Speyeru.. zapadni kor i transept su iz prve polovine 13. 26 Mainz (katedrala) . Glavni brod pregrađen je nakon 1186. Dužina 134 m. 24 Friesing (katedrala) Rajnsko područje 25 Speyer (katedrala) .60 m. visina zapadnih tornjeva 65. st. Kripta duga 35 m.Građevina iz 11. U potpunosti presvođena. visina svodova srednjeg broda 33 m.Sagrađena početkom 11. Trobrodna bazilika s tlocrtom u obliku latinskog križa s dva transepta i šest tornjeva. dvije kupole nad križištima. st. Ubrzo nakon toga stradala u požaru.Građena od 1171.Srednjonjemačko planinsko područje 17 Paulinzella 18 Frieberg 19 Bamberg (katedrala) . st. do 1137. Trobrodna bazilika s dva niza galerija (prave i ukrasne). Vanjski zidovi svetišta raščlanjeni su patuljastim galerijama. Trobrodna bazilika s dva kora. Unatoč prisustvu gotičkih elemenata (šiljati lukovi. koje teku oko cijele građevine (oblik koji će preuzeti neke druge crkve rajnskog područja. posveta 1061. st. Visina istočnih tornjeva 71.

plitki trijem s galerijama i polukružnu apsidu. bez galerija.Kor sagrađen oko 1000.. st. st.. Prvobitni romanički kor nadomješten je nešto kasnijim. Ima četiri zvonika i centralni toranj nad križištem. palača) . Razvedeno zapadno pročelje ima dva kvadratna tornja flankirana okruglim kulama. Profana arhitektura 34 Gelnhausen (Srednja Rajna. 33 Köln (St. Između dvaju zvonika na pročelju smješten je narteks s galerijom. Maria am Kapitol) . ratu.u transept. najupečatljiviji primjer iz salijskog razdoblja. koji ima deambulatorij i vijenac kapela.Građena od konca 11. 31 Bonn (katedrala) 32 Köln (St.. 37 Beč (katedrala Sv. a brod s lukovima u dva kata je iz 12. Transept ne prelazi širinu bočnih brodova. s dva transepta i šest tornjeva. Maria am Kapitol. Oko istočne apside izgrađena je otvorena galerija.Posvećena 1049. 30 Maria-Laach (opatijska crkva) . st. st. kao romanička trobrodna crkva. 12. Kasnije je dobila gotičke svodove. st.Sagrađena u 13. kor oko 1200. Stjepana) . nadograđen atrij.Sačuvani su romanički tornjevi na pročelju. Na zapadni je dio početkom 13.Započeta oko 1110. st. brod je završen 1141. a romaničko pročelje preinačeno je 1300. uz onu u Speyeru. Očito je ugledanje u francuske uzore. SKANDINAVIJA Finska 42 Turku (katedrala) . Transepti završavaju polukružnim apsidama. 40 Tournai (katedrala Notre-Dame) . brod iz 13. NIZOZEMSKA 41 Maastricht (Sv.Jezgra iz 7. do 1200. st. st. Aposteln) . a na zapadnoj su strani tri tornja. kor i uzdužni brod su s početka 12.. st.Sagrađena od 1140. st. Trikonhalno svetište preuzeto od Crkve St.Početak 12. st. Kripta sa 100 stupova dovršena je 1174. Prvobitna centralna koncepcija (polukružni trikonhos) naknadno je produžena uzdužnim zapadnim dijelom broda. Sačuvana je originalna kripta.Ruševine carske palače Fridriha I Barbarose iz 12. nekadašnja katedrala) BELGIJA 39 Soignies (Saint-Vincent) . AUSTRIJA 35 Salzburg (crkva Sv. do 13. u gotičko (u 16.). 38 Wiener Neustadt (župna crkva. Trobrodna bazilika presvođena križnim svodovima odijeljenim pojasnicama (prva pol. Znatnije je pregrađena u 15. Petra) 36 Gurk (katedrala) . Švedska 43 Lund (katedrala) 16 . dograđen je portik). stoljeća. Razorena u II svj. proširena je oko 900. Servacije) . Zapadna kripta je iz 11. st.

). Urnesu (12. Kasnije su dodani gotički križno-rebrasti svodovi. i 1140. 17 . st. 45 Trondheim (katedrala Sv. Olafa) . kao bazilika ravnog stropa.1175-1220. st.) i Torpou (13. Građena po ugledu na katedralu u Tournaiu.Podignuta između 1103.Građena pod engleskim utjecajem.12. 48 Ols (župna crkva) . Norveška 44 Drvene crkve u Borgundu (12. Bazilika ravnog stropa. st). st. Kripta po uzoru na onu u Speyeru. Svithuna) Danska 47 Roskilde (katedrala) .. Okrugla građevina na dva nivoa od kojih je donji presvođen neobičnim u polukružnim svodom oslonjenim na centralni pilon. 46 Stavanher (katedrala Sv.

U 14. st. Snažan je utjecaj ranokršćanskih građevina i s tim u vezi tradicija bazilike s otvorenim grednikom krovišta (nezainteresiranost za problematiku vezanog sistema i za nadsvođavanje).Restaurirana prema staroj osnovi potkraj 11. Kripta donekle podsjeća na onu u Speyeru. Trobrodna građevina s tlocrtom latinskog križa i kupolom iznad križišta. 11 Modena (katedrala) . već su smješteni nad krakove transepta. 10 Parma (katedrala Santa Maria Assunta i krstionica) . te prostranim korom burgundskog tipa. a dovršili su ga 1319.Započeta 1099. Trobrodna dvoranska crkva bez transepta. Kampanil je dovršio Pietro Vago 1340. Među talijanske specifičnosti idu pročelja ukrašena slijepim arkadama i patuljastim galerijama. kada je dobila i "zapadnu apsidu". Liguria. s izmjeničnim stupovima i pilonima. 07 Ferrara (katedrala) . uglavnom sagrađena od 1063. oblaganje stijena mramorom u obliku raznobojnih pojasa. poslije 1260. do visine petog kata. 06 Cremona (katedrala i krstionica) . st. no istaknuti konstruktivni i dekorativni elementi su od kamena. Glavni portal izveden je 1218. kada je dobila i zvonik. Trobrodna bazilika s kupolom iznad križišta. 18 . Trodjelna razdioba pročelja. gradio B. i početkom 12. do 1095.. st. 03 Como. Građena od opeke.Započeta 1137. Zvonik ("Torre Ghirlandina") podignut je do 1169. te reljefna plastika uz portale. Veneto. Maestri Campionesi. Krstionica započeta 1167. Zvonici nisu odvojeni od građevine. Tri ulaza imaju portike lombardijskog tipa s loggiama na katu.Langobardska karolinška građevina pregrađena u 11.D: ARHITEKTURA U ITALIJI .. Ranoromanička građevina s pet brodova stupnjevanih u visinu. Maestri Campionesi djelomično su modificirali izvornu građevinu. st. a slične su i ukrasne galerije na vanjštini apsidalnog dijela.Započeta 1133.. Djelo graditelja Lanfranca. s jakim lezenama i slijepim arkadama. pregrađena u 13. 04 Bergamo (Santa Maria Maggiore) . (atrij oko 1150. Emilia) 01 Milano (San Ambrogio) . U kripti se čuvaju relikvije San Geminiana. posvećena 1184. dobila je dva gotička portala.U usporedbi s francuskim i njemačkim spomenicima romanike talijansko je graditeljstvo razmjerno konzervativno.). Antelami.-9.Započeta 1013. st. Glavni zapadni portal pripisuje se Wiligelmu. st..1122-1233.12. Prototip comacinskog stila. a kampanil 1284-94. st. na mjestu bazilike iz 4. i predstavlja tipičan primjer lombardijskog stila.. 08 Pomposa (opatijska crkva Santa Maria) . Civate (San Pietro) . odgovara unutrašnjoj podjeli na brodove.. a rotirajući kip anđela (visok 5 m) postavljen je 1341.1130-1178.Crkva iz 8. Krstionica započeta 1196. 02 Como (San Abbondio) . portali u obliku baldahina s isturenim stupovima koji stoje na lavljim skulpturama. 05 Pavia (San Michele) . 09 Piacenza (katedrala Santa Maria Assunta) .Obnovljena u 12. st. Sjeverna Italija (Lombardia.

Ima pročelje flankirano sa dva okrugla zvonika u kojima se nalaze stubišta što vode u matronej. Dekoraciju pročelja izveo je 1204. podignut odvojeni kampanil. Upotreba izmjeničnih redova kamena i opeke naglašava polikromiju. osmerokutna centralna građevina s deambulatorijem. Apsida je izgrađena 1386-98. 20 Verona (San Zeno) . Uz crkvu je 1045. ujedno i vrijedan spomenik romaničkog graditeljstva. st. U osnovi trobrodna crkva romaničkog stila s gotičkim elementima po uzoru na građevine propovjedničkih redova. Portal ima trijem s lavovima u podnožju. st.Građena na starijoj osnovi od 1063-1094. godine na ruševinama antičkog hrama. st. Umbria. današnje stanje iz 12. 14 Padova (San Antonio) . razvedenu s dva niza stupova u parovima koji nose polukružne lukove. obnovljena 1060. U osnovi bizantska građevina (osnova slobodnog grčkog križa s pet kupola). koji ukazuje na karolinške tradicije (donji dio masivan. 16 Torcello (Santa Maria Assunta) . 15 Venecija (San Marco) . st. st. podignuta oko 1160. Guidetto da Como. pregrađena u 12. 23 Verona (San Giovanni in Valle) Srednja Italija (Toscana.. 19 Mantova (San Lorenzo) . Abruzzi) 24 Lucca (katedrala San Martino) .Podignuta 1120-1138.Započeta 1143. 26 Lucca (San Frediano) 19 . (9. 18 Murano (Santi Maria e Donato) .Sagrađena u 6.12 Bologna (Santo Stefano) . Okrugla građevina s deambulatorijem. Arhitektonski je najzanimljivija Crkva San Sepolcro. kada dobiva heksagonalnu apsidu.Sagrađena oko 1000.Romanička bazilika iz 1139-89.) st.. st. Uz katedralu je romanički klaustar iz 12.. na mjestu građevine iz 5. Najznačajnija romanička građevina gornje Italije.Građevina iz 7.. obnovljen 1300. st. u obliku grčkog križa s tri apside i portikom koji teče uokolo građevine. djelomice obnovljena u stilu kasne gotike. Uz crkvu se nalazi romanički klaustar iz 1123. lombardijskog podrijetla.Oko 1100.Najvećim dijelom potječe iz 11. čije brodove dijele okrugli stupovi što se izmjenjuju s pilonima.Kompleks od osam građevina iz različitih epoha (od romanike do renesanse). Vanjština i unutrašnjost crkve veličanstveni su u svojoj jednostavnosti. Kasnije je dobila 6 kupola i nekoliko manjih šiljatih tornjića. završni katovi probijeni otvorima). 17 Torcello (Santa Fosca) .1232-1307.Podignuta u 12.. 21 Verona (katedrala San Vigilio) . Lazio. Marche. Trobrodna bazilika s ravnim stropom.Ranosrednjovjekovna crkva. pročelje iz 13. a prostrana kripta s rimskim stupovima otvorena je prema unutrašnjosti crkve. 22 Verona (San Lorenzo) . 13 Padova (Santa Sofia) . 25 Lucca (San Michele) . st. dograđivana do 15. st.

te jednostavna mramorna oplata. majstor Filippo od dalmatinskog mramora. st. Calabria. Kampanil započet 1173. 37 Ancona (katedrala San Ciriaco) . Robert Guiscard. Ima posvuda istu mramornu oplatu blagih boja (u unutrašnjosti je kasnije skinuta i zamijenjena slikanom imitacijom).Posvećena 1153. Karakteristični su potkovasti lukovi i visoka osmerokutna kupola s dvostrukim redom slijepih arkada. st.Sagradio ju je 1077-85. Buscheto. Oktogonalnog oblika. Prostor djeluje vrlo rastresito. s nadsvođenim portikom sa stupovima koje podržavaju lavovi. 40 Capua (San Angelo in Formis) 41 Ravello (katedrala) 42 Salerno (katedrala Santa Maria degli Angeli) . do 13. st. rimski reljefi). pokrivena mozaicima. koja je podvučena potpuno sačuvanim lebdećim lukovima. Crkva benediktinskog samostana. Zvonik je dovršen 1234.. arkada i inkrustriranih šara.Građena vjerojatno u 10. apulsko-romanički). 28 Firenca (San Miniato al Monte) . dovršen u 14. Preinačena u 18.. i 1128. trobrodna u transeptu. Unutrašnjost je trobrodna. Sicilia. 29 Firenca (krstionica katedrale) . Bogat. Rainaldus. (počeo se naginjati već prije dovršenja završnog kata).Građena od 11. Iznutra kupola sa "samostanskim svodom" velikog raspona. Diotisalvi.1124-1147. obnovio Giovanni da Gubbio.Ima tlocrt u obliku grčkog križa (trobrodnih krakova) i poligonalnu kupolu na kvadratnoj osnovi. upotrijebivši ostatke hramova iz nedalekog Paestuma (stupovi od zelenog mramora. Na pročelju se ističe portal stepenasto uvučen u zidnu masu. st. Molise. Pročelje je sagradio 1210. Pročelje dovršeno u 14.Sagrađena je na mjestu ranokršćanske crkve. Bazilika s galerijama i ravnim stropom. zapadnu fasadu gradio 1261-70. 33 Rim (San Clemente) 34 Toscanella kod Viterba (Santa Maria Maggiore) 35 Toscanella kod Viterba (San Pietro) 36 Ancona (Santa Maria della Piazza) .Izgrađena u 11/12.Stara romanička građevina koju je 1140.Sagrađena između 1060. 32 Assisi (Katedrala San Rufino) . 30 Firenca (Santi Apostoli) 31 Spoleto (Santa Eufemia) . 38 Ancona (Santa Maria di Portonovo) Južna Italija (Campania. Gradnju krstionice počeo 1153. st. s transeptom i apsidama. po uzoru na pročelje zadarske katedrale. Puglia) 39 Caserta Vecchia (katedrala San Michele) . Lucania. peterobrodna u podužnom dijelu i koru. st. Smjenjivanje podupirača ističe podjelu na traveje. Na sjecištu glavnog broda i transepta smještena je kupola jajolikog oblika koja daje vrlo malo svijetla. Izgradnju počeo 1063. Odlikuje je harmonično spajanje raznolikih utjecaja (sicilsko-islamski. 43 Cefalù (katedrala San Pietro) 20 . Izvana ravni zidovi i veliki krov u obliku šatora. čemu doprinose otvorena kripta i uzdignuti kor. ali površinski ukras sastoji se od mramorne oplate. 27 Pisa (katedrala i krstionica) .

Brončane vratnice na glavnom i bočnom portalu rad su Oderisia de Benevento (1127.. st. Najznačajniji spomenik normanske arhitekture na Siciliji. u kojem 216 stupova u parovima nose islamske (?) šiljaste lukove. Trobrodna bazilika s ravnim stropom i povišenim kvadratičnim svetištem koje se završava s tri apside.Sagrađena od 1172. transept i kor.Započeta sredinom 12. Zapadno pročelje. 53 Troia (katedrala San Secondino) .Sagrađena prije 1161. Na glavnoj se ističe monumentalni bogato ukrašen prozor. znatno dograđena u 15. a kripta slična onoj u crkvi S. st. st.. ima udubljeni portik.. Predstavlja izraziti primjer apulijske romanike.Sagrađena 1175-1200. 55 Venezia (zgrade "Fondaco dei Turchi"..Započeta 1039. Ima tri kupole orijentalnih oblika. djelomično uništena 1156. obnovljena nakon 1166. Uz katedralu je velik klaustar iz 12. Na trodjelno raščlanjenom pročelju ističu se tri portala (središnji bogato skulptorski ukrašen) i raskošna rozeta. glavnina sagrađena od 1159. zatim gradnja nastavljena sa zastojima. st.Sagrađena početkom 13. Pročelje je sagrađeno od lokalnog ružićastog mramora. Na južnoj fasadi je galerija sa heksaforama. 47 Monreale (katedrala Santa Maria la Nuova) .Sagrađena 1174-1189.. 46 Palermo (Cappella Palatina) . Nicolò u Bariju. do 1197. 51 Trani (katedrala San Nicola Pellegrino) . na temeljima ranije građevine. flankirano sa dva masivna zvonika. po ugledu na baziliku San Nicolò. Trobrodna bazilika s kolonadama od rimskih spolija.. djelimično završena 1132. "Palazzo Loredan") 56 San Gimignano (Toskana) 21 . Profana arhitektura 54 Orvieto (gradska vijećnica) . Jedna od prvih građevina romaničkog stila što su je Normani podigli u Južnoj Italiji. 52 Bitonto (katedrala San Valentino) . Brodove dijele antički stupovi. 49 Bari (San Nicolò) . Unutrašnjost je podijeljena u tri broda stupovima i pilonima. posvećena 1197.). 45 Palermo (San Cataldo) .Visoka istočna strana. U kripti se čuvaju relikvije Sv.. Ambon je izradio majstor "Nicolaus Sacerdos" 1229. Sadašnji podužni brod viši od broda transepta nije plod prvobitne zamisli.-1189. st.. Omanja trobrodna bazilika s povišenim korom. podijeljeno pilastrima na tri dijela.Započeta 1087/89. st. Unutrašnjost je kolonadama podijeljena u tri broda. do 1185. a na glavnoj apsidi veliki bogato ukrašen prozor. Sabina.1132.Sagrađena od 1034.. a u gornjem monumentalnu rozetu. Harmonično pročelje ukrašava rozeta iz 13. Pročelje. prohodne galerije. 44 Palermo (katedrala) . 50 Bari (katedrala San Sabino) .. Tri polukružne apside otvaraju se direktno u transept. do 1060. po ugledu na crkvu S. Nicolò u Bariju. 48 Matera (katedrala San Michele) . Zvonik je podigao "Nicolaus Sacerdos Protomagister". ima u donjem dijelu tri portala iz 11.Započeta 1099.

22 .Sačuvan je izgled srednjovjekovnog grada s karakterističnim zgradamatornjevima obrambene namjene..

koji je prvobitno bio ožbukan. Zavjetna hodočasnička dvoranska crkva (slična San Serninu u Toulousi).E: ARHITEKTURA U OSTALIM ZEMLJAMA ŠPANJOLSKA . te deambulatorij sa 23 . prati jednu bočnu stranu crkve.Posvećena 1123. st. dok glavni potječe iz vremena barokne pregradnje. razorili Mauri). Arhitektura pokazuje dosta sličnosti sa susjednim francuskim pokrajinama (Languedoc). Ima križni tlocrt s kracima transepta gotovo jednakim dužini broda. jednobrodna. 02 San Pedro de Roda . slično krilu klaustra. Bočni su portali bogato ukrašeni skulpturama. Utisak srodnosti s talijanskom romaničkom arhitekturom dodatno pojačava zvonik lombardskog tipa odvojen od crkve. dezintegrirane u male državice. a nad visokim arkadama postavljeni su prozori koji daju bazilikalno osvjetljenje. Kao graditelji se spominju Robertus i Bernardus.Crkva benediktinskog samostana posvećena 1022. Ispod portika Katedrale nalazi se podzemna crkva (Iglesia baja / San José) iz 12.Započeta 1077. Trobrodni prostor na koji se nastavljaju tri apside pokriven je jedinstvenim drvenim krovištem. 01 Santiago de Compostela (Sv. s transeptom i apsidom s pet oltarnih niša. no vjerojatno završena znatno ranije. predstavlja tip trobrodne dvoranske crkve s transeptom i deambulatorijem. 08 San Juan de las Abadesas .1019-1040. Glavni je brod presvođen poluvaljkastim svodom s pojasnicama oslonjenim na sustav od po dva stupa (jedan iznad drugog) vezana uz pilone. prostranim emporama. 04 Barberà (Santa Maria) 05 Tahull (San Clemente) . Posebnost Kastilje je veliki trijem koji. a na sjecištu transepta i glavnog broda se na trompama podiže kupola koja propušta svjetlost kroz otvor na vrhu i male pravokutne prozore postavljene samo s jedne strane.Posvećena 1150. trobrodnim transeptom s apsidiolama. deambulatorijem s radijalnim kapelama. 03 Cardona (Colegiata di San Vicente) . te dva zvonika na pročelju.. Njihov često zdepast i oskudno raščlanjen izgled proizlazi iz rasporeda prostora (najčešće trobrodne dvoranske crkve s tri apside). Glavni je brod presvođen poluvaljkastim svodom ojačanim pojasnicama što se produžuju u lezene na pilonima. Katalonske građevine odlikuje zidanje sitnim kamenom (šljunak ili mali tesanik). Glavni je brod presvođen poluvaljkastim svodom s pojasnicama. Transept ne prelazi širinu bočnih brodova. (na mjestu svetišta što su ga 997. s tri broda.Podignuta prije sredine 12. st. Nad križištem transepta i glavnog broda na trompama je podignuta kupola s lanternom. dovršena 1122. Kao građevni je materijal upotrebljen granit. često kombinirane s elementima maurske bujnosti.Posvećena 1123. Jedno od najsavršenijih ostvarenja rane romaničke umjetnosti u Španjolskoj. a bočni križnim svodovima. Unatoč kasnobaroknoj pregradnji predstavlja najistaknutiji spomenik ranoromaničke arhitekture u Španjolskoj. 07 Vilabertran (samostan Santa Maria) .Romanička se umjetnost širi samo u sjevernim područjima Pirinejskog poluotoka u doba kada su kršćanske sile. tek polagano potiskivale Maure. Jakov) . 06 Tahull (Santa Maria) . s tlocrtom u obliku latinskog križa.

u duhu cistercitske arhitekture. dovršena početkom 13. st. 16 Cervatos (Colegiata de San Pedro y San Pablo) 17 Soria (Santo Domingo) . 27 Salamanca (Stara katedrala / Catedral Vieja) . Današnje je stanje uglavnom rekonstrukcija prvobitnog zdanja koje je stradalo u požaru u 19. posvećena 1149. Na vrlo izrazit transept direktno se nastavlja apsida i šest apsidiola. Pročelje predstavlja najznačajniji kompleks romaničke skulpture u Španjolskoj (više od 100 odvojenih scena). 18 Avila (San Vicente) . iznimno rijedak element u španjolskoj romaničkoj arhitekturi. Karakterističan je zvonik-lanterna ("cimborio") nad križištem. 26 León (Colegiata di San Isidoro) . st. maurski i bizantski).Templarska dvanaestokutna centralna građevina iz 1208.13. 12. st. te miješanje raznorodnih utjecaja (katalonska tradicija. st. st. stoljeće. tri apside. do kraja 13. francuski..13. st. i 12. / početak 13.Kraj.. Trobrodna bazilika s korom. znatniji radovi od kraja 12. st.).Trobrodna bazilika s transeptom. 20 Segovia (San Martin) . portikom i jako istaknutim transeptom. oslonjenu na pandative. 12 Taragona (katedrala) . do 14. Iskazuje odlike prelazne faze iz romanike u gotiku. 22 Segovia (San Lorenzo) 23 Segovia (San Andrés) 24 Segovia (San Esteban) .Početak građenja koncem 11. st.Sagrađena 1171-1331. U njoj su grobnice kraljeva Leóna i Kastilje (1054-1067. stoljeće.Rano 12. Trobrodna bazilika s galerijama. 19 Segovia (San Millan) . 11 L'Estany (samostan Santa Maria) . neobično prostran u odnosu na crkvu. Klaustar je iz 13. 25 Segovia (Iglesia de la Vera-Cruz) . građen od 12.Crkva posvećena 1094. Osmerokutni toranj-lanternu ("cimborio"). 13 Siresa (samostan San Pedro) 14 San Juan de la Pena .zrakastim kapelama. Peterobrodna crkva pokrivena drvenim stropom. st.Romanička građevina sa zvonikom iz 13. 15 Torres del Rìo (Santo Sepulcro) . Klaustar iz 12. stoljeće. st. ima (poput većine ostalih u Španjolskoj) dvostruki red stupova s reljefno ukrašenim kapitelima. Čitav zamršeni kompleks nosi pečat prijelaznog razdoblja kasne romanike u ranu gotiku. 21 Segovia (San Juan de los Caballeros) .. st.Druga četvrtina 12..Klaustar. Komplicirano rebrasto svođenje kupole vjerojatno je plod islamskih utjecaja. Od tri graditelja 24 . st.Konac 12.Započeta 1152. sagrađena tijekom 11. okružuju četiri tornjića. 09 San Pedro de Galligans 10 Ripoll (samostan Santa Maria) .

Oko 1200. st. dug je tri kilometra.1160-1240.palača navarskih kraljeva) . 32 Estella (Palacio real .Započeta 1120. oko kojeg teče nešto niži prstenasti brod (šesnaesterostrani deambulatorij). 33 Compostela (nadbiskupska palača) .. PORTUGAL . st.Pojas srednjovjekovnih zidina započet 1090. dodan uzdužni brod. a kat širokim križno-rebrastim svodovima. st. dovršena 1266. Ima masivan četverokutni zvonik. a iznad križišta rebrastu kupolu-lanternu oslonjenu na pandantive. 39 Bragança (Domus Municipalis) . Trobrodna dvoranska crkva s poluvaljkasto nadsvođenim glavnim brodom. Pokazuje dosta sličnosti s crkvom Sainte-Foy u Conquesu. 34 Lerida (vijećnica) . Trobrodna dvoranska crkva s kolonadom stupova s šiljastim arkadama. Klaustar je s konca 12. Prizemlje presvođeno križnim svodovima odvojenim pojasnicama.12/13. ima 86 kula i 9 utvrđenih vrata.12/13.Započeta na prijelazu iz 11. Unutrašnjost je u potpunosti barokizirana. Paço de Sousa. Adrzej) . 38 Tomar (templarska crkva) . Na građevini se očituju bizantski. Travanca) mahom su pokrivene drvenim stropom. 35 Avila (zidine) . U osnovnoj dispoziciji trobrodna romanička građevina.1151-74. 36 Coimbra (Stara katedrala / Sé Velha) . 30 Sahagun (San Lorenzo) . u 12.Tek u 12. Pokazuje određenu srodnost s normanskim građevinama na Siciliji. 29 Toro (Colegiata de Santa Maria la Mayor) . koja u detaljima pokazuje prihvaćanje gotičkih elemenata.11/12. islamski i zapadni (normanski) utjecaji. Kod većine se značajnih građevina prožimaju odlike kasne romanike i rane gotike. POLJSKA 40 Krakov (Sv. s oblom apsidom i slijepim arkadama izvedenim od opeke po uzoru na arkade od kamena. Manje trobrodne ili jednobrodne crkve (Rates. st.najznačajniji je drugi (Petrus Petriz). Nad križištem transepta i glavnog broda nalazi se toranj-lanterna. 28 Zamora (katedrala) . Toj je građevini početkom 14. st. flankiranu s četiri tornjića. stoljeća. s pojasnicama koje preko polustupova prenose težinu na pilone empora i arkada glavnog broda. a u njega je ugrađena i apsida Katedrale. javlja se na sjeveru zemlje centar građevne djelatnosti vezane uz dolazak klinijevskih redovnika iz Francuske. omeđen zidom bez otvora.Prva polovina 13.Prvobitna kapela je centralna građevina oktogonalnog tlocrta. st. 25 . st. Ima kupolu nad križištem. Pombeiro.1170.Crkva od opeke iz 1123. Profana arhitektura 31 Loarra (kaštel) . Utvrđeni samostan. 37 Evora (katedrala) . (majstori Bernard i Robert).

Dechtice) 49 Manje crkvice (Banská. st.Sv. st. Graditelj Mihael došao je iz Francuske.Početak 13.12.. Rimavske Jánovce) 51 Župne crkve (Banská Bystrica. 57 Kostanjevica na Krki . obnovljena u 18.kapela) .12. SLOVENIJA 56 Stična (cistercitska crkva) .Trobrodna bazilika s kriptom i tri apside (srušene prilikom pregradnje u 17. 43 Plock (katedrala) .Sagrađena sredinom 12. Sv. Luke) .Posvećena 1126. Znatno obnovljena nakon potresa 1667. Hronsky.Oko 1250. Bzovik. 26 . Juraj na Hradčanima) . 58 Kamnik (Mali grad . s gotičkim elementima. st. U konstrukcijama se manifestiraju izrazito gotički elementi. Štiavnica) 50 Samostanske crkve (Diakovce. Posvećena 1256. Benadik) MAĐARSKA 53 Pécs .Posvećena 1156.Započeta 1117. 47 Říp (crkva Sv. Crkva ima dva zvonika i bogato skulptorski ukrašen portal. 54 Ostrogon 55 Ják (benediktinska opatija) . Krupina) 52 Kapitulske i opatijske crkve (Spiš.Započeta u lombardskoj varijanti romanike u 11. spaljena za vrijeme turskog vladanja. stoljeća na mjestu starije građevine. Rotunda s polukružnom apsidom i okroglim zvonikom. st. stradala u požaru. Trobrodna bazilika sa stupovima i ravnim stropom. Pregrađivana u doba gotike i baroka.Utemeljena u 13. galerijama. Martin) 46 Prag (Sv. Tripuna) . Nakon što je 1308.Posvećena 1144. ČEŠKA 45 Prag (rotunde s polukružnom apsidom . 60 Kotor (crkva Sv.). st. Ispod kora je peterobrodna kripta. st.41 Czerwinsk (opatijska crkva) . SLOVAČKA 48 Rotunde (Skalica. Jurja) . Trobrodna bazilika s tri apside i četiri kule. st. 42 Koscielec (župna crkva) . Restaurirana 1804. Longin i Sv. obnovljena je 1335.1195. Trobrodna osnova s transeptom i petodijelnim ravno završenim korom. te ravnim stropom.Pečuh (katedrala) . 44 Mogilno (benediktinska opatija) . Jednobrodna građevina s kupolom. Križ. CRNA GORA 59 Kotor (katedrala Sv.

27 . U osnovi trobrodni pseudobazilikalni plan s transeptom i kupolom. u kojoj se spajaju bizantski arhitektonski uzusi sa zapadnjačkim romaničkim oblicima. Sagradio ju je od 1327. do 1335.SRBIJA 61 Manastir Studenica . Presvođena križno-rebrastim svodovima.Bogorodičina crkva (1183-96) najizrazitiji je primjer "Raške škole". 62 Manastir Dečani .Crkva Uznesenja Kristova kasna je građevina "Raške škole". majstor Vita iz Kotora.

Trogir. Martina u Lovreču u Istri. Pomposa). Dalmacija 01 Sv.Trobrodna troapsidalna bazilika. Portal vjerojatno potječe iz 12. te zadarskog zaleđa). najčešće pravokutni prostori s polukružnim apsidama. Uglavnom su u pitanju katnice pravokutnih osnova.Na području Dalmacije moguće je govoriti o trima područjima u kojima se očituju određene stilske srodnosti u spomenicima: Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra). vezana uz liturgijske promjene (prijelaz s procesionalne na stacionarnu liturgiju). Split). Andrija u Rabu .Građevine na području Sjeverne Hrvatske i Slavonije mahom su stradale prigodom prodora Tatara 1242. st. te uspostava tzv. st. . Glavni impuls na područje istočnog Jadrana dolazi iz Italije (Aquileia. . Petar u Drazi na Rabu . godine i kasnije u doba Turaka.Fortifikacijska arhitektura sasvim je oskudno sačuvana (dijelovi zadarskih bedema). presvođeni poluvaljkastim svodom ponekad ojačanim s jednom ili više pojasnica. te razvedenih lučnim otvorima (portali.Najbolje očuvani primjer ranih romaničkih trobrodnih troapsidalnih benediktinskih bazilika predstavlja crkva Sv. troapsidalna bazilika s glatkim zidnim plohama (tek pod strehom nalaze se male nazubljene konzolice). bifore. .Građevina iz 11. 02 Sv. Trogir. Srednja Dalmacija (Trogir i Split) i Južno Primorje (Dubrovnik). Nedavno su pod štukaturom otkriveni originalni stupovi iz 11. zatvoren sve do vrha. Marije u Zadru. Mihovila na Krku. st. Zadar. Brodove dijeli pet pari kamenih stupova s originalnim kapitelima iz 11. . koji predstavljaju modifikaciju korintskog kapitela i međusobno su različiti (postavljeni u parovima).Spomenici monumentalne zrele romaničke arhitekture najizrazitije su koncentrirani u dalmatinskim gradovima (Zadar. Tome u Biogradu. Jednostavna trobrodna. st. Slične su i crkve Sv.Ostaci stambene arhitekture sačuvani su u primorskim gradovima (Poreč. glatkih ploha zidanih uslojenim tesanicima. koji je u predromanici bio sasvim zanemaren. .Porušeni zvonik (poznat po staroj fotografiji) imao je sasvim glatke plohe i mali broj otvora. .Zvonik ranoromaničkog tipa. Kao poseban tip javljaju se crkvice s masivnim kvadratnim zvonikom vezanim uz pročelje (česte na području Istre.F: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ . Sv. benediktinci vraćaju tip bazilike.. 03 Sv. znatno pregrađena u doba renesanse i baroka. te su uglavnom tek fragmentarno sačuvane. Ivan Krstitelj u Rabu 28 . dok su u njihovoj okolici sačuvane brojne manje građevine (najbrojnije na zadarskom području).Tijekom 11. Sačuvala se u izvornom obliku uz neznatne nadogradnje. Split). Sv. "dubokog kora". . Karakterističan je izlazak skulptorske dekoracije na pročelje crkve. gdje su postavljene trifore. monofore) s okvirima od klesanaca. . st. Venecija. Petra u Drazi na Rabu. te Sv.

građen u drugoj polovini 12. Sačuvana tek u arheološkim ostacima. st.. Imala je građevnu fazu 11.). vjerojatno iz 11. 05 Sv. Gornji katovi zvonika restaurirani su u 15. Ploha jugozapadnog zida raščlanjena je nizom od dvanaest slijepih arkada koji se naslanjaju na tordirane polustupovie. pojasnice. pregrađena je ranokršćanska bazilika na način da je unutar široke apside ranokršćanske crkve konstruiran deambulatorij (jedini poznati primjer na istočnoj obali Jadrana). Stošije u Zadru .Zvonik iz 13. i 13. 09 Sv. a na bočnima niz malih arkadica.. Pročelje je raščlanjeno slijepim arkadama na stupićima. Tragovi portala ukazuju da je bio istog oblika kao i onaj na Sv. Teodora (Gospe od Zvonika) u Splitu . a široka 18 m. kojoj su naknadno dodane polukružne apside na završecima bočnih brodova.Ruševine trobrodne troapsidalne bazilike. st. te sa tri portala ukrašena skulpturama. Sačuvan u originalnom obliku.Izgrađena na ranokršćanskoj osnovi (bazilika ravenatskog tipa s jednom izvana poligonalnom apsidom) i kasnije pregrađivana. Marije u Zadru. fino klesani kubični kapiteli. Predstavlja tip "lombardskog" zvonika koji se rastvara prema vrhu. st. 10 Katedrala Sv.Trobrodna bazilika sagrađena u 12.Izvorna romanička crkva iz 11. Krševanu u Zadru. 06 Sv. Na tu se osnovu nadovezuje prostrana polukružna apsida istaknuta u prostoru. Na glavnoj apsidi se ispod strehe nalazi otvorena galerija. Nad srednjim je otvorena krovna konstrukcija. st. Prezbiterij je uzdignut i pod njim se nalazi kripta. 07 Zvonik Sv. a nad bočnima galerije rastvorene heksaforama. st. kojoj pripadaju stupovi s karakterističnim kapitelima. koja je kasnije znatno pregrađena.Tijekom 11. križno-rebrasti svod). st. st. . st. ukrašen je plitkim slijepim lukovima od fino klesanog kamena u naizmjeničnim redovima ružičaste rapske breče i bijelog vapnenca. Kapiteli stupova imaju odlike slične drugim rapskim iz 11. Krševan u Zadru . .. Donji dio pročelja. 11 Sv. friz palmeta.11. izvana poligonalnom. Pročelje je raščlanjeno nizovima stupova.Sa sjeveroistočne strane sagrađeni su zvonik i dvorana kapitula (između 1105. st. Podijeljena je kolonadama u tri broda. Trobrodna. Sjeveroistočna fasada raščlanjena je nizom galerija. 08 Benediktinska bazlika na Lokrumu .Posvećena 1175. lukova i slijepih arkada. Dvije bočne apsaide su upisane u zidnu masu. a iznutra polukružnom. troapsidalna bazilika duga bez apsida 30. Unutrašnjost raščlanjuju arkade od po četiri stupa s korintskim kapitelima i dva pilona sa svake strane. st. Naos je širok 20.11. st. (dvije građevne faze) na ranokršćanskoj osnovi. Uz dovratnike su izvorno stajala dva stupa i podržavala zabat. Nikola kod Nina 29 . Portal ima strmi zabat i unutar njega srpaste lukove koji uokviruju lunetu. pokazuje izrazite sličnosti s grupom crkava kojima na čelu stoji Sv. Marija u Ninu . a dug 34 m. te predstavljaju prvi spomenik zrele romanike u Hrvatskoj. i 1111. Marije u Rabu . nešto veći od zvonika Sv. Na njima se romanika očituje u punoj zrelosti (skladni odnosi ploha i volumena. Petar u Drazi. 04 Katedrala Sv. Marija u Zadru . Bazilika ravenatskog tipa s jednom apsidom.

11. 19 Sv. Pretpostavlja se da je prvotno bila zapadna galerija krčkih knezova. da bi kasnije predstavljala portik katedrale s različitim funkcijama. Ivan u Preku .). 15 Sv. Kvadratna apsida je plod kasnije pregradnje.Gotovo identična Crkvi Sv. Nikole kod Nina. Ambroz u Ninu . st. Masivan zvonik zauzima čitavu širinu pročelja. Petar u Kuli Atlagića . 23 Sv. za biskupa Ivana. Po trolisnoj (trikonhalnoj) koncepciji vezana uz tradicije starije arhitekture. Portal je karakterističnih romaničkih odlika.12/13. Umjesto kupole.Gradnja započeta 1213. Kvirina dvokatna je građevina povezana velikim lučnim otvorom (danas zazidanim) s katedralom.). Portal bogato krašen skulpturom (majstor Radovan). 24 Zvonik župne crkve u Ninu . samo nešto rustičnije obrade. st.Konac 11. Mihovil u Rogovu 16 Sv.12. Krševan na Krku . Sagrađena je koncem 12. Lovre u Trogiru .) dobio križno-rebrasti svod. (izvorno su bili predviđeni samo svodovi nad bočnim brodovima). st. Lezene s vijencem slijepih arkadica i konzola raščlanjuju izvana uzdužne zidove. Bartul u Petrčanima . 21 Sv. 12 Sv.13. prekinuti tek u kapitelnoj zoni profiliranim impostom. Pravokutni prostor presvođen s tri križna svoda odijeljena pojasnicama. 20 Sv. te omogućavao komunikaciju među katovima. Križno-rebrasti svodovi dodani u 14. 25 Katedrala Sv. Kuzma i Damjan na Ćokovcu 17 Sv.. Martin u Diklu . na ranokršćanskoj osnovi. st. st. Bilo je predviđeno da ga flankiraju dva zvonika. 30 . st.Katedrala je sagrađena u 12. Trobrodna troapsidalna bazilika bez galerija. i 15. Vid u Dobrinju na Krku . a pregrađena u doba gotike. Izvana zidovi pojačani kontraforima koji ne odgovaraju rasporedu unutrašnjih elemenata. (pregrađena u 14. st. . Polukružna apsida. Pravokutni naos presvođen poluvaljkastim svodom s polukružnom apsidom. Ima četiri kata.Rustično građen. Vjerojatno nešto kasniji od zvonika Sv. Polukružna apsida. Pravokutni naos s poluvaljkastim svodom ojačanim s dvije pojasnice. st. st. kojeg se pojasevi produžuju do poda. 22 Sv. posebice portala. Vid na Pagu 18 Sv. Marije i Sv.Crkva Sv. 14 Sv. Ivan u Banjevcima . Tipski pripada skupini palatinskih kapela. Izgleda da je centralni travej izvorno bio otvoren. st.12/13. Cijelu širinu pročelja zauzima masivni zvonik.12. st. Marije u Zadru (13. st. a naknadno (koncem 13. u središtu ima križno-rebrasti svod. Kvirin u Krku . od kojih tri gornja imaju bifore (one na četvrtom katu uokvirene su srpastim lukovima). 13 Katedrala Sv. st. Portik konstruktivno vezan s crkvom (zamišljen u doba gradnje).Na pročelju ima vitak zvonik ukrašen s tri strane plitkim slijepim dvojnim lukom. no sagrađen je samo jedan (u gotičkim i renesansnim oblicima).

na završetku otvoren monoforama sa sve četiri strane. st.Prva polovina 13. Martin kod Lovčića . Istra 32 Sv. 46 Sv. 29 Stara katedrala u Dubrovniku .Pravokutna građevina s polukružnom apsidom. .Zvonik iz 12. Foška kod Peroja 40 Sv.26 Sv. Mihovil nad Limskim kanalom 35 Sv.11. Rok u Roču 41 Sv. 45 Majka Božja u Bapskoj . 30 Klaustar franjevačkog samostana u Dubrovniku . Započet sredinom 13. a četvrtastim svetištem nagovješta oblik ranogotičkih redovničkih crkava. st. Martin u Lovreču u Istri 33 Sv. Na vanjskim je plohama imala dekorativnu galeriju i istaknute lezene.12. 36 Sv. st. Juraj Stari u Plominu Sjeverna Hrvatska 43 Sv. 27 Zvonik katedrale u Splitu .Pravokutna građevina s upisanim apsidama (glavna elipsoidnog tlocrta.Djelo majstora Mihe Brajkova nastalo nakon 1317.Sačuvan u kopiji iz 19. pregrađena u gotičkim oblicima. 37 Mala Gospa kraj Bala 38 Sv. Sofija u Dvigradu . 31 Romanička palača u Trogiru . st.Poznata tek po arheološkim ostacima. Završava romaničkim biforama. st. st. Marija na Mljetu . U luneti portala "Agnus Dei".Romanička građevina građena opekom. pregrađena u doba gotike. Vid u Dravogradu . 34 Sv. no gradnja se produžila duboko u 14. 31 . Ilija u Balama . Jelizej u Draguću 42 Sv. Trobrodna bazilika s jednom apsidom. 44 Sv. U malom ponavlja odlike katedrale. a bočne polukružnog). st. Ivan u Trogiru . galerijama i kupolom. Nad desnom bočnom apsidom uzdiže se zvonik. a zidne plohe ukrašene su izvana plitkim udubinama (nišama) koje u gornjem dijelu imaju par slijepih arkadica. Bogato skulptorski ukrašen. Juraj u Završju .Romanička građevina. Juraj u Belcu . st. Vincent u Svetvičentu 39 Sv.Vitak i proporcionalan četvrtasti zvonik otvoren je u podnožju polukružnim lukom koji otvara ulaz u crkvu. 28 Sv. U usporedbi sa rapskim zvonicima pokazuje veće bogatstvo arhitektonske dekoracije i raščlanjenosti ploha.. Pravokutna građevina s četvrtastom apsidom (nadsvođenom nad trompama) utopljenom u zidnu masu.Jednobrodna crkvica s kupolom skrivenom u četvrtastom tamburu.12/13.

Izrazita je sposobnost ornamentalnog preoblikovanja stvari.). Romanički figuralni kapitel u biti predstavlja vrhunac arhitektonskog ukrasa u europskoj umjetnosti. oker. Samonstan Cluny odigrao je za romaničku skulpturu onu ulogu koju su za ranosrednjovjekovnu minijaturu odigrali irsko-škotski redovnici.I kvantitativno i smještajem.Područje rasprostiranja figuralnog kapitela uglavnom se podudara s područjem na kojem je nastajala monumentalna skulptura. s plitkim reljefom koji prikazuje Krista i apostole. . .Bit romaničke skulpture je "reljef sa određenim sadržajem". siva. uz dominaciju Krista suca ostaje malo prostora za prizore Kristove muke ili razvoj emocionalnije marijanske ikonografije (barem ne u dimenziji monumentalnog). Za romaniku je 32 . pri čemu je realnost odnosa gotovo zanemarena. pa ni ljudska figura. zmija) i hibridna bića. . nije sigurna u svoj identitet (miješanje figuralike i ornamentike je sveprisutno). Dimenzija demonskog često je vezana uz prikaze životinja (lav. Bojani je sloj sve pokrivao. plava. Nijedna biljka ni životina.Romanička je skulptura monumentalna. Radnje se u puno većoj mjeri podrazumjevaju negoli stvarno prikazuju. .Od 1080. preuzela je dekorativna plastika (skulptura u kamenu) odlučujuću ulogu unutar likovne umjetnosti. krsnim zdencima i grobovima. mjesto koncentracije skulpture). s drugom fazom romaničke umjetnosti. . . brojnog bizantskog importa sitne plastike u bjelokosti. zatim kapiteli s grubo rezanim likovima u kripti crkve Saint-Bénigne u Dijonu (1001-1018. skulptorski ukras stupova (kapiteli).). zmaj. Oči skulptura su ponegdje (Autun) bile ispunjene staklenom masom.Skulptura je mahom bila bojana (i pozlaćena). a raspon tog ornamentalno-predmetnog svijeta seže od zloćudnodemonskog do groteskno-smiješnog. Stoga.Kao najraniji radovi ističu se nadvratnik Crkve Saint-Genis-des-Fontaines (datiran 101920. crvenosmeđa). stil i sadržaj monumentalne romaničke skulpture u Francuskoj vezan je uz benediktinske samostane. te poneki reljef na oltarima. prisutnost demonskog svijeta u romaničkoj skulpturi jedinstvena je unutar kompleksa kršćanske umjetnosti. svečana i strašna.Kiparstvo romanike veže se u Francuskoj uz tradicije galsko-rimskih skulptura (sarkofazi). te SaintGermain-des-Prés u Parizu (990-1014. godine. . . .Postanak. Na katedralama je pojava monumentalne skulpture u romaničko doba još rijetka (obrnuto od Italije gdje je katedrala. te ostvarenja ranosrednjovjekovne minijature.). zelena. . Zadaci dekorativne reljefne skulpture bili su usko ograničeni: ukras portala (ponekad i fasada). a boje su bile žive (crvena. kao izraz gradske kulture.Kasna faza romaničke skulpture u Francuskoj vremenski se (ali ne i teritorijalno) poklapa s razvojem rane gotičke skulpture.G: SKULPTURA U FRANCUSKOJ .

Južni portal (dovršen prije 1118.). dvojicom anđela i 24 starca iz Apokalipse). st. Mateju (Krist raširenih ruku sjedi na prijestolju. ukrašen rozetama. . 04 Saint-Denis .990-1014.): GILABERTUS ME FECIT. . okružen anđelima koji sviraju u trube. Petra) . a natpis koji ga uokviruje otkriva ime majstora: BERNARDUS GELDUINUS. Godfridus (Chauvigny). 09 Carennac (nekadašnja priorska crkva Sv.Klaustar (dovršen prije 1115.Najizrazitije su škole Languedoca. što dovodi do jednakog tretmana fantastičnih bića (jednorog. sada u Augustinskom muzeju u Toulouseu.1130-40. Languedoc 05 Toulouse (Saint-Sernin) . predsjedava uskrsenju mrtvih razdvajajući kao pastir ovce od jaraca. . Bernardus Gelduinus (Toulouse). te dva proroka.) ima stupove i kapitele ukrašene reljefima. pokzujući svoje rane i oruđa muke. feniks) i pravih životinja.). 02 Dijon (Saint-Bénigne) . 08 Beaulieu (nekadašnja opatijska crkva Sv. Rana romanika 01 Saint-Genis-des-Fontaines . nadahnut je galsko-rimskim oblicima. . 03 Saint-Germain-des-Prés u Parizu . .1001-1018. 10 Cahors (katedrala Saint-Étienne) 33 . zmaj.gotovo nemoguće tretiranje životinje kao prirodnog bića. Gilabertus (Toulouse). Petra) . Girauldus (Bourges). grifon. Ivana (Krist okružen simbolima evanđelista.Skulptori: Gislebertus (Autun). i.Južni portal (započet oko 1110.Glavni oltar bogato je ukrašen figurama (posvećen 1096. . .Datiran 1019-20. . 06 Toulouse (Siant-Etienne) . Petra) . Burgundije i Provanse.) ima prikaz Strašnog suda po viziji Sv. Stilski vezane s glavnim oltarom su mramorne ploče na unutrašnjem zidu deambulatorija (izvorno ukras portala ?) s prikazom Krista u mandorli okruženoj simbolima evanđelista. U njihovu podnožju navodno je bilo uklesano ime majstora (po svjedočanstvima iz 19. Nadvratnik.Likovi apostola Tome i Andrije koji su resili portal klaustra uz crkvu. 07 Moissac (opatijska crkva Sv.) ima u luneti prikaz Uzašašća s likovima šest anđela i dvanaest apostola.Po prvi put u luneti je prikazan Strašni sud po Sv.Ishodište škole u Languedocu. S ovog portala vjerojatno potječe reljef s legendom o dvjema ženama koje su rodile životinje (ovna i lava).U luneti prikaz Maiestas Domini sa dvanaest apostola (oko 1150.Brončana vrata. Brunus (Saint-Gilles-du-Gard).Plitki reljef koji prikazuje Krista i apostole.Kapiteli s grubo rezanim likovima u prizemlju nekadašnje rotunde.

21 Issoire (nekadašnja opatijska crkva Sv. Petra) .Bogato skulptorski dekorirani kapiteli deambulatorija: Vaganje duša. Druga pol. st. st.). Austremonija) 34 . 20 Clermont-Ferrand (Notre-Dame-du-Port) . Sve popraćeno natpisima u trakama (O PECCATORES TRANSMVTETIS NISI MORES / IVDICIVM DVRVM VOBIS SCITOTE FVTVRVM . . a sa strana blaženi pod arkadama rajskog grada i prokletnici u paklu. Auvergne 19 Conques (Sainte-Foy) .). 12.U prizemlju pročelja pet reljefno ukrašenih luneta: nad portalom i slijepim arkadama sa strana (oko 1115.. 16 Civray (Saint-Nicolas) . Petra) .).. 15 Aulnay (zborna crkva Sv.U transeptu figuralni kapiteli (Kain i Abel.U luneti sjevernog portala prikaz Uzašašća Kristova. Desno od Krista blaženi.Reljefi na vanjskoj strani apside (oko 1120. Lijevo od Krista četiri anđela. a dva anđela pušu u trube. st. apostoli. Jišajevo stablo..). Marija i anđeli (oko 1140.).).). Poklonstvo mudraca (s potpisom majstora: GODFRIDVS ME FECIT). U donjem redu u sredini mjerenje duša.Na glavnom portalu četiri arhivolta sa stepenastim uvlačenjem u masu zida ukrašena scenama (od vanjskog prema unutarnjem): fantastične životinje i ljudi.Druga četvrtina 12. ljudske figure s knjigama i posudama.Najizrazitiji je stup portala (trimo) s bestijarijem. Marije) . Samson i Dalila). Kamenovanje Sv. Navještenje.Kapiteli deambulatorija bogato skulptorski dekorirani (oko sredine 12. 11 Souillac (nekadašnja opatijska crkva Sv.).). . . st. Javljanje pastirima. Iznad njega dva anđela pridržavaju križ kojem su nad krakovima simboli Sunca i Mjeseca.).Na luneti glavnog portala u središtu Krist u mandorli koju drže anđeli kao sudac Strašnog suda. .. Zapadna Francuska 13 La-Lande-de-Fronsac (crkva Sv. Rođenje.Srednja arkada gornjeg kata pročelja ukrašena scenom Uzašašća Kristova prikazanog kao Maiestas Domini (oko 1136. 12 Saint-Paul-les-Dax . apostoli . Starci Apokalipse. Stjepana. Iznad lunete četiri arhivolta s raznim scenama (druga polovina 12.Od portala postoje tek ostaci na unutrašnjoj strani baroknog pročelja (112035.).). životinjski likovi unutar ornamentalnih vitica (nakon 1130.U luneti zapadnog portala Krist u mandorli (Maiestas Domini) između simbola evanđelista. (oko sredine 12. a pokraj njih vrag i prokletnici. Petra) .. st. 14 Angoulême (katedrala Sv.Pročelje gotovo potpuno prekriveno skulptorskim ukrasom s brojnim likovima i prizorima: Navještenje.U luneti slijepe arkade lijevo od glavnog portala scena Raspeća Petrova (nakon 1130. Petra) . . 17 Poitiers (Notre-Dame-la-Grande) .). 18 Chauvigny (nekadašnja zborna crkva Sv. st.U luneti južnog portala Ivanova vizija iz Apokalipse (prva trećina 12.

). .Ukrašeni kapiteli deambulatorija: Posljednja večera (druga polovina 12.)..Bogorodica s Djetetom (polikromirano i pozlaćeno drvo. 35 . Bijeg u Egipat).U luneti desnog bočnog portala Poklonstvo mudraca. .Na kapitelima pilastara u unutrašnjosti skulptorski je sadžaj morao biti prilagođen trapezoidnoj formi. .Na arhivoltima horoskopski znakovi i mjesečni radovi.U radijalnim poljima oko lunete narodi kojima treba propovjedati kršćansku vjeru.Polukapiteli na pilonima bogato skulptorski ukrašeni (1125-40. U pitanju je vjerojatno Gislebertusov zreliji rad kod kojeg je bogatstvo linearno ižljebljenih površina zamijenjeno punim i snažnim oblicima.franc. 26 Autun (Saint-Lazare) .Na arhivoltima su prikazi godišnjih doba. Pad Šimuna Vrača. blaženih i prokletih. st.Crkva posvećena 1132. 25 Vézelay (Sainte-Madelaine) .Crkva posvećena 1119. .Na centralnom stupu (trimo . Luneta s prikazom Krista u slavi. umjeća...Neki su reljefi skoro identični onima u Autunu (Bijeg u Egipat. ..). Navještenje. S njegove desne (za promatrača lijeve) strane anđeli zaštitnici vode duše prema Nebeskom Jeruzalemu čija vrata otvara Sv. druga polovina 12.Na uništenom portalu bio je u luneti prikaz "Maiestas Domini" (prauzor za ostale građevine). Trojica mudraca koje budi anđeo. . . mjesečnih radova i znakova horoskopa.Na luneti glavnog portala kompozicija Strašnog suda s Kristom na prijestolju u mandorli. zemljoradnički poslovi .).Na arhitravu narodi i pogansko žrtvovanje životinja. . Na ostalima su prikazane alegorije godišnjih doba. .Sačuvalo se osam kapitela iz kora posvećenog 1095. Noli me tangere . Rođenje (1125-30. Fortunat) .. Petar) . 28 Charlieu (Sv.Bogorodica s djetetom (drvo. . 12.Na arhitravu scene uskrslih. 23 Auvergne (nepoznato nalazište) . vrlina. 27 Saulieau (Sainte-Andoche) . ukrašenom akantusovim lišćem. U dnu prikaza Krista u slavi. trumeau) Ivan Krstitelj i dva apostola. Dva najpoznatija prikazuju na svoje četiri strane osam glasova gregorijanskog pjevanja. Petar. Susret Marije i Elizabete. a na samom tijelu kapitela.Na dovratnicima apostoli.Portal izrađen 1120-32.). . 22 Orcival .U luneti prikaz Duhova i Poslanja apostola. u obliku svirača i sviračica.Crkva posvećena 1094.). ali im nedostaje finoća Gislebertusova rada.Sa arhitrava nekadašnjeg portala na sjevernom kraku transepta potječe prikaz Eve u zemaljskom raju (sada u muzeju Rolin u Autunu). . st. Samoubojstvo Judino. S lijeve strane anđeli i vragovi mjere duše. . pri čemu je Gislebertus pokazao izuzetnu vještinu u kreiranju kompozicija (Noli me tangere. . . Burgundija 24 Cluny (Sv. potpisao se umjetnik: GISLEBERTUS HOC FECIT. umetnuti su likovi u okvir koji ima oblik mandorle. st. raj sa četiri rijeke. Imaju oblik korintskog kapitela.

na frizu biblijski prizori. 36 . Martina) . na unutrašnjoj strani luka anđeli. st. Središnja Francuska 29 Bourges (nekadašnja zborna crkva Sv. Potpis majstora: GIRAVLDVS FECIT ISTAS PORTAS. st. . . Petra) . na vanjskom arhivoltu 24 Starca iz Apokalipse.Druga četvrtina 12.).Sa strana glavnog portala likovi apostola (Petar. Toma . st. u donjem redu apostoli. st. Trophime. st.Sv. Provansa 32 Saint-Gilles-du-Gard (nekadašnja opatijska crkva Sv.U luneti glavnog portala Krist u mandorli među simbolima evanđelista. Potpis skulptora: BRVNVS. Na zidovima između portala još po četiri apostola. 34 Arles (Saint-Trophime) . donji dio .Bogato ukrašen zapadni portal: u velikom polju lunete Skidanje s križa. Krist na prijestolju.Luneta portala: gornji dio . Petar (sredina 12.).Skulpture u klaustru na pilonima kutova trijema: S. (oko sredine 12. Sv. na unutrašnjem arhivoltu razni poslovi (pravljenje bačve). Pirineji 31 Oloron (nekadašnja katedrala Sv.antičke basne. sveci i prizori iz evanđelja (posljednja trećina 12. Pavao. .Na frizu iznad apostola prizori iz evanđelja.Polukapitel u naosu: Iskušenje Kristovo..)..mjesečni radovi.U luneti glavnog portala Krist u mandorli između simbola evanđelista. srednji dio .prizori iz lova. Ivan. Ursina) .. Sv. Petar. . 33 Vienne (nekadašnja opatijska crkva Sv. Krist koji pokazuje rane i Sv. Egidija) . stup trimoa nose dva telamona (druga trećina 12. st.). Ivan. Dva demona (druga polovina 12. Marije) . Jakov) iznad lavova.). 30 Plampied (zborna crkva Sv.Luneta nad prozorom na sjevernoj strani narteksa sadrži prikaz Posljednje večere. na arhitravu dvanaest apostola.

13..u Toskani se najznačajnija djela nalaze u Pisi. Bonanus da Pisa). Biduino (San Salvatore u Lucci. te u Vercelliju (San Andrea i katedrala San Eusebio).). iz koje putuju graditelji i klesari (tzv.. Bitonto). Lucci i Firenci. katedrala u Pisi (oko 1180. prva je značajna umjetnička ličnost majstor Wiligelmo (Guglielmo). koji je radio i kao graditelj. Barisanus da Trani). nakon 1180.) u transeptu katedrale u Parmi. oltarne ograde. .). maestri comacini) u ostale krajeve. nastala i izrazitije monumentalna djela. da bi kasnije.oko 1230.). oko 1170. 37 .Antelamijevim suradnicima i učenicima pripisuju se prikazi mjeseci u muzeju katedrale u Ferrari (prvobitno na južnom portalu) i reljef s konjičkim likom Oldrada da Tresseno (1233.U Lombardiji.U Italiji. Acetto. Njegov opus pokazuje srodnosti s južnofrancuskom skulpturom.). Barisanus da Trani). Ravello (1179. ukrašuje pročelje katedrale u Modeni (4 velika reljefa s motivima iz Geneze). Kasnije je sagradio i ukrasio skulpturama krstionicu katedrale u Parmi (1196-1211. st.. . Ravello. Prvo njegovo poznato djelo je reljef Skidanje s križa (1178. biskupske katedre (Canosa. . krsni zdenci . pod utjecajem francuske skulpture. Monreale (1186. . Bonanus da Pisa). romanička skulptura isprva je pod snažnim utjecajem ranokršćanske i bizantske umjetnosti. . Giudetto da Como (katedrala u Lucci) . San Giovanni Fuorcivitatis u Pistoji.Dekorateri arhitrava: Gruamonte (San Andrea u Pistoji. Bari). Trani (oko 1175. Milano. uočljiv je bogatiji skulptorski ukras unutrašnjosti (propovjedaonice. . Skulptura u bronci uglavnom je inspirirana bizantskim radovima u bjelokosti. . a znatno skromniji na portalima (najčešće rascjepkan u odijeljene scene). Kalabrija) nastaju brojne romaničke propovjedaonice (Canosa.U južnoj Italiji (Apulija.Kipar Nicolao ukrasio je portale katedrale u Ferrari (1135.) i radio na pročelju katedrala u Borgo San Donnino (danas Fidenza u Emiliji).. sintezu lombardijske romaničke plastike.Majstor Guglielmo izradio je veliku propovjedaonicu Katedrale u Pisi (1159-62. i 12. koji 1099. ostvario je Benedetto Antelami (oko 1150...). ...Brončane vratnice: San Zeno u Veroni (11. Salerno. Palazzo della Ragione). . .) i crkve San Zeno u Veroni (zajedno s nekim Gullielmom). San Cassino u Settimu kod Pise). 1166.Ostala Italija zaostaje za Lombardijom. st. U odnosu na Francusku.H: SKULPTURA U ITALIJI . te karakteristično dekorirani okviri prozora.).. Katedrala u Beneventu (poč.Najznačajnije djelo.

04 Isola di San Giulio.Skulpture Benedetta Antelamija na tri portala i u unutrašnjosti: Prikazi mjeseci. 12 Venecija (San Marco) . 02 Lodi (katedrala San Bassiano) .).Skulptorski ukras pročelja između 1099. 14 Verona (krstionica San Giovanni in Fonte) . Na skulpturi se očituje utjecaj Provanse. (26 ploča). Starozvavjetne ličnosti (Kralj David. st. 10 Parma (krstionica San Giovanni) . oko 1140. st.Po dvije zone reljefa sa strana portala s kristološkim scenama i motovima iz Geneze.).).). Crveni mramor.Skulptorski ukrašeni kapiteli u kripti (Adam i Eva. majstor Anselmo da Campione) odvaja kor od glavnog broda.).. i 1211.Figure Adama i Eve na dovratnicima glavnog portala.). Emilia) 01 Milano (San Ambroggio) . . 11 Modena (katedrala San Geminiano) . . portal s likovima dvanaest proroka u nišama (Wiligelmusov učenik). 16 Verona (San Zeno) . Veneto.). Lago Orta (San Giulio) . Prikazane su kristološke i starozavjetne scene. od ostataka vratnica iz 11. listopad (prvobitno na južnom portalu Katedrale).) nastale su između 1196.Sarkofag Sv. Polovica prirodne veličine (1158-63.. te čuveni Teodorikov lov (kralj Gota goni jelena koji ga vodi pravo u pakao). Liguria. kojima je nadodano još 18 scena. 06 Ferrara (katedrala San Giorgio) .: četiri friza s prizorima iz Geneze.Portal (lombardski majstori). st. 05 Cremona (katedrala) . Majstori Nicolaus i Guillielmus. 1135-38. Navještenje.Propovjedaonica. Majstor Nicolaus (1135-38.Figurativni ukras prekriva pročelje (oko 1180. Autor starijeg dijela je majstor Stefano Lagerino. Benedetto Antelami) ostatak je nekadašnje propovjedaonice. Prikazi mjeseci i zodijački znakovi (oko 1240. i 1106.Prikazi mjeseci.).Propovjedaonica konstruirana u 13. Kapiteli s likovima životinja (1080-90. 07 Ferrara (Museo Diocesano) . Sljedbenik Benedetta Antelamija.Brončane vratnice konstruirane su oko 1140. 38 . 13 Verona (katedrala) .Krsni zdenac s kristološkim ciklusom do Krštenja (1123-25.Scene iz Geneze i četiri proroka (1107-1117.Reljefi na ulazu u kriptu sa simbolikom podzemnog svijeta. Maestri comacini. iznad kasnoantičkog sarkofaga od dijelova iz raznih epoha. (majstor Wiligelmus). Kraljica od Sabe . . Skulpture burgundske inspiracije...). 15 Verona (Museo Civico di Castel Vecchio) .Reljef Skidanja s križa u transeptu (1178. Sergeja i Bakha (1170. 09 Parma (katedrala Santa Maria Assunta) . Paklena i rajska vrata.). Oko 1200.Sjeverna Italija (Lombardia.Portali.Majstor Nicolaus (1135-38. povezana s galerijom (1160-80. 03 Pavia (San Michele) . 08 Piacenza (katedrala Santa Maria Assunta) .).Skulptorski ukrašena propovjedaonica (11.

Propovjedaonica s reljefima s motivima iz Novog zavjeta (1159-62. Lazio. sada uzidani u portik. 33 Ravello (katedrala San Pantaleone) .. lombardski kipar/arhitekt Filippo.Propovjedaonica.Reljefi na arhitravima portala (majstor Biduinus). st. 39 . Lisni kapiteli. majstori Petrus Vassallettus i Nicolo d'Angelo). 18 Lucca (San Frediano) . Sicilia. . Južna Italija (Campania. gdje su od nje načinjene dvije. Srednja Italija (Toscana.Bogorodica s Djetetom (oko 1210.). Ivana Krstitelja (druga pol.. Lucania.Pročelje je skulptorski ukrasio 1210. 19 Pisa (katedrala Santa Maria) .Skulptorski ukrašeno podnožje svijećnjaka (oko 1180. 23 Gropina (župna crkva San Pietro) . st..Reljefi s nekadašnje propovjedaonice. 29 Rim (San Paolo fuori le mura) . Nikole.Skulptorski dekoriran arhitrav portala ? (majstor Gruamonte). st. 12. Puglia) 32 Benevento (katedrala) .). majstor Guglielmus). 26 Spoleto (San Pietro) .Brončane vratnice na portalu transepta (Porta San Ranieri) u 24 polja pripovijedaju život Bogorodice od Navještenja do Smrti (oko 1180. Brončane vratnice koje je isti majstor izradio 1180. Blažu (oko 1170.).Krsni zdenac s bogatim figuralnim ukrasom (oko 1190. 27 Spoleto (Museo Civico) .. Marche Abruzzi) 17 Lucca (katedrala San Martino) . 28 Pistoia (San Andrea) .Dekoracija pročelja (1196-1204.).Brončane vratnice. 22 Firenca (San Miniato al Monte) .Propovjedaonica.Sjedeća skulptura Sv. za glavni portal uništene su u požaru 1596. bočni s bestijarijem (dva grifona napadaju medvjeda . 31 Ancona (Santa Maria della Piazza) .. 21 Settimo.Klaustar (dovršen 1241. Male figure životinja između stupića.Brončane vratnice (1179.).). majstor Bonanus da Pisa). majstor Barisanus da Trani).. 30 Rim (Museo da Palazzo Venezia) . Umbria.. 24 Arezzo (Santa Maria Assunta e San Donato) . Pisa (župna crkva San Cassiano) . Iz Acuta u Laciju. U 14.Reljef s prikazom Rođenja.Arhitrav istočnog portala s prikasom "Deisisa" i prizorima iz života Sv. Calabria. 25 Massa Marittima (katedrala Santa Maria Assunta e San Cerbone) . . vjerojatno s nekadašnje propovjedaonice..Reljefi s legendom o Sv. Zenona (bojani kamen).) Potječu iz Crkve Sv. majstor Guidetto da Como).Pročelje ukrašeno reljefima (rano 12. Glavni portal s biblijskim scenama. prenesena je u Cagliari. Molise. 20 Pisa (krstionica) . Polikromirano drvo ukrašeno draguljima.

Reljefno dekoriran prozor (oko 1200.. Na prilaznom stubištu prizor Triju magova pred Herodom. Navještenje (dva kapitela upotrijebljena poput diptiha).. Žrtvovanje Mitri .Propovjedaonica (prije 1200.Portret donatorice (Sigilgaita della Marra)..).Dovratnici i lukovi portala ukrašeni figuralnim i ornamentalnim reljefima (Jakovljev san . Brisanus da Trani). Scene iz lova.Propovjedaonica sa stupovima koje nose lavovi (1272.").Brončane vratnice (oko 1175. 41 Canosa di Puglia (katedrala San Sabino) . kralja kao donatora.Biskupska katedra (oko 1098... . 36 Bari (San Nocolò) . Vjerojatno rad burgundskog majstora.Biskupska katedra (1078-89. potpis majstora: "EGO NICOLAUS DE BARTOLOMEO DE FOGIA MARMORARIUS HOC OPUS FECI .).). majstor Barisanus da Trani).. ..).. majstor Romualdus). turnira. 40 Barletta (katedrala Santa Maria Maggiore) .Južni portal. 38 Trani (Katedrala San Pellegrino) . 42 Manfredonia (opatija San Leonardo di Siponto) .Ciborij (oko 1150). 34 Monreale (katedrala Santa Maria la Nuova) .. . .Brončane vratnice glavnog portala (1186.Propovjedaonica (oko 1040.Klaustar sa figuralno ukrašenim kapitelima udvojenih stupova (prije 1200.). . 40 ..). Figure asociraju na pomorsku pobjedu nad Saracenima. 39 Bitonto (katedrala San Valentino) .. 35 Brindisi (San Benedetto) . ..).Brončane vratnice sjevernog portala (oko 1190.Prozor ukrašen likovima fantastičnih životinja (grifon). U luneti Krist u mandorli. 37 Bari (katedrala San Sabino) . bestijarij. majstor Bonanus da Pisa).Južni portal (oko 1080. Najveće srednjovjekovne brončane vratnice u Europi. na kapitelu lijevog dovratnika Bileamov magarac.

): Sv. .Bogorodica s Djetetom. Bronca (1007-1018.). Polikromirano drvo (jedan lipov trupac).). st.). Lombardski majstori (Comacini). drvo (prije 1058. Maria am Capitol) . Prvobitno izrađene za Crkvu Sv.Bogorodica s Djetetom ("Imadova Madona"). Visina 112 cm. Polikromirano drvo. 15 Freising (katedrala) . u donjem životinjski likovi koji simboliziraju sile podzemnog svijeta.). st.Krsni zdenac (1020-30. Nekad u Crkvi Sv. 10 Gernrode (samostanska crkva) . BELGIJA 02 Liege (crkva Sv. Metronus."Skidanje s križa" (oko 1115.Raspeće (oko 1173.). Mihovila.Krsni zdenac (1129. Marije) . majstor Rainer iz Huya). Sv. Marije) .Drvene vratnice (oko sredine 11. 14 Freudenstadt (župna crkva) . NJEMAČKA 03 Paderborn (Muzej katedrale) .).).Oltarna ograda (prije 1200. 05 Freckenhorst (ženski benediktinski samostan) . 06 Minden (katedrala) . majstor Liutpreht).Figuralni kapitel (prije 1172.I: SKULPTURA U OSTALIM ZEMLJAMA NIZOZEMSKA 01 Maastricht (crkva Sv. Godeharda) . Pozlaćena bronca (oko 1070. 13 Erfurt (katedrala Sv. 26 polja s kristološkim scenama. potpis majstora: IMERWARD ME FECIT). Mihovila) .). Izvorno prevučeno zlatnim limom.).Štukoplastični ukras jednog svetog groba (oko 1100. 07 Hildesheim (crkva Sv. Bartolomeja) .). 11 Braunschweig (palača Dankwarderode) . kanoniziran 1193. 12 Braunschweig (katedrala Sv.).). 16 Köln (St. 04 Externsteine ("Eksterno kamenje" kod Horna) . . Prva slobodna monumentalna skulptura srednjovjekovnog Zapada (1166. Bogorodica među svecima (između ostalih i biskup Bernward. U gornjem redu prizori iz Kristova života.). AUSTRIJA 41 . 08 Hildesheim (katedrala) .Raspelo.Stalak za čitanje iz samostanske crkve u Alpirsbachu (oko 1150.Krsni zdenac.Brončane vratnice (1015.. Polikromirani kamen (prva polovina 12. .Reljef u predvorju (oko 1204. Polaganje zakletve na kapu pred carem). 09 Hildesheim (crkva Sv. Marija Magdalena. Blazija) .)."Bernwardov stup".)....Stup s bestijarijem u kripti rađen po uzoru na trimoe francuskih crkava (oko 1150.Brončani lav (nekad pozlaćen).Kamena oltarska pala: Bogorodica s djetetom (prije 1154. Mihovila (oko 1020-30.

Polikromirano drvo. Legenda o Sv. 12. majstor Mateo). st.Portali (početak 12. ŠVICARSKA 21 Basel (katedrala) .). SKANDINAVSKE ZEMLJE 33 Stockholm (Historijski muzej) 42 .Raspelo iz okolice Olota (12. . 23 Silos (Santo Domingo) . .).Kapiteli. st.Kapiteli u klaustru (12. Pokazuje srodnost s lombardskom umjetnošću (oko 1230. no neposredno dojmljivim.Figuralno ukrašeni kapiteli u "Grobnici kraljeva" (1054-67.). majstor Dulcetus). st.). Kralj David .).Bogorodica s Djetetom iz Gera (druga pol. Dio nekadašnje oltarne ograde. ENGLESKA 31 Chichester (katedrala) . Vincencu iz Valencije. izrazito arhaičnim za vrijeme u kojem su nastali. 20 Gurk .).Skulpturalno dekorirano pročelje (druga četvrtina 12. 28 Avilla (San Vicente) . st. st. 19 Beč (katedrala Sv.). 18 Schöngrabern (župna crkva) .). st.17 Salzburg (Museum Carolino Augusteum) . 27 Barcelona (Muzej katalonske umjetnosti) . Stvaranje Eve. Jakova na prijestolju.Timpanon s prikazom Bogorodice podrijetlom iz Katedrale. 29 Estella (San Miguel) .)."Portik slave" (1168-88. Nikoli (početak 12. Nevjerni Toma (1080-1100..Skidanje s križa (1251.Ploče nekadašnje ograde kora (sada uzidane u zidove transepta): Apostoli.Zapadni portal (oko 1190.Drvene vratnice s biblijskim likovima unutar vitica ornamentalne lozice.Reljefi u klaustru: Skidanje s križa. 30 San Huan de las Abadesas .). .Glavni portal (prije 1185.). Očito je ugledanje na bizantske radove u bjelokosti. Polikromirano drvo.)..Prizori iz legendi o Sv. ŠPANJOLSKA 22 Leon (San Isidoro) .). 32 Winchester (katedrala) .. Trimo s prikazom Sv. 24 Santiago de Compostela . Uskrsnuće Lazarovo (druga četvrtina 12.): Dva timpanona.). st. Stjepana) .Luneta portala s prikazom Krista u mandorli (oko 1240-50. 26 Estany (Santa Maria) .. .Apsida ukrašena figuralnim reljefima (prva tećina 13. 25 Ripolli (Santa Maria) ."Puertas de las Platerias" na južnom kraku transepta (dovršeno 1103. st.Reljef uzidan u koru.

Kralj Eystein.) rađen je po uzoru na onaj u crkvi San Nicolo u Bariju.Madona iz Mosjöa (druga polovina 12. 43 . SRBIJA 37 Manastir Studenica (Bogorodičina crkva) .. st. oko 1150. 35 Skjeberg .Ciborij (13-14. CRNA GORA 36 Kotor (katedrala Sv.Krsni zdenac. Lipovina s originalnom polikromijom). st.). 1123. Tripuna) . 34 Munkliev (opatijska crkva) .U luneti glavnog portala je reljef Bogorodice s Djetetom.

Pentagram . Bijeg u Egipat.Skulptorska oprema crkve Sv. Lovre ukazuje na za to doba izrazito moderan likovno-ikonografski koncept (Maiestas Domini na zabatu portala.. st. Pohod mudraca). Navještenje. st. Supetarska draga (crkva Sv. voluminozne skulpture orlova). Navještenje). st. 02 Zadar (crkva Sv. stoljeće) najznačajniji centri postaju Trogir (Radovanov portal) i Split (Buvinove vratnice. 04 Split (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika) ..Kapitel s ljudskim likom. . Nediljice (prva polovina 11.Tijekom 12. sačuvana na području Istre i Sjevernog Primorja. Lovre) .) ukazuju na uzore akvilejskog kruga.Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije kraj Knina (druga pol. st.. st. stoljeća narativno-ilustrativni prizori u kojima dominira ljudski lik odnose prevagu nad ornamentalno-simboličkim. . figuralni motivi pasa. . skulptura poprima monumentalni karakter.Ciborij prokonzula Grgura (1030.J: SKULPTURA U HRVATSKOJ .Prijelazno doba između romanike i gotike (početak 14.).. Danas u Arheološkom muzeju u Zadru.). lik ratnika). druga polovina 11. Rođenje.. Vizitacija. st. Zrelo romaničko doba 07 Zadar (SICU) . Vizitacija.Kapiteli (11. . Navještenje. U Istri je monumentalna kamena skulptura slabo došla do izražaja. Bogorodica s Djetetom. a u Sjevernoj Hrvatskoj sačuvani su tek sasvim skromni ostaci romaničke plastike u zagrebačkoj katedrali.Portal (oko sredine 11.Dijelovi pluteja (oko sredine 11. . 05 Rab.Kapiteli (prije 1059.Dijelovi ambona iz katedrale (druga pol. 44 . u kojima tijekom 11.U vrijeme kasne romanike (13. Ivana) . .. skulptorski ukras zvonika katedrale). te iskazuje izracitu crtu rustičnosti.) obilježeno je značajnim djelima u Puli (portal franjevačke crkve). Vladar na prijestolju.Djelovi tranzene iz Biskupija kraj Knina (druga pol.). Marije) . st. Rođenje. lava). . simboli evanđelista.). Ranoromaničko doba 01 Zadar (Arheološki muzej) .. ..Posebnu grupu unutar korpusa romaničke skulpture čine velika drvena raspela. 11.. te je moguće pratiti razvoj plastičkog izraza. Zadru (portal katedrale).Djelovi oltarne ograde (iz crkve Sv. uklapajući se u tijekove zapadnoeuropske likovne prakse (skulptorski ukras zadarske katedrale). u zreloj romanici.).Početke romaničke skulpture nalazimo u djelima proizašlim iz tradicija predromaničke plastike.Pluteji iz crkve Sv. no načuvano je nekoliko vrijednih drvenih raspela. Poklonstvo mudraca / Pokolj nevine djece. 11. likovi orlova nad impostima (oko sredine 11. grifona. skulptorski ukrašen kapitel. 03 Split (krstionica Sv. Danas u Arheološkom muzeju u Zadru. Rudinama i Iloku. Stošija . Trogiru (dijelovi portala katedrale) i Dubrovniku (klaustar franjevačkog samostana). .-36. Petra i Mojsija u Solinu ili iz splitske katedrale. st. Krštenje Kristovo). st. Sv. 06 Rab (katedrala Sv. paunova. . stoljeća. 12.. no pojedini spomenici odaju i snažno prisutan bizantski utjecaj. Maiestas Domini.Centralno područje romaničke skulpture u Hrvatskoj predstavlja Dalmacija u kojoj se nalaze najizrazitija djela. Petra) .Posjet mudraca Herodu.. te u Glogovnici. st.

). st. Potječe iz porečke biskupije.) upućuje na apulske uzore. figuralne konzole. st.. Apostoli).Skulptorski ukras starog pročelja (iz 12. "Majstor Pranja nogu" (Bijeg u Egipat. Dujam. "Majstor Adama i Eve". 11 Trogir (katedrala Sv.) izrazito rustično oblikovane (danas u Muzeju Požeške kotline u Slavonskoj Požegi i Arheološkom muzeju u Zagrebu). 14 Galižana (stara župna crkva) .Ciborij i propovjedaonica (13. 17 Gračišće (crkva Sv.Skulptorski ukras pročelja (druga pol. st. st.Navještenje.Sv. st. Sv. o čemu svjedoči natpis: ".Drveno raspelo s ostacima polikromije (12/13. Staš (majstor Otto).Najznatniji dio portala (luneta.). 12.: "Majstor Raspeća" (Anđeli.). . Fumije) . 09 Zadar (crkva Sv. Sv. Stošija na lomači. telamoni.). Lovre) .). stupci ukrašeni florealnim motivima i simboličnim scenama) izradio je oko 1240. st.).).. st.). PER RADUANUM CUNCTIS HAC ARTE PRECLARUM UT PATET EX IPSIS SCULPTURIS ET EX ANAGLIPHIS .Drveno raspelo zvano "Veli Buoh" (13. . .Dijelovi portala (13-14. Frane) . st.) slični su splitskim. Krist). st." Likove Adama i Eve izradio je tzv. 19 Zadar (katedrala) .).Propovjedaonica sa skulptorski ukrašenim kapitelima (13.. Bogorodica s Djetetom. Ruke nisu originalne. st. Petar i Sv. Iskušenje Kristovo. u kasnoromaničkim i ranogotičkim oblicima. . .).Kapiteli (12. prizori iz Života Kristova). st. 45 . Marije) .Drvene vratnice (1214. Stošije) . Krštenje. st. Krševan i Sv.Romaničko-bizantske kamene ikone (13. majstor Radovan. Bogorodica s Djetetom.Drveno raspelo (kraj 13.Reljefne konzole (12/13.) dijelom je ugrađen u novo (iz 13. st.. 10 Split (katedrala Sv. 16 Pula . Doba kasne romanike i rane gotike 18 Pula (crkva Sv. Uskrsnuće). 08 Zadar (katedrala Sv. Raspeće s donatorima. st. Nikole) . Rađeno po uzoru na pulsko.Korska sjedala (13. a Radovanovo su djelo nastavili učenici tijekom druge polovine 13. . Navještenje. st..Drveno raspelo (13/14. . Sv. 20 Trogir (katedrala) ..Portal (1314. majstor Buvina. Stošija. st. Krševana) .): Apostoli.Drveno raspelo s tragovima polikromije (13. Ulazak u Jeruzalem. st. st. Stošija). lavovi.Kapiteli (12.Luneta portala (1324. . Uhićenje i Bičevanje. prikazi mjeseci.Skulptorski ukras zvonika (13. Sv.. Drvena raspela 13 Bale (župna crkva) . telamoni i lavovi. Pranje nogu. 12 Rudine u Slavoniji . 15 Susak (crkva Sv..).

).).Polikromirani keramički kip Bogorodice s Djetetom (13/14. Heksafore s dvostrukim kapitelima ukrašenim likovima životinja. zmajeva i ljudskih glava u zakasnjelim romaničkim oblicima. st.21 Šibenik (samostan benediktinki) .Klaustar (majstor Mihoje Brajkov. 1327-48. 46 . 22 Dubrovnik (franjevački samostan) .

Krist na konju. Lovre . stoljeće. Redovito su u pitanju freske.Kasno 11. Karakterističan je suzdržan kolorit. .. osobito u Italiji i Španjolskoj) i gotovo redovito otkrivaju veću ili manju ovisnost o Bizantu.Konstantin Veliki. 03 Le Puy (katedrala) .K: SLIKARSTVO .Oko 1056. FRANCUSKA Freske 01 Saint-Chef (opatija Notre-Dame) . stoljeće. stoljeća. 05 Auxerre (katedrala) . . Martirij Sv. Zadržava se stiliziranost ljudskih likova karakteristična i za slikarstvo prethodnog razdoblja. . vrlo rijetko oslikani drveni stropovi.Najdominantniji vid slikarskog izraza u romanici predstavlja zidno slikarstvo. a tek pred kraj romanike učestalije se javljaju i vitraji.Slike na dasci razmjerno su rijetke (nešto brojnije u kasnijem razdoblju. . njeguje se tradicija mozaika.Arhanđel Mihovil.Druga polovina 11.Nebeski Jeruzalem. . . Posljednja večera . . kapela) .Krist u mandorli.Kasno 11. što dovodi do veće neposrednosti i jasnoće likovne poruke. stoljeća.1125-50.Bitno je da dolazi i do kvantitativnog pomaka . .Krist u mandorli.freskama se ukrašavaju čitave unutrašnjosti crkava. . anatomske netočnosti.Noina arka. 47 .Sredina 12. 10 Aime (Saint-Martin) Ciprijana .. stoljeće. Augustin. izostavljanje sporednih motiva i narativnost.Početak 12. ..Sv.. Slično kao i kod skulpture uočljive su disproporcije. . U Italiji pak.Hapšenje Kristovo. 07 Saint-Savin-sur-Gertempe . . 09 Saint-Jacques-des-Guérets (Saint-Jacques) . . Noino pijanstvo. naivan crtež i reducirana radnja.. ali sve više ispoljava i ugledanje na djela monumentalnog slikarstva.. 08 Vicq-sur-Saint-Chartrier (Saint Martin) . te je i publika kojoj su slikarska djela namijenjena mnogobrojnija i različitog profila nego u prethodnom razdoblju (predromaničke minijature namijenjene su uskom krugu obrazovanih. stoljeća.Glavno izražajno sredstvo je linija koja uokviruje i presjeca plohe čistih boja potencirajući plošnost prikaza (zanemaruje se iluzija treće dimenzije). 04 Toulouse (Saint-Sernin) .Slikarstvo minijatura uglavnom nastavlja razvojni put zacrtan u prethodnom razdoblju.Oko 1200. 02 Poitiers (krstionica Saint-Jean) . 06 Berze-la-Ville (Château des Moines. posebice u Rimu i Veneciji.Rano 12. a romaničke freske svekolikom puku). Savina i Sv. Mučenje Sv.

"Winchesterska biblija" (1150-60. . 17 Canterbury (katedrala) .Gotovo u potpunosti oslikana unutrašnjost kapele.Sredina 12. Ivana Krstitelja. 20 Brauweiler (opatijska crkva) .Kapela Sv. 22 Hildesheim (Sankt Michael) .. Jišajevo stablo . 14 Strasbourg (Muzej katedrale) . Prorok Izaija .Silazak Duha Svetog na apostole. 12 Chartres (katedrala) .Anđeo..). .Oslikani strop (Adam i Eva. krstionica) . ENGLESKA Freske 16 Copford (Church of Our Lady) . . 48 .Sredina 13..Sv. . . Vitraji 11 Reims (opatijska crkva Saint-Rémi) .1120-30.1149-74. Tapiserije 15 Bayeux (biskupski dvor) . Razvučena pripovijest o normanskom osvajanju Engleske ispripovijedana u obliku stripa..1125-50.Rođenje. Gereon i Sv. stoljeća. Mauricije. . . 23 Köln (Sankt Gereon.Pokolj nevine dječice. . Tempera na drvu. .. stoljeća. Gabrijel navješta rođenje Krista i Sv.Raspeće.Sredina 13. 21 Fraueninsel im Chiemsee (Sankt Maria) .Oko 1200.Uskrsnuće Jairove kćeri.Danijel među lavovima... stoljeća.Sredina 12. . Inicijali ukrašeni ornamentom i figuralnim scenama (Mojsije ubija Egipćanina . . 13 Poitiers (katedrala) .1240-50.Car na prijestolju. NJEMAČKA Zidne slike 19 Idensen (biskupska kapela) . Bogorodica s Djetetom ..)."Tapiserija iz Bayeuxa" / "Tapiserija kraljice Matilde" (oko 1077. Pavao kao brodolomac na Malti.. Minijature 18 Winchester (Cathedral Library) . . Gabrijela. stoljeća.Oko 1198.1150-75.1160-70. 50 x 7034 cm).). Ulazak u Jeruzalem. .Sv..

Mihovil ubija demona (sredina 12.)..1072-87.Unutrašnjost zapadnog kora.). Sv. Izrada odaje ugledanje na slikarstvo minijatura. Campagna (Sant'Angelo in Formis) .Jakovljeve ljestve / Podizanje oltara u Bethelu (oko 1160. .). Krist u kući Šimuna farizeja. 27 Darmstadt (Hessische Landes und Hochschulbibliothek) . Valpurga . st. 26 Bamberg (Staatsbibliothek) . Krist).). . Vitraji 31 Augsburg (katedrala) AUSTRIJA Freske 32 Lambach (župna crkva) . .Oko 1160.Krist u Nebeskom Jeruzalemu. . ITALIJA Zidne slike 35 Civate (San Pietro al Monte) . st.. Posljednja večera. 37 Rim (San Clemente) . 36 Capua.. 33 Pürg (Sankt Johann) .Anđeo koji pridržava medaljon s Marijom Nebeskom Kraljicom..Javljanje radosne vijesti pastirima (početak 11.). Ivan Evanđelist.Herodova vizija novorođenog kralja Židova. . Mihovil s anđelima bori se protiv sedmoglave aždaje i brani ženu s novorođenim djetetom .). 49 . 28 Berlin-Dahlem (Kupferstrich-Kabinett) .).Opat Desiderius. st. .. .Nebeski Jeruzalem.Biblija (11.Kasno 11. stoljeće.Oko 1089. Ulazak u Jeruzalem. Judin poljubac . Marija.Oko 1100. Minijature 25 München (Bayerische Staatsbibliothek) . koje iskazuje odlike ranoromaničkog slikarstva. Stvaranje Eve..1260-70.Sv. Sv..Evanđelistar (sredina 12.Evanđelistar iz samostana Abdinghofa (oko 1070. Majka Ivana i Jakova pred Kristom. 99 x 195 cm.Uskrsnuće Lazarovo.Car Fridrik Barbarossa sa sinovima (1179-91."Retabl Svete Valpurge" iz Soesta (oko 1180. Sv. Tapiserije 30 Halberstadt (Muzej katedrale) . 34 Gurk (katedrala) . Sv. . Djelo otonskog skriptorija u Reichenau.Slike na dasci 24 Münster (Landesmuseum für Kunst und Kulturgeschichte) .Rođenje. st.. 29 Fulda (Landesbibliothek) . .

Mozaici s prizorima iz Geneze (početak 13.Oko 1123. . st.Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) ."Firentinska biblija" (11. 52 Maduerlo (Capilla de la Vera Cruz .).Bogorodica s Djetetom na prijestolju i Navještenje ("Maestro di Camerino").Martirij Sv. Minijature 48 Firenca (Biblioteca Laurenziana) . Fortunata... st. 38 Anagni (kripta katedrale) .).Krist Pantokrator. 42 Termeno (San Jacopo) .Bogorodica s Djetetom. oko 1265-75.Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) . Petra i Sv. Priče o Makbejcima . 43 Lucca (San Frediano) . Slike na dasci 45 Siena (Pinacoteca Nazonale) . Kamenovanje Sv. . Martirij Sv. .. Fantastična bića . .1123-50. 41 Castel Appiano (kapela) . 50 . 44 Venecija (San Marco) . . Osobito je zanimljiva slikana imitacija draperije ispod scene Skidanja s križa. 46 Serrapetrona. Macerata (San Clemente) ... . Freske 49 Tahull (Santa Maria . U centralnom polju naslikan je Krist u mandorli okružen simbolima evanđelista.1195-1205.Mozaik na pročelju (oko 1260.Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) .1165-80.1123-30.Najbrojniji su spomenici slikarstva sačuvani na području Katalonije. ..Misa Sv.. 13.Oko 1200.Krist iz Apokalipse. . Pavla.)... 51 Sorpe (San Pedro . gdje je osim fresaka sačuvano i nekoliko oslikanih antependija.Muzej Prado u Madridu) .Rano 13. Križa.Istočni grijeh. Čudesno spašavanje djeteta iz mora . ŠPANJOLSKA . 47 Camerino (Santa Maria in Via) .Šest apostola.Slikano raspelo (druga pol. antependij (1215.)..) s prikazom Uzašašća primjer je ustrajnosti bizantskih utjecaja. stoljeće. a sa strana po tri scene Uzvišenja Sv. 160 x 100 cm). 39 Aquileia (kripta katedrale) . ."Maestro di Tressa".Bogorodica s Djetetom. Stjepana .. Primjer monumentalizacije stila knjižnog slikarstva. Čudo Sv. Magnusa .Prije 1255. Klementa.. Skidanje s križa . 50 Tahull (San Clemente ..Oko 1123.. Ivana. 40 Müstair (opatijska crkva) .David i Golijat.. st. Hermagora i Sv.Martirij i pokop Sv.

53 Leon (San Isidoro. Tapiserije 56 Gerona (Muzej Katedrale) . Julite i Sv. st.Navještenje / Vizitacija. .Druga polovina 12."Komentar apokalipse Beata de Liebano" (1086. Vizitacija. grobnica kraljeva) .. Slike na dasci 54 Barcelona (Muzej katalonske umjetnosti) . . stoljeća. Navještenje. 51 .Krist u mandorli. Kirika). Rođenje.Antependij iz crkve Santa Maria de Avià (početak 13. st. Minijature 55 Burgo de Osma (Biblioteka katedrale) . Prikazanje u hramu).Javljanje radosne vijesti pastirima.. . .)."Stvaranje svijeta" (početak 12. Bogorodica s Djetetom.). Bogato ukrašen primjerak čuvenog rukopisa s nadahnutim ilustracijama Ivanovih vizija. Bogorodica s Djetetom. st. Martirij Sv.Antependij iz samostana Santa Julita de Duro (12. Poklonstvo kraljeva.

Freska. Freska .Najveći dio sačuvanih djela nalazi su u primorskom pojasu (Istra. Martin u Lovreču Pazinatički (crkva Sv. koja iskazuju uočljivo odvajanje od bizantskih tradicija i priklanjanje Zapadu. u ukupnosti romaničkog slikarskog izraza u Hrvatskoj.Sv. Foške) . Mihajla) . 02 Sv. Bizantizirajuće odlike. donekle izolirano od dalmatinskih kretanja. kojih masovna proizvodna počiva na sasvim određenim estetskim idealima. a fragmentarnost sačuvanog dodatno otežava rekonstrukciju razvojnih tokova hrvatskog romaničkog slikarstva. Freska. Utjecaji otonske umjetnosti. Takve su prilike nužno dovele do određene heterogenosti likovnog izraza na našem tlu. a srednji ostvario razmjernu neovisnost pod okriljem ugarsko-hrvatske države. . Martina) .Slikarstvo dalmatinskih gradova. . 05 Dubrovnik (katedrala) . te slike su se od bizantskih uzora razlikovale po odsutnosti svetosti u sebi. Mihovila nad Limom i Sv. to jest prostor na kojem se prepliću zapadni i istočni utjecaji i na kojima se gradila jedna specifična likovna kultura (adriobizantizam). Dok je sjeverni dio bio uvelike ovisan o Veneciji. godine. što nužno izaziva težnju i ka prirodnijoj uvjerljivosti. .Niz svetaca u srednjem pojasu bočnih apsida (11. preraslo je u pravu regionalnu tradiciju. općenito je doba lagane stagnacije romaničkog likovnog izraza u Europi.zetski vladar Mihajlo (druga polovina 11.Prizori iz života Sv. Premda raspolažu mnoštvom bizantskih posuđenica tipološke i morfološke naravi.Donator . stoljeće).Iz predromaničkog i ranoromaničkog razdoblja sačuvane su cjeline u crkvama Sv. Izrazito zapadnjačka ikonografija.Najprisniji odnos s europskim likovnim kretanjima očituju djela knjižnog slikarstva.Ipak. stoljeća). . istarsko zidno slikarstvo. koje svjedoče o običaju potpunog oslikavanja unutrašnjosti crkava. 04 Ston (crkva Sv. stoljeća). Stjepana (11. čitavo je primorje bilo podijeljeno u tri dijela koja se dosta jasno razlikuju na umjetničkom planu. južna se oblast izrazitije priklanjala Bizantu.Niz crkvenih otaca u apsidi (druga polovina 11. Ivana na Šipanu. Freska nad apsidom.Tijekom zrelog romaničkog razdoblja. Freska. uslijed još uvijek dovoljno nerasvijetljenih razloga. Freska. uslijed čega u našim krajevima jača jedna provincijalna crta. stoljeće).Kristovo Uzašašće (11.L: SLIKARSTVO U HRVATSKOJ . Foške kod Peroja. stoljeće). sasvim na tragu širih europskih kretanja. te razvijanjem osjećajno neposrednijih likova. . 52 . Relativna brojnost slikanih raspela čini taj segment našeg spomeničkog blaga važnim dijelom europske umjetničke baštine. zajedničkim za čitav jadranski bazen. sve se više proširuje izrada slika na drvu. uočljivo je da apokaliptička tematika zapadnjačkih izvora nije uspijevala nadvladati arhaičnu idejnost trijumfalnog kršćanstva uraslu u kulturu čitavog Jadrana. Mihovila) . Predromaničko i ranoromaničko doba 01 Limska draga. Najistaknutiji segment slikarstva ovog razdoblja predstavlja grupa slika na drvu s prikazom Bogorodice s Djetetom. . stoljeću. Sv. 03 Peroj (crkva Sv. u 12. Mihovil (druga polovina 11. . . širilo je svoje utjecaje na ruralne sredine u zaleđu (Srima).Pri formiranju likovnog jezika na području Hrvatske u doba romanike odlučujuću je ulogu odigrala sredozemna komponenta. S druge strane.Razdoblje kasne i okasnjele romanike (13. Dalmacija). stoljeće).Nakon 1200. stoljeća). Istra (crkva Sv.

21 Split (Riznica katedrale .Raspelo (kraj 13.Arhanđel Gabrijel (1111. Freska. Freska u apsidi prednje crkve. Freska u sakristiji. stoljeća). Freska 08 Dubrovnik (katedrala) . stoljeća). u 14. Kuzma i Damjan (kraj 12.Jišajevo stablo (prva četvrtina 14. stoljeća).Apostoli (početak 12. 22 Split (Riznica katedrale .Raspeće (12. stoljeće). Freska.Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. Marije) . stoljeća) Freska na unutrašnjem zidu pročelja. stoljeća). Krševana) .Raspeće (Prijelaz 13.Orač (kasno 12. 23 Split (samostan Sv. 20 Zadar (SICU .Deisis . Ivan Krstitelj (druga polovina 11. Freska.Bogorodica s Djetetom (posljednja četvrtina 13. Razdoblje kasne i okasnjele romanike 19 Šibenik (Zbirka umjetnina šibenske biskupije) .Sv. stoljeća).Slikano raspelo (sredina 12. stoljeća). . stoljeća). .Bogorodica s Djetetom (sredina 13. Tempera na drvu. 25 Donji Humac na Braču (župna crkva) . Freska u apsidi.Evanđelistar MR 153 (11. Navještenje. Klare) . 10 Zadar (crkva Sv.iz crkve Sv. Tempera na drvu. 17 Zadar (SICU . stoljeća). Petra Starog) . Zrelo romaničko doba 07 Zadar (zvonik i kapitularna dvorana crkve Sv. 12 Zagreb (Metropolitana) . 53 . 16 Hvar (katedrala) .iz Gospe od Zvonika) .).Bogorodica između dva sveca (prije 1120. stoljeća). Tempera na drvu.iz samostana na Sustipanu) . stoljeća). Ivana) .iz katedrale) . Donat (prva četvrtina 14.Sv. 13 Split (Riznica katedrale) . 24 Zadar (katedrala) .06 Šipan (crkva Sv. Šime) . 09 Zadar (crkva Sv.). Vjerojatno francuski rad.Sv. Freska u sjevernoj apsidi. u 14. Tempera na drvu. Ivan Krstitelj (kraj 13. Frane) . Freska. 11 Zadar (samostan Sv. Ulazak u Jeruzelem. stoljeće). stoljeća). Bizantski (makedonski) utjecaji karakteristični za širi krug venecijanskog slikarstva (Aquileia). Ivana Krstitelja (prijelaz 13. 26 Draguć (crkva Sv. 14 Srima kod Šibenika (Gospa od Srime) . 15 Hum (crkva Sv. stoljeća).Sv. Ivana . stoljeće).Bogorodica s Djetetom (prva polovina 13.Evanđelistar (oko 1230.Evanđelistar (12.). Elizeja) . 18 Trogir (samostan Sv. Jerolima) .Krist između Bogorodice i Sv.Svetac (kraj 12. stoljeća) Freska u južnoj apsidi. stoljeće).Riznica katedrale) . Freska u biskupskoj grobnici. stoljeća). Tempera na drvu. Tempera na drvu. stoljeće). stoljeće). Prikazanje u hramu. Freska na zidu nad oltarom.Bogorodica s Djetetom (posljednja četvrtina 13. Tempera na drvu. Tempera na drvu.Krist u slavi .Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. .

stoljeća). stoljeća)."Ugljanski triptih" (prva polovina 14.Triptih s Bogorodicom i svecima (oko 1300.Misal MR 62. 54 . Tempera na drvu.27 Poreč (Eufrazijeva bazilika) . Mozaik na ciboriju. stoljeće). 28 Zadar (SICU . Raspeće (početak 14.iz samostana Sv. stoljeća). Tempera na drvu.). 31 Zadar (SICU) .Tablica s minijaturom Raspeća (druga polovina 13."Bogorodica benediktinki" (oko 1300. stoljeća).Svetački likovi (kraj 13.).Navještenje (1277. Venecijanski slikarski krug. Tempera na drvu. 32 Split (Arheološki muzej .Galerija umjetnina) . Frane) .Minijature u antifonarima (14.). Freska u sakristiji. 30 Zagreb (Metropolitana) . Svete žene na praznom Kristovom grobu (antifonar F). 29 Zagreb (katedrala) . . 33 Zadar (samostan Sv. Marije) .

ruku ili drugih dijelova tijela (ovisno o samoj relikviji). Izrađeno vjerojatno po ugledu na veliki križ u opatiji Saint-Denis. 177 x 120 cm. tri arkanđela i Sv. 22 x 31 cm. Antička porfirna vaza kojoj su nadodati dijelovi od pozlaćenog srebra. graviran i cizeliran. Likovi četvorice evanđelista izrađeni su vrlo precizno i sugestivno. Jedno od najdomljivijih djela romaničkog zlatarstva.) 08 Paderborn (franjevačka crkva) . prijenosni oltarići. st. te s jedne strane odaju vezu s djelima prethodnih epoha.Podnožje križa (1170/80.Prijenosni oltar iz Abdinghofa (oko 1100. antepediji . 18 x 31 x 12 cm). Engleska 06 London (Victoria and Albert Museum) . . 04 Saint-Omer (Musée de Saint-Omer) . Prvobitni relikvijar u obliku glave nadograđivan je tijekom kasnijih razdoblja.. 05 Pariz (Louvre) . relikvijar visok 85 cm u obliku sjedeće skulpture)..London. Sačuvani su brojni relikvijari u obliku glava. pozlaćen. st.).. ali i takvi koji zadržavaju oblik kutije. Krist. vis.).Orao iz opatije Saint-Denis. bista. Victoria and Albert Museum) . a s druge ugledanje na ostvarenja monumentalne skulpture. Foy (5-12.Kalež i patena biskupa Gauzelina (kraj 10. Njemačka 07 Essen (Riznica benediktinske crkve) . 51 x 54 cm). st. st. koje sažima iskustva arhitekture. pozlaćena bronca i emajl). Drvena jezgra s iskucanim pločama zlatnog lima.. svijećnjaci.. no bogato ukrašene reljefnim scenama. 02 Pariz (Musée Cluny) . Bakreni lim. Pripisuje se zlataru Rogerusu von Helmershausenu."Križ abatise Matilde" (početak 11. Figuralnoornamentalni ukras koji čini tijelo svijećnjaka dojmljiva je transformacija monumentalne skulpture u formu zlatarskog rada. 43 x 40 cm). Austrija 10 Klosterneuburg (opatijska crkva) 55 .. 03 Nancy (Riznica katedrale) . izrezan.) izrađeni od dragocjenih kovina."Baselski antependij" (1015-20.. Groba (1170-80.M: PRIMJENJENA UMJETNOST . monumentalne skulpture i radova u bjelokosti.Već tijekom ranog srednjeg vijeka javljaju se relikvijari od skupocijenih materijala koji su tretirani poput skulptura.. Relikvijar u obliku trokuta. 09 Hochelten (samostanska crkva . Francuska 01 Conques (Riznica opatijske crkve Sainte-Foy) .Svijećnjak iz samostana u Gloucesteru (1104-13. . (oko 1140.Relikvijar u obliku crkve Sv.Kip Sv. 51 cm). otkrivaju izuzetnu vještinu majstora.. Benedikt). no tek od vremena romanike to postaje redovita praksa.Mnogobrojni predmeti vezani uz liturgiju (kaleži."A" Karla Velikog (kraj 11.

st. . Bakreni lim. Sv. 15 Bribir.Antependij oltara (12..Prijenosni oltar iz Lisbjerga (oko 1140.Raspelo (12. st.. Predstavlja izuzetan spoj zlatarstva. ukrašen emajlom (11/13. emajl.). 14 Zagreb (Riznica katedrale) . HRVATSKA . Sv. Stošija). Na podnožju likovi anđela u plitkom reljefu. 18 Zadar (SICU) . Sv. vjerojatno kao antependij oltara.Relikvijar Sv. Krist.). U centru je Krist Pantokrator u mandorli (glava je izrađena u punom reljefu) okružen simbolima evanđelista.. Grgura (12/13. Vlaha u obliku glave..Relikvijar Sv.5 cm). Grgur. 12. dijelom pozlaćeno.). Srebro. 12.). st. Središnji križ je raniji. st. Bjelokost. Bogorodica. Skandinavija 11 Kopenhagen (Nacionalni muzej) .Relikvijar Sv. 16 Dubrovnik (Riznica crkve Sv.relikvijar Sv. rada u emajlu i slikarskih iskustava.).) uokvirena je ornamentalnim trakama vikinškog podrijetla. Prikaz živog Krista tek je djelomično srodan onima na monumentalnim drvenim raspelima. 13 Leon (Riznica katedrale) . braća Matej i Aristodije Zorobabelovi iz Apulije. st. 56 .). Drvena škrinjica obložena srebrnim limom s iskucanim likovima i kompozicijama (Deisis.. Šimun . drago kamenje. Izidora (druga pol.).5 x 15 x 20. Đuro. st. Vinodol . Pozlaćeni bakar i emajl. 17 Rab (katedrala) . a na poklopcu poprsja svetaca.Relikvijar glave Sv."Ladislavov plašt" (11/12. izradio majstor Nicolas iz Verduna. gdje su zabilježena i imena zlatara koji su djelovali u doba romanike (Grupša. Navještenje. sveci i simboli evanđelista). Kristofora.). Kazula od svilenog damasta s figuralnim vezivom od pozlaćenih srebrnih niti protkanih višebojnom svilom. Španjolska 12 Silos (Santo Domingo) . Očituje izrazite bizantske uzore. Jakova (konac 11. st. st.5 cm). Drvo obloženo srebrnim limom.Ruka . 16 x 16.. Bogata figuralika (Bogorodica s Djetetom. 23 x 26 x 70 cm).. Krševan. Potpis majstora: OPUS MILONIGI.). a sa strana po šest apostola (također s glavama u punom reljefu). Sastoji se od 51 emajlirane ploče što ih je."Klosterneuburger Altar" (1181.).. . Iskucani srebrni reljefi (Smrt Sv. Kristofora ( prva pol.Relikvijar u obliku škrinjice (11/12. st. 19 Split (riznica katedrale) .Pozlaćeni križ krbavskih biskupa (12/13. 20. st.Na kutiji valjkastog oblika iskucani su likovi apostola pod arkadama. Milonić. apostoli . Susret Joakima i Ane.Najveći broj umjetnina sačuvan je na području Dalmacije. iskucan i pozlaćen. Vlaha) .

GOTIKA 57 .

utemeljeni na načelima apostolskog siromaštva.Prosjački redovi: ...). obrta i trgovine. odriču se zemaljskih dobara i okreću temeljnim vrijednostima vjere. stoljeća. aritmetiku. st. stoljeća. Težište intelektualne djelatnosti tako se premješta iz zatvorenih benediktinskih ćelija i skriptorija u univerzitetske dvorane. Vrhunac skolastičke misli predstavljaju sedmorica doktora (Roscelin iz Compiègnea.Prostor i vrijeme: Umjetnički oblici koje nazivamo gotičkim javljaju se u Francuskoj u drugoj polovini 12. . kao odgovor na zahtjeve što ih postavlja razvoj društva. patareni. na kome se izgrađuje vijećnica ili katedrala kao stvarna i simbolična dominanta gradskog života. . U skolastici su se sjedinili antički logicizam i kršćansko učenje ("Kršćanski aristotelizam"). . Djeluju kao pučki propovjednici šireći emocionalniji i neposredniji doživljaj vjere. žive pod strogom disciplinom i polažu zavjet siromaštva. i 13. stoljeća. Albert Veliki. na bazi skolastičkog učenja. bogumili. nominalia). katari.Sveučilišta: Predstavljaju udruge (universitas) nastavnika i studenata koje nastaju u 12. Razdoblje od oko 1130-40. . . Abélard. Obuhvaća gramatiku. Suptilnost skolastičke metode ogleda se u detaljnom raščlanjivanju pojmova i odnosa (realia. gdje se. te geometriju. astronomiju i muziku (quadrivium). albigenzi. i "područje od stotinu milja oko Pariza" predstavljaju izvorište i centar gotičke umjetnosti.POVIJESNI UVJETI .Jesen srednjeg vijeka: 58 . a od 1233. Anselmo Canterburyjski.Heretici: Valdanezi.Gradovi: Gradovi se izgrađuju unutar utvrđenog bedema gdje nastaju spontane aglomeracije pojedinačnih građanskih kućica duž krivudavih uličica koje se slijevaju prema gradskom centru. red potvrđen 1216. husiti . vode rasprave o pitanjima vjere i znanosti.Dominikanci (osnovao ih je Dominik Guzman. . do oko 1270. a u ostalim zemljama tek polovinom 13.Kuga: . dijelektiku i retoriku (trivium). te traju do sredine ili konca 15. Toma Akvinski i Duns Scotus).). te propovijedanju. voditelji sudova inkvizicije. Guillaume de Champeaux. pravila potvrđena 1221.Franjevci (osnovao ih je Franjo Asiški. porast gradova. orjentirani su radu na filozofiji i teologiji.Skolastika: Izražava sveukupnost znanja i spoznaja u okvirima kršćanskog svjetonazora. .

katedrala u Chartresu ih ima 170). zrakasti).Prozori su najčešće ukrašeni vitrajem. mrežasti. a mogućnosti kombiniranja križno-rebrastih svodova dovode do veće razvedenosti crkvenih prostora.Katedrala .Po arhitektonskom konceptu gotičke su crkve usmjerene ka visini. . Ipak. a kod skromnijih građevina i obiean prelomljeni poluvaljkasti svod. pune dekorativnih elemenata i bogato opremljene skulpturom (osobito pročelja) doimaju se često poput kamene čipke (npr. katedrala u Reimsu). 59 . no upravo u razdoblju gotike dosegla je obrambena arhitektura najviši nivo estetske vrijednosti. vimperg. Ovakav sistem svođenja omogućava rastvaranje zidnih ploha mnogobrojnim i velikim prozorima (npr. ključni kamen). .Razvedene zidne površine gotičkih crkava.Pored konstruktivnih mnogobrojni su i dekorativni elementi (fijala. križni cvijet. . .Najčešći oblik svođenja je križno-rebrasti svod.Sve više se gradi u kamenu i sve češće je upravo monumentalna. no susrećemo i druge oblike rebrastog svođenja (zvjezdasti. što gotičke građevine čini daleko svijetlijim od romaničkih (obojena svjetlost).Osnovna težnja sakralne gotičke arhitekture je ostvarivanje impresivnog unutrašnjeg prostora i oživljavanje zidnih masa. a bogatstvom arhitektonskih ukrasa jedva da zaostaje za sakralnom. To je omogućeno upotrebom triju bitnih elemenata: rebrastog svoda.ARHITEKTONSKI OBLICI . a bočni pritisak primaju na sebe kontrafori. . rakovica. već se njegova težina i pritisak sistemom svođenja kanalizira prema stupovima nosačima. što ih čini bitno različitim u odnosu na djela sakralne i stambene arhitekture. što u unutrašnjosti proizvodi čudesne svjetlosne efekte.U gotičkoj arhitekturi svod ne počiva na zidnoj masi. šiljastog luka i kontrafora (vanjskih podupirača). i dalje je najveći dio sačuvanih profanih građevina fortifikacijskog karatktera. premda je osnovna bazilikalna koncepcija i dalje dominantna. mrežište. .Profana arhitektura: .Konstruktivni elementi: . .

Albi.): Bourges.1122. . Senlis.Zreli gotički stil (1210-1250. Thomas de Cormont i njegov sin Regnauld (katedrala u Amiensu). 14. Sens. Limoges.) . Raymond du Temple (katedrala u Parizu.).Gotovo sve su monumentalne građevine nastajale u dužem vremenskom razdoblju.A: ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ . Bernard de Soissons (katedrala u Reimsu). Robert de Luzarches (katedrala u Amiensu). (Violet-le Duc i njegovi učenici). Jean Ravy (katedrala u Parizu. Bayonne.poslije 1258.).). st. započinje opat Suger (1081-1151. kasna gotika. Jean d'Orbais (katedrala u Reimsu). . kor i kripta). Usporedo sa gotičkim elementima 60 .).Produžio krakove transepta i bočne fasade pariške katedrale Notre-Dame.) rekonstrukciju stare romaničke građevine i daje joj obilježja rane gotike (do 1140.Jean d'Andely (katedrala u Rouenu.poslije 1287. . transept katedrale u Beauvaisu i portal katedrale u Troyesu. -Pierre de Montereau (Montreuil) (oko 1200.). 13.) . 1250-1350): Paris (Notre-Dame).): Noyon. . . Reims. . pročelje. Sakralna arhitektura 01 St-Denis (opatijska crkva) .Sagradio transept katedrale u Sensu.Guillaume de Sens (Wilhelmus Senonensis) (? . 14.Upravljao izgradnjom pariške katedrale Notre-Dame nakon J. Laon.). Jean le Boutellier (katedrala u Parizu. Robert de Cousy (katedrala u Reimsu). .Jean des Champs (? .Sudjelovao pri gradnji katedrala u Limogesu. Jean Leloup (katedrala u Reimsu). .). . 14. Gauthier de Reims (katedrala u Reimsu). Jean Langlois (projekt crkve St-Urban u Troyesu.).Stil flamboyant (plameni stil.Jean de Challes (? . te odražavaju više razvojnih faza. kraj 14.Započeo po vlastitim nacrtma katedralu u Clermont-Ferrandu (1248. Jean de Brie (portal katedrale u Noyonu. Amiens. Rodezu i Toulouseu. Paris (Notre-Dame).): Bordeaux. Troyes (St-Urban). . Rouen (StMaclou).Rani gotički stil (1140-1200.) .1532.1266. a mnoge su doživjele temeljite restauracije tijekom 19.) .Arhitekti: . . 1333. . dva zvonika i prva dva traveja. Carcassonne. Beauvais. .1180.Četiri razvojna stupnja gotike: .Stil rayonnant (zrakasta gotika. i 15. de Callesa (1259-66.Izradio planove za dogradnju katedrale u Senlisu. Paris (Sainte-Chapelle).). Rouen (St-Quentin). st.). st.Graditelj katedrale u Canterburyju (nakon 1175. . st. . započeto 1202. Gradnju je prema njegovim planovima nastavio njegov pomoćnik William.) . st.Martin Chambiges (? .). 1140-44. Chartres. st.U južnu Francusku uvodi gotičke oblike francuskog sjevera.Izgradio refektorij i Bogorodičinu kapelu crkve St-Germain-des-Prés u Parizu (1239-44.Pregradio i proširio glavni brod i transept opatijske crkve St-Denis (od 1231. .Graditelj katedrale u Sensu. .Predstavnik cvijetne gotike (stila flamboyant).

zadržavaju se i mnogi romanički elementi. Obnovu je 1231. započeo Pierre de Montereau dodajući elemente zrele gotike (deambulatorij). 02 Paris (katedrala Notre-Dame) - Započeta 1163. Peterobrodna crkva s jedva primjetljivim transeptom. Zvonici na pročelju ostali su nedovršeni. Graditelji: Jean de Challes (13. st.), Pierre de Montreau (13. st.), Jean Ravy (14. st.), Jean le Boutellier (14. st.) i Raymond du Temple (14. st.). Obnovljena u neogotičkim oblicima 1845-66. Visina svoda 35 m. 03 Paris (Sainte-Chapelle) - Izgrađena 1243-48. u sklopu Palais de Justice. Graditelj Pierre de Montereau. Dvoetažna građevina s trobrodnim donjim i jednobrodnim gornjim prostorom, koji je u potpunosti rastvoren oslikanim prozorima. 04 Chartres (katedrala) - Građevina iz 4. st., pregrađena u romaničku baziliku u 11.-12. st., stradala u požarima 1134. i 1194. Gotička gradnja nastavlja se iznad stare kripte i uključuje pojedine sačuvane dijelove romaničke crkve (pročelje - južni zvonik iz 12. st., a sjeverni obnovljen početkom 16. st.). Posvećena 1260. Visina svoda 36 m. - Trobrodni prostor produžuje se preko istaknutog trobrodnog transepta u peterobrodni kor s dvostrukim deambulatorijem sa zrakastim apsidiolama i karakterističnom "Gospinom kapelom". Sustav lebdećih kontrafora, te bogatstvo arhitektonske dekoracije i skulptorskog ukrasa razigravaju vanjštinu, a vitraji predstavljaju najbolje očuvan kompleks gotičkih oslikanih prozora uopće. Predstavlja prototip nekolicine značajnih gotičkih katedrala u Francuskoj (Reims, Amiens ...). 05 Sens (katedrala Saint-Étienne) - Započeta 1140. Podigao ju je Guillaume de Sens (kasnije graditelj katedrale u Canterburyju). Transept je u prvoj polovini 16. st. izgradio u flamboyant stilu Martin Chambiges. 06 Bourges (katedrala Saint-Étienne) - Građena od 12. do 16. st. Osnova pripada ranoj gotici. Usvojen je tlocrt pariške katedrale, ali je ispušten transept. Predstavlja prelazni tip između bazilike i dvoranske crkve (srednji je brod najviši, a po dva bočna snizuju se sukcesivno). 07 Le Mans (katedrala St-Julien) - Građena od 1060. u romaničkom stilu, 1158. pregrađena i dobiva gotički svod. 1217-54. izgrađen je bogat kasnogotički kor s dvostrukim deambulatorijem i vijencem kapela okruženih kontraforima i potpornim lukovima. Transept je dovršen u 15. st. 08 Coutances (katedrala) - Podignuta u drugoj polovini 13. st. s obilježjima zrele faze francuske gotike. Na križištu glavnog broda i transepta nalazi se osmerokutni toranj s rebrastim krovištem bez šiljastog završetka. 09 Bayeux (katedrala) - Romanička građevina dobiva počevši od 13. st. gotičke elemente (kor s deambulatorijem i vijencem kapela, zvonici, transept, pojačavanje kontrafora). U 19. st. restaurirana po uputama Violet-le-Duca. 10 Rouen (katedrala Notre-Dame) - Gradnju je 1202. započeo Jean d'Andely na mjestu starije gotičke građevine iz 12. st., od koje je ostalo pročelje sa zvonikom Saint-Roman. Ima vrlo izdužen brod, transept, kor sa začelnom kapelom (chevet), deambulatorij i tri

61

radijalno smještene kapele. Zvonik Tour de Beurre dograđen je uz pročelje 1485-1507. 11 Rouen (St- Maclou) - 1437-1541. Jedan od glavnih spomenika flamboyant stila. Trobrodna bazilika s korom na obje strane. 12 Beauvais (katedrala St-Pierre) - Između 1225. i 1272. Težnja za pretjeranim vertikalizmom dovela je do rušenja svetišta. Sadašnje svetište predstavlja jedno od najsmionijih tehničkokonstruktivnih rješenja i posljednji stupanj u razvoju gotičkog stila. Visina svoda 48 m. 13 Amiens (katedrala) - Između 1218. i 1268., pročelje dovršeno u 15. st. Graditelji: Robert de Luzarches, Thomas de Cormont i njegov sin Regnauld. 1849-74. restaurirao ju je Viollet-le-Duc. Visina svoda 42 m. 14 Senlis (katedrala Notre-Dame) - Sagrađena 1153-91., obnavljana u 13. i 16. st. Glavni portal predstavlja tip ranogotičkog portala koji se kasnije pojavljuje kod katedrala u Nantesu i Laonu, te na sjevernom pročelju u Chartresu. Visoki zvonik podignut je u 13. st. 15 Noyon (katedrala) - Započeta između 1140. i 1150., s transeptom iz 1170. Svodovi su obnovljeni 1298., a portal je 1333. pregradio Jean de Brie. Jedna od najranijih gotičkih sakralnih građevina. 16 Soissons (katedrala) - 1175-1230. Očit je utjecaj Chartresa. 17 Laon (katedrala Notre-Dame) - Započeta 1160. pod utjecajem normansko-anglosaksonske romaničke arhitekture, izgrađuje se u drugoj fazi (1180-1215.) uz primjenu ranogotičkih konstruktivnih elemenata, koji potpuno prevladavaju u trećoj fazi. Križni tlocrt s trobrodnim transeptom i ravnim završetkom uzdužnog broda. Zvonici na pročelju ostali su nedovršeni. U presvođavanju glavnog broda upotrebljen je šesterodjelni rebrasti svod (preuzet iz romaničkog graditeljstva - St-Etienne u Caenu). Visina svoda 24 m. 18 Troyes (katedrala St-Pierre et St-Paul) - Izgrađivana od 1208. u ranogotičkim oblicima. Glavni brod (1300-72.) pokazuje odlike zrele gotike. Pročelje je 1506. godine započeo Martin Chambiges. Ima samo jedan zvonik, dovršen u 17. st. 19 Troyes (St-Urban) - Remek djelo arhitekture 13. st. Građena po nacrtima Jeana Langloisa. Ima tri broda, transept i kor s poligonalnim završetkom. Iznad prizemlja zidovi su raščlanjeni prozorima sa šiljastim frontonima i vitrajima. Ispred glavnog portala dograđen je portik. 20 Reims (katedrala) - Započeta 1212. na mjestu starije građevine, dovršena u 15. st. Graditelji: Jean Leloup, Gauthier de Reims, Bernard de Soissons, Jean d'Orbais i Robert de Cousy. Ima tri broda, trobrodni transept i peterobrodni kor s deambulatorijem i vijencem kapela. Visina svoda 38 m. 21 Albi (katedrala Sv. Cecilije) - Izgrađena 1282-1390. Jednobrodna bazilika bez transepta. Predstavlja tip utvrđene crkve. Portal i trijem od bijelog mramora dovršeni 1512. 22 Strasbourg (katedrala)

62

- Započeta 1176. na temeljima ranije romaničke katedrale. Glavni brod dovršen u zrelim gotičkim oblicima 1275. Zapadno pročelje (1276-1439.) izvedeno je s nešto izmjena prema projektu Erwina von Steinbacha. Gradnju sjevernog zvonika nastavlja Ulrich von Ensingen (1399-1419.), a dovršava (1420-39.), na visini od 142 m Johann Hültz. 23 Poitiers (katedrala) - 1162-90. Romanička je katedrala obogaćena gotičkim konstruktivnim i dekorativnim elementima. Tip dvoranske crkve koja slijedi tipologiju romaničkih građevina centralne Francuske. 24 Toulouse (dominikanska crkva) - Izgrađena 1230-1385. Dvobrodna dvoranska građevina. 25 Fontenay (cistercitska opatija) - Izgrađena 1139-47. Vijećnice 26 Arras 27 Compiègne 28 St-Quentin Stambene zgrade 29 Cahors 30 St-Antonin 31 Bordeaux 32 Paris 33 Chartres 34 Arras 35 Amiens 36 Laon 37 Reims (kuća J. Callona) Gradske zidine 38 Carcassonne - Pojas bedema i tvrđava sagrađeni od 12. do 15. st. na ostacima starijih. U 19. st. restaurirao ih je Violet-le-Duc. Proveden je sustav dvostrukog niza zidina pri čemu unutrašnji niz znatno nadvisuje vanjski. 39 Beauvais 40 Bordeaux 41 Avignon Utvrđeni burgovi 42 Mont Saint-Michel - Obrambene zidine i utvrde sagrađene od 13. do 15. st. Romanička opatijska crkva ima kor s deambulatorijem i kapelama izrađen u stilu flamboyant (1516. st.). 43 Paris (Luovre, stari dvorac) 44 Avignon (papinska palača) - Sjedište papa od 1309. do 1424. Arhitekti: Pierre de Cucuron, Pierre Poisson i Jean de Loubière. Najkompletniji primjer francuske srednjovjekovne fortifikacije. 45 Nantes (kaštel vojvoda od Bretagne) - Izgrađen od 1466. s obilježjima stila flamboyant i renesanse. 46 Tarascon (dvor kralja Renéa) 63

47 Poitiers ("Palais") 48 Laon (biskupska palača) 49 Reims (nadbiskupska palača) 64 .

koji označava prekretnicu u razvoju gotičke arhitekture u Engleskoj.Započeta 1074. Canterbury. Od 1192. Spomenici: 01 Canterbury (katedrala) . počinje izgradnjom New Collegea u Oxfordu.Graditelji: William the Englishman (naslijeđuje Williama of Sens u gradnji katedrale u Canterburyju. Jedan od glavnih spomenika Perpendicular Style. ima izvorište u graditeljstvu Normandije. Romanički dijelovi iz 11. te klaustri. dovršen je toranj nad križištem (visok 123 m) i zapadno pročelje Uz crkvu je klaustar iz druge polovine 13.Četiri faze: -Early English (1190-1250. . dovršava svodove u transeptu i koru. 03 Salisbury (katedrala St. 05 London (Westminster Abbey) . Graditelji Guillaume de Sens (Wiliam of Sens) i William the Englishman. (pročelje.Gotička arhitektura u Engleskoj. gradnju vodi Francuz Geoffrey de Noyers. st. Ispoljava odlike rayonnant stila. st. Sadašnja građevina započeta je 1245. . st. Winsdor (St. i 12. brojne kapele. York.) .).Wesminster Abbey (kapela Henrika VII). st. od 1394.. Geoffrey de Noyers (graditelj katedrale u Lincolnu. Angel Choir (12561320.Romanička građevina dobiva 1175-84.Građena od kraja 12.) . .). a od 1378. izrađuje kriptu).) prvi se put pojavljuje novi tip zvjezdasto-rebrastog svođenja. Oko 1350. . Zvonici na 65 . flankirano parom zvonika. Kor i transept posvećeni su 1269. Exeter. Spomenik ranogotičke (Early English) arhitekture. Wiliam of Wykeham (1324-1404. glavni nadzornik gradnje kraljevskih kaštela Winsdor.Krunidbena crkva Engleskih kraljeva. obnavlja se po njegovim nacrtima katedrala u Winchesteru). koji uvodi sustav ranogotičke konstrukcije. Leeds. Karakterističan element je vrlo dubok kor (često jednakih dimenzija kao i brodovi).Perpendicular Style (1360-1480. Veliki četverokutni toranj nad križištem i južni zvonik na pročelju podignuti su u 15. Trobrodna bazilika (dužina 140 m) s dva dvobrodna transepta.Tudor Style (1480-1600. Pri gradnji uzdužnih brodova (1209-35. 1378. koji je uglavnom pravokutnog tlocrta s Bogorodičinom kapelom (Lady Chapel) na završetku. Wells. 1180-81. 02 Lincoln (katedrala St.) . od 1192.Westminster Abbey. predstavlja najbogatiji ansambl gotičke skulpture u Engleskoj (oko 300 kipova). poput one u Francuskoj. Mary) . podnožja zvonika).Decorated Style: Geometrical Style (1250-1280. Lincoln. ali ostaje vjerna masivnom stilu normanske arhitekture. Dover. Zapadno pročelje. Trobrodna bazilika s transeptom i dubokim razvedenim korom. 1172. U okviru složenih katedralnih sklopova javljaju se centralne prostorije namijenjene administraciji gradnje (Chapter-house). 04 Wells (katedrala) . novi kor. Mary) .Izgrađena 1220-65. . Winchester. George's Chapel).B: ARHITEKTURA U OSTALIM ZEMLJAMA ENGLESKA . Toranj nad križištem sagrađen je u 14. Salisbury. Lichfield . novi glavni brod i transept.) i Flowing Style (1280-1360. primjer Decorated Style).Canterbury. Posvećena 1239.Gloucester. st.

a u 14. na mjestu romaničke katedrale. a u trećoj i potraga za vlastitim razvojem (Sv. Naumburg). U Early English Style sagrađeni su glavni brod. . Temeljito restaurirana u 19. 10 Lichfield (katedrala) . (graditelj Wiliam of Wykeham) i treća 1461-83. 11 Winchester (katedrala St. 09 Gloucester (katredrala Sv. u kasnogotičkom stilu s pročeljem bogato ukrašenim skulpturama.Kapela Henrika VII podignuta je 1503. Regensburg). st. Trobrodna bazilika s transeptom i četverokutnom apsidom.). dijelovi kora). Romanički tornjevi nad transeptom započeti su 1112. Primjer kasnogotičkog engleskog Perpendicular Style s bogatim dekorativnim elementima i lepezastim svodom. i ranom 14.Sagrađena pretežno 1280-1369. ali u detaljima odaju paladijanizam (dovršeni u 18. s gotičkim lepezastim svodom i bogatim skulptorskim ukrasom.Romaničko-gotička građevina. Kapitularna dvorana iz 1342.) ima obilježja ranog perpendikularnog stila. nastavlja se izgradnja u gotičkom stilu (svodovi). dva zvonika na pročelju i tornjem iznad križišta. 14 Oxford (katedrala) . podiže se masivan toranj nad križištem. od koje je sačuvana samo kripta. druga 1327-77.U prvoj se fazi tek pojedini elementi novog stila uklapaju u pretežito romaničke građevine (Bamberg. st. Jedna od najmanjih gotičkih katedrala u Engleskoj. Swithin) . došlo je do znatnih pregradnja u gotičkim oblicima. Peter) . Građena pretežito od crvenog pješčenjaka. Ima izrazito dugačke brodove (171 m). St. 13 Cambridge (King's College Chapel) . Peter) . 66 . a u Decorated Style izveden je toranj nad križištem i dva manja zvonika. sagrađen je u nekoliko faza: prva 121672. st..Prodor francuske gotike na prostor Njemačke dogodio se između 1190. 06 London (Wesminster Abbey . Trobrodna građevina s dva transepta. George's Chapel) . st.1446-80. i 1220. 07 York (katedrala St. dva jako naglašena transepta i masivni toranj nad križištem.Sagrađena u 13. U 15.Podignuta 1225-1470. da bi u drugoj prevladala prostorna koncepcija fracuske gotike (Köln. Trojstva) . st. dekorativni portal na južnoj strani i Lady Chapel s kićenim mrežastim svodom. 08 Exeter (katedrala St.. pregrađen je kor. Limburg. Restauracija se pripisuje Christopheru Wrenu.pročelju prividno su gotički. Dvorac u obliku nepravilnog paralelograma.kapela Henrika VII) .1291. prvotno s fortifikacijskim obilježjima.Rezidencija engleskih vladara. transept i pročelje. Sredinom 13.Izgradnja u romaničkim oblicima započinje 1093. Nakon urušavanja centralnog tornja 1107. st. Georg's Chapel (podignuta 1473-90.Prvotno romanička građevina (kripta. ima drveni zvjezdasti svod. 15 Wales (Conway Castle) 16 Shorpshire (Stokesay Castle) . NJEMAČKA . na mjestu starije) jedna je od najljepših građevina Perpendicular Style. 12 Winsdor Castle (St. Izduženi kor (1361-1400.

do 1494. Liebfrauenkirche u Trieru. 1392. koja je dovršena do njegove smrti). dobiva ulazni trijem (s kipovima mudrih i ludih djevica). Zvonici podignuti uz korove su u donjem dijelu romanički.Započeta 1283. a u gornjem gotički. Andreas Engl (1436-53. Jakob u Straubingu. st. Martin u Landshutu.). Trobrodna bazilika s transeptom koji ne prelazi širinu bočnih brodova.). st. 24 Soest (St. zvonike.Započeta 1331. St. i 1300. Matthäus Roritzer (Konradov sin. 23 Frieburg (katedrala) . svod glavnog broda.). a u 15-16. (gornji dijelovi zvonika. Lorenzkirche u Nürnbergu. gradnju preuzima Ulrich von Esingen.). Gotička obilježja imaju svodovi. započeo je gradnju katedrale u Kölnu). Započeo ju je 1377. radi na koru crkve St. gradski graditelj u Münchenu. Remek djelo bavarske gotičke arhitekture. Spomenici: 17 Bamberg (katedrala) . zapadni kor i gornji dijelovi zvonika. 22 Regensburg (katedrala St. dio brodova).Poslije katedrale u Kölnu najveća gotička građevina u Njemačkoj. Zvonik na pročelju (162 m) izveden je u 19. Petra i Pavla) . Trobrodna dvoranska crkva s tri svodna polja i tri poligonalne apside. prevladavaju francuski utjecaji. Michael (1350.). Arnoldus (1280. dovršena u 16. Matthäus i Wolfgang Roritzer (do 1519. Odaje potpuni francuski utjecaj. prema originalnim nacrtima Matthäusa Böblingera.Romaničko-gotička građevina. gdje iste godine postavlja temelje Frauenkirche.Elizabeta u Marburgu. graditelj tipičnih trobrodnih dvoranskih crkava: St. gradi zapadnu fasadu i donje dijelove zvonika katedrale u Regensburgu). Nikolaus iz Bürena (1437. Graditelji: Gerardus (1257. U dijelovima iz 15.Konstrukcija svodova ukazuje na prodor rane gotike. st.Graditelji: Gerardus (1248. Konrad Roritzer (Wenzelov sin. 19 Köln (katedrala Sv. s ocem radi u Regensburgu i Nürnbergu) i Wolfgang Roritzer (Konradov sin.). Hans Stethaimer (1350/60-1432. 20 Ulm (katedrala) . B.). Peter) . te Wenzelovi sinovi i unuci Konrad.Građena od 1209.. Dovršena 1880. st.Započeta 1275. do 1519. Arnoldus (između 1280. Graditelji: Wenzel Roritzer (1411-14. Joerg Ganghofer (od 1468. gradio kor katedrale u Kölnu). (zvonici iz 15. St. (zvonici tek u 19. daje stručno mišljenje o radovima na katedrali u Beču). Maria zur Wiese) . Pročelje se gradi se od 1350. st.) i njegov sin Johannes (1308. od 1495. radi na katedrali u Regensburgu: zvonici. upravlja gradnjom katedrale u Regensburgu 1456-74. Jakob u Wasserburgu). ..). najznačajniji predstavnik kasne gotike u Bavarskoj. Engelberg (1494-1507. Petra) . Kor dovršen 1322. graditelj i porodice Parlér kao dvoransku crkvu. koji ju pregrađuje u baziliku. 21 Magdeburg (katedrala) . 18 Naumburg (katedrala Sv... st.) dodaje još dva bočna broda sa zvjezdastim svodovima.). a dovršena 1524. Peterobrodna građevina bez transepta s istaknutim korom. 25 Marburg (Elizabetkirche) 67 .Započeta 1248. 1330. Erfurt. predstavlja najraniji gotički objekt u Njemačkoj. po francuskim uzorima (Laon). Lorenz u Nürnbergu. Frauenkirche u Münchenu). sakristija). koji je na katedrali radio od 1474. Wenzel Roritzer (1411-14.

Česte su građevine s jednim zvonikom na pročelju.. 1439-77. 38 Brugge (katedrala) . Visina srednjeg broda rijetko prelazi 25-30 m. st. 31 Landshut (crkva Sv.Podignuta 1333-70. 37 Bruxelles (vijećnica) .Sagrađena 1154-1472.). AUSTRIJA Spomenici: 35 Beč (katedrala Sv. dopune iz 14. Pročelje iz 14. i trajala tri stoljeća. 33 Aachen (nova gradska vijećnica) . st.). Martina) . 34 Stralsund (vijećnica) . 28 Erfurt (katedrala) . 26 Trier (Liebfrauenkirche) .1340.Započeta 1402. Restaurirana u 19. transeptom i izduženim korom. 68 . 1433. Dvoranska crkva s uskim pobočnim brodovima. Graditelji: Seyfried.U prvom naletu francuskih gotičkih utjecaja djelomice se gotiziraju neke postojeće romaničke građevine ili im se dodaju pojedini gotički elementi (katedrala u Tournaiu). Stjepana) . BELGIJA . nadsvođena mrežastim sustavom rebara. kao longitudinalna bazilika (dovršena prema prvobitnoj zamisli u drugoj polovici 14. st. Wenzler. restaurirana 1898-1902. Jedna od prvih gotičkih građevina u Njemačkoj. gradi se kor po uzoru na katedralu u Regensburgu. Peter Prachatitz i Hans Von Prachatitz (južni zvonik.. 29 Nürnberg (Lorenzkirche) .Izgrađena 1236-83. Graditelj Hans Stethaimer (1392-1432.Ranogotička trobrodna bazilika od opeke. Pročelje dovršeno 1334. 30 München (Frauenkirche) . no i kasnije su romaničke tradicije osjetne... dobiva kasnogotički kor (arhitekt Konrad Roritzer).. 32 Mosel (Burg Eltz) . Zvonici na pročelju izrađeni su 1314-60. Svod je dovršen 1454. Gudule) . Toranj građen od 1449.vis.Sredina 14. nanovo sagrađena 1468-88. i znatno obnovljena nakon stradanja u II svjetskom ratu. 139 m). st. Od 1359. uglavnom u gotičkom stilu (dijelovi zida transepta su romanički).Osnovana 1271. romanički se dijelovi mijenjaju i proširuju. te građevina dobiva obilježja trobrodne gotičke dvoranske crkve. (graditelj Joerg Ganghofer) kao jednostavna trobrodna dvoranska crkva od opeke.12-13. .Prvobitno krstionica. a sjeverno pročelje sagrađeno u prvoj polovini 15. Proširena je 1316.Dvoranska crkva. Izgrađena 1227-43. st. st. 27 Chorin (crkva cistercitskog samostana) . Spomenici: 36 Bruxelles (katedrala Sv. st. Predstavlja najvažniju gotičku građevinu centralnog tlocrta (oblik lista djeteline s dvije apside).Gradnja je započela 1260. na ostacima carske palače.Gradnja započeta 1278.Započeta u 13. st.

40 Liège (katedrala St-Paul) . st. Martina) . pa su preostali samo kor. transept i dva traveja južnog broda. odakle dolazi i karakterističan način gradnje opekom. od opeke.. u kasnogotičkim oblicima.Građena od 1254. Ivana) . i 15. 51 Varšava (katedrala Sv. st. 46 Amsterdam (Oude Kerk) . Gniezno) građene su kao crkve dvoranskog tipa. gradnjom upravlja Etienne de Bonneuil iz Pariza.Velike katedrale iz 13-14.Osnovana 1358.).. uglavnom pod utjecajem sjevernonjemačkog načina gradnje opekom.39 Brugge (gradski toranj i vijećnica) . Sjeverni zvonik podignut 1502-18. 49 Gdansk (crkva Sv.Započeta 1412. POLJSKA . 44 Utrecht (katedrala Sv. st. te dva zvonika na pročelju (sagrađena po shemi francuskih katedrala). teško je oštećena. zvonik izgrađen 1449-1651. st. stara je romanička građevina (stradala u požaru 1305. Najveća gotička građevina u Belgiji. dovršena u 16. Marije) . Spomenici: 47 Uppsala (katedrala) . Zvonik (70 m) nije dovršen. st. podižu se brojne građevine. karakterizira stroga jednostavnost cjeline i detalja.Afirmacija gotičkog stila dogodila se tijekom 13. nadsvođena zvjezdastim svodom. st. Izuzetak je katedrala u Utrechtu sagrađena po francuskom uzoru (Soissons). Očituje se sklonost gradnji dvoranskih crkava.Prve gotičke crkve. Spomenici: 43 Rotterdam (Grøote Kerk) . Kasnogotička trobrodna dvoranska crkva od opeke. 41 Antwerpen (katedrala) . Tijekom 14. kor dovršen 1487.14. Duga 118 m.Kasnogotičko pročelje. 50 Gdansk (crkva Sv. koje nastaju sredinom 13. Građena od opeke.) u potpunosti pregrađena u gotičkim oblicima. Od 1287. pod utjecajem Sjeverne Njemačke.14.Izgrađivana u 13. 1674. st. st.. ŠVEDSKA . Peterobrodna bazilika s transeptom. 45 Dordrecht (katedrala) . Peterobrodna građevina s transeptom i trobrodnim korom s deambulatorijem i vijencem kapela (dovršen 1317. Trobrodna dvoranska crkva s izrazito širokim transeptom. do 1517.Građena od 14. Trobrodna građevina s transeptom i korom s vijencem kapela. (Krakov.Tijekom 14. Jana) 69 .Započeta 1352. južni nedovršen. U ovom se razdoblju kao zanimljiv regionalni tip javljaju dvobrodne crkve (crkva Blažene Djevice Marije u Wislici). Sedmerobrodna građevina. st.Sagrađena 1250-1435. u gotičkom stilu.. 42 Gent (burg) NIZOZEMSKA . Spomenici: 48 Krakov (katedrala) . st.

). Vida u Pragu. mostovi). javne zgrade. Od 1360. upravlja gradnjom katedrale Sv. križno-rebrasti svodovi. 70 .Građevina iz 13-14. do 1397. a nakon njega Václav. .Gotički stil tijekom 13.prije 1287. U Italiji je sačuvan izrazito velik broj profanih građevina iz gotičkog razdoblja (utvrde. (zvonici na pročelju). nastavlja od 1353. kontrafori). uz strane se majstore počinju javljati i domaći graditelji. franjevačke crkve u Tadinu i Terniju. st. st.) Graditelj i kipar.Antonio di Vicenzo (oko 1350.Fra Filippo da Campello (13. Već u četrnaestom.Gotičko graditeljstvo u Italiji slijedi uzore cistercitske gotike koju su prigrlili franjevci.1402. . Vida 1398. do 1352.1348-55. Graditelji: . . Matija Rejsek. . Franje i Sv. st. i 14. bio je pozvan da radi na milanskoj katedrali.Ján Parlér (Peterov sin) Preuzima gradnju katedrale Sv. preinačena u 19. . Pročelja crkava realiziraju se kao ukrasne stijene na kojima se razvija repertoar gotičkih arhitektonsko-dekorativnih i skulptorskih cjelina. stambene zgrade. Dovršena je u neogotičkim oblicima u 19.Započeo ga je Peter Parlér. Ján i Pavel Parlér.Arnolfo di Cambio (oko 1240. . te izradio nacrt za južni zvonik. da bi vrhunac razvoja dosegao u vrijema Karla IV (1347-78. preuzimajući od francuske gotike određene konstruktivne elemente (prelomljeni lukovi. ČEŠKA . Gradio je kapelu Svih Svetih u Hradčanima koja nije sačuvana. st. . Talijanski graditelji daju prednost prostoru s umjerenom visinom i razmjerno zatvorenim građevnim korpusom.Od 1344.Jacopo Talenti (oko 1300. a vjerojatno i Karlov most na Vltavi. 54 Prag (Karluv Tyn) . Peter Parlér iz Schwäbisch Gmünda. Križa u Schwäbisch Gmündu. Spomenici: 52 Prag (katedrala Sv. ITALIJA ..) Pripisuju mu se crkve Sv.Nicolò Pisano (oko 1225. Klare u Assisiju.) Graditelj crkve Santa Maria Novella u Fireci. gdje je izveo kor i kapelu Sv. Vida) .) Vjerojatno je s ocem Henrikom surađivao kod gradnje crkve Sv. Beneš. gradnju vodi Matthieu d'Arras. . Učenik Nocola Pisano. te zvonik crkve San Francesco. gradi kor crkve Sv. st. Izradio planove za Palazzo Vecchio i katedralu u Firenci. te za katedralu u Orvietu. Pripisuje mu se autorstvo projekta crkve Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji. Od 1353. st. Vaclava. . crkvu San Petronio.1302.1362.. te San Simone u Spoletu).Domaći graditelji: Petr Lutka. a posebice u 15. Graditelji: -Peter Parlér iz Schwäbisch Gmünda (oko 1330. 53 Prag (Karlov most) . . Stanek iz Praga. . . palače.Václav Parlér (Peterov sin) Radi u Pragu i Beču.1399.) Graditelj i kipar. se pročišćuje i postaje ujednačeniji. Bartolomeja u Kolinu.) Radio u Bologni gradske utvrde. a 1402..

63 Firenca (Santa Maria Novella) .Prva gotička građevina u Italiji.Giovanni Pisano (oko 1250. radi na crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji. Sredinom 15. Prva gotički presvođena franjevačka crkva u Lombardiji. a gornji renesansni. .Scipione Bon. 65 Firenca (Ponte Vecchio) 71 . Zbog strmog terena konstruirana u dvije etaže.Giovanni di Simone (13/14. počinje graditi Cà del Duca na Canal Grande. Nacrte za pročelje izradio je Simone Cronaca krajem 15. Trobrodna bazilika s križnim svodovima (bez rebara) odijeljenim prelomljenim pojasnicama. Donja crkva sagrađena je 1228-32.1464. Glavni predstavnik venecijanskog gotico fiorito.) 1277. Donji dio pročelja je romanički. Kupolu je sagradio Filippo Brunelleschi. st. upravlja gradnjom katedrale u Sieni.Vjerojatno ju je gradio Arnolfo di Cambio 1298-1314.Započeo ju je 1296. Gornja crkva posvećena je 1253. Kampanil je sagradio Antonio di Vicenzo.1442. st. Matas.). st. Pročelje je uglavnom neogotičko.) Graditelj i kipar. obnavlja crkvu Santa Maria della Carità (sada Gallerie della Accademia). Peterobrodna bazilika s transeptom (117 x 48 m). gradi Scuola Grande della Misericordia (izgorjela 1485. 64 Firenca (Palazzo Vecchio. st. .) Graditelj i kipar.). st. 56 Assisi (San Francesco) . Matična crkva dominikanskog reda s grobnicom njegova osnivača. Koncem 13. Najveća franjevačka crkva u Italiji. Radio na Cà d'Oro i Duždevoj palači (Porta della Carta) u Veneciji. 59 Bologna (San Domenico) . Jedan od najljepših unutarnjih prostora talijanske gotike.Giovanni Bon (? .. a ostvario 1857-63. Čitav samostanski kompleks građen je u duhu cistercitske rane gotike. To je gotička građevina fortifikacijskog karaktera s tornjem visokim 96 m. Palazzo della Signoria) . 1338. Nacrt za kampanil izradio je Giotto (sagrađen 1334-87. Spomenici: 55 Fossanova (opatijska crkva Santa Maria e Santo Stefano) .).Započeta 1278.Bartolomeo Bon (? . Glavni graditelj Antonio di Vicenzo.Sagrađena 1236-63. 60 Bologna (San Petronio) . st.). S ocem radi na Cà d'Oro i Duždevoj palači (Porta della Carta) u Veneciji. Pripisuje mu se pregreadnja crkve Santa Maria della Spina u Pisi (1321..).Započeta u drugoj polovini 13. . 62 Firenca (Santa Croce) . 57 Assisi (Santa Chiara) . N.poslije 1314.Izgrađena u 14. radi na katedrali u Pisi. 1441-45. 1304. . 1284-99. uzor za crkve prosjačkih redova. i većim dijelom izgradio Arnolfo di Cambio na mjestu ranije crkve Santa Reparata. . Završena 1443.Graditelj fra Filippo da Campello (1257.Započeta 1235. povećana u 14. transeptom i velikom oktogonalnom lanternom nad križištem... gradi Camposanto u Pisi.) Graditelj i kipar. dovršio ju je Jacopo Talenti 1360. 61 Firenca (katedrala Santa Maria del Fiore) . nastavio u firentinskoj gotici Francesco Talenti (1357-66.Započeta 1173. 1441-52. st. nastala pod cistercitskim utjecajima (Clairvaux i Pontigny). 58 Bologna (San Francesco) . dovršava kor i dio pročelja katedrale u Massa Maritima.

jedan od graditelja šibenske katedrale. i 1442. Podignut 1240-50.) nad križištem. ju je nadogradio i modificirao Scipione Bon.Gradnja započeta 1229.U početnom obliku (814.14. 73 Verona (Ponte Scaligero) . st. u 12. Simone de Orsenigo. godine vjerojatno je sudjelovao Giovanni di Simone. Bogatsvo dekoracije i ogromne dimenzije u biti prikrivaju nedostatke u cjelovitosti koncepcije.Gradio ga je vjerojatno Neri di Fioravante 1345. 66 Siena (katedrala Santa Maria Assunta) . Brodovi su presvođeni križno-rebrastim svodovima odijeljenim prelomljenim pojasnicama. Na njenoj je gradnji radio i Antonio Busato. vjerojatno po nacrtu Nicola Pisano. Najljepši primjer stila gotico fiorito.1290. 70 Castel del Monte (Apulija) . Gradnja je završena 1805-09.-1325. 67 Pisa (Santa Maria della Spina) . Ima osmerokutnu osnovu s osam osmerokutnih kula na kutovima. Kor je izgrađen u 14. do 16. počela poprimati današnje oblike. Stil mudéjar (12. Mramorni ukras vanjštine izveli su Cellino di Nese i Nino Pisano.. Peterobrodna građevina s trobrodnim transeptom. to jest slijedi njegovu osnovu za katedralu u Firenci. izgrađena u bizantskom stilu s trijemovima i loggiama. 76 Venecija (Cà d'Oro) . izvedeno 1616-45.Sagradili su je Giovanni i Bartolomeo Bon.Gotički oblici dolaze u Španjolsku posredstvom cistercita. Osnova vjerojatno potječe od Arnolfa di Cambio.-15. Heinrech von Gmünd (Parler).Započeta 1250. S obje se strane ređaju trgovine i obrtničke radionice.Lovački dvor Fridrika II. st.). godine. te kipar Matteo Raverti 1421-36. st. Giovanni Giacomo Dolcebuono (kupola nad križištem). Lukovi od bijelog kamena s nadgradnjom od opeka. st. Unutrašnjost i vanjština obloženi su slojem naizmjeničnih crnih i bijelih maramornih ploča. 72 . 1338. a spojni hodnik u gornjem katu vodi iz Gallerie degli Uffizi do Palazzo Pitti. 75 Venecija (Duždeva palača) . Pellegrini (koncepcija pročelja. Giovanni Antinio Amadeo. a nastavljena u gotičkim oblicima. Trodjelno pročelje srodno je onom katedrale u Sieni. T. 74 Venecija (Santa Maria Gloriosa dei Frari) . po romaničkoj koncepcija. 71 Napulj (San Lorenzo Maggiore) . Trobrodna bazilika s transeptom i šesterostranom kupolom (1264. gradnjom upravlja Giovanni Pisano. 1284-99. Trobrodna bazilika s transeptom. ŠPANJOLSKA . Trobrodna bazilika s transeptom. Glavno pročelje prema Piazzetti sagrađeno je između 1424.) imala je ulogu tvrđave.Kod pregradnje 1321.Gradnja započeta 1290.Započeo ju je 1386.. 69 Milano (katedrala) . ravnim stropom i ravno završenim korom. Kod gradnje su sudjelovali: Hans von Freiburg.Podignut 1376. 68 Orvieto (katedrala Sanctissima Corporale) .) javlja se kao mješavina maurskih i zapadnoeuropskih elemenata. no vremenom francuski utjecaju prevladavaju strogost cistercitskog graditeljstva. a od 1309. 72 Mantova (Palazzo Ducale) .

1231-1601. st.Romanički djelovi potječu iz 11. G.) 1296-1317. 79 León (katedrala Santa Maria) .Izgradnju je započeo 1513. Skulptorski ukras su djelomično izveli francuski majstori. 86 Salamanca (Catedral Nueva) . uglavnom dovršena tijekom 13. st. deambulatorijem i vijencem kapela. Spomenici: 77 Burgos (katedrala) . u kasnogotičkim oblicima. st.Kvadratna građevina s dvorištem koje okružuju arkade. Završetke dvaju zvonika na pročelju (1442-58. Jedna od najvećih građevina kršćanskog zapada (140 x 90 m). na mjestu gdje se ranije nalazila vizigotska crkva iz 6. sagrađena pod utjecajem sjevernofrancuske gotike. Jaime Fabré iz Mallorce. Posljednje od velikih djela gotike u Španjolskoj. . Trobrodna bazilika s transeptom. Dovršena 1493. gradi dominikansku crkvu u Mallorci. Trobrodna građevina sa zvjezdastim svodovima. Pedro Cebrian.Građena od 1227. 80 Avila (katedrala) . 1317. 84 Palma de Mallorca (Castillo de la Almudaina) . st.1277. Trobrodna bazilika sagrađena po uzoru na katedrale u Chartresu. Gotičku gradnju započeo je 1298. 81 Barcelona (katedrala Santa Cruz) . 78 Toledo (katedrala) . nizom kapela.Graditelji: . J. dvostrukim deambulatorijem i dva zvonika. Peterobrodna građevina s transeptom.13-15.Enrique (? . Graditelji: Enrique. st.Jaime Fabré iz Mallorce (13/14.) Jedan od graditelja katedrala u Burgosu (transept) i Leonu. Kao zvonik služi minaret nekadašnje mošeje iz 12. 73 . Reimsu i Amiensu. Nakon mnogih prekida dovršena je 1733. 85 Sevilla (katedrala) . imenovan doživotnim graditeljem katedrale u Barceloni. pod utjecajem opatijske crkve St. Unosi u španjolsko graditeljstvo elemente francuske gotike. Po tlocrtu je srodna katedrali u Albiju. a zatim maurska mošeja.). st. Juan de Badajoz.Započeta 1221. st. Denis. Guillén de Rohan. 82 Barcelona (Santa Maria del Mar) 83 Palma de Mallorca (katedrala) .Sagrađena u 13-14. Hortañón. te masivan toranj nad križištem (1466. Petarobrodna građevina s transeptom i kratkim korom. na mjestu starije romaničke građevine.) podigao Hans iz Kölna.Sagrađena 1402-98.

. Radi još i u Blatu na Korčuli. nešto širom i pravokutno izduženom lađom. te uglavnom nerazvedenu zidnu masu. st. Marije u Gračišću.Onofrio di Giordano della Cava (15. do 1443. st. st. Surađuje s Jurjem Dalmatincem (isporučuje kamen za crkvu Sv. Sagradio crkvu Sv.) i na palači Šiška Đurđevića (1452. katedrala. .Rana gotika počinje se u Hrvatskoj pojavljivati od sredine 13. radi na trogirskoj luci. crkveni svod u Lepoglavi. naslijeđuje njegovu radionicu u Veneciji (1421. Gradio kule u Korčuli i Trogiru. Kneževoj palači (1439. Izraziti renesansni oblici u Sjevernoj Hrvatskoj ne dolaze do izražaja.). Od 1437. 1438.Uz obalu je redovit tip jednostavnih propovjedničkih crkva pravokutnog tlocrta s otvorenim drvenim krovištem i s kvadratnim apsidama (ili apsidom) presvođenim križno-rebrastim svodom. gradi s Ratkom Brajkovićem drugi kat zvonika korčulanske katedrale. uvode franjevci tip propovjedničke crkve (Zagreb. Albertalov mrežasti svod.). osim upotrebe prelmljenih lukova i svodova. 1676. 1327-48. U drugoj polovoni 13.) Talijanski graditelj.) Graditelj i klesar. kapela Sv. .) Sagradio kapelu Sv. 1406-27. . protomajstor gradnje mletačkog kaštela u Trogiru. s pomoćnicima gradi lađe i prizemlje zvonika korčulanske katedrale.).Ratko (Alegretto) Ivančić (15. 1642. Najvažnije mu je djelo klaustar samostana Male Braće. st. Graditelji: .Armirigus (druga pol. . koja zadržava dosta skromnu obradu portala i prozora. Radi uglavnom u Dubrovniku. te učestalijih kvadratnih apsida umjesto polukružnih. Antuna Opata u Žminju. . 1415.) Protomajstor gradnje korčulanske katedrale od 1441. Vidljiva je privrženost najjednostavnijim konstruktivnim principima. Tipologija malih građevina gotovo se ne mijenja u odnosu na romaničko doba. te 1421. stupa u nauk kod Petra Pozdančića.. (Zagreb. pa gotičke forme traju još i u 17. Mala česma. 1441. Invencija se najčešće ispoljavala u konstrukciji svodova. Velika česma.Na području Sjeverne Hrvatske uglavnom prevladava tip jednobrodnih crkava s presvođenim svetištem poligonalnog završetka i prostranijom..) Graditelj i kipar iz Bara. . U Dubrovniku radi na palači Sandalja Hranića (1429.).Mihoje Brajkov (14.) Graditelj i klesar. Stjepana). do 1448. . . st.Giacomo Correr iz Tranija (15.) Trogirski graditelj.) Graditelj iz Korčule. st.. radi u Dubrovniku. 74 . . st. Gradi cisterne u Šibeniku (u suradnji sa zadarskim majstorima Markom Petrovim Puljizom i Jurjem Mihovilovim). Nakon 1420. Splitu i Sinju.Ratko Brajković (15. Najvažnije mu je djelo Knežev dvor na Šipanu (1448. Od 1436. 1435-40. st.). gdje je u pozno doba češća zvjezdasta mreža. st. st. Zadar. Ivana u Šibeniku). katedrala.) Graditelj. Knežev dvor). gradi s pomoćnicima drugi kat zvonika korčulanske katedrale. st. st. nerazvedenih zidnih ploha s uskim izduženim prozorima šiljastolučnog završetka.Hranić Dragošević (14/15. Franje u Ankoni i crkvu Sv. 14. U Kneževu dvoru u Dubrovniku gradi svodove u prizemlju i stube po uputama Onofrije della Cave. radi u Dubrovniku (vodovod.Marin Radojev (15.C: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ . uglavnom kao projektant čije su planove (osobito skulptorski ukrašene dijelove) izvodili drugi majstori. paralelno s barokom (Zagreb. Pula).Dente (15.

pregrađuje s Ivanom Spanžićem crkvu Sv. . 1444.) Talijanski graditelj i kipar. te izgradio kapelu Sv. samostan Sv.Juraj Matijev Dalmatinac (oko 1410. 1448-52.Juraj Dimitrov (15. st. 1426. 1398. Mihovila u Zadru (graditelj Pavao iz Sulmone). Frane. radi u Veneciji (vjerojatno u radionici Giovannija i Bartolomea Bona). Katarine (graditelj Nikola Arbušanić). s prekidima. te vjerojatno i za pregradnju crkve Sv. st. S majstorom Stjepanom 1422. započinje s bratom Pavlom gradnju zborne crkve Sv.) Graditelj i kipar. st. Marije.). st. a 1424. Zajedno s Nikšom Račićem presvodio glavni brod trogirske katedrale (1431-36. Spasa u Zadru. radi na zidinama Paga. Jerolima sa sjeverne strane katedrale (1438-46. Marije u Zadru. Petra u Poljani na Ugljanu.. 1392. gradi sakristiju crkve Sv. 75 . . Od 1435. ) Zadarski graditelj.prvi travej sjeverne lađe). gradi novo pročelje zborne crkve Sv.). st..Nikola Grgurov Bilšić (15. na kuli u Trogiru. Ponovo radi na katedrali od 1446.) Graditelj iz Zadra. gradi s Vukom Slavogostovim i Jurjem Đurđevićem crkvu Sv. U Ankoni je radio na Loggia dei Mercanti (1451-58. Do 1441. zaposlen je u službi Dubrovačke republike na gradnji utvrda (kula Sv. st. . radi na Rabu (palača Kolona Crnote. te na crkvi augustinaca. Mihovila na Ugljanu (graditelji Grgur i Bilša Bilšić). gradi s Ivanom Alegretovim sklonište za gubavce u zadarskom pregrađu. radi na luci. radi u Rijeci na proširenju crkve Sv. U Splitu gradi s pomoćnicima palače (pokraj zlatnih vrata. Kuzme i Damjana na Ćokovcu. Cipici . zidine. 1468. . st.). . 14. obnavlja zvonik trogirske katedrale (prvi i drugi kat).). sagradio svodove sakristije zadarske katedrale..1473/75. Od 1441. st.Marko Gruato (15. .Luka Ivana Gaje iz Nina (14/15. te izgradio kapelu Sv. sudjeluje u prvoj fazi gradnje šibenske katedrale.Nikola Bilšin Bilšić (15.Lorenzo Pincino (15. 1443.) Graditelj i klesar. Marije u Starom Pagu. radio na crkvi Sv. 1420.).) Zadarski graditelj. Mihovila u Zadru.) Trogirski graditelj.) Graditelj iz Venecije. Minčeta . vodi do smrti). pregrađuje zvonik crkve Sv. a 1445.). radi na šibenskoj katedrali (kapela Deše Jakovljeva .Antonio di Pier Paolo Busato (15. a u Pagu je od 1443. crkvi San Francesco delle Scale. 1444. biskupska palača uglavnom preko pomoćnika). Vjerojatno glavni majstor bočnih brodova katedrale. Samostalno gradi crkvu Sv.) Projektant prve faze šibenske katedrale. st.. 1397.Matej Gojković (15. . st. pod vodstvom Jurja Dalmatinca. Eufemije u Kamporu). Marije u Pagu (svetište). . st. Do 1441. Po nacrtu Andrije Desina gradi 1389. Nikole u Tihlićima (Kula Atlagića). Petra u Grebaštici.Pavao Vanucijev iz Sulmone (14. kulu utvrde Sv. obnavlja utvrde u Zadru. .) Kipar i Graditelj iz Venecije. 1442-46. 1438-53..46. 1398. Luke u Kamenjanima (Škabrnja). aktivan na izgradnji novog grada (zborna crkva.) Zadarski arhitekt. Jerolima sa sjeverne strane katedrale (1438. . . 1464-66.) Zadarski graditelj. Izradio nacrte za apsidu crkve Sv. Zajedno s Markom Gruatom presvodio glavni brod trogirske katedrale (1431-36. Mala Papalićiva. crkvu Sv. gradi u Zadru pregradu u crkvi Sv.). 1423. protomajstor gradnje šibenske katedrale (poslove. . Katarine.Frane Jakovljev (Francesco di Giacomo) (15. apsidu crkve Sv.Andrija Desin (druga pol. Djelovao u Zadru i Pagu 1386-1400. st.Nikša Račić (15. .) Talijanski graditelj i kipar.

st. (dolazak biskupa Timoteja iz Francuske). Kasnije dodane lađe sagrađene su po uzoru na njemačko graditeljstvo. 11 Belec (stara župna crkva Sv. Sagradio je gotičke crkve u Zaglavu (1458. st. Filipa i Jakova) . 05 Čazma (župna crkva Sv. Marije Magdalene) . Barokizirana u 18. koju su podigli Frankopani 1451. Marije) . Sjeverna Hrvatska 01 Zagreb (katedrala Sv. (svodovi.Utemeljena na mjestu romaničke bazilike nakon 1276. Stjepana) . 08 Križevci (crkva Sv. Karlovac (samostan Sv. Marije) .Gotički svodovi nad lađama. pregrađen u zvonik. sačuvane su tek ruševine monumentalnog pročelja (oko 1300. 06 Brinje (kapela Frankopanskog grada) .Jednobrodna građevina s izduženim poligonalnim svetištem poduprtim kontraforima. Južni portal ukrašen je s petnaest skulptura. oltari).Ranogotička građevina s početka 14.) Zadarski graditelj. st.) i Salima (1465. Križa) .Od cistercitskog samostana. Niski gotički trijumfalni luk dijeli brod (mrežasti svod na polustupovima) od svetišta (zvjezdasti svod na konzolama).. te nadograđivan u 18. (njemački graditelji pod vodstvom Ivana "parlera"). st. temeljito pregrađena u kasnogotičkim oblicima u 15.). Marije) .Osmerostrana građevina s peterostranom apsidom. 02 Zagreb (crkva Sv.Prvotno velika trobrodna gotička građevina. Od prvobitne romaničke građevine preostao je dio koji je u 14.Dvobrodni prostor odijeljen je stupovima s prelomljenim lukovima. Jurja) . Jurja) . Sada kao crkva služi obnovljeno svetište. 03 Medvedgrad (kapela Sv. 12 Tuhelj.Trokatna kapela iz početka 15. 09 Glogovnica. Jednobrodna građevina s izduženom poligonalnom apsidom presvođenom križno-rebrastim svodovim i s kontraforima. Tri poligonalne apside presvođene su vitkim križnorebrastim svodovima (rješenje slično onom u Troyesu). Ogulin (župna crkva Sv. Marije) 76 . Temeljito je obnovljena u neogotičkim oblicima. st. Križevci (Crkva Sv. koji se spominje od 1211.Spominje se od 1334. Ističe se razvedenošću svođenja asimetričnog prostora. s gotičkim portalom i križno-rebrastim svodovima kripte i kata. dok zidovi nekadašnjih lađa s gotičkim dovratnicima čine dvorište. st. Zvonik na pročelju izveden je u doba renesanse.Juraj Lukačević Zavaliska (15. st.). 04 Topusko. Marka) .. Klanjec (župna crkva Sv. st. svetište i kontrafori izvedeni su na romaničkoj osnovi u drugoj polovini 14.Trobrodna romaničko-gotička građevina s četverokutnim svetištem i transeptom. Izduženo gotičko svetište poligonalnog završetka presvođeno je križnim svodovima. te mu je pridodat brod i poligonalno svetište nadsvođeno gotičkim križnim svodom. kada je dobila i zvonike na pročelju (Herman Bollé). Varaždin (crkva Sv. Građevina je barokizirana u 18... i 20. st. Zvonik nad pročeljem podignut je u 19. Zagorje 10 Remetinec. Iskopavanja su otkrila tragove trobrodne presvođene crkve (51 x 20 m) sa starijom zaobljenom apsidom. presvođena rebrastim svodovima. 07 Oštarije. st.

Ivana Kapistrana) . Trobrodna građevina s poligonalnom apsidom. Pravokutna građevina s prelomljenim poluvaljkastim svodom. st. Nešto je razrađenije trodjelno svetište.. Buzet (crkva Sv. s golemom lađom pravokutnog tlocrta. Kvarner 26 Rijeka (augustinski samostan Sv. Poligonalno svetište. Marije) . Nad svetištem je mrežasti svod. st. te visoko podignutog otvorenog drvenog krovišta.1431.Ima sačuvan gotički svod u svetištu. crkva Sv.Gotička barokizirana crkva.. ima križne i zvjezdaste svodove. Gotički brod produljen je u 17. 25 Gračišće (crkva Sv.Jednobrodna gotička crkva. (Herman Bollé). te presvođen mrežastim svodom. Nikole) . proširena je još jednim brodom. presvođena prelomljenim poluvaljkastim svodom.Podignuta oko 1300. st. Marije) . Antuna) . Jednobrodna građevina s upisanom četvrtastom apsidom. Samostan s četverokutnim klaustrom sagrađen je istodobno s crkvom. 20 Poreč (franjevačka crkva) .. 16 Požega (crkva Sv. Graditelj Dente. na mjestu starije. Duha) . poduprto kontraforima. Đakovo (župna crkva Majke Božje) . Primjer crkve propovjedničkog tipa sredozemnog podrijetla. dobiva starija crkva veliki kasnogotički poligonalni prezbiterij presvođen zvjezdastim svodom. 23 Čepići.1441. U 19. pregrađena u 18. U svetištu ostaci gotičkih fresaka. Slavonija 15 Požega (franjevačka crkva Sv. 22 Pazin (župna crkva Sv. te ponovo 1900-06. Marije) . više puta pregrađivana. povećana sredinom 14. a presvođeno je križno-rebrastim svodovima. 17 Ilok (crkva Sv. 24 Beram (župna crkva Sv. 14 Lepoglava (pavlinski samostan. 21 Žminj (kapela Sv. st. st. Barokizirana u 18. Osvijetljeno je visokim dvodjelnim prozorima s mrežištem. Profilacija otvora ukazje na sjevernjačke utjecaje. U svetištu ima ranogotička rebra oslonjena na konzole. Martina) . Majstori Matej iz Pule i Petar iz Ljubljane. Jeronima) 77 .1280. Ostali dijelovi su neogotički. st. poduprto kontraforima. presvođeno je križnim svodom. Istra 19 Pula (franjevačka crkva) .1492.Građevina iz 1280. a obnovljen u 15.. (majstor Armirigus). a rebra se oslanjaju na konzole.Kasnogotička građevina. 18 Dragotin. pregrađena u Istarsku sabornicu. Kasnogotičko svetište ukrašeno je freskama. Lovre) .Sagrađena krajem 13. st. Izduljeno gotičko svetište. Dimitrija / Sv. U 19. Oslikana freskama s kraja 14. st.1425. 13 Lobor (Majka Božja Gorska) .Jednobrodna gotička građevina s poligonalnim svetištem. golih zidova s rijetko raspoređenim uskim izduljenim prozorima. koje se prema lađi otvara šiljastim trijumfalnim lukovima. st.Sagrađena 1381.

31 Korčula (dominikanski samostan s crkvom Sv. 33 Split (samostan Sv.Jednobrodna gotička crkvica.).. Kuzme i Damjana) . Ratko (Alegretto) Ivančić. st. Juraj Dalmatinac. Frane) . Vida) . Lovre) . Klaustar je rađen u stilu cvijetne gotike. Antonio Busato.Utemeljena 1432. Marka) .Započeta 1481. imaju odlike alpske gotike. (majstori Nikola i Juraj. Frane) .Zadužbina Frankopana iz druge polovine 15. st. Marije) 78 . Grgura) . Stjepana) . st. 35 Trogir (crkva Sv. 40 Pag (zborna crkva Sv. Nikša Račić i Marko Gruato. 34 Trogir (katedrala Sv.Romaničko-gotički klaustar. Ima poligonalni tlocrt i mrežasti svod po uzoru na kontinentalne građevine. Dominika) . 28 Dobrinj (župna crkva Sv. st. Crkva je obnovljena u 18. 37 Šibenik (crkva Sv. u stilu jednostavnih propovjedničkih građevina. st. 27 Krk (kapela Sv. st. Frane) . 36 Šibenik (crkva Sv. Mrežasti svod svetišta djelo je domaćih majstora s početka 16. Crkva je sagrađena početkom 14. st.Svodove. Dalmacija 29 Dubrovnik (dominikanski samostan s crkvom Sv.. gradili su majstori: Marin Radojev. 30 Dubrovnik (franjevački samostan s crkvom Sv. Romaničko-gotički klaustar sagrađen je 1327-48. Trojstva i Bezgrešnog začeća (gotovo skeletnih konstrukcija). st. Graditelji: Bonino iz Milana. te svetište crkve. dva portala). s prelomljenim gotičkim svodom.Kapele Sv. Giacomo Correr iz Tranija i Marko Andrijić. Cijeli je kompleks kasnije barokiziran. st. dobiva drugu lađu. Ratko Brajković. Lorenzo Pincino. Ističe se bogat kasnogotički portal. (majstor Mihoje Brajkov). sagrađena je nakon 1446. st. Sakristija. Jakova) . te prvi i drugi kat zvonika (drugi kat 1422. 39 Ćokovac.Podignuta početkom 14. st.Sagrađen početkom 14.Romanička građevina. Stjepan.14. Jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom. u stilu jednostavnih propovjedničkih građevina. st. višekratno obnavljana i dograđivana tijekom 15. Nikola Firentinac.. Klaustar sagrađen u 15. u gotičkim oblicima (pravokutno svetište s križno-rebrastim svodom. st.Utemeljena oko 1405. zatim Blaž Kalendin.. Gotičkom slogu pripada i rozeta na pročelju. kao trobrodna bazilika s bujnom gotičko-renesansnom dekoracijom. Pašman (samostan i crkva Sv. Dominika) . podignute četrdesetih godina 15. Mile . sinovi Nikole Lovrinog iz Zadra. 38 Šibenik (katedrala Sv. Raden. 32 Korčula (katedrala Sv. Frane Jakovljev. i 16. pregrađena u drugoj polovini 14. Nikole) .Romanička jednobrodna građevina. i podignuta tijekom 15. Hranić Dragošević. Matej Gojković). st.Crkva je sagrađena početkom 14. U 17.

st. Citadela sagrađena nakon 1409. Gotičko-renesansna građevina s renesansnim trijemom u prizemlju i gotičkim prozorima na katu. 46 Zadar (sakristija katedrale) . Sačuvane su dvije velike kule.. 41 Pag (samostan Sv. preuređuje ga u gotičkom stilu Onofrio della Cava iz Italije.Posvećena 1280. Split. Križno-rebrasti svod iz prve polovine 16. svećenik graditelj Luka Ivana Gaje iz Nina. Frane) . Fortifikacije 50 Poreč (kula) . pet tvrđava). Produžena na način da je u korpus crkve uklopljena romanička stambena zgrada.Započeta 1443. sagrađena 1249-50. ojačan 1414. Zadar. Margarite) . Izrazito izdužena jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom presvođenom križno-rebrastim svodom. Mali Ston . Ima izrazito fortifikacijski karakter.Pravokutno svetište presvođeno križno-rebrastim svodom sagradio je 1389. (apside . Vjerojatno rad Marina Radojeva.Križno-rebraste svodove sagradio je iza 1398. Pavao iz Sulmone. Divona) 79 . Trogir. 43 Zadar (crkva Sv. 44 Zadar (crkva Sv.Posvećena 1280. Jednobrodna građevina s pravokutnim svetištem presvođenim križno-rebrastim svodom.majstori Juraj i Pavao Dimitrovi). Javne zgrade 54 Dubrovnik (Knežev dvor) . Mihovila) .. Urbanizam 47 Dubrovnik.Sagradili su ga Dubrovčani na prevlaci Pelješca od 1335.Peterokutna kula na ulazu u grad. Obnovljena je u neogotičkom stilu. Sagrađen je s dvjema urbanim jezgrama i lukama na krajevima pojasa zidina pomoću kojih je premošten pristup poluotoku (4 km zida.. Radmil Ratković po projektu Jurja Dalmatinca.Gradnja započeta 1443. 45 Zadar (crkva Sv. po nacrtu protomajstora Andrije Desinog. 52 Trogir (kaštel Kamerlengo) .. st. Dominika) . Kapelu Mišulić sagradio je nakon 1467.. 51 Split (mletački kaštel) . Djelomično su sačuvana tordirana rebra svoda.1435. 49 Pag . zatim Marko Andrijić i Nikola Alegreti). 53 Zadar (Kaštel i Citadela) .Kapela Gospe od Zečeva. 42 Nin (župna crkva Sv. st. Asela) . četrdesetak kula.Sagrađen nakon 1420. produžena početkom 14.Nakon eksplozije oružane 1435. 55 Dubrovnik (Sponza.Kaštel sagrađen 1438. tako da je u njega uklopljen dio postojećih zidina s poligonalnom kulom. prepravljena 1447-48. (majstori Ivan i Lazar de Pari iz Trsta). nastavljena do konca 15. Korčula 48 Ston. (suradnici Jurja Dalmatinca.Pravokutna apsida presvođena je rebrastim svodom.

Stambene zgrade 59 Trogir (palača Cipiko) . znatno pregrađena u 19.Oko 1470. 57 Pag (kneževa palača) . st.. 60 Poreč (palača) 80 .Sagrađena 1515-22.Sagrađena u 15. st. 58 Pula (gradska vijećnica) . 56 Trogir (loža) . Od izvornih dijelova postoji oštećena istočna fasada sa slijepim lukovima ispod vijenca i ostacima kasnoromaničkog skulptorskog ukrasa. Dvokatnica s renesansnim trijemom u prizemlju i gotičkim i renesansnim prozorima na katovima.Vjerojatno rad Mateja Gojkovića. Andrija Aleši. (portal izradio Ivan Pribislavljić).Podignuta 1296.

i 15. ornamentalna kompozicija zamjenjuje se prirodnijom figuralnom s izrazitijom dozom realističnosti prikaza: Chartres. Isprva pomoćnik Jeana de Marville.Prvo žarište razvoja skulpture vezano je uz radionicu katedrale u Chartresu (glavni portal.Od materijala u upotrebi je kamen i drvo (u unutrašnjosti). . radi na mramornom nadgrobnom spomeniku Filipa III Smjelog (opatija St-Denis). .Od 1299.Francuski kipar rodom Nizozemac (Haarlem). Amiens.Snažni razvoj skulpture koji se odigrao između 1150.Jean de Marville (umro 1389.). koji od tada postaju karakterističan element francuske nadgrobne plastike. st. st. (Bourges.) u samostanu u Champmolu. ne razlikuju bitnije od onih iz sredine 13.Skulptorska dekoracija crkve kartuzijanskog samostana u Champmolu kod Dijona. Ta se plastika razvija u pravcu realizma.Oko 1250. .I na području skulpture dominantnu je ulogu odigralo sjeverno područje Francuske.Jean Pépin de Huy (prva pol. a sadržajno je podređena vjerskim temama. potpuno 81 . Amiens.Jean d'Arras (13/14. Na ploči koja pokriva sarkofag izveo je lik vojvode u ležećem položaju. a na plohama sa strana četrdesetak likova iz pogrebne pratnje.1391-97.Dvije skulpture na gradskim vratima Amiensa. Le Mans. Katarinom). do 1307. skulpture iz sredine 14. St-Denis i Pariz. Od gornjeg su dijela sačuvani tek oskudni fragmenti. Bourges.) . st. . promjene se u tehničkom smislu odnose na osvajanje prostornosti. što nužno dovodi i do povećane realističnosti. došlo je do naglašene ekspresivnosti. . st. Amiensa i Reimsa. poznato pod nazivom "Mojsijev zdenac".Jean de Chapelle . a sa strana lik vojvode sa Sv.Claus (Klaas) Sluter (umro 1406.Tijekom 14. . . Ivanom Krstiteljem i njegove žene sa Sv. stoljeća proširuje se skulptorska obrada i na izradu grobnica i sarkofaga (Bourges. psihologizacije likova i izrazite pažnje u obradi detalja. odakle se utjecaji šire na Angers. a u izražajnom smislu narativni se karakter zamijenjuje emocionalnim. Od 1395. među kojima i redovnike žalobnike (pleurants). 1145-55. . očituje se pojava prirodnijeg stava. . . pa se npr.U odnosu na romaničku skulpturu. a rijetko bronca.Razvoj gotičke skulpture povezan je u Francuskoj pretežno uz arhitekturu kao element logične i bogate akcentuacije pojedinih portala. Zbog nastojanja da se realističkom shvaćanju približe i apstraktni likovi. st. Reims. izvodi skulpture za glavni portal samostanske crkve (za trimo lik Bogorodice. Poitiers) uglavnom ponavljaju ostvarenja Pariza. nije se nastavio jednakim tempom u slijedećih sto godina. te oltarskih kompozicija. Pariz. . Započinje izradu grobnice Filippa Smjelog (nakon 1381. opširno ilustrirajući sveukupan kompleks teoloških ideja.) . St-Denis. do kraja života radi na golemoj mramornoj grupi Kalvarije za samostanski klaustar. .) . uključujući i brojne alegorijske prikaze. dok je podnožje. Skulptori: .) . Veliki portali iz druge polovine 13. Dijon). i 1250.Izradio s pomoćnicima niz nadgrobnih spomenika (nadgrobna ploča s idealiziranim likom Roberta d'Artois u opatiji St-Denis).D: SKULPTURA U FRANCUSKOJ . izvršivši upliv na južne pokrajine. 14.

) . te Kalvarija i Polaganje u grob (opatija Solesmes).Michele Colombe (oko 1430.sačuvano.Pomoćnik Michela Colombea u izradi nadgrobnih spomenika (Nantes.) . a na svakoj se plohi nalazi po jedan lik proroka s anđelom iznad. Poklonstvo kraljeva i Polaganje u grob (na vanjskim je stranama krila Melchior Broederlam naslikao Prikazanje u hramu i Bijeg u Egipat). Louvre). st. Na jednom je izveo Raspeće. nastavio je Sluterov rad na grobnici Filippa d'Ardito u kartuzijanskom samostanu u Champmolu. oltar za Marijinu kapelu u katedrali (1486. . Strasbourgu. 1430.Jedan od posljednjih predstavnika francuskog kasnogotičkog kiparstva (oltari.1473.Claus de Werve (1380. .) . . Na drugom oltaru izveo je Smrt Ivana Krstitelja.Flamanski kipar. izradio je dva drvena oltara (Dijon. . drveni naslon katedre (Dijon.. unoseći u francusko kasnogotičko kiparstvo elemente talijanske renesanse. Suradnik pri izradi "Mojsijeva zdenca" (šest žalosnih anđela).Izradio skulpture na portalima transepta katedrale u Sensu. . Ima šesterostrano oblik. Radio u Trieru.) .Djela: Oltar katedrale u Strasbourgu (1500-01. katedrala). te Iskušenje Sv.Jacques de Baërze (kraj 14. Barbare. Musée des Beaux-Arts).) .. . reljef Sv. kip Blanche de France (St-Denis.Nećak i učenik Clausa Slutera.) . nadgrobna skulptura).Nikolaus Hagenauer (oko 1445.Martin Chambiges (? . Mučenje Sv. Antuna. . 150207.S braćom Veitom i Paulom imao kiparsku radionicu u Strasbourgu.) .Nikolaus Gerhaert von Leyden (oko 1430. sačuvano Oplakivanje Krista. . . Konstanzu i Beču nadgrobne ploče s likovima pokojnika i portretna poprsja. . prema nacrtu J.1549.U suradnji s bratom Antoineom izvodi nadgrobni spomenik Louisa XII i njegove žene Anne de Bretagne u opatijskoj crkvi St-Denis.Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske u samostanu u Champmolu (1461-70.) . Stjepana). Jurja u borbi sa zmajem (Pariz.Njemački drvorezbar. . Peréala).Gregor Erhart (oko 1460.Antoine le Moiturier iz Avignona . .). .Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske u samostanu u Champmolu (1443.Jean Juste (Giovanni di Giusto Betti) iz Firenze (1485. . Predstavnik cvijetne gotike (stila flamboyant). Louvre). Musée des Beaux Arts).1526. Katarine i Sv.1439.).1512.Jean de Chartres (15/16. Nakon 1406. Glavna su mu djela: nadgrobni spomenika Françoisa II vojvode od Bretanje i njegove žene (katedrala u Nantesu.) . . Između 1394. .) .Jean de la Huerta . oltar za kor katedrale. Notre-Dame-la-Blanche). ..1532.Jean de Liège (? . 82 . izveo retabl (stražnji dio oltara) u crkvi mjesta Bessey-les-Citeaux. .Flamanski kipar koji je djelovao u Burgundiji.prije 1382.1540.Njemački kipar. Izveo veći broj nadgrobnih spomenika i kipova od mramora i alabastera: nadgrobni spomenik s kipovima Charlesa IV Lijepog i Jeanne d'Evreux (kipovi u Parizu. Uzašašće Marijino). st. sada u crkvi Sv. i 1399. .

Sv. Sv. u stilskom rasponu od krutih formi proizašlih iz romaničke tradicije do naturalističkih tendencija kasne gotike. Ambroz. 83 . visoko reljefi. Sv. st. Jeremija. a sa strana sveti oci (Sv. Na timpanonu glavnog portala (12001210. Vincent. Sv. 02 Angers (katedrala Saint-Maurice) .Stupolike skulpture na južnom portalu.Skulptorski ukras sastoji se od preko 2000 djela (puna skulptura. Sv. Ivana Krstitelja na glavnom portalu su iz 12.. U kapitelnoj zoni poredane su scene kristološkog ciklusa. Sv. Ana s Bogorodicom. alegorijskim i crkvenohistorijskim temama. predstavnika stila flamboyant. 03 Le Mans (katedrala Saint-Julien) . na trimou Krist koji blagosivlja. Na timpanonu glavnog portala (1205-15. a sa strana biblijske ličnosti (Melkisedek. Ivan Krstitelj). Piat. Sv. Likovi iz starog zavjeta.Skulpture na portalima transepta djelo su Martina Chambigesa. i 15. . .Zapadni portal inspiriran je "Kraljevskim portalom" u Chartresu. . Šimun. Uznesenje Bogorodice i Krunjenje Bogorodice. Bogorodica s Djetetom (desni) i Uzašašće (lijevi). Teodor i Sv. . Javljanje pastirima i Poklonstvo mudraca. djelom raznih umjetnika iz 14.Kipovi Sv. a sa strana sveti mučenici (Sv. "Portala Mučenika".U unutrašnjosti razvedena oltarna ograda ukrašena je kasnogotičkom skulpturom (scene iz života Bogorodice i Krista). 06 Sens (katedrala) . . Grgur). Karakteristični stupoliki kipovi (statues-colonnes) predstavljaju biblijske ličnosti.Brojni nadgrobni spomenici. a u lunetama Krist u slavi (centralni). mučenici i sveti oci. Nikola.) prikazan je Posljednji sud.).Djela: glavni oltar cistercitske crkve u Kaisheimu. . Abraham. Silvestar.Nakon 1184. pojedinačni kipovi.) prikazana je Historija Sv. Martina i Historija Sv. 05 Senlis (katedrala) .). Juraj). Stjepan. Sv. Sv.Stupolike skulpture slične onima u Chartresu.Zapadni portal (oko 1175. Stjepana i Sv. Madona u ružičnjaku u Frauensteinu i Belle Allemande (sv. a na timpanonu desnog (1220-35. Starci Apokalipse.Južni krak transepta (1205-1250.) Salomonov sud i Jobove muke. a sa strana Apostoli. Na timpanonu desnog portala (1220-25.Zapadno pročelje . Sv. Martin. . prikazana je Historija Sv.) prikazano je Rođenje.) izrađeni su likovi iz Starog zavjeta. Na pilonima portala (1235-60. Samuel. Sv. st. Stjepana. Denis."Kraljevski portal" (1145-55.) prikazane su Vrline i Poroci. Sv. grupe) sa sakralnim. Klement.). Mojsije. Nikole. Skulptorski kompleksi: 01 Chartres (katedrala Notre-Dame) . David / Izaija.) ima skulpture s obilježjima rane gotike: stupoliki kipovi već najavljuju slobodnije pokrete. kipovi glavnog oltara u Blaubeurenu. Magdalena) u Louvru. Leon. Sv. Sv.) prikazani se Smrt Bogorodice. Jeronim. Na timpanonu lijevog portala (1215-20. Sv. a dekorativni element jače naglašen. Na timpanonu lijevog portala (1220-35. Na pilonima (1230-50. odjeća je manje priljubljena. Lovro.). Maurice. na trimou Sv. 04 Avallon (crkva Saint-Lazare) .Sjeverni krak transepta (1200-1260.

Oko 1230.Glavni portal zapadnog pročelja (1223-30). 84 . 13 Strasbourg (katedrala Notre-Dame) . st.Južni portal . Prikazanje u hramu.Portal sjevernog kraka transepta izveo je u kasnogotičkom stilu Jakob von Landshut (1495-1505.).Uskrsnuće mrtvih (1270-80.) mogu se usporediti sa istovremenim ostvarenjima Amiensa.Obnova započeta nakon 1210. te Salomonov sud. Oko 1240.Autoportret Nikolausa Gerharta von Leydena (treća četvrtina 15. . . serija likova patrijarha na desnim vratima.Započeto 1208.).Skulptura zapadnog pročelja (započeto 1277. 08 Pariz (katedrala Notre-Dame) . Na skulpturi su se stopila stilska ostvarenja Chartresa s utjecajima antičke skulpture.Sv. Noyon). do 1231. došlo je do promjene majstora (i ukusa ?). u Francuskoj. Josipa u Reimsu (Lude djevice).).Na portalu južnog kraka transepta (nakon 1230. Ane (1165-70). .) ispoljavaju nešto stroži stil kojem je izvor možda starija gotička skulptura samog Strasbourga. Vizitacija.07 Laon (katedrala Notre-Dame) . . brojni likovi anđela). kojemu su sa strana postavljeni alegorijski likovi stare i nove crkve (Ecclesie i Sinagoge). 10 Amiens (katedrala Notre-Dame) . 11 Rampillon 12 Reims (katedrala) . .) derivira od ostvarenja Majstora Sv.Starozavjetne ličnosti (na tragu "Kraljevskog portala" u Chartresu). razvio se stil koji će ostati karakterističan za francusku gotičku skulpturu za slijedećih stotonu i pedeset godina. . Skulpture su stilski relativno homogene. Vjerojatno je predstavljalo najsnažniji kompleks skulpture kasnog 12. Stjepan. Navještenje. st.Zapadno pročelje (oko 1200.Bogato skulpturiranu propovjedaonicu izveo je u kasnogotičkim oblicima Hans Hammerer (1484-85. st.Desni portal zapadnog pročelja . pa su neke već izrađene skulpture antikizirajućeg stila zamijenjene onima kojih je stil potjecao iz Amiensa i Pariza. . Desni portal posvećen je Bogorodici. a lijevi lokalnim svecima. Također je i lisnati ukras kapitela pilona iz Reimsa postao popularan i često imitiran (Chartres.Likovi apostola (prije 1248. Na trimou "Beau Dieu". 14 Bourges (katedrala Saint-Étienne) . -U luneti glavnog portala Posljednji sud.Glavni portal .Portal sjevernog krila transepta (sredina 13. .) zapaža se miješanje utjecaja Chartresa i Amiensa (Bogorodica s Djetetom u luneti.Portal južnog kraka transepta.Prema modelima radionice iz Chartresa nastala je od 1211.). no nažalost.portal Sv. 09 Paris (Sainte-Chapelle) .).) prikazana je Smrt Bogorodice. .Nakon 1220. te inspiracije antičkom skulpturom ("Partenon gotičke skulpture").). -Na glavnom portalu zapadnog pročelja (1240-60.). dok likovi Proroka (oko 1300. . .Autoportret Nikolausa von Hagenaua (kraj 15. drastično je pregrađivano. st. .

.Krunjenje Bogorodice (slonovača). .Gregor Erhart: Sv. kraj 13. grupa Kalvarije u klaustru "Mojsijev zdenac". 21 Dijon (Musée des Beaux-Arts) . . 16 Fontevrault 17 Champmol.). 18 Poitiers (palača grofova od Poitiersa. 14. st..Poliptih (Jacques de Baërze.).). Grob Louisa Francuskog . 19 Brou.) i Antoine le Moiturier iz Avignona (1461-70. st. Marija Magdalena (oko 1500. 15. 20 Pariz (Louvre) . danas Palais de Justice) .15 St-Denis (opatijska crkva) .).Jean de Marville (umro 1389. uglavnom realiziranih nakon 1260. poč. burgundska škola.) nastavio ju je njegov nećak Claus de Werve nakon 1406. . oko 1480. 1394-99.Nadgrobni spomenik Filiberta Lijepog. Sibila (oko 1500. st.Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske radili su Jean de la Huerta (1443. (Grobnica Dagoberta I.Kamin u velikoj sali. . Dijon (kartuzijanski samostan) .): skulptorska dekoracija crkve.). 85 .). .Filip Lijepi (nakon 1327.). .Louis IX naručio je seriju spomenika za kraljeve karolinške i kapetske dinastije. započinje izradu grobnice Filippa Smjelog (nakon 1381.Claus Sluter: dovršava skulpturu na portalu.Bogorodica s Djetetom (kamen. Burgundija .Nadgrobni spomenik Philippa Pota (rad skulpturske škole iz Dijona). .Bogorodica s Djetetom (slonovača).Portret Charlesa V..

jačajući naturalističke elemente i stvarajući veći broj kipova od drva.Skupina Raspeća smještena je na ulazu u kor.Skulptorski ukras izrađen između 1235. . namijenjenih za privatne potrebe vjernika (andachtsbild): Pietà.Na kapitelima u unutrašnjosti javlja se izrazito naturalistična lisna dekoracija. kojemu se pripisuju i neki radovi u Amiens i Metzu. 04 Freiburg (katedrala) ... .Brojne skulpture kojima je crkva ukrašena uglavnom su iz 14. 06 Braunschweig 07 Erfurt 86 . stoljeća.Glavni portal. Bogorodica s Djetetom .Lisna maska.). . stoljeću njemačka skulptura doživljava snažan procvat koji nastavlja gotičke tradicije.. 02 Naumburg (katedrala) .U unutrašnjosti kip konjanika ("Bamberg Raiter") i figure u istočnom koru. . predstavlja najznačajniji kompleks gotičke skulpture u Njemačkoj. Sizzo von Kefernburg.U 15.Kipovi donatora na zapadnom koru. .Zapadni portal.Vizitacija. nastale oko 1240. gotičko je kiparstvo bez ikakva prijelaza smijenilo romaničku plastiku. . . rad su nepoznatog kipara nazvanog Naumburger Meister. 03 Magdeburg (katedrala) . . .Uta. oko 1260.Posljednji sud u luneti glavnog portala (1235-40. 05 Marburg (Elizabethkirche) . Ekkehart . Timo von Kistritz. . .). (Dietrich von Brehna.Korske klupe (nakon 1350.Oko 1235.Lisna maska (oko 1235. NJEMAČKA Skulptorski kompleksi: 01 Bamberg (katedrala) . .Brojni nadgrobni spomenici. kamena i bronce.. . Gerburg).Pred kraj 13. .Razvoj gotičke skulpture u Njemačkoj počinje dvadesetih godina 13. Berchta. Kralj David).Reglindis. . st). kako je to bilo uobičajeno. stoljeća rodila se nova vrsta religioznih skulptura.).).E: SKULPTURA U NJEMAČKOJ I AUSTRIJI . Hermann . .Mudre i lude djevice. . stoljeća pod francuskim utjecajem. . Conrad. a ne iznad.Adam i Eva na 'Adamovim vratima' predstavljaju rudimentarno modelirane aktove. Judin poljubac .) direktno je ovisan o Strasbourgu. i 1270..Crkva i Sinagoga na 'Kneževskom portalu'.Oko 1245.Kipovi u predvorju (između 1280. . Dietmar.Južni portal (kipovi cara Henrika II i carice Kunigunde). Wilhelm von Camburg. koji je bio osobito jak u oblastima uz Rajnu. "Zlatna vrata" (oko 1300. . i 1310.Nadgrobni spomenik nadbiskupa Friedricha von Hohenlohe (sredina 14. Pretpostavlja se da je majstor bamberške radionice morao raditi u Reimsu.Letner (Posljednja večera.

Mihovil (Freising.) . 09 Köln (katedrala) .. Stadtmuseum). Apostoli. 16 egzotičnogrotesknih figura u izvanredno živim pokretima. . Anom. Beč.Radio u Trieru. .Posljednji sud na južnim pobočnim vratima (prva polovina 14.Sv. katedrala). st. . katedrala).1509.. . . Ulm..Trijumfalni križ (1477.Glavni predstavnik kasne gotike u švapskim pokrajinama. .1509.. .). Sebaldus) . . 20 Erasmus Grasser (oko 1450. . katedrala).Bogat plastičan ukras glavnog portala pokazuje prodor realističnih elemenata u tradicionalni kasnogotički stil.Bogorodica sa Sv. Lübeck.) . 21 Adam Krafft (oko 1455..Maurski plesači (1480. . Jurja (1483-89.1491. Konstanzu. Krist. 18 Jörg Syrlin Stariji (oko 1425.Oplakivanje Krista (1502-05.Korska sjedala izradio je domaći kipar Jörg Syrlin Stariji 1469-74.Ecce homo (1429. .Izrađivao je kipove od drva i alabastra i nadgrobne spomenike (u crkvi St. izrađeni za dvoranu stare gradske vijećnice. oko 1500. . katedrala).. kamen.) slične su onima u Strasbourgu i Freiburgu. st.) ..) .). pjesnika i sibila.Kulminaciju nürnberške škole predstavljaju grupe iz radionice figura u terakoti i majstori "Lijepog zdenca" ("Schöner Brunnen") .Marija. Matija. apostoli i mučenici. 10 Schwäbisch-Gmünd (katedrala Sv. katedrala). Staatliche Museen.nadgrobne ploče i portretna poprsja. 15 Konrad von Einbeck 16 Hans Multscher (oko 1400. . st. . 19 Bernt Notke (oko 1440.Nadgrobna ploča s likom cara Friedricha III (1469. Deutsches Museum).1473. Strasbourgu. .Skulpture na koru (prva četvrtina 14. München.Korska sjedala katedrale u Ulmu (146974. .Radi u Lübecku kao drvorezbar i pozlatar.). Nicolas u Brou-en-Bresse. Berlin. te umjetnikov Autoportret. Berlin. te nadgrobni spomenik kancelara Sturea.Bogorodica. Križa) 11 Augsburg 12 Ulm (katedrala) .).1467. .. upravlja drvorezbarskom radionicom u Ulmu."Nevjestina vrata" vode u predvorje sjevernog broda: Mudre i lude djevice. a u 91 reljefu proroci. .) 87 .08 Nürnberg (St. . poliptih. u Lons-le-Saunieru . Freising. Adam i Eva (sredina 14. .Od 1449.) .) . glavni portal). U punoj plastici prikazani su likovi antičkih filozofa. katedrala.U Stockholmu izvodi u drvu monumentalnu grupu Sv.). 13 Rottweil Skulptori: 14 Conrad Meit (14/15. drvo.Autoportret (Strasbourg. 17 Nikolaus Gerhaert von Leyden (? .Sv. st.1518. Passauuu i Beču .Oltar iz Wurzacha (1437.

crkva Sv..) . Louvre). Nürnberg.1533. Jakova). drvo.Adam i Eva (1491-93. Sv. do 1489.Niz nadgrobnih ploča (1498-1503. gdje nastaju djela njegove kasne faze: Raspeće (drvo. Barbara. kamen. Sv.) . . Creglingen. .Drveni rasklopivi oltar s Uznesenjem Bogorodice (1505-10. Herrgottskirche). grupa i reljefa. Sebalduskirche). 25 Peter Vischer Stariji (oko 1460. . Radi pretežno u drvu rasklopne oltare s bogatim gotičkim arhitektonskim okvirima unutar kojih komponira grupe s idealiziranim. visokih 4 m. Würzburg. alegorijske figure putti i životinjski likovi. U središtu je srebrni svečev sarkofag.Obrazovao se u očevoj (Hermann Stariji) radionici u Nürnbergu. U tu arhitektonsku strukturu uklopljeni su likovi apostola.).Djeluje u Nürnbergu. Uz Stossa i Riemenshneidera najznačajnija ličnost njemačkog kasnogotičkog kiparstva. ..66 m. . 24 Gregor Erhart (oko 1460. Mainfränkisches Museum izvorno na portalu Marijine kapele).1529. Obilje bogatih kasnogotičkih ukrasa isprepleteno je s arhitektonskom konstrukcijom koja služi za smještaj velikog broja kipova. glavni oltar župne crkve u Maidbronnu). radi na svom kapitalnom djelu. Radi isključivo u kamenu.1496. . Donji dio grobnice ukrašen je reljefima s 88 . Izbjegava polikromiju i pozlatu. Bamberg. nad glavnim oltarom). te na unutrašnjim i vanjskim pločama (12) prikazani su u visokom reljefu s mnoštvom figura prizori iz Marijina života. koji nose tri baldahinske kupole.. katedrala).. Marienkapelle. Oltar je dijelom pozlaćen i polikromiran.Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberg (1496. 23 Tilman Riemenschneider (oko 1460.) i Krakovu (1506.1540. .) i pomoćnicima.. Stjepan. Remek djelo ostvareno u suradnji sa sinovima (Hermann ml. Sebalda (1508-19. Navještenje (1517-18. stalno živi u Nürnbergu. okružen sa osam brončanih gotičkih svežnjeva stupova. gdje obiteljsku ljevaonicu podiže na rang najznačajnije u Njemačkoj. napose u radovima u drvu. . bakrorezac i slikar. Osim kraćih boravaka u Heidelbergu (1494. Magdalena .Kipar.Oplakivanje.) . . . 1500-1510 . kor). Lorenzkirche).Marijin oltar (1520-23.Conrad von Schaumburg.Drveni rasklopivi oltar s Posljednjom večerom (1501-04. Sebalduskirche.Od 1477. Na njegovu središnjem dijelu. slikovito modeliranim likovima. vraća se u Nürnberg. Nürnberg. Rothenburg. .Djeluje od 1483.).Sv. u Würzburgu. . drvenom rasklopnom oltaru Marijine crkve u Krakovu (13 x 11 m). Würzburg. gdje je imao radionicu koja je izrađivala djela za krajeve uz Majnu i Franačku.1531. . oko 1500. katedrala)...Grobnica Sv. . Lorenzkirche. proroka. Würzburg.. 2. Jedan od najznačajnijih predstavnika završne faze njemačke gotičke skulpture.) .Oplakivanje Krista (1519-23.. .Drvorezbar. . Würzburg. 22 Veit Stoss (oko 1447.5 x 1. Rađen za karmelićansku crkvu u Nürnbergu. ..Svetohranište (1493-96. Mainfränkisches Museum."La belle Allemande" (Pariz. i Peter ml.

) . .. ukrašenih bogatim kasnogotičkim rezbarijama i oslikanih. Muzeji: 26 Razni muzeji (skulptura u drvu) AUSTRIJA Skulptorski kompleksi: 27 Graz (Leechkirche) . Skulptori: 32 Michael Pacher (oko 1435. timpanon sadrži prizore iz života Sv.Propovjedaonica (Anton Pilgram). Na pilonu uz koji je propovjedaonica smještena majstor je izradio svoj Autoportret ("Čovjek koji viri kroz prozor").Oltar (oko 1462.Graditelj i kipar. Lorenzen kod Brunecka). ..). Nikolas Gerhaert von Leyden. Katarine (1481. Ograda je raščlanjena nišama i šiljastim lukovima. katedrala). Pavla.. Još jedan Autoportret izveo je na supstrukciji za emporu s orguljama.Artus i Teodorik (1512-13. Djeluje u Češkoj i Njemačkoj.) . 89 . Orijaški brončani kipovi s izrazitim odlikama sjevernjačkog naturalizma. upravlja izgradnjom katedrale Sv.. te ukrašena reljefima i poprsjima crkvenih otaca.Krsni zdenac u kapeli Sv. Petra) 31 Beč (katedrala Sv. Cara Friedricha III (1469-71. 28 Klosterneuburg 29 Weiner Neustadt 30 Salzburg (crkva Sv.Krunjenje Bogorodice (1471-75.Skulptura u drvu (Dijacezanski muzej). -"Vrata pjevača" (1359-65.. sljedbenik Nikolausa Gerhaerta von Leydena). a od 1511.Nadgrobne ploče: Vojvode Rudolfa IV i Katarine Luksemburške (oko 1360). . . osnovao je u Brunecku u Južnom Tirolu čuvenu radionicu oltara.Propovjedaonica (dovršeno 1515. Stjepana u Beču. dvorska crkva).. . crkva St. Stjepana) . 33 Anton Pilgram (oko 1450. Gries kod Bolzana. Nadovezuje se na srednjoeuropski kasnogotički izraz za koji su karakteristične dinamično pokrenute figure. . Djelo predstavlja mješavinu gotičkih dekorativnih elemenata i renesansno modelirane plastike..1498. .). st. . Beč.Nakon 1467. Innsbruck. groblje).Oštro lomljeni stil (kraj 13.prizorima legende o svecu. a na dovratnicima su članovi dinastije Habsburg). st. . ...1515. -Skulpture na pilonima u unutrašnjosti (druga četvrtina 15.Najznačajniji kompleks austrijske gotičke skulpture. dovršeno nakon majstorove smrti) .

Nadgrobni spomenik vojvode Edmunda od Lancestera. . 14 Brugge (crkva Notre-Dame) 90 . 03 Salisbury (katedrala) 04 Lincoln (katedrala) . st.) ispoljavaju omekšavanje oblika. 02 Canterbury (katedrala) . . Skulptorski kompleksi: 01 Wells (katedrala) .Nadgrobni spomenik Crnog Princa. st.Početkom 14.Cijelo pročelje ima bujnu plastičku dekoraciju . 05 Lichfield (katedrala) . 11 York (katedrala) 12 Ely (katedrala) BELGIJA Skulptorski kompleksi: 13 Tournai (katedrala Notre-Dame) .Reljef Bogorodice među anđelima na glavnom portalu (kraj 13. da bi sredinom stoljeća došlo do zastoja. 06 Exeter (katedrala) . st.Nadgrobni spomenici s klečećim figurama pokojnika (14-15.Grob Richarda III i njegove žene (početak 15.Nadgrobni spomenik Edwarda II (1330-35. Uglavnom slijede istu stilsku evoluciju kao i skulptura na fasadama. st. Sadrži oko 300 kipova. . .Reljefi s anđelima na četiri kuta transepta (oko 1250.Bogato skulptorski ukrašeno pročelje. no kvaliteta pojedinih radova znatno varira. .). st. . 07 Worchester (katedrala) 08 Gloucester (katedrala) .Trideset reljefa s anđelima pod prozorima kora. st. . oplemenjenim i ponešto izduženim figurama. prevladava alabaster.Skulpture u predvorju (oko 1350. st. . česta je i bronca). s centrom u Westminsteru. Svoj najviši domet postiže u drugoj polovini 13.).figure u nekoliko nizova pod baldahinima.). st.Drvena korska sjedala i biskupski tron (14.Važan spomenik prenošenja francuskih utjecaja u arhitekturi.). .Gotička skulptura Engleske općenito je u izrazu suzdržanija od kontinentalne. monumentalna je skulptura gotovo sasvim ograničena na nadgrobne spomenike. 09 Hereford (katedrala) 10 London (Westminster Abbey) .Reims. . .).Nadgrobni spomenik Aymera de Valence (1323. koji slijede odlike skulpture iz grupe Amiens .Sačuvane su brojne nadgrobne ploče s likovima pokojnika.Navještenje (oko 1253. u Engleskoj počinje prevladavati ponešto razigranija skulptura.) predstavlja najbogatiji ansambl gotičke skulpture u Engleskoj.F: SKULPTURA U OSTALIM ZEMLJAMA ENGLESKA .). a od konca 13. .Londonska škola.Zapadno pročelje (oko 1250. a zatim i do pada kvalitete. st.).U 15. gotovo je jednako istaknut i u prenošenju oblika francuske gotičke skulpture. otkriva izraženije francuske utjecaje.). u starije vrijeme rađenih u mramoru (oko sredine 13. no kvalitet izvedbe postepeno opada. u smirenim.

Pariz).Od 1353. Perugia) zajednički je rad Niccolòa i Giovannija Pisana. .1287.Sv.Donji dio pročelja katedrale u Sieni.Nadgrobni spomenik Friderika Ptujskog (Ptuj). Preinake iz 15. i 16. upravlja gradnjom katedrale Sv. vodi gradnju katedrale u Sieni. . SLOVENIJA 18 Djela anonimnih majstora: . . Šest reljefa između kojih kipovi svetaca imaju funkciju stupova. st. Sin i učenik Niccolòa Pisana.Nizozemski skulptor Claus Sluter radi koncem 14.Bogorodica s Djetetom (oko 1300.Poznati su kipari lijevači bronce iz Dinanta (14. ... 20 Giovanni Pisano (oko 1250. .. st. . . crkva San Dominico u Bologni). . ITALIJA .) ..Propovjedaonica (oko 1260.. . 15 Brugge (gradska vijećnica) .Kor i dio pročelja katedrale u Massa Maritima (1304.Propovjedaonica (1302-10.. 21 Arnolfo di Cambio (oko 1240. u Dijonu.) . Vida u Pragu. Skulptorski kompleksi: 16 Haag ČEŠKA Skulptori: 17 Peter Parler (oko 1330.).) bogato je ukrašeno skulpturom. . Pokrajinski muzej).Kasnogotičko pročelje (1376-1421. U mladosti boravi u Francuskoj (Reims.Fontana Maggiore (1278. dvije proročice i šest životinjskih likova).) 91 . NIZOZEMSKA . ..Grobnica Marije Burgundske. st. Dominika (1264-67.Razvoj kamene plastike znatno zaostaje za zlatarskim umjećem i sve do konca 14. Skulptori: 19 Niccolò Pisano (oko 1225. . Barbara iz Velike Nedelje (Ptuj. lijevi portal pročelja katedrale u Lucci).Pietà (Celje. sada u Muzeju katedrale u Pisi).Kipar i graditelj. ima ograničeno značenje.Grobnica Sv. San Andrea).1314. katedrala u Sieni). krstionica katedrale u Pisi)..Poprsje Karla IV.Gotička skulptura u Italiji obilježena je djelatnošću individualnih stvaralaca (posebice u Toskani). st.) .. Daniela). .1301.1399. Pistoia. katedrala u Pisi).). Katarina i Sv. . župna crkva Sv. Rođenja i Poklonstva Kraljeva (1260-64.Kipar i graditelj podrijetlom iz Apulije. Jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih skulptora. što utječe na njegov umjetnički razvoj. . do 1295. nekad nad portalom krstionice. do visine portala (1294-98.. . . Od 1287. ciklus proroka i filozofa. . .Propovjedaonica (1269.Skidanje s križa i friz sa scenama Navještenja.Propovjedaonica (1298-1301.

Izvanredno bogat plastički ukras i polikromne inkrustracije. Pisano. 1330-36. radi na katedrali u Pisi pod vodstvom G. 14.) .) . Petra Mučenika (1336-39. Firenca. katedrala Santa Maria Assunta).Oltar u kapeli Trenta (1413. Danas je na trgu kopija iz 1868. .Nadgobni spomenik Arca di Consignorio della Scala (Arche Scaligere) s gotičkim baldahinom i konjanikom na vrhu (1359-75.). 92 . 1347-49. . 26 Andrea Orcagna (Andrea di Cione) (? . Sieni.Bogorodica s Djetetom. . mozaičar i slikar u staklu. gdje presudno utječe na razvoj lombardijske skulpture..Tabernakul (1352-59. sa skulpturama u kojima prevladavaju francuski i njemački utjecaji. Reljefi s motivima iz života Bogorodice.) . ..Graditelj i kipar. 28 Bonino da Campione (druga pol. . 22 Giovanni Balduccio (prva pol.Kipar i graditelj. ukrašen kipovima i reljefima (Rim.. Pisana.. Museo dell'Opera del Duomo. Santa Maria Novella).. Veroni i Milanu (katedrala). Kao i N.Vrata krstionice katedrale u Firenci (Kristovo krštenje .Zdenac Fonte Gaia (1409-19. Siena. Pisana.. Katedrala).Godine 1317-18. San Domenico).Graditelj i kipar. st. Izveo je niz nadgrobnih spomenika u Pisi. Pisana i suradnik G. Nakon Giottove smrti (1337. Collegiata). Firenci i Napulju. Kreposti.Arka Sv.Javlja se potkraj 14. . Firenca.Nadgrobni spomenik Galeazza Bentivoglija (Bologna. San Paolo Fuori le Mura). Verona). st.1438. San Frediano). Orvieto.. sa šest figura (1282-84. Pisana. Stvaranje Adama. Izveo je skulptorski ukras pročelja katedrale u Orvietu. 24 Lorenzo Maitani (prije 1275.. Od 1339.1368. vodi gradnju katedrale u Orvietu. Učenik N. Izgon iz Raja . Orvieto. Piazza del Campo. . 14. najznačajniji predstavnik talijanske gotičke skulpture.1337. Uz suradnju brojnih učenika. . Uz A. .) .. 23 Tino da Camaino (oko 1285. Učenik G. .Spomenik Anonia Orso (1321. Katedrala). . .Graditelj. 1315-20. Lucca. Siena. San Eustorgio). San Giacomo Maggiore). Orsanmichele). Milano. . Radio je nadgrobne spomenike i propovjedaonice u Firenci i Serzanu..Radio u Cremoni. 1285.Oltarska pala u kapeli Strozzi (1357. . st.) .1349. djeluje u Milanu i Cremoni. glavni graditelj katedrale u Pisi. San Gimignano. ..Reljefi na pilastrima pročelja (1320-30.. Pisana.) vodi gradnju zvonika firentinske katedrale (mramorni reljefi na drugom i trećem pojasu). Povremeno radi i u Perugi i Sieni. do 1347. oko 1300.Spomenik kardinala Petronija (oko 1318.Graditelj. 25 Andrea da Pontedera (Andrea Pisano) (oko 1295.. Uglavnom radi reljefe. 27 Jacopo della Quercia (1375..).) . Snažnom modelacijom likova i kompozicijskim odnosima postiže dramatsko djelovanje i monumentalnost.Navještenje (1421.Nadgrobni spomenik kardinala du Braye. kipar. . Orvieto.Ciborij od različitih vrsta kamena. . ispoljava interes za klasičnu umjetnost i sklonost k preuzimanju njenih oblika. .. . Firenca. kipar i zlatar. Jedna od najslavnijih ličnosti talijanskog Trecenta. Firenca.) . katedrala). Najznačajnije su mu djelo brončani reljefi na južnim vratima krstionice katedrale u Firenci.1330.Bogorodica s Djetetom (1325-30. .. a originalni ostaci u Palazzo Pubblico..

. Brescia. 33 Marco Cozzi iz Vicenze ... stoljeća dolazi do bogatog razvoja skulpture pod francuskim utjecajima. Duždeva palača).29 Nino Pisano (oko 1315. 36 Leon (katedrala) . Damián Formet iz Valencije.Porta della Carta (1438-42. 31 Jacobello i Pierpaolo della Masegna (druga pol.Nadgrobni spomenik Martina Vázqueza de Arce.Portali dodani na novoizgrađenu lađu i transepte u prvoj polovini 14. .). Pedro Moragues iz Barcelone. rad Damiána Formeta iz Valencije (oko 1480-1541. 38 Toledo (katedrala) . . drvo..majstor Bartolomé. Museo Civico). premjer je plateresknog stila. 40 Sigüenza (katedrala) . letner). dopunio je to djelo Jaime Castayls). PORTUGAL 93 .). ali skulpture su bliže onima u Burgosu (tj. Sv.). 14. 41 Valladolid (crkva San Pablo) 42 Salamanca (Catedral Nueva) .. nakon dvadesetih godina 13.) .Unatoč početnom "ikonoklastičkom" stavu cistercita. Louvre).Plastički ukras sjevernog kraka transepta ('Puerta del Sarmental' i 'Puerta del Coroneria').Krunjenje Bogorodice (1432.) odaje maurske utjecaje. st. .Retabl (1476.Nadgrobni spomenik Lopea Fernándeza de Luna (majstor Pedro Moragues iz Barcelone).) .Graditelj i kipar.. kojeg naslijeđuje kao glavni majstor radova na katedrali u Orvietu. Santa Maria Assunta). . Salò. st.1368. Glavni predstavnik venecijanskog gotico fiorito.). 32 Bartolomeo Bon (? . 39 Zaragoza (katedrala) .Kipovi apostola na glavnom portalu (1278. Venecija.Sjeverni portal izrađen u "Izabela stilu" (1513. . Sin Giovannija Bona.Sin i učenik A. utjecaju Amiens i Reimsa). Marko i Apostoli (1393.Skulptori: Bartolomé. st.) .) . Duždevoj palači i Ca del Duca palača Cornaro (sredina 15. Skulptorski kompleksi: 35 Burgos (katedrala) .Navještenje (Pariz. .Korske klupe (1468. . Izrazit utjecaj Amiensa i Reimsa.Nadgrobni spomenici iz 15. .) deriviran je iz Chartresa. 1375.Grobnica biskupa Gonzalesa de Hinojosa (nakon 1327.Oko 1230. Jaime Castayls.Statue portreti kraljeva. 37 Tarragona (katedrala) . Venecija. st.Tip zapadnog portala (druga polovina 13. Pisana (de Pontedera). ŠPANJOLSKA . 34 Pietro Bussolo (druga pol. . 30 Leonardo i Francesco Ricomarmi .Bogorodica s Djetetom (Pisa. San Marco. Radi na Ca d'Oro (1421-40. Santa Maria Gloriosa dei Frari). Venecija. st. st. katedrala Santa Maria Assunta).1464. .Navještenje (Pisa. Santa Caterina). 15. Serzana.Bogorodica.

Spomenici: 43 Alcobaça (cistercitska opatijska crkva) . st.Nadgrobni spomenik Done Ines de Castro (14..). 94 .).Sepulkralna plastika i brojem i kvalitetom nadmašuje onu u susjednoj Španjolskoj (osobito tijekom 14. st.

Gotičko se kiparstvo javlja u okrilju graditeljstva u posljednjoj četvrtini 13. Poreč. stoljeća. kruga Jurja Dalmatinca. vis. Eufemije). Sofije u Dvigradu). Stjepan ? (konac 13.U istarskoj skulpturi.Bogorodica s Djetetom (1470-80. Brinje. koja je iznjedrila brojne kvalitetne skulptore (Lorenzo Pincino. Brinje.Bogorodica s Djetetom (prva pol. član radionice Parlera).).. st. . rezbareni poliptisi . župna crkva). što je uglavnom ovisilo o prihvaćanju talijanskih umjetnika. st.. . vis.. Uz nove teme inspirirane drukčijim odnosom prema prema realnosti zemaljskog svijeta i osjećajnijim pristupom religioznoj tematici. 190 cm.. drvo. polikromirano drvo. 15. katedrala). župna crkva .Zagreb. vis. Ivan Pribislavljić.Okrunjena glava / Sv. polikromirani kamen. . 168 cm.. korske klupe. .iz crkve Sv. Rovinj. Marije u Boljunu). Taj je likovni izričaj najviše došao do izražaja u rješavanju bitnih kiparskih problema. a zanemarivala dekorativne elemente u graditeljstvu. stoljeću struja koja je naglašavala konstruktivne. Zagreb. Antonio Busato. . a začetak mu nalazimo u djelima Radovanovih sljedbenika na portalu trogirske katedrale. biskupijska zbirka .). crkva Sv. crkva Sv. Kanfanar.. . stoljeća procvat (raspela. teško doseže razinu dorečenog gotičkog likovnog izraza. . mletački).Raspelo (oko 1300. Vida). Smjerovi razvoja bili su različiti u pojedinim gradovima. i u prvoj polovini 15. Marka. stoljeća može se svrstati u nekoliko stilskih grupa. . vis..Bogorodica Sućutna (početak 15. Zagreb.. župna crkva). .U kopnenom dijelu Hrvatske prevladala je u 14. Petar i Pavao (1480-90. koja se teško odvajala od romaničkih tradicija. Gradnja šibenske katedrale rezultira stvaranjem velike škole. katedrala).G: SKULPTURA U HRVATSKOJ . te predstavlja vrhunac kasnogotičkog likovnog izraza u Hrvatskoj. 69 cm. Spomenici: 01 Djela anonimnih majstora: .. . . Vjerojatno import iz srednje Europe. Rijeka.Propovjedaonica (14..iz crkve Sv. Petar Berčić. ovisno o podrijetlu utjecaja (gornjoitalski. Andrija Aleši . . prevladavali su venecijanski utjecaji. javlja se postupno i drukčija plastička koncepcija likovnog jezika. Pripada tipu "Lijepih Pietà". stoljeća kiparski zadaci postaju složeniji. 95 .I skulptura u drvu doživljava koncem 14. Drvena plastika 14. . Stenjevac . 175 cm.. među kojima je oblikovanje punog i uvjerljivok ljudskog lika jedno od najvažnijih. Eufemija (15.Kiparstvo 14.. kipovi Bogorodice s Djetetom). vis. st. st.Bogorodica s Djetetom (15.Portal (oko 1400..98 cm. nakon gašenja romaničkih oblikovnih iskustava. st.Dolaskom 15. .. . Pripada tipu "Lijepih Madona" srednjoeuropskog podrijetla. Zagreb.Sv.O prihvaćanju matične struje zapadnoeuropske gotike najbolje svjedoče drveni kipovi namijenjeni kultu (raspela. stoljeća u Dalmaciji.U neprekinutom kontinuitetu razvoja srednjovjekovne skulpture na tlu Hrvatske gotika donosi niz novina. st. srednjoeuropski. što je usporilo razvoj plastike. Gotička radionica alpskih krajeva. prateći dozrijevanje likovnog izraza. crkva Sv. 96 cm. ploča 72 .Sv. vis. ili rad kruga parlerijanskih majstora koji su radili u Zagrebu. . polikromirano drvo. Krug južnonjemačke kasnogotičke skulpture. župna crkva). polikromirano drvo.

župni ured). samostan benediktinki). . Vlaha. st. Kanfanar. crkva Sv. st... vis. Tipološka varijanta bolnog Krista u kojoj je tijelo obješeno na križ Yoblika. st. Reljefni lik predočen u priridnoj veličini. Krajnje bočne strane ukrašene su figurama u reljefu. Poreč. Pag.Korska sjedala (1452. Trogir. Dubrovnik.Krist (1348. stoljeća proširio cijelom Europom... S obzirom na građu i osebujnost likovne obrade jedinstven spomenik u hrvatskoj kiparskoj baštini kasnog srednjeg vijeka.Blaženi Ivan (1348.. Muzej grada).Bogorodica s Djetetom (oko 1440. . Anonimnom majstoru splitskog raspela pripisuju se slični radovi u Kotoru i Piranu. Dvije Marije (nakon 1280. te nekoliko reljefa Sv.Bogorodica s Djetetom i anđelima (druga polovina 15. Arheološki muzej). polikromirano drvo.. Eufraziana). kamen. Raspeće. Isti anonimni autor izradio je fontanu u klaustru samostana Male braće. Kip potječe iz crkve Gospe od Zdravlja u Cresu. oslikana terakota. kamen. .. Trogir. Pripisuje se mletačkim majstorima Giovanniju Buora i Bartolomeu di Domenico Duca.Sv.Navještenje (konac 15. Sv. vis.. .Bogorodica s Djetetom (15... vis. Pula. Stošija.iz crkve Sv. polikromirano drvo. franjevačka crkva. Zborna crkva). Split. katedrala. Vjerojatno import s područja Verone. 202 cm.. Pag. 83 cm. st.. Bogorodica s Djetetom na prijestolju. dominikanski samostan .iz crkve Sv. sljedbenici majstora Radovana). koji se iz čeških krajeva početkom 15. portal katedrale.) 96 . Vis. . .Imago Pietatis (druga četvrtina 15.Portal (1418.. predočuje sadržaj škrinje.. . Vjerojatno ostatak skulptorskog ukrasa ciborija koji se do 1.Raspelo (1370-80. . . Stari grad. Dubrovnik. Pripada tipu "Lijepih Madona".Sarkofag M.Bogorodica s Djetetom (konac 14.. . Krševan i Sv. Zadar. Bogorodica s Djetetom. karakteristična je gotička invencija. . Dva reda po pet klupa. st. Stilom i vrsnoćom približava se djelima prve generacije te grupe ostvarenja internacionalne gotike. stoljeća nalazio nad sarkofagom Blaženog Ivana Trogirskog. st. katedrala). klaustar franjevačkog samostana). . st. katedrala). Petar. 370 cm.. kao i težnja za dramatskim efektom postignuta naglašavanjem anatomskih detalja deformiranih mučenjem. .Bogorodica s Djetetom (početak 15. . st. polikromirano drvo. propovjedaonica). Kuzme i Damjana). Ćokovac. st.. Dubrovnik.Reljefi sa sarkofaga: Bogorodica. Zadar.. župna crkva . (konac 14. . polikromirano drvo. Vjerojatno import iz alpskih krajeva. Sv. Trogir. . st. član mletačke kiparske obitelji de Sanctis). vis. 120 cm. Pavao . župna crkva Velog Sela).Luneta portala (1324. Marije u Lakuću kod Dvigrada). Sv. djelo nekog od sljedbenika Michelea da Firenze. Cres..Pranje nogu. crkva Sv. Gučetića (sredina 14. franjevački samostan). . polikromirano drvo. st. Šime)..Poliptih (15. Sitni anđeo s kadionicom ikonografski je znamen svečeve duše. Pula. Šimun (početak 14.. Djelo nastalo pod venecijanskim utjecajem. Vinka u Župi Dubrovačkoj). Skulptori: 02 Mavar (14.

- Izradio je oko 1331. godine kamene kipove arhanđela Gabrijela i Marije na ciboriju katedrale u Trogiru. Smatra se da su cijeli ciborij, a prema tome i stilski srodne propovjedaonice u trogirskoj i splitskoj katedrali, djela njegove radionice. - Navještenje (oko 1331., kamen, vis. 123 i 105 cm, Trogir, ciborij u katedrali). 03 Nikola Dente (14. st.) - Djeluje u Splitu i Trogiru. Oko 1372. izradio je portal dominikanske crkve u Trogiru s reljefima Bogorodice, Sv. Magdalene, Blaženog Augustina Kažotića i donatorice Bitkule Kažotić (potpis: MAGISTAR NICOLA DENTE DITO CERVO DE VENEZIA). Pripisuje mu se kip Bogorodice s Djetetom na prijestolju iz crkve Gospe od Poišana u Splitu. 04 Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro (14. st.) - Mletački drvorezbar. 1394-95. zradio je korska sjedala za franjevačku crkvu u Zadru, ukrašena biljnim motivima, figuralnim kompozicijama (Sv. Krševan, Sv. Benedikt, Stigmatizacija Sv. Franje) i portretom naručitelja fra Benedikta. 05 Pavao Vanucijev iz Sulmone (kraj 14. st.) - Talijanski graditelj i kipar. Djeluje u Zadru i Pagu 1386-1400. - Nadgrobni spomenik nadbiskupa Nikole Matafara (1386., kamen, Zadar, Narodni muzej - iz katedrale). - Skulptorski ukras pročelja (1392., Pag - Stari grad, Zborna crkva). - Skulptorski ukras pročelja (oko 1390., Zadar, crkva Sv. Mihovila). - Sv. Ana s Bogorodicom (oko 1388., kamen, 77 x 83 cm, Zadar, crkva Sv. Krševana). - Oplakivanje Krista (77 x 77 cm, Zadar, SICU) 06 Petar Radmilov Pozdančić (prva pol. 15. st.) - Bogorodica iz Navještenja / glava Gabrijela (početak 15. st., Zadar, SICU / crkva Sv. Ivana). Izrazito kvalitetne skulpture ostatak su opusa kojeg se konture tek počinju ocrtavati. 07 Bonino Jakovljev iz Milana (? - 1429.) - Talijanski kipar. Djeluje u Dubrovniku, Korčuli, Splitu i Šibeniku. Poniknuvši iz lombardijske likovne tradicije, pojačava u Dalmaciji struju sjevernjačke gotike, ali se podređuje ukusu retardiranog likovnog izraza konzervativne sredine. - Portal (1412., Korčula, katedrala). - Orlando (1418., kamen, Dubrovnik, Placa). - Reljef anđela s grbom Dujma de Judicibus (oko 1420., kamen, 72 cm, Split, Gradski Muzej - nekad na zvoniku katedrale). - Kapela Sv. Dujma (1427., Split, katedrala). Ciborij i oltar sa sarkofagom Sv. Dujma. - Skulptorski ukras glavnog i bočnog portala: šest likova apostola, Adam i Eva, lavovi nosači (Šibenik, katedrala). - Sv. Mihovil (Šibenik, gradske zidine). 08 Petar Martinov (Pietro di Martino) iz Milana (? - 1473.) - Radi u Dubrovniku od 1431. do 1452. Kao voditelj vrlo plodne radionice uvodi u dubrovačku sredinu predrenesansne sadržaje. - "Eskulapov kapitel" (četvrto desetljeće 15. st., kamen, Dubrovnik, trijem Kneževa dvora). - Mala Onofrijeva česma (oko 1440., kamen, Dubrovnik, Placa). Dupini sa školjkama, maskeroni, klečeći goli dječaci, a osobito reljefni likovi u donjem dijelu, iskazuju renesansne odlike, premda su opterećeni gotičkim reminiscencijama.

97

09 Matej Moronzon (prva polovina 15. st.) - Mletački drvorezbar, član poznate umjetničke obitelji. Radi u Zadru od 1418. do 1451. godine. Izradio je korske klupe i letner za zadarsku katedralu, te dva svetohraništa (za katedralu i crkvu Sv. Marije Velike), koja se nisu sačuvala. Pod utjecajem Moronzonovih klupa nastala su korska sjedala rapske i trogirske katedrale. - Korske klupe (nakon 1418., polikromirano drvo, Zadar, katedrala). Kor se sastoji od dva krila s po dva reda sjedala bogato ukrašenih u stilu mletačke cvijetne gotike. - Raspelo i Apostoli (1426-31., polikromirano drvo, vis. 170 i 136-142 cm, Zadar, SICU - sa letnera katedrale). Pozlatio i oslikao Ivan Petrov iz Milana 1431. 10 Ivan Budislavić (15. st.) - Trogirski drvorezbar. 1440. obvezao se izraditi korska sjedala za trogirsku katedralu. Pripisuju mu se i četiri bočne stranice korskih sjedala u splitskoj katedrali. - Korske klupe (1440., Trogir, katedrala). 11 Grgur Vidov (15. st.) - Trogirski drvorezbar. Zajedno s anonimnim mletačkim majstorom izradio je 1458. veliki kasnogotički ormar s bogatim figuralnim vijencem u sakristiji trogirske katedrale. 12 Petar de Riboldis (15. st.) - Talijanski drvorezbar. Spominje se u Zadru 1432-33., gdje se obvezao izraditi veliki poliptih s izrezbarenim reljefnim kompozicijama za crkvu Sv. Frane, te šest svetačkih kipova za crkvu Sv. Marije Velike. Pripisuje mu se i kip Sv. Kristofora u Rabu. Skulpture imaju obilježja sjevernotalijanske gotike s prekoalpskim utjecajima. - Poliptih: Krunjenje Marijino, Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Jeronim, Sv. Šimun, Sv. Klara, Svetac franjevac, Stigmatizacija Sv. Franje, Sv. Marija (1435-53., polikromirano drvo, Zadar, samostan Sv. Frane - Pag, crkva Sv. Marije u Starom gradu - Pag, samostan Sv. Margarite). Pozlatio i oslikao Dujam Vučković 1452-53. - Sv. Kristofor (četvrto desetljeće 15. st., drvo, 147 cm, Rab, katedrala). 13 Juraj Petrović (15. st.) - Ugledni svećenik splitskog kaptola, koji je s pomoćnicima izrađivao monumentalna raspela. Pritom je izgradio osobni izražajni stil na tragu kasnogotičkog ekspresionizma. Djela mu se nalaze u Dubrovniku, Orebiću, Omišu, Hvaru, Splitu, Trogiru i Šibeniku. - Bogorodica i Sv. Ivan (1441., Šibenik, Muzej grada / crkva Svih Svetih). - Raspelo (sredina 15. st., polikromirano drvo, vis. 148 cm, franjevačka crkva u Pridvorju u Konavlima - iz franjevačkog samostana na otočiću Daksi). - Raspelo (sredina 15. st., Dubrovnik, crkva Sv. Križa u Gružu). - Raspelo (1455., polikromirano drvo, vis. 168 cm, Šibenik, katedrala). Na podnožju križa, oblikovanom poput hridine, naslikan je natpis: MAGISTER FUIT HVIUS OPERIS PRESBITER GEORGIVS PETRI CHANONICUS SPALATENSIS. - Raspelo (sredina 15. st., Split, katedrala). - Raspelo (oko 1457., polikromirano drvo, Orebić, franjevački samostan). Izvorno dio grupe Raspeća u franjevačkoj crkvi na Otoku kraj Korčule. - Sv. Ivan Evanđelist (oko 1457., polikromirano drvo, vis. 138 cm, Hvar, franjevački samostan). Izvorno dio grupe Raspeća u franjevačkoj crkvi na Otoku kraj Korčule.

98

14 Juraj Matejev Dalmatinac (oko 1405 - 1473/5.) - Graditelj i kipar. Do 1441., kada dolazi u Šibenik, živi u Veneciji, gdje ima obitelj i kuću. Njegovi radovi u Veneciji nisu dokumentirani, a na osnovu stilskih podudarnosti smatra se da je radio u radionici Giovannija i Bartolomea Bona. U Veneciji usvaja stil kićene gotike (gotico fiorito), ali i elemente toskanske renesanse. Na šibenskoj katedrali radi kao protomajstor od 1441. do smrti, s brojnim prekidima i dužima zastojima u gradnji. Usporedo s tim radovima preuzima zadatke u drugim dalmatinskim i talijanskim gradivima: Zadru (1444., pregrada u franjevačkoj crkvi), Splitu (1446-48., kapela Sv. Arnira u crkvi Sv. Eufemije, 1448., kapela Sv. Staša u katedrali), Pagu (1449., 1451., 1457.), Dubrovniku (1464-66., kula Sv. Katarine, Minčeta, kip Sv. Vlaha), Ankona (1451-58., Loggia dei Mercanti, portal crkve San Francesco delle Scale, 1460., portal crkve augustinaca). Pri radovima mu pomažu brojni suradnici i učenici, a osobito je gradilište šibenske katedrale pod njegovim vodstvom postalo centar širenja arhitektonskih i skulptorskih oblika. Makar je kao arhitekt bliži renesansnom senzibilitetu, kao skulptor je ostao čvršće vezan uz gotičke tradicije mletačke skulpture. - Ukrasne glave na apsidama (1443., 71 glava, kamen, Šibenik, katedrala). - Skulptorska dekoracija krstionice (oko 1443., kamen, Šibenik, katedrala). - Sv. Jakov Stariji (oko 1445., kamen, vis. 120 cm, Šibenik, Zbirka crkvene umjetnosti - sa katedrale). - Oltar Sv. Staša (1448., kamen, Split, katedrala). - Sv. Vlaho (oko 1465., kamen, Dubrovnik, Sorkočevićev ljetnikovac). - Konjanik, alegorija Milosrđa (1451-58., Ankona, Loggia dei Mercanti). - Portal (1451-58., Ankona, San Francesco alle Scale). - Portal (nakon 1460., Ankona, San Agostino). 15 Ivan Pribislavljić (15. st.) - Kipar i graditelj. Prvi se put spominje 1441. kao suradnik Jurja Dalmatinca s kojim dolazi iz Venecije radi gradnje šibenske katedrale. Po Jurjevim je nacrtima izradio i djelove portala za crkvu San Francesco u Ankoni. Samostalna su mu djela u Šibeniku kapela Sv. Barbare (1447-51.), te stube na crkvi Sv. Ivana (1460.). Pripisuje mu se i izrada portala kneževe palače u Pagu (1467.). Djela mu pokazuju odlike zakašnjele mletačke kićene gotike pod utjecajem Jurja Dalmatinca. - Kapela Sv. Barbare (1447-51., Šibenik). - Luneta portala (1452-55., Ankona, crkva San Francesco). - Reljef Sv. Ivana s bratimima (1460., Šibenik, stubište crkve Sv. Ivana). - Portal (1467., Pag, kneževa palača). 16 Petar Berčić (oko 1430. - 1482.) - 1447. stupio je na nauk kod Lorenza Pincina. 1453. radi s Andrijom Aleši u crkvi Sv. Ivana u Rabu. 1455-57. radi s Jurjem Dalmatincem na šibenskoj katedrali. U Šibeniku izrađuje gotičke portale i prozore. 1459-62. radi u Pagu s Matkom Stoislavljićem. 1472. ugovorio je izradu pročelja crkve Sv. Šimuna u Zadru. Pripisuju mu se dva kipa sa nekadašnje kapele Sv. Šimuna, te reljef u luneti portala Zborne crkve u Pagu. - Sv. Zoilo i Sv. Stošija (nakon 1472., kamen, vis. 113 i 111 cm, Zadar, SICU sa kapele Sv. Šimuna). - Luneta portala (oko 1460., kamen, Pag, Zborna crkva Sv. Marije). 17 Andrija Aleši (1420/25. - 1504/5.) - Kipar i graditelj. 1435. pomoćnik klesara Marka Petrova iz Troje u Zadru, 1455. pomoćnik Jurja Dalmatinca pri gradnji šibenske katedrale, 1448. radi kapelu Sv. Katarine za splitske dominikance, 1452. pomoćnik Jurja

99

. i 92. Dominika u Trogiru (1469. st. Sv. Trogir.Arhitekt i kipar.). ne samo po dosezima provincijalnih majstora. Apostola u Dubrovniku.Skulptorski ukras zborne crkve u Pagu (između 1485.. Na katedrali je izveo i nekoliko skulptorskih radova (reljefno poprsje Boga Oca pred svetištem i tri velika kipa vrh zabata transepta i svetišta). Uz dominantne renesansne odlike. 1497.. pod utjecajem konzervativne sredine. reljef Pravde u gradskoj loži (1471. Samostalna su mu djela u Trogiru Oplakivanje (1470. Od 1472. katedrala. 1456. franjevačka crkva). koji u svom djelu. Zajedno s Andrijom Alešijem izgradio je i skulptorski opremio kapelu Blaženog Ivana u trogirskoj katedrali (1467-94. Skulpture očituju okasnjelo oživljavanje predaja srednjovjekovnog kiparstva.).Djeluje u Dubrovniku (dijelovi mosta na Pilama. Sebastijana s oltara istoimene crkve (1476. U ranijim radovima prevladava gotički duh..Palača Nassis (oko 1490. Trogir).. a od 1467.). ima u Splitu radionicu s brojnim pomoćnicima.) .. gradske zidine.). Dominika). 18 Nikola Firentinac (? .. katedrala).Ivan. Zadar .Južni portal palače Cipiko (Trogir). 100 . oblikovanje draperija. . kapela Blaženog Ivana). Od 1475.. Od 1453. Marije na Tremitima .Dalmatinca na Loggi dei Mercanti u Ankoni. iskazuje izrazite crte okašnjelog gotičkog ukusa.). izvodi više djela u Rabu.Grobnica obitelji Sobota (1469.1505.). Jerolim. crkva Sv. grobnicu Ivana Sobote u crkvi Sv. Firentinac je tipičan predstavnik rane renesanse. Korčuli (dovršenje zvonika katedrale. Korčula. pročelje crkve Sv. Filip (oko 1490. . te konzole umetnute u Radovanov portal. . Skulpture mu se odlikuju mekom. Ivan Evanđelist i Sv. . . Sv.Dubrovački kipar. psihološka karakterizacija likova . 19 Leonard Petrović (konac 15. . st. stubište Kneževa dvora). te kip Sv..Ciborij (1485.).) . 19 Marko Andrijić (konac 15. Bog Otac. do smrti Firentinac je protomajstor gradnje šibenske katedrale. ciborij u katedrali). Zadru i Pagu. Zbirka crkvene umjetnosti u crkva Sv. ugovorio izradu portala za samostan Sv. kamen. . Petra na portalu istoimene crkve. Kao skulptor. zajedno s bratom Petrom. surađuje s Nikolom Firentincem na radovima u Trogiru (krstionica katedrale. kamen. . pomalo mlohavom modelacijom.Oplakivanje (1470. Pietà.. Jerolima u špilji (Split. 1498. mišićavim i koštunjavim prikazima ljudskog lika.Portal (kraj 15. zadržava i dio gotičkog senzibiliteta ("S" linije.). Marije na Tremitima (1472-73. Od djela izvan Trogira sačuvani su reljefi Bogorodice s Djetetom u luneti portala franjevačke crkve u Orebiću i portal crkve Sv. nego i ukusu naručetelja. Djeluje u Dalmaciji od 1467.) . Trogir. djeluje uglavnom u Splitu. Zadar). izradio je južni portal franjevačke crkve u Dubrovniku.. Ivana). .Reljefi Sv. ... Dubrovnik. s karakterističnim izduženim glavama. st.Krstionica katedrale (1467.). kapela Blaženog Ivana Ursinija. a pripisuju mu se i kip Sv. dok je u kasnijim izrazitiji utjecaj ranorenesansne skulpture Nikole Firentinca.Sv.. Trogir.). gdje zamjenjuje Jurjev gotičkorenesansni slog jednostavnim oblicima renesanse.

U tom smislu potrebno je u gotičkom slikarstvu uočiti razvoj stila. . počinju izrađivati bogati poliptisi i oslikani krilni oltari. obraćanje pažnje na detalje. . te pokazuje majstorsku tehniku linearnog crteža i bogatu skalu boja. umjesto jednostavnih romaničkih slika na drvu. . . već se kreće u rasponu od djela koja jedva nagovještavaju raskid s romaničkim tradicijama do onih koja je teško razlučiti od dostignuća rane renesanse. I slikarstvo na drvu. iskazuju naglašenu linearnost. Intenzivan kolorit vitraja daleko nadmašuje kolorit fresaka.U smislu razvoja stila i u slikarstvu je moguće pratiti iste elemente koji su karakteristični i za gotičku skulpturu: težnju ka većoj realističnosti.Jedino u Italiji. ali ne omogućava bitniji pomak u odnosu na likovnost romaničkog doba (plohe boja uokvirene linijama). Engleske i Njemačke uvjetovali su bogat razvoj umjetnosti vitraja. jer u sakralnim građevinama. prihvaćajući osnovne postavke gotičkog likovnog izraza. više nije bilo velikih zidnih ploha koje bi mogle biti ukrašene freskama.Obogaćivanjem ambijanta svakodnevnog življenja sve se više razvija izrada tapiserija.Slikarstvo minijatura.Kao poseban problem u težnji ka realističnijem prikazivanju javlja se pitanje ostvarivanja iluzije treće dimenzije (volumena i prostorne dubine).Veliki prozori gotičkih katedrala Francuske. ni gotičko slikarstvo nije kompaktna stilska cjelina. koje u Francuskoj postaju i najistaknutija djela monumentalnog slikarstva. uslijed tehnike izrade. koje. Snažan poticaj u tom smislu predstavlja slikarstvo Giotta di Bondone. tradicionalno razvijenije u Italiji. postaje u sjeverozapadnom dijelu Europe dominantna slikarska tehnika i nositelj likovnog razvoja slikarstva. dolazi do snažnog razvoja zidnog slikarstva. gdje je graditeljstvo sačuvalo zidnu masu. bakrorezi). zadržavajući ipak osnovne odlike gotičkog slikarstva.Poput skulpture. zbog načela dematerijalizacije masa. 101 . . ukrašeni rezbarijama i pozlatom. koje nije ovisno o arhitektonskoj podlozi. tapiserija i slika na drvu. te psihološku individualizaciju likova. koje. doživljava u doba gotike pravi procvat. . .Zapadnoeuropska gotika ne poznaje monumentalno slikarstvo (osim u rijetkim slučajevima profanih prostora). Taj se zadatak posebno postavlja pred fresko-slikarstvo koje je narativnijeg karaktera od onog na dasci. postaje nositelj razvoja slikarskih formi. . te se.Novinu gotičkog doba predstavljaju grafike (drvorezi. koji težnja ka realističnosti i produhovljenoj estetici stalno potiče. no tek na izmaku gotike vodeći sjevernjački umjetnici poput Jana van Eycka u potpunosti savladavaju perspektivu.SLIKARSTVO .

San Domenico). kipar i graditelj.Raspelo (prije 1260. .Slikani antependij (Siena. Sljedbenik..H: SLIKARSTVO U ITALIJI . 07 'Majstor Kodeksa Sv. 06 'Majstor Sv. Firenca. stvorio je prototip slikanih raspela. 04 'Majstor Sv. freska. Pinacoteca). Pisa.Djeluje početkom 14.Mozaici (konac 13. Siena. 10 Guido da Siena (druga pol 13. .. 12 Margaritone d'Arezzo (13.Sv.Raspelo (Bologna. . Metropoliten Museum).Djelovao oko 1250-70. 03 'Majstor Sv..) .iz crkve Santa Cecilia). Museo Nazionale). Assisiju i Bologni.1274. Franjo (1228. do 1255. Santa Croce. Ani i Sv.) .. . . Museo Nazionale dei Bargello). nabora draperije i kolorita. st. Uffizi . Jurja' . Firenca.Jedan od prvih slikara koji su prikazali portretni lik Sv. krstionica katedrale). U okviru tradicionalne bizantske ikonigrafske sheme (Hodegetria) izrazio je slobodnije shvaćanje u ostvarenju lika.Krunjenje Bogorodice. 02 Anonim .Kodeks Sv.Bogorodica s Djetetom (1261.. Pridržavajući se bizantske tradicije. Pinacoteca Civica). Orvietu i Firenci. Museo Nazzionale). a pripisuju mu se radovi u Arezzu. . Archivio Capitolare di San Pietro). Pesci. 11 Coppo di Marcovaldo (1225/30. San Francesco). freska. 09 Giunta Pisano (13.) . Cecilije' .Sv. Franje (1235. ..) .Slikarstvo Duecenta tijesno je povezano s umjetnošću Bizanta ("maniera greca"). Palazzo Pubblico . Santa Maria dei Servi). Klare' . Djela anonimnih majstora: 01 Anonim . Sacro Speco. st. Accademia). .Bogorodica s Djetetom na prijestolju i dvanaest scena o Sv.Prizori iz života Sv. Franje i prizore iz legendi o svecu. San Gimignano. Pisa.Bogorodica s Djetetom (oko 1270. Jurja (prije 1341.iz crkve San Domenico). Njegov se izraz udaljava od bizantskih tradicija i priklanja domaćim školama Lucce i Firence. Capella Bardi).Slikar. možda i učenik Giottov. 102 . Assisi.. . . Siena. Klare (1285. st..Sv.Polaganje u grob (New York. Joakimu (oko 1275. u Pisi. Rim. st. Pripisuju mu se i freske s motivima Pasije u donjoj crkvi Sv. Cecilija (Firenca.. Magdalena (1250-79. st. Santa Chiara). st. Slikari: 08 Bonaventura Berlinghieri (13. Capella San Gregorio). . Magdalene' . Radi u Sieni i Pistoi. Franje u Assisiju.Pripadnik kruga firentinskih duecentista.. Noli me tangere (Firenca.Djelovao od 1229.Raspelo (oko 1230.Scene iz života Sv. . Martina' .) . 05 'Majstor Sv.Sv.. Franjo i prizori iz njegova života (Firenca.

) godine. Krsno ime nije mu poznato (Biaggio.iz crkve Santa Maria Novella). Podaci o njegovoj ranoj mladosti o naukovanju kod čuvenog firentinskog slikara Cimabuea više imaju karakter legende nego povijesnih podataka. Franjo (Arezzo. Assisi. Santa Maria in Trastevere.Freska Posljednjeg suda (oko 1293. Uz središnju sliku Bogorodice u slavi. u obitelji imućnog zemljoradnika Bondonea. Firenca. Franjo (107 x 57 cm. godine 103 . jer je slavu stekao pod nadimkom (izvedenicom) Giotto. Siena. . Izrastavši iz bizantskog slikarskog formalizma. no figure su mu znatno pokrenutije i voluminoznije. Prizori iz Apokalipse. apsida). njegov učitelj. .iz katedrale u Sieni). Rim. prvi je na toskanskom području ispoljio težnju da likovima dade individualnija obilježja uz izraženiji realizam.. Bologna.) .Freske (posljednja trećina 13. San Paolo fuori le mura).u donjoj crkvi.Bogorodica s Djetetom (1260-70. 16 Giotto di Bondone (1266/67. . .) . .. Firenca. Raspeće. Izgleda da je Giotto oko 1280. Prizori iz života Marijina. Uffizi . (ili 1267. . Pariz.Raspelo (336 x 267 cm. Evanđelisti . Museo di Santa Maria degli Angioli). eetrdesetak kilometara od Firence 1266. Ivan (oko 1301.u gornjoj crkvi. katedrala). od Ulaska u Jeruzalem do Uzašašća..Raspelo (Rim. vitraj.iz crkve San Francesco u Pisi). 385 x 223 cm.. Louvre .Mozaici s motivima iz života Bogorodice (oko 1291.iz crkve Santa Trinità). te iskazuje težnju ka plastičnijem oblikovanju i individualizaciji fizionomija.....Krunjenje Bogorodice (oko 1287.Bogorodica s Djetetom (Montelungo. Santa Cecilia in Trastavere).Najznačajniji talijanski slikar prije Giotta i. Santa Maria dei Servi). .Sv. Museo dell' Opera della Metropolitana. . Arezzo.1319. 14 Pietro Cavallini (oko 1250. Prizori na stražnjoj strani izrazito su slobodniji od onih na prednjoj koji još iskazuju bizantsku ukočenost. . Napuštajući bizantske forme pokušava ostvariti živ.Prvi značajni predstavnik sienskog slikarstva. prema kasnojoj tradiciji.Maesta (oko 1275. San Francesco). razne ploče u američkim i britanskim muzejima . . collection Lehman). Ambroggio ?). . 15 Duccio di Buoninsegna (1255/60. 424 x 276 cm. . st. 13 Cimabue (Cenni di Pepo. Pinacoteca). . oko 1240. prikazani su na postranim pločama i predeli prizori iz Marijina života i Kristova djetinjstva. Bogorodica s Djetetom i anđelima . . Siena. Natinal Gallery).Maesta (1308-11.Najznačajnija ličnost u rimskom gotičkom slikarstvu do pojave Giotta. Assisi.Mozaik . a na pozadini na istim pločama u 34 polja prizori iz Kristova života. Ducciovo idealizirano i poetično slikarstvo zadržat će se u Sieni preko Simonea Martinija sve do Giovannija Sassete.. London. Prevladava bizantsku ukočenost kompozicije i plošnost likova.Rođen je u Cole di Vespignano u Muggielu.Sv.Bogorodica na prijestolju s anđelima (218 x 118 cm. Rim.1337.. Pretpostavlja se da su vitraji rađeni prema Ducciovim kartonima. katedrala)."Madonna Rucellai" (1285.oko 1330. uklopljen u realističan prostor. . župna crkva). .) . Uffizi .) .Bogorodica s Djetetom (New York. premda ponešto idealiziran ljudski lik.1302.Sv. .Maesta (1279-80. San Domenico). . .. Pisa. . U koloritu se još drži bizantskih uzusa.

Santa Maria Novella). . Berlin. Ravenna. Nažalost. godine papa Bonifacije VIII zove ga u Rim. godine. .1355. Santa Croce. Ivana Evanđelista). Or San Michele).Triptih s Bogorodicom (1334. godine) prizorima iz života Bogorodice i Krista. Padova. te ornamentalnom dekoracijom i zasebnim likovima u medaljonima. .Krunjenje Bogorodice (Budimpešta. . Firenca. National Gallery). . Capella Pulci-Berardi). 1300. Santa Croce. Dimenzije pojedinačnih scena 200 x 185 cm. učenik i sljedbenik Giottov. koju je Giotto oslikao (oko 1302-1305. Washington. .Freske (1290-96. Dimenzije pojedinačnih scena 270 x 230 cm.. nastale između 1320. Ove freske svojom naprednom koncepcijom i snagom umjetničkog izraza bez dvojbe predstavljaju najznačajniji kompleks gotičkog slikarstva uopće. Santa Croce. Uffizi).Sin mozaičara Gadda di Zanobi. 86. Prizori s temama o Sv. 17 Bernardo Daddi (oko 1290. refektorij). Capella Scrovegni).. Capella Peruzzi). Capella Bardi. . u početku pod utjecajem Giotta. Padova). st. ni ovi se radovi nisu sačuvali. koji zadržava učiteljev način.Posljednja večera (freska. ali mu nedostaje njegova dramatska snaga. Capella Bardi). . Stjepan (1320-25.) .Bogorodica među anđelima (1347. Assisi. Firenca. Firenca. kasnije se približava sienskim majstorima. Capella Baroncelli). . gdje je u Lateranskoj lođi naslikao jedan suvremeni prizor (Papa Bonifacije VIII određuje jubilarnu godinu). . Firenca. Ivana Krstitelja i Sv.. San Francesco). Dio poliptiha kojem je pripadala i Bogorodica iz Washingtona. . Firenca. godine freskama s motivima iz života Sv. Dimenzije pojedinačnih scena 280 x 450 cm.Bogorodica s Djetetom (1320-25. i 1325. 84 x 54 cm.Maesta (1306-10. Franje ukrašava unutrašnjost gornje bazilike. . 18 Maso di Banco (prva pol. scenom Posljednjeg suda. Firenca. . ponajviše za rad u franjevačkim crkvama (Rimini. gdje u razdoblju od 1290.) . do 1296..4 x 63. Franji) i Peruzzi (prizori iz života Sv..Firentinski slikar. Santa Croce. centru franjevačkog reda.) .Bogorodica s Djetetom (Berlin. 104 .Freske (Firenca. 14. Silvestru i caru Konstantinu.1366. Santa Croce. u Crkvi Sv. Nakon razdoblja školovanja prvi veliki slikarski rad obavlja u Assisiu. Franje. . Vrhunac Giottovog stvaralaštva predstavlja oslikavanje unutrašnjosti kapele Santa Maria della Arena (Capella Scrovegni) u Padovi. 19 Taddeo Gaddi (? . likovima Poroka i Vrlina.Sv. Lovre i Sv. kao i mnoga druga Giottova djela.Freske (Firenca. Museum).. Dahlem Museum).. Firenca. Prikazi muka Sv. Iz kasnijeg razdoblja njegova rada djelomično su sačuvane freske u firentinskoj Crkvi Santa Croce.. Ugled koji je stekao svojim djelom u Assisiju donosi mu brojne nove narudžbe. 578 x 406 cm. no nakon nekog vremena prelazi u Cimabueovu radionicu.. freske.Firentinski slikar.5 cm. 325 x 204 cm. u kapelama Bardi (priče o Sv.Raspelo (oko 1292.došao u Firencu i kao šegrt stupio na naukovanje u vunarski ceh.Ciklus iz života Marijina (nakon 1318. . . Stjepana.Freske (1320/1325. ova veličanstvena slika nije sačuvana..Freske (1302-05. No. Muzej lijepih umjetnosti). Museo Horne). Najznačajniji učenik i sljedbenik Giottov.

donja crkva Sv. . . Assisi. . . 25 Ambrogio Lorenzetti (prva pol.Učenik svog oca Memma di Filippuccia. 1329. . . . Franje). .. oko 1300. Santa Croce). Santa Maria Novella. Franji i života Marijina (Firenca. Pieve d'Arezzo). Napulju. Slika brojne prikaze Bogorodice s Djetetom.Freske: Raspeće. Uffizi).Konjički lik kondotijera Guidoriccija da Fogliano (1328. . dijelovi u Antwerpenu: Navještenje.) . sljedbenik Giottova načina. .Alegorija dobre vladavine.. donja crkva Sv. Skidanje s križa. . .Povijest Svetog Križa (freska. Firenca. do 1347. Martina (datacija nesigurna.Poliptih (1320. . . freska.. kapela klaustra). Efekti dobre i loše vladavine na grad i na zemlju (freska. i 1357.) ."internacionalne gotike". mekih valovitih linija i profinjene liričnosti. . Firenca. Na slikama iz rane faze očit je utjecaj Giotta i Duccia. no u odnosu na njega ipak iskazuje nešto tvrđi crtež i zagasitije boje.Firentinski slikar. Premda još pod utjecajem bizantskih tradicija. .. uspjeva spojiti rafiniranost "dvorskog stila" s preciznim realističkim crtežom sjevernoeuropskog gotičkog slikarstva i stvoriti djela nježnih boja.Poliptih (1320. Museo dell' Opera del Duomo). Siena. Franje). Siena.Bogorodica s Djetetom.Navještenje (1333. Uffizi).1348. Različiti prikazi rada na polju i na ulicama i trgovima grada. st. Assisiju i Avignonu..Predstavnik sienske slikarske škole.. Firenca. (Assisi. Firenca. Spominje se od 1317. Njegov boravak u Avignonu (1338-44) ostvario je znatan utjecaj na razvitak francuskog kasnogotičkog slikarstva . . San Angelo in Vico l'Abate kraj Firence). Djeluje između 1317.Pietà (195 x 134 cm.) . Vatikanski muzej).Krunjenje Bogorodice (London. 21 Giottino (Tommaso di Stefano. .Učenik Duccia di Buoninsegna. s 105 . suradnik i rođak Simonea Martinija.. Raspeće. st.Maesta (San Gimignano. Djeluje u Sieni. Firenca. Uffizi). National Gallery).Sin i učenik Taddeov. Pisa. . 14. Jedan od najvećih freskalnih ukrasa Trecenta.) . .1396.Pala del Carmine.. Parizu: Put na Golgotu i Berlinu: Pietà). Jedan od najranijih komemorativnih portreta u talijanskom slikarstvu. Accademia). Firenca Uffizi).Maesta (1315. posljednji izravni sljedbenik Giottovog načina..Prizori iz legende o Sv. Zajednički rad sa Simoneom Martini. .1344.1369. Palazzo Pubblico). Orvietu. Santa Caterina). freske.. 24 Pietro Lorenzetti (oko 1280. . Pinacoteca Nazionale. Skidanje s križa. 20 Agnolo Gaddi (? . anđelima i svecima (1355..Pietrov mlađi brat. Orvieto.) .Prizori iz života Kristova (freske.?) .. 23 Lippo Memmi (14.Poliptih Stefaneschi (1338-44.Raspeće (Rim. 22 Simone Martini (oko 1284.Prizori iz života Sv. . .Navještenje (1333.Poliptih (1320. Siena. Jedan od utemeljitelja sienske slikarske škole. Privrženost Simoneovu načinu tolika je da ponekad otežava atribuciju djela. Siena Palazzo Pubblico). 300 x 350 cm. Palazzo del Podestà).. Palazzo Pubblico). Pisi.Madonna (1319.

grupama likova u prvom planu, te planovima koji vode u dubinu prostora, s pejzažem koji okružuju grad. - Prikazanje u hramu (1342., 257 x 168 cm, Firenca, Uffizi - iz katedrale u Sieni). 26 Francesco Traini (14. st.) - Djeluje pretežito u Pisi. od 1321. do 1365. Slijedi narativni stil braće Lorenzetti. Iskazuje karakterističnu sklonost prema realističnom detalju. - Pala Sv. Dominika (1344-45., Pisa, Museo Nazionale - iz crkve Santa Caterina). 27 Giovanni da Milano (oko 1325. - nakon 1369.) - Djelovao 1350-69. u sjevernoj Italiji, Firenci i Rimu. Slikajući pod utjecajem Simonea Martinija i Ambroggia Lorenzettija, obogaćuje njihov idealistički pristup slobodnijim slikanjem prostora, življim koloritom i naturalističkim tendencijama u modelaciji likova. - Martirij Sv. Katarine (oko 1354., Prato Pinacoteca Comunale) - Poliptih Svih Svetih. Predela (Firenca Uffizi). - Pietà (1365., Firenca, Accademia). 28 Tommaso da Modena (1325/26. - 1379.) - Sljedbenik idealističkog stila sienske škole i narativnog stila bolonjskih minijatura. S dvije slike izrađene za Karla IV ostvario je i utjecaj na češko slikarstvo. U svojim djelima realizira izrazito realističan tretman biblijskih prizora. - Freske (1352., Treviso, San Niccolò). Prikazao je 40 najvažnijih ličnosti iz reda dominikanaca, s izrazitom individualizacijom fizionomija. 29 Andrea Vanni (oko 1332. - oko 1413.) - Pripadnik sienske škole, sljedbenik braće Lorenzetti. Djelovao u Sieni, Napulju i na Siciliji. - Poliptih s Bogorodicom i svecima (1400., Siena San Stefano). 30 Bartolo di Fredi (oko 1330. - 1410.) - Radi u rodnoj Sieni i San Gimignanu u kasnogotičkoj maniri na tragu A. Lorenzettija. - Poklonstvo kraljeva (Siena, Accademia). - Krunjenje Bogorodice (Siena, Accademia). 31 Taddeo di Bartolo (1362/63. - 1442.) - Jedan od posljednjih predstavnika idealističkog slikarstva sienske škole. Očituje utjecaje Simonea Martinija, Memmija, braće Lorenzetti, te Bartola di Fredi. Radi u Sieni, Genovi, San Gimignanu, Pisi, Perugi, Volterri. Većina radova mu je signirana i datirana. Njegov kasnogotički izraz odupire se tada već prisutnim strujanjima toskanske renesanse. - Posljednji sud (1395., freska, San Gimignano, zborna crkva). - Navještenje (oko 1400., Siena, Pinacoteca Nazionale). 32 Giovanni Sasseta (1392. - 1451.) - Kasnogotički slikar, radi pod utjecajem sienske škole (Simonea Martinija, braće Lorenzetti), te iskazuje odlike stila "internacionalne gotike". Slika "kao da Firenca nije udaljena 40 milja već 40 milijuna milja, i kao da Masaccio, Donatello, Uccello i Castagno leže još nerođeni u majčinoj utrobi" (Berenson). - Poklonstvo kraljeva ( Siena, kolekcija Chigi-Saracini). - Mistične zaruke Sv. Franje (1437/44., 88 x 52,5 cm, Chantilly, Musée Condé). 33 Gentile da Fabriano (oko 1370. - 1427.)

106

- Djeluje u Veneciji, Rimu, Firenci, Sieni i Orvietu. U prvoj fazi još pod utjecajem gotičkih tradicija sienske škole, kasnije unosi u svoja djela elemente rane renesanse. - "Polittico di Valle Romita" (oko 1400., 280 x 250 cm, Firenca Uffizi). - Poliptih porodice Quaratesi (1425., krila u galeriji Uffizi / centralna ploča u Londonu - iz crkve San Niccolò u Firenci). - Poklonstvo kraljeva (1423., 300 x 282 cm, Firenca Uffizi / predela u Louvru - iz crkve Santa Trinità). 34 Antonio Pisanello (1395. - 1455.) - Obrazovan u Veroni pod utjecajem Altichierova slikarstva, u Veneciji upoznaje djelo Gentilea da Fabriano, te usvaja njegov kasnogotički stil. Od 1438. zapušta slikarstvo i počinje se baviti medaljarstvom u čisto renesansnom stilu. - Bogorodica s Djetetom (oko 1420., 50 x 33 cm, Verona, Museo de Castelvecchio). - Navještenje (1423-25., freska, Verona San Fermo). - Lionello d'Este (Bergamo, Accademia Carrara). Portret u profilu oštra obrisa. 35 Guariento di Arpo (? - 1368/70.) - Padovanski slikar koji prvi prihvaća Giottov način, te ga suprostavlja još uvijek snažnom bizantizirajućen stilu Veneta. - Krunjenje Bogorodice (Venecija, Duždeva palača). - Dijelovi slika iz Capelle della reggia Carrarese, Padova, Museo Civico. 36 Altichiero da Zevio (oko 1320. - 1385/90.) - Rođen u Zeviu kod Verone. Osnivač slikarske škole u Veroni. Smislom za slobodniji crtež, življi kolorit i bogato modeliranje ostvario je znatan utjecaj na području sjeverne Italije. - Freske (1376-79., Padova, San Antonio, Capella di San Giacomo Maggiore; Oratorio di San Giorgio). - Raspeće (nakon 1380., freska, Verona, Santa Anastasia, korska kapela). 37 Giusto Menabuoi (1320/30. - 1393.) - Uglavnom radi u Padovi, pod utjecajem Givannija da Milano i Altichiera. - Triptih (1367., London National Gallery). - Freske (1376-78., Padova, krstionica katedrale). Oko 100 biblijskih scena. U nekima je vidljiv utjecaj Giottovih fresaka iz kapele Scrovegni, ali i još uvijek jak utjecaj bizantskog slikarstva. 38 Stefano da Zevio (Stefano di Giovanni da Verona, oko 1378. - nakon 1438.) - Djeluje u Veroni. U njegovim djelima dolazi do izražaja "internacionalna gotika" tzv. 'mekog stila' (kölnske slikarske škole). Karakteriziraju ga produhovljeni idealizirani likovi, te čistoća linije i kolorita. - Poklonstvo kraljeva (1435., 72 x 48 cm, Milano, Brera). Potpis: STEFANUS PINXIT. - Skidanje s križa (Verona, San Fermo). - Bogorodica u ružičnjaku (129 x 95 cm, Verona, Museo di Castelvecchio). 39 Paolo Veneziano (? - 1358/62.) - Najznačajnija ličnost venecijanskog slikarstva u 14. stoljeću. Spominje se između 1333. i 1358. Djelovao u Veneciji, Vicenzi, Istri i Dalmaciji. Izrazom znatno vezan uz bizantsku tradiciju, od koje se odvaja živošću likova i prizora, te profinjenom psihologizacijom i modelacijom. - Bogorodica s Djetetom (oko 1325., 142 x 90 cm, Venecija, Accademia). - Smrt Bogorodice (1333., Vicenza, Museo Civico). - Poliptih (oko 1350., 167 x 285 cm, Venecija, Accademia). 107

- Krunjenje Bogorodice (1358., New York, The Frick Collection). 40 Lorenzo Veneziano (14. st.) - Dokumentirana djelatnost 1356. i 1372. Sljedbenik Paola Veneziana, no ljupkijeg i rafiniranijeg stila, obilježenog lirizmom figura, naturalističkim shvaćanjem crteža i težnjom ka izrazitijoj plastičnosti figura. U tehničkom pogledu dovodi slikarstvo oltarnih pala do najviše razine. - "Poliptih Lion" (1357/59., 258 x 432 cm, Venecija, Accademia). Poliptih, naručen od člana mletačkog senata Domenica Liona, koštao je 300 dukata. - Zaruke Sv. Katarine (1359., 95 x 58 cm, Venecija, Accademia). - Navještenje i četiri sveca (1371., Venecija, Accademia). 41 Catarino (druga pol. 14. st.) - Venecijanski slikar, sljedbenik načina Paola i Lorenza Veneziana, približava se shvaćanjima "internacionalne gotike". - Krunjenje Bogorodice (1375., 89 x 58 cm, Venecija, Accademia). 42 Jacobello di Bonomo (druga pol. 14. st.) - Pripadnik postpaolovskog venecijanskog kruga. 43 Jacobello Alberegno (druga pol. 14. st.) - U okviru postpaolovskog venecijanskog slikarstva ostvaruje individualniji opus izrazite profinjenosti. - Vizija Sv. Ivana Evanđelista (95 x 61 cm, Venecija, Accademia). - Žetva Svijeta (45 x 33 cm, Venecija Accademia). 44 Nicolò di Pietro (Nicolaus Paradixi, 14/15. st.) - Posljednji veliki slikar paolovskog kruga, profinjenog crteža i kolorizma, koji nastavlja tendenciju napuštanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva "internacionalne gotike". - "Madonna Belgarzone" (1394., 107 x 65 cm, Venecija Accademia - iz crkve Sv. Dominika u Zadru). - Krunjenje Bogorodice (1395/1400., 101 x 54 cm, Milano, Brera). - Raspelo (1404., 212 x 140 cm, Bologna, Pinacoteca Nazionale - iz župne crkve u Verucchiju). 45 Jacobello del Fiore (? - 1439.) - Jedan od posljednjih predstavnika srednjovjekovnih idealističkih tendencija u venecijanskom slikarstvu. U početku pod utjecajem venecijanskog slikarstva konca 14. stoljeća, kasnije dolazi pod utjecaj Gentilea da Fabriano i stila "internacionalne gotike". -Poliptih (početak 15. st., Teramo, crkva Sant'Agostino). - Legenda o Sv. Luciji (oko 1410., Fermo, Pinacoteca). Osam ploča (70 x 52 cm) s prizorima iz svetičina života: Sv. Lucija moli na grobu Sv. Agate, Sv. Lucija pomaže siromasima, Suđenje Sv. Luciji, Sv. Lucija na lomači, Volovi ne uspjevaju odvući Sv. Luciju u bludilište, Sv. Luciju ubijaju bodežom, Sv. Lucija prima hostiju, Sahrana Sv. Lucije. - Madonna della Misericordia (oko 1415., 86 x 113 cm, Venecija Accademia). - Krunjenje Bogorodice (oko 1438., 283 x 303 cm, Venecija, Accademia). 46 Zanino di Pietro (poč. 15. st.) - Još uvijek pomalo zagonetna ličnost problematičnih atribucija. Jedino potpisano djelo, triptih iz Rietija, otkriva ga kao karakterističnog pripadnika "internacionalne gotike". - Raspeće (početak 15. st., 96 x 86 cm, Rieti, Pinacoteca). Središnji dio triptiha. 47 Michele Giambono (oko 1400. - nakon 1462.)

108

Poliptih Sv.Sv. Minijature: 48 Djela anonimnih majstora: . Razvija se pod utjecajem Gentilea da Fabriano i Pisanella. 109 x 162 cm.1398. Bibliothèque Nationale) 109 .Graditelj. 51 Michelino da Besozzo (14/15.Slikar.Časoslov Giangaleazza Visconti (oko 1380.Mletački slikar i mozaičar... . slikar i minijaturist. .. . kipar.Pogrebni govor za Giangaleazza Viscontija (1403. makar nešto ovisniji o lokalnoj slikarskoj tradiciji. Pariz. Biblioteca Nazionale). Prizori iz života Bogorodice. 49 Benedetto da Como . . Marka). Veneciji.Časoslov Blanche Savojske. Accademia). Krševan (oko 1440. spaja kasnogotičke i ranorenesansne slikarske forme. iluminator i majstor vitraja. Venecija. San Trovaso). Sličniji je francuskim nego talijanskim tradicijama. Accademia).Antifonari (Padova. Pinacoteca). Archivio della Curia vescovile)..) . Firenca. . Sieni i Milanu. 50 Giovanni de Grassi (? . 229 x 176 cm.) .Mozaici (1430. Venecija. kapela Mascoli uz crkva Sv. Jakova (oko 1450. st. . Venecija. Katarine (Siena.Krunjenje Bogorodice (1448. ispoljava naglašenu linearnost i sklonost pažljivoj obradi detalja.Mistično vjenčanje Sv. Radi u Paviji. .. te na sličan način. Venecija. Pripadnik stila "internacionalne gotike"..

Psaltir Izabele Francuske (1252-70. Bibliothèque Nationale). st.. Jean (Hennequin) i Paul (Pol) stupaju u službu burgundskih vojvoda u Dijonu.38 minijatura u juridičkom djelu F. . Louis) utemeljio knjižnicu rukopisa i naručio brojne radove. st. a tehnika modeliranja likova je znatno naprednija. koje prikazuju scene iz starog zavjeta. no još izrazitije očituje talijanske utjecaje u oslobađanju od plošne stilizacije. 03 Jean Pucelle (spominje se od 1319. Poznato je da je Louis IX (Sv.Nizozemski iluminatori.Spominje se da je radio u Parizu 1288-96. . te skriptoriji u Reimsu i Champagni.1477/81.. .5 x 15. ..) . . I zidno slikarstvo i slikarstvo na drvu stoji pod snažnim utjecajem talijanskog slikarstva.. . Djelovao je u Parizu početkom 15. Ilustrirao je nekoliko knjiga za burgundskog vojvodu Filipa Lijepog.Psaltir Sv.5 cm. st. Pariz. 13.Francusko gotičko slikarstvo nema ni izbliza onakvo vodeće mjesto kao arhitektura i skulptura. dok minijatura postaje vodeća slikarska tehnika.) .Časoslov (New York. možda pod utjecajem talijanskog slikarstva. osobito na jugu (boravak Simonea Martinija na papinskom dvoru u Avignonu).Pariški časoslov .Navještenje (1405-10. Paris. Cambridge).). 39 velikih i 24 male kompozicije (biblijske teme. ..Časoslov vojvode od Berryja (1380-90. Gratianusa (prizori iz sudskog života)..Talijanski minijaturist. 05 Paul.Livre de la Chaise (početak 15.Brevijar Filipa Lijepog (1296. do 1327.I: SLIKARSTVO U OSTALIM ZEMLJAMA FRANCUSKA . Louisa. Bibliothèque Nationale). Musée Condé). Paris. 1402. Bibliothèque Nationale). Paris.. Bibliothèque Nationale). 01 Djela anonimnih majstora: . 15.Časoslov vojvode od Berryja (1406-14. . Od 1405. te sve više razvija drolerije na marginama..Upravlja radionicom u kojoj su mu suradnici Jaquet Maci. Paris.Brevijar Belleville (1343.) .) 110 . Radovi mu pokazuju određenu sličnost onima majstora Honoréa. no arhitektonski motivi igraju znatno manju ulogu. Rukopis je ukrašen s 86 inicijala. 06 Jean Fouquet (oko 1420. 04 Zabo iz Firence . Chantilly. 02 Majstor Honoré (umro prije 1318.Njegove minijature i dalje iskazuju lakoću i eleganciju kao i one iz vremena Sv. Svaka je definirana kao polje s figurama uokvireno arhitektonskim elementima (rayonnant stila). Znatno više samosvojnosti i originalnosti ispoljavaju francuski majstori vitraja i tapiserija. . . . Bibliothèque Nationale). sva trojica rade za vojvodu Jeana de Berry. Metropoliten Museum of Art). Louisa (1252-70. vjerojatno preuzeto od Giotta. Jean i Hermann Limburg (prva pol. Njegova inovacija u minijaturi je i grisaille (monokromno slikarstvo).Evanđelistar Sainte-Chapelle (1252-70. te ornamentalnom bordurom. Bibliothèque Nationale). Luksuzna knjiga sa 78 minijatura na punoj stranici. Pokazuje utjecaje talijanskog trecentističkog slikarstva. Paris. Radi za burgundskog vojvodu Filipa Lijepog. prizori iz dvorskog života). kalendar. .U proizvodni iluminiranih rukopisa prednjači radionica kraljevskog dvora u Parizu. Minijature: . Anciau de Cens i Jean Chavrier).

. gdje usvaja elemente renesansnog izraza. Louvre). 16 Albi (katedrala) . Louvre)... stoljeću u školama u Toursu. Razvio se pod utjecajem braće Limburg.. stoljeća..Rozeta (nakon 1250. dok je dio koji je uništen (1803.Časoslov Etiennea Chevaliera . koji svoje utjecaje širi sve do Engleske i Njemačke.Sve stijenke građevine prekrivene su vitrajima (preko tisuću scena) s prizorima iz Starog zavjeta (Geneza. te Jišajeva stabla i Povijesti relikvija.Parabola o dobrom Samaritancu / Adam i Eva (oko 1210.). Amiensu i u Provansi. iz koje se širio utjecaj na ostala mjesta (Chartres. 19 Anonimni majstori: . Kasnije.. . Najstariji primjer bio je onaj na pariškom groblju 'Innocent' (iz 1424.). st.Mrtvački ples (prva četvrtina 15. Apolonije (1452-60.) kasnije rekonstruiran.. Slikarstvo na drvu: .Mučenje Sv. . stoljeća boravi u Italiji. .. Djetinjstva i Muke Kristove. južni krak transepta). 16.Prvi sačuvani primjerci vitraja sačuvani in situ potječu iz 12. . Života Sv. Poitiers..). 125 prozora i 9 rozeta ukrašeno je vitrajima tijekom 12.. st."Prozor Plave Bogorodice" (oko 1150. 13 Strasbourg (katedrala) 14 Bourges (katedrala) . Angers).Najcjelovitije sačuvan kompleks gotičkog slikarstva na staklu. 111 .Razvija se u 15. a sredinom 15. Bogorodica na prijestolju. stoljeća. okružena starozavjetnim ličnostima.Slikar i iluminator. promjer 13 m.).). 40 minijatura.).. značajan centar postaje Pariz (Ste-Chapelle).Mrtvački ples . sjeverni krak transepta). i 13. zapadno pročelje). južni brod). Glavna ličnost francuskog slikarstva 15. Paris. Izlazak. Antependij oslikan 'grisaille' tehnikom. Chantilly.Grb vojvode od Berryja (15.5 x 12 cm. st. uništen u18. st. Života Sv. Ivana Evanđelista. deambulatorij). 08 Auxerre (katedrala) 09 Le Mans (katedrala) 10 Angers (katedrala) 11 Pariz (katedrala Notre-Dame) . Jedina slika na dasci pariške škole.Posljednji sud 17 Pariz (samostan minorita) . Na centralnom je polju prikaz Raspeća. Najveći dio je originalan gotički (nastao nakon 1240. kada je središte škole za izradu vitraila postala opatijska crkva St-Denis. 60 x 44 cm. Vitraj: . Predstavlja ekvivalent ostvarenjima praške škole. 18 Lachaise-Dieu (opatijska crkva) . Brojevi. 07 Chartres (katedrala) ..).Danse macabre (sredina 15. Freske: 15 Avignon (papinska palača) .'Parament de Narbonne' (prije 1377.Starozavjetni proroci nose evanđeliste (oko 1225. Paris. st. Ivana Krstitelja..Bogorodica s Djetetom . Suci . 12 Pariz (Sainte-Chapelle) .Prizor iz lova (1343. Kao slikarska tema pojavljuje se početkom 15. st. .Ulazak u Jeruzalem (oko 1150.Portret Ivana Dobrog (prije 1364. Musée Condé).

. st.). Glavno mu je djelo trokrilni oltar za kartuzijanski samostan Champmol kod Dijona.Alfonsov psaltir (oko 1284. a stilski je negdje na razmeđu.) . 112 . u ograničenoj skali čistih i nježnih boja (modre. . slikama umetnutim u tekst i sitnim crtežima na dnu stranica.Bijeg u Egipat (1392. London.Douce Apocalypse (oko 1270..).Englesko se gotičko slikarstvo razvilo pod snažnim utjecajem francuskog (minijatura. Izradio ih je pariški majstor Nicolas Bataille. 21 Engeurrand Charonton (oko 1410. Bruxelles.'Peterbourgh Psalter' (početak 14. Motiv Jišajeva stabla.'Queen Mary Psalter' (oko 1310.. uljena tempera na drvu. st...) ponovo potpalo pod utjecaje s kontinenta. 167 x 130 cm. da bi tijekom prve polovine 14. Paris. London. žute.Jedan od majstora avignonske slikarske škole. Rađen u dvije faze. . Oltar Marijina Krunjenja u Villneuve-lesAvignon). 310 x 330 cm).Ciklus tapiserija "Dama s jednorogom" (15. Djelovao u južnoj Francuskoj..Westminsterski psaltir (oko 1200. unuka Henrika III. . Teme su u početku pretežno religiozne.'St. Muzej . st.. Bibliothèque Royale). . Vjerojatno prethodi radovima majstora Honoréa. . Neki autori pripisuju mu 'Pietu iz Avignona'. svakodnevne djelatnosti .'Pietà iz Avignona' (sredina 15. izmjenjuju biblijski motivi i groteske. te konačno..1466.Pakao (sredina 15. Tkane su debljim vunenim nitima. . stoljeća razvilo donekle samostalan izraz (skriptoriji u Peterboroughu i Elyju).. da bi se kasnije sve češće javljali i profani motivi (vezani uz književnost. unutar florealnog ornamenta. Omer Psalter' (oko 1330. Bibliothèque d'Arsenal).iz samostana u Champmolu).. . Izrazito kvalitetno djelo s brojnim slikanim stranama.) . -1425. . Paris.. crvene). Iskazuje sklonost raskošno ukrašenim bordurama. London. London. Louisa..Ciklus od 69 tapiserija s motivima Apokalipse (oko 1375-81. Iskazuje dosta sličnosti s talijanskim slikarstvom (Duccio. 23 Pariz (Musée Cluny) . viteški život. . British Museum). Na tragu rukopisa iz doba Sv. st. st. British Museum). Simone Martini). Tapiserije: .Gotičke tapiserije (14/15. 20 Melkior Broederlam (spominje se 1381.1409. Kod svih crtež odnosi prevagu nad bojom. Jednostavnošću kompozicija i sklonošću ka dekorativnom uglavnom odaju utjecaje minijatura. 22 Angers (katedrala) . Sljedbenik tradicija sienskog slikarstva (starijeg čitavo stoljeće).'Gorleston Psalter' (oko 1330. British Museum). Bodleian Library). u doba "internacionalne gotike" (1350.Psaltir Blanche iz Kastilje (oko 1235. 162 x 218 cm. Izađen za Alfonsa. Oxford. ENGLESKA . . British Museum). vitraj). Dijon. Šest tapiserija iz dvorca Bousac.) uglavnom su djela anonimnih majstora. od kojih ranija i kvalitetnija odaje francuski utjecaj. London. . Minijature: 24 Djela anonimnih majstora: .Djeluje na dvoru flandrijskih grofova i burgundskih vojvoda. po crtežima dvorskog slikara vojvode Louisa od Anjoua Jeana de Brugge. British Museum).. Louvre).. na kojima se.. Avignon.

Ima 80 ilustracija na punoj strani (djela nekolicine umjetnika)."Historia Anglorum" (oko 1250. godine. st.Fragmenti fresaka (glave anđela) u kapeli (oko 1370. koje napušta "cik-cak stil". 34 Djela anonimnih majstora: 113 . Edmund i Sv."Wilton Diptych" (1395-99. . 26 Matthew Paris (? . Proizveden u Engleskoj. st. 33 Djela anonimnih majstora: .Potpisao se na tri iluminirana rukopisa. Slike na dasci: . u Njemačkoj je sačuvan znatan broj slika na dasci.. Slike na dasci: 27 London (Westminster Abbey) . Tijekom 14. Sastavio povijest opatije St. a na lijevom kralj Richard II koji kleči u pratnji triju svetaca (Sv. Freske: 29 London (Westminster Abbey) . .. 28 London (National Gallery) . .Ostaci fresaka u južnom transeptu (konac 13.1259. London. Stilski je sličan portretima Karla IV (čijom je kćeri Richard bio oženjen). do 1400. 32 Wells (katedrala) . stoljeća. pariški je stil utjecao i na njemačko slikarstvo. Možda rad kraljevog slikara Waltera iz Durhama. Potpis i autoportret majstora ispod slike Bogorodice. . te prelazak na mekše i elegantnije forme.Prvo razdoblje razvoja gotičkog slikarstva u Njemačkoj traje od 1250.1260.). Vitrail: 30 Canterbury (katedrala) . st. a na jednom naslikao sebe kao klerika. Ivan Krstitelj.14.).).) . NJEMAČKA . British Museum).Minhenski psaltir (oko 1200. i 15. i u Njemačkom slikarstvu prevladava stil "internacionalne gotike". Označava ga postepeno napuštanje lomljenog stila draperija ("cik-cak stil").12/13. te konačno i renesansne tendencije. Srodni su minijaturama iz 'Douce Apocalypse'.Časoslov (Nuremberg. . Sv. st. Tijekom 15.). st. Jedinstveni primjerak u okviru francuskog i engleskog slikarstva. dimenzije svakog krila 37 x 53 cm). Vjerojatno je nastao u Parizu za naručitelje iz Engleske.Bavio se kartografijom i graviranjem u zlatu.Retabl (posljednja četvrtina 13.12/13. no osjećaju se utjecaji nizozemskog realizma.). Minijature: . stoljeća dominantno mjesto zauzima škola u Kölnu. Jedna od najljepših slika "internacionalne gotike". Stadtbibliothek).Za razliku od Francuske i Engleske. Na desnom je krilu naslikana Bogorodica s Djetetom okružena anđelima. pa rukopisi nastali u području oko Kölna počinju pokazivati sličnost s francuskim. Albans u kojoj je kao redovnik vodio skriptorij. Edward).Portret Richarda II (oko 1395. st. Predstavlja prauzor za slične radove tijekom 14.).25 William de Brailes (aktivan 1240. 31 London (Westminster abbey) . .Do 1330.

Geneza -Četvrti dan (1379. . pripadnik "mekog stila".4 cm. 132 x 154 cm. Jurja). 71 x 120 cm. .Djelujući pod utjecajem braće Limburg i Jana van Eycka. Antuna (bakrorez). .Iskušenje Sv. Na formiranje njegova likovna izraza snažno je utjecao nizozemski realizam (van der Weyden).. .Uglavnom se razvija na tragu francuskih uzora.Oslikani strop u crkvi Sv.Njemački slikar koji je djelovao u Švicarskoj. Köln.Bogorodica u ružičnjaku (prva pol. . Kristofor (oko 1440.3 x 33. ... a zatim i francuskog (pariškog dvorskog kruga). . Slike na dasci: 114 . 15. crkva Sv..Bogorodica s Djetetom (bakrorez. Kasnogotički idealizam njemačkog slikarstva obogaćuje realističnim shvaćanjem srodnim burgundskoj slikarskoj školi i krugu braće van Eyck.5 x 40 cm. Značajna slikarska djela češke škole ostvarena su posebno u iluminiranim rukopisima iz vremena "internacionalne gotike". Koristi neka perspektivna rješenja talijanskog slikarstva. Nürnberg. još vezana uz duh "internacionalne gotike".5 x 120. .1 cm. 15. tempera na drvu.Navještenje (1440-45.Krist na križu (bakrorez). 84 x 56.oko 1445. 16. Hamburg.Sv. Mihaela u Hildeshaimu .iz crkve Sv..Petrov čudesni ribolov (1444. no stil je vrlo blizak majstoru Honoréu.) . . ali i talijanskim majstorima rane renesanse. 36 Stefan Lochner (oko 1410.iz Soesta). st. .Oltarna pala iz Soesta (1230-40.. Češko slikarstvo isprva je pod snažnim utjecajem talijanskog (sienske škole). Južnonjemački rad. Köln. Sačuvano je oko 150 bakroreza. 41 Martin Schongauer (oko 1435. WallrafRichartz Museum).5 x 12 cm).1415. Nationalmuseum)."Rajski vrtić" (oko 1410. Umjetnički i historijski muzej).) . 50.. st.. 28. . drvorez.) Prag postaje jednim od najznačajnijih centara europske umjetnosti. 156. ostvaruje djela istančane liričnosti. Ženeva.U doba Karla IV (1346. .Na izvjestan način kombinira elemente "internacionalne gotike" s utjecajima čvršćih giottovskih tradicija. Berlin.Jišajevo stablo (123040. pretežito sakralne tematike.1491. .).5 cm. 37 Konrad Witz (oko 1400. ČEŠKA .). no s izrazitom dozom realističnosti u prikazivanju. tempera na drvu. Vitrail: . približavajući se pučkom duhu i shvaćanju. .'Biblia pauperum' (druga pol. Frankfurt. 38 Bamberg (katedrala) 39 Regensburg (katedrala) Grafika: 40 Djela anonimnih majstora: ..Slikar i bakrorezac. Petra). Kunsthalle .1451. . 26. Stvara djela s obilježjima kasne gotike. Kunstinstitut).1 cm ). uljena tempera na drvu.) .) .. Majstor iz gornjorajnskog područja.1378. uljena tempera na drvu. .Diptih iz Kölna (oko 1325-50. 35 Bertram von Minden (oko 1345.3 x 20. Gemäldgalerie .

).'Liber Vaticanus' (prije 1364. 49 Beč (katedrala) . Križa u Karluvu Tynu).. Narodna galerija .. Narodna galerija). tempera na drvu presvučenu platnom. te jak utjecaj talijanskog slikarstva. 48 Klosterneuburg (opatijska crkva) . 90 x 68 cm.iz Jindrichova Hradeca). Narodna galerija . freska.) . Križa u Karluvu Tynu).). te konačno razigranog stila kasne gotike koji iskazuje linearnost grafičkih predložaka u slikarstvu. Minijatura: . Iskazuje talijanske utjecaje.Slikarstvo se razvija od oštro lomljenog ("cik-cak") stila u drugoj polovini 13. Rad talijanskog majstora. Beč.Freske u predvorju.Oltarna pala iz Bečkog Novog Mesta (1447. stoljeću. 44 'Majstor oltara u Wittingau' .Ptolomej.Bogorodica s Djetetom (oko 1400. Pokazuje srodnost sa 'Glatz Madonom'.iz kapele Sv. Hans von Tübingen (oko 1400. 45 Anonimni majstori: . . st. 115 . preko stila stroge gotike i talijanskih utjecaja u 14. ali i suvremenog slikarstva na dasci (obilježenog talijanskim utjecajem).Portret Rudolfa IV (1365. Prag. nastali oko 1380. Jeronim (1359. Naslikana za praškog nadbiskupa Ernesta von Pardubic.Oltarska pala (Prag.) iz 1324-29. . no nepostojanje djela monumentalnog slikarstva (većeg od minijatura) otežava usporedbu. 1181. 43 Theodorich iz Praga .danas u Kunsthistorisches Museumu). . do dvorskog mekanog stila (oko 1400.). Prag.Kristovo Uskrsnuće (oko 1380. Moguće izvore njegova slikarstva možda treba tražiti u Parizu. stoljeća. iskazuju odlike slikarstva koje se već može nazvati 'češkim stilom'.42 Tommaso da Modena ..iz kapele Sv. Giotteskni stil (1339-43. već slikama na dasci.).Slikari: Konrad Laib (15.Freske u zapadnoj empori.) ostvarenog pod češkim utjecajima. stoljeća pod snažnim utjecajem francuske minijature. Djela: 47 Gurk (katedrala) . Primjer "lijepog stila".. Izrađen za Karlovog kancelara Johanna von Neumarkt. . Prag. koji se razvio na dvoru Karlova sina Vjenceslava.Češka je minijatura 14.). .Dijelovi oltara iz Wittingaua (Trebona). radovima majstora Theodorica. 13. . 24 slikana polja sa po tri svetačka lika.. 132 x 92 cm. Tipično djelo "internacionalne gotike".Slike na poleđini " Klosternenburg Altar" (ambon prerađen u dio oltara. 41 x 30. Prag. .'Glatz (Kladska) Madona' (1350.Bogorodica s Djetetom i donatorom (oko 1390. . 46 Anonimni majstori: ...Sv. Quadripartitus oko 1400. iz predvorja . . Narodna galerija .1462. Križa u Karluvu Tynu nisu prekriveni freskama. AUSTRIJA . Narodna galerija).). . National Bibliothek). "Lomljeni stil" (druga pol.Madona iz Rudnica (oko 1395.5 cm.). st. realističkog stila oko sredine 15.Zidovi kapele Sv. stoljeća.

Freske (1346. počevši od kasnoromaničkog stila zupčasto lomljenih nabora ("cik-cak stila") konca 13. Slike na drvu: 56 Luis Borrassá (1366."Gentski oltar" (dovršen 1432. da bi se konačno priklonila flandrijskom slikarstvu. 343 x 441 cm.1441. crkva Sv. te iz njega razvijenog linearno crtačkog načina početka 14. Bavona). 52 Bolfgang (sredina 15..) . st. . st. preko postgiottovske faze sredine 14. Veliki rasklopni oltar-poliptih sa 20 ploča. Zidno slikarstvo: 55 Ferrer Bassa iz Barcelone (oko 1290. st. freska. Visoko kod Kureščka. freske.Apostoli (1392. st. do idealističkog načina sredine 15. BELGIJA I NIZOZEMSKA . st. kao svojevrstan pandan firentinskoj renesansi. Slikari: 50 Johannes (Janez) Aquila (posljednja trećina 14.'Retablo de Todos los Santos' (San Cugat del Vallés kod Barcelone).Rođenje Kristovo..iz samostana klarisa). Martina). Petra kod Begunja). (1453. kapela franjevačkog samostana San Muguel de Pedralbas.Vrlo je izrazita prevlast fresko slikarstva nad slikarstvom na dasci. mješavina giottovskih i sienskih oblika. 57 Jan van Eyck (oko 1390. st. 53 Ivan iz Kastva (kraj 15. Upotrebljava uljenu boju.) . .Retabl (560 x 418 cm. kada je postala jedna od vodećih sredina europske umjetnosti.. freske.) .Freske (1490. crkva Sv. te Hieronymus Bosch. iznad njega Krist 116 . Trojstva). zlatno razdoblje flamanske umjetnosti obilježavaju umjetnici koji stoje na razmeđu srednjeg vijeka i renesanse: Jan van Eyck. kod Barcelone). ŠPANJOLSKA .Razdoblje najvećeg procvata umjetnosti na području Flandrije (južna Nizozemska. Na centralnom polju je prikaz Klanjanja mističnom Janjetu. st.. i gotičkog realizma s kraja 15. crkva Sv. freska..Vodeća umjetnička ličnost sjeverozapadne Europe. st.) . Prvo.. kojom realizira bogat kolorit i fine prijelaze tonova.. Muzej . katedrala Sv. st.1348. 16. Izrazito su slične talijanskim slikarskim djelima toga doba.Sv. Španjolska vremenom prihvaća elemente "internacionalne gotike" koji dolaze iz Francuske. Hans Memling. 54 Jernej iz Loke (prva pol.Pasija (početak 16.U početku pod utjecajem talijanskog slikarstva. Belgija.) . Crnogrob. Hugo van der Goes. Luksemburg. i mekog stila s početka 15.Odaje inspiracije talijanskim slikarstvom sienske škole..) . crkva Majke Božje).) . crkva Sv. . . Martjanci kod Murske Sobote. Vich.1424. 51 Janez Ljubljanski (sredina 15.SLOVENIJA .. te fracuskoflamanske utjecaje. . Robert Champin (Maître de Flémalle).. st. uljena tempera na drvu. označavamo pojmom "flamanska umjetnost". Nikola spašava trojicu nedužnih osuđenih na smrt (1443. st. Gent. Rogier van der Weyden. st.U razvoju slovenskog slikarstva odražavaju se sve faze gotičkog slikarstva karakterističnog za srednju Europu.) . slikar koji prevladava srednjovjekovne likovne sheme i uspostavlja nov izraz. . Nikole). . dio sjeverne Francuske). Hrastovlje kod Kopra.

oko 1475. s profinjenim smislom za psihologizaciju likova. . 117 . Veronika. Na vanjskim su stranama likovi donatora Jodocusa Vydta i njegove žene. Dio trokrilne slike.Portret Francesca d'Este (New York.1516. . London. . Prado). . nazvane po naručitelju.) . 36. te Adam i Eva.Giovanni Arnolfini sa ženom (1434.1494.) . 15. Sv.1444. Prado). Metropolitan Museum). .iz katedrale u Autunu).Sv.) .Boschov likovni izraz proizašao je iz realističkih tradicija nizozemske slikarske škole. trima oltarskim slikama (Bogorodica. Madrid. National Gallery). National Gallery).Portret žene (prva pol.5 x 27 cm. . .Učenik Rogiera van der Weydena.Posljednji sud (1446-48. . . Sv. . a na krilima Anđeli pjevači i svirači. 59. Sv.U svom djelu spaja realizam van Eycka s dramatskom emocionalnošću van der Weydena. London. koju tek uvjetno vežemo uz duh okasnjelog srednjovjekovlja. Veronika (Frankfurt. Jedan od najznačajnijih slikara kasne gotike. Navještenje.8 cm. Prado). 58 Robert Campin (Maître de Flémalle) (oko 1375. Spaja talijanska renesansna shvaćanja sa sjevernjačkim emocionalno-dramatskim iskazima. . srednja slika s oltara bolnice u Beauneu u Burgundiji). uljena tempera na drvu. 61 Hans Memling (oko 1433. firentinskom trgovcu Tommasu Portinari 'Oltar Portinari'.. 59 Rogier van der Weyden (oko 1400..između Marije i Ivana.Nazvan po glavnom djelu. . Tournaiu i na sjeveru Francuske. Barbara (101 x 47 cm. Ivan Krstitelj. tek unovije vrijeme identificiran sa slikarom Robertom Champinom.Poklonstvo pastira (1475-76. Pariz.. London. uljena tempera na drvu. .) . . 205 x 300 cm. Firenca Uffizi). Trojstvo) iz opatije Flémalle kod Liègea..Sv. 62 Hieronymus Bosch (oko 1450. Djelovao u Liègeu. Ivan Evanđelist i Sv.Pakao (Madrid. Louvre . 60 Hugo van der Goes (1435/40.1464. National Gallery. . 66 x 62 cm.Slikarski srodan Robertu Champinu.Triptih.1481/82. Uz braću van Eyck osnivač nizozemske slikarske škole.) . no osebujan individualni stil čini ga u biti jedinstvenom pojavom. .Raj (Madrid."Madona kancelara Rolina" (1436. Kunstinstitut)..7 x 81. st.

Rijeka). st. Sv. stoljeća."Misal Jurja Topuskog" (1495-98. Slične odlike iskazuju i škrti ostaci fresaka u sjevernoj Hrvatskoj. st. Menegelo Ivanov de Canali) i Dubrovnik. . Split. a slijede ih ostale dalmatinske komune. Sv Timotej (ili Krist ?) i Sv. Vjerojatno rad talijanskog (rimskog) majstor. te iluminiran u dva navrata: u Zagrebu 1495-98. kao prve inačice u razvoju poliptiha. Vincent iz Kastva). Jakova). sakristija katedrale). Lovro Dobričević. 14. Unutrašnjost crkve potpuno je prekrivena oštećenim zidnim slikama: Sv. Evanđelisti sa svojim simbolima. Pisan u Zagrebu za topuskog opata Jurja. . te kompozicije Rođenje Kristovo. Dominik.Freske (početak 15.. župna crkva Sv. slikana raspela). Ivan Tomazinov iz Padove. Nikole). Zagreb. stoljeće) bilo vrlo plodno. Zagreb. . donator. i Isus u hramu raspravlja sa filozofima. Zagrebačke je ilustracije na dva mjesta potpisao "Ioanes-Hans pictor Almanus".. katedrala. Odaju talijanske inspiracije giottesknih izvorišta. Franjo. prizori iz života Bogorodice. Istra i Kvarner 02 Djela anonimnih majstora: 118 ... koje iskazuje dvojake utjecaje: talijanske i srednjoeuropske. .Posljednje je razdoblje gotike (15. u 14. Ivan Krstitelj. pavlinska crkva Sv. Martinščina u Hrv. Metropolitanska knjižnica). . . Dujam Marinov Vučković. stoljeće (Bogorodice s Djetetom. dok su spomenici gotičkog zidnog slikarstva u Dalmaciji mahom propali. nastalim na prijelazu 13. st. U svetištu su sačuvane zidne slike koje iskazuju odraze "internacionalne gotike": apostoli. Prikazani su: Krist u mandorli koju podržavaju anđeli. Freske su sačuvane mjestimice u tri sloja. ..Freske (Očura.Freske (druga pol. te je tijekom 14. Krapina. od kojih je gornji rađen pod srednjoeuropskim (slovenskim) utjecajima. Lovre). Sjeverna Hrvatska 01 Djela anonimnih majstora: . st. Romaničko-gotičkim freskama oslikani su svod i zid sakristije. Karakteristična je u to doba i pojava triptiha s pokretnim krilima (Zadar. Jelene). st. Slike su znatno oštećene i kasnije preslikane. Zagreb.Freske (konac 13. freska.Freske (kraj 15. minijature.Istra je više od drugih krajeva sačuvala spomenike zidnog slikarstva.Freske (sredina 15. Blaž Lukin Banić.Raspeće (14/15. Glavni centri postaju Zadar (Nikola Ciprijanov de Blondis. . a prikazani su Sv.J: SLIKARSTVO U HRVATSKOJ . Požega. Dva sloja gotičkih fresaka. od kojih se neki približavaju dometima europskih majstora. . st. crkva Sv. Martina). zagorju.. Grgura. Ivan Petrov iz Milana. kapela Sv. Trojstvo.Prve naznake gotičkog duha u hrvatskom slikarstvu pojavljuju se u djelima kasne romanike. crkva Sv. crkva Sv..Djelatnost stranih majstora (prvenstveno Paola Veneziano) poticala je i razvoj domaćih škola. obilježeno djelatnošću individualnih stvaralaca (Blaž Jurjev Trogiranin. Šenkovec kod Čakovca. Misa Sv. Fragmenti zidnih slika koji pokazuju utjecaj realističnog plastičkog stila s kraja 15. stoljeća slikarstvo po dometima i širini stvaralašta postalo ravnopravno ostalim umjetničkim granama. biblijske scene. Stjepana). i Budimu 1519-26. sveci. . Stjepan Martinov Lazanja. Nikola Vladanov.

. te osobena varijanta pučkog iskaza. Tirolski majstor. Pelagija). Poklonstvo kraljeva. Žminj. st. 03 Albert .Njegovo jedino do sada poznato djelo je ciklus zidnih slika u crkvi Sv. crkva Sv. te oslanjanje na grafičke predloške. Sv. crkva Sv.. st. Prvi je slikao u apsidi (Maiestas Domini. s izrazitim smislom za prostornost i plastičnost likova."Trsatska Bogorodica" (druga četvrtina 14. a u središnjem polju lik Sv. crkva Sv. crkva Sv. Dosta oštećene slike venecijanskog kruga. Prizori Muke Kristove. freske. st. Bogorodica s Djetetom na prijestolju. Uz Vincenta iz Kastva. Odaje utjecaje venecijanske gotike. pučka narativnost. Nikole).) .. Nikola.. crkva Sv. Pićan. nepoznati svetac). Poklonstvo kraljeva. Na zidovima starijeg dijela crkve nalaze se freske dvojice talijanskih majstora. te Sv. te veliku kompoziciju Poklonstva kraljeva s motivima iz basni. . st. Vida). Pazin. crkva Sv. oslikala crkvu Sv.Freske (početak 15. . Oltarić u obliku triptiha. Primjetan je utjecaj sjevernjačkih grafičkih listova.) . Marije).). Mihovila).Freske (oko 1400.. . crkva Sv.Freske (početak 15. Rad pučkog majstora. Gologorica. kojemu se u središnjem dijelu nalazi prikaz Bogorodice s Djetetom (tip 'galaktotrophouse'). Na svodu je ciklus Stvaranja svijeta i Borba anđela. gdje se potpisao na južnom zidu. Prijestolje milosti.sjeverna apsida).. Mihovila. Martina . Bartul s dva đakona. . kapela Sv.Freske (prva pol. Trojstva). Rakotule. Kristološki ciklus naslikan u duhu slikarstva alpskih krajeva.. . Freske u unutrašnjosti ipak iskazuju tolike stilske razlike. Prikaz Mrtvačkog plesa izradio je anonimni majstor ("Majstor mrtvačkog plesa"). Slike otkrivaju odjek Giottovih ostvarenja. Ivanom. Rijeka). . Nikoli). da uz Vincenta treba pretpostaviti sudjelovanje barem još dvaju majstora. U apsidi su prikazani Maiestas Domini i dvanaest apostola. Prikaz Živog križa datiran je glagoljskim natpisom u 1409. venecijanski slikarski krug druge polovine 14. Lindar.Freske (oko 1400. Ante). st. Katarine). . Djelo pučkog slikara koji spaja još živu romaničku tradiciju s iskustvima gotičkog slikarstva alpskog kruga. Ciklus obuhvaća prizore iz Marijina i Kristova života. crkva Sv. na lijevom Navještenje. Žminj. nekoliko svetaca i didaktički prikaz smrti kao kosca. st.. a na zidovima scene iz Kristova života. 15. Pavao s još dva apostola. Križa)... . 05 Ivan iz Kastva (druga pol.Freske (1461.Glavni majstor radionice koja je 1490. crkva Sv. st. crkva Sv. . 04 Vincent iz Kastva (druga pol. . Trojstva u Hrastovlju. Nikole). 119 . a drugi na bočnim zidovima (Legenda o Sv. Katedrala. Paz.Freske (oko 1460. 15.. . Glagoljski natpis: MOISTAR ALBERT. na desnom krilu nalazi Raspeće s Bogorodicom i Sv.. st.Freske (konac 14. Velika slika Raspeća skrivena je baroknim oltarom. Njegovo djelo obilježavaju retardirani oblici srednjoeuropskog "mekog stila". Marije na Škrilinah kod Berama. crkva Sv. Marije na Škrilinah). Kolo sreće.Freske (sredina 14. Lovreć..Freske (oko 1474.Freske (Završje. .Freske (1471. te Sv. st. Butoniga. drugi po imenu poznati predstavnik regionalne kasnogotičke škole. 15.Bogorodica s Djetetom (Rab. Beram. Posljednji sud.

Navještenje. približava se shvaćanjima "internacionalne gotike".. životinjskih i antropomorfnih motiva. Djelovao Istri i Dalmaciji (Dubrovnik. st. Trojstva). 11 Nicolò di Pietro (Nicolaus Paradixi. stoljeću. Frane u Zadru. sveci. . Krk). Zadar. U likovnom su smislu bliske suvremenom dalmatinskom slikarstvu na dasci. Andrije). evanđelisti Marko. Zadar."Ugljanski triptih" (oko 1330."Hrvojev misal" (oko 1403-04. . katedrala).Anonimni majstor koji djeluje u Istri u posljednjoj četvrtini 15.) 120 . 14/15.. Uzašašće. .Freske (1490. minijature. Zadar. crkva Sv..). inicijali i ornamenti). Mojsije).Sv. st.Freske (Dvigrad. alegorija mjeseci i kristoloških scena.Raspelo (Dubrovnik. Spominje se između 1333. Izrazom znatno vezan uz bizantsku tradiciju. 09 Antonio Veneziano (druga pol. . godine za splitskog hercega Hrvoja. David. minijature. Minijature (inicijali. a drugi na zlatnoj pozadini (Navještenje. Mihovila u Splitu.) . crkva Sv. apostoli. st. Hrastovlje . crkva Sv. Antuna). Bogorodica na prijestolju. .Raspelo (Zadar.. Kodeks ispisan bosančicom 1404. Antun Pustinjak (freska. Muzej Topkapi). Sv.iz samostana Sv.iz crkve Gospe Maslinske). Šime).) . od koje se odvaja živošću likova i prizora. Sv.Freske (Oprtalj. . Prvi slika na modroj pozadini (Povorka apostola s Kristom. 15. Ispisao ga je svećenik Butko po narudžbi vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića za crkvu Sv. crkva Sv. Slike na sjevernom zidu i u donjem nizu južnog zida: marijanski i kristološki ciklus. župna crkva Sv. Minijature se sastoje od biljnih.Minijature u Samostanu Sv.Najznačajnija ličnost venecijanskog slikarstva u 14. SICU . Vodnjan.. SICU). .) . 14. 10 Catarino (druga pol.). 08 Paolo Veneziano (? . Bogorodica sa svecima. Zadar. stoljeća. .Oltarna pala Blaženog Leona Bemba (1321. st. Dominika). te profinjenom psihologizacijom i modelacijom.Freske (Dvigrad.) . Blaža). donoseći u konzervativnu provincijsku sredinu modernija likovna shvaćanja. st. crkva Sv. Minijature u antifonarima su kasnoromanička djela s naznakama proboja gotičkih elemenata (13/14. . Donat. Petar.Raspelo (Trogir."Bogorodica benediktinki" (početak 14. Maiestas Domini. ornamenti. Rab. Split. . SICU .1358/62. Dalmacija 07 Djela anonimnih majstora: . st.iz crkve Sv. st.Venecijanski slikar. Matej i Luka. 06 "Šareni majstor" (druga pol.. . Glagoljski kodeks sa stotinjak iluminacija. Sv.. Marije).Slovenija. Pavao. Sveučilišna biblioteka). kapela Sv. grobišna crkva Sv. pojedinačne figure i kompozicije) odaju rad dvaju majstora. Trogir.Bogorodica s Djetetom (Zadar. Jišajevo stablo. Marije od Lakuća). Dominika)."Hvalov zbornik" (početak 15. st. Stjepana. . Zadar. . a one u gradualima u potpunosti sasvim gotičkih odlika (sredina 14. . st. Kamenovanje Sv. Marije). Istambul.Freske (početak 14.Raspelo (Seget).. 14. SICU . Raspeće. i 1358. Bologna. sljedbenik načina Paola i Lorenza Veneziano.

Sv. Aranđela na Krki . radi sliku za crkvu Sv.Atribuirani radovi: .Djeluje u Zadru od 1385. Zadar . Kraj. crkva Sv. Venecija Accademia . SICU . . Frane i Sv.Poliptih (Šibenik. . . . Ivan Evanđelist. a 1411. Matej. Marije. Sv.Bogorodica s Djetetom. oltarne slike za crkve Sv. Šime) Bogorodica s Djetetom. Elsina. Muzej).Bogorodica s Djetetom i Sv. "Kodeks biskupa Kosirića. Krševana. Lovre u Kalima. Krševana.1428-30. radi slikano raspelo za crkvu Sv. Šibenik. te dvije slike za plemića Gvida Grubonju. Joakimu i Ani. Ivan Krstitelj s bratimima. Pavla u Kukljici.Raspelo (164 x 195 cm. Zbirka crkvene umjetnosti iz crkve Sv. . Bogorodica s Djetetom. Ivanom Krstiteljem (85 x 108. franjevački samostan). Kuzme i Damjana). Marije). . 12 Menegelo Ivanov de Canali iz Venecije (oko 1360.iz crkve Sv. Ivan Krstitelj. Spasa. . obvzuje se izraditi poliptih za privatnu kapelu trgovca Nikole Mihovilova.Raspelo (Šibenik. do 1427.Raspelo (Zadar. National Gallery).Vezeni antependij (Zadar. Juraj. Ivan Krstitelj. . Znanstvena Knjižnica). Legenda o Sv.Dijelovi poliptiha (središnje polje 41 x 82. slikano raspelo za crkvu Sv. Jakova. poliptih za glavni oltar crkve Sv. koji nastavlja tendenciju napuštanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva "internacionalne gotike". 1403.iz crkve Sv. . Ivana (minijature. te poliptih za crkvu Sv. Šibenik.uništeno u II svjetskom ratu). Sv. 1395. . Bogorodica s Djetetom. . 121 .Sv. Dominika. . sliku zadarskom plemiću Damjanu Nassis. 1412. Anđelima i donatorima (Firenca. . . rata). Fermo. Bartul. London. Manastir Sv. što ga je isklesao Pavao iz Sulmone. Bogorodica s Djetetom. 107 x 65 cm. . Šime). samostan Sv. izradio nacrt za nadgrobni spomenik zadarskog nadbiskupa Nikole Matafara. Muzej grada .5 cm. ostala 21. Marije . Chiesa dei Servi). profinjenog crteža i kolorizma.Poliptih (225 x 153 cm.. svj. privatna kolekcija). 1418. Samostan Sv. Marije.Srodna djela: . Sv. a 1427. .Bogorodica s Djetetom (minijatura.Sv. Pinacoteca). 1391. Koper.5 x 70 cm.SICU .5 / 23 x 77 / 25 x 76 cm.Bogorodica s Djetetom (51 x 68.ukraden).5 x 62 cm. 1387. Prizori iz života Sv. Zbirka crkvene umjetnosti .Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv.Bogorodica s Djetetom (38. QUI MORATUR IN CHAPITE PONTIS PARADIXI. radi poliptih za bratovštinu Sv. Sv. Ćokovac. Duje). Sv."Madonna Belgarzone" (1394. raspelo za crkvu Sv. Sv. Sv. Ivan Krstitelj (28 x 86 cm. Sv. "Majstorom tkonskog raspela" ("Maestro di san Elsino). .iz samostana Sv.Triptih "Varoške Gospe" (58 x 83. Stjepana (Sv. Pavao Pustinjak (freske. . MCCCCLXXXXIIII NICHOLA(US) FILIUS M(AGIST)RI PETRI PICTORIS DE UENECIIS PINXIT HOC OPUS. Metropoliten Museum). Crtež prema nekom izgubljenom Menegelovom djelu.Bogorodica s Djetetom između dvojice svetaca (New York. te se obvezuje preslikati jednu sliku iz franjevačke crkve u Splitu.Posljednji veliki slikar paolovskog kruga.Novija istraživanja omogučila su njegovu identifikaciju s tzv.. a 1400. . God.) . Djelo nekog slabijeg učenika (Juraj Kandijev ?). Dominika u Zadru). Natpis: HOC OPUS FECIT FIE(R)I D(OMI)N(U)S UULCI(N)A BELGARÇONE CIUIS IADRENSIS.iz samostana Sv. Zadar. Lucije). 1386. .nestao za vrijeme 2. Rimini. Križa).

Frane). . 92 x 144 cm..13 Blaž Jurjev 'Trogiranin' (oko 1390.. . 130 x 215 cm. Marije). a 1421-27.5 x 44 cm.. 15 Dujam Marinov Vučković (oko 1400.5 x 49. .. Mihovil.Bratimi (1428. vis apostola između 134 i 142 cm. Korčula. Katarine" . . Županijski muzej). . Zbirka crkvene umjetnosti). Ivan Trogirski.iz samostana Sv.. . Zadar. Šibenik. 99 x 135 cm. Zbirka crkvene umjetnosti)."Poliptih Sv. Korčula. Trojstvo (1428.Matrikula Bratovštine Sv. Duje u katedrali. . Sv. 1442.7 cm. Zadar.Sv. se vraća u Trogir gdje živi i radi do 1442. Zadar.Djelujući pod uočljivim venecijanskim utjecajima (Nicolò di Pietro. Zbirka crkvene umjetnosti). 1433. .iz Luke na Dugom otoku).. SICU.3 cm.5 cm.. Poliptih. Ston. Apostoli (nakon 1431. Jakov (1436-39.. Petra u Radovinu. .. 46. Marka). 64.Raspelo (oko 1428.Matrikula Bratovštine Sv. Dubrovnik.Prvi se put spominje u Splitu 1429. SICU . . Iz crkve Gospe od Zdravlja).) 122 . katedrala).. Trogir.1448. Sv. . kada je zajedno s Dujmom Vučkovićem isplaćen za oslikavanje kapele Sv. 170 x 170 cm. Duha . Zadar.7 cm.7 x 30. Split. ."Ugljanski poliptih" (245 x 130 cm. Trogir. Opatska riznica Sv."Gospa od Zdravlja" (1447. 128. spominje se u Splitu.. Frane . ima radionicu u Korčuli. Gentile da Fabriano). U crkvi Sv. .Prvi se put spominje u Splitu 1412. Potpis majstora: BLASSIUS PINXIT / O / M436 / DIE MESSI / ZUGNI / 2. Zadar.. SICU .iz katedrale).Bogorodica s Djetetom (48.) . 19. . 96 x 73 cm.Atribuirani radovi: .. 45. Godine 1445. godine. Trogir.8 x 17. . 202 x 144 cm. 265 x 214 cm. Marija Magdalena..3 x 67. obvezao se izraditi poliptih za crkvu Sv. Potpis majstora: (14)47 DIE 26 OTVBRI BLASIVS DE IADRA PI(N)XI. a 1446. Split. je u Dubrovniku kao službeni slikar Republike. . radi u kapeli Sv.Raspelo (oko 1412."Poliptih Sv. . 25. obvezao se oslikati i pozlatiti oltarnu pregradu s četrnaest drvenih kipova i raspelo koje je za zadarsku katedralu izradio Matej Moronzon.5 x 75 cm. te pomalo arhaičnih formi.Bogorodica s Djetetom (oko 1430. Spasa pozlatio je sliku što ju je naslikao Menegelo Ivanov de Canali. potom u Trogiru 1419. Duha .Raspelo. Sv. Jeronima u Ugljanu). crkva Sv.Poliptih (1438-39. Trogir. 14 Ivan Petrov iz Milana (oko 1400.Evanđelist Matej (1429. Đurđa na Boninovu). Samostan Sv. te u Zadru u kojem živi do smrti 1450.9 cm. . 1431.Sv.. SICU . Crkva Svih Svetih). 1431. Riznica samostana Sv. 175 x 180 cm.Imago Pietatis (fragment poliptiha. Nikole).iz samostana Sv.Bogorodica s Djetetom u ružičnjaku (oko 1433.1458-59. Trogir.1450. razvija osobeni slikarski stil profinjenog kolorita i nježne osjećajnosti. ..Bogorodica s Djetetom (1421-27. Stošije u Zadarskoj katedrali.) .Bogorodica s Djetetom i svecima (prije 1431.. sinopija. Zbirka crkvene umjetnosti). Jakova" (1436. Crkva Sv. Zbirka crkvene umjetnosti). . . 6 x 17.

poliptih za franjevačku crkvu u Dubrovniku. Šibenik. .. poliptih za klesara Mihovila Cipilo. Zadar. Katarine (36 x 57 cm. Šibenik. 17 Ivan Ugrinović (15.Poliptih (1465-66. 1409. . Šibenik. Riznica samostana Sv. Crkva Gospe na Dančama). obvezao se u Šibeniku izraditi dva poliptiha. Frane). kada je zajedno s Ivanom Petrovim iz Milana isplaćen za oslikavanje kapele Sv.Bogorodica među anđelima (21 x 25. Dubrovnik.Bogorodica s Djetetom i donatorom (1452.5 cm. zastave i kućne oltariće. 249. Frane). Dubrovnik. .Raspeće (58 x 76 cm. Marka). . Dominikanski samostan).Dubrovački slikar. .iz crkve Sv. Iste se godine obvezao pozlatiti i oslikati veliki rezbareni poliptih što ga je za zadarske franjevce izradio Petar de Riboldis. 18 Matej Junčić (15. Grgura). 1432. Franjevački samostan).Mistično vjenčanje Sv.Bogorodica s Djetetom (73. 1419.) .Sv. zajedno s Michelem Giambonom).Dubrovački slikar rođen u Kotoru. crkva Gospe od Šunja). st. .. Izrađuje brojna djela ne samo za grad i širu okolicu. Slikar koji kombinira kasnogotički likovni izraz s izrazito arhaičnim bizantizirajućim formama.Fragmenti rezbarenog poliptiha (1452-53. pripisuje mu se poliptih u crkvi Gospe od Šunja na Lopudu. Varoška župna crkva). .Bogorodica s Djetetom (37 x 52 cm. 1448.) . Vlaho (1455-58. štitove. . . privatna zbirka .) .3 cm. Izvorište njegova slikarskog formiranja vjerojatno je venecijanski slikarski krug na prijelazu 14. Samostan Sv. radi poliptih za glavni oltar dominikanske crkve. .. slika raspelo za šibenski dominikance. barjak bratovštine.Poliptih (1419-32. Hvar. 19 Lovro Dobričević (? . Korčula. Mihovila (po uzoru na već ranije izrađeni za crkvu Sv. Zadar. Riznica samostana Sv. Grgura..Šibenski slikar. Muzej grada). franjevački samostan). st. pol.Bogorodica s Djetetom (47 x 72 cm. Split.1478. a od 1446. . poliptih za bratovštinu Sv.Sv.Poliptih (1434-35.Prvi se put spominje 1429. a školovan u Veneciji (spominje se 1444. još jedan za franjevačku crkvu. . a 1455..Slično kao i opus njegova učitelja Giambona. već i za naručitelje iz Bosne.Dubrovački slikar. u Dubrovniku. 1448. .Poliptih (1448.Atribuirani radovi: . Dubrovnik. Na osnovu ugovora iz 1452. škrinje. živi u Kotoru. 1441-46..iz Rave). Grgura). Zadar. st. stoljeće. a 1434. Zbirka crkvenih umjetnina .5 x 39. Duje u splitskoj katedrali. . Galerija umjetnina) .7 cm. 241 x 248 cm. . i Lovrina djela otkrivaju prožimanje kasnogotičkih i ranorenesansnih formi.Bogorodica s Djetetom (Perast kraj Kotora. Frane). Dubrovnik. 20 Petar Jordanić (2. Lopud. .. Šibenik.Poliptih . . Opatska zbirka Sv.iz Šibenika).Bogorodica s Djetetom (62 x 110 cm. Jedino potpuno sačuvano djelo mu je poliptih izrađen za crkvu Sv. 15. Koločep. st) 123 . Gospa od Škrpjela). SICU .Bogorodica s Djetetom (35.5 x 257 cm.) . a 1452. crkva Sv. 16 Nikola Vladanov (15. Nikola (fragment poliptiha... u 15.7 x 68. Antuna Opata). Radio je oltarne slike.

.Zadarski svećenik koji se bavio slikarstvom. . Marije iz 1493.Sv.. . ali i snažnu crtu konzervativizma.Poliptih (1493. Privatno vlasništvo). Samostan Sv.uništen u 2. 170 x 220 cm. . godine. Zadar. Marije . svj. Na osnovu potpisanog poliptiha iz Crkve Sv. pripisuje mu se nekolicina djela. 124 .Bogorodica s Djetetom (51 x 40 cm. Djela mu otkrivaju utjecaje braće Crivelli. Župna crkva). Zadar.Fragmenti oslikanog stropa . Tkon. ratu)..Bogorodica s Djetetom (141 x 50 cm. Beč. SICU .iz katedrale). Matej (46 x 194 cm.

). Njemačka 03 Aachen (Münsterschatz) . Francuska 01 Pariz (riznica katedrale) . 07 Orvieto (katedrala) . Portretna bista u umanjenoj prirodnoj veličini. st. st. Relikvijari u obliku glava znatno su realističniji nego u prethodnom razdoblju.Relikvijar za jezik Sv. st..Bista . Majstori Pietro i Paolo Aretino. Kao glavni centri ističu se Dubrovnik i Zadar. . dalmatike). i 15. monstrance svijećnjaci i zlatom vezene tkanine (kazule. 02 Pariz (Louvre) . Ante (1436. 09 Milano (Castello Sforzesco) . Figuralni prikazi pak u cijelosti oponašaju oblike monumentalne skulpture. . 04 Köln (Schnütgen-Museum) . Konačan oblik s elementima koji oponašaju gotičku arhitekturu dobila je 1345. HRVATSKA . 125 . sačuvana je na području Dalmacije. vis 69 cm). preko stotinu zlatara) svjedoče o vrlo razvijenoj aktivnosti. Italija 05 Siena (Museo dell'Opera del Duomo) . 10 Padova (crkva San Antonio) .Relikvijar San Savina (druga četvrtina 14. st. 72 cm).). Majstor Giuliano da Firenza..Vezano uz promijenjene društvene uvjete. oružja .Tijekom gotičkog razdoblja primjenjena se umjetnost definitivno vraća na margine umjetničke djelatnosti.Relikvijar Karla Velikog (oko 1350. od bizantskih emajliranih pločica.). Portretna bista bogato ukrašena aplikacijama i dragim kamenjem. Pozlaćeni bakar. Osmerostrani relikvijar koji oponaša arhitektonske oblike ukrašene skulpturom. Izrađena 1105.Monstranca (15. U potpunosti slijedi ostvarenja monumentalne skulpture.Brojna imena majstora zlatara posvjedočena u arhivskim spisima (samo u Zadru spominje se tijekom 14."Pala d'Oro" (10-14. Pozlaćeno srebro. 06 Venecija (crkva San Marco) .). 08 Arezzo (katedrala) . vis. znatno se povećava broj umjetnički oblikovanih predmeta profane namjene (nakita.Bogorodica s Djetetom iz opatije Saint-Denis (1339.Monstranca iz Voghere (1406. Majstori Ugolino di Vieri i Viva di Lando.Relikvijar za glavu San Galgana (1290-95.).). namještaja..relikvijar San Donata (1346.Relikvijar Ludovika Pobožnog (početak 14. produkcija djela umjetničkog obrta rijetko ostvaruje izuzetne radove.Iznimno bogata baština djela gotičke primjenjene umjetnosti.).K: PRIMJENJENA UMJETNOST . Premda razmjerno obimna. .. .).Pored relikvijara. prvenstveno zlatarstva. Zlatna ploča ukrašena dragim kamenjem i emajlom. st. često s naglašenim portretnim karakteristikama.Karakteristično je da zlatarska djela kao najčešći dekorativni i oblikovni element koriste umanjene oblike gotičke arhitekture.). u crkvenim su riznicama sačuvani brojni kaleži.

relikvijar Sv. st. st.). 23. st. Silvestra (1367..5 x 58.. djelom pozlaćeno i emajl.relikvijar Sv. Ukrašen lisnim ornamentom..8 x 19 x 36. 127 x 192 x 62. Iskucani pozlaćeni srebrni lim s apliciranim dragim kamenjem. 23 x 19.Mitra (14.5 cm)..5 x 17 cm). 31. 15 Zadar (SICU) .. Krševa.5 x 2. o čemu svjedoči sačuvani ugovor i potpis majstora: HOC OPVS FECIT FRANCISVS DE MEDIOLANO. Poklon ugarsko-hrvatske kraljice Elizabete..). gravirano i cizelirano srebro. Magdalene (1332.Bista . . Zlatari Melša i Radoslav iz Kotora. Bogat figuralni ukras (zmajevi. drago kamenje.. Srebrni pločice s ugraviranim i emajliranim likovima (Sv. Sv.. 16 x 26 cm). 14 Split (Riznica katedrale) . Iskucani i gravirani srebrni lim. a ostale su plohe ispunjene s trinaest figuralnih kompozicija (Prikazanje u hramu.Raka Sv.. Relikvijar u obliku sarkofaga od pozlaćenog srebrnog iskucanog lima na drvenoj podlozi. iskucano.Srebrni kipić Sv. . Vlaha) .Dijelovi srebrne oltarne pale (prva polovina 14.Bista . imitacijom arhitektonskih elemenata i anžuvinskim grbovima. Krševana (1326.5 x 41. st..5 cm). Šimun spašava brod u oluji. 28 x 14. st.. Vlaha s modelom Dubrovnika (15.Kalež (sredina 14. . . Majstor Pavao Dubravčić.11 Zagreb (Riznica katedrale) . obnovljena u 16.Ophodni križ iz Oliba (14. Smrt kraljičina oca . 126 . Stošija.). st. 13 Hvar (riznica katedrale) . Zoilo .Pastoral biskupa Pritića (1509. Šime) . Ulazak kralja Ludovika u Zadar. konjanici). Sv.).relikvijar Sv.5 cm). .). gorski kristal.).5 cm). Drvo obloženo pozlaćenim srebrnim limom. Šimuna (1377-80. Pozlaćeno.5 x 35 cm). Pozlaćeno srebro.Monstranca (oko 1495. st. Autor je zadarski zlatar Franjo iz Milana.). lišće i ptice. . 12 Dubrovnik (crkva Sv. Iskucano srebro. Na krovu je s prednje strane prikazan ležeći lik sveca. 16 Zadar (crkva Sv.Relikvijar Sv. 17 x 27.. Križa i Spužve (14/15.Škrinjica . Sv.

Beograd. B. Baccheschi. 1990. Wildpark-Potsdam. Srednji vijek. Paris. Gothic Architecture. Giotto. M. Milano. K. 1959. Gozzoli. Milano. 1967. M. Zagreb. 1967. Kubach . R.J. Durliat. 1964. 1963. B. Aubert. Rijeka. E. L'Art Roman en France. Prelog. 1972. 1976. H. C. C. Romanička umetnost. Aubert. Martindale. 1954. Italian Romanesque Panel Painting. Stone. Architettura romanica. G. Paris. 1968. N.J. 1972. 1975. Pobé. Katedrala. Busch. Simone Martini. Torino. Milano. Beograd. 1955. Beograd. Rickert. 1954. Rupreht. An Outline of European Architecture. M. Wien. Pevsner.LITERATURA H. H. Italian Gothic Sculpture. H. Gothic Art. Frankl. Lohse. Micheletti. P. Il Medio Evo: Storia dell'arte italiana. Mumford.E. New York. Cattaneo . 1949. 1974. Romanika. Duby. London. E. Gothic Architecture. 1964. Garrison. H. Splendeur gothique en France. Beograd. A. Mâle.M. 1968. Busch . Wien. Decker. Egbert. 127 . London. 1978. Conant. 1988. 1970. Sauerlander. 1953. 1960. 1927. Huizinga. Vigorelli . H.M. Hofstätter. L. J. Gallia romanica. E.M. P. J. Rigghianti. de Palol . W. 1970.M. Morey.E. Duccio. H. M. Demus . London. Kasni srednji vijek. Scandinavia romanica. Sculpture in Britain. 1991. Beograd. H. 1979. V. H. Milani . F. 1976. Quintavalle. Pobé . A. Gentile da Fabriano. H. Paris. E. 1965. Aubert . L. Le Moyen age roman et gothique. 1997. Milano. Romanesque sculpture in Italy. Panofski. Britania romanica. Clasen. New York. La sculpture gothique en France. G. Milan. O. Le Goff. G. L'Italie gothique. R. C. 1962. G. Hispania romanica. Focillon. Baccheschi. M. 1985. L. London. Mediaeval Art. Srednjovjekovna civilizacija Zapadna Evrope.P. Baukunst der Gotik in Europa. Die gotische Baukunst. Romanička skulptura u Francuskoj. 1964. 1968. 1976. Painting in Britain. Romanesque Art in Italy. W. 1140-1270. Erlande-Brandenburg. L'Art Religieux du XIIe siècle en France. Giotto. K. Novi Sad. E. H. Belli D'Elia. Pope-Hennessy. 1930. The Middle Ages. Medioevo Europeo: Storia della scultura nel Mondo. Milano. Toesca. Bloch. Španija. London. Mediaeval Artist at Work. Milano. 1962. Zagreb. M. Život umjetnosti 47. A. G. Italia romanica. M. Zagreb. The Middle Ages. Decker. Gantner. Princeton. La Cathédrale de Chartres. Grodecki. 1966. Paris. Grad u historiji. Gotička arhitektura i skolastika. J. Beograd. P. 1964. Germania romanica. C. Paris. Romanesque Mural Painting. Le Temps des cathédrales. Harmondsworth. 1958. Th. Rijeka. London. Hirmer. Frankfurt am Main. London. 1961. Zagreb. Kubach. Stoll . Hirmer. Paris. 1955. London. Souchal. J. Jesen srednjeg vijeka. 1968. London. A. 1942. Verona. Contini . 1952. Florence. Paris. M. Art d'Occident. L. Tuulse. Wien. Carolingian and Romanesque Architecture. Crichton. Baccheschi. Roubier. 1984. P. 1972. 1990. Benedetto Antelami.B.E. Zagreb. 1955. Paris. E. 1973.

1983. Zagreb. Zagreb. G. Zagreb. Petricioli . Sjaj zadarskih riznica. Klaić . 1983. Zagreb. Petricioli. C. Blaž Jurjev Trogiranin. Minijatura u Hrvatskoj. Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj.. B. Radovi Instituta za povijest umjetnosti.V. Baričević . Zagreb. Vincent iz Kastva. Tomić . Tisuću godina hrvatske skulpture. 1933. Matejčić . Domijan . Zagreb. Lentić.I. 1987. Škrinja Sv. M. Prijatelj. Zagreb. Fisković . Zadar. Belamarić . Deanović. Monografije pojedinih umjetnika i spomenika. C.I.P.E. Petricioli. Petricioli. Gotika u Sloveniji i Hrvatskoj. Kapela Sv. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. 1986. Gotičko kiparstvo u Istri. Ivančević . Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji. Prijatelj . A. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. K. Vukičević-Samaržija. Zlamalik. Enciklopedije. I. Hortus Artium Medievalium. Radauš. Horvat. 1988. Prvi poznati dubrovački graditelji. Zagreb. Zagreb. Bogorodica s Djetetom u hrvatskoj umjetnosti. C. Buvina. Zagreb. Zadar. 1967. Umjetnost XV i XVI stoljeća u Dalmaciji.A. A. Zagreb. Fisković. Gotičko slikarstvo u Zadru. st. Fisković. Zagreb. Časopisi: Arte Veneta. Gamulin. Split. I. Slikana raspela u Hrvatskoj.N.D. 1995. Fisković. Zagreb. Zadarski sredovječni majstori. Srednjovjekovni spomenici Slavonije. Dubrovnik. 1963.J. I.I. 1999. Ekl. V. Jakšić . Petricioli. Domančić . Peristil. 1982. Šimuna u Zadru. Zagreb. The Bvrlington Magazine. R. Vežić. Obrada drvata u Zadru u doba gotike. Zagrebačka katedrala.T. 1997. 1976. Rad HAZU. Zadar. Split. Lj. Stošije .D. Hilje. Zagreb. Čorak. Maroević I. I. Diadora. Zagreb. 1959. Karaman.Ž. Od Donata do Radovana. 1983. E. 1951. Badurina. Stjepana u Zagrebu. 1993. Zagreb. 1992. Deanović . K. Zagreb. I. V. C. 1990. V. Bollettino d'Arte. 1990.I. D. Zagreb. Fisković. Zagreb. A. 128 . 1972. D. Dalmatinsko slikarstvo 15. Critica dell'Arte. Fisković . Hilje.Z. Zagreb. Zagreb. Zbornici. Katedrala Sv. Gotičke crkve Hrvatskog Zagorja.R. Gamulin. 1999. Zagreb. N. 1985. Dalmatinske freske. Zagreb. Cevc . Spomenici srednjovjekovne arhitekture na otoku Pagu. 1988. Fučić. I. 1955. D. Fisković. Karaman. 1987. Starohrvatska prosvjeta. 1973. 1987. i 16. Zagreb. E. Radovan. Zagreb. Istarske freske. Fisković. 1942. Fučić. 1984. Petricioli. 1983. G. Tragom srednjovjekovnih umjetnika. Stančić . 1965.Zadar. Sakralna gotička arhitektura u Slavoniji. Juraj Dalamtinac. Paolo Veneziano i njegov krug. B. Gligo. 1971. C. Vukičević-Samaržija. Petricioli. Zadar u srednjem vijeku. Lj.I. Zagreb.

RA24a Le Puy. st. RA14d Aulnay. Notre-Dame-du-Port (unutrašnjost). st. Saint-Philibert (unutrašnjost). 1130-45. RA17d Toulouse. RA08a Nevers. st. RA07a La Charité-sur-Loire. Saint-Sernin. st. st. RA02b Tournus. RA10a Saint-Benoît-sur-Loire. Saint-Bénigne (kripta). RA22a Conques. st. RA17e Toulouse. st. st. RA14c Aulnay. RA02a Tournus. Saint-Hugues. RA13a Saint-Savin-sur-Gertempe. Saint-Front (unutrašnjost). nakon 1120. Saint-Front. RA15a Périgueux. 11-12. st. kraj 11. Katedrala. st. Saint-Lazare (unutrašnjost). st. st. st. RA17b Toulouse. 12. st. RA10b Saint-Benoît-sur-Loire (unutrašnjost). st. RA11 Poitiers. st. 11-12. Sainte-Foy. Saint-Sernin (unutrašnjost). RA19b Clermont-Ferrand. Saint-Bénigne (rekonstrukcija). oko 1050. Saint-Sernin. Katedrala. Saint-Pierre poč. prva pol. RA09a Chapaize. Saint-Lazare (unutrašnjost). 1060-1115. prva pol. 129 . Notre-Dame-la-Grande. 12. Katedrala. RA09b Avallon. RA10c Saint-Benoît-sur-Loire (kripta). RA04b Cluny III (krak transepta). 12. 1130-50. st. 1025-49. RA20a Issoire. RA23b Le Puy. 1001-1018. 12. RA04a Cluny III (rekonstrukcija). RA16c Périgueux. RA11a Poitiers. RA16a Périgueux. Saint-Front. 12. 11-12. RA17c Toulouse. RA18a Bordeaux. 12. 11. st. RA18b Souillac. Saint-Sernin. 12. Saint-Philibert. Saint-Hilaire (unutrašnjost). 12. RA05a Paray-le-Monial. Sainte-Foy (unutrašnjost). RA02c Tournus.POPIS REPRODUKCIJA ROMANIKA RA01 Dijon. Sainte-Madelaine (unutrašnjost). st. 12. Saint-Philibert (kripta). RA23a Le Puy. 11. Notre-Dame-la-Grande (tlocrt). Saint-Michel. Katedrala. Opatijska crkva. Notre-Dame-du-Port (unutrašnjost). prva pol. Zvonik (detalj). RA16b Périgueux. Saint-Sernin. 11. Saint-Martin. Opatijska crkva (unutrašnjost). RA14b Angoulême. 12. Saint-Étienne (unutrašnjost). RA01a Dijon. Katedrala (unutrašnjost). st. RA06a Autun. RA12a Poitiers. RA13b Saint-Savin-sur-Gertempe (unutrašnjost). Sainte-Croix. RA13c Saint-Savin-sur-Gertempe (unutrašnjost). Sainte-Foy (unutrašnjost). RA22b Conques. Katedrala. kraj 11. 11-12. RA03a Vézelay. Opatijska crkva. st. RA21a Orcival. Sainte-Croix. st. st. 1050-1130. RA14a Chauvigny. RA17a Toulouse. 12. RA22c Conques. 12. 1105-28. RA19a Clermont-Ferrand.

Notre-Dame. 1064-77. st. st. deambulatorij dograđen oko 1122. RB05a Chichester. Opatijska crkva (unutrašnjost). RA34a Mont-Saint-Michel. st. John's Chapel (unutrašnjost). st. 1132-40. RA33 Jumièges. Saint-Gervais (unutrašnjost). Sainte-Trinité (unutrašnjost). Katedrala (kripta). 11-12. Katedrala. Opatijska crkva. 12. 12. kraj 11. 12. kraj 12. RA28b Montmajour. oko 1100. RA29b Saintes-Maries-de-la-Mer. RB01a Canterbury. Katedrala (unutrašnjost). RA38c Lessay. RA30b Pariz. Katedrala (kripta). st. Opatijska crkva (unutrašnjost). RB06a Winchester. 1062-1125. st. RA32b Morienval. Opatijska crkva (unutrašnjost). st. st. st. st. RA36c Caen. RA29a Aix-en-Provence. Sainte-Trinité. Sainte-Marie. RB04b St. RA38b Caen. Opatijska crkva (unutrašnjost). Opatijska crkva. RA35a Caen. st. 11-12. 11-12. RA32c Murbach. RA39a Saint-Antonin. RA35b Caen. RA35c Caen.RA24b Le Puy. 12. oko 1170. Saint-Germain-des-Prés (unutrašnjost). 12. Opatijska crkva. RA25a Saint-Nectaire. Saint-Germain-des-Prés. 12. Opatijska crkva (unutrašnjost). 1175-84. RA29d Val-des-Nymphes. st. Katedrala. RB01b Canterbury. RB01c Canterbury. RA25b Mauriac. RA29f Le Thor. RA33a Jumièges. st. RA33b Jumièges. Saint-Remi (unutrašnjost). RA29c Moustiers. Saint-Étienne. Albans. RA25c Beaulieu. RB03a Waltham Abbey. Palača. 1080-90. RA41a Houdon. 1378. 1005-49 (stanje prije 1917). RA37a Bayeux. prije 1202. st. Opatijska crkva. RA27a Saint-Gilles-du-Gard. Most. 322. Pročelje. st. Saint-Martin-des-Champs. RA32a Pariz. RA42a Avignon. Opatijska crkva. RB04a St. Katedrala (unutrašnjost). 1024-1228. 1170-80. Saint-Michel (portal). Saint-Trophime. RA34b Mont-Saint-Michel. RA35d Caen. Saint-Trophime (klaustar). RA36a Caen. Katedrala (unutrašnjost).. 11-13. Sainte-Trinité (unutrašnjost). Opatijska crkva (tlocrt)1037-66. RA40a "Cezarova kula". RA26b Arles. 1117-53. RA26a Arles. Saint-Étienne. Katedrala (unutrašnjost). Saint-Étienne (unutrašnjost). Katedrala (unutrašnjost). 130 . RB04c St. RA32d Verdun. RA31a Reims. Opatijska crkva (klaustar). 13. RA38a Falaise. St. 1097-1130. Tower. 12. 12. kraj 12. Albans. st. RA28a Montmajour. st. Kula. Notre-Dame. 1070-77. RB02a London. Saint-Nicolas (unutrašnjost). Zvonik katedrale. 1177-85. 1070-1103. Pročelje. oko 1050. st. 12. RA36b Caen. Saint-Étienne (tlocrt). Notre-Dame. Albans. st. kraj 11. RA30a Pariz. RA29e Uzés. 12. Notre-Dame.

Mary (unutrašnjost). RB16a Norwich. RC05b Quedlinburg. RB12d Durham. RB15c Ely. Katedrala (unutrašnjost). Hoenstaufenska kapela (kat). Katedrala (unutrašnjost). Samostanska crkva (unutrašnjost). 1129. 1133. RC19e Bamberg. RB07a Romsey. Katedrala (kripta). Michael and St. Michael (nacrt). RB14b Cambridge. Katedrala. RB09a Gloucester. st. RB12b Durham. St. posv. Allerheiligen-Lapelle. RC01c Hildesheim. St. RC20b Nürnberg. Katedrala (unutrašnjost). Katedrala. Crkva premonstratenškog samostana. RC09b Soest. RC19c Bamberg. RC14b Jerichow. oko 1200. Patrokli. St. Opatijska crkva (unutrašnjost). RC01a Hildesheim. Opatijska crkva (unutrašnjost). RC06b Braunschweig. Crkva premostranteškog samostana (unutrašnjost). kraj 12. oko 1125. Hoenstaufenska kapela (prizemlje). 12. Michael (unutrašnjost). Blazija (unutrašnjost). RC09a Soest. Stiftskirche (unutrašnjost). oko 1130. 1093-1128. oko 1125. Katedrala (unutrašnjost). St. st. RC13a Idensen. RB15a Ely. Zunfthalle. st. RC01b Hildesheim. oko 1200. st. Katedrala. St. 12. RB16c Norwich. Mary the Virgin. RC19d Bamberg. RC20a Nürnberg. Katedrala. St. druga pol. 12. st. Godehard. prva pol. st. druga pol. RB16b Norwich. Holy Sepulcre. RB12c Durham. St. Maria. 12. RC03a Hildesheim. Samostanska crkva (unutrašnjost). Michael. st. RB08a Iffley. RB12a Durham. RC04a Goslar. Katedrala (unutrašnjost). RC18a Freiberg. RC04c Goslar Ulrichkapelle (unutrašnjost). 12. st. RC10a Paderborn. RC16a Fulda. Katedrala (unutrašnjost). RC19b Bamberg. 13. kraj 12. st. Katedrala. Neuwerkskirche. St. RB15b Ely. kraj 11. St. 1155-64. 1200-1220. RB13a Suothwell. Holy Sepulcre (unutrašnjost). Katedrala (unutrašnjost). RC14a Jerichow. RC23a Regensburg. Michael (unutrašnjost). Samostanska crkva. RB12 Durham. St. st. 11. RC19a Bamberg. prva pol. Katedrala Sv. Samostanska crkva. st. 13. 1173-95. RB14a Cambridge. RC07b Magdeburg. Katedrala (unutrašnjost). 131 . Katedrala. RC04b Goslar Ulrichkapelle. Katedrala (tlocrt). RC15a Minden. 11-12. 1000-1033.RB06b Winchester. St. Biskupska kapela. Katedrala (unutrašnjost). 1090-1145. Katedrala. poč. RB11a Jedburgh. st. 11-12. RC01 Hildesheim. RC17a Paulinzella. Patrokli. RC12a Freckenhorst. st. oko 1130. Opatijska crkva. Katedrala (unutrašnjost). st. Katedrala (unutrašnjost). RC22a Alpirsbach. 10-11. dovr. 1233. RB11b Jedburgh. RB10a Melbourne. Michael (unutrašnjost).

RD02a Como. RC44c Urnes (unutrašnjost). RD01b Milano. Sv. 12. Katedrala. Aposteln (unutrašnjost). 12-13. Katedrala. RC41a Maastricht. RC25d Spayer. 11. RC25e Spayer. st. RC47a Roskilde. St. RC40b Tournai. st. Katedrala. RC28a Limburg an der Lahn. RC37a Beč. 11-13. RC44d Torpo. RC33b Köln. RC43c Lund. RC29a Trier. RC27aa Worms. RC27 Worms. 11-12. st. RC29b Trier. RC40a Tournai. San Ambrogio. RD01a Milano. Katedrala Notre-Dame. RC41b Maastricht. 12-13. st. Jakob (unutrašnjost). 12-13. Allerheiligen-Lapelle (unutrašnjost). St. Opatijska crkva (unutrašnjost). 13. St. Župna crkva. Katedrala. st. RC48b Ols. Katedrala. Saint-Vincent. Svithun (unutrašnjost). 11-12. RC44b Borgund (unutrašnjost). Sv. San Ambrogio (unutrašnjost). Katedrala Notre-Dame (unutrašnjost). Katedrala (kripta). 1250-60.RC23b Regensburg. RC25a Spayer. RC43a Lund. 12. 13. 12. 1304-1340. st. Carska palača. Katedrala (unutrašnjost). RC40c Tournai. RC44e Torpo (unutrašnjost). Katedrala (kripta). RC45a Trondheim. Katedrala (unutrašnjost). RC39a Soignies. Maria am Kapitol (kripta). Katedrala. RC33a Köln. St. RC34b Gelnhausen. RC26a Mainz. Aposteln (tlocrt). RC27b Worms. Olaf (unutrašnjost). RC25b Spayer. 1175-1220. RC33 Köln. St. Katedrala. Georg. RC25c Spayer. San Abbondio. RC36b Gurk. Katedrala (unutrašnjost). Sv. RC30a Maria-Laach. RC30c Maria-Laach. Katedrala (unutrašnjost). st. Katedrala (tlocrt). Župna crkva. st. posv. RC32a Köln. 12-13. 12. 1147. 12. RC36a Gurk. Servacije. Katedrala. 12-13. 1030-65. st. RC46a Stavanher. RC48a Ols. Georg (unutrašnjost). RC31a Bonn. Katedrala (unutrašnjost). st. RC30b Maria-Laach. st. St. st. Katedrala. Carska palača. 11. st. RC43d Lund. Servacije (unutrašnjost). 132 . st. 12. Opatijska crkva. Aposteln. 1300. st. 1103-40. Sv. RC23c Regensburg. RC28b Limburg an der Lahn. st. RC38a Wiener Neustadt. Župna crkva (unutrašnjost). RC44a Borgund. St. RC27a Worms. 1110-41. Katedrala. 1082-1182. Opatijska crkva. Katedrala. Katedrala (kripta). st. RC34a Gelnhausen. Katedrala Notre-Dame (unutrašnjost). st. 1063-95.

13. st. RD09a Piacenza. st. RD03a Como. oko 1160. Maria e Donato. RD39a Caserta Vecchia. 11-13. RD21a Verona. Santa Eufemia (unutrašnjost). Crkva San Sepolcro (galerija). st. San Stefano. st. st. st. 12-14. RD08a Pomposa. 11. RD20a Verona. Katedrala. RD15a Venecija. st. poč. RD37b Ancona. Katedrala (unutrašnjost). San Ciriaco. Katedrala. 12. RD17a Torcello. st. San Stefano (tlocrt). 12. st. RD31a Spoleto. RD11 Modena. Unutrašnjost.poč. RD29a Firenca. 12. 11. San Ciriaco. 9. RD37a Ancona. 12. RD12 Bologna. Crkva santi Vitale e Agricola (unutrašnjost). San Lorenzo (unutrašnjost). RD15 Venecija. RD24a Lucca. San Stefano. Krstionica katedrale. st. dovrš. RD10b Parma. RD27c Pisa. 13. 11-15. Katedrala. RD12b Bologna. RD04a Bergamo. st. 10-11. st. San Miniato al Monte (unutrašnjost). San Stefano. Santa Sofia. Santa Maria Maggiore. Katedrala (tlocrt). RD11b Modena. Crkva San Sepolcro. RD37c Ancona. Civate. San Miniato al Monte. RD10c Parma. st. Klaustar. 12-13. RD27d Pisa. San Michele. 1034. 14. st. San Zeno (unutrašnjost). San Frediano. RD18a Murano. st. 12. 12. RD28b Firenca. RD20b Verona. RD28a Firenca. 13. st. RD23a Verona. Santa Maria. RD27 Pisa. st. st. San Giovanni in Valle. SS. st. RD11a Modena. 12. st. San Pietro. 11-12. Katedrala (unutrašnjost). RD13a Padova.RD02b Como. 12-13. Katedrala. 12. st. RD12d Bologna. RD27a Pisa. 11. 12. Katedrala. st. San Ciriaco. Crkva San Sepolcro (unutrašnjost). Katedrala (kampanil). San Ciriaco. Santa Maria della Piazza. Unutrašnjost. oko 1164. oko 1100. RD26a Lucca. st. San Marco. San Marco (unutrašnjost). st. 11-12. RD10a Parma. st. . Katedrala. RD22a Verona. st. Katedrala (kripta). druga pol. San Antonio. San Stefano. 11-12. RD12c Bologna. RD38a Ancona. 12. RD25a Lucca. Katedrala (unutrašnjost). st. RD10d Parma. RD12a Bologna. RD05a Pavia. RD27b Pisa. Katedrala. RD12e Bologna. Crkva Santa Croce (kripta). 133 . Santa Maria di Portonovo (unutrašnjost). Katedrala (unutrašnjost). San Michele. st. RD15b Venecija. st. San Abbondio (unutrašnjost). RD12f Bologna. Katedrala. RD14a Padova. RD37 Ancona. RD32a Assisi. Santa Fosca. Katedrala (tlocrt). 11. 12. RD36a Ancona. San Zeno. Krstionica. st. San Marco (tlocrt). San Stefano. 13. 12-13.. San Stefano.

st. st. RE27b Salamanca. 12-14. st. San Vicente (tlocrt). RD56a San Gimignano. st. RE06a Tahull. Santa Maria (unutrašnjost). Katedrala (transept). San Angelo in Formis. RD45b Palermo. st. st. 12. San Clemente (unutrašnjost). RE26c Leon. Katedrala (unutrašnjost). RE11a L'Estany. st. San Cataldo. 12. 11. San Nicolò (kripta). RE17a Soria. st. RD43b Cefalù. RE01b Santiago de Compostela. Katedrala (tlocrt). Katedrala (unutrašnjost). st. Katedrala. Katedrala. RE05a Tahull. 12. RE10a Ripoll. RD47c Monreale. st. RE10c Ripoll. RE15a Torres del Rìo. st. Katedrala. 12-13. RE14b San Juan de la Pena (klaustar). 12. RE26d Leon. RE18 Avila. st. RD50a Bari. 12. RD55a Venecija. RD45a Palermo. RD49c Bari. Katedrala. 11. RE26b Leon. poč. poč. st. Santa Maria (tlocrt). San Isidoro (grobnica kraljeva). 11-12. poč. Catedral Vieja (unutrašnjost). Santa Maria. 12-13. Katedrala (klaustar). 12. RE14a San Juan de la Pena. San Isidoro. st. RD47b Monreale. San Vicente (unutrašnjost). st. 13. San Vicente (unutrašnjost). RE08 San Juan de las Abadesas (tlocrt). RD52a Bitonto. RE15b Torres del Rìo. st. Santa Maria. Katedrala. 12-14. Katedrala. RD40a Capua. posv. RE02a San Pedro de la Roda. Katedrala. RE07a Vilabertran. RE03a Cardona. st. Catedral Vieja. RE05b Tahull. 11-12. kraj 12. st. poč. poč. Santa Maria (klaustar). Fondaco dei Turchi. RD43a Cefalù. Santo Sepulcro. 12-13.. RE12a Taragona. Santo Sepulcro (kupola). 11. st. RE01c Santiago de Compostela. Katedrala. Katedrala (unutrašnjost). San Vicente (unutrašnjost). st. RE10b Ripoll. 12. RD42a Salerno. 134 . 11. Santo Domingo. RD51c Trani. RD53a Troia. Santa Maria. Katedrala (unutrašnjost). RE03b Cardona. RD49a Bari. st. 1040. st. 11-12. RD49b Bari. San Isidoro (unutrašnjost). st. San Nicolò. RE18a Avila. RD51b Trani. RE02b San Pedro de la Roda (unutrašnjost). 12. Katedrala. st. RD48a Matera. RE26a Leon. San Cataldo (unutrašnjost). San Nicolò (unutrašnjost). RE01 Santiago de Compostela. RD47a Monreale. st. RE27a Salamanca. Katedrala. San Clemente. 12.RD39b Caserta Vecchia. RD51a Trani. San Isidoro. st. Katedrala (unutrašnjost). st. 11-12. 12-13. 12. 11-12.

Sv. Bogorodičina crkva. 12. Sé Velha (unutrašnjost). Andrija. 12-13. Ivan Krstitelj. 12-13. RE47a Říp. RF01 Rab. 12. 12-13. Sv. Petar u Drazi (tlocrt). 11. Nadbiskupska palača (prizemlje). Sv. RF03 Rab. 12. st. Sv. RF09a Zadar. Kapela. RF09 Zadar. Sv. st. st. Krševan. Križa. Katedrala (tlocrt). Zidine. RF04a Rab. RE36b Coimbra. 12. 12-13. posv. 11. Katedrala (pročelje). st. 12. st. kraj 12. oko 1200. 1327-35. RE45a Prag-Staré Město. kraj 11. RE39a Bragança. RF04 Rab. 11. Domus Municipalis. Sv. 12. st. st. 12. 12. Juraj. Sv. RE59 Kotor. st. RE60 Kotor. Kaštel. st. Katedrala (unutrašnjost). RF06a Zadar. RE28b Zamora. st. RF10b Zadar. kraj 12. RE46c Prag. 11-13. Longina. RE28a Zamora. RF04b Rab. st. Rotunda Sv. st. st. Mali grad. Sv. Zvonik. San Lorenzo. RF10a Zadar. Rotunda Sv. RE29a Toro. st. 11. 13. Katedrala. RF07a Split. st. 12. RF01b Rab. 13. Santa Maria la Mayor. RE35a Avila. Ivan (tlocrt). st. Luka. Crkva Uznesenja Kristova. Sv. oko 1150. Sv. Katedrala (tlocrt). RE45c Prag-Višehrad. RE59a Kotor. sred. Marija (tlocrt). Sé Velha. RE61a Manastir Studenica. 12. 1126. RE31a Loarra. RF01a Rab. RE62 Manastir Dečani. Katedrala (pročelje). Sv. RF06b Zadar. Teodora (Gospe od Zvonika). Juraj na Hračanima (unutrašnjost). st. st. kraj 11. RE58a Kamnik. Palacio real. Petar u Drazi. st. st. Sv. 12. Rotunda Sv. RE36a Coimbra. Marija. st. Krševan. st. Petar u Drazi (unutrašnjost). st. oko 1200. st. Juraj na Hračanima (kripta). Bogorodičina crkva. st. Nadbiskupska palača (kat). (rekonstrukcija). Katedrala (tlocrt). Luka (tlocrt). RE53 Pečuh. RE32a Estella. Kapitularna dvorana. Vijećnica. RE38a Tomar. 12. RF06 Zadar. RE34a Lerida. Krševan (tlocrt). Juraj na Hračanima. 11-12. Katedrala (unutrašnjost). 12. Martina. RE46a Prag. RF04c Rab. Sv. Katedrala. st.RE27c Salamanca. RE60a Kotor. RE45b Prag-Nové Město. RE33a Compostella. RF02a Rab. RE30a Sahagun. RE46b Prag. Templarska crkva (unutrašnjost). Katedrala (tlocrt). Sv. st. Sv. Catedral Vieja ("cimborium"). Katedrala. st. / 15. st. Crkva Uznesenja Kristova (tlocrt) RE62a Manastir Dečani. Sv. st. Zvonik Sv. Sv. RF10 Zadar. 1105. Sv. RE33b Compostella. 135 . RF09b Zadar. 11. Marija. RE61b Manastir Studenica. st. Kompleks katedrale. RF03a Rab. poč.

Apostol. kraj 11. Sv. 13-15. Sv. st. Sv. poč. 1001-1018. st. RF25b Trogir. Kapitel u prizemlju nakadašnje rotunde. st. Saint-Sernin. RG05e Toulouse. Ivan. st. RG05d Toulouse. Romanička kuća. st. Sv. Saint-Sernin. Saint-Sernin. RF12a Glavotok na Krku. kraj 12. kraj 12. kraj 11. Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj). RF13b Krk. RF25a Trogir. Luneta portala. RG05a Toulouse. Saint-Sernin. RF30a Dubrovnik. Bernardus Gelduinus: Oltarna menza. RF35 Bale. RF12b Glavotok na Krku. RG05c Toulouse. Ambroz. st. st. RG06b Toulouse. RG05i Toulouse. RF13a Krk. RG09a Carennac. RF19 Diklo. Musée des Augustins (iz klaustra crkve Saint-Étienne). Luneta južnog portala (detalj). Juraj (tlocrt).Prahulje. Trimo (detalj). RG02a Dijon. Katedrala. st. Juraj. Sv. Saint-Sernin. 12. RF33a Dvigrad. Južni portal (detalj). st. Katedrala. RG01a Saint-Genis-des-Fontaines. st. Sv. st. Vid. Sv. RG07d Moissac. Saint-Pierre. RG07b Moissac. oko 1140. Saint Bénigne. Majka Božja. 12-13. Sv. Sv. RG10a Cahors. Herodova gozba. RF13 Krk. RF24a Nin. RF17a Pag-Kolan. Saint-Sernin. 12. Luneta južnog portala. Južni portal. st. Sv. Martin. Saint-Sernin. Gilabertus: Apostoli Toma i Andrija. prva pol. Uzašašće (detalj). Saint-Pierre. 14. 14. 12. st. Sv. 11. Dijelovi portala. RF28b Mljet. Nadvratnik. Katedrala (unutrašnjost). Saint-Sernin. Sv. RF45a Bapska. Nadvratnik (detalj). kraj 11. RG07a Moissac. 13/14. Ilija. Saint-Sernin. 1120-35. Sv. 1019-20. 1096. Južni portal. RG07c Moissac. RF46a Lovčići. 13/14. RG02b Dijon. Sv. RG11a Sauillac. Sv. Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj). Sofija. RF28a Mljet. RF31a Trogir. RF18a Ugljan-Preko. Opatijska crkva. st. RG05b Toulouse. Ivan. Sv. 12. RG05g Toulouse. RG05h Toulouse. Sv. Saint-Sernin. RF22a Banjevci.RF11a Nin . Kapitel u prizemlju nakadašnje rotunde. Zvonik župne crkve. RF15a Rogovo. Saint Bénigne. RG05j Toulouse. st. 1130-40. Mihovil. RF14a Nin. Musée des Augustins (iz klaustra crkve Saint-Étienne). Krševan (svod). 136 . Mihoje Brajkov: Klaustar. RF35a Bale. Dvije žene koje su rodile ovna i lava. RF32a Lovreč. Saint-Pierre. Krševan. Trimo. prije 1118. Sv. Martin (tlocrt). luneta portala. Sv. Martin. Portal. st. Saint-Pierre. Kvirin (tlocrt). Sv. prije 1118. st. oko 1150. RG08a Beaulieu. RF36a Završje. RG06a Toulouse. prva pol. Kvirin. RG05f Toulouse. Katedrala i Sv. Ilija (tlocrt). Marija (unutrašnjost). Franjevački samostan. Krist u mandorli. Kvirin. RG01b Saint-Genis-des-Fontaines. Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj). Marija. 1001-1018. Saint-Pierre. 12/13. Krist i apostoli. RF36 Završje. Donja crkva (unutrašnjost). Nikola. Saint-Pierre.

Notre-Dame-du-Port. RG15c Aulnay. Sainte-Madelaine. 12. RG18a Chauvigni. Posljednja večera. RG19c Conques. druga pol. Sainte-Madelaine. Samoubojstvo Judino. 12. st. Notre-Dame-la-Grande. RG26c Autun. Luneta portala (detalj). RG26b Autun. 137 . Unutarnji portal (trimo). Polukapitel u unutrašnjosti. RG12b Saint-Paul-les-Dax. Saint-Pierre. Gradnja Noine arke. 1130-45. Reljefi na vanjskoj strani apside. Saint-Lazare. RG15a Aulnay. Kapitel iz deambulatorija. 12. st. Saint-Pierre. Posljednja večera. Opatijska crkva. Trimo. Saint-Lazare. 12. st. Sainte-Foy. 12. Saint-Pierre. Saint-Pierre. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. Raspeće Sv. 1130-45. Saint-Lazare. Godfridus: Javljanje pastirima. druga pol. Bogorodica s Djetetom. Proèelje (luneta slijepe arkade lijevo od portala). RG26e Autun. Luneta portala (detalj). Proèelje (detalj). Austremonije. RG24d Cluny. RG16a Civray. Petra. Notre-Dame-la-Grande. RG14b Angoulème. RG24a Cluny. Saint-Lazare. Luneta vanjskog portala. Psi pakla. Sainte-Madelaine. Unutarnji portal. 111520. nakon 1130. oko 1120. st. RG17a Poitiers. Saint-Pierre. RG13a La-Land-de-Fronsac. Saint-Pierre. Noli me tangere. 1125-40.RG11b Sauillac. Polukapitel u unutrašnjosti. Godfridus: Poklonstvo kraljeva. Kapitel deambulatorija. Sainte-Madelaine. 1125-30. Luneta desnog portala (detalj). Saint-Lazare. Smrt Abšalomova. Sainte-Madelaine. 1125-30. 12. RG26d Autun. Bogorodica s Djetetom. st. RG21a. druga pol. 12. Reljefi na vanjskoj strani apside. Katedrala. RG14c Angoulème. Glas gregorijanskog pjevanja. st. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. oko 1115. Saint-Lazare. Notre-Dame-du-Port. Sainte-Foy. Kapitel deambulatorija. Sainte-Foy. Godfridus: Vaganje duša. RG15b Aulnay. Sainte-Madelaine. Proèelje. Kapitel iz deambulatorija. Glava anđela sa zapadnog portala. Gislepertus: Luneta portala (detalj). RG17b Poitiers. Glas gregorijanskog pjevanja. Katedrala. Sainte-Foy. RG19e Conques. Saint-Pierre. RG26f Autun. 1115-20. Portal. Saint-Pierre. Pad Šimuna vrača. Katedrala. Sainte-Foy. RG25d Vézelay. Kapitel iz deambulatorija. RG25b Vézelay. Saint-Nicolas. 1130-45. 12. Portal. RG25h Vézelay. Sv. Samson i Dalila. st. st. 1110-15. RG14a Angoulème. Saint-Pierre. Pročelje (detalj). RG18b Chauvigni. Luneta desnog portala. 112540. RG22a Orcival. RG18c Chauvigni. Nepoznato nalazište . RG25c Vézelay. RG25a Vézelay. RG25e Vézelay. RG20a Clermont-Ferrand. Saint-Lazare. RG19a Conques. RG20b Clermont-Ferrand. 12. druga pol. oko 1120. st. Slijepa arkada lijevo od portala. RG25f Vézelay. Luneta portala (detalj). RG24b Cluny. 1130-45. RG25g Vézelay.Pariz. Luneta portala (detalj). Gislebertus: Luneta zapadnog portala. Notre-Dame. RG24c Cluny. 12. Saint-Pierre. druga pol. Saint-Pierre. RG19b Conques. Kapitel u transeptu. 12. RG26a Autun. st. RG19d Conques. 12. RG26g Autun. RG23a Auvergne. RG12a Saint-Paul-les-Dax. st. Alegorija proljeća. Portal. Gislebertus: Zapadni portal. Unutarnji portal (detalj). st. Louvre. Issoire. Pročelje. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. Sainte-Madelaine. Sainte-Madelaine. Gislebertus: Luneta portala (detalj). 111520. 1120-32.

oko 1100. 1130-40. st. Benedetto Antelami: Studeni. Saint-Lazare . Anselmo da Campione. Saint-Lazare. RH10i Parma. RG28a Charlieu. st. Krstionica. RG31a Oloron. Krstionica. RH11c Modena. RG27a Saulieau. Zapadni portal (detalj). Benedetto Antelami: Srpanj. RH10m Parma.Musée Rolin. RG32a Saint-Gilles-du-Gard. Krstionica. 12. RH10g Parma. RH01a Milano San Ambroggio. Katedrala. RH11d Modena. Benedetto Antelami: Prikazanje u hramu. 1120-30. Benedetto Antelami: Alegorija Proljeća. Benedetto Antelami: Skidanje s križa. Krstionica. RH12a Venecija. San Marco. Branje grožđa. 1088-1106. Glavni portal. 11. Bijeg u Egipat. Girauldus: Luneta portala. Sv. Saint-Pierre. Propovjedaonica (detalj). st. Krstionica. RH11f Modena. Krstionica. Krstionica. Benedetto Antelami: Listopad. st. st. Klaustar. Krstionica. San triju magova. Propovjedaonica. RH10d Parma. Benedetto Antelami: Ožujak.RG26h Autun. Katedrala. Eva (detalj). RH10f Parma. Gislebertus. 1178. RH10o Parma. RH11a Modena. 1196-1211. Anselmo da Campione: Propovjedaonica i galerija. RG32b Saint-Gilles-du-Gard. RG26j Autun. Benedetto Antelami: Kolovoz. Petar. Benedetto Antelami: Veljača. Benedetto Antelami: Prosinac. Posljednja večera. 12. RH07a Ferrara. RH10c Parma. Sv. Luneta portala. RH10j Parma. RG34c Arles. RH08a Piacenza. Zapadni portal. Krist na prijestolju. Dovratnik portala (detalj). Benedetto Antelami: Rujan. RH10p Parma. Zapadni portal (telamoni). Saint-Martin. Zapadni portal. Reljef na ulazu u kriptu. RH10e Parma. st. Wiligelmus: Smrt Kainova. 11. RH09a Parma. Sainte-Marie. 12. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. Egidije. 113045. Anselmo da Campione: Propovjedaonica i galerija. Ženske figure. Dovratnik portala. Muzej katedrale. 12. Propovjedaonica (detalj). Adam i Eva. Krstionica. Sv. Krstionica. Krstionica. 138 . st. 1130-45. RH04b Isola di San Gulio. 1160-80. Ursinus. Krstionica. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. Sv. Polukapitel u unutrašnjosti. Benedetto Antelami: Siječanj. st. st. Sainte-Andoche. RH11b Modena. Benedetto Antelami: Krist Pantokrator. Katedrala. 1158-63. RH10k Parma. oko 1130. Katedrala. Fortunat. kraj 12. Egidije. RH11e Modena. početak 13. 12. RG31c Oloron. RH10l Parma. Gislebertus: Eva. Benedetto Antelami: Svibanj. Sv. RH10a Parma. Katedrala. Krstionica. RG30a Plampied. Katedrala. Posljednja večera (detalj). RG33a Vienne. Katedrala. Krstionica. Portal. RH10b Parma. RG26i Autun. Sainte-Marie. Saint-Lazare. Fortunat. Sainte-Marie. Benedetto Antelami: Lipanj. 12. Saint-Trophime. Krstionica. kraj 11. Portal (detalj). Sv. Benedetto Antelami: Travanj. 12. RH04a Isola di San Gulio. st RG34b Arles. Benedetto Antelami: Alegorija jeseni. Bijeg u Egipat. st. Wiligelmus: Stvaranje Eve. oko 1240. 1088-1106. RH10n Parma. RG34a Arles Saint-Trophime. st. RG29a Bourges. Glavni portal. RH02a Lodi. Luneta nad prozorom na sjevernoj strani narteksa. RH10h Parma. Museo Diocesano. RG26k Autun. RG31b Oloron. RG28b Charlieu. Saint-Trophime. Polukapitel u unutrašnjosti. Musée Rolin. Krstionica.

Ukrašeni prozor. RH36c Bari. San Zeno. RH16d Verona. San Nicolò. Krštenje Kristovo. st. Santa Maria Assunta e San Donato. oko 1170. Katedrala. 13. prije 1200. RH19a Pisa. Katedrala. Porta San Ranieri. RH35a Brindisi. Dovratnik portala. Krsni zdenac (detalj). San Benedetto. oko 1138. st. oko 1180. Katedrala. RH29a Rim San Paolo fuori le Mura. st. Katedrala. RH40a Barletta. Rođenje. RI02a Liege. Barisanus da Trani: Brončane vratnice (detalj). Glavni portal (detalj). RH30a Rim. st. Nicolao (ili Guglielmo): Scene iz Života Kristova. Katedrala. RH25a Massa Maritima. Stefano Lagerino: Izgon iz raja (detalj). San Nicolò. Sv. poč. 1179. San Miniato al Monte. RH34a Monreale. Pohod magova. 12. RH14a Verona. San Pietro. San Marco. oko 1180. Južni portal. RH38a Trani. RH34c Monreale. Portal. oko 1180. Katedrala. RH15a Verona. Romualdus: Biskupska katedra. RH36b Bari. RH18a Lucca. Petrus Vassallettus i Nicolo d'Angelo: Podnožje svijećnjaka. RH36a Bari. RH37a Bari. RH38c Trani. Izgon iz raja. st. Katedrala. oko 1204. Portal. oko 1210. 12. Katedrala. 1180. RH41a Canosa di Puglia. RH19b Pisa. 139 . Bonanus de Pisa: Brončane vratnice zapadnog portala. Jakovljev san. Katedrala. RH23a Gropina. San Pietro. Krist Pantokrator. San Nicolò. 12. kraj 12. oko 1138. San Zeno. San Cassiano. Katedrala. Polaganje zakletve na kapu pred carem. San Pietro. Katedrala. oko 1150. Kip Sv. Južni portal. RH26b Spoleto. Biduino: Ulazak u Jeruzalem. poč. st. Zenona. Museo Civico del Castel Vecchio. Porta San Ranieri. 11. RI01a Maastriht. Katedrala. Bijeg u Egipat. oko 1040. 1170. 1272. Udvojeni kapitel. Klaustar katedrale. oko 1200. Sergeja i Bakha. poč. RH27a Spoleto. Brisanus da Trani: Brončane vratnice. Scene iz Života Kristova. San Leonardo. Navještenje. RH16b Verona. 1186. poč. Klaustar katedrale. 13. Propovjedaonica (detalj). Stefano Lagerino: Brončane vratnice (detalj). Katedrala. RH16c Verona. Blaža. Nicolao (ili Guglielmo). RH21a Settimo. 12. San Zeno. Martirij Sv. Bartolomej. 11. kraj 12. Bonano da Pisa: Brončane vratnice. San Zeno. Krstionica. Reljefi na pročelju. Katedrala. sred. RH39a Bitonto. Reljef na pročelju. Adam i Eva u zemaljskom raju. st. RH16f Verona. Sarkofag Sv. Bonano da Pisa: Brončane vratnice. RH16a Verona. st. RH16e Verona. st. Biskupska katedra.RH12b Venecija. Portret donatorice Sigilgiate della Marra. kraj 12. RH20a Pisa. Martin i prosjak. st. 12. Ciborij (detalj). Glavni portal (detalj). Katedrala Notre-Dame. Ukrašeni prozor (detalj). RH26a Spoleto. 1078-89. RH24a Arezzo. San Zeno. 1123-25. oko 1080. RH33c Ravello. oko 1098. Krsni zdenac. Stefano Lagerino: Brončane vratnice. Bogorodica s Djetetom. Rainer iz Huya. RH33a Ravello. RH42a Manfredonia. Katedrala. st. oko 1175. RH33b Ravello. Katedrala. Museo di Palazzo Venezia. RH34b Monreale. kraj 11. poč. Sv. 1007-1018. st. Propovjedaonica. Nicolaus de Bartolomeo de Fogia: Propovjedaonica. Propovjedaonica. San Frediano. RH19c Pisa. San Marco. San Zeno. RH16g Verona. Museo Civico. RH12c Venecija. RH38b Trani. Porta San Ranieri. Bonano da Pisa: Brončane vratnice. Udvojeni kapitel. RH17a Lucca. RH22a Firenca. Krstionica. Ciborij. Krsni zdenac. oko 1190. San Zeno.

Santa Maria. Skidanje s križa. Krsni zdenac. 11. prva pol. RI25b Ripolli. RI07a Hildesheim. RI22a Leon. 1080-1100. Župna crkva. oko 1173.RI03a Paderborn. RI28a Avilla. Museum Carolino Augusteum. st. RI24c Santiago de Compostela. Samostanska crkva. RI27a Barcelona. Mateo: Portico della gloria. RI26b Estany. 1020-30. Maria am Capitol. St. (luneta. Grobnica kraljeva. st. Bogorodica s Djetetom. Santo Domingo. RI24b Santiago de Compostela. poč. Poklonstvo kraljeva. RI16b Köln. Kapitel. RI05a Freckenhorst. Kapitel. Skulptorski ukras apside (detalj). prije 1172. Puertas de las Platerias. Katedrala. RI24f Santiago de Compostela. Drvene vratnice (detalj). San Isidoro. RI11a Braunschweig. Puertas de las Platerias. RI16e Köln. St. 1240-50. RI13a Erfurt. RI17a Salzburg. st. 140 . St. Muzej katalonske umjetnosti. oko 1150. 1085-1100. Drvene vratnice (detalj). 1166. RI08a Hildesheim. 1020-30. Luneta portala (detalj). Raspelo. st. "Imerwardovo raspelo" (detalj). 13. RI23b Silos. Kapitel. RI24g Santiago de Compostela. Kapitel. prije 1154. "Bernwardov stup" (detalj). Drvene vratnice. Klaustar. St. San Isidoro. 1129. Župna crkva. Katedrala. RI22d Leon. Klaustar. Mateo: Portico della gloria. Bogorodica s Djetetom. (trimo. Katedrala. Godehard. Stalak za čitanje iz Alpirsbacha. RI27b Barcelona. RI16d Köln. Klaustar. Maria am Capitol. Uskrsnuće Lazarovo. Ploča nekadašnje ograde kora (detalj). Maria am Capitol. oko 1100. San Vincente. RI08d Hildesheim. RI24d Santiago de Compostela. Santo Domingo. "Imadova Madona". RI23a Silos. Santo Domingo. 12. 12. detalj). poč. oko 1070. 1015. 1103. Ozdravljenje gubavca. RI24a Santiago de Compostela. Stvaranje Eve. Muzej katalonske umjetnosti. 12. Maria am Capitol. St. Kapitel. RI12b Braunschweig. RI16c Köln. 1168-88. RI14b Freudenstadt. RI23c Silos. (trimo). RI04a Externsteine. Klaustar. Bogorodica s Djetetom. Glavni portal na južnoj strani. Bogorodica s Djetetom. oko 1230. RI21a Basel. Krsni zdenac (detalj). "Imerwardovo raspelo". st. Luneta portala na južnom kraku transepta. st. Stalak za čitanje iz Alpirsbacha (detalj). Katedrala Sv. RI16a Köln. RI21b Basel. detalj). Michael. poč. oko 1150. 12. sred. San Isidoro. Mateo: Portico della gloria. Muzej katedrale. Ulazak u Jeruzalem. st. RI18b Schöngrabern. Santa Maria. Klaustar. st. Kapitel. 12. oko 1170. Sv. Grobnica kraljeva. Kralj David. St. Brončani lav. Nevjerni Toma. Katedrala. Mateo: Portico della gloria. Santo Domingo. St. Ženski benediktinski samostan. 12. 12. Župna crkva. Palača Dankwarderode. Puertas de las Platerias. RI19a Beč. RI08c Hildesheim. Kapitel. RI18a Schöngrabern. Katedrala. Drvene vratnice (detalj). Nadgrobni spomenik kraljice Plectrude (detalj). RI22b Leon. Brončane vratnice. Raspelo (detalj). RI26a Estany. RI09a Hildesheim. RI22c Leon. Katedrala. RI23d Silos. 1054-67. Blazija. Pročelje (detalj). Metronus (detalj). Maria am Capitol. Santa Maria. RI25a Ripolli. Skidanje s križa. San Isidoro. RI06a Minden. Katedrala. st. Oltarna ograda. oko 1115. 1085-1100. oko 1150. Župna crkva. 1054-67. Klaustar. st. RI24e Santiago de Compostela. RI10a Gernrode. prije 1200. dovrš. prije 1058. Pročelje. Ploča nekadašnje ograde kora (detalj). 1080-1100. Majstor Liutpreht: Stup s bestijarijem. 12. Skulptorski ukras apside. Katedrala Sv. Kripta katedrale. Krštenje Kristovo. Blazija. RI15a Freising. RI12a Braunschweig. Santa Maria. RI20a Gurk. RI14a Freudenstadt.

RJ08d Zadar. RJ10g Split. Historijski muzej. Navještenje. Katedrala. RI29b Estella. RI36a Kotor. RJ02d Zadar. 12. Arheološki muzej. RJ10e Split. Arheološki muzej. Korska sjedala (detalj). MHAS. oko 1220. Nediljice. Ivana. Arheološki muzej. st. RJ10h Split. RJ07e Zadar. st. SICU. RJ06a Rab. 12. Ciborij prokonzula Grgura. druga pol. Korska sjedala. SICU. Uskrsnuće Lazarovo. Krstionica Sv. st. RJ04b Split. RJ10d Split. Lijevi bočni portal (detalj . Buvina: Drvene vratnice (detalj . Bogorodičina crkva. st. Stošija. Buvina: Drvene vratnice (detalj . st. MHAS. 1030-36. RJ01f Zadar. Plutej iz crkve Sv. Crkva Sv. st. Opatijska crkva. RJ01g Zadar. Propovjedaonica. Sv.Polaganje u grob). 12. Djelovi tranzene iz Biskupije. 141 . st. Kamena ikona. Glavni portal. st. RJ10a Split. RJ10b Split. Majstor Otto: Sv. Dijelovi ambona iz katedrale. Portal iz crkve Sv. oko sred. Katedrala. 13. 13. poč. RJ01c Zadar. Ciborij prokonzula Grgura. Arheološki muzej. Katedrala. st. st. Pročelje katedrale. RI31a Chichester. st. st. Sv. RJ04e Split. druga pol. Petar. RJ04c Split. RJ03a Split. 11. MHAS. Krist. RJ11a Trogir. 11. Glavni portal. druga pol. Kralj Eystein. Lovre. Nediljice (detalj). Supetarska draga. Zvonik katedrale. Katedrala. RI36b Kotor. San Miguel. Plutej iz crkve Sv. Stošija na lomači. Katedrala. Arheološki muzej. Lovre. st. Ciborij. RJ04a Split. oko sred. RI35a Skjeberg. st. RJ02b Zadar. druga pol. Kapitel. Tranzena iz Biskupije (rekonstrukcija). st. Arheološki muzej. Petra. RJ04d Split. Arheološki muzej. Ivana. RJ10c Split. RJ10f Split. RJ03b Split. druga pol. 11. Katedrala. RJ08a Zadar. oko 1150. 11. RI37a Manastir Studenica. RJ07a Zadar. SICU. RI30a San Huan de las Abadesas. Lovre (detalj). Lijevi bočni portal. Ulomak nadvratnika. Plutej iz crkve Sv. Katedrala. Legende o Sv. SICU. Kapitel. st. Dulcetus: Skidanje s križa. Katedrala.Posljednja večera). prva pol. RJ10j Split. SICU. Rođenje Kristovo. Arheološki muzej. Ciborij prokonzula Grgura (detalj). Lovre. Katedrala. 1123. Plutej iz crkve Sv. prije 1059. Katedrala. st. Nediljice. oko sred. 11. 1214. Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije (detalj). Zvonik katedrale. st. MHAS. Krstionica Sv. Arheološki muzej. Pročelje katedrale. Plutej s likom vladara. prije 1185. 11. RJ01b Zadar. 13. RI34a Munkliev. st. Staš. Krsni bazen. RJ07b Zadar. st. RJ07c Zadar. 13-14. 13. RJ08c Zadar. oko 1150. 11. RJ08b Zadar. Katedrala. 11. Djelovi tranzene iz Biskupije. Portal iz crkve Sv. Kamena ikona. st. RJ02a Zadar. RJ01d Zadar. st. Ciborij (detalj). Madona iz Mosjöa. 1251. 13. Katedrala. San Miguel. MHAS. Katedrala. RJ07d Zadar. st. Glavni portal (detalj). Dujam i Sv. druga pol. Dijelovi ambona iz katedrale. Nikoli (detalj). Pročelje katedrale. Plutej. 13. st. 13. Arheološki muzej. 12. Buvina: Drvene vratnice. RJ05a Rab. Propovjedaonica (detalj). Kapitel s ljudskim likom. 11. Zvonik katedrale. Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije. Nediljice (detalj). Glavni portal. Apostol. RJ01a Zadar. RJ02c Zadar. Katedrala. Crkva Sv. Plutej iz crkve Sv. Bogorodica s Djetetom. Sv. st. Reljefna konzola. 13.Gabrijel). RI33a Stockholm. 12. 12. RJ01e Zadar. Kamena ikona.RI29a Estella. RI32a Winchester. RJ10i Split. 13. Svetica.

13/14. Župna crkva. Raspelo (detalj). 13. Svod glavnog broda. Glavni portal. Savina i Sv. Notre-Dame. oko 1240. RJ11g Trogir. "Majstor Pranja nogu": Pranje nogu. Glavni portal. RK15a Bayeux. poč. RK06a Berze-la-Ville. Katedrala. Ulazak u Jeruzalem. Sv. Raspelo. st. RJ12a Rudine. st. 12/13. RK12a Chartres. "Majstor Raspeća": Bičevanje (detalj). RK07b Saint-Savin-sur-Gertempe. Ciborij. Glavni portal. st. Noino pijanstvo. st. 1125-50. 1327-48. RJ11f Trogir. "Majstor Pranja nogu": Iskušavanje Krista. RK03a Le Puy. "Majstor Adama i Eve: Adam (detalj). Katedrala. st. 1324. 1327-48. oko 1056. Reljefna konzola. RJ22a Dubrovnik. 12. Glavni portal. Saint-Martin. st. RJ11l Trogir. RJ19a Zadar. Konstantin Veliki. kraj 11. sred. 142 . Katedrala. Crkva Sv. 13/14. oko 1240. "Majstor Pranja nogu": Apostol. "Majstor Pranja nogu": Krštenje Kristovo. st. Raspelo. Klaustar franjevačkog samostana. Katedrala. RK01a Saint-Chef. Radovan: Ukrašeni stupac. Katedrala. oko 1150. oko 1240. RJ11i Trogir. Mihoje brajkov: Kapitel. Stara župna crkva. 13. Notre-Dame. RJ11j Trogir. 13/14. Muzej katedrale. st. st. Katedrala. st. Svod glavnog broda. RJ20f Trogir. konac 11. Katedrala. "Majstor Raspeća": Anđeli. RJ11k Trogir. "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj). RK05a Auxerre. Glavni portal. RK04a Toulouse. konac 11. oko 1200. poč. kraj 11. Glavni portal. RJ21a Šibenik. Glavni portal. 12/13. st. Rođenje. st. st. RJ13a Bale. Bogorodica s Djetetom. 13/14. "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj). Glavni portal. Katedral. 13/14. Mučenje Sv. RJ20d Trogir. Noina arka. Car na prijestolju. RJ20c Trogir. Glavni portal. RJ22b Dubrovnik. 13/14. st. konac 11. st. Katedrala. RK07c Saint-Savin-sur-Gertempe. 12/13. Glavni portal. Biskupski dvor. 11. 13. Katedrala. Samostan benediktinki. Katedrala. oko 1240. RJ20e Trogir. Notre-Dame. RK15d Bayeux. Saint-Martin. Pokolj nevine dječice. Katedrala. Katedrala. RK08a Viq-sur-Saint-Chartrier. 13. "Majstor Raspeća": Raspeće. RJ17a Gračišće. Katedrala. RK07a Saint-Savin-sur-Gertempe. RJ11c Trogir. Ciprijana. st.RJ11b Trogir. RJ11e Trogir. Luneta portala. Glavni portal. Glavni portal. RJ17b Gračišće. RJ20g Trogir. Uskrsnuće Jairove kćeri (detalj). Katedrala. Katedrala. oko 1240. Arhanđeo Mihovil. Savina i Sv. Radovan: Telamoni. RK09a Saint-Jacques-des-Guerets. 13/14. Pohod triju mudraca. Mihoje brajkov: Kapitel. Radovan: Rođenje. Katedrala. druga pol. 12. RK06b Berze-la-Ville. Notre-Dame. Fumije. RJ12b Rudine. st. RK02a Poitiers. RK16a Copford. Radovan: Lav. oko 1150. Krist u mandorli / Posljednja večera. Martirij Sv. Glavni portal. st. Château des Moines. kraj 13. Javljanje radosne vijesti pastirima. Raspelo. Krist na konju. 12. Glavni portal. Katedrala. Radovan: Rođenje (detalj). Krist u mandorli. Biskupski dvor. RK12c Chartres. 13/14. "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj). st. Biskupski dvor. Nebeski Jeruzalem. RJ20b Trogir. Ciprijana. RK12b Chartres. Glavni portal. RJ14a Galižana. "Majstor Adama i Eve: Eva. st. 12. st. poč. Augustin. st. Mučenje Sv. Kripta. Reljefna konzola. Katedrala. RK10a Aime. st. RJ16a Pula. oko 1150. RJ11d Trogir. Klaustar franjevačkog samostana. Raspelo. Saint-Jean. Crkva Sv. RK15c Bayeux. RK07d Saint-Savin-sur-Gertempe. Fumije. konac 11. sred. st. st. RK14a Strasbourg. oko 1240. st. Propovjedaonica. 13/14. Katedrala. st. Radovan: Travanj. RJ11h Trogir. Bogorodica s Djetetom ("Plava Bpgorodica"). 1125-50. oko 1240. Katedrala. Kripta. Hapšenje Kristovo. RJ20a Trogir. oko 1200. Radovan: Siječanj. Church of Our Lady. Château des Moines. Glavni portal. st. Lovre. Saint-Sernin.

1120-30. Jakovljeve ljestve / Podizanje oltara u Bethelu. Slikano raspelo. San Pietro al Monte. Katedrala. St. 143 . Kapela (unutrašnjost). RK35b Civate. San Clemente. Martirij Sv. RK40a Müstair. 1240-50. Gabrijel navješta rođenje Krista i Sv. oko 1100. RK36e Capua. Majka Ivana i Jakova pred Kristom. Gradnja kule babilonske. Car Fridrik Barbarosa sa sinovima. oko 1160. Donja crkva. Uskrsnuće Lazarovo. 13. "Retabl Sv. Sant'Angelo in Formis. Sant'Angelo in Formis. Hochschulbibliothek. Sant'Angelo in Formis. Maria. 1072-87. Danijel među lavovima (detalj). Krist iz Apokalipse. Pavao kao brodolomac na Malti. RK29a Fulda Landesbibliothek. Nebeski Jeruzalem. RK23a Köln. Maria. RK39b Aquileia. Bayerische Staatsbibliothek. RK40b Müstair. Krstionica. Kripta. RK36d Capua. Katedrala. RK21a Fraueninsel im Chiemsee. Sv. San Clemente. oko 1180. 1165-80. kraj 11. 1215. Kripta. oko 1089. Kripta. RK36a Capua. Kripta. St. Valpurge" iz Soesta. St. st. Biskupska kapela. prije 1255. 1149-74. 1195-1205. Ivana / Čudo Sv. 1195-1205. "Maestro di Tressa": Antependij (detalj). Mihovil s anđelima bori se protiv sedmoglave aždaje i brani ženu s novorođenim djetetom (detalj). Magnusa. RK32a Lambach. Prorok Izaija. Gereon i Sv. 13.RK17a Canterbury. Katedrala. Biblioteka katedrale. st. RK36b Capua. 11. Posljednja večera. Mihovil s anđelima bori se protiv sedmoglave aždaje i brani ženu s novorođenim djetetom (detalj). 11. RK37b Rim. RK45a Siena. 1072-87. Anđeo koji pridržava medaljon s Marijom Nebeskom Kraljicom. Imitacija draperije. 1215. St. Opat Desiderius s modelom crkva. RK37a Rim. st. 1160-70. "Winchesterska biblija". Katedrala. RK27a Darmstadt. Sant'Angelo in Formis. RK44a Venecija. Pinacoteca Nazionale. Anđeo. Johann. Sv. RK36c Capua. Katedrala. Župna crkva. 1150-75. RK21b Fraueninsel im Chiemsee. Petra i Pavla. kraj 11. RK28a Berlin-Dahlem. RK39c Aquileia. Klementa. 1260-70. sred. Stvaranje Eve. Opatijska crkva. Šest apostoa / Fantastična bića. poč. oko 1160. RK38a Anagni. Sant'Angelo in Formis. Sv. 1150-60. st. RK20a Brauweiler. RK35a Civate. RK24a Münster. Martirij Sv. Misa Sv. oko 1260. st. st. Sant'Angelo in Formis. Stjepana. st. San Marco. Sv. RK34a Gurk. Skidanje s križa. Ivan Evanđelist. San Pietro al Monte. RK22b Hildesheim. 1072-87. RK42a Termeno. RK22a Hildesheim. 1160-70. druga pol. St. oko 1100. 1072-87. Kamenovanje Sv. RK35c Civate. Krist u Nebeskom Jeruzalemu. 115075. Martirij Sv. "Maestro di Tressa": Antependij (detalj). San Clemente. Donja crkva. RK19a Idensen. Rođenje (detalj). Opatijska crkva. Kupferstricht-kabinett. Staatsbibliothek. RK36f Capua. RK33a Pürg. Michael. RK26a Bamberg. San Pietro al Monte. St. San Frediano. RK45b Siena. Čudesno spašavanje djeteta iz mora. Uzašašće. Oslikani strop. poč. Javljanje radosne vijesti pastirima. Oslikani strop. Adam i Eva. Sv. Gereon. Katedrala. RK43a Lucca. oko 1200. 1165-80. Michael. 1072-87. RK38b Anagni. Kripta. 13. RK41a Castel Appiano. Navještenje / Vizitacija. Mojsije ubija Egipćanina. RK46a Serrapetrona. 13. poč. Opatijska crkva. Mauricije. Katedrala. Katedrala. San Jacopo. RK17b Canterbury. 1179-91. 12. Herodova vizija novorođenog kralja Židova. RK39a Aquileia. Pinacoteca Nazionale. st. Landesmuseum. RK18a Winchester. Ivana Krstitelja. 1072-87. sred. Silazak Duha Svetog na apostole. Hermagora i Fortunata. RK25a München. 1195-1205. RK41b Castel Appiano. st. Judin poljubac. prije 1255.

RL13a Split. RK53d Leon. RK53b Leon. 13. Stjepana (detalj). Kristovo Uzašašće. RL08a Dubrovnik. Ivana. Raspelo (detalj). 1123-50. st. st. Petra Starog. RL02a Lovreč. st. RK53a Leon. Marije. st. RK49b Tahull. RK56b Gerona. RK53c Leon. poč. Crkva Sv. Muzej katalonske umjetnosti. Bogorodica između dva sveca. Krist u slavi (detalj . st.Barcelona. RL07b Zadar. Bogorodica s Djetetom. RK48a Firenca. "Komentar Apokalipse Beata de Liebano". 11. st.Sv. Bogorodica s Djetetom / Navještenje. kraj 12. Martina. Antependij iz samostana Santa Julita de Duro. poč. San Clemente . Marije. Sv. Grobnica kraljeva. Četiri jahača Apokalipse. RL11d Zadar. Raspelo. RL01a Limska draga. "Firentinska biblija". prije 1120. RL04b Ston. Arkanđel Gabrijel. 12. RL07c Zadar. RL11e Zadar. RK50a Tahull. Donator. oko 1280. druga pol. 12. RK54b Barcelona. San Clemente . RK52a Maduerlo. RL11b Zadar. RK50b Tahull. RK49a Tahull. st. 1086. RL04a Ston. st. Mihajla. RK54a Barcelona. Krševana. RL11a Zadar. st. RL14a Srima. RL05a Dubrovnik. Riznica katedrale. st. oko 1123. RL12a Zagreb. RL09a Zadar. oko 1123. RL09b Zadar. 12. Marije. 11. Frane. 1123-30. st. 12. Riznica samostana Sv. Javljanje radosne vijesti pastirima. Raspelo (detalj).Barcelona. Krševana. Frane. druga pol. RL11c Zadar. David i Golijat. Riznica samostana Sv. Crkva Gospe od Srime. 1111. Mihovil. RK56a Gerona. Riznica samostana Sv. Muzej katalonske umjetnosti. st.Barcelona. st. Muzej katedrale. Prado. Grobnica kraljeva. 11. 12. Priče o Makbejcima. RL06a Šipan. st. Crkva Sv. Ivana. Frane. st. Bogorodica s Djetetom. Zvonik crkve Sv. poè. kraj 12. druga pol. Istočni grijeh. Biblioteka katedrale. Crkva Sv. Tapiserija "Stvaranja svijeta". 11. Bogorodica s Djetetom. Muzej katalonske umjetnosti. Biblioteka katedrale. 12. RL03a Peroj. 12. st. Mihajla. "Deisis" (Detalj . RK55b Burgo de Osma. kraj 12. 11. st. 1086. Santa Maria . Sv. Raspelo (detalj). Crkva Sv. Crkva Sv. Niz crkvenih otaca. 12.apostoli). Katedrala. Svetac. druga pol. RK55a Burgo de Osma. Evanđelistar MR 153. Crkva Sv. Muzej katalonske umjetnosti. Evanđelistar. RK51a Sorpe. 11.Madrid. 11. Kuzma i Damjan (detalj). Grobnica kraljeva. Krist u slavi (detalj). Sv. st. Foške. Muzej katalonske umjetnosti. Pobjeda janjeta nad kraljevima. San Isidoro. Santa Maria . Frane. Božja ruka. st. San Pedro . Riznica samostana Sv. Metropolitana. Navještenje / Vizitacija. RL10a Zadar. Ivan). oko 1123. Muzej katedrale. Muzej katalonske umjetnosti. Kamenovanje Sv. 11. Crkva Sv. Krist Pantokrator.RK47a Camerino. Crkva Sv. sred. Kuzma i Damjan. Grobnica kraljeva. 12. Tapiserija "Stvaranja svijeta" (detalj). st. Zvonik crkve Sv. "Komentar Apokalipse Beata de Liebano". San Isidoro. Antependij iz crkve Santa Maria de Avià. oko 1123. poč. Muzej katalonske umjetnosti. st. RL06b Šipan. druga pol. 11. Svetac. druga pol. Navještenje / Vizitacija (detalj). st. Riznica samostana Sv. st. 144 . Santa Maria in Via. Capilla de la Vera Cruz . San Isidoro.Barcelona. Kapitularna dvorana crkve Sv. Frane. Raspelo (detalj). druga pol. druga pol. 12. Crkva Sv. San Isidoro.Barcelona. Mihovila. Arkanđel. Crkva Sv. druga pol. RL07a Zadar. Katedrala. Biblioteca Laurenziana. Krist u mandorli. 11. st.

RL24g Zadar. poč. st. Metropolitana. RL24d Zadar. Evanđelistar. st. RL28a. Lovre / Riznica katedrale. poč. Antifonar F. RL21a Split. RL24e Zadar. Riznica benediktinske crkve. Bogorodica s Djetetom. Klare. Katedrala.iz crkve Sv. Ulazak u Jeruzalem. RL24f Zadar. Raspelo. oko 1300. "Ugljanski triptih". RL33a Zadar. Riznica katedrale . Katedrala. Triptih s Bogorodicom i svecima. Musée Cluny. 14. Navještenje. st. st. Petar). RM01a Conques. Tablica s minijaturom Raspeća. Sakristija katedrale. Prikazanje u hramu.iz crkve Gospe od Zvonika. 12. RL18c Trogir. druga pol. Bogorodica s Djetetom. RL26a Draguć. Navještenje. kraj 13. Eufraziana. Prijenosni oltar iz Abdinghofa. Petar. Antifonar F. st. RM03a Nancy. kraj 13. Ciborij. prva pol. oko 1240. konac 10. Katedrala. SICU. "Deisis". Sv. Podnožje križa. Donat (detalj). st. Misal MR 62. Sakristija katedrale. "Bogorodica Benediktinki" (detalj). Bogorodica s Djetetom. st. RL31b Zadar. RL18b Trogir. Samostan Sv. RM09a Hochelten. 12. kraj 13. st. Victoria and Albert Museum. 13. SICU . Sv. 14. Unutrašnja strana pročelja. RM08a Paderborn. 13. Južna apsida. Franjevačka crkva. RM06a London. 5-12. st. RM01b Conques. 1015-20. Riznica opatijske crkve Sainte-Foy. Bogorodica s Djetetom (detalj). RM04a Saint-Omer. Svetački lik. RL27a Poreč. 1181. "A" Karla Velikog. 1170-80. Samostan Sv. st. kraj 13.iz katedrale. "Baselski antependij". RL24c Zadar. RL20a Zadar. st. Musée de Saint-Omer.RL14b Srima. SICU .iz samostana na Sustipanu. Crkva Sv. kraj 11. Sjeverna apsida. Riznica franjevačkog samostana. Bogorodica s Djetetom. RM05a Pariz.poč. 145 . 11. RL15a Hum. Samostanska crkva . Riznica katedrale . Lovre / Riznica katedrale. Župna crkva. RL32a Split. Unutrašnja strana pročelja. Katedrala. RM07a Essen. Katedrala. Orao iz opatije Saint-Denis. RL30a Zagreb. Victoria and Albert Museum. Raspeće. Galerija umjetnina. sred. 13. 1170-80. Orač. RL17a Zadar. 1277. Relikvijar u obliku crkve Sv. oko 1300. Ivan Krstitelj. Sv. poč. Crkva Sv. RL16a Hvar. RL23a Split. "Bogorodica Benediktinki". oko 1325. RL16b Hvar. Evanđelistar. st. st. Opatijska crkva. SICU. st. SICU. RL24a Zadar. 13. druga pol. druga pol. st. RL33b Zadar. Nicolas iz Verduna: "Klosterneuburger Altar" (detalj). Sv. 1104-13. kraj 12. SICU. Donat. Elizeja. Zbirka umjetnina šibenske biskupije. "Križ abatise Matilde". RM02a Pariz. Katedrala. SICU. Katedrala. RL31e Zadar. 14. "Bogorodica Benediktinki" (detalj). poč. Bogorodica s Djetetom. 14. Riznica franjevačkog samostana. "Bogorodica Benediktinki" (stražnja strana . 13. st. RL31a Zadar. RL31d Zadar. oko 1140.London. st. Riznica katedrale. RM10b Klosterneuburg. Foy. st. RL31c Zadar. st. RL25a Donji Humac. Musée Cluny. 14. RL29a Zagreb. RL22a Split. kraj 13. RL24b Zadar. oko 1300. "Baselski antependij" (detalj). Lovre / Riznica katedrale. Unutrašnja strana pročelja. Bogorodica s Djetetom. Sv. Kalež i patena biskupa Gauzelina. Raspeće. Jišajevo stablo. Katedrala. Evanđelistar. Crkva Gospe od Srime. Pavao. Samostan Sv. Jerolima. st. st. RL19a Šibenik. SICU. Samostan Sv. Kip Sv. Zadar. st. Raspeće (detalj). Svijećnjak iz Gloucestera. oko 1300. Louvre. oko 1100. Šime. Groba. Unutrašnja strana pročelja.Sv. RL18a Trogir. Svetački likovi. poč. RM02b Pariz. Riznica opatijske crkve Sainte-Foy.

Santo Domingo. Relikvijar Sv. GA02b Paris. GA04a Chartres. GA04d Chartres. GA04c Chartres. GA02h Paris. 1243-48. RM12b Silos. Katedrala. GA07b Le Mans. Stalna izložba crkvene umjetnosti. GA02g Paris. RM13a Leon. Katedrala (unutrašnjost). Rozeta (detalj). Stalna izložba crkvene umjetnosti. Vlaha. Katedrala. GA06a Bourges. Opatijska crkva (tlocrt). Katedrala. Riznica katedrale. 11/12. započeta 1140. Unutrašnjost. GA04f Chartres. Antependij. Kor. GA02a Paris. oko 1140. GA04g Chartres. GA06 Bourges.. Sainte-Chapelle. GA01a Saint-Denis. Sainte-Chapelle. konac 11. 11/12. GA05b Sens. st. st. Transept. Prijenosni oltar iz Lisbjerga. GA07a Le Mans. Katedrala. st. Katedrala. 12. RM19a Split. Nacionalni muzej. Relikvijar Sv. Sainte-Chapelle. GA02 Paris. st. Kat. Lebdeći kontrafori. st. poč. Unutrašnjost. Raspelo. Deambulatorij. Izidora. GA02d Paris. 12/13. GA03b Paris. Unutrašnjost. 1140-44. Katedrala (presjek). Vlaha. GA03d Paris. Katedrala (unutrašnjost). GA04b Chartres. Katedrala. Katedrala. Relikvijar Sv. st. RM12a Silos. st. Unutrašnjost kora. Santo Domingo. Katedrala (tlocrt). Relikvijar glave Sv. Katedrala (tlocrt). GA03a Paris. Unutrašnjost. 12. nakon 1231. Sainte-Chapelle. Katedrala. Katedrala. "Ladislavov plašt". RM18a Zadar. Opatijska crkva (stanje prije restauracije). 12. 16. Santo Domingo. Katedrala (tlocrt). Deambulatorij. Jakova. Transept. Svodovi kora. Prizemlje. Katedrala. Sainte-Chapelle. GA04e Chartres. GA05a Sens. RM18b Zadar. GA02f Paris. Riznica katedrale. RM18c Zadar. Katedrala. Sainte-Chapelle (tlocrt). GA04i Chartres. Katedrala. GA03c Paris. Antependij (detalj). st. GOTIKA GA01 Saint-Denis. RM14a Zagreb. Unutrašnjost. Relikvijar u obliku škrinjice. Riznica crkve Sv. Deambulatorij. GA02e Paris. Katedrala. st. st. Galerije. Katedrala. 12-14. Katedrala. Katedrala. Grgura. RM12c Silos. Katedrala. Katedrala. GA06b Bourges. RM16a Dubrovnik. GA04h Chartres. druga pol. st. GA01c Saint-Denis. GA01b Saint-Denis. Katedrala. Riznica katedrale. GA03 Paris. Opatijska crkva. Antependij (detalj).RM11a Kopenhagen. 12-16. GA05c Sens. GA02c Paris. Stalna izložba crkvene umjetnosti. 11/13. 1217-54. GA03e Paris. GA04 Chartres. Opatijska crkva. 146 . Katedrala. Katedrala.

GA16b Soissons. Unutrašnjost. Katedrala (tlocrt). st. 13-15. Papinska palača. Saint-Maclou (tlocrt). Papinska palača. Unutrašnjost. Katedrala. GA20d Reims. poč. st. 13-15. Unutrašnjost. GA22a Strasbourg. Glavni brod. Katedrala. 1070-1077. GA22 Strasbourg. 1378. Katedrala. GA15a Noyon. Katedrala. Toranj nad križištem. Kor. Unutrašnjost. GA11a Rouen. Katedrala. st. 12-16. 1261-75. GA24a Toulouse. GB01 Canterbury. GA09a Bayeux. GA44b Avignon. Katedrala. Katedrala. GA12a Beauvais. 13. Unutrašnjost. Katedrala. Katedrala (detalj). Katedrala. kraj 12. Katedrala. 13. Kor. Gradske zidine. Unutrašnjost. st. Katedrala (tlocrt). 13. GA10a Rouen. Papinska palača. GA15b Noyon. Katedrala. GA14a Senlis. Klaustar. Katedrala. GA13b Amiens. st. st. st. Katedrala. GB01a Canterbury. Katedrala.GA08a Coutances. GB01c Canterbury. GA42a Mont Saint-Michel. GA42b Mont Saint-Michel. 13-14. 1097-1130. druga pol. Katedrala. 1277. Unutrašnjost kora. Katedrala. GA17a Laon. GA13c Amiens. GA10b Rouen. Katedrala. GA13a Amiens. Unutrašnjost. 12-13. GA20c Reims. Katedrala. Unutrašnjost. GA10c Rouen. Katedrala. GA15 Noyon. st. GA15c Noyon. 1175-84. st. 15-16. Katedrala. GA16 Soissons. GA13d Amiens. Unutrašnjost. st. Katedrala. GA44a Avignon. GA21a Albi. Unutrašnjost. Katedrala. 1282-1390. Dominikanska crkva. GA17b Laon. Saint-Urbain (tlocrt). 12-13. GB01e Canterbury. Katedrala (tlocrt). Katedrala. GA19a Troyes. GA44c Avignon. Katedrala. Katedrala (tlocrt). Unutrasšnjost. Katedrala. GA20 Reims. Kor. GA38a Carcassone. Kor. GA20a Reims. Prvobitni projekt. GA11 Rouen. Katedrala. st. Unutrašnjost. Katedrala (tlocrt). Saint-Maclou. GA12b Beauvais. Saint-Urbain. Katedrala (tlocrt). st. 15. GA13 Amiens. 147 . GA23a Poitiers. GA19 Troyes. Katedrala. Unutrašnjost. GA20e Reims. 13. GB01b Canterbury. GA20b Reims. Katedrala. Unutrašnjost. st. st. GA08b Coutances. GA10 Rouen. Katedrala. Katedrala. Trinity Chapel. Katedrala. 1230-85. 14. GB01d Canterbury. Pročelje (detalj). Katedrala. GB01f Canterbury. 12-15. GA18a Troyes. Katedrala. st. Katedrala.

Katedrala. Westminster Abbey. GB26a Trier. Katedrala. st.1369. 1350. Westminster Abbey. GB07a York. 1446-80. Katedrala. Katedrala. GB13a Cambridge. 148 . Westminster Abbey. GB05d London. nakon 1310. GB22a Regensburg. 12-14. Katedrala. St. GB04b Wells. Katedrala. Kor. Chapter House. 1351-77. Katedrala. Unutrašnjost. 1473-90. Liebfrauenkirche. Conway Castle. 1209-1330. GB09e Gloucester. GB19a Köln. Maria zur Wiese. GB09b Gloucester. GB04 Wells. GB02d Lincoln. GB05b London. Unutrašnjost. GB02e Lincoln. Unutrašnjost. Unutrašnjost. Angel Choir. st. 18. GB10a Lichfield. st. 15-16. 1225-1470. st. GB24a Soest. Katedrala. Kapela Henrika VII. Katedrala. GB15a Wales. GB04e Wells. Unutrašnjost. Unutrašnjost. Chapter House. Katedrala (tlocrt). Katedrala. Transept. GB02b Lincoln. 1236-83. Katedrala. 11-12. GB04c Wells. Unutrašnjost. Katedrala. Westminster Abbey. GB04d Wells. Katedrala. 13-14. Unutrašnjost. Unutrašnjost. George's Chapel. Katedrala.GB02a Lincoln. 1227-43. GB25a Marburg. Unutrašnjost. Kor. Katedrala. Katedrala. GB08b Exeter. 13. Katedrala. GB10b Lichfield. 19. GB14a Oxford. st. započeta 1331. Katedrala. Katedrala. GB09a Gloucester. st. Unutrašnjost (detalj). GB07b York. st. Katedrala. Toranj. Unutrašnjost. Unutrašnjost. GB05a London. GB23b Frieburg. Unutrašnjost. Katedrala. 1256-1320. Unutrašnjost (detalj). 1192-1235. GB05e London. Katedrala. GB19 Köln. GB02c Lincoln. Lebdeći kontrafori. GB03c Salisbury. GB19b Köln. St. Katedrala. Stokesay Castle. Katedrala. GB06a London. Unutrašnjost. Lady Chapel. Unutrašnjost. 1283-1330. GB21a Magdeburg. Klaustar. GB04a Wells. GB23a Frieburg. Katedrala. Chapter House. Westminster Abbey. 1291. 1248-1437. GB12a Winsdor Castle. GB16a Shorpshire. Unutrašnjost. Katedrala. Katedrala. Unutrašnjost. GB09d Gloucester. GB03a Salisbury. Katedrala. GB26b Trier. Katedrala. 19. 1275-1524. Katedrala. 1220-65. Katedrala. Unutrašnjost. 13-15. Unutrašnjost. Elizabetkirche. GB09c Gloucester. Katedrala. GB08a Exeter. Liebfrauenkirche. Katedrala. GB03b Salisbury. Katedrala. GB05c London. Katedrala. Kong's College Chapel. st. GB03d Salisbury. Westminster Abbey. 1280. st. 1503. GB07c York. Unutrašnjost. GB11a Winchester. Južna fasada. Katedrala. GB02f Lincoln. GB08c Exeter. Katedrala (Tlocrt).

Katedrala. 19. Palazzo Vecchio. San Francesco. Santa Croce (tlocrt). GB29b Nürnberg. st. San Francesco (tlocrt). Katedrala. 1298-1314. Unutrašnjost. Vijećnica. Katedrala.GB27a Chorin. GB31a Landshut. GB66a Siena. Santa Maria della Spina. Santa Croce. St. Unutrašnjost. Katedrala (tlocrt). posvećena 1253. Unutrašnjost. Unutrašnjost. GB58b Bologna. Katedrala (tlocrt). Opatijska crkva. GB62a Firenca. st. Kor. Katedrala.. 1344-52. 149 . GB39a Brugge. GB52 Prag. Katedrala. GB52d Prag. Unutrašnjost. GB61 Firenca. 1392-1432. Unutrašnjost. GB60 Bologna. Katedrala. 13-15. Unutrašnjost. Santa Maria Novella (tlocrt). 1468-88. st. Karlov most. GB67a Pisa. Martin. 1278-1360. San Francesco (tlocrt gornje i donje crkve). Katedrala. 1334. GB53a Prag. Katedrala. GB69c Milano. započeto 1173. Crkva premostranteškog samostana. Lorenzkirche. GB68 Orvieto. GB30a München. Unutrašnjost. GB55a Fossanova. Katedrala. Zvonik. GB55b Fossanova. Katedrala (tlocrt). Katedrala. San Francesco. Santa Chiara. Katedrala. Karluv Tyn. st. Sala d'Armi. st. GB58 Bologna. Katedrala (tlocrt). GB66 Siena. Unutrašnjost. GB29a Nürnberg. nakon 1290. GB34a Stralsund. Unutrašnjost. 14. GB69b Milano. nakon 1323. GB66b Siena. 1229-1264. 14. Unutrašnjost. GB60a Bologna. GB68a Orvieto. GB35c Beč. GB29c Nürnberg. GB63 Firenca. st. 1257. 1296-1366. GB52a Prag. GB56b Assisi. Apside. Unutrašnjost. Katedrala. 1342-1929. 1439-77. 1340-1454. 1352. GB52e Prag. Palazzo Vecchio. Unutrašnjost. GB52c Prag. GB69 Milano. San Petronio. GB57a Assisi. GB54a Prag. sred. Katedrala. Kor. GB58a Bologna. GB64b Firenza. GB68b Orvieto. Katedrala. GB56a Assisi. Gradska vijećnica. GB56 Assisi. 14. Lorenzkirche. Unutrašnjost. Unutrašnjost. Katedrala. Unutrašnjost. 1334-87. San Francesco. 1386-1645. Lorenzkirche. GB69a Milano. Frauenfirche (tlocrt). započ. Santa Maria Novella. Opatijska crkva. San Francesco. GB35b Beč. 1228-53. st. GB61b Firenca. Katedrala (tlocrt). GB63a Firenca. 15. GB30 München. GB35a Beč. Unutrašnjost. Svodovi. Dvorac Eltz. Katedrala. Lebdeći kontrafori. GB41a Antwerpen. Frauenfirche. GB62 Firenca. 1236. GB32a Mosel. Katedrala. 1278-1316. GB61a Firenca. San Petronio (tlocrt). GB64a Firenza.63. Gornja crkva. Unutrašnjost. 13-14. Svodovi.

Ponte Scaligero. Crkva Sv. Crkva Sv. 15. Crkva Sv. st. st. Majka Božja Gorska. Unutrašnjost. GB77a Burgos. GC32a Korčula. Katedrala. GC16a Požega. 1327-48. Dominika. 13. 13-14. GC08a Križevci. GC06a Brinje. 1451. Crkva Sv. 1250-1338. Lovre. Katedrala. GC38b Šibenik. Marka. GB75a Venecija. GC09 Glogovnica. kraj 13. Katedrala. Crkva Sv. GC38a Šibenik. Crkva Sv. Crkva Sv. Marije. GC13 Lobor. Unutrašnjost. GB74b Venecija. Unutrašnjost. Križa. okon 1300. Crkva Sv. 1424-42. GB71a Napulj. Kapela Sv. Filipa i Jakova (rekonstrukcija). Kapela Frankopanskog grada. Crkva Sv. Majka Božja Gorska (tlocrt). 150 . GC10 Remetinec. Franjevački samostan. Katedrala. Crkva Sv. GC16b Požega. 1421-36. Cŕ d'Oro. Marije. Marije. GC19a Pula. Marka. st. GC11 Belec. Crkva Sv. Jurja. GC10a Remetinec. Santa Maria Gloriosa dei Frari. Crkva Sv. Katedrala. Zvonik katedrale. GC07a Oštarije. Katedrala. GC14a Lepoglava. Franjevačka crkva. San Lorenzo Maggiore. GC01b Zagreb. 14. GC17 Ilok. GB75b Venecija. st. GB74a Venecija. Ivana Kapistrana. Crkva Sv. 14-15. GC12 Tuhelj. Svod. Crkva Sv. Duha. GB77b Burgos. Crkva Sv. GC12a Tuhelj. Unutrašnjost. Katedrala. Marije. Unutrašnjost. Crkva Sv. Katedrala. 1290-1325. Unutrašnjost. GC15a Požega. Crkva Sv. Crkva Sv. GC09a Glogovnica. Svetište. GC03a Medvedgrad. Palazzo Ducale. poč. GC01a Zagreb. Unutrašnjost. Crkva Sv. Katedrala (stanje prije neogotičke obnove). Unutrašnjost. Marije. GC30 Dubrovnik. Unutrašnjost. GC11a Belec. GC13a Lobor. Jurja. 14. 1221-1446.GB70a Castel del Monte. 1376. GC38 Šibenik. Ivana Kapistrana (tlocrt). st. GB72a Mantova. st. Crkva Sv. GB73a Verona. GC22a Pazin. Duždeva palača. GC02a Zagreb. Duždeva palača. Katedrala (tlocrt). Marije (tlocrt). GC01c Zagreb. GC04a Topusko. st. Unutrašnjost. GC10b Remetinec. GC17a Ilok. GB76a Venecija. Jurja (tlocrt). Svod u svetištu. Marije. GC34a Trogir. GC01 Zagreb. 14. 1240-50. Križa (stanje prije obnove 1912. GC01d Zagreb. GC30a Dubrovnik. Lovre. Crkva Sv. GC07 Oštarije. Marije (tlocrt). Crkva Sv. Nikole. Marije (tlocrt). GC08b Križevci. Marije (tlocrt). poč. Kompleks franjevačkog samostana (tlocrt). Svod. Klaustar. st. Unutrašnjost. Katedrala (tlocrt). Crkva Sv. st. Santa Maria Gloriosa dei Frari. Crkva Sv.). 15. GC02b Zagreb.. GC29a Dubrovnik.

Zaruke Bogorodice. Sv. GD01p Chartres. GD01h Chartres. 1200-1210. GD01r Chartres. Sv. GD01g Chartres. "Kraljevski portal". Sv. GC46a Zadar. "Kraljevski portal" (detalj). Sjeverni portal. GD01d Chartres. Lijeva vrata. 1280. GC59a Trogir. Desna vrata (detalj). Centralna vrata. Lijeva vrata. Južni portal. Katedrala. Palača Cipico. Biblijske ličnosti. Katedrala. Katedrala. timpanon. Centralna vrata. 1215-20. GC47c Korčula. Katedrala. Katedrala. GC48d Ston. GD01za Chartres. Katedrala. Kapitelna zona. GD01u Chartres. GC49b Pag. detalj. GD01i Chartres. GD01c Chartres. GD01x Chartres. Modesta. GD01z Chartres. Smrt Sv. Knežev dvor.GC39a Ćokovac. GD01ta Chartres. Crkva Sv. GC44a Zadar. "Kraljevski portal" (detalj). 1200-1260. st. Katedrala. 151 . GD01a Chartres. Zidine (detalj). Crkva Sv. Sv. 1145-55. Južni portal. "Kraljevski portal" (detalj). Knežev dvor. Katedrala.. GD01n Chartres. GD01e Chartres. Centralna vrata. Kuzme i Damjana. GD01k Chartres. Pranje nogu. Desna vrata. Zidine (detalj). GD01j Chartres. GC47a Dubrovnik. nakon 1443. GD01f Chartres. GC43 Zadar. "Kraljevski portal" (detalj). 1220-25. Krunjenje Bogorodice. Južni portal. GC40a Pag. Zidine (detalj).. Katedrala. Katedrala. Centralna vrata. Desna vrata. Kompleks samostana Sv. st. Sjeverni portal. GC48c Ston. Južni portal. Južni portal. Ambroz i Sv. Južni portal. timpanon. Južni portal. Trijem GC55a Dubrovnik. Katedrala. Sjeverni portal.. Katedrala. GD01l Chartres. GC48b Ston. Katedrala. Katedrala. Denis. GD01v Chartres. Katedrala. Desna vrata (detalj). Frane. Katedrala. Sv. Centralna vrata. Plan grada. GC47b Dubrovnik. Ivan Krstitelj. GD01zc Chartres. Thomasa Becketa. Ograda kora. Sjeverni portal. timpanon. Katedrala. Frane (tlocrt). "Kraljevski portal" (detalj). poč. Teodor. GD01zd Chartres. Katedrala. Južni portal. Vizitacija / Rođenje. Sv. Vincent. Luneta. GC49 Pag. Unutrašnjost. Katedrala. GD01y Chartres. 1205-50. Sjeverni portal. GD01t Chartres. Leon. Apostoli. Katedrala. 1220-35. oko 1470.. Juraj. Katedrala. Katedrala. Sv. Zborna crkva sv. posv. Crkva Sv. "Kraljevski portal" (detalj). GD01zf Chartres. Centralna vrata. 16. Katedrala. Katedrala. GD01b Chartres. Dominika. GD01ze Chartres. 1205-15. trimo. Desna vrata. GC43a Zadar. GD01m Chartres. trimo. Sjeverni portal. GC48a Ston. Sakristija katedrale. Katedrala. Teodor (detalj). Centralna vrata. Južni portal. GC54b Dubrovnik. Sjeverni portal. Ograda kora. nakon 1335. Sv. Pilon. Marije. Katedrala. Plan grada. GD01o Chartres. Lijeva vrata. Nikola. 1398. GD01s Chartres. Katedrala. Sv. Piat i Sv. 15. Svodovi. Katedrala. Sponza. GC54a Dubrovnik. Katedrala. Sjeverni portal. kraj 13. započeto 1443. GD01zb Chartres. Lijeva vrata. st. Kapitelna zona. Katedrala. Centralna vrata. Katedrala.

Glavni portal zapadnog pročelja. Župna crkva. Katedrala. GD09a Paris. Sv. kraj 15. st. GD08f Paris. Portal južnog kraka transepta. Katedrala. Katedrala. GD12j Reims. GD10a Amiens. GD12g Reims. Katedrala. GD10g Amiens. Južni portal (detalj). Desni portal zapadnog pročelja. GD10c Amiens. Autoportret Nikolausa von Hagenau. st. Starozavjetne ličnosti. oko 1300. oko 1280. Katedrala.).GD03a Le Mans."Portal Sv. GD08b Paris. Glavni portal zapadnog pročelja. GD08a Paris. Desni portal zapadnog pročelja . Katedrala. Katedrala. oko 1175. oko 1175. Zavodnik i lude djevice. GD12c Reims. Stjepan. Katedrala. Sainte-Chapelle. GD09c Paris. Trimo. Glavni portal zapadnog pročelja. Portal sjevernog kraka transepta. Glavni portal. nakon 1230. Vizitacija. Katedrala. GD12f Reims. Portal sjevernog kraka transepta. Ane" 1165-70. Katedrala. GD12i Reims. 1240-60. GD14a Bourges. oko 1280. 1270-80. nakon 1230. GD12h Reims. 13. Proroci. Zapadno pročelje (detalj). Katedrala. Posljednji sud (detalj). st. GD05b Senlis. GD10h Amiens. Katedrala. GD08c Paris. Anđeo oko 1250-60. Sinagoga. Katedrala."Portal Sv.. Katedrala. Portal južnog kraka transepta. GD13k Strasbourg. Apostoli. konac 12. Gargouille (crtež Viollet-le-Duca). GD12e Reims. nakon 1230. Zodijački znakovi i simboli mjeseci. GD13c Strasbourg. GD13g Strasbourg. Prikazanje u hramu. GD13f Strasbourg. Vizitacija (detalj). Navještenje (Bogorodica oko 1240.). GD10b Amiens. GD14b Bourges. Smrt Bogorodice. Desni portal zapadnog pročelja . GD13i Strasbourg. 12. Katedrala. Timpanon glavnog portala zapadnog pročelja. Katedrala. GD05a Senlis. Katedrala. treća četvrtina 13. Navještenje (detalj). GD10i Amiens. Glavni portal zapadnog pročelja (detalj). Uskrsnuće mrtvih (detalj). GD13a Strasbourg. konac 13. "Beau Dieu" (detalj). Katedrala. Katedrala. Glavni portal. Glavni portal zapadnog pročelja. GD12a Reims. Sinagoga (detalj). Katedrala. 1223-30. Apostol. Kapitel. Ecclesia. Katedrala. Bogorodica s Djetetom (detalj). Skulptorski ukras unutrašnje strane pročelja. Desni portal zapadnog pročelja. Kapitel. Glavni portal zapadnog pročelja. GD14c Bourges. Prikazanje u hramu (detalj). Desni portal zapadnog pročelja (detalj). GD09b Paris. Katedrala. GD10d Amiens. Portal južnog kraka transepta. GD10f Amiens. Portali zapadnog pročelja. Katedrala. Timpanon glavnog portala zapadnog pročelja. Portal južnog kraka transepta. Prorok (detalj). Katedrala. GD06a Sens. Desni portal zapadnog pročelja. st. Jugozapadni kontrafor. Glavni portal zapadnog pročelja. GD11a Rampillon. Katedrala. Portal južnog kraka transepta. GD10e Amiens. Katedrala. st. Stjepan. Sv. Nadvratnik. Katedrala. Katedrala. Katedrala. Katedrala. Glavni portal zapadnog pročelja. Ane" (detalj). Katedrala. Glavni portal zapadnog pročelja. Katedrala. Zavodnik i lude djevice (detalj). Trimo. Glavni portal zapadnog pročelja. Sainte-Chapelle. Glavni portal zapadnog pročelja. GD12d Reims. Katedrala. Katedrala. Navještenje (detalj). Katedrala. Katedrala. Timpanon glavnog portala. Katedrala. Katedrala. Glavni portal zapadnog pročelja. (donji dio restauriran u 19. Katedrala. Glavni portal. st. Katedrala. GD08d Paris. Sainte-Chapelle. sred. Glavni portal zapadnog pročelja. 152 . GD13h Strasbourg. Portal kata (detalj). GD08e Paris. GD13b Strasbourg. GD13e Strasbourg. GD13d Strasbourg. GD12b Reims. Katedrala. st. Desni portal zapadnog pročelja. GD13j Strasbourg. (detalj). Katedrala. Katedrala. Desni portal zapadnog pročelja.

GE01c Bamberg. GE02b Naumburg. Lisni kapitel u zapadnom koru. Grobnica Louisa Francuskog. oko 1500. Katedrala. GE01n Bamberg. 14.Ekkehart i Uta (detalj). 1230-40. GE01f Bamberg. Likovi donatora . GE01j Bamberg.trimo. Luneta glavnoga portala. Letner . Kip konjanika. GE02c Naumburg. Starozavjetne ličnosti. Lisna maska. GD17a Champmol. Louvre. Grobnica Dagoberta I. Bogorodica s Djetetom. Palais de Justice. 1394-99. GE01i Bamberg. oko 1310. 14. GD20c Paris. Ecclesia.Elizabeta. terakota. Sebaldus. Kapitel. oko 1220. GE03b Magdeburg. GE01k Bamberg. Kip Filipa IV Lijepog. "Adamova vrata".GD14d Bourges. Sibila. GE02j Naumburg. GD20d Paris. Katedrala. GD15a Saint-Denis. GE02a Naumburg. Claus Sluter: "Mojsijev zdenac" (detalj). GE04b Freiburg. GE04c Freiburg. Katedrala. GE03a Magdeburg. Katedrala. oko 1245. GE01h Bamberg. GE02e Naumburg. St. Katedrala. Predvorje. Katedrala. Vizitacija . GD19a Brou. Katedrala. GE02h Naumburg. GE02f Naumburg. Zapadni kor (detalj). nakon 1327. oko 1245. GD15c Saint-Denis. Katedrala. Katedrala. Louvre. GE05a Marburg. Sinagoga. Katedrala. oko 1235. GE02g Naumburg. Letner . Elizabethkirche. Kipovi cara Henrika II i carice Kunigunde. Jacques de Baërze: Poliptih. Katedrala. GD21a Dijon Musée des Beaux-Arts. GE01a Bamberg. GE01e Bamberg. 1230-40. Katedrala. GE03d Magdeburg. oko 1245. Katedrala. 1280-90. Katedrala. 1230-40. GD15b Saint-Denis. GE01d Bamberg. Luxuria i anđeo. Katedrala. st. Katedrala. Mudre djevice. GE01b Bamberg.Posljednja večera. "Zlatna vrata" .Wilhelm von Camburg. Južni portal. oko 1260. Katedrala. Opatijska crkva.kralj David).Marija. Raspeće. Raspeće (detalj). Vizitacija . GD20b Paris. Eva. Zapadni kor. st. GE04a Freiburg. kraj 12. oko 1240. st. Louvre. poč. Likovi donatora . Katedrala. Nadgrobni spomenik nadbiskupa Friedricha von Hohenlohe. oko 1480. 15. Lude djevice. GE01l Bamberg. Korske klupe (detalj . Bogorodica s Djetetom. Elizabethkirche. Katedrala. 1235-40. Lude djevice (detalj). Katedrala. GD18b Poitiers. Zapadni kor. GD18a Poitiers. GE01g Bamberg.Hermann i Reglindis. Opatijska crkva. GE02d Naumburg. Kamin u velikoj sali. GE08b Nürnberg. oko 1260 (detalj). st. oko 1260. Katedrala. Zapadni kor. Lisna maska. GE03c Magdeburg. oko 1400. GD17b Champmol. GD20e Paris. Nadgrobni spomenik Filiberta Lijepog. Kartuzijanski samostan. 1230-40. Ograda kora. (detalj). Likovi donatora . GE05b Marburg.Judin poljubac. Katedrala. GD17c Champmol. Glavni portal. "Kneževski portal". 153 . Krunjenje Bogorodice. "Kneževski portal". Likovi donatora . Južni bočni portal. Zapadni kor. sred. Katedrala. Katedrala. Demon. Jean de la Huerta i Antoine le Moitirier: Spomenik Ivana bez straha i Margarite Bavarske (detalj). Kartuzijanski samostan. Katedrala. kraj 13. Ograda kora (detalj . Louvre. Katedrala. nakon 1350. Kartuzijanski samostan.prorok Jona). Kamin u velikoj sali (detalj). Katedrala. Bartolomej. GE01m Bamberg. Katedrala. Claus Sluter: "Mojsijev zdenac" (detalj). GE02i Naumburg. st. Katedrala. Katedrala. GE08a Nürnberg. 1230-40.Ekkehart i Uta. 1230-40. Luneta glavnoga portala. Posljednji sud. Katedrala. Nadgrobni spomenik Philippa Pota. Opatijska crkva. Katedrala. Sv. Posljednji sud (detalj). Palais de Justice.

Marienkirche. 1507-8. Mainfränkisches Meseum. Lorenzkirche. Krakov. GE16a Hans Multscher: Ecce homo. GE17c Nikolaus Gerhaert von Leyden: Grob Friedricha III. GE21a Adam Kraft: Svetohranište. Maidbronn. oko 1500. GE23i Tilman Riemenschneider: Oltar. GE23h Tilman Riemenschneider: Sv. Sebaldus. GE23j Tilman Riemenschneider: Oltar (detalj). GE22b Veit Stoss: Marijin oltar (detalj). oko 1500. Katedrala. Barbara. oko 1300. GE23d Tilman Riemenschneider: Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberga (detalj). Katedrala. 1512-13. Katedrala. Lorenzkirche. GE23b Tilman Riemenschneider: Eva (detalj). Sebaldus. Nürnberg. Katedrala. Creglingen. 1519-23. 1520 (Raspelo). GE22a Veit Stoss: Marijin oltar. Nürnberg. GE24a Gregor Erhart: Sv. GE19a Bernt Notke: Sveti Juraj ubija zmaja. Anom. Herrgottskirche. 1469. Würzburg. GE23e Tilman Riemenschneider: Conrad von Schamburg.GE08c Nürnberg. Sebalda. 154 . GE17a Nikolaus Gerhaert von Leyden: Bogorodica sa Sv. Katedrala. Berlin. Insbruck. 1520-23. St. GE22e Veit Stoss: Navještenje. Staatliche Museen. vis. "Schöner Brunnen". GE08d Nürnberg. Stockholm. Mainfränkisches Meseum. Mainfränkisches Meseum (s portala Marienkapelle). prije 1332. Mainfränkisches Meseum. Herrgottskirche. 1489. Würzburg. 1517-18. GE23g Tilman Riemenschneider: Sv. Katedrala. Katedrala. Župna crkva. GE18a Jörg Syrlin Stariji: Ptolomej. 1493-96. GE22f Veit Stoss: Marijin oltar (detalj). Crkva Sv. Marija i Krist. Marienkirche. Nikole. 1505-10. 150610. GE18b Jörg Syrlin Stariji: Autoportret. Beč. GE21b Adam Kraft: Svetohranište (detalj). Würzburg. Louvre. Marienkirche.4 cm. Sv. Würzburg. GE25c Peter Vischer Stariji: Kralj Artus. Beč. 1496. 1385-96. GE23m Tilman Riemenschneider: Oplakivanje. GE23k Tilman Riemenschneider: Oltar. Marienkapelle. Matija. Lorenzkirche. Pariz. Bamberg. oko 1505. Crkva Sv. Mihovil (detalj). 1469-74. 1501-04. 1491-93. Jakova. Ulm. 17. oko 1500. Rothenburg. Bogorodica s Djetetom. Glavni portal. Würzburg. GE09a Köln. Ulm. Katedrala. Rothenburg. oko 1467. oko 1505. Maidbronn. Korske klupe. GE20a Erasmus Grasser: Maurski plesači. Krakov. 1429. München. GE09b Köln. Crkva Sv. Nürnberg. GE21c Adam Kraft: Križni put. Nürnberg. GE20b Erasmus Grasser: Sv. oko 1500. Würzburg. Stadtmuseum. Katedrala. 1477-89. GE26a Pietŕ. Korske klupe. Župna crkva. Strasbourg. GE23a Tilman Riemenschneider: Adam (detalj). Bonn. Sebalda (detalj). GE23f Tilman Riemenschneider: Oplakivanje. Sebalduskirche. GE22c Veit Stoss: Marijin oltar (detalj). 1480. Stjepan. Nürnberg. Katedrala. Würzburg. GE25b Peter Vischer Stariji: Grobnica Sv. Nürnberg. Sebalduskirche. 1508-19. Creglingen. GE22d Veit Stoss: Raspeće. GE23l Tilman Riemenschneider: Oltar (detalj). GE23c Tilman Riemenschneider: Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberga. GE17d Nikolaus Gerhaert von Leyden: Grob Friedricha III (detalj). GE25a Peter Vischer Stariji: Grobnica Sv.1430-40. St. GE08e Nürnberg. Katedrala. St. Würzburg. Krakov. Freising. (Marija i Ivan). Katedrala. Sebald. Mainfränkisches Meseum (s portala Marienkapelle). Marija Magdalena. Apostoli. Ulm. Jakova. Nürnberg. GE23n Tilman Riemenschneider: Oplakivanje (detalj). Germanisches Museum. Dvorska crkva. GE17b Nikolaus Gerhaert von Leyden: Autoportret. Rheinisches Landes-Museum.

1340. 1336-39. Perugia. 1298-1301. Beč. San Andrea. Katedrala. GF02 Anonim: Nadgrobni spomenik Crnog Princa (detalj). GF01b Anonim: Kralj. GE26d Smrt u redovničkom habitu. 1420-25. GF22a Giovanni Balduccio. Siena. GF23a Tino da Camaino: Spomenik kardinala Petronija. Katedrala. Siena. Katedrala. San Eustorgio. Ptuj. GF21c Arnolfo di Cambio: Ciborij. GF17a Peter Parler: Karlo IV. GE26e Smrt u redovničkom habitu (detalj). Lincoln. Bayerisches Nationalmuseum. Westminster Abbey. Katedrala. GF20c Giovanni Pisano: Propovijedaonica. GF17b Peter Parler: Autoportret. 1321. Petra Mučenika. GF20h Giovanni Pisano: Snaga i Nevinost. GF18c Anonim: Nadgrobni spomenik Fridrika Ptujskog. Firenca. Katarine. Katedrala. GE33b Anton Pilgram: Propovjedaonica (detalj). Milano. GF20d Giovanni Pisano: Propovijedaonica (detalj). oko 1360. London. Pistoia. GF20g Giovanni Pisano: Heraklo. Wells. GF19d Niccolň Pisano: Propovijedaonica. oko 1300. GF21a Arnolfo di Cambio: Nadgrobni spomenik kardinala du Braye. Pisa.GE26b Pietŕ. Karlsruhe. GE31c Grobnica vojvode Rudolfa IV i Katarine Luxemburške. GF23b Tino da Camaino: Spomenik Antonia Orso (detalj). 14. 1282-84. Beč. Prag. Karlsruhe. GF18a Anonim: Sv. Pisa. Timpanon. 1269. oko 1260. Wells. oko 1250. GE31b"Vrata pjevača". Katarina Luxemburška. 1264-67. oko 1250. Beč Dijacezanski muzej. Muzej katedrale. Prag. Pisa. GE32a Michael Pacher: Krunjenje Bogorodice. Katedrala. San Domenico. Katedrala. Katedrala. 1294-98. GF23c Tino da Camaino: Spomenik Antonia Orso (detalj). Bayerisches Nationalmuseum. st. GF19f Niccolň i Giovanni Pisano: Fontana Maggiore. st. 14. Orvieto. Orvieto. Barbara. Kapela Sv. GE31g Oltarna pala. oko 1430. Katarine. vis.4 cm. Propovijedaonica. Katedrala. GF01c Anonim: Dekorativni detalj. GF21b Arnolfo di Cambio: Nadgrobni spomenik kardinala du Braye (detalj). GF10a Anonim: Anđeo. GE33a Anton Pilgram: Propovjedaonica. oko 1300. Muzej katedrale. Siena. GF19e Niccolň Pisano: Propovijedaonica (detalj). Pisa Krstionica katedrale. Katarina i Sv. GE33d Anton Pilgram: Propovjedaonica (Autoportret). druga pol. San Domenico. 10. 1285. Kapela Sv. Katedrala. Beč. Canterbury. Badisches Landes-Museum. 155 . GF20b Giovanni Pisano: Bogorodica s Djetetom. Badisches Landes-Museum. Katedrala. 1278. Beč Dijacezanski muzej. München. Ptuj. Katedrala. Siena. GF04 Anonim: Glave. San Dominico. Firenca. Pisa. Beč. 1471-75. GE26c Bogorodica s Djetetom. Pisa. Katedrala. oko 1250. GF19a Niccolň Pisano: Propovjedaonica. Propovijedaonica. San Andrea. kraj 15. 1481. oko 1318. GE31e Sljedbenik Nikolausa van Leydena: Krsni zdenac (detalj). GF01a Anonim: Krunjenje Bogorodice. Propovijedaonica. GE31a "Vrata pjevača". Wells. Katedrala. Anđeoski kor. Beč. GF21d Arnolfo di Cambio: Bogorodica s Djetetom. Katedrala. Katedrala. Beč. Katedrala. Katedrala. San Paolo Fuori le Mura. Muzej katedrale. Dominika. 1460. Pokrajinski muzej. München. Katedrala. Bologna. Gries kod Bolzana. GF20f Giovanni Pisano: Milosrđe. Rim. GF20e Giovanni Pisano: Propovijedaonica. Katedrala. Katedrala. Arka Sv. Katedrala. st. Firenca. GE31d Sljedbenik Nikolausa van Leydena: Krsni zdenac. 1515. GE31f Skidanje s križa. GF19c Niccolň Pisano: Grobnica Sv. 1302-10. oko 1250. druga pol. Beč. Beč. GF19b Niccolň Pisano: Propovjedaonica (detalj). Pisa Krstionica katedrale. Katedrala. Pistoia. 1359-65. GF20a Giovanni Pisano: Platon. Katedrala.

15. Verona. st. Poreč. Cres. Marka. Župna crkva. GG01mb Anonim: Poliptih. Glavni portal. Venecija. GF35b Grobnica biskupa Gonzalesa de Hinojosa. oko 1300. GF26b Andrea Orcagna: Tabernakul (detalj). Eufraziana. Brončana vrata. GG01ka Anonim: Bogorodica s Djetetom. 15/16. GF26a Andrea Orcagna: Tabernakul. Katedrala. 1359-75. Firenca. 13. GF31b Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj). Burgos. Katedrala. Župna crkva (detalj). Stjepan ?. st. GF25b Andrea Pisano: Navještenje. Katedrala. Zadar. st. oko 1230. GG01ba Zagreb. 1324. GG01k Anonim: Bogorodica s Djetetom. 1350-68. GG01u Radionica de Sanctis: Sarkofag Blaženog Ivana Trogirskog. San Marco. 15. st. Pročelje katedrale. Pula. Rovinj. Crkva Sv.GF24a Lorenzo Maitani: Bog stvara životinje. GG01la Korske klupe (detalj). 1421. Serzana. st. San Marco. GG01pa Radovanov sljedbenik: Pranje nogu. GG01pb Radovanov sljedbenik: Raspeće. GF35a "Puerta del Sarmental". Laon. GF33b Marco Cozzi: Korske klupe (detalj). Crkva Sv. GG01i Anonim: Sv. Šime. Santa Maria Assunta. 1452. Venecija. GF29a Nino Pisano: Bogorodica iz Navještenja. Župna crkva (iz Dvigrada). 1320-30. Eufemija. Franjevački samostan (detalj). Poreč. Pročelje katedrale. GF26c Andrea Orcagna: Tabernakul (detalj). nakon 1280. GG01t Anonim: Krist. Eufemija. Župni ured. Siguenza. GG01m Anonim: Poliptih. GG01s Zadar. 15. Trogir. st. GF34a Pietro Bussolo: Retabl. GG01o Anonim: Bogorodica s Djetetom. Bočni portal. Salň. GF36 Portal. st. st. Pula. 1393. 1320-30. 1393. GG01r Anonim: Sv. Franjevački samostan. GF30a Leonardo i Francesco Ricomarmi: Krunjenje Bogorodice. GG01a Anonim: Okrunjena glava / Sv. Orvieto. GF31c Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj). Krstionica katedrale. druga pol. Katedrala. GG01n Anonim: Navještenje. Venecija. Katedrala. 15. Katedrala. Eufemije (detalj). Santa Maria Gloriosa dei Frari. 1476. 1352-59. 1348. GG01lb Korske klupe (detalj). Crkva Sv. Katedrala. oko 1400. Muzej grada (iz katedrale). Pula. GF33a Marco Cozzi: Korske klupe. Glavni portal. GF29b Nino Pisano: Navještenje (detalj). Kanfanar. Pisa. Kanfanar. San Marco. prva pol. 15. GG01f Anonim: Bogorodica s Djetetom. Firenca. Šimun. Krstionica katedrale. 1393. Trogir. nakon 1280. Luneta glavnog portala. konac 15. Crkva Sv. 15. Venecija. Katedrala. 1470-80. GG01h Anonim: Propovijedaonica. 1348. San Gimignano. Kanfanar. GG01ia Anonim: Sv. Orsanmichele. GG01g Anonim: Raspelo. GF25a Andrea Pisano: Brončana vrata. Krstionica katedrale. oko 1300. Collegiata. Orsanmichele. 14. GG01pc Radovanov sljedbenik: Dvije Marije. Župna crkva. Eufemije. Pariz Louvre. Katedrala. Biskupijska zbirka (iz Boljuna). 1468. Franjevački samostan (detalj). st. Župna crkva (iz Lakuća). Rovinj. 156 . GF25c Andrea Pisano: Krštenje Kristovo. Eufraziana. nakon 1280. Burgos. Santa Maria Gloriosa dei Frari. Brinje. 1432. Poreč. GF40 Formeto iz Valencije: Nadgrobni spomenik Martina Váequeza de Arce. Trogir. Glavni portal. Stenjevac. Orvieto. Katedrala. Orsanmichele. Bočni portal (detalj). Firenca. Sancta Caterina. GF28a Bonino da Campione i drugi: Arche Scaligere. Firenca. GG01c Anonim: Bogorodica s Djetetom. Marka. Rijeka. nakon 1327. GF24b Lorenzo Maitani: Posljednji sud (detalj). GF31a Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj). 1330-36. Firenca. GG01j Anonim: Bogorodica s Djetetom. oko 1400. GG01b Zagreb. Pula. Trogir. Arheološki muzej. Brončana vrata. GF27a Jacopo della Quercia: Navještenje. Santa Maria Assunta. poč. Firenca. Zagreb. st. GG01ma Anonim: Poliptih. Katedrala. Trogir. Crkva Sv. Venecija.

GG05a Pavao iz Sulmone: Nadgrobni spomenik Nikole Matafara. Narodni muzej. Zadar. Dubrovnik. Zborna crkva Sv. Korčula. GG07ea Bonino iz Milana: Glavni portal. Zadar. st. GG01za Anonim: Imago Pietatis. Župna crkva Velog sela. Petar i Sv. Pag. Glavni portal. 1412. Katedrala. GG01zc Anonim: Bogorodica s Djetetom. Zborna crkva Sv. Marije.GG01ua Radionica de Sanctis: Sarkofag Blaženog Ivana Trogirskog (detalj). Zadar. st. GG04e Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj). GG01x Anonim: Sv. Crkva Sv. Placa. GG07aa Bonino iz Milana: Portal (detalj). GG05ca Pavao iz Sulmone: Luneta portala. GG01v Anonim: Sarkofag M. kraj 14. Katedrala. GG05be Pavao Vanucijev iz Sulmone: Rozeta. Zadar. GG05e Pavao iz Sulmone: Oplakivanje Krista. Zborna crkva. Katedrala. Marije. Trogir. sred. Crkva Sv. 157 . Zadar. Crkva Sv. Frane. Stari grad. Dubrovnik. Trogir. Zadar. GG05aa Pavao iz Sulmone: Nadgrobni spomenik Nikole Matafara (detalj). Split. Pavao. Zborna crkva Sv. st. Katedrala. 1427. Katedrala. Crkva Sv. GG05ba Pavao Vanucijev iz Sulmone: Bogorodica zaštitnica. GG02c Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica. Katedrala. Split. Šibenik. Ana s Bogorodicom. Stari grad. Narodni muzej (iz katedrale). GG01zb Anonim: Bogorodica s Djetetom. Split. GG04b Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj). oko 1332. Zadar. Pag. Trogir. kraj 14. Magdalene. 1392. 15. Stari grad. GG07eb Bonino iz Milana: Glavni portal (detalj). 1386. 1370-80. Katedrala. GG02e Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica (detalj). druga pol. GG01z Ćokovac. Zborna crkva Sv. Portal dominikanske crkve. Frane. Trogir. Kuzme i Damjana. GG05bf Pavao Vanucijev iz Sulmone: Alegorija Dana. Stari grad. Krševana. Frane. GG01zd Anonim: Bogorodica s Djetetom i anđelima. GG06c Petar Radmilov Pozdančić: Glava arhanđela Gabrijela. GG04a Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe. oko 1390. 1392. Pag. 1418. 1392. GG06a Petar Radmilov Pozdančić: Bogorodica. GG05bc Pavao Vanucijev iz Sulmone: Bogorodica zaštitnica (detalj). Zadar. Dominikanski samostan. Šibenik. Marije. Zadar. Dubrovnik. GG07b Bonino iz Milana: Orlando. Zborna crkva Sv. Pag. SICU. Zadar. Gučetića. 1392. GG07ec Bonino iz Milana: Glavni portal (detalj). Klaustar franjevačkog samostana. 15. Katedrala. Zadar. GG05bd Pavao Vanucijev iz Sulmone: Arhanđeo Gabrijel. 14. Frane. Crkva Sv. Dubrovnik. Crkva Sv. GG06b Petar Radmilov Pozdančić: Bogorodica (detalj). Ivana. Frane. GG02b Mavar: Ciborij (detalji). GG07d Bonino iz Milana: Sarkofag Sv. oko 1372. Šibenik. SICU. SICU. Crkva Sv. Katedrala. GG07ab Bonino iz Milana: Portal (detalj). Katedrala. Vis. Katedrala. GG03 Nikola Dente: Bogorodica s Djetetom između Blaženog Augustina Kažotića i Sv. GG04d Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj). Pag. GG04c Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj). GG02a Mavar: Ciborij. Samostan benediktinki. GG01y Anonim: Raspelo. Stari grad. Crkva Sv. Katedrala. st. oko 1440. GG02d Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica. Zadar. Pag. Marije. Korčula. Dujma. 1418. Trogir. Franjevačka crkva. Zadar. Pag. Split. st. Stari grad. Mihovila. Katedrala. GG05d Pavao iz Sulmone: Sv. 139495. Marije. Crkva Sv.

Katedrala. Sv. oko 1440. Sorkočevićev ljetnikovac. Katedrala. GG11aa Grgur Vidov: Ormar (detalj). GG09aa Matej Moronzon: Korske klupe (detalj). Katedrala. nakon 1418. Šibenik. GG14h Juraj Dalmatinac: Portal. Jeronim (detalj). Ivan Evanđelist. nakon 1460. GG14ca Juraj Dalmatinac: Sv. Katedrala. Frane. Staša (detalj). Šibenik. šimun. 1446-48. Šibenik. Raspelo (detalj). Katedrala. Ankona. Dubrovnik. Katedrala. GG10aa Ivan Budislavić: Korske klupe (detalj). Frane. Šibenik. GG13g Juraj Petrović: Sv. Zadar. Zadar. Šibenik. oko 1445. Katedrala. Katedrala. Ankona. GG13da Juraj Petrović: Raspelo (detalj). Katedrala. Šibenik. GG13f Juraj Petrović: Raspelo. San Francesco alle Scale. GG14ac Juraj Dalmatinac: Glava. GG14g Juraj Dalmatinac: Portal. Katedrala. GG14fa Juraj Dalmatinac: Konjanik. 1458. GG14bb Juraj Dalmatinac: Svod krstionice (detalj). Split. GG13fa Juraj Petrović: Raspelo (detalj). Zadar. Ivan Krstitelj. Šibenik. GG14aa Juraj Dalmatinac: Glava. Placa. GG12ac Petar de Riboldis: Sv. Katedrala. GG12b Petar de Riboldis: Sv. Samostan Sv. Zadar. Hvar. GG14ga Juraj Dalmatinac: Portal (detalj). prva pol. Jakov. 15. Samostan Sv. Jakov (detalj). st. GG14c Juraj Dalmatinac: Sv. GG14ba Juraj Dalmatinac: Svod krstionice (detalj). 1435-53. Split. GG14e Juraj Dalmatinac: Sv. GG14ad Juraj Dalmatinac: Glava. Orebić. Šibenik. Loggia dei Mercanti. Šibenik. Šibenik. Katedrala. Dubrovnik. GG09bc Matej Moronzon: Letner zadarske katedrale. 1455. Katedrala. 1440. Katedrala. Zadar. Rab. oko 1443. San Francesco alle Scale. oko 1465. Šibenik. 158 . Ankona. Jeronim. Ankona. 1446-48. Ankona. Zadar. Trogir. SICU. 1451-58. 1448. GG14fb Juraj Dalmatinac: Alegorija Milosrđa. Ankona. Zadar. GG14a Juraj Dalmatinac: Ukrasne glave. GG08a Petar Martinov iz Milana: "Eskulapov kapitel". Franjevački samostan. Mihovil. Sakristija katedrale. Šibenik. GG14bd Juraj Dalmatinac: Krsni zdenac (detalj). Franjevački samostan (iz franjevačkog samostana na Otoku kod Korčule). Staša (detalj). Krstionica. Katedrala. 1426-31. Katedrala. Zadar. Katedrala. Zbirka crkvene umjetnosti (sa katedrale). GG14da Juraj Dalmatinac: Oltar Sv. GG13db Juraj Petrović: Raspelo (detalj). Sv. Samostan Sv. Gradske zidine. 1451-58. Zbirka crkvene umjetnosti. GG14bc Juraj Dalmatinac: Kralj David. GG12ab Petar de Riboldis: Sv. Dubrovnik. Vlaho. GG08b Petar Martinov iz Milana: Mala Onofrijeva česma (stanje prije uništenja). Šibenik. Šibenik. GG13e Juraj Petrović: Raspelo. GG12a Petar de Riboldis: Poliptih iz crkve Sv. Katedrala. Trogir. Pridvorje (iz franjevačkog samostana na Daksi). Katedrala. GG09a Matej Moronzon: Korske klupe. GG14ha Juraj Dalmatinac: Portal (detalj). GG13b Juraj Petrović: Raspelo.GG07ef Bonino iz Milana: Bočni portal (detalj). Šibenik. San Agostino. San Agostino. 1451-58. GG07f Bonino iz Milana: Sv. Split. Sv. Franjevački samostan (iz franjevačkog samostana na Otoku kod Korčule). Kristofor. Loggia dei Mercanti. Frane. Katedrala. GG14ab Juraj Dalmatinac: Glava. Katedrala. Katedrala. GG09bb Matej Moronzon: Letner zadarske katedrale. GG13d Juraj Petrović: Raspelo. Ivan. GG09b Matej Moronzon: Letner (rekonstrukcija). Frane u Zadru (rekonstrukcija). Orebić. Šibenik. Krstionica. GG12aa Petar de Riboldis: Krunjenje Marijino. Knežev dvor. GG14db Juraj Dalmatinac: Oltar Sv.

1285. Museo Nazionale dei Bargello. Dubrovnik. trećina 13. Šime). Stošija. Firenca. Museo Nazionale dei Bargello. 1261.Trogir. Crkva Sv. Jurja. GH11a Capo di Marcovaldo: Raspelo. konac 13. Jeronim u špilji. konac 13. Trogir. Assisi. Santa Croce. 1467. Ivana s bratimima. Klare. Krstionica katedrale. GH05a Majstor Sv. GG17a Andrija Aleši: Krstionica katedrale. 1470. oko 1500. Rim. Šibenik. GH13b Cimabue: Sv. Katedrala. Krstionica katedrale. Pag. prije 1260. Stube crkve Sv. Šibenik. GG17ba Andrija Aleši: Sv. GH02b Anonim: Rođenje. 1260-70. gornja crkva. Archivio Capitolare di San Pietro. Dominika. Luneta glavnog portala. Santa Maria dei Servi. Capella Bardi. Ankona. Crkva Sv. Kneževa palača. Marije. Zborna crkva sv. Mihovila. oko 1490. GH13a Cimabue: Bogorodica s Djetetom i anđelima. st. GH08a Bonaventura Berlinghieri: Sv. prije 1341. Pinacoteca Civica. GG18fa Nikola Firentinac: Sv. GG20ca Marko Andrijić: Balkon (detalj). Krstionica katedrale. GH07c Majstor Kodeksa Sv. Pisa. GH07a Majstor Kodeksa Sv.GG15b Ivan Pribislavljić: Luneta portala. GG18c Nikola Firentinac: Oplakivanje. Pag. Assisi. Katedrala. st. Firenca. Ivan Evanđelist i Sv. st. Pag. London. Siena. National Gallery. Klare. New York. Zborna crkva Sv. Katedrala. Filip. GH09a Giunta Pisano: Raspelo. GG15c Ivan Pribislavljić: Reljef Sv. San Francesco. donja crkva. Zadar. GH05b Majstor Sv. Zadar. Museo Nazionale. Trogir. GH10b Guido da Siena: Slikani antependij (detalj). st. Santa Chiara. San Domenico. st. Crkva San Francesco alle Scale. Zborna crkva Sv. GH11b Capo di Marcovaldo: Bogorodica s Djetetom. Martina: Bogorodica s Djetetom na Prijestolju i scene o Sv. 1469. oko 1275. Pag. GG18d Nikola Firentinac: Grobnica obitelji Sobota. Matej Evanđelist. Firenca. Firenca. Pag. Assisi. Jurja: Kodeks Sv. Zborna crkva Sv. Palača Ghirardini. Firenca. Zadar. Siena. GG16b Petar Berčić (?): Bogorodica zaštitnica. Pag. GG16a Petar Berčić: Sv. GG18a Nikola Firentinac: Sv. San Francesco. GG20ba Marko Andrijić: Kapitel. Ivana. 1467. Jurja: Polaganje u grob. 145255. GG20a Marko Andrijić: Ciborij. Marije. konac 13. poslj. Pinacoteca. Zborna crkva Sv. GG16ba Petar Berčić: Luneta portala (detalj). Marije. Frane. 1460. GG18e Radionica Nikole Firentinca: Balkon. Riznica crkve Sv. Siena. Firenca. st. Klare: Pogreb Sv. oko 1460. Zoilo i Sv. 1485. San Domenico. GG20bc Marko Andrijić: Rozeta. Assisi. Zborna crkva sv. poslj. trećina 13. Kapela Blaženog Ivana. GH02a Anonim: Navještenje. GG15da Ivan Pribislavljić: Portal (detalj). Jurja: Noli me tangere. GH07d Majstor Kodeksa Sv. Mihovil. Bologna. oko 1270. San Gimignano. Palača Nassis. nakon 1472. Klare: Prizori iz života Sv. GH02c Anonim: Poklonstvo kraljeva. Arezzo. Korčula. GH12a Margaritone d'Arezzo: Bogorodica s Djetetom. Pag. Franjo i priče o njemu. GH07b Majstor Kodeksa Sv. GH13c Cimabue: Raspelo. Jurja: Krunjenje Bogorodice. Joakimu i Ani (detalj). GG19aa Leonard i Petar Petrović: Portal (detalj). Zadar SICU (s pročelja kapele Sv. Palazzo Publico. Trogir. Marije. kraj 15. 1285. GH10a Guido da Siena: Bogorodica s Djetetom. Marije. Marije. Metropoliten Museum. Zbirka crkvene umjetnosti. GG20bd Marko Andrijić: Bogorodica. Santa Chiara. 159 . GG20bb Marko Andrijić: Arhanđeo Gabrijel. GH03b Majstor Sv.

Padova. GH22b Simone Martini: Maesta. GH14a Pietro Cavallini: Prikazanje u hramu. Assisi. Cappella Scrovegni. GH16h Padova. Padova. Ivan (detalj). 1328. GH14d Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj). GH15d Duccio: Maesta (rekonstrukcija prednje strane). GH16b Giotto di Bondone: Poklon plašta siromašku. Rim Santa Cecilia in Trastavere. 1315. Pisa. Museo dell'Opera della Metropolitana (detalj). Donja crkva. GH15j Duccio: Maesta (detalj). GH15a Duccio: "Madonna Rucellai". Capella Bardi. GH15k Duccio: Maesta (detalj). Uffizi (detalj). Firenca. Cappella Scrovegni. Firenca. Assisi. San Francesco. National Gallery of Art. Rim Santa Cecilia in Trastavere. Uffizi. Rim Santa Cecilia in Trastavere. GH14b Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj). anđelima i svecima. Orvieto. Palazzo Publico (detalj). GH22e Simone Martini: Poliptih. GH15e Duccio: Maesta (rekonstrukcija stražnje strane). Rim Santa Cecilia in Trastavere. Gornja crkva. Santa Maria Novella. Firenca. Palazzo Pubblico. oko 1301. Padova. Franjo. Museo dell'Opera della Metropolitana. Firenca. GH16u Giotto di Bondone: Nepravda. Firenca. GH22a Simone Martini: Maesta. 1279-80. Silvestar i zmaj. GH14c Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj). Siena. oko 1293. Katedrala. Firenca. GH15b Duccio: "Madonna Rucellai". GH16r Giotto di Bondone: Raspeće. Cappella Scrovegni. Katedrala. oko 1293. GH16y Giotto di Bondone: Raspelo (406 x 578 cm). GH16p Giotto di Bondone: Judin poljubac. Padova. GH15f Duccio: Maesta. San Francesco. Firenca. Assisi. GH16f Giotto di Bondone: Propovijed pticama. Firenca. Chiesa dei Servi. GH16n Giotto di Bondone: Bijeg u Egipat. GH22f Simone Martini: Guidoricci da Fogliano (detalj). San Francesco. GH16a Giotto di Bondone: Prostiranje plašta pred Svetim Franjom. oko 1291. Assisi. Gornja crkva. San Francesco. San Francesco. GH15h Duccio: Maesta. Assisi. Cappella Scrovegni. GH16e Giotto di Bondone: Čudo s izvorom. Assisi. Gornja crkva. 1355. Orvieto. Siena. Gornja crkva. Siena. Uffizi. oko 1287. Washington. GH22c Simone Martini: Maesta. Cappella Bardi. Museo dell'Opera della Metropolitana. GH13f Cimabue: Sv. Santa Croce. Gornja crkva. Rim Santa Maria in Trastavere. GH21b Giottino: Pietŕ. GH16x Giotto di Bondone: Maesta. GH16g Giotto di Bondone: Izak odbija Ezava. GH21a Giottino: Pietŕ. Padova. Uffizi. Cappella Scrovegni. Santa Croce. Palazzo Publico (detalj). GH14e Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj). GH15i Duccio: Maesta (detalj). Palazzo Publico. Bologna. Padova. Firenca. GH16d Giotto di Bondone: Istjerivanje vragova iz Arezza (detalj). oko 1293. Museo dell'Opera del Duomo (detalj). Gornja crkva. GH16o Giotto di Bondone: Uskrsnuće Lazarevo. San Domenico (detalj). GH15g Duccio: Maesta. Siena. 1320. GH13g Cimabue: Bogorodica na prijestolju s anđelima. GH19a Taddeo Gaddi: Bogorodica s Djetetom. Firenca. San Francesco. GH16s Giotto di Bondone: Posljednji sud. Museo dell'Opera della Metropolitana. GH22d Simone Martini: Poliptih.GH13d Cimabue: Raspelo. Assisi. Arezzo. San Francesco. Museo di Santa Maria degli Angioli. 160 . Museo dell'Opera della Metropolitana (detalj). 1285. Cappella Scrovegni. GH18a Maso di Banco: Sv. GH13h Cimabue: Sv. Uffizi (detalj). Siena. GH15c Duccio: Krunjenje Bogorodice. oko 1293. Unutrašnjost. 1308-11. Ufizzi. Assisi. GH16v Giotto di Bondone: Sv. Cappella Scrovegni. Franjo se odriče zemaljskih dobara. Uffizi. Museo dell'Opera del Duomo. 1330-40. GH13e Cimabue: Maesta. GH16c Giotto di Bondone: Istjerivanje vragova iz Arezza.

Krševan. GH45a Jacobello del Fiore: Legenda o Sv. GH41a Catarino i Donato: Krunjenje Bogorodice. GH39c Paolo Veneziano: Poliptih. donja crkva. 1375. GH36a Altichiero da Zevio: Raspeće. GH33c Gentile da Fabriano: Poklonstvo kraljeva. Pinacoteca Nazionale. Accademia. Firenca Uffizi. Fermo. Venecija. Padova. Vicenza. Padova. GH22i Simone Martini: Navještenje. st. Milano. 1342. Venecija. Accademia. Accademia. Siena Palazzo Pubblico. 1325. Pinakoteka. Accademia. Accademia. Milano. Pisa. GH25b Ambrogio Lorenzetti: Alegorija dobre vladavine (detalj). Fermo. Siena. GH44c Nicolň di Pietro: Krunjenje Bogorodice. GH39d Paolo Veneziano: Poliptih (detalj). GH40d Lorenzo Veneziano: Navještenje i četiri sveca. GH31a Taddeo di Bartolo: Navještenje. GH34c Pisanello: Lionello d'Este. Firenca. Accademia. oko 1420. 1394. 161 . poč. Museo de Castelvecchio. 1333. San Gimignano. Accademia. 15. GH39b Paolo Veneziano: Dijelovi poliptiha. GH44d Nicolň di Pietro: Raspelo. GH30a Bartolo di Fredi: Poklonstvo kraljeva. Katarine. oko 1400. Accademia. Chantilly. 1329. GH34a Pisanello: Bogorodica s Djetetom. Brera. Pinacoteca Nazionale. GH44a Nicolň di Pietro: "Madonna Belgarzone". Venecija. Museo de Castelvecchio. Dominika (detalj). Firenca Uffizi (detalj). 1359. San Fermo Maggiore. San Trovaso. Accademia (iz crkve Sv. oko 1438. National Gallery. Ivana. Venecija. GH39a Paolo Veneziano: Bogorodica s Djetetom. Verona. 1376-78. GH26a Francesco Traini: Pala Sv. Venecija. Firenca. 1423-25. Padova. oko 1400. GH27a Giovanni da Milano: Poliptih Svih Svetih (detalj predele). GH35a Guariento: Arhanđel Mihovil. Accademia. GH47a Michele Giambono: Sv. Venecija. National Gallery. GH45c Jacobello del Fiore: Krunjenje Bogorodice. Brera. GH43a Jacobello Alberegno: Vizija Sv. San Antonio. GH33a Gentile da Fabriano: "Polittico di Valle Romita" (detalj). Accademia. Pinacoteca Nazionale (iz župne crkve u Verucchiu). Accademia. Palazzo del Podestŕ. Museo Nazionale. GH32a Giovanni Sasseta: Mistične zaruke Sv. GH45b Jacobello del Fiore: Madonna della Misericordia. San Gimignano. GH37b Giusto Menabuoi: Triptih. GH34b Pisanello: Navještenje (detalj). Siena Palazzo Pubblico. Verona. Venecija. Accademia. Bergamo. GH37c Giusto Menabuoi: Freske. Pinacoteca. Rieti. GH38a Stefano da Zevio: Poklonstvo kraljeva. Firenca Uffizi (detalj). Accademia Carrara. Krstionica katedrale. Venecija. GH37a Giusto Menabuoi: Triptih. Venecija. GH22h Simone Martini: Navještenje. oko 1440. GH37d Giusto Menabuoi: Freske (detalj). Firenca Uffizi. Pinacoteca Civica. Luciji (dio). Martina. Siena. 1435. Firenca Uffizi. 1404. 1371. 1357/59. Accademia. GH40c Lorenzo Veneziano: Zaruke sv. Venecija. oko 1400. GH25c Ambrogio Lorenzetti: Prikazanje u hramu. Franje. Padova. GH23a Lippo Memmi: Maesta. GH43b Jacobello Alberegno: Žetva Svijeta. 1395/1400. GH39e Paolo Veneziano: Poliptih (detalj). Venecija. GH46a Zanino da Pietro: Raspeće. Assisi. GH40a Lorenzo Veneziano: "Poliptih Lion". 1423. Uffizi. Dominika u Zadru). GH25a Ambrogio Lorenzetti: Alegorija dobre vladavine (detalj). Uffizi. 1333. 1437-44. GH42a Jacobello di Bonomo: Krunjenje Bogorodice (dio Poliptiha).GH22g Simone Martini: Prizori iz života Sv. 1344-45. GH33b Gentile da Fabriano: Poklonstvo kraljeva. GH38b Stefano da Zevio: Bogorodica u ružičnjaku (detalj). GH24a Pietro Lorenzetti: Pala del Carmine. oko 1415. Bologna. London. Museo Civico. Palazzo del Podestŕ (detalj). Venecija. Venecija. oko 1350. Siena. GH23b Lippo Memmi: Maesta. 1376-79. San Francesco. London. 1367. Musée Condé. Museo Civico. Krstionica katedrale. Venecija. Verona.

GI06a Jean Fouquet: Mučenje Sv. Rozeta na sjevernom kraku transepta (detalj). GI27c Anonim: Portret Richarda II. oko 1210. oko 1380. Lachaise-Dieu. Katedrala. British Museum. GI15a Anonim: Prizor iz lova (detalj). Apokalipsa (detalj). Katedrala. Angers. Musée des BeauxArts. Jakova. st. 15. GH50a Giovanni de Grassi: Časoslov Giangaleazea Viscontija. oko 1230. GI07i Chartres. GI07c Chartres. st. GH51a Michelino da Besozzo: Pogrebni govor za Giangaleazea Viscontija. GI26a Matthew Paris: "Historia Anglorum". Venecija. GI24d Anonim: Alfonsov psaltir. oko 1395. Louvre. Accademia. "Jišajev prozor". GI07b Chartres. GI24a Anonim: Westminsterski psaltir. Bibliotčque Nationale. GI12f Paris. 1395-99. GI11b Paris. Pariz. 1452-60. British Museum. st. Katedrala. Grb vojvode od Berryja. nakon 1250. 15. Raspored vitraja. 1375-81. Katedrala. Katedrala. "Prozor Plave Bogorodice" (detalj). 1452-60. 1252-70. Chantilly. London. Katedrala. Pariz. oko 1150. GI27b Anonim: "Westminster Retable". st. oko 1284. London. 15. "Prozor zodijačkih znakova" (detalj). Venecija. Westminster Abbey. Bibliothčque Nationale. GI07f Chartres. sred. "Prozor Utjelovljenja". National Gallery (detalj). 1343. Katedrala. GI07j Chartres. Apokalipsa (detalj). Sainte-Chapelle. oko 1450. GI24b Anonim: Psaltir Blanche iz Kastilje. prije 1364. Pariz. Sainte-Chapelle. Oxford. Accademia. GI21a Engeurrand Charonton: Pakao. Dolazak relikvija u Sens. GI12d Paris. GI23a Anonim: Dama s jednorogom. Pariz. Pariz. GI24c Anonim. oko 1270. Katedrala. Louvre. GI07e Chartres. GI19c Anonim: "Pieta iz Avignona". GI27a Anonim: "Westminster Retable". GI12e Paris. Padova. 162 . GI07k Chartres. Katedrala. GI02a Honoré: La Somme le Roy. GI28a Anonim: "Wilton Diptych". Douce Apocalypse. st. oko 1270. 1403. Bodleian Library. Musée Cluny. GI03a Jean Pucelle: Brevijar Belleville. rano 13. GI19b Anonim: "Parament de Narbonne". GI12b Paris. Chantilly. Katedrala. Pariz. Musée Condé. nakon 1240. British Museum. "Jišajev prozor" (detalj). Katedrala. Katedrala. 15. oko 1150. st. London. oko 1325. oko 1200. st. prije 1377. sred. London. Pariz. GI12c Paris. Sainte-Chapelle. London. 12-13. Opatijska crkva. Firenca Biblioteca Nazionale. Pariz. Katedrala. Westminster Abbey. GI07h Chartres. sred. Ulazak u Jeruzalem. Sainte-Chapelle. 1392. London. GI18a Anonim: Mrtvački ples (detalj). GI07g Chartres. Avignon. 1448. Bibliothčque Nationale. GI22a Nicolas Bataille / Jean de Brugge: Apokalipsa. Musée Conde. Louisa. Apokalipsa (detalj). Prozori sjevernog kraka transepta. GI20a Melkior Broederlam: Prikazanje u hramu / Bijeg u Egipat. oko 1150. London. Katedrala. oko 1250. GH47c Michele Giambono: Poliptih Sv. National Gallery. Prozori sjevernog kraka transepta (detalj). Westminster Abbey (detalj). 15. GI07a Chartres. Rozeta na sjevernom kraku transepta. Apolonije. GH48a Anonim: Antifonar. "Prozor Utjelovljenja". Villneuve-les-Avignon. Dijon. oko 1210. GI05a Braća Limburg: Časoslov vojvode od Berryja. GI07l Chartres. Louvre. "Prozor Marije Magdalene" (detalj). GI07d Chartres. Bibliothčque Nationale. GI19a Anonim: Portret Ivana Dobrog. Archivio della Curia vescovile. London. 1343. Pariz. Katedrala. "Prozor Plave Bogorodice". Bibliothčque d'Arsenal. GI28b Anonim: "Wilton Diptych". GI01a Anonim: Psaltir Sv. Papinska palača.GH47b Michele Giambono: Krunjenje Bogorodice. GI11a Paris. Večera u Emausu. Sainte-Chapelle. Katedrala. oko 1290. "Noin prozor". GI14a Bourgos.

Katedrala. Madrid. 15. Stjepana (detalj). 15. 1230-40. st. Kunsthistorisches Museum. Kunsthalle. st. National Gallery. Staatsbibliothek. GI60a Hugo van der Goes: Poklonstvo pastira. Hamburg. 14/15. Sv. Nikola spašava trojicu nedužnih. Timotej i Sv. Gemäldgalerie. Crkva Sv. Nikole. Prag. 15. 15. 14. Dominik. oko 1400. GI51a Janez Ljubljanski: Sv. 14. GI59a Rogier van der Weyden: Portret žene. National Gallery. Gent. GI49c Anonim: Oltarna pala iz Bečkog Novog Mesta (otvorena). 163 . Gent. London. Zagreb. Stjepana. Stjepana. GI62a Hieronymus Bosch: Raj (detalj). st. Nationalmuseum. National Bibliothek. 1443. GI58a Robert Campin: Sv. st. prva pol. Crkva Sv. kraj 13. GI46a Anonim: Ptolomejev 'Quadripartitus'. 1440-45. Kristofor. Mihovila. st. GI50a Iohannes (Janez) Aquila: Apostoli. GI59b Rogier van der Weyden: Posljednji sud. Katedrala. Zagreb. 1475-76. Kapela Sv. 1436. GI45a Anonim: "Madona iz Rudnica". GI57a Hubert i Jan van Eyck: "Gentski oltar". Minhen. Rab. st. Crkva Sv. Wallraf-Richartz Museum. London. Narodna galerija. poč. Narodna galerija. 14. GI57b Hubert i Jan van Eyck: "Gentski oltar". Prado.GI28c Anonim: "Wilton Diptych". st. Bolnica. GI43a Teodorich iz Praga: Sv. Šenkovec. GI44b Majstor oltara u Wittingau: Uskrsnuće. Katedrala. st. Nikoli. Sakristija katedrale. Riznica katedrale. st. oko 1375. Franjo. Hildeshaim. GI62b Hieronymus Bosch: Pakao. GI37a Konrad Witz: Navještenje. GI49a Anonim: Rudolf IV. National Gallery. Köln. Katedrala. 1447. Jelene. GI57c Jan van Eyck: Giovanni Arnolfini sa ženom. GJ01bb Anonim: Krist u mandorli. 1392. st. Zagreb. Zagreb. druga pol. Franjevački samostan na Trsatu. GI49b Anonim: Bogorodica s Djetetom i donatorom. Narodna galerija. GI40b Anonim: 'Biblia pauperum'. GI34b Anonim: Jišajevo stablo. GI57d Jan van Eyck: "Madona kancelara Rolina". sred. GJ01bd Anonim: Anđeo. GJ01bc Anonim: Evanđelist Marko. 1230-40. Stjepana. GI33a Anonim: "Minhenski psaltir". Prado. st. prva pol. Martjanci. Lovre. 14. 1453. Jeronim. Narodna galerija. Prado. Kapela Sv. London. Prag. Martina. Nikole. prva pol. Pariz Louvre. st. oko 1390. 1434. Požega. Prag. 1432. Zagreb. Beč. Rijeka. Crkva Sv. GI44a Majstor oltara u Wittingau: Molitva na Maslinskoj gori. oko 1395. Ženeva. GJ01ba Anonim: Krist u mandorli. oko 1400. Katedrala. GI35a Bertram von Minden: Geneza . Crkva Sv. GJ01d Anonim: Raspeće. druga pol. GI61a Hans Memling: Triptih. Katedrala (detalj). Uffizi.Četvrti dan. Umjetnički i historijski muzej. Prag. GI45b Anonim: "Madona iz Jindrichova Hradeca". druga pol. GJ02a "Trsatska Bogorodica". Madrid. 1365. Beč. Madrid. GI52a Bolfgang: Rođenje Kristovo (detalj). Prag. GI36a Stefan Lochner: Bogorodica u ružičnjaku. Franjevački samostan na Trsatu (detalj). GJ02b Mletački majstor: Bogorodica s Djetetom. 1444. GI40a Anonim: Sv. Beč. Crkva Sv. Firenca. GJ01c Ostaci fresaka. Katedrala. Katedrala. GJ02aa"Trsatska Bogorodica". oko 1440. GI41a Martin Schongauer: Bogorodica s Djetetom. Crkva Majke Božje. GJ02c Anonim: Legende o Sv. oko 1200. oko 1380. GJ01h "Misal Jurja Topuskog". London. GI34a Anonim: Oltarna pala iz Soesta. Crnogrob. druga pol. National Gallery (stražnja strana). Beaune. Narodna galerija. Rijeka. 1359. 15. Kapela Sv. Rakotule. oko 1380. Nürnberg. Barbara. 1379. GI37b Konrad Witz: Petrov čudesni ribolov. Berlin. Kapela Sv. Beč. kraj 15. GJ01a Anonim: Sv. Katedrala. Zagreb. Visoko.

Zadar. Trogir. Zadar. konac 14. druga pol. 14. Manastir Sv. Kraj. kraj 14. st. oko 1460. Martin i prosjak (detalj).GJ02e Anonim: Polaganje u grob (detalj). st. SICU (iz crkve Gospe Maslinske). Šibenik. SICU. poč. SICU (detalj). st. Marije na Škrilinah. 15. Crkva Sv. poč. GJ07db Anonim: Antifonar. SICU. Zadar. Zadar. SICU (detalj). Andrije. GJ12k Menegelo: Raspelo. Frane. st. poč. Ćokovac. Zadar. SICU. Rok. st. Seget. Accademia. kraj 14. GJ07da Anonim: Antifonar. Istambul. 15. Zadar. 1490. Koper. GJ08a Paolo Veneziano: Oltarna pala Blaženog Leona Bemba. GJ04b Vincent iz Kastva: Bijeg u Egipat (detalj). konac 14. Trojstva. poč 14. Duje (detalj). Žminj. Paz. GJ12g Menegelo: Bogorodica s Djetetom. kraj 14. GJ07aa Anonim: "Bogorodica benediktinki". Marije. GJ12f Menegelo: Bogorodica s Djetetom. Muzej. Žminj. Antun Pustinjak. Antuna. 1461. 15. Raspelo. Crkva Sv. st. Dominika. poč. GJ05a Ivan iz Kastva: Rad prvih ljudi. SICU (detalj). Katedrala. GJ11a Nicolň di Pietro: "Madonna Belgarzone". GJ12d Menegelo: Dijelovi poliptiha. 1321. GJ03a Albert: Bogorodica s Djetetom. st. Marije na Škrilinah. SICU. Venecija. 14. GJ07e Anonim: Raspelo (detalj). Vodnjan. sred. GJ07dc Anonim: Gradual. Fermo. Katedrala. Zadar. Zadar. Zadar. SICU. GJ12na Menegelo (?): Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv. Sakristija katedrale. GJ12jb Menegelo: Triptih "Varoške gospe" (detalj). SICU (detalj). Kuzme i Damjana. GJ07a Anonim: "Bogorodica benediktinki". poč. Župna crkva Sv. oko 1330. Crkva Sv. Crkva Sv. London. st. GJ07b Anonim: "Ugljanski triptih". st. GJ07ca Anonim: Jišajevo stablo. GJ08c Paolo Veneziano: Bogorodica s Djetetom. GJ10a Catarino. 14. Raspelo. GJ02l Anonim: Stvaranje svijeta. druga pol. Crkva Sv. druga pol. Aranđela na Krki. Raspelo. GJ07cb Anonim: Sv. Beram. Zadar. GJ08b Paolo Veneziano: Raspelo. Zadar. National Gallery. GJ02f Ostaci fresaka. Pinacoteca. Znanstvena knjižnica. sred. st. kraj 14. Ivan Krstitelj. Šime. GJ04a Vincent iz Kastva: Sv. poč. Vida. Zadar. Dominika (detalj). GJ12e Menegelo: Poliptih. Samostan Sv. Ivana. Kraj. Duje. Zadar. st. Zbirka crkvene umjetnosti. GJ04c "Majstor mrtvačkog plesa": Mrtvački ples (detalj). 1403-04. 15. Crkva Sv. Crkva Sv. Crkva Sv. Dubrovnik. GJ02k Ostaci fresaka. st. Samostan Sv. st. Dubrovnik. Marije na Škrilinah. Sebastijan i Sv. 1392. GJ07ab Anonim: "Bogorodica benediktinki". GJ12r Učenik Menegela Ivanova de Canali: Raspelo. Crkva Sv. Frane. st. Beram. Samostan Sv. st. Oprtalj. Hrastovlje. kraj. Zadar. oko 1400. 14. GJ08ba Paolo Veneziano: Raspelo. Butoniga. Pazin. Zadar. Beram. Zadar. Crkva Sv. Crkva Sv. Samostan Sv. GJ12la Menegelo: Bogorodica s Djetetom i Sv. Zadar. GJ07cd Anonim: Sv. st. 1471. GJ12b Menegelo: Sv. SICU. GJ06a "Šareni majstor": Sv. st. 14. Muzej crkvene umjetnosti. Samostan Sv. GJ09a Antonio Veneziano (?): Sv. GJ12ma Menegelo (?): Antependij (detalj). 14. Petar. 14. GJ12ja Menegelo: Triptih "Varoške gospe" (detalj). Crkva Sv. GJ12l Menegelo: Bogorodica s Djetetom i Sv. Zadar. Crkva Sv. Crkva Sv. Trojstva. Šibenik. 164 . GJ10ab Catarino. Ivan Krstitelj. GJ10aa Catarino. GJ07f Anonim: Raspelo. st. Ivan Krstitelj. st. 14. Križa. st. Muzej Topkapi. Blaža. Zadar. Crkva Sv. GJ07ha "Hrvojev misal". poč. Frane. Donat. 15. Nikole.

SICU. GJ14dc Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". 1452. Aachen. GK08 Pietro i Paolo Aretino: Relikvijar Sv. Samostan Sv. GJ14db Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". oko 1350. 1436. kraj 15. Frane. GK10 Giuliano da Firenza: Relikvijar za jezik Sv. GJ15ia Dujam Vučković: Sv. oko 1433. GJ13f Blaž Jurjev: Bogorodica u ružičnjaku. GK15b Relikvijar Sv. SICU. GJ15c Dujam Vučković: Mistično vjenčanje Sv. Dubrovnik. Matrikula bratovštine Sv. Frane. st. st. 1438-39. Samostan Sv. Šime. Crkva Gospe na Dančama. 1290-95. 10-14. st. Zbirka crkvene umjetnosti. Crkva Sv. Trojstvo. Frane (detalj). st. Šimuna. Zbirka crkvene umjetnosti. 1428. Frane. 1465-66. 1419-32. SICU. GJ15h Dujam Vučković: Bogorodica s Djetetom. Županijski muzej. 1493. poč. 14. Šimuna. Split. druga čevrtina 15. Zadar. GK02 Bogorodica s Djetetom. GK12 Sv. Venecija. GJ14d Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". nakon 1431. GJ13g Blaž Jurjev: Poliptih Sv. GJ16a Nikola Vladanov: Poliptih. Katedrala. GJ15g Dujam Vučković: Bogorodica s Djetetom. GJ14c Ivan Petrov: Bogorodica s Djetetom. Zadar. GJ14da Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". Zbirka crkvene umjetnosti. Münstershatz. kraj 15. GK01 Relikvijar Ludovika Pobožnog. Zadar. Tkon. prva pol. Zadar. st. druga čevrtina 15. 15. Zadar. GJ20b Petar Jordanić: Bogorodica s Djetetom. Samostan Sv. Padova. GK15c Melša i Radoslav iz Kotora: Relikvijar Sv. GK16a Franjo iz Milana: Škrinja Sv. Crkva Sv. Šibenik. Zadar. Samostan Sv. GK03 Relikvijar Karla Velikog (detalj). GJ13i Blaž Jurjev: Poliptih. GK06 "Pala d'Oro". Šibenik. st. Župna crkva. Zadar. Crkva Gospe od Šunja. SICU. GJ14df Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". GJ20ca Petar Jordanić: Fragment oslikanog stropa. Šime (detalj). Orvieto. Crkva Sv. Hvar. Zadar. GJ14b Ivan Petrov: Imago Pietatis. druga čevrtina 15. GK15e Relikvijar Sv. Zadar. Lopud. 1447. 14/15. Dubrovnik. Riznica katedrale. 1429. druga čevrtina 15. GJ17a Ivan Ugrinović: Poliptih (detalj). Trogir. Antuna Opata. Križa i Spužve (detalj). GJ15b Dujam Vučković: Bogorodica među anđelima. oko 1412. Zadar. GJ19d Lovro Dobričević: Poliptih (detalj). SICU. GJ13b Blaž Jurjev: Raspelo (detalj). 14/16. druga čevrtina 15. oko 1428. Savina. Museo dell'Opera del Duomo. Zadar. st. Katedrala. Jeronim (detalj). Crkva San Antonio. Silvestra. GJ19b Lovro Dobričević: Poliptih. Zadar. Zadar. Katarine. Duha. prije 1431. st. Koločep. 1332. Zadar. Crkva Svih Svetih. Katedrala. GJ20a Petar Jordanić: Poliptih. Korčula Opatska zbirka. Frane. GJ13l Blaž Jurjev: "Gospa od Zdravlja". Split. st. GK04 Monstranca. GK07 Ugolino di Vieri / Viva di Lando: Relikvijar Sv. GJ13j Blaž Jurjev: Poliptih. Samostan Sv. Frane. Pariz. Frane (detalj). Korčula Opatska zbirka. Vlaha. GJ14a Ivan Petrov iz Milana: Evanđelist Matej. Nikole. Zadar. Zadar. Schnütgen-Museum. Siena. Zadar. Dubrovnik. Louvre. GK05 Relikvijar za glavu San Galgana. 1367. 165 . Magdalene. Köln. Samostan Sv. nakon 1452. SICU. Samostan Sv. San Marco. Dominikanski samostan. 1436. st. oko 1430. GJ14eb Ivan Petrov: Apostol. SICU. 15. 1377-80. Crkva Sv. 1343-35. Ante. Crkva Sv. Zadar. Vlaho. 14.GJ13a Blaž Jurjev: Raspelo. GK11a Mitra. Samostan Sv. Frane (detalj). Trogir. st. Korčula. 1448. Zagreb. Samostan Sv. SICU. st. Frane (detalj). Donata. SICU. GJ18a Matej Junčić: Poliptih (detalj). Pariz Louvre. Ston. GJ13d Blaž Jurjev: Sv. Zbirka crkvene umjetnosti. Trogir. st. GK16 Franjo iz Milana: Škrinja Sv. Crkva Sv. st. Marije (uništen). GJ13k Blaž Jurjev: Bogorodica s Djetetom. 1339. Arrezzo. Zadar. Jakova. 1346.

.... 26 Arhitektura u Hrvatskoj ............................................................................................................................................................................................................. 2 ROMANIKA .................................................... 4 Arhitektonski oblici .................................................................................................................... 8 Arhitektura u Engleskoj .................. 71 Arhitektura u Francuskoj .......................................................................................................................................................... 66 GOTIKA .................................................................................................................................................................................................... 45 Skulptura u ostalim zemljama ... 153 Literatura .......................................................................................................................... 180 Sadržaj ........................... 90 Skulptura u Francuskoj ............... 159 Romanika ................. 62 Primjenjena umjetnost ........................ 115 Slikarstvo ...................................... 32 Skulptura u Francuskoj ................................................................................... 3 Povijesni uvjeti ................................................. 15 Arhitektura u Italiji ......................................................... 134 Slikarstvo u Hrvatskoj ........... 38 Skulptura u Italiji ......................................................................................................................................SADRŽAJ Predgovor .............. 144 Primjenjena umjetnost ........................................................................................................ 20 Arhitektura u ostalim zemljama ................ 159 Gotika .................................... 13 Arhitektura u germanskim zemljama ................................................ 56 Slikarstvo u Hrvatskoj .............................................................................................................................................................................................................................................................................. 156 Popis reprodukcija ............................................. 6 Arhitektura u Francuskoj ............................. 109 Skulptura u Hrvatskoj ............................. 98 Skulptura u Njemačkoj i Austriji ................................................................................................... 50 Skulptura u Hrvatskoj ................................................................................. 72 Arhitektura u ostalim zemljama ............................................................................ 123 Slikarstvo u Italiji .......................................................................................................................... 124 Slikarstvo u ostalim zemljama ........ 53 Slikarstvo ........................................................................................................................................................................................................................ 69 Povijesni uvjeti .......................................... 207 166 ........................................................................................................................................... 78 Arhitektura u Hrvatskoj ................................................... 70 Arhitektonski oblici ..................................................... 104 Skulptura u ostalim zemljama ........

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful