SVEUČILIŠTE U SPLITU FILOZOFSKI FAKULTET U ZADRU

Emil Hilje

UMJETNOST ROMANIKE I GOTIKE
(skripta)

Zadar, 1999.

1

PREDGOVOR Ova skripta namijenjena su studentima povijesti umjetnosti, s ciljem da olakšaju snalaženje u građi iz predmeta Umjetnost romanike i gotike. Naime, literatura za rad velikim je dijelom teško dostupna, pisana raznim jezicima, te često preobimna u odnosu na zadani program. Ova skripta nisu literatura za ispit i ne mogu poslužiti kao nadomjestak za literaturu, već kao svojevrstan vodič u kojem je odnos prema građi ujednačen i orijentiran prema najznačajnijim umjetnicima i spomenicima. Predviđeno je da studenti tijekom samostalnog rada nadopunjuju i nadograđuju spoznaje o djelima romaničke i gotičke umjetnosti, o kojima skripta donose tek osnovne naznake i elementarnu faktografiju, te da sintezom tih spoznaja ostvare kvalitetan uvid u umjetnička kretanja u Europi i Hrvatskoj u vrijeme razvijenog i kasnog srednjeg vijeka. Pristup ilustracijama najbolje je izvesti uz pomoć programa ACDSee. Ukoliko ga ne posjedujete na svom računalu, na CD-u 1 nalazi se demo verzija, koju možete instalirati i koristiti u prvo vrijeme. I pisani dio i ilustracije dopušteno je printati, mijenjati, kopirati, proširivati i sažimati, u skladu s potrebama korisnika.

2

ROMANIKA

3

i 14. stoljeća postao stvarno. 4 . te konačno. i da nose oružje.Prostor: Ustrojstvo europskog prostora u srednjem je vijeku bitno različito od današnjeg političkog ustrojstva. dobivaju povlastice i prava koja privlače stalne grupe obrtnika i trgovaca. vallombrozi 1040.POVIJESNI UVJETI . C. te je okupljao najsposobniji dio pučanstva.Razvoj gradova: Od desetog stoljeća nadalje nekadašnja će se naselja sve više oslobađati tutorstva feudalne gospode. gradovi su vremenom stjecali pravo da održavaju redovite sajmove. koji podižu samostane u pravilu izvan gradova. godine narastao na 22. cjenkanjem.Benediktinci: Samostanski red koji slijedi pravila redovničkog života što ih je sastavio Sv. a nova naselja.. kao središta nekog posjeda. kao i posebnog položaja unutar same crkvene organizacije (nezavisnost u odnosu na biskupe) omogućili su im zauzimanje jednog od najistaknutijih mjesta u cjelokupnom životu srednjovjekovne Europe. stoljeća samostani se počinju udruživati u kongregacije (Cluny 910. koji je potkraj 11. potpadaju pod posebni tržišni zakon. cisterciti 1098.Povećanje populacije: Stanovništvo Zapadne Europe udvostručilo se između 10. broj je stanovnika do 950. a do 1348.4 milijuna (prema J. te ubrzo postao uzor za brojne europske redovnike i redovnice. Slobodni je grad uživao pravnu i vojničku sigurnost (zidine više ne štite samo zamkove nego i gradove). koja se osnivaju pod pokroviteljstvom feudalaca. ali je ujedno samopouzdanje i nezavisnost ljudi koji su se okupljali u komuni predstavljalo prijetnju cijelokupnom feudalnom režimu.7 milijuna oko 600. osobito u slučaju Clunya.. . silvestrani 1231.). Stalna koncentracija materijalnih dobara.) za opatiju u Monte Cassinu (528.. godine. da im se sudi u lokalnom sudu po lokalnim propisima (gradski statuti).) s tendencijama strožeg centralizma. okupljenih u nekoliko stotina samostana. . stoljeća.. celestini 1244. koje su feudalni gospodari znali dobro iskoristiti. Borbom. olivetanci 1319. godine (prije velike kuge) na 54. Od 10. čime je stvorio novi. Russellu). Neke karakteristične regije danas su podijeljene između tri ili četiri države.. pravo da kuju novac i utvrđuju mjere i utege. a osobito novcem. idejno i organizacijsko središte čitave "monarhije redovnika". Od 14. stjecanje niza posebnih privilegija unutar feudalnog društva. no zbog praktičnih ćemo se razloga pokušati što je više moguće držati današnjeg ustrojstva.6 milijuna. "zapadni" oblik samostanskog života. kamaldulci 1012. Benedikt (480-543.. . Slobodni je grad bio izvor bogatstva.

Tri su važna odredišta . do 13.. 5 . najčešće dugotrajna. . Hadočašća se odvijaju ili kao organizirani pohodi ili kao pojedinačna putovanja. stoljeća.Križari: Ideal ponovnog osvajanja zemaljskog Jeruzalema (oslobođenje "Svetog groba" iz ruku nevjernika). demografski porast i poziv na pljačku. u kojima se miješaju vjerski polet. ostvarivan je u nizu pokreta od 11. grobovi apostolskih prvaka u Rimu i grob Sv. Jakova u Santiago de Compostela. a odvijaju se ustaljenim pravcima na kojima lokalna prošteništa (benediktinske i katedralne crkve) postaju etape putovanja."Sveti grob" u Jeruzalemu.Hodočasnici: Pokloničko putovanje do određenog mjesta iz religioznih motiva postalo je u srednjem vijeku moćno sredstvo pokajanja i iskupljenja grijeha.

vezano uz procesijske oblike štovanja relikvija. a ojačavanje pojasnicama križnih svodova dovodi do izuma križno-rebrastog svoda. s kolonadama koje podržavaju križne svodove. a presvođen deformiranim križnim svodovima ili poluvaljkastim svodom. Ipak. no tek u romaničko doba postaju obvezan dio sakralne građevine. 6 . Najčešće su u potpunosti presvođene kombinacijom poluvaljkastih i križnih svodova. . tek u romaničko doba. Najčešće je obogaćen zrakasto postavljenim kapelama (apsidiolama). Najčešće su smješteni na pročelja ili na sjecište glavnog broda i transepta. Poluvaljkasti svodovi često su ojačani pojasnicama koje pojačavaju njihovu stabilnost i daju im ritam. Križne crkve s kupolama. skulptorskim i slikarskim ukrasom. s naglaskom na pročelje (zvonici. stoljeća. postaje uobičajeni dio sakralnih građevina. deambulatorij). redovito su niske i nešto rustičnije građene i ukrašavane od gornje crkve. . .Svodovi: Osnovni oblici svođenja (križni i poluvaljkasti svod) preuzeti su iz ranijih razdoblja. Romanička je bazilika uglavnom trobrodan ili peterobrodan prostor s transeptom i kriptom. centralni tlocrti (kapele. deambulatorijem. krstionice).Tornjevi / zvonici: Sporadično se javljaju od 8/9. Apside se presvođavaju polukupolama (kalotama).Bazilika: Najčešći. Arhitektonski proizlaze iz tornjeva.Ostali oblici: Dvoranske crkve. višebrodne. a u južnim krajevima (Italija. zadovoljavajući time potrebe hodočasnika za komunikacijom sa svetim relikvijama. rijeđe pandantiva). . te često zadržavaju fortifikacijski karakter. a u nekim regijama koriste se i različiti oblici kupola (konstruiranih uz upotrebu trompi.Deambulatorij: Proizišao iz ophodišta oko relikvija u kripti. dijelom Španjolska) i kao zasebna građevina odvojena od crkve (kampanil). makar ne i isključivi tip sakralne arhitekture. kripte vremenom postaju čitave donje crkve. tijekom romaničkog razdoblja učestalo se javlja i kao ophodište oko glavnog oltara u crkvi. . portali) i svetišni prostor (apside. Razvijajući se od skromnih ophodišta oko relikvija smještenih ispod oltara.Kripta: Premda sporadično postoji još od ranokršćanskog razdoblja. Od apside je odvojen kolonadom. no usvajanje vještine presvođivanja većih raspona omogućuje konačno nadsvođavanje glavnog broda bazilikalnih građevina (umanjivanje opasnosti od požara i funkcija svoda kao vizije nebeskog svoda).ARHITEKTONSKI OBLICI .

te nizovima slijepih arkadica koje prate korniže i zabate. pojasnicama svodova. slijepim arkadama koje raščlanjuju vanjštinu. trifore. Susrećemo ih na portalima. trijumfalnom luku. bifore. prozorima (monofore. u kolonadama koje odvajaju brodove. 7 . galerijama.Polukružni lukovi: Nizovi polukružnih lukova najpostojaniji su element romaničke arhitekture. heksafore).. kvadrifore. te prostor apside od deambulatorija.

Prototip nekolicine vrlo sličnih crkava (Paray-le-Monial. odnosno otvorenim krovištem. te slikarska dekoracija (ogroman lik 'Krista u slavi' u apsidi). La Charité sur Loire. Skulptorska je dekoracija izuzetno bogata i oslikava cjelokupni razvoj romaničke skulpture. stoljeća.Značajno središte hodočašća oko relikvija Sv. toranj sa satom i dio apsidiole. Narteks je završen 1150. Gradi se od 1050. koju je 1088.Moulins). započeo opat (Hugues) i nazvao je Cluny III (jer je zamijenila prvobitnu crkvu Cluny I i jednu drugu. koji se srušio 1125. U pitanju je ogromna crkva od 181 metar dužine. Langres). Nakon što je 1120. godine Sv. Bernard propovijeda u Vezelayu II križarski rat. 03 Vézelay (Sainte-Madelaine) . Oltarski je prostor gotički. Posvećena je 1095. a na sjeveru svodovima ojačanim pojasnicama. Rad na građevini i samostanskim zgradama nastavljen je do posvete čitavog kompleksa 1107. a narteks tri broda (presvođena gotičkim križno-rebrastim svodovima) koji se otvaraju prema brodovima crkve. 04 Cluny III (opatijska crkva) .Sagrađena od početka 11. i rotunde. do početka 12. Autun. 02 Tournus (Saint-Philibert) . Rhône-Alpes (sjeverni dio)] 01 Dijon (Saint-Bénigne) . godine. Chapaize (SaintMartin).A: ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ . 8 .1001-18. Burgundija [Bourgogne (+ dio Auvergne . ponovo je sagrađen.. Marije Magdalene. podignutu od 955. do 991). 05 Paray-le-Monial (Saint-Hugues) 06 Autun (Saint-Lazare) 07 La Charité-sur-Loire (Sainte-Croix) 08 Nevers (Saint-Étienne) 09 Ostale građevine: Perrecy-les-Forges. te porušena do 1823. Crkva ima tri broda na dva nivoa. Umjesto poluvaljkastog svoda karakterističnog za skupinu Cluny-Autun.Crkva. požar uništio stari glavni brod s drvenom krovnom konstrukcijom. Auxerre (katedrala). Ostao je samo južni krak velikog transepta. longitudinalne bazilike. Saulieu (Saint-Andoche). Jedno od prvih djela burgundske arhitekture. Crkva predstavlja začetak cijelog smjera burgundske romaničke umjetnosti. Franche-Comté. Na sjeveroistoku Francuske predstavlja polaznu točku hodočašća za Santiago. Berze-la-Ville. crkva je jedno od prvih remek-djela romaničke arhitekture. s pet brodova i dvostrukim transeptom. Posvećena je 1104..Sastojala se od dvije spojene građevine. . koristi se dinamičan sustav križnih svodova. Na Uskrs 1146. Opatija Cluny prodana je 1809. Anzy-le-Duc. te je crkva još jednom posvećena 1131. Postoje i bazilike s ravnim stropom. Smatra se da je ova neobična građevina prethodila tipičnim burgundskim crkvama s razvedenim istočnim dijelom. Avallon (Saint-Lazare). i 1140. te dvoranske crkve. Značajan je bio skulptorski ukras (kapiteli oltarnog prostora: čuveni "glazbeni tonovi"). gradi se novi između 1135.Prevladava tip bazilike koja je na jugu prekrivena svodom (ili kupolama). posvećene 1018. U oblikovnom smislu postoje ostvarenja od cistercitske jednostavnosti do raskošnih pročelja i razigranih oblika. Saulieu. pored stare karolinške crkve (koja je postala nedovoljna da primi tolike hodočasnike). godine jednom trgovcu. s oktogonalnim zvonikom. posvećene 1016. Svod.

Centralna i Zapadna Francuska [Pays-de-la-Loire, Centre, Poitou-Charentes, Limousin] 10 Saint-Benoît-sur-Loire - Benediktinska opatija osnovana 620. godine. Započeta 1026, posvećena 1031., a potpuno dovršena 1218. godine, crkva je jedan od najznačajnijih spomenika romaničke umjetnosti u Francuskoj. Tlocrt s dvostrukim transeptom ima plan u obliku nadbiskupskog križa, a trijem pokazuje tip otvorenog portika, proizašlog iz karolinške umjetnosti. Sačuvane su skulpture s prizorima Apokalipse, te otkrića i prenošenja relikvija Sv. Benedikta. 11 Poitiers (Notre-Dame-la-Grande) 12 Poitiers (Saint-Hilaire) - Trobrodna dvoranska crkva s osmerokutnim svodovima (kupolama) u srednjem brodu i vrlo uskim bočnim brodovima. Izvana su prislonjeni široki, dvostruki bočni brodovi, tako da ukupno ima sedam brodova. 13 Saint-Savin-sur-Gertempe - Crkva je jedini ostatak samostana koji je osnovao Karlo Veliki 820. godine. Predstavlja najpotpuniji spomenik romanike 11. stoljeća u Francuskoj. Poput još nekolicine crkava jugozapadne Europe, predstavlja tip dvoranske građevine. Glavni je brod presvođen jednostavnim neprekidnim poluvaljkastim svodom, oslonjenim na moćne stupove, u cijelosti oslikanim, a bočni brodovi križnim svodovima. 14 Ostale građevine: Chauvigny (Saint-Pierre); Germigny-des-Prés; Angers (SaintAubin); Angoulême (katedrala); Aulnay; Rioux; Azay-le-Rideau. Languedoc i Jugozapadna Francuska [Aquitanie, Midi-Pyrénées, LanguedocRoussillon] 15 Périgueux (katedrala Saint-Étienne) 16 Périgueux (Saint-Front) - Crkva križnog tlocrta s pet kupola. Piloni su međusobno povezani lukovima koji sliče na poluvaljkaste svodove. Očito je ugledanje na crkvu San Marco u Veneciji. 17 Toulouse (Saint-Sernin) - Najljepša i najprostranija romanička crkva na jugu Francuske, značajna etapa hodočašća u Santiago. Priliv hodočasnika bio je toliki da se morala sagraditi prostranija crkva. Sadašnja je započeta oko 1060., a završena sredinom 12. st. Predstavlja zanimljiv kompromis između tipa dvoranske crkve i bazilike. Građena je od opeke (glavni brod, zvonik) i kamena (apsida). Sivoružičasti sklad koji iz toga proizlazi jedna je od čari građevine. Skulpture oltarskog prostora (kraj 11. st.) i one vanjske (12. st.) kopirane su na čitavom jugu. Osmerokutna kula bila je podignuta između 12. i 15. st, a nedovršeno zapadno pročelje dopunjeno 1929. Unutrašnjost predstavlja savršen tip hodočasničke crkve: pet brodova, ogroman transept, galerije iznad bočnih brodova, oltarski prostor s deambulatorijem, dvije kripte za izlaganje relikvija. 18 Ostale građevine: Bordeaux (Sainte-Croix); Cahors (katedrala); Souillac (opatijska crkva); Carennac; Moissac (Saint-Pierre); Agde (katedrala); Carcassone (katedrala Saint-Nazare). Auvergne [Auvergne (+ dio Limousin - Tulle), Rhône-Alpes (do rijeke Rhône + dio Languedoc - Mende)] 19 Clermont-Ferrand (Notre-Dame-du-Port)

9

20 Issoire (katedrala) 21 Orcival (katedrala) 22 Conques (Sainte-Foy) - Crkva posvećena mučenici iz 4. stoljeća, jedan od ciljeva hodočašća i odmorište na putu za Santiago, na auvergnatskom putu koji je iz Puya, preko Conquesa i Moissaca dolazio do Toulousea. Crkva iz 10. stoljeća pokazala se premalena da primi priliv hodočasnika, pa je tijekom 11. stoljeća sagrađena današnja (dovršena u 12. stoljeću). Predstavlja kombinaciju profinjenog auvergnatskog ukusa sa monumentalnošću burgundskih izvora. Rađena je u vulkanskom kamenu, a najznačajniji ukras predstavlja čuveni timpanon glavnog portala, te kip-relikvija Sv. Foy. 23 Le Puy (katedrala) 24 Le Puy (Saint-Michel) 25 Ostale građevine: Saint-Nectaire (katedrala); Saint-Saturnin (katedrala); Culhat; Mauriac (Notre-Dame); Collonges; Beaulieu (opatijska crkva); Thiers (katedrala). Provansa [Provence-Alpes-Côte-d'Azur (+ dio Languedoc - Nîmes), Rhône-Alpes (južni dio)] 26 Arles (Saint-Trophime) - Ogledno djelo provansalsko-languedočkog stila bliskog antičkim tradicijama. Pročelje i klaustar sagrađeni su krajem 12. stoljeća, s bogatim skulptorskim ukrasom. 27 Saint-Gilles-du-Gard 28 Montmajour (opatijska crkva) 29 Ostale građevine: Aix-en-Provence (katedrala); Saintes-Maries-de-la-Mer; Moustiers (Sainte-Marie); Val-des-Nymphes (Notre-Dame); Uzès; Le Thor; Le Thoronet; Fréjus; Venasque; Digne (katedrala). Ile-de-France i Sjeveroistočna Francuska [Ile-deFrance (+ dio Centre - Chartres), Picardie, Nord-Pas-de-Calais, Champagne, Lorraine, Alsace] 30 Paris (Saint-Germain-des-Prés) - Posvećena 1163. Sačuvan je masivan zvonik na pročelju, započet početkom 11. st. Lađe razdvajaju masivni stupovi s skulptorski ukrašenim kapitelima (arkade i bočni brodovi konstruirani su u 17. st.). Svetište se produžuje u deambulatorij sa zrakastim kapelama (izvana podržano kontraforima). 31 Reims (Saint-Rémi) - Opatijska crkva iz karolinškog doba, temeljito pregrađena u romaničkim oblicima. 32 Ostale crkve: Paris (Saint-Pierre-de-Montmartre); Paris (Saint-Martin-desChamps); Morienval (opatijska crkva); Vignory; Marmoutier, Murbach (opatijska crkva); Ottmarsheim; Verdun (katedrala); Saint-Dié (katedrala). Normandija i Bretagna [Basse-Normandie, Haute-Normandie, Brétagne] 33 Jumièges (Notre-Dame) - Opatija osnovana krajem 7. stoljeća. Uništena u IX stoljeću, a obnovljena u 10. i 11. pod zaštitom vojvode od Normandije. Crkva je podignuta između 1037. i 1067. Razmjer katova čija visina opada jer su arkade razvijene na račun galerija, bio je oponašan u Bayeuxu i Caenu, a zatim i u Durhamu, dok je odnos mase zvonika i pročelja, preko Caena, pridonio razvoju gotičke arhitekture. Danas je Jumièges veličanstvena ruševina nedaleko ušća Seine.

10

34 Mont-Saint-Michel - Opatijska crkva građena tijekom 12. i 13. stoljeća. 35 Caen (Saint-Étienne) - Crkva muškog benediktinskog samostana, započeta 1064., posvećena 1077. Svodovi, transept i svetište su iz 13. stoljeća. Ima jednu apsidu s deambulatorijem i zrakastim kapelama. Zvonici na pročelju, koji još ne polaze od tla, ali su produženi kontraforima, predstavljaju prinos razvoju gotičke arhitekture, jednako kao i korištenje križno-rebrastih svodova. 36 Caen (Sainte-Trinité) - Crkva ženskog benediktinskog samostana, drastično restaurirana u 19. stoljeću. 37 Bayeux (katedrala Notre-Dame) - Romanička građevina pregrađena u gotičkim oblicima. 38 Ostale crkve: Falaise (Saint-Gervais); Caen (Saint-Nicolas); Lessay (opatijska crkva); Boscherville (Saint-Martin); Ouistreham; Lanleff. Profana arhitektura 39 Saint-Antonin (Jugozapadna Francuska), palača 40 "Cezarova kula", Provins (Sjeveroistočna Francuska) 41 Houdon (Sjeveroistočna Francuska), kula 42 Avignon (Provansa), most

11

godine). godine. St. Southwell)..B: ARHITEKTURA U ENGLESKOJ . većina je izvornih romaničkih građevina u Engleskoj doživjela u doba gotike znatne pregradnje.Započeta oko 1100. Niti dvadeset godina kasnije ruši se tek dovršeno svetište i gradi novo.1066. Karakterističan je skroman ukras (uglavnom samo na portalima). godine. između 1090. 07 Romsey (opatijska crkva) 08 Iffley (St. Old Sarum. st. Hereford.Započeta između 1080. 02 London (Tower. dok su kod ostalih (s izuzetkom katedrale u Durhamu) svodovi mahom dodavani kasnije. Graditelji koji u pratnji normanskoh knezova dolaze u Englesku vješto prilagođavaju elemente normansko-romaničkog graditeljstva anglosaksonskoj tradiciji.).Bazilikalni prostor podijeljen naizmjeničnim nizom raščlanjenih pilona i masivnih okruglih stupova povezanih polukružnim lukovima. godine. Mary the Virgin) 09 Gloucester (katedrala) . a uzdužni brodovi i transept koncem 14. znatno proširenije. Znatno pregrađena u 18. te tako nastaje sinteza zvana "normanski stil". Ramsey. deambulatorijem i tri zrakasto postavljene kapele (1097-1130. Pregrađena u doba gotike. Sačuvana je romanička kripta. uporaba kubičnih kapitela. 05 Chichester (katedrala) .Započeta između 1080. i 1100. Glavni brod pokriven je križno-rebrastim svodovima odijeljenim šiljastim lukovima pojasnica (1093-1128. čime se formira izraziti križni tlocrt. vjerojatno najraniji primjer 12 . Kor je ponovo pregrađen u gotičkim oblicima koncem 12. između 1080. Worchester). Spomenici: 01 Canterbury (katedrala) . adaptiran 1233. Lincoln. 10 Melbourne (samostanska crkva) 11 Jedburgh (opatijska crkva) 12 Durham (katedrala) . 06 Winchester (katedrala) . Inače. s još jednim transeptom.. te izrazito masivni podupirači. godine Engleska potpada podvlast Normana. nego drvene krovne konstrukcije. Sačuvan je masivni romanički toranj. Peterborourgh.Izgrađena 1070-1077. Rochester. Osnovne su mu karakteristike u graditeljstvu formiranje naglašenog longitudinalnog bazilikalnog prostora presječenog najčešće dvobrodnim transeptom i završenog pravokutnim korom. i 1090. a četvrta (Exeter. Treća generacija (Durham. i 1090.Prva generacija katedrala (Canterbury. pojavom regionalnih posebnosti (Gloucester.12. odlikuje se izvornošću svojih arhitektonskih rješenja. čiji utjecaj postupno slabi u drugoj generaciji. ostvaruje uočljiv sklad između modernosti i originalnosti. u doba gotike. često rustično zidanje.. između 1100.. st. st. . st. na mjestu ranije saksonske katedrale. John's Chapel) 03 Waltham Abbey (opatijska crkva) 04 St. Zanimljivo je da kod velikog broja građevina ovi snažni podupirači uopće ne podržavaju svodove. i 1120. Prvobitna je građevina (duga 90 m) sagrađena po ugledu na opatijsku crkvu u Caenu.. Ukupna dužina 170 m. i 1090. i 19. Albans (opatijska crkva) . York) nadahnuta je normandijskom arhitekturom. Norwich).

16 Norwich (katedrala) .Započeta 1083. Odražava gotovo sve etape razvitka romaničkog stila u Engleskoj. godine. Duga je 163 metra (glavni brod ima dvanaest traveja) i ima dva transepta (istočni i zapadni). stoljeća. te značajne gotičke dogradnje (portal. 13 . Jedna od najvećih romaničkih crkava u Europi.Glavni brod ima čak četrnaest traveja.takvog tipa svođenja uopće. završni kat zvonika). građena do konca 12. 13 Southwell (samostanska crkva) 14 Cambridge (Holy Sepulcre) 15 Ely (katedrala) . Na zapadnom dijelu prigrađen je narteks prekriven romaničkim svodom.

posvećena 1186.Započeta u drugoj polovini 10.. Godehard) . Brod i transepti imaju istu visinu (omjer širine i visine broda je 1 : 2). dovršena 1033. st. Glavni brod nije presvođen.Njemačka se romanika tijekom salijakog razdoblja (Konrad II dolazi na vlast 1024. Bazlikalni koncept s kriptom otvorenom prema glavnom brodu. a galerije postoje samo na završecima krakova transepta. Centralna (kružna) građevina uglavnom potječe iz 10. 10 Paderborn (katedrala) . 11 Bremen 12 Freckenhorst 13 Idensen 14 Jerichow (crkva premonstratenškog samostana) .Sagrađena sredinom 12. . Kolonade imaju ritam izmjene jednog pilona i dva stupa. st.Započeta oko 1000.) za biskupa Imada. a bočni su brodovi više nego dvostruko niži. bez svodova. koja u svojim razvijenijim oblicima već sadržavaju velik dio elemenata karakterističnih za romaniku. Nakon velikog požara znatno pregrađena (od 1058. i 11. Glavni brod nije presvođen. 04 Goslar 05 Quedlinburg 06 Braunschweig 07 Magdeburg Sjeverna Njemačka 08 Münster 09 Soest (St. Predstavlja polaznu točku saksonskog graditeljstva.Bazilika s ravnim stropom.C: RHITEKTURA U GERMANSKIM ZEMLJAMA NJEMAČKA .. Poptuna jednostavnost oblika asocira na ranokršćanske uzore.) direktno nastavlja na ostvarenja otonskog doba. sačuvana je kripta. 02 Hildesheim (katedrala) .Posvećena 1015. a drugdje tek u 13. no masivnost i ritam polukružnih lukova odaju pripadnost romanici.Od crkve iz 9. Saksonija 01 Hildesheim (St. 03 Hildesheim (St. Stoga se u njemačkoj romanici razmjerno dugo održao konzervativni bazilikalni tip crkve s ravnim stropom. st. 15 Minden 16 Fulda (Sv. st. podignut je na mjestu westwerka masivan četvrtasti toranj i atrij s galerijom. Očit je utjecaj Aachenske kapele. deambulatorijem i vijencem kapela. Na zapadnoj je strani dozidan uzdužni brod. i 1190. Deambulatorij nije presvođen. s ritmičkom izmjenom potpornja. s dva zvonika na pročelju i oktogonalnom kupolom nad križištem. Nadsvođivanje se uvodi kao napredniji sustav građenja u Rajnskoj oblasti uglavnom tek u drugoj polovini 12. Mihovil. 14 . Michael) . st. dovršena 1133.Trobrodna bazilika s dva transepta i šest tornjeva. 1200-1220. Izgrađena od opeke. Patrokli) . st. Bazilika s dva transepta. godine u salijskom razdoblju. Najstarija njemačka imitacija crkve na Kristovom grobu u Jeruzalemu. grobljanska kapela opatije) . kada je dodatno uzdignut središnji zapadni toranj (pod kojim je sahranjen biskup Imad).Sagrađena između 1122.

Vanjštinom slična katedralama u Mainzu i Speyeru. dvije kupole nad križištima. st. 24 Friesing (katedrala) Rajnsko područje 25 Speyer (katedrala) . kasnije znatno pregrađivana. 29 Trier (katedrala) .20 m. Georg) . Petra) . Glavni brod pregrađen je nakon 1186. Vanjski zidovi svetišta raščlanjeni su patuljastim galerijama. sagrađena nakon 1019. Trobrodna bazilika s dva kora.Srednjonjemačko planinsko područje 17 Paulinzella 18 Frieberg 19 Bamberg (katedrala) . st.60 m. posveta 1061. dva kora i istočnim transeptom. koje teku oko cijele građevine (oblik koji će preuzeti neke druge crkve rajnskog područja. no relativno kratak glavni brod i širok toranj na sjecištu ostvaruju utisak centralnosti. st. dominantna uloga zidnih masa osvjedočuje pripadnost romaničkom ukusu. brodovi izgrađeni 1035-45. Bazilika sa kvadratnim pilonima.Započeta oko 1030. posvećena 1009..Najveća romanička građevina u Njemačkoj.Građena od 1171. Kripta je izvorno bila otvorena prema glavnom brodu. do 1192. Unatoč prisustvu gotičkih elemenata (šiljati lukovi. po dva zvonika na istočnoj i zapadnoj fasadi. U potpunosti presvođena. . st. Kripta duga 35 m. visina svodova srednjeg broda 33 m.Sagrađena početkom 11.Imperijalna gradnja. Koncem 11.. Gotički toranj na zapadnom koru dograđen u 15.5 m. i 1164. Na pilone kolonade oslonjeni su polustupovi koji se produžuju do pojasnica koje dijele križne svodove (1080-1106. u potpunosti je pregrađena u prvoj polovini 13.. Simetrična razdioba mase sa dva transepta. 20 Nürnberg Švapsko-Bavarsko područje 21 Augsburg (katedrala) 22 Alpirsbach 23 Regensburg (Allerheiligen-Kapelle) . uz klaustar katedrale biskup Hartwich II kao pogrebnu kapelu. 27 Worms (katedrala Sv. Petrobrodna bazilika s istaknutim transeptom i apsidom koja se otvara izravno 15 . Ubrzo nakon toga stradala u požaru. visina zapadnih tornjeva 65. do 1137. st.. Bazilika sa stupovima. Dužina 134 m.). široka 46 m. pregrađen je istočni dio i presvođen glavni brod.Podigao ju je između 1155.. Trobrodna bazilika s tlocrtom u obliku latinskog križa s dva transepta i šest tornjeva. Visina istočnih tornjeva 71. Iznova sagrađena od 1060. 28 Limburg an der Lahn (St. zapadno pročelje 1039-66. širina 38 m. visoka 6. Vanjski ukras predstavljaju friz s plitkim lukovima i dekorativna galerija. unutrašnjost s bazilikalnim proporcijama brodova (bez galerija).Građevina iz 11. zapadni kor i transept su iz prve polovine 13. Sadašnja je građevina uglavnom iz 13.Započeta 975. ali i Italije). Ponovo u upotrebi od 1036. Trobrodna bazilika s dva niza galerija (prave i ukrasne). kripta posvećena 1041. nema galerije. križno-rebrasti svodovi i tendencija ka visini). Poligonalni zapadni kor započet 1234. 26 Mainz (katedrala) . st.. st.

st. Trobrodna bazilika presvođena križnim svodovima odijeljenim pojasnicama (prva pol. Profana arhitektura 34 Gelnhausen (Srednja Rajna..Sačuvani su romanički tornjevi na pročelju. Prvobitni romanički kor nadomješten je nešto kasnijim. st.Početak 12. bez galerija. Aposteln) . kao romanička trobrodna crkva. a romaničko pročelje preinačeno je 1300.Jezgra iz 7. 40 Tournai (katedrala Notre-Dame) . Razvedeno zapadno pročelje ima dva kvadratna tornja flankirana okruglim kulama. Na zapadni je dio početkom 13. brod je završen 1141. Ima četiri zvonika i centralni toranj nad križištem. NIZOZEMSKA 41 Maastricht (Sv. stoljeća. 12. plitki trijem s galerijama i polukružnu apsidu.Građena od konca 11. nadograđen atrij. 38 Wiener Neustadt (župna crkva.Posvećena 1049. st.. Servacije) .Sagrađena u 13. st. Maria am Kapitol.u transept. u gotičko (u 16. Očito je ugledanje u francuske uzore. do 1200. 37 Beč (katedrala Sv. st. st. dograđen je portik). do 13. st. 30 Maria-Laach (opatijska crkva) . proširena je oko 900. Oko istočne apside izgrađena je otvorena galerija. kor oko 1200. 33 Köln (St. st. nekadašnja katedrala) BELGIJA 39 Soignies (Saint-Vincent) . brod iz 13. Transept ne prelazi širinu bočnih brodova. Maria am Kapitol) .. Zapadna kripta je iz 11. a brod s lukovima u dva kata je iz 12.). Kasnije je dobila gotičke svodove. Sačuvana je originalna kripta. Razorena u II svj. uz onu u Speyeru. s dva transepta i šest tornjeva. Znatnije je pregrađena u 15. st.Započeta oko 1110. koji ima deambulatorij i vijenac kapela.Sagrađena od 1140. palača) . Stjepana) . kor i uzdužni brod su s početka 12. 31 Bonn (katedrala) 32 Köln (St. Trikonhalno svetište preuzeto od Crkve St. najupečatljiviji primjer iz salijskog razdoblja. st. SKANDINAVIJA Finska 42 Turku (katedrala) . Transepti završavaju polukružnim apsidama. Kripta sa 100 stupova dovršena je 1174. Između dvaju zvonika na pročelju smješten je narteks s galerijom. Prvobitna centralna koncepcija (polukružni trikonhos) naknadno je produžena uzdužnim zapadnim dijelom broda. a na zapadnoj su strani tri tornja. Petra) 36 Gurk (katedrala) . ratu. Švedska 43 Lund (katedrala) 16 . st. AUSTRIJA 35 Salzburg (crkva Sv..Ruševine carske palače Fridriha I Barbarose iz 12. st.Kor sagrađen oko 1000.

Građena po ugledu na katedralu u Tournaiu. st). 48 Ols (župna crkva) . kao bazilika ravnog stropa. 45 Trondheim (katedrala Sv. Norveška 44 Drvene crkve u Borgundu (12. st.) i Torpou (13.1175-1220. Bazilika ravnog stropa. Urnesu (12. 46 Stavanher (katedrala Sv. st.Podignuta između 1103.12. 17 . Svithuna) Danska 47 Roskilde (katedrala) . Olafa) . st. Okrugla građevina na dva nivoa od kojih je donji presvođen neobičnim u polukružnim svodom oslonjenim na centralni pilon. Kasnije su dodani gotički križno-rebrasti svodovi.. i 1140.). Kripta po uzoru na onu u Speyeru.Građena pod engleskim utjecajem.

U usporedbi s francuskim i njemačkim spomenicima romanike talijansko je graditeljstvo razmjerno konzervativno. 02 Como (San Abbondio) . oblaganje stijena mramorom u obliku raznobojnih pojasa. (atrij oko 1150. već su smješteni nad krakove transepta. a rotirajući kip anđela (visok 5 m) postavljen je 1341.Crkva iz 8.Započeta 1137. 08 Pomposa (opatijska crkva Santa Maria) . Sjeverna Italija (Lombardia.12. Trobrodna dvoranska crkva bez transepta. Trobrodna bazilika s kupolom iznad križišta. st. st. s izmjeničnim stupovima i pilonima.Langobardska karolinška građevina pregrađena u 11. 07 Ferrara (katedrala) . Prototip comacinskog stila. uglavnom sagrađena od 1063. Snažan je utjecaj ranokršćanskih građevina i s tim u vezi tradicija bazilike s otvorenim grednikom krovišta (nezainteresiranost za problematiku vezanog sistema i za nadsvođavanje). Ranoromanička građevina s pet brodova stupnjevanih u visinu.. U 14. gradio B. Krstionica započeta 1196. Kripta donekle podsjeća na onu u Speyeru. Glavni zapadni portal pripisuje se Wiligelmu. Antelami. Emilia) 01 Milano (San Ambrogio) . do 1095. i početkom 12. Liguria. Maestri Campionesi.D: ARHITEKTURA U ITALIJI . odgovara unutrašnjoj podjeli na brodove.Započeta 1099.Započeta 1013. 11 Modena (katedrala) .1122-1233. Veneto.. no istaknuti konstruktivni i dekorativni elementi su od kamena. st. a kampanil 1284-94. st. 09 Piacenza (katedrala Santa Maria Assunta) . na mjestu bazilike iz 4.Restaurirana prema staroj osnovi potkraj 11. do visine petog kata. 05 Pavia (San Michele) . dobila je dva gotička portala.-9. Trodjelna razdioba pročelja.1130-1178. 03 Como. s jakim lezenama i slijepim arkadama. Civate (San Pietro) . posvećena 1184. Djelo graditelja Lanfranca.. Zvonik ("Torre Ghirlandina") podignut je do 1169.). st. st. 04 Bergamo (Santa Maria Maggiore) . i predstavlja tipičan primjer lombardijskog stila. st. Građena od opeke. 10 Parma (katedrala Santa Maria Assunta i krstionica) . st. Kampanil je dovršio Pietro Vago 1340. a dovršili su ga 1319.Započeta 1133. Zvonici nisu odvojeni od građevine. U kripti se čuvaju relikvije San Geminiana. 18 . Maestri Campionesi djelomično su modificirali izvornu građevinu. poslije 1260. kada je dobila i zvonik. te prostranim korom burgundskog tipa. portali u obliku baldahina s isturenim stupovima koji stoje na lavljim skulpturama. Trobrodna građevina s tlocrtom latinskog križa i kupolom iznad križišta. 06 Cremona (katedrala i krstionica) . pregrađena u 13. a slične su i ukrasne galerije na vanjštini apsidalnog dijela. Krstionica započeta 1167. kada je dobila i "zapadnu apsidu". Tri ulaza imaju portike lombardijskog tipa s loggiama na katu.. Među talijanske specifičnosti idu pročelja ukrašena slijepim arkadama i patuljastim galerijama...Obnovljena u 12. te reljefna plastika uz portale. Glavni portal izveden je 1218.

razvedenu s dva niza stupova u parovima koji nose polukružne lukove. st. Trobrodna bazilika s ravnim stropom. današnje stanje iz 12. st. 20 Verona (San Zeno) .Sagrađena oko 1000.Sagrađena u 6. 13 Padova (Santa Sofia) .. osmerokutna centralna građevina s deambulatorijem.. st.Podignuta u 12. Vanjština i unutrašnjost crkve veličanstveni su u svojoj jednostavnosti. dograđivana do 15. Uz katedralu je romanički klaustar iz 12. 22 Verona (San Lorenzo) . Uz crkvu je 1045. st. st. Marche. Apsida je izgrađena 1386-98.Kompleks od osam građevina iz različitih epoha (od romanike do renesanse)..Ranosrednjovjekovna crkva. pročelje iz 13. Arhitektonski je najzanimljivija Crkva San Sepolcro.Građena na starijoj osnovi od 1063-1094. Uz crkvu se nalazi romanički klaustar iz 1123. 16 Torcello (Santa Maria Assunta) . U osnovi bizantska građevina (osnova slobodnog grčkog križa s pet kupola). 15 Venecija (San Marco) .Romanička bazilika iz 1139-89. 25 Lucca (San Michele) . podignuta oko 1160. st. Ima pročelje flankirano sa dva okrugla zvonika u kojima se nalaze stubišta što vode u matronej. pregrađena u 12. Okrugla građevina s deambulatorijem. Dekoraciju pročelja izveo je 1204. 26 Lucca (San Frediano) 19 . podignut odvojeni kampanil. U osnovi trobrodna crkva romaničkog stila s gotičkim elementima po uzoru na građevine propovjedničkih redova. 23 Verona (San Giovanni in Valle) Srednja Italija (Toscana. obnovljena 1060. na mjestu građevine iz 5.Oko 1100. 21 Verona (katedrala San Vigilio) . Abruzzi) 24 Lucca (katedrala San Martino) . obnovljen 1300. lombardijskog podrijetla. st.12 Bologna (Santo Stefano) . 18 Murano (Santi Maria e Donato) . a prostrana kripta s rimskim stupovima otvorena je prema unutrašnjosti crkve. 17 Torcello (Santa Fosca) . Najznačajnija romanička građevina gornje Italije. st. kada dobiva heksagonalnu apsidu. Portal ima trijem s lavovima u podnožju. u obliku grčkog križa s tri apside i portikom koji teče uokolo građevine. Kasnije je dobila 6 kupola i nekoliko manjih šiljatih tornjića. ujedno i vrijedan spomenik romaničkog graditeljstva. 19 Mantova (San Lorenzo) . 14 Padova (San Antonio) .Podignuta 1120-1138. završni katovi probijeni otvorima).Građevina iz 7. koji ukazuje na karolinške tradicije (donji dio masivan. djelomice obnovljena u stilu kasne gotike. Upotreba izmjeničnih redova kamena i opeke naglašava polikromiju. Umbria.Započeta 1143.Najvećim dijelom potječe iz 11.) st. st.. godine na ruševinama antičkog hrama.1232-1307.. Guidetto da Como. Lazio. čije brodove dijele okrugli stupovi što se izmjenjuju s pilonima. (9.

Prostor djeluje vrlo rastresito. upotrijebivši ostatke hramova iz nedalekog Paestuma (stupovi od zelenog mramora. i 1128. Buscheto. 40 Capua (San Angelo in Formis) 41 Ravello (katedrala) 42 Salerno (katedrala Santa Maria degli Angeli) . Crkva benediktinskog samostana. Odlikuje je harmonično spajanje raznolikih utjecaja (sicilsko-islamski. peterobrodna u podužnom dijelu i koru. st. trobrodna u transeptu. 29 Firenca (krstionica katedrale) . Na sjecištu glavnog broda i transepta smještena je kupola jajolikog oblika koja daje vrlo malo svijetla. Iznutra kupola sa "samostanskim svodom" velikog raspona.Sagrađena je na mjestu ranokršćanske crkve.. zapadnu fasadu gradio 1261-70. Bazilika s galerijama i ravnim stropom. Calabria. st. Pročelje je sagradio 1210. Lucania. do 13.Izgrađena u 11/12. Rainaldus. Izgradnju počeo 1063. (počeo se naginjati već prije dovršenja završnog kata).Građena vjerojatno u 10. 37 Ancona (katedrala San Ciriaco) . s nadsvođenim portikom sa stupovima koje podržavaju lavovi. st. Robert Guiscard. koja je podvučena potpuno sačuvanim lebdećim lukovima. 33 Rim (San Clemente) 34 Toscanella kod Viterba (Santa Maria Maggiore) 35 Toscanella kod Viterba (San Pietro) 36 Ancona (Santa Maria della Piazza) . ali površinski ukras sastoji se od mramorne oplate. Unutrašnjost je trobrodna. obnovio Giovanni da Gubbio. Sicilia. st.Sagradio ju je 1077-85. 27 Pisa (katedrala i krstionica) . 28 Firenca (San Miniato al Monte) . 38 Ancona (Santa Maria di Portonovo) Južna Italija (Campania. Bogat. Ima posvuda istu mramornu oplatu blagih boja (u unutrašnjosti je kasnije skinuta i zamijenjena slikanom imitacijom). Preinačena u 18.Stara romanička građevina koju je 1140. 30 Firenca (Santi Apostoli) 31 Spoleto (Santa Eufemia) . arkada i inkrustriranih šara. 32 Assisi (Katedrala San Rufino) .1124-1147. Zvonik je dovršen 1234. Molise. apulsko-romanički). Na pročelju se ističe portal stepenasto uvučen u zidnu masu.Sagrađena između 1060. 43 Cefalù (katedrala San Pietro) 20 . majstor Filippo od dalmatinskog mramora. st. Diotisalvi. čemu doprinose otvorena kripta i uzdignuti kor. Pročelje dovršeno u 14. Smjenjivanje podupirača ističe podjelu na traveje. Gradnju krstionice počeo 1153. te jednostavna mramorna oplata. Kampanil započet 1173.Građena od 11. Oktogonalnog oblika..Posvećena 1153. pokrivena mozaicima. rimski reljefi). Puglia) 39 Caserta Vecchia (katedrala San Michele) . Karakteristični su potkovasti lukovi i visoka osmerokutna kupola s dvostrukim redom slijepih arkada.Ima tlocrt u obliku grčkog križa (trobrodnih krakova) i poligonalnu kupolu na kvadratnoj osnovi. po uzoru na pročelje zadarske katedrale. s transeptom i apsidama. Izvana ravni zidovi i veliki krov u obliku šatora. st. dovršen u 14.

st. glavnina sagrađena od 1159. znatno dograđena u 15. Zvonik je podigao "Nicolaus Sacerdos Protomagister". Nicolò u Bariju. Pročelje je sagrađeno od lokalnog ružićastog mramora..Sagrađena početkom 13. u kojem 216 stupova u parovima nose islamske (?) šiljaste lukove. Profana arhitektura 54 Orvieto (gradska vijećnica) . po ugledu na crkvu S. a na glavnoj apsidi veliki bogato ukrašen prozor. st.Započeta 1039.-1189. U kripti se čuvaju relikvije Sv. do 1185. 50 Bari (katedrala San Sabino) .. 51 Trani (katedrala San Nicola Pellegrino) . Trobrodna bazilika s kolonadama od rimskih spolija. zatim gradnja nastavljena sa zastojima. Na glavnoj se ističe monumentalni bogato ukrašen prozor. flankirano sa dva masivna zvonika. Unutrašnjost je podijeljena u tri broda stupovima i pilonima. Sadašnji podužni brod viši od broda transepta nije plod prvobitne zamisli. po ugledu na baziliku San Nicolò.Započeta sredinom 12. 49 Bari (San Nicolò) .Započeta 1087/89. ima u donjem dijelu tri portala iz 11. 53 Troia (katedrala San Secondino) . a u gornjem monumentalnu rozetu. st. Omanja trobrodna bazilika s povišenim korom. djelomično uništena 1156. Na južnoj fasadi je galerija sa heksaforama. 47 Monreale (katedrala Santa Maria la Nuova) . Tri polukružne apside otvaraju se direktno u transept. Pročelje. Unutrašnjost je kolonadama podijeljena u tri broda. do 1197. a kripta slična onoj u crkvi S. st..Sagrađena prije 1161.). Uz katedralu je velik klaustar iz 12. posvećena 1197. do 1060.1132. Predstavlja izraziti primjer apulijske romanike.Sagrađena od 1172. Zapadno pročelje. prohodne galerije.Sagrađena od 1034. st. 52 Bitonto (katedrala San Valentino) . transept i kor.Visoka istočna strana. Brodove dijele antički stupovi. 48 Matera (katedrala San Michele) .. Na trodjelno raščlanjenom pročelju ističu se tri portala (središnji bogato skulptorski ukrašen) i raskošna rozeta.. Brončane vratnice na glavnom i bočnom portalu rad su Oderisia de Benevento (1127. Harmonično pročelje ukrašava rozeta iz 13. ima udubljeni portik.Sagrađena 1174-1189.. Trobrodna bazilika s ravnim stropom i povišenim kvadratičnim svetištem koje se završava s tri apside. 44 Palermo (katedrala) . Ambon je izradio majstor "Nicolaus Sacerdos" 1229..Sagrađena 1175-1200. Nicolò u Bariju. Najznačajniji spomenik normanske arhitekture na Siciliji. 46 Palermo (Cappella Palatina) . djelimično završena 1132. podijeljeno pilastrima na tri dijela. st.. 45 Palermo (San Cataldo) .. "Palazzo Loredan") 56 San Gimignano (Toskana) 21 . Sabina. 55 Venezia (zgrade "Fondaco dei Turchi"..Započeta 1099. Jedna od prvih građevina romaničkog stila što su je Normani podigli u Južnoj Italiji. na temeljima ranije građevine. Ima tri kupole orijentalnih oblika. obnovljena nakon 1166.

Sačuvan je izgled srednjovjekovnog grada s karakterističnim zgradamatornjevima obrambene namjene. 22 ..

s tlocrtom u obliku latinskog križa. 04 Barberà (Santa Maria) 05 Tahull (San Clemente) . 06 Tahull (Santa Maria) . Bočni su portali bogato ukrašeni skulpturama. s transeptom i apsidom s pet oltarnih niša. Trobrodni prostor na koji se nastavljaju tri apside pokriven je jedinstvenim drvenim krovištem. prostranim emporama. jednobrodna. 08 San Juan de las Abadesas . Ispod portika Katedrale nalazi se podzemna crkva (Iglesia baja / San José) iz 12. deambulatorijem s radijalnim kapelama. tek polagano potiskivale Maure. Zavjetna hodočasnička dvoranska crkva (slična San Serninu u Toulousi). Glavni je brod presvođen poluvaljkastim svodom ojačanim pojasnicama što se produžuju u lezene na pilonima. Katalonske građevine odlikuje zidanje sitnim kamenom (šljunak ili mali tesanik).Posvećena 1123. Kao građevni je materijal upotrebljen granit. 07 Vilabertran (samostan Santa Maria) . slično krilu klaustra. Arhitektura pokazuje dosta sličnosti sa susjednim francuskim pokrajinama (Languedoc). Ima križni tlocrt s kracima transepta gotovo jednakim dužini broda. dezintegrirane u male državice.E: ARHITEKTURA U OSTALIM ZEMLJAMA ŠPANJOLSKA .Romanička se umjetnost širi samo u sjevernim područjima Pirinejskog poluotoka u doba kada su kršćanske sile. Glavni je brod presvođen poluvaljkastim svodom s pojasnicama oslonjenim na sustav od po dva stupa (jedan iznad drugog) vezana uz pilone. 03 Cardona (Colegiata di San Vicente) . predstavlja tip trobrodne dvoranske crkve s transeptom i deambulatorijem..1019-1040. često kombinirane s elementima maurske bujnosti. Transept ne prelazi širinu bočnih brodova.Podignuta prije sredine 12. Posebnost Kastilje je veliki trijem koji. Utisak srodnosti s talijanskom romaničkom arhitekturom dodatno pojačava zvonik lombardskog tipa odvojen od crkve. trobrodnim transeptom s apsidiolama. 02 San Pedro de Roda . 01 Santiago de Compostela (Sv. Njihov često zdepast i oskudno raščlanjen izgled proizlazi iz rasporeda prostora (najčešće trobrodne dvoranske crkve s tri apside). dok glavni potječe iz vremena barokne pregradnje. koji je prvobitno bio ožbukan. a bočni križnim svodovima.Započeta 1077.Posvećena 1150. st.Crkva benediktinskog samostana posvećena 1022. a na sjecištu transepta i glavnog broda se na trompama podiže kupola koja propušta svjetlost kroz otvor na vrhu i male pravokutne prozore postavljene samo s jedne strane. Kao graditelji se spominju Robertus i Bernardus. st.Posvećena 1123. Unatoč kasnobaroknoj pregradnji predstavlja najistaknutiji spomenik ranoromaničke arhitekture u Španjolskoj. no vjerojatno završena znatno ranije. te dva zvonika na pročelju. a nad visokim arkadama postavljeni su prozori koji daju bazilikalno osvjetljenje. Nad križištem transepta i glavnog broda na trompama je podignuta kupola s lanternom. Jedno od najsavršenijih ostvarenja rane romaničke umjetnosti u Španjolskoj. Jakov) . Glavni je brod presvođen poluvaljkastim svodom s pojasnicama. dovršena 1122. prati jednu bočnu stranu crkve. (na mjestu svetišta što su ga 997. s tri broda. te deambulatorij sa 23 . razorili Mauri).

Početak građenja koncem 11.Templarska dvanaestokutna centralna građevina iz 1208. st. posvećena 1149..Kraj. Današnje je stanje uglavnom rekonstrukcija prvobitnog zdanja koje je stradalo u požaru u 19. građen od 12.Započeta 1152. maurski i bizantski). Peterobrodna crkva pokrivena drvenim stropom. / početak 13. 12. st..Sagrađena 1171-1331.13. Iskazuje odlike prelazne faze iz romanike u gotiku.13. Od tri graditelja 24 . ima (poput većine ostalih u Španjolskoj) dvostruki red stupova s reljefno ukrašenim kapitelima. 19 Segovia (San Millan) .. 20 Segovia (San Martin) . u duhu cistercitske arhitekture. 09 San Pedro de Galligans 10 Ripoll (samostan Santa Maria) . st.Klaustar. Pročelje predstavlja najznačajniji kompleks romaničke skulpture u Španjolskoj (više od 100 odvojenih scena). 15 Torres del Rìo (Santo Sepulcro) . Trobrodna bazilika s korom. sagrađena tijekom 11. stoljeće. stoljeće. dovršena početkom 13. 25 Segovia (Iglesia de la Vera-Cruz) . Osmerokutni toranj-lanternu ("cimborio"). 18 Avila (San Vicente) .Druga četvrtina 12. st. portikom i jako istaknutim transeptom.Trobrodna bazilika s transeptom. Karakterističan je zvonik-lanterna ("cimborio") nad križištem. neobično prostran u odnosu na crkvu. U njoj su grobnice kraljeva Leóna i Kastilje (1054-1067. 16 Cervatos (Colegiata de San Pedro y San Pablo) 17 Soria (Santo Domingo) . tri apside. iznimno rijedak element u španjolskoj romaničkoj arhitekturi. Trobrodna bazilika s galerijama. st. st. do kraja 13. st. 11 L'Estany (samostan Santa Maria) . Komplicirano rebrasto svođenje kupole vjerojatno je plod islamskih utjecaja.Konac 12. Klaustar je iz 13. st. Čitav zamršeni kompleks nosi pečat prijelaznog razdoblja kasne romanike u ranu gotiku. 13 Siresa (samostan San Pedro) 14 San Juan de la Pena .zrakastim kapelama. do 14. te miješanje raznorodnih utjecaja (katalonska tradicija. i 12. 12 Taragona (katedrala) .Crkva posvećena 1094. st. 21 Segovia (San Juan de los Caballeros) . st. st. znatniji radovi od kraja 12. 22 Segovia (San Lorenzo) 23 Segovia (San Andrés) 24 Segovia (San Esteban) . st. francuski.Romanička građevina sa zvonikom iz 13. oslonjenu na pandative. 26 León (Colegiata di San Isidoro) . Klaustar iz 12. stoljeće..). Na vrlo izrazit transept direktno se nastavlja apsida i šest apsidiola.Rano 12. okružuju četiri tornjića. 27 Salamanca (Stara katedrala / Catedral Vieja) .

dovršena 1266. Pokazuje određenu srodnost s normanskim građevinama na Siciliji. Nad križištem transepta i glavnog broda nalazi se toranj-lanterna. omeđen zidom bez otvora. U osnovnoj dispoziciji trobrodna romanička građevina.Prva polovina 13. a u njega je ugrađena i apsida Katedrale. javlja se na sjeveru zemlje centar građevne djelatnosti vezane uz dolazak klinijevskih redovnika iz Francuske. Toj je građevini početkom 14. 28 Zamora (katedrala) . Pokazuje dosta sličnosti s crkvom Sainte-Foy u Conquesu.12/13. st.Započeta na prijelazu iz 11. Ima masivan četverokutni zvonik. s pojasnicama koje preko polustupova prenose težinu na pilone empora i arkada glavnog broda. st. Trobrodna dvoranska crkva s kolonadom stupova s šiljastim arkadama. dug je tri kilometra.Crkva od opeke iz 1123.. 39 Bragança (Domus Municipalis) .Pojas srednjovjekovnih zidina započet 1090.Prvobitna kapela je centralna građevina oktogonalnog tlocrta. 32 Estella (Palacio real . Kod većine se značajnih građevina prožimaju odlike kasne romanike i rane gotike. ima 86 kula i 9 utvrđenih vrata. u 12. Na građevini se očituju bizantski. 34 Lerida (vijećnica) . dodan uzdužni brod. islamski i zapadni (normanski) utjecaji. Travanca) mahom su pokrivene drvenim stropom. 37 Evora (katedrala) . Prizemlje presvođeno križnim svodovima odvojenim pojasnicama.palača navarskih kraljeva) . 36 Coimbra (Stara katedrala / Sé Velha) . st. Paço de Sousa. s oblom apsidom i slijepim arkadama izvedenim od opeke po uzoru na arkade od kamena.najznačajniji je drugi (Petrus Petriz).1170.Oko 1200. 35 Avila (zidine) .1151-74.1160-1240. stoljeća. 25 . st. Unutrašnjost je u potpunosti barokizirana. st. Utvrđeni samostan.11/12. 30 Sahagun (San Lorenzo) . Pombeiro. Profana arhitektura 31 Loarra (kaštel) . koja u detaljima pokazuje prihvaćanje gotičkih elemenata. (majstori Bernard i Robert). a kat širokim križno-rebrastim svodovima.12/13. PORTUGAL . st.Tek u 12. Trobrodna dvoranska crkva s poluvaljkasto nadsvođenim glavnim brodom. 38 Tomar (templarska crkva) . 33 Compostela (nadbiskupska palača) . Ima kupolu nad križištem. Adrzej) . flankiranu s četiri tornjića.Započeta 1120. Manje trobrodne ili jednobrodne crkve (Rates. Klaustar je s konca 12. oko kojeg teče nešto niži prstenasti brod (šesnaesterostrani deambulatorij). 29 Toro (Colegiata de Santa Maria la Mayor) . a iznad križišta rebrastu kupolu-lanternu oslonjenu na pandantive. POLJSKA 40 Krakov (Sv. st.

Crkva ima dva zvonika i bogato skulptorski ukrašen portal. te ravnim stropom. st. Jurja) .12. st. SLOVAČKA 48 Rotunde (Skalica.12. Tripuna) . Trobrodna bazilika sa stupovima i ravnim stropom. 44 Mogilno (benediktinska opatija) .kapela) . galerijama.Posvećena 1126. Krupina) 52 Kapitulske i opatijske crkve (Spiš. U konstrukcijama se manifestiraju izrazito gotički elementi. 43 Plock (katedrala) . Posvećena 1256.).Sv. Benadik) MAĐARSKA 53 Pécs . 60 Kotor (crkva Sv. SLOVENIJA 56 Stična (cistercitska crkva) . spaljena za vrijeme turskog vladanja. st.Sagrađena sredinom 12. Pregrađivana u doba gotike i baroka. st. Graditelj Mihael došao je iz Francuske.Pečuh (katedrala) . Martin) 46 Prag (Sv. Rotunda s polukružnom apsidom i okroglim zvonikom.Započeta 1117.. Štiavnica) 50 Samostanske crkve (Diakovce. s gotičkim elementima. Nakon što je 1308.Početak 13. st. stoljeća na mjestu starije građevine. 26 . Ispod kora je peterobrodna kripta. Bzovik. Dechtice) 49 Manje crkvice (Banská. 54 Ostrogon 55 Ják (benediktinska opatija) .Započeta u lombardskoj varijanti romanike u 11.Utemeljena u 13. 57 Kostanjevica na Krki . Sv.41 Czerwinsk (opatijska crkva) . Trobrodna bazilika s tri apside i četiri kule. obnovljena u 18. Trobrodna osnova s transeptom i petodijelnim ravno završenim korom. 58 Kamnik (Mali grad . Juraj na Hradčanima) . Hronsky. stradala u požaru.Posvećena 1156. Luke) . Restaurirana 1804.1195. st. Longin i Sv. Rimavske Jánovce) 51 Župne crkve (Banská Bystrica. CRNA GORA 59 Kotor (katedrala Sv. Križ. obnovljena je 1335. 47 Říp (crkva Sv.Oko 1250.Posvećena 1144. st.Trobrodna bazilika s kriptom i tri apside (srušene prilikom pregradnje u 17. ČEŠKA 45 Prag (rotunde s polukružnom apsidom . Znatno obnovljena nakon potresa 1667. 42 Koscielec (župna crkva) . Jednobrodna građevina s kupolom.

SRBIJA 61 Manastir Studenica . u kojoj se spajaju bizantski arhitektonski uzusi sa zapadnjačkim romaničkim oblicima. Sagradio ju je od 1327. majstor Vita iz Kotora.Crkva Uznesenja Kristova kasna je građevina "Raške škole". U osnovi trobrodni pseudobazilikalni plan s transeptom i kupolom. Presvođena križno-rebrastim svodovima. do 1335.Bogorodičina crkva (1183-96) najizrazitiji je primjer "Raške škole". 62 Manastir Dečani . 27 .

st. koji predstavljaju modifikaciju korintskog kapitela i međusobno su različiti (postavljeni u parovima). Slične su i crkve Sv. Mihovila na Krku. .F: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ . Ivan Krstitelj u Rabu 28 . st. koji je u predromanici bio sasvim zanemaren. Petar u Drazi na Rabu .Spomenici monumentalne zrele romaničke arhitekture najizrazitije su koncentrirani u dalmatinskim gradovima (Zadar. glatkih ploha zidanih uslojenim tesanicima. Martina u Lovreču u Istri. monofore) s okvirima od klesanaca. presvođeni poluvaljkastim svodom ponekad ojačanim s jednom ili više pojasnica. Marije u Zadru. Sačuvala se u izvornom obliku uz neznatne nadogradnje. Petra u Drazi na Rabu. Srednja Dalmacija (Trogir i Split) i Južno Primorje (Dubrovnik).Zvonik ranoromaničkog tipa. Zadar.. Kao poseban tip javljaju se crkvice s masivnim kvadratnim zvonikom vezanim uz pročelje (česte na području Istre. st. Split). . Uglavnom su u pitanju katnice pravokutnih osnova.Trobrodna troapsidalna bazilika. . te uspostava tzv. "dubokog kora".Fortifikacijska arhitektura sasvim je oskudno sačuvana (dijelovi zadarskih bedema). st. Andrija u Rabu . godine i kasnije u doba Turaka. Sv. Trogir.Građevine na području Sjeverne Hrvatske i Slavonije mahom su stradale prigodom prodora Tatara 1242. bifore. . Venecija. 03 Sv. Tome u Biogradu. 02 Sv. Brodove dijeli pet pari kamenih stupova s originalnim kapitelima iz 11. . vezana uz liturgijske promjene (prijelaz s procesionalne na stacionarnu liturgiju). Sv. benediktinci vraćaju tip bazilike. Trogir. zatvoren sve do vrha. .Najbolje očuvani primjer ranih romaničkih trobrodnih troapsidalnih benediktinskih bazilika predstavlja crkva Sv. .Tijekom 11. te su uglavnom tek fragmentarno sačuvane.Građevina iz 11. Glavni impuls na područje istočnog Jadrana dolazi iz Italije (Aquileia. Pomposa). gdje su postavljene trifore. Portal vjerojatno potječe iz 12. te zadarskog zaleđa). troapsidalna bazilika s glatkim zidnim plohama (tek pod strehom nalaze se male nazubljene konzolice). te razvedenih lučnim otvorima (portali. st. te Sv. . Karakterističan je izlazak skulptorske dekoracije na pročelje crkve. Dalmacija 01 Sv. najčešće pravokutni prostori s polukružnim apsidama. Split). Nedavno su pod štukaturom otkriveni originalni stupovi iz 11. znatno pregrađena u doba renesanse i baroka.Porušeni zvonik (poznat po staroj fotografiji) imao je sasvim glatke plohe i mali broj otvora. Jednostavna trobrodna.Na području Dalmacije moguće je govoriti o trima područjima u kojima se očituju određene stilske srodnosti u spomenicima: Sjeverna Dalmacija (od Krka do Zadra).Ostaci stambene arhitekture sačuvani su u primorskim gradovima (Poreč. dok su u njihovoj okolici sačuvane brojne manje građevine (najbrojnije na zadarskom području).

st. Podijeljena je kolonadama u tri broda. nešto veći od zvonika Sv. i 1111.Trobrodna bazilika sagrađena u 12. Kapiteli stupova imaju odlike slične drugim rapskim iz 11. st. pojasnice. 08 Benediktinska bazlika na Lokrumu . a dug 34 m. (dvije građevne faze) na ranokršćanskoj osnovi.Posvećena 1175. st. st.11. troapsidalna bazilika duga bez apsida 30. Portal ima strmi zabat i unutar njega srpaste lukove koji uokviruju lunetu.Zvonik iz 13. a nad bočnima galerije rastvorene heksaforama. Na tu se osnovu nadovezuje prostrana polukružna apsida istaknuta u prostoru. 10 Katedrala Sv. Pročelje je raščlanjeno nizovima stupova. vjerojatno iz 11. st.11. st. st. 06 Sv. Pročelje je raščlanjeno slijepim arkadama na stupićima.. 09 Sv. Sačuvan u originalnom obliku.. kojoj pripadaju stupovi s karakterističnim kapitelima. Naos je širok 20. Tragovi portala ukazuju da je bio istog oblika kao i onaj na Sv. križno-rebrasti svod). Krševan u Zadru . Sjeveroistočna fasada raščlanjena je nizom galerija. . 04 Katedrala Sv.Ruševine trobrodne troapsidalne bazilike. st. Marije u Zadru. Stošije u Zadru . Prezbiterij je uzdignut i pod njim se nalazi kripta.Izgrađena na ranokršćanskoj osnovi (bazilika ravenatskog tipa s jednom izvana poligonalnom apsidom) i kasnije pregrađivana. Na njima se romanika očituje u punoj zrelosti (skladni odnosi ploha i volumena. Krševanu u Zadru. Na glavnoj apsidi se ispod strehe nalazi otvorena galerija. pregrađena je ranokršćanska bazilika na način da je unutar široke apside ranokršćanske crkve konstruiran deambulatorij (jedini poznati primjer na istočnoj obali Jadrana). te sa tri portala ukrašena skulpturama. građen u drugoj polovini 12. Ploha jugozapadnog zida raščlanjena je nizom od dvanaest slijepih arkada koji se naslanjaju na tordirane polustupovie. a široka 18 m. . ukrašen je plitkim slijepim lukovima od fino klesanog kamena u naizmjeničnim redovima ružičaste rapske breče i bijelog vapnenca. Marija u Ninu .. Nad srednjim je otvorena krovna konstrukcija. lukova i slijepih arkada. a na bočnima niz malih arkadica. Sačuvana tek u arheološkim ostacima. te predstavljaju prvi spomenik zrele romanike u Hrvatskoj.Izvorna romanička crkva iz 11. Petar u Drazi. pokazuje izrazite sličnosti s grupom crkava kojima na čelu stoji Sv. st. a iznutra polukružnom. 11 Sv. 05 Sv.). koja je kasnije znatno pregrađena. Imala je građevnu fazu 11. Marija u Zadru . Marije u Rabu . kojoj su naknadno dodane polukružne apside na završecima bočnih brodova. Donji dio pročelja. Nikola kod Nina 29 . 07 Zvonik Sv. Uz dovratnike su izvorno stajala dva stupa i podržavala zabat.Tijekom 11. Predstavlja tip "lombardskog" zvonika koji se rastvara prema vrhu. Gornji katovi zvonika restaurirani su u 15. fino klesani kubični kapiteli. i 13. Bazilika ravenatskog tipa s jednom apsidom. st.Sa sjeveroistočne strane sagrađeni su zvonik i dvorana kapitula (između 1105. Teodora (Gospe od Zvonika) u Splitu . Unutrašnjost raščlanjuju arkade od po četiri stupa s korintskim kapitelima i dva pilona sa svake strane. izvana poligonalnom. Dvije bočne apsaide su upisane u zidnu masu. friz palmeta. st. Trobrodna.

st. st. Križno-rebrasti svodovi dodani u 14. 25 Katedrala Sv. Tipski pripada skupini palatinskih kapela. 20 Sv.Na pročelju ima vitak zvonik ukrašen s tri strane plitkim slijepim dvojnim lukom. 21 Sv. Cijelu širinu pročelja zauzima masivni zvonik. Kvirina dvokatna je građevina povezana velikim lučnim otvorom (danas zazidanim) s katedralom. Masivan zvonik zauzima čitavu širinu pročelja. Lezene s vijencem slijepih arkadica i konzola raščlanjuju izvana uzdužne zidove. Polukružna apsida.Crkva Sv. Izgleda da je centralni travej izvorno bio otvoren. st.) dobio križno-rebrasti svod.Konac 11. Ambroz u Ninu . u središtu ima križno-rebrasti svod. Trobrodna troapsidalna bazilika bez galerija.13. Krševan na Krku . st.Katedrala je sagrađena u 12. st. Ivan u Preku .12/13. 30 .Rustično građen. Sagrađena je koncem 12. Lovre u Trogiru . na ranokršćanskoj osnovi. Vjerojatno nešto kasniji od zvonika Sv. (pregrađena u 14. st.12.11. Umjesto kupole. Nikole kod Nina. za biskupa Ivana. Marije i Sv. Vid u Dobrinju na Krku . 19 Sv. st. Kuzma i Damjan na Ćokovcu 17 Sv.Gradnja započeta 1213. i 15. 22 Sv. Po trolisnoj (trikonhalnoj) koncepciji vezana uz tradicije starije arhitekture. no sagrađen je samo jedan (u gotičkim i renesansnim oblicima).Gotovo identična Crkvi Sv. Pravokutni naos presvođen poluvaljkastim svodom s polukružnom apsidom. a pregrađena u doba gotike. Vid na Pagu 18 Sv. Portal bogato krašen skulpturom (majstor Radovan). Kvadratna apsida je plod kasnije pregradnje. 15 Sv. Polukružna apsida.). st. st. Ima četiri kata. posebice portala. 23 Sv. 13 Katedrala Sv. Marije u Zadru (13. Portal je karakterističnih romaničkih odlika. od kojih tri gornja imaju bifore (one na četvrtom katu uokvirene su srpastim lukovima).. Mihovil u Rogovu 16 Sv. Bilo je predviđeno da ga flankiraju dva zvonika. st. Ivan u Banjevcima . te omogućavao komunikaciju među katovima. da bi kasnije predstavljala portik katedrale s različitim funkcijama. 24 Zvonik župne crkve u Ninu . . prekinuti tek u kapitelnoj zoni profiliranim impostom. st. Pravokutni naos s poluvaljkastim svodom ojačanim s dvije pojasnice. Petar u Kuli Atlagića . Kvirin u Krku . st. Portik konstruktivno vezan s crkvom (zamišljen u doba gradnje). a naknadno (koncem 13. Martin u Diklu . st. kojeg se pojasevi produžuju do poda.12. Izvana zidovi pojačani kontraforima koji ne odgovaraju rasporedu unutrašnjih elemenata. (izvorno su bili predviđeni samo svodovi nad bočnim brodovima). samo nešto rustičnije obrade. Pretpostavlja se da je prvotno bila zapadna galerija krčkih knezova.). 12 Sv. Bartul u Petrčanima .12/13. Pravokutni prostor presvođen s tri križna svoda odijeljena pojasnicama. 14 Sv.

Juraj u Završju . 31 . . st. 34 Sv.Romanička građevina.Zvonik iz 12. st. st. 45 Majka Božja u Bapskoj . Vincent u Svetvičentu 39 Sv. st. Istra 32 Sv. Na vanjskim je plohama imala dekorativnu galeriju i istaknute lezene. Sofija u Dvigradu . Trobrodna bazilika s jednom apsidom. Martin u Lovreču u Istri 33 Sv. Rok u Roču 41 Sv.12.Djelo majstora Mihe Brajkova nastalo nakon 1317. 28 Sv.11. 30 Klaustar franjevačkog samostana u Dubrovniku . Nad desnom bočnom apsidom uzdiže se zvonik. Martin kod Lovčića . a četvrtastim svetištem nagovješta oblik ranogotičkih redovničkih crkava. st. 36 Sv. st.26 Sv.Vitak i proporcionalan četvrtasti zvonik otvoren je u podnožju polukružnim lukom koji otvara ulaz u crkvu. Juraj u Belcu . U usporedbi sa rapskim zvonicima pokazuje veće bogatstvo arhitektonske dekoracije i raščlanjenosti ploha.Jednobrodna crkvica s kupolom skrivenom u četvrtastom tamburu. na završetku otvoren monoforama sa sve četiri strane. st.Sačuvan u kopiji iz 19. pregrađena u doba gotike. 27 Zvonik katedrale u Splitu . Ivan u Trogiru . 37 Mala Gospa kraj Bala 38 Sv.. 31 Romanička palača u Trogiru . Započet sredinom 13.Prva polovina 13.Pravokutna građevina s upisanim apsidama (glavna elipsoidnog tlocrta. U luneti portala "Agnus Dei". pregrađena u gotičkim oblicima. a bočne polukružnog). 44 Sv. 29 Stara katedrala u Dubrovniku . Foška kod Peroja 40 Sv. Pravokutna građevina s četvrtastom apsidom (nadsvođenom nad trompama) utopljenom u zidnu masu. Mihovil nad Limskim kanalom 35 Sv. no gradnja se produžila duboko u 14. galerijama i kupolom. 46 Sv. Juraj Stari u Plominu Sjeverna Hrvatska 43 Sv. st.Pravokutna građevina s polukružnom apsidom.Romanička građevina građena opekom. Marija na Mljetu . Ilija u Balama . U malom ponavlja odlike katedrale. a zidne plohe ukrašene su izvana plitkim udubinama (nišama) koje u gornjem dijelu imaju par slijepih arkadica.Poznata tek po arheološkim ostacima. Bogato skulptorski ukrašen. Vid u Dravogradu . Završava romaničkim biforama. Jelizej u Draguću 42 Sv.12/13.

Skulptura je mahom bila bojana (i pozlaćena). Dimenzija demonskog često je vezana uz prikaze životinja (lav. a boje su bile žive (crvena. svečana i strašna. nije sigurna u svoj identitet (miješanje figuralike i ornamentike je sveprisutno). . s plitkim reljefom koji prikazuje Krista i apostole.).Kiparstvo romanike veže se u Francuskoj uz tradicije galsko-rimskih skulptura (sarkofazi).G: SKULPTURA U FRANCUSKOJ . . . . siva.Bit romaničke skulpture je "reljef sa određenim sadržajem". godine. preuzela je dekorativna plastika (skulptura u kamenu) odlučujuću ulogu unutar likovne umjetnosti. . Bojani je sloj sve pokrivao. Romanički figuralni kapitel u biti predstavlja vrhunac arhitektonskog ukrasa u europskoj umjetnosti. zmija) i hibridna bića.Izrazita je sposobnost ornamentalnog preoblikovanja stvari. Stoga.Područje rasprostiranja figuralnog kapitela uglavnom se podudara s područjem na kojem je nastajala monumentalna skulptura. uz dominaciju Krista suca ostaje malo prostora za prizore Kristove muke ili razvoj emocionalnije marijanske ikonografije (barem ne u dimenziji monumentalnog).). Radnje se u puno većoj mjeri podrazumjevaju negoli stvarno prikazuju. pa ni ljudska figura. . krsnim zdencima i grobovima.). zmaj. prisutnost demonskog svijeta u romaničkoj skulpturi jedinstvena je unutar kompleksa kršćanske umjetnosti. te ostvarenja ranosrednjovjekovne minijature. Nijedna biljka ni životina. skulptorski ukras stupova (kapiteli).Postanak.I kvantitativno i smještajem. Samonstan Cluny odigrao je za romaničku skulpturu onu ulogu koju su za ranosrednjovjekovnu minijaturu odigrali irsko-škotski redovnici. kao izraz gradske kulture. plava. . Na katedralama je pojava monumentalne skulpture u romaničko doba još rijetka (obrnuto od Italije gdje je katedrala.Romanička je skulptura monumentalna. zatim kapiteli s grubo rezanim likovima u kripti crkve Saint-Bénigne u Dijonu (1001-1018. Za romaniku je 32 . crvenosmeđa). Zadaci dekorativne reljefne skulpture bili su usko ograničeni: ukras portala (ponekad i fasada). .Kasna faza romaničke skulpture u Francuskoj vremenski se (ali ne i teritorijalno) poklapa s razvojem rane gotičke skulpture. brojnog bizantskog importa sitne plastike u bjelokosti. stil i sadržaj monumentalne romaničke skulpture u Francuskoj vezan je uz benediktinske samostane. Oči skulptura su ponegdje (Autun) bile ispunjene staklenom masom. te poneki reljef na oltarima. mjesto koncentracije skulpture). . te SaintGermain-des-Prés u Parizu (990-1014.Kao najraniji radovi ističu se nadvratnik Crkve Saint-Genis-des-Fontaines (datiran 101920. . zelena. oker. s drugom fazom romaničke umjetnosti.Od 1080. a raspon tog ornamentalno-predmetnog svijeta seže od zloćudnodemonskog do groteskno-smiješnog. pri čemu je realnost odnosa gotovo zanemarena.

U luneti prikaz Maiestas Domini sa dvanaest apostola (oko 1150. . Rana romanika 01 Saint-Genis-des-Fontaines . . Petra) . dvojicom anđela i 24 starca iz Apokalipse). Gilabertus (Toulouse). 10 Cahors (katedrala Saint-Étienne) 33 . st. Brunus (Saint-Gilles-du-Gard). Nadvratnik. zmaj.1130-40. S ovog portala vjerojatno potječe reljef s legendom o dvjema ženama koje su rodile životinje (ovna i lava). feniks) i pravih životinja. 04 Saint-Denis . sada u Augustinskom muzeju u Toulouseu. Mateju (Krist raširenih ruku sjedi na prijestolju.Plitki reljef koji prikazuje Krista i apostole. Petra) . predsjedava uskrsenju mrtvih razdvajajući kao pastir ovce od jaraca.gotovo nemoguće tretiranje životinje kao prirodnog bića.) ima prikaz Strašnog suda po viziji Sv.) ima u luneti prikaz Uzašašća s likovima šest anđela i dvanaest apostola. .Likovi apostola Tome i Andrije koji su resili portal klaustra uz crkvu. 09 Carennac (nekadašnja priorska crkva Sv. a natpis koji ga uokviruje otkriva ime majstora: BERNARDUS GELDUINUS.Južni portal (dovršen prije 1118. nadahnut je galsko-rimskim oblicima. .). i. okružen anđelima koji sviraju u trube. 02 Dijon (Saint-Bénigne) .Klaustar (dovršen prije 1115. grifon. Languedoc 05 Toulouse (Saint-Sernin) .): GILABERTUS ME FECIT. . pokzujući svoje rane i oruđa muke.Južni portal (započet oko 1110.) ima stupove i kapitele ukrašene reljefima. .Datiran 1019-20.Glavni oltar bogato je ukrašen figurama (posvećen 1096.Najizrazitije su škole Languedoca. .1001-1018. Godfridus (Chauvigny).Kapiteli s grubo rezanim likovima u prizemlju nekadašnje rotunde. Bernardus Gelduinus (Toulouse). Stilski vezane s glavnim oltarom su mramorne ploče na unutrašnjem zidu deambulatorija (izvorno ukras portala ?) s prikazom Krista u mandorli okruženoj simbolima evanđelista. što dovodi do jednakog tretmana fantastičnih bića (jednorog.Ishodište škole u Languedocu. 06 Toulouse (Siant-Etienne) . Girauldus (Bourges). . Petra) .Skulptori: Gislebertus (Autun). 07 Moissac (opatijska crkva Sv. 08 Beaulieu (nekadašnja opatijska crkva Sv.Po prvi put u luneti je prikazan Strašni sud po Sv. ukrašen rozetama. Ivana (Krist okružen simbolima evanđelista.). Burgundije i Provanse. te dva proroka.990-1014. 03 Saint-Germain-des-Prés u Parizu .Brončana vrata. U njihovu podnožju navodno je bilo uklesano ime majstora (po svjedočanstvima iz 19.

Austremonija) 34 . . Navještenje.).). Poklonstvo mudraca (s potpisom majstora: GODFRIDVS ME FECIT).U luneti južnog portala Ivanova vizija iz Apokalipse (prva trećina 12. 21 Issoire (nekadašnja opatijska crkva Sv. 17 Poitiers (Notre-Dame-la-Grande) .Srednja arkada gornjeg kata pročelja ukrašena scenom Uzašašća Kristova prikazanog kao Maiestas Domini (oko 1136.Reljefi na vanjskoj strani apside (oko 1120.Na glavnom portalu četiri arhivolta sa stepenastim uvlačenjem u masu zida ukrašena scenama (od vanjskog prema unutarnjem): fantastične životinje i ljudi.. 14 Angoulême (katedrala Sv.Bogato skulptorski dekorirani kapiteli deambulatorija: Vaganje duša. Druga pol. a dva anđela pušu u trube. 20 Clermont-Ferrand (Notre-Dame-du-Port) . Zapadna Francuska 13 La-Lande-de-Fronsac (crkva Sv. Iznad lunete četiri arhivolta s raznim scenama (druga polovina 12.U luneti sjevernog portala prikaz Uzašašća Kristova. (oko sredine 12. a pokraj njih vrag i prokletnici. životinjski likovi unutar ornamentalnih vitica (nakon 1130. Auvergne 19 Conques (Sainte-Foy) . Petra) . a sa strana blaženi pod arkadama rajskog grada i prokletnici u paklu.U transeptu figuralni kapiteli (Kain i Abel. Starci Apokalipse.). st. Petra) . 15 Aulnay (zborna crkva Sv. . . Petra) . Lijevo od Krista četiri anđela.).U luneti slijepe arkade lijevo od glavnog portala scena Raspeća Petrova (nakon 1130. st. 12. Iznad njega dva anđela pridržavaju križ kojem su nad krakovima simboli Sunca i Mjeseca. 11 Souillac (nekadašnja opatijska crkva Sv. Stjepana. st. .Od portala postoje tek ostaci na unutrašnjoj strani baroknog pročelja (112035.).). . Marije) .U luneti zapadnog portala Krist u mandorli (Maiestas Domini) između simbola evanđelista.). Javljanje pastirima.). 18 Chauvigny (nekadašnja zborna crkva Sv.).U prizemlju pročelja pet reljefno ukrašenih luneta: nad portalom i slijepim arkadama sa strana (oko 1115.. st. 16 Civray (Saint-Nicolas) . Rođenje. Petra) .)..Kapiteli deambulatorija bogato skulptorski dekorirani (oko sredine 12.Druga četvrtina 12.Najizrazitiji je stup portala (trimo) s bestijarijem..). Kamenovanje Sv. 12 Saint-Paul-les-Dax . st.). Jišajevo stablo. st.Na luneti glavnog portala u središtu Krist u mandorli koju drže anđeli kao sudac Strašnog suda. Sve popraćeno natpisima u trakama (O PECCATORES TRANSMVTETIS NISI MORES / IVDICIVM DVRVM VOBIS SCITOTE FVTVRVM . ljudske figure s knjigama i posudama. U donjem redu u sredini mjerenje duša.. apostoli.). Desno od Krista blaženi. Marija i anđeli (oko 1140.Pročelje gotovo potpuno prekriveno skulptorskim ukrasom s brojnim likovima i prizorima: Navještenje. apostoli . Samson i Dalila).

Fortunat) . .Neki su reljefi skoro identični onima u Autunu (Bijeg u Egipat. .Bogorodica s djetetom (drvo.U luneti prikaz Duhova i Poslanja apostola. . . . 22 Orcival . zemljoradnički poslovi .). . 28 Charlieu (Sv. Imaju oblik korintskog kapitela. Pad Šimuna Vrača. Petar. blaženih i prokletih.Ukrašeni kapiteli deambulatorija: Posljednja večera (druga polovina 12.Portal izrađen 1120-32. Dva najpoznatija prikazuju na svoje četiri strane osam glasova gregorijanskog pjevanja. vrlina.U radijalnim poljima oko lunete narodi kojima treba propovjedati kršćansku vjeru. Navještenje... druga polovina 12. umjeća.U luneti desnog bočnog portala Poklonstvo mudraca. 26 Autun (Saint-Lazare) . Susret Marije i Elizabete.).Sačuvalo se osam kapitela iz kora posvećenog 1095.). Noli me tangere .).Bogorodica s Djetetom (polikromirano i pozlaćeno drvo. u obliku svirača i sviračica. a na samom tijelu kapitela. .Na luneti glavnog portala kompozicija Strašnog suda s Kristom na prijestolju u mandorli.. . . 25 Vézelay (Sainte-Madelaine) . Trojica mudraca koje budi anđeo. ali im nedostaje finoća Gislebertusova rada. . trumeau) Ivan Krstitelj i dva apostola.Na kapitelima pilastara u unutrašnjosti skulptorski je sadžaj morao biti prilagođen trapezoidnoj formi. Bijeg u Egipat). st. st.). . U pitanju je vjerojatno Gislebertusov zreliji rad kod kojeg je bogatstvo linearno ižljebljenih površina zamijenjeno punim i snažnim oblicima. .. Samoubojstvo Judino.Na arhitravu narodi i pogansko žrtvovanje životinja. S lijeve strane anđeli i vragovi mjere duše.Crkva posvećena 1132.Na arhitravu scene uskrslih.Crkva posvećena 1094. umetnuti su likovi u okvir koji ima oblik mandorle. Na ostalima su prikazane alegorije godišnjih doba.Na arhivoltima horoskopski znakovi i mjesečni radovi.franc. Luneta s prikazom Krista u slavi. pri čemu je Gislebertus pokazao izuzetnu vještinu u kreiranju kompozicija (Noli me tangere. 23 Auvergne (nepoznato nalazište) .). ukrašenom akantusovim lišćem. Burgundija 24 Cluny (Sv. 27 Saulieau (Sainte-Andoche) . Petar) . S njegove desne (za promatrača lijeve) strane anđeli zaštitnici vode duše prema Nebeskom Jeruzalemu čija vrata otvara Sv.Na dovratnicima apostoli. st. . . raj sa četiri rijeke. Rođenje (1125-30.Crkva posvećena 1119.Na uništenom portalu bio je u luneti prikaz "Maiestas Domini" (prauzor za ostale građevine). ..Sa arhitrava nekadašnjeg portala na sjevernom kraku transepta potječe prikaz Eve u zemaljskom raju (sada u muzeju Rolin u Autunu). 12. potpisao se umjetnik: GISLEBERTUS HOC FECIT. mjesečnih radova i znakova horoskopa. U dnu prikaza Krista u slavi.Na arhivoltima su prikazi godišnjih doba. 35 .Na centralnom stupu (trimo .Polukapiteli na pilonima bogato skulptorski ukrašeni (1125-40.

st. .. Marije) . Trophime. Potpis skulptora: BRVNVS.Luneta portala: gornji dio . Pavao. . Petra) . .Sa strana glavnog portala likovi apostola (Petar. Egidija) .U luneti glavnog portala Krist u mandorli između simbola evanđelista. u donjem redu apostoli.Na frizu iznad apostola prizori iz evanđelja.mjesečni radovi.). Središnja Francuska 29 Bourges (nekadašnja zborna crkva Sv. na unutrašnjem arhivoltu razni poslovi (pravljenje bačve).. Petar (sredina 12. Potpis majstora: GIRAVLDVS FECIT ISTAS PORTAS. Provansa 32 Saint-Gilles-du-Gard (nekadašnja opatijska crkva Sv. Ivan. st.prizori iz lova. st. Na zidovima između portala još po četiri apostola. 33 Vienne (nekadašnja opatijska crkva Sv. Sv. Pirineji 31 Oloron (nekadašnja katedrala Sv. 36 . Ivan. na frizu biblijski prizori.Bogato ukrašen zapadni portal: u velikom polju lunete Skidanje s križa. Krist na prijestolju. Sv.antičke basne. st. Toma . 34 Arles (Saint-Trophime) . na vanjskom arhivoltu 24 Starca iz Apokalipse. stup trimoa nose dva telamona (druga trećina 12. .U luneti glavnog portala Krist u mandorli među simbolima evanđelista. Petar.Polukapitel u naosu: Iskušenje Kristovo. na unutrašnjoj strani luka anđeli.Sv.Skulpture u klaustru na pilonima kutova trijema: S.). Martina) . Krist koji pokazuje rane i Sv..). na arhitravu dvanaest apostola. (oko sredine 12. 30 Plampied (zborna crkva Sv. sveci i prizori iz evanđelja (posljednja trećina 12.Luneta nad prozorom na sjevernoj strani narteksa sadrži prikaz Posljednje večere. Ursina) . st. srednji dio . Dva demona (druga polovina 12.). donji dio . Jakov) iznad lavova.Druga četvrtina 12. st.).

te u Vercelliju (San Andrea i katedrala San Eusebio). San Cassino u Settimu kod Pise). . Katedrala u Beneventu (poč. ..Dekorateri arhitrava: Gruamonte (San Andrea u Pistoji. Ravello. koji je radio i kao graditelj.. . .H: SKULPTURA U ITALIJI . Acetto. Biduino (San Salvatore u Lucci.oko 1230. i 12.. Bitonto).U Italiji. st. pod utjecajem francuske skulpture.Majstor Guglielmo izradio je veliku propovjedaonicu Katedrale u Pisi (1159-62. Milano. . oltarne ograde.U južnoj Italiji (Apulija. U odnosu na Francusku.. prva je značajna umjetnička ličnost majstor Wiligelmo (Guglielmo). 1166.U Lombardiji.. krsni zdenci . Monreale (1186. Bonanus da Pisa). Ravello (1179.Najznačajnije djelo.. Giudetto da Como (katedrala u Lucci) . romanička skulptura isprva je pod snažnim utjecajem ranokršćanske i bizantske umjetnosti.). San Giovanni Fuorcivitatis u Pistoji. te karakteristično dekorirani okviri prozora. Bari).)..Brončane vratnice: San Zeno u Veroni (11. . . Trani (oko 1175. biskupske katedre (Canosa. Salerno.. ukrašuje pročelje katedrale u Modeni (4 velika reljefa s motivima iz Geneze).Antelamijevim suradnicima i učenicima pripisuju se prikazi mjeseci u muzeju katedrale u Ferrari (prvobitno na južnom portalu) i reljef s konjičkim likom Oldrada da Tresseno (1233. Palazzo della Ragione).).). Bonanus da Pisa). 37 . Skulptura u bronci uglavnom je inspirirana bizantskim radovima u bjelokosti. koji 1099. . Lucci i Firenci.). st.. Barisanus da Trani). . uočljiv je bogatiji skulptorski ukras unutrašnjosti (propovjedaonice. Prvo njegovo poznato djelo je reljef Skidanje s križa (1178.) u transeptu katedrale u Parmi. nastala i izrazitije monumentalna djela. nakon 1180. Barisanus da Trani). ostvario je Benedetto Antelami (oko 1150. Njegov opus pokazuje srodnosti s južnofrancuskom skulpturom. a znatno skromniji na portalima (najčešće rascjepkan u odijeljene scene). Kalabrija) nastaju brojne romaničke propovjedaonice (Canosa. iz koje putuju graditelji i klesari (tzv.) i radio na pročelju katedrala u Borgo San Donnino (danas Fidenza u Emiliji). maestri comacini) u ostale krajeve. .Kipar Nicolao ukrasio je portale katedrale u Ferrari (1135. sintezu lombardijske romaničke plastike. oko 1170.u Toskani se najznačajnija djela nalaze u Pisi.). da bi kasnije. 13.) i crkve San Zeno u Veroni (zajedno s nekim Gullielmom). katedrala u Pisi (oko 1180. Kasnije je sagradio i ukrasio skulpturama krstionicu katedrale u Parmi (1196-1211.Ostala Italija zaostaje za Lombardijom.

Propovjedaonica konstruirana u 13. st.Skulptorski ukrašena propovjedaonica (11. 13 Verona (katedrala) .Reljef Skidanja s križa u transeptu (1178. Emilia) 01 Milano (San Ambroggio) .Brončane vratnice konstruirane su oko 1140. Lago Orta (San Giulio) . Skulpture burgundske inspiracije. 1135-38. 02 Lodi (katedrala San Bassiano) . Sergeja i Bakha (1170.Sjeverna Italija (Lombardia. (majstor Wiligelmus).Prikazi mjeseci. povezana s galerijom (1160-80. st. 16 Verona (San Zeno) . . majstor Anselmo da Campione) odvaja kor od glavnog broda. Crveni mramor. Oko 1200. i 1211.). 05 Cremona (katedrala) . 12 Venecija (San Marco) .).). 38 . Paklena i rajska vrata.Krsni zdenac s kristološkim ciklusom do Krštenja (1123-25.Skulpture Benedetta Antelamija na tri portala i u unutrašnjosti: Prikazi mjeseci. oko 1140. st.).: četiri friza s prizorima iz Geneze.). 14 Verona (krstionica San Giovanni in Fonte) . Liguria. kojima je nadodano još 18 scena.Figure Adama i Eve na dovratnicima glavnog portala. . 03 Pavia (San Michele) . Maestri comacini. Autor starijeg dijela je majstor Stefano Lagerino. Benedetto Antelami) ostatak je nekadašnje propovjedaonice.Skulptorski ukrašeni kapiteli u kripti (Adam i Eva. Sljedbenik Benedetta Antelamija...). 06 Ferrara (katedrala San Giorgio) .Portal (lombardski majstori). i 1106. (26 ploča).Sarkofag Sv. Majstori Nicolaus i Guillielmus. 15 Verona (Museo Civico di Castel Vecchio) .. . 10 Parma (krstionica San Giovanni) .Scene iz Geneze i četiri proroka (1107-1117.). Polovica prirodne veličine (1158-63.Skulptorski ukras pročelja između 1099.). iznad kasnoantičkog sarkofaga od dijelova iz raznih epoha. Kraljica od Sabe . Na skulpturi se očituje utjecaj Provanse. 08 Piacenza (katedrala Santa Maria Assunta) . te čuveni Teodorikov lov (kralj Gota goni jelena koji ga vodi pravo u pakao). 11 Modena (katedrala San Geminiano) .). Navještenje.Portali.Po dvije zone reljefa sa strana portala s kristološkim scenama i motovima iz Geneze.Reljefi na ulazu u kriptu sa simbolikom podzemnog svijeta. Veneto. 07 Ferrara (Museo Diocesano) ..Majstor Nicolaus (1135-38.). od ostataka vratnica iz 11. 04 Isola di San Giulio.). Prikazane su kristološke i starozavjetne scene. Kapiteli s likovima životinja (1080-90.) nastale su između 1196. Majstor Nicolaus (1135-38. listopad (prvobitno na južnom portalu Katedrale). 09 Parma (katedrala Santa Maria Assunta) . Starozvavjetne ličnosti (Kralj David.Propovjedaonica.Figurativni ukras prekriva pročelje (oko 1180. Prikazi mjeseci i zodijački znakovi (oko 1240. portal s likovima dvanaest proroka u nišama (Wiligelmusov učenik).

Reljefi s nekadašnje propovjedaonice.. 23 Gropina (župna crkva San Pietro) ...). 20 Pisa (krstionica) . Brončane vratnice koje je isti majstor izradio 1180.Pročelje ukrašeno reljefima (rano 12. 29 Rim (San Paolo fuori le mura) .Dekoracija pročelja (1196-1204.Reljef s prikazom Rođenja. Blažu (oko 1170. 33 Ravello (katedrala San Pantaleone) . U 14.Reljefi s legendom o Sv. vjerojatno s nekadašnje propovjedaonice.Propovjedaonica.Brončane vratnice. Lisni kapiteli.Skulptorski dekoriran arhitrav portala ? (majstor Gruamonte). 18 Lucca (San Frediano) .. Pisa (župna crkva San Cassiano) . 12.Klaustar (dovršen 1241. Polikromirano drvo ukrašeno draguljima. 19 Pisa (katedrala Santa Maria) . Lucania.. st. gdje su od nje načinjene dvije. majstor Bonanus da Pisa).). 39 . majstori Petrus Vassallettus i Nicolo d'Angelo). 30 Rim (Museo da Palazzo Venezia) .Sjedeća skulptura Sv.Propovjedaonica s reljefima s motivima iz Novog zavjeta (1159-62. za glavni portal uništene su u požaru 1596.Arhitrav istočnog portala s prikasom "Deisisa" i prizorima iz života Sv. bočni s bestijarijem (dva grifona napadaju medvjeda ...). lombardski kipar/arhitekt Filippo. Marche Abruzzi) 17 Lucca (katedrala San Martino) .). prenesena je u Cagliari. 26 Spoleto (San Pietro) . Srednja Italija (Toscana. 24 Arezzo (Santa Maria Assunta e San Donato) . Glavni portal s biblijskim scenama. st.Skulptorski ukrašeno podnožje svijećnjaka (oko 1180.Propovjedaonica. Umbria. .Reljefi na arhitravima portala (majstor Biduinus). sada uzidani u portik. Nikole. majstor Barisanus da Trani). Iz Acuta u Laciju. Male figure životinja između stupića.Brončane vratnice na portalu transepta (Porta San Ranieri) u 24 polja pripovijedaju život Bogorodice od Navještenja do Smrti (oko 1180.). Molise. st. Calabria. 27 Spoleto (Museo Civico) .) Potječu iz Crkve Sv.).Brončane vratnice (1179. 28 Pistoia (San Andrea) . Južna Italija (Campania. 25 Massa Marittima (katedrala Santa Maria Assunta e San Cerbone) . Ivana Krstitelja (druga pol. 31 Ancona (Santa Maria della Piazza) . Puglia) 32 Benevento (katedrala) . majstor Guidetto da Como). Sicilia. . majstor Guglielmus). Lazio. Zenona (bojani kamen). 21 Settimo.Krsni zdenac s bogatim figuralnim ukrasom (oko 1190.Bogorodica s Djetetom (oko 1210.Pročelje je skulptorski ukrasio 1210. 22 Firenca (San Miniato al Monte) ..

kralja kao donatora. 41 Canosa di Puglia (katedrala San Sabino) . U luneti Krist u mandorli.Ciborij (oko 1150). Figure asociraju na pomorsku pobjedu nad Saracenima.. 40 Barletta (katedrala Santa Maria Maggiore) . 39 Bitonto (katedrala San Valentino) .).Klaustar sa figuralno ukrašenim kapitelima udvojenih stupova (prije 1200.. .. majstor Bonanus da Pisa). Vjerojatno rad burgundskog majstora. . na kapitelu lijevog dovratnika Bileamov magarac. 38 Trani (Katedrala San Pellegrino) ..Brončane vratnice (oko 1175.Južni portal (oko 1080. bestijarij. Najveće srednjovjekovne brončane vratnice u Europi. Navještenje (dva kapitela upotrijebljena poput diptiha). 35 Brindisi (San Benedetto) .). 34 Monreale (katedrala Santa Maria la Nuova) ..).Biskupska katedra (1078-89. Žrtvovanje Mitri . ..). .Brončane vratnice glavnog portala (1186. 42 Manfredonia (opatija San Leonardo di Siponto) .Reljefno dekoriran prozor (oko 1200. turnira.Portret donatorice (Sigilgaita della Marra). 36 Bari (San Nocolò) . 40 .Propovjedaonica sa stupovima koje nose lavovi (1272..Dovratnici i lukovi portala ukrašeni figuralnim i ornamentalnim reljefima (Jakovljev san . Scene iz lova.Propovjedaonica (prije 1200.Južni portal.Biskupska katedra (oko 1098.Prozor ukrašen likovima fantastičnih životinja (grifon). Na prilaznom stubištu prizor Triju magova pred Herodom. 37 Bari (katedrala San Sabino) . majstor Romualdus). majstor Barisanus da Trani).)... .Propovjedaonica (oko 1040.)... . potpis majstora: "EGO NICOLAUS DE BARTOLOMEO DE FOGIA MARMORARIUS HOC OPUS FECI ..Brončane vratnice sjevernog portala (oko 1190.). Brisanus da Trani).").

Marije) . Marija Magdalena.). Prvobitno izrađene za Crkvu Sv.Krsni zdenac (1129. Visina 112 cm. BELGIJA 02 Liege (crkva Sv."Skidanje s križa" (oko 1115. AUSTRIJA 41 . 14 Freudenstadt (župna crkva) . Lombardski majstori (Comacini).).Brončani lav (nekad pozlaćen). . kanoniziran 1193.. Godeharda) .). drvo (prije 1058. . Polikromirani kamen (prva polovina 12. Bogorodica među svecima (između ostalih i biskup Bernward.Kamena oltarska pala: Bogorodica s djetetom (prije 1154.Stalak za čitanje iz samostanske crkve u Alpirsbachu (oko 1150. 11 Braunschweig (palača Dankwarderode) . .). 04 Externsteine ("Eksterno kamenje" kod Horna) . Mihovila (oko 1020-30. 09 Hildesheim (crkva Sv.I: SKULPTURA U OSTALIM ZEMLJAMA NIZOZEMSKA 01 Maastricht (crkva Sv. Bartolomeja) .): Sv. 08 Hildesheim (katedrala) . 10 Gernrode (samostanska crkva) ..). st.). Pozlaćena bronca (oko 1070.Oltarna ograda (prije 1200. Polaganje zakletve na kapu pred carem)."Bernwardov stup".Štukoplastični ukras jednog svetog groba (oko 1100. 06 Minden (katedrala) . 13 Erfurt (katedrala Sv. 15 Freising (katedrala) . Polikromirano drvo. Prva slobodna monumentalna skulptura srednjovjekovnog Zapada (1166. Mihovila) .Figuralni kapitel (prije 1172. majstor Liutpreht). 07 Hildesheim (crkva Sv. majstor Rainer iz Huya). Izvorno prevučeno zlatnim limom.).Krsni zdenac (1020-30. 16 Köln (St. st.Drvene vratnice (oko sredine 11.Raspeće (oko 1173.Reljef u predvorju (oko 1204.. 05 Freckenhorst (ženski benediktinski samostan) . u donjem životinjski likovi koji simboliziraju sile podzemnog svijeta. Polikromirano drvo (jedan lipov trupac).).Raspelo.). Nekad u Crkvi Sv.Stup s bestijarijem u kripti rađen po uzoru na trimoe francuskih crkava (oko 1150.).).. Sv. NJEMAČKA 03 Paderborn (Muzej katedrale) . 26 polja s kristološkim scenama. 12 Braunschweig (katedrala Sv. Mihovila. Marije) . Blazija) .). potpis majstora: IMERWARD ME FECIT). U gornjem redu prizori iz Kristova života. Bronca (1007-1018.).Krsni zdenac. Metronus.Brončane vratnice (1015.).).Bogorodica s Djetetom.Bogorodica s Djetetom ("Imadova Madona"). Maria am Capitol) .

). 27 Barcelona (Muzej katalonske umjetnosti) . 20 Gurk .17 Salzburg (Museum Carolino Augusteum) . 12. Stvaranje Eve. Polikromirano drvo. st. 25 Ripolli (Santa Maria) . st. . st."Portik slave" (1168-88. st. Jakova na prijestolju. Očito je ugledanje na bizantske radove u bjelokosti. .). SKANDINAVSKE ZEMLJE 33 Stockholm (Historijski muzej) 42 . st.). Dio nekadašnje oltarne ograde.).).Drvene vratnice s biblijskim likovima unutar vitica ornamentalne lozice. Vincencu iz Valencije. majstor Mateo).). ŠPANJOLSKA 22 Leon (San Isidoro) . Nevjerni Toma (1080-1100.. 32 Winchester (katedrala) .). 29 Estella (San Miguel) .Portali (početak 12. Trimo s prikazom Sv. st.Reljef uzidan u koru.). 26 Estany (Santa Maria) ..Apsida ukrašena figuralnim reljefima (prva tećina 13. 24 Santiago de Compostela . Nikoli (početak 12.). st.Reljefi u klaustru: Skidanje s križa."Puertas de las Platerias" na južnom kraku transepta (dovršeno 1103. Kralj David . .Kapiteli u klaustru (12.Raspelo iz okolice Olota (12.Glavni portal (prije 1185.Kapiteli. Polikromirano drvo. 28 Avilla (San Vicente) .Ploče nekadašnje ograde kora (sada uzidane u zidove transepta): Apostoli.Zapadni portal (oko 1190.).Prizori iz legendi o Sv. Legenda o Sv.. ENGLESKA 31 Chichester (katedrala) .). .Bogorodica s Djetetom iz Gera (druga pol. Pokazuje srodnost s lombardskom umjetnošću (oko 1230.Skulpturalno dekorirano pročelje (druga četvrtina 12. izrazito arhaičnim za vrijeme u kojem su nastali.). ŠVICARSKA 21 Basel (katedrala) . 18 Schöngrabern (župna crkva) . 23 Silos (Santo Domingo) .Timpanon s prikazom Bogorodice podrijetlom iz Katedrale.Luneta portala s prikazom Krista u mandorli (oko 1240-50. Stjepana) .): Dva timpanona.Figuralno ukrašeni kapiteli u "Grobnici kraljeva" (1054-67.). 19 Beč (katedrala Sv. majstor Dulcetus). 30 San Huan de las Abadesas .. st. no neposredno dojmljivim.). Uskrsnuće Lazarovo (druga četvrtina 12.Skidanje s križa (1251.

Tripuna) . st. 1123.).Kralj Eystein.) rađen je po uzoru na onaj u crkvi San Nicolo u Bariju. 35 Skjeberg . Lipovina s originalnom polikromijom)..Madona iz Mosjöa (druga polovina 12.U luneti glavnog portala je reljef Bogorodice s Djetetom. 34 Munkliev (opatijska crkva) . 43 . CRNA GORA 36 Kotor (katedrala Sv.Ciborij (13-14. st. SRBIJA 37 Manastir Studenica (Bogorodičina crkva) . oko 1150.Krsni zdenac.

Rođenje. st. 06 Rab (katedrala Sv. .Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije kraj Knina (druga pol. Zrelo romaničko doba 07 Zadar (SICU) .Kapiteli (11. 11. lik ratnika). Rođenje.Prijelazno doba između romanike i gotike (početak 14.Centralno područje romaničke skulpture u Hrvatskoj predstavlja Dalmacija u kojoj se nalaze najizrazitija djela. Navještenje.Portal (oko sredine 11. skulptorski ukrašen kapitel. . stoljeća narativno-ilustrativni prizori u kojima dominira ljudski lik odnose prevagu nad ornamentalno-simboličkim. Bogorodica s Djetetom.Početke romaničke skulpture nalazimo u djelima proizašlim iz tradicija predromaničke plastike. Marije) . a u Sjevernoj Hrvatskoj sačuvani su tek sasvim skromni ostaci romaničke plastike u zagrebačkoj katedrali. Navještenje).. .). u zreloj romanici..Dijelovi pluteja (oko sredine 11. Lovre ukazuje na za to doba izrazito moderan likovno-ikonografski koncept (Maiestas Domini na zabatu portala. st. 44 . st. . Krštenje Kristovo).). Lovre) . . Danas u Arheološkom muzeju u Zadru. . no načuvano je nekoliko vrijednih drvenih raspela.. skulptura poprima monumentalni karakter. likovi orlova nad impostima (oko sredine 11.. Supetarska draga (crkva Sv..-36. voluminozne skulpture orlova). Ranoromaničko doba 01 Zadar (Arheološki muzej) . figuralni motivi pasa. 11. 12. .) ukazuju na uzore akvilejskog kruga. te je moguće pratiti razvoj plastičkog izraza. .Djelovi oltarne ograde (iz crkve Sv.. Navještenje. Maiestas Domini. .). st.Ciborij prokonzula Grgura (1030. te iskazuje izracitu crtu rustičnosti. Bijeg u Egipat. 02 Zadar (crkva Sv. Petra) . Nediljice (prva polovina 11. Zadru (portal katedrale). Rudinama i Iloku.. Pohod mudraca). Pentagram .Posebnu grupu unutar korpusa romaničke skulpture čine velika drvena raspela.U vrijeme kasne romanike (13. u kojima tijekom 11. st. 03 Split (krstionica Sv. lava). stoljeće) najznačajniji centri postaju Trogir (Radovanov portal) i Split (Buvinove vratnice.Dijelovi ambona iz katedrale (druga pol. skulptorski ukras zvonika katedrale).) obilježeno je značajnim djelima u Puli (portal franjevačke crkve). Sv. Vizitacija. st.. uklapajući se u tijekove zapadnoeuropske likovne prakse (skulptorski ukras zadarske katedrale). te u Glogovnici.Pluteji iz crkve Sv. Stošija . U Istri je monumentalna kamena skulptura slabo došla do izražaja.J: SKULPTURA U HRVATSKOJ .Skulptorska oprema crkve Sv. st. sačuvana na području Istre i Sjevernog Primorja. Vladar na prijestolju.. simboli evanđelista. 04 Split (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika) .). stoljeća. Ivana) . Petra i Mojsija u Solinu ili iz splitske katedrale. 05 Rab. st...Kapiteli (prije 1059.Tijekom 12. Trogiru (dijelovi portala katedrale) i Dubrovniku (klaustar franjevačkog samostana). st. no pojedini spomenici odaju i snažno prisutan bizantski utjecaj. Vizitacija.Posjet mudraca Herodu. paunova. druga polovina 11. Danas u Arheološkom muzeju u Zadru. . st.). Poklonstvo mudraca / Pokolj nevine djece.Djelovi tranzene iz Biskupija kraj Knina (druga pol.Kapitel s ljudskim likom. grifona.

Sv.Ciborij i propovjedaonica (13. telamoni.Luneta portala (1324. st.. Ruke nisu originalne..Dijelovi portala (13-14. majstor Buvina. st.). "Majstor Pranja nogu" (Bijeg u Egipat.). st.. 09 Zadar (crkva Sv.: "Majstor Raspeća" (Anđeli.Kapiteli (12." Likove Adama i Eve izradio je tzv.Drveno raspelo s tragovima polikromije (13.. Navještenje. st.Drveno raspelo (13/14. Ulazak u Jeruzalem. Apostoli). Petar i Sv. Nikole) . 17 Gračišće (crkva Sv. u kasnoromaničkim i ranogotičkim oblicima. Krist). Krševan i Sv.).Sv. Marije) . Stošije) .Navještenje. Uhićenje i Bičevanje. Doba kasne romanike i rane gotike 18 Pula (crkva Sv. Fumije) . Pranje nogu..). Staš (majstor Otto).Skulptorski ukras pročelja (druga pol. st.) izrazito rustično oblikovane (danas u Muzeju Požeške kotline u Slavonskoj Požegi i Arheološkom muzeju u Zagrebu). o čemu svjedoči natpis: ". st.) slični su splitskim. Stošija.Portal (1314. 14 Galižana (stara župna crkva) . Frane) .. Lovre) .Najznatniji dio portala (luneta.Drveno raspelo s ostacima polikromije (12/13. Potječe iz porečke biskupije. 10 Split (katedrala Sv.). 15 Susak (crkva Sv. Iskušenje Kristovo. st. . Stošija na lomači. 08 Zadar (katedrala Sv.Drveno raspelo zvano "Veli Buoh" (13. st. st.Korska sjedala (13. a Radovanovo su djelo nastavili učenici tijekom druge polovine 13. Krštenje. stupci ukrašeni florealnim motivima i simboličnim scenama) izradio je oko 1240. . Sv. Bogorodica s Djetetom. 12.). st. 16 Pula .) dijelom je ugrađen u novo (iz 13.Skulptorski ukras zvonika (13. st.). Sv. st.). st.Skulptorski ukras starog pročelja (iz 12.Kapiteli (12.) upućuje na apulske uzore..Romaničko-bizantske kamene ikone (13. .Propovjedaonica sa skulptorski ukrašenim kapitelima (13. figuralne konzole. 19 Zadar (katedrala) . Raspeće s donatorima.). Bogorodica s Djetetom. PER RADUANUM CUNCTIS HAC ARTE PRECLARUM UT PATET EX IPSIS SCULPTURIS ET EX ANAGLIPHIS . . Drvena raspela 13 Bale (župna crkva) . 20 Trogir (katedrala) . Uskrsnuće).). 11 Trogir (katedrala Sv. st. Rađeno po uzoru na pulsko. Stošija). Krševana) . Sv.): Apostoli. st. . Dujam. st. telamoni i lavovi. 12 Rudine u Slavoniji . prizori iz Života Kristova). st. st. 45 . "Majstor Adama i Eve".Drveno raspelo (kraj 13..). . . majstor Radovan. .Drvene vratnice (1214. prikazi mjeseci. lavovi.Reljefne konzole (12/13.

zmajeva i ljudskih glava u zakasnjelim romaničkim oblicima.).Klaustar (majstor Mihoje Brajkov.Polikromirani keramički kip Bogorodice s Djetetom (13/14. 46 .21 Šibenik (samostan benediktinki) . 22 Dubrovnik (franjevački samostan) .). 1327-48. st. Heksafore s dvostrukim kapitelima ukrašenim likovima životinja.

Martirij Sv. 10 Aime (Saint-Martin) Ciprijana .. .Krist u mandorli. FRANCUSKA Freske 01 Saint-Chef (opatija Notre-Dame) . 47 . U Italiji pak. stoljeće. Zadržava se stiliziranost ljudskih likova karakteristična i za slikarstvo prethodnog razdoblja. kapela) .Krist na konju.. stoljeće. . Noino pijanstvo. Savina i Sv.Početak 12. a tek pred kraj romanike učestalije se javljaju i vitraji.Noina arka.. . što dovodi do veće neposrednosti i jasnoće likovne poruke. .Kasno 11.Kasno 11. ali sve više ispoljava i ugledanje na djela monumentalnog slikarstva.Sv. stoljeća.Rano 12. 03 Le Puy (katedrala) . njeguje se tradicija mozaika. . 08 Vicq-sur-Saint-Chartrier (Saint Martin) .Nebeski Jeruzalem. posebice u Rimu i Veneciji. Karakterističan je suzdržan kolorit. Redovito su u pitanju freske.. osobito u Italiji i Španjolskoj) i gotovo redovito otkrivaju veću ili manju ovisnost o Bizantu. .Konstantin Veliki. vrlo rijetko oslikani drveni stropovi. Mučenje Sv. stoljeća. . izostavljanje sporednih motiva i narativnost. Augustin. 02 Poitiers (krstionica Saint-Jean) . . 06 Berze-la-Ville (Château des Moines.Druga polovina 11.Bitno je da dolazi i do kvantitativnog pomaka . a romaničke freske svekolikom puku).Krist u mandorli.Hapšenje Kristovo. 07 Saint-Savin-sur-Gertempe . Posljednja večera . anatomske netočnosti.Glavno izražajno sredstvo je linija koja uokviruje i presjeca plohe čistih boja potencirajući plošnost prikaza (zanemaruje se iluzija treće dimenzije). stoljeće.. Slično kao i kod skulpture uočljive su disproporcije. . . stoljeća.Oko 1200.Najdominantniji vid slikarskog izraza u romanici predstavlja zidno slikarstvo. naivan crtež i reducirana radnja. .Sredina 12.Slike na dasci razmjerno su rijetke (nešto brojnije u kasnijem razdoblju. .Oko 1056. . Lovre .1125-50. te je i publika kojoj su slikarska djela namijenjena mnogobrojnija i različitog profila nego u prethodnom razdoblju (predromaničke minijature namijenjene su uskom krugu obrazovanih.K: SLIKARSTVO ..Slikarstvo minijatura uglavnom nastavlja razvojni put zacrtan u prethodnom razdoblju. 04 Toulouse (Saint-Sernin) .Arhanđel Mihovil.freskama se ukrašavaju čitave unutrašnjosti crkava. 09 Saint-Jacques-des-Guérets (Saint-Jacques) . 05 Auxerre (katedrala) .

Kapela Sv. Tempera na drvu. Gabrijela.. . 13 Poitiers (katedrala) . stoljeća.Oko 1198. ..).Pokolj nevine dječice.1149-74. Pavao kao brodolomac na Malti.Uskrsnuće Jairove kćeri."Tapiserija iz Bayeuxa" / "Tapiserija kraljice Matilde" (oko 1077. 23 Köln (Sankt Gereon. 22 Hildesheim (Sankt Michael) . .. .. ENGLESKA Freske 16 Copford (Church of Our Lady) . .1125-50.. .Danijel među lavovima.Sv. 20 Brauweiler (opatijska crkva) . 21 Fraueninsel im Chiemsee (Sankt Maria) .Oslikani strop (Adam i Eva. Ivana Krstitelja. ..Sv..Silazak Duha Svetog na apostole.Oko 1200. stoljeća.Raspeće. Minijature 18 Winchester (Cathedral Library) . . . 17 Canterbury (katedrala) .1240-50. Mauricije. . krstionica) . 50 x 7034 cm). Bogorodica s Djetetom . stoljeća. Vitraji 11 Reims (opatijska crkva Saint-Rémi) ..Gotovo u potpunosti oslikana unutrašnjost kapele. NJEMAČKA Zidne slike 19 Idensen (biskupska kapela) .Sredina 12.Sredina 13.).).1120-30. Ulazak u Jeruzalem.. stoljeća. Razvučena pripovijest o normanskom osvajanju Engleske ispripovijedana u obliku stripa. 48 .Sredina 13. 12 Chartres (katedrala) .1160-70.1150-75.Rođenje. Prorok Izaija . 14 Strasbourg (Muzej katedrale) . Jišajevo stablo .Anđeo.Sredina 12. Gabrijel navješta rođenje Krista i Sv..Car na prijestolju."Winchesterska biblija" (1150-60. Tapiserije 15 Bayeux (biskupski dvor) . . Gereon i Sv. Inicijali ukrašeni ornamentom i figuralnim scenama (Mojsije ubija Egipćanina . . .

.Evanđelistar (sredina 12. Ivan Evanđelist.).Opat Desiderius.Slike na dasci 24 Münster (Landesmuseum für Kunst und Kulturgeschichte) .).Anđeo koji pridržava medaljon s Marijom Nebeskom Kraljicom. 49 . Sv. Sv. stoljeće. Majka Ivana i Jakova pred Kristom.Unutrašnjost zapadnog kora. st. . 33 Pürg (Sankt Johann) . Tapiserije 30 Halberstadt (Muzej katedrale) . st.). Izrada odaje ugledanje na slikarstvo minijatura. 99 x 195 cm. ITALIJA Zidne slike 35 Civate (San Pietro al Monte) . .Nebeski Jeruzalem. 36 Capua. Djelo otonskog skriptorija u Reichenau.Oko 1100. .. 26 Bamberg (Staatsbibliothek) . Campagna (Sant'Angelo in Formis) .). Minijature 25 München (Bayerische Staatsbibliothek) ."Retabl Svete Valpurge" iz Soesta (oko 1180.Evanđelistar iz samostana Abdinghofa (oko 1070. 37 Rim (San Clemente) .Biblija (11..).Jakovljeve ljestve / Podizanje oltara u Bethelu (oko 1160. 27 Darmstadt (Hessische Landes und Hochschulbibliothek) . koje iskazuje odlike ranoromaničkog slikarstva. Mihovil ubija demona (sredina 12. . Stvaranje Eve.Herodova vizija novorođenog kralja Židova.Krist u Nebeskom Jeruzalemu... Posljednja večera. Ulazak u Jeruzalem.Oko 1160.. st. Judin poljubac .).Kasno 11. 29 Fulda (Landesbibliothek) . Mihovil s anđelima bori se protiv sedmoglave aždaje i brani ženu s novorođenim djetetom .Javljanje radosne vijesti pastirima (početak 11. . .).Sv. Krist u kući Šimuna farizeja. 28 Berlin-Dahlem (Kupferstrich-Kabinett) .Rođenje.. Marija.Car Fridrik Barbarossa sa sinovima (1179-91. . Sv. st.1260-70..Uskrsnuće Lazarovo.1072-87. Valpurga . Vitraji 31 Augsburg (katedrala) AUSTRIJA Freske 32 Lambach (župna crkva) . .Oko 1089. . 34 Gurk (katedrala) . Sv. Krist).

Bogorodica s Djetetom. Pavla."Firentinska biblija" (11. Slike na dasci 45 Siena (Pinacoteca Nazonale) . Stjepana . st.Oko 1200.1165-80. 43 Lucca (San Frediano) . stoljeće. 160 x 100 cm). Fortunata. Osobito je zanimljiva slikana imitacija draperije ispod scene Skidanja s križa. .. antependij (1215. Hermagora i Sv.1195-1205. 38 Anagni (kripta katedrale) .Šest apostola.Muzej Prado u Madridu) . Freske 49 Tahull (Santa Maria . st. . 13."Maestro di Tressa". ..Mozaik na pročelju (oko 1260.Krist iz Apokalipse.Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) .).).Martirij i pokop Sv. Primjer monumentalizacije stila knjižnog slikarstva.. Minijature 48 Firenca (Biblioteca Laurenziana) . Magnusa .Oko 1123. Križa. 41 Castel Appiano (kapela) . Ivana.1123-30. . 47 Camerino (Santa Maria in Via) .David i Golijat.Rano 13.) s prikazom Uzašašća primjer je ustrajnosti bizantskih utjecaja.Mozaici s prizorima iz Geneze (početak 13. 42 Termeno (San Jacopo) .. oko 1265-75. 39 Aquileia (kripta katedrale) . 46 Serrapetrona. . 44 Venecija (San Marco) .. . Priče o Makbejcima . Martirij Sv.. st. 50 . . .Najbrojniji su spomenici slikarstva sačuvani na području Katalonije. 52 Maduerlo (Capilla de la Vera Cruz . Čudesno spašavanje djeteta iz mora . Klementa.Istočni grijeh. Čudo Sv..).Prije 1255..Misa Sv.Bogorodica s Djetetom na prijestolju i Navještenje ("Maestro di Camerino"). 50 Tahull (San Clemente .Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) ... ŠPANJOLSKA . gdje je osim fresaka sačuvano i nekoliko oslikanih antependija.1123-50.).. Macerata (San Clemente) .Oko 1123.Martirij Sv. U centralnom polju naslikan je Krist u mandorli okružen simbolima evanđelista.Muzej katalonske umjetnosti u Barceloni) ..Slikano raspelo (druga pol. 51 Sorpe (San Pedro .. a sa strana po tri scene Uzvišenja Sv. Skidanje s križa . Petra i Sv. Kamenovanje Sv. Fantastična bića ... 40 Müstair (opatijska crkva) .Krist Pantokrator. .Bogorodica s Djetetom.

Minijature 55 Burgo de Osma (Biblioteka katedrale) . Bogorodica s Djetetom.Druga polovina 12.Javljanje radosne vijesti pastirima. Bogato ukrašen primjerak čuvenog rukopisa s nadahnutim ilustracijama Ivanovih vizija. . Vizitacija.). Slike na dasci 54 Barcelona (Muzej katalonske umjetnosti) . . Bogorodica s Djetetom. grobnica kraljeva) .Antependij iz crkve Santa Maria de Avià (početak 13. Martirij Sv.53 Leon (San Isidoro. st.Navještenje / Vizitacija. Julite i Sv.. ."Stvaranje svijeta" (početak 12. stoljeća. . Rođenje. Poklonstvo kraljeva. 51 . Navještenje. Tapiserije 56 Gerona (Muzej Katedrale) . st. Prikazanje u hramu).)."Komentar apokalipse Beata de Liebano" (1086.Antependij iz samostana Santa Julita de Duro (12.Krist u mandorli. st.. Kirika).

.Iz predromaničkog i ranoromaničkog razdoblja sačuvane su cjeline u crkvama Sv. Dalmacija). donekle izolirano od dalmatinskih kretanja.Ipak.Prizori iz života Sv. uočljivo je da apokaliptička tematika zapadnjačkih izvora nije uspijevala nadvladati arhaičnu idejnost trijumfalnog kršćanstva uraslu u kulturu čitavog Jadrana. zajedničkim za čitav jadranski bazen. Stjepana (11. stoljeće). Mihovila) . stoljeća). Dok je sjeverni dio bio uvelike ovisan o Veneciji.Niz crkvenih otaca u apsidi (druga polovina 11. to jest prostor na kojem se prepliću zapadni i istočni utjecaji i na kojima se gradila jedna specifična likovna kultura (adriobizantizam). čitavo je primorje bilo podijeljeno u tri dijela koja se dosta jasno razlikuju na umjetničkom planu. 02 Sv.Slikarstvo dalmatinskih gradova. . općenito je doba lagane stagnacije romaničkog likovnog izraza u Europi. 05 Dubrovnik (katedrala) . Najistaknutiji segment slikarstva ovog razdoblja predstavlja grupa slika na drvu s prikazom Bogorodice s Djetetom. 04 Ston (crkva Sv. Freska. u ukupnosti romaničkog slikarskog izraza u Hrvatskoj.Tijekom zrelog romaničkog razdoblja. Martin u Lovreču Pazinatički (crkva Sv. Premda raspolažu mnoštvom bizantskih posuđenica tipološke i morfološke naravi. Takve su prilike nužno dovele do određene heterogenosti likovnog izraza na našem tlu. 52 . Freska. . sve se više proširuje izrada slika na drvu. stoljeća). . Mihovil (druga polovina 11. Sv. Mihajla) .Najveći dio sačuvanih djela nalazi su u primorskom pojasu (Istra. Foške) . stoljeća). istarsko zidno slikarstvo. a fragmentarnost sačuvanog dodatno otežava rekonstrukciju razvojnih tokova hrvatskog romaničkog slikarstva. uslijed čega u našim krajevima jača jedna provincijalna crta. Ivana na Šipanu. Freska . godine.Najprisniji odnos s europskim likovnim kretanjima očituju djela knjižnog slikarstva. Predromaničko i ranoromaničko doba 01 Limska draga. stoljeću. stoljeće). Freska.Sv. sasvim na tragu širih europskih kretanja. što nužno izaziva težnju i ka prirodnijoj uvjerljivosti. južna se oblast izrazitije priklanjala Bizantu.Nakon 1200. Utjecaji otonske umjetnosti. te razvijanjem osjećajno neposrednijih likova. a srednji ostvario razmjernu neovisnost pod okriljem ugarsko-hrvatske države. stoljeće). preraslo je u pravu regionalnu tradiciju.Pri formiranju likovnog jezika na području Hrvatske u doba romanike odlučujuću je ulogu odigrala sredozemna komponenta. . S druge strane.Razdoblje kasne i okasnjele romanike (13. stoljeće). . širilo je svoje utjecaje na ruralne sredine u zaleđu (Srima). koje svjedoče o običaju potpunog oslikavanja unutrašnjosti crkava. Freska. . u 12. kojih masovna proizvodna počiva na sasvim određenim estetskim idealima. Istra (crkva Sv. Relativna brojnost slikanih raspela čini taj segment našeg spomeničkog blaga važnim dijelom europske umjetničke baštine.zetski vladar Mihajlo (druga polovina 11.Kristovo Uzašašće (11. Freska nad apsidom.L: SLIKARSTVO U HRVATSKOJ .Niz svetaca u srednjem pojasu bočnih apsida (11. Mihovila nad Limom i Sv. koja iskazuju uočljivo odvajanje od bizantskih tradicija i priklanjanje Zapadu. uslijed još uvijek dovoljno nerasvijetljenih razloga. Izrazito zapadnjačka ikonografija. Martina) .Donator . 03 Peroj (crkva Sv. Bizantizirajuće odlike. . Foške kod Peroja. te slike su se od bizantskih uzora razlikovale po odsutnosti svetosti u sebi.

17 Zadar (SICU . stoljeće).Jišajevo stablo (prva četvrtina 14.iz Gospe od Zvonika) .Evanđelistar (oko 1230. stoljeća). 12 Zagreb (Metropolitana) . stoljeća). 18 Trogir (samostan Sv. 10 Zadar (crkva Sv.Slikano raspelo (sredina 12.Sv. Šime) . stoljeća).iz katedrale) . Freska u biskupskoj grobnici. Tempera na drvu.iz crkve Sv. 20 Zadar (SICU . Tempera na drvu. stoljeće). u 14. Jerolima) .). Tempera na drvu. stoljeća) Freska na unutrašnjem zidu pročelja. Kuzma i Damjan (kraj 12.Deisis . Tempera na drvu. 24 Zadar (katedrala) . Bizantski (makedonski) utjecaji karakteristični za širi krug venecijanskog slikarstva (Aquileia). Zrelo romaničko doba 07 Zadar (zvonik i kapitularna dvorana crkve Sv.Sv. stoljeća).). stoljeća). stoljeće). Vjerojatno francuski rad. 53 . 23 Split (samostan Sv.Riznica katedrale) . 22 Split (Riznica katedrale . Ivan Krstitelj (kraj 13. Freska u sjevernoj apsidi. .Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. Freska.Apostoli (početak 12. Petra Starog) . Freska. stoljeća). stoljeća). Ivana) .Raspeće (12. stoljeće).).Bogorodica s Djetetom (sredina 13. Krševana) . Tempera na drvu. stoljeća). Freska u apsidi prednje crkve. Freska 08 Dubrovnik (katedrala) .Bogorodica s Djetetom (prva polovina 13. . Freska u sakristiji. 09 Zadar (crkva Sv. Freska.Arhanđel Gabrijel (1111.Evanđelistar MR 153 (11. 14 Srima kod Šibenika (Gospa od Srime) .Sv. stoljeća). 15 Hum (crkva Sv. Tempera na drvu.Sv. stoljeća). stoljeća) Freska u južnoj apsidi. Ivana Krstitelja (prijelaz 13. Donat (prva četvrtina 14. Navještenje.Raspelo (kraj 13. 16 Hvar (katedrala) .06 Šipan (crkva Sv. Razdoblje kasne i okasnjele romanike 19 Šibenik (Zbirka umjetnina šibenske biskupije) . Klare) . stoljeće). Ivan Krstitelj (druga polovina 11. stoljeća). Freska u apsidi.Krist u slavi .Bogorodica s Djetetom (posljednja četvrtina 13. 26 Draguć (crkva Sv. u 14. Freska.Orač (kasno 12. stoljeća).Bogorodica između dva sveca (prije 1120. Frane) .Evanđelistar (12.Bogorodica s Djetetom (druga polovina 13. 25 Donji Humac na Braču (župna crkva) . Ulazak u Jeruzelem. Tempera na drvu. Tempera na drvu.Bogorodica s Djetetom (posljednja četvrtina 13. Elizeja) . stoljeća). 11 Zadar (samostan Sv. 13 Split (Riznica katedrale) . stoljeće). . Marije) .Krist između Bogorodice i Sv. Freska na zidu nad oltarom. Ivana .Raspeće (Prijelaz 13.Svetac (kraj 12. 21 Split (Riznica katedrale .iz samostana na Sustipanu) . Prikazanje u hramu.

stoljeće). .iz samostana Sv. Tempera na drvu.Tablica s minijaturom Raspeća (druga polovina 13.Svetački likovi (kraj 13. stoljeća). Freska u sakristiji. 31 Zadar (SICU) .Navještenje (1277.27 Poreč (Eufrazijeva bazilika) .). 30 Zagreb (Metropolitana) . Raspeće (početak 14. stoljeća)."Bogorodica benediktinki" (oko 1300. Marije) .Triptih s Bogorodicom i svecima (oko 1300. Frane) . stoljeća).Misal MR 62. Tempera na drvu. 28 Zadar (SICU . Mozaik na ciboriju.Minijature u antifonarima (14. Venecijanski slikarski krug.).Galerija umjetnina) . 33 Zadar (samostan Sv.)."Ugljanski triptih" (prva polovina 14. 29 Zagreb (katedrala) . Svete žene na praznom Kristovom grobu (antifonar F). 54 . 32 Split (Arheološki muzej . Tempera na drvu. stoljeća).

05 Pariz (Louvre) . Krist."A" Karla Velikog (kraj 11. ali i takvi koji zadržavaju oblik kutije. 03 Nancy (Riznica katedrale) . a s druge ugledanje na ostvarenja monumentalne skulpture.Već tijekom ranog srednjeg vijeka javljaju se relikvijari od skupocijenih materijala koji su tretirani poput skulptura.Kalež i patena biskupa Gauzelina (kraj 10.. 51 cm).Svijećnjak iz samostana u Gloucesteru (1104-13.Mnogobrojni predmeti vezani uz liturgiju (kaleži. graviran i cizeliran.Prijenosni oltar iz Abdinghofa (oko 1100. svijećnjaci. 43 x 40 cm). Groba (1170-80.. 04 Saint-Omer (Musée de Saint-Omer) . Austrija 10 Klosterneuburg (opatijska crkva) 55 .Relikvijar u obliku crkve Sv.London. 51 x 54 cm).Orao iz opatije Saint-Denis. 18 x 31 x 12 cm). bista. 22 x 31 cm. monumentalne skulpture i radova u bjelokosti. no bogato ukrašene reljefnim scenama. Likovi četvorice evanđelista izrađeni su vrlo precizno i sugestivno. st. Njemačka 07 Essen (Riznica benediktinske crkve) .) 08 Paderborn (franjevačka crkva) . Engleska 06 London (Victoria and Albert Museum) . (oko 1140.. . te s jedne strane odaju vezu s djelima prethodnih epoha. Bakreni lim. Benedikt).) izrađeni od dragocjenih kovina. relikvijar visok 85 cm u obliku sjedeće skulpture). Drvena jezgra s iskucanim pločama zlatnog lima. Jedno od najdomljivijih djela romaničkog zlatarstva. 177 x 120 cm. st. pozlaćena bronca i emajl). Izrađeno vjerojatno po ugledu na veliki križ u opatiji Saint-Denis.Podnožje križa (1170/80. otkrivaju izuzetnu vještinu majstora. vis.. Victoria and Albert Museum) .. prijenosni oltarići.)."Baselski antependij" (1015-20. st.. koje sažima iskustva arhitekture. tri arkanđela i Sv.. Prvobitni relikvijar u obliku glave nadograđivan je tijekom kasnijih razdoblja. pozlaćen. . 02 Pariz (Musée Cluny) . Figuralnoornamentalni ukras koji čini tijelo svijećnjaka dojmljiva je transformacija monumentalne skulpture u formu zlatarskog rada.). Relikvijar u obliku trokuta. Pripisuje se zlataru Rogerusu von Helmershausenu."Križ abatise Matilde" (početak 11..M: PRIMJENJENA UMJETNOST . 09 Hochelten (samostanska crkva . ruku ili drugih dijelova tijela (ovisno o samoj relikviji). Sačuvani su brojni relikvijari u obliku glava. antepediji . Foy (5-12. izrezan. Antička porfirna vaza kojoj su nadodati dijelovi od pozlaćenog srebra. Francuska 01 Conques (Riznica opatijske crkve Sainte-Foy) . no tek od vremena romanike to postaje redovita praksa. st..Kip Sv.

Krševan. Potpis majstora: OPUS MILONIGI.). Vlaha) . 20. Središnji križ je raniji. Kristofora. U centru je Krist Pantokrator u mandorli (glava je izrađena u punom reljefu) okružen simbolima evanđelista.Relikvijar u obliku škrinjice (11/12. gdje su zabilježena i imena zlatara koji su djelovali u doba romanike (Grupša. a sa strana po šest apostola (također s glavama u punom reljefu). Bogorodica. iskucan i pozlaćen..relikvijar Sv.5 cm).. 16 Dubrovnik (Riznica crkve Sv. 56 . ukrašen emajlom (11/13. st. 16 x 16. izradio majstor Nicolas iz Verduna.. 23 x 26 x 70 cm). 17 Rab (katedrala) . Prikaz živog Krista tek je djelomično srodan onima na monumentalnim drvenim raspelima.).Raspelo (12..Najveći broj umjetnina sačuvan je na području Dalmacije. Grgur. st. 15 Bribir.). Kristofora ( prva pol.Ruka . Bjelokost."Ladislavov plašt" (11/12. Skandinavija 11 Kopenhagen (Nacionalni muzej) . Đuro.. apostoli . Vlaha u obliku glave. Vinodol . Susret Joakima i Ane. Sastoji se od 51 emajlirane ploče što ih je. braća Matej i Aristodije Zorobabelovi iz Apulije..).."Klosterneuburger Altar" (1181. Španjolska 12 Silos (Santo Domingo) .. Srebro. 18 Zadar (SICU) .Relikvijar Sv. .). 13 Leon (Riznica katedrale) . Drvo obloženo srebrnim limom.5 cm). 12.Antependij oltara (12. st. st.). emajl. dijelom pozlaćeno. Bogata figuralika (Bogorodica s Djetetom. vjerojatno kao antependij oltara.5 x 15 x 20. Stošija). st.Prijenosni oltar iz Lisbjerga (oko 1140. drago kamenje. HRVATSKA . 19 Split (riznica katedrale) . Predstavlja izuzetan spoj zlatarstva. st. st.Relikvijar Sv. Šimun .Relikvijar glave Sv. Grgura (12/13. rada u emajlu i slikarskih iskustava. st. Sv.) uokvirena je ornamentalnim trakama vikinškog podrijetla. a na poklopcu poprsja svetaca. Jakova (konac 11.Relikvijar Sv. Pozlaćeni bakar i emajl. Krist. Bakreni lim. st. Drvena škrinjica obložena srebrnim limom s iskucanim likovima i kompozicijama (Deisis. Milonić.). Na podnožju likovi anđela u plitkom reljefu. Izidora (druga pol.).Pozlaćeni križ krbavskih biskupa (12/13. st. .). Kazula od svilenog damasta s figuralnim vezivom od pozlaćenih srebrnih niti protkanih višebojnom svilom. 14 Zagreb (Riznica katedrale) . sveci i simboli evanđelista). Iskucani srebrni reljefi (Smrt Sv. Navještenje.). 12. Sv. Očituje izrazite bizantske uzore. Sv.Na kutiji valjkastog oblika iskucani su likovi apostola pod arkadama.

GOTIKA 57 .

Jesen srednjeg vijeka: 58 . porast gradova. U skolastici su se sjedinili antički logicizam i kršćansko učenje ("Kršćanski aristotelizam"). te propovijedanju. a od 1233. i 13. i "područje od stotinu milja oko Pariza" predstavljaju izvorište i centar gotičke umjetnosti. . vode rasprave o pitanjima vjere i znanosti. husiti . utemeljeni na načelima apostolskog siromaštva. astronomiju i muziku (quadrivium). Guillaume de Champeaux.).Franjevci (osnovao ih je Franjo Asiški. dijelektiku i retoriku (trivium). pravila potvrđena 1221. Albert Veliki. . red potvrđen 1216. albigenzi. Razdoblje od oko 1130-40.Dominikanci (osnovao ih je Dominik Guzman. st. . Djeluju kao pučki propovjednici šireći emocionalniji i neposredniji doživljaj vjere. katari. obrta i trgovine.Sveučilišta: Predstavljaju udruge (universitas) nastavnika i studenata koje nastaju u 12. Abélard.Kuga: . Obuhvaća gramatiku.Prostor i vrijeme: Umjetnički oblici koje nazivamo gotičkim javljaju se u Francuskoj u drugoj polovini 12. Suptilnost skolastičke metode ogleda se u detaljnom raščlanjivanju pojmova i odnosa (realia. stoljeća. na bazi skolastičkog učenja. Anselmo Canterburyjski. . te traju do sredine ili konca 15. Toma Akvinski i Duns Scotus).Heretici: Valdanezi. nominalia). . voditelji sudova inkvizicije..Prosjački redovi: .Gradovi: Gradovi se izgrađuju unutar utvrđenog bedema gdje nastaju spontane aglomeracije pojedinačnih građanskih kućica duž krivudavih uličica koje se slijevaju prema gradskom centru. na kome se izgrađuje vijećnica ili katedrala kao stvarna i simbolična dominanta gradskog života. Težište intelektualne djelatnosti tako se premješta iz zatvorenih benediktinskih ćelija i skriptorija u univerzitetske dvorane.POVIJESNI UVJETI . odriču se zemaljskih dobara i okreću temeljnim vrijednostima vjere.Skolastika: Izražava sveukupnost znanja i spoznaja u okvirima kršćanskog svjetonazora. . te geometriju. bogumili. orjentirani su radu na filozofiji i teologiji. gdje se. kao odgovor na zahtjeve što ih postavlja razvoj društva. a u ostalim zemljama tek polovinom 13. stoljeća. žive pod strogom disciplinom i polažu zavjet siromaštva. Vrhunac skolastičke misli predstavljaju sedmorica doktora (Roscelin iz Compiègnea. patareni. aritmetiku. . do oko 1270. stoljeća.)..

Ovakav sistem svođenja omogućava rastvaranje zidnih ploha mnogobrojnim i velikim prozorima (npr.Pored konstruktivnih mnogobrojni su i dekorativni elementi (fijala. mrežište. 59 .Katedrala .ARHITEKTONSKI OBLICI . vimperg. katedrala u Reimsu). i dalje je najveći dio sačuvanih profanih građevina fortifikacijskog karatktera. a bogatstvom arhitektonskih ukrasa jedva da zaostaje za sakralnom.Prozori su najčešće ukrašeni vitrajem. što u unutrašnjosti proizvodi čudesne svjetlosne efekte. no upravo u razdoblju gotike dosegla je obrambena arhitektura najviši nivo estetske vrijednosti. . mrežasti. .Po arhitektonskom konceptu gotičke su crkve usmjerene ka visini. . . već se njegova težina i pritisak sistemom svođenja kanalizira prema stupovima nosačima. . To je omogućeno upotrebom triju bitnih elemenata: rebrastog svoda. Ipak.Konstruktivni elementi: . no susrećemo i druge oblike rebrastog svođenja (zvjezdasti. a bočni pritisak primaju na sebe kontrafori.Sve više se gradi u kamenu i sve češće je upravo monumentalna. zrakasti).Razvedene zidne površine gotičkih crkava. što gotičke građevine čini daleko svijetlijim od romaničkih (obojena svjetlost). šiljastog luka i kontrafora (vanjskih podupirača).Osnovna težnja sakralne gotičke arhitekture je ostvarivanje impresivnog unutrašnjeg prostora i oživljavanje zidnih masa. premda je osnovna bazilikalna koncepcija i dalje dominantna. . križni cvijet. rakovica.U gotičkoj arhitekturi svod ne počiva na zidnoj masi. katedrala u Chartresu ih ima 170).Profana arhitektura: . pune dekorativnih elemenata i bogato opremljene skulpturom (osobito pročelja) doimaju se često poput kamene čipke (npr. a mogućnosti kombiniranja križno-rebrastih svodova dovode do veće razvedenosti crkvenih prostora. a kod skromnijih građevina i obiean prelomljeni poluvaljkasti svod. ključni kamen). . što ih čini bitno različitim u odnosu na djela sakralne i stambene arhitekture.Najčešći oblik svođenja je križno-rebrasti svod.

(Violet-le Duc i njegovi učenici).Izradio planove za dogradnju katedrale u Senlisu.Stil flamboyant (plameni stil.): Bordeaux. . Rodezu i Toulouseu. .1180. pročelje. . Jean Langlois (projekt crkve St-Urban u Troyesu.).Guillaume de Sens (Wilhelmus Senonensis) (? .).1266. Jean Ravy (katedrala u Parizu. . Gauthier de Reims (katedrala u Reimsu). Thomas de Cormont i njegov sin Regnauld (katedrala u Amiensu). . započeto 1202.Izgradio refektorij i Bogorodičinu kapelu crkve St-Germain-des-Prés u Parizu (1239-44. . .). Raymond du Temple (katedrala u Parizu.): Bourges. st.Pregradio i proširio glavni brod i transept opatijske crkve St-Denis (od 1231.). Robert de Cousy (katedrala u Reimsu).Predstavnik cvijetne gotike (stila flamboyant). kasna gotika. st.poslije 1287. kor i kripta). Sens. 14. Bayonne.) . .Sagradio transept katedrale u Sensu.Četiri razvojna stupnja gotike: . Beauvais. Gradnju je prema njegovim planovima nastavio njegov pomoćnik William. Troyes (St-Urban). kraj 14. . Carcassonne. Jean de Brie (portal katedrale u Noyonu. st. st. 14. . 1250-1350): Paris (Notre-Dame). Senlis. .Upravljao izgradnjom pariške katedrale Notre-Dame nakon J.poslije 1258.).Graditelj katedrale u Sensu.) .Arhitekti: .Jean de Challes (? . Usporedo sa gotičkim elementima 60 . Robert de Luzarches (katedrala u Amiensu).Martin Chambiges (? . i 15.) . .Produžio krakove transepta i bočne fasade pariške katedrale Notre-Dame. dva zvonika i prva dva traveja. Limoges. Rouen (StMaclou). Rouen (St-Quentin). Jean Leloup (katedrala u Reimsu). Jean le Boutellier (katedrala u Parizu.) .): Noyon. Paris (Sainte-Chapelle).1532.Jean des Champs (? .Gotovo sve su monumentalne građevine nastajale u dužem vremenskom razdoblju.A: ARHITEKTURA U FRANCUSKOJ .1122. 1140-44.Rani gotički stil (1140-1200. Jean d'Orbais (katedrala u Reimsu).Jean d'Andely (katedrala u Rouenu. st. de Callesa (1259-66. a mnoge su doživjele temeljite restauracije tijekom 19.).Započeo po vlastitim nacrtma katedralu u Clermont-Ferrandu (1248.Stil rayonnant (zrakasta gotika. 14.Graditelj katedrale u Canterburyju (nakon 1175. -Pierre de Montereau (Montreuil) (oko 1200.).). .). . te odražavaju više razvojnih faza. 13. st.). . Laon.Zreli gotički stil (1210-1250. započinje opat Suger (1081-1151.Sudjelovao pri gradnji katedrala u Limogesu.U južnu Francusku uvodi gotičke oblike francuskog sjevera. . Albi. Bernard de Soissons (katedrala u Reimsu). transept katedrale u Beauvaisu i portal katedrale u Troyesu.). .) rekonstrukciju stare romaničke građevine i daje joj obilježja rane gotike (do 1140. Amiens. 1333. Paris (Notre-Dame). Sakralna arhitektura 01 St-Denis (opatijska crkva) . Chartres.) . Reims.

zadržavaju se i mnogi romanički elementi. Obnovu je 1231. započeo Pierre de Montereau dodajući elemente zrele gotike (deambulatorij). 02 Paris (katedrala Notre-Dame) - Započeta 1163. Peterobrodna crkva s jedva primjetljivim transeptom. Zvonici na pročelju ostali su nedovršeni. Graditelji: Jean de Challes (13. st.), Pierre de Montreau (13. st.), Jean Ravy (14. st.), Jean le Boutellier (14. st.) i Raymond du Temple (14. st.). Obnovljena u neogotičkim oblicima 1845-66. Visina svoda 35 m. 03 Paris (Sainte-Chapelle) - Izgrađena 1243-48. u sklopu Palais de Justice. Graditelj Pierre de Montereau. Dvoetažna građevina s trobrodnim donjim i jednobrodnim gornjim prostorom, koji je u potpunosti rastvoren oslikanim prozorima. 04 Chartres (katedrala) - Građevina iz 4. st., pregrađena u romaničku baziliku u 11.-12. st., stradala u požarima 1134. i 1194. Gotička gradnja nastavlja se iznad stare kripte i uključuje pojedine sačuvane dijelove romaničke crkve (pročelje - južni zvonik iz 12. st., a sjeverni obnovljen početkom 16. st.). Posvećena 1260. Visina svoda 36 m. - Trobrodni prostor produžuje se preko istaknutog trobrodnog transepta u peterobrodni kor s dvostrukim deambulatorijem sa zrakastim apsidiolama i karakterističnom "Gospinom kapelom". Sustav lebdećih kontrafora, te bogatstvo arhitektonske dekoracije i skulptorskog ukrasa razigravaju vanjštinu, a vitraji predstavljaju najbolje očuvan kompleks gotičkih oslikanih prozora uopće. Predstavlja prototip nekolicine značajnih gotičkih katedrala u Francuskoj (Reims, Amiens ...). 05 Sens (katedrala Saint-Étienne) - Započeta 1140. Podigao ju je Guillaume de Sens (kasnije graditelj katedrale u Canterburyju). Transept je u prvoj polovini 16. st. izgradio u flamboyant stilu Martin Chambiges. 06 Bourges (katedrala Saint-Étienne) - Građena od 12. do 16. st. Osnova pripada ranoj gotici. Usvojen je tlocrt pariške katedrale, ali je ispušten transept. Predstavlja prelazni tip između bazilike i dvoranske crkve (srednji je brod najviši, a po dva bočna snizuju se sukcesivno). 07 Le Mans (katedrala St-Julien) - Građena od 1060. u romaničkom stilu, 1158. pregrađena i dobiva gotički svod. 1217-54. izgrađen je bogat kasnogotički kor s dvostrukim deambulatorijem i vijencem kapela okruženih kontraforima i potpornim lukovima. Transept je dovršen u 15. st. 08 Coutances (katedrala) - Podignuta u drugoj polovini 13. st. s obilježjima zrele faze francuske gotike. Na križištu glavnog broda i transepta nalazi se osmerokutni toranj s rebrastim krovištem bez šiljastog završetka. 09 Bayeux (katedrala) - Romanička građevina dobiva počevši od 13. st. gotičke elemente (kor s deambulatorijem i vijencem kapela, zvonici, transept, pojačavanje kontrafora). U 19. st. restaurirana po uputama Violet-le-Duca. 10 Rouen (katedrala Notre-Dame) - Gradnju je 1202. započeo Jean d'Andely na mjestu starije gotičke građevine iz 12. st., od koje je ostalo pročelje sa zvonikom Saint-Roman. Ima vrlo izdužen brod, transept, kor sa začelnom kapelom (chevet), deambulatorij i tri

61

radijalno smještene kapele. Zvonik Tour de Beurre dograđen je uz pročelje 1485-1507. 11 Rouen (St- Maclou) - 1437-1541. Jedan od glavnih spomenika flamboyant stila. Trobrodna bazilika s korom na obje strane. 12 Beauvais (katedrala St-Pierre) - Između 1225. i 1272. Težnja za pretjeranim vertikalizmom dovela je do rušenja svetišta. Sadašnje svetište predstavlja jedno od najsmionijih tehničkokonstruktivnih rješenja i posljednji stupanj u razvoju gotičkog stila. Visina svoda 48 m. 13 Amiens (katedrala) - Između 1218. i 1268., pročelje dovršeno u 15. st. Graditelji: Robert de Luzarches, Thomas de Cormont i njegov sin Regnauld. 1849-74. restaurirao ju je Viollet-le-Duc. Visina svoda 42 m. 14 Senlis (katedrala Notre-Dame) - Sagrađena 1153-91., obnavljana u 13. i 16. st. Glavni portal predstavlja tip ranogotičkog portala koji se kasnije pojavljuje kod katedrala u Nantesu i Laonu, te na sjevernom pročelju u Chartresu. Visoki zvonik podignut je u 13. st. 15 Noyon (katedrala) - Započeta između 1140. i 1150., s transeptom iz 1170. Svodovi su obnovljeni 1298., a portal je 1333. pregradio Jean de Brie. Jedna od najranijih gotičkih sakralnih građevina. 16 Soissons (katedrala) - 1175-1230. Očit je utjecaj Chartresa. 17 Laon (katedrala Notre-Dame) - Započeta 1160. pod utjecajem normansko-anglosaksonske romaničke arhitekture, izgrađuje se u drugoj fazi (1180-1215.) uz primjenu ranogotičkih konstruktivnih elemenata, koji potpuno prevladavaju u trećoj fazi. Križni tlocrt s trobrodnim transeptom i ravnim završetkom uzdužnog broda. Zvonici na pročelju ostali su nedovršeni. U presvođavanju glavnog broda upotrebljen je šesterodjelni rebrasti svod (preuzet iz romaničkog graditeljstva - St-Etienne u Caenu). Visina svoda 24 m. 18 Troyes (katedrala St-Pierre et St-Paul) - Izgrađivana od 1208. u ranogotičkim oblicima. Glavni brod (1300-72.) pokazuje odlike zrele gotike. Pročelje je 1506. godine započeo Martin Chambiges. Ima samo jedan zvonik, dovršen u 17. st. 19 Troyes (St-Urban) - Remek djelo arhitekture 13. st. Građena po nacrtima Jeana Langloisa. Ima tri broda, transept i kor s poligonalnim završetkom. Iznad prizemlja zidovi su raščlanjeni prozorima sa šiljastim frontonima i vitrajima. Ispred glavnog portala dograđen je portik. 20 Reims (katedrala) - Započeta 1212. na mjestu starije građevine, dovršena u 15. st. Graditelji: Jean Leloup, Gauthier de Reims, Bernard de Soissons, Jean d'Orbais i Robert de Cousy. Ima tri broda, trobrodni transept i peterobrodni kor s deambulatorijem i vijencem kapela. Visina svoda 38 m. 21 Albi (katedrala Sv. Cecilije) - Izgrađena 1282-1390. Jednobrodna bazilika bez transepta. Predstavlja tip utvrđene crkve. Portal i trijem od bijelog mramora dovršeni 1512. 22 Strasbourg (katedrala)

62

- Započeta 1176. na temeljima ranije romaničke katedrale. Glavni brod dovršen u zrelim gotičkim oblicima 1275. Zapadno pročelje (1276-1439.) izvedeno je s nešto izmjena prema projektu Erwina von Steinbacha. Gradnju sjevernog zvonika nastavlja Ulrich von Ensingen (1399-1419.), a dovršava (1420-39.), na visini od 142 m Johann Hültz. 23 Poitiers (katedrala) - 1162-90. Romanička je katedrala obogaćena gotičkim konstruktivnim i dekorativnim elementima. Tip dvoranske crkve koja slijedi tipologiju romaničkih građevina centralne Francuske. 24 Toulouse (dominikanska crkva) - Izgrađena 1230-1385. Dvobrodna dvoranska građevina. 25 Fontenay (cistercitska opatija) - Izgrađena 1139-47. Vijećnice 26 Arras 27 Compiègne 28 St-Quentin Stambene zgrade 29 Cahors 30 St-Antonin 31 Bordeaux 32 Paris 33 Chartres 34 Arras 35 Amiens 36 Laon 37 Reims (kuća J. Callona) Gradske zidine 38 Carcassonne - Pojas bedema i tvrđava sagrađeni od 12. do 15. st. na ostacima starijih. U 19. st. restaurirao ih je Violet-le-Duc. Proveden je sustav dvostrukog niza zidina pri čemu unutrašnji niz znatno nadvisuje vanjski. 39 Beauvais 40 Bordeaux 41 Avignon Utvrđeni burgovi 42 Mont Saint-Michel - Obrambene zidine i utvrde sagrađene od 13. do 15. st. Romanička opatijska crkva ima kor s deambulatorijem i kapelama izrađen u stilu flamboyant (1516. st.). 43 Paris (Luovre, stari dvorac) 44 Avignon (papinska palača) - Sjedište papa od 1309. do 1424. Arhitekti: Pierre de Cucuron, Pierre Poisson i Jean de Loubière. Najkompletniji primjer francuske srednjovjekovne fortifikacije. 45 Nantes (kaštel vojvoda od Bretagne) - Izgrađen od 1466. s obilježjima stila flamboyant i renesanse. 46 Tarascon (dvor kralja Renéa) 63

47 Poitiers ("Palais") 48 Laon (biskupska palača) 49 Reims (nadbiskupska palača) 64 .

) prvi se put pojavljuje novi tip zvjezdasto-rebrastog svođenja. novi kor. poput one u Francuskoj. Lichfield . George's Chapel). st.Krunidbena crkva Engleskih kraljeva.) .Canterbury. Canterbury. Karakterističan element je vrlo dubok kor (često jednakih dimenzija kao i brodovi). Toranj nad križištem sagrađen je u 14.Tudor Style (1480-1600. . st. 05 London (Westminster Abbey) . Oko 1350. U okviru složenih katedralnih sklopova javljaju se centralne prostorije namijenjene administraciji gradnje (Chapter-house).) . Lincoln. Mary) . st. podnožja zvonika). Mary) . . 02 Lincoln (katedrala St. Sadašnja građevina započeta je 1245. Kor i transept posvećeni su 1269.) i Flowing Style (1280-1360.Građena od kraja 12. flankirano parom zvonika. a od 1378.Četiri faze: -Early English (1190-1250. Leeds.Decorated Style: Geometrical Style (1250-1280.. 1172. st. Zvonici na 65 . ima izvorište u graditeljstvu Normandije. . od 1394. ali ostaje vjerna masivnom stilu normanske arhitekture. Angel Choir (12561320.Gloucester. Pri gradnji uzdužnih brodova (1209-35. Zapadno pročelje. York. koji je uglavnom pravokutnog tlocrta s Bogorodičinom kapelom (Lady Chapel) na završetku. Winchester. (pročelje.) .Graditelji: William the Englishman (naslijeđuje Williama of Sens u gradnji katedrale u Canterburyju. obnavlja se po njegovim nacrtima katedrala u Winchesteru). Winsdor (St. Geoffrey de Noyers (graditelj katedrale u Lincolnu. dovršava svodove u transeptu i koru. izrađuje kriptu). predstavlja najbogatiji ansambl gotičke skulpture u Engleskoj (oko 300 kipova). Salisbury. 03 Salisbury (katedrala St. od 1192.Započeta 1074. te klaustri. . Jedan od glavnih spomenika Perpendicular Style. novi glavni brod i transept. Trobrodna bazilika (dužina 140 m) s dva dvobrodna transepta.Westminster Abbey. 1378. Exeter. primjer Decorated Style). Spomenici: 01 Canterbury (katedrala) . brojne kapele. Wiliam of Wykeham (1324-1404.Izgrađena 1220-65.).Perpendicular Style (1360-1480. dovršen je toranj nad križištem (visok 123 m) i zapadno pročelje Uz crkvu je klaustar iz druge polovine 13. Trobrodna bazilika s transeptom i dubokim razvedenim korom.B: ARHITEKTURA U OSTALIM ZEMLJAMA ENGLESKA . . i 12.). 04 Wells (katedrala) . glavni nadzornik gradnje kraljevskih kaštela Winsdor.Romanička građevina dobiva 1175-84. Dover.Gotička arhitektura u Engleskoj. 1180-81. gradnju vodi Francuz Geoffrey de Noyers. koji uvodi sustav ranogotičke konstrukcije. Ispoljava odlike rayonnant stila. Romanički dijelovi iz 11. koji označava prekretnicu u razvoju gotičke arhitekture u Engleskoj.Wesminster Abbey (kapela Henrika VII). Posvećena 1239. počinje izgradnjom New Collegea u Oxfordu. Spomenik ranogotičke (Early English) arhitekture. Wells. Veliki četverokutni toranj nad križištem i južni zvonik na pročelju podignuti su u 15. Od 1192. st. Graditelji Guillaume de Sens (Wiliam of Sens) i William the Englishman.

s gotičkim lepezastim svodom i bogatim skulptorskim ukrasom. Sredinom 13. . došlo je do znatnih pregradnja u gotičkim oblicima. st. st. dijelovi kora). Nakon urušavanja centralnog tornja 1107.) ima obilježja ranog perpendikularnog stila. 66 . Dvorac u obliku nepravilnog paralelograma. NJEMAČKA . 12 Winsdor Castle (St. a u trećoj i potraga za vlastitim razvojem (Sv. Limburg. 09 Gloucester (katredrala Sv. Trojstva) . Izduženi kor (1361-1400. na mjestu starije) jedna je od najljepših građevina Perpendicular Style. Romanički tornjevi nad transeptom započeti su 1112. transept i pročelje.Sagrađena pretežno 1280-1369. Georg's Chapel (podignuta 1473-90. Regensburg). dekorativni portal na južnoj strani i Lady Chapel s kićenim mrežastim svodom.). i 1220. (graditelj Wiliam of Wykeham) i treća 1461-83. dva zvonika na pročelju i tornjem iznad križišta. 10 Lichfield (katedrala) . druga 1327-77.Prodor francuske gotike na prostor Njemačke dogodio se između 1190. prvotno s fortifikacijskim obilježjima. nastavlja se izgradnja u gotičkom stilu (svodovi). Ima izrazito dugačke brodove (171 m).1446-80. Swithin) . st. U 15.Kapela Henrika VII podignuta je 1503.. podiže se masivan toranj nad križištem. ali u detaljima odaju paladijanizam (dovršeni u 18.Romaničko-gotička građevina. Jedna od najmanjih gotičkih katedrala u Engleskoj. George's Chapel) . Kapitularna dvorana iz 1342. sagrađen je u nekoliko faza: prva 121672. 15 Wales (Conway Castle) 16 Shorpshire (Stokesay Castle) .1291. ima drveni zvjezdasti svod. 11 Winchester (katedrala St. Trobrodna građevina s dva transepta. U Early English Style sagrađeni su glavni brod. a u Decorated Style izveden je toranj nad križištem i dva manja zvonika. 07 York (katedrala St. 13 Cambridge (King's College Chapel) .Podignuta 1225-1470. Temeljito restaurirana u 19. Primjer kasnogotičkog engleskog Perpendicular Style s bogatim dekorativnim elementima i lepezastim svodom. dva jako naglašena transepta i masivni toranj nad križištem. 08 Exeter (katedrala St.Prvotno romanička građevina (kripta. Građena pretežito od crvenog pješčenjaka..pročelju prividno su gotički. 14 Oxford (katedrala) .kapela Henrika VII) .U prvoj se fazi tek pojedini elementi novog stila uklapaju u pretežito romaničke građevine (Bamberg. 06 London (Wesminster Abbey . st.Izgradnja u romaničkim oblicima započinje 1093. Trobrodna bazilika s transeptom i četverokutnom apsidom. st. da bi u drugoj prevladala prostorna koncepcija fracuske gotike (Köln. na mjestu romaničke katedrale. pregrađen je kor. st. Peter) .Rezidencija engleskih vladara. St. Peter) . a u 14. od koje je sačuvana samo kripta. u kasnogotičkom stilu s pročeljem bogato ukrašenim skulpturama. Naumburg). i ranom 14. Restauracija se pripisuje Christopheru Wrenu.Sagrađena u 13.

prevladavaju francuski utjecaji. Jakob u Wasserburgu). graditelj tipičnih trobrodnih dvoranskih crkava: St. do 1519. Zvonici podignuti uz korove su u donjem dijelu romanički. 20 Ulm (katedrala) .Romaničko-gotička građevina. prema originalnim nacrtima Matthäusa Böblingera. Andreas Engl (1436-53. po francuskim uzorima (Laon).). koja je dovršena do njegove smrti). Lorenzkirche u Nürnbergu. Peter) . od 1495. Joerg Ganghofer (od 1468. Trobrodna dvoranska crkva s tri svodna polja i tri poligonalne apside. st. a u 15-16. gdje iste godine postavlja temelje Frauenkirche. St. radi na katedrali u Regensburgu: zvonici.). 1330. Peterobrodna građevina bez transepta s istaknutim korom.. Remek djelo bavarske gotičke arhitekture. s ocem radi u Regensburgu i Nürnbergu) i Wolfgang Roritzer (Konradov sin. Trobrodna bazilika s transeptom koji ne prelazi širinu bočnih brodova. i 1300. st. te Wenzelovi sinovi i unuci Konrad. Lorenz u Nürnbergu. 25 Marburg (Elizabetkirche) 67 . Frauenkirche u Münchenu). Zvonik na pročelju (162 m) izveden je u 19.) dodaje još dva bočna broda sa zvjezdastim svodovima. Nikolaus iz Bürena (1437. Arnoldus (između 1280. Erfurt. 23 Frieburg (katedrala) . Matthäus Roritzer (Konradov sin. dio brodova). Hans Stethaimer (1350/60-1432.Konstrukcija svodova ukazuje na prodor rane gotike.). . U dijelovima iz 15. st. Martin u Landshutu..). Petra i Pavla) .). Započeo ju je 1377. 19 Köln (katedrala Sv. (gornji dijelovi zvonika. graditelj i porodice Parlér kao dvoransku crkvu. Petra) . predstavlja najraniji gotički objekt u Njemačkoj.Započeta 1248. (zvonici tek u 19. st. upravlja gradnjom katedrale u Regensburgu 1456-74. 18 Naumburg (katedrala Sv. Matthäus i Wolfgang Roritzer (do 1519.Započeta 1275. dobiva ulazni trijem (s kipovima mudrih i ludih djevica). st.Elizabeta u Marburgu. radi na koru crkve St. Odaje potpuni francuski utjecaj. gradski graditelj u Münchenu. st. Graditelji: Gerardus (1257. gradi zapadnu fasadu i donje dijelove zvonika katedrale u Regensburgu). zapadni kor i gornji dijelovi zvonika. Michael (1350. B. sakristija).Graditelji: Gerardus (1248. a u gornjem gotički. Gotička obilježja imaju svodovi. Jakob u Straubingu. Maria zur Wiese) .) i njegov sin Johannes (1308.).). Engelberg (1494-1507. Spomenici: 17 Bamberg (katedrala) . 21 Magdeburg (katedrala) . Kor dovršen 1322. (zvonici iz 15. najznačajniji predstavnik kasne gotike u Bavarskoj..Započeta 1283. Pročelje se gradi se od 1350. zvonike. Graditelji: Wenzel Roritzer (1411-14. Dovršena 1880. Arnoldus (1280. 24 Soest (St. 22 Regensburg (katedrala St. gradnju preuzima Ulrich von Esingen. Liebfrauenkirche u Trieru. do 1494. gradio kor katedrale u Kölnu). St. a dovršena 1524.Poslije katedrale u Kölnu najveća gotička građevina u Njemačkoj.). započeo je gradnju katedrale u Kölnu).Građena od 1209. Wenzel Roritzer (1411-14.). 1392. Konrad Roritzer (Wenzelov sin. daje stručno mišljenje o radovima na katedrali u Beču).Započeta 1331.. koji je na katedrali radio od 1474. koji ju pregrađuje u baziliku. dovršena u 16. svod glavnog broda.

kao longitudinalna bazilika (dovršena prema prvobitnoj zamisli u drugoj polovici 14. Proširena je 1316. Predstavlja najvažniju gotičku građevinu centralnog tlocrta (oblik lista djeteline s dvije apside). st. st.Izgrađena 1236-83.vis. Martina) . nadsvođena mrežastim sustavom rebara. gradi se kor po uzoru na katedralu u Regensburgu. 34 Stralsund (vijećnica) . st. st. i znatno obnovljena nakon stradanja u II svjetskom ratu. st. Pročelje dovršeno 1334. 31 Landshut (crkva Sv. 38 Brugge (katedrala) . 37 Bruxelles (vijećnica) . Stjepana) . i trajala tri stoljeća. AUSTRIJA Spomenici: 35 Beč (katedrala Sv. Jedna od prvih gotičkih građevina u Njemačkoj.Sagrađena 1154-1472.. Peter Prachatitz i Hans Von Prachatitz (južni zvonik. no i kasnije su romaničke tradicije osjetne. transeptom i izduženim korom. uglavnom u gotičkom stilu (dijelovi zida transepta su romanički). 33 Aachen (nova gradska vijećnica) .Gradnja započeta 1278.Dvoranska crkva. Visina srednjeg broda rijetko prelazi 25-30 m. Pročelje iz 14. dopune iz 14. 139 m).Podignuta 1333-70.Prvobitno krstionica. na ostacima carske palače. Graditelji: Seyfried. Svod je dovršen 1454. 27 Chorin (crkva cistercitskog samostana) . Izgrađena 1227-43. dobiva kasnogotički kor (arhitekt Konrad Roritzer).. Dvoranska crkva s uskim pobočnim brodovima. te građevina dobiva obilježja trobrodne gotičke dvoranske crkve. Zvonici na pročelju izrađeni su 1314-60.Sredina 14. Gudule) . Restaurirana u 19.U prvom naletu francuskih gotičkih utjecaja djelomice se gotiziraju neke postojeće romaničke građevine ili im se dodaju pojedini gotički elementi (katedrala u Tournaiu).Započeta 1402. 29 Nürnberg (Lorenzkirche) .Osnovana 1271.1340. BELGIJA . Toranj građen od 1449. a sjeverno pročelje sagrađeno u prvoj polovini 15.).). 26 Trier (Liebfrauenkirche) . Wenzler. Graditelj Hans Stethaimer (1392-1432. 30 München (Frauenkirche) .Gradnja je započela 1260. st. 68 .. Česte su građevine s jednim zvonikom na pročelju. Od 1359.Ranogotička trobrodna bazilika od opeke. Spomenici: 36 Bruxelles (katedrala Sv. . 32 Mosel (Burg Eltz) .Započeta u 13. restaurirana 1898-1902. romanički se dijelovi mijenjaju i proširuju. nanovo sagrađena 1468-88. (graditelj Joerg Ganghofer) kao jednostavna trobrodna dvoranska crkva od opeke.. 1439-77.12-13. 1433. 28 Erfurt (katedrala) . st.. st.

podižu se brojne građevine. Kasnogotička trobrodna dvoranska crkva od opeke. karakterizira stroga jednostavnost cjeline i detalja. 45 Dordrecht (katedrala) . do 1517. 50 Gdansk (crkva Sv.Građena od 1254. od opeke. transept i dva traveja južnog broda. 44 Utrecht (katedrala Sv. Izuzetak je katedrala u Utrechtu sagrađena po francuskom uzoru (Soissons). 42 Gent (burg) NIZOZEMSKA .Kasnogotičko pročelje. st.Afirmacija gotičkog stila dogodila se tijekom 13. Martina) . POLJSKA . st. dovršena u 16. 46 Amsterdam (Oude Kerk) .Prve gotičke crkve. 1674. i 15. st.) u potpunosti pregrađena u gotičkim oblicima.Osnovana 1358. Peterobrodna građevina s transeptom i trobrodnim korom s deambulatorijem i vijencem kapela (dovršen 1317. odakle dolazi i karakterističan način gradnje opekom.Izgrađivana u 13. Od 1287. U ovom se razdoblju kao zanimljiv regionalni tip javljaju dvobrodne crkve (crkva Blažene Djevice Marije u Wislici). u kasnogotičkim oblicima. 41 Antwerpen (katedrala) .14..Započeta 1352.Velike katedrale iz 13-14. Građena od opeke. 51 Varšava (katedrala Sv.Započeta 1412. pod utjecajem Sjeverne Njemačke. u gotičkom stilu.14. gradnjom upravlja Etienne de Bonneuil iz Pariza. teško je oštećena. Spomenici: 43 Rotterdam (Grøote Kerk) . uglavnom pod utjecajem sjevernonjemačkog načina gradnje opekom. nadsvođena zvjezdastim svodom. Tijekom 14. st. Najveća gotička građevina u Belgiji. Trobrodna građevina s transeptom i korom s vijencem kapela. ŠVEDSKA .. st. Trobrodna dvoranska crkva s izrazito širokim transeptom. st.Sagrađena 1250-1435. 40 Liège (katedrala St-Paul) . pa su preostali samo kor.39 Brugge (gradski toranj i vijećnica) . Zvonik (70 m) nije dovršen. Peterobrodna bazilika s transeptom. Očituje se sklonost gradnji dvoranskih crkava. st.Građena od 14. Jana) 69 . st. južni nedovršen. 49 Gdansk (crkva Sv. (Krakov. Sjeverni zvonik podignut 1502-18. Sedmerobrodna građevina. te dva zvonika na pročelju (sagrađena po shemi francuskih katedrala). Duga 118 m. kor dovršen 1487. Gniezno) građene su kao crkve dvoranskog tipa. st. Spomenici: 48 Krakov (katedrala) . zvonik izgrađen 1449-1651. stara je romanička građevina (stradala u požaru 1305. Marije) .Tijekom 14. st. Spomenici: 47 Uppsala (katedrala) ... Ivana) . koje nastaju sredinom 13.).

Pročelja crkava realiziraju se kao ukrasne stijene na kojima se razvija repertoar gotičkih arhitektonsko-dekorativnih i skulptorskih cjelina. Spomenici: 52 Prag (katedrala Sv. uz strane se majstore počinju javljati i domaći graditelji.1399. preuzimajući od francuske gotike određene konstruktivne elemente (prelomljeni lukovi. gdje je izveo kor i kapelu Sv.Gotički stil tijekom 13. mostovi). do 1397.1302.) Radio u Bologni gradske utvrde. . Bartolomeja u Kolinu. . Beneš.) Vjerojatno je s ocem Henrikom surađivao kod gradnje crkve Sv. a posebice u 15.1362. Od 1360..Domaći graditelji: Petr Lutka. Od 1353.Ján Parlér (Peterov sin) Preuzima gradnju katedrale Sv. . a vjerojatno i Karlov most na Vltavi. 54 Prag (Karluv Tyn) . se pročišćuje i postaje ujednačeniji. Graditelji: .Od 1344. U Italiji je sačuvan izrazito velik broj profanih građevina iz gotičkog razdoblja (utvrde. a nakon njega Václav. Izradio planove za Palazzo Vecchio i katedralu u Firenci. st.Václav Parlér (Peterov sin) Radi u Pragu i Beču.Gotičko graditeljstvo u Italiji slijedi uzore cistercitske gotike koju su prigrlili franjevci. st.Jacopo Talenti (oko 1300. stambene zgrade.) Graditelj crkve Santa Maria Novella u Fireci. .. preinačena u 19. st. st. da bi vrhunac razvoja dosegao u vrijema Karla IV (1347-78. Gradio je kapelu Svih Svetih u Hradčanima koja nije sačuvana. nastavlja od 1353. . Vida 1398. Stanek iz Praga. bio je pozvan da radi na milanskoj katedrali. te izradio nacrt za južni zvonik. palače. Matija Rejsek.) Graditelj i kipar. . kontrafori). ČEŠKA . Dovršena je u neogotičkim oblicima u 19.. Ján i Pavel Parlér. gradnju vodi Matthieu d'Arras. Graditelji: -Peter Parlér iz Schwäbisch Gmünda (oko 1330. Franje i Sv. Križa u Schwäbisch Gmündu. .Nicolò Pisano (oko 1225. Već u četrnaestom. gradi kor crkve Sv. st. (zvonici na pročelju). Peter Parlér iz Schwäbisch Gmünda. . crkvu San Petronio. . a 1402. i 14.) Pripisuju mu se crkve Sv. te San Simone u Spoletu). franjevačke crkve u Tadinu i Terniju. Učenik Nocola Pisano. st. te za katedralu u Orvietu.Građevina iz 13-14. ITALIJA . Klare u Assisiju.Započeo ga je Peter Parlér.1402. . do 1352.1348-55. . te zvonik crkve San Francesco. javne zgrade. Pripisuje mu se autorstvo projekta crkve Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji. križno-rebrasti svodovi.prije 1287. 53 Prag (Karlov most) .). upravlja gradnjom katedrale Sv.Antonio di Vicenzo (oko 1350. . 70 .Fra Filippo da Campello (13.Arnolfo di Cambio (oko 1240. Vaclava. Talijanski graditelji daju prednost prostoru s umjerenom visinom i razmjerno zatvorenim građevnim korpusom. Vida u Pragu. Vida) .) Graditelj i kipar.

) Graditelj i kipar. Završena 1443. . Glavni graditelj Antonio di Vicenzo.Sagrađena 1236-63. Prva gotički presvođena franjevačka crkva u Lombardiji. st.Graditelj fra Filippo da Campello (1257. Trobrodna bazilika s križnim svodovima (bez rebara) odijeljenim prelomljenim pojasnicama. uzor za crkve prosjačkih redova..Bartolomeo Bon (? . Zbog strmog terena konstruirana u dvije etaže. Peterobrodna bazilika s transeptom (117 x 48 m). N. 57 Assisi (Santa Chiara) .). transeptom i velikom oktogonalnom lanternom nad križištem.Vjerojatno ju je gradio Arnolfo di Cambio 1298-1314.Započeta 1173.) 1277. dovršio ju je Jacopo Talenti 1360. gradi Camposanto u Pisi. nastala pod cistercitskim utjecajima (Clairvaux i Pontigny).Započeta u drugoj polovini 13. st.1464. S ocem radi na Cà d'Oro i Duždevoj palači (Porta della Carta) u Veneciji. nastavio u firentinskoj gotici Francesco Talenti (1357-66. Nacrt za kampanil izradio je Giotto (sagrađen 1334-87. st.1442. . Matična crkva dominikanskog reda s grobnicom njegova osnivača.Giovanni Pisano (oko 1250.) Graditelj i kipar. radi na crkvi Santa Maria Gloriosa dei Frari u Veneciji. 1284-99. dovršava kor i dio pročelja katedrale u Massa Maritima. počinje graditi Cà del Duca na Canal Grande. st. st. Čitav samostanski kompleks građen je u duhu cistercitske rane gotike. Glavni predstavnik venecijanskog gotico fiorito. Radio na Cà d'Oro i Duždevoj palači (Porta della Carta) u Veneciji. . Spomenici: 55 Fossanova (opatijska crkva Santa Maria e Santo Stefano) . Kupolu je sagradio Filippo Brunelleschi. i većim dijelom izgradio Arnolfo di Cambio na mjestu ranije crkve Santa Reparata. st.Scipione Bon.Započeta 1235. 59 Bologna (San Domenico) . 65 Firenca (Ponte Vecchio) 71 .). a ostvario 1857-63.Započeo ju je 1296.Giovanni di Simone (13/14. 64 Firenca (Palazzo Vecchio.Prva gotička građevina u Italiji.. 1304. Najveća franjevačka crkva u Italiji. st. Donji dio pročelja je romanički. 1338.. 63 Firenca (Santa Maria Novella) . Koncem 13. Pročelje je uglavnom neogotičko.). 1441-45. 1441-52. Nacrte za pročelje izradio je Simone Cronaca krajem 15. To je gotička građevina fortifikacijskog karaktera s tornjem visokim 96 m. 61 Firenca (katedrala Santa Maria del Fiore) . Gornja crkva posvećena je 1253. gradi Scuola Grande della Misericordia (izgorjela 1485. 56 Assisi (San Francesco) . a gornji renesansni. povećana u 14. 58 Bologna (San Francesco) .poslije 1314. Matas.Giovanni Bon (? . .). upravlja gradnjom katedrale u Sieni. radi na katedrali u Pisi. obnavlja crkvu Santa Maria della Carità (sada Gallerie della Accademia).) Graditelj i kipar. 60 Bologna (San Petronio) .). Pripisuje mu se pregreadnja crkve Santa Maria della Spina u Pisi (1321.Započeta 1278.Izgrađena u 14. . Sredinom 15. Jedan od najljepših unutarnjih prostora talijanske gotike.. Palazzo della Signoria) . Donja crkva sagrađena je 1228-32. 62 Firenca (Santa Croce) . Kampanil je sagradio Antonio di Vicenzo.

1338.Gradnja započeta 1229. 66 Siena (katedrala Santa Maria Assunta) . Na njenoj je gradnji radio i Antonio Busato. S obje se strane ređaju trgovine i obrtničke radionice.Gradio ga je vjerojatno Neri di Fioravante 1345. u 12. Gradnja je završena 1805-09. 73 Verona (Ponte Scaligero) . Giovanni Giacomo Dolcebuono (kupola nad križištem). Bogatsvo dekoracije i ogromne dimenzije u biti prikrivaju nedostatke u cjelovitosti koncepcije. Kor je izgrađen u 14.Kod pregradnje 1321. a od 1309. no vremenom francuski utjecaju prevladavaju strogost cistercitskog graditeljstva. Mramorni ukras vanjštine izveli su Cellino di Nese i Nino Pisano. do 16. godine. godine vjerojatno je sudjelovao Giovanni di Simone. 68 Orvieto (katedrala Sanctissima Corporale) . to jest slijedi njegovu osnovu za katedralu u Firenci. 67 Pisa (Santa Maria della Spina) . izgrađena u bizantskom stilu s trijemovima i loggiama. Heinrech von Gmünd (Parler).).14. i 1442. 71 Napulj (San Lorenzo Maggiore) . Ima osmerokutnu osnovu s osam osmerokutnih kula na kutovima. Trobrodna bazilika s transeptom. 74 Venecija (Santa Maria Gloriosa dei Frari) . po romaničkoj koncepcija. T.Lovački dvor Fridrika II. izvedeno 1616-45.) javlja se kao mješavina maurskih i zapadnoeuropskih elemenata. a spojni hodnik u gornjem katu vodi iz Gallerie degli Uffizi do Palazzo Pitti. Brodovi su presvođeni križno-rebrastim svodovima odijeljenim prelomljenim pojasnicama. 1284-99.-15. Podignut 1240-50. Peterobrodna građevina s trobrodnim transeptom. gradnjom upravlja Giovanni Pisano. Giovanni Antinio Amadeo. Kod gradnje su sudjelovali: Hans von Freiburg. 76 Venecija (Cà d'Oro) . 72 Mantova (Palazzo Ducale) . st. Glavno pročelje prema Piazzetti sagrađeno je između 1424. Najljepši primjer stila gotico fiorito.Započeo ju je 1386.. 72 . Simone de Orsenigo. st. ravnim stropom i ravno završenim korom. st. Pellegrini (koncepcija pročelja.Podignut 1376. vjerojatno po nacrtu Nicola Pisano. Trobrodna bazilika s transeptom i šesterostranom kupolom (1264. 75 Venecija (Duždeva palača) .) imala je ulogu tvrđave. Unutrašnjost i vanjština obloženi su slojem naizmjeničnih crnih i bijelih maramornih ploča. 70 Castel del Monte (Apulija) . Osnova vjerojatno potječe od Arnolfa di Cambio. počela poprimati današnje oblike. st.Sagradili su je Giovanni i Bartolomeo Bon. ju je nadogradio i modificirao Scipione Bon. Stil mudéjar (12.U početnom obliku (814. te kipar Matteo Raverti 1421-36.Započeta 1250. Lukovi od bijelog kamena s nadgradnjom od opeka.-1325. ŠPANJOLSKA . 69 Milano (katedrala) . jedan od graditelja šibenske katedrale..Gradnja započeta 1290.) nad križištem. a nastavljena u gotičkim oblicima. Trodjelno pročelje srodno je onom katedrale u Sieni.1290.Gotički oblici dolaze u Španjolsku posredstvom cistercita. Trobrodna bazilika s transeptom.

85 Sevilla (katedrala) . G. Denis. 84 Palma de Mallorca (Castillo de la Almudaina) . Unosi u španjolsko graditeljstvo elemente francuske gotike. st.). dvostrukim deambulatorijem i dva zvonika. 1317. nizom kapela. uglavnom dovršena tijekom 13.1231-1601. 86 Salamanca (Catedral Nueva) . st. st. st. Kao zvonik služi minaret nekadašnje mošeje iz 12. a zatim maurska mošeja. Peterobrodna građevina s transeptom. Nakon mnogih prekida dovršena je 1733. te masivan toranj nad križištem (1466. .1277. Guillén de Rohan.Izgradnju je započeo 1513. Posljednje od velikih djela gotike u Španjolskoj. Dovršena 1493. 73 . st.Romanički djelovi potječu iz 11. imenovan doživotnim graditeljem katedrale u Barceloni. Trobrodna građevina sa zvjezdastim svodovima. u kasnogotičkim oblicima. gradi dominikansku crkvu u Mallorci.Graditelji: .Enrique (? . deambulatorijem i vijencem kapela.Sagrađena u 13-14. Završetke dvaju zvonika na pročelju (1442-58. 78 Toledo (katedrala) .) Jedan od graditelja katedrala u Burgosu (transept) i Leonu. J. 79 León (katedrala Santa Maria) . Graditelji: Enrique. st. st. Po tlocrtu je srodna katedrali u Albiju. pod utjecajem opatijske crkve St. Pedro Cebrian.Započeta 1221. Hortañón. Reimsu i Amiensu. Skulptorski ukras su djelomično izveli francuski majstori.Jaime Fabré iz Mallorce (13/14. Gotičku gradnju započeo je 1298.Sagrađena 1402-98. 82 Barcelona (Santa Maria del Mar) 83 Palma de Mallorca (katedrala) .) podigao Hans iz Kölna. na mjestu gdje se ranije nalazila vizigotska crkva iz 6. Jedna od najvećih građevina kršćanskog zapada (140 x 90 m). Juan de Badajoz.Kvadratna građevina s dvorištem koje okružuju arkade.) 1296-1317.13-15. na mjestu starije romaničke građevine. Spomenici: 77 Burgos (katedrala) . Trobrodna bazilika s transeptom. Petarobrodna građevina s transeptom i kratkim korom.Građena od 1227. 80 Avila (katedrala) . sagrađena pod utjecajem sjevernofrancuske gotike. Jaime Fabré iz Mallorce. Trobrodna bazilika sagrađena po uzoru na katedrale u Chartresu. 81 Barcelona (katedrala Santa Cruz) .

) Graditelj. Nakon 1420..). katedrala. U Kneževu dvoru u Dubrovniku gradi svodove u prizemlju i stube po uputama Onofrije della Cave. 1441. Radi još i u Blatu na Korčuli. Vidljiva je privrženost najjednostavnijim konstruktivnim principima. Velika česma. . Kneževoj palači (1439. Franje u Ankoni i crkvu Sv. Pula). st. . Albertalov mrežasti svod. Marije u Gračišću. st. st. Zadar. Splitu i Sinju. st. st. Tipologija malih građevina gotovo se ne mijenja u odnosu na romaničko doba. crkveni svod u Lepoglavi. 1435-40. stupa u nauk kod Petra Pozdančića. Antuna Opata u Žminju. st.) Trogirski graditelj. . st. st. Graditelji: . .). radi na trogirskoj luci. . 1642.) Talijanski graditelj.Onofrio di Giordano della Cava (15. Radi uglavnom u Dubrovniku. te učestalijih kvadratnih apsida umjesto polukružnih. 1415. st. U drugoj polovoni 13. paralelno s barokom (Zagreb. Od 1437. 1406-27. radi u Dubrovniku.) i na palači Šiška Đurđevića (1452. st. Od 1436.) Protomajstor gradnje korčulanske katedrale od 1441. Surađuje s Jurjem Dalmatincem (isporučuje kamen za crkvu Sv. pa gotičke forme traju još i u 17.Rana gotika počinje se u Hrvatskoj pojavljivati od sredine 13.Hranić Dragošević (14/15.Ratko (Alegretto) Ivančić (15. nerazvedenih zidnih ploha s uskim izduženim prozorima šiljastolučnog završetka. gradi s Ratkom Brajkovićem drugi kat zvonika korčulanske katedrale.) Graditelj i klesar.) Graditelj iz Korčule.Armirigus (druga pol.Marin Radojev (15. 1676. Stjepana). Ivana u Šibeniku)..) Graditelj i kipar iz Bara. Knežev dvor). uglavnom kao projektant čije su planove (osobito skulptorski ukrašene dijelove) izvodili drugi majstori. nešto širom i pravokutno izduženom lađom. 74 .C: ARHITEKTURA U HRVATSKOJ . uvode franjevci tip propovjedničke crkve (Zagreb. kapela Sv. radi u Dubrovniku (vodovod.). Mala česma. s pomoćnicima gradi lađe i prizemlje zvonika korčulanske katedrale. Najvažnije mu je djelo klaustar samostana Male Braće. .) Sagradio kapelu Sv. Invencija se najčešće ispoljavala u konstrukciji svodova. Izraziti renesansni oblici u Sjevernoj Hrvatskoj ne dolaze do izražaja. koja zadržava dosta skromnu obradu portala i prozora. Sagradio crkvu Sv. gradi s pomoćnicima drugi kat zvonika korčulanske katedrale. do 1448. te uglavnom nerazvedenu zidnu masu. katedrala.. Najvažnije mu je djelo Knežev dvor na Šipanu (1448. U Dubrovniku radi na palači Sandalja Hranića (1429. 14. (Zagreb.Giacomo Correr iz Tranija (15.Mihoje Brajkov (14. osim upotrebe prelmljenih lukova i svodova. Gradio kule u Korčuli i Trogiru. . 1327-48. gdje je u pozno doba češća zvjezdasta mreža. 1438. do 1443.). . .Uz obalu je redovit tip jednostavnih propovjedničkih crkva pravokutnog tlocrta s otvorenim drvenim krovištem i s kvadratnim apsidama (ili apsidom) presvođenim križno-rebrastim svodom. Gradi cisterne u Šibeniku (u suradnji sa zadarskim majstorima Markom Petrovim Puljizom i Jurjem Mihovilovim). st.Na području Sjeverne Hrvatske uglavnom prevladava tip jednobrodnih crkava s presvođenim svetištem poligonalnog završetka i prostranijom. protomajstor gradnje mletačkog kaštela u Trogiru.Ratko Brajković (15. naslijeđuje njegovu radionicu u Veneciji (1421. te 1421.).) Graditelj i klesar. .Dente (15. st.

crkvu Sv. . zidine.) Talijanski graditelj i kipar. vodi do smrti). Po nacrtu Andrije Desina gradi 1389. st. Izradio nacrte za apsidu crkve Sv. gradi sakristiju crkve Sv. Do 1441.).) Trogirski graditelj. U Splitu gradi s pomoćnicima palače (pokraj zlatnih vrata. započinje s bratom Pavlom gradnju zborne crkve Sv. Petra u Poljani na Ugljanu. Katarine. Mihovila u Zadru (graditelj Pavao iz Sulmone). Marije u Starom Pagu. Jerolima sa sjeverne strane katedrale (1438-46.Luka Ivana Gaje iz Nina (14/15. Minčeta . Marije. Mihovila na Ugljanu (graditelji Grgur i Bilša Bilšić). crkvi San Francesco delle Scale.Nikola Bilšin Bilšić (15. st.). Kuzme i Damjana na Ćokovcu. Od 1435.) Zadarski graditelj.Juraj Matijev Dalmatinac (oko 1410. obnavlja utvrde u Zadru. Ponovo radi na katedrali od 1446. 1444. radi na šibenskoj katedrali (kapela Deše Jakovljeva . Nikole u Tihlićima (Kula Atlagića). Cipici . st. 1426. pregrađuje zvonik crkve Sv.Frane Jakovljev (Francesco di Giacomo) (15. Djelovao u Zadru i Pagu 1386-1400.) Kipar i Graditelj iz Venecije. 1448-52. Petra u Grebaštici. . Jerolima sa sjeverne strane katedrale (1438. 1423. te izgradio kapelu Sv. Spasa u Zadru. sudjeluje u prvoj fazi gradnje šibenske katedrale. a u Pagu je od 1443.Nikola Grgurov Bilšić (15. .Nikša Račić (15. . st. apsidu crkve Sv. pod vodstvom Jurja Dalmatinca.). Zajedno s Nikšom Račićem presvodio glavni brod trogirske katedrale (1431-36. Eufemije u Kamporu). protomajstor gradnje šibenske katedrale (poslove. S majstorom Stjepanom 1422. gradi s Ivanom Alegretovim sklonište za gubavce u zadarskom pregrađu. st. Marije u Pagu (svetište). radi u Rijeci na proširenju crkve Sv.1473/75. radi na luci. ) Zadarski graditelj. zaposlen je u službi Dubrovačke republike na gradnji utvrda (kula Sv. s prekidima..) Graditelj iz Venecije.Juraj Dimitrov (15. sagradio svodove sakristije zadarske katedrale.Marko Gruato (15. gradi novo pročelje zborne crkve Sv. 1438-53. te vjerojatno i za pregradnju crkve Sv. radi na Rabu (palača Kolona Crnote. U Ankoni je radio na Loggia dei Mercanti (1451-58.46. 1443. Zajedno s Markom Gruatom presvodio glavni brod trogirske katedrale (1431-36.Matej Gojković (15. radio na crkvi Sv. Frane. pregrađuje s Ivanom Spanžićem crkvu Sv. te izgradio kapelu Sv.. Mala Papalićiva. 1397. biskupska palača uglavnom preko pomoćnika). st.) Zadarski graditelj. . 1392. . 1444. kulu utvrde Sv. 1420.). obnavlja zvonik trogirske katedrale (prvi i drugi kat). 75 . . 1398. . Od 1441.) Graditelj i klesar. Marije u Zadru. . 1468.). Katarine (graditelj Nikola Arbušanić).Andrija Desin (druga pol. .Pavao Vanucijev iz Sulmone (14.).) Projektant prve faze šibenske katedrale. 1464-66. a 1424. . radi na zidinama Paga.) Graditelj iz Zadra. . 1398. st. st. Vjerojatno glavni majstor bočnih brodova katedrale. 14. 1442-46. Do 1441.) Graditelj i kipar. na kuli u Trogiru. st. Luke u Kamenjanima (Škabrnja).) Zadarski arhitekt.prvi travej sjeverne lađe)... aktivan na izgradnji novog grada (zborna crkva.Antonio di Pier Paolo Busato (15. gradi s Vukom Slavogostovim i Jurjem Đurđevićem crkvu Sv. Mihovila u Zadru. radi u Veneciji (vjerojatno u radionici Giovannija i Bartolomea Bona). st.. gradi u Zadru pregradu u crkvi Sv. samostan Sv. st.Lorenzo Pincino (15. . a 1445.) Talijanski graditelj i kipar. te na crkvi augustinaca.). st. Samostalno gradi crkvu Sv.

Jednobrodna građevina s izduženom poligonalnom apsidom presvođenom križno-rebrastim svodovim i s kontraforima. 07 Oštarije.Jednobrodna građevina s izduženim poligonalnim svetištem poduprtim kontraforima.Spominje se od 1334.). Temeljito je obnovljena u neogotičkim oblicima.Od cistercitskog samostana. te mu je pridodat brod i poligonalno svetište nadsvođeno gotičkim križnim svodom. te nadograđivan u 18. st. st.Dvobrodni prostor odijeljen je stupovima s prelomljenim lukovima. Sjeverna Hrvatska 01 Zagreb (katedrala Sv. st. Sada kao crkva služi obnovljeno svetište..Prvotno velika trobrodna gotička građevina. Od prvobitne romaničke građevine preostao je dio koji je u 14. Ističe se razvedenošću svođenja asimetričnog prostora. Marije) . Marije) .) Zadarski graditelj. kada je dobila i zvonike na pročelju (Herman Bollé). koji se spominje od 1211. 12 Tuhelj. s gotičkim portalom i križno-rebrastim svodovima kripte i kata. st. Karlovac (samostan Sv. oltari). 04 Topusko. Barokizirana u 18.Trokatna kapela iz početka 15. 05 Čazma (župna crkva Sv. Južni portal ukrašen je s petnaest skulptura. Marije) .) i Salima (1465.Utemeljena na mjestu romaničke bazilike nakon 1276. dok zidovi nekadašnjih lađa s gotičkim dovratnicima čine dvorište.Juraj Lukačević Zavaliska (15. Marije) 76 . Zagorje 10 Remetinec.. Zvonik nad pročeljem podignut je u 19. 09 Glogovnica.Gotički svodovi nad lađama. temeljito pregrađena u kasnogotičkim oblicima u 15. Križa) . Stjepana) . 03 Medvedgrad (kapela Sv. (njemački graditelji pod vodstvom Ivana "parlera").. Ogulin (župna crkva Sv. Marka) . 02 Zagreb (crkva Sv.Osmerostrana građevina s peterostranom apsidom. Izduženo gotičko svetište poligonalnog završetka presvođeno je križnim svodovima. Niski gotički trijumfalni luk dijeli brod (mrežasti svod na polustupovima) od svetišta (zvjezdasti svod na konzolama). 06 Brinje (kapela Frankopanskog grada) . 11 Belec (stara župna crkva Sv. st. st. Jurja) . pregrađen u zvonik. koju su podigli Frankopani 1451. presvođena rebrastim svodovima. Kasnije dodane lađe sagrađene su po uzoru na njemačko graditeljstvo.Ranogotička građevina s početka 14.). sačuvane su tek ruševine monumentalnog pročelja (oko 1300. Križevci (Crkva Sv. i 20. (svodovi. st. (dolazak biskupa Timoteja iz Francuske). Tri poligonalne apside presvođene su vitkim križnorebrastim svodovima (rješenje slično onom u Troyesu). Građevina je barokizirana u 18.Trobrodna romaničko-gotička građevina s četverokutnim svetištem i transeptom. Zvonik na pročelju izveden je u doba renesanse. 08 Križevci (crkva Sv. Filipa i Jakova) . Sagradio je gotičke crkve u Zaglavu (1458. Jurja) . Iskopavanja su otkrila tragove trobrodne presvođene crkve (51 x 20 m) sa starijom zaobljenom apsidom. st. st. Marije Magdalene) .. Klanjec (župna crkva Sv. svetište i kontrafori izvedeni su na romaničkoj osnovi u drugoj polovini 14. Varaždin (crkva Sv. st.

Građevina iz 1280. dobiva starija crkva veliki kasnogotički poligonalni prezbiterij presvođen zvjezdastim svodom. ima križne i zvjezdaste svodove. presvođeno je križnim svodom. a rebra se oslanjaju na konzole. Đakovo (župna crkva Majke Božje) . 22 Pazin (župna crkva Sv. presvođena prelomljenim poluvaljkastim svodom. 16 Požega (crkva Sv. U 19. pregrađena u 18. Samostan s četverokutnim klaustrom sagrađen je istodobno s crkvom. 20 Poreč (franjevačka crkva) . Poligonalno svetište. 21 Žminj (kapela Sv. Jednobrodna građevina s upisanom četvrtastom apsidom.Sagrađena 1381. 24 Beram (župna crkva Sv. st. Lovre) . st. Istra 19 Pula (franjevačka crkva) .. crkva Sv. Marije) .1492. st.Jednobrodna gotička građevina s poligonalnim svetištem. U svetištu ostaci gotičkih fresaka. 17 Ilok (crkva Sv. st. Slavonija 15 Požega (franjevačka crkva Sv. Nad svetištem je mrežasti svod. te presvođen mrežastim svodom. 18 Dragotin. Martina) . U svetištu ima ranogotička rebra oslonjena na konzole.1280.1441. poduprto kontraforima. Marije) .. pregrađena u Istarsku sabornicu.Kasnogotička građevina.Gotička barokizirana crkva. Kasnogotičko svetište ukrašeno je freskama. Trobrodna građevina s poligonalnom apsidom. a presvođeno je križno-rebrastim svodovima. Ivana Kapistrana) . Izduljeno gotičko svetište. Graditelj Dente. 25 Gračišće (crkva Sv. golih zidova s rijetko raspoređenim uskim izduljenim prozorima.1425. 23 Čepići. Buzet (crkva Sv. te ponovo 1900-06. više puta pregrađivana.Podignuta oko 1300. st. Kvarner 26 Rijeka (augustinski samostan Sv. Marije) . poduprto kontraforima. st. (majstor Armirigus).1431. Pravokutna građevina s prelomljenim poluvaljkastim svodom. Jeronima) 77 . a obnovljen u 15. Dimitrija / Sv. Ostali dijelovi su neogotički. Barokizirana u 18. st. te visoko podignutog otvorenog drvenog krovišta. Primjer crkve propovjedničkog tipa sredozemnog podrijetla. st. U 19. (Herman Bollé). Duha) . Profilacija otvora ukazje na sjevernjačke utjecaje.Jednobrodna gotička crkva. Nikole) .. povećana sredinom 14. Osvijetljeno je visokim dvodjelnim prozorima s mrežištem. Nešto je razrađenije trodjelno svetište. Gotički brod produljen je u 17. koje se prema lađi otvara šiljastim trijumfalnim lukovima.Ima sačuvan gotički svod u svetištu. st. 14 Lepoglava (pavlinski samostan. Oslikana freskama s kraja 14. Majstori Matej iz Pule i Petar iz Ljubljane..Sagrađena krajem 13. na mjestu starije. proširena je još jednim brodom. Antuna) . 13 Lobor (Majka Božja Gorska) . s golemom lađom pravokutnog tlocrta.

Zadužbina Frankopana iz druge polovine 15. st. pregrađena u drugoj polovini 14. Cijeli je kompleks kasnije barokiziran. Stjepan. Crkva je sagrađena početkom 14. dobiva drugu lađu. (majstor Mihoje Brajkov). st. Marije) 78 . st. st. Kuzme i Damjana) . st. st. 30 Dubrovnik (franjevački samostan s crkvom Sv.Podignuta početkom 14. Giacomo Correr iz Tranija i Marko Andrijić.. st. višekratno obnavljana i dograđivana tijekom 15. Gotičkom slogu pripada i rozeta na pročelju. 33 Split (samostan Sv. st. Nikša Račić i Marko Gruato. Nikole) . Lovre) . sinovi Nikole Lovrinog iz Zadra. 32 Korčula (katedrala Sv. Stjepana) . 34 Trogir (katedrala Sv.Sagrađen početkom 14. gradili su majstori: Marin Radojev. s prelomljenim gotičkim svodom. st. te prvi i drugi kat zvonika (drugi kat 1422. Ratko (Alegretto) Ivančić. Frane) . i 16. Ratko Brajković. 40 Pag (zborna crkva Sv.. Dominika) . (majstori Nikola i Juraj. 27 Krk (kapela Sv..Crkva je sagrađena početkom 14. zatim Blaž Kalendin.14. dva portala). Vida) . Jakova) .Započeta 1481. st. Sakristija.Svodove. i podignuta tijekom 15. st.Romanička jednobrodna građevina.Utemeljena 1432. Ističe se bogat kasnogotički portal. Dominika) . Jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom. imaju odlike alpske gotike. Nikola Firentinac. Crkva je obnovljena u 18. Matej Gojković). 36 Šibenik (crkva Sv.). Klaustar je rađen u stilu cvijetne gotike. Mrežasti svod svetišta djelo je domaćih majstora s početka 16. Lorenzo Pincino. Pašman (samostan i crkva Sv. Ima poligonalni tlocrt i mrežasti svod po uzoru na kontinentalne građevine. Hranić Dragošević. st. Trojstva i Bezgrešnog začeća (gotovo skeletnih konstrukcija).Jednobrodna gotička crkvica. st. Frane) . Grgura) . u stilu jednostavnih propovjedničkih građevina. Juraj Dalmatinac.Utemeljena oko 1405. Mile . te svetište crkve.Romanička građevina. u stilu jednostavnih propovjedničkih građevina. 31 Korčula (dominikanski samostan s crkvom Sv. Romaničko-gotički klaustar sagrađen je 1327-48. Dalmacija 29 Dubrovnik (dominikanski samostan s crkvom Sv.. 38 Šibenik (katedrala Sv. sagrađena je nakon 1446. 28 Dobrinj (župna crkva Sv.Kapele Sv. Raden.Romaničko-gotički klaustar. Klaustar sagrađen u 15. 39 Ćokovac. U 17. Frane) . podignute četrdesetih godina 15. Marka) . Graditelji: Bonino iz Milana. 35 Trogir (crkva Sv. Antonio Busato. kao trobrodna bazilika s bujnom gotičko-renesansnom dekoracijom. st. Frane Jakovljev. u gotičkim oblicima (pravokutno svetište s križno-rebrastim svodom. 37 Šibenik (crkva Sv.

. Vjerojatno rad Marina Radojeva. Produžena na način da je u korpus crkve uklopljena romanička stambena zgrada. Javne zgrade 54 Dubrovnik (Knežev dvor) . Mali Ston . st. četrdesetak kula. 51 Split (mletački kaštel) . Gotičko-renesansna građevina s renesansnim trijemom u prizemlju i gotičkim prozorima na katu. sagrađena 1249-50.. Split.Pravokutna apsida presvođena je rebrastim svodom. Sagrađen je s dvjema urbanim jezgrama i lukama na krajevima pojasa zidina pomoću kojih je premošten pristup poluotoku (4 km zida. Dominika) .. Fortifikacije 50 Poreč (kula) . Frane) . 52 Trogir (kaštel Kamerlengo) . st. Izrazito izdužena jednobrodna građevina s kvadratnom apsidom presvođenom križno-rebrastim svodom. st. 46 Zadar (sakristija katedrale) .Započeta 1443. Urbanizam 47 Dubrovnik. Korčula 48 Ston.1435. nastavljena do konca 15.Peterokutna kula na ulazu u grad. Pavao iz Sulmone.majstori Juraj i Pavao Dimitrovi). 43 Zadar (crkva Sv. Ima izrazito fortifikacijski karakter. (suradnici Jurja Dalmatinca. po nacrtu protomajstora Andrije Desinog. svećenik graditelj Luka Ivana Gaje iz Nina.Kaštel sagrađen 1438. ojačan 1414. Citadela sagrađena nakon 1409. Kapelu Mišulić sagradio je nakon 1467.Nakon eksplozije oružane 1435. 45 Zadar (crkva Sv. Križno-rebrasti svod iz prve polovine 16. 53 Zadar (Kaštel i Citadela) .Kapela Gospe od Zečeva. Asela) . Zadar. preuređuje ga u gotičkom stilu Onofrio della Cava iz Italije. Divona) 79 . 41 Pag (samostan Sv.Posvećena 1280. produžena početkom 14. 42 Nin (župna crkva Sv.Sagradili su ga Dubrovčani na prevlaci Pelješca od 1335. prepravljena 1447-48.Gradnja započeta 1443.Posvećena 1280. Mihovila) .Pravokutno svetište presvođeno križno-rebrastim svodom sagradio je 1389. zatim Marko Andrijić i Nikola Alegreti). Radmil Ratković po projektu Jurja Dalmatinca. (majstori Ivan i Lazar de Pari iz Trsta). 49 Pag . 44 Zadar (crkva Sv.. Jednobrodna građevina s pravokutnim svetištem presvođenim križno-rebrastim svodom.Križno-rebraste svodove sagradio je iza 1398. Obnovljena je u neogotičkom stilu. Trogir. (apside . Sačuvane su dvije velike kule. 55 Dubrovnik (Sponza. Djelomično su sačuvana tordirana rebra svoda. tako da je u njega uklopljen dio postojećih zidina s poligonalnom kulom. pet tvrđava). Margarite) ..Sagrađen nakon 1420.

Sagrađena u 15. 60 Poreč (palača) 80 .Oko 1470. Andrija Aleši. 58 Pula (gradska vijećnica) . 56 Trogir (loža) .. st. znatno pregrađena u 19.Podignuta 1296.Sagrađena 1515-22. Od izvornih dijelova postoji oštećena istočna fasada sa slijepim lukovima ispod vijenca i ostacima kasnoromaničkog skulptorskog ukrasa. (portal izradio Ivan Pribislavljić).Vjerojatno rad Mateja Gojkovića. 57 Pag (kneževa palača) . st. Dvokatnica s renesansnim trijemom u prizemlju i gotičkim i renesansnim prozorima na katovima. Stambene zgrade 59 Trogir (palača Cipiko) .

dok je podnožje. Poitiers) uglavnom ponavljaju ostvarenja Pariza. psihologizacije likova i izrazite pažnje u obradi detalja. a sa strana lik vojvode sa Sv. . Ta se plastika razvija u pravcu realizma. Skulptori: . Započinje izradu grobnice Filippa Smjelog (nakon 1381. st. st. do kraja života radi na golemoj mramornoj grupi Kalvarije za samostanski klaustar. ornamentalna kompozicija zamjenjuje se prirodnijom figuralnom s izrazitijom dozom realističnosti prikaza: Chartres. i 1250. .Razvoj gotičke skulpture povezan je u Francuskoj pretežno uz arhitekturu kao element logične i bogate akcentuacije pojedinih portala. st. Amiens. te oltarskih kompozicija. Amiensa i Reimsa. Od gornjeg su dijela sačuvani tek oskudni fragmenti. do 1307. Od 1395. Reims. 1145-55.Jean Pépin de Huy (prva pol. odakle se utjecaji šire na Angers.D: SKULPTURA U FRANCUSKOJ . Zbog nastojanja da se realističkom shvaćanju približe i apstraktni likovi. Bourges.). Na ploči koja pokriva sarkofag izveo je lik vojvode u ležećem položaju. 14. izvršivši upliv na južne pokrajine.Od materijala u upotrebi je kamen i drvo (u unutrašnjosti).) . i 15. Amiens. Ivanom Krstiteljem i njegove žene sa Sv. Isprva pomoćnik Jeana de Marville.Tijekom 14. St-Denis.Claus (Klaas) Sluter (umro 1406. došlo je do naglašene ekspresivnosti. .) . .Jean de Chapelle . Katarinom). (Bourges. očituje se pojava prirodnijeg stava. . .Oko 1250. st. a sadržajno je podređena vjerskim temama. . opširno ilustrirajući sveukupan kompleks teoloških ideja. pa se npr.) .) u samostanu u Champmolu.Jean de Marville (umro 1389. Le Mans.Izradio s pomoćnicima niz nadgrobnih spomenika (nadgrobna ploča s idealiziranim likom Roberta d'Artois u opatiji St-Denis).Dvije skulpture na gradskim vratima Amiensa.Francuski kipar rodom Nizozemac (Haarlem). Veliki portali iz druge polovine 13. izvodi skulpture za glavni portal samostanske crkve (za trimo lik Bogorodice. St-Denis i Pariz. skulpture iz sredine 14.) . nije se nastavio jednakim tempom u slijedećih sto godina.Od 1299. među kojima i redovnike žalobnike (pleurants). ne razlikuju bitnije od onih iz sredine 13. . što nužno dovodi i do povećane realističnosti.Jean d'Arras (13/14. . . poznato pod nazivom "Mojsijev zdenac". a na plohama sa strana četrdesetak likova iz pogrebne pratnje. potpuno 81 .Prvo žarište razvoja skulpture vezano je uz radionicu katedrale u Chartresu (glavni portal.1391-97. . Dijon). uključujući i brojne alegorijske prikaze.Snažni razvoj skulpture koji se odigrao između 1150. st.Skulptorska dekoracija crkve kartuzijanskog samostana u Champmolu kod Dijona. . Pariz. a u izražajnom smislu narativni se karakter zamijenjuje emocionalnim. a rijetko bronca.I na području skulpture dominantnu je ulogu odigralo sjeverno područje Francuske. radi na mramornom nadgrobnom spomeniku Filipa III Smjelog (opatija St-Denis).U odnosu na romaničku skulpturu. promjene se u tehničkom smislu odnose na osvajanje prostornosti. stoljeća proširuje se skulptorska obrada i na izradu grobnica i sarkofaga (Bourges. koji od tada postaju karakterističan element francuske nadgrobne plastike.

) . drveni naslon katedre (Dijon. Nakon 1406. reljef Sv.1439.Martin Chambiges (? .Jedan od posljednjih predstavnika francuskog kasnogotičkog kiparstva (oltari. Musée des Beaux Arts).) . Louvre). oltar za kor katedrale.sačuvano. a na svakoj se plohi nalazi po jedan lik proroka s anđelom iznad. Između 1394. izveo retabl (stražnji dio oltara) u crkvi mjesta Bessey-les-Citeaux.Flamanski kipar koji je djelovao u Burgundiji. unoseći u francusko kasnogotičko kiparstvo elemente talijanske renesanse. Suradnik pri izradi "Mojsijeva zdenca" (šest žalosnih anđela).1473.Nikolaus Gerhaert von Leyden (oko 1430. . . . sada u crkvi Sv.1549.Nikolaus Hagenauer (oko 1445. Na jednom je izveo Raspeće.Njemački kipar. . . .U suradnji s bratom Antoineom izvodi nadgrobni spomenik Louisa XII i njegove žene Anne de Bretagne u opatijskoj crkvi St-Denis. kip Blanche de France (St-Denis.) .1512. te Kalvarija i Polaganje u grob (opatija Solesmes).) . Mučenje Sv. Ima šesterostrano oblik. Konstanzu i Beču nadgrobne ploče s likovima pokojnika i portretna poprsja. izradio je dva drvena oltara (Dijon.Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske u samostanu u Champmolu (1461-70. nastavio je Sluterov rad na grobnici Filippa d'Ardito u kartuzijanskom samostanu u Champmolu.Jean de Liège (? . . i 1399.. ..Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske u samostanu u Champmolu (1443. st.Jean de la Huerta .. . oltar za Marijinu kapelu u katedrali (1486. . prema nacrtu J. Predstavnik cvijetne gotike (stila flamboyant).) . sačuvano Oplakivanje Krista. Louvre).1540. Stjepana).Njemački drvorezbar. . Antuna. .Djela: Oltar katedrale u Strasbourgu (1500-01.Nećak i učenik Clausa Slutera. Barbare.prije 1382.Flamanski kipar.Gregor Erhart (oko 1460.1532. Jurja u borbi sa zmajem (Pariz. . 1430.) . Glavna su mu djela: nadgrobni spomenika Françoisa II vojvode od Bretanje i njegove žene (katedrala u Nantesu. Izveo veći broj nadgrobnih spomenika i kipova od mramora i alabastera: nadgrobni spomenik s kipovima Charlesa IV Lijepog i Jeanne d'Evreux (kipovi u Parizu.Antoine le Moiturier iz Avignona . st.) . .Michele Colombe (oko 1430. Musée des Beaux-Arts). .Jean Juste (Giovanni di Giusto Betti) iz Firenze (1485.). .) .S braćom Veitom i Paulom imao kiparsku radionicu u Strasbourgu. Peréala).Izradio skulpture na portalima transepta katedrale u Sensu. Katarine i Sv. Strasbourgu. 82 . . katedrala).Jean de Chartres (15/16. nadgrobna skulptura). 150207. Uzašašće Marijino).Pomoćnik Michela Colombea u izradi nadgrobnih spomenika (Nantes.).) . Na drugom oltaru izveo je Smrt Ivana Krstitelja.1526.Jacques de Baërze (kraj 14.) . te Iskušenje Sv.Claus de Werve (1380. Radio u Trieru. Notre-Dame-la-Blanche). Poklonstvo kraljeva i Polaganje u grob (na vanjskim je stranama krila Melchior Broederlam naslikao Prikazanje u hramu i Bijeg u Egipat). . .

U unutrašnjosti razvedena oltarna ograda ukrašena je kasnogotičkom skulpturom (scene iz života Bogorodice i Krista). Na timpanonu lijevog portala (1220-35. Na pilonima (1230-50. David / Izaija. Sv. 02 Angers (katedrala Saint-Maurice) . Magdalena) u Louvru. Ana s Bogorodicom. Stjepan. Šimun. Martina i Historija Sv. Sv. Silvestar. Sv. Madona u ružičnjaku u Frauensteinu i Belle Allemande (sv. a dekorativni element jače naglašen.Stupolike skulpture na južnom portalu. kipovi glavnog oltara u Blaubeurenu. a sa strana biblijske ličnosti (Melkisedek. Uznesenje Bogorodice i Krunjenje Bogorodice. a sa strana Apostoli. i 15.) prikazane su Vrline i Poroci. 06 Sens (katedrala) . djelom raznih umjetnika iz 14. Teodor i Sv. a u lunetama Krist u slavi (centralni). . . Na pilonima portala (1235-60. Mojsije.Zapadni portal (oko 1175. 05 Senlis (katedrala) . Bogorodica s Djetetom (desni) i Uzašašće (lijevi). Maurice. Lovro.) prikazana je Historija Sv.) prikazan je Posljednji sud.).). Samuel. Abraham. Sv. Martin. Ambroz. pojedinačni kipovi. st. Ivan Krstitelj). Juraj). Sv. alegorijskim i crkvenohistorijskim temama. mučenici i sveti oci. 83 . a sa strana sveti mučenici (Sv.) prikazani se Smrt Bogorodice. U kapitelnoj zoni poredane su scene kristološkog ciklusa. Starci Apokalipse.Skulpture na portalima transepta djelo su Martina Chambigesa. Sv. . u stilskom rasponu od krutih formi proizašlih iz romaničke tradicije do naturalističkih tendencija kasne gotike. Leon. Klement. odjeća je manje priljubljena.) prikazano je Rođenje. Skulptorski kompleksi: 01 Chartres (katedrala Notre-Dame) . a sa strana sveti oci (Sv. Vincent. Javljanje pastirima i Poklonstvo mudraca. Sv.Djela: glavni oltar cistercitske crkve u Kaisheimu.Nakon 1184. a na timpanonu desnog (1220-35. Stjepana i Sv. prikazana je Historija Sv. Na timpanonu glavnog portala (12001210. Denis. Sv. Nikola. Sv.Brojni nadgrobni spomenici.) ima skulpture s obilježjima rane gotike: stupoliki kipovi već najavljuju slobodnije pokrete. Karakteristični stupoliki kipovi (statues-colonnes) predstavljaju biblijske ličnosti. Na timpanonu desnog portala (1220-25.). 03 Le Mans (katedrala Saint-Julien) .Kipovi Sv. Stjepana. na trimou Krist koji blagosivlja. 04 Avallon (crkva Saint-Lazare) .Južni krak transepta (1205-1250. Grgur). . Likovi iz starog zavjeta. ."Kraljevski portal" (1145-55.Sjeverni krak transepta (1200-1260. st.Skulptorski ukras sastoji se od preko 2000 djela (puna skulptura.) izrađeni su likovi iz Starog zavjeta.). visoko reljefi. Sv. Ivana Krstitelja na glavnom portalu su iz 12. Sv. Piat. Sv. Jeronim..Zapadni portal inspiriran je "Kraljevskim portalom" u Chartresu. Nikole. Sv. Sv.) Salomonov sud i Jobove muke. grupe) sa sakralnim. "Portala Mučenika". Na timpanonu lijevog portala (1215-20. predstavnika stila flamboyant. Sv.Zapadno pročelje . Jeremija. . na trimou Sv. Na timpanonu glavnog portala (1205-15. .Stupolike skulpture slične onima u Chartresu.

Oko 1230.Glavni portal . a lijevi lokalnim svecima.).Portal sjevernog krila transepta (sredina 13. . -Na glavnom portalu zapadnog pročelja (1240-60. Na trimou "Beau Dieu".Južni portal . 11 Rampillon 12 Reims (katedrala) . .Sv. do 1231.Autoportret Nikolausa Gerharta von Leydena (treća četvrtina 15.Starozavjetne ličnosti (na tragu "Kraljevskog portala" u Chartresu).Zapadno pročelje (oko 1200. .Prema modelima radionice iz Chartresa nastala je od 1211. st. Noyon).). . 84 . . te inspiracije antičkom skulpturom ("Partenon gotičke skulpture"). došlo je do promjene majstora (i ukusa ?). .) zapaža se miješanje utjecaja Chartresa i Amiensa (Bogorodica s Djetetom u luneti. pa su neke već izrađene skulpture antikizirajućeg stila zamijenjene onima kojih je stil potjecao iz Amiensa i Pariza. razvio se stil koji će ostati karakterističan za francusku gotičku skulpturu za slijedećih stotonu i pedeset godina. 14 Bourges (katedrala Saint-Étienne) . Ane (1165-70). kojemu su sa strana postavljeni alegorijski likovi stare i nove crkve (Ecclesie i Sinagoge).portal Sv. u Francuskoj. Također je i lisnati ukras kapitela pilona iz Reimsa postao popularan i često imitiran (Chartres. Prikazanje u hramu. Oko 1240. 08 Pariz (katedrala Notre-Dame) .). 13 Strasbourg (katedrala Notre-Dame) .). st.Portal sjevernog kraka transepta izveo je u kasnogotičkom stilu Jakob von Landshut (1495-1505. drastično je pregrađivano. serija likova patrijarha na desnim vratima. Desni portal posvećen je Bogorodici.).Glavni portal zapadnog pročelja (1223-30). . Na skulpturi su se stopila stilska ostvarenja Chartresa s utjecajima antičke skulpture. Vjerojatno je predstavljalo najsnažniji kompleks skulpture kasnog 12.) prikazana je Smrt Bogorodice. . Skulpture su stilski relativno homogene.). .) derivira od ostvarenja Majstora Sv. Navještenje. dok likovi Proroka (oko 1300.Likovi apostola (prije 1248.Portal južnog kraka transepta.Skulptura zapadnog pročelja (započeto 1277.Započeto 1208. no nažalost. Vizitacija.Desni portal zapadnog pročelja . st. 10 Amiens (katedrala Notre-Dame) .Autoportret Nikolausa von Hagenaua (kraj 15.) mogu se usporediti sa istovremenim ostvarenjima Amiensa. st.07 Laon (katedrala Notre-Dame) . .) ispoljavaju nešto stroži stil kojem je izvor možda starija gotička skulptura samog Strasbourga. brojni likovi anđela).Nakon 1220. 09 Paris (Sainte-Chapelle) . Stjepan.Na portalu južnog kraka transepta (nakon 1230.Bogato skulpturiranu propovjedaonicu izveo je u kasnogotičkim oblicima Hans Hammerer (1484-85. Josipa u Reimsu (Lude djevice). -U luneti glavnog portala Posljednji sud. te Salomonov sud. .Uskrsnuće mrtvih (1270-80.). .Obnova započeta nakon 1210.

Claus Sluter: dovršava skulpturu na portalu. (Grobnica Dagoberta I.).Jean de Marville (umro 1389. 21 Dijon (Musée des Beaux-Arts) . . . Sibila (oko 1500. . burgundska škola. Burgundija . kraj 13. . .. .Bogorodica s Djetetom (kamen.) nastavio ju je njegov nećak Claus de Werve nakon 1406. 15. poč. danas Palais de Justice) . 85 .): skulptorska dekoracija crkve.Kamin u velikoj sali. st.Spomenik Ivana Bez Straha i Margarite Bavarske radili su Jean de la Huerta (1443.).). .Poliptih (Jacques de Baërze.). 19 Brou. 18 Poitiers (palača grofova od Poitiersa. 16 Fontevrault 17 Champmol.). uglavnom realiziranih nakon 1260. započinje izradu grobnice Filippa Smjelog (nakon 1381. Dijon (kartuzijanski samostan) .).Gregor Erhart: Sv.Filip Lijepi (nakon 1327.). .Bogorodica s Djetetom (slonovača).15 St-Denis (opatijska crkva) .Nadgrobni spomenik Philippa Pota (rad skulpturske škole iz Dijona). oko 1480.Nadgrobni spomenik Filiberta Lijepog.. st. grupa Kalvarije u klaustru "Mojsijev zdenac".Portret Charlesa V. Marija Magdalena (oko 1500. 14. Grob Louisa Francuskog .Louis IX naručio je seriju spomenika za kraljeve karolinške i kapetske dinastije. 1394-99. 20 Pariz (Louvre) .Krunjenje Bogorodice (slonovača).) i Antoine le Moiturier iz Avignona (1461-70. st.

predstavlja najznačajniji kompleks gotičke skulpture u Njemačkoj.Brojne skulpture kojima je crkva ukrašena uglavnom su iz 14. NJEMAČKA Skulptorski kompleksi: 01 Bamberg (katedrala) . Sizzo von Kefernburg. Timo von Kistritz. Hermann . kojemu se pripisuju i neki radovi u Amiens i Metzu. st).Skupina Raspeća smještena je na ulazu u kor.).Posljednji sud u luneti glavnog portala (1235-40. rad su nepoznatog kipara nazvanog Naumburger Meister. . . . stoljeća rodila se nova vrsta religioznih skulptura. nastale oko 1240. Dietmar.Mudre i lude djevice. oko 1260.. Pretpostavlja se da je majstor bamberške radionice morao raditi u Reimsu. .Kipovi donatora na zapadnom koru. stoljeću njemačka skulptura doživljava snažan procvat koji nastavlja gotičke tradicije. stoljeća. .Letner (Posljednja večera. 02 Naumburg (katedrala) . . .U unutrašnjosti kip konjanika ("Bamberg Raiter") i figure u istočnom koru. . . (Dietrich von Brehna. Kralj David). .Pred kraj 13. .Kipovi u predvorju (između 1280.) direktno je ovisan o Strasbourgu. a ne iznad.Južni portal (kipovi cara Henrika II i carice Kunigunde). koji je bio osobito jak u oblastima uz Rajnu..E: SKULPTURA U NJEMAČKOJ I AUSTRIJI ...Korske klupe (nakon 1350. Wilhelm von Camburg.Brojni nadgrobni spomenici.Razvoj gotičke skulpture u Njemačkoj počinje dvadesetih godina 13. .Na kapitelima u unutrašnjosti javlja se izrazito naturalistična lisna dekoracija. . 04 Freiburg (katedrala) .Glavni portal. . .Adam i Eva na 'Adamovim vratima' predstavljaju rudimentarno modelirane aktove. Berchta.). .).).Nadgrobni spomenik nadbiskupa Friedricha von Hohenlohe (sredina 14. .Skulptorski ukras izrađen između 1235. kamena i bronce. Judin poljubac .Vizitacija. . 03 Magdeburg (katedrala) .Lisna maska (oko 1235. jačajući naturalističke elemente i stvarajući veći broj kipova od drva. "Zlatna vrata" (oko 1300. kako je to bilo uobičajeno.Crkva i Sinagoga na 'Kneževskom portalu'. Conrad.Oko 1245. 05 Marburg (Elizabethkirche) . stoljeća pod francuskim utjecajem. i 1310. i 1270. 06 Braunschweig 07 Erfurt 86 .Zapadni portal.Uta.Oko 1235. .U 15.Lisna maska. Bogorodica s Djetetom .Reglindis. Gerburg). Ekkehart .. . namijenjenih za privatne potrebe vjernika (andachtsbild): Pietà. gotičko je kiparstvo bez ikakva prijelaza smijenilo romaničku plastiku.

Autoportret (Strasbourg. pjesnika i sibila.Od 1449.Trijumfalni križ (1477.. Beč. Lübeck. .1518. . Apostoli. .1491. .Sv.. Matija. Stadtmuseum). . izrađeni za dvoranu stare gradske vijećnice. a u 91 reljefu proroci.) slične su onima u Strasbourgu i Freiburgu. . te nadgrobni spomenik kancelara Sturea. .Skulpture na koru (prva četvrtina 14.) . kamen.Bogorodica sa Sv. . katedrala). st. 15 Konrad von Einbeck 16 Hans Multscher (oko 1400.Radi u Lübecku kao drvorezbar i pozlatar. Sebaldus) .Oltar iz Wurzacha (1437. Nicolas u Brou-en-Bresse.Glavni predstavnik kasne gotike u švapskim pokrajinama.. Anom.). te umjetnikov Autoportret.). Konstanzu.Izrađivao je kipove od drva i alabastra i nadgrobne spomenike (u crkvi St. st. 09 Köln (katedrala) . Berlin. .) . Krist. Staatliche Museen. katedrala). u Lons-le-Saunieru .Maurski plesači (1480. glavni portal)..Bogorodica. upravlja drvorezbarskom radionicom u Ulmu. .. 16 egzotičnogrotesknih figura u izvanredno živim pokretima. 19 Bernt Notke (oko 1440. München. Mihovil (Freising. . poliptih.Ecce homo (1429. 17 Nikolaus Gerhaert von Leyden (? . .1509. Berlin. U punoj plastici prikazani su likovi antičkih filozofa. 10 Schwäbisch-Gmünd (katedrala Sv. 18 Jörg Syrlin Stariji (oko 1425.Marija.Kulminaciju nürnberške škole predstavljaju grupe iz radionice figura u terakoti i majstori "Lijepog zdenca" ("Schöner Brunnen") . .nadgrobne ploče i portretna poprsja..) . Ulm. katedrala).).Nadgrobna ploča s likom cara Friedricha III (1469. Passauuu i Beču . Adam i Eva (sredina 14.) .1467. .Korska sjedala izradio je domaći kipar Jörg Syrlin Stariji 1469-74.. Strasbourgu. . drvo.) .) .). . st.U Stockholmu izvodi u drvu monumentalnu grupu Sv. katedrala).Oplakivanje Krista (1502-05. Deutsches Museum). 13 Rottweil Skulptori: 14 Conrad Meit (14/15..1509."Nevjestina vrata" vode u predvorje sjevernog broda: Mudre i lude djevice. .Bogat plastičan ukras glavnog portala pokazuje prodor realističnih elemenata u tradicionalni kasnogotički stil. Jurja (1483-89. oko 1500. . st.1473.) 87 . katedrala. katedrala).Radio u Trieru. .08 Nürnberg (St. 20 Erasmus Grasser (oko 1450. Križa) 11 Augsburg 12 Ulm (katedrala) .Posljednji sud na južnim pobočnim vratima (prva polovina 14. Freising.).Korska sjedala katedrale u Ulmu (146974.Sv. . apostoli i mučenici. 21 Adam Krafft (oko 1455.

.. Würzburg. Osim kraćih boravaka u Heidelbergu (1494. 2.Oplakivanje.Svetohranište (1493-96.Djeluje u Nürnbergu. Stjepan.1533. Jakova).Adam i Eva (1491-93. Bamberg. Donji dio grobnice ukrašen je reljefima s 88 .. napose u radovima u drvu. Jedan od najznačajnijih predstavnika završne faze njemačke gotičke skulpture. slikovito modeliranim likovima.Obrazovao se u očevoj (Hermann Stariji) radionici u Nürnbergu. Nürnberg. Magdalena . Remek djelo ostvareno u suradnji sa sinovima (Hermann ml.. drvenom rasklopnom oltaru Marijine crkve u Krakovu (13 x 11 m). koji nose tri baldahinske kupole. Na njegovu središnjem dijelu.) . . katedrala). stalno živi u Nürnbergu. .1540. i Peter ml. nad glavnim oltarom). Nürnberg. Barbara.Oplakivanje Krista (1519-23. u Würzburgu. Izbjegava polikromiju i pozlatu.) i Krakovu (1506.Drveni rasklopivi oltar s Posljednjom večerom (1501-04.Drveni rasklopivi oltar s Uznesenjem Bogorodice (1505-10. bakrorezac i slikar.). te na unutrašnjim i vanjskim pločama (12) prikazani su u visokom reljefu s mnoštvom figura prizori iz Marijina života. gdje nastaju djela njegove kasne faze: Raspeće (drvo. alegorijske figure putti i životinjski likovi."La belle Allemande" (Pariz. crkva Sv. Rothenburg. radi na svom kapitalnom djelu. Marienkapelle. Würzburg. Sv. glavni oltar župne crkve u Maidbronnu)..). . .. gdje obiteljsku ljevaonicu podiže na rang najznačajnije u Njemačkoj. . do 1489.1496.Djeluje od 1483.) . grupa i reljefa. . 24 Gregor Erhart (oko 1460.5 x 1.. katedrala). Sebalda (1508-19. Lorenzkirche).. . Mainfränkisches Museum.66 m. Herrgottskirche). . oko 1500.) i pomoćnicima. 25 Peter Vischer Stariji (oko 1460. 23 Tilman Riemenschneider (oko 1460.1531.) .Drvorezbar. gdje je imao radionicu koja je izrađivala djela za krajeve uz Majnu i Franačku. kamen. kor). . . Würzburg. Sebalduskirche).Marijin oltar (1520-23. proroka.Sv. Creglingen. . Rađen za karmelićansku crkvu u Nürnbergu. Lorenzkirche. drvo. Louvre).Grobnica Sv. Uz Stossa i Riemenshneidera najznačajnija ličnost njemačkog kasnogotičkog kiparstva. Navještenje (1517-18. Radi isključivo u kamenu. Sebalduskirche. Sv.. U tu arhitektonsku strukturu uklopljeni su likovi apostola. .Conrad von Schaumburg.. 1500-1510 . 22 Veit Stoss (oko 1447.Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberg (1496.Od 1477.Kipar. Oltar je dijelom pozlaćen i polikromiran. okružen sa osam brončanih gotičkih svežnjeva stupova. vraća se u Nürnberg. . Mainfränkisches Museum izvorno na portalu Marijine kapele). . Radi pretežno u drvu rasklopne oltare s bogatim gotičkim arhitektonskim okvirima unutar kojih komponira grupe s idealiziranim. . Würzburg.) . U središtu je srebrni svečev sarkofag. .. visokih 4 m.1529.Niz nadgrobnih ploča (1498-1503. Obilje bogatih kasnogotičkih ukrasa isprepleteno je s arhitektonskom konstrukcijom koja služi za smještaj velikog broja kipova.

. ukrašenih bogatim kasnogotičkim rezbarijama i oslikanih. 28 Klosterneuburg 29 Weiner Neustadt 30 Salzburg (crkva Sv. katedrala).Krsni zdenac u kapeli Sv.Oltar (oko 1462. .) . -Skulpture na pilonima u unutrašnjosti (druga četvrtina 15.) .. sljedbenik Nikolausa Gerhaerta von Leydena). Muzeji: 26 Razni muzeji (skulptura u drvu) AUSTRIJA Skulptorski kompleksi: 27 Graz (Leechkirche) . te ukrašena reljefima i poprsjima crkvenih otaca.Nakon 1467. . Nikolas Gerhaert von Leyden. 33 Anton Pilgram (oko 1450. Stjepana) . . Djelo predstavlja mješavinu gotičkih dekorativnih elemenata i renesansno modelirane plastike. st. crkva St.. Petra) 31 Beč (katedrala Sv. Gries kod Bolzana. upravlja izgradnjom katedrale Sv.. Skulptori: 32 Michael Pacher (oko 1435... Orijaški brončani kipovi s izrazitim odlikama sjevernjačkog naturalizma. Nadovezuje se na srednjoeuropski kasnogotički izraz za koji su karakteristične dinamično pokrenute figure. .Oštro lomljeni stil (kraj 13. Beč. a na dovratnicima su članovi dinastije Habsburg). -"Vrata pjevača" (1359-65. dovršeno nakon majstorove smrti) . .Skulptura u drvu (Dijacezanski muzej).Artus i Teodorik (1512-13. Na pilonu uz koji je propovjedaonica smještena majstor je izradio svoj Autoportret ("Čovjek koji viri kroz prozor").Propovjedaonica (dovršeno 1515. .. dvorska crkva).Najznačajniji kompleks austrijske gotičke skulpture.1515. .Krunjenje Bogorodice (1471-75. Lorenzen kod Brunecka). st. Cara Friedricha III (1469-71. . a od 1511.).prizorima legende o svecu. Stjepana u Beču. 89 ...). groblje). Pavla.. Innsbruck.Graditelj i kipar. Djeluje u Češkoj i Njemačkoj. osnovao je u Brunecku u Južnom Tirolu čuvenu radionicu oltara. Još jedan Autoportret izveo je na supstrukciji za emporu s orguljama. Katarine (1481.1498.Propovjedaonica (Anton Pilgram). timpanon sadrži prizore iz života Sv. Ograda je raščlanjena nišama i šiljastim lukovima. .Nadgrobne ploče: Vojvode Rudolfa IV i Katarine Luksemburške (oko 1360).

st. no kvalitet izvedbe postepeno opada. 05 Lichfield (katedrala) .Nadgrobni spomenici s klečećim figurama pokojnika (14-15. otkriva izraženije francuske utjecaje. st. u starije vrijeme rađenih u mramoru (oko sredine 13. Uglavnom slijede istu stilsku evoluciju kao i skulptura na fasadama. Sadrži oko 300 kipova. koji slijede odlike skulpture iz grupe Amiens .Navještenje (oko 1253.). 09 Hereford (katedrala) 10 London (Westminster Abbey) . .).Početkom 14.Bogato skulptorski ukrašeno pročelje.Gotička skulptura Engleske općenito je u izrazu suzdržanija od kontinentalne. . 14 Brugge (crkva Notre-Dame) 90 . .Zapadno pročelje (oko 1250. . .Nadgrobni spomenik Aymera de Valence (1323. 02 Canterbury (katedrala) . st. st. .).Drvena korska sjedala i biskupski tron (14.).Nadgrobni spomenik Edwarda II (1330-35. u smirenim.). .figure u nekoliko nizova pod baldahinima. st. da bi sredinom stoljeća došlo do zastoja.Londonska škola.Grob Richarda III i njegove žene (početak 15. Skulptorski kompleksi: 01 Wells (katedrala) . a od konca 13.U 15. prevladava alabaster. Svoj najviši domet postiže u drugoj polovini 13.).F: SKULPTURA U OSTALIM ZEMLJAMA ENGLESKA . monumentalna je skulptura gotovo sasvim ograničena na nadgrobne spomenike. 06 Exeter (katedrala) . u Engleskoj počinje prevladavati ponešto razigranija skulptura.Reims.) ispoljavaju omekšavanje oblika.).Reljefi s anđelima na četiri kuta transepta (oko 1250. s centrom u Westminsteru.Skulpture u predvorju (oko 1350. a zatim i do pada kvalitete.Nadgrobni spomenik vojvode Edmunda od Lancestera. st. st. st. gotovo je jednako istaknut i u prenošenju oblika francuske gotičke skulpture.Važan spomenik prenošenja francuskih utjecaja u arhitekturi.) predstavlja najbogatiji ansambl gotičke skulpture u Engleskoj.Reljef Bogorodice među anđelima na glavnom portalu (kraj 13. st. no kvaliteta pojedinih radova znatno varira.Sačuvane su brojne nadgrobne ploče s likovima pokojnika. 11 York (katedrala) 12 Ely (katedrala) BELGIJA Skulptorski kompleksi: 13 Tournai (katedrala Notre-Dame) . 07 Worchester (katedrala) 08 Gloucester (katedrala) .Cijelo pročelje ima bujnu plastičku dekoraciju . . . .Nadgrobni spomenik Crnog Princa. .Trideset reljefa s anđelima pod prozorima kora.). . česta je i bronca). oplemenjenim i ponešto izduženim figurama. 03 Salisbury (katedrala) 04 Lincoln (katedrala) .

do visine portala (1294-98.Od 1353. Dominika (1264-67. . Preinake iz 15. katedrala u Sieni). U mladosti boravi u Francuskoj (Reims. Barbara iz Velike Nedelje (Ptuj.).). Pariz).) . upravlja gradnjom katedrale Sv. Katarina i Sv. Pistoia.Poznati su kipari lijevači bronce iz Dinanta (14. .. NIZOZEMSKA . . .Propovjedaonica (1298-1301. Sin i učenik Niccolòa Pisana. SLOVENIJA 18 Djela anonimnih majstora: .. nekad nad portalom krstionice. Skulptorski kompleksi: 16 Haag ČEŠKA Skulptori: 17 Peter Parler (oko 1330..Gotička skulptura u Italiji obilježena je djelatnošću individualnih stvaralaca (posebice u Toskani). st. dvije proročice i šest životinjskih likova). . . Šest reljefa između kojih kipovi svetaca imaju funkciju stupova... Jedan od najznačajnijih srednjovjekovnih skulptora. . .1287. krstionica katedrale u Pisi). San Andrea). i 16. Od 1287..Propovjedaonica (1269. . Skulptori: 19 Niccolò Pisano (oko 1225.Kipar i graditelj podrijetlom iz Apulije. u Dijonu. . st.) 91 . 15 Brugge (gradska vijećnica) . župna crkva Sv. . .Razvoj kamene plastike znatno zaostaje za zlatarskim umjećem i sve do konca 14.Poprsje Karla IV.Donji dio pročelja katedrale u Sieni.Kipar i graditelj..Skidanje s križa i friz sa scenama Navještenja.) .1314.. ima ograničeno značenje. . st. ..Pietà (Celje.1301. vodi gradnju katedrale u Sieni.1399. 21 Arnolfo di Cambio (oko 1240.Nizozemski skulptor Claus Sluter radi koncem 14.) . Daniela)..Propovjedaonica (oko 1260.Sv. katedrala u Pisi).Propovjedaonica (1302-10. do 1295. lijevi portal pročelja katedrale u Lucci). Vida u Pragu.Kasnogotičko pročelje (1376-1421.Kor i dio pročelja katedrale u Massa Maritima (1304. 20 Giovanni Pisano (oko 1250. . ciklus proroka i filozofa. sada u Muzeju katedrale u Pisi).Grobnica Marije Burgundske. . .Nadgrobni spomenik Friderika Ptujskog (Ptuj).Bogorodica s Djetetom (oko 1300. st. Perugia) zajednički je rad Niccolòa i Giovannija Pisana. . ITALIJA . . Rođenja i Poklonstva Kraljeva (1260-64.) bogato je ukrašeno skulpturom. crkva San Dominico u Bologni). što utječe na njegov umjetnički razvoj.Fontana Maggiore (1278. Pokrajinski muzej).Grobnica Sv.

Učenik N. . mozaičar i slikar u staklu. Milano.Radio u Cremoni.Javlja se potkraj 14. Radio je nadgrobne spomenike i propovjedaonice u Firenci i Serzanu. ispoljava interes za klasičnu umjetnost i sklonost k preuzimanju njenih oblika. kipar i zlatar. st.Graditelj. .Navještenje (1421.1438.Oltar u kapeli Trenta (1413. Siena..1330. Jedna od najslavnijih ličnosti talijanskog Trecenta. . . . Izgon iz Raja . Snažnom modelacijom likova i kompozicijskim odnosima postiže dramatsko djelovanje i monumentalnost. Učenik G. Orvieto. sa šest figura (1282-84. Collegiata). . . . .. katedrala). 28 Bonino da Campione (druga pol. . 27 Jacopo della Quercia (1375. Firenca.. Uz suradnju brojnih učenika.) .Spomenik kardinala Petronija (oko 1318. Izveo je skulptorski ukras pročelja katedrale u Orvietu.. Nakon Giottove smrti (1337. Petra Mučenika (1336-39.) .).) vodi gradnju zvonika firentinske katedrale (mramorni reljefi na drugom i trećem pojasu).Godine 1317-18.Oltarska pala u kapeli Strozzi (1357. . Veroni i Milanu (katedrala). 22 Giovanni Balduccio (prva pol. Povremeno radi i u Perugi i Sieni. . Pisana.. Najznačajnije su mu djelo brončani reljefi na južnim vratima krstionice katedrale u Firenci. Firenca. Izvanredno bogat plastički ukras i polikromne inkrustracije. San Eustorgio). Santa Maria Novella).) . 1347-49. Kreposti.Graditelj i kipar. 26 Andrea Orcagna (Andrea di Cione) (? . Stvaranje Adama. Pisana. Lucca. Katedrala).. kipar. San Giacomo Maggiore). San Paolo Fuori le Mura). st.. Pisana i suradnik G. 25 Andrea da Pontedera (Andrea Pisano) (oko 1295.. 92 . San Domenico).) . Firenci i Napulju. oko 1300. Pisano.Reljefi na pilastrima pročelja (1320-30. Orvieto. 23 Tino da Camaino (oko 1285.) . Orsanmichele). Uglavnom radi reljefe. 14. ukrašen kipovima i reljefima (Rim.Graditelj. Sieni. . katedrala Santa Maria Assunta). 1315-20.Nadgrobni spomenik Galeazza Bentivoglija (Bologna..Bogorodica s Djetetom. 24 Lorenzo Maitani (prije 1275. 14. radi na katedrali u Pisi pod vodstvom G.. Od 1339.. sa skulpturama u kojima prevladavaju francuski i njemački utjecaji.Kipar i graditelj.Arka Sv. Siena.Spomenik Anonia Orso (1321.Nadgobni spomenik Arca di Consignorio della Scala (Arche Scaligere) s gotičkim baldahinom i konjanikom na vrhu (1359-75. Katedrala). Pisana. Izveo je niz nadgrobnih spomenika u Pisi. Firenca. Museo dell'Opera del Duomo. .Nadgrobni spomenik kardinala du Braye.Ciborij od različitih vrsta kamena.. do 1347.Bogorodica s Djetetom (1325-30. .1349. Danas je na trgu kopija iz 1868.Zdenac Fonte Gaia (1409-19. Verona). Orvieto. 1330-36. . a originalni ostaci u Palazzo Pubblico.) .).. gdje presudno utječe na razvoj lombardijske skulpture. .. vodi gradnju katedrale u Orvietu. Uz A..Vrata krstionice katedrale u Firenci (Kristovo krštenje . ..) . Firenca. st. Pisana. najznačajniji predstavnik talijanske gotičke skulpture.1368. . glavni graditelj katedrale u Pisi.Graditelj i kipar. San Frediano). 1285. Piazza del Campo. Kao i N.1337.Tabernakul (1352-59. Reljefi s motivima iz života Bogorodice. djeluje u Milanu i Cremoni.. San Gimignano. .

.Krunjenje Bogorodice (1432. 30 Leonardo i Francesco Ricomarmi .Nadgrobni spomenik Lopea Fernándeza de Luna (majstor Pedro Moragues iz Barcelone).Tip zapadnog portala (druga polovina 13.. Santa Caterina).1368. 1375.Skulptori: Bartolomé. Pisana (de Pontedera). katedrala Santa Maria Assunta). Santa Maria Gloriosa dei Frari). Venecija. kojeg naslijeđuje kao glavni majstor radova na katedrali u Orvietu.Nadgrobni spomenici iz 15. Marko i Apostoli (1393.Oko 1230. st. drvo.).Navještenje (Pariz. Venecija.Sin i učenik A.majstor Bartolomé. Pedro Moragues iz Barcelone.Graditelj i kipar.. Venecija. 38 Toledo (katedrala) . premjer je plateresknog stila. . Serzana.. Izrazit utjecaj Amiensa i Reimsa. ali skulpture su bliže onima u Burgosu (tj. Salò.. . Duždevoj palači i Ca del Duca palača Cornaro (sredina 15. .Portali dodani na novoizgrađenu lađu i transepte u prvoj polovini 14. 14.). . 40 Sigüenza (katedrala) . Jaime Castayls.Statue portreti kraljeva. 33 Marco Cozzi iz Vicenze . Louvre). 34 Pietro Bussolo (druga pol. st. letner).Grobnica biskupa Gonzalesa de Hinojosa (nakon 1327. Sv. Radi na Ca d'Oro (1421-40.Plastički ukras sjevernog kraka transepta ('Puerta del Sarmental' i 'Puerta del Coroneria'). 39 Zaragoza (katedrala) .Bogorodica.) . . .). 15. Brescia. st. .) . Glavni predstavnik venecijanskog gotico fiorito.Retabl (1476.. 31 Jacobello i Pierpaolo della Masegna (druga pol. 32 Bartolomeo Bon (? .1464. rad Damiána Formeta iz Valencije (oko 1480-1541. nakon dvadesetih godina 13. Duždeva palača). Sin Giovannija Bona. PORTUGAL 93 . .) deriviran je iz Chartresa.Unatoč početnom "ikonoklastičkom" stavu cistercita. San Marco. stoljeća dolazi do bogatog razvoja skulpture pod francuskim utjecajima.Sjeverni portal izrađen u "Izabela stilu" (1513. dopunio je to djelo Jaime Castayls).Porta della Carta (1438-42.Nadgrobni spomenik Martina Vázqueza de Arce.) . utjecaju Amiens i Reimsa).Kipovi apostola na glavnom portalu (1278. .Bogorodica s Djetetom (Pisa.29 Nino Pisano (oko 1315. Museo Civico).) . st. Skulptorski kompleksi: 35 Burgos (katedrala) .Korske klupe (1468. Damián Formet iz Valencije. st.Navještenje (Pisa.) odaje maurske utjecaje. ŠPANJOLSKA . Santa Maria Assunta). 36 Leon (katedrala) . . 37 Tarragona (katedrala) . st. 41 Valladolid (crkva San Pablo) 42 Salamanca (Catedral Nueva) .).

st.. st.Sepulkralna plastika i brojem i kvalitetom nadmašuje onu u susjednoj Španjolskoj (osobito tijekom 14.).Nadgrobni spomenik Done Ines de Castro (14.). 94 . Spomenici: 43 Alcobaça (cistercitska opatijska crkva) .

vis.Sv. Gradnja šibenske katedrale rezultira stvaranjem velike škole.. javlja se postupno i drukčija plastička koncepcija likovnog jezika. Rijeka.98 cm. . st. član radionice Parlera). .iz crkve Sv. Taj je likovni izričaj najviše došao do izražaja u rješavanju bitnih kiparskih problema. . prateći dozrijevanje likovnog izraza. biskupijska zbirka . 15. Stenjevac .. ili rad kruga parlerijanskih majstora koji su radili u Zagrebu. . ovisno o podrijetlu utjecaja (gornjoitalski. crkva Sv.. a zanemarivala dekorativne elemente u graditeljstvu. Krug južnonjemačke kasnogotičke skulpture. kruga Jurja Dalmatinca.Sv.iz crkve Sv..Portal (oko 1400. Zagreb. polikromirano drvo. Petar i Pavao (1480-90.Gotičko se kiparstvo javlja u okrilju graditeljstva u posljednjoj četvrtini 13. vis. kipovi Bogorodice s Djetetom). srednjoeuropski. Gotička radionica alpskih krajeva. teško doseže razinu dorečenog gotičkog likovnog izraza.Bogorodica s Djetetom (1470-80.Bogorodica Sućutna (početak 15. vis. 190 cm. rezbareni poliptisi . vis. . Rovinj. župna crkva . koja je iznjedrila brojne kvalitetne skulptore (Lorenzo Pincino. Ivan Pribislavljić. .. . st. . Marka. Petar Berčić. 95 . .Bogorodica s Djetetom (prva pol.G: SKULPTURA U HRVATSKOJ .Dolaskom 15. Brinje. .. nakon gašenja romaničkih oblikovnih iskustava. Zagreb.U istarskoj skulpturi. polikromirani kamen. . Marije u Boljunu). crkva Sv. katedrala).U kopnenom dijelu Hrvatske prevladala je u 14. st. crkva Sv. te predstavlja vrhunac kasnogotičkog likovnog izraza u Hrvatskoj. .. Brinje.U neprekinutom kontinuitetu razvoja srednjovjekovne skulpture na tlu Hrvatske gotika donosi niz novina. katedrala).. i u prvoj polovini 15. mletački). stoljeću struja koja je naglašavala konstruktivne.Zagreb. što je uglavnom ovisilo o prihvaćanju talijanskih umjetnika. Vjerojatno import iz srednje Europe. što je usporilo razvoj plastike. vis. Eufemije). Uz nove teme inspirirane drukčijim odnosom prema prema realnosti zemaljskog svijeta i osjećajnijim pristupom religioznoj tematici. stoljeća procvat (raspela. koja se teško odvajala od romaničkih tradicija.).. Pripada tipu "Lijepih Pietà". Sofije u Dvigradu).).. Vida).Propovjedaonica (14. . Smjerovi razvoja bili su različiti u pojedinim gradovima. Zagreb.O prihvaćanju matične struje zapadnoeuropske gotike najbolje svjedoče drveni kipovi namijenjeni kultu (raspela. 175 cm. među kojima je oblikovanje punog i uvjerljivok ljudskog lika jedno od najvažnijih. 96 cm. župna crkva). ploča 72 . prevladavali su venecijanski utjecaji. st.I skulptura u drvu doživljava koncem 14. Poreč. Spomenici: 01 Djela anonimnih majstora: . župna crkva). drvo. Stjepan ? (konac 13. korske klupe. st. .Kiparstvo 14. polikromirano drvo. Kanfanar. stoljeća. . 69 cm. Antonio Busato.. stoljeća kiparski zadaci postaju složeniji. Eufemija (15. polikromirano drvo. Drvena plastika 14. župna crkva). Andrija Aleši .Bogorodica s Djetetom (15.. Pripada tipu "Lijepih Madona" srednjoeuropskog podrijetla. vis..Raspelo (oko 1300. a začetak mu nalazimo u djelima Radovanovih sljedbenika na portalu trogirske katedrale. stoljeća može se svrstati u nekoliko stilskih grupa. . 168 cm..Okrunjena glava / Sv. st. stoljeća u Dalmaciji.

.Navještenje (konac 15. sljedbenici majstora Radovana). Dvije Marije (nakon 1280. . Pripada tipu "Lijepih Madona"..Luneta portala (1324. Djelo nastalo pod venecijanskim utjecajem. Šimun (početak 14. župna crkva Velog Sela)... st.. Stari grad.. Trogir.Poliptih (15. Sv.Blaženi Ivan (1348. Ćokovac. Krajnje bočne strane ukrašene su figurama u reljefu. st. vis. st. crkva Sv. Reljefni lik predočen u priridnoj veličini. Anonimnom majstoru splitskog raspela pripisuju se slični radovi u Kotoru i Piranu. klaustar franjevačkog samostana). član mletačke kiparske obitelji de Sanctis).. st. Krševan i Sv.Bogorodica s Djetetom (oko 1440. katedrala). st. S obzirom na građu i osebujnost likovne obrade jedinstven spomenik u hrvatskoj kiparskoj baštini kasnog srednjeg vijeka. vis. Pula. polikromirano drvo. Isti anonimni autor izradio je fontanu u klaustru samostana Male braće.. Kip potječe iz crkve Gospe od Zdravlja u Cresu. Gučetića (sredina 14. djelo nekog od sljedbenika Michelea da Firenze. Pag.Bogorodica s Djetetom (15. .. Vjerojatno ostatak skulptorskog ukrasa ciborija koji se do 1. katedrala). Marije u Lakuću kod Dvigrada). katedrala. polikromirano drvo.. (konac 14. Raspeće. Trogir. Cres. Zadar..Raspelo (1370-80.. Šime). Kuzme i Damjana).. vis. Bogorodica s Djetetom. Zadar. te nekoliko reljefa Sv.. Poreč.. polikromirano drvo.) 96 . vis. Pripisuje se mletačkim majstorima Giovanniju Buora i Bartolomeu di Domenico Duca. kamen.. 120 cm. franjevačka crkva. oslikana terakota.. . polikromirano drvo. Trogir.. . portal katedrale. Stošija. Muzej grada). Pavao . Tipološka varijanta bolnog Krista u kojoj je tijelo obješeno na križ Yoblika. karakteristična je gotička invencija. Pula.Korska sjedala (1452. 83 cm. Vis.Bogorodica s Djetetom (početak 15. Kanfanar.iz crkve Sv.Bogorodica s Djetetom (konac 14. koji se iz čeških krajeva početkom 15. Bogorodica s Djetetom na prijestolju. . .Reljefi sa sarkofaga: Bogorodica. . . . Skulptori: 02 Mavar (14. Vinka u Župi Dubrovačkoj). franjevački samostan). samostan benediktinki). . kao i težnja za dramatskim efektom postignuta naglašavanjem anatomskih detalja deformiranih mučenjem. Sitni anđeo s kadionicom ikonografski je znamen svečeve duše. st. polikromirano drvo. Split. .Krist (1348. 202 cm. Vlaha. Vjerojatno import s područja Verone. st. . . župni ured).Portal (1418. .iz crkve Sv. Petar. dominikanski samostan . st. Dubrovnik. Stilom i vrsnoćom približava se djelima prve generacije te grupe ostvarenja internacionalne gotike. propovjedaonica).. crkva Sv.. Sv. . stoljeća proširio cijelom Europom. predočuje sadržaj škrinje. Arheološki muzej). ..Sv. 370 cm. Vjerojatno import iz alpskih krajeva. kamen.Bogorodica s Djetetom i anđelima (druga polovina 15. Sv.Imago Pietatis (druga četvrtina 15. Zborna crkva).Pranje nogu. Dubrovnik.. stoljeća nalazio nad sarkofagom Blaženog Ivana Trogirskog. Dva reda po pet klupa.Sarkofag M. st. Dubrovnik. župna crkva . Pag. st. Eufraziana). st.

- Izradio je oko 1331. godine kamene kipove arhanđela Gabrijela i Marije na ciboriju katedrale u Trogiru. Smatra se da su cijeli ciborij, a prema tome i stilski srodne propovjedaonice u trogirskoj i splitskoj katedrali, djela njegove radionice. - Navještenje (oko 1331., kamen, vis. 123 i 105 cm, Trogir, ciborij u katedrali). 03 Nikola Dente (14. st.) - Djeluje u Splitu i Trogiru. Oko 1372. izradio je portal dominikanske crkve u Trogiru s reljefima Bogorodice, Sv. Magdalene, Blaženog Augustina Kažotića i donatorice Bitkule Kažotić (potpis: MAGISTAR NICOLA DENTE DITO CERVO DE VENEZIA). Pripisuje mu se kip Bogorodice s Djetetom na prijestolju iz crkve Gospe od Poišana u Splitu. 04 Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro (14. st.) - Mletački drvorezbar. 1394-95. zradio je korska sjedala za franjevačku crkvu u Zadru, ukrašena biljnim motivima, figuralnim kompozicijama (Sv. Krševan, Sv. Benedikt, Stigmatizacija Sv. Franje) i portretom naručitelja fra Benedikta. 05 Pavao Vanucijev iz Sulmone (kraj 14. st.) - Talijanski graditelj i kipar. Djeluje u Zadru i Pagu 1386-1400. - Nadgrobni spomenik nadbiskupa Nikole Matafara (1386., kamen, Zadar, Narodni muzej - iz katedrale). - Skulptorski ukras pročelja (1392., Pag - Stari grad, Zborna crkva). - Skulptorski ukras pročelja (oko 1390., Zadar, crkva Sv. Mihovila). - Sv. Ana s Bogorodicom (oko 1388., kamen, 77 x 83 cm, Zadar, crkva Sv. Krševana). - Oplakivanje Krista (77 x 77 cm, Zadar, SICU) 06 Petar Radmilov Pozdančić (prva pol. 15. st.) - Bogorodica iz Navještenja / glava Gabrijela (početak 15. st., Zadar, SICU / crkva Sv. Ivana). Izrazito kvalitetne skulpture ostatak su opusa kojeg se konture tek počinju ocrtavati. 07 Bonino Jakovljev iz Milana (? - 1429.) - Talijanski kipar. Djeluje u Dubrovniku, Korčuli, Splitu i Šibeniku. Poniknuvši iz lombardijske likovne tradicije, pojačava u Dalmaciji struju sjevernjačke gotike, ali se podređuje ukusu retardiranog likovnog izraza konzervativne sredine. - Portal (1412., Korčula, katedrala). - Orlando (1418., kamen, Dubrovnik, Placa). - Reljef anđela s grbom Dujma de Judicibus (oko 1420., kamen, 72 cm, Split, Gradski Muzej - nekad na zvoniku katedrale). - Kapela Sv. Dujma (1427., Split, katedrala). Ciborij i oltar sa sarkofagom Sv. Dujma. - Skulptorski ukras glavnog i bočnog portala: šest likova apostola, Adam i Eva, lavovi nosači (Šibenik, katedrala). - Sv. Mihovil (Šibenik, gradske zidine). 08 Petar Martinov (Pietro di Martino) iz Milana (? - 1473.) - Radi u Dubrovniku od 1431. do 1452. Kao voditelj vrlo plodne radionice uvodi u dubrovačku sredinu predrenesansne sadržaje. - "Eskulapov kapitel" (četvrto desetljeće 15. st., kamen, Dubrovnik, trijem Kneževa dvora). - Mala Onofrijeva česma (oko 1440., kamen, Dubrovnik, Placa). Dupini sa školjkama, maskeroni, klečeći goli dječaci, a osobito reljefni likovi u donjem dijelu, iskazuju renesansne odlike, premda su opterećeni gotičkim reminiscencijama.

97

09 Matej Moronzon (prva polovina 15. st.) - Mletački drvorezbar, član poznate umjetničke obitelji. Radi u Zadru od 1418. do 1451. godine. Izradio je korske klupe i letner za zadarsku katedralu, te dva svetohraništa (za katedralu i crkvu Sv. Marije Velike), koja se nisu sačuvala. Pod utjecajem Moronzonovih klupa nastala su korska sjedala rapske i trogirske katedrale. - Korske klupe (nakon 1418., polikromirano drvo, Zadar, katedrala). Kor se sastoji od dva krila s po dva reda sjedala bogato ukrašenih u stilu mletačke cvijetne gotike. - Raspelo i Apostoli (1426-31., polikromirano drvo, vis. 170 i 136-142 cm, Zadar, SICU - sa letnera katedrale). Pozlatio i oslikao Ivan Petrov iz Milana 1431. 10 Ivan Budislavić (15. st.) - Trogirski drvorezbar. 1440. obvezao se izraditi korska sjedala za trogirsku katedralu. Pripisuju mu se i četiri bočne stranice korskih sjedala u splitskoj katedrali. - Korske klupe (1440., Trogir, katedrala). 11 Grgur Vidov (15. st.) - Trogirski drvorezbar. Zajedno s anonimnim mletačkim majstorom izradio je 1458. veliki kasnogotički ormar s bogatim figuralnim vijencem u sakristiji trogirske katedrale. 12 Petar de Riboldis (15. st.) - Talijanski drvorezbar. Spominje se u Zadru 1432-33., gdje se obvezao izraditi veliki poliptih s izrezbarenim reljefnim kompozicijama za crkvu Sv. Frane, te šest svetačkih kipova za crkvu Sv. Marije Velike. Pripisuje mu se i kip Sv. Kristofora u Rabu. Skulpture imaju obilježja sjevernotalijanske gotike s prekoalpskim utjecajima. - Poliptih: Krunjenje Marijino, Sv. Ivan Krstitelj, Sv. Jeronim, Sv. Šimun, Sv. Klara, Svetac franjevac, Stigmatizacija Sv. Franje, Sv. Marija (1435-53., polikromirano drvo, Zadar, samostan Sv. Frane - Pag, crkva Sv. Marije u Starom gradu - Pag, samostan Sv. Margarite). Pozlatio i oslikao Dujam Vučković 1452-53. - Sv. Kristofor (četvrto desetljeće 15. st., drvo, 147 cm, Rab, katedrala). 13 Juraj Petrović (15. st.) - Ugledni svećenik splitskog kaptola, koji je s pomoćnicima izrađivao monumentalna raspela. Pritom je izgradio osobni izražajni stil na tragu kasnogotičkog ekspresionizma. Djela mu se nalaze u Dubrovniku, Orebiću, Omišu, Hvaru, Splitu, Trogiru i Šibeniku. - Bogorodica i Sv. Ivan (1441., Šibenik, Muzej grada / crkva Svih Svetih). - Raspelo (sredina 15. st., polikromirano drvo, vis. 148 cm, franjevačka crkva u Pridvorju u Konavlima - iz franjevačkog samostana na otočiću Daksi). - Raspelo (sredina 15. st., Dubrovnik, crkva Sv. Križa u Gružu). - Raspelo (1455., polikromirano drvo, vis. 168 cm, Šibenik, katedrala). Na podnožju križa, oblikovanom poput hridine, naslikan je natpis: MAGISTER FUIT HVIUS OPERIS PRESBITER GEORGIVS PETRI CHANONICUS SPALATENSIS. - Raspelo (sredina 15. st., Split, katedrala). - Raspelo (oko 1457., polikromirano drvo, Orebić, franjevački samostan). Izvorno dio grupe Raspeća u franjevačkoj crkvi na Otoku kraj Korčule. - Sv. Ivan Evanđelist (oko 1457., polikromirano drvo, vis. 138 cm, Hvar, franjevački samostan). Izvorno dio grupe Raspeća u franjevačkoj crkvi na Otoku kraj Korčule.

98

14 Juraj Matejev Dalmatinac (oko 1405 - 1473/5.) - Graditelj i kipar. Do 1441., kada dolazi u Šibenik, živi u Veneciji, gdje ima obitelj i kuću. Njegovi radovi u Veneciji nisu dokumentirani, a na osnovu stilskih podudarnosti smatra se da je radio u radionici Giovannija i Bartolomea Bona. U Veneciji usvaja stil kićene gotike (gotico fiorito), ali i elemente toskanske renesanse. Na šibenskoj katedrali radi kao protomajstor od 1441. do smrti, s brojnim prekidima i dužima zastojima u gradnji. Usporedo s tim radovima preuzima zadatke u drugim dalmatinskim i talijanskim gradivima: Zadru (1444., pregrada u franjevačkoj crkvi), Splitu (1446-48., kapela Sv. Arnira u crkvi Sv. Eufemije, 1448., kapela Sv. Staša u katedrali), Pagu (1449., 1451., 1457.), Dubrovniku (1464-66., kula Sv. Katarine, Minčeta, kip Sv. Vlaha), Ankona (1451-58., Loggia dei Mercanti, portal crkve San Francesco delle Scale, 1460., portal crkve augustinaca). Pri radovima mu pomažu brojni suradnici i učenici, a osobito je gradilište šibenske katedrale pod njegovim vodstvom postalo centar širenja arhitektonskih i skulptorskih oblika. Makar je kao arhitekt bliži renesansnom senzibilitetu, kao skulptor je ostao čvršće vezan uz gotičke tradicije mletačke skulpture. - Ukrasne glave na apsidama (1443., 71 glava, kamen, Šibenik, katedrala). - Skulptorska dekoracija krstionice (oko 1443., kamen, Šibenik, katedrala). - Sv. Jakov Stariji (oko 1445., kamen, vis. 120 cm, Šibenik, Zbirka crkvene umjetnosti - sa katedrale). - Oltar Sv. Staša (1448., kamen, Split, katedrala). - Sv. Vlaho (oko 1465., kamen, Dubrovnik, Sorkočevićev ljetnikovac). - Konjanik, alegorija Milosrđa (1451-58., Ankona, Loggia dei Mercanti). - Portal (1451-58., Ankona, San Francesco alle Scale). - Portal (nakon 1460., Ankona, San Agostino). 15 Ivan Pribislavljić (15. st.) - Kipar i graditelj. Prvi se put spominje 1441. kao suradnik Jurja Dalmatinca s kojim dolazi iz Venecije radi gradnje šibenske katedrale. Po Jurjevim je nacrtima izradio i djelove portala za crkvu San Francesco u Ankoni. Samostalna su mu djela u Šibeniku kapela Sv. Barbare (1447-51.), te stube na crkvi Sv. Ivana (1460.). Pripisuje mu se i izrada portala kneževe palače u Pagu (1467.). Djela mu pokazuju odlike zakašnjele mletačke kićene gotike pod utjecajem Jurja Dalmatinca. - Kapela Sv. Barbare (1447-51., Šibenik). - Luneta portala (1452-55., Ankona, crkva San Francesco). - Reljef Sv. Ivana s bratimima (1460., Šibenik, stubište crkve Sv. Ivana). - Portal (1467., Pag, kneževa palača). 16 Petar Berčić (oko 1430. - 1482.) - 1447. stupio je na nauk kod Lorenza Pincina. 1453. radi s Andrijom Aleši u crkvi Sv. Ivana u Rabu. 1455-57. radi s Jurjem Dalmatincem na šibenskoj katedrali. U Šibeniku izrađuje gotičke portale i prozore. 1459-62. radi u Pagu s Matkom Stoislavljićem. 1472. ugovorio je izradu pročelja crkve Sv. Šimuna u Zadru. Pripisuju mu se dva kipa sa nekadašnje kapele Sv. Šimuna, te reljef u luneti portala Zborne crkve u Pagu. - Sv. Zoilo i Sv. Stošija (nakon 1472., kamen, vis. 113 i 111 cm, Zadar, SICU sa kapele Sv. Šimuna). - Luneta portala (oko 1460., kamen, Pag, Zborna crkva Sv. Marije). 17 Andrija Aleši (1420/25. - 1504/5.) - Kipar i graditelj. 1435. pomoćnik klesara Marka Petrova iz Troje u Zadru, 1455. pomoćnik Jurja Dalmatinca pri gradnji šibenske katedrale, 1448. radi kapelu Sv. Katarine za splitske dominikance, 1452. pomoćnik Jurja

99

Od 1475.Ciborij (1485.).. Marije na Tremitima . Bog Otac.Portal (kraj 15. kamen.. kapela Blaženog Ivana). izradio je južni portal franjevačke crkve u Dubrovniku. Od djela izvan Trogira sačuvani su reljefi Bogorodice s Djetetom u luneti portala franjevačke crkve u Orebiću i portal crkve Sv.). Jerolima u špilji (Split. koji u svom djelu. Zadru i Pagu. te kip Sv. Filip (oko 1490. grobnicu Ivana Sobote u crkvi Sv. pomalo mlohavom modelacijom. Skulpture mu se odlikuju mekom. Trogir. i 92. katedrala). te konzole umetnute u Radovanov portal. oblikovanje draperija. Ivana). Dubrovnik.Oplakivanje (1470. Pietà..Ivan..). stubište Kneževa dvora)... Samostalna su mu djela u Trogiru Oplakivanje (1470. .). Jerolim. crkva Sv.. Sv. do smrti Firentinac je protomajstor gradnje šibenske katedrale.). iskazuje izrazite crte okašnjelog gotičkog ukusa. gradske zidine. Trogir. a pripisuju mu se i kip Sv. dok je u kasnijim izrazitiji utjecaj ranorenesansne skulpture Nikole Firentinca. 1497. kamen. djeluje uglavnom u Splitu.). Skulpture očituju okasnjelo oživljavanje predaja srednjovjekovnog kiparstva.Dalmatinca na Loggi dei Mercanti u Ankoni. Ivan Evanđelist i Sv. Na katedrali je izveo i nekoliko skulptorskih radova (reljefno poprsje Boga Oca pred svetištem i tri velika kipa vrh zabata transepta i svetišta).) . Kao skulptor. mišićavim i koštunjavim prikazima ljudskog lika.Grobnica obitelji Sobota (1469.). .. franjevačka crkva).. ima u Splitu radionicu s brojnim pomoćnicima. st.. Uz dominantne renesansne odlike. nego i ukusu naručetelja.). Marije na Tremitima (1472-73. . Zajedno s Andrijom Alešijem izgradio je i skulptorski opremio kapelu Blaženog Ivana u trogirskoj katedrali (1467-94. zadržava i dio gotičkog senzibiliteta ("S" linije.Krstionica katedrale (1467.. Dominika u Trogiru (1469. Zbirka crkvene umjetnosti u crkva Sv. 100 . . Zadar . Petra na portalu istoimene crkve. st. pod utjecajem konzervativne sredine. . surađuje s Nikolom Firentincem na radovima u Trogiru (krstionica katedrale. 18 Nikola Firentinac (? .Arhitekt i kipar.) .. Trogir. kapela Blaženog Ivana Ursinija. ugovorio izradu portala za samostan Sv. st. Apostola u Dubrovniku.) .Sv. 1498. Firentinac je tipičan predstavnik rane renesanse. Zadar). s karakterističnim izduženim glavama.Reljefi Sv.Skulptorski ukras zborne crkve u Pagu (između 1485.Palača Nassis (oko 1490. U ranijim radovima prevladava gotički duh.Južni portal palače Cipiko (Trogir).Dubrovački kipar.).. ciborij u katedrali). Trogir). Dominika). 1456. Korčuli (dovršenje zvonika katedrale. Sebastijana s oltara istoimene crkve (1476. Sv. . Od 1472.Djeluje u Dubrovniku (dijelovi mosta na Pilama. a od 1467. zajedno s bratom Petrom. .1505. ne samo po dosezima provincijalnih majstora. . 19 Marko Andrijić (konac 15. psihološka karakterizacija likova . Djeluje u Dalmaciji od 1467. reljef Pravde u gradskoj loži (1471. izvodi više djela u Rabu. katedrala. pročelje crkve Sv. gdje zamjenjuje Jurjev gotičkorenesansni slog jednostavnim oblicima renesanse. . . Od 1453.). Korčula.. 19 Leonard Petrović (konac 15.

. .Zapadnoeuropska gotika ne poznaje monumentalno slikarstvo (osim u rijetkim slučajevima profanih prostora). dolazi do snažnog razvoja zidnog slikarstva. postaje nositelj razvoja slikarskih formi. te psihološku individualizaciju likova. . ni gotičko slikarstvo nije kompaktna stilska cjelina. koje nije ovisno o arhitektonskoj podlozi. . već se kreće u rasponu od djela koja jedva nagovještavaju raskid s romaničkim tradicijama do onih koja je teško razlučiti od dostignuća rane renesanse. . počinju izrađivati bogati poliptisi i oslikani krilni oltari. koje. bakrorezi). . U tom smislu potrebno je u gotičkom slikarstvu uočiti razvoj stila. Engleske i Njemačke uvjetovali su bogat razvoj umjetnosti vitraja. Snažan poticaj u tom smislu predstavlja slikarstvo Giotta di Bondone. uslijed tehnike izrade. Intenzivan kolorit vitraja daleko nadmašuje kolorit fresaka. koji težnja ka realističnosti i produhovljenoj estetici stalno potiče. .U smislu razvoja stila i u slikarstvu je moguće pratiti iste elemente koji su karakteristični i za gotičku skulpturu: težnju ka većoj realističnosti. iskazuju naglašenu linearnost. zadržavajući ipak osnovne odlike gotičkog slikarstva. 101 .Slikarstvo minijatura. ukrašeni rezbarijama i pozlatom.Poput skulpture. prihvaćajući osnovne postavke gotičkog likovnog izraza. tradicionalno razvijenije u Italiji.Novinu gotičkog doba predstavljaju grafike (drvorezi. umjesto jednostavnih romaničkih slika na drvu. ali ne omogućava bitniji pomak u odnosu na likovnost romaničkog doba (plohe boja uokvirene linijama).Obogaćivanjem ambijanta svakodnevnog življenja sve se više razvija izrada tapiserija. koje u Francuskoj postaju i najistaknutija djela monumentalnog slikarstva. zbog načela dematerijalizacije masa. . doživljava u doba gotike pravi procvat. postaje u sjeverozapadnom dijelu Europe dominantna slikarska tehnika i nositelj likovnog razvoja slikarstva. Taj se zadatak posebno postavlja pred fresko-slikarstvo koje je narativnijeg karaktera od onog na dasci. jer u sakralnim građevinama.Veliki prozori gotičkih katedrala Francuske. obraćanje pažnje na detalje.Kao poseban problem u težnji ka realističnijem prikazivanju javlja se pitanje ostvarivanja iluzije treće dimenzije (volumena i prostorne dubine). te pokazuje majstorsku tehniku linearnog crteža i bogatu skalu boja. tapiserija i slika na drvu.SLIKARSTVO . no tek na izmaku gotike vodeći sjevernjački umjetnici poput Jana van Eycka u potpunosti savladavaju perspektivu. te se. više nije bilo velikih zidnih ploha koje bi mogle biti ukrašene freskama. gdje je graditeljstvo sačuvalo zidnu masu.Jedino u Italiji. I slikarstvo na drvu. koje.

Cecilija (Firenca.Raspelo (prije 1260. Capella San Gregorio). Firenca. 04 'Majstor Sv. Pisa.Sv. . Santa Maria dei Servi). Noli me tangere (Firenca. Klare' .) .. st. Siena. Njegov se izraz udaljava od bizantskih tradicija i priklanja domaćim školama Lucce i Firence. San Domenico). Siena.Scene iz života Sv.Djeluje početkom 14. Museo Nazionale). 11 Coppo di Marcovaldo (1225/30. Ani i Sv. 03 'Majstor Sv. Assisi.Raspelo (oko 1230. Magdalene' . 102 . Slikari: 08 Bonaventura Berlinghieri (13. st. San Gimignano.. San Francesco). ..Sv. Santa Croce.) . u Pisi.Bogorodica s Djetetom (1261. freska. Palazzo Pubblico . Radi u Sieni i Pistoi. 06 'Majstor Sv. Museo Nazzionale). Firenca.Sv. Magdalena (1250-79. .Jedan od prvih slikara koji su prikazali portretni lik Sv.H: SLIKARSTVO U ITALIJI . Martina' . Franjo (1228. možda i učenik Giottov.iz crkve Santa Cecilia). Franje u Assisiju. 02 Anonim . 09 Giunta Pisano (13. . Santa Chiara). st. Klare (1285.. Pinacoteca).Pripadnik kruga firentinskih duecentista.. . Capella Bardi). Joakimu (oko 1275. Sljedbenik.. st. Djela anonimnih majstora: 01 Anonim . . 12 Margaritone d'Arezzo (13. . .Mozaici (konac 13.) .Kodeks Sv.Slikarstvo Duecenta tijesno je povezano s umjetnošću Bizanta ("maniera greca"). 05 'Majstor Sv.Raspelo (Bologna. Accademia). Museo Nazionale dei Bargello). Uffizi .Djelovao od 1229. Franje (1235. Franjo i prizori iz njegova života (Firenca. a pripisuju mu se radovi u Arezzu. .Bogorodica s Djetetom na prijestolju i dvanaest scena o Sv. Cecilije' .Sv. Pesci.Krunjenje Bogorodice.Djelovao oko 1250-70. freska. Jurja (prije 1341. Sacro Speco.. Orvietu i Firenci. st.) . st.Bogorodica s Djetetom (oko 1270. Assisiju i Bologni. U okviru tradicionalne bizantske ikonigrafske sheme (Hodegetria) izrazio je slobodnije shvaćanje u ostvarenju lika.. . Rim. Pripisuju mu se i freske s motivima Pasije u donjoj crkvi Sv.. Metropoliten Museum). Archivio Capitolare di San Pietro). Franje i prizore iz legendi o svecu.Slikar. stvorio je prototip slikanih raspela. Pinacoteca Civica)..) . 10 Guido da Siena (druga pol 13.. 07 'Majstor Kodeksa Sv.iz crkve San Domenico).1274. .Polaganje u grob (New York. . Jurja' . do 1255.Slikani antependij (Siena. Pisa. nabora draperije i kolorita. krstionica katedrale). kipar i graditelj. Pridržavajući se bizantske tradicije.Prizori iz života Sv.

Rim. Krsno ime nije mu poznato (Biaggio. . razne ploče u američkim i britanskim muzejima . 424 x 276 cm. U koloritu se još drži bizantskih uzusa.Bogorodica s Djetetom (1260-70. od Ulaska u Jeruzalem do Uzašašća. apsida). London. vitraj. Santa Maria in Trastevere.1319.. Napuštajući bizantske forme pokušava ostvariti živ. . Siena. Ivan (oko 1301.Bogorodica s Djetetom (Montelungo.. Uz središnju sliku Bogorodice u slavi. Arezzo. Natinal Gallery). (ili 1267.iz crkve San Francesco u Pisi). Pisa.Raspelo (Rim.. Firenca. .Freska Posljednjeg suda (oko 1293. Ducciovo idealizirano i poetično slikarstvo zadržat će se u Sieni preko Simonea Martinija sve do Giovannija Sassete. . San Francesco)..iz crkve Santa Trinità). .1337. 16 Giotto di Bondone (1266/67. Izgleda da je Giotto oko 1280.) . Franjo (Arezzo. oko 1240.. . Museo di Santa Maria degli Angioli). Santa Maria dei Servi). katedrala). . Siena. . . Assisi. te iskazuje težnju ka plastičnijem oblikovanju i individualizaciji fizionomija. . Bologna.Bogorodica na prijestolju s anđelima (218 x 118 cm.iz crkve Santa Maria Novella). 14 Pietro Cavallini (oko 1250. eetrdesetak kilometara od Firence 1266.Maesta (1308-11.Maesta (oko 1275. San Domenico). premda ponešto idealiziran ljudski lik. Prizori iz Apokalipse.Sv.iz katedrale u Sieni).Raspelo (336 x 267 cm. Uffizi . Podaci o njegovoj ranoj mladosti o naukovanju kod čuvenog firentinskog slikara Cimabuea više imaju karakter legende nego povijesnih podataka.u donjoj crkvi. godine 103 . prema kasnojoj tradiciji. Firenca. u obitelji imućnog zemljoradnika Bondonea.1302. Ambroggio ?)..Rođen je u Cole di Vespignano u Muggielu.) . Santa Cecilia in Trastavere).oko 1330.Freske (posljednja trećina 13."Madonna Rucellai" (1285.u gornjoj crkvi. Pariz.Prvi značajni predstavnik sienskog slikarstva.Najznačajnija ličnost u rimskom gotičkom slikarstvu do pojave Giotta. San Paolo fuori le mura). Pretpostavlja se da su vitraji rađeni prema Ducciovim kartonima. st. . . Bogorodica s Djetetom i anđelima . Izrastavši iz bizantskog slikarskog formalizma. Uffizi . . Assisi. Evanđelisti .) godine. prikazani su na postranim pločama i predeli prizori iz Marijina života i Kristova djetinjstva.Bogorodica s Djetetom (New York. Raspeće. njegov učitelj. Prizori iz života Marijina.. . Prevladava bizantsku ukočenost kompozicije i plošnost likova. Museo dell' Opera della Metropolitana. . no figure su mu znatno pokrenutije i voluminoznije. Rim.Mozaik .) . jer je slavu stekao pod nadimkom (izvedenicom) Giotto.Sv.Mozaici s motivima iz života Bogorodice (oko 1291. Louvre . a na pozadini na istim pločama u 34 polja prizori iz Kristova života. collection Lehman). Pinacoteca). ..Maesta (1279-80. katedrala). . .. 13 Cimabue (Cenni di Pepo.Krunjenje Bogorodice (oko 1287. župna crkva). Franjo (107 x 57 cm.Sv. .. uklopljen u realističan prostor.Najznačajniji talijanski slikar prije Giotta i. .. prvi je na toskanskom području ispoljio težnju da likovima dade individualnija obilježja uz izraženiji realizam. Prizori na stražnjoj strani izrazito su slobodniji od onih na prednjoj koji još iskazuju bizantsku ukočenost.) . 15 Duccio di Buoninsegna (1255/60. 385 x 223 cm.

kao i mnoga druga Giottova djela. Ivana Krstitelja i Sv. . i 1325. Najznačajniji učenik i sljedbenik Giottov. Berlin.Freske (1302-05.4 x 63. Capella Peruzzi).. 1300. . centru franjevačkog reda. Firenca. . Ugled koji je stekao svojim djelom u Assisiju donosi mu brojne nove narudžbe. . . Stjepana. Museum). . 18 Maso di Banco (prva pol. Lovre i Sv.Posljednja večera (freska. No.Ciklus iz života Marijina (nakon 1318. u kapelama Bardi (priče o Sv. koji zadržava učiteljev način. Prikazi muka Sv. Franje ukrašava unutrašnjost gornje bazilike. . godine papa Bonifacije VIII zove ga u Rim. Vrhunac Giottovog stvaralaštva predstavlja oslikavanje unutrašnjosti kapele Santa Maria della Arena (Capella Scrovegni) u Padovi. te ornamentalnom dekoracijom i zasebnim likovima u medaljonima. . Washington. Franji) i Peruzzi (prizori iz života Sv. Assisi. .1366. 19 Taddeo Gaddi (? . Firenca. refektorij). 86.Sv.) . Nažalost.5 cm...Freske (1290-96. Firenca.. 578 x 406 cm.Maesta (1306-10.. freske. 325 x 204 cm. Dimenzije pojedinačnih scena 280 x 450 cm. ponajviše za rad u franjevačkim crkvama (Rimini. Capella Pulci-Berardi). godine) prizorima iz života Bogorodice i Krista. .Triptih s Bogorodicom (1334. Santa Croce.Freske (Firenca. Santa Croce. Ove freske svojom naprednom koncepcijom i snagom umjetničkog izraza bez dvojbe predstavljaju najznačajniji kompleks gotičkog slikarstva uopće. st. kasnije se približava sienskim majstorima. Prizori s temama o Sv. Capella Bardi. Silvestru i caru Konstantinu.Bogorodica s Djetetom (1320-25. gdje je u Lateranskoj lođi naslikao jedan suvremeni prizor (Papa Bonifacije VIII određuje jubilarnu godinu). Ivana Evanđelista). Nakon razdoblja školovanja prvi veliki slikarski rad obavlja u Assisiu. San Francesco).. Padova). Capella Scrovegni). Firenca. . .1355. Museo Horne).Bogorodica među anđelima (1347. Santa Croce.) . Santa Maria Novella). scenom Posljednjeg suda. Ravenna. Capella Bardi).Bogorodica s Djetetom (Berlin. Santa Croce.) .Freske (1320/1325. do 1296. učenik i sljedbenik Giottov. . Dimenzije pojedinačnih scena 200 x 185 cm. Firenca. ni ovi se radovi nisu sačuvali. Dio poliptiha kojem je pripadala i Bogorodica iz Washingtona. Muzej lijepih umjetnosti).Firentinski slikar. 84 x 54 cm.. National Gallery). u početku pod utjecajem Giotta. Padova. koju je Giotto oslikao (oko 1302-1305. . Stjepan (1320-25. 17 Bernardo Daddi (oko 1290..Raspelo (oko 1292. godine. ova veličanstvena slika nije sačuvana. Dahlem Museum). Franje. Iz kasnijeg razdoblja njegova rada djelomično su sačuvane freske u firentinskoj Crkvi Santa Croce.Sin mozaičara Gadda di Zanobi. godine freskama s motivima iz života Sv.Freske (Firenca. Firenca. Firenca. Uffizi).Krunjenje Bogorodice (Budimpešta. Capella Baroncelli). . Santa Croce. 14.došao u Firencu i kao šegrt stupio na naukovanje u vunarski ceh. likovima Poroka i Vrlina. Dimenzije pojedinačnih scena 270 x 230 cm. 104 .Firentinski slikar.. nastale između 1320. u Crkvi Sv. . ali mu nedostaje njegova dramatska snaga. no nakon nekog vremena prelazi u Cimabueovu radionicu. gdje u razdoblju od 1290.. Or San Michele).

posljednji izravni sljedbenik Giottovog načina.Krunjenje Bogorodice (London. anđelima i svecima (1355.Madonna (1319. suradnik i rođak Simonea Martinija..Povijest Svetog Križa (freska. . Efekti dobre i loše vladavine na grad i na zemlju (freska.Prizori iz života Kristova (freske. . s 105 . Firenca.?) .Navještenje (1333.Poliptih Stefaneschi (1338-44. Jedan od utemeljitelja sienske slikarske škole. Firenca.Navještenje (1333. . Palazzo Pubblico). Assisi. Firenca. . 1329.. Siena. . Djeluje u Sieni. . freske. Accademia). uspjeva spojiti rafiniranost "dvorskog stila" s preciznim realističkim crtežom sjevernoeuropskog gotičkog slikarstva i stvoriti djela nježnih boja.Pala del Carmine. Siena. 20 Agnolo Gaddi (? . do 1347. Parizu: Put na Golgotu i Berlinu: Pietà). Njegov boravak u Avignonu (1338-44) ostvario je znatan utjecaj na razvitak francuskog kasnogotičkog slikarstva .) .Poliptih (1320. . . Jedan od najranijih komemorativnih portreta u talijanskom slikarstvu. . 24 Pietro Lorenzetti (oko 1280. . Uffizi). i 1357. Uffizi). Museo dell' Opera del Duomo).Maesta (San Gimignano.. 23 Lippo Memmi (14."internacionalne gotike". Napulju. Santa Maria Novella. Santa Croce). Jedan od najvećih freskalnih ukrasa Trecenta. Firenca. . Firenca. st. Vatikanski muzej).Raspeće (Rim. Skidanje s križa.1369.. Martina (datacija nesigurna. Palazzo Pubblico). dijelovi u Antwerpenu: Navještenje.Sin i učenik Taddeov. Na slikama iz rane faze očit je utjecaj Giotta i Duccia.1348.Prizori iz života Sv. Različiti prikazi rada na polju i na ulicama i trgovima grada. sljedbenik Giottova načina.. Firenca Uffizi)...Pietà (195 x 134 cm. Skidanje s križa. . freska.. Santa Caterina).Poliptih (1320. San Angelo in Vico l'Abate kraj Firence). Orvietu. Franje).Predstavnik sienske slikarske škole. Pieve d'Arezzo). . no u odnosu na njega ipak iskazuje nešto tvrđi crtež i zagasitije boje. . 21 Giottino (Tommaso di Stefano. . Franji i života Marijina (Firenca. kapela klaustra). Pisa. .Prizori iz legende o Sv.1344.Maesta (1315. 22 Simone Martini (oko 1284. .) . ... . National Gallery).Učenik svog oca Memma di Filippuccia. Orvieto.Firentinski slikar. Raspeće. Premda još pod utjecajem bizantskih tradicija.Bogorodica s Djetetom. (Assisi. Siena.. Zajednički rad sa Simoneom Martini. Slika brojne prikaze Bogorodice s Djetetom.1396. st. Uffizi). Pisi. Privrženost Simoneovu načinu tolika je da ponekad otežava atribuciju djela.) .. oko 1300.Poliptih (1320.Konjički lik kondotijera Guidoriccija da Fogliano (1328. Assisiju i Avignonu. Pinacoteca Nazionale. Djeluje između 1317. Spominje se od 1317. Siena Palazzo Pubblico). . donja crkva Sv. Palazzo del Podestà).Učenik Duccia di Buoninsegna. 14.Freske: Raspeće. 300 x 350 cm. . donja crkva Sv. .. Franje). . .Alegorija dobre vladavine.) .Pietrov mlađi brat.) . mekih valovitih linija i profinjene liričnosti. 25 Ambrogio Lorenzetti (prva pol.

grupama likova u prvom planu, te planovima koji vode u dubinu prostora, s pejzažem koji okružuju grad. - Prikazanje u hramu (1342., 257 x 168 cm, Firenca, Uffizi - iz katedrale u Sieni). 26 Francesco Traini (14. st.) - Djeluje pretežito u Pisi. od 1321. do 1365. Slijedi narativni stil braće Lorenzetti. Iskazuje karakterističnu sklonost prema realističnom detalju. - Pala Sv. Dominika (1344-45., Pisa, Museo Nazionale - iz crkve Santa Caterina). 27 Giovanni da Milano (oko 1325. - nakon 1369.) - Djelovao 1350-69. u sjevernoj Italiji, Firenci i Rimu. Slikajući pod utjecajem Simonea Martinija i Ambroggia Lorenzettija, obogaćuje njihov idealistički pristup slobodnijim slikanjem prostora, življim koloritom i naturalističkim tendencijama u modelaciji likova. - Martirij Sv. Katarine (oko 1354., Prato Pinacoteca Comunale) - Poliptih Svih Svetih. Predela (Firenca Uffizi). - Pietà (1365., Firenca, Accademia). 28 Tommaso da Modena (1325/26. - 1379.) - Sljedbenik idealističkog stila sienske škole i narativnog stila bolonjskih minijatura. S dvije slike izrađene za Karla IV ostvario je i utjecaj na češko slikarstvo. U svojim djelima realizira izrazito realističan tretman biblijskih prizora. - Freske (1352., Treviso, San Niccolò). Prikazao je 40 najvažnijih ličnosti iz reda dominikanaca, s izrazitom individualizacijom fizionomija. 29 Andrea Vanni (oko 1332. - oko 1413.) - Pripadnik sienske škole, sljedbenik braće Lorenzetti. Djelovao u Sieni, Napulju i na Siciliji. - Poliptih s Bogorodicom i svecima (1400., Siena San Stefano). 30 Bartolo di Fredi (oko 1330. - 1410.) - Radi u rodnoj Sieni i San Gimignanu u kasnogotičkoj maniri na tragu A. Lorenzettija. - Poklonstvo kraljeva (Siena, Accademia). - Krunjenje Bogorodice (Siena, Accademia). 31 Taddeo di Bartolo (1362/63. - 1442.) - Jedan od posljednjih predstavnika idealističkog slikarstva sienske škole. Očituje utjecaje Simonea Martinija, Memmija, braće Lorenzetti, te Bartola di Fredi. Radi u Sieni, Genovi, San Gimignanu, Pisi, Perugi, Volterri. Većina radova mu je signirana i datirana. Njegov kasnogotički izraz odupire se tada već prisutnim strujanjima toskanske renesanse. - Posljednji sud (1395., freska, San Gimignano, zborna crkva). - Navještenje (oko 1400., Siena, Pinacoteca Nazionale). 32 Giovanni Sasseta (1392. - 1451.) - Kasnogotički slikar, radi pod utjecajem sienske škole (Simonea Martinija, braće Lorenzetti), te iskazuje odlike stila "internacionalne gotike". Slika "kao da Firenca nije udaljena 40 milja već 40 milijuna milja, i kao da Masaccio, Donatello, Uccello i Castagno leže još nerođeni u majčinoj utrobi" (Berenson). - Poklonstvo kraljeva ( Siena, kolekcija Chigi-Saracini). - Mistične zaruke Sv. Franje (1437/44., 88 x 52,5 cm, Chantilly, Musée Condé). 33 Gentile da Fabriano (oko 1370. - 1427.)

106

- Djeluje u Veneciji, Rimu, Firenci, Sieni i Orvietu. U prvoj fazi još pod utjecajem gotičkih tradicija sienske škole, kasnije unosi u svoja djela elemente rane renesanse. - "Polittico di Valle Romita" (oko 1400., 280 x 250 cm, Firenca Uffizi). - Poliptih porodice Quaratesi (1425., krila u galeriji Uffizi / centralna ploča u Londonu - iz crkve San Niccolò u Firenci). - Poklonstvo kraljeva (1423., 300 x 282 cm, Firenca Uffizi / predela u Louvru - iz crkve Santa Trinità). 34 Antonio Pisanello (1395. - 1455.) - Obrazovan u Veroni pod utjecajem Altichierova slikarstva, u Veneciji upoznaje djelo Gentilea da Fabriano, te usvaja njegov kasnogotički stil. Od 1438. zapušta slikarstvo i počinje se baviti medaljarstvom u čisto renesansnom stilu. - Bogorodica s Djetetom (oko 1420., 50 x 33 cm, Verona, Museo de Castelvecchio). - Navještenje (1423-25., freska, Verona San Fermo). - Lionello d'Este (Bergamo, Accademia Carrara). Portret u profilu oštra obrisa. 35 Guariento di Arpo (? - 1368/70.) - Padovanski slikar koji prvi prihvaća Giottov način, te ga suprostavlja još uvijek snažnom bizantizirajućen stilu Veneta. - Krunjenje Bogorodice (Venecija, Duždeva palača). - Dijelovi slika iz Capelle della reggia Carrarese, Padova, Museo Civico. 36 Altichiero da Zevio (oko 1320. - 1385/90.) - Rođen u Zeviu kod Verone. Osnivač slikarske škole u Veroni. Smislom za slobodniji crtež, življi kolorit i bogato modeliranje ostvario je znatan utjecaj na području sjeverne Italije. - Freske (1376-79., Padova, San Antonio, Capella di San Giacomo Maggiore; Oratorio di San Giorgio). - Raspeće (nakon 1380., freska, Verona, Santa Anastasia, korska kapela). 37 Giusto Menabuoi (1320/30. - 1393.) - Uglavnom radi u Padovi, pod utjecajem Givannija da Milano i Altichiera. - Triptih (1367., London National Gallery). - Freske (1376-78., Padova, krstionica katedrale). Oko 100 biblijskih scena. U nekima je vidljiv utjecaj Giottovih fresaka iz kapele Scrovegni, ali i još uvijek jak utjecaj bizantskog slikarstva. 38 Stefano da Zevio (Stefano di Giovanni da Verona, oko 1378. - nakon 1438.) - Djeluje u Veroni. U njegovim djelima dolazi do izražaja "internacionalna gotika" tzv. 'mekog stila' (kölnske slikarske škole). Karakteriziraju ga produhovljeni idealizirani likovi, te čistoća linije i kolorita. - Poklonstvo kraljeva (1435., 72 x 48 cm, Milano, Brera). Potpis: STEFANUS PINXIT. - Skidanje s križa (Verona, San Fermo). - Bogorodica u ružičnjaku (129 x 95 cm, Verona, Museo di Castelvecchio). 39 Paolo Veneziano (? - 1358/62.) - Najznačajnija ličnost venecijanskog slikarstva u 14. stoljeću. Spominje se između 1333. i 1358. Djelovao u Veneciji, Vicenzi, Istri i Dalmaciji. Izrazom znatno vezan uz bizantsku tradiciju, od koje se odvaja živošću likova i prizora, te profinjenom psihologizacijom i modelacijom. - Bogorodica s Djetetom (oko 1325., 142 x 90 cm, Venecija, Accademia). - Smrt Bogorodice (1333., Vicenza, Museo Civico). - Poliptih (oko 1350., 167 x 285 cm, Venecija, Accademia). 107

- Krunjenje Bogorodice (1358., New York, The Frick Collection). 40 Lorenzo Veneziano (14. st.) - Dokumentirana djelatnost 1356. i 1372. Sljedbenik Paola Veneziana, no ljupkijeg i rafiniranijeg stila, obilježenog lirizmom figura, naturalističkim shvaćanjem crteža i težnjom ka izrazitijoj plastičnosti figura. U tehničkom pogledu dovodi slikarstvo oltarnih pala do najviše razine. - "Poliptih Lion" (1357/59., 258 x 432 cm, Venecija, Accademia). Poliptih, naručen od člana mletačkog senata Domenica Liona, koštao je 300 dukata. - Zaruke Sv. Katarine (1359., 95 x 58 cm, Venecija, Accademia). - Navještenje i četiri sveca (1371., Venecija, Accademia). 41 Catarino (druga pol. 14. st.) - Venecijanski slikar, sljedbenik načina Paola i Lorenza Veneziana, približava se shvaćanjima "internacionalne gotike". - Krunjenje Bogorodice (1375., 89 x 58 cm, Venecija, Accademia). 42 Jacobello di Bonomo (druga pol. 14. st.) - Pripadnik postpaolovskog venecijanskog kruga. 43 Jacobello Alberegno (druga pol. 14. st.) - U okviru postpaolovskog venecijanskog slikarstva ostvaruje individualniji opus izrazite profinjenosti. - Vizija Sv. Ivana Evanđelista (95 x 61 cm, Venecija, Accademia). - Žetva Svijeta (45 x 33 cm, Venecija Accademia). 44 Nicolò di Pietro (Nicolaus Paradixi, 14/15. st.) - Posljednji veliki slikar paolovskog kruga, profinjenog crteža i kolorizma, koji nastavlja tendenciju napuštanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva "internacionalne gotike". - "Madonna Belgarzone" (1394., 107 x 65 cm, Venecija Accademia - iz crkve Sv. Dominika u Zadru). - Krunjenje Bogorodice (1395/1400., 101 x 54 cm, Milano, Brera). - Raspelo (1404., 212 x 140 cm, Bologna, Pinacoteca Nazionale - iz župne crkve u Verucchiju). 45 Jacobello del Fiore (? - 1439.) - Jedan od posljednjih predstavnika srednjovjekovnih idealističkih tendencija u venecijanskom slikarstvu. U početku pod utjecajem venecijanskog slikarstva konca 14. stoljeća, kasnije dolazi pod utjecaj Gentilea da Fabriano i stila "internacionalne gotike". -Poliptih (početak 15. st., Teramo, crkva Sant'Agostino). - Legenda o Sv. Luciji (oko 1410., Fermo, Pinacoteca). Osam ploča (70 x 52 cm) s prizorima iz svetičina života: Sv. Lucija moli na grobu Sv. Agate, Sv. Lucija pomaže siromasima, Suđenje Sv. Luciji, Sv. Lucija na lomači, Volovi ne uspjevaju odvući Sv. Luciju u bludilište, Sv. Luciju ubijaju bodežom, Sv. Lucija prima hostiju, Sahrana Sv. Lucije. - Madonna della Misericordia (oko 1415., 86 x 113 cm, Venecija Accademia). - Krunjenje Bogorodice (oko 1438., 283 x 303 cm, Venecija, Accademia). 46 Zanino di Pietro (poč. 15. st.) - Još uvijek pomalo zagonetna ličnost problematičnih atribucija. Jedino potpisano djelo, triptih iz Rietija, otkriva ga kao karakterističnog pripadnika "internacionalne gotike". - Raspeće (početak 15. st., 96 x 86 cm, Rieti, Pinacoteca). Središnji dio triptiha. 47 Michele Giambono (oko 1400. - nakon 1462.)

108

Venecija..Graditelj. slikar i minijaturist.. Accademia). . . Jakova (oko 1450. .Pogrebni govor za Giangaleazza Viscontija (1403. Sličniji je francuskim nego talijanskim tradicijama. Firenca. kipar.. Pariz. 109 x 162 cm. 49 Benedetto da Como . Archivio della Curia vescovile). Pripadnik stila "internacionalne gotike". Marka). kapela Mascoli uz crkva Sv. Krševan (oko 1440.1398.Časoslov Giangaleazza Visconti (oko 1380. . .. Sieni i Milanu.Časoslov Blanche Savojske.Poliptih Sv..) . te na sličan način. Prizori iz života Bogorodice. Katarine (Siena. Radi u Paviji.Antifonari (Padova.Mozaici (1430. Venecija. Accademia). Biblioteca Nazionale). Razvija se pod utjecajem Gentilea da Fabriano i Pisanella.Sv.Mletački slikar i mozaičar.. st.) . Bibliothèque Nationale) 109 .Krunjenje Bogorodice (1448. ispoljava naglašenu linearnost i sklonost pažljivoj obradi detalja.Slikar. spaja kasnogotičke i ranorenesansne slikarske forme. 51 Michelino da Besozzo (14/15. . makar nešto ovisniji o lokalnoj slikarskoj tradiciji. Venecija. iluminator i majstor vitraja. San Trovaso). 229 x 176 cm. Minijature: 48 Djela anonimnih majstora: . Pinacoteca). Veneciji.Mistično vjenčanje Sv. Venecija. 50 Giovanni de Grassi (? . .

Pariz. 02 Majstor Honoré (umro prije 1318. te sve više razvija drolerije na marginama. Chantilly. Djelovao je u Parizu početkom 15.. Paris. . 01 Djela anonimnih majstora: . . Metropoliten Museum of Art). Musée Condé).Livre de la Chaise (početak 15.1477/81.) . te ornamentalnom bordurom. st. Louisa (1252-70. Anciau de Cens i Jean Chavrier). vjerojatno preuzeto od Giotta...I: SLIKARSTVO U OSTALIM ZEMLJAMA FRANCUSKA . dok minijatura postaje vodeća slikarska tehnika.Francusko gotičko slikarstvo nema ni izbliza onakvo vodeće mjesto kao arhitektura i skulptura.. Radi za burgundskog vojvodu Filipa Lijepog.38 minijatura u juridičkom djelu F.. Louisa. Poznato je da je Louis IX (Sv. prizori iz dvorskog života).Upravlja radionicom u kojoj su mu suradnici Jaquet Maci.Pariški časoslov . Gratianusa (prizori iz sudskog života). . . .Brevijar Filipa Lijepog (1296. osobito na jugu (boravak Simonea Martinija na papinskom dvoru u Avignonu).Njegove minijature i dalje iskazuju lakoću i eleganciju kao i one iz vremena Sv. možda pod utjecajem talijanskog slikarstva. . Jean (Hennequin) i Paul (Pol) stupaju u službu burgundskih vojvoda u Dijonu. Bibliothèque Nationale). Od 1405. Radovi mu pokazuju određenu sličnost onima majstora Honoréa. Cambridge). . st. Paris.Psaltir Sv. 39 velikih i 24 male kompozicije (biblijske teme. Bibliothèque Nationale). Paris.Navještenje (1405-10.. Bibliothèque Nationale). . .). Bibliothèque Nationale). 04 Zabo iz Firence . 15..) . I zidno slikarstvo i slikarstvo na drvu stoji pod snažnim utjecajem talijanskog slikarstva.5 cm. st. 03 Jean Pucelle (spominje se od 1319. 06 Jean Fouquet (oko 1420.Psaltir Izabele Francuske (1252-70. Louis) utemeljio knjižnicu rukopisa i naručio brojne radove. Paris.. Luksuzna knjiga sa 78 minijatura na punoj stranici. . . no još izrazitije očituje talijanske utjecaje u oslobađanju od plošne stilizacije. .Časoslov vojvode od Berryja (1406-14. Ilustrirao je nekoliko knjiga za burgundskog vojvodu Filipa Lijepog. 13. no arhitektonski motivi igraju znatno manju ulogu.5 x 15. koje prikazuju scene iz starog zavjeta. Pokazuje utjecaje talijanskog trecentističkog slikarstva. Paris. Minijature: . do 1327. a tehnika modeliranja likova je znatno naprednija. Bibliothèque Nationale).Časoslov (New York.Nizozemski iluminatori. 1402.) 110 . Svaka je definirana kao polje s figurama uokvireno arhitektonskim elementima (rayonnant stila). Njegova inovacija u minijaturi je i grisaille (monokromno slikarstvo).U proizvodni iluminiranih rukopisa prednjači radionica kraljevskog dvora u Parizu. Rukopis je ukrašen s 86 inicijala. kalendar.Evanđelistar Sainte-Chapelle (1252-70. Bibliothèque Nationale).Talijanski minijaturist.Spominje se da je radio u Parizu 1288-96. Jean i Hermann Limburg (prva pol.Časoslov vojvode od Berryja (1380-90. Znatno više samosvojnosti i originalnosti ispoljavaju francuski majstori vitraja i tapiserija. sva trojica rade za vojvodu Jeana de Berry.Brevijar Belleville (1343. te skriptoriji u Reimsu i Champagni.) . 05 Paul.

Vitraj: . Apolonije (1452-60. Ivana Krstitelja. stoljeća boravi u Italiji.)."Prozor Plave Bogorodice" (oko 1150.. koji svoje utjecaje širi sve do Engleske i Njemačke. Razvio se pod utjecajem braće Limburg.Sve stijenke građevine prekrivene su vitrajima (preko tisuću scena) s prizorima iz Starog zavjeta (Geneza. i 13. .). Freske: 15 Avignon (papinska palača) .Slikar i iluminator..5 x 12 cm. a sredinom 15. Predstavlja ekvivalent ostvarenjima praške škole. Chantilly. južni krak transepta). Najveći dio je originalan gotički (nastao nakon 1240.Razvija se u 15. Najstariji primjer bio je onaj na pariškom groblju 'Innocent' (iz 1424. Louvre).. 08 Auxerre (katedrala) 09 Le Mans (katedrala) 10 Angers (katedrala) 11 Pariz (katedrala Notre-Dame) . dok je dio koji je uništen (1803.). Djetinjstva i Muke Kristove.. Paris.. Louvre). Kasnije. stoljeću u školama u Toursu.Najcjelovitije sačuvan kompleks gotičkog slikarstva na staklu. . 60 x 44 cm. zapadno pročelje). Života Sv. te Jišajeva stabla i Povijesti relikvija. iz koje se širio utjecaj na ostala mjesta (Chartres. Bogorodica na prijestolju.Prvi sačuvani primjerci vitraja sačuvani in situ potječu iz 12. južni brod). Paris.. Kao slikarska tema pojavljuje se početkom 15. 18 Lachaise-Dieu (opatijska crkva) .Posljednji sud 17 Pariz (samostan minorita) . 16 Albi (katedrala) .Grb vojvode od Berryja (15.). Angers). Života Sv.Prizor iz lova (1343. Musée Condé).Bogorodica s Djetetom . 13 Strasbourg (katedrala) 14 Bourges (katedrala) . 111 .Starozavjetni proroci nose evanđeliste (oko 1225.Rozeta (nakon 1250. Slikarstvo na drvu: . Izlazak. Poitiers. 16. Brojevi. . kada je središte škole za izradu vitraila postala opatijska crkva St-Denis.Mrtvački ples . Jedina slika na dasci pariške škole. . stoljeća.. st.). st. promjer 13 m.Danse macabre (sredina 15.Mrtvački ples (prva četvrtina 15. okružena starozavjetnim ličnostima. sjeverni krak transepta). st.Parabola o dobrom Samaritancu / Adam i Eva (oko 1210. Na centralnom je polju prikaz Raspeća. deambulatorij).) kasnije rekonstruiran.. Amiensu i u Provansi. 125 prozora i 9 rozeta ukrašeno je vitrajima tijekom 12.Časoslov Etiennea Chevaliera . gdje usvaja elemente renesansnog izraza. . značajan centar postaje Pariz (Ste-Chapelle).. st. 40 minijatura. stoljeća.'Parament de Narbonne' (prije 1377.. Antependij oslikan 'grisaille' tehnikom. Ivana Evanđelista. st.). 12 Pariz (Sainte-Chapelle) . 19 Anonimni majstori: . 07 Chartres (katedrala) . Glavna ličnost francuskog slikarstva 15.. st.Ulazak u Jeruzalem (oko 1150.Portret Ivana Dobrog (prije 1364.Mučenje Sv. uništen u18. ..). Suci .

iz samostana u Champmolu). 310 x 330 cm).. British Museum).Jedan od majstora avignonske slikarske škole.. Vjerojatno prethodi radovima majstora Honoréa.'Gorleston Psalter' (oko 1330.. 162 x 218 cm. British Museum). London. Izradio ih je pariški majstor Nicolas Bataille.) . izmjenjuju biblijski motivi i groteske. st. Iskazuje dosta sličnosti s talijanskim slikarstvom (Duccio. uljena tempera na drvu.Alfonsov psaltir (oko 1284.Ciklus od 69 tapiserija s motivima Apokalipse (oko 1375-81. . svakodnevne djelatnosti . British Museum). u ograničenoj skali čistih i nježnih boja (modre. British Museum). London. st.. Sljedbenik tradicija sienskog slikarstva (starijeg čitavo stoljeće). Bibliothèque Royale). da bi se kasnije sve češće javljali i profani motivi (vezani uz književnost. Bibliothèque d'Arsenal). Simone Martini). . Bruxelles. . Kod svih crtež odnosi prevagu nad bojom. London.. Rađen u dvije faze.. London. Izrazito kvalitetno djelo s brojnim slikanim stranama. od kojih ranija i kvalitetnija odaje francuski utjecaj. viteški život. Šest tapiserija iz dvorca Bousac. . Glavno mu je djelo trokrilni oltar za kartuzijanski samostan Champmol kod Dijona. Izađen za Alfonsa. British Museum). u doba "internacionalne gotike" (1350. Louvre).'Pietà iz Avignona' (sredina 15. stoljeća razvilo donekle samostalan izraz (skriptoriji u Peterboroughu i Elyju). Muzej . 20 Melkior Broederlam (spominje se 1381. Iskazuje sklonost raskošno ukrašenim bordurama.). 21 Engeurrand Charonton (oko 1410. Motiv Jišajeva stabla.Psaltir Blanche iz Kastilje (oko 1235.Pakao (sredina 15.Westminsterski psaltir (oko 1200. 112 . -1425. Dijon..'Queen Mary Psalter' (oko 1310. te konačno. 167 x 130 cm. Bodleian Library). London. Jednostavnošću kompozicija i sklonošću ka dekorativnom uglavnom odaju utjecaje minijatura.. da bi tijekom prve polovine 14. Na tragu rukopisa iz doba Sv.'St. Minijature: 24 Djela anonimnih majstora: . . Oltar Marijina Krunjenja u Villneuve-lesAvignon). Tapiserije: . Avignon. . Louisa.Djeluje na dvoru flandrijskih grofova i burgundskih vojvoda. . Neki autori pripisuju mu 'Pietu iz Avignona'. unuka Henrika III.. Djelovao u južnoj Francuskoj. st.Gotičke tapiserije (14/15.. Teme su u početku pretežno religiozne. . po crtežima dvorskog slikara vojvode Louisa od Anjoua Jeana de Brugge.) uglavnom su djela anonimnih majstora.Englesko se gotičko slikarstvo razvilo pod snažnim utjecajem francuskog (minijatura.1409. Paris. na kojima se.) . . Paris.. Oxford. vitraj). a stilski je negdje na razmeđu. 22 Angers (katedrala) . .) ponovo potpalo pod utjecaje s kontinenta..Ciklus tapiserija "Dama s jednorogom" (15.. žute. unutar florealnog ornamenta.'Peterbourgh Psalter' (početak 14. st. Tkane su debljim vunenim nitima. . 23 Pariz (Musée Cluny) .. st. ENGLESKA . slikama umetnutim u tekst i sitnim crtežima na dnu stranica. crvene).Bijeg u Egipat (1392.. Omer Psalter' (oko 1330.Douce Apocalypse (oko 1270.).1466.

godine.). . pa rukopisi nastali u području oko Kölna počinju pokazivati sličnost s francuskim. koje napušta "cik-cak stil". no osjećaju se utjecaji nizozemskog realizma. Minijature: .) . i u Njemačkom slikarstvu prevladava stil "internacionalne gotike". Predstavlja prauzor za slične radove tijekom 14. London. Albans u kojoj je kao redovnik vodio skriptorij. .). . dimenzije svakog krila 37 x 53 cm). Potpis i autoportret majstora ispod slike Bogorodice. Jedna od najljepših slika "internacionalne gotike". Tijekom 14.Fragmenti fresaka (glave anđela) u kapeli (oko 1370. stoljeća dominantno mjesto zauzima škola u Kölnu. Edward). Freske: 29 London (Westminster Abbey) . 34 Djela anonimnih majstora: 113 .12/13. Na desnom je krilu naslikana Bogorodica s Djetetom okružena anđelima.Prvo razdoblje razvoja gotičkog slikarstva u Njemačkoj traje od 1250."Historia Anglorum" (oko 1250. Slike na dasci: 27 London (Westminster Abbey) . Jedinstveni primjerak u okviru francuskog i engleskog slikarstva. st. 26 Matthew Paris (? .Minhenski psaltir (oko 1200.). Ivan Krstitelj. Sv.25 William de Brailes (aktivan 1240. Proizveden u Engleskoj.Potpisao se na tri iluminirana rukopisa.Bavio se kartografijom i graviranjem u zlatu. te konačno i renesansne tendencije. stoljeća. Srodni su minijaturama iz 'Douce Apocalypse'. 28 London (National Gallery) . Tijekom 15. Stadtbibliothek). Stilski je sličan portretima Karla IV (čijom je kćeri Richard bio oženjen).Do 1330. te prelazak na mekše i elegantnije forme. Edmund i Sv. i 15. . .1260..14. 33 Djela anonimnih majstora: .Za razliku od Francuske i Engleske.. British Museum). Sastavio povijest opatije St.Portret Richarda II (oko 1395. Slike na dasci: . do 1400.).12/13.1259. st. st. 31 London (Westminster abbey) .Retabl (posljednja četvrtina 13. st. 32 Wells (katedrala) . a na lijevom kralj Richard II koji kleči u pratnji triju svetaca (Sv.Časoslov (Nuremberg. Označava ga postepeno napuštanje lomljenog stila draperija ("cik-cak stil"). u Njemačkoj je sačuvan znatan broj slika na dasci. Možda rad kraljevog slikara Waltera iz Durhama. Vjerojatno je nastao u Parizu za naručitelje iz Engleske. st.Ostaci fresaka u južnom transeptu (konac 13."Wilton Diptych" (1395-99. pariški je stil utjecao i na njemačko slikarstvo. Vitrail: 30 Canterbury (katedrala) .). Ima 80 ilustracija na punoj strani (djela nekolicine umjetnika). a na jednom naslikao sebe kao klerika.). NJEMAČKA . . st.

. . tempera na drvu. . Vitrail: . tempera na drvu...5 x 12 cm). Nürnberg.oko 1445. 41 Martin Schongauer (oko 1435.'Biblia pauperum' (druga pol.Na izvjestan način kombinira elemente "internacionalne gotike" s utjecajima čvršćih giottovskih tradicija.3 x 20. 36 Stefan Lochner (oko 1410..) . Kristofor (oko 1440. Stvara djela s obilježjima kasne gotike.Sv.Uglavnom se razvija na tragu francuskih uzora. Gemäldgalerie . pripadnik "mekog stila". Nationalmuseum).3 x 33. 15.Bogorodica s Djetetom (bakrorez. Mihaela u Hildeshaimu .).Slikar i bakrorezac.1415. Sačuvano je oko 150 bakroreza. 16. 132 x 154 cm. a zatim i francuskog (pariškog dvorskog kruga). ČEŠKA . Južnonjemački rad. Köln. st. . ostvaruje djela istančane liričnosti.) . . još vezana uz duh "internacionalne gotike". Majstor iz gornjorajnskog područja. Hamburg. uljena tempera na drvu.Iskušenje Sv. 35 Bertram von Minden (oko 1345. Köln.1 cm ).. 156. Kunstinstitut). Kunsthalle .Diptih iz Kölna (oko 1325-50. .5 cm. Petra).. . no stil je vrlo blizak majstoru Honoréu. crkva Sv. st.Oslikani strop u crkvi Sv. 26.Jišajevo stablo (123040. Berlin. Značajna slikarska djela češke škole ostvarena su posebno u iluminiranim rukopisima iz vremena "internacionalne gotike". .5 x 120. Umjetnički i historijski muzej). približavajući se pučkom duhu i shvaćanju. pretežito sakralne tematike.iz crkve Sv. Na formiranje njegova likovna izraza snažno je utjecao nizozemski realizam (van der Weyden).. 28. Koristi neka perspektivna rješenja talijanskog slikarstva."Rajski vrtić" (oko 1410. Frankfurt. . . . 37 Konrad Witz (oko 1400.Oltarna pala iz Soesta (1230-40. .) .1 cm.1451.Navještenje (1440-45.) Prag postaje jednim od najznačajnijih centara europske umjetnosti. Slike na dasci: 114 .Geneza -Četvrti dan (1379.. Češko slikarstvo isprva je pod snažnim utjecajem talijanskog (sienske škole).Njemački slikar koji je djelovao u Švicarskoj. WallrafRichartz Museum). .Bogorodica u ružičnjaku (prva pol. . Jurja). . ali i talijanskim majstorima rane renesanse. Ženeva.5 x 40 cm. Kasnogotički idealizam njemačkog slikarstva obogaćuje realističnim shvaćanjem srodnim burgundskoj slikarskoj školi i krugu braće van Eyck. .4 cm.Djelujući pod utjecajem braće Limburg i Jana van Eycka.1378..Krist na križu (bakrorez).U doba Karla IV (1346.) . . uljena tempera na drvu.Petrov čudesni ribolov (1444. 71 x 120 cm. 84 x 56. 50.1491.). drvorez. 15. Antuna (bakrorez). 38 Bamberg (katedrala) 39 Regensburg (katedrala) Grafika: 40 Djela anonimnih majstora: .iz Soesta). no s izrazitom dozom realističnosti u prikazivanju..

Narodna galerija).5 cm. 45 Anonimni majstori: . Križa u Karluvu Tynu nisu prekriveni freskama.).).Bogorodica s Djetetom i donatorom (oko 1390. AUSTRIJA . . National Bibliothek).Slikarstvo se razvija od oštro lomljenog ("cik-cak") stila u drugoj polovini 13.iz Jindrichova Hradeca). Hans von Tübingen (oko 1400.).).iz kapele Sv. stoljeću. freska.Češka je minijatura 14.Ptolomej.). . 49 Beč (katedrala) . preko stila stroge gotike i talijanskih utjecaja u 14. do dvorskog mekanog stila (oko 1400. Jeronim (1359. Narodna galerija). Križa u Karluvu Tynu). Križa u Karluvu Tynu).Oltarska pala (Prag. te jak utjecaj talijanskog slikarstva. Iskazuje talijanske utjecaje. 48 Klosterneuburg (opatijska crkva) .'Glatz (Kladska) Madona' (1350. stoljeća... . 46 Anonimni majstori: . stoljeća pod snažnim utjecajem francuske minijature.42 Tommaso da Modena . Prag. "Lomljeni stil" (druga pol.. Djela: 47 Gurk (katedrala) . . 41 x 30.. Tipično djelo "internacionalne gotike". Minijatura: .Slike na poleđini " Klosternenburg Altar" (ambon prerađen u dio oltara. ali i suvremenog slikarstva na dasci (obilježenog talijanskim utjecajem). . Prag. iz predvorja .) iz 1324-29.Portret Rudolfa IV (1365.. . tempera na drvu presvučenu platnom.Kristovo Uskrsnuće (oko 1380.iz kapele Sv. 13.'Liber Vaticanus' (prije 1364. . realističkog stila oko sredine 15. .Madona iz Rudnica (oko 1395.Zidovi kapele Sv. Giotteskni stil (1339-43. Quadripartitus oko 1400. Beč.. 43 Theodorich iz Praga . 1181.Dijelovi oltara iz Wittingaua (Trebona). koji se razvio na dvoru Karlova sina Vjenceslava.Sv. 90 x 68 cm. te konačno razigranog stila kasne gotike koji iskazuje linearnost grafičkih predložaka u slikarstvu. 132 x 92 cm.danas u Kunsthistorisches Museumu).Freske u zapadnoj empori.). Rad talijanskog majstora. Narodna galerija . Narodna galerija . iskazuju odlike slikarstva koje se već može nazvati 'češkim stilom'. 24 slikana polja sa po tri svetačka lika. no nepostojanje djela monumentalnog slikarstva (većeg od minijatura) otežava usporedbu.Slikari: Konrad Laib (15.Bogorodica s Djetetom (oko 1400.) ostvarenog pod češkim utjecajima.. st. Primjer "lijepog stila". st.Freske u predvorju. 44 'Majstor oltara u Wittingau' . . Izrađen za Karlovog kancelara Johanna von Neumarkt. Moguće izvore njegova slikarstva možda treba tražiti u Parizu. stoljeća. .1462. Naslikana za praškog nadbiskupa Ernesta von Pardubic. već slikama na dasci. Pokazuje srodnost sa 'Glatz Madonom'. nastali oko 1380.). Prag. radovima majstora Theodorica. Narodna galerija .Oltarna pala iz Bečkog Novog Mesta (1447. Prag. 115 .) .

) .Sv. .) . st. te Hieronymus Bosch...Pasija (početak 16. 54 Jernej iz Loke (prva pol. freske.Razdoblje najvećeg procvata umjetnosti na području Flandrije (južna Nizozemska. crkva Sv. Rogier van der Weyden. st. označavamo pojmom "flamanska umjetnost". st. Muzej . st. 53 Ivan iz Kastva (kraj 15. Hans Memling. Veliki rasklopni oltar-poliptih sa 20 ploča. Izrazito su slične talijanskim slikarskim djelima toga doba. slikar koji prevladava srednjovjekovne likovne sheme i uspostavlja nov izraz. zlatno razdoblje flamanske umjetnosti obilježavaju umjetnici koji stoje na razmeđu srednjeg vijeka i renesanse: Jan van Eyck. 52 Bolfgang (sredina 15.Rođenje Kristovo. počevši od kasnoromaničkog stila zupčasto lomljenih nabora ("cik-cak stila") konca 13. Trojstva). Petra kod Begunja).Freske (1346.) .'Retablo de Todos los Santos' (San Cugat del Vallés kod Barcelone). Zidno slikarstvo: 55 Ferrer Bassa iz Barcelone (oko 1290. Prvo. crkva Sv. preko postgiottovske faze sredine 14. 343 x 441 cm.Odaje inspiracije talijanskim slikarstvom sienske škole. ŠPANJOLSKA . i gotičkog realizma s kraja 15. Visoko kod Kureščka. st. Slikari: 50 Johannes (Janez) Aquila (posljednja trećina 14. crkva Majke Božje). freska. Bavona).) .) . . freska. i mekog stila s početka 15.) .SLOVENIJA .Freske (1490.Retabl (560 x 418 cm.Vodeća umjetnička ličnost sjeverozapadne Europe. Gent. st. 16. te iz njega razvijenog linearno crtačkog načina početka 14. do idealističkog načina sredine 15. . mješavina giottovskih i sienskih oblika."Gentski oltar" (dovršen 1432..U početku pod utjecajem talijanskog slikarstva.) . Robert Champin (Maître de Flémalle). .) . Hrastovlje kod Kopra.U razvoju slovenskog slikarstva odražavaju se sve faze gotičkog slikarstva karakterističnog za srednju Europu. Luksemburg. Nikola spašava trojicu nedužnih osuđenih na smrt (1443. . Nikole). Upotrebljava uljenu boju. . freske. Belgija. uljena tempera na drvu. crkva Sv. 51 Janez Ljubljanski (sredina 15. st. kod Barcelone)..1424. st. kojom realizira bogat kolorit i fine prijelaze tonova. crkva Sv. da bi se konačno priklonila flandrijskom slikarstvu. Crnogrob... Slike na drvu: 56 Luis Borrassá (1366.. Španjolska vremenom prihvaća elemente "internacionalne gotike" koji dolaze iz Francuske. kapela franjevačkog samostana San Muguel de Pedralbas. Hugo van der Goes.Apostoli (1392. st. iznad njega Krist 116 . dio sjeverne Francuske). st. st. Vich. Na centralnom polju je prikaz Klanjanja mističnom Janjetu. BELGIJA I NIZOZEMSKA .. (1453. te fracuskoflamanske utjecaje. Martjanci kod Murske Sobote..1348. st. . katedrala Sv.Vrlo je izrazita prevlast fresko slikarstva nad slikarstvom na dasci.1441.iz samostana klarisa).. Martina). 57 Jan van Eyck (oko 1390. kada je postala jedna od vodećih sredina europske umjetnosti. kao svojevrstan pandan firentinskoj renesansi.

Louvre . 60 Hugo van der Goes (1435/40. Spaja talijanska renesansna shvaćanja sa sjevernjačkim emocionalno-dramatskim iskazima. Pariz.Sv. Na vanjskim su stranama likovi donatora Jodocusa Vydta i njegove žene. Prado). 62 Hieronymus Bosch (oko 1450. . .) . 15.Portret žene (prva pol. Djelovao u Liègeu. oko 1475. London. London.) .. tek unovije vrijeme identificiran sa slikarom Robertom Champinom.Slikarski srodan Robertu Champinu.) . 205 x 300 cm. Tournaiu i na sjeveru Francuske.Nazvan po glavnom djelu.Giovanni Arnolfini sa ženom (1434. .1494.7 x 81. Veronika. Madrid. . 58 Robert Campin (Maître de Flémalle) (oko 1375. Jedan od najznačajnijih slikara kasne gotike. London. 59 Rogier van der Weyden (oko 1400...U svom djelu spaja realizam van Eycka s dramatskom emocionalnošću van der Weydena. Firenca Uffizi). Trojstvo) iz opatije Flémalle kod Liègea. Navještenje. National Gallery).Posljednji sud (1446-48.1516. Sv.8 cm. uljena tempera na drvu. s profinjenim smislom za psihologizaciju likova.Pakao (Madrid. 117 . Barbara (101 x 47 cm.. Dio trokrilne slike. Uz braću van Eyck osnivač nizozemske slikarske škole.1444. a na krilima Anđeli pjevači i svirači. srednja slika s oltara bolnice u Beauneu u Burgundiji). . uljena tempera na drvu.Raj (Madrid. . trima oltarskim slikama (Bogorodica. st.Triptih. koju tek uvjetno vežemo uz duh okasnjelog srednjovjekovlja. .Portret Francesca d'Este (New York. .) . Prado).Boschov likovni izraz proizašao je iz realističkih tradicija nizozemske slikarske škole.5 x 27 cm. 36. Kunstinstitut). Prado). nazvane po naručitelju. . .iz katedrale u Autunu). National Gallery.Poklonstvo pastira (1475-76. Sv.. National Gallery). no osebujan individualni stil čini ga u biti jedinstvenom pojavom. . Sv. Metropolitan Museum). 61 Hans Memling (oko 1433.1481/82. te Adam i Eva. . 66 x 62 cm.između Marije i Ivana. .Sv. . Ivan Evanđelist i Sv."Madona kancelara Rolina" (1436. 59. . . Veronika (Frankfurt. firentinskom trgovcu Tommasu Portinari 'Oltar Portinari'.1464.) . Ivan Krstitelj.Učenik Rogiera van der Weydena.

Freske (druga pol. Unutrašnjost crkve potpuno je prekrivena oštećenim zidnim slikama: Sv. Franjo. Šenkovec kod Čakovca. Jelene). Misa Sv. Lovro Dobričević. crkva Sv.J: SLIKARSTVO U HRVATSKOJ . . Split. te je tijekom 14. . Prikazani su: Krist u mandorli koju podržavaju anđeli. Martina). pavlinska crkva Sv.. . Slične odlike iskazuju i škrti ostaci fresaka u sjevernoj Hrvatskoj. Menegelo Ivanov de Canali) i Dubrovnik. Freske su sačuvane mjestimice u tri sloja. Trojstvo. st.Freske (kraj 15. Istra i Kvarner 02 Djela anonimnih majstora: 118 . Grgura. Jakova). sveci. od kojih je gornji rađen pod srednjoeuropskim (slovenskim) utjecajima. . .Djelatnost stranih majstora (prvenstveno Paola Veneziano) poticala je i razvoj domaćih škola. Dujam Marinov Vučković. Vjerojatno rad talijanskog (rimskog) majstor. freska. Sjeverna Hrvatska 01 Djela anonimnih majstora: . Martinščina u Hrv. Nikole).. obilježeno djelatnošću individualnih stvaralaca (Blaž Jurjev Trogiranin. donator. . nastalim na prijelazu 13. Zagreb.. st. stoljeće (Bogorodice s Djetetom. st.Posljednje je razdoblje gotike (15. a slijede ih ostale dalmatinske komune. Glavni centri postaju Zadar (Nikola Ciprijanov de Blondis. U svetištu su sačuvane zidne slike koje iskazuju odraze "internacionalne gotike": apostoli. kao prve inačice u razvoju poliptiha. sakristija katedrale). . Stjepana). Pisan u Zagrebu za topuskog opata Jurja. Blaž Lukin Banić. i Budimu 1519-26. Dominik. koje iskazuje dvojake utjecaje: talijanske i srednjoeuropske. katedrala. Krapina.Prve naznake gotičkog duha u hrvatskom slikarstvu pojavljuju se u djelima kasne romanike. od kojih se neki približavaju dometima europskih majstora. zagorju. Sv Timotej (ili Krist ?) i Sv.. stoljeće) bilo vrlo plodno. Ivan Krstitelj. st. Karakteristična je u to doba i pojava triptiha s pokretnim krilima (Zadar. te kompozicije Rođenje Kristovo. stoljeća. Lovre). . Zagreb. Ivan Petrov iz Milana. crkva Sv.Freske (Očura. slikana raspela). 14. te iluminiran u dva navrata: u Zagrebu 1495-98. Slike su znatno oštećene i kasnije preslikane. Zagreb. a prikazani su Sv. Odaju talijanske inspiracije giottesknih izvorišta. u 14. biblijske scene. Stjepan Martinov Lazanja. minijature.Freske (sredina 15. Požega. župna crkva Sv.. Ivan Tomazinov iz Padove.. crkva Sv.Freske (početak 15. i Isus u hramu raspravlja sa filozofima. st. kapela Sv. Vincent iz Kastva). Romaničko-gotičkim freskama oslikani su svod i zid sakristije.Istra je više od drugih krajeva sačuvala spomenike zidnog slikarstva. Metropolitanska knjižnica)."Misal Jurja Topuskog" (1495-98.Raspeće (14/15. .. dok su spomenici gotičkog zidnog slikarstva u Dalmaciji mahom propali. prizori iz života Bogorodice. Fragmenti zidnih slika koji pokazuju utjecaj realističnog plastičkog stila s kraja 15. st. Dva sloja gotičkih fresaka. Zagrebačke je ilustracije na dva mjesta potpisao "Ioanes-Hans pictor Almanus". Evanđelisti sa svojim simbolima.Freske (konac 13. stoljeća slikarstvo po dometima i širini stvaralašta postalo ravnopravno ostalim umjetničkim granama. Rijeka). Nikola Vladanov. . Sv.

Ante). crkva Sv. st.. . Njegovo djelo obilježavaju retardirani oblici srednjoeuropskog "mekog stila". crkva Sv. 05 Ivan iz Kastva (druga pol. crkva Sv. Prizori Muke Kristove.Freske (1471. Na svodu je ciklus Stvaranja svijeta i Borba anđela. a drugi na bočnim zidovima (Legenda o Sv. Beram.Glavni majstor radionice koja je 1490. a na zidovima scene iz Kristova života. Kolo sreće.Freske (oko 1400. Prikaz Mrtvačkog plesa izradio je anonimni majstor ("Majstor mrtvačkog plesa").. crkva Sv.sjeverna apsida).. Katedrala. crkva Sv. nekoliko svetaca i didaktički prikaz smrti kao kosca.Freske (Završje. te osobena varijanta pučkog iskaza. freske. te Sv. Prikaz Živog križa datiran je glagoljskim natpisom u 1409. crkva Sv. st. venecijanski slikarski krug druge polovine 14.. st. Žminj. . Rakotule. Trojstva).Freske (1461. . . Vida). st.. Butoniga. st. Rijeka)."Trsatska Bogorodica" (druga četvrtina 14. Slike otkrivaju odjek Giottovih ostvarenja. Nikole). s izrazitim smislom za prostornost i plastičnost likova. Nikole). 03 Albert . Marije). Katarine). Nikola. na desnom krilu nalazi Raspeće s Bogorodicom i Sv.. Velika slika Raspeća skrivena je baroknim oltarom.Njegovo jedino do sada poznato djelo je ciklus zidnih slika u crkvi Sv. .Freske (oko 1400. gdje se potpisao na južnom zidu.Freske (sredina 14.. pučka narativnost. crkva Sv. Marije na Škrilinah). . 15. Pavao s još dva apostola. 119 . . st. . Posljednji sud. Nikoli). Pelagija). 15. .. Bogorodica s Djetetom na prijestolju. Gologorica. kojemu se u središnjem dijelu nalazi prikaz Bogorodice s Djetetom (tip 'galaktotrophouse'). Oltarić u obliku triptiha. Ciklus obuhvaća prizore iz Marijina i Kristova života.Freske (početak 15. crkva Sv. st. Odaje utjecaje venecijanske gotike. Ivanom. Primjetan je utjecaj sjevernjačkih grafičkih listova. . 04 Vincent iz Kastva (druga pol. kapela Sv. st. Paz.Freske (oko 1474. . Mihovila. te Sv. Prijestolje milosti. Rad pučkog majstora. da uz Vincenta treba pretpostaviti sudjelovanje barem još dvaju majstora. Dosta oštećene slike venecijanskog kruga.Freske (početak 15. Prvi je slikao u apsidi (Maiestas Domini. crkva Sv. Martina . te veliku kompoziciju Poklonstva kraljeva s motivima iz basni. Lindar. 15. st. te oslanjanje na grafičke predloške.Freske (prva pol. Bartul s dva đakona.) .Freske (oko 1460. Poklonstvo kraljeva. U apsidi su prikazani Maiestas Domini i dvanaest apostola.. Kristološki ciklus naslikan u duhu slikarstva alpskih krajeva. Mihovila).) ... Tirolski majstor. Na zidovima starijeg dijela crkve nalaze se freske dvojice talijanskih majstora. Marije na Škrilinah kod Berama. Lovreć.Freske (konac 14. oslikala crkvu Sv. Pićan.Bogorodica s Djetetom (Rab. drugi po imenu poznati predstavnik regionalne kasnogotičke škole. Pazin.. Poklonstvo kraljeva. Freske u unutrašnjosti ipak iskazuju tolike stilske razlike.). crkva Sv. Djelo pučkog slikara koji spaja još živu romaničku tradiciju s iskustvima gotičkog slikarstva alpskog kruga. crkva Sv. Uz Vincenta iz Kastva. Glagoljski natpis: MOISTAR ALBERT. Križa). Sv. na lijevom Navještenje. nepoznati svetac). Trojstva u Hrastovlju. a u središnjem polju lik Sv. Žminj.. .

"Ugljanski triptih" (oko 1330.. Uzašašće. . 15. te profinjenom psihologizacijom i modelacijom. .Najznačajnija ličnost venecijanskog slikarstva u 14. David. Slike na sjevernom zidu i u donjem nizu južnog zida: marijanski i kristološki ciklus. Donat. Bogorodica na prijestolju. st. minijature.Raspelo (Zadar. crkva Sv. Kamenovanje Sv. Sv. Izrazom znatno vezan uz bizantsku tradiciju. Zadar. 10 Catarino (druga pol. st. Marije od Lakuća). Mojsije).). alegorija mjeseci i kristoloških scena. sveci. Spominje se između 1333. grobišna crkva Sv. životinjskih i antropomorfnih motiva. . katedrala).1358/62. Zadar. apostoli. 14. . pojedinačne figure i kompozicije) odaju rad dvaju majstora.. Bologna. st. i 1358.iz samostana Sv.Freske (1490.Freske (Oprtalj. Istambul. crkva Sv. Navještenje. SICU . Vodnjan.. stoljeća. Split.Freske (Dvigrad.. Sv. crkva Sv. .Freske (Dvigrad.Anonimni majstor koji djeluje u Istri u posljednjoj četvrtini 15. st. st. Matej i Luka. . st."Hrvojev misal" (oko 1403-04. 09 Antonio Veneziano (druga pol. Pavao.Venecijanski slikar. minijature. a one u gradualima u potpunosti sasvim gotičkih odlika (sredina 14.Raspelo (Trogir.. Bogorodica sa svecima. Zadar.Sv."Bogorodica benediktinki" (početak 14.) . Antuna).) 120 . Dominika). st. Stjepana. približava se shvaćanjima "internacionalne gotike". Maiestas Domini. Zadar.iz crkve Sv. U likovnom su smislu bliske suvremenom dalmatinskom slikarstvu na dasci. . Ispisao ga je svećenik Butko po narudžbi vojvode Hrvoja Vukčića Hrvatinića za crkvu Sv. Marije).Bogorodica s Djetetom (Zadar. sljedbenik načina Paola i Lorenza Veneziano. SICU). Krk). stoljeću. Kodeks ispisan bosančicom 1404. 08 Paolo Veneziano (? . st. Šime). Rab. donoseći u konzervativnu provincijsku sredinu modernija likovna shvaćanja. župna crkva Sv. Minijature (inicijali.Minijature u Samostanu Sv. Muzej Topkapi). Petar. Frane u Zadru. . Trojstva). crkva Sv. Antun Pustinjak (freska. Hrastovlje . Minijature u antifonarima su kasnoromanička djela s naznakama proboja gotičkih elemenata (13/14. Sv. 14. . Mihovila u Splitu.) . 06 "Šareni majstor" (druga pol. Jišajevo stablo. Djelovao Istri i Dalmaciji (Dubrovnik. SICU . kapela Sv. Glagoljski kodeks sa stotinjak iluminacija. od koje se odvaja živošću likova i prizora. 11 Nicolò di Pietro (Nicolaus Paradixi. godine za splitskog hercega Hrvoja. inicijali i ornamenti).. . a drugi na zlatnoj pozadini (Navještenje. Minijature se sastoje od biljnih. Marije). Dalmacija 07 Djela anonimnih majstora: .Freske (početak 14.) . Sveučilišna biblioteka). .Raspelo (Dubrovnik. Blaža).Oltarna pala Blaženog Leona Bemba (1321.. ornamenti.) . Raspeće."Hvalov zbornik" (početak 15. Zadar. . 14/15.. SICU . Trogir.iz crkve Gospe Maslinske).Raspelo (Seget). Andrije). Dominika). .Slovenija. st. evanđelisti Marko. . crkva Sv. Prvi slika na modroj pozadini (Povorka apostola s Kristom.).

Raspelo (Zadar. Fermo. radi sliku za crkvu Sv. raspelo za crkvu Sv. Ivan Krstitelj. Elsina. Zadar . 121 .Bogorodica s Djetetom (38. do 1427. Kuzme i Damjana). Sv. privatna kolekcija). . profinjenog crteža i kolorizma. Ivan Krstitelj. Šime).. Joakimu i Ani. QUI MORATUR IN CHAPITE PONTIS PARADIXI. Pinacoteca). Chiesa dei Servi). 107 x 65 cm. 1403. Ćokovac. Spasa. Dominika u Zadru). slikano raspelo za crkvu Sv. Sv. .Srodna djela: . Marije). Muzej).Posljednji veliki slikar paolovskog kruga. "Kodeks biskupa Kosirića. poliptih za glavni oltar crkve Sv.Dijelovi poliptiha (središnje polje 41 x 82. Bogorodica s Djetetom. Sv.Sv. Ivan Evanđelist. Stjepana (Sv. Krševana. Bogorodica s Djetetom. Manastir Sv. Frane i Sv. Djelo nekog slabijeg učenika (Juraj Kandijev ?). Šibenik.Bogorodica s Djetetom i Sv. Marije. Lucije).5 cm. .5 / 23 x 77 / 25 x 76 cm."Madonna Belgarzone" (1394. Juraj.Djeluje u Zadru od 1385. Anđelima i donatorima (Firenca.Raspelo (164 x 195 cm.Bogorodica s Djetetom. Zbirka crkvene umjetnosti iz crkve Sv. Samostan Sv. London. Venecija Accademia .. . Rimini. Sv. izradio nacrt za nadgrobni spomenik zadarskog nadbiskupa Nikole Matafara.) . što ga je isklesao Pavao iz Sulmone. . . Ivanom Krstiteljem (85 x 108.Bogorodica s Djetetom (51 x 68. National Gallery). Metropoliten Museum). crkva Sv. Marije. 1412. Šime) Bogorodica s Djetetom. Ivana (minijature.iz samostana Sv.Sv. Sv. oltarne slike za crkve Sv. Krševana. 12 Menegelo Ivanov de Canali iz Venecije (oko 1360.iz crkve Sv.Bogorodica s Djetetom (minijatura. Dominika. te dvije slike za plemića Gvida Grubonju. rata). Jakova. . te se obvezuje preslikati jednu sliku iz franjevačke crkve u Splitu. SICU . . . . Natpis: HOC OPUS FECIT FIE(R)I D(OMI)N(U)S UULCI(N)A BELGARÇONE CIUIS IADRENSIS.ukraden).Raspelo (Šibenik. a 1400.5 x 62 cm.5 x 70 cm.SICU . radi slikano raspelo za crkvu Sv. Sv.Poliptih (Šibenik. God. 1391. . . Duje). Znanstvena Knjižnica).1428-30. sliku zadarskom plemiću Damjanu Nassis. Sv. Aranđela na Krki . franjevački samostan).Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv.Poliptih (225 x 153 cm. MCCCCLXXXXIIII NICHOLA(US) FILIUS M(AGIST)RI PETRI PICTORIS DE UENECIIS PINXIT HOC OPUS. 1387. Koper.Vezeni antependij (Zadar. radi poliptih za bratovštinu Sv.Atribuirani radovi: . 1386. a 1427. "Majstorom tkonskog raspela" ("Maestro di san Elsino). te poliptih za crkvu Sv. . Pavao Pustinjak (freske. Muzej grada .Triptih "Varoške Gospe" (58 x 83. Crtež prema nekom izgubljenom Menegelovom djelu. Marije . Zadar. Sv. Šibenik. svj. Matej.Novija istraživanja omogučila su njegovu identifikaciju s tzv. ostala 21.uništeno u II svjetskom ratu).iz crkve Sv. . . . Križa). Sv. Zbirka crkvene umjetnosti . Pavla u Kukljici. Bogorodica s Djetetom. Kraj. samostan Sv. . obvzuje se izraditi poliptih za privatnu kapelu trgovca Nikole Mihovilova. Ivan Krstitelj (28 x 86 cm. 1395. .Bogorodica s Djetetom između dvojice svetaca (New York. Lovre u Kalima. 1418. Ivan Krstitelj s bratimima. .iz samostana Sv. Prizori iz života Sv. . koji nastavlja tendenciju napuštanja bizantskih crta te ispoljava odlike slikarstva "internacionalne gotike". a 1411. Legenda o Sv.nestao za vrijeme 2. Bartul.

7 cm. Zadar. . te u Zadru u kojem živi do smrti 1450.) . Petra u Radovinu. Zadar. 6 x 17.Prvi se put spominje u Splitu 1412.. 170 x 170 cm. . Trogir. Jeronima u Ugljanu).. Marije).Raspelo (oko 1428. Spasa pozlatio je sliku što ju je naslikao Menegelo Ivanov de Canali..5 x 44 cm. 25.. Marka). obvezao se oslikati i pozlatiti oltarnu pregradu s četrnaest drvenih kipova i raspelo koje je za zadarsku katedralu izradio Matej Moronzon. .) 122 . Duha . . radi u kapeli Sv. crkva Sv. kada je zajedno s Dujmom Vučkovićem isplaćen za oslikavanje kapele Sv. . Zbirka crkvene umjetnosti). Trojstvo (1428.Bogorodica s Djetetom i svecima (prije 1431. Samostan Sv.Raspelo.iz samostana Sv. Zbirka crkvene umjetnosti). Sv. Korčula. 130 x 215 cm. Zbirka crkvene umjetnosti). Marija Magdalena.. obvezao se izraditi poliptih za crkvu Sv. 92 x 144 cm. Zadar. Zadar. Ston. .7 cm. . Jakov (1436-39.Bogorodica s Djetetom (oko 1430.Atribuirani radovi: ..1448."Poliptih Sv. 1442. razvija osobeni slikarski stil profinjenog kolorita i nježne osjećajnosti.. Trogir... a 1421-27. Zbirka crkvene umjetnosti). Poliptih. spominje se u Splitu. Crkva Sv. . Stošije u Zadarskoj katedrali. Mihovil. godine.Imago Pietatis (fragment poliptiha. Riznica samostana Sv. Gentile da Fabriano). Crkva Svih Svetih). 99 x 135 cm.Bogorodica s Djetetom (48. ima radionicu u Korčuli. .5 cm.1458-59. Trogir. Split.. Frane). Sv. Sv. Apostoli (nakon 1431. Trogir. 175 x 180 cm."Ugljanski poliptih" (245 x 130 cm. 202 x 144 cm. je u Dubrovniku kao službeni slikar Republike.. Nikole).Evanđelist Matej (1429. 1431. .7 x 30. vis apostola između 134 i 142 cm. . katedrala). a 1446. Trogir. 46.9 cm. se vraća u Trogir gdje živi i radi do 1442.8 x 17.Matrikula Bratovštine Sv.Prvi se put spominje u Splitu 1429. SICU. .iz Luke na Dugom otoku). . sinopija.. Dubrovnik. 45. 14 Ivan Petrov iz Milana (oko 1400.Raspelo (oko 1412.. SICU . 64.3 x 67. .Djelujući pod uočljivim venecijanskim utjecajima (Nicolò di Pietro.iz samostana Sv.) . Zadar. Godine 1445. 1431. .Sv.1450. 128. te pomalo arhaičnih formi. Split.. potom u Trogiru 1419. Katarine" . U crkvi Sv. Potpis majstora: (14)47 DIE 26 OTVBRI BLASIVS DE IADRA PI(N)XI. . Županijski muzej). 15 Dujam Marinov Vučković (oko 1400. Opatska riznica Sv. Frane .Bratimi (1428.5 x 75 cm. 1433. SICU . Iz crkve Gospe od Zdravlja). 96 x 73 cm..Bogorodica s Djetetom (1421-27. Šibenik. Đurđa na Boninovu). Duje u katedrali.Matrikula Bratovštine Sv.13 Blaž Jurjev 'Trogiranin' (oko 1390. 19. SICU . Potpis majstora: BLASSIUS PINXIT / O / M436 / DIE MESSI / ZUGNI / 2.Bogorodica s Djetetom u ružičnjaku (oko 1433.3 cm. . . Ivan Trogirski.. Duha .iz katedrale). . Korčula."Gospa od Zdravlja" (1447. .Sv. Zbirka crkvene umjetnosti).5 x 49. ."Poliptih Sv. Jakova" (1436.Poliptih (1438-39.. 265 x 214 cm.

Grgura.Dubrovački slikar.1478. privatna zbirka . i Lovrina djela otkrivaju prožimanje kasnogotičkih i ranorenesansnih formi.Fragmenti rezbarenog poliptiha (1452-53. 249. poliptih za klesara Mihovila Cipilo.) . Zadar.iz Rave).Poliptih . Koločep. . 1419. st) 123 . radi poliptih za glavni oltar dominikanske crkve. zastave i kućne oltariće. Dubrovnik.Sv. Iste se godine obvezao pozlatiti i oslikati veliki rezbareni poliptih što ga je za zadarske franjevce izradio Petar de Riboldis. Samostan Sv.Bogorodica s Djetetom (47 x 72 cm. 1448.. poliptih za bratovštinu Sv. Frane).Šibenski slikar.Bogorodica među anđelima (21 x 25.. 18 Matej Junčić (15.. st. Riznica samostana Sv. .iz Šibenika). 1409. crkva Gospe od Šunja). Mihovila (po uzoru na već ranije izrađeni za crkvu Sv. . 20 Petar Jordanić (2.5 x 39. slika raspelo za šibenski dominikance. Katarine (36 x 57 cm..Poliptih (1465-66.Poliptih (1448. već i za naručitelje iz Bosne. kada je zajedno s Ivanom Petrovim iz Milana isplaćen za oslikavanje kapele Sv. a od 1446. . .Dubrovački slikar rođen u Kotoru. a 1434. Duje u splitskoj katedrali.Prvi se put spominje 1429..Raspeće (58 x 76 cm. zajedno s Michelem Giambonom). st. crkva Sv.Bogorodica s Djetetom (37 x 52 cm.) .) . 15.5 cm. 19 Lovro Dobričević (? . pripisuje mu se poliptih u crkvi Gospe od Šunja na Lopudu. .Poliptih (1419-32. pol. Šibenik.iz crkve Sv. .Dubrovački slikar. Vlaho (1455-58. Gospa od Škrpjela). Radio je oltarne slike.Poliptih (1434-35. Dubrovnik. Zbirka crkvenih umjetnina . 16 Nikola Vladanov (15.Sv.. . Marka). Jedino potpuno sačuvano djelo mu je poliptih izrađen za crkvu Sv. Varoška župna crkva). . Riznica samostana Sv. a školovan u Veneciji (spominje se 1444. Šibenik. Opatska zbirka Sv. još jedan za franjevačku crkvu. 1441-46. 17 Ivan Ugrinović (15. stoljeće. Šibenik.Bogorodica s Djetetom (Perast kraj Kotora. u Dubrovniku. Hvar.3 cm. Grgura). Split. obvezao se u Šibeniku izraditi dva poliptiha. .5 x 257 cm. u 15. Izrađuje brojna djela ne samo za grad i širu okolicu.Slično kao i opus njegova učitelja Giambona. škrinje.Mistično vjenčanje Sv. Muzej grada). Zadar. Antuna Opata). Lopud. Frane). Korčula.Bogorodica s Djetetom (73. Frane). . . Galerija umjetnina) ... živi u Kotoru. a 1455. Dubrovnik. . . barjak bratovštine.) .Bogorodica s Djetetom (35.Atribuirani radovi: . st. . Slikar koji kombinira kasnogotički likovni izraz s izrazito arhaičnim bizantizirajućim formama. SICU . a 1452. Zadar. . Izvorište njegova slikarskog formiranja vjerojatno je venecijanski slikarski krug na prijelazu 14.7 x 68. 1448. Šibenik. 241 x 248 cm. 1432.7 cm.Bogorodica s Djetetom (62 x 110 cm. Dubrovnik. Na osnovu ugovora iz 1452. Grgura). Franjevački samostan). Dominikanski samostan). poliptih za franjevačku crkvu u Dubrovniku. štitove.. franjevački samostan).Bogorodica s Djetetom i donatorom (1452. Nikola (fragment poliptiha. Crkva Gospe na Dančama). .

Na osnovu potpisanog poliptiha iz Crkve Sv. 124 . Tkon. Samostan Sv. . pripisuje mu se nekolicina djela.Zadarski svećenik koji se bavio slikarstvom. .Sv.Bogorodica s Djetetom (51 x 40 cm.Bogorodica s Djetetom (141 x 50 cm. Beč.. ali i snažnu crtu konzervativizma.Poliptih (1493.Fragmenti oslikanog stropa . 170 x 220 cm. Privatno vlasništvo).uništen u 2. Zadar. Matej (46 x 194 cm.iz katedrale). svj. Marije iz 1493. . Djela mu otkrivaju utjecaje braće Crivelli. . Marije . ratu). Zadar. godine. Župna crkva). SICU ..

06 Venecija (crkva San Marco) .).Brojna imena majstora zlatara posvjedočena u arhivskim spisima (samo u Zadru spominje se tijekom 14. Figuralni prikazi pak u cijelosti oponašaju oblike monumentalne skulpture. Premda razmjerno obimna. .Relikvijar Karla Velikog (oko 1350. Relikvijari u obliku glava znatno su realističniji nego u prethodnom razdoblju. monstrance svijećnjaci i zlatom vezene tkanine (kazule. vis. 02 Pariz (Louvre) . Portretna bista u umanjenoj prirodnoj veličini.Relikvijar za glavu San Galgana (1290-95.). . st. Pozlaćeni bakar."Pala d'Oro" (10-14.relikvijar San Donata (1346. . 125 . često s naglašenim portretnim karakteristikama. Osmerostrani relikvijar koji oponaša arhitektonske oblike ukrašene skulpturom. 72 cm). Italija 05 Siena (Museo dell'Opera del Duomo) .Karakteristično je da zlatarska djela kao najčešći dekorativni i oblikovni element koriste umanjene oblike gotičke arhitekture. Izrađena 1105. produkcija djela umjetničkog obrta rijetko ostvaruje izuzetne radove.).Vezano uz promijenjene društvene uvjete. Majstor Giuliano da Firenza.)..Bista . 10 Padova (crkva San Antonio) .). prvenstveno zlatarstva. st. Njemačka 03 Aachen (Münsterschatz) . znatno se povećava broj umjetnički oblikovanih predmeta profane namjene (nakita. oružja . Majstori Pietro i Paolo Aretino.K: PRIMJENJENA UMJETNOST . Pozlaćeno srebro.).Relikvijar Ludovika Pobožnog (početak 14. sačuvana je na području Dalmacije.. st. preko stotinu zlatara) svjedoče o vrlo razvijenoj aktivnosti. 09 Milano (Castello Sforzesco) . Majstori Ugolino di Vieri i Viva di Lando.Iznimno bogata baština djela gotičke primjenjene umjetnosti.).Relikvijar San Savina (druga četvrtina 14.. namještaja. 07 Orvieto (katedrala) .Pored relikvijara. 08 Arezzo (katedrala) . vis 69 cm).Monstranca (15. i 15..Bogorodica s Djetetom iz opatije Saint-Denis (1339. Portretna bista bogato ukrašena aplikacijama i dragim kamenjem. HRVATSKA . dalmatike).). Zlatna ploča ukrašena dragim kamenjem i emajlom. Ante (1436.Monstranca iz Voghere (1406.Relikvijar za jezik Sv.). Kao glavni centri ističu se Dubrovnik i Zadar. 04 Köln (Schnütgen-Museum) . u crkvenim su riznicama sačuvani brojni kaleži. Konačan oblik s elementima koji oponašaju gotičku arhitekturu dobila je 1345. st. st. Francuska 01 Pariz (riznica katedrale) . od bizantskih emajliranih pločica. U potpunosti slijedi ostvarenja monumentalne skulpture.Tijekom gotičkog razdoblja primjenjena se umjetnost definitivno vraća na margine umjetničke djelatnosti. .

5 cm). Sv..). 13 Hvar (riznica katedrale) .. Stošija. Vlaha) . lišće i ptice. 23 x 19.relikvijar Sv. 28 x 14. Vlaha s modelom Dubrovnika (15. Iskucani i gravirani srebrni lim.)..).).Škrinjica ... Srebrni pločice s ugraviranim i emajliranim likovima (Sv.Srebrni kipić Sv.. konjanici). st. Šimuna (1377-80. gravirano i cizelirano srebro.. ..Pastoral biskupa Pritića (1509. Pozlaćeno. imitacijom arhitektonskih elemenata i anžuvinskim grbovima. st. Na krovu je s prednje strane prikazan ležeći lik sveca.).Kalež (sredina 14.11 Zagreb (Riznica katedrale) . Majstor Pavao Dubravčić. . Iskucani pozlaćeni srebrni lim s apliciranim dragim kamenjem.Mitra (14. 31. 16 x 26 cm). . iskucano. 12 Dubrovnik (crkva Sv.Bista . Smrt kraljičina oca .5 cm). Križa i Spužve (14/15. Sv. Magdalene (1332.5 cm). 15 Zadar (SICU) .Ophodni križ iz Oliba (14. 127 x 192 x 62.Relikvijar Sv. .. drago kamenje. Zoilo . Zlatari Melša i Radoslav iz Kotora.5 x 17 cm). Iskucano srebro. gorski kristal.Dijelovi srebrne oltarne pale (prva polovina 14. . 14 Split (Riznica katedrale) .relikvijar Sv.5 x 35 cm). Poklon ugarsko-hrvatske kraljice Elizabete. Silvestra (1367.5 cm). st. st. st.). 17 x 27.5 x 2. st.5 x 58. .relikvijar Sv. o čemu svjedoči sačuvani ugovor i potpis majstora: HOC OPVS FECIT FRANCISVS DE MEDIOLANO. Krševa. obnovljena u 16. Ukrašen lisnim ornamentom. Relikvijar u obliku sarkofaga od pozlaćenog srebrnog iskucanog lima na drvenoj podlozi. 16 Zadar (crkva Sv. Šime) . 23. Krševana (1326. Drvo obloženo pozlaćenim srebrnim limom.Raka Sv. Ulazak kralja Ludovika u Zadar.).. st. 126 .8 x 19 x 36. a ostale su plohe ispunjene s trinaest figuralnih kompozicija (Prikazanje u hramu.. Bogat figuralni ukras (zmajevi.5 x 41. Sv. Šimun spašava brod u oluji.Monstranca (oko 1495. Pozlaćeno srebro.. djelom pozlaćeno i emajl.Bista . Autor je zadarski zlatar Franjo iz Milana.

London. Prelog. 1972. Aubert. Martindale. Mâle. E. London. 1930. Baccheschi. G. M. 1975. 1972. London. P. Italian Romanesque Panel Painting. Frankfurt am Main. La sculpture gothique en France. New York. La Cathédrale de Chartres. Huizinga. Romanesque Mural Painting. Romanesque sculpture in Italy. 1961. Katedrala. V. Durliat. L. F. Jesen srednjeg vijeka.P. 1140-1270. 1988. Roubier. London. Hirmer. 1991. Verona. 1974. Architettura romanica. 1962. Simone Martini. Hirmer. Rickert. Cattaneo . M. P. 127 . Pevsner. 1955. 1970. M. 1954. Romanika. Milano. Gantner. Contini . Život umjetnosti 47. Španija. Gothic Art. R. Beograd. H. Vigorelli . 1976. L. G. N. London. Milano. Wien. 1997. Kubach. Erlande-Brandenburg. E. L'Italie gothique. H. 1968. W.M. 1984. Wien. Beograd. Gallia romanica. B. Decker. 1973. Rigghianti. Aubert.E. Zagreb. Le Temps des cathédrales. Srednji vijek. C. 1990. Morey. Splendeur gothique en France. 1970.J. Beograd. Wildpark-Potsdam. P. de Palol .LITERATURA H. Conant. 1949. Duby. O. J. M. Romanička umetnost. 1952. 1958. Milan. New York. 1942. Rupreht. J. H. 1976. Paris. The Middle Ages. H. J. M. H. Frankl. 1953. Milano. The Middle Ages. Giotto. A. 1962. Gothic Architecture. London. Th. Busch . Garrison. P. Zagreb. 1964. Kubach . H. 1976. Novi Sad. Bloch. 1955. Giotto. Srednjovjekovna civilizacija Zapadna Evrope. Busch. Princeton. 1972. Paris. Gentile da Fabriano. L'Art Roman en France. Mumford. 1979. Beograd. 1964. 1990. Baccheschi. Italian Gothic Sculpture. M. A. Wien. Grodecki. Rijeka.B. Germania romanica. 1967. 1960. Micheletti. Stone. Britania romanica. Carolingian and Romanesque Architecture. Le Goff. An Outline of European Architecture. Sculpture in Britain. Decker. 1968. Beograd. Gotička arhitektura i skolastika. Kasni srednji vijek. Painting in Britain. Florence. B. J. H. Clasen. London. Mediaeval Art. Quintavalle. L. W. Benedetto Antelami. Grad u historiji. London. 1968. Romanička skulptura u Francuskoj. 1954. M. Beograd. Romanesque Art in Italy. Pobé . 1963. K. L'Art Religieux du XIIe siècle en France. Gothic Architecture. 1985. M. Gozzoli. 1959.E. 1966. Pope-Hennessy. Panofski. K. L. Lohse. Paris. Zagreb. Hispania romanica. Belli D'Elia. Art d'Occident. 1964. G. Pobé. C.E. E. Paris. Paris. Paris. 1927. Duccio. 1964. Demus . G. Milani . Milano. G. Milano. Harmondsworth. E.M. Zagreb. Mediaeval Artist at Work. 1968. 1955. H. Medioevo Europeo: Storia della scultura nel Mondo.J. Stoll . 1978. Aubert . Paris. H. Il Medio Evo: Storia dell'arte italiana. E. A. Italia romanica. A. H. Die gotische Baukunst. Le Moyen age roman et gothique.M. 1967. Rijeka. Focillon. Hofstätter. London. Baukunst der Gotik in Europa. Baccheschi. Milano. 1965. R. Egbert. Zagreb. Souchal. Torino. Scandinavia romanica. Sauerlander. Crichton. Paris. C. Tuulse. C. Toesca. E.M.

D.V. 1965. Juraj Dalamtinac. Lj. Zagreb. Radauš. 1995. Starohrvatska prosvjeta. i 16. Fisković. Gamulin. 1985. Zagreb. 1983. 1963. Blaž Jurjev Trogiranin. Enciklopedije. Zagreb. 1987. Fisković . Minijatura u Hrvatskoj. Katedrala Sv. B. Zagreb. Tisuću godina hrvatske skulpture. Srednjovjekovni spomenici Slavonije. Stančić . Zagreb. Horvat. Umjetnost XV i XVI stoljeća u Dalmaciji. Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj.J. Sakralna gotička arhitektura u Slavoniji.E. Vežić. Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji.N. Hortus Artium Medievalium. Istarske freske. 1976. Petricioli. Fučić. Radovi Instituta za povijest umjetnosti. Deanović . Belamarić . 1990. Od Donata do Radovana. Petricioli . V. I.Zadar. A.I. Fisković . V. Zagreb. I. 1983. Zagreb. Monografije pojedinih umjetnika i spomenika. Fisković. G. Čorak. Petricioli. Lentić. Zagrebačka katedrala. Fisković. Slikana raspela u Hrvatskoj. 1982. I. Karaman. Jakšić . Tomić . Split. R. Klaić . Peristil. 1992. A. Vukičević-Samaržija.R. Domijan . Zagreb. G. A. Fisković. Prijatelj . Rad HAZU.I. 1987. Zagreb. I. 1993. 1942. 128 . Critica dell'Arte. 1997. Zadar. D. Zagreb. V. Zagreb. 1959. Zagreb. 1983. Zagreb. Zagreb. D. Karaman. Tragom srednjovjekovnih umjetnika. Sjaj zadarskih riznica.I. Zadar. Hilje. C.Z. C.P. Zagreb. Hilje.I. Zadar u srednjem vijeku. Časopisi: Arte Veneta. Šimuna u Zadru.Ž. 1986.. Buvina. C. Zagreb. 1955. Škrinja Sv. Bogorodica s Djetetom u hrvatskoj umjetnosti.I. Paolo Veneziano i njegov krug. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru. I. Vukičević-Samaržija. The Bvrlington Magazine. Petricioli. Radovan. Badurina. Obrada drvata u Zadru u doba gotike. 1933. C. Matejčić . 1999. Zagreb. E. Zagreb. Fisković. Petricioli. Fučić. 1983. Ivančević . Zagreb. Gligo. 1988. Diadora. K. Gotičke crkve Hrvatskog Zagorja. Prijatelj. Gotičko slikarstvo u Zadru. Stošije . st. E. Zagreb. Petricioli. C. Zagreb. Gotika u Sloveniji i Hrvatskoj. Deanović. Vincent iz Kastva. 1971. Zadarski sredovječni majstori. Gamulin. D. 1984. Baričević . Zagreb. Gotičko kiparstvo u Istri. Zlamalik. Ekl.D. 1988. Dubrovnik. Dalmatinsko slikarstvo 15. 1972. B. Prvi poznati dubrovački graditelji. Kapela Sv. I. Zagreb. Fisković. Zagreb. N. Dalmatinske freske. Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru. Stjepana u Zagrebu. Bollettino d'Arte.A. Zbornici. M. 1999. Cevc . 1951. 1990. 1973.T. Zadar. Domančić . Spomenici srednjovjekovne arhitekture na otoku Pagu. Zagreb. Zagreb. Petricioli. 1967. 1987. Split. Maroević I. Lj. Zagreb. K.

st. oko 1050. Opatijska crkva. st. Katedrala. 11. st. st. 12. st. RA10a Saint-Benoît-sur-Loire. st. 11-12. 11-12. 11. st. RA01a Dijon. RA19a Clermont-Ferrand. st. RA20a Issoire. Sainte-Foy (unutrašnjost). st. RA18b Souillac. RA13c Saint-Savin-sur-Gertempe (unutrašnjost). Zvonik (detalj). st. Saint-Front. Saint-Sernin (unutrašnjost). Saint-Sernin. Saint-Philibert. Opatijska crkva (unutrašnjost). 12.POPIS REPRODUKCIJA ROMANIKA RA01 Dijon. RA05a Paray-le-Monial. Katedrala. RA22c Conques. st. 12. Saint-Sernin. Saint-Étienne (unutrašnjost). Saint-Bénigne (rekonstrukcija). 1001-1018. 11-12. st. st. 12. Sainte-Foy (unutrašnjost). RA16b Périgueux. st. 11-12. RA23a Le Puy. 129 . 12. prva pol. Katedrala (unutrašnjost). Sainte-Croix. RA14a Chauvigny. RA13b Saint-Savin-sur-Gertempe (unutrašnjost). 12. RA13a Saint-Savin-sur-Gertempe. Katedrala. prva pol. RA08a Nevers. Opatijska crkva. 12. 12. RA02b Tournus. kraj 11. RA17a Toulouse. RA07a La Charité-sur-Loire. RA09a Chapaize. st. RA14d Aulnay. RA17e Toulouse. Saint-Philibert (kripta). st. 1130-50. RA02c Tournus. RA04a Cluny III (rekonstrukcija). st. 1050-1130. Saint-Pierre poč. RA17b Toulouse. RA21a Orcival. RA12a Poitiers. kraj 11. RA17d Toulouse. 12. Saint-Lazare (unutrašnjost). Saint-Lazare (unutrašnjost). RA14c Aulnay. RA06a Autun. Sainte-Croix. st. RA15a Périgueux. Katedrala. 11. RA19b Clermont-Ferrand. 1060-1115. Saint-Michel. st. RA23b Le Puy. st. RA17c Toulouse. RA10b Saint-Benoît-sur-Loire (unutrašnjost). Katedrala. 1105-28. RA10c Saint-Benoît-sur-Loire (kripta). RA11a Poitiers. Saint-Philibert (unutrašnjost). Notre-Dame-du-Port (unutrašnjost). st. RA03a Vézelay. Saint-Sernin. Saint-Hilaire (unutrašnjost). Notre-Dame-la-Grande. 12. RA18a Bordeaux. Saint-Bénigne (kripta). RA04b Cluny III (krak transepta). RA22a Conques. st. 12. 12. Sainte-Madelaine (unutrašnjost). Notre-Dame-la-Grande (tlocrt). Saint-Front. 1130-45. Saint-Front (unutrašnjost). RA14b Angoulême. RA16a Périgueux. prva pol. Saint-Hugues. st. Saint-Martin. Saint-Sernin. RA02a Tournus. Sainte-Foy. RA11 Poitiers. RA24a Le Puy. 1025-49. RA16c Périgueux. RA09b Avallon. Notre-Dame-du-Port (unutrašnjost). nakon 1120. RA22b Conques.

1064-77. Katedrala (unutrašnjost). RA38a Falaise. 12. 12. RA32c Murbach. RB02a London. RA30a Pariz. st. Saint-Étienne.RA24b Le Puy. RA32d Verdun. RA32b Morienval. RB04a St. RA31a Reims. Opatijska crkva (unutrašnjost). RA33a Jumièges. Saint-Étienne. RB01c Canterbury. RA41a Houdon. st. Katedrala. Opatijska crkva. kraj 11. st. RA35b Caen. deambulatorij dograđen oko 1122. st. Albans. St. RA40a "Cezarova kula". Zvonik katedrale. RA29b Saintes-Maries-de-la-Mer. kraj 11. RA36c Caen. Sainte-Trinité (unutrašnjost). RA27a Saint-Gilles-du-Gard. 11-13. st. Saint-Martin-des-Champs. Saint-Germain-des-Prés. Opatijska crkva (tlocrt)1037-66. Sainte-Marie. 1378. st. RB01a Canterbury. 1132-40. Most. 1062-1125. RA26a Arles. Opatijska crkva (unutrašnjost). 11-12. Sainte-Trinité (unutrašnjost). 12. Opatijska crkva (unutrašnjost). oko 1050. prije 1202. Opatijska crkva. 11-12. st. Opatijska crkva (unutrašnjost). RA35a Caen. st. Katedrala. 12. RA29c Moustiers. Katedrala (unutrašnjost). kraj 12. RA38b Caen. Katedrala (kripta). RA33b Jumièges. Saint-Étienne (unutrašnjost). Opatijska crkva. RA25c Beaulieu. st. st. 12. Saint-Michel (portal). RA26b Arles. RA29f Le Thor. Katedrala (unutrašnjost). RA32a Pariz. 1024-1228. RB04c St. 1175-84. Albans. Katedrala (kripta). RA34b Mont-Saint-Michel. 11-12. Opatijska crkva. Saint-Germain-des-Prés (unutrašnjost). Kula. Notre-Dame. RB03a Waltham Abbey. RB06a Winchester. oko 1100. Opatijska crkva (klaustar). st. 12. RB04b St. Saint-Gervais (unutrašnjost). RA28a Montmajour. 13. 130 . 1005-49 (stanje prije 1917). RA28b Montmajour. Sainte-Trinité. RA29e Uzés. RA29d Val-des-Nymphes. st. 1070-1103. 1117-53. RA36a Caen. 1177-85. st. st. Saint-Étienne (tlocrt). RA25b Mauriac. Saint-Trophime (klaustar). Saint-Trophime. RA35c Caen. 1080-90. Palača. Katedrala (unutrašnjost). 1070-77. st. RA36b Caen. st. RB01b Canterbury. st. RA33 Jumièges. RA34a Mont-Saint-Michel.. 12. 12. Opatijska crkva (unutrašnjost). Tower. Albans. 12. st. RA25a Saint-Nectaire. kraj 12. st. Notre-Dame. Notre-Dame. oko 1170. RA38c Lessay. Saint-Nicolas (unutrašnjost). 1170-80. Opatijska crkva. 322. RA35d Caen. Pročelje. RA30b Pariz. 12. RA39a Saint-Antonin. RA42a Avignon. Katedrala (unutrašnjost). John's Chapel (unutrašnjost). RA37a Bayeux. RA29a Aix-en-Provence. Pročelje. Notre-Dame. Saint-Remi (unutrašnjost). RB05a Chichester. 1097-1130.

Michael (unutrašnjost). Opatijska crkva. st. posv. RB14b Cambridge. RB16a Norwich. Katedrala (unutrašnjost). RC19b Bamberg. Katedrala. RC09a Soest. RB10a Melbourne. st. st. 11-12. Katedrala (unutrašnjost). RC17a Paulinzella. 11-12. RB12a Durham. Mary the Virgin. RB12 Durham. st. RC15a Minden. RC16a Fulda. Blazija (unutrašnjost). druga pol. RC01 Hildesheim. prva pol. RB15a Ely. RC03a Hildesheim. RC14b Jerichow. Biskupska kapela. St. 1200-1220. RB07a Romsey. 13. RC22a Alpirsbach. 12. RC04a Goslar. Holy Sepulcre. RB13a Suothwell. RB12b Durham. RC09b Soest. Holy Sepulcre (unutrašnjost).RB06b Winchester. Katedrala. RB16b Norwich. Katedrala Sv. St. Patrokli. St. RC04b Goslar Ulrichkapelle. St. Katedrala (kripta). St. RC05b Quedlinburg. Katedrala (tlocrt). prva pol. st. St. RB08a Iffley. Crkva premostranteškog samostana (unutrašnjost). Hoenstaufenska kapela (prizemlje). Opatijska crkva (unutrašnjost). kraj 12. RC19d Bamberg. oko 1125. Katedrala (unutrašnjost). druga pol. st. 1129. 131 . St. Maria. Samostanska crkva (unutrašnjost). Samostanska crkva. Katedrala. Katedrala. 12. oko 1130. RB12c Durham. RC01a Hildesheim. st. 10-11. RC07b Magdeburg. 1173-95. RB16c Norwich. St. Michael (unutrašnjost). RC13a Idensen. 12. Katedrala (unutrašnjost). Michael and St. Katedrala (unutrašnjost). RC20b Nürnberg. st. 13. RC19a Bamberg. dovr. RC18a Freiberg. Allerheiligen-Lapelle. RC20a Nürnberg. st. Neuwerkskirche. RC04c Goslar Ulrichkapelle (unutrašnjost). oko 1130. Katedrala (unutrašnjost). 1000-1033. Katedrala (unutrašnjost). RC10a Paderborn. RC23a Regensburg. St. Godehard. Michael (nacrt). RB09a Gloucester. RB11b Jedburgh. RB12d Durham. RC12a Freckenhorst. 1233. RC14a Jerichow. poč. Mary (unutrašnjost). RC19e Bamberg. RB15c Ely. Stiftskirche (unutrašnjost). Michael (unutrašnjost). Crkva premonstratenškog samostana. Katedrala. Katedrala (unutrašnjost). 12. 11. RB15b Ely. Zunfthalle. oko 1200. St. Hoenstaufenska kapela (kat). st. 1155-64. RC06b Braunschweig. RC01c Hildesheim. 12. Michael. RB11a Jedburgh. st. Opatijska crkva (unutrašnjost). 1093-1128. Patrokli. Katedrala. kraj 12. Katedrala (unutrašnjost). Katedrala (unutrašnjost). Katedrala. RC01b Hildesheim. 1133. Samostanska crkva (unutrašnjost). oko 1125. st. RB14a Cambridge. St. kraj 11. st. Katedrala (unutrašnjost). oko 1200. Samostanska crkva. st. 1090-1145. RC19c Bamberg.

11-12. Georg. RC30b Maria-Laach. Carska palača.RC23b Regensburg. RC31a Bonn. Sv. Servacije (unutrašnjost). st. San Abbondio. 12-13. Katedrala Notre-Dame (unutrašnjost). RC27a Worms. Katedrala (tlocrt). 12. Župna crkva (unutrašnjost). st. RC43a Lund. st. Jakob (unutrašnjost). 12. RD01a Milano. Sv. Katedrala (kripta). 1147. RC27 Worms. Katedrala (unutrašnjost). 12. Katedrala (unutrašnjost). st. Katedrala (unutrašnjost). RC25a Spayer. RC34b Gelnhausen. RD01b Milano. st. Servacije. RC34a Gelnhausen. Aposteln. RC29a Trier. RC30c Maria-Laach. st. posv. Katedrala. RC43c Lund. Maria am Kapitol (kripta). Katedrala. RC44d Torpo. Katedrala. 11. RC28b Limburg an der Lahn. Katedrala. 12. 1030-65. Katedrala (kripta). Opatijska crkva (unutrašnjost). RC37a Beč. RC32a Köln. Katedrala. RC25d Spayer. RC44c Urnes (unutrašnjost). RC23c Regensburg. Saint-Vincent. RC26a Mainz. San Ambrogio. 1103-40. St. RC48a Ols. RC25b Spayer. RC40c Tournai. 1175-1220. Katedrala Notre-Dame. St. Sv. RC27b Worms. 12-13. RC40a Tournai. st. Katedrala (kripta). St. 11-12. st. Katedrala. 12-13. st. RC27aa Worms. RC39a Soignies. Carska palača. 12-13. Allerheiligen-Lapelle (unutrašnjost). RC40b Tournai. Katedrala. RC33 Köln. Župna crkva. 12. RC33b Köln. St. Katedrala. RC29b Trier. San Ambrogio (unutrašnjost). Župna crkva. RC25e Spayer. Katedrala (unutrašnjost). Svithun (unutrašnjost). 132 . RC44e Torpo (unutrašnjost). st. Katedrala. RC30a Maria-Laach. Katedrala (unutrašnjost). st. 1300. RC41b Maastricht. Katedrala Notre-Dame (unutrašnjost). 12. Aposteln (tlocrt). RD02a Como. st. Sv. st. RC45a Trondheim. RC47a Roskilde. Georg (unutrašnjost). st. 1250-60. RC36b Gurk. Opatijska crkva. St. RC46a Stavanher. RC43d Lund. 11-13. Aposteln (unutrašnjost). Katedrala. RC48b Ols. RC28a Limburg an der Lahn. 13. Olaf (unutrašnjost). 1110-41. 1082-1182. St. RC44b Borgund (unutrašnjost). st. RC25c Spayer. RC41a Maastricht. 11. St. RC36a Gurk. 12-13. 1304-1340. st. Katedrala. 1063-95. 13. RC38a Wiener Neustadt. Opatijska crkva. RC44a Borgund. RC33a Köln. st. st.

RD04a Bergamo.RD02b Como. st. st. RD20a Verona. st. San Miniato al Monte (unutrašnjost). RD27a Pisa. st. San Zeno. Santa Maria della Piazza. st. Katedrala (unutrašnjost). 11-12. Katedrala. 13. st. 12. st. RD21a Verona. RD10a Parma. San Antonio. st. RD31a Spoleto. 10-11. RD36a Ancona. st. 12. RD18a Murano. 11-13. RD03a Como. RD12c Bologna. Katedrala. 14. RD27c Pisa. Katedrala. 11-15. RD10d Parma. San Stefano. 11-12. San Miniato al Monte. RD10b Parma. RD27 Pisa. Santa Sofia. st. San Marco (tlocrt). RD12e Bologna. st. RD10c Parma. San Stefano. st. RD11b Modena. Santa Maria Maggiore. RD08a Pomposa. druga pol. st. Unutrašnjost. RD15 Venecija. 12-13. Katedrala. RD27b Pisa. RD37 Ancona. Klaustar.. st. RD37a Ancona. San Ciriaco. RD27d Pisa. oko 1100. Crkva Santa Croce (kripta). RD28b Firenca. Katedrala (tlocrt). RD14a Padova. st. RD12a Bologna. st. San Marco. RD12b Bologna. RD05a Pavia. oko 1164. San Michele. Crkva San Sepolcro (galerija). RD15b Venecija. Santa Eufemia (unutrašnjost). RD32a Assisi. st. Crkva santi Vitale e Agricola (unutrašnjost). 12. st.poč. 12. 13. 12. st. RD12f Bologna. Katedrala (kampanil). st. RD20b Verona. RD37b Ancona. Katedrala (unutrašnjost). 13. Santa Fosca. 9. 12-13. Katedrala (tlocrt). San Stefano (tlocrt). 12. Katedrala (unutrašnjost). RD29a Firenca. RD38a Ancona. RD11a Modena. Civate. RD09a Piacenza. 11. Krstionica. Krstionica katedrale. 12. 11. st. dovrš. San Ciriaco. SS. 1034. San Abbondio (unutrašnjost). poč. RD25a Lucca. 12. Katedrala (unutrašnjost). RD17a Torcello. Katedrala. 12. San Pietro. 11-12. Katedrala (kripta). 133 . st. 12. 11. 11. Crkva San Sepolcro. st. 12-13. st. San Stefano. San Stefano. RD12d Bologna. st. RD15a Venecija. Maria e Donato. RD24a Lucca. Katedrala. San Zeno (unutrašnjost). San Stefano. RD37c Ancona. RD13a Padova. st. Santa Maria. San Ciriaco. RD12 Bologna. . San Michele. San Marco (unutrašnjost). RD28a Firenca. San Stefano. San Ciriaco. RD26a Lucca. 13. Katedrala. oko 1160. Katedrala. Unutrašnjost. San Lorenzo (unutrašnjost). st. RD22a Verona. 12-14. San Frediano. st. Santa Maria di Portonovo (unutrašnjost). Crkva San Sepolcro (unutrašnjost). RD11 Modena. RD39a Caserta Vecchia. st. st. 12. RD23a Verona. San Giovanni in Valle.

RD47b Monreale. RE07a Vilabertran. RE03a Cardona. st. 12. 11. RD45b Palermo. 12. st. st. RD53a Troia. 11-12. 12. Katedrala. RD43b Cefalù. st. kraj 12. 12-13. 12-13. RD40a Capua. poč. RE14b San Juan de la Pena (klaustar). st. st. Santa Maria (unutrašnjost). 11-12.. 11-12. Katedrala (unutrašnjost). 134 . RE26a Leon. RE26d Leon. RE27a Salamanca. RD55a Venecija. RE03b Cardona. st. 12. RE14a San Juan de la Pena. poč. RE10a Ripoll. 12. st. Katedrala. San Vicente (tlocrt). RE27b Salamanca. Katedrala. st. RD45a Palermo. RD49c Bari. st. RE06a Tahull. Santo Domingo. RE15a Torres del Rìo. Katedrala (unutrašnjost). RE05a Tahull. RD50a Bari. st. Katedrala. st. st. st. Katedrala (transept). 12. RD48a Matera. RD51c Trani. RE11a L'Estany. 12-14. 12. San Vicente (unutrašnjost). Katedrala (unutrašnjost). San Vicente (unutrašnjost). RD42a Salerno. Katedrala. st. 12. poč. 11-12. 11. Katedrala. 11. RE15b Torres del Rìo. Katedrala. poč. Santa Maria (klaustar). San Isidoro (grobnica kraljeva). RE02b San Pedro de la Roda (unutrašnjost). RD47c Monreale. RE02a San Pedro de la Roda. Fondaco dei Turchi. San Nicolò (unutrašnjost). RE10b Ripoll. RE26c Leon. Katedrala (klaustar). Santo Sepulcro. st. RE08 San Juan de las Abadesas (tlocrt). Katedrala. San Angelo in Formis. 12. Santa Maria. posv. San Isidoro. San Isidoro. RE26b Leon. RD56a San Gimignano. Katedrala (unutrašnjost). San Isidoro (unutrašnjost). 12-13. Santa Maria. 11. San Cataldo (unutrašnjost). Katedrala (tlocrt). RE01 Santiago de Compostela. RE17a Soria. Santa Maria (tlocrt). San Clemente (unutrašnjost). San Vicente (unutrašnjost). Katedrala. st. 13. RD51b Trani. 1040. Santo Sepulcro (kupola). st. Katedrala (unutrašnjost). RE12a Taragona. RE18 Avila. Katedrala. 12-14. st. 12-13. RD49b Bari. Catedral Vieja (unutrašnjost). San Cataldo. st. st. RD52a Bitonto. st. RD47a Monreale. 11-12. RE01b Santiago de Compostela. st. poč. RD51a Trani. st. st. Catedral Vieja. Santa Maria. RD49a Bari. st. 12. RE01c Santiago de Compostela. San Clemente. RE05b Tahull. RD43a Cefalù. San Nicolò. st. San Nicolò (kripta). RE10c Ripoll. RE18a Avila.RD39b Caserta Vecchia.

st. st. Rotunda Sv. st. RE36a Coimbra. st. posv. Petar u Drazi (unutrašnjost). RE33a Compostella. Vijećnica. 12. Sv. Catedral Vieja ("cimborium"). Sv. RF07a Split. Ivan (tlocrt). RE53 Pečuh. 12-13. st. st. Katedrala (tlocrt). RF03a Rab. Katedrala (tlocrt). RE60a Kotor. RF04 Rab. RF09b Zadar. Rotunda Sv. Katedrala (tlocrt). RF10b Zadar. Nadbiskupska palača (prizemlje). 11. RF02a Rab. Sv. st. / 15. 11-13. st. Sv. RF01 Rab. Juraj. kraj 12. RE60 Kotor. Sv. st. 12. San Lorenzo. Križa. RE45a Prag-Staré Město. 1327-35. 12. Juraj na Hračanima.RE27c Salamanca. 12. Zvonik Sv. RF06 Zadar. kraj 12. RE45b Prag-Nové Město. RE61b Manastir Studenica. 12. poč. Martina. Sv. Katedrala (pročelje). Kapitularna dvorana. RE30a Sahagun. 13. oko 1200. RE33b Compostella. 12. Petar u Drazi. st. Templarska crkva (unutrašnjost). Crkva Uznesenja Kristova. (rekonstrukcija). Zidine. RF01b Rab. Sv. 13. 12-13. Krševan (tlocrt). RE61a Manastir Studenica. Sé Velha. st. Bogorodičina crkva. st. Andrija. st. Palacio real. RE31a Loarra. 11. 11. RE59a Kotor. Marija (tlocrt). Domus Municipalis. Sv. Longina. Sv. st. Marija. RF03 Rab. Teodora (Gospe od Zvonika). RF09a Zadar. Katedrala (unutrašnjost). Katedrala (tlocrt). Sv. Rotunda Sv. RF06b Zadar. Sv. Crkva Uznesenja Kristova (tlocrt) RE62a Manastir Dečani. st. st. 1105. Sv. RE46a Prag. Sv. Sv. Juraj na Hračanima (kripta). Sé Velha (unutrašnjost). Katedrala. RF10a Zadar. 12. Ivan Krstitelj. RE38a Tomar. 12. Mali grad. st. Katedrala (unutrašnjost). Kompleks katedrale. RE36b Coimbra. 12-13. Marija. kraj 11. 11. st. Petar u Drazi (tlocrt). st. Sv. 12. 12. sred. Nadbiskupska palača (kat). st. RF04c Rab. RE32a Estella. RE62 Manastir Dečani. 12. kraj 11. Sv. RE39a Bragança. 11-12. Luka (tlocrt). Luka. RE28b Zamora. RE45c Prag-Višehrad. RE35a Avila. RE28a Zamora. 11. RE29a Toro. st. Krševan. RF10 Zadar. 1126. st. st. st. st. RE59 Kotor. RF06a Zadar. st. oko 1150. 12. Santa Maria la Mayor. st. Katedrala (pročelje). Sv. RE58a Kamnik. Katedrala. Sv. Kapela. Katedrala. oko 1200. Zvonik. Bogorodičina crkva. RE34a Lerida. 135 . 12-13. RE46c Prag. st. RF09 Zadar. Juraj na Hračanima (unutrašnjost). st. RF01a Rab. Kaštel. RE46b Prag. RF04b Rab. 12. Krševan. st. RF04a Rab. RE47a Říp. st.

RF18a Ugljan-Preko. Mihovil. Katedrala (unutrašnjost). st. Sv. RG05i Toulouse. Saint-Sernin. Musée des Augustins (iz klaustra crkve Saint-Étienne). Saint-Pierre. Krist u mandorli. Ambroz. st. Vid. Luneta južnog portala. Ivan. Kvirin (tlocrt). Saint-Sernin. 12/13. Sv. Kapitel u prizemlju nakadašnje rotunde. Uzašašće (detalj). Ilija (tlocrt). Saint-Pierre. RG05f Toulouse. RF36a Završje. oko 1140. st. Franjevački samostan. luneta portala. Sv. RG07a Moissac. Krševan (svod). Saint-Sernin. 12-13. Sv. Martin. RG05d Toulouse. Romanička kuća. RF31a Trogir. Nadvratnik (detalj). 13/14. Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj). RG10a Cahors.Prahulje. RG05c Toulouse. RF28a Mljet. st. Južni portal (detalj). RF30a Dubrovnik. Sv. Saint-Sernin. Martin. Sv. 14. RF28b Mljet. RF46a Lovčići. 14. 1019-20. Nikola. Donja crkva (unutrašnjost). RF25b Trogir. RG05e Toulouse. 13/14. st. Katedrala i Sv. RF12b Glavotok na Krku. RG05j Toulouse. Musée des Augustins (iz klaustra crkve Saint-Étienne). st. RG01b Saint-Genis-des-Fontaines. Kvirin. st. Sv. Nadvratnik. st. Trimo (detalj). Sv. RF45a Bapska. Apostol. kraj 11. kraj 12. 13-15. Portal. RF24a Nin. Sv. Marija (unutrašnjost). 12. RG07b Moissac. kraj 12. Marija. Krševan. poč. RF22a Banjevci. Opatijska crkva. 1130-40. 12. RF12a Glavotok na Krku. Saint-Sernin. Sv. Saint Bénigne. Katedrala. st. Luneta portala. prije 1118. Sv. 12. st. st. RG05h Toulouse. RG09a Carennac. st. prva pol. Kapitel u prizemlju nakadašnje rotunde. 12. Sofija. 1096. Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj). kraj 11. Sv. Ilija. st. st. Sv. prije 1118. Juraj (tlocrt). RF13b Krk. 1120-35. RF15a Rogovo. Saint-Sernin. RF13a Krk. Katedrala. Sv. RG01a Saint-Genis-des-Fontaines. Južni portal. 136 . RG02b Dijon. RG11a Sauillac. st. Sv. Sv. Martin (tlocrt). Majka Božja. Sv. RF35a Bale. Ivan. kraj 11. Zvonik župne crkve. RG06a Toulouse. RF14a Nin. RG05a Toulouse. RG05g Toulouse. RF25a Trogir.RF11a Nin . Herodova gozba. RF36 Završje. Juraj. Bernardus Gelduinus: Oltarna menza. Kvirin. 1001-1018. RF13 Krk. Trimo. Saint-Sernin. Saint Bénigne. 11. Saint-Pierre. RG07d Moissac. Saint-Sernin. Saint-Pierre. Luneta južnog portala (detalj). RF32a Lovreč. Južni portal. Bernardus Gelduinus: Oltarna menza (detalj). Dijelovi portala. 1001-1018. Sv. RF33a Dvigrad. Sv. RG08a Beaulieu. RG02a Dijon. Krist i apostoli. RG06b Toulouse. RG07c Moissac. Saint-Pierre. oko 1150. RG05b Toulouse. RF35 Bale. Dvije žene koje su rodile ovna i lava. prva pol. Saint-Pierre. Sv. Mihoje Brajkov: Klaustar. RF17a Pag-Kolan. RF19 Diklo. Saint-Sernin. Saint-Sernin. Gilabertus: Apostoli Toma i Andrija. st. st.

RG14c Angoulème. Sainte-Madelaine. oko 1120. RG26g Autun. 12. Saint-Pierre. st. 12. st. Saint-Lazare. Proèelje. st. Kapitel iz deambulatorija. Unutarnji portal. Samson i Dalila. Glas gregorijanskog pjevanja. 1120-32. 1130-45. Petra. druga pol. 111520. Saint-Pierre. Unutarnji portal (detalj). Godfridus: Poklonstvo kraljeva. Godfridus: Javljanje pastirima. Saint-Lazare. RG19c Conques. RG25a Vézelay. Gradnja Noine arke. RG25b Vézelay. Posljednja večera. RG24a Cluny. oko 1115. Saint-Pierre. Saint-Lazare. RG19a Conques. Katedrala. oko 1120. 1130-45. RG24b Cluny. RG26b Autun. Trimo. Sainte-Foy. Sainte-Foy. st. RG23a Auvergne. Notre-Dame-la-Grande. RG25g Vézelay. RG26a Autun. Notre-Dame-du-Port. Samoubojstvo Judino. Kapitel deambulatorija. Portal. Portal. Gislepertus: Luneta portala (detalj). RG18b Chauvigni. RG26c Autun. Sainte-Madelaine. druga pol. Saint-Lazare. Luneta portala (detalj). Glas gregorijanskog pjevanja. Polukapitel u unutrašnjosti. 12. RG25d Vézelay. 111520. RG15c Aulnay. 137 . Sainte-Madelaine. Sainte-Madelaine. 1130-45. 1130-45. Polukapitel u unutrašnjosti. druga pol. Pad Šimuna vrača. Bogorodica s Djetetom. RG12a Saint-Paul-les-Dax. Luneta desnog portala. RG26f Autun. Kapitel iz deambulatorija. RG15b Aulnay. RG19b Conques. RG25c Vézelay. Glava anđela sa zapadnog portala. 1125-30. Saint-Nicolas. RG14b Angoulème. Kapitel iz deambulatorija. 12. Proèelje (detalj). Portal. Issoire. st. st. Sainte-Madelaine. Unutarnji portal (trimo). Saint-Lazare. Saint-Pierre. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. RG24c Cluny. Saint-Pierre. druga pol. druga pol.Pariz. Katedrala. 1125-40. Sainte-Foy. Katedrala. Bogorodica s Djetetom. Gislebertus: Luneta zapadnog portala. 112540. 12. RG18c Chauvigni. Luneta desnog portala (detalj). Gislebertus: Zapadni portal. Opatijska crkva. st. Sainte-Foy. Sainte-Madelaine. RG25f Vézelay. RG21a. 12. 12. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. Pročelje (detalj). nakon 1130. Sainte-Madelaine. RG17b Poitiers. Saint-Pierre. Sv. Psi pakla. Nepoznato nalazište . RG20a Clermont-Ferrand. 12. 1115-20. Pročelje. Saint-Lazare. RG16a Civray. Saint-Pierre. Alegorija proljeća. Reljefi na vanjskoj strani apside. RG13a La-Land-de-Fronsac. 12. RG19e Conques. Saint-Pierre. RG26d Autun.RG11b Sauillac. st. 12. RG20b Clermont-Ferrand. Notre-Dame-du-Port. st. Noli me tangere. RG25h Vézelay. RG26e Autun. Saint-Pierre. Saint-Pierre. Godfridus: Vaganje duša. Kapitel u transeptu. Saint-Pierre. Raspeće Sv. Sainte-Madelaine. Posljednja večera. Luneta vanjskog portala. RG15a Aulnay. 12. RG12b Saint-Paul-les-Dax. Kapitel deambulatorija. RG17a Poitiers. Gislebertus: Luneta portala (detalj). Saint-Lazare. st. Luneta portala (detalj). 12. 1125-30. RG14a Angoulème. 1110-15. RG22a Orcival. st. Austremonije. Luneta portala (detalj). Slijepa arkada lijevo od portala. RG19d Conques. Sainte-Foy. Louvre. Proèelje (luneta slijepe arkade lijevo od portala). Luneta portala (detalj). Notre-Dame-la-Grande. RG18a Chauvigni. Notre-Dame. Smrt Abšalomova. RG25e Vézelay. st. Reljefi na vanjskoj strani apside. RG24d Cluny.

Fortunat. 12. 12. RG29a Bourges. Katedrala. Benedetto Antelami: Krist Pantokrator. Benedetto Antelami: Svibanj. RH04b Isola di San Gulio. RG26i Autun. 113045. Anselmo da Campione: Propovjedaonica i galerija. 1160-80. 138 . RH10a Parma. RH10g Parma. Portal (detalj). San Marco.Musée Rolin. Luneta portala. Benedetto Antelami: Siječanj. st. Zapadni portal (telamoni). 1120-30. st RG34b Arles. Polukapitel u unutrašnjosti. Propovjedaonica (detalj). Sainte-Andoche.RG26h Autun. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. oko 1240. Branje grožđa. 12. st. 1158-63. Muzej katedrale. Glavni portal. Eva (detalj). Benedetto Antelami: Alegorija Proljeća. Krstionica. Krstionica. Egidije. Benedetto Antelami: Travanj. Sv. 1178. 1130-45. Benedetto Antelami: Rujan. Saint-Pierre. st. Klaustar. Anselmo da Campione. st. Sv. RH10k Parma. Benedetto Antelami: Prikazanje u hramu. Museo Diocesano. Sainte-Marie. RH10p Parma. Propovjedaonica (detalj). Krstionica. Bijeg u Egipat. Propovjedaonica. RH01a Milano San Ambroggio. Wiligelmus: Stvaranje Eve. Sainte-Marie. RH10c Parma. Musée Rolin. Krstionica. Sv. RH10j Parma. Girauldus: Luneta portala. Gislebertus: Eva. RG32b Saint-Gilles-du-Gard. Bijeg u Egipat. Krstionica. RH04a Isola di San Gulio. početak 13. Krstionica. Benedetto Antelami: Alegorija jeseni. Krstionica. 12. Polukapitel u unutrašnjosti. RH07a Ferrara. RG26j Autun. st. Egidije. Reljef na ulazu u kriptu. RH10b Parma. RH10o Parma. RH10n Parma. Wiligelmus: Smrt Kainova. RH10f Parma. Ursinus. RH11b Modena. Krstionica. Saint-Lazare. RH09a Parma. Benedetto Antelami: Lipanj. RH10d Parma. Posljednja večera (detalj). RH08a Piacenza. Portal. oko 1100. 12. RG32a Saint-Gilles-du-Gard. Krstionica. Glavni portal. Katedrala. Benedetto Antelami: Srpanj. st. RH11e Modena. 12. Krstionica. RG31c Oloron. RH11c Modena. 1196-1211. Katedrala. RH10i Parma. Posljednja večera. 12. Benedetto Antelami: Kolovoz. Benedetto Antelami: Skidanje s križa. st. Benedetto Antelami: Prosinac. Adam i Eva. Luneta nad prozorom na sjevernoj strani narteksa. Fortunat. RG26k Autun. Krist na prijestolju. Krstionica. Dovratnik portala. Krstionica. RH12a Venecija. Sainte-Marie. San triju magova. RG30a Plampied. Krstionica. RH11a Modena. kraj 11. Saint-Trophime. RH10e Parma. 1088-1106. RG34a Arles Saint-Trophime. kraj 12. RH10h Parma. Dovratnik portala (detalj). Krstionica. Saint-Trophime. RG33a Vienne. Saint-Lazare . RG31a Oloron. Saint-Martin. st. Zapadni portal. Katedrala. Ženske figure. Sv. st. 1130-40. 1088-1106. st. Gislebertus: Polukapitel u unutrašnjosti. oko 1130. RH02a Lodi. Petar. Benedetto Antelami: Veljača. RG28a Charlieu. Anselmo da Campione: Propovjedaonica i galerija. Katedrala. Katedrala. RH10m Parma. Zapadni portal (detalj). Benedetto Antelami: Ožujak. RG28b Charlieu. RG27a Saulieau. Krstionica. Krstionica. Gislebertus. 11. RG34c Arles. Benedetto Antelami: Listopad. 11. st. Benedetto Antelami: Studeni. RG31b Oloron. Saint-Lazare. Sv. RH11f Modena. Sv. RH10l Parma. Katedrala. RH11d Modena. Zapadni portal.

Katedrala. Petrus Vassallettus i Nicolo d'Angelo: Podnožje svijećnjaka. st. RH39a Bitonto. Krsni zdenac. oko 1080. San Miniato al Monte. San Nicolò. Porta San Ranieri. 1180. Navještenje. RH24a Arezzo. RH38b Trani. Bonano da Pisa: Brončane vratnice. kraj 12. Museo di Palazzo Venezia. oko 1170. San Cassiano. Porta San Ranieri. st. Katedrala. st. Krštenje Kristovo. Scene iz Života Kristova. RH30a Rim. prije 1200. 1186. oko 1180. Klaustar katedrale. San Pietro. RH16b Verona. Katedrala. RH34c Monreale. RH20a Pisa. Stefano Lagerino: Brončane vratnice (detalj). 12. Bonano da Pisa: Brončane vratnice. Rainer iz Huya. poč. RH36b Bari. RH42a Manfredonia. Rođenje. Portret donatorice Sigilgiate della Marra. Romualdus: Biskupska katedra. 1272. oko 1200. st. oko 1204. Propovjedaonica. Kip Sv. Stefano Lagerino: Izgon iz raja (detalj). Bartolomej. Museo Civico del Castel Vecchio. Martin i prosjak. Stefano Lagerino: Brončane vratnice. kraj 12. San Zeno. Dovratnik portala. st. RH35a Brindisi. oko 1040. Biskupska katedra. 1078-89. RH19b Pisa. Katedrala. Ukrašeni prozor. RH29a Rim San Paolo fuori le Mura. Nicolao (ili Guglielmo): Scene iz Života Kristova. poč. Katedrala. San Zeno. Zenona. RH16e Verona. oko 1180. 1123-25. San Zeno. RH17a Lucca. Sv. Katedrala Notre-Dame. Sergeja i Bakha. San Zeno. 12. San Zeno. Glavni portal (detalj). 1007-1018. Adam i Eva u zemaljskom raju. Jakovljev san. Blaža. RH15a Verona. RH33b Ravello. Brisanus da Trani: Brončane vratnice.RH12b Venecija. San Nicolò. Propovjedaonica (detalj). RH21a Settimo. San Marco. oko 1190. oko 1175. Pohod magova. RH38c Trani. San Leonardo. 12. st. st. st. 12. San Pietro. 13. Glavni portal (detalj). RH33a Ravello. Izgon iz raja. San Marco. RH36c Bari. Udvojeni kapitel. st. Sarkofag Sv. RH40a Barletta. San Frediano. Barisanus da Trani: Brončane vratnice (detalj). RH16d Verona. Katedrala. San Pietro. Južni portal. RH25a Massa Maritima. RH19a Pisa. Propovjedaonica. Krstionica. Portal. Katedrala. Krstionica. oko 1098. 13. Katedrala. oko 1180. poč. oko 1138. 11. Katedrala. RI02a Liege. San Benedetto. Katedrala. Katedrala. oko 1138. 11. Krsni zdenac. 12. Katedrala. RI01a Maastriht. RH14a Verona. Katedrala. San Nicolò. RH27a Spoleto. RH33c Ravello. Nicolao (ili Guglielmo). Nicolaus de Bartolomeo de Fogia: Propovjedaonica. Portal. Martirij Sv. Udvojeni kapitel. Katedrala. RH38a Trani. oko 1150. RH23a Gropina. kraj 11. 1170. RH19c Pisa. RH16a Verona. poč. poč. Katedrala. RH16f Verona. Krsni zdenac (detalj). Sv. Ciborij. 139 . Bijeg u Egipat. RH34b Monreale. RH26a Spoleto. Bonano da Pisa: Brončane vratnice. Reljefi na pročelju. RH37a Bari. sred. RH16g Verona. st. RH41a Canosa di Puglia. Bogorodica s Djetetom. kraj 12. st. st. Ciborij (detalj). RH26b Spoleto. Krist Pantokrator. Museo Civico. San Zeno. Ukrašeni prozor (detalj). Južni portal. RH18a Lucca. oko 1210. Bonanus de Pisa: Brončane vratnice zapadnog portala. RH22a Firenca. Polaganje zakletve na kapu pred carem. 1179. Porta San Ranieri. RH36a Bari. Katedrala. RH16c Verona. RH12c Venecija. RH34a Monreale. Santa Maria Assunta e San Donato. Reljef na pročelju. Biduino: Ulazak u Jeruzalem. Klaustar katedrale. San Zeno.

St. Bogorodica s Djetetom. Maria am Capitol. st. Mateo: Portico della gloria. oko 1173. oko 1230. Nadgrobni spomenik kraljice Plectrude (detalj). Kripta katedrale. Brončane vratnice. Museum Carolino Augusteum. Metronus (detalj). oko 1115. Muzej katalonske umjetnosti. San Isidoro. RI04a Externsteine. Godehard. Bogorodica s Djetetom. Klaustar. 12. RI27b Barcelona. Nevjerni Toma. RI16d Köln. RI13a Erfurt. Luneta portala na južnom kraku transepta. Blazija. RI14a Freudenstadt. RI23d Silos. poč. Pročelje (detalj). Katedrala. Kapitel. 12. Luneta portala (detalj). RI24b Santiago de Compostela. Santa Maria. Palača Dankwarderode. RI05a Freckenhorst. st. Katedrala. prije 1172. RI11a Braunschweig. st. RI19a Beč. detalj). 1085-1100. Klaustar. Skidanje s križa. Grobnica kraljeva. Maria am Capitol. Drvene vratnice (detalj). RI25b Ripolli. 1054-67. st. Župna crkva. San Vincente. Župna crkva. Uskrsnuće Lazarovo. RI26b Estany.RI03a Paderborn. Poklonstvo kraljeva. 1129. Bogorodica s Djetetom. RI24g Santiago de Compostela. "Imadova Madona". oko 1100. 12. RI27a Barcelona. 12. RI23a Silos. Puertas de las Platerias. (luneta. Mateo: Portico della gloria. "Bernwardov stup" (detalj). San Isidoro. Klaustar. 1240-50. RI23c Silos. 1080-1100. Puertas de las Platerias. St. prije 1058. RI23b Silos. Župna crkva. Kapitel. RI18b Schöngrabern. RI16c Köln. Ulazak u Jeruzalem. Maria am Capitol. 13. Ploča nekadašnje ograde kora (detalj). Katedrala. Santa Maria. RI18a Schöngrabern. Kapitel. Oltarna ograda. oko 1070. 1020-30. Krsni zdenac (detalj). oko 1170. RI17a Salzburg. RI24f Santiago de Compostela. Stvaranje Eve. RI16e Köln. Katedrala Sv. Kapitel. Raspelo. RI22c Leon. RI08a Hildesheim. Drvene vratnice (detalj). "Imerwardovo raspelo". 1015. Sv. RI22d Leon. Maria am Capitol. 12. RI12b Braunschweig. oko 1150. 11. Mateo: Portico della gloria. Skulptorski ukras apside. oko 1150. RI15a Freising. St. Katedrala. RI12a Braunschweig. Pročelje. 12. Puertas de las Platerias. 1054-67. Ženski benediktinski samostan. RI25a Ripolli. Skidanje s križa. RI20a Gurk. Brončani lav. Krsni zdenac. 1085-1100. RI06a Minden. Santa Maria. RI22b Leon. Bogorodica s Djetetom. Krštenje Kristovo. Stalak za čitanje iz Alpirsbacha (detalj). dovrš. 1166. st. RI21a Basel. RI26a Estany. 1168-88. Katedrala. Santo Domingo. Santa Maria. RI08c Hildesheim. oko 1150. St. Drvene vratnice (detalj). Drvene vratnice. RI24d Santiago de Compostela. Santo Domingo. 12. 1020-30. poč. RI08d Hildesheim. Raspelo (detalj). st. Župna crkva. Katedrala. RI09a Hildesheim. RI16a Köln. St. Santo Domingo. (trimo). 140 . Katedrala Sv. RI24e Santiago de Compostela. RI24c Santiago de Compostela. prije 1154. Kapitel. San Isidoro. RI28a Avilla. RI14b Freudenstadt. Samostanska crkva. Ozdravljenje gubavca. St. RI10a Gernrode. Katedrala. st. RI16b Köln. St. RI07a Hildesheim. Kralj David. Klaustar. 12. RI21b Basel. RI22a Leon. Blazija. sred. Michael. San Isidoro. "Imerwardovo raspelo" (detalj). prije 1200. Klaustar. prva pol. Muzej katalonske umjetnosti. Stalak za čitanje iz Alpirsbacha. 1080-1100. RI24a Santiago de Compostela. Maria am Capitol. Muzej katedrale. Glavni portal na južnoj strani. (trimo. Majstor Liutpreht: Stup s bestijarijem. Mateo: Portico della gloria. Ploča nekadašnje ograde kora (detalj). st. poč. detalj). Kapitel. st. 1103. st. Kapitel. Skulptorski ukras apside (detalj). Santo Domingo. Klaustar. Grobnica kraljeva.

Zvonik katedrale. Plutej iz crkve Sv. 13. oko 1150. st. Lijevi bočni portal. Glavni portal (detalj). 1123. MHAS. prije 1185. Katedrala. RJ10a Split. Ciborij prokonzula Grgura. st. 11. 13. Opatijska crkva. st. Legende o Sv. Katedrala. Lovre. Sv. RJ02b Zadar. st. San Miguel. st. MHAS. 11. 13. oko 1220. Uskrsnuće Lazarovo. Propovjedaonica. MHAS. oko sred. Lovre. RJ10d Split. st. Katedrala. 11. st. SICU. Krstionica Sv. Buvina: Drvene vratnice (detalj . Navještenje. druga pol. oko sred. Pročelje katedrale. RJ04e Split. RJ07e Zadar. 11. Bogorodičina crkva. Arheološki muzej. oko sred. Katedrala. RJ10b Split. Majstor Otto: Sv. 12. Ciborij (detalj). Tranzena iz Biskupije (rekonstrukcija). Lijevi bočni portal (detalj . 141 . 13. RI30a San Huan de las Abadesas. Reljefna konzola. Djelovi tranzene iz Biskupije. Ulomak nadvratnika.Posljednja večera). RJ06a Rab. druga pol. Propovjedaonica (detalj). RJ10e Split. druga pol. Nediljice. RI36b Kotor. Katedrala. Svetica. Arheološki muzej. SICU. RJ04d Split. Sv. 11. Kamena ikona. prva pol. Kapitel. st. 13. Apostol. Ivana. st. RJ04b Split. RJ02a Zadar. Madona iz Mosjöa. st. RI36a Kotor. Arheološki muzej. MHAS. Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije. 11. RJ01c Zadar. 1214. Arheološki muzej. Petar. RJ08c Zadar. 12. RI31a Chichester. Portal iz crkve Sv. RJ01g Zadar. poč. RJ01f Zadar. st. Crkva Sv. 12. 1030-36. Sv. 13-14. 13. st. 11. RJ02d Zadar. RJ07d Zadar. Lovre (detalj). Staš. RJ03b Split. RJ02c Zadar. Kapitel s ljudskim likom. Kamena ikona. San Miguel. Nikoli (detalj). Plutej iz crkve Sv. st. Arheološki muzej. Petra. 12. Plutej s likom vladara. Dulcetus: Skidanje s križa. 11. st. RJ10f Split. 13. Buvina: Drvene vratnice (detalj . RJ01b Zadar. Krist. st. 11. RJ07b Zadar. Katedrala. RI35a Skjeberg. RJ10h Split. Arheološki muzej. Lovre. Kamena ikona. Zvonik katedrale. st. Katedrala. Pročelje katedrale. MHAS. druga pol. Kapitel. st. Katedrala. st. RJ04c Split. 13. RJ01a Zadar. Stošija na lomači. st. Nediljice. Buvina: Drvene vratnice. Katedrala. Arheološki muzej. Korska sjedala (detalj). RJ08d Zadar. 1251. Zvonik katedrale. RJ10c Split. Dijelovi ambona iz katedrale. RJ04a Split. RJ11a Trogir. 12. prije 1059. Krstionica Sv. RJ10j Split. Pročelje katedrale. st. SICU. RJ08b Zadar. Zabat s likom Bogorodice iz Biskupije (detalj).Polaganje u grob). Dujam i Sv. 12. st. RI34a Munkliev. Katedrala. Arheološki muzej. RJ05a Rab. SICU. RI32a Winchester. RJ01e Zadar. Stošija. Plutej iz crkve Sv. Ciborij prokonzula Grgura. Nediljice (detalj). 13. Glavni portal.Gabrijel). Ciborij prokonzula Grgura (detalj). RI33a Stockholm. Arheološki muzej. Korska sjedala. RJ03a Split. Djelovi tranzene iz Biskupije. Arheološki muzej. st. Dijelovi ambona iz katedrale. Katedrala. Plutej iz crkve Sv. RJ01d Zadar. RJ10i Split. RI29b Estella. Kralj Eystein. RJ10g Split.RI29a Estella. st. druga pol. RJ07a Zadar. Glavni portal. SICU. oko 1150. Katedrala. Crkva Sv. Rođenje Kristovo. RJ07c Zadar. Portal iz crkve Sv. st. Katedrala. Glavni portal. Plutej iz crkve Sv. Krsni bazen. Historijski muzej. Katedrala. Bogorodica s Djetetom. RJ08a Zadar. Ciborij. st. Nediljice (detalj). Plutej. Ivana. druga pol. RI37a Manastir Studenica. Supetarska draga.

konac 11. RJ11d Trogir. oko 1240. 13/14. RJ13a Bale. RJ11g Trogir. RJ22a Dubrovnik. 12/13. Katedrala. Glavni portal. Kripta. Notre-Dame. st. Glavni portal. RJ20c Trogir. Glavni portal. Glavni portal. Katedrala. Church of Our Lady. Katedrala. Glavni portal. 13. kraj 13. 1327-48. sred. st. st. 13/14. 1125-50. Radovan: Rođenje (detalj). RJ12a Rudine. Katedrala. RJ14a Galižana. 13/14. st. oko 1240. Mihoje brajkov: Kapitel. Saint-Sernin. RJ11f Trogir. Glavni portal. RJ20b Trogir. Notre-Dame. Arhanđeo Mihovil. Svod glavnog broda. RK15c Bayeux. Augustin. 142 . RJ20e Trogir. Pokolj nevine dječice. Glavni portal. RJ11l Trogir. Muzej katedrale. st. Raspelo (detalj). RK08a Viq-sur-Saint-Chartrier. RJ19a Zadar. Kripta. druga pol. RK12a Chartres. "Majstor Pranja nogu": Apostol. Radovan: Rođenje. konac 11. 13/14. st. Notre-Dame. Svod glavnog broda. Katedrala. oko 1150. 12. Krist na konju. Katedrala. Notre-Dame. poč. Glavni portal. Radovan: Lav. 13. oko 1240. RJ16a Pula. RJ11e Trogir. 11. 12/13. Katedrala. Katedrala. "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj). RJ17b Gračišće. Bogorodica s Djetetom ("Plava Bpgorodica"). "Majstor Pranja nogu": Pranje nogu. st. st. Glavni portal. Ciprijana. Château des Moines. Glavni portal. "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj). Klaustar franjevačkog samostana. st. st. st. Nebeski Jeruzalem. RJ11i Trogir. poč. "Majstor Raspeća": Anđeli. st. Propovjedaonica. Crkva Sv. oko 1240. Radovan: Siječanj. oko 1150. Savina i Sv. RK12b Chartres. RJ11k Trogir. 12. oko 1240. Raspelo. Château des Moines. RJ12b Rudine. kraj 11. st. st. Reljefna konzola. Savina i Sv. st. Glavni portal. Radovan: Travanj. konac 11. kraj 11. Raspelo. poč. Martirij Sv. 1324. Biskupski dvor. Katedral. Katedrala. Katedrala. Klaustar franjevačkog samostana. Krist u mandorli. Ulazak u Jeruzalem. Bogorodica s Djetetom. RK14a Strasbourg. Stara župna crkva. RJ11h Trogir. oko 1200. RJ20g Trogir. Samostan benediktinki. RJ21a Šibenik. RK10a Aime. 13/14. Raspelo. RK03a Le Puy. Biskupski dvor. Noina arka. RK09a Saint-Jacques-des-Guerets. Katedrala. Saint-Martin. Konstantin Veliki. RK07c Saint-Savin-sur-Gertempe. RK15d Bayeux. Car na prijestolju. 13. Katedrala. "Majstor Raspeća": Bičevanje (detalj). st. 13/14. "Majstor Pranja nogu": Iskušavanje Krista. 12. oko 1240. sred. 12/13. "Majstor Adama i Eve: Adam (detalj). Glavni portal. Župna crkva. RK07d Saint-Savin-sur-Gertempe. Krist u mandorli / Posljednja večera. RJ20a Trogir. Glavni portal. st. Mihoje brajkov: Kapitel. Uskrsnuće Jairove kćeri (detalj). st. RJ20d Trogir. RJ17a Gračišće. Mučenje Sv. RK12c Chartres. "Majstor Adama i Eve: Eva. RK15a Bayeux. RK06b Berze-la-Ville. RK01a Saint-Chef. Crkva Sv. Raspelo. Radovan: Ukrašeni stupac. Katedrala. "Tapiserija kraljice Matilde" (detalj). Katedrala. oko 1056. RK04a Toulouse. oko 1200. RJ22b Dubrovnik. Sv. Saint-Martin. 1327-48. Glavni portal. Katedrala. Fumije. RK07b Saint-Savin-sur-Gertempe. Saint-Jean. 1125-50. Radovan: Telamoni. Javljanje radosne vijesti pastirima. Pohod triju mudraca. Ciprijana. st. st. st. Noino pijanstvo. 13. Mučenje Sv. 13/14. RJ20f Trogir. Lovre. "Majstor Pranja nogu": Krštenje Kristovo. Glavni portal. konac 11. st. RK07a Saint-Savin-sur-Gertempe. oko 1150. Reljefna konzola. st. Katedrala. st. 13/14. RK16a Copford. st. st. st. Glavni portal. RK02a Poitiers. Ciborij. Katedrala. "Majstor Raspeća": Raspeće. RJ11c Trogir. RK06a Berze-la-Ville. Katedrala. Katedrala. st. RK05a Auxerre. Biskupski dvor. Luneta portala. Hapšenje Kristovo. Katedrala. 13/14. RJ11j Trogir. oko 1240.RJ11b Trogir. 12. Fumije. Rođenje.

1215. San Frediano. Katedrala. 13. 1240-50. Krstionica. Jakovljeve ljestve / Podizanje oltara u Bethelu. Car Fridrik Barbarosa sa sinovima. st. 1072-87. kraj 11. 1072-87. RK45a Siena. 11. San Clemente. prije 1255. Kripta. Katedrala. Staatsbibliothek. Ivana Krstitelja. Sant'Angelo in Formis. druga pol. oko 1160. Sant'Angelo in Formis. Mihovil s anđelima bori se protiv sedmoglave aždaje i brani ženu s novorođenim djetetom (detalj). Katedrala. Kripta. RK34a Gurk. RK38b Anagni. Katedrala. Sant'Angelo in Formis. RK40b Müstair. Anđeo. 1160-70. Adam i Eva. st. "Retabl Sv. kraj 11. San Pietro al Monte. oko 1180. Kamenovanje Sv. RK40a Müstair. st. Gradnja kule babilonske. Sv. 1150-75. RK39c Aquileia. st. 1120-30. 143 . RK45b Siena. Krist iz Apokalipse. Nebeski Jeruzalem. RK41a Castel Appiano.RK17a Canterbury. RK35a Civate. Pinacoteca Nazionale. 1072-87. Gabrijel navješta rođenje Krista i Sv. Uzašašće. RK46a Serrapetrona. 13. RK27a Darmstadt. Opatijska crkva. sred. st. San Jacopo. RK44a Venecija. Sant'Angelo in Formis. RK33a Pürg. poč. RK36c Capua. Maria. 1072-87. 13. Valpurge" iz Soesta. sred. RK18a Winchester. 1195-1205. 13. Katedrala. Biskupska kapela. Ivana / Čudo Sv. Sant'Angelo in Formis. Šest apostoa / Fantastična bića. prije 1255. San Clemente. Rođenje (detalj). Donja crkva. 1260-70. RK26a Bamberg. Maria. Kripta. St. 1179-91. oko 1200. Danijel među lavovima (detalj). Oslikani strop. RK36f Capua. Majka Ivana i Jakova pred Kristom. 11. San Pietro al Monte. 1072-87. RK29a Fulda Landesbibliothek. Gereon. Misa Sv. Martirij Sv. Prorok Izaija. 12. Opatijska crkva. 1195-1205. RK22a Hildesheim. oko 1100. 1160-70. Michael. Uskrsnuće Lazarovo. 1165-80. oko 1100. Bayerische Staatsbibliothek. RK37a Rim. Sv. Kripta. 1195-1205. RK37b Rim. Klementa. San Marco. Katedrala. RK36d Capua. Michael. 1149-74. San Clemente. Ivan Evanđelist. RK36a Capua. RK22b Hildesheim. Kripta. RK36e Capua. Silazak Duha Svetog na apostole. Sv. St. Krist u Nebeskom Jeruzalemu. St. st. oko 1160. Opatijska crkva. RK39a Aquileia. 115075. Navještenje / Vizitacija. Herodova vizija novorođenog kralja Židova. oko 1089. Martirij Sv. RK35b Civate. RK19a Idensen. Martirij Sv. RK42a Termeno. oko 1260. RK21a Fraueninsel im Chiemsee. st. Mojsije ubija Egipćanina. Gereon i Sv. poč. 1215. Oslikani strop. Sv. Opat Desiderius s modelom crkva. Skidanje s križa. Pavao kao brodolomac na Malti. 1165-80. Hochschulbibliothek. RK24a Münster. Slikano raspelo. Imitacija draperije. Petra i Pavla. Posljednja večera. RK21b Fraueninsel im Chiemsee. 1150-60. Župna crkva. Kupferstricht-kabinett. Sv. Johann. "Maestro di Tressa": Antependij (detalj). Landesmuseum. poč. RK28a Berlin-Dahlem. Judin poljubac. 1072-87. Donja crkva. San Pietro al Monte. Anđeo koji pridržava medaljon s Marijom Nebeskom Kraljicom. RK20a Brauweiler. St. RK39b Aquileia. RK32a Lambach. RK17b Canterbury. Mauricije. Katedrala. Stjepana. "Winchesterska biblija". RK41b Castel Appiano. Mihovil s anđelima bori se protiv sedmoglave aždaje i brani ženu s novorođenim djetetom (detalj). RK36b Capua. St. RK25a München. Kapela (unutrašnjost). Stvaranje Eve. Biblioteka katedrale. RK43a Lucca. Magnusa. "Maestro di Tressa": Antependij (detalj). St. st. st. Hermagora i Fortunata. Katedrala. Sant'Angelo in Formis. RK23a Köln. Čudesno spašavanje djeteta iz mora. Javljanje radosne vijesti pastirima. Pinacoteca Nazionale. RK35c Civate. RK38a Anagni.

Ivan). Marije. Raspelo (detalj). poč. Muzej katalonske umjetnosti. 12. Muzej katedrale. druga pol. 11. Crkva Gospe od Srime. 1086. RL10a Zadar. Bogorodica s Djetetom. 1086. Grobnica kraljeva. Ivana. st. RL11c Zadar. kraj 12.Barcelona. RL11d Zadar. st. kraj 12. Petra Starog. RL07b Zadar. prije 1120. Kuzma i Damjan. RL05a Dubrovnik. Frane. st. Bogorodica s Djetetom. oko 1123. Kapitularna dvorana crkve Sv. San Pedro . st. San Clemente . 11. RK49a Tahull. RK50a Tahull. st. oko 1123. RL11a Zadar. Raspelo (detalj). Pobjeda janjeta nad kraljevima. st. poč. Grobnica kraljeva. Frane. Biblioteka katedrale. st. RL07a Zadar. "Firentinska biblija". Muzej katalonske umjetnosti. st. Raspelo (detalj).apostoli). San Isidoro. 1111. Muzej katalonske umjetnosti. RK55b Burgo de Osma. Zvonik crkve Sv. st. st. st. Santa Maria . Raspelo. 12. sred. Marije. Arkanđel Gabrijel. RL06a Šipan. RL06b Šipan. 12. Bogorodica s Djetetom / Navještenje. druga pol. Navještenje / Vizitacija. Frane. Biblioteka katedrale. Niz crkvenih otaca. 12. San Isidoro. Martina. st. RK50b Tahull. San Isidoro. "Deisis" (Detalj . RL01a Limska draga. RK49b Tahull. Crkva Sv. Mihovila. st.Madrid. RK56b Gerona. Evanđelistar MR 153. st. Crkva Sv.RK47a Camerino. RL04a Ston. Muzej katedrale. San Isidoro. 11. RL09a Zadar.Barcelona. Riznica samostana Sv. Stjepana (detalj). Antependij iz samostana Santa Julita de Duro. Raspelo (detalj). Evanđelistar. RL11e Zadar. RL14a Srima. 1123-30. RL12a Zagreb. Ivana. 12. Crkva Sv. Krist Pantokrator. Muzej katalonske umjetnosti. RK53d Leon.Barcelona. poč. RL02a Lovreč. Sv. kraj 12. Krševana. Frane. 12. Tapiserija "Stvaranja svijeta". RK53b Leon. Tapiserija "Stvaranja svijeta" (detalj). Bogorodica s Djetetom. Crkva Sv. Crkva Sv. Muzej katalonske umjetnosti. poè. Prado. Mihajla. druga pol. RK51a Sorpe. Zvonik crkve Sv. RL13a Split. Javljanje radosne vijesti pastirima. RL07c Zadar.Barcelona. 11. st.Barcelona. 12. Crkva Sv. Santa Maria . Mihajla. Donator. Grobnica kraljeva. 1123-50. 144 . Capilla de la Vera Cruz . Krist u mandorli. Foške. druga pol. RK55a Burgo de Osma. Riznica samostana Sv. RK53a Leon. st. 11. Arkanđel. Priče o Makbejcima. st. st. 11. 13.Sv. Crkva Sv. RK54b Barcelona. RL03a Peroj. Metropolitana. Krist u slavi (detalj). 12. 12. "Komentar Apokalipse Beata de Liebano". Santa Maria in Via. RK48a Firenca. Sv. Riznica katedrale. druga pol. Svetac. druga pol. 11. oko 1123. st. Katedrala. druga pol. RK52a Maduerlo. Riznica samostana Sv. Božja ruka. oko 1280. 12. Krist u slavi (detalj . Sv. druga pol. Crkva Sv. RL08a Dubrovnik. Četiri jahača Apokalipse. Kuzma i Damjan (detalj). RK56a Gerona. San Clemente . Navještenje / Vizitacija (detalj). David i Golijat. Istočni grijeh. Frane. RK54a Barcelona. Kamenovanje Sv. Mihovil. "Komentar Apokalipse Beata de Liebano". oko 1123. Crkva Sv. RK53c Leon. Bogorodica između dva sveca. 11. Kristovo Uzašašće. st. Muzej katalonske umjetnosti. st. Biblioteca Laurenziana. Muzej katalonske umjetnosti. Grobnica kraljeva. Krševana. Riznica samostana Sv. Riznica samostana Sv. RL09b Zadar. 11. Antependij iz crkve Santa Maria de Avià. st. Svetac. druga pol. Crkva Sv. 11. st. Katedrala. RL11b Zadar. st. Marije. RL04b Ston.

RL24f Zadar. st. Bogorodica s Djetetom. poč. RL15a Hum. st. "Ugljanski triptih". kraj 13. sred. RL33b Zadar. RL29a Zagreb. kraj 13. Samostan Sv. 13. Crkva Sv. 14. Katedrala. st. Riznica katedrale . Svijećnjak iz Gloucestera. 1277. st. Lovre / Riznica katedrale. RL24e Zadar. RM08a Paderborn. Orač. st. RL20a Zadar. Riznica opatijske crkve Sainte-Foy. 13. Jišajevo stablo. Katedrala. "Bogorodica Benediktinki" (detalj). prva pol. Bogorodica s Djetetom. RL21a Split. Jerolima. 13. st. RL27a Poreč. poč. st. Sv. Ivan Krstitelj. Bogorodica s Djetetom. RM03a Nancy.iz katedrale. Navještenje. Victoria and Albert Museum. Victoria and Albert Museum.poč. RL25a Donji Humac. st. Raspelo. Crkva Sv. Groba. Orao iz opatije Saint-Denis. RM02b Pariz. Zadar. RM01b Conques. SICU. Sv. Katedrala. Elizeja. Župna crkva. Riznica benediktinske crkve. Samostan Sv.iz samostana na Sustipanu. RL19a Šibenik. RL33a Zadar. SICU. Ulazak u Jeruzalem. "A" Karla Velikog. Lovre / Riznica katedrale. kraj 13. RM02a Pariz. Riznica franjevačkog samostana. RL24c Zadar. Bogorodica s Djetetom. Misal MR 62. st. Eufraziana. 14. RM05a Pariz. RL17a Zadar. oko 1140. Raspeće (detalj). Podnožje križa. Tablica s minijaturom Raspeća. RL31a Zadar. Katedrala. "Bogorodica Benediktinki" (stražnja strana . druga pol. kraj 13. Navještenje. 11. RL18a Trogir. Sv. poč. 1104-13. RL26a Draguć.iz crkve Gospe od Zvonika. SICU. Metropolitana. Klare. kraj 12. RM01a Conques. RL30a Zagreb. Kip Sv. RL31c Zadar. RL18c Trogir. oko 1240. 14. st. Bogorodica s Djetetom. SICU. "Deisis". Unutrašnja strana pročelja. SICU . 14. st. Bogorodica s Djetetom. Sv. Evanđelistar. Riznica opatijske crkve Sainte-Foy. Louvre. oko 1100. Katedrala. SICU.iz crkve Sv. Galerija umjetnina. 145 . Zbirka umjetnina šibenske biskupije. SICU. RL24a Zadar. Katedrala. 13. Raspeće. Evanđelistar.RL14b Srima. Sjeverna apsida. 12. Južna apsida. poč. RL31b Zadar. Pavao. 14.London. 12. oko 1300. 1170-80. Svetački lik. Samostan Sv. RL31e Zadar. Raspeće. Lovre / Riznica katedrale. Triptih s Bogorodicom i svecima. RL16b Hvar. Prijenosni oltar iz Abdinghofa. Katedrala. Prikazanje u hramu. poč. st. Katedrala. Musée Cluny. druga pol. RM06a London. Riznica katedrale . Samostan Sv. oko 1300. "Baselski antependij" (detalj). Antifonar F. SICU . Donat (detalj). RM10b Klosterneuburg. 13. RL31d Zadar. 1015-20. Šime. RL24b Zadar. Sakristija katedrale. st. RM09a Hochelten. "Bogorodica Benediktinki". st. Musée de Saint-Omer. Riznica katedrale. RL16a Hvar. Evanđelistar. Unutrašnja strana pročelja. RL18b Trogir. RL23a Split. Musée Cluny. oko 1325. Samostanska crkva . RL32a Split. RL22a Split. Ciborij. st. Unutrašnja strana pročelja. Bogorodica s Djetetom (detalj). Foy. st. Riznica franjevačkog samostana. "Bogorodica Benediktinki" (detalj). kraj 13. Petar). st. RM04a Saint-Omer. 1181.Sv. st. 1170-80. st. Relikvijar u obliku crkve Sv. konac 10. Unutrašnja strana pročelja. RL24d Zadar. st. "Križ abatise Matilde". kraj 11. Kalež i patena biskupa Gauzelina. Donat. oko 1300. st. Petar. Antifonar F. Sv. Crkva Gospe od Srime. oko 1300. RL28a. druga pol. RL24g Zadar. Nicolas iz Verduna: "Klosterneuburger Altar" (detalj). RM07a Essen. 5-12. Opatijska crkva. "Baselski antependij". Svetački likovi. Sakristija katedrale. Franjevačka crkva. st.

st. GA03b Paris. Katedrala. Relikvijar Sv. GA04d Chartres. Katedrala. GA04f Chartres. Katedrala. Raspelo. Sainte-Chapelle. Katedrala (presjek). Vlaha. Katedrala. Sainte-Chapelle. druga pol. Katedrala (tlocrt). RM19a Split. započeta 1140. Antependij (detalj). Galerije. Deambulatorij. Katedrala (unutrašnjost). 1243-48. RM14a Zagreb. st. GA07a Le Mans. "Ladislavov plašt". Izidora. 12-14. GA03a Paris. Unutrašnjost. Opatijska crkva (tlocrt). GA04e Chartres. GA03e Paris. Riznica katedrale. GA07b Le Mans. Lebdeći kontrafori. Prijenosni oltar iz Lisbjerga. Sainte-Chapelle. Stalna izložba crkvene umjetnosti. Prizemlje. GA03 Paris. Stalna izložba crkvene umjetnosti. GA04g Chartres. Sainte-Chapelle. Kat.RM11a Kopenhagen. GA05c Sens. Relikvijar Sv. Katedrala. 11/12. 146 . Sainte-Chapelle. GA02d Paris. Katedrala. 11/12. GA05b Sens. GA02h Paris. GA06a Bourges. Riznica crkve Sv. Antependij. GA03d Paris. GA02a Paris. Nacionalni muzej. GA04i Chartres. Deambulatorij. st. Katedrala. oko 1140. Rozeta (detalj). 1140-44. st. GA04 Chartres. GA06b Bourges. Unutrašnjost. konac 11. Svodovi kora. Opatijska crkva. GA04h Chartres. st. 16. GA01c Saint-Denis. GA02g Paris.. Katedrala (unutrašnjost). Relikvijar glave Sv. Opatijska crkva. Jakova. RM18c Zadar. Sainte-Chapelle (tlocrt). Katedrala. st. GA02c Paris. Transept. Deambulatorij. Antependij (detalj). 12. 1217-54. Katedrala. Transept. 12-16. Unutrašnjost. GA04c Chartres. poč. Grgura. RM16a Dubrovnik. Katedrala. Riznica katedrale. GA05a Sens. Katedrala (tlocrt). Katedrala. st. GA04b Chartres. st. 12. Katedrala. GA01b Saint-Denis. st. Opatijska crkva (stanje prije restauracije). Katedrala. st. Relikvijar u obliku škrinjice. Santo Domingo. Katedrala. Katedrala. GA02b Paris. RM13a Leon. 12/13. RM12a Silos. RM12c Silos. st. GOTIKA GA01 Saint-Denis. 11/13. Katedrala. GA01a Saint-Denis. Santo Domingo. Katedrala. RM18b Zadar. Santo Domingo. Relikvijar Sv. Katedrala (tlocrt). Vlaha. Unutrašnjost. RM12b Silos. GA02f Paris. Katedrala. Kor. GA03c Paris. Riznica katedrale. Stalna izložba crkvene umjetnosti. GA02e Paris. Unutrašnjost. RM18a Zadar. GA02 Paris. GA06 Bourges. Katedrala. GA04a Chartres. Unutrašnjost kora. Katedrala. Katedrala. 12. nakon 1231.

Katedrala (tlocrt). poč. Katedrala. Katedrala. GA20b Reims. GA16b Soissons. Katedrala. Unutrašnjost kora. GA14a Senlis. st. Saint-Urbain. Katedrala. Katedrala (tlocrt). GA10a Rouen. Katedrala. GA13a Amiens. Katedrala (detalj). Katedrala. 147 . Unutrašnjost. Katedrala. 1282-1390. GB01 Canterbury. Katedrala. Katedrala. Saint-Maclou (tlocrt). GA10 Rouen. 13. GA19a Troyes. st. st. 1261-75. Katedrala. Katedrala. Glavni brod. kraj 12. 14. GA17a Laon. Unutrašnjost. 13-14. Katedrala (tlocrt). st. Katedrala. GA11 Rouen. Katedrala. Unutrašnjost. 1175-84. GA12b Beauvais. 13-15. Katedrala. GA16 Soissons. Toranj nad križištem. 13. Katedrala. GA11a Rouen. Katedrala. GA13d Amiens. Klaustar. Papinska palača. Katedrala. GA10c Rouen. Katedrala. GA20 Reims. druga pol. GA22a Strasbourg. GA24a Toulouse. GA15c Noyon. Pročelje (detalj).GA08a Coutances. Unutrašnjost. Unutrašnjost. GA21a Albi. Unutrasšnjost. st. Kor. Dominikanska crkva. st. GA20e Reims. st. GA42b Mont Saint-Michel. GA09a Bayeux. 1378. GB01b Canterbury. Katedrala (tlocrt). GA13 Amiens. 12-16. GA38a Carcassone. GA20a Reims. Unutrašnjost. 12-13. GA13c Amiens. Katedrala. Katedrala. Katedrala. Unutrašnjost. Unutrašnjost. Katedrala. 13. GA44c Avignon. Papinska palača. Katedrala. Saint-Urbain (tlocrt). st. st. Saint-Maclou. Gradske zidine. Kor. Unutrašnjost. Katedrala. GA08b Coutances. GA18a Troyes. Katedrala (tlocrt). GA44a Avignon. Katedrala. GA15 Noyon. GA20d Reims. Trinity Chapel. Katedrala. st. st. GA12a Beauvais. Katedrala. Unutrašnjost. GA13b Amiens. Kor. GA20c Reims. Unutrašnjost. Katedrala. Katedrala. GA44b Avignon. 1277. 12-15. 15. Katedrala. GA22 Strasbourg. 1230-85. Katedrala. 1070-1077. 1097-1130. Katedrala. 15-16. st. st. Unutrašnjost. st. GA42a Mont Saint-Michel. 12-13. Papinska palača. GA15a Noyon. Unutrašnjost. Katedrala. Katedrala (tlocrt). Kor. Katedrala. GA23a Poitiers. GB01a Canterbury. GA10b Rouen. st. 13-15. GB01e Canterbury. GB01f Canterbury. 13. GB01c Canterbury. GA15b Noyon. GA17b Laon. GA19 Troyes. Prvobitni projekt. GB01d Canterbury.

Kong's College Chapel. Katedrala. Klaustar. Unutrašnjost (detalj). 19. GB07b York. Katedrala. Katedrala. GB06a London. Katedrala. 1446-80. Katedrala. 1283-1330. Kor. GB26b Trier. GB09c Gloucester. 18. Katedrala. GB05b London. st. st. GB12a Winsdor Castle. 1473-90. Katedrala. St. Katedrala. Unutrašnjost. Katedrala. Katedrala. Unutrašnjost. GB05e London. Katedrala. GB03c Salisbury. Unutrašnjost. GB02e Lincoln. GB04d Wells. GB09e Gloucester. Lady Chapel. st. Unutrašnjost. GB19 Köln. Kapela Henrika VII. Lebdeći kontrafori. 1236-83. GB23b Frieburg. Unutrašnjost. Katedrala (Tlocrt). GB19b Köln. GB08a Exeter. Westminster Abbey. Unutrašnjost. GB10a Lichfield. Unutrašnjost. 15-16. GB23a Frieburg. 1291. 1256-1320. Kor. Westminster Abbey. GB05d London. 1225-1470. GB03a Salisbury. Unutrašnjost. GB07a York. Unutrašnjost.GB02a Lincoln. Katedrala (tlocrt). GB09d Gloucester. Katedrala. 13-15. Westminster Abbey. Katedrala. Katedrala. Unutrašnjost (detalj). Katedrala. St. GB26a Trier. Unutrašnjost. GB08c Exeter. Unutrašnjost. GB04e Wells. Liebfrauenkirche. GB24a Soest. 1275-1524. 13. GB07c York. Stokesay Castle. st. st. Unutrašnjost. GB02b Lincoln. st. GB22a Regensburg. Toranj. Katedrala. Katedrala. Katedrala. 1351-77. Conway Castle. GB15a Wales. 1350. Katedrala. Elizabetkirche. Katedrala. Katedrala. Katedrala. Chapter House. 12-14. Unutrašnjost. Katedrala. GB10b Lichfield. GB02f Lincoln. Katedrala.1369. Katedrala. GB05a London. Katedrala. Transept. George's Chapel. Katedrala. GB04 Wells. Unutrašnjost. GB11a Winchester. započeta 1331. GB09b Gloucester. Južna fasada. nakon 1310. Westminster Abbey. Westminster Abbey. GB03b Salisbury. st. GB05c London. 11-12. GB19a Köln. 1248-1437. 13-14. Katedrala. GB02d Lincoln. GB21a Magdeburg. 1280. GB08b Exeter. GB16a Shorpshire. GB14a Oxford. st. Katedrala. Unutrašnjost. Maria zur Wiese. GB04a Wells. Unutrašnjost. GB25a Marburg. 19. Unutrašnjost. st. 1227-43. Katedrala. Katedrala. GB03d Salisbury. 1192-1235. Liebfrauenkirche. Chapter House. 1220-65. Katedrala. Unutrašnjost. Angel Choir. GB09a Gloucester. 1503. GB02c Lincoln. Chapter House. Westminster Abbey. Katedrala. Unutrašnjost. GB13a Cambridge. Katedrala. 1209-1330. GB04b Wells. GB04c Wells. 148 . Katedrala. Katedrala. Unutrašnjost.

GB66b Siena. GB53a Prag. 1229-1264. Santa Croce. 1392-1432. Unutrašnjost. GB67a Pisa. San Francesco. Katedrala. Frauenfirche (tlocrt). GB30 München. GB58b Bologna. 1334-87. Katedrala. Katedrala. GB52d Prag. GB61 Firenca. Unutrašnjost. Katedrala. Unutrašnjost. GB69c Milano. Crkva premostranteškog samostana. GB58a Bologna. Unutrašnjost. Katedrala. Unutrašnjost. Apside. GB35a Beč. 1296-1366. Unutrašnjost. GB52e Prag. GB64a Firenza. Katedrala (tlocrt). GB68 Orvieto. 1340-1454. Sala d'Armi. San Francesco (tlocrt). GB60a Bologna. 1278-1360. Kor. GB62a Firenca. GB31a Landshut. 14. započeto 1173. 1439-77. st. Frauenfirche. Santa Maria della Spina. 13-15. San Francesco (tlocrt gornje i donje crkve). GB63a Firenca. GB41a Antwerpen. 13-14. Katedrala. GB68a Orvieto. San Francesco. GB56b Assisi. Martin. GB63 Firenca. GB66 Siena. 1257. San Francesco. Katedrala. st. Unutrašnjost. nakon 1290. GB35b Beč. 14. GB66a Siena. Unutrašnjost. 14. Katedrala. GB29c Nürnberg. Katedrala. Kor. GB57a Assisi. 1468-88. 1228-53. GB54a Prag. San Petronio. Lebdeći kontrafori. posvećena 1253. GB55b Fossanova.63. Unutrašnjost. st. nakon 1323. Svodovi. Katedrala (tlocrt). GB52a Prag. Lorenzkirche. Unutrašnjost. GB61b Firenca. Katedrala (tlocrt). GB69b Milano. GB56 Assisi. Unutrašnjost. 1236. GB69a Milano. započ. st. Katedrala (tlocrt). Gradska vijećnica.. Dvorac Eltz. GB32a Mosel. GB56a Assisi. Santa Maria Novella (tlocrt). Katedrala. 1344-52. GB58 Bologna. 19. Katedrala. Unutrašnjost. Katedrala. Vijećnica. Karlov most. Unutrašnjost. GB64b Firenza. Santa Chiara. Unutrašnjost. Zvonik. Unutrašnjost. 1342-1929. San Francesco. Katedrala. GB60 Bologna. 1386-1645. Svodovi. 1352. GB29b Nürnberg. 1298-1314. Unutrašnjost. Katedrala. Palazzo Vecchio. Gornja crkva. St. GB35c Beč. Lorenzkirche. 1334. Opatijska crkva. GB62 Firenca. Katedrala. GB52 Prag. st. Santa Maria Novella. sred. GB30a München. GB34a Stralsund. Palazzo Vecchio. GB68b Orvieto. GB69 Milano. GB29a Nürnberg. GB55a Fossanova. San Petronio (tlocrt). Opatijska crkva. GB39a Brugge. GB61a Firenca. Lorenzkirche. st. 15.GB27a Chorin. Karluv Tyn. Unutrašnjost. GB52c Prag. Unutrašnjost. Katedrala. Katedrala (tlocrt). Santa Croce (tlocrt). 149 . 1278-1316. Katedrala. st.

13-14. GB74a Venecija. GC01 Zagreb. GC02a Zagreb. Kapela Sv. GC08b Križevci. 1376. 1421-36. poč. GC01b Zagreb. Crkva Sv. st. 15. Marije. Katedrala. GB72a Mantova. Unutrašnjost.. GC11a Belec. Crkva Sv. San Lorenzo Maggiore. Filipa i Jakova (rekonstrukcija). GC01d Zagreb. Unutrašnjost. Unutrašnjost. Svod. Majka Božja Gorska (tlocrt). Klaustar. Jurja (tlocrt). Crkva Sv. Crkva Sv. Crkva Sv. Unutrašnjost. Unutrašnjost. Marka. Crkva Sv. Katedrala (tlocrt). GC30a Dubrovnik. Marije. Svetište. Duždeva palača. 15. Kompleks franjevačkog samostana (tlocrt). Marije. GC07a Oštarije. Unutrašnjost. Lovre. 14. Crkva Sv. GC08a Križevci. Duždeva palača. Unutrašnjost. Svod u svetištu. st. GC38 Šibenik. Crkva Sv. 1290-1325. Katedrala. Crkva Sv. Crkva Sv. GC10a Remetinec. GC19a Pula. Crkva Sv. Marije. Marije (tlocrt). 1424-42. GC22a Pazin. Crkva Sv. Crkva Sv. GB76a Venecija. Marije (tlocrt). GC10b Remetinec. poč. Crkva Sv. Crkva Sv. Marije (tlocrt). Ivana Kapistrana (tlocrt). Katedrala (tlocrt). Katedrala (stanje prije neogotičke obnove). Crkva Sv. GC12a Tuhelj. Crkva Sv. 1221-1446. Marije (tlocrt). GC34a Trogir. 14. Cŕ d'Oro. Katedrala. Unutrašnjost. Duha. st. GB74b Venecija. GB75b Venecija. 1327-48. Katedrala. Marka. Lovre. st. Marije. GC01a Zagreb. GC09a Glogovnica. GC10 Remetinec.). GC14a Lepoglava. Crkva Sv. Jurja. GC17 Ilok. Franjevačka crkva. okon 1300.GB70a Castel del Monte. 1240-50. Crkva Sv. Unutrašnjost. Nikole. Katedrala. GB75a Venecija. GC38a Šibenik. Kapela Frankopanskog grada. Katedrala. st. GC12 Tuhelj. Križa. Palazzo Ducale. 14. GB77b Burgos. 13. Crkva Sv. GC03a Medvedgrad. GB71a Napulj. Franjevački samostan. GC29a Dubrovnik. GC16a Požega. GC38b Šibenik. GC30 Dubrovnik. Dominika. 1250-1338. Križa (stanje prije obnove 1912. st. st. Zvonik katedrale. Unutrašnjost. 1451. GB77a Burgos. GC17a Ilok. GC04a Topusko. GC09 Glogovnica. Ponte Scaligero. Jurja. GC02b Zagreb. GC13a Lobor. GC07 Oštarije. GC16b Požega. GC01c Zagreb. st. Katedrala. Crkva Sv. Marije. Ivana Kapistrana. GC11 Belec. 150 . GC32a Korčula. Santa Maria Gloriosa dei Frari. Katedrala. Unutrašnjost. 14-15. Crkva Sv. GB73a Verona. Crkva Sv. st. Santa Maria Gloriosa dei Frari. Crkva Sv. GC15a Požega. Svod. kraj 13. Majka Božja Gorska. GC06a Brinje. GC13 Lobor.

Katedrala. Katedrala. GD01o Chartres. Lijeva vrata. Katedrala. započeto 1443. Katedrala. Katedrala. GD01k Chartres. Kapitelna zona. Centralna vrata. Marije. "Kraljevski portal". Knežev dvor. Centralna vrata. GD01f Chartres. GD01ta Chartres. Desna vrata. Južni portal. Crkva Sv. Sjeverni portal. Ograda kora. GD01v Chartres. Centralna vrata. Ivan Krstitelj. GD01g Chartres. Katedrala. nakon 1443. Zidine (detalj). GD01zf Chartres. Južni portal. Zaruke Bogorodice. GC49 Pag. Katedrala. Sv. Sv. Južni portal. Leon. Katedrala. Plan grada. Svodovi. Katedrala. Lijeva vrata. Sv. timpanon. Sjeverni portal. GD01b Chartres. GC54a Dubrovnik. Lijeva vrata. GD01y Chartres. Zborna crkva sv. Unutrašnjost. "Kraljevski portal" (detalj). st. Thomasa Becketa. Centralna vrata. Teodor (detalj). timpanon. Zidine (detalj). Kuzme i Damjana. Frane (tlocrt).. Južni portal. Sjeverni portal. GD01p Chartres. Južni portal. 15. GD01z Chartres. Sakristija katedrale. poč. GC47a Dubrovnik. GD01c Chartres. "Kraljevski portal" (detalj). GD01h Chartres. 1205-15.. GD01zd Chartres. Katedrala. 1205-50. 1200-1260. GD01i Chartres. Piat i Sv. Sv. Desna vrata (detalj). 1145-55. GD01za Chartres. Katedrala. GD01e Chartres. Juraj. Sv. Sjeverni portal. GD01m Chartres. Sjeverni portal. GD01j Chartres. "Kraljevski portal" (detalj). GD01u Chartres. 1220-25. Južni portal. detalj. Južni portal. 1215-20. Južni portal. Sv. Ograda kora. Luneta. oko 1470. GC48c Ston. GD01s Chartres. Plan grada. Modesta. Katedrala. Katedrala. posv. Sjeverni portal. Pranje nogu. Smrt Sv. Nikola. Južni portal. Katedrala. Sv. Denis. GC44a Zadar. "Kraljevski portal" (detalj). Teodor. Desna vrata (detalj). nakon 1335. Katedrala. trimo. Katedrala. "Kraljevski portal" (detalj). Sv. GD01zc Chartres. GC54b Dubrovnik. Frane. Centralna vrata. Knežev dvor. 1280. Zidine (detalj). GC59a Trogir. Sjeverni portal. Katedrala. Dominika. kraj 13. Katedrala. Kapitelna zona. Pilon. GC43 Zadar. GD01ze Chartres.. Sponza. GD01x Chartres. Katedrala. Crkva Sv. st. Katedrala. GD01r Chartres. GC46a Zadar. Desna vrata. Katedrala. "Kraljevski portal" (detalj). GD01t Chartres. Vincent. Sv. Trijem GC55a Dubrovnik. GC47c Korčula. GC49b Pag. Katedrala. GC48a Ston. Centralna vrata. Sjeverni portal. Apostoli. 1200-1210. Biblijske ličnosti. GC47b Dubrovnik. st. GD01l Chartres. Katedrala. 1398. GC48b Ston. Krunjenje Bogorodice. Katedrala. 151 .GC39a Ćokovac. Katedrala. GC43a Zadar. Centralna vrata. Centralna vrata. 16. GC48d Ston.. Katedrala. GD01n Chartres. Ambroz i Sv. Katedrala. GD01a Chartres. GD01d Chartres. Katedrala. Lijeva vrata. GD01zb Chartres. trimo. GC40a Pag. Crkva Sv. Katedrala. Palača Cipico. Katedrala. Kompleks samostana Sv. Vizitacija / Rođenje. 1220-35. timpanon. Katedrala. Desna vrata.

Katedrala. "Beau Dieu" (detalj). (detalj). Katedrala. GD14b Bourges. konac 13. GD08e Paris. GD10h Amiens. Glavni portal zapadnog pročelja. 12. Desni portal zapadnog pročelja . Stjepan. Sinagoga. GD10c Amiens. Navještenje (detalj). st. Timpanon glavnog portala zapadnog pročelja. oko 1175. Katedrala. Sainte-Chapelle. GD08f Paris. GD13c Strasbourg. Uskrsnuće mrtvih (detalj). GD13h Strasbourg. Ane" 1165-70. Autoportret Nikolausa von Hagenau. Katedrala. GD13f Strasbourg. GD12e Reims. GD12i Reims. Sainte-Chapelle. Zodijački znakovi i simboli mjeseci. Smrt Bogorodice. Glavni portal. Katedrala. Katedrala. GD12j Reims. Apostoli. Portal južnog kraka transepta. oko 1300. Desni portal zapadnog pročelja. GD08c Paris. st. Katedrala. GD10g Amiens. Katedrala. Navještenje (Bogorodica oko 1240. Katedrala. Posljednji sud (detalj). Glavni portal zapadnog pročelja. Desni portal zapadnog pročelja . Skulptorski ukras unutrašnje strane pročelja. Glavni portal zapadnog pročelja. GD13e Strasbourg. Proroci. Glavni portal. konac 12. Katedrala. Katedrala. Katedrala. nakon 1230. Katedrala. Nadvratnik. sred. Katedrala. GD10a Amiens. Glavni portal zapadnog pročelja.). Portal južnog kraka transepta. Gargouille (crtež Viollet-le-Duca). Desni portal zapadnog pročelja. Ane" (detalj). Portal sjevernog kraka transepta. GD12f Reims. Katedrala. GD06a Sens. GD10e Amiens. Glavni portal zapadnog pročelja. Trimo. Portal sjevernog kraka transepta. Glavni portal zapadnog pročelja. oko 1175. GD13i Strasbourg. GD09c Paris. GD08a Paris. Glavni portal zapadnog pročelja. GD10b Amiens. Prorok (detalj). GD12a Reims. Glavni portal zapadnog pročelja. GD05a Senlis. Glavni portal. kraj 15. Portal kata (detalj). Kapitel. (donji dio restauriran u 19. Katedrala. nakon 1230. 1223-30. Zavodnik i lude djevice (detalj). Timpanon glavnog portala zapadnog pročelja. st. Portali zapadnog pročelja."Portal Sv. Katedrala. Vizitacija (detalj). Timpanon glavnog portala. Katedrala. GD05b Senlis. 152 . Sv. Katedrala. GD10d Amiens. Portal južnog kraka transepta. GD13k Strasbourg. GD09a Paris. Zavodnik i lude djevice. GD08b Paris. Južni portal (detalj). GD13a Strasbourg. Katedrala. treća četvrtina 13. Glavni portal zapadnog pročelja (detalj). GD12b Reims. Vizitacija. Starozavjetne ličnosti. Katedrala. Katedrala. Katedrala. Portal južnog kraka transepta. nakon 1230. Sainte-Chapelle. GD13b Strasbourg. Katedrala. Bogorodica s Djetetom (detalj). GD13j Strasbourg.. Katedrala. Katedrala. Glavni portal zapadnog pročelja. GD12c Reims. Katedrala. Katedrala. GD12d Reims. GD09b Paris. Ecclesia. Anđeo oko 1250-60. st. GD08d Paris. Katedrala. 1240-60. Katedrala. Apostol. Katedrala. Katedrala. 13. GD12h Reims. Prikazanje u hramu (detalj). Katedrala. Katedrala. Portal južnog kraka transepta. Sinagoga (detalj). st. Jugozapadni kontrafor.). Trimo. Prikazanje u hramu. Kapitel. Sv."Portal Sv. st. Katedrala. Katedrala. Desni portal zapadnog pročelja. Katedrala. Glavni portal zapadnog pročelja. GD12g Reims.GD03a Le Mans. GD10i Amiens. Desni portal zapadnog pročelja (detalj). Župna crkva. Stjepan. Katedrala. 1270-80. Katedrala. Katedrala. Glavni portal zapadnog pročelja. Navještenje (detalj). GD14a Bourges. Katedrala. Desni portal zapadnog pročelja. oko 1280. Katedrala. GD11a Rampillon. Glavni portal zapadnog pročelja. oko 1280. GD13g Strasbourg. GD10f Amiens. st. Katedrala. Desni portal zapadnog pročelja. Zapadno pročelje (detalj). GD13d Strasbourg. GD14c Bourges.

Katedrala. Katedrala. Katedrala. Ecclesia. Lisna maska. Korske klupe (detalj . oko 1260. GE02j Naumburg. Katedrala. Zapadni kor. GE01a Bamberg. Claus Sluter: "Mojsijev zdenac" (detalj). Jean de la Huerta i Antoine le Moitirier: Spomenik Ivana bez straha i Margarite Bavarske (detalj). GE04a Freiburg. Katedrala. Grobnica Dagoberta I. Katedrala. st. Demon. GE05b Marburg. terakota. Kartuzijanski samostan. Katedrala. "Kneževski portal". Luneta glavnoga portala. GE01d Bamberg. Claus Sluter: "Mojsijev zdenac" (detalj). poč. Katedrala. Louvre. Krunjenje Bogorodice. Lude djevice (detalj). GE03b Magdeburg. Posljednji sud (detalj). Južni portal. Ograda kora. Katedrala. Kapitel. Posljednji sud. Nadgrobni spomenik Philippa Pota. oko 1240. GE08a Nürnberg. Bartolomej.Ekkehart i Uta. "Adamova vrata". Grobnica Louisa Francuskog. GE01e Bamberg. Lude djevice. GD20d Paris. 1394-99. "Kneževski portal". Katedrala. Bogorodica s Djetetom. oko 1260 (detalj). GE01b Bamberg. 15. 153 . nakon 1350. Letner . Katedrala. Katedrala. Katedrala. Katedrala. oko 1480. oko 1260. Katedrala. Lisna maska. Glavni portal. Sinagoga. GE03a Magdeburg. GD21a Dijon Musée des Beaux-Arts. Eva. 1230-40. Nadgrobni spomenik nadbiskupa Friedricha von Hohenlohe. GD18a Poitiers. 1230-40. GE02f Naumburg.GD14d Bourges. Predvorje. Opatijska crkva. Katedrala. kraj 12. GE01l Bamberg. Katedrala. GD15c Saint-Denis. oko 1310. Luneta glavnoga portala. GE01m Bamberg. Katedrala. nakon 1327. Louvre. oko 1220. GE08b Nürnberg. Palais de Justice. GE02h Naumburg. GE01i Bamberg. GE02g Naumburg. 14. Sibila. Katedrala. St. Bogorodica s Djetetom.trimo. Kamin u velikoj sali (detalj). Katedrala. Katedrala. kraj 13. Louvre. Kip konjanika.Judin poljubac. Elizabethkirche. GD15b Saint-Denis.prorok Jona). 1235-40. GE01n Bamberg. 1230-40. 1230-40. 1230-40. (detalj). GE05a Marburg. Kartuzijanski samostan. Raspeće. GD20b Paris.Posljednja večera. Katedrala. 14. Kip Filipa IV Lijepog. GE02b Naumburg. Palais de Justice. Zapadni kor. Luxuria i anđeo. Zapadni kor. Katedrala. Elizabethkirche. Mudre djevice. Sebaldus. 1230-40. GE01c Bamberg. GE01j Bamberg. Katedrala. 1280-90. Katedrala. GD20c Paris. Lisni kapitel u zapadnom koru. GE01g Bamberg. oko 1235.Wilhelm von Camburg. Katedrala. GE01f Bamberg. Sv. Katedrala. Likovi donatora . GE02a Naumburg. Katedrala. Louvre. st. sred.Ekkehart i Uta (detalj). Zapadni kor (detalj).Elizabeta. st. Katedrala. Letner . oko 1500. Likovi donatora . Kamin u velikoj sali.kralj David).Hermann i Reglindis. oko 1400. st. Jacques de Baërze: Poliptih. Katedrala. Katedrala. GD17c Champmol. oko 1245. Starozavjetne ličnosti. Nadgrobni spomenik Filiberta Lijepog. Opatijska crkva. "Zlatna vrata" . Kipovi cara Henrika II i carice Kunigunde. Vizitacija . GE02i Naumburg. GE03d Magdeburg. oko 1245. GE02c Naumburg. GD17a Champmol. st. oko 1245. GE01h Bamberg. GE04b Freiburg. GE02e Naumburg. Opatijska crkva. GE02d Naumburg. Raspeće (detalj). Kartuzijanski samostan. Ograda kora (detalj . Likovi donatora . GD18b Poitiers.Marija. Likovi donatora . GD15a Saint-Denis. GE03c Magdeburg. GE01k Bamberg. GE04c Freiburg. Južni bočni portal. Katedrala. GD20e Paris. GD17b Champmol. GD19a Brou. Vizitacija . Zapadni kor.

Crkva Sv. GE23a Tilman Riemenschneider: Adam (detalj). Stjepan.1430-40. Sebald. Bamberg. Rothenburg. GE23c Tilman Riemenschneider: Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberga. Germanisches Museum. Lorenzkirche. Beč. GE22d Veit Stoss: Raspeće. oko 1500. München. GE22c Veit Stoss: Marijin oltar (detalj). Nürnberg. Marienkirche. GE17d Nikolaus Gerhaert von Leyden: Grob Friedricha III (detalj). Katedrala. Katedrala. 1505-10. GE21a Adam Kraft: Svetohranište. Würzburg. Freising. Stadtmuseum. Apostoli. Bonn. Katedrala. Glavni portal. 1480. 1520-23. Katedrala. 1508-19. Strasbourg. Berlin. Župna crkva. Rheinisches Landes-Museum. Nikole. Krakov. GE21c Adam Kraft: Križni put. GE23n Tilman Riemenschneider: Oplakivanje (detalj). Krakov. Würzburg. Mainfränkisches Meseum (s portala Marienkapelle). 1507-8. Katedrala. GE09a Köln. (Marija i Ivan). 1429. GE17c Nikolaus Gerhaert von Leyden: Grob Friedricha III. Louvre. Anom. Sebalda (detalj). Würzburg. Lorenzkirche. St. prije 1332. Lorenzkirche. GE17b Nikolaus Gerhaert von Leyden: Autoportret. GE23l Tilman Riemenschneider: Oltar (detalj). Katedrala. Rothenburg. Katedrala. GE26a Pietŕ. GE23e Tilman Riemenschneider: Conrad von Schamburg. Nürnberg. Mainfränkisches Meseum. Korske klupe. vis. oko 1505. oko 1505. GE23f Tilman Riemenschneider: Oplakivanje. Sebaldus. Staatliche Museen. GE22b Veit Stoss: Marijin oltar (detalj). Creglingen. Würzburg. Katedrala.4 cm. Krakov. 1493-96. 1519-23. 1517-18. oko 1300. GE18b Jörg Syrlin Stariji: Autoportret. GE20a Erasmus Grasser: Maurski plesači. oko 1500. Ulm. Katedrala. Pariz. Mihovil (detalj). Nürnberg. 1501-04. Stockholm. 1477-89. Würzburg. Marienkapelle. 1469. GE23d Tilman Riemenschneider: Nadgrobni spomenik Rudolfa von Scherenberga (detalj). Sebaldus. Dvorska crkva. GE22a Veit Stoss: Marijin oltar. oko 1467. St. Marija i Krist. Katedrala. 1491-93. 1496. Herrgottskirche. Crkva Sv. GE22f Veit Stoss: Marijin oltar (detalj). Katedrala. Sebalduskirche. Barbara. GE24a Gregor Erhart: Sv. 150610. Marienkirche. GE25c Peter Vischer Stariji: Kralj Artus. Nürnberg. Marienkirche. GE23b Tilman Riemenschneider: Eva (detalj). Mainfränkisches Meseum. Creglingen. Mainfränkisches Meseum. Župna crkva. Jakova. Beč. GE25b Peter Vischer Stariji: Grobnica Sv. GE25a Peter Vischer Stariji: Grobnica Sv. GE18a Jörg Syrlin Stariji: Ptolomej. Maidbronn. Nürnberg. GE23g Tilman Riemenschneider: Sv. GE19a Bernt Notke: Sveti Juraj ubija zmaja. 1520 (Raspelo). Marija Magdalena. Bogorodica s Djetetom. 1469-74. Mainfränkisches Meseum (s portala Marienkapelle). 1489. Matija. Würzburg. 154 . Sebalda. GE23m Tilman Riemenschneider: Oplakivanje. Nürnberg. GE23h Tilman Riemenschneider: Sv. Ulm. GE08d Nürnberg. Sv. Würzburg. Ulm. Würzburg. Crkva Sv. GE22e Veit Stoss: Navještenje. GE08e Nürnberg. oko 1500. GE21b Adam Kraft: Svetohranište (detalj).GE08c Nürnberg. Maidbronn. Herrgottskirche. Insbruck. Katedrala. oko 1500. GE23j Tilman Riemenschneider: Oltar (detalj). "Schöner Brunnen". GE23i Tilman Riemenschneider: Oltar. Korske klupe. 17. Sebalduskirche. GE09b Köln. GE17a Nikolaus Gerhaert von Leyden: Bogorodica sa Sv. Jakova. 1385-96. 1512-13. GE16a Hans Multscher: Ecce homo. GE23k Tilman Riemenschneider: Oltar. Nürnberg. GE20b Erasmus Grasser: Sv. St.

Firenca. vis. 1269. Pisa Krstionica katedrale. druga pol. Beč. oko 1300. Katedrala. Pokrajinski muzej. GF17b Peter Parler: Autoportret. Beč. Propovijedaonica. Katedrala. Westminster Abbey. Gries kod Bolzana. GF21c Arnolfo di Cambio: Ciborij. oko 1300. 1471-75. GF04 Anonim: Glave. Siena. Pisa. Prag. Perugia. 155 .GE26b Pietŕ. GF17a Peter Parler: Karlo IV. Katedrala. 1340. Katarina i Sv. Ptuj. Wells. oko 1318. Katedrala. Katarine. Katedrala. 1515. GF23b Tino da Camaino: Spomenik Antonia Orso (detalj). Pistoia. GF19e Niccolň Pisano: Propovijedaonica (detalj). GE26c Bogorodica s Djetetom. GF21a Arnolfo di Cambio: Nadgrobni spomenik kardinala du Braye. GE33a Anton Pilgram: Propovjedaonica. Anđeoski kor. 1420-25. st. San Eustorgio. GF01a Anonim: Krunjenje Bogorodice. Bologna. 1298-1301. Wells. oko 1250. Muzej katedrale. Siena. oko 1260. GF01b Anonim: Kralj. Badisches Landes-Museum. GE33d Anton Pilgram: Propovjedaonica (Autoportret). Wells. Bayerisches Nationalmuseum. GF19c Niccolň Pisano: Grobnica Sv. GF19f Niccolň i Giovanni Pisano: Fontana Maggiore. München. GF23c Tino da Camaino: Spomenik Antonia Orso (detalj). Ptuj. Katedrala. Badisches Landes-Museum. Katedrala. Pisa. Beč. GF20b Giovanni Pisano: Bogorodica s Djetetom. GE31b"Vrata pjevača". Milano. Katedrala. Katedrala. San Dominico. San Andrea. GF20f Giovanni Pisano: Milosrđe. Katedrala. Pisa. Orvieto. GF20h Giovanni Pisano: Snaga i Nevinost. GE31f Skidanje s križa. Propovijedaonica. Katedrala.4 cm. London. GF21b Arnolfo di Cambio: Nadgrobni spomenik kardinala du Braye (detalj). 1285. GE31c Grobnica vojvode Rudolfa IV i Katarine Luxemburške. San Domenico. GF02 Anonim: Nadgrobni spomenik Crnog Princa (detalj). GF19d Niccolň Pisano: Propovijedaonica. GF20a Giovanni Pisano: Platon. Beč Dijacezanski muzej. GF19a Niccolň Pisano: Propovjedaonica. GF22a Giovanni Balduccio. Firenca. Katedrala. st. Katedrala. Petra Mučenika. 14. San Domenico. GE26d Smrt u redovničkom habitu. Karlsruhe. GF01c Anonim: Dekorativni detalj. GF20c Giovanni Pisano: Propovijedaonica. GF20e Giovanni Pisano: Propovijedaonica. GE26e Smrt u redovničkom habitu (detalj). Siena. GE31e Sljedbenik Nikolausa van Leydena: Krsni zdenac (detalj). Rim. Firenca. Katedrala. San Andrea. Muzej katedrale. San Paolo Fuori le Mura. Muzej katedrale. 1264-67. Bayerisches Nationalmuseum. GF20g Giovanni Pisano: Heraklo. Katarina Luxemburška. Propovijedaonica. Beč. Beč. 14. Katedrala. Pisa. Dominika. GE33b Anton Pilgram: Propovjedaonica (detalj). GF21d Arnolfo di Cambio: Bogorodica s Djetetom. Katedrala. GF10a Anonim: Anđeo. GF18c Anonim: Nadgrobni spomenik Fridrika Ptujskog. 1278. München. GE31g Oltarna pala. GE32a Michael Pacher: Krunjenje Bogorodice. Lincoln. oko 1430. Katedrala. druga pol. Katedrala. oko 1360. st. Timpanon. Katedrala. Katedrala. Siena. 1294-98. Katedrala. GF19b Niccolň Pisano: Propovjedaonica (detalj). Orvieto. Arka Sv. Beč. Beč. Katarine. GF23a Tino da Camaino: Spomenik kardinala Petronija. 1481. kraj 15. 1302-10. Kapela Sv. Katedrala. oko 1250. Katedrala. GE31d Sljedbenik Nikolausa van Leydena: Krsni zdenac. Pistoia. 1359-65. Karlsruhe. 1321. 1282-84. Kapela Sv. Beč. GF18a Anonim: Sv. 10. Canterbury. oko 1250. Katedrala. Barbara. GF20d Giovanni Pisano: Propovijedaonica (detalj). 1460. Pisa Krstionica katedrale. 1336-39. GE31a "Vrata pjevača". oko 1250. Pisa. Prag. Beč Dijacezanski muzej.

Santa Maria Assunta. 15. GG01la Korske klupe (detalj). GF40 Formeto iz Valencije: Nadgrobni spomenik Martina Váequeza de Arce. poč. Franjevački samostan. Katedrala. Kanfanar. Krstionica katedrale. Pariz Louvre. 1320-30. GG01u Radionica de Sanctis: Sarkofag Blaženog Ivana Trogirskog. GF24b Lorenzo Maitani: Posljednji sud (detalj). Venecija. Župni ured. Župna crkva (iz Dvigrada). GF25c Andrea Pisano: Krštenje Kristovo. GG01b Zagreb. st. Crkva Sv. Santa Maria Assunta. oko 1230. Firenca. Zadar. 1452. Trogir. Pročelje katedrale. GG01g Anonim: Raspelo. Pula. st. Firenca. Eufemija. st. Katedrala. Sancta Caterina. st. 1352-59. GG01c Anonim: Bogorodica s Djetetom. GF34a Pietro Bussolo: Retabl. oko 1300. Eufemije (detalj). Eufemija. Trogir. Firenca. Orvieto. Rovinj. 1393. Krstionica katedrale. Muzej grada (iz katedrale). GG01pc Radovanov sljedbenik: Dvije Marije. st. nakon 1280. 1393. GG01a Anonim: Okrunjena glava / Sv. nakon 1280. 15. GF33b Marco Cozzi: Korske klupe (detalj). Župna crkva. 1348. San Marco. prva pol. Stjepan ?. GF25a Andrea Pisano: Brončana vrata. GG01mb Anonim: Poliptih. 13. GG01s Zadar. Poreč. GG01j Anonim: Bogorodica s Djetetom. Orsanmichele. Katedrala. Pisa. oko 1400. Siguenza. 15. 1468. GF27a Jacopo della Quercia: Navještenje. GF30a Leonardo i Francesco Ricomarmi: Krunjenje Bogorodice. GG01ba Zagreb. Katedrala. Venecija. Kanfanar. GG01ma Anonim: Poliptih. Marka. Brončana vrata. Franjevački samostan (detalj). Firenca. GF31a Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj). Pula. Poreč. Collegiata. oko 1400. nakon 1280. 1348. st. 14. Trogir. Kanfanar. konac 15. 1432. oko 1300. GG01o Anonim: Bogorodica s Djetetom. Stenjevac. GF25b Andrea Pisano: Navještenje. st. GG01ka Anonim: Bogorodica s Djetetom. 1324. GG01lb Korske klupe (detalj). GF26c Andrea Orcagna: Tabernakul (detalj). Zagreb. Cres. 1421. Orvieto. 1470-80. 15. Župna crkva (detalj). 156 . Bočni portal (detalj). Šime. San Marco. GF26b Andrea Orcagna: Tabernakul (detalj). Katedrala. Rijeka. Santa Maria Gloriosa dei Frari. GF35a "Puerta del Sarmental". GF36 Portal. Šimun. GF26a Andrea Orcagna: Tabernakul. 1320-30. Arheološki muzej. Burgos. GF29a Nino Pisano: Bogorodica iz Navještenja. GG01i Anonim: Sv. GG01n Anonim: Navještenje. Krstionica katedrale. Orsanmichele. Crkva Sv. GF33a Marco Cozzi: Korske klupe. Santa Maria Gloriosa dei Frari. GF28a Bonino da Campione i drugi: Arche Scaligere. GF35b Grobnica biskupa Gonzalesa de Hinojosa. Glavni portal. st. Rovinj. San Gimignano. Eufemije. Glavni portal. Crkva Sv. Pula. druga pol. st. Salň. Venecija. San Marco. Crkva Sv. Laon. GG01pa Radovanov sljedbenik: Pranje nogu. 1476. Crkva Sv. GG01m Anonim: Poliptih. GG01pb Radovanov sljedbenik: Raspeće. GG01r Anonim: Sv.GF24a Lorenzo Maitani: Bog stvara životinje. Poreč. 15. Venecija. Katedrala. Eufraziana. Katedrala. Katedrala. st. Franjevački samostan (detalj). Župna crkva (iz Lakuća). Firenca. Katedrala. 1330-36. nakon 1327. Župna crkva. Bočni portal. GG01h Anonim: Propovijedaonica. GF29b Nino Pisano: Navještenje (detalj). GF31c Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj). GF31b Jacobello i Pierpaolo della Masegna: Letner (detalj). Orsanmichele. Eufraziana. 1359-75. Verona. 15/16. Katedrala. Serzana. 15. 1393. Pula. GG01k Anonim: Bogorodica s Djetetom. Brončana vrata. Venecija. Glavni portal. Trogir. Trogir. Burgos. Firenca. Marka. Pročelje katedrale. Katedrala. GG01ia Anonim: Sv. GG01t Anonim: Krist. Biskupijska zbirka (iz Boljuna). 1350-68. Brinje. Luneta glavnog portala. GG01f Anonim: Bogorodica s Djetetom.

Župna crkva Velog sela. GG02d Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica. Katedrala. Pag. GG07eb Bonino iz Milana: Glavni portal (detalj). GG03 Nikola Dente: Bogorodica s Djetetom između Blaženog Augustina Kažotića i Sv. Katedrala. Glavni portal. GG04c Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj).GG01ua Radionica de Sanctis: Sarkofag Blaženog Ivana Trogirskog (detalj). Ivana. GG02b Mavar: Ciborij (detalji). 1386. st. Franjevačka crkva. Mihovila. 1392. 1392. Split. Petar i Sv. Kuzme i Damjana. Crkva Sv. GG07d Bonino iz Milana: Sarkofag Sv. 1418. Stari grad. Dubrovnik. Frane. Crkva Sv. Trogir. Pavao. GG01za Anonim: Imago Pietatis. GG01zc Anonim: Bogorodica s Djetetom. 1392. Krševana. Crkva Sv. Ana s Bogorodicom. Dubrovnik. Stari grad. Zadar. GG05ca Pavao iz Sulmone: Luneta portala. Pag. Zborna crkva Sv. Katedrala. Trogir. druga pol. st. GG01x Anonim: Sv. Katedrala. Zborna crkva. Zborna crkva Sv. Split. Korčula. Korčula. GG05aa Pavao iz Sulmone: Nadgrobni spomenik Nikole Matafara (detalj). Frane. Katedrala. Marije. Katedrala. Zadar. sred. GG05a Pavao iz Sulmone: Nadgrobni spomenik Nikole Matafara. Zadar. Trogir. Magdalene. Split. 1412. GG05d Pavao iz Sulmone: Sv. 1427. Zborna crkva Sv. Zadar. Narodni muzej (iz katedrale). Zadar. GG01zd Anonim: Bogorodica s Djetetom i anđelima. GG07b Bonino iz Milana: Orlando. Vis. Trogir. Crkva Sv. GG01zb Anonim: Bogorodica s Djetetom. st. GG04e Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj). Marije. GG01z Ćokovac. Crkva Sv. GG05e Pavao iz Sulmone: Oplakivanje Krista. Frane. kraj 14. Katedrala. Stari grad. 15. Katedrala. Trogir. 1418. Stari grad. Stari grad. Pag. oko 1372. GG05bc Pavao Vanucijev iz Sulmone: Bogorodica zaštitnica (detalj). Zadar. Crkva Sv. GG07ab Bonino iz Milana: Portal (detalj). Katedrala. SICU. GG02e Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica (detalj). Zadar. GG02a Mavar: Ciborij. Pag. oko 1440. Šibenik. GG02c Radionica majstora Mavra: Propovijedaonica. Zadar. GG06a Petar Radmilov Pozdančić: Bogorodica. Stari grad. 139495. GG06c Petar Radmilov Pozdančić: Glava arhanđela Gabrijela. GG05be Pavao Vanucijev iz Sulmone: Rozeta. GG04a Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe. 14. Pag. Placa. Šibenik. 15. Dujma. GG01v Anonim: Sarkofag M. Portal dominikanske crkve. GG05bd Pavao Vanucijev iz Sulmone: Arhanđeo Gabrijel. st. GG01y Anonim: Raspelo. oko 1390. Klaustar franjevačkog samostana. st. GG05bf Pavao Vanucijev iz Sulmone: Alegorija Dana. Šibenik. GG07aa Bonino iz Milana: Portal (detalj). GG04b Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj). GG04d Ivan Jakovljev de Borgosansepolcro: Korske klupe (detalj). Crkva Sv. GG07ea Bonino iz Milana: Glavni portal. Gučetića. Pag. kraj 14. Frane. oko 1332. Zadar. GG06b Petar Radmilov Pozdančić: Bogorodica (detalj). Zadar. Marije. 157 . Samostan benediktinki. SICU. Zadar. Split. Katedrala. Dubrovnik. Crkva Sv. Dominikanski samostan. Marije. Zadar. Crkva Sv. Narodni muzej. 1370-80. Zborna crkva Sv. Frane. GG07ec Bonino iz Milana: Glavni portal (detalj). Zborna crkva Sv. Katedrala. Pag. Dubrovnik. 1392. GG05ba Pavao Vanucijev iz Sulmone: Bogorodica zaštitnica. Katedrala. SICU. Zadar. Marije. Katedrala.

Katedrala. oko 1443. Šibenik. 1458. oko 1445. GG09bc Matej Moronzon: Letner zadarske katedrale. San Francesco alle Scale. Samostan Sv. GG07f Bonino iz Milana: Sv. Gradske zidine. Zadar. Šibenik. Šibenik. Katedrala. Dubrovnik. GG13e Juraj Petrović: Raspelo. Katedrala. Katedrala. Šibenik. Mihovil. Zadar. Sakristija katedrale. Katedrala. Krstionica. GG14ab Juraj Dalmatinac: Glava. GG09b Matej Moronzon: Letner (rekonstrukcija). Dubrovnik. Orebić. GG14bc Juraj Dalmatinac: Kralj David. 1451-58. Zbirka crkvene umjetnosti (sa katedrale). 1448. GG13da Juraj Petrović: Raspelo (detalj). Rab. GG14ga Juraj Dalmatinac: Portal (detalj). Katedrala. Katedrala. Ankona. Ivan Evanđelist. GG13d Juraj Petrović: Raspelo. Ankona. Orebić. Split. Katedrala. GG13g Juraj Petrović: Sv. GG12b Petar de Riboldis: Sv. Katedrala. Staša (detalj). Katedrala. GG14e Juraj Dalmatinac: Sv. st. Katedrala. Frane. nakon 1418. Katedrala. Šibenik. Ankona. GG14g Juraj Dalmatinac: Portal.GG07ef Bonino iz Milana: Bočni portal (detalj). Loggia dei Mercanti. Katedrala. GG12a Petar de Riboldis: Poliptih iz crkve Sv. šimun. nakon 1460. Franjevački samostan (iz franjevačkog samostana na Otoku kod Korčule). Staša (detalj). GG12ab Petar de Riboldis: Sv. Dubrovnik. GG14c Juraj Dalmatinac: Sv. 1426-31. Šibenik. GG13fa Juraj Petrović: Raspelo (detalj). 15. GG14da Juraj Dalmatinac: Oltar Sv. Frane u Zadru (rekonstrukcija). GG08b Petar Martinov iz Milana: Mala Onofrijeva česma (stanje prije uništenja). GG14db Juraj Dalmatinac: Oltar Sv. Hvar. 1451-58. San Francesco alle Scale. Jeronim. Kristofor. Sorkočevićev ljetnikovac. Sv. Ivan. GG12aa Petar de Riboldis: Krunjenje Marijino. Šibenik. Šibenik. GG14bd Juraj Dalmatinac: Krsni zdenac (detalj). Pridvorje (iz franjevačkog samostana na Daksi). Šibenik. Zadar. Franjevački samostan (iz franjevačkog samostana na Otoku kod Korčule). oko 1465. Loggia dei Mercanti. prva pol. Krstionica. GG14h Juraj Dalmatinac: Portal. 1440. GG14ca Juraj Dalmatinac: Sv. Knežev dvor. Ankona. Frane. Raspelo (detalj). Katedrala. GG14fb Juraj Dalmatinac: Alegorija Milosrđa. GG09bb Matej Moronzon: Letner zadarske katedrale. GG14ba Juraj Dalmatinac: Svod krstionice (detalj). GG12ac Petar de Riboldis: Sv. GG14ha Juraj Dalmatinac: Portal (detalj). Vlaho. Zadar. Zadar. San Agostino. Katedrala. Samostan Sv. 1446-48. GG11aa Grgur Vidov: Ormar (detalj). Jakov (detalj). Katedrala. Šibenik. Franjevački samostan. GG14aa Juraj Dalmatinac: Glava. GG09a Matej Moronzon: Korske klupe. Zadar. Zbirka crkvene umjetnosti. GG08a Petar Martinov iz Milana: "Eskulapov kapitel". Katedrala. 1451-58. Šibenik. oko 1440. Trogir. 1455. 158 . Jakov. Katedrala. Placa. Katedrala. GG10aa Ivan Budislavić: Korske klupe (detalj). GG13b Juraj Petrović: Raspelo. GG14a Juraj Dalmatinac: Ukrasne glave. GG14ac Juraj Dalmatinac: Glava. Katedrala. Šibenik. Frane. Trogir. GG09aa Matej Moronzon: Korske klupe (detalj). GG14bb Juraj Dalmatinac: Svod krstionice (detalj). Šibenik. Ankona. Katedrala. Jeronim (detalj). Ivan Krstitelj. SICU. Zadar. 1446-48. Šibenik. San Agostino. Šibenik. Split. Sv. Šibenik. Zadar. Ankona. GG13f Juraj Petrović: Raspelo. GG13db Juraj Petrović: Raspelo (detalj). GG14fa Juraj Dalmatinac: Konjanik. Samostan Sv. Split. 1435-53. GG14ad Juraj Dalmatinac: Glava. Katedrala. Sv.

Firenca. Jurja. Pag. gornja crkva. San Domenico. Marije. Franjo i priče o njemu. oko 1275. Firenca. GG20bb Marko Andrijić: Arhanđeo Gabrijel. konac 13. Zadar. GG20bc Marko Andrijić: Rozeta. Šibenik. Pinacoteca. Dubrovnik. Krstionica katedrale. Stošija. GG17a Andrija Aleši: Krstionica katedrale. Riznica crkve Sv. Museo Nazionale dei Bargello. GH13a Cimabue: Bogorodica s Djetetom i anđelima. GG20bd Marko Andrijić: Bogorodica. Pag. st. GH10b Guido da Siena: Slikani antependij (detalj). GG20ba Marko Andrijić: Kapitel. trećina 13. Jurja: Polaganje u grob. Assisi. Jurja: Krunjenje Bogorodice. Pinacoteca Civica. Mihovil. Ivana s bratimima. Assisi. prije 1341. oko 1270. GG20ca Marko Andrijić: Balkon (detalj). Katedrala. 1460. Zborna crkva Sv. Pisa. poslj. Matej Evanđelist. GH07d Majstor Kodeksa Sv. Klare. GH07b Majstor Kodeksa Sv. st. GH02c Anonim: Poklonstvo kraljeva. 1261. Korčula. Siena. Firenca. Ivana. Crkva San Francesco alle Scale. GG18a Nikola Firentinac: Sv. Palača Nassis. 159 . Klare: Pogreb Sv. 1470. Marije. GG15da Ivan Pribislavljić: Portal (detalj). GH02b Anonim: Rođenje. 1467. 1285. GH02a Anonim: Navještenje. prije 1260. GH08a Bonaventura Berlinghieri: Sv. Martina: Bogorodica s Djetetom na Prijestolju i scene o Sv. GH03b Majstor Sv. GH13c Cimabue: Raspelo. Luneta glavnog portala. Filip.Trogir. oko 1460. Assisi. Zborna crkva sv. Šibenik. National Gallery. Ankona. Zadar. st. Katedrala. Zadar. 145255.GG15b Ivan Pribislavljić: Luneta portala. Siena. GH07c Majstor Kodeksa Sv. Zborna crkva Sv. Archivio Capitolare di San Pietro. Joakimu i Ani (detalj). San Domenico. Museo Nazionale. Assisi. Pag. Marije. Crkva Sv. Firenca. Kapela Blaženog Ivana. Zbirka crkvene umjetnosti. Palazzo Publico. GG17ba Andrija Aleši: Sv. GG16ba Petar Berčić: Luneta portala (detalj). 1467. Dominika. GG18fa Nikola Firentinac: Sv. Krstionica katedrale. Trogir. Firenca. GG16b Petar Berčić (?): Bogorodica zaštitnica. GH05a Majstor Sv. Marije. San Francesco. GG16a Petar Berčić: Sv. trećina 13. donja crkva. Katedrala. Klare. Rim. Frane. GG18e Radionica Nikole Firentinca: Balkon. oko 1490. Trogir. GH13b Cimabue: Sv. Klare: Prizori iz života Sv. Pag. Jurja: Noli me tangere. Santa Maria dei Servi. Krstionica katedrale. Santa Chiara. GH05b Majstor Sv. Arezzo. Zadar SICU (s pročelja kapele Sv. kraj 15. Santa Chiara. Ivan Evanđelist i Sv. Šime). San Gimignano. London. GH11a Capo di Marcovaldo: Raspelo. GG20a Marko Andrijić: Ciborij. 1485. Jurja: Kodeks Sv. Museo Nazionale dei Bargello. Pag. konac 13. Marije. Palača Ghirardini. Zborna crkva sv. Zborna crkva Sv. 1469. GG15c Ivan Pribislavljić: Reljef Sv. Pag. San Francesco. GH09a Giunta Pisano: Raspelo. Mihovila. Zoilo i Sv. GG18d Nikola Firentinac: Grobnica obitelji Sobota. poslj. GG18c Nikola Firentinac: Oplakivanje. st. GH12a Margaritone d'Arezzo: Bogorodica s Djetetom. 1285. Siena. Pag. nakon 1472. GH07a Majstor Kodeksa Sv. Firenca. GG19aa Leonard i Petar Petrović: Portal (detalj). Kneževa palača. Capella Bardi. GH11b Capo di Marcovaldo: Bogorodica s Djetetom. konac 13. st. Zborna crkva Sv. Marije. 1260-70. GH10a Guido da Siena: Bogorodica s Djetetom. Trogir. Santa Croce. Metropoliten Museum. New York. oko 1500. Bologna. Crkva Sv. Stube crkve Sv. Jeronim u špilji. st.

Assisi. GH15e Duccio: Maesta (rekonstrukcija stražnje strane). oko 1293. Assisi. Rim Santa Cecilia in Trastavere. Palazzo Publico (detalj). Palazzo Publico. GH16r Giotto di Bondone: Raspeće. GH16f Giotto di Bondone: Propovijed pticama. Padova. San Francesco. Museo dell'Opera del Duomo. Museo dell'Opera della Metropolitana (detalj). GH16s Giotto di Bondone: Posljednji sud. GH21b Giottino: Pietŕ. GH16d Giotto di Bondone: Istjerivanje vragova iz Arezza (detalj). Cappella Scrovegni. Palazzo Pubblico. Firenca. GH15i Duccio: Maesta (detalj). Gornja crkva. Gornja crkva. GH22f Simone Martini: Guidoricci da Fogliano (detalj). GH16o Giotto di Bondone: Uskrsnuće Lazarevo. Santa Croce. Ufizzi. GH22d Simone Martini: Poliptih. GH15h Duccio: Maesta. GH13f Cimabue: Sv. GH16u Giotto di Bondone: Nepravda. Siena. Gornja crkva. San Francesco. 1308-11. GH14e Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj). San Francesco. GH14a Pietro Cavallini: Prikazanje u hramu. Uffizi. 1320. Gornja crkva. GH13h Cimabue: Sv. Franjo se odriče zemaljskih dobara. Rim Santa Cecilia in Trastavere. San Francesco. Chiesa dei Servi. Museo dell'Opera della Metropolitana (detalj). Cappella Bardi. GH15b Duccio: "Madonna Rucellai". GH16h Padova. Cappella Scrovegni. Cappella Scrovegni. Assisi. Firenca. GH16p Giotto di Bondone: Judin poljubac. San Francesco. San Francesco. San Francesco. anđelima i svecima. Uffizi (detalj). Cappella Scrovegni. GH18a Maso di Banco: Sv. Rim Santa Cecilia in Trastavere. GH16a Giotto di Bondone: Prostiranje plašta pred Svetim Franjom. Gornja crkva. Cappella Scrovegni. Museo dell'Opera della Metropolitana. oko 1293. Siena. Donja crkva. GH22b Simone Martini: Maesta. Firenca. Gornja crkva. Uffizi. Palazzo Publico (detalj). Unutrašnjost. Padova. Washington. Assisi. GH14b Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj). Rim Santa Cecilia in Trastavere. GH16x Giotto di Bondone: Maesta. oko 1291. Siena. Assisi. Orvieto. Museo di Santa Maria degli Angioli. GH15k Duccio: Maesta (detalj). GH13e Cimabue: Maesta. Capella Bardi. Uffizi (detalj). Katedrala. GH22e Simone Martini: Poliptih. GH15j Duccio: Maesta (detalj). Cappella Scrovegni. Assisi. 1355. Museo dell'Opera del Duomo (detalj). Siena. GH22a Simone Martini: Maesta. GH22c Simone Martini: Maesta. GH16b Giotto di Bondone: Poklon plašta siromašku. 1279-80. oko 1293. Rim Santa Maria in Trastavere. Franjo. Firenca. Padova. GH16n Giotto di Bondone: Bijeg u Egipat. Padova. Padova. Firenca. Orvieto. Firenca. Firenca. GH14d Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj). Cappella Scrovegni. 160 . 1315. GH13g Cimabue: Bogorodica na prijestolju s anđelima. GH21a Giottino: Pietŕ. GH15c Duccio: Krunjenje Bogorodice. GH16e Giotto di Bondone: Čudo s izvorom. 1328. National Gallery of Art.GH13d Cimabue: Raspelo. 1285. GH15a Duccio: "Madonna Rucellai". Museo dell'Opera della Metropolitana. San Domenico (detalj). GH16c Giotto di Bondone: Istjerivanje vragova iz Arezza. 1330-40. Arezzo. Ivan (detalj). GH15f Duccio: Maesta. Santa Maria Novella. GH16v Giotto di Bondone: Sv. Uffizi. Padova. Firenca. Bologna. Firenca. Silvestar i zmaj. oko 1301. Katedrala. Siena. Assisi. Firenca. Pisa. GH16y Giotto di Bondone: Raspelo (406 x 578 cm). Santa Croce. oko 1293. GH15g Duccio: Maesta. GH15d Duccio: Maesta (rekonstrukcija prednje strane). Assisi. GH19a Taddeo Gaddi: Bogorodica s Djetetom. oko 1287. Museo dell'Opera della Metropolitana. GH14c Pietro Cavallini: Posljednji sud (detalj). Uffizi. GH16g Giotto di Bondone: Izak odbija Ezava.

Krstionica katedrale. San Trovaso. Accademia. Musée Condé. GH33c Gentile da Fabriano: Poklonstvo kraljeva. Accademia. GH46a Zanino da Pietro: Raspeće. 1423-25. Museo de Castelvecchio. Verona. 161 . Accademia. National Gallery. Luciji (dio). Chantilly. Pinacoteca Nazionale (iz župne crkve u Verucchiu). GH22i Simone Martini: Navještenje. GH44c Nicolň di Pietro: Krunjenje Bogorodice. Verona. Pinakoteka. Pisa. GH30a Bartolo di Fredi: Poklonstvo kraljeva. GH25c Ambrogio Lorenzetti: Prikazanje u hramu. Padova. Museo Nazionale. 1342. GH42a Jacobello di Bonomo: Krunjenje Bogorodice (dio Poliptiha). GH34c Pisanello: Lionello d'Este. 1395/1400. oko 1415. San Antonio. Accademia. GH33b Gentile da Fabriano: Poklonstvo kraljeva. 1359. Krstionica katedrale. Milano. Vicenza. Krševan. Dominika u Zadru). 1371. Brera. Fermo. GH40d Lorenzo Veneziano: Navještenje i četiri sveca. Accademia. 1357/59. GH38b Stefano da Zevio: Bogorodica u ružičnjaku (detalj). Venecija. GH37c Giusto Menabuoi: Freske. Museo Civico. Bergamo. Museo Civico. st. Venecija. Rieti. 1367. London. GH38a Stefano da Zevio: Poklonstvo kraljeva. oko 1420. 1423. Firenca Uffizi. GH44d Nicolň di Pietro: Raspelo.GH22g Simone Martini: Prizori iz života Sv. Accademia. Katarine. Firenca Uffizi (detalj). GH45b Jacobello del Fiore: Madonna della Misericordia. San Francesco. Ivana. 1325. 1437-44. Venecija. Franje. Accademia. GH39e Paolo Veneziano: Poliptih (detalj). donja crkva. Padova. GH35a Guariento: Arhanđel Mihovil. GH39a Paolo Veneziano: Bogorodica s Djetetom. Pinacoteca Nazionale. Accademia. Milano. GH37a Giusto Menabuoi: Triptih. Venecija. Palazzo del Podestŕ. Verona. GH37d Giusto Menabuoi: Freske (detalj). Padova. GH47a Michele Giambono: Sv. Accademia (iz crkve Sv. oko 1350. GH45a Jacobello del Fiore: Legenda o Sv. San Gimignano. Bologna. London. Venecija. GH39b Paolo Veneziano: Dijelovi poliptiha. Firenca Uffizi. oko 1400. GH43a Jacobello Alberegno: Vizija Sv. 1333. 1375. Firenca. Pinacoteca Civica. Venecija. GH34a Pisanello: Bogorodica s Djetetom. GH39c Paolo Veneziano: Poliptih. 1394. Venecija. GH33a Gentile da Fabriano: "Polittico di Valle Romita" (detalj). 15. 1329. Siena. Accademia. Firenca. GH31a Taddeo di Bartolo: Navještenje. Uffizi. oko 1400. GH32a Giovanni Sasseta: Mistične zaruke Sv. Palazzo del Podestŕ (detalj). Accademia. 1376-79. Dominika (detalj). 1376-78. Assisi. Fermo. GH22h Simone Martini: Navještenje. GH25b Ambrogio Lorenzetti: Alegorija dobre vladavine (detalj). GH36a Altichiero da Zevio: Raspeće. oko 1438. GH40a Lorenzo Veneziano: "Poliptih Lion". oko 1400. Venecija. Venecija. Firenca Uffizi. GH39d Paolo Veneziano: Poliptih (detalj). GH37b Giusto Menabuoi: Triptih. Accademia. San Fermo Maggiore. Brera. GH45c Jacobello del Fiore: Krunjenje Bogorodice. GH40c Lorenzo Veneziano: Zaruke sv. Accademia Carrara. Siena Palazzo Pubblico. GH41a Catarino i Donato: Krunjenje Bogorodice. Firenca Uffizi (detalj). 1333. Siena. Venecija. National Gallery. Siena Palazzo Pubblico. San Gimignano. GH23a Lippo Memmi: Maesta. 1435. poč. Venecija. Venecija. Accademia. 1404. Pinacoteca Nazionale. Venecija. Accademia. GH23b Lippo Memmi: Maesta. Museo de Castelvecchio. GH26a Francesco Traini: Pala Sv. Padova. Uffizi. 1344-45. GH34b Pisanello: Navještenje (detalj). GH25a Ambrogio Lorenzetti: Alegorija dobre vladavine (detalj). Venecija. Martina. Pinacoteca. oko 1440. GH24a Pietro Lorenzetti: Pala del Carmine. GH27a Giovanni da Milano: Poliptih Svih Svetih (detalj predele). GH43b Jacobello Alberegno: Žetva Svijeta. GH44a Nicolň di Pietro: "Madonna Belgarzone". Siena.

oko 1150. Katedrala. oko 1210. Westminster Abbey. oko 1284. oko 1150. Louvre. GI11a Paris. Sainte-Chapelle. oko 1270. sred. Apolonije. GI15a Anonim: Prizor iz lova (detalj). Musée Conde. GI07k Chartres. st. GI20a Melkior Broederlam: Prikazanje u hramu / Bijeg u Egipat. GI27b Anonim: "Westminster Retable". GI24c Anonim. GH50a Giovanni de Grassi: Časoslov Giangaleazea Viscontija. Dolazak relikvija u Sens. GI07h Chartres. Apokalipsa (detalj). GI12e Paris. Pariz.GH47b Michele Giambono: Krunjenje Bogorodice. Katedrala. Venecija. GI24d Anonim: Alfonsov psaltir. prije 1364. 1392. GI11b Paris. st. GI23a Anonim: Dama s jednorogom. Prozori sjevernog kraka transepta. 15. GH47c Michele Giambono: Poliptih Sv. st. 15. Dijon. GI12d Paris. Villneuve-les-Avignon. Pariz. sred. 15. Katedrala. Katedrala. GI03a Jean Pucelle: Brevijar Belleville. Accademia. GI24b Anonim: Psaltir Blanche iz Kastilje. Pariz. British Museum. GI07i Chartres. British Museum. Oxford. Jakova. Katedrala. 1403. rano 13. 1452-60. Douce Apocalypse. GI14a Bourgos. GI28a Anonim: "Wilton Diptych". oko 1230. London. GI07e Chartres. Katedrala. Katedrala. Sainte-Chapelle. 162 . GI07f Chartres. London. Opatijska crkva. "Prozor Marije Magdalene" (detalj). "Prozor Plave Bogorodice". nakon 1240. Večera u Emausu. 15. Bodleian Library. Rozeta na sjevernom kraku transepta (detalj). GI19b Anonim: "Parament de Narbonne". Archivio della Curia vescovile. Bibliotčque Nationale. Venecija. British Museum. GI07c Chartres. Accademia. Pariz. Pariz. Prozori sjevernog kraka transepta (detalj). London. "Noin prozor". Musée Cluny. sred. GH51a Michelino da Besozzo: Pogrebni govor za Giangaleazea Viscontija. Ulazak u Jeruzalem. Sainte-Chapelle. "Prozor Utjelovljenja". oko 1395. Sainte-Chapelle. st. oko 1210. Bibliothčque d'Arsenal. 1395-99. 1343. prije 1377. GI01a Anonim: Psaltir Sv. GI02a Honoré: La Somme le Roy. Musée Condé. st. "Jišajev prozor" (detalj). Apokalipsa (detalj). Louvre. GI19a Anonim: Portret Ivana Dobrog. Firenca Biblioteca Nazionale. GI07j Chartres. GI28b Anonim: "Wilton Diptych". London. Apokalipsa (detalj). oko 1200. "Jišajev prozor". 1452-60. Katedrala. Chantilly. London. National Gallery. 1252-70. Angers. London. oko 1250. Avignon. st. Katedrala. "Prozor zodijačkih znakova" (detalj). oko 1150. Katedrala. Bibliothčque Nationale. GI05a Braća Limburg: Časoslov vojvode od Berryja. GI22a Nicolas Bataille / Jean de Brugge: Apokalipsa. "Prozor Plave Bogorodice" (detalj). Katedrala. Katedrala. Grb vojvode od Berryja. London. GH48a Anonim: Antifonar. GI19c Anonim: "Pieta iz Avignona". GI21a Engeurrand Charonton: Pakao. oko 1325. GI12f Paris. Pariz. GI26a Matthew Paris: "Historia Anglorum". Louvre. GI27c Anonim: Portret Richarda II. nakon 1250. Pariz. Papinska palača. GI27a Anonim: "Westminster Retable". Pariz. GI07l Chartres. GI07g Chartres. GI07a Chartres. oko 1290. GI07d Chartres. oko 1270. GI18a Anonim: Mrtvački ples (detalj). GI06a Jean Fouquet: Mučenje Sv. st. 1375-81. Katedrala. 12-13. Bibliothčque Nationale. Katedrala. Rozeta na sjevernom kraku transepta. GI12b Paris. "Prozor Utjelovljenja". 1343. oko 1380. Katedrala. Westminster Abbey (detalj). Bibliothčque Nationale. National Gallery (detalj). oko 1450. Louisa. GI07b Chartres. GI12c Paris. Chantilly. Sainte-Chapelle. Padova. Katedrala. Pariz. Lachaise-Dieu. London. Musée des BeauxArts. 1448. 15. Westminster Abbey. Raspored vitraja. GI24a Anonim: Westminsterski psaltir.

Crkva Majke Božje. GJ01a Anonim: Sv. London. GI44a Majstor oltara u Wittingau: Molitva na Maslinskoj gori. druga pol. Crkva Sv. Gent. Narodna galerija. oko 1375. Staatsbibliothek. Nikole. Hamburg. Kapela Sv. Kunsthalle. Pariz Louvre. Prag. GI41a Martin Schongauer: Bogorodica s Djetetom. Umjetnički i historijski muzej. Jeronim. GI37a Konrad Witz: Navještenje. 1392. 14. st. Zagreb. st. Katedrala. Katedrala. Madrid. Prag. GI62b Hieronymus Bosch: Pakao. Beč. st. Lovre. Crkva Sv. Visoko. GI51a Janez Ljubljanski: Sv. Kapela Sv. Nürnberg. 15. 1444. Dominik. Katedrala. GI40a Anonim: Sv. prva pol. 1440-45. st. Riznica katedrale.Četvrti dan. National Bibliothek. Rakotule. Uffizi. Prag. Kunsthistorisches Museum. National Gallery. Wallraf-Richartz Museum. GI44b Majstor oltara u Wittingau: Uskrsnuće. Sv. Narodna galerija. Crkva Sv. London. GI34a Anonim: Oltarna pala iz Soesta. GI36a Stefan Lochner: Bogorodica u ružičnjaku. 1359. poč. Narodna galerija. GJ02a "Trsatska Bogorodica". National Gallery. oko 1380. Beč. GJ01c Ostaci fresaka. 1436. Zagreb. oko 1380. 1230-40. Prado. GJ01bd Anonim: Anđeo. oko 1400. Franjevački samostan na Trsatu (detalj). GJ02c Anonim: Legende o Sv. Crnogrob. 14/15. st. Gemäldgalerie. Požega. oko 1400. Jelene. Rijeka. Nikole. GI57a Hubert i Jan van Eyck: "Gentski oltar". Köln. GI50a Iohannes (Janez) Aquila: Apostoli. 163 . Barbara. Katedrala. GI61a Hans Memling: Triptih. GI43a Teodorich iz Praga: Sv. Prado. GI49c Anonim: Oltarna pala iz Bečkog Novog Mesta (otvorena). Katedrala. Kapela Sv. 1379. GJ02b Mletački majstor: Bogorodica s Djetetom. Hildeshaim. 1365. Franjo. Rab. Kapela Sv. Zagreb. Crkva Sv. Zagreb. Gent. st. 15. Katedrala. Zagreb. st. GI52a Bolfgang: Rođenje Kristovo (detalj). Mihovila. 15. GI57b Hubert i Jan van Eyck: "Gentski oltar". Narodna galerija. 1434. GI62a Hieronymus Bosch: Raj (detalj). st. GJ01bc Anonim: Evanđelist Marko. 14. Bolnica. st. Nikoli. Šenkovec. 1443. London. Madrid. Berlin. Narodna galerija. GJ02aa"Trsatska Bogorodica". GI49a Anonim: Rudolf IV. GI57d Jan van Eyck: "Madona kancelara Rolina". Sakristija katedrale. London. prva pol. GJ01ba Anonim: Krist u mandorli. GI59a Rogier van der Weyden: Portret žene. Katedrala (detalj). GJ01d Anonim: Raspeće. Katedrala. GI57c Jan van Eyck: Giovanni Arnolfini sa ženom. 1230-40. Beaune. 14. GI58a Robert Campin: Sv. Ženeva. Timotej i Sv. Prado. Beč. 15. Prag. 15. druga pol. Beč. Zagreb. kraj 15. GJ01bb Anonim: Krist u mandorli. druga pol. GI49b Anonim: Bogorodica s Djetetom i donatorom. Kristofor. st. GI45b Anonim: "Madona iz Jindrichova Hradeca". GJ01h "Misal Jurja Topuskog". Rijeka. 14. Nikola spašava trojicu nedužnih. Prag. Crkva Sv. oko 1440. Nationalmuseum. GI34b Anonim: Jišajevo stablo. Crkva Sv. GI40b Anonim: 'Biblia pauperum'. Stjepana. National Gallery.GI28c Anonim: "Wilton Diptych". Franjevački samostan na Trsatu. Katedrala. GI59b Rogier van der Weyden: Posljednji sud. Madrid. GI33a Anonim: "Minhenski psaltir". Minhen. Firenca. GI45a Anonim: "Madona iz Rudnica". oko 1395. 1432. prva pol. oko 1390. Stjepana (detalj). 1453. GI35a Bertram von Minden: Geneza . GI37b Konrad Witz: Petrov čudesni ribolov. Martina. druga pol. Stjepana. Stjepana. GI46a Anonim: Ptolomejev 'Quadripartitus'. GI60a Hugo van der Goes: Poklonstvo pastira. oko 1200. st. 1447. Martjanci. kraj 13. 1475-76. sred. st. National Gallery (stražnja strana).

Accademia. Frane. Duje. GJ04b Vincent iz Kastva: Bijeg u Egipat (detalj). Pinacoteca. sred. 164 . GJ12e Menegelo: Poliptih. 14. GJ07a Anonim: "Bogorodica benediktinki". Kuzme i Damjana. Crkva Sv. konac 14. Nikole. poč. Istambul. Marije na Škrilinah. Zadar. 14. GJ07cd Anonim: Sv. Crkva Sv. GJ12l Menegelo: Bogorodica s Djetetom i Sv. Frane. Fermo. Zadar. poč. Crkva Sv. Beram. Seget. druga pol. Zadar. GJ02f Ostaci fresaka. Zadar. 15. SICU. Znanstvena knjižnica. Manastir Sv. st. SICU (detalj). st. Pazin. GJ12ja Menegelo: Triptih "Varoške gospe" (detalj). GJ12g Menegelo: Bogorodica s Djetetom. Andrije. Zadar. GJ07ca Anonim: Jišajevo stablo. Dominika (detalj). Križa. sred. Crkva Sv. GJ08c Paolo Veneziano: Bogorodica s Djetetom. Zadar. Beram. druga pol. GJ07e Anonim: Raspelo (detalj). SICU. 15. SICU (iz crkve Gospe Maslinske). poč. Zadar. Ivan Krstitelj. Muzej Topkapi. st. Samostan Sv. Kraj. Zadar. Crkva Sv. kraj 14. st. Marije na Škrilinah. Vodnjan. Dubrovnik. Crkva Sv. GJ07ab Anonim: "Bogorodica benediktinki". GJ07da Anonim: Antifonar. Katedrala. Rok. Dominika. GJ10aa Catarino. Crkva Sv. Blaža. GJ12k Menegelo: Raspelo. 14. 15. Samostan Sv. GJ07b Anonim: "Ugljanski triptih". Martin i prosjak (detalj). Župna crkva Sv. GJ06a "Šareni majstor": Sv. 15. 14. Samostan Sv. oko 1460. SICU (detalj). st. Zadar. Šime. GJ12na Menegelo (?): Matrikula bratovštine Gospe od Umiljenja i Sv. 14. st. GJ10a Catarino. GJ12jb Menegelo: Triptih "Varoške gospe" (detalj). oko 1400. Sebastijan i Sv. Frane. Petar. Oprtalj. poč. GJ07db Anonim: Antifonar. Crkva Sv. GJ12r Učenik Menegela Ivanova de Canali: Raspelo. Crkva Sv. st. Crkva Sv. 14. 15. Zadar. Dubrovnik. GJ07ha "Hrvojev misal". poč. GJ03a Albert: Bogorodica s Djetetom. 14. Crkva Sv. oko 1330. Crkva Sv. GJ12b Menegelo: Sv. st. Zadar. SICU. GJ02l Anonim: Stvaranje svijeta. poč 14. SICU (detalj). Antun Pustinjak. konac 14. GJ12f Menegelo: Bogorodica s Djetetom. Butoniga. Ivan Krstitelj. Trogir. poč. st. GJ07aa Anonim: "Bogorodica benediktinki".GJ02e Anonim: Polaganje u grob (detalj). Samostan Sv. GJ12d Menegelo: Dijelovi poliptiha. Crkva Sv. Marije. st. GJ08b Paolo Veneziano: Raspelo. st. st. st. Sakristija katedrale. Samostan Sv. Ivan Krstitelj. 14. Raspelo. SICU (detalj). Zadar. GJ08ba Paolo Veneziano: Raspelo. GJ05a Ivan iz Kastva: Rad prvih ljudi. kraj 14. GJ10ab Catarino. Crkva Sv. Žminj. Muzej crkvene umjetnosti. Raspelo. Venecija. GJ02k Ostaci fresaka. GJ09a Antonio Veneziano (?): Sv. Aranđela na Krki. GJ07dc Anonim: Gradual. Zadar. kraj. Beram. Paz. GJ07f Anonim: Raspelo. SICU. GJ11a Nicolň di Pietro: "Madonna Belgarzone". GJ12la Menegelo: Bogorodica s Djetetom i Sv. kraj 14. Trojstva. Duje (detalj). National Gallery. Hrastovlje. Zadar. Zadar. Donat. druga pol. 1490. GJ04c "Majstor mrtvačkog plesa": Mrtvački ples (detalj). GJ12ma Menegelo (?): Antependij (detalj). st. Zbirka crkvene umjetnosti. Žminj. Muzej. Crkva Sv. 1461. Zadar. st. Vida. Zadar. st. Šibenik. SICU. 1403-04. Koper. st. Zadar. SICU. Šibenik. 1321. Trojstva. Raspelo. Kraj. London. st. 1392. poč. st. Marije na Škrilinah. GJ07cb Anonim: Sv. st. Ivana. GJ08a Paolo Veneziano: Oltarna pala Blaženog Leona Bemba. Antuna. 1471. GJ04a Vincent iz Kastva: Sv. Katedrala. kraj 14. Ćokovac. Zadar.

GJ15b Dujam Vučković: Bogorodica među anđelima. Aachen. 15. 1377-80. Split. 14/15. Šimuna. Frane (detalj). Zadar. 1419-32. GK08 Pietro i Paolo Aretino: Relikvijar Sv. GK16 Franjo iz Milana: Škrinja Sv. Crkva Sv. oko 1350. SICU. GJ14db Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". st. 1367. Orvieto. Zadar. Frane. Pariz. Zadar. Križa i Spužve (detalj). Šibenik. kraj 15. Frane. Zadar. GJ19b Lovro Dobričević: Poliptih. Dubrovnik. GJ13f Blaž Jurjev: Bogorodica u ružičnjaku. Trojstvo. Crkva Sv. st. 1339. st. Crkva Sv. Crkva Sv. kraj 15. 165 . Crkva Gospe na Dančama. Duha. Zadar. Arrezzo. Korčula Opatska zbirka. Frane. 1436. Crkva Svih Svetih. GJ13b Blaž Jurjev: Raspelo (detalj). Ston. Zadar. GJ15h Dujam Vučković: Bogorodica s Djetetom. st. GJ14da Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". SICU. st. Frane. Antuna Opata. 1448. GK03 Relikvijar Karla Velikog (detalj). GK15e Relikvijar Sv. Zadar. 14. 1428. Vlaho. GK16a Franjo iz Milana: Škrinja Sv. Louvre. GJ13i Blaž Jurjev: Poliptih. SICU. GJ13g Blaž Jurjev: Poliptih Sv. Crkva Sv. GJ20a Petar Jordanić: Poliptih. Siena. Koločep. 10-14. Pariz Louvre. GJ14eb Ivan Petrov: Apostol. Samostan Sv. GJ13d Blaž Jurjev: Sv. GK10 Giuliano da Firenza: Relikvijar za jezik Sv. GJ13k Blaž Jurjev: Bogorodica s Djetetom. Museo dell'Opera del Duomo. st. Silvestra. GJ13j Blaž Jurjev: Poliptih. Dubrovnik. Župna crkva. GJ14df Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". Split. 1343-35. Magdalene. Samostan Sv. Zadar. Hvar. SICU. Dominikanski samostan. 14/16. Zadar. Šime. prva pol. prije 1431. druga čevrtina 15. Frane (detalj). Zbirka crkvene umjetnosti. st. GJ13l Blaž Jurjev: "Gospa od Zdravlja". SICU. Zadar. GK11a Mitra. Nikole. Šimuna. Samostan Sv. GJ14dc Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". Crkva Sv. GJ18a Matej Junčić: Poliptih (detalj). Riznica katedrale. st. nakon 1452. Padova. oko 1433. Samostan Sv. GK05 Relikvijar za glavu San Galgana. SICU. st. Frane (detalj). Donata. Jeronim (detalj). Marije (uništen). GJ15c Dujam Vučković: Mistično vjenčanje Sv. Venecija. 1332. Katedrala. Samostan Sv. SICU. Zadar. SICU. druga čevrtina 15. oko 1430. Samostan Sv. Münstershatz. Dubrovnik. San Marco. Katedrala. GJ17a Ivan Ugrinović: Poliptih (detalj). Vlaha. Zadar. Šibenik. GJ20b Petar Jordanić: Bogorodica s Djetetom. GK06 "Pala d'Oro". Zadar. 15. GJ19d Lovro Dobričević: Poliptih (detalj). GJ20ca Petar Jordanić: Fragment oslikanog stropa. Zbirka crkvene umjetnosti. 1436. Zagreb. Zadar. druga čevrtina 15. Zadar. GK01 Relikvijar Ludovika Pobožnog. SICU. Schnütgen-Museum. Köln. nakon 1431. GK15c Melša i Radoslav iz Kotora: Relikvijar Sv. GK04 Monstranca. Zadar. st. druga čevrtina 15. 1447. st. st. Savina. Ante. Frane. Trogir. st. GK02 Bogorodica s Djetetom. Šime (detalj). Korčula. GK07 Ugolino di Vieri / Viva di Lando: Relikvijar Sv. GJ16a Nikola Vladanov: Poliptih. GJ15g Dujam Vučković: Bogorodica s Djetetom. Tkon. Samostan Sv. Korčula Opatska zbirka. Trogir. 1452. GJ14a Ivan Petrov iz Milana: Evanđelist Matej. st. 1493. Matrikula bratovštine Sv. GJ14d Ivan Petrov: "Ugljanski poliptih". 1438-39. Zbirka crkvene umjetnosti. Samostan Sv. poč. GJ15ia Dujam Vučković: Sv. Jakova. 1429.GJ13a Blaž Jurjev: Raspelo. Županijski muzej. GK15b Relikvijar Sv. Trogir. GK12 Sv. Zadar. oko 1428. Zbirka crkvene umjetnosti. 1465-66. Katedrala. Zadar. Frane (detalj). Crkva Gospe od Šunja. Crkva San Antonio. 14. Katarine. GJ14c Ivan Petrov: Bogorodica s Djetetom. Samostan Sv. druga čevrtina 15. Lopud. oko 1412. 1290-95. GJ14b Ivan Petrov: Imago Pietatis. Zadar. 1346.

......................................................................................................................................................................................... 53 Slikarstvo .............................................. 26 Arhitektura u Hrvatskoj .......................................................................... 78 Arhitektura u Hrvatskoj ........... 115 Slikarstvo ........................................................................................... 123 Slikarstvo u Italiji ............................... 13 Arhitektura u germanskim zemljama ............................................................... 159 Gotika ........................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 144 Primjenjena umjetnost ............................. 156 Popis reprodukcija .. 109 Skulptura u Hrvatskoj ........................ 4 Arhitektonski oblici .................................................................................................................................................................. 20 Arhitektura u ostalim zemljama .................................................................................................................................................................................................................. 72 Arhitektura u ostalim zemljama .................................... 45 Skulptura u ostalim zemljama ............................................................... 15 Arhitektura u Italiji ........................................................................................................................................................... 32 Skulptura u Francuskoj ........................................................................................... 153 Literatura .................................................... 50 Skulptura u Hrvatskoj ........................................................ 98 Skulptura u Njemačkoj i Austriji ..................................SADRŽAJ Predgovor .............. 90 Skulptura u Francuskoj ........................................................................................................ 3 Povijesni uvjeti ...................................................................................................................................................................... 62 Primjenjena umjetnost .............. 38 Skulptura u Italiji .................................... 180 Sadržaj ............................................................................................................... 134 Slikarstvo u Hrvatskoj ....................................................................................... 124 Slikarstvo u ostalim zemljama ............... 70 Arhitektonski oblici .................................................................................................................................................................................... 104 Skulptura u ostalim zemljama .................... 207 166 .................................................................. 8 Arhitektura u Engleskoj ............................................................................ 2 ROMANIKA ..... 71 Arhitektura u Francuskoj ........................................................................ 69 Povijesni uvjeti .................................... 6 Arhitektura u Francuskoj ..................................... 66 GOTIKA .................. 159 Romanika ...... 56 Slikarstvo u Hrvatskoj ..................................

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful