SejfudinAgic-Linearna Elektronika

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla
Sejfudin Agić
LINEARNA
ELEKTRONIKA
za III razred
elektrotehničke
škole
-skripta-
Tuzla, septembar/rujan 2005
SADRŽAJ
I. POGLAVLJE: UVOD U LINEARNU ELEKTRONIKU 3.

1. UVOD 4.
II. POGLAVLJE: PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 5.
2. PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 6.
2.1. LINEARNI REŽIM RADA TRANZISTORA 6.
2.2 REALNI PARAMETRI TRANZISTORA 7.
2.3. PARAZITNI KAPACITETI 7.
2.4 GRANIČNA FREKVENCIJA 10.
2.4.1. Spoj zajednička baza 10.
2.4.2. Spoj zejednički emitor 11.
2.5. TRANZISTOR KAO ČETVOROPOL 11.
2.5.1. z-parametri 12.
2.5.2. y-parametri 12.
2.5.3. h-parametri 13.
2.5.4. Označavanje parametara 14.
2.5.5. Izračunavanje h-parametara iz statičkih karakteristika 14.
2.5.6. Statički parametri tranzistora 15.
2.5.7. Praktične ekvivalentne šeme 15.
III POGLAVLJE: FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 18.
3. FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 19.
3.1. PRINCIP RADA I STATIČKE KARAKTERISTIKE FET-a 19.
3.2. REALNI PARAMETRI FETA 22.
3.3. KAPACITIVNI PARAMETRI FETA 22.
3.4. EKVIVALENTNA ŠEMA FETA 22.
3.5. PROBOJ FETA 23.
IV POGLAVLJE: MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 24.
4. MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET 25.
4.1 PRINCIP RADA I STATIČKE KARAKTERISTIKE 25.
4.1.1. Mosfet sa P i N kanalom 27.
4.2. REALNI PARAMETRI MOSFETA 28.
V POGLAVLJE: OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 29.
5. OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA 30.
5.1. POJAČANJE SNAGE 30.
5.2. ULAZNI I IZLAZNI OTPOR POJAČAVAČA 30.
5.3. POJAČANJE NAPONA I STRUJE 30.
5.4. KASKADNA SPREGA POJAČAVAČA 32.
5.5. LINEARNA IZOBLIČENJA 32.
5.6. NELINEARNA HARMONIJSKA IZOBLIČENJA 33.
5.7.VRSTE POJAČAVAČA 34.
5.7.1. Pojačavači A, B, AB i C klase 34.
VI POGLAVLJE: ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 36.
6. ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA 37.
6.1. OSNOVNA POJAČAVAČKA KOLA I GRANICE RADA 37.
6.1.1. Pojačavač sa fetom 37.
6.1.2. Pojačavačko kolo sa tranzistorom 37.
6.2. RADNA TAČKA I RADNA PRAVA 38.
6.2.1. Radna tačka i radna prava feta 38.
6.2.2. Radna tačka i prava tranzistora 39.
6.1.3. Prenosna karakteristika pojačavača 40.
6.1.4. Statička i dinamička radna prava 41.
6.3. ISTOSMJERNI REŽIM RADA FETA 42.
6.3.1. Jednostepeni pojačavač sa fetom 43.
6.4. ISTOSMJERNI REŽIM RADA MOSFETA 44.
6.5. ISTOSMJERNI REŽIM RADA TRANZISTORA 44.
6.6. STABILIZIRANJE RADNE TAČKE TRANZISTORA 45.
6.6.1. Stabiliziranje radne tačke tranzistora naponskom povratnom spregom 45.
6.6.2. Stabiliziranje radne tačke strujnom povratnom spregom 47.
6.6.3. Stabiliziranje radne tačke diodama 48.
6.6.4. Stabiliziranje radne tačke termistorom – temperaturno zavisnim otporom 49.
VII POGLAVLJE POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 50.
7. POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 51.
7.1. POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM SORSOM 51.
7.1.1. Pojačanje na srednjim frekvencijama 52.
7.1.2. Pojačavač sa fetom na niskim frekvencijama 53.
7.1.3. Pojačavač sa fetom na visokim frekvencijama 54.
7.2. POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM DREJNOM 55.
7.2.3. Pojačanje na visokim frekvencijama 56.
7.3. UTICAJ KAPACITETA U KOLU SORSA NA AMPLITUDSKA IZOBLIČENJA 56.
7.4. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM EMITOROM 58.
7.4.2. Pojačanje na niskim frekvencijama 59.
7.4.3. Pojačanje na visokim frekvencijama 59.
7.5. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM KOLEKTOROM 59.
7.5.1. Naponsko pojačanje na srednjim frekvencijama 60.
7.5.2. Naponsko pojačanje na niskim frekvencijama 61.
7.5.3. Naponsko pojačanje na visokim frekvencijama 61.
7.6. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA UZEMLJENOM BAZOM 61.
VIII POGLAVLJE: POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 63.
8. POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM 64.
8.1. DARLINGTONOVA SPREGA TRANZISTORA 64.
8.2. KASKADNA SPREGA POJAČAVAČA 65.
8.3. KASKODNI POJAČAVAČI 66.
8.4. POJAČAVAČI SA AKTIVNIM OPTEREĆENJEM 67.
8.4.1. FET umjesto RC 67.
8.4.2. Izvor konstantne struje umjesto RC 67.
8.4.3. Aktivno opterećenje mosfet pojačavača 68.
8.5. DIFERENCIJALNI POJAČAVAČ 68.
8.5.1. DP sa otporom umjesto izvora konstantne struje 69.
8.5.2. Izvedba diferencijalnog pojačavača 70.
8.6. POMJERAČI NAPONSKOG NIVOA 70.
IX POGLAVLJE: NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 73.
9. NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE 74.
9.1. POJAČAVAČI KLASE A 74.
9.1.1. Pojačavač klase A sa neposrednim otpornim opterećenjem 74.
9.1.2. Pojačavač klase A sa transformatorom 75.
9.1.3. Izobličenja u pojačavaču klase A 76.
9.1.4. Simetrični pojačavač klase A 77.
9.2. POJAČAVAČ KLASE B 79.
9.2.1. Princip rada pojačavača u B klasi 79.
9.2.2. Izlazna snaga i stepen korisnog dejstva 81.
9.3. DIREKTNO SPREGNUTI STEPENI SA KOMPLEMENTARNIM TRANZISTORIMA 82.
X POGLAVLJE: SELEKTIVNI POJAČAVAČI 85.
10. SELEKTIVNI POJAČAVAČI 86.
10.1. SELEKTIVNI POJAČAVAČ SA FETOM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM 86.
10.2. POJAČAVAČ SA TRANZISTOROM I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM 87.
10.3.UTICAJ POVRATNOG KAPACITETA NA RAD SELEKTIVNOG POJAČAVAČA 88.
10.4. PRIMJENA VIŠE OSCILATORNIH KOLA 89.
10.5. NEUTRALIZACIJA 89.
XI POGLAVLJE: POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 91.
11. POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA 92.
11.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE 92.
11.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAČANJA 94.
11.3. UTICAJ NA GRANIČNE FREKVENCIJE I ŠIRINU PROPUSNOG OPSEGA 94.
11.4. UTICAJ NA IZOBLIČENJA I SMETNJE 95.
11.5. LOKALNA I TOTALNA POVRATNA SPREGA 96.
12. LITERATURA 98.
Uvod u
linearnu elektroniku 1
poglavlje
Direktno spregnuti pojačavč klase B (AB)

sa jednim izvorom za napajanjem i Darlingtonovom spregom
UVOD 4
1. UVOD
Prvobitno značenje riječi elektronika odnosilo se na tranzistora, ukazala je na mogućnost izrade čitavog
oblast fizike u kojoj su se proučavale fizičke pojave u kola na jednoj silicijumskoj pločici jer su se pored
vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i
kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije otpornici.
sa kretanjem elektrona i u metalima.
Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je

počela da se naziva i oblast primjene elektronskih
cijevi, elektronskih kola.
Danas elektronika proučava pojave i u elementima

elektronskih kola i u samim elektronskim kolima.
Početak datira od polovine XIX vijeka sa prvim Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92
proučavanjima poluprovodnika.
Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodničke diode
Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92
Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim

tehničkim disciplinama, već je u životu susrećemo na
svakom koraku. Razvijajući se sama i nalazeći primjenu
Slika 1.2 Dioda Fiber Opto SPR SFH 350 u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju
nauke i tehnike uopšte.
Početkom XX vijeka pronađena je elektronska cijev –
trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je
mogao pojačati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio
tačkasti tranzistor i otpočela masovna proizvodnja i
upotreba tranzistora u elektronskim kolima.
Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28

Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160/16 (PNP – 40V 1A)
Pošto nije napisan prihvatljiv udžbenik za predmet
Elektronika za III razred ova skripta predstavlja skromni
Na žalost, a zahvaljujući zahtjevima armije i vasionskih
istraživanja, elektronika se naglo razvijala prema doprinos autora da prevaziđu taj problem i omogući
kritetijumima: što manje dimanzije, što manja težina i učenicima i svim zainteresiranim lakše praćenje i
savlađivanje nastave iz ovog predmeta.
što je moguće pouzdaniji rad elektronskih sistema.
Na izradi skripte i pripremi materijala doprinos su dali
učenici trećeg razreda: Adin Hadžiosmanović, Edis
Malkočević, Muhamed Herić, Jasmin Mešić, Mario
Marjanović, Muamer Halilčević. Jasmin Dedić, Emir
Huseinović, Mirza Beriša, Adnan Ibrahimović i Nedim
Hodžić
Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za veće snage Skripta je napisana prema Nastavnom planu predmeta
Elektronika za III razred i odlukom Nastavničkog vijeća
Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj Elektrotehničke škole u Tuzli dozvoljena za internu
pločici silicijuma istovremeno pravi veliki broj upotrebu.
LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Parametri i ekvivalentne
šeme tranzistora 2
poglavlje
U1=h11I1+h12U2
I2=h21I1+h22U2
Ekvivalentna šema tranzistora sa h-parametrima

PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA 6
2. PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA

Do sada je trebalo da smo analizirali statički režim rada 2.1. LINEARNI REŽIM
tranzistora, to jest odnos istosmjernih napona na RADA TRANZISTORA
tranzistoru i istosmjernih struja kroz tranzistor. U ovom
poglavlju ćemo analizirati dinamički režim rada,
U teoriji smo do sada posmatrali tranzistor kao
odnosno ponašanje tranzistora pri promjeni
nelinearni element s obzirom na njegove statičke
istosmjernog napona ili struje uzrokovanog promjenog
karakteristirke, ali u ovom poglavlju smatraćemo ga
ulaznog napona. Ova promjena može biti i periodična,
linearnim u odnosu na izmjenični signal. Da bismo ga
pa pored istosmjerne komponente imamo i izmjeničnu
mogli smatrati linearnim, izmjenični signal mora da ima
komponentu napona, odnosno struje ili uzrokovana
malu amplitudu. Na slici 2.2a vidi se da, ako se tačka
nekim drugim talasnim oblikom obično signalom koji je
na karakteristici koja nam određuje napon i struju
ekvivalentan ljudskom govoru.
pomjera korak po karakteristici od tačke B do tačke C,
karakteristiku u tom području možemo aproksimirati
pravom. To je tangenta u tački A. Tačku A nazivamo:
radna tačka. Ona je određena istosmjernom strujom i
istosmjernim naponom. U našem slučaju, to su
emitorski istosmjerni napon i emitorska istosmjerna
struja. Na slici 2.2a vidi se da se sječica koja prolazi
kroz tačke B i C poklapa sa tangentom u A. Ovo
poklapanje je utoliko bolje ukoliko je amplituda
izmjeničnog signala manja. Pored toga, vidi se i da su
promjene struje i napona simetrične |+DI|=|-DI|,
a – na šemi prostog tranzistornog kola |+DU|=|-DU|).
b – na dijagramu kolektorskog napona i
Slika 2.2a. Linearna karakteristika u području male promjene

napona i struje, tangenta i sječica se poklapaju,
b-u području velikih promjena napona i struja (veliki signal)
sječica i tangenta se ne poklapaju
Dovedemo li na ulaz istog tranzistora veliki signal (slika

2.2b), kod koga je |+DI|=|-DI|, promjene napona neće
biti simetrične. Vidi se da je |+DU|¹|-DU|. Sječica kroz
tačke B i C više se ne poklapa sa tangentom u A. Za
toliki signal ulaz tranzistora ne možemo smatrati
c – na dijagramu kolektorske struje
linearnim.
Slika 2.1. Označavanje struje i napona
U oblasti karakteristike, u kojoj statičku karakteristiku

Na slici 2.1a data je šema veze tranzistora. Na šemi su
možemo aproksimirati pravom, vrijedi:
označeni naponi napajanja kolektora UCC i baze UBB,
napon pobudnog generatora Ub i istosmjerne i
DUE = re DIE
izmjenične komponente ulaznih i izlaznih napona i
struja.
ili za izmjenični signal:
Na slici 2.1b grafički je prikazan kolektorski napon, a na
Ue = re Ie
slici 2.1c kolektorska struja. Malo slovo označava
trenutnu vrijednost, a veliko istosmjernu veličinu,
Dakle, napon je proporcionalan struji. Koeficijenat
efektivnu vrijednost izmjenične veličine i amplitudu
proporcionalnosti dvije veličine (u ovom slučaju napona
izmjenične veličine. Malo slovo u indeksu označava da
i struje) nazvaćemo – parametar tranzistora.
se radio o izmjeničnoj, a veliko da je istosmjernoj
Prilikom definiranja parametara, mora se naznačiti za
veličini.
koju radnu tačku se određuju. Na slici 2.3 vidi se da se

parametri definirani za razne radne tačke (A1 i A2) model kome smo dodali serijske i paralelne otpore
međusobno razlikuju (DU1/DI1 razlikuju se od DU2/DI2). poluprovodnika.
Slika 2.5 T – ekvivalentna šema tranzistora
Ova ekvivalentna šema se može uprostiti, jer je struja

inverznog polariziranja emitora IR=0.
Slika 2.3 Parametar DU/DI zavisi od položaja radne tačke Osim toga, pošto je kolektorski spoj invezno polariziran
možemo izostaviti diodu iz kolektorskog kola i umjesto
2.2 REALNI PARAMETRI TRANZISTORA nje staviti otpornik rc (slika 2.6a). Serijski otpor emitera
ree smo zanemarili, jer je on kod svih tranzistora vrlo
Realni parametri su oni koji ne dovode do faznog mali.
pomjeranja između veličina čiji odnos oni određuju.
Na ulaz tranzistora je doveden istosmjerni napon U EB.
Kvantitativna analiza pojava u tranzistoru koja bi Pod uticajem ovog napona, poteći će emitorska struja
obuhvatila sve pojave koje se dešavaju je praktično Ie, a na kolektoru će biti i izmjenični napon Ucb. Ako su
neostvariva. Međutim, možemo posmatrati fizičke izmjenične komponente male, možemo smatrati da su
procese koji se dešavaju i prema tome realizirati zavisnosti između izmjeničnih struja i napona linearne.
ekvivalentne šeme koje će opisivati takve pojave. Tako Diodu u emitorskom kolu možemo zamjeniti sa otporom
možemo, u idealiziranom slučaju, zanemarivši otpore (diferencijalnim otporom diode). Kako nam istosmjerne
poluprovodnika baze, emitora i kolektora nacrtati veličine određuju radnu tačku i ostaju konstantne,
ekvivalentnu šemu kao na slici 2.4. možemo ih izostaviti iz dalje analize. Na slici 2.6b
nacrtana je ekvivalentna šema tranzistora za izmjenični
Na slici su predstavljene struje direktne IF i inverzne signal.
polarizacije IR, kao i zajednička predstava procesa, tzv.
Ebers-Molov model tranzistora.
Slika 2.6 T - ekvivalentna šema tranzistora:

a – za velike signale, b – za male signale
a – za direktno polariziranje,
b – za inverzno polariziranje i Emitorski otpor re je diferencijalni otpor emitorskog
c – za sva polariziranja (Ebers – Molov model tranzistroa) spoja iznosi:
U
Slika 2.4 Ekvivalentne šeme tranzistora re = T 1
IE
U aktivnom području rada tranzistora, emitorski spoj je
direktno, a kolektorski spoj inverzno polariziran. Kao što se vidi, ovaj otpor zavisi od emitorske struje
Ekvivalentna šema tranzistora u kojoj su prikazani (slika 2.7).
serijski i paralelni otpori poluprovodnika kao i struje
direktnog polariziranja emitorskog PN spoja - IF i 1
Napon UT=kT/q (k-Bolcmanova konstanta, q-količina
inverznog polariziranja kolektorskog PN spoja IR je naelektrisanja, T-temperatura) se naziva termički napon.
prikazana na slici 2.5. To je, u stvari, Ebers-Molov To je potencijalna razlika koja može zaustaviti naelektrisanu
česticu sa prosječnom termičkom kinetičkom energijom. Na
sobnoj temperaturi UT=0,025V.

Slika 2.7. Zavisnost emitorskog otpora od emitorske struje a – zavisnost od kolektorske struje
b – zavisnost od kolektorskog napona
Slika 2.8 Bazni poprečni rbb i kolektorski serijski rcc otpori Slika 2.9 Zavisnost kolektorskog otpora
Bazni otpor rbb je poprečni otpor baze, tj. otpor od Ostaje da nešto kažemo i o faktoru strujnog pojačanja.
kontakta baze do emitorskog spoja. Ovaj otpor Na niskim frekvencijama i on je realan parametar. U
možemo podjeliti na dva dijela: pri dio rbb1 od kontakta dosadašnjem izlaganju pretpostavljali smo da faktor
baze do ivice emitorskog PN spoja (slika 2.8) i drugi dio strujnog pojačanje ne zavisi od napona i struje. Samim
ispod emitorskog PN spoja rbb2. Prvi dio ne zavisi od tim što kolektorska struja, pri konstantnoj emitorskoj ili
uslova rada tranzisora, a drugi zavisi. Naime, pod baznoj struji, zavisi od kolektorskog napona, zavisiće od
uticajem kolektorskog napona baza se sužava, poprečni njega faktor strujnog pojačanja. Kako struja sa
presjek se smanjuje, pa se otpor sa porastom naponom raste, to će rasti i faktor strujnog pojačanja.
kolektorskog napona povećava. Prilikom proticanja Porast faktora strujnog pojačanja nastaje uslijed toga
kolektorske struje u bazi se nagomilavaju nosioci, što se baza smanjuje, manjinskim nosiocima treba
uslijed čega se njena otpornost smanjuje, pa se i bazni kraće vrijeme da prođu kroz bazu, pa će ih se manje u
otpor smanjuje. bazi rekombinirati.
Kolektorski serijski otpor rcc je otpor kolektorske oblasti Faktor strujnog pojačanja će zavisiti od kolektorske
od kolektorskog kontakta do kolektorskog spoja (slika struje. Pri velikim strujama, uslijed povećane
2.8). Ovaj otpor ne zavisi od kolektorske struje, ali koncentracije nosilaca u bazi (povećanje provodnosti)
zavisi od kolektorskog napona. Povećanjem smanjuje se koeficijent injekcije, pa se smanjuje i
kolektorskog napona, povećava se i kolektorska faktor strujnog pojačanja. Pri malim strujama, uslijed
prelazna oblast, pa ako se prelazna oblast širi na račun generativnog rekombiniranja struje, koju smo
kolektorske oblasti, kolektorska oblast će se smanjivati, zanemarivali, a koja povećava samo baznu struju,
te će se smanjivati i kolektorski serijski otpor. Ukoliko je faktor strujnog pojačanja će se smanjivati sa
koncentracija primjesa u kolektoru velika, a debljina smanjenjem kolektorske struje.
kolektorske oblasti mnogo veća od kolektorske prelazne
oblasti, promjena serijskog otpora uslijed promjene
kolektorskog napona je zanemarivo mala.
2.3. PARAZITNI KAPACITETI
Svaki PN spoj ima barijerni kapacitet, koji zavisi od toga

Kolektorski otpor rc ima dvije komponente, rc' i rC'',
vezane paralelno. Prva potiče od toga što se da li je izvršeno obogaćivanje primjesama PN spoja
kolektorskim naponom mijenja širina baze, a druga je izvršeno skokovitom raspodjelom koncentracije ili
otpor inverzno polariziranog kolektorskog spoja. Ovaj linearnom raspodjelom koncentracija.
drugi otpor je vrlo veliki i iznosi nekoliko MW.
Tako se barijerni kapacitet skokovitog spoja može
izračunati kao:
rc opada sa kolektorskom strujom, a raste sa
kolektorskim naponom. Na slici 2.9a data je zavisnost S
C=e
kolektorskog otpora od kolektorske struje, a na slici d
2.9b zavisnost kolektorskog otpora od kolektorskog
napona. gdje je: d – ukupna širina barijerne oblasti d=dp+dn

Barijerni kapacitet skokovitog spoja je funkcija

kvadratnog korjena napona barijere
Kod linearne promjene prelaženja sa P na N tip

poluprovodnika je postepeno pa se koncentracija
primjesa mijenja linearno, pri čemu je dn=dp=1/2d.
Barijerni kapacitet linearnog spoja funcija je kubnog
korjena iz napona barijere.
Prema tome, kod tranzistora postoje emitorski i

kolektorski barijerni kapaciteti:
Cej -barijerni kapacitet emitorskog spoja ili emitorski

b – zavisnost Cei od kolektorskog napona
barijerni kapacitet,
Ccj -barijerni kapacitet kolektorskog spoja ili kolektorski Slika 2.10 Emitorski difuzioni kapaciteta
barijerni kapacitet.
Na slici 2.10 data je zavisnost emitorskog difuzionog
Treba napomenuti da je emitorski barijerni kapacitet pri kapaciteta od struje i napona. Emitorski difuzioni
direktnom polariziranju emitorskog spoja, a kolektorski kapacitet linearno raste sa strujom. To je i razumljivo,
pri inverznom polariziranju kolekorskog spoja. Oba ova jer porastom struje raste i količina nagomilanih nosilaca
kapaciteta zavise od napona. Sa povećanjem direktnog u bazi.
napona smanjuje se barijera, te kapacitet raste. Sa
porastom inverznog napona kapacitet se smanjuje. Sa porastom kolektorskog napona smanjuje se širina
baze, pa će se smanjivati i količina nagomilanih
Emitorski spoj je direktno polariziran. U bazi postoje nosilaca, a to znači da će se sa porastom kolektorskog
nagomilani nosioci, prema tome postoji i difuzioni napona smanjivati emitorski difuzioni kapacitet.
kapacitet. Vidjeli smo da se pri direktnom polariziranju
povećava koncentracija manjinskih nosilaca. U stvari, Inverzno polarizirana dioda nema difuzioni kapacitet jer
manjinski nosioci se nagomilavaju sve dotle dok se nema nagomilanih nosilaca. Kolektorski spoj je inverzno
između injekcije i rekombinacija na uspostavi ravnoteža polariziran. Međutim, u bazi ima nagomilanih nosilaca.
stanja. Promjenimo li napon, promjeniće se i količina Povećanjem kolektorskog napona smanjuje se baza, pa
nagomilanih nosilaca. Kako su ovi nosioci naelektrisani, se smanjuje i količina nagomilanih nosilaca u njoj.
promjenom količine nagomilanih nosilaca mijenja se i
količina elektriciteta, što znači da se promjenom Na slici 2.11 prikazana je raspodjela nosilaca u bazi.
napona mijenja i količina elektriciteta. Pojava je
analogna punjenju i pražnjenju kondenzatora pa je
nazivamo difuzioni kapacitet2
Ukupni emitorski kapacitet jednak je zbiru emitorskog

barijernog Cej i emitorskog difuzionog kapaciteta Ced:
Ce=Cej + Ced
Slika 2.11 Promjenom kolektorskog napona mijenja se količina

elektriciteta u bazi, te postoji kolektorski difuzioni kapacitet
Na slici 2.12 date su zavisnosti kolektorskog difuzionog

kapaciteta od kolektorske struje i kolektorskog napona.
Kao što se vidi, ta zavisnost odgovara zavisnosti

emitorskog difuzionog kapaciteta od istih veličina.
a – zavisnost Cei od emitorske struje
Ukupni kolektorski kapacitet jednak je zbiru
kolektorskog barijernog Ccj o kolektorskog difuzionog
Ccd kapaciteta.
2
Dok je barijerni kapacitet po prirodi identičan kapacitetu
kondenzatora sa oblogama, ova vrsta kapaciteta je samo Cc=Ccj + Ccd
spolja posmatrano slična. U ovom slučaju i pozitivan i
negativan elektricitet se nagomilavaju na istom mjestu, tj. i
šupljine i elektroni se nagomilavaju u bazi sa iste strane
dielektrika.

sadrži dvije komponente, realnu Ier koja protiče kroz

emitorski otpor re i imaginarnu Iec koja protiče kroz
emitorski kapacitet Ce. (slika 2.14). Zanemarimo li
struju elektrona, prva komponenta prestavlja struju
šupljina koja svojim većim dijelom pristiže do kolektora.
Druga predstavlja struju punjenja i pražnjenja
barijernog i difuzionog kapaciteta.
a - zavisnost Ccj od kolektorske struje
Slika 2.14. Komponente emitorske struje

(uz objašnjenje granične frekvencije)
Dok prva komponenta potiče od nosilaca koji prolaze

kroz emitorski spoj i više se ne vraćaju nazad, bilo da
nosioci pređu kolektorski spoj, bilo da rekombiniraju, u
bazi, dotle se nosioci koji su mijenjali širinu barijere
(punili i praznili barijerni kapacitet), ili su služili za
b - zavisnost Ccj od kolektorskog napona
promjenu količine nagomilanih nosilaca (punili i praznili
difuzioni kapacitet), vraćaju u generator kada se
Slika 2.12. Kolektorski difuzioni kapaciteta promjeni polaritet izmjenične komponente emitorskog
napona. Prema tome, kolektorska struja proporcionalna
Na slici 2.13 data je kompletna ekvivalentna šema je struji kroz emitorski otpor. Ova struja je jednaka
tranzistora za male izmjenične signale. Emitorski emitorskoj struji na niskim frekvencijama pri kojima se
kapacitet Ce vezan je paralelno emitorskom otporu re a struja kroz emitorski kapacitet može zanemariti.
kolektorski – paralelno kolektorskom otporu r c i izvoru
struje aIe. Ovu šemu možemo koristiti i na višim Obilježimo li sa a0 faktor strujnog pojačanja, baznog
frakvencijama. Potrebno je još vidjeti šta je sa faktorom spoja, pri niskim frekvencijama, slijedi:
strujnog pojačanja na visokim frekvencijama. I
a0 = c
I er
Na bilo kojoj višoj frekvenciji zbog proticanja struje kroz
kondenzator imamo:
I a 0 I er
a= c = .
Ie I er + I ec
Prema slici 2.14 je:
Ie
I er = ,
1 + jwC e re
pa je faktor stujnog pojačanja:
Slika 2.13. Ekvivalentna šema tranzistora u baznoj vezi
na visokim frekvencijama (T - ekvivalentna šema) a0
a= .
1 + jwC c re
2.4 GRANIČNA FREKVENCIJA Stavljajući da je vremenska konstanta:
1
Uslijed kapacitivnih efekata u tranzistoru, rad re C e = ,
wa
tranizistora će zavisiti od frekvencije. Najprije ćemo
ispitati uticaj frekvencije na faktor strujnog pojačanja. faktor strujnog pojačanja je onda:
a0 a0
a= ili a = .
2.4.1. Spoj zajednička baza w f
1+ j 1+ j
wa fa
Poznato je za baznu vezu (spoj ZB) da faktor strujnog
pojačanja a iznosi: Veličina fa naziva se – granična frekvencija, a wa -
I kružna granična frekvencija tranzistora u baznoj vezi.
a= c
Ie To su frekvencije pri kojima faktor strujnog pojačanja a
po svojoj apsolutnoj vrijednosti opadne za 3 dB,
Pod uticajem napona na emitorskom spoju proticat će odnosno za 1/Ö2 » 0,707 (70,7%) puta. Na graničnoj
emitorska struja Ie. Ova struja je kompleksna veličina i frekvenciji kada je f=fa, biće a=a0/Ö2.

Kako je u germanijumu i silicijumu difuziona konstanta između napona na njegovim krajevima i struja koje
elektrona za oko dva puta veća od difuzione konstante protiču kroz te krajeve. Ukoliko su zavisnosti između
šupljina, to pri istim ostalim uslovima NPN tranzistori struja i napona linearne, potrebno je poznavati
imaju veću graničnu frekvenciju od odgovarajućih PNP parametre četvoropola/četvorokrajnika.
tranzistora. Isto tako, pošto Ge ima veću difuzionu
konstantu od Si, pod istim pod istim ostalim uslovima Četvoropol ima dva ulazna i dva izlazna kraja (slika
Ge tranzistori imaju višu graničnu frekvenciju od 2.15). Na ulazu su napon U1 i struja I1, a na izlazu
odgovarajućih Si tranzistora. napon U2 i struja I2. Od ove četiri veličine dvije bilo koje
veličine mogu se izabrati za nezavisno promjenljive.
Treba naglasiti da je pri normalnom radu tranzistora Druge dvije su tada zavisno promjenljive. Ovo se može
vremenska konstanta emitora mnogo manja od dobiti pomoću 6 kombinacija u kojima su U1 i U2, I1 i I2,
vremenske konstante baze. Vremenska konstanta I1 i U2 nezavisno promjenljive. Parametri četvoropola u
emitora dolazi do izražaja jedino pri vrlo maloj prvom slučaju će biti admitansa, u drugom slučaju
emitorskoj struji. impedanse, a u trećem slučaju biće hibridni parametri
(jedan impedansa, jedan admitanca, a dva
2.4.2. Spoj zajednički emitor neimenovani brojevi).
Poznato je, također, da za emitorsku vezu faktor Tranzistor ima tri kraja, ali se može analizirati kao
strujnog pojačanja b iznosi: četvoropol, uzevši da jedan kraj bude istovremeno i u
I ulaznom i u izlaznom kolu (slika 2.15).
b= c
Ib
Faktor strujnog pojačanja za emitorsku vezu takođe
zavisi od frekvencije. Da bismo našli zavisnost faktora
strujnog pojačanja za emitorsku vezu od frekvencije, ČETVOROPOL
krenimo od veze između faktora strujnog pojačanja u
spoju zajednički emitor - b i zajednička baza - a.
Iz slijedećih relacija dolazimo do jednačine veze:

Slika 2.15 Četvoropol ima dva ulazna i dva izlazna kraja
I I
Ie = Ic + Ib , b = c , a = c ,
Ib Ie
koja glasi:
a
b= ,
1-a
Sad je:
a0
a 1 - a0 b0
b= = = . a – emitorska veza (spoj ZE)
1-a f f
1+ j 1+ j
(1 - a0 )fa fb
Veličina:
fa
fb = (1 - a 0 )f a = ,
1 + b0
je granična frekvencija tranzistora u emitorskoj vezi.
b – bazna veza (spoj ZB)
Kao što se vidi, granična frekvencija tranzistora u
emitorskoj vezi fb je mnogo manja od granične
frekvencije tranzistora u baznoj vezi fa.
Frekvencija na kojoj se faktor strujnog pojačanja

izjednači sa jedinicom naziva se – granična frekvencija
f1.
c – kolektorska veza (spoj ZC)
2.5. TRANZISTOR KAO ČETVOROPOL3
Slika 2.16 Tranzistor kao četvoropol
Električno kolo je moguće proučavati i ako se izvjestan
njegov elemenat nedovoljno poznaje. Ne moramo znati Analiza tranzistorskih kola sa bilo kojom vezom
na kom principu radi, ne moramo znati ni šta je taj tranzistora je ista ako se tranzistor tretira kao
elemenat, pa ni to da li je elemenat prost ili je složen četvoropol. Jedino u konačne jednačine treba unijeti
od više prostih elemenata. Potrebno je da znamo odgovarajuće parametre (slika 2.16).
izvjesne njegove osobine, odnosno da znamo zavisnost,
Za analizu rada tranzistora na visokim frekvencijama
3 najviše se koriste y-parametri, a na nižim frekvencijama
U literaturi se može sresti naziv - četvorokrajnik

h-parametri, dok se z-parametri rijetko koriste. Ipak Prvi indeks parametra označava u kom kolu je taj
radi prostije i razumljivije analize krenut ćemo od parametar: 1 znači u ulaznom,a 2 u izlaznom kolu.
jednačina sa z-parametrima. Drugi indeks označava uz koju nezavisnu promenjivu
stoji parametar.
U novije vrijeme se ponovo koristi T ekvivalentna šema,
koju smo izveli iz Ebers-Molovog modela. Da bismo vidjeli šta predstavlja pojedini parametar
uzmimo prvo da je izlaz četvoropola kratko spojen.
2.5.1. z-parametri Tada je U2=0, pa je:
I
y11 = 1 U2 = 0
U1
Definiramo li zavisnog ulaznog i izlaznog napona od
ulazne i izlazne struje, parametri će imati prirodu Prema tome, ovaj parametar je ulazna admitanca
impedansi: četvoropola. Ovaj parametar nazivamo i ulaznim
U1=z11I1+z12I2, parametrom četvoropola, pa se često umjesto indeksa
U2=z21I1+z22I2. 11 stavlja indeks i (eng. input). Dakle:
Ulazni parametar je: y11 º yi

U
z11 º zi = 1 I2 = 0 .
I1
Povratni parametar je:
U1
z12 º zr = I1 = 0 .
I2
Prenosni parametar je:
U2
z21 º z f = I2 = 0 . Slika 2.17 Definiranje i mjerenje Y11
I1
Izlazni parametar je: Stavljajući da je ulazni napon u jednačini jednak nuli,
U dobijamo:
z22 º z0 = 2 I1 = 0 .
I2 I
y12 = 1 U1 = 0
U2
Prema tome z-parametri su definirani tako da su ili ulaz Ovo je povratni parametar četvoropola, jer predstavlja
(I1=0) ili izlaz (I2=0) otvoreni. povratno dejstvo izlaznog kola na ulazno kolo.
Na osnovu sistema jednačina za z-parametre možemo Zbog toga se umesto indeksa 12 često stavlja indeks r.
nacrtati ekvivalentnu šemu četvoropola predstavljenog
z-parametarima (slika 2.23). y12 º yr
Slika 2.18 Definiranje i mjerenje Y12
Stavljajući da je izlazni napon u jednačini jednak nuli,

Slika 2.23 Ekvivalentna šema tranzistora sa z parametrima dobijamo:
I
y 21 = 2 U2 = 0
2.5.2. y-parametri U1
Ovo je prenosni parametar četvoropola, a u ovom
Ako tražimo zavisnost ulazne i izlazne struje od ulaznog slučaju prenosna admitanca. Umjesto indeksa 21 često
i izlaznog napona, jednačine tranzistora kao se stavlja i indeks f, pa je:
četveropola su:
I1=ƒ1(U1,U2), Y21 º yf
I2=ƒ2(U1,U2).
Ako je ta zavisnost linearna dobićemo da su ulazna i

izlazna struja proporcionalne ulaznom i izlaznom
naponu. Koeficijenti proporcionalnosti će imati prirodu
admitanci pa možemo napisati sistem od dvije
jednačine:
I1=y11U1+y12U2, Slika 2.19 Definiranje i mjerenje Y21
I2=y21U1+y22U2.0

Stavljajući da je ulazni napon u jednak nuli, dobijamo: 2.5.3. h-parametri

I
y 22 = 2 U1 = 0
U2 Kada se govori o statičkim karakteristikama tranzistora,
Ovo je izlazni parametar četvoropola, a u ovom slučaju za nezavisno promjenljive se obično odabiraju ulazna
izlazna admitanca. Umjesto indeksa 22 često se stavlja i struja i izlazni napon. Ove promjenljive se biraju radi
indeks 0 (eng. output): toga što je zbog male ulazne impedanse jednostavno
održavati konstantnu ulaznu struju, a zbog velike
Y22 º y0. izlazne impedanse jednostavno održavati konstantan
izlazni napon, što omogućava i tačno mjerenje.
Izabravši I1 i U2 za nezavisno promjenljive,
parametarske jednačine tranzistora će biti:
U1=h11I1+h12U2,
I2=h21I1+h22U2.
Ulazni parametar, slika 2.24, jeste:

Slika 2.20 Definiranje i mjerenje Y22
U1
Na slici 2.21 je prikazano način definiranja y h22 º hi = U2 = 0
I1
parametara, a na slikama 2.17 – 2.20 pokazano je i
kako se oni mogu mjeriti.
Slika 2.24 Definiranje parametra h11 = hi
Ulazni parametar ima prirodu impedanse, ali nije jednak

Slika 2.21 Definiranje y parametara
z11, jer je ova ulazna impedansa definirana za kratko
spojen izlaz. Dakle, uslov je isti kao pri definiranju
Na osnovu definiranih jednačina četvoropola sa y
ulazne admitanse y11.
parametrima možemo nacrtati slijedeću ekvivalentnu
šemu.
Povratni parametar je definiran za otvoren ulaz i
neimenovan je broj (slika 2.25).
U1
h12 º hr = I1 = 0
U2
Slika 2.22 Ekvivalentna šema tranzistora sa y parametrima
Prema prvoj jednačini iz sistema jednačina za y Slika 2.25 Definiranje parametra h12 = hr
parametre ulazna struja ima dvije komponente.
Prenosni parametar, slika 2.26
Prva je proporcionalna ulaznom naponu i, kao što smo I
vidjeli, to je struja kroz ulaznu admitancu y11. h21 º hf = 2 U2 = 0
I1
Druga komponenta ulazne struje nije proporcionalna
naponu na krajevima admitansa y12 već je je takođe neimenovan broj. Definiran je za
proporcionalna izlaznom naponu. Na ekvivalentnoj šemi kratkospojeni izlaz.
ovu komponentu ulazne struje možemo predstaviti
strujnim generatorom, čija je struja y12U2, kao što je
dato na slici 2.22.
Prema drugoj jednačini iz sistema jednačina za y

parametre u izlaznom kolu su izlazna admitanca y22 i
strujni generator y21U1, koji daje komponentu izlazne
struje zavisnu od ulaznog napona.
Slika 2.26 Definiranje parametra h21 = hf

Izlazni parametar, slika 2.27, Ulazne i izlazne veličine za emitorsku vezu date su na
I slici 2.16a. Očigledno je:
h22 º h0 = 2 I1 = 0
U2
U1=Ube, I1=Ib, U2=Uce i I2=Ic.
Ulazne i izlazne veličine za baznu vezu date su na slici

2.16b. Očigledno je:
U1=Ueb, I1=Ie, U2=Ucb i I2=Ic.
Slika 2.27 Definiranje parametra h22 = h0

2.5.5. Izračunavanje h-parametara
ima prirodu admitanse, ali je definiran za otvoren ulaz, iz statičkih karakteristika
kao što je definiran izlazni z-parametar.
Parametre možemo izračunati iz statičkih karakteristika
Na osnovu sistema jednačina za h parametre možemo uzimajući umjesto izmeničnih veličina priraštaje
nacrtati ekvivalentnu šemu tranzistora predstavljenu odgovarajućih istosmjernih veličina.
pomoću h-parametara (slika 2.28).
Ulazni h parametar za emitorsku vezu (slika 2.29)
možemo definirati polazeći od priraštaja ulaznog
napona DUBE (emitorska veza), djeljenjem sa
odgovarajućim priraštajem bazne struje DIB. Prilikom
promene bazne struje i baznog napona kolektorski
napon treba da ostane konstantan. Promjena se vrši po
karakteristici UCE=const.
Slika 2.28 Ekvivalentna šema tranzistora

Sa h parametrima
Na ulazu je ulazni otpor h11, na kome je pad napona

h11I1. U seriju sa tim otporom je generator napona
h12U2. Na izlazu je admitansa h22 (ili otpor 1/h22), kroz
koju protiče struja h22U2. Paralelno ovoj admitansi
vezan je strujni generator h21I1.
2.5.4. Označavanje parametara
Vidjeli smo da se tranzistor kao četvoropol može vezati Slika 2.29 Definiranje ulaznog h parametra
na tri načina:
DUBE
hie = UCE = const.
a) sa zajedničkim emitorom, DIB
b) sa zajedničkom bazom i
c) sa zajedničkim kolektorom. Povratni h parametar za emitorsku vezu (slika 2.30),
definiramo prelazeći sa jedne na drugu ulaznu
Parametre možemo definirati za sve tri veze tranzistora. karakteristiku i održavajući baznu struju konstantnom.
Obično se definiraju za emitorsku i baznu vezu.
Da bismo znali za koju vezu su parametri definirani, u

indeksu svakog od njih stavlja se za emotorsku vezu e,
a za baznu vezu b. Ukoliko se definiraju za kolektorsku
vezu, stavlja se indeks c.
Prema tome, za emitorsku vezu parametri su:
1. y-parametri
y11e, y12e, y21e, y22e, odnosno yie, yre, yfe i y0e
2. z-parametri
z11e, z12e, z21e, z22e, odnosno zie, zre, zfe, i z0e
Slika 2.30 Definiranje povratnog h parametra
3. h-parametri
h11e, h12e, h21e, h22e,odnosno hie, hre, hfe i h0e;

DUBE Razlika je jedino u tome što pri definiciji b nismo vodili

hre = IB = const.
DUCE računa o kolektorskom naponu. Naime,smatrali smo da
kolektorska struja ne zavisi od kolektorskog napona.
Prenosni h parametar za emitorsku vezu dobićemo iz
Na sličan način se dolazi do jednakosti između
izlaznih karakteristika, prelazeći sa jedne na drugu
parametra h21b i koeficijenta strujnog pojačanja u spoju
izlaznu karakteristiku, održavajući konstantan napon
ZB, tj.
(slika 2.31).
h21b = hfb= a.
2.5.6. Statički parametri tranzistora
Statički parametri tranzistora definirani su za

istosmjerne veličine napona i struje. Interesantni su
kada se radi o polariziranju tranzistora, odnosno za
istosmerni režim rada. Statički parametri se definiraju
samo za emitorsku vezu tranzistora, i to ulazni i
prenosni parametar. Ulazni statički parametar je ulazni
otpor:
U
h11E = h IE = BE U CE = const.
Slika 2.31 Definiranje prenosnog h parametra IB
Prenosni statički parametar je faktor strujnog
DIC pojačanja:
hfe = UCE = const.
DIB IC IE
h 21= hFE = = - - 1 U CE = const.
IB IB
Izlazni h parametar za emitorsku vezu ćemo dobiti
promjenom struje i napona, i to krećući se po Očigledno je da je ovaj parametar jednak faktoru
karakteristici IB=const: strujnog pojačanja b.
Definira se još i prenosni h parametar za velike signale.

U stvari, promjena struje je skoro isto toliko velika
koliko je velika i istosmjerna struja, razlikuju se samo
za veličinu struja zasićenja. Parametar je definiran kao:
I C - I CE0
h21EL = hFEL =
IB + I CE0
2.5.7. Praktične ekvivalentne šeme
Praktične ekvivalentne šeme, ili praktični modeli

tranzistora, obično se razlikuju od ekvivalentnih šema
koje predstavljaju tranzistor kao četvoropol. One su ili
Slika 2.32 Definiranje prenosnog h parametra uproštene šeme četvoropola, ili proste šeme kola, čiji
parametri više odgovaraju prirodu tranzistora. Polazeći
DIC od fizičkih pojava u tranzistoru, mi smo se već sreli sa
h0e = IB = const.
DUCE tzv. T ekvivalentnom šemom (slika 2.5). Kako su u ovoj
ekvivalentnoj šemi parametri definirani kao otpori, ta T
ekvivalentna šema odgovara četvoropolu definiranom
Za uzemljenu bazu se na isti način izračunavaju
pomoću z parametara. To, u stvari, i jeste jedina
parametri. Treba samo uzeti u odgovarajuće
ekvivalentna šema sa z parametrima koja se u praksi
karateristike.
koristi.
Prilikom izračunavanja parametara iz statičkih
karakteristika, treba voditi računa da se promene
napona i struja uzimaju u okolini one istosmerne struje,
odnosno onog istosmernog napona koji će postojati pri
radu tranzistora.
Moguće je poređenjem parametarskih jednačina doći

do zaključka da je parametar h21e jednak koeficijentu
strujnog pojačanja u spoju ZE, tj.
h21e = hfe= b.
Slika 2.33 T ekvivalentna šema za spoj ZB

Na slici 2.33 nacrtana je T ekvivalentna šema, koja kΩ, te je njegovo zanemarivanje najčešće opravdano.
odgovara slici 2.5. Ovo je ekvivalentna šema za baznu Na slici 2.36 data je uproštena T ekvivalentna šema,
vezu (spoj ZB). kojoj su dodati i kapacitivni parametri.
Da bismo dobili ekvivalentnu šemu za emitorsku vezu,

prosto ćemo zamjeniti krajeve za emitor i bazu, kao što
pokazuje slika 2.34.
Slika 2.36 T ekvivalentna šema spoj ZE sa parazitnim C
Umjesto ekvivalentne šeme sa y parametrima

tranzistora, date na slici 2.22, koristi se P ekvivalentna
šema, data na slici 2.37.
Slika 2.34 T ekvivalentna šema za spoj ZB, ali nacrtana kao ZE
Ulazna struja je sada bazna struja. Prema tome,

najprije je potrebno izračunati emitorsku struju, jer je
struja strujnog generatora aIe. Da bismo to dobili,
uzimamo da je struja strujnog generatora bIb. Kako je
aIe≠bIb, to se u ekvivalentnoj šemi mora još nešto
izmijeniti. Parametri rb i re moraju ostati nepromenjeni,
jer kroz njih protiču kao i prije, struje Ib i Ie. Ostaje da
se promjeni samo kolektorski otpor rc.
Slika 2.37 P ekvivalentna šema spoja ZE
Na ovoj šemi umesto povratnog parametra y12,

povratno dejstvo izlaza na ulaz vrši se preko admitanse
y2. Prema tome, ekvivalentna šema sadrži samo jedan
generator kao i šema sa r parametrima u T
ekvivalentnoj šemi. Kako se vrlo često tranzistor koristi
u emitorskoj vezi, to se P ekvivalentna šema i daje za
tranzistor u emitorskoj vezi. Indeks e uz oznaku za
parametar ćemo izostaviti.
Veze između y parametara i parametara P ekvivalentne

šeme su:
Slika 2.35 T ekvivalentna šema za spoj ZE y11=y1+y2
y12=-y2
Naponi između tačaka b' i c na slikama 2.34 i 2.35 y21=ym-y2
moraju biti jednaki, pa je: y22=y2+y3
rc(aIe+Ic) = rd(Ic-bIb). Ekvivalentna šema sa hibridnim parametrima se

ponekad može uprostiti na taj način što će se izostaviti
Uzevši u obzir još da je: povratni parametar (slika 2.28).
b
Ie+Ic+Ib =0 i a = ,
1+ b
rc
dobijamo da je: rd = .
1+b
Ovu ekvivalentnu šemu možemo u nekim slučajevima

uprostiti ako zanemarimo otpor rd. Ovaj otpor možemo
zanemariti ako je spoljašnji otpor u kolektorskom kolu
mnogo manji od otpora rd. U praksi tipična vrijednost Slika 2.38 Ekvivalentna šema h parametri uz zanemaren h12
spoljašnjeg otpora je 1-5 kΩ , a otpor rd je reda 100

Vidjeli smo da ulazne karakteristike dobijene za različite

izlazne napone vrlo zbijene. Prema tome, ulazni napon
vrlo slabo zavisi od izlaznog napona. Zaista h12 je reda
10-4, tako da se uglavnom može zanemariti (slika 2.38).
Zanemarivši povratni parametar, ekvivalentna šema

postaje unilateralna, odnosno ona prenosni signal samo
u jednom smjeru, i to od ulaza ka izlazu.
Dalje se može uproštavati na taj način što će se

zanemariti izlazni parametar, stavljajući da je h22=0
(slika 2.39). Slika 2.40 Ekvivalentna šema h parametri (bez h 12 , h22 i h11)
ZA PONAVLJANJE:
ü Pokazati kako se može doći do ekvivalentne

šeme tranzistora za male signale polazeći od
Ebers-Molovog modela tranzistora.
ü Šta je emitorski otpor re, šta je bazni otpor, šta
je uzrok postojanja kolektorskog otpora?
ü Zašto postoji difuzioni kapacitet emitorskog
kolektorskog spoja?
ü Šta je granična frekvencija? Od čega zavisi?
Kako se definira?
Slika 2.39 Ekvivalentna šema h parametri, zanemareni h12 i h22 ü Definirati z parametre tranzistora za baznu
vezu. Kako se z parametri mogu izmjeriti?
Najzad, stavljajući da je ulazni parametar h11=0 ü Definirati y parametre tranzistora za emitorsku
dobijamo idealni strujni pojačavač (slika 2.40), vezu. Kako se y parametri mogu izmjeriti.
najprostiju ekvivalentnu šemu tranzistora sa h ü Definirati h parametre i pokazati kako se mogu
parametrima. izmjeriti. Kako se mogu grafički odrediti h
parametri tranzistora iz statičkih karakteristika?
ü Kakva je to unilateralna h ekvivalentna šema?
Nacrtati je.

FIELD EFFECT
TRANSISTOR – FET 3
poglavlje
Izlazne statička karakteristika feta

FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR 19
3. FET – FIELD EFFECT TRANSISTOR

Još februara 1925. godine Amerikanac Lilienfeld je Tranzistor) raditi na visokim frekvencijama. Međutim,
patentirao aparat i metod za kontrolu električne struje. bipolarni tranzistori su se usavršili toliko da se na JFET
U tom patentu on opisuje uređaj načinjen od vrlo zaboravilo. Usavršavanjem planarne tehnologije počeli
tankog sloja poluprovodnika sa metalnom elektrodom su i od silicijuma da se pravi ovi tranzistori, i to sa
preko poluprovodnika. Englez Heil je 1933. patentirao mnogo boljim električnim karakteristikama od
tankoslojni tranzistor koji je imao sve elemente germanijumskih.
sadašnjeg tankoslojnog tranzistora. Šokli i Pirson su
1948. godine pokušali ostvariti tankoslojni tranzistor, Treba naglasiti da u tranzistorima sa efektom polja
ali sa slabim uspjehom. Godine 1952. Šokli opisuje osnovnu funkciju formiranja električne struje vrše
"unipolaran analogni tranzistor" koji treba da bude većinski nosioci. Zbog toga se ovi tranzistori nazivaju i
načinjen od poluprovodnika, i to analogno konstrukciji unipolarnim tranzistorima (samo jedni nosioci - nosioci
elektronske cijevi. Prvi eksperimenti su načinjeni 1953, jedne vrste naelektrisanja).
a analitički tretman su dali Disi i Ros 1955. godine.
Kod tranzistora koje smo ranije proučavali osnovnu
Prvi komercijalni tranzistori sa efektom polja bili su ulogu igraju manjinski nosioci, ali izvjesni ulogu imaju i
napravljeni od germanijuma. Moduliranje provodnosti je većinski nosioci (od njih zavisi, na primer, električno
vršeno promjenom širine prelazne oblasti inverzno polje). Prema tome, obje vrste nosilaca učestvuju u
polariziranog PN spoja. Predviđalo se da će ovi radu, pa ih zato i nazivamo bipolarnim tranzistorima.
tranzistori sa PN spojem (JFET= Junction Field Effect
3.1. PRINCIP RADA I STATIČKE KARAKTERISTIKE FET-a
Slika 3.1. Tranzistor sa efektom polja - FET
Za tranzistor sa efektom polja i sa PN spojem njegov otpor, pa sa porastom negativnog napona gejta
zadržaćemo prvobitan naziv FET (Field Effect opada struja drejna.
Tranzistor), u skraćenom obliku FET, i pisati ga kao
riječ fet. Na taj način ulaznim naponom (naponom gejta)
reguliramo izlaznu struju (struju drejna). Fet je, znači
Trodimanzionalni principski prikaz feta dat je na slici aktivan element. Kako je PN spoj između gejta i kanala
3.1. Poluprovodnik N tipa, pravougaonog presjeka, ima inverzno polariziran, to je ulazni otpor ovog elementa
na svojim krajevima neusmjerivačke kontakte. Onaj koji vrlo veliki.
je zajednički za ulazno i izlazno kolo naziva se sors
(uvod), pa ćemo ga obilježiti sa S , a drugi, vezan u Da bismo uprostili analizu rada feta pretpostavićemo:
izlazno kolo, naziva se drejn (odvod), a obilježavat
ćemo ga sa D . Sa gornje i donje strane nalazi se PN - da je koncentracija primjesa u kanalu svuda ista,
spoj. P oblast ovog spoja nazivamo gejtom (G). To je u - zanemarićemo efekta krajeva uz sors i drejn, te
stvari upravljačka elektroda. ćemo smatrati da je dužina kanala L i da po cijeloj
dužini postoji promjena visine kanala (slika 3.2),
Pod uticajem negativnog napona na gejtu PN spoj se - u ovoj analizi ćemo pretpostaviti da je napon gejta
inverzno polarizira. Uslijed inverznog polariziranja po apsolutnoj vrijednosti mnogo veći od napona
proširuje se prelazna oblast PN spoja, te se sužava drejna, što nam omogućava da uticaj napona
kanal kroz koji protiče struja uslijed pozitivnog drejna na širinu kanala možemo zanemariti,
polariziranja drejna. Sužavanjem kanala povećava se - zanemarićemo i kontaktnu razliku potencijala,

- pretpostavićemo da je PN spoj skokovit,

- pretpostavićemo da je električno polje u kanalu
paralelno osi kanala i
- da je električno polje u barijeri normalno na osu
kanala.
Slika 3.4. Izlazne karakteristike feta za male signale

Slika 3.2. Idealiziran presjek feta pri polarizaciji - UG>>UD
Uzmimo sada da analiziramo zavisnost struje drejna od
Kad se zanemari kontaktna razlika potencijala, ako je napona gejta i drejna, ali za veće napone drejna, pri
napon gejta jednak nuli, širina prelazne oblasti je kojima moramo uzeti u obzir njegov pad duž kanala.
jednaka nuli (vrlo mala u odnosu na visinu kanala). Tada je inverzni napon na PN spoju na mestu x (slika
Tada je visina kanala jednaka 2a. 3.3):
UNP = - UGS + U(x),
Pretpostavimo sada da je napon gejta toliko veliki da se
prelazne oblasti dodirnu. Tada je visina kanala jednaka Struja drejna duž cijelog kanala mora da bude ista jer
nuli, odnosno nema kanala, te nema ni provođenja nema odvođenja struje (struju gejta možemo
struje između drejna i sorsa. zanemariti jer je to struja inversno polariziranog spoja
koja je mnogo manja od struje drejna).
UNP je inverzni napon na PN spoju, odnosno potencijal
N oblasti u odnosu na potencijal P oblasti. Inverzni Uzimajući vrlo mali dio kanala, dužine dx i analizirajući
napon na PN spoju, ako se zanemari pad napona u procese u fetu podesnim matematičkim aparatom, koji
kanalu, jednak je negativnoj vrijednosti napona gejta: prelazi okvire izučavanja ovog predmeta, dolazimo do
analitičkog oblika za struju drejna koja predstavlja
UNP = - UGS statičku izlaznu karakteristiku feta.
é 3 3ù
2 Up UGS - UDS 2 2 Up UGS 2 ú
ID = g0 ê1 + ( ) - ( ) UDS
ê 3 UDS Up 3 UDS Up ú
ë û
U gornjoj jednadžbi osim promjenljivih UDS i UGS,

figuriraju samo dvije konstante: provodnost kanala g0,
kada ne postoji napon na gejtu ili kada je napon drejna
vrlo mali, i napon dodira Up.
Fet koji smo razmatrali je N-kanalni fet, jer je kanal N-

tipa poluprovodnika. Ako je početni materijal P-tipa,
biće P-kanalni fet. Za njega također vrijedi gornja
Slika 3.3. Idealiziran presjek feta pri polariziranju – jednadžba.
UG nije mnogo veće od UD
Analizu karakteristika počnimo sa karakteristikom za
Kada nestane kanala, širina prelazne oblasti jednaka je UGS=0. Pri malim naponima drejna njegova struja će
polovini visine kanala, tj. d=a. linearno rasti sa naponom. Kako se napon drejna
povećava, tako će, usljed pada napona u kanalu,
Napon gejta pri kome se prelazne oblasti dodirnu inverzni napon na NP spoju rasti idući od sorsa ka
nazvaćemo naponom dodira i obilježavaćemo ga sa Up. drejnu. Zbog toga se prelazna oblast širi, pa se kanal
sužava. Otpor kanala se povećava, te struja sve sporije
Sa slike 3.3 vidi se da će pri malim naponima drejna raste sa naponom drejna. Kada napon drejna postane
provodnost kanala biti zavisna od napona gejta. Prema po apsolutnoj vrijednosti jednak naponu dodira, kanal
tome, fet može da služi kao promjenjivi otpor. uz drejn se potpuno zatvorio.
Na slici 3.4 pokazane su karakteristike feta za male Ovo je pokazano na slici 3.5 pod A, a na statičkoj
napone drejna. To su prave linije čiji nagib zavisi od karakteristici (slika 3.6) je obilježena tačka A.
napona gejta.

Na slici 3.5 date su i skice kanala kada fet radi u

triodnoj oblasti (B), na granici triodne oblasti (C) i u
oblasti zasićenja (D). Na karakteristikama su označene
odgovarajuće tačke B,C i D.
Slika 3.6. Izlazne statička karakteristika feta
Na osnovu dosadašnjeg izlaganja zaključimo da je u

oblasti zasićenja struja drejna skoro konstantna (slika
3.6). Međutim, to i nije sasvim tako. Sa porastom
Slika 3.5. Izgled kanala za odgovarajuće tačke na napona smanjuje se dužina kanala, pa se smanjuje i
izlaznoj statičkoj karakteristici feta njegov otpor. Dužina kanala nije više L, nego je L'<L,
kao što se vidi na slici 3.5D.
Ako u jednadžbi za statičku karakteristiku stavimo da
je UGS=0 i UDS=-Up struja drejna ID je maksimalna. Prema tome, struja će sa porastom napona drejna rasti.
Daljim povećanjem napona drejna, struja bi opadala. Porast je znatniji ukoliko je kanal kraći, jer će relativna
Međutim, to nije tako. promjena dužine biti veća.
Povećanjem napona drejna iznad -Up kanal se zatvara.

Na mjestu gdje je kanal zatvoren, više ne vrijedi
pretpostavka da je električno polje u barijeri normalno
na pravac kretanja struje kroz kanal. Na zatvorenom
dijelu kanala stvoriće se pad napona, te postoji polje u
pravcu kretanja elektrona i elektroni koji su prispjeli na
ovaj zatvoreni dio kanala biće zahvaćeni ovim poljem i
prebačeni na drejn. Svakako dalje povećanje napona
drejna utrošiće se na dijelu gdje je zatvoren kanal.
Dužina ovog zatvorenog dijela kanala se povećava, a
povećava se i električno polje u njemu. Struja kroz
kanal će ostati ista, jer je u kanalu ostalo isto električno
polje.
a - fet sa dugim kanalom
Znači jednadžba vrijedi samo do napona UDS=-Up, do
tačke A na slici 3.5.
Granica važenja jednadžbe i za UGS≠0 ostaje i kada se

kanal uz drejn zatvori, odnosno kada je:
UGS-UDS=Up.
Stavljajući da je UDS-UGS=Up na statičkoj karakteristici

(slika 3.6) dobijamo tačkastu krivu koja je granica
oblasti. Oblast važenja statičkih karakteristika feta
naziva se triodnom oblašću. Desno od ove oblasti struja
ostaje skoro nepromjenjena u odnosu na struju na
graničnoj krivi, pa se ova oblast naziva oblašću b – fet sa kratkim kanalom
zasićenja. Slika 3.7. Statičke karakteristike feta zavise od dužine kanala

Na slici 3.7 date su karakteristike realnih fetova sa kapacitet između gejta i kanala predstaviti kao dva
dugim i kratkim kanalom. Kod feta sa kratkim kanalom diskretna kapaciteta: kapacitet između gejta i sorsa Cds
karakteristike kao da nemaju oblast zasićenja. Ukoliko i kapacitet između gejta i drejna Cgd. Ovi kapaciteti
je kanal kraći, utoliko je sa karakteristika teže odrediti sadrže i parazitne kapacitete između vanjakih izvoda,
granicu između triodne oblasti i oblasti zasićenja. pa ih možemo kompletirati ako uzmemo u obzir i
parazitni kapacitet između izvoda za sors i drejn Cds.
3.2. REALNI PARAMETRI FETA
3.4. EKVIVALENTNA ŠEMA FETA
Za male signale fet se može smatrati linearnim i mogu
se definirati njegovi linearni parametri. Kao i bipolarni Na slici 3.8 data je kompletna ekvivalentna šema feta.
tranzistor i fet se može posmatrati kao četvoropol. Kako
fet ima veliku ulaznu i izlaznu impedansu, nema
dvoumljenja koji će parametri koristiti. To su y
parametri, jer je njih najlakše mjeriti. Definirajmo
najprije realne parametre.
Ulazni parametar je:

DI G
g11 = g g = UDS = const.
DU GS
Ovaj parametar je ulazna provodnost. Kako je na ulazu Slika 3.8. Ekvivalentna šema feta
inverzno polariziran PN spoj, to je ova provodnost vrlo
mala, pa se često i ne uzima u obzir. Nakon zanemarivanja g11 (gg) i g12 (gdg) na slici 3.9 je
uproštena ekvivalentna šema. Na niskim frekvencijama,
DIG na kojima možemo zanemariti parazitne kapacitete,
g12 = gdg = UGS = const .
DUDS ekvivalentna šema je vrlo prosta. Ona ima samo strujni
generator struje kratke veze gmUgs i izlaznu provodnost
Ovaj parametar je takođe vrlo mali, pa se i on može gd.
zanemariti.
Izlazni parametar:
DID
g22 = gd = UGS = const.
DUDS
To je izlazna provodnost feta. U oblasti zasićenja teško

je možemo izračunati. Na karakteristikama ona je
Slika 3.9. Ekvivalentna šema feta na NF
predstavljena nagibom izlazne karakteristike. U triodnoj
oblasti možemo za vrlo male vrijednosti napona drejna
Uzevši u obzir i kapacitete, ekvivalentna šema je data
UDS«-UGS pokazati da je dinamička provodnost kanala
na slici 3.10.
izjednačena sa statičkom provodnošću.
Prema tome, za male napone drejna fet se ponaša kao

običan linearni otpor. Sa porastom napona drejna i
negativne vrijednosti napona gejta provodnost kanala,
odnosno izlazna provodnost drejna se smanjuje.
Prenosni parametar je:

DID
g21 = gm = UDS = const. Slika 3.10. Ekvivalentna šema feta na VF
DUGS
Ovaj parametar se naziva prenosnom provodnošću ili Ulaznu i povratnu otpornost možemo zanemariti, jer su
strminom feta. Naziva se strminom, jer je jednak one uvijek veće od spoljašnjih otpora koji služe za
strmini prenosne karakteristike ID=f (UGS). gm možemo polariziranje feta.
konstruktivno odrediti širinom i dužinom kanala. Ukoliko
je kanal širi a kraći, strmina će biti veća. Na slijedećim slikama data je oznaka feta na šemama, i
to lijevo za N kanalni fet, a desno za P kanalni fet.
Strelica na gejtu označava kako bi struja tekla da je PN
3.3. KAPACITIVNI PARAMETRI FETA spoj gejta direktno polariziran (od P tipa ka N tipu).
Na visokim frekvencijama treba uzeti u obzir i parazitne

kapacitete feta. Gejt feta je inverzno polariziran PN
spoj, pa prema tome, postoji barijerni kapacitet između
gejta i kanala. Kako je kanal vezan jednim krajem za
sors, a drugim za drejn, to možemo raspodjeljeni
Slika 3.11 Grafički simbol N kanalnog feta

3.5. PROBOJ FETA ü Zašto se tranzistori koje smo do sada učili

nazivaju bipolarnim tranzistorima?
Proboj kod feta u osnovi je proboj između kanala i ü U čemu je razlika između P kanalnog i N
gejta. Proboj će se desiti, u stvari, između kanala i kanalnog feta?
gejta na kraju kanala uz drejn. Čak i ako isključimo ü Kako je definiran napon dodira?
gejt, proboj će nastati na istom mjestu, a struja će, ü U kom slučaju je visina potencijalne barijere na
umjesto kroz spoljašnje kolo gejta, teći kroz kontakt PN spoju gejta po cijeloj dužini kanala
gejta, paralelno kanalu i PN spoju gejta na drugom konstantna?
kraju kanala, u sors, jer će se kanal na tom mjestu ü Od čega sve zavisi visina potencijalne barijere
direktno polarizirati. Karakteristike na kojima se vidi i PN spoja gejta?
oblast proboja date su na slici 3.12. ü Kakve su izlazne karakteristike feta za male
napone drejna?
ü Nacrtati izlazne karakteristike feta sa granicom
između triodne oblasti i oblasti zasićenja.
ü Nacrtati izgled kanala u triodnoj oblasti
karakteristika.
ü Nacrtati izgled kanala na granici triodne oblasti
i oblasti zasićenja karakteristika feta.
ü Zašto izlazna karakteristika feta nije
horizontalna u oblasti zasićenja?
ü Zašto je nagib karakteristika za fet sa kratkim
kanalom veliki?
ü Zašto postoji struja drejna iako su se prelazne
oblasti uz drejn dodirnule?
ü Zašto većinski nosioci prolaze kroz sredinu
dodirnute oblasti (kroz sredinu kanala)?
Slika 3.12. Statičke karakteristike feta u oblasti proboja ü Zašto se kod feta koriste y, odnosno g
parametri?
ZA PONAVLJANJE: ü Zašto se g11 i g12 mogu zanemariti kao vrlo
mali?
ü Šta je to fet? ü Definirati g22. Kako se on naziva?
ü Objasniti princip rada feta. ü Nacrtati ekvivalentnu šemu feta na niskim
ü Zašto se fet još naziva i unipolarnim frekvencijama.
tranzistorom? ü Nabrojati parazitne kapacitete kod feta.

Metal Oxide
Semiconductor FET
- MOSFET
4
poglavlje
Statistička karakteristika MOSFET

25
MOSFET – METAL OXIDE SEMICONDUCTOR FET
4. MOSFET – Metal Oxide Semiconductor FET

Prve zamisli o izradi tranzistora sa efektom polja bilo je pisat ćemo kao jednu riječ mosfet i smatrati je nazivom
moguće ostvariti tek kada se ovladalo planarnom za ovu vrstu tranzistora.
tehnologijom. Na površini poluprovodnik-silicijum
oksidiranjem se načini vrlo tanak sloj oksida (SiO2), a Osnovna odlika tranzistora sa efektom polja i
preko njega se napari metal koji služi kao upravljačka izolovanim gejtom je vrlo velika ulazna otpornost.
elektroda. Pošto ovaj tranzistor ima strukturu metal- Ulazni otpor reda 1015W.
oksid-poluprovodnik (Metal-Oxside-Semiconductor),
skraćeni naziv mu je MOSFET. Skraćenicu MOSFET
4.1 PRINCIP RADA I STATIČKE KARAKTERISTIKE
Slika 4.1 Mosfet u presjeku
Kao što nam je poznato, površinski sloj u izvjesnoj tipa, odnosno u toliko je veći broj šupljina u kanalu.
debljini može biti obogaćen ili osiromašen većinskim Otpor kanala je tada manji pa je za dato UP veća struja
nosiocima. Obogaćivanje ili osiromašivanje zavisi od kroz kanal.
stanja površine poluprovodnika. Na stanje površine
utiču: oksid, apsorbirani molekuli gasa ili atomi nekog Sve dok ne nastupi inverzija tipa između sorsa i drejna
drugog tjela. Ako je oksid na površini, njeno stanje ne postoji veza, jer je PN spoj drejna inverzno
zavisi i od toga da li u oksidu ili na njegovoj površini polariziran. Napon potreban da se stvori kanal od sorsa
ima kakvih jona. Ukoliko površina nije čista, može se do drejna, a ispod gejta naziva se napon praga i
desiti da na površinskom sloju poluprovodnik izmjeni tip obilježava se sa Ut. Napon pod čim se uticajem mijenja
provodnosti. provodanost kanal naziva se efektivni napon gejt.
Mosfet koristi efekat poprečnog polja (normalnog na

površinu) za stvaranje promjene (inverzije) tipa
provodnosti površinskog sloja, a na taj način i za
stvaranje kanala. Na slici 4.1 prikazan je mosfet u
presjeku. Da bi se napravili kontakti na krajevima
kanala, a da bi bili izoliranu u unutrašnjosti
poluprovodnika N-tipa načinjena su dva PN spoja.
Jedan je sors, a drugi je drejn. Na površini između
sorsa i drejna nalazi se tanak sloj (oko 0.1mm) silicijum-
oksida (SiO2), koji služi kao dielektrik. Preko njega se
nalazi tanak sloj metala – alminijuma koji čini gejt (G).
Metal je jedna obloga, a poluprovodnik druga obloga Slika 4.2 Prostorni prikaz mosfeta
kondenzatora. Ako se metalna obloga stavi na negativni
potencijalu odnosu na poluprovodnik, u N-tipu Na slici 4.2 nacrtan je idealiziran mosfet sa oznakama
poluprovodnika će se indukovati pozitivno koje će se koristiti pri izvođenju zavisnosti struje drejna
naelektrisanje, i to tako što će se elektroni udaljiti i od napona gejta i drejna. Na osnovu matematičke
ostaviti nekompezirane pozitivno naelektrisane donore. analize koja prelazi okvire ovog predmeta dolazimo do
Povećavanjem potencijalne razlike sve više se izraza za struju drejna:
udaljavaju elektroni, a zatim nastupa promjena tipa
provodnosti jer se sve više privlače pozitivne šupljine. [ 2
ID = -b 2(UG - Ut )UD - UD ] ]
Ukoliko je napon na gejtu veći, u toliko je jača inverzija

26
Jednačine vrijedi samo za |UG-Ut|³|UD|.
Sve dok je |UG-Ut|³|UD|. postoji kanal od sorsa do

drejna (slika 4.3a). Kada |UD| povećavamo, kanal se kod
drejna sužava pa je za UG-Ut=UD on sasvim uzak (slika
4.3b). Daljim povećavanjem napona Ud kod drejna se
prekida kanal (slika 4.3c). Formula
Slika 4.4. Struja između S i D ne prestaje i kada se kanal

prekine, jer se mosfet ponaša kao tranzistor u prodiranju
a - kad postoji kanal od S do D
Koristeći jednačinu za struju, stavljajući da je
UG=const., možemo nacrtati familiju statističkih
karakteristika u oblasti koju nazivamo triodna oblast
(slika 4.5). Ako zanemarimo skraćenje kanala L,
ograničenje brzine kretanja nosilaca kroz prekinutu
oblast i sužavanje preostalog djela kanala koje nastaje
uslijed porasta napona na drejnu, karakteristikte u
oblasti 2 na slici 4.5 bi bile horizontalne prave linije.
Struja drejna bi bila nezavisna od njegovog napona i
jednak struji drejna na granici Ug–Ut=Ud. Ova oblasta
karakteristika naziva se oblast zasićenja. Struja na
b - kad je kanal pred prekidom granici odnosno u oblasti zasićenja, dobiće se za
UD=UG-Ut.
I d = -b(U G - U t ) 2
ova jednačina važi za: |UG-Ut|£|UD|.
c - kad je kanal prekinut
Slika 4.3. Stanja kanala mosfeta
Na prvi pogled može se pomisliti da će i struja drejna

prestati da teče. Na slici 4.4 dato je objašnjenje zašto
struja drejna i dalje teče. Kada se kanala prekine, u
pogledu rasporeda PN oblasti mosfet odgovara strukturi
bipolarnog PNP tranzistora (za N-kanalnim mosfet ova
struktura će biti NPN tipa) Sors sa kanalom je emitor,
drejn kolektor a osnova mosfoeta je baza. Prelazna
oblast širine d prostire se od drejna do kanala. Prema
Slika 4.5 Statističke karakteristike mosfeta:
tome, razmatramo isti slučaj kai kod emitora bipolarnog I triodna oblast- stanje kanala sa slike 4.3a
tranzistora kad nastaje proboj (dostignut je napon II oblast zasićenja-stanje kanala sa slike 4.3c
prodiranja). Kod mosfeta proboj nastaje između kanala (stanje kanala dato na 4.3b je granica između te dvije oblasti).
i drejna, a struju ograničava samo otpor preostalog
djela kanal L, te će struja drejna nešto porasti u odnosu Prenose karakteristike mosfeta ID=¦(UG) za UD= const.
na struju pri |UD|=|UG-Ut| konstruiramo iz zadanih (poznatih) karakteristika. Treba
obratiti pažnju da za male napone Ud (Ud<Ut)
karakteristike prelaze iz jedne oblasti u drugu.

27
c-prenosna karakteristika i grafički simbol

mosfeta sa ugrađenim kanalom
Slika 4.7 P-kanalni mosfet

Slika 4.6. Konstruiranje prenosnih iz izlaznih karakteristika
Jednostavni način dobijanja prenosne karakteristike je

grafički. Na slici 4.6 prikazano je kako se to radi. Pošto
je UD=UD1=const. Na izlaznim karakteristikama je
vertikalna prava. Ova prava presijeca karakteristike u
tačkama A, B, C, D i E. U koordinatnom sistemu
povučemo vertikalne linije za odgovarajuće UG.
Horizontalne povučene iz tačaka A, B, C, D, i E su
odgovarajuće struje za UG=3, 4, 5, 6 i 7, na slici 4.6. Na
presjeku odgovarajućih horizontalnih i vertikalnih linija
dobijamo tačke A°, B°, C°, D° i E°, koje leže na
prenosnoj karakteristici. Kada ih spojimo dobijamo a-presjek N kanalnog mosfeta
prenosnu karakteristiku za UD=UD1. Presjek ove
karakteristika sa UG osom daje veličinu napona Ut.
4.1.1. Mosfet sa P i N kanalom
Do sada smo govorili mosfetu koji ima kanal P tipa.

Osnova ovog tranzistora je silicijum N tipa. Ovakav
mosfet je najlakše napraviti. Međutim, može se
napraviti i mosfet sa kanalom N tipa. Za ovaj mosfet
mora se uzeti slilicijum P tipa.
b-prenosna karakteristika i grafički simbol
mofeta bez ugrađenog kanala
a-presjek P kanalnog mosfeta

c-prenosna karakteristika i grafički simbol mosfeta sa
ugrađenim kanalom
Slika 4.8 N kanalni mosfet
Pretpostavili smo da na gejt treba dovesti napon Ut

kako bi stvorio kanal. To je tzv. Mosfet sa indukovanim
kanalom. Mosfet se može napraviti tako da kanal
postoji i kada je napon na gejtu jednak nuli. Na slici
4.7. date su prenosne karakteristike i oznake na
šemama za sve četiri varijante mosfeta. Pod b su date
prenosne karakteristike mosfeta sa indukovanim
kanalom, koji nemaju kanal kada je UG=0 i oznake
b-prenosna karakteristika i grafički simbol
ovakvih mosfeta na šemama. Kanal od sorsa do drejna
mosfeta bez ugrađenog kanala
je isprekidan, a strelica na priključku B označava smjer

28
direktnog polariziranja PN spoja koji čine kanal i DID I -I

gm = UD = const. = D1 D 2 UD = UD1
osnova. Dakle za P-kanalni smjer je od kanala, a za N- DUD UG1 - UG2
kanalni ka kanalu. Pod c su date prenosne
karakteristike mosfeta sa ugrađenim kanalom, kojji
Ovo se može dobiti korištenjem izlaznih karakteristika,
postoji i kada je UG=0. Zato je kanal označen punom
kao što se pokazuje na slici 4.10.
linijom.
4.2. REALNI PARAMETRI MOSFETA
Kao što smo definirali parametre feta, možemo to

učiniti i sa parametrima mosfeta.
Kako je ulazni otpor gejta vrlo velik, to reaalni ulazni

parametar možemo izostaviti, pa ćemo razmotriti samo
prenosni i izlazni parametar.
Prenosni prametar kod mosfeta je strmina:
dID
gm = UD = const .
dUD Slika 4.10 Grafičko određivanje strmine
sa izlaznih karakteristika
To je strmina ili nagib tangente na prenosnu
karakteristiku (slika 4.9) Ako se istosmjernim konponentma UG0 i UD0 odrede
radni uslovi mosfeta (slika 4.11), pa se privede
izmjenični napon gejta, strmina se može mjeriti kao
količnik izmjeničnih konponenti:
Id
gm = Ud = const .
Ud
Slika 4.9 Grafičko određivanje strmine

iz prenosne karakteristike
Strmina se može praktično izračunati kao količnik

konačnih priraštaja:
Slika 4.11 Pricipijalna šema mjerenja strmine

OSNOVNI POJMOVI
O POJAČAVAČIMA 5
poglavlje
Tipovi pojačavača

30
OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA
5. OSNOVNI POJMOVI O POJAČAVAČIMA
Svaki pojačavač u sebi sadrži bar jedan aktivni element. napajanje. Izmjenična komponenta (signal), dobija se
Aktivni element je onaj pomoću koga se može pojačati na račun istosmjerne komponente struje i napona
signal. Signal je u vidu napona, struje ili električne izvora za napajanje.
snage, a naponom, strujom ili snagom on predstavlja
neku poruku. Ova poruka je: govor, muzika, pritisak, 5.2. ULAZNI I IZLAZNI OTPOR POJAČAVAČA
temperatura, biološki elektropotencijal itd. Ukoliko
želimo taj signal da pretvorimo u neki drugi oblik, da ga Sa svojim ulazom pojačavač opterećuje izvor signala.
ponovo vratimo u oblik početne poruke (npr. govor, Zato je potrebno znati njegov ulazni otpor Ri. Ovaj
muziku …) ili neku drugu poruku drugog oblika otpor ćemo jednostavno izračunati.
(kardiogram napisan na pisaču), to obično nije
neposredno moguće, jer je signal suviše mali. Zato se i Ui
vrši pojačanje signala dok je u električnom obliku. Ri =
Ii
Prilikom pojačanja, kod signala ne smije ništa drugo da
se mijenja osim amplitude.
Naravno, na izlazu u opštem slučaju mora biti
priključeno opterećenje RL. Sa druge strane, pojačavač
5.1. POJAČANJE SNAGE je izvor signala za opterećenje (potrošač) pojačavača.
Posmatrajući ga sa izlaza, prema tome, potrebno je
Na slici 5.1 data je blok šema pojačavača. Sam znati izlazni otpor pojačavača.
pojačavač ima svoj ulaz i izlaz. Oznaka A ukazuje da je
to pojačavač. Definiramo efektivne vrijednosti Po Tevenenovoj teoremi izlazni otpor neke električne
izmjeničnih veličina signala na ulazu i izlazu pojačavača. mreže izračunat ćemo tako što stavimo da je napon
Na ulazu imamo struju Ii i ulazni napon Ui, odnosno generatora jednak nuli, ili ako je strujni generator,
ulaznu snagu signala. struja kratke veze (struja generatora) jednaka nuli.
Tada je:
Pi = U i I i
Uo
Ro = za Eg=0
Na izlazu pojačavača imamo izlazni napon Uo i izlaznu Io
struju Io, odnosno imamo izlaznu snagu signala.
Po = U o I o 5.3. POJAČANJE NAPONA I STRUJE
U dva ekstremna slučaja, ulazna snaga pojačavača

može biti jednaka nuli. Prvi slučaj, kada je ulazni otpor
beskonačno velik, jer je tada ulazna struja jednaka nuli.
U drugom slučaju je ulazni otpor jednak nuli. Tada je
snaga jednaka nuli, jer je ulazni napon jednak nuli. U
prvom slučaju imamo pojačavač napona, a u drugom
slučaju pojačavač struje. Na slici 5.2 i 5.3 dati su
idealizirani naponski i strujni pojačavači.
Naponski pojačavač, pored toga što ima beskonačno

veliki otpor na ulazu, ima mali izlazni otpor ( Ro=0 ). To
znači da pojačanje napona ne zavisi od preopterećenja.
Smanjenjem otpornosti opterećenja RL, ne smanjuje se
napon.
Slika 5.1 – Blok šema pojačavača
Ovu snagu pojačavač daje potrošaču RL.
Pojačanje snage je:

Po
Ap =
Pi
Izlazna snaga signala je obično veća od ulazne. Prema

tome, pojačanje je veće od jedinice. U slučaju da je
izlazna snaga manja od ulazne, pojačanje je manje od
Slika 5.2 – Idealiziran naponski pojačavač
jedinice, pa umjesto pojačanja imamo slabljenje
signala. Prilikom pojačanja signala, snaga koju signal
dobija prolaskom kroz pojačavač ide na račun izvora za

31
Idealni strujni pojačavač na izlazu ima beskonačno nuli, dakle, ekvivalentan faktoru strujnog
veliki otpor, pa izlazna struja ne zavisi od opterećenja. pojačanja.
III) Pojačavač na izlazu koji ima vrlo veliki otpor na

ulazu i vrlo veliki otpor na izlazu, izlazna struja će
slabo zavisiti od otpora potrošača RL, a ulazni
napon od otpora generatora, te je za ovaj potrošač
najpogodnije definirati odnos izlazne struje prema
ulaznom naponu. Kako je ovaj koeficijent
proporcionalnosti provodnost, ovakav pojačavač
nazivamo – pojačavač sa prenosnom provodnošću
(slika 5.4c). Pojačanje ovakvog pojačavača je
nezavisno od otpora ulaznog generatora Rg i
otpora opterećenja RL.
Slika 5.3 – Idealiziran struni pojačavač
IV) Na slici 5.4d dat je pojačavač sa prenosnom
Prema tome, strujno pojačanje idealnog strujnog otpornošću. Ovakav pojačavač ima vrlo malu
pojačavača ne zavisi od opterećenja. ulaznu i vrlo malu izlaznu otpornost. U idealnom
slučaju obje otpornosti su jednake nuli. Kod takvog
Idealni naponski i strujni pojačavači su samo ekstremni pojačavača odnos izlaznog napona i ulazne struje
slučajevi realnih pojačavača. Svaki pojačavač je ustvari nezavisi praktično od veličine ulaznog otpora Ri,
pojačavač snage. Zbog toga, kod svakog pojačavača generatora Rg i opterećenja RL.
možemo definirati pojačanje napona i pojačanje struje,
bez obzira koliki su ulazni i izlazni otpori pojačavača,
kao:
Uo Io
Au = Ai =
Ui Ii
Na osnovu prethodnih formula je:
Ap = AuA i
odnosno
Ri
AP = A 2u
RL
RL
AP = A 2i
Ri
Prema veličini ulazne i izlazne otpornosti, pojačavače

možemo podjeliti na četiri kategorije.
I) Ukoliko je ulazna otpornost velika, a izlazne

otpornost mala, slika 5.4a pojačavač se približava
idealnom naponskom pojačavaču datom na slici
5.2. Kod njega je Ui = Eg, jer se pad napona na Rg
može zanemariti, zbog toga što je Ri>>Rg. Na
izlazu, je napon Uo približno jednak naponu
idealnog generatora Au∞Ui. Pojačanje pojačavača
Auoo je pri beskonačno velikom otporu opterećenja,
odnosno, kada nema otpora opterećenja.
II) Ukoliko je ulazni otpor vrlo mali, a izlazni vrlo velik

slika 5.4b, pojačavač se približava idealnom
strujnom pojačavaču datom na slici 5.3. Budući da
je Ri<<Rg i Ro>>RL, a strujno pojačanje praktično a - naponski pojačavač (idealan na slici 5.2)
b - strujni pojačavač (idealan na slici 5.3)
ne zavisi od veličine otpornosti generatora i
c - pojačavač sa prenosnom provodnošću
otpornost opterećenja. Aio je pojačanje struje, kada d- pojačavač sa prenosnom otpornošću
je otpornost opterećenja jednaka nuli. Ovakva
predstava pojačavača je analogna ekvivalentnoj Slika 5.4 Tipovi pojačavača
šemi tranzistora. Pojačanje Aio je prema tome
strujno pojačanje kada je spoljašnji otpor jednak

32
5.4. KASKADNA SPREGA POJAČAVAČA
Slika 5.5 Kaskadno spregnuti pojačavači
Kasnije ćemo vidjeti, da pojačavač možemo realizirati Uo

samo sa jednim aktivnim elementom, npr. tranzistorom.
A p = 20 log [dB]
Ui
Pojačanje takvog pojačavača može biti nedovoljno. Da
Isto tako za struje i u slučaju da je RL=Ri:
bi ga povećali, sprežemo više pojačavača kaskadno,
I
odnosno, jedan za drugim. Na slici 5.5 nacrtana je blok A p = 20 log o [dB ]
šema više spregnutih pojačavača. Ii
Ponekad se i apsolutna vrijednost snage izražava u
Ukupno pojačanje snage svih pojačavača zajedno decibelima. Kako je dB jedinica odnosa snaga, to se u
iznosi: tom slučaju podrazumijeva da se ta snaga daje u
P P P P odnosu na neki referentni nivo snage. Ovaj referentni
Ap = 4 = 2 3 4 , nivo snage tzv. referentni nivo je obično 1 mW.
P1 P1 P2 P3
odnosno:
A p = A p1 A p2 A p3 5.5. LINEARNA IZOBLIČENJA
Dakle, ukupno pojačanje spregnutih pojačavača Pojačavač sadrži i reaktivne elemente, kao što su:
jednako je proizvodu pojačanje pojedinačnih kondenzatori, zavojnice, transformatori. Reaktanse ovih
pojačavača. Isto tako će biti i za naponsko i strujno elemenata zavise od frekvencije. Zbog toga će i
pojačanje: pojačanje pojačavača zavisiti od frekvencije. Pored toga
i fazni odnos izlaznog i ulaznog signala zavisi od
U U U U
A u = 4 = 2 3 4 = A u1 A u2 A u3 , frekvencije.
U1 U1 U 2 U 3
A i = A i1 A i2 A i3 . Ukoliko na ulaz pojačavača dovedemo signal koji ima
komponente različitih frekvencija, komponente će biti
Po dosadašnjoj definiciji pojačanja ono je relativni različito pojačane. Izlazni signal više ne odgovara
odnos dvije veličine, neimenovan broj. Često se ulaznom, te kažemo da je signal izobličen. Kako ovo
umjesto prostog odnosa veličina uzima logaritam tog izobličenje potiče od linearnih elemenata, nazivamo ga
odnosa. U slučaju da je pojačanje snage jednako 10 linearnim, i to: linearna ampitudska i linearna fazna
(Po/Pi=10), dekadni logaritam tog broja jednak je izobličenja.
jedinici. Za pojačanje čiji je logaritam jednak jedinici,
kažemo da je jednako jednom belu (B). Dakle, Na slici 5.6 nacrtane su krive zavisnosti pojačanja A
(frekventna karakteristika) i faze (fazna karakteristika
A p = log 10 = 1B . pojačavača) od frekvencije signala.
Češće se koristi deset puta manja jedinica - decibel

(dB):
A p = 10 log 10 = 1dB .
Prema tome, ako hoćemo da izrazimo pojačanje snage
u decibelima (dB) onda je :
P
A p = 10 log o [dB ] .
Pi
Izrazivši pojačanje u dB, ukupno pojačanje kaskadno
spregnutih pojačavača, na osnovu gornjih jednačina
možemo izraziti kao:
A p [dB] = Ap1 [dB] + A p2 [dB ] + A p3 [dB] ,
U 2o R i
možemo napisati: A p = 10 log [dB ] . Slika 5.6 Frekventna i fazna karakteristika pojačavača
U2 R L
i (linearna izobličenja)
I u slučaju da je RL = Ri, dobija se:

33
Pri srednjim frekvencijama, uticaj reaktivnih elemenata 5.6. NELINEARNA

možemo zanemariti. Pojačanje je maksimalno i u HARMONIJSKA IZOBLIČENJA
izvjesnom opsegu nezavisno od frekvencije.
Prije nego što pređemo na nelinearna izobličenja,
Pri niskim frekvencijama pojačanje opada, uslijed pada
definirajmo prenosnu karakteristiku pojačavača.
napona na primjer na serijskim kondenzatorima.
Frekvencija, pri kojoj pojačanje opadne za √2, odnosno
Prenosna karakteristika pojačavača nam daje zavisnost
3 dB u donosu na pojačanje pri srednjim frekvencijama,
napona ili izlazne struje, od ulaznog napona ili ulazne
naziva se granična frekvencija i to donja granična
struje. U slučaju da se pojačavač sastoji od samo
frekvencija. fn.
jednog poluprovodničkog elementa i da taj element radi
pod istim uslovima pod kojima se mjere statičke
Na visokim frekvencijama pojačanje, također, opada.
karakteristike, prenosna karakteristika pojačavača bi se
Ovo opadanje može biti npr. uslijed paralelnih
poklopila sa prenosnom karakteristikom samog
kapaciteta. Frekvencija, pri kojoj pojačanje opadne za
elementa.
3dB u odnosu na pojačanje pri srednji frekvencijama
naziva se gornja granična frekvencija fv.
Gornja granična frekvencija postoji kod svih

pojačavača, dok donja granična frekvencija može biti
jednaka nuli. Frekventni opseg od fn do fv naziva se
širina frekventnog opsega pojačavača B. Koliko će biti fn
i fv zavisi od toga kakav je pojačavač.
Na primjer, kod pojačavača niske frekvencije fn=20-50

Hz, a fv=10-20 kHz. Prema tome, kod niskofrekventnih
pojačavača širina propusnog opsega (B- band):
B=fv-fn
je praktično jednak gornjoj graničnoj frekvenciji. Kod

izvjesnih drugih pojačavača propusni opseg je mnogo
manji i od gornje i od donje granične frekvencije
(selektivni pojačavači).
Ukoliko se radi o pojačanju zvučnih signala, fazna

izobličenja nisu bitna, jer uho nije osjetljivo na manja
fazna pomjeranja izmedju signala različitih frekvencija.
Medjutim, ako se prenosi signal koji sadrži čitav spektar Slika 5.8. Prenosna karakteristika je uzrok
frekvencije, a treba da zadrži svoj oblik, na primjer harmonijskom izobličenju
periodični impulsi pravougaonog oblika oblika onda
promjenom faze pojedinih komponenata signal mijenja Na slici 5.8 data je prenosna karakteristika. Po svom
oblik. obliku, ona odgovara prenosnoj karakteristici feta. Na
slici se vidi da ova karakteristika nije prava, tj. zavisnost
Na slici 5.7 prikazan je slučaj signala koji ima samo izlazne struje od ulaznog napona nije linearna. Zbog
dvije komponente. Osnovni i treći harmonik. U oba nelinearnosti karakteristike, nastat će izobličenje
slučaja amplitude osnovnog i treće harmonika su ostale izlaznog signala. Ako redom prenosimo signal u
iste, ali je u drugom slučaju treći harmonik promjenio trenutcima 0, T/4, T/2, 3T/4, T, … i nacrtamo izlazni
fazu za 180°. Iz ovog prostog primjera se vidi da bi signal, vidjet ćemo da on nije simetričan. Negativna
oblik signala ostao nepromijenjen, treba da su i fazna poluperioda po amplitudi je manja od pozitivne.
izobličenja mala. Dakle, uslijed izobličenja nastalih zbog nelinearnosti
prenosne karakteristike pojačavača na izlazu neće biti
prostoperiodičan, sinusoidalan signal. Ukoliko je
amplituda veća, utoliko je izobličenje veće.
Svaka neharmonijska periodična funkcija može se

razložiti u tzv. Furijeov red koji sadrži konstantan član i
prostoperiodične funkcije frekvencije f, 2f, 3f, …
Frekvencije f naziva se osnovni harmonik, a više
frekvencije višim harmonici (drugi, treći, …)
Kao mjera izobličenja definira se klir faktor izobličenja ili

Slika 5.7 Uticaj faznog izobličenja na talasni oblik klir-faktor. Klir-faktor je odnos efektivne vrijednosti
složeno periodičnog signala nekog višeg harmonika i efektivne vrijednosti svih

34
harmonika uključujući i osnovni harmonik, a dat je u izlazu, proporcionalne promjenama istnosmjernog

procentima za i-ti harmonik kao: napona/struje na izlazu. Kod višestepenog
Ii istosmjernog pojačavača, sprega između stepeni je
ki = 100%
n direktna, tzv. pojačavači sa direktnom spregom.
å Ir2
r =1 - Visokofrekventni pojačavač. Sprega između
U slučaju da opsmatramo izlazni napon, klir-faktor i-tog pojačavačkih stepeni načinjena je pomoću
harmonika je: oscilatornih kola, koja su podešena na frekvenciju
Ui signala koji se pojačava. Pojačavač pojačava
ki = 100% signale samo jednog uskog opsega frekvencija.
n
Opseg zavisi od selektivnosti upotrijebljenih
å Ur2 oscilatornih kola, a frekvencija se kreće od nekoliko
r =1
desetina kHz do nekoliko desetina MHz.
Klir faktor se mjeri tako što se selektivnim voltmetrom
izmjere efektivne vrijednosti svakog harmonika, pa se
- Selektivni pojačavač. To je pojačavač uskog
izračuna klir-faktor pomoću gornje jednačina.
opsega frekvencije. Srednja frekvencija pojačanja
može da se kreće od nekoliko Hz na više.
5.7.VRSTE POJAČAVAČA Visokofrekventni pojačavač takođe spada u grupu
selektivnih pojačavača.
U dosadašnjoj analizi smo vidjeli da je pojačavač u
suštini pojačavač snage pa smo ih prema veličini ulazne - Pojačavači snage ili izlazni pojačavači su pojačavači
i izlazne otpornosti podijeliti u četiri grupe: velikih signala. Pojačavače velikih snaga možemo
podijeliti u klase po tome koliko se vremena u toku
- pojačavači napona, jedne periode pojačava signal
- pojačavači struje,
- pojačavači sa prenosnom provodnošću i 5.7.1. Pojačavači A, B, AB i C klase
- pojačavači sa prenosnom otpornošću.
Na slici 5.9 data je prenosna karakteristika pojačavača
Prema veličini ulaznog signala možemo ih podijeliti na:
sa ulaznim i izlaznim signalom. Radni uslovi su tako
podešeni da je izlazna struja proporcionalna ulaznom
- pojačavače malih i
naponu u toku cijele periode ulaznog signala. Izlazna
- pojačavače velikih signala.
struja postoji u toku cijele periode signala T. U slučaju
karakteristike date na slici 5.9, ovaj režim se postiže na
Pojačavače malih signala možemo smatrati linearnim i
taj način što na ulazu postoji istosmjerna komponenta
ne moramo voditi računa o nelinearnim izobličenjima.
napona, takva, da kad nema signala, na izlazu protiče
Kod pojačavača velikih snaga pojavljuju se ograničenja
istnosmjerna struja koja je veća od amplitude
u radu i mora se voditi računa o veličini nelinearnih
izmjenične komponente izlazne struje.
izobličenja. Da bi ona bila što je moguće manja, mora
se pravilno izabrati režim rada pojačavača i preduzeti
Ovakav pojačavač se naziva: pojačavač klase A. Kasnije
specijalne mjere (negativna povratna sprega).
ćemo vidjeti da se može postići veći stepen korisnog
Pojačavači velikih signala su obično izlazni pojačavači,
dejstva, ako izlazna struja ne protiče tokom cijele
odnosno, izlazni pojačavački stepeni u složenom
periode.
pojačavaču.
Po frekvenciji signala koji se pojačava imamo:
- Niskofrekventne NF-pojačavače, koji pojačavaju

signale čija je frekvencija u opsegu od 20 Hz do 20
kHz. Ograničenje frekventnog opsega unose
elementi, uglavnom kapaciteti u spoljašnjem kolu,
izvan pojačavačkih elemenata.
- Širokopojasni pojačavači. Ovo su niskofrekventni

pojačavači kod kojih je proširen frekventni oopseg
pojačanja. Donja granična frekvencija je snižena, a
gornja povećana. Opseg pojačanja je od nekoliko
Hz do nekoliko MHz. Širokopojasni pojačavač može
biti načinjen tako da pojačava signale od
frekvencije jednake nuli (jednosmeran napon ) pa
do frekvencije nekoliko MHz.
- Istosmjerni pojačavač, pojačava promjenu

istosmjernog napona ili istosmjerne struje. Kod Slika 5.9 Grafički prikaz rada pojačavača klase A
njega su promjene istosmjernog napona/struje na

35
Na slici 5.10 data je prenosna karakteristika sa ulaznim

i izlaznim signalom. Radni režim je podešen tako da, Za sve tri klase pojačavača, smo uzeli kao primjer da je
kada nema ulaznog signala, nema ni izlazne struje. prenosna karakteristika prava linija. Kod realnih
Dovođenjem na ulaz izmjeničnog signala, pojaviće se pojačavača prenosna karakteristika je zakrivljena,
izlazna struja tek kada ulazni napon postane veći od naročito u početnom dijelu. Izobličenje kod klase B bi
nule, a to znači, za vrijeme pozitivne poluperiode. Za to postojalo, čak i ako spregnemo dva ovakva pojačavača.
vrijeme izlazna struja je proporcionalna ulaznom Da bi izbjegli zakrivljenost početka prenosne
naponu. karakteristike, režim rada se podesi tako da i kada
nema signala protiče izvjesna izlazna struja. Tada pri
malim signalima pojačavač u klasi A, a pri većim
signalima, kada je izlazna struja mnogo veća od mirne
struje, pojačavač praktično radi u klasi B. Zato za
ovakav pojačavač kažemo da radi u klasi AB.
ZA PONAVLJANJE:
ü Šta se podrazumijeva pod pojmom signal ?

ü Zašto se vrši pojačanje snage?
ü Šta je ulazni, a šta izlazni otpor pojačavača i
kako su oni definirani?
ü Kako je definirano naponsko pojačanje
pojačavača?
ü Kako je definirano strujno pojačanje
Slika 5.10 Grafički prikaz rada pojačavača klase B pojačavača?
ü Definiraj idealan strujni i idealan naponski
Za vrijeme negativne poluperiode, pojačavač je pojačavač.
zakočen. Izlazna struja teče samo za vrijeme polovine ü Koliko je pojačanje kaskadno spregnutih
periode (T/2). Ovakav pojačavač naziva se: pojačavač pojačavača ako je pojačanje pojedinih
klase B. Na izlazu kao što se vidi, umjesto sinusoide pojačavača izraženo: odnosom snaga i u
imamo samo polusinusoidu. Znači signal je izobličen. decibelima?
Da signal ne bi bio izobličen obično se sprežu dva ü Koliko je naponsko i strujno pojačanje
ovakva pojačavača, ali tako da jedan pojačava kaskadno spregnutih pojačavača, kada je
pozitivnu, a drugi negativnu poluperiodu signala. pojačanje pojedinih pojačavača izraženo u
decibelima?
ü Kako se izračunava pojačanje snage, napona i
struje u decibelima?
ü Šta je izobličenje signala i uslijed čega ono kod
pojačavača nastaje?
ü Kakva su to linearna izobličenja?
ü Definirati donju i gornju graničnu frekvenciju
pojačavača.
ü Šta je širina propusnog opsega i kako je
definirana?
ü Kako se nazivaju pojačavači kod kojih je
propusni opseg mnogo manji i od gornje i od
donje granične frekvencije?
ü Da li fazna izobličenja kod zvučnog signala
igraju bitnu ulogu u razumnjivosti?
ü Kod kakvog signala ne smije da se dozvoli da
dođe do faznog izobličenja?
Slika 5.12 Grafički prikaz rada pojačavača klase C
Na slici 5.11 grafički je prikazan princip rada pojačavača ü Kakva su nelinearna harmonijska izobličenja?
klase C. Istosmjerni ulazni napon je odabran tako da ü Šta je uzrok nelinearnih izobličenja?
izlazna struja poteče tek kada je trenutna vrijednost ü Definirati i čemu je jednak klir-faktor?
ulaznog signala dostigla izvjesnu vrijednost. Na slici ü Kako možemo podijeliti pojačavače prema
5.11 ta vrijednost je jednaka apsolutnoj vrijednosti veličini signala?
istosmjernog ulaznog napna. Tek posle tog trenutka, ü Kako možemo podijeliti pojačavače prema
izlazna struja će biti proporcionalna ulaznom naponu. frekvenciji signala koji pojačavaju?
Izlazna struja protiče za vrijeme 0, koje je kraće od ü Šta su pojačavači snage? Kako ih možemo
polovine periode (0<T/2). podijeliti na klase?
ü U koju klasu spadaju svi pojačavači malih
Nikakvim sprezanjem pojačavača klase C ne mogu se signala?
izbjeći izobličenja. Ova klasa pojačavača se koristi samo ü Kako se mogu izbjeći izobličenja pojačavača
kao visokofrekventi pojačavač, kod koga oscilatorno klase B?
kolo izdvaja osnovni harmonik. ü Kakvi su to pojačavači klase AB?

ISTOSMJERNI REŽIM
RADA POJAČAVAČKIH
ELEMENATA 6
poglavlje
Stabiliziranje istosmjerne radne tačke MOSFET

37
ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA
6. ISTOSMJERNI REŽIM RADA POJAČAVAČKIH ELEMENATA
Pojačavački elementi, kao što su: tranzistori, fetovi,

mosfetovi, i elektronske cijevi, napajaju se iz izvora
istosmjerne struje. Na njihovim elektrodama postoji
istosmjerni napon, a kroz njih protiče istosmjerna
struja. Kažemo da se elementi nalaze pod istosmjernim
režimom rada.
Tek kada su elementi priključeni na izvor istosmjernog

napona, kada se nalaze u istosmjernom režimu rada,
promjenom istosmjernog napona ili istosmjerne struje
na ulazu, odnosno dovođenjem izmjeničnog signala na
ulaz, elementi će raditi kao pojačavač.
Elektronske cijevi kao pojačavači malih snaga više se ne

koriste, te njih u analizi nećemo ni razmatrati.
Poređenja radi, kola sa elektronskim cijevima su slična
kolima sa fetom. Razlika je jedino u tome što
elektronske cijevi imaju još grijanje katode, a pored .
toga, rade sa većim naponom napajanja. Mosfetovi se a – šema osnovnog pojačavačkog stepen sa fetom
rijetko koriste kao diskretni elementi zbog toga što im
je ulazna impedansa vrlo velika, pa su osjetljivi na
rukovanje. Vrlo lako dolazi do proboja gejta. Međutim,
ako se koriste kao diskretni elementi, elektronska kola i
analiza tih kola su identični analizi kola sa fetovima.
Prema tome u daljoj analizi pojačavača uzećemo u
obzir samo analizu kola sa fetovima i tranzistorima.
6.1. OSNOVNA POJAČAVAČKA KOLA

I GRANICE RADA
6.1.1. Pojačavač sa fetom
Šema najprostijeg pojačavačkog stepena sa fetom, data

je na slici 6.1a, a granice rada feta na slici 6.1b.
Granice su UG=0, UG>UD, UD<UDM, i snaga disipacije b – granice radne oblasti feta obilježene
manja od Pd. Na slici 6.1b ove granice su šrafirane, a na izlaznim karakteristikama
radna oblast je oivičena ovim granicama.
Slika 6.1 Pojačavačko kolo sa fetom
Naponima napajanja UDD i UGG i otporima RD i RG,
određeni su napon gejta i struja i napon drejna. 6.1.2. Pojačavačko kolo sa tranzistorom
Kondezatori C1 i C2 služe za spregu. Prvi sa pobudnim
generatorom (generatorom ulaznog signala), a drugi za Šema najprostijeg pojačavača sa tranzistorom data je
odvođenje signala ka potrošaču ili slijedećem na slici 6.2a, a donje granice rada tranzistora na slici
pojačavačkom stepenu. 6.2b. Napon kolektora ne smije doći u oblast zasićenja,
a bazna struja ne može biti manja od nule (za NPN
Ustvari, ova dva kondenzatora ne dozvoljavaju prolaz tranzistore). Gornje granice rada su: maksimalna
istosmjerne struje prema ulaznom generatoru, odnosno kolektorska struja ICM, maksimalni kolektorski napon
prema potrošaču, te istosmerni režim ne zavisi od UCEM i dozvoljena disipacija Pd (slika 6.2c). Kako su
ulaznog generatora, odnosno od potrošača. naponi baze i kolektora istog polariteta, napajanje i
kolektora i baze može biti iz istog izvora, odnosno, UBB
Ulazni otpor feta je vrlo velik, te je struja gejta vrlo može biti jednako sa UCC. I ovdje istosmjerni režim rada
mala. Pad napona na otporu RD, iako je otpor velik, vrlo određuje napon napajanja UCC (UCC=UBB) i otpornici RB i
je mali, pa je napon gejta približno jednak naponu RC.
napajanja.
Otpor RB je mnogo veći od ulaznog otpora tranzistora,
Dovođenjem napona Ui na ulaz, mijenja se istosmjerni te pod uticajem ulaznog napona Ui, ulazna struja Ii je
napon gejta, pa se menja i struja drejna. Uslijed približno jednaka baznoj izmeničnoj struji Ib. Uslijed
promene struje drejna, mijenja se pad napona na bazne struje Ib poteći će izmjenična kolektorska struja.
otporu RD, te se na izlazu dobija izmjenični napon Uo, Prolaskom ove struje kroz kolektorski otpor uslijed pada
koji je, kako ćemo vidjeti, veći od ulaznog napona, što napona na njemu, dobićemo izmjenični napon na izlazu
znači da se ostvaruje pojačanje napona. Uo. Izlazni napon je veći od ulaznog, te je ostvareno

38
pojačanje napona. Posmatrajući ulaznu struju Ii i 6.2. RADNA TAČKA I RADNA PRAVA
izlaznu struju Io, ova druga je veća, te je ostvareno i
pojačanje struje. 6.2.1. Radna tačka i radna prava feta
Na slikama 6.3a i 6.4a, date su osnovne šeme

pojačavača sa fetom i tranzistorom, sa obilježenim
podacima za analizu istosmjernog režima rada.
a – šema pojačavača sa bipolarnim tranzistorom
a - šema pojačavačkog stepena

sa naznačenim veličinama napona i struja
b – donje granice rada tranzistora
b - prikaz istosmjernog režima rada

na izlaznim karakteristikama
Slika 6.3 – Istosmjerni režim rada feta
Za fet, pod uticajem ulaznog napona gejta UG, poteći će

struja drejna ID. Uslijed proticanja struje drejna ID kroz
otpor RD, na njemu će biti pad napona URD=RDID te će
za veličinu tog napona, napon drejna UDS biti manji od
napona drejna UDD.
UDS - UDD + R D ID = 0
UDS = UDD - R DID
c – gornje granice rada tranzistora
Kao što se vidi druga jednačina jeste jednačina prave u
Slika 6.2 Osnovni pojačavački stepen sa tranzistorom koordinatnom sistemu ID-UDS. Na slici 6.3b, ova prava
je ucrtana i obilježena sa RD.

39
Da bismo nacrtali tu pravu pretpostavimo:
ID=0 Þ UDS=UDD
UDS=0 Þ ID=UDD/RD
Ona presjeca ID osu u tački UDD/RD, a UDS osu u tački

UDD. Prva tačka se praktično nemože ostvariti, jer
minimalni pad napona na fetu je određen
karakteristikom UG=0. (tačka B) . Tačka UDD će se
ostvariti kada je struja drejna jednaka nuli, jer je tada
pad napona na otporu RD jednak nuli. Veličina struje ID
i napona UDS su određene presjekom karakteristike koja
odgovara datom ulaznom naponu UG i pravom datom
gornjom jednačinom pravca. Na slici je ta tačka
presjeka obilježena sa Q i naziva se: radna tačka.
Promjenom napona UG , pomjerat će se i radna tačka
po pravoj RD. Ova prava, određena otporom u kolu a - šema pojačavačkog stepena sa naznačenim veličinama
drejna RD, naziva se: radna prava feta. napona i struja
Aktivan dio radne prave, određen je maksimalnom

strujom koja se ima kada je napon gejta jednak nuli
(tačka B) i maksimalnim naponom jednakim naponu
napajanja UDD. U praksi, zbog toga što su karakteristike
pri malim strujama drejna zbijene, ne koristi se
promjena struje drejna do ID=0, već se dozvoljava
izvjesna mala struja, tako da je aktivan dio prave od
tačke A do tačke B.
Ulazni otpor feta je vrlo velik, mnogo veći od otpora RG,

pa je pad napona na otporu RG vrlo mali. Zbog toga je
napon gejta UG približno jednak naponu napajanja
gejta UGG.
6.2.2. Radna tačka i prava tranzistora
Analogno pojačavaču sa fetom, za pojačavač sa

tranzistorom, u polju izlaznih karakteristika ucrtana je
b - prikaz istosmjernog režima rada na izlaznim
radna prava, koja je ovdje određena kolektorskim
karakteristikama
otporom RC. Napon kolektora UCE je manji od napona
napajanja za pad napona na kolektorskom otporu RC. Slika 6.4 – Istosmjerni režim rada tranzistora
U CE = U CC - R C I C
Analogno kao kod feta provedena je analiza:
IC=0 Þ UCE=UCC
UCE=0 Þ IC=UCC/RC
Parametar kod izlaznih karakteristika je bazna struja te

se radna tačka dobija na presjeku radne prave RC i
karakteristike za određenu istosmjernu baznu struju IB.
Ova bazna struja je određena baznim otporom RB,
naponom napajanja UCC i baznim naponom UBE.
U CC - U BE
IB =
RB Slika 6.5 Dovođenjem izmjenične komponente struje Ib, radna
tačka Q se pomijera po radnoj pravoj. Istosmjerni IC i UCE se
Vrlo često je napon napajanja UCC mnogo veći od mijenjaju te imamo i izmjenične komponente ic i uc
baznog napona UBE , pa se, u tom slučaju, može
napisati: Radnu tačku i za fet i za tranzistor stavili smo na
U sredinu radnog dijela radne prave. To smo učinili zbog
I B = CC toga, da dovođenjem izmjeničnog signala na ulaz
RB pojačavačkog stepena, na primjer, sinusoidalne bazne

40
struje, dobijemo na izlazu sinusoidalnu – kolektorsku

struju i kolektorski napon (slika 6.5). Ovo je naročito važno, kada je signal velik. Radna tačka
za vrijeme cijele periode ne smije da izađe van radne
oblasti, odnosno, mora se kretati po radnoj pravoj u
oblasti u kojoj je izlazna struja proporcionalna veličini
ulaznog signala.
Na slici 6.6 radna tačka se nalazi u tački B, tj u oblasti

zasićenja. Bazna istosmjerna struja je 40 μA. Ako se
dovede izmjenična bazna struja amplitude 10 μA radna
tačka Q se neće pomjeriti iz tačke B. Sve tri
karakteristike za bazne struje 30, 40 i 50 μA slivaju se
u oblasti zasićenja u istu krivu, koja presjeca radnu
pravu u tački B. Prema tome, iako promjena
istosmjerne bazne struje iznosi 20 μA, neće biti
Slika 6.6 Pogrešno izabrana radna tačka. Bazna struja je velika promjene kolektorske struje, pa ni promjene
(tranzistor u zasićenju, promjenom IB ne mijenjaju se UCE i IC) kolektorskog napona. Tranzistor neće pojačavati signal.
Šta više, on će prigušiti signal.
6.1.3. Prenosna karakteristika pojačavača
a - izlazne karakteristike sa radnom pravom, b – prenosna dinamička i statička karakteristika tranzistora i

c – prenosna karakteristika se obično crta lijevo od izlaznih karakteristika
Slika 6.7 – Grafičko dobijanje prenosne karakteristike pojačavača sa tranzistorom

41
Da bismo mogli pratiti signal od ulaza do izlaza, koristit tranzistorskog pojačavača, poslije tačke F'1 postaje
ćemo i prenosne karakteristike. Crtanje ulaznog i praktično horizontalna linija. Kolektorska struja ostaje
izlaznog signala na način pokazan na slici 6.5 moguće konstantna, iako bazna struja raste.
je samo ako je prenosna karakteristika linearna. Ako to
nije slučaj, izlazni signal nije simetričan, neizobličen, jer Pri grafičkoj analizi rada pojačavačkih stepena često se
je razmak između karakteristika različit. prenosna karakteristika crta s lijeve strane izlaznih
karakteristika, kao da se nalazi u drugom kvadrantu
Na slici 6.7 prikazano je kako, polazeći od izlaznih (na slici 6.7 lijevo) kako bi se ulazni signal nalazio
karakteristika možemo nacrtati prenosnu karakteristiku. lijevo, a izlazni desno. Ustvari, ovakav način crtanja
Desno od izlaznih karakteristika nacrta se koordinatni prenosne karakteristike prihvaćen je od načina crtanja
sistem. Na apscisu se nanosi bazna struja IB, a na prenosne karakteristike elektronske cijevi i feta. Kod
ordinatu kolektorska struja u istoj razmjeri kao kod njih je prenosna karakteristika zaista u drugom
izlaznih karakteristika. kvadrantu (gejt je negativan, a struja drejna pozitivna,
za N – kanalni fet.
Za svaku tačku presjeka radne prave i određene izlazne
karakteristike prenesemo veličinu kolektorske struje. Na Na slici 6.8 prikazano je kako položaj mirne radne tačke
slici je to pokazano za tačke C1 i F1. Prenijeta tačka na utiče na izobličenje velikog signala. Za tranzistor koji
primjer C1, nalazi se na presjeku horizontalne prave ima prenosnu karakteristiku kao na slici 6.6, na ulaz je
koja polazi iz C1 i vertikalne prave koja odgovara doveden sinusoidalan signal (bazna struja ib). Zbog
određenoj baznoj struji. U ovom slučaju to je IB=2mA. zakrivljenosti prenosne karakteristike, pozitivna
Kada sve prenijete tačke spojimo, dobićemo prenosnu poluperioda kolektorske struje je odsječena. Zbog toga
karakteristiku tranzistorskog pojačavača. srednja vrijednost kolektorske struje nije jednaka
mirnoj kolektorskoj struji, odnosno, kolektorskoj struji u
Radi poređena na slici je istim postupkom nacrtana i istosmjernom režimu rada kada nema ulaznog signala.
prenosna karakteristika tranzistora. Umjesto radne Smanjenje kolektorske struje za vrijeme negativne
prave ovdje je uzeta vertikalna prava RC =0 i presječne periode je veće od povećanja kolektorske struje za
tačke A2, B2, C2... su prenijete kao tačke A'2, B'2, C'2 ... vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala. Prema
Kao što se vidi prenosna karakteristika tranzistorskog tome radna tačka Q, u prisustvu signala pomjera se u
pojačavača se razlikuje od prenosne karakteristike tačku Q', određenu srednjom vrijednošću kolektorske
tranzistora. Dok je prenosna karakteristika tranzistora struje.
skoro prava, dotle prenosna karakteristika
Slika 6.8 – Primjer praćenja signala od ulaza do izlaza preko preko prenosne i izlazne karakteristike
Uslijed toga što je radna tačka blizu oblasti zasićenja, a ulazni signal veliki, nastaju izobličenja
Kako su već analizirana linearna izobličenja, konstatirali 6.1.4. Statička i dinamička radna prava
smo da će nelinearnih izobličenja biti kada je prenosna
karakteristika nelinearna. Pored viših harmonika, Prilikom dosadašnjeg određivanja radne prave
pojavljuju se i promjene istosmjerne komponente, što pretpostavili smo da je otpor opterećenja istovremeno i
je u ovom slučaju i pokazano. Da ne bi bilo izobličenja, kolektorski otpor, odnosno, otpor u kolu drejna. Mnogo
odnosno, da bi izobličenje bilo minimalno, radnu tačku češće kolektorski otpor ili otpor drejna služe samo za
treba izabrati tako da se nalazi na sredini pravolinijskog dovođenje istosmjerne struje odnosno za određivanje
dijela prenosne karakteristike.

42
istosmjernog režima rada. Opterećenje se posebno RC, jer je istosmjerni režim rada određen pravom RC.
dodaje. Tako npr. Ako imamo višestepeni pojačavač, Prava RC je statička radna prava, a prava RC||RL je
onda priključenjem slijedećeg stepena, ovaj sa svojim dinamička radna prava. Ukoliko se pomjeri radna tačka,
ulaznim otporom opterećuje predhodni stepen. pomjerit će se i dinamička radna prava paralelno samoj
sebi toliko da ponovo prolazi kroz novu radnu tačku Q.
Na slici 6.9a prikazan je slučaj u kome je opterećenje
posebno dodano. 6.3. ISTOSMJERNI REŽIM RADA FETA
Otpor opterećenja RL je priključen na kolektor Potencijal gejta kod feta je suprotnog znaka od
tranzistora, ali preko kondenzatora C. Ovaj kondenzator potencijala drejna. Prema tome za napajanje
ima vrlo veliki kapacitet kako bi njegova impedansa bila pojačavača sa fetom potrebna su dva izvora, kao što se
mnogo manja od otpora opterećenja RL. Ovaj vidi na slici 6.10a. U mirnom stanju pojačavača protiče
kondenzator služi kao kratak spoj između izlaza i otpora konstantna struja drejna. Kako je struja gejta
opterećenja za izmjeničnu struju, a da pri tom spriječi zanemarljivo mala, to je struja sorsa jednaka struji
proticanje istosmjerne struje kroz potrošač RL. drejna. Ako se u kolu sorsa postavi otpornik, pravilnim
izborom veličine otpora može se ostvariti željena
polariziranje gejta u odnosu na sors. Na slici 6.11 se
može vidjeti kako se ostvaruje ta polariziranje gejta.
Uslijed proticanja struje IS (označen je stvaran smjer
struje za N-kanalni fet), na otporu RS stvorit će se pad
napona URS. Ako gejt vežemo preko otpora RG za masu,
zbog zanemarljivo male struje gejta potencijal gejta
biće jednak potencijalu mase, odnosno uzemljena. Kako
je potencijal sorsa viši od potencijala mase za URS, to je
napon između gejta i sorsa jednak negativnoj
vrijednosti pada napona na otporu RS.
UGS=-URS=-RSIS
Slika 6.9 – Dinamička i statička radna prava
U pogledu istosmjernog režima otpor opterećenja je RC,

te za crtanje radne prave koristimo samo taj otpor
(slika 6.8b ), kao što smo i dosad radili. Za izmjeničnu
komponentu struje, kondenzator C predstavlja kratku
vezu, te je otpor opterećenja paralelna veza
kolektorskog otpora RC i otpor potrošača RL.
Bez prisustva ulaznog signala, radna tačka je Q.

Dovođenjem signala, radna tačka se neće kretati po
pravoj određenoj otporom RC, već po pravoj
određenom otporom koji čine paralelno vezani otpori RC
i RL. Ova prava takođe prolazi kroz radnu tačku Q.
Ukoliko je signal toliko velik da nastupe izobličenja, pa
se pored viših harmonika pojavi istosmjerna
komponenta (nulti član Furijeovog reda), promjenit će
se srednja vrijednost istosmjerne komponente, pa će se Slika 6.10 – Automatsko polariziranje ili samopolariziranje feta,
radna tačka Q pomjeriti. Ova promjena će biti po pravoj šema i statička i dinamička radna prava

43
Ovako izvršeno polariziranje feta, kao što smo vidjeli,

ima tu prednost da je dovoljan samo jedan izvor za
napajanje, ali ima i nedostataka. Prvo, struju gejta smo
zanemarili smatrajući je vrlo malom, te nismo uzeli u
obzir pad napona na otporu RG. Na visokim
temperaturama, kada struja gejta poraste, pad napona
na otporu nije više zanemarivo mali, te će napon
između gejta i sorsa biti smanjen
UGS=IGRG - ISRS
Drugo, uslijed porasta temperature smanjuje se

pokretljivost nosilaca u kanalu. Uslijed smanjenja
pokretljivosti smanjivaće se i struja drejna, te će se
radna tačka pomjeriti po radnoj pravoj.
Treće, porastom temperature povećava se

koncentracija manjinskih nosilaca, pa se smanjuje i
kontaktna razlika potencijala. Kako napon dodira zavisi
od kontaktne razlike potencijala (od napona barijere),
to će i napon dodira zavisiti od temperature. Prema
tome, položaj radne tačke, zavisi od temperature
okoline u kojoj fet radi.
Prilikom dimenzioniranja otpornika RG, uzimamo

veličinu otpora RG što je moguće veću, kako bi i ulazni
otpor pojačavača bio što veći. Sa druge strane treba
uzeti otpor RG što manji, kako bi pad napona na njemu
uslijed proticanja struje gejta bio manji. Ovaj pad
napona pri najvišoj temperaturi mora biti mnogo manji
od napona UGS, kako bi pomjeranje radne tačke bilo u
dozvoljenim stranicama.
Pomjeranje karakteristika uslijed porasta temperature u

radnom području je obično na niže. Struja drejna može
da se smanji i do 30 %. Još više struja drejna može da Slika 6.11 – Stabiliziranje radne tačke feta,
šema i promjena radne tačke i radne prave
se promjeni prilikom zamjene feta. Kod uzoraka feta
uslijed promjene napona napajanja
istog tipa naponi dodira i dimenzije kanala se mogu
razlikovati te će za isti napon gejta kod njih struja
Opadanjem napona napajanja, koje obično nastaje
drejna biti različita.
uslijed starenja baterije, opašće i pad napona na otporu
R1. Kako je UR1>0, to će da poraste negativna vrednost
Kod automatske polarizacije promena struja drejna
napona gejta. Uslijed toga se smanjuje struja drejna.
(sorsa) se ublažava uslijed prisustva otpora RS. Ako se
Nova radna tačka se nalazi na presjeku karakteristike
iz bilo kojeg razloga promeni struja sorsa, na primjer
za novi napon gejta (UGS2) i radne prave RD+Rs koja je
poraste, porasti će pad napona na otporu RS, te i
paralelna prethodnoj, a polazi iz tačke ID=0 i UDD2.
negativan napon gejta. Povećanje negativnog napona
Napon UGS2 nije određen samo promjenom napona na
gejta smanjuje se struja sorsa, dakle, suprotno dejstvo
otporu R1, već promjenom pada napona i na otporu RS.
od prvobitnog. Na taj način se ublažava promena struje
Naime, smanjenjem struje IS smanjuje se i pad napona
sorsa (drejna) koja bi bila da je napon gejta fiksan.
URS .
Pomjeranje radne tačke nastaje i kada se promjeni
napon napajanja UDD.
Prilikom dimenzioniranja otpora R 1 vodi se računa o
tome da struja kroz otpor R1 (I1) bude bar 5 do 10 puta
6.3.1. Jednostepeni pojačavač sa fetom veća od struje IG koja se ima pri najvišoj radnoj
temperaturi. Otpor R2 se određuje tako da se dobije
Na slici 6.11 data je šema jednostepenog pojačavača sa željeni napon UR1.
fetom kod koga se radna tačka pomjera sa promjenom
napona napajanja drejna tako da uvek ostaje približno Kako je otpor Rs veći od istog otpora u prethodnom
u sredini radne oblasti. U ovoj šemi gejt je vezan za slučaju to je stabiliziranje radne tačke pojačavača na
razdjeljnik napona koji čine R1 i R2. Potencijal gejta je slici 6.11a veća, jer uslijed većeg otpora biće veća i
veći od potencijala mase. Zbog toga je i pad napona na promjena napona URs sa istom promjenom struje kroz
otporu RS veći od -UGS, naime otpor Rs.
UGS=-URS+UR1 Pomjeranje radne tačke uslijed promjene struje gejta

bit će mnoga manja nego u pojačavaču bez razdjeljnika

44
napona i zbog toga što je otpor R1 manji. Međutim to polariziranje gejta. A napon gejta slijedećeg stepena je
mu je i mana jer mu je ulazni otpor mali. jednak naponu drejna prethodnog pojačavačkog
stepena. U integriranim kolima tako su i spregnuti
Na slikama 6.10, 6.11 i 6.12 nacrtan je kondenzator CS mosfetovi, bilo da su pojačavački stepeni, bilo digitalna
paralelno otporu RS. Ovaj kondenzator služi za kratko kola.
spajanje otpornika RS za izmjeničnu struju, odnosno za
ulazni signal. Kapacitet ovog kondenzatora treba da je Mosfet sa ugrađenim kanalom, u zavisnost od toga gdje
vrlo velik kako bi kapacitivna otpornost bila mnogo je odabrana radna tačka ponaša se ili kao fet
manja od otpora RS, koje kapacitet treba kratko da (smanjenje širine kanala pod uticajem napona gejta) ili
spoji. Naime, vidjeli smo da se preko otpora RS, vrši kao mosfet bez ugrađenog kanala (kanal se proširuje
povratno dejstvo – stabiliziranje položaja radne tačke. pod naponom gejta).
Promjeni li se iz bilo kojeg razloga izlazna struja (struja 6.5. ISTOSMJERNI REŽIM RADA
drejna, odnosno, sorsa) preko otpora RS to će povratno
djelovati na ulaz. U ovom slučaju povratno dejstvo je TRANZISTORA
tako da se prvobitno izazvana promjena smanjuje.
Između izlazno i ulaznog kola, u tom slučaju postoji Tranzistor je složeniji element od feta i mosfeta.
negativna povratna sprega. Da ne bi bilo negativne Njegove karakteristike mnogo više zavise od
povratne sprege i za izmjeničnu komponentu, odnosno temperature te je mnogo potrebnije stabiliziranje radne
za signal stavlja se kondenzator CS. koji za izmjeničnu tačke. Zato ćemo ove uticaje detaljnije proučiti.
komponentu struje kratko spaja otpor RS.
Od temperature zavisi ulazni napon, inverzna
kolektorska struja i faktor strujnog pojačanja. Osim
6.4. ISTOSMJERNI REŽIM RADA MOSFETA
toga i faktor strujnog pojačanja i ulazni napon, pa i
kolektorska inverzna struja različiti su od uzorka do
Potencijal gejta kod mosfeta bez ugrađenog kanala je
uzorka tranzistora. Kao i kod feta, radna tačka će
istog znaka kao i potencijal drejna. Kako je struja
zavisiti i od napona napajanja. Kako se tranzistorski
drejna praktično jednaka nuli, to se polariziranje gejta
uređaji (npr. radioaparat) napajaju iz suhe baterije čiji
može ostvariti razdjeljnikom napona (slika 6.11). Sors
se napon po ćeliji mijenja od 1.5 V kada je nova, pa do
se može priključiti direktno na zajedničku masu, te su
oko 1 V pri kraju njenog radnog vijeka, to se mora
nepotrebni otpornik RS i kondenzator CS. Međutim ako
obezbijediti da tranzistor dobro funkcionira za toliko
želimo stabilirati radnu tačku, da je načinimo
veliku promjenu napona napajanja.
nezavisnom od temperature i nezavisnom od izabranog
uzroka mosfeta istog tipa, stavićemo otpor i kapacitet u
Stabiliziranje radne tačke se može izvesti pomoću
kolo sorsa, kao što je učinjeno na slici 6.12.
povratne sprege, tako da ta povratna sprega zavisi od
izlaznog napona ili od izlazne struje. Osim toga
stabiliziranje radne tačke može se izvesti pomoću
nekog elementa koji će vršiti kompenziranje promjene
nastale promjenom temperature.
Na slici 6.13 grafički je prikazana promjena položaja

radne tačke. Pod uticajem temperature povećava se
struja zasićenja kolektorskog spoja ICBO, pa se
povećava i kolektorska struja ICEO, koja je 1+b puta
veća od ICBO. Ako je radna tačka Q određena baznom
strujom IB1, ona će se pomjeriti, jer će presjek
karakteristike i radne prave biti sada u tački Q' (slika
6.13a). Ova pomjeranja radne tačke uslijed povećanja
struje zasićenja naročito su velika kod germanijumskih
tranzistora. Struja ICBO može biti i nekoliko stotina mA.
Kod povećanja struje za 10°C ova struja se udvostruči.
Ukoliko je istosmjerna struja bila 0.5 mA to će pri
povećanju temperature za 20°C radna tačka otići u
Slika 6.12 – Stabiliziranje radne tačke mosfeta oblast zasićenja.
Polariziranje mosfeta sa ugrađenim kanalom ista je kao Sa porastom temperature, napon između baze i
polariziranje feta, ukoliko je radna tačka izabrana da je emitera, pri konstantnoj kolektorskoj struji se smanjuje
potencijal gejta suprotnog znaka od potencijala drejna. za oko 2mV/°C. Ukoliko se baza napaja konstantnom
U svakom slučaju šema na slici 6.12 je ista samo se strujom, ova promjena ulaznog napona nema uticaja na
veličine pojedinih otpora moraju adekvatno odabrati. kolektorsku struju, pa ni na radnu tačku tranzistora.
Budući da je kod mosfeta kod ugrađenog kanala Ukoliko se napajanje tranzistora vrši kao na slici 6.2a iz
potencijal gejta istog znaka kao i potencijal drejna, izvora za napajanje kolektora, promjena baznog
moguće je neposredno vezati pojačavačke stepene napona sa temperaturom u poređenju sa naponom
jedan za drugi, to je nepotrebno posebno kolo za napajanja toliko je mala, da se može zanemariti.

45
Međutim, ako se napajanje vrši iz izvora relativno ü Čime su određene granice rada tranzistora i
niskog napona, koji nije mnogo veći od baznog napona fetova?
UBE kolektorska struja će se mijenjati sa promjenom ü Zbog čega se koriste kondenzatori na spregu?
baznog napona. ü Da li napon gejta kod feta zavisi od veličine
spoljašnjeg otpora gejta RG ako zavisi, zašto,
kako i pod kojim uslovima?
ü Opiši kako fet radi kao pojačavač?
ü Opiši kako tranzistor radi kao pojačavač?
ü U koju vrstu pojačavača možeš staviti
pojačavač sa fetom a u koju pojačavač sa
tranzistorom?
ü Šta je radne prava,a šta radna tačka? Čime je
određena radna prava i radna tačka?
ü Gdje treba da se nalazi radna tačka na radnoj
pravoj?
ü Da li se položaj radne tačke na radnoj pravoj
kod tranzistora razlikuje od položaja radne
a - pomjeranje uslijed promjene kolektorske struje ICBO tačke na radnoj pravoj kod fet?
ü Šta bi se desilo kada bi radna tačka bila u
oblasti zasićenja izlaznih tranzistorskih
karakteristika?
ü Skicirati talasni oblik kolektorske struje i
kolektorskog napona ako se privede
sinusoidalna bazna struja a radna tačka se
nalazi u tački IC=0, UCE=UCC.
ü Pokazati kako se grafički određuje prenosna
karakteristika, ako su date izlazne
karakteristike i radna prava.
ü Zašto se dinamička radna prava razlikuje od
statičke?
ü Kako se kod feta ostvaruje samopolariziranje
gejta?
b – pomjeranje uslijed promjene faktora strujnog pojačanja b ü Kako utiče promjena temperature na položaj
radne tačke kod feta?
ü Šta se uzima u obzir prilikom dimenzioniranja
razdjeljnika napona za napajanje gejta kod
feta?
ü Kakva je uloga kondenzatora za spregu na
ulazu i izlazu pojačavača?
ü Zašto se paralelno otporu u kolu sorsa vezuje
kondenzator? Kako se određuje veličina
njegovog kapaciteta?
ü Po čemu se šema za polariziranje mosfeta
razlikuje od šeme za polariziranje feta?
ü Zašto se mosfetovi mogu direktno spregnuti
drejn prethodnog za gejt narednog mosfeta?
6.6. STABILIZIRANJE RADNE TAČKE

c – pomjeranje uslijed promjene baznog napona
TRANZISTORA
Slika 6.13.Pomjeranje radne tačke kod tranzistora
6.6.1. Stabiliziranje radne tačke tranzistora
Na slici 6.13c data je ulazna karakteristika tranzistora. naponskom povratnom spregom
Na slici se vidi da će promjena bazne struje biti utoliko
veća koliki je bazni otpor manji. U slučaju da je bazni Stabiliziranje naponskom povratnom spregom vrši se na
otpor mali, neophodno je izvršiti na neki način taj način što se bazna struja učini zavisnom od
kompenziranje promjene baznog napona, jer uslijed kolektorskog napona.
promjene bazne struje mijenjat će se kolektorska
struja, a sa njom i radna tačka u polju izlaznih Na slici 6.14a dato je rješenje ovog problema. Bazni
karakteristika. otpor se drugim krajem vezuje za kolektor tranzistora
umjesto za napon napajanja.
ZA PONAVLJANJE:
ü Kakav je to istosmjerni režim rada Neka se kolektorska struja poveća iz bilo kog razloga.
poluprovodničkih elemenata? Uslijed povećanja kolektorske struje, povećava se pad

46
napona na kolektorskom otporu RC pa se kolektorski UCE, uslijed čega će se smanjiti bazna struja kroz otpor
napon UCE smanji. RB, pa prema tome i kolektorska struja. Na slici 6.14b
pokazano je kako se pomijera radna tačka kada se
Smanjenjem kolektorskog napona, smanjit će se struja napon napajanja smanji za DUCC. Pri tome uslijed
kroz bazni otpor tj. smanjiće se bazna struja. Uslijed povratne sprege biće spriječeno pomjeranje radne
promjene bazne struje smanjit će se i kolektorska tačke i kada se na ulaz dovede signal. Prema tome
struja, odnosno smanjit će se prvobitan porast uslijed povratne sprege pomjeranje radne tačke biće
kolektorske struje. Prema tome uslijed povratnog mnogo manje nego kada nema povratne sprege.
dejstva stabilizira se i položaj radne tačke.
Ovakav pojačavač će slabo pojačavati signal. Da bismo
spriječili ovo povratno dejstvo za izmjenični signal
povratnu spregu ćemo izvršiti kao što je pokazano na
slici 6.14c. Otpor RB ćemo uzeti iz dva dijela RB1 i RB2
tako da je:
RB=RB1+RB2,
i srednju tačku blokirati kapacitetom C3.
Na taj način otpor RB2 i kapacitet C3 čine filter za

izmjeničnu struju. Ukoliko je kapacitet C3 dovoljno velik,
potencijal tačke A je praktično nezavisan od trenutne
vrijednosti kolektorskog napona. Prema tome i bazna
struja će za vrijeme cijele periode izmjeničnog signala
a – uproštena šema veze ostati konstantno nezavisna od trenutne vrijednosti
kolektorske struje odnosno kolektorskog napona. Dakle,
ovakvo izvedena sprega radi stabiliziranja radne tačke
neće uticati na pojačanje ovog pojačavača.
Ukoliko je RC u isto vrijeme i otpor opterećenja

tranzistora, a RB2 mnogo veći od RC radna tačke treba
da se nalazi na sredini između tačaka A i B. To znači da
treba kolektorski otpor tako izabrati da na njemu bude
približno polovina napona napajanja. Međutim ukoliko
otpor opterećenja nije sam kolektorski otpor, već otpor
RL koji je obično i manji od RC, imaćemo dinamičku
radnu pravu različitu od statičke, pa radnu tačku treba
tako izabrati da bude na sredini radnog dijela dinamičke
radne prave.
b – pomjeranje radne prave i radne tačke
prilikom promjene napona napajanja
c – šema kod koje je spriječena povratna sprega Slika 6.15 Statička i dinamička radne prava pojačavača
za izmjenični signal sa slike 6.14c
Slika 6.14. Stabiliziranje radne tačke Dakle na sredini između A' i B' na slici 6.15. Prema
naponskom povratnom spregom tome UCE može biti i manji od UCC/2. U svakom slučaju
je:
Radna tačka će se održavati u sredini radne oblasti i
kada se napon napajanja promjeni. Naime, smanjenjem Ucc - Uce
Rc =
napona napajanja UCC smanjit će se kolektorski napon Ic + Ib

47
a veličina baznog otpora je: Radi analize istosmjernog režima izostavljeni su

kondenzatori i šema uprošćena kao na slici 6.17.
U CE - UBE Uprošćenje se sastoji u tome što smo po Tevenenovoj
R B = R B1 + R B 2 =
IB teoremi umjesto razdjeljnika napona uzele ekvivalentni
izvor napona praznog hoda i unutrašnjeg otpora RB.
Podjela otpora RB na otpor RB1 i RB2 nije kritična ali
Ovaj napon praznog hoda (kada nema bazne struje IB)
treba voditi računa o tome da je otpor RB1 vezan za
je:
izmjenični napon paralelno ulazu i da smanjuje ulazni
R B1UCC
otpor pojačavača, a RB2 paralelno izlazu i da kroz njega U= .
protiče dio izlazne struje. Ukoliko je taj otpor manji, R B 2 + R B1
utoliko veću snagu uzima otporu opterećenja odnosno
toliko se smanjuje izlazni signal. Obično se uzima da je Unutrašnji otpor (izvor za napajanje napona UCC kratko
RB1 približno jednak ulaznom otpora pa koliko otpor spojen):
otpornik RB1 preuzima ulazne toliko i otpornik RB2
izlazne struje. R B1R B2
RB = .
RB1 + R B2
6.6.2. Stabiliziranje radne tačke Da bi smo još više uprostili analizu pretpostavimo da je
strujnom povratnom spregom otpor RB=0. U tom slučaju:
Odgovarajuću stabiliziranje već smo imali kod feta i U=UE+UBE.

mosfeta (slike 6.11 i 6.12). Za razliku od prethodnog
načinu stabiliziranja radne tačke tranzistora u ovom Ako se iz bilo kojeg razloga promjeni kolektorska struja,
slučaju ulazna struja zavisi od izlazne struje. Zato i promjenit će se i struja kroz otpor RE, koja je jednaka
kažemo da imamo strujnu povratnu spregu. Na slici zbiru bazne i kolektorske struje IB+IC. Neka se
6.16 data je šema pojačavača sa strujnom povratnom kolektorska struja poveća, radi povećanja kolektorske
spregom. struje, poveća se pad napona na otporu RE, kako je
U=konst. to će se UBE smanjiti, pa će se amanjiti i
bazna struja. Uslijed smanjenja bazne struje, smanjit će
se i kolektorska. Prema tome ovo kolo djeluje tako na
istosmjerni režim da svaku promjenu kolektorske struje
smanjuje, odnosno stabilizira kolektorsku struju, a to
znači i radnu tačku tranzistora.
Postojanje otpora RB umanji će se stabilnost radne

tačke. Uslijed postojanja otpora RB biće
U=UE+UBE+URB
Zbog toga što se promjena napona UE, raspodjeljuje

između baze tranzistora i otpora RB, promjena UBE će
biti manja, pa je i efikasnost stabiliziranja radne tačke
manja. Znači, za veće stabiliziranje treba otpor RB da
bude što manji.
6.16 Stabiliziranje radne tačke strujnom povratnom spregom
Ukoliko je otpor Re veći, veći je pad napona na njemu,
biće veća i promjena napona sa istom promjenom
kolektorske struje, pa će stabilnost biti veća ukoliko je
emitorski otpor RE veći.
Za dimenzioniranje otpora RB i RE ne možemo uzeti u

obzir samo stabilnost radne tačke. Činjenica je da otpor
RE ne može biti toliko veliki, da pri struji IE napona UE
bude veći od napona napajanja UCC. Obično se uzima
da je napon:
1
UE = UCC
3
Otpor RC je približno jednak otporu RE. Otpor RB1 u

praksi je obično deset puta veći od otpora RE. Ovo je
zbog toga da taj otpor bude dovoljno mali kako bi
bazna struja bila manja od struje kroz otpor RB1, a sa
6.17 Uproštena šema za analizu istosmjernog režima rada

48
druge strane da struja kroz otpor RB2 bude dovoljno Kako je dioda inverzno polarizirana, a napon UBE veći
mala u odnosu na kolektorsku struju. od 0.2V, to kroz diodu teče inverzna struja IS=const.
Prema šemi na slici 6.18a kolektorska struja je
Ovakvim stabiliziranjem radne tačke obezbjeđen je
pravilan položaj radne tačke i kada se napon napajanja IC = bIB + (1 + b )ICBO = bI - b IS + (1 + b )ICBO
promjeni. Smanjenjem napona napajanja smanjit će se
i kolektorska struja, a kako je baza vezana za Ukoliko je IS=ICBO uticaj promjene ICBO sa
razdjeljnik napona proporcionalno će se smanjiti i temperaturom se smanjuje za b puta. Praktično
bazna struja, tako da će radna tačka biti približno na kolektorska struja postaje nezavisna od temperature,
sredini radne prave, bilo koliki da je napon napajanja, jer je b mnogo veća od jedinice.
analogno slučaju naponske povratne sprege (slika
6.15). Šta se ustvari dešava? Kolektorska inverzna struja ICBO,
koja je približno jednaka inverznoj struji diode,
6.6.3. Stabiliziranje radne tačke diodama povećava se sa porastom temperature. Međutim,
inverzno se povećava i inverzna struja diode IS. Koliko
Polariziranje tranzistora se može i tako izvršiti da se u god da se poveća ICBO, toliko se poveća IS. Istovremeno
kolu uključi elemenat koji će izvršiti kompenziranje koliko se poveća IS toliko se smanji IB, pa koliko bi se
temperaturne promjene kolektorske struje.Takav povećala kolektorska struja usljed povećanja ICBO, toliko
elemenat je dioda. se i smanji uslijed smanjenja IB.
Na slici 6.18a prikazano je kako se to može ostvariti. Ovakav način temperaturnog stabiliziranja ima prednost
nad stabiliziranjem radne tačke datom na slici 6.16 jer
dioda zamjenjuje dva otpornika i jedan elektrolitski
kondenzator. Pored toga, u slučaju diodnog
kompenziranja nema pada napona na emitorskom
otporu, pa je cjeli napon napajanja iskorišten za aktivan
rad tranzistora. Promjena baznog napona u ovom
slučaju praktično nema nikakvog uticaja na veličinu
kolektorske struje, naročito ako je napon napajanja
mnogo veći od baznog napona. Međutim, promjena
faktora strujnog pojačanja u ovom slučaju nije
kompenzirana što je nedostatak ove šeme.
Kod silicijumskih tranzistora kod kojih je inverzna struja

veoma mala ili kod germanijumskih tranzistora koji rada
sa vrlo velikom kolektorskom strujom, kod kojih je
a – kompenziranje promjene ICBO
kolektorska struja mnogo veća od struje zasićenja,
promjena baznog napona ima mnogo veći uticaj na
promjenu kolektorske struje. U tom slučaju
stabiliziranje kolektorske struje se vrši pomoću direktno
polarizirane diode slika 6.18b.
Tokom rada tranzistora struja I se može smatrati

konstantnom. Povećanjem temperature smanjuju se
istovremeno bazni napon UBE i napon na diodi UD tako
da struja IB ostaje nepromijenjena ako su temperaturni
koeficijenti promjene napona na diodi i bazi isti. Ukoliko
je struja ID manja od struje IC+IB a spoj diode približno
isti kao što je emitorski spoj tranzistora, temperaturni
koeficijent diode će biti veći, pa će promjena UBE biti
prekompenzirana tako da će biti djelimično
b – Kompenziranje promjene baznog napona kompenzirana i promjena faktora strujnog pojačanja b i
Slika 6.18 – Kompenziranje temperaturne promjene
ICBO.
kolektorske struje pomoću dioda
Temperaturno kompenziranje pomoću diode se vrlo
Kako je uticaj promjena struje zasićenja dominantan često koristi u integriranim kolima pošto se u
integriranim kolima na istoj pločici silicijuma prave i
kod germanijumskih tranzistora, koji su obično PNP
tipa, to je ovo kompenziranje i učinjena za PNP tranzistori i diode i otpornici. Pošto diode i tranzistori
tranzistore. Kao što se vidi dioda je vezana između zauzimaju mnogo manje mjesta od otpornika, to se
otpornici izbjegavaju. Pogotovo se izbjegavaju veliki
baze i emitora ali tako da je inverzno polarizirana.
kapaciteti, koji se praktično ne mogu ni ostvariti u
Ukoliko je UCC mnogo veći od UBE ima se
integriranoj tehnici.
UCC - UBE U
I= = CC = const. Prema tome, temperaturno kompenziranje pokazana na
Rb RB slici 6.18b u integriranoj tehnici se vrlo često koristi.

49
Pojačavač sa slike 6.16, praktično u integriranoj tehnici te dvije pojave jedna drugu mogu poništiti, tako da
se ne može ostvariti zbog velikog kapaciteta za spregu kolektorska struja ostane nepromijenjena prilikom
sa ostalim stepenima pojačavača i kondenzatora velikog promjene temperature.
kapaciteta koji blokira emitorski otpornik (CE).
6.6.4. Stabiliziranje radne tačke termistorom

– temperaturno zavisnim otporom
NTC termistor
Umjesto direktno polariziranih dioda, za stabiliziranje
radne tačke mogu se koristiti i termistori, koji imaju
negativan temperaturni koeficijenat otpora – NTC
termistori, isto kao dioda.
Na slici 6.19 data je šema pojačavačkog stepena kod

koga se stabiliziranje radne tačke vrši termistorom.
Razlikuje se od slike 6.18 po tome što je umjesto diode
vezan termistor. Pored toga se na slici vidi kako se
može izbjeći da termistor bude vezan paralelno ulazu Slika 6.20 – Kompenziranje temperaturne promjene
tranzistora i na taj način smanji pojačanje odvodeći dio kolektorske struje sa temperaturno zavisnim otporima
struje. Sekundar ulaznog transformatora je vezan
između srednje tačke A razdjeljnika napona i baze Da bi ovo kompenziranje dobro funkcioniralo
tranzistora B. Na taj način ekvivalentan otpor RB je neophodno je da se temperatura zavisnih otpornika i
vezan u seriju sa sekundarom transformatora. temperatura emiterskog spoja što manje razlikuje.
Zbog toga ove otpornike treba postaviti uz samo
kućište tranzistora.
U praksi je teško naći termistor odgovarajućeg otpora i

odgovarajućeg temperaturnog koeficijenta. Zbog toga
se u seriju sa termistorom i paralelno njemu vezuju
obični otpornici kako bi se podesila vrijednosti ukupnog
otpora i temperaturnog koeficijenta.
ZA PONAVLJANJE:
ü Zbog čega se kod tranzistora mora izvršiti

stabiliziranje radne tačke?
ü Kako se ostvaruje polariziranje sa naponskom
povratnom spregom. Nacrtati šemu?
ü Šta će se desiti sa radnom tačkom kod tranzistora
kod koga je stabiliziranje radne tačke ostvorena
Slika 6.19 Upotreba NTC za temperaturno stabiliziranje naponskom povratnom spregom ako se napon
napajanja smanji i ako se napon poveća?
Kada budemo govorili o izlaznim pojačavačima ü Nacrtati šemu tranzistorskog pojačavača sa
vidjećemo da ovo smanjuje izobličenja. Ukoliko ne stabiliziranjem radne tačke strujnom povratnom
želimo da otpor polariziranja bude uključen serijski sa spregom i objasniti kako se stabilizira radna tačka?
ulaznim signalom, možemo srednju tačku razdjeljnika ü Zašto se stavlja kondenzator paralelno emitorskom
za izmjenični signal vezati za masu na taj način što otporu? Šta bi se desilo kada ga ne bi bilo?
ćemo između tačke A i mase vezati kondenzator velikog ü Kako se dimenzioniraju otpori razdjeljnika napona
kapaciteta. koji služi za polariziranje baze tranzistora?
ü Šta će se desiti ako se promjeni napon napajanja
tranzistorskog pojačavača kod koga je stabiliziranje
PTC termistor
radne tačke izvršena stujnom povratnom spregom?
Temperaturno zavisan otpor sa pozitivnim
ü Nacrtati šemu i objasniti kako se vrši temperaturno
temperaturnim koeficijentom (PTC termistor ili pozistor
kompenziranje promjene kolektorske struje
ili senzistor) možemo vezati umjesto otpornika R2 (slika
zasićenja.
6.20). Sa porastom temperature otpor ovog otpornika
ü Kako se vrši temperaturno stabiliziranje kolektorske
raste.
struje pomoću termistora koji ima negativni
temperaturni koeficijent promjene otpora? Šema?
Uslijed toga opada struja I, opada napon tačke A, te će
ü Kako se vrši stabiliziranje kolektorske struje
opadati i bazna struja IB. Uslijed pada napona na
pomoću otpora sa pozitivnim temperaturnim
emiterskom spoju (sa porastom temperature) bazna
koeficijentom promjene otpora? Šema?
struja bi porasla. Prema tome ove dvije pojave imaju
suprotno dejstvo. Ako se pravilno izabere PTC - pozistor

RC POJAČAVAČI 7
poglavlje
Elektronska i ekvivalentna šema RC pojačavača sa fetom

POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI 51
7. POJAČAVAČI SA KAPACITIVNOM SPREGOM – RC POJAČAVAČI
Govoreći o istosmjernom režimu rada pojačavačkih kapaciteta. Zbog toga se ovdje i vrši detaljna analiza
elemenata već smo pretpostavili da je sprega između pojačavača sa kapacitivnom spregom kako bismo se sa
pojedinih pojačavačkih stepeni, sprega generator - jedne strane upoznali sa amplidudskim i faznim
pojačavački stepena i sprega pojačavač - potrošač, izobličenjima i sa druge strane načinom analize kola i
odnosno opterećenje, kapacitivna. Takvi pojačavači su osobinama samih kola.
uglavnom niskofrekventni i pojačavači video signala.
Kapacitet za spregu se stavlja da bi izolirao pojačavački 7.1. POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM SORSOM
stepen u pogledu istosmjerne struje od prethodnog ili
slijedećeg pojačavačkog stepena, odnosno od
pobudnog generatora i potrošača. Preko ovog Kompletna šema pojačavača sa kondenzatorskom
kapaciteta prenosi se izmjenični signal. Da se uslijed spregom u kome je pojačavački elemenat fet, data je
prisustva kapaciteta ne bi smanjilo pojačanje, ovaj na slici 7.1. Pored samog pojačavača, koji je na slici
kapacitet treba da je vrlo velik, tako da se pad napona uokriven crticama, na šemi su dati i izvor za napajanje
signala na njemu može zanemariti. sa unutrašnjim otporom, otpor potrošača i kapacitet
potrošača. Pored toga dati su i kondenzatori za spregu.
U ovom poglavlju ćemo izvršiti analizu pojačavača sa Kondenzator C2 ćemo smatrati djelom samog
kapacitivnom spregom, pretpostavljajući da je signal pojačavača, a kondenzator C1 djelom koji pripada
mali, odnosno, pretpostavljajući da je poluprovodnički pobudnom generatoru priključenom na ulaz
elemenat linearan. pojačavača. Ukoliko je dati pojačavač jedan stepen
višestepenog pojačavača, to je Eg napon praznog hoda
Analiza pojačavačkog kola se vrši u slijedećim prethodnog stepena, Rg izlazni otpor a C1 je kapacitet
koracima: za spregu prethodnog i datog pojačavačkog stepena.
Otpor RL i kapacitet CL su ulazni otpor i ulazni kapacitet
1. Nacrta se kompletna šema pojačavača sa serijskog stepena. Na slici je prikazana šema sa
ekvivalentnom šemom poluprovodničkog elementa, strujnim stabiliziranjem radne tačke.
a zatim se pod uticajem ulaznog signala traži kakav
je odziv na izlazu,
2. Da bi olakšali analizu najprije tako nacrtanu šemu
uprostimo. Umjesto grupe serijski ili paralelno
vezanih otpornika, u novoj uproštenoj šemi crtamo
jedan ekvivalentni otpor,
3. Umjesto više paralelno vezanih kapaciteta crtamo
jedan, čiji je kapacitet jednak zbiru svih paralelno
vezanih.
Ovakva analiza se može izvšiti pomoću bilo koje

ekvivalentne šeme. Međutim, za analizu nisko-
frekventnih tranzistorskih pojačavača, najčešče se
koristi ekvivalentna šema sa h parametrima. U novije
vrijeme, od kada se za analizu elektronskih kola koristi
računar, ponovo se analiza vrši pomoću T ekvivalentne
šeme, jer se za analizu istosmjernog režima korisiti
Ebers-Molov model. Da bi se na isti način analizirala
kola sa fetom, mosfetom, elektronskim cjevima i Slika 7.1 – RC pojačavač sa fetom
tranzistorima koristi se hibridni model tranzistora i
odgovarajući model za ostale elemente. Ekvivalentnu šemu datog pojačavača za izmjeničnu
struju crtamo tako, što uzimamo da je za izmjeničnu
Već pojačavač sa jednim elementom, kao što je struju istosmjerni izvor napajanje kratko spojen, te
pojačavač sa kapacitivnom spregom, je dosta složen za tačku UDD vežemo za masu. Pored toga, između tačaka
analizu, zato se ekvivalentna šema često uproštava. G, D i S nacrtamo ekvivalentnu šemu feta. Na slici 7.2
Najčešče se uproštavanje sastoji u tome da se povratno je data kompletna ekvivalentna šema pojačavača za
dejstvo zanemari. Odnosno, da se izvrši unilateriziranje izmjenični signal.
ekvivalentne šeme (signal se prostire samo od ulaza ka
izlazu elementa). Da bi olakšali posao, pretpostavićemo da je kapacitet
CS, vezan paralelno otporu RS u kolu sorsa, vrlo velik,
Pojačavači sa kapacitivnom spregom sve se manje tako da i za najniže frekvencije pretstavlja kratku vezu
koriste u uređajima, jer ih potiskuju direktno spregnuti za izmjeničnu struju. Uticaj ovog kondenzatora na rad
pojačavači koji se izrađuju u integriranoj tehnici. Ovi pojačavača ćemo analizirati u poglavlju 7.3. Ulazna
posljednji postaju iz dana u dan sve jeftiniji i provodnost feta gg vrlo je mala, tako da je možemo
pouzdaniji, a po karakteristikama nadmašuju slobodno zanemariti. Sa ovim pretpostavkama,
pojačavače sa diskretnim elementima. Međutim, i kod ekvivalentnu šemu šemu sa slike 7.2 možemo uprostiti.
tih pojačavača ulaz i potrošač se priključuju preko Na slici 7.3 nacrtana je uproštena šema, u kojoj je

pored toga, umjesto paralelne veze otpora RG1||RG2 pretpostavićemo da se kapaciteti mogu zanemariti pod
stavljen ekvivalentni otpor RG=RG1·RG2/(RG1+RG2) i izvjesnim uslovima.
otpor RD koji predstavlja paralelnu vezu unutrašnjeg i
spoljašnjeg otpora drejna R'D=RD/(1+ RDgd). Na srednjim frekvencijama se svi kondenzatori velikog
kapaciteta mogu zanemariti, jer predstavljaju kratku
Šema na slici 7.3 je još uvijek vrlo složena. Čak i kada vezu, a svi kondenzatori malog kapaciteta predstavljaju
bi sa ovakvom šemom izvršili analizu pojačavača, dobili prekid. Kod prvih je kapacitivna otpornost (kapacitansa)
bismo složene izraze, tako da bi iz njih teško mogli zanemarivo mala, a kod drugih, praktično, beskonačno
izvesti neke zaključke. Da još više uprostimo analizu, velika.
Slika 7.2 – Kompletna ekvivalentna šema RC pojačavača sa fetom (slika 7.1)
Na niskim frekvencijama, uzimaju se u obzir samo veliki Na visokim frkvencijama i mali (obično parazitni)
kapaciteti, jer se na niskim frekvencijama njihova kapaciteti dolaze do izražaja. Njihova kapacitivna
kapacitivna otprrnost ne može zanemariti, oni više ne otpornost postaje konačna, i toliko je manja koliko je
predstavljaju kratak spoj. frekvencija viša.
Slika 7.3 – Uproštena ekvivalentna šema sa zanemarivo malom kapacitivnom otpornošću XCs u kolu sorsa
7.1.1. Pojačanje na srednjim frekvencijama Na osnovu uproštene šeme za srednje frekvencije (slika
7.4), možemo izračunati pojačanje napona na tim
frekvencijama.
Na slici 7.4 data je uproštena ekvivalentna šema za
srednje frekvencije pojačavača sa slike 7.1. Uo
A us = = -gmR'L
Ekvivalentna šema sa slike 7.3 je uproštena tako što su Ui
izostavljeni kapaciteti za spregu C1 i C2 vrlo veliki, i gdje je:
zamjenjeni kratkom vezom. Kapaciteti Cgs, Cgd, Cds, i CL R'L = RD||1/gd||RL.
izostavljani su, jer su malog kapaciteta (beskonačno
velika kapacitivna otpornost), pa je praktično na Iz jednačine za pojačanje vidimo da je fazni pomjeraj
njihovim mjestima kolo prekinuto. izlaznog u odnosu na fazu ulaznog signala jednak 180°.
Zaista, porastom ulaznog napona poraste struja drejna,
pa napon drejna opada uslijed povećanja pada napona
na otporu drejna.
U slučaju da je otpor drejna u isto vrijeme i potrošač,

pojačanje bi bilo:
RD
A us = gmR'D = gm
1 + gdR D
Interesantno je naći i pojačanje u slučaju da je otpor

Slika 7.4 – Ekvivalentna šema pojačavača sa slike 7.1. opterećenja mnogo veći od otpora drejna (RD>>1/gd):
na srednjim frekvincijama

A uo = gm
1
=m 7.1.2. Pojačavač sa fetom na niskim
gd frekvencijama
Veličina m se naziva faktor naponskog pojačanja. Prema Na slici 7.5 data je ekvivalentna šema za niske
tome, izlaz feta se može predstaviti kao generator frekvencije. Na niskim frekvencijama više ne možemo
elektromotorne sile jednake mUgs sa kojim je u seriju zanemariti kapacitete za spregu C1 i C2, jer na niskim
vezan njegov unutrašnji otpor rd=1/gd. Ovo ćemo frekvencijama njihova kapacitivna otpornost XC nije
kasnije u analizi koristiti. zanemarivo mala. Ukoliko je frekvencija niža, utoliko je
XC veća, pa se pad napona na njima ne može
U svim izrazima za pojačanje nije nikakvu ulogu igrao zanemariti. Umjesto da se prenese napon na ulaz
unutrašnji otpor generatora i ulazni otpor pojačavača. pojačavača, odnosno, na otpor opterećenja, ulazni,
Posmatrajući pojačavač sa strane generatora, za odnosno, izlazni napon će se smanjiti za pad napona na
generator je bitan samo ulazni otpor pojačavača. Od kondenzatorima za spregu.
toga otpora zavisiće napon na njemu. Posmatrajući
pojačavač sa ulazne strane on se ponaša kao otpor.
Ri = RG
U slučaju da je ulazni otpor pojačavača beskonačno

velik, odnosno da je RG beskonačno velik ili praktično
mnogo veći od unutrašnjeg otpora generatora Rg ulazni
napon bi bio jednak elektromotornoj sili generatora, pa
bi se na izlazu dobio najveći signal. Kako RG nije mnogo
veći od Rg , to će na ulazu signal biti oslabljen.
Slika 7.5 – Ekvivalentna šema RC pojačavača
Pojačanje pojačavača, računajući ga u odnosu na za područje NF
elektromotornu silu (EMS) generatora na ulazu je
Uslijed prisustva kapaciteta C2 u kolu drejna imamo
U o U o Ui RG impendancu, koju čine R'D, C2 i RL. Uzevši tu impedansu
A es = = = A us
Eg Ui E g RG + Rg u obzir na izlazu bi se dobio napon U'o. Izlazni napon je
smanjen za pad napona na kondenzatoru C2, pa je
Ovako izračunato pojačanje uzima u obzir spregu pojačanje na niskim frekvencijama.
između pobudnog generatora i pojačavača. Nije
svejedno koliki je unutrašnji otpor generatora i ulazni U'0 U 0 1
A un = = A us
otpor pojačavača. U slučaju da je unutrašnji otpor U i U'0 w
generatora Rg mnogo veći od ulaznog otpora 1- j n
w
pojačavača, ukupno naponsko pojačanje može biti
malo, pa se može desiti da slabljenje na ulazu bude
gdje je: Aus - pojačanje na srednjim frekvencijama, a
veće od pojačanja pojačavača. Tada pojačavač nema
nikakve svrhe, jer je tada Aes manje od jedinice. Signal
1
neće biti pojačan, već oslabljen. wn =
'
C 2 (R D + RL )
Posmatrajući pojačavač sa strane opterećenja, on se
prema Tevenenovoj teoremi može predstaviti kao Ova frekvencija je donja granična frekvencija.
generator EMS jednake naponu praznog hoda i Pojačanje pojačavača na toj frekvenciji opadne za 3 dB,
unutrašnjeg otpora jednakog otporu koji se dobije kada odnosno na 0.707 od vrijednosti pojačanja na srednjim
se stvarni (nezavisni) naponski generatori kratko spoje. frekvencijama.
U ovom slučaju treba kratko spojiti generator Eg. Ako
nema Eg, neće biti ni U, pa je: Odnos pojačanja na niskim i srednjim frekvencijama
izražen u dB je:
Uo
Ro = = R'D .
Io 2
A un A æw ö
(dB ) = 20 log un = -10 log 1 + çç n ÷÷
A us A us è w ø
Ako isključimo potrošač, napon na krajevima izlaza
pojačavača će biti:
Eo=gmUiR'D Na slici 7.6 data je ova zavisnost. Na ordinati je odnos
pojačanja izražen u decibelima, a na apscisi je u
Prema tome, za naredni stepen pojačavača, ako je on logaritamskoj razmjeri dat odnos f/fn. Na slici se vidi da,
dio višestepenog pojačavača, ovaj pojačavački stepen kada je frekvencija nekoliko puta veća od donje
se može zamjeniti generatorom EMS Eo i njegovim granične frekvencije, pojačanje je praktično jednako
unutrašnjim otporom Ro. Analizu slijedećih stepena pojačanju na srednjim frekvencijama. Kada je
pojačavača ćemo izvršiti isto kao i ovog, samo će u tom frekvencija nekoliko puta manja od granične, dalje
serijskim stepenu EMS generatora umjesto Eg biti E0, a smanjenje pojačanja se nastavlja po pravoj. Prema
unutrašnji otpor umjesto Rg biti Ro. gornjim jednačinama, kada je frekvencija nekoliko puta

veća od donje granične frekvencije član, (fn/f)2 je frekvencijama. Ako povučemo pravu kroz tačku na
mnogo manje od jedinice, pa ga u odnosu na jedinicu krivoj, gdje je promjena faze 45°, tako da se ona
možemo zanemariti, te je odnos pojačanja u dB jednak približno poklapa sa krivom, dobićemo i idealizovanu
nuli, odnosno pojačanje je jednako pojačanju na promjenu faze. Na slici 7.7 ova idealizovana zavisnost
srednjim frekvencijama. Za frekvencije niže od granične promjene faze od frekvencije izvučena je crticama i
frekvencije, (fn/f)2 je mnogo veće od jedinice. Jedinicu njen je nagib 45° po dekadi.
možemo zanemariti pa je:
A un f
(dB) = 20 log
A us fn
Slika 7.7 – Frekventna raspodjela faze na NF i VF
7.1.3. Pojačavač sa fetom

na visokim frekvencijama
Na slici 7.8 nacrtana je ekvivalentna šema pojačavača

sa kapacitivnom spregom za rad na visokim
frekvencijama. U odnosu na šemu za srednje
frekvencije, šema za visoke frekvencije sadrži i
Slika 7.6 – Frekventna raspodjela amplitude na NF i VF parazitne kapacitete Cgs, Cgd, Cds i CL (uporediti sa
šemom na slici 7.4). Posljednja dva su predstavljena
Po ovoj jednačini na graničnoj frekvenciji, kada je f=fn kao jedan, čiji je kapacitet jednak zbiru Cds+CL.
odnos pojačanja izražen u dB jednak je nuli i za svaku
dekadu opadanja frekvencije pojačanje Aun opada za 20 Naponsko pojačanje na visokim frekvencijama, prema
dB. Za odnos frekvencija fn/f=2 (jedna oktava), ekvivalentnoj šemi je:
smanjenje pojačanja iznosi 6 dB. Idealizovana 1
promjena pojačanja sa frekvencijom na slici je izvučena A uv = A us
w
crticama. 1+ j
wv
Na slici 7.7 data je zavisnost fazne razlike pojačanja na 1
gdje je: wv
niskim u odnosu na pojačane na srednjim C 0R L'
frekvencijama, odnosno, promjena faze izlaznog signala
više od 180° se ima kod pojačanja na srednjim

gornja kružna frekvencija, a wv/2p=fv gornja granična uzemljenja na više, dok je na slici 7.3 usmjeren prema
frekvencija pojačavača sa kapacitivnom spregom. uzemljenju.
Slika 7.8 – Ekvivalentna šema RC pojačavača na visokim

frekvencijama, uproštena šema sa slike 7.4
Apsolutna vrijednost pojačanja je: Slika 7.10 – Ekvivalentna šema pojačavača

sa uzemljenim drejnom
1
A uv = A us
æ f ö
2 7.2.1. Pojačanje na srednjim frekvencijama
1 + jçç ÷
÷
è fv ø
Na slici 7.11 ekvivalentna šema je uproštena za srednje
frekvencije rada pojačavača. Posmatrajući šemu ili
Na slici 7.6 je data zavisnost pojačanja od frekvencije ekvivalentnu šemu pojačavača možemo zaključiti da je
odnosno, od f/fv, a na slici 7.7 zavisnost faze od istog naponsko pojačanje ovog pojačavača sigurno manje od
odnosa f/fv. Iz slika i iz jednačina se vidi da će jedinice. Izlazni napon U0 koji je na srednjim
pojačanje biti jednako pojačanju na srednjim frekvencijama jednak naponu sorsa US, manji je od
frekvencijama, kada je frekvencija nekoliko puta (bar za ulaznog napona za veličinu napona Ugs između gejta i
2 oktave) manja od gornje granične frekvencije, a da sorsa. Interesantno je primjetiti još nešto. Napon na
će opadati za 6 dB po oktavi odnosno, 20 dB po dekadi izlazu ovog pojačavača je u fazi sa naponom na ulazu.
kada je frekvencija nekoliko puta veća od gornje Porastom napona na ulazu, poraste struja sorsa, a sa
granične frekvencije. njom poraste i pad napona na otporu sorsa.
7.2. POJAČAVAČ SA UZEMLJENIM DREJNOM Pojačanje napona na srednjim frekvencijama je prema

slici 7.11:
Na slici 7.9 data je šema pojačavača sa uzemljenim g m R L'
A us =
drejnom. Drejn je uzemljen samo za izmjeničnu struju, 1 + g mR L'
preko izvora za napajanje UDD.
gdje je RL otpor koji čine paraleleno vezani otpor
opterećenja RL, otpor sorsa RS i unutrašnji otpor drejna
rd=1/gd. Iz jednačine za pojačanje se vidi da je
pojačanje pozitivna veličina, što znači da su ulazni i
izlazni naponi u fazi. Osim toga, vidi se da je pojačanje
manje od jedinice. Ukoliko je gmR'L veće utoliko je
pojačanje po veličini bliže jedinici.
Ulazni otpor pojačavača na srednjim frekvencijama je:

Ri=RG
Slika 7.9 – Šema pojačavača sa uzemljenim drejnom
Na slici 7.10 nacrtana je ekvivalenta šema pojačavača.

Ako ovu šemu uporedimo sa ekvivalentnom šemom
pojačavača sa uzemljenim sorsom koja je data na slici
Slika 7.11 – Uproštena ekvivalentna šema sa slike 7.9 na SF
7.3 vidimo da su one po obliku iste, ali se razlikuju po
tome što se na odgovarajućim mjestima nalaze različiti Za izračunavanje izlaznog otpora neophodno je sve
elementi: umjesto otpora RD, na slici 7.10 nalazi se nezavisne naponske izvore kratko spojiti. Prema tome
otpor RS, umjesto kapaciteta Cgd, kapacitet Cgs, a smjer
struje generatora gmUgs na slici 7.10 je usmjeren od

izlazni otpor će zavisiti od unutrašnjeg otpora

generatora na ulazu. Konačno dobijamo Za isti fet, iste otpore RS=RD, iste otpore opterećenja RL
i iste kapacitete pojačavač sa uzemljenim drejnom ima
1 višu graničnu frekvenciju za (1+gm R'L) puta.
R0 =
gm
Kod pojačavača sa uzemljenim drejnom povratno
dejstvo preko parazitnog kapaciteta je mnogo manje
Dakle izlazni otpor pojačavača sa uzemljenim drejnom
nego kod pojačavača sa uzemljenim sorsom. Promjena
je vrlo mali i to utoliko je manji ukoliko je strmina gm
bilo kog parametra na izlazu pojačavača (gm, RD, RL,
feta veća.
C0), neće uticati na promjenu ulazne impedanse feta.
Uzrok promjene parametara može biti: promjena
7.2.2. Pojačanje na niskim frekvencijama
temperature, promjena napona ili struje feta u ovom
pojačavačkom stepenu i feta u narednom stepenu.
Pojačanje na niskim frekvencijama ćemo dobiti koristeći
ekvivalentnu šemu datu na slici 7.12. Ova se šema
Zbog toga što pojačavač sa uzemljenim drejnom
razlikuje od šeme za srednje frekvencije po tome što je
smanjuje uticaj narednog stepena na prethodni, često
uzet u obzir i sprženi kapacitet C.
se koristi kao stepen za "izolaciju", za razdvajanje dva
susjedna stepena. Kako im je ulazna impedanca velika,
a izlazna mala, koriste se i za prilagođavanje
impedanci. Vidjeli smo, da ako je otpor generatora (to
može biti npr. kristalni mikrofon) veliki, a ulazni otpor
pojačavača mali ukupno pojačanje može biti vrlo malo.
U tom slučaju između pojačavača i mikrofona stavljamo
stepen sa uzemljenim drejnom, koji na ulazu ima veliku
impedansu, prilagođenu mikrofonu, a na izlazu malu
impedansu prilagođenu ulazu pojačavača.
Interesantno je zapaziti da je izlazna struja ovog

Slika 7.12 – Uproštena ekvivalentna šema sa slike 7.9 na NF
pojačavača mnogo veća od ulazne, što znači da se radi
o pojačavaču struje. Kako je ulazni otpor velik, a izlazni
1
A un = A us mali, to bi ovaj pojačavač mogao da se uvrsti u
wn pojačavače sa prenosnom provodnošću.
1- j
w
7.3. UTICAJ KAPACITETA U KOLU SORSA
Iako su elementi približno isti kao i elementi kod
pojačavača sa uzemljenim sorsom pojačavač sa NA AMPLITUDSKA IZOBLIČENJA
uzemljenim drejnom ima nižu graničnu frekvenciju. Ovo
je zbog toga što postoji povratno dejstvo između Pri analizi pojačavača sa uzemljenim sorsom,
izlaznog i ulaznog kola – negativna povratna sprega pretpostavili smo da je kapacitet u kolu sorsa veoma
velik, tako da predstavlja kratak spoj. Međutim, to nije
tako, jer postoji neka niska frekvencija, pri kojoj je
7.2.3. Pojačanje na visokim frekvencijama
njegova impedansa velika, pa čak može biti i mnogo
veća od otpora u kolu sorsa. Pri toliko niskim
Za izračunavanje pojačanja na visokim frekvencijama frekvencijama, pri kojima je kapacitivna otpornost toliko
koristićemo odgovarajuću ekvivalentnu šemu datu na velika, da se može zanemariti, pojačavač nije više sa
slici 7.13. uzemljenim sorsom, već, što se tiče sorsa, ponaša se
kao pojačavač sa uzemljenim drejnom.
U slučaju da je otpor u kolu drejna približno jednak

otporu u kolu sorsa, naponi na njihovim krajevima će
biti po apsolutnoj vrijednosti jednaki. Kako je pojačanje
pojačavača sa uzemljenim drejnom manje od jedinice,
to će pojačanje pojačavača sa uzemljenim sorsom
opadati, uslijed prisustva CS, pri niskim frekvencijama,
baš kao što opada uslijed prisustva kapaciteta za
Slika 7.13 – Uproštena ekvivalentna šema sa slike 7.9 na VF spregu.
1 Da bismo izvršili analizu uticaja kapaciteta sorsa C S na

A uv = A us
w amplitudsku karakteristiku pojačavača sa uzemljenim
1+ j
wv sorsom uzećemo uproštenu šemu prikazanu na slici
7.14.
Prema tome, izraz ima poznati oblik kao kod spoja
zajednički sors, te i za visoke frekvencije za pojačavač
sa uzemljenim drejnom važi slika 7.6 i 7.7.

Pored toga, umjesto strujnog, stavili smo naponski

generator. Na slici 7.16 pokazana je ekvivalentnost
strujnog i naponskog generatora. Naponski generator
smo uzeli zbog toga što je analiza u ovom slučaju
jednostavnija.
Slika 7.16 – Ekvivalentnost strujnog i naponskog genaratora
Na slici 7.17 nacrtana je zavisnost pojačanja od

normalizirane frekvencije.
Slika 7.14 – Analize uticaja kapaciteta u kolu sorsa na NF
Frekvencija je normalizirana u odnosu na frekvencija fs
Ovdje nismo uzeli u obzir kolo za napajanje, a otpor u (f/fs). Pri vrlo niskim frekvencijama f/fs je mnogo manji
kolu drejna je istovremeno i otpor opterećenja. Na taj od jedinice.
način u analizi će se pojaviti samo kapacitet CS.
Kada frekvencija dostigne fs, odnosno, bar dvije oktave
Ekvivalentna šema pojačavača na niskim frekvencijama veću od fs, karakteristika se povećava za 6dB po oktavi.
je data na slici 7.15. U ovoj ekvivalentnoj šemi, smo Kad frekvencija postane veća od aufs imamo ponovni
zanemarili sve parazitne kapacitete, jer će se analiza porast od 6 dB po oktavi. Iznad aufs pojačanje postaje
vršiti za niske frekvencije. konstantno.
Na mjestu gdje je f=fs imamo porast od 3 dB, kao i na

frekvenciji f=aufs.
Ako pojačavač nema sprežnog kondenzatora onda na

donju graničnu frekvenciju utiče samo kapacitet u kolu
sorsa pa je donja granična frekvencija
fn=aufs.
Slika 7.15 – Ekvivalentna šema kola na NF
Slika 7.17 – Amplitudska karakteristika uslijed prisustva kapaciteta C S

7.4. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ SA

UZEMLJENIM EMITOROM Istu šemu bismo mogli nacrtati i tako da na ulazu
pobudni generator bude naponski, pa se onda radi o
pojačavaču napona, a mi ćemo govoriti o pojačavaču
Budući da tranzistor ima vrlo malu ulaznu i vrlo veliku struje u spoju sa zajedničkim emitorom.
izlaznu impedancu,on se kao pojačavač približava
idealnom strujnom pojačavaču.U ovom poglavlju ćemo Ovo u stvari nije bitna razlika, jer se strujni generator
analizirati pojačavač sa uzemljenim emitorom i RC može predstaviti kao naponski, a naponski kao strujni.
spregom.
Pretpostavimo u prvom trenutku da je vremenska
Šema pojačavača je data na slici 7.18. konstanta RECE vrlo velika, tako da kapacitet CE
možemo zameniti kratkom vezom.
Sa ovim zanemarenjem ekvivalentna šema je data na

slici 7.19.
Kako je povratni parametar vrlo mali to je i napon

hreUc mnogo manji od ulaznog napona, pa možemo
smatrati da je hre jednak nuli.
Kao i dosad analizu ćemo izvršiti za srednje, niske i

visoke frekvencije. Naknadno ćemo uzeti u obzir
emitorsku impedancu.
Slika 7.18 – Šema tranzistorskog pojačavača sa ZE
Slika 7.19 – Ekvivalentna šema pojačavača sa ZE
7.4.1. Pojačanje na srednjim frekvencijama Ri R 'C

ili A is = -h 21
h11 R 'C + R L
Na srednjim frekvencijama mogu se svi kapaciteti
zanemariti. Veliki kapaciteti zamjeniti kratkom vezom, a
Pri čemu je Ri=RBêêh11, zatim RB=RB1êêRB2 i na kraju
mali prekidom kola. Na slici 7.20 nacrtana je uproštena
R'C=RCêê1/h22.
ekvivalentna šema.
Izlazni otpor pojačavača iznosi
Dok pri analizi naponskog pojačanja, slabljenja na ulazu
nije bilo, jer je ulazni napon bio jednak baznom
R0=R'C.
naponu, to ovdje nije slučaj, pa je ukupno strujno
pojačanje prema slici 7.20
Prvi član h21=b je faktor strujnog pojačanja, a drugi
član Ri/h11 je slabljenje strujnog pojačanja na ulazu
I1 I I R R 'C pojačavača.
A is = = b 1 = -h fe i
Ii Ii Ib h ie R C + R L
'
Slika 7.20 – Ekvivalentna šema pojačavača sa slike 7.18 na srednjim frekvencijama

7.4.2. Pojačanje na niskim frekvencijama 7.4.3. Pojačanje na visokim frekvencijama
Kao što smo radili kod naponskog pojačavača, tako Uobičajeno je da se u podacima daju samo realni h
ćemo i ovdje pretpostaviti da je kapacitet u kolu parametri. Jedino se za h21=hfe daje frekventna
emitora vrlo veliki, tako da u posmatranom nisko- zavisnost, odnosno, granična frekvencija fß,
frekventnom području predstavlja kratku vezu.
Uproštena šema za NF je uz takvu pretpostavku data Ukoliko nema spolja priključenih kapaciteta, i ukoliko
na slici 7.21. parazitne kapacitete zanemarimo, gornja granična
frekvencija bi bila jednaka graničnoj frekvenciji
Pojačanje struje na NF se razlikuje od pojačanja na tranzistora fß za uzemljeni emitor.
srednjim frekvencijama po tome što je umjesto RL sada
opterećenje na izlazu kompleksno i iznosi: Ukoliko imamo kapacitet C0, kao što se vidi na slici 7.21
granična frekvencija će zavisiti i od njega
ZL=RL+1/jwC2. (f’v=1/2pC0R'L). Otpor opterećenja iznosi R'L=RLêêRC
(slika 3.21).
Kada uvrstimo ovo u izraz za pojačanje na srednjim
frekvencijama dobijama sređivanjem: Prema tome pojačanje na visokim frekvencijama je:
1 1
Ri R'C 1 A iv = A is
A in = -h21 = A is . f f
h11 1 fn 1+ j 1+ j
R'C + R L + 1- j fb fv
jwC 2 f
Dakle, postoje dvije granične frekvencije. Ukoliko se
Gdje je fn – donja granična frekvencija uslijed prisustva ove frekvencije mnogo razlikuju, granična frekvencija
kapaciteta C2. će biti jednaka manjoj od njih. Ukoliko su one jednake
ili vrlo bliske, granična frekvencija će biti manja od
Frekventnu zavisnost pojačanja Ain/Ais već imamo na najmanje. Obično se za pojačavač koristi tranzistor čija
slici 7.6, a zavisnost faznog pomjeraja i izlazne struje je granična frekvencija fß mnogo veća od granične
data je na slici 7.7. frekvencije fv, određene elementima kola.
Slika 7.21 – Ekvivalentna šema pojačavača sa slike 7.18 na niskim frekvencijama
7.5. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ REêê RL≈0 i kada je ulazna struja jednaka baznoj struji
SA UZEMLJENIM KOLEKTOROM Ib (nema otpora RB) strujno pojačanje tranzistora bi
bilo: Ie/Ib=1+ß.
Međutim, uslijed prisustva RB, jedan dio ulazne struje,
Tranzistorski pojačavač sa uzemljenim kolektorom umjesto u bazu tranzistora, odlazi kroz RB. Prema tome
odgovara pojačavaču sa fetom kome je uzemljen drejn. na ulazu postoji slabljenje. Kako je otporu opterećenja
Izvršimo kvalitativnu analizu rada pojačavača sa RL, paralelno vezan RE, to emitorska struja istim djelom
uzemljenim kolektorom. Analizirajmo ga prvo kao prolazi kroz RE, te i tu postoji izvjesno slabljenje. Otpor
naponski pojačavač. Pod uticajem ulaznog napona Ui, u emitorskom kolu doprinosi slabljenju i na taj način što
poteći će ulazna struja Ii i bazna struja Ib. Zbog toga će doprinosi povećanju ulaznog otpora tranzistora, te
se izmedju baze i emitora stvoriti izmenični pad napona smanjuje baznu struju. Dakle strijno pojačanje,
Ube. Uslijed bazne struje Ib, odnosno usljed napona Ube ovakvog pojačavača je manje od idealne vrijednosti
poteći će emitorska struja. Ako je kapacitet C2 vrlo koja je 1+ß.
velik, emitorska struja će proteći kroz paralelnu vezu
otpora RE i RL i na njima stvoriti pad napona U0. Ulazni otpor tranzistora sa uzemljenim emitorom je
Očigledno je da je izlazni napon U0 manji od ulaznog hie=h11.Ako zanemarimo povratno dejstvo kolektora
napona Ui za veličinu pada napona izmedju baze i (hre=h12=0), onda je h11=Ube/Ib. Međutim, ulazni otpor
emitora. Prema tome naponsko pojačanje tranzistora sa ovog pojačavača Ri ne uzimajući u obzir RB,
uzemljenim kolektorom je manje od jedinice.
U U U
R i = i = be + e
Za idealni strujni pojačavač tj. kada je ukupan otpor u Ib Ib Ib
emitorskom kolu zanemarljivo mali, odnosno, kada je

Prvi član je hie=h11, a drugi predstavlja otpor koji je pojačavač posmatrati i kao naponski i kao strujni
1+ß puta veći od otpora u emitorskom kolu. Kako je pojačavač.
otpor u emitorskom kolu obično veći od h11, to je ulazni
otpor tranzistora sa uzemljenim kolektorom mnogo veći
od ulaznog otpora tranzistora sa uzemljenim emitorom.
Izlazni otpor samog tranzistora, pod pretpostavkom da
je otpor generatora zanermarivo mali, tj. da je baza
vezana za masu, bio bi
U0 U0 h11
= =
Ie (1 + b)I b (1 + b)
Dakle, vrlo je mali. Ukoliko otpor generatora nije vrlo

mali i on će uticati na na veličinu izlaznog otpora, o
čemu će biti govora u slijedećim poglavljima. Pojačavač
sa uzemljenim kolektorom, kao što smo vidjeli ne
pojačava napon. Naponsko pojačanje je nešto manje
od jedinice, prema tome, ovaj pojačavač slabi ulazni
napon. Međutim vidjeli smo da je njegova ulazna
impendanca vrlo velika, a izlazna mala, pa se koristi
obično kao prvi stepen pojačavača za prilagodjavanje Slika 7.22 – Tranzistorski pojačavač sa uzemljenim kolektorom
impendance ulaznog generatora na naredni stepen
pojačavača.
Emitorska struja je veća od bazne, pa je pojačavač sa

uzemljenim kolektorom pojačava struje, a prema tome i
pojačavač snage. U poslednje vrijeme sve se više
koriste kao izlazni pojačavač snage.
7.5.1. Naponsko pojačanje

na srednjim frekvencijama
Slika 7.23 – Naponski i strujni pobudni generator
Na slici 7.22 nacrtan je pojačavač sa uzemljenim
kolektorom. Na slici 7.24 data je ekvivalentna šema pojačavača sa
uzemljenim kolektorom. Na srednjim frekvencijama
Na ulazu možemo imati naponski ili strujni pobudni kapacitete C1 i C2 možemo zamjeniti kratkom vezom.
generator, kako je prikazano na slici 7.23, jer ćemo
Slika 7.24 – Ekvivalentna šema na SF
Obično je 1/h22>>RE, pa se 1/h22 može zanemariti. Naponsko pojačanje na srednjim frekvencijama je:
Uzevši to u obzir, ekvivalentna šema za srednje
frekvencije se uproštava i data je kao na slici 7.25. U0 U0 (1 + h 21 )R L'
A us = = = .
Ui U be + U 0 h11 + (1 + h 21 )R L'
Kod ovih pojačavača, obično je već samo R'L=REêêRL

veće ili bar jednako h11, pa je prema tome naponsko
pojačanje tranzistora sa uzemljenim kolektorom vrlo
blisko jedinici. Praktično je jednako jedinici.
Ulazni otpor pojačavača sa uzemljenim kolektorom

Slika 7.25 – Uproštena ekvivalentna šema na SF mjereći ga na samom ulazu tranzistora:

Ui Unutrašnji otpor generatora je ustvari izlazni otpor

R i' = = h11 + (1 + h 21 )R 'L . pojačavača R0. Na osnovu slike 7.26 imamo da je
Ib
pojačanje na niskim frekvencijama.
Kao što se vidi, ulazni otpor je veći od ulaznog otpora
U0 RL 1
tranzistora sa uzemljenim emitorom za (1+h21)R'L. Ovo A un = = A 'us
povećanje ulaznog otpora u odnosu na h11 može biti Ui R0 + RL fn
1+ j
mnogo veće. Ulazni otpor ovog pojačavača uzimajući u f
obzir i otpore za polarizaciju je Ri=R'iêêRB. gdje je:
1
fn =
Kod pojačavača sa uzemljenim emitorom izlazni otpor 2pC 2 (R 0 + R L )
nije zavisio od ulaznog kola, jer smo povratno dejstvo u
kolektora zanemarili. U ovom slučaju to ne možemo
učiniti, jer se izlazni otpor istovremeno nalazi i u 7.5.3. Naponsko pojačanje
ulaznom kolu, te će izlazni otpor zavisiti i od otpora u na visokim frekvencijama
ulaznom kolu.
Za izračunavanje gornje granične frekvencije,
Ukoliko nas interesuje pojačanje napona računajući ga pretpostavićemo da je granična frekvencija mnogo
u odnosu na elektromotornu silu generatora, moramo manja od granične frekvencije tranzistora, te ćemo
uzeti u obzir i slabljenje uslijed prisustva untrašnjeg uzeti u obzir samo parazitni kapacitet vezan paralelno
generatora. potrošaču C0. U tom slučaju, pojačanje na VF ćemo
U U U Ri dobiti tako, što ćemo u izrazu za pojačanje napona dna
A ue = 0 = i 0 = A us
Eg Eg Ui Rg + Ri srednjim frekvencijama umjesto otpora R'L staviti
impedansu Z'L koja je
7.5.2. Naponsko pojačanje 1

Z L' = R L' +
na niskim frekvencijama jwC 0
Prema prethodnim jednačinama dobijamo pojačanje na
Na niskim frekvencijama pojačanje opada uslijed visokim frekvencijama pojačavača sa uzemljenim
kapaciteta C2, čija se kapacitansa na niskim kolektorom:
frekvencijama ne može zanemariti. Ovo pojačanje 1
A uv = A uis
možemo naći istim postupkom kao što smo radili kod w
feta, prosto uzimajući u obzir i impendancu 1- j
wv
kondenzatora 1/jwC2. Međutim, pokazaćemo kako se to
moze uraditi i na drugi način.
gdje je: wv – kružna gornja granična frekvencija.
Sam pojačavač na niskim frekvencijama, isključujući C2,
ne sadrži reaktivne elemente i reaktivne parametre 7.6. TRANZISTORSKI POJAČAVAČ
(zanemarili smo ih na niskim frekvencijama). Nadjimo SA UZEMLJENOM BAZOM
po poznatoj Tevenenovoj teoremi ekvivalentnu
elektromotornu silu generatora i njegov unutrašnji Nekada davno, još u doba tačkastih tranzistora ova
otpor, koji mogu zameniti cijeli pojačavač, isključujući veza tranzistora se najviše koristila. Pojavom legiranih
C2, i opterećenje RL. Izraz za pojačanje, ne uzimajući u tranzistora, ova sprega se zadržala jedino pri radu
obzir RL, na srednjim frekvencijama možemo tranzistora na vrlo visokim frekvencijama zbog toga što
neposredno napisati na osnovu jednačine za pojačanje je granična frekvencija tranzistora sa uzemljenom
na srednjim frekvencijama, prosto mjesto R'L treba bazom fa, veća od granične frekvencije kada tranzistor
staviti samo RE. Dakle: radi sa uzemljenim emitorom. Danas u intergriranim
(1 + h 21 )R E kolima, često se tranzistor u sprezi sa drugim
A ' us = . tranzistorima (kaskadni pojačavač) koristi tako da radi
h11 + (1 + h 21 )R E sa uzemljenom bazom. U integriranim kolima se PNP
Elektromotorna sila ekvivalentnog generatora na slici tranzistori koriste u ovakvoj sprezi, jer PNP tranzistori u
7.26 je A’usUi. integriranoj tehnici obično imaju mnogo nižu graničnu
frekvenciju od NPN tranzistora.
Kako se tranzistor sa uzemljenom bazom u integriranoj

tehnici nikada ne koristi sa kapacitivnom spregom,
analiza pojačanja na niskim frekvencijama je
nepotrebna. U kolima koja ćemo analizirati tranzistori
sa uzemljenom bazom imaju višu graničnu frekvenciju
od tranzistora sa uzemljenim emitorom, pa ni analizu
pojačanja na visokim frekvencijama ne moramo vršiti.
Uostalom, već smo vidjeli kako se vrši ta analiza. Za
Slika 7.26 – Uz analizu donje granične frekvencije analizu pojačanja koristićemo T ekvivalentu šemu
i pojačanja na NF tranzistora.

Na slici 7.27 data je šema pojačavača sa uzemljenom Dakle, pojačanje struje jednako je faktoru strujnog
bazom, a na slici 7.28 ekvivalentna šema tog pojačanja α, a to znači manje je od jedinice.
pojačavača kao T-ekvivlaentna šema. U ekvivalentnu Pojačanje napona je
šemu smo unijeli i parazitne kapacitete, ne zbog toga
što su nam potrebni pri analizi, već da bi pokazali kako Au=Ucb/Ueb=αRC/re+(1-α)rb≈αRC/re
na visokim frekvencijama preko njih neće biti povratne
sprege. otpor rb je obično u normalnom režimu rada tranzistora
(struja IE<1mA) jednak ili manji od re.
Ulazni otpor ovog pojačavača je
Ri=Ueb/Ie=rc+rb/(1+ß)≈re
Izlazni otpor ovog pojačavača je beskonačno velik, jer

smo kolektorski otpor rc zanemarili. Znači R0=∞. Rekli
smo da je uticaj baznog otpora vrlo mali, jer kroz njega
protiče bazna struja koja je manja od emitorske 1+ß, a
od kolektorske ß puta. Zbog toga pad napona na njemu
možemo zanemariti, odnosno, možemo smatrati da
bazni otpor i ne postoji. Ako je to tako onda je
kolektorski kapacitet istim krajem uzemljen i preko
Slika 7.27 Pojačavač sa uzemljenom bazom njega nema povratnog dejstva na emitorsko kolo.
Prema tome, tranzistor sa uzemljenom bazom sa ulazne

strane ima vrlo malu, a sa izlazne vrlo veliku
impendancu (otpor). Osim toga, povratno dejstvo
kolektorskog na emitorsko kolo je zanemarivo. Strujnog
pojačanja nema, odnosno, manje je od jedinice, ali zato
postoji naponsko pojačanje i to ukoliko veće, ukoliko je
kolektorski otpor veći u odnosu na emitorski otpor
tranzistora re.
Analiza pojačavača u spoju zajednička baza korištenjem

h parametara identična je analizi provedenoj za spoj ZE
i ZC. Nakon crtanja h parametarske šeme za spoj ZE
Slika 7.28. T ekvivalentna šema pojačavača ZB
"izvedemo" ekvivalentnu šemu za spoj ZB. Zatim
unesemo i ostale elemente kroz koje protiče izmjenična
Pojačanje struje kod ovako jednostavnog pojačavača je
struja i dobijamo najopštiji oblik ekvivalentne šeme.
Ai=Iz/Ie=αIe/Ie=α.
Analogna je analiza na srednjim, niskim i visokim
frekvencijama.

POJAČAVAČI SA
DIREKTNOM SPREGOM 8
poglavlje
Tri izvor konstantne struje kao aktivno opterećenje

64
POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM
8. POJAČAVAČI SA DIREKTNOM SPREGOM

Neposrednom ili direktnom spregom između
pojačavačkih stepeni izbacuju se sprežni kondenzatori,
čiji je kapacitet uticao na donju graničnu frekvenciju.
Osim toga, automatsko polariziranje, pri kojem je bio
potreban kapacitet da premosti otpor u kolu sorsa,
odnosno emitora, također neće biti potreban, pa prema
tome i zbog toga neće biti smanjenja pojačanja na
niskim frekvencijama. Budući da je sprega direktna,
pojačanje signala biće ostvareno od frekvencije jednake
nuli – istosmjerni signal, pa na dalje.
Gornja granična frekvencija će biti zavisna od granične

frekvencije samih tranzistora i parazitnih kapaciteta
upotrebljenih elemenata. Izračunavanje gornje
granične frekvencije radi se na isti način na koji se
radila i kod pojačavača sa kapacitivnom spregom. Slika 8.1. Darlingtonova sprega tranzistora,
istosmjerne komponente struje
Kada govorimo o pojačanju, obično mislimo o veličini
pojačanja u opsegu, od donje do gornje granične
frekvencije. U slučaju direktno spregnutih pojačavača
propusni opseg je od nule do gornje granične
frekvencije. Pojačanje je nezavisno od frekvencije, sve
do frekvencije bliske gornjoj graničnoj frekvenciji.
Izlazni istosmjerni napon prethodnog pojačavačkog

stepena obične se razlikuje od ulaznog istosmjernog
napona narednog pojačavačkog stepena. Zbog toga je
neophodno te napone prilagoditi jedan drugome. Za
prilagođenje napona koriste se specijalna kola ili
specijalne konstrukcije pojačavačkih stepeni.
8.1. DARLINGTONOVA SPREGA Slika 8.2. Darlingtonova sprega tranzistora,

izmjenične komponente struje
TRANZISTORA
Bazna struja ekvivalentnog tranzistora jednaka je
Darlingtonova sprega je neposredna sprega dva do tri baznoj struji prvog tranzistora
tranzistora, tako da se ovi ponašaju kao jedan
ekvivalentni tranzistor. Ovaj tranzistor ima vrlo veliku IB=IB1.
ulaznu impedansu i veliki faktor strujnog pojačanja.
Bazna struja drugog tranzistora jednaka je negativnoj
U kolima sa diskretnim elementima Darlingtonova vrijednosti emitorske struje prvog tranzistora
sprega se upotreljava jer:
- ima veliku ulaznu impedansu, IB2=-IE1=(1+b 1)IB+ICE01
- nisu potrebni nikakvi sprežni elementi između
tranzistora, Kolektorska struja ekvivalentnog tranzistora jednaka je
- pojačanje je jednako pojačanju dva stepene sa RC zbiru kolektorske struje prvog tranzistora
spregom.
IC1=b1IB1+ICE01
U integriranim kolima ova sprega se vrlo često koristi,
jer pored navedenih prednosti, kada se radi o i kolektorske struje drugog tranzistora:
integriranoj tehnici zauzima malu površinu, ne samo
zato što nema nikakvih sprežnih elemenata, već i zbog IC2=b2IB2+ICE02=( 1+b1) b2IB+ b 2ICE01+ ICE02
toga što je nepotrebno izoliranje između tranzistora.
Dakle, ukupna kolektorska struja je:
Na slici 8.1 data je šema Darlingtonove sprege dva
tranzistora T1 i T2. IC=IC1+IC2=b1IB+ICE01+ b2IB+b1b2IB+ b2ICE01+ ICE02
Kao što se na slici vidi ova sprega ima tri izvoda kao što Kada ovo konačno sredimo možemo napisati u obliku
ih ima i jedan tranzistor. Prema tome, možemo ga i
tretirati kao jedan tranzistor u spoju ZE, samo treba IC=bIB+ICE0
odrediti parametre takvog ekvivalentnog tranzistora.
Isto kao i za jedna tranzistor.

65
tranzistroa povećava. Povećanje se ostvaruje na taj

Ukupni faktor pojačanja iznosi: način što se između emitora prvog tranzistora i mase
veže neki otpor (slika 8.4) kroz koji će teći dio
b=b1+b 2+ b1b2≈ b1b 2 emitorske struje prvog tranzistora.
Dakle, faktor pojačanja Darlingtonove sprege Ovaj otpor trebe tako izabrati da povećava struju prvog
tranzistora približno je jednak proizvodu faktora tranzistora, kako bi se došlo u područje dovoljno
strujnog pojačanja pojedinačnih tranzistora. velikog faktora strujnog pojačanja, a s druge strane
treba da je dovoljno velik kako ne bi bazna struja
Na slici 8.3 nacrtana je uproštena ekvivalentna šema za slijedećeg stepena bila mnogo smanjena, jer se tada
male signale Darlingtonove sprege tranzistora efektivni faktor strujnog pojačanja drugog tranzistora
(zanemarili smo 1/h22 i h12). smanjuje.
Slika 8.4. Darlingtonova sprega sa tri identična tranzistora
Sama Darlingtonova sprega tranzistora ustvari nije

pojačavač, jer nije priključen potrošač niti pobudni
generator. Da bi tranzistori u ovakvoj sprezi radili kao
pojačavač, neophodno je istosmjerno polariziranje.
Slika 8.3. Ekvivalentna šema Darlingtonovog spoja Međutim, ovakvo spregnuti tranzistori mogu se koristiti
oba tranzistora i cijelog spoja kao jedan tranzistor u svim pojačavačkim stepenima.
Kada bismo sa n tranzistora načinili Darlingtonovu Veliki ulazni otpor će se dobiti, ako se sa tranzistorima
spregu, dobili bismo ukupni faktor strujnog pojačanja u Darlingtonovoj sprezi napravi pojačavač sa uzemljnim
jednak proizvodu faktora strujnog pojačanja svakog kolektorom.
tranzistora
n
8.2. KASKADNA SPREGA POJAČAVAČA
b= Õ bi
i= 1
Ukoliko ulazni signali nisu veliki moguće je pojačavače
Na prvi pogled to izgleda idealno. Možemo napraviti sa uzemljenim emitorom neposredno sprezati, tako da
pojačavač sa pojačanjem koliko god želimo, prosto je napon baze slijedećeg stepena jednak kolektorskom
dodavanjem tranzistora, bez ikakvih drugih elemenata. naponu prethodnog stepena. Na slici 8.5 data je šema
trostepenog direktno spregnutog pojačavača.
Nažalost, to nije moguće. Prvi razlog je taj što, ukoliko
je kolektorska struja tranzistora manja, utoliko je i Pri direktnoj sprezi pojačavačkih stepeni, ne može se
faktor strujnog pojačanja manji. Prvi tranzistor koji ima vršiti stabiliziranje radne tačke za svaki stepen
vrlo malu kolektorsku struju može imati faktor strujnog posebno, već se vrši stabiliziranje za cijeli pojačavač.
pojačanja i manji od jedinice, pa se daljim dodavanjem
tranzistora u pogledu pojačanja neće dobiti ništa. Drugi Dok je stabiliziranje radne tačke kod jednostepenog
razlog je taj ukoliko je kolektorska struja tranzistora pojačavača i mogla da se izostavi ako pojačavač radi u
manja, utoliko kolektorska struja zasićenja ima veći uskom temperatutnom opsegu, ovaj pojačavač mora
uticaj na temperaturnu zavisnost ukupne kolektorske imati stabiliziranu radnu tačku čak i u slučaju da je
struje. temperaturni opseg rada svega nekoliko stepeni.
Stabiliziranje radne tačke može se izvršiti samo
U praksi Darlingtonova sprega nema nikad više od tri naponskom povratnom spregom, kako je na šemi i
tranzistora. Pa i tada se moraju poduzeti izvjesne mjere urađeno.
da bi se dobio veliki faktor strujnog pojačanja i smanjio
uticaj struje zasićenja prvog tranzistora. Ovo se postiže Da bismo pokazali koliko je kritično stabiliziranje radne
na taj način što se kolektorska (emitorska) struja prvog tačke, izvedimo jednostavnu analizu. Veličina izlaznog

66
otpora posljednjeg stepena ja kao i kod pojačavača sa odnosno da je jednak nuli. Tada je pojačanje struje
kapacitivnom spregom RC3½½1/h22≈RC3. jednog stepena jednako faktoru strujnog pojačanjatog
tranzistora. Kako su stepeni kaskadno spregnuti, to je
Ulazni otpor kod direktno spregnutih pojačavača je strujno pojačanje jednako
ulazni otpor samog tranzistora, a to je h11.Ulazni otpor I
tranzistora je obično manji od izlaznog otpora, A i = O = -b1b 2 b 3 .
Ii
odnosno, od RC. Pretpostavimo da je mnogo manji,
Slika 8.5 Direktno spregnuti pojačavač od tri stepena sa ZE
Pretpostavimo da je ulazni otpor pojačavača jednak

otporu opterećenja, odnosno RB½½h11≈RC3. Tada je
naponsko pojačanje
UO R L IO R L
Au = = = A i = A i = -b1b 2 b 3
Ui R i Ii Ri
Neka je b 1=b2=b 3=100. Tada je naponsko pojačanje

pojačavača jednako Au=106. Pošto je temperaturna
promjena ulaznog napona UBE oko –2mV/°C, za porast
temperature od samo 1°C izlazni napon bi se teorijski
promjenio za AuΔUBE=1062mV=2000V. Znamo da
najveća promjena izlaznog napona može biti UCC/2, a
nikako 2000V. Ustvari će izlazni tranzistor biti ili u
zasićenju ili u zakočenju u zavisnositi od toga da li je
temperatura opala ili porasla. Zbog toga ovaj pojačavač
ne možemo koristiti kao istosmjerni pojačavač, jer
istosmjerni režim rada moramo stabilizirati, te ga
možemo koristiti samo za pojačanje izmjeničnog
signala. Ovakav pojačavač se koristi za pojačanje zvuka Slika 8.6 Kaskodni pojačavač sa ulazom u spoju ZE
kod nagluhih osoba.
8.3. KASKODNI POJAČAVAČI
Kaskodni pojačavač se dobija kombiniranjem direktno

spregnutih pojačavač od kojih jedan radi sa uzemljnim
emitorom, a drugi sa uzemljenom bazom. Na slici 8.6 je
prikazana šema kaskodnog pojačavača.
Otpor opterećenja prvog tranzistora je ustvari ulazni

otpor drugog tranzistora. Drugi tranzistor je opterećen
impedansom ZL. Ova impedansa može biti čist
termogeni otpor ili može imati i imaginarnu
komponentu, induktivnu ili kapacitivnu.
Uslijed toga što je opterećenje prvog tranzistora malo i

naponsko pojačanje prvog stepena je malo (Au<1),
zanemarivo je povratno dejstvo izlaza na ulaz, što i
jeste jedna važna osobina kaskodnog pojačavača. Slika 8.7 Kaskodni pojačavač sa ulazom u spoju ZC

67
Analizirajući ekvivalentnu šemu kaskodnog pojačavač 8.4.2. Izvor konstantne struje umjesto RC
možemo uočiti i nepoželjno povratno djelovanje u kolu
prvog tranzistora preko parazitnog kondenzatora Ccb1.
Izvor konstantne struje predstavlja kombinaciju dva
tranzistora spregnuta emitorima pri čemu je jednom od
Uloga drugog tranzistora sa uzemljenom bazom je
njih kratko spojena baza i kolektor (radi kao dioda).
upravo da spriječi povratno dejstvo preko kapaciteta
Tako dobijena dioda stabilizira kolektorsku struju
Ccb1 i tako čini pojačavač stabilnim.
drugog tranzistora. Na slici 8.9 je prikazano kako jedan
takav izvor konstantne struje može korisititi kao
Na slici 8.7 data je principska šema kaskodnog
opterećenje pojačavača.
pojačavača sa komplementarnim tranzistorima kod
pojačavača sa uzemljenim kolektorom. Ovakav
Stabilizirani izvor konstantne struje u kolektorskom kolu
kaskodni pojačavač se koristi u integriranoj tehnici kao
je na slici 8.9 uokviren crticama.
pomjerač istosmjernog nivoa.
8.4. POJAČAVAČI SA
AKTIVNIM OPTEREĆENJEM
Upotrebimo li aktivni element kao opterećenje

pojačavača njegov otpor istosmjernoj struji je mnogo
manji od diferencijalnog otpora, odnosno, otpora
izmjeničnoj struji ili promjeni struje. Prema tome, kroz
aktivni element možemo propustiti dovoljno veliku
istosmjernu struju, da pojačavački element radi u
području velikog prenosnog parametra, a u isto vrijeme
elemenata koji igra ulogu otpora, ima veliki otpor, kako
bi pojačanje bilo veliko.
8.4.1. FET umjesto RC
Na slici 8.8 prikazan je pojačavački stepen, koji umjesto

kolektorskog otpora ima fet. Kolo za polariziranje ulaza
nije nacrtano, jer se ovakav pojačavač neposredno
spreže i na ulazu i na izlazu. Obično se koristi u
integriranoj tehnici.
Slika 8.9 Izvor konstantne struje kao aktivno opterećenje
Slika 8.8 Pojačavač sa ulazom u spoju ZE

i fetom umjesto kolektorskog otpora
Ako želimo da se zadržimo u linearnoj oblasti

karakteristika feta, struja drejna mora se zadržati u
granicama linearnosti izlazne karakteristike feta. Ukoliko
želimo da ne nastupi izobličenje, radna tačka
pojačavača se smije kretati u granicama linearnosti
Slika 8.10 Tri izvor konstantne struje kao aktivno opterećenje
izlaznih karakteristika feta.

68
Ukoliko zanemarimo povratno dejstvo kolektora T2 su oni vrlo nestabilni. Sa porastom ili padom od samo
otpor opterećenja je jednak izlaznom otporu tranzistora 1°C radna tačka posljednjeg tranzistora ode ili u
T2. Ako su svi tranzistroi jednaki izlazni otpori su im zasićenje ili u zakočenje, te takav pojačavač ne može
jednaki, pa je izlazni otopor takvog pojačavača vrlo pojačavati istosmjerni napon. Isto to važi i za pojačavač
veliki i pojačanja napona također vrlo veliko. sa Darlingtonovom spregom i kaskodni pojačavač.
Na prvi pogled izgleda neracionalno, umjesto jednog Da bi pojačavač mogao da pojačava istosmjerni napon
otpora upotrijebiti dva tranzistora i još jedan otpor. ili istosmjernu struju neophodno je izvršiti
Međutim, taj jedan otpor R može se koristiti za više temperaturno kompenziranje i uopće kompenziranje
izvora konstantne struje. Osim toga i tranzistor koji se svih promjena, sem promjena uslijed ulaznog signala.
koristi kao dioda, može služiti kao izvor istosmjernog Jedan takav pojačavač kod koga se to kompenziranje
napona UBE za više tranzistora, kao na slici 8.10. automatski vrši je diferencijalni pojačavač.
Pojačavač u spoju sa zajedničkim kolektorom (T1) Diferencijalni pojačavač se sastoji od bar dva
umjesto emitorskog otpora ima izvor konstantne struje tranzistora i ima dva ulaza i dva izlaza. Pojačava samo
sa T2 i T3. T3 je vezan kao dioda i daje referentni razliku napona na ulaznim priključcima. Na slici 8.12
napon UBE za T4. Otpornik R je s druge strane vezan za data je šema prostog diferencijalnog pojačavača.
T5, pa prema tome tranzistori T2, T3, T4, T5 i T6 sa
otporom R mogu zamjeniti otpore opterećenja za tri
pojačavača. Ovo često koristimo u integriranoj tehnici.
8.4.3. Aktivno opterećenje mosfet pojačavača
Kod mosfet tranzistora umjesto otpora u kolu drejna ili

sorsa stavlja se također tranzistor i to opet jedan
mosfet tranzistor. Na slici 8.11 prikazan je jedna takav
pojačavački stepen sa mosfet tranzistorima.
Slika 8.12 Diferencijalni pojačavač, principska šema
Diferencijalni pojačavač će biti idealan ako su oba

kolektorska otpora jednaka, a karakteristike tranzistora
identične. Oba emitora su spojena i vezana za izvor
konstantne struje I0 koja je nezavisna od napona UEE i
UE.
Neka su naponi baza jednaki tj. UB1=UB2. Kako su

naponi emitora oba tranzistora jednaki to su im i bazne
struje jednake (IB1=IB2) kako imaju iste karakteristike to
Slika 8.11 Aktivno opterećenje pojačavač sa mosfet su im jednake i emitorske struje
Ovakva sprega tranzistora se često koristi u digitalnim IE1=IE2=I0/2
integriranim kolima. Mosfet M1 je pojačavački element,
a mosfet M2 se koristi umjesto otpornika. te su jednake kolektorske struje i kolektorski napon
(UC1=UC2). Dakle, kada je razlika ulaznih napona
Mosfet M2 ima spojen gejt i drejn. Prema tome, kroz jednaka nuli biće i razlika izlaznih napona jednaka nuli.
njega će poteći struja drejna tek kada napon drejna
UD2=UG2 dostigne napon praga Ut. To znači da napon Uzmimo sada da ulazne napone istovremeno
napajanja UDD mora biti dovoljno veći od napona praga povećamo. Kako je povećanje jednako opet je UB1=UB2
Ut da bi se ostvario normalan istosmjerni režim rada opet struje moraju biti jednake. Strujni generator daje
pojačavača. istu struju I0, kolektorske struje se ne mijenjaju te i
izlazni naponi ostaju isti. Povećanje napona baza UB1 i
8.5. DIFERENCIJALNI POJAČAVAČ UB2 može ići samo dok tranzistori ne dođu u zasićenje.
Ulaskom tranzistora u zasićenje odnos između
Na kraju izlaganja o neposredno - direktno spregnutim kolektorske i bazne struje više nije konstantan. Bazna
pojačavačima sa uzemljenim emitorom smo zaključili da struja se povećava pa se kolektorska smanjuje jer je
IB+IC=IE. Izlazni napon će se povećavati jer se pad

69
napona na kolektorskim otporima smanjuje. Međutim, Dakle, svaki realni diferencijalni pojačavač umjesto
ako su karakteristike tranzistora jednake neće biti idealnog izvora konstantne struje može imati otpor koji
razlike u kolektorskim naponima kao što nema ni u se priključuje na konstantan napon UEE, kao što se vidi
baznim naponima. na slici 8.14. Osim toga u realnom diferencijalnom
pojačavaču parametri tranzistora i elementi kola nisu
identični.
Slika 8.13 Prenosna karakteristika diferencijalnog pojačavača
Pretpostavimo sada da tranzistori rade u linearnom Slika 8.14. Diferencijalni pojačavač sa emitorskim otporom
režimu tj. izvršimo malu promjenu napona baze tako da
je recimo UB1-UB2>0. Pretpostavimo da je Re beskonačno velik, ali da se na
primjer β1 razlikuje od β2. Tada budući da je Ib1=-Ib2=Ib
Ako je ta razlika mala promjeniće se i linearne i bazne struje strujnog generatora β1Ib≠- β2Ib. Kako su ta dva
struje. Bazna struja prvog tranzisotora IB1 će porasti a generatora vezana u seriju, a nema posebno
drugog tranzistora IB2 će opasti. Isto tako porast će zatvorenog kola od e1(e2) do c1 odnosno c2, ove struje
kolektorska struja IC1 a opasti IC2 pa će kolektorski ne mogu biti različite.
napon UC1 opasti a UC2 porasti.
Šta će se desiti?
Povećavajući UB1 a smanjujuću UB2 i dalje izaći ćemo iz
linearne promjene baznih struja (one su - Kada kod strujnog generatora priključimo veliki
eksponencijalne funkcije napona UBE) pa ako i dalje otpor napon će porasti toliko da kroz otpor prođe
nastavimo sa porastom razlike ulaznih napona prvi konstantna struja. Isto tako i napon onog
tranzistor će preuzeti svu struju I0 dok će se drugi generatora koji ima veću struju, toliko će porasti
zakočiti. da će taj višak struje proteći kroz izlazni otpor
tranzistora.
Prema tome, bez obzira da li na ulaz dovodimo
simetričnu promjenu napona na bazama ili mijanjamo - Uslijed prisustva emitorskog otpora Re sve se
napon samo jedne baze raspodjela promjene napona mijenja. Neka je istosmjerni napon Ub1 jednak
se ravnomjerno raspoređuje između baze i emitora istosmjernom naponu Ub2. Zanemarimo li Ube
jednog i drugog tranzistora i na izlazu će se kolektorske istosmjerna struja I0 kroz otpor Re je
struje i kolektorski naponi jednako promijeniti, jedan
povećati, a drugi smanjiti. To je postignuto na taj način - Sa promjenom napona Ub1=Ub2=Ub mijenja se I0, a
što je napon emitora porastao za ΔUB1/2 sa promjenom I0 mijenja se gm pa se mijenja i
pojačanje. Na slici 4.15 mijenja se Re=Ut/Ie=2Ut/I0
Diferencijalni pojačavač je interesantan zbog toga što što dovodi do promjene pojačanja izmjenične
bilo da kakva promjena nastupi (promjena UBE, ICB0, β) kolektorske struje i izmjeničnog kolektorskog
kod diferencijalnog pojačavača zbog simetričnosti šeme napona. Znači, pojačanje raste sa porastom
to nema uticaja na njegov rad. baznog istosmjernog napona.
8.5.1. DP sa otporom umjesto izvora - Dovedimo sada isti napon na obje baza. Ukoliko su
tranzistori istih parametara biće Ib1=Ib2 pa će biti i
konstantne struje Ic1=Ic2. Napon između kolektora će biti jednak nuli
kao i kod idealnog diferencijalnog pojačavača.
Kada se pravi diferencijalni pojačavač nije moguće Međutim, naponi Uc1 i Uc2 nisu jednaki nuli. Ako se
napraviti i izvor konstantne struje sa beskonačnim izlaz uzima samo sa jednog kolektora diferencijalni
otporom. Otpor će biti veliki ali ipak konačan. Umjesto pojačavač će pojačavati i pored toga što je Ubb=0.
izvora konstantne struje može se staviti otpor koji sa Očigledno da će ovo pojačanje biti utoliko veće
izvorom za napajanje predstavlja izvor konstantne ukoliko je Re manji tj. ukoliko je odstupanje od
struje, samo što je unutrašnji otpor takvog izvora idealnog diferencijalnog pojačavača veće.
konstantne struje relativno mali.

70
- U slučaju nesimetričnosti kada su parametri

tranzistora različiti razlikovati će se struja Ib1 od
struje Ib2 pa će se razlikovati Ic1 od Ic2.Ova razlika
je moguća zbog toga što se zajednička tačka e1
odnosno e2 vezana preko Re za masu te se izlazno
kolo zatvara preko Rc i Re za svaki tranzistor
posebno. Zbog toga, ako parametri tranzistora nisu
isti biće Uc1≠Uc2, te je Ucc= Uc1 -Uc2≠0. Dakle i
simetričan izlaz je različit od nule i pored toga što
je kratko spojen (Ub1=Ub2).
Slika 8.16. Zamjenom u tačkama A i B dobijamo diferencijalni
Pojava signala na izlazu i kad na ulazu nema naponske pojačavač sa emitorskim otporom
razlike između baza, odnosno kad se dovede isti signal
na obe baze, nedostatak je diferencijalnog pojačavača. Izvor konstantne struje, koji se priključuje u tačkama A
i B, može biti sastavljen od diode i tranzistroa, kako je
8.5.2. Izvedba diferencijalnog pojačavača prikazano na slici 8.17.
Na slici 8.15. data je praktična šema diferencijalnog

pojačavača koji se napaja iz jednog izvora.
Slika 8.17. Moguća varijanta strujnog izvora u tačkama A-B
Ukoliko se diferencijalni pojačavač napaja iz dva izvora

(UCC i UEE), potencijal baze je jednak nuli i ne moraju se
posebno polarizirati. Ulazni signal se dovodi neposredno
na bazu tranzistora, a sa slike se izbacuju otpornici RB.
8.6. POMJERAČI NAPONSKOG NIVOA
Kod pojačavač istosmjernog napona i istosmjerne struje

pojedini stepeni tog pojačavača moraju se neposredno
spajati. Ukoliko se ne vodi računa o naponskom nivou
izlaza prethodnog i naponskom nivou ulaza slijedećeg
pojačavačkog stepena, ukoliko se ti nivoi ne usklade,
Slika 8.15. Kompletna šema diferencijalnog pojačavača doći će do izlaska pojedinih pojačavačkih stepeni iz
sa izvorom konstantne struje radnog područja (zakočenje ili zasićenje tranzistora).
Kod ovakvkog pojačavača baze se moraju polarizirati. Zbog toga se moraju ubaciti posebni elementi između
Polariziranje baza se ostvaruje iz razdjeljnika napona tih stepeni, da bi se ulaz slijedećeg prilagodio izlazu
R1, R2, R3. Da bi se poivećao ulazni otpor pojačavača, prethodnog stepena. Ovi elementi ili kombinacija
napajanje baze je preko baznog otpora RB. Izvor elementata nazivaju se pomjerači nivoa.
konstantne struje sa tranzistorom T3 i otporom R4
dobija referentni napon također sa razdjeljnika R1, R2, Najjednostavniji načinda se naponski nivo smanji je
R3. ubacivanje otpora, kao na slici 8.18.
Umjesto izvora konstantne struje može se koristiti Uslijed proticanja bazne struje IB2 stvara se pad napona
emitorski otpornik. Tada se samo izbaci tranzistor, te na otporu RB takav da je:
od tačke A do mase ostaje emitorski otpor R4, a
razdjeljnik ostaje nepromijenjen, odnosno od tačke B UC1-UB2=RBIB.
do mase ostaje otpor R3. Elementi za zamjenu su
prikazani na slici 8.16. Ovaj pomjerač nivoa ima taj nedostatak što će na
otporu RB biti pada i izmjeničnog napona, pa se
smanjuje naponsko pojačanje.

71
Slika 8.18. Pomjerač naponskog nivoa pomoću otpora
Mnogo je bolje ubaciti takav elemenat koji za

Slika 8.20. Pomjeranje nivo pomoću Zener diode za spoj ZE
istosmjernu struju ima mnogo veći otpor nego za
izmjeničnu struju. Takav element je nrp. Dioda.
Na slici 8.21. prikazano je pomjeranje nivoa za Zener
Dioda ima mnogo veći istosmjerni otpor (rD) od otpora diodom kod pojačavača sa zajedničkim kolektorom.
za izmjeničnu struju – diferencijalnog otpora (rd). Na
slici 8.19 pokazano je kako se pomoću diode može
vršiti pomjeranje naponskog nivoa.
Slika 8.19. Pomjerač sa direktno polariziranim diodama Slika 8.20. Pomjeranje sa Zener diodom kod pojačavača ZC
Između kolektora prethodnog stepena i baze narednog Pomjeranje nivoa za veličinu napona između baze i
stepena ubačene su diode. Svaka dioda pomjera nivo emitora UBE može se postići pojačavačem sa
za oko UD=0,7V, tj. zajedničkim kolektorom, kao na slici 8.21.
UC1-UB2=nUD,
gdje je: n – broj ubačenih dioda između kolektora i

baze.
Kako je rD»rd to će otpor za izmjeničnu struju nrd biti

mnogo manji od otpora nrD.
Kada treba pomjeriti nivo za nekoliko volti umjeto

direktno polarizirane koristi se Zenerova dioda.
Pomjeranje nivoa je jednako Zenerovom naponu UZ, a

otpor izmjeničnoj struji je jednak diferencijalnom
Zenerovom otporu rz.
Na slici 8.20. prikazano je pomjeranje nivoa za Zener

diodom kod sprege pojačavača sa zajedničkim
Slika 8.21. Tranzistor sa ZC pomjera nivo za UBE
emitorom.
Na ovaj način ne samo sa de pomjera nivo, već se
smanjuje opterećenje prethodnog stepena i smanjuje
izlazni otpor.

72
Na slici 8.22 prikazano je pomjeranje nivoa sa PNP tranzistora T3, ali veličinu struje IB3 možemo podesiti
tranzistorom. izborom otpora RE u emitorskom kolu tranzistorom T2.
Na slici 8.23 vidi se kako je izvršeno pomjeranje nivoa

sa PNP tranzistorom u Darlingtonovoj sprezi PNP i NPN
tranzistora.
Slika 8.22. PNP tranzistor pomjera nivo za veličinu UCE

Slika 8.23. Komplementarni Darlingtonov spoj pomjera nivo za
UCE, a cijeli spoj se ponaša kao ekvivalentni PNP tranzistor
U ovom slučaju je:
UC1-UB3=-UC2.
Ulazni nivo tranzistra T2, koji je jednak naponu UBE,
pomoću PNP tranzistora pomjeren je na više, tako da je
-UC2 jer je T2 PNP tranzistor.
ulazni nivo svega za UBE1 niže od potencijala kolektora
tranzistora T2. Ovakva kombinacija je ekvivalentna PNP
Napon baze T3 odvojen je od napon akolektora T1. Od
tranzistoru.
veličine kolektorskog napona T1 zavisiće bazna struja

NISKOFREKVENTNI
POJAČAVAČI SNAGE 9
poglavlje
Direktno spregnuti pojačavač klase B (AB)

74
NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE
9. NISKOFREKVENTNI POJAČAVAČI SNAGE
Pojačavači snage su najčešće izlazni pojačavački 9.1.1. Pojačavač klase A sa neposrednim

stepeni. Ovakvi pojačavači se projektiraju tako da otpornim opterećenjem
pojačavački elementi na izlazu daju što je moguće veću
snagu sa što manjim izobličenjem, a daje pri tom
Na slici 9.1 nacrtana je šema jednostavnog
stepen korisnog dejstva maksimalan. Pojačanje snage
tranzistorskog pojačavača. Pošto ćemo analizirati samo
ne mora biti maksimalno, jer se pretpostavlja da je
izlaz pojačavača, to ulaz nije bitan, zato je i uzet tako
signal u prethodnim stepenima dovoljno pojačan. Samo
jednostavan. Neka je RB mnogo veći od ulazne
u izvjesnim slučajevima, kada je neophodno potrošač
otpornosti tranzistora, tako da je Ig = Ib
prilagoditi izlazu pojačavača ili kada je izlazna snaga
koju daje pojačavač relativno mala u odnosu na snagu
koju pojačavač može dati, odstupa se od toga i ne vodi
se računa o stepenu korisnog dejstva i maksimalno
mogućoj izlaznoj snazi.
9.1. POJAČAVAČI KLASE A
Danas, se pojačavači klase A koriste uglavnom kad se

radi o pojačavačima relativno male snage, jer imaju
mali stepen korisnog dejstva. Zbog manjeg stepena
korisnog dejstva mora se koristiti pojačavački elemenat
sa većom snagom disipacije, koji je skuplji, a potrošnja
je veća ne samo zbog manjeg stepena korisnog
Slika 9.1. Pojačavač klase A sa direktnim otpornim
dejstva, već i zbog toga što ona postoji i kada opterećenjem – izlazni dio pojačavača
pojačavač ne pojačava signal.
Na slici 9.2 date su izlazne karakteristike tranzistora,
Kao pojačavački elementi koriste se uglavnom određen je režim rada, nacrtana je radne prave i
tranzistori, a za male snage se mogu koristiti fetovi i maksimalni signal.
mosfetovi.
Slika 9.2 Izlazne karakteristike tranzistora sa radnom pravom i maksimalnim izlaznim signalom

75
Kako je: Pd=UCIC, to radna prava ne smije sjeći Na slici 9.3 grafički su prikazane: maksimalna utrošena
hiperbolu disipacije. Da bismo maksimalno iskoristili snaga - PB, maksimalna korisna snaga – P0m i
tranzistor, radna prava treba da dodiruje hiperbolu maksimalna snaga disipacije Pdm.
disipacije, kao što je na slici i nacrtano.
Očigledno, utrošena snaga je predstavljena površinom
Radnu tačku, kod pojačavača klase A, treba izabrati pravougaonika OBFC, a korisna snaga površinom
tako da ona bude na sredini radnog dijela, između trougla AEQ ili QDB. Ukoliko površine AEQ i QDB nisu
tačke B u kojoj radna prava preseca IBmax i tačke A gdje jednake treba uzeti srednju vrijednost te dvije površine.
radna prava presjeca karakteristiku za IB=0. Dakle, Maksimalna disipacija predstavljena je površinom
radna tačka Q se nalazi na prijesjeku radne prave i pravougaonika ODQC.
karakteristike IB=IBmax/2. Nagib prave treba tako
odabrati da odsješci QA i BQ budu približno jednaki,
kako bi bila mala izobličenja.
Srednja snCCaIga, koju daje izvor za napajanje,

približno je jednaka snazi koju troši pojačavač u
mirnom stanju kada nema signala. Razlika postoji samo
u slučaju da postoje izobličenja, ali ako su ona
zanemariva. Snaga koju daje baterija za napajanje je:
PB = UCCIC.
Korisna izlazna snaga je:
U cm I cm I2 R
P0 = = cm L
2 2
Amplituda izlazne struje je:

Slika 9.3. Grafičko predstavljanje korisne snage P 0m, utrošene
snage PB i snage disipacije Pdm
i c max - i c min
I cm = ,
2 9.1.2. Pojačavač klase A sa transformatorom
a amplituda izlaznog napona: Otpor potrošača je često unaprijed određen. Sa druge
strane, otpor opterećenja određen optimalnim uslovima
u c max - u c min za dobijanje najveće izlazne snage, može biti različit od
U cm = .
2 otpora potrošača. Prilagođenje otpora potrošača na
izlazu pojačavača može se izvršiti upotrebom
Pa je korisna izlazna snaga: transformatora koji transformira otpor potrošača na
željenu vrijednost otpora opterećenja.
P0 =
(u c max - u c min )(i c max - i c min )
. Na slici 9.4 data je uproštena šema pojačavača sa
8
transformatorom, za prilagođenje otpora potrošača na
izlaz pojačavača.
Stepen korisnog dejstva je:
h=
P0 (u
= c max
- u c min )(i c max - i c min )
PB 8 × U CC I C
Pod idealnim uslovima, kada su karakteristike linearne,

a amplituda signala maksimalna i kada je napon
zasićenja zanemariv u odnosu na napon napajanja,
odnosno, kada je UCmax i ICmin~0, biće:
icmax=2IC=2Icm , a ucmax=UCC=2Ucm ,
Slika 9.4. Pojačavač klase A sa transformatorom
pa je stepen korisnog dejstva: Primar transformatora za istosmjernu struju predstavlja
neznatan otpor. Obilježimo taj otpor sa R1.
I cm U cm 1
h= = = 0 ,25 = 25% .
2U CC I C 4 Na slici 9.5, ovaj otpor je predstavljen praktično
vertikalnom linijom. To je ustvari radna prava za
Pojačavač klase A načinjen sa tranzistorom čija je istosmjerni režim rada pojačavača. Kolektorski napon je
maksimalna disipacija 6 W, može dati maksimalnu jednak naponu napajanja UCC.
izlaznu snagu 3 W.

76
Dinamička radna prava određena je transformiranim manja, zbog čega će stepen korisnog dejstva biti dva
otporom potrošača. Smatrajući transformator idealnim puta veći:
sa odnosom transformatora n=N2/N1 transformirani
otpor, odnosno dinamički otpor je : I cm U cm
h= = 0 ,5 = 50%
2U CC I C
R1 = n2RL .
Prema tome, za pojačavač klase A sa transformatorom
je faktor korisnog dejstva 0,5, te je maksimalna korisna
snaga, koja se može dobiti iz ovog pojačavača, jednaka
polovini dozvoljene disipacije.
Analiza pojačavača klase A koja je izvedena uzimajući u

obzir tranzistore, važi i za fetove i mosfetove. Razlika je
jedino u tome, što smo ranije pokazali, da je kod
izlaznih karakterisitika za fetove i mosfetove parametar
napon gejta, a za tranzistore struja baze.
9.1.3. Izobličenja u pojačavaču klase A
Pojačavač klase A koji se pobuđuje idealnim strujnim

Slika 9.5. P0m, PB i Pdm pojačavača klase A sa transformatorom generatorom ima vrlo mala izobličenja. Izobličenja
nastaju zbog toga što faktor strujnog pojačanja nije
Radna tačka, po radnoj pravoj pravi R1 kreće se između konstantan, već je zavisan od struje. Pri malim
tačaka A i B. Maksimalan kolektorski napon UCmax je kolektorskim strujama je mali zbog rekombiniranja, a
uslijed korištenja transformatora veći od napona pri velikim strujama se smanjuje zbog smanjenja
napajanja UCC. Za vrijeme porasta kolektorske struje, koeficijenta injekcije. Prenosna karakteristika IC=f(IB)
nagomilava se energija magnetnog fluksa u jezgru nije prava, kako je prikazano na slici 9.5. Na slici je
transformatora, te pri opadanju struje, ovu energiju prikazano konstruiranje prenosne dinamičke
dobijemo nazad u vidu porasta kolektorskog napona. karakteristike polazeći od izlaznih karakteristika. Za
svaku vrijednost bazne struje, prenese se vrijednost
U odnosu na predhodni pojačavač, pojačavač sa kolektorske struje, kao što je to pokazano za tačku D.
transformatorom, pod istim uslovima rada imaće jedino
smanjen napon napajanja UCC . Kod ovog pojačavača Izobličenja kod ovako relativno male nelinearnosti
UCC=UC. prenosne karakteristike su mala. Međutim, uzevši u
obzir da generator koji pobuđuje tranzistor nije idealan,
Prema tome, korisna snaga P0m ostaje ista. Maksimalna već da ima konačni unutrašnji otpor, izobličenja će
snaga disipacije će biti ista. Ukoliko zanemarimo UCmin, nastati zbog nelinearnog ulaznog otpora tranzistora.
odnosno, ukoliko možemo reći da je UC=UCmax/2, snaga
napajanja, odnosno, utrošena snaga će biti upola
Slika 9.5. Konstruiranje prenosne karakterisitke tranzistorskog pojačavača
Uzimimo drastičan slučaj, kada je pobudni generator nelinearnost. Ukoliko bi pobuđivanje bilo iz naponskog
naponski, sa neznatnim unutrašnjim otporom. Tada je generatora malog unutrašnjeg otpora, izobličenje bi bilo
kolektorska struja eksponencijalna, te ima izraženu vrlo veliko. Zbog toga se ne smije dozvoliti da

77
kolektorska struja pri pobuđivanju maksimalnim

signalom, padne ispod neke minimalne vrijednosti ICmin. Na slici 9.6 se može pratiti signal od elektromotorne sile
Ukoliko je ta minimalna vrijednost veća izobličenja će generatora, koji pobuđuje pojačavač, pa do izlaznog
biti manja. Može se koristiti samo dio prenosne napona preko ulazne, prenosne i izlazne karakterisitke
karakteristike koji je manje zakrivljen. pojačavača.
Slika 9.6. Grafički prikaz prenosa signala kroz pojačavač klase A
Radi jednostavnosti, pretpostavili smo da pobudni Talasni oblik kolektorskog napona, budući da je
generator sadrži i istosmjernu komponentu, koja dinamička izlazna karakteristika prava (radna prava),
određuje radnu tačku tranzistora. Struja pobudnog odgovara talasnom obliku kolektorske struje.
generatora jednaka je struji baze. Pad napona na ulazu
tranzistora (bazni napon UB) zavisi od odnosa otpora Rg Kod feta na ulazu nema izobličenja. Izobličenja nastaju
i ulaznog otpora tranzistora. usljed zakrivljenosti prenosne karakteristike.
Kada nema signala, EMS generatora je Eg, pad napona 9.1.4. Simetrični pojačavač klase A
na unutrašnjem otporu generatora je URg, a na
tranzistoru UB. Za amplitudu Egm, se vidi da je Izobličenje pojačavača u A klasi sastoji u tome što je,
izobličenje ulazne struje, relativno malo, dok je ulazni obično, jedna poluperioda manje pojačana od druge.
napon izrazito izobličen. Da je otpor Rg veći izobličenje
ulaznog napona bilo bi još veće, a izobličenje ulazne Bilo bi interesantno napraviti takav pojačavač koji bi
struje manje. Kako je prenosna karakteristika obje poluperiode jednako pojačavao. Ovo se može
zakrivljenja pri velikim strujama, to je kolektorska struja postići na taj način što se dva pojačavača, odnosno dva
manje izobličena od bazne. tranzistora spregnu tako da rade simetrično.
Nelinearnost prenosne karakteristike donekle ublažava Na slici 9.7 prikazan je simetričan pojačavač ili puš-pul
posljedice zakrivljenosti ulazne karakteristike. (push-pull) pojačavač.

78
Slika 9.7. Simetrični (puš-pul) pojačavač klase A
Generator na ulazu i potrošač na izlazu su spregnuti jezgra transformatora, što omogućava da se veličina
preko transformatora. Preko srednje tačke sekundara izlaznog transformatora (količina gvožđa) smanji.
ulaznog transformatora dovodi se istosmjerna struja za
baze oba tranzistora preko baznog otpora RB. Ova Kada jedna kolektorska struja raste, druga opada, te će
tačka je preko kondenzatora C spojena sa masom za se u sekundaru dobiti struja proporcionalna razlici te
izmjenični signal. Prema tome, na bazu prvog dvije struje. Pozitivna amplituda sekundarne struje će
tranzistora T1 dovodi se izmjenični napon sa jedne biti proporcionalna negativnoj amplitudi prve i
polovine sekundara, a na bazu drugog tranzistora T2 pozitivnoj druge i obrnuto baš kao što smo na početku
napon sa druge polovine sekundara ulaznog željeli da bude.
tranzistora. Ova dva napona su fazno pomjerena za
180. Kada prvom tranzistoru bazni napon raste, Na slici 9.8 grafički je prikazan rad simetričnog
drugom će opadati i obrnuto. pojačavača klase A.
Preko srednje tačke primara izlaznog transformatora Prenosne karakteristike oba tranzistora nacrtane su
napajaju se kolektori oba tranzistora. Kroz prvu tako da se izlazne struje mogu lako oduzimati. Ulazni
polovinu primara teče struja Ic1, a kroz drugu Ic2. Ako napon Ub je zajednički za oba tranzistora, jer su
su tranzistori identičnih karakteristika ove struje će biti prenosne karakteristike postavljene tako, da je druga
jednake. Kako teku u suprotnim smjerovima, dobijena obrtanjem prve oko tačke Ub za 180, te ono
magnetopobudne sile nastale proticanjem ovih dviju što je za jedan tranzistor pozitivno, za drugi je
struja će se oduzimati, te neće biti predmagnetizacije negativno. Na slici se vide i struje Ic1 i Ic2, kao i njihova
razlika.
Slika 9.8. Grafički prikaz rada simetričnog pojačavača klase A

79
Razlika struja ic1–ic2=ic, može se nanijeti za svaku su istosmjerne komponente bazne i kolektorske struje
vrijednost Ub. To će biti prenosna karakteristika jednake nuli, kada nema pobudnog (ulaznog) signala.
simetričnog pojačavača. Ova karakteristika, kao što se Kada nema signala kolektorski napon Uc je približno
vidi, relativno je prava linija, što ukazuje na to da su jednak naponu napajanja tranzistora UCC.
izobličenja simetričnog pojačavača mala.
9.2.1. Princip rada pojačavača u B klasi
Korisna snaga simetričnog pojačavča je dva puta veća
od korisne snage jednog tranzistora. Na slici 9.9 vidi se da nema istosmjernog baznog
napona, pa ni istosmjerne bazne struje. Pretpostavimo
9.2. POJAČAVAČ KLASE B da je unutrašnji otpor generatora Rg mnogo veći od
ulaznog otpora tranzistora, tako da je bazna struja
Pojačavač klase B pojačava samo jednu poluperiodu proporcionalna naponu generatora.
signala. Prema tome, radna tačka je izabrana tako da
Slika 9.9. Prikaz rada pojačavača klase B
Naravno, to će biti samo za vrijeme pozitivne Sa slike 9.10 se vidi da imamo samo jednu poluperiodu
poluperiode ulaznog signala. signala na izlazu pojačavača, i to pozitivnu poluperiodu
struje i negativnu poluperiodu napona.
Za vrijeme pozitivne poluperiode signala, teći će
kolektorska struja proporcionalna baznoj struji. Za to Očigledno da je ovakav bazni signal izobličen. Zbog
vrijeme kolektorski napon opada od veličine napona velikih izobličenja pojačavač klase B sa jednim
napajanja, sve do zasićenja. Povećamo li i dalje baznu tranzistorom se nikada ne korisi. Izobličenja bi se
struju, kolektorska struja više neće rasti. Prema tome veoma smanjila, kada bismo napravili simetričan
amplituda bazne struje ne smije biti veća od IBmax, pri pojačavač, kod koga bi drugi tranzistor pojačavao
kojoj dolazi zasićenje, odnosno, pri kojoj radna tačka negativnu poluperiodu ulaznog signala.
po radnoj pravoj dolazi u tačku A, koja se nalazi na
koljenu karakteristike. Uzećemo da analiziramo pojačavač klase B sa
transformatorskom spregom na ulazu i izlazu, prikazan
Pri negativnoj poluperiodi ulaznog signala, kolektorski na slici 9.10.
spoj tranzistora je inverzno polariziran, te nema ni
bazne kolektorske struje. Bazna struja je jednaka struji Kod ovog pojačavača signal se dovodi na primar
zasićenja kolektorskog i baznog spoja, koju možemo ulaznog transformatora TR1. U prvoj poluperiodi, kada
zanemariti. je napon bazi tranzistora T1 pozitivan, teći će bazna iB1 i

80
kolektorska struja iC1. Kolektorska struja će teći kroz ulaznog signala, baza tranzistora T2 je pozitivno
gornju polovinu namotaja izlaznog transformatora TR2. polarisana pa će struja iC2 teći kroz donju polovinu
Za to vrijeme nema kolektorske struje drugog namotaja transformatora TR2. Za to vrijeme, baza
tranzistora T2, jer je baza negativno polarisana u prvog tranzistora je nageativna, te nema kolektora
odnosu na emitor. Za vrijeme negativne poluperiode struje prvog tranzistora.
Slika 9.10 – Simetrični pojačavač klase B
U sekundaru izlaznog transformatora usljed struje iC1

indukovaće se napon u toku prve, a usljed struje iC2 u Na slici 9.11 prikazana je prenosna karakteristika
toku druge poluperiode. Prema tome, kroz potrošač RL, pojačavača klase B sa tranzistorima sa slike 9.11 sa
struje će teći tokom cijele periode signala, da je ulaznim i izlaznim signalom, a sa naponskim
prenosna karakteristika linearna, na izlazu bi signal bio pobuđivanjem.
neizobličen.
Slika 5.13. Izobličenja klase B usljed nelinearnosti prenosne karakteristike

81
Zbog velikog ulaznog otpora, pri malom ulaznom Da bi se smanjilo izobličenje radnu tačku Q1 i Q2
naponu izlazne struje praktično nema. Tek kada je nećemo uzeti za IC1=IC2= 0 i UB1=UB2=0, već ćemo ih
ulazni napon veći od približno dvije trećine amplitude, uzeti već od nule, kako je prikazano na slici 9.14.
kao u ovom slučaju, počinje naglo da raste kolektorska
struja. Budući da je sprega tranzistora simetrična signal U ovom slučaju, pri malim signalima, kada je Icm≤Ic,
je simetričan u odnosu na vremensku osu: parni pojačavač se ponaša kao pojačavač klase A. Kada je
harmonici su uklonjeni, ali nepari su izraženi. Sinusoida Icm»Ic, odnosno, kada Ic može da se zanemari u odnosu
izlazne struje je izobličena. na Icm, pojačavač se ponaša kao pojačavač klase B.
Zato, za ovakav pojačavač kažemo da radi u klasi AB.
Slika 9.14. Prenosna karakteristika pojačavača klase AB, smanjena izobličenja u odnosu na klasu B
Pojačavač dat na slici 9.7 može biti pojačavač klase A, I cm i

klase B ili klase AB, već prema tome koliki je otpor RB. I C1 = I C2 = = C max
p p
Ako je ovaj otpor relativno mali i IC približno jednako
maksimalnoj amplitudi izlaznog signala, pojačavač će Energija koju daje izvor jednaka je proizvodu napona
raditi u klasi A. izvora i srednje kolektorske struje. Kada su oba
tranzistora vezana simetrično biće:
Ako je kolaktorska struja IC mnogo manja od najveće
amplitude izlaznog signala, pojačavač će raditi u klasi
U CC 2i C max 2I U
AB. Najzad, ako je bazna struja zanemarljivo mala, PCC = U CC (I C1 + I C2 ) = = cm CC
pojačavač radi u klasi B. p p
Izobličenja će biti manja, ako se pojačavač pobuđuje Maksimalna korisna snaga, koju tranzistori predaju
generatorom velikog unutrašnjeg otpora, isto kao i kod potrošaču, zanemarivši gubitke u transformatoru, i to
pojačavača klase A (slika 9.6). jedan tranzistor u jednoj, a drugi tranzistro u drugoj
poluperiodi je:
9.2.2. Izlazna snaga i stepen korisnog dejstva
I cm U cm i U i2 R1
P0m = = C max CC = C max ,
Kao što smo rekli, kod pojačavča klase B kolektorska 2 2 2
struja ne teče kada nema signala. Prema tome, ovaj
pojačavač tada ne troši energiju iz izvora za napajanje. pa je stepen korisnog dejstva pri maksimalnoj pobudi:
Analizirajmo, kakvo je stanje pri maksimalnoj pobudi. P0m p

h= = = 0 ,78 = 78%
PCC 4
Istosmjerna kolektorska struja protiče samo za vrijeme
jedne poluperiode. Njena srednja vrijednost je (slika Ako se istim tranzistorima (ista snaga disipacije)
9.9): načinimo pojačavače klase B i klase A, od pojačavača
klase B dobićemo 5 puta veću snagu.

82
Prilikom pojektovanja pojačavača klase B, polazimo od emitorska struja. Dovođenjem signala na ulaz, na izlazu
toga kolika nam korisna snaga treba. Prvo izračunamo će se dobiti samo pozitivna poluperioda emitorske
kolika je maksimalna disipacija, koju tranzistori mogu struje.
imati. Polovina te vrijednosti predstavlja disipaciju
jednog tranzistora. Tranzistor biramo takav da ima
toliku ili nešto veću disipaciju.
Pošto smo izabrali napon napajanja po jednačini 5.35

izračunamo R1. Ovaj otpor je opterećenje jednog
tranzistora. Kako je to otpor u kolu tranzistora samo
kada teče struja tog tranzistora, to je potrebno naći
ekvivalentni otpor. Koristeći ovaj ekvivalentni otpor
može se naći odnos transformacije izlaznog
transformatora.
Struja kao što smo rekli, protiče samo kroz polovinu

Slika 9.15. Izlazni pojačavač sa zajedničkim kolektorom i NPN
primara. Ako je svedemo na cjeli primar, to je ona
jednaka polovini kolektorske struje jednog tranzistora.
Analogan pojačavač sa PNP tranzistorom, prikazan na
slici 9.16 daće na izlazu samo negativnu poluperiodu
Prema tome:
emitorske struje.
Iccm=Icm/2.
Napon od kolektora do kolektora iznosi:
Uccm = 2Ucm,
jer, protičući struja kroz polovinu primara indukuje

napon u drugoj polovini primara.
Ekvivalentni otpor opterećenja na primarnoj strani

transformatora je onda:
U ccm U
R'L = = 4 cm = 4R 1 Slika 9.16. Izlazni pojačavač sa zajedničkim kolektorom i PNP
I ccm I cm
Prema tome, kroz potrošač jednog tranzistora teče
Odnos transformacije je: struja za vrijeme pozitivne, a kroz potrošač drugog
tranzistora vrijeme negativne poluperiode ulaznog
N1 4R 1 signala. Ako bi ta dva pojačavača načinili tako da imaju
n= =
N2 RL zajednički potrošač, kroz potrošač će teći struja za
vrijeme cijele periode signala, a signal bi bio pojačan
bez izobličenja.
Otpornost R1 je dinamička otpornost u kolektorskom
kolu jednog tranzistora (slika 9.9), a N1 ukupan broj
Na slici 9.17 data je takva sprega ovih pojačavača. U
zavojaka primara od kolektora do kolektora. suštini dobili smo simetričan pojačavač klase B
odnosno, klase AB.
9.3. DIREKTNO SPREGNUTI STEPENI SA
KOMPLEMENTARNIM TRANZISTORIMA Za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog signala,
pojačavača NPN tranzistor, a za vrijeme negativne PNP
tranzistor. Kroz potrošač RL struja teče za vrijeme cijele
Za direktno uključivanje potrošača u izlazno kolo
poluperiode.
pojačavača potrebno je da pojačavča ima što manji
izlazni otpor. To je pogotovu važno kada je otpor
Da bi ulazi bili galvanski odvojeni međusobno i od
opterećenja mali.
pobudnog stepena, signal se dovodi na jednu i drugu
bazu preko kondenzatora C1 i C2.
Kod niskofrekventnih pojačavača, potrošač je obično
zvučnik, koji ima mali otpor. Na slici 9.15 prikazani su
Tranzistori NPN i PNP treba da imaju iste karakteristike:
takvi pojačavači. To su pojačavači sa uzemljenim
jednake faktore strujnog pojačanja, istu zavisnost
kolektorom. Oni, kao što znamo, imaju mali izlazni
tranzistora strujnog pojačanja od emitorske struje i
otpor.
jednake ulazne otpornosti, kako bi obje poluperiode
izlazne struje bile jednake i kako ne bi bilo izobličenja.
Ovaj pojačavač je sa NPN tranzistorom, R1 i R2 se
odaberu tako da tranzistor radi u klasi B, odnosno u
Za takve tranzistore kažeo da su komplementarni.
klasi AB. U mirnom stanju ne teče, odnosno teče mala

83
Slika 9.17. Simetričan pojačavač sa komplementarnim tranzistorima
Šema na slici 9.17 je data da bi se shvatio princip rada

pojačavača. Za ostvarenje te šeme potrebna su četiri
kondenzatora za napajanje. Prvo što bismo mogli učiniti
je da umjesto –UCC upotrebimo izvor za napajanje
kolektora –UCC2, a umjesto UBB izvor napona UCC1.
Uslijed direktne sprege izlaznih tranzistora predhodnim
stepenom, nepotrebni su sprežni kapaciteti C1 i C2, što
je naročito značajno za pojačavač izrađen u integrisanoj Slika 9.19. Sinusoidalna pobuda daje izobličenu struju
tehnici se u toj tehnici ne mogu praviti kondenzatori
velikog kapaciteta. Ukoliko ovaj pojačavač pojačavača signal
pravougaonog oblika (slika 9.20), ova pojava neće
Na slici 9.18 dati su pobudni i izlazni stepeni koji se imati uticaj na izlazni signal.
koriste u integrisanoj tehnici.
Slika 9.20. Pravougaona pobuda se ne izobličuje
Prema tome ovaj pojačavač može da se koristi kao

pojačavač pravougaonih impulsa.
Da bi pojačavač radio u klasi AB neophodno je vršiti

pretpolarizaciju. Ovo se može postići na taj način što se
baze rastave, a između njih se umetne takav otpor, da
Slika 9.18. Direktno spregnuti pojačavač klase B pad napona njemu bude jednak dvostrukom naponu
sa pobudnim stepenom (T 1) pretpolarizacija (naponska praga) izlaznih tranzistora.
Izlazni stepen je pojačavač klase B. Radni uslovi su Slično tome je učinjeno na slici 9.17. Kako pri porastu
podešeni tako da je kolektorski napon budnog stepena temperature otpornost otpora raste, a napona između
u miru jednak nuli (UC1=0). Kako tada kroz protiče emitora i baze opada, to će pri porastu temperature
nikakva struja, emitorski naponi T2 i T3 su jednaki, a porasti i kolektorska struja.
oba tranzistora su zakočena.
Da bi se izvršila temperaturna stabilizacija kolektorske,
Prilikom porasta napona UC1 struja kroz T2 će proteći odnosno emitorske struje, umjesto otpornika stavljaju
tek kada se dostigne bazni napon praga tog tranzistora. se diode, kako je prikazano na slici 9.21. i to onoliko
Isto to će se desiti i kada napon UC1 opadne ispod nule. dioda, koliko ima tranzistorskih ulaza, odnosno
emitorskih spojeva, od baze jednog (tačka A) do baze
Zbog toga, ako se na ulaz dovede sinusoidalan signal drugog tranzistora (tačka B). U slučaju prikazanom na
(slika 9.19) na izlazu će se dobiti izobličen signal. slici, imamo svega dva emitorska spoja, prema tome,
treba staviti dvije diode.

84
U trenutku kada je T3 zakočen, kondenzator C se prazni

preko tranzistora T5. Kada je T5 zakočen, a T3 provodi,
kondenzator C se puni. Prema tome, kroz potrošač RL
struja teče čas u jednom, čas u drugom smijeru.
Ako je na ulazu sinusoidalan napon biće i izlazni napon

će biti sinusoidalan. Na ovaj način potreban je
kondenzator, koji je obično velikog kapaciteta, ali je
zato ušteđen jedan izvor za napajanje (-UCC).
Drugi kraj otpornosti RL ne mora biti uzemljen. Može

biti vezan i za pozitivan pol izvora za napajanje (UCC).
Slika 9.21. Direktno spregnuti pojačavač klase B (AB)

sa dva izvora za napajanje i dva komplementarna tranzistora
Na slici 9.22 data je jedna modifikacija koja se najčešče

koristi u praksi.
Umjesto jednog NPN tranzistora stavljena je

Darlingtonova sprega dva NPN tranzistora ili se umjesto
jednog PNP tranzistora koristi Darlingtonova sprega
PNP i NPN tranzistora, koja se ponaša kao jedan PNP
tranzistor.
Darlingtonove sprege su uzete zbog toga da se smanji

snaga pobudnog signala. Sada od baze do baze (od A Slika 5.18 – Direktno spregnuti pojačavč klase B (AB)
do B) imamo tri PN spoja. Zbog toga se za temperaturu sa jednim izvorom za napajanjem i Darlingtonovom spregom
kompenzacije uzimaju tri diode.
Pojačavači čije su šeme date na slikama 9.21 i 9.22,
Ova šema se još u nečemu razlikuje od prethodne. kao što se vidi, ne koriste glomazne i skupe
Naime, koristi se samo jedan izvor za napajanje UCC, a transformatore.
opterećenje je priključeno preko kondenzatora.

SELEKTIVNI
POJAČAVAČI 10
poglavlje
Selektivni pojačavač sa tranzistrom

86
SELEKTIVNI POJAČAVAČI
10. SELEKTIVNI POJAČAVAČI
U ovoj glavi ćemo govoriti o selektivnim pojačavačima Da bi se dobilo ravnomjernije pojačanje koristi se više
kod kojih se pojačanje uskog opsega frekvencije postiže oscilatornih kola čije se rezonantne frekvencije vrlo
oscilatornim kolom. To su obično visokofrekventni (VF) malo međusobno razlikuju, ili su oscilatorna kola
pojačavači. Selektivno pojačanje se može ostvariti i sa spregnuta sa nadkritičnom spregom.
široko pojasnim pojačavačima, ako se primjeni
povratna sprega, ali o toj vrsti selektivnih pojačavača U novije vrijeme kao visokofrekventni pojačavači se
ćemo govoriti kasnije. koriste direktno spregnuti pojačavači (integrisana kola),
koji umjesto više oscilatornih kola imaju samo jedan
keramički filtar velike selektivnosti.
10.1. SELEKTIVNI POJAČAVAČ SA FETOM I

JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM
Analizirajmo selektivni pojačavač sa fetom.
Na slici 10.2 data je šema ovog pojačavača. Kao što se

vidi oscilatorno kolo je u kolu drejna.
Slika 10.2. Selektivni pojačavač sa fetom i

jednim oscilatornim kolom
Na slici 10.3 data je ekvivalentna šema ovog

pojačavača za male signale.
Slika 10.1. Idealni i realni propusni opseg

selektivnog pojačavača
Idealni propusni opseg selektivnih pojačavača pokazan

je kao gornji na slici 10.1. Pojačavač van propusnog
opsega, ispod frekvencije f1 i iznad frekvencije f2 ne
pojačava, odnosno uopšte ne propušta signal, a između
frekvencija f1 i f2 pojačanje ne zavisi od frekvencije.
Propusni opseg realnih pojačavača nije oštro ograničen,
Slika 10.3. Ekvivalentna šema pojačavača sa slike 10.2
niti je pojačanje konstantno unutar propusnog opsega.
Kako se selektivnost postiže oscilatornim kolima, to će
Parazitni kapaciteti su na šemi izostavljeni. Ulazni
propusni opseg zavisiti od krive selektivnosti
kapacitet potrošača i izlazni kapacitet feta, možemo
primjenjenih oscilatornih kola.
smatrati da se nalaze u kapacitetu C, jer su njemu
paralelno vezani. Ulazni kapacitet feta nema uticaja na
Na slici 10.1 kao donja je pokazana frekventna
analizu, jer se analiza odnosi na ulazni napon. Povratni
karakteristika pojačavača sa jednim oscilatornim kolom.
kapacitet Cgd u ovom slučaju takođe nećemo uzeti u
Na rezonantnoj frekvenciji oscilatornog kola fo
obzir jer za analizu nema značaja.
pojačanje je najveće i opada porastom ili opadanjem
frekvencije. Donja granična frekvencija f1 i gornja
Na ekvivalentnoj šemi nacrtan je i serijski otpor
granična frekvencija f2 su one pri kojima kojima je
zavojnice. Otpor gubitaka u kondezatoru je toliko mali
pojačanje opalo za 1/Ö2, odnosno za 3dB u odnosu na
pa ga možemo zanemariti. On je mnogo manji od
maksimalno pojačanje.
serijskog otpora zavojnice, tako da ukupan otpor
oscilatornog kola možemo staviti u seriju sa
zavojnicom, a kako su otpor opterećenja i izlazni otpor

87
feta vezani paralelno oscilatornom kolu, to ćemo Granična frekvencija će biti kod razdesenosti e1,2 pri
oscilatorno kolo tako transformirati da svi elementi kojima je pojačanje smanjeno za Ö2, a to će biti za
oscilatornog kola budu paralelno vezani.
2Qee =±1,
Prema ekvivalentnoj šemi možemo staviti umjesto rd,
Ro0 i RL jedan otpor R0e i smatrati ga efektivnim pa je šrina propusnog opsega pojačavača B=f2-f1=f0/Qe
diamičkim otporom oscilatornog kola. Prema tome, isto kao kod oscilatornog kola.
ekvivalentna šema visokofrekventnog pojačavača se
može uprostiti, tako da imamo samo strujni generator i
oscilatorno kolo, kako je prikazano na slici 10.4.
Slika 10.4. Uproštena ekvivalentna šema pojačavača
Naponsko pojačanje pojačavača u funkciji razdesenosti Slika 10.5. Kriva selektivnosti pojačavača je jednaka krivoj
oscilatornog kola, prema slici 10.4 biće: selektivnosti ekvivalentnog oscilatornog kola sa slike 10.4
U0 R 0e Ukoliko je faktor dobrote Qe veći širina propusnog

Au = = - g m Z = - gm , opsega je manja. Kako je Qe proporcionalan
Ui 1 + j2Q e e
dinamičkom otporu R0e, to je širina propusnog opsega
utoliko veća, ukoliko je R0e manje. Sa druge strane,
gdje je: R0e – efektivan dinamički otpor oscilatornog pojačanje Auo je takođe proporcionalno R0e, pa ukoliko
1 1 1 1 je R0e manje i naponsko pojačanje je manje.
kola: = + + ,
R 0e R 0 rd R L
Qe= w0CR0e – faktor dobrote oscilatornog kola, Prilikom projektovanja pojačavača, obično se postavlja
Ε – razdešenost oscilatornog kola zahtjev za određenom sirinom propusnog opsega B.
Prema tome, Qe je unapred dato. Oscilatorno kolo koje
Naponsko pojačanje na rezonantnoj frekvenciji je: ćemo koristiti, zajedno sa izlaznim otporom feta i
otporom opterećenja mora imati Qe toliko da zadovolji
Au0=-gm R0e širinu propusnog opsega. Faktor dobrote može biti i
veći, ali nikako manji. Ukoliko je Qe veće i širina
Uporedimo li ovaj rezultat sa sa jednačinom za propusnog opsega manja od one koja se traži,
pojačavač sa kapacitivnom spregom, vidimo da su oni proširenje propusnog opsega možemo postići
identični, samo umjesto otpora RC koji figuriše kod vezivanjem otpora paralelno oscilatornom kolu. Veličinu
pojačavača sa kapacitivnim spregom, kod visoko ovog otpora treba odrediti tako da se dobije zadatkom
frekventnog pojačavača imamo dinamički otpor postavljena širina propusnog opsega.
oscilatornog kola R0.
10.2. POJAČAVAČ SA TRANZISTOROM
Amplituda naponskog pojačanja je:
I JEDNIM OSCILATORNIM KOLOM
A u0
Au = Selektivni pojačavač sa fetom, kod kojeg je sledeći
1 + 4 Q 2e e 2 pojačavački stepen izveden takođe sa fetom, otpor
potrošača je vrlo velik, te se njegov uticaj može
Odnos naponskog pojačanja i maksimalnog pojačanja zanemariti. Zbog toga smo u analizi i govorili o
koje imamo pri rezonantnoj frekvenciji dat je na slici efektivnom dinamičkom otporu oscilatornog kola.
10.5 i predstavlja ustvari efektivnu krivu selektivnosti
oscilatornog kola čiji je dinamički otpor R0e. Kada smo govorili o prilagođavanju posmatrali smo
oscilatorno kolo kao opterećenje generatora i vršili
Au 1 prilagođavanje između feta i oscilatornog kola.
= = se ,
A u0 1 + 4 Q 2e e 2 Tranzistorski pojačavač, prikazan na slici 10.6 razlikuje
gdje je: σe – selektivnost oscilatornog kola sa se od feta po vrlo malom ulaznom otporu, te ako je
uračunatim spoljasnim opterećenjem (rd i RL), odnosno sledeći stepen tranzistorski, otpor potrošača će biti vrlo
efektivna selektivnost. mali, mnogo manji od dinamičkog otpora oscilatornog

88
kola. Selektivnost će od tranzistorskih pojačavača Neka je na ulazu neki generator elektromotorne sile Eg
zavisiti od otpora potrošača, jer je on najmanji. Da bi sa unutrašnjim otporom Rg. Oscilatorno kolo na ulazu
se ostvarila željena selektivnost, mora se u ovom ima induktivitet Li, kapacitet Ci i dinamički otpor R0i.
slučaju potrošač priključiti na izvod zavojnice.
Priključivanjem potrošača na izvod zavojnice vrsimo i Na slici 10.8 data je šema kompletnog pojačavača sa
prilagođavanje potrosača na pojačavač. fetom. Jednosmjerna polarizacija je izostavljena. Otpor
RG je ekvivalentni otpor polarizacije (RG1 i RG2). Od
Na slici 10.6 data je šema tranzistorskog pojačavača gejta na dalje pojačavač je identičan pojačavaču sa
kod koga nije izvršeno prilagođavanje potrošača na slike 10.2. Na slici 10.8 nacrtan je i parazitni kapacitet
pojačavač tj. potrošač je vezan na induktivnost bez Cgd.
izvoda.
Slika 10.8. Selektivni pojačavač sa dva oscilatorna kola
Slika 10.6. Selektivni pojačavač sa tranzistrom Na slici 10.9 dato je ulazno kolo pojačavača sa slike
10.8 ali malo izmijenjeno, kako bi bilo pogodnije za
Na slici 10.7 je ekvivalentna šema pojačavača sa analizu.
uprostenom P ekvivalentnom šemom tranzistora.
Slika 10.9. Selektivni pojačavač sa dva oscilatorna kola
Slika 10.7. Ekvivalentna šema selektivnog pojačavača Umjesto naponskog generatora nacrtan je strujni.
Ekvivalentan dinamički otpor R0e i u sebi sadrži pred
Ekvivalentna šema je identična ekvivalentnoj šemi dinamičkog otpora kolo R0i jos otpor generatora Rg i
pojačavača sa fetom, pa prema tome važi ista analiza otpore polarizacije RG.
kao sto je analiza pojačavača sa fetom.
Povratni kapacitet Cgd će se transformisati na ulaz feta
Ukoliko se koristi hibridna P ekvivalentna šema kao impedansa.
tranzistora, postojanje rbb, čini analizu složenijom. Z
Međutim, za relativno uzak propusni opseg frekvencije Z1 = ,
1 - Au
možemo serijsko-paralelnu vezu ulaznih parametara
gdje je:
hibridne ekvivalentne šeme transformirati u paralelno
vezan otpor i kapacitet (transformirati je u P 1
Z=
ekvivalentnu šemu ). jwC gd
10.3.UTICAJ POVRATNOG KAPACITETA povratna impedansa, a Au je naponsko pojačanje feta

NA RAD SELEKTIVNOG POJAČAVAČA od gejta do drejna.
U dosadašnjoj analizi smo pretpostavili da su povratni Proizvod iz struje i napona je snaga koja se trosi u
kapaciteti kod feta Cgd i kod tranzistora Cbc vrlo mali. otporu. Ako je napon na njegovim krajevima negativan,
Njihov uticaj na izlazno kolo nismo uzimali u obzir, jer znači to nije pad napona, već je porast potencijala na
smo pojačanje računali u odnosu na napon koji je na generatoru. Proizvod iz napona i struje je negativan,
samom ulazu feta, odnosno u tranzistor. sto znači da se ne trosi snaga u tom otporu, već se od
njega ta snaga dobija. Prema tome, kada se pojavi
Međutim, na ulaz pojačavača, obično nije priključen negativna vrijednost otpora, znači da se neradi o
generator sa zanemarivim unutrašnjim otporom. Na termogenoj otpornosti, već o generatoru.
ulazu se nalazi još jedno oscilatorno kolo. Ovo kolo je ili
izlazno kolo predhodnog pojačavačkog stepena ili je to Ne ulazeći duboko u teorijska razmatranja uočavamo
kolo kojim je načinjena sprega sa, npr. antenom. da se na ulazu gejta u visokofrekventnom pojačavaču

89
pojavljuje negativni otpor što znači da se povratnom Na slici su R0e1 i R0e2 efektivni dinamički otpori prvog i
spregom preko kapaciteta Ggd sa izlaza vraća energija drugog kola. Uz pretpostavku da je R0e»ωL i uzimajući
na ulaz pojačavača. pri projektiranju pojačavača da su parametri oba kola
jednaki, tj.
Povratni kapicet transformiran na ulaz vezan je R1=R2=R,
paralelno kapacitetu oscilatornog kola. Uticaj kapaciteta C1=C2=C,
C1 je takav da će rezonantna frekvencija ulaznog kola L1=L2=L,
smanjiti. Praktično ovo smanjenje se može korigirati
promjenom kapaciteta Ci ili induktiviteta Li, tako da se dobijamo da su Q faktori Q1=Q2=Q te je:
ponovo dobije rezonantna frekvencija ω0.
Q2K2=1,
Na frekvencijama nižim i višim od ω0 se mijenja i oblik
krive selektivnosti kompletnog pojačavača pa pojačavač M
gdje je: k = koificijent sprege između L1 i L2.
čak može postati oscilator. L 1L 2
10.4. PRIMJENA VIŠE OSCILATORNIH KOLA Kako su obje veličine: Q i k pozitivne to je
Vidjeli smo da je kod visokofrekventnih pojačavača Qk=1.

njihova selektivnost jednaka selektivnosti oscilatoenog
kola, pri čemu se uzimajaju u obzir i svi otpori koji su Veličinu Qk nazivamo jačina sprege.
vezani paralelno oscilatornom kolu ili samo dijelu
oscilatornog kola. Veću selektivnost možemo dobiti na Sprega pri kojoj je Qk=1, odnosno, pri kojoj se iz prvog
taj način što ćemo upotrijebiti više oscilatornih kola. kola prenosi maksimalna energija u drugo kolo, na
rezonantnoj frekvenciji, naziva se kritičnom spregom.
Jedan primjer je da se, kako je opisano naprijed Pri toj sprezi je utrošena energija u prvom kolu jednaka
priključe dva oscilatorna kola, jedno na ulazu i jedno utrošenoj energiji u drugom kolu.
izlazu iz pojačavača. Podesnim izborom izvoda na
sekundarnim namotajima može se podesiti da efektivna Ukoliko je Qk<1, transformirani otpori R2<R1, pa je
vrijednost parametara oba kola bude ista, pa će i prenesena energija iz prvog u drugo kolo manja. Veća
selektivnost oba kola biti ista. I konačno smo vidjeli da energija se troši u prvom nego u drugom kolu. Za takvu
ako je upotrebljeno više oscilatornih kola da je veća spregu kažemo da je podkritična.
selektivnosa i manji propusni opseg takvog pojačavača.
Za Qk>1, transformirani otpor R2 veći je od otpora
Idelani selektivni pojačavač bi trebao da ima prvog kola. Energija koja se troši u drugom kolu, veća
ravnomjerno pojačanje u cijelom propusnom opsegu. je od energije koja se troši u prvom oscilatronom kolu.
Kod višestepenih pojačavača bolja ravnomjernost i širi Međutim, prenesena energija je manja nego pri
propusni opseg može se postići na taj način što se neće kritičnoj sprezi. Ovakva sprega se naziova nadkritična
podesiti sva oscilatorna kola na istu rezonantnu sprega.
rekvenciju.
Pojačanje pojačavača sa spregnutim oscilatornim
Rezonantne frekvencije pojedinih oscilatornih kola kolima je dva puta manje od pojačanja pojačavča sa
podese se tako da je rezultirajuća selektivnost u jednim osilatornim kolom, ukoliko su dinamički otpori
propusnom opsegu ravnomjernija. Proširenje ovih kola isti. Osim toga, fazni pomjeraj izlaznog
propusnog opsega ide na račun smanjenja pojačanja. napona pojačavača sa jednim oscialtornim kolom iznosi
180°, dok je fazni pomjeraj pojačavača sa spregnutim
Mnogo bolji način približavanja idelanoj selektivnosti se oscialtornim kolima svega 90°.
dobije upotrebom spregnutih oscilatornih kola u
pojačavačima. Jačina sprege oscialtronih kola kod pojačavača sa više
spregnutih oscialtronih kola izabira se tako da
Ako umjesto jednog oscilatornog kola na slikama 10.2 i rezultirajuća kriva selektivnosti bude što približnija
10.6 stavimo spregnutta oscilatorna kola, dobijamo idealnoj, da bi se u propusnom opsegu dobilo
ekvivalentnu šemu kao na slici 10.10. Ova šema vrijedi i ravnomjerno pojačanje
za tranzistorski i za pojačavač sa fetom.
10.5. NEUTRALIZACIJA
U poglavlju 10.3 smo vidjeli da će uslijed povratnog

kapaciteta Cgd kod feta ili Cbc kod tranzistrora,
pojačavač nestabilno raditi, da će se kriva selektivnosti
deformirati, a moguće je i samopobuđivanje
Slika 10.10. Spregnuta oscilatorna kola (osciliranje).Da bi se to otklonilo vrši se neutralizacija.
u selektivnom pojačavaču

90
Neutralizacija se sastoji u tome, da se spolja izvrši

povratna sprega, ali tako da neutralizira unutrašnju Na isti način se neutralizacija vrši kod tranzistorskog
povratnu spregu. pojačavača. Na slici 10.12. macrtan je tranzistorski
pojačavač, kod kojeg je bazni otpor rbb' nacrtan kao dio
Na slici 10.11 prikazano je kako se može izvršiti spoljašnjeg kola.
neutralizacija kod pojačavača sa fetom.
Slika 10.12. Neutralizacija kod pojačavača sa tranzistorom
Slika 10.11.Neutralizacija povratne sprege pojačavač sa fetom Ovo je učinjeno zbog toga da se pokaže kako je
unutrašnja povratna sprega preko kapaciteta Cb'c
Za izvor napajanja feta nije priključen donji kraj priključena sa jedne, a spoljašnja sa druge strane
zavojnice, već izvod, tako da su naponi Ud i Un fazno baznog otpora rbb'.
pomjereni za 180°. Ako donji kraj zavojnice preko
kapaciteta Cn vežemo za gejt feta, očigledno je da će Zbog toga, za neutralizaciju, pored kapaciteta Cn, se
struje Id i In biti suprotne po fazi. Ako Cn izaberemo mora upotrijebiti i otpor Rn, kako bi se podesila faza
tako da su struje Id i In po amplitudi jednake, povratna struje In tako da se ostvari neutralizacija.
sprega preko unutrašnjeg kapaciteta biće neutralizirana
povratnom spregom premo spoljašnjeg kapaciteta. Bez obzira kakav je visokofrekventni pojačavač, napon
za neutralizaciju mora biti fazno pomjeren od napona
Iz uslova da je Id=In dobijamo da je: na izlaznoj elektrodi pojačavačkog elementa za 180°.
Ud
C n = C gd .
Un

POVRATNA SPREGA
KOD POJAČAVAČA 11
poglavlje
Načini izvođenja povratne sprege

92
POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA
11. POVRATNA SPREGA KOD POJAČAVAČA

Povratna sprega kod pojačavača sastoji se u tome, što
se dio izlaznog napona ili dio izlazne struje vraća na X = Xi + X r
ulaz pojačavača. Ova povratna sprega može biti
slučajna i nepoželjna, ili se može namjerno izvesti. Dakle, signal na ulazu pojačavača jednak je zbiru
Slučajno povratna sprega može biti preko povratnih ulaznog i vraćenog signala.
parametara pojačavačkih elemenata (npr. h12, y12),
preko zajedničkih vodova za više pojačivačkih stepeni, Prenosna funkcija pojačavača je:
preko unutrašnjeg otpora izvora za napajanje, preko
X
parazitnih kapaciteta. A= o
X
Povratna sprega kod pojačavača utiče na pojačanje,
tako da ono može biti veće ili manje od pojačanja U zavisnosti od toga šta je ulazni i šta izlazni signal
pojačavača bez povratne sprege. Uslijed povratne (napon ili struja) prenosna funkcija A može biti:
sprege propusni opseg pojačavača može da se poveća pojačanje napona Au, pojačanje struje Ai, prenosni
ili smanji. Izobličenja koja se stvaraju u pojačavaču otpor Rm ili prenosna provodnost Gm.
mogu se takođe smanjiti ili povećati povratnom
spregom. Zbog smanjenja izobličenja povratna sprega Prenosnu funkciju povratnog kola:
se namjerno izvodi kod pojačavača. Ukoliko je
povratna sprega dovoljno jaka, a fazni stav vraćenog Xr
b=
signala takav da pojačavač sam sebe pobuđuje, Xo
pojačavač se pretvara u generator koji daje signal na
izlazu pojačavača i ako na ulaz ne dovodimo spolja nazivamo koeficijent povratne sprege. U zavisnosti od
signal. Ovakav pojačavač koji sam sebe pobuđuje toga šta je Xo i Xr, ona je: odnos dva napona (slabljenja
nazivamo oscilatorom. napona) odnos struja (slabljenje struje), povratni otpor
ili povratna provodnost.
Sa povratnom spregom već smo se sretali. Prvom
prilikom kada smo govorili o stabilizaciji radne tačke, a Prenosna funkcija pojačavača sa povratnom spregom
drugom kada smo analizirali pojačanje na visokim je:
frekvecijama.
X
Ar = o
Xi
11.1. PRINCIP POVRATNE SPREGE
Uzevši u obzir prethodne jednačine može se napisati:
Kao što smo rekli, princip povratne sprege se sastoji u
tome da se sa izlaza vraća dio napona ili struje na ulaz. A
Na slici 11.1. je pokazana blok šema pojačavača sa Ar =
1 - bA
povratnom spregom.
U opštem slučaju prenosna funkcija ne mora biti realna.
Ona može biti vrlo složena funkcija, naročito, ako je
pojačavač složen, ako se sastoji iz više pojačavačkih
stepeni. Međutim, da bi uprostili analizu i bolje shvatili
suštinu povratne sprege analizirati ćemo povratnu
spregu u području srednjih frekvencija u kom je
pojačanje realna veličina sa znakom + ako je izlazni
signal u fazi sa ulaznim, odnosno se znakom - , ako je
izlazni pomjeren za 180° u odnosu na ulazni. Isto tako
ćemo smatrati da je i b realna veličina sa znakom + ako
su u povratnom kolu ne mijenja faza, a sa znakom -,
ako se faza mijenja za 180°. Osim toga, ograničićemo
se na analizu kola kod kojih možemo smatrati da se
kroz pojačavač signal prenosi samo od ulaza ka izlazu,
Slika 11.1. Princip povratne sprege a kroz kolo povratne sprege samo od izlaza na ulaz
pojačavača. Pretpostavićemo još da faktor povratne
Pojačavač prenosi i pojačava signal sa ulaza na izlaz. sprege ne zavisi od otpora generatora i potrošača.
Obilježimo signal na ulazu u pojačavač sa X, na izlazu
pojačavača sa Xo, a na ulazu pojačavača zajedno sa Analizom poslijednje jednačine se vidi da pojačanje
povratnom spregom sa Xi. Na ulazu kola povratne pojačavača sa povratnom spregom zavisi od proizvoga
sprege imamo izlazni signal iz pojačavača Xo, a na bA. Ovaj proizvod nazivamo kružnim pojačanjem
izlazu kola preko koga se ostvaruje povratna sprega pojačavača. Otkačimo na ulazu povratnu spregu, i
signala jeXr. Kolo povratne sprege na ulaz pojačavača izračunajmo pojačanje od ulaza pojačavač do izlaza iz
je priključeno tako da je: kola povratne sprege.

93
Xr X X za Ar, odnosno funkcija povratne sprege je veća od

= r × o = bA jedinice, pa je pojačanje pojačavača sa povratnom
X Xo X
spregom manje od pojačanja bez povratne sprege.
Ukoliko je takva povratna sprega jača, tj. ukoliko je –
Budući da je izlaz kola povratne sprege vezan za ulaz
bA, veće, utoliko je pojačanje sa povratnom spregom
pojačavača i na taj način načinjen zatvoren krug, to se
manje. Ovu vrstu povratne sprege koja smanjuje
proizvod pojačanja bA naziva: kružno pojačanje.
pojačanje nazivamo negativnom povratnom spregom.
0<bA<1
Signal sa izlaza koji se uzima radi povratne sprege
Uzmimo sada da je bA veličina veća od nule - pozitivna
može biti proporcionalan naponu. U tom slučaju se
veličina, ali manja od jedinice. Tada je imenitelj na ulaz kola za poratnu spregu priključuje paralelno
desnoj strani jednačine za pojačanje kola sa reakcijom potrošaču. Takvu povratnu spregu nazivamo
Ar, manji od jedinice, pa je pojačanje sa povratnom naponskom ili paralelnom povratnom spregom.
spregom veća od pojačanja pojačavača bez povratne
sprege. U tom slučaju vraćeni signal sa izlaza ima veću Izlazni signal koji se uzima za povratnu spregu može
fazu kao i ulazni signal, pa je signal na samom ulazu u biti proporcionalan izlaznoj struji. Tada se ulaz
pojačavač povećan, što dovodi do povećanja i izlaznog povratnog kola b vezuje na red sa potrošačem. Takvu
napona. spregu nazivamo strujnom, rednom ili serijskom
povratnom spregom.
Povratnu spregu kod koje je bA pozitivno i vraćeni
signal pozitivan nazivamo pozitivnom povratnom Izlaz iz kola povratne sprege može se takođe na dva
spregom. Ukoliko je kružno pojačanje veće, toliko je načina priključiti na ulaz pojačavača. U seriju sa
pojačanje sa povratnom spregom Ar veće. Najveće generatorom, te se na ulaz u pojačavač naponi
pojačanje će se imati kada je kružno pojačanje bA generatora i naponi povratne sprege sabiraju. Tada
jednako jedinici. Tada je imenitelj u jednačini za Ar kažemo da se povratna sprega dovodi serijski ili
jednak nuli, pa je pojačanje Ar beskonačno veliko. To naponski.
znači da ulazni signal može biti jednak nuli, a da ipak,
na izlazu postoji signal. Drugim riječima, pojačavač Kada izlaz iz kola povratne sprege dovodimo paralelno
sam sebe pobuđuje, te se pretvara u oscilator. ulazu pojačavača, tako da se struje sabiraju, govorimo
o paralelno ili strujno vraćenom signalu.
bA>1
Za bA>1, pojačanje sa povratnom spregom je Prema tome, po načinu uzimanja i dovođenju
suprotnog znaka od pojačanja pojačavača bez povratne povratnog signala, povratnu spregu možemo podijeliti
sprege, što znači da izlazni napon promjeni fazu na četiri vrste:
zaπradijana. Fizički to nema smisla. Da bismo vidjeli
šta će tada da se desi počnimo ponovo da povećavamo 1. Naponsko-serijska ili naponsko-naponska ili
povratnu spregu polazeći od bA =0. Odražavamo pri paralelno-serijska povratna sprega (slika 11.2a).
tome konstantan dovedeni ulazni signal. Povećavajući Kod nje se uzima signal paralelno izlazu, tako da
bA, odnosno povećavajući vraćeni signal, sve je veći je proporcionalan izlaznom naponu, a na ulaz se
signal na ulazu pojačavača A pa će biti veći signal i na dovodi serijski sa generatorom, tako da se
izlazu. Rastući, amplituda izlaznog signala će dostići naponi na ulazu pojačavača sabiraju (napon
veličinu napona napajanja, pa daljim povećanjem generatora i vraćeni dio izlaznog napona).
povratne sprege tj. povećanjem vraćenog signala,
izlazni signal se ne može povećavati. 2. Naponsko-paralelna ili naponsko-strujna ili
paralelno-paralelna (slika 11.2b). Kod ove vrste
To znači, da će se efektivno pojačanje pojačavača sprege, povratni signal je struja proporcionalna
smanjiti. Aeff je manje od A uslijed nelinearnosti izlaznom naponu i dovodi se paralelno ulazu, pa
prenosne karakteristike pojačavača. Prema tome, se struje generatora i povratne sprege sabiraju.
povećanje faktora povratne sprege b dovodi do
smanjenja pojačanja A, tako da bA ne može biti veća 3. Strujno-serijska ili strujno-naponska ili strujno-
od 1. povratna sprega (slika 11.2c). Povratno kolo je
na izlazu priključeno serijski sa potrošačem pa je
1 - bA = F vraćeni signal proporcionalan izlaznoj struji, a
signal iz kola povratne sprege vezuje se u seriju
Veličinu F nazivamo funkcijom povratne sprege. Kod sa generatorom, pa se naponi generatora i
pozitivne povratne sprege, funkcija povratne sprege F naponi iz kola povratne sprege sabiraju.
je manja od jedinice. Kada je funkcija povratne sprege
jednaka nuli, pojačavač se pretvara u oscilator. 4. Strujno-paralelna ili strujno-strujna ili serijsko-
paralelna povratna sprega (slika 11.2d). Povratni
Drugi slučaj povratne sprege ćemo imati kada je signal je struja, proporcionalna izlaznoj struji.
vraćeni signal sa izlaza na ulaz pojačavača negativan, Izlaz pojačavača je vezan redno sa ulazom kola
tako da je ukupna veličina signala na ulazu pojačavača za povratnu spregu, a vraćeni signal se dovodi
sa povratnom spregom manja od privedenog signala paralelno ulazu pojačavača, te se struja
koji želimo pojačati. U tom slučaju kružno pojačanje je generatora i vraćena struja na ulazu sabiraju.
negativno, pa se dodaje jedinici u imenitelju jednačine

94
pojačanja sa povratnom spregom u zavisnosti od

relativne promjene pojačanja pojačavača bez povratne
sprege, primjenimo diferencijalni račun na izraz za Ar.
Odgovarajući izraz je sada:
dA r 1 dA 1 dA
= × =- ×
Ar 1 - bA A F A
Dakle, promjena pojačanja pojačavača sa povratnom

spregom razlikuje se od promjene pojačanja
pojačavača bez povratne sprege za 1/F puta.
Ako je povratna sprega pozitivna F je manje od

jedinice, pa povratna sprega pogoršava stabilnost
pojačavača. Kod negativne povratne sprege F je veće
od jedinice, pa povratna sprega poboljšava stabilnost
pojačavača jer su promjene pojačanja sa povratnom
spregom F puta manje.
Da bi pokazali koliko negativna povratna sprega

stabiliše pojačanje uzimamo da je kružno pojačanje
negativno (negativna povratna sprega) i da je –bA>>1.
Tada u izrazu 1-bA broj jedan možemo zanemariti, pa
je kod takvog pojačanja sa negativnom povratnom
spregom
1
Ar = -
b
Kako b može biti stabilno, ako kolo povratne sprege

ostvarimo pomoću otpora, to pojačanje pojačavača sa
Slika 11.2. Načini izvođenja povratne sprege: povratnom spregom sve dok je –bA>>1 ne zavisi od
a) naponsko-serijska, b) naponsko-paralelna, c) strujno- promjene pojačanja A.
serijska i d) strujno-paralelna povratna sprega
U daljoj analizi zadržaćemo samo prve nazive povratne 11.3. UTICAJ NA GRANIČNE FREKVENCIJE
sprege: naponsko-serijska, naponsko-paralelna, I ŠIRINU PROPUSNOG OPSEGA
strujno-serijska i strujno-paralelna. Ovi nazivi su
najpogodniji, jer se najlakše pamte i najbolje Vidjeli smo da će pojačanje pojačavača sa povratnom
odražavaju karakteristike pojačavača. Prva riječ govori spregom Ar biti nezavisno od promjene pojačanja
o tome šta se stabiliše kod pojačavača, a druga kakvo pojačavača A sve dotle dok je –bA mnogo veća od
je stanje na ulazu pojačavača. jedinice (negativna povratna sprege). Iznad gornje i
ispod donje granične frekvencije pojačanje pojačavača
11.2. UTICAJ NA STABILNOST POJAČANJA opada, ali to se na pojačanje sa povratnom spregom
neće odraziti sve dotle dok se –bA ne približi jedinici.
U prethodnom poglavlju smo pokazali da se pojačanje Prema tome, negativnom povratnom spregom gornja
sa povratnom spregom mijenja. Ako je povratna granična frekvencija se pomijera na više, a donja
sprega pozitivna pojačanje se povećava, a ako je snižava, te se propusni opseg smanjuje. Ovo ćemo
negativna smanjuje. pokazati na jednostavnom primjeru.
Samo pojačanje pojačavača bez povratne sprege zavisi Uzmimo jednostepeni pojačavač sa kapacitivnom
od temperature, napona izvora za napajanje, od spregom koji ima gornju graničnu frekvenciju fv i donju
pojačavačkih elemenata koje smo stavili (pri proizvodnji fn. Pojačanje takvog pojačavača na visokim
ili popravci pojačavača), a ako je pojačavač izveden u frekvencijama je:
integrisanoj tehnici, pojačanje pojačavača neće biti isto
za sva načinjena kola uslijed tolerancije parametara As
Av = ,
nastalih tokom proizvodnje. f
1+ j
fv
Pretpostavimo da je faktor povratne sprege b
konstantan i nezavisan od svih navedenih uzroka gdje je: Av pojačanje na visokim frekvencijama,
promjene pojačanja i nađimo kako povratna sprega As pojačanje na srednjim frekvencijama,
utiče na stabilnost pojačanja pojačavača (izražen kao fv gornja granična frekvencija
odnos dAr/Ar). Da bismo našli relativnu promjenu

95
Uvrštavanjem u gornju jednačinu, dobijamo da je Pozitivnom povratnom spregom (F<1) donja granična
pojačanje na visokim frekvencijama pojačavača sa frekvencija se povećava, a negativnom (F>1) donja
povratnom spregom: granična frekvencija se smanjuje (sl. 11.3).
Av A sr A sr Propusni opseg je:

Ar = = =
1 - bA v f f B = f v - fn
1+ j 1+ j
(1 - bA s )f v f vr
Za pojačavač sa povratnom spregom:
gdje je:
f vr = ( 1 - b A s ) f v = Ffv - gornja granična frekvencija fn
B r = Ff v -
pojačavača sa povratnom spregom. F
Prema tome, gornja granična frekvencija pojačavača sa pa kako se sa pozitivnom povratnom spregom donja
povratnom spregom je F puta veća od gornje granične granična frekvencija povećava, a gornja smanjuje, to se
frekvencije istsog pojačavača bez povratne sprege. pozitivnom povratnom spregom širina propusnog
Ukoliko je F veće od jedinice fvr će biti veće od fv, a opsega smanjuje. Negativnom povratnom spregom
ukoliko je manje, granična frekvencija sa povratnom gornja granična frekvencija se povećava, a donja
spregom će biti manja od granične frekvencije smanjuje, pa se širina propusnog opsega negativnom
pojačavača bez povratne sprege. povratnom spregom povećava (sl. 11.3).
Dakle, pozitivna povratna sprega smanjuje, a negativna Budući da je donja granična frekvencija mnogo manja
povećava gornju graničnu frekvenciju, kako je od gornje granične frekvencije, to možemo smatrati da
prikazano na slici 11.3. je širina propusnog opsega približno jednaka gornjoj
graničnoj frekvenciji, tj. B≈fv.
Nađimo proizvod iz širine propusnog opsega Br i

pojačanja Ar kod pojačavača sa povratnom spregom
As
B r A r = f vr A r = (1 - b A s )f v = fv A s
1 - bA s
Dakle, proizvod propusni opseg – pojačanje ne zavisi

od jačine povratne sprege i jednako je proizvodu
propusnog opsega i pojačanja istog pojačavača bez
povratne sprege.
Slika 11.3 – Uticaj povratne sprege na frekventnu

karakteristiku pojačavača 11.4. UTICAJ NA IZOBLIČENJA I SMETNJE
(pojačanje, širinu propusnog opsega, donju i gornju graničnu
frekvenciju) Uslijed nelinearnosti karakteristika tranzistora nastaju
nelinearna izobličenja. Ukoliko je izlazni signal veći,
Pojačanje jednostepenog pojačavača na niskim utoliko je i izobličenje veće. Ako je signal vrlo mali,
frekvencijama sa kapacitivnom spregom, uzevši u obzir nelinearnu karakteristiku u području rada možemo
samo uticaj kapaciteta za spregu je: aproksimirati pravom, te nema izobličenja. To je
utoliko tačnije ukoliko je signal manji. Kod izlaznih
As pojačavača težimo da dobijemo što je moguće veću
An =
fn snagu, odnosno što je moguće veći izlazni signal.
1+ j
f Međutim, ukoliko je veća izlazna snaga, veća su i
izobličenja.
Ponovnim uvrštavanjem dobijamo:
Izobličenja se mogu smanjiti povratnom spregom i to
An A sr A sr negativnom povratnom spregom, kao što smo
A nr = = = napomenuli u početku.
1 - bA n 1 fn f
1- j 1 - j nr
f 1 - bA s f Uzmimo da smo izlazni pojačavač maksimalno pobudili,
tako da smo dobili maksimalnu izlaznu snagu. Neka je
tada izlazni signal Xo. Uslijed izobličenja ovaj signal
gdje je: neće biti sinusoidalan iako je pobudni, ulazni signal
fn f čista sinusoida. Na izlazu će se pojaviti osim prvog
fnr = = n - donja granična frekvencija
1 - bA s F harmonika Xo1 i viši harmonici: drugi harmonik Xo2, treći
pojačavača sa povratnom spregom. Xo3 itd.
Xo = Xo1 + Xo2 + Xo3 + . . . + Xon + . . .

96
na izlazu smanjiti F puta i korisni signal i smetnju.

Pored toga, promijenit će se i srednja vrijednost Ukoliko se može korisni signal na ulazu povećati
istosmjernog napona, što ovdje nismo uzeli u obzir. nezavisno od veličine smetnje, na izlazu će se dobiti
veći odnos signal/smetnja, odnosno, negativnom
Da bi se dobio izlazni signal Xo, na ulazu pojačavača je povratnom spregom smanjuje se uticaj smetnje na
bio signal X. Taj signal je bio toliki da se dobije na izlazni signal.
izlazu prvi harmonik koji je
Xo1 = AX.
Napravimo li povratnu spregu, smanjiće se pojačanje,

pa će se smanjiti i izlazni signal. Kako je pojačanje
smanjeno za veličinu funkcije povratne sprege, to će se
i izlazni signal smanji za tu veličinu.
Xo X X X
X or = = o1 + o 2 + ... + on + ...
F F F F Slika 11.4 – Lokalna povratna sprega na izlaznom stepenu
pojačavača
Da bi na izlazu dobili maksimalan signal prvog
harmonika neophodno je da na ulazu povećamo signal. Na slicii 11.4 prikazana je blok šema pojačavača koji
Ako na ulazu povećamo signal za F puta, povećaće se i ima predpojačavač A1 i izlazni pojačavač A2. Povratna
izlazni signal. Međutim, na ulazu povećavamo samo sprega je izvedena samo na izlaznom pojačavaču. Ako
prvi harmonik, pa će se i na izlazu povećati samo prvi su Xs1 i Xs2 smetnje nezavisne od veličine korisnog
harmonik. signala, onda će za isti koristan signal na izlazu, bez
povratne sprege na izlazu biti signal smetnje Xs2 i A2Xs1.
Izlazni signal će biti: Sa negativnom povratnom spregom na izlazu će biti F
X o2 X puta manji i jedan i drugi signal, tj. Xs2/F2 i A2Xs1/F2.
X or = X o1 + + o 3 + ... Ukupno pojačanje signala sa povratnom spregom je:
F F
A2
Dakle, povratnom spregom smo smanjili izobličenje, ali A r = A1
smo smanjili i pojačanje, pa se to mora nadoknaditi u 1 - b2 A 2
prethodnom pojačavaču. Prethodni pojačavač je
pojačavač malih snaga, koji ima vrlo mala izobličenja. Da bi se dobilo željeno pojačanje Ar, obično se
Na taj način smo dobili maksimalnu izlaznu snagu pojačanje predpojačavača može podešavati.
izlaznog pojačavača sa smanjenim izobličenjem.
11.5 LOKALNA I TOTALNA
Kod pojačavača sa pozitivnom povratnom spregom je
F<1, pa će izobličenja biti veća nego kad nema
POVRATNA SPREGA
povratne sprege.
Govoreći o smanjenju izobličenja, zaključili smo da se
Uslijed izobličenja, na izlazu pojačavača se pojavljuju smanjuje i pojačanje, pa da moramo signal pojačati u
viši harmonici. Ovi harmonici su nepoželjni i različiti od prethodnom pojačavačkom stepenu. Na slici 11.4
ulaznog signala. Nepoželjni signal na izlazu pojačavača pokazan je takav pojačavač.
se može pojaviti i uslijed nekih smetnji kao što su
smetnje uslijed varničenja, slučajnih prekida i Na ulazu imamo pojačavački stepen pojačanja A1, koji
uključenja potrošača na gradsku mrežu, parazitnih ili nema ili su mu izobličenja zanemarljivo mala i dobro
induktivnih i kapacitivnih sprega između raznih uređaja, je blokiran od smetnji. Izlazni stepen ima pojačanje A2,
lošeg filtriranja usmjerenog napona itd. Negativnom a kako izobličenja nastaju u njemu i kako je podložan
povratnom spregom smanjuju se i ove smetnje. smetnjama, to je povratna sprega izvedena lokalno –
Smanjenje smetnji negativnom povratnom spregom samo na izlaznom stepenu.
moguće je samo ako na ulazu možemo povećati signal,
tj. samo ako ispred pojačavača u kojem se pojavljuje Izobličenja i smetnje se mogu još više potisnuti ako se
smetnja imamo neki drugi pojačavač koji nema smetnji, načini totolna povratna sprega, od izlaza do ulaza u prvi
kao što kod pojačavača koji ima izobličenje, moramo stepen pojačavača, kako je prikazano na slici 11.5.
imati ispred pojačavač sa negativnom spregom koji ne Tada se smanjuju i eventualna izobličenja u prvom
izobličuje signal, kako je prikazano na slici 11.4. pojačavaču.
Ako je na ulazu pojačavača signal Xi, a signal smetnje Neka su pojačavači A1 i A2 na slikama 11.4 i 11.5 isti.
Xs, oba će se jednako pojačati bilo da nema ili ima Da bi efekat povratne sprege bio isti potrebno je da je
povratne sprege, te će na izlazu njihov odnos biti isti, funkcija povratne sprege u oba slučaja ista.
bez obzira da li ima ili nema povratne sprege.
Ukupno pojačanje bez povratne sprege u oba slučaja je
Ako se smetnja pojavljuje samo na izlazu pojačavača, isto i iznosi:
onda zadržavši isti ulazni signal Xi, povratna sprega će A=A1A2.

97
Slika 11.5. Totalna povratna sprega
Pojačanje sa povratnom spregom pojačavača sa slike Kod višestepenog pojačavača, kod koga se smetnje
11.5 je: javljaju u svakom pojačavačkom stepenu, kao na slici
11.6, smetnja će imati utoliko veći efekat ukoliko je
A2 bliže ulazu.
A r = A1 ,
1 - bA1 A 2
Budući da je signal najveći u izlaznom stepenu i
izobličenje će u tom stepenu biti najveća.
uz uslov da je:
Na izlazu se pojavljuje najveći signal od smetnje na
F=1–βA1A2 =1–β2A2=F2, za β2 =βA1 ulazu u prvi stepen, jer se množi sa ukupnim
pojačanjem pojačavača A. Svaka smetnja koja se
Kako je u oba slučaja funkcija povratne sprege ista, a pojavljuje dalje od ulaza, pojačava se samo onim
oba dijela pojačanja (A1 i A2) ista, to su i izobličenja i stepenima pojačavača koji se nalaze desno od mjesta
smetnje na izlazu u oba slučaja isti, naravno ako su uticaja smetnje. Smetnja koja se javlja na izlazu
izobličenja pojačavača A1 zanemariva. pojačavača uopšte se ne pojačava.
Slika 11.6. Uticaj totalne povratne sprege na smetnje koje se pojavljuju na raznim mjestima pojačavača

OSCILATORI
PROSTOPERIODIČNIH 12
OSCILACIJA poglavlje
LC oscilator sa uzemljenom bazom

99
OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA
12. OSCILATORI PROSTOPERIODIČNIH OSCILACIJA
Oscilacije, kao što smo vidjeli, mogu nastati u Tiristor, takođe, ima negativan otpor. Kako taj otpor
pojačavaču sa pozitivnom povratnom spregom. nije definisan, to je teško ostvariti prostoperiodične
Pozitivna povratna sprega treba da bude takva, da je oscilacije sa tiristorima.
vraćeni signal u fazi sa pobudnim signalom i iste
amplitude. Tada će, iako se ulazni signal isključi, 12.1. RC OSCILATORI
pojačavač sam sebe pobuđivati, odnosno, u pojačavaču
će se održavati oscilacije.
Najjednostavniji oscilator sa jednim pojačavačkim
Vraćeni signal će biti jednak pobudnom signalu, ako je elementom je RC oscilator. Uzmimo da analiziramo
kružno pojačanje pojačavača jednako jedinici ili ako je jedan takav oscilator sa fetom, slika 12.1. To je običan
funkcija povratne sprege jednaka nuli. pojačavač sa uzemljenim sorsom, kod koga se povratna
sprega izvodi preko RC filtra, koji obrće fazu za 180°.
Pojačavač obično u sebi ima i reaktivne elemente, tako Sam pojačavač obrće fazu za 180°, te je tako vraćeni
da pojačanje nije realna veličina. Isto tako i faktor signal u fazi sa pobudnim signalom. Frekvenciju
povratne sprege ne mora biti realna veličina. Prema oscilacija određuje RC filtar.
tome ni kružno pojačanje nije realna veličina. Zbog
toga će oscilacije u pojačavaču biti one frekvencije pri Ulazni otpor je vrlo veliki, tako da njegov uticaj
kojoj je kružno pojačanje jednako jedinici (ili veće od možemo zanemariti. Kako za pobuđivanje nije potrebna
jedinice), ali realno. Odnosno, one frekvencije pri kojoj snaga, to otpori R u filtru mogu biti veliki. Ako
je vraćeni signal u fazi sa pobudnim signalom. pretpostavimo da je R»RD, to opterećenje uslijed filtra
možemo zanemariti.
Kružno pojačanje ne treba da je veće od jedinice, ili bar
ne mnogo veće od jedinice, jer tada pojačavač radi u
oblasti zakrivljenosti svoje prenosne karakteristike, pa
će oscilacije biti izobličene. Oscilator će, pored
osnovnog harmonika, davati i više harmonike.
Ukoliko se za oscilator upotrijebi pojačavač sa

oscilatornim kolima, oscilatorno kolo (ili oscilatorna
kola) će prigušiti više harmonike. Ovakvi oscilatori
mogu raditi i sa jačom povratnom spregom.
Nije dobro ni kada je kružno pojačanje jednako jedinici.

Tada je povratna sprega kritična, pa će bilo kakve
promjene parametara elemenata u oscilatoru, koje
dovede do smanjenja kružnog pojačanja učiniti da
oscilator prestane sa radom, jer će povratna sprega biti
nedovoljna za održavanje oscilacija.
Slika 12.1. Šema RC oscilatora sa fetom
Na kraju možemo izvesti opšti zaključak: povratna
sprega mora biti takva da je kružno pojačanje za male Analitički proračun (ovdje izostavljen) pokazuje da bi se
signale veće od jedinice (βA>1), kako bi pojačavač mogle nastati oscilacije pojačanje pojačavača treba biti
radio stabilno, ali ne i suviše veće od jedinice, kako po apsolutnoj vrijednosti veće od 29.
izlazni signal ne bi bio izobličen.
Isto tako se dobije da je rezonantna frekvencija ovog
Oscilatori prostoperiodičnih oscilacija mogu biti oscilatora jednaka:
načinjeni i sa elementima koji imaju negativnu
otpornost, kao što su tunelske diode, jednospojni 1 1
tranzistori (samo ulazno kolo) i termistori. Kako su ovi w= , tj f =
6 RC 2p 6 RC
elementi dvopoli, to nema povratne sprege sa izlaza na
ulaz. Princip rada ovih oscilatora je u tome da se
pojačavački elementi priključuju kolima u kojima se RC oscilator možemo načiniti i sa tranzistorom. Na slici
mogu pojaviti oscilacije. Sa svojim negativnim otporom, 12.2. date su šema i ekvivalentna šema RC oscilatora
oni umanjuju ukupan otpor u tim kolima. Kada je sa tranzistorom.
ukupan efektivan otpor u kolima jednak nuli, oscilacije
će biti neprigušene. Ukoliko ukupan efektivan otpor u Kod tranzistora ulazni otpor nije beskonačno velik, jer
kolu nije jednak nuli, kolo će raditi kao pojačavač. Da bi postoji bazna struja. Filtar ne može biti sa vrlo velikim
na izlazu imali signal mora se dovoditi na ulaz signal za otporima R. Otpor R je istog reda veličine kao otpor RC.
pobuđivanje. Zbog toga opterećenje koje potiče od filtra ne možemo
zanemariti. Otpore R1 i R2 možemo uzeti dovoljno
velike, tako da ih možemo smatrati mnogo većim od
ulaznog otpora tranzistora hi, i smatrati da struja koja

100
protiče kroz otpor R3 protiče i kroz bazu tranzistora, 12.2. OSCILATOR SA

odnosno, da je struja I3=Ib. VINOVIM MOSTOM
Oscilator sa Vinovim mostom ima kolo sa povratnom

spregom u vidu Vinovog mosta. Kod ovog mosta, samo
na jednoj frekvenciji je izlazni napon u fazi sa ulaznim
naponom pojačavača. Šema ovog oscilatora je data na
sl. 12.3. U ovom slučaju za pajačavač je diferencijalni
(operacioni) pojačavač, koji ima simetričan ulaz.
Slika 12.2. RC oscilator sa tranzistorom
Najmanja vrijednost za faktor strujnog pojačanja sa

kojim se može postići uslov za nastajanje oscilacija u
RC oscilatoru sa tranzistorom biće za neku optimalnu
vrijednost koja iznosi:
βmin=44,5,
što se dobije za rezonantnu frekvenciju od:
1 1 Slika 12.3. Oscilator sa Vinovim mostom

w= , tj f =
4 RC 8pRC
Da bi oscilator radio, kružno pojačanje treba da je
Da bi oscilacije bile neizobličene, fet i tranzistor moraju jednako jedinici. To znači da je
raditi u području pravolinijskog dijela svoje prenosne
karakteristike. To znači da moraju raditi u klasi A. Ui=U1-U2=Ur
RC oscilatori se obično prave tako da im se frekvencija Frekvencija osciliranja zavisi od otpora R i kapaciteta C
po želji može mijenjati. Frekvencija se može mijenjati lijeve grane mosta na slici 12.3. i iznosi:
promjenom parametara elemenata od kojih frekvencija
zavisi. Ovdje, kao što smo vidjeli, frekvencija zavisi od 1 1
veličine R i C. Kako uslov za nastajanje oscilacija ne w= , tj f =
RC 2pRC
zavisi od veličine kapaciteta, to je najbolje radi
promjene frekvencije mijenjati veličinu kapaciteta C. Za ovu vrijednost frekvencie ω dobijemo da je:
Z2 1
Praktično se tako i radi, i to istovremeno se mijenjaju =
kapaciteti sva tri kondenzatora. Promjenom otpora R se Z1 + Z 2 3
mijenjaju uslovi oscilovanja, pa će se mijenjati i
amplituda oscilacija. Pri manjim ili većim vrijednostima Odnosno da je: R1=2R2.
od optimalne oscilacije mogu i prestati.
Promjena frekvencije i kod ovog oscilatora se izvodi
RC oscilatori se obično prave za niske frekvencije. Oni promjenom kapaciteta C. Kako ovdje imamo samo dva
imaju prednosti nad oscilatorima sa L i C, o kojima kondenzatora, to je ostvarenje ove promjene jeftinije i
ćemo govoriti kasnije, jer su otpornici jeftiniji od jednostavnije. Odnos maximalne i minimalne
zavojnica, pogotovu za vrlo velike frekvencije. Osim frekvencije i ovdje je jednak odnosu maximalnog i
toga sa promjenom kapaciteta ovdje se mnogo mijenja minimalnog kapaciteta, tj.
frekvencija. Odnos maximalne i minimalne frekvencije
je: C max w f
= max = max , isto kao i kod RC oscilatora.
C max w f C min w min f min
= max = max .
C min w min f min
Kod oscilatora sa Vinovim mostom može se izvršiti
Dakle, jednak je odnosu maximalnog prema stabilizacija amplitude oscilacija. Ova stabilizacija se
minimalnom kapacitetu. postiže promjenom povratne sprege.

101
Pojačanje pojačavača nije beskonačno veliko, već je

konačna veličina, koja je još i nestabilna. Tokom Da bi oscilator radio, odnosno stvarao neprigušene
vremena pojačanje obično opada. Promjena može oscilacije, povratna sprega mora biti pozitivna i kružno
nastati i usljed promjene napona napajanja. U slučaju pojačanje jednako jedinici. Drugim riječima napon
da pojačanje opadne, opašće i izlazni napon Uo. Ako povratne sprege Ur mora i po fazi i po amplitudi biti
pak pojačanje poraste izlazni napon će porasti. Porast jednak pobudnom naponu UG.
može biti i tolika da nastupi izobličenje. Zbog toga je
neophodno da se sa porastom izlaznog napona smanji Na rezonantnoj frekvenciji oscilatorno kolo se ponaša
povratna sprega i obrnuto, sa smanjenjem izlaznog kao otpor RD. Prema tome napon Ud je pomjeren za
napona treba da se poveća povratna sprega. 180° u odnosu na napon Ug. Struja kroz induktivitet
zaostaje za naponom za 90°. Indukovana
Prilikom smanjenja pojačanja Au, smanjio se i izlazni elektromotorna sila u zavojnici Lg pomjerena je
napon Uo. Usljed toga smanjila se i struja I1 kroz unaprijed u odnosu na struju IL. Na taj način napon Ur
otpornike R1 i R2, te i disipacija snage odnosno bi bio u protivfazi sa naponom Ug pa bi dobili negativnu
temperatura ovih otpora. Ukoliko veličine otpora zavise umjesto pozitivne povratne sprege. Međutim, ako
od temperature i to tako da se povratna sprega poveća krajeve zavojnice Lg zamjenimo, promjenićemo fazu
kada se pojačanje smanji, dobiće se stabilisan izlazni napona Ur za 180° i tako dobiti pozitivnu povratnu
napon. Kao što smo vidjeli, prilikom smanjenja spregu. Sa tačkama je na šemi osnačeno kako treba
pojačanja, odnosno, smanjenja disipacije na otporima, priključiti krajeve zavojnice Lg.
treba otpor R1 da se poveća ili otpor R2 da se smanji.
Da bi se to postiglo smanjenjem temperature, otpor R1 Pretpostavićemo da je efektivan Q-faktor oscilatornog
treba da ima negativan, a R2 pozitivan temperaturni kola mnogo veći od jedinice pa je rezonantna
koeficijent. Prema tome, za stabilizaciju izlaznog frekvencija jednaka frekvenciji oscilovanja oscilatora i
nmapona oscilatora sa Vinovim mostom, za otpor R1 vrlo približno jednaka:
treba uzeti termistor, ali za otpor R2 otpor sa pozitivnim
temperaturnim koeficijentom, na primjer sijalicu. 1 1
w0 = , tj f 0 =
LC 2p LC
12.3. LC OSCILATOR SA
INDUKOVANOM POVRATNOM SPREGOM
12.3.3. LC OSCILATOR SA TRANZISTOROM
Kod ovih oscilatora frekvenciju oscilovanja određuje
oscilatorno kolo i ona je približno jednaka rezonantnoj LC oscilator sa povratnom spregom načinjen sa
frekvenciji tog kola. tranzistorom dat je na sl. 12.5. Analizirajući rad
oscilatora sa fetom, vidjeli smo da je prenosna
karakteristika najstrmija ili bar vrlo strma u početnoj
12.3.1. LC OSCILATOR SA FETOM radnoj tački. Sa povećanjem amplitude strmina se
smanjuje. Da bi tranzistor mogao početi sa
Šema LC oscilatora sa fetom data je na sl. 12.4. U kolu
oscilacijama, neophodno je da početna radna tačka
drejna nalazi se oscilatorno kolo. Povratna sprega je
bude u radnom području. Ovo će se postići
ostvarena induktivno međuinduktivnošću M između
polarizacijom tranzistora. Ova polarizacija je izvedena
zavojnice L oscilatornog kola i zavojnice Lg za koju je
na uobičajan način pomoću otpora RE, i razdelnika
vezan gejt feta. Kapacitet Cg je vrlo velik, tako da na
napona RB1–RB2. Da ovi otpori ne bi uticali na
frekvenciji rada oscilatora pretstavlja kratku vezu. naizmjeničan signal, otpornik RE je blokiran vrlo velikim
Pomoću Rg i Cg ostvaruje se polarizacija gejta.
kapacitetom Ce, a tačka A razdjeljnika za napajanje
baze takođe je uzemljena velikim kapacitetom Cb.
Slika 12.5. LC oscilator sa tranzistorom

Slika 12.4. LC oscilator sa fetom i induktivnom povratnom spregom
i induktivnom povratnom spregom

102
Pri vrlo slaboj povratnoj sprezi, tranzistor će raditi u Kako je bazno kolo periodično, a induktivitet Lb
klasi A, kao što radi i oscilator sa fetom. Povećavajući relativno mali, to ćemo u analizi pretpostaviti da je
spregu, amplituda naizmjeničnog baznog napona sve XLb= ωLb mnogo manja od aktivnog otpora u baznom
više raste. Zbog usmjerivačkog dejstva emitorskog kolu (hi+Rb).
spoja tranzistora, ostvariće se samopolarizacija kao kod
feta. Napon na otporu RB2 i kondenzatoru Cb se Otpor zavojnice u baznom kolu Rb je takođe mali, pa
mijenja, tako da tranzistor počinje da radi u klasi AB, B i njega u odnosu na hi možemo zanemariti.
i C, već prema tome kolika je sprega. Za analizu rada
tranzistora kao oscilatora učinićemo slijedeće Na sl. 12.6 data je ekvivalentna šema oscilatora. Da bi
pretpostavke: pojednostavili analizu pretvorili smo strujni generator u
Frekvencija oscilacija oscilatora je mnogo manja od naponski generator i nactrali novu ekvivalentnu šemu,
granične frekvencije tranzistora, pa parazitne koja ima tri zatvorene petlje.
kapacitete tranzistora možemo zanemariti.
Slika 12.6. Ekvivalentna šema oscilatora sa slike 12.5.
Za nalaženje uslova za oscilovanje i frekvencije radioprijemnicima, pri čemu isti tranzistor služi i za
oscilacija u dosadašnjoj analizi smo tražili kružno miješanje. Tada se ulazni signal dovodi na bazu
pojačanje i stavljali da je ono jednako jedinici, tj. tranzistora.
izjednačili smo Ir sa Ib. Ovaj put ćemo uraditi na sledeći
način. Umjesto, da pretpostavimo da je kružno Treba zapaziti da se kod oscilatora sa uzemljenom
pojačanje jednako jedinici, pretpostavićemo da je bazom ne obrću krajevi zavojnice za povratnu spregu
funkcija povratne sprege jednaka nuli, što je isto. Ako (uporedi slike 12.5 i 12.7).
je funkcija povratne sprege jednaka nuli, onda je
pojačanje pojačavača sa povratnom spregom 12.4. LC OSCILATORI U TRI TAČKE
beskonačno veliko. Pri beskonačno velikom pojačanju i
pri minimalnom slučajnom pobudnom signalu izlazna Umjesto induktivne povratne sprege, oscilator se može
struja će biti beskonačno velika. načiniti i na taj način, što će se aktivan element
priključiti na tri tačke oscilatornog kola. Aktivan element
Dobije se da je frekvencija osciliranja oscilatora može biti fet tranzistor ili operacioni pojačavač.
jednaka:
1 1 Na slici 12.8 data je principijelna, a na slici 12.9.
w0 = , tj f 0 = , kao kod feta.
LC 2p LC ekvivalentna šema ovakvog oscilatora. Oscilatorno koli
je načinjeno od tri elementa čije su impedanse Z1, Z2 i
Z3. Pojačavački element je u ovom slučaju operacioni
pojačavač pojačanja praznog hoda Au i izlaznog otpora
Ro. Ulazni otpor je vrlo velik tako da njegov uticaj
možemo zanemariti.
Slika 12.7. LC oscilatora sa tranzistorom u spoju ZB
Na sl. 12.7 data je šema tranzistorskog oscilatora sa

uzemljenom bazom. Ovakav oscilator se često koristi u
Slika 12.8. LC oscilator u tri tačke

103
Da bi Z1 ,Z2 i Z3 činili oscilatorno kolo sve tri impedanse

moraju biti reaktivne. Zanemarimo li aktivan otpor
svake impedanse imamo da je:
Z1=jX1, Z2=jX2, Z3=jX3
12.4.1. HARTLIJEV OSCILATOR
Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 induktivnosti nazivaju se

Hartlijevi oscilatori (Harltey). Na slici 12.10 date su
šeme Hartlijevih oscilatora sa fetom i tranzistorom.
Slika 12.9 Ekvivalentna šema LC oscilator u tri tačke
Slika 12.10. Hartlijev oscilator sa fetom i tranzistorom
12.4.2. KOLPICOV OSCILATOR
Oscilatori kod kojih su Z1 i Z2 kapacitivnosti, nazivaju

se Kolpicovi (Colpitz) oscilatori. Primjer Kolpicovih
oscilatora dati su na slikama 12.11. i 12.12.
Fet ima vrlo veliku ulaznu impedansu, pa se izvedena

analiza rada oscilatora može prihvatiti kao relativno
tačna. Kod tranzistora ulazni otpor nije velik. On
opterećuje oscilatorno kolo, te se impedansa Z1 ne
može smatrati za čistu reaktansu, što bi jako
komplikovalo analizu. Analiza bi bila još komplikovanija
kada bi oscilator radio na vrlo visokim frekvencijama,
tako da reaktivne parametre tranzistora ne možemo
zanemariti. Tada bi morali koristiti komplikovaniju
ekvivalentnu šemu tranzistora.
Slika 12.11. Kolpicov oscilator sa fetom

104
jednoj grani oscilatornog kola. Ukoliko se tranzistor ili

fet priključeni na dio reaktanse, to će se njihovi
parametri priključiti paralelno maloj reaktansi, pa će
njihove promjene procentualno manje uticati na
promjenu cijele reaktanse, te i na frekvenciju
oscilatora.
Oscilatori se, pogotovu ako se želi stabilna amplituda

oscilacija, prave za male snage. Ukoliko nam je
potrebna veća snaga, vrši se naknadno pojačanje
snage. Stabilnost ovih oscilatora zavisiće i od povratnog
dejstva narednih pojačavačkih stepeni, odnosno od
opterećenja oscilatora nastalog priključenjem
pojačavačkog stepena, odnosno promjene ulazne
impedanse pojačavača. Zbog toga se za prvi stepen
pojačanja koristi pojačavač sa velikom ulaznom
impedansom (pojačavač sa uzemljenim kolektorom) ili
pojačavač kod koga je povratna sprega mala (kaskodni
pojačavač).
12.5.1. KLAPOV OSCILATOR

Slika 12.12. Kolpicov oscilator sa tranzistorom Oscilator kod koga se pojačavački element priključuje
na dio reaktanse oscilatornog kola je Klapov (Clapp)
12.5. STABILNOST FREKVENCIJE oscilator. Ovaj oscilator je vrlo sličan Kolpicovom
oscilatoru (slike 12.11. i 12.12.). Razlika je u tome što
OSCILATORA
C1 i C2 ne čine ukupan kapacitet oscilatornog kola, već
su samo dio kapaciteta (slika 12.13. i 12.14.).
Prilikom analize LC oscilatora sa povratnom spregom,
vidjeli smo da ako se uzmu u obzir i aktivne
komponente, frekvencija oscilatora zavisi i od njih.
Kako, parametri tranzistora, zavise od napona
napajanja, kolektorske struje, temperature, to će i
frekvencija zavisiti od ovih veličina. Ove veličine se
obično tokom vremena mijenjaju, pa će se i frekvencija
mijenjati. Prilikom analize rada oscilatora, parazitne
kapacitivnosti tranzistora i feta smo zanemarili,
odnosno, pretpostavili da se oni nalaze u kapacitetu C
oscilatornog kola. Ovi parazitni kapaciteti takođe zavise
od temperature, napona i struje, pa će oni doprinositi
promjeni frekvencije.
Prema tome, i zbog aktivnih i reaktivnih parametara

pojačavačkih elemenata oscilatora, neophodno je zbog
stabilnosti frekvencije, stabilisati napon napajanja i
temperaturu okoline oscilatora.
Promjena temperature može uticati i na parametre

samog oscilatornog kola, pa je potrebno, kondenzatore
i zavojnice izabrati takve, da im se parametri što manje
mijenjaju sa temperaturom.
Frekvencija oscilatora će biti stabilnija i ako je Q-faktor Slika 12.13. Klapov oscilator sa fetom
oscilatornog kola veći. Ukoliko je Q-faktor velik,
promjena faze u blizini rezonantne frekvencije je veća, Ukupan kapacitet oscilatornog kola je
pa se uslove za oscilovanje (βA=1) prilikom promjene
parametara, postiže za manje promjene frekvencije. 1 1 1 1
= + +
C C1 C 2 C 3
Sva prethodna analiza ukazuje na to, da će frekvencija
oscilatora biti stablinija ukoliko je uticaj parazitnih
elemenata manji, a Q-faktor oscilatornog kola što je Uslijed promjene parametara pojačavačkih elemenata
moguće veći. Efektivan Q-faktor će biti velik, ako je Q- mijenjaju se i C1 i C2, jer smo pretpostavili da oni
faktor samog oscilatornog kola velik. Osim toga, on će sadrže u sebi i parazitne kapacitete pojačanih
biti velik i ako se opterećenja oscilatornog kola priključe elemenata. Osim toga, na njihovu efektivnu veličinu
na izvod zavojnice, odnosno na dio ukupne reaktanse u utiču i realni parametri pojačavačkih elemenata.

105
Na slici je 12.16. je oznaka za kristal kvarca na

električnim šemama.
Slika 12.16. Simbol kristala kvarca
Kristal kvarca je odličan dielektrik. Priključimo li

elektrode na istosmjerni napon, praktično neće teći
električna struja.
Dovođenjem izmjeničnog napona kvarc će oscilirati u

ritmu dovedenog napona. Kako je kapacitet kristala
relativno mali, to će i struja i amplituda mehaničkih
oscilacija biti mala. Ipak će se izvjesna energija trošiti
na održavanje tih oscilacija. Povećavajući frekvenciju
izmjeničnog napona, dostići ćemo mehaničku
rezonanciju oscilacija kristala. Pri toj frekvenciji
oscilacije će biti najveće, pa će i utrošena energija biti
najveća, odnosno i izmjenična struja će biti najveća.
Daljim povećanjem frekvencije, pošto se udaljujemo od
rezonancije, amplituda mehaničkih oscilacija se
Slika 12.14. Klapov oscilator sa tranzistorom smanjuje, pa će se smanjiti i izmjenična struja.
Frekvencija oscilovanja Klapovog oscilatora je: Prema tome, kristal kvarca se ponaša kao serijsko
oscilatorno kolo. Posmatrajući spolja samo izvode i
1 1 mjereći napone i struju, umjesto kvarca možemo
w= , tj f = , nacrtati njegovu ekvivalentnu šemu, koja se sastoji od
LC 2p LC
jedne grane sa induktivnošću L, otporom R i
Kapacitetom C vezanim u seriju. Dubljom analizom se
12.6. PIEZOELEKTRIČNI EFEKAT može pokazati da induktivnost L zavisi od mase kristala,
kapacitet C od elestičnosti, a otpor R od načina i
Kistal kvarca ima piezoelektričnu osobinu. Naime, pod kvaliteta izrade i pričvršćavanja kristala u sredinu u
uticajem deformacije molekuli kristala se polarišu, tako kojoj se nalazi (vazduh, vakuum ...).
da se na suprotnim stranama kristala pšojavljuje
naelektrisanje i obrnuto, ako se površina kristala Osim toga, krista sa svojim metalnim elektrodama
naelektriše, kristal će se deformisati. predstavlja kondenzator kapacitivnosti C´, koji se crta u
drugoj grani, paralelno serijskom oscilatornom kolu
Ovu njegovu osobinu možemo iskoristiti za dobijanje LRC.
mehaničko-električnih oscilacija. U tu svrhu kristalu
kvarca dajemo pravilan geometrijski oblik Da bismo imali predstavu o veličini parametara kristala
(paralelopiped, disk) na čije dvije suprotne strane kvarca navedimo primjer:
nanesemo metal i napravimo kontakte na tom metalu.
Tanak sloj metala je debljine nekoliko mikrona i služi Kvarcna pločica dimenzija 30x4x1,5 mm ima:
kao elektroda, kako je prikazano na slici 12.15. - rezonantnu frekvenciju oko 90 kHz,
- induktivnost L=137H,
- kapacitet C=0,0235 pF,
- serijski otpor R=15 kΩ,
- paralelni kapacitet C´=3,5 pF,
- faktor dobrote Q=5500.
Kao što se vidi induktivitet je vrlo veliki pa je zato veliki

i Q-faktor.
Uslijed prisustva paralelnog kapaciteta C´ u području u

Slika 12.15. Izgled kristala kvarca kojem je serijsko oscilatorno kolo induktivnog karaktera
može nastati paralelna rezonancija. Prema tome, kvarc
Uslijed deformacije, između elektroda se javlja se ponaša i kao serijsko i kao paralelno oscilatorno
potencijala razlika, a ako se uspostavi potencijalana kolo.
razlika kristal će se deformisati.
Na slici 12.17 je prikazana zavisnost reaktanse kristala
kvarca od frekvencije.

106
oko 2% i ako se induktivnost ne bi mijenjala frekvencija

bi se povećala za oko 1%, npr. sa 100 na 101 kHz.
Dakle za čitav 1 kHz. Međutim, sa povećanjem
frekvencije induktini otpor mnogo brže raste. Za daleko
manje povećanje od 1 kHz induktivitet se poveća za
2%, te se nova rezonantna frekvencija mnogo manje
razlikuje od prethodne. Umjesto 1 kHz, promjena će biti
svega nekoliko Hz.
Da bi se postigla što veća stabilizacija frekvencije

pomoću kvarca, neophodno je:
1. Dimenzionisati parametre oscilatora tako da

kvarc radi u području frekvencija fr dofp i to na
frekvenciji kod koje je najveća promjena
induktivnog otpora sa promjenom frekvencije.
2. Obezbjediti takve uslove rada pri kojima su
promjene parametara oscilatora minimalne, kao
šro su stabillnost napona napajanja, istosmjerni
radni režim, temperatura okoline...
3. Izabrati kvarc koji ima najmanji temperaturni
koeficijent promjene frekvencije.
4. Stavit cjeli oscilator u termostat, kako bi radna
Slika 12.17. Zavisnost reaktanse kristala kvarca od frekvencije temperatura ostala konstantna.
Karakteristične tačke su ωr – serijska rezonacija i ωp – Frekvencija oscilatora sa kvarsom je određena samim
paralelna rezonancija. kvarcom. Međutim, u uskim granicama ona se može
dostjerivati promjenom veličine ostalih parametara
Razliika frekvencija ωr–ωp se kreće od nekoliko Hz do kola. Pri ovome se mora voditi računa da se ne dođe u
nekoliko stotina Hz: Za tako malu promjenu frekvencije područje rada kvarca sa malom promjenom induktivne
induktivitet se mijenja u vrlo velikim granicama, pa je otpornosti, jer će tada biti mala stabilnost frekvencije.
radno područje kristala kvarca upravo u tom opsegu
frekvencija. Oscilator sa kvarscnom stabilizacijom frekvencije
možemo dobiti kada bilo kojem LC oscilatoru
12.6.1. STABILIZACIJA FREKVENCIJE zamjenimo zavojsnicu sa kvarcom. Na slici 12.18 i
POMOĆU KRISTALA KVARCA 12.19 prikazane su dvije varijante Pirsovog (Pirce)
oscilatora.
Stabilnost frekvencije kod Klapovog osclikatora postigli
smo na taj način, što smo kolo oscilatora modifikovali
tako da se promjena pojačavačkih elemenata što manje
odrazi na promjenu paramaetara oscilatornog kola.
Primjenom kvarca, stabilizacija frekvencije se postiže
kompenzacijom promjena pojačavačkog elementa.
U svin oscilatrima ssa kvarcom, kvarc zamjenjuje

induktivitet. Kako se kvarc ponaša kao induktivitet
samo u uskom opsegu frekvencija od fr do fp, to i
oscilator može raditi samo u tom uskom opsegu
frekvencija. Prema rtome, ma kako da se mijenjaju
ostali parametri oscilatora, frekvencija ne može izaći iz
tog opsega. Van tog opsega oscilatro ne radi. U praksi
je taj "radni" oseg još uži.
Kod običnih oscilatora je stabilnost frekvencije reda

Δf/f=10-2. To znači da se parametri kola praktično ne
mijenjaju više od 1-2%.
Uzmimo sad da smo napravili oscilator sa kvarcom

dimenzionirajući ga tako da kvarc radi u području gdje
je najveća promjenainduktivne otpornosti sa
promjenom frekvencije. Promjeni li se bilo koji
parametar, promijeniće se i frekvencija. Neka se npr.
Slika 12.18. Pirsov oscilator sa fetom
kapacitet ekvivalentrnog oscilatornog kola smanji pa
dolazi do povećanja frekvencije. Neka je smanjenje bilo

107
Slika 12.20. Oscilator sa fetom i kvarcom u ulaznom kolu
Slika 12.19. Pirsov oscilator sa tranzistorom
Ovi oscilatori odgovaraju kolpicovim oscilatorima (slike

12.13. i 12. 14) u kojim je zavojnica zamijenjena
kvarcom. Na slikama su otpori RD i RC zamijenjeni
prigušnicama LD i LC. Prigušnice imaju vrlo veliku
induktivnost, pa praktično za izmjenični signal
predstavljaju beskonačni otpor, a za istosmjerni kratki
spoj. Pomoću njih se postiže visok istosmjerni napon
(nema nikakvog pada napona), a izbjegnuto je
opterećenje oscilatronog kola koje bi se imalo da su
ostali otpornioci RD i RC.
Još veća stabilnost frekvencije bi se postigla ako se kao

osnova upotrijebi Klapov oscilator umjesto kolpicovog.
Slika 12.20. Oscilator sa tranzistorom i kvarcom
Na slikama 12.20 i 12.21 su date šeme oscilatora u ulaznom kolu
stabilisanih kvarcom, koji su dobijeni polazeći od
Hartlijevog oscilatora.

108
13. LITERATURA
1. Vojin Cvekić, Elektronika II, Linearna elektronika, Naučna knjiga Beograd, Beograd 1987.
2. Vojin Cvekić, Elektronika I, Poluprovodnička elektronika, Naučna knjiga Beograd, Beograd 1986.
3. Predavanja na predmetu Elektronika za III razred, JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla,
školska 2004/05. godina.
4. Ratko Opačić, Elektronika II, za III razred elektrotehničke škole, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva
Beograd, Beograd 1996.
5. Senad Četović, Božo Ljuboja, Živko Marjanović, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike,
Svjetlost, Sarajevo,1989.
6. I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika – modulacija, modulatori, pojačala snage, Školska
knjiga Zagreb, 1982.
7. Praktična elektronika, Časopis za elektronike, ETŠ Nikola Tesla, Beograd, 1998.
8. Slavoljub Marjanović, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Naučna knjiga, Beograd, 1981.
9. Spasoje Tešić, Integrisana digitalana elektronika, Naučna knjiga, Beograd 1981.
10. L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976.
11. Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998.
12. Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982.
13. C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985.
14. P. Obradović, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990.
15. International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994.
16. International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994.
17. Z. Smrkić, Mikrotalasna elektronika, Školska knjiga, zagreb, 1986.
18. www.diyaudio.com
19. www.elektronika.ba
20. www.sound.westhost.com
21. www.driverguide.com
22. www.bih.net.ba
23. www.bhtelecom.ba

SejfudinAgic-Linearna Elektronika

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SejfudinAgic-Linearna Elektronika

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Javna ustanova Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla

I. POGLAVLJE: UVOD U LINEARNU ELEKTRONIKU 3.

Direktno spregnuti pojačavč klase B (AB)

Za vrijeme drugog svjetskog rata, elektronikom je

Danas elektronika proučava pojave i u elementima

Slika 1.1 Vanjski izgled poluprovodničke diode

Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92

Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim

Slika 1.7 IC Eprom 27 C 256 DIP 28

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Ekvivalentna šema tranzistora sa h-parametrima

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

2. PARAMETRI I EKVIVALENTNE ŠEME TRANZISTORA

b – na dijagramu kolektorskog napona i

Slika 2.2a. Linearna karakteristika u području male promjene

Dovedemo li na ulaz istog tranzistora veliki signal (slika

U oblasti karakteristike, u kojoj statičku karakteristiku

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Slika 2.5 T – ekvivalentna šema tranzistora

Ova ekvivalentna šema se može uprostiti, jer je struja

Slika 2.6 T - ekvivalentna šema tranzistora:

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

b – zavisnost od kolektorskog napona

Svaki PN spoj ima barijerni kapacitet, koji zavisi od toga

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Barijerni kapacitet skokovitog spoja je funkcija

Kod linearne promjene prelaženja sa P na N tip

Prema tome, kod tranzistora postoje emitorski i

Cej -barijerni kapacitet emitorskog spoja ili emitorski

Ukupni emitorski kapacitet jednak je zbiru emitorskog

Slika 2.11 Promjenom kolektorskog napona mijenja se količina

Na slici 2.12 date su zavisnosti kolektorskog difuzionog

Kao što se vidi, ta zavisnost odgovara zavisnosti

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

sadrži dvije komponente, realnu Ier koja protiče kroz

a - zavisnost Ccj od kolektorske struje

Slika 2.14. Komponente emitorske struje

Dok prva komponenta potiče od nosilaca koji prolaze

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Iz slijedećih relacija dolazimo do jednačine veze:

Frekvencija na kojoj se faktor strujnog pojačanja

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Ulazni parametar je: y11 º yi

Slika 2.18 Definiranje i mjerenje Y12

Stavljajući da je izlazni napon u jednačini jednak nuli,

Ako je ta zavisnost linearna dobićemo da su ulazna i

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Stavljajući da je ulazni napon u jednak nuli, dobijamo: 2.5.3. h-parametri

Ulazni parametar, slika 2.24, jeste:

Slika 2.24 Definiranje parametra h11 = hi

Ulazni parametar ima prirodu impedanse, ali nije jednak

Slika 2.22 Ekvivalentna šema tranzistora sa y parametrima

Prema drugoj jednačini iz sistema jednačina za y

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole

Ulazne i izlazne veličine za baznu vezu date su na slici

U1=Ueb, I1=Ie, U2=Ucb i I2=Ic.

Slika 2.27 Definiranje parametra h22 = h0

Slika 2.28 Ekvivalentna šema tranzistora

Na ulazu je ulazni otpor h11, na kome je pad napona

2.5.4. Označavanje parametara

Da bismo znali za koju vezu su parametri definirani, u

Prema tome, za emitorsku vezu parametri su:

LINEARNA ELEKTRONIKA za III razred elektrotehničke škole