You are on page 1of 19

OSNOVI FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA, FINANCIJSKE ANALIZE SA POSEBNIM OSVRTOM NA BILANS STANJA I USPJEHA, DUG PREMA RADNICIMA I DRŽAVI TE PRAKTIČAN

PRIMJER OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA OSNOVI FINANCIJSKOG RAČUNOVODSTVA, FINANCIJSKE ANALIZE SA POSEBNIM OSVRTOM NA BILANS STANJA I USPJEHA, DUG PREMA RADNICIMA I DRŽAVI TE PRAKTIČAN PRIMJER OSNOVNIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
1) Pojašnjenje termina i koncepta financijskog računovodstva Računovodstvo je proces kojim identifikujemo, mjerimo i upoređujemo putem ekonomskih informacija kako bi omogućili donošenje sudova i odluka korisnicima računovodstva putem objedinjenih financijskih informacija. Svi obavljamo određene računovodstvene operacije svaki dan. Zarađjujemo novac i trošimo ga. Pošto to svakodnevno radimo, potrebno nam je da identifikujemo i zabilježimo na šta novac trošimo i kako. Nekada želimo da naše troškove podijelimo u grupe troškova kako bi znali gdje glavnina našeg novca odlazi, kao i da znamo odakle glavnina naših prihoda dolazi. Ovo nam je potrebno kako bi znali koliki su naši troškovi i koliki su nam prihodi kako se ne bi dogodilo da zapadnemo u dugovanja. Drugim riječima, mi stavimo na papir sve dostupne informacije o našim financijskim odnosima kako bi mogli donijeti ispravne odluke vezano za naše financijsko stanje. U slučaju ako se odlučimo za pokretanje privatnog biznisa, ili ako se već nalazimo u biznisu, vjerovatno bi zatražili usluge profesionalnog računovođe da iskoristi sve financijske podatke i predstavi ih u formi koja bi nam pomogla da jasno vidimo koje poslovne poteze treba povući. Profesionalni knjigovođa bi svoj posao sređivanja financijskih podataka za preduzeće podijelio u tri faze: 1. Identifikovanje i zapisivanje transakcija 2. Klasifikacija i upoređivanje podataka 3. Upoređivanje i objašnjenje Razumijevanje ovih faza pomoći ce nam da shvatimo kako računovodstvo predstavlja nas posao kroz čisto financijsko predstavljanje posla. Druga važna prednost ovog pristupa poslovanju je da bi nam bilo lakše donijeti ispravne poslovne odluke. Poslovne odluke su potrebne svima u poslovnom svijetu i zato je važno da postoji jedinstveni pristup računovodstvu i računovodstvenim standardima.

Kome su sve potrebne financijske informacije? Računovodstveni sistem je kreiran tako da ponudi odgovore na pitanja koja

Njih takođe zanimaju informacije o poslovanju preduzeća kao bi mogli uskladiti svoje poslovne planove sa planovima preduzeća s kojim posluju. objasnilo i dalje komuniciralo na bazi dobijenih podataka kako bi ponudilo odgovore na pitanja koja smo ranije naveli kao primjer. Menadžeri vode poslovanje i oni traže odgovore na siroku paletu pitanja. Financijsko računovodstvo (mi ćemo se najviše skoncentrisati na ovaj dio računovodstva) koristi informacije dobivene iz knjigovodstva da bi podatke klasificiralo. Knjigovodstvom obezbjeđujemo da se ostatak računovodstvenog ciklusa može nastaviti bez problema jer je baza za ostatak procesa napravljena po propisu. Ove dvije kategorije su u najužoj poslovnoj vezi sa preduzećem. Pitanja koja smo mi naveli ovdje su možda najvažnija ali to je samo mali dio pitanja koja prate poslovanje svakog subjekta. troškovno računovodstvo i Menadžersko računovodstvo Knjigovodstvo je dio u fazi računovodstva koje nazivamo evidencija transakcija. Vladine institucije po zakonu moraju biti informisane o poslovanju svakog preduzeća. da su stavke tačne i razumljive. procijenilo. . Troškovno računovodstvo je isto kao i financijsko računovodstvo namijenjeno uglavnom kao pomoć menadžerima kako bi ovi donijeli poslovne odluke. Financijsko računovodstvo priprema dva osnovna godišnja izvještaja a to su Bilans uspjeha preduzeća i Bilans stanja preduzeća.postavljaju razne grupe iz poslovnog okruženja. a u ovom slučaju putem troškovnog računovodstva dobijaju odgovor kolika je proizvodna cijena određenog proizvoda i koji su troškovi uključeni da bi se dobila puna cijena koštanja proizvodnje nekog proizvoda. Financijsko računovodstvo. Ako su upoznati kako preduzeće posluje mogu s pravom tražiti veće plate i druge beneficije koje im zbog uspješnog poslovanja pripadaju. Knjigovodstvo osigurava da su zapisi o transakcijama na vrijeme zavedeni. To su kupci i dobavljači. Dijelovi / ogranci računovodsva su Knjigovodstvo. Ova dva financijska izvještaja će u daljnjem toku izlaganja biti posebno objašnjena. postoje kategorije koje isto tako zanimaju rezultati poslovanja preduzeća. Njihovo ineresovanje se najviše odnosi na pitanja kao što su koliko preduzeće duguje njima i koliko su oni dužni preduzeću. Izvan samog preduzeća. Njih zanimaju odgovori na pitanja kao sto su: Koliko dugujemo? Koliko se nama duguje? Da li imamo dovoljno novca da normalno poslujemo? Koliki je profit? Pa čak i koliko će preduzeće vrijediti za koju godinu ako se odlučimo da ga prodamo? Radnici i službenici bi voljeli da znaju kako preduzeće posluje i koje su zapreke za još bolje poslovanje. Kao što vidimo računovodstveni sistem je dizajniran da bi mogao da odgovori na ova i druga pitanja.

Ove dvije komponente formiraju kategoriju prodaje a prodaja je najvažnija kategorija za poslovanje preduzeća i samim tim polazna tačka za analiziranje poslovanja preduzeća. roba koja je vracena neprodata zbog određenih razloga i kada se kupcu odredi određeni popust na robu koja je isporučena ali ne zadovoljava potrebe kupca u datom momentu pa se slijedeće isporuke daju istom kupcu pod povlaštenim uslovima koji ne potpadaju pod kategoriju popusta u prodaji. To su: 1. Pored kategorije ukupne prodaje u okviru iste posmatraćemo kategoriju neto prodaje. To su obim prodaje i trend cijena proizvoda. Postoje dva metoda izrade Bilansa uspjeha. Razumijevanje Bilansa uspjeha i Bilansa stanja preduzeća Postoje dva osnovna financijska dokumenta koja pokazuju u kakvom se financijskom stanju nalazi preduzeće. Bilans stanja preduzeća Zakonska obaveza svakog preduzeća je da poreznim organima godisnje predaje ova dva izvještaja u svrhu obračuna poreza. 1. Pored ova dva osnovna financijska izvještaja postoje i periodični izvještaji ali mi ćemo se fokusirati na ova dva zato što su najvažniji. To je godišnji izvještaj o poslovanju preduzeća koji pokazuje prihode i troškove poslovanja za posmatrani period od jedne fiskalne godine. Bilans uspjeha Bilans uspjeha je financijski izvještaj koji se odnosi na prethodnu godinu. Isti se princip primjenjuje kada su u pitanju troškovi poslovanja. To znači da se promjena tj. U većini slučaja primjenjuje se metod kada je dogovor o prodaji nastao a ne kada je prodaja naplaćena u gotovini. Kompanija je profitabilna kada prihodi premasuju troškove. Bilans uspjeha preduzeća 2. Neto prodaje je razlika koja nastaje kada se od ukupne prodaje oduzmu popusti na prodatu robu. U sklopu kategorije prodaje postoje dvije komponente koje nam pomažu da shvatimo kakvo je poslovanje preduzeća. Računovodje pomažu menadžerima da povećaju profitabilnost novih i postojećih proizvoda i daju im podatke za nove poslove da bi mogli prognozirati i planirati budžet za biznis u cjelosti. Bilans uspjeha se sastoji od dva osnovna elementa a to su prihodi iz poslovanja i troškovi poslovanja. Ukupna prodaja – Popusti na prodatu robu – povrat robe – specijalni uslovi . trošak knjiži kada je trošak nastao a ne kada je plaćanje izvrseno. sveoubuhvatni i svako preduzeće ih mora imati. U okviru financijskog računovodstva posebno ćemo se fokusirati na dva financijska izvještaja koje ova vrsta računovodstva obezbjeđuje. To su Bilans uspjeha i Bilans stanja: 2. kontrolu i procjenu troškova.Menadžersko računovodstvo je dizajnirano tako da menadžerima obezbjeđuje informacije koje su im potrebne za prognoziranje. Prodaja je prva kategorija koju posmatramo na ovom financijskom izvještaju.

Ovo naročito važi za preduzeća koja su proizvodna. prodaji. Preduzeća koja se bave uslužnim djelatnostima nemaju zaliha ili ako ih imaju te zalihe su minorne i odnose se uglavnom na zalihe propagandnog materijala te ne utiču bitno na cijenu prodatih usluga. Zato ćemo se sada posvetiti analizi troškova koji su prethodili osnovnom cilju svake proizvodnje tj. Cijena prodatih proizvoda za proizvodno preduzeće se obračunava po slijedečoj formuli: Početne zalihe + iskorištene sirovine + troškovi radne snage + proizvodni troškovi – proizvodnja u toku – krajnje stanje zaliha = Cijena prodatih proizvoda Ova formula ima određene komponente koje moramo posebno posmatrati da bi razumjeli kako su komponente izračunate i koje još stavke ulaze u cijenu troškova prodatih proizvoda. Sirovine 2.prodaje odredjenom kupcu = Neto prodaja. Te troškove nazivamo cijenom prodatih proizvoda. Ovi se troškovi obračunavaju kada se izvrši prodaja proizvoda na zalihama što praktično znači da se početno stanje zaliha i završno stanje zaliha apsolutno mora razmotriti. Kategorije zaliha su: 1. Prije i za vrijeme prodaje proizvoda preduzeća postojali su troškovi. Cijena prodatih proizvoda se bazira na proizvodima koji su nabavljeni ili proizvedeni za vrijeme operativnog ciklusa ili za vrijeme međuperioda koji je potreban da se prodaja izvrši. Zato ćemo se fokusirati na zalihe koje ima proizvođač a ta analiza je kompleksna zato što se zalihe sastoje od 3 kategorije. Polu-proizvodi i 3. Gotovi proizvodi Troškovi proizvodnje (troškovi radne snage i troškovi rada) takođe se moraju dodati kako bi se odredila stvarna cijena gotovih proizvoda na zalihama. Troškovi vezani za prodaju nazivaju se cijena prodatih proizvoda. Analiza troškova: Nakon pregleda prihoda (pored prihoda od prodaje postoje i ostali mogući prihodi za preduzeće kojima ćemo se pozabaviti naknadno) gdje smo se fokusirali na prihode od prodaje koji su najvažniji zato sto su najveći logično je da obratimo pažnju na troškove koji su nastali dok se čin prodaje nije dogodio. Za izračunavanje cijene prodatih proizvoda potrebno je uzeti u razmatranje početno stanje i završno stanje zaliha na kraju proizvodnog ciklusa. Iskorištene sirovine = Početne sirovine + nabavke – preostale sirovine na krajnjem stanju zaliha + Iskorištene sirovine Cijena proizvedenih proizvoda = Početno stanje polu-proizvoda na zalihama + Iskorištene sirovine + troškovi radne snage + troškovi proizvodnje – stanje poluproizvoda na krajnjem stanju zaliha .

Cijena prodatih proizvoda = Početno stanje gotovih proizvoda na zalihama + cijena proizvedenih proizvoda – završeni proizvodi na krajnjem stanju zaliha Ove formule ne pretpostavljaju da su zalihe rasprodate jer se tako nešto u ciklusu proizvodnje nikada ne dešava. porezi na imovinu / prodaju / nezaposlene itd. Cijena prodatih proizvoda za veletrgovca i malotrgovca neće biti razmatrana na ovom seminaru. izražavanje svih stavki od kojih se Bilans uspjeha sastoji u procentima gdje je neto prodaja predstavljena kao 100% a sve ostale kategorije stavke Bilansa uspjeha su izvedene iz neto prodaje. Takođe namjeravam da se koncentrišem na cijenu prodatih proizvoda koji se odnose samo na proizvođača. Kao što sam napomenuo ovo predavanje se isključivo odnosi na proizvodna preduzeća i za ova preduzeća se veze pojam ukupnog profita. Operativni troškovi uključuju troškove koji nastaju u procesu poslovanja i uključuju troškove prodaje kao i generalne i administrativne troškove. U preduzećima koje su u potpunom vlasnistvu. Operativni profit je vrlo važan s pozicije radnika jer na osnovu operativnog profita radnici mogu procijeniti kako efikasno menadžment koristi resurse preduzeća da bi ostvario profit. operativni profit može biti umanjen ako vlasnik ima veliku platu ili ako vlasnik preduzeća pokriva vlastite troškove iz operativnog profita. Takođe ne želim ulaziti u procentualno predstavljanje tj. Definicija ukupnog profita je profitabilnost poslovanja koja se bazira na neto prodaji u odnosu na cijenu prodaje proizvedenih proizvoda. podjela profita i bonusi. Zato ne namjeravam da idem u sve detalje i metode obračuna zaliha kao što su određivanje fizičkih zaliha putem Metoda LIFO I FIFO. Ukupna marža nije predmet predavanja. To ću pokazati na praktičnom primjeru. Kontrolisani troškovi su: troškovi prodaje. Sada govorimo o Bilansu uspjeha i o osnovnim komponentama ovog izvještaja. osiguranje. Ukupan Profit = Neto prodaja – Cijena prodatih proizvoda Operativni troškovi su troškovi koji nastaju iz poslovanja preduzeća i treba ih razlikovati od troškova proizvodnje koji se opet sastoje od troškova nabavke zaliha za proizvodnju i direktnih troškova proizvodnje koje smo razmatrali u dijelu kada smo govorili o cijeni prodatih proizvoda. plate uposlenika. Operativni profit predstavlja profit koji proizilazi iz osnovnih aktivnosti preduzeća tj. Operativni troškovi se dijele na troškove koji se mogu kontrolisati i na one koji se ne mogu kontrolisati. Nekontrolisani troškovi: energija i voda. Cilj ovog predavanja je osnovno razumijevanje financijskih izvještaja Bilansa uspjeha i Bilansa stanja. istrazivanje i razvoj. oglasavanje. u našem slučaju prihodi od prodaje proizvedenih dobara. zakupnine. Slijedeća kategorija koja se nalazi u Bilansu uspjeha je ukupan profit za proizvođača odnosno ukupna marža za veletrgovca i malotrgovca. Dobri primjeri lošeg . putovanje i reprezentacija. plaćanje najma.

Break even tačka / tačka rentabilnosti zavisi od tri faktora: Fiksnih troškova. Utvrđuje da li je kompanija sposobna da odplaćuje svoje dugove 4. kompanija posluje na pozitivnoj nuli a sve ispod predstavlja poslovanje sa gubitkom odnosno sve iznad predstavlja pozitivno poslovanje preduzeća. Formula: Break even tačka = prodaja – varijabilni troškovi – fiksni troškovi Primjena ove analize je veoma važna zato što omogućava slijedeće: 1. rate kredita i td. osiguranje. To su oni isti troškovi za koje smo rekli da ih ne možemo kontolisati. Ostale . Utvrđuje da li je projektovana prodaja pokriva fiksne i varijabilne troškove 3. zakupnina. (takse na imovinu. vrši plaćanja iz opertivnog profita za vlastiti penzioni fond. Varijabilni troškovi su troškovi koji zavise i variraju zavisno od variranja nivoa prodaje i proizvodnje. smatram da je vrlo važno da pomenemo Break even analizu (Analiza rentabilnosti) jer pojašnjava odnose između prihoda koji se ostvaruju prodajom i troškova koji nastaju u toku poslovanja tj.porezi Iako se slijedeća tema ne odnosi direktno na stavke u Bilansu uspjeha.) Napomena: Iako plaćanja po glavnici kredita se na nalaze na Bilansu uspjeha oni se tretiraju kao fiksni troškovi u break even analizi. troškove korištenja privatnog automobila i td. Na samoj tačci break even. Određivanje nivoa prodaje koji pokazuje gdje preduzeće posluje na pozitivnoj nuli 2. varijabilnih troškova i prodajne cijene. Pomaže da se utvrdi gdje su potrebne uštede da bi preduzeće poslovalo bolje Najvažnija funkcija break even analize je u tome da predstavlja vezu izmeđju dva finacijska izvještaja koje tretiramo. U okviru Bilansa uspjeha često se spominje kategorija ostali prihodi. Iz operativnog profita jednostavno je izračunati neto profit koji nam koristi za još bolje razumijevanje poslovanja preduzeća. Fiksni troškovi su troškovi koji ne trpe nikakvu promjenu zavisno od povečanja ili smanjenja nivoa prodaje ili proizvodnje. između Bilansa uspjeha i Bilansa stanja. operativnih troškova. Operativni profit (ili operativni gubitak) + ostali prihodi – troškovi plaćanja kamate – ostali troškovi = neto profit prije poreza Neto profit = neto profit prije poreza .menadžmenta koji se odražava na visinu operativnog profita je kada vlasnik preduzeća koristi opertivni profit za plaćanje zakupnine prostora koji takođe pripada istom vlasniku. Break even tačka (tačka rentabilnosti) je tačka na dijagramu gdje se izjednačavaju prihodi iz prodaje sa ukupnim troškovima.

prihod od kamata.prihode smo spominjali i u prethodnom izlaganju pa je vrijeme da kažemo šta potpada pod kategoriju ostali prihodi. kao i profit koji pokazuje dugoročno vrijednost preduzeća na trzistu. povrat neprodate robe i prodaja koja se izvrsila u okviru proizvodnih pogona.) Kao i ostale prihode imamo kategoriju ostalih rashoda ili ostalih troškova. proizvod i usluge koje prate taj proizvod. troškovi zbog prekida proizvodnje. troškova rada. uključuje procjenu dvije osnovne grupe troškova a to su troškovi prodatih proizvoda i operativne troškove. troškovi zbog neopravdanog diskonta na cijenu prodajnu cijenu proizvoda i td. Obaveze i Kapital zajedničkim imenom zovemo Pasiva. uključujući zgrade i opremu da proizvede proizvode za prodaju. Bilans Stanja Bilans stanja daje financijsku sliku preduzeća na određjeni dan po zatečenom stanju. Osnovna forma Bilansa Stanja se može predstaviti formulom: . dugovanja preduzeća koje nazivamo Obaveze i vlasničku investiciju u preduzeće koju nazivamo Kapital. Na bazi ove analize moguće je ustanoviti da li se neki troškovi pojavljuju neopravdano i moguće je shvatiti trend kada se ovi troškovi pojavljuju upoređivanjem sa promjenama u nivou prodaje sa promjenama u nivou visine troškova. opštih troškova i administrativnih troškova. Analiticar uporedjuje prihode i troškove. Analiza troškova. trendovi prodaje. Analitičar treba obratiti pažnju na operativne troškove koji se sastoje od troškova prodaje. To su troškovi koji su nastali van uobičajenog troškova poslovanja. Bilans stanja vrši kategorizaciju svih resursa preduzeća koje nazivamo Aktiva. Ipak prije nego što se započne analiza Bilansa uspjeha. Aktiva preduzeća je finansirana kompanijinim obavezama (dugovanjima) i vlasničkim kapitalom tj pasivom preduzeća. popusti kupcima. roba data na pocek. radi boljeg razumijevanja stanja u preduzeću treba imati predznanje o industriji kojom se preduzeće bavi i njenoj poziciji na tržištu. 2. kao slijedeći korak. Ostali prihodi su prihodi koji se generišu na račun preduzeća a nisu produkt osnovne djelatnosti preduzeća što u našem konkretnom slučaju znači nisu proizašli iz proizvodnje. prihod od prodaje osnovnih sredstava. Troškovi prodatih proizvoda se sastoje od nabavke zaliha. sezonalnosti proizvodnje te vrijeme trajanje specifičnog proizvoda. lista narudzbi. Analiza pocinje sa analizom prihoda. prihod od dividendi i td.) Rezime za Bilans uspjeha: Bilans uspjeha je od ključne važnosti za bilo kakvo ispitivanje poslovanja preduzeća jer pokazuje prodaju koja je najvažnija za opstanak preduzeća na trzistu. (prihod od iznajmljivanja. proizvodnje. (primjeri: troškovi zbog prodaje osnovnih sredstava. Obavezno se mora uključiti u analizu obim prodaje. kao i poznavanje ciklusa proizvodnje. amortizacije i neproizvodnih troškova. Preduzeće koristi aktivu.

analitičar koji posmatra Bilans stanja mora obratiti pažnju na Aktivu (šta preduzeće posjeduje). Tekuća pozicija u smislu likvidnosti preduzeća je razlika izmedju tekuće aktive i tekućih obaveza. Aktiva može biti tekuća. Obaveze dijelimo na tekuće obaveze i na dugoročne obaveze. Tekuća aktiva – Tekuće obaveze = Obrtni kapital Na pasivnoj strani Bilansa stanja imamo Obaveze i Kapital. potrazivanja od kupaca i . Promjena na jednoj strani uzrokuje promjenu na drugoj posto jednačina uvijek mora biti u balansu. U tekuću aktivu ubrajamo gotovinu. Vlasnički kapital ili samo kapital možemo posmatrati iz dvije različite perspektive: Računovodstveno – gdje je kapital predstavljen kao vlasničko inicijalno ulaganje u preduzeće i gdje se neto prihod pridodaje osnivačkom ulogu na kraju operativnog ciklusa. Razliku ako je pozitivne vrijednosti nazivamo obrtnim kapitalom.Kapital predstavlja neto razliku između vrijednosti aktive i nivoa obaveza.Aktiva = Obaveze + Kapital Ova jednostavna formula pomaže analitičaru da razumije konstantne promjene na lijevoj ili desnoj strani jednačine. Likvidnost je mogućnost zamjene dijelova aktive za gotovinu u najkraćem mogućem vremenu da bi se izmirila dugovanja koja su pristigla za plaćanje. fiksna (osnovna sredstva) ili netekuća (ostala aktiva). Ako pretvaranjem aktive u gotovinu ne možemo izmiriti obaveze koje su pristigle za plaćanje. Financijski . na obaveze (šta se duguje) i na kapital (investicija u poslovanje koju je izvršio vlasnik ili dioničar u poslovanje preduzeća). Aktiva: Tekuća Aktiva je aktiva koja može biti pretvorena u gotovinu u kratkom roku kroz poslovanje preduzeća u periodu koji je kraći od jedne godine. kažemo da je likvidnost preduzeća umanjena ili da je preduzeće nelikvidno. Obično govorimo o periodu koji je manji od jedne godine. Obaveze su poredane po principu “prioriteta za plaćanje”. Aktiva u Bilansu stanja je izlistana po redu koji određuje vrijednost i likvidnost sastavnih dijelova aktive. dionice / obaveznice. Tekućom aktivom nazivamo sredstva koja se mogu pretvoriti u gotovinu za vrijeme jednog proizvodnog ciklusa. U procjeni financijskog stanja u određenoj kompaniji.

Osnovna kategorija netekuće aktive su osnovna ili stalna sredstva. Netekuća aktiva je aktiva za koju ne ocekujemo da se može pretvoriti u gotovinu u roku kracem od jedne godine. Kod određivanja vrijednosti osnovnih sredstava uglavnom se uzima knjigovodstvena vrijednost osnovnih sredstava.zalihe. polu-proizvodi i gotovi proizvodi. Gotovina – po principu likvidnosti gotovina je prva pokazana na strani aktive. Ove tri kategorije su takođe poredane po principu likvidnosti tj. poluproizvodi i sirovine. Sva osnovna sredstva izuzev zemlje se amortizuju protokom vremena. Amortizacija je negotovinski trošak. najlakše je u gotovinu pretvoriti gotove proizvode pa je redosljed važnosti zaliha po principu likvidnosti slijedeći: gotovi proizvodi. Ipak u našim uslovima kada naplata potraživanja nije jednostavna bolje je požuriti sa pretvaranjem potraživanja u gotovinu na računu. Osnovna ili stalna sredstva su Zemljiste. Pod tekuće ili krakoročne obaveze ubrajamo mjenice plative banci. Obaveze: Obaveze kao i Aktivu (sredstva) dijelimo na tekuće i dugoročne obaveze. Preduzeća ih čuvaju jer mogu donijeti dobit na trzistu dionica i u mnogo slučajeva je bolje imati vrijednosne papire nego gotovinu u banci koja donosi samo dobit na osnovu kamate po viđenju. Vrijeme je da pomenemo i da pojasnimo kategoriju amortizacije jer govorimo o knjigovodstvenoj vrijednosti a ova vrijednost direktno zavisi od amortizacije. Zakonom je predviđena amortizaciona stopa za određena stalna sredstva. Potraživanja od kupaca na kraju rezultiraju pretvaranjem u gotovinu na računu preduzeća. komercijalne papire. Tekuće obaveze su obaveze koje dolaze na naplatu u toku jedne godine ili kraće. Zgrade i Oprema u vlasnistvu preduzeća. Ipak stvarnu vrijednost osnovnih sredstava određuje tržište. gotovinska vrijednost životnog osiguranja. Sastoji se od manjih pozitivnih priliva na račun preduzeća kao sto su preplaćeni troškovi od kojih se očekuje povrat u određenom iznosu. Ostala tekuća aktiva nema veću važnost. dobavljače. Knjigovodstvena vrijednost osnovnih sredstava se dobija umanjivanjem vrijednosti osnovnih sredstava putem amortizacije na godišnjem nivou. zajmove uzete od vlasnika ili povezanih . Vrijeme povrata ovakvih sredstava je teško ustanoviti i može se dogoditi da je za povrat potrebno više od jedne kalendarske godine što se ne uklapa u definiciju tekuće aktive pa ih u praksi i ne treba tako tretirati. Treba reči da neka potraživanja ostaju nenaplaćena i postaju gubitak iz poslovanja ili loš dug. Dionice / obaveznice – zauzimaju drugo mjesto u redu prateći princip likvidnosti. Zalihe se sastoje od tri komponente a to su sirovine.

Nagomilani troškovi / obaveze predstavljaju neplaćene troškove koji se iskazuju na bilansu uspjeha ali nisu izmirene. Porezi po osnovu prihoda su obaveze koje se moraju izvršiti prije slijedećeg godišnjeg obračuna poreza po osnovu prihoda. Kao sto vidimo tekuće obaveze su u uskoj vezi sa tekućim sredstvima. Ova plaćanja mogu biti godišnja. Plaćanje dobavljačima je normalan način poslovanja koji se izvršava u dogovoru sa dobavljačima da bi preduzeće pod povoljnim uslovima za nabavku zaliha i obezbjeđivanje usluga za preduzeće od strane preduzeća koje imaju specijalizirane usluge. Komercijalni papiri u pravilu predstavljaju neobezbijeđen dug (hipotekom ili nekom drugom vrstom zaloga) plativ u roku od 270 dana i u iznosu ne većem od 100. Tekuća dospječa za dugoročni kredit je zapravo plaćanje glavnice po partiji kredita. subordinirani dug ako je sporazum o tom dugu regulisan na period duži od jedne godine. partnerima kao i dug prema povezanim preduzećima se knjiži kao tekuća obaveza osim ako nije taj dug tretiran kao subordinirani dug. Dugoročni dug predstavlja obavezu sa rokom dospjeća koji je duži od jedne godine. Odplaćivanje dugoročnog kredita uobičajeno predstavlja seriju uplata za vrijeme dužeg vremenskog perioda. Ovakav način finaširanja je dostupan samo preduzećima koja imaju visok kreditni rejting kod svoje banke. Preduzeća koja imaju sezonsku proizvodnju od banke mogu traziti sezonski kredit da bi zaokružili svoj ciklus proizvodnje i u istoj godini kada je zajam uzet od banke te odplatili isti kreditoru.preduzeća i poreske obaveze vezane za tekuću godinu. Obično se koristi za kupovinu osnovnih sredstava koja su kapitalna . Dug prema dobavljačima predstavlja stalan izvor bezkamatnog finansiranja preduzeća koji se obnavlja kada se plati obaveza nastala po prethodnom zaduženju. Dug prema osnivačima. kvartalna ili mjesećna. partnerima ili povezanim preduzećima. Mjenice plative banci učestalo predstavljaju kratkoročno finansiranje tekućih sredstava i to uglavnom za podmirenje nabavki od dobavljača i za stvaranje zaliha. Mjenice plative drugim pravnim licima su sredstva uzeta od drugih pravnih lica koja nisu banke. Dugoročne obaveze uključuju dugoročna dugovanja. Za plaćanje kratkoročnih ili tekućih obaveza moraju postojati gotovinska sredstva stalno dostupna i ove obaveze diktiraju potrebu da preduzeće stalno bude likvidno.000 KM. obaveze prema rezervama i takse na odloženo plaćanje. Subordinirani dug je dug čije je izmirenje striktno definisano sporazumom ili ugovorom i odnosi se samo na dug prema osnivačima.

investicija za svako preduzeće. preferirane akcije) Dionički večinski paket je minimalna zakonska vrijednost paketa dionica koja uobičajeno vrijedi onoliko kolika je nominalna vrijednost dionica. Ne smatraju se formalnim dugom koji se mora izmiriti u nekom kratkoročnom ili dugoročnom periodu već obavezom koja ce doći na naplatu teoretski nekad u budućnosti. partnerima ili povezanim preduzećima. uplaćene dobiti iz poslovanja. Izmirenje ovog duga je uvijek regulisano ugovorom. Obaveze nastale po osnovu slučaja mogu biti ozbiljna prijetnja opstanku preduzeća. Večinski dionički paket omogućava vlasniku da glasa na sastancima dioničara kao sto i omogućava da vlasnik ucestvuje u eventualnoj podjeli prihoda putem dividendi u srazmjeri koliki je procenat ucesca vlasnika dionica u totalnom kapitalu preduzeća. Koriste se da bi se pokrile razlike u slučaju da je moguće neslaganje sa poreskim organima u odnosu na visinu obaveze koju treba platiti državi. Preferirane akcije ne obezbjeđuju pravo na glasanje ali se dividende nagomilavaju po određenoj stopi koja se dogovori prilikom izdavanja dionica. Osnivački kapital je razlika izmedju ukupne aktive i ukupne pasive. punomoćne financijske odstetne zahtjeve i garancije. Odložene obaveze poreza na prihod su tipičan primjer rezervi. Rezerve u poslovanju su obaveze koje će doći na naplatu u budućnosti. Dionice / Akcije (Obične dionice/akcije. Uglavnom se koristi kada vlasnici preduzeća zaključe da im je bolje izmiriti određeni dug privatnom pozajmicom umjesto da se dugovanje plaća iz aktive preduzeća ili iz osnivačkog kapitala. akreditive. po nominalnoj vrijednosti. Osnivački kapital se može sastojati od dionica. Prednost posjedovanja preferiranih akcija je u tome što vlasnici ovakvih akcija imaju prednost u naplati svojih dionica u odnosu na vlasnike kontrolnog seta dionica u slučaju likvidacije preduzeća. Zadržana dobit predstavlja neto dobit (dobit koja preostaje po izmirenju poslovanja) koja se zadržava u preduzeću kao izvor finansiranja. Uplaćena dobit iz poslovanja se ostvaruje kada se dionice određene nominalne vrijednosti prodaju na tržištu dionica iznad nominalne vrijednosti i sa ostvarenom razlikom se poveca osnivački kapital. Dividende se smatraju menadžerskim prihodom. zadržane dobiti i blagajničkih zapisa. Ovakve obaveze mogu natjerati preduzeće da proglasi bankrot. sudske postupke. Isto vrijedi i za eventualni gubitak kao rezultat poslovanja s tom razlikom da se onda vrijednost kapitala umanjuje. Subordinirani dug je po prioritetu izmirenja na nižem mjestu nego ostala dugovanja i odnosi se na dug prema osnivačima. . Ove obaveze uključuju preuzete pravne obaveze.

5% na neto = 2. Izjednačavanje vrijednosti kapitala zapravo znači da se svaka promjena u vrijednosti osnivačkog kapitala mora pojasniti i na kraju tačno izračunati iznos osnivačkog kapitala u preduzeću.53 Poseban porez na teret poslodavca 0.470588235 =735.0588235% Bruto plata= neto plata x (1+p') = 500 x 1. viša od nominalne vrijednosti pa se kao rezultat odkupa dionica dešava umanjenje ukupnog osnivačkog kapitala za iznos razlike između tržišne vrijednosti odkupljenih dionica i njihove nominalne vrijednosti. a zatim se po propisanim stopama pretvara u bruto platu koja je u većini slučajeva osnovica za obračun doprinosa. Neto plata i obaveza prema državi nazivamo bruto mjesečnom platom radnika. Obaveza poslodavca je da platu isplati radniku u bruto iznosu.2 (Ovo ide na teret uposlenika. Primjer obračuna: Obračun plate (primjer): Neto plata 500. Najvažnija nakanada za rad je mjesečna plaća koja se sastoji od gotovinskog djela novčane naknade koju nazivamo neto plata i obaveza prema državi koje proizilaze iz neto plate. a plaća poslodavac) Doprinosi na platu 11. 3. Plata se uobičajeno obračunava na nivou neto plate.5 . Obično se odkup vrši po tržišnoj cijeni koja je kao i u naprijed navedenom slučaju.00 Zbirna stopa za preračun neto plate u bruto na osnovu poreza i doprinosa koji ulaze u bruto platu: Formula: p' = px100/100-p p= 32% p'=32x100/100-32= 3200/68=47. Objašnjenje pojmova dugovanja prema radnicima i prema državi Dug prema radnicima: Poslodavac je dužan da radnicima isplaćuje naknadu za rad. analitičar tačno može predvidjeti sta može ugroziti poslovanje i kako se poslovanje preduzeća može unaprijediti. ročnosti obaveza koje se moraju platiti i posmatrajući odnos između duga i kapitala. Zaključak o Bilansu stanja: Razumijevanje Bilansa stanja je krucijalno važno za sprovođenje financijske analize preduzeća.Blagajnički zapisi /dionice su dionice koje je preduzeće izdalo a poslije odkupilo na tržistu i zadržalo u svom posjedu.5% na bruto = 84. Analiziranjem vrijednosti aktive.00 Porez iz plate 5% na neto = 25 Doprinosi iz plate 32% na bruto = 235.

2% = = 2 49 51 .6% 13.0% 386 2003 KM 963 100. troškovi Ukupni 2002 KM 884 100.0% 50 5. Minimalna plata trenutno u FBiH je 60% prosječne neto plate u FBiH. Regres za godišnji odmor 3. Svako neizmirivanje ovih obaveza prema radniku kreira dug prema radniku. Neisplaćivanje gotovinskog iznosa radničke naknade za rad je direktan dug prema radniku.0% 437 razlika (02-03) KM 79 29 50 8.Ukupne obaveze poslodavca: neto plata = 500.71 KM Pored nabrojanih obaveza poslodavac ima još i obaveze za članstvo u komorama.0% 424 48.0% 14.2 doprinosi na plate = 84. Troškovi smještaja za radnika za vrijeme trajanja službenog putovanja 5. ali je ono na dobrovoljnoj bazi. Ostale obaveze poslodavca prema radniku su precizirane u zakonu o radu.00 porez na platu = 5 doprinosi iz plata = 235. 4.53 poseban porez = 2.5 Ukupna obaveza poslodavca = 847.9% 6. Obaveze su slijedeće: 1.9% 4.6% 336 38. Praktična vjezba analiziranja financijskog stanja preduzeća Bilans uspjeha i Bilans stanja /praktičan primjer Uspješno preduzeće – Bilans Uspjeha Bilans Stanja + Prodaja Cijena prodatih proizvoda Ukupan profit Troškovi prodaje Opšti.4% 385 40.0% 52 5. Dnevnica za službeni put 4. Otpremnina za radnika koji prestaje raditi u iznosu broj godina staza puta jedna trećina prosjećne plate u zadnja tri mjeseca.8% 10.0% 510 53. Neisplaćivanje obaveza koje proizilaze iz neto plate kreira dug poslodavca prema državi.0% 460 52. adm.0% 453 47. Topli Obrok 2.

0% + + + = + .9% 0 7 3.2% 48 25.4% 73 7.0% (1.3% 5 (66.0% (19.9% 63 33.5% 50.9% (30) 40 22.1% 43 22.2% 18 45 24.7% 3 10 5.7%) 7.5% 24.4% 6 + = = + = Obaveze 42 23.5% 150 79.9% 15 7.1% 45.2% 7.0% 25.= + = = operativni troškovi Operativni profit Ostali prihodi Troškovi kamate Neto profit prije poreza Porezi Neto profit poslije poreza 43.4% 5 0. Ukupno Aktiva Plative mjenice Dobavljači Tekuće obaveze po dug.4%) 100.6% 15 1.7% 30 15. Dugoročni 2002 KM 2003 KM razlika (02-03) KM 20.3% 48 25.6% 4.3% 18 30 16.2% 20 2.2% 1 42 4.0% (4.0% 84 44.9% (1.4% (1) 44 24.4% 15 75 41.2% 44 5.4% (2) Bilans Uspjeha Aktiva + + = Gotovina Kupci Zalihe Ukupno tekuća aktiva Oprema Vozila Ukupno osnovna sredstva Amortizacija Neto osnovna sredstva Unaprijed plaćeni tos.6% 74 8.6% (1) 8 0.0% (0.2% 45 23.8% 189 100.0% 9 4.4% 4 144 79.0% 0.1% 4.2%) 5.7% 64 7.4% 103 56.9% 5 10 5.9% 181 100.5% 8 4.9% 5 2.0% 40.8% 18 1.3%) 60.2%) 9.0% 45.3% 2 83 43.5% (1) 21 2.4% 93 49.3% 18 9.0% 20.0% 28.8% 3 33 18.0% 2 8 45 24. dugu Nagomilani troškovi Ukupno tekuće obav.8% 15 7.5% 3 85 47.4% 15 8.9% (20) 10 5.5%) 3 3 63 6.

8% 95 50. primječujemo da je porasla prodaja u periodu od jedne godine.3% 23 73 40.9% 31. Došlo je do povečanja administrativnih troškova. U tome će nam najviše pomoći uvid u bilans stanja.7% 1 0. Operativni profit je opao ali je došlo do povečanja ostalih prihoda. Prodaja je osnovna kategorija i prvo što se moramo zapitati sta je uzrokovalo porast prodaje? Da bi došlo do povečanja prodaje morala se dogoditi neka investicija u povečanje kapaciteta proizvodnje tj.8% 23 Komentar na prethodni bilans stanja i bilans uspjeha: U bilansu uspjeha. Da bi odgovorili na ova pitanja moramo se skoncentrisati na ostale stavke u bilansu uspjeha a kasnije i u bilansu stanja. Interesantna je kategorija zaliha jer je tu doslo do povečanja sto nam govori da se desila investicija u nabavku sirovina. u osnovna sredstva ili se radi o boljem marketinškom pristupu tržištu što je uzrokovalo veću tražnju proizvoda. Daljnjim uvidom u financijski izvještaj možemo zaključiti u šta je zajam iskorišten. Tu je takođe došlo do smanjenja iz godine u godinu a to nas samo uvjerava u istinitost pretpostavke jer investicija u kapitalna sredstva u pravilu umanjuje kategoriju profita u periodu odmah nakon sto se desila kapitalna investicija.= Kapital dug Ukupno obaveze Dionički kapital Zadržana dobit Ukupno kapital 108 59. Znači da je administracija u prethodnoj godini povečana zbog povečanja obima posla ili su se u radu administracije javili novi poslovi koji su uzrokovali povečanje troškova. Posebno značajna promjena se dogodila u kategoriji vozila i sada već možemo sa .2% (15) (13. U bilansu stanja došlo je do promjene u nivou dostupne gotovine. Ukupan profit je takođe viši nego prethodne godine za 1%.0% 31. To je vrlo važno jer to znači da je preduzeće likvidnije nego što je bilo a takođe da bez problema servisira zajam ako je uzet u šta još nismo sasvim sigurni mada je vjerovatnoća da se to dogodilo sa svakom stavkom koju posmatramo sve veća. Troškovi kamate su porasli što nas dovodi do zaključka da je preduzeće sigurno uzelo zajam.3% 96 50. U slijedećoj kategoriji cijena prodatih proizvoda. Vidimo da se takođe dogodilo povečanje u nivou opreme i to uprkos amortizaciji koja je morala biti obračunata na kraju prethodne godine.9%) 1 0. primjećujemo da je ona procentualno niža u odnosu na prodaju mada je u odnosu na obim prodaje iz prethodne godine nominalna stavka viša. Potvrdu ove teze nalazimo u povečanju operativnih troškova iz jedne godine u drugu. Kod kupaca nema veće promjene mada se može zaključiti da je naplata od kupaca malo bolja. Nominalno je došlo do povečanja tekuće aktive što opet potvrđuje da je preduzeće likvidnije nego što je bilo.5% + = 72 39.5% 93 49. Prije nego se osvrnemo na analizu bilansa stanja pogledajmo kategoriju profita i neto profita.5% 0 0.

595 488 723.035 20.772 14.229 . namještaj Akumulirana amortizacija Ukupno osnovna sredstva Ostala sredstva 2000 1. To je takođe poboljšalo generalno stanje u preduzeću. Možda ih je preduzeće odkupilo i zadržalo u kategoriji osnivačkog kapitala.670 21.909 533. plaćanja Rezerve Ukupno tekuća Sredstva Osnovna sredstva Zemljiste Zgrade Oprema. preduzeće je uzelo dugoročni kredit što je jedini ispravan način da se izvrši investicija u osnovna sredstva. Iz tekućih obaveza primječujemo da je došlo do smanjenja nivoa obaveza iz godine u godinu.sigurnošću reči da je preduzeće u prethodnom periodu uzelo zajam i taj zajam utrošilo u poboljšanje opreme. Preduzeće stoji jako dobro i vrlo uspješno posluje.719 2001 1. Povečao se obim poslovanja sa dobavljačima sto je najlogičnija posljedica povečanja prodaje u cjelosti.843 181. Osnovna sredstva su značajno porasla i generalno uzevši aktiva tj.137 40. sredstva preduzeća su značajno uvećana u odnosu na prethodnu godinu.471 2002 16. nešto obrtnog kapitala i naročito je bila prisutna investicija u poboljšanje voznog parka. Mjenice su plaćene u značajnom iznosu. Naprotiv. Bilans Stanja za BiH preduzeće u procesu privatizacije: Aktiva u KM Tekuća sredstva Gotovina Nenaplaćena potraživanja Unaprijed izv.229 746. Zadrzana dobit je mnogo veća nego u prethodnoj godini sto se značajno odrazilo na nivo osnivačkog kapitala koji je jako porastao u periodu od jedne godine. Preduzeće lakše servisira svoje obaveze što će reči da je dio tekućih kratkorocnih obaveza pretvoren u dugoročne.951 12. S druge strane obaveze su umanjene. preduzeće je imalo dovoljno sredstava da neke obaveze u jos većem obimu unaprijed plati a da se to ne odrazi na smanjenje gotovine. gotovina je veća nego što je bila. Dakle.468 189.506 56.311 488 181. Pretvaranje kratkoročnih obaveza u dugoročne je uvijek dobra poslovna politika. Osnovno pravilo je da se dugoročni zajmovi uvijek koriste za investiranje u osnovna sredstva.468 198. Tekuće obaveze po dugoročnom dugu su porasle. Takođe.457 533. Za te svrhe se nikada ne koriste kratkoročni zajmovi.

Bilansa uspjeha nema pa čemo pretpostaviti da je proizvodnja zaustavljena.267 195.243 28.060) 714. gotovina se povečava te je zanimljivo istražiti šta se dogodilo da se nivo gotovine povećao ako nema proizvodnje.899 745. Zaključujemo da preduzeće nema dugoročnu poslovnu politiku ili što je vjerovatnije da nema ni proizvodnje a samim tim nema ni razloga za rezervama .303 12.138 9.561) 675. U trećoj godini je taj iznos značajno porastao što nas dovodi do zaključka da se u poslovanju preduzeća desilo nešto dramatično.261 749. U trećoj godini.083 12.107 62. Interesantno je da u preduzeću postoji određeni iznos gotovine koji je u prve dvije analizirane godine na relativno istom nivou.835 238.083 745.119 747.305 238.261 749.698 (87.Ukupno sredstva Obaveze tekuće Zaostala dugovanja Kratkoročni krediti Ostale kratkoročne obaveze Ukupno tekuće obaveze Dugoročne obaveze Dugoročni zajmovi Ukupno dugoročne obaveze Kapital Privatni kapital Drzavni kapital Zadrzani dobitak/gubitak Ukupno Kapital Ukupno kapital i obaveze 747. Bilans stanja u daljnjoj analizi podržava ovu pretpostavku. Nije bilo unaprijed izvršenih plaćanja a ne postoje ni rezerve u poslovanju.305 568 195.766 30. Nenaplaćena potraživanja rastu iz godine u godinu.198 71.296 42.138 U ovom slučaju analiziramo samo bilans stanja. U prve dvije godine taj rast nas dovodi do zaključka da je menadžment preduzeća loše vodio poslovnu politiku jer je povećanje nenaplaćenih potraživanja siguran znak loše poslovne politike.698 (47.406 34.045 1.640 8.

koja se odvijala prije par godina. Interesantno je da je stalno prisutan rast nivoa tekućih sredstava iz godine u godinu. Ekonomista Centar za solidarnost Bosna i . Po prodaji osnovnih sredstava (zemljista) taj dug je bio drasticno smanjen ali se onda protokom vremena počeo opet povečavati. U osnovnim sredstvima vidimo da se vrijednost zemlje prenosi iz godine u godinu u istom iznosu (u slučaju zemlje ne vrijedi amortizacija mada je i zemljište osnovno sredstvo za rad). Zgrade su kao osnovno sredstvo ostale u vlasništvu ovog preduzeća i njihova se vrijednost iz godine u godinu umanjuje po osnovu godišnje amorizacije. Gotovina nije porasla iz porasta prodaje jer prodaje nema pa je jedino moguće objašnjenje da se desila prodaja kapitalnih sredstava. Kupac je izvršio određene uplate na račun i to objašnjava povečanje gotovine. one su u narednom periodu nastavile da rastu u zadnjoj posmatranoj godini. Zaostali dug i dalje postoji u bilanci preduzeća. Pripremio: Mladen Živojnović.niti za unaprijed izvršenim plaćanjima što je znak postojanja ciklusa proizvodnje. dovodi nas do zaključka da je možda ta zemlja prodata u procesu “male privatizacije”. Dug prema radnicima se sastoji od neisplaćenog dijela neto plate i od obaveza koje proizilaze iz neto plate prema drzavi. U kasnijoj analizi bilansa. Činjenica da je zemlja prodata prije privatizacije. U trećoj godini vrijednost zemlje se ne iskazuje što znači da se desila prodaja ovog osnovnog sredstva. Nakon što su se ove obaveze servisirale te značajno smanjile sredstvima dobijenim iz prodaje osnovnog sredstva. Takođe je očito da su gotovinske uplate od strane kupca neznatne u odnosu na vrijednost zemlje kao osnovnog sredstva zemlje. primjetićemo da u preduzeću još uvijek postoji dio državnog kapitala što znači da preduzeće još uvijek nije privatizovano i da proces privatizacije tek slijedi. Preduzeće u prve dvije godine posluje sa gubitkom. Već sada možemo zaključiti da je preduzeće izvršilo određenu prodaju osnovnih sredstava što je rezultiralo povečanjem stanja gotovine. dovodi nas do zaključka da je preduzeće iskoristilo sredstva dobijena iz prodaje zemljista na servisiranje ovih obaveza. Ostala sredstva se takođe više ne vode kao vrijednost u izvještaju za zadnju godinu pa možemo pretpostaviti da su i ona prodata u procesu “male privatizacije”. kao i da su smanjene kratkoročne i tekuće obaveze. Umanjenje vrijednosti kapitala koje proizilazi iz poslovanja sa gubitkom nije prenoseno u narednu godinu te se totalno sravnjenje kapitala po osnovu gubitka iz prethodnih godina nikada nije dogodilo. Tesko je reči na šta se ovaj dug tačno odnosi ali imamo osnova da pretpostavimo da je dug dijelom prema radnicima. Pretpostavljamo iz kategorije nenaplaćena potraživanja da kupac još duguje preduzeću po kupoprodajnom ugovoru. Činjenica da ne postoje tekuće obaveze. Sve ovo znači da je vrijednost preduzeća još i manja nego što je to predstavljeno u bilansu stanja. da su zaostala dugovanja u jednom periodu bila izmirena ili smanjena.

Hercegovina Rad Centra za solidarnost. USAID . finansijski podržava Američka agencija za međunarodni razvoj. Bosna i Hercegovina.