Banja Luka College

Predmet: MIKROEKONOMIJA

Međunarodne finansijske institucije

(Svjetska Banka, MMF...)

Nastavnik: dr. Svetlana Dušanić - Gačić Student: Danijel Motl

Br indeksa:355/10

Banja Luka, november 2010. godine

 Banja Luka College

Živimo u svijetu koji je toliko bogat gdje godišnji prihod prelazi preko 31 bilijun
američkih dolara. U ovakvom svijetu jedan prosječni zaposlenik zarađuje više od 40000
USD godišnje te u istom svijetu živi također 2,8 milijardi ljudi koji zarađuju manje od
700 USD godišnje. Od toga njih opet 1,2 milijardi živi manje od 1USD dnevno.
Posljedica je da u zemljama koje se razvijaju svaki dan umire oko 33000 djece. U ovim
zemljama svake minute umire jedna žena koja donosi dijete na svijet. Više od 100 mil.
djece, u većem broju djevojčice, ne mogu ići u školu zbog toga jer su siromašni. Ovakvu
mjeru bijede odnosno siromaštva smanjiti, gdje se istovremeno u sljedećih 50 godina
očekuje rast stanovništva zemlje za otprilike 3 milijarde predstavlja veliki izazov.

Grupacija svjetske banke (The World Bank Group) sa svojim radom i resursima bogatih
zemalja pokušava utjecati na rast siromaštva u zemljama. Kao jedna od najvećih svjetskih
institucija koje nude pomoć, Svjetska banka pomaže zemljama koje su u razvoju pri
njihovom razvoju u školstvu, zdravstvu, opskrbi vodom i strujom kao i u borbi protiv
bolesti i zaštiti okoliša. Svjetska banka nije u doslovnom smislu ''banka'' već posebna
organizacija Ujedinjenih naroda kojoj pripadaju 184 zemlje članice. Spomenute zemlje su
odgovorne za financiranje te svjetske institucije kao i za način na koji se njena sredstva
koriste. Svjetska banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Međunarodne
banke za obnovu i razvoj (International Bank for Reconstruction and Development –
IBRD), a zbog svojeg obujma poslovanja već je u samom početku nazvana Svjetska
banka .Pored međunarodne banke za obnovu i razvoj u Svjetsku banku spadaju još i
Međunarodno udruženje za razvoj (International Development Association – IDA),
Međunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation –IFC), Agencija
za multilateralno garantiranje investicija (Multilateral Investment Guarantee Agency –
MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje pravnih sporova pri investiranju (The
International Centre for Settlement of Investment Disputes – ICSID) .

U zadnjih nekoliko godina Svjetska banka je uložila znatna sredstva u područja njenog
djelovanja koja bi trebala imati globalni utjecaj. Jedno od tih područja je opraštanje
dugova najsiromašnijim zemljama koje će zbog tog oprosta moći svoja sredstva uložiti u
razvoj školstva, zdravstva, obnovu domaćinstava kao i sam napredak siromašnih.
Svjetska banka sa još 189 zemalja te brojnim organizacijama sudjeluje u borbi protiv
siromaštva što možemo smatrati primjerom globalnog partnerstva. Jedna od najvažnijih
potpora koja stoji vrlo visoko na dnevnom redu takve jedne institucije kao što je Svjetska
banka je borba protiv virusa HIV. Iznosi koje ona izdvaja za programe u borbi protiv tog
zasad smrtonosnog virusa kreću se oko 1,3 milijarde USD od čega polovica odlazi
afričkim državama južno od Sahare kojima ta sredstva jako dobro dođu.

Svjetska banka osnovana je 1. srpnja 1944. god. u Bretton Woods-u na sjednici kojoj su
prisustvovale 44 vlade zemalja. Sjedište joj je u Washingtonu. Pomagala je u obnovi
Europe nakon II. Svjetskog rata. Prvi zajam koji je odobrila u visini od 250 mil. USD bio
je namijenjen za obnovu Francuske. I taj aspekt pomoći pri obnovi je važno težište u radu
i djelovanju Svjetske banke. Danas Svjetska banka više obraća pozornost na smanjivanje
 Banja Luka College

siromaštva u svijetu. Prije je Svjetska banka imala stožer u kojem su bili tehnički
stručnjaci kao i stručnjaci zaduženi za financijsku analizu te su isključivo radili u
Washingtonu. Danas raspolaže jednim znatno većim stožerom koji ima stručnjake iz
ekonomije, vanjske politike, stručnjake za pojedina područja te stručnjake za socijalna
pitanja, 40 % tih stručnjaka danas radi u uredima smještenim u državama s kojima ta
svjetska institucija ima odnose.

Svjetska banka je danas puno veća i kompleksnija. Razvila je se u grupu organizacija

koju čine već navedena Međunarodna banka za obnovu i razvoj ( IBRD), Međunarodno
udruženje za razvoj (IDA), Međunarodna financijska korporacija (IFC), Agencija za
multilateralno garantiranje investicija (MIGA) te Međunarodni centar za rješavanje
pravnih sporova pri investiranju (ICSID).

U 80-im godinama djelovala je u različitim smjerovima; početkom tih godina bila je

suočena sa makroekonomskim problemima i pitanjima koja su se ticala reprogramiranja
dugova, poslije su na prvo mjesto dolazile socijalne i teme vezane za zaštitu okoliša.
Tijekom suočavanja sa svim tim problemima neki su im prebacivali kako rade suprotno
svojim načelima u projektima koji su privlačili više pozornosti. Kako bi se suočili sa
dvojbama oko kvalitete djelovanja Svjetske banke, javnosti je prezentirano izvješće o
radu. Nedugo poslije toga počela je reforma koja je podrazumijevala reviziju u kojoj se
trebalo ustanoviti dali su prigovori upućeni Svjetskoj banci osnovani. Prigovori su bili
sve veći i dosegli su vrhunac 1994. na godišnjem zasjedanju u Madridu.

Nakon toga su Svjetska banka i njene organizacije učinili znatan korak prema naprijed.
Svaka organizacija, sama za sebe je radila na tome kako bi bila efikasnija i djelotvornija.
Samim time je došlo do pomaka te se moglo vidjeti kako su promjene dobro došle, a i
neki su priznali kako su zadovoljni učinjenim. Više nego ikad prije, Svjetska banka je
dobila na značenju na svjetskoj političkoj sceni. Zajedno sa partnerima uspješno je se
angažirala u različitim kompleksnim situacijama poput potpore u Bosni i Hercegovini
nakon rata, pomoći Istočnoj Aziji nakon financijske krize, obnovi Srednje Amerike
nakon jakih vjetrova i oluja, pomoći Turskoj nakon velikih potresa, obnovi Kosova itd.

Bez obzira na beskrajni napredak koji je učinjen proteklih 20 godina u smanjivanju

siromaštva još uvijek živi 1,2 milijardi ljudi koji imaju dnevni prihod manji od 1USD kao
i 2,8 milijardi čiji je prihod manji od 2USD. U svakom slučaju je broj siromašnih u tom
razdoblju smanjen za 200 mil. ljudi.

U sljedećih 50 godina, predviđa se da će svjetsko stanovništvo porasti sa 6 na 9 milijardi

ljudi od čega će skoro 95% tog rasta pripasti zemljama u razvoju.

Milenijski razvojni ciljevi oko kojih su se 2002. 189 zemlje Ujedinjenih naroda
dogovorili zrcalo su jedne jedinstvene sloge oko toga što je potrebno napraviti kako bi se
smanjilo siromaštvo. Ti ciljevi predstavljaju određene zadaće na kojima će raditi i oni
koji nude novac odnosno pomoć kao i oni koji tu pomoć primaju.
 Banja Luka College

 Neki od ciljeva su :

-           Istrebljivanje ekstremnog siromaštva i gladi

-           Osnovna škola za sve

-           Jednakopravnost i prava žena

-           Reduciranje djece koja umiru

-           Poboljšanje zdravlja majki

-           Borba protiv virusa HIV-a, Malarije i ostalih bolesti

-           Ustrajnost u zaštiti okoliša

-           Razvoj globalnog partnerstva za razvoj

Zadnji cilj između ostalog definira uloge onih koji novac daju i onih koji ga primaju.

Da bi se spomenuti ciljevi ispunili potreban je golemi trud i briga od strane razvijenih

zemalja oko gospodarske politike, učinkovitog i nekorumpiranog menadžmenta javnog
sektora što bi pridonosi  ulaganju dodatnog kapitala.

Pitanje koje se postavlja je, koju ulogu tu ima Svjetska banka? Ona podupire kako
industrijske tako i zemlje u razvoju na području davanja zajmova, garancija, analiza i
savjeta, opraštanje dugova, povećanje kapaciteta kao i pravnom zastupanju. Strategija
Svjetske banke za smanjenje siromaštva se bazira na izradi povoljne klime za investiranje
te investiranje u siromašne.

Početkom 2003. vodstvo Banke je odredilo 7 težišnih područja: Obrazovanje za sve,

HIV/AIDS, zdravlje majke i djeteta, opskrba vodom te njen odvod, klima za investiranje i
financije, trgovina i ustrajnost u zaštiti okoliša. Ta područja, u svim regijama, za koja
Banka izdvoji financijska sredstva su ona u kojim će Banka težiti kako bi u najkraćem

roku poboljšala projekte. Kada je 1944. Međunarodna banka za obnovu i razvoj

osnovana, «Razvoj» nije bila zadaća koja je bila na prvom mjestu. Tada je glavni cilj
Svjetske banke bio obnova Europe nakon II. Svjetskog rata. Nakon tog rata glavno načelo
 Banja Luka College

je bilo da bogate zemlje rade zajedno na tome kako bi poboljšale životni standard u
siromašnim.

Međunarodni monetarni fond (MMF) osnovan  je 1946. Financijska pomoć uključuje

kredite i zajmove članicama MMF-a s platnom bilancom koja podupire politiku
prilagodbe i reforme. Kredit MMF-a se uzima radi jačanja financijskog kredibiliteta
države. Uvjeti za kreditni aranžman MMF-a  su izrazito  oštri i jako utiču  na ekonomski
i socijalni život države, a služe za potporu platne bilance države. Za dodjelu  kredita
nekoj zemlji MMF traži smanjenje troškova države, socijalna davanja i postizanje pune
sigurnosti otplate inostranih dugova, tj. predočavanje odgovarajućih makroekonomskih
programa koji se veoma strogo ocjenjuju. Odobrenje kredita MMF je znak drugim
bankama da mogu ulaziti u kreditne aranžmane, i upravo stoga je važnost stand-by
aranžmana velika.Stand-by aranžman (engl. stand-by credit, njem.
Bereitschaftskreditabkommen, Beistandskredit) je kratkoročni kredit koji od MMF
dobivaju zemlje članice kako bi premostile  vanjske likvidnosti. Novac koji se odobrava
nikad ne odlazi u budžet,  nego isključivo služi za jačanje vanjske likvidnosti zemlje,
odnosno deviznih rezervi središnje banke i odbranu kursa. Članovi Fiskalnog vijeća BiH
postigli su dogovor sa MMF-om  o trogodišnjem stand-by aranžmanu u iznosu 1,2
milijarde eura. Dvije trećine sredstava će pripasti FBiH, a trećina RS-u. Vlada Federacije
Bosne i Hercegovine mora uštedjeti 414 miliona maraka, Vlada Republike Srpske 146
miliona, Vijeće ministara 40 miliona i Vlada Brčko distrikta 10 miliona konvertibilnih
maraka. Sredstva MMF-a u iznosu od milijardu i 200 miliona eura će biti raspoređena na
godišnjem nivou po 400 miliona eura. Ukoliko BiH ispuni obaveze iz dogovora sa MMF-
om do kraja juna ( još 15 dana) , prvih 400 miliona eura se očekuju  tokom  nekoliko
narednih  mjeseci.

 Smanjenje potrošnje bilo je neophodno u svim državama koje su ušle u kreditni

aranžman sa MMF-om. Ukrajina, Latvija, Srbija i Rumunija nedavno su morale poduzeti
te korake.Rumunija je zamrznula plate, a u Latviji se primijenio rijedak i ekstreman
slučaj rezanja budžeta. Smanjene  su  penzije za 10 posto i plata za 20 posto ali nije bilo
povećanja poreza na dobit. U Srbiji su skoro jednako smanjeni rashodi i povećani
prihodi, a sve plate i penzije su zamrznute te je uveden porez na dohotke veće od 9000
dinara. U Mađarskoj i Latviji se i nakon dolaska MMF-a, kreditni rejting dodatno srušio a
vlade su kraju pale. Zemlje koje su imale iskustvo s MMF-om pokazale su da novac koje
su dobile nije bio dovoljan za prevazilaženje krize i  stabilizaciju ekonomije, nego da je
taj problem ostavljen  domaćim vlastima da ga rješe.
Inače,slogan MMF-a glasi: "Stegnite pojas!"