P. 1
1kolokvijumMP

1kolokvijumMP

|Views: 243|Likes:
Published by Denis Zehira Dzanic

More info:

Published by: Denis Zehira Dzanic on Dec 04, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/18/2015

pdf

text

original

MEĐUNARODNO POSLOVANJE 1.Tradicionalno posmatrajući, kako definišemo globalizaciju?

Tradicionalno posmatrajući, globalizaciju definišemo kao proces razvoja svjetske ekonomske međuzavisnosti. Ekonomsku međuzavisnost možemo prepoznati u razgranatom mrežnom obliku proizvodnje, međunarodnih transakcija robe, usluga i kapitala. 2. Suština procesa globalizacije? Suština procesa globalizacije sastoji se u porastu ekonomske i političke, ekološke i kulturne međuzavisnosti između država. 3. Mikroekonomski aspekti globalizacije?  Globalna koncepcija tržišta.  Borba za kritičnu masu.  Ekspanzija nastupa preduzeća na inostranoj sceni.  Promjene u internoj organizaciji.  Povećanje broja privrednih sporazuma i alijansi. 4. Faktori koji doprinose ubrzanju razvoja globalizacije?  Smanjenje transparentnih troškova i troškova komunikacije.  Razvoj informacionih tehnologija.  Razvoj regionalnih integracionih procesa i smanjenje političkih tenzija.  Tranzicione promjene u zemljama jugoistočne Evrope i otvaranje Kine prema svijetu.  Izgradnja pravnog poretka i poboljšanje sigurnosti.  Razvoj elektronskog poslovanja. 5. Obilježja ekonomske globalizacije?  Glavna obilježja ekonomske globalizacije su: - Globalizacija tržišta – stvaranje jedinstvenog svjetskog tržišta; - Globalizacija poslovnih aktivnosti; - Globalizacija konkurencije; - Povećanje opšteg životnog standarda. 6.Nedostaci globalizacije?  Nedostaci globalizacije su: -Povećanje stepena zavisnosti manje razvijenih zemalja od razvijenih zamalja i njihovih ekonomija; -Gubljenje ekonomskog i političkog suvereniteta; -Značajan uticaj multinacionalnih kompanija; -Smanjenje obima investicionog kapitala u zemlje u razvoju; -Prijetnja kulturnom identitetu i nezavisnosti; -Osjećaj manje vrijednosti, zavisnosti i podređenosti ekonomski jačim i snažnijim; -Izloženost ekonomskim i političkim sankcijama za “neposlušne zemlje” od strane ekonomskih moćnika.

.portfolio investicije – ulaganje kapitala u HOV. ulaganje sredstava u vezi sa privatizacijom i -koncesije. . .Upotreba engleskog jezika.Razvoj međunarodnih tržišta. . 10. EQUITY kapital? .Tranzicioni proces zemalja koje su prešle iz socijalističkog oblika u demokratski oblik društvenog uređenja.Uvođenjje elektronskog oblika poslovanja i komuniciranja. Osnovni vidovi stranih ulaganja?  Osnovni vidovi stranih ulaganja su: -strane direktne investicije (foregin direct investments).Dinamičan rast svjetske privrede i trgovine. 8. .Internacionalizacija bankarstva širom svijeta. transportu i telekomunikacijama.direktne investicije – ulaganje u određen poslovni subjekat u instranstvu ciljem sticanja vlasništva nad njim i . -Konglomeratske transnacionalne kompanije – proizvodnja različitih proizvoda u svojim filijalama smještenim u više država. -Vertikalne transnacionalne kompanije – osnivanje ili kupovina filijala u inostranstvu sa ciljem njihovog uvezivanja. Oblici izvoza privatnog kapitala?  Oblici izvoza privatnog kapitala su: .Nastanak i razvoj mega kompanija. 12. 13.7.Planetarni razvoj demokratije i političkog pluralizma.Stvaranje mega tržišta. . 11. Najznačajniji novi pojavni oblici internacionalizacije savremene trgovine?  Najznačajniji novi pojavni oblici internacionalizacije savremene trgovine su: .Konvertibilnost valuta. . Faktori koji doprinose razvoju transnacionalnih kompanija?  Faktori koji doprinose razvoju transnacionalnih kompanija su: . Inter-firm trgovina?  Intra-firm trgovina – robna razmjena između matične transnacionalne kompanije i njenih filijala u inostranstvu. . Transnacionalne kompanije prema oblicima nastanka?  Transnacionalne kompanije prema oblicima nastanka možemo podijeliti na: -Horizontalne transnacionalne kompanije – proizvodnja istih ili sličnih proizvoda koje se osnivaju ili kupuju u inostranstvu. sa ciljem izbjegavanja transportnih troškova. .Liberalizacija propisa u sferi stranih direktnih investicija. . -zajednička ulaganja (joint ventures).Tehnički progres u proizvodnji.Liberalizacija međunarodne trgovine. . 9. -portfolio investicije.

 Novi proizvodi i tehnologija za domaće tržište. transfer kapitala. 19. Međunarodni ekonomski odnosi?  Međunarodni ekonomski odnosi su dio međunarodnih odnosa koji obuhvataju ekonomske i poslovne odnose između nacionalnih privreda u svijetu.  Novi izvori sirovina/novi dobavljači.Izražen i naglašen multikulturizam. Najizraženije prepreke većeg priliva stranih direktnih ulaganja u BiH?  Najizraženije prepreke većeg priliva stranih direktnih ulaganja u BiH izražene su kroz: -Zakonodavne probleme. kulturne. čije aktivnosti su regulisane od strane međunarodnih multilateralnih ekonomskih i finansijskih organizacija.Višedimenziomalnost ekonomske diplomatije. 16.  Poboljšavanje komunikacije unutar kompanija.  Spoljna trgovina je organizovana razmjena roba i usluga između nezavisnih zemalja. 15. poboljšanje konkurentnosti i otklanjanje infrastrukturnih nedostataka. 14.  Zaštita domaćeg tržišta. globalnim pravilima poslovanja. znanja i raspoloživih resursa sa elementima inostranosti prema jedinstvenim.  Geografska diversifikacija. .  Unutrašnja trgovina je organizovana razmjena roba i usluga u okvirima nacionalnih carinskih granica jedne nezavisne zemlje. 18. 20. Definicija međunarodnog poslovanja?  Međunarodno poslovanje je privredna aktivnost koja podrazumijeva razmjenu roba. 17. sportske i druge veze. . Međunarodni politički odnosi ?  Međunarodni politički odnosi predstavljaju osnovu uspostavljanja ekonomske.Povećanje broja učesnika na svjetskoj trgovinskoj sceni. -Kašnjenje procesa reformi. . Karakteristike novog oblika ekonomske diplomatije?  Karakteristike novog oblika ekonomske diplomatije su: . Trgovina (definicija i podjela)?  Trgovina je djelatnost koja se bavi prometom roba i usluga. Equity kapital – predstavlja vrijednost investicija u akcije preduzeća u inostranstvu. . Razlozi za međunarodno poslovanje?  Kreiranje novih tržišta i/ili povećavanje profita.Međusobna povezanost svih aktivnosti kojima se bavi ekonomska diplomatija. -Ograničenost institucionalnih kapaciteta za sprovođenje reformi strateškog planiranja i marketinga. -Potreba za razumijevanjem značaja stranih investicija. Najvažniji subjekti su suverene i nezavisne države i međunarodne organizacije. usluga.

24. Proizvodni pokretački faktori?  Proizvodni faktori su: 1. 3. industrijskog menadžmenta i marketinga). . . odbrana postojeće konkurentske pozicije. . fleksibilnije upravljanje proizvodnim asortimanom.Uvoz radi održavanja robnih rezervi na planiranom nivou. Slobodnom pristupu resursima. Značaj međunarodnog poslovanja?  Značaj međunarodnog poslovanja se ogleda u: 1. smanjivanje zavisnosti od jednog tržišta. korišćenje prednosti povoljnije konkurentske strukture. Povećanju obima prodaje. 4. Smanjenju konkurentskog rizika. možemo grupisati u: . sticanje međunarodnog konkurentskog i poslovnog iskustva. nedovoljni potencijali/ili rast domaćeg tržišta. 5.Unapređenje proizvodnje. . korišćenje prednosti različitih stopa ekonomskog razvoja po zemljama. 23. orijentacija na tržišnu diversifikaciju kao pravac rasta i razvoja. upoznavanje sa snagom i mogućnostima međunarodne konkurencije. 3. Proces internacionalizacije preduzeća?  Najprisutnije poslovne pokretačke faktore i razloge uključivanja u tokove međunarodnog biznisa i menadžmenta. Konkurentski pokretački faktori?  Konkurentski faktori su: 1. Tržišni pokretački faktori?  Tržišni faktori su: 1. . 4.konkurentske i . procesa internacionalizacije poslovanja preduzeća. 4. 2. 21.Povećanje obima nacionalnog dohotka. . Maksimiziranje bogatstva akcionara/vlasnika itd. Zaštiti domaćeg tržišta kompanije. 2. 5. Diversifikaciji poslovanja.Povećanje konkurentske sposobnosti privrede. 3.finansijske.proizvodne. Ciljevi međunarodnog poslovanja?  Primarni ciljevi međunarodnog poslovanja su: . 22. 25. popravljanje imidža na domaćem tržištu. 2. osavremenjavanje proizvodnje i praćenje tehnoloških promjena. 4. tj.Promjena materijalne strukture proširenog proizvoda izvozom sopstvenih proizvoda i uvozom roba i dobara deficitarnih na međunarodnom tržištu. 2. . 5. potpunije korišćenje proizvodnih kapaciteta.tržišne. 3. 26. praćenje svojih velikih kupaca pri njihovom nastupu na inostranom tržištu (posebno naglašeno kod tzv. produžavanje životnog ciklusa proizvoda.

.  Eksterna internacionalizacija poslovnih aktivnosti se realizuje kroz: .Strateško partnerstvo sa inostranim kompanijama. . Izvozna svjesnost 2. Izvozna namjera 3. čiji se rast prati kao: 1. Prihvatanje izvoza. 28. .Korišćenje licence ili franšize. . apsolutni rast izvoza. 3. Put internacionalizacije poslovnih aktivnosti preduzeća?  Preduzeće na svom putu razvoja međunarodne konkurentske sposobnosti prolazi kroz pet hijerarhijskih faza: 1. 4. 29.27.Uvoz.Izvoz. brži povraćaj ulaganja (pogotovo pri naglašenoj istraživačko-razvojnoj aktivnosti). bolji finansijski leveridž (kroz razne forme poslovnog povezivanja i poslovne saradnje). . obezbeđivanje potrebnih deviza. kontinuiran ulazak na nova tržišta. Procjena izvoza 5.Ustupanje licenci ili franšiza. Interna internacionalizacija poslovne aktivnosti i njene realizacije?  Proces internacionalizacije poslovnih aktivnosti može se odvijati i na domaćem tržištu. 4. efikasnije upravljanje strukturom ukupnih troškova.Otvaranje filijala u inostranstvu. 2. . procenat od ukupne prodaje. 30. 5. 31. . Finansijski pokretački faktori?  Finansijski faktori su: 1. postizanje viših cijena i većeg profita u inostranstvu. Eksterna internacionalizacija poslovnih aktivnosti i njena realizacija?  Proces eksterne internacionalizacije poslovnih aktivnosti se realizuje na inostranom tržištu.Zajedničko finansiranje poslovnih projekata. Prihvatanje izvoza?  Prihvatanje izvoza je peta faza internacionalizacije poslovnih aktivnosti preduzeća u kojoj dolazi do konačnog usvajanja (ili odbacivanja) izvoza. 2. Pokušaj izvoza 4.Zajednička ulaganja u inostranstvu. Interna internacionalizacija poslovnih aktivnosti realizuje se kroz: . 3. kontinuirano uvođenje novih proizvoda na postojeća tržišta.

 Poslovna strategija  Razvojna strategija . Aktivna međunarodno-poslovna strategija – primjenjiva je od strane preduzeća koja su razvila svoju konkurentsku sposobnost. vizije.  Generička strategija . cilja i strategije. Nacionalno preduzeće – svako preduzeće koje je svoje aktivnosti usmjerilo na nacionalno tržište. 2. Izbjegavanjem međunarodnog tržišta.preduzeće koje domaće tržište doživljava kao jednu geografsku jedinicu integralno definisanog svjetskog tržišta. Strategija u međunarodnom poslovanju. 4. Postoje dva oblika strategije diversifikacije: . Sopstveničko preduzeće? . preduzeće je osuđeno na konkurentsko zaostajanje.konglomeratsk diversifikacija. Multinacionalno preduzeće – svako preduzeće koje domaće tržište doživljava kao jedno od više poslovnih područja različitih po strukturi. vrste? Razvijanje međunarodnog poslovanja zahtijeva od kompanija definisanje orijentisane misije. 3.koncentrična diversifikacija. Klasifikacija preduzeća?  Najčešće pominjana klasifikacija preduzeća je: 1. 33. Smanjenje konkurentnog rizika?  Izlazak preduzeća na međunarodno tržište jača njegovu konkurentnost. 3. Pasivna međunarodno-poslovna strategija –primjenjiva je od strane malih i srednjih preduzeća. Globalno preduzeće . . značaju i veličini. Globalna međunarodno-poslovna strategija – primjenjuje se od strane preduzeća koja imaju bogato međunarodno iskustvo.postoje tri generičke strategije: Strategija konkurencije niskim troškovima Strategija konkurencije jedinstvenim proizvodima Strategija konkurencije usmjerena na jedan tržišni segment  Međunarodno-poslovna strategija 34. 35.32. Međunarodno-poslovna strategija?  Međunarodno-poslovnu strategiju čine: 1.Ova strategija se može podijeliti na: Ekspanzivnu strategiju Integrativnu strategiju Strategiju diversifikacije . Međunarodno preduzeće – aktivno učestvuje i na domaćem i na inostranom tržištu. 2. 36. Možemo je podijeliti na transncionalnu i multinacionalnu strategiju.

Komanditno društvo?  Komanditno društvo je preduzeće koje nastaje ugovorom između najmanje dva pravna ili fizička lica.  Neobavljanje poslova neprekidno u periodu od dvije godine. Karakteristika ovog društva je zatvorenost. Život sopstveničkog preduzeća je ograničen. Društvo sa ograničenom odgovornošću?  Društvo sa ograničenom odgovornošću (Private Limited Liability) – oblik društva kapitala kojeg stvaraju dva ili više ulagača sa odgovarajućim ulozima. od kojih najmanje jedno lice odgovara neograničeno za njegove obaveze (komplementar).  konglomerati i  multinacionalne kompanije. 39. Sopstveničko preduzeće (Proprietorship). Razlozi prestanka ortačkog društva?  Istek vremena na koje je preduzeće osnovano ili ispunjenje cilja osnivanja. Cilj osnivanja ortačkog društva je da osnivači (ortaci) poslovanjem ortačkog društva ostvare dobit. Ortačko društvo?  Ortačko društvo (Partnership) – pravni oblik preduzeća koje osnivaju dva ili više lica.  Sudskom odlukom o prestanku. tj. 42. Njen cilj je da pod personalnom firmom obavlja određenu privrednu aktivnost. nosiocu ili nosiocima. Ovakvo preduzeće osniva preduzetnik. koja nekad otežava ulazak novih članova. Holding kompanija?  Holding kompanija (Holding Company) je specifičan oblik akcionarskog društva u kojem je uspostavljen sistem kontrolnog paketa akcija. vrste?  Najzastupljeniji oblici korporativne saradnje. 40. 41. je najjednostavniji i najrasprostranjeniji oblik preduzeća u tržišnoj privredi. obezbjeđuje kontrolu nad .  Nastajanjem bilo kojeg drugog događaja određenog ugovorom društva koji ima za posledicu prestanak rada društva.  Odluka ortaka o prestanku. Ulagači snose rizik u poslovanju samo do visine svog uloga. 38. Korporativno udruživanje. Sistem kontrolnog paketa akcija. 37.  trustovi. njihova potpuna materijalna odgovornost u zajedničkom poslovanju. radi obavljanja određene djelatnosti pod zajedničkim imenom. povezivanja i udruživanja su:  karteli.  koncerni. Jedan od najvažnijih principa poslovanja ortačkog društva je neograničena odgovornost partnera. a najmanje jedno lice snosi rizik do visine svog ugovorenog uloga (komanditor).

 Mala preduzeća se definišu kao pravna lica koja: . Društveno preduzeće?  Društveno preduzeće organizovano je na principu akcionarskog društva. 3. prodajnih centara i ostalih potrebnih pretpostavki koje su potrebne da bi se razvio izvoz. Korporativni izvoz koristi kompanija koja ima namjere da svoje poslovne aktivnosti internacionalizuje. Etnocentrične kmpanije 2. Multinacionalne kompanije su takav oblik organizovanja preduzeća u kome je centrala ili matična kompanija u vlasništvu rezidenta najmanje dvije zemlje. pojedina državna preduzeća nastaviće da egzistiraju. Izvoz (oblici izvoza i šta podrazumjevaju)?  Izvoz predstavlja početni oblik ulaska na internacionalno tržište. privatizuju se i državna preduzeća. ali uz striktno poštovanje tržišnih kriterijuma u poslovanju. 46. 44. Policentrične kompanije 3.zapošljavju od 11 do 50 stalno zaposlenih radnika. telekomunikacijei dr.ostvaruju godišnji prihod od prodaje do 20 miliona KM. ali ne posjeduje dovoljne količine resursa.  Srednja preduzeća su pravna lica koja: . energetika. Mikro. 2. Najveći broj društvenih preduzeća se nalazi u procesu privatizacije (pretvaranje društvene u privatnu svojinu). . Posredni izvoz podrazumijeva prodaju proizvoda na inostrano tržište posredstvom agenata čija se baza nalazi na tržištu zemlje u koju izvozimo ili na domaćem tržištu.mala i srednja preduzeća?  Mikro preduzeća su preduzeća koja zapošljavaju do 10 radnika. Geocentrične kompanije 47. 43. često se koriste i različiti termini. Prestanak postojanja društvenih preduzeća značiće i nestanak društvene svojine iz ekonomskog sistema naše zemlje. U procesu tranzicije našeg društva. kao i nad njenim finansijskim poslovanjem. kao što su: “internacionalna kompanija”. . Klasifikacija multinacionalnih kompanija prema metodama upravljanja se svodi na: 1.  Oblike izvoza možemo podijeliti na: 1. Neposredni izvoz ili često nazivani direktni izvoz podrazumijeva prodaju proizvoda direktno uvozniku ili kupcu na stranom tržištu bez uvoznika ili kupcu na stranom tržištu bez posrednika.zapošljavaju od 51 do 250 stalno zaposlenih radnika. Za razliku od društvenih preduzeća koja nemaju perspektivu. “globalna kompanija”.). Državno preduzeće?  Državno (javno) preduzeće proizvodi javno dobro i pruža javnu uslugu (željeznica. .donošenjem strateških poslovnih odluka korporacije. Multinacionalne kompanije?  U pokušaju objašnjenja šta su to multinacionalne kompanije.ostvaruju ukupni godišnji prihod od 4 miliona KM. 45.

Zajednička ulaganja?  Zajednička ulaganja su oblik poslovne saradnje između kompanija koje se nalaze u dvije ili više zemalja i koje ulažu imovinu u osnivanje zajedničkog preduzeća za proizvodnju i/ili distribuciju roba i usluga. obavljanje vazdušnog i pomorskog transporta. 52. plaćajući ih. Njena prednost je što kompanije ugovornice jačaju konkurentsku snagu i šire svoj tržišni nastup. bilo da je riječ o kapitalnim ili potrošnim dobrima. Jedan od oblika direktnog investiranja je i kupovina kontrolnog paketa akcija određenog preduzeća u stranoj zemlji. 48. obezbjeđenje kapitala i investicionih sredstava.Motivi ulaska u zajednička ulaganja mogu biti: 1. Poslovna multilaterala? . Vidljivi uvoz su dobra koja su fizički uvedena u zemlju.. Vidljivi izvoz su dobra koja se fizički izvoze u drugu zemlju. hotelske. Nevidljivi izvoz su usluge koje se prodaju nerezidentima države koja ih je izvršila. 1. bolničke i druge). 5. Poslovna bilaterala?  Poslovna bilaterala – oblik saradnje između dvije kompanije koje se nalaze u dvije različite države i koje uspostavljaju saradnju zbog zajedničkog nastupa na tržištu ili im je cilj stvaranje novog proizvoda. konvertibilnim sredstvima. Licenca i licencni ugovor?  Licenca je oblik uspostavljanja poslovne saradnje međunarodnog karaktera i njen značaj ogleda se u ustupanju i pribavljanju prava na upotrebu određene tehnike proizvodnje. prenosa znanja. najčešće. olakšan izlazak na međunarodno tržište. Neki nevidljivi izvozi se realizuju u drugim državama kao npr. ili rezidenti jedne države odlaze u drugu zemlju u kojoj kupuju ili koriste odgovarajuće usluge (avionske.  Licencni ugovor je ugovor prema kojem davalac licence dobija određenu nadoknadu za licenciranje. 2. 2. zajednička upotreba tehnologije ili tehnike.. 3. Uvoz (oblici uvoza i šta podrazumjevaju)?  Uvoz je oblik spoljnotrgovinskog posla u kojem preduzeće države kupuje dobra i usluge od preduzeća druge ili drugih zemalja radi prodaje na domaćem tržištu. 49. Direktno investiranje?  Direktno investiranje je oblik ulaganja u preduzeće nad kojim se stiče vlasnička kontrola. 51. 53.4. Nevidljivi uvoz ili uvoz usluga može da se realizuje tako što strani snadbjevač usluga dolazi u drugu zemlju i pruža odgovarajuće usluge. Ona mogu da budu kapitalna dobra i potrošna dobra. 50.

54. Malogranični i susjedni prekomorski promet . obradu i preradu i nakon obavljenog posla. znakove. Lizing poslovi . znanje. u kom strano preduzeće ulaže svoj kapital. Barter poslovi – vezani spoljnotrgovinski poslovi kojima se uvoz jednih roba vezuju za izvoz drugih roba i usluga. Poslovi vezane kupovine (osnovni oblici)?  “Vezani” spoljnotrgovinski poslovi su oni poslovi u kojima se uvoz jednih roba i usluga vezuje za izvoz drugih roba i usluga. kojim jedna strana (klijent) nudi drugoj strani (faktor) svoja kratkoročna potraživanja za isporučenu robu ili izvršene usluge. do potrebnih resursa se dolazi posredstvom lizinga. radi zajedničke izgradnje nekog investicionog objekta Franšizing poslovi– oblik poslovne saradnje u kome nezavisna preduzeća (franšizanti) koriste u svom proizvodnom i pslovnim sistemu trgovačke marke. Tajmšering ili vremensko korišćenje objekta je oblik dugoročne vremenske saradnje. Faktoring poslovi se odnose na kupoprodaju kratkoročnih spoljnotrgovinskih potraživanja. Poslovi dorade. što je čest slučaj sa državama u tranziciji. obrade i prerade (osnovni oblici)?  To je vrsta spoljnotrgovinskog posla gdje jedno preduzeće privremeno uvozi strane proizvode na doradu. infrastrukturu. ali prije njihovog dospijeća za naplatu. 2. Ovom vrstom poslova se ostvaruje pozitivan devizni priliv iz inostranstva.Kad preduzeće ne raspolaže vlastitim sredstvima za razvoj. To je specifičan oblik ekonomske saradnje sa inostranstvom.Pojedine zemlje uvele su u svoj spoljnotrgovinski režim i mogućnost da domaći kupci države u kojoj se sajam održava mogu izložene sajamske eksponate kupiti naknadnim isporukama robe u razmeni 1:1. Poslovna multilaterala je oblik poslovne saradnje između tri i više kompanija koje se nalaze u više različitih država koje uspostavljaju saradnju zbog zajedničkog nastupa na tržištu ili im je cilj stvaranje novog proizvoda. U spoljnotrgovinskoj praksi se susreće više oblika “vezane” trgovine: 1.Ova vrsta poslova praktikuje se između susjednih država koje tradicionalno povezuju zajedničke vrijednosti. 55. 3. i obrnuto. . vraća ih naručiocu posla. Obavlja se na prostoru od 15 km sa svake strane granice. opremu i slično. na moru 30 km. uz plaćanje odgovarajuće ugovorene naknade (franšize). patente drugog preduzeća (franšizer). Sajamski kompenzacioni poslovi . Lohn poslovi – poslovni oblik kod kojeg se proizvod stvara za inostranog kupca. a domaće preduzeće obezbjeđuje zemljište. sirovine i drugo.

6.Forfeting poslovi se odnose na kupoprodaju spoljnotrgovinskih potraživanja. Prevoznik sa TIR oznakom prolazi kroz zemlju tranzita slobodno i bez komplikovanih carinskih formalnosti. Poslovi spoljnotrgovinskog ramplasmana – uvoz robe iz inostranstva i paralelni izvoz iste količine robe domaćeg porijekla. njen privremeni uvoz radi prerade. Klasično posredovanje – reeksporter kupuje robu u inostranstvu i istu robu neposredno prodaje u inostranstvu. 57.lomljeni (kad se strana roba istovara i privremeno skladišti u jednoj zemlji.Prevoz robe jedne zemlje preko nacionalne teritorije druge zemlje u neku treću zemlju. TIR karnet sistem?  Međunarodni TIR karnet je dokument sa popisom robe koja se prevozi. Oplemenjivanje robe – kupovina robe u inostranstvu . . 58. dorade ili obrade i izvoz takve robe. Reeksportni poslovi i njegovi oblici?  Reeksportni poslovi su složene robne i finansijske transakcije posredovanja u trgovini između različitih zemalja radi ostvarivanja pozitivnog finansijskog efekta. potom tim sredstvima kupuje robu u zemlji koja duguje i istu prodaje u drugoj zemlji po višoj cijeni. pa tek onda izvozi u inostranstvo). IRU? . Poslovi reeksportne dorade – kupovina robe u inostrantvu. Tranzitni poslovi?  Pod tranzitnim poslom podrazumijeva se: . 3.direktni (kad strana roba prelazi preko teritorije samo jedne zemlje). . 5. plaćanje tih usluga i njen izvoz. dugoročnih validnih 56. 59. bez plaćanja dažbina. Svič (Swich) poslovi – reeksporter otkupljuje u nekoj zemlji po nižoj cijeni potraživanja sa nesigurnom naplatom od njihovog vlasnika (izvoznika).posrednički (kad domaće uslužno preduzeće obavlja izvijesne komercijalne poslove za račun inostranog trgovca). Javljaju se u više oblika: 1. . 4.Uvoz strane robe koja se skladišti u zemlji da bi se poslije toga ponovo izvezla u inostranstvo. odnosno prava. dorada i obrada u domaćim preduzećima. njena prerada. Poslovi uvoza radi izvoza – ponovni izvoz u nepromijenjenom stanju 2.  Tranzitni poslovi mogu biti: .

Trgovinski centri?  Trgovinski centri u skup trgovinskih i svih ostalih komercijalnih objekata gdje je proces planiranja. Ekonomski značaj se ogleda u njihovom direktnom i indirektnom doprinosu porasta prihoda od potrošnje. uvođenju novih proizvoda. Sajmovi imaju svoj ekonoski. obilnost ponude i potražnje. razvoja. berze radne snage. Brzina obavljanja poslova. 63. podršci dilerima i posrednicima.) Prednosti aukcija su: 1.Učlanjenjem u IRU zemlja. čiji prevoznik koristi TIR oznaku. lokalni i komšijski. novca. Uslovi da bi posao postao berzanski su : visok stepen standardizacije. te osvajanju i razvoju novih tržišnih prostora 62. Tržnice na veliko?  Tržnica na veliko je tržišna institucija posredstvom koje se najčešće prometuje lako kvarljivim poljoprivrednim i prehrambenih proizvodima. Društveni značaj se ogleda unjihovoj političkoj i kulturnoj ulozi koju imaju za društvo. Vrste berzi: mješovite. razvoju prodaje. Prema veličini i širini tržišta mogu biti: regionalni. 60. efektne. Ravnopravnost učesnika 3. Niži troškovi trgovanja 4. Sajmovi?  Sajmovi su specijalizirane institucije koje organizuju privredne manifestacije koje se održavaju u redovnom unaprijed poznatom terminu. novčane. garantuje da neocarinjena roba neće biti istovarena na teritoriji tranzitne zemlje. deviza i kapitala izraženog u hartijama od vrijednosti. Objektivnost prilikom određivanja cijene 2. Zemlja čijii prevoznik koristi TIR oznaku mora biti član Međunarodne transportne unije. hladnjače i sl. Osigurava prateće smještajne kapacitete (komore. društveni i promotivni značaj. berze proizvodne kooperacije. osiguranju prisustva. postojanje relativno visokog stepena konkurencije u proizvodnji. robne. visok stepen nestabilnosti cijena. 61. zaplijenjena roba. Promotivni značaj se ogleda u: razvoju imidža.) koje individualni proizvođači rijetko mogu osigurati . 64. berze usluga. rasna stoka itd. vlasništva i upravljanja centraliziran. Berze?  Berza se posmatra kao specifičan oblik veoma organizovanog tržišta na kome se obavlja promet robe. rijetki predmeti. Aukcije?  Najčešće se koriste kada je potrebno racionalizovati prodaju proizvoda kojima je teško izračunati prodajnu cijenu (umjetnička djela.

s tekućom cijenom pretplate. Elektronska trgovina prema obimu i strukturi poslovne aktivnosti koju možemo podijeliti na: elektronsku trgovinu na veliko ili elektonska veleprodaja. fiskalna. uz pomoć Internet kreatora tržišta. Osnovni oblici elektronske trgovine?  Osnovni oblici elektronske trgovine su: 1. 2. a prodavci pregledaju zahtjeve i daju ponude. procjenjuju i biraju između alternativnih marki proizvoda i dobavljača. Elektronska trgovina se odnosi na online transakcije: prodaja roba i usluga na Internetu. Elektronska trgovina prema poslovnim kanalima prodaje koju možemo podijeliti na: elektronsku trgovinu posredstvom privatnih mreža. 6. i potpunu elektronsku trgovinu 3. otvorenost informacionog prostora 4. mogućnost kreiranja vlastitih baza podataka i obrade njihovih informacionih sadržaja 5. 65. i elektronsku trgovinu posredstvom otvorene mreže Internet koja se još naziva i Internet trgovina. Elektronska trgovina prema stepenu primjene informacione tehnoligije koju možemo podijeliti na: djelomičnu elektronsku trgovinu. i elektronsku trgovinu na malo ili elektonska maloprodaja 2. brz pristup informcijma 2. C2B – model u kojem potrošač zahtijeva proizvod ili uslugu od prodavca. tako što postavlja svoj zahtjev sa odgovarajućim budžetom. 5. C2A – ovaj model pokriva sve elektronske transakcije između pojedinaca i državnih organa. Najpopularniji oblik aktivnosti C2C modela elektronske trgovine su aukcije. elektronsku trgovinu je definisalo skup kao neopipljivih veza koje održavaju ekonomski agenti. mogućnost analize proizvoda i usluga te razmjene iskustava 6. B2C – predstavlja trgovačku djelatnost koja prodaje proizvode i usluge do kranjih potrošača posredstvom Internet tehnologija. . mogućnost brzog i odgovarajućeg regrutovanja potrebnih radnika 9. Osnovni modeli elektronske trgovine su? 1. B2A – ovaj model pokriva sve Internet transakcije između kompanija i državnih organa (socijalna zaštita. 66. zapošljavanje.Tržnice ne preuzimaju vlasništvo nad robom već se samo javljaju kao posrednici koji čuvaju robu. bilo u jednoj transakciji ili tokom određenog vremenskog perioda. 67. saradnja sa stručnjacima 8. Najvažnije karkateristike elektronske trgovine su: 1. B2B – poces odlučivanja o kupovini kojom organizacije utvrđuju potrebe nabave proizvoda i usluga te identifikuju . registar i javni biležnik). 3. transfer dokumenata uz minimalne troškove 3. C2C – kod ovog modela potrošači vrše prodaju jedni drugima. 4. preko Interneta. Definicija i karakteristike elektronske trgovine?  Francusko udruženje trgovine i elektronske razmjene. mogućnost analize tržišta i uočavanje neželjenih i/ili nedopuštenih pojava na njemu 7. permanentno stvaranje novih poslovnih prilika i njihovo iskorištavanje.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->