19. ST. - 19. st. – građansko stoljeće uz kojeg se vezuje pojam MODERNOG - obilježava ga SUEGZISTENCIJA stilova = impresionizam označava početak povijesnih avangardi - 1.

polovina 19. st. – vrijeme KLASICIZMA I ROMANTIZMA, u sred. Evropi – BIDERMAJER – umj. građanskog društva, bavi se svijetom građanstva - u Francuskoj i Engleskoj nema bidermajera – tu se stvara umjetnost vladajućih slojeva - 70-ih god. = HISTORICISTIČKI STILOVI – preuzimanje stilova ranijih epoha: neobarok, neorenesansa, neoklasicizam… - gradovi – nove zgrade se grade u ovim stilovima – Pariz, Milano, Zagreb - snažna izgradnja gradova posljedica je ukidanja kmetstva – ljudi sa sela postaju radnici - 2. polovina 19. st. – slikarstvo AKADEMSKOG REALIZMA/SALONSKO SLIKARSTVO – ukus društva sklonog narativnosti, postoji trend literature (Dostojevski, Zola, Tolstoj) koja se treba ilustrirati - ovo slikarstvo realizira potrebu za vizualizacijom opisa – čini 99% produkcije u slikarstvu - ideja FRANCUSKE REVOLUCIJE (14. srpanj 1789.) "Fraternité, égalité, liberté" – u vrijeme klasne podijeljenosti ističu mogućnost individualnog uspjeha = svi imaju jednaka prava na uspjeh - do franc. revolucije rokoko umjetnost je izraz ukusa vladajuće klase – dvorska umjetnost - koristi izvijene forme - umjetnost društva koje je svjesno svog propadanja - ljupke teme i forme – Watteau, Fragonard - glazba – Mozart - smjenjivanje radosti i melankolije, izvijenost osjećaja - u okolici Versaillesa za Mariu Antoinettu sagrađeno umjetno selo - "Ako nemaju kruha neka jedu kolače" – rastrošnost dvora izaziva nezadovoljstvo - romantizam (do 1848.) – posljednji jedinstveni stil - 19. st. vrijeme velikih IZUMA: 1. ELEKTRIČNA ENERGIJA 2. u fizici otkrića da je MATERIJA sastavljena od ČESTICA – ideje impresionizma odgovaraju atomskoj fizici – svijet se sastoji od čestica, atoma 3. FOTOGRAFIJA – patentirana 1839. – oslobodila slikarstvo potrebe da insistira na stvarnosti čime se ono počinje baviti vlastitim problemima 4. izum PARNOG STROJA – razvoj u industriji - impresionizam – pokušaj PRIKAZIVANJA IMPRESIJE SVIJETA - iz toga se razvija SCIJENTISTIČKI IMPRESIONIZAM – znanstveni pristup umjetnosti - postimpresionizam – Paul Signac slika po teoriji o SUKLADNOSTI BOJA = simultani kontrasti boja - Hrvatska: do 1830. u Vojnoj krajini traju borbe - za 19. st. karakteristično je opismenjivanje najviših društvenih slojeva za potrebe različitih zanimanja – stvara se "osviještena masa" svjesna svojih sposobnosti - Pariz je uz London najveći grad - neposredni uzrok REVOLUCIJI – nezadovoljstvo masa načinom upravljanja državom i rastrošnost dvora - vladajuća struktura je izdvojena od onih kojima vlada - pred revoluciju 3. stalež se odvaja; zgrada u Palais Royal - nakon uhićenja nekih članova 14. srpnja 1789. revolucionari napadaju zatvor – Bastilleu – događaj kojim započinje revolucija - revolucija imala snažnu kulturnu pozadinu – snažna revolucionarna svijest - stvara se PROGRAMATSKA UMJETNOST koja vodi prevratu (književnost – revolucionarni pamfleti) - gradski plemići se udružuju sa 3. staležom – u pariškim salonima stvaraju, oblikuju smjernice građanske politike, filozofije i umjetnosti

1

- izdavanje francuske ENCIKLOPEDIJE u 22 knjige jedan je od projekata ovog novog društva = svi pojmovi se imenuju – nomenklatura - francusko slikarstvo pred revoluciju: * JACQUES LOUIS DAVID – stvara programatsku umjetnost koja predstavlja ideal novog društva, odraz je nove filozofije RACIONALIZMA - svoj ideal ta umjetnost nalazi u antičkom svijetu - kako je Grčka okupirana od Turaka i time "nepoznata" uzor je REPUBLIKANSKI RIM – sredinom 18. st. otkriveni Herkulanum i Pompeji (73. p. k. uništeni provalom Vezuva) – daju uvid u način života Rimljana u doba Republike - započinje niz iskapanja u Rimu i sijelom Apeninskom poluotoku - David je predstavnik KLASICIZMA (to razdoblje Francuzi nazivanju neoklasicizmom jer je za njih prvi klasicizam oznaka za umjetnost baroka u vrijeme Louisa XIV – Lorrain, Poussin, uzori u antici – umjetnost pred samu revoluciju 1770-ih izraz revolucionarnih ideja u Francuskoj, kasnije se širi na Evropu - Republikanski Rim – borba protiv tirana, žrtva za republiku * rokoko označava kraj feudalnog društva, ideje o građanskim slobodama koje traži treći stalež svoj odraz pronalaze u vremenu Rimske Republike - karakterističan ANTIKLERIKALNI stav građanstva: crkvena dobra se žele nacionalizirati – takav stav proizlazi iz filozofije racionalizma/POZITIVIZMA (sve se može spoznati umom) – umjetnici se udaljavaju od religioznih tema * KLASICIZAM JE VID ROMANTIZMA – klasicistički romantizam: predstavlja bijeg od stvarnosti u vrijeme antike - u Engleskoj rani povratak gotici + Shakespeareu - za romantizam karakterističan i bijeg u prirodu (šuma) – Njemačka – slike Arktika – carstvo leda - u romantizmu osjećaji nadvladavaju razum - klasicizam kao povratak jednostavnosti antike je zapravo rana faza romantizma - vrste klasicizma: 1. ARHEOLOŠKI KLASICIZAM – vezan uz arheološka otkrića (Pompeji) - teoretičar -Winckelmann piše o jednostavnosti i veličini klasične umj. 2. REVOLUCIONARNI KLASICIZAM – u Franc. (J. L. David) umjetnost se koristi u političke svrhe - tradicija klasicizma prisutna već u franc. baroku (za Louisa XIV) 3. ROKOKO KLASICIZAM – vanjština rokoko građanina je klasicistička - u unutrašnjosti se razvija raskošni rokoko ukras (18. st. – Rusija, Njemačka) - moderna umjetnost započinje francuskom revolucijom!

KLASICIZAM (1760.-1830.) - lat. classicus – uzoran; odličan - stilsko razdoblje u lik. umjetnostima Evrope - negdje traje i do sredine 19. st. - nastaje prevladavanjem i negiranjem uznemirenih FORMI ROKOKOA te programatskim traženjem MIRNOĆE, HARMONIČNOSTI OZBILJNOSTI IZRAZA u duhu klasične antike - teoretske osnove za oživljavanje klasičnih ideala proizašle su iz duhovnog pokreta PROSVJETITELJSTVA - za razvoj klasicizma bitna je: 1. likovna orijentacija umjetničkih kolonija u Rimu od 17. st. nadalje 2. paladijevska arhitektura 17. i 18. st. u Engleskoj u kojoj se barok javio mjestimično

2

- početkom 18. st.. intenzivan je pokret NEOPALADIJANIZAM u Engleskoj (R. B. Burlington) i Veneciji (Scipione Maffei) - pretklasicizam prisutan u radovima austrijanca, baroknog kipara R. Donnera (17./18. st.) čiji učenik A. F. Oeser taj izraz prenosi u Dresden čime su pokrenute ideje Johanna Winckelmanna i njem. klasicizma - Francuska: u vrijeme baroka prisutna sklonost klasici (N. Poussin, arhitektura Louisa XIV.) - sred. 18. st., pred revoluciju, otvorene su okolnosti za razvoj klasicizma - arheološka iskapanja (Herkulanum, Pompeji) pojačala su interes za antiku, te se otkrivene spoznaje postavljaju u teoretski kontekst: Italija – G. B. Piranesi, Francuska – Ph. Caylus, J. L. David, Ch. de Quincy, Njemačka – J. Winckelmann, Engleska – J. Stuart, N. Revett - ARHITEKTURA: antički ideali – jasnoća, monumentalnost, strogost raščlanjivanja – realiziraju se točnom primjenom mjera za arhitekt. dijelove i njihove međusobne odnose upotrebom stupova, profilacija te ornamenata antike - SLIKARSTVO: antičke teme, precizan, crtež, plastičnost likova, jasna kompozicija, suzdržane boje - SKULPTURA: mirnoća stava, jednostavnost obrisa i modelacije - VRTNA ARHITEKTURA: pejzažni engleski park dominira Evropom - klasicizam zamire u sukobu sa romantizmom Janson: moderno doba započinje s dvije revolucije: 1. industrijskom – izum parnog stroja 2. političkom – borba za demokraciju: Amerika (amer. građanski rat 1861.-1865.), Francuska - nema kontinuiteta stilova već kontinuitet pokreta i antipokreta JACQUES LOUIS DAVID (1748.-1825.) - najznačajniji predstavnik franc. klasicizma - uči kod rokoko slikara, zatim odlazi u Rim gdje se susreće sa rimskom umjetnošću (posjećuje Vatikanske muzeje, Piccolominijeva zbirka sa najznačajnijim fundusom rimske republikanske umjetnosti) - "revolucionarni klasicizam" * ZAKLETVA HORACIJA - u službi revolucionarnih ideja, poziva na promjene - sadržaj ima političku poruku – 1. programatska slika - izložena u Rimu a zatim u Parizu (naslikana 1784.) - sve zbivanje koncentrirano u 1. plan - u 2. planu arhitektura u funkciji kazališne kulise, zamračena - za razliku od prethodne rokoko umjetnosti David fiksira bitno – svjetlo usmjereno na skulpturalno oblikovane likove u 1. planu - likovi postavljeni prema zlatnom rezu - žene shrvane bolom u kompoziciji slične parkama sa antičkih reljefa - inspiriran rimskim reljefima – sve bitno u 1. planu - politička poruka: poziva na oružje – otac sinovima daje mačeve kojima će braniti Rim - dominira chiaro-scuro i lokalne boje (ne utječu međusobno jedna na drugu) – hladne i suzdržane - ovom slikom David postaje rodonačelnik REVOLUCIONARNOG SLIKARSTVA – bio član Jakobinskog kluba, jakobinski ministar kulture – diktatura jakobinaca 1792.-94. * BRUT I LIKTORI (1789.) - javljaju mu za poginulog sina

3

nastavljaju Davidovo klasicističko slikarstvo .vrijeme promjene republikanskih ideala u projekciju carskog Rima .. vraćanje kasnobaroknoj temi – spoj uznemirenog konja i samouvjerenog vojskovođe . poput rimskim imperatora. u vrijeme Napoleona u njenom se salonu okupljaju njegovi protivnici .preciznost u prikazivanju Napoleona sa.nejasna pozadina. skulpturalnost likova .David je predstavnik programatskog klasicizma . kreću u osvajanje Italije .statuarno modelira likove.osvajanjem srednje Evrope teži realizirati ideju o Evropi ujedinjenoj francuskom upravom i kruni se za cara . a intimne genre-scene rokokoa zamjenjuje herojskim temama .nakon Napoleonova pada i uzdignuća Burbona.u ovim prikazima uznemirenosti konja već kod Davida nalazimo začetke romantičkog nemira * NAPOLEONOV KRUNIDBA .simbol nove Francuske – vlasti građanstva .u Alpama.sam kreira izgled "antičkog" namještaja – prema Davidovim nacrtima izrađuje se i pravi namještaj u empire stilu (kreirao i haljine u empire stilu) * MRTVI MARAT (1793.sa frizurom rimske patricijke. lokalne boje.AKADEMSKI realizam druge polovine 19.Marat kao mučenik – inspiriran Carravaggievim "Polaganjem u grob" = poruka – Marat je mrtvi Krist revolucije – jasno oblikovana politička poruka .) . svjetlo ističe volumen. BERNARDEU (1800. odmjereni raspored figura) DAVIDOVI UČENICI .boja podređena strogoj kompoziciji * NAPOLEON NA ST. David je osuđen na progonstvo (glasovao za smrt Louisa XVI) odlazi u Bruxelles – radi stilizirane portrete (* TRI DAME IZ GANDA: hladni kolorit. bazira se na Davidovu reportažnom slikarstvu (slika duga 9 m) . osvjetljenje .Davidove slike izražavaju čistoću revolucionarnih misli .. nedefinirana maslinasta pozadina.javlja se građanska aristokracija i činovnički aparat nove imperije 4 .Napoleon I Bonaparte imao ideju o obnavljanju Franačke države Karla Velikog .žena bankara.Napoleon rukom pokazuje na smjer kretanja – u Napoleonu živi duh velikih vođa – Cezara i Hanibala koji je prešao Alpe .rasplinjenim rokoko crtežu i čulnosti suprotstavlja čvrstu kompoziciju građenu LINIJOM.David je i začetnik SLIKE-REPORTAŽE .u vrijeme jakobinske vladavine . haljina u antičkom stilu .hladna odmjerenost – realizacija idealnog portreta . st. nedovršena) .empire ležaljka – postala modni trend .dvije trećine slike u mraku – dominira Marat – imao radni stol nad kadom (patio od kožne bolesti) * MME RECAMIER (1800.slikar posvetio pažnju Maratu – čovjeku koji je umro za revoluciju .u Rimu upoznao slikarstvo Carravaggia – krupni likovi.) . pozadini funkcionira kao zastor = teatar . zlatnim lovorom – vijencem kruni svoju caricu (on a ne papa) .David je imao problema zbog sudjelovanju u vladavini jakobinaca – zatim postaje Napoleonov dvorski slikar .patetični izrazi lica u težnji da se poruka jasno shvati .ugođaj pozornice.

nastavlja se na Davidovu ideju sliku-reportažu – izuzetna preciznost detalja koji zanimaju građanstvo * BITKA KOD EYLAUA (1808.interes za detalj .nakon povratka Burbonaca na vlast 1816. nervozne pokrete koji dinamiziraju sliku .izuzetan portretist .otklon od Davidovih hladnih boja – tonsko kolorističko slikanje .unutarnji nemir u očima . otvorena barokna forma.) – samoubojstvo .REPORTAŽNOST – prikazan raspored trupa u pozadini . Napoleonov pogled usmjeren van slike .-1835. Gros koristi kratke.EMPIRE STIL (carsko N. osobito Rafael u smislu kolorita i upotrebe sfumata ANTOINE JEAN GROS (1771. toplim koloritom on najavljuje romantizam * STUDIJA MARŠALA MARATA .N. izjednačavanje sa ratnicima prošlosti (Cezar..za razliku od Davida ovdje prisutan topli kolorit – boje međusobno interferiraju – podsjećaju na barokno slikarstvo = Velazquez i Rubens.Davidovi učenici mijenjaju način upotrebe boje .odlučnost stava ukazuje na N. nervozniji crtež. žrtve.stvoren kult smrti.Davidov je crtež precizan. orijentalni rekviziti 5 . stil) – predstavlja spoj antičke i egipatske dekorativne umjetnosti . svijetlo fokusirano na Napoleona * NAPOLEON POSJEĆUJE GUBAVCE U JAFFI .u zrelim godinama . kolorizam. ne boji im se prići = kult ličnosti izjednačen sa božanstvom * MADAME RECAMIER (Strossmayerova galerija u Zagrebu) . porazio Nijemce .u težnji za realističkim prikazom koristi tople.u vrijeme Napoleonova carstva klasicizam se obogaćuje dekorativnim elementima (pohodi u Africi – Egipat: sa vojskom idu i znanstvene ekspedicije – arheolog Champolion . opisnog slikarstva . prirodne boje.na izmjenu stila utječu i prijenos umjetnina iz osvojene Italije u Francusku – novi uzor je stil zrele renesanse.često slika nekoliko faza iste bitke koje se uzastopno postavljaju u galerijama .zadužen za slikanje N.Davidov idealizam zamjenjuje realizmom .N.Gros je utemeljitelj narativnog. vojnih pohoda. otvorena forma. David odlazi u Bruxelles. te Gros postaje njegov nasljednik * NAPOLEON KOD ARCOLE (Italija) .) . okružen stožernicima .glavni predstavnike empire-slikarstva . časti . poput Krista stavlja ruku na njihove rane.Palestina. Hanibal) .odstupanja od Davida – narativnost.Gros je prethodnik romantizma – u slikama-reportažama prisutna dramatičnost (žive kretnje konja).

u odnosu na Davida. empire haljina JEAN AUGUSTE DOMINIQUE INGRES (1780.1855.nakon sukoba sa Delacroixom – o odnosu boje i crteža. Leonardo i Correggio * CARICA JOSEPHINE (1805.djela ovog razdoblja predstavljaju njegov najviši domet.na Davidovoj slici "Mme Recamier" slika KANDELABAR i radi prema strogim klasicističkim načelima .) .njegovi učenici ga.izlaže u posebnoj dvorani "Salle Ingres" 68 slika.antička tema. udaljava se od Davidove manire.1806. radi najbolje kompozicije. postulatima slikarstva. kopira slike u muzejima . proglašavaju "revolucionarom.RIMSKA FAZA (1806. svjetska izložba . Gerard koristi INTIMNIJE. posvetio se isključivo portretima .za razliku od Davidove suzdržanosti.postaje priznat umjetnik .-10.i nakon pada Napoleona.na Academie Suisse uči crtati prema živom modelu. L.slika historijske. inspiriran tal.Grosove orijentalne rekvizite kasnije unosi u svoje slike . kasnom renesansom – Rafael. Davida .impostacija u duhu kasne renesanse. sa A. principima akademizma i romantizma – dolazi do izmirenja .započinje aktove koji kasnije postaju kanonom slikanja .-1837.1825.) . DOPADLJIVIJE OBLIKOVANJE = osnova bidermajera PIERRE PAUL PRUDHON (1758.oslanja se na erotizam kasnog rokokoa – bosa stopala gola ramena . dopadljivi malograđanski klasicizam .-1864. davidovski element – zastor u pozadini . zatim i njen direktor. skicira veći dio djela koje radi kasnije . ali ga napada službena kritika . nadalje.) . uzdržava se crtanjem portreta.obliku je dopadljive forme pod utjecajem Canovinih kipova .-24.) – slika najbolje historijske scene koje protivnici nazivaju "varijacijom crteža na grčkim vazama" .odlazi u RIM – preuzima direkciju Accademie de France u Vili Medici . mitološke i sakralne kompozicije te portrete sa izrazitim individualizmom modela .na empire naslonjaču. – boravak u FIRENCI – kontakt sa trecentom i quattrocentom. otvara privatnu školu. povratak u PARIZ – član Accademie de Beaux Arts.1807. učenik J.franc. doživljava uspjeh.-20.FRANCOIS PASCALE GERARD (1770.) . uzor nalazi u RAFAELU I GRČ. slikar i crtač . ANTICI (a ne u rimskoj plastici koja je uzor klasicistima) . Grosom dijeli zajednički atelier .-1823. realistom" 6 .) .1820.sa 11 na Akademiji u Toulouseu.u davidovoj školi bori se protiv akademskih formula i klasicističke doktrine . zadovoljavanje ukusa građanske aristokracije kasnog carstva – putena slatkost . kao stipendist boravi u Rimu.-20. službeni pariški krugovi proglašavaju ih "grafičkim i bizarnim" te Ingres u salonu doživljava neuspjeh .prema Gerardovoj slici nepoznati umjetnik izradio model u terakoti * AMOR I PSIHA .na Gerardovu izrazu baziran slatkasti. za vrijeme Burbonaca pa i u doba Louisa Phillipa.boravio u Italiji. J. doživljava potpun uspjeh .jedan od portretista Napoleonove obitelji i dvora – reprezentativni portreti u čitavoj figuri * MADAME RECAMIER (1802. zadržava funkciju portretiste dvora – nakon 1800.

– inspiriran crtežima quattrocentista.Homer okružen umjetnicima.pedantno crtao i razrađivao slike da bi postigao što veću čistoću forme * MADAME RIVIERE .od Davida se razlikuje i shvaćanjem antike – David se oduševljava antikom kasnog Rima.uzor – Rafael . Gaugina.rezimira njegovu sliku akta. umjetnosti – Davidov tip portreta Ingres pojačava i sintetizira .borba između Ingresa i Delacroixa traje cijelu I. naslikao sa 84 god. kubiste i konstruktiviste . pjesnicima. Chassireau.radi prema načelu – nema velikog crtača koji ne bi našao točnu boju koja odgovara njegovu crtežu .velike kompozicije (Venus) isto odlikuje naturalizam uz namještenost i patetiku . glazbenicima (Mozart. linije skladno obuhvaćaju oblik . pol.međutim. Shakespeare) . Holbeina ml. Rafaela. radi olovkom.Ingres bio ne samo izuzetan crtač već i SLIKAR TONA .znalački koristi liniju – čistu i jednostavnu crtačku tehniku – crteži ženskih portreta . nakon Davidove smrti Ingres hvali njegova djela .tijelo u formi slova S.1855.) .crtežu olovkom plastičnost daje BIJELIM GVAŠEM . Denisa. Lautreca. sukobi prestaju.izuzetna čistoća linije.otvara epohu snažnog naturalizma u franc. Ingres postaje najjači protivnik romantizma i Delacroixova slikarstva . H. skulpturama koje lord Elgin donosi da Partenona . Seurata. P.protivnici mu zamjeraju pedanteriju i nedostatak boje (površinu između kontura.imao izuzetan dar za portretiranje – pronicavo izvlači individualnost karaktera .) . G.. kredom. st. H.najpoznatiji predstavnik klasicizma . De Chavannesa. .najveći majstor CRTEŽA 19."za mene ne postoji druga ideja doli savršenost" * HOMEROVA APOTEOZA (1827. Babić: JAEAN AUGUSTE DOMINIQUE INGRES .aktovi pokazuju prikrivena romantičarska usmjerenja * TURSKA KUPELJ . utječe posredno na P.sliku definira crtežom koji kasnije oboji 7 . po njima on ispunjava OBOJENJEM a ne bojom) . a Ingres se divi helenskom idealu.jednostavnoj kompoziciji odgovara uravnoteženost boje .njegov životni vijek traje od starog Fragonarda do mladog Moneta I. E.pokazuje romantičarski interes za orijent . M. Rafael.učenik Th. sepijom . T.čisti volumen oslobođen detalja * MADAME DESTOUCHES (1816.naturalizam portreta.nakon boravka u Italiji. . Degasa. po sadržaju i izboru tema i Ingres je blizak romantizmu * KUPAČICA VALPINÇON (1808.) . perom.nazvana modernom Disputom .realizam detalja .kao odlučan faktor slike Ingres ističe SIVU BOJU .prema slikarskom temperamentu on je prethodnik romantizma . 19. zastor kao okomica . st. .

profesor na Akademiji u Berlinu .njegove slike postaju uzor negativnom trendu – akademskom realizmu . likove čvrtso impostira u prostor . a boja služi za obojenje . pažnju poklanja EGZAKTNOSTI CRTEŽA .simbol građanske klase – ozbiljan i ponosan * ROBINJA KOJA SVIRA. 1798) .utječe na P. Degasa.motive iz ant. Rafael * GOSPOĐICA RIVIERE (1805.) . FORNOWA studira antiku.linija odvaja volumen od pozadine. živi u RIMU .u vrijeme II.koristi lokalnu boju .uzor – slikarstva grčkih vaza.uz antiku. mitologije i legendi radi na velikim KARTONIMA u kojima suzdržljivo primjenjuje boje (* HELENA U TROJI.crtež određuje njegove slike sa izrazitim realizmom boja i detalja . linije i modelacije . * SHAKESPEARE) . * ARGONAUTI) . izraz koji u slikarstvu označava početak njemačkog klasicizma . .tematski (Orijent) – približio se romantizmu .radi i alegorijske motive. prenesena Valpinçon NJEMAČKI KLASICISTIČKI SLIKARI ASMUS JACOB CARSTENS (1754.-Rim.uravnoteženost boje. carstva predsjeda akademijom . Thorvaldsena * AUTOPORTRET (kreda u boji) .utječe na formiranje kiparskog klasicizma B.njemački slikar danskog podrijetla.različite forme aktova.izostavlja nepotrebne detalje.idealizirani lik . sjenčanjem stvara volumen – TONSKO SJENČANJE * TURSKA KUPELJ .crtež opisuje lik. teme iz književnosti (* DANTE.* MADAME MOTTESSIER (1856.od 1792.teži JEDNOSTAVNOM IZRAZU – crtež je temelj slike.sa čistih OBISNIH CRTEŽA (grčke vaze) usmjerava se na Michelangela i Rafaela 8 .u medaljonu – oblici prate kružnicu . blago sjenčanje .) . Renoira * MONSIEUR BERIN . ROMANA. stvara lik. L. ugleda se i na MICHELANGELA I G. de Chavannesa.u Davidovu atelieru sa 17 god.Edipova poza preuzeta sa grčkih vaza . kiparstvo Fidije.pod utjecajem H.pažnja u slikanju odjeće * EDIP I SFINGA (1808. * RAFAEL I FORTUNA .) .

1802. st.od oca preuzeo interes za nizozemske slikare 17. J. u Italiji – u Rimu.1799.niz bakropisa prema Danteovoj Božanstvenoj komediji * HEROJSKI PEJZAŽ S . J.dobiva sve brojnije narudžbe .uči u Sttuttgartu. Castersom pod čijim utjecajem slika figuralne kompozicije .štafažu i motive arhitekture sam komponira WILHELM VON KOBEL * LOVAC NA PLANINSKOM PAŠNJAKU (1828.klasic.1802. način slikanja pejzaža. grupa * BAKHO I ARIJADNA – ugledanje na antiku . HEROJSKE PEJZAŽE slobodne kompozicije sa patetično interpretiranim elementima stvarnosti . mramornih figura za groficu Vorincov * AMOR S PSIHOM * BAKHO 9 .) .* freske u Vila Massima od Laterana.-12.bavi se odnosom ljudskog lika i pejzaža .1803.) . prelazi na slikanje uljem – po uzoru na CL.jedan od glavnih predstavnik kasnog FORMALISTIČKOG KLASICIZMA u skulpturi .figure u pejzažu često imaju karakter štafaže. Lorrainea i N.motiv Alpi .oštrina projekcije KLASICISTIČKI KIPARI BERTEL THORVALDSEN (Københaven. približava se objektivnosti bidermajerskog realizma .I.-1812.kasic.1839.zarana stupa na tečaj crtanja na Akademiji u Københavenu (Danska) .uči u Karlshruheu. FAZA – kopira herojsko-patetične crteže svog suučenika sa Akademije – A.* portretna poprsja i 5. 1768. * PRIJAM KOD AHILA i * OZDRAVLJENJE UZETOG – u shemama akademizma donose mu zlatnu medalju i stipendiju za boravak u Rimu (1797.CHRISTIAN GOTLIEB SCHICK (1776. surađuje sa klasicistima Thorvaldsenom i A.radovi * PROTJERIVANJE HELIODORA IZ HRAMA. – tretiranje svjetla . bankara Hopea kleše je u mramoru . Poussina radi tzv. u sadri modelira veliku figuru * JAZON – za eng. raščlamba pod Poussinovim utjecajem . u Rimu radi portrete.) .začetnik njem klasicizma na području HEROJSKOG PEJZAŽA .-1844. često ih rade drugi slikari ./70.-Rim.) .klasicizam u strogoj kompoziciji te statičnoj arhitekturi slika . mitološke i biblijske teme prema shemama klasicizma – obogaćuje ih romantičarskom osjećajnošću .* DAVID PRED SALOMOM. zatim kod Davida u Parizu .crta antička skulpturalna djela . * BAHKO I ARIJADNA * PORTRET GOSPOĐE VON COTTA JOSEPH ANTON KOCH (1768. od 1795. Carstensa . Rim – teme = Dante .) .

* GUTENBERG. vraća u domovinu . – potpuno grč. PONIATOWSKOG (dovršen 1830. Njemačka. postaje članom akademije Sv.) . izražene karakteristike fizionomije . 1831. V.medaljoni sa likovima mitol.za München radi KONANIČKI SPOMENIK BAVARSKOG KNEZA – IZBORNIKA MAKSIMILIJANA I. arhiv sa dokumentacijom. u Varšavi postavljen 1923. koristi sporadično . (1839. Bissen) .1819. nadovezuje se na panatenejski friz PARTENONA . Bernini . 1805.1820.u dvorištu njegova grobnica 10 . * LIK HERAKLA. 1831.u Københavnu radi * portrete članova vladarske obitelji . odljevi.1848. * KONARD HOHENSTAUF – za njegovu grobnicu.) – pripada tipu nadgrobnih spomenika papa što ih je izradio G.).* APOLON * GANIMED S ORLOM * VENUS VICTRIX .) – u kompoziciji i kostimu jahača je REPLIKA kipa M.za ove skulpture radi modele. crkva St.modele. Mainz.prvotno namijenjen za palaču Kvirinal kao moguću Napoleonsku rezidenciju u Rimu . 1837. ANTONIJA na Kapitoluju u Rimu . – sakralna tema interpretirana u antičkoj koncepciji . 1808. pročelje dvorca Christiansberg . TENERANI .njegov je ideal ljepota nagog tijela u PRAKSITELOVOM DUHU – mitološki likovi (* Amorov trijumf.) – romantičarska sklonost – knez u nošnji iz vremena tridesetogodišnjeg rata.plastike za nadgrobne spomenike – Italija.u radionici se skulpture izvode u više primjeraka .prema ovoj skulpturi u blizini Luzerna u pećini je isklesan golemi spomenik švicarskim gardistima palim pri obrani Louisa XVI . inspiracije * AUTOPORTRET. posljednje desetljeće RIMSKOG BORAVKA – radi reljefe za nadgrobne spomenike u Italiji i Poljskoj i javne spomenike: * LORD BYRON.Thorvaldsen rijetko sam kleše mramor – po njegovim modelima to rede pomoćnici . M. dovršen Thorvaldsenov muzej u Københavnu – smješteno 120 njegovih skulptura u mramoru.-38. Poljska * ULAZAK ALEKSANDRA VELIKOG U BABILON .izuzetak su: * ADONIS. Sjaellandu – radi * AUTOPORTRET S LIKOM NADE. * 3 Gracije) * UMIRUĆI LAV (1818. . Cambridge.1828.lapidarne i arhaizirane forme T.pregovara sa danskom vladom o gradnji muzeja za svoja djela te se 1838. pomoćnici ih klešu u mramoru (H.reljef * OTMICA BRISEIDE – u stilu klasičnih bareljefa – suprotno renes. brojne skice u sadri.1808. božanstava – za dvorac Christiansborg u Københavenu . povratak u domovinu . 1810. konjanički spomenik * KNEZA J. za ostale . – RIM – za Marijinu crkvu sam radi kipove Krista i apostola Pavla.pozvan u Varšavu – radi * KOPERNIKOV SPOMENIK (1830.friz dugačak 50 m. Luke – otvara radionicu – među pomoćnicima se ističe P. Petra. . * Merkur.nakon Napoleonova pada u vili Sommariva na jezeru Como * NADA. L. 1818. nadgrobni spomenik * PIA VII (Bazilika sv. A. i baroknim reljefima sa iluzionističkim pozadinama – ova figura je na čistoj plohi * KRŠTENJE KRISTOVO. reljefe sa biblijskim i alegorijskim temama. crteži… . del Carmine u Napulju .posljednje godine života provodi na imanju Nysö u juž.orijaški kip * MARS S AMOROM KOJI MU NOSI MAČ .

utječe na generacije kipara koji se ugledaju na njegovu virtuoznost tretiranja forme.odriče se dramatičnosti. idealizirane žive figure – odraz su vremena kad se vladajući sloj. Brera * AMOR I PSIHA – Rim. Rim * 3 GRACIJE – u 3 varijante * PORTRET GENERALA JOSIPA VRKLJANA – Pov.ant. dolazi u rim koji postaje centar njegovo djelatnosti ..HEROJSKI ELEMENT I NJEŽNA PLEMENITOST ženskih likova zbog baroknih reminiscencija prelazi u sladunjavost .u fazi raspadanja feudalnog apsolutizma u 2. dok se u Canovinim djelima još očituje senzualnost i razigranost rokokoa. T.međutim. Borgheze. Augustinska crkva.-1805. Apostoli. Beč) .romantičarski duh mirol.stvara likove heroja i genija da bi u njima utjelovio apsolutnu ideju – Paolina Borghese kao Venera. st.za ant. uljepšava forme – sva virtuoznost prisutna u tendenciji za DOPADLJIVOŠĆU . kao golemi nagi lik cara . G.školovao se u djedovoj klesarskoj radionici. jednostavnost kompozicije te čistoću kontura (osobito u reljefima) ANTONIO CANOVA (1757. Napoleon I. teži SKLADU I LJEPOTI koji postaju sami sebi svrhom .nova koncepcija – lik pokojne grofice samo u medaljonu nad natpisom 11 .manji broj djela nastalih u kontaktu sa modelom (portretna poprsja) ukazuju na sposobnost realističkog rješavanja skulpturalnih zadataka ... bogovi" . javlja se u umjetnosti težnja za smirenom formom.radovi odliveni u sadri se čuvaju u gipsoteci Canove u Possaguu . 18.u tom svom načinu virtuoznost doseže u ženskim likovima i likovima mladića .prema njegovom nacrtu izveden je Tempio di Canova u Possaguu kod Bassana u kojem je pokopan – rotonda sa dorskim pronaosom.posredstvom Carstensa i Kocha Thorvaldsen usvaja Winckelmanove teze o primatu estetskog ideala KLASIČNE GRČKE SKULPTURE . Washington kao rimski vojskovođa. sveci su "pokršteni grč. harmonizira pokrete. Lenjingrad * PAOLINA BONAPARTE-BORGHEZE KAO VENERA – Gall..) . muzej.napoleonova sestra . te prirodu uopće ne studira .djeluje paralelno sa A. Canovom . uzorima se vodi formalno – tehnički savršeno modelira ljudsko tijelo. Revolucije pokušava vratiti na tron carske veličine . zatim u VENECIJI gdje počinje samostalno raditi 1773 kao priznat umjetnik . božanstva nisu bića već dopadljivo izglačani mramori. stvaranja . preobrazbom izraza prema uzorima antike – klasicizam .muzejske uzore.Canova je tada ličnost koja majstorski vlada tehnikom – naslućuje nove kompozicijske mogućnosti lik.utjecao na PRUDHONA * PAOLINA BORGHESE KAO VENERA (1808. nakon franc.idealizirana figura je preteča Ingresove Odaliske .-1822.djela: * NADGROBNI SPOMENIK PAPE KLEMENTA XIII – SS.koncipirana kao puni reljef – za promatranje sa prednje i stražnje strane * GROBNICA MARIJE KRISTINE (1798. Rim * NAPOLEON I.1779. inspirirana Panteonom u Rimu . Zagreb . harmoničnim oblicima. kršć. je hladan i usmjeren na arheol. ton skulpture klasicizma . – Milano. po. mramor) .u vrijeme empirea radi za Napoleona i dvor te određuje gl. motiva i formalno tragičan patos nadgrobnih spomenika.

1764. LAŽNU arhitekturu – piramida je lažna fasada sagrađena uz zid crkve (negativnost Canovina rada) JEAN ANTOINE HOUDON (Versailles.) .u Francuskoj radi nadgrobne spomenike i portrete .-92. Virginia .pune skulpture su alegorični klasicistički likovi (3 faze ljudskog života) prikazani na idealnoj sahrani kao povorka koja ulazi u grobnicu-piramidu = Canova koristi PRIVIDNU.povratkom u Francusku postaje član Akademije .1767. Richmond. jednako radi i u vrijeme Carstva te Restauracije . Francuska .djela: * POPRSJE KATARINE II. B.psihološka studija VOLTAIREA – najbolji rad .u portretima pronicavo psihološki analizira model .filozof sjedi. ističe skeptički duh modela . Petrograd * DIDEROT.proživio je razdoblje od rokokoa do klasicizma. terakota na način ant. u suvremenoj odjeći. 1788. jedna u klasičnoj odjeći .načelo rada: "draž kiparstva je u tome da se sačuva ISTINITOST OBLIKA" . redovno izlaže u Salonu) kronološki prati zbivanja od pada aristokracije do pokušaja stvaranja nove elite . Comedie Francaise.napravio dvije verzije – jedna u suvremenoj.ponekad uzima odljeve lica osoba koje modelira – odljev Voltaireovih ruku za sjedeći kip .. odlazi u Ameriku – radi portrete (* G. Montpeiller.putuje Njemačkom – radi portrete na dvoru Sachen-Coburg-Gotha . Pariz * GEORGE WASHINGTON. – studija čovjeka oguljene kože (L'Ecorche) – postaje anatomski model na umjetničkim školama . Ermitaž. bronca – Richmond. u Rimu boravi do 1768.njegovo životno djelo (od 1773. Pigallia .RIMSKI BORAVAK (1764. Washington) .) – vrijeme njegove najjače aktivnosti . lik je postavljen u klasičnu pozu sa liktorskim snopom prutova 12 . USA * NAPOLEON. – Pariz.druga bista u drvu – Comedie francaise.u vrijeme Revolucije radi portrete njenih vođa. stojeća figura. Muzej Fabre. dobio Prix de Rome.stvaralačkom snagom Houdon nadrasta suvremenike . terakota – Louvre.-68.uzor nalazi u radovima GOUJONA i jednostavnosti franc. WASHINGTON.na njega utječu MICHELANGELOVI radovi .u Rusiji gdje je bio veoma cijenjen. 1828. . Versailles * G.iako ova prikazuje W.rano počeo raditi skulpture u atelieru J.većinu skulptura radi u prirodnoj veličini . teme * VOLTAIRE. Senat. radove mu naručuje Katarina II i rusko plemstvo .radi portrete djece . Dijon.klasična draperija ističe sličnost sa antičkim filozofima .zanima ga anatomija – više nego kiparska djela antike – studirao u dvorani za sekcije franc. Versailles * VOLTAIRE. 1741. Pariz – replika u Ermitažu * LOUIS XVI. bolnice u Rimu . Pariz * VOLTAIRE.. ali nije odstupio od osobnog izraza koji odlikuje ČISTOĆA I VJERODOSTOJNOST . Pantheon. renesanse ..1785. 1781.

postavljeni na trgove – Arc De Triomphe d'Etoile.čiste plohe – 2 reljefa (Marseljeza) dodana u romantizmu 13 .geometrijske forme – cilindar kroz koji protječe voda LOUISE-ETIENNE BOULLEE: MRTVAČKA KAPELA .crkve – u duhu antike (slične hramovima) . transept.spomenik sa postoljem – antički kaneliranim stupom te KIPOM na vrhu (Nelsonov spomenik.čistoća i funkcionalnost ove arhitekture otvorili su put modernoj arhitekturi .nad lukovima su postavljeni reljefi.za Napoleonove vladavine grade se SLAVOLUCI – spomenici nekom povijesnom događaju. arhit.jedini ukras su nisko postavljeni prozori ALEXANDRE BROGNIART: NACRT ZA PARIŠKU BURZU (1808.po uzoru na antiku.arhitektura utilitarne namjene (nema svečane funkcije) i stambene kuće – trokutasti zabat sa polustupovima.kuća na slapu slična Wrightovoj organskoj arhitekturi .cela.u ideji grčkih i rimskih hramova stepenište je postavljeno uzduž cijele fasade . rustika u prizemlju .u skladu sa stupovima ispred.francuskom revolucijom nastupa JEDNOSTAVNOST I OZBILJNOST klasicizma . ističu se dekorativni motivi kineske i japanske umjetnosti te roccaille ukras . N.ulaz je udubina u trokutu . E. pročelje je rastvoreno nizom polukružnih otvora .prekida rokoko tradiciju – u vrijeme louisa XVI arhitektura gubi funkcionalnost.slična hramu . zabat sa reljefom – težnja skromnosti PERCIER & FONTAINE: ARC DE TRIOMPHE DU CARUSEL (1806/8) . a u srednjem dijelu natpis . . Trafangular Square – London) .) . Ledoux – kuća direktora Le Louea. po uzoru na rimsku umjetnost . ima naglašeno PROČELJE – trokutasti zabat i REPREZENTATIVNO STUBIŠTE .nema uobičajenih stupova čime se ističe masivnost kamenog bloka .neki projekti (C.na vrhu kipovi četveroprega (quadriga sa imperatorom) – pokazuju Napoleonovu težnju da Francuska predstavlja obnovljeni Rim JEAN FRANCOIS THERESE CHALGRIN: ARC DE TRIOMPHE DE L'ETOILE .razlikuje se od rimskih uzora . Arc de Triomphe du Carrousel.1806. Boulle – Mrtvačka kapela) nisu izvedeni zbog svoje "premodernosti" CLAUDE-NICOLAS LEDOUX: KUĆA DIREKTORA LE LOUEA (1775) .nacrt u Bibliotheque Nationale u Parizu . L.gornji vijenci i krov nemaju ukrasa ROBERT DELAUNY: CRKVA MADELAINE – Hram razuma .samo nacrt .ARHITEKTURA KLASICIZMA .u ovoj tipologiji se grade muzeji i parlamenti (Američki kongres – Capitol Hill) .uzor – Slavoluk Septimija Severa u Rimu .-36.Napoleon želio stvoriti novu religiju – sagrađena nakon Napoleonova konkordata s papom .

kasnije je ispred smješten grob Nepoznatom junaku AUGUST STUELER: KOVNICA NOVCA. . iznad quadriga Gottfrieda Schadowa. KOPENHAGEN. 1824.jonski stupovi. umjetnosti – friz koji imitira ant. iznad ploha bez ukrasa KARL GOTTHARD LANGHANS: BRANDENBURŠKA VRATA.trobrodna crkva s narteksom u različitim stilovima – iz ovih ideja nastaju retro-stilovi romantizma JOHN SOANE: PROJEKT BANKE. reljef + renesanse..dvokatna zgrada s oslikanim pročeljima .jedini ukras je friz pod kupolom CHRISTIAN FREDERIC HANSEN: VOR FRUE KIRKE. a iznutra prikazi palma.iznad su reljefi antičkog karaktera . 1839. .imitira ideju hrama – dorski stupovi. lovorova drveća i genija – kao okoliš za kiparev grob usred dvorišta KARL FRIEDRICH SCHINKEL: ALTES MUSEUM.prvi muzej uopće . LONDON . reljefi .najznačajniji primjer njemačke klasicističke arhitekture . GANDY: PROJEKT CRKVA.antički uzori – kolonada stupova.plitka kupola sa lanternom . . 1789.-71.fasada oblikovana u duhu antike 14 . okomice se šire prema dolje.) .ideja – Panteon . M. oltar sa trokutnim zabatom GOTLLIEB BINDESBOLL: THORVALDSENOV MUZEJ. reprezentativno stepenište pred pročeljem – postao obrazac za gradnju muzeja (British Museum) . .spoj klasične ant.u vrijeme Napoleonova empirea uzor je EGIPATSKA UMJETNOST – upotreba tamnog granita i bijelog kamena. . sa strane 4 crna obeliska .ulaz ističe rustika u prizemlju. WURZBURG (1808-10. BERLIN (1868.biforni otvori PETER SPETH: KAZNIONICA ZA ŽENE. 1796.-48. sa strane dvije stražarnice FRIEDRICH GILLY: NACRT ZA SPOMENIK FRIEDRICHA VELIKOG.sličnost s EGIPATSKOM ARHITEKTUROM – hram. porušena) . 1811.izvana su prizori iz Thorvaldsenova života. KOPENHAGEN. BERLIN.. vijenac triglifa + metopa. LONDON .spaja antičke i egipatske uzore J. kasetirani svod. hrastova.

Bonllea .radi po načelu "arhitektura se treba pomladiti geometrijom" ALEXANDRE THEODORE BROGNIART (1739.stvorio tip gradnje u obliku kocke * .) .-75. Bibliotheque Nationale. PARIZ . ravnim gotovo golim pročeljem * PARIŠKA BURZA.graditeljstvo u vremenu Revolucije – reducirani geometrijski oblici. unosi smirenost klasicizma i izbacuje suvišne ukrase * KAZALIŠTE BESANCON (1778.) .gradi PLEMIĆKE REZIDENCIJE u Parizu i Versaillesu – inspiriran Paladijevim djelima. arhitekt Louisa XVI.sa radijalno postavljenim prometnicama.rokokou suprotstavlja klasicističke ideje o potrebi usvajanja antičkog RIMSKOG graditeljstva . * KUĆA DIREKTORA LE LOUEA. Louis d'Autin .) . te dvorce u pokrajini * MRTVAČKA KAPELA. Pariz .64 korintska stupa . st.) .na ulazu u Pariz – sačuvane 4. 1808.-1806.FRANCUSKA ARHITEKTURA KLASICIZMA CLAUDE-NICOLAS LEDOUX (1736.) .sa dorskim stupovima u klaustru i kapelom. građene u formi paviljona – htio im dati monumentalnost atenskih Propileja LOUIS-ETIENNE BOULLEE (1728. Gabriela dovršava Ecole Militaire * KAPUCINSKI SAMOSTAN. član Academie Royale .sljedbenik Palladijeva klasicističkog načina 15 . logičnim rasporedom javnih i komunalnih objekata .-84.Pariz) . skica (1775.unosi nove principe u strukturi gledališta – redove galerija postavljenih jedne iznad drugih zamjenjuje SJEDALIMA fiksiranim u blago nagnuti pod * URBANISTIČKI I IZVEDBENI PLAN NOVOG GRADA (1773.u Parizu gradi plemićke kuće (Hotel de Monville).učenik L.red stupova poput periptera okružuje zgradu kvadratnog tlocrta .-1799.romantični klasicizam – unutrašnji prostor ukazuje na povezanost sa arhitekturom Louisa XIV . tendencija vraćanja izvornom . JEAN FRANCOIS THERESE CHALGRIN (1739.više je dekorativna negoli funkcionalna građevina .glavni Brogniartov rad . E.Blondelov učenik.-1813. Fry itd.) .kuće: Hotel St.nije izveden – ovakve ideje su realizirane u arhitekturi 20..po planovima A.danas licej i crkva St.-1811. .

završio ga Blonet 1837.započet 1808. .po 6 dorskih stupova postavljenih na baze (protiv klasicističkih kanona) spojeni zidovima nose atiku na čijem srednjem dijelu je postavljena quadriga Gottfrieda Schadowa .-1808.slavoluk pobjede .* stup na trgu Vendome (uzor Trajanov stup) * Arc de Triomphe du Carusel (Percier i Fontaine * Arc de Triomphe d'Etoile (Chalgrin) * Crkva Madelaine (Delauney) NJEMAČKA ARHITEKTURA KLASICIZMA KARL GOTTHARD LANGHANS (1732. .).piše teoretske rasprave o arhitekturi ROBERT DELAUNY * NACRT ZA CRKVU MADELAINE (1809.* CRKVA ST.primjenjuje elemente ant. PHILLIP-DU-ROULE * SJEVERNI TORANJ CRKVE ST.) .na studijskim putovanjima po Engleskoj i Francuskoj postaje pristaša klasicizma.monumentalno obilježavanje početka pruske trijumfalne ulice "Unter den Linden" koja vodi do kraljevskog dvora * PALAČA HATZFELD * KAZALIŠTE ZWINGER-WORCLAW * DVORSKO KAZALIŠTE – CHARLOTTENBURG * STARO KAZALIŠTE.podignuta kao hram slave . pretvorena u kršćansku crkvu .) * BRANDENBURŠKA VRATA (1789.-1800.1816.primjer DRŽAVNOG KLASICIZMA Napoleona I. te taj način građenja uvodi u Njemačku 16 . koji je građevine dao oblikovati prema rimskim spomenicima (smatrao se nasljednikom rimskih careva Napoleonski objekti .u Parizu gradi palače . ...) . BERLIN FRIEDRICH GILLY (1772.izvršio pregradnje na palači Louxemburg i unutrašnjosti kazališta Odeon *ARC DE TRIOMPHE D'ETOILE .niže stražarnice (izgrađene poput hrama) se oslanjaju o vrata . Berlin . arhit.uzor – restaurirani Propileji u Ateni koje je poznavao preko bakropisa .

panteon u formi dorskog hrama.u Munchenu izvodi velik broj građevnih i urbanističkih projekata (LUDWIGSTRASSE. Schillera.tip spomenika u čast predaka = uzor: grčka arhitektura * LUDWIGSTRASSE.. od 1815. . i F. Gillya koji svojim klasicističkim koncepcijama utječu na njegov razvoj . arhit.) .utječe na svog učenika K. Pitti u Firenci * DVORSKA CRKVA – u bizantskom stilu * MINISTARSTVO RATA * STARA PINAKOTEKA * PROPILEJI * RUMMENHALE – jonske kolonade u formi potkove .1816. prilagođava se zahtjevima naručitelja . osnove za proizvode umjetničkog obrta) dominira u njem.uči u Berlinu u radionici francuskih graditelja D. KONIGSPLATZ – pseudoantička obilježja) .) * WALHALLA kod Regensburga (nad Dunavom) .1808. Mozartove opere) – iluzionizam scene rješava primjenom perspektive .-1864. započinje intenzivnu graditeljsku djelatnost u Berlinu – rana faza najznačajnija .po narudžbi Ludwiga I (za kojeg je izgradio oko 30 građevina) .1810. scenograf .uzori: forme talijanske RENESANSE .radovi orijentirani prema klasicizmu – stroge. radi SCENOGRAFSKE SKICE za berlinska kazališta (drame Goethea.RANIJA FAZA – samouko se bavi slikarstvom – romantični pejzaži dekorativne namjene. klasicističkoj arhitekturi . arhitekturu LEO VON KLENZE (1784. slikar. svečana dvorana sa jonskim reminiscencijama . i litografijom – motiv Berlina .dorski peripter zamišljen usred LEIPZIŠKOG TRGA . – dvorski arhitekt vestfalskog kralja Jeromea Bonapartea.teži spojiti ljepotu objekta i njegovu namjenu .slično franc.graditelj.različitom djelatnošću (urbanistički. F.-1841. Schinkela – gl.osnivač moderne gradnje kazališta – crtež Marienburga po uzoru na srednjov.studira na politehnici u Parizu . predstavnika njem.SCHINKEL MUSEUM se nalazi u sastavu Nacionalne galerije u Berlinu 17 . grafičar. MUNCHEN .ZRELA FAZA – sklonost firentinskoj visokoj renesansi .Munchen: * KRALJEVSKA REZIDENCIJA – po uzoru na P. arhitekturi u vrijeme Revolucije .) .aktivnost mu opada u vrijeme historijskih stilova . klasicizma * NACRT ZA SPOMENIK FRIEDRICHA VELIKOG (1796.boravio u Italiji i Parizu .) .podcjenjuje srednjovjekovnu i renesansnu arhitekturi. konzervatorski radovi.-32.-50.završava se vratima pobjede KARL FRIEDRICH SCHINKEL (1781. Hoffmana.Petrograd: * ERMITAŽ (1840. bavarskog kralja Ludwiga I .nakon putovanja u Grčku i Italiju postaje pobornik primjene antičke arhitekture . jednostavne forme i elementi antičke grč.

njegovi kasniji projekti dijelom potječu od ideja njegovog učenika Gandya 18 .pravokutna građevina otvara se predvorjem – pročeljem što ga nosi 18 jonskih stupova .) – stroge klasicističke forme * CHELSEA HOSPITAL * DULWICH GALLERY . palače. LJETNA REZIDENCIJA RUSKOG CARA NA KRIMU * ALTES MUSEUM. BERLIN (1824.-1837. orijentirana oko unutrašnjeg pravokutnog dvorišta .* Soane Museum * SKICA ZA ROTUNDU U ZGRADI ENGL.njegova zbirka umjetnina smještena u zgradu sagrađenu po njegovim nacrtima . 19.profesor arhitekture na Royal Accademy od 1806.Berlin: * DRAMSKO KAZALIŠTE – izgorjelo 1945. stambene zgrade .) . pol.vodeći je engleski arhitekt u I.* KASINO. upravnih zgrada. . ATENA * DEKORACIJE ZA OPERU . BANKE ./5.Potsdam .uči u Londonu. st.kvadratnog tlocrta. između su uvučeni zidovi * NACRTI ZA PRIJESTOLNU DVORANU KRALJ./35.vođen Gillyevim interesom za srednji vijek koristi oblike monumentalne gotike .. * CHARLOTTENHOFF. javnih i nadgrobnih spomenika . projekti kazališta.crkve (pregradnja katedrale.u unutrašnjosti prostor sa kupolom sličan je rimskom Panteonu * AKADEMIJA GRADITELJSTVA. (uz Nasha) .) ..radi u Londonu: projektira objekte javne namjene od kojih su mnogi porušeni * PALAČA ENGLESKE BANKE (1778.nerealizirani projekti: KRALJEVSKA PALAČA NA AKROPOLI. London) . slikane hladnim bojama – dekoracije za Čarobnu Frulu ENGLESKA ARHITEKTURA KLASICIZMA JOHN SOANE (1753. BERLIN (1832.na pročelju zidani stupci spojeni željeznim .Soaneova težnja za jednostavnim formama istovremena je njegovim suvremenicima u Francuskoj i Njemačkoj . PALAČE NA AKROPOLI. usavršava se u Italiji.arhitektonske dekoracije su klasicistički jasne.u Italiji susreće teoretičara Piranesija . oduševljen antičkom arhitekturom postaje pobornik klasicističkih ideja . * ALTES MUSEUM * MUZIČKA AKADEMIJA * AKADEMIJA ARHITEKTURE .

u franc.od romantizma nema više stilova već postoje MODE koje kratko traju . – ujedinjenje pod Bismarckom.rani rad.za boravka u Engleskoj upoznaje engl.1848.elementi moderniteta – dramatični motivi u prvom planu prikazani bez pretjeranog dotjerivanja: smanjuje opisnost redukcijom prizora a ističe dojam 19 .romantizam nije stil. nakon pada s konja ostao nepokretan. spasilo ih se 10 .inspiriran stvarnim brodolomom franc.opus: teme konjanika (trke). Poljska.Grosovi učenici – GERICAULT i DELACROIX rodonačelnici su franc.za tu sliku radio niz studija utopljenika. tradicionalan jezik da bi bio pristupačan masama. Češka.studira Rubensa u Louvreu od kojeg preuzima shvaćanje da se forma najbolje izražava bojom (ovakvo tretiranje i korištenje LAZURNIH BOJA Rubens je prihvatio od Venecijanaca) . Njemačka do 1870. romantizma . izražavanje misli kroz pokrete tijela – Michelangelo 2.opsjednut konjima. sloboda tiska . dramatično osvjetljenje.rodonačelnik romantizma .David koristi boje lokalnog karaktera.nasljednik Davidove škole Antoine Gros stvara drugačiji pristup od svog učitelja: naglašava KOLORIZAM I DINAMIZAM prikazivanja – naglašen pokretački a ne patetičan ZANOS . kolorizam učitelja – Gros . negdje i duže – u zemljama srednje Evrope (Hrvatska – do kraja vladavine bana Hedervarya. prije smrti (5x7m) . fregate radi programatsku sliku romantizma * SPLAV MEDUZA – sačuvano 8 ili 9 uljanih skica dužine 2 m . pejzažisti 4. Ljermontov…) * ČASNIK KONJANIČKE GARDE . od 140 ljudi nakon 4 mjeseca lutanja. ne donosi novine . novi val revolucija označava nezadovoljstvo stanjem u društvu (pr.traje do 1850. Februarska revolucija) THEODORE GERICAULT .Davidove slike primjer su političkog slikarstva u 19. Splav Meduze – naslikao 2 god.romantizam se javlja u književnosti. PEJZAŽNOS LIKARSTVO – priroda kao autonomna tema – slikana na otvorenom . već POKRET – po nazorima na svijet . naturalizam tijela – Carravaggio 3.brodolom uz obalu Afrike. duševni bolesnici (10 portreta po narudžbi upravitelja duševne bolnice).u svom slikarstvu Gericault spaja: 1. slikarstvo unosi izrazit NEMIR – ili u sadržaju ili realizaciji – osobito u motivu nemirnosti konja ..-50. iz vremena Napoleonovih ratova ..) .ROMANTIZAM (1820. liniju te chiaro-scuro – hladnoća i patetika . st. koristi klasičan. glazbi.koristi Grosov kolorit iako topliji . luđaka .označava PREKID tradicije jedinstvenog stila – umjetnost se individualizira.kod Gericaulta postoji dramatičnost (čovjek i životinja čine jedno biće animalne snage) te DOMINACIJA BOJE nad oblicima – BOJA STVARA ATMOSFERU SLIKE (kao kod Rubensa) .za vrijeme Napoleonove vlasti stvoren GRAĐANSKI ZAKONIK – "Deklaracija o pravima čovjeka i građanina" – jednakost ljudi pred zakonom.ona predstavlja sliku tadašnjeg svijeta – uznemirenog i nesigurnog . umire u 31. godini – životom prikazao ideal romantičarskog umjetnika: rana smrt (Byron. Italija) . svaki umjetnik samostalno rješava probleme izraza . slikanje prirode – engl.NACIONALNI ROMANTIZAM je izraz političke volje za ujedinjenjem . osobito u slikarstvu .u Italiji boravi godinu dana – oduševljen Michelangelom te Carravaggiovim slikama u Rimu (Polaganje u grob u Vatikanskim muzejima) .

ukleti umjetnik kao stradalnik svog poziva .u prednjem planu likovi poraženih.) . pejzažista poč.naslikana 1820. nade (jedro) EUGENE DELACROIX (1798. nedovršene centralne figure .zbog naturalističkih tendencija u portretiranju na Gericaultove portrete se pozivaju realisti .najpoznatiji predstavnik franc.slike obilježene izrazitim KOLORIZMOM – utjecaj Rubensa (dominacija boje nad formom) . osi piramide = ljudi .vrijednost barokne umjetnosti – veliki likovi (Carravaggio).isticanjem uznemirenosti konja – utjecaj baroknih kompozicija * DERBI U EPSONU (Engleska) . smrti.naglašena piramidalna kompozicija – nemiran splav = baza. olujno mora. ima poruku da se ne treba predati (u daljini se nazire jedro spasa) .Gericaultova tipična kompozicija sa poremećenom statikom .za G.dramatični proboji svijetla – Carravaggio .uznemirenost donjeg dijela slike * POKOLJ NA HIOSU (1824. uznemirene površine – Rubens .uljana skica .simbolizam "Meduze" – upućena poruka je bitna: razočaranje (otac i sin).* ARTILJERIJA . gubi se oštrina forme (rastvoren volumen – desni ženski lik).) .dramatično osvjetljenje – fokus svijetla (Carravaggio – rani barok).romantičnost sadržaja: sukob klasičnog (Grčka) i orijentalnog principa (Turci) 20 .-1863.stup – statični element koji ističe dinamiku kretanja konja . barokna kompozicija i Michelangelovsko tretiranje tijela – nema nade.brodolom .izložena u Salonu .sve elemente Gericault spaja u novi osjećaj nemira i patetike – neki ga stoga smatraju protoromantičarem – zbog oslanjanja na stare majstore .isprepletena tijela u Michelangelovu Posljednjem Sudu .kolorističko slikarstvo – interferira jači kolorizam – "Slika mora biti svečanost za oči!" * DANTE I VERGILIJE U PAKLU (1822.pokušaj psihologizacije . u pozadini pejzaž kao autonomna forma (preslikao tamnu pozadinu vidjevši Constableove pejzaže!) .skica: puno dramatičnije osvjetljenje.pejzaž derivira iz slikarstva engl.utrka konja u dramatičnoj atmosferi (olujno nebo) .rana faza . portrete je karakterističan REALIZAM * PAŽ MAZEPA . * LUDA STARICA . u vrijeme burbonske represije – nakon Napoleonovih ratova = slika stanja duga. bitni koloristički efekti . st.) .isticanje unutrašnjeg nemira . romantizma .svjetlosne efekte preuzima iz barokne tradicije * SPLAV MEDUZE .

sumarni potezi. ostali u mraku * SARDANPALOVA SMRT (1827. lov na lavove.1. član stare franc. kći poznatog majstora-rezbara .crtkastim potezima oslikava snagu divljine . a majka podrijetlom Njemica. crkva st.) . ustanci.stupnjevanje boje u toplim i hladnim tonovima * SLOBODA PREDVODI NAROD (1831.živahna boja se prevlači preko likova i stvari = postaje faktor pokreta – srodnost sa Barokom.srodnost sa Rubensom . anticipira impresionizam * JAKOV SE BORI S ANĐELOM. bogatstvo toplih boja koje međusobno interferiraju * ALŽIRSKE ŽENE U HAREMU (1834.masa u pozadini – identitet pojedinca nije bitan .smrću kralja treba biti pogubljen i cijeli dvor .) . (Zg. zidna slika . siguran lik .. narodnoj nošnji simbolizira naciju – lik koji dominira. te da se sjene sastoje u refleksu prema boji * OFELIJINA SMRT (Louvre.proboj turske vojske.chopin se bori protiv bolesti (pozadina crvene boje) * LOV NA LAVOVE .BAROKNI KOVITLAC TIJELA – povezanost Delacroixovih slika s glazbom.unutrašnjost harema izuzetne raskoši .Delacroixov otac bio prvi diplomat Evrope – gosp.slobodna sažetost karakteristična za kasnog Davida te kompozicija koja odudara od utvrđenih kanona * FRIEDRICH CHOPIN . Anđela. Pariz) LJUBO BABIĆ: FRANCUSKO SLIKARSTVO 19.pored nje dječak sa samokresom .spoznaja da je boja prije svega svijetlo.personifikacija Francuske – djevojka Marianne sa frigijskom kapom predvodi pale u borbi (pozadina Notre-Damme) .barokna dinamika i slikarska vrijednost animalne snage – prisutna u borbi ljudi i životinja . poraženi .) EUGENE DELACROIX (1798. plan – barokna scena sa tijelima mrtvih koji upućuju pogled na Slobodu – jedini čvrst. arapske glazbenike . aristokratske obitelji. Sulpice – Pariz . gl.2 polazišta Delacroixova rada su: 1.* GRČKA IZDIŠE NA RUŠEVINAMA MISSOLUGHIA (1827. racionalistička revolucija 21 .kapitalno djelo francuske revolucije . sadržaj pomaknut u stranu .mlada djevojka u grč.) .zanos i teatralnost .u kapeli sv.-1863.u seriji slika koje prikazuju svijet Orijenta.sebe prikazao kao čovjeka koji drži pušku .masa ljudi se nazire u dimu eksplozija .težnja za interpretacijom unutrašnjeg .) . st. TALLEYRAND – jedan od najmoćnijih ljudi Francuske. zidna slika * HELIODORA TJERAJU IZ HRAMA. 1953.) .

najvažnije je da se slikar približi idealu kojeg nosi u sebi – pomoću vlastite imaginacije Delacroix elemente realnosti pretvara u simbole * SLOBODA KOJA VODI NAROD. Lord Byron) . volio glazbu kojom se i trebao baviti ali se priklanja crtanju . boje.evropska omladina se identificirala sa grčkom borbom za oslobađanje od turske vlasti (npr. .za osvetu profesori ga izbacili sa natjecanja. Delacroix nisu bili u Italiji. snažna imaginacija . izložena u Salonu i unatoč otporu oficijelnih institucija otkupljena od države (utjecaj Delacroixova oca) .pod realističkim utjecajem Constablea i Boningtona – vidjevši Constableovu sliku. srpnja 1830. a slikari koji nisu koloristi – nisu slikari".Chardin.1822. autoportrete.1825. Rubensa i Rafaela u Louvreu . pod snažnim dojmom engl.prva velika Delacroixova slika rađena pod Gericaultovim utjecajem .slaba zdravlja.28. Delacroix – "ispred prirode je imaginacija – ona je sila koja stvara sliku.za života nije doživio priznanje (Baudelaire:"kad je u pitanju genij.romantizam u Francuskoj je izrazito plodan jer označava izlazak iz kalupa (odnos David – Delacroix) dok u Njemačkoj romantizam odmah zapada u bidermajer jer označava povratak u kalup (Faust – Ifigenija) . brzo slika – izraz traži u UNUTRAŠNJOJ STVARNOSTI – odbija se nazivati vođom bilo kakvog pokreta .izložena na Salonu 1824. prije izložbe Pokolja preslikao pozadinu u Constableovu dugu . on radije kopira Tiziana.upoznaje Gericaulta – isto Guerinova učenika.oštra kritika . publika je kao ura koja kasni") . nije poremetio ravnotežu između ralnog i ideala .slika portrete.povratkom u Pariz izlaže Sardanpolovu smrt.sa 17 ulazi u Guerinov atelje gdje je trebao raditi prema Davidovim formulama. Veronesa. čista linija i klasična kompozicija) i Delacroixa (boja na temelju imaginacije gradi sliku) .Ingres – "treba kopirati ono što se vidi". Faust u Kabinetu. te neobuzdanom osjećajnošću Gericaultove slike presudno utječu na Delacroixa * DANTE I VERGILIJE U PAKLU . Milton sa kćerima * SARDANPALOVA SMRT . . 1830.unosi heroizam u francusku umjetnost. .u djetinjstvu bio neobuzdan. dekoracije za Parlament i biblioteku Senata . grčevita snoviđenja (Chopin – Paganini) 22 .ilustrira sukob Ingresa (stroga škola.veoma kritizirana.opet dovodi Delacroixa u centar skandala . započinje * ILUSTRACIJE FAUSTA koje su oduševile starog Goethea . te on prekida školu i radi samostalno * POKOLJ NA HIOSU . te doza teatralnosti .vremenom koristi sve intenzivniju boju – slično platnima Tiziana i Veronesea . slika mora biti svečanost za oči . smatrana uvredom svakom pojmu ljepote . Watteau.2.kasnije prima narudžbe i bez očeve intervencije .odlikuje ih snaga mašte.preko posrednika otac ga obasipa državnim narudžbama: Bitka kod Taillebourga za Versaillesku galeriju. boravi u Londonu.isto otkupljena od države .motiv ulične borbe transformira u simbol ljudskih težnji . spoznali su da je ljepota u živom a ne u vraćanju na antiku ili renesansu . literature.

povezuje strastvenu putenost egzotične naravi i helenski ideal ravnoteže sklada . Roch. S. a Ch.studira u ateljeu J.) u kojem je zabilježio sve značajnije kulturne pojave – na razini Vincijeva "Traktata o slikarstvu" .. Ingresa – radi slike sa sakralnim i mitološkim temama .) . skloniji je Delacroixovom kolorizmu . Phillipe de Roule.rođen na San Domingu od majke Kreolke .u ulju radi aktove i poluaktove – sa gotovo uvijek istim egzotičnim. boravi na Orijentu (Maroko) da bi studirao sklad čistih boja .piše studije ( o Poussine.-63.PRAOTAC MODERNIH LIK.antičko kupatilo sa nagim likovima u stavu antičkih kipara – klasična škola 23 . D.FRESKE nisu sačuvane. trebaju se raditi škrtom paletom.uči kod Ingresa – usvaja Ingresov strogi crtež.pročišćena paleta .slike na žbuci velikom vještinom . Merry i St.po dekorativnim slikama – ulja na platnu montirana na stijenu – jedan od inicijatora DEKORATIVNOG SLIKARSTVA – u crkvama St.Theophile Gautier ga definirao kao "Indijanca koji je svoje škole svršio u Atici" .1832. bogat kolorit sličan Venecijancima (Veronese) – značajke eklekticizma * TEPIDARIJ .sa 18 god. senzualnim i bolećivim modelom .težnju velikim formama pokazuju i njegova ulja * ESTERINO KUPANJE .nakon boravka u Alžiru.-1856. litografije. akvareli.piše kritike. IDEJA – njegov utjecaj se preko Maneta prenosi dalje THEODORE CHASSERIAU (1819. oduševljen Delacroixovom paletom.na slikama prikazuje idealnu ženu (plavokosa) . vodi Journal (1822.Baudelaire ga naziva epigonom i eklektikom – Chasseriau je u svojim radovima pokazao individualnu nadarenost i smisao za ljepotu slikarskog izraza . albumi crteža .krajem života mu slabi vid (kao i Daumieru) .3 figure. pasteli. Prudhonu) . te uništeni ciklus u Cour De Comptes .djela: * APOLON I DAFNE * SUZANA U KUPELJI * ESTERA * TEPIDARIJ * DVIJE SESTRE * PORTRET LACORDAIREA * PORTRET MLLE CABARRES BABIĆ: . je koristio puni kolorit . te u kasnijim radovima nastoji spojiti preciznost Ingresova crteža i bujni kolorit romantičara .uravnotežen raspored oblika i strogo shvaćanje preuzeo od Ingresa .opus od 9 140 radova – slike. medaljom nagrađen od Salona .vraća se sa novim motivima i čišćom paletom (* Alžirske žene u Haremu – ta slika navješćuje Maneta) * ULAZAK KRIŽARA U CARIGRAD .

slike radi za osobne potrebe u težnji da razvije svoje LITERARNE IDEJE – težnja da poveže dvije umjetnosti – književnost i slikarstvo .-10.tijelo oblikovano kao helenistička skulptura (Praksitel) . može se nazvati slikarskom školom.traži disciplinu i doktriniranost .slike-simboli iz Ivanove Apokalipse . te barok = tretiranje prostora u nekoliko očišta i naglašeni svjetlosni efekti + barokno-kasnomaniristička neprirodna skraćenja . pojednostavljene . akt u Ingresovoj maniri.ugledaju se na slikarstvo kasne renesanse (Michelangelo) .raskošne haljine ENGLESKI RANI ROMANTIZAM WILLIAM BLAKE (1757.Blakeova osobna simbolika nije povezana sa kršćanskim tumačenjem .Blake je jedan od najznačajnijih pjesnika romantizma . uz rozu i zelenu – slično dvobojnosti antički vaza = utjecaj klasične umjetnosti na Blakea * BOG STVARA ČOVJEKA . punoća boja – Delacroix .materijaliziranje forme . st.* PORTRET DVIJU SESTARA . javlja se i specifična djelatnost Williama Blakea te Henricha Füsslia . sa izrazitim akcentom na FANTASTIČNOM (vid romantizma) . fantazmagorična bića.krila 24 .ova pjesnička slika vezana je uz osjećaj dinamizma (lebdenja) . plastičnom oblikovanju.Rimljanke u kupelji.karika – klasicizam prema romantizmu i realizmu .utjecaj antike – Bog ima krila kao helenistički bogovi . nadrealizam.bitan sadržaj slike = građanski ukus = akademski realizam u slikarstvu.svojim slikarstvom Blake utječe na engl.korištenje crno-bijelog tona.kroz različite motive stvaraju OSOBNU SIMBOLIKU – kasniji simbolizam .Chasseriau pokušava stvoriti građanski ukus u vrijeme II carstva – dolaskom Napoleona III na vlast (1851.objekt vrijedan oblikovanja je građanin – stoga nema pejzaža ni mrtvih priroda TRAVIRKA . .paralelno sa engleskim pejzažnim slikarstvom.nema mnogo slika.nema detalj.-71.) – time je stvoren ukus salonskog slikarstva – AKADEMSKI REALIZAM * TEPIDARIJ . historicizam u arhitekturi . magični realizam 20. plišani tapeti sa zlatim bordurama .nedefinirani nejasni prostor . usmjerena prema antičkim uzorima vremenom prelazi u formalizam i dogmu .Blake i Füssli slobodno interpretiraju različite motive: Biblija – Apokalipsa. simboliste – prerafaelite * VELIKI CRVENI ZMAJ I ŽENA OBUČENA U SUNCE (1805. disk djeluju poput skulpturalnih reljefa .uređenje stanova – barokni namještaj.stilizirana krila žene koja sjedi na polumjesecu * SOTONA BUNI ANĐELE .-1827) .Füssli mu nabavlja manirističke predloške – oslanja se na manirizam = vrludava linija.klasicistička škola naginjala je linearnom. forme su stilizirane. rađene u temperi i akvarelu. rijetko u ulju .odraz u secesiji/neosimbolizam.postavljeni u krug.) .

motiv neba kao AUTONOMNA TEMA .njegovo slikarstvo je otvorilo put engl.modelarna razina izvedbe – tehnički i vizualno .koristi blijede boje . preteča barbizonske škole .pokrenuo odnos prema prirodi na koji se nastavljaju impresionisti 25 . fantastične vizije izvan realnog . rokoko-slikar T.Rembrandtovsko osvjetljenje ENGLESKI PEJZAŽISTI THOMAS GAINSBOROUGH . pejzažista.u franc.na Reyndolsov nagovor boravi u Rimu godinu dana – stil bazira na Michelagelu te maniristima . Gainsborough slika engleske pejzaže sa naglašenim osjećajem realiteta .napravio verziju Sikstinske kapele sa likovima koji posjeduju Shakespeareove karaktere * KOŠMAR . romantizmu – povratak prirodi.siže u 1.time donosi revolucionarnu ideju da PREDMET SLIKARSTVA MOŽE BITI BILO ŠTO! * KULA U MOČVARI . rokoko-slikarstvu koristi se iskostimirani pejzaž .izrasta iz tradicije 18.motiv vraga i konja preuzet iz srednjovjekovnog folklora .PEJZAŽ. planu – ostalo je autonomni i ne previše definiran pejzaž * SEOSKI PUT U SUTONU .ilustrira literarna djela – Shakespeareov Hamlet .uzor: Michelangelo.dramatične.porijeklom Švicarac .engl.slobodnija.u englesku se slike pejzaža uvoze iz Nizozemske – osjećaj za dubinu prostora. kasni barok .HEINRICH FÜSSLI * GOLEMA ZMIJA NAPADA JAHAČA . st.rodonačelnik engl. ushićenost njenom veličinom . svjetlosni efekti (na lišću) – utječu na engl. sumarna interpretacija pejzaža (drveće i oblaci) .slikaju prirodu na osobit način JOHN CONSTABLE .zaspala žena – neoklasična . (Gainsorough) . promjenjive forme .rezultat DIREKTNOG SLIKANJA U PRIRODI – brzi potezi u težnji da prenesu osjećaj vlastitog zanosa prema prirodi .apstraktne.rana faza – zasićenost detaljima – prisutni u svim planovima – karakteristično za rokokoslikarstvo * OBLACI . Bonington. rokoko slikare PEJZAŽISTI ROMANTIZMA: Constable. Turner .

brzo.1826.u franc. * POGLED NA CANAL GRANDE. najveći dio života proveo u rodnom Suffolku .bavi se specifičnim svjetlosnim efektima: .* PLAŽA U BRIGHTONU .slobodna interpretacija u nekoliko poteza kistom . J. pejzažista.) . probudio pažnju radovima u akvarelu koji tad skoro nije i postojao . .-1828. Duprea (osnivača barbizonske škole) . Th.u početku doživljava nerazumijevanje .modernost u njegovoj težnji da temu predoči slikarskim sredstvima RICHARD PARKES BONINGTON (1801.* DUŽDEVA PALAČA. pejzažnog slik. nebo) ističe veličinu prostora – horizont spušten na ¼ slike – ogromnost neba je romantičarski element . MARIA DELLA SALUTE – Venecija) .najznačajniji u grupi engl.slika širokim potezima.prodor sunčeva svijetla kroz maglu ili oblake 26 .svoje pejzaže reproducirao u tehnici mezzotinte – "English Landscapes" 1830.prirodu nastoji slikati realno i iskreno .Constable na tradicijama engl.utječe na Delacroixa.prvu poduku prima od oca u Parizu na Ecole de Beaux Arts zatim u Grosovom ateljeu . WILLIAM TURNER (1775.s Delacroixom prijateljevao do kraja života .boje se stapaju u cjeline koje daju vizualni dojam .) .u marinama uspijeva predočiti beskrajnost neba (ispunjava ¾ platna) JOHN CONSTABLE (1776. otvara područje PEJZAŽA KAO SAMOSTALNE TEME . sumarno . oblaci) * PASTIRI U PEJZAŽU .1824.-1837. putuje sa Delacroxiom. se pejzaž javlja kao prateći element u slikama portreta .realnost promatra okom impresionista – nikad dva dani ili dva sata ne nalikuju jedan drugome .umire od tuberkuloze . Italija – radi blistave vedute .ogromno nebo = ¾ slike – romantičarsko shvaćanje .-1851. slika PROZRAČNOST ATMOSFERE u Engl. izvor inspiracije mu je priroda koju pod holandskim uzorima tretira kao samostalnu temu – u 18.motiv marine (more. slike imaju i filozofsku dimenziju – duhovni otac impresionista .po Engl. ne zaglađujući površine – po shvaćanju i metodi naviješta impresionizam .u kasnijem razdoblju u težnji da prikaže fenomene treperenja svijetlosti i refleksa u brojnim šarama nanosi ČISTE BOJE U ŠIROKIM POTEZIMA. st.) .slikanje nestalnosti prirode odraz je težnji da se duhovna stanja transponiraju u sliku (npr.uči na londonskoj akademiji. gl.primjenjuje ŽIVE BOJE. * ST. izloživši radove sa mlađim suvremenikom – Boningtonom u pariškom salonu doživljava uspjeh . Scotta radi srednjovjekovne i renesansne teme u ulju . skicozno slika u plein-airu . pod utjecajem W. Rousseaua. studira Lorrainea te Ruysdalea.sin mlinara.

površina vode u skraćenju * KIŠA. BRZINA . 18. sa snažnom kolonijalnom politikom – obilježava je sukob starog (feudalizam) i novog (građanski kapitalizam) * PARNI BROD U SUMRAKU .) .simbolična razina – požar Stare Engleske – romantičarski osjećaj straha pred propadanjem * INTERIJER U IZMAGLICI SVIJETLA .vatra. magla .most i ljudi koji promatraju katastrofu su osvijetljeni vatrom .Turnerove slike imaju i simboličnu.ova Turnerova slikarska metoda vezana je uz osjećaj romantičarskog ushita.radi studije koje u završnoj verziji dovodi do neprepoznatljivosti . točnost oblika – nastaju stanovite VIZIJE . st.svijetlost zamućuje motive . katastrofa koja prijeti uništenjem . razvijene industrije. dramatičnosti . brzo slikanje . PARA. st.u takvu atmosferu ubacuje DOGAĐAJ ili dijelove ARHITEKTURE . intelektualnost" 27 .brod je simbol novog doba .Ruskin u ovoj slici vidi "istinitost. miješa se para. (u ranoj fazi radi slično Constableu i Boningtonu) Turner ističe NESTALNOST ATMOSFERE – sumarno.Turner donosi apoteozu stroja – vjesnika novog vremena (futuristi poč.uzor impresionistima .most dan u skraćenju (i u Munchovom Kriku) – dijagonali koja stvara osjećaj NAPETOSTI. priznanje doživio tek u starosti .prvo osporavan.opipljivo svijetlo se DIFUZNO ŠIRI – prikazan UGOĐAJ. teme u katalog stavlja stihove prema kojima je slikao ili ih izmišlja * BROD SA ROBLJEM .Constable njegov stil.umjetna svijetla – požar ili vatra . sa osudom. * POŽAR LONDONSKOG PARLAMENTA . svijetlo.refleksija plamena na Temzi . nazvao: "zračne vizije slikane obojanom parom" – interes za obojenu svijetlost – može se objasniti slikanjem akvarela na početku stvaranja .lokomotiva ide kroz kišu.more sa fantastičnim ribama. jeze – nema jasne slike o zbivanju .prostor se može samo naslutiti . 20. dim. filozofsku poruku (začeci simbolizma) – Engleska je tad kapitalistička država.iako polazi od pejzažnog slik.u slikama koje obrađuju knjiž.moderno interpretiran pejzaž – slobodni potezi kista bez opisnog elementa . st.impresioniste privukla njegova impresija prostora u magli i kiši . ljepotu.uronjenost u atmosferu i impresiju naslućivanja motiva uvodi nas u impresionizam .u takvoj atmosferi se gubi egzaktnost.unutar prirode Turner ističe svoje subjektivne vizije .njegov opus najavljuje modernitet 20. impresija prodora svjetla u interijer .grad uronjen u atmosferu. kiša ..

– nizozemski slikari . Caspar David Friedrich: * RASPELO NA BRIJEGU – mistični simbol.u likovnom smislu ugledaju se na slikare talijanske renesanse (Perugino). genre scene. D.osjećaj kataklizme .-1860. fizičar te filozof – najznačajniji teoretičar romant. noćnih prizora sa mjesečnom (Carl Gustav Carus: * PROZOR NA OYLINU NA MJESEČINI. osobito na Rafaela 28 . 1828. zaneseno promatra dramatična stanja prirode – čest je i prizor para (muškarca i žene) .-1840. grob.Schwarzwald – planine se isprepliću sa šumama . .-50. protestant Overbeck prelazi na katolicizam .Dahlovi uzori: Friedrich. sa nekolicinom istomišljenika osniva LUKASBUND kojem je cilj obnova religiozne umjetnosti .oslanja se na pejzažni realizam 18. JOHANN CHRISTIAN DAHL: *PROVALA VEZUVA.* BROD U LEDENOM MORU) . stanja psihe – nostalgija.male forme slika proizlaze iz bidermajera .romantizam je rezultat represije feudalnog sustava – političko-društvene teme pod cenzurom .tema vulkanske erupcije (Etna. prelazi u Rim.pustopoljine koje završavaju morem – sivo more je odraz melankolije . st.) .ROMANTIZAM U NJEMAČKOJ (1800.motiv lika promatrana s leđa preuzeo od Friedricha – zaljubljeni par promatra mjesečinu .Njemačka – građanski sloj je u lošijem položaju od onog u Engleskoj ili Francuskoj – građani se bave slobodnim zanimanjima (trgovina. usamljenost koji se projiciraju u pejzaž . faza Plavog jahača) – to je zapravo romantizam 20. Nizozemci 17. (Nolde. te na istim načelima osniva pokret i školu NAZARENACA kojoj je sjedište bilo u napuštenom samostanu sv. . čovjek okrenut leđima. st. planine kao prijeteće i sudbonosno mjesto (divovi) . tajanstven. mističan prostor koji omogućuje prikazivanje duhovnih stanja – proboji svijetla u šumu = prizor radosti ili tuge . tradicije je opsesija prirodom – ŠUMA – PLANINE – prisutna i u starim germanskim mitovima (srednjovjekovna katedrala u Ulmu oponaša jelen. istaknuta TOČNOST detalja .1810. FRIEDRICH (1774. pejzaža . st. st.tema kolibe sa osvijetljenim prozorom – usamljenost .studira na Akademiji u Beču. Isidora .) .u ovim prizorima. križ) * BRODOLOM NADE . 1829.kako je ideologija škole bila strogo katolička. brod na moru – usamljenost .teme alpskih predjela.tema sumraka.rijeke – motiv Rajne . – slike prirode. sante leda – simbolika čovjekova poraza – osamljenost umjetnika.neuspješna ekspedicija kroz Beringov prolaz.šuma – nepregledan.najznačajniji predstavnik ranog njem. planinskih masiva – uz simbolične elemente (ruševine. st. nema subjektivnosti JOHANN FRIEDRICH OVERBECK (1789. Vezuv u Italiji).) . gradske vedute (Van Delft) – ukrašavaju interijer malih građ.ponekad se u prirodu postavlja ljudski znak (npr.tema opsjednutosti prirodom javlja se i u ekspresionizmu 20. C. Mare.njemačko romant. romantizma . i 18.za razliku od engleske opčinjenosti prirodom u Njemačkoj se na slikama prirode odražavaju duh. intelektualci) ali su i dalje pod feudalnom vlašću .planine – Alpe – osjećaj strahopoštovanja. – bio liječnik . slikarstvo slično je holandskom građanskom slikarstvu 17. zvonici imali simboliku svetih šuma) . kuća .jasno određen crtež.močvara – prijeteći prostor .dio njem.

a umjetnost bi određenje našla u služenju vjeri . podržavan od visokih crkvenih krugova.u romantizmu stvoren pojam odbačenog.nekoliko kartona i crteža NAZARENCI .egzaktan crtež.spajanjem franc.uzore nalaze u slikarstvu Rafaela. Frankfurt) .znatan utjecaj na hrvatsko slikarstvo – zidne slike u đakovačkoj katedrali dijelom su rađene po Overbeckovim kartonima ..rana renesansa (fra Angelico.predvodi ih Overbeck .. bratovđtinu osnovali 1809. J. umjetnicima rane renesanse i A.-30.bijeg nazarenaca u religiju ima romantičarska obilježja .romantizam je pokret koji je uništio jedinstvenost stila (historicistički stilovi u arhitekturi) – stvaraju se nacionalne kulture . Luke .uzor: . izvršio jak utjecaj na skupinu svojih suvremenika . Führich i Phillipa Veit . Karas u Italiji . kasniji radovi kruti u shematiziranoj idealizaciji .isprva je sam naziv imao podrugljivo značenje .danas se smatraju prvim PRETEČAMA ROMANTIZMA. konvencionalna kompozicija. J.religiozno-umjetničko bratstvo – pod imenom Lukasbund. "ukletog" umjetnika – Baudelaire. A.stekao ugled. Carl Philipp Fohr.njemačka renesansa (Dürer) .usmjereni su na linearne vrijednosti crteža. slikari – Peter Cornelius.djela: * ULAZAK KRISTA U JERUZALEM * FRESKE U CASA BARTHOLDY I CASINO MASSIMO U RIMU * FRESKE U ST. kolorit im je blijed i neizražajan . 1816. MARIA DEGLI ANGELI U ASSISIJU * TRIJUMF RELIGIJE U UMJETOSTIMA (1840. Julius Schnorr – Carolsfeld. neizražajan kolorit .ukazuje na ideju da se vrati poredak srednjovjekovne umj.okupljeni u Palazzo Venezia – tu se nalazilo austrijsko veleposlanstvo (atelje u potkrovlju zgrade . Franz Pforr i dr. romantizma i engl. idu u Rim i tu se oko njih okupljaju i drugi njem. po uzoru na srenjov.srodna ovom pokretu je engleska grupa prerafaelita . u Beču slikari F.) .. u kojem bi ljudi likovni ujedinjeni kao vjernici. . Düreru . Masaccio) .osnovni uzor – umjetnost Rafaela . pejzažnog slikarstva nastaje BARBIZONSKA ŠKOLA – otvorili put impresionizmu direktnim slikanjem u prirodi .1810.J. Koch.-17.visoka renesansa (Rafael) . u Villa Massimo 1819. Strossmayer Overbecka smatrao uzornim kršć. J.za zadatak ističu – obnovu tehnike freske i stvaranje monumentalnih kompozicija (freske u Casa Bartholsi. slikarom – njegov način je preko braće Seitz došao do đakovačke katedrale jer su neke zidne slike izvedene djelomično po njegovim kartonima – oltarna slika .portreti i crteži iz rane faze prožeti su svježinom i osjećajem za prirodu.ideal im je bio vratiti umjetnost na put istine i obnoviti je u religioznom duhu . Overbeck.sa protestantizma prelaze na katolicizam (članovi bratovštine sv.od utjecajem nazarenaca radi i naš V. Rimbaud 29 . osobito u njemačkoj .

-71.pod vodstvom Overbecka radi freske u Villi Massimo . centralni dio muzeja – barokna palača. – dominacija literature – težnja da se ilustrira sadržaj knjiga – AKADEMSKI REALIZAM . vladavina Napoleona III.uzor: Rafael. se priključuje nazarencima.prema Ariostovu "Bijesnom Orlandu" .Overbeck je 1809."avangardni" pravci 19. (impresionizam. Fra Angelico * PUT U EMAUS (1837.njegove ilustracije Goetheova Fausta odudaraju od nazaretske okoline – koristi snažan prikaz kao kontrast nazaretskom mekom ugođaju . u krugu nazarenaca .za vrijeme II. simbolizam) čine samo 5% tadašnje slikarske produkcije . već za sebe . st.PSEUDOSTILOVI – Engleska u kolonijama NAZARENCI . 19. rata .-29. 1810. st.) CARL FOHR .ANOM PETER VON CORNELIUS -1811. st. svj. u Beču utemeljio umjetničko bratstvo Lukasbund.impresionizam se javlja kao reakcija na fotografiju .druga pol.) . stepenište.naslikao bitku u kojoj je Orlando pobijedio saracene kao sukob poganstva i kršćanstva FERDINAND OLIVIER .umjetnik više ne slika po narudžbi. Carstva (1851.obrađuje teme srednjovjekovne povijesti i legendi * RUDOLF HABSBURŠKI I SVEĆENICI (1817.nikad nije boravio u Italiji .širom primjenom fotografije nestaje potreba za opisnim slikarstvom .) dominira to narativno opisno slikarstvo . banke u duhu klasicizma – zabat. ekspresionizam – nadrealizam . 19. druge pol.uzore nalazi u Dürerovoj grofici (maniristički elementi) 30 .član nazarenaca za vrijeme talijanskog boravka (1827..akademski realizam – dominira u slik. sud – neoklasicizam – ozbiljnost) .u arhitekturi – neostilovi (Velika Opera u Parizu – neobarok. slika pejzaže pod Kochovim utjecajem * KRAJOLIK U SABINSKIM BRDIMA (1817. i traje do I. OBITELJ SA DJETETOM I SV.u jednostavnosti scena ostvaruje nazarenski ideal * SV.) JULIUS VON CARLOSFELD .najznačajniji pejzažist među nazarencima ..Kochov učenik *KONJANIČKA BITKA NA LIPABUSI .iz simbolizma se razvija SECESIJA a iz nje apstraktna umj.realizam – kritike socijalnog naboja (Daumier) i u Francuskoj te Italiji .) JOSEPH VON FÜHRICH . sele u Italiju i mijenjaju ime FRANZ PFORR .1816.

ANTONIO DE LA FLORIDA – život sv.barokna kompozicija i romantični zanos .dio zamišljene kompozicije od 2 slike: * 2.) . vezanost uz PUČKU TRADICIJU (čarnje.ih) .streljanje ustanika koji su se digli protiv mameluka koji su ratovali za Napoleona (građanska klasa vodi narodni otpor). – Pariz. otvara probleme slikarstva romantizma . .smiren realizam. sablasti) . rokokoa. dvora .impresioniran španj. užas.teme romantizma (san.ne može se ubrojiti u određeni stil – spaja ostvarenja španj. Francisco el Grande Madrid * PORTRET MARIJE LOUISE BOURBONKE – realizam. dvorac TREVNERN 31 . planu glavna scena u drugom odrednice mjesta radnje (gl.) . dvorskog slikarstva – i sam bio dvorski slikar . suosjećanje sa ljudskim strahotama. koji započinje nakon Napoleonova pada . Goya se oslobađa rokoko-formi. kiparstvo u Parizu . MURILLO u zbirci španj. 1784. (ekspresionizam Ensora.ih-30. Antuna padov.nakon Napoleonova pada kao bonapartist emigrira u Belgiju . . egzotične – lov na lavove) .elementi imanentni romantizmu – naglašen osjećaj za TRAGIČNO. BERNARDA OD SIENE U PRISUTNOSTI KRAJLJA ALFONSA V – oltarno remek-djelo nastalo 1784.izvor svjetlosti je pobunjenik koji predstavlja borca za ljudsku slobodu "svijetlost u mramoru" . umirući. strah od mraka. 1855. . stupnjevanje užasa smrti (iščekivanje smrti.-ih Manet otkriva Goyino slikarstvo koje otad određuje tok umjetnosti 19. upravom .koristi: TONSKO I KOLORISTIČKO IZRAŽAVANJE SLOBODNI POTEZ koji ne robuje formi (Hals i nizozemski slikari) .oblikuje se na tradiciji španj. svojom zadnjom fazom (1815. Tiepola . barokom – RIBERRA VELAZQUEZ. MODERNA SLOBODA INTERPRETACIJE – on barokno pretvara u moderno (korištenjem starih uzora Goya stvara moderan likovni izraz . koristi odnose SVIJETLO/SJENA da bi istaknuo DRAMATIKU. st. volunjastim oblicima STUDIRANIM PO PRIRODI sa reminiscencijama na baroknu plastiku . za crkvu S. SVIBNJA 1808. * 3.nastale na tradiciji baroknog slikarstva .oko 1790.* RELJEFI SA MITOLOŠKIM temama.Goya prodire u užas ljudske psihe . BAROKA I ROKOKOA. trg u Madridu) .-1828. stanja ljudske psihe) najavljuju umjetnost 20. mrtvi (i na Delacroixovoj "Slobodi…") .-30.u starosti slika strašne vizije – uzor umjetnosti 20. st. FRANÇOIS RUDE (Dijon.vojnici bez lica . B.iz strogog klasicizma Davidovih koncepcija usmjerava se prema pokrenutim.crtanje uči kod klasicista u Dijonu.1860. sila smrti koja nema ljudska lica (opozicija humano/neljudsko) * SATURN JEDE SVOJU DJECU (1820. BARBARE * PROPOVIJED SV.Goyin rokoko donekle je blizak rokokou G. sarkazam * FRESKE ZA CRKVU S. povijesne.Nizozemsk je tad pod Španj.djela: * KARTONI ZA TAPISERIJE – KONGREGACIJA SV. od 1805. st. Muncha) ali i simbolizmu 19. st. SVIBANJ – kao kod Delacroixa – u 1.) Goya je nadrastao Delasroixov romantizam (političke teme.FRANCISCO GOYA (1746.

1827.) radi u Parizu te 1848.francuski kipar i slikar.inspirirana slikarstvom – Grosov Napoleon kod Arcole .ovim reljefom postaje "Kipar Arc de Triompha" . Rodina.) . B. Grosa . formira se u jeku romantizma te se oslobađa njegova patosa . slikarstvo kod J.u kamenu radi kipove na pročelju LOUVREA . . bronca . 1792. Carpeauxa) .nekoliko nadgrobnih spomenika .Bruxelles: * DEKORATIVNI RADOVI NA KRALJ.u ulju slika pejzaže i životinje (i u akvarelu) . A.visoko dignuta sablja + usta otvorena u uzviku * MRAMORNA GRUPA KRŠTENJE KRISTOVO. Pariz . – povratak u Pariz – uspjeh postiže aktom *MERKUR VEŽE SANDALU te realističnim genreom * MALI NAPULJSKI RIBAR U IGRI S KORNJAČOM (Louvre) .likovi su još odjeveni u klasičnu odjeću * SPOMENIK MARŠALU NEYU.kao kipar glavni motiv nalazi u modeliranju životinjskih skulptura = najznačajniji je francuski animalist 19.mitološki i alegorijski kipovi i grupe 32 . Bourdella .kiparstvo studira kod F.-1878. DVORU. Bosia.dramatski patos .brončani spomenik. Parc Louxembourg.rano prekida sa akademskom tradicijom.) . st. J. Delacroixa . . djela * JEANNE D'ARC. Pariz * TIGAR I ANTILOPA * JAGUAR PROŽDIRE ZECA * KONJANIČKI SPOMENIK NAPOLEONA.1830. Park Fixin les Dijon. od rane mladosti radi i zlatarskom zanatu i medaljarstvu gdje stiče iskustva u obradi kovina . Pariz * LAV. jedno od njegovih gl. kiparstva (od suvremenika do J. 1853. Louvre * LAV I ZMIJA..skice sa animalističkim motivima zahvatom i kolorizmom bliske su radovima E.dio radova se čuva u Musee Rude. jedan od uzora A. 1847.primjer vraćanja teatralnosti baroka = NEOBAROKNO slikarstvo .nakon boravka u Rimu (1820.djela: * TIGAR RAZDIRE KROKODILA. Pariz. postaje direktor Gipsoteke Louvrea .. Park Tuilleries. crkva Madelaine * DAVIDOVO PORTRETNO POPRSJE * NAPOLEON SE BUDI U BESMRTNOSTI.usmjerava se prema realističkom oblikovanju punom snage i denamike.učitelj A. osobito u BRONCI . – narudžba za 4 reljefa na Arc de Triomphe d'Etoile * MARSELJEZA (Polazak dobrovoljaca. PALAČAMA + PORTRETI . Ajaccio .izvršio utjecaj na razvoj franc. Dijon KIPARSTVO ROMANTIZMA – FRANCUSKA ANTOINE LOUIS BARYE (1795.

usko povezana sa romantizmom i zanosom za srednjovjekovnu umjetnost .portretna poprsja.Njemačka: Schinkel.pod utjecajem Wagnerijanskog kulta heroja izradio veći broj spomenika i konjaničkih figura . jednostavnošću anatomskih detalja .smjer u evropskoj arhitekturi inspiriran gotičkim oblicima . Notre-Damme.katedrala u Kölnu – završava se u oblicima kasne gotike. . Beč. Pugin. Pariz * Heinrich von Ferstef: VOTIVKIRCHE.teoretsku podlogu neogotici daju A. Engleska/gotička kuća u Parc Wörhitz.Francuska: S. Chapelle. paralelnim proučavanjem gotičke arhitekture i pripremama za njenu restauraciju.uči kod F. obnavljaju se srednjovjekovni burgovi . Viollet-le-Duc . st.f) . uzor – Delacroix .Viollet-le-Duc – restaurira brojne gotičke spomenike (St. Pariz) .. u vrijeme prodora Darwinovih teza posvećuje se modeliranju lika primitivnog čovjeka u kontaktu s životinjama .plastika pod utjecajem F. Santa Fe de Bogota * COLONEL HOWARD. objekte Barye radi akademski – nemaju kvalitetu njegovih animalističkih grupa EMMANUEL FRÉMIET (1824.) . korištenje pečene opeke kao materijala u Njemačkoj) .izvrstan cizelar i male bronce su mu čisto i elegantno modelirane fakture .). L. katedrala u Kolnu (Zwinger) . 1851.u scenama borbe.djela manjih dimenzija odlikuju se snagom.egzotične teme u krugu francuskog romantizma imaju i elemente anegdote NEOGOTIKA .. 1789. mramor) . St.-1911. bronca . Baltimore * ORANGUTAN DAVI UROĐENIKA.kao animalist sljedbenik je A. Clotilde. Germain-en-Laye * JEANNE D'ARC. Rudea.skulpture za arhitekt.najpoznatija neogotička crkva .djela: * GAZELA * RANJENI MEDVJED * VELAZQUEZ (Louvre) * GALSKI I RIMSKI KONJANIK. sitna plastika . . težnja da pokaže dramatične prizore . neogotika daje pečat izgledu gradova – grade se građevine u kojima dominiraju nacionalni gotički oblici (TUDOR-stil/Engleska. Werdersche Kirch. Rudea. Place de Piramides.parlamenti: Barry & Pugin – Parlament u Londonu . Njemačka – 1793. umjetne ruine (Edgehill.od 1830.prvi primjeri neogotike u vrijeme PREDROMANTIZMA (sredina 18. Barye-a .Engleska: prve neogotičke crkve se grade prije 1820. SA BORNEA (1895.vijećnice: Gradska vijećnica u Beču – Schmidt . Pariz * SIMON BOLIVAR.Hrvatska – restauracija dvorca TRAKOŠĆAN 33 .medalje: * JAGUAR ŽDERE ZECA..

u kasnijim bečkim građevinama.najizrazitiji radovi GOTTFRIEDA SEMPERA (prva pol. st. podrška kratkotrajnoj komuni . Beč). . u baroknoj koncepciji – probijanjem širokih AVENIJA. st. unutrašnjost ukrašena pozlatama i draperijom * VELIKA OPERA. PARIZ – Charles Garnier – stil Napoleona III. koje su izvedene nakon njegove smrti. druge pol.-1877.uzor – forme talijanske renesanse .spajaju ranije sagrađene dijelove Louvrea NEORENESANSA . a ne lik.koriste se karakteristični elementi baroka – razvedene plastične mase. 19.nakon 1870..u filozofiji realizam je pravac koji tvrdi da svijet spoznajemo onakvim kakav jest . galerije) . umjetnosti gotovo je isključivo orijentiran na Francusku.najviše prisutan u slikarstvu i grafici.50ih 19. . Semper postaje pretečom neobaroka . ZAGREB * Julius Hoffman & G. izložbi u Parizu izlaže u vlastitoj režiji – Pavilon du Realisme. uvodi neobarok * ZGRADA PARLAMENTA.NEOBAROK .paralelno sa neorenesansom i neobarokom primjenjuju se arhitektonske koncepcije klasicizma kod reprezentativnih javnih objekata i gradskih rezidencija.) – povezivanje baroknih i rokoko formi NEOKLASICIZAM . Dresden (1847.) koji 1855. uvjetovan je umjetničkim. COURBET (1819.Semper "usavršava renesansnu arhitekturu" . orijentacija .prva desetljeća 19.-54. st. u dogradnjama i dopunjavanjima većih objekata . izražavanje suprotnosti sa larpurlartizmom u umjetnosti II. Wallot * HNK.nalazi se na mjestu izgorjelog kazališta koje je isto gradio Semper * NOVI MUZEJ (Galerija slika). 19.u lik. st. desetak godina kasnije na Njemačku – u perifernim zemljama prisutan je kao metoda oblikovanja.programatski realizam u Franc. manje u kiparstvu .jasno tlocrtno rješenje važno u razvoju kazališta .. njem zemlje koriste forme sjevernjačke renesanse – ALTDEUTSCH REALIZAM . pokazujući time distancu od priznate umjetnosti 34 . do prije I. političkim te socijalnim zbivanjima – protest protiv poplave romantizma.) . BERLIN – P. vrše se urbanistički zahvati unutar jezgri starih gradova (Pariz.čest u arhitekturi srednje Evrope * TRAKTOVI NAPOLEONA III. kazalište u Dresdenu. st. svjetskog rata . Dollman – LIEDERHOR (1870.glavni i neko vrijeme jedini predstavnik G. na svj. Carstva Napoleona III.jedan od historijskih stilova 19. te u arhitekturi palača i javnih zgrada .

vizija raste sa paralelno viđenim vlastitim originalnim realizacijama – stvara vlastite asocijacije (jezeru "dodaje" nimfe) .na području vjernog prikazivanja – teme realizma se sudaraju sa naturalizmom. realističke izražajnosti su bliži H.mnogo slikao . društva. Normandiju. fazi .metodom je suprotan naturalizmu (prikazuje fotografski reducirane detalje). na slici postoji samo jedna svijetla točka.) .načelo romantizma "l'art pour l'art" treba zamijeniti načelo "l'art pour le people" – angažiranom umjetnošću (ovaj stav ujedinjuje Daumiera.da bi nacrtao motiv CRTA BRZO – time uspijeva uhvatiti pokret.realizmu se približavaju ranija djela Adolfa Menzela (Valjaonica željeza) te veći dio opusa Wilhelma Leibla – uz Courbeta najznačajniji predstavnik realizma . J. a ako želim vidjeti detalje zaklopim oči potpuno" . Milleta.realističkim izrazom ili prikazom tegoba rada.u nekoliko djela Courbat se približava SOCIJALNIM TEMEMA za koje se borio u političkom djelovanju (druga strana slike Atelier – kritički prikazani tipovi građ.on kopira ono što vidi. te prikazivati suvremene teme – Courbet "Mi promatramo moderni svijet – jedini realni svijet" .skulptura – Jules Dalou. Švicarsku. Holandiju. Courbeta).vješto slika put (Velazquez).dao ton antičke idile realističkom pejzažu.protiv ovog pristupa tj. sve ostalo je ton" . dogme ustaje barbizonska škola – iako pripada njihovom krugu Corot je izvorniji od njih . barbizonske škole (Corot). Constantin Meunier – najdosljedniji . herojskog i sjev. Daumier i J. F.glavno sredstvo rada mu je TON – "počinjem sa sjenom. ranija faza A. Englesku . . Millet (seljačkim scenama) . holandskog/realističkog shvaćanja poput Watteaove sinteze u 18.u njegovim slikama romantika prelazi u realne. te hladnog realizma i impresionizma . putuje u Italiju. reproduciranje stvari onakvih kakve jesu . a na području postizanja jeke ekspresivnosti sa izražajnošću plastike i slikarstva gotike . Carpeaux.-1875. manje kvalitetne. prisutni su utjecaji prethodnih epoha: holandskog i španjolskog baroka.* Jezero i nimfe . braće Le Nain. nema sitnih detalja koji podsjećaju na fotografiju .slike mu imaju sve odlike građanskog ukusa – porijeklom iz malograđanske sredine. neobično i komponiranje Pogreba u Ornansu) .slika u malom formatu . novcem pomaže prijateljima – Daumier 35 .) . otkriće fotografije (često i u negativnom pogledu) . Rodina. B.za tajnu svog slikarstva je rekao: " treba uvijek najprije vidjeti velike mase poluotvorenim očima.neizravni pripadnici realizma Manet i Monet u I. moment života. st. Burgundiju – stvarnost i san .u realizmu 19. stvarne oblike . tok.u početku slika vani u prirodi. kolorizam istovjetan Chardinu) . nema putenosti ni idealiziranja .slika * Villu D'Array kraj očeva posjeda.. pokazuje sposobnost da realno prenese u slikarsku vrednotu . Delacroixa.neke slike.realizam je zapravo prijelazna faza iz romantizma na impresionizam CAMILLE COROT (1796. sinteza između juž. st. na taj način tretira i figure (* Žena u modrom) ."realizam je bez ideala (suprotan je idealizmu romantizma) i bez religije" – Courbet . su se dopale publici (serije sutona sa vilama) .realizam je suprotnost idealizmu. od samog Courbeta.odjeci realizma u umjetnosti perifernih naroda Evrope . Gimnaziju završava u Rouenu .kad je stekao priznanje.slikama uzdiže ljepotu žene – obične modele prenosi u višu stvarnost.uči kod akademičara Bretina koji radi historijske pejzaže (Ilijada i Odiseja itd. te belgijskih romantika – slikara "historija".vezan uz tradiciju (nimfe sa Watteauove * Cytere.u neku ruku Corot je prvi impresionist – fluidna atmosfera je impresionistička – otac impresionista . J. F.javlja se u vrijeme kada postoji ravnoteža između romantike.

naslikano za sat vremena. ali i E.iako su vrsni crtači. Louvre) .riječ "intiman" označava prekid sa konvencionalnim pristupom. Zürich) . Dupre.prvi radovi bitni za razvoj modernog pejzažnog slikarstva ..slike studiraju u prirodi.dvije godine u Italiji slika predjele oko Rima – na slikama bilježi SVOJSTVO MJESTA U ODREĐENO VRIJEME . utječe na barbizonce. karakteristične PROZRAČNE PERSPEKTIVE..-1867. Huet. sposobnost unošenja štimunga u slike – Scheffer . ovom slikom oduševio Delacroixa * HRASTOVI – neposredno prenošenje prirode 36 . slika je valjana kada je slikana osjećajem" = Scheffler . st. st.kasni rad. 1847. Daubigny. neposredan vizualni doživljaj * KOLOSEUM GLEDAN S PALATINA (1826. Ch. slika u rodnom Bergholtu . svoje uzore nalazi u holandskim majstorima (Ruysdael).gl. bojom – preteča impresionista * ODMOR POD VRBAMA (Louvre) FRANCUSKI PEJZAŽISTI PRVE POLOVINE 19.) ."kvaliteta slike nije u motivu. otkrili su putove realizmu .francuski INTIMNI PEJZAŽ ostvarili su umjetnici proizašli iz romantizma FONTAINEBLEUŠKA ŠKOLA .-28. P.) – u Davidovo vrijeme slika vjetrenjače u okolici Pariza. st. . a Corot na slikarstvo Poussina i Claudea Lorrainea . efekt svijetla."Nikad se ne mogu nadiviti lakoći njegove izvedbe" .rimski boravak. Cabat. manje od Constablea i Boningtona utječe na barbizonce BARBIZONSKA ŠKOLA THEODORE ROUSSEAU (1812. ST. bitna im je razlika između svijetla i sjene .pogled na Papigno – radi mala platna. Delacroixa (preslikao * Pokolj na Hiosu…).Georges Michel (prva polovina 19. Francois Millet) u BARBIZONU * DRVORED KESTENA – naslikao prije odlaska u Barbizon. dovršavaju ih u ateljeu. okuplja slikare (J.Constable se oslanja na holandski pejzaž 17. prednji planovi konvencionalno tamni..volio glazbu * KATEDRALA U SENSU .on ističe "istinitost trenutka". pejzaži su im komponirani (grade ih) . ukidaju dominaciju linije. koriste TONSKA RJEŠENJA. svijetle boje.Constable je slikar atmosfere.po izboru motiva i načinu bliski su holandskim pezaćistima . težio prirodnom slikarstvu.rad na intimnim pejzažima se razvija prema njegovim smjernicama. sivi tonovi.Richard Bonington (1801. inspiriran slikama nizozemskih majstora * PAPIGNO (1826. slikane na brzinu (slične Constableovim uljanim skicama . njegove male slike su oduševile Gericaulta i Delacroixa . rasplinuto slikarstvo postaje njegov slikarski izraz. voćnjaci) poetiziraju svijet prirode . rađeni u duhu holandskog slikarstva .slikari koji kroz jednostavne motive (barbizonska polja.) neposredno utjecao na Francuze.svojim pristupom oni vrijeđaju "sveto i uzvišeno" slikarstvo 19.John Constable (1776. – stvorili su novi odnos prema stvarnosti u evropskom slikarstvu.-1837.promatrajući prirodu romantičari traže kozmičke sile .) – nastavlja se na Constablea. ulogu imaju TON I BOJA .

dok je slikao kvalitetne. posvetio se pedantnom slikanju koje je postalo prosječno .najbolje razdoblje: radi male studije i neposredne crteže u prirodi .) .u Rousseauvim slikama dijelom se osjeća Conastableov utjecaj * PROLJEĆE * RIBNJAK . svježe i neposredne pejzaže.prije Rousseau ovakve pejzaže rade Corot i Aligny .osnivač barbizonske škole . uvijek traži nova rješenja .) .dolaskom u Barbizon postaje SLIKAR ŠUMA u koje prodire sunčevo svijetlo – u toj igri sunčanih zraka bitne su bijele i crvene mrlje na odjeći malih likova CHARLES DAUBIGNY .-74.od 1836.po shvaćanju barbizonaca školi su bliski: animalist CONSTANTIN TROYON (1810.od mladosti.barbizonska škola bitna za razvoj PLENERIZMA (slikanje pod vedrim nebom) koji vrhunac ima u impresionizmu THEODORE ROUSSEAU (Pariz 1812.Barbizon 1867.-1889.detalj mu je više uklopljen u cjelinu . 12 godina bio odbijan na Salonu .-65.dopadljiviji je od Rousseau .* IZLAZAK IZ FONTAINBLEUŠKE ŠUME PRI ZALASKU SUNCA – više puta prerađuje sliku * MALI RIBAR (1848.) .nestrpljive naravi. Bonnington) . pejzažista (Constable. Bretanji...slika vodene površine – more NARCISSE DIAZ (1808./9.u mladosti pod utjecajem Delacroixa – slika orijentalne motive (* Cigani) . Diaz.Rousseau je označio prekid sa klasicističkim komponiranjem pejzaža u ateljeu 37 .prekasno je doživio priznanje JULES DUPRE (1811. Louvre) .krajem života slikarstvo mu prelazi u doktrinu. slika u selu Barbizon kraj Fontainbleua – pridružuju mu se Dupre.-1876.) te ANTOINE CHINTREUIL (1814. Troyon te Camille Corot . Normandiji . kao samouk slika u okolici Pariza.razvio se pod utjecajem holandskih majstora pejzaža (Ruysdale) i engl.) BARBIZON – selo pokraj Fontainbleuške šume INTIMNI PEJZAŽ – jednostavni pejzaži sa mnogo ugođaja .živi u oskudici i teško uzdržava obitelj .

unosi notu svježine u franc. reproducira motiv toliko precizno da se i danas može prepoznati .u pismima otkriva ljubav prema drveću: "čuo sam glasove stabala.sve detalje Daubigny stapa u harmoničnu cjelinu boje i svjetlosti .veličina kompozicije zamijenjena je intimnošću ...najkarakterističnija djela su * PROLJEĆE i * ŽETVA (Louvre) . PROLJEĆE – nema izrazite kompozicije.u kasnijoj fazi rasplinute slike 38 .zbog programatskog realizma Salon ga odbija 12 godina. izgubile svježinu CHARLES-FRANÇOIS DAUBIGNY (1817.kao i kod impresionista gl.sve što postoji u prirodi u njegovoj interpretaciji dobiva čar iskrenog i lirskog produhovljenog doživljaja . obala potoka dani neposrednom svježinom .-1878.u prirodu uklapa često skupine stoke. arhitektura drveća.francuski slikar i grafičar .) .ne zanima ga promjenjivost godišnjih doba već TRAJAN KARAKTER PEJZAŽA.blizak barbizoncima i Camilleu Corotu .u njegovim platnima se naslućuje odnos prema prirodi koji će pobijediti u pojavi impresionizma – "otvoreni prozor u prirodu" . ostaje tu do kraja života . u mladosti u Italiji .najmanje srodan Rousseau. kao i na uljima. od svih barbizonaca najviše je blizak prirodi . nenamještene. bara. lik čovjeka rjeđe . pejzaž odgovara građanskom društvu .uz Corota jedan od najznačajnijih slikara intimnog pejzaža .) .slika uvijek nove motive (obala Oise.po duhu romantičar. Seine) . Muzej u Reimsu) .služio se BITUMENSKIM BOJAMA – slike potamnjele.intimni franc.koristi realistične tonove.bitni svijetlo i atmosfera . otkrio mi se govor šuma" . sredstvo izraza = BOJA .zrelošću slike su mu sve svježije i neposrednije i na kraju dojam slika neposredno poput impresionista .iz slikarske obitelji.prvi u tople tonove barbizonaca unosi HLADNE BOJE – predstavnik je shvaćanja koje će se preko realizma prenjeti u impresionizam . bez patosa * OBALA OISE (1862.u kasnoj fazi već radovi prelaze u pedanteriju . naposljetku stiče priznanje ali se ipak vraća u Barbizon – prijateljuje sa Milletom. slikarstvo te ga oslobađa patosa historijskih i herojskih pejzaža rađenih u ateljeima . BOJA mu je najvažniji element .male studije i crteži stabala.predstavnik INTIMNOG PEJZAŽA . slika jednostavan svijet .bez poetiziranja i filozofiranja slika pred motivom – on svojim motivom konstatira .slike imaju manji format – neposredne su. ostvaruje profinjene nijanse svijetla i sjene (mape: Putovanje čamcem itd. modelacija terena… .izradio oko 100 bakropisa u kojima.Rousseau portretira pejzaž. u interpretaciji realističan .sa izrazitom osjećajnošću slika prirodu u skalama smeđih i zelenih tonova .platna DO KRAJA SLIKA U PRIRODI – pod njegovim utjecajem i Corot svoja platna dovršava u prirodi * ŽETVA.

slikari barbizonske škole kao isključivi pejzažisti ili animalisti unose malene likove ljudi ili životinja kao modul označavanja dubine prostora .rijetko slika pejzaže.-1877. trajno se naselio u Barbizonu. živio bijedno . a za razliku od romantičara imaginaciju koristi da bi našao potpuniji izraz za ono što postoji 39 . u slikama zadržava evanđeosku atmosferu (Biblija) .u Barbizonu se oslobodio utjecaja što ih je primio za svog nesistematskog lik.rođen na selu u Normandiji.nije bio prihvaćen.1848.njegovi seljaci su biblijske figure – nisu slične pastirskim idilama.iako nastoji ostati vjeran stvarnosti.1849.3 žene pabirče žitne klasove – nazvane "parkama pauperizma" .aktualnost Courbetovih djela – u postavljanju novog odnosa slik.patrijarhalno odgojen. tematika proširena na svakodnevni život .-1875.JEAN FRANÇOIS MILLET (1814. slik. Italiju .nakon smrti slika * ANGELUS (Louvre) prodana po cijeni koju nisu postigli ni najveći slikari franc.detalj podređuje cjelini slikajući velike obrise likova .među njima je Millet PRVI IZRAZITI FIGURALIST . Francusku (Legros. Michelangelom) .) .karakteristična TAMNOMODRA u sklopu zemljanih boja – tamne figure postavlja prema svijetloj pozadini neba . mole na polju – spada u Milletove prosječne slike . više aktualan kao crtač a na kao slikar. drvosječe.njegov * PLAČ ZEMLJE utjecao na Holanđane. ali ni realizam Courbeta .slike mu nisu imale buntovničku narav.posljednje desetljeće života doživio opće priznanje. Van Gogha. prihvaćaju ih građani koji suosjećaju sa seljakom .tematikom navješćuje realizam * SIJAČ (1850.u slikama uočljiv naturalizam ali i htijenje da temu uzdigne na razinu simbola . Njemačku (Liebermana). radi niz slika da bi prikazao "ZOV ZEMLJE" (sijači. bijedne. 1837.slika "heroja zemlje" GUSTAVE COURBET (1819. stradala u požaru * UMOR NAKON KOSIDBE .ističe se Milletov realizam (bliskost sa Poussinom. republikanci kao vizualizaciju svojih socijalnih tendencija. Breton).POJEDNOSTAVLJENJE OBLIKA vrši bojom..) . kvalitetan u onim dijelovima kojim nadvladava poetiziranje stvarnosti te točno bilježi motiv .on lomio konvencije. koju tonski ugađa (prevladavaju zemljane boje) .nije kolorist – svježina boja u pejzažima * PABIRČENJE (Louvre) .prema državnoj narudžbi .Courbet: "Ljepota stvorena prirodom veća je od svake umj. Boston) . izrazit je FIGURALIST . radi u Delarochovom ateljeu gdje slika dopadljive pastirske idile u stilu Bouchera (portreti pokazuju njegovu vrsnoću) . prošlosti – seljak i žena u sutonu. izmučene ljude koji rade na zemlji . njegov se utjecaj naglo počeo širiti . izložio sliku * SELJAK SIJE ŽITO – prihvatili je revolucion.slika seljake i scene seljačkog rada sa izrazitim osjećajem jer je i sam bio rođen na selu . obrazovanja . pastiri itd. prije nego što je došao u Barbizon. poslije rada.imao snažan osjećaj za radnika i seljaka.predanost i neposrednost prema stvarnosti. konvencije" .mutni oblici u atmosferi poput magle . svijesti prema prirodi. kao stipendist odlazi u Pariz.) . on idealizira seljaka .obrađuje motiv radnika-seljaka čiji rad uzdiže do monumentalnosti .

mržnjom .skup portreta Courbetovih sumještana . creda: "imaginacija služi pronalaženju izraza za ono što postoji" .prikaz rada uzdiže na razinu monument.iako nije imao učitelja istinsko slikarstvo je upoznao na izvorima starih majstora koje odlikuje neposredan odnos prema realnom objektu . Velazquez. Dresden .monumentalnost izraza postiže tonskim slikarstvom .jedinstveno.hvalio se da nije imao učitelja – već u prvim radovima on je formiran majstor . stvarnosti . atelje razgrabljen. Gericault (promjena iz romantizma u realizam je promjena u doziranju elemenata) .iz tame mekano oblikuje volumen.C.svi likovi u prirodnoj veličini . zaplijenjene slike (svojim slikama po optužbi je "obezvrijedio ono što je lijepo") . već umjetnikovo shvaćanje . crvena boja povezuje tonove .tonsko slikarstvo obilježava ovu I.nastoji neposredno zahvatiti stvarnost (Delacroix objekt zahvaća tako da slika novu prirodu: Courbet prikazuje samu srž stvarnosti) . Rembrandtove tople polusjene.prve slike na visokoj majstorskoj razini * AUTOPORTRET S LULOM * AUTOPORTRET SA POJASOM . oduševljen Halsom .folklorni kostimi.u Courbetovom opusu su SAŽETE SMJERNICE za buduće generacije .talent.uzor su mu majstori baroka koji ističu značenje stvarnosti – Zurbaran.u zatvoru naslikao nekoliko slika cvijeća..u pozadini pejzaž pećina .Millet je sentimentalan ilustrator rada dok C. ali je Courbetovo oblikovanje volumena snažnije prožeto bojom . kreira živu stvarnost u kojoj suučestvuju . a izlaskom producira čitave serije slika da bi isplatio dug u ime oštete Vendomskog stupa (nije mu dokazana krivnja) – spomenik imperijalizma.koristi jake kontraste tonova i boja .njegov credo: "slikarstvo je konkretna umjetnost koja postoji ni u čem drugom doli prikazivanju realnih postojećih stvari" .platna izriču njegov program realizma kojeg je pisao i u izložbenim katalozima * TUCAČI KAMENA.pod takvim pritiskom počinje pobolijevati ..cijeli život praćen odbijanjem.protivnicama smetala njegova elementarnost koja je imala vodeće mjesto u danima Pariške komune – nakon pada Komune optužen kao "narodni izdajica" . simbola.tamna paleta.za realističko oblikovanje nije bitna tema.sa neisplaćenom naknadom bježi u Švicarsku sasvim dotučen i uništen .težnje Revolucije Courbet ostvaruje svojim istinitim realizmom kao pravom i živom umjetnošću (L'art vivant) . reljefno raspoređeno .Manet i impresionisti polaze od C. kreativnost je ili vođena ukusom ili nastaje iz nagona (Manet) . dominira tamni ton 40 .Courbet je neposredno od Gericaulta preuzeo mekan i snažan način isticanja volumena.ne pripada školi . time postaje rob modela tj. Ribera. 1850. fazu – najznačajnija slika: * POGREB U ORNANSU – 50 likova nad grobnom rakom.nazvali ga "veliki slikar-budala" – njegovo slikarstvo izraz je očekivanja društvene klase koja je revolucijom došla na vlast . sputan materijalističkom iluzijom poistovjećuje realizam izricanja sa realizmom motiva. neshvaćanjem. monumentalno djelo sa dubokim humanizmom rezultat je dubokog doživljavanja stvarnosti .ulaskom Versajaca u Pariz Courbet je zatvoren. lica izražavaju različita duhovna stanja . replika Trajanova stupa iz vremena empira posvećena Napoleonu .on materijalizira sile prirode – l'art vivant . imaju romantičarsku značajku kao i autoportret pod nazivom: * RANJENI – veza sa tradicijom ali i suvremenicima – Delacroixa kopirao u Louvreu.

u okolici rodnog Ornansa slika niz pejzaža. opusu .. učenici Beaux Artsa okupili su se oko C.u ženi slika njenu ženstvenost. slika veličajnost prirode .prvotan dojam kaosa prelazi u sklad .bio strastven lovac .djela: * GOSPOĐICE NA OBALI SEINE * MAGNOLIJE * KOŠUTE NA POTOKU * STARI INVALID . tonskog slikarstva * BORBA JELENA .povremeno se bavio i modeliranjem – plastika * RIBIČI . izbačena iz Salona . ali ih je on tretirao kao svoje suradnike a ne učenike .naslikao svoj atelje sa modelima. pune poput Rubensovih ljepotica..Courbeta dočekuje njegov mecena Bryas .nakon sukoba Komune i Versajaca zatvoren.za prusko-francuskog rata ostaje u Parizu . pomalo grube * ATELJE .prikazao sve žive tipove i ideje koji su ispunili 7 god. grandioznosti .povrijedila suvremenike.među najsnažnijim slikama u C. iz te stvaralačke snage izrasta njegova samosvijest * DOBAR DAN GOSPODINE COURBET .vođen zahtjevom slobodnog razvoja individue.za vrijeme Komune izabran za njenog člana . nazvao je "REALNOM ALEGORIJOM" koja označava fazu 7 godina njegova života .slika u Parizu i rodnom mjestu (izuzetno brzo) . Holandiju pa ponovo u Francuskoj . mrtvačka glava na novinama možga odgovor na napade protiv njega – Prudhon: "novine su groblja ideja" .čest motiv – pećine oko Ornansa -* Špilja.kvaliteta unutraš. * Most. dok slika pejzaž rodnog kraja ."pejzaž je pitanje tona" – najbolji primjer C. naslikao program realizma. sadržaja. pretvaranje životne materije u djelo . Holandiji.nastala 1855.i u slikarstvu i verbalno on je izrazom iskreni pučanin .tonski slika INKARNAT kupačica i ženskih aktova . njegova života – prijatelji ga promatraju u radu (Baudelaire čita u kutu). a Courbetova platna imaju pečat monumentalnosti.grupe plastičnih tijela u dubini prostora – šal na ženskoj figuri oduševio Delacroixa . u Ornansu.Zola ga nazvao "tvorcem mesa" – majstor realizacije puti = aktovi . ne priznaje postojanje ikakvih škola – 1861.na velikim platnim slika Lov na jelene ili borbu jelena – na razini najboljih holandskih animalista .pejzaži iz Ornansa * VAL . 41 . obolijeva – bježi u Švicarsku . otvoreno odgovara na napade . znancima i običnim posjetiocima .radio veoma brzo. lik.barbizonci ostvaruju intimnost na malim platnima. – sinteza. Bavarskoj – u Njemačkoj bio osobito cijenjen . * Berba u Ornansu – tamne boje uz nijanse sivila i zelenila.životnost mjerljiva sa Velazquezovim * Meninas .slikao u Engleskoj.umire 1877. tijelo pronađeno tek 1919. putuje i u Njemačku.naga žena stoji i promatra C.burne prirode.

-1878.kad Daumier počinje raditi u litografiji Goya u Parizu završava opus litografija kredom * JULSKA REVOLUCIJA – razočaranje nakon vladavine Louisa Phillipea .crtežima se trudi zaštiti svoj ideal – svjestan je opasnosti oživjelog bonapartizma (radi karikaturu Napoleona III) .serije litografija su dokumentarne.uništen sljepilom.bio u Boudinovu ateljeu.nastaju kritički orijentirani časopisi (borba perom) .HONORE DAUMIER (1808.1848.slike nepoznate za života.1848. crta svoj ideal * SLOBODNA REPUBLIKA kao svijetlost koja ulazi u ministarsku sobu. lica kao kondenzirane psihološke studije .kasnije slike isto pokazuju romantičarski zamah – CIKLUS DON QUIJOTE – Daumier = Don Quijote.prestaje se baviti karikaturom i počinje slikati – uz grafiku nije imao vremena slikati i tada je kao užitak shvaćao slikanje (slikao je za sebe) . Corot otplatio dug kuće da bi imao gdje živjeti . pobuna protiv Louisa Phillipa – Daumier ga prikazivao kao nezasitnog Rabelaisova Gargantua .rano počinje crtati: naslovne stanice izdanja . Prosjaci) – likovi pandan Balsacovoj "Comedie humane" . smiješnih građana II SOCIJALNE TEME (Pralje. ministri u panici bježe . – 50 procesa zbog karikatura) . 1831. a kasnije traže LINEARNOST .faze: I ROMANTIKA–traženje značajnog obilježava njegov rad.podvrgnuti procesima (1 god.bilježi glumu visokih društvenih slojeva.) .kad je Daubigny vidio Sikstinsku kapelu rekao je: "To je slično Daumieru.zatim koristi kiparsko blato i modelira * KRIKATURE IZ PARLAMENTA – modele kolorira i prema njima radi serije POLITIČKIH KARIKATURA – kreacije tipova u kojima izdvaja ono bitno kod vladajućeg sloja ljudi. otac staklar koji u želji da postane pjesnikom ide u Pariz – očeva propast natjerala je Daumiera da se sam uzdržava (radio kod advokata. promatrao suđenja. humanista koji ismijava svoje sugrađane . studirao antiku u Louvreu .u početku bavi se odnosom svijetla i sjene." .litografiju uzdiže na razinu važnosti bilo koje druge tehnike . a Daumier živi u osami i siromaštvu .kod Daumiera nem tradicionalizma ili eklekticizma – preuzima forme ili izraz . neimaštinu siromašnih . zanesen pitanjem pravde) – kasnije radi litografije iz sudnice . Jahači. st. poznat kao politički karikaturist u pariškim nedjeljnim novinama 42 . prisutni utjecaji Gericaulta (Silen.zbog crteža * GARGANTUA bio 6 mjeseci u zatvoru .protivnik orleanaca Pihlipon u svojim novina ("Caricature") kritizira vlast . odaju ga kao satiričara.u litografiji bilježi kronike povijesnih događaja – kronike života nove klase – ljetopisac novog čovjeka . Sancho prototip buržuja. * SUCI KAO POMAGAČI KRVNIKA .najizražajniji dokument vremena – list prikazuje vojnike koji ubijaju građanina u vlastitoj kući . Baudelaire svjestan značaja Daumierovih slika .smisao i mogućnost da izdvoji ono bitno i istinito izdvajaju ga od umjetnika 19. – najznačajnije ime od Davida do fovista .zatim izdaje satiričke crteže * MASKE OD GOD. – 15 portreta političara (Louis Phillipe sa glavom kruške . Delacroix. Kovači.njegovim slikama bio oduševljen E.osovina tih novina je Daumier – tu piše i Balzac .rođen u Marseillesu.naslovi tih grafičkih listova * MINISTRI KAO DŽEPARI. Bjegunci) .nastupa vladavina II Carstva.Daumier ispunjava zahtjev da umjetnost bude živa . kopira ih.

N. Bremen) ..-1883.kao dječak šalje ilustracije u Journal pour Rire. MILTON * BIBLIJA * BIJESNI ORLANDO – ARIOSTO slike * ORFEJEVA SMRT kipovi * PARKA 43 . litografija. dramatičnim razvojem prizora iz slik.jednako uvažavan u Engleskoj i Francuskoj – u Engleskoj osnovana "Dore Gallery" . slike mu ostvaruju stilske domete neobaroka . igrom svijetla i sjene postiže RELJFNOST I DRAMATSKI UGOĐAJ .70ih radi BAKROPISE (oko 50 ploča) .Don Quijote simbolizira čovjeka koji pokušava ostvariti svoje snove a Sancho Pansa materijalistu .korištenjem tehnike LAVIS osposobio je gravere za reproduciranje .prikazao moderno ljudsko stanje – "usamljenu gorilu" – svatko od putnika je u svojim mislima: ispitivanje karaktera na rembrandtovski način . slikar.uvodi maniru BOIS DE FIL koju nameće ekipi gravera koju školuje ..prikazujući dostojanstvo sirotinje srodan je Louisu Le Nainu – gl.kiparstvom se bavi u posljednjim godinama života . a zatim tu tehniku obogaćuje raznim postupcima (obojene slike u drvu po kojima reproduktori režu klišeje) .sposobnost fiksiranja doživljenog otkrivaju AKVARELI iz Škotske. crtač. lik vagona sličan starici na Le Ninovoj slici Seljačka obitelj * DON QUIJOTE NAPADA VJETRENJAČE (1866.isprva.od 1852. Metropoliten. književnosti (preko 120 djela sa 200-600 ilustracija) . snaga slike izvire iz slobode kojom je slikana – ne može se označiti kao realist jer ga ne interesira opipljiva površina stvarnosti. Pirineja i Španjolske . TAINE * DON QUIJOTE – CERVANTES * IZGUBLJENI RAJ – J. radi na čeličnoj ploči . Essen) . Y. N.franc./52.* VAGON TREĆE KLASE (1862. Y.kiparska jednostavnost Daumierovih oblika.ilustracijama često daje teatralan karakter. ilustrira standardna sjela svj.od 1850. publicira litografije u La Caricature .satiričnost i oštrina Daumierova moralizma GUSTAVE DORE (1832.) . kipar ..najznačajnije ilustracije za Don Quijotea .slika djeluje "nedovršeno". već njen emocionalni smisao .zaokupljen temom mnoštva kao prijeteće cjeline prema pojedincu * SAN IZUMITELJA PUŠKE SA IGLOM ZA PALJENJE (1866. od 1848.uvođenjem novih grafičkih tehnika označio prekretnicu u primijenjenoj grafici (preko 10000 crteža .-60.izradio brojna platna i crteže.) . bio opčinjen ovom temom . vrijednosti Daumier se oslanja na Rembrandta .) .siluetnim tretiranjem likova.. sloboda poteza kistom * ECCE HOMO (1850. grafičar.djela: ilustracije * GARGANTUA I PANTAGRUEL – RABELAIS * PUT U PIRINEJE – H. na način suvremenih ilustracija. reže u drvo linearan crtež.za boravka u Engl.godinama objavljuje ilustracije u Le Mond Illustre .

bojom i tehnikom podsjeća na Courbeta.spaja mogućnosti "intelektualne umj. Cervantesa. Baudelaire.SALON DES REFUSES – izložba djela odbijenih od službenog Salona. zrnatu strukturu .u svrhu studija u Louvreu kopira Veronesea. J. pastelu.Dore je najplodniji ilustrator u drugoj polovini 19. Louvre) . JULIENA. DUMAS PERE * BROD MEĐU LEDENJACIMA (1876. Pissarro. grupne. iz Salon des Refuses nastaje Societe des Artistes Independants 44 . Renoirom. Jogkind. Zolom i drugima .naslikao 4 platna ove vrste u kojima su likovi povezani intimnom duhovnom atmosferom * U ČAST DELACROIXU .slika portrete (pojedinačne. okupljeni oko Delacroixova portreta .ovim postaje obnovitelj GRUPNOG PORTRETA . * bračnog para EDWARDS .dominiraju smeđe.njegovo slikarstvo je izvan svake škole. litografiji (150 listova) . ne uklapa se u razvojen karike franc. održana u Palači industrije gdje je izlagao i službeni Salon . sredstvima .) Fantin-Latour održava tradicije prošlosti – bliži je romantizmu . Whistler . Rembrandta.iste karakteristike imaju i ostali grupni portreti * U KUTU STOLA – književnici Rimbauld. F.koristi minucioznu tehniku.) .Manet pred štafelajem okružen Monetom.nekoliko puta putuje u Englesku gdje se izuzetno cijene njegovi portreti i slike cvijeća . st.ovom slikom stječe opće priznanje ..likove razrađuje u psihološke studije. crne. sive. Delacroix i romantičari te holandski majstori . Verlaine * OBITELJ DOUBORG – obiteljske portrete radi s još izrazitijim osjećajem . jezik. Delacroixa . autoportrete). Schumanna. debitira u Salonu * ATELJE U BATIGNOLLESU (1870) . L. sam Fantin-Latour).uči kod oca Theodora Fantin-Latoura . alegorijske kompozicije .slikar.izlažu H.portreti * MANETA.radi u ulju.uz Jongkinga označava najvišu točku realističkog slikarstva prije dolaska impresionizma ." (obožavatelj Wagnera) sa Courbetovim slik.* AMOR * A. Fantin-Latour. mrtvu prirodu (cvijeće). realizam slike prožet toplinom. uz poneki živi ton te efekt blage svijetlosti .1861. osobito litografiju . Balsaca u kojima romantičnu predaju dovodi do jezovitih formulacija HENRY FANTIN-LATOUR (1836. N.na njega utječu Chardin. E.obožava glazbu – Berlioza.. nastoji prenijeti glazbu u lik. Strasbourg) .1884. litograf . – ilustracije Dantea. Manet. dodaje osobni pečat .-1904. *M.niz osoba (Manet. slikarstva * CVIJEĆE I VOĆE (1865. Whistle. B.iako se druži sa impresionistima (izlaže s njima na Salonu Odbijenih 1863. bijele boje. C.

i Boudinom u Le Havreu) EUGEN LOUIS BOUDIN (1824. G. crtač.-1891.od 1846. grupacija .uči na Akademiji u Haagu kod pejzažista Schelfkonta .na Boudinovu umjetnost su utjecali Corot i Jongkind 45 . C. Manetom. Monetom . Bretanja. samo povremeno posjećuje Pariz slikajući izvan slik. učenik Millet .) . bakropisac .utječe na mladog Cl. Pissarroa – slikare koji u slikarstvu traže nove izražajne mogućnosti . "otac škole pejzažista" (E. difuzne svjetlosti. Moneta – "samo Boudinu mogu zahvaliti što sam postao slikar" * GAT U DEAUVILLEU (Louvre. treperenje boja – pionir impresionizma . te motiva lučkog života (Normandija. osim kraćih putovanja u Holandiju živi u Parizu .impresionistički razvoj njegove umjetnosti počeo u Parizu .ulja: * AUTOPORTRET * LE PONT-NEF * ROTERDAMSKA LUKA. tehnike . Boudina neposredan preteča impresionizma. Amsterdam.-1898. slikar marina. čest motiv VJETRENJAČE I BRODOVI .utječe na C. Moneta) . Courbetom.u Parizu.plenerist. bakropise.u djelima ostvario SINTEZU HOLANDSKOG I FRANCUSKOG SHVAĆANJA SLIKARSTVA – holandski smisao za stvarnost stopio sa franc.koristi svijetle boje te fluidnu fakturu nasuprot dotadašnjoj kompaktnosti slik. Manet) ."njemu zahvaljujem konačno oblikovanje svoje umjetnosti" Cl. kanale. Daubignya te C.radi akvarele malog formata sa slobodnim potezima kista.) .slike radi kao neposredne doživljaje sa bogatim svijetlosnim efektima i kolorističkim vibracijama atmosfere – "3 poteza kistom u prirodi veđe znače nego 2 dana provedena u ateljeu" .holandski slikar.sljedbenik pejzažista barbizonske škole.uz E. lavirane crteže.Jongkindove slike označavaju pionirski korak za plenersko slikarstvo impresionizma . para.kao i drugi suvremeni pejzažisti motive traži izvan grada – slika uz Seinu. Monet (susreo se sa J. Moneta.akvareli: * POGLED NA ROUEN (Louvre) * KANAL U BRUXELLESU * KANAL U ROTERDAMU * HOLANDSKI PEJZAŽ * MARSEJSKA LUKA * BARKA U HOLANDIJI . Holandija) .prijateljuje s E. skice . Corota) razvija osjećaj za prirodu .) .pejzaže prikazuje u trenutku slikanja. na obalama Normandije. Cl. 1856.bakropisi: * ANVERS * HONEFLEUR . 1869. Bretagne i holandskih kanala . boravi kraj Grenoblea.suptilnim nijansiranjem boja u prikazu svijetla pripremio put impresionizmu (učitelj Cl. . u vibraciji atmosfere.sklon alkoholizmu postaje osamljena lutalica – od 1874. P.koristi neposredan odnos prema prirodi – slika atmosferu punu magle.predstavlja prethodnika impresionizma . poetičnošću . pod utjecajem barbizonaca (osobito Ch.JOHAN BARTHOLD JONGKIND (1819. Sisleya.

* LORENZO I ZABELA) . sa D. st. pjesnika Gabriela Rossetia koji je emigrirao iz Napulja u London .scenama prelazi na akademski način rada . akvareli. 19. pastelu prožete sanjarstvom i misticizmom njegove poezije . slikar talijanskog podrijetla Dante Gabriel Rosseti DANTE GABRIEL ROSSETI (1828.oko 1860. arhaiziranje formi. Huntom osniva PRERAPHAELITE BROTHERHOOD sa tendencijama – stilizacija. .) . alegorijskim i historijskim temama.učitelj Ford Madox Brown razvija Rossetijev interes za srednjov. isticanje bolećive poetske atmosfere = vidljivo u Millaisovim figuralnim kompozicijama (* OFELIJA. te genre. "Cornhill Magazine" . osobito inspiriran temema iz Dantea * ECCE ANCILLA DOMINI (1850. nevješta perspektiva. inspiriraju se "primitivnim" majstorima 15.inspiriraju se i Blakeovim slikarstvom. * TESAROVA OBITELJ. puno svjesnih arhaizma – blijedi tonalitet.realističko u detaljima.) . 1848. * AUTOPORTRET) .PRERAFAELITI (Engleska. i njemačkom simbolizmu . sin tal. E.pravim imenom Gabriel Charles .perafaeliti stvaraju "čiste transkripcije iz prirode". latinski nazivi * BEATA BEATRICE (London) * DANTEOV SAN (Liverpool) * PANDORA * ASTARTE SYRIACA (1877.njihov stav srodan sa nazarencima 46 . ističući markantne crte muških modela (* W.raniji radovi: slijedi slik. sjenčanje na način 19.portretira ličnosti viktorijanske ere.klasicističku akademsku predaju zamjenjuju zahtjevom za točnim promatranjem prirode (osobito Millais) .-1896.) JOHN EVERET MILLAIS (1829.1848. dramatičar. . bavi se i slikarstvom . sa Millaisom i Huntom osniva prerafaelite .rodonačelnik grupe je engl.djela: * ROZALINDA I CELIJA (prema Shakespeareu) * VITEZ LUTALICA * SJEĆANJE NA VELAZQUEZA * MILOST (prizor iz Bartolomejske noći) * OFELIJA. RUSKIN. slike sa mitološkim. te paralelni franc.pjesnik. st. Rossetijem i W.1848. slikarstvo druge po.od romantičara ih dijeli težnja da umjetnošću liječe bolesti civilizacije . * J. 1852.radi predloške za drvoreze prema kojima su ilustrirana djela A. .-1882.uzor – rana renesansa (osobito Boticelli) – otklon od suvremenog je vid romantizma . ograničen izbor boja. stil . naglašene vertikale. GLADSTONE.slike u ulju.) . G. Tennysona. linearnost u Boticelijevu duhu. biblijskim.) .detaljiziranje. National Gallery. fakturu predrenesansnog slikarstva . H. London. utječu na engl.kao 11-godišnjak primljen na Royal Accademy u Londonu.kasnija faza: blizak kompoziciji i kolorizmu mletačkih Cinquecentista. završava je 1847. . Tacheraya te za časopise "Illustrated London News". * TENNYSON.engleski slikar i pjesnik. prevoditelj Dantea. st. u slikama sa religioznim i povijesnim temema.

putuje u Italiju i Holandiju – osobito sklon Venecijancima i Španjolcima (neposredno ispituju prirodu). on je slikao ono što je vidio: površinu stvari. Hunt objavljuje niz članaka u "The Contemporary Review" ..u prerafaelitskom duhu radi kompozicije prožete vjerskim simbolizmom.uzori – Blake.francuski slikar i grafičar .kao ideolog grupe.-69. prezire ilustrativno slikarstvo opterećeno naracijom i anegdotom .pozadina je jednostavna i tamna sa pojedinim svijetlim akcentima – boja buketa..1866. Velazquez.) i * Olimpija (1864.1845.50-ih u Siriji i Palestini slika biblijske motive. pejzaže . putuje brodom u Rio de Jainero . žuti šal… . bile napadane kao uvreda likovnoj tradiciji * DORUČAK NA TRAVI (1863. a ne ono što se drugima sviđa da gledaju" . portretira znance .uzori: Hals. WILLIAM HOLMAN HUNT (1827. osnivaju prerafaelitsko bratstvo . st.) .-1910.) izložene u Salonu. i 1856.Manet je kompoziciju dijelom preuzeo sa Fafaelova "Parisova suda" prema bakrorezu Raimoldia . pristankom roditelja postaje učenik Coturea (s njim radi 6 godina) . Birmingham) EDOUARD MANET (Pariz.djela: * SVIJETLO SVIJETA * LONDON BRIDGE (Oxford) * TRIJUMF NEDUŽNIH (Liverpool) * ISUS U HRAMU (Gallery.već u samom početku njegova rada prisutna je POTREBA ZA SAŽETIM POJEDNOSTAVLJENJEM – suprotstavlja se akademskom modelaciji. napisao "Pre-raphaelitism and Pre-raphaelite Brotherhood" . su slikareva stvarnost . On boju osjeća kao vrijednost svijetla. boravi u Firenci .Manet je narator koji se pridržava tradicije – za vrijeme školovanja kod Couturrea 1855. Boticelli.ilustrira knjige.Manet slikajući život svakidašnjice nastavlja Courbetov "l'art vivant" (Courbet pred Manetovom Olimpijom rekao: "To je pik-dama iz igre karata!".-1883.sličnost umjetničkih nazora približila ga je slikarima koji 1848.slikar može kombinirati različite elemente zbog estetskog dojma . moralističkim i didaktičkim tendencijama: "umjetnost daje priliku da se pruži predodžba ideje!" ."Slikam ono što vidim.lik svijetli u sivilu prvog plana . 1832. Manet mu uzvratio "A vaš je ideal biljarska kugla!") .ipak * Doručak na travi (1863. prerafaelitsko slikarstvo 15..obitelj se protivila njegovoj želji da ostane slikar. prijateljuje sa Millaisom .odan "čistom slikarstvu" – potezi kista i boje. * OLIMPIJA . Goya – oduševljen njihovom slobodnom tehnikom i bojama 47 . u ateljeu kopira i restaurira slike.vizualni manifest umjetničke slobode . satkanu od svijetla i boje. a ne njihovo značenje. novo povezuje sa tradicijama prošlosti . na Royal Acc.) . vrpca oko vrata i u kosi.) .po povratku 1851.sa 16 god.Manet nije modelirao imitirajući tvar da bi ostvario plastičnu oblinu.

Zola i Th.brojna njegova djela su "slike slika" – na moderni lik.prvom fazom Manet utječe na Račića.opus mu se može podijeliti u 3 faze .veliki pejzaži iz Normandije . odbijena od Salona.paralelno slika i portrete: * E. Kraljevića i Becića koji označavaju početke hrv.I.-Latour) . Whistler.skraćenje tijela.1863. Duret brane ismijanog Maneta . izražava se tonski .Manetovo je slikarstvo oslobodio od takmičenja sa fotografijom – platno je površina prekrivena bojom. suvremenog slikarstva .portrete najviše radio u pastelu .među najranijim slikama je * PIJANICA APSINTA.gotovo impresionističke odlike . jezik prevodi djela umjetnika koje osobito cijeni (* POGUBLJENJE MAKSIMILIJANA.cjelina se mrvi. likovi mu poziraju! . Couture rekao da je to mogao naslikati samo slikar koji se i sam opio apsintom .pozadina nije više neutralna. nestaju konture. Goya).Olimpija rađena prema Urbinskoj Veneri – Tizian * FRULAŠ .umro paraliziran. nakon amputacije jedne noge . * S.-82.II. plošne boje 48 . paleta je sve svjetlija (slika u plein-airu) * MRTVI TOREADOR .pozadina je jednako blizu kao lik .. F. u ogledalu se odražava vesela unutrašnjost * GONDOLA NA CANALE GRANDE . * BALKON – GOYA) . faza: kontrastima i šarenilom boja približava se impresionistima. MALLARME.radi mrtve prirode (cvijeće) i manje portrete te pastele .III.1867. te lokalni tonovi. Baudelaire te kasnije S.1865.na izložbi Odbijenih oko Maneta se skupljaju istomišljenici (Jongkind.slika nema dubine već realistički skraćene konture stvaraju efekt trodimenzionalnosti .iako slika u plein-airu. * BERTHE MORISOT te stalni model * VICTORINE-LOUISE MEUREND (Olimpija) u različitim kostimima .radio i bakroreze.uz Zolu. faza: u vrijeme kad je sputan bolešću . Manetovi branitelji su Ch.) . putuje u Španjolsku iako mu se i dotad prigovaralo da je samo sljedbenik španjolaca . ZOLA. iako ne radi kao pravi plenerist * CLAUDE MONET U VRTU * PLAŽA * U ČAMCU . odsutnost sjena . crteže perom ili trskom . faza: pod utjecajem španjolskih majstora (Velazquez. označava prekid sa Coutureovim izrazom. * CIGANI. litografije.s nekoliko poteza fiksira motiv . Mallarme za čiju poemu Manet crte ilustracije . sam izlaže 14 slika u GALERIJI "MARTINET": * ŠPANJOLSKI PLES.Manetovi sljedbenici se nazivaju impresionistima – on sam ne prihvaća taj nazv * BAR "FOLIES BERGER" (1881. treba gledati na nju a ne kroz nju . * KONCERT U PARKU TUILLERIE… . održana izložba OBOJENIH JAPANSKIH DRVOREZA – čistoća boja.žiri salona mu odbija slike * FLAUTIST i * DORUČAK NA TRAVI .

oduševljena njegovim načinom slikanja. hvatajući mijene atmosfere i svijetla – slikar je improvizator koji u brzini SKICIRA ONO ŠTO IZMIČE u neprestanom gibanju . "mrlje od 7 čistih. CAMILLE PISSARRO.1874. .samo Renoir i Cezanne zadržavaju kvalitetu postupka i primjene boje . Corot i G. impression – dojam .CLAUDE MONET. prevodi Manetovu umjetnost u ženski izraz . atmosfera i ralizacija NEPOSREDNE VIZIJE . ali su slike dovršavali u ateljeu . Duret ih nazvao " prijatelji Maneta" . nemiješanih boja (spektar)" .javlja se u Francuskoj 60ih godina 19 st. .preokret u korist impresionizma doživjeli su samo C.iako je impresionizam logična rezultanta rasta realističkih tendencija tijekom 19.u plein-airu su slikali C.zajedničkog imena nisu imali – Th. ALFRED SISLEY.I.odražava duhovno stanje građanstva krajem 19.Sisleyevi pejzaži su prožeti lirizmom .MERRY CASSAT – amerikanka.) – pridružio se impresionistima. prijelaz svijetla u sjenu izvodi suprotstavljanjem manje intenzivnih tonova (a ne polutonova) .boje se nanose u mrljama koje se u oku gledatelja miješaju u šare. jednostavne forme.s vremenom boje postaju sve manje povezane . sliku gradi velikim svijetlim plohama. pokret. impresionističke improvizacije odbacuju sistematsko građenje slike .čiste. Monet.dominira na prijelazu 19. Renoir i Pissarro 49 . AUGUSTE RENOIR. Manet inicirali slikanje kao neposredno promatranje prirode i prikazivanje stvarnosti koja izmiče .impresionisti slikaju TRENUTAČNOST stvarnosti.BERTHE MORISOT (1841. Courbet. grupa mladih novatora – sastaju se u caffe Guerbois u Parizu . st.Renoir i Cezanne teže kromatsko šarenilo sažeti u čvršće forme. nadrastaju impresionizam Cezanneovo shvaćanje o potrebi sinteze konačan izraz ima u kubizmu . već u romantizmu postoji načelo slobodnog stvaranja koje će u realizmu i impresionizmu označiti kraj prevlasti akademskog slikarstva opterećenog klasičnim temama i tonskim slikanjem . slika parišku periferiju i pejzaže u maniri impresionista .paleta postaje sve svjetlija (i kod slikara akademičara) . prolazni moment. u 20. sumarna vizija ostaje na površini. – duhovna klima II Carstva . Maneta . Courbet i E. 60ih 19. st.ranije tonsko slikanje impresionisti zamjenjuju ČISTIM OTVORENIM BOJAMA koje su međusobno komplementarne . teme majčinstva (* Majka i dijete) .) – žena Manetova brata.najdosljedniji impresionisti su Claude Monet i Camille Pissarro . faza impresionizma su djela E.ARMAND GIULLAUMIN (1841.-1927. . PAUL CEZANNE .oko Maneta se okuplja. Maneta – za Balkon i portret Odmor . kasnije oni prihvaćaju taj naziv .) i * OLIMPIJA (1865. nastoje fiksirati treperenje zraka svijetla – slikani SADRŽAJ JE UČINAK SVIJETLA U TRENU kad je taj sadržaj slikan – bitni su sadašnji utisci boje i svijetla.IMPRESIONIZAM. gibanje. oslanja se na izraz E.usmjerenost impres.kao dosljedni pleneristi i započinju i dovršavaju slike u prirodi.i prekinuo sa tradicionalnim slikarstvom svijetla i sjene – on slika "PLOŠNIM SVIJETLOM".-1895.Edouard Manet je slikama * DORUČAK NA TRAVI (1863. nastupa na svim impres.već su G.kao tehnika i shvaćanje impresionizam je i danas prisutan u novijem slikarstvu evropskih zemalja . pojednostavljen raspored boja.negativne posljedice impresionizma – eliminira osjećaj taktilnosti.višestruki model E. zajednički izlažu kod NADARA . Degasa . EDGAR DEGAS.prema izloženoj Monetovoj slici * IMPRESIJA – RAĐANJE SUNCA novinar Leroy ih podrugljivo naziva impresionisti.boja predmeta je NESTALNA – ona ovisi o intenzitetu svijetla . znanstvena definicija postupka impresionizam vrstom eksperimenta. slika na vizualno i "trenutno" . izložbama.franc. st. st.

) .svijet prikazuje kao pojam koji se reflektira u svjetlu . LAZAIRE U PARIZU .interes za efekte pare.) – Manetovo shvaćanje prenosi na sliku prirode * RIJEKA (1868.velike figure .impresionizam nije mogao prerasti u zaokruženu cjelinu zbog pretjerane analitičnosti .uzori su mu Corot.Cezanne: "Monet je bio uho.umjesto sinteze nastao zboj šara-preljeva – optički fenomen nije mogao pretvoriti u novu prirodu.I faza: . kapela impresionizma" .pred kraj života gubi vid * IMPRESIJA (1874. izložba impresionista kod Nadara. smješteni u posebnim prostorijama: "slik.za rata 1870. Boudin koji ga i uvodi u slikarstvo .slika je dojam – brz.III faza – od 1886.slika difuzne magle Temze.seli u Argentinu.motive slika u različita godišnja doba i doba dana – serije s motivom STOGA SIJENA.SOLEIL LEVANT novinar Leroy cijelu grupu nazvao impresionistima * KOLODVOR ST. ali lukavo!" . glavni motiv mu postaje voda – odrazi i treperenje (pejzaži uz Seinu . usmjerava rad u svijetlim tonovim (slike * ST.* JAPANKA U CRVENOM . bez šarenila kasnije faze . iz Venecije (Canal Grande.utjecaji Courbeta i Maneta .) . pejzaži u Normandiji. maljast potez ne opisuje detalje . prema njegovom * IMPRESSION .željeznice = katedrale građanskog doba . boravi u Givernyju – na vrtnom jezeru sagradio japanski most – uzgaja lopoče .) – važna zbog struktura slike pri čemu se zapostavlja sam motiv * LOPOČI U GIVERNYJU (1907. slika isključivo pejzaže tipično impres. JABLANOVA * KATEDRALA U ROUENU (1894.u Le Havreu zarana crta karikature koje je zapazio E. GERMAIN i * AUXERROIS.slika brodove s mora .* NYMPHEAS – 8 velikih slika lopoča slikanih pri raličitim osvjetljenjima.različita osvjetljenja i atmosfera usmjeren uz turnerovske efekte obojene svjetlosti 50 . Piazza San Marco) .) .-1926. vidio 14 Manetovih slika.II faza: . odlazi u Holandiju i London (motivi s Temze) .privlači ga i motiv MORA – slike s Mediterana .vraća se u Argentinu.1874. ROUENSKE KATEDRALE. vedute u Parizu) .-plenerističke. željenu monumentalnost . poklonio ih državi.nakon što je 1863.) – ističe jedinstvo obojene površine * POLJA U PROLJEĆE (1887.kratko uči na Ecole de Beaux-Arts .slikanjem bilježi efekte svjetlosti . kroz koje nastoji prikazati sintezu svog životnog rada.jedini od impresionista doživio i preživio svoju slavu .bitan ugođaj atmosferske iluzije * REGATA PO OLUJNOM VREMENU .CLAUDE MONET (1840. Coubert . magle preuzeo od Turnera (londonski boravak) .katedrala postaje dematerijalizirana – pretvara se u šarenu koprenu svijetla .

1903. ne zbog jednostavnih motiva i malenog formata slika. izlaže u službenom Salonu ali i Salonu Odbijenih .-75. 1830. za vrijeme rata. mrtve prirode.1870.nakon smrti mu djela dobivaju "izuzetnu vrijednost" * POPLAVA U PORT MARLYU.airu .1870.za života bila nezapažena.u bakrorezu radi i portrete (* AUTOPORTRET.Sisley je slikar intimnog pejzaža.pod Monetovim utjecajem zatim koristi intenzivnija koloristička i svjetlosna rješenja . gvaš. bio je neka vrsta mentora i savjetnika mlađim slikarima (i Van Goghu) .1874.-1899.radi u očevoj trgovini. akt. CEZANNE) .prvo je pod utjecajem C. na Accademie Suisse susreće Cl. već zbog načina na koji prilazi motivu – realizacijom pejzaža nadrasta ostale impresioniste… (Babić) .mrlje oblikuju precizne forme CAMILLE JACOB PISSARRO (Antili. Moneta i A. Seurata) 51 .sin imućnog poslovnog čovjeka. slikarstvom se bavi iz ljubavi .kasnije mu otac šalje pripomoć za školovanje – time je Pissarro jedini među impresionistima koji se u svojim počecima nije morao suočavati sa nestašicom i bijedom .u okolici Pariza slika aleje DRVEĆA UZ RIJEKE (osobito Seinu) – bilježi treperenje lišća na odrazu vode (osobito zimi) . Milleta slika seljačke likove . obuhvaća široku tematiku (pejzaž. trajno zadržavajući neke oblike i postupke drugih umjetnika . zatim G.za vrijeme školovanja upoznaje Cl.povratkom u francusku slika sa P.u početku pod utjecajem C.) . Louvre. Constablea koja su na njega izvršila izuzetan utjecaj . napušta impresionistički način i približava se Gauginu . obilježeni izrazitim lirizmom .najstariji među impresionistima. Corota. Moneta. tehnike (ulje. figure. Daubignya. * P. .u ratnim okolnostima otac mu je izgubio imovinu. Renoira .od 1886. – Pariz. – najplodniji period rada.već 1857. privlači ga slikarstvo te bez očeva pristanka odlazi u Pariz .) . tempera.pejzažne motive obrađuje i u grafici * POLJE RAŽI (1873. nakon smrti prodana po visokoj cijeni . Courbeta . akvarel. F.ALFRED SISLEY (1839.jedini među impresionistima se intenzivnije bavi BAKROREZOM I LITOGRAFIJOM (preko 100 ploča) – najčešće u bakru reže motive pejzaža i poljskog rada (* ISKAPANJE KRUMPIRA) . izlaže sa impresionistima. vedute. u potpunosti se priklanja POENTILIZMU neoimpresionista (G.dok impresionisti utječu jedan na drugog da bi tako svaki pojedinačno izgradio svoju osobnost.za boravka u Engleskoj slika pejzaž uz Temzu . impresionističkoj izložbi kod fotografa nadara .1881. odlazi u London – u upoznaje djela J. portrete) i slik.čest motiv: priroda pokrivena snijegom – modre sjene ističu bijele i žućkaste plohe . u potpunosti pripada njihovom krugu . poslije pod utjecajem J. Corota i Ch. 1876. Pissarro je izuzetak – on uvijek PRIHVAĆA NOVE UTJECAJE i izmjenjuje ih sa starima. Cezannneom u Anvers-sur-Oise -1874. te se Sisley pokušava uzdržavati slikarstvom – živi na rubu bijede . sudjeluje na 1.) . pastel) .slika pejzaže u plein.Renoir "Pissarro je bio osoba koja se u svemu okušala" .

nastoji oblikovati forme čvrstih kontura – niz aktova i portreta .sa prijateljima slika u blizini Fontainebleu-ške šume.kao 13-godišnjak u Parizu radi u radionici koja oslikava porculanske proizvode. LE HAVREA . sa prozora hotelskih soba slika cikluse VEDUTA PARIZA. nacree). – U Louvreu tad traži uzorke za rad . 1919. * KĆERI C.napušta impresionističke svjetleće boje. Diazom de la Pena.ljeti boravi u Parizu. svježe boje.na bjelini platna žare se čiste.zbog slabog zdravlja povlači se u Cagnes kraj Cannesa (od 1903. pohađa Ecole de Beaux-Arts. ROUENA.* KUPAČICA SJEDI. 1881. slika * PLAVOKOSA KUPAČICA (Louvre) – spada među najljepše aktove . koristi tamni kolorit romantičarske škole ..5 Pissarrovih sinova isto su se bavili slikarstvom * OŽUJSKO SUNCE * BULEVAR MONTMARTRE PIERRE AUGUSTE RENOIR (Limoges. tu stalno živi). od Cézanna iznajmljuju kuću u Aixu – Renoir radi seriju provansalskih pejzaža .u početku razvija se u dodiru sa N.boravi u pariškom ateljeu . st. * PORTRET ŽENE. – Cagnes. G. pod utjecajem tonskog slikanja G. . oko 1890.I.* PORTRET GLUMICE SAMARY (Moskva) 1879.III. oslabljenih očiju.II. zatim u Italiju – oduševljen antičkim zidnim slikama u napuljskom muzeju. približava se impresionistima sa kojim izlaže . Courbeta. osobito puti aktova (* KUPAČICA I NIMFA) . Gleyrea susreće Moneta i Sisleya . Moneta s kojim slika pariške vedute Renoir odbacuje tonska rješenja. SEDEFNA FAZA (tzv. Delacroixa (osobito vidljivo na prvim slikama izloženim u Salonu: * Dijana lovkinja) * PARIŽANKE ODJEVENE KAO ALŽIRKE – Delacroixov utjecaj * LOŽA – miješanje tonskih shvaćanja i početak impresionističkih * PORTRET SLIKARA SISLEYA SA ŽENOM 1868. – postiže uspjeh u Salonu te napušta izložbe impresionista . gradi kuću Colletes. u Španjolskoj – proučava Goyu u Pradu . (Washington) – najveća Renoiraova slika .inkarnat likova harmonizira prema crvenilu. INGRESOVSKA FAZA . te osobito E. 1841.IV. AKT ŠTO LEŽI) . MENDESA ZA KLAVIROM. 1892. slika svijet koji ga okružuje 52 . u ateljeu M.1885. PERIOD DE CAGNES (posljednji period) .služeći se impresionističkom paletom slika PEJZAŽE (* PUT KROZ GUŠTARU).potkraj života. * KIŠOBRANI .) . ukrašava zastore i paravane prema shemama iz 18.porijeklom iz siromašne obitelji .te godine putuje u Alžir (slika nekoliko pejzaža).* DORUČAK VESLAČA. .pod utjecajem E. i PORTRETE (* OBITELJ CHARPENTIER) . zadržavajući ranije OPALIZIRANJE BOJA (* USNULA KUPAČICA.1862. Maneta i C. V.sa Monetom često putuje u Italiju . IMPRESIONISTIČKA FAZA .

motiv iz naslikanog djela iz 1885.od 80ih se bavi temom ženskog akta u pejzažu . svoju djecu.radovi u bronci i kamenu prikazuju glave ili figure u različitim dimenzijama (* VENERA. . bronca. pastel. Maneta. najčešći mu je model kućna pomoćnica Gabrielle .1886. Poussinom Degas crta i slika prema njihovim djelima . . Monet.slika mediteranski pejzaž. studira crtež Mantegne i Boticellia . Bremen . Ingres.1856.osobit kolorit temelji se na proučavanju Delacroixa * ŽENSKI AKT U SUNČANOM SVJETLU. * PRALJA. započinje rad u GRAFICI (bakropis.radi prizore životnog veselja – joie de vivre . 1881. Corot.u punom životnom zamahu Renoir je slikao tip JEDNOG TIJELA u kojem spaja klasično umijeće i animalnu ženstvenost . mrtve prirode.spaja impresionističku draž površine i kiparski napor oko oblikovanja * LA MOULIN DE LA GALETTE. 1875. Louvre.oko 1860. slika historijske teme. – 6 portreta-medaljona u bronci (Delacroix. Cézanne) – prikazuju osobe koje su najviše utjecale na njegov životni put * MAJKA I DIJETE. 1876. najviše u ulju. upoznaje E.1905.-1917.slikar.oko 1865.osjećajući sklad stavova sa Hansom Holbeinom i N.shvaćanjem da je CRTEŽ OSNOVNA VREDNOTA IZRAZA nastavlja se na tradiciju koja njeguje osjećaj za proporciju te preciznost linije . * KOVAČ. olovka i litografija) sa motivom akta .) .posvećuje se temi ljudskog lika – slikanih u skupinama . radi tako da mu vežu kist u šaku . Utamaro) te teži realizirati skladan odnos između linije i boje . Louvre. . kipar .personifikacija punine života i prirode .1917. litografija) i otkriva ljepotu JAPANSKOG VIŠEBOJNOG DRVOREZA (Hokusai. . doživljava istinski trijumf na Salon de Autonomme . ruka mu je uzeta.opus 6 000 slika i skica.mnoštvo likova naslikano u mrljama svjetla i sjene * DORUČAK VESLAČA. ) uz pomoć dva kipara-tehničara .u ovoj fazi bujnom paletom slika slabije aktove – nemaju izraženu pretilost kao prije .-57 putuje po Italiji.reumatizam se pogoršava.. reljef * PARISOV SUD) . izlaže sa impresionistima ali zadržava samostalnost – ulja iz ove faze ne slijede metodu impresionista u primjeni boje i svjetlosti na pejzažima i likovima slikanim u pleneru – Degas radi u INTERIJERU aktove. na impresionističkoj izložbi prezentira seriju radova koji ukazuju na njegovu REALISTIČKU ORIJENTACIJU 53 . figure i grupe impresionistički tretirajući crtež . Washington. * MAJKA I DIJETA. grafičar.PLASTIKU radi u kasnoj fazi (od 1907. 1834. i akvarel te brojni crteži (kreda.uobličavanje i modeliranje tijela po uzoru na Rafaela * L'ESTAQUE EDGAR DEGAS (Pariz.studira kod klasiciste Lamothea na Ecole de Beaux Arts – učenik Ingresa .

) * PJEVAČICA SA RUKAVICOM (1878. vosku.koristi lapidarnu metodu. Q. uz impresionističku primjenu DIFUZNE SVJETLOSTI ustreptale u kontrastima i šarama . Degas je lišen težnje za dopadljivošću.često radi u pastelu (poja u prahu) – omogućuje mu da izrazi efekte linija.razočarani par u kafeu .zbog živosti pokreta privlače ga teme: zbivanja na KONJSKIM UTRKAMA (trke slika od 1866.njegovo shvaćanje realnosti na slici nije izbačeno na osnovi primljenog dojma već je taj dojam razrađen . F.Degasov hladni realizam ne prelazi u grubi naturalizma .) i POZORNICI (zanimaju ga efekti umjetne rasvjete) .djela * NA KONJSKOM TRKALIŠTU * POKUS BALETA NA POZORNICI * BALETNA ŠKOLA * ŽENE PRI GLAČANJU * ČAŠA APSTINTA (1876.Degas razvija novi kanon oblika ljudskog lika i njegova odnosa prema prostoru .njegovi sljedbenici su H. Sve podređuje izrazu pokreta kojeg traži u najtočnijem prikazu radnje . u BALETNIM DVORANAMA (slika od 1878.kako mu uljana boja ne odgovara za prikazivanje svjetla (lampe i reflektora) na inkarnatu i odjeći plesačica degas koristi PASTELNU KREDU – time se nastavlja na francusku tradiciju 18.polazi od točnog promatranja .). kretnju uvijek prikazuje točno. L. B. ostavio opus u svim tehnikama (i u grafici) . (M.zanima ga plošnost japanskih višebojnih drvoreza (kao i Maneta) .u kasnoj fazi života gubitak vida mu onemogućava slikanje – on modelira u glini. . st. žena kod glačanja) i velegradsku potištenost (scene iz kavana ..slika djeluje nenamještena – ima proračunatu kompoziciju = prazni stolovi ističu usamljenost likova * PORTRET MANETA . Forain . 1876.) . Bertinu . Louvre) .obrađuje problem fragmentarnog – likovi i predmeti mu odrezani rubom slike – ti neujednačeni odnosi stvaraju napetost koje dotad nije bilo na slici * ŽENE KOD GLAČANJA (1884.izuzetno autokritičan..oštrim zapažanjem slika stvarnost radnih ljudi (likovi pralja.Degasovi crteži djeluju kao bilješka nastale u trenu. zapravo su rezultat nastojanja i analiza u težnji da se POKRET FIKSIRA U MOMENT te da se time prolazni fenomen prikaže kao činjenica . likove svodi na osnovne obrise .pogled iskosa na pozornicu .sličan J.omalovažavao portretiranje – portretira samo osobe uz koje je izuzetno vezan – prijatelji. S.Degas slika potezom oštrim poput noža. tona i boje * PRIMABALERINA. on žudi za opisivanjem radi sažimanja.nije imao direktnih učenika .radnja je namjerno pomaknuta iz središta – pokret u svjetlosti lampe * BALETNA ŠKOLA (1880.) 54 . Latour. koji) nastojeći i u plastici izraziti cilj svog stvaranja – pokret .nema erotskih naznaka ni socijalne kritike . bronci sitne figure (plesačice. Toulouse-Lautrec i J. prostor gradi JEDNOSTAVNIM SREDSTVIMA. jahači. rođaci – snažno isticanje karaktera modela . J.. Chardin).

Cross. ali uvijek biva odbijen .uči pravo u Aixu.Salon des Independants (Salon Nezavisnih) .u početku nastupaju samo slikari.Seurat.-Lautrec. * NEDJELJNA ŠETNJA NA GRANDE JATTE – divizionizam = metodično fragmentiranje poteza. T.Degasovi radovi su formom usmjereni prema klasicističkim uzorima NEOIMPRESIONIZAM (1884. – naziv uzeli iz poštovanja prema prethodnicima . među kojima su oni najaktivniji .nakon svađe s ocem bankarom 1861. Matisse. POČETNA FAZA. E. u Parizu se duži sa Monetom.) .izložba koja se od 1884. metode neoimpresionista . god. zajedno sa ostalim umjetnicima odijeljenim od zvaničnog Salona osniva Salon des Independants (P. SIGNAC – "težnja da se otkriju matematički točna saznanja o tome koju boju upotrijebiti i kojim je bojama okružiti…" . A.tamni tonovi.P. upisuje studij slikarstva. umjetnika u Salonu des Independants u Parizu 1884. ističe kontraste u rasvjeti. kasnije dovodi do poentilizma . – na tom znanstvenom otkriću baziraju se slik. PERIOD "TAMNOG BAROKA" . Pillet) – osnivaju udruženje Nezavisnih umjetnika. god. grafičari te majstori primijenjene umjetnosti . podsjećanje na barokne stilove koje je studirao u Louvreu. Pissaroa paleta mu postaje svjetlija 55 .1862.djelo fizičara Chevrela "Teorija o simultanom kontrastu boja" 1839. Zolom – pokušava izlagati u Salonu. H.* DŽOKEJI AMATERI * PROBA BALETA * PLESAČICA U HODU. Degas. kasnije i skulptori. teži postići ekspresiju forme . Pissaro .izložbe su se većinom održavale u Grand Palaisu PAUL CÉZANNE (1839.pod utjecajem C.neoimpresionizam se udaljuje od impresionizma – u težnji da sačuva jasnoću forme i čistoću boje na platna se nanose ČISTE BOJE u odvojenim točkama ili crticama .ovaj način istupanja u javnost bio je znak protesta protiv stava oficijelnog Salon des Artistes Francais .I.nastanak pokreta vezuje se uz susret franc.kroz utjecaj neoimpresionista su prošli – Van Gogh. pohađa Accademie suisse . slika kao samouk . Signac.neoimpresionizmu prethode istraživanja o fenomenima vida – povezanost znanosti i umjetnosti .sastaju se kod Signaca kojeg je Chevrel uputio u tajne boje . Gaugain – povremeno su sudjelovali u grupi u ranim fazama E.teoretičar grupe P. radi u bronci ali ne napušta slikarstvo . D. H. bronca.-1906. Renoirom. * KUPANJE – zasnovana na kontrastima tonova.) . održava u Parizu . Bremen . arhitekti.kako nije primljen na Accademie de Beaux Arts vraća se u Aix-en-Provence.-64. Seurat 1884. P.kao studija pokreta . C.ove izložbe su manifestirale nove pravce u franc. likovnoj umjetnosti .

u početku oduševljen romantičarima (Delacroix) . Grupu Nabis. neke slike radi godinama.koristi se isključivo bojom i gradacijom njenih tonova . pejzaže. . označava presudan preokret u slikarstvu .oblici su manje oštri – pozadina zida uokviruje oblinu glave * ZDJELA S VOĆEM.II. sa impresionistima izlaže kod Nadara .traži SKLAD OBLIKA I BOJE – potez kista je čvrsto uklopljen u arhitekturu slike .1877. TRAŽI VLASTITI IZRAZ .pojednostavljuje oblike svodeći ih na PLOHE koje svojim odnosim trebaju ostvariti VOLUMEN OBJEKTA . 1868.motive obrađuje više puta.utječe na Van Gogha.u Salon je primljen jednim portretom 1882.slika mrtve prirode. portrete (* EMILE ZOLA). autoportrete. nema slikara koji se nije oslanjao na Cézanne – on je otac moderne pikturalne aktivnosti sa kojom počinje jedna od revolucija u umjetnosti slikanja (Dorival) * KRIST U ČISTILIŠTU. Galerija Tate.1874. ČAŠA I JABUKE.sliku gradi na spoznaji da je i u prirodi sve oblikovano prema geometrijskim likovima KUGLE. prekida sa impresionistima.nema linija.kao i Manet radi "sliku slike" – renesansnu kompoziciju slike S. ženske i muške aktove u prirodi (kupači. postoje samo kontrasti boja – kad je boja dana u svom bogatstvu. u stvaranju mu je bitan proces rada . VALJKA I STOŠCA .ravnodušan je prema mišljenju javnosti.III.najstariji među postimpresionistima .opet je pozadina s ornamentima ujedinjena sa trodimenzionalnim oblicima – oblici su OCRTANI tamnim linijama .u dodiru sa impresionistima upoznaje draž plenera. Pariz.slika mrtve prirode. godinama slika u provinciji. kupačice) . na izložbi kod A. pejzaže.faza u kojoj teži od impresionizma stvoriti nešto trajno poput umjetnosti u muzejima .-70. tad oblik zadobiva svoju punoću . dok arhitektura slike uvijek ostaje čvrsta . opus – 1600 djela .izuzev nadrealista.perspektiva je "netočna" (zdjela za voće i horizontalna površina su koso postavljeni) 56 . Vollarda doživio neuspjeh . ne koristi povezanu skalu tonova. faza . izražavanje čistim bojama .razlog prekida u sukobu osnovnih shvaćanja i metode slikanja – impresionisti dovode upitnim materijalnost predmeta – interpretiraju objekt kao dojam. Zbirka Lecomte. . izražavanja = SINTEZA.1892..više od Maneta Cezanne zanemaruje vanjski izgled u korist unutrašnje koncepcije * AUTOPORTRET.i u motivu mrtve prirode mogu se zahvatiti temeljni problemi slikarskog izraza . slikarstva javnost i kritika uviđaju značenja njegova djela . portrete bliske impresionizmu . Pariz 1879. foviste. . već SJENE TRETIRA KAO ČVRSTE I JASNE OBLIKE . osobito u Provansi – pejzaži sa motivima brda St. 5 velikih verzija kartaša . PUŠAČ). nekoliko kupačica. . slikarsku viziju . ni oblina.dok Cézanne želi ostvariti EGZISTENCIJU OBJEKTA i STABILNOST FAKTURE suprotno analitičkoj impresionističkoj metodi on teži ostvariti SINTEZU TONOVA I OBLIKA . kvalitete fenomena svjetlosti i atmosfere.osamljen.njegova spoznaja o biti slik. 1879. London.-82. Victoire. del Piomba (koju je poznavao samo preko bakroreza) prenosi u stil Manetova * Frulaša – odbacuje chiaroscuro. figure (* HARLEKIN. faza .na izložbi 100 godina franc. svojim radom anticipira kubizam i devijacije ekspresionizma . Gaugina.u težnji da istakne ekspresiju forme koristi STILIZACIJU I DOZU DEFORMACIJE.tema i motiv imaju sporednu ulogu .

E. kao da su rađena prema ustaljenoj formuli * CIRKUS .oko 1882.potezi kista (mrljasti nanosi boje) polaze od impresionizma -za razliku od impresionizma BOJE TVORE PRECIZNE PLOHE I STRUKTURU SLIKE . 1895.naslikao malo slika jer je postupak "izrade" bio dugotrajan .spontanost impresionizma transformirana je u krutu shemu umjetnog polaganja točkica i šara = poentilizam .osnovni element Cezanneovih slika su BOJE I OBLICI koji međusobnim odnosima čine cjelokupnost slike – načelno je time nadvladao iluzionističko načelo slikarstva . Philadelphia.ovu metodu primjenjuje na pejzaž. Lehmannna .njegovu metodu slijede P. Cross. nastoje riješiti pitanje boja i svijetlosti na temelju stroge ZNANSTVENE METODE – točkice čistih i nemiješanih boja su PRORAČUNATO I SISTEMATSKI USKLAĐENE. Pariz GEORGES PIERRE SEURAT. oficijelni Salon odbija sliku * KUPAČI NA ASNIERESU. 1898. London."motiv se rađa iz boje" (Cezanne) . koje Seurat predvodi. stupnjevanje dubine u srednjoj zoni .1884.ova proizvoljna ISKRIVLJENJA rezultat su Cezanneove težnje da otkrije stalna svojstva prirode (kugla. .radi na usavršavanju crteža. 1859.planina u daljini jednako je čvrsta kao i oblici u prvom planu * BRDA U PROVANSI. Louvre.u težnji da postigne sintezu Seurat je ukočio gibanje . Pariz. Poussina. . * KARTAŠI. .BOJA I OBLIK su međusobno povezani u stereometrijske oblike – načelo kubizma * JABUKE I NARANČE.-1900. dok oblici postaju STILIZIRANI I GEOMETRIZIRANI . u Italije primjenjuje G. 1898. H. 1898. a Seurat osniva Salon des Independant u kojem su neoimpresionisti kao grupa formirani 1886. proučava KOLORIZAM E. Segantini 57 .neoimpresionisti.slikanjem se počinje baviti kad u muzejima kopira Rafaela. Essen. valjak..-1900.-80. . nastaju njegove prve slike u DIVIZIONISTIČKOJ TEHNICI bliske impresionističkom načinu .-1905. .jedna od kubističkih slika – stereometrijske kocke. DELACROIXA te ZAKONE OPTIKE (osobito analizu spektra) . stožac) * MONT SAINT-VICTOIRE GLEDAN IZ KAMENOLOMA BIBEMUS Baltimore. 1878. Ingresa .-1900.upisuje Ecole des Beaux-Arts – uči kod Ingresova epigona H.usamljena velebnost prizora bez ljudske prisutnosti .prikazani pokreti ne djeluju životno . Cardiff. Signac. st.-1891.Cezanne: "Umjetnost je harmonija paralelna s prirodom" * KAMENELOM BIBEMUS.slika negira impresionistička načela znanstvene perspektive * KUPAČICE. opsjednut ovom temom . .njegov rad kao cjelina čini se blizak nekom klasicizmu kraja 19.unatoč polikromiji platna djeluju hladno. .

formira se neoimpresionizam – forma se rastapa u vibraciji malenih šara čistih boja – vidljivo kod Signaca u ranoj fazi: *PORTIEUX. 1886. litografija u boji . u Avignonu (papinski dvor). predgovore kataloga i izložbi . New York.slike podupiru njegove teorije – impresionistički kolorit i efekt jake sunčeve svijetlosti. tek njihovim miješanjem u oku nastaje efekt slike (npr.. 1865. Pont Neuf. Francuske u Provansi nastaju njegovi najuspjeliji radovi . Veneciji.slika motive u više varijanti (Notre-Damme.slika predjele uz rijeke (Seina) – refleksi atmosfere vidljivi su na površini voda .program poentilizma – na znanstvenim analizama boja – one se nanose u pjegama u bojama spektra.pod Seuratovim utjecajem postaje jedan od najdosljednijih pristaša poentilizma – opće internacionalne faze postimpresionizma.kraće vrijeme studira na Ecole des Beaux Arts .naslov knjige Charlesa Henrya: "Kromatski krug koji sadrži komplementarne boje ili znanost o kontrastnom ritmu i mjeri" 58 . Varseilles. a na J.ukazuje na povezanost poentilističkog slikarstva i znanstvenih istraživanja .) . 1888.-1935. modeliranje je svedeno na minimum. London * NEDJELJNO PRIJEPODNE NA OTOKU GRANDE JATTE. kritike. Tate Gallery.. Pont des Arts). radi ih po godinu i pol dana – radi mnoštvo studija prije realizacija . teoretske članke o neoimpresionizmu objavljivane u časopisima (Art et critique). geometrijski precizan crtež koji kasnije nestaje u razlivenoj plohi poentilističke strukture . * OGLAS ZA HENRYJEV "KROMATSKI KRUG".za Seurata slikarstvo je "razumska operacija" – točkice su zapravo sitni potezi kistom međusobno komplementarnih boja (žute i plave točkice daju efekt zelene boje) PAUL SIGNAC (Pariz. likovi u profilu ili frontalno kao u staroegipatskoj umjetnosti .slikar. narančasto + plavo + crveno = smeđe) .uskoro se u potpunosti priklanja Seuratu i njegovom krugu .djela: * KUPAČI U ASNIERESU. 1888.promatrajući sliku iz daljine efekt točkica se ne gubi .boravio u Holandiji.najviše radi pejzaže. pisac o umjetnosti .time nastupa degeneracija impresionizma. Rotterdam . Chicago * PARADA CIRKUSA. Carigradu. Art Institut. * CIRKUS. Suprotnost trenutnoj "impresiji" su nepomični likovi (slično Pierro della Francesca) nanosi točke boja koje bi se trebale sliti u oku gledatelj = neoimpresionizam/poentilizam/divizionizam . nedovršen.tijela nemaju masu.izradio malo slika.u početku ove faze Seurat nastoji da točkice čistih boja u oku proizvedu žive vibracije i briljantnost svijetla (nastojao oblike komponirati u skladnosti i određenoj statuarnosti) – Signac se dotle iživljavao u samom TEHNIČKOM POSTUPKU bez obzira na oblike vanjskog svijeta . – vidljiv strogi.1887.kao pisac piše lik.-88. koja prelazi u modu .puno putuje da bi proučio mogućnosti za primjenu već prije postavljene sheme . u Veneciji (La Salute). knjige. jedan od glavnih osnivača Salon des Independentes u kojem izlaže redovno sve do smrti .u početku pod utjecajem impresionista .1884. Louvre . osobito u AKVARELU .utjecao na Van Gogha i ekspresioniste * DORUČAK. likovni kritičar.

Gaugin odlazi u Pariz a Gogh u bolnicu za duševno oboljele . harmonije P.brojni autoportreti pokazuju dramu njegova života . * KOPAČ * TKALAC * SELJACI KOD ZDJELE KRUMPIRA . vođen religioznim kompleksom nekoliko mjeseci studira teologiju u Amsterdamu – odlazi među rudare u Borinage (Belgija) da postane njihov propovjednik – tada radi prve crteže pod Milletovim utjecajem .-88.međutim . 3 mjeseca boravi na Akademiji u Antwerpenu .ubio se pucnjem iz pištolja ne mogavši podnijeti novi napad bolesti . tamne. Pissarro) i neoimpresioniste a najveći utjecaj na nje je izvršio JAPANSKI VŠEBOJNI DRVOREZ (slika * PERE TANGUY) . vrt bolnice .I. crteža i akvarela .on slika IZRAVNO PO PRIRIODI.tad slika livade.-5.upoznaje slikara A. 1888.između pojedinih nastupa ludila strastveno radi – na svoj način prerađuje reprodukcije starih majstora (dodaje svoj divlji i razbuktali kolor) – Remiraudta. OTVORENE BOJE.radom nastoji suzbiti samo ludilo – slika bolničarke. paleta mu se radikalno mijenja – koristi SVIJEŽE. nakon 7 godina odlazi u podružnicu u London i tada se zainteresirao za slikarstvo . interijere.na poziv brata Thea dolazi u Pariz – u te 4 godine do smrti doživljava veliku promjenu – otkriva impresioniste (C. Monet. doktore. oblike konturira tamnom bojom (* AUTOPORTRET) .u početku njegova sumorna poleta nije izraz suosjećanja sa ljudima već i izraz prirode teškog melankolika koji u slikarstvu traži spas od svojih tjeskoba – kao autodidakt radi brojne crteže (crteži ruku).1888. male slike bijede – brutalne do karikature (* TKALCI. kavanu – na taj način prikazavši u slikama svijet koji ga okružuje . * OBITELJ SE HRANI KRUMPIROM) .VINCENT VAN GOGH (1853.) . planine. putuje na jug Francuske – u Provansu. figure na kojima je osobito prisutna vangogovska DEFORMACIJA I EKSPRESIJA .PARIŠKO RAZDOBLJE. u početku ne pokazuje nikakvu sklonost za slikarstvo .u 17. dok je Gaugin slikao na temelju bilješki – gotovo napamet . * RESTORAN * PERE TANGUY .za sobom ostavio velik opus sastavljen od slika. kažnjava se sam – REŽE UHO koje odnosi prostitutkama te pada u grč epileptika .holandski slikar . zvijezde i samo sunce.upoznaje EMILE BERNARDA.sin pastora.1890. na bratov savjet premješta se u Anvers-sur-Oise doktoru Gachetu. Daumiera. čemprese. 1883.osjetljiva Vincentova narav proživljavala je brojne krize. godini započinje rad u trgovini slika u Haagu (tad počinje korespondencija sa bratom Theom).razočaran se vraća u Holandiju .1887. * SLIKAR NA CESTI PREMA TARASCONU (izgorjelo) 59 . forma postaje dekorativna uz naglašen GRAFIZAM – traži sintezu u pojednostavljenju .-89. te se zadržava u Arlesu – gotovo dnevno slika sliku za slikom: pejzaže (* VOĆNJAK U ARLESU).-1890.napušta impresionističku analizu atmosfere i divizionizam neoimpresionista . GAUGINA – sve više isključuje sjene i modelaciju. mrtve prirode (više verzija suncokreta). svoju sobu. Mauve-a koji mu daje savjete kako pristupiti likovnim rješenjima .unatoč njima on ostaje predan slikarstvu – "slikarstvom želim izraziti iskren ljudski osjećaj…" .vraća se u Brabant – prikazuje strastveno život seljaka i radnika. 1886. RAZDOBLJE.u želji da stvori slikarsku koloniju poziva Gaugina – nakon sukoba u kojem je želio ubiti Gaugina. Milleta.Gogh = PRETHODNIK EUROPSKOG EKSPRESIONIZMA u težnji da na slikama izrazi ono što se ne može izraziti – on deformira prirodni oblik da bi postigao što veću izražajnost . Dorea (* ŠETNJA KAŽNJENIKA) . prijatelju Cezannea i impresionista . koristi otvorenu skalu boja. Sisley.ARLESKO RAZDOBLJE.

RAZDOBLJE ST. pokrenutost zemlje i neba – drveće poput plamena.) * ŽITNO POLJE I ČEMPRESI. dok se slikanjem bavi amaterski ..susret sa C.odlazi u Arles . London .bio propovjednik među rudarima . 1885. London . Antwerpen * AUTOPORTRET.nezadovoljan industrijskim društvom . 1888. 1889. Doreu .u vrtlogu mraka ističe se njegova ispijena glava užarenih očiju – već tada osjeća znakove bolesti – ubio se kad više nije mogao slikati * ŽITNO POLJE S GAVRANIMA. radi slike siromašnih rudara i radnika ..RAZDOBLJE ANVERS-SUR-OISE.još jedno djelo prve faze .) .Goghovo slikarstvo je izraz osobne tjeskobe i ljudske drame PAUL GAUGIN (Pariz. Amsterdam . Cezanne i V.-90. 1889. tamne slike imaju socijalno kritičke apekte . 1848.u Parizu susreće Degasa. Gallery.o slici je sam Gogh rekao: "pokušao sam izraziti strašne strasti čovječanstva pomoću crvenog i zelenog" * AUTOPORTRET.doza nespretnosti u izvedbi posljedica je neurednog školovanja .naslućivanje smrti . talasasto kretanje oblaka i žita * NOĆNA KAVANA. 1884. New York .u početku pod utjecajem impresionista sa kojim zajedno izlaže .uskomešanost. . New York . * ŽITNO POLJE * SUNCOKRETI * ŠETNJA KAŽNJENIKA prema G. – La Dominique. van Gogh 60 . osobni sadržaj .u Parizu radi kao Burzovni namještenik. 1903.neke slike radi Seuratovom divizionističko tehnikom .posredovanjem brata Thea dolazi u Pariz gdje u kontaktu sa impresionistima koristi svjetliju paletu * SELJACI JEDU KRUMPIR.predosjećajući krizu impresionizma kao analitičke metode koja dovodi do rastvaranja slike Gaugin iznosi tezu o slikarstvu kao SINTEZI u kojoj će se sažeti oblici i boje dignuti na razinu monumentalnosti = u postimpresionizmu Gaugin je inicijator kretanja koji su obilježili i njegovi suvremenici P. posljednji * TKALAC. mijenja paletu i koristi plamteće boje .svijetle boje imaju emocionalan. otočje Marquises.tu nastaju njegove najbolje slike (1888. .tane.-90. Seurata. Pissarrom označava prekretnicu – Gaugin napušta građansko zvanje i posvećuje se slikarstvu .1880. zatim u banci.* NOĆNA KAVANA * AUTOPORTRET S ODREZANIM UHOM. Nat. * OLUJA NAD POLJIMA. Amsterdam * ŽITNO POLJE SA GAVRANIMA.sličnost sa Daumierom i Milletom .-85. REMY. 1890.

slika lokalnog boga . st.figure poput bareljefa izlaze iz pozadine 61 . 1891.stvara plošni red slike .1888. De Montfreid) .sa Thita koji su po njemu već zaraženi klicom civilizacije odlazi na otočje Marquises gdje osamljen umire u patnjama i gorčini . napušta me mržnja prema bližnjem. .sa Tahitija .1889.Gauginova djela su utjecala na razvoj evropskog ekspresionizma (Der Blaue Reiter). Toulouse-Lautreca malograđanima je bila zanimljiva – nazivaju ih "peintres maudits" (prokleti umjetnici) ..ornamentalne.slika jednostavnosti bretonskih ljudi .u njegovim crtežima dominiraju KONTRASTI I STILIZACIJA kao i u figuralnim rezbarijama u drvu (crteže u drvorez prenio njegov prijatelj G. .za života je jedva prodavao slike – životna drama Gaugina. žive boje i snažne konture . u potrazi za sredinom koja će mu pružiti motive za realizaciju novog izraza odlazi u Bratagnu – slikajući bretonske pejzaže i folklor on aplicira jednostavne i ekspresivne shematizirane FORME PUČKOG PRIMITIVIZMA (* ŽUTI KRIST. počinjem ga ljubiti. te na kolorističke egzaltacije fovista . tretiranih PLOŠNO unutar naglašenog crteža sa ŽARKOM KROMATIKOM .u zapisima piše: "počinjem misliti jednostavno.njegova strastvena želja za bijegom od sama sebe uzdiže ga u red simboličkih likova evropske kulture na kraju 19. New York .vraća se u Pariz .Gaugin je bio i kolekcionar slika .ističe čulnu ljepotu tijela . dopisivao se sa Emileom Bernardom .načelo KLOAZONIZMA (uokvirivanje crnim linijama) potječe od Emilea Beruorda * ŽRTVA ZAHVALNICA .za života je publicirao autobiografske zapise Noa-Noa.. Van Gogha.1895. Essen. * BRETONSKI SVINJAR) . Edinbourgh . 1889.modeliranje zamjenjuje uokvirivanjem crnim linijama. definitivno odlazi u Polineziju .polinezijske pejzaže i likove tahićanskih mladića i djevojaka ostvaruje STILIZACIJOM OBLIKA. 1888.crno-bijela rješenja odraz su domorodačke umjetnosti * ZOVEM SE MARIA/JA ORANA MARIA. Uživam u svim nasladama življenja: slobodnog.temama daje simbolične nazive. uvjeren da treba prekinuti sa evropskom sredinom odlazi na Tahiti tražeći u egzotičnom i primitivnom ambijentu iskonske životne vrijednosti ..1886. na Van Goghov poziv odlazi u Arles – sukob 2 jaka temperamenta dovodi do napetosti i razlaza . ističe animalnu ljepotu ženskog tijela u kontrastu sa ornamentiranim tkanjem parea i zelenilom vegetacije . 1899.napušta industrijsku civilizaciju i odlazi u Bretagnu * VIZIJA POSLIJE PROPOVIJEDI ili JAKOV SE BORI S ANĐELOM.Gauginov opus predstavlja novinu u smislu zanimljivih motiva – jedan je od rijetkih epigona koji je bio svjestan bitnosti i elementarnosti kreativnog procesa . postaje centralna ličnost pokreta zvanog SINTETIZAM ILI SIMBOLIZAM . .u težnji da sintetizira ove kontraste dolazi do granica dekorativnosti i do plošne fakture .u osnovi je tema kršćanstva * DVIJE TAHIĆANKE. "neprirodne boje" = nadahnut je pučkom umjetnošću i srednjovjekovnim vitrajima * SAKUPLJAČI MORSKE TRAVE. štoviše.u Parizu se zbližava sa simbolistima i grupom Nabis . životinjskog i ljudskog" = nastaje prvi ciklus sa Tahitija .1891.

-95. 1892. * CRNAC CHOCOLAT . * POSJET. pasteli E.likove slika plošnim koloritom . savršenstva * PORTRETI GULUMACA I GLUMICA. . živi na Montmartreu među boemima.u prirodi portretira majku i radnika na obiteljskom imanju .višebojnu litografiju razvija kao ekvivalent tehnici ulja – dovodi je do umj.prvi rad * PLAKAT ZA MOULIN ROUGE. plemstvo . * MAY MILTON. trkališta i javnih kuća .do 1901. izradio 368 litografija – listovi su rezultat prethodnih skica i crteža .poduku prima od animalista Princenteana ..litografija zauzima posebno mjesto u njegovom opusu . * VAN GOGH) .-82.1889. sve jači simptomi bolesti . 12 listova * VELIKA LOŽA * MALA LOŽA * PLES U MOULIN ROUGEU * DŽOKEJ . .djela ove posljednje faze označavaju povratak prvotnoj maniri . stalni posjetitelj lokala Moulin-Rouge . japanskih drvoreza . 1891.modelira linijom i varijacijama svjetlosti i sjene nad glavama žena * DOBRO JUTRO GOSP.motivi: ambijent kavana. crta i slika "zvijezde" kabareta: * JANE AVRIL.pod utjecajem Degasa.motivi kavana i kabareta sa dozom kritike 62 .zatim se povlači u obiteljski dvorac gdje i umire .1898.tad radi i slike: * PLES U MOULIN GALETTE. generaciji postimpresionista .-1901.njegov opus govori o životu i moralu jedne sredine * U MOULIN ROUGEU.pripada I. 1891. * ARISTIDE BRUANT. litografija u boji.trajan motiv = ljudski lik – bitna KRETNJA I OŠTRA KARAKTERIZACIJA LICA .radio i plakate u ograničenom broju primjeraka .) . upoznaje E.zbirke litografija u Parizu i Bremenu .nakon pada s konja u djetinjstvu ostaje bogalj – osušen na mirovanje .deprimirani svijet u kojem se kreće slika bez poruke ili sentimentalizma = on konstatira negativnosti takvog načina života .1889. GAUGIN . Gaugina. Bernarda i Van Gogha koji potiču njegovo oslobađanje od akdemizma .nije impresionistički isječak iz života – oštro promatra izvođače i goste . prekida sa društvenim krugovima kojim pripada podrijetlom.parafraza Courbetove slike HENRY TOULOUSE-LAUTREC (1864. .na nje utječu: metode impresionista.njegova porodica se ubraja u najstarije franc. radi "sportske slike" – nespretno ističe pokrete . Degasa i japanski višebojni drvorezi . specifičan "umjetni" kolorit (slikao u električnom osvjetljenju a ne u prirodi) .u Bordeauxu inspiriran operom "Messaline" radi seriju crteža i skica . Chicago. plesnih lokala.povremeno radi portrete iz umjetničkog svijeta (* OSCAR WILDE. * TOALETA .koristi efekte DIFUZNE SVJETLOSTI.naglašene konture = Gauginov utjecaj * PLAKAT ZA MOULIN ROUGE.od 1886.1878.upoznaje impresionistički način slikanja .u težnji da fiksira stvarnost neumorno crta – te skice prerađuje u ulju i gvašu .

1899. slikaju MJEŠAVINOM ULJA I BENZINA da bi dobili duboki sjaj zagazitih tonova . kostima i programa za teatar . T.najbolji portreti prijatelja oko grupe nabis (Madamme Hessel). holanđanin Jan Verkas . Gaugina i sljedbenika. pišu teoretske članke. grupa se postepeno osipa . P. Corota slika mrtve prirode i male portrete .teoretičar umj.od 1888. RENE AIOT. de Chavannes.već 1893. u jednostavnim temama nalazi neposredniji izraz .umjetnička grupa u francuskoj . učenici Akademije u Julianu i Ecole des Beaux-Arts . rafiniranost arabeske . De Hooch) . kasnije su im se pridružili Švicarac FELIX VALLOTON.pod utjecajem Gaugina.bave se raznim djelatnostima – rade ilustracije. osobito japanski drvorezi – slobodno shvaćanje perspektive. * KONTESA DE POLIGNAC) – nemaju kvalitetu ranijih radova 63 . T.SUBJEKTIVNA DEFORMACIJA – unosi umj. MAURICE DENIS. pod utjecajem Chardina i C. narativno slikarstvo stare tapiserije.1890.Bonnard. ali se oni postepeno razvijaju u umjetničke individualnosti – osobito Bonnard i Vuillard . nabis = proroci . M. Rousel ILUSTRIRAJU KNJIGE – omogužili procvat litografije u bojama i umj.) .-1940. plohe široko zahvaćene. oduševljen je teorijama o simbolu i sintezi.osnivač grupe P. Lautrec. EDOUARD VUILLARD.NABISTI . engl.u portretima prožetim iskrenim emocijama postiže najveći domet . traži izraz u odnosima srodnih valera. PIERRE BONNARD. plakata . odnosi prigušenih boja. Valloton. Rousselom i Denisom osniva nabiste . KLOAZONIRANJU i primjeni čistih tonova – donosi novu estetiku u Pariz .izdavali su časopis "Revue Blanche" JEAN EDUARD VUILLARD (1865. sudjeluju u izradi dekora. Lautreca.OBJEKTIVNA DEFORMACIJA – oslanja se na estetsku i deokorativnu koncepciju – tehničke principe kolorita i kompozicije . Serusier. umjesto platno koriste KARTON na kojem ostavljaju mjestimično vidljivu podlogu 2. kasnije portretira ličnosti mondenog pariškog života (* PARIŽANKE. H. HENRY GABRIEL IBELS. – posljednja izložba . u časopisu Art & Critique izdaje manifest grupe – ističe da "realnost ne možemo spoznati jer su celebralne navike nadmoćnije od vizije…" .nabisti svoje učenje temelje na teoriji objektivne i subjektivne deformacije .* MADAME VUILLARD – u interijer najčešće postavlja figuru svoje majke. DENISE.u Parizu studira na Academie Julian i Ecole de Beaux-Arts .da bi realizirali svoje principe traže nova tehnička sredstva 1. upoznavši djela P. KERXAVIER ROUSSEL. prerafaeliti.tad se osjeća reakcija na impresionizam – pjesnici i slikari teže: "fantastičnoj sugestiji snova putem aluzije SIMBOLA i ruha DEKORATIVNE FORME" .Denis i Vuillard rade ZIDNE DEKORACIJE – dekorativne panoe .1889. Redon. kolorit življi .PAUL SERUSIER. van Delft. O. osnovali su je mladi slikari.napušta strukturalnu razdiobu površine i nemirne boje.uzori nabistima su: P.u djelima članova grupe i dalje su prisutni nabijevski elementi. osobne senzacije . pod pseudonimom Pierre-Louis ARGO. Gaugin.hebr. sa Bonnardom. japanskih drvoreza u boji njegovo slikarstvo se mijenja – likovi su izduženi. te neoimpresionističkim načinom ostvaruje atmosferu sličnu holandskim majstorima (V. Denis. H. mogućnost zanemarivanja modelacije.

Vuillard.promatran sa prozora njegova ateljea . Maillot) – u postimpresionističkoj fazi franc.nacrti za kostime i scenu Ibsenovih drama. tempera na dasci zalijepljena na platno u 2 dijela.-1947. scenske opreme. 1899. aktovi.dosljedan LIRIZMU – i u najjednostavnijim motivima nalazi i ističe ljepotu kolorističkih odnosa . Pariz.ne slijedi grupu u zaokretu prema dekorativnom. London) * PARAVAN..Bonnard je strastveni i konfuzni dekorater. tretmana .tematski vezani uz slobodu impresionista – interijeri i prizori s ulice .zidne dekoracije: * THEATRE DES CHAMPES ELYSSES * PALAČA UJEDINJENIH NARODA. formira se pod utjecajem impresionista i njihovih sljedbenika te japanskih drvoreza u boji .M. bavi se primijenjenom umj.naslikao kut svog stana * MAJKA I DIJETE.GRAFIKE mu imaju elemente slikar. slikarstva označava simbolističke tendencije . 1897.razigrana boja u labavu poretku plošnosti – slično tapiserijama – uzor fovističkoj neopterećenosti bojom * PLACE VINTIMILLE.kasnije koristi rutiniran. ilustrira književna djela (Verlaine. London) * MEDITERAN (Moskva) * PROZOR (Nat.."proroci" stvorili antinaturalističku umjetnost – stvaraju rahlije plošne kompozicije pod utjecajem Bernardova kloazonizma i Gauginove plošnosti slike . nacrte za plakate.djela: * PLAŽA ZA VRIJEME OSEKE * MEDITERAN * OBALA SEINE * ŽENA I DJECA (Pariz) * KUPALIŠTE * ZA ČAJEM (Tate Gall. 1908. koji je uz Matissa oslobodio kolorit i poetski osjet. Denis: "slika je ravna površina pokrivena bojama prema određenom rasporedu" .učenik na Akademiji Julian. već se okreće INTIMIZMU: slika manje formate (pejzaži. ali ipak poseban kolorit . . . kipar A. mrtva priroda.nabisti su simbolistički sljedbenici . interijeri) kao SUBJEKTIVNI DOŽIVLJAJ sa vedrim koloritom .pravokutne strukture na slici osobito su naglašene blokovima zgrada u pozadini PIERRE BONNARD (1867.. te SERIJE LITOGRAFIJA – bilježi atmosferu vremena i sredine .suosnivač grupe nabis (Denis. GENEVE . Glasgow. kombinira Gauginove konture i Seuratovu divizionistički mozaik boja i geometrijsku organizaciju .izlaže relativno rijetko (najčešće u Parizu) * INTERIJER. ilustrira knjige. 1898. tapiserije. 64 . (pokućstvo. te time otvorio put novim generacijama… . Longo) .intimni prizori malih dimenzija (90ih godina).) .izvodi GRAFIČKE LISTOVE. vitraji) . . Gall.utjecaj vidljiv u pojavi fovizma .radi dekorativne kompozicije.

- šetnja dadilja, kolona fijakera - približavanje japanskoj umjetnosti i dekorativnom duhu stila Art Nouveau - prodorno opažanje – majka i dijete, te 3 dadilje u daljini - litografija u boji na 4 ploče * AUTOPORTRET, 1940. - kasniji rad, snažna boja, srodan ekspresionizmu - Bonnard nije slikao neposredno promatrajući motiv, sa nekoliko poteza kista stvorio bi bilješku o organizaciji i boji – na osnovi takvih bilješki stvara koncepciju koja je izmijenjena, modificirana

SIMBOLIZAM - pokret u književnosti i lik. umjetnosti - javlja se krajem 19. st. u Francuskoj kao reakcija na realizam i naturalizam – analitičkoj interpretaciji prirode simbolisti suprotstavljaju MISAONI DOŽIVLJAJ mašte i ideja - mnoge postavke preuzimaju od impresionizma koji vizualno prilazi stvarnosti, simbolizam nastoji prodrijeti u bit stvari - izrazito literarnog podrijetla – 1. manifest simbolista u književnosti 1886. god. – predstavlja protest protiv krutih znanstvenih spoznaja, obnavlja religioznost i mistiku, magiju i okultizam - kritičar Aurier dao definiciju simbolizma u slikarstvu - umjetničko djelo po njemu treba biti: IDEJNO – mora izraziti ideju SIMBOLIČNO – ideju izražava formama SINTETIČNO – interpretira simbole na razumljiv način SUBJEKTIVNO – predmet je oznaka ideje koju predstavlja DEKORATIVNO – ovo slik. u sebi sadrži sve prethodno navedene značajke npr. umjetnost Egipta, Grčke - načela simbolizma intuitivno su izražena kod G. Moreau-a (utjecaj na simboliste se očituje u literarnim sklonostima), P. de Chavannesa ( s. privlači idealističkim viđenjem klasične arhaizacije, bojom, dekorativnošću) - predstavnici: Gaugin, O. Redon, P. Serusier - grupe Pont-Aveu, Nabis - 1. izložba održana 1889. u pariškoj kavani Volpini pod nazivom " Izložba slikara grupe impresionista i sintetista" - nadalje dva puta godišnje u Parizu - u Salonu Nezavisnih kod slikara – pojavljuju se simbolističke tendencije - simbolizam je značajan u djelima engl. prerafaelita, A. Böcklina, osobito E. Muncha - odjek ideja iz Francuske predstavlja i srednjoevropska Secesija - neki slikari ovog smjera u svojim djelima anticipiraju fovizam, nadrealizam, ekspresionizam - simbolizam ne predstavlja stilsku orijentaciju, ali svojim teorijama i idejama tumači filozof. religiozne, etičke tendencije na kraju 19. st. GUSTAVE MOREAU (1826.-1898.) - studira kod Th. Chassireau-a, zatim na Ecole de Beaux-Arts gdje je kasnije nastavnik - ostaje po strani dominantnih lik. tokova sr. 19. st. - inspiriran poezijom PARNASOVACA i SIMBOLISTA, obrađuje mitološke i biblijske teme prožete misticizmom i vizionarnošću - pod utjecajem Delacroixove palete, kolorist. efekti mu ipak ostaju hladni nakon boravka u Holandiji koristi Rembrandtovski clair-obscur - nastoji dočarati egzotičnu atmosferu u izvedbi skupih tkanina, nakita, mozaika, oružja - u njegovom izrazu E. Degas vidio "metalni sjaj"

65

- među učenicima u njegovom ateljeu su O. Redon, kasniji fovisti H. Matisse, G. Rouault, A. Marquet – nije sputavao njihove težnje za individualističkim izrazom - oporučno najveći dio djela ostavio državi – Musee Gustave Moureau u njegovoj kući u Parizu - djela: * PJESMA NAD PJESMAMA * MLADIĆ I SMRT – u spomen Th. Chassireaua * EDIP I SFINGA – više verzija * SALOME * JAKOV I ANĐEO * AMOR I MUZE * 2 JEDNOROGA * SAMSON I DALILA – velik broj studija i skica - kompozicije u PANTEONU, Pariz * SALOMINA IGRA, Cambridge, 1876. - zadivljen Delacroixom, stvorio svijet OSOBNE FANTAZIJE sličan srednjovjek. sanjarijama prerafaelita - glava Ivana Krstitelja se ukazuje Salomi za vrijeme njezina plesa - Saloma posjeduje čulnost odaliske - pozadina asocira na egzotičan hram – asocijacije na istočnjačku raskoš i svirepost (omiljeno u romantizmu) i nešto natprirodno - nakon što je postao priznat umjetnik, predaje na Ecole de Baux-Arts – učitelj Matissea i Rouaulta * JUPITER I SEMELA, M. G. M., Pariz, 1896. - njegovo simbolističko-mistično oblikovanje je alternativa realizmu

PIERRE PUVIS DE CHAVANNES (1824.-1898.) - studira kod sljedbenika kademizma H. Scheffera, u Italiji proučava freske nazarenaca – i jedno i drugo ostaje ukorijenjeno u njegovom opusu  ostaje tradicionalist u duhu Ingresa i Th. Chassireaua - među najutjecajnijim pripadnicima konzervativnog smjera franc. slikarstva 19. st. - na njega ne utječu suvremeni lik. pokreti (impresionizam, realizam) - nema sljedbenika, u određenoj mjeri inspirira Gaugina i H. T. Lautreca, dekorativna faktura njegovih kompozicija odražava se u pokretu Art Nouvea - nastoji OBNOVITI ZIDNO SLIKARSTVO (izgubilo se od romantizma) u duhu starih majstora (F. Lippi, Rafael) - monumentalne kompozicije su prožete LITERARNIM SHVAĆANJEM, široki tematski raspon (alegorije, klasične teme) - često slika na PLATNU, prozirni kolorit stvara efekt freske - lirska atmosfera, izduženi likovi ili aktovi u ant. kostimima, pejzaž tretira na način C. Corota (efekt smirenosti) - naziv "tvorničar tapeta" dobio zbog točno omeđenih ploha boje - cijenio ga Ch. Baudelaire, Th. Gautier - odbijan od Salona, pred kraj života postaje član njegova žirija - zidne kompozicije: * CIKLUS IZ ŽIVOTA SV. GENOVEVE, Panteon, Pariz * FRESKE U AMIENSU, Maria de la Picardie * ALEGORIJSKE FIGURE, Public Library, Boston - slike: * VIZIJA ANTIKE, Musee, Lyon

66

* DJEVOJKE NA MORSKOJ OBALI, 1879., Louvre - najznačajniji francuski zastupnik idealističkog slikarstva, prožetog mislima - smisao za plošnu vrijednost slike - proslavio se zidnim slikama * ST. GENEVIEVE PROMATRA PARIZ, Panteon, Pariz, mural, 1898. - jedna od fresaka u pariškom Panteonu - plošne površine boje - klasično oblikovanje likova – unutrašnja svjetlost koju veličaju simbolisti

ODILON REDON (1840.-1916.) - slikar, crtač, grafičar - prijateljuje s pjesnicima simbolistima (S. Mallarme) i članovima grupe nabis - dijelom pod utjecajem G. Maureau - odbija metode akademizma, ali i suvremenika – impresionista, negira realnost zasnovanu na osjećaju, stvara vlastiti VANTASTIČNI svijet vizija, slutnji, religiozno-ezoteričnih simbola - sklon prema INDIJANSKOJ poeziji - u mladosti uz Fantina La Toura upoznaje grafiku u bakrorezu i litografiji, radi osobne parafraze literarnih motiva (E. A. Poe, Ch. Baudelaire, Apokalipsa) – precizni crteži, čvrsta kompozicija - radi PASTELE I AKVARELE (motivi cvijeća, školjki, leptira) – muzikalnost linije i koloristička harmonija - mitološke i religiozne teme nekad koristi za slik. varijacije dekorativnih obilježja (* ROĐENJE VENERE, * JAKOV SE BORI S ANĐELOM, * BUDHA) - nema izravnih sljedbenika, utječe na brojne slikare snova – sve do nadrealista - pisao recenzije i prikaze u kojima iznosi svoje stavove, te dnevnik - litografije: * APOKALIPSA SV. IVANA * CVJETOVI ZLA * HOMMAGE GOYI * A. E. POE * BALON OKO iz serije A. E. Poa (1882., litografija) - majstor litografije, inspirira se fantastičnim vizijama Goye i romantičarskom literaturom - Poe je pravi primjer prokletog pjesnika čija su djela bila cijenjena u Francuskoj - Redonove litografije su "VIZUALNE POEME" koje prikazuju mračan i halucinantan svijet Poeve poezije - jedno oko simbolizira duh božji koji sve vidi - Redon je oko pretvorio u balon što plovi nebom - ovakve vizualne paradokse će koristiti dadaisti, nadrealisti i dr. * KIKLOP, 1895. * DAN * NOĆ * RAZMIŠLJANJE BUDHE

67

1883. romantike njegova djela predstavljaju retardaciju u slikarstvu 19.studirao na Akademiji u Bruxellesu .u vrijeme njegova djelovanja odvijaju se preokreti iz realizma u impresionizam .Böcklin nastoji stvoriti ČISTE PSIHOLOŠKE PROFILE u sjevernjačkom duhu spojene sa talijanskom PROZRAČNOM ATMOSFEROM – u vrijeme njem. pred kraj života u St.freske * MAGNA MATER * FLORA * APOLON – stubište muzeja u Baselu JAMES ENSOR (1860. te sklonost za fantastičnim 68 .nazivaju ga antodidaktom jer je već u početku prekinuo sa akademskom manirom tamnog tona. Basel.u ranijoj slici * KARNEVAL NA PLAŽI (1887.postepeno stvara vlastiti izraz .) vidi se Ensorove osobine – oduševljenje.radi u Münchenu. prvi puta putuje u Italiju – ponesen zanosom za antiku radi slike sa antičko-mitološkim motivima (pejzaži sa nimfama i kenotaurima.1881.jaki akordi plave. Ženevi. Bruxellesu. crvene i žute boje * SVETI GAJ.švicarsko-njemački slikar. * ODISEJ I KALIPSO. slične nadrealizmu 20.-1901. Firenzi.većinom živio u Italiji. st. * KENOTAUR I NIMFA * DIJANA U LOVU * PIETA * AUTOPORTRET SA KOSTUROM KOJI SVIRA NA VIOLINI * OTOK MRTVIH – 15 verzija * PAN I PASTIR . način Böcklinova stvaralaštva) . radi literarno-simboličke slike . svijetlo izdiže formu iznad same sebe) .dao obilježje Münchenskom slikarstvu E. te prožima predmeta (kao u posljednjim slikama W.Böcklin zadržava vlastiti izraz obilježen osobnim poetizmom – Böcklinska simbolika . .početna faza – radi melankolične pejzaže sa motivima Alpi .ARNOLD BÖCKLIN (1827.belgijski slikar i grafičar . studira u Antwerpenu. satirima.kolorit bogat kontrastima – razbija kromatske harmonije . – član udruženja Crysaide. st.rana djela – realistički i konvencionalno slika portrete. Stucka i sljedbenicima .) .kulturno-umjetnička povezanost njemačkog sjevera i tal. Domenicu kraj Firenze . 1886.za vrijeme drugog boravka upoznaje rimsko zidno slikarstvo u Napulju i Pompejima .teme imaju neposrednost govora. – pristupa grupi Les XX kao najorginalniji član .karakterističan je po temama i tretmanu svijetla – ono postaje intenzivno.1850. Parizu . rastvorivši paletu do svijetlo ružičaste i bijele rasvjete . motive svakodnevnog života primjenjujući luminizam impresionista . . 1883.-1949. nereidama i sl. Zürichu (druži se sa romantičarom Kellerom). juga traje veoma dugo (Overbeckovi nazarenci povezani sa rimskim ambijentom.) .) . Turnera. pejzaže. Basel.

preteča je modernih lik. maske su zapravo prava lica maskiranih – pokazuju pokvarenost koja se inače skriva iza fasada .) .1890.na izložbi Kunstlervereina u Berlinu (1892. Boscha .nakon toga slika KARNEVALSKE SCENE. samostalne izložbe u Oslu. * PROLJETNI DAN U ULICI KARLA JOHANNA.Ensorova umjetnost.portretirao se kao Rubens . Parizu.koristi debele namaze blijedo žute boje koja isijava blijedo svijetlo . S. 1891. svj. snažnu paletu – motivi kostura. Brueghela. boravi u Parizu.-1944. . rata smatran je pretečom svih modernističkih eksperimenata – osobito ekspresionizma * ULAZAK KRISTA U BRUXELLES. Meier-Graefe. južnoj Francuskoj. naivnosti * SPLETKA. J. 1888. . 69 .uči na Školi za umjetnost i obrt u Oslu . Antwerpen.smisao za satiru vidljiv i u njegovim bakropisima koje odlikuje čistoća linije i orginalna interpretacija motiva (* KATEDRALA. * ŽUTA LAĐA.izuzetna sloboda fantazije i smisao za GROTESKNU SATIRU – izazvali su otpor konzervativnih elemenata . * MRTVAČEVA SOBA.) slike mu izazivaju skandal. osjećaju. 1903/4. Munch gradi svoje uzore (1886. Italiji. a od 1908. * ULICA.predstavlja personifikaciju Dobra okruženog Zlim EDWARD MUNCH (1863. odbacivana u vrijeme njegova stvaralaštva.. .u okvirima boemske orijentacije koja na Ibsenovim zasadama istupa protiv lažnog društvenog morala.prikazao groteskni karneval. 1906) : * STRAH. živi u Norveškoj .nakon 1. HALUCINANTNA ČUDOVIŠTA. Strindberg.u sljedećoj fazi povodi se za pretečama domaćeg impresionizma (Krogh) .Ensor je u modernom duhu oživio umjetnost Boscha i Schongauera * PORTRET UMJETNIKA OKRUŽENOG MASKAMA. 1899. Njemačkoj.zbog intenzivnih reakcija na njegove sarkastične teme i nakon I.) . Antwerpen. * VAMPIR. a na njegovu stranu staju pisci A. * POLJUBAC.* BOLESNO DIJETE. H. Przybyszewski .* ULAZAK KRISTA U BRUXELLES vođen idejom kako bi građanstvo reagiralo na pretpostavljeni Kristov dolazak u suvremeni ambijent . * FANTASTIČNI BAL) .. * SMRT SESTRE. nastavljajući se na fantastiku P.kratka faza utjecaja franc. * MUŠKARAC I ŽENA. impresionista i neoimpresionista – koristi rasvijetljenu paletu (* NOĆ.mladenačke radove slika na način suvremenog norveškog naturalizma . Njemačkoj . pravaca – fovizma. .1888.koristi svijetlu. nadrealizma . SABLASTI. * PUBERTET) .dojam TJESKOBE. biblijska građa . 1890. vole i pate" – godinama radi na ciklusu slika FRIZ ŽIVOTA (3 verzije – 1897.norveški slikar i grafičar . . maske. nacerene MASKE.prikazao tradicionalan flamanski smisao za narativnost . u dnevnik zapisuje: "Želim prikazati ljude koji dišu.boravio u Berlinu. ekspresionizma.

od 1894. bolesti. bakropis. patnji.sažetim oblicima izriče svoj individualan stil . Przybyszewski) . * ŽUTU LAĐU i * LJUBOMORU) * KRIK. STRINDBERG * H. 800 crteža) što ih je Munch poklonio gradu * KRIK.njegov opus je izraz pesimizma. . IBSEN * S. 1907. 1898. 1910.u slikama i grafici prisutni motivi smrti. te približavanje DEKORATIVNOJ FAKTURI ART-NOUVEAU (uz * MELANKOLIJU. MALLARME . 1892. .PORTRETI (ulje i grafika) – ekspresivne i snažne karakterizirane ličnosti * A. * ZIDNE SLIKE ZA AULU UNIVERZITETA.široke linije crteža povezuju prednji sa stražnjim planovima ./08. morbidne erotike. * CIKLUS O SUNCU I SVIJETLU KAO IZVORIMA LJUDSKOG DUHA * ZARATUSTRA * ALMA MATER * IZLAZAK SUNCA NAD FJORDOM * ISTRAŽIVAČI . najčešće litografija i drvorez . očaja. ornamentalne elemente zamjenjuje energičniji potez kista. radi u monokromnoj i obojenoj GRAFICI – suha igla.-15.izvijene linije prikazuju zvučnu pozornicu užasnog straha – odjek krika 70 .. Oslo.povremeno se bavi SCENOGRAFIJOM * Ibsen – PEER GYNT U PARIZU SABLASTI – BERLIN .pejzaž često ističe psihološko stanje likova * STRAH.označava prekid sa naturalizmom i impresionizmom.PEJZAŽI su odraz osobnog doživljaja. Oslo – čuva djela (1 000 slika. žestina boje podsjeća na foviste * TRIPTIH KUPAČA.Benesch: "Ovom slikom je rođen ekspresionizam!" .tematikom i razbijanjem konvencionalne fakture platna i grafičkog lista. Munch je utjecao na formiranje ekspresionizma u Njemačkoj i Skandinaviji .autoportreti .Muzej E.* KRIK * PORTRET SESTRE INGER.1907. on realnost prirode transformira u viziju * DJEVOJKA NA MOSTU * DIM VLAKA * LJUDI NA ŽALU . Muncha. 1893. . 1894. Oslo . misticizma i erotizma koji se javio u literaturi na prijelazu stoljeća (Strindberg. izraženi kao HALUCINANTNE VIZIJE .

umj.jedan od glavnih predstavnika konzervativnog stila francuskih Salona u vrijeme II Carstva .religiozne teme se obrađuju samo na formalnoj razini . radi kompozicije sa mitološkim temama.antička tema priziva svojim naslovom erotsku interpretaciju motiva JEAN-LEON GEROME .niz detalja 71 .na akademijama slikari stječu znanja – iz arhitekture.19. se ilustriraju – postojala je potreba da se vizualiziraju opisi iz književnih djela .-1889.zaleđeni osjećaj iznenađenja .začeci ovakve vrste slikarstva nalaze se u djelima klasicističkih slikara Davida i Grosa – slikama veličaju Napoleonove ratne pohode . .predstavnik naturalizma 19.dugogodišnji profesor na Accademie de Beaux Arts – kod Cabanela učio i V.dominacija akademskog slikarstva opterećenog klasičnim temama i narativnošću prestaje dolaskom impresionizma koji slikarstvo oslobađa od potrebe za narativnim ALEXANDRE CABANEL (1823. koristi znanstveni pristup u obradi povijesnih ili antičkih tema JEAN MESSONIER * NAPOLEON III U BITCI KOD SOLJERINA . poze likova kao na fotografiji .) .ovakve slike imaju REPORTAŽNI KONCEPT FOTOGRAFIJE – slikar se posvećuje detalju čime sama tema nije realno prikazana .efektno definira kompoziciju. dekorativne freske . st.plenerističkim pristupom utjecao na impresioniste (?) ILJA RJEPIN . Boticelli) te barokom (Rubens) .predstavnik akademizma i eklekticizma .u formalnom smislu inspiriran helenizmom i renesansom (Tizian. st. portrete.SLIKARSTVO ULJEPŠANOG REALIZMA – SALONSKO SLIKARSTVO 2/2 pol. kostimografije. je obilježeno izrazitim trendom literature: romani. u Rusiji. stilova.kazališna impostacija likova isto se može vezati uz utjecaj fotografije * NISU GA OČEKIVALI . etnologije – potrebna za ovakav način slikanja .zaustavljeni osjećaji.tematski se ovo slikarstvo vraća u svijet antike ili obrađuje teme iz suvremene povijesti .usmjeren na dopadljivost i sladunjav efekt. 19. studirao u Parizu .slike nemaju vjersku poruku već su estetski privlačne – madona bez aureole = privlačna ljepotica . prvenstveno oni ljubavne tematike.utjecaj fotografije u minucioznoj obradi detalja . Bukovac koji u svojim ranim slikama slijedi njegov način * ROĐENJE VENERE IZ MORSKE PJENE .ZNANSTVENI PRISTUP ovog slikarstva vidljiv je u korištenju fotografije za pripremu u slikanju velikih kompozicija . st. aktove.teatralno iskomponirana scena – kazališna impostacija .

IZRAŽAJNA SNAGA" anticipira nastojanja ekspresionizma u slikarstvu i skulpturi. Muncha. (Stuck. Art-Nouveau .u vrijeme njena odumiranja na izložbama sudjeluju V. – predvodi je R. i Berlinska 1899. Hoffmann. materijala (željezo. Deiminger.na unutrašnjem uređenju utječe "engleski stil" inspiriran Ruskinovom i W. J. secessio – odvajanje . UMJETNIKA. Mackintosh u Škotskoj. Olbrich i J.prva secesijska faza O. st.suprotstavljanjem prethodnoj fazi (historicizam u arhitekturi. Trübue). mjedi i pozlaćena kovanog željeza) te prototip arhitekture austrijske secesije .koristi bogat ornament linija i krivulja. Hoffmana i A. Wagnera u Beču – elegancija. R. pojavama u Francuskoj i Engleskoj . Vallotona.pokret u srednjoj Evropi nastao krajem 19.sklonost prema eleganciji 19.secesija se bori protiv eklekticizma akademije. stilizirani ornamenti * ZGRADA SAVEZA LIK. arhitekture i JUGENDSTILA . Kandinski.čest ornamentalni motiv – BILJNA DEKORACIJA .centar tadašnje moderne umjetnosti (Glasgow) i bečka secesija imaju istu DEKORATIVNU VRIJEDNOST LINIJE . * MAJOLIKA-HAUS. bečka škola se povezuje sa razvojem njem. Beč. u Toulouse-Lautrecovim satiričnim grafičkim listovima.grupe umjetnika se "secesioniraju" – obrazuju posebna udruženja da se odupru konvencionalnom akademizmu .Ch. M. u Klimtovim dekoracijama je gl.u prvom naletu bečke secesije koncepcija prostora je neizmjenjena. Holder.lat. dominacija Makart-stila u unutrašnjem uređenju) secesija se nastoji nametnuti kao PRVI SVEOBUHVATNI STIL srednje Evrope (načelo u zajedništvu umj.) . A. izražajno sredstvo) .značajke: naglašena ASIMETRIČNOST. Muncha .OTTO WAGNER u prijelaznoj fazi prihvaća estetiku fanc. dominira KONSTRUKTIVNI RACIONALIZAM J. (M. Bauer. funkcionalizma u arhitekturi te industrial designa u primijenjenoj umjetnosti . Alt i G. djelu . st.prva osnovana secesija u Münchenu 1892. M. OLBRICH ./7.kao likovna struja javlja se u posljednjem desetljeću u Austriji . 20. INDIJSKOJ te JAPANSKJ umjetnosti . W. ukras obojenih glaziranih keramičkih pločica . Gaugina.SECESIJA . L.njeno geslo "SIMBOL. Seurata. KELTSKOJ. 72 . Strindberg) potiču umjetnike u traženju novog odnosa prema um.pisci (O. preobilne dekoracije fasada. Loosa .korpus objekta predstavlja KUBUS ili PRIZMU – karakterističan za cijelu bečku školu (Wagnerov učenik J. M. Klimt.mijenja se koncepcija prostora pod utjecajem tehničkih dostignuća u primjeni novih građ. UKRAS. sama traži uzore u EGIPATSKOJ. kao opozicija priznatim staleškim organizacijama . i belg. F. Fabian) * DVORSKIA PAVILJON BEČKE GRAD. 1895. O.izvori secesije stoje u knjiž. poč. fasade prekrivene šarenim plohama. Liebermann) . VALOVITA LINIJA u specifičnom ritmu (linija arabeske kod E.predstavlja manifest secesijskog programa (prostorna koncepcija. rada koji je R. staklo. Kokoschka .od 1899. J. Wilde. . Hoffman koriste jednostavne geometrijske oblike sa škrto primjenjenim ornamentom ARHITEKTURA . zatim bečka secesija 1897.zajedničke karakteristike slične su u svim evropskim zemljama (stil 1900. ŽELJEZNICE 1896. Morrisovom estetikom . Van Gogha. i umj.kao svoje prethodnike secesija ističe Böcklina. armirani beton) . Wagner nastojao provesti u teatru) . dekor od bakra. st.Beč i München (prevladava Jugend stil) postaju uzor svim zemljama Austro-Ugarske .

J.dominira ornament na plošnom zidu – ukrasni oblici oblikuju arhitekturu (okviri vrata. 1905.Moreau-vo djelo stvorilo ukus na kji se oslanja engleski ilustrator A.Amerika – unutrašnji dizajn i dekorativn umjetnost – LOUIS COMFORT TIFFANY. funkcionalnost. – sublimira secesijski bogati ornament.ornament prisutan kao struktura – konkavno-konveksan ritam.Češka i Poljska pod utjecajem Jugend stila – umjetnici u društvu MANES i SZTUKA – uzore traže u narodnoj umjetnosti . kombinacija metala i pozlate na dekorativnim panoima . 1899.-1900.1903. . 1897./9.GUSTAV KLIMT * DEKORACIJE AULE BEČKOG UNIVERZITETA. Morrisa JULLIUS HOFFMANN: PALAČA STOCKET.KUĆA ELVIRA. – radi dekadentne crno-bijele crteže . šarenilo boje. Steinhof * SUD MEĐUNARODNE PRAVDE. Munchen – danas više ne postoji.zid je ili ostakljen ili je zatvorena ploha . . . B.unutrašnjost blagovaonice – mramorne oplate i mozaik prekrivaju zid i konstruktivne elemente ( G. 1905.-10. AUGUST ENDELL . pokrenutost površina  skulpturalni karakter arhitekture . Haag. HOFFMANN – rafiniranost interijera – jednostavnost linije..K. LOOS . Bruxelles. Hoffmann i Moser osnivaju udruženje "Weiner werkstatten" – primjenjuju slični rad u izradi predmeta za svakodnevnu upotrebu SLIKARSTVO . crtež perom . prozora…) AUBEREY BEARDSLEY: SALOMA. racionalna upotreba geometrijskih ornamenata * PALAČA STOCKLET. bila gl.* ZGRADA POŠTANSKE ŠTEDIONICE. Klimt) A. Bruxelles. Barcelona.-11. 20. . st.prostor (stanovi) orijentirani oko 2 dvorišta 73 . – okružena parkom. 1905.kretanje zida tvori zatvorenu strukturu geometrijskih tijela .naglašen erotičan smisao – Saloma je zaljubljena u Ivana Krstitelja .formalne sličnosti – mlaz krvi iz Ivanove glave . predstavlja sintezu stvaranja poč. 1905.A.ishodišta Breadslyjeva stila su umjetnost prerafaelita i ornament W. GAUDI: CASA MILA. primjer arhitekture Jugendstila . MOSER radi interijere sa STILIZIRANIM NARODNIM elementima .

ilustratori: .) . modern style.STIL 1900 (1890.javlja se gotovo u cijeloj Evropi . formiranju i opremi interijera.bitan udio stila 1900 u OBLIKOVANJU INTERIJERA – ukrasni predmeti i pokućstvo se podređuju jedinstvenoj koncepciji . . JUGEND – Munchen. pribora za jelo… . prisutni utjecaji JAPANSKE GRAFIKE .-1910. stalno živi u Njemačkoj (u Berlinu surađuje sa grupom umjetnika u časopisu "Pan") . st.) – njegova aktivnost označava početke stila 1900 .HENRY VAN DER VELDE (1863. Blockbuch) . G. Jugendstil.inspiriran Morrisovim idejama. Larche – svjetiljke. O. arhitektonskom ornamentu. Engleska. 1899. E.stil 1900 se uglavnom manifestirao u primijenjenim umjetnostima. – u četiri sobe jedne kuće u Dresdenu izlaže pokućstvo. Pariz – zakonom zaštićen interijer SKULPTURA . sam izveo nacrte pokućstva.u oblikovanju stambenog prostora nastoji postići SKLAD BOJE I LINIJE * VELDEOVA OBITELJSKA KUĆA U UCCLEU kod Bruxellesa. BEARDSLEY (Flaubert "Madamme Bovary".poseban tip slova za štampanje – ECKMANN-SCHRIF – nazvan prema njem. franc. Pariz. – kreator pokućstva.predstavlja organsku sintezu – V.postaje uspješan.rezultat težnje za povezivanjem lik.bit stila 1900 ne može se izdvojiti kao jedinstvena stilska forma – postoje brojna ekspresinistička i simbolistička strujanja koja se suprotstavljaju stilu II Carstva i Makart-stilu u uređenju interijera . Wilde "Salome".). PAN.A. Majorelle– kreator pokućstva. Berlin. on cilj reforme vidi u industrijskoj proizvodnji . Galle – staklenih predmeta. svojim sklonostima prema simbolizmu izraziti vezu sa karakterom . zastora. Vallin. i F. Dubufe – tapiserije te tvrtka Tiffany iz N. u umjetničkom obrtu – Engleska 74 . Bourdella) te dekorativna skulptura u srebru OPREMA KNJIGA – prvo u Engleskoj u krugu prerafaelita i W.u Engleskoj već sredinom 19. E.centar stila 1900 u slikarstvu je Francuska. THE SAVOY. Morrisa težnja da se knjiga opremi tako da zajedno sa tekstom tvori umj. i literarne umj. 1895. 1892.ima naglašene DEKORATIVNE TENDENCIJE – ističe se ornament VIJUGAVIH LINIJA (florealni ili geometrijski motivi) te ASIMETRIČNA FORMA . njem.elementi novog stila su DEKORATIVNA LINIJA i ARABESKA. dekorateru ČASOPISI . (RENEE BLANCHE.za razliku od Morrisa.stilizirani prikazi u reljefu (raniji radovi a.autentični interijeri: VILA STUCK. Y. L.PROTUHISTORCISTIČKI stilski pokret na kraju stoljeća . art nouveau. Beč) .-1957. Burne Jones i William Morris traže reformu umjetničkog obrta (Morris "nama razlike između visoke umjetnosti i primijenjenog obrta") .) . Munchen RESTORAN CHEZ MAXIM'S. VER SACRUM. sezessionsstil . tiskarstvu i grafičkoj umjetnosti SLIKARSTVO .engl. simbolizmom Gaugina i Bernarda . radi "L'Art Nouveau" 1896. KHNOPFF (djela Verhalrena) – umjetnici nastoje.u Francuskoj dominira škola "Nancy" (E. R. djelo (uzor tzv.u skladu sa svojim teoretskim postavkama dosljedno provodi KULT ORNAMENTA I VALOVITE LINIJE .

P. prozori sa lukom u formi potkove ili formi crkava .na slikarstvo stila 1900 znatno utječu TOULOUSE-LAUTRECOVI PLAKATI – njegov način razvijaju Steinlen. skulpturalno oblikovan centralni dio . KOKOSCHKE. Bruxelles – V.. Mackintosh i Behrens * CASA MILA. HODLERA. TOOROP ARHITEKTURA * HOTEL TASSEL. dimnjaci istisnuti "iz tube" . . Pariz – HECTOR GUIMARD * HOTEL SOLVAY. HANKAR * STANICE METROA. 1914.koriste OBOJENE MATERIJALE (fajansa. E.vanjština poput "napete kože" otkriva jedinice koje tvore unutr.elementi stila 1900 kod E. WAGNER * H.osnivač škole za umjetnost i zanate u Weimaru. – V. naboji nose balkon * KUPALIŠTE. PICASSA itd. VAN DER VELDE – radovi u Kolnu i Hagenau . BEARDSLEY .koristi nove materijale (željezo. M. TOULOUSELAUTRECA. 1905.-3. Austrija: slike i plakate sa fakturom stil 1900 rade G. elemenata. EGZOTIČKO DRVO. 1896. skulpturalno modeliranje građ. Munchen – A. VALLOTONA.VALOVITO OBLIKOVANJE KROVA.zgrada slobodno modelirana u tesanom kamenu – blago zaobljeni otvori su preteča kiparstva Henrya Moorea .kasnija faza stila 1900 – uz dekoraciju fasada prisutno PLASTIČNO SHVAĆANJE VOLUMENA – akcentiranje određenih građ. Munch . BOLDINIA i J.Njemačka.na fasadi su duboko uvučeni prozori umjesto zidova. F. rešetka od kovanog željeza.Holandija: J.svi navedeni arhitekti se odriču historijskih stilova . mase . staklo. ograde balkona i vitke potpornje . elemenata – obilježje stila 1900 * UMJETNIČKA ŠKOLA. HORTA * STANICA GRADSKE ŽELJEZNICE.PAVILJON i VIJUGAVA KLUPA. Bruxelles. staklo. STUCK . – ANTONIO GAUDI . KLINGER i F. S.najznačajniji arhitekti: Ch.-7. park GUELL. Koln. Barcelona – slobodna igra građ. porušena – HENRY VAN DER VELDE . MUNCHA. VAN GOGHA. F. Glasgow. 1892.. H. – CHARLES MACKINTOSH . ENDELL * STAMBENE ZGRADE U BRUXELLESU – P.projektiraju ASIMETRIČNE prozore i vrata. BERNARDA. KOVANO ŽELJEZO za rešetke. HORTA .-1900.škotski arhitekt blizak Sullivanovom funkcionalizmu . čelik) + cvjetni ornamenti * PHOTO-ATELIER "ELVIRA".odjeci stila 1900 kod G. P. kasniji Bauchaus . u ranim radovima O. keramika. GAUGINA. KLIMT. Barcelona.Engleska: A. prostor 75 . mozaik). SARGENTA .unutrašnjost Biblioteke: drvene stube. izložba Werkbunda. Beč – O.

) .uči kod R. Bremen . .) . pročelje Opere. reljef u bronce.C.modelira mala poprsja kao pripremne radove za litografije . 1867.proglašen je najvećim kiparom nakon Michelangela.* ČOVJEK RAZBIJENA NOSA) i stila 1900 (* VRATA PAKLA) .-72. kipar i slikar . Bibl.portretna poprsja – slijedi Houdinove realističke tendencije.začetnik moderne skulpture .više je bio prihvaćen van Francuske 76 .kao da ga je skicirao Michelangelo kome antika više nije bila potrebna JEAN BAPTISTE CARPEAUX (1827.kiparski radovi: * 36 KARIKATURIRANIH GLINENIH BISTA * AUTOPORTRET. 1860. Zagreb * DVA CRTEŽA bijelom temperom.poetizacija . Pariz * 4 DIJELA SVIJETA (fontana ispred opservatorija. Pariz.franc.pod utjecajem baroka te suvremenog slikarstva romantizma (E.model u gipsu – ima životnost malih rokoko grupa . Rudea .-9. Nationale. Pariz. grupe likove modelira sa naglašenim pokretima * UGOLINO. bronca.KIPARSTVO HONORE DAUMIER (1809.Carpeaux se odriče klasicističke zatvorenosti plastične forme u korist slikarske obrade i kompozicije .) .) .oscilira između realizma ( portreti .on prenosi slikarska sredstva u kiparstvo * VEZANA CRNICA. 1869. Delacroix) . ličnosti iz doba II Carstva . traži novi oblik snažno pokrenut na površini . sadra. Pariz. . ZAGREB AUGUSTE RODIN (1840. a istovremeno i napadan zbog svojih djela . mramor.) .Rodinov prethodnik.-1875. na površinama ističe igru svijetla i sjene.skulpture imaju slikarski pokrenutu površinu u skicoznom shvaćanju * BJEGUNCI.-1874. ostvario impresionistički izraz u plastici (300 crteža i studija – najviše aktova) * POPRSJE MARKIZA DE PIENNESA.virtuozno obrađuje materijal.-1917. Pariz .dobitnik rimske nagrade – 5 godina boravi u Italiji (1854. park Tulliers.patetična tragika * PLES.spaja slikarski realizam i baroknu predaju (Houdon) .

1886. a kad bi mu se neki pokret svidio. G.zamišljena kao korelat za Ghibertijeva Porta del Paradiso u Firenzi. * GRAĐANI CALAISA . Hugo.bio je prvenstveno modelator. * MISAO. Egipćana. * PAPA BENEDIKT XV. a tako ga i zovu jer njegova nemirna kontura podsjeća na titravu atmosferu impresionističkih slika . dinamizam čovjeka bez nosa .stvara najbolje djelo Stila 1900 – reljef slika – veći dio nosi nazive iz Biblije: Adam.portreti: *PORTRET OCA. za razliku od Carpeauxova Plesa * POLJUBAC.radi u tradiciji Grka i Rimljana – nastoji dati odraz prirode ."Radim u tradiciji primitivaca.. * MOZART.* POLJUBAC.-98.naglašava samo one crte koje odaju duševno stanje.-89. Studirao sam Antiku. akcija u mirovanju Michelagelovih likova.) . . Srednji vijek i prirodu.oduševljen borbom Michelangelovih robova sa stijenama iz kojih izrastaju: grbo oblikovan mramor . on bi ga zaustavio i počeo modelirati * VRATA PAKLA – opsesija od 1880. Bremen.njegov rad sliči na impresionistička djela. BRONČANO DOBA . skulptorima 18. st. Rodinov muzej.. 1864..evociraju nedovršene Michelangelove portrete – klesane samo glave (* AURORA. st.nedovršena Vrata pakla za ulaz u Muzej primijenjene umjetnosti u Parizu – prema tim temama radi samostalna djela . zato ga je možda pogrešno ubrajati u impresioniste .i ružnoća je skulptorski lijepa . Faun i Nimfa . .kritičari su odbacili ovo djelo zbog njegove nedovršenosti . Eva. ne vidi prirodu onakvom kakvom je vide drugi umjetnici . masu i formu.naboranim oblicima Rodin ističe proces "nastajanja" skulpture .prema svom senzibilitetu… umjetnik u prirodi nalazi unutrašnju istinitost!" * ČOVJEK RAZBIJENA NOSA.simbolizira ovozemaljsku strast ljubavnika .* ČOVJEK RAZBIJENA NOSA . Shaw – poprsja u bronci i terakoti . katedrala koje su ga inspirirale .kratko učio kod Barya – utjecaj u oblikovanju naborane površine – forme trepere od energije .opus mu tendira prema Michelangelu i franc. bronca.u njegovom ateljeu se slobodno kretalo nekoliko modela. Postanak žene.Rodin je prvi nedovršenost pretvorio u estetsko načelo * MISLILAC (1879.Mislilac se trebao nalaziti na nadvratniku promatrajući panoramu očaja pred sobom . Grka. izvedena za Vrata .Rodin je mnogo čitao Dantea. a ne klesar kao Michelangelo 77 .značajan je njegov interes za upoznavanje plastike franc.veća od prirodne veličine. te Donatellu .-1917. Beaudelairea – tu nalazi inspiracije za svoja djela .suvremenici V. i mitologije: Danaida. služeći se Danteovim Infernom za Vrata muzeja .* KIPAROV SAN – dio nedovršen – studiranje Michelangela . Ovidija. B.prije rada u bronci modelira u vosku ili glini .* TAJNA . * BALZAC) .studij ljudskog tijela . Rimljana.Rodin čak ni u svojim najimpresionističkijim djelima nije nikad potpuno zanemarivao osjećaj za skulpturu. Pariz. mramor.eliminira reprezentativnost i anegdotu . nedovršeno djelo .sličnost sa bizantskim reljefom Adama iz 12.pomoćno sredstvo mu je SVJETLOST – njenim sudjelovanjem skulpture dobivaju život .značenje i forma su ovdje jedinstveni. Prirodu interpretiram kako je vidim .

Rodinov muzej. . Dorea * KIPAROV SAN. Pariz. Rodin. kojem su pažnju privukli izloženi Bourdellleovi kipovi. . London .fizički i duhovno veći od prirodne veličine – poput prijeteće utvare . 1900."Modelirati znači uništavati.u radionici ujaka klesara upoznaje klesarsku vještinu – "svladavanje obrta je ona baza na kojoj su nastajale velike umjetnosti prošlosti" – sam je isticao kasnije .misaonost – pokret ruke . Pariz. Kunsthalle. Rodinov muzej. dijelom nedovršenom obliku . rušeći linije. prostor prožima grupu * VRATA PAKLA. osamostaljenja . pritom Bourdelle uspijeva formirati svoj orginalan izraz oprečan Rodinu .monumentalnost B.u odljevu postavljena pred Parlamentom u Londonu . IVAN KRSTITELJ. Tate Gallery.alegorija umjetnika u dijelom dovršenom.Donatelov utjecaj u ova dva rana rada ANTOINE BOURDELLE (1861. .shvaćena sumarno. a Bourdelle sklad detalja i ritam odnosa . uzima ga za pomoćnika u svom ateljeu .u gipsu jer ga odbor nije prihvatio .surađivali su 12 godina.glava se uzdiže iz mase platna koje obavija figuru * GRAĐANI CALAISA.-7. London * SV. pri čemu VIRTUOZNOST ustupa mjesto EKSPRESIJI (sugestivnošću forme sve slične starim asirskim i egipatskim skulpturama) .tretiranje materijala često je u suprotnosti sa lirskim sadržajem skulpture (samom temom) 78 . Bremen . bronca.odbija slijediti konvencionalan akademski izraz.-1929. Tate Gallery.-6. ostvaruje gomilajući mase GRUBOG MATERIJALA. te povezati mase .1890.upisuje Akademiju u Parizu . od 1880.nastoji prikazati samo nastajanje kipa * BRONČANO DOBA. 1884. Došlo je vrijeme da se gradi" . graditi znači stvarati. a ne cilj" . te napušta Akademiju – osniva vlastiti atelje – uzor Grčka i gotička skulptura .studiranje Michelangela . nastoji skulpturi dati čvrstoću unutrašnje konstrukcije.grupa likova što pričaju prelazi granice zatvorene skulpture – bitna uloga međuprostora.* SPOMENIK.raščlanjivanje tijela svedeno na najmanju mjeru .spomenik predaji Calaisa Englezima .) .zajednički dijele sklonost prema fasadama romaničkih i gotičkih katedrala u francuskoj – Rodin tu traži motive.B. 1892.prijelomno djelo na putu Bourdelleova umj. . A."Izmaknuo sam Rodinu zadržavši od njega samo temelj analize. predstavlja suprotnost Rodinovoj analitičkoj metodi .prvi radovi su pod Rodinovim utjecajem * GLAVA APOLONA.najsmjelije Rodinovo djelo .prilikom postavljanja napadana od malograđana u Calaisu . Kunsthalle. Basel.reljef-slika rastrganih oblika izgubljenih u detaljima kojom Rodin oživljava potez ruke G.

1925. uzore i Rodinovu impresionističku tematiku * PALADA ATENA. Akcija.portreti suvremenika i poprsja povijesnih ličnosti – naturalističke studije asketske jednostavnosti * POPRSJE INGRESA * POPRSJE BEETHOVENA itd.unutrašnjost ukrasio freskama – ostvario umjetničko jedinstvo .. 1909. .spomenik * POLJSKA EPOPEJA – sa likom A. 1912.rijetko je izlagao 79 . * OTMICA EVROPE. Ples. * SAPFO UZ LIRU. Muzika.spomenik * GENERALU ALVEARU. 1905. 1929.u ovoj DINAMICI. Arhitektura . THEATRE DES CHAMPES ELYSSES. Mir * SKIDANJE S KRIŽA. skulptura (raspon između sadržaja i izraza) .sklonost prema GOTICI: gotičku katedralu smatra posebnim uzorom harmonije – svi detalji su podvrgnuti monumentalnom skladu konstrukcije . crkva Rainay .veliki reljef Apolon i muze za fasadu te alegorije: Tragedija. komedija. . Mickiewicza . Buenos Aires – podnožje flankiraju figure Govorljivost. Pobjeda. Skulptura. .mnogo je pisao o Rodinu . * HERAKLO STRIJELAC.arhitektonsko tretiranje skulpture čini B.u radovima inspiriranim antičkim temama odbacuje ant. kiparom monumentalne plastike i dekorativnih reljefa .radio ilustracije za knjige. pastele u vrijeme kad zbog reumatizma ruku 5 godina nije modelirao u glini * DEKORACIJA KAZALIŠTA. NAPETOSTI leži bit B.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful