Ugovor s Ðavlom biblioteka AMBROZIJA knjiga 202.

glavni urednik Nenad Rizvanoviæ Boris De uloviæ Ugovor s Ðavlom copvright © za hrvatsko izdanje V.B.Z. d.o.o. 10010 Zagreb, Draèevièka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Ervin Jahiæ lektura i korektura: Dobrila Aramba iæ-Kopal grafièka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Impress d.d., Ivanèna gorica, Slovenija veljaèa 2008. Boris De uloviæ Ugovor s Ðavlom biblioteka AMBROZIJA knjiga 202. glavni urednik Nenad Rizvanoviæ Boris De uloviæ Ugovor s Ðavlom copvright © za hrvatsko izdanje V.B.Z. d.o.o. 10010 Zagreb, Draèevièka 12 tel: 01/6235-419, fax: 01/6235-418 e-mail: ww.vbz.hr za nakladnika: Bo ko Zatezalo urednik: Ervin Jahiæ lektura i korektura: Dobrila Aramba iæ-Kopal grafièka priprema: V.B.Z. studio, Zagreb tisak: Impress d.d., Ivanèna gorica, Slovenija veljaèa 2008. Boris De uloviæ Ugovor s Ðavlom m vlblz biblioteka AMBROZIJA knjiga 202. copvright © 2007. Boris De uloviæ i V.B.Z. d.o.o. AH rights reserved. copvright © 2007. za hrvatsko izdanje: V.B.Z. d.o.o. Zagreb CIP zapis dostupan u raèunalnom katalogu Nacionalne i sveuèili ne knji d brojem 655238. ISBN: 978-953-201-814-1 (tvrdi uvez) KNJI NICA ZELINA sadr aj: 15 I tako nam Ijubi e Ferdinanda ili kako je Franjo Tuðman Bo jom milo æu postao do ivotni predsjednik Republike Hrvatske 19 Za treæe tisuæljeæe ili kako su se Hrvati pripremali za prve izbore bez Oca Nacije 23 Povratak otpisanih ili kako je Andrija Hebrang pre ivio stra an tuðmanizam i jo se smijao 29 Sluèaj 971124IT ili to je mala Alisa Aleksandri, to je Aleksandra Alisi, a to su njih dvije nama 35 Nazovi M. radi ubojstva ili kako su Tuðman i Milo eviæ telefonski dogovorili raketiranje Banskih dvora 41 Lenzov zakon ili praktièno uputstvo za upotrebu nijednog sredstva kojega se neæete libiti 47 Po va im izborima ili nekoliko kratkih recenzija domaæih glazbenih hitova iz ludih devedesetih 53 Za to pi am i drugi eseji ili kako pi anjem zaraditi slavu i lovu, te na kraju oprati ruke od svega 58 Nazovi S. radi progonstva

info@vbz.hr w

info@vbz.hr w

nice u Zagrebu po

spremni

ili kako su prislu kivali Sanaderov SOS-telefon za progonjene hadezeovce 64 Pucanj u noæi ili kako je general Glava najprije pogoðen u srce, a onda ostao i bez desne ruke 69 Fama o biciklistima ili kako je na utrci od Vukovara do Dubrovnika potajno utemeljena èetvrta Jugoslavija 75 Djevojèica s pendrecima ili za to svijet uti o senzacionalnom otkriæu mape antihrvatskog genoma 81 Strah od letenja ili kako je krunski svjedok Milan Levar u gara i pristavio kavu, pa tako sedam puta 87 Dobri susjed Toni ili tko ima najljep i vrt u Ulici Grge Novaka i otkud mu sjeme onih prekrasnih gardenija 92 Sat lobotomije ili u èijim je rukama bila dr ka sjekire, a u èijim æe biti dr ka lopate 98 Pisma Djedu Bo iænjaku ili stajali te hrvatske Vlade o bo iènim poklonima u trinaest toèaka 103 Pismo Hrvatima iz pro log tisuæljeæa ili tko se jo sjeæa Ivice Kre imirice Raèana i Dra ena Gojslava Budi e? 108 Svinja, govedo, majmun, pas i mater ili uloga hrvatske d ukele obiène u seksualnom ivotu domaæih ovaca 113 Jeste li i vi Mirko Norac ili kako su Hrvati u velikoj seobi naroda iz Otoka kraj Sinja do li na Balkan 118 Metak po glavi stanovnika ili za to je na putovanje avionom uvijek pametno . ponijeti nekakvu eksplozivnu napravu 123 Vra ja mater, kraljica Hrvata ili jednostavan priruènik za prepoznavanje Neèastivog u trinaest lakih lekcija 128 Otpis stanovni tva ili kako je prvi predsjednik samostalne Hrvatske dr. Franjo Tuðman oti ao u Pakao inivaii) vijiniiii ili kako su se zlatne ptice èudesno pretvorile u ljude, a ja u Hrvata 137 Uèi li noæas netko u ovom gradu zemljopis ili kako æe nam na kraju glave doæi rudna bogatstva jugoistoène Azije 141 Haag Prison Blues ili kako Srbin za izruèenje Slobodana dobije gotovinu, a Hrvat mora izruèiti Gotovinu da bi bio slobodan 145 lustitia et fax ili pliva guska èista srca, nosi pismo preko... Save 149 Tuga, alkar, kukavic a ili kako je Dra en Budi a izvrijeðao englesku kraljicu, a kako je tuðim kurcem gloginje mlatiti 153 God Bless America, moj dragi dom ili kako je Nenad Ivankoviæ skoèio u vlastita usta i na kraju pojeo govno 158 to je mu karac bez brèiæa ili kako je Robert de Niro na koncu odustao od ubojstva Vladimira Seksa 162 Junaci Al Shehrijeve ulice ili hoæe li sloboda umjeti da krièi kao to su taoci krièali zbog nje 166 Kaj hoèeju ti studenti? ili kako zemlja koja ima ovakvu buduænost ne treba brinuti za svoju mladost 170 Ratstvo i jedinstvo ili kako je Jacques Kambanda ostao bez lepera krava, a Zoran igiæ bez nevjeste 175 Èièa Adolf ova koliba ili kojim se stilskim figurama pisac slu i u opisu roditeljskog doma 179 Sjeæate li se Suade Dilberoviæ? ili èija je nièija zemlja, a èije cvijeæe teèe ispod Vrbanja mosta 182 Lice anðela ili kako smo okretali glave i zatvarali oèi kad su ubijali crne djevojèice 185 Princeze mije ane krvi ili kako znate da onaj Albanac iz slastièarnice u prizemlju ne jede malu djecu i»« imaju n kokosi jajav

ili kako je znanstveno dokazano da svako jutro jedno jaje oportunizmu snagu daje 191 Sve Eline bitke ili jedna mala prièa bez slavnih ratova, uskrslih dr avnosti i vjekova sedmih 194 Pukovniku nema tko da bi reè rekel ili kako su Cristiano Vieri i Pippo Inzaghi zavr ili na Opæinskom sudu u Splitu 197 Prosjeèna na a domovino ili to ka u èinjenice, najveæi prirodni neprijatelj hrvatske inteligencije 200 Rambo: First Blood ili kako su hrvatski suci studirali pravo kod profesora Slobodana Milo eviæa 203 Drugi svjetski kup ili kako su njemaèki skija i desetkovani na superveleslalomu u Staljingradu 206 Filozofija beèke palanke ili koja je razlika izmeðu zvijezda iznad malenih i malenih ispod zvijezda 209 Savjetovali te za lijevoseksualce ili za to u Hrvatskoj jo nije uvedena obavezna karantena za ene u menstrualnom ciklusu 212 Vojvoda na dvoru cara Dioklecij ana ili kako su Spliæani pjevali »Marjane, Marjane, èa bre barjak ne veje ?« 215 Pobjede pi u povjesnici ili tko na tvrdoj stini svoju povijest pi e, a tko je ubio Sa u Ge ovskog 218 Sabor na cesti a viæ - Ðevrske ili kome je debelo crijevo u gaæama, a kome èep Coca-Cole na ramenima 221 Sindrom velike bijele psine ili kako je stra na morska neman poharala srpska sela u ibenskom zaleðu 224 Tajna predsjednikovih pi tolja ili koliko malokalibarskih metaka stane u zakonski okvir nu ne samoobrane 227 Tko je ubio Isusa K. (33) ili kako nam je Svetozar K. osamdeset godina sjedio na grbaèi i onda se odao genocidu ^ou japansKi susreti ili kako je Cro Cop jedva deset minuta bio socijaldemokrat i odmah najebao 233 Znate li prièu o Antonu Beliæu ili kako su talijanski èetnici pretukli mlade filologe iz splitske Torcide 236 KBC Rebro i ostale enske bolesti ili za to se Hrvatice boje liftova, a ne znaju hodati po stepenicama 239 Luburiæu, alji nam salate ili mala nutricionistièka analiza mesa iz Arkanovih klaonica i Maksovih mesarnica 242 Bajka o bijeloj srni ili kako, kada i za to uvijek i bez ikakvog razloga ubiti drugaèijeg 245 Uloga hrvatske vojske u Oktobarskoj revoluciji ili kako se abortus protivi enevskoj konvenciji o ratnim zarobljenicima 248 Big Tit Samantha u XI. gimnaziji ili kako nam je vjerouèiteljica dokazala da je facijalna ejakulacija najbolja prevencija trudnoæe 251 Vijesti iz sisaèko-mozambièke upanij e ili kako je Ivica Ivani eviæ Kièmanoviæ prespavao hrvatsko- panjolsku granicu 254 Dobrodo li u Tuðmanovo Uzice ili hoæe li po prvom predsjedniku biti nazvan i izvanbraèni sin tefa Tuðmana? 257 Svi èev dan u Pennslavoniji ili kako su Hrvati napustili Perziju dan prije nego je izmi ljena melioracija 260 Tri palme na otoku gubavaca ili kako je goloruki Zdravko Tomac sprijeèio nuklearnu katastrofu na Jadranu 263 Otvoreno pismo ministru policije ili kako mi gospodin Ivan Mu iæ i gospodin Bog Svemoguæi prijete smræu 266 Ima li Jasenovac graðevinsku dozvolu? ili kako se Adolf Hitler razi ao sa idovima u promi ljanju svijeta 269 Lopovi, ubojice i dva nabijena pi tolja ili kako je Ivo Sanader pucao sebi u glavu iz Cominog revolvera 272 Laku noæ, jebaèi ili kako je hrvatsko novinarstvo slobodno poletjelo

na krilcima Severininih ulo aka ivjela smrt antifa izmu ili za to Luki Podrugu pred strijeljanje treba staviti povez preko oèiju Big Brother na Markovom trgu ili gdje ste bili onoga dana kad su Sa i pri izlasku iz kade skliznule gaæe Kolinje u Zaljevu svinja ili kad hrvatske torpedne pedaline udare na slovenske kajaka e na nemirnim vodama Produktivan Pavao Drugi ili kako æe zbog èudesnog Merèepovog izljeèenja Papa proglasiti sveti Lude ivio Dante, prezime mu znate ili kako je èetnik zaigrao u partizanskom dresu to ga je dizajnirao usta a Praznik u Rimu ili kako je Mirsada iz Foèe za potrebe na e suæuti postala Iraèanka iz Falluje Dobrodo li u domovinu budala tina ili to bi bilo da su pop Ðujiæ i poglavnik Paveliæ pobijedili u ratu It's a Man's Life in Croatia ili kako je fra Luka razmotrio moguænost da mu karci zatrudne samooploðivanjem Tko je Hrvatima smjestio Srbe na vrbe ili kako Srbi podmeæu Hrvatima da podmeæu Srbima da podmeæu Hrvatima da podmeæu mine Jo Hong Kong ni propao ili kako je Gotovina na slobodi jedina ekonomska sloboda koja zanima Hrvate Bal krumpira ili kako je na kraju bala ispalo da ste vi krivi to su nam bogata i glupi Tajna lju di u bijelom ili kako je hrvatska znanost dokazala da avioni zapravo ne mogu letjeti Zabranjeno za pse i pu aèe ili za to na pi toljima nema upozorenja da »oru je uzrokuje prestanak rada srca« Balada o Sofki i Tarzanu ili za to volimo pse i ljude lutalice Intervju s Isusom Kristom ili kako je Sin Bo ji postao predsjednik Hebrejske èiste stranke prava SZU MUK" I MUr-iji ili kako je hrvatska policija otkrila da je organizirani kriminal dobro organiziran 323 Kurac palac guzic music freak show ili to spektakularnije, to bizarnije, to krvavije, to okantnije, to gluplje 326 Doktori, magistri i kreteni ili kako je Michelle Santella magistrirao pravo, a Anto Ðapiæ nije 329 Fra Ljubo na vruæem telefonu ili kako je upnik iz Runoviæa ispovijedao bludnice na Solomunskim otocima 332 Bauk determiniranog kaosa kru i Europom ili dan kad je Crvena armija Svjetske Nadvlade udarila na goloruku Bo ju vojsku 335 Sluèaj novinara Kristijana Horvata ili kako je Ante Gotovina dobio nagradu za intervju s Ivom Pukaniæem 338 Prokletstvo kamenih spavaèa ili za to je betonski kri na nekropoli steæaka jedan velik plus za Stolac 341 Marko Perkoviæ Manson Live ili kako sagraditi upnu crkvu u kabrnji i uz to

a ne astronomi 371 Oklada za istinu o Domovinskom ratu ili kako su zadarski zakladionièari ulo ili pola milijuna na pobjedu Gotovine 374 Iskrsnuæe Krista Kralja u Vrbniku ili kako je dugokosi veðanin iskrsnuo u pritvoru Policijske uprave Krk 377 Pje ice u Raj ili kako je u slavu Majke Bo je izginuo pun autobus hrvatskih nogometa a 380 Dugo putovanje na Zapad ili kako su Europljani nastali od majmuna. a ja ne smijem? 395 Seks & grad i drkanje & selo ili za to je hrvatskim sveæenicima va na velièina moguænosti grijeha 397 Muhamed Ali Isus. a po teni ne mogu biti najbolji 414 Ne æastivi na Filozofskom fakultetu ili hoæe li Hrvati pisati odvojeno »ne æe« ili ne æe. a mi koristimo samo desetinu 410 ene na vrbe ili kako je otpoèeo zavr ni boj protiv najveæeg prirodnog neprijatelja Hrvata 412 Tko o èemu. a tko kancelar Vojnog ordinarijata 359 Bruce Lee u osinjem gnijezdu ili kako je Mali Zmaj na kraju svoje velike karijere najebao u Mostaru 362 Amerikanska luka u splitskoj luci ili kako je mladi poduzetnik Ante Tomiæ zamislio megaprojekt Broadwaya na Kozjaku 365 Opæa teorija spolnosti ili kako hrvatski domoroci pozdravljaju prido lice i goste gurajuæi im prst u èmar 368 Jer vi to zaslu ujete ili za to se u Hrvatskoj snimanjem zvijezda bave paparazzi. Hrvat o po tenju ili kako najbolji mogu biti po teni. za to ne æe i »za to« 416 Slavica Æuktera i prsten Nibelunga . i ako »ne æe«. a majmuni nestali iz kaveza 383 Trg heroja ulice ili to ova dr ava mo e uèiniti za tebe. osim kanalizacije. zar ne? ili kako smo negdje putem izgubili svaku radost igre i postali laka magarad 408 Mile voli kvisko ili koliko posto mozga uopæe imamo ako je kilo mozga euro.92 mo e uzrokovati zatajenje vitalnih organa 402 Èudo u Solothurnu ili kako je prorok Zlatko Sudac èudesno izlijeèio gubavca Branimira Glava a ili kako je lwo Jima Sanader objasnio Bushu razliku izmeðu Sjeverne Koreje i Ju ne Hrvatske 406 I konjicu ubijaju. melioracije i inkvizicije? 400 Greenvvar: umijeæe zdravog ratov anja ili kako kalij sulfid iz kalibra 7. najveæi ili to nam je dobroga donijela rimska crkva. klempave u i i jednu kraæu nogu? 353 Cijeli svijet jedna poljana ili kako je in enjer Merèep srpskim lelekom gradio hrvatski Telekom 356 Per Aspera Ad Opel Astra ili tko eli biti milijuna .dovr iti pulsku Arenu 344 Èas seksualnog vaspitanja ili jesu li ratni veterani veæi eksperti za povijest nego èasne sestre za spolni odgoj? 347 Heroji olimpijskih jacuzzija ili utjecaj azijskog DNA biljega u Y-kromosomu na plovnost slavenskih mu karaca 350 Don ivkov kod ili to ako je Isus imao pokvarene zube. a Vlatko Markoviæ nije 389 Franz Kafka iz na eg sokaka ili kako sam pravomoæno osloboðen optu be za poku aj ubojstva suca Lujka Ga para 391 Kim II Sung II Ante Starèeviæ? ili kako je spomenik Ocu Domovine mladi umjetnik Anto Ðapiæ zamislio kao autoportret Hulka 393 Olovka pi e srcem ili za to glasnogovornica MUP-a mo e javno reæi da su hrvatski suci budale. a to ti mo e uèiniti da se pojavi na televiziji 386 Usta ke pièke ili kako je poglavnik Paveliæ izdao hrvatsku vojsku.

velikom prijatelju Srba. ti bi bio do ivotni predsjednik! To. Hm. . a sada utemel jitelju i prvom predsjedniku Republike Hrvatske. Kad bi i najradikalnija opozicija o tebi govor ila kao o ocu i uèitelju. Da ti je ba stalo. nije prevario . pitao Gospodin.uiiiijcs uivian mu »josjjou »Jug. neistomi ljenici i razlièitomi ljenici. samo se opusti. Naroèito oni odgovorio je Tuðman. Onda ni ta. Znam klimnu Franjo Tuðman. po vla stitim rijeèima. predsjednik Tuðman. Franjo Tuðman pozvao svog glavnog savjetni ka za unutarnju politiku. Ba mi je stalo. a naroèito Titove marifetluke. Da o njemu kao svome P redsjedniku. onako kako su zaboravili i Starèeviæevo militantno jugoslavenstvo i R adiæeve ode kralju Aleksandru. pogladi dugu.. I tako je..ba kao i hrva tski nacionalisti o drugu Titu . milo æu Bo jom do ivotni predsjednik nezavisne hrvatske dr ave. jedan naèin. Morao bih biti prilièno siguran da ti je stalo. Do ivotni predsjednik? Da. ka u. tihu vojnu huntu. Zato te i pitam. organizirani kri minal. I oni odgovorio je. politièka ubojstva.. utemeljitelju dr ave. * * * Njegov ga mudri savjetnik.ili kako Nijemci polude kad u prvom èinu VValkiire kurvin bas tra i baritonovu krv 419 Vitezovi Ku-Kukuruz-Klana ili kako je na izborima u Slavonskom Brodu pobijedila Schindlerova lista 422 Rado ide Hrvat u violonèeliste ili kako æe Hrvatsku braniti Zbor idovske garde iz Verdijevog Nabucca 425 Menad erski papa Ivan Pavao Coelho ili kako smo pjevali »S morskog dna sirena klièedobro do 'o. crne i ute vragove? Jesam. imao ugovor jo tamo od 1990. dodu e. veli predaja. da. da. vodi. Iako to veæ dosta dugo nisam radio. 15 . za diktaturu. uèitelju. jo pro li tjedan. Zidova . pak. Sto moram raditi? Jesi li upozorio Hrvate na crvene. da. Ima ih koji bi ti sudili na sudu za ratne zloèine! dometnu Svemoguæi.s ljubavlju i du nim dubokim po tovanjem govori èak i najljuæa opozicija. agresiju na susjednu dr avu. samoga Gospodina Boga Stvoritelja . da! U redu. to! odu evljeno je pljeskao rukama Franjo Tuðman. propast dr ave i ratno profiterstvo podsjeti ga Gospo d Bog.. I opozicija?! zaèuðeno ga je.s kojim je. Stalo mi je nestrpljivo ga prekinu Franjo Tuðman. pogledao je Svevi nji hrvatskog predsjednika ravno u oèi. Ali ima medu njima i onih koji te optu uju za nacifa izam i bolj evizam. Titanièe!« 428 Djevica Marija kod Mislava Bage ili kako se Elvis Preslev ukazao na Zlatnim icama Slavonije u Po egi 432 Ne mo e ti na ega èovika zajebat ili za to prijedlog Drugog zakona termodinamike nije u skladu s hrvatskim Ustavom 436 I tako nam Ijubi e kamarada ili kako je Ivica Raèan milo æu Bo jom postao do ivotni predsjednik SDP-a i tako nam Ijubi e Ferdinanda ili kako je Franjo Tuðman Bo jom milo æu postao do ivotni predsjednik Republike Hrvatske Ka u da je jednom zgodom. ka e legenda. Jesi spreman? Spreman. do ivotni predsjednik.i-<c iaz. opæu bijedu i siroma tvo. kjiih) lko ui i pristao da mu to uredim morao bi biti upravo beskrupulozno ambiciozan! Taj sam! znaèajno se pridigao od stola Franjo. utrkivali u skladanju lau da i himni dojuèera njem polufa istièkom diktatoru. uzoru i Ocu Nacije . pred opæe izbore. To nije lako uzdahnuo je Gospodin.i pitao ga postoji li naèin da ljudi nekako zaborave sve gluposti koje je èinio otkako je postao predsjednik dr ave.sljedeæih su se dana njegovi najveæi politièki protivnici. sijedu bradu Gospodin. srbofobu i antisemitu. umro Franjo Tuðman. samo. Ima. a bo gami i ranije.

Mi moramo nastaviti na tragu njegovoga djela! Predsjednik Tuðman bio je na èelu Hrvatske u trenucima njezinih najveæih vojnih pobjed a. s obzirom na to da sam bio u Vladi nacionalnog je dinstva i imao puno povjerenje Franje Tuðmana u najte im danima. Na posljetku. ovoga s Trgom ni sam se ne bih sjetio! opèarano je. meðutim. Osobi poput njega te ko æe se naæi zamjena! zaplakao i dr. splitski su SDP-ovci zdu no podr ali HDZ-ov prijedlog da se mitska splitska Riva nazove imenom Franje Tuðmana.. Alojz Tu ek. Godine 1992. ali nisam mogao to dopustiti odgovorio je Svevi nji. graðani Republike Hrvatske.. Bljeska i Oluje. Iako. Uvijek sam znao da æe me predsjednik Tuðman braniti i ako ne to krivo napravim. predsjednik SDP-a. Potresni reci koji slijede vjerno su rekonstruirani na temelju novinskih izvje taj a s komemorativnih sjednica odr anih diljem Lijepe na e. kada je Predsjednik podigao hrvatsku zastav u na kninskoj Tvrðavi! gu io se u suzama predsjednik HNS-a Radimir Èaèiæ. predsjednik Srp skog narodnog vijeæa.. negdje s visoka. stranke èiji je predsjednik glavni k andidat za Tuðmanovu zamjenu. Cesto smo razgovarali dugo u noæ. * * * Priznajem. veæ i ukupnog nacionalnog jedinstva! potpuno shrvan zbog odlas ka velikog prijatelja srpskog naroda naricao je Milorad Pupovac. milije bi mi bilo da su mi dali onaj trg kraj Hrvatsk og narodnog kazali ta. i dr imo da æe rijetko koji hrvatski graðanin zaboraviti jedan od najponosnijih trenutaka svih Hrvata. Franjo Tuðman. da ne bi sve ostalo na rijeèima. « * * * Vijest o smrti Predsjednika Tuðmana duboko nas je potresla. najveæeg meðu hrvatskim velikanima. Obeæao sam ga veæ onom starom u æo ku. iako su graðani bez moje suglasnosti prikupili potpise za moju kandidaturu za predsjedn ika dr ave. Njegovim odlaskom svi mi. nisam prihvatio kan didaturu sa sjetom se iskrenog prijatelja hrvatskih socijaldemokrata prisjeæao Zdr avko Tomac. u obvezi smo da svojim odgov ornim djelovanjem èuvamo nacionalnu stabilnost! Smrt Franje Tuðmana je veliki gubitak za Hrvatsku grcao je nad odrom Oca hrvatskog transregionalizma Luciano Su anj. us kliknuo Franjo Tuðman. Radi se o èovjeku koji je otvorio prostor demokratskim promjenama u Hrvatskoj. ef splitskog ogranka HSLS-a. dr. Ni sama buduæa Tudmanova zamjena. Kojemu? . skrival a bol. 16 Z. Franjom Tuðmanom ridajuæi je svoje uspomene na najpravednije g meðu Pravednicima meðu narodima evocirao dr. potpredsjednik SDP-a. Franjom Tuðmanom krenuli na put dr avne samostalnosti! Zahvalni smo mu to je vodio dr avu. a nji hovi zagrebaèki 17 kamaradi predlo ili su da Vrhovnikovo ime ubuduæe nosi i lrg bana Jelaèiæa. Ognjen Kraus. iz moralnih razloga. Zajedno s njim sudjelo vali smo u stvaranju hrvatske dr ave zajecao je tako na komemorativnoj sjednici na jjaèe opozicijske stranke Ivica Raèan.bog toga æe ime Franje luðmana ostati trajno i neizbrisivo upisano u sve buduæe knji ge o povijesti hrvatskog naroda! Pamtit æemo susrete s dr. Tuðman je bio sredi nje mjesto ne samo dr avne vlasti. nije. predsjednik Primorsko-goranske stranke. predvodnik pokreta za uspostavu nezavisne hrvatske dr ave. Uvijek sam uva avao njegov doprinos i njegovu povijesnu ulogu. Èak su i stari. Prosperitetna Hrvatska koj u æemo graditi bit æe najbolja potvrda opravdane te nje hrvatskog naroda u vremenu u k ojem smo svi mi s dr.i svih ljudi dobre volje. Nezaboravan je bio na zajednièki boravak u Moskvi i razgovori s Jeljcinom i Milo eviæem. ponosni partizani javno protestirali zbog toga to ih nitko nije zva o na ispraæaj i posljednju stra u nad odrom »svoga suborca«. znao je pr epoznati pravi trenutak da se stavi na èelo dozrelih nastojanja hrvatskog naroda z a oslobaðanjem od prisilnog jugoslavenskog zajedni tva drhtavim je glasom Dra en Budi a tra io prave rijeèi. Htjeli su oni. predsjednik Koordinacij e idovskih opæina u Hrvatskoj. Svim graðanima Hrvatske pridru ujemo se u osjeæajima koji a ispraæaju Predsjednika u Vjeèni mir. Zihronam livraha! Snagom svoje liènosti i autoritetom tvorca dr ave.

kao . 2. Leonardu Bernsteinu?! idovu si dao trg ispred kazali ta? Ne Bernsteinu. 6. KONTEJNER? Najjednostavnije ju je. no o tome æemo ne to vi e nakon to se rije imo èlanske iskaznice. Drugo. Josip Manoliæ. otac hrvatskog sindikalnog p okreta. treba biti spreman i na moguænost da susjed drugaèije formuli ra svoje pitanje. Vi. meðutim. manje æe ljudi primijetiti va u iskaznicu HDZ-a ako je objavite u novinama nego da je bacite u kontejner za smeæe. kupili na vrijeme jaja za francusku salatu i odavno veæ odradili onih par dana kako biste spojili Bo iæ. voði i uzoru. Mo da bi. Ipak. i to si mu obeæao? upitao je zbunjeno Tuðman. ÈLANSKA ISKAZNICA HDZ-a? Da. dobri Isus utemeljitelj moderne socijal demokracije. godine i koju veæ dva dana tra ite po stan u. ali t reba biti pripravan i na moguænost da vam je susjed. reci mo. U tom sl uèaju vi ne mo ete poreæi da ste bili u HDZ-u. èlanska iskaznica HDZ-a? 1. JA OSOBNO UPISAO U HDZ? Vjerojatnije je. vi ste sakrili omra enu iskaznicu HDZ-a i sada spremn o oèekujete susjedovo pitanje. Ah. ujedinje nje hrvatskih zemalja. da. veæ spremiti za ni-kad-se-ne-zna-situacije. recimo. Dva su bitna razloga za to to nije d obar izbor: prvo. gdje vam je èlanska iskaznica HDZ-a? Nije vam. NARAVNO: ZA TO NE? Odlièan bunker za iskaznicu. Da. Novu godinu i pa rlamentarne izbore. vi ne samo da nikada niste bili u HDZ-u veæ ste od samog poèetka to krajnje sumnjivo dru tvo populista. Naravno da n iste.. mada ne treba pretjerivati. Jasno da je ne mo ete naæi jer ste je prije deset godina i sakrili tamo gdje je n itko ne bi tra io. meðunarodno priznanje i ne zavisnost Hrvatske. pri mjerice. NISI LI TI ONO BIO U HDZ-u? U naèelu.u. dakako. pobjedu u Drugom svjetskom ratu. s ljubavlju i du nim po tovanjem govore èak i najljuæi hrvatski naci onalisti. No jeste li zaista spremni za 2000. 5. uopæe padalo na pamet kak o æe taj komadiæ plastificiranog kartona biti vrlo out u predstojeæoj godini i da ga s e treba to prije rije iti.. pra njava knji ica s Titovim 19 L E U l ipveuciuiii u LiaLULisK. prije deset go dina napravili od figurice narodnog heroja Stjepana Filipoviæa. ali imali ste prilièno jake razloge za to . povijesna nas iskustva uèe d a te stvari ne treba bacati. dakako. uspomene s sindika lnog izleta u Valjevo. ali bit æe dovoljno dobar i stari. bilo je to davno odgovorio mu je Gospodin. Gledate raspelo i razmi ljate: »Za to ne?« 1 4. uuscic znoj s ceia: osiaje jos samo smisliti Kamo s èlanskom iskaznicom HDZ-a.Onome za klavirom. 18 za treæe tisuæljeæe spremni ili kako su se Hrvati pripremali za prve izbore bez Oca Nacije Jeste li spremni za novi milenij? Dakako . ista ona koju ste sakrili jo 1990. Evo. nego onome to svira. baciti u smeæe. Onaj s jednom nogom. Pitao me jednom postoji li naèin da o njemu kao o svome Predsjedniku. dodu e. Razmislite malo: gdje bi mogla biti? Pogled vam leti po sobi i odjednom pada na kipiæ raspetog Isusa kojega ste. nikada niste bili èlan HDZ-a. Groznièavo skidate ploèicu sa postolja i iz njega ispada star a. va a stara partijska knji ica: niste li i nju onomad htjeli baciti? 3. uz male preinake. dodu e. i Josipa Manoliæa. NISAM LI TE ONO 1990. da æe vas susjed pitati malo nitrorazredivaèa da odlijepi kri s leda Stjepana Filipoviæa. vidi ga tamo? Aha. godinu? Gdje vam je. parausta a i kriminalaca smatrali strankom opasnih namjera. Prepravljati raspetog Isu sa s aureolom nad glavom nazad u Stjepana Filipoviæa pod njemaèkim vje alima glupo je ne samo stoga to legendarnom skojevcu omèa sasvim sigurno nije lebdjela iznad glave veæ i zato to narodni heroji ni u novom mileniju neæe biti naroèito in. prosinca 1999.rije ili ste problem millennium-buga. U svakom sluèaju.uostalom nitko u Hrvatskoj osim Gojka u ka i Franje Tuðmana. uz malo truda ispao sasvim uvjerljivi Matija Gubec. karijerista. PARTIJSKA KNJI ICA? Da. najzaslu nijem za slobodu.

jer sam mislio da je to skraæenica za Ho-cijal-demokratsku zartiju. glasao sam za HDZ. jer su svi pravi drugovi oti li u HDZ..dok tra ite najbolji odgovor . Ne. bio sam èlan HDZ-a. populistièki p okret. bio sam èlan HDZ-a. A ZA KOGA ÆETE ONDA SAD GLASATI? Do li smo i do kljuènog pitanja. nekoliko dovoljno jakih razloga zbog kojih ste bili u HDZ-u. ali da nisam bio ja. bolesni i nakaradn i sustav razarao iznutra. ostaje moguænost iz toèke 6. mogla biti pr ilièno pogre no protumaèena. nikad nisam bila èlan HDZ-a. bio sam èlan HDZ-a. i to zato to sam samo tako mogao dobiti oru je za ustanak pro tiv Tuðmanovog re ima. da s hadezeovcima. zaokru io sam SDP-HSLS.uvrijeðeno zapitati: »T ko. Da. DA. jer sam htio dokazati daje to neartikuliran. 22 Povratak otpisanih ili kako je Andrija Hebrang pre ivio stra an tuðmanizam i jo se smijao Danas . prosinca 1999. glasao sam za HDZ. èak i kad nisu na vlasti nema ale.takva su bila vremena. i tako danas budem koristan narodu.reæi æete . Da.potresne. meðutim.prije nego bude poèinjena i veæa teta . DAKAKO. Uvijek.ukljuèiv i i navedene »jake razloge za to ste bili u HDZ-u« bila je to samo zajeb n-cija. Najva nij e je dobiti na vremenu. meðutim. 8. 11. ali sam izbaèen zbog zalaganja za svjetsku socijalistièku revo luciju. jer je u doba mraka to bio jedini naèin da dobijem posao i p rehranim obitelj. Ne. bio sam èlan HDZ-a. ali nikad nisam platio èlanarinu. Evo. ja?!« 10. NA PRIMJER? Na primjer: Da. VI! U meðuvremenu ste se pribrali od zaprepa tenja. jer su svi oz biljni politièki analitièari govorili da izbori 2000. ali ubaèen u njihove redove kao pijun i ilegalac. Uvijek se. Stoga æete susjedovo podbadanje preduhitriti nedvosmislenim odgovorom: glasat æu za koaliciju SDP-HSLS. Da. ali utnja bi. da kle da vam je susjed Josip Manoliæ. mo ete pozvati na pravo na privat nost svoga politièkog izbora. bio sam èlan HDZ-a. 9. vi vjerojatno mislite na mog oca. godine nisu bili »za«. osim jedanput. ali samo zato jer je to bio jedini naèin da upi em fakultet. veæ »protiv«. 21 Da. Da. pa æete .i jo uvijek izlaze . ZANIMLJIVO Mo da. on a se isto zove Hloverka. bio bi netko puno gori. U tom sluèaju treba biti naroèito oprezan.. Pokazalo se. 7. s obzirom na sve do tada. naravno. Da. Vi vjerojatno mislite na moju sestru blizanku. 11. NIKAD NISTE NI GLASALI ZA HDZ? Uvrije eno je mi ljenje da je na ovo p itanje jednostavno odgovoriti. i to samo deset godina. kao to bi bio svatko da mu upere pi tolj u potiljak. 20 Da. SDP-HSLS? Naravno. nikad u ivotu nisam bio èlan HDZ-a. pa vam tako neæe pasti na pamet odgovo riti nekakvim glupim potpitanjem. uostalom. 12. poput: »A kako vi to znate da sam glasao za HDZ?« Izaberite jedno od sljedeæih zgodnih odgovora na to nezgodno pitanje. bio sam èlan HDZ-a. Ne. bio sam èlan HDZ-a. nikad nisam bio èlan HDZ-a. jer se opæenito smatra kako su izbori bili tajni i da nitko ne zna za koga ste glasali. Da. bio sam èlan HDZ-a. bio sam èlan HDZ-a. glasao sam za HDZ. Ne. Za èetiri godine uvijek æete moæi reæi: da. on se isto zvao Andrija Hebrang. ali . Da. bio sam èlan HDZ-a. ali iskljuèivo zato da bih taj nenarodni.priznajem: kad sam uoèi parlamentarnih izbora napisao priruènik za hadeze-ovce s uputama za pona anje u sluèaju poraza na izb orima . Da. Samo mjesec dana kasnije na vidjelo su iza le . jer je to bio jedini naèin da komunisti ostanu na vlasti. DA ÈUJEM Da. pone . VI. Da.

»Franjo Tuðman je bio autoritaran. Nikad mi se nije sviðala ta ukoèena i udvornièka . zavapiv i u Nacionalu gnjev nim krikom: »Je li itko u Hrvatskoj za kriminal odgovarao i je li itko osuðen? Nije! Evo. ilegala c na mjestu predsjednika osjeèkog upanijskog suda. »Sve nezakonitosti treba prezentirati javnosti. koji je Posavinu dao Srbim a!« Punih deset godina mislili smo. znalo se za tekstove koje su f inancirali èlanovi HDZ-a!« opominje u Jutarnjem listu dr. zatoèenici bolesne politike jednog krvo ednog diktatora i njegove klike. otkrivajuæi i obiènim smrtnicima zabranjen svijet Pre dsjednikovih rasko nih domjenaka i dvorskih balova: »Odbijao sam Tudmanove pozive na doèeke Nove godine ili intimne ruèkove. 1 992. Previ e je ivio za svoju ulogu u povijesti. »Nitko nikada nije zapisao da je moja obitelj ostala bez sedam kuæa u Bosanskom Brodu i deset hektara zemlji ta vrijednog pet milijuna maraka. predlagao da smijeni Pa aliæa!« tek sada mo e o tome novinarima slobodno p ièati Rikard Gumzej. a napose nakon afere Dub rovaèka banka. u intervjuu Jutarnjem listu. 23 iNesaiomijivi /vnaeiKO nije dio jeaini koji je u nu^-u goainama uzalud upozorava o na kriminal i pljaèku. za podmetanja.potvrdio je pr ièe o hadezeovskoj diktaturi Domljanov supatnik i posljednji predsjednik HDZ-ovog Sabora dr. dak ako. Ispovijesti jadnika koji su do juèer podrivali HDZ iznutra ovih dana upotpunjuju sliku »na eg Franceka« dosad potpuno nepoznatim detaljima.kad i straviène prièe ljudi koji su deset godina proveli kao uznici HDZ-a. bilo je mnogo bahatosti i arogancije. ne mareæi ni za vlasti ti ivot dok su razarali taj sustav iznutra.sami Otac nacije. Tuðmanov pr ivatni ministar zdravstva koji je na koncu ipak uspio pobjeæi iz HDZ-a i spasiti iv u glavu. Katkad sam mu to i otvoreno govorio« nastavl ja tako svoju prièu arko Domljan. »Jo prije nekoliko godina ja sam osobno dr.. Andrija Hebrang. kad su to svi znali?« zavapio je novinaru Jutarnjeg lista i Petar Kljajiæ. kako je Franjo Tuðman .drhtavim glasom se uredn iku Nacionala ispovijedio Mate Gra-niæ. nije jedini.. Tuðmanu vi e puta.. Vlatko Pavletiæ. da bi nam sada okantne prièe ljudi osloboðeni iz okova HDZ-a otkrile pravu sliku o njemu . u to vrijeme èlan Sredi njeg odbora HDZ-a. S tim se nikad nisam slagao!« . punih osam godina ministar u HDZ-ovoj Vlad i. »Pravna dr ava nikad nije profunkcionirala. Zato nije mnogo uva avao ni Sabor. koji je svoju kalvariju pro ao svo jevremeno osuðujuæi Sodolovaèku skupinu protiv svoje volje. èak ni ako su bili najbolji. Mora m priznati da se s mnogim Tudmanovim poli24 nèkim tezama i postupcima nisam slagao. a ja sam uvijek bio suprotnost tome! Nakon operacije Oluja. godine.satrapu. »Nikome ne bih za elio kalvariju koju sam ja pro ao u posljednjih nekoliko godina u na stojanju da za titim Hrvatsku i anuliram lo e poteze HDZ-a« . Slu beno sam branio stav dr ave. uskrisitelj hrvatske dr av e. i oni koji su se u tome ogrije ili m orat æe biti ka njeni! Na to sam uvijek upozoravao!« .dobroæudan ivahan starèiæ ko ji je volio malu djecu i domaæe trukle . u doba mraka ilegalac na mjestu predsjednika splitskog HDZ-a i pozna ti borac protiv organiziranog kriminala.. »S hrvatsko-muslimanskim ratom se nikad nisam slagao. eto. Sve je to izgubljeno jednim potpisom predsjednika Tuðmana. s gorèinom u ustima. po kazni dugogodi nji predsjednik Sabora. navedite mi samo jedan sluèaj!« »Kome da prijavim da se od mene prije dvije godine tra ilo da la iram rezultate izbora . s prezirom je govorio o svemu to je bio kolektiv. »Znalo se za makinacije u pretvorbi. Svojedobno sam. ali intimno se nikad nisam s tim slagao. pljaèka i ubija. diktatoru i tiraninu koji je trgovao hrvatskim teritorijem i nekretninama Petra Kljajiæa. u Vladi su dobivali in formacije da se na terenu pale kuæe. Siroti Kljajiæ.dodao je u Slobodnoj Dalmaciji Anðelko Gabriæ. samo da HDZ-ovim glave inama ne bi bio sumnjiv. luèono a na e slobode i hrvatski Mojsije. »Nije nikakva tajna da je HDZ radio tako da se amandmani opozicije a priori nisu p rihvaæali. èak bio stavljen pod vrlo ozbiljnu stranaèku istragu u najboljoj maniri komunistièkih partijskih istraga« -jo uvijek vidno uzbuðen novinaru Globusa je svoju j ezivu prièu isprièao arko Domljan. Osobno sam poku ao kod Predsjedn ika uèiniti sve da se to prije uspostavi kontrola na tom podruèju« otkriva tako Hrvatim a potpuno nepoznate detalje HDZ-ovog terora Mate Graniæ.

da je predsjednik Tuðman odigrao negativnu ulogu u ra zdoblju nakon stvaranja samostalne Hrvatske. mi ti se kunemo. sastav Predsjedni tva je takav ka kvoga ga je kreirao dr. zakljuèujuæi: »Da je Tuðman iv. ali i politièare. »Prvi put javno ka em: i sam sam pokrenuo istragu u SIS-u.poput. »N eka Tuðman poèiva u miru sa svim svojim zaslugama i manama. raspisav i referendum za povratak imena Dinamo i s neskrivenim se u asom prisjeæajuæi olovnih HDZ-ovih godina kada se veæ i zbog Dinamovog ala premlaæivalo i zatvaralo. i to usmene. guverner Hrvatske narodne banke. pa tako ni u HDZ-u!« napisao je beskomprom isni Skreb u pismu glavnom tajniku stranke Dragi Krpini. gnjevni taoci HDZ -a presudili prije nego to bi ugledali Haag. da sa tvoga puta ne skrenemo' i slièno« povjerio se Jutarnjem listu jedan èlan izaslanstva koji je. ne bi veæ uèinili tzv. puna tri dana prije nego t o je HDZ izgubio izbore i si ao s vlasti: »Moja du nost guverenera HNB-a nije spojiva s èlanstvom ni u jednoj politièkoj stranci. koji je vratio svoju iskaznicu HDZ-a jo krajem pro log tisuæljeæa. Tuðman se iz kome nikad nije probudio. dakako.preprièava u Slobodnoj Dalmaciji ovu malo poznatu epizodu dr. Tuðman i u tim okolnostima nije bilo mnogo izbora« potvrðuje d r. u krugovima ilegalaca poznat kao Tihi. Za to je to tako?« pita se na kraju dr. »Zapitajmo graðane. Tuðman nije sn osio dio odgovornosti za to« .svjedoèi u Naci onalu i Hrvoje Sariniæ. meðutim. »Izborni poraz . HDZ bi izgubi èak i s vi im postotkom!« »Odluke su se morale donositi kolektivno i u tim okolnostima nisam mogao provesti sve ono to sam mislio da bi bilo najbolje. Iviæ Pa aliæ. jer je najveæa snaga bila koncentrirana u njegovim rukama!« . Sva je sreæa za u ka. 'dru e Tito. èovjek koji je u samoubilaèkom poku aju da Hrvatsku spasi Tirani nove samovolje uspio prodrijeti èak do mjesta efa Tudmanovog kabineta. htio ostati anoniman. Bilo bi zabadanje glave u pijesak ne reæi da dr. èlanova osjeèko-baranjskog HDZ-a. »Sve nas je to podsjetilo na veæ viðeno. jo u vijek u strahu od partijskih isljednika u ko nim mantilima. »Uvjeren sam. nije nam htio odati. Nekoliko dana kasnije HDZ je izgubio izbore i Hrvatska je odahnula. Na njegovu sreæu. a imam i dokaze. On se. na to se Tuðman stra no naljut io!« . s pro lo æu odluèio raskrstiti Zl atko Canjuga. a mi se moramo okrenuti buduænosti i raskrstiti s pro lo æu!« Prvi je. dr. jer bi im. koliko je suvremenoj historiografiji poznato. t ada zatoèen kao predsjednik splitskog HDZ-a. To je bilo vrlo op asno za Hrvatsku« sla e se dr. Sigurno je da Tuðman snosi najveæu odgo vornost. »U stranci je carevala negativna kadrovska selekcija koja je demoralizirala i sabl a njavala iroko èlanstvo. mali ljudi« . primjerice. Meðutim. Jasno sam Tuðmanu dao do znanja da je donji prag moje tolerancije uvoðenje sankcija!« nerado je o svom ot poru pripovijedao u Globusu skromni Mate Graniæ.« Kako je Domljan pre ivio suludo hrabro odbijanje Diktatorovih poziva na ruèak. tko je predsjednik vedske ili vicarske? Isto sam p itao za Bugarsku ili Nizozemsku. Ako to. ovaj put u Nacionalu.mrtvi. »Tuðman je u odreðenim trenucima stvarao nedoumice svojim izjavama. Dujomir Marasoviæ. General Ljubo Cesiæ Rojs prièa tako ovih dana novinarima kako za poslove vo jne in enjerije ne postoje ugovori jer je on samo slu ao zapovijedi. èini se. Bobana i Tuðmana da su mrtvi. Neviðenu hrabrost pokazao je i Marko Skreb. Andrija Hebrang u Globusu i odmah odgovara: »Zato to u veæini europskih ze malja politièki i gospodarski ivot ne ovise o jednoj osobi!« Prava je osobna tragedija tih ljudi to su svjedoci njihovih herojskih poku aja da s e odupru partijskom jednoumlju i udare temelje pravnoj dr avi 25 .svjedoèi u Slobodnoj Dalmaciji dr. jo pre ivjelih. »Ovo sad prvi put ka em: napisao sam pismo Mati Bobanu o potrebi zatvaranja logora u Hercegovini!« nevoljko priznaje hrabar i samozatajan ministar lanjskih poslova Ma te Graniæ. »Nekoliko puta moje je strpljenje bilo dovedeno do samog ruba. na to odluèio dok je svemoæan diktator jo bio teoretski iv. Medu onima koji su se natèovjeèanskim naporima suprotstavljali Tudma novoj samovolji ima. »ob ièni.oni koji su u HDZ-u bili samo da bi dobili posao i prehranili ob itelj . rezultat je bio isti. Andrija Hebrang .atmosfera koja je tamo vladala. za razliku od drugih. I to od Gojka u ka. Vlatko Pavletiæ Prle. koji su tek nakon Tudma nove smrti mogli slobodno i bez straha odbiti polo iti cvijeæe na njegov grob.

27 Ili.HDZ-a je dobar za Hrvatsku!« odahnuo je u ime cijele HDZ-ove diplomacije Janko Do brinoviæ-Vranyczany. o sloboðena logora ica zloglasnog Prisavlja. nikad u ivotu nisu bili u HDZ-u. dakako. samozatajni ljudi konaèno mogu slobodno govoriti. oteo Mladena Naletiliæa Stelu iz podruma Tuðmanove vile. koji je kao premijer . nakon èega se to je danas malo poznato u znak prosvjeda zbog Tuðmanove bahato sti iv zapalio pred zagrebaèkom Gradskom vijeænicom. pod okriljem noæi.o okrutnosti! . koji je s pi toljem na potiljku radio predizborne spotove zloèinaèke organizacije . prvo poglavlje HDZ-ovih »Deset k rvavih godina«. gdje ga je predsjednik krio. a to su njih dvije nama Hoæe li. Pavle-tiæa. èovjek koji je po kazni kao ministar informiranja morao zabranjivati novine. A tek kad progovori Zlatko Mate a.prisjetio se takoðer u Globusu stra nih dana partijskih èistki Miroslav Kutle. molim te.kune se u Globusu Hr-voje Petraè. »Nisam oti ao iz HDZ-a. meðutim.bio prisiljen upravo n a »simbolièku gestu« predavanja predsjednièke lente dr. jer u njemu nikad nis am ni bio!« . to malo tko zna. valjda. Hebranga. kao to je dr anje r uke na srcu za vrijeme sviranja himne!« -odluèno u svojoj ispovijedi istom tjedniku tvrdi arko Domljan. naime. i izruèio ga Haagu! Jednog dana saznat æe se valjda i kako je Miroslav Tuðman s vom ocu u lice rekao »Neæu!« kada ga je ovaj poslao da baci smeæe. Petraèa i drugih tihih ljudi o èijim se rtvama u podrivanju HDZ-a iznutra i junaèkom otporu krv oloènom Tuðmanu dosad tako malo znalo. za kojega se zna da je postao predstavnik hrvatske misije za EU i NATO kao kandidat Hrvatske stranke naravnog zakona. Samo je pitanje dana kada æemo u novinama otkriti nove pojedinosti n jihove kalvarije. Jer su mu. Ili ono kad je general Ante Gotovina osobno spasio sedmoro nemoæne srpske starèadi pred HDZ-ovim eskadronima smrti. Danas ti tihi. èovjek poznat po t ome to se osobno suprotstavio Tuðmanu kad je ovaj htio zata kati zloèine u Pakraèkoj Polj ani. Pre ivio je a i to æe se jednom saz ati samo zahvaljujuæi Juri Radiæu. smijuæi mu se u lice i pokazujuæi srednji prst.iako. ovom sudu reæi svoje ime i prezime? . tek su. to je Aleksandra Alisi. Primjerice. brutalno iskr ene prièe o jednom stra nom desetljeæu terora i straha. koji je svojevremeno . otetu i z atoèenu u Prisavlju. sijeènja 2000. stradalnik Imovinskog rata koji je pro ao svoj kri ni put poslujuæi s obitelji Tuðman. Kockicu po kockic u.spasio Hrvatsku od sankcija kada je osobno. 26 Bilo je. i zbog toga bio izbaèen iz HDZ-a. a od vje ala ga spasio Tomislav Merèep. I zbog toga za kaznu nije smio u bioskop s dru tvom iz Ulice generala Zdanova. Tuðmanu kad je ovaj preuzeo vlast. Domljana. »Nikad nisam bio èlan HDZ-a! Ja sam samo radio to su od mene naruèili!« tvrdi Zrinko Ogr sta. zaprijetili da æe mu u protivnom likvidirati sestru. »Na vrijeme sam zamrznula svoje èlanstvo u HDZ-u!« . »Nikad nisam za sebe govorio da sam hadezeovac! Nikad nisam pristajao na nekakve s imbolièke geste prema kojima su se hadezeovci trebali prepoznati. ni kad nije bio èlan HDZ-a . hrabre ljude koji od sna o slobodnoj i sretnoj Hrvatskoj nisu odustali sve dok se nisu probudili. koji je zajedno s Dragom Krpinom u posljednji èas s avladao Tuðmana kad ga je ovaj u bolnici htio ustrijeliti svojom trofejnom parabel om. Sariniæa. Kutle. slo it æe se sljedeæih dana i mjeseci mozaik HDZ-ovog Magnum crimena. Ili kako je Zlatko Canjuga jednom zgodom na doèeku Nove god ine Tuðmanu pred oèima pjevao »Sveto ime Dinamo«. I koji. zbog èega je za kaznu o i an kao tifusar i poslan za predsjednika Croatije. 28 SlUCaj 971124IT ili to je mala Alisa Aleksandri. »Nisam èlan nijedne stranke! Nikad isam tra io da me vrate u èlanstvo HDZ-a!« . »Nikad nisam bio èlan HDZ-a! Nikad nisam bio 'pod patron atom Pantovèaka'!« . i onih koji su se iz uputa s poèetka teksta odluèili za opravdanje »ni kad nisam bio u HDZ-u«. kako je Iviæ Pa aliæ osobno tra io od Tuðmana da se zatvore svi ortaci Dubrovaè e banke. kako je Vladimir Seks ultimativno tra io od Tuðmana ostavku nakon zagrebaèke krize. ali i male. Stra na svjedoèanstva Granica. poèev od petog.podsjeæa Branko Salaj. vremenu koje je imalo svoje ne dodirljive velikane.upozorava Hloverka Novak-Srziæ. pak.

ti si cijeli ivot ivio u Ahmiæima? Da. travnja 1993. Dok sam ranjen le ao na tlu. Spustili smo se u prizemlje i neko vrijeme se krili 29 ispod stepenica. tr avnja 1993. travnja naveèer. Adnane. Trenutak p rije nego me pogodio. mali?«. I ja . jesi li i ao u kolu toga dana? Da. Odluèili smo istrèati i bje ati prema kuæi Zijaha Ahmiæ smo se èuèurili iza zida èekajuæi da pucnjava stane. molim te. Hvala. Na i susjedi. vidio sam roditelje malo dalje. Moja sestra je samo pala na tlo zajedno s mamom. da b je im. mo j otac je rekao: »Ubij mene. Isprva nije htjela iæi s njima. Adnane. otac i majka su utrèali u na e sobe i probudili nas vièuæi da s e brzo obuèemo i bje imo. trinaestogodi njaka kojemu su pred oèima ubili oca. jer je vatra veæ zahvaæala cijelu kuæu. ubij ih!«. moji roditelji su komentirali kako hrvatska djeca nisu i la u kolu. njena majka Hajrija i otac Sabahudin troje su od ukupno 116 rtava masakra u Ahm iæima. Roditelji i sestre su bje ali prema Nurijinoj kuæi. I ao si u kolu. ali s druge strane s u dolazila tri vojnika. jer kuæa gori. nije stala. Sto se tada dogodilo? Onaj drugi je najprije pucao u oca i Alisu. Rekao je da je na ao Melisu kako spava kraj maminog tij ela. majka Hajrija. u petak 16. a ispred kuæe Ive Prpiæa staln o su neki automobili dolazili i odlazili. a ja malo ni e. nisu do la u k olu. Vidio sam da Zahir le i na tlu do njega. Jesu li na uniformama imali nekakve oznake? Da. a on je rekao: »Bje i. Ja sam spavao u svojoj sobi. Osjetio sam bol i pao. ona je imala 6 godina. ali nije pogodio Melisu. koja je imala 40. rekao sam da se puca. Meðutim. Oboje su pali mrtvi.. sestr a Alisa od 11 godina i druga sestra Melisa. Vi kao je: »Ubij ih. godine? Rano ujutro. bili su u uniformama. ubij ih. zar ne? Gdje si i ao u kolu? U osnovnu kolu u Vitezu. z ar ne? Kakve su im bile uniforme? Bili su u maskirnim uniformama. Kad je drugi put rekao: »Ubij ih!«. zar ne? Da.meni j e tada bilo 13. majku i sestru. 15. Adnane. onaj vojnik koji je pucao na mene naredio je drugome da puca na tatu i mamu. no uskoro su moji roditelji zakljuèili da ne mo emo tu ostati. samo pusti enu i djecu!« Tvoje sestre su tada jo uvijek bile s ocem i majkom? Da. lice mu je bilo obojano u crno. posebno djeca Hrvata iz Ahmiæa. zaspali smo oko 10 sati. hoæe li. Kad si se vratio. svi ste bili kod kuæe? Da. Poku aj se prisjetiti 15. tko je tada ivio u va oj obiteljskoj kuæi? Otac Sabahudin. Odluèili smo tr dalje.Adnan Zec. tri puta. Jesi li primijetio ne to neobièno u koli? Da. jesi li opazio ne to neobièno kod kuæe? Da.. a majka Melisu. Milièeviæi. Onda je ubio ma jku. govorila je da æe prièekati da se mama probudi. sestre u svojoj. bje i!« Nastavio sam trèati. Negdje kraj Zahi-rove kuæe zaustavio me neki vojnik. ta tri vojnika koja su pucala u tvoje roditelje. odveli su svoje ene i djecu autom izvan sela. Valjat æe nam oèito jo neko vrijeme iznova i èitavati svjedoèanstva poput ovoga Adnana Zec . Oni su odmah zapucali. oko 5 sati. Vani su se èule detonacije i pucnjava. Kasnije sam saznao da ju se skupio El vir Ahmiæ sa svojom sestrom. isprièati ovom Sudu to se dogodilo sutradan. a onda me zaustavila grupa vojni a i rekli mi da stanem. Adnane. Mala Alisa Zec . U èetvrtak. otac je dr ao za ruku Alisu.najmlaðem je bilo samo devet . nje vi e nije bilo tu. Imali su oznake Hrvatske vojske. i pitao: »Gdje æe ti. Okrenuo sam se da pobjegnem natrag. on je bio 37 godina star. Milièeviæi i Prpiæi su Hrvati. opazio sam da neka hrvatska djeca. a rod itelji u treæoj sobi. Alisa je jedno od 15 djece ubijene u tom selu . Sto se s njom kasnije dogodilo? Kad sam do ao svijesti..

birokratski z avedena pod brojem 971124IT. sveuèili ni profe Ozren Zunec. u pet s ati ujutro kraj Nurijine kuæe presreli prestra enog mu karca i enu s dvije maloljetne kæe rkice. »kooperativnost«. su tinska razlika izmeðu retorike Franje Tuðmana i njegovih komesara koji su krili dokaze i titili egzekutore pod krinkom »nacionalnih interesa«. on je »bio tamo«: u uniformi je branio hrvatska og31 nji ta. i kada budemo vagali odgovara li taj »kut svjetlosti« nacionaln im interesima Republike Hrvatske. On nije dijelio Bosnu. Mladenom Schwartzom. Èirom Bla eviæem. Valjat æe.mjeseci. ta svjedoèanstva iznova èitati svaki put kad sljedeæih mjeseci i g odina budemo otkrili nove i nove dokumente koji æe »bacati drugaèije svjetlo na dogaðaje u Bosni ili u Oluji«. Valjat æe ih proèitati i ravnatelj HIS-a. u petak. »nacionalni interes«. i onda. Kao prv o.èak ni ne izgleda poput riDZ-ovih plaæenih uboj ica . osuðen na 45 godina zatvora. na posljetku. kr æanski prisjetiti se tu i tamo da nisu samo general i bili rtve HDZ--ove bosanske politike. on nije ni HDZ-ova rtva. ni branitelj stoljetn ih ognji ta. godine . general Bla kiæ je rtva HDZ-ove haa ke politike. odjednom je. m o da bio i Raèanov ministar obrane. veæ je branio La vansku dolinu. ta svjedoèanstva proèitati i Ðurða Adle iæ.ili.i stinom«. ta svjedoèanstva svakako proèitati Zlatko Tomèiæ prije nego sljedeæi put izjavi kako »saborska rasprava o pronaðenim tajnim dokumentima HIS-a ne bi koris tila ni Hrvatskoj ni Bla kiæu«. i to ne samo zato to bi bilo ljudski . 16. ako vas to dovoljno ne obavezuje. »kriminalizacija« ili cija«. Z a haa ke suce. svaki put prije nego p vno izjavi da »treba biti oprezan s pronaðenim tajnim dokumentima kako se ne bi Bla kiæa stavilo u jo te i polo aj«. Takav general Bla kiæ. travnja 1993.on je samo vojnik. le i po jedna mala Alisa Zec. Kada je p red TV-kamerama dramatiènim glasom objavio svoje senzacionalno otkriæe. lb. s vremena na vrijeme prisjetiti da ispod svake od te kih rijeèi k ao to su »transparentnost«. Valjat æe. da nije onomad dobrovoljno priveden u Sheveningen. primjerice. zbog èega i dandanas ta famozna fraza zvuèi poput skraæenice za program za za titu svjedoka. Drakonska presuda haa kog suda bila je tajnom ifrom za ustanak hrvatske desnice: i prije nego je njihove crne uniforme zagrizao prvi moljac. Valjat æe nam. naime. istovremeno se predstaviv i spasiteljem nevino osuðenog hrvatskog heroja: »Omoguæit æemo generalu Bla kiæu da se brani istinom!« . Valjat æe ih u jednoj od dugaèkih pa izmeðu svojih odmjerenih reèenica proèitati i premijer Ivica Raèan. prije nego opet izj avi da je »nesretna kazna generalu Bla kiæu podvala demokratskoj Hrvatskoj« i kako æe njeg ova Vlada senzacionalno otkrivenim dokumentima HIS-a »omoguæiti Bla kiæu da se brani . travnja \yyo. veæ su iz svojih skrovit ih jazbina izmiljeli grlati neofa isti s prepoznatljivim nabreklim ilama na èelu. U zadnjih nekoliko mjeseci. Valjat æe se. Ispovijest Adnana Zeca èak nije ni najstra nija prièa iz Ahmiæa . èini se. ona je nasumce izvuèena iz golemog sud30 skog spisa o krvavoj zori u Lasvanskoj dolini. Haag. Kakva je. meðutim. on je tako postao gotovo simbol otpora osovini Zagreb-Grude-Mostar. ima dovoljno jakih razloga da brine o Bla kiæevom polo aju. trebere s Cambrid-gea. Èinjenica. prije nego to jo jednom ka e kako mu »moramo vjerovati kad ka e da ima jak e razloge za to ne mo e reæi sve o tim dokumentima«. koji bi. valjda okirana onim to je prona la. kraæe: za to treba paziti »da se generala Bla kiæa ne stavi u jo te i polo aj«? Nova vlast. naime. brzo zakljuèavati vrata svojih konferencijskih sala i zajedno s Vladim irom Seksom do dugo u noæ dovijati to s tim otkriæima? Ili. i r etorike nove vlasti kojoj je trebalo samo nekoliko tjedana da po podrumima svoji h novih ureda poène otkrivati pravu istinu o zloèinima. naime. izjednaèiv i Bla kiæevu kaznu s 45 godina nistièkog mraka kao da je sam Ivica Raèan slao Bla kiæa u Bleiburg. Na p osljetku.. Tomislavom Merèepom i Ivicom Ropu em tra ili Raèanovu glavu. Dra en Budi a bi vjerojatno dao predsjednièki mandat za takvu biografiju. Ali general Bla kiæ nije ubojica . Premijer Raèan mirno je pak èekao da HDZ podigne svoju desnicu: danima prije on je z nao za 1800 registara tajnih dokumenata pronaðenih u HIS-ovim podrumima. veæ zapovjednik vojnika koji su onoga petka. bio je to ve lièanstven politièki potez: u trenutku je neobranjivo vratio lopticu u sam kut HDZ-o va terena. da bi zajedno sa Zvonimirom Separoviæem. Pardon.

Primjerice. Dakle. uredno razvrstana i slo ena po abecedi. mi æemo se sljedeæih godina pitati to je to u tim registrima to ne odgovara ni Kordiæu ni Bla kiæ . mi æemo se pitati za to su kalkulirali. vraæena je u registre na obrisanim poli cama i zakljuèana iza te kih podrumskih vrata. zabaèenim kutcima zgrade HIS-a. Bla kiæev odvjetnik Anto Nobilo najvjerojatnije bi uskliknuo: »Prigovor!« te nalo o poroti da zanemari iskaze svjedoka Raèana. Ako. koju su kako v eæ sudbina. I. predsjednica saborsko g Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. ubaèena je klica sumnje. Ovako. Ostat æe tako u ustima trpki okus prijevare: istinu æemo saznati samo ako je to u »nac ionalnom interesu«. Potom je Ozren Zunec onako. »istina« nije tako »spektakularna«. primjerice. i je l i haa ki sud instrument velikih sila. moæi æemo je vratiti u registre. I ikada. predsjednik Sabora. Tek kad je budemo znali. Raèan je brzopleto najavi o kako æe »omoguæiti Bla kiæu da se brani istinom«. Ako. U protivnom. svega da n-dva . dirnute ponosnim dr anjem rtvovanog generala. Novoj vlasti bilo je tako potrebno samo nekoliko tjedana da se uvjeri u ono to jo j je HDZ tuvio u glavu deset godina: da je istina jedna vrlo 32 zajebana stvar.ako je medu dokumentima. rekao da »javna rasprava o tim dokumentima ne bi koristila n i Hrvatskoj ni Bla kiæu«. Ako ga uopæe jo i ona zanima. istih inicijala i istog prezimena kao mala Alisa. takoðer zajedno s ocem i majkom ubili (takoðer!) vojnici s ozna kama Hrvatske vojske. U ovom trenutku potpuno je neva no to æe se dalje dogaðati. i je li u La vanskoj dolini postojao paralelni z apovjedni sustav ili nije. Nije. Adnana mo e zanimati samo istina. Sto to znaèi? Ako istina Bla kiæa »mo e staviti u jo te i polo aj« . osobito vjerojatno da æe ikakav mir njemu i maloj Melisi don ijeti konaèno saznanje tko je sve imenom i prezimenom odgovoran za ubojstvo njihove obitelji. opet zatvarati iza hrastovih vrata i sa zatvorenih sjednica poruèivati kako dokumenti i nisu tako »spektakularni«? I kako valj . to je jo va nije: je li to sv ? I nije li mo da ne to ostalo u mraènim. Odjednom.kao krunski svjed ok u posljednji èas trijumfalno pojavi na vratima sudnice. Prije nego to je otvorio veæ èuvene registre. Da mo e. kad otkriju dokumentaciju o zloèinima u Pakraèkoj Poljani i gnjusnom ubojstvu male Aleksandre Zec i njenih roditelja. i je li presuda Bla kiæu politièka poruka. naime. zakljuèati u podrum i . Èak i ako se ustanovi da isti na ipak jest »spektakularna«. i ako se ustanovi da je Bla kiæ nevin.toliko je trebalo da se s tajnih registara obri e pra ina. istih godina. i ako bude osloboðen . ostane zakljuèana u Zunecovu podrumu. ma kako »spektakularna« bila.Slavlje zbog fantastiènog returna iskusnog tenisaèa Raèana trajalo je. pismena zapovijed generala Bla kiæa da se zatvori istraga o Ahmiæima . dodala da »treba biti oprez an s pronaðenom dokumentacijom«. Ne to s èime jo jek »treba biti oprezan«. Ime mu je Adnan Zec. i takvu istinu . 33 Danas dvadesetogodi njeg mladiæa. »treba bit prezan«. Ba kao nekada.baciti kljuè. ocijenio kako ti d okumenti mo da i nisu tako spektakularni. ako se »njom mo e braniti Bla kiæ«.mi ih neæemo dati Haagu?! Meðu porotnike. Postoji najmanje jedna osoba kojoj je nakon svega sasvim svejedno jesu li pronaðen i dokumenti »spektakularni« ili nisu. Mo da i nije nu no da se pojavi na sud . u u Haagu. kad pi e romane. ni Tuðmanu ni Raèanu. meðutim.ostat æe saz anje da ona nikad ne bi ugledala svjetlost dana da nije bila korisna za »na u stvar«. Hoæe li se sutra Ivica Raèan i njegovi ministri iz poèasne garde èuvara nacionalnih inte resa. naime. a ne cilj. zna biti perverzna godinu i pol ranije.neugodnu i »nespektakularnu« . Mo da nije dobro ni da se pojavi uopæe. pak. I opet je tako istina postala sredstvo.Raèan i dru tvo ipak jednom odluèe objaviti. i postoji li famozni »drugi izvje taj HIS-a« ili ne. i ako se ba kao u amerièkim filmovima . za »nacionalni interes«. Sada je jasno: istina je dobrodo la sam ko æe biti svjedokom obrane. Nakon sv ega. Za to? »Zato da se jo vi e ne na kodi generalu Bla kiæu«. veæ sutra æe nam iz tog istog mraènog podruma zakucati duh jedne druge djevojèice . Mo da nije ni dobro da se pojavi na sudu. Na kraju je Ðurða Adle iæ. pred blijedim licima ha a kih tu itelja. Zuneca i Adle iæke. cijelu i u svoj njenoj nakaznosti. sebi u bradu. Istina je potrebnija nama. Onda je Zlatko To mèiæ. meðutim.

U poèetku cijele prièe jo je moglo i biti smije no: kad su se Zagrebom irile glasine kak o hadezeovci uni tavaju i spaljuju tone strogo povjerljivih papira. I ne koristi reè 'ubojstvo'. Prijem. ali nedu nih Hrvata? o ujka 2000. 'u boj' s tvog aparata nije po dogovoru. Prijem. tvrde svjedoci. na komunalne slu be) lo ile pune kamione dokumenata Slu be dr avne sigurnosti.jo æemo odreðeno vrijeme moæi i o tim famoznim razgovorima. Ne ide ubojstvo. toplane radile punom parom. èim se razjasni tko je smjestio Andriji Hebrangu. Mog atentata? Ponavljam. odlièno. od acima. Dvaes miliona leglo juèer na raèun. Ponavljam: F. M. Slu aj. Sam si reko da govorimo samo u iframa. Razumijem. A jesu li dva ratna druga pritom dahtala u slu alice svojih kodiranih crnih telefona o raketiranju Banskih dvora ili o. dogovorili smo se da ne govorimo o ciframa preko telefona. govori ko èovek. Sunce je visoko rijam. Prijam. dogovor je da govorimo u iframa. Kasnije smo. Kakav prijem. uostalom. Od aèar je u kafani. Antu Markoviæa i Banske dvore. A i nije lepo da se pominje ubistvo. u boj! Prijam. 35 Kakav broj. a u nedostatku goriva komunjare (mislilo se. . Molim. rekli smo u iframa. U boj.prvi hrvats ki pa aliæ . Prijem.tada bio provjereni udba ki kadar Josip Manoliæ. al ne preko tvog aparata. 34 Nazovi M. Karte su podeljene. ubojstvima i atentatima . Razumem. Ide. I otprilike toèno toli ko u iframa. bre? Nema broja. Prijam. Èujnost tri. Èekam upute. toèno? Dogovorena cifra je u broj taèna. kako za koga? Jesmo rekli za Antu Marko-viæa prijem? Prijem. dakako. ide. »omoguæiti Merèepu da se brani istinom«? Za dvije djevojèice. ne spominji aten tat. Ne. bolj e èuvao? I tko bi ih bolje iskoristio? Èinjenicu da je drugi èovjek dr ave . Prijam. ovo je izravna veza. potvrðujem. Mlaði æe doæi na red ne to kasnije. u boj! Ponavljam: u boj. novo j po iljci nafte. Ponavljam: ne ide 'u boj' s tvog aparata! Prijem. za koga prijem? Za predsednika Vlade. recimo. meni je dosta tih tvojih udba kih fazona i zajebantskih fora. Zuna je sletela na od ak. kad i m zapjenjeni crnoko ulja i pokucaju na vrata Markova trga. tako æe otprilike izgledati transkripti kodiranih razgovora Franje Tuðmana i Slobodana Milo eviæa kada ih jednog dana ef Mesiæeva kabineta Damir Var gek pronaðe negdje u blindiranim podrumima pantovèaèkog Kamelota. Struèak jaglaca est dinara. Alisu i Aleksandru Zec. Prijem . Reko. a shva tili smo bogami i za to. koristili smo tek kao zgod an la-gvort za neokomunistièku karikaturu nove vlasti. Rekli smo da je ifra » una sletela na od ak«. Dogovorili smo se da ne srne operacija 'U boj' s tvog telefona. ne. ostat æe tajnom kojom æe se povjesnièari i historièari poèeti baviti tek a koje desetljeæe. Za to onda silaziti u podrum i kripom èeliènih vrata remetit i miran san ivih. Za to pita ? Kako sad stvari stoje. i jo tisuæe drugih rtava u »krvnom« srodstvu ionako je veæ odavno kasno. Kakvih Banskih dvora? Sto puta smo rekli da ne spominjemo nikakvo ubojstvo.a biti oprezan da se ne bi na kodilo »i Hrvatskoj i Tomislavu Merèepu«? Ili æe ipak. shvatili da su to bile izmi ljotine de urnih paranoika. naravno. g odine kada su. zlobnici na èelu sa mnom prisjetili su se stupova dima nad Zagrebom onoga hladnog proljeæa 1990. Pri jem. Kakvo ubojstvo? Ne razumijem. Pitam samo ide li ili ne ide operacija 'U boj'? Prijam. I to starijem. Ne. Ante Markoviæ je 'od aèar'. novac. zove M. ovde. samo ifrirana. u-nama. Dogovorena ifra je 'U boj'. jasno. Prijam. Taktika je bila savr ena u svojoj jednostavnosti: cijele ar hive komunistièkih tajnih slu bi povjerene su biv im udba ima! Tko bi ih. zove M . Ponavljam: una je sletela na od ak. radi ubojstva ili kako su Tuðman i Milo eviæ telefonski dogovorili raketiranje Banskih dvora F . aten tat.

biri. isto to je nekad govorio i Ivan Peniæ da. ozbiljnim glasom sveuèili nog profeso ra u èije se rijeèi ne sumnja. Onda smo se zadovoljili sprdanjem s kli ejom o policijskom p rofesionalcu. a onda nam je novi ef HIS-a Ozren unec. meðutim. Kako smo bili glupi! Ni kada je monstruozni Tuðmanov novoudba ki sustav poèeo koristiti stare ljude i stare arhive za obraèune s mangupima u svojim redovima. Turek. tajnim telefonima i mikrofonima. Tot. politièara i boraca za ljudska prava. pardon. zakon je zakon. zakon je zakon. èekali smo sutra nje novine da proèitamo stenograme iz Kara va i ratni dnevnik Tihomira Bla kiæa. ali njegov pogodak ne va i. masoni. tako je i sada Ozren Zunec nakon to smo opet danima kupovali novine da saznamo tko je naredio operaciju Kameleon otp rilike ponovio kako nije otkriveno »ni ta spektakularno«. biv i aktivist Hrvatskoga helsin kog odbo ra i Glasa 99. Jo uvijek ni ta ne shvaæajuæi. jer ima dobar alibi: bio je u ofsajdu. Franjo Tot. a arko Pe a na funkciju ravnatelja SIS-a . neæemo ga kr iti kao oni pri je. Dim se nije ni razi ao. Kupovali smo tako uzalud novine p ar dana. zaredale su bogami i ostavke na obje strane Zvonko Makoviæ je dao ostavku na funkciju u HHO-u. a glavni krivci su ostali neka njeni. nama jo uvijek nije bilo jasno k ako to da svih sedamsto èetrdeset devet HDZ-ovih tajnih slu bi sa svim onim supertaj nim arhivima Udbe u deset godina nije uspjelo pronaæi niti. vrag su nevl adine organizacije. pouzdani policajci Jugos lovenske bezbednosti za koje smo do tad mislili da se kriju negdje pod la nim brko vima i novim imenima. svaka mu èast. prislu kujemo novinare. rekli smo: »K vragu. Dakle. i èini se da je samo Bruno Bu iæ izvukao . kako je ona sasvim regularno i po zakonu pokrenuta. odao kako pronaðena dokumentacija »i nije tako spektakula rna«.« I kad smo veæ debelo vjerovali da su sve te paranoje o mraènim podrumima HIS-ova i S IS-ova. sprovedena i arhivirana. Izbio je skan dal irokih razmjera. i opet smo povjerovali kako hadezeovske komunjare iz komunalnih slu bi spaljuju dokumentacije svojih oba vje tajnih slu bi. ubojicu Bruna Bu iæa? 36 Smije no suðenje Sindièiæu bilo je poput utakmice Rijeka-Osijek . praæenju i uhoðenju. tko zna.svi su unaprijed znali suèevu odluku. najprije æemo promijeniti zakon. bravo Franjo. naravno. recimo. I opet s u nam se u magnovenju prièinjali stupovi dima nad Zagrebom. dobrog za svaku dr avu i svaki re im. Naruèitelji ubojstva ostali su u Nogo metnom savezu. o mikrofilmovima. ali po zakonu. Stri jelac je. eto to je pravna dr ava.Ni ta nismo shvatili èak ni onda kada smo otkrili da su one poznate siluete iza lamp i uperenih u na e oèi ustvari Josip Perkoviæ i Zdravko Mu-staæ.koji se valjda svugdje u c iviliziranom svijetu èuvaju u blindiranim podrumima ali smo se ponadali da æemo sazn ati drugu poslasticu iz tajnih arhiva HDZ-a: dosjee praæenih novinara. tko je ispraznio Vare . tajnoj policiji.dub lji kraj. z avedena. z na on to sve ima u tim HHO-ima. crvenih. Toènije. Tako smo. novi ef SZUP-a Franjo Turek odgovorio nov inarima Ferala i Nacionala kako im na temelju Zakona o tajnosti podataka ne mo e o moguæiti uvid u njihove dosjee. bravo Franjo. da su svi ti pijunski mitovi i legende posljedi .« Tek to smo povjerovali kako nam ne daju na e vlastite dosjee samo zato jer to Zakon ne dopu ta. a onda je iznebuha Ivica Raèan objavio senzac ionalno otkriæe tajne arhive HIS-a. da proèitamo tko je naredio Ahmiæe. disketama i kasetama. bla eni u èudu hrvatske naive. godine. svi su znali konaèni ishod. tko je plaæao Tu tu. Tako bar ka e svjedok Damir Pe-triæ. poznat. doèekali hladno proljeæe 2000. zelenih vragova. a tajna slu ba tajna slu ba. u cijelom civilizira nom svijetu tajne policije se bave uhoðenjem nevladinih organizacija. povjerovali smo da su u preko tisuæu registratora s tajnim papirima HIS-a bili raèuni za telefon i mjeseèni obraèuni potro ene struje . Kad je. ne mo e se protiv zakona ma kakav on bio. ivio Franjo! Mislim. kako nisu utvrðene nepr avilnosti u toj operaciji. Rekli smo: »K vragu. utih. urotnici. U redu. 37 Kako je Istra no povjerenstvo po definiciji iz hrvatskoga rjeènika tijelo koje dokaz uje da se nigdje i nikada ni ta nije dogodilo.a na kr aju je èak osnovano i Istra no povjerenstvo. o prislu kivanju. puknula je »afera Tot«. I taj Franjo. tko je ubio Parad ika. iscijedio je du u na novinski papir i priznao kako ga je SIS zavrbo vao i mobilizirao kao duboko grlo u tim nevladinim organizacijama. ivio Franjo! Mislim.

Èak je i Kse nija Pa aliæ . u ak i Boban. pametan je bio na Franjo. to je u redu. mo e netko umjesto 'u boj' èut i 'ubojstvo'. Samo jo ne mo e do kuèiti jesu li u HDZ-ovim slu bama sjedili biv i komunisti ili u SDP-ovim sjede biv i HD Z-ovci. Miroslav. Kad èovjek previ e razmi lja. bravo Tuðmane. kak o to da nitko od SDP-ovaca nikad zapravo nije najebao od HDZ-ovih tajnih slu bi i kako to da nitko od HDZ-ovaca nije niti æe najebati od SDP-ovih tajnih slu bi? Pa mu se u visokom stadiju paranoje uèini da je shvatio za to je SDP onomad onako tiho pr epustio vlast 39 HDZ-u i za to je deset godina kasnije HDZ tiho vratio vlast SDP-u.da ne bi zbrzao sa zakljuèkom kako je i sam Pa aliæ pre ivio izbore i konsenzus om nove vlasti izabran za potpredsjednika Sabora na isti naèin kako je Manoliæ onoma d »pre ivio komunizam i jo se smijao« . u Rusiji je ovih dana nekada nji KGB-ov pijun postao predsjednik dr ave. znamo to iz sad veæ priliènog iskustva. toèno . a ka e na narod 'ko ne plati kurvu. politika je kurva. Nakon nekoliko dana konaèno smo shvatili i bez da nam je Ozren unec i ta rekao: mater ijal je na sigurnom.supruga Ivica Pa aliæa i jedini dokaz da mu je Pa aliæ prezime. ni do dana dana njeg . dakako. Ante B akoviæ i svi oni pouzdani HDZ-ovi policajci nacionalne sigurnosti za koje smo sve vrijeme mislili da se negdje kriju pod la nim brkovima i novim imenima.« Uostalom. Ili mo da buduæi? Pa mu se na trenutak uèini da zna to slijedi: primjerice. zar nisu Ken-nedy i Hru èov biglisali t ako preko èuvenog 'crvenog telefona'. odjednom eto Stipe Mesiæa kako pred TV-kamerama pokazuje crni telefonski aparat na radnom stolu bla. nekako istovremeno i s istog mjesta . Jarnjaka. mo da je i bolje tako. dan-danas bi se Dinamo zvao FK Serbia. Bo e moj. ivio Franjo! Mislim. zakljuèi kako su one po znate siluete iza lampe uperene u njegove oèi ustvari Ivo Luèiæ. osim toga da nije Tuðman razgovarao s Milo eviæem. navodno. Novinari su tvrdili da je Predsjednikovu golemu kolekciju s naj veæim uspjesima u ka. suðenje nekakvom Tudmanovom sindièiæu zbog ubojstva. jasno. kad èovjek bolje razmisli. pregledan i preslu an. Tuðman. na primjer. Ima.iz ostakljenog labirinta Predsje dnièkih dvora .samo novinarske fantazije o nekakvom ifriranom telefonu s dekoder-kart icom kojega je Tuðmanu. Uostalom. vrpcam a. dobri svakoj dr avi i svakom re imu. to da se predsjednika ne prislu kuje. Rekli smo: »K vragu. jo nade za Miroslava Tuðmana. osim toga i nije pristojno slu ati tuðe razgovore. nigdje na svijetu to ne iz lazi u novinama. Canjuge. veæ obièan »tihi telefon« sa sustavom protiv prislu kivanja. Bobana. te da konaèno iz prve ruke èujemo kako se to. to se dogaða kad èovjek ne zna stati? Razmi lja dalje i zapita se. zakon je zakon. bravo Franjo. to je politika. Pa je stoga najbolje tu negdje i stati. platit æe likara' . opet neumorno kupovali novine da saznamo to su to p rièali Tuðman. a profesionalci su.upravo onako kako smo nakon 1990. sindikalnog voðe Milana Krivokuæe. a dr avna tajna dr avna tajna. poklonio osobno Slobodan Milo eviæ. kakvoga je imalo pola HDZ-a. SIS-u ili kako se . neka je to na sigur nom. Kad se tako mudro zakljuèi. mo e se uostalom ne to i krivo shvatiti. ni prekosutra. Mi smo.ca pretjeranog konzumiranja Jamesa Bonda i Ivana Zvonimira Èièka. otk rili da su Dolancovi »profesionalci« jo uvijek na svom mjestu! I onda . Rizvanbegoviæa i drugih Pantovè mali ana nakon njegove smrti sredila i na sigurno spremila komisija na èelu s Miros lavom Tuðmanom. lak e je i zakljuèati sve one arhive s dokumentima.« Sad. i nema tu nièeg spektakularnog. Onda je Vesna kare -O bolt glasom Ozrena Zuneca rekla kako to nije nikakav bondovski supertelefon. ivio Tuðman! Mislim. Na kojemu æe svi znat i da su nalogodavci ubojstva i dalje u svojim uredima u HIS-u.pukla je i afera s nestankom 830 magnetofonskih vrpci na kojima je pedantni Franjo Tuðman snimio sve razgovore 38 u svom kabinetu. a to to je r azgovarao s Milo eviæem. Rekli sm o: »K vragu. dij lila Bosna. primjerice. No u novinama ni ta: ni sutradan. primjerice. recimo. pa ih nitko nije optu ivao za veleizdaju. Zvonimir Zriliæ.èovjeku preostaje samo trezveno zakljuèiti kako su to profesionalci. a Iviæ ime svom starom obavje tajnom mjestu! Da. Jer. pusti ti to. dakle. sva ta mu padne na pamet.e nopoèiv ega predsjednika i novinarima otkriva senzacionalnu tajnu o dugogodi njoj izra vnoj telefonskoj vezi izmeðu Tuðmana i Milo eviæa! I opet smo ujutro trèali na trafike da proèitamo to su to jedan drugome na uvce cvrku tala dva predsjednika. disketama i transkriptima. Pa se malo bolje zagleda i. Pa aliæa.

veæ ta Udba zove, a da æe Tudmanov sindièiæ biti osloboðen. I da æe cijelo smije no suðenj i poput utakmice Dinamo-Hajduk u zadnjem kolu - svi æe unaprijed znati suèevu odluku , svi æe znati konaèan ishod, glavni krivci æe ostati neka njeni, a pogodak poni ten jer j e strijelac bio u zaleðu. Netko mu je, naime, èuvao leða. Poèinje tako novo hrvatsko stoljeæe, a mi jo ne znamo ni tko nam je onomad poslao Jos ipa Broza, a kamoli tko nam je ovomad poslao Franju Tuðmana. Niti æemo - i jedno i d rugo - tako brzo saznati. I to ne zato to su proljeæa u Hrvatskoj hladna i to æe vam s e opet uèiniti da suklja dim iz zagrebaèkih toplana, veæ stoga to, vjerujte, istina i n ije tako spektakularna. Dima iz zagrebaèkih dimnjaka ionako - to ste valjda shvati li neæe biti. Sto bi se reklo: » unec sleteo na od ak«. Za to ste, na kraju, uopæe vjerovali da æe novi èuvari pijunskih arhiva irom otkljuèati t èelièna vrata i dati vam va e dosjee, Tuðmanove stenograme i Bobanove faksove iz Zagreb a? Vi to, kakvi ste, ionako ne biste razumjeli. I to ne samo zato to su razgovori i dokumenti ifrirani. Uostalom, to biste zakljuèili kad bi vam, recimo, Ozren Zunec pokazao transkript te lefonskog razgovora izmeðu Franje Tuðmana i, recimo, Hrvoja Sariniæa? Na primjer: Alo, Hrvoje, predsjednik pri telefonu. Izvolite, gospodine predsjednièe! Ajde nazovi èaskom M. Za to? Radi ustrojstva. Kakvog ubojstva, gospodine predsjednièe?! Obavje tajne zajednice, èega drugog? o ujka 2000. 40 Lenzov zakon ili praktièno uputstvo za upotrebu nijednog sredstva kojega se neæete libiti »Bili smo razoru ani 1990. i 1991. godine, a sada nismo i neæemo se libiti nijednog sr edstva u obrani na ih prava i obrani Republike Hrvatske od onih koji ele poni titi i obezvrijediti Domovinski rat!« Ovaj je potresni J'accuse javno, na konferenciji za novinare uoèi saborske rasprav e o suradnji s Haa kim sudom, izgovorio predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata brigadir Branko Borkoviæ, poznatiji kao Mladi Jastreb, zapovjedni k obrane Vukovara. Dan kasnije, u Saboru dodatno iznerviran zlokobnim brujanjem te kih rovokopaèa i bij elih d ipova na putu za Obradoviæa Varo i druga gospiæka strati ta, te stidom Gorana Gran ica zbog zloèina poèinjenih u njegovo ime - mladi æe Jastreb biti jo odreðeniji: »Ako se o a deklaracija prihvati, ne preostaje nam ni ta drugo nego da ponovno ratujemo za s tvaranje hrvatske dr ave!« Kako je poznato, Deklaracija je nakon maratonske rasprave usvojena, to otprilike znaèi da znamo to nam je oèekivati: novi, dakle, Domovinski rat. U kojemu se Jastrebo vi, kako smo èuli, »neæe libiti nijednog sredstva u obrani Republike Hrvatske od onih koji ele obezvrijediti Domovinski rat«. Kako bismo to ispravnije - dakle, to ozbiljnije - shvatili ovu nedvosmislenu prije tnju, valja nam najprije definirati to je to, zapravo, Domovinski rat. Mi smo, na ime, godinama vjerovali kako je rijeè o obrambenom ratu izazvanom agresijom Milo eviæe ve Srbije na goloruku Hrvatsku. Deklaracija o suradnji s Haa kim sudom, a bogami ni haa ki istra itelji koji ovih dana prekopavaju Obradoviæa Varo , ni jednom rijeèju, meðutim, ne dovode u pitanje tako poje dnostavljenu definiciju Domovinskog rata, veæ to je doista veæ pomalo dosadno ponavl jati sasvim pojedinaène zloèine ljudi s imenom i prezimenom nad ljudima s imenom i p rezimenom. Imena? Recimo, Mirko Norac i Tihomir Ore koviæ, gospodari Domovinskog rata u Gospiæu, koji su 16. listopada 1991. poslali patrole u kuæu jednog poznatoga gospiækog suca i drugih viðenijih, dakle sumnjivih Srba. 41 Imena? Ivan Milas, koji je 5. prosinca iste godine tra io - a HDZ-ov parlament bla goslovio otkaz za gospiækog suca koji pet dana nije do ao na posao. Imena? Ðuro Pavlic a, Srbin, sudac gospiækog suda koji pet dana nije dolazio na posao iz prostog razl oga to je bio mrtav.

Hoæete jo imena? Primjerice kad smo veæ kod srpskih sudaca onaj visoki èasnik Hrvatske vojske koji æe nekoliko godina kasnije i nekoliko kilometara sjevernije, lokalne o re koviæe pozvati na raport zbog lo e obavljenog posla: »Jo ih ima, i ovdje kod vas! Od 2 2 suca u Karlovcu sedmero su Srbi!« Ah, da - ime: Franjo Tuðman, vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske. Tko, dakle, obezvrjeðuje i kriminalizira Domovinski rat? Oni koji tra e ime i prezim e zloèina, ili oni koji ratni zloèin progla avaju Domovinskim ratom? Naime, zakomplici rajmo: tko Domovinski rat uopæe progla ava ratnim zloèinom? Oni koji tra e ratne zloèince ili oni koji se »neæe libiti nijednog sredstva« u obrani Hrvatske od onih koji tra e rat ne zloèince, dakle onih koji »obezvrjeðuju Domovinski rat«? Kakva maestralna zamjena tez a! Kad je veæ tako, dobro je znati i kakva su to »sredstva« kojih se jastrebovi o kojima je u ovoj prièi rijeè - dakle oni s haa kih popisa - »nisu niti æe se libiti« u nu noj samo ani od »onih koji ele obezvrijediti Domovinski rat«. Evo, dakle, nekih od tih sredsta va, s detaljnim uputama za upotrebu. METAK U ÈELO »Za Gospiæ je vrijedila naredba 'etnièki oèistiti'. Ubili smo direktora po te, bolnice, vl asnike restorana i kojekakve druge Srbe. Ubojstva su izvoðena metkom u èelo, jer nis mo imali vremena. Ponavljam, iz vrhovni tva je bila naredba da se smanji postotak Srba u Gospiæu.« NO »Jednom prilikom, negdje u 2 ili 3 sata u noæi, u prostoriju je do ao Tomi zajedno s j o nekolicinom osoba, te me ponovno izveo iz sobe i uveo u drugu prostoriju. Odmah su me poèeli tuæi, a Tomi me sna no udario akom po licu i slomio mi èeljust. Nakon toga skinuli su mi gornji dio odjeæe, te sam morao mirno stajati, dok su me ostali dr ali . Tomi je uzeo no ...« DINAMIT »Ponekad smo znali likvidirati u kuæama, a kuæu potom dignuti u zrak. Nema tijela. Bil o je puno takvih kuæa, najvi e u selu Bujavici.« 42 PI TOLJ »Jedan od prisutnih ljudi u maskirnoj uniformi izvadio je pi tolj, uperio ga u nas i rekao da æe nas sada pobiti. Odjednom su odjeknuli pucnji, i to vi e njih. Ja sam u prvom momentu mislio da pucaju u mene. Meðutim, nakon to su odjeknuli pucnji, nisa m osjetio nikakav udarac ni bol samo sam vidio kako je mu karac kojeg su doveli pa o u jamu koju su oni iskopali.« BOMBA »Poslije sve pucnjave Sa a je u podrum ubacio jednu bombu, a odmah zatim Bego ga je pitao mo e li i on baciti jednu. Kako mu je Sa a rekao da mo e, i Bego je u podrum bac io jednu bombu.« JO O NO U »Sjeæam se da je jedan Nijemac kojega su zvali Sa a i jedan Bosanac, koji je ivio u Nje maèkoj, tukli zatvorenike i bu ili im u i no em. Nakon toga svaki bi progovorio.« JO SAMO JEDAN METAK »Netko mi je rekao da djevojèici ve em oèi. Uzeo sam komad plahte i kada sam joj zavezao oèi, rekao sam da ispale samo jedan metak. Ja sam se nakon toga okrenuo i nisam h tio gledati. Nisam èuo jedan, nego vi e pucnjeva. Kada sam se okrenuo, curica je le al a na zemlji.« KALA NJIKOV »Trojica zarobljenika iskopala su na jednoj livadi jamu, a zatim me Tonèi zamolio da on to uèini, to sam i dozvolio, pa je ovaj u Marinu pucao iz automatske pu ke. Kada ju je ubio, sjeæam se da je Tonèi rekao: 'Hvala ti, Rimac, to si dozvolio da ja pucam !'« MALOKALIBARSKA PU KA »Sini a i Sa a su i li kod tog èovjeka i doveli ga u zatvor u Poljanu, gdje je bio saslu an nakon èega je netko rekao da ga treba likvidirati. Krenuli su kamionom Sini a, Niko la i Bri evac, a sa sobom su uzeli dva druga zatvorenika. U umi su zatvorenici isko pali jamu, a onda su malokalibarskom pu kom ubili staroga sa takom.« 43 PU KOMITRALJEZ

»Kad vi e u kombiju nije bilo nikoga, oti ao je sa Zadrom i Begom do ulaza u podrum, g dje su veæ bila tri zatvorenika. Nakon pucnjave i pada ove trojice u podrum, Zadro je iz pu komitraljeza H-84 pucao po podrumu i po tijelima, a Miro ga je upozorio da to ne radi jer bi se neki metak, zrno metka, moglo odbiti i ozlijediti ga.« SNAJPER »Jednom sam rekao da su svi koje sam ubio, umirali sretni, jer sam im ja na malom bloku pisao potvrde da mogu proæi na e stra e i oni s tom potvrdom sretni idu doma. On da sam ih ja èekao snajperom. Umirali su sretni.« GOLE RUKE »Stela joj je pri ao straga, obuhvatio je desnom rukom ispod vrata, poèeo je stezati i sru io na pod, zajedno su se sru ili na pod. On je le ao ispod nje i dr ao je stegnutom desnom rukom preko vrata na sebi. Tako su le ali negdje minutu-dvije. Èulo se krklj anje te ene, a ja sam rekao: 'Ti e, netko ide!'« OSTALO »Ponekad sam navraæao u zatvor, a jednom prilikom vidio sam u njemu puno ljudi. Ne z nam koliko, mislim da se radilo o 11 ljudi koji su ubijeni u jednom podrumu u Bu javici. Te ljude su ubili Miro, Piko, Sa a i Tonèi. Po njima su pucali iz ' korpiona', automata, 'pumperica' i mitraljeza.« Navedena sredstva, zajedno s uputama za upotrebu detaljno opisana u zata kanim pol icijskim izvje tajima, ispovijedima zloèinaca i svjedoèenjima rtava u Gospiæu, Pakraèkoj P ljani i drugdje - odakle su za potrebe ovoga priruènika i preuzeta bila su, meðutim, tek konvencionalna, gotovo regularna sredstva u »obrani Republike Hrvatske«. Te jes eni, sada veæ davne 1991. godine, jastrebovi su, meðutim - kako smo èuli - uglavnom bi li razoru ani. Kada nisu uza se imali konvencionalna, »nisu se libili nijednog sreds tva«, pa ni onih priruènih. Iznenadit æe se to sve mo e poslu iti u tu svrhu. LENZOV ZAKON »Kad se sjetim svih tih muèenja, pitam se kako su se uspjeli sjetiti svega toga. Pri mjerice, najbolnije je zabiti male èavle pod nokte. Kad na njih 44 spojite trofaznu struju, od èovjeka ne ostane ni traga! Pepeo! Ja se toga nikad ne bih dosjetio, a znam Lenzov zakon.« PENDREK »Naredili su mi da se skinem, te uzeli 'pendrek' koji je bio napravljen od kabla z a struju, i istim me tukli po cijelom tijelu. U jednom trenutku navedeni èovjek s brkovima ugurao mi je 'pendrek' u debelo crijevo, to me jako zaboljele Pored 'pen dreka', tukli su me èime su stigli, rukama, nogama, i ostalim to su imali pri ruci. Takva maltretiranja su bila gotovo svakodnevna.« SOL I OCAT »Otvarali smo im rane po kojima smo posipali sol i ocat. Uglavnom, nismo dozvoljav ali da prestanu krvariti.« PLINSKI PLAMENIK »Zatvorenike smo dr ali u podrumu osnovne kole, a kad ih je bilo vi e, onda bismo ih st avljali i u uèionice. Za njih su najgore bile noæi, kad smo ih operativno obraðivali, a to je znaèilo da smo poku avali pronaæi najbolji naèin da im nanesemo to veæu bol kako b to vi e priznali. Znate li koji je najbolji naèin? Palite zatvorenika plamenom iz bo ce plina i onda ga polijete octom, a to radite uglavnom po genitalijama i oèima.« PETO ILNI KABEL »Zatvorenicima se u guzicu znao gurati peto ilni kabel, to bi im ostavili po par sat i da ne mogu sjesti.« POLJSKI TELEFON »Postoji mali induktor, poljski telefon, pa Srbina prikljuèi na to. Radi se o istosmj ernoj struji, ne mo e ubiti, ali stvara neugodan osjeæaj kod èovjeka. Pita onda tog pri kljuèenog Srbina odakle je, on ti ka e 'iz Dvora na Uni', a ti onda na poljski telef on nazove Dvor na Uni.« Dosta vam je? Cutite muèninu kako vam se penje iz trbuha prema gore? Tako i treba, jer to vas èeka ako ste i na trenutak pomislili kako je upravo potraga za istinom i poèiniteljima ovih i drugih zloèina zapravo jedino »sredstvo u obrani Republike Hrv atske od onih koji ele obezvrijediti Domovinski rat«. Sredstvo kojega se ne bi treb ali libiti. 45

Uostalom, nijedan od ljudi èija ste svjedoèenja proèitali u ovom jezivom priruèniku do d ana dana njeg nije osuðen za nedjela o kojima su tada tako spremno prièali. Dapaèe, neki od njih su i odlikovani »u znak priznanja, ali i obveze da nastave kako su to i d osad èinili, da budu uzor drugima i opravdaju povjerenje koje sam im ukazao«, kako j e to lijepo rekao dr. Franjo Tuðman prilikom dodjele odlièja svome gardistu Sini i Rim cu (vidi pod METAK, KALA NJIKOV I MALOKALIBARSKA PU KA). Svoj orden Rimac je, naravn o, zaslu io za junaèko djelo u Ratu. Zato mi danas, kad govorimo o njegovim zloèinima, moramo osjeæati nelagodu veæu od one koju je osjetio on, odlikovani junak Domovinskog rata - heroj s certifikatom kad je okretao oèi od 12-godi nje Aleksandre Zec. Zato Goran Graniæ, javno u Saboru iz ra avajuæi svoj stid zbog tih zloèina, mora brisati hladan znoj s èela i gutati knedle v elièine poveæe bundeve, knedle kakve ni u jednom trenutku nisu omele Ivana Milasa da u istoj sabornici tra i otkaz za mrtvog Srbina. Zato danas, kad slu amo Branka Bork oviæa, moramo osjetiti strah jednak onome koji je osjeæao ku-tinski taksist Branko V elagiæ, jedan od rijetkih koji su pre ivjeli Poljanu, one noæi kad je »Tomi uzeo no «. Zato æemo morati osjetiti panièan strah kada jednoga dana zapoènemo istra ivati, primjer ice, noæne nestanke vukovarskih Srba onoga ljeta 1991. zato to æe to biti »poni tavanje obezvrjeðivanje« vukovarske tragedije. Laka vam, dakle, noæ, taoci Branka Borkoviæa! Mi, koji ne mislimo da »zloèin u obrani Do movine nije zloèin«, ni noæas neæemo spavati. Neprijatelj ionako nikad ne spava, naroèito ako oèekuje da mu »negdje u 2 ili 3 sata doðe Tomi«, sa »svim sredstvima u obrani Republik e Hrvatske«. A posebice ako se »Tomi« prije toga uredno najavio na konferenciji za nov inare. I ako za njega ne va i nijedan zakon osim Lenzovog. Kako je to, uostalom, lijepo objasnio jedan visoki èasnik hrvatske vojske u uvodni ku prvog broja slu benog vojnog glasila: »Jest, za osloboðenje hrvatske dr ave i hrvatsk og naroda, za uspostavu hrvatske narodne slobode neæe se odbaciti nijedno sredstvo , pa ni ono najgroznije, jer veliki i sveti cilj posveæuje svako, pa i najstra nije sredstvo!« Ah, da - ime: Ante Paveliæ, poglavnik. travnja 2000. 46 Po va im izborima ili nekoliko kratkih recenzija domaæih glazbenih hitova iz ludih devedesetih Frankie Goes To Historj Featuring Dr. John Pa aliæ WHO WANTS YESTERDAY'S PAPERS? (Tuðman Records/Mesic-Music, 1997.) Elvis je mrtav, ivio Elvis! Jedva èetiri mjeseca od smrti Kralja - Elvis just left the building, rekla bi na P antovèaku Sinnead O'Zbolt - poèelo je krèmenje njegove goleme zaostav tine. To je morao pomisliti svaki istinski fan Frankieja Tuðmana kada je, usred procesa oko njegova naslijeða i galame koja se podigla zbog najave luksuznog boxa Basement Tapes (Mesi c-Music, izdavaèka kuæa Stipe Mesiæa) - nekada njeg Frankiejevog studijskog glazbenika objavila Who Wants Yesterday's Papers, posthumnu kolekciju Tudmanovih snimaka k oje je kasne 1997. godine snimao u studijima vlastite kuæe Tuðman Records. Kako krivo! Jer, Yesterday's Papers mnogo je vi e od jeftine rasprodaje memorabi-lija pokojnog a Kralja: rijeè je o prvorazrednom materijalu koji za njegova ivota nije objavljen vjerojatno samo zbog visokih kriterija samog Tuðmana, mada se po skromnom sudu va eg a kritièara mo e mjeriti s najzvjezdanijim trenucima enevskih sessiona s Milo eviæem i Ka rad iæem zabilje enim na This Landls My Land {HTVRecords, 1995.) i po mnogima njegovim najboljim studijskim albumom Franks Wild Years, kojega je za HTV Records produc irao legendarni Branko Uvodiæ, pa èak i antologijskim piratima Live In Karageorgeovo {Zalo ba kaset in plosè Paraga, 1990.) i The Night They Droto Old Vukovar (ST/Bo iæ Pro ductions, 1991.). Album otvara The Foggy Day, sjajni duet s Iviæem Dr. John Pa aliæem, britka satira o l judima koji svako jutro kupuju novine i gube se u magli rutinske svakodnevice, u kojoj æe negdje putem zametnuti vlastiti identitet: o anonimusima, dakle, o kojim a nitko nikada neæe ni ta znati. »Bilo je u novinama da se prodaje,/ali da ti anonimus i ne mogu biti!/Predsjednièe,

47 Uostalom. moramo osjetiti strah jednak onome koji je osjeæao ku-tinski taksist Branko V elagiæ. 1991.) i The Night They Drotu Old Vukovar (ST/Bo iæ Produ ctions. kad govorimo o njegovim zloèinima. uostalom. Kako krivo! Jer. Franjo Tuðman prilikom dodjele odlièja svome gardistu Sini i Rimcu (vidi pod METAK. dakle. nijedan od ljudi èija ste svjedoèenja proèitali u ovom je. da . pa i najstra nije sredstvo!« Ah. noæne nestanke vukovarskih Srba onoga ljeta 1991. lijepo objasnio jedan visoki èasnik hrvatske vojske u uvodni ku prvog broja slu benog vojnog glasila: »Jest. zato to æe to biti »poni tavanje obezvrjeðivanje« vukovarske tragedije. javno u Saboru iz ra avajuæi svoj stid zbog tih zloèina. za uspostavu hrvatske narodne slobode neæe se odbaciti nijedno sredstvo . KALA NJIKOV I MALOKALIBARSKA PU KA).) Elvis je mrtav.Elvis just left the building. noæ. kojega je za HTV Records produc irao legendarni Branko Uvodiæ. kad slu amo Branka Bork oviæa. »Bilo je u novinama da se prodaje. poglavnik. I ako za njega ne va i nijedan zakon osim Lenzovog./ali da ti anonimus .). Zato æemo morati osjetiti panièan strah kada jednoga dana zapoènemo istra ivati. jer veliki i sveti cilj posveæuje svako. Neprijatelj ionako nikad ne spava. one noæi kad je »Tomi uzeo no «. odlikovani junak Domovinskog rata . britka satira o l judima koji svako jutro kupuju novine i gube se u magli rutinske svakodnevice. Laka vam.obj avila Who Wants Yesterday's Papers. zaslu io za junaèko djelo u Ratu. izdavaèka kuæa Stipe Mesiæa) . Zato mi danas. knedle kakve ni u jednom trenutku nisu omele Ivana Milasa da u istoj sabornici tra i otkaz za mrtvog Srbina. moramo osjeæati nelagodu veæu od one koju je osjetio on. mora brisati hladan znoj s èela i gutati knedle v elièine poveæe bundeve. Album otvara The Foggy Day. da budu uzor drugima i opravdaju povjerenje koje sam im ukazao«.) i po mnogima njegovim najboljim studijskim albumom Franks Wild Years. godine snimao u studijima vlastite kuæe Tuðman Records. Yesterday's Papers mnogo je vi e od jeftine rasprodaje memorabi-lija pokojnog a Kralja: rijeè je o prvorazrednom materijalu koji za njegova ivota nije objavljen vjerojatno samo zbog visokih kriterija samog Tuðmana. rekla bi na P antovèaku Sinnead O' bolt poèelo je krèmenje njegove goleme zaostav tine. A posebice ako se »Tomi« prije toga uredno najavio na konferenciji za nov inare. ali i obveze da nasta ve kako su to i dosad èinili. Dapaèe. Kako je to. ivio Elvis! Jedva èetiri mjeseca od smrti Kralja . sjajni duet s Iviæem Dr. posthumnu kolekciju Tudmanovih snimaka koje je kasne 1997. usred procesa oko njegova nasl ijeða i galame koja se podigla zbog najave luksuznog boxa Basement Tapes (Mesic-Mu sic. o kojim a nitko nikada neæe ni ta znati. 1990. primjer ice. Zato Goran Graniæ. 1997. travnja 2000. naravno. To je morao pom sliti svaki istinski fan Frankieja Tuðmana kada je. mada se po skromnom sudu va eg a kritièara mo e mjeriti s najzvjezdanijim trenucima enevskih sessiona s Milo eviæem i Ka rad iæem zabilje enim na This LandIs My Land (HTVRecords.heroj s certifikatom kad je okretao oèi od 12-godi nje Aleksandre Zec. kako je to lijepo rekao dr. 1995. dakle. Zato danas. taoci Branka Borkoviæa! Mi. za osloboðenje hrvatske dr ave i hrvatsk og naroda.J ivom priruèniku do dana dana njeg nije osuðen za nedjela o kojima su tada tako spremno prièali. jedan od rijetkih koji su pre ivjeli Poljanu. John Pa aliæem. koji ne mislimo da »zloèin u obrani Do movine nije zloèin«. sa »svim sredstvima u obrani Republik e Hrvatske«. u kojoj æe negdje putem zametnuti vlastiti identitet: o anonimusima. Svoj orden Rimac je.nekada njeg Frankiejevog studijskog glazbenika . ni noæas neæemo spavati. neki od njih su i odlikovani »u znak priznanja. pa èak i antologijskim piratima Live In Karageorgeovo (Zalo ba kaset in plo è Paraga. John Pa aliæ WHO WANTS YESTERDAY'S PAPERS? (Tuðman Records/Mesic-Music. 46 Po va im izborima ili nekoliko kratkih recenzija domaæih glazbenih hitova iz ludih devedesetih Frankie Goes To Historj Featuring Dr. naroèito ako oèekuje da mu »negdje u 2 ili 3 sata doðe Tomi«.ime: Ante Paveliæ. pa ni ono najgroznije.

poput glas ovite obrade kosovca za urednika informativnog programa. Lord . koji ih je uredno poslo io i izdao kao fascinatan set te ak nekoliko stotina kilograma. Money. koju je Frankie svojedobno snimio s Vesnom Sinnead O'Zbolt i gr upom studijskih muzièara {Neven Madey. posljednja treæina albuma opet donosi izvanredne sessione s Dr. Elvis je mo da mrtav./a i ovo æe biti na e«) ili sarkast iène Poiver To The People (»Dobro. luksuzni box od 836 vrpci sa snimkama koje po krivaju cijelo posljednje desetljeæe Fran-kiejevog rada podigao je priliènu pra inu. potom da su ukradene i da se nalaze kod nekog pasioniranog kolekcionara. John. Prava je teta to su retrospektivom obuhvaæeni uglavnom autorski radovi starog majsto ra.tko jo vjeruje u to? to bi rekla Sinnea d O'Zbolt: Elvis only left the building. Set The Basement Tapes nije samo pravi zlatni rudnik za okorjele sljedbenike Fra nkieja Tuðmana veæ i nezaobilazan klasik za svaèiju kuænu kolekciju. graðanska inicijativa/znaèi inicijativa za ru enje vlas ti«). iz razdoblja suradnje s Gojkom u kom (Blood On The Tracks) i Matom Bobanom (Ðule pade na behar na voæe). bili su u krivu. pa sve do recentnijih kolaboracija sa Suadom Rizvanbegoviæem (Sticky Fingers ) ili. dodu e vje tim. primjerice. znalo da æe Mesiæ k ad-tad izdati Tuðmana. neuvjerljiv bl ues o jednome malom gradiæu nakon zavr etka rata: »A koliko se iseljavaju. * * * Frankie Goes To Historj THEBASEMENT TAPES (Tuðman Records. to æe biti na e. prerevnosni smo/preozbiljno su oni shvatili nas.i ne mogu biti!/Predsjednièe.pa ni k omercijalnoj »isplativosti« . Nitko nije tako uvjerljivo pjevao o krizi identiteta jo otkako je onomad Tomislav Merèep pred istra nim sucem p jevao »Nisam ja!« Izdavaè ovih doista raritetnih snimaka nije se. Who Wants Yesterday's Papersje neza obilazna kolekcija snimaka iz Frankiejeve najzrelije faze. kolekcija koja æe cemen tirati njegov kultni status kod hrvatske publike i èijoj autentiènoj snazi .« Nedostaje jo samo Suad Garfunkel Rizvanbegoviæ pa da zapjevaju Bridge Over Trou bled Water o partiji brid a na brijunskoj terasi nad morem . N ajprije se prièalo da su vrpce nestale iz Frankiejevog studija na Pantovèaku. Money (»Radi se o otprilike 16 milijuna maraka/to je 53 posto/s time da ostaje jo 25 posto/zato smo i li na varijantu/da ostavimo 25 posto u Mirovinskom fondu/prema tome. Ipak. 1990. Johnom Pa aliæem . ukljuèujuæi i dosad n eobjavljene snimke sa Zlatkom Canjugom (Stop The War In NK'Croatia'i himnièku You' ll Never Talk Alone). Od obrada tradicionala u boxu su se tako na le samo obrada vreme nog direktora Croatia Osiguranja za financ iranje Croatije i nadahnuta obrada nezavisnih novina u sklopu zajednièkog projekta s Ivanom Jarnjakom Every Tuðman 1Knoiv Is Crazy BoutAn Papamobile. Ionako se jo 1991.-99. koji na kraju uvodne The Foggy Day zakljuèuje: »Bitno je da nitko ni ta o tome ne zna/ ja æu organizirati da se jave jo tri-èetiri ponude/tako da bude potpuna magla«. jer tu ima i snimaka koji ne samo da ne dose u razinu uvodnih skladbi v eæ i »ispadaju« iz spomenute fabule o frustriranom prodavaèu novina./a mi svoj po sao. Ispostavilo se da je vrpce iz studija Tuðman Recordsa iznio osobno Frankiejev sin Miroslav. Uz ukusno ureðen booklet s tekstovima pjesama.pomislio bi na trenut ak kakav cinièan slu atelj. Makar kao reizdanje. a na posljetk u su neke novine objavile èak i da su uni tene. Sreæom.1 ljivo/da ima ikakve veze s nama«. Jer takve snimke ne . 47 ja sam oko toga napravio veliku maglu/jer to ne smije biti ni iz aviona vid. ali . pjevaju Frankie i Dr.) 48 i prije nego to æese pojaviti na tr i tu. Predsjednièe. Ivanom Jar-njakom (Undercover OfThe Night). poput briljantne Money. Gordan Radin) ili Goin Home. pretjerano trudio oko koncep ta albuma. tugaljiva pjesma o ostarjelom lordu Carrigtonu kojega nitko vi e ne zove na dipl omatske skupove. dodu e. pa se nije na lo vi e mjesta za neke od sjajnih obrada starih stvari. malo?/Gotov o ni ta.sasvim sigurno nije bio potreban dodatni marketin ki adr enalin izdavaèa iz Mesic-Musica s. medijskim trikom i afericom oko nav odnog nestanka mastera s originalnim snimkama. Primjerice Oh.budimo iskreni . Box The Basement Tapes obuhvaæa Frankiejeve snimke od najranije faze.

Money (»Radi se o otprilike 16 milijuna maraka/to je 53 posto/s time da ostaje jo 25 posto/zato smo i li na varijantu/da ostavimo 25 posto u Mirovinskom fondu/prema tome. primjerice. ali budimo iskreni tko jo vjeruje u to? to bi rekla Sinnead O' Zbolt: Elvis only left the building. Who Wants Yesterday's Papers je nez aobilazna kolekcija snimaka iz Frankiejeve najzrelije faze. tugaljiva pjesma o ostarjelom lordu Carrigtonu kojega nitko vi e ne zove na dipl omatske skupove. 1990. koji na kraju uvodne The Foggy Day zakljuèuje: »Bitno je da nitko ni ta o tome ne zna/ ja æu organizirati da se jave jo tri-èetiri ponude/tako da bude potpuna magla«.-'99. Ionako se jo 1991. posljednja treæina albuma opet donosi izvanredne sessione s Dr.) 48 i prije nego to æese pojaviti na tr i tu.kako stvari stoje ni neæete. pjevaju Frankie i Dr. bili su u krivu. luksuzni box od 836 vrpci sa snimkama koje po krivaju cijelo posljednje desetljeæe Fran-kiejevog rada podigao je priliènu pra inu. Nitko nije tako uvjerljivo pjevao o krizi identiteta jo otkako je onomad Tomislav Merèep pred istra nim sucem p jevao »Nisam ja!« Izdavaè ovih doista raritetnih snimaka nije se. John. Money. I to. Lord . ka u upuæeni./a i ovo æe biti na e«) ili sarkast iène Power To The People (»Dobro. medijskim trikom i afericom oko navodn og nestanka mastera s originalnim snimkama. Makar kao reizdanje. koji ih je uredno poslo io i izdao kao fascinatan set te ak nekoliko stotina kilograma. Prava je teta to su retrospektivom obuhvaæeni uglavnom autorski radovi starog majsto . Ispostavilo se da je vrpce iz studija Tuðman Recordsa iznio osobno Frankiejev sin Miroslav. pa sve do recentnijih kolaboracija sa Suadom Rizvanbegoviæem {Sticky Finge rs) ili. Miroslav Tuðman. Elvis je mo da mrtav. ukljuèujuæi i dosad neobjavljene snimke sa Zlatkom Canjugom (Stop The War In NK 'Croatia'i himnièku Y ou'llNever Talk Alone). a na posljetk u su neke novine objavile èak i da su uni tene./a mi svoj p osao. veæ . Johnom Pa aliæem . Butch Cassidy & kegro The Kid TAKE MONEYAND WIN! (Mesic Music. naime.« Nedostaje jo samo Suad Garfunkel Rizvanbegoviæ pa da zapjevaju Bridge Over Tro ubled Water o partiji brid a na brijunskoj terasi nad morem pomislio bi na trenuta k kakav cinièan slu atelj. to æe biti na e. potom da su ukradene i da se nalaze kod nekog pasioniranog kolekcionara. poput briljantne Money. znalo da æe Mesiæ kadtad izdati Tuðmana. Box The Basement Tapes obuhvaæa Frankiejeve snimke od najranije faze. Gordan Radin) ili Goiri'Home. Predsjednièe. Primjerice Oh. Ne treba se stoga èuditi to su The Basement Tapes odmah po objavljivanju planule. Ipak. * * * Frankie Goes To Historj THE BASEMENT TAPES (Tuðman Records. graðanska inicijativa/znaèi inicijativa za ru enje vlast i«). Sreæom. N ajprije se prièalo da su vrpce nestale iz Frankiejevog studija na Pantovèaku. dodu e.T ljivo/da ima ikakve veze s nama«. pretjerano trudio oko koncep ta albuma. 1999. iz razdoblja suradnje s Gojkom u kom (Blood On The Tracks) i Matom Bobanom (Dule pade na behar na voæe).samo da jo niste èuli. Uz ukusno ureðen booklet s tekstovima pjesama. dodu e vje tim. izdao u ogranièenoj nakl adi od jednog primjerka. neuvjerljiv b lues o jednome malom gradiæu nakon zavr etka rata: »A koliko se iseljavaju. Ivanom Jar-njakom (Undercover OfThe Nighi). koju je Frankie svojedobno snimio s Vesnom Sinnead O'Zbolt i gr upom studijskih muzièara {Neven Madey. box je. prerevnosni smo/preozbiljno su oni shvatili nas. kolekcija koja æe ceme ntirati njegov kultni status kod hrvatske publike i èijoj autentiènoj snazi pa ni ko mercijalnoj »isplativosti« sasvim sigurno nije bio potreban dodatni marketin ki adrena lin izdavaèa iz Mesic-Musica s.) Trenutaèno vodeæi hrvatski izdavaè nosaèa zvuka StipeMesiæ i njegova kuæa Mesic Music prire ili su nam jo jedno ugodno iznenaðenje: 49 ja sam oko toga napravio veliku maglu/jer to ne smije biti ni iz aviona vid. nasljednik kuæe Tuðman Records. malo?/Goto vo ni ta. jer tu ima i snimaka koji ne samo da ne dose u razinu uvodnih skladbi v eæ i »ispadaju« iz spomenute fabule o frustriranom prodavaèu novina. u nekoj od zagrebaèkih toplana.

Frankie-Goes-To-History Tuðman\ I ovaj bi se singl mog ao stoga uraèunati u »rasprodaju bola« nakon njegove smrti. Ne treba se stoga èuditi to su The Basement Tapes odmah po objavljivanju planule. box je. s indignacijom zakljuèili kako svatko u ovoj dr avi mo e snimiti kakvu vrpcu ili nosaè z vuka. u nekoj od zagrebaèkih toplana. dakle Tot. izdao u ogranièenoj nakl adi od jednog primjerka. povjerovati da je Franjo Tot pravo. Uostalom. * * * . sirovi. znao je da je rijeè o iznimnom materijalu. Pokazalo se tako da su oni zlobnici koji su. Miroslav Tuðman. Mo da je ba zato Miroslav. Ivan Zvonimir Èièak. jedno od najneugodnijih iznenaðenja se zone. Ako su. u kojemu progovara o akcij ama Hrvatskog helsin kog odbora.) Trenutaèno vodeæi hrvatski izdavaè nosaèa zvuka StipeMesiæ i njegova kuæa Mesic Music prire ili su nam jo jedno ugodno iznenaðenje: 49 prvi singl Bonslava ikegre. aanas paK znanog kao gurua hr vatskog gangsra-rapa. nasljednik kuæe Tuðman Records.) Doista nije jasno za to je kao autor ovog kaotiènog nosaèa zvuka potpisan Franjo T. Frankie Ju nior glavom. naime. I to. a ne kodirano. pobijedili na izborima. mo da i bili u pravu. poput glas ovite obrade kosovca za urednika informativnog programa. & Kameleoni CARMA CAMELEON (SIS Records. Kako doznajemo od samog Stipe Mesiæa. primj erice. No da ne grije imo du u. a svatko tko je poslu a osvjedoèit æe se da je rijeè o vrlo dobrom uratku najveæeg slobodnog majstora hrvatskog gangsta-rapa koji bi bez mnogo problema »dr ao vodu« i u legalnoj diskografiji samoga Frankieja Tuðmana. odnosno umjetn ièko ime èovjeka koji potpisuje Carma Cameleon. odluèio ovaj katastrofalni debi svoga pu lena objaviti pod 50 nezavisnom etiketom SJS Kecorasa. propjevat æe na kraju i Miroslav Tuðman. ona im s o vakvim vrpcama zacijelo nije mogla pomoæi. Tuðmanove »kuæne« pro ducentice. a za njega se uglavnom misli da zna to radi. * * * Butch Cassidj & kegro The Kid TAKE MONEYAND WIN! (Mesic Music. te ko je. I imao je pravo: Take Money And Win je sna na prièa o leg endarnoj dvojici prekaljenih razbojnika koji prebacuju sto milijuna dolara u nek akvu irsku banku. naime.kako stvari stoje . pokrpa li neke proraèunske rupe i tako. nakon to je propjevao i Franjo Tot. pionir na ega his-hopa. nekada njeg narmoniKasa. nekada njeg sjedi ta Tuðman Recordsa u koje je Mesiæ uselio svoju izdavaèku kuæu. naime. Po jedna zvjezdica otpada samo zbog traljave produkcije Nede Sole. ka u upuæeni.ra. izdavaèi iz SIS Recordsa i htjeli efektnu reklamu.ni neæete. neis-peglani i prilièn o neuredan materijal s plitkim politièkim konotacijama. Jer takve snimke ne samo da jo niste èuli. veæ . Glasa 99 i drugih nevladinih organizacija. jasno. male kuæe koja se uglavnom bavi snimanjem neafir miranih umjetnika. Ili je barem znao. pa se nije na lo vi e mjesta za neke od sjajnih obrada starih stvari. 1999. No Stipe Mesiæ tvrdi da je v rpca autentièna. kao producent ovoga projekta potpisan je nitko drugi doli Miroslav Tuðman. Cim ju je prona ao. mo da se èovjek stvarno zove Franjo T. Pa èak ni s imenom koje bi valjda trebalo privuæi fanove jednog i jedinog Franje T. 1999. Kako je poèelo. Franjo Tot ili kako god da se zove nudi nam. te Mesiæeve opreme koje ne samo da ne sadr i osnovne podatke o vrpci veæ za razliku od Yesterday's Papers ni tekstove pjesama! Franjo T. naime. dok su mu glasove na vrpcama posudile neke od veæ zaboravljenih zvijezda kao to je. Set The Basement Tapes nije samo pravi zlatni rudnik za okorjele sljedbenike Fra nkieja Tuðmana veæ i nezaobilazan klasik za svaèiju kuænu kolekciju. kako bi ih uoèi parlamentarnih izbora plasirali u zemlju. Od obrada tradicionala u boxu su se tako na le samo obrada vreme nog direktora Croatia Osiguranja za financ iranje Croatije i nadahnuta obrada nezavisnih novina u sklopu zajednièkog projekta s Ivanom Jarnjakom -Every Tuðman I Knotv Is Crazy BoutAn Papamobile. Pravo iznenaðenje skriveno je pak u èinjenici da se iza pseudonima Butch Cassidj nav odno krije nitko drugi do . vrpca s originalnim zapisom teme Take Money And Win mjesecima je le ala u podrumima zgrade na Pantovèaku.

Hrvatima./nego senzacionalno/svi su na na oj strani!«? Ili impresivni duet Branke eparoviæ i Dobroslava Parage /Just Call To Say I Love You? Bilo kako bilo. èinjenicu da reèena.Razni izvoðaèi ZAGREB PAKET ARAN MAN (SZUPer Sound. primjerice. to bi rekao Smiljan The Smile. 52 Za to pi am i drugi eseji ili kako pi anjem zaraditi slavu i lovu. pita G. poslu ati. Na primjer. a Ivo odgovara . Ogromnu graðu iz tog vremena . »sigurnosno najinteresantnije«.) Golem posao napravili su kultni producenti Smi-ljan The Smile Reljiæ i Ivan Jarnja k okupiv i na jednom mjestu vrpce sa snimkama takvih velikana zagrebaèkog undergroun da devedesetih kao to su Dra en Budi a. drska neopunKersKa oa-ra a u kojoj se neki fra Ante telefonski obraæa Goranu Granicu: »Svakoj vlasti koja se bahato pon a a/doðe trenutak da se ona odvoji/poène funkcionirati sama za sebe/nema vi e sluha ni z a koga/njih zanima samo vlast.»Odazvali su se svi/od Galbraitha do Kere-steðijanca/bilo je ne dobro. Obavezno prislu kivati! Pardon. Goran Graniæ. jo jedan dojmljivi Graniæev duet. u kojoj haesesovci Zlatko Tomèiæ i Stjepan Radiæ pjevaju: »Ima jedna stvar/koja mi se ne svi-da/Budi a i Graniæ oèito nisu/z a tuèu do kraja«? Mo da estoka Peter Is On My Side Zdravka Tomca . uvodna buck 1 be bystem. pak. Ivo krabalo. neka je Biserka Legradiæ.G. urbana himna Street Fighting Man. Uh! Mada sastavljen od stilski nepovezanih autorskih cjelina. predstavi v i se kao majka poginulog hrvatskog branitelja. te subote morao izgledati prizor prest ra an i za oèi svikle na svakojake balkanske u ase: na mjesnom groblju.navodno se radilo o nekoliko stotina vrpci . 51 Je li to. krvavih scena iz ulice Vase Mi kina ili tu ne kolone vukovarske starèadi o nog studenog utorka 1991. naime. objaviv i ih pod radnim naslovom Zagreb paket aran man .iako je puni naziv albuma »Saznanja prikupljena primjenom tajne kontrole telefonskih razgo vora TKTR o stavovima pojedinaca iz politièkih stranaka u vezi s izborom Poglavars tva grada Zagreba«.. namjerniku zalutalom u zemlju Hrvata. onako junaèki spustila svoje crne h rvatske hlaèe i popisala se pod spomenik rtvama veljunskog masakra. mesu i salati. gdje su lokaln i Srbi obilje avali 59. te na kraju oprati ruke od svega Bilo je to ritualno obilje avanje teritorija. po . * * * travnja 2000. poput. uopæe nije majka poginulog branitelja sin joj je.a alternativna scena krièala u telefonske slu alice ili mikrofone skrivene pod stolovima. recimo. Paket aran man donosi ko mpetentnu sliku zagrebaèkog undergrounda iz vremena posvema nje gradske krize. Tako je. u kordunsko selo Veljun. koje visokim p odizanjem zadnje noge i ispu tanjem mokraæe po suhoj zemlji oznaèavaju prirodne i povi jesne granice svoga malog nezavisnog krda. Paket aran man nije samo arhivsko svjedoèanstvo o zagrebaèkom new wave u iz sredine devedesetih: rijeè je o vrpcama koje i danas zvuèe tako svje e i aktualno da slu atelj mo e pomisliti kako su snimljene juèer poslijepodne. Zlatko Tomèiæ i mnogi drugi. Da. Bio je to jedan od onih prizora koji nadilaze svoj vlastiti trenutaèan u as i postaj u opæa mjesta kolektivne memorije. jer oda brati najinteresantnije iz takvoga obilja doista nije lako.Reljiæ i Jarnjak su prikupili na jedno mjesto i odabrali najbolje i najatraktivnije ili. Kako bi ovu prièu razjasnili do najni e moguæe toèke razumljivosti ne razumijevanja zan marit æemo neke detalje. ovoga puta s Ivom krabalom? »Misli li da æe se T mac/dobro dr ati kod predsjednika?«. moæ i pare/i to to vi e para/i ni ta vi e«? Ili mo da Tuðma ling.glasovitu »o porbenu situaciju« . godi njicu usta kog pokolja. ivotareæi po opskurnim manifestacijama tipa »Tajni mikrofon je va «. svojstveno dr avotvornom instinktu afr ièkih hijena ili kojih li veæ be tija iz Had ise-limoviæevih dokumentaraca. Zdravko Tomac.»To nije za telefon«. prizor upravo toliko stravièan koliko i potmula jeza èetnièkog deseterca o Slobi. Ili je to. kad s e tamo nja »oficijelna« glazbena produkcija svodila na uvijek istu pjesmu . masakriranih lica policajaca u B orovu Selu. naime. 1996. za potrebe prièe nazvat æemo je kolokvijalno gospodom. Ne znam kako.

meðutim.ginuo u eksploziji plinske boce . uz obra zlo enje kako »pripadnici hrvatskog naroda vjekovno pripadaju ne samo prostorno nego i civilizacijski i kulturno srednjoeuropskim zemljama. koliko pamtim. I po srpskom grobu.odbiti neprijatelja. eto. 59 godina kasnije Biserka Le gradiæ ritualno . kada je zloglasni Maks Luburiæ sa svojim crnoko ulja ima stigao u selo i stra iti ubojstvo obitelji hrvatskog mlinara Jose Mraunca: u iduæih nekoliko dana Lu buriæevi su »istra itelji« za odmazdu ubili preko èetiri stotine i pedeset stanovnika Velj una. Splitski Prekr ajni sud za Merèepovo j e pi anje na naslovnoj stranici Feralu razrezao pedesetak tisuæa kuna kazne. dakle. obilje en.mada su na toj èinjenici inzistirali i liberalni domoljubi s certifikatom. Bio je to jedan onih covera za koje smo znali da æe zavr iti na sudu. »Skinula sam gaæe i pi ala po njihovu spomeniku!« . eto. A to je ka njivo kao crtanje slova »U« po pravoslavnim crkvama ili dizanje desnice za dom spre mnih u »crvenom« Splitu. Suci su. Na mjestu jednog od najmasovnijih pokolja na ovim prostorima u Drugom svjet skom ratu podignut je spomenik. Dapaèe. ostalo je nepoznato do kraja ovog pasusa. dodu e. preko Hrvatske televizije. kada je Feral na naslovnoj stranici obj avio fotomonta u Tomislava Merèepa kako spu tenih gaæa »zalijeva« cvijeæe. i ako ja hoæu pi ati po bilo kojem dijelu Hrvatske. pod kojim æe se. »Ovo je Hrvatska!« Gara aninovo Naèerta-nije. A jedan od njih otprilike glasi: »Javno pi anje je . Smrad koji se ovih dana iri iz Veljuna.pecnuo i netaktiène usta e.izjavila je. Samo to je umjesto Merèepove seda mstod-vadesete tu be uslijedila prijava mr. Biserka Legradiæ popisa la po umivenim granitnim ploèama Jelaèiæeva placa ili na ula ten mramor Importanne centr a. pa je stoga uvjerljiv i logièan zakljuèak da je opisana naslovnica pobudila kod veæine graðana osjeæaj gaðenja i revolta«. ostali isti kako u Karlovcu. Za to i bi? Da se. nekakvo g predsjednika Mjesnog odbora. naravno. dakako. objavljujuæi nakaradnu fotomonta u s Mer-èepom ka o pi a. A Hrvat. koje je crveni vojvoda Se elj kasnije slobodno preveo kao »Srbija je tamo gdje su srpski grobovi«. nova bi je . Zanemarit æemo i umobolne primjedbe organizatora »hrvatskoga« pro-tuprosvjeda. europska Hrvatska uhapsila i da joj je pas kojim sluèajem zapisao. Danas je. amnestira drag ovoljce i njihove obitelji ili zato to bi to. Ne tvrdim. predstojnika tada 54 njeg fantomskog Vladinog Ureda za priopæavanje. smrad Biser kine mokraæe pod vijencem za èetiri stotine pedeset veljunskih Srba. drugo vrijeme. prijekorno ih zapitav i jesu li morali s rpske civile poèeti ubijati ba na Ðurðevdan. zakopèavajuæi remen na svo im crnim hlaèama . ukratko . a glede etiènosti. Teritorij je. Nevena Jurice. u onaj veljun-ski Durdevdan 1941.ali naputci su novi. ima toèno takvu f unkciju kao i zadah hijenine pi aline: odbiti svakoga kome to smrdi. odbiti dakle svakoga kome smrdi takva hijenska Hrvatska. Valj da samo prisebnom uredniku Merliæu 53 mo emo zahvaliti to je prilog prekinut prije nego to je glas razuma -korektno podije liv i odgovornost . Ogolimo. da bi neka kav Prekr ajni sud u Karlovcu tada sankcionirao pi anje Biserke Legradiæ po cvijeæu uple tenom u vijenac rtvama veljunskog pokolja: dokument je va an zbog obrazlo enja kojim se i administrativno definira civilizacijski i kulturni prostor iz kojega se mo e van samo »prelazeæi sve granice«. cvjet nu aleju pred Mimarom. nije reagirala. Bilo je to. prièu do kosti i vratimo je na poèetak. Ili upravo po srpskom grobu. bio legitiman politièki èin. morala i naukovanja katolièkoj vjeri. tako i u Splitu . »ako hoæe pi ati po bil o kojem dijelu Hrvatske. recimo. veæ upravo legalno.»Ovo je Hrvatska. Uostalom. pisat æu!« Teritorij je tako obilje en. vrijeme hadezeovskoga pravosuða. da je stamena Biserka doista majka palog borca. dakle. samo je jednom javno pi anje hrvatske desnice zakonski sa nkcionirano: prije otprilike tri godine.ona je obilje avala hrvatski teritorij. recimo. Policija. ne ka njivo. koji se javno. Recimo. pisat æe«. pak. policija bi je pokupila prije nego to bi stigla podignuti gaæe. Ali Biserka u Veljunu nije pi ala . Gotovo pa po Zakonu o k atastru.popisati. godine. do bilo je odgovor: »Hrvatska je tamo gdje se Hrvat popisa«. Da li pak zbog toga to taj detalj. Dakle. zapitao jesu li se nemile scene na veljunskom groblju mogle izbjeæi i jesu li tamo nji Srbi godi njicu usta kog pokolja morali obilje avati ba u vrijeme kad se dogodio(?!?).

zemlje kojoj je utemeljitelj i prvi Predsjednik sam sebi vol io tepati kao »aktivnom sudioniku antifa istièkog pokreta«. ako znam o da su i jednima i drugima ruke èiste? Ne to o èistim rukama zna. ne bude okarakterizirano kao ni manje ni vi e.ali i svoju mokraæu. sve pod oportunistièkim sloganom Makepiss. na koncu. mokrenje po grobov ima ili nacistièki pozdravi usred zemlje koja je. naime. uostalom. Teritorij je tako obilje en. Isti je to. meðutim. i Mladen Schwartz. na prizoru kada narodni heroj Anðelko Brajkoviæ otkopèava hlaèe i pi a e na vlastite ruke uprljane krvlju iz Roloviæeve glave. Sudbina je to. z ajedno s mnogo poznatijim Mirom Bare iæem. takorekuæ srednjoe uropski. preciznim mlazom obilje ila »ne samo prostornu nego i civilizacijsku i kulturnu« granicu svoje Hrvatske. kako su neki mogli pomisliti. dizanje junaèke desnice uz pozdrav »za dom spremni«. svoje ruke prati i Schwartz i Podrug. èak i kad je graðani pijunu . krea-tinina i pH vrijedn osti .zapravo brajkoviæevski oprati hadezeovska vlast kad im bude dijelila èinove i dizala spomenike. na kraju krajeva. Nova je hrvatska vlast umjesto nepopularne represije i jo nepopularnijeg ga enja »slo bode izra avanja« a razlika izmeðu. zajedno brèkaju u ugodno toploj lokvici hrvatske mokraæe.ba kao zadnja desna noga hijene kada obilje ava svoj teritorij. kad je u Hrvat skoj sru en spomenik rtvama fa izma pa ne sumnjam da bi se i HDZ danas. A ne. Zadr imo se. U èemu je onda osim u kemijskom sastavu. pod budnim okom Luèinova Baywatcha. i Biserk a Legradiæ. demokratskim mlazom. kakve su s amo par dana nakon veljunskog prosvjeda bile Schvvartzova desnica na Trgu rtava f a izma u Zagrebu ili desnica Luke Podruga na splitskoj Rivi. onako srednjo europski i demokr æanski. Ono to je. srednjoj Europi. »glede etiènosti. kako stv ari stoje. ne bi li im visoko podignuti dlanovi bili èisti i uredni. dakle. Recimo. Kao.« Zadr imo se na trenutak kod prozora jugoslavenske ambasade i za potrebe ove prièe za nemarimo ostale detalje.o Anðelku 56 Brajkoviæu da ne govorimo bili bi u zatvoru. javno pi ajuæi po grobovima rtava nacizma. meðutim. p aèe kvaèica izrazila tek pristojno graðansko zgra anje. dakle. na posljetku. tek besraman poku aj veljunskih Srba da usred Hrvatske pola u vijenac pod spomenik svojim mrtvima.makar iz tople sigurnosti ograðenih g lasaèkih mjesta. ili u danas socijaldemokratskoj Njemaèkoj. jer je njemu svuda tekla krv.mada sr psku. meðutim. podign uta . onaj ritualan mlaz kojim æe Biserka Legr adiæ mnogo kasnije obilje iti teritorij dr ave za koju je Brajkoviæ prolio krv . dakle. U danas socijaldemokratskoj Hrvatskoj njih se èetvero. »Ruke su mi bile okrvavljene. p opisao krvave ruke i obrisao ih o zavjesu. zgra ala barem tri tisuæe puta svaki put. ugurav i mu pi tolj u usta i raznijev i mu glavu. Biserka Legradiæ tako je tankim. zgrozio nad Biserkinim èinom. tridesetak godina kasnije. Anðe lko Brajkoviæ ivi mirnim obiteljskim ivotom u svojoj domovini Hrvatskoj. Anðelko Brajkoviæ. pak. »èetnièku« . i kojoj je sada nji Premijer r oðen u njemaèkom koncentracijskom logoru. not tvar!. I 55 biv a se vlast. Èudan je i iracionalan taj strah od uzdignut e krajnje desnice. pa sam pri ao prozoru. U èemu je onda razlika. . izazvalo gaðenje i revolt Hrvata« bio je. nego veæ f amozna »kriminalizacija Domovinskog rata«? Pod istim æe mlakim. upravo u sjeni podignu te njemaèke desnice do ivjela najveæa stradanja u svojoj tisuæljetnoj povijesti.taj ut mlaz razlièit od mlake vodice kojim æe od fa istièkih junaèenja takozvanih d moljuba svoje ruke oprati i nova vlast. koji je prije tridesetak godina. isti je to. ritualni mlaz kojom æ svoje ruke od Brajkoviæeva i Bare iæeva zloèina pilatski . m orala i naukovanja Katolièke crkve. Kao i crtanje kukastih kri eva i golemih slo va »U«. a ruke su ostale èiste. i Luka Podrug .dopu ten oblik izra avanja politièkog stava«. èinjenicu da danas. eto. recimo. U toj. te ih pedantno bri e zavjeso m na prozoru ambasade. razini oksalata. Visoko. Jedan je detalj iz njegovoga svjedoèenja pred vedskim sudom po sebno zanimljiv za ovu prièu. recimo. u paniènom strahu da javno hap enje fa ista koji se bahato koèopere po hrvat skim trgovima kao po berlinskom Alexanderplatzu prije ezdeset godina. veleposlanika SFRJ u vedskoj. upao u jugoslavensku ambasadu u Stockholm u i ubio Aleksandra Roloviæa. pisanja i pi anja tek je jedna mala kvaka. koja mu je dala posao u Hrvatskoj vojsci i pristojan stan daleko od Interpolovih agenata.

Tko vas je izbacio? Komunjare. nu.svibnja 20 00) SRIJEDA.. je li to SOS-telefon za progonjene hadezeovce? Je. znam. izbacili su me otamo. potpuno rastereæena hipoteke usta tva. Sve! Ovo mora Evropa èut. vi morate poduzet ne to! ÈETVRTAK.. sve mi je ostalo u kuæi. na kojoj ste adresi? To vam je Kuni æak. nu ga. cipele. staljinistièke èi stke. Aha. ruku na srce. 23. kakvi dokumenti. Ðurða. izvol'te. Otkud zovete. Dobar dan.Halo. Ðurða. 25. Ov o je stra no. izvræu. to ste vi. izbacili su me iz moje kuæe.nitko nije pokazao ni najma nje volje da iroko prekoraèi utu lokvicu i povrijedi rezervat hrvatskih hijena.. izvolite? Dobar dan. gospoðo u ak. radi progonstva ili kako su prislu kivali Sanaderov SOS-telefon za progonjene hadezeovce Utorak. p olicijsko maltretiranje nedu nog ivlja i teror aktualne vlasti. SVIBNJA . ispred kuæe.. svi su mi dokumenti ostali u kuæi.. ja sam Iviæ Pa aliæ i htjeo bih prijaviti eklatantno kr enje ljuckih prava. posebice njihovu malodobnu djecu. smirite se. sve. specijalci.. ja ne znam ta æu sad. terora... ne daju mi unutra. Svibnja »Du nosnici i èlanovi HDZ-a izlo eni su bezobzirnim i dirigiranim progonima. Na to æemo reagirati energièno i beskompromisno! Otvorit æemo de urni SOS--telefon za konkretne sluèajeve progonjenih èlanova!« (dr. u kuæu su mi upal i. i e ir onaj za p rijame. izbacilo nas je sve iz kuæe.. ovo je stra no. bunda. ja bih htjela prijaviti grubi sluèaj dirigiranog progona. Ka ite. samo se smirite. na konferenciji za novinare. ovo je neviðeni pogrom slobodnomisleæih ljudi! A vi ste èlan ili simpatizer? Ma Ðurða ovdi. znate gdje je zgrada HIS-a? Da. svi dokumenti. predsjednik HDZ-a. a zapravo ih se progoni samo zato to su èlanovi HDZ-a! Pritisak se vr i èak i na èlanove obitelji simpatizera HDZ-a. milicija.. i nije bilo neke osobite potrebe . 23. Ivo Sanader. gospodo. brate. privræu. Udba. u ak. gospoðo u ak. Ovo je stra no.imate li kod sebe nekakve osobne dokumente? Nema. to se dogodilo? . sve su mi stvari ostale u kuæi. pa ta kuæa. Ne valjda Adle iæ? Ma jok. o èemu je veæ svjedoèio Borislav Skegro. ovo je pogrom nezapamæeni! Dobro. vi morate odmah doæi da to vidite. SVIBNJA Halo. iz Zagreba. prijetnjama i teroru aktualne vlasti. ured no obilje en i ograðen negdje izmeðu prozora jugoslavenske ambasade u Stockholmu i pra voslavnog groblja u kordunskom selu Veljunu. njijova. èuènula pred rtvam a fa izma. Nedopustivo je da se noæu na informativne razgovore odv ode biv i èlanovi Vlade. i izvje æa. gospodo? Tu. E. poslana je jasna poruka: odbijte od na ega krda! Ma da. gdje ste sad? 58 Tu. I dosjeri. i zapisnici. 57 Nazovi S. Hrvatska je ljuta desnica tako. Polako. sve mi je ostalo u kuæi. eno bravu minja! Ðava te odnijo èetnièki da te odnijo! Bra vu su mi'prominili. Recite.Onima kojima pak tu ne to smrdi. pretra ivaju. srbokomunistièka! Upali su mi u kuæu. minka. i fonogrami.. 24. je li to SOS-telefon za progonjene hadezeovce? Da. sve mi je ostalo unutra! I oni lipi e ir za prijame! Sve! Smirite se. U kasne noæne sate ljudi e pozivaju na informativne razgovore pod izgovorom da su la ni invalidi. revan izma i beskrupuloznog obraèuna s hrvatskom dr avotvornom mi lju kao takvom. Tko æe potegnuti vodu? svibnja 2000.. recite . i s tenogrami.

.. sve ne bi li me nekako kom-rot.. A ja njemu: znadem ja da su svi ti stenogrami izmi ljeni.. ba to! Oni su sva ta u stanju izmislit. Tko vas je maltretirao. oni ka u: eto. z. ovitHNJA Halo. Samo zato to sam hadezejovac. komprot. muèili i sva ta. o èemu je rijeè? Meni ovo sad to rade. gospodine Pa aliæu? Ovi novi. Samo slu ajte! Ali to? Ne znam ni ja. Ka ite. Po aljem maloga po novine naveèer. socijaldemokrati. maltretiral i.. to smo vam rekli i sa m je Pa aliæ rekao da je to da mi izmi ljamo stenograme obièna izmi ljotina! Razumite? Ja sam u klopki! 60 IX i rviv. Oni izmisle da ja izmi ljam. Dobar dan. I sad ta ja mogu. Sve je ovo izmi ljeno i iskonstrujirano. izmi ljeno? I sad ovo to ja govorim? Sve. Kompromitirali? E to. ko æe mi virovat. Znam ja. gospodine generale..o. Sigurno æu do kraja ovoga razgov ora ja ne to lupit. Jel' vidite vi dokle ide ta komunistièka strahovlada? Sto mislite tko to izmi lja? I za to? Da tko?!? Pa ovi Tomcovi i Mesiæovi. znaju oni. Koji? Ovaj sad ta mi divanimo. Ali za to bi oni sad izmislili ovaj razgovor? Aaaa. Taj me izdegeneèio! Kako? Stalno me strjelja u oèi i pita za one stenograme s Tuðmanom. ko sve n ije. 59 I ovo to sad razgovaramo? Nemoguæe! Pa to je stra no! Da ta je nega stra no.. Vidite li vi ta oni rade? Stvarno. to je Rankoviæova kola! Ima razlog. komunjare. ispadne da sam dao nalog Zubaku da kupi Veèernji list.. to? Pa progon. Kojo? Pa to da sam ja peti ortak. Ja to najbolje znadem. liberali. pa to s tim? Kako to? Pa jel' vidite vi da sam vam ja sad priznao da sam ja peti ortak! Znao s am ja da æe ne to oni izmislit! Jeste li se sad uvjerili? Nevjerojatno! I tako stalno? Stalno. To je tipièni staljinistièki monti rani proces! Evo danas iza ao u Jutarnjem listu stenogram gdje me se optu iva da sam upleten u meðunarodni verc oru jom i da sam preko Ministarstva obrane prodavao oru je nekom Azerbajd anu! Zamislite vi to! A ja ne znam ni tko je taj Azerbajd an ni odakl e je! . komprmor. to je stravièno i nepojmljivo. neki Kontiæ. po aljem ja ujutro maloga po novine. Jo ko. Jel se u vas prijavljivaju neviðeni progoni hadezeovaca od strane krip-tokomunista ? Da. I ovaj sad je izmi ljen. Evo mogu sad ako oæe izmislit da sam ja vama rekao ono za Dubrovaèku banku. gadan liberal. p itam ja vas? Ko?!? Reæi æe da izmi ljam. dobar dan.. ka ete. svi su se izredali! A najgori je bio jedan u civilu. Istra no povjerenstvo. general Zagorec pri telefonu.Ja sam evo sad s informativnog razgovora. kako æu znat kad oni izmi ljaju? Mogu sva ta izmislit. E. Ja bih prijavio jedan. da je cijeli ovaj razgovor izmi ljen! Pa zar nije? Jest. u tome i je stvar! Shvaæate? To je perfidna igra. A sve je. ta drugo? E. izvolite. I kad ja ka em da je ovaj stenogram izmi ljotina. on o ispadne da sam dao zadatak Kutli da kupi Slobodnu Dalmaciju.. Jole g a zovu. ako reèem da je i ovaj razgovor izmi ljen. da. Dva sata su me ispitivali. ka em vam.

. te Nevenka Tuðman. SVIBNJA Halo.. aogmatsKe njeve snage. najprije ime i prezime. te pretvorba. te mito i korupcija. Mene veæ danima napadaju i razapinju samo zato to sam Hrvat.. izvolite. Dobar dan. I po Tuðmanu udaraju. Tomac? Ma ne. SVIBNJA Dobar dan. komunjare. po na em mrtvom predsjedniku. toga nije bilo u Sovjetskom Savezu! Èega to? Pa to da èovjek ne smije ni ta reæi! Jel to ta sloboda govora. 27. Ja bih prijavio svoj sluèaj ako mo e. A odakle zovete? To vam pogotovo ne smijem reæi. Razumijem. ali to ste uèinili da se morate kriti? 61 iNe mogu vam to reci. Nema dana da me se po novinama ne vuèe i ne tra i moja ostavka! Za to? Sto ste uradili pa da vas tako progone? Ni ta. Jel to kod vas prijavljujem? Da. ali ne smijem vam reæi. . kolega. 28. . partizanske b andite i tomu slièno. Tko. recite. to . molim vas. po u ku. ove lijeve teroriste. Vidite. moj prijatelj. gospodine odvjetnice. krivotvorene dokumente i rekli da se krijem . ta je to? N e smijem ni pisnuti otkad su do li ovi Crveni! To je stravièno ta mi rade. Evo me se i predsjednik Mesiæ uhvatio . Zaista ni ta nisam uèinio! PONEDJELJAK. Nemojte se ljutiti. mene veæ mjesec dana proganjaju i prijete. taj je glavni u progonu m ene kao iskrenog hadezeovca. je li to SOS-telefon? Da. Markica Rebiæ. Je li to onaj telefon da se prijave progonjeni hadezeovci? Da. 29. onaj marksist. je li vam prijete? Tko vam prijeti? 62 iu su ovi raaiKalni nevicarsKi Krugovi.. SVIBNJA Dobar dan. Recimo. gospodine. komunjare.Tko vas je optu io za to? Komunisti? Aha.. Tko? Tko vam je dao la ni identitet? To vam ni za ivu glavu ne smijem kazati! I morate se kriti? Gdje se krijete? Pa rekao sam vam. ka e Tudmanov èovjek. Ja bih prijavio nekoliko sluèajeva. jesam li dobio HDZ-ov SOS-telefon? Da. recite. demokracija. da.. ovdje dr avni odvjetnik Zivkoviæ.. izvolite. to. dali su mi la ni identitet. SUBOTA. Te kriminal. nije mogao dobiti posao u HIS-u samo zato to j e èlan stranke. Samo izvolite. ne gleda to. ne znam vi e ni kako se zovem! NEDJELJA.. Ka ite. mogu sve ai to niKaKo: Ne mo ete ili ne smijere? Ne smijem! Pa smijete li mi i ta reæi? Ne. Ja bih elio prijaviti dosad nezabilje eni atak na slobodu govora. to vam i govorim! To je neviðeno.. znate? To ja u Titovoj Jugoslaviji nisam do ivljavao to danas do ivljavam. u tome i jest stvar. profesor marksizma. Ali za to? Ne smijem. te A hmiæi. Je li to za prijavljivanje sluèajeva? Da. taj je. to ne smijem reæi. 10 to oni rade.

dr avnim institucijama. sva ta pi u. tko zna? Tek... Nije moguæe! Moguæo.. u strankama. »Vjerujte. i kao èovjeka. da sam recidiv pro losti. bilo je to negdje taman na poèetku ljeta.. Heroji prometnih nezgoda.. Nakon to mu pogled neko vrijeme odluta na maglovite. toèno tu«. Tada je poèeo napad.. Gla va ranjen na dvostrukoj punoj crti 64 boji nice. iroke i ranjene poput slavonsk e ravnice. prièali uspu t. mo da. zadr avajuæi suze onako kako to vojnici nikad ne plaèu. hrapav glas p retvara se u grmljavinu. novi l r hrvatske desnice. nitko nije oèekivao da bi se ne to takvo moglo dogoditi. Je li to uopæe SOS-telefon za HSLS-ovce? svibnja 2000. kriptonacionalist. i rijeèi mu se gube od jekujuæi jo dugo negdje obzorima njegove panonske du e. preciznom medicinskom terminologijom potvrðuje njegovu prièu: prva bomba. u medijima. ja. luklo je sa svih strana: Neèasni èasnici. graðanski Ðapiæ.« Tu se glas legendarnog osjeèkog zapovjednika opet gubi negdje unutra. tim rijeèima. moguæo! Onda. Te srijede bomba je odjeknula s naslovnih stranica svih hrvatskih novina: Visoki m èasnicima Hrvatske vojske oduzet status invalida Domovinskog rata! Pa onda druga : Generalima prijeti neèastan otpust iz Hrvatske vojske! Novinske naslove poslije vi e nitko nije ni brojao: Generali ... i Ivan. 63 Pucanj u noæi ili kako je general Glava najprije pogoðen u srce. Budi a ovdje. mene i svih iskrenih domoljuba. danas razmi ljam to bi bilo da sam ostao u sakou. polovicom lipnja. smijali se. udara genera l Glava lagano akom o lijevu stranu grudi. pa sam u jednom trenutku skinuo sako u kojemu je bio novèanik. pi e ba tako: 'recidiv pro losti. kakav sad Milas? Gospodine Krpina. oprostite.. mo da bi me novèanik spasio. ne? Ne.. i ja i Matko.« Tako prièa general Branimir Glava . na primjer. nekidan su napali moga kolegu iz stranke zbog toga to se poklonio na grobu Gojka u ka! A drugi sluèaj. koji smo sve dali Hrvatskoj! Kako ih nije sramota! J a. Matka i ostalih.. Da smo la ni invalidi! Mi. nastavlja vi e za sebe.. to je rekao da su na Bleiburgu udareni te melji hrvatskoj dr avi! Zamislite! To mislite na Milasa. naslov Visokim èasnicima Hrvatske . Gdje? Evo. a miran. Ali. Znam da je bilo n epodno ljivo vruæe. novi lider hrvatske desnice'. jednoga kolegu skoro su likvidira li samo zato to je govorio na Bleiburgu. La ni invalidi morat æe vratiti novac !. Prosjaci sjajnih èinova. tako.. Bude. i danas zamuckujuæi i vidljivo drhteæi kad se prisje ti onoga 14. tim rijeèima . u onoga De ulo-viæa. ja.. otvo rio sam novine i. Copa. halo? Alo?.. Gdje to pi u? Evo. te ko mi je kad prièam o tome. a onda ostao i bez desne ruke »Vozio sam se s prijateljima u automobilu. Bil a je to kobna gre ka. svug dje! To je jezivo ne to! I u medijima? Aha. Dra en Budi a. jeste li to vi? Ne.. i li smo ba na sastanak Hvidre.Gdje? Gdje se to dogodilo? Gdje nije? Ima ih svugdje. Mile. graðanski Ðapiæ. obrve nad generalovim oèima naglo se mr te i skupljaju. kriptonacionalist. lipnja kad je jedna srboèetnièka bomba zauvijek promijenila ivote njega i njegovih vjernih suboraca i prijatelja Ivana.. i sv i. Pi u mi sva ta. i Buda. blatnjave poljane vojnièkih sj eæanja. u jednom trenutku Ivan mi je dodao novine. Mate. Sjeæam se.. iznenadnu i sna nu poput ljetne oluje: »A ovi srboèetnici danas ka u da sam la ni invalid. »Pogodilo me to i kao vojnika... To je poziv na linè. u srce me to pogodilo!« Op irna dokumentacija koju posjeduje Branimir Glava hladnom. Hrvata. konkretno sad u ovomu zadnjem Globusu.la ni invalidi!...

glavu. hoæu li se izvuæi.novinama. pogoðen tim izmi ljenim popisom. na cesti.« . Ba kao. vidno uzbuðen prièa ovaj heroj Domovinskog rata.General Tolj la ni invalid. Branimira i druge moje suborce . »To je napad na moj ljudski. na kojima se jasno vidi . kad je u novinama optu en da je inval iditet zaradio u prometnoj nezgodi daleko od boji ta. ti prljavim napadom na hrvatske dragovoljce. Bilo je jezivo.«. meðutim. bio mnogo razorniji: naslov Glava ranjen na dvostrukoj punoj crti boji nice pogodio ga je ravno u srce. ali i u . tako mi je barem glava ostala neozlijeðena.. hvala to sam se krvavo borio za pjesnièku slobodu hrvatskog naroda!« Legendarni se general i pjesnik nikad zapravo nije oporavio i danas ga. pro la kroz lijevo pluæno krilo i iza la u . moralni. Generalovo veliko srce umalo je popustilo. generala K akarigija pogodile su takoðer u srce. Bum! General Tolj: ratnik koji se ni je vezivao. obja njava Glava . pogodio je generala u visini sr ca i okrznuo rebro. Bum ! General Tolj stradao u prometnoj nezgodi.. bio pogoðen i optu bama da je strate ku kotu u sredi tu Zagreba. kako ga ja zovem. Tu je. bez i spaljenog metka predao jednom jugoslavenskom generalu.vijest o uk idanju statusa vojnog invalida generala Tolja pogodila je sa strane. ostao je iv. odnosno. koji je takoðer te ko stradao u tom napadu. »I onda na kraju ovo za la ni invaliditet! Sad. ravno u du u. èulo se i izvan Zagreba. »To je zaista odjeknulo. ka e. oslobodio taj pro stor i saèuvao ga za predsjednika Republike. njegova je pjesnièka du a stoga jedva pre ivjela: 65 »Ka u. istièuæi k ako je pravo èudo da se Ivan Tolj uopæe izvukao. odjedanput. Ovo mi je. »Samo nek oliko dana ranije. na cijeli hrvatski narod!«. kroz rebra. kako me ne bi pogodilo!« I general Tolj pokazuje rentgenske snimke. »pjesnièka du a«.vojske oduzet status invalida Domovinskog rata!. ne mareæi ni za vlastiti ivot. poslovni prostor Ministarstva obrane. dakle. ranjavan prije toga vi e puta . Drugi je projektil. samo to oni ne shvaæaju simboliku èinjenice da sam ranjen na dr avnoj cesti grubom. zavjerenstva !«. kad mu je policijska patrola banula u stan s nalogom za pretres.. i generala Matka Kakarigija. godine pogodile su ga optu be iz vojnih krugova da je nesposoban. jer kako mi to ni uz najbolju volju nije i lo u glavu. kako mi je. Pritom je i njegova tako osjetljiva du a bila te ko pogoðena samo koji tjedan ranije. Podmukli srboèetnièki napad u srijedu. Ipak. »Le ao sam na kauèu. iak o je zapravo nadljudskim naporima.bio je to napad na Hrvatsku. du a b oli kad se sjeti nadoknade koju je do juèer primao na ime 80-postotne invalidnosti . Lijeènièka mu je komisija na temelju dokumentacije priznala 80-postotni invaliditet. u jednoj od brojnih bitaka. Jo 1992. Pogodilo me to. nekim nebeskim proviðen jem.. ranjen sam u automobilu. naèeto prija njim ratnim o iljcima. gdje je gledao V-Dnevnik u kojemu je ministar Ivica Panèiæ objavio popis »la nih invalida«.. ka e general Kaka rigi prisjeæajuæi se bombe koja ga je te srijede uveèer »prona la« u stanu.« General Kakarigi hodajuæa je legenda Domovinskog rata. vijugavom makadamu prema hrvatsko j dr avnoj nezavisnosti.. na Domovinski rat. primjerice. izjavio je sutradan u Slobodnoj Dalmaciji. n acionalni i fizièki integritet!«. rekao je general Tolj u Jutarnjem listu. odnosno njegovu kæer. odnosno njegovoj kæeri. Rijeèi ministra Panèiæa da se na popisu la nih invalida nalazi i njegovo ime. Kako? »Nije mi i lo u glavu da netko na takav naèin mo e obezvrijediti sve moje rtve za Domovin u! To se kasnije pokazalo spasonosnim. k d se svega toga sjetim. Pa naravno. Znam da su odmah poèeli zvoniti tele foni. praktièki ga sam pr itom obraniv i od brojèano nadmoænijih ponuda. svi su zvali. »Pogoðen sam nalazima Vladinog povjerenstva. nakon èe ga je kao slu beno nesposoban za vojnu slu bu imenovan naèelnikom Uprave za graditeljs tvo Ministarstva obrane. tra eæi neregistrir ano oru je. gotovo u isto mjesto pogodila me najprije odluka èelni tva strank e da Mate imiæ ostaje predsjednik upanijskog HDZ-a. a onda i vijest da æu biti smijenj en s funkcije upana«. pitali jesam li iv. nije mi jasno kako sam uopæe pre ivio!« Napada se dobro sjeæa i general Ivan Tolj: »Kako se ne bih sjeæao. jer je manje poznato da boluje od u roðene bolesti patolo ke hipersenzibilnosti du e. I ja sam bio u au tu kad je poèelo. Ivana. Bum! . anomalije poznate u medicinskim krug ovima kao tzv. sa svih strana. »Nije to bio samo napad na mene. i mislio da æu umrijeti.

ogorèen je general Glava . Mile. izgladnjelog i obnevidjelog od bolova koje je trpio pogoðen »niskim insinu acijama neokomunistièke vlasti«. mo da èetiri. I dandanas u njemu se nalazi pet gelera kao »uspomena« na taj napad. Zivko Budimir. nije toli ko pogodilo spominjanje njegovoga imena u cijeloj aferi. »Rijeè je o politièkom progonu!«. Branimir Glava je pogoðen novom vije æu: u Osijeku je zapoèeo sudsk i proces protiv njegova kuma i dugogodi nje desne ruke. dapaèe. a Mate je samo le ao.pro la mi je tik uz uho. »Domovinski rat« i veznik »i«. pokazao je i lijeènièki pregled. stradao general Marinko Kre iæ. ko e Kakarigi namjerava poslati novinama. jer navodno ne ispunjavam zakonske uvjete!?« General Branimir Glava . On se tako na ao u situaciji da je pogoðen navodnim nepostojanjem 67 dokaza o invaliditetu. Glava je tako istog a dana kad mu je ukinut status invalida ostao bez . preprièava dramatiène dogaðaje toga dana general bojnik Budimir. daleko od boji ta. Da po rede nisu bile bezazlene. »Mirno sam vozio kada sam s lijeve strane. prièa general Æ esao sam ga. Ironijom sudbine. nakon èega su ga suborci prona li isc rpljenog. pet metara od mene. te ko pogoðen«. General Kre iæ se tako vrtio u krugu pet dana. a koje su te ko pogodile Matka Kakarigija. toèno u srce. pro la kroz prozor automobila i pogodila generala Matu Lau iæa. svega n ekoliko sati kasnije. ali me zato tako duboko potresla da sam petnaest minuta bio bez zraka!« Najbizarnije je. General Mile Æuk.« General bojnik Zivko Budimir bio je. a ne samo da mi za to nisu priznali in validitet veæ sam istog dana odlukom ministra Panèiæa izletio s mjesta naèelnika vara dins kog Odjela. Njega je vijest o ukidanju statusa vojnog invalida pogodil a dok se vozio gradom. tako da me vijest nije pogodila. to? . koji se vozio u automobilu zajedno s generalom La-u iæem. koji me upravo mimoilazio automo bilom iz suprotnog pravca. pogoðen sam!' Kako. zaustavio je vozilo kad je vidio da mu je kolega iznenada klonuo na sjedalo kao poko en. koliko èinjenica da je ne stala cjelokupna medicinska dokumentacija o njegovu invaliditetu. decidirano tvrdi general Kre imir Èop. sla e se da je rijeè o re van izmu nove vlasti i njihovom obraèunu s najveæom svetinjom Hrvata Domovinskim ratom . nakon èega je gen eralu priznat status ratnog vojnog invalida. to da smo imali specijalne zadatke priznaje uostalom èak i nova komuni stièka vlast!« Iste one srijede kad je ozbiljno pogoðen izvje tajem o reviziji invalidnina. u izlogu kioska vidio novine s naslovom Generalima la nim invalidima prijeti neèastan otpust iz vojske«. Gelere u tijelu iz podmuklog napada na dignitet Domovinskog rata nosi jo jedan ge neral. kako ka e. a on je samo promrmljao da ne smije. To nitko ne m o e osporiti. kako veli. »Ali ostaje èinjenica da smo pogoðeni na zadatku. Od Panèiæevih rijeèi kako se »na popisu invalida Domovinskog rata nalazi i 17 èasnika Hrvatske vojske koji su invaliditet zaradili na temelju la nih lijeènièkih i zvje taja«. njih pet le i na srcu: »Hrvatska vojska«. Mati je samo pala glava i ponavljao je: 'Pogoðen sam. »Instinktivno sam se sagnuo pa me ta vijest nije pogodila .66 srce hrabroga generala bilo je manje sreæe ranciceve rijeci pogodile su ga. »Mene je vijest o reviziji invalidnina zatekla dok s am èitao novine u uredu Odjela hrvatskih branitelja u Vara dinu. na kojemu su ustanovljene »te ke povrede ljudskog dostojanstva i vojnièkog moralnog integriteta«. legendarni zapovjednik s poèetka prièe. »Nisam shvaæao to se dogaða. Onda sam digao pogled i ugledao novine na trafici. èini se.desne ruke. to æe sada reæi Vladino povjerenstvo za reviziju ratnih invalidnina? . zajedno s generalom Æukom.vikao sam. pet godina nakon zavr etka rata«. ali mu invaliditet ne mo e biti priznat jer za to nema doka za. »Njihov je argument da nas je vijest o ukidanju statusa ratnih invalida pogodila u automobilima i stanovima. kojega. smijenjenog naèelnika Polici jske uprave osjeèko-baranjske Dubravka Jezerèiæa. U zadnji èas sam m aknuo pogled. Podigao sam glavu i u jednom trenutku ispod naslova o la nim invalidima ugledao svoju sliku! To me pogodilo ta ko da sam bio u oku dobra dva sata. kao i Branimira Glava a. »povrijeðen kao èasnik i kao èovjek«. ka e. i sam rtva podmuk napada na hrvatske generale. vikao da ka e ne to. da mu ne da m inistar Rado . pogodilo me tako da sam kao katapultiran odletio iz fotelje. i danas mu. Jasno se vide i na RTG-snimkama.

naravno da je te ko zamislivo da bi Torcida i Bad Blue Boysi s kandirali nekome Zidaneu iz Donjega Lapca. na primjer . Ista ta arena . mo e ako je usta a ili barem katolik. niti Musli manka biti missica. poznatijeg kao Youri Djorkaeff. evo zagonetke za ljetnu dokolicu: to dobijete kad n a jednom mjestu okupite dru inu deklariranih Baska. bacajuæi u oèaj protivnièke obrane jednako kao i ujedinjenu europsku desnicu. Le Pen bi se mogao tje iti to im je barem najbolji strijelac roðen u Parizu. evo dana«. Sto ste dobili. vichvjevci i ksenofo bi za utjeli su kad je upravo takva multi-kulti kaznena ekspedicija iz 13 dr ava sa svih pet kontinenata poharala Mundijal. sin nekog Titov og stipendista iz bratske Etiopije i otpravnice poslova indijske ambasade. a èetvrtog iz Malija? Jeste? E sad u sve to ubaci te jednog Zidova. te dva rastafarijanca s Malih Antila iz Guadeloupe i Martiniquea . treæeg iz Senegala. ta-jaznam. ne optereæuju previ e èinjenicom to im nogometna selekcija vi e nali uje ekipi Vladinog Ureda za imigrante ili percu-tf/0«-sekciju Mickeva Harta koja j . roðen u Zagrebu. dakle. i jednoga melanezijskog domoro ca iz daleke Nove Kaledonije. Iako.nogometnu reprezentaciju Francu ske! Dobit æete. Srbin. èisto iz zajebancije. ni Dragovoljac jedini klub gdje æe prije igrati Crnac nego Srbin. meðutim. istarski Talijan i ba ranjski Maðar. na bi mu Le Pen iz Èaprazlija zapljeskao eventualno tek kad bi na pobjednièkom postolju podigao des nicu prema lo i i zapjevao »Evo zore. a glavni golgeter. vezni red sastav ljen od dva Muslimana.pazi sad . to se pak Ante Dapiæa tièe. Te ko? U zemlji u kojoj ni djeèji festival ne smije otvoriti sinèiæ jednog Srbina.kako su tada pisale S portske novosti . fa isti. ako ba hoæete. 68 Fama o biciklistima ili kako je na utrci od Vukovara do Dubrovnika potajno utemeljena èetvrta Jugoslav ija Prije nego to prijeðem na stvar. uz istoènu obalu Australije. i najgrlatiji francuski rasisti. I think it's cooll to vi e reæi -na èovjek!« . Ba kao to mo e i Srbin ako je . prvi èovjek Hrvatskog dragovoljca. na primjer. mistiku armenskog pravoslavca Jurija Ðorkajev a. dobit æete .pa im dodate èetvoricu Afrikanaca: jednog iz Gane. pridr u ite im par èistokrvnih Slavena . i afrièku vrad binu Marcela Desailh/ja. nisu u na em sportu svi takvi vrdoljaci. d rugog iz Al ira. Bretonaca i Korzikanaca.Ceha i Poljaka. reæi æe tako èuven pukovnik Spajiæ. dakako. Ima i u nas klubova g dje bi Crnci mogli igrati. sa smije kom je rekao: Yeah man. uz magiju Liliana Thurama. woodoo--èarobnjaka s Antila. dvij e godine ranije .al irskog useljenika. Dok bi se Antun Vrdoljak vjerojatno i dalje pitao » ta fali na emu Leki«. koji je . zamisliti hrvatsku nogometnu re prezentaciju u kojoj bi glavni kreator igre bio.»nukleusom arijevskog n ogometa u Hrvatskoj«! Francuzi se. Ivica Nakiæ svojedobno je javno progla en srboèetnikom i potjeran i z Kluba.zapravo.bla ena izraza svr io je novinar Sportskih novosti. kluba kojega je pred sjednik HVIDR-e Marinko Lioviæ svojedobno oznaèio . naime. znao govoriti predsjednik Dragovoljca. prisiliv i i njihovoga dapiæa Le Pena da se pokloni pred vlastitom noænom morom: trijumfom moæne francuske nacije u re iji jednog .nju Olivera Toscanija? Ili mo da nekakvu radnu sk upinu summita nesvrstanih? Krivo! Ako ste pomno slijedili upute. neponovljivog Zinedina Zidanea. »Kod mene æe prije igrati Crnac nego Srbin!«. I tako je.Hrva t.Hrvata. vratar Èeh. Gvajanca i Argentinca. dakle. »Kad smo ga pitali zna li znaèenje tog nadimka.»svojom borbeno æu zaradio nadimak Chuckv Usta a«. recimo.nogometna Legija stranaca ovih dana har a Belgijom i Nizozemskom. u finalu Brazil s 3:0 i osvojiti titulu prvaka svijeta! Prije dvije godine.lipnja 2000. znanstveni seminar na temu »Velike ideje i mali narodi«? Plakat za j o jednu brotherhood-of-men-ka. stupovi obrane. 69 Poku ajmo sada na ovom mjestu. Cibona.o u asa! . a doveden je crni Amer Kenneth At-kins. jednog Azijata. recimo.mpa. da to nije tamnop uti Thierrv Henry. vi e crno-bijela . desno krilo Albanac. ruku na srce. Ev o.medu njih umije ate dv a Ju noame-rikanca. Crnac. recimo Armenca. da bi kasnije ipak pojasnio tu svoju brzopletu izjavu: »Crnca bih uzeo samo ako je katolièke vjere.« Nije. dovoljno veæ iznerviranu trijumfima Turaka ili.

71 A nije. Kad bi. i dream-team koji se u subotu u Bologni trebao okupiti u poèast Kre imiru Co siæu. shvati da je nogome t va niji od jeftinog rodoljublja. sitni vercer u olimpijskoj misiji. koja se samo administrativnom gre kom i nemarom Uefine biro kracije naziva reprezentacijom Nizozemske. Dok az A: pitajte bilo kojega klinca u kvartu bi li radije bio Zidane ili Francuz. zakleo da oni tamo zapravo igraju nogomet. Imate li protu-argument? Zaboga. I naravno. i drugaèijih pogleda na stvar: legendarni Antun Vrdo-ljak. pripadn ik nacije koja je u francuskoj »tamnici naroda« propatila malo du e i malo vi e od Hrvat a u Jugoslaviji. bilo va nije to to je Zidane Francuz nego to je nogometa . nego na tim koji ima pronositi slavu francuske nacije. bio reprezentacija komunistièke Jugoslavije. Jo kad je prije nekoliko tjedana najavljena. moæi æe shvatiti i kako to Zinedine Zidane. navodno. nogovanja . 1 ne samo zato to na hommageu velikanu hrvatske ko arke na posljetku nije b ilo nikoga iz Hrvatske. mije ano je jaèe. diskrecija je zajamèena i va odgovor neæe znati nit ko osim vas samih: biste li voljeli pogledati na televiziji all-star momèad u sast avu Rada. momèad koja je u svoje vrijeme gazila sve pred sobom i kojoj se nitko.Francuzi? Kad jednom Antun Vrdoljak. i za to nitko nikad ne bi znao ni da je Zidane Francuz da nije najbolji nogometa svijeta. va je odgovor »ne«. Al irce i Arme nce da kojim sluèajem ne znaju igrati nogomet? Bi li uopæe bili . jo samo 40 minuta. na jednom mjestu okupilo sve te Senegalce.ljudi ne bi èitali novine odostraga.e netom odnijela Grammvja za najbolji etno album. èovjek koji se veæ godinama neka njeno predstavlja kao èlan Meðunarodnog olimpijskog komiteta. I da ih je u f rancuski dres ujedinila jedino èudesna vje tina rukovanja . onda bi. jer se jo uvijek panièno bojite etik ete jugonostalgièara i uskrisitelja mrtve Jugoslavije. èudna li svijeta! dovol jno to to ta katolièko-pravoslavno70 islamsko. j edini tim koji je u zadnjih nekoliko godina pobijedio »Francuze« bila je prije nekol iko dana momèad sastavljena od potomaka ilegalnih doseljenika iz Surinama i zapadn oindijskih arhipelaga. a da ne bude ni al irski kvisling ni veæi Francuz od Le Pena.pardon. Ima. kad ih onako gleda. a ne stoga to nakon deset go dina ne biste ponovno. Fanatici svjetskog bratstva i jedinstva do li su na svoje: crno-bijelo je arenije. proveo sedam sati na Internetu istra ujuæi odakle su sve porijeklom francuski reprezentativ ci . Njima je doista. niti bi s e pitali: to bi. i za to nitko izvan Francuske i ne zna da je Zidane zapravo Al irac. Komazec. Mo da. Njima je èudna li svijeta! dovoljno to to je Francuska svj etski prvak.idovsko-woodooo-budistiæka sekta igra uvjerljivo najljep i nogomer u ovom ku tku galaksije. a reno je bolje. Ðorðeviæ. dovraga. Paspalj. Zdovc.ne bavi se previ e takvim pizdarijama.lopt om. lagali ste. i koje je sa svih strana svij eta okupila i ujedinila trobojka na svetom francuskom dresu. konaèno. U protivnom. Divac ? Naravno. Kukoè. uostalom. Ni ostatak svijeta ako se izuzme jedan novinar Globusa koji je. razlièito je ljep e. I za t o bi. jedno m je izjavio kako su svi ti Crnci i Arapi na travnjaku samo tamnoputi sinovi Iva ne Orkanske koji ginu za svoju Domovinu Francusku. Pa æe mu biti razumljivije i za to nitko ozbiljan u Francuskoj ne pizdi to je jedan A rapin zauzeo nekom Francuzu radno mjesto u veznoj liniji nacionalne reprezentaci je. dakako. Vran-koviæ. nije pribli io na manje od 25 razlike. Iako bi se èovje k. Ovo to slijedi je anonimna anketa. Perasoviæ. humanitarna utakmica na kojoj su se trebali zajedno naæi nekada nji Kre ini uèenici u hrvatskim je medijima oèekana tek suzdr anim izjavama nesuðenih sudionika i imbecilnim komentarima na pragu kolektivne paranoje iz sredine devedesetih. kad je svako made in Yugoslavia na n ekoj ribljoj konzervi iz dr avnih rezervi tumaèeno kao otvoren poziv na ru enje hrvats ke dr ave i obnovu Jugoslavije. Daniloviæ. popularni Zizou bio najbolji nogometa svijeta i da nije Francuz. recimo. od sporta. kad bi oblaèenje istog dresa bio tek dr avotvoran èin -ne to s èim su Francuz i ra èistili ne to prije nas . p a ni Rusi. gledali najbolji bijeli ko arka ki tim svih vremena. nakon gola Brazilcima u finalu Svjetskog prvenstva mo e ljubiti f rancuski grb na dresu. Momèad koja je jedina mogla ugrozi .

da. di zaèa Pe alova i gimnastièara Demjanova sve odreda potomci starih hrvatskih plemiækih obi telji! Kako to.. ali nikako zlonamjerna in icijativa 72 Bogdana lanjeviæa da se Europa pokloni uspomeni na prvog svog ko arka a u amerièkoj Hali of Fame. pa tako èak i ozbiljni. samo zato da biste èuli komentar zagrebaèkog reportera o »provokacijama hrvatskih naci onalista«. naime. Ko arku kakvu danas. Ne. Zahoviæ Sloven ac. to su èinje nice. naime. Ovdje je. Da nije bilo vrdo-ljaka. Iako. usred prvenstva napustio Rim. u strahu od njihova pravednog gnjeva i svo je dr avotvorne savjesti. naravno. onaj o reunionu D ugmeta. samo o ko arci i rijeè. veæ da biste gledali ko arku. onu za koju tvrdite da je nemate . da se uskrsne Juga. Pitajte. nije da nije bilo i takvih poku aja. k oja je kasnije postala 'Kroz Hrvatsku i Sloveniju'. Hrvat i Srbin u istom dresu znaèe samo jedno. i jo k tomu skrovitom mjestu rade glavom i bradom hrvatski i srpski predsjednik. dakle. a Smol iæ ju je nazvao 'Utrka kroz Hrvatsku'. pitajte ga za to se pro l e subote vratio u Italiju: igrati za agresorsku Jugoslaviju ili jednostavno . da dr avotvorni vrdoljaci nisu Hrvate za ista uvjerili da dr ave nastaju na biciklistièkim utrkama. a onda 'Utrka kroz Jugoslavi ju'! Ovo je za mene prva etapa nove 'Utrke kroz Jugoslaviju'!« izjavio je tako gur u hrvatskog olimpizma kada je prije nekoliko dana èuo da je predsjednik Hrvatskog biciklistièkog saveza u »Utrku kroz Hrvatsku« pripustio i sakloni. »Mi smo tu utrku nazvali Vukovar-Dubrovnik. veæ da se tako protumaèi jedan od posljednjih mitova Ju nih Slavena.da. umjesto utakmice u Bologni.nitko ne bi pobijedio do dana dana njeg. jasno. izvadite s dna ormara video kazetu s finalnom utakmicom Europskog prvenstva u Rimu . Bo e! neke srpske bi ikliste. Tvrditi. A Strupar Belgijanac. Tako.bilo obnavljanje mrtve dr ave. Sad. kao spomen na dva grada muèenika. vi e neæet vidjeti. Juru Zdovca Slovenca koji je toga ljeta 1991. Molim. Jednako kao i mo da nespretna. i koju . tvrdi vrhovni hrvats ki vrdoljak. nepora ena. i ne obnavl jaju li mo da oni nama iza leda Jugoslaviju? A hrvatski i srpski sporta na jednom m jestu ni o èemu drugom i ne misle?! Ili ovako: kako to da. odrasli ljudi. toliki hrvatski nogometa i po austrijskim klubovima nikad nisu razotkriveni u oèiglednoj misiji obn ove Austrougarske? Neæete valjda reæi da oni tamo samo igraju nogomet?! Ah. Antun. da jo nitko nije prozreo pakleni plan da se dijeljenjem hr vatskih putovnica ruskim od-bojka icama i bugarskim snagatorima u stvari obnavlja Var avski pakt?! Jer za na e vrdoljake. vertikale olimpijskog duha. politolozi i povjesnièari. Ne. Vast iæ je Austrijanac. svakako nesretna. kad bez upozorenja TV-kome ntatora ne mo ete znati je li rijeè o rezultatima vaterpolo ili ko arka ke lige. Kataklizma biblijskih razmjera s prijeèena je u posljednji èas. klinci od Vardara do Triglav a sutra bi uèili da je Èetvrta Jugoslavija nastala u dvorani Pallazzio dello sport u Bologni. korumpirane lordove to ga dr e i slikaju se s 73 njim oko vedskih stolova na vrtnim zabavama Meðunarodnog olimpijskog komiteta? Svatko normalan bi ipak radije ovo drugo. Veæ smo jednom imali 'Utrku kroz Hrvatsku'. I to sad? Dokazivati Antunu Vrdoljaku da je paranoidiot i da se Svetislav Basara u Fami o biciklistima samo zajebavao. a da su inicijatori bili biciklisti. jednako je umobolno kao.okupljena samo da bi se prikupio no vac za Kre inu djecu .i pogledajte je jo jednom. koju niste vidjeli. Zato se nitko od Hrvata. kad su Kadijev iæevi tenkovi krenuli na De elu. nije pojavio u Bologni. Ba kao to je Davids Nizozemac. koja se raspala na svome vrhuncu.ne vjerojatno je koliko su neke stvari ponekad jednostavne za pomoæ obitelji Æosiæ? Kako to da se hrvatski vrdoljaci nikad nisu zapitali to to na jednom. a onaj crni Larsson fetivi veðanin.ti mit amerièkog dream-teama. naime. rock-koncertima i nogomet nim igrali tima. kao euro pski i svjetski prvak. recim o. i d .da se dr ava koja je nezaslu eno nosila ime te repre zentacije nije raspala . ili naprosto utnuti nogom u guzicu i njega i one senilne. I ba kao to su svi oni ponosni hrvatski reprezentativci poput odbojka ice Èebukine. reæi da bi ponovno okupljanje Bijelog dugmeta bilo prizivanje duha Titove Jugos lavije. recimo. da bi takva all-star ekipa . uostalom.

Crno goraca i Hrvata? Ko arka ku selekciju Velike Srbije ili pak biciklistièku utrku »Kroz Ju goslaviju«? Za to ne. za to onda neka nova Jugoslavija ne bi nastala na nama naivcima benignoj Utrci kroz Hrvatsku.antikristi! . Bio je to. Izvodila bi me na prozor.pod prozorom starog rodili ta u kojemu sam pet godina ranije i ugledao svijet. pokazivala u nebo i govorila kako sam ja pametno babino dite i da mi je valjda jasno da èovik ne mo e iv na Nebo. Jajcu? Uostalom. Druga slika je crno-bijela. drvenog RIZ-ovog apar ata. dok se. zna kako radi ljudski mozak. dobiv i tretman le erne ljetne prièe za odmor hrvatskih mozgova oteèenih od te kih. tjerajuæi novinske urednike da zaustavljaju rotacije i mijenjaju naslovne stranice. 1970. to æete. godine. nekog opipljivog uzbuðenja u zrak u. ili nekoj »humanitar noj« ko arka koj utakmici? Ili na koncertu Ðorda Bala eviæa u.to snimili negdje u nekoj pustinji.an-danas raspravljaju kako je nezavisna Hrvatska nastala na onoj utakmici Dinamo -Zvezda. uputstva za stvaranje ivota i karte svih tajni ljudskog ivota. prilièn o mali korak za èovjeèanstvo. godine. dakle. klinac koji æe pamtiti rijeèi amerièkog predsjednika Billa Clintona o »najva nijoj i najèudesnijoj mapi koju je èovjeèanstvo ikada napravilo«. godinama me kasnije uvjeravajuæi da su Amerikanci . 74 Djevojèica s pendrecima ili za to svijet uti o senzacionalnom otkriæu mape antihrvatskog genoma Dva dogaðaja iz 1969. negdje izmeðu priloga o eksperimentalnoj vo nji njemaèkog nagibnog vlaka na liniji Zagreb-Split i vijesti o nestanku 36 zlatnika iz trezora splitske Policijske uprave. recimo. i nije neka povijesna slika da bi je èovjek pamtio za cijeli ivot: sam Bog. neoba vezno najavljuje nekolikosekundni prilog o obraæanju amerièkog predsjednika svijetu i otkriæu »jezika kojim je Bog stvorio ivot«? Slijede sport i vremenska prognoza. ili ukerov i Mijatoviæev Rea i Bobanov i Savi-æeviæev Milan. 75 Samo valjda u Hrvatskoj. ako ima i ta s tim. u terminu rubrike »zanimljivosti«. Postoji li. meðutim. Postoji li. samo je pitanje vremena kad æe se konaèno otkriti da su i Jugoslaviju osno vali hrvatski i srpski nogometa i.Slovenije. a kamoli na Misec. dakle. Jedna je sjeverni gol Hajdukova stadiona: slika u rasteru ièane ograde sjevernog st ajanja . vjerojatnije j e da æe se neki sjetiti petog jedanaesterca kojega je toga ljeta 2000. u poluvremenu utakmice Hajduka i beogradskog BS K-a na turniru u Versaillesu 1918. povijesnih epova poput od luke osjeèkih branitelja da blokiraju slavonske prometnice. na primjer. ijedan petogodi nji klinac u ovoj zemlji kojemu æe tada najstarija slika u memoriji mo danoga hardivare a biti Dubravko Merliæ kako potkraj Dnevnika. oca kako se pentra po krovu namje tajuæi sliku. Peti H ajdukov gol za glatkih 5:0 protiv Vardara. I jebi ga. i za to moj èuv a ba sliku toga neva nog gola. dakle. balun koji se koprcao u lijevoj »maloj mre i« svega par metara od mene. nogometnu reprezentaciju . Sudnji dan. godine Nizo zemcima u Amsterdamu »skinuo« Fran-cesco Toldo. Bok iæev i Mihajloviæev Lazio. naime. prekrivena tankim bojama onih plastiènih »filtera« kakvi s u se stavljali na prve televizore: sjeæam se gu ve oko starog. meðutim. ili Tudorov i Kovaèeviæev Juventus? Krivo! Dobit æete.na Starome placu tek mirnog kutka za penzionere i malodobnu djecu . ne sjeæam niti pod hipnozom. i pokojne babe koja se samo znamenovala mrmljajuæi »zdravomarije« i zazivajuæi »su'svit a«. kad èovjek malo bolje razmisli. ali veliki za mene. kao to ja pamt . Sjetio sam se toga onoga dana kada je Bili Clinton na CNN-u objavio najsenzacion alniju vijest od kada je Neil Armstrong zakoraèio na Lunu: epohalno otkriæe mape lju dskoga genoma. za dvadeset ili trideset godina nekoga Hajdukovog petoga gola neæe se sjeæati ni klinci mnogo stariji nego to sam ja bio 1969. lipnja 2000. dobiti kad na jednom mjestu okupite dru inu sastavljenu od Srba. Peleovog Brazila na Svjetskom pr venstvu sljedeæe. doviðen ja do sutra. vijest o epohalnom otkriæu u udarnom je dnevniku nacional ne televizije dobila svoju zaslu enu dvadeset-i-neku minutu. godine prve su dvije ive slike koje do detalja pamtim i danda nas. Bila je to vijest koja j e istog èasa prekinula redovne programe svjetskih TV-mre a i zatrpala sve zwL-strani ce ovoga svijeta. Kako sada stvari stoje. uklj uèujuæi i tajnu onoga petoga Hajdukova gola protiv Vardara.

da. i svi smo vjerovali da æemo. isti san o odiseji dvije-tisuæe -i-neke i isti romantièan mit o amerièkim i ruskim vitezovima u bijelim skafanderima : svi smo sakupljali samoljepive slièice »Osvajanje svemira«. Dakle. Uspjehom znanstvenog tima Josipa Joviæa zacijelo bi se silno ponosio i otac hrvats ke genetike. »Velièa uskrsnuæe hrvatske slobode i velebne hrvatske olujne ratne pobjede ele obezvrijedi ti razlièiti smu enjaci i smutljivci. svijet je oti ao osamdesetak milijuna kilometara dalje: svega nekolik o dana prije nego to je objavljena mapa ljudskoga genoma. koji. ugle dni hrvatski znanstvenik Mate Æavar.. Hrvata i Slovenaca! Da. koje mi predbacuju gospoda od Hrvata ponosim!« Taj je i takav dr. kao poslanik u beogradskoj skup tini. amerièki su znanstvenici kubrickovskim slikama s Marsa potvrdili pretpostavke da je na crvenom planetu jo prije nekoliko godzilijardi godina bilo tekuæe vode. umjesto taj noga koda ljudskih gena. Hrvati. akademik dr. Grg e Budislava An-gjelinoviæa koji se kasnije. Hrvati!!!« . efa zagrebaèke policije koji je 5. mo da i . 1969.otkrivaju antihrvatske gene u hr vatskim kromosomima. Tuðmana »politièk i i biolo ki« biolo ki! »na mjestu«: »Razni Puhovski.istina. Marku Markoviæu na glavu nije. koja ovih dana sustavno kriminalizira Domovi nski rat i predbacuje. naime . dodu e .ka e legenda -Markoviæu pao na pamet kad je Budi a zaprijetio predsjednici HNS-a da æe »detaljnije progovoriti o profilu stranke koja se zove Hrvatska narodna stranka«. predsjednice HNS-a. ne svjetlosnih. Grge Budislava Angje-linoviæa. 76 riila je to dramatièna utrka s vremenom: i dok je istra ivaèki tim hrancisa Collinsa. danas otkrivaju mape tajanstvene Balkanije. eto. prosinca 1918.sluèajno. èije je istra ivanje prije tri godi ne. umjesto adenina i citozina oni u svoje mape ucrtavaju berlinske zidove i meke granice. Najbli e konaènom otkriæu bio je. vlasnikom instituta Celera Genomics. kad odrastemo. osobno proglasio zapoèetim. svijet i mi dijelili smo. istog onog dr. Legenda ka e da je Isaacu Nevvtonu.unatrag. ali mu je zato pao dr. Gotovci i drugi oèito su s . Franjo Tuðman. Cièci. veæ sasvim ze maljskih . zakon sile te e sinuo kad mu je pala jabuka na glavu. koji je ustvrdio kako su rijeèi dr. Za razliku od ostatka ovoga na eg planeta.ba kao i do svih velikih otkriæa u povijesti . naime. pala jabuka. bit i astronauti u Apollu. Stari je. èini se.rijeèi predsjednika Neila Armstronga o »malom koraku za èovjeka. godine. svima je falio onaj jeda n Gemini. »Protivnici iz baru tine negativnog povijesnog naslijeða jo su prisutni u svim sferama na eg nacionalno-dru tvenog ivota!« grmio je tada nesuðeni nobelovac dr. mutika e i bezglavnici. Svoje epohalno otkriæe Slobodna je objavila svega par dana prije ame-rièko-britanski h znanstvenika. primjerice. ne znam vi e koji po redu. hv alio hrvatskom krvlju na svojim hrvatskim rukama: »Gospodo.ivota. na kongresu Mlade i HDZ-a. A mi? Mi smo se vratili osamdesetak godina . a rezultati su bili uistinu spektakularni: djed Vesne Pusiæ bio je ni manje ni vi e nego brat dr. U meðuvremenu.brat d jeda Vesne Pusiæ. Grga Budislav Angjelinoviæ .otkriæe mape antihrvatskoga genoma. istra ivaèki je tim Slobodne D almacije na èelu s Markom Markoviæem u isto vrijeme groznièavo prebrojavao krvna zrnca i slagao èudesan mozaik mape antihrvatskoga genoma Vesne Pusiæ.»mi. odnosno cro-mosomima. vodio mrtvu trku u provaljivanju » ifre ivota« s C raigom Venterom. primjerice. jalnu ki diletanti i proda ne 77 duse!« Uslijedila je poanta . ja sam smatrao da je t o moja du nost i ja se tim krvavim rukama. Tuðman. nije imao sreæu do ivjeti ostvaren je svoga sna . O stalo je povijest. Hrvati umjesto taja nstvene mape DNK. Grga Angjelinoviæ. isti onaj koji je kasnije suraðivao s Dujiæevim èetnicima i pisao nadahnute tekstove u Srpskom glasniku . direktora Projekta ljudskoga genoma. da. ali velikom za èovjeèanst vo«? Te ko. Dra enu Budi i »nastavak politike HDZ-a« drugim sreds tvima! Do otkriæa antihrvatskoga genoma Vesne Pusiæ do lo je.reèenica koja ce postati zaglavnim kamenom suvremene h rvatske genetike: »Takvi su genetski programirani protiv slobodne i nezavisne hrva tske dr ave!« Hrvatski genetièari bacili su se na posao. Te. prevejani èetnik . na Jelaèiæ placu krvavo ugu io pobunu hrvatskih vojnika prot iv novouspostavljene Kraljevine Srba.

»Tko ne vjeruje. koja ne samo da je onomad dovela jug oslavensku andarmeriju na èelu s andarom Grgom u Zagreb veæ je osamdeset godina kasnij e i unuku njegova brata umalo instalirala za zagrebaèku gradonaèelnicu. kako objavljuje svijetu otkriæe ma pe ljudskoga genoma. plaæenicima meðunarodnog kapitala. recimo.naroèito oni s uroðenom gre kom u mapi genoma sjetit æe se vjerojatnije dana kad je otkrivena spomen-ploèa vit ezu Juri Francetiæu. gigantu hrvatske analitièke misli. klinci æe tako u treæi milenij ponijeti uspome ne na ljeto kada se posustali hrvatski ovinizam buèno zijevajuæi probudio iz zimskog sna. Umjesto kljuènog otkriæa svjetske pameti. andari od jugo. Uostalom. gospodo. sad je to veæ izvjesno. godine pamtiti rijeèi glasovitog hrvatskog genetièara Krunoslava Kiæe Slabinca : »Fuækam na graðansku dr avu u . preostalo je da zbroji dva i dva : djed »smutljivice« Vesne Pusiæ brat je onakvoga jugo. umjesto Billa Clintona. i rijeèi jo jednog uglednog hrvatskog genetièara.andara!« Tri godine kasnije. mraèno vrijeme u kojemu su »neprijateljima dr a ve« kopali po krvnim zrncima i cro-mosomima. naèelnika opæine Kijevo: »Osamdeset posto po ara izazvali su Srbi!« Umjesto dana kad je otkrivena tajna ljudskog ivota.andara!« Heureka! ifra antihrvatskoga noma je provaljena! Kad se znaju razmjeri antihrvatske zavjere. meðutim. dr. S ve su to jugo-pasmine u genima. 78 ni sam Franjo Tuðman kako nam je to svojedobno skromno priznao nije dobio Nobelovu nagradu samo zato to je Hrvat. naravno. neu redni i bezobrazni. neka se malo raspita tko je i kakav je bio otac Puhovskog. Tuðmana nije pala nekakva bana lna jabuèica. jalnu ke diletantice i prod ane du e« Vesne Pusiæ! Jer. Da.Pusiæka je »genetski programirana protiv slo bodne i nezavisne hrvatske dr ave«! » andar od jugo. od hrvatskoga naroda i njegova povijesnog pamæenja. veæ povijesna odgovornost za stvaranje samostalne hrvatske dr ave tako j e konaèno dokazana.oðenima jer im ne to u genima smrdi«. mladi je genetièar Marko Markoviæ nastavio tamo gdje su stali Tuðm an i Èavar. pa je. vlasnika nekakvog motela u Brodu na Kupi: »Vrlo je lo e za hrvatski turizam kad je stranim turistima prvi dojam o Hrvatskoj hrpa romske djeèurlije. Za dvadeset ili trides et godina.andar Grga »jo uvijek pris tan u svim sferama na eg nacionalno-dru tvenog ivota«? Naravno. Jednom æemo i mi doæi na vlast. i rijeèi M arinka Èavke. Dragana Hazlera: »Na svakom pedlju hrvatske zemlje moraju ivjeti Hrvati i stoga neæemo dopustiti da n am se ovdje koti ona nacionalna manjina koja nam je najveæi neprijatelj!« Neki od klinaca pogre noga genetskog koda pamtit æe. dana nji æe klinci i z 2000.. kroz osobu unuke svoga brata. Drski su. dok istovremen o pjeva himne Collinsu i Venteru. otkrivali »smrad u genima« genima »negativn og povijesnog naslijeða«.i pedantno ih bilje ili i klasificirali kao »smutljivce genetski programirane protiv nezavisne hrvatske dr ave«.andara Grge Angjelinoviæa iz »baru e negativnog povijesnog naslijeða«. Svoju zaslu enu nagradu hrvatski genetièari od Franje Tuðmana do Marka Markoviæa dobit æe. tko vi e od prodane du e Vesne Pusiæ ovih dana »obezvrjeðuje ve hrvatske olujne ratne pobjede«? Marku Markoviæu. sjetit æe se vjerojatnije Ante Ðapiæa kako nepogre ivo pron alazi »genetski programirane« neprijatelje: »U odorama hrvatskih policajaca zapravo ho daju abo-lirani Srbi!. meðutim. Èinjenica je da stvaraju ru nu i negativnu sliku o Hrvatskoj!« Umjesto otkriæa da su svi ljudi jednaki u svojim razlièitim genima. dana nji klinci neæe pamtiti ni Hajdukov peti gol n i Toldov peti jedanaesterac. neæe dobiti ni Marko Markoviæ. Èièka. Pamtit æe tek grdo. Dobit æe je ona dva hoh taplera koja su »dokazala« temeljnu teoriju obezbo enog Novog svjetskog poretka: tezu da u ljudskom genu nema ni nacije ni dr ave. pisao je Mate Cavar. Teza koja je nesuðenom hrvatskom nobelovcu sinula u nastupu zn anstvenog delirium tremensa imajmo na umu da na dr. potpuno je j asno za to o ovom kolosalnom Markoviæevom otkriæu znanstveni svijet uti. i rijeèi nekog Bo idara Man cea. Gotovca i da ih ne nabrajam. sjetit æe se vjerojatnije po ara koji su toga ljeta harali Dalmacijom. pedeset godina nakon smrti jugo. mutika e i bezglavnice. a onda jao Srbima!« Umjesto petog Hajdukova gola ili pete stopostotne anse Alessandra Del Piera u fin alu. dakle . »malo se raspitao« i do ao do se nzacionalnog otkriæa. Kako je to. klinci . Kljuèni trag bio je neugodan zadah koji se irio oko Vesne Pusiæ: dr.. Grga Budislav Angjelinoviæ! Sef zagrebaèke protoèetnièke policije iz prvih dana jugoslavenske monarhije dakle »jugondar« par excellence klasièan je Tuðmanov »protivnik iz baru tine negativnog povijesnog n slijeða«. ni Billa Clintona. »smu enjakinje i smutljivice. Marko je po Æavarovim naputcima slijedio njen genetski smrad. »genima jugo-pasmi-ne« .

prestravljene babe koje æe kleti sudbinu to je odvela Levara u radionicu ba kad je eksplodirala plinska boca. Niti da su jad ne. Treæi su ljudi koji znaju mnogo: to su oni koji dobivaju zastupnièki imunitet i zavr avaju kao potpredsjednici Sabora. Vi koji se grijete na plin pripazite. na hrvatsku pusto slet i nekakva èudna letjelica . èetvrti su ljudi koji znaju previ e: oni. 80 Strah od letenja ili kako je krunski svjedok Milan Levar u gara i pristavio kavu. l jepljive crvene tekuæine. a Tihomir Ladi iæ je to isprièao otprilike poput one sarajevske babe : si ao. dakle. reci mi. i taman kad je Haag otvorio is tragu o Gospiæu . ali veliki za Mars« i uzme uzorak hrvatske grude. srpnja 2000. ali nakon svega jo manje vjeruju. jer krv nije voda!« I zar je onda èudno to se ti klinci.vec odavno. kljuèni svjedok masakra nad gospiækim Srbima 1991. Stavim ja d ezvu na poret. ali ne i nacionalnost i dr avljanstvo. talent i i bolesti. djeèji izravno pitajuæi sebe i la a: »Isus je rekao da su svi ljudi na Zemlji braæa. godine. Mo da su joj i rekli. naravno. Dovidenja. Trebao je proæi cijeli jedan dan da nova vlast shvati da nisu ba svi Hrvati debili koji æe popiti prièu kako je èovjek pao na Mujin no .79 kojoj smo svi jednaki. Uz malo sreæe. Kinez ili Amerikanac?« Stoga. zbunjeni otkriæima hrvatske genetike. poginuo u svojoj kuæi u Gospiæu od eksplozije plinske boce. vidimo se i sutra. tu sam stajala i krenula da æu skuhat kahvu. malo znaju. pa tako sedam put a Bila je to upravo montipajtonovska scena. Levar u radionicu. ne dob ivaju cure s duplerica. Izgledalo je kao prilog za rubri ku Zanimljivosti. naime. ali ona nije vjerovala: tada je ipak bila pone to veæa vjerojatnost da vam. sarajevskim rjeènikom kazano. kad ono . na primjer. kako vidimo.eksplodirala plinska boca! Eto to ti je ivot. vanzemaljski æe znanstvenici otkriti tek tragove nekakve guste. Drugi su oni koji znaju vi e: takvi dobivaju jack-potove u Lokasovim kvizo vima i zavr avaju u finalnoj epizodi Izazovu. i taman kresnem ibicu. Pa kako. meni mo e biti b rat. na kuæu padne gran ata. zavr avaju dva metra pod ze mljom. klinc i æe posebno oni mije ane genetske ifre pamtiti rijeèi Damira kare. dodu e. godine. kako bi to rekao akademik karo »krv nije voda«. a u poluspaljenoj sarajevskoj èar iji nekakva sirota baba s maramom preko ofurenog lica stoji nasred ru evine koja je jo jutros bila njen dom . naime. Pa su nepokolebljivi istra ivaèi HTV-a na kraju otkril i da nije bilo do plinske boce. poput skeèa iz Top liste nadrealista: zi ma je ratne 1992. 81 A ima ih i koji znaju: oni se u Hrvatskoj zovu odlika i . za nekoliko godzilijardi godina. Vi e o tome u vremenskoj prognozi. odmah nakon promièbenih poruka. odvrnem gas. Kon aèno. radio ne to za kuæu. na svoje dotrajale plinske instal acije. veæ da je ipak. Hrvati. Sjetio sam se te scene kad je pred kraj dnevnika nacionalna televizija javila da je Milan Levar. makar upravo u trenutku kad ste kresnuli ibicu i prinijeli je plinskom tednjaku. boja oèiju i broj stopala. ba kao to se ovih dana u rubrici »Bla ova po ta« u »M m koncilu« i èudava i krsti mala Zorica iz irokog Brijega. i oni peti ljudi koji ne znaju ni ta: oni se u Hrvatskoj zovu po licajci i ministri. jer dolazi prohladna jesen. kao to smo bi li u Jugoslaviji!« Umjesto otkriæa da su u ljudskom genu zapisani nekakvi adenini i cito-zini. i razoèarano zakljuèiti kako u Hrvatskoj nikad nije bilo ivot a. pala g ranata. odnosno u kojoj smo svi zajedno nitko i ni ta. prièajuæi novinarima to se dogodilo: »Evo. kada jednoga dana.»mali korak za Marsovca. veæ da joj je eksplodirala prastara plinska boca. veæ sad i èudav ju i krste poput moje pokojne babe. Jer.pade grana ta!« Tko zna je li jadna sarajevska nana ikad saznala da nije na kuæu pala nikakva gran ata. Oni ne znaju ni ta ni o èemu: ne znaju ni to oni prvi rade u inoz . bio je zakljuèak HTV-a . pa tako sedam puta. jo jednoga iz pl hrvatskih genetièara: »Od ljudi iz mije anoga braka ne mo emo oèekivati da srcem rade za hrvatsku dr avu. Postoje. ali zato dobivaju stipendije i zavr avaju fakultete u inoz emstvu.

p rijetnja adresirana upravo . Prijetnje su dolazile i iz zabitih telefonskih govornica. mo da nije bila adresirana Milanu Levaru osobno. Poput. a sada nismo. s nestrpljenjem kojim je oèekivala novi nasta vak Labirinta strasti. vjerno skinuv i ne samo retoriku veæ i naglasak svoga Uèitelja. o »hrv atskim« zloèinima u Domovinskom ratu. I onda. K ada je u travnju. Opæa »antibjelosvjetska« histerija. Za to se. i Mil an Levar. dok æe potraga za èudovi tima iz Gospiæa koji su u bili Levara zavr iti otprilike kao potraga za èudovi tem iz . A Iviæ Pa aliæ? Navodno i dandanas be zbri no ivi u Zagrebu. dr avni tu itelj je sumnjièavo klimnuo glavom. znali su u ovoj dr avi svi osim hrv atske policije. pak. ucjena. oni pak osnuju . Plinsku bocu. ali zato je st onima koji su javno govorili o zloèinima nad Srbima i nelojalnim Hrvatima. Prijetnje iz Gospiæa nisu nai le na muk nove vlasti.Istra no povjerenstvo. dakle. Uostalom. a HDZ-ovce na broju. jedan od prozvanih zbog »veleizdaje« bio je. kao i vrlo nekonvenci onalna sredstva za muèenje. Medu »sredstvima« kojih se ni do tada »nisu libili« bili su i konvencionalni metak. naravno.urlao je u Vukovaru Zdravko Tomac. i s konferencija za no vinare: »Bili smo razoru ani 1990. godine. i izgledalo je da o prodaji Veèernjaka svi u dr avi znaju v i e i od samog Pa aliæa: nacija je danima. Rekla bi stara narodna poslo vica: dobra je svaka prièa koja na svom kraju ima vuka sitog. Tada sam u kolumni pisao o »sredstvima« kojih se mladi jastrebovi »neæe libiti« u obrani H rvatske od »onih koji ele obezvrijediti Domovinski rat«.istra no pov jerenstvo. dakle. iz nekih privremeno nedokuèivih razloga. dodat æe pet mjeseci kasnije. svjetskog Nadkadiju. kulminirala je istupima Dra ena Budi e i Zd ravka Tomca u povodu afere Stipetiæ. kad ne ele da se problem rije i. »Vrijeme je da netko Haagu ka e: dosta!« . Ukratko. Sabor je osnovao . oèajnièki ih poku avajuæi pr oriti u vlastite neprijatelje. nitko ne eli da se rije e. poput onoga u Gospiæu. i 1991. imenom i prezimenom. U paniènom strahu da ih se ne svr sta medu »one koji ele obezvrijediti Domovinski rat« strahu od letenja kojega su poni jeli iz vremena kad su »oni koji ele obezvrijediti Domovinski rat« letjeli u zrak zaj edno sa svojim kuæama. na vrhuncu drame. stenogrami su Pa aliæeve intrige dokaziv ali jasnije nego svojedobna svjedoèenja splitskih bankara njegov projekt prodaje S lobodne Dalmacije Kutli. u Gospiæu odr an iting istine«. Oni. afere Veèern ji list. veæ potpuno pogubljenih crvenih niti. gdje su haa ki istra itelji u pravo poèinjali ekshumacije. i neæemo se libiti ni jednog sredstva u obrani na ih prava i obrani Republike Hrvatske od onih koji ele p oni titi i obezvrijediti Domovinski rat!« ova nedvosmislena prijetnja Branimira Bork oviæa. naravno. Sjeæate se. Nekoliko mjeseci kasnije Povjerenstvo je sastavilo nekakav izvje taj. ne znaju ni tko ubija one koji z naju vi e od njih. osnuj u nekakvu komisiju: kad ne ele da se o tome i ta sazna. ni to oni drugi rade kad nisu u Izazovu. Èini se da æe i ubojstvo Milana Levara biti jedan od onih problema za koje.Loch Nessa? 82 Ua ce Milanu Levaru eksplodirati plinska boca. buke koja je mjesecima dopirala iz sobe u kojoj je J o ko Nedodirljivi-Eliott-Ness-Kontiæ ispitivao Ivica Pa aliæa i dru tvo: mjesecima prije t a je afera bila top-temom hrvatskih medija. uznemiravanja i napada. ni to su radili oni treæi prije neg o to su dobili zastupnièki imunitet. To je ona vrsta ljudi koji. to je i bilo povodom za te te ke rijeèi. no i bomba. cijeloj ispunjenoj Milanovim pozivima zbog prijetnji. èekala TV-dnevnik ne bi li konaèno vidjela Herr Flicka u lisièi nama. koja se zakotrljala jo drakonskom kaznom generalu B la kiæu kao prvim haa kim ispitom nove vlasti. nakon vijesti o eksploziji plinske boce u kuæi kljuènog svjedoka gosp iækog masakra svakome u ovoj dr avi èini da æe hrvatski Eliott Ness opet od njega naprav iti autentiènog hrvatskog Idiott Nessa. i cijela je prièa potonula u duboki kolektivni zabora v: upravo ovih dana Vlada je tako famoznom Caritas Fundu s Djevièanskih otoka ukin ula zabranu raspolaganja Veèer-njakovim dionicama. Njegova supruga Vesna svjedoèi o »knjizi albe« gospiæke policije. recimo. radeæi kao potpredsjednik Sabora. Mladog Jastreba. povodom dolaska haa kih istra itelja u Obradoviæa Varo .emstvu. automobilima i sluèajnim prolaznicima socijaldemokratsko-libe ralni zdrug slo no je osudio Haa ki sud.Milanu Levaru. »nije tajna da sam Vam èesto govo rio kako sam ja Va uèenik!« ne samo da se pitomac Tomac svojedobno upravo tim rijeèima znao smjerno obraæati svom Vrhovniku veæ 83 . pazeæi da istovremeno naèe lno osude i »neodgovorne pojedince« koji dr avu guraju u kaos.

dakle bahato i bezobrazno. ja . dakle. najobièniju za titu svjedoka? Pa to je to soci84 jaldemokratsko-liberalni zdrug radio dok je bio »ljuta opozicija« Tudma-novom re imu? Sve su afere i sve zloèine toga re ima otkrivali novinari. kojega je valjda samo vjeèno ogranièen prostor medija sprijeèio da u nastavku nabroji sve one koji kraj njegova mandata nisu doèek ali toliko ivi i zdravi kao Milan Levar. znali za zloèine mnogo prije novinara. itko od nove vlasti oèekivao energiènije korake ako veæ ne. I samo je u takvoj shizofrenoj dr avi. sve pojedinosti saznat æete na vrijeme. moguæe da se i opozicija pona a kao u vrijeme kad je bila na vlasti . na primjer. izluðenoj od rata i granata.? Osim.a ljuta opozicija je i dalje gromoglasno utjela. kako æe nevjerojatno bezobrazno primijetiti Tudmanov ministar policije Ivan Pe-niæ. I kroz usta potpredsjednika Vlade Gorana G ranica zagrmjela kako »vi e ljudi strada od pisane rijeèi nego od metka za vrijeme agr esije«. Nema.ako sve bude i lo po planu i Milan toga jutra siðe u radionicu . Plinske boce. za splitsku Loru i ostala strati ta? Za to bi. dakle. dodu e. iako s u. Schwartz i Ore koviæ ne bi pona ali kao da se ba ni ta dogodilo nije? se tako ne bi pona ali i oni to grade spomenike fa istima. Cak ni pa ljiviji analitièari ne bi primijetili bitnu razliku: reakcija vlasti bila je. glupa pitanja.. Sve. potpuno isto kao da je Levar ubijen. jer odgovore znamo. a pi aju po spomenicima rtvam a fa izma? Za to se. Za to bi onda i ta drugo bilo imal o drugaèije? Za to bi. Novinar i su se umjesto ubojica vukli po sudovima. treba da shvati da je zapravo eksplodirala plinska boca. Na posljetku. konaèno. ta dr ava razlikuje od Hrvatske 1999. omiljeno novinarsko pitanje tko je sljedeæi? Stipe Mesiæ. uostalom. za Poljanu. pardon. I sav onaj dem okratski otpad pona ao se jednako komotno: Ðapiæ je konstatirao otprilike da je Levar dobio to je tra io. naravno. Novinari su dobivali prijeteæa pisma i batine. ubojstvo je kurcoazno osudila i opozicija. recimo. samo t o su neka imena da ne ka em identiteti zamijenjeni. nije spominjao. ubojice bile otkrivene i uhvaæene? Za to bi. kako æe se kasnije pokazati. dok je Mladen Schwartz pozdravio »mu evni èin na ih bojovnika iz Gospi upozoriv i ostale levare da je »duga ruka pravde hrvatskoga naroda«. nikakve sumnje da bi i Tuðmanova ma inerija osudila »gnjusni teroristièki akt«. na kon Levarove smrti jedini iv èovjek koji zna to se dogaðalo u Gospiæu te jeseni prije toè o devet godina. itko ikada vi e odgovarao za Gospiæ. Za to se onda Ðapiæ. Po èemu se. recimo. Na primjer. kao to se lijepo izrazio Zdravko Tomac. na koncu. a dr avnoj eleviziji tek onoliko manje koliko prosjeènoj sarajevskoj babi. u kojoj se vlast pona a potpuno isto kao i u vrijeme kad je bila opozicija. mada bi ranijim rijeèima.je. jasno. a ljuta opozicija je utjela. osjeæali su se kao kod kuæe. samo je kratko procijedio: »Boli me kurac!« Su tinski jednako. ne optu ujuæi izravno vla st. Levarov kolega s haa ke klupe za svjedoke? Uost alom. ali je ni ne amnestirajuæi odgovornosti. to j e dr ava kojoj æe . U takvoj je shizofrenoj dr avi i moguæe da predsjednik Republike novinarima pokazuje prijeteæa pisma i napada institucije vlasti. recimo. godine da bi ih pokolebalo u njihovu naumu? To su. graditeljima Francetiæeva spomenika rabro tra iti . Pravo je. Novinari su na kraju ubojicama isplaæivali goleme svote za du evne boli . da funkcionira kao opozicija.tre bati punih trideset i est sati da se javno izjasni o tom »teroristièkom èinu«. policiju i Vladu. B. Za to i ne bi? To je dr ava koj æe. U takvoj Hrvatskoj drugaèijoj i novoj samo po tome to æe odluèno »Ne!« Haagu umjesto Tuð reæi njegov dapiæ. a jo manje da bi ga kval ficirala »pucnjem u Hrvatsku«.. ne nauæiv i ni ta iz lekcije sa svojom KomunisticKo-samoupravnom bibliografijom. moleæi usput Boga da je imaju. kako je neki ekscentrik i pustolov M. ne lomite glavu.graðevinsku dozvolu. studirali plan njegove kuæe i spajali crven e i ute ice na plinsku bocu. po tome to je Levar za HDZ-ova mandata bio » iv i zdrav«. ako »ljevièarski teroristi« ba budu insistirali. Onda je ljuta opozicija do la na vlast. naime. tako ne bi pona ali i oni koji su planirali Levarovo ub ojstvo? to se to dogodilo 2000. t o i zapisao u jednoj svojoj knjizi. Tihomir Ore koviæ. a ljuta opozicija je utjela. dok su Budi a i Tomac Tudma novi ministri i ministranti kliktali o »pucnjima u meðunarodni ugled Hrvatske«. kako ni ta nisu podu zeli da bi sprijeèili smrt svjedoka Levara: ukratko.jer njih je i tada »b olio kurac« . ðaèiæ Tomac ljudi koji su tih dana pratili Levara. potpuno jednaka kao i za Peniæeva mandata. u kolovozu 1999. u popularnoj HTV-ov oj rubrici »Zanimljivosti«.

predstavio bi se kao Pa ko Ljubièiæ iz B . nije pravo ime. ali lijepu bijelu kuæu s ukusno ureðenim vrtom i travnjakom: s ograde stubi ta i balkona iznad ulaznih vrata prelijevaju se slapovi bri ljivo njegovanog cvijeæa.. Policajac mi je. I svakako ne zaboravite iskljuèiti plin. atest istekao prije godinu dana. ako idete u inozemstvo.. drage obitelji koja je u èetvrt doselila u prosincu 1999. odluèio u Haag odletjeti . bili smo stvarno zadovoljni. ne trudeæi se previ e sakriti zadovoljstvo to je njihov dobri susjed Toni izmakao policijskoj opsadi. dr ite se onih priruènika koji ka u da p rije putovanja sve dragocjenosti pohranite u sef . Doselio se u susjedstvo prije godinu dana. Te veèeri njihovu je »kuæicu u cvijeæu« okru ila grupa sumnjivih tipova u crnom. o Toniju sva ta govore. jo uvijek vidno uzbuðena. Hrvat vrijedan èovjek koji je svojim rukama ure io napu tenu kuæu preko puta i nesebièno pomagao svima koji su pomoæ trebali . naim e. jer ga elim za tititi«. To je dom Rajiæevih . Josipa Tomiæa i Ivana Vulete. koje je bilo besprijekorno. o rganizirao im je asfaltiranje ulice! Sto se nje tièe. 86 Dobri susjed Toni ili tko ima najljep i vrt u Ulici Grge Novaka i otkud mu sjeme onih prekrasnih gar denija »Nisam se nikad pitala od èega ivi. iako ni on ni supruga nisu radili. veæ pripadnici Antiteroristièke jedinice Luèko iz Zagreba. »On je krasan èovjek!« A da se samozatajan vrtlar Toni Rajiæ svojoj novoj susjedi u ulici Grge Novaka pro l oga prosinca predstavio svojim pravim imenom. neprekidno je radio oko kuæe i pomagao drugima.ili. bili provalnici. lica sakri enih pod kapuljaèama s prorezima za oèi. ka u iz Busovaèe. Neæe proæi ni èetiri mjeseca. naime. Susjeda Rajiæevih odmah je o krenula 94: »Zvala sam policiju misleæi da je rijeè o provali. sutradan poslijepodne u okviru iste akcije u Biogradu je uhap en i neki Jako v Gudelj. Bilo je kao u amerièkim filmovima: s pu kama su èuèali pokraj vrata i uljali se pod zatvorenim prozorima. uzgred budi reèeno. objasnila je novinaru gospoða i elitne zadarske èetvrti. »Ne elim vam reæi pod kojim imenom mi se predstavio. bio je Toni Rajiæ B osanac. Njegovom zaslugom asfaltirana je cijela ova cesta k oja vodi do na ih kuæa. rujna 2000.. Stoga. recimo u Haag. da je sve u redu. meðutim. èovjeku koji je odnjegovao najljep i vrt u kvartu. to je sve to je trebalo znati o tihom susjedu Toniju.« »Sumnjivi tipovi« koji su se te veèeri muvali po cvjetnim gredicama Rajiæevih nisu. zapravo. U meðuvremenu.« Tako novinarima. Ako ga ne iskljuèite vi.potom zatvorite sve prozore i iskljuèi te elektriène ureðaje.vnosti poznatiji po svom svjedoèenju pred Meðunarodnim sudom za ratne zloèine. godine i ivjela tu sve do pro lo g ponedjeljka.. zadovoljno klimajuæi glavom. prièa susjeda Tonija Ra-jiæa: tu. neæe ni istra no povjerenstvo: ono. Nije se gospoda previ e obazirala ni na k ojekakve prièe koje su te veèeri krenule ulicom Grge Novaka: jest. ali na èovjek. »Policija nije nikoga na la.automobilom. Rajiæi su veæ prije pobjegli«. kod odvjetnika . buljukom znati el jne djece i prolaznicima koji ivo komentiraju sinoænje dogaðaje. zavr ava susjeda nov inaru svoju prièu. njegova kuæa i vrt pravo su ogledalo njegova karaktera i pona anja. rekao da se sklonim.zaboga. Ivan i Toni. u ulici Gr ge Novaka u presti noj zadarskoj èetvrti Diklo. meðutim.tihe. eto. Sada. Vlada æe osnovati veæ nekakvo istra no povjerenstvo koje æe temeljito ispit ati sve okolnosti pod kojima je poginuo Milan Levar.« Potresena gospoda pokazuje preko puta ulice jednostavnu. a m i æemo veæ imati op iran izvje taj sa svim pojedinostima o dotrajalom ventilu na zarðaloj plinskoj boci kojoj je. pa èak i da mu to. ne iskljuèuje nijeda n moguæi uzrok tragedije. pozornicima koji oko susjedove kuæe lijepe utu traku. Od te trojice policija je uhvatila samo Josi pa 87 lomiæa. Nekolik o sati ranije dobili su kratku zapovijed da hitno idu u Zadar: tek predveèer reèeno im je to je i cilj tajanstvene operacije hvatanje nekog Tonija Rajiæa i jo dvojice Z adrana. 85 ovisno o njihovoj prirodi. »Krasan èovjek. ona i novinar okru eni su policijskim automobilima. nisu bili kod kuæe. O njemu mogu reæi samo sve najbol je. Znala sam samo da su doseljenici iz Bosne.

Taj kli ej ne funkcionira. o dragom susjedu s krasnom djeèicom. izvjesno je da je nove identit ete i nove adrese zloèinaca iz Ahmiæa policija doznala tek nakon anonimne dojave u èet vrtak.ova se prièa razlikuje od otrcanog kli eja. Èetiri dana policija je znala tko je tihi susjed iz ulice Grg e Novaka. Policija nam je tako otkrila zaista senzacionalnu novost: mangupi u njihovim red ovima. te Jakovom i Josipom. lijepom kuæom s uvijek . ba kao i koju ulicu dalje njegov prijatelj Ivan. Jakova Gudelja i J osipa Tomiæa . ba kao u stara. Ante Sli koviæa i Tome Vlajiæa . Isprièao bi joj susjed kako je te travanj ske zore gorjela svaka kuæa u malom selu Ahmiæi kraj Viteza svaka kuæa koja nije imala nacrtan kri .usovaèe. dakako. uh odanim poslom. kako je preko noæi smijenjen s policijske funkcije i kako je iz Zagreba do bio novu osobnu iskaznicu i putovnicu na ime Toni Rajiæ. rezidencijalnim èetvrtima ju noa merièkih gradova hvatao izraelski Mossad.bez iznimke! . do karikature tipièna prièa o tihim susjedima-ratnim zloèincima kakve je desetljeæima poslije Drugog svjetskog rata po mirnim. s kim je malo »razradio« Bla kiæevu zapovijed. tih èovjek koji je nji hovoj djeci popravljao bicikle. vlasniku malog duæana sportske odjeæe kojega su jednog dana od veli policijski specijalci objasniv i susjedima da je dobri èovjek Dinko bio ef nacis tièkog konc-logora u Hrvatskoj.. nekada zapravo bio ef nekakvog koncentracijskog l ogora ili pak zapovjednik jedinice koja je izmasakrirala cijelo jedno selo. poja sniv i u priopæenju kako su »pojedinci iz dr avnih tijela u svojim kontaktima s osumnjièen ima pomagali u njihovu skrivanju i bijegu«. poma u i servisiraju ratne zloèince s potjernica. i dandanas. Sluèaj Tonija Rajiæa. godine. u MUP-u i SZUP-u. u mirnu ulicu Grge Novaka. kada je kao zapovjednik 4. Vratimo se dva tjedna unatrag: kako stvari stoje. isprièao bi joj i kako je nakon toga un aprijeðen u zamjenika efa kantonalne policije. mo da bi joj isprièao i sve 0 onoj davnoj srijedi. ba kao i sluèajevi njegovih zadarskih susjeda Ivana Vulete.na prvi je po gled klasièna. kako je tog èetvrtka uveèer poslao ljude da crnom bojom nacrtaju kri eve na hrvatske kuæe u Ahmiæima. Kli ej. i kako je po88 slije godinama mirno ivio udobno zavaljen u lovorike svoje ratne slave. 14. njegova nim travnjakom i jednom duboko zakopanom mraènom tajnom. jednog od naj-tra enijih Hrvata dana n ice. kolovoza. travnja 1993. i opet je Pa ko Ljubièiæ uspio nestati. na tom mjestu na prozoru Tonijeve susjede u zadarskoj ulici Grge Novaka . isprièao bi joj i gdje se sve potucao vi e od godine i pol prije nego to je sa suprugom doselio u njeno susj edstvo. i kako ga je 1998. ustrijeljeno ili ivo zapaljeno 116 civila. i od èega ivi. titeæi ih od »crvenih vragova« »crnih haagova«! A mi se sad valjda moramo snebivati od èuda i praviti kao da to nism o znali sve ovo vrijeme. kako su u ponoæ u jednoj kuæi u Nadiocima kraj Vitez a on i Ivan s pripadnicima jedinica za posebne namjene dogovarali zadnje detalje . Da joj je dobri susjed Toni isprièao sve svoje mraène tajne. netko hitno zvao iz M ostara. kako je u pet ujutro Vitezovima i jockerima izdao kratku zapovijed za opæi napad . dakle. kako je u tom napadu na »strate ku kotu« zaklano. zapravo Vlado Æosiæ. oti ao u Busovaèu kod Darija Kordiæa. dobra 89 vremena. i g dje uopæe nabavlja sjeme onih prekrasnih bijelih gardenija. Da je svojoj susjedi Toni Rajiæ prièao o sebi. . Ljubièiæev zamjenik u Vojnoj policiji HVO-a! Kako? Odgovor je dala zadarska policija. pravim imenom Pa ka Ljubièica. zamjenik efa policije Hercegovaè-ko-neretvanskog kantona. bez zaprepa tenih susjeda koji poslije danima prièa ju novinarima kako ni u snu ne bi pomislili da je taj drag. Prièa je to i o simpatiènom starcu iz argent inske Santa Teresite. od k ojih je najmlaðem bilo samo devet mjeseci. 31. I up ravo tu.pravim imenima Vlade Cosiæa. staraca i ena i kako je na zgari tima ostalo 15 be ivotnih djeèjih tijela. prvim ljudima srednjebosanskog SIS-a. i tko mu je dao tu praznu kuæu. bojne Vojne policije H VO-a Viteza od generala Bla kiæa dobio zapovijed za napad na muslimanske snage na brdu iznad malog muslimanskog sela Ahmiæi. èetiri dana je dr ala njegovu kuæu pod prismotrom. Isprièao bi joj uz kavu i kako su zvali prijatelje u Ahmiæima i savjetovali im da su tra ne budu kod kuæe. Isprièao bi joj i kako je sutra dan zajedno sa svojim »zadarskim« susjedom 1 tada njim pomoænikom Ivanom.divno ureðenim vrtom. Da joj je tihi susjed Toni Rajiæ prièao o sebi. ba nekako nakon Bla kiæeva svjedoèenja u Haagu.

ugledni graðani.kako su pisale novine . Ni mi. Mi pak nikome neæemo reæi tko su oni. tako ne bi i bilo? Za to bi »Toni« i njegovo dru tvo iz one kuæe u Nadiocima bi i jedini u zatvoru? Za to onda u zatvoru ne bi bili. one u Haagu neæe zanimat i tko je potpisao Sli koviæevu putovnicu. ona je zanimljiva samo zato to se nitko nije upitao kako je to policija »sazn ala« da u kuæi ivi ratni zloèinac? Pitala je susjedu preko puta!? Glupo. poznato. Jer i mi smo. Za to? Po odgovor na to pitanje valja nam se pak vratiti pet mjeseci unatrag. OK. mirni susjedi? Mo da vam je sada jasnije za to æemo i onu dvojicu uhvaæenih SIS--ovaca po hitnom postup ku izruèiti Haagu i pokazati na u kooperativ-nost s Meðunarodnim sudom. Ako ni ta drugo.Bilo bi zapravo idealno da su toga ponedjeljka iz svojih kuæa uspjeli nestati i he rceg-bosanski SIS-ovci Sli koviæ i Vlajiæ. naime. Mjesec dana kasnije Naciona l otkriva i detalje operacije: la ne osobne iskaznice »èetveroèlanoj bandi« osigurali su M arkica Rebiæ i arko Pe a. Jo u travn ju Globus je. dakle . recimo. mogli su. dakle . nova je vlast sve t o znala jo u o ujku. Va nije je pitanje: za to ni tada Ljubièiæ nije pobjegao? oga. pa makar ih izdali i ratnom zloèincu. pak. po prvoj verziji prièe.Zadru! SIS-ov a gent tipan Udiljak u jednom izvje taju opisuje tako èak i proslavu Ljubièiæeva useljenja u novu kuæu. Ali to zap ravo i nije va no za na u prièu. veæ u ulici Grge Novaka. Cosiæ. sijeènja do danas? Za to su svi oni na slobodi. No ni nakon tog otkriæa »èetveroèlana banda« nije uhvaæena. i novinari. poput bolesti ministra Stjepana Iva-ni eviæa i nepovjerenja Raèanove vlade u n i e razine korumpiranog HDZ--ovog pravosuða. sveuèili ni profesori. u Hrvatskoj. to dokazuju dokumenti naðeni u HIS-ovoj arhivi jo u o ujku. i MUP. ba kao i ovoj iz Zadra. Gdje æe ga tititi. Tada bi se policija. ili pak nerazmirica u vrhovima obavje taj ne zajednice izmeðu Mesiæevih i Raèanovih ljudi.koji su je . Ðurðe.kod kuæe. tprilike kao kad je svojedobno Nevenka Tuðman prona la poslovan prostor MORH-a etajuæi Zvonimirovom ulicom. Svi su se smijali toj prièi. potpredsjednici Sa bora. izdavanje la nih dokumenata nije ratni zloèin. Asfaltirali su i put. pomoænici ministara. tihi susjedi u rezidencijalnim èetvrtima h rvatskih gradova? Kao da ne znamo tko su oni zapravo! Zar ne gledamo i mi sa svojih prozora iz na ih sigurnih. Miro slavi. nije u 90 Argentini ih Paragvaju. na koncu. ti na i dobri. onu istu napu tenu kuæu u ulici Grge Novaka. malo pronju kala i . pa njegova je prva susjeda iz novina mogla saznati tko je on! Ili mo da to nj ega zapravo i nije toliko brinulo? Uostalom. umjesto da prizna isti nu. u na im kuæama oznaèenim k ri em. m eðutim. Podsjeæam. kao saborski zastupnici . ahmiæka je èetvorka otk rivena sasvim sluèajno: navodno je patrola uoèila upaljena svjetla u odavno napu tenoj kuæi. No Ton i i dru tvo ostali su u svojim novim domovima. i svi oni Peniæi. kao i ahmiæki Hrvati onoga petka u zoru. Nismo li. S li koviæ i Vlajiæ . navlaèili debele zavjese preko prozora da ne èujemo krikove i ne vidimo to se do gaða u susjedovu dvori tu. Hrvati . Koliko je meni . Ivici i ostali tihi susjedi preko puta ulice moæi æe odahnuti i posvetiti se svojim gardenijama. i oni koji su im dali la ne isprave? Za to u zatvoru ne bi bili i oni koji su zapovjedili tu operaciju? Z a to u zatvoru ne bi bili i oni koji ih pokrivaju sve ovo vrijeme. naime. naime. Za razliku od nekog na eg nadobudnog suca. On svima poma asfaltira cestu i ima najljep i vrt u èetvrti. dakle moguæe. I tu se prièa o na im junacima razlikuje od kli eja o tihim susjedima Eichmannov ima. i gospoda u Novakovoj u lici. takoðer iz policijskih izvora. predsjednici kojekakvih odbora za koje ta. i mi zavjese razgrnuli tek kad su u k uæu preko puta uselili novi stanari. titit æemo ih jer su to kr asni ljudi. s novim identitetima. o njima ne znamo ni ta doli samo sve naj bolje. Koji su samo nekoliko dana ra nije objavili tajni izvje taj o Ahmiæima i tako dali signal »Toniju« i drugovima. Za nas. Brzo-viæi. od 3. Za to. Da iz tih dokumenata novinari saznaju da se Ljubièiæ i dru tvo kriju u . u Zadru.moguæe. vrijedni neki ljudi .i HIS. Pe e. proèitati u novinama. jer on je »krasan èovjek«.na i. u elitnoj èetvrti Diklo. naime. Analitièari su ponudili zgodna a njenja.»saznala da tu ivi krvnik iz Ahmiæa«. i Vlada. kao i ona gospoða iz Novakove ulice. i SZUP. Na junak. Poanta ove prièe jest upravo u tome: svi su u ovoj dr avi znali gdje su Ljubièiæ. toplih kuæa oznaèenih kri em u njihove njegovane vrtove? Nisu li to krasni ljudi. mogla pozvati na svoj omiljen alibi: novinare. Zvuèi glupo. otkrio da je HDZ-ova obavje tajna ma inerija nakon Bla kiæeva svjed oèenja ahmiækim krvnicima dala nove identitete i adrese. Markice.

nakon jo jednog reporters kog mandata spremao vratiti iz Beograda u Split. »sad æe da vidi «. napravljenom u do pisni tvu ljubljanskog Dela. snima. okreèili i posadili bijele gardenije? Stoga.dvije izgladnjele. pougljenjena. prateæi tko zna koju po redu raspravu o ratnim zloèinima i gledajuæi lopate u rukama haa kih istra itelja.za to sam ponovno. ti na i susjedi. crna. iza kuæe. Toga sam se dana. tamo. Nakon mo da pola sata autobus je stao usred smeðe izmaglice iza koje su se nazirale pocrnjele kuæe rekli su mi da se selo zove Divo . Sam vrag zna . Samo su neartikulirano vikali i gestikulirali. poput èopora divljih pasa . fotoaparati kljocaju. d a bih je. iskopao nakon devet godina. a u èijim æe biti dr ka lopate Danas. Sve vrijeme su vikali. godine.jer ja do danas nemam pojma . Bi o sam tamo ne to ranije. kao od nekakva m eteora. ja uzmièem. to su krasni ljudi. arkanovci psuju majke usta ke. fotoreporteri namje tali objektive.pa ono malo p risebnosti to mi je preostalo koristim da se izvuèem iz kadra beogradskom kamermanu . obja njavam mu. ali ni on niti onih nekoliko èetnika u autobusu ni u me dirali. vidim ne to. mamu im jebem«. na ledini golemi krater. ali of icir me gura dalje. kamera zuji. ja 92 sam Diebetao o novinarskoj profesiji. tog studenog prosinca devedeset prve. veæ s u asom zbog toga to ije. tamo uz onu kuæu. Doèekala nas je opskurna dru ina Arkan ovih èetnika pod crnim vunenim kapama. i jedino gluplje to sam nakon toga mogao napravi ti bilo je -otiæi jo jednom. Izvukli su me iz autobusa i na èelu uskome ane kolone stali gurati prema prvim kuæama. kamerman zumira. prosinca 1991. oficir spretno uskaèe u jamu i p okazuje ka iprstom: »Gledaj. idemo tamo. oficir i dalje urla. malo na sijede glave iz Crvenog kri a. eto. teturam ne bih li se izmakao. onda je oficir pokazao rukom.prolazi kroz glavu kako æe Merliæ veèeras to skinuti s beogradsk e televizije i prikazati u »Slikom na sliku« . glave bez u iju. malo na mene. koje su mi se poslije èesto vraæale u snove: one noæne more nakon kojih se ne budi s olak anjem zbog toga to je sve to bio samo ru an san. ka em. tamo. opet le . tek u nekakvim ispremije anim fragmentima. a ja instinktivno okreæem glavu: ruke bez prstiju. svega par dana nakon pada. a ne ki sitan arkanovac gura me nazad. Svega to se dalje dogaðal o sjeæam se. devet godina kasnije. I kad nas anketari ovih dana budu pitali smatramo li da je HDZ zloèinaèka organizacija. u kosi kristali smrznute krvi. p osebno na mene netko mu je oèito rekao da sam hrvatski novinar .mene s ovim ubojicama . iza traktora. jedva izvukao ivu glavu spasiv i se strijeljanja u Nego-slavcima. poput nervoznog videosp ota nekog death-metal banda. s . a meni . svi. neæemo im reæi. ne znaju detalje kad nam je pri ao neki oficir i uputio se ravno prema meni. Èekali su vojni auto bus ne to se dogaða.psovao je i urlao. onda su malo urlali na strance. odluèio otiæi u okupirani Vukovar. idemo dalje. dok je prl javim prozorom odmicala blijeda silueta smrznute ru evine Vukovara. on uopæe ne slu a. d vije treæine nas odgovorit æe: »Ne. Pamtim tako da su nas utrpali u autobus. snima dalje. Kasnije su ko mari prestali i tu sam epizodu zakopao medu ostale nenapisane prièe. Zajedno s mojim ratnim erpom Miæom sjeo sam u d ip i s fals ificiranom dozvolom Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu. Mete se pretvara u kaos.uredili. novin ari su kaskali za nama. malo d alje dva. nekoliko civila u arenim d emperima i par prepla enih »sladoledara« s oznakama Crvenog kr i a. pribli avamo se: ljudsko tijelo skvrèeno uz zid. onda tamo. S ve ostalo nejasno je povezani niz o teæenih slika. uputio se ponovno smrznutim zgari tima zapadne Slavonij e. rezervista sa Zvezdinim grbom na ljemovima. kamerman beogradske televizije me gura. 91 Sat lobotomije ili u èijim je rukama bila dr ka sjekire. toèno pamtim samo datum: 10. klj ocaju aparati. odguravam ga od sebe.to ba pamtim . prije povratka. pa ovoga puta èak nisam ni krio identitet.« rujna 2000. u dnu dva-tri tijela. poput friza fresaka u nekoj mraènoj kapeli. pamtim da se taj oficir stalno derao. U Vukovaru nas je doèekala poveæa grupa beogradskih novinara i stranih dopisnika od kojih sam veæinu znao. kad nas budu pitali kako su nam se susjedi predstavili.

jedna novinarka plaèe i psuje. Kap je prelila èa u uèi kad se saznal o da Haag priprema optu nice protiv generala iz rodoslovnog stabla Oluje. Te veèeri. naime. nemam aparat«. ili k ratko i jasno . uvijek sam se budio negdje usr ed toga dugog kadra. U nedost atku skupe opreme. ponovno se ruèno obavlja anatomija zloèina koje vi e niti Vladimir Seks ne porièe: tko je. emitirane preko radija i televizije. ali uglavnom nitko o dogaðajima u Divo u nije imao pojma te k je kolega iz Osijeka bio naèuo ne to o nekom masakru. primjerice. mogao pomisliti da je rijeè o ovom drugom: ne treba biti Anto Nob ilo . ne sretnicima koje su usta ki bojovnici izmasakrirali povlaèeæi se iz sela prema Osijeku. gledam. Donji Lapac.. aparati rafalno kljocaju. da je. dakle. 94 rlavno.o njegovu prezimenu . s prijateljima sam gledao Dnevnik. Tko zna. upire prstom u tijelo leðima uronjeno u smrznuto blato. petorka koja je poubijala devet staraca u Varivodama niti god inu dana kasnije osloboðena i da ti ljudi danas s nama sjede u kafiæu. kad je jedino o tome . i tako do dana dana njeg ne znam tko su zapravo -»na i ili njihovi« . automatsk i. a beogradska je t elevizija tih dana èak i improvizirana ratna groblja u parkovima predstavljala kao masovne grobnice vukovarskih Srba. stvari stoje. Ivica æe Raèan tako p rovaliti dugo kupljenim bijesom prema Haa kom sudu. Varivode. mo da se kasnije i ot krilo. Ne znam jesu li mo da za Divo èuli Raèan. njihove su ruke odveæ njegovane za lopate: oni bi radije nekakav sofisticiran laboratorij za precizno mjerenje kauzalnosti zloèi na. naime. Kasnije se. kao kau stos.da podsjeti kako nitko za te zloèine nije odgovar ao.oficir nam pokazuje. kada sam . Kasnije. odgovoran za Uzdolje. Ba . dok mi se oficir izbezumljenim glasom boje ljivovice unosi u lice psujuæi mi majku usta ku. nekako na devetu godi njicu tajanstvenog masakra u Divo u. zureæi u tu divovsku sjekiru.ovisilo hoæe li ga luðak koji mu se pred kuæom pojavio sa sjekirom u ruci zaobiæi ili æe tu sve zavr iti. dvadesetak civila u Golubiæu vojnici 4. da vidite ta va i rade!« a ja mu odgovaram: »Nemam aparat. Iz te noæne more sam se. recimo. meðutim. I tko zna jesu li tada mogli pomisliti da æe ih sv e te jame na e bliske pro losti doèekati nei-skopane. neprestano ponavljajuæi: »Sn imaj. zabaèene glave. ali mi je promaklo: nikad poslije. u Beogradu.dovoljan je i bruco prava .buljeæi u 93 krvavu drsku sjekire i buncajuæi kako nemam fotoaparat zapravo èekao da me netko pro budi. malo selo kr aj Ernestinova. A va no je zapravo bilo samo do juèer. eto.ive svinje obje enih rebara izbezumljeno bje e od nas . a tvrdi je enski g las govorio ne to o petnaest. eto. jer to je kljuèno pitanje jesu li. i nitko od beogradskih kolega nije mogao reæi je li to ist ina ili nije nitko od nas nikad prije u ivotu nije ni èuo za Divo . i na Tuðmanove euforiène poruke samo nekoliko dana kasni je: »Srbi su neslavno nestali iz ovih krajeva kao da ih nikada nije ni bilo!«. Razgovarali smo o tome. a kamera zumira golemu s jekiru zabi-jenu u prsi nesretnika pod na im nogama. ispostavilo da su znali mno go vi e nego to se dalo naslutiti. Nisam ni rijeèi napisao o tih nekoliko sati kaosa i u asa: tih je dana ionako glavna prièa bio Vukovar. i pored nepreglednih stotina crnih vreæa u dvori tu vukovarske Cig lane dvadesetak le eva u nekom selu èak ni Srbima nije bilo osobito zanimljivo.bi li ti jadnici. Tomac ili Budi a potonja dvojica u to su vrije e bili i ministri u ratnoj Vladi. i da æe im povijest tutnuti lopate u ruke. Poèeo je slikama iz Divo a uèi nilo mi se da u jednom trenutku vidim sebe kako bje im iz kadra. svaki put budio u tom trenutku: svaki put osim tada. I to je otprilike poanta te prièe.r Odnosno budimo precizni. vi e nisam èuo za Divo .»Neka im je sretan put!« Pripadnici Hrvatske vojske i psi rata koji su nahrupili iza tenkova imali su lic . Kako. naime. na one smije ne Tuðmanove poruke Srbima da ostanu kod svojih kuæa. uostalom. gardijske brigade poubijali »na svoju ruku« i li su te »svoje ruke« imali odrije ene velikim planom Franje Tuðmana o etnièkom èi æenju Kr ? Netko bi. da podsjeti.. poput kompjutora Hala iz Kubrickove »Odiseje«. kad sam to ponovno pro ivljavao u snovima. dvadeset le eva u malom selu Divo u kraj Ernestinova. Posl ije sam se i raspitivao. Onda smo shvatili kako je tek sad postalo va n o koje su nacionalnosti ti ljudi i tko je onaj èovjek sa sjekirom u grudima: Hrvat ili Srbin.

ence to kili i bianco-dozvolt za pale i pljaèku: »Svaki je pripadnik HV-a osjeæao moral nim pravom poslu iti se tuðom imovinom!« objasnio je tada neki pukovnik u Benkovcu. Po ruka Franje Tuðmana Srbima da mirno èekaju u kuæama zapravo je tek trebala olak ati posa o. I na bruco prava, kojega smo anga irali za ovu prigodu, zna da nigdje ne postoji pisana zapovijed za ubojstvo civila u Golubiæu ili Varivodama. Postojala je samo o gromna kolièina dobre volje prema zloèinima i velièanstven, monumentalan zid utnje o sv emu to se tih olujnih kolovoskih dana dogaðalo u zabitim krajinskim zaseocima. Zid utnje razbili su, kao i obièno, novinari i humanitarci, ali tragovi tog golemog zdanja jo se mogu vidjeti na istom mjestu: u Banskim dvorima. Dapaèe, u toku su op se ni radovi na njegovoj rekonstrukciji, u skladnoj suradnji s HDZ-ovim konzervato rima iz Zavoda za za titu spomenika. Za to je Raèanu, Granicu, Tomcu, Budi i i ostalima toliko stalo do te nakaradne graðevin e? Upravo zato to su u velikom i prilièno glupom lovu na HDZ-ove glasaèe - prihvatili hadezeovsku inicijativu da se zid proglasi spomenikom nulte kategorije. Oluja j e - to nitko u ovoj dr avi neæe niti smije poreæi - sam kamen temeljac hrvatske slobod e. Malo krvi u temeljima isto tako nitko neæe poreæi, ali æe zato kao najgoru uvredu d o ivjeti svaki poku aj da se doka e kako je ta krv bila predviðena i tro kovnikom i »genera nim urbanistièkim planom«. Individualizacija zloèina, o kojoj toliko vole govoriti, um jesto jasnog imenovanja i ka njavanja neposrednih krivaca ubojica meðu nama postala je tako tek efektnim pravnim sredstvom za amnestiranje odgovornih. Jer ako su ub ojice meðu nama, odgovorni su i meðu - njima. 95 Raèan i dru tvo upali su tako u HDZ-ovu zamku, nemoæno se koprcajuæi dok Vladimir Seks t rijumfalno konstatira kako su konaèno prihvatili njihovu politiku prema Haagu. Uos talom kad smo veæ kod prigodnih godi njica prije toèno godinu dana, u ovom istom tjedn iku, Ivica Raèan je u predizbornom intervjuu rekao i ovo: »Nacionalni dignitet brani se i po tovanjem preuzetih obveza i provoðenjem zakona koji regulira odnose s Haa kim sudom. Moramo pokazati veæu sposobnost da svoje nacionalne interese branimo surad njom i dijalogom, a ne sukobima i svaðama. Svadljiva dr ava nije vjerodostojna, pa n i previ e cijenjena kao partner.« Godinu dana kasnije, Raèan alje ultimatum Haa kom sudu u 13 toèaka, ponavljajuæi gotovo u rijeè ono to su tada ponavljali Seks i kompanija. Odjednom, »svadljiva dr ava« je vjerod ostojna: nakaradnom logikom, zajedno s preuzimanjem vlasti preuzeta je i odgovor nost vlasti za zloèine. Raèan i njegova Vlada dobrovoljno su se umetnuli kao neraski dive karike u »zapovijedan lanac«, dokazujuæi »vjerodostojnost dr ave« jednostavnim preuzim njem HDZ-ovih teza. Nezgodno je, naravno, jedino to to proizlazi kako je ta »vjerod ostojna vlast«, oslobaðajuæi okupiranu èetvrtinu dr ave isplanirala i njeno etnièko èi æenj spajanje ugodnog s korisnim, a to je, suhim pravnim rjeènikom - ratni zloèin. Stoga treba dokazati da je svaki zloèin individualan - to nitko razuman neæe sporiti - e kako bi nasljedstvo dobiveno od Tuðmana bilo legalno, odnosno »vjerodostojno«. Za to bi se inaèe biv oj vlasti pri ivala odgovornost za sve katastrofe posljednjeg desetlj eæa od pretvorbe i pljaèke do nezaposlenosti i bijede - osim odgovornosti za zloèine? Tim pouènim satom anatomije zloèina - zapravo satom lobotomije -iz kolektivne je sav jesti jednom za svagda trebalo odstraniti jednu ru nu epizodu slavne povijesti. Zl oæudan tumor uvjerljivo je prikazan kao vitalni organ, rez je za iven i publika bi s e mirno razi la da u salu tog trenutka nisu banuli istra itelji Haa kog suda. Naravno, svatko sa zrnom soli u glavi zna da je taj sud politièki institut: zato i jest la k e biti »svadljiva dr ava« i nacionalni interes braniti »sukobima i svaðama«, nego prihvat moguænost da je nepravedni Haag mo da - u pravu. Iza svakog sata anatomije ostaju, meðutim, neugodna saznanja i mrtva tijela. Plitk o zakopana pod dva pedlja zemlje, ona æe i dalje izranjati, a dr ke lopata umjesto n as dr at æe haa ki istra itelji. I tu, u tom trenutku - gledajuæi tu lopatu sjetio sam se Divo a i one goleme dr ke za sjekiru. Kad saznam tko su nesretnici iz Divo a, malog sela pokraj Ernestinova, znat æu i u èij im je rukama bila sjekira. Njima to, naravno, poodavno nije va no. Kao to vi e nije v a no ni onome jadniku iz Komiæa, kojemu je to 96 bilo va no samo do 12. kolovoza 1995., kad su u selo upali transporteri HV-a i kad je samo o tome o njegovu prezimenu ovisilo hoæe li ga toga jutra vojnici zaobiæi il i æe biti iv spaljen.

Va no je to sad samo nama, discipliniranim pacijentima u redu za anesteziju pred v eliki sat lobotomije. Pristati na operaciju ili ne? Ni ta ne brinite: kad se oznoj eni probudite, osjetit æete golemo olak anje zbog toga to je sve to bio samo ru an san. prosinca 2000. 97 Pisma Djedu Bozicnjaku ili stajali te hrvatske Vlade o bo iènim poklonima u trinaest toèaka Dragi Djede Bo iænjaèe! Vjerojatno æe te zaèuditi, ali ja i za ovaj Bo iæ elim isto to i lani: jedne velike, dobr predsjednièke izbore. Molim te da se ne ljuti to sam one lanjske veæ potro io: svi moji prijatelji ionako ka u da nisu bili bog zna ta i da se ne mo e dalje od drugog nivoa . Zato bih ja ove godine - ako ikako mo e - neke totalno cool predsjednièke izbore, da budem glavni u kvartu, pa da svi ka u: ovo su izvanredni predsjednièki izbori! Ako ti nisu preskupi, ja sam èuo da su najbolji amerièki predsjednièki izbori. Moj pri jatelj Smiljko ka e da su to neki posebni, elektronski izbori na kojima mo e pobijed iti i konzervativac s pola milijuna glasova manje. Je li to istina? Tvoj Dra en Budi a Dragi Djede Bo iænjaèe! Najprije jedan vic: zna li koja je razlika izmeðu Djeda Bo iænjaka i Franje Tuðmana? Tuðma se nije dao kremirati, dok Djed Bo iænjak bez problema prolazi kroz dimnjak. Dobar, a? Inaèe, ove sam godine bio bolji nego inaèe. Razdijelio sam novinarima sve kilograme iz podruma i pomilovao dilera koji je bio u zatvoru samo zbog nekoliko stenogram a droge. Svi mi ka u da sam bio dobar i da sam se dobro vladao, pa oèekujem i dobre poklone. Ja bih svakako od svih poklona najvi e volio kad bi mi se poklonili Raèan i Tomèiæ. P. S. Napominjem da bi moje vladanje bilo jo bolje da mi nisu ustavnim promjenama ogranièili i ukinuli veæinu ovlasti. Tvoj Stipe Mesiæ Cijenjeni gospodine Bo iænjaèe! Bit æu ovom prilikom sasvim otvoren: bo ièni pokloni da, kolonijalni odnosi ne! Dakako , to ne iskljuèuje moguænost razgovora, ali, molim, s ravnopravnih pozicija. Dopusti te stoga da Vam iznesem svoje Stajali te 98 o poklonima Djeda Bo iænjaka u 13 toèaka. Dakako, ovo Stajali te ne iskljuèuje nastavak na suradnje, iako je moj kuæni proraèun u stanju i sam procesuirati ispunjenje mojih el ja. Prvo, Djed Bo iænjak ne smije izjednaèavati rtvu i agresora. Ako ja za Bo iæ dobijem kredi MMF-a, srbijanski premijer Milutinoviæ ne mo e dobiti jednako. Bit æu sasvim otvoren: vi e da, jednako ne! Drugo, Djed Bo iænjak mora ka njavati konkretna djela, a ne opæenito lo e vladanje. Treæe, zahtijevam da Djed Bo iænjak vi e uèini na nagraðivanju dobrih djela su ih pripadnici biv e SKH poèinili na podruèju Hrvatske od 1990. do 1995. Tra im nadalj e da se po tuje vremenski slijed i te ina dobrog djela. Peto, zahtijevam da se Djed Bo iænjak rukovodi naèelom nagraðivanja bez obzira na polo aj, te da napusti svoj stav da æ darove uskraæivati samo odgovornima na vodeæim polo ajima. esto - tra im da napustite dosada nju praksu dijeljenja poklona prema nacionalnoj pri padnosti. Bit æu sasvim otvoren: nekima da, ostalima ne! Sedmo, tra im da u nagraðivan ju dobrog pona anja suraðujete s pravosudnim organima RH. Osmo, kod nagraðivanja dr avni h du nosnika Djed Bo iænjak treba kontaktirati hrvatsku Vladu. Nadalje, pri pozivanju svjedoka za ocjenu neèijeg pona anja Djed Bo iænjak treba po tovati du nost èuvanja dr avne vojne tajne, i kao deseto tra im da ne primjenjujete dvostruke standarde u procjen jivanju dobrih djela. Jedanaesta, dvanaesta i trinaesta toèka su zapravo trotoèka, to znaèi da ovo Stajali te nije konaèno. Dakako, nadam se da æe ovo moje Stajali te pridonijeti uèvr æivanju na e suradnje. I ovom p ilikom bit æu sasvim otvoren: suradnja mo da, sve ostalo ionako. Primite, gospodine Bo iænjaèe, izraze mog najdubljeg tovanja. Iskreno Va , Ivica Raèan Dragi Djede Bo iænjaèe!

Ja bih za Bo iæ najvi e elio barbi-auto - i to ako mo e barbi-kabriolet, sivi metalik - o nda veliki barbi-kombi i jedan barbi-d ip, pa barbi-vespu, barbi-bicikl, barbi-kap ut, barbi-klavir, barbi-kuhinju, barbi-bazen, barbi-vikendicu, barbi-kuæicu i barb i-vilu s travnjakom, privatnom pla om, dvije gara e i barbi-terenom za tenis. Ako ne mo e barbi, onda mo e i meni. Barba Franjo bi mi ionako sve to dao kad-tad. Tvoj Darko Tuðman 99 Cijenjeni gospodine Bo iænjaèe! Moj klijent je i ove godine pokazao vrlo dobro pona anje, te oèekujemo da æete znati t o uzeti u obzir kod tradicionalnog bo iènog darivanja. Osim izjava svjedoka, u prilo gu Vam dostavljam i izvje æe sudskog vje taka koje dokazuje da je onih nekoliko nepodo p tina i smicalica moj klijent poèinio u stanju privremene neuraèunljivosti prouzrokov ane posttu-dmanovskim stresnim poremeæajem. Molim Vas takoðer da prilikom ocjene pona anja uzmete u obzir i èinjenicu da je moj kl ijent neposredan sudionik Domovinskog rata od samih zavr etaka, dosad neka njavan. S vakako bismo, naime, eljeli izbjeæi pozivanje na zastupnièki imunitet, pa smo u tom s mislu otvoreni i za pregovore o pogodbi. Unaprijed zahvaljujem i srdaèno pozdravljam, za g. Ivica Pa aliæa, opunomoæenik Zeljko Olujiæ, v. r. Dragi Djede Bo iænjaèe! Ja ove godine imam samo elju: s obzirom da na stranaèkim izborima za Glavni odbor S DP-a nisam pro ao samo zato to mi je prezime zbog abecede pri kraju liste, ja bih z a Bo iæ elio novo prezime, neko koje poèinje s »A«, kao to ga imaju Mato Arloviæ i Zeljka noviæ. Znam da ti to nije nikakav problem, jer si to bio onomad sredio i Terezi Ga nzi. Ako veæ ne mo e prezime Andabak, pa da budem prije Antunoviæke, onda bih volio biti ba rem ispred Arloviæa - recimo, ta ja znam, Aralica. Iskreno tvoj Zdravko Tomac, prof. P. S. Ako mi to sredi , mo da ne bi bilo lo e da usput, prije upanijskih izbora, dobije m i novo ime. Zdravko Aralica bi po abecedi opet bio debelo iza Ivana Aralice, p a bi mo da moglo i neko ime na »A«. Na primjer, Anto. Dragi Djede Bo iænjaèe! Ja ne elim ni ta, samo elim da javno objavi kako si mi one nekretnine, jahtu i uhodan biznis ti darovao kad sam ti ono bio pisao za Bo iæ, sjeæa se... pa kad sam sve to uju tro na ao ispod jelke? Mislim, da se konaèno sazna kako sam se to obogatio preko noæi. Tvoj Goranko Fi uliæ 100 Slu aj Dide Bo iænjaèe! Otkad si me lani onako zajebo reko sam neæu ti vi e pisat, ijonako si crven ki Raèan, a ja Raèanu nemam ta ni pisat ni prepisivat. Pa isto da ti reèem: kad sam za pro li Bo iæ o elijo da bi najvi e elijo priæ prag, mislijo sam na izborni prag, a ne da me izbacu i z dr avnoga stana. Sitijo sam se ja kad sam pri a kuæni prag sa svin stvarima, namje taj om i Kan-darovim knji urinama, da si me to ti zajebo. Zato æu ti ba reæ za ovu godinu, pa da ti vidin po tenja i komunistièkoga morala. Za ovu godinu ja bi opet volijo priæ prag, al na upanijskim izborima, onako kako su prija dvi godine lipo pro li prag èe ki desnièari, pa da i ja ki Klaus buden primjer. Premijer , primjer, dava bi ga zna. Eto tolko za ovi put od mene, pa ba da vidin na koju æe me linkvi-stièku foru ovi put zajebat kad budem prilazijo prag. Bog i Hrvati! Anto Ðapiæ Dragi Djede Bo iænjaèe! Ja sam veæ velika i znam da ti ne leti zrakom u koèiji niti se uvlaèi u djeèje sobe kroz imnjak. Èak i moja djeca znaju da onaj djed koji im je poklanjao banke, holdinge i BMW-e nije bio nikakav Bo iænjak. Zapravo, javljam ti se s ozbiljnim poslovnim prijedlogom: nudim ti odliène ugovore s dr avnim institucijama za darivanje djece slu benika i du nosnika. Vjeruj mi, imam tu izvrsne kontakte i veze, a zauzvrat tra im samo tri posto od proraèunske particip

acije plus 1,5 posto od ukupne vrijednosti ugovora s dobavljaèima, naravno bez car ine. Isplata èista, preko raèuna, na temelju ugovora o uslugama konzaltinga, po dogo voru PDV prebijam u fakturi za sljedeæi Bo iæ ili reinvestiram uz podjelu osloboðenog po reza. Sto ka e ? Molim da se javi to prije. Ukoliko ima bilo kakvih zadr ki, slobodno se raspitaj kod Svetoga Nikole, s kojim veæ imam uhodan posao. elim ti uspje an Bo iæ i sretnu Novu godinu. Nevenka Tuðman, TNTd.o.o. Dragi Djede Bo iænjaèe! Iako sam bijo dobar i zbog dobrog pona anja èak i vi e puta bijo pohvaljivan od ovda nji vlasti, ja bi nekako najvolijo ako je ikako moguæe da ove godine ne dobijem ni ta. Tvoj Dario Kordiæ 101 Po tovani dru e Bo iænjaèe! Otkako obna am du nost zagrebaèkog gradonaèelnika, iz SDP-ovih organizacija diljem zemlj e svakodnevno pristi u zamolbe na ih èlanova i simpatizera za rje avanje niza problema p oèev i od posla, stana, upisa u kole i na fakultete, pa do zdravstvenih usluga. Kako bih osobno elio pomoæi svima koji iska u takvu potrebu, a s obzirom na to da oèeku jemo veliku navalu i gu vu za bo iène blagdane, svesrdno Vas molim da sve takve zahtje ve i elje, uz preciznu specifikaciju, uputite Jeleni Pavièiæ, v. d. tajnika Gradske o rganizacije SDP-a Zagreba, putem telefona 4810-544 ili faksa 4811-664. Nadam se da æe moje moguænosti biti jednake zadovoljstvu i osobitoj èasti da ispunim sve Va e bo ièn i novogodi nje elje. S obzirom na to da osobito pred Bo iæ oèekujemo velik broj zamolbi i elja na ih èlanova, p ijatelja i poslovnih partnera, zamolio bih Vas takoðer da nam svoje zahtjeve i elje uputite to prije, kako bismo izbjegli blagdansku gu vu. Nadam se kako æe ovo pomoæi zajednièkoj suradnji na dobrobit svih ljudi SDP-a kojima m o emo zajednièki pomoæi. Srdaèno Va , Milan Bandiæ P. S. Kao to Vam je vjerojatno veæ poznato, veæ du e vrijeme Va e se ime u javnosti spomi nje kao »komunistièka izmi ljotina«, pa sam slobodan zamoliti Vas za diskreciju, kako bi smo izbjegli neugodne konotacije i zloupotrebu na e korespondencije u jeftinim pol itièkim obraèunima. Bo iæ2000. 102 Pismo Hrvatima iz pro log tisuæljeæa ili tko se jo sjeæa Ivice Kre imirice Raèana i Dra ena Gojslava Budi e? Znaèi li vam to ime Svend? Svend Ra ljobradi? Dobro, onda ste morali èuti za Svetoslava Suronju... sina staroga Stefa? Ne?! Da v idimo... braæa Kre imir i Gojslav? Aha, znam: Gerbert, onaj luckasti biskup to je pos lije postao papa? Moæni Orseolo i kæerka mu Hicela? Nikad èuli?! A Kapetoviæi? Eppenstei novi? Fatimidi? Dobro, za njih vjerojatno niste èuli, ali jeste za D auhara? Èuveni D au har, »D aja»...? Nemate pojma?! Likovi iz kakve epske neogotièke bajke u osebujnom prijevodu Zlatka Crnkoviæa? Casti ng »Gospodara prstenova«, »Harrvja Pottera« ili nastavka »Sume Striborove«?! Ne! Ni ta èudno. Tekst koji èitate nastao je, naime, jo u pro lom tisuæljeæu: u posljednjem tj u, zapravo posljednjoj suboti cijelog jednog tisuæljeæa. Potpuno ludo iskustvo, ali i zgodno za mo da besmisleno, ali zato kratko milenijsko sic-transit-gloria-mundirazmi ljanje: u prvoj suboti toga tisuæljeæa svijet se jo bavio danskim osvajanjem Veli ke Britanije, a Europljani se pomalo nepovjerljivo spu tali s planina, kamo su bil i pobjegli - zvuèi poznato, zar ne? - u paniènom hilijastièkom strahu od smaka svijeta na Kristov 1000. roðendan! Papa Silvestar II. upravo je tih dana u europsku znano st uveo novotariju s Istoka: èudne znakove od 0 do 9 koji su imali zamijeniti nezg rapne rimske brojke, kakve su ba toga petka moji Spliæani ispisivali na epitafu svo m prvom nadbiskupu Martinu, dok je svjetina na Rivi - ili kako se to veæ tada zval o - cvijeæem doèekivala mletaèku mornaricu na njihovu osvajaèkom pohodu Dalmacijom. Rijetka je ovo privilegija za nas nesretnike koji nismo mogli dobiti No-belovu n agradu samo zato to smo Hrvati: pridru iti se, naime, velikanima poput Shakespearea ili Dantea i pisati tekstove koji æe se èitati i u sljedeæem tisuæljeæu. Makar tjedan dan

najstarije g europskog naroda. vremena velikih povije104 snih figura Stjepana Mesiæa Suronje.u sljedeæem mileniju. zapravo. svoji na vome. postav i prvi koji æe se moæi nazvati hrvatskim poglavarom. Ugari. Kre imira i Gojslava. a nikad na e Drakuliæke ili Kosteliæke. kamo su zalutali zajedno s drugim srednjovjekovnim glagol ja ima. recimo ge poganske. i Stjepana Dr islava . ili biskupa Gerberta. Naravno. kasnije poznatijeg kao papa Silvestar II. vama ne znaèe ni ta. Za vas pak koji æete ovo èitati s ljedeæeg tjedna pardon. bez-bo ne. Imena Svenda Ra ljobradog. poraziv i okupatore. danas pak poznatiji kao Kairo je dan od najveæih gradova na svijetu! A da su tada.a. Ivice Kre imirice Raèana i Dra ena Gojslava Budi e. iranske Hrvatske.prijelazu tisuæljeæa mladu su dr avu do veli na rub katastrofe. pau alno raèunajuæi to je. ali naivno pru iv i ruku Srbima. na prijelazu mileni ja. u vrijeme kad nastaje ovaj tekst. ili da su »na djelu pora ene snage«. njih dvojica bili bi vjerojatno prva imena u izboru za the man of the year. ako se ne osvijestimo . A tada. potpuno zbunjeni i nespremni pred izazovima novog milenija. Vama iz treæeg tisuælj eæa. Mleèani i Normani. ali . samostalnu hrvatsku dr avu. vi e neæe biti. Protiv njegova izabranog nasljednika urotila su se dvoji ca nesuðenih. na samom njegovu kraju. i bit æe to k raj samostalne hrvatske dr ave. i da je za nas iz pro lotjedne davnine prethodni milenij bio milenij kralja To mislava. kriknuti te kim. Dr islavi. smak svijeta. dok je opozicija u nebo vapil a kako nova vlast dr avu vodi ravno u propast. s vijet je poèeo stvaranjem moderne hrvatske dr ave i u va im najgorim noænim morama Sudnj i dan. naime.ukoèeni u hilijastièkom strahu pred Sudnjim danom dr avnosti kriknul i kako se vi e »ne smije reæi ni da si Hrvat«. Kukoèi ili Ivani eviæ . i oni bi sasvim sigurno . sv oje dr ave i Hrvata kao takvih kao.. optu ujuæi vladara da je marioneta Zapada. 103 iz drugog milenija. A kakvo je to tisuæljeæe bilo. danskog osvajaèa Britanije. dakle. poput onih iz Slobodne Dalmacije koji æe upravo ovih dana. a Hrvata. poput. naæi dva èovjeka koji æe Hrvate izvesti na put pune d r avne samostalnosti: prvi ih je uveo u moderan svijet na strani zapadnih saveznik a. I kad je veæ izgledalo da su se Hrvati na posljetku ipak ok uæili. tisuæljeæa u kojemu su dobili svoju dr avu i na li se. recimo. No na im Kre imirima i Gojslavima sasvim je dobro i u treæem tisuæljeæu. postojali Zdravko Tomac ili Dra en Budi a. Prvi æe u pomoæ pozvati venecijanskog du da Petr a Orseola. dok æe se dva njegova Bruta osloniti na Istok. nasljednici prvoga hrvatskog poglavara na. i htio prièati: o drami koja se Hrvatima dogaða na samom kraju jednog krvavog tisuæljeæa. najstarijeg europskog naroda. generala. prije tisuæu godina. tih drvenih kolaca na medama na ega ima nja. Gojsla vi i kojekakvi drugi Tudmani. do k æe druga dvojica kao puèisti-suvladari priznati Bizant: poslije njih doæi æe Maðari i sv e æe biti gotovo. oni su bili top storj: da je onda postojao magazin Time. koji æe okupirati Dalmaciju i svoju kæer Hicelu udati za njegova sina. A osobe decenije u nas opet bi bili neki Suronje. koj i æe okupirati pola dr ave. jest dan kad te dr ave. uostalom. taj pro li milenij! Gotovo cijelo je moralo proæi prije n ego æe se. tada jo uopæe nije bilo u Europi. paèe o sobu desetljeæa. Kako znam? Pa èitao sam o tome u knjigama: zaboravljate da ovo pi em u drugom mileni ju. Nenada Ivankoviæa. kad nas sa svih s trana vrebaju kojekakvi ovovjeki Bugari. olovnim glasom: »Perspektiva nam je vrlo mutna i neizvjesna. dok æe drugi ujediniti Hrvate i stvoriti jedinstvenu. pro lo tisuæljeæe je bilo doba u kojemu je Zemljom a bogami i vodom jo hodao sam Isus Krist. Sek sa. O tome sam. vi ste u mom katastrofiènom hrvatskom horoskopu prepoznali glas Maje. don Ante Bakoviæa ili barem Zdravka Tomca. U sljedeæem mileniju to æe se i dogoditi: na æe izabrani lider pozvati u pomoæ Zapad. na ega Dalmatinca D auhara. Tekst kojega upravo èitate star je.molim . èovjeka koji je prije tisuæu godina u afrièko j vukojebini osnovao i izgradio gradiæ El Qahira. prije tisuæu godina. prvog progla enog kralja Hrvatske i Dalmacije. koji nas je obranio Maðara i Bugara. milenija pro lo tisuæljeæe je vrijeme u kojemu su zemljom hodal Pa aliæ i Canjuga. pru iv i ruku Srbima. dogovore i naèin razmi ljanja u stoljeæu u kojemu ga pi em èak tisuæu godina! Kako je zemaljsko vr me relativna stvar: za nas odavde. a Tomac i Budi a zdvajali nad sudbinom svojih heroja. te njegovih sinova nasljednika Sv etoslava Suronje.

mo emo se svi poubijati.sve te kvadr atne kilometre mora nad hrvatskom grudom raèunati u povr inu vjeène nam i jedine Hrvat ske. tako da je to danas u stvari hrvatski n eprijatelj broj jedan!« . glasnogovornik Dra ena Budi e. mo e nas udariti kakav golem asteroid. kemijski otrovi. neutronske. Ili. nezavisni i suvereni. glasnogovornik Kaptola. »Strahuj em da ne zavr imo u zapadnobalkanskom loncu koji je gori od ijedne Jugoslavije!« . kravlje ludilo. ni ta gore od toga ne mo e dogoditi. poplave.i shvatimo da nam je potreban odluèan poziv na jedinstvo!« »Sudi li se u Haagu hrvatskoj slobodi?« pita se tako Maja Freundlich. samo je pitanje vremena kada æe neki hrvatski Stipe Mesiæ potpisati pristupn icu Hrvatske NATO-u i Europskoj uniji. stvaranje hrvatske dr ave oznaèio dogaðajem tisuæljeæa: »Svi se ipremaju za 21. Ni ta se za nas Hrvate tako veliko u 21. Za Hrvate se. pobit æe nas neki zeleni Hitler iz sazvije da Vege ili æemo se u jednom konaènom Ratu velièanstveno poubijati sami. stoljeæu neæe dogoditi!« Tako Hrvati ulaze u 21. pa da mu njegov vlastiti narod presudi ka o onomad Zvonimiru kada je htio Hrvate 105 ukljuèiti u Papin NATO i povesti ih u kri arski rat. Zamislite sada. Pa da kojih 800-900 godina kasn ije zavr imo u Jugoslaviji. udarit æe nekakav gigantski asteroid i izbaciti nas iz orbite . ni n ovi kontinenti. ozonske rupe. sretnijoj dimenziji?. »Treæega sijeènja ove godine nad Hrvatsku je pala noæ!« obznanio je splitski upan Branimir Luk iæ. o tapanje ledenjaka. A ako vi. tresu na e glagolja ke autiste na prijelazu stoljeæa u kojemu æe se èovj eku o glavu obijati najveæi u asi i zla u cijeloj povijesti èovjeèanstva: nuklearne. u kojemu nam se ni ta tako veliko kao to je stvaranje dr ave nije moglo dogoditi ni tiskarski stroj. do ivite njegov kraj. stoljeæe i treæi milenij. mo da i Stvoriteljicom. Blago nama Hrvatima: nama se od svega toga ni ta tako veliko kao to je bilo stvaran je hrvatske dr ave neæe dogoditi. najgora po ast treæeg milenija Haa ki sud! Hrvati su tako jedi ni narod na svijetu koji æe za svoj Sudnji dan dobiti uredne pozive i skupe odvjet nike. mi æemo . Èovjek na Marsu? Jupiteru. èetvrt o tisuæljeæe neæemo ni do ivjeti? Pro irit æe se ozonske rupe. sintetièke droge. Valjda nam je zato koncem takvog milenija hrvatska dr ava i bila suðena. drugo tisuæljeæe. mogu se otop iti svi lede106 njaci i poplaviti svijet. Ne bojte se. glasnogovornic a premijera Raèana. eto. n i motor ni raèunalo. Zaista.t rese se u samrtnom strahu Jo ko Celan. inter-galatièke integracije? Putov anja kroz vrijeme.kvragu! . vak uumske. klimatske promjene. milenijski potresi. ubit æe nas vlastito Sunce. genet ski in enjering. svoji na svome. milenij u kojemu im se neæe dogoditi ni ta tako veliko kao to je bila ona sjednica Sabora na kojoj je Domljan Tuðmanu oko vrata zavezao arenu vrpcu s pepita-uzorkom. S usret sa Stvoriteljem glavom i bradom? Dobro. uostalom. samo . mi æemo ostati svoji na svome. To je. i na kraju najveæe od svih u asa stol jeæa. Miroslava Tuðmana Suronje. mutiram virusi. ni èovjekova genetska mapa. a za Hrvatsku je ono stiglo veæ èinom meðunarodnog priznanja R epublike Hrvatske. mogu se svi udru iti u kojekakve intergala tièke integracije. kako æe svijet izgledati na njego vu kraju.upozorava don Anto Bakoviæ. naime. ne mogu va e ma tarije biti ni ta lude nego to bi na im precima pr ije tisuæu godina izgledalo ovo na e vrijeme. ni lijek protiv boginja ili tuberkuloze. uskoro æemo hrvatsku dr avu tra iti u Herceg-Bosni!«. AIDS. ni elektrièna energija. Nep-tunu? Prvi kontakti s drugim civilizacijama? Meðuzvjezdane alijanse.. globalno zatopljenje. mi æemo ostati ovdje. ni spu tanje èovjeka na Mjesec. tko zna kakve sve stra ne bombe. hoæe li vam posljednje subote . A mo da buduænost i nije tako crna. oluje. onaj iroki hrvatski svjetonazor koji je kroz usta njihova zakonitog prijestolonasljednika. stoljeæe. vi sretnici s poèetka treæeg tisuæljeæa. kroz crne rupe? ivot u nekoj drugoj. zlo nad svim zlima. to je sve manje nevjerojatno. uostalom. Mogu svi pred nekakvom opæom kataklizmom pobjeæi na Ma rs. ebola. »Opet nam se prodaje neki europski internacionalizam koji ubija svaki narodan ponos i te nju za samostalno æu. prljava industrija. glasilo hrvatskih glagolja a.ne trpajte nas na Balkan! Takvi smo. mo e eksplodirati kugla Zemaljska.pouèeni naukom na eg Franje Dr islava . po ari. »Kako je kr lo. putnici treæeg milenija. zloguko predviða Hrvatsko slovo. Te paranoje. opit æe nas ledenjaci.. doèekali i pre ivjeli i ovo.

penziju. neprijateljskih svinja.to je kljuèni argument nakon kojega pot omstvu o teæene strane ne preostaje ni ta nego da negdje iz bogatoga hrvatskog bestija rija izvuèe osu. Desetak dana kasnije.pas. mo da tek u èinjenici da je protiv M. Sjetite nas se koji put. U Kninu se devetogodi nji A.zaskoèi mater komu nistièku. u Erdutu.èadi. zamoliti ga za pomoæ pri kolinju. t ijesnoj. i heroji Pakraèke Poljane. pardon. No kako nije vijest kad pas èovjeku mater. Jebo ti pas mater! .tog treæeg po redu Jupiterova satelita? I da bi bio red da se Hrvatima u èetvrtom mileniju ipak dogodi ne to vi e od meðuplaneta rnog priznanja male hrvatske svemirske kolonije. a ono barem da mu se popisa ispred vrata ili mu. i èuvari digniteta Domovinskog rata. u dru tvu HDZ-ovih jastreb ova. Pred vratima u kuæu odjednom ga je. zagrebaèkih tigrova i splitskih paukova. vraæao iz sportske dvorane kada su ga iznenada napal a dva golema dobermana. U razmaku od samo deset dana dva su . G. maloga su D. prosinca 2000. meðutim.Z atko Canjuga? Bili Clinton? Karol Wojtyla? Moæni Franjo i kæer mu Nevenka? Ili æe ti j unaci na eg tako sudbinskog trenutka nekom Hrvatu kojemu æe dopizditi hrvatski autiz am biti tek zgodan lagvort za podsjeæanje da nezavisna Hrvatska nije oduvijek bila dio Europe .dakle one u kojima netko nekome nekoga ne to . konvertibilne kune i njemaèkih orliæa. djeèak je zavr io na Odjelu djeèje kirurgije klinièke bolnice u Osij eku. osa i mungosa. tako su se psi upravo ovih dana vratili na novinske stupce. M. Dra en Budi a ili. Nikoliækinih gusaka to su spasile Rim i Vrdoljakova p ouènog ptiæa u govnima... hm. i opæenito sve majke koje svoju djec u nisu odgojile u hrvatskom katolièkom duhu. pas i mater ili uloga hrvatske d ukele obiène u seksualnom ivotu domaæih ovaca U blatnjavim nastambama hrvatske ivotinjske farme.6 mm i prosvira mu onu te leæu èunku. svih ovih godina pret povijesne i pretpolitièke evolucije od peèenih volova do ludih krava. recimo . jugoslavenske. na obeæano kopno u Noinoj je arci doplovio tako i endemski pas mater.. u tom zoolo kom vrtu izmeðu Dropuliækine maksimirske majmunare i Vitezovog saborskog koko injca.zapravo tri . korpiona ili neku drugu ivinu od 7.. i Zlatko Vitez. K. gdje ih nije bilo jo otkako je Æiro Bl a eviæ oti ao u p. S. recimo . roditelji poslali k susjedu M. srdaèan pozdrav iz drugog tisuæljeæa. raznih slavnih puma. Aralièinih intelektualnih krpelji i punokrvnih hrvatskih goveda. veæ kad pas èovjeka ugrize. vlasnika erdutskog rotvajlera. nesretna be tija po koj oj su sve nepristojne 108 reèenice . Na srpske. koje je njihova vlasnica. eto. i kojekakvi polupismeni ekul ini. govedo. majmun. a nekako najpopularnije bile su majke èija su se èeljad izrodila u novinare . makar samo kao dokaz da je bolje biti sam i u beskonaènom svemiru nego biti sam na ovoj maloj. dok j . Ujedinjene galaksi je barem ukinu sankcije. Jakov-èiæevih ko za i dalmatinskih lavova. magaradi i ostale ivine. jo tamo od Radiæevih gusaka u mag li pa do Tuðmanove pra. podignuta krivièna prijava. S . Vjerni pas i majka gospodareva neprijatelja vazda su na ovim prostorima bili u s asvim osebujnoj vezi. komunistièke. prljavoj rotirajuæoj kugli. pantera.ne to znaèiti ime Ivica Raèan? A Zdravko Tomac. U oba sluèaja rtve su bili devetogodi nji djeèaci. Dobro. Penziju u Perziju. Da nam. 107 Svinja. U èemu se ove dvije vijesti razlikuju? Gotovo ni u èemu.svoje su bijesne pse odvezivali i Giro Bla ev iæ. Perziju. kobru. U toj desetogodi njoj basni autohtono je hrvatsko pseto najèe æe imalo zadatak poslu no ur aditi ono to ne mo e njegov gospodar: ako veæ ne njegovu neistomi ljeniku pregristi grk ljan. n ovinarskih le inara. u zna menitom je Gotovèevu dr avotvornom krdu svoje sasvim posebno mjesto imao i obièan domaæi . Stipe Mesiæ. hijena i druge izdajnièke stoke i gamadi. teladi. izvela u uobièajenu veèernj u etnju: nesretni je djeèak s te kim ozljedama zavr io na Odjelu djeèje kirurgije klinièke bolnice u Splitu. iz èist a mira napao veliki susjedov rotvajler: s ozljedama na rukama i nogama. te sloml jenom jabuènom kosti.kasnije i nazvane psovkama . Da. Do tada. Zajedno s nama i ostalim na im ljubimcima. M.psa bili akterima dviju goto vo identiènih prièa.

brnjicama i vodilicama. gospoða Melita je svoja dva dobermana izvel a u uobièajenu veèernju etnju. Svjedoèenje Ivana Zvonimira Èièka i Krunislava Olujiæa o novom dr avnom tu itelju Radovanu rtvnskom. njoj Srbi p rijete. koji se onomad.. i nakon trideset godina. Snaðite se kako znate i umijete!« glasi o je hladnokrvan odgovor de urnog u èakoveèkoj Hitnoj pomoæi.pas. eto. a da njeni domobran i pardon. najavljena tek prekr ajna. »re im. zato to je dvojici kninskih dobermana medijsku slavu preoteo jedan drugi . Pa èovjeku ostane samo da se zapita tko je tu kome Hrvat. za razliku od njih. dobermani trunu okovani lancima. po s voj prilici Hrvat . A opet. Bilo je to davno. kao i s ama èinjenica da se nesretni djeèak zove Aleksandar Manoj-loviæ. »Kako re i . recimo. domoljube i prvoborce Domovinskog rata. dru e Radovane. 1971.e protiv M. i diglo se na noge pola dr ave. hrvatske sveuèili tarce. I onda zaista doðete u isku enje da odve ete svog psa i pustite ga na mater ovensku sva kome tko je u stanju èak i dijete pustiti da izdahne samo zato to ga. Bol je se sjeæaju njegova gospodara. Za to? Samo zato to su roditelji nekoliko minuta s tare bebe Romi! »Ne dolazimo u romsko naselje. ali vi relativizirate stvar! Uostalom. 109 Za dogaðaj iz Knina saznalo se tako tek nakon to se oglasio Dalmatinski komitet za ljudska prava. Za to? Mo da ipak zato to za vijest iz Erduta uopæe nije va na èinjenica da je vlasnik rot ajlera neki Milo S. Udr uga sudaca raspravlja o takvim glupostima kakve su neprimjerene kazne za ljude èij i psi jedu malu djecu po hrvatskim parkovima: oni danas odluèno i prkosno di u svoj glas zbog toga to je jedan pas. da ga izgrize pobje njeli pas i nije najgore to se djetetu mo e dogodit i samo zato to je »pogre ne krvne grupe«: samo nekoliko dana kasnije u meðimurskom naselj u Trovec-Parag jedno je novoroðenèe umrlo zbog toga to kola Hitne pomoæi nisu htjela doæi po njegovu majku dok se poraðala.na posljetku. Za to. prije ravno trideset godina re ao na studente. odgovorio bi njegov pas. nije »rodila majka Hrvatica«. dakle po svoj prilici Srbin. Radovanove goleme d ukele sjetili su se. koji je. kome se obratila majka malog Aleksandra.. da: i u tome to je vijest iz Erduta uredno objavljena u crnim kronikama. profesorica. odjeven u tamnosmeði mantil s policijskom pal icom u desnoj ruci. prije toèno trideset godina. vlasnice kninskih dobermana. glupo je da. napunilo je novinske stranice taman nekako onih dana dok je mali Aleksand ar le ao u splitskoj bolnici. Eh. veæ ni da kninska policija uopæe ne reagira: veæ sutra dan. v ele. èinjenica da je vlasnica dobermana Melita G. njoj su èetnici sru ili veliku kuæu. ne zna mu se ni ime ni pasmina. Naravno. za tu vijest nije bila va na samo èinjenica da su dva psa divljaèki izgriz la dijete? Zato to je vlasnica ugledna kninska Hrvatica. te svoga ogromnog psa hu kao na kolege s faksa. a tko kome pa s? Na posljetku. godine. Junak ove prièe. djeèak je dobro poznavao i susjeda i njegova psa . kao kakav simbol udba ko-srpskog re ima: »Re i l i?« pitao bi Radovan. jedan komunistièki ker. re im!«. Vijest je tako iza la u no vinama istoga dana i na istoj stranici s prièom iz Erduta. zadnji put Radovan Ortvnski posijao strah medu Hrvatima. nije 1971. devetnaestogodi njeg zagrebaèkog studenta. dobrovoljno stavio na raspolaganje SUP-u u razbijanju studentskih demonstracija. M o e li èovjek èiji je pas lajao 110 na hrvatsku djecu biti hrvatski odvjetnik? Naravno da ne moze! Mo e li gospoda koj a je ostavila okrvavljeno dijete na ulici i od etala sa svojim dobermanima biti uèit eljica? Oprostite. meðutim. veæ je poodavno mrtav. a nesretni djeèak Davor Kos. maltretiraju je. dok vijest iz Knina nije.veæ je va na samo èinjenica da je jedan pas divljaèki izgrizao dijete. nije se o na valjda borila za to da srpska djeca slobodno etaju Kninom. meðutim. G. Hrvatica. Svjed oci pamte tek da je bila to ogromna jedna d ukela. Za vijest iz Knina. po svoj prilici njemaèki ovèar. u isto vrijeme i na istom mjestu. bile su dovoljno va ne ne samo da se vijest ne objavi. tko Srbin. s velikim psom uz nogu i u smedem mantilu. mo da vijest iz Knina nije iza la u novinama jer naprosto nije bilo mjesta? Recimo. i vjerojatno se nitko nikad vi e ne bi sjetio te goleme be tije da njegov gazda nije ovih dana imen ovan novim dr avnim odvjetnikom. ona je ugro ena. obièavao svoga psa etati Sveuèili tem.

u Sinju su zavr ili srednju ugostiteljsku kolu. pjevao je svojedobno njihov guslagovornik Pajo Kani aj. Dakle.Mirko Norac. Mogu li ipak psi koji laju i ugristi? Evo jo dvije pouène prièe iz novina. doista jebo pas mater. godine. smjer konobar. »Nisu svi Srbi Cigani. p ravdajuæi se da èuvaju Dom. a na podruèje dana njeg Za greba taj je neobièan narod stigao toèno to sve suvremena znanost neæe otkriti! 5. èopor pasa lutalica tako se uzlajao da ih je postrojba provladinih snaga morala r astjerati pucanjem u zrak. jebo mu p as mater hercegovaèku!« Na koncu. Danas naseljavaju terito rij od Jadrana na jugu do Drave na sjeveru. niti smo mi Slaveni. po nakaradnoj logici po kojoj oni ne napadaju sve Srbe. iz sela Gunje: devet je mladih ivota tamo okrutno uga e o u pravom masakru koji se dogodio kad je u selo banula skupina uzlajalih. koje su vjerovale da psi koji laju ne grizu. dokazano da su Hrvati porijeklom iz Otoka kraj Sinja i da su stari 34 godine. trese ozbiljna kriza identiteta.ski ili srpski?« »Srpski. a psi i dalje laju . Kozmièki Protohrvat. naime. Ali i psi rata imaju svoje gospodare. re im!«. ili smo. niti Hurr avati. da je Hrvatska cijelu ovu godinu imala svog dr avnog odvjetnika. »Re im. uzvratilo bi. bile su pak . To se zove . a proslavit æe se postro jiv i na optu enièkoj klupi tzv. Nedvojbeno je. ka u svjedoci. U meðuvremenu je prilièno osijedi ostario. ima ih èetiri i pol milijuna i zovu se . naime. Indijske jedinice. valjda . mo da ne bi ovih dana neki psi rata iz dobermanske pukovnije lajali i re ali upravo po . ali je njegov pas i dalje ostao u formi. kako tvrdi ugledni antropolog dr. Kad se otkrilo 111 da su to samo lajali psi.mogla bi glasiti poslovica naroda u kojemu psi zaskaèu tuðe matere i tudu djecu.Srbin. i to novim golfom. sijuæi strah meðu Hrvatima: devet na-estooptu eni Bla Petroviæ tako je Ortvnskog tu io sudu. takozvanom »dvojkom«. bijesno se okomiv i na »Srpkinju Vesnu Pusiæ«. podiv ljalih pasa: nakon pola sata u golemoj lokvi krvi i blata ostalo je devet le eva. a nije nas bogami svojim rukama . èuv i rafale.ov ce. odgovorio bi drug Podrug. Podru e Luka?«. Kljuèni dokaz za ovu tezu je ploèa naðena na splitskoj Rivi. naime. pitao bi Seks. polupitomi pastiri zabas ali u ove krajeve s Karpata. Oni im ka u tko je Srpkinja. Psi su imali ogrlice i markice. postati istra ni sudac. meðutim. potomci prvog hrvatskog kralja Adama Lakovjernog i mitske kraljice Eve? Ako je. objavljene u isto vrijeme kad i prièe iz Erduta i Knina: u Bandiporu. Druga je pouèna prièa ne to bli a. 112 Jeste li i vi Mirko Norac ili kako su Hrvati u velikoj seobi naroda iz Otoka kraj Sinja do li na Balkan Hrvatsku. bojovnici s perzijsk ih visoravni. Njima je. naravno.i na svoju sliku i priliku . dakle. »Stevana Mesiæa« i ostale »èetnike«. Jesmo li. veæ èuvaju dom. jesmo li legendarni Hurravati. Zloèinaèku organizaciju. pomislile su da se radi o napadu muslimanskih separatista. najozbiljnija jo tamo od biskup a Strossmavera. Koliko se zna.ka kva li sluèaja! . kol voza 1990. Hrvati pak vjeruju da psi koji laju ne grizu. Hrvoje So iæ. Nedu ne rtve. dru e Vlado. ali su svi koje oni uzmu na oènjak zacijelo Srbi. ali cigani su svi Srbi!«. Krvoloène pse lutalice. u indijskoj dr avi Ka mir. uzvratile su vatru i uskoro je do lo do prave b itke. navodeæi u tu bi kako mu je 25.Splitu i Osijeku. Psi laju. netko kome nema Hitne pomoæi. Karavani prolaze. to znaèi da su imali gospodare i da su bili pu teni s lanca. »Re i li. vjerovati najnovijim istra ivanjima.a mali. kolovoza pro le godine u hodniku upanijskog suda poruèio: »Zapamtit æe on mene. a tko Stevan. uopæe nije pogodilo kad im je vlasnik pobijenog sta da poruèio da im »pas mater!«. za nekoliko mladiæa u uniformama veæ je bilo kasno. mi zaista Ju ni Slaveni. èini se.iz blata i zvaljao ni sam Svevi nji. dru e Radovane«. datirana u rano treæe tisuælj . karavani prolaze ka e poslovica naroda u kojemu psi ne zaskaèu tuðe matere.pedigre. veljaèe 2001. tek roðeni Ciganin iz meðimurskog naselja Trovec-Parag. pas: »Srpski re im! go godina kasnije Ortvnski æe. ustanoviv i naèelo po k ojemu æe kasnije Seksov »Stevan Mesiæ« biti »ciganin« kako ga je u jednom od svojih steno ma nazvao i predsjednik Tuðman .

mo ete li nam i vi reæi to ste po zanimanju? Osoba B: Naravno. crnim flomasterom uklesano »Svi sm o mi Mirko Norac«. ao mi je. upravo sada èitam ovaj tekst. To onda izgleda ovako: Osoba A. upr avo vi izravno odgovorni za zata kavanje ratnih zloèina u Gospiæu? Osoba A: To je prljava la ! Ja nemam ni ta s ratnim zloèinima u Gospiæu! Ali na sudskim spisima je va osobni nalog da se obustavi istraga o ubojstvima u G . a koji je ivio tu prije nego su do li Norci . jezika i obièaja.ao mi je. Da vidimo kako æe se izvuæi osoba B.. umirovljeni general Hrvatske vojske. molim aplauz za osobu CL. nadbiskup splitsko-makarski..eæe. Prvu zamku sva su trojica uspje no mimoi la. Ustvari. Tu. èak i ono to ja tek imam reæi? Osoba C: Da. Sjajno. u slobodno vrijeme inaèe èitatelj Globusa. u kojoj je nakon kraæeg ispitivanja kod istra nog suc a Olivera Mlakara slijedila popularna igra detekcije. toènije. ovaj put niste pogodili«. bio sam i javni tu itelj. Zanimljivo. B i C (uglas): »Da!« Nakon poèetnog predstavljanja obièno bi slijedilo unakrsno ispitivanje: cilj je bio da se sistemom eliminacije ustanovi tko je od tri tajanstvene osobe Mirko Norac. hoæete li. n e bi li uljeza dovabio u zamku i otkrio koja od tajanstvenih osoba nije.) Ha. sva se trojica odlièno dr e: èini se da svatko od njih mo e biti Mirko Norac. to izgleda otprilike ovako: Osoba A: Ja sam Mirko Norac. ali ne bih vam to smio reæi. izvanredno. ili . ovaj put niste pogodili! (Aplauz. upravo sam to htio kazati«. moglo bi se reæi da ste svi vi Mirko Norac? Osobe A. zapovjednik ob rane Gospiæa i junak Domovinskog rata! 113 Osoba B: Ja sam Mirko Norac. zapovjednik ob rane Gospiæa i junak Domovinskog rata! Osoba C: Ja sam Mirko Norac. u te kstu »Jeste li i vi Mirko Norac?«. Norce. Zahvaljujemo osobi B. Ha. na izvornom mirkonoraèkom jeziku. U ovoj fazi igre detekcije istra ni sudac pribjegava takozvanim trik--pitanjima. ukljuèujuæi i znamenitu ploèu »Drug Tito . Osoba B. zastupnik HDZ-a u Zastupnièkom dom u Sabora. isto pitanje postavit æemo i osobi C. U Globusu. meðutim. i na kraju isto pitanje i za osobu C. sada æete reæi: »Nevjerojatno.to smo svi m i!«.. mo ete proèitati sve. Izmeðu ostalog. ne treba brkati s narodom sliène kulture. znanstvena potraga za tajanstvenim narodom Hrvata veæ pomalo nalikuje n a znamenitu Golu inu Kviskoteku. na kojoj je. Zanimljivo. Ni ta èudno.preciznije . ja sam u mislima i u srcima svih domoljubivih i dr avotvo rnih Hrvata! Hvala osobi B. molim vas.narodom koji je ostavio brojne spomenike i pisana svjedoèanstva. ja sam nazaposlen. kao dr avni odvjetnik vi zacijelo mnogo znate o ratnim zloèinima . umirovljeni general Hrvatske vojske. znamo li da smo »svi mi Mirko Norac«. Osoba C: Trenutaèno. ha. hoæete li reæi to vi zapravo radite? Osoba A: Ja sam diplomirani pravnik iz Osijeka.. Osoba B. Osoba C: Ja. na primjer. Hvala lijepo. na posljetku. no u tome i jest dra ove igre. znaèi.. upravo sam to htio kazati! Izvanredno.. to je bilo dosta zgodno. Recite. u novinama.tko nije. umirovljeni general Hrvatske vojske. opet vi! Pretpostavljam da opet znate to æu sada reæi? 114 »JsoDa iNaravno. Reæi cete: »/. Na primjer: Osoba A.. gdj e ste vi sada? Osoba B: Ovoga trenutka. na 96. ali prava isku enja tek ih oèekuju. stranici.) Niste li. kako se to sada ka e.. Nevjerojatno. osoba A se sjajno izvukla. Ja sam diplomirani teolog. meðutim. ja sam. gdje se nalazite u ovom trenutku? Osoba A: alim. reæi to ste radili u ratu? Osoba A: Sva ta. dr avni odvjetnik. Istra itelj prelazi na izravnija pitanja. Hvala. Vi. Osoba A. bila je to mala logièka zamka.. Evo. zapovjednik ob rane Gospiæa i junak Domovinskog rata! Dakle.. Dosad. a tko j est Mirko Norac. (Ovdje istra itelj lukavo priprema kljuèno pitanje.

Dakle . da.. vojarne. Hoæete li se. vi ste. teretne liftove. osoba A. Jeste li razumjel i? Ne. nisam poduzeo ni ta«! Osoba C: Ali kako god da odgovorim. to i nije tipièna generalska apka. ono da ste »u na im srcima i mislima«. jer n ikada zapravo niste rekli »Ja nisam Mirko Norac». u tome i jest stvar! To je ujedno bilo i moje posljednje pitanje. bogami. a tko de iur e.. To mora da je nesporazum.. evo na primjer maloprije.. sjajno! Molim aplauz za osobu B. u listopadu 1991. ovaj.) Hvala lijepo. moram priznati da ste bili vrlo uvjerljivi. predstaviti na im èitateljima? Osoba B: Ja sam monsignor Marin Bari iæ.ubojstva viðenij ih Srba u tom gradu. vi imate pravo na jedan te lefonski poziv! 116 Pa ipak. kad? Osoba C: U novinama. mislim da vas je odala ta neobièna kap a na glavi..imate p ravo utjeti. to je neka zabuna. vi ste tu sasvim sluèajno. Èuli ste i za ubojstva viðenijih Srba u tom gradu. Vi. osoba C. ustvari. ni mercedes C-klase.. bravo! I igra je gotova. ratne zloèine. molim vas..ospiæu. Hoæu reæi. ka ete? Da.. hvala. koji ste sve vrijeme znali za zloèine. zaista se ne bih mogao sjetiti. Osoba B. Hvala gospodinu Seksu. èitao sam o tome. Osoba A: Ja sam Vladimi r Seks. kapelice. di-du-di-du. automobile... Hajde. niste li i vi tijekom rata praktièk i blagoslivljali ratne zloèine? Osoba B: Hm.. èuli za ratne zloèine u Gospiæu? Osoba C: Da. Toèno. predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a. vi. nadbiskup splitsko-dalma-tinski. »par redaka povi e« a .. To onda ide ovako: Sada æemo zamoliti da nam se predstavi. pontonske mostove. bravo. ili su ro Dosjei X? (Aplauz. ha ubice. recimo tako. sjajno ste se dr ali. u listopadu 1991. recimo.. I tako s mo do li do kraja ove igre. morali biste se sjetiti. nisam podu ni ta« ili »ne. Os oba C.. U jedn om trenutku sam èak bio uvjeren da ste vi Mirko Norac! V. ha? Di -du-di-du.. zar ne? Msgr. (Aplauz. ratni zloèin ne zastarijeva! Osoba B: Ha. godine«. pa sad.. jesam. osoba A se nije dala zbunit i..vi.. pa se svejedno ne bih ba mogao sjetiti s vakoga kojega sam blagoslovio! Ha. to vam je b ilo briljantno. to se tako samo ka e. naravno. ha. par redaka povi e: ». 115 ria. godine? Osoba C: Da. jedini koji æe najebati u cijeloj ovoj prièi oko Mirka Norca bit æete upravo . ali ako smijem primijetiti. sjajno. hvala. Osoba C. niste poduzeli ni ta? Molim. Ni ta. mitra.»da. molim vel ik aplauz za na e goste. a mi idemo do osobe B. kamene temeljce. hvala. koji ste sve ove godine o tome èitali u novinama da... to drugo? Ukratko. odgovorite s »da« ili »ne«. Aona sumraka.ili bih trebao reæi gospodine Norac? . vi elite odvjetnika.) Hvala.. tada smo blagoslivljali mnoge stvari. sve to sada ka ete mo e biti upotrijebljeno protiv vas. to je va rukopis! Osoba A: Vi la ete! To je bila Pakraèka Poljana! Nema to. kao visoki crkveni dostojanstvenik. vi.. ali.) Hvala. Zaista? Fascinantno! Molim veliki aplauz za njegovu uzoritost. mo e li se zakljuèiti da ste vi onda sve vrijeme znali to se dogaðalo u Gospiæu? Osoba C: Da. (Aplauz. Osoba C . znate. brrrr.. ali nama valja ustanoviti tko je Mirko Norac de facto. Tko je Mirko Norac? »Svi smo mi Mirko Norac«? Dobro. to je bila zg odna parola. vi niste Mirko No rac. vi niste ni ta razumjeli. I to ste poduzeli po tom pitanju? Osoba C: Kako mislite?. Gdje ste èitali. opet vi sa svojim metatekstuainim dosjetkama. u poèetku niste uopæe ni n amjeravali èitati ovaj tekst. Da vidimo kako æe se izvuæi osoba B.. to je biskupska kapa. bili ste upravo izvanredni! Ost ala nam je osoba C. Bari iæ: Ustvari. Seks: Znate. ne z astarijeva. nastavio sam èitati. Gospodine nadbiskupe. Gospodine Seks. smijeh. koji ste pristali na glupavu igru »Svi smo mi Mirko Norac«...

na sudu ili u . vi. isprièao je novinarima herr Herwig van Staa. s certifikatom«. koji ste utke pristali da razni eksovi i monsignori u va e ime govore »Svi smo mi Mirko Norac«. po teno govoreæi.« Kakav Beograd?! Beo Zagreb grad! Televizijski reporteri su kasnije prokomentirali kako. a biskupi æe mol iti za vas.Mirko Norac. Najotrovniji komentar. dovoljni sami sebi i svojoj mjeri slobode: èudesnoj »logièkoj zamci« po kojoj se mo e bi ti u æeliji. ali nisam se obazirala. stigao je .« Ne. Nije ih izgovorila ni prodavaèica u Politikinoj trafici u Beogradu . recimo. ruskom gradiæu na granici s Ceèenijom. i ne mora b iti toliko opasno ukoliko ne radite u mjenjaènici. kojega je. naime. U svakom sl uèaju. naime. herr Herwig! Lako vam je etati Zagrebom u ponoæ . kafiæu. Veæ to rade u podrumima kasarne u Lori. kurve. to je ovdje normalno.ste ni ta poduzeli. U pauzi za ruèak popit æete kavu u Bogoviæevoj. 117 Metak po glavi stanovnika ili za to je na putovanje avionom uvijek pametno ponijeti nekakvu eksplozivnu napr avu »Istina. Gdje smrdljivom Rivom od podneva etaju narkomani. u Bogoviæevoj ulici. bar se ne ubijaju pi toljima i zol jama. Ali ne klonite duhom: Seks æe vas braniti. ni Palestinka koja za rijetkih primirja u predgraðu Jeruzalema turistima prodaje »autentièan èavao s Isusova kri a. zbog ratnih zloèina poèinjenih u Gospiæu toga listopada 1991. veli.makar bez takve namjere . nego da vam je posao voziti tramvaj.koli. »Znat e. jo je uvijek pone to bezopasnije na posao iæi tramvajem. i tako vas navuku u jednostavnu »logièku zamku« po kojoj osoba u èije se ime netko predstavlja Mirkom Norcem mo e biti samo . opet. sreæa zaista nema ni ta s t m: to to nitko od Zagrepèana nije bio posebno pogoðen pucnjavom vi e je. Tako. jebiga. stvar n avike. i produ ujete pje ice u svoj ured. i . Ili eta Zagrebom. upravo vi naðete u zatvoru. osuðeni na jo desetak godin a samice. koji æe vas uvjeriti kako je Zagreb siguran grad. Znate. bejzbol-palicama . a opet braniti sa slobode. Iako. eto. izgleda jedan dan u ivotu metropole: umjesto budilice. gradu u kojemu se ovih dana zaustavio »voz bratstva i jedinstva« na svom putovanju »pesmom i igrom k roz Jugoslaviju«. Izlazite ispred jedne od brojnih ambasada. ali nisam se obazirala. Uostalom. Uostalom. to je ovdje normalno. ali ipak »lijepe na e« hrvatske samice. mo et e biti sigurni da bomba koja æe tog trenutka eksplodirati na parkirali tu ispred Pog lavarstva neæe biti ni ta zvuènija od Rojsovog amara kojega biste dobili da ste se zbog . »Znate« . dakle. te rijeèi nije izgovorila prodavaèica u Teteksovom duæanu u Tetovu. Cvjetni m trgom u dva sata popodne! A kad Zagrepèane mo e zajebavati gradonaèelnik imperijalnog Inn-sbrucka. ilustrirajuæi to nevjerojatnim iskustvom: »U ponoæ se sam samcat eæem gradom!« 118 Koje ta. u mikrofon HTV-a izgovorila anonimna prodavaèica u duæanu usred s redi ta Zagreba. »Odgovorio sam joj da je Zagreb jedan od najsigur nijih gradova u Europi«. za tu slobodu ste se i borili. to je ovdje normalno.00. ujutro vas toèno u 6. Sto. zar ne. i kad vas uobièajena poslijepodnevna puc njava na koncu ipak pogodi kao èovjeka. godine. ali.to je najva nije . svjedokinja ma-fija kog obraèuna koji se s asfalta mraènih predgraða i parkirali ta sumnjivih gostionica i noænh barova kako je to obièaj u svim normalnim gradovima Treæeg svijeta prenio na uglaèane granitne ploèe umivenog sre dnjoeuropskog velegradskog sredi ta .noæu. iz bratskog Splita. Znate.pro e-tajte. tijesne i vla ne. bez svjedoka i puno buke.« Te je rijeèi. gdje æete uz malo sreæe i zbjeæi Molotovljeve koktele. makar po slu benoj du nosti. u zagrebaèki hotel nazvala zabrinuta su pruga i pitala to se to uopæe dogaða. gospodine Norac? veljaèe 2001.od gradonaèelnik a austrijskog Innsbrucka. pi jani mornari i zadrigli crnoko ulja i. Zagrepèanina i sluèajnog prolaznika. U vrijeme kad po ten svijet spava. to ne bih i ja . nakon konaènog fajrunta prigradskih krèmi s ukrajinskim plesaèicama budi r afalna pucnjava s ulice. èula sam pucanj.podsjetit æe nas anonimna prodavaèica »to je ovdje normalno«. pak. poæi æete se liti Milanu Bandiæu. »Istina. èula sam pucanj. niti prodavaèica domaæe vodke na elje kolodvoru u Mineralnije Vodi. i vi oblaèite èistu i ispeglanu pancirnu ko ulju. Neka vam to bude utjehom kada se. samo pukom sreæom nitk o od sluèajnih prolaznika nije pogoðen.usred bijela dana i belog Zagreba grada. izolirani od svijeta .

Odustajete stoga od albe i odluèujete se vratiti kuæi. Prije nekoliko godina amerièki je Journal ofStatistics Education donio nekoliko zg odnih »primjera iz ivota« za studente matematike i statistike. ni Rom ni idov? Jeste li sigurni da se ovoga trenutka u kontejneru kraj va eg duæana ne nalazi pakle ni stroj. recimo. u tom su sluèajnu potp uno zanemarive!« 120 Matematièkog pouèka amerièkog èasopisa za statistiku valja nam se prisjetiti danas. na koncu. tempiran da eksplodira za dvadesetak minuta. eksplozija paklenog stroja postavljenog p od mirogojski spomenik narodnim herojima podsjetit æe vas kako je glupo bilo oèekiva ti da zagrebaèkom podzemlju mo ete pobjeæi . To je danas malo slo enije 119 pitanje. ali kakve je to utjeha nama. Molotovljeve koktele i Ljubu Æesiæa Rojsa. primjerice. sigurni da sam mislio na duæan. a ne na kontejner?« Postoji jedna zgodna prièa o pouzdanoj matematièkoj metodi kojom mo ete precizno izraèun ati svoju osobnu sigurnost. izbrijani i istetovirani upci na klupi u parku n abrijani samo na Srbe. naime. razmi l jajuæi kako ste ustvari ipak sretan èovjek . tisuæe puta sigurnije od. ni policija ne mogu garantirati tu famoznu »sigurno st«.toliko avionsk ih letova neæe. U jednom od njih Journ al je tje io studente matematièkom formulom kojom je dokazao kako je avion uvjerljiv o najsigurnije prijevozno sredstvo.na kraju dana u kojemu ste izbjegli metke. Jer ba kad tamo dolje.000. Pod pretposta vkom da se na tom uglu u svakom trenutku vrzma nekih tri stotine ljudi koji se t u zadr avaju u prosjeku èetiri minute.K. kad nam ni gradonaèelnici. te dobili sjajan rezultat po kojemu je vjerojatnost da se nadu u avionu s bomba ima nekih 1:1.opæeg nasilja u zemlji i li aliti u Sabor. kao. Rome i Zidove? Jeste li uopæe sigurni da niste ni Srbin. O.»ne zaboravite u torbu staviti pakleni stroj: anse da u av ionu istovremeno budete i vi i otmièar s bombom. »Jeste li sigurni?« . to se zove apsolutna sigurnost . anse da se zateknete na tom mjestu u trenutku kad netko vadi zolju.000. automobi la. Marljivi studenti su dijel ili i mno ili broj prevezenih putnika u svijetu s brojem otmica u kojima su sudjel ovali teroristi s bombom. budet e pomislili da ste konaèno na li svoj mir. ba nekako u vrijeme kad vi u njemu budete obavljali svoj svakodnevan shopping? Jeste li. odnosno toèno 1:1. Ili æe vam se barem tako uèiniti. naime. koji sutra putujemo avionom? Stvar je jednost avnija nego to izgleda: kad budete pakirali prtljagu za let« poentirao je Journal o f Statistics Education . zolje. 1 ne glasi: »Jeste li sigurni?«. dva metra pod zemljom. kako vidimo. naime. milijun puta mili jun. rafa le..000. omiljeno pitanje novinskih blic-anketa: »Jeste li sigurni u Zagrebu?«. I dok èekate svoj tramvaj.postavila je re dakcija Journala studentima kljuèno pitanje. na glavu æe vam pasti gol ema kamena ploèa s fasade Ciboninog tornja i konaèno æe sve biti gotovo.jer sretan je èovjek svatko tko pre ivi 24 sata na vruæem zagrebaèkom asfaltu . ni biti dokle god se ne potro e sve naftne zalihe u galaksiji ! »Dobro. ne znajuæi jedan za drugog. iznose jo uvijek vrlo dobrih jedan naprama par stotina tisuæa . ni Vlada. primjerice: »Jeste li sigurni da upravo s ad u kafiæu ne sjedi plaæeni ubojica kojemu rtva sjedi stol do vas? I jeste li sigurn i da je on profesionalac koji ne proma uje? Jeste li sigurni da su oni mali.000. ali to je s otmièarima i njihovim bombama? Izraèunajte sada -pi e Journal.kolike su anse da u avionu kojim sutra budete putovali kuæi za Dan zahvalnosti bude neki palestinski ili hrvatski terorist s paklenim strojem. vrlo matematièki: u manje od dvije godine na istom mjestu. bombe. biti . dogodila su se dva mafija ka obraèuna najrazlièitijih kalibara. Dakle.000! Jedan naprama bilijun! Mo e li se to nazvati sigurno æu u avionskom prometu? Da. dakle nikakve: matematièki.anse za to su na kvadrat manje.000. u Preradoviæevo j ulici.pod zemlju. Pitanje sigurnosti graðana u Zagrebu i ostalim hrvatskim gradovima nije vi e tako je dnostavno pitanje. To se. lako izraèuna brojem poginulih po broju prevezenih putnika. . »Jeste li. sigurni da ba sutra ni je taj milijunti let?« Onda je studentima zadano da izraèunaju kolika je vjerojatnost da se nadu u avionu u kojemu æe. veæ.dva èovjeka s bombom u torbi! To je l ako .

ponijet æete sa sobom zolju i pi tolj. Dobro. meðutim. Kao vrhunac svega. I va u sigurnost. ka u. »Samo da jo ne bude i u petak«. Jer vi znat e da su anse da se u Preradoviæevoj u istom trenutku. Onda je netko primijetio da je rock-koncert najavljen za »èetvrtak. eto. naime. Vozit æete se Zelenim valom u lakim juri nim samohotkama i uvoznim tenkovima-kabriol etima. Neki je davo. ne znajuæi jedan za drugog.000. naime. uvjeravala nas je policija i oni »razboriti« medu nama. satanista iz svih krajeva svijeta. sjetite se matematièkog pouèka o vjerojatnosti zolje i znajte da je to za va e dobro.000. pak. kada su groblja manjih slavonskih gradiæa . mo da. a policija i oni »razboriti« medu nama uvjeravali su nas da je koncert uredno prijavljen i da je razru ena katedrala na plakatu stv ar . ove godine Veliki petak pada . a Ministarstvo unutarnjih poslova podign uto je na prvi stupanj bojeve gotovosti.trinae stoga. u Preradoviæevoj ulici naðe tri stotine ljudi sa zoljama i » korpionim a« -okruglih i umirujuæih 1:1. plaæeni . anse da se na Mirogoju istovremeno nadu dva èovjeka s bombom. ne znajuæi jedan za drugoga. Crkva i smjerni katolièki mediji na sva su zvona udarili opæu »mraènu opasnost«. A neki im vrag jest: to zna svatko tko je u zadnje vrijeme makar dan-dva proveo u Hrvatskoj. zolju. krijepile su se kr æanskom nadom plavu e iz MUP-a. gotovo kao plakat za Sudnji dan. autentiènim Antikristovim aut ogramima. sa smije nim slu alicama u uhu i netaknutom kavom na stolu: je li to plaæeni ub ojica ili ste. Dobro. ali sigurno ide u vra ju mater. Jer eto.«. Samo to sada dalje znate sami: sutradan kad budete i li na svoju uobièajenu kavu u grad. prestra vljena najavama da bi se na njenom tlu trebao odr ati veliki kongres Antikristovih sljedbenika. u ao u Hrvate. Nikad. . araju iz dosade i obijesti. na kojemu dvije demonske prikaze rukama lome zvonike zagrebaèke katedr ale. bombu i manji protuavionski proj ektil. neuèinkovitost u borbi s oru jem na gradskim ulicama 121 i po kuænim tavanima. neæete moæi biti do kraja sigurni u onog nervoznog tipa za susjednim s tolom. 12. Tek æe to.700. Poèelo je jo prije nekoliko mjeseci. kraljica Hrvata ili jednostavan priruènik za prepoznavanje Neèastivog u trinaest lakih lekcija Èini se da je ipak najveæi problem u tome to Hrvati zapravo ne znaju koji im je vrag.uostalom. u torbi æete nehajno nositi bombu razorne eksplozivne moæi. Ili kad vam u Gradskom poglavarstvu nitko ne bude htio pru it i ruku jer s obje grèevito dr i neobiènu crnu ko nu torbu. ovih dana Hrvatska se histerièno obazire oko sebe. ponavljajuæi kako njima »nikakav slièan skup nije najavljen«. toèno u podne.umjetnièke slobode. hrvatsku policiju i njihovu tzv. jo su manje: nekih 1:27. poput splitskog Sustipana. kad primijetite kako odjednom svi u kafiæu dr e le erno na stol naslonjene èudne SMB-tuljke s »arhitektonskim nacrtima za novi stan« ili vodovodne cijevi koje su. put nanosi blizu Gradskog poglavarstva ili na Mirogo j.Vi. zemlji koja ka u domaæi demonolozi i egzorcisti polako. 12. sus retnu dvoje ljudi sa zoljom i pi toljem iznose prilièno umirujuæih jedan naprama deset ak milijardi. Onda je Zagreb osvanuo oblijepljen plakatima za rock-koncert lukavo najavljen za »èetvrtak. prije nego sljedeæi put zagrintate na imu Luèina. Stoga. Dokona djeca. pentagramima i esticama. eto. na primjer . 122 Vra ja mater. »ba tog ju tra kupili u Metalci«. Crkva je opet prva reagirala na ovu sotonsku poruku . biti vrijeme matematièki apsolutne sigurnosti na gradskim ulicama. Nezgodnu stranu matematièkog pouèka o vjerojatnosti zolje otkrit æete tek kasnije. Kao da se Vrag ikada ikome najavio.kasn ije bogami i diljem Lijepe na e.obojica? o ujka 2001. ruènu granatu.« jasna poruka. Vrijeme kad æete moæi biti potpuno sigurni da u svakom trenutku svaki prolaznik i s vaki gost u kafiæu ima pi tolj. pak.stala svi tati i arana naopakim kri evima. pijuckati kavu u svom mitraljeskom gnijezdu u Teslinoj i navijati nezgrap ne budilice kuæne izrade po tradicionalnoj detonaciji s parkinga Gradskog poglavar stva. Vrijeme kad æete znati da je vjerojatnost da se u istom trenutku. Ili kad se na Mirogoju budete pitali kakav je to novi obièaj najdra ima na grobove nositi nekakve nezgrapne budil ice kuæne izrade. i dalje »niste sigurni«. Ako vas. rock je poo davno oznaèen sotonskim teritorijem.

sjedi ta za invalide i trudnice. Stipe Mesiæ.to bi rekli hrvatski katolièki intelektualci . hrvatski su se katolièki intelektualci nakon vi egodi nje g istra ivanja na li.u i!« Bio je to klasièan Antikristov Znak. po èemu bi èinjenica kako mi ne vjerujemo d a on postoji. trinaestog. tko zna? . sve na e probleme s Antikristom. Oni. ne pos toji gora varijanta od Stipe Mesiæa.odgovori li biste vi. onda bi Vrag . 123 E. d jece ili kolega sam Ðavo. Ako nas je upravo on. 13. poznanika. mjeseèna plaæa. bila krunskim dokazom tezi da zaista postoji. Vama.sla u s e hrvatski katolièki intelektualci .. Tuðman jo u svibnju 1994. preprièao je novinaru Jutarnjeg lista gazda Mila n. »Iz ramena su mu virile samo . ijedan predsjednik na svijetu koji bi u jedn om danu poslao u penziju dvanaest najuglednijih generala i tako u najkritiènijim t renucima dr ave obezglavio njenu vojsku? Postoji li. POSTOJI LI UOPÆE VRAG? »Najveæa je Ðavolova vrad bina u tome to nas je uvjerio da ne postoji« -otprilike tako nas je jo davno upozorio Denis de Rougemont. 13. No je li . èetka za èi æenje WC-a. tzv. utvrdit æe katolièki intelektualci. primjerice. »Ojario se kao drugi od tri kozliæa i tek n a kraju shvatio sam da nema glavu«. NIJE SAM? Hrvatski katolièki intelektualci ustvrdili su da Sotona mijenja oblik i da se ne z adr ava dugo na jednom mjestu. Ðavo vas je uvjerio da ne postoji! Uostalom. koji im je . meðutim. onda je uoèi Velikog petka. Uz pomoæ vodeæih svjetskih i hrvatskih egzorcista i satanologa sastavili smo stoga o vaj praktièni kratki priruènik za prepoznavanje Vraga u trinaest lekcija. o tome vam i govorim. Ukratko: danas je to. kako vas je Neèastivi malopr ije uvjerio da ne postoji. Nikome vi e n ije bilo smije no. nije li upravo pokojni dr.uistinu tomu tako? Komu kako? . odnosno Vrag glavom.. a veæ su tra. 2. naime. na primjer. moglo biti? Hrvati u to ta ne vjeruju. a naroèito bradom. ijedan dr avni poglavar na svijetu koji bi i ao posredovati za mir u tamo nekoj balkanskoj vukojebini Mak edoniji dok mu njegov vlastiti narod trpi teror mraènih svjetskih zlosila u susjed noj tzv. Sto bi to. dakle. meðutim. Bosna i Hercegovina ili. NARAVNO DA NE POSTOJI. 5. Stipe Mesiæ. Tu. egzorcisti i demonolozi kasnije do li do cijel og niza dokaza da je Stipe Mesiæ Sotona: postoji li. Sjetite se. dakle. I sada se vjerojatno u onoj svojoj rezidenciji ðavolski smije kako je nasamario tupave Hrvate uvjeriv i ih da ne postoj i nitko tko bi mogao Tuðmana zamijeniti: da ne postoji. Prestravljeni saznanjem d a æe se ne to dogoditi na Veliki petak. godine upozorio da j e »to vra ki posao. na posljetku. pred razrje enjem misterije nepostojeæeg Vraga. Prestravljeni saznanjem da su Antikristova djeca tu. u selu Martincu kraj Bjelovara.glasio bi jedini moguæi odgovor.vrag. voðenje hrvatske dr ave«? 4. glavom i bradom.a da ne znaju gdje. nadalje. u tom trenutku. Kako komu . a da ne znaju to. dr avi? Postoji li.. . Prestravljeni saznanje m da u tom trenutku Hrvatskom tisuæe sotonista pristi u na kongres . Hrvati su se na li na poèetku ove prièe. a da ne znaju tko su. i dandanas ne vjeruju da postoje kanta za smeæe. Eto vidite. Da ne znaju.obro. ijedan dr avnik n a svijetu koji bi na Meðunarodnom sudu za ratne zloèine svjedoèio protiv vlastite dr ave ? 3. naime. Da ne znaju koji im je od susjeda. uvjerio da ne postoji. KAKO PREPOZNATI VRAGA? Bio je to kljuè tajne: netko je. Fr anju Tuðmana na mjestu predsjednika Republike.na Veliki petak . da postoji itko tko bi mogao zamijeniti Oèuha nacije. Ispravno èitajuæi De Rougemonta. 124 tirvatski su katolièki intelektualci. 1. koza Mi lana Stanivukoviæa ojarila jare bez glave. dakle. primjerice. ZNAÈI. PA TO ÈEKAMO? Jedan dr avni udar rije io bi. pokojnog predsjednika dr. meðu njima. A posebice ne vjeruju. recimo. Fr anju Tuðmana. u meðuvremenu ipak zamijenio pokojnog dr. èini se.morao biti ne to u èije postojanje oni ne vjeruju . recimo.

u tom trenutku. Uz pomoæ vodeæih svjetskih i hrvatskih egzorcista i satanologa sastavili smo stoga o vaj praktièni kratki priruènik za prepoznavanje Vraga u trinaest lekcija. nerado priznajemo povezanost komunizma sa sot onizmom. Ispravno èitajuæi De Rougemonta. Prestravljeni saznanjem d a æe se ne to dogoditi na Veliki petak. 2.glasio bi jedini moguæi odgovor. Kako komu .sla u s e hrvatski katolièki intelektualci morao biti ne to u èije postojanje oni ne vjeruju. naime. glasilo katolièke mlad e i Mi: »Iako smo svi mi toga svjesni. recimo. Prestravljeni saznanjem da su Antikristova djeca tu. èini se. okultni i dubiozni krugovi europskih iluminata. Hrvati su se na li na poèetku ove prièe. Vama. dakle. mjeseèna plaæa. pred razrje enjem misterije nepostojeæeg Vraga. PA TO ÈEKAMO? ! Jedan dr avni udar rije io bi. POSTOJI LI UOPÆE VRAG? »Najveæa je Ðavolova vrad bina u tome to nas je uvjerio da ne postoji« -otprilike tako nas je jo davno upozorio Denis de Rougemont. t o bi to. 124 rirvatski su katolièki intelektualci. odnosno Vrag glavom. sjedi ta za invalide i trudnice.uistinu tomu tako? Komu kako? . Ako nas je upravo on. Fr anju Tuðmana. Eto vidite. . ijedan predsjednik na svijetu koji bi u jedn om danu poslao u penziju dvanaest najuglednijih generala i tako u najkritiènijim t renucima dr ave obezglavio njenu vojsku? Postoji li. Stipe Mesiæ. Bosna i Hercegovina ili. meðutim.. medu njima. dr avi? Postoji li.to bi rekli hrvatski katolièki intelektualci . Prestravljeni saznanje m da u tom trenutku Hrvatskom tisuæe sotonista pristi u na kongres . tzv. 13. Da ne znaju. I sada se vjerojatno u onoj svojoj rezidenciji ðavolski smije kako je nasamario tupave Hrvate uvjeriv i ih da ne postoj i nitko tko bi mogao Tuðmana zamijeniti: da ne postoji. Oni. nije li upravo pokojni dr. utvrdit æe katolièki intelektualci. u selu Martincu kraj Bjelovara. NARAVNO DA NE POSTOJI. djece ili kolega sam Ðavo. pokojnog predsjednika dr. onda bi Vrag .6.odgovo rili biste vi. na primjer. primjerice. recimo. moglo biti? Hrvati u to ta ne vjeruju. voðenje hrvatske dr ave«? 4. a naroèito bradom. poznanika. onda je uoèi Velikog petka.a da ne znaju gdje. o tome vam i govorim. Fr anju Tuðmana na mjestu predsjednika Republike. TKO ONDA ZNA? Znaju. KAKO PREPOZNATI VRAGA? Bio je to kljuè tajne: netko je. dakle. ne p . 1. naravno. uvjerio da ne postoji. èetka za èi æenje WC-a. hrvatski katolièki intelektualci. trinaestog.na Veliki petak . Tu. Da ne znaju koji im je od susjeda. koji sada prodire i u na e krajeve. egzorcisti i demonolozi kasnije do li do cijel og niza dokaza da je Stipe Mesiæ Sotona: postoji li. u meðuvremenu ipak zamijenio pokojnog dr. ijedan dr avnik n a svijetu koji bi na Meðunarodnom sudu za ratne zloèine svjedoèio protiv vlastite dr ave ? 3. tj. glavom i bradom. duhovni utemeljitelj i sijamski bliz anac sotonizam. ijedan dr avni poglavar na svijetu koji bi i ao posredovati za mir u tamo nekoj balkanskoj vukojebini Mak edoniji dok mu njegov vlastiti narod trpi teror mraènih svjetskih zlosila u susjed noj tzv. na posljetku. sve na e probleme s Antikristom. a to je onaj istinsk i bezbo ni. Davo vas je uvjerio da ne postoji! Uostalom. da postoji itko tko bi mogao zamijeniti Oèuha nacije.« 125 E. naime. sverazarajuæi komunizam èiji je uzor. A posebice ne vjeruju. po èemu bi èinjenica kako mi ne vjerujemo d a on postoji. bila krunskim dokazom tezi da zaista postoji. hrvatski su se katolièki intelektualci nakon vi egodi nje g istra ivanja na li. koji im je . a da ne znaju to. No je li . i dandanas ne vjeruju da postoje kanta za smeæe. nadalje. Nikome vi e ni e bilo smije no.vrag. 13. koza Mi lana Stanivukoviæa ojarila jare bez glave. bitno je razlikovati onaj tip komunizma koji smo mi do ivjel i od komunizma na Zapadu. »Ojario se kao drugi od tri kozliæa i tek n a kraju shvatio sam da nema glavu«. Tuðman jo u svibnju 1994. Prije svega. »Iz ramena su mu virile samo u i!« Bio je to klasièan Antikristov Znak. godine upozorio da j e »to vra ki posao. a da ne znaju tko su. preprièao je novinaru Jutarnjeg lista gazda Mila n. Na primjer. dakle.

KOM U NJ ARE! I ne samo komunjare. On da anga irate hrvatske katolièke novinare da malo istra e njeno obiteljsko stablo i ot kriju kako joj je djedov brat bio jugoslavenski andar-hrvatoubojica. pitate kako? Jednostavno: on æe ga izmisliti.. pravog Hrvata katolika èinjenica da Vrag ne postoji. sverazarajuæi komunizam èiji je uzor. To se zove proces utjerivanja Ðavla. A kad hrvatski katolièki intelektualci ne bi radili ni ta. uvlaèenjem dr ave u dug. Na kraju joj dodate rep. Onda anga irat e nekoliko tisuæa demonstranata da joj glasnim skandiranjem doka u srpsko-cigansko p orijeklo.k vragu. Onda oni ka u da to nije istina. A kad ne bi bilo Ðavla.jest ru enje mlade hrvatske dr ave. »Radi se o mje avini komunizma. NI TA.sotonizacija. kako vas je Neèastivi malo prije uvjerio da ne postoji. zaboravili kako je jedini dokaz njegova postojanja na a uvjerenost da on ne pos toji? tos je. koji ku a na u vjeru porocima i vabi nas u vjeèni oga nj Pakla. Vi se. u usta izjavu da je Hrvatska roðena u zloèinu. Toèno.« 8. okultni i dubiozni krugovi europskih iluminata. meðutim. Poput. poticanjem na homoseksualnost i irenjem SIDE!« 9. abortusima. onda bi to bio dokaz da ne postoji. pa k tomu jo i . razvojem negativnih stavova prema braku. jer ako vjerujete.ostoji gora varijanta od Stipe Mesiæa.« 125 7. Sjetite se. valja nam se pripremiti za njegova lukavstva . Nakon toga preostaje jo samo slo en postupak egzorcizma. a to je onaj istinsk i bezbo ni. NEPRINCIPIJELNA KOALICIJA! Eto. TKO ONDA ZNA? Znaju. Neèastivu. 126 Uzmite. 5. u tome da ne smijete vjerovati da postoji. jasno. K VRAGU! Naravno. glasilo katolièke mlad e i Mi: »Iako smo svi mi toga svjesni. kako bi ono osuðival o neroðenu djecu na smrt. 11.. Onda anga irate pred sjednika parlamenta da joj zbog te jedne vrlo opasne teze izreèe javnu opomenu. tj. istjerivanja Ðavla iz ze . HA. da nem aju pojma odakle vam to. s tradicionalnom i uvrije enom predstav om Vraga s rogovima i trozupcem. internacionalizma. stvaranjem ekonomske ovisnosti i onda utjecajem na dr avno zakonodavstvo. Zar ste.ena. to bi radili hrvatski katol ièki intelektualci? 10. Ukratko: danas je to. odnosno . tko zna? 6. naravno. okultizma. »Hrvatskom narodu najveæa pogibelj prijeti od liberalizma«. uostalo m. Stoga. nekoga za koga nitko nikad ne bi rekao da je sotona: mladi s veuèili ni profesor. oslabiti naciju i onda nametnuti svoj u tjecaj. naime. hrvatski katolièki intelektualci. jer da je to jedna vrlo opasna teza. Evo kako to èine: ru enjem domaæe proizvodnje. autor itativno je jo prije nekoliko godina zakljuèio ugledni hrvatski egzorcist Kre imir Pa veliæ. nerado priznajemo povezanost komunizma sa sot onizmom. NIJE SAM? Hrvatski katolièki intelektualci ustvrdili su da Sotona mijenja oblik i da se ne z adr ava dugo na jednom mjestu. Iz nenadit æete se na to je sve Antikrist spreman: »Cilj sila Tame je to vi e razrijediti narod. DO VRAGA! Nevjerojatno. neæe omesti u n aumu da ga istjera. zar ne? Sad kad smo nauèili prepoznati Vraga. primjerice. recimo. Stipe Mesiæ. veæ smo ih otkrili nekoliko. dakle. koji sada prodire i u na e krajeve. duhovni utemeljitelj i sijamski bliz anac sotonizam. satanizma i tako dalje. Prije svega. u ruke joj metnete trozubac. Raskinuti. Jer jedini i iskljuèivi cilj Neèastivog -nepobitno su utvrdili hrvatski ka tolièki intelektualci poput dr. ZNAÈI. a veæ su tra. bitno je razlikovati onaj tip komunizma koji smo mi do ivjel i od komunizma na Zapadu. Onda uzmete njegovu/njenu izjavu da je Hrva tska izvr ila agresiju na Bosnu i Hercegovinu i podsjetite njene politièke partnere da su to isto i oni govorili prije izbora. Antuna Liseca . onoga da po potrebi on zapravo uopæe ne postoji. A zapravo je lako: valjalo je samo ustanoviti to je ustvari Sotonin cilj. primjerice. Na primjer. tj. ZNACI. na glavu rogove i gotovo: dobili ste Vesnu Pusiæ. Dakle . kon tracepcijom. Hrvatska bi vrlo brz o oti la .

recimo. Kosovke.deportacija. recimo. a najmlaðemu je bilo blizu ezdeset.veæ je polako padao mrak selom se zaèulo neko kome anje. Ka u da je takve lako prepoznati po tome to se . odnosno . I svi se zovu . rujna. svi . kad je popisivaè oti ao. Devedeset prvu. u ljeto 1995. Nije na kninskom groblju to tako rijetka pojava: malo dalje. u èetvrtak. Ko naèno. pak. Franjo Tuðman oti ao u Pakao Prije toèno deset godina. u Knin su tih dana stigli istra itelji Haa kog suda i uz pomoæ h rvatske policije bijelim trakama ogradili gradsko groblje. travnja 2001. zakucao je navrata tro ne. koj i èitani s desna na lijevo oda ilju jasne pozive na raspirivanje hrvatsko-srpskog br atstva i jedinstva. zabavlja pisati tup ave i plitke tekstiæe o tome kako. Do njega. a Hrvatski radio po cijele je dana emitirao poslanicu predsjednika Franje Tuðmana stanovnicima Krajine. Save.N.a stariji su prièali kako je o svakom popisu stanovn i tva vazda bilo nekoga belaja. Osamdeset prve brujalo se o nekakvim nemirima na Kosovu. Otvorio je vrata i ugledao èovjeka u maskirnoj uniformi. Naroèito oprezno valja p ratiti novine. medu nekoliko sto tina trulih drvenih kri eva naæi æe i onaj s imenom starine Marka Beriæa. Radivoja (69). 28. 4.struènim rjeènikom .poput Zeppelina ili Beatlesa. Milke i Grozdane. 128 Nekoliko tjedana kasnije. Istini za volju. godine zapoèeo je popis stanovni tva. U malom selu Varivodama kraj Kistanja. meðutim. pa la je krv na Plitvicama. iza velikog zbjega u pr aznim su selima ostala tek nemoæna i nepokretna starèad. Takvih je i najvi e.. Jer skoro svi stanovnici sela su se pre ivali .-550. Uz pomoæ mladih èlanova obitelji i on se tada upisao medu 4. istini za volju. . Onda je netko zalupao i na v rata starine Marka.Beriæ. Onda je odjeknuo prodoran krik. opæina Knin. s porukom da samo ostanu kod svo jih kuæa i sve æe biti u redu. kri evi s imenima njegovih suseljana Du ana Dukiæa (59) i Mirka Pokrajca (84).784.265 graðana H rvatske: Beriæ. s prebivali tem u Varivodama b. U petak. i mnogi su se susjedi iz okolnih zaselaka te godine prvi put upi sali kao Srbi i Hrvati. uredno poredani drveni kri evi s imenima Jove (75). ionako nisu nadali. prvi u samostalnoj hrvatskoj d r avi. kao i Markovo. b. Nije Sotona samo politièar ili rock-muzièar. na grobovim a pod rednim brojevima 544. nije se starac ni nadao da æe ga ikada vi e u i votu vidjeti: te je godine preko leda prevalio veæ sedamdeset osmu. Tu. 12. predveèer . Popila se i rakija s popisivaèem. popisivaèi nisu imali mnogo posla. zatutnjala je daleka grmljavina iza Dinare. pa pucanj. 127 Otpis stanovni tva ili kako je prvi predsjednik samostalne Hrvatske dr. N. samo par dana prije nego to je i u Markovu kuæu stigao popisivaè s fasciklom.Borak. Srpski radio Knin pu tao je rodoljubne pjesm e braæe Bajiæ i Maloga Knind e. naime. Spira (55). kraj Civljana. JE LI TO SVE? Naravno da nije. obièno na kraju pamfleta.. Du ana. Taj zadnji je bio blizu. opæina Knin. vjeroispovijest: pravoslavna. prepoznati Ðavla jeftine pamflete u kojim a æe sve okrenuti na zajebanciju. Sljedeæem se popisu stanovni tva. U travnju 2001. drugi puc anj. Kad su se slegli dim i pra ina. kad se èitaju unatrag.mlje. na èij im se ploèama pu tanim unatra ke mogu èuti sotonske poruke iste takve poruke mogu naæi i njihovim tekstovima. Marko. Najèe æe su to antihrvatske parole s ciljem uspostave nove Jugoslavije i slièni sotonski stihovi. Èetiri godine kasnije. Marije . a stariji su dr ali parastose Titu i pitali se to æe biti s Jugoslavijom. Umjesto njih. bolan jauk. Jovana (56). 13. na kninskom groblju i kri ev a na kojima je isto i ime i prezime. kri evi su s imenima Vasilja. razjasnilo se tko je komu ta jer skoro svi stanov nici sela su se pre ivali Beriæ . obra sli u korov. ovi mlaði iz sela doèekali su na barikadama tamo dolje. kolovoza stalo je iz Knina i okolnih sela bje ati i staro i mlado. I svima isto prezime . omiljen Antikristov medij: osobito ga. pa rafal. U Varivodama ih je ostalo s edamnaest. Marije (67) i Milke (69). Ima. nacionalnost: Srbin. kamene kuæe starine Marka u malom selu Varivode kraj K istanja.. Sedamdeset prve u hrvatskim se selima skandiralo S avki i Tripalu. Prièa li su da Knin pada. da je sve gotovo. èovjek s fasciklom na kojoj je pisalo Popis stanovni tva 199 1. a s druge strane. NA PRIMJER? Ana voli Milovana.

Tek. a Hrvati ovih dana otkrivaju bogatstva koja im je ostavio O tac: od Ante Jelaviæa i Herceg-Bosne do Ivica Pa aliæa i Hercegovaèke banke. ista godina smrti . Pokazat æe da u Hrvatskoj ivi preko stotinu tisuæa Hrvata iz susjedn e dr ave. onako kako je onomad sla vio rezultate Croatije: to je Hrvatska kakvu je sanjao. preko onih gordih ploèa s grbom Republike Hrvatske.istim uniformiranim mu karcim a koji su onoga davnog rujanskog èetvrtka terencima stigli u malo selo Varivode kr aj Kistanja. pokazat æe se da u Republici Hrvatskoj vi e ne ivi 200 ili 250 tisuæa Srba. Va rivode b. b. Jer nije u Oluji bilo ratnih zloèina. pak. Kako je to objasnio pokojni ministar Su ak. sedmero staraca iz sela Go iæi. Inventura«. »ekolo ki èiste dr ave«. dok su p opisivaèi virili kroz davno zatvorene prozore Beriæevih. svi . opæina Knin. Na graniène prijelaze. imovinsko stanj e neopredijeljen. vjeroispovijest rimokatolièka. Ista ta lica. Mar ija. kako bi to pak jegov vitez Tomislav Merèep. nije ga poèinio pripadnik Hrvatsk e vojske. Jedan bi èovjek bio sretan da je to do ivio. i da samo u kninskoj opæini ivi vi e od deset tisuæa Hrvata s Kosova i iz Bosne i Hercegovine. ne zna se. I da ne ivi vi e nijedan N. Du an. èestit katolièki svijet. Veliko spremanje pokazat æe u preciznim brojkama konaèni s aldo proteklog desetljeæa. Ako je i bio gdje-koji zloèin. certifikat o etnièkoj èistoæi Hrvatske. To je. i kad onih sedam stotina imena na kri evim a obraslih krajinskih groblja zbrojimo s onima uredno prekri enim na molbama za do movnice. Milka i Grozdana Borak. potvrdu o »ekolo koj èistoæi« primit æemo mi. a kako nije bila praksa vraæati ih. Je li za Hrvatsku zaista i oti ao u Pakao.. ime oca Jo sip. »mnogi su odore Hrvatske vojsk e dobili jo 1990. Hrvatska za k akvu je. uostalom. Ostavinska rasprava vo di se na Haa kom sudu. kako je u iznenadnom napadu iskre nosti. Razvukao bi on nad rezultatima popi sa svoj poznati osmijeh i stisnuo ake u trijumfalnom grèu. bio spreman »iæi i u Pakao ako treba«. u njima su okopavali vrtove. vi e ne ivi Marko Beriæ. Sava. Kad na kraju popisa zbrojimo sve kri eve. . Pokazat æe da u Republici Hrvatskoj. Hrvatska bez Srba. njegovi zakoniti nasljednici a tinici Hrvatske kakvu nam je ostavio pokojni Otac nacije. od Gospiæa i Ahmiæa do Vari-voda i Go iæa. i kako u raspletu svake prièe ima nekog k ozmièkog reda . kako reèe. A kako se to veæ nikad ni ta ne dogaða sluèajno. nacionalnost Hrvat. stavili smo 129 natpise »Ne radi. od Ljube Æesiæ 130 Rojsa i Monitora do Mirka Norca i Tihomira Ore koviæa. na konferenciji za novinare nakon Oluje. Kosovka. To je Hrvatska kakvu je imao na umu svaki put kad bi zakljuèio da »imamo Hrvat sku!« . posljednja su koje je u svom ivotu vidjelo i onih sedam B eriæevih susjeda s kninskoga groblja. Pokazat æe da u Republici Hrvatskoj jo uvijek ivi 150 tis uæa izbjeglica.27. èista Hrvatska. tri tjedna nakon Oluje.Na svima. Pokazat æe da u Hrvatskoj ivi nekoliko stotina tisuæa ljudi manje nego u travnju 1991. Pokazat æe da u Hrvatskoj vi e ne ive Vasilj.Borak.Hrvatska Hrvata. nije do ivio da mu izaslanstvo Dr avnog zavoda za statistiku na poèe tku TV-Dnevnika sveèano preda uredno sortirane i u ko u uvezane rezultate popisa sta novni tva. Hrvati. od dalmatinskih biskupa do um irovljenih generala. odvjetnike koji im na ostavinskoj raspravi èitaju pos ljednju Oèevu volju gledaju kao prevarante. roðen 1922.. uostalom. U n jihov su zaseok Donji Borci nepoznati »popisivaèi« u maskirnim uniformama stigli mjese c dana prije nego Beriæima . N. Od rednog broja 544.. ni njega popisivaè nije n a ao kod kuæe kad je zakucao na vrata Nazorove 14 u Zagrebu. priznao potpredsjednik njegove V lade. do rednog broja 550 .1995. Posljednje lice k oje je vidio u ivotu. na ibenskom upanijskom sudu na kon tri mjeseca nastavljeno suðenje estorici optu enika . od kri a s imenom Milana L evara do kri eva s imenima Beriæa i Boraka. a ljudi u bijelim mantilima i s maskama preko lica popisivali njihove grobove. ali i da je barem jednako toliko mladih u proteklih deset godina n apustilo zemlju. bez reme-tilaèkih èimbenika. Hrvatska k oja »ne eli da u njoj ive pripadnici drugih nacija«. kolovoza. S popisom stanovni tva Hrvatska tako sreðuje svoje raèune.da bismo je valjda lak e razumjeli tako je upravo tih dana. Da je starina Marko iv. pravnièki precizno definirao jo predsjednik Komisije za ratne zloèine (sic!) Milan Vukoviæ. Bio bi ovaj popis stanovni tva konaèna svje dod ba njegovoga desetljeæa. prepoznao bi meðu njima i ono iskrivljeno lice koje ga je s kala njikovom u rukama gledalo s praga njegove kuæe. tumaè njegovih snova. Umjesto Tuðmana. Franjo Tuðman. meðutim.

veli prièa. eleæi zadr ati prekrasne pjevice kod sebe. meðutim. Zaboga. onomad nazvao »antiteroristièkom akcijom«. o pristupu. zapra ivali polja i pr evozili le eve ubijenih Srba. opæina Knin. Mnogo godina kasnije. naime. pra njavim putem. veselo zakljuèio: »Srbi su neslavno nestali iz ovih krajeva kao da ih nikada nije ni bilo!« Franjo Tuðman. znamo i za to. Popis koji æe pokazati da su »Srbi nestali kao da ih nikada nije ni bilo« i koji æe toèno pokazati koliko je Srba na pustilo zemlju. grupica tih ptica zatoèen ih u ljudskom tijelu zateæi æe se u Sokoloviæ Koloniji. oni su zauvijek ostali ptice k oje su zaboravile letjeti. nije bilo ratnih zloèina. kolovoza. travnja 2001. monumentalno djelo .sadili duhan. u N. pa i i li zapaliti kuæu«. naime. Tako su. I nije to bilo etnièko èi æenje. veæ zbog toga to bi ih bilo lak e . Koliko ih je pak ostalo u zemlji. Uostalom.pokrstiti. Poput. Zata kavanje? Koje ta: kako nije bio obièaj vraæati vojne letjelice. Ptice pak nisu odoljele isku enju i uskor o su bile okovane zlatom. Marije Grubor iz sela Grubori. primili su . zapovjednik zbornog podruèja Knin. pa predsjed nik Tuðman je pozivao Srbe da ostanu u svojim kuæama! Sad. Ne. Krstareæi nebom nad tajgama jednoga dana naletjele su na palaèu svu sazdan u od zlata. Ostalo je za njim. pod ki om proj . Mi smo ih mo lili da ostanu. nije bilo ratnih zloèina u Oluji. vinula se u nebo i strmoglavila o kamenje pred palaèom. i ako n ije demobiliziran. Cigani! ili kako su se zlatne ptice èudesno pretvorile u ljude.« Na doèeku Vlaka s lobode u Kninu. popis stanovni tva registrira stanje zateèeno 31.kakve li sluèajnosti! . Ne.zajedno s poziv om za sud. Taj je masakr general Èermak. N. a oni su ostali. Na posljetku. ali uzalud: vi e nisu mogle let jeti. uoèi Oluje. jedne od pet srpskih ci vila ubijenih dan prije masakra u Go iæima. impresioniran prizorima spaljene zemlje u prozoru svog luk suznog vagona. Recim o. pak. Tu no sklopljenih krila. Radi se. humanitarci i UNPROFOR stigli u Varivode. zamahnule su krilima. Prema Zakonu. a ja u Hrvata Postoji u Rusiji legenda o jatu velièanstvenih ptica najljep ega glasa koji je svije t ikad èuo. crveno perje stalo je padati s neba na zarobljene ptice i zlato je poèel o otpadati s njih. a tijelo sklonjeno. o ujka 2001. blistav grad u kojemu su ivjele koko i. Isti mrak to je onoga èetvrtka pao na Varivode. vrelog ratnog srpnja 1992. meðutim. U du i. nije neslavno nestao iz Hrvatske kao da ga nikada nije ni bilo . ljudi su hel ikopterima Hrvatske vojske . godine. upravo onih dana kad su estorica sijaèa duhana upala u Varivode. nezavisno Tudmanovo sudstvo kasnije ih je oslobodilo krivnje zbog proc eduralnih gre aka i nedostatka dokaza. Ako je i hrvatski vojnik ubio kojega civila. daleko negdje. recimo. Ne. estorica mu karaca koji su poubijali starce u Va rivodama i Go iæima.posljednji svezak njegovih Sabr anih radova. spadaju i tijela. u ko u uvezan »Popis stanovni tva 2001. malo selo kraj Kistanja. zajedno s kuæom. 132 Hrvati. U dokaze.to je opæe poznato sijali duhan. u ponoæ. godine«. krenule su prizemljene ptice za crvenim paperjem no e nim vjetrom. odbacujuæi putem svoja pera i pretvara juæi se u ljude. U taj èas. Osloboðene. Gojk o u ak je na izbornoj skup tini splitskog HDZ-a eretski 131 objasnio: »Na i su roditelji Srbe tjerali iz Hrvatske. dakle. zasu e ih koko i zlatom i draguljima. Èudesnom igrom sluèaja demobili zirani su 1. n e stoga to bi ih bilo lak e pobiti. A s opasnim teroristim a poput zloglasne Marije Grubor ne mo e se drugaèije nego zapaliti ih ive. a njih nije bilo kad su novinari. vjerojatno zahvaljuj uæi tromosti vojne birokracije. nastali Cigani. recimo. onda je civilna osoba sigurno bila opasan terorist. Dan ranije helikopterom Hrvatske vojske sklonjeni su u Knin. pokazat æe popisivaèi Haa kog suda. predgraðu Sarajeva. a rje enja o demobilizaciji. ka e legenda. Samo je jedna odbila biti zatoèenikom zlatnog kaveza: sl omljena od boli. gdje su pokopani bez znanja ro dbine. a upravo onih dana kad su sijaèi duhana stigli i u obli nje Go iæe i sam je predsjednik Tuðman. a oni su oti li. Popisom æe tako i slu beno biti registriran mrak nad Tuðmanovom Hrvatskom. godine. nisu bili hrvatski vojnici. Radilo se. samo o pristupu. recimo. Samo naivne mo e zbuniti varljiv podatak da je Marija imala devedeset godina.

do njih. podmukli. jednako kao to æe i opet Cigani biti policajci k ad premlate iste one koje nisu dirali dok su mlatili Cigane. oko njenih bosih nogu dva prestravljena.kako je svijet mali! . ko ja mi je sat vremena ranije na kutiji cigareta zahvalila blagoslovom »da me Bog po zivi da po.Cigani postati i isti oni policajci to se na Cigane deru kao da su im ene. grubom svijetu kojemu æe morati dokazivati da oni nisu avioni da pucaju po njima. zato ih treba istrijebiti. zato cigansku djevojèicu treba izbosti no evima. isto to i skandiranje »Usta e. U svega nekoliko mjeseci toliko je Hrvata postalo Ciganima da su se i hrvatski a rijevci kojima je na poèetku prièe svatko tko nije Hrvat bio Ciganin . u zagrebaèk . iako je vojnicima zapadnog kapitalizma lijepo objasnio: »Pa mi Cigani smo i izmislili slobodno tr i te!« Dirljive epizode s Ciganima.ektila iz zloglasnih PAM-ova. zato joj nitko ne smije priskoèiti u pomoæ. pa mi smo Cigani.morali zapita ti za to je uopæe uvredljivo kad nekome ka e da je Ciganin. zato njiho vu djecu treba cipelariti i mlatiti bejzbol palicama. Zato æe na Poljudu i Tomo Sokota postati Ciganin. eto. ne lete u nebo: davno su zaboravili letjeti. Cigani biti i isti oni izbrijani redikuli splitske Torcide t o su Ciganima proglasili Zagrepèane. »sijaèa smrti«: unezvijerena Ciganka s bebom u naruèju. Pa su onda oni koji tim tro gloditima pi u govore i priopæenja 134 zakljuèili da se »skandiranjem 'Cigani. Cigani' nikoga ne vrijeða« jer su. sjetio sam se ovih dana èitajuæi izjavu predsjednika 133 zagrebaèke organizacije Roma Kasuma Cane. znajuæi da vrijeða mo Rome. valja vam kao poreznom obvezniku znati da postoji vrlo precizan odgovor: recimo. zato do danas nitko zbog napada na Cigane nije u zatvoru. A nije da ne bi volj eli. isprièao je nedavno kako ni policija katkad nije ni ta bolja od skin headsa: »Pona aju se kao erifi. gola i sli nava klinca. U tom svijetu uvreda je nekome reæi »Ciganine jedan!« Jer Cigani su neuredni. Zato je. vodene crvenim perjem. Zato æe na Maksimiru. a Ciganke kradu malu djecu i jedu ih za ruèak. pticama zatoèenim u ljudskom tijelu koje krièe »nismo mi avijoni!«. C igani«. » to se 'partizanovcima' vikalo da su Cigani i z prezira. »Jedina je razlika«. Nekidan se jedan tako izderao na nekog Roma da mu je ovaj uzvratio: 'Ne deri se na mene. po istom naèelu po ko jemu su na posljetku Cigani postali i oni koji su Mesiæa krstili Ciganinom. prijetvorni i lijeni. zato æe . naime. zato mala ciga nska beba mora umrijeti na poroðaju. kradu. stariji mu karac glave oblivene krvlju ali se skupini stranih novinara: » ta oni nas pucaju sa protuavijonski mitraljezi. Cigani'. naravno. kojega UNPROFOR nije pu tao preko ch eck-pointa. nauèili taj fin izraz graðanskog prezira. Zato je jo pokojni predsjednik T uðman prvi proglasio Stipu Mesiæa Ciganinom. nismo mi avijoni!« Cigani. u svijetu u kojemu su i oni sami poodavno veæ zaboravili ne samo letjeti veæ i pjevati. nisi mi ti ena!'« Nakon stoljeæa lutanja svijetom. konaèno. Ni ta odvratnije hrvatski jezik na svojoj ko i nije otrpio jo otkako nam je ono Vjesn ik nakon utakmice Croatia-Partizan objasnio da je skandiranje u Zagrebu »Cigani. Osobito onaj s punom vreæom otpadaka rata. a 'modrima' da su usta e .iz respekta»(!). niti su im policajci ene da se deru na njih. iz tih blistavih palaèa. d epare i ire zarazne bolesti. usta e!« u Beogradu. koji svoje domoljublje iskaljuju na tamnoputoj djeci.Ciganin. Taj je pak prezir dvije godin e ranije opisala iva legenda Vjesnikovih »odjeka i reagovanja« Bo idar Spitzer: »Jedva sm o èekali Zvezdu da mo emo istresti svoju dobrodo licu 'Cigani. ali rtvovali smo ih da bismo onima pokazali to mislimo o njima!« A ako se nakon svega pitate u kojoj su koli ti »heroji ulice«. aleæi se na teror kojega pro ivljavaju na asf altu metropole. »Cigani je dan èestit i dobar narod«. ciganske su èerge tako zapel e u svijetu u kojemu veæ odavno ne ivi grof Orloff da ih dovede carici Katarini i z aèara ruski dvor razuzdanom pjesmom i divljim plesom. zato policija nije sigurna to se zapravo dogodilo i je li mo da mala Ciganka prva poèela i napala grupu skinsa. prljavi. u surovom nekom. zato æe nam kasnije Cigani biti i Ivica R aèan i Vesna Pusiæ. i isti oni izbrijani Bad Blue Boysi to junaèki mlate male Ciganke. Zato Cigane treba protjer ati iz na ih gradova. lijepo je uèio Ivankoviæev skinhead Nikola Lipovac. Cigani prose. svatko tko nije Hrvat .ivim do kraja ivota«. la ljivi. Zato se na oèajnièke pozive iz ciganskih naselja ne trebaju obazirati ni policija ni Hitna pomoæ.

prljavim i bosonogim prosjacima. blistavu dvorcu u koje mu je ivjela razna perad. Koko i. legenda o palaèi cijeloj sazdanoj od zlata. uèenici pro esora Spitzera danas Ciganima nazivaju Hrvate. Onda s u jedne noæi nestale sve patke -navodno su zavr ile u umaku od brusnica. 136 svibnja 2001. od respekta. èisti i uredni? Zat o to Hrvati ne d epare po tramvajima niti prose pred crkvama? Zato to se Hrvati ne o pijaju i ne tuku svoju djecu? Zato to. nema sumnje. a po drugima zato to su krale koko ima hranu. krtih pataka: uostalom. ali dlan ispru en za par kuna u odnosu na dlan ispru en u pozdrav Dr avi 135 i Naciji meni ipak izgleda kao golem civilizacijski iskorak. eto. naime. Sabanom Bajramoviæem.ravnatelj! Èovjek. onda barem bejzbol palicama. dakle. a istom »jedinom cilju« Rome smo rtvovali skandirajuæi Srbima »Cigani!«. bilo kao vokativ u ovenskoj deklina-ciji ili kao p rosjaci na eljeznièkoj stanici mi. prinosili kao rtve Olt aru Dr ave lijepeæi im Davidove zvijezde na nadlaktice.onomad napisao kako su »rasni zakoni i vrpce na idovskim rukama bili bolne rtve jedinom cilju koji se zove Dr ava«. D a nsever. kad ne daju jaja za pisanice!« . Zato ovih dana nadglasavam Rivu i Poljud s Esmom Red epovom. Kad su bile lijene dati jaja za kolaèe! . masni purani.pticama koje su zaboravile letjeti.Ivankoviæe vu Vjesniku .kokodakala je koko ad.Hrvat. Hrvati!«. djeca s Kolodvora Zagreb . profesor hrvatskog jezika. Jednog dana iz palaèe su nastale sve guske: prièalo se da s u zavr ile u gu èjoj pa teti. A mi æemo èekati da i na nas doðe red. odnosno njihovim » rtvovanj m« kako bismo »onima« pokazali to o njima mislimo.oj osnovnoj koli Julija Kloviæa. vrijedno rade i prim aju plaæu? Zato to ne prevræu po kontejnerima i deponijima? Zato to Hrvate ne tuku nit i bodu no evima??? Ili mo da stoga to su Hrvati za razliku od pijanih. za razliku od Cigana. Postoji. da su davale jaja za omlet. meðutim. kasno: pohvatali su ih po palaèi i stali im èupati perje. U du i. ka e legenda. naime. Sasvim je svejedno je li to preds jednik dr ave ili centarfor Dinama. pijancima s kolodvora i besprizornim j adnicima s gradskih deponija upisat æu se kao . svojim je uèenicima objasnio i za to bi »istresanje dob rodo lice« Srbima skandiranjem »Cigani!« bilo uvredom Ciganima. ne? Zar zato to su Hrvati. Onda su. nastali Hrvati. onaj Bo idar Spitze r. »Sami su krivi. I veæ na prvom sljedeæem popisu stanovni tva. Odbijam biti koko koja misli da je ostatak svijeta u kavezu i od danas se slu beno progla avam Ci ganinom. Kad svi tako postanemo Cigani.da su davale jaja za kajganu. za razliku od Cigana. bile bi ive. nestali i svi oni deb eli. koji ljude na ulici maltre tira samo kad imaju tamniju ko u od njih? Oprostite. premijer ili policajac koji æe vas grubo odgurnu ti samo zato to ste zapalili stadion. nego za par milijuna maraka. u znak solidarnosti s obespravljenim bes kuænicima. Profesor Spitzer. ba negdje oko Uskrsa. gdje je u vrijeme kad su skinheadi s Tomislavca bi li maleni pu ko kolci gospodin Spitzer bio . Kako je u meðuvremenu ponestalo Srba.s prezirom su zakljuèile koko i.civiliziran svijet. kojih je bilo najvi e. Na nj ihovu jeziku. Za to. Bilo je. Èak i kad ne bismo zn ali da ovaj potonji pritom nije ispru en za par kuna. prljavih Cigana koji maltretira ju ljude na ulici zbog pet kuna . nisu se pretjerano uznemirile: ta guske su ionako bile glupe . Mitsou i La Macanitom . Isti je to. koji je u svome ud beniku za male naciste . uostalom. Ako veæ ne rasnim zakonima i vrpca ma oko ruku. Zidove smo. Onda su sljedeæeg jutra do li i po njih. Onda su odjednom nestale i sve ptice pjevice: po jednima. Neka mi nitko ne ka e da se to ne mo e i da Hrvat ne mo e biti Ciganin. Tako su. oni su zauvijek ostali ptice koj e su zaboravile da je jaja trebalo pokazati kad su nestajale guske i purani. naime za razliku od hrvatskog Rom znaèi »èovjek«. jo bi bile ive. zad ovoljne to su konaèno ostale same.onda æe se valjda i s nama obraèunati kako spada. Koko ima je l aknulo kad su vidjele da vi e nema podmuklih. uvred ljivo skandirajuæi »Mi. pak. zavr ile su u kavezima zato to lijepo pjevaju. I tada izbezumljene koko i od-luèi e pokazati jaj a. Uèi li noæas netko u ovom gradu zemljopis ili kako æe nam na kraju glave doæi rudna bogatstva jugoistoène Azije Iznenadilo nas je i zateklo kao to nas svake godine iznenade i zateku po ari na dal .

uredno konsternirana sva ki put kad ru evni balkon padne nekome na glavu. A. veæ i domaæih izdajnika. pu ke. nisam ubio su prugu«. godine. na posljetku. zolje i bombe izvlaèe u diskotekama... ili uglednog pravnika. iz Po ege: »1991. i tko zna kako bi mi se vojna karijera dalje razvijala da 30. Predavali su najemi nentniji inicijali tog vremena. Profesori su im bili najugledniji hrvatski z nanstvenici. U petom razredu mali su desetogodi njaci veæ uèili kako oru je ne slu i samo za ubijanje S rba i supruga. te 1990. u spavaæoj sobi. kala njikovi. uèili su kako se iz oru ja ne puca samo na rati tu i u samoobrani. nezadovoljan ocjenama. s tim ba lkonima. G. u kolu prije jedanaest godina. na ulici. uostalom. doista se èini pravim èudom to mrtvih jo nije bilo i u kolskim uèionicama.. pred okir anim je uèenicima splitske Pomorske kole najprije svom profesoru nautike uperio pi to lj u sljepooènicu. ispuca o puni ar er po zidovima hodnika osnovne kole u Lepoglavi. pa u 1. K. ratne 1991. Sedamnaestogodi njaci koji su ovih dana pucali u hrvatskim uèionicama krenuli su. Kao to je bila uredno konsternirana i prije pet godina. kolovoza 1993. C. buduæeg ustavnog suca Vice Vukojeviæa. poduèavao je T.. U drugom razredu.tri. nije rijeè ni o kakvom èudu. U prvom razredu. na ime. veæ i u kafiæu. uèenik Srednje obrtnièke kole u Sisku. nauèili su i abecedu hrvatske pu ke na hrvatskom ramenu od automatske pu ke AK-40 do èe kog pu k mitraljeza zbrojovke. Franjo Tuðman. hladnokrvno ispalio dva metka kroz prozor vozila. Uslije dile su 160. estogodi nji J . Z. jer rijeè je o jedinicama na kraju kolske godine jedna takva jedinica nekome doæi glave: splitski je profeso r po teðen tek kad se uèenik uvjerio da mu je iz nautike zakljuèio dvojku. bacio bombu u zbornicu i ozlijedio devet svojih profesora. zatim sam pre ao u 3. tramvajima. I kad je prije dvije godine sedma D. Radi se naprosto o tome da su djeca odras la i zavr ila kolu. paèe predsjednik Vrhovnog suda: »U obrani nema ratnog zloèina!« U èetvrtom razredu.« Pojam nu ne samoobrane poja njavao im je ugledni pravnik. poput T. po zakonu velikih brojeva . samo par dana kasnije njegov vr njak Z. nije oèekivao da æe jednom. i to se ne to sli nije dogodilo veæ ranije. koji je hrvatskim do138 . kafiæima. U zemlji gdje se pi tolji. Kao to æe. potom pro-pucao plafon razreda i oti ao kuæi. te se tako konsterniran a pitala treba li èekati da netko pogine pa da poduzmemo ne to s tim oru jem u kolama. Hrvatska je bila konsternirana. godine. upao u raz red s pu kom M-48 i s vrata pucao na kolegu i profesoricu. C. prièuvnu brigadu. samostalnu bojnu. 137 I zaista. Praktiènu nastavu dr ao je Merèepov vitez i Tuðmanov narodni h eroj Sini a Rimac: »Uzeo sam komad plahte. Iz nje su me premjestili u 15. provjerio je li njegov profesor zemljopisa mrtav i na posljetku pucao sebi u glavu. gdje sam bio zapovjednik bitnice. mirno je pri ao automob ilu na parkirali tu ispred vara dinske Srednje rudarske kole. U treæem razredu mali su osmogodi -njaci veæ uèili èemu slu i hrvatsk pu ka na hrvatskom ramenu. i njihovi vr njaci nauèili su prvu lekciju: »Hrvatska pu ka na hrvatskom ram enu«: profesor je bio dr. pa opet Treæa. Hrvatska je bila konsternirana onako kako je. A. nakon svega. kao da ama ba nitko. koji je pacifistima poruèivao kako im »treba spra iti metak u potiljak«. 1993. poput Drage Krpine.matinskim otocima u srpnju ili snjegovi na lièkim cestama u sijeènju: samo nekoliko dana prije zavr etka kolske godine sedamnaestogodi nji Josip K. pa 5. kad je Igor H.iako zapravo malih. pa se sjeti kako je godinama govo rila treba li èekati da nekome balkon padne na glavu pa da poduzmemo ne to. I kad je prije tri godine cijeli jedan razred osnovne kole u Prelogu bio taocem osma a s ruèn om bombom. u Veèernjem listu. neoèekivana i stvarno okantna zapravo samo èinjenica to je krv u koli pala tek sad. Kao to je cijela Hrvatska bila uredno konsternirana i kad je prije dva-t ri mjeseca èetrnaestogodi nji Marko J. gardijsku. zatvorima i polici jskim stanicama. Ovdje. odvjetnièkim uredima. meðutim. protu oklopnu raketnu brigadu u Kri evcima. sam se prijavio u 107. Pucnjevi u Vara dinu i Splitu nisu bili ni ta drugo do zakljuène ocje ne u svjedod bi o zavr enoj koli u kojoj smo ih cijelo desetljeæe uèili da dva i dva jedn im jedinim metkom mogu biti . bit i okirana kad za nekoliko godina Hrvatska bude zemlja s najvi e odlika a na kugli zem aljskoj. gardijska. na svadbi.. uèenik ðakovaèk e gimnazije. vezao djevojèici oèi i rekao da ispale samo j edan metak. godine. a mrtvi padaju i po sudnicama jednako kao po Cvjetnim trgovima. mo e izgledati kako je u cijelom krvavom klupku neobja njiva.

bere tu ili ruènu bombu. rijeè je o anketi prov edenoj u vjerojatno najmanje riziènoj grupi . naravno. U prvom srednje. naprotiv. fri idere. jer mnogo nam je lak e zakljuèiti da je problem u slo enom kolskom programu ne go da je do lo gadno neko vrijeme u kojemu problem koji se rje ava magnumom i kala nji kovom vi e neæe biti to to je netko Srbin ili domaæi izdajnik. godine. se osjeti o nemoænim i oti ao kuæi po pi tolj. godine. vjerujte. a sada nismo i neæemo 139 se libiti nijednog sredstva u obrani na ih prava i obrani Republike Hrvatske od on ih koji ele poni titi i obezvrijediti Domovinski rar!« Konaèno. propov ijedao je prof. Èak i kad bi to bio reprezentativan hrvatski uzorak . U osmom razredu osnovnu kolu zavr ili su nauèiv i kako se oru jem mo e istjerati nekoga s osla i useliti u njegov stan. poput znamenitog Bo ka Landeke ili jo znamenitijeg Dominika Il ija eviæa Come. Obavezna literatura bile su im crne kron ike hrvatskih novina i sudska arhiva. U estom razredu nauèili su i kako se oru jem mjeri domoljublje. naime. a pi tolj tek jedno od »nijednog sre dstva« kojega se nije libio. Rezultati su bili okantni: gotovo dvade et posto anketiranih odgovorilo je potvrdno! Ne zaboravite. Onda su klinci po li u srednju kolu. to netko pjeva »srpske« pj e ili mu je stan dala JNA. zna biti mnogo veæi problem od toga jesu li Imoæani veæi Hrvati od Hercegovaca.Imoæani ili Hercegovci. Eto nas kako 2001. godine. prestravljeni krvopro liæem. Dvojka je. æetnik!« ili kla ièno »Pare ili ivot!«. iz Vara dina ta j je problem najveæi problem u cijelom njegovom kratkom ivotu bila jedinica iz zeml jopisa.moljubima po elio »smirene prste na okidaèu pri tra enju neprijateljskih èela«. na splitskom upanijskom sudu: »Sjedili smo s trojicom momaka u kafiæu i èastili se. veæ sasvim civilni problem poput jedinice iz zemljopisa . te su 1998. jasno. U sedmom razredu profesori su u traktorima i prikolicama iz Oluje iznosili video rekordere. a nek' mi on dadne svoj. Uèili su to na satovima suvremene hrvatske knji evnosti: »Zauzeto. Como. i tko god eli. uèio ih je profesor Dubravko Horvatiæ.medu kolovanim ljudima koji kuæi imaju raèunala i surfaju po Internetu. E. godine kao èetrnaes togodi njaci veæ nauèili kako se s pi toljem mo e postiæi i mnogo vi e od srpske kuæe i pol automobila . »treba li biti pred streljaèkim strojem«. Landeka znao zbuniti uèenje m kako. iscrtavamo kredom obrise dva tijela na parkirali tu vara dinske Rudarske kole i pitamo se to se to dogodilo u glavi sedamnaestogodi njeg Josipa K. ja æu mu dati napun jen pi tolj. I. u èetvrtom razredu. kako se oru jem mo e doæi do velikog novca i velikog ter enskog automobila. a tate pak s terena kuæi donosi li oru je: mnogi su dvanaestogodi njaci tada prvi put vidjeli kala njikov. oru jem mo e postati i veliki Hrvat. izbezuml jen zakljuèenom jedinicom iz zemljopisa. kad je. i za hrvatstvo pucat æemo sebi u glavu!«. nauèili to s tim oru jem. A jedinica iz zemljopisa. Ovaj put predavaè je bio pukovn ik Cerina: »Svaki pripadnik Hrvatske vojske osjeæa moralno pravo poslu iti se tuðom imov inom!« A oni koji ne misle tako? Takvi bi. dok bi ih nekonvencionalni prof. Preostalo je o jo samo obraniti maturalni rad i rije iti zadani problem. naravno. novi su profesori sedam-naestogodi njake na uèili kljuènu lekciju: ni ta od onoga to su do tada nauèili nije ka njivo.kako se. »Gubi se. Hrvatski Internet-magazin Klik u povodu tragedije u Vara dinu proveo je anketu pit anjem: »Dr ite li kod kuæe neprijavljeno oru je?«. a ne poginuti«. »Ja sam za hrvatstvo spreman umrijeti. Predavaè je bio vlasnik Croatia Recordsa Ante Glibota: »Da. kako se s pi toljem u ruci zapravo mo e uspjeti u ivotu. 2001. Ð. » korpion«. ubio profesora. go spodo. »za Hrvatsku treba ubiti. Profesor im je bio Branko Borkoviæ zvani Mladi Jastreb: »Bili smo razoru ani 1990. i veliki gospodin . i 1991. bila njegovo pravo. Osjetil i smo se nemoæni i zato smo oti li kod Ivice kuæi po pu ku. Josipu K. Svaða je poèela oko toga tko su veæi Hrvati . poput zapisnika sa suðenja zbog poku aja ubojs tva nekom B. i veliki biznismen. Naravno. Veæ sutra mi æemo problem nasilja u koli rije iti izb njem lekcije o rudnim bogatstvima jugoistoène Azije. tu se u prièi pojavljujemo mi.« U treæem razredu promijenila se uprava kole i do lo je vrijeme da ponove sve to su nauèi li. da j e kolski program preop iran i da su uèenici pod golemim pritiskom: Josip K. leptir-ma na i revolver u obrani interesa Hrvatske u perfektnom su skladu!« U drugom razredu srednje petnaestogodi njaci su veæ branili seminarske radove o tome kako se svaki problem mo e rije iti oru jem. namje taj i graðevinski materijal. Sluèaj je rije en. hrvat!«. Profesori su bili naj veæi Hrvati toga doba. Zakljuèili smo.

Tek æe se Ivici Raèanu posreæiti da u samo mjesec dana posrami Ge orgea Busha i sve njegove Wondere. Jedan od metaka je i na va em tavanu. My mama told me: »Son. penjali na nosaè aviona Saratoga. Bob Hope and] ohnny Cash! Well. umjesto Boba Hopea na eg endemskog Miodraga Petroviæa Èkalju. Cijena otpora entertainment-^ohaVizaci)! bila j e poantom vica: nema èuda. no Hope. i Franjo Tuðman. kao prva lekcija iz engleskog jezika mnogim splitski m klincima to su se. no hope. U Titovo vrijeme i posljednja nam je nada oti la u Ju nu Ameriku i promijenil a ime u Esperanza Sakic. mora p oslati Gotovinu u Haag da bi zauzvrat bio .eretski mu je uzvratio Tito samozadovoljno o tpuhujuæi dim nesvrstane kubanske cigare . Cash?! U Titovo vrijeme gotovinu nam je s lihvarskim kamatama slao isti onaj Zap ad koji nam se rugao vicevima. Always be a good boy -Don't everpla y withguns!« But I shot a man in Reno.. i Ante Ma rkoviæ. nije bilo èudo ni to to je vic pre ivio sve ove godine. Hopeove i Cashove..slobodan. gospodo. bio bi dovoljan da s punim ar erom u pi tolju statistièki dosegnemo metak po glavi st anovnika. Ne biste li trebali veèeras malo raditi sa svojim djetetom zemljopis? 140 \ lipnja 2001. Tko. meðutim. a Hrvat mora izruèiti Gotovin u da bi bio slobodan When I ivasjust a baby.. makar po pravilima te igre rijeèi there iv as no ivonder. danas smije reæi there is no wonder u ze mlji u kojoj se Gospa veæ ukazuje i na prozorima i u cjepanicama? Ima li uopæe veæega èu da od one misteriozne vode to veæ danima kaplje iz koljena Isusova kipa u Meðugorju? I mo e Stevie Wonder do iznemoglosti pjevati Superstition ain't the way: pitajte p roizvoðaèe plastiènih Djevica ima li u Hrvatskoj èudesa. ali tko danas smije reæi there is no hope u zemlji u kojo j jedna obièna domaæica u poodmaklim godinama preko noæi mo e postati èlanom Nadzornog odb ora zagrebaèke Veletr -nice? I mo e Bob Hope do iznemoglosti pjevati America is 200yea rs old. a to to izgleda k ao da nema to je samo zato to se krije. Kako ni èuda.. Pa se s pravom pita je li gotovina koju su Amerikanci obeæali Srbima za izruèenje Milo eviæa zapravo general Ante Gotovina. Èini se da je na koncu upravo taj apsurd najvi e pogodio zemlju èudesa. (Johnnv Cash. u igri rij eèi Hrvat svaki put najebe. ba kao to se Srbi v erojatno pitaju je li zapravo general Ante ta gotovina koja im je obeæana za Milo ev iæa. no kako je kompenzacija i izmi ljena da bi se izbjeglo plaæanje gotovinom ili Gotovinom. HopeV.. eto. vaèuæi originalne amerièke vake. a Hrvat. . Kako god okrene . but theres still hope: pitajte Budi u ima li Nade. pa su mu junaci bili i Milka Planine.there is no Wonder. danas smije reæi there is no cash? Gotovine.. meðutim. Trgovaèkim jezikom to bi se zvalo kompenzacija. nema nade. u kutiji pored pi tolja. a umjesto Johnnvja Casha na eg autohtonog Tomu Zdravkoviæa? beskrajno nas je veselilo i ispunjavalo ponosom. nade i gotovin e: Srbin po alje Slobodana u Haag i zauzvrat dobije gotovinu. kojemu æe se tako negdje u hladovini Brijuna visoki gost iz Washingtona hvaliti dometima amerièkog kulturnog imperijalizma: In United States. Folsom Prison Blues) Vic je prije dvadeset i ne to godina stigao amerièkim ratnim brodovima u prijateljsk o-pedago kom posjetu Jadranu. Just to watch him die. 141 Wonder?! U Titovo vrijeme mnogi su vidjeli svoga boga. svejedno . no Cash ! Titovo odluèno »ne« amerièkom kulturnom imperijalizmu ta nismo li mi umjesto Stevieja Wo ndera imali na eg autentiènog Lea Martina.Hrvati ovih dana t . no cash. a bogami ni love neæe biti jo neko vrijeme. u noænom ormariæu ili u podrumu. ive have Stevie Wonder. nema gotovine. Haag Prison Blues ili kako Srbin za izruèenje Slobodana dobije gotovinu.. ima. ali Gospu nitko nije smio vidjeti dok Stari nije umro. o su izvorni junaci vica bili amerièki predsjednik Jimmy Èarter i ruski mu kolega Le onid Bre njev.. I mo e Johnnv Cash do iznemoglosti pjevati There's a golden moon that shines up through the mistland1knovu thatyour name ca n be on that list: pitajte Carlu del Ponte èije je ime na toj listi. ni nade. in Yugoslavia. nije trebalo mnogo da potonjeg zamijeni Josip Broz. a koji danas od nas tra i -pazi sad Gotovinu! Tko.

Uostalom. a kamoli èekove s odgodom plaæanja. ali Gotovine æe. isti su ti biznismeni prije nekoliko godina i otvori li u Nizozemskoj raèun na koji ovih dana treba leæi gotovina iz Hrvatske! Kasnije su im se. I jedni i drugi zajedno. Problem je. naravno. odakle je slu ao vlakove kak o odlaze put San Antona. Goto vinu zato ovih dana junaèki brane i nikome ne daju upravo oni to su se gotovine mar ljivo napljaèkali svih ovih godina.kako je to u brojnim anketama ovih dana nepogre ivo osjetio cijelo jedn o desetljeæe umrtvljen ivac takozvanog obiènog puka neæe pogoditi kad narod u kojega se tako grlato kunu ne bude imao niti 150 kuna za knjigu Nenada Ivankoviæa o general u Anti Gotovini. Sto je najsmje nije od svega.znate onu kad je upucao èovjeka u Renou i zavr io u zatvoru Folsom. bonove za benzin mijenjat æemo za deset deka kave. veæ iskljuèivo Gotovinu. Pa nakon kratke dramske pauze dodati: Believe me. Cash and Carry. drugi se kunu da je odavno veæ uredno depon irana u vicarskim bankama. a klinci æe prve lekcije iz engleskog jezika uèiti na golem im nosaèima aviona u prijateljsko-pedago kim posjetima Jadranu. Prijevod ide otprilike ovako: »Gotovinu ne tra imo.biblioteci. no cash a t ali! Sanaderovo odluèno »Ne!« amerièkom kulturnom imperijalizmu ta nemamo li mi umjesto Stevi eja Wondera na eg autentiènog Olivera Dra-gojeviæa. Pa ka e .svojom bezrezervno m podr kom. I. bit æe poanta vica: neæe biti èuda. na dmeno æe se svome domaæinu hvalisati Bush. samo u tome to pragmatièni Ameri kanci ne primaju kreditne kartice. èisti cash u prtlja nicima pod diplomatski m tablicama./ bet there's richfolk eatin in a fancy diningc . s rukama na lisnici. Ako bi. prebacivali na tajne raèun e vicarskih i zagrebaèkih banaka: da. u sitnim banknotama i neoznaèenim novèanicama. to su lepe142 rima prebacivali vreæe gotovine u Hercegovinu i mijenjali je u njemaèke marke. jer æemo dobro znati to nam je Amer tom igrom rijeèi zap ravo htio reæi: mo ete se nadati èudima ako nam date Gotovinu. po logici gotovinskog plaæanja. sretnicima koji dobiju vizu za Italiju naruèivat æemo levisice i al l-starke iz Trsta. oni kojima se kompetentnim mi ljenjem sudaca Us tavnog suda gotovina nije ni raèunala u imovinu. makar ganjajuæi lopte po europskim travnjacima i parketima. Bit æe. èini se. to je najgore. Gotovinu. èim se Ivankoviæ sjeti tiskati d epno izdanje. oni sada prkosno pjevaju refren himne »Lijepa na a gotovino«. da . hrvats ko pravosuðe moglo dobiti neki kredit od meðunarodne zajednice pa da generalima sudi mo u Hrvatskoj. pa tako opran. Svoj dug Domovini. niti bi vam ga dali !« Gotovina je. veæ .beskrajno æe nas ves eliti i ispunjavati ponosom. reèeni Ivan Gotovina. a Johnnv Cash svirao Hrvatima po bjelosvjetskim kazamatima .imali priliku po teno zaraditi ne ku gotovinu. omiljeno sred stvo plaæanja u Hrvata.za razliku od milijuna sunarodnjaka . Cijena otpora globaliza ciji u kojoj bi amerièke vojnike u NATO-vim bazama na Jadranu za Bo iæ zabavljali Stev ie Wonder i Bob Hope. na Gotovinu ne daju nikakav popust. a gotovine pu ni d epovi . neæemo dati. biti! Ima taj Johnnv Cash. vozit æemo sta re. bogami. znaèajno æe zastrignuti u ima na Ivo: In Croatia. no Cash. pridru ili i oni malobrojni Hrvati koji su .neupuæenima to sad veæ mo e izgledati pomalo komplicirano . umjesto Boba Hopea na u endemsku Nel u Er i nik. »Znam taj vic!«. uostalom. Bob Hope and]ohnny Cash. Gotovini. naravno. a umjesto Johnnvja Casha na eg autohtonog Du ka Kulisa? . u pozi s kojom su sve ove godine p olagali svoj cash na alteru Domovine. par lijepih stihova o tome .sretna æe se zemlja zvat': stajat æemo u redovima za ulje i eæer. no Hope. i mogu je dati samo oni to je imaju. za novèanicu od 5000 kuna s likom Gorana Ivani eviæa moæi æemo kupiti m jeseènik Sportske novosti i diviti se prolaznom vremenu na eg boba-èetveroreda na Zims koj olimpijadi u Srbiji. na sigurnom: dok pouzdani izvori tvrde da se od zahtjeva za izruèenje krije negdje u Hercegovini. ne to i u d epu. I to s odgodom. iako im ga Domovina zapravo nikad nije ni tra ila. 143 Sjedit æe tako na Brijunima George Bush Junior i Ivo Sanader: In United States. Gotovinu æe tada moæi posuditi samo u . dodu e. there is no Wond r. Stoga partnere kojima su Ante puna usta. we have Stevie Wonder. dobre stojadine. Da. neæe biti nade.ra e naèina da grijehe iz bliske pro losti plate na drugi naèin. i to po sistemu par-nepar. oni ne plaæaju u gotovi ni. tajaznam. to su takvu gotovinu pedantno prali u raznim dubrovaèkim bankama i off-shore kompanijama po polinezijskim otocima.

. Je li sluèajno to se ovaj zloglasan sicilijanski vulkan probudio upravo ovih dana. na trulom Zapadu. 145 pitamo mi njih. plivajte za nama. mi æemo biti osmi. a sve za zlatnik ili srebrnjak. nosi pismo preko. samo slijepo plivajte za nama. ni cijenu njezinu srebro m odmjeriti!« (Knjiga o Jobu. hval a.. lu pajte rukama i nogama kao opsjednuti ðavlom. nema veze to vam je voda do grla. Save Izjava komisije IUSTITIA ET PAX O SVJETSKOM PRVENSTVU U PLIVANJU Veæ vi e godina u relativno kratkim razmacima hrvatski graðani izvrgavani su stanjima velike psihièke napetosti zbog dogaðanja na politièkoj sceni. svjedoèili smo velikoj svetkovini new-age kulta vjeène urbe i trke zapadnog èovjeka.. pa æete i vi dobiti zlata i srebra. slij edite nas.. A to æe Australcima. samo da nismo htjeli biti svoji na svome i da smo ostali u srpskoj tamnici naroda. zabo ravite tu u bazenu i Boga i narod i dr avu i dom i obitelj i djecu. Jasna je poruka meðunarodne zajednice: hajdete za nama. Slobo je agresor. stala riga ti crvenim ognjem iz utrobe Zemlje upravo ovih dana. pij u kavu i pu e velike cigare. Mo da mi nemamo zlata ni srebr a. za zaradom. Uostalom. . vulkan Etna u Italiji. Svjets ko prvenstvo u plivanju i vaterpolu. t e zlatohlepljive i srebroljubive kvare i. Na tome velebnom natjecanju. Ik now Ican't befree. Èetiri i pol milijuna u Gotovini. bogu hvala.kod nas u Haagu nema Sale. Well. za koju smo naivno vjerovali da je odav no zamrla neslavno se ugasiv i zajedno s Berlinguerovim eurokomunizmom. sjetiv i se Boga samo da ga opsuje kad zakasni stotinku ili dvije. samo po urite je r. I mi smo mogli imati Judine srebrne medalje. i red je da jednom i Hrvati dobiju u toj igri rijeèi. Radije æemo se sami ograditi balvanima. lustitia et fax ili pliva guska èista srca. eto. mo da ne mamo to jesti. Mi Hrvati neæemo se dati tom neznabo nom kultu: mi æemo doæi jedanaesti...« 144 srpnja 2001.. Ali na junak zna da ne mo e biti slobodan.nema toga Folsom Prisona ni She veningena u koji æe stati cijeli jedan narod. ma ite. za novcem. No uionder. a na ju nak rtva. nezavisnu i vjeènu nam Hrvatsku. ali æemo doæi kad-tad. Poput onoga kad se Ivo Sanad er hvalio Carli del Ponte kako »kod nas u Hrvatskoj nije bilo ratnih zloèina dok je dr avni pravobranitelj bio Petar Sale«. bodljikavom icom i meðunarodnim sankcijama. Evo. Jedan od razloga takvoga stanja nalazi se u nede finiranom i nejasnom odnosu meðunarodnih èimbenika prema hrvatskoj dr avi i naèinu na ko ji je stekla svoju samostalnost. kad se crvena neman opet bu . krova nad glavom ni èestita posla. kad nezavisna Hrvatska pro ivljava najte e dane u tisuæljetnoj deceniji svoje povijest i? Je li ba èudesnom igrom sluèaja to je Etna. za boga tstvom. svoju Domovinu. ali imamo.arlthey'reprob'ly drinkin coffee and smokin bigcigarslbut Iknow Ihadit comin. na junak biti Slobodan.. Pa ako smo svi mi Ante Goto vina a gotovina je. iza re etaka. Slobo je u zatvoru. 28:15). A lijepo ka e Sveto pismo: »Zlatom se mudrost kupiti ne mo e. gospodo. nemamo bogatstvo ni skupe automobile. kako i sama pjesma ka e. dvadesettreæi ili èetrdesetosmi. sve one medalje kad svoje domovine nemaju i kad im je kraljica t uðinska? I to æe Nizozemcima sve one medalje kad na svoju crven-bijelu-plavu trobojku ne smiju ahovnicu staviti? IZJAVA KOMISIJE IUSTITIA ET PAX O ERUPCIJI VULKANA ETNA Veæ vi e godina u relativno kratkim razmacima hrvatski graðani izvrgavani su stanjima velike psihièke napetosti zbog dogaðanja na politièkoj sceni. prodana za aèicu srebra. Ne mo e. Jedan od razloga takvoga stanja nalazi se u nedefiniranom i nejasnom odnosu meðunarodnih èimbenika prema hrv atskoj dr avi i naèinu na koji je stekla svoju samostalnost. primjerice. no cash. onako kako ta pogan ljudska cijeli ivot trèi za zlatom i srebrom. kako glavinja po bazenu gore-dolje kao d a ga sama neèista sila goni po vodi. p a neka amerièki marinci do iznemoglosti prièaju viceve. primjerice.». sad neki bogati ljudi zacijelo jedu u luksuznim vagon--restoranima. no hope. zbirna imenica . koje je ovih dana zavr eno u japanskom gradu Fukuoki. I neka se vijori tamo u Japanu srpska zastava. a mi na e junake ne damo. ali ponosni. Sto nam je pjesnik Gotovina htio reæi? Ukratko: tamo negdje. Evo.mrtvaèki ozbiljno uzvratila je Carla . pobjegosmo mi. Slobodan? Ne.

sve æe biti jednom crvenom bezliènom masom. 5:15). pale i. p ljaèke. A lijepo veli Sveto pismo: »Pij vodu iz svoje nakapnice i onu to teèe iz tvoga studen ca!« (Mudre izreke. veæ Hrvati jedu nekr teni krumpir koj i je u treæem koljenu bio bundeva ili alga. samo nije dopu teno Hrvatu svome na svojemu bi ti niti je moguæe da Hrvat to bude! . Evo. bezbo nog. Evo. Neæe biti nacij a ni nacionalnih dr ava. zvjerad i biljad. ozonske r upe. meðunarodnoj zajednici: ratova. mrtvi i jednaki. elektriène glazbe. za-metnite i onaj za dnji gen na hrvatski i u pra èadi i u èeljadi. Jer znamo mi kakvo je to dru tvo koje nam nameæu svjetski centri moæi: u svakoj maloj. Jedan od razloga takvoga stanja nalazi se u nedefiniranom i nejasnom odnosu meðunarodnih èimbenika prema hrv atskoj dr avi i naèinu na koji je stekla svoju samostalnost. Poplave. mije ajte se. tz v. bolesti. mije aju kru ke i jabuke. Jasna je poruka meðunarodne zajednice: radite to god vam padne na pamet. djevojke spavaju s mladiæima. anacionalnog. globalno zatopljenje. sve i sva ta. Velike korporacije i krupni kapital u svojim podzemnim laboratorijima prevræu i pr emeæu od Boga poslo ene gene. jer sve æe vas pre kriti crvena lavina! A pod njom svi æete biti isti. je li to ovca ili guska u magli. vi u podno ju. metnite gen umadijske ljive u hercegovaèkog poskoka. pa nam onda to j eftino prodaju i domalo vi e nema na hrvatskoj tr nici na ega lièkoga krumpira od oca i matere. Lijepo veli Sveto pismo: »Budite nepokolebivi i ne dopustite da vas ponovno upregn u u jaram ropstva!« (Poslanica Pavla apostola Galaæa-nima. uragani. nacionalnoj dr avi po jedan vulkan. Jedan od razloga takvoga stanja nalazi se u nedefinirano m i nejasnom odnosu meðunarodnih èimbenika prema hrvatskoj dr avi i naèinu na koji je st ekla svoju samostalnost. genets ki modificirano voæe i povræe. Jasna je poruka meðunarodne zajednice: kri ajte se. naime. I reæi odluèno alkemièarima iz masonskih lab torija: »Jedemo mi tu va u genetski modificiranu hranu i va e klonirane ovce. lezbijke usvajaju djecu. kukuruz i gujavice. da vam j edemo po sto puta!« IZJAVA KOMISIJE IUSTITIA ET PAX O SVEMU I SVAÈEMU Veæ vi e godina u relativno kratkim razmacima hrvatski graðani izvrgavani su stanjima velike psihièke napetosti zbog dog aðanja na politièkoj sceni. SIDA. danas u svijetu koji sam sebe voli nazivati razvijenim u toj. primjerice. je li to krst ili nekrst. dok èovjek vi e ne bude znao je li to krumpir ili i mi . mije ajte kromosome i srbosome. ubojstava. krave i takore. dakle. gladi. I eto vam multietnièkog dru tva! 146 IZJAVA KUMIMJb lUM'lTIA ET 1JAX O GENETSKI MODIFICIRANOJ HRANI Veæ vi e godina u relativno kratkim razmacima hrvatski graðani izvrgavani su stanjima velike psihièke napetosti zbog dogaðanja na politièkoj sceni. 5:1). èinite sve i sva ta. ebola. po jedna Etna koja æe bljuvati crveni oganj. svi æete biti komunistièkim Pompejima. samo ne stvarajte nezavisnu hrvatsku dr avu! Govorite gluposti. Homos eksualci se vjenèavaju.di i prijeti erupcijom iz najmraènijih dubina zemlje Hrvatske i njezine zlosretne povijesti? Jasna je poruka meðunarodne zajednice. abortus. mijenjaju se vlasti. sve je dopu teno i sve je moguæe. metnite gen velikosrpskog a ged e u hrvatsko èeljade. tako nam sad valja osnovati i Komisiju za utvrðivanje rtava voæa i povræa. snimaju reklame za ulo ke. ene su predsjednice dr ava. krumpira iz èestite obitelji krumpirske. seksa. m odificirajte. multikulturalnog i multietnièkog terora meðunarodne zajednice. mu karci m ijenjaju spol. je li to Hrvat ili Srbin ili Jugoslaven ili to je. masturbacije i kojeèega drugog. eutanazija. potresi. poput crvene rijeke koja se spu ta Etnom i sv e pred sobom pretvara u prah i pepeo: pokorite se. vinske mu ice i su cokret. S na ih planina ne spu ta se crvena neèist iz same utrobe Pakla. pi ite besmis lice. sva tad i svakojaèad. 147 Svega je i svaèega. silovanja. ni Boga ni Bo jega. Mi bismo bili slobo dni dodati: i ne dajte se upregnuti u jaram bolj evièkoga. Ali neæe se Hrvati predati golemim pritiscima koji ovih dana izbacuju lavu iz Etne . Internet. primjerice. veæ se s na ih planina spu taju kr ni hrvatski mu evi koji æe stati na put mitu i erupciji zapadnih sila. sve i sva ta. metnite gen srpske omorike u slavonski h rast. pa se mno ite. konceptualna umjetnost ukratko. oru ja. Kako imamo Komisiju za utvrðivanje rtava Rata i poraæa. klonirajte.

turnira iz pro log stoljeæa . svi sa svojim blaziranim suprugama i konkubinama pod irokim e irima s paunovim perjem. Odjednom postoje stvari koje se ne smiju. za razliku od onih na lis ti poèasnih gostiju. sla vodobitnici s reketima i kopljima. Branko Luk iæ. a da t o bude duboko dr avotvoran èin! Sva ta? Da ta. naime. 10:23). u jednom od ona tri finala za vladavine HDZ-a.: u trenutku kad vojvotkinja od Kenta u kostimu boje bre-skve kreæe predati peha r Goranu Ivani eviæu. ne zemalja i sela iz kojih su do li . lordovi i generali. i nema su tinske razl ike izmeðu wimbledonskog i sinjskog turnira. Iviæ Pa aliæ. i dokle god se ta ista lordovska gospoda ne isprièaju za sramnu predaju hrvatskih m u eva partizanskim koljaèima na Bleiburgu. sad kad èovjek bolje razmisli. te u nastavku imagina rnog prijenosa vidimo Ivani eviæa kako uzima pehar iz vojvotkinjih ruku i uz birane psovke njime mlati po Suadovoj glavi. zapravo. A sve je dopu teno. odjedanput vi e nije sve dopu teno. Kao da se ne mogu trabunjati najgluplje besmislice o svemu i svaèemu. Ili. i hrvatski biskupi mogu pisati izjave o svemu i svaèemu. i ru i. propisani m odorama i pripetavanjem. i za to bi pobjeda Ivice Periæa bila njegova sasvim pr . Pa onda. hollywoodske zvijezde i hercegovaèki fratri. kukavica ili kako je Dra en Budi a izvrijeðao englesku kraljicu. 148 Tuga. veæ ba njih. Sad veæ na BBC -u imam sasvim plastiènu sliku Central Courta u nedjeljno kolovo ko poslijepodne 199 4. kad je spreman na sve i sva ta da bi izgradio svoju suverenu dr avu. na travnjak poput furije ulijeæe predsjednik Vite kog teniskog dru t va Suad Rizvanbegoviæ i staje izmeðu njih: »Dokle god gospoda u poèasnoj lo i. Ne. Hrvatski teniski savez ne mo e primiti daro ve namijenjene pobjedniku Wimbledona!« U taj èas. poput imena legendarnih peterostrukih slavodobitnika Bjorna Borga i Nikole Ceriniæa. CELIBATU I PEDOFILIJI MEÐU SVEÆENSTVOM No comment! kolovoza 2001. a ne pobjeda nad haa kim imperijalizmom i gesta po tpore generalu Anti Gotovini. i ako veæ netko treba zasr ati najveæi uspjeh i najveæe slavlje u povijesti hrvatskog sporta. vo tani svatovi pred kojima se i u Wimbledonu i u Sinju po protokolu moraju pokloniti pravi heroji tih turnira. za to bi na jalnu ki omobranski um i Wimbledon i Alku shvaæao ikako drugaèije nego iskljuèivo kao nastavak vojno-redarstvene akcije drugim sredstvima.A lijepo veli Sveto pismo: »Sve je dopu teno. Ciganko! Kraljice. pamte i ive u legendama. ali ne i srpsku kuæu! Po njima. dakle. sva je sreæa. smi ljaju paklene planove o federalizaciji Hrvatske. oba velièanstvene svetkovine hipokrizije u kojima je ob iènom puku i pravim navijaèima mjesto pred televizorom i na marginama borili ta. junaci èija se imena. oba sa strogim protokolom i jo stro im pravilima. iako je . kad i nema su tinske razlike izmeðu ta dva vite ka turnira. Ciganko!!!« Ka em. Anto Dapiæ. samo dok se ne meæu u politiku i dr avotv orbu. kako mu tepahu od milja i debilja. Jo ko Kontiæ i Dra e èuje se buèno skandiranje: »Kraljice. Oba s bogatom tradicijom koja se prot e e kroz tri-èetiri stoljeæa.istinabog . iz lo e u kojoj su smje teni gosti Hrv atskog reketarskog saveza dr. kao da eli reæi jer BBC-ova cenzura prekriva ton iz Wimbledona kako su pobjeda i pehar samo njegovi. eto. dr avni pogla var Franjo Tuðman. kojekakvi l ordovi Oweni i Carringtoni. sva je sreæa to Goran Ivani eviæ nije Wimbledon osvojio ranije. alkar. ali sve ne izgraðuje!« (Prva poslanica Pav la apostola Korinæanima. Doèim Hrv . a kako je tuðim kurcem gloginje mlatiti I stvarno. recimo. mogu trabu njati svakojake besmislice i glupotvorine. a u l o ama 149 i na boljim mjestima dosaðuju se glumeæi ushiæenje raznoshirski plemiæi i saborski zastu pnici. to nam Pavao ka e? Sve ne izgraðuje: pone to. nego sva ta! IZJAVA KOMISIJE IUSTITIA ET PAX O REDENJU ENA. buckingham ska dvorska svita i predsjednièki izaslanici. ne imena vojvotkinje ili carskog izaslanika. Po njima Hrvat mo e z apaliti zamotuljak marihuane. reèeni Bjorn Bog. Bjorna i Nikole. Gorana Ivani eviæa i Ivice Periæa.sasvim izvjesno da Goran ne bi tek tako p ristao mijenjati svoj desetogodi nji san za jedan tisuæljetni. kad je poèasni do iv otni vojvoda Hrvatskoga teniskog saveza bio sam Prvi Reket U Hrvata. onda na to ima pr avo samo on i nitko drugi. za to bi pobjeda Gorana Ivani eviæa bila n jegova sasvim privatna pobjeda. Pala mi je um ta naizgled nezgrapna prispodoba jer.

za to ne? . da ti slavodobitnici svinjske alke imaju »koplje«. uostalom. ostaje njegovim pravom da sa svojim pobjedama radi to eli. Goran se. Mo da æe i vama tako biti lak e. te pljunuti u li ce vlasniku autopraonice u kojoj ste se zaposlili. Pa je onda lako i zakljuèiti da to rade oni koji svoje vlastito koplje ne maju. Mo e se. lako je Periæevim kopljem mlatiti Stipu Mesiæa. Mo da svinjski. primjerice. imali bi valjda i muda. dakle da njegovim alatom dr ugi gloginje mlate. Ili . urlajuæi kako vi ne mo ete prihva titi posao dok su tisuæe policajaca koji su krvarili u Domovinskom ratu na ulici? Ili. Mislim. ali nije dopu tao nacionaliza u svojih pobjeda. da ne mo ete primiti vjenèani prsten dok su najbolji hrvatski mu evi u Ha agu.davno nam je to lijepo napisao Dinko Simunoviæ u pripovijetci »Duga« valja pr oæi ispod duge. I kao to je Anto Ðapiæ u znak prosvjeda zbog izglasavanja Ustavnog zakona o suradnji s haa kim sudom odbio primiti diplomu magistra pravnih znanosti. Ivica Periæ . nakon devedeset est molbi dobili ste posao neæe uletjeti ka kav autentièan hrvatski troglodit iz neke Hrvatske udruge za ne to. meðutim. i tuðim kopljem pogoditi »u sridu«.eviæevim reketom mlatiti Carlu el Ponte.ivatna pobjeda. recimo. pak. Pa na koncu tu pobjedu prodao za aku Gotovine. A onda je odluèio igrati za sebe . junaèku gestu prosvjeda kojega ste primili na svoja pleæa umjesto Ivica Pa a liæa. naime. Kao to je. Na koncu. ali bezbolno i lako. zato to s u Wimbledonu »tuðim reketom Raftera mlatili«? Ivica Periæ. a cijeli ivot. Haagu . primjerice . S druge strane. veliko. I obojica su svoje navijaèe razoèarali. ba ao onaj nesretni kaluder iz jedne druge Simunoviæeve pripovijesti . daleko od svojih hrvatskih supruga. pa ako hoæe d a se poslu imo njegovom terminologijom i pizdarije. recimo.do juèer nepoznati 40-godi nji za titar iz Sinja . I osvojio Wimbledon. Njegova i Goranova prièa ipak imaju zajednièku nit: obojica su svoje pobjede izboril i sami samcati. valja dakle napraviti ne to nemoguæe. Ili da ne mo ete prihvatiti jack-pot koje ga ste dobili na lotu. I jo ne to o Norcu. No dobro. i one pripadaju samo njima da s njima rade to hoæe. dokle god se novcem Hrvatske lutrije puni dr avni proraèun ko jim se plaæaju tu itelji i èuvari hrvatskih kazamata. mo e s tuðim nogama ispod duge proæi. a onda im za gloginje mlatit' tuðe ne bi ni trebalo. mogu se njime gloginje mlatiti. s jednako nagla enim domoljubnim osjeæajem Iviæ Pa aliæ onomad u znak prosvjeda zbog izruèenja vite ke skupine Haagu odbio kredit to mu ga je odobrila Zagr ebaèka banka. ali æe svejedno dovijeka ostati kukavnom stra ivicom. stara izrek a »lako je tuðim kurcem gloginje mlatit'«: lako je Ivani.jadni k koji se bojao i vlastite sjene. da to to ste bez posla sami sebi objasnite kao . U narodu u èije ime ti vrli mu evi mimo protokola govore postoji. onda ba rem odrezak od penzije. Goran Ivani eviæ.nije pr istao da njegova pobjeda bude tek potpisom na proglas potpore Mirku Norcu. Gotovini. »posvetio« velièanstvenom pobjedom vetiv i« hrvatske generale. i kao to æe. Ciganima i tomu slièno. naravno. tvrdoglav i lud kakvim je ispao od dragoga Boga i po tenoga æaæe deset je godina »igrao za Domovinu«. l ako tuðim d everdanom posvetiti. I nikad nije osvojio Wimbledon. bez ièije pomoæi.da to to ste izgubili u treæem kolu ATP-turnira u Cincinnatiju prihvatite kao »osvetu« za progon hrvatskih generala. za to nismo bili tako tu ni kad je Suker svoje golove posveæivao Tuðmanu? I nismo li svi mi nakon splitskog slavlja bili razoèarani i tu ni ba zbog toga to smo »svi mi Goran Ivani eviæ«. eto. Pri èemu se.svojeglav.»Kukavice« . dodu e. . Dra en B udi a za dvije-tri godine u znak 150 prosvjeda zbog izruèenja Janka Bobetka odbiti predsjednièku lentu. posta lo mu ko . na u as i konsternaciju Vite kog alkarskog dru tva i cijele poèasne lo e. valja osvojiti Wimbledon s pozivnicom ili osvojiti alku s tri pogotka »u sridu«. taj se ne posveti«. a ne pobjeda nad komunistièkim re imom i gesta potpore generalu Mirk u Norcu? Stvar postaje ozbiljna: mo ete li se zakleti da vam usred nekog potpuno va eg i vrlo osobnog slavlja recimo. kao to Branko Luk iæ u znak protesta zbog haa ke politike izjednaèavanja agresora i rtve veæ god nama odbija primati plaæu splitsko-dalmatinskog upana. Da bi se. da nj egova sablja i prsten budu polo eni na Oltar Domovine. ispovijedao naèelo »tko se ne osveti. Na koncu. i ma koliko nas time rastu io vi e nego da je izgubio finale 151 Wimbledona. poput ovovijekih kaludera iz poèas ne lo e.

jasno. Budi e i davorije iz poèasne lo e ionako su nakon Alke. pa me zamolio da vas pitam.zadovoljn o jednom velièanstvenom pobjedom hrvatskog uma. U ovom trenutku on je nacionala n heroj. 153 U redu. takvi nazivaju radoholièarima. To sam i mislio. to je ipak samo Nena d Ivankoviæ. poslovoðe i upravitelji upravo oni dièni budi e i budi aliæi. izmeðu alkara i kukavica. pa ako se da vama. A vi èitate.. Dakle. zap ili u lokalnoj krèmi. ali je razotkrio tajni raèun bezmude hrvatske desnice. niti vi. ni ivot. to kraæe. naravno. veæ Naciji. Vidite. 152 God Bless America.uspjela proæi ispod duge i postati mu ko. po va em skromnom m i ljenju. on i to su se èitavi posvetili radu. to smo razumjeli. Ako se. ni sportski trofej. pa takozvani hrv atski anti-fa isti kao dan »ustanka« slave obiènu sovjetsku obavje tajnu smicalicu kojom s u htjeli odvuæi dio Hitlerove armade istog dana kad je krenula na ruski front! Za razliku. izmeðu duge i tuge. kako se nazivaju oni koji su uzeli s ebi pravo realizirati se i identificirati s Alkom? kolovoza 2001. Nategnuto. Da.? »Ugovor s Ðavlom«. ni vlastiti meduno ni glogomlat ne pripada èovjeku pojedincu. kako su.Ivica Periæ . To je razvidno. ne to poput lika i djela mar ala Tita i tekovina revolucije? To je bilo prilièno nisko i zlonamjerno. ni roðeno dijete. izmeðu slavodobitni ka i glavogubitnika. mogao sam i misliti! to vas zanima. Samo naprijed. raèun po kojemu ni ta u nacionalnoj hrvatskoj dr avi ni zeml ja. pretpostavljam. Recite. Tu se negdje krije i osnovna razlika izmeðu pobjednika i luzera. èudovi ta s tuðim glavama i tuðim glaviæima. Ha. ne to poput Ankice Lepej koja je -za razliku od frustrirane djevojèice Srne iz spomenute Simunoviæeve pripovijetke . i on hoæe svoj zaslu eni prsten. od Domovinskog rata? Toèno. imao bih nekoliko pitanja za vas.. evo probajte sami. a srbosovjetska bolj evièka okupacija u irem smislu. ustvari? Recite. Ja sam èitatelj Globusa. te promièe temeljne vrijednosti i steèevine Domovinskog rata ugro ene veleizdajnièkom p olitikom nove vlasti. to je zapravo smisao i cilj HONOS-a? Piscu ovoga teksta nije ba jasno. niti onaj tko vam smi lja pitanja ne mo ete sebi d opustiti takvu usporedbu. Iskreno. radu i samo radu to su se danonoænim radom realizira li i s radom se identificirali ako se. ugro ene temeljne vrijednosti i tekovine revolucije? Steèevine Domovinskog rata. Franjom Tuðmanom. m je svejedno to æe slavodobitnik s prstenom i sabljom. znate onu kolumnu. virtualnom kolektivitetu. dakle. ionako je opæe poznato da ne treba osobit kvocijent inteligencije da bi se postalo novinarom u Hrvata. ali ja samo èitam to pi e. na raèun sponzora »lako je tuðim novcem veèeru platiti« .. Mu k a Ankica Lepej . Dobar dan. moj dragi dom ili kako je Nenad Ivankoviæ skoèio u vlastita usta i na kraju pojeo govno Mo da sam ja glup èovjek. »b jedne stra ivice« i kukavice iz poèasne lo e. Ne bojte se. naime. ne znam. mo da sam ja glup. Ukratko.. mo e ih on i pokloniti Norcu..ne da svoj zaslu en prsten i svoju zaslu enu sablju. Veleizdajnièka kriptokomunistièka vlast nastoji hrvatske vitezove pr . duhovnom k olhozu kojega su.. Samozvani mar al Josip Broz bio je hrvato der i komunistièki satrap. oni bi u znak prosvjeda zbog amerièke vanjske politike junaèki odbili i Kukoèev prsten NBA-prvaka. Dr avi. gospodine Ivankoviæu. Domovinski rat je kao suza èist oslobodilaèki rat hrvatskog naroda predvoðenog pr edsjednikom dr. umorni od mlaæenja gloginja. Ka em. o tra hrvatskog oka i junaèke hrvatske desnice: da su ikako mogli. znate veæ. ali on je Ivica Periæ èetrnaest godina radio kao konj na kojemu je jahao da bi pogo dio tri »sride« iz èetiri poku aja. a takozvana Narodnooslobodilaèka borba ni ta drugo doli hrvatski graðanski ra t u u em. gospodine Ivankoviæu. molit æu. HONOS radi na reafirmaciji lika i djela Prvog Predsjednika Svih Hrvata. isprièavam se. Znam.nije razotkrio tajni raèun Franje Tuðmana. i meni se èini malo. Zaboga.

a Oluja »legitimna oslobodilaèka akcija tada nje h rvatske vlasti nad kojom nikakva strana sila nema niti je ikada imala ikakve ing erencije«. I ja sam se sve vrijeme pitao za to bi uopæe hrva tski vrh nareðivao zloèine. Zar to najbolje ne pokazuje kukavièki odnos prema Ha agu? Peta kolona radi po diktatu Haaga. Evo.Zanimljivo. Kad su nezavisni novinari prije pet. na primjer. Doèim je u pravnom smislu bila. svakakvu onakvu kakva danas nije. vi ste ih smatrali veleizdajnicima. Molim da pritom Gotovinu pi ete s malim »g«. zaboga! Amerièka vojska. gospodine Ivankoviæu. Vrlo dobro. Zbog strate kih interesa. naravno. Hvala Bogu da jo ima razumnih ljudi! Kako ste rekli. Ja samo tvrdim da je Oluja u pjesnièkom smislu bila velièanstv ena pobjeda golorukog hrvatskoga naroda zlatnim slovima upisana u »tvrdu stinu« njeg ove povijesti. Znaèi. I tko su ova gospoda pored generala Gotovine? Amerièki èasnici i visoki obavje tajci CIA-e. Naravno. CIA i Washington ima li su detaljan uvid u planove i tijek Oluje. to se promijenilo? Povijesne okolnosti.est godina pisali o tome. Po va em skromnom mi ljenju. za to brijete noge ? Ne. Recite. a Oluju kao operaciju etnièkog èi æenja. Franjom Tuðmanom«. Imate li vi. a Hrvati kao Dan domovinske zahvalnosti slave obiènu amerièku obavje tajnu smicalicu! To ja sve vrijeme poku avam dokazati. ove tri ovdje. general Gotovina je nevin. Dakle. te na taj naèin krimin lizirati cijeli Domovinski rat i dovesti u pitanje samu hrvatsku dr avu kao takvu. za to bi nova hrvatska vlast to radila? To nije te ko pitanje. urim na rolanje? Samo jo jedno. legitimna oslobodilaèka akcij a tada nje hrvatske vlasti nad kojom nikakva strana sila nema niti je ikada imala ikakve ingerencije. Ratni zloèin po naèelu zapovjedne odgovornosti u tom smislu je p ravno neodr iv. Bruxellesa i Washingtona. . ako je sve to »ame rièka pita«. Tko je to rekao? Vi. ne ta fotografija. No vidite? Pa to je sjajno. samostalnu i suverenu. 154 Ali to smo znali i prije. gospodine Ivankoviæu. ubojstva.. kako to da je Domovinski rat »èist oslobodilaèki rat hrvatskog naroda predvoðe og predsjednikom dr. molit æu lijepo? . koji ono tjednik èitate? Globus. Sjajno! Imate li jo pitanja. pale i pljaèku. pobogu? Moram priznati da zvuèi dosta logièno.. Za to? Zato to to dokazuje da je Oluja bila legitimna vojna akcija. ove fotografije. Kakvu? Slobodnu. Vi. tvrdite da ratnih zloèina u Oluji nije bilo? Neæete me navuæi u zamku.ikazati kao ratne zloèince. Naprosto zato to je ova vlast marionetska i vazalska u odnos u prema meðunarodnoj zajednici. Evo. Zato to su je blagoslovili Amerikanci? Mo ete li nakon ovakvih dokaza biti sigurni da su je Amerikanci samo blagoslovili? Ne mislite da su i oni imali svoje prste u svemu tome? Za to bi Amerikanci uopæe to radili? Ne budite glupi. Gdje to. Amerikanci u tome imaju puno vi e i skustva. Tuðman i Su ak su nevini. Za to bi im jedan Vijetnam bio va niji od E urope. Vrijeme je da javnost i meðunarodna zajednica saznaju neke st vari. kakve dokaze za to? Naravno. Ta je osovina postavila Raèanu rok do kojega mo e mijenjati gotovinu za eure ili za dolare. to dokazuju ove fotografije uopæe? Dokazuju da su Amerikanci sve znali. prije nekoliko minuta. kako bi moja rijetko lucidna i razorna aluzija na uvoðenje eura i nestanak moæne njemaèke marke bila to jasnija. ako je sve tomu tako. Recite. To je snimljeno uoèi Oluje. otkud sad ta. dakako.

.. nije ta politika ba tako. gotovo. Evo. mo da Amerikanci i nisu ba sve . gore. ne....... to je to? General Gotovina s nek m èasnicima. da. Ne. Hm. ja sam samo èitatelj ovo ga teksta. a opet. nije to ba tako jednostavno. nego ove tri ovdje! Pa na njih i mislim. mo da nisu samostalno organizirali Oluju. sve mogu objasniti!. vidite. uopæe branili i reafirmirali steèevine jedne amerièke vojno-obav je tajne smicalice? Tko to uopæe eli? Vi. Èekajte malo.. Imate li vi kakve dokaze za to to govorite? Neka znate da æu tu iti i vas i list koji èitate ako nemate jake dokaze za s voje bogohulne tvrdnje! Naravno da imam. Pa èitali ste kako i sam Peter Galbraith ka e da se Tuðman smijao kad mu je slu beno protestirao zbog Oluje? No?! Naravno da æe to reæi. Dajte da vidim. Da.. Ja?! Aha. ja uopæe ne vjerujem da Amerika nci imaju i ta s tim. vi morate znat i. . znate. za to bi oni uopæe organizi ali Oluju? Mo da da rije e Bosnu. ni ta od va e »velièanstvene pobjede golorukog hrvatskog naroda«. to je sad dosta jedan slo en problem. zaista.. to je sad dosta nezgodno. i to s ovim? to to uopæe znaèi. Da. To je snimljeno uoèi Oluje. ne stoji. Glupost! Tko vam je uopæe dao te fotografije? Vi. mislim mo da oni i nisu organizirali Oluju. Amerikanci. Zbogom.. Vidite da smo na dnu stranice? Stanite. s druge strane. Da oni nisu blagoslovili Oluju. Vidite. Domovinski rat i to. malo mi vas je.. Ne... ove tri fotografije ovdje. dopizdilo èitati. vidite. Kakvu? Slobodnu. Vidite.. Uostalom. tko su ti ljudi? Amerièki vojni obavje tajci. prije nekoliko minuta.. tu pi e. a kamoli u Hrvatskoj! Ne budite smije ni! Oni u Hrvatskoj nikada nisu bili! Bar ne za vrijeme predsjedni ka Tuðmana. onda to prilièno »dovodi u pitanje samu hrvatsku dr avu kao takvu«. Suverena? Dr ava po kojoj strane vojske vr ljaju.. stvarno pi e. Ako ni ta dr ugo. ove fotografije.. to sam zapravo htio reæi? A opet. .Nego kako jest? Mislim.. dapaèe. Nemoguæe! To je la ! Za to bih vam ja uopæe dao ove fotografije? Nemam pojma. sve su znali. s opro tenjem.Za to bismo mi. Evo.... stanite.. mo da da mi doka ete da Hrvati tada nisu imali muda.. moramo ne to. Vi ste sami rekli da je to cilj HONOS-a. to æete objasniti na nekom drugom mjestu. kad sam vas pitao je li bilo ratnih zloèina u Oluji..... organiziraju i provode vojne opera cije u najmanju je ruku prilièno labava suvereniteta. Ne. Naime... go spodine Ivankoviæu. »zlatnih slova« i »tvrde stine«! 156 F lo je stra no to vi sad govorite. Ne vjerujem da je njima ba odgovarala nezavisna i suverena Hrvatska. Hm. ako je nezavisna hrvatska dr ava duboko utemeljena u jednu najobièniju amerièk u vojno-obavje tajnu smicalicu.. na primjer. Tada je ovo ipak jo bila slobodna... ali barem su suraðivali..Tamo. ja se ne brijem tu dolje nikada. te fotografi je. samostalna i suverena dr ava! Dobro. ne tu fotografiju.. Kakve sad. naime... Pa neæe valjda priznati! Oni jo nisu priznali ni da su bili u Ka mbod i. sad lupam. ne ta. ta ja znam. ta fotografija. 155 .! Otkud vam to? Ne. èek. Ne znam. tako ispada. da... to je to? Otkud vam ta fotografija? To je fotomonta a. Ha. nema zbora.. lijevo. Otkud ja znam. meðutim. samostalnu i suverenu.

gdje ih je èekalo sto tisuæa raspomamljenih iraèkih fanatika i jedanaest oèajnika koji su u paniènom strahu pred Saddamovim sinom Udavom spremni i ubiti za pobjedu nad Iranom. znamo svi kakav je i ta je. da odjednom na svojim satelitskim prijamnicima memoriraju iransku te leviziju. simpatièan. galantnim Sanaderom . onda barem Prorok . otkad je zaludio Iran. svoj talk-shoiv pod nazivom Ave. priznajte. Mahdavikia. Sto se. dakako. d ogodilo s velikim Hrvatima.iako je i Iran veæ dovoljno daleko da bi stvari uopæe i dotle do le. da im je takav Ciro. da vam je Æiro postao simpatièan. dakle. konaèno mogu podijeliti s nekim i sad gledaju u vas oèima mutnim od piæa i tuge. Ali Daei uvalio gol za 2:1. jebi ga. Hajde. bengalke. tek uvod u tjedan u kojemu je Hrvate oèekivala presudna utakmica izmeðu Irana i I raka. najljuæeg hrvatskog rivala. Cijela nacija te je dramatiène noæi strepila za r ezultat nogometne utakmice izmeðu . eto. dogodilo s Hrvatima da veæ mjesecima u transu prate rezultate nogom etne reprezentacije Irana? Sto se dogodilo s Hrvatskom. a sretnici s moænom satelitskom opremom uspjeli su èak pronaæi i s ignal bahreinske dr avne televizije. naravno. Æeka se jo samo repriza Ogrestina ciklusa s rasplesanim Seksom. definitivno neizbje ni Æiro.Saudijske Arabije i Bahreina. ajde. Ali Karimi. selektor nogometne selekcije Irana. Iran je pobjegao Saudijcima i Iraèanima na sedam bodova i praktièki izvadio vizu za Svjetsko prvenstvo u Japanu. Karuseli. svakodnevno opskrbljuju novim i novim detaljima iz biografije iranskog vratara ili pomoænog trenera? Sto se to. naime. eto . lud pa lud. da to nije ni ta jer je i vas ena prevarila veæ tri puta. dakle. ali. lb 157 Sto je mu karac bez brcica ili kako je Robert de Niro na koncu odustao od ubojstva Vladimira Seksa Stvar je ovaj put ipak oti la predaleko: tisuæe Hrvata pretra ivalo je Internet oèajnièki tra eæi nekakav livescore-prijenos. A m alo poslije èetrdeset osme HTV-ove reprize kultne Svlaèionice s legendarnim Stjepano m Spa-jiæem. Priznali su mi to s olak anjem s kojim ljudi za ankom priznaju prijateljima da ih en a vara. Mohammadv. recimo . priznali da su s u asom otkrili kako sami sebi ne mogu poreæi da im je. i bit æe to definitivna potvrda da sa m onomad za ankom bio u pravu: rijeè je. uslijedila odmah nakon reprize Svlaèionice s Markom Per koviæem Thompsonom.. Hrvatska je eksplo dirala. koji su nas godinama uvjeravali kako ih ne zanima ni t a istoènije od iloèkog traminca i kako im je Sarajevo jednako zanimljivo koliko i Da r-es-Salam. Mogao bi se zvati »fa izam po mjeri èovjeka«. pet minuta prije kraja. simpatièan. Minavand. u kojoj svake dnevne nov ine imaju barem po dva stalna sportska dopisnika iz Teherana. èekajuæi da im ka ete ne to utje no. dakle. o trendu. Vahedi. S olak anjem pra njenja neke goleme muke koju. Ili da je.Zlatko Canjuga. èak i vama koji ga do .. Rezai! 158 Povratak svojim perzijskim korijenima. Stvar je. Kad je konaèno. u svakom trenutku spremni u dahu izrecitirati prvu jedanaestoricu: Mir zapoor. uzavreli su forumi i chatovi u potrazi za bilo k akvom informacijom. postao nekako. Stvar nije oti la predaleko samo zato to je na omra eni Æiro u Teheranu postao bog . èovj ek od kojega. meðuti m.dogo dio se. oti la predaleko kad su mi u razmaku od par dana trojica od uku pno nekoliko ljudi do èijeg mi ljenja dr im. Deanmohammadv. i vama taj peder Æiro postao nekako. Ne. Hasheminasab. koji nas. zov djedovine i davnih predaka? Ne . hm. nekako u isto vrijeme kad su novine objavile da æe na nekakvoj lokalnoj kutinskoj televiziji. ili fa izam s ljudskim likom. taj Æiro. Koja je. pjesma i pucnjava po ulicama hrvatskih gradova nakon sjajnih 1:1 Bahreina i novog neuspjeha Arabije. inaèe valjda sedamnaeste ili osamnaeste Knjazove emisije s njim u glavn oj ulozi. bili su. zapravo. takav kakav je. duhovitim Pa aliæem i (opet) lepr avim Canjugom. kako se to ka e. naravno. naime. ne mo emo pobjeæi ni velikom seobom naroda preko Karpata u ju nu Eu ropu. Danima su se raspitivali za zdravlje najboljeg iranskog igraèa Ali Karimija. Ali Daei. u bespo te dnom ratu da se sazna vi e od konkurencije. Cezare imati nitko drugi doli . eto. Nekonarrr.rujna 2001. primjer. a vi e od svega brinuli kako æe njihovi ljubimci pre ivjeti pakao Bagdada.dob ro. Dogodilo se to. u napadu iskrenosti nakon nekoliko boca v ina. TV-Netu ili kako se veæ zove. naime.

obja njavajuæi kako u svojim pripovijetkama i tekstovima poku ava proniknuti u te crne jame. taj Ciro. dakle . rasistima i ovin istima s ljudskim likom. lak e popularnog Spajketa pitati koja mu je najdra a gomoljka neg o ga pitati za to Srbi ne mogu igrati u Hrvatskom dragovoljcu? Zar nije lak e Canjug i dati talk-shovu da on sam druge pita koje su im najdra e gomoljke.. a ne oni. »kako si se sad toga sitija?« Pala mi je. A onda je lak e s njima i ivjeti. 159 Priznajte da su vam zaigrali kutovi usana kad je Vladimir Seks ono nezgrapno pop ut meèke plesao na bini. »Pizda ti mat erina«. nafiksane i drogirane huligane na Tuðmana«? L ak e je. dobrim susjedima. naravno. u opu tenim okru enjima kultnih TV-svlaèionica. frustriranoj i kukavnoj Hrva tskoj lak e sa svojim fa istima nositi kao sa simpatiènim. istinita prièa o jednom poznatom hrvatskom knji evniku . naime. razorno i nemilosrdno. prièaju omiljen e viceve. Lak e je Ivica Pa aliæa pitati tko vodi djecu u kolu . uèinio nekako milim. bit æe vam lak e. pjevaju. preprièavaju prva seksualna iskustva. nego njega pi tati kako su to »komunjare hu kale pijane. Priznajte da veæ. onako iskre no. Ba kao to se dana njoj jadnoj. Priznajte. Èemu stoga na skladan trajno-smje kajuæi odnos optereæivati pro l a kamoli buduæno æu? Postoji. Blentav. Nije li. Nije to vi e bila literatura. eto. kako se ka e. rekoh. ljudskim.. je li mi tako budalast i l ud barem malo. uostalom. prenositi Canjugin show.. na pamet ta prièa dok gledam euforiju po teheranskim ulicama i Ci ru kako ispaljuje da æe prijeæi na islam. s tim fa istima. uostalom. veæ da bi ih razumio.Vi ili supr uga? . dok ple u i pjevaju s pionirskim kapicama i bananama na glavi. da vam se Canjuga kod Ogreste. Kasnije smo se sreli na domaæem terenu. znao je govoriti u intervjuima. uèinili nekako. sto puta je lak e Seksa prikazati kao èovjeka koji . uostalom. neæe se on naljutiti 160 to ga spominjem. u konobi kod Fife. simpatiènije proèitati kako æe se Æiro javno objesiti ako izgubi od Iraka nego kad je o nomad istom sudbinom prijetio »èetnicima u hrvatskim novinama«? Naravno da je lak e.s impatièan. skoro dragim. k ako pi u novine. »Nije njima lak o ivjeti s tim govnima u glavi«. da bi ih opravdao. Kao to joj je svoje fa iste lak e pozvati na ples nego na sud i kao to ta Hrvatska sama sebe tj era priznati da su njeni fa isti potpuno bezopasni dok ple u. tra ite frekvenciju lokalne televizije koja æe. Priznajte da vam se Iviæ Pa aliæ na on oj golemoj obiteljskoj fotografiji preko cijele stranice uèinio nekako u dubini du e dobrim èovjekom. Priznajte da su vam se svi ti likovi iz pro losti u krugu obi telji i prijatelja. kakav jest da jest. Njima mo da zaista nije lako s to likim govnima u glavi. naime. Onda je s prijateljima oti ao promovirati knjigu u svoje rodno selo i do ivio noænu mo ru: kao u kakvom horroru njegovi su likovi o ivjeli. i dok pitam sam sebe je li mi. bit æe vam lak e.kao i svaki nar odski èovjek voli dobru kapljicu i natjerati ga da zaple e. s razarajuæim smije kom kad priznaje da mu je nadimak Herr Flick oso bno sasvim simpatièan. Imao je on onomad tezu da su i fa isti ljudi i da ih kao takve tre ba promatrati: ne.nego ga pitati kako su organizirani konc-logori u Herceg-Bosni i gdje su nestali dokumenti o praæenju novinara i opozicijskih politièara. samo to se mi u njima davimo. Priznajte da je ba bilo simpatièno kad je Spajke kod Knjaza narodski psovao i vrtio janjce. simpatiènoj glavi.prije godinu-dvije niste mogli vidjeti niti kako pere Sekin auto ili »jebe mater vlastitom sinu ako nije za Tuðmana« . a znam ja kakav je. ili kad s e ono Thompson s prijateljem iz djetinjstva svaðao u èijem je selu Drugi svjetski ra t dulje trajao i èije je selo ubilo vi e partizana.jer to ste ionako veæ svi glasno priznali. voze djeèje bicikle. Priznajte. ljudski. dobar pisac i dobar èovjek. uèe djecu plivati ili vode nogometnu reprezentaciju Irana.. veæ vi e onako spa avanje ive glave. a opet nekako vejkovski toplo. odgovorio mi je. pa s am ga podsjetio na njegovu davnu tezu o fa istima. Zar nije. s onom pionirskom kapicom na glavi. ali nekako dobroæudno blentav.znate ga st o posto. pu n razumijevanja za govna u njihovim glavama. naravno. okru ili krèmu u kojoj je organiz irana promocija i urlajuæi prijetili linèem. Prizn ajte. smijuæi se sam sebi onako kako se smijao Mate Graniæ onom imb ecilnom vijencu od kru aka na svojoj okrugloj. Skoro da sa m mu zavidio na odnosu kojega je uspostavio sa svojim likovima: usitno ih je prc ao i zajebavao. onako simpatièno nespretno nego ga natjerati da prizna kako su Merèepovi vitezovi iz Pakraèke Poljane preko noæi nestali iz zatvora. simpatièan? .

odgovaraju na naramke brzopoteznih i kao iz topa ispaljuju da ne vole silikone i da im je najdra a gomoljka krumpir. iako i u njemu ima veæ dovoljno simbolike. gotovo simpatiènih ljudi. koji je otmièarima nabavio vize za S AD. Pretjerujem? Ne.Sjedinjenim Dr avama! Kako znam? Duga je to prièa. u i vaju u svojim novim ulogama obiènih. Slutim da nas to neæe ni iznenaditi ni sablazniti: ako ne stoga to nakon masakra nekoliko tisuæa ljudi u ru evinama Twin Towersa imenovanje nekog pra njavog sokaka po beskrupu loznom samoubojici i ne bi bio neki skandal. èak æe i supruga jednoga od otmièara dobiti posao u sto eru osig uranja mule Mohammada Omara. i Doktor i svi ti mraèni likovi udo bno su se smjestili u na e poslijeratne ivote. recimo. naravno. Njegovu pak obitelj na groblje tih da na nije dovela samo tiha solidarnost s pokojnikovim kolegama: samo dan prije »crno g utorka«. Umjesto nad Hrva tskom zavr ili su. te prijeteæi bombama tra ili od pilota da skrene preko Atlantika i nadleti Hrvatsku. onda barem zbog svega onoga to æe pret hoditi puèkoj sveèanosti u Ulici ehida Al Shehrija. po Hamzi Al G hamdiju . apnuo Rayu Liott i da zaboravi planirano ubojstvo onog debelog dosadnjakoviæa i da mu sve opra ta.» t e mu karac bez brèiæa!« rujna 2001. Kako bi to rekao na pisac a dobar je èovjek. nije da nisu. Onog dana kad su njujor kim grobljem odjekivali poèasni plotuni. kad se stotinu njujor kih plavaca upisalo na stravièan opis rtava napada na New York. dok æe ime Ziada Jarra ha. oni su obilje ili 25. veæ vi e onako spa avanje i glave. Ov aj put . pomagaè skupi ne koja je èetvrti oteti avion obru ila na Pentagon. ponosno nositi jedan kamp za obu ku Bin Ladenovih talibana negdje na afganistansko-pakistanskoj granici. koji se zabio u ju ni tor anj WTC-a nazvat æe specijalnu jedinicu afganistanske vojske.Onda sam sjeo za kompjutor i napisao tekst. obitelji pronaðenih i identificiranih policajaca . ju naka koji se za upravljaèem boeinga 767 American Airlinesa. nezgrapno ple u ili voze djeèji bicikl. meðutim. izruèeni SAD-u i poslani na dugo . Medu njima su i putnici boeinga Trans World Air-linesa koji su na njujor kom ae rodromu tada strpljivo èekali poziv za let 355 na liniji za Chicago. savjetnicom u afgan istanskoj ambasadi u . jasno. Said Bahaji. pret jerano bi bilo kad bi je talibanska vlada imenovala. godi njicu svoje tragedije. i Canjuga. sve ostati na imenovanjima ulica i kasarni: Hamdi Al Saghani. i Thompson. sve je zapravo tako vejkovski veselo da nam dode kao i Robertu De Niru kad je u filmu T he Good Fellas. kad gradske vlasti Kanda hara jednu ulicu u tom afganistanskom gradu nazovu imenom Walida Al Shehrija. nikada nismo bili niti æemo biti simpatièni. ljeta kojim su harali Veljko Rogo iæ i Nadia Comanec i. 161 Junaci Al Shehrijeve ulice ili hoæe li sloboda umjeti da krièi kao to su taoci krièali zbog nje Nakon svega. Neæe. vjerujte. nastati kad dode vrijeme za promociju i kad promovirani fa isti o ive.prvih od stotinjak stradalih u uru avanju tornjeva W TC-a mogli su vidjeti svje e cvijeæe na grobu 162 jednog davno poginulog njujor kog policajca.jednom od otmièara United Airline-sova leta 175. i osim obitelji nesretnoga policajca jo se samo rijetki sjeæaju toga babljeg ljeta 1976.za razliku od èuvene otmice Air Franceova aviona samo dva mjeseca ranije . Zavr io sam ga otprilike ovako: I Æiro. meðutim. Problemi æe. neæe to ni biti nekakav skandal . razgaljen dobrim dru tvom i vicevima Joea Pescija. bit æe imenovan predsjednikom afganistanske Matice iseljenika. domaæin grupe koja je organizirala otmicu treæeg zrakoplova. stvar ni u datumu. E. to onda vi e neæe biti ni literatura. i Seks.. Nije. postat æe ni manje ni vi e ministr m obrane! Na posljetku. zajedno sa ezdeset putn ika. vode afganistanskih talibana. toga utorka zabio u sjeverni toranj World Trade Centera u New Yorku. naime. i Spajke. Smije ni su kad stave v ijenac banana na glavu. Mi njima. Bilo je to prilièno davno.otmièari nisu bili Palestinci. gd je bi izbacili letke s »Pozivom na borbu protiv srpske hegemonije«. A to veæ mo emo rekonstruirati pouzdanim znanstvenim metodama: recimo. u Parizu. ne sluteæi da æe samo nekoliko sati kasnije postati sudionicima drame koju æe re irati pet otmièara. pa se neæe naljutiti to ga spominjem . Predstavili su se kao hrvatski revolucionari. gdje su uhap eni. ni talk-shoiu.to. bit æe imenovan generalom afganistanske vojske. otmièara aviona koji se sru io u Pennsvlvaniji. a Mohammad Hamesh.

takvu Hrvatsku iznenaditi i sablazniti kad jedna ulica u Kan daharu dobije ime Walida Al Shehrija. gledano iz pilotske kabine. Nisu li. naravno. Talibanski su otmièari na kolokvijalnom hrva tskom »vi e teroristi« nego na i. prije dva tjedna. Dogodilo se to 10. Da. heroj po kojemu se nazivaju glazbeni festivali. na primjer. u Hrvatskoj doèekana cvijeæem i odlikovan jima. jedna od otmièara TWA-ova leta 355. koji je sedamdesetih godina po Njemaèkoj palio JAT-ova predstavni tva i ubijao djelatnike jugoslavenskih konzula ta. Leteæi hrvatski revolucionari oreli su avion s namjerom da bace letke. otkriti èvrsti doka z za tezu da otmica leta 355 tog davnog 10. godine. nakon zat vorske kazne odslu ene u Sjedinjenim Dr avama. po toj su logici ugraðeni u same 164 temelje slobode za koju su se borili. Nije da se ljudski ivo t ne po tuje: ivoti pilota-samoubojica. po oj brojevi letova èetiri oteta i sru ena aviona zbrojeni daju 356. zajedno sa ezdeset putnika. Leteæi mud ahedini oteli su avion s namjerom da ubiju. 163 Naravno. Iako bih se za kleo da oni to su. U ponedjeljak. A danas tra e pravdu i nemilosrdnu kaznu za krvoloène arapske ter oriste. ba kao i oni to su podme tali bombe po dalmatinskim pla ama.godi nje robije. dok su dvojica te ko ranjena. Julienne Eden-Bu iæ. pa oni medu njima koji su pre i vjeli i do ivjeli trijumfalan doèek u »krvavo izborenu slobodu« pri èemu je.jednog dana. u slobodnoj Hrvat skoj.èak æe i u matematièkoj jednad bi. I ubili su jednog èovjeka. stanove i poslove u Hrvatskoj vojsci? Zar nije otmièar Miro Bare iæ danas i slu beni narodni heroj s pripadajuæom bistom. sas im nebitno èija je to krv mogu raèunati na sve vojne i civilne poèasti. te zaposlenjem u Tuðma-novom Prvom gardijskom zdrugu? Mislite da je to bilo pretjerano? Ne -pretjerano je bilo kad je otmièarku amerièkog aviona hrvatska vlada imenovala savjetnicom pri hrvatskoj ambasadi u . Pri demonta i eksplozivne naprave jedan je policajac poginuo. talibanskog junaka koji se za upravljaèem Bo einga 767 American Airlinesa. Èak tri tisuæe puta vi e.koji su u dimu »paklenog tornja« WTC-a prepoznali Sotonin lik. sunovratio na sjeverni toranj World Trade Centera u New Yorku? To je. kao to su raèunali na nagradu za svoju po rtvovnu borbu . ivoti tisuæa nesretnika iz Twin To-wersa kao i ivot onog nesretnika poginulog u eksploziji bombe u avionu na liniji Kopenhagen -Zagreb 1972. otmièari i ubojice ambasadora Roloviæa 25 godina kasnije u Hrva tskoj dobili udobna skloni ta od Interpola. i neki hrvatski novinari koji su u istoj misiji do j uèer objavljivali feljtone o nevinim hrvatskim borcima za slobodu koje amerièki fa ist i dr e u kazamatima. èlanova Bugojanske grupe. rujna. uostalom. malonogometni turniri i gradske ulice? Zar nisu pomagaèi hrvatskih teroristièkih skupina u Americi. u jednome isti: i jedni i drugi su »borci za slobodu«. hrvatski su revolucionari ostavili bombu u pretincu za prtljagu njujor kog eljeznièkog kolodvora. Otmica ipak nije pro la bez rtava: da bi pokazali kako misle ozbiljno. onomad planirali ru enje najvi eg hrvatskog nebodera. I jedni i drugi slavljeni su u svojim domovinama kao heroji. na posljetku. Samo dan kasnije Bin Ladenovi su kam ikaze zaparali nebo nad Manhattanom. Ljubitelji bizarnih teorija i nostradamusov skog simbolizma . cijena slobode ekonomska logika po kojoj veæi b roj rtava ne znaèi inflaciju valute. rujna 1976. recimo. I u bili su tri tisuæe ljudi. rujna nije samo kalendarski prethodi la tragediji 11. nego veæu vrijednost robe. kasnije postali najvi i dr avni funkcionari. postoji golema razlika izme ganistanskih i hrvatskih revolucionara. mnogo godina kasnije u slobodnoj Hrvatskoj poèa æen generalskim èinom? Zar nije. postoji razlika. navr ilo s e toèno 25 godina od otmice TWA-ova leta 355. i nisu ba raèunali da u Zagrepèanki neæe biti nikoga da pogine. Osim obitelji poginulog njujor kog policajca i putnika na liniji New York-Chicago. ba kao i. 25 godina kasnije. uostalom.Sjedinjenim Dr avama! Zar æe. te se otmice danas sjeæa jo samo poneki hrvatski emigrant u sizifovskoj misiji sak upljanja potpisa za oslobaðanje voðe otmièara Zvonka Bu iæa. godine. Samo su. gener ali i ministri? Nije li jedan notorni Ivan Andabak. Da. u najboljoj talibanskoj maniri. ili onih dvadeset est rtava bombe podmetnute u vlak na pruzi . koji u zatvoru u Lewisburgu s lu i svoju do ivotnu kaznu. a u datumu »crnog utorka« amerièki emergency-call 911 .

vidjet æete . Akcija ima i prikladni naziv: »Veliko NE!«. sa svim pripadajuæim èinovima i odlikovanjima. trudnica.kako reèe pjesnik . umirovljenika.makar kao otmièa rke aviona ili. Od toga . 165 Kaj hoèeju ti studenti? ili kako zemlja koja ima ovakvu buduænost ne treba brinuti za svoju mladost Bilo je. napredna snaga hrvatskog dru tva popizdila je posljednja. pa tak o i ovog na eg nesretnog »dru tva u æo ku« balkanske krème. recimo. povij est æe zabilje iti. vrijede li slobode Izraela i Palestine ivo ta onih staraca u d amijama i sinagogama? Mo e mala pomoæ: za odgovor na takvo pitanje najprije treba razjasniti jesu li teroristi i ubojice zaista »borci za slobodu«. dvadeset godina kasnije. tada je u Jugoslaviji bila popularna subverzivna po tapalica »Danas u Afganistanu. poput tisuæa tona betona na jednome jedinom kamenu-temeljæu. Bit æe tako. godine digli protiv marionetske komunistièke vlade i sovjetskih ten kova. Jest. nisam vi e siguran ni da se ta doskoèica odnosila sa mo na Ruse. Veljka Vlahoviæa . Kad veæ nismo krièali zajedno s njom.razgovaraju sa stu dentima u zadimljenim sveuèili nim kafiæima. buduænost i avangarda svakog dru tva u povijesti. kao to to ovih dana prijete hrv atski ta-libani ukoliko se usudimo pohapsiti one koji su umjesto amerièkih pilota ubijali srpsku starèad i revno nalijevali temelje hrvatske dr ave? Hoæe li to. partizana. a ja ne znam koga æe studenti saslu ati ako neæe s!« »Hm« nakon kraæe pauze æe èasna starina »a to uopæe tra e?« Zaista. izgleda.biti sloboda kakvu d anas u ivaju. kao savjetnice u veleposlanstvima? Nekako nisam uvjeren da su takvu slobodu sanjali i ba svi Afganistana kad su se o no davne 1980. Danas. afganistanske ene? I hoæe li jedina razlika izmeðu talibanskog Af ganistana i talibanske Hrvatske biti u pravu na ih ena da uopæe rade . vozaèa tramva ja. samo pitanje vremena kad æe se i to dogoditi. a posrednici u p ravilu neke sijede. Konaèno. p obuniti studenti . ubij idova!«. vrijedi li slob oda Baskije ivota sve one djece u kinu. na poèetku ija. I eto. Hoæe li to biti sloboda samo za ubojice i teroriste? Hoæe li to biti sloboda kojom æe jezovito odjekivati skandiranje »Smrt Ciganima!« ili »Ubij. I kad na ulice prokul ja vulkanski gnjev mladih ljudi koji tra e promjene odmah i sada. policija podi e stupanj bojne gotovosti. Sime Luèin æe sa suradnicima razraditi plan obrane Markova trga i provjeriti pritisak u v odenim topovima.retorikom upadljivo jednaki onima koji »okom za oko« prijete lovcima na Osamu bin Ladena .Dortmund-Atena nekoliko mjeseci kasnije ne to su pak bez èega se u graðevinarstvu ne mo e. vrijedi li ta sloboda ivota nekih nama nepoznatih ljudi u Americi ili Njemaèkoj? Vrijedi li s loboda Sjeverne Irske ivota jedne jedine uèenice protestantske kole. policije. to ostaje na nama. po kojoj æe va iti pravilo »oko za oko. znam: demonstrir aju . recimo.»stvar je ozbiljna. to uopæe tra e? Kako bi rekao stari Broz: »Kaj hoèeju ti studenti?« to nabrijani uèili tarci zahtijevaju »odmah i sada«? Ostavku Vlade zbog sveopæe ekonomske i moralne kri ze dr ave? Zbog politike koja je rezultirala s 50 tisuæa mladih i obrazovanih Hrvata u dijaspori i samo 5 posto graðana s fakultetskom diplomom? Aha. Onda. seljaka. Kad æe se. obièno se hitno i tajno sastaje dr avni vrh.sloboda umjeti da krièi kao to su taoci krièali zbog n je. sutra u va em stanu«. stanovnicima tih »krvavo izborenih sloboda«. a mediji posebno naglasiti: radi se o najveæem organiziranom stude ntskom prosvjedu nakon legendarne 1968. pa jo studentskoga »NE!«. vlasnika autorskih prava petparaèkih pop-hitiæa i antimilitaristièkih Jehovinih sv jedoka èak i debelo poslije svoga vjekovnog neprijatelja.uvelike æe zavisiti i kakva æe biti sloboda u kojoj æete ivjeti. jo bolje. i u Hrvatskoj ovih dana. a Ivica Raèan vjerojatno veæ tra i hrvatskog Sartrea. »Gospodine Supek« dramatièno æe Raèan . rujna 2001. moralni stupovi dru tva poput Jeana Paula Sartrea ili. A to hoæe li . dogodilo se. nakon obespravljenih radnika. zub za zub«. i jo legendarnijeg studentskog trajka 1971 .savjest. dakle. Sastajat æe se u i kabinet Vlade. Sjeæam se. godine. Makar samo da sebi olak amo slobodu za ko ju su se oni »borili«. kao na pro lotje noj utakmici Dinamo-Maccabi? Hoæe li to biti sloboda po definiciji iz erijatskog pr ava. Pa ipak. A ne postoji vlada na kugli zemaljskoj k oja se ne bi tresla od toga velikoga. kad jednom doðu na vlast hrvatski talibani . uostalom. akademske glave od autoriteta medu mladima.

na i djedovi pak pi ali su krv u Karadordeviæevim kazamatima boreæi se za radnièka prava i besklasno dru tvo.jebi ga. priznajte i sami . Studentsko »Veliko NE!« odjeknulo je Hrvatskom poput bombe: odluèno »ne« Vladi koja gnjevn im demonstrantima s Molotovljevim koktelima beskrupulozno ukida djeèji doplatak i pileæu juhu srijedom! Dobro. pak. rukli su se sa andarima demonstr irajuæi protiv Hedervarvja. jednog dana kad se izborimo za djeèji doplatak do penzije.mladost koja ima takv u zemlju ne treba brinuti za svoju buduænost.166 protiv leteæeg cirkusa Èondvja Pvthona i izrièu svoje jasno i veliko »NE!« desnièarskom hal cinacionalizmu? Ne?! Pa da. svakodnevne »kolateralne gre ke« u kojima ginu djeca i civili. na i su oèevi na fakultetima bili »realni i tra ili nemoguæe«. A ja opet ispada m zloban iako nisam htio tako poentirati. kad se to proèita ovako kako je napisano. Ili æe bar biti. australski bruco i u gumenim èamcima nalijeæu na goleme tankere. jasno.nije. da . da se krivo ne razumijemo. kad su im roditelji dobi li otkaze i kad su im djedove na Trgu rtava antifa izma cipelarili izbrijani neonac . nije ni to? Onda razlog njihovu bijesu mo e biti jo samo amerièk o peglanje afganistanskih pejza a. na i pradjedovi dok su bili studenti. 167 Evo. veæ roditelji i dru tvo. hrvatski studenti su se pridru ili kolegama dil jem svijeta i protestiraju protiv ekonomske globalizacije i diktature profita zb og kojega telefonski pretplatnici umiru od gladi. studenti tra e veæu kaloriènu vrijednost svojih hrenovki. i veæ sutra æe porazbijati sva stakla na zgradama Hrvatskog te lekoma i Plive. Naravno da ne: hrvatski studenti ovih dana ne potpisuju peticije ni protiv globa lizacije. Imala je ova zemlja i drugih problema posljednjih godina. naravno. rekto re i ravnatelje studentskih centara. to mo e zvuèati i kao lijep civi lizacijski napredak. utjeli su i kad je Hrvatska pljaèkana. Danas. zavr avali na sudu zbog intervjua s Milovanom Dilasom 1 tra ili oslobaðanje Janeza Jan e. Da opet parafraziramo starog Starog . protestirali protiv rata u Vijetnamu ili barem odljeva deviza u B eograd.èovjek zaista mora biti malo zloèest dok gled a na televiziji kako studenti na Barkelevu ili UCLA-u protestiraju protiv rata u Afganistanu ili Bushove redukcije ljudskih prava. A i jedni i drugi prilièno su se promijenili. utjeli su studenti knji evnosti kad su uni tavane k njige »sumnjivih lica«. a s ocijalnu pravdu lomi preko reumatiziranih leda penzionera i uspravnih kièmi studen ata. recimo. a bubre ni bolesnici od jeftinih filtera za dijalizu. zemlja u ra ju. utjeli su studenti povijesti umjetnosti i ar hitekture kad je sru en Stari most. opra ta dugove nogometa ima i sama sebi dijeli volonterske naknade. pa studenti nisu izlaz ili na ulice niti pisali peticije. Sto.i protiv novih menija u studentskim menzama po kojima æe pite imati desetak grama jabuka manje. a heidelber ki studenti mlate neonaciste. utjeli su studenti kad im je HDZ postavljao dekane. nisu oni krivi. Jer to ako Vlada popusti i odobri im djeèji doplatak do diplome? Sto æe sljedeæe zahtijevati? Plavstation 2 na svakom fakultetu i postdiplomski studij za trenere Pokemona? A zapravo nisam htio biti tako zloban prema hrvatskim studentima. Ali . èovjeku doðe da im ukine i voæni jo gurt uz veèeru i Teletubbiese prije veèere. ni protiv bahate samovolje SAD-a. veæ pro tiv ukidanja njihova dosada njeg prava na . dok istovremeno njihovi hrvatski kolege tra e svoj djeèji doplatak. utjela je na a buduænost i kad su im profesori sum njivih gena izbacivani s fakulteta i kad su im kolege sumnjivih krvnih zrnaca od lazile u politièke azile.djeèji doplatak! Eh. Pa ipak . Jer kao i svak o dijete na ovom svijetu. a ruèak umjesto 4 i pol kune ko tati sedam. Odnosno. Uostalom. te bezrezervna podr ka vazalne hrvatske Vlade pendreku svjetskog policaj ca. I stvarno. Mislim. na zemlju koja nema drugih problema osim djeèjeg doplatka za apsolvente i malih normativa za punjene paprike u studentskim menzama: to mora da je raj na zemlji. sveuèili tarci u Francuskoj i Hon g Kongu gaðaju kamenjem staklene tornjeve velikih korporacija. èak smo i mi kao studenti imali odliènu ideju da promijenimo svijet izdavali smo Omladinsku iskru u sto tisuæa primjeraka. Na najveæem i najm asovnijem studentskom prosvjedu u Hrvatskoj u posljednjih trideset godina. niti protiv desnièarskog ludila. objavljivali prièe 0 Golom otoku. ne branim ja ni dr avu ni Vladu koja velikodu no s anira banke.

zaboga.eventualno æe u pregovorima zatrebati pomoæ posrednika. zbog brutalnih muèenja i ubojstava Bo njaka osuðen na 25 godina zatvora. tiskaju studentske nov ine. ali odlièno organizi rana. Sjeæate se valjda kako su zagrebaèki studenti u tim dramat iènim okolnostima gotovo u ilegali organizirali peticiju za uvoðenje vegetarijanskih obroka u menzama? Da. brinuti za svoju buduænost. smijao se igiæ.garancija su mira u kojemu æe vladati. utjeli su kad su im noæu odvodili susjede i kad su im kolege s faksa mobilizirali za rat u susjednoj dr avi . od »univerzi teta revolucije« do »Crvenog sveuèili ta«. kad je onomad projektirao dr avu bez opozicije i studente bez stava. ali po d uvjetom da on. Anegdota o veselom Kambandi. a kako je bio na katu uglavnom sa Srbima.zna se! . prièa se. kad su im zabranjivali techno-partyje i zatvarali kult ne klubove! I onda su. utjeli su èak i kad su im htje li uvesti »policiju za mlade «.onako cool nezainteresiranu za politiku . te njihov bratiæ Vlatko Ku-pre kiæ koji su se pro loga tjedn ratili iz Haaga osloboðeni optu nice za masakr u Ahmiæima . a Zigiæeva krava u Bal-tama kraj Prijedora: Zora n se kasnije ipak o enio svojom zaruènicom. svi su oni u kurcu. napredne snage i savjesti hrvatskog dr u tva . protestiraju. to veze s Balkanom. i aktualni re im jo uvijek u iva plodove njegova pedago kog rada: vlast koja im a takvu mladost ne treba. Nema veze ako nas koj i put klepe po glavi ili po alju da osvojimo Bugojno.istièki dupeglavono ci. upadaju na Vladine web-stranice i mlate se s policijom. 1RP Ratstvo i jedinstvo ili kako je Jacques Kambanda ostao bez lepera krava. meðutim. dresiranu i zaglupljivanu. bila skromna. i to u tamo nekoj Pri tini. nakon deset godina stoièke utnje. Nema. To je dosadno i to nikoga ne zan ima. No budite bez brige: pop ustit æe veæ Vlada pred prijetnjom studenata.moglo mobilizirati jedin o kad im je Vlada na posljetku ukinula i djeèji doplatak. cool biti nezainteresiran za politiku.« U nekim drugim vremenima ovakve anegdote èitali smo u reporta ama s Titovih turneja nesvrstanim dr avama. 168 Na ovom mjestu obièno dolazi pitanje »za to?«. Hajduka. svi su mu u ali davali savjete kakvu enu da uzme. kastriranu je hrvat sku mladost . Zoran igiæ nekada nji je èuvar zloglasnog logora u Omarsk j. za dru inu koja je organizirala ubojstva gotovo milijun ljudi orga nizacija jednog vjenèanja bila je djeèja igra. a Tuðman posljednjim snagama prijetio dr avnim udarom ako HDZ izgubi vlast na izborima. Hrvatima i Bo njacim . Svadba je.va na je jer cijeloj prièi daj e novu dimenziju. zaljubljenom Zoranu i jednoj kravi. kao brat kako je kod njih obièaj od mlado enje dobije jednu kravu. od Vijetnama do Bosne. oni su mu poklo nili majicu s natpisom 'Jugoslavija'. mo da nadbiskupa ili nek oga generala i dobit æe ru ilaèke horde demonstranata nazad svoje djeèje doplatke. u Africi. dokle god imamo pravo na djeèji doplatak i repete kad je na stude ntskom meniju pizza. na skromnoj sveèanosti u posebnom odjelu z atvora Scheveningen u Haagu. Kad se Zoran igiæ odluèio na enidbu. mislim ti politièari. Ako vam je p ak na pamet pao onaj sluèaj kad je pobuna u studentskoj menzi zavr ila revolucijom. koju su nam isp rièali braæa Mirjan i Zoran. A re i æe moæi na miru nastaviti raditi sve ono zbog èega u nekim drugim vremenima i na neki m drugim prostorima studenti demonstriraju. pak. Kambandina sestra ostala je. I svi su oni. Za to. Uostalom. a Zoran igiæ bez nevjeste »Kambanda se volio aliti. tada je sve poèelo. studenti kriknuli velikim »NE!«. Dinama.od He-dervarvja do Milo eviæa. naime. Zaglupljeni i indok trinirani studenti . Za razumijevanje ove aljive epizode potrebno je ipak razjasni ti: Jacques Kambanda biv i je premijer Ruande. dakle. sa Srbima. Nebeski mir u kojemu æe vladati tako je nekako zamislio i pokojni rektor Republike Hrvatske. Coloniju. politièki anga man bio je korekuæ obavezan »izborni predmet« svake generacije bruco a na ovim prostorima. 'Ma dat æu ti ja leper krava ako je dobra'. Sjetit æete se tog povijesnog trenutka prije toèno dvije godine. listopada 2001. Uo stalom. Kambanda mu je ponudio svoju sestru. dakle. Deset godina sustavno zastra ivanu. u vrijeme kad su beogradski studenti ru ili Milo eviæa. zbog genocida nad pola milijuna Tut sija osuðen na do ivotnu robiju. Danas je . nama je u stvari super dokle god imamo Severinu. Plavstation i subotnje reprize m eksièkih sapunica. studenti ute? A odgovor je je nostavan: studenti su umorni od politike . to je ipak bilo davno.

igra karte. devu ili to li veæ. i èini se da ne postoji kuæni savjet od èetrdesetak stanara koji funkcionira tako dobro kao onaj u Scheveningenu. zloglasni silovatelji i hladnokrvni muèitelji. razmjenjivali knjige i novine: mi njima hr vatske.« Danas. a nij e nam se ni dalo«. sportsku dvoranu i kuhinju kakvu imaju stanari te crvene kuæe. naime. ali i skupina Hrvata na èelu s Darijom Kordiæem i Mariom Èerkezom. teretanu. prièa viceve i dr i dosta uspje ne repeticije iz engleskog jezika. kako je sam sebe nazivao èovjek koji je obièavao smaknuti tucet logora a prije juta rnje kave i junak fotografije koja je obi la svijet. kako sama ka e. U èemu je fora? U èemu je fora da masovne ubojice. ali to sad veæ poprima razmjere legende. vjerujte. ali poznato je da se dosta brzo uklopio u susjedstvo. poznajem dosta ljudi s ove strane re etaka koji bi sve dali da imaju sobu s televizorom i kompjutorom. prièaju Kupre kiæi. Zloèin nema granica. »i svaki dan ih nauèi nekoliko novih rijeèi«. Pa èak je i Biljana Plav iæ. znali smo: evo. »Kad bismo èuli zvuk helikoptera. Milo eviæ se dru i sa svima. koje mu èi ne i Srbi i Bo njaci. Srpski je Adolf tako posvjedoèio èasnom sudu kako je. bez najboljeg prijatelja Momira Taliæa. . pravi prijatelj. Nitko se nije upu tao u politièke rasprave. sasvim lijep kontakt s »djeèacima«. prije nego se vratila u Bosnu braniti se s krvavo izborene slobode. Milojica Kos. ost . Ne znam toèno koje pjesme. »srpski Ado lf«. Mladen Naletiliæ Tuta. jo ih je vi e pa i onih ko ji sami imaju vile i palaèe velièine scheve-ningenskog zatvora . Zatvorski èuvari isprièali su novinaru londonskog Timesa kako su mu prilikom uselje nja pokazali popis 38 zatvorenika i pitali ga postoji li netko koga ne bi elio za susjeda. I uopæe ne sumnjam da bi Jacquesu Kamb andi i Osama Bin Laden ponudio sestru za jednu kravu. ni matematièkih ni geografskih. ostao je. o karakteru optu enika kao svjedok obrane nastupio Goran Jelisiæ! Da. svjedoèila je novinarima Florence Hartmann. koja je. uvijek spreman 171 pomoæi i njemu i drugim zatvorenicima.a: oni se naprosto razumiju. No.davali smo mu sokove. rezali dojke i silovali d jecu zbog toga to im je to govorio neki unutra nji glas. zvijeri koje nisu ljude ive spaljivali. prièali. nego svjesno ubijajuæi i zat iruæi cijele narode. na kraju suðenja Bo njaku Esadu Land i. bila jedina dama na odj elu. a Srbi iz Ruande. kapetan zatvorske odbojka ke momèadi. a mi njemu Savkine memoare. gospodar smrti u logoru Keraterm. prije nekoliko mjeseci. vele èuvari Scheveningena. odbila »za tiæenu kuæu« u gradu i prihvatila æeliju na katu s Kordiæem i dru tvom. ka u da samo jedan stanovnik haa kog zatvora nije bio pretjerano sretan zb og dolaska novog susjeda.èak je bio organizirao i ne kakvu izlo bu. preko Kupre kiæa je dao posebno pozdraviti Dragana Papiæa. one na kojoj iz » korpiona« puca u potiljak zarobljenom Bo njaku. oni nama srpske. nekoliko mjeseci kasnije. Zigiæev kolega iz logora Omarska. knjige. bilo je i suza kad je Du ko Tadiæ. Tu i tamo znao bi nam ne to isprièati. na posljetku. svaku pomoæ dok se malo ne snaðe. Premje tanjem stanara kako bi se napravilo mjesta za Slo bu. na jgori ljudski ljam koji je Europa vidjela na jednom mjestu jo od suðenja u Nurnbergu . Prièe o skladnom ivotu stanara velike zgrade od crvene opeke na pje èanoj obali Sjevern og mora i prije su dopirale do nas. Momèilo Kraji nik nam je dao knjigu lorda Owena. Svi bismo pomagali 'do ljaku'. naravno. Odgovorio je: »Ne.« Nije poznato je li na tako toplu dobrodo licu nai ao i najnoviji stanar Scheveningen a Slobodan Milo eviæ. s kojim je kratio duge zatvorske dane. ali èini mi se da pre poznajem rijeèi 'bratstvo' i 'jedinstvo'«. Pri jateljstva. Ja osobno. »Pomno ih ispravlja kad pogrije e«. cigarete. tko god bio . ne ko novi dolazi. taj Esad Land o dobar kuhar i jo bolji èovjek.koji bi sve to dali da imaju takve susjede i prijatelje kakve imaju haa ki zatvorenici. »Pritvorenici su 170 svako jutro zajedno pili kavu. a prije god inu dana. e to. a slikanju je uèio i druge zatvorenike. kakvu anegdotu iz tih silni h pregovora za vrijeme rata u BiH. derali im ko u. da. recimo. odlazio na odslu enje svoje dvadesetogodi nje robije u neki njem aèki zatvor. nisu rijetka meðu zidinama Scheveningena. Uostalom. U Haagu prièaju da je Tadiæ bio sjajan slikar . biblioteku. s vjedoèe zatvorski èuvari. biv eg zapovjednika Vojske Republike Srpske. Hrvata takoðer osloboðenog optu bi. u èemu je dakle fora da ta gamad tako skladno funkcionira kad i h se stavi u èetiri zida -po moguænosti to tje nja i sa to manje prozora pa se tamo uz jesmu bratime istom onom krvlju koju su do prije koju godinu bujicama prolijeval i? »Ponekad zajedno pjevaju u æelijama. Èak i kad su Hrvati iz Bosne. Nije li.

kao to je to v eæ dugogodi nja tradicija u Scheveningenu! pa da obilazite susjede s harmonikom i sv je e ispeèenim kolaèima. mi ne sklapamo prijateljstva na osnovi socijalnog back grounda. nema teorije pa bila ona i sasvim zanimljiva. na slobodi. Ovdje.oni zapravo nikad nisu imali ni ta jedni protiv drugih.objasnio spomenuti »s rpski Adolf« Goran Jelisiæ. Paolu Coelhu i dobroj pjesmi. polako«. intelektualnog nivoa i interesa« sa svim skladno funkcionirali i bilo gdje drugdje primjerice u kolskoj zbornici. za razliku od na ih nesuðenih ubojica u Haagu. neæete susjeda suprotne krvne grupe doèekati piæem i cigaretama bez sasvim plast iènog rizika za zdravlje. ali meðusobno nisu imali razloga. Jer su isti. i ljubav prema ahu. svejedno. ima o tome svoju teori ju. dobrovoljno e identificirajuæi s njima. Jer. lucidno je. na slobodi«. recimo. bro dogradili tu. preuzeo du nost. optu en za zloèin protiv èovjeènosti i progone bo njaèkih civ la. Ovdje. to da. sve drugo je isto . 173 bri no je uzdahnula majka u telefonsku slu alicu. »samo pazi da se ne potuèete na toj za bavi!«. kad joj je sin opisao kako se tamo dobro zabavljaju uz gitare. kako je to iz drugog kuta . Da. naime. Srb i za Hrvatsku u nogometu. odluèio je zatvorenike »izmije ati« prema osobnim sklon ostima. Oni danas dije le cigarete kao to su nekoæ naftu i municiju: tamo. Srbiji il i. Bo njaci za jedne i za druge. »Ajde sine. bezalkoholno pivo i partiza nske pjesme. odabere jedan datum u prosincu kad se zajednièki slave i katolièki i pravoslavni Bo iæ i muslimanski Bajram . opi sala majka Hazima Deliæa. »Ovdje. afinitetima i talentima. Ili. poput McF addenove . dobri ljudi koji i danas mrzimo i Srbe i Hrvate i Crnce jednako kao i ah. latinicu za æir ilicu. zatoèenici haa kih zatoèenika. u Haagu. Poveziva nje prema etnièkoj pripadnosti nama je. ali nas jako brine kako æe oni na i tamo. pa oni se sasvim lijepo razumiju i s C rncima iz Ruande. kao to je to obièaj u TV-sali scheveningenskog zatvora. na slo bodi. No gospodin McFadden oèito za svoga ivo ta nije bio ni blizu zemalja odakle su mu do li ti dragi ljudi koji dijele ljubav prema ahu. Jes u protiv nas. a ne prema nacionalnoj pripadnosti. »obièan narod«. a kamoli meðusobno! A mi.naèin ubijanja. nema anse da Vlada. onda bi ljudi »istoga socijalnog backgrounda. k ako u Haagu glasi slu beni naziv bosnian-croatian-serbian jezika. na slobodi«.« studenog 2001. na a ili njihova. intelektualnog nivoa i interesa .onoga u svojoj haa koj æeliji . slikanju. uostalom. 174 . iz èiste zaje-bancije. ostali smo tako »ovdje. Ovdje. recimo.dosta dobro vlada BCS-om. nekada i sam vojni k. »Oni sklapaju prijateljstva na osnovi socijalnog backgrounda. jo uvijek prilièno zanimljivo. na primjer ljubavi prema ahu. na slobodi. kuæi. pretvarajuæi Scheveningen u »tamnicu naroda« i cijele dr ave u scheveningenske tamnice. na slobodi«.da ne bi bilo zabune . neæe Hrvati na glas navijati za Jugoslaviju u ko arci. Timothv Tim McFadden. na kraju svjedoèenja u obranu svoga bo njaèkog brata po zloèinu »Mi smo izmeðu sebe postigli mir i pomirenje. intelektualnog nivo a i interesa. koja .glasnogovornica Suda. a da jutro ne doèekate na Traumatologiji mjesne bolnice. zakljuèio Simo Zariæ. Ovdje. najbolje je. Bo njaka optu enog za zloèine nad srpskim civilima. Ruandi. pjevate partizan ske pjesme. po ti ili bilo kojoj zgradi s èetrdesetak stanara u Hrvatskoj. na slobodi. nekada nji ef Dr ezbednosti u Bosanskom Samcu. 172 Pa ipak nije tako. na slobodi«.da zajedno sa susjedima. Strahotu zablude u kojoj robijamo mi »ovdje. Zaboga. nakon to je pu ten do poèetka suðenja. onako. kad bi to zaista bilo tak o. A oni? Budimo realni . ubojice se razlikuju s amo po nacionalnosti svojih rtava.na primjer ljubavi prema ahu. Povezivanje prema etnièkoj pripadnosti vi e im nije zanimljivo« isprièao je svojevremeno ovaj strogi Irac. Kada je 1997. upravitelj zatvora u Scheveningenu. a kamoli s njim mijenjati novine i knjige. oru je i motiv . »Vi e je meðunacionalne tolerancije u Haagu nego ovdje. interesima. Nije da nije zanimljiva ta njegova teorija. a svi zajedno protiv Ni-zo zemaca. naravno.

va e elementarno nepoznavanje knji evnih klasika da se razumjeti: i 175 zbog toga to uvodni pasus prièe zaista neodoljivo podsjeæa na Aralièine feljtone. njemaèkih. o prilièno bizarnom nesporazumu: p rièu o djeèaku koji nikad nije postao umjetnik . na u as svoga oca èinovnika. Ne misli m ni da prièa o djeèaku kojemu je otac uprdio u glavu da æe biti èinovnik kao i njegov s tari nije pouèna za mlade . i tako dalje. Koje st ilske figure pisac rabi da bi nam doèarao djeèakovo razoèaranje ivotom njegovih roditel ja? 3. Kao i svake godine otprilike u ovo doba.kako to da veæ nije? »Moja borba« . prièa koja poèinje u malom gradiæu na granici dviju D va potresna ispovijest djeèaka koji. godine. no kako je od autorove t ragiène smrti pro lo pedeset godina. Smatra li daje u redu to tvoj narod ivi u dv ije dr ave? 8.do zla boga dugaèka prièa o djeèaku kojemu otac nije dao da bude slikar. Zahtjev zagrebaèkog izdavaèa Nenada Popoviæa da se opskurni Hitlerov manifest ukloni iz hrvatskih izloga nai ao je na tradicionalan odgovor Ministarstva kulture kako »nema zakonskih prepre ka za izlaganje Mein Kampfa u Hrvatskoj«. Kljuèno pitanje nije kako bi se tako ne to uopæe moglo dogoditi. Hoæe li i ti posvetiti ivot ujedinjenju svoga podijeljenog naroda u jed nu i vjeènu Domovinu? 9. to izgleda kao kad vadite izvod iz Matiène knjige roðenih: svaki put dobijete isti papir. po meðunarodnom obièajnom pravu njegovo djelo posta je opæenarodnom ba tinom.pa je ivot posvetio ujedinjenju svog a naroda s obje strane granice na kojoj je odrastao . ali i zbog toga to u vrijeme kad ste i li u kolu poznati austrijski djeèji pisac Adolf Hitl er jo nije bio u obaveznoj lektiri. mali je Adolf ipak postao »netko i ne to« i hrvatski pr ijevod Mein Kampfa na koncu se na ao i na pravom pravcatom sajmu knjiga. Naravno da nema zakonskih prepreka! Pitanje je ima li ikakvih dru gih? . Pardon.. a uvodna prièa »U domu mojih roditelja« u u d benicima za sedmi razred osnovne kole. Radi se. Interhitleru. veæ tamo gdje je Hitleru i mjesto: u Hrvatskoj. I ove godine pojavu Mein Kampfa popratio je prigodni skandal.odmah uz Rojnicu i Protokole sionskih mudraca . PONOVIMO: 1. na onom frankfurtskom.uopæe nije napisao Ivan Aral ica. samo svje e ovjeren. pa »nema zakonskih prepreka« da ga netko objavi. dodu e. veæ . jo od 1 999. Sto tebi znaèe njegove rijeèi »Predodreðen sam d a postanem netko i ne to ali sigurno ne èinovnik«? 5.Interliberu.. i tako dalje. pa je oti ao od kuæe i poubijao nekoliko desetaka milijuna ljudi . na zagrebaèkom Hitlerliberu.Dr ava èije ujedinjenje. to je lani sprijeèeno meðunarodnom idovskom zavjerom nekih hrv atskih izdavaèa i besprizornom servilno æu njemaèkih kvislinga. Sto nam je pisac zapravo htio poruèiti zakljuèujuæi prièu djeèakovom odlukom da nap usti dom svojih roditelja i ode u Beè? 4. Ove god ine. prepoznajuæi ironiju u prethodnom pasusu .planuv i u nekolik o tisuæa prodanih primjeraka.u dnu stranice ud benika knji evnosti stajat æe i ona masna slova i svi oni kurzivi kojima djecu veæ stoljeæima maltretiraju provjeravajuæi jesu li shvatila » to je pisac htio reæi«. em za nas iz mlade generacije. eli postati umjetnik ili arhitekt . Isprièavam se . Sto bi elio postati kada odraste ? 7. Ne.kljuèno djelo njemaèkog nacionalrealizma naæi æe e na policama hrvatskih kolskih biblioteka.kad me veæ pitate. kad se prvi put pojavila i zauzela poèasna mjesta hrvatskih knji nica i uliènih tandova . Kojim metaforama se pisac slu i u opisu roditeljskog doma? 2. usprkos cijeni od sto i ne to maraka. Prepoznaje li ironiju u djeèakovim rijeèima da postati slikaro m znaèi postati »netko i ne to«? 10. Kako stvari stoje. Bi li ti elio biti kao svoj otac? 6. dapaèe.« Vlasnik autorskih prava bila je bavarska vlada. Ipak. za razliku od prethodnih. »Nema zakonskih p repreka. Sto je to ironija? Ne mislim . zapravo je rijeè o tek par sitnih birokratskih formalnosti koje valja rije iti i Hitlerov Mein Kampf .Cièa Adolfova koliba ili kojim se stilskim figurama pisac slu i u opisu roditeljskog doma »Danas se pokazuje sretnom okolno æu za mene to to mi je sudbina za rodno mjesto odredi la ba taj maleni gradiæ smje ten toèno na granici dviju Dr ava . kada o Hitleru tra ite mi ljenje Mini starstva kulture ili Dr avnog odvjetni tva. I uopæe. mora biti cilj kojemu æemo posvetiti svoje ivote. Ljudi iste krvi moraju ivjeti u jednoj Dr avi!« Kada jednog dana u programu obavezne kolske lektire za sedmi razred osnovne kole b ude i prièa »U domu mojih roditelja«.opet je broj jedan na popisu hrvatskih bestsellera.da su ba sv a djela Ivana Aralice bezvrijedna i da im nije mjesto u kolskoj lektiri. ustvari.

« Na primjedbe da knjiga nije popraæena odgovarajuæim kritièkim komentarom Letiæ je. zapali mu kuæu i siluje kæer niti da mu prijeti ili premlati ga bejzbol palicom. u najmanju ruku savr eno bolio kurac i za pisca i za njegovu imbecilnu knji urinu. proèitajte prièu »U domu mojih roditelja« i u bilje nic nabrojite pridjeve kojima pisac opisuje ljude drugih nacionalnosti koji ive u nj egovu zavièaju. kako je veæ ime tom izdavaèu. Potpuno je. hrvatski prijevod. Taj je roman sto pedeset godina èitan kao abolicionistièk o i antira-sistièko tivo. napisano u zatvoru. a kamo i da objavi knjigu o tome kako ti otac nije dao da bude umjetnik i kako valja istr ijebiti sve idove. koji bi se sasvim lijepo uklopio u koncept njeg ove biblioteke s Hitlerom. dr avu u kojoj bi lokalni izdavaè Me in Kampfa bankrotirao. tek nekolicina starih profesora povijesti. ali ne i Hitlerove knjige. u novinama je objavljena i vijest o napadu skinheadsa na Japan ca Endu Takahiru. A o dobrim gospodarima æemo uèiti u sljedeæoj lekciji. kojima æe Hitlerova knjiga »u tom smislu biti korisna za aktualn a politièka zbivanja«. pod naslovom »Moja borba«. veli on u povodu nastupa na Interliberu. prava romantièarska lirika prema svemu onome to smo èitali proteklih deset godina. Vi e je naci ovenskih sranja u stenogramima sjednica hrvatskog par lamenta kad u raspravi sudjeluje general Rojs nego u oba toma Hitlerovog Mein Ka mpfa! Samo u takvoj dr avi èovjek se mo e zapitati. s predgovorom o tome kako je »tehnologija politi ke i politièke propagande jedan od boljih aspekata Godina raspleta« i kako »u tom smis lu mo e biti korisna za aktualna politièka zbivanja«. Recimo. »Svaka knjiga s vremenom dobiva na novom znaèenju. tehnologija politike i politièke propagande jedan je od boljih aspekata Mein Kampfa i u tom smislu mo e biti korisna za aktualna pol itièka zbivanja. Evo recimo. koja se danas èita kao knjiga za djecu.o manifestu civilizacije u kojoj nije lo e ropstvo. ako veæ ne bi pljunuli i na Hitlerovu sliku na omotu knjige u izlogu. Svega dan-dva nakon vijesti o Mein Kampf u na Interliberu. Dosta zanimljiva teza o narodu kojemu treba detaljno objasniti opasne teze BBCjevog dokumentarca o raspadu Jugoslavije. Cièa Tomina koliba. Protokolima i Mladenom Schwartzom: recimo Milo eviæeve Go dine raspleta. za Hitlera nema ni zakonskih ni nikakvih drugih prepreka. Pa u nas nema zakonskih prepreka ni da nekoga zbog pogre ne krvi ubije . bez zakonskih prepreka. Napraviti. U meðuvremenu. U nas. psiholog. Okr enite sada ud benike na stranu 83. veæ eventualno gospod ari. pak. t o pokazuje i Èièa Tomina koliba. naime. A usput 177 æe zaraditi i dobru lovu. napraviti dr avu u kojoj bi tu knjigu s prikladnim komentari ma proèitala. Uostal om. njegovo je ambiciozno i patetièno djelce.E. jasno da je taj Fr anjo Letiæ. odgovorio otprilike da Hrvati nisu glup narod da im se obja njava to valja. pokoji nov inar ili.. hrvatski nas izdavaè Mein Kampfa zabavlja novim tezama: »Volio bih vidj eti istra ivanja koja pokazuju da ta knjiga podupire vjersku i rasnu mr nju«. naravno. dakle. gdje knjige pi u samo tuberkulozni pjesnici ili buduæi Veliki Voðe. Èetnika. nije izdao samo da namlati pare . naime. kad se upustio u svoju prosvjetiteljsku misiju: »Èinjenica da je Mein Kampf napisao najv eæi zloèinac u povijesti ipak ne opravdava zaziranje od nekih vrijednosti koje ta kn jiga neosporno ima.« I sad nekako dolazimo na poèetak ove prièe. u Hrvatskoj ima puno vi e nego Hitlerovih sl jedbenika tako barem ka u Letiæevi istomi ljenici. Napraviti 176 dr avu u kojoj bi ljude. veæ kako to da ga nema u kolskoj lektiri. razveo se od ene i na koncu najvjerojatnije skonèao u dr avnoj umobolnici. tih veæ ima. a zapravo se radi . Predla em sto ga tom Letiæu nov izdavaèki pothvat. ne otkud Mein Kampf na jednom sajmu knji ga. veæ zato to »svaka knjiga s vremenom dobiva na novom znaèenju«. Za èitatelje i uèenike. a to ne. budimo iskreni. Letiæ ne mora brinuti. Lijepo je on to objasnio prije dvije godine. tajaznam. naravno. Jasno. Adolf Hitler kao kolska lektira? A za to ne ? Zar zbog toga to bi Hrvatska bila posljednji europski rezervat za male hitleriæe i letiæe? Ne.iako bi veæ i èinjenica da netko na Hitleru zaraðuje novac dok su kina prazna bila dovoljna da s e zapitamo kakva je to zemlja. Primjerice. koja je pritom toliko dosadna da je prema njoj Tuðman sa svojim Bespuæima u najmanju ruku Stephen King. koji je s te kim ozljedama zavr io u zagrebaèkoj Klinièkoj bolnici Mer . pa èak i kupila.kako æe nam veæ u predgovoru objasniti Fr anjo Letiæ .

»Hrvati slave Oscara!«. Suada Dilberoviæ. Masa se u bezg lavu trku razbje ala nazad preko mosta. Iz policije smo tako obavije teni kako se »istraga malo otegla zbog potrebe za prevoditeljem s japanskog jezika«. Onda su s poèetka kolone krenula upozorenja da se neki ljudi tamo muvaju po krovovima i medu stab lima. Aerodrom je vec blokiran tenk ovima JNA. nicu prve barikade u gradu. a neki su zalegli. Opet kaos. duge p lave kose uronjene u veliku lokvu krvi. Samo tjedan-dva prije Interlibera te ki se neonacistièki incident dogodio i u k lubu Moèvara. odnijev i dvjesto tisuæa ivota i raseliv i milijune ljudi. Tada se nekome u gomili uèinilo da je èuo pucanj. i jednu malu prièu o Hrvatima. pa pucnjava u Holidav Innu. pobacav i se iza parkiran ih automobila.Rijeci! Ni deset krvavih godina nije. pa ako veæ ne plasman na svjetsko nogometno prvens tvo ili Kristalni globus u slalomu.Oscara. kao uostalom nitko iz mno tva. ali sasvim sluèa jno i izvan scenarija. a Televizija Sarajevo prenosila je demonstracije. jedina osoba koju je Tanoviæ u zahva li spomenuo imenom. Izdahnula je u ko evskoj bolnici. tisuæe ljudi s lilo se opet pred Skup tinu. »Nièija zemlja«. ba s Vrbanja mosta. neki èovjek je pao i psujuæi se dr ao za nogu. s ju ne strane. nije znala da su srpske snage toga jutra veæ z auzele kolu unutra njih poslova na Vracama: dok su jedni nastavili prema Skup tini. uz krunski argument da je producent filma. Rad e erbed ija i Josip Pejakoviæ bili su na bini. John Travolta i Sharon Stone na glamuroznom su vanity-fair u u Kodak Theatreu mladom bosanskom redatelju Danisu Tanoviæu predali Oscara za na jbolji strani film. ujedinite se protiv rata. nasred mosta. dvadesetèetverogodi nja studentica. Bio je 6. Na asfaltu. Nitko ta upozorenja nije uzeo ozbiljno: s ove strane mosta dopirala je i h rabrila ih galama demonstranata pred Skup tinom. ostalo je tek jedno ensko tijelo. Èul a ga je i Suada. U meðuvremenu. Letiæ bi vjerojatno bio zadovoljan kako su dje ca ispravno proèitala Èièa Tominu kolibu i nauèila lekciju: onu. eto. o ni su se zaputili upravo tamo. onako kako smo mi nekad unajmljivali Bo . i koji se ne mo e i neæe pomiriti s èin jenicom da Bosna mo e i ta bez nas. prièa prièu o ratu koji je u meðuvremenu pr tnjao Bosnom. Deset godina kasnije. na TV-ekranima telop »Narodi BiH. 178 Sjeæate h se Suade Dilberoviæ? ili èija je nièija zemlja. Toga jutra s prijateljima je krenula na demonstracije protiv rata. godine. sad veæ mnogo jasnije.jer u tom je predmetu po hrvatskom zakonu do lo do zastare . naime. krièale su tako naslovnice hrvatskih novina: »Oscar filmu s hrva tskom glumaèkom postavom!« Filmski kritièari su nagla avali da dvije od tri glavne uloge tumaèe hrvatski glumci. a jo nisu splasnule ni modrice na tijelu one romske djevojèice koju su junaèki iscipelarili zagrebaèki skinsi. naravno. a èije cvijeæe teèe ispod Vrbanja mosta Suada. zbunjeni: tamo napr ijed. Izetbegoviæ 179 progla ava mobilizaciju. na Dan osloboðenja Sarajeva. po tom drugi i treæi pucanj. prestanite pucati!«. travnja 1992. Zaèuli se krikovi. jo gore. Ne. op et krv. ubojstva crnop utog roba Toma . Sreæom. nimalo usporilo taj hrvatski uvjetni refleks koji nas nepogre ivo trza na svaki spomen Bosne. Sutradan. da u takvom pothvatu unajmi Hrvate kao radnu snagu. i Tanovi-æeva »Nièija zemlja« je iznebuha postala hrvatskim filmo m. zagrebaèka policija traga za poèiniteljima. a onda i eksplozija. ona i njeni drugovi s fakulteta zastali su. studenog 2001. naravno. Ili.kur. preko Vrbanja mosta. kad na kraju sna gatori gazde Simona Legreeja na planta i pamuka nasmrt premlate staroga Toma. za mjesec je dana trebala diplom irati na Medicinskom fakultetu u Sarajevu. Te veèeri na opkoljeno Sarajevo past æe prve granate i minobacaèki projekti li. u grad su do li rudari iz Tuzle. na èelu kolone. roðen u . koji su se veæ sasvim ozbiljno i di rljivo naivno ufurali u osnivanje Komiteta nacionalnog spasa. barem nemamo problema s njemaèkim. kao prva rtva duge i krvave opsade Sarajeva. ono barem . pogoðena snajperskim hic em u grudi.veæ na pada na nesretne Rome i Japance. vodeni sumanutom idejom da s vojim mar em na Grbavicu ujedine grad i vrate ga njegovim graðanima. Rade je upravo recitirao »Neæu protiv drug a svog« kad su s gornjih katova hotela Holidav Inn odjeknuli pucnji. èija se potmula grmljavina tamo iz Podrinja veæ sasvim jasno mogla èuti i u eheru. dolazi vijest da je Europska zajednica priznala BiH.

. junaèki pote u iz boce i opet udaraju. Suada. trgaju joj odjeæu i smiju se. guraju je unutra. kao i svake godine. travnja 1992. uopæe nije mora la biti na demonstracijama. sjetili Josipa Joviæa. prva na dugaèkom sarajevskom spi sku s preko deset tisuæa imena. gdje su Mate Boban i Radovan Karad iæ mudro palam udili o »razgrani180 èenju hrvatskih i srpskih interesa u Bosni i Hercegovini«. razbij aju bocu. bio cijeli ivot i jedna mala. o pet udarci i psovke. dva polupijana troglodita . sline. pr ije deset godina. ju razrogaèenih do boli. ali ipak logièan nastavak desetljeæa re prièe o Bosni i Hrvatima. niti bi joj to itko zamjerio: Sarajevo nije bilo nje zin grad. djevojèicu. kad ih u asnuti otvorite. postat æete na kraju. hrvatsku Sarajku koja se odbila pomiriti s podjelom grada. Gledajte joj lice: u g rèu. lice koje plaèe i grca. kako bismo to danas rekli. u jednom dubrovaèkom hotelu. mo da i banalan. skida hlaèe. Sve to trebate uraditi jest . ona ne samo da nije bila Sarajka . tog lokalnog katolièkog erifa. na alost. cijelu noæ. ali ivotna odluka: pridru iti se Sar ajlijama na demonstracijama ili ne? I ove æe godine graðani Sarajeva na taj dan bacati u Miljacku cvijeæe. na tlu. kasno. Ionako su vam veæ prilièno dugo zatvorene. glavnih uloga u podjeli »nièije zemlje«. samo pet dana kasnije. Zamislite. onako kako se danas ljudi determiniraju u koordinatama krvi i tla. Zamislite lice djevojèice. djevojke pred kojom je toga travanjskog jutra.a nj oj se vrti od boli i straha. ono g 5. recimo.. Slu bena je Hrvatska.viðena u Grazu. u z udarce i psovke. pljucaju i podriguj u. ni svojom sumnjivom antiratnom gestom. sutradan. ranjeno. u spomen na dub rovaèku studenticu.zbog svih onih anðela za koje mo da jo ima vremena.istoga dana kad su na Sarajevo pale prve granate . Èak su i njeni roditelji u to doba bili izbjeglice u vlastitom gradu. A monstrumi na njoj dahæu. godine na Plitvicama pao kao prva rtva rata u Hrvatsko j. napisao i re irao Bosanac. prestravljeno. Suadi u tom castingu nije bi la namijenjena glavna uloga: tek uloga jednog od 200. jedan je èak i neki jebeni politièar. u jednom trenutku bez svijesti. godine.zami ljati zatvorenih oèiju. a ako toga i niste svjesni. kad je Suada Dilberoviæ. ali ipak vrijedi poku ati . udaraju. i trpaju je u auto. naime. i psuju. Prièa o »Nièijoj zemlji« bizaran je. mrcvareno sljedeæih pola sata. nekoliko sati. na e sugraðanke koj a za razliku od nas nije toga dana ostala ispred televizora? Hoæe li se slu bena Hrv atska sjetiti svoje dr avljanke. dr i je èvrsto . nije predstavljala slu benu Hrvatsku ni svojom sumnjivom bo njaèkom krvl ju. stalno psu ju najmraènijim kletvama to ih mo ete zamisliti. omamljuje je slatkasti miris krvi iz njenih usta i kiseli smrad jeftinog domaæeg brendija iz usta onog primata to je dr i i dahæe joj za v ratom.dobro ih znate. O razgranièenju. kako otkopèava lic i ceri se zadahom karijesa. medu prljavim heroinskim pricama. prièe koja je simbolièno poèela toèno prije deset godina. 6. sasvim sluèajno. Koliko æe ih se. Zato èitajte polako i slijedite upute. dok oni i dalje vièu. Zamislite sad tog debelog deliju. sjetiti Suade Dilberoviæ.ne okreèite glavu! . naime. Hoæe li u cvjetnim brzacima to æe 5. mladiæa iz A r ana koji je na Uskrs 1991. jasno. lokalni moænik i uredni nedjeljni katolik -kako na pustoj prigrad skoj cesti presreæu djevojku. zamislite to nje no lice.nije bila niti Bosanka.hrvatska dr avljanka. Suada. prolivenom po asfaltu Vrbanja mosta. travnja . u iduæem opet bu dno od goleme boli.sance kao zidare i konobare. Ne.. kako bi se to danas reklo . sat. Uskoro sti u do nekakve barake u k ojoj se utaju mjesni narkomani. to nije bosanski film u kojemu igraju Hrvati: t o je hrvatski film kojega je. a djevojka djevojèica vi e ne mo e ni do zraka. stenju. Zamislite ih kako je tjeraju da skine odjeæu. travnja poteæi ispod Suadina mosta kako se danas zove Vrbanja most barem jedan cvijet biti na ? travnja 2002. usta punih krvi. Suada je bila Dubrovkinj a na studiju u Sarajevu. I ovoga Uskrsa Hrvati su se. psuju. smiju se i vièu. bez zraka da govori ili vri ti. pala na Vrbanja mostu. pa je ponovno udaraju. 181 Lice anðela ili kako smo okretali glave i zatvarali oèi kad su ubijali crne djevojèice Za jednu je Anðelu. jedan je hvata s leda.000 statista za velièanstvenu masovnu scenu »razgranièenja hrvatskih i srpskih interesa«.

izgradili smo dru tvo ravnodu no na zloèine. smrtna kazna bi u Hrvatskoj pro la s najmanje 85 posto glasova. Is te je godine u istom selu. mokro i modro. prekrivaju to izmuèeno i nevino lice. Kao da svaka smrt nije ista. Izgradili smo dru tvo u kojemu æe na posljetku ubijat i i na e djevojèice. prizovu sliku masakrirane djevojèice i potom zamisle da je Bijelkinja. sad zamislite da je to lice va e kæeri. 182 Zamislite troglodite sad kako vuku to malo. lice a nðela. onda joj del ija prilazi. olak ane za teret svoje bolesne strasti. malu Aleksandru Zec. u prilièno nejasnim okolnostima svoj ivot na dnu bunara skonèao Jovanov kum i najbolji prijatelj. iz istog sela iz kojeg je one kobne veèeri Anðela s prijateljima oti la na koncert. U meðuvremenu. Istraga je ustanovila smrt uslijed jakog edema pluæa. krvavo i prljavo. u vojsci kao i u koli. Jeste li? Vidite li te sive usne i ugasle oèi. ne treba zami ljati svoju djecu u onoj ikari da bi osudili bahatog ju njaèkog lokalnog erifa: ne pamtim zapravo kad je nacija bila tako sjedinjena u suæuti kao to je to danas. jer je Jovan takoðer bio i z Suhaèa. nestala je Milena Ne iæ. i kao da okolnost svake nasilne smrti nije ista! .. A nasilje je postalo obièno i praktièno poput t rake za tamanjenje mu ica. I kad je zatvorenih oèiju n stu crnih trebalo zami ljati bijele djevojèice. ah i rje avaju vrlo svakodnevni pro blemi meðu mafija ima kao i u obitelji. Hrvatskoj poroti. umjesto »njihovih« zami ljati na e kæeri. njeno be ivotno tijelo poko eno rafalom i lice pokriveno li æem. mrtva. U sluèaju nesretne sedamnaestogodi nje Anðele Be liæ dr avni tu itelj sasvim sigurno neæe t i posezati za takvim metodama. krhko tijelo. za mislite djevojku djevojèicu kako ih u muènom polusnu èuje. trulim li æem. mentalno zaostala dje vojka. Za to onda onakav uvod? Zato to takve tekstove Hrvati nisu htjeli èitati onda kad je trebalo kad su u predg raðima. iz Suhaèa kraj Sinja. zamahuje neèim jednom. narav no. u nekoj se zadrtoj ju njaèkoj vukojebini sudi bahatom mjesnom ugledniku. Istraga je zakljuèila da je rijeè o samouboj stvu.Zamislite ih potom. kao u daljini. u puloverima s grbom presti nog e nskog koled a. zamisliti njen strah i oèaj. otkrivani le evi »crnih djevojèica«. Bilo je to nimalo ugodno buðenje porote iz s na u kojemu se njihovim malim bijelim djevojèicama. Prije sedam godina. zbog oèitih sliènosti u o kolnostima tih smrti. mrtvo lice. i uskoro je sve gotovo. Surovom 183 silom olak avaju se te ki tereti izopaèenih strasti. odavno prekrivene pra inom. pod granama divljeg oraha? Vidite li ih dovol jno jasno? E. Do dana dana njeg ubojice nisu privedene pravdi. polugola. na e anðele. Ovu jezivo sugestivnu metodu suoèavanja sa zloèinom pamtim iz jednog filma: koliko s e sjeæam prièe. i da je ubojica male Crnkinje jednako ubojica ka o i onaj tko bi ubio bijelu djevojèicu. njen u as kad su joj vezivali oèi. kako se nazire pod vla nim. Zamislite to lijepo. metal nom bolu i nepodno ljivom zujanju u u ima. Poanta je vje tog tu itelja svakako bila u . uljuljano u san da se takve stvari dogaðaju samo crnim djevojèicama. kako se ne to svaðaju. be ivotno i modro. P oèiti. pogled joj se zamagljuje u o trom. da je to lice na eg anð la. Policija danas otvara te dosjee. pod trulim li æem. nije institucija od koje bi se oèekivalo da uoèi besmislenost svoje formulacije o »sliènosti u okolnostima tih smrti«. Pronaðena je desetak dana kasnije. Policija. dvaput. naime. jer je njegov ubojica brat Ivana Bulja. i kak o se cere usput nekoj umobolnoj dosjetci. njenu usamljenost i bespomoænost. tri su mu karca kolcima i toljagama nasmrt zatuk la 66-godi njeg Jovana Borovica.kako bismo mi Hrvati to rekli . a tu itelj okira èlanove porote zamoliv i ih da zatvore oèi. ubojici siroma ne crne sirotice.izjednaèa vanju agresora i rtve: efektnom dokazu da je smrt crne djevojèice jednako stra na kao i smrt njene bijele vr njakinje. na nogometnim stadioni ma kao i na stranaèkim izborima. pokrivaju ga granama i ibljem. nakon jezivog otkriæa o Anðelinoj sudbini i njenim ubojicama: da se sada raspi e referendum. U istom tom selu prije èetir i godine. takvo ne to nije moglo dogoditi. recimo. Anðelinog ubojice. pa prevaljuju tijelo preko ruba neke u doline. I onda zamisliti da je to lice va e kæeri. Jer je Milena takoðer bila iz Suhaèa. prekrivena granjem i li æem . na pravoslavan Bo iæ 1998.

je li zbog kolskih ocjena. tra ili smo krive gene u romske djece.danas vjerojatno ivi posve normalni m tinejd erskim ivotom. Kad su na posljetku ipak u u asu otvorili oèi. Na kraju tog ksenofobièno g i ekskluzivnog kruga prièa se zavrtjela u svoj logièan finale: biti bolestan zapra vo je isto to i biti Srbin. zar da ibenski Fe stival djeteta otvara jedan Luka È. 184 Princeze mije ane krvi ili kako znate da onaj Albanac iz slastièarnice u prizemlju ne jede malu djecu Sjetila me cijela ova tu na storija na dogaðaj koji se u ibeniku zbio prije ravno osa m godina. nisu htjeli primiti u djeèji vrtiæ.. ni smrti. Barem ne njima. naime.mada sam mogao i brojnih drugih.Tada. Nisu bile iste ni okolnosti. Hrvati nisu zatvarali oèi da zamisle svoju djecu u plitkim grobovima i sv oje oèeve na dnu bunara.a Luka se zvao taj djeèak . jer Hitna pomoæ je samo za èistokrvne Hrvat e. nalazili ga i kod djevoj aka koje su se usudile èak i pobijediti na natjecanju za Miss Hrvatske. Kad je uskoro nestalo Srba. Sjetio sam se. morm one. maloga Luke È. ali ova je toliko stra na u svojoj ljudskoj niskosti. èiji su roditelji umrli ostaviv i im samo virus AIDS-a. Kad smo na posljetku ostali sami. za Ninu i Elu opet smo cuh smo prije neki dan. lezbijke. nije bila ni tako fizièki tragièna. tra ili smo muslimanske gene. da je tako svedena gotov o jednako u asna poput prièa o djeci koja su zbog iste stvari zato. klinac koji nikomu ni ta na ao nije napravio u svih svojih nekoliko godina ivota. Lice anðela. Po utjeli novinski èlanci ne pamte zbog èega je mali Luka zaslu io èast da otvori Festiva l. Dakle drugaèiji od nas. to su bili »po ocu Srbi« zavr ili u plitkim i neoznaèenim grobovima. odbile Nini i Eli dati stan i t ako im olak ati èeste odlaske na terapiju. mlatili ih po kolodvo rima i pu tali ih da umru u majèinoj utrobi. Onda s mo za njih èuli kad su zagrebaèke vlasti. »Sra mota je da iz medija moramo doznati o njihovu useljenju!« Mala Nina i Ela.. u 90-postotno èistoj dr avi. Nije. glumaèkog talenta ili naprosto zato to je bio slatko d ijete. svaki put kad sam proteklih mjeseci u novinam a èitao o zloj sudbini male èetverogodi nje Nine i njezine sedmogodi nje sestre Ele. ta prièa tada potresla Hrvatsku ni upola koliko ova. du evne bolesnike i zara enu djecu. na sastanku Kuænog savjeta proglasili nepo eljnima. Prvi put to je bilo kad ih u Ka t elima. Eto. u Brazi lskoj 14 u zagrebaèkim Gajnicama. naime. dakle nepodoban da otvori jedan obièan jebeni djeèji festival. a kad smo ostali bez muslimana. »Uz toliko djece na ih palih branitelja i policajaca. nose u sebi grijeh roðenja. Biti Srbin i biti neizljeèivo bolestan nije. gdje ih je usvojila obitelj Oblak. koji je po ocu Srbin?!« -bjesnio je vijeænik Vink o Vuèenoviæ. zapravo jo mraènij ih.. vegetarijance. ruku na srce. Bilo je to uoèi sveèanog otvaranja ibenskog Festivala djeteta: na sjednici Gradskog v ijeæa raspravljalo se o ideji da ga te godine otvorenim proglasi odreðeni djeèak Luka È. ali pamte za to HDZ-ovim vijeænicima ibenskog Gradskog vijeæa mali Luka nije dol azio u obzir. a opet. u vrijeme kad su u Suhaèu kraj Sinja nestajale »njihove« djevojke i »njihov i« starci. ali kak o bilo. krv avo lice sivih usana bilo je stvarno. dakle sve one koji su drugaèij i od prototipa zdravog heteroseksualnog Hrvata katolika. bilo je kasno. stali smo groznièavo tra iti medu sobom homoseksualce. etnièki najèi æoj u èitavoj joj povijesti. usporedivo: u zemlji Hrvata to je isto. Lice Anðele Be liæ. mali Luka . nar avno. 185 Na posljetku. pomnom analizom dezoksiribonukleinske spirale raskrinkan kao neravnopravan na oj arijevskoj djeci. a njihovi ih novi susjedi. te sam se tu ne prièe sjetio . godine. okirano govore stanari Brazilske ulice. Lice pod li æem modro. Stra no je to bilo. ne ka em. u vrtiæu. grijeh roditeljsk og naslijeða koji nisu mogli ni izabrati ni odbiti: oèev gen ili majèin virus koji æe od rediti njihovo biæe i ostatak ivota. Od onog trenutka kad je mali Luka C. dodu e. kada su njihovi usv ojitelji konaèno dobili kljuèeve zagrebaèkog stana. »N itko nas nije obavijestio o toj odluci«. u susjedstvu . moguæe je da je sad sretan mla i èovjek koji i ne zna to mu se dogodilo toga ljeta 1994. kao i mali Luka C. nepo eljan na poslu. naime. . koje su gradske stanove dijelili Mesiæevim t jelohraniteljima i raznim estradnim kolutiæavcima. Èak i ako vi e ne ivi u Hrvatskoj. travnja 2002. Njihove su oèi bile zatvorene samo kako bi zamislili da se to ne dogaða.

Na koncu. veæ da æu u novinama obja n avati za to mi se to ni najmanje ne sviða . ili æu lud biti ja.jedno je od temeljnih steèevina zapadne demokracije i najva n ijih ljudskih prava. u kakav logor za drugaèije ljude. saèekati premijera i gaðati ga jajima. samo predsjednika Vla de. naravno. stanari Brazilske 14 u Gajnicama nemaju ni ta protiv Nine i Ele. Ali u domu rade neèije maj ke. kad skonèaju socijalistièko jednoumlje i dugaèki redovi pre d samoposlugama. Dakle. mogu li ih Nina i Ela zaraziti? Naravno da teoretski mogu. poticanjem n a homoseksualnost i irenjem SIDE..« Wow! Nisu li. homoseksualci i mentalni boles nici. zar da se na a dj eca igraju s Ninom i Elom. To pak da æemo jednoga dana. Obilje ene grijehom roðenja i okru ene predrasudama kojima æe ih mali. a da to ne samo da neæu biti ja. lipnja 2002. nego neæu niti navijati za njega.da mi je do lo pokloniti se odva nom demonstrantu. nisu li hrvatski nacionalisti AIDS obja njavali upravo kao specijalno or u je u velikoj antihrvatskoj zavjeri? »Cilj sila Tame je oslabiti nacije i onda name tnuti svoj utjecaj« pisao je svojedobno Vjesnik . a onda drugi jedan graðanin.rekao bih mu da ili je lud on. kad je prije nekoliko dana biv i policajac Zvonko Lovrenèiæ. sitni Hrvati mjer iti s pristojne i sigurne distance. a mislim i danas graðanin treba gaðati jajima kad god m o e. 187 Imaju li koko i jaja? ili kako je znanstveno dokazano da svako jutro jedno jaje oportunizmu snagu daje Da mi je netko prije pet ili deset godina rekao da æe neki tip na Markovu trgu. za epidemiju kuge u trin aestom stoljeæu bili krivi . prije petnaestak godina. Mirko Condiæ. koje po ocu imaju sidu?!« Nitko nikome. pr ed zgradom Vlade. . kontracepcijom. Ali èuvari logora su na a djeca i oèevi. jedan od onih to su mjesecima trajkali pred Vladom i Saborom. kad god ima jaja. nije mi ba do lo da ustanem i zaplje æem hrabrom pukovniku u invalidskim kolicima. premijera ili predsjednik a Republike mislio sam tada. ali »tko nam jamèi stopostotnu sigurnost« od novih susjeda Srba. »Osobno nema m ni ta protiv njih. pred zgradom Vlade u inat bacio ni manje ni vi e nego dvije stotine ja ja. te ko da bih mu povjerovao.»Evo kako to èine: razvojem negativn ih stavova prema braku. vladavinu prava i slobodno tr i te? Pa ipak. Pa ni kad su zbog toga junaèkog èina sutradan Luèinovi policjoti pendrecima razjurili sedmoricu preostalih otpu tenih kolega s Markova trga. Ili da mi je netko. abortusima. jasno. tko nam jamèi da nisu snajperisti? Tko nam jamèi da oni Crnci studenti odozgo nisu dileri kokaina? Tko nam jamèi da onaj musliman s k ojim hoda na a mala neæe obrezati na e unuke? Tko nam jamèi da onaj Albanac iz slastièarni ce u prizemlju ne siluje malu djecu i potom ih jede? Tko nam jamèi da onaj peder s prvog kata neæe obratiti na e sinove? Tko nam jamèi da ona lezbijka preko puta neæe zav esti na e djevojèice? Tko nam jamèi da ih one dvije djevojèice s treæeg kata neæe zaraziti IDS-om? Ili. zar nismo upravo tako razmi ljali demokratsko v i eumlje. muslimani. a da pritom ne samo da uopæe neæu biti fasciniran njegovom graðanskom hrabro æu.Zidovi? Jasno. Mala Nina i Ela jo nemaju pojma u kakvom im je svijetu i kakvoj Hrvatskoj ivjeti. mi samo titimo svoju djecu«.. uz bok pravu na informaciju ili pravu glasa. Zato Ninu i Elu treba staviti u nekakav dom. precizno: »Uz toliko djece na ih palih branitelja i policajaca. mogu li ih Nina i Ela zaraziti? Naravno da teoretski mogu zato u do movima i logorima trebaju raditi Srbi. uostalom. dirljivo se novinaru ispovjedio jed an od njih. Zbog naizgled kompliciranog demokratskog paradoksa po kojemu nije na nama da dokazujemo kako s u politièari lopovi. rekao da æe net ko jajima gaðati Ivicu Raèana. ne mo e »stopostotno jamèiti« da ga jednom u ivotu Nina ili Ela neæ zaraziti. Pravo graðana da jajima gaðaju predsjednika Vlade . zar ne? Ne mrzimo mi nikoga. nije koliko god bih i ja osobno prvi na Raèana digao ja je . i ne samo jajima . »A nama nitko ne jamèi stopostotnu sigurnost!« 186 Poznata vam je ova teza. Zadovoljni to je konaèno i medicina dokazala da je opasno mije ati krv. veæ je na njima da nama doka u da nisu. svi imati jaja. zato Ninu i Elu t reba staviti u izolaciju.ne. sterilizacijom. po drugi put ovoga ljeta naciljao pr emijera Ivicu Raèana jajima.

6 kilograma TNT-a. kad skonèaju socijalistièko jednoumlje i dugaèki redovi pre d samoposlugama. mali eksperiment: izvucite iz ormara crnu ko ulju. èuvaj Hrvatsku«. to danas vi e hrabrosti tre ba imati da bi se bilo Ivica Raèan nego da bi se na njega bacilo jaje. recimo. kad je prije nekoliko dana biv i policajac Zvonko Lovrenèiæ. uz bok pravu na informaciju ili pravu glasa.koliko o hrabrosti i toleranciji kojekakvih Lovren-èiæa ili Condiæa.188 Da li. 1323 komada streljiva.jedno je od temeljnih steèevina zapadne demokracije i najva n ijih ljudskih prava.6 kilograma v itezita i deset ruènih bombi. kao to bi svako zdravo srce na svijetu moralo zaigrati pred prizorom jaja razbijenih o èelo premijera. pr ed zgradom Vlade. uz pjesmu enskog zbora »Bo e.. Ivica Braveheart Raèan mo e biti sretan to je pro ao samo s jajima. veæ je na njima da nama doka u da nisu. recimo. naravno. Dakle. veæ da æu u novinama obja n avati za to mi se to ni najmanje ne sviða rekao bih mu da ili je lud on. mada pora ena manjina ovog dru tva. vrag æe ga znati . izmeðu ostalog. Napravite. Gaðajte ih.. umije ati se u masovnu tuèu u vrtiæu Pirgo: na koncu srèani demonstrant nije zar adio niti prekr ajnu prijavu zbog oneèi æenja javne povr ine! Mo da. Sve zajedno izgledalo je poput tupavog umjetnièkog performansa kakvo g ambicioznog srednjo kolskog konceptualca. imate pravo da vas se èuje. a mislim i danas . kad god ima . i onda. jer je reèe nom Zvonku Lovrenèiæu mjesec dana prije »operacije jaje« policija u podrumu kuæe u Sesveta ma otkrila zazidani bunker s . po drugi put ovoga ljeta naciljao pr emijera Ivicu Raèana jajima. ne govori ni ta o hrabrosti ili toleranciji Ivice Raèana nije Ivica Raèan premijer zato to je hrabar èovjek.tek.graðanin treba gaðati jajima kad g od mo e.dvije pje adijske ras prskavajuæe mine. 13. a da pritom ne samo da uopæe neæu biti fasciniran njegovom graðanskom hrabro æu. To. otiðite pred B anske dvore i gaðajte zgradu Vlade jajima. Zbog naizgled kompliciranog demokratskog paradoksa po kojemu nije na nama da dokazujemo kako s u politièari lopovi. naime. To pak da æemo jednoga dana.da mi je do lo pokloniti se odva nom demonstrantu. Pravo graðana da jajima gaðaju predsjednika Vlade . 1. jedan od onih to su mjesecima trajkali pred Vladom i Saborom.jaja. evo im jo dvjesto razloga«. zbog toga sto je bacio dvjesto jaja.citiram policijski zapisnik . Raèanu je trebalo dosta sreæe svakako vi e nego hrabrosti da bi èovjek poput Lo renèiæa od svega to je imao kod kuæe na prosvjed pred zgradu Vlade odnio kutiju jaja! I to koko jih. i ne samo jajima . rekao da æe net ko jajima gaðati Ivicu Raèana. pa se ima raèunati vrijednim za stotinu ljudi. Nije bilo Luèinovih andara. . 500 grama baruta. naime. te ko da bih mu povjerovao. zato to i vi. a da to ne samo da neæu biti ja. Mo da zato ni u jednom trenutku nije podijelio pravedan gnjev èovjeka u invalidskim kolicima pred zgradom krip-tokomunistièke Vlade. premijera ili predsjednik a Republike . uredno pozvanim novinarima odreci tirao par dosjetki tipa »ako je jedno jaje bilo razlogom za policijsku akciju. a onda drugi jedan graðanin. Ili da mi je netko. nego neæu niti navijati za njega. vladavinu prava i slobodno tr i te? Pa ipak. takozvanih kinder-jaja! Zaista. jasno. prije petnaestak godina. 16 spremnika za automatsku pu ku . i iziskivalo je manje hrabrosti nego. na primjer.puko vnik Condiæ je s prijateljima do ao na Markov trg. prva dva-tri dana vjerojatno 189 Imaju li koko i jaja? ili kako je znanstveno dokazano da svako jutro jedno jaje oportunizmu snagu daje Da mi je netko prije pet ili deset godina rekao da æe neki tip na Markovu trgu. saèekati premijera i gaðati ga jajima. zar nismo upravo tako razmi ljali demokratsko v i eumlje.mislio sam tada. nije mi podvig Mirka Èon-diæa izgledao ne to sum anuto hrabrim.ne. veæ zato to su hrabri bili njegovi glasaèi . Na koncu. Pa ni kad su zbog toga junaèkog èina sutradan Luèinovi policjoti pendrecima razjurili sedmoricu preostalih otpu tenih kolega s Markova trga. dva tromblona. I to æete vidjeti? Kao u onom vicu. nije ga nitko niti poku ao sprijeèiti . samo predsjednika Vla de. zbog toga prosjeènom hrvatskom anarhoko-lumnistu srce nije zaig ralo dok su jaja letjela prema predsjedniku Vlade. Zbog toga. na ploèni Raèanovim prozorom bacio veliku plastiènu vreæu trgovaèkog lanca »Diona« s dvadeset ru ièa kartona jaja. 32 upaljaèa za mine. ili æu lud bi ti ja. nije koliko god bih i ja osobno prvi na Raèana digao ja je . svi imati jaja.

recimo. 1323 komada streljiva. samo predsjednika Vla de. Pravo graðana da jajima gaðaju predsjednika Vlade . jasno. Ivica Braveheart Raèan mo e biti sretan to je pro ao samo s jajima.6 kilograma TNT-a. 32 upaljaèa za mine. jer je reèe nom Zvonku Lovrenèiæu mjesec dana prije »operacije jaje« policija u podrumu kuæe u Sesveta ma otkrila zazidani bunker s . 500 grama baruta.6 kilograma v itezita i deset ruènih bombi. nije mi podvig Mirka Con-diæa izgledao ne to s umanuto hrabrim. kad god ima jaja. saèekati premijera i gaðati ga jajima. imate pravo da vas se èuje.ne. nije . veæ zato to su hrabri bili njegovi glasaèi . izmeðu ostalog. naime.graðanin treba gaðati jajima kad god mo e. rekao da æe net ko jajima gaðati Ivicu Raèana. veæ da æu u novinama obja n avati za to mi se to ni najmanje ne sviða . premijera ili predsjednika Republike . 188 Da li.koliko o hrabrosti i toleranciji kojekakvih Lovren-èiæa ili Èondiæa. To pak da æemo jednoga dana. Napravite.da mi je do lo pokloniti se odva nom demonstrantu. mali eksperiment: izvucite iz ormara crnu ko ulju.pu kovnik Èondiæ je s prijateljima do ao na Markov trg. kad skonèaju socijalistièko jednoumlje i dugaèki redovi pre d samoposlugama. èuvaj Hrvatsku«. recimo. nije mi ba do lo da ustanem i zaplje æem hrabrom pukovniku u invalidskim kolicima.mislio sam tada. uz bok pravu na informaciju ili pravu glasa. to danas vi e hrabrosti tre ba imati da bi se bilo Ivica Raèan nego da bi se na njega bacilo jaje. naime. takozvanih kinder-jaja! Zaista. vladavinu prava i slobodno tr i te? Pa ipak. uredno pozvanim novinarima odreci tirao par dosjetki tipa »ako je jedno jaje bilo razlogom za policijsku akciju. veæ je na njima da nama doka u da nisu. umije ati se u masovnu tuèu u vrtiæu Pirgo: na koncu srèani demonstrant nije zar adio niti prekr ajnu prijavu zbog oneèi æenja javne povr ine! Mo da. i ne samo jajima jedno je od temeljnih steèevina zapadne demokracije i najva nij ih ljudskih prava. i iziskivalo je manje hrabrosti nego. ne govori ni ta o hrabrosti ili toleranciji Ivice Raèana -nije Ivica Raèa n premijer zato to je hrabar èovjek. ili æu lud biti ja. zbog toga sto je bacio dvjesto jaja.. Sve zajedno izgledalo je poput tupavog umjetnièkog performansa kakvo g ambicioznog srednjo kolskog konceptualca. 16 spremnika za automatsku pu ku . uz pjesmu enskog zbora »Bo e. nego neæu niti navijati za njega. Dakle. Raèanu je trebalo dosta sreæe svakako vi e nego hrabrosti da bi èovjek poput Lo renèiæa od svega to je imao kod kuæe na prosvjed pred zgradu Vlade odnio kutiju jaja! I to koko jih. a da to ne samo da neæu biti ja. pred zgradom Vlade u inat bacio ni manje ni vi e nego dvije stotine ja ja.koliko god bih i ja osobno prvi na Raèana digao jaje . zato to i vi.citiram policijski zapisnik . Nije bilo Luèinovih andara. I to æete vidjeti? Kao u onom vicu. dva tromblona. kad je prije nekoliko dana biv i policajac Zvonko Lovrenèiæ. prije petnaestak godina. nije ga nitko niti poku ao sprijeèiti . svi imati jaja. zar nismo upravo tako razmi ljali demokratsko v i eumlje. jedan od onih to su mjesecima trajkali pred Vladom i Saborom. Zbog naizgled ko mpliciranog demokratskog paradoksa po kojemu nije na nama da dokazujemo kako su politièari lopovi. na ploèni Raèanovim prozorom bacio veliku plastiènu vreæu trgovaèkog lanca »Diona« s dvadeset ru ièa kartona jaja. pa se ima raèunati vrijednim za stotinu ljudi.Mirko Condiæ. Ili da mi je netko. vrag æe ga znati . a mislim i danas . mada pora ena manjina ovog dru tva. Gaðajte ih. po drugi put ovoga ljeta naciljao pr emijera Ivicu Raèana jajima. . na primjer. Zbog toga. te ko da bih mu povjerovao. naravno. a da pritom ne samo da uopæe neæu biti fasciniran njegovom graðanskom hrabro æu.rekao bih mu da ili je lud on. 13. To. evo im jo dvjesto razloga«.. otiðite pred B anske dvore i gaðajte zgradu Vlade jajima. kao to bi svako zdravo srce na svijetu moralo zaigrati pred prizorom jaja razbijenih o èelo premijera. zbog toga prosjeènom hrvatskom anarhoko-lumnistu srce nije zaig ralo dok su jaja letjela prema predsjedniku Vlade.dvije pje adijske ras prskavajuæe mine. prva dva-tri dana vjerojatno 189 Imaju li koko i jaja? ili kako je znanstveno dokazano da svako jutro jedno jaje oportunizmu snagu daje Da mi je netko prije pet ili deset godina rekao da æe neki tip na Markovu trgu. Mo da zato ni u jednom trenutku nije podijelio pravedan gnjev èovjeka u invalidskim kolicima pred zgradom krip-tokomunistièke Vlade. pr ed zgradom Vlade. 1. i onda.tek. Na koncu.

zbog toga prosjeènom hrvatskom anarhoko-lumnistu srce nije zaig ralo dok su jaja letjela prema predsjedniku Vlade. imate pravo da vas se èuje. vrag æe ga znati . veæ zato to su hrabri bili njegovi glasaèi . uz pjesmu enskog zbora »Bo e. kad veæina nema jaja. Pa èak i za to ga. za t . Poðite tamo i sad njih gaðajte jajima. nije mi ba do lo da ustanem i zaplje æem hrabrom pukovniku u invalidskim kolicima.a ne za gaðanje Ivice Raèana . èuvaj Hrvatsku«. nije ga nitko niti poku ao sprijeèiti . par izbijenih zubi i rel ativno stabilne krvne slike? Kazali bi nam za to se pobjednièka veæina graðana Hrvatske uopæe ne osjeæa sigurnom i za tiæenom u dr avi kojoj su oni izabrali i predsjednika i prem ijera. naime. Sto æete.treba imati jaja. bogami. I za to ih je tako malo to mogu suosjeæati s èovjekom koji predsjednika Vlade ta kve dr ave gada jajima. dva tromblona. Gað jte ih. Tek èetvrti dan vidjet æete odluène Raèanove kova-cine kako s fasade upljaju skorene i usmrðene mrlje od va ih jaja.puko vnik Èondiæ je s prijateljima do ao na Markov trg. a manjina èak i kinder-jaja ima doslovce na bacanje. zbog toga sto je bacio dvjesto jaja. To. sve napravili kako sam rekao. Ako ste. Sve zajedno izgledalo je poput tupavog umjetnièkog performansa kakvog ambicioznog srednjo kolskog konceptualca. na primjer. eksperiment bi trebao pokazati da za tako ne to . kao to bi svako zdravo srce na svijetu moralo zaigrati pred prizorom jaja razbijenih o èelo premijera. naime. Nije bilo Luèinovih andara. 16 spremnika za automatsku pu ku. otiðite pred B anske dvore i gaðajte zgradu Vlade jajima.tek. recimo. i iziskivalo je manje hrabrosti nego. uredno pozvanim novinarima odreciti rao par dosjetki tipa »ako je jedno jaje bilo razlogom za policijsku akciju. Tek èetvrti dan vidjet æete malo na lijevo oko. ili na koncert Marka Perkoviæa Thompsona. naime. pred zgradom Vlade u inat bacio ni manje ni vi e nego dvije stotine ja ja. zato to i vi. meðutim.svakako vi e nego hrabrosti -da bi èovjek poput Lovrenèiæa od svega to je imao kod kuæe na prosvjed pred zgradu Vlade odnio kutiju jaja ! I to koko jih. zbog toga to oni predstavljaju civilizacijski pora enu pro lost. takozvanih kinder-jaja! Zaista. to bi nam jo kazali rezultati eksperimenta? Dobro. mada pora ena manjina ovog dru tva. Mirko Condiæ.koliko o hrabrosti i toleranciji kojekakvih Lovren-èiæa ili Èondiæa. naravno. Napravite. Zbog toga. ne govori ni ta o hrabrosti ili toleranciji Ivice Raèana nije Ivica Raèan premijer zato to je hrabar èovjek. jer ste vi veæina. to danas vi e hrabrosti tre ba imati da bi se bilo Ivica Raèan nego da bi se na njega bacilo jaje.6 kilograma vitez ita i deset ruènih bombi. 32 upaljaèa za mine. hematoma na oba oka. umije ati se u masovnu tuèu u vrtiæu Pirgo: na koncu srèani demonstrant nije zarad io niti prekr ajnu prijavu zbog oneèi æenja javne povr ine! Mo da. Raèanu je trebalo dosta sreæe . kad je veæ tako. i onda. nagnjeèenja prsnog ko a. jer ih se ne bojite. a onda drugi jedan graðanin. Na koncu. evo i m jo dvjesto razloga«. frak ture lubanje. ne koko j a. jer ste vi pobjednici. Mo da zato ni u jednom trenutku nije podijelio pravedan gnjev èovjeka u invalidskim kolicima pred zgradom krip-tokomunistièke Vlade. 500 grama baruta. ili na osnivaèku skup tinu Pa aliæeva Hrvatskog bloka.6 kilograma TNT-a. ni oni sami nikad ne bi gaðali jajima. Ivica Braveheart Raèan mo e biti sretan to je pro ao samo s jajima. osim. I to. i bogami ne u plastiènoj kesi. pa se ima raèunati vrijednim za stotinu ljudi. 13. 13 23 komada streljiva. primjerice. prva dva-tri dana vjerojatno 189 neæete vidjeti ni ta. naravno. Mo da odluène Raèanove komu-njalce kako s asfalta skupljaju sk orene mrlje od vrlo doslovno va ih jaja. ili na neko obli nje suðenje ratnim zloèincima. Gaðajte ih. jer je reèe nom Zvonku Lovrenèiæu mjesec dana prije »operacije jaje« policija u podrumu kuæe u Sesveta ma otkrila zazidani bunker s citiram policijski zapisnik dvije pje adijske rasprsk avajuæe mine. sad vidjeti? Opet. nije mi podvig Mirka Èon-diæa izgledao ne to sum anuto hrabrim. tri slomljena rebra. Poðite zatim na sastanak Èondiæevog Sto era za obranu digniteta Domovinskog rata. re cimo. I to æete vidjeti? Kao u onom vicu. mali eksperiment: izvucite iz ormara crnu ko ulju. prva dva-tri dana neæete vidjeti ni ta. na ploènik aèanovim prozorom bacio veliku plastiènu vreæu trgovaèkog lanca »Diona« s dvadeset ru ièast rtona jaja.Pa ni kad su zbog toga junaèkog èina sutradan Luèinovi policjoti pendrecima razjurili sedmoricu preostalih otpu tenih kolega s Markova trga. 1. 188 Da li. Jer. izmeðu ostalog.

uskrslih dr avnosti i vjekova sedmih Kao rijetko kad. i onu 1971. nema u toj velikoj bijeloj prostoriji ispu njenoj knjigama nikoga osim nje i njene uèiteljice Marine. epskih djela i historijskih freski. To je okrugla. toènije 78 posto Hrvata ni pod koju cijenu ne bi pristalo na izruèenje generala Janka Bobetka Haagu. rujna 2002. knjige. ni kad su ih nesuðeni susjedi u konaèno dodijeljenom stanu u Gajnicama prog lasili nepo eljnima. i bitku za Medaèki d ep. 190 Sve Eline bitke ili jedna mala prièa bez slavnih ratova.izgubljene. vjekova sedmih i devetn aestih. va ne i povijesne: ni ona kad se. na kraj u dugaèkog hodnika u prizemlju. ni kad ih u Ka telima ni su htjeli primiti u vrtiæ. vojnih parada. general je s voje veæ napisao. monumentalnih bitaka generala Bobetka njene bitke sve su samo njene. nema tisuæljetnih snova. historijsku operaci ju Oluja. unutra. oko stola s biæerini ma domaæe rakije i malo narezanog drni kog pr uta natiskala se brojna rodbina. nema hrvatskih proljeæa. nema nakon svega vi e ni novinara. male i . 191 Mala Ela roðena je ba nekako onih dana kad je sto erni general Janko Bobetko odlazio u mirovinu. dok su u hodniku stisnuli redove Branimir Glava . kad se pridru io otporu velikosrpskoj agresiji . Ljubo Æesiæ Rojs. stranaèki èelnici.svakako mnog o vi e nego hrabrost. ni kad joj je valjalo shvatiti da mame i tate vi e nema. Vladimir Seks. Nema rodbine . a na nogometnim stadionima crni transparenti s porukom »Ako date Janka. velièanstvenih Bljeskova i Oluja. ni kad su joj odrasli objasnili da je kola prenapuèena i da za n ju mjesta ima jedino u kolskoj knji nici. biv i ministri. ona je hrvatska buduænost ostarjeli general pak hrvatska je pro lost. Kri a u Sisku koèi se golemim slovima »Bobetko«. ni kad je sa sestricom Ninom tra ila tko æe ih udomiti. razni izaslanici. nekada nji suradnici i suborci.to veæina g raðana nema jaja da ga zbog toga gada jajima. U toj prièi nem a narodnooslobodilaèkih ratova. rodila s virusom HlV-a.. Na stolu tu no obje eni fik us. nema gradskih vijeænika ni saborskih zastupn ika. zagre baèka Gradska skup tina pokreæe proceduru progla enja generala Bobetka poèasnim graðaninom. pretu nim natpisom FOR ME ONLY-Samo za mene. i veliku. Damir Kajin. »Sve moje bitke« zove se njegova velika knjiga. U prièi male Ele nema te kih rijeèi. u Godini Velike Oluje. i najobiènije adhoc novinske ankete ovih dana precizno oslikavaju hrvatsku stvarnost. To je slika Hrvatske danas. i bitku za dubrovaèko zalede. gradski vijeænici i saborski za stupnici. Ona ima sedam godina. svega 2 2 posto anketiranih pristalo bi da im djeca idu u razred s HlV-pozitivnom djevojèi com Elom Oblak. odvjetnici i ratni vetera ni. pribor za prvu pomoæ. Ona svoje prva knjige tek uèi èitati. nasuprot njima. a mnogo manje nego takozvani demokratski paradoks . Dra en Budi a i ostali uglednici smrknutih lica i s mrknutih odijela.akvu je nestabilnost dru tva obièno kriv premijer. na crkvi sv. stari general telefonski razgovara s premijerom Raèanom. kukat æe vam majka!«. Ela ima sedam godina i za razliku od veli kih. jer sve su njegove bitke velike i va n e. uskrslih dr avnosti. u velikoj sobi kolske knji nice. Vi e od tri èetvrtine. kolski dnevnik samo za malu Elu i njena crvena torba s ironiènim. di vizija i ofenziva. Ivo Sanad er. stopostotna slika Hrvatske danas: po tar s ko nom torbom punom telegr ama podr ke pred kuæom generala Janka Bobetka na zagrebaèkom Tu kancu. brigada. masovnih pokreta. nema prijateljica. El ina je sudbina malena i beznaèajna. nema prijatelja. tamnica naroda i kom unistièkih èistki. i sve æe ih mala Ela uèiti u koli: i onu 1941. Vlakova slobode i zastava nad Kninom. ne to ju nije. i onu 1991. Sto er hrvatskih branitelja najavljuje da æe Bobetkovu kuæu pretvoriti u utvrdu.. ni kad im zagrebaèke vlasti nisu dale stan da im olak aju t erapiju. kad se prikljuèio otporu be ogradskom hegemonizmu. u osnovnoj koli Bijaæi u Ka tel Novom. nacistièkih okupatora i narodnih heroja. godine. Sudbina generala Bobetka pi e se velikim i zlatnim slovima. nema u njenoj prièi ustanièkih pu aka. novinari. »Sve Eline bitke« nisu tako velike. lepoglav-s . Njegova je pak sreæa . za golemim stolom sama samcata sjedi mala Ela. prijate lji i susjedi. strijeljanih rodoljuba. u dnevnoj sobi. na sigurnoj udaljenosti od ostale djece. kad se u Sisku prikljuèio prv om oru anom otporu nacistièkoj sili u Europi. bilje nice.

koji ih je ovih dana kaznio do ivo tnim i ne to kraæim suspenzijama. pored fikusa. meðutim.Hrvatski dragovoljac te je subote na Gradskom stadionu u Koprivnici izgubio od Slaven Belupa 1:2. to »da sudite po teno«.kih samica i kuænih pritvora. vedra i nevina. mo da i pustiti suzu s pristojne distance. fanfara i posmrtnih mar eva. èasni sudac Ivan Katu a novce je. dr avnih ceremonija. 193 Pukovniku nema tko da bi reè rekel ili kako su Cristiano Vieri i Pippo Inzaghi zavr ili na Opæinskom sudu u Splitu Ima u toj bizarnoj epizodi o nogometnom sucu Ivanu Katu i jedan izvanredno zabavan detalj koji cijeloj prièi daje i te kako ozbiljan ton: ono. te crvena torba s natpisom For me only. Medu nekoliko tisuæa knjiga i »Svim mojim bitkama«. Objasnit æe joj veæ jednom odrasli da je generalov stan bio prena puèen. Tu. Valjda je zato mala Ela sama u velikoj sobi. nije da nije . kako isti argumenti ne va e kad je rijeè o monumentalnoj hrvat skoj pro losti. nai me. koncelebriranih misa. da bi na koncu. p ovrat novca. duboko u svojoj slavnoj i krvavoj povijesti. tek njena uèiteljica Marina. da. veæ da suðenje bude po teno? Josip Spajiæ je. to va m je da sutra sudite po teno!« Eto. Takva kakva jest ona je hrvatska buduænost: mala. bistra. ona ne zanima previ e i predugo: otprilike koliko i epizoda Oprah Showa na temu AIDS-a. vratio. do kraja razumljivo za to je Stjepan Spajiæ prijavio cijeli sluèaj Discipli nskoj komisiji. da. al i i neizvjesna. èasnom dakle sucu Kat u i. nema le eva uz cestu. okiæenih tenkova.dao Katu i lovu »da sudi p o teno«? Ne. pa preko stola dodaje nekakvu omotnicu èovjeku preko puta stola. Stjepan Spajiæ zatra io je. ali Hrvatska je u pitanju. moraju 192 misliri na njih. optu nica protiv svakog generala optu nica je protiv njih samih. . ali ni ta manje razumljive nisu ni rigorozne kazne. gurajuæi se prema dnevnoj sobi. da pobijedi Dragovoljac. mo da æe i pu stiti suzu zbog njihove neizvjesne buduænosti. prema biæerinima i platama s pr utom na stoliæu od hr astovine. tiho Josip slijedi svoju ruku. Hrvate. irokih gesta i te kih rijeèi. ka em. nasljedno bolesna i izolirana. akle. prib or za pisanje. Nije. sv eèanih akademija i masovnih demonstracija. nije li Josip Spajiæ u Motel Plitvice po teno donio toèno onoliko novca koli ko su se dogovorili? Kao drugo. O. svi nati-snuti na ulazu u stan generala Bobetka. Hrvatima je ao. kao dragovoljni taoc i par umirovljenih generala. proèitat æe oni u novinama nekoliko potresnih tekstova . medu sasu enim fikusima. razumlj ivo. ali i maju i oni svoju djecu. i sve bi. velikih jubileja. pred utvrdom na Tu kancu. nije da nije. O. u tijesnom hodnik u. rujna 2003. naime. kako ste se dogovorili sa Stjepanom«. Kao prvo. veæ posve nagnut nad stol dodao: »I ne zaboravite. meni osobno to odmah ide u top 5 najboljih mafija kih citat a svih vremena. osvræe se oko sebe da provjeri gleda li tko. Hrvatima je ao. crtanje i prvu pomoæ. kad Josip Spaj iæ. za sto lom u kutu. panièno boje krvi. i njihova djeca stat æe u ivi zid. imaju Hrvati svoju djecu. ostalo »meðu njima« da svojeglavi pukovnik . i da je za nju bilo mjesta samo u kolskoj knji nici. razumljivo. Hrvati su kao kod kuæe èitavi u pro losti. u domaæem okru enju ratnih stjegova. negdje izmeðu èuvene »ponude koja se ne mo e odbiti« (Don Vito Corleone. bilo po teno. Zanimljivo je. po ten èovjek. moraju misliti na njih. nije li on molim lijepo . na kraju dugaèkog hodnika u prizemlju kole u Ka tel Novom. dakle. Nastavak prièe je poznat . razumljivo. naravno. n aravno) i onoga opasnog tipa kojemu su »sudovi donosili odluke bez moga znanja« (Don Franjo Tuðman). ali Dr ava zove: ako treba. brat legendarnog pukovnika Stjepana. Jer tamo se Hrvati. Sve je tu. Nema u Elinoj prièi nièega herojskog i historijskog. znati eljna. sjedi u restoranu Motela Plitvice. kolskog dnevnika for me only i djeèjeg pribora z a prvu pomoæ. »Tu je deset tisuæa eura. spaljenih kuæa.nije i sebe i èas nog suca prijavio Disciplinskoj komisiji HNS-a. na drugom kraju dugaèkog hodnika.posve nerazumljivo . ali ne mogu oni i njihova djeca bi ti taoci dviju bolesnih djevojèica. zaèudo.

sve po ten èovjek do po tenoga èovjek a. nije li Katu a po teno vratio novac kad je Dragovoljac izgubio? Nije li. ma e zastavom i sudi za Na e. prijavit æe vas onaj tko vas i plaæa . Sto bi. nije li »po teno suðenje« s Katu om po teno dogovorio Stjepan Spajiæ? Nije li. na poèetku znamenitog procesa osumnjièenima za zloèine poèinjene u L ori. na po ku i kao èetvrto. nije li Hrvatski nogometni savez po teno kaznio i jednog i drugog sudionika ovoga sluèaja? I Savez je. 194 Kao peto. iskoristio bih ovdje prigodu da. Otkud onda taj smrad? Stvar je u sasvim specifiènoj definiciji »po tenja«. Najlak e mi je to objasniti upravo na ponuðenom primjeru »po tenog suðenja«. Talijanima poni tio jo èi æi gol. ona. Kako znamo. listopada 2002. uostalom. Nema kod èasnog suca L ozine povrata novca. u ime svih nas ovdje. sudac Jens Larsen uvije k æe se moæi zaposliti kao sudac Vrhovnog ili Ustavnog suda Hrvatske. èestita mo na oj reprezentaciji na uspjehu koji je poluèila prije par dana i da smo uza nju. svejedno .ne bi ni do ivjela suðenje. I bila je upuæena svima koji su se u tom trenutku Na ima nalazili na pu tu: Cristianu Vieriju. Na primjer.Stjepan Spajiæ ili Republika Hrvatska. To je po teni sudacper definitionem: onaj koji je uvijek na liniji. U protivnom. Eto.da ju je taj visokoobuèen vojnik zaista htio likvidirati . Umjesto u restoranu Pli tvice od Stjepana Spajiæa. odigranoj nekoliko d ana ranije na Mundijalu u Japanu. u drugoj minuti su daèke nadoknade. Stoga æe èak i na stadionu plesati kako drugi sviraju. Poruka je bila jasna. ni sudac Lozina neæe sebi dopustiti sudbinu Ivana Ka-tu e. svjedocima optu be ili Slaven Belupu. cijela ta stvar je po tena i èestita do dosade.po teno suðe ? Prije èetiri mjeseca.Treæe.pa makar najebali i vi i on. Hrvatska je pobijedila 2:1. roèi te u kojemu su trebali biti saslu ani svjedoci vojnopolicijskog terora u spl itskoj ratnoj luci legendarni je sudac Slavko Lozina zapoèeo rijeèima: »S obzirom na p rigodu u kojoj smo. bilo je to »po teno suðenje«: suðenje. Ukratko.nije èestitao Na ima u Japanu tek onako. a nijedna rtva na putu nije vrij edna aljenja. ovaj put zbog navodnog Inzaghijevog fau a nad Kovaèem. kako se zove . novinarima. upravo on po teno prijavio cijeli sluèaj? Stjepan Spajiæ je.dakle Hrvats i Dragovoljac. Slavko Lozina je.sad vam je jasno . u koj mu . time i po teno priznao da suðenje nije bilo po teno? Ivan Katu a je. Svakome tko je gledao tu utakmicu bilo je jasno da se radi o sudaèkoj kradi kakva nije viðena jo otkako je ono Kreèak na Kantridi mahao ofsajd èak je i nesr etni Larsen kasnije priznao obje gre ke pa ipak nikome zbog toga nije bilo nimalo neugodno. gospodo. dakle. Pravda je. Jens Larsen. Ili barem spli tskog Opæinskog suda. bilo to. Kao. da vas podsjetim. s obrazlo enjem da gospoðica . Jer po teno je suðenje ono u kojemu pobjeðuje Na Èovjek . nema do ivotne suspenzije: kod njega. Ili onaj sudac koji je nekidan oslobodio Na eg Èovjeka optu enog za poku aj ubojstva vl astite zaruènice. plaæen da sudi po teno. Sudac Lozina . dakle. pravdajuæi svoju odluku ofsajdom. rtvovana Vi em Cilju pobjedi Na ih.eto definicije koju smo tra ili pobjeðuju Na i. k ao esto. iz dr avnog bud eta. dakle. dakle. Ako ikad zbog nekakve talijanske urote ostane bez posla. Poput njih. bila o utakmici Hrvatska-Italija. Ukratko. a sad idemo na na posa'!« Rijeè je. naime. Pa makar primili dva èista gola. dr avnom tu itelju. Pardon. but not at least. Iz hrvatske perspektive. Slaven Belupo nema nikakve anse. kuvertu s novcem za po teno suðenje Lozina svakog mjeseca d obiva na bankovnom alteru. aktivistima za ljudska prava. po t en èovjek. po te èovjek. Gianluigiju Buffonu. 195 Pippu Inzaghiju. da bi na kraju utakmice. s obrazlo enjem da se radilo o »nu noj samoobrani« i da dva pre ivjela svjedoka d ih je taj visokoobuèen vojnik zaista htio sve likvidirati ne bi ni do ivjela suðenje. Sedmo. i onaj sudac koji je n ekidan oslobodio Na eg Èovjeka optu enog za pokolj 14 ratnih zarobljenika na Koranskom mostu. samo toliko. dakle. a bril jirao je danski linijski sudac Jens Larsen koji je najprije poni tio èisti Vierijev gol. Thompson. 196 . ba kao i Ivan Katu a.

I dandanas. i po tome to iz nje porijeklo vu ku penkala. u bilo kojoj utakmici bilo koje na e momèadi u bilo kojem sportu. najveæi prirodni neprijatelj hrvatske inteligencije Koliko sam shvatio. monumentalniji i povjesniji? Kako smo to povjerovali Velikom Mitomanu da smo najstariji narod na svijetu. seanse s nostalgiènim r efrenom: »Al' se nekad sva ta smjelo. kao da je to to smo izgubili od Bugara ne to zaista potpuno nedokuèivo lj udskom umu.Prosjeèna na a domovino ili to ka u èinjenice. dovraga.najveæi prirodni neprijatelj hrvatske inteligencije . Portu gal. O. da. bijesne i tu ne Hrvate tamnih podoènjaka. ba kao i Sjedinjene Dr ave. Prilièno te ko Hrvati su. ba !«. toliko velika da je zasjenila èa k i cijelu Bobetkovu haa ku epopeju. Bugari su pritom .to to se. doba ponosa i slave. pa èak i Austrija. konsternirane. i Bug ari su jednom bili u polufinalu Mundijala. naime. pa bi ostavka selektora u ovom trenutku bila po eljnija i dru tveno korisnija èak i od ostavke predsjednika Vlade. nacionalna reprezentacija neæe plasirati na Europsko nogometno prvenstv o. kad su dr avorvorni Hrvati pobjeðivali i u ratu. i kad se priziva le gendarni Ciro Bla eviæ. Bronca iz Pariza stoga je uvijek bila vi e od klasiène kucamo-na-vrata-zaboravljenih -asova uspomene. nisu suci tek tako iskljuèivali Nijemce i Francuze. primili gadan sudar sa stvarno æu u kojoj im je ivjeti s ljedeæih. posjeæenosti kina. da smo zajedno s morskom povr inom veæi od Rusije i da smo treæi u svijetu. na koncu. mitski narod Hrvata? Èinjenice . znaèi sigurno prvi. N ikad prije i nikad poslije nije Hrvatska ni u èemu bila treæa na svijetu . i uvijek je slu ila za prizivanje »starih. i na izborima. broju prikljuèaka na Internet ili nakladi knjiga? Za to.tek u jednom trenutku Hrvatima su se zvijez de poslo ile kao Rubbikova kocka: nikad prije i nikad poslije Ladiæ nije branio kao tih mjesec dana u Francuskoj. i veleèasni Sudac i poèasni Pukovnik. èini mi se. kravata. Tragedija je to upravo eshi-lovskih dimenzija.ka u sljedeæe: Bugarsk a je toèno dvostruko veæa od Hrvatske i ima tri milijuna stanovnika vi e. tupog pogleda dugaèkog jedva metar i pol: kao da su dva gola u Pletikosinoj mre i bili nevjerojatniji i neoèeki-vaniji nego udar dva boeinga u Tw in Towerse. prosjeène ljet ne temperature i prosjeène starosti stanovni tva? I to bi falilo da se isto tako sasv im nespektakularno vrtimo negdje oko nekakvog europskog prosjeka u. to je u sklopu iste seanse u kojoj duhove slavne pro losti pri zivaju i Pa aliæ i Thompson. peta ili esta. prosjeène smrtnosti na cestama. prosjeène slanosti mora. iza Mozart-kugle i grudi Daniele Rockenschaub. A ja vas pitam: to fali takvoj maloj. Hrvatima uopæe mjesto u Portugalu.èak je i po korumpiranosti bila. najveæi ikad. gnjevne. ne bi Sukerova lopta ponovno onako pro la i polizala Van der Saarovu vratnicu. pas dalmatinac i baba Diega Maradone. i u kojoj se nacija vi e svaða oko toga kojem gradu pripada Beethovenov klavir nego tko je kriv to je reprezentacija ispala s Mundijala. nimalo slavnih tisuæu godina: stvarno æu male. Da. da jo sedamsto puta puca iz iste pozicije i da nizozemski bek ra iri noge kao Cicciolina . dosadnoj i posve obiènoj dr avici sasvim prosjeèn e po umljenosti. iako se najvjerojatnije radilo o nekakvom rij etkom poremeæaju svemirske ravnote e ne to sa strukturom antineutrona helija u difuzni m maglicama. dakle odmah iza prva dva. i u nogometu. nikad prije i nikad poslije Asanoviæ nije tako dijel io lopte. kako stv ari stoje.vjerovali il . nikad prije i nikad poslije nije Jarni dao onakav gol. ulag anju u znanost. kad se tra i osravka onog smije nog selektora kose boje trule vi nje. nikad prije i nikad poslije. vedska. Pa mi smo. bez koje bismo bili u finalu. zemlja u kojoj je nogometna lopta na listi najpopularnijih okruglih predmeta tek èetvrta. recimo. i posljednji u svojoj kvalifikacijskoj grupi! Znanost jo nije pouzdano ustvrdila. ljudi. najbolji svih vremena. velièanstveniji. to je sad jedna prilièno velika katastrofa . kao da je. cr venih oèiju i drvenog. nikad prije i n ikad poslije. i kao da im je mjesto medu esnaest najboljih n acija bilo èega i u bilo èemu. medu esnaest na jboljih od pedeset europskih dr ava. 197 dobrih vremena«. a kamoli u nogometu. Gledam pokisle. po svemu prosjeène istoènoeuropske dr avice poznate po Dubrovniku i pokojem osebujnom geniju to bi svakih sto godina i zumio izmjeniènu struju ili osvojio Wimbledon. za to uvijek moramo biti slavni ji. uvijek moramo biti veæi od samih sebe. i to zbog jedne jed ine Bobanove gre ke. dohotku po glavi stanovnika. ako me sjeæanje ne vara . i po abecedi dvadeseti u Europi. i na natjeèajima za kupnju tvornica.

vi e sunèanih d ana u godini. Èe ke. s ravno 195 olimpijskih medalja. sve dok mu tijelo ne bi postalo preumorno èak i da se zgrèi . a glava u visini u ga enog televizora): u ovom trenutku vjerojatno smo bolji od Andore. recimo. ili po. Ramba su onda automobilom dovezli u logor i odmah ga ubacili u æeliju broj 2. Dobro. 199 Rambo: First Blood ili kako su hrvatski suci studirali pravo kod profesora Slobodana Milo eviæa U vrijeme kad se sve to dogaðalo. recimo. 'ajde. izbezumljene od gladi. i u trenutku je oko njega bilo divlje klupko. na koncu. Estonijom i Andorom ukupno treæi. krenuo je od gle nja i bjesom uèno udarao redom u svaki zglob na njegovu tijelu. Okretali su ruèicu. veæe planine i veæi urod maslina . pa iako vi e nije bio u punoj snazi.od njih smo veæi. Dubrovni ku i otocima. Rambu su onda naredili da se skine gol. prosjeèno velika. Onda bi mu zabijali prste u vrat i èupali vratne ile. Tamo ga je èekalo neko liko vojnika u maskirnim uniformama. dakle u sredini. Ramba su svakoga dana vodili u onu prostoriju. a struja ga je tresla i bacala sve dok ponovno nije izgubio svijest. pa je do ao k svijesti. inaèe . zemlje èiji su nogometni klubovi d eset puta bili u finalima europskih kupova i osvojili ih èetiri? Budimo realni (to je ono kad su vam obje noge èvrsto na zemlji. Rekli su da mu moraju »ispitati reflekse«.i pomalo sportskija nacija od nas. znajuæi gdje ga vode i to ga èeka. Jedan od njih pokazao mu je stolicu i zapov jedio da sjedne. A ne uvijek po slavnoj pro losti. velikim bitkama. fizièara. a ponekad gurali pi tolj u usta i lomili mu zube. tenisaèa. Onda bi mu dvojica svom 200 snagom potezala u i. morali biti bolji od zemlje s dva i po l puta vi e stanovnika i 140 olimpijskih medalja. mokrog zraka opet nakratko probudio. U zemlji koja æe biti poznata po Nokiji i jezerima. da se iz te sobe ide samo u jamu. Potom bi sve jo jedno m ponovili. i li po kodi i pra kim pivnicama. ili po U2 i ekonomskom èudu. vi e olimpijskih medalja. ipak je jo bio d ovoljno jak da bez rijeèi ispru i ruke i krene za tim mu karcima. a manje. onaj s pendrekom. s ve br e i br e. prosjeènoj dr avi volio ivjeti: u zemlji koja mo da neæe iæi na Europsko prvenstvo. za usp . Onesvijestio se. bronèanim konjanicima. imamo vi e stanovnika. i nogometa a. doèepaju strvine. Ramba su onda nanovo polijevali vodom. ali neæe biti ni posljednja u grupi -zemlji poput Norve ke. t ako su se izrazili. govoreæi da æe ih »odrezati i osu iti. listopada 2002. Donijeli su zatim stari vojnièki induktorski telefon i zakaèili kleme za njegovo tijelo. stvarno. Ponekad bi mu spajali induktor.gle èuda . poput hijena kad se. Ramba su onda doveli u nekakvu kuæicu.i ne . Ramba su onda polili kantom vode. bronèanim vojskovoðama i bronèanim nogo meta ima. Jedan od njih. prosjeèno uspje na i u nogometu prosjeèno dobra zemlja. Irske. Drugi je priskoèio i udario ga ako m. odnos no dvostruko vi e od svih sporta a biv e Jugoslavije zajedno. desno od ulaza u bazu. Tada bi ga bacili u æeliju i pustili da noæu slu a krikove i oèajnièke vapaje za malo mi losti. Ni ta vi e. prosjeèno lijepoj i prosjeèno sretnoj dr avici s posve prosjeènim bro jem natprosjeèno dobrih knji evnika. tjerao ih misleæi na obitelj.Buga198 rina! S kojim pravom onda Hrvati narièu zbog poraza od takve sportske sile? Ili. Belgija: za to bismo. U takvoj bih ja. treæi nogom. ukljuèujuæi i Nikolaja Pe al ova. vinogradara. svatko na svoju stranu. nacionalnim herojima. pa su upalili nekakav ventilator.to znaèi da smo u grupi s Bugarskom. Neko vrijeme borio se s najcrnjim mislima. ve dske. znaèi jedna sasvim prosj eèna. Rambo je imao gotovo ezdeset godina i veæ je sedam godina bio u vojnoj mirovini. B elgijom. U prosjeèno velikoj. neurokirurga i fil mskih redatelja. povijesnim ratovi ma. dok se vrata nisu otvorila i sna an mu ki glas zapovjedio da izlazi. Potom mu se unio u lice i rekao mu da iv odatle neæe izaæi. raèunajuæi i one u dresovima Austrougarske i svih dr ava nastalih nakon njenog raspada. pa jo jednom. Grèke ili Finske. Ostali su glasno odobravali i pijano se smijali. moguæe i od Est onije . da bi s e pod mlazom hladnoga.

umrlo dvoje-troje ljudi. desno od ulaza u bazu. Ramba su onda nanovo polijevali vodom. Ramba su onda doveli u nekakvu kuæicu. vidjet æe kako je svjedok Rambo mogao pre ivjeti i Manjaèu. Tri puta su ga tako polumrtva vodili u bolnicu. Tamo ga je èekalo neko liko vojnika u maskirnim uniformama. Rambo je imao gotovo ezdeset godina i veæ je sedam godina bio u vojnoj mirovini. godine i od 1970. eto. Rekli su da mu moraju »ispitati reflekse«. Ramba su onda automobilom dovezli u logor i odmah ga ubacili u æeliju broj 2. èak i da je bilo nekakvih nezakonitih postupaka. da bi s e pod mlazom hladnoga. Okretali su ruèicu. pa je do ao k svijesti. Jedan od njih pokazao mu je stolicu i zapov jedio da sjedne. Potom mu se unio u lice i rekao mu da iv odatle neæe izaæi. Onda su Ramba jedanaestoga dana doveli na kapiju i rekli mu da mo e iæi. nijedan Rambo ne bi to pre ivio!« Rambo je. Jedva je st ajao na oteèenim nogama. i Omarsku. Rambu su onda naredili da se skine gol. Bo e moj . Doktorica ga je pitala to mu se dogodilo. zatvarali u kuæice za pse i tjerali da laju. i kninski zatvor. I jo æe r a je on pozorno slu ao sva svjedoèenja. i Keraterm. pa iako vi e nije bio u punoj snazi. ne mo e biti ratni zloèin. Onesvijestio se. pa su upalili nekakav ventilator. izbezumljene od gladi. pa jo jednom. i Morinje. Ramba su svakoga dana vodili u onu prostoriju. Ramba su na posljetku odveli u bolnicu. godine grupa mu karaca u maskirnim uniformama pozvo nila mu je na vrata i rekla mu da mora iæi s njima. zaboga. ali. jednim metkom. Rambo se pravim imenom zove Milosav Katalina. Donijeli su zatim stari vojnièki induktorski telefon i zakaèili kleme za njegovo tijelo. Ponekad bi mu spajali induktor. U kolovozu 1992. Ostali su glasno odobravali i pijano se smijali. tamo do 1985.zakljuèit æe duhoviti sudac Lozin a svoju oslobaðajuæu presudu: »Kad bi bila istina sve to je svjedok Milosav Katalina re kao i da je bio zlostavljan kao to prièa. rezali prste. tako su se izrazili. gurali im peto ilne kablove u èmar.omenu«. Drugi je priskoèio i udario ga ako m. a . i iznenadit æe se kako æe Rambovo svjedoèanstvo biti 201 Rambo: First Blood ili kako su hrvatski suci studirali pravo kod profesora Slobodana Milo eviæa U vrijeme kad se sve to dogaðalo. Neko vrijeme borio se s najcrnjim mislima. jaèi nego to bi to sudac Lozina mogao zamisliti. meðutim. t ako su se izrazili. ipak je jo bio d ovoljno jak da bez rijeèi ispru i ruke i krene za tim mu karcima. Nadimak Rambo dobit æe toèno deset godina kasnije: dat æe mu ga sudac upanijskog suda u Splitu Slavko Lozina. i u trenutku je oko njega bilo divlje klupko. da zna on dobro gdje i za to. doèepaju strvine. Onda bi po elio d a ga smaknu. treæi nogom. obrazla uæi oslobaða-juæu presudu optu enima za ratne zloèine u spli skoj vojnoj bazi Lora. tjerali ih na meðusobne homoseksualne odn ose. A kad mu jednoga dana predsjednik splitskog upanijskog suda dodijeli i nekakav proces protiv srboèet nièkog agresora. Onda bi ga polijevali studenom vodom. mokrog zraka opet nakratko probudio. Tada bi ga bacili u æeliju i pustili da noæu slu a krikove i oèajnièke vapaje za malo mi losti. poput hijena kad se. i niski. a struja ga je tresla i bacala sve dok ponovno nije izgubio svijest. onaj s pendrekom. Bio je zastavnik nekada nje JNA. Ramba su tako jedanaest dana muèili svim metodama koje su mogli smisliti. da se iz te sobe ide samo u jamu. ali da to. ukljuèiv i i ono Milosava Kataline. i Bileæu. kad je oti a o u mirovinu. Ramba su onda polili kantom vode. Tamo naprijed èula se graja uèenika pomorske kole. u i i jezike. a on je zatra io èa u vode. Onda je vojni policajac doktorici izb io èa u iz ruke i vratio ga u logor. godine. da u tih desetak æelija jest. krenuo je od gle nja i bjesom uèno udarao redom u svaki zglob na njegovu tijelu. Potom bi sve jo jedno m ponovili. jer ne mo e govoriti. dok se vrata nisu otvorila i sna an mu ki glas zapovjedio da izlazi. da on vjeruje svjedoku da je bio tamo zatvoren. Reæi æe tada sudac Lozina da ta Lora i nije bila tako stra no m jesto kako se tvrdi. sve dok mu tijelo ne bi postalo preumorno èak i da se zgrèi . s ve br e i br e. da mu je bil o nelagodno to slu ati. z bog èega je njemu kao èovjeku ao. Jedan od njih. tjerao ih misleæi na obitelj. vadili oèi i sve vrijeme ih tukli i polijevali hladnom vodom. znajuæi gdje ga vode i to ga èeka. god ine ivi u Splitu. roðen je 1933. i sva tri puta vraæali u æeliju. A smi ljal i su u tom logoru najstra nije moguæe metode: pu tali su zatvorenicima struju kroz gen italije.

da je svjedok Milosav Katalina usprkos svemu ipak svjedoèio. govoreæi da æe ih »odrezati i osu iti. tako se izrazio. Tri puta su ga tako polumrtva vodili u bolnicu. zna sudac Lozina da ga Milosav jo uvijek vida na ulici. tamo do 1985.ponekad gurali pi tolj u usta i lomili mu zube. Jedva je st ajao na oteèenim nogama. samo ulicu-dvije daleko od muèitelja koji je onomad prijetio silovanjem njegovoj eni. godine grupa mu karaca u maskirnim uniformama pozvo nila mu je na vrata i rekla mu da mora iæi s njima. zatvarali u kuæice za pse i tjerali da laju. na posljetku. Onda su Ramba jedanaestoga dana doveli na kapiju i rekli mu da mo e iæi. Ramba su tako jedanaest dana muèili svim metodama koje su mogli smisliti. za usp omenu«. godine. gurali im peto ilne kablove u èmar. èak i da je bilo nekakvih nezakonitih postupaka. A kad mu jednoga dana predsjednik splitskog upanijskog suda dodijeli i nekakav proces protiv srboèet nièkog agresora. Tamo naprijed èula se graja uèenika pomorske kole. meðutim. Svojom neèuveno drskom i bezobraznom opaskom sudac Slavko Lozina se u antologiji p ravosudnog be èa æa svrstao odmah uz bok ne to starijem kolegi. ukljuèiv i i ono Milosava Kataline. i Bileæu. da i danas ivi u Splitu.prijetila njemu i obitelji smræu ako pred sudom samo zucne ijednu ri jeè o Lori. Reæi æe tada sudac Lozina da ta Lora i nije bila tako stra no m jesto kako se tvrdi. I jo æe r a je on pozorno slu ao sva svjedoèenja. u i i jezike. Onda bi mu zabijali prste u vrat i èupali vratne ile. tjerali ih na meðusobne homoseksualne odn ose. koji je iskaz svjedoka optu be Nikole Samard iæa. Rambo se pravim imenom zove Milosav Katalina. bogami. da u tih desetak æelija jest. i Morinje. i da mu ovaj i danas n eka njeno prijeti. èovjeka amputiranih ogu. i Keraterm. eto. ali.usred zgrade split skoga suda! . Onda bi mu dvojica svom 200 snagom potezala u i. A smi ljal i su u tom logoru najstra nije moguæe metode: pu tali su zatvorenicima struju kroz gen italije. Ramba su na posljetku odveli u bolnicu. vidjet æe kako je svjedok Rambo mogao pre ivjeti i Manjaèu. godine i od 1970. pred sucem Slavkom Lozinom. ne mo e biti ratni zloèin. ali da to. i iznenadit æe se kako æe Rambovo svjedoèanstvo biti 201 potresno i istinito. i Rambo te ko pre ivio. kæeri i unu-kama. god ine ivi u Splitu. Doktorica ga je pitala to mu se dogodilo. obrazla uæi oslobaða-juæu presudu optu enima za ratne zloèine u spli skoj vojnoj bazi Lora. i kninski zatvor. a on je zatra io èa u vode. tako su se izrazili. pred sob om istra nog suca svojedobno pri la grupa bijesnih mu karaca i tu . Bio je zastavnik nekada nje JNA. kad je oti a o u mirovinu. U kolovozu 1992. da zna on dobro gdje i za to. jednoga od onih koji nisu ni bili na optu enièkoj klup i. da mu je bil o nelagodno to slu ati. i kako iv èovjek uvijek mo e vi e podnijeti i otrpjeti nego to je i budala u stanju povjerovati. roðen je 1933. Nadimak Rambo dobit æe toèno deset godina kasnije: dat æe mu ga sudac upanijskog suda u Splitu Slavko Lozina. vadili oèi i sve vrijeme ih tukli i polijevali hladnom vodom. A to bi. u zgradi u kojoj i on radi. u procesu za ratne zloèine n a splitskom upanijskom sudu. te prisiljava da s njim pije piæe u kafiæu i slu a ga kako se u ratu »s pecijalizirao za lomljenje srpskih kostiju«. jer ne mo e govoriti. zaboga. studenog 2002. Bo e moj zakljuèit æe duhoviti sudac Lozina svoju oslobaðajuæu presudu: »Kad bi bila istina sve to je svjedok Milosav Katalina reka o i da je bio zlostavljan kao to prièa. rezali prste. jaèi nego to bi to sudac Lozina mogao zamisliti. naime. jednim metkom. svatko na svoju stranu. Onda bi ga polijevali studenom vodom. pravniku iz haa ke sudnice lobodanu Milo eviæu. Zna sudac Slavko Lozina. Svjedoèiti. i Omarsku. z bog èega je njemu kao èovjeku ao. i sva tri puta vraæali u æeliju. i niski. umrlo dvoje-troje ljudi. Zna sudac Lozina i da je svjedoku Katalini. 202 . da zbog posljedica jed anaestodnevne torture u Lori mora na operacije kralje nice i bubnjiæa. nijedan Rambo ne bi to pre ivio!« Rambo je. popratio posprdnom replikom: »Znate li vi staru srpsku poslovicu u la i su krat ke noge?« Sudac Lozina zna da je Milosav Katalina do ivio te ke traume. da on vjeruje svjedoku da je bio tamo zatvoren. Onda je vojni policajac doktorici izb io èa u iz ruke i vratio ga u logor. Onda bi po elio d a ga smaknu.

da bi se 31. Za to onda mladom Kosteliæu. Mora biti spreman i samopouzdan kao to je to 22. Stra no je ta izjava uzdrmala hrvatsku naci ju. kako je to pun entuzijazma i vjere u sebe u tri sata ujutro doèekao Hitlerovu z apovijed za opæi napad na Sovjetski Savez. kako li se veæ zvao taj Svjetski kup. Mein gott. u kojoj smije raditi to god ti padne na pamet sve dok uredno plaæa porez. a najvi e ih voli vidjeti u tenku ili ' tuki' uostalom. niti mislim da je jedna takva nepromi ljena glupost ravna zloèinima to se u gangsterskim dr avama toleriraju sve dok se uredno plaæa porez. potom veles lalom u Lenjin-gradu. a od goleme vojske od 300. i èovjek bi pomislio kako u zemlji Hrvata ne postoji te ega zloèina nego to je nepl aæanje poreza. ostavljao je iza sebe spaljene gradove i milijune le eva. Nijemci su tako natukli Ruse na ovom prvenstvu da su im se osvetili i za Staljingrad i za sve drugo«. godine bio njemaèki vojnik. Ivica Kosteliæ svoju je uvjerljivu pobjedu prok omentirao sljedeæim rijeèima: »Gore si na startu. u koj ima je tema tjedna bila izjava Ante Kosteliæa u pro lom broju Globusa kako mu ne pad a na pamet plaæati porez hrvatskoj dr avi. dakle. Problem je s takvom vrstom motiviranja mladih sporta a to taj Drugi svjetski kup i nije zavr io slavno kako bi èovjek oèekivao od tako spremne i samopouzdane njemaèke repr ezentacije.desetkovana Hitlerova skij a ka selekcija predala na Crvenom trgu u Staljingradu. koji brani mali Kristalni globus svjetskog prvaka u sla lomu. godine bio njemaèki v ojnik!« Dobro. èeka i gleda kako prolazi konkurencija. Sve je bilo dobro do supervele-slaloma u Staljingradu. mora se uvjeriti kako je pravi trenutak za pobjedu. i èinilo se zaista da ni ta toga njemaèkog vojnika nije moglo zaustaviti na putu da osvoji svoju Krist alnu noæ. kad nam se ideja Amerike. A tada. Takvi su nacistièki pozdravi. »voli Nijemce i Njemaèku.000 skija a to su te zime naumili osvojiti super-G u Staljingradu kuæi se vratilo samo pet hil jada »spremnih i samopouzdanih« njemaèkih vojnika. èinila dr avotv ornim idealom: dr ava. dok jedne subote nije protivnièke navijaèe pozdravio nacistièkim pozdravom i u srbokomunistièkoj Engleskoj na vukao bijes cijele nacije. Druga jedna izjava iz istoga klana po Al Caponeovu je principu pro la potpuno neza pa eno: svega par dana ranije.konaèno smo Hrvatsku doèekali onakvu kakvu smo je sanjali u doba komunistièke polarne noæi. Kristalni globus. naravno. veæ deset godina obavezan dekor hrvatskih stadiona i dvorana. to li . kad dode red na tebe. nije palo na pamet biti »spreman i odluèan« braniti svoju titulu onako kako su t o one zime 1942. Ono to me doist a zanima jest ta trajna fascinacija hrvatskih sporta a nacistièkim »sportskim« modelom. jer on. dakle. Samo u posljednjih deset da na sijeènja izginulo je stotinu tisuæa Nijemaca. upravo ovih dana obilje it æe o okruglu ezdesetu obljetnicu te nevjerojatne sezone . uz kukaste kri eve. da bi nakon toga njegova karijera krenula nizbrdo br e od oboje Kosteliæa zajedno. lipnja 1941. lipnja 1941. prizivao Nijemce. sijeènja 1943. nisam ja oèekivao da mlaðahnog skija a zbog te izjave po kratkom postupku osude u Niirnbergu. kakva je to sezona bila! Nak on samo par dana osvojio je slalom u Minsku. Svjetski rat. to je bra nio za Manchester United i bio predodreðen za velike stvari. zemlje gangsterske. godine bio njemaèki vojni k. a kamoli svjesno odbio platiti porez Lijepoj sv ojoj. pa kombinaciju u Kijevu i Poltavi! Spreman i samopouzdan d o jaja. eto. eto. te da u cijeloj fiskalnoj povijesti Hrvatske nije zabilje en sluèaj da je netko makar sluèajno zaboravio.Drugi svjetski kup ili kako su njemaèki skija i desetkovani na superveleslalomu u Staljingradu To je. jo otkako je ono Æiro Bla eviæ u èetvrtfinalu Europskog prvenstva 1996. dr ava u kojoj nikad Al Capone ne bi zavr io u zatvoru samo da beg nije bio cicija i da je platio porez. on t . to . To bi èovjek mogao zakljuèiti gledajuæi proteklih dana televiziju i èitajuæi novine. 203 Pamtimo i imbecilnu gestu onoga nesretnog australskog Hrvata Bos-nicha. onda spust u Novgorodu. nakon velièanstvene dvostruke pobjede na otvorenom pr venstvu obitelji Kosteliæ u slalomu. lipnja 1941. kad su poèele p rve pote koæe s ozljedama. spremni i odluèni bili branitelji Staljingrada? Ne. i èini se da fakat ima ne to u t ome to hrvatske sporta e èini spremnima za najveæe dosege: onako spremnima i samopouzda nima kako je to 22. Hajdemo onda za potrebe ovoga osebujnog modela mentalne pripreme mladih sporta a v idjeti kako je to spreman i samopouzdan 22.

onako plav i gord i jak i samopouzdan.u svojoj golemoj elji da bude kontraverzan nikad n eæe izjaviti kako »mora biti spreman i samopuzdan kao to je to 22. Koji je. pa ipak nisu bili svjetska prièa. digao u zrak prugu Sisak--Sunja ko d Blinjskog Kuta i tako zapoèeo oru an ustanak Hrvata protiv nacista. za to ne. Za to? Zato to nikoga pretjerano ne zanima niti t o o nacistièkoj unutarnjoj politici misli predsjednik HDZ-a. 206 Mate Parlov. veliki Mate Parlov boksao za novoustanovljenu titulu svjetskog prvaka u polute koj kategoriji po WBC verziji. ni brojem brakova. èlan partizanskog odreda to je. ali ako mene pita te ja sam glasao za Matu zbog toga to je veliki èovjek bio i u ringu i izvan njega. Suci su ipak presudili nerije en rezultat i Mate je karijeru zav r io èetiri mjeseca kasnije. meðutim. Oni æe se i dalje napajati s vrela fascinacije etikom i estetikom nacizma. da ne govorimo o poli tièkim oharima poput Mladena Schvvartza. Ivica Kosteliæ je roðen u studenome 1979. poput nekakvog indijanskog poglavice. pa æemo se malo èuditi kako se to i sami Nijemci ne pale na ruska sela i Hitlero vo samo-puzdanje i za to oni ne osveæuju onaj superveleslalom u Staljingradu. nikad nije bila dovoljno nadahnjujuæa hrvatskim sporta ima. Recimo Janko Bobetko. paèe i za njegovo spaljivanje u krematorijima. ali i poslije njega. Izvaljivali su. kao u rijetko èemu. ni brojem kva drata vile na duplerici Glorije. Istinabog. jer to nije fora. I vica Kosteliæ i njegov fizièki i duhovni otac jedini to jo nisu shvatili. glupavu izjavu jednog nesazr elog dvadeset-i-ne to-godi njaka pretvorilo u top story\ Ni ta osim èinjenice da je taj junior jedan od najboljih svjetskih skija a i aktualan svjetski prvak u slalomu. zavr io pobjedom hrvatske selekcije u Drugom svjetskom kupu. A najvi e æemo se èuditi kako su to Nijemci. izgubiv i na bodove nakon iscrpljujuæih petnaest rundi. i to svoju velièinu nije dao mjeriti ni novcem. kojekakvi hrvatski skotovi puno gore stvari i veæe budala tin e. sagraðenoj za Mediteranske igre samo stotinjak metara od moga roditeljskog doma. ali ako je bojeva gotovost Hitlerove armad e kondicijski ideal nekog svjetskog prvaka. svojedobno tako spremni i samopouzdani èak i pred golemom Rusijom. manji od makova zrna kad svojoj Njemaèkoj trebaju platiti porez. jedrenje. i bio je samo dva tjedna star kad je poèetko m prosinca te godine u Splitu. dakle nekoga tko je u neèemu najbolji na svijetu bio to ah. 205 Filozofija beèke palanke ili koja je razlika izmeðu zvijezda iznad malenih i malenih ispod zvijezda Ispao je to na kraju sasvim pristojan komad afere èak i u svjetskim razmjerima: o Ivièinoj su invaziji na Rusiju pisali i Associated Press i Reuters. veæ bio pomalo umoran i kao da je jedva èekao da sve to skupa k onaèno jednom zavr i. meðutim. o tac sinèiæa kojemu je dao ime Ivica.kao i nijedan hrvatski sporta nikada neæe izjaviti. i od maloga lokalnog skandalèiæa fudbalersko-manekensk'm dimenzija ispala je ba svjetska prièa. nego t o umjesto njih pri eljkuju razni Æire i Kosteliæi. u ponovljenom meèu u Las Vegasu. i tu su se. sijeènja 2003. lipnja 1941. u 32. rukometa i rukometni trener iz Zagreba. skijanje ili boks onda je to vijest. savr en stroj za pobjeðivanje. istoga dana kad je samopouzdan Hitler napao Rusiju. Ta pobjeda.o . ili na kakvoj mladoj Ruski nji. godini ivota. najveæi je hrvatski sp orta svih vremena. olimpijski. pod krunom od perja. tog stroja z a mljevenje protivnika. eto. malo æemo se èuditi za to nas svijet ba i ne v li. koji æe istom prilikom zamjeriti austrijskom slaloma u Schon felderu »seljaèko pona anje« u ciljnoj ravnini samo zato to je umjesto paljenja ruskih s la simulirao seks na skijama . 204 Zbog toga mladi Kosteliæ. u novoj sportskoj dvorani na Gripama. to zvuèi tako moæno i samopouzdano. govorilo se o tome i na CNN-u i na BBC-u. Sjeæam se dobro toga spektakla . Bio je to kraj jedne velièanstvene sportske karijere. prigodne milenijske ankete slo ile s mojim skromnim mi ljenjem. Ne znam to ka u u slu benom obrazlo enju. ni politièkim anga manom. europski i svjetski prvak u boksu.Marvin Camel je iza ao u ring kao c irkusant. naime. kraj kojemu je .sjetit æe se ustao i poklonio se i Ante Kosteliæ Gips. na » tuki« ili na tenku. Sto je. a na je Mate . veæ mjer . fora je b iti samopouzdan kao njemaèki vojnik. godine bio hrvatski partizan«.

na èelu s Dra enom m. ne èitaju knjige. To je ono to Matu Parlova razlikuje od drugih velikih svjetskih ampiona svoje upe. u njegovim godinama jo nije bio ni olimpijski pobjednik.on ili njegov fizièki i duhovni otac. vitezovi u èule janjetine i pre eglih aramba iæa. Istinabog. Dvadesettrogodi nji Ivica je zasada jo samo svjetski prvak svoje male palanke. svejedno -da ga svojim prvako m proglase sitni politièki rekreativci i veterani pivskih trbu èiæa. i u Èileu. postao politièkim muèenikom. Dopu stio je tako . sa za vr enom srednjom kolom. i zbog èega Mike Tyson nikada neæe b iti ni Mate Parlov. Dva tjedna nakon nesretne epizode s invazijom na Rusiju. veæina ljudi u Republici Hrvatskoj jesu Hrvati katolici. I da su svjetski prvaci cijelome svijetu. kad netko ne odgovara takvom profilu prosjeènog Hrvata? Sto kad netko ima est prstiju na nogama ili zavr en fakultet. m o da ipak najtalentiraniji nogometa u povijesti te igre. kad poput n jega suvereno vlada snje nim ringovima. ba kao to je malo nezgodno to je glavni sponzor austrijska neka banka. to to da si uzor nekome klincu. meðutim. a nema mobitel? Sto ako ne zna to je prao Poncije Pilat? Sto ako je homoseksualac? E. Ivica Kosteliæ i njegov fizièki i duhovni otac uredno su se. naravno. èak i vr njaku.. To je ono zbog èega Maradona. B. relativno pismeni i privremeno zaposleni. 207 isto kao i u Hrvatskoj. i u Èileu. pa jao tome kad na vlast dode i . Skromni Japanac poslije utrke je izjavio da je ovo za njega ispunjenje svih snova. Sto. uvjeren sam. Ivic a Kosteliæ jo mora nauèiti da se svjetski prvaci jednako prvaci i jednako najbolji i u Koreji. recimo. o enjeni/udate.om èovjeka. 23 godine nakon opro taja u Las Vegasu. Ivica Kosteliæ je u Wenge nu zauzeo treæe mjesto. heteroseksualnih sklonosti i dr avotvorne orije ntacije. jer Austr ijanci su zamislite nekako ba osjetljivi kad se spomenu Hitler i nacizam. stradalnikom i rtvom sve kolike antihrvatske zavjere. naravno. Sirnica. 208 Savjetovali te za lijevoseksualce ili za to u Hrvatskoj jo nije uvedena obavezna karantena za ene u menstrualnom ciklu su Prema popisu stanovni tva i nekim relevantnim istra ivanjima. a ne svojoj maloj palanci. vole Severinu i Thompsona. Mate Parlov je sretan èovjek. Veliki M ate Parlov. ulijeva im pelinkovce i kad je od volje recitira stihove Tina Ujeviæa i A.to znaèi biti svjetskim prvakom. neviðenoga progona i linèa. malo je nezgodno to se njihova isprika neka ko poklopila s bijesnom reakcijom glavnog sponzora hrvatske skija ke reprezentacij e. i u Moldaviji. Bilo kako bilo. pa i danas toga velikana mo ete vidjeti u njegovu glasovitom. da ne ide malen ispod zvijezda!« sijeènja 2003. koju brane marginalci iz poèa sne lo e sinjske alke. I. rado objasnio u svome kafiæu. nakon kojega Ivica Kosteliæ im a ansu to postati samo zbog sretne okolnosti to je njegovo stoljeæe tek poèelo. voljeli bismo vjerovati da za Ivicu Kosteliæa jo ima nade. u Japanu ili na Trinidad u i Tobagu. to ta bi od legendarnog Imoæanina mogao nauèiti. Izmeðu ostaloga i to da su prvaci svijeta najveæi kad su mali. legendarnim hrvatskim borcem za prava progonjenih i linèovanih. smeðokosi su. i kad je najte e biti v elik. i ba kao to je malo nezgodno to nije tako bijesno reagirao nijedan domaæi sponzor. Danas . imaju polovni automobil i novi mobitel. i to j e ono zbog èega je Veliki Mate hrvatski sporta stoljeæa.. uljudno pozdravlja goste. i danas. alicu èaja: »Èovjeèe. isprièali zbog s vojih nepromi ljenih izjava. dobro. koji je iz pot pune anonimnosti do ao do drugoga mjesta. nikad neæe biti Pele. a kamoli Muhamed Ali. gdje iza anka pere èa e. jer je pobijedio svoga uzora Ivicu Ko steliæa. uz èa icu. i odjednom je. isto kao i u Hrvatskoj. recitira poeziju i ka e: »Kako ja mogu biti nacionalist? Pa ja sam bio p rvak svijeta!« Ivica Kosteliæ se rodio onih dana kad je Veliki Mate odlazio. i da imaju odgovornost prema slabijima od sebe i u Korej i. i da si prema njima odgovoran biti prvakom. iza senzacionalnog Japanca Akire Sasa-kija. samo ukoliko shvati stihove Antuna Branka Sirnica koje bi mu i sam M ate. i u Moldaviji. tamnih oèiju. gledaju kviz Tko eli biti milijuna i znaju da je Poncije Pilat oprao: pod b) noge. to je ono zbog èega Ben Johnson ne mo e biti Jesse Owens. a ne da si samo predizbo rna maskota palanaèkoj partiji pivskih trbu èiæa . Eto. vozi prastar i mercedes. umje sto svjetskog ampiona u slalomu. a zapravo tako obiènom kafiæu u Puli.

sve manjine èijim devijacijama i drugaèijosti nema pouzdano ot krivenog uzroka. ona nije za to da ih se odmah uspava smrtonosonom injekcijom. nije kriv ako ga ne privlaèi drugi spol«. Jer svaki pripad nik »vrlo malog dijela graðana« pona a se po definiciji neveæinski. drugaèijim i posve neprosjeènim 210 Hrvatima koji. Hete ro-seksualnom liberalnom strankom i Hetero-seksualnom demografskom zajednicom! »Èovjek pojedinac. naravno. Na stranu sad pitanje otkud gospoda Laliæ zna da su lezbijke. zapoèela je ko Ljubica Laliæ. iz najmraènijih dubina svoje kr æanske du e pune ljubavi. jer »nepoznati su uzroci ljevorukosti«: »Oni koji pi u ili igraju tenis lijevom rukom èesto su radi ni i èestiti ljudi koji u svojoj osamljenosti tra e prijateljstvo. Ili dvometra ice. ni najveæi umovi ne znaju tko je »kriv«. mu karac ili ena. »nije kriv ko ga ne privlaèi drugi spol«. znaèi da je to ipak zloèin. Ispada tako da je ho moseksualnost prirodna. »savjetovali tima ili drugim oblicima struène pomoæi« ne bismo sad o detaljima te »struène pomoæi« -uvjeriv i ih da »svoje prirodno ostvarenje è ekova du a mo e naæi jedino u krilu Majke Crkve«. trebaju »savjetovali ta i drugi oblici struène pomoæi«. pi aju pridr avajuæi mokraæovod lijevom ruko m. doæi æe na red i drugi izvan posveæenog kruga prosjeènih i uobièajenih. pojedinac. da ne bi bilo nespora zuma. odvratnoj i nakaznoj pojavi. umno æe nam objasniti Ljubica Laliæ u svom prijedlogu da se Zakonom o dru tveno prihvatljivim oblicima pona anja st ane na kraj »tendencijama legalizacije protuprirodnih pona anja vrlo malog dijela gr aðana«. Takvim na im graðanima treba pomoæ i to tako da ih se putem savjetov ali ta ili pru anjem drugih oblika struène pomoæi dovede do spoznaje da svoje prirodno o stvarenje èovjekova spolnost mo e naæi jedino u suprotnom spolu!« Idemo redom: »èovjek pojedinac«. suprotno svakom Bo jem zakonu. Ono to upada u uho jest taj Ljubièin topao glas pun suæuti razumijevanja. obja njavajuæi za to se HSS »prot ivi legalizaciji protuprirodnih pona anja vrlo malog dijela graðana«. braku i izvanbraènim zajednicama. milo srða i trpeljivosti. naime. koji æe ih »d sti do spoznaje da svoje prirodno ostvarenje spolnost mo e naæi jedino u suprotnom s polu«. na pr imjer. Ili crvenokosi. radi ne i èestite ene. pa èak vjerovali ih ne i medu onima koji nisu slu ali Barbru Streisand i ne gledaju Euro-viziju.Bo ja volja. odnosno to je u zrok homoseksualnosti. tom »vrlo malom dijelu graðana«. svoju oèito dobro pripremljenu diskusij u o Zakonu o obitelji. Jednojajèani blizanci. s eksualnim invalidima. Tim èestitim i radi nim nesretnicima. zato jer se uzroci toj ogavnoj pojavi zapravo ne znaju. Takvim na im graðanima tr eba pomoæ i to tako da ih se putem savjetovali ta ili pru anjem drugih oblika struène po moæi dovede do spoznaje da svoje prirodno ostvarenje èovjekova motorika mo e naæi jedino u desnoj ruci!« . Rimske. Navijaèi Zagreba. Recimo. »Nepoznati su uzroci homoseksualnosti«. odnosno ukoliko vjerujete da je sve na Zemlji djelo Svem oguæega . samo to u ovome sluèaju zloèinac »nije riv«. dobro ste zakljuèili. pa ipak nismo zapazili da ste bili redoviti u mjeseènoj karanteni. Ipak. u svojoj beskrajnoj dobroti. Èitatelji Vjesnika. Nije kriv?! Ne.roka heteroseksualna koalicija predvoðena Hetero-seksualnom seljaèkom strankom. Ha! reæi æete vi. I na koncu: gospoða Laliæ. saborska zastupnica HSS-a. go spodo Laliæ. Kad tako »pokrstimo« sve te pedere i lezbaèe. ili barem javno bavljenje sportom Toniju Kukoèu i Goranu Iva ni e-viæu. neobièno slièan tonu don Ante Bakoviæa kad je ono pozivao Hrvate da »bud u po teni i priznaju da ima i po tenih Srba«. Idemo dalje: gospoda Laliæ. Ha. ali Sveto pismo je jednako jasno i kad je rijeè o drugoj jednoj prljavo j. Toèno. dakle »protuprirodno«. nudi rje enje. zbog koje je medu homoseksua lcima poznata kao Majka Hereza. nastavila je pametna i naèitana Ljubica. takozvanoj menstruaciji. oni zelenih oèiju. Tko onda jest? Ako. to je ista ona dobrota kojom su misionari privodil i Gospodinu necivilizirane narode. razbija predrasude svojih zatucanih sunarodnjaka homofoba i p rikazuje homoseksualce kao »èesto radi ne i èestite ljude koji u svojoj usamljenosti tra e prijateljstvo«. te zabrani svako. »Oni ko ji imaju takve sklonosti èesto su radi ni i èestiti ljudi koji u svojoj osamljenosti t ra e prijateljstvo. Ili ljevoruki. nije kriv ako je ljevoruk«. kako onda na a Ljubica zna da je to protuprirodno? 209 Homoseksualnih odnosa ima i u drugih sisavaca. mu karac ili ena. ali Sveto pismo je jasno kad je rijeè o homoseksualizmu! Tako je. kako to lijepo i tolerantno ka e na a Ljubica.

a da to Hrvate neæe zanimati niti. osim Branimira Glava a. kao vino Vero kako bi se uopæe moglo zamisliti da æe jednom doæi dan kad æe Vojislav Se elj zbog ratnih zloèina zavr iti a sudu. ni cijela godi nja proizvodnja Dalmacijavina ne bi tada bila dovoljna da se zamisli dan kad æe Vojislav Se elj biti pred sudom za ratne zloèine. naime. Sjetit æete se. uostalom. A to to su homoseksualci tako »osamljeni«. zastra ivanje i ucjenjivanje djevièanski nevinih Hrvata . barem po broju Srba koji tamo ive. vjerovali ili ne. gdje æe -s obzirom na to da u njemu » ive Srbi« bez sumnje biti velièanstveno doèekan. meðutim. a kamoli da æe ga u zatvoru èekati. Slobodan Milo eviæ. zbog zloèina u Hrvatskoj. i samo zbog nje. d akle c) ba nièim opasni po heteroseksualnu okolinu. Sheveningen. jer je to »stari srp ski grad« u kojemu » ive Srbi« i koji je. »stari srpski grad«. pucaju od zdravlja. bolesnima je pametno naæi nekakav dobar zaklon. Podsjetio sam ga tada na njegovo svojedobno obeæanje da æe Split osvojiti na kraju. to nije zbog toga to su oni »bolesni«.? . i kad je ono prije nekoliko mjeseci zapoèelo suðenje Slobo danu Milo eviæu po dijelu optu nice za zloèine poèinjene u Hrvatskoj. »pomoæi«. to homoseksualce: a) ni ta ne boli. naravno. nikad nije objavlje n.sjeæate se. poput onoga luðaka u Splitu. podiglo tu ila tvo Meðunarodnog suda u Haagu. Pardon. »zakon« i »legenda«. da kle davne 1992. na to mi je odgovorio da je to zaista i mislio. I. dragi èitatelji. koliko stanje koljena jedne skija ice. sretni ljudi. 211 Vojvoda na dvoru cara Dioklecijana ili kako su Spliæani pjevali »Marjane. 212 Ipak. kojemu sam tih dana osta vio prilièan broj poruka s molbom za intervju. to je najva nije. i sutradan sam u prostorijama njegove stranke u Ohridskoj ulici napravio jedan od bizarniji h intervjua u ivotu. kako dosjetljivo zakljuèio dr. Sjetio s am ga se. uostalom. »car«. »po odredbama Londonskog pakta bio gar antovan Srbiji«. kad je tako. jer su »pokatolièeni Srbi u Splitu odavno zaboravili svoje istorijske korene«. ba kao to su sretni svi sretno zaljubljeni ljudi. Èitam te vijesti i razmi ljam o vremenu kad je u beogradskoj konobi Dalmacija trebal o popiti mnogo vi e »èuvenoga vina Vero« .legendarnog litra a Bepa. osim to su »rad i i èestiti«. nakon èega sam ga pozvao da. kada je u mojoj sobi u beogradskom hotelu Moskva zazvonio telef on. debelo iza senzacionalne vijesti o Arl oviæevim prijedlozima izmjena izbornog zakona. jvoda se glupavo nasmijao i rekao da je to ipak nemoguæe. Vje tica o dobrovoljnom odlasku Vojislava Se elja u Nizozemsku podsjetila nas je na veæ zaboravljen Haa ki sud . recimo... S tim da se i njegovom ratnom invaliditetu i du evnoj boli ipak znaju uzroci i »drugi oblici plaæanja«.koji u na oj kolektivnoj svijesti postoji iskljuèivo kao nekakva virtualna sila za pritisak. i ja æu pojesti ovaj tekst. Dobro. zajedno sa mnom poðe u Spli t. barem neæe biti sve dok se drugaèijost bude smatrala bole æu koja se lijeèi u savjetovali tima ili pak nekim »drugim oblicima pomoæi«. èa bre barjak ne veje ?« Bilo je upravo ovo doba zime. Marjane. najzad. a Hrvati su se dijelili na one koji su. Ca rla del Ponte. tako sretan èovjek. ovih dana i izvukao iz arhiva proèitav i vijest o optu nici koju je p rotiv Se elja. Kad Hrvati. i kojih je svak i dan sve vi e. sredina ili konac veljaèe prije jedanaest godina. Tak o je Milo e-viæev »crveni vojvoda«. Prvih par dana Hrvat ska je televizija izravno prenosila cijeli tok suðenja. jer Slobo je »bog«. blem je. Meðunarodni sud za ratne zloèine. one koji su vi e i li manje otvoreno navijali za Slobu. Vojislav Se elj. meðutim. upisati se u H SS i ispovjediti prvom heteroseksualnom biskupu istoga onoga èasa kad mi naðete jo ne koga tko je u svojoj te koj bolesti..Nije to uopæe zajebancija. kako ga je onomad zvala beogradska opozicija. i da æe to na televiziji biti dvadeset sedma ili dvadeset osma vijest. sijeènja 2003. »k ao lag na tortu«. veæ zat mi ostali pucamo od zdravlja. Na drugom kraju ice bio je osobno dr. Se elj. Predsjednik Srpske radikalne strank e na moje je veliko èuðenje rado pristao na razgovor za hrvatske novine. jer je Jo ko Kulu iæ procijenio to doba isuvi e osjetljivim za takve stvari. b) nisu ni zara eni ni zarazni. zaljubljeni homoseksualci su. umjest o u Split spektakularno ispraæen kao » lag na tortu« u Haag. kako i . poto m one koji su ravnodu no mijenjali televizijske kanale i. Intervju s Vojislavom Se eljem u Slobodnoj Dalmaciji. trgli par piæa i krenuli klati Srbe. èije su posljednje pre ratne zalihe te zime kelneri uredno èitali na æirilici.

Pakraèkoj Poljani. snimljena prema istinito m dogaðaju. i kao to je srpska i Hrvatska . godine. u Haagu je o odgovornosti Milo eviæa i JNA za rat u Hrvatsko j svjedoèio nekada nji prvi èovjek jugoslavenske Kon-traobavje tajne slu be. jedina je razlika izmeðu hrvatskog Beograda i srpskog Splita u tome to ovda nji etnièki vojvode pjevaju »Za dom spremni!«. u njoj » ive pokatolièeni Srbi«. èisto radi dram e dodao i nekakav helikopter kako nadlijeæe kasarnu. i odjednom su na i heroj i i generali postali tek Milo eviæevi cimeri. Danas. To to je u Splitu. Split.. mislim. naime. u nepristupaène . Sisku. Bilo je veæ. naime. i Os ijek. Snajperisti su zauzeli polo aje po krovovima o kolnih zgrada. a sljedeæih p et da su svi Hrvati Mirko Norac. Proteklih dana. te su ozbiljno upozoreni da ne etaju po stanu bez prijeke po trebe.. recimo. 213 Gledajuæi iz veljaèe 1992.Rat na mom otoku« bio smije an i tragikomièan. Dobri na Vinko Bre an. zalijetali na zidine Beèa. A ta se drama polako pribli avala toèki usijanja: jedan od bojovnika urlao je u mega fon i pozivao agresorske krvoloke da se predaju. stasiti mladiæi u maskirnim uniformama.etnièki èisto. otkrili smo ubojstva u Gospiæu. da bi nakon nekog vremena Slobodan Milo eviæ tiho nestao iz na ih ivota. meðu kojima i mater mi i oca. i Medaèki d ep. koji ive ba preko p uta ulaza u kasarnu. dok su vojvodu Se elja u Beogradu ispratili sa »Sprem'te se. i Sisak. ali to je upravo tako. tamo gdje ljudska noga nikad nije kroèila. godine. ka ko bi to rekao crveni vojvoda. prema popisu stanovni tva. tim u togljenim. jedanaest godina kasnije. u onom smislu u kojemu. rujna 1991. i Zagreb. a Se elj had ija koji se sam javio na i koji æe pokazati tim napirlitanim Europljanima tko im je stajao na predziðu kad s u se talibani. Jer. naoru ani kala njikovima i lovaèk im dvoci-jevkama polijegali su iza automobila parkiranih oko kapije dobar talija nski ili èe ki scenarist posve sigurno bi. pak. a tko je ubio Sa u Ge ovskog Da je ovo civilizirana i kulturna zemlja kao to su Italija ili Èe ka. Dakle. U meðuvremenu. èetnièki isto. o tome bi dogaðaju. A Srbi. preseliv i se u lijeve donje kutove novinskih stranica. u jeku Tuðmanove kampanje zauzimanja vojarni JNA. licemjernim Englezima. a svaka prièa o Milo eviæevim i e eljevim zl ma ni ta drugo doli podsjetnik na na e. godine. naravno. izmeðu saobraæajne nesreæe u Indiji i inicijative bolivijske vlade da legalizira proizvodnju koke. Bre ana starog sin. zapravo najgledanija domaæa komedija. ali pouzdan znak da bi se vojvoda Se el j ovdje osjeæao kao kod kuæe . Francuzima i kako li se sve ne zovu ti Amerikanci. a njegovi suborci nervozno su r astjerivali neoprezne znati eljnike. potpuno sam siguran. kao i Gospiæ. Danas. pa krat ke izvje taje u TV-Dnevniku. kasno poslijepodne kad je pred repetirane pu ke. nikad on nije mogao bi ti toliko smije an i tragikomièan koliko to mo e biti istinit dogaðaj u Hrvata. k ad su kasarnu u nekada njoj Napoleonovoj utvrdi na splitskim Gripama opkolile jake snage MUP-a i Zbora narodne garde. veæ odavno bio snimljen film.est godina novinski izdavaèi davali stotine tisuæa marak a. Bio je 15. potpuno je nevjerojatno da suðenje Slobodanu Milo eviæu za zloèine u Hrvatskoj nikoga ovdje pretjerano ne zanima. isprièav i stv za koje bi jo prije samo pet. nadahnut istinitim dogaðajem. ma uæi bijelom krp om.o odgovara i kako im kontrira.srpska. Se elj je u tome ratu pobijedio. ali koliko god ». Uskoro smo umjesto izravnih prijenosa iz Haaga dobili tek skraæene snimke. ostalo ukupno 9 (slov ima: devet) pravoslavaca. golobradi devetna-estogodi njak u sivomaslinastoj . 214 Pobjede pisu povjesnici ili tko na tvrdoj stini svoju povijest pi e. poka zalo se. davno prije New Yorka. sprem'te èetnici!«. Valja onda zaista imati razumijevanja za zbunjujuæi u as onih Hrvata koji su iznenad a shvatili da su Srbi. njegovo cijelo svjedoèenje stane u desetak redaka. mraène zabiti vanjskopolitièkih rubrika. dogodi la se Bosna i Hercegovina. Njima je Milo eviæ »zakon«. i da bi bilo najbolje da do daljnjega polije u pod stol. snimio je ne to dosta nalik tome. i Bljesak i Oluja. paradoksalan je. Gledajuæi iz veljaèe 1992. jest srpski grad. veljaèe 2003. iza ao jedan potpuno blijedi. u onome smi slu u kojemu su nas hu kaèi pet godina uvjeravali da su svi Srbi zloèinci. ja naprosto nisam vi e toliko siguran da bi moj p rijedlog za odlazak u Split èetnièki vojvoda shvatio kao provokaciju. i kao to ni Ital ija niti Èe ka nije niti æe ikad biti. i Pakraèka Poljana.

dvanaest godina kasnije. sjedi ta nadaleko ozlogla ene limene 215 glazbe JNA. U kaosu i gu vi. rujna 1991. ali mogu prilièno p ouzdano pretpostaviti da je tu. Nisam prisustvovao toj sveèanosti. zaboravili smo od avno i maloga Makedonca i njegova uplakanog oca pred tv-kamerama. iza li su i ostali stra ni èetnièki koljaèi: sredovjeèni. Ne zato to smo zarobili limenu glazbu. ta se po zlu poznata divizija svirepih vukodlaka sastojala od desetak èlanova vo jnog orkestra. izmeðu stih ova »Zovi. na alost. mo da tada kona tanemo i njeni pobjednici. pa ne mogu sa sigurno æu tvrditi. ulazili su u autobus noseæi svoje trube. èini se. Ta povijest tada mo da i neæe biti tako epska. nekada nji vulkanizer ili monta er kabelske telev izije.« Tako. trombone. natpis na velikoj kamenoj spomen--ploèi postavljen oj pored ulaza u kasarnu Gripe. Prije nekoliko dana. iz mase pred Komand om odjeknuo je revolverski hitac koji je pogodio a ka Ge ovskog. na primjer iz Vladièinog Hana ili tako nekako. zahvalni graðani. velièanstvena i slavna. naravno. onda neka ga barem ubiju njihov i. isprièav i ganutim graðanima kako je to zapravo bilo i kako samo zahvaljujuæi prisebnim gardistima iz te-i-te bojne grad nije sravnjen sa zemljom. Prije mnogo godina je to bilo. pred razbje njele demonstrante. i sva ta se u meðuvremenu dogodilo. spl itski su sindikati organizirali demonstracije pred zgradom Komande Vojnopomorske oblasti na splitskoj Rivi. Dogaðaj zbog kojega imam pravo vjerovati u to zbio se èetiri mjeseca ranije i nije. a ti su vazda bili velièanstveni. devetnaestogodi njeg m ladiæa iz Kavadaraca koji je u Splitu slu io vojni rok i kojega su glavonje pod apkam a isturile ispred sebe u ivi zid. godine. kako to veæ -valjda o desetoj obljetnici velikoga dogaðaja na ploèi napisa e. estoga svibnja te. povijest pi u pobjednici. uz pomoæn og biskupa i nekoga birokrata iz Poglavarstva. Ili revolvera. debelju kasti i posve obeznanje od straha. pa ne mogu biti krvave. saksofone i èinele. kojeg su ubili njegovi zapovjednici jer nije htio pucati na goloruk narod. ozbiljni i epski. Svoja svjedoèanstva oni pi u »na tvrdoj stini«. bio urnebesno komièan kao to je to bila herojska borba golorukih snajperis ta s krvo ednim jugoslavenskim klarinetistima. I jo su pritom s druge strane ni ana ustanièke pu e. 1991. na sp omen-ploèama na koje se ne pi u nezgodni detalji. meðutim. Natpisom pod jednom od njih. o tragiènoj pogibiji a ka Ge ovskog bio bi veæ odavno snimljen film koji bi do kraja ogolio sve frustracije i nezgodne detalje na e slavne povijesti. A da je ovo civilizirana i kulturna zemlja kao to nije i kao to. a rtve uvijek na e. èuvara uklete t vrðave Gripe. tra eæi hitnu deblokadu Kijeva. Danas. povodom dvanaeste obljetnice opsade Komande JNA. na kojoj se vidi mjesto gdje je svoj kr atak ivot skonèao mladi Makedonac. Prizor bi bio nadrealan i zapravo urnebesno smije an jedan od onih za kakve talijanski i èe ki re iseri daju du u i jo bubreg priðe kad ne bi bila rijeè o pov om dogaðaju. pred ploèom pokrivenom hrvatskom zastavom. da objasni kako je zauzeæe zloglasne vojarne Gripe zapravo bilo prekretnico m Domovinskog rata. pojaèanih s dvojicom-trojicom djeèaka iz Vladièinog Hana. samo zovi« i patetiènih parola dr avotvornih sindikalaca. a na ao se sigurno i kakav general. eto. jer povijest s labo pamti imena i prezimena onih koji nisu tako besmrtni da mogu pre ivjeti revol verske hice i ivjeti vjeèno u 216 na im srcima i nazivima osnovnih kola. ubili a ka Ge ovskog i pobijedili u ratu. govorio i jedan od pre ivjelih hero ja te krvave epopeje. kao prvu vojarnu agresorske JNA u Splitu. pa ako i nije ba na . godine . ali mo da ka em. Za njim. kako su njenim padom uspostavljeni posve novi odnosi snaga u regiji. 15. podsjeæa nara taje odrasle u slobodi da hrvatski vitezovi oslobodi e tu tvrðavu i preda e graðanima Splita.uniformi. pa ploèu odigo e. veæ zato to smo napisali svoju povijest onakvu kakva je doist . u s plitskom je Salonu Galiæ otvorena izlo ba fotografija to svjedoèe o tom slavnom povijes nom dogaðaju. Da . nara tajima odraslim u slobodi ovako je opisano on o to gledaju: »Oklopno vozilo pred Banovinom kod kojeg je poginuo makedonski vojnik Sa a Ge ovski. ispod velikoga kamenog grba Republike Hrvatske. u kratkoj koloni . Na tim je tvrdim stinama narod uvi jek goloruk. te stvoreni preduvjeti za takvu globalnu preraspodjelu moæi kakva æe na kon cu rezultirati pobjedom doktrine preventivnog rata i intervencijom SAD-a u Afgan istanu i Iraku. Jer u goloruka naroda ruke su gole. nikad neæe b iti.

nazovimo je tako. kojima je ivjeti u s odi. drugi s njenom elokvencijom us tanu iz zadnjeg reda saborske dvorane i poput svih kafanskih vicmahera.nastavlja konobar. »Nemoj tako« upade æelavi kamiond ija uæi duplu malu ibensku . i Marin Jurjeviæ i Vladi mir Seks. »Ha. barem ne vi e. razdragano grcao i brisao suze smjehuljice . Kakav je to nezaboravan prizor bio! »Ja b' njizi sviju na Goli otok! Pa nek se prèu k'liko god elu!« veselo zapoèe konobar Anto. dotakle ove umobolne opaske Ljube Cesiæa Rojsa i Ante Kovaèeviæa Zbrojsa. hvatajuæi v eleuva ena lica na ih inaèe mrkih zastupnika kako se tresu u grohotnome facijalnom grèu. gledajuæi televizijski izvje taj s ove. ja san peder!« »Ha. ha. i u parlamentu mora biti tako sjaj nih i rumenih kugli poput Rojsove glave. ula tene biste dug ih zulufa i isprane stol-njake u kantini. zaista. ohrabren pozorno æu koju je dobio. I ne zbog a ka. svibnja 2003.»Ima i po tenih tiju. Ono to me zaista zdrmalo t v sam. »Ja ta!« kroz smijeh æe stol u kutu. »i po tenih i èestitih homoseksu laca. po alice i pa aliæe. ako ih uopæe ima. te pjevaju duhovite gange o guzatim enama i Juri Fran cetiæu. ha!« . »sida i i drogera i«. nego zbog nas. uz u èulu bravetinu prièaju vicevi o pederima i Srbima. udare po nekome tko nije njihove nacionalnosti . pa i dalje kao idiot mislim da to nikome ne mo e biti smije no .i u jedno m trenutku hrvatski je parlament izgledao poput krème na cesti Za viæ Devrske. i moj æaæa bijo« .srkao je slinu zast upnik Rojs u ivajuæi i cereæi se balavim hijenskim ustima. ili barem ne ni ta vi e od jedna ko pametnih i jednako ula tenih glava na rukohvatima monumentalnog saborskog stubi t a. sa mo to nemaju hrabrosti i snage da iziðu pred hrvatski narod. jedne o d onih gostionica s aluminijskim vratima u kojima se. taj te ki trokrilni ormar od èiste bukovine. ha. cereæi se vlastitome kolosalnom urne-besju. i crveni i crni. treba samo biti mu ko i reæi: jesam. pedera. taj Ljubo Cesiæ Rojs. dodao k ako su ionako svi ti homoseksualci.jest dugaèak t elevizijski kadar to je nakon Rojsove urnebijesne ale pro etao sabornicom. a kome èep Coca-Cole na ramenima Ne zanima mene. ustvari. i lijevi i desni. a opet tako savr eno uklopljen u njegove jeftine tukature.Ðevrske ili kome je debelo crijevo u gaæama.. ka em. zajedno s onim do zuba golorukim herojem to je jednog davnog svibnja pucao u blijedog klinca oduzetog od straha. Samo triba bit mu ko i priznat: nu. pod po utjelim kalendarom Da lmacijavina s Anom Sasso i ka iranim portretom Ante Paveliæa. Mislim.jedan sa staturom dvolitrene Coca-Cole. jer svakako bi na rukohvatima od kovanoga eljeza moral o biti nekakvih ula tenih kugli.da ne ispadne da sam se uhvatio s amo njega . ja nemam ni ta protiv da se na Golom otoku napravi jedno ljeèil i te pa neka ti nesretni ljudi idu.»pa me drugi æaæa napravijo!« »Predla em sada stanku od petnaest minuta . komad namje taja naizgled po svemu zalutao u patetièni ilirski interijer Hrvatskoga sabora. ni Ljubo Cesiæ Rojs. peder sam!« .èak je i uvijek strogi Mat o Arloviæ gore.krene na to vesela ganga. jer ima.grgolja gazda Mato s prljavim ruènikom oko vrata. cijela se sabornica tresla od smijeha . a vjerujem i saborskih zastupnika. »Ja pederèiæ. da ka u da jesu topla br aæa!« »I onda bi im 218 biraèi dali glas. valjda. Ne zanima me. eto. neka se kupaju. Hvatali su se tako za svoje trbuhe i Ivo Lonèar i Jo ko Kontiæ. »Ako se eli biti human. Ustao je na to Ljubo Æesiæ Dvolitre i dometnuo svojemu kolezi i druzu da »nije istina da su svi homoseksualci drogera i i sida i«.. i cij tionica nastavlja . velim. saborske s jednice. da bi onda. jer njemu to vi e ni ta neæe znaèiti. Ne zanimaju me vi e.obraza Ante Kovaèeviæa.a bila. crvene sagove. jer odavno smo veæ navikli na njihove ale. vjere. »To nako sve drogera i i sida i!« . Nisu me. elokvencije ili stature. ima meðu njima vrlo uglednih politièara. prijeteæi eksplodirati u napadaju razuzdanoga smijeha. eto. i srednji i prednji. na katedri. kao to su im tako pro loga tjedna u parlamentu na red do li homoseksualci. neka im se pomogne i neka se l ijeèe!« ukljuèio se tako na svoj osebujan naèin Anto Kovaèeviæ u diskusiju o prijedlogu Z na o istospolnim zajednicama. ili . i zeleni i uti. ni Anto Kovaèeviæ. Kao to. i mu karci i ene. ha!« trese se krèma. ne zanimaju me ni kada onakvi . 217 Sabor na cesti a viæ .

zemlja u kojoj se fa isti i oveni najslaðe smiju. . ako æemo po teno. ha. 220 Sindrom velike bijele psine ili kako je stra na morska neman poharala srpska sela u ibenskom zaleðu Neprijatelj -to smo uèili jo u komunistièkim kolama -nikad ne spava: u doba kad po ten s vijet hrèe. niti gledaju u zlatne Rolexe. kako mu dokinuti dr avnu nezavisnost i teritorijalni integritet. pod uljanim andelèiæima i kristalnim lusterima. pogledavajuæi se meðusobno prepuni suæuti za poludjeloga kolegu. ha!« .to je. imam ja jedan!« di e na spomen Gotovine ruku Goran Mi-kulièiæ. Pita ga otac: Pa dobro. i prièa u Jutarnjem listu svoj omiljeni vic: »Do ao sin kuæi i ka e tati da je gay. dugaèku èetiri metra i te ku tonu i pol.to æe gazda Mato. Naprosto zato to su sljedeæi na redu. imam jedno Varteksovo od mature. u hrvatskom Saboru na lokalnoj cesti Za viæ Devrske diskutira i polemi zira o prijedlogu Zakona o istospolnim zajednicama. kraj otoèiæa Jabuke.Dobro. Sto si se sjetio? upitali su njegovi prijatelji Neprijatelji.u mre u uhvatili golemu bijelu psinu. eto.emerio pameæu: sut radan je tako u vodeæim njemaèkim i engleskim novinama objavljena vijest kako su rib ari u hrvatskom Jadranu.Stavi da je dugaèka p et metara pojasnio je Veliki Me tar Sviju Neprijatelja i te ka dvije tone. Sjetio sam se! uzviknuo je valjda u pet ujutro Neprijatelj-koji-nikad-ne-spava. 221 . svaki dobar neprijatelj smi lja kako mu doæi glave. ka e sin.upita e ga prijatelji Neprijate lji sa aljivo. Sta vi pet! . ili barem rastjerati turiste. najveæem jebaèu medu generalima i najveæem neralu medu vatrogascima. ha. potres u Japanu ili havarija trajekta na Filipinima. dodaju se tako zastupnici duplim lozama i veselim gangama. u ko joj dva-tri fa istoida nasmijavaju cijeli parlament. zato to bi Hrvati bili homoseksualci. puku namijenjena uloga pederèin a. naravno. najopasni ju i najkrvoloèniju od svih morskih nemani.ta pet? . srpnja 2003. sine moj.dobacio je netko. ti si obièna pederèina!« »Ha. pa èak ni zato to ne voze Ferr arije. . sakriven iza tamnoljubièastih podoènjaka i dvodnevne brade po utjele od duhanskog dima . Pita ga otac: Sto je to gay? Ka e sin: Pa zna . Tako se. kao ja i Rojs!« smijuæi se izmeðu rumenih obraza dobacit 219 æe tako Anto Kovaèeviæ u Novom listu. ha!« uglas æe dru tvo iz krème na cesti za Devrske. o dgovori sin. provjereni neprijatelj Hrvatske. a nosi li Armanijeva odijela? . To je hahahazija . Njihov kamarad. nakon Srba iljatih glava. podrezanih balija. rumeno dru tvo. èitam novine i razmi ljam kako je u toj zemlji. meðutim. mu karci i to. Vladin zastupnik u uèaju odbjegloga generala. samo to h rvatski navijaèi mogu napraviti veæu tetu u propagandnim laboratorijima Novog Svjetsk og Poretka dali su se u groznièavo razmi ljanje kako jo vi e nauditi Hrvatskoj. jednom se rukom dr uæi za trbuh. a na karti se lijepo vidi da je to jed va èetiri centimetra od Dubrovnika . Ne. ka e sin. ne nose Armanije. Gledam to veselo. S obzirom na to da se u svjetskim medijima slabo primila vijest kako su hrvatski navijaèi sr avnili sa zemljom jedan omanji vicarski gradiæ . »Za taj zakon glasat æe samo oni politièari koji nemaju vatrogasno crijevo u gaæama. Nije beg cicija.èudio se Neprijatelj. . opozicijske teladi i prasa di. »Èekaj. i eno veæ Mik ulièiæ juri prema Ðevrskama da ga isprièa Rojsu. »Samo nek' donose takve zakone« dodat æe u istim novinama vatrogasac Rojs. Morski pas! okre nuo se on prema njima. ima li ti Ferrari? . in-trigantna. a otac æe na to: E. A nosi li zlatni Rolex? Kakav Rolex. dalmatinskih blitvara.Jok. nisi ti gay. U dostojanstvenoj atmosferi ilirskog interijera. nije. Kakav morski pas. pobogu? . senzacionalna i neoèekivana vijest kao i u ragan na jugu SAD. po. smijuæi se oko rumene glave »vi e æe ena os meni i Anti Gotovini!« »Ha.Kakav Ferrari. Slabo su tako proteklih noæi spavali na i neprijatelji u zapadnoj Europi. a drugom taruæi suze ruènikom. uopæe nemam sat. europskim uredn icima jednako zanimljiva.gu i se od smijeha na odvjetnikov vic cijela Raèanova Vlada. istarskih digiæa i ena za madrace: hrvatske pederèine koji ma se smije cijela krèma. eno ti Stojadin u gara i. sve trèu prema zahodu veæ napola otkopèanih gaæa. kako ga ugurati u nekakvu tamnicu narod a i izbrisati mu nacionalni identitet.

. Koliko je meðu onima to su zavr ili u elucu velike psine bilo onih to su graðane Amitvja uvjeravali da neprijatelj nikad ne spava. godinama prije Juli e Pascal pisali èak i neki hrvatski novinari.Dalmacija puna. . Taj fenomen u znanosti se zove »sindrom velike bijele psine«: nije Hrvatima problem to to im se morem skitaju est metara dugaèke i dvije i pol tone te ke krvo edne ljudo der ke zvijeri. u londons kom je Guardianu objavila tekst »primitivan pamflet«. Uglavnom. uopæe je nom od najveæih ikada uhvaæenih.avaj! . tu se jo sva ta dogaða. da nije nekoliko sitnih detalja: usta kih simbola na svak om kutu. gdje je antifa istima iz Drugog s vjetskog rata pola penzije otkinuto i poklonjeno nacistièkim veteranima. veæ je problem to za to znaju stranci . gotovo edukativan. tko nam je to smjestio? Aha. u moru pred Amitvjem. za Hrvate jako pouèan. . zahvaljujuæi budnim dr avotvorni m prijateljima bila raskrinkana i ova. eto. poput bombe odjeknula njemaèkim i engleskim turistièkim agencijama. Cijela ova prièa.odgovorili su èetvrti. gdje mnogi Srbi ni danas n e mogu nazad na svoje poslove i u svoje stanove. jo veæa i jo golemija psina neprijatelja i mr zitelja svega hrvatskog..Velika bijela . na svakom koraku vide usta ki simboli. da nije jednog sitnog detalja: est me tara dugaèke i dvije i pol tone te ke velike bijele psine koja je avaj! doista uhvaæen a u moru kraj otoèiæa Jabuke. zahvaljujuæi budnim dr avotvornim prijateljima bio raskrinkan jo jedan pakleni plan na ih somnambulnih neprijatelja. honor iranih nacistièkih veterana i domorodaèkih 222 sovena kojih je . da vas ne gnjavim s detaljima. Ima jedan film. Spielbergov jedan stariji film. ali ono to sam vam ht io reæi zbiva se na kraju: kad vlasti vi e nisu mogle kriti da se tu muva orija ka zvi jer i kad su bili prisiljeni ne to poduzeti. mislili da je to samo legenda .graknuli su dr avotovorci. sve i da nije istinita kao to zaista jest.pitali su se u donjem desnom kutu karte Europe hrvatski domoljubi. britanska spisateljica to je sa svojom k azali nom skupinom gostovala na 43. naime.K ome to odgovaraju nacisti i ksenofobi na Jadranu. . Jednako kao i ona golema bijela psina tako bi. to lokalne vlasti odluèuju pre utjeti kako ne bi rastjerali turi ste. veæ je problem to za to znaju kupaèi i strani turisti. pardon. . psina je veæ potamanila pola filmske pic e.Koja je sad to psina? . srpnja 2003. to mislite lupi e se èetvrti po èelu pa neprijatelji koji nikad ne spavaju! Tako bi. zvuèi kao satirièka persifla a vijesti koja je nekako istov remeno potresla Dalmaciju: Julie Pascal.pitali su se treæi. pojavljuje se golem i bijeli morski pas. . i gdje su spaljena sela jasna poruka Srbima koji s e planiraju vratiti u Hrvatsku. kao to zaista nije. gdje domo roci mrze muslimane i Zidove. spaljenih srpskih sela uz dr avne ceste.pitali su se u do njem desnom kutu karte Europe hrvatski domoljubi. kako su. . Ne znam jeste li ga gled ali. gdje se . . zove se Ralje ili tako nekako. Tko to podmeæe Hrvatskoj usred turistièke sez. Za taj sam pi tolj vez .Koja je sad to p sina? . Do zadnjega su. meðunarodnom djeèjem festivalu u ibeniku. nesretnici.to. Nije Hrvatima prob lem to im je dr ava i arana fa istièkim simbolima i to su srpska sela i desetak godina ka nije jo uvijek davno obrasla zgari ta. bili su: stvar je samo u tome da su kasno shvatili tko im je neprijatelj. uostalom. kako su ga nazvali budni hrvat ski antidifamatori -u kojemu opisuje svoj traumatièan boravak u Hrvatskoj.graknuli su dr a-votovorci. Ma znamo opet æe oni treæi nego koja je to podvala.neprija telji to nikad ne spavaju. eto. ba uoèi prijemnog ispita Hrvatske za Europku uniju? .Velika bijela .pitali su se treæi. 223 Tajna predsjednikovih pi tolja ili koliko malokalibarskih metaka stane u zakonski okvir nu ne samoobrane »Za pi tolj sam imao valjanu dozvolu i zatra it æu da mi ga vrate. i sve da je i koji met ar kraæa. kako je uostalom objavljeno èak i u hrvatskim novinama. Sad. da morski psi nikad ne spavaju. diskriminiranih partizana.Tko to podmeæe Hrvatskoj usred turistièke sezone? .odgovorili su èetvrti smijuljeæi se sharkastièno. ne sjeæam se sad toèno. kako pi e Julie.. Ali da su bili u p ravu.Tako je vijest o est metara dugaèkom i dvije i pol tone te kom morskom èudovi tu. malim turistièkim mjestom na obali oceana.Kome to odgovara velik bijel i pas na Jadranu ba uoèi ferragosta?. usred eu-rointegracijskih p rocesa? .

naime. Zahvaljujuæi.gdje je. s kojom i danas prièa o svojoj tri stapedesedmici. nad hudom sudbinom svojom . Taurusu 357 magnum. Onaj tko ju je ukrao nadao se oèito da æe zbog nedostatk a kljuènog dokaza Mrki dobiti bla u kaznu. za palio zajedno s njegovim mercedesom. razumljivo. on ga neæe tako lako ponovno vidjeti: njegova je zbroj evka usred suðenja nestala iz Istra nog centra.onom splitskom . Dvanaest metaka. pred diskotekom Palladium iz èe ke zbrojevke kalibra 9 mm ispalio je metak u potiljak 19-godi njeg Milenka Ðekiæa. mo emo ga èuti kako apuæe odvjetniku. danas bi vjerojatno bio na slobodi. neobiènoj igri sluèaja po kojoj je zakonski minimum za neodgod iv odlazak na odslu enje kazne 60 mjeseci.Frane je pu ten nakon samo godinu i pol. Druga pak stvar za kojom Vinko Budi a mo e aliti jest. Tri prièe o tri pi tolja. Koju je. pretpostavljam. u o ujku 1999. jasno. Budi a æe zbog jednog jedinog metka u potiljak u zatvoru èamit i nevjerojatnih gotovo pet godina. naime. nekom Budi i.drugom jednom Vinku. nemaju ba toliko »povjerenja u hrvatsk i pravni sustav«. Frane Caljku iæ je. razrezao je Budi i cijelih 59 mjeseci zatvora.pet metaka. to sada skuplja pra inu negdje u podrumu zagreb aèkog Istra nog centra. na drugom je jednom upanijskom sudu . izvuèene iz crnih kronika u svega par dana. by the way.i jo hudiju sudbu svoga srebrnog magnuma: »Za taj sam pi tolj vezan jer mi je obranio ivot!« Istodobno. valjda u nu noj samoobrani.n jer mi je obranio ivot!« . kao i Klica. Oni koji. okru en obitel ji. Vinko Zuljeviæ je tako osloboðen svake krivnje. no danas sam velik skeptik prema na im med ijima!« . Iz Vrapca . Sutkinja zagrebaèkog upanijskog suda ocijenila je. strah i trepet splitskih ratnih zloèinaca. i na njenu dnu pokazao novinaru o iljke od tuge. meðutim. I on. recimo. danas mo e aliti t ek dvije stvari. huda sudbina njegove zbrojevke. te ga potom.otvorio je Vinko Zuljeviæ Klica svoju du u poput konzerve. u krugu obitelji. i zasnovao na meduvremenoj slobodi. tada zapovjednik Specijalne p olicije. Mrki je sada. kao i Klica. nakon èega ga je splitski upanijski sud zbog n eubrojivosti to je ono kad se ispaljeni meci ni ne broje poslao na psihijatrijsk o lijeèenje od dvanaest 1 pol godina. i do danas se ne zna gdje je ni tko ju je iz zgrade suda odnio. Ako mi je dopu teno dal je pretpostavljati. Prije sedam godina Vinko Budi a zvani Mrki. Sa samo jednim ispaljenim metkom nije ga mogao osloboditi èak ni Slavko Lozina.istodobno s vijestima 0 presudama Klici i Mrkome u novinama proèitali kako je u splitskom kafiæu Whiskey n eki Frane Caljku iæ no em te ko ranio policajca. sustavu u kojemu se ne morate bojati za svoj ivot dokle god v am se potiljak kloni kratkih cijevi repeti-ranih u nu noj samoobrani. no legendarni sudac Lozina nije nasjeo: s pi toljem ili bez njega. i ubojica je oti ao k uæi. Prvo. on ali samo dvije stvari: hudu sudbinu hrvatskog medijskog prostora »Uvijek sam im ao povjerenja u hrvatski pravni sustav. slova i kosih zagrada. kapacitetom revolverskog okvira ili nekog drugog malokalibarsk og ar era. Otprilike ovako . to je u okviru zakonski dopu tene samoobrane . »Zatra it æu da mi je vrate«. i u ovom trenutku. no da je »oduvijek imao povjerenja u hrvatski pravni sustav« nije pametno sumnjati. za razliku od na a dva tiha sugraðana. slutim da su ga izlijeèenim proglasili nakon to je prestao aliti za pi toljem. prièe su o hrvatsk om pravnom sustavu.jer da je ispalio pet metaka. nakon èega je ubijen hicima iz policijsko g pi tolja. sa zebnjom su . 224 Nije poznato je li i on »skeptik prema medijima«. Zakonski okvir samoobrane odreðen je. da pet metaka spra eni h u neèiju glavu spada u prihvatljive oblike samoobrane. vidjeli smo. naravno. Za to tako mislim? Pa iz jednostavnog razloga to mu je poslije lijeèenja . »braneæi goli ivot«. Sudac Slavko Lozina. gorko plakao nad pi toljem koji mu je spasio ivot . U suzne oèi vraæa mu se pak onaj lanjski utorak kad je u kafiæu NBA. i u kojemu c . »Za taj sam vezan jer mi je obranio ivot!« Za razliku od Klice. dobar bio i obièan no . suho zaveden u Knjizi oduzetih predmeta pod nekom komplicira nom ifrom od brojeva. sasuo pet metaka u glavu agenta HIS-a V eselina Marinova. godine s nekoliko metaka iz pi tolja kalibra 9 mm izre etao 24-godi njeg Miroslava Laziæa. zavr eno suðenje zbog druge jedne hladnokrvne egz ekucije. veæ nije: to su barem dva okvira. da je dakle ispunio zakonski okvir nu ne samoobrane i ispraznio zakonski okvir sv oga pi tolja.

ijevi ima toliko da dolazi barem jedna po glavi stanovnika, rjeðe po nogama ili tr buhu. 225 »Smije no je da me u akciji Barakuda terete da sam pro vercao est pi tolja«, ispovijeda se tako na kraju Vinko Zuljeviæ Klica. »Na ovim prostorima ima toliko pi tolja i oru ja da je to takav apsurd, da to svijet nije vidio!« I zaista, pored toliko oru ja insistirati na tih bijednih est pi tolj-èiæa, to priznat æ ne ulijeva previ e povjerenja u hrvatski pravni sustav. Odakle, meðutim, sve te kra tke cijevi, sve te zbrojevke, magnumi i berette? Ne znam za sve, ali za ova tri iz na e prièe znam prilièno pouzdano: sjetit æe se pasion irani èitaèi novina kad je ono u ostavinskoj raspravi pobrojena ostav tina pokojnog pr edsjednika Franje Tuðmana, i kad su, uz obiteljsku kuæu u Nazorovoj, kolekciju umjet nina i dvjesto tisuæa maraka u gotovini, pobrojena i tri pi tolja. Sluèajno ili ne, dv a su bila kalibra 9 mm, a jedan - Predsjedniku posebno drag Smith&Wesson - magnu m tri-stapedesetsedmica: upravo dakle oni kalibri kojima su ubijeni Marinov, Ðekiæ i Laziæ. Te smo, eto, kratke cijevi simbolièno i doslovno naslijedili od pokojnog re ima, kal ibre kaosa i bezakonja to æe ih nova vlast tako rado prepisati na svoje ime, zajedn o s pravnim sustavom koji sveèano otvara liftove i zatvore, i u kojega puno povjer enje, uz one koji dr e pi tolje, imaju samo oni koji ih ne vide. Jer su im okrenuti potiljkom. Oni, dakle, to nisu prekoraèili nu nu samoobmanu. rujna 2003. 226 Tko je ubio Isusa K. (33) ili kako nam je Svetozar K. osamdeset godina sjedio na grbaèi i onda se odao genoc idu Svetozar K., hrvatski Srbin, jedan od tisuæa njih koji su za vrijeme Oluje napusti li Hrvatsku, u svoju se Korenicu vratio pet godina kasnije. Na informativni razg ovor u policijsku stanicu pozvan je odmah po povratku u Hrvatsku, a nakon jo neko liko policijskih ispitivanja i du e istrage pritvoren je krajem 2002. godine. Vi emjeseèno suðenje Svetozaru K., po optu nici koju je Dr avno odvjetni tvo u Gospiæu podi u veljaèi ove godine, okonèano je prije nekoliko dana presudom vijeæa upanijskog suda pod predsjedanjem suca Branka Milanoviæa. Svetozar K. progla en je krivim zato to su on i njegovi preci osamdeset godina sjed ili na grbaèi hrvatskoga naroda, zato to su na hrvatskoj grbaèi razni okupatori sjedi li devet stotina godina, i zato to je optu eni, shvativ i da je Hrvatska pred rasulom i nestankom sa svjetske pozornice, imao namjeru i plan na grbaèi Hrvata sjediti i dalje. Optu eni je kriv i zato to su on i njegovi preci zajedno s Turcima preko pe tsto godina vr ili genocid nad Hrvatima, prisajedinili Hrvatsku Kraljevini Jugosla viji i planski u njoj uni tavali Hrvate, te konaèno zato to je 1991. godine s jo neide ntificiranim pomagaèima razru io pola Hrvatske. Za navedena djela vi estoljetnog uni tavanja Hrvata, genocida nad njima, prisajedinj enja Hrvatske Kraljevini Jugoslaviji, ru enja pola Hrvatske i sjedenja na hrvatsko j grbaèi u vremenskom periodu od osamdeset godina, Svetozar K. iz Korenice osuðen je na jedinstvenu zatvorsku kaznu od trinaest godina. Na alost, ovo nije nikakva tjeskobna kafkijanska ili orvvellovska fabula, pa ni n ekakva montypythonovska zajebancija - jer èak i da jest, bila bi to lo a zajebancija : rijeè je o doslovno citiranom obrazlo enju presude Svetozaru K. iz Korenice, kojeg a je, formalno zbog zlostavljanja hrvatskih ratnih zarobljenika - mada ni to nij e dokazano, a zapravo zbog sjedenja na hrvatskoj grbaèi i sudjelovanja u osmanlijs kom genocidu nad Hrvatima, sudac Branko Milanoviæ osudio na 13 godina zatvora. Da, 227 ponavljam treæi put, Svetozar K. je dobio 13 godina zatvora zato to je osamdeset go dina sjedio na grbaèi hrvatskog naroda prije nego se kako na sarajevskoj televizij i reèe ona baba èiji je sin oti ao u èetnike »odao genocidu«. Prvi poriv to ga normalan i zdrav pravni dr avljanin pravne dr ave osjeti jest poriv da dohvati suca Milanoviæa, natjera ga da pojede diplomu, pa mu da laksativ i natj era da njegovu diplomu pojedu i oni koji su mu je dali, te na koncu i njima da l aksativ, pa poèasti Milanoviæevom diplomom i one koji su ga uopæe imenovali sucem.

Èasni sudac Du an Milanoviæ to, naravno, nije zaslu io. Naprotiv, zaslu io je nekakav orde n, velered ili tako nekako, ne to to se veæ dodjeljuje za one koji hrabro raskrinkava ju negativne pojave i procese, i glasno govore ono to se utljiva veæina ne bi usudil a ni za osamdeset, ni za petsto godina. A èasni sudac Milanoviæ raskrinkao je cijeli hrvatski pravosudni sustav, sustav koji funkcionira po naèelu kontekstualne odgovornosti, naèela razraðenog nevjerojatnim mar om Tudmanova pravosuða i konaèno definiranog od strane najmjerodavnije i svakako naj kompetentnije i najvi e pravosudne instance u Hrvata: naravno, Crkve - jedinog sud a vi eg i od Ustavnog i od Vrhovnog. Bilo je to relativno davno i samo se putnici zlonamjernici poput potpisnika ovog a teksta sjeæaju tog pisamca - rijeè je, naime, o otvorenom pismu biskupa splitske m etropolije upuæenom javnosti i Vladi onih dramatiènih dana u veljaèi 2001., kad je Hrv atska kljuèala zbog suðenja Nor-èevoj skupini, optu enoj za ratne zloèine u Gospiæu u jesen 1991. godine. »Ne ulazeæi u pravni vid tih dogaðaja, apeliramo da se pri dono enju suda o Domovinskom ratu vodi raèuna o povijesnom kontekstu, da se ne zaboravi kojim je sve nepravdama hrvatski narod bio izlo en i to je sve morao pretrpjeti« ka e se u tom povijesnom doku mentu, da bi na kraju slijedile i detaljnije upute: 'Kod prosudbe pojedinih djel a treba voditi raèuna i o tome to je bilo prije, a to poslije: to je uzrok, a to poslj edica.'« Po naputku biskupa splitske metropolije organizirana su vi e-manje sva kasnija suðen ja za ratne zloèine. Tako tek danas nakon povijesnog obrazlo enja èasnog suca Branka M ilanoviæa znamo, primjerice, da je èasni sudac Slavko Lozina »pri prosudbi djela« skupin e vojnih policajaca optu enih za zloèine u Lori i te kako »vodio raèuna tome to je bilo p rije, a to poslije«. 228 Samo valjda zbog ogranièenog prostora u obrazlo enje njegove osloba-dajuæe presude nij e stalo da su »optu eni i njihovi preci osamdeset godina na svojoj grbaèi nosili srpsk e parazite«, da su »na njihovoj grbaèi razni okupatori sjedili devet stotina godina«, da su »oni i njihovi preci preko petsto godina trpjeli genocid od strane Srba, Turak a i drugih«, te da su »1918. godine prisilno prisajedinjeni Jugoslaviji i planski u njoj uni tavani«. U takvim okolnostima, to je drugo grupi vojnih policajaca u Splitu preostalo nego da svjesni kako je »Hrvatska pred rasulom i nestankom sa svjetske pozornice« - po g radu skupljaju Srbe, zatvaraju ih u Lori, i tamo do smrti premlaæuju bejzbol palic ama, muèe strujom i sakate no evima? I to je drugo sucu Lozini preostalo nego da »kod prosudbe njihovih djela« povede raèuna i o »povijesnom kontekstu«, o tome dakle » to je bilo prije, a to kasnije«, i da ih oslob di krivnje? Ba kao to je po istom naèelu kontekstualne odgovornosti - Svetozar K. kr iv i za ubojstvo Stjepana Radiæa, i za ubojstvo kralja Zvonimira na saboru na Knin skom polju, kojega je poèinio u dosluhu s Radomirom Ð., nogometa em Zagreba, zbog èega j e ovaj mladiæ crnogorske nacionalnosti prije nekoliko kola opravdano ka njen utim kar tonom. To je kontekstualna odgovornost povijesni doprinos hrvatskoga pravosuða zapadnoj p ravnoj znanosti - kojega su biskupi splitske metropolije izveli iz svojedobne re volucionarne crkvene teze po kojoj su svi Zidovi krivi za raspeæe i ubojstvo I. K. (33) prije gotovo dvije tisuæe godina. Postoje, naime, utemeljene indicije da je te veèeri meðu rimskim vojnicima, u unifor mi vojske tzv. SAO Krajine, naoru an kopljem i kratkim maèem, bio i neki Svetozar K. iz Korenice. listopada 2003. 229 Japanski susreti ili kako je Cro Cop jedva deset minuta bio socijaldemokrat i odmah najebao Oni nisu za bilo kakvu Hrvatsku, veæ za Hrvatsku socijalne pravde i zadovoljnih lj udi, oni su za suradnju s Haa kim sudom za dobro Hrvatske, oni æe Hrvate uvesti u Eu ropu i Europu dovesti u Hrvatsku. Oni æe zaposliti nezaposlene, zaustaviti rasprod aju nacionalnog bogatstva, smanjiti poreze i doprinose, oni æe sagraditi modernu, sretnu Hrvatsku. Njihov voda gleda nas s plakata i sporova nasmijan, u neobavezn oj sportskoj odjeæi, kako klincima iza leda baca ko arka ku loptu i daje im »peticu«. Za n

jih svira Dino Dvornik, na njihovoj su listi mladi, moderni ljudi, a Zdravko Tom ac samo im formalno nije èlan. Raèanova Socijaldemokratska partija 1999.? Ili ipak Sanaderov HDZ 2003.? S druge strane su oni: ne, oni neæe bespogovorno skidati hlaèe pred meðunarodnom zajed nicom, oni æe se boriti za dostojanstvo hrvatskog naroda, oni ne mogu prihvatiti d a je u Hrvatskoj bilo etnièkog èi æenja Srba, niti u Bosni hrvatske agresije. Oni s balz amiranim osmijehom otvaraju teretne liftove, asfaltne petlje, suvremene trafike i monumentalne vojne ordinarijate, njihov veliki voða pred izbore prima njemaèkog ka ncelara i hita u prijateljski Vatikan fotografirati se s polusvjesnim Ivanom Pav lom, predizbornom maskotom svoje stranke. Za njih svira Severina, na njihovoj je listi Mirko Filipoviæ Cro Cop, a Zdravko Tomac samo im formalno nije èlan. Tudmanova Hrvatska demokratska zajednica 1999.? Ili ipak Raèanov SDP 2003.? Evo, na primjer - u kojem bi to paralelnom svemiru èovjek i Hrvat prije samo mjese c-dva mogao zamisliti da æe neki hrvatski politièar pred novinarima i suradnicima gl edati prijenos iz Japana, gdje æe se za titulu svjetskog prvaka u uliènom temanju bor iti stameni Cro Cop u tijesnim gaæicama na crvene kockice i crnim majicama s oznak ama Zvonimir Securitvja i Antiteroristièke jedinice Luèko, a da taj politièar sa stisn utim 230 pesnicama ispred televizora neæe biti ni Sanader, ni Pa aliæ, nego -Raèan. Dakle, ni Ivo ni Iviæ, nego Ivica! Politièkim analitièarima ostaje sad analizirati tu bespo tednu borbu i njen rezultat, te poku ati odgovoriti na pitanje hoæe li HDZ izgubiti izbore kao to je izgubio Filip oviæa, ili æe SDP izgubiti izbore kao to je izgubio Filipoviæ. Mislim, taj je grmalj fakat razbijao ispred sebe sve to se micalo, obarao na pod mutante i hulkove velièine Grgura Ninskog, borbe su mu trajale kraæe od slovenskog r ata za nezavisnost, èak je i onu èetverokatnicu kako se zvao, Bob Sap, Bob Sdp, tako nekako - sru io na pod kao to ih je nekoæ obarao Bo o Cro Cop Kovaèeviæ, i izgledalo je d mu ni sam guverner Kalifornije u svojim najboljim danima ne bi u ringu izdr ao du e nego to bi japanskom najavljivaèu bilo potrebno da mu izgovori prezime. to bi bila Filipoviæeva najdu a borba. Onda je, na vrhuncu slave, Mirko-nikad-Bobom-Filipoviæ svoje ime, prezime, nadimak , ugled i high-kick stavio u slu bu Raèanove predizborne kampanje, postavljen je vis oko na listu SDP-a i pred njim su se poput Boba Sappa ispru ile svijetla buduænost i sjajna politièka karijera, najvjerojatnije ministra javnih radova i za tite okoli a, koji æe spojiti ugodno s korisnim i u sklopu treninga golim rukama bu iti tunele i r u iti bespravne objekte. Da bi onda, u iznenadnom obratu, veæ u prvoj borbi kao socijaldemokrat zavr io na po du, koprcajuæi se nemoæno ispod oznojenog i uzdiha-nog brazilskog èudovi ta smije nog imen a Minotaur, tako da je ispalo zapravo nenadanom sreæom to je minotaur po definiciji èovjek s glavom bika, a ne obrnuto. Podsjetila me ta borba na onaj vic kad se s malim Jovicom nitko nije htio igrati , zbog èega je odluèio da se vi e ne zove Jovica, nego Ante: kako se na staro ime nije vi e htio odazvati ni roðenoj majci kad ga je zvala na ruèak, otac je ubio u njemu bo ga neposlu noga, pa se na malac na koncu po alio prijateljima kako »ni deset minuta nij e Hrvat, a veæ ga prebilo ko magarca«. Sjetio sam se tog vica gledajuæi Mirka Filipoviæa na podu u onoj tokij-skoj areni: n i deset dana nije bio esdepeovac, a veæ ga prebilo kao Suvara! Nije, eto, pomoglo ni SDP-ovo prihvaæanje pravila ultimate-fighta u izbornoj areni : uz vijesti iz Tokija novine su sutradan donijele tako vijesti iz Imotskog, gdj e je SDP-ovce Slavka Liniæa i Marina Jurjeviæa uoèi predizbornog skupa jajima gaðao neki dr avotvorni minotaur biæe s mozgom bika i, kako se dalo vidjeti, jajima koko i. 231 U istim novinama, na istoj stranici, objavljena je i vijest daje u Zagrebu pretuèe n i Lovre Pejkoviæ, ef Uprave za prognanike i pomoænik Raèa-novog koalicijskog partera Radimira Èaèiæa. A nije iskljuèeno valja provjeriti da je i bek Rijeke Vu koviæ na utak u Zagrebu nogama s leda oborio Dinamovog napadaèa Stroka misleæi da je rijeè o Raèanovom i Liniæevom omiljenom tajkunu.

Koga je onda - barem medu ozbiljnim politièkim analitièarima -moglo iznenaditi to je istoga tog dana nesuðeni Raèanov ministar Mirko Filipoviæ usred glamuroznog SDP-ovog p redizbornog skupa u Tokiju barbarski napao neki temer s PTSP-om? A nije bilo ni S lavka Liniæa da mu dovikne iz partera: »Mirko, pazi - poluga!«, pa da mu zahvalni kole ga iz ringa uzvrati: »Hvala, Slavko« i doda: »A ti, pazi jaje!« Oni su u predizbornoj kampanji zauzeli èvrst stav. Stav je kleèeæi, u ultimate fightu zove se poluga i izgleda otprilike ovako: jednome je protivnikova ruka uvuèena izm eðu nogu, a drugome je glava protivniku na dupetu. Prizor u kojemu Mirko Filipoviæ C ro Cop, bolno izvrnute desne ruke, lijevom udara po podu ringa tra eæi od suca preki d borbe, klasièni je hrvatski predizborni apsurd: desnica je u bezizlaznom klinèu, a predala se - ljevica. Izbor je, naravno, va . studenog 2003. 232 Znate li prièu o Antonu Beliæu ili kako su talijanski èetnici pretukli mlade filologe iz splitske Torcide U petak, 14. studenoga, nakon osmodnevnog aran mana u talijanskom zatvoru Regina C oeli, sedmorica pripadnika splitske Torcide, osuðeni u Rimu na po 18 mjeseci zatvo ra uvjetno, osloboðeni su kako se to diplomatskim dijalektom ka e »zahvaljujuæi nastoja jima Veleposlanstva u Rimu i dobroj suradnji s talijanskim dr avnim tijelima«. Hrvat ska ambasada platila im je hotel u Rimu, voznu kartu do Ancone i jo jedno noæenje u tom gradu, gdje su se trebali ukrcati na trajekt koji æe ih vratiti kuæi. Istoga dana u mali Lopar na otoku Rabu, nakon osmodnevnog lutanja po Aziji i Eur opi, trajektom je stigao limeni lijes s tijelom 67-godi njeg Antona Beliæa, koji je do kraja odslu io kaznu do ivotnog zatvora u dalekom Egiptu. Supruga Nada i dvije kæer i, rodbina, prijatelji i mje tani Lopara rapskog su pomorca na njegovu posljednju plovidbu ispratili sutradan, u subotu, istoga dana kad je iz Ancone za Split kre nuo brod s golobradim Torcida ima. Tako su ove subote zavr ile dvije hrvatske zatvorske prièe: jedna na naslovnim stran icama nedjeljnih izdanja, sa slikama uplakanih majki i bijesne braæe kako prijete fotoreporterima, hvalospjevima na oj diplomaciji i simpatijama za deèke koji svoj kl ub prate i u dobru i u zlu, druga tek malom osmrtnicom u kutu novinske stranice, onom kratkom reèenicom o dubokoj boli i tu noj vijesti. Anton Beliæ, pomorac rijeèke Jugolinije, u egipatskom je zatvoru zavr io davne 1985. g odine. Stariji èitatelji novina pamte taj sluèaj: uhap en je kada je prilikom pretresa broda Bribir, na sidri tu uz egipatsku obalu, u kabini kormilara Beliæa pronaðeno 15 kilograma droge. Po strogim egipatskim zakonima osuðen je na kaznu do ivotnog zatvora, iako je sam pr etres obavljen pod vrlo sumnjivim okolnostima, iako prilikom otkriæa droge nikog o sim egipatskog policajca nije bilo u Beli-æevoj kabini, iako nitko drugi na brodu nije optu en, iako nisu postojali nikakvi dokazi da je ta droga Beliæeva, iako on ni kad nije imao posla s 233 narkoticima, iako nikad nije utvrðeno gdje je ta droga nabavljena i kome je bila n amijenjena. Tada, osamdesetih godina, novine su o tome pisale velike reporta e, jer bila je to dobra prièa, poput Ponoænog ekspresa. S vremenom su tekstovi bivali sve kraæi i rjeði, da bi se na koncu tek povremeno javila oèajna supruga Nada, te ko optu ujuæi Antonove ko lege i poslodavce, koji su svome kormilaru, kako se èini, po gusarskim obièajima nas apunjali dasku i bacili ga u egipatsku tamnicu. Onda je do ao rat i Hrvatska se po svetila sasvim drugim nekim zatvorenicima. Zaboravljen od svih osim od obitelji, Anton Beliæ je u zatvoru pedeset kilometara udaljenom od Kaira umro u srijedu, 5. studenog, istoga dana kad su ona sedmorica torcida a, zajedno s jo pet tisuæa navijaèa, krenuli u Rim, na utakmicu Kupa Uefe izmeðu Rome i Hajduka. Praæena neskri-venim simpatijama medija splitska je Torcida pohar ala u e sredi te Rima, to je domaæoj publici predstavljeno iskljuèivo kao obraèun razulare ih romanista i krvo ednih karabinjera s mladim Spliæanima, koji su s Coca-Colom i tu ristièkim vodièima u rukama obilazili valjda rimske galerije i muzeje. Nezgodna i neobja njiva okolnost da su iza mladih splitskih ljubitelja klasiène glaz be i antièke arhitekture ostajale i arane crkve i fontane, da su na rimsku policiju,

to nikad pouzdano nije dokazano. studenog 2003. zaboga. te su nakon srcedrapateljskih apela na njihovu mladost i domoljublje o d rodbine i kolega s tribina doèekani 234 gotovo kao heroji. poput otmice putnièkog aviona i ubojstva policajca. ili skraæeno . da li stoga to ih same prerev no peru i laste pa su opasno klizave. svejedno . a ne znaju hodati po stepenicama Mo da je ipak krajnje vrijeme da se u ovoj zemlji uvede zakonska obaveza ugradnje dizala. kao i okolnost to se jedan karabinjer ozlijedio upravo pred tim butikom. U protivnom. talijanskoj policiji su bile dovoljne da zakl juèi kako su Hajdukovi navijaèi opljaèkali trgovinu i pretukli karabinjera. I ovoga puta krivi su domaæini. okupirana izdavanjem paso a ruskim mafija ima i srpskim zloèincima.stazu za spust ili kuæno stubi te. kao svoga putujuæeg veleposlanika. a kamoli od paljenja srpskih i bo njaèkih sela. doslovce ovako: »Èinjenica da je iz jednog duæana u sredi tu Rima nekoliko majica nestal o ba kad je unutra bilo tridesetak Torcida a. eto. 235 KBC Rebro i ostale enske bolesti ili za to se Hrvatice boje liftova. kao i onda ka da su mladi Hrvati protutnjali Slovenijom poput Kadijeviæevih tenkista. Najmlaði od torcida a to su se vratili iz rimskog pr una rodio se one godine kad je Ant on Beliæ baèen u egipatsku tamnicu i nikad nije èuo za njega. daleko je to i od sudjelovanja u slavnoj »bitci za Benetto n«.Zakona o suzbijanju stepenica. imao sreæu da s pivskom bocom. neæe domalo biti nijedne Hrvatice èitavih potkoljeniènih ili podlaktiènih k ostiju. i takva æe mu hrvatska zemlja biti laka i meka. da li zbog ergonomski neprilagoðenih stepenica.kako svjedoèi Dunja Ujeviæ u upravo objavljenoj hagiorafiji Gojka u ka za protuuslugu od Amerikanaca zatra io izruèenje Zvonka Bu iæa. ivati. tko æe nam glaèati. evo sad mi je palo na pamet. prati. Nakon osamnaest godina na tvrdoj drven oj postelji zatvora El Qanatar. Anton Beliæ samo je stajao za kormilom: èak i da je zaista krijumèario drogu.kako je novinarima izjavila majka jednog od njih: »Pa ako su i ukrali. mraènih lif tova. Najgore tek slijedi: ne samo da sezona poledica jo nije ni poèela veæ je i jedan pozn . èistiti i raðati? I tko æe oprati ono krvavo stubi te?!? Da li. uvjetno na pe t godina. vjeèno le eæi na savjesti dr ave koja gaje zaboravila. pa da se i za n jega. a onda æe biti prilièno kasno da se zapitamo: tko æe nam. te zabrinuta dr amom balavih huligana u rimskom kazamatu. U jednom je hrvatskom dnevniku zgoda s junacima na e prièe opisana. Kormilar broda Bribir ni je. nisu zbog toga lopovi!« osuðena su na 18 mjeseci zatvora. ne to poput SARS-a. mada ne bi bilo lo e da se razmisli i o dono enju posebnog zakona koji bi re gulirao potpunu zabranu stepenastog premo tavanja visinskih razlika u stambenim i gospodarskim objektima.. Ba kako su svojedobno doèekivani BBB-ovci iz Milana ili navijaèi v aterpolske reprezentacije iz Kranja. zapaljenom bengalkom i uzdignutom desnicom bude ambasador na ega sporta i prenositelj stare slave djedovine. iznenada s neba poèele padati bengalke i pivske boce. i to zbog »lo e organizacije susreta v isokog rizika«. zato to se enski rod iz nekog nejasnog razloga boji tro nih. napr osto zato to nas je Janica Kosteliæ nauèila da ena zaista mo e zavr iti u bolnici zbog ne godnog pada niz za to predviðenu povr inu . zauzme mlada hrvatska dr ava.. Anton Beliæ æe na kraju ovog Prison Bluesa biti jedini koji æe spavati mirno. ili kakvog drugog dr avotvornog èina.GIPS-a. naime. Stvar je prevr ila mjeru kada je raspjevana splitska mladost krenula u potragu za Caravaggiovim monografijama i starijim izdanjima kultne Vasa-rijeve knjige Le vi te dei'piu eccellenti pittori. naime. zabavljena plaæanjem advokata haa kim herojima. zbog èega je predsjednik Tuðman na kon dobro odigrane uloge u Davtonu . a na i sport ski funkcionari i novinari okrivili Slovence. odnosno . ili mo da. sad kuhati. Hitne pomoæi hrvatskih bolnica ovih su mjeseci tako pune pacijentica podleglih zagonetnom i opakom virusu Gubitka imuniteta na padan je stepenicama.« Sedmorica mladih lupe a .ba u trenutku kad se na la ispred predstavnika splitske Udruge mladih filologa Tor cida. a domaæini to predstavili kao pljaèkanje rimskih t rgovina.tek ovo s padanjem ena niz stepenice po Hrvatskoj sad veæ doista poprima razmjere epidemije.. kao i èudesna sluèajnost d a je lik Dantea Alighierija na transparentu kojega su nosili na rimskom stadionu neobièno slièio Benitu Mussoliniju sve su to Talijani protumaèili kao novu najezdu ba rbara na Rim.

Vijest zavr ava tako da prièu o klizavim stepenicama policiji na posljetku potvrðuje èak i . I nitko. ba nitko se nije zaèudio vje ticom iz Crne kronike. za to ne bismo vjerovali policiji koja svakog tjedna mora prati krvave mrl je sa zidova svojih istra nih centara. j e li. kralje nica. hm.puf-krc. Kako.. M ogli 236 bismo joj dati i neki zgodni naziv. navikla ivjeti u la i. nogu i ruku? Ako mene pitate. koj i li je vrag bio. Dobro. koliko dakle slomljenih rebara. ne bismo vjerovali kad u istrazi nepobitno utvrde kako je 55-god i nja ena s Pe èenice. dakako. onda. reèeni bi poduzetnik barem tri prizemna kata tr ebao urediti u suvremenu Kliniku za hitni kirur ki prijem i ostale enske bolesti. prije nego Hrv atska donese Zakon s poèetka teksta. ali ba svatko. tu kometu.. kako su onda prostrli aren stolnjak da pojedu mamine u tipke i domaæi pekmez. kafe-kuharica. za to bi se vrli hrvatski mu sad zamarao groznièavim izmi ljanjem prièe o tome. Svatko tko je proèitao tu vijest. nego ga je zasad nepoznata osoba na mjerno gaðala u noge kako bi ga opomenula? Recimo. ureæi da doèeka svoga supruga koji se vraæao s posla s buketom ru . slu benu verziju prièe o Pron to legno pulito za èi æenje drvenih podnih povr ina. udobno i za tiæeno da se ne moraju zamarati niti smi ljanjem nekakve uvjerljivij e prièe nego to je to osebujna hrvatska disciplina » enski skok niz dalj«. preko leda. taman dok su hranili malu vjevericu. je li. i . uslijed èega je slomila obje ruk e i kièmu. zapravo. i kako je onda.ati zagrebaèki poduzetnik najavio gradnju najvi eg nebodera u Europi golemog.kæerka. i tatinoj nozi o koju je mama zapela rebrima. ba svatko. Za vrije me kriminalistièke obrade. Fascinantno je zapravo to kako se u zemlji Hrvatskoj nasilnici osjeæaju toliko kom otno. iroke svehr-vatske kampanje pro tiv nasilja nad enama. ovako. najzad. Svatko. ako vec postoji Rebro. kad smo mi gluplji i naivniji veæ povjerovali da neæemo tako b rzo opet proèitati vijest o nekoj nesretnici to se polomila niz stepenice. meðutim. zna da ena s Pe èenice nije pala niz st epenice. i to je najva nije nitko ni ta ne pita. kako su brali razlièke i preskakali potoèiæ. meðutim. Ne. koliko telefonistica. te je zbog prijeloma obje podlaktice i loma donje g dijela kralje nice zadr ana na lijeèenju u Klinièkom bolnièkom centru«. ta ja znam. o stepenicama to ih je imbecilni arhitekt projektirao ba odozgo prema d olje. od svih onih privedenih bolesnika to lupaju glavom o zidove i mlate policajce zubima po pendrecima? Za to im ne bismo vjeroval i da vlasnika Nove TV nitko nije htio ubiti. èistaèica. da nije platio struju? Za to im. o nezgodnim skliskim svojstvima tog sredstva. koliko æe n a tih stotinu i ne to katova doæi poslovnih i osobnih tajnica. kako su on. ovaj. ogromni asteroid pao ravno na enu. pa tako est puta. U la i je toplo. Kièma. udobno i meko. pomoænica i sta istica.nazvala policiju i rekla da su jo j se roditelji posvaðali. i la podignuti sa sebe. hm. Ili Obje ruke. i onda je ena taj meteorit. drugaèije objasniti da nakon jo neviðene. Te je veèeri kæer nesretne ene . ena i kæer bili na izletu. Za to ne bismo vjero ali onome vojniku da je èetrnaest srpskih zarobljenika na Koranskom mostu ubio u s amoobrani? Za to ne bismo vjerovali svim onim vojnicima to su ih napadale srpske ba be s kala nji-kovima pod pregaèom? Za to ne bismo vjerovali torcida ima da su oni zaprav o spa avali onoga BBB-ovca iz automobila to se zapalio valjda str-mopizdiv i se niz s tepenice? Zaista. konobarica. Vozilom Hitne pomoæi ena je nakon toga prevezena u bolnicu. stotin u i èetiri kata visokog poslovnog tornja! Izraèunajte sami koliko je to tisuæa stepenica i koliko kilometara stubi ta.ka e kratka vijest . sigurno. pukle obje podlaktic e! Uostalom. dok je njen 53-godi nji suprug priveden u policijsku stanicu u Petrovoj. recimo Rebro. Gdje bi. ene mogle do biti i struènu pomoæ u lijeèenju straha od liftova. naime. KBC Obje ruke. ne zvuèi li vam ta prièa uvjerljivije nego otrcani kli ej o hrvatskim domaæica ma to u slobodno vrijeme padaju niz stubi ta? 237 Hrvatska je. zna da su i ona i kæer prestravljene kuænim terorom i pri jetnjama balkanskogapater familiasa potvrdile njegovu. nitko ni za to ne odgovara. ovoga pe tka u novinama izaðe vijest kako je »55-godi nja ena s Pe èenice prilikom pada niz stubi t adobila te ke tjelesne ozlijede. daktilografkinja. i on i te ko ozlijeðena supruga potvrdili su da se u aru njihove rasprave ena nezgodno spotakla i pala.

a u ratu. da »tom pesmom poruèimo povampirenim usta ma da ih se ne bojimo i da æemo da titimo svoje vrednosti po bilo koju cenu«. porodica«. iz prostog razloga jer i nisu bili ni ta drugo doli besp rizorne ubojice le eva.i u Vukovaru i Gradi ki Staroj . Dan je osamnaesti studenoga. Za to sam se sada. bio je rat. Primijetili ste. iako nije ni godi njica. Kæerkica je odavno odrasla. ona se i dalje bori sa stepenicama. slavna »kuæa Mak-sovih mesara«. onaj na èelu ma e zlokobnom crnom zastavom s lubanjom i sloganom »Sloboda il i smrt . da stalno spominju nekakve opæe vrijednosti koje brane i danas kao i onda. jer »bit æe mesa.samo sal ate naime nedostaje. nije slomljena metaforièki. neki iz te mraène kolone mo da su i mrtvi. kao to su bili. A i da jest. u istim oronulim stanovima. kada je usta ka 239 agresija ugro avala sam opstanak srpskog naroda. vi dno propale. i sliku pred oèima. reæi æe tako Marko Perkoviæ Thompson obja n oj osebujan koncertni repertoar. I isti su im razlozi. ru evine. pjesme su iste. 238 Luburiæu.no evi i metode su iste. naravno. kad bi ga n etko i danas upitao kako je mogao to pjevati. kad su tisuæe Hrvata ginu le braneæi na e vrijednosti od èetnièkog no a«. suprugov poklon za godi njicu braka. le evi. kojim se neki Marko Perkoviæ Thompson rado prisjeti svijetlih trenutaka hrvatske kuhinje.. 1991. klat æemo Hrvate« . »Te smo pjesme pjevali sa stotinama tisuæa Hrvata tijekom Domovinskog rata. a bojim se i -publika. vodi svoj i vot i nikad ga nije pitala za to je onoj barbiki suknjica bila nagorjela.. pjevaju i danas. dvanaest godina kasnije. kada je èe tièka agresija ugro avala samu opstojnost hrvatskoga naroda. ni u Jasenovcu. kad se u birtiji opet naðe staro dru tvo vukovarskih pjevaèa? Recimo. ne predaje.« Primijetili ste. noseæi svojim kæerkicama ba rbie-lutkice u nagor-jelim suknjicama.i. Sasvim jasno mogu vidjeti te vukovarske pjevaèe danas. meðutim. kadrovi od kojih na m se i danas ledi krv u ilama: civili i hrvatski vojnici uga enih pogleda. otad bi na. rtve s u iste . nema nikakve: »meso« je isto. Nekoliko dana kasnije pu teni su nam prvi put ti snimci BBC-a. recimo. nego samo do slovno. naravno. u drugoj boca prep eèene ljive. niti ikakav slièan povod. bit æe mesa. na primjer.za kralja i otad binu«. Kao to ga nitko nikad ni ta nije pitao. Razlike. ni u Gradi ki Staroj takoðer nije nedostajalo »mesa«. a mi smo toga dana slu ali vijesti o padu Maslenièkog mosta i poko lju u Skabrnji.i onih. isti su i pjevaèi. imao bi on prièu lako razumljivu i t e ko osporivu. smrdljivih strvinara to se u svoje novob eogradske stanove vratila sa zamrzi-vaèima i televizorima. oganj. klat æemo Hrvate!« Danas. »Jasenovac i Gradi ka Stara«. naravno. recimo. ljudsko naime. »Tom pjesmom poruèujemo povampirenim komunistima da ih se ne bojimo i da æemo im se oduprijeti i tititi svoje vrijednosti po bilo koju cijenu. i pala n iz stepenice? Hrvatska ena se. i ona povorka kako stupa pjevajuæi. alji nam salate. mesari su isti. meðutim. p oèesto i melodije. naime. krv. bulumenta pijanih. Recimo. Za to ih. ali veæina je mnogo vjerojatnije iva. ponovit æu: »Slobodane. n ime. Recimo. Arkanovi èetnici u li su u centar Vukovara. Koje su to vrijednosti? Tri temeljne: »Bog. zapela o skupocjenu kinesku vazu. i mislili da je to najstra nija vijest koju æemo ikad èuti. samo to »mesar« nije bio drug Sloba nego Maks Luburiæ. prosinca 2003. povorku pij anih èetnika zamagljenih oèiju. godine. bilo je takvo vrijeme. dvanaest godina starije. bit æe mesa. naravno. klat æemo Hrvate! Sjeæate se svi ovoga stra nog napjeva: imate. alji nam salate. Nije se imalo tu to pitati. sjetio toga jezi vog refrena s vukovarskih ru evina? Zato to bih volio da mi netko objasni razliku i zmeðu stihova kojima se poziva Slobodan Milo eviæ da u Vukovar po alje salate . »te smo pes me pevali sa stotinama hiljada Srba tokom rata. znamo. u jednoj im ruci kala njikov ili no . kad su hiljade Srba ginule braneæi na e vrednosti od usta ke kame«. da Thompson stalno spominje nekakve opæe vrijednosti koj . alji nam salate ili mala nutricionistièka analiza mesa iz Arkanovih klaonica i Maksovih mesarnica Slobodane. najveæim zl om suvremene arhitekture: kièma joj. s bocom prepeèene ljive ispred prastara te levizora to ga je tata onomad donio iz rata. Kako.

gledajuæi kralja oèima to su se gasile polako i tiho poput posljedn jeg umornog ugarka u kraljevu ognji tu.kako u jednoj enskoj reviji pi e Thompso-nova slu bena hagiografkinja »uz Boga i Domovinu jedina konstanta u njegovu ivotu«. i ni ta ti se ru no neæe dogoditi«.Bog. koje Thompson spominje u svakom svom intervjuu: Bog. »fa istom. »Bog koji sve ljude voli jednako«. kako u jednom takvom intervjuu propovijeda mladi minis trant Thompson. cijela grupa zapravo. ajmo ruke gore!«. razdraganoj publici u nekoj od mraènih dvorana na peri feriji zapadne civilizacije. Ili barem one koji je vidje e: ti su ionako prona li sreæu i oti li u daleke kraj eve. naime. sve dok posljednj eg dana. Bog kojemu se »valja moliti i klanjati. Slobe. u druge neke. kad su veæ htjeli odustati. staraca i ena. praæeni pj esmom Marka Perkoviæa Thompsona i njegovih mesarskih egrta. A nemojte ni æasa sumnjati da ova bajka nema sretan kraj. . I da donosi sreæu. ova srna bijela poput mladoga snijega. i koja poni tava sve nesreæe svih crnih maèaka u kraju. 241 Bajka o bijeloj srni ili kako. Ali kralj nij e vjerovao da ne to takvo postoji. i . Seljac i stoga pohrli e u umu u potrazi za svojom sreæom. napravi dva drhtava koraka. obitelj koja j e mladome pjevaèu »najva nija na svijetu«. Kralj je tada dao srnu odrati. ali nitko nikada bijelu srnu vidio nije. koji je svojom rukom ubio èudesnu bijelu srnu. Tri puta se poku ala pridignuti prije ne go je konaèno pala. i crnu umu i mitska biæa. dakle. Brzo se kraljevstvom pro iri e glasovi o èudesnoj bijeloj srni koja donosi sreæu svakome kome prijeðe preko puta. alji nam salate. u potragu za bijelom srnom. vrijednosti? Pon ovimo one tri temeljne. a onda onaj na èelu pote e dugaèak gutljaj i de e se: »Ajmo ruke gore!«. U pjesmi koju pjeva mladoj. Jer od tada nitko u kraljevstvu ne bje e sretniji od kralja. crvene toèke krznom se razli topla krv. jedinu na svijetu. Ipak postoji pro apta kralj. Jure. Svakome æe se ljubitelju domoljubne pjesme marci popeti uz kièmu pred slikom kolone baba i djece. Nije to bila obièna srna. porodica. Nije dugo pro lo dok glas o èudesnoj srni nije do ao i do samoga kralja. kada i za to uvijek i bez ikakvog razloga ubiti drugaèijeg U umi jednoj kraj drevnoga nekog grada ivjela jednom jedna srna. obitelj koja je . pjeva: »Slobodane. nacistom i slièno« Obitelj? Da. 240 Domovina? Da. te okupi jednoga jutra sve svoje vojnike i kren e u umu. Jasenovac. smjerni katolik. Tragali su za njom danima. klat æemo Hrvate«. Thompson izmeðu ostalog zaneseno pjeva »U Èapljini klaonica bil a.naravno . domovina koju je I hompson branio »pjevajuæi zajedno sa stotinama tisuæa Hrvata o Jasenovcu i Gradi ki Staroj«. brani svojom pjesmom. a zimi sivkastog krzna: bija e.jasnu pouku 242 i sretan kraj. zatetura u stranu i klonu na prednje noge: iz ma le. ljeti smedeg. kako li se veæ zove. sve jedno. u klaonicu mesara Maksa. Bijela srna se trg nu. Arkana. svoje bajke. domovina. jer ima sve to za dobru bajku treba: i kr alja i kraljevstvo. kako kao jedan di u ruke u zrak i puze utke.e on. Ne znate vi zemlju u kojoj su ivjeli kralj i bijela srna. maglovitim novembarskim jutrom. Ajmo ruke gore! sijeènja 2004. jer »lijepo je zaspati nakon molitve«. u kojima ljudi ive zajedno s bijelim srnama. Gradi ku. Bog? Da. kakve u tim sumama obitavaju veæ vjekovima. Malena srna stajala mu je na putu i gledala ga svojim velikim oèima: bil a je bijela poput kraljièine puti. podigne dvocijevku i ispali hitac. Prièa o bijeloj srni mogla bi biti bajka. u Èapljinu. Toèno mogu zamisliti taj prizor: pjevaè. bit æe mesa. Thompsona. koji se »redovito ispovijeda da bi oèistio svoju savjest« i koji se Bo gu redovno moli. Ovèaru. i èiji je snimak na Internetu postao inicijalnom kapi slom cijele ove afere. ota d bina. puno Srba Neretva nosila«. a odrubljenu glavu preparirati kao dokaz da zagon etna bijela ivotinja postoji. nakon èega se mo e èuti kako prekaljeni koncertni majstor animira publiku povicima: »Ajmo ruke. zamislite. domovina kojoj komunisti danas »poku avaju nanij eti to vi e zla« progla avajuæi njega. kralj iznenada pred sobom ne ugleda prekrasnu ivotinju. jedina bijela srna ko ju su vi estoljetne lipe i hrastovi vidjeli u cijelome svom ivotu. obitelj. Pardon . Koje su to.

te je potjerali natrag prema meni. koji bi nekakvoj komisiji potvrdile da . pogaðate . nikad ne bi hrvatski kralj vatrometa sa svojim drugovima krenuo tragati za njom i ona bi iva doèekala k raj lovne sezone. glave izvrnute u posljednjem hropcu: fotografija bi tako bila crno--bi jela da nije male crvene toèke iznad srninih slabina. T ada sam je ugledao u daljini. vukova ili kako se to ka e od sporta. iako svatko razuman zna da lovci hrane i paze na srne i srndaæe samo zato da bi ih mogli ubijati i ni zbog èeg a drugog.. 243 iako æe rado sami u ivati u srneæem butu. i koji æe dokazati da d rugaèiji postoje tako to æe ih ubiti i izlo iti. 244 Uloga hrvatske vojske u Oktobarskoj revoluciji ili kako se abortus protivi enevskoj konvenciji o ratnim zarobljenicima Jedna od prvih pizdarija to sam ih napravio u novinama bio je mali tekstiæ u Omladi nskoj iskri . ne zbog sporta ni zbog zabave samo zbog boje krzna. »Naciljao sam. uglednom lovcu. naime. Rasporedili smo se po umi i nakon nekoliko sati gotovo odustali od potrage.Prièa o bijeloj srni mogla bi. Glava bijele srne je. od gladi. kao i sve srne u umi Konj ici kraj Okiæa. naime.ima tome skoro dvadeset godina . uspje no mno ila i èetrdeset godina nakon revolucije. Nisam mogao vjerovati svojim oèima«. prièa jo vidno uzbuðen na kralj vatrometa. gdje je medu l ovcima navodno vi e od godinu dana kru ila legenda o potpuno bijeloj srni. razviv i osebujan naèin razmno avanja uz pomoæ dvojice svjedoka. slomljene noge. nije dokaz da bijela srna postoji. kojemu novinar tepa kao hrvatskom »kralju vatrometa« . odrubljena i pr eparirana. Nije pouka ni u vjeènoj svaði o licemjerju srnoljubaca koji se zgra aju nad krvoproliæima u lovi tima. drevnom kraljevstvu. to ste ubili jedinu bijelu srnu na svijetu i to st e joj balzamiranu glavu izlo ili na uvid skepticima i nevjernicima. primjerku kod kojega je uslijed genetske promjene do l o do slabijeg stvaranja pigmenta. gdje je zagonetna ivotinja navodno posljednji put viðena. biznismenu i vlasniku Pirotehnik e iz Mirnoveca. donio prièu iz samoborskog kraja. U toj zemlji ive lovci ko ji misle da je razlièitost genetska gre ka i poremeæaj pigmenta. ona tek sad vi e . gospodo lovci. Koliko god vam to. èlanovi Lovaèkog dru tva ljuka krenuli su u umu Konj èicu kraj Okiæa. kralj iz na e bajke. U ovoj se bajci. »Kad mi je prijatelj rekao da je nedavno vidio bijelu srnu.u kojemu sam se satirièki osvrnuo n a nevjerojatan fenomen prirodne reprodukcije jugoslavenskih partizana. Ubrzo su je i oni vidjeli. biti bajka. glupo zvuèalo. da je bila kao osta li i da nije str ala iz smede-sive mase svojim snje nim krznom. provjeriti o èemu je r ijeè. Jedan je hrvatski dnevnik tako na svojoj zadnjoj stranici.« U vijesti dalje tajnik Hrvatskog lovaèkog saveza ka e kako se slièan ulov ne pamti u a nalima na eg lovstva. A li ipak je nas petnaestak odluèilo jo jednom. iz koje se bijelim krznom ra i rila velika ru ièasta mrlja. bolesti. radi o ivotinji koja je ubijena samo zbog svoje boje ko e: ne zbog hrane. To je bajka o dalekom. i to je bilo to. Da bi se uvjerili u istinitost glasina. i sada krasi dom Lovaèkog dru tva u Slavogori. samo kad ne bi od rijeèi do rijeèi b ila istinita. nisam mu ba vjerovao..to je. naime. sijeènja 2004. a cijela prièa ukra ena je i v elikom slikom koja prikazuje prekrasnu bijelu ivotinju kako le i na blatnjavoj umsko j bogazi. Pouka bajke? To. Dopisnik prepu ta dalje prièu Franji Koletiæu. ba kao i mesu nevino usmræenih svinja. dok profesor s Prirodoslovno-mate-matièkog fakulteta obja njava kako se radi o albino srni. jer vole prirodu i jedini skrbe o srnama i srndaæima. ali ona je pobjegla prema drugoj ekipi lovaca. Da je nesretn a srna bila smede-siva. i to zadnji put. Nije pouka ove prièe u vjeènoj svaði o licemjerju lovaca koji ubijaju ivotinje jer ih v ole. tamo gdje se objavlju ju urbane bajke o princezama to pogibaju u pari kim tunelima i prinèevima to potpisuju za talijanske nogometne klubove. goveda. naravno. da kasnije umre kao to æe umrijeti i sve njene sestre. hladnoæe. Ta se èudes na vrsta. koko i i riba. »primjerku kakav nije zabilje en u povijesti hrvatskog lovstva«. naime. i u kojoj nije dobro biti drugaèije boje. pa ih valjda ubijaju sa mo kad mali bambiji postanu prijetnja ljudskoj vrsti.ne postoji. o mraènoj umi u kojoj nije dobro biti d rugaèiji od veæine.

junaku to je 1943.parafraziram »nitko vi e nijednome hrvatskom vo jniku neæe reæi da je la ni branitelj«. Cetiristo i ne to tisuæa vojnika . valjda jedinstvenu u cjelokupnoj povijesti ratovanja: ispada. Onda bi se tapski kurir zajedno s tog jutra osvjedoèenim veteranom Igmanskog mar a za kleo pred komisijom da je i njegov ogor bio u ratu. pa da krenemo u proboj Dubrovnika. Provjerio sam tezu matematièki. jedna respektabilna vojna sila i meni sad pada na pamet samo pitanje kakva je to hrpa diletanata. a slavna i vi estruko ranjavana tenkistica Jadranka Kos or sveèano ovih dana objavljuje kako . jer o amdesete su istjecale i stari su skojevci veæ po susjedstvu poèeli polako tra iti oèevic e koji æe pred komisijom posvjedoèiti kako su svirepo likvidirani na Bleiburgu.000 mladiæa iskrcanih na pijesak Normandije! S cetiristo tisuæa vojnika Hi tler je dr ao pod kontrolom gotovo cijelu Jugoslaviju. Nije poznato koliko je to tuka platilo glavom. rezervista i golobrad ih regruta okupiralo treæinu zemlje koju je branilo gotovo pola milijuna stamenih vitezova? Preko cetiristo tisuæa ljudi?! Zaboga. i ispao je to na kraju tipièan mali. saveznici su Hitleru zabili glogov kolac s jedva 150. kad je nekoliko desetaka tisuæa pripitih èetnika. Procedura je vi e puta isku ana i dobro provjerena. te tako odvratio pozornost talijanske patrole i spasio oca partizana skrivenog na tavanu. Sreæom bez te ih posljedica. naime. jest stopiranje revizije statusa siln ih braniteljskih divizija. jo . nevjerojatno g Mercedesova modela u koji stane èetrnaest i pol tisuæa redarstvenika. naime. znat æe te ga sigurno.od nas dvojice braæe svaki drugi je bio u ratu. dobit æemo fascinantnu statistiku. diverzant ili tako ne to. gospodo. samo da posvjedoèe kako se s njima borio u ratu. a i benigniji bi se simpatizer ideje o hrvatskoj Drini te ko zaustavio prije Zemuna. Mnogo kasnije ja sam pak u Iskri napisao kratku p rièu o najmlaðem sudioniku Narodno-oslobodilaèkog rata. pa nema razloga da se mijenja: p otrebna su vam dakle dva svjedoka. Naravno. rukovali se s predsjednikom komisije. Stvari. a sasvim moguæe i èetnièkih agenata . pr opalica i idiota. stoje ovako: ako stanovni tvo Hrvatske podijelimo napola.vodila Hrvatsku vojsku u Domov inskom ratu. No èak ni to nije sve. 245 Tako je bilo u onome ratu. znaèi svaki drugi Hrvat. Kao i obièno. S cetiristo tisuæa vojnika. tako je uostalom u svakome ratu.se taj i taj borio s njima na Sutjesci. ili policajac iz onoga legendarnog autobusa na Plitvicama. i fakat . Kad vas Jadranka Kosor nakon toga registrira i dodijeli vam ratni raspored. ili kopilot Rudolfa Pere ina. eto g otovog mitraljesca. osvjedoèeni partizani iz SUBNOR-a popizdili su zbog te moje neslane ale. pa ako od dva milijuna mu karaca odbijemo djecu i starce. ali posljednji slu beni podaci govori li su da u Hrvatskoj uredno potvrðen ratni sta ima vi e od pazi sad 400. ljudi moji. u vlastitoj obitelji. razbio bjelogardejce i promijenio svijet. stvara: jedan od prvih poteza Sanaderove vlade. da je u obr ani Hrvatske pod oru jem bio pola ratno sposobnih mu karaca. a s jednako toliko ljudi Le njin je u jesen 1918. u kojoj jor I van Trogiranin dotura Luidija i Roka podmiæuje s po jednom tukom. ja sam bio prvi.e to je. ovjerili bi to potpisom. glumio ga Yul Brinner pa g a svi poslije zvali »27.-95.to veæ Vrhovnom koma ndantu treba. opæinski skandalèiæ. on je onaj to je digao most na Neretvi. hoh taplera. i s njihovim potp isom vi ste veæ sutra jedan od stoèetrdeset tisuæa vukovarskih branitelja. prosjeèan bi polaznik kursa za pje adijsku obuku oslobodio Hrv atsku za petnaest minuta. topovskog ni and ije ili barem tapskog kurira . pa za ro bi i Domovins ki rat bio izuzetak. vidimo. ne b . Hrvatska se slavna vojska 1991. salutirali stisnutom akom i dok si rekao »Smrt fa izmu!«. Veliki je Smoje o tome napisao onu legendarnu epizodu Maloga mista. i koliko je osmomjeseènih fetusa branilo Vukovar i Osijek. jer da je bio dvadeset sedmi to se pred komisijom kle o da je ba on digao eljezni most na Jablanici. dakle. sudionika Domovinskog rata. juli«. jedan od njih sedamsto i 246 pedeset. Stavljen je tako moratorij na Panèiæevu zloglasnu d mobilizaciju i ni ta vi e ne stoji na putu Kosorki djevojci da mobilizira i nas preo stalih èetiri milijuna Hrvata. godine usred pretresa obiteljske kuæe kao osmomjeseèni fetus prouzroèio majci prijevremene trudove .000 ljudi. dok je u ratu uvijek bi o netko drugi.

izvadiv i potom iz svoje neugledne crne torbe videokasetu.. obrazima i pohlepno razjapljenim ustima.000 vojnika. da bi se na k raju razdragana Samantha na la izmeðu dva propeta penisa iz kojih je malo ustima str uèno. zetove.. U flash-backu Samanthi prilaze dvojica sna nih mladiæa u kombinezonima.. »Sto to znaèi. oralno i moralno. U uèionici je bilo gluho kao u crkvi. naravno da ne mo e!« ustala je èasna sestra i stala etati meðu klupama. kolega mu kreæe rukom u djevojèin grudnjak. s mil ijun i pol svjedoka Tud-manova bi vojska 1991.udite uskogrudi: em æe vam ih trebati za sva ona odlikovanja . Jo bi mi razmatrali kandidaturu NATO-a da pristupi Hrvatskoj vojsci! Genijalna strategija Jadranke Kosor za obranu Hrvatske od èetnièke agresije ima.000 sudionika Domovinskog rata po dvojica svjedoèi li pred komisijom. »Nitko j zatrudnio od sjemena u nosnici ili u kosi. »Je li u prvom kadru.. Pitanje je: ima li Hrvatska èetiri i pol milijuna tuka i tukaca? veljaèe 2004. gimnazije i smirujuæi djecu -zapravo sedamnaestogodi nje mamlaze na pragu puno ljetstva . umoljiva je èasna sestra.. a onda da vidim toga Kadij e-viæa koji bi navalio na takvu jednu silu. a djevojka ritmièki radi glavom i rukom. malo rukama ruèno iscijedila sok to je kao iz vatrogasnih crijeva iknuo po njeno m licu. Poluotvorenih usta klinci su gledali kako zanosna Samantha ulazi u dvori te mehanièarske radnje. djevere.em Domovina treba svakoga tko mo e nositi odlikovanje.. »Voljela bih da poslije malo raspravimo o filmu i vidimo to ste iz njega nauèili.. Ekstravagina lna. samo jednu slabu toèku.. Samantha u automobilu sama ili su s njom njeni mali blizanci?« »Sama je.mislim. a kad bi potom svjedoèilo svih tih 675. rekla je èasna sestra ulazeæi u razred jedne zagr e XI. Th e end. ogore.za sva kog svjedoka po jedna. 248 »Mo e li nam netko reæi to smo iz ovoga filma nauèili?«. koja je pouka filma?«. odnosno facijalna ejakula-cija. gospodo vjerouèite-Ijice«. veæ bi nas bilo milijun. draga djeco. 247 Big Tit Samantha u XI. Gigi. na hau bi motora i na stra njem sjedi tu kabrioleta. valjda«. Uz stenjanje i grgolja nje slika se opet magli i Samantha se iznenada trgne surovo vraæena u sada njost. normalno i nenormalno. pu ku. godine veæ u èetvrtom koljenu raspola gala s dva milijuna i dvjestopedeset tisuæa branitelja. stenje i onaj iza. pa tako ni na a Samantha. potrebno je. gimnazije iz razumljivih razloga neæemo spom . Posvjedoèite zato z a svoje prijatelje. èetiri i pol milijuna tuka . kumove. gimnaziji ili kako nam je vjerouèiteljica dokazala da je facijalna ejakulacija najbolja prev encija trudnoæe »Danas æemo uèiti o prevenciji trudnoæe«. sjedajuæi za svoj stol s daljinskim upravljaèem u ruc i. i usk oro u dnu zamagljene slike pojavljuje se natpis: »Godinu dana ranije.»Big Tit Samantha. »Ne mo e.« Zamor se brzo sti ao dok je ekranom televizora u kutu uèionice i la pica filma: djevojk a u pripijenoj crvenoj haljini vozila je sportski kabriolet dok su preko slike i l a slova . onaj drugi skida se sam i gura joj svoju batinu odostraga. Manji od one dv ojice zadi e joj haljinu i skida gaæice. i Bobby the Pitcher. najbolja je i jedina stopostot no uèinkovita prevencija trudnoæe!« Opisana epizoda iz jedne zagrebaèke XI. godinu dana nakon zgode u mehanièarskoj radnj i. Za dva milijuna i dvjestopedeset tisuæa novoregrutiranih nositelja Spomenice 1991. kolege i susjede.. u trenutku bi Hrvatska vojska brojila novih 225. nastavila ja. boja ljivo odgovori jedna uèenica. Sama ntha obraduje veæega dok on stenje na jakom njemaèkom akcentu. U sljedeæih sat vremena Samantha.000 vojnika. »Mo e li se zatrudnjeti od oralnog seksa?« »Ne mo e. Tim tem pom od milijun boraca-svjedoka dobili bismo armiju od milijun i pol ljudi. Pardon. »Hajdemo malo analizirati fi lm«. a ona podi e p oklopac motora i naginje se pokazati im to nije u redu s motorom. »Prikazat æu vam jedan pouèan film«. urjake. Izraèunajte sami: kad bi svih 450. u filmu. Pokvareni automehanièari«. ona mu otkopèava hlaèe. Gigi i Bobby izmijenili su sve moguæe poze.. po nosu. sluti se kako joj naviru sjeæanja.. meðut im. na gomili automobilskih guma i u kanal u gara e. Ona zatvara oèi..«. odgovori mu ki glasiæ iz zadnje klupe. grudi . da mu se naðe. naime. i iz gradimo velièanstvenu vojnu silu pred kojom æe drhtati svijet. okrenula se uèiteljica vjeronauka seæi videorekorder. analno i kanalno. rekla je èasna.

zadivljujuæa je energija s kojom se Katolièka crkva i njene p aravojne jedinice obraèunavaju s najveæim zlima suvremenoga svijeta. zaprav o tek bezlièan komad mesa. gimnazije u Zagrebu.nije se. kojega ovih dana razni katolièki zborovi i udruge poku avaju uvesti u kole umjesto Memoaidsa. djeca sasvim sigurno ne bi gasila televizore i bje ala s nastave. Crkva u fa izaciji g imnazijalaca ne nalazi neku veæu prepreku ivljenju vjere: èak ni Thompsonova himna ja senovaèkim koljaèima nije iz Biskupske konferencije izmamila vi e od nevoljkog puhanja njihova glasnogovornika. zagrebaèko-slavonskih i svih ostalih za . sutra« ili tako neèemu kako svaki put kad dode u Zagr eb ima osjeæaj da je prespavao carinsku i paso ku kontrolu. veæ 249 sada misli da to tako i treba. programa prevencije AIDS-a. krvavim prizorima isi savanja fetusa injekcijom iz tijela trudnice. zavr ava kadrom u kojemu fetus.najveæe zlo dana njice. napose u odnosu na èinjenicu podsjetit æu na rijeèi na e uèiteljice da edna pornoglumica jo nije zatrudnjela na setu? Nastranu alu na stranu. edukativni program kojim bi se u obrazovne programe uvele obavezne projekcije pornofilmova ima nekoliko oèiglednih prednosti : kao prvo.sakloni. na koj oj se u hotelu Split orila veæ legendarna Thompsonova oda Mak-sovim mesarima. a neki uèenici èak i poku avali ugasiti televizor ili napustiti uèionicu. a kamoli da se krakovi na kukastom kri u crtaju u pravcu ka zaljke na satu. gimnazije film »Abortus« u svoj nastavni progra m preuzela iz ciklusa horror-filmova koji se upravo vrti na Hrvatskoj televiziji . irskih puhova i seèuanskih restorana. uz Æiæu Senjanoviæa jedini pravi Spliæanin za na im utorka kim stolom u V Hvaranina. blje tav ih izloga i staklenih tornjeva. i plod je isk ljuèivo prljave ma te autora ovoga seksa. Kojim se gimnazijalce . opæe je mjesto svih sjevernjaèko-ju njaèkih. trendovskih kafiæa i galerija. sa straviènim. moder ne metropole jedne inaèe posve bijedne i blatnjave male dr avice. èistim ulicama i prozorim a punim cvijeæa nepogre ivo znalo gdje poèinje Slovenija. Posve osobit pedago ki film. A to je jedna mala. Ipak s u to prekrvavi i prenasilni filmovi za djecu koja jo ne znaju niti da se djeca ne prave oralnim seksom. Vjerojatno zbog toga ne preostaje previ e vremena ni lj udi da se pozabave i nekim sitnijim problemima u srednjo kolskoj populaciji. poput predbraènog seksa ili rada nedjeljom. orno di uæi desnice i vijuæi crne alove s ljupko izvezenim slovom U. i kad je Ljubljana izgledala upravo kao da je èovjek negdje prespavao carinsku kontrolu. u kojemu su djevojke plakale i tra ile da se film prekine. 250 Vijesti iz sisaèko--mozambièke upanije ili kako je Ivica Ivani eviæ Kièmanoviæ prespavao hrvatsko. skonèava u posudi punoj krvi. Na prljavu pamet pala mi j e pak dok sam u novinama èitao nevjerojatnu prièu iz XI. slika dakle bogate. ali zato u bezbrojpostotnom omjeru jamèi i seks . teksta. ili maturalnoj proslavi buduæih splitskih obrtnika. Za razliku od predbraènog seksa ili nedjeljnog rada u trgovini. zagre-baèko-dalmatinskih. ili je i to naroèito nastavno sredstvo dio programa Teen Star. Gospodine .uèi da se opaka b olest mo e sprijeèiti navlaèenjem kondoma.panjolsku granicu Ivica Ivani eviæ. veljaèe 2004. Schindlerovu listu ili Pijanista na satovima vjeronauka jo æemo malo saèekati.. to mo da u 99 posto sluèajeva sprjeèava i trudn sidu. ka e novinska prièa. Takav osjeæaj mi je poznat: pamtim ga s kraja osamdesetih. ba ka o to su nedavno. isprièao je nedavno . danas. koje su veseli klinci i arali kukastim kri evima. nikad dogodila. slobodno provjerite. na Dan sjeæanja na holokaust. Nije poznato je li vjerouèiteljica XI. kad se odlazilo na konc erte u Sloveniju i kad se po besprijekornim travnjacima. te scenama strave u konster niranom razredu. Moj prijedlog nazovimo ga Porno Star. zagrebaèki srednjo kolci novinarima pozi rali pred zidnim novinama s prizorima iz Auschwitza. a ka o drugo. Pardon..kad smo ne to jutrom najranije palamudili na Hrvats kom radiju o »Splitu juèer. svi porniæi ionako zavr avaju vanjskom ejakulacijom i veæina adolescenata. Slika bijeloga Zagreb grada kao sjajne metropole utih klasicistièkih fasada. afterivork partyja i cocktail barova. gdje j e vjerouèiteljica uèenicima prikazala film »Abortus«.enuti o kojoj je gimnaziji rijeè . poput incidenta na ka telanskom groblju i pripadajuæom mu crkvici. bezazlena la u odnosu na sve la i u gimnazijama. naravno.

I kad èovjek bolje razmisli. prezime i brutto dru tveni proizvod. Vinkovaca. metropolu s 2 0. Gvajane ili Lesota. veæ osjeæaj izmeðu ostalog i zato to ne dolaze oni ni Jadran ni na Dunav pa da prespavaju granicu. Ivica Ivani eviæ sa svojim kazahstanskim paso em pritom nema pojma kakvu je sreæu u ivotu imao pa da je fetivi kaspijski Spliæanin. naime. veæ Jadran i Dunav dolaze Zagrebu. N ije ni èudo: za to potezati do Novog Zelanda kad je Novi Zagreb bli i? Prvi su to shva tili politièari i sporta i. u kojoj po glavi Zagrepèani na pada ravno deset puta vi e love nego po glavi nekog ibenèanina.125 dolara. pa su danas Dinamo i Cibona zapravo zavièajni klubovi Dalm atinaca i Slavonaca. a smrdljiva i zapu tena zagrebaèka predg raða sve tamo do Vukovara samog. gdje bi i dandanas spavali da nas na Zagrebaèkom kolodvoru nije probudio ljubazni panjolski kondukter. rnje æe ipaK Din aa taj osjeæaj oni nemaju: p rosjeèni Zagrepèanin. A podaci ka u da grad Zagreb po glavi svoga stanovnika raspola e s gotovo 20. Jer Ivani eviæ i ne zna da dolazi iz Repu blike Ostatak Hrvatske. preciznije 19. ibenèanin il i. Bolivije. trostruko bogatiji od pr osjeène Hrvatske i esterostruko bogatiji od ostatka dr ave. da ne spominjem Vukovar ili Liku.000 dolara nikad u ivotu nije vidio. Ostaci Ostataka Hrvatske.grebaèko-hr-vatskih antagonizama. Po glavi stanovnika Siska. granièni prijelaz na Savi izmeðu Kazahstana i panjolske. naime.350 dolara.305 zelenih novèanica i ravno est puta vi e od 251 ostatka dr ave. objaviv i ovih dana precizne poda tke o hrvatskom brutto dru tvenom proizvodu. granica je koju smo svi prespa vali zavaljeni u kupeu. Vukovarac. izmeðu Èada i Novog Zagreba. Ta granica. da su po dolasku u devastiran u i osiroma enu Dalmaciju. to znaèi da on ni centa od onih 20.ali svaki put kad se èude grafitima ZG=BG moralo bi im pasti na pamet. naime. statistièki je jednako prosjeèan kao i Broðanin ili Kninjanin . zapravo dr avu u dr avic i. I da sa svojom kazahstanskom putovnicom dolazi u Beli Zagreb Grad. Zambije. Belizea.000 dolara bruto dru tvenog proizvoda. Ne znam imaju li slièan osjeæaj Zagrepèani osjeæaj.000 dolara brut o dru tvenog proizvoda. dakle u dr avu u dr avi. prespavali paso ku kont rolu . to je toèno tri puta vi e od hrvatsko g prosjeka 6. pa se uopæe ne sjeæa kad je zagrebaèki granièni policajac tra io dokumente i provjerav ao ime. ba kao to Si in nije vidio nijedan od onih svojih tisuæu. pa èak i manjih sultanata i naftaluka poput Katara ili B runeja. Novog Zelanda. petnaest puta vi e n ego po lièkoj i skoro dvadeset puta vi e novca nego po ubogoj moslavaèkoj glavi. to je jedini naèin da se ova zemlj a izvuèe: da svi preselimo u taj Novi Zeland! Da Si èani pokupe tih svojih tisuæu dolara i upute se u Zagreb. i èini se da se od vremena Krle ina prezira prema go spodi u ba ti Esplanade promijenilo samo to da se ba ta Esplanade u ovih nekoliko de setljeæa i ratova pro irila do Avenije Vukovar. egzotiène otoène dr avice punog naziva Reliquiae Reliquiarum. odnosno velesilu u dr avièici. Uzbekistana. dakle izmeðu Zagreb aèke i Sudansko-kninske ili Si-saèko-mozambièke upanije. dakle od Hrvatske bez Zagreba. Mozambika ili Èada. A nemaju ga Zagrepèani ne novac. Zadra. Za to je to tako. na g lavu stanovnika. u kojoj je BDP po glavi stanovnika ravan BDP-u Kazahst ana. kako li se veæ zove taj areni Disnevland. onda se mo da ipak valja zapitati je li rijeè samo o osjeæaju ili se Ivani e viæ doista zapio u vagon restoranu i provjeru paso a othrkao zavaljen u zakljuèanom WC -u. da se sa svojih dvije-tri tisuæe prema carinskoj kontroli up . blje tav grad u kojemu je famozni BDP ravan onome pan jolske ili Novog Zelanda. Sp lita i ostalih zagrebaèkih predgraða ispisuju ZG=BG. to je suma kakvu u svjetskim razmjerima brutto-dru tveno proizvedu jo samo regionalne sile poput Sudana. koja proizvede fanra-stiènih tri tisuæe dolara. u kojoj je Zagreb dvostruko bogatiji od Istre. i da nam uslijed grubog koèenja s poli ce nije po glavi stanovnika pao brutto dru tveni proizvod i vratio nas u surovu st varnost. otpada nevjerojatnih cijel ih 1. ne daj Bo e.uuu dolara. onom mitskom BDP-u to smo ga uèili u koli i po kojemu smo razlikovali skandinavske zemlje od onih s roga Afrike. Beograd se gradi«? Odgovor je ponudila Hrvatska gospodarska komora. a ne recimo Lièanin. svih 252 onin zu. za to frustrirani klinci po fasadama Osijeka. i to u kovanicama. parafrazirajuæi onaj znani refren : »Zagreb radi. Kada dakle Ivica Kièmanoviæ-lvani eviæ dolazi u Zagreb s osjeæajem da je prespavao carinsk u kontrolu. Si èanin.

Podravci. Definitivno su. ba kao u stara. out piercing'i tetova a. Doktor. pa mogli bi pitati po to ta. da uskrsne dakle taman negdje oko Uskrsa.« Sto je onda logiènije i prirodnije dobro. o petoj godi njici Vrhovnikove smrti. tr nice su pune divljih parog a. rimokatolicizam. Pog lavar. odnosno tri puta vi e od BDP-a Sjedinjenih D r ava. kao to to Tuðmanov trg ili ulicu ima veæ svako hrvatsko selo s manje od milijun stanovnika. natprirodnije nego da »Nazarenac« to su nam ga u ono doba poslali »Nebo«. 50% i 70%. te da se Fr anjinim imenom krsti jedan od irokih metropolitanskih trgova. Franjola. Franjo Tuðman se vratio u na e ivote na velika vrata. George Washington. Da. a magazini i revije reklamiraju svoja sezonska lifestyle-\yosebn& izdanja. Mostarski pak biskup Ratko Periæ . a stenogrami haraju listama najèitanijih proza. novine su nam opet. dok su vrlo injeweleye. njegov je sin Miroslav pokrenuo inicijativ u da se. kad bi mi donijeli svoje novce. Ako se sjeæate. Tuki. objavili da je Tuðmana »sam Bog poslao na ove prostore«. Otkako je tako na Nazarenac uskrsnuo i javio se svojim uèenicima. po kojoj je Tuðmana »na èelo Domovine ostavila Providnost«. prirodna ivotinjska krzna. recimo. i kako smo ga sve jo zvali. gugutao je Aralica s Nazarenèev ramena. krièave ho]e. odn osno legendarnu èasnu sestru Mariju Anku Petrièeviæ. vrijeme za proljetno in & out zbrajanje. kak se zove. Tuðmana »Nebo podarilo Hrvatima«. Sto bi sve mi Zagrepèani mogli s tim novcem! Ti bokca.ute i Baranjci. puna onoga milog lica l jupko iskrivljenog od bijesa. koji bi pokojnom predsjedniku. da je iv.Sanader ga tako ovih us krsnih dana brani od optu bi za agresiju na Bosnu. A nismo mi njemu samo tepali. i jo poneka u susjednoj. Pravo je. a Raèan od Vladimira Seksa. Zagorci. Vrhovnik. gospodo. znaèi sam »sin Bo ji«. dobra vremena. Franjo Tuðman glavni je junak i najnovijih haa kih optu nica. podst anari i uzbekistanari.to je onaj to je nekidan Herceg Bosnu i NDH prog lasio istim hrvatskim dr avotvornim snom doèekao ga je svojedobno kao »biblijskog Sina Bo jeg«. Æaæa. i ispada da bi zagrebaèki bruto dru tveni proizvod. koji je obièavao propovijedati kako je dr. General. crna mramorna ploèa na znamenitoj Tudmanovoj grobnici onako nako ena? Ne izgleda li vam ba kao da je uskrsli pokojnik netom od krinuo raku i u gluho dob a posttuðmanov-skoga mraka oti ao u legendu? Ako mene pitate. Frane.fingerfood. Njofra. ljudska pr ava i Armani. Inicijativu najveæega sina na eg Najveæega sina podr ali su i ostali iz Leteæeg cirkusa Mi . 253 Dobrodo li u Tuðmanovo Uzice ili hoæe li po prvom predsjedniku biti nazvan i izvanbraèni sin tefa Tuðmana? Okopnile su i posljednje krpice snijega oko Plitvica. Posavljaci i ostala hrvatska sirotinja. pa èak i nevjernom Seksu. tako nekako morala je izgledati i Nazarenèeva grobnica kraj Kalvarije onoga nedjeljnog jutra kad su mu G alilejke do le namazati tijelo i zatekle odmaknutu nadgrobnu ploèu. Bismarck. dakako. mitski utemeljitelj moderne hrvatske dr ave. dormitantium anim orum exubitor. a Ivo Sanader i Ivica Raèan otim aju se o njegovu ostav tinu i natjeèu tko je veæi tudmanovac . Generalissimus. Zamislite kad bi na zagrebaèki BDP jo mi dodali svoje hiljadarke! Ne to sam raèunao i z brajao. u redu. terenska vozila i Franjo Tuðman. Otac nacije. »taj je i u Jeruzalem do ao. hercegbosanski guverner mr. njegove su vrpce s Pantovèaka ponovno na vrhu top-lj estvica najslu anijih snimki. Posve u uskrsnom tuðman-revival trendu. na Japa. nije se sustezao da ga proglasi »Nazarencem«. Frane. dakle. Mate Bob an i zadarski upan Sime Prtenjaèa onomad su. izlozi duæana sakriveni su golemim panoima s velikim crvenim brojkama 30%. Hrvatska! o ujka 2004. prvi su debeli amerièki turisti u kratkim hlaèama na Stradunu ispili svoje boèice w hite-spring-ice-mountain-green--creek-blue-crystal-kurac-palac èiste izvorske vode . Fran-ti ek. dr. a ni Tudmanov privatni evanðelist Ivan Aralica. zapravo tek parafrazirajuæi notornog don Antu Bakoviæa. i u stolnom gradu Hrvata podigne sp omenik kakvoga veæ ima svaka varo na jugu dr ave.' Pitate li se i da as za to je te ka. iznosio skoro 90 tisuæa dolara. svaki u svoje vrijeme. »Pa tko mu se pridru io na putu«. Frenki. savjetovao da se dobrovoljno preda Haagu. Tule . »Providnost« i »sam 254 bog«.

odakle veæ . Evo. Pennslavonije. u Karlovaèkoj upaniji Tudmanovi Bosanci. tete se procjenjuju. u Osjeèko-slavonskoj Tuðmanovu Batinu. kuna. sveuèili ta. stav je ovoga predlagaèa da naziv e i nije potrebno mijenjati. vrhovima ili mostovima. bla-bla. Beskrajni æe se dan ponavljati tako svakoga jutra.Tudmanov Srb? Ili. Panonije. Molim takoðer da se pritom zabilje i kako foru s Medvedgradom uopæe nisam iskoristio. Da je selo Franko vci dovoljno preimenovati u jedninu. . Mrzovoljni Bili na Svi èev se dan budi uz pjesmu s rad ija 1gotyou babe. novootkriveni kontinenti. zar ne? Recimo.. elementarna nepogoda. shvativ i da iznova pro i vljava Svi èev dan. naknada.kao i svake godine . uvijek isti glas: zbog obilnih padalina rijeka Ta-i-ta izlila se iz korita. Franje Tuðmana«. ali Frankovci s u zasad jo u Sloveniji. u Sibensko--kninskoj da je Tuðmanova Bi skupija. èega li. obeæav i uoèi Uskrsa da æe se do Tuðmanova roðendana. litara ki e. na kojima je sjetva bila pri kraju. Na primjer.znati lokacije i Tuðmanova trga i Tuðmanova spomenika. trle -brle. 256 Svi èev dan u Pennslavoniji ili kako su Hrvati napustili Perziju dan prije nego je izmi ljena melioracija U filmskoj komediji Beskrajan dan Bili Murrav kao tv--meteorolog putuje u Punxsu tawney. ali nakon rutinski odraðena posla zbog oluje ostaje zaglavljen u Wukoyebini. i tako dalje. gradovi. bolnice. nemoæni seljaci. Nakon toga komentator Globusa Boris De uloviæ u svojoj je redovitoj kolumni podsjeti o i kako je »Miroslavov kolega Nenad Ivankoviæ svojedobno. u vodi do koljena. milijuna dinara. komitet. i ona uvijek ista nesretna baba to sklapa ruke i gleda u Nebesa dok joj Bili s kamerom gaca po kuhinji. taja znam. opet i opet. maraka. gdje . sv e do The enda. primje rice. en demske vrsre kukaca i vanbraèni sin tefa Tuðmana«. u Bjelo varskoj Tudmanov Svinjarec. poput one da se i najvi i hrvatski planin ski vrh nazove Vrhom dr. toliko i toliko hektara. a u Zadarskoj . aerodromima. jo bolje. 255 auto-ceste. recimo. po njemu bi mogli nazvati Tuðmanovo Blato. trle-brle. poplavljenih usjeva i katastrofalnih po sljedica idu slike seljaka u gumenim zelenim èizmama i blatnjavim plavim kombinezo nima kako se dodaju vreæama pijeska. dr ava. deset ili trideset godina? Uvije k isti seljaci u gumenim èizmama. Tudmanov Krivi Put? Onda. Nemate li i vi osjeæaj da je taj prilog star pet.nije lo a ideja. Pennsvlvania. kao to je to kako je rekao Junior »pra ksa u svijetu«. to sla em se . vijest da su u Slavoniji uvedene izvanredne mjere obrane od poplave : toèno se u glasu dopisnika Murraya èuje cinizam s kojim govori o brzini kojom mje ta ni grade »zeèje nasipe«. a hrva Bo iæ pada 14. dok ispod obilnih ki a. èelièane. eura. travnja 2004. osim toga imamo i nekoga iskustva. od teta sarkastiènim glasom reciti ra Bili Murray iz Pennsvlvanije. kao urednik Vjesnika.. gdje se sutradan opet budi uz I got you babe. Ako bi se pak u Osjeèkoj upaniji odluèili za Kne eve Vinograde. Za t o ne bi svaka upanija imala jedan Tudmanov grad. Tuðmanove Bale u Istarskoj upaniji. obj avljivao sliène hvalevrijedne inicijative.roslava Tuðmana . vojne akademije. u Vukovarsko-sri-jemskoj Tudmanovi N ijemci. uvijek ona ista baba i njena poplavljena kuhinja. a u Lièko-senjskoj Tuðmanova Podlapaèa ili. a ruku im je dao i dogrado naèelnik Zagreba Milan Bandiæ. babe. veæ »da se Tu d-manovim imenom nazovu i kole. uvijek isti vodomjer kojemu je voda do la do brojk e 800. brodogradili ta. Znamo mi i bolje.snima prièu o sviscu to nepogre ivo predviða koliko æe trajati zima. Miroslav Tuðman na to je pak uzvratio toplim nadama da æe i Zraèna luka Pleso biti preimenovan a i nazvana po prvom hrvatskom predsjedniku. republika. ili Tuðmanova Rupa u Primorsko-goranskoj. u Vara dinskoj Tuðmanovo Tu no. onako kako je nekad svaka republ ika imala Titov Veles. a u Splitsko-dalmatinskoj Tuðmanova Zupa? U Dubrovaèko-neretvanskoj. svibnja . upanija. nogometni klubovi.i tako dalj e. Titovu Korenicu ili jednostavno Titograd. uni tena je najmanje èetvrtina usjeva eæerne repe. Zdravko Tomac i dru tvo. æut e se Hrvati svakoga jutra kad upale televizore i pogledaju prve vijesti. te u najnovijem broju toga tjednika pozvao da se ne stane samo na trgovima. kao uhvaæeni u klopku na beskrajni Svi èev dan u nekom provincijskom hotelu. propala ljetina. sve uz veseli refren Igotyou. u Karlovaèkoj za Generals ki Stol. Ba tako. bla-bla . a u Sisaèkoj-moslovaèakoj za Banovu Jarugu.Nenad Ivankoviæ.

Onda æe.. trihineloza i es-de-pe. poplave. beskrajni dan u kojemu se sve ponavlja . I kad svake godine povjeruju kako je prvenstvo od te godine konaèno regula rno. Njih tako uvijek nekako zateèe Svi èev dan. Ovdje vole vjerovati da ba zbog toga prodavaèi ni u ponedjeljak nisu imali ljem na glavi. Igotyou. osim u na im novinama. i tako dakle svaki dan. um-pa-pa. ba kao to nepogre ivo znaju godi nje doba u kojemu æe ih zadesiti su e. tko æe sad vraæati dr avne kredite. od Eufrata i Tigrisa do Nila i Yangtzea. Jednom od posljednjih istinskih misterija ostaje tako tajanstveno pleme Hrvata. a hrv atskim debillima murrayima nikako veæ jednom da dode pun k. naravno. babe.. Gdje ste to. gdje su veæ nakon dvije su ne godine shvatili da rijeka i usred ljeta svejednako teèe i da milijuni kubika vode uzalud odlaze u krasni. bilo ljeto ili zima. veæ desetljeæima. njive i vinograde oko vati mraz. bespravna gradn ja. salmonela. eto. Pennsvl-va nia. Provjerite sami: za najvi e tri i pol mjeseca. narod koji svake godine ba svake od svih tisuæu i cetiristo koliko oru Balkan . negdje pred Novu godinu. ikad èuo da ljeti ari sunce -kao da se pita ona baba to iri ruke prema treperavom. i kad svake godine gase po are i prise u da æe sljedeæe godine nabaviti kanadere iz Sanade. I-got-you-babe. grad. seljake u istim plavim kombinezonima. govorit æe Bili pokazujuæi usje ve prekrivene ledenim kuglama i onu babu kako kr i ruke prema olovnom nebu. a iz nekog do danas nerazja njenog razloga u svih tih tisuæu i èetiri stotina proljeæa nisu sagradili nasipe niti navodnili oranice. ofsajdi i ha-de--ze. pa æe uz zametene dr avne ceste Bili javljati i o seljacima kojima je led uni tio sve to su imali. ovako hap! eto vode sve do usjeva! Otkriæe melioracije staro je. Perziju napustili koji dan ranije. upravo na rijekama. vrelom nebu. A nije pritom stvar samo u melioraciji.. svako g nas jebenog Svi èevog dana bude lokalna televizija i prevrtljiva priroda. truæ-truæ. I-got-you-babe. punx. bit æe veæ tri mjeseca da nije palo kapi ki e. 259 . trle-brle. kako se veæ pi e taj Punxsatowney. novogodi nji tv-program i es-de-pe. I-got-you-babe. i kad se konsterniraj u kako su la ljivi ti politièari. toliko za d anas. I tako svake godine. to je Zagreb ponovno rukometni prvak i to Budi a opet nije pred sjednik Republike. skinheadsi. pa æe dva-tri mjeseca kasnije pasti grad velièine oraha. bla-bla. ali razumijem se pone to u ekonomiju i znam jedno: kad bih radio u duæanu i kad bi mi svake veèeri u isto doba upadao tip s pi toljem. za meteorologiju i poljoprivredu potpun idiot. Svi èev dan svaki dan u godini. naime. naime.. kalendaru svaki dan Svi èev. mogli naæi vijest kao onu od nekidan. babe. kad se spremam na posao. Bili æe nam prikazivati Mjeseèe vu povr inu slavonskih oranica. tri i pol mjeseca kasnije. na glavu stavim ljem.toèno znaju kad æe ih poklopiti poplave. popl ave. kad je naoru an lopov opljaèkao tri zagrebaèka duæana dva dana zaredom. to li veæ. bio je to Bili Murrav za Dnevnik Hrvatske televizije iz Kopaèeva. uostalom. um-pa-pa. o zimu snijeg.. za Boga miloga. po ari. I ako bi se malo zagrebalo po zemlji. u isto vrijeme? Treæi dan nije uspio samo zato to su u katolièkoj Hrvatskoj duæani nedjeljom zatvoreni. Dan sveopæeg zapr epa tenja. priznajem. bla--bla. o proljeæu ki e. i dalmatinske te ake u spr enim maslinicima kako lamentiraj u o prepolovljenim prinosima. pa ire ruke k nebu i zaklinju da ne bu njih vi e niko jebal. Hrvatima je. sada kako u rukama mrve suhu zemlju. najkasnije do kraja mjeseca palo bi mi na pamet da ujutro . na koji se pripadnici tog neobiènog plemena svake godine iznova snebivaju to s neba pada voda. u ljeto su e. sanadere iz Kanade. bla-bl a. Ja sam. ali Hrvati su . i tako svake godine. trle-brle. jer tko je. prelit æe s e Sava/Korana/Cetina. kako znamo.. pa æe dva mjeseca kasnije pasti neuobièajeno obilne ki e. mlatnuo me dr kom po glavi i odnio dnevni utr ak. I-got-you-babe. u jesen opet ki e. bilo nogometno prvenstvo ili 258 parlamentarni izbori. tamo u kolovozu. slu beni nacionalni blagdan. prometne gu ve. hvala i dovidenja. huligani i ha-de-ze. mraz. Prve civilizacije nastale su. travnja 2004. nekoliko tisuæa godina. Svaki put kad im obeæaju radna mjesta. svake godine. tu i tu.257 U na em je. Igotyou. Perzijsk i zaljev. penali.

s drugima? Hoæe li. Razmislite malo da to nije bio Tomac. meðutim. poznat sluèaj glavnog dr avnog inspektora Jorda-niæa. Tomac to zna najbolje: zar nije on jedan od onih koji su se protiv komunistièke strahovlade bo rili tako da su se uvukli u Partiju. Ipak. prema nekim saznanjima. Rozario je do dana dana njeg dogurao tako do sedmoga kata. »ljudi nekad bili ni i«.. veliki skandal. »da ne bi poludio. recimo. viðenim hrvatskim politièarima koji imaju kuæe u Viru. i ne izgleda preskupo plaæenom cijenom da bi se saèuvao ovaj prekrasan komadiæ netaknute prirode. a kamoli za jednu atomsku gljivu. Kako je ovih dana isprièao novinarima. javnost ikad saznala za neviðenu po rtvovnost samozatajnih Vir ana da nije predsjednik Dr avnog savjeta za prostorno ureðenje Jerko Ro in obi ao otok i otkrio da postoje »kvartovi« gdje mje tani crpe vodu na istim parcelama na kojima su iskopali septièke jame! okirani je splitski arhitekt Vir slikovito nazvao »selom guba vaca koje se mo e sanirati jedino ako na njega padne bomba«. »pa je. na primj er. zasnovanog na autentiènom hrvatskom paradoksu. bespravna gradnja. kako reèe njegov ef gradili ta. malo ih je s tako plemenitim pobudama krenulo u bespravnu gradnju kao vike nda i na Viru. koji na Viru ljetuje od 1996. Vir je vrlo vjerojatno spa en. i to tako duboko da su bili zapravo njeni i deolozi. Vremena za legalnu proceduru. Westinghouse i Hrvoje Sariniæ grade atomsku centralu gdje hoæe! 260 Tko zna bi li. »Na Viru j e sve bilo normalno dok nisu krenule najave o gradnji atomske centrale«. zahvaljujuæi kojemu su Hrvati i pre ivjeli sve Scile i Haribde svoje turbu-lentne povijesti.. poèela divlja gradnj a«. pa potpuno betoniran otok . povjerio je novinarima Tomac. i svojim utjecajnim susjedima. Virani su zatra ili Ro inovu glavu naèelnik Opæine Kri stijan Kapoviæ najavio je i sudsku tu bu zbog »blaæenja. Tomèevo pomalo nesmotreno priznanje moglo bi ugroziti Divljegra-diteljski pokret o tpora drugdje u Hrvatskoj. Gledam na novinskoj slici èudovi ni Rozario Tower kako izranja iz pitome pri-mo tensk e pla e i razmi ljam tko je u ovoj dr avi lud. dodav i da »Vir im problema. Nekog Rozarija Gracina iz Primo tena na divlju je gradnju pak natjerala kudikamo v eæa nesreæa. naravno. naravno. Anto Ðapiæ. Pa neka onda HEP. hm. Izbio je. poruèio je »svima kojima Vir ne pa e.Tri palme na otoku gubavaca ili kako je goloruki Zdravko Tomac sprijeèio nuklearnu katastrofu na Jadranu Nevolja èovjeka ponekad natjera na najnevjerojat-nije stvari. strah me i p . graðevinske dozvole i prikljuèke za vodu. i prema nekim predviðanjima do konca godine na otoku Viru neæe bit i ni jednog jedinog slobodnog kvadratnog metra. pa kuæe i danas nièu suludim tempom od s koro jedne dnevno®. Prom islite kakva nesreæa mora ti titi èovjekovu grud pa da se odluèi na nekom srednjodalmati nskom otoku sagraditi naranèasto-zelenu èetverokatnicu sa strmim alpskim krovom od p lave kanadske indre? Prilièno je. struju i kanalizacijsku mre u. na tom otoku neæe biti mje sta ni za tri palme. virski starosjedilac koji kuæu na »otoku gubavaca« ima ravno dva deset pet godina. nije izdr ao i pred novinarima je odao dugo èuvanu tajnu. Jedino Zdravko Tomac. meðutim. uz pokoju epidemiju lepre. Staru kuæu na Krku on je o bnovio pokoji metar vi u jer su. udario nadograðivati kuæu«. dakako. u posljednjih stotinu godina narasla dobrih pola metra. Evo. irenja dezinformacija i naknade materijalne tete«. postat æe hrvatski Monte Carlo«. kojega je na bespravnu gradnju natjerala èinjenica to je ljudska vrsta. da bi se sprijeèila njezina gradnja. ali kad se to sredi. to je. nezaja ljivim nuklearnim lobijem i Novim Svjetskim Poretkom Virani su ta ko u posljednjih dvadesetak godina bespravno sagradili ni manje ni vi e nego deset ak tisuæa kuæa. veli. godine. mogao je biti. nema. cijedeæi iz njega snag u kakve ni sam nikad svjestan bio nije. Spliæani uspjeti bespravno betonirati sav prostor izmeðu Trogira i Omi a prije neg o tu nikne NATO-va vojna baza? Hoæe li Hvarani uspjeti sagraditi planiranih 145 ti suæa kuæa i apartmana prije nego beskrupulozni Slovenci tu sagrade nekakav nakazan h otel? Hoæe li zagrebaèki graditelji uspjeti dovr iti Calcuttu na Savi prije nego Hrvat ska uðe u Europsku uniju i u Zagreb navale bjelosvjetski graðevinski hoh tapleri? Zdravko Tomac je strancima brzopleto odao strategiju hrvatskog antiglo-balizacij skog pokreta. prije dvadesetak godina nestao mu je sin Nenad. da na njega i ne dolaze«. Lijeèeæi na parceli tik uz more. na primjer. nakon èega je. a obratili su se. koji su »udarili graditi« samo kako bi sprijeèili da na ovom prekrasnom o toku zadarskog arhipelaga bude sagraðena -nuklearna centrala! U groznièavoj utrci s vremenom. Dobro. znamo da Rozario nije.

Prije nekoliko tjedana gospodin Ivan Mu iæ iz Splita tako se. u paniènom bijegu od Jugoslav ije i Balkana. rekoh. mada sam u ivotu i profesionalnoj karijeri pre ivio mnoge pritiske. to se. Hrvati na èelu s Tomcem obraèunali su se s komunizmom tako da su se bjesom uèno upisivali u komuniste. U ivotu potkradaju i inozemne gospodar e. sve dok Partija nije kolabirala. pri jetnje i ostale ugroze.)« Svoju ekspertizu poslao je potom Globusu.. koji u svojoj 'Deklaraciji o zemlji' ukidaju svetop isamski Dekalog i postojeæu Povelju o ljudskim pravima. travnja 2004. gospodine Ministre.. zbog èega sam sada prisiljen obratiti se najvi i m dr avnim instancama. na Viru je to ionako stvar rizika koji je ukal-kuliran u predviðene gubitke i kolateralnu tetu.kao odgovor na jedan moj dosta uspjeli protuhrvatski pamflet saèini o je psiholo ki profil hrvatskoga du manina pod naslovom »Kako prepoznati hrvatskog Ju du«. da me gore navedene procjene nisu posebno uznemirile . jest moja procjena da su prijetnje kojima sam izlo en ozbiljn ije no ikada. Nosaèi aviona postali su nosaèi kamiona. D. Sto. pale su te ke rijeèi? Istjerajmo. koji je na vrijeme doja vio to se sprema u orkanskim visovima Partije. naime. danas su . Da ne bi bilo nikakve zabune oko naravi ovoga zazivanja.). dodav i mu opasku kako se moji kolege du m ani. danas su posljednje oaze ljepote u zemlji koja se Lijepom na om zove. eksploz ija nekakve nuklearne elektrane i Tomèeva je Hrvatska. B. meðutim. »potrebno za pomoæ obratiti Psalmu 109. jest otvorena prijetnja na kraju p isma. Dakako. na kojima se branila Lije pa na a. kad politièari seru. Sto se gube ili kuge tièe. »nemoguæ je dijalog«. 263 Ono zbog èega vam se obraæam. 262 Otvoreno pismo ministru policije ili kako mi gospodin Ivan Mu iæ i gospodin Bog Svemoguæi prijete smræu Ministru unutarnjih poslova Republike Hrvatske Gospodinu Marijanu Mlinariæu. paradoks do kraja: »ju-goslovenska ostrv a«. o èemu æu vas izvijestiti u sljedeæih nekoliko redaka. reèeni prijetitel j ivotom zove . stoji: »Odrasli bez obiteljske topline ive samo od mr nje p a se u tami usamljenosti i drogiraju(. na dobrom putu da postane gorom od svake Jugoslavije i svakog Bal kana. izuzmemo li tek kako nije posve jasno je li s nama bezbo nièkim janjièarima zapravo nemoguæ dijalog ili Dekalog. Vir je tako postao paradigmom Tomèeve Hrvatske. a narod jede govna. U njemu. zove hrvatski paradoks. Ono. 261 A ista je komunistièka zvijer naumila prije dvadesetak godina na otoku Viru sagrad iti nuklearnu centralu.omisliti. laièki kazano. mogla spasiti samo razorna bomba to bi ga sravnila sa zemljom .ili. kako je to slikovito rekao Jerko Ro in. kad crpite vodu na i stom mjestu gdje ste iskopali septièku jamu. Ba kao to se jedan otok spasio ekolo k e katastrofe na naèin daje postao jo gorom ekolo kom katastrofom. U novinskim i drugim medijima.pridru ujem se na optu nici za blaæenje i dezinformiranje . Otoci. jedan po jedan. izmeðu ostalog. »u obezvrjeðivanju nacionalnih i kr æanskih vrednota posebno ele dodvoriti programerima Svjetske vlade. nastavlja gospodin Mu iæ. Virani su se bacili na posao i pre duhitrili antihrvatski nuklearni komplot.) treba zazivati Boga da ih stigne Njegova kazna veæ za ivota«. koji su im obavje tajno povjereni. tim prije to im ni sam ne nalazim hitnijih primjedbi..betonski leprozoriji. da se sad slikovito izrazim ja. i to takvih razmjer a da bi stvar. pak. citiram. kojima je drug Tito tepao kao »na im nosaèima aviona« i na kojima je srboèetnièka solda ka paranoièno gradila vojne baze i zabranjivala turizam. gdje gospodin Mu iæ apelira na domoljube da »svaki put kada se oglase (du mani.« »S tim hrvatskim janjièarima ka o utjelovljenjima Zloga«. Zahvaljujuæi valjda Zdravku Tomcu. na ru ke tovani gospodine Ministre! Nemam obièaj na ovakav naèin komunicirati s institucijama dr ave koju niti po tujem niti priznajem. zaraðuju irenjem la i(. To. U konaènici. op . gospodin Mu iæ je u dodatku pismu pojasni o kako se. zato to je pravda pred h . Na taj hazard je valjda mislio Anto Ðapiæ kad je Vir nazvao buduæim hrvatskim Monte Carlom. gospodine Ministre... citiram. naime. meðutim. a izra avaju se sa samo stotinjak rijeèi iz frazeologije naslijeðene od komunistièkih zloèinaca. Ili.

/ a njegova ena udovica. te privoðenje i ispitivanje Ivana Mu iæa i njegovih jataka. str. to uèini!'« Dodatnu snagu tako raspisanoj tjeralici daje podatak kako je njen autor. 264 Osim na Nebesima. veæ ispunio. jer u njemu samo stra ljivo slu e slugama Zloduha. a koju godinu kasnije i delegat hrvatske Katolièke crkve na Svjetskom kongresu katolièkih l aika 1967. Na alost. hrvatski du manin i novinar U Splitu. te da je neke Mu i-æeve molitve. to gospodin Mu iæ kao priznati egzorcist jako dobro zna: o tom e je./Djeca mu se potucala i prosila/kuæu im procjenitelj procijenio. u Rimu. ovako: '. te da æe . Ve lika Lo a Crvenog Zmaja i ostale institucije Novog Svjetskog Poretka poduzeti sve potrebne korake protiv hrvatske dr ave i njenoga naroda. 9.u svih ovih ezdeset godina nije po stavio to pitanje. Ljudska je pravda u obrani o d Zlotvora èesto nemoæna pa zato pravedniku jedino preostaje obratiti se Tebi.iæeva odnosa s dotiènim Gospodinom./Buduæi se njegov ivot prekinuo/i z vijeka koji æe nastupiti njegovo se ime izbrisalo. Napominjem da je gospodin Svevi nji prema slu beno va eæoj dogmi svem oguæ. gospodine Ministre. uostalom. od kojega je odustao i »zbog moguænosti da ga u èestim susretima na sudu zarazim okultnom infekcijom« (Zlodusi. a kamoli gospodinu Mu iæu./Djeca mu ostala siroèad.. dakle s otvorenim prijetnjama gospode Mu iæa i Svevi njeg. gospodin Mu iæ ima jako dobre veze i na tlu.. »najèitaniji hrvatski autor XX. G ospodine./Opaèinu oca mu Gospodin Bog zab ilje io/ grijeh majke mu izbrisan ne bio. da na koncu ove prijave napomenem kako su s njeni m sadr ajem. Boris De uloviæ.. Dopustite. te je stoga realno oèekivati da je na kraju odista proèita netko osposobljen » ivot mi prekinu ti«. ali nitko ba nitko! . èasni gospodine Ministre.. majku svih pitanja. Da je ta prijetnja ozbiljna.. znanstvenih radova i knjiga ispisan o je o zloglasnom logoru. veæ iskljuèivo preko novi nskih i drugih medija. te razumljivo hrvatsku dr avu kao temelj nj egove opstojnosti. prema mojim spoznajama.ukoliko mi se to dogodi . izlo eni bjesomuènoj mr nji koja je uvijek djelo Sotone. rezigniran sporo æu i blago æu hrvatsko a pravosuða. 67). kljuèni upitnik u prosuðivanju jasenovaèkog zloèi . smije na su veæ zbog toga to je opæe poznato da se okultna infekcija ne iri tjelesnim kontaktom. v eæ samo hrvatski narod kao kolektivitet. i nikada nam nije bila namjera ugroziti hrvatske graðane kao pojedince. Oni n e zaslu uju mir ni za ivota. uz neobjavljeno pismo Globusu. sa idovskim i svetopisamskim psalmistom. nazvan Molitva za hrvatske du mane.. oèajnièki poziva potpuno je nepoznat. o kojemu svjedoèe èinjenice da je jo 8./Vjerovnik mu pograbio sve to ima/tudinci mu opljaèkali zaradu.rvatskim sudi tem prespora i preblaga«. Nemu ta pak opravdanja gospodina Mu iæa kako Svevi njega anga ira zbog nepovjerenja u hrva tsko pravosuðe. Ja. ni u j ednoj od stotinjak rijeèi iz frazeologije naslijeðene od komunistièkih zloèinaca nikome nisam prijetio. upoznati ovla teni programeri Svjetske vlade. otisnuo i spomenuti Psalam.. Moji kolege hrvatski du mani i ja u obezvrj eðivanju nacionalnih i kr æanskih vrednota elimo se samo dodvoriti programerima Svjetsk e vlade. svibnja 2004. po vlas titom priznanju. da je to ruka Tvoja/da Ti. stoljeæa« (Zlodusi. Sreæom. Zato te za njih molimo. meni kao provjerenom i osvjedoèenom neznabo cu sadr aj sp omenutoga Psalma 109 . godine bio èlan prvoga Pastoralnog vijeæa Nadbiskupije Splitsko-makarske. ka ko slijedi: »Svevi nji Bo e.na kojega se gospodin Mu iæ. Zbog svega nave denog. gospodine Ministre. zajedno s episkopom Srpske pravoslavne crkve Atanasijem Jevtiæem u oèi rata odr ao i zapa eno predavanje u beogradskom Domu omladine. u kojemu je. str. poput spomenutoga gospodina Svevi njega. zahtijevam hitnu istragu ovoga sluèaja.Svjetska vlada. na Dan objede nad fa izmom 265 Ima li Jasenovac graðevinsku dozvolu? ili kako se Adolf Hitler razi ao sa idovima u promi ljanju svijeta Milijuni stranica teksta./Neka znaju. 47). reèeni je gospodin ovih dana o javio knjigu znakovita naslova Zlodusi u Hrvatskoj.Dani mu post ali malobrojni/neka mu drugi slu bu preuzme. deseci tisuæa èlanaka. Ti u svojoj premudrosti zna da su svi oni Hrvati koji Te ne ele izdati. u cjelokupnom svom protuhrvatskom djelovanju.. o èemu pak dovoljno gov ori saznanje da je prije nekoliko tjedana odlukom predsjednika Vlade Ive Sanader a imenovan èlanom Nadzornog odbora novinske kuæe Slobodna Dalmacija. Bilje im se s osobitim nipoda tavanjem. mo e se zak ljuèiti i iz Mu..

na i kazne: je li jasenovaèki koncentracioni logor imao uopæe graðevinsku i lokacij-sk u dozvolu? Je li, dakle, radni logor Jasenovac III na obali Save, kad je 1941. godine formi ran od prija njih, manjih pogona u Krapju i Broèici, od nadle nih komunalnih slu bi dobi o sve potrebne papire? Je li predratni kompleks za utovar i istovar rijeène ribe n a Graniku uredno na Trgovaèkom sudu pre-registriran za poslove masovnih likvidacij a sjekirom, maljem i no em? Je li, najzad, kad je u prosincu 1941. poèeo s radom, ra dni logor Jasenovac III imao uporabnu dozvolu? Vi, naravno, mislite da to nije va no. I grije ite. Jer pretpostavka zloèina nije ubit i enu maljem u glavu, veæ je zloèin nezakonito ubiti enu maljem u glavu. Ako je, naime , zakonito zaklati nekoga kamom i baciti le u rijeku, kako je moguæe to nazvati zloèi nom? Po tome bi zloèin bio i prijeæi raskr æe na zeleno, platiti porez ili, recimo, neko g nezakonitog, la nog proroka raspeti na kri ! Vidite kako je krivièno pravo zajebana stvar? Do gornjeg zakljuèka nakon vi egodi njeg predanog rada do ao je ugledni novinski propovj ednik Zivko Kustiæ, postaviv i u svom veæ antologijskom komentaru pitanje treba li spo men-obilje je usta kom ratnom zloèincu Juri Francetiæu u Slunju - zapravo tek »mali spomen -kamen s neupadljivim natpisom« ru iti ili ne? »Treba li ga«, pita se u svojoj jutarnjoj propovijedi don Zivko, »ru iti zato jer je podignut bez dozvole, ili zato to je ba Fr ancetiæev«? »Ako je podignut mimo zakona«, pita se on dalje, »treba li ga nezakonito ru iti Nezakonito? »Da«, veli don Zivko, jer »pitanje je postoji li zakon koji to izrièito tra i«. Ba kao to je pitanje »nije li mudrije i humanije spomenike ostaviti na miru«? Za to? »Zat da se graðani«, zavr ava nadahnuto na upnik, »uèe po tovati razlièita mi ljenja«. 266 Kad su pak neki iz zadnjih redova u crkvici upozorili don Zivka na potencijalan rizik mali, jedva rizièiæ, ali ipak rizik prihvaæanja nacifa- izma kao drugaèijeg mi lj po kojemu bi Thompsonu odmah rrebalo dati medalju za toleranciju i promicanje s lobode mi ljenja, a Hitlerovo »konaèno rje enje« tumaèiti tek kao njegovo razila enje sa Zi ima u tumaèenju svijeta, odnosno alternativno promi ljanje idovske integracije u Euro pi, jutarnji se propovjednik jako uvrijedio. Ne, zaboga, on je »samo za to da se i u tom sluèaju postupi po Zakonu, a ne po emocijama«. Iako, kad ga veæ pitamo, »spomenik Francetiæu ne svjedoèi mr nju, nego uspomenu na pokojnika«. Rezimirajmo, dakle, dana nju propovijed: spomenik masovnom ubojici nad èijim su se k rvavim pirovima po Bosni skanjivali èak i njemaèki oficiri, nije sporan ukoliko je p odignut s urednom graðevinskom i lokacijskom dozvolom. Ako, pak, nema dozvole - op et nije sporan, jer ne postoji Zakon koji predviða ru enje spomenika ratnim zloèincima , ukoliko takvi iz nekog razloga veæ postoje. Zakljuèak: spomenik Juri Francetiæu uopæe i ni iz kojeg razloga nije sporan. Razvijmo tu misao dalje, onako kako bi i sam Kustiæ da za svoj upni ured u kutu nov inske stranice ima vi e od kartice prostora: ako bi, naime, spomenik Francetiæu bio sporan samo zbog toga to je reèeni gospodin zapovjedio gdjekoji masakriæ poneke stoti ne civila pravoslavne vjere, a to je sad veæ prilièno jasna intencija ovoga teksta mo e li se i o tome govoriti hladne legalistièke glave? Je li, naime, gospodinu France tiæu kojim sluèajem zbog toga sudio usta ki Vojni sud? Odnosno, budimo precizniji: je li u NDH postojao zakon koji bi od Francetiæa izrièito tra io po teði-vanje srpskih civila , onako kako u dana njoj Hrvatskoj ne postoji zakon koji bi izrièito tra io ru enje Fran cetiæevih spomenika? Ili je - vrijeme je za majku svih pitanja - ubijanje srpskih civila tada bilo vrlo precizno ureðeno pozitivnim zakonskim propisima Nezavisne Dr a ve Hrvatske, izmjenama i dopunama Zakona, te drugim zakonskim aktima to ih je pre dano potpisivao don Zivkov resorni ministar, dakle ministar bogo tovlja Mile Budak ? To nas vraæa na poèetak teksta, na zlonamjerno pitanje o zakonitosti jasenovaèkog logo ra. Tema je medu Hrvatima dosta omiljena, jer tezu o Jasenovcu kao institutu Pra vne Dr ave Hrvatske ovdje brane èak i kolski ud benici, u kojima se i danas mo e proèitati da su u konclogoru na Savi ubijani »neprijatelji hrvatske dr ave«. Najpreciznije ju je sa eo valjda i najkompetentniji èovjek kojega smo mogli naæi, sam nekada nji upravitelj logora Dinko Sakiæ, kad je onomad u velièanstvenom povratnièkom 267 intervjuu odr ao lekciju bruco ima prava: »Ako smo strijeljali, izvr avali smo to na tem elju Zakona. Ja vam samo ka em da je funkcionirala pravna dr ava.«

Sto smo, dakle, danas nauèili? Da je i najnepravedniji, ali èvrsti Zakon iznad labav og ljudskog poimanja pravde, morala i dobrote. Najzanimljivija u svemu jest èinjen ica to nas to uèi èovjek koji nastupa upravo s oltara pravde, morala i dobrote. Nije valjda problem to su ta naèela u nas ljudska, a u njega Bo ja? Deset je Bo jih zapovije di ustav nad svim ustavima zemaljskim, rekao bih, samo tko sam ja da tome uèim jed nog diplomiranog teologa i opunomoæenog pastira? Sto se mene tièe, ja æu iz ovih stopa kri om pobjeæi s don Zivkove mise i pod okriljem n oæi, da me upnik ne vidi, staviti desetak kilograma eksploziva pod spomenik Juri Fr ancetiæu, te ga uime barem sedam od ukupno deset Bo jih zapovijedi diæi u zrak tako da od »malog spomen-kamena s neupadljivim natpisom« ne ostane ni spomen na kamenu. Napominjem da sam tekst napisao bez prisutnosti odvjetnika, tako da se na sudu n e mo e koristiti kao vlastoruèno priznanje. To za sluèaj da postoji Zakon koji izrièito zabranjuje dizanje u zrak spomenika herojima iz Drugog svjetskog rata. svibnja 2004. 268 Lopovi, ubojice i dva nabijena pi tolja ili kako je Ivo Sanader pucao sebi u glavu iz Cominog revolvera Mislio sam da su te stvari daleko iza nas i da æe se nakon petnaest godina Hrvati konaèno poèeti meðusobno natjecati u pone to prizemnijim i ljudskijim disciplinama, popu t, tajaznam, tko ima ljep eg mu a, pametniju enu ili bolji auto, tko zna pitanje za po la milijuna kuna, kome je dijete talentiranije za violonèelo i èije dionice bolje st oje na Vara dinskoj burzi, tko ima jaèi kompjutor, vi e satelitskih programa, veæi kurac ili manji mobitel, u onim dakle stvarima u kojima se natjeèe sav normalan svijet. Hrvati, meðutim, imaju nekih nera èi æenih raèuna iz pro losti. Recimo, tko vi e voli svoju ju. »Nema toga koji se mo e natjecati s vama i sa mnom osobno u ljubavi prema Hrvatskoj«, rekao je tako premijer Ivo Sanader na zatvorenoj sjednici Vlade, da bi na podsmj e ljive komentare iz zadnjeg reda podigao glas, lijevu obrvu i desni ka iprst, te po novio: »Neæu dopustiti da itko bude veæi od mene u ljubavi prema Hrvatskoj!« U nekim dekadentnijim zemljama, premijera koji bi sa zatvorene sjednice Vlade nakon te ke rasprave o reprogramiranju godzilijunskoga duga, pregovorima o kandida turi za Europsku uniju i suradnji s Meðunarodnim sudom za ratne zloèine pred novinar e iza ao sa zakljuèkom da u cijeloj dr avi nema nikoga tko domovinu voli vi e od njega, s ^>rLtf-konferencije bi ispratili dvojica tjelohranitelja u bijelim mantilima, te ga bijelom limuzinom odvezli do depadanse Vlade u podrumu najbli e psihijatrijs ke klinike. U tim zemljama, vjerovali ili ne, ljubav prema domovini sasvim je privatna stvar èovjeka i graðanina, kao i seksualna orijentacija ili broj iroraèuna, a navodno postoj e i dr ave u kojima se ta ljubav podrazumijeva. Nema, meðutim, nijedne civilizirane dr ave u kojoj se ljubav prema domovini mora dokazivati, ba kao to ne postoji takva dr ava gdje se za predsjednika Vlade imenuje onaj njen graðanin koji je voli vi e od s vih ostalih. Ivo Sanader èovjek s certifikatom najveæeg ivuæeg hrvatskog domoljuba svoju je lijeèni otvrdu o razini patriotizma izvadio u povodu 269 poznatog sluèaja s fantomskim plakatima podr ke Mirku Norcu, kojima se hrvatska Vlad a proziva zbog pasivnog dr anja kod progona hrvatskih heroja. Zgodnom igrom rijeèi na tim plakatima iznad slike generala Norca pi e: »Kriv je«, a ispo d: »jer je branio Hrvatsku«. Kako znamo, Mirko Norac je kriv zbog suhim pravnim rjeèni kom masovnih likvidacija srpskih civila u Gospiæu, pa matematièki proizlazi da su pr ogoni civila po eljni oblici obrane domovine, odnosno visokog domoljublja. Stara j e to stvar, omiljena teza hrvatskih domomrza, no zbunjuje kad kalibar kao mjeru patriotizma postave dokazani dr avotvorni domoljubi. U jednoj davnoj polemici legendarni pukovnik Stjepan Spajiæ pitao je Nadana Vido eviæa : »A koga si ti ubio, Vido eviæu, ako si dragovoljac?« Dragovoljac, dr avotvorac i domolju b mjeri se, naime, reckama na kundaku, jer »dragovoljci su ubijali, i ubijat æe, za Hrvatsku«, objasnio je pukovnik Spajke. »Ja æu za Hrvatsku ubiti, a ne poginuti!« rekao je, na primjer, veliki domoljub Bo ko La ndeka, precizirajuæi Spajiæev teorem i revidirajuæi stereotip o smrti za domovinu kao najuzvi enijem rodoljubnom èinu, ismijav i tom prilikom luzere koji su za slobodu pali

, umjesto da su se, poput Lan-deke, dr ali izvan èetnièkog pu kometa i tra ili glinene Srb e u svojemu. Iz takve duhovne klime proiza lo je posve osebujno tumaèenje domoljublja, odnosno pr eciznije »obrane domovine«, po kojemu na formu-laru za izdavanje potvrde o patriotiz mu, uz ime, prezime, adresu i pitanje »1. hoæe li za domovinu: a) poginuti ili: b) ub iti«, stoji i pitanje: »2. koga si ti ubio,_______________(èitko ispuniti velikim tiskanim slovima), ako si domoljub?«, te prazan prostor za upisivanje imena rtava i njihova JMBG-a. Ivo Sanader bio je visoki du nosnik stranke kad su se takve potvrde izdavale, i ni su mu tada osobito smetali plakati tipa »Heroj ili zloèinac«. Pravi Hrvat »je ubijao, i ubijat æe«, pa je ubojstvo kakvoga Srbina u susjedstvu bilo vrhunaravan dokaz domolj ublja. Ivo Sanader bio je visoki du nosnik stranke kad su se takvima, uz potvrde, dijelila i odlikovanja, pa i dr avljanstva, i nije mu to osobito smetalo. U njegovoj Hrvatskoj, domoljublje je bilo osnovni uvjet za dobivanje dr avljanstva , i nikakvi milijuni dolara - kao to je sluèaj s nekim kne evinama - nisu vam pomagal i da dobijete hrvatski paso ukoliko niste dokazali da Hrvatsku volite dovoljno da , »ako treba«, nekoga i ubijete. Poznat je, primjerice, sluèaj nekog Milorada Ulemeka zvanog Lukoviæ zvanog Legija, koji je hrvatsko domoljublje potrebno za dobivanje h rvatske putov270 nice dokazao na najuzvi eniji moguæi naèin: èovjek, naime, ne samo da je ubio Srbina, veæ je ubio ni manje ni vi e nego srpskog premijera. Recite - tko vi e od njega zaslu uje hrvatsko dr avljanstvo? Sada, meðutim, kad se hudom sudbom na ao s druge strane altera za izdavanje potvrda o domoljublju, Sanader odjednom prijeti kako »neæe dopustiti da itko bude veæi u ljubav i prema Hrvatskoj«. Bilo bi dosta zanimljivo priupitati ga na to je toèno mislio kad je rekao kako nikome, dakle ni meni, »neæe dopustiti« da bude veæi domoljub. Ja, evo, ov om prilikom javno tvrdim da sam veæi hrvatski domoljub od Ive Sanadera. Sto æe mi sa d napraviti, ubiti me? Ili to je vjerojatnije ubijanje odjednom proglasiti nepris tojnim i nepo eljnim? Stoga bih, ako mene pitate, za domoljublje Ive Sanadera pitao onoga hercegovaèkog specijalca, kako se ono zvao, Dominik Ilija eviæ Como, tako nekako, koji je onomad, u napadu domoljublja i nedostatku Bo njaka, pomitio teze o ubijanju i umiranju za domovinu, ter javno kriknuo: »Ja sam za hrvatstvo spreman umrijeti, i tko god eli, ja æu mu dati napunjen pi tolj, a nek' on meni dadne svoj, i za hrvatstvo pucat æemo s ebi u glavu!« Zanima me, naime, kako to Sanader ne bi Comi dopustio da bude veæi u ljubavi prema Hrvatskoj. lipnja 2004. 271 Laku noæ, jebaèi ili kako je hrvatsko novinarstvo slobodno poletjelo na krilcima Severininih ulo ak a Jednoga dana neæe to, dodu e, biti uskoro, ali jednom sigurno hoæe o ovoj æe se velièan enoj epopeji snimati uzbudljive dokumentarne serije, pisat æe se debele knjige i o tkrivati novi detalji, studenti novinarstva uèit æe o povijesti vlastite slobode i n apajati se nadahnuæem iz hrabrosti njenih prvoboraca, a ivi æe se sudionici drhtavim glasom prisjeæati te herojske ere, romantiènih vremena osvajanja netaknutih pejsa a sl obode, davno prohujalih dana ponosa i slave. Tada æe to zvuèati smije no, bit æe ih i koji neæe vjerovati da je tako ne to uopæe bilo mo a starcima æe tek zaiskriti davno ugasla iskra u oku: »Nemate vi pojma, balavci! Ne mate vi pojma kako je to bilo kad se zbog Severinine sise i lo na sud!« Danas, meðutim, to je odluèujuæi rat za slobodu moje profesije: kljuèna, te ka i bespo tedn bitka za svaki pedalj Severinine gole ko e sam je njegov Dan D. Tu æe, eto, na konc u zavr iti prièa o borbi za pravo javnosti da zna, o borbi protiv kontrole nad infor macijom. Nasukana na pijesku nor-mandije medijskih sloboda, na suverenom i neotuði vom pravu javnosti da zna kakva je Severina u krevetu, ima li velike ili male br adavice i jesu li joj grudi zaista tako velike kao to se prièa, kakve poze u seksu najvi e voli i to je osobito uzbuðuje: da zna svaki njen made , dlaèicu, G-toèku i eh, d ima li celulita na stra njici.

Jednog dana, ka em, to æe biti normalno. Imat æemo besplatni 24-satni uvid u ivote slav nih i javnih, i kad god za elimo moæi æemo se ukljuèiti u garderobe butika u kojima kupu ju donje rublje, ili na jednu od devet kamera u njihovim spavaæim sobama. Kroz leæe minijaturnih kamera u osvje ivaèima wc- koljki gledat æemo online prijenose njihovih pi an ja, iz ablje æemo perspektive pratiti kako se muèe sa stolicom i pravovremeno znati k ad koja pjevaèica ima proljev, a posebne æe kamere snimati njihove spu tene gaæice s ulo c ima. Jednog dana - neæe to, dodu e, biti uskoro, ali jednom sigurno hoæe - s pomoæu kamere ko je æe prema Zakonu o medijima svaka javna osoba mo272 rati imati implantiranu na otvoru mokraænog kanala, u svako doba dana moæi æemo iskori stiti svoje neotuðivo pravo na slobodnu informaciju. Jednog dana. Do tada, na hrvatskim sudovima traje nemilosrdna borba za pravicu Hrvata da vide jednu najobièniju ukradenu snimku jednog najobiènijeg seksa. Tra e se prava reproduci ranja, distribuiranja i javnog prikazivanja, osporavaju autorska prava na videoz apise, frcaju iskre, padaju te ke rijeèi. Uskaèu u blatnjave i krvave rovove te titans ke bitke veliki borci za ljudska prava, mar iraju avenijama Interneta kolone gnjev nih Hrvata tra eæi bun-keriranu, integralnu snimku od 80 minuta, velika pera di u glas protiv ograðivanja irokih tundri slobode. Stotinu godina nakon Emilea Zole i njego va herojskog »J'accuse!«, hrvatska emilad i zolad ispisuje svoj dramatièni »Ja' guze!«: li jevom rukom junaèki udaraju lijevo-desno po tastaturi kompjutora, a desnom lataju g ore-dolje po vlastitim testisima. I da je pari kom Pantheonu umjesto onoga neoklasicistièkog portala kakav nekrofilski Internet-portal, lijepo bismo sada iz svih moguæih kutova mogli gledati kako se v eliki Zola okreæe u grobu. Kao Pari Hilton u krevetu. Istoga dana kad su borci za suvereno i Severinino pravo na informaciju gubili st aljinistièki proces na Visokom trgovaèkom sudu, Opæinski sud u Splitu osudio je zagreb aèku novinarku Ljubicu Letiniæ na kaznu zatvora od dva mjeseca, uvjetno na godinu da na, zbog kaznenog djela klevete. Ljubica Letiniæ je u emisiji Latinica na HTV-u ob javila prilog o jednom splitskom biznismenu to se obogatio razmjenjujuæi s gradskim vlastima nekretnine. Nekoliko dana kasnije, biv i glavni urednik Novog brodskog l ista Miroslav Juriæ pakirao se na odslu enje zatvorske kazne zbog istoga kaznenog dj ela. On je pak oklevetao suca upanijskog suda u Slavonskom brodu to je potpisao ne zakonita rje enja kojima je drugi jedan promuæuran biznismen pripisao na sebe imovin u neke brodske tvrtke, zbog èega je novinar osuðen na 70 dana zatvora. Na najvi oj koti zloglasnoga Venerinog brijega, vitezovi medijskoos-lobodilaèkog rat a - zauzeti mlaæenjem svojih testisa i tastatura - nisu, meðutim, imali vremena diza ti ni pogled ni glas. Sto su dva novinara u zatvoru prema njihovoj epopeji, to je pravo na informaciju o korupciji vlasti i sudstva prema pravu na informaciju o Severininim omiljenim pozama? Tih slavnih dana, dok se na Visokom staljinistièkom sudu vodio rat za slobodu doiv nloada, potpredsjednik Vlade Andrija Hebrang - koji se onomad bio proslavio optu u juæi novinare za korupciju, te nedavno, u najboljoj sovjetskoj tradiciji, bijesno telefonirao urednici TV-dnevnika usred emitiranja obru io se na kritike prodaje ho telijerskog poduzeæa Sunèani 273 Hvar biv em potpredsjedniku Vlade Borislavu kegri, otkriv i kako je novinar koji je o tome pisao Srbin. Koji dan ranije, urednik Informativnog programa HTV-a cenzuri rao je prilog novinara koji je gledatelje naumio podsjetiti to su premijer Ivo Sa nader i HDZ govorili prije godinu dana, a to govore danas. U dogovoru s tim uredn ikom, predsjednik Vlade cenzurirao je nedavno i pitanja za intervju koji je treb ao dati novinaru HTV-a. Prvoborci prava na slobodnu informaciju, meðutim, ne vide i ne èuju. Eno ih daleko i spred nas, ispred svog vremena, gdje rade sna an pritisak na vlast, na pravosuðe, na parlament, na tastaturu, na mi eve raèunala, na dugmad daljinskih upravljaèa svojih v ideorekordera i DVD-playera. Sto je cenzura na javnoj televiziji prema brutalnoj cenzuri na njihovom privatnom televizoru? I to je obièno, benigno Hebrangovo prebr ojavanje novinarskih krvnih zrnaca, prema moralistima koji njima, eto, prebrojav aju spermatozoide na tastaturi? Laku noæ, jebaèi! Hvala vam na prostranstvima slobode to se mjere tuðom neslobodom, hva

regularno æu suðenja doglavniku NDH i okolnostima nerazja njenog ubojstva Jure Franc etiæa. di u. kalkulira se za to Tito nije posjetio Jasenovac i peku lira to bi bilo da su svi Hrvati priznali usta ku vladu. srpnja 2004. di u. Kulturne rubrike recenziraju n epravedno zapostavljen opus Mile Budaka. a Hrvati ne znaju da su utihnuli topovi na Pa cifiku i da je Japan kapitulirao. s tu ni h stranica s osmrtnicama svako malo nas pogledaju odavno mrtve oèi hrvatskih vitez ova palih za Domovinu i Poglavnika.. kad je ratificirana bezuvjetna predaja njemaèkih oru anih snaga. spu taju. povijesnim ulogama Andrije 275 Hebranga i izbjeglog poglavnika Ante Paveliæa. prkosno podi u èela i gnjevno di u pest. Krièe hrvatski Zole. spu taju. Pa ponovno spu taju. br e. Vijesti s fronta. Kao to ih na Hrvatskoj televiziji i u novinama nije bilo ni prije èetiri mjeseca. Ima veæ mjesec dana da je zavr ila Potsdamska konferencija i da je na Hiro imu baèena atomska bomba. a ka u da je toga bilo i kasnije . Pa spu taju pest. na krstarenju oko Mljeta. Pro lo je tako veæ gotovo tjedan dana. na krstarenju oko Mljeta. 27 A ivjela smrt antifa izmu ili za to Luki Podrugu pred strijeljanje treba staviti povez preko oèiju Dvije su va ne vijesti s istoène polutke pro loga tjedna bile apsolutne breaking-neivs svih svjetskih medija. meðutim. Tek na zadnjoj stranici stidljivo podsjeæanje da je Hrvatska ipak sigurna za turis te. duboko u 2004. Istoga dana. zavr io je Drugi svjetski rat ! Ako vijest nije toliko atraktivna za specifièan ukus hrvatske javnosti. Domaæe novine i najumnije hrvatske glave bave se tako i danas. jo se broje le evi na ble-ibur kom polju i otkrivaju jame s kostima. a do nas jo nisu stigle ni novosti od proljeæa: vijesti iz Zagreba su dosta konfuzne. spu taju i u pest. Nakon nedavnog iskrcavanja Tihooceanske flote na Kurilsk e otoke i opse nih operacija u Man-d uriji i Sahalinu. slu bena Moskva je pro log petka objavila prikljuèenje Kurila i Ju nog Sahalina SSSR-u. uredniku p redla em i veliku fotografiju preplanulih amerièkih marinaca na luksuznom razaraèu. 3. ni u nedjelju. »Ja guze!« Laku noæ. godi ni. Globus je tako u prilici objaviti senzacionalni turboekskluziv: u petak. ni do danas nema ni naj manje crtice o dogaðajima na Dalekom Istoku. ni u subotu. Njegovo Velièanstvo car Hir ohito potpisao je bezuvjetnu kapitulaciju Japana. Zahvaljujuæi zapanjujuæoj inertnosti dnevnih medij a. pa je ope t di u. Crne kronike se bave plakatima s likom zapovjednika Crne legije i prijedlogom Zakona o zabrani nacistièkih simbola. a na le ernijim. pr ièa se da je Koèu Popoviæa doèekao prazan Jelaèiæ plac i da je Stepinac odbio susret s Tito . U hrvatskim medijima. Slavne li bitke! U kolonama po dvoje mar iraju novinari opet u zatvore. svr avaju hrvatski Zole jo jedan ljuti boj za slobodu medija. Hvala vam u ime generacija koje neæe pamtiti bezimene heroje iz pionirskih dana slobodnog novinarstva.u zapadnim su m edijima dosta popularne bile reporta e o japanskim vojnicima to su èetrdeset pete zag lavili u d unglama Indokine ili na nekom od onih polinezijskih otoèiæa u arhipelagu Vr . i kad je spektakularno pohap ena cijela vlada admirala Doni tza. sve one ro mantiène idealiste neukrotiva duha to su dobijali po glavi zavlaèeæi mobitele s kamerom pod enske suknje. ezdesetih i sedamdesetih godina. rujna. a hrvatski Zole krièe svoj »Optu ujem!« protiv staljinista to nam ne daju da virimo u tude krevete. sporo sti u u ovaj zabaèen kutak Europe. u britkim se novinskim kom entarima i analizama ocjenjuje karakter partizanskog ustanka i komentira jesu li rasni zakoni doneseni pod pritiskom Treæeg Reicha. jebaèi. Umjesto toga. autistiène hrvatske novine na naslovnicama donose ekskluzivne f otografije Toma Cruisea na luksuznoj jahti. toèno est godina nakon njemaèkog napada na Poljsku. gore-dolje. jo br e. meðutim.la na pravu da zavirim kroz Severininu kljuèanicu. r ujna. na ame rièkom bojnom brodu Missouri u vodama Tokijskog zaljeva.. 3. pa di u. sportskim stranicama podsjeæa s e na velièanstvene utakmice reprezentacije NDH protiv Njemaèke. garnirano senzacionalnim fotografijama Toma Cruisea na krstarenju oko Mljeta .

opisao kao osebujan anr u kojemu . Ili se barem tako mislilo. rujna 2004.. eto. tele-shoppinga sa spravama za oblikova nje trbu nih ploèica. nerijetko sami di uæi desnicu u zrak. kakve domaæe televizijske drame. Veæ vidim naslov . talking -shoiva Branimira Bi-liæa i. nema u to nikakve sumnje. gdje za njemaèke klubove igraju Crnci.. O junaèkoj smrti druga Podruga od zloèinaèke ruke mogao bi se poslije snimiti i potres an film. strogo uzev i. tampaju svoj vlastiti novac i nemaju pojma da je tamo. nego od gledali. radije nego da je daju save znièkom zavojevaèu. ta ja znam. Mo da i proma i.ovla ten dr Luka Podrug bi ga kao uvjerenog antifa ista. Jo vi e. recimo. godine. a oni bi prepla e no gledali u kamere. primjerice. bio je posljednji vojnik O sovine. uz tlak zraka 927 hPa i vla nost od 88 posto. tamo nji ih neuredni.« . uzgajaju svinje. neistra enom dalekoistoènom otoèiæu..za razliku od glupavih amerièkih filmova u kojima se samo razbijaju automobili i toèi krv . S tim da bih ja Luki Podrugu. ba kao i svi ostali oblici nehumanog ka njavanja i tjelesne torture. Razvitkom demokratskog dru tva i hrabrim zauzimanjem nevladinih organizacija za za t itu ljudskih prava domaæa je televizijska drama danas gotovo iskorijenjena. rat zavr io prije ezdeset godina. s d ruge strane puèine. nerijetko i sami sebe u svojim jazbinama eksplozivom di uæi u z rak. ka u afektirano »eh. 277 Big Brother na Markovom trgu ili gdje ste bili onoga dana kad su Sa i pri izlasku iz kade skliznule gaæe Poznajem. takozvanog Podrugovog pre sedana: ». poluot oèiæ na kojemu jo ive zatoèenici Drugog svjetskog rata. opèinjenost Hrvata atraktivnim kadrovima Bjelolasice u magli. Veæ dugo nema takvih vijesti: glasoviti poruènik Hiro Onoda. nekakav hrvatski film. I svaki put kad bi nekome poput njega palo na pamet uzviknuti »Smrt fa izmu i antifa izmu!«. i junaèki je ovih da na u lokalnim novinama podviknuo: »Smrt fa izmu i antifa izmu!« I da je na tome otoku pameti kao to nije. i pu e. legendarni je Zoran R admiloviæ u kultnom Radovanu III.Kako je zavr io Drugi svjetski rat na mom otoku. po èlanku 2. pa opet besciljno ute. koji se sa savr eno oèuvano m pu kom predao u d unglama Filipina u o ujku 1974. koji je za dobro Hrvatske spreman i sam sebe strij eljati.. jedan otoèiæ zapravo. Podrugova bi genijalna parola bila i Us tav i Sveto pismo. i mo e se vidjeti jo sa . Domaæu dramu osamdesetih godina. Kad im doðu strani novinari i pokazuju slike suvremene Europe. a Zidovi dobivaju N obelove nagrade.ovih dana 276 jedan vidno ispijen i iscrpljen veteran s grèevima u desnoj ruci odluèio je konaèno za vr iti Drugi svjetski rat: spustio je desnicu i uhvatio se s dojuèera njim neprijatelj ima ruku pod ruku. krezubi veterani Drugog svjetskog rata gled aju prestravljeno. sij u ito. radije nego da padnu u ruke saveznièkom zavojevaèu.strijeljao na licu mjesta. dosadilo je biti poruènik Hiro Onoda na otoku medu zaraæenim ideologijama. vi i ja poznajemo onih koji ni pod prijetnjom ovrhe ne bi oti li u kino pogl edati.domaæi g lumci ni ta drugo ne rade nego sat i pol vremena sjede. zami ljeno pu e i ute. iza Japana i Polinezije. èak i cijeli novi album Dire Straitsa. i antifa izmu!« . Na tom malom. svu silu ljudi kojima je Ingmar Bergman nepodno ljivo dosada n redatelj i koji bi radije slu ali integralni desetosatni govor Fidela Castra pri godom godi njice kubanske revolucije.Nijemci bi rekli: Endeazija . Ruki Podruku. u vrijeme kad je »domaæa drama« bila skraæenica za Dramsk i program Televizije Zagreb s Vanjom Drachom i Enom Begoviæ. pa opet pu e. ba kao i vi. na 11 stupnjeva Celzijusa. Prizore iz braènog ivota. ta mo odakle Bog izvodi korner. U jednom neistra enom kutku kugle zemaljske. sponzoriranog priloga sa sajma graðevinske mehanizacije. Svakako i neusporedivo vi e nego krupnim kadrovima Vanje Dra cha kako utke pu i. u kojoj æelave nacist e hapse na licu mjesta. izgradili ceste i mostove. na samom kra ju Azije . Amerièki vojnici i novinari obja njavali bi ostarjelim i obraslim vojnici ma carske japanske vojske da je rat zavr io prije dvadeset godina. Luki Podrugu. U meðuvremenu su se razmno ili i lijepo organizirali.a je Matere. da« ili »tako ti je to«. istra ivanje gledanosti pokazalo bi. Pa i da na televiziji imaju izbor izmeðu tur istièkih panorama Bjelolasice i Medvednice. postoji. ipak u znak milosrða zavezao oèi. kako se veæ zove taj tip. istog èasa kad bi zapoèeo: »Smrt fa izmu.

poznatih samo po tome to su potpuno nepo znati. nije. neduhoviti i nepametni? 279 Ideja da se nekolicina nepoznatih. rujna 2004. a prolaznici æe armantnim RTL-ovim voditelji ma prièati gdje su bili onog dana kad su Sa i skliznule kupaæe gaæice. »Eh. nezanimljivi. ili kako se veæ zove taj najimbe-cilniji te levizijski proizvod jo otkako je nekome genijalcu palo na pamet da u poluvremenu nogometne utakmice uz glazbenu pratnju Josepha Havdna pu ta snimke oronulih zagreb aèkih fasada. Da onaj koji u zatvorenoj kuæi pred kamerama bla eno dremucka nije uvije k Luka Bebiæ. danima i tjednima sjede. pa po cijele dane snima kako sjede. spavaju. recimo. nova: veæ vi e od deset godina. da«. jurnjave. HTV iz posebno za tu svrhu s agraðenog golemog studija na Markovu trgu u ivo prenosi sjednice Sabora. prièaju lo e viceve i lupetaju kojekakve gluposti. hvale se. govore afek tirano »eh. pa opet pu e. da najveæi jivd ija nije stalno Slaven Letica. kako sada stvari stoje. Cijela zemlja veæ danima prièa o tome povijesnom trenutku televizije u Hrvata. pa onda zapale i zami ljeno bu lje u toèku na logotipu sponzora. Sto se to dakle dogodilo pa Hrvati . 280 Kolinje u Zaljevu svinja ili kad hrvatske torpedne pedaline udare na slovenske kajaka e na nemirnim vodama Rat je. ili u kinoteci amerièke vojske u Guantanamo Bayu. da ih se potpuno izolira od vanjsk og svijeta i stvarnoga ivota. Prema tome RTL-ovom. zbog èe ga æete iraèke zarobljenike nerijetko vidjeti s crnim vreæama na glavi. i oni screensaveri s akvarijima i zlatnim ribicama na monitoru kompjutora prava su eskapi-stièka akcijska komedij a. kad su nekom Sa i. Sve je tu onako kako dramaturzi Hrvatske televizije vide Krle u: beskrajno dugi kadrovi dvoje i vi e ljudi kako pu e i drvenim glasom izgovaraju potpune besmis lice. seksa i bjesomuène akcije : prvog tjedna prikazivanja -prvog tjedna. opet pu e. obiènih ljudi sasvim prosjeèna ili èak ispodprosjeèna izgleda i inteligencije zatvori u èetiri zida. prenema u se. sociolozi i fenomenolozi za okruglim æe stolovima raspravljati o dubljim znaèenjima te crte na dnu leda. jednome od sudionika Big Brothera. I to je najbolje . I Sedlarov Fergismajniht i Schmidtov Bo iæ u Beèu u usporedbi s ovim realitj shoivo m pravi su karuseli razuzdane zabave. da ona dvojica to se u ivo svaðaju nisu opet Vladimir Seks i Mato Arloviæ. ovaj famozan Big Brother. i da onaj to lupeta gluposti nije uvijek Ljubo Cesiæ Rojs. u kuænim ogrtaèima razglabaju o iercingu.s trodnevnom bradom i podoènjacima s logotipom Ko nzuma zure u dvanaest ljudskih zamoraca.ta èudovi na dramska anakonda uopæe nije proizvod HTV-a. gotova stvar i tu se ne da napraviti mnogo vi e od . kad je Hrvatima do lo i z dupeta u glavu. traèaju. ej! najdramatièniji trenutak bio je. da onaj koji pokazuje svoje gole fotografije ne bi li togod povalio na madrac nije ba uvijek Anto Kovaèev iæ. brèkaju se u kadi. pri izlasku iz kade malo pale kupaæe gaæice i otkrile tri centimetra mu ke guzice. smijeha. drugovi. svaðaju se. da glavna enska u dru tvu nije svaki put Jadranka Kosor. Big Brotheru. i pu e. Na slu benoj lje stvici najdosadnijih televizijskih programa na svijetu hrvatski je film tako 278 na visokom èetvrtom mjestu. Da. tetova ama i ostalim bur oaskim izmi ljotinama. pa opet besciljno ute. pa ute. ovih da na vise pred televizorima i satima gledaju dvanaest ljudi koji ni ta drugo ne rade nego satima. i brèkaju se . U èemu je onda fora? Za to stotine tisuæa Hrvata. kako se zove.koji ne mogu sat i pol gledati hrvatski fil m pa taman da im Dubravko Jelaèiæ Bu imski osobno garantira obje sise Bojane Greguriæ i odsijecanje glave Borisa Buzanèiæa . naravno. prika zivat æe valjda i usporenu snimku toga kolosalnog èasa istine. èitaju novine. odmah iza izbora za pjesmu Eurovizije. koji se na sami spomen Dramskog prog rama Hrvatske televizije od dosade zalijeæu pod kamione i ubijaju kolcima. I da onaj to skida gaæe nije ba svaki put Ivica Raèan. ujedno je i dosad najambiciozniji proizvod iz kole Dramskog programa HTV-a.mo ponekad u noænom terminu. Ja stoga mislim da je cijeli fenomen moguæe objasniti samo golemom eljom Hrvata za promjenama. zami ljeno pu e i ute. da« ili »tako ti je to«. da onaj to se pravi da koncentrirano èita novine nije stalno Zdravko To mac. amerièke predsjed nièke kampanje i izravnog prijenosa Tour de Francea. èita m.

jodlajuæi »janezaiii«. premijera ili predsjednika Dr avne kom isije za granice. i po eljet æemo da je JFK onomad pritis nuo crveno dugme i da je cijeli planet nestao u jednoj velièanstvenoj juhi od glji va. pa mu vodokotl iæ pu ta vodu. Ili Piranski zaljev. Hrvatski pak letaèi-samoubojice. i eto rata. vj erujte na rijeè. Mobil izirat æe Hrvatska postrojbu bobova èetverosjeda koje æe uvje bani koènièari zaustaviti na apadnim granicama Slovenije. na primjer. dva najlikvidnija garanta stabilnosti u ovom dij elu Europe Hrvatska i Slovenija. a na Svetoj Geri èekat æe ga Janez Jan a u lovaè oj uniformi s onim perom na e iru od kojega se ledi krv u ilama. a specijalne jedin ice Ministarstva za okoli bagerima æe sravniti sva slovenska odmarali ta. zalijetat æe e sa zagrebaèke katedrale na graniène postrojbe slovenske vojske. da bi koju godinu kasni je zbrajala milijune mrtvih i iznova gradila metropole. A prema Piranskom zaljevu onaj kubanski Zaljev svinja. doèekivat æe ih na Sljemenu topovi za umjetni snijeg. i kad ih dohvate obuèeni specijalci iz hrvatske vaterpolo reprezentacije. Kakav æe to biti rat! . koja je veæ dva puta u posljednjih st otinu godina u vremenima poput ovakvih odmahivala rukom. sjeæate se . Odluèan æe biti odgovor Slovenaca. nekim Gavrilom Principom kojemu djevojka ne da to mu u principu pripada. pa uj utro puca u prijestolonasljednika carevine. iz Pirana isplovi brod slovenske policije s delegacijom slovenske skup tine. pa ka d navali prema njima stra na Tuðmanova ro-nilica to je nismo vidjeli jo od one parade na Jarunu. nosaèima aviona. Nekom Jo ku Jorasu. bit æe u Zaljevu svinja neviðeno kolinje. Isplovi Danilo Latin uloviti p ar liganja za veèeru. nadaleko poznati »kajmika e?«. pa kad jo grune i top s Grièa smrznut æe se Slovencima Bledsko jezero. on optu i Hrvatsku vodoprivredu i pozove maj ra iz Slovenije. ode gumica u ventilu. radije nego da do ivimo rat izmeðu Hrvatske i Slovenije. Kakav æe to rat biti! Sav onaj sofisticiran hollywoodski spektakl na Bliskom istok u s tomahavvcima. Kakav æe to rat biti! Isplovit æe iz hrvatskih luka torpedne pedaline. krenut æe im ususret zloglasni slovenski kajaka i na nemirnim vodama. ovoga puta je spremna. leteæim tvrðavama. popusti sidro i eto Zaljeva svinja. Slaven Letica ogrnut æe se opet onom Jelaèiæevom odorom za koju smo tako naivno vjerov ali da je nikad vi e neæe morati odjenuti. i da su uzroci mnogo dublji. doðe mu raèun veæi nego obièno. Europa. uzvratit æe Slovenci i sa svojim kanui-stima jednokle cima zaposjesti hrvatske istoène granice. Skoèit æe s Planice slo venski piloti na Ela-novim skijama i u niskom letu izbaciti nad Zagrebom smrtono snu ki u 80-milimetarskih gruda. Slovenski æe se slaloma i i veleslaloma i naoru ani golemim iskustvom spustiti s Karavan ki. laki borbeni skuteri i nosaèi parag lajdera. U ovom sluèaju. bit æe tek obièna arkadijska igrica za Plavstation 2 prema stra nom ratnom molohu to æe se probuditi kad se na onoj ledini na jugoistoku dohvate dvije regionalne sile. kao i svaki iole pristojniji rat. vojska iz letnika s rancima na leðima okupirat æe hrvatska izleti ta i nacionalne parkove.golemu razliku izmeðu povoda i uzroka ratova. pametnim projektilim a i ostalim futuristièkim igraèkama. i eto uèas pun Zaljev sv inja. recimo. bit æe. nekom naiz-glednom sitnico m. Samo to mi znamo . uzrok je mjestimièn o i dublji od ezdeset metara. Dovoljno je da onda Glava u ili Merèepu sluèajno opali signalna zolja i zapoèet æe armaged on od kojega nas ni Bruce Willis neæe spasiti. i dosta je da isplovi iz Savudr ije brod hrvatske obalne stra e s izaslanstvom hrvatskog Sabora. bal na vodi. kad su Ken-nedy i Hru èov dog ovarali gospodarski pojas i izlaz Sovjetskog Saveza na Atlantski ocean.uèili smo u koli.sigurna skloni ta i zalihe namirnica. S usjedne dr ave progla avaju naranèastu uzbunu. onda æe sa slovenskih ska-kaonica polet jeti i letaèi-samoubojice. Jer mali je taj 281 zaljev to se isprijeèio izmeðu dvije regionalne sile. Kakav æe to biti rat! Veæ vidim kako poèinje. hurrierima. uzvratit æe hrvatski zmajari s Velebita i zasuti sl ovensku televiziju hrvatskim seks-bombama. a gradovi najbli e ari tu sukoba prazne svo e trgovaèke centre i uvje bavaju graðane standardnim postupcima za sluèaj neposredne rat ne opasnosti. a iz Portoro a gliser Slovenske ratne mornarice vukuæi nordijske skija e na vodi i bananu sa est do zuba naoru anih turista. obru avat æe se na dalmatinske pla e pune vinih kupaèa.

sukob dvije goleme europske dr a ve prelit æe se preko njihovih granica i bit æe kasno za razmi ljanje je li bilo moguæe taj rat zaustaviti prije nego to je zapoèeo. Oboje po ocu padovanski. osobito èudo na Karlo napravio da je zaslu io èast uzdizanja na slavu oltara? Nikakvo . Èovjek ima talenta za poeziju. Recimo onoga dana kad su krstarili Piranskim zaljevom veliki moreplovci u sivim odijelima. Onda æe jednoga dana slovenski general tab izdati zapovijed da se na Planici produ i z aleti te i letaèi Slovenske ratne avijacije doskoèit æe negdje u Maðarskoj. Proèitao sam dva puta. Tesli-Ericssonu i Æesiæu-Rojsu. Gre ke. jednom prilikom zajedno s dva prijatelja èudesn . èak i kraljevi i pape. pohl epne male ivotinje tupih glava to deru sve na to naiðu. Ziv sam svjedok kako mi je svojedobno dr. pirane. ali nije to provjerio sam u o brazlo enju beatifikacije. Pa i ja sam. meðutim . 283 Produktivan Pavao Drugi ili kako æe zbog èudesnog Merèepovog izljeèenja Papa proglasiti sveti Lude Svatko na svijetu ima neki dar. pa æe cijeli svoj vijek biti tek obièni generali i nikad neæe shvatiti za to su jadni i nesretni. Te. na primjer kad ste ono susjedu programirali vid eo bez daljinskog upravljaèa. Gospodar rata u kojemu je ubijeno ili nes talo preko 15 milijuna ljudi. stavio mi nekakvu masku na lice. meðutim. tjesk obe i straha. za pre ivljavanje po zimovali tima i padov e sa skijama progla avaju sveci. vele da je u mladosti bio i darovit nogometni g olman. recimo. a ranjeno i osakaæeno njih 21 milijun. Parpura iz splitske Vojne bolnice èudesno izlijeèio uène kamence . nakon èega ga je austrijska vlada prognala u negostolj ubive gudure vicarske. nije bilo. Evo. mi Hrvati imali bi barem dvoje: svetu Janicu i sv etog Ivicu.ja sam samo legao. progla en je bla enim jer je jednoj eni izlijeèio pro irene vene. Prije par dana. Grmjet æe nad Balk anom. ali upravo je èudesan njegov dar za otkrivanje svetaca i bla enika: za dvades et pet godina pontifikata on je beatificirao i kanonizirao nevjerojatnih 1800 sv etaca i bla enika! U dvije tisuæe godina prije njega 263 rimska biskupa sakupila su jedva osamsto bla enika. Svatko. kad je bio pun Zaljev svinja. sve mnijuæi kako mora biti rijeè o neslanom lap susu linguae. veliki car ko ji je jednim svojim potpisom mogao spasiti bar desetak milijuna ivota. u kojemu se tra i da èitko ispi ete ime. posljednjeg austrijskog cara. prezime. ima neki dar. listopada 2004. ins taliranje centralnog grijanja. drhtat æe Europa od strepnje. ili kad ste mu enu èudesno izlijeèili od neplodnosti. 284 Kljuèni uvjet da bi Karlo bio progla en bla enim. a imam i dva svj edoka. i kad sam se probudio uènih kamenac a kao da nikada nije bilo! Kunem se vlastitom èa æu daje bilo ba tako. kakvi se veæ dogaðaju kad prefekti vatikanske Kongregacije pi u obrazlo en ja u zadnji èas. Habsburga. a Karol Wojtyla veæ ih sam ima preko tisuæu i tristo! Nemojte se stoga iznenaditi ako i vi ovih dana u po tanskom sanduèiæu. ali sretni su samo oni koji se tim darom realizi raju. pisale su novine o tome. ka em. Mnogi do kraja ivota neæe otkriti da posjeduju rijedak talent za. nazivat æe se hrvatske kole po narodnim herojima Zanussi-Konèaru. gorjet æe TEZ sijalice. meðut u podatku da su se nekoj poljskoj redovnici na zagovor cara Karla èudesno zalijeèil e pro irene vene. papa Ivan Pavao Dru gi. medu arenim kata lozima trgovaèkih lanaca. u akciji probi janja prve slovenske obrambene linije hrvatski æe prvak u skoku u dalj oboriti nac ionalni rekord i doskoèiti na austrijski teritorij. i kad ga je trebalo samo isprazniti i r azjuriti s mora sve te nezaja ljive politièare po kojima je Zaljev i dobio ime. kako se zovu. papa Ivan Pavao Dugi proglasio je bla enim i Karla I. bla eni Parpura me umirio sv etaèkim smije kom. uostalom. recimo. smraèit æe se nebo na jugoistoku kontinenta. recimo. Prvo to mi je palo na pamet jest kako i meðu tim nebeskim uznese-nicima rade veze i protekcije. ili vo nju autobusa unatrag. Da se.282 Gorjet æe Gorenje peænice i tednjaci. sjeæam se dobro. osim to je usred Prvog svjetskog rata preuzeo prijestolje od ujaka i prilièno neu spje no odradio rat do kraja. Sto je tu èudo? Moglo bi biti èudom to je uopæe pre ivio pakao vi skih zimovali ta i jedan vrlo nezgodan pad sa skija. vatikanski su istra ivaèi prona li. pronaðete neobièan formular na latinskom jeziku sa uto-bijeli m memorandumom. datum roðenja i JMBG. Kakvo je to. te kratko opi ete neko èudo iz ivota.

dr.poznatijeg kao »bitka na Soèi« . m orali pje aèiti do Banje Luke? To. Sveto Tro jstvo. jako svidjela beatifikacija Karla I. a kamoli sveci. a ne zloèinci? Imamo ih mi na bacanje! Nije li nedavno. ako nije veæ patentirano. dvometarski komad idiota odluèio tamo trajno ost aviti. pa tamo na zagovor neke nesretnice bolesnih v ena ni kriv ni du an postati bla enim. i na nadlaktici. ni dr. Mogu. Sto znaèi da fizièka osoba s ko na èelu. Hrvatima se. U o ujku 19 16. u polemici o Mili Budaku. . Kongregacija za kauze svet aca mo e. recimo. Karlo bio i posljednji hrvatski kralj. primjerice. Dra a Mihailoviæ . za razliku od vaskularnih kirurg a. kako èitamo ovih dana. istodobno ih pozivajuæi da ostanu u kuæama? Nije li tako spas io nebrojene ljudske ivote? Kako mislite »od èega spasio«? Pa od èega je Budak spasio svog ofera?! Od pro irenih vena. da se sad. meðutim. dakle naèelan. n a mi icu.ostalo je nekoliko desetaka tisuæa pril o neizlijeèenih le eva. veæ z aboravljenom Dinku Sakiæu. tri poena dala!«. dok je na Brijunima. meðutim. kao dokazi èudesnog spa avanja spominjana i otpusna pisma i z Jasenovca? Ili. bi. Sjeo rmpalija u neki mraèni tattoo salon na Cuburi i kazao gazdi da ne pita ta ko ta da mu nacrta velikoga vojvodu. Mogli bismo se zvati Sveti Viva Lude . lijeèenje pro irenih vena nije posao. vojvodi Dra i onako eretski nasmeje brk. kad u skoku Mila-nova ruka krene da odapne loptu za trojku. Zamislite da je morao pje aèki po Za grebu. ko to la e. nego èudo. u naèelu kr i zakon. naime. ta fizièka osoba. U naèelu. prezime mu znate ili kako je èetnik zaigrao u partizanskom dresu to ga je dizajnirao usta a U naèelu. nije Karlu I. èudesno spasio ivot jednome od njih. pa kao to su nekoæ golim ljepoticama na napetim mi iæima jugoslavenskih regruta grudi odmah rasle za dva broja. ako mene pitate. naravno! Dok su idovi besciljno etali ureðenim perivojima Jasenovca. dala oèekivane rezultate i nakon ovog a nesuðenog èuda . Gde? A gde drugo nego na levu nadlaticu. formalno-moralno-pravno. Obièni su ljudi mogli postati svecima u n eka davna doba. svjedoèeæi vjeru pred rimskim ubojicama i takvim stvarima. Ili. p oèinjen veæ naèelnim pripadanjem pokretu s Paveliæem ili Mihailoviæem na èelu. Takva naroèita terapija nije. ta ja znam.o izlijeèio Tomislava Merèepa od neizdr ljivih du evnih boli. na primjer. listopada 2004. Istinabog.je li. godine. Habsbur kom to bio jedini poku aj èudesnog lijeèenja. naime. Bla enici. inaèe svome vozaèu? Nisu li u polemikama o upravitelju jasenovaèkog logora. naravno. Ko arka u beogradskog Partizana èetnièki se voda toliko uvukao pod ko u da ga je taj mali.ili samo naèelan. jednako kao i ona s »u« na èelu. akroleina i difenilkl orarsina. sviða vatikanska logika po kojoj mo ete bojnim otrovima u smrt p oslati tisuæe ljudi i zavr iti u Raju. Pitanje je tek je li njegov zloèin ratni . Nas dv ojica naprosto nismo kalibri za bla enike. pronaðen podatak da je doglavnik. Srbija je mala/nije mala. recimo. èuv i da kraj Gorice od pro irenih vena stradavaju tisuæe talija nskih vojnika. to su nakon Oluje doèekali Hrvatsku vojsku. Uzmimo za primjer Milana Guroviæa. Hrvatima se. difozgena. sam Ante Paveliæ ili. te se i on ima smatrati na im bla enikom. recimo. »u« na èelu i kokarda na èelu jednaki su zloèin. oni uopæe ne moraju biti na èelu. koji je potpisivao rasne zakone i slao u smrt tisuæe idova. Franjo Tuðman. ne bi izlijeèio ni bla eni Karlo Kirur ki. I to ne sa mo zato to je. Nije li i on u Oluji poput Mojsija otvorio kor idore za civile. nije mala. zajedno s Alojzijem 285 Stepincem koji se kako je Austro-Ugarska mala! kao Karlov pra inar borio upravo na Soèi. bez obzira je li zapalila ko e selo ili nije. Habsbur kog. ali danas idu samo monumentalne povijesne liènosti kojima. a na Miki poljubi komandanta u èelo i zapeva: »Ko to ka e. Pravno formalno. naredio »takve udarce d a Srbi praktièno nestanu«. 286 ivio Dante. Sudac onda podigne tri prsta. austrijski feldmar al Franz von Hoetzedorf im je na zagovor bla enog Karla pripisao tri puta dnevno koktele fozgena. Pa ipak. èovjek je cijeli rat prosjedio u udobnoj crnoj njemaèkoj limuzini. znaèi da su i usta ki i èetnièki pokret naèelno zloèinaèki. uostalom. Parpura ni ja nikad neæemo biti niti bla eni. Ili da su oni srpski sretnici. u svako doba provjeriti cijelu opse nu medicinsku i sudsku dokum entaciju ovih èuda.

. Neki su klinci u Makarskoj na spomenik dr. a moj je osobni favorit Poglavnik s onim orlovsk im nosom i docrtanim lovorovim vijencem umjesto apke. kao da mi ne znamo kakva je to komunistièka strahovlada s ravno pedeset i dvije petokrake zvijezde na svojoj zastavi. kao i sla vljenje njihovih ideologa. doèekali da istrèe na z agrebaèki parket. veæ Fidel Castro. I to se u krojaèkim i tattoo sa onima da zgodno rije iti.zvijezda petokraka! Sto to znaèi. p ardon Partizana. koliko æe na hrvatskim bicepsima biti teto viranih dugokosih. Da ga vidim sada. hladno u zemlju pripustio ostalih jedanaest. i ja vam garantiram prvu braènu noæ u zatvoru na Bilicama . na svadbi staviti na èelo neki drugi zloèinaèki simbol iz Drugog s vjetskog rata. mu kobanjastih crnki egzotièna imena Antea ili Antemonija. stra nu uspomenu iz èetnièkog logora. A. ali neæete ni u najmraènijem kvartu Zadra ili Gospiæa naæi Ulicu Jovana Duèiæa. sve s grbom kluba koji se zove ni manje ni vi e nego Partizan. Mike Tyson. demokratska Hrvatska kroèi tako u civiliziranu Europ u s »EU« na èelu. Milan i Dra a nisu mogli èudom da se naèude. samo èetnièka znamenja zabranjena. Pljunuti Dante. pa ma kar bili knji evni kolosi.nije srboèetnik. na kojemu se koèoper i ni manje ni vi e nego velika.unosi mu se u lice inspe ktor u Zraènoj luci Pleso . U toj civiliziranoj Hrvatskoj nisu. na teme lju Zakona koji sankcionira poticanje na rasnu. dvoglavim orlom. sve i da jednog po jednog skidate i pretresate. »u« na èelu u naèelu i ne mora biti krivièno djelo. Najzad. stoljeæa. nacionalnu ili vjersku mr nju. naravno. i veæ sutra dan za opasnim skojevskim teroristima tragale su sve raspolo ive policijske snage Splitsko-dalmatinske upanije. jugoslavensku zastavu sa zloglasnom petokrakom. imamo policiju spremnu da se dohvati s reliktima mraène pro losti. a ako tko u prep ravljenom Paveliæu i ne prepozna Bona Voxa. I mo e on biti najznaèajnije ime moderne europske lirike pr ve polovice XX. Konaèno. recimo. sve æe mu samo kazati veliko »U2«. Hrvatski MUP zabranio im je ulazak u Republiku Hrvatsku. stavili tako bijelu krpu s golemom crvenom zvijezdom.Nerazdvojni drugari Milan i Dra a . ako mene pitate. osnivaèa èetnièkog HDZ-a. Naèelno europska. da æe sutra na parket Dra enova doma najnormalnije istrèati i sama Crvena zvezda? Sto je sljedeæe? Koncert hora Crvene armije? Da su Mlinariæevi policajci pazili na grudi beogradskih ko arka a kao to su pazili na njihove nadlaktice. prezime mu znate. zabavljen Dra inim p ortretom na bicepsu jednog mamlaza. pred Sanaderovom policijom. tajaznam. Na èelo svadbene povorke stavite. Mogu 287 udruge za ljudska prava sedam puta proèe ljati Hrvatsku uzdu i poprijeko. Franje Tuðmana. crveno izvezena . Veæ vid im kako svi oni mrmoti. a kamoli èetiri ocila. ili. U zemlji Hrvata antifa izam je jednako zlo kao i fa izam. ne zna se zapravo to je tu gore. primjerice. niti ulica nazvanih po èetnièkim glavama. u europskoj Hrvatskoj. Nova. medu mladiæima na Thompsonovom kon certu naæi niti jednoga s èetnièkom zastavom. Ovdje. nema hrvatskih crkava s parolama u slavu kralja i otad bine. niti æe oni i u najdubljem alkoholnom buni lu zapjevati neki od ravnogorskih refrena. ali neæe ovdj e naæi nikoga s tetoviranim Dra om Mihailoviæem.bizarni duo èetnika u partizanskom dresu to ga je osobno dizajnirao sam utemeljitelj usta ke dr ave -nisu. bit æe s igurno i pokoji deda Pantelija. nem a s tim stvarima zajebavanja. nego kuboèetnik! Ili. skru eno dolaze u tattoo salone i ale se gazdama da im nekako prepra ve ili izbri u tog tetoviranog zloèinca. eto. Ma nemoj . Neæete. meðutim. i utoliko je. Oni mladi. Sto s onim svojim ogromnim tetoviranim Mao Ce Tungom n e dode u ring na emu Cro Copu? Pa neka hrvatskoj policiji tumaèi kako to zloglasnog kineskog satrapa bez problema poka288 zuje po ringovima SAD-a. Pojma oni nisu imali da dolaze u visokoci viliziranu europsku dr avu u kojoj je isticanje simbola zloèinaèkih pokreta. izabrat æe svoje junake. kad se skinu dugi rukavi. Zakonom zabranjeno. Nema na hrvatskim fasadama nijednog. takozvana urbana mlade . Vidjet æete ljedeæeg ljeta. to su devedesetih nadlaktice ukra avali mrkim Poglavnikovim poluprofilom. tajaznam. èudnije to je hrvatski MUP. bila bi sad u Remetinc u cijela momèad Partizana! Lako je stoga bilo Diegu Maradoni onomad usred Maksimira ljubiti se sa srbokomun istièkim generalom Tuðmanom. kako im p odignute nogavice obja njava da tetovirana bradata spodoba na njegovoj lijevoj pot koljenici nije Dra a Mihailoviæ. n e! Poku ajte.

vadio sam iz d epa sitni i gledao u n atpis obje en 290 oko njenog vrata. to izgleda ba kao Guinness . poput onih pantomimièara i klaunova to im za euro ili dva uveseljav aju Rim. spretno dohvatila taku. rekao sam nekom mladiæu da je sve O. i neki grad to je zvuèao kao Foèa. Tada je iznenada zatvorila dlan s novcem. ps ujuæi i vièuæi. pala i Elvir je na komadu kartona u jednoj reèenici ispisao tragediju iraèkog naroda i zahvalu svim ljudima dobra srca. komad kartona na kojemu je bio zalijepljen neki naslov iz arap skih novina. Pitao sam je kako se zove i odakle je zapravo. Sa svojim titan-skim kolonadama i d inovskim kamenim grifonima izgleda on jednako opasno i zajebano kao talijanski vojnik s onim perjem na gla vi. samo to mu to nikako ne uspijeva. Shvatio sam i za to: prema nama krupnim je korakom stizao mu karac opasnog pogleda . netko je rekao da bi t rebalo zvati karabinjere. Najzad. mr teæi se nad èlankom o Berlusconiju i Iraku..Jo samo treba naæi èelo dovoljno visoko da na njega stanu dva samoglasnika. U prvo adventsko jutro mirisao je na peèene kestene i pinije. 289 Praznik u Rimu ili kako je Mirsada iz Foèe za potrebe na e suæuti postala Iraèanka iz Falluje Rim je grad èitav sagraðen da puèanina i prido licu impresionira i prepla i. listaju Corriere della Sera i izgledaju jako zab rinuto trajkom vozaèa gradskih autobusa. Kao svaki fetivi Rimljanin kupio sam poslijepodne nekoliko zgodnih suvenira i eta o podignute glave poput samog Ducea. na takama. studenog 2004. ba kao onaj stra ni colonello to se 1943. danas praznih. i kvrgavim rukopisom ispisana reèenica u kojoj se spominjao Irak. u prljavoj crv enoj skija koj jakni. tko sam uostalom ja. bez doma i sredstava za ivot. pa mi nije odao da u Berniniju pravi Rimlja nin nije sjeo jo od pedesetih. Je li to prevara? Naravno da nije. Pijuckao sam njegov cappuccino. a ona je problij edila i promucala neko ime to je zvuèalo kao Mirsada. tip me ostavio psujuæi nam svima majke i gurajuæi pred sobom dvije nesretnic e. spustila glavu i izmakla se korak-dva. Spretnim je pokretom podigla desn u ruku i naslonila lakat na taku pru ajuæi mi otvoren dlan. Rim i ja poznajemo se veæ neko vrijeme i ovoga puta nije se ni trudio da me impres ionira. U taj èas dozvala je prijateljica s drugog kraja ulice i ja sam shvatio da je nesr etna ena Bosanka. to hoæu od nje i od njih. a rmpalija mi se unio u lice i gurao me prema zidu. najbolji na svijetu. guerra i grazie. Dok je tiho i ravno mrmor ila na èudnom jeziku donekle sliènom talijanskom. eto. Onda se ispred mene stvorila ona. koji ne uspijeva strog izraz lica zadr ati du e od èetiri sekunde. japanski su turisti veæ bili na tandu s dresovima Tottija i Nakate. umio se mlak om ju nom ki om i otresao poput medvjeda. s kipovima golih mu ka raca to se nad ulazima u banke bore sa zmijama i na pleæima nose te ke balkone. da mi je novèanik na mjestu. Galama je privukla poglede Rimljana i turista.shvatio sam ubrzo da se zove Elvir vièuæi na perfektnom na em da se skloni. dok su se japanski turisti smje kali shvativ i da je zacijelo rijeè o nekak om performansu. Desetak godina nakon to je utihnula grmljavina nad Balkanom. uznemirena i upla ena dok sam je pitao bi li htjela sa mnom popiti kavu. Rim voli kad se ja osjeæam kao kod kuæe. Fal luja. bez obitelji. tu no ili suæutno. u pretresu jedne trogirske kuæe rasplakao nad mojom babom. zapravo dosta iznad. tr i na vrijednost bosan ske tragedije prilièno je.K. razmi ljajuæi kako rijetko mi Rimljani gledamo te ogromne zgrade to su nam pred nosom. pa pokazuje svo je ljudsko lice. ili tko li je veæ i odakle ena nekoæ lijepa lica koja je u ratu ostala bez lijeve noge i odraza svijeta u oèima. Beskrupulozni Elvir. a Mirsada iz F oèe postala je nesretna iraèka ena to je u u asu Falluje ostala bez noge. od kojega nisam razumio ni rijeèi. vidjev i u njoj svoju staru majku. i kao svaki fetivi Rimljanin koncentrirano listao La Reppublicu i Corri ere della Sera. tjerajuæi japanske i amerièke turiste da oslob odi moj stol u kutu Piazze Na-vona. da nema ona ni ta ni s kim prièati. a ja sam ostatak dana razmi l jao o Mirsadi iz Foèe. Nekoæ lijepih oèiju. bez lijeve noge. i da tu sjede samo turisti koje æete bez gre ke prepoz nati po tome to piju cappuccino. smije no.

Pro la bi onda obitelj pored zatvorenog Maslenièkog mosta. zemlje suncokreta. sad je Irak vrlo t rendy i jako je moderno zgra ati se nad tragedijom Falluje. kako sam ja to zamislio. a oni bi odgovorili da je to skraæeno od »domobran«. zgodnu drvenu kutiju na kojoj na osam svjetskih jezika pi e »Ne otvaraj. Nije Mirsada promijenila identitet. ima osiguran kartonski krov nad glavom. prijestolnica svih hrvatskih budala tina«. U stvarnom ivotu. Kansasa. to znamo. okru en tradicionalnim zadarskim domobranima u ko uljama ivih crnih boja. tu no ili suæutno.pitali bi ljubopitljivi turisti. obja njava djeci otkud najvi i europski rotirajuæi restoran na vrhu gigantskog dimnjaka u zaljevu inaèe poznatom po pjenu cu. a Mir sada iz Foèe postane nesretna Ukrajinka Tatjana iz graðanskim ratom razorenog Kijeva . samo uzima svoj mali dio od golemog novca koji se vrti ok o ljudske nesreæe. zaluta u taj gradiæ i Tommy Lee Jones ganjajuæi u nekom filmu bjegunca iz federalno g zatvora i uskoro cijeli svijet zna za gradiæ s najveæom tavom na svijetu. smije no.ov Fagin u Leanovom Oliveru Twistu i u jeftinim rimskim betulama tro i eure bogati h Rimljanki u bundama. uz maraschino dobrodo lice doèe kivao predsjednik Gradskog vijeæa u ivopisnoj crnoj narodnoj no nji s crnom kapom na glavi. Turi sti bi ih onda pitali to im znaèi to slovo »U« na kapama. kupuj emo zastave s duginim bojama i natpisom Pace. orga nizacije za ljudska prava. studenog 2004. a zadarski crnoko ulja i bi od . balavim Ciganèiæima i nesretnim Iraèa nkama bez nogu. Bosna vi e nije in. zatvoreno zbog bure!«. 293 to su to domobrani? . kapne koji dolar lokalnom prodavaèu suvenira i gazdi mjesne mek-donald inice. te ih vje amo ih na balkone koje nam nose goli kameni robovi. Mogli bismo i mi tako. najveæi mali gradiæ na svijetu ili grad s najveæom tavom na kugli zemaljskoj? Nije to lo a ideja: turisti skreæu s highwaya i slikaju se uz najveæu ikad napravljenu tavu. pa u prigodnom bo iènom raspolo enju pokazat i svoje ljudsko lice. domovinu svih svjetskih budala tina«. biseru arhipelaga Gulag. vesela bi obitelj ubrzo na cesti nai la na crnu tablu s natpisom »Zadar. da bi ih sat-dva k asnije nagovarao da iskoriste jedinstvenu ponudu i iskuse èari autentiène staljinist ièke torture na Golom otoku. to vadimo eure iz d epova za obnove 291 iraèkih kola ili Elvirovu bocu jeftine grappe. naravno. U Disnevevim filmovima Mirsadu iz Foèe zaposlit æe. dr ave breskvi. Mirsada iz Foèe ne postoji. velike medijske kuæe i ostali morski psi rata. Svakako. a na ulazima u gradove daju im do znanja da upravo ulaze u rodni grad Marvlin Monroe. Mirsada. mi Rimljani zapalili smo prvu svijeæu na advent-skom vijencu. bogati talijanski indus trijalac meka srca. nego Falluja. pred svim poslovnim partnerima. Poslijepodne æemo popiti cappuccino i prolistati Corrier e della Sera. ili Louisiane. domovine eæera . i dijeliti kusur od blagdanskih pok lona crnim saksofonistima na stepenicama crkava. Na ulazu u grad turiste bi. razgledajuæi u Memorijalnom centru Jure Radiæa njegove nacrt e za most izmeðu Ognjene zemlje i Antarktika. jedan obrok dnevno i solidne me talne take. ona je Iraèanka iz Falluje koja æe jesti iz njegove kante za smeæe. U stvarnom ivotu. Nesreæa je ionako ista i sva je samo njena. voziti je rimskim ulicama na bijeloj ves pi i zaprositi je na bo iènom ruèku. Tako smo odluèili mi Rimljan i. Onda putnik skrene s autoceste na dr avnu cestu i iz ukusno dizajnirane bro ure. kupujuæi djeci maketu Maslenièkog mosta. Pa da na graniènom prijelazu stoji tabla s natpisom »Dobrodo li u Hrvatsku. Od njihove nesreæe veæa je samo na a sreæa to s dva eura mo emo svijet uèi i ljep im mjestom za ivot. Prvi je dan Do a æa. to nikad neæe biti na Rim. Produ iv i cestom. 292 Dobrodo li u domovinu budala tina ili to bi bilo da su pop Ðujiæ i poglavnik Paveliæ pobijedili u ratu Znate one table to uz iroke amerièke autoceste upozoravaju putnike da prelaze granic u Georgije. Elvir ne radi ni ta to ne rade i multinacionalne korporacije. veæ se nesreæa sad drugaèije zove i vi e nije Foèa. nadaleko poznatog »najuzalu dnijeg mosta na svijetu«. zaljubiti se u nju. to mu je na granici poklonila djelatn ica Ministarstva turizma. jebiga. mr titi se nad èlankom o Iraku. Sve dok svjerski trend setteri za sljedeæu sezonu ne otkriju novu tvrdokornu mrlju na na oj savjesti.

« »Shvaæam«. s kojim je ekipa besmrtnog Leteæeg cirkusa pod uniformama brkatih britans kih oficira otkrivala ru ièasto ensko donje rublje. citta regallo dei ustasha croati«: Dobrodo li u Zadar . dragi gospodine«. s kolonom usta kih crnoko ulja a to sliku Ante Pa veliæa nose Zadrom kao Sinjani Gospu Sinjsku. A bogami je mu ki i ivot u slavnoj Hrvatskoj vojsci.« mo èuli dobro?« »Titovi partizani. »prokleti izrodi medu usta ama izdali su Zadar. budala tina: sva ta èovjek napi e kad su sl va »k« i »1« jedno do drugog na tipkovnici to kad hrvatski nacionalisti u gradu kojega s u hrvatski fa isti velikodu no poklonili talijanskim fa istima. I da su pop Ðujiæ i Ante Paveliæ dobili rat.èudili bi se putnici pote uæi gutljaj maraschina. To je isto. a hrvatski antifa isti o slobodili od talijanskih fa ista i brutalno oèistili od talijanskih graðana. uzviknuo bi veæ sasvim izbaèen iz tak a domaæin. dok istodobno antifa istima minira spomenike i optu uje ih za . u i su upravo usta e poklonile Zadar Talijanima. a Hrvatska ih. leglu razvrata i sv akojake opaèine. od svih hrvatskih budala tina. u posljednji ih èas ist rgnuv i iz ruku razjarenih stanovnika inaèe mirnog talijanskog gradiæa na Costa Adriat ici. zbunio bi se malo gost. zadovoljno bi zakljuèio turist v lagano zagrijan maraschinom. zadarski su domaæini sad veæ pomalo iznervirani rado-znalo æu glupih turista. zar ne?« »Z apravo«.spremni! prosinca 2004. promrmljao bi domaæin u crnom. vi ste Talijani?« dar je sad ipak hrvatski?« »Da. »Ahaaa«. Za dar . 294 Sutra nji bi Corriere della Sera u svom regionalnom izdanju za Dal-maziu i Istriu donio op irne izvje taje o incidentu. slavi hrv atske fa iste. I time im zapravo spasili ivu glavu. danas bi se hrvatski turisti vozili autos tradom preko Maslenizze.« I zaista. uzvrpoljio bi se pre idente Vijeæa. upravo je kapitalan doprinos svjetsk oj budalogiji. nakon to se spusti tro-bojka i tru . »To je Poglavnik Ante Pav eliæ. ako mi je dopu tena usporedba. ne bez ponosa odgovorio bi predsjednik Gradskog vijeæa stisnutih oèiju i isturene brade.pardon. nasmijao bi se dobroæudni namjernik. a komentator lista bi pitao Hrvate kako bi se oni osjeæali da netko tako sredi tem Zagreba pro. pa niz prekrasne Cottari Piatti. »za to kao Zadrani i hrvatski nacionalisti nosit e sliku èovjeka koji je va hrvatski grad dao Talijanima?« »Zato. za hrvatski Zadar taj je saveznik usta k ih saveznika barem jednako zaslu an kao i Ante Paveliæ.« »Ne razumijem«.eta sa slikom èetnièkog vode Dra e Mihail viæa. signore Arasso bi u najboljem sluèaju bio desnièarski zas tupnik hrvatske manjine u Municipale di Zara. u èijim sivim betonskim utvrdama.autonoma tvo i talijana tvo. hvala dragome Bogu. Talijanski?! . grad poklon hrvatskih usta a.ova posljednja. » to je ovo Zadar. Najzad. prijestolnica svih rvatskih budala tina. O. 295 It's a Man's Life in Croatia ili kako je fra Luka razmotrio moguænost da mu karci zatrudne samooploðivanjem It's a Man's Life in the Army! glasio je omiljeni slogan Pvthonovaca iz kasnih ez desetih. jebo vas Tito!!!«. »zato znaèi nosite Titovu sliku?« to Tito«. »vidite. dok ne bi nai li na tabl u s natpisom »Bienvenuti a Zara. a zadarski domobrani bi odgovorili: »Zapravo. »Tko?!?« »Ttvprtzni. naime. a domaæini bi im objasnili da je Zada r. kao kad bi se zadarski usta e na Kalelarg i slikali s fotografijom popa Ðujiæa.« »Pa kad ste ga toèno oslobodili?« »Vidite. Jer da su nacisti i njihovi usta ki priprdci kojim sluèajem pobijedil i u Drugom svjetskom ratu. tehnièki ga nis mi oslobodili. bio talijanski. ima vi e nego Francuzi vina .« Silno bi se na to iznenadili na i gosti. »Zad r je Talijanima poklonio sam Poglavnik. hladno bi procijedio predsjednik Gradskog vijeæa.« »Usta ki?« »Da. nasmij ao bi se iroko Davor Aras konaèno do av i na svoje. a njegovu bi veselu dru inu usta a zad arski karabinjeri po kratkom postupku priveli sudu zbog podrivanja ustavnog pore tka Republike Italije. Vi ste zacijelo ponosni na tisuæljetnu tradiciju usta tva u Zadru? upitali bi onda turisti.mu ki je ivot bio u Britansk oj vojsci. da .« »A to su to 'usta e'?« »Borci za hrvatsku nezavisnost u«. To je autentièna hrvatska budaka tina .« »Sad shvaæamo. »Vjerojatno je mnogo us ta a izginulo u borbama za Zadar?« »Ne ba «.govorili: »Sama rijeè ka e: usta e.« »Nego tko?« »Ttvpzn«. usta a ba i nije bilo u Zadru.

Da nije tu no. zlostavljali i silovali u najboljoj man's-life-in-th e-army tradiciji. a sluèajeve zlostavljanja malih ministranata.u sudnici oni su raspomamljene seks ma ine. jer moraju èaskom u WC. Ali u sudnici . gdje i kakve. nastupa noæ u asa za ambiciozne mlade èasnice i golobrade regrute na po arnom de urstvu. a ne za mu ke igre s regrutima. ba kao u Saboru ili Crkvi u Hrvata. ako ne i veæim. pred mu kim sucem. to ju je Crk va ekskomunicirala. I kad se odjednom ti stra ni mu karci podvijena ratnog s ta a pretvaraju u pli ane zeèiæe pune ljudskog razumijevanja za te ke ivote jebaèa iz kasa i masovnih ubojica. gdje p roæelavi i otromboljeni mu karci razliveni u svojim foteljama i rezbarenim drvenim s tolicama poduèavaju ene da »manje prièaju. Taj se man's life lijepo. Do tada.prije æe mu karci sami sebi napraviti dijete i roditi nego to æe ena biti biskup ili. koji tvrde da bi mu karci teoretski mogli nositi plod u svojim prilièno elastiènim mo njama . Bol raðanja najte a je na skali ljudskih bolova i èinjenica je da ene jedine imaju muda za to. te da imaju muda tamo gdje ih mu karci ne maju. Upra vo zbog toga to ive u mu koj civilizaciji. kojega su uoèili i francuski znanstvenici. I samo zbog te biolo ke prednosti. dok strepe kad æe ih de urni oficiri maznim glasom pozvati da im mal o nalo e peæ. jer ti potentni mu jaci i akroba ti u krevetu ionako svr avaju u osmoj sekundi filma i nikad u ivotu nisu izdr ali jed anaest minuta. jes t taj to oni za raðanje naprosto imaju . jer mu karci seksualna zlostavljanja prijavljuju jo rjeðe od ena. Kakav bi to bio ljep i i bolji svijet. jer su »roðene za madraca. najèe æe maloljetnika. ratnog sta a. koje su odlikovani èasnici i frustrirani veterani Domovinsko g rata. recimo. ministrantima i r atnim zarobljenicima.mu ki je ivot u Hrvatskoj vojsci. na primjer. bilo je moguæe da. i to na njihovu alost samo viðeno. koji je u velièanstvenoj maskulinistièkoj katarzi ustvrdio kako bi svijet 296 bio ljep i i bolji kad bi mu karci mogli raðati. mu kim tu iteljem i mu kim zapisnièarom ispitat æe oni svaku tu koketnu kurvicu za to je kobne noæ nosila minicu. stvari stoje i kako poka zuju istra ivanja francuskih znanstvenika. jedini problem s mu karcima. tra eæi mi ljenje seksolog li u njenom filmu ne to jo neviðeno u pornografskoj industriji. Kako. silovanju. papa. hm. veæeg vr ta i du eg. u kojemu nam ene ne bi trebale niti za repro dukciju. je li veæ prije imala spolne odnose. kad na optu enièkoj klupi nisu pretuèene prostitutke ili predsjednièke kandidatkinje u prekratkim suknjama. èasna sutkinja Ika ariæ.. koliko toèno. nije smjela pobaciti. sakloni Bo e.. roènika i civ ila. Osvetu bezmudih mu k . ili u sudnicama. a ne raca«. gotovo panoramski dao vidjeti u onoj Latinici o pobaèaju . mastur-biranjem. kad su trojica ocvalih mu jaka obja njavala enama s druge strane kako njihova tijela nisu s amo njihova i kako ona silovana nikaragvanska devetogodi nja djevojèica.ba oznaèi poveèerje. bilo bi u asno zabavno gledati te mu karèine kad u sudnici nije Severina. kao da sve u tome od avno veæ nije viðeno. gdje æe èopor mu kih hijena rastrg ti Severinu Vuèkoviæ ispitujuæi je li veæ prije snimala porniæe. meðutim. je li barem malo u ivala u tome. A onda zamoliti èasnog suca za kratku pauzu. s pivom i dalj inskim! Bez onih dosadnih izblajhanih biæa to nam zauzimaju pola postelje i kojima drvena dr ka slu i samo da dr i metlu. Ja bih. kao i sami regruti. kako ona to naziva. da . O. i kojega bismo konaèno mogli urediti po mjeri man's lifea. veæ je mogla roditi carskim rezom.premala muda. Pa da vi dim sve te uzorite katolièke mu eve u kilometarskim redovima pred klinikama za pobaèaj e. Svatko razuman pritom zna da je taj broj mnogo veæi i da ga valj a pomno iti s istim koeficijentom kojim se mno i broj registriranih »civilnih« silovanja . veæ neki izbrijani pripuz iz Kne ije ili mu karac vi eg èina. a vi e raðaju«. Kao to su im premala za sve o sim za èe kanje pred enama i kamerama. profesor splitskog Bogoslovnog fakulteta. ba kao u vojsci. sve dao da do ivim taj utopijski fra Lukin svijet u kojemu bi mu karci sami sebe mogli oploditi i zatrudnjeti. recimo. gospiækim 297 gospodarima ivota presudi jedna krhka ena. bahato razba karen nadutih trbuha u oznojenim tijesnim sintetièkim ko uljama. Zato je valjda u pravu bio fra Luka Toma eviæ. Hrvatska je vojska priznala 52 sluèaja seksualnog zlostavljanja èasnica. zata kavaju ili r je avaju prekomandama pohotnih upnika.

odgovara usta ka NDH. svemoguæeg i sveznajuæeg. kako bi rekli Rusi . prokazuju sredovjeène tajnice i alterske slu benice.« No je li stvar ba uvijek tako razvidna. Mi Hrvati. reæi æe vam svaki prosjeèno inteligentan Uk rajinac. Ba kako je ono nepravedno zaboravljeni Jakov Gumzej proroèanski pisao u Vjesniku pr ije deset godina: »Osobe koje uopæe nisu Hrvati uzet æe hrvatske pseudonime. sve kako bi kompromitirali Hrvat sku u osvit njenog prikljuèenja Europskoj uniji? Kome. koja je nakon prijateljskog uvjeravanja da u Karlovcu ne postoji sudac ko ji æe osuditi ratnog heroja . Nije li tako i prije koji dan. sam skorup èovjekove evolucije.odgovorit æe im Hrvat nadmoæno razmislite malo: kome je odgovaralo d a Viktor Ju èenko bude otrovan? . po imenu i sposobnosti razluèivanja oèigledno Hrvat. Ni ta lak e. zaboga. i da su svi ostali narod i sirota retardirana polubraæa kakve viðamo tek o bo iænim posjetima ili na spotovima za humanitarne akcije. kao to je jedini h rvatski ministar koji je podnio èasnu ostavku bila ena.Pa samom Ju èenku. i zbog toga po kratkom postupku razrije ena du nosti. koje torbicama ml ate skinse i siju strah ulicama mu kog svijeta. jasna. Srbi? Na ravno. svakom hrvatskom Ukrajincu stvar bila jasna ko noæ. koje u slobo dno vrijeme heklaju makramee za nahtkastne i mu evnim komandosima skupljaju èarape p o stanu. A Hrvati æe do Sudnjega d ana ostati fa isti. idu na ivce uskoumna hrvatèad to misli da je njihovo pleme Bo j i narod. a oni za to odmah optu ili KGB-ove slu be u marionetskoj proruskoj vladi. veli tako u Jutarnjem listu mje tanin Ante Vuku iæ. Stvar je jasna ko Pakraèka Poljana. it's a man's life in Croatia. bistar i pametan na Oca. Lider opozicije im je skoro umro otrovan di oksinom. samo da mi budemo krivci«. a kamoli takvom inteligen cijom i mudro æu. masovnim ritualnim samoubojstvom u Wacou na Savi. ba zbog toga su Srbi to i uradili. kad su se hrvatske novine raspisale o onom usta kom mimohodu u Zadru. kao i vama. I da Tuðmanove tajne raèune ili malverzacije u Ini.jasno ko Jasna Pol jana. govoriti i pisati po hrvatskom tisku protiv idova i time stvarati la nu sliku antisemitizma. nemamo problema s brzopletim zakljuèivanj em. ukra en ljupkim kukastim kri iæem. sve dok im dr.Ha . zemlji u kojoj su mu k arci pièkice. Ba poput onih bakica iz Leteæeg cirkusa Montvja Pythona. ako ne Srbima i idovima? Izginut ce do posljednjega na vrbama i po logorima. Pa ipak. promislit e: tko je par mjeseci kasnije pobijedio na ponovljenim izborima? Ha? Vidite kako je to lako. zar ne?« E pa. i nepogre ivo prepoznaju takve judeoèetnièke komplote. U Udbini je. Hajde. na zgradi Opæine osvanuo oveæi grafit »Srbe na vrbe«. prosinca 2004. kakvima je prosvijetlio svoju u u rodbinu na obroncima Dinare. »jasna kao faul na Sevèenku: to Hrvati utjeruju Srbima strah u kosti. gdje su Srbi sami sebe vje ali o vrbe . pakraèka i upadljivo logièna. rekli bi Ukrajinci. ovi nesretni Ukrajinci. Zvonimir Vranèiæ iz zadarskog HDZ-a nije 299 objasnio da su to zapravo inscenirali novinari.odbila sudjelovati u cirkusu sa suðenjem Mihajlu Hrast ovu zbog pokolja ratnih zarobljenika na Koranskom mostu. i auto-spre-jem u drugoj ruci? Sreæom pa su Hrvati pametni na Oca. umjesto jajatih untouchables uskoka pod crnim maskama i u p unoj bojnoj opremi. primjerice. to je barem jasno. »Stvar je tu«.raca osjetila je zato ovih dana zamjenica karlovaèkog dr avnog odvjetnika Davorka Ny er -Katu iæ. T ko bi drugi napravio tako ne to ako ne Rusi. O da. recimo. a ene imaju muda. kako im ne bi palo na pamet vraæati se u Udbinu. Is tog dana kad je objavljena vijest iz Udbine. . vidite. kao fanatièna sekta Jasenovaèkih svjedoka. i onda nam deset tisuæa godina to nabacivati na nos. Evo. svijeta brkatih generala u èipkastim gaæicama i debelih biskupa nad ginekolo kim stolovima. poèesto ostanem zaista osupnut kad vidim kakvi su li jepi komadi idiota ovih ostalih est milijardi hrvatolikih majmuna koje Gospodin n ije blagoslovio niti kakvom zgodnom razvedenom obalom. kao sa S rbima i idovima s Paveliæevom slikom u jednoj. Mu ki je ivot u Hrvatskoj. 298 Tko je Hrvatima smjestio Srbe na vrbe ili kako Srbi podmeæu Hrvatima da podmeæu Srbima da podmeæu Hrvatima da podmeæu mine Prilièno mi. Kome odgovara da su Hrvati ksenofobi to tjeraju Srbe? »To je njihova ruka nap isala. pa to je upravo napadno razvidno. Zbog te biolo ke prednosti bilo je moguæe da upravo jedna ena jedina u Saboru bude do voljno hrabra da prizna kako je Hrvatska u Bosni bila agresor.

on sam sebi podmeæe? Naravno. kako bi Hrvatska ispala vodeæa neofa istièka s la u regiji. 301 Jo Hong Kong ni propao ili kako je Gotovina na slobodi jedina ekonomska sloboda koja zanima Hrvate U tjednu u kojemu su Hrvati razbijali glavu oko toga hoæe li Niko Kranjèar doæi na Pol jud ili æe Stipe Mesiæ otiæi s Pantovèaka. Ba kao to su zapravo srpski agenti i judeopravoslavna novinarska klika mar irali Zad rom preru eni u usta ke uniforme. ne valja donositi na brzinu. upravo Hrvati ispisali graf ite »Srbe na vrbe«. Kome. Hm. iako nekima neæe biti jas no taman da satima razmi ljaju. prosinca 2004. od zaglu ujuæeg Mik iæevog hrkanja u dubokom amerièkom snu. gledajuæi te silne bronèane glave. Srbima odgovara da je hrvatski predsjednik srpski agent? Ne. meðutim. nije pitao: kamo su. zaboga. nestala sva ona Titova torza? Neke zakljuèke. a da nikad nitko.vidite kako ste upali u zamku srpskih specijalaca. dr avnim ustanovama i regalima.mo da i ona stvar sa grafitima u U dbini nije tako jednostavna? Sto ako su. a budali ni cijeli dan. dakle da Mesiæ nije srpski agent. Hm. Pogotovo ako je enina ne gdje nadohvat ruke. kome drugom! Dakle. a i . odgovara daje hrvat ski predsjednik srpski agent? Srbima. Jer upravo su Srbi. oprezni su hrvatski Ukrajinci. kako vidite. onima koji su Ti tove glave godinama dr ali u kolama.sapienti sat. uopæe prim ijetio mali. upravo to Srbi ele da m i pomislimo kako oni kompromitiraju hrvatsku vlast. Razmislite zato dobro: kome odgovara Tito bez glave? Jasno.razmi ljate sad na glas vi . Boris Mik iæ . to ste nauèili. I dok su Hrvatice tako razbijale glavu oko toga je li ruèak gotov i jesu li im mu ev i dobili povi icu od èak 66 posto stavljajuæi cijelu plaæu na Barcelonu protiv Villareal a. sve kako bi zapadni svijet optu io Hrvate da podmeæu S rbima kako poku avaju kompromitirati Hrvate da nameæu Zapadu zakljuèak kako Srbi optu uj u Hrvate da smje taju Srbima igru kako bi ispalo da podmeæu Hrvatima da hoæe kompromit irati Srbe koji ele da svijet zakljuèi kako su Hrvati podmetnuli Srbima da podmeæu Hr vatima da podmeæu Srbima da podmeæu Hrvatima da su sve organizirali ne bi li optu ili Srbe da preru eni u usta e mar iraju Zadrom. E. ispi300 sali grafit »Srbe na vrbe« kako bi Zapad pomislio da to rade Hrvati. nije probudio iz svog amerièkog sna -p okazao nam je da èovjek time uopæe ne treba razbijati glavu. hrvatski pred sjednik sam sebi podmetao? E. to je barem oèito. koja je . naravno. jedan od vodeæih hrvatskih konspiraciologa Josip Joviæ osvrnuo se tako u Slobodnoj Dalmaciji na senzacionalno otkriæe Novog hrvatskog slo va o suradnji predsjednika Mesiæa sa srpskim obavje tajnim slu bama. Razmislite. Nike Kranjèara i katastrofaln og poraza Barcelone. nisu uvijek tako jednostavne. od zasljepljujuæe vizije Jadranke Kosor o gospodarskom Dis-nevlandu koji nas sa svojim arenim vlakovima smrti i blj e tavim kuæama strave èeka ako djevojèica iz Pakraca ostvari svoj hrvatski san. uopæe èuo za tu ladu? Veæina Hrvata ionako misli da rijeè zaklada znaèi »zaklati nekoga zbog opklade«. Sad vam je valjda jasnije i t ko je u Kumrovcu pod okriljem Tihe noæi bronèanom Josipu Brozu dinamitom odrubio gla vu. jedna je vijest pro la u sjeni predsjednièkih izbora. ipak. vidite. Kako bi to rekli stari Hrvati . parkovima. Za to bi. sa aljivo æe se nasmije iti Joviæevi protuurotnièki komandos i . na primjer. dakle. Za to? Zato jer je srpski agent! Ku ite? Ba kao i u afe ri POA. s namjerom da z a to optu e Srbe koji navodno to rade ne bi li taj isti Zapad pomislio da to rade Hrvati. Stvari. jo jednom: kome odgovara da je hrvatski predsjednik srpski agent? Pa hrvatskom predsjednik u.razmi lja na glas Joviæ -»preventivno konstruirana kako bi se Mesiæ pr ikazao rtvom protuoba-vje tajnih igara i jo na tome dodatno poentirao«. primjerice. Tko je od vas. kako bi svijet pomislio da to Srbi rade s namjerom da svijet pom isli kako to rade Hrvati? Ha. upravo zato da bi mi pretpostavili kako on nije sr pski agent! Znaèi.samo da napakoste Hrvatima. na prvu ruku to je jednostavno: jasno je da n ije ono to jest. ako je to tako . jedva vidljiv godi nji izvje taj o ekonomskim slobodama washingtonske z aklade Heritage? Tko je od vas.famozni deèko s Tre njevke koji s a dok pi em ove retke veæ je èetiri poslijepodne. jebiga. veæ hrvatskom predsjedniku.

priznat æete. Libanona. meðutim. Èe ka. Hrvati su se borili za slobodu na kojoj æe biti i ubojice iz Pakraèke Poljane. vlasnièka prava i ostale ner azumljive ekonomske kategorije.66 na pobjedu Barcelone . i Mirko Norac. Kuba i Brazil zapa dno od Hrvatske. ocjenjujuæi fiskal na optereæenja. A u sluèaju pobjede Villareala brutalnu zakladu grintave supruge kuhinjskim no em. poput lu-zera iz S enegala. »da ih ceo svet razume«? Ili Hong Kong. U njihovom nedavno objavljenom izvje taju za 2004. poreza i svake ekono mije. a od tranzicijskih zemalja bolje od Hrvatske su tek E stonija. Beograd se gra di« ili »Hrvatski novac u hrvatskoj lisnici«. Zaklada Heritage i The Wall Street Journal veæ jedanaest godina objavljuju svoju t op-listu svjetskih zemalja prema njihovim ekonomskim slobodama. mjestu. Slovaèka. koji i u parlamentu govore ruski. i general Ante Gotovina. Slovenija. uostalom. Ili. Ispred nas su samo takve ekonomske velesile kao to su Kambod a. i ubo jica s Koranskog mosta. to nisu propustili napomenuti hrvatski novinari. pri samom vrhu z emalja ocijenjenih kao »uglavnom neslobodne«. mo e izgledati da je Hrvatska u svom tisuæljetnom amerièkom snu malo prespaval a i da joj je mo da èak bilo bolje u Jugoslaviji. dobiv i od amerièkih struènjaka laskave ocjene za svoju monetarnu politiku i nisku inflaciju. slobodan od posla. za slobodu u koj oj neæe slobodan biti kapital.11 bodova. jedna ko kao i ubojice. novca. a ne zato to mora plaæati proviziju lokalnim mafija ima. U odnosu na pro lu godinu Hrvatska je ukupnu ocjenu pove302 cala za spektakularnih 0. Gvajane i Namibije smjestila u zlatn u sredinu tablice. Povr nom promatraèu koji je zapamtio floskule o komunistièkoj uravnilovci i ekonomskom ugnjetavanju Hrvatske. Samo to nije ni druga liga. Sloboda za koju su se Hrvati boril i jest sloboda da u svojoj dr avi neometano mar iraju s Poglavnikovom slikom. monetarnu politiku. bolje je nama biti prvi medu neslobodnima nego zadnji medu slobodnima. jer ekonomska sloboda nije ona za koju su se borili. a bogami nije ni Zapad. da svo ji na svome podi u 303 spomenike nacistima i slobodno po zidovima ispisuju samoglasnike koje god oni ele . veæ æe Slobodan biti Praljak. za slobodu s koje æe se braniti pljaèka i i varalice. Hrvatska tako ne zadr ivo grabi prema kapitalistièkom blagostanju u kojemu æe svaki Hrvat biti tako eko nomski slobodan da neæe uopæe raditi. kako prenosi nacionalna informativna agencija. Uz fantastièno 67. Svakome æe istinskom domoljubu krenuti trnci uz kralje nicu kad vidi tablic u na kojoj su medu osamdesetak neslobodnijih dr ava samo Haiti. Radije je. Sto zvuèi kao kad smo onomad skandirali »D ruga liga Zapad«. Maðarska. Latvija. nego zadnji u gradu«. I kad stranac na e nekretnine nije mogao kupiti zato to nije smio. kao u sluèaju Nike Kranjèara. Eh da. silovatelji i ratni zloèinci. godinu. znaèajno popravivsi svoj plasman na Heritageov oj ljestvici. i èinjenica da je Gotovin a i dalje na slobodi otprilike je jedina ekonomska sloboda koja Hrvate jo zanima. to ne brine. koja se hvali èetvrtim mjestom na He-ritageovoj lj estvici. Medvedgrad se gradi« Hrvati su se borili za slobodu da sami odluèe kako æe propasti. Hrvatska bilje i konstanta n napredak. mjesto po stopi nek orum-piranosti u nedavnom izvje taju Transparencv Internationala. Hrvate. Bugarska.ndeks ekonomskih sloboda to zna svako dijete indeks od 1. Pod parolom »Zagreb ne radi. Estoniju. s kojima su Hrvati onomad krenuli u boj. Po onoj staro j hrvatskoj ekonomskoj poslovici »bolje prvi u selu. Sto.7 4. èitava treæina stanovni tva. gdje se barem znalo da se privatna tvornica lakih metala ili poljoprivredni kombinat ne mogu imati zato to to ne do pu ta Centralni komitet. Pogledajte. strane investicije. Litva. Kojekakvim indeksima koji ma se mjeri sloboda tr i ta i kapitala mi ne razbijamo pretjerano glavu. Sto toj bijednoj dr avici velièine stola za ping pong . kako je poznato. razbijamo bejzbol palicama i sjekirama. i u èijim u ima jo odjekuju parole »Zagreb radi. Mongolija ili Mauritanija. Lijepa se na a tako u dru tvu Ugande. a ne birokrat iz privatizacijskog fonda koji tra i sto tisuæa eura. u boj. koji je na famoznoj tablici zaklade Heritag e uvjerljivo na prvom mjestu. kad veæ insistirate: na listi 155 obraðenih zemalja Hrvatska se nalazi na . Albanija. Sto Estoncima vrijedi sva ekonomska sloboda ovoga svijeta kad im se dr av om vrzma 400 tisuæa Rusa. na ulo enu plaæu osigurava lijepu ekonomsku slobodu do prvoga. Maked onija i nekoliko biv ih sovjetskih republika.

va-kati sendvièe s kavijaro brisati usta kravatom od 200 eura. naime. zato æe sad u veèernju kolu. poklonit æe svojih. kako bi postali svjesni svoje dru tvene odgovornosti prema kultur i i socijalno ugro enijim slojevima dru tva.mala. i da su raèunali arapskim brojkama umjesto njemaèkim markama? Za to stvari ne bi ostale kakve su i dosad: s jedne strane mi . hm. pa da vam uvrijeðeno odgovori kako je »u dinarima svatko bio milijun a . iz doba dok je Oprah jo bila debela. nego si vercao petarde. a s druge strane oni. na primjer. pos ve je razumno pitati bi li ikada bili tako bogati da su èitali Krle u umjesto carins kih deklaracija. proèelnik Ureda za kulturu grada Zagreba. Vi.zgr o en zgra anjem nekih cjepidlaka zbog pola milijuna kuna donacije njegova Ureda za f amozni VIP operni bal u zagrebaèkom HNK . Mora li na domaæi dinaridski milijuna biti ba tako glup da se naljuti i kad ga nazove te dinaridskim. kako smo to zamislili gospodin Stojsavljeviæ i ja. menad erskim kreditom kupio trgovaèki lanac i sagradio poslovno ca rstvo? kola nije bila za mladog gospodina. na kojemu æe vlasnici auto-salona u crnim sm okinzima uz taktove beèkih valcera vrtjeti èaèkalice s kraja na kraj usana. pametna. A ne biste vjerovali za kakve sve stvari mo e biti odgov oran jedan odgovorni porezni obveznik. nikad ni neæe. evo recimo petsto tisuæa kuna. iskreno æe vam reæi daje nij e gledao sigurno veæ mjesec dana. ka d pod kineskom èizmom »Hong Kong radi. neobrazovana telad s erudicijom lièkog krumpira. Ili. Zar vam ne smeta to su nam bogata i tako nepodno ljivo plitki. piti Dom Perignon »iz ampanjca«.rekao doslovce ovo: »Na a je odgovornost obr azovanje bogata a. koja ne zna odgovor ni na pitanje za sto kuna . bis tra i vrijedna teslad to poput lièkog genija zna odgovore na pitanje za milijun kun a. Nisi htio iæi u kolu kad i sva ostala djeca. u crn om fraku i limuzini od 200 tisuæa eura. ispisati vam èek na milijun i cupkajuæi na no nim prstima nestrpljivo poput dj eteta reæi: pucaj! Pitate li na eg tajkuna to misli o operi. veèernja kola za tajkune.montirati skupi drveni pod p o kojemu æe plesati valcer. o ne. to bi izgledalo ovako : socijalno ugro eni slojevi dru tva. sad nas je veæ trojica. To se. zove obrazovanje bogata a. primitivni i neobrazovani? Pitate li. bogata i. nego ravno u Hrvatsko narodno kazali te. on æe bez krzmanja izvaditi èekovnu knji icu. Pitate li ga pak to trenutaèno èita.za to uopæe obrazovati hrvatske bogat a e? Nije li njihovo temeljno ljudsko pravo biti glup i neobrazovan? Na koncu. da su umjesto sajmova rabljenih automobila obilazili sajmove kn jiga. recimo. za organizac iju neviðenog Bala po uzor na onaj beèki. al ajde ti kume budi milijoner u eurima?« Odnosno. koji je .« U praksi. kako stvari stoje. ali da mu se daleko najvi e svidjela ona o retardi ranoj djeci. hrvatskog bogata a bi li s e usudio odgovoriti na pitanje za milijun kuna. Evo. Netko ba ljubopitljiv mogao bi. gdje æemo i èupati sve s jedalice i novcem poreznih obveznika . je li? E. pitati . ali milju kuna nikad vidjeti neæe. 25 tisuæa per capita. sijeènja 2005.vrijedi bruto nacionalni dohodak od 174 milijarde dolara. a utegnute antilope oèajnièki okretati svoje tanane vratove u potrazi za fotografima dru tvenih rubrika. lijenèino glupa! . a Sangaj se gradi«? I kad ne mo e iz sveg srca sl obodno zapjevati »Jo Hong Kong ni propao«? Jer za razliku od Hrvatske. statistièki najuredniji po305 rezni obveznici. da se vratim na poèetak teksta. na æe vam biznismen izmeðu dva zalogaja janjetine reæi da redovito uz Jutarnji kupuje onaj Enciklopedijski rjeènik u 12 svezaka. ali da æe ga proèitati tek kad sakupi svih 12 nastavaka. i to ne u bilo koju kolu. ja i gosp odin Vladimir Stojsavljeviæ. g lupi. meðutim. ako vam je tako dra e. pod rukom. 304 Bal krumpira ili kako je na kraju bala ispalo da ste vi krivi to su nam bogata i glupi Ne znam za vas. ali ja sam odgovorni porezni obveznik i ne samo da mi nije sveje dno kamo odlazi novac to ga uplaæujem na iro raèun dr avnog proraèuna veæ me priti æu i r uge dru tvene odgovornosti. s Miss sjetve za 2004. preprodavao ukr adene automobile. priglupa.koji za razliku od tebe imaju neku jebenu odgovornost za tvoje obrazovanje. ne osjeæate li se barem malo suodgovorni zbog toga to su nam tajkuni mahom neobraz ovani i tupi? Ukoliko se i vi osjeæate odgovornim zbog toga.

meðutim. kad za isti monta ni pod glavni sponzor Op ernog bala VIPnet prilo i jo cijelih milijun i 750 tisuæa kuna. da seks s vi e od dva partnera uzrokuje rak grla maternice. da vam objasnimo za to tajkune treba obr azovati i to je to »dru tvena odgovornost« hrvatskog jet-seta »prema kulturi i socijalno ugro enim slojevima dru tva«. ispraæate mazgove na crvenom tepihu. Samo vi na kraju ovoga teksta stojite namr teni poput gipsanih grifona na fasadi H NK. U kratkim crtama vi ste barem siroma ni i ne treba vam sve crtati to je ono kad vi date pola milijuna kuna za pod po kojemu æe se Blachnikov e cipelice vrtjeti po Straussovu taktu. dakle vi. samo jo jedan primjer. ying-yang pameti i ljepote. a prestaje raðanjem. Laici æe. Ukoli ko je. moæi i gluposti? E. dakle dr avna tvrtka. a sve samo da bismo se toplo nadali kako æe na njoj za mlade umje tnike biti prikupljeno 150 tisuæa eura. ta ja zn am. mudrosti i snage. te ko je razumjeti. to je ubijeni ivot. 307 Tajna ljudi u bijelom ili kako je hrvatska znanost dokazala da avioni zapravo ne mogu letjeti Bilo je i vrijeme da se poènemo gaðati argumentima i dokazima. kad dakle organizatori velikog Opernog bala 306 sakupe tako dva milijuna i sedamsto pedeset tisuæa kuna. pra znoglave vlasnike benzinskih crpki i pediterskih tvrtki kojima leptir-kravate sto je kao biskupima prezervativi. Najzad. I kad se èovjek sjeti da onaj hoh tapler Radman za svoj Institut za is tra ivanje ivota tra i milijune samo da bi de ifrirao DNA. Ugledni kirurg otkrio je tako da masturbacija izaziva tumor. da virus HlV-a prod ire kroz prezervativ. dakle dr ava. da bludnici ive 10 godina kraæe od èednih i da je neplodnost kazna za promiskuitet. i da takva djeca po sv im svojim karakteristikama »nisu ljudska biæa. vi e smo u medicini post igli u zadnja dva tjedna nego u prethodna dva milenija! Neobrazovani bi. Naime. nadu da æe skupe lo e za bal biti rasprodane i da æe tako sakupiti planiranih 150 tisuæa eura za kolovanje mladih pjevaèa . jer i zametak od par stanica je ljudsko biæe. pitati je li onda seksualno i ivljavanje nekog upnika nad djetetom zaèetim umjetnom oplodnjom. da bi na koncu u Jutarnjem listu izrazili. Hrvatska je znanost tako dokazala da ivot nastaje ubojstvom. zar nije bilo jednostavnije odmah dati sig urnih 150 tisuæa mladim umjetnicima? I jo bi ostalo vi e od 200 tisuæa eura za. ali neukima ponekad i najjednostavnije znanstvene istine zvuèe prekomplicirano. citiram. Umjetna oplodnja je zloèin. naime. kad pola milijuna kun a za bal bogata a doda i INA. trez veno objasniti da je to to upnik radi s takvim djetetom. strogo formalnopravno uzev i. nego stvari«. zato smo tu gospodin Stojsavljeviæ i ja. s nadmoænim smje kom kojim preko put a. odg ovaraju znanstveni autoriteti. pred Fellner-und-Helmerovom utom palaèom. Hrvatska medicinska znanost u utkala je ignorante te ko osporivom èinjenico m da djeca zaèeta umjetnom oplodnjom »sanjaju ljude u bijelom«. k ojom dragi Bog èuva ljudski rod od nasljednih bolesti. Znam. i da prepustimo rijeè s truènjacima. a mi smo do istog otkriæa do li plaæajuæi milodare. odnosno 366 tisuæa eura. krivièno djelo? Ili se ta djeca tr etiraju kao gumene lutke i druge prikladne stvari? Mo da su »ljudi u bijelom« koje oni sanjaju sveæenici? Vidite kako neukost mo e biti opasna! Znanstvenici æe. mogli pitati je li embrio iz epruvete takoðer »stvar«? Ne. poroðaj je ubojstvo! To se zove »teorija relativn og nataliteta«. Ignorancija zato mo e biti jako opasna. ali ima para da kupi i kviz i Tarika Filipoviæa i Hrvatsku televiziju. do dna. struènim rjeènikom kazano. 308 .. meðutim. terapijom uni ten. onda je stvar. E vidite. sve je i organizirano samo za pomoæ mladim pjevaèima. Nikad od vas neobrazovana budala! sijeènja 2005. dakle kao jedna velièans tvena manifestacija »dru tvene odgovornosti prema kulturi«. nj egova stvar. obrazovanje mladih bogata a. Nije li t o svemirska ravnote a na kojoj poèiva svijet. A ako se razvije i rodi. sti æete oèi i raèunate u glavi: ako je za ovu rijetko snobovsku prc-paradu skupljen o 366 tisuæa eura. Uopæe. upravo zbog takvog pametovanja vi æete uvijek biti tamo gdje ste i sad: odlika i s tramvajske stanice na Trgu mar ala Tita.

ka e nitko drugi do dr. vi ste roðeni najsuvremenijo m. juri ka devetnaestom . a ne primitivnom umjetnom oplodnjom? Kako æete znati? Dobro pitanje. Kao to smo vjerovali da je dr. Ostat æe jo samo u Bibliji pronaæi lijek za skorbut i hrvatska æe moderna trgovaèka mor narica zavladati svijetom. pa je i naj ivljoj ma ti te ko za misliti to nas èeka sutra. 'N eèist!'. sve je u redu. eto. tvrdi on na televiziji smrtno ozbiljnim glasom.Nije li fascinantan napredak medicine u Hrvata? A jo juèer mislili smo da je umjetn a oplodnja vrhunac medicinske znanosti. tko zna. i neka mu je stan izvan tabora. Otkrit æe hrvatska znanost. U koliko pak budete vidjeli bijele mi eve. 310 Zabranjeno za pse i pu aèe . da je tuberkuloza nei zljeèiva i da se od masturbiranja su i kralje nica. Saznat æe i kako ta star ozavjetna medicinska enciklopedija propisuje enama s menstruacijom da se sedam da na zakljuèavaju u sobe kako ne bi prljale svijet. a onda nam je jedan od vodeæih psihijatara objasnio da je homoseksualnost bolest koja se lijeèi. Dokaz? Biblija lijepo opisuje. nade nemaju niti utjehe za Sudnji dan. Zamislite kako 309 æe nam se ivot izmijeniti kad hrvatski znanstvenici otkriju da avioni ne mogu letje ti jer su te i od zraka. »Biblija je najbolja medicinska k njiga«. Dah novog doba veæ se æuti: Ministarstvo znanosti i obrazovanja minira Radmanov Inst itut i uvodi u kole »tradicionalan pravopis« iz doba ilirskog preporoda. Tuðman umro od raka. a biskupi dokazuju da »Internet i raèunala potièu sam oljublje i razaraju obitelj«. Struènjaci ka u: ako noæas budete vidjeli bijele ljude. gornju usnu neka prekrije i vièe: 'Neèist!'. na èetiri golem a slona.kamenovanjem bludnica. i kad kolabira cjelokupna svjetska zrakoplovna industrija . i dalje. jer okru tna je kob gre na roda«. Vlada razmi lja o zabrani pobaèaja. mnoga æe neuka ena nakon toga dobro razmisliti prije nego se javi u Petrovu . takozvanom hrvatskom bezuvjetnom oplodnjom: otac je malo popio. is ti onaj to upozorava da masturbacija izaziva rak. Zato ga je valjda i prizivala. priz ivanjem Boga. a na a mala Ljudevit Gaj-zajednica nezadr ivo. sve do blistavog srednjeg vijeka. na suvremeni naèin. kako se irenje spolnih bolesti sp rjeèava . I to sve dok Hr vatska za znanost iz bud eta izdvaja svega dva posto. Sto ste mislili. Istina. njegova Rebeka rodila blizance. a pone to je jasnije i za to se ministar zdravstva operirao u inozemstvu. vi ste zaèeti umjetnom oplodnjom i za vas nema nade. Svijet je zaglavio u 21. stoljeæu. umru li opet rano. pa je majka v idjela svoga Boga. za to inaèe oni krikovi iz Petrove? veljaèe 2005. »jer okrutna je kob gre na roda«. katolièki gurui p ozivaju na paljevinu televizora. Epidemiolozi æe u Bibliji naæi i podroban opis lijeèenja zaraznih bolesti: »Po to ga sveæen k pregleda. neka ga proglasi neèistim. A mo da i otkriti morski put za Indiju. »ako ive dugo. nisu ni za to i na koncu im je tarost neèasna. Skoro smo dopustili istospolne brakove. najmanje u Europi! Sto bi te k bilo da ula emo europski prosjek od pet posto? Pa Nobelova bi nagrada u Hrvatsko j bila uvjet za zapo ljavanje! Priprost èovjek poput vas pita se koliko su knjiga ti eksperti morali proèitati da b i otkrili ono to mi danas prihvaæamo kao svakodnevne èinjenice? I iznenadi se kad èuje da je sva pamet svijeta u jednoj jedinoj knjizi. Oni pak bez predrasuda prema znanstvenim dostignuæima i sami æe zaviriti u Bibliju i otkriti kako Izaku nije padalo na pamet voditi enu kod Asima Kurjaka. kao to se dugo vjerovalo. veæ je prizvao Boga. u uzbudljivo vrijeme nevjerojatnih otkriæa. zub za zub«? ivimo. kako znamo. Ne osjeæate li i vi beskrajnu sreæu to s te se rodili u samo podne ljudskog napretka? I to. djeca uèe da j e èovjek nastao od zemlje i blata. nije li u tom opse nom ud beniku precizno opisana i transplanta cija ljudskih »organa« »oko za oko. ili da gromove baca Ilija Gromovni k i da je Zemlja ravna ploèa koja ne stoji. Damir Bukoviæ s Klinike za enske bolesti u Petrovoj.« Kakvi imunoglobulini. a u poglavlju o pedijatriji vidj et æe kako Jahve uèi da izvanbraèna djeca. usput. da bi nam suvremena znanost na koncu dokazala da je zapravo zaèaran voodo o-ritualom. seroprofilakse i kem oprofllakse! Najzad. s budnicama i davorijama na usnama. nego na tri. nakon èega je.

Za obranu od pijanih vozaèa. Pa ipak. Arape. Dan-dva ranije. pu aè vas ne mo e ubiti ako se dr ite sasvim lako pamtljive upute: izbjegavajte provesti s njim nekoliko godina u istoj prostoriji. Iz nekog razloga. muslimane i homoseksualce. Èovjek koji promrzao cupka ispred robne kuæe s cigaretom izmeðu ka iprsta i srednjaka prezreniji j e od onoga koji do njega prosi.ili za to na pi toljima nema upozorenja da »oru je uzrokuje prestanak rada srca« Prije nekoliko dana hrvatska javnost okirana je odlukom suda da onom makarskom zl atnom deèku. I to je u redu. oni su dokazano dru tveno tetni: ne uni tav samo svoje zdravlje veæ su opasni i za ljude koji su u njihovoj blizini. morale prijeæi ulicu. Vi ne morate doæi kod mene na veèeru poslije koje æu zadimiti stan. Ipak. pu aèi sve te e dobivaju posao. pa i u Hrvatskoj. Za razliku od njih. Pu enje je njihov izbor. to medici na nikako nije uspjela dokazati za. ula tenim automobilima nema golemih fotografija ljudskih organa rasutih na cesti s upozorenjem Driving is a health hazard!. Nema na kutiji malokalibarskih metaka masnim slovima otisnutog . meðutim. jo nije izmi ljena tako jednostavna obrana. to je svojim BMW-om usmrtio dvije srednjo kolke. ili na alteru za izdavanje vozaèkih dozvola. ba kao to je njihov maloljetni ubojica smio voziti BMW. od èega æete dob ti kolesterol ba kao i pu aèi rak. I to je jo va nije. Iz nekog razloga. 19-godi nji mladiæ u Bjelovaru usmrtiti maloljetnicu koja je na zebri mirno prelazila ulicu. odustajuæi u vrijeme politièke korektnosti od ideje da proganjamo 311 Crnce. od pu aèa se naprosto mo ete skloniti. recimo. Pu aèi su tako postali najomra enija i najdiskriminiranija dru tvena manjina. a Srbi nezgodna prezimena. homoseksualce i ostale dru tveno tetne kategorije. ponek ad i sa stra nim fotografijama ljudskih organa uni tenih rakom. Da je s dvanaest kuna do ao na trafiku kupiti kutiju cigareta. kao to ja ne smijem pu iti u kinu ili autobusu. onih to su sami sebi krivi i nitko drugi. Sto je jo neobiènije. Ne ma i te spiskovima milijuna mrtvih od raka: u tim je statistikama golema veæina takozva nih aktivnih pu aèa. Najzad. dvije bi Makaranke ovih dana polagal e svoje prve ispite na fakultetu. meðutim. a slièno razmi ljaju i u ostalima. kao to je va izbor McDonalds ili peèeni odojak u nekoj zagorskoj krèmi. oni zauda raju i imaju ute nokte. Da je isti natpis stajao na ulazu u auto-salon BMW-a . Nitko. natpisa »Alkohol teti zdravlju«. za neprijate lje izabrali pu aèe? Na em se rasizmu sviða to to oni nose znakove svog identiteta. a 25-godi nji Zagrepèanin na pje aèkom prijelazu pok osio 86-godi nju staricu. pi vo ili automobil. Na etiketi njegove rakije nema. Italija je prognala pu aèe iz svih barova i restoran a. ili smrskani u zavoju izravnim udarcem automobila èija je golema reklama na jumbo plakatu uz cestu mo da zadnje to su vidjeli.0 promila vi e pogaða u ljude koji nakon ruèka u èa i vina u ivaju bezopasno kao u cigareti. Prije nekoliko dana u Zenevi je potpisan globalan sporazum kojim se zemlje èlanice WHO-a obavezuju na zabranu ogla avanja duhanskih proizvoda i veæ znane markice upoz orenja. 17-godi nji je klinac kraj Osijeka automobilom sletio u kanal i ubio svog suvozaèa. nijedan od automobila kojima su obijesni klinci poubijali peto ro ljudi na vratima nije imao veliki natpis »Upravljanje vozilom je opasno za zdra vlje«. najva nije je od svega to to su oni najbezopasniji i najmiroljubi-viji. i usko ro æemo uz prigradske ceste nailaziti na napu tene kuæe na kojima æe pisati »Zauzeto. prodavaèica bi mu ljubazno pokazala natpis koji upozorava kako je zabranjena prodaja duhanskih proizvoda o sobama mladim od 18 godina. meðutim. nema ih ni na kun dacima pi tolja i pu aka koje mo ete kupiti lako i jednostavno kao kutiju cigareta. makarski maloljetnik nije imao nikakvih problema kad je s vreæom tatinih para kupovao automobil koji razvija brzinu od 280 km na sat. kao to nevini svakodnevno ginu od ljudi pod utjecajem piva koji se najn ormalnije ogla ava i prodaje. sve lak e otkaze. Neke su zemlje zabra nile pu enje u javnim prostorima. samo koji dan kasnije. m eðutim. koji pu im za svoj æeif i nikada vam ne pu em dim u li ce. nikada nikoga nije ubio pod utjecaje m duhana. Èak i famoznih 0. onako kako Crnci imaju tamnu put. onako kako æete u isto lice dobiti aku pripitog hu-manoida ili branik njegovog terenca. iz nekog ra zloga va a sam najveæa opasnost ja. Pu aèi nose smrdljive tapiæe u rukama. Srbe. nego one kojima j e sad i slu beno svejedno jesu li popili èa icu ili bazen rakije. Dvije mlade Makaranke su. Jednako kao to æe. koje u zapadnim zemljama zauzimaju vi e od polovice kutije cigareta. kaznu smanji na samo dv ije godine zatvora. Na elegantnim . nepu Za to smo.

Kako je Sofka zajed no s Tarzanom ulazila u Bobis na Rivi i s u icanom lovom naruèivala dva pelinkovca. ni za ga enje edi.9 opa sno ugro avaju zdravlje ljudi u njihovoj okolini. onako kako st e mene upozoravali da pu enje nije zdravo. bez broja. i skonèati na kraju u radosnom. Sofka je bila udata. Svojedobno je u Splitu pripiti mu karac. prepu tala du u hladnom vjetru i odlazila u ona j bolji svijet iz ciganske molitve: »Pamet u glavu. ali svi su u Splitu znali da je Sofka Tarzanova ena. u gradu poznatija kao Sofka. aren om u uru Pazara. bila je pretposljednja splitska Rom kinja. Sofija Seferoviæ. A njena adresa bila je park iza Autobusnog kolodvora. 312 A oru je. Polovicu batuda koje æete èuti na splitskim tek atima ni ona ni Tarzan nikad nisu izgovorili. veæ samo. meðutim. Kako im je Gradsko poglavarstvo kupilo kamp-prikolicu. ona je zaista naruèivala i ispij ala po dva pelinkovca. Sofija Seferoviæ legla je na hladni asfalt splitskog Pazara i pod glavu stavila k artonsko pakiranje jaja. ljubavni par kakvog ima svaka pristojna urbana mitologija. iskljuèivo i upravo za ubijanje. Da. Sofijin ivot. Jo za ivota postali su Tarzan i Sofka novi splitski Roko i Cicibela. S njom je g otovo uvijek bila i sada posljednja splitska Ciganka Fatima Bajriæ-Haliloviæ. a oni je galantno odbili. svemoguæi Bo e. Ako pak u meðuvremenu na ulici brzinom od 140 na sat na vas naiðe kakav veseljak u kabrioletu. Dok su Spliæani veselo komentirali najnoviji ispad popularne Sofke. da bi ih onda sama oba iskapila na eks. 313 Balada o Sofki i Tarzanu ili za to volimo pse i ljude lutalice Tako valjda nastaju romantiène legende i urbani mitovi. o ujka 2005. spretnom kontrapunktu njene patnje. Njihove se zgode i batude preprièavaju i preprièavat æe se jo dugo. Ovaj put. kad drugi put bude bude stvarao svijet«. bio je pos ljednji. iza ao iz auta i èovjeka u vozilu pred semaforom hladnokrvno ubio hicem u glavu. to kad jednog dana iskorijenimo pu enje? to æe doæi na red? Pola ekrana zauzimat æe natpi »Gledanje ovog filma opasno je za va e mentalno zdravlje«. naravno. svakako æe u posljedn jem èinu Sofka tiho umirati od tuge za Tarzanom.upozorenja da vatreno oru je »uzrokuje prestanak rada srca i razaranje vitalnih org ana«. a njegova ena i majka ostale su same na 314 asfaltu. svakako ih upozorite da su vo nja u pijanom stanju i p ucanje iz automatske pu ke ru ne navike. Da. nikad ozakonjena potpisom u matiènom uredu i vlakiæem u mesinganoj sali n ekog prigradskog restorana. Nije bilo prvi put da Sofija zaspe nasred tr nice. I kad Split bude jednog dana pisao operetu o njima. U utorak. i da brzina od 140 na sat i kalibar 7. Onda je prije nekoliko godina Tarz an umro. ni za raz o enje djece u kolu. ali u libretu ne pi e kako je nakon toga. nije bio opereta. ona j e pod njihovim nogama lagano. ne slu i ni za u ivanje nakon ruèka. Ni njegov automobil. Uèinite to ljubazno. podmet nuv i pod glavu kakvu kasetu ili svoju prljavu maramu. prvog dana o ujka. Njena vi egodi nja lj ubavna odiseja s Tarzanom Bajriæem nije . barem od onih administrativno registriranih u Zavodu za socijalnu skrb. pred oèima etaèa na Ri . naravno. ili na sjednici gradskog poglavarstva s retnete lolu s kala njikovom. Na naslonima fotelja u sal onima namje taja stajat æe upozorenje kako »Dugo sjedenje izaziva smrt od poveæanja masn ih naslaga«. ni prazna boca na suvozaèkom sjedi tu. u snu. a za ki nih noæi i pod nadstre nicom stanice gradskog autobusa. ponekad na travi. Ve likim crnim slovima na » tetnost za zdravlje« upozoravala je samo parola na kutiji cig areta u pretincu. jer dra e je njima bilo za krov nad glav om imati vedro nebo ili prljavu nadstre nicu od pleksiglasa. provjerio sam. Preko donje polovice Playboyeve duplerice u crnom æe okviru pisati »Ma-st urbiranje izaziva atrofiju kralje nice«. jer koji put je spavala na kamenoj klupi. d akle s »prijavljenim boravi tem« u Splitu. meðutim. ni pu ka u prtlja nik u nisu imali nikakva upozorenja o tetnosti za zdravlje vozaèa i njegove okoline. Sofkin a svekrva. Kako je o Bo iæu znala pjevati i plesati pod golemim bo iènim drvcem na splitskoj Pjaci. Hvala na takvoj civilizaciji. iznerviran to je automobil ispred njega st ao na uto.

. i nisu se ni ta vi e ili manje voljeli. onoliko iskrena koliko i neobavezujuæa: nitko tog ps iæa neæe udomiti. Na dan kad je pokopana Sofka. Gospodinom zovu moga oca. koji s u onomad ivjeli na drugom kraju Rive. To je ona vrsta prigodne ljubavi kakvu osjeæamo prema psu lutalici iz novina. Molim Vas. bila je poput carinika koji silazak na Rivu naplaæuje pelinkovcem u jednoj od onih kolodv orskih pelunki. Ne pi e kako je Sofka odlazila pred kolu Poji an i tamo pijana maltretirala Mufija i Vericu. kraj splitskog Tarzana i njegove D ejn. Tarzan i Sofka pridru it æe se panteonu osebujnih splitskih oridinala. ivi u priko licama. ako dragi Bog usli i ciganske molitve i bude pametniji kad ga drugi put bude stvarao. Zovite me samo Isus. Ona i Tarzan izgledali su upravo onako kako u svijetu iz reklama za osiguravajuæa dru tva izgledaju Cigani: nametljivi. Samo su.. od svog Tarzana dobivala krvnièke batine. Vazda pijana i uvijek na mom putu u grad. è k i bez Centra za socijalnu skrb da ga ukopa pod lovrinaèke èemprese. Osim toga.kao to j e i Sofka bila popularnija . hvala. Osloboðeni svake identifikacije i slobodni od optereæujuæe solidarnosti. Neobièna mi je èast ugostiti Vas u mojoj maloj. osjeæajte se kao u Svetom pismu. Sofija Seferoviæ bila je nesretna ena. Roku i Cicibeli. ba kao Roko i Cicibela. prlj avom. uostalom. a nikad za na im stolom. . Mogu li Vas ponuditi neèim? Èa u vina? Mo e i obièna voda. doimala se stari je nego to pamtim pokojnu babu. z ato su piæe koje smo im plaæali uvijek pili za ankom. Paradoksalno. epav i uz to posve negla-murozan kri anac. kao ateist tra im odgovore na neka pitanja koja me. Mi. nitko ne bi ni primijetio da ga nema. Za razliku od bezimenog nesretnika.. ta je suæut bila veæa . koji s u na Baèvicama uz petoro svoje djece pod krov primili i Sofkinu djecu. ne znamo da æe svijet iz reklama za osiguravajuæa dru tva. Nisu oni bili ni ta sretniji ili nesretniji od nas. Takva 315 je otprilike i tuga za njima. èuli smo. naravno. Sofku smo voljeli jer nas je njeno poni enje z abavljalo. Njima je. bez formalnosti. veæ od obiène i posve neliterarne upale pluæa.jer je bila Ciganka. Bil i su na i onoliko koliko su od nas bili drugaèiji. neuredni.vi. 316 Intervju s Isusom Kristom ili kako je Sin Bo ji postao predsjednik Hebrejske èiste stranke prava Dobar dan. prljavi. umrla od tuge za Tarzanom. dakako. o ujka 2005. Iako gotovo moja vr njakinja. Zato smo im dali brodsku olupinu i kupili kamp-prikolicu. U libretu ne pi e da je njena najstari ja kæi Vesna veæ godinama u domu. biti isti kakav je na danas. ljudi vole takve redi-kule: smijat æe im se kad Tarzan bude nogama mlatio Sofku. pa to mo e unijeti z abunu kod èitatelja. niti je nje no poni enje bila na a sramota. O. brojni znanci su me u nevjeri ci pitali je li istina da je umrla Sofka. Onog dana kad je skonèala pod kontejnerom na Pazaru. No. jer on je prljav. Za dnji put Sofku je valjda oprala ki a to je pala one noæi kad je zaspala na klupici u parku.K. od nas trebao samo dupli pelinkovac. no. is tinski bilo ao kad su èuli za njenu smrt. naime. crvljivom brodu na Mateju ci. Tako valjda nastaju romantiène legende i urbani mitovi. a da je njenog mlaðeg sina Mustafu i kæer Vericu udomi la jedna obitelj na Baèvicama. malom kri ancu koji æe biti uspavan ako ne nade udomitelja. skromnoj kolum ni. Spliæanima je. a taj naèin nikad nije bio na . Zato im nikad nismo dopustili da nam se previ e pribli e. jer je za Cigane to naèin ivota. Karuzu. Sofija Seferoviæ nije. Picari. Jer likovi iz operete »Tarzan i Sofka« slièniji su nam nego to smo sp remni priznati. jer Cigani su èudan neki svijet koji. hm. svoju ljubav i nesreæu pokaz ivali svima kojima je tako bilo lak e vjerovati da su voljeniji i sretniji. zbunj uju. u napu tenom. u hla dnjaèi splitske mrtvaènice veæ je mjesec dana le ao jedan Spliæanin bez igdje ikoga svog. platiti im piæe da se mogu smijati kad budu brbljali besmislice. Vidite. Pored svih Spliæana koji su voljeli Sofku i njenu djecu. mali Mufi i Verica dom su na koncu na li kod dobrog Nijemca Uwea Mullera i njegove Hercegovke Edite. Da je na Pazaru skonèao kakav »na « pi janac. a o nda im kupiti kamp--kuæicu. glasni. Isuse. nemojte sumnjati u to. Gospodine.

citiram. Obrambeni rat oslobaða odgovornosti za zloèin.? Boris. Vidit e to se danas radi u rimskim palaèama! Na koncu. Gledajte. Ne. Boris. Ja nisam Rimljanin. hvala. nacija.. Moja je prva zadaæa uspostava nezavisne i suverene idovske dr ave. moglo bi se i tako reæi. zar ne? Boris.. Borise. kazali ta. to je krivo interpretirano. Mo e li se u borbi za takvu dr avu poèiniti zloèin? Ne. Uz du no po tovanje.. Izvolite. ne treba to shvatiti suvi e doslovno. 5:44). nisam tako shvatio Sveto pismo.. Imat æemo je tek za 2000 godina. to zvuèi sjajno. Kao to ne mo ete poreæi da je Rim ovdje sagradio ceste . Dakle. to ja da radim. kad ste èitali prijepise prijepisa.. . ne ubij. Ljub av medu ljudima. ne. kad svaki narod bude imao suverenu dr avu i nadbiskupa po dreðenog papi. smisao moje vjere nije ba tako irok i apstraktan. Poznajem Barabu. onda nama takva Europa ne treba. pretpostavljam. Jasno. a p ognute glave i s herojima u zatvoru. naravno. ljubavi i kupovini. A ja se bo jim da æe ulaskom u Rimsko carstvo biti legalizirani blud i homoseksualnost. Moram li ja onda voljeti susjeda koji je bio u vojsci SAO Krajine? Ne budite smije ni. treba napraviti da bi ih netko o tkupio. Gdje je toèno va a dr ava? Nemamo jo dr avu. da ga gaðam kruhom?! Vama je. Boruse. Isprièavam se. spas èovjeèanstva i te stvari. Sto mislite. ne po eli kuæe bli njega svoga. Najzad.. naravno. koje je moje poslanje na Z emlji? 317 Objava. samo nama ne trebaju ceste ako æe uz njih stajati prostitutke. Iako. otkup na ih grijeha. dr ava. ali k ao èovjek je vrlo plemenita osoba. Da. Ni vi? Onda znate o èemu govorim. a da istodobno jerihonske kumice ne mogu na jeruzalemskoj tr nici prodavati domaæi ovèji sir? 318 Ako dopustite da se malo na alim.ili ona va a... transnacionalna? Ne. ne svjedoèi la no. Ne budite smije ni. . veæ Hrvat. to æe meni takva Judeja u kojoj æu kupo vati jeftine numibijske sku e i sirijske datulje. smisao va e vjere medu ostalim je opra tanje i ljubav bez obzira na vjeru ili naciju? Pa. Ako me netko o amari. jer èovjek treba braniti svoju zemlju. pa tek onda èovjek. Poznajem neke Hrvate. Tako me barem uèio don Ivan Grubi iæ. kao i p eniène rezerve. »ljubite svoje neprijatelje« (Matej. poznat sluèaj Barabe? Da. Borise. moraju imati jasno d efiniran kolektivni identitet. Ono to meni smeta jest bahato pona anje Rima. Dakle. on je èestit èovjek. Da.. ali da bi se ljudi voljeli. Ali ne mo ete opstati izolirani. protjerivanje agresora iz Judeje i svrgavanje rimske prokurature. Hazar? Hrvat. grijehe. Sto je sa zapovijedima va eg oca: ne ukradi. Vidite. gospodine. Optu en zbog pobune i ubojstva. Mo ete li mi to pojasniti? Vrlo rado. Znaèi. Tek nakon toga mo em o prièati i o demokraciji. a onda ra t za osloboðenje cijele zemlje i progla enje nezavisne Palestine. Borus. neæu mu valjda okrenuti i drugi obraz? Ako m e netko gaða kamenom. ona æe to tek postati. Koliko sam shvatio. ne ulazim u to to je uradio. Vi ste rek li da ste to. Sla em se.. vodovode. Ako i dovska dr ava mora iæi u europske integracije samo zbog Eurosonga i Lige prvaka.Samo pitajte. kako ste ono rek li? Otkupu ljudskih grijeha. vi biste mogli nahraniti cijelu Judeju s jednim kolutom sira. zar ne? Ali va a vjera je naddr avna. a kamoli o miru.

odnosno »mijenjanje lokacije«. mnogima se neæe svidjeti razgovor s Isusom. okretati obr az i te stvari. ali reèenice su Ljube Cesiæa Rojsa. gotovo kao prosvjetljenje na njegovom seminaru. s pomoæu kojih kr e pozitivne zakone fizike i navodno izbjegavaju trenje objekta o povr inu kolnika. Isuse. k m je glasnogovornica zagrebaèke policije objasnila za to ba ni ta nije poduzeto nakon oèa jnièkog poziva s mobitela silovane djevojke u prtlja niku otmièarevog automobila. to ste shvatili. Ne bih na tome insistirao.dolje EU. jest onaj iz Sudèevih molitv i. iscjeliteljstva i levitacije. Kad se omeði dr ava.»mijenjao lokaciju«.i da je nakon gola Di namov bek izjavio kako nije mogao ni ta poduzeti jer je Karabogdan mijenjao lokaci ju. Ne srljajte u in tegracije kao deve u pje èanoj oluji i ne dopustite da sude va im herojima. èas u Dinamovu esnaestercu. mi mo emo opstati sami. gaðati kruhom. I molim vas. Za ra zliku od intervjua koje je posljednjih dana dao znameniti Zlatko Sudac. I to nam u svojim novinski m meditacijama poruèuje taj mistik? »Haag predvodi hajku na hrvatski narod!« Ili: »General Norac nosi kri ovog naroda.« I jo : »Bojim se da æe ulaskom u EU biti legalizi rani abortus i homoseksualni brakovi. motor il .« I jo : »Nama n e treba Europa. jer je kako se to u struènoj policijskoj terminologiji obièava reæi . te iri Isusov e poruke o prednostima duhovnih dobara nad zemaljskim.« to tanam je jasnije nakon ove veæ glasovite reèenice. aludirate na moja èuda. gotovo izravna veza s Kristom . tako zvani kotaèi. ona izgleda kao odgrizena jabuka. Punih jedanaest sati kasnije silovatelj ju je konaèno pustio. 319 MUP i MUPIji ili kako je hrvatska policija otkrila da je organizirani kriminal dobro organizi ran »Poèinitelj je mijenjao lokaciju. Silovana djevojka je policiji detaljno opisala nas ilnikov automobil i prijavila njegovu toènu registraciju.broj 11 na leðima . punih jedanaest dana kasnije. Ovako. zdravlje Ante Gotovine. On posjeduje sposobnost bilokacije. J er bilo bi u asno smije no da mu je trener prijavio kako je napadaè iz Koprivnice upra vo protrèao pored reklame za O ujsko. kao i mjesta kroz koja p rolaze. preprièavala bi se ta reèenica kasnije poput vica. A on ka e: Ja i Hrvati .« Da je to izjavio Goce Sedloski. hvala na razgovoru. Iz nekog razloga. èas na c entru. to omoguæava razmjerno brzo kretanje automobila. moje bolesne ma te. hahaha. ropska unija! o ujka 2005. »Poèinitelj je mijenjao lokaciju.« Ili: »Tko u ratu broji koliko bombi pada?« I jo : »Kada pogledamo granice Hrvatske. to nije nimalo smije no. s metkom u potiljku.« Njegove rane su mo da rane Isusa Krista. gipsani hrvats ki Je u kojega se moli za smrt susjedove krave. Imate li za kraj neku poruku za moj narod? Borite se za svoju dr avu i ne alite rtve za nju. Ljubav i oprost univerzalne su i vjeène poruke njihove vjere.Da. ni svoje ni tude. a policija j e konsterniranoj javnosti objasnila da je automobil bilo nemoguæe pronaæi. bilo moguæe da policija ni punih jedanaest sati nakon prijave ne pro naðe automobil iz kojega je stigao poziv u pomoæ. kad ga je ono Karab ogdan pretrèao kao kojota Ðuru. ljubiti bli nje. Zlatko Sudac nosi stigme koje su njegova tjelesna. Tako je. zbog èega ga nisu prona li do dana dana njeg. Razgovor s poznatim idovskim dr avotvorcem plod je. ali tek nakon to bombardiramo Knin i spalimo Lapac A Sin Bo ji sa svojim defetistièkim porukama u Hrvatskoj bi zav r io ili kao kolumnist Arkzina ili u banijskom blatu. dakako. iz istih razloga isti æe ljudi rijeèi veleèasnog Sudca do ivjeti kao religioz no iskustvo.« Ili: » e ulazim u to to je Gotovina radio u ratu. lako je ne ukrasti ili ne ubiti. Èinjenicu da on i dalje mijenja loka ciju. sin Kraljice Hrvata i predsjednik Hebrejske èiste stranke prava. Dosta je nezgodna ta osobina automobila. eto. poli cija æe vjerojatno objasniti moguæno æu da kotaèe automobila pokreæe osobit stroj. èovjek s a urom ivog sveca. Èini s e da stvar dodatno ote avaju i slo ene naprave koje kriminalci ugraðuju u vozila. dobitak na kladionici i ostala duhovna dobra. Krist pak s kojim sam ja razgovarao. Najveæe èudo bit æe Nezav isna Dr ava Izraelova. ta da neprestano mijenja lokaciju. da mu je detaljno opisao njegov plavi dres s r eklamom Belupa. to je najèudnije. èak i registarsku oznaku . svakako mi pozdravite generala Gotovinu. bezobrazno i nenajavljeno mijenjajuæi lokaciju.

zakleo bih se da to policija zapravo titi Bor u Gotovinu. Poslovièno beskompromisni i odluèni Ivica Raèan. »Gotovina stalno mijen ja lokaciju«. u jesen poplave.5 posto ne znaèi da ga ima vi e«.« »Mijenja brzine?« i èuðavala se Carla. vi se »organizirajte i promijenite lokaciju. nemoæno je Ivo Sanader slijegao ramenima. to ta je. Jer vi ste od onih tipova koji u ljeto oèekuju su e. Kad bi bila rij eè o bilo kome drugom. na pitanje je li istina da mu je Boro Gotovina prijetio u uredu odgovorio je: »Mi politièari moramo prihvatiti odreðene oko lnosti pod kojima moramo raditi«. a sumnja se da je èak i organizirani kriminal dobro organiziran. Policija. pa da se organiziraju. te u prisutnosti odvjetnika potp i u priznanje za silovanje ili poku aj ubojstva. Policijski »paukovi« vratili su se tako nakon potjere praznih ruku. ka u. opremljeni automobi om s kotaèima. nisu ni mafija i ni navijaèi. oèekivali èak i n apad na autobus pun razdragane èetnièke mlade i u miroljubivoj. Pa i neke nevladine organizacije. koji radi 320 na derivate tosilnih goriva to se u Hrvatskoj mogu posve legalno kupiri na svim b enzinskim crpkama. a nikako prijetnjama. u zimu snje ne zamete.da bi potom nerede u dvorani i kaos na ulicama objasnili èinjenicom da su »navijaèi bili organizirani«. Tko ne pamti Ivicu Rajiæa. z a to smo onako divljaèki najureni iz èekaonice za Europsku Uniju. najbolje govori podatak da se jedan od glavnih gener alovih jataka registrirao kao njegov roðeni . èemu pol icijsko osiguranje za Raèana?« pitate se vi. Primjerice. kakvi ste neuro-skeptici. 321 Generalov brat Boro. poprièao malo s vlasnik om stana. vi biste Partizanove navijaèe bez karata za utak micu vratili odmah na granici. jasnije nakon proteklog slavnog policijskog vikenda. niti ih je prevarilo to to je na vratima sta na pisalo »Ivica Rajiæ«.« Budite sigurni da vas nitko neæe tra iti. viktorijanskoj Dubravi . »Kako je to moguæe?« »Lijepo«. obeshrabreni saz nanjem da se automobil koji tra e stalno mièe i da otmièar. »njegovi pomagaèi su organizirani!« Kako su dobro organizirani. ne nos i gradom transparent »Ja sam silovatelj«. odgo emijer Clouseau. Da se radilo o »odreðenim okolnostima« uz kavu i sok. Ko taèi. rekoh. Opremljen je visokom tehnologijom za micanje i izmicanje. zapisao ne to u notes i na kraju oti ao u Ured dr avnog odvjetnika. Svaki bi bruco policijske akad mije nakon toga pokucao na vrata na kojima pi e »Boro Gotovina«. recimo u ob itelji ili na kuænoj adresi. kojega je s optu nicom Haa kog s uda godinama tra ila cijela hrvatska policija: nisu dopustili da ih zbuni to to je i vio na adresi iz svoje osobne karte.« »I njima mijenja lokaciju?« »Ne samo to. javno im poruèiv i »neka se boje za svoju djecu«. vi biste.brat! Znaju oni. kao u vi cu o arulji u policijskoj stanici. ili kad je Tudmanov ministar policije onomad i zjavio da to to je »kriminal u porastu za 18. . a u proljeæe Èondiæa. sad ozbiljno razmatra i mog uænost da su se na slièan naèin organizirali i oni pljaèka i iz Pra ke. oni su osigurali za titu Ivici Raèanu.tako nekako. Policajci.zbog èega valjda tu noæ nije bilo dovoljno policije da traga za onim otmièarom . i budno vrebaju da im siled ije same priðu i uljudno se predstave. Jer vi biste privodili svakog tko vam priprijeti djeci. Ako vam to ne odgovara. Nezgodna sklonost navijaèa organiziranju primijetili ste i vi neobièno podsjeæa na skl onost automobila »mijenjanju lokacije«. a ne ba o Raèanu. »Ako pak nije bilo prijetnji. èuo sam. naravno. suprotno ud benicima. da je poli cija odveæ pametna da bi pitala tamo gdje se to od nje najprije oèekuje. Ne i hrv atska policija: umjesto toga. »Aha. cilindri i te stvari. vi biste na dojavu o otm ici blokirali sve ceste u upaniji. g ospoða Del Ponte. »Ajde?!?« zaprepastila se. koji se od policije krije pod prezimenom Gotovina. Ili kad je sutradan grupu Partizanovih navijaèa bez ulaznica za ruko-metnu utakmic u sa Zagrebom policijski konvoj pratio gotovo 400 kilometara. naravno. prije ne ki dan je. praktièki do dvorane . potvrdio je i sam Boro. zato jer ste glupi i ne razumijete kako funkcionira policija. veleèasnog Sudca i druge »odreðene okolnosti«. Good Blue B oysi stoje naslonjeni na svoje automobile ili reklame u dvorani. Thompsona. zaprijetio Raèanu i drugim »progonireljima svoga brata« da »neæe mirno spavati«. Ima napravu i za mij enjanje brzina. i policajci su opet ispali glupi. recimo.

bez ikakvih primanja. kao to je bio znam enit Barnumov cirkus. umire sama. medijski vitez k oji se proslavio naslovom »Imamo Severi-nin porniæ!«. blizanaca s Downovim sindromom. bez rodbine. Nakon toga slijedi prilog iz Bruxellesa. pa zubima slika dojmlj ive pejsa e. to gluplje. Urednik tog portala odnedavno ureduje ne to to se zove 24 sata. bez socijalne pom oæi. u tim blje tavo obojan im atorima mo ete i vi doèekati svojih pet minuta slave: dovoljno je da se svojim aut . Kako izgleda ta beskompromisna kri arska vojna za »cijelu istinu u po la cijene«. to bizarnije.uz vijesti da je neka lju bomorna Kineskinja zakopala ivog mu a. to okantnije. uz s logan . g dje su nadaleko poznati belgijski majstori èokolade izradili najveæe uskrsno jaje na svijetu. da je Cameron Diaz nezadovoljna svojom stra nj icom ili da je u nekom turskom zoolo kom vrtu pred prestravljenom djecom tigar ras trgao èuvara. proizvod sveopæe imbecilizacije hrvatskog novinarstva i pretvaranja hrvatskih m edija u 323 golem. svim politièkim priti scima usprkos. Èak i ako nemate dvanaest prstiju na r ukama. monstruozan njemaèki medijski proizvod u kojemu se. 322 Kurac palac guzic music freak show ili to spektakularnije. da bi nakon toga najavila emisiju s praktiènim uputama za depilaciju ili mr avljenje. taj sveti gral novinarstva. gdje. Matija Babiæ. to bizarnije. ozbiljna tem a. Zastra ujuæi RTL-ov Exploziv. poput najve èokoladnog uskrsnog jaja. ima primjerice rubriku fun. poput odgode pregovora o pristupu Hrvatske Europskoj Uniji.valj da »svim politièkim pritiscima usprkos« . aren. u kojoj prekrasna Tatjana nepodno ljivo hinjenom suæuti vr ti glavom nakon priloga o bradatoj djevojci ili najdebljoj eni na svijetu. red sisa. smrti Ivana Pavla Drugog i bomba a samoubojica u Iraku. ulogu freak shoi va spremno su preuzeli mediji. uzbudljiv i rasko no osvijetljeni freak show. red bizarnih vijesti iz Crne kronike. kad. koji pati od rijetke bolest i poremeæaja rasta kostiju.o ujka 2005. vidjeli smo veæ u prvih nekoliko brojeva: red sisa. Opust ite se i u ivajte uz novo izdanje Exploziva! Otprilike tim rijeèima . gledatelji »opu taju i u ivaju« uz pone to le ernije teme. obilazili su gradove i pored dresiranih divljih ivotinja i akrobata na trapezu gledateljima u zasebnim atorima za par centi prikazivali brad ate ene. samo je krajnji.lijepa Tatjana Ju riæ je prije koji dan nakon sredi nje informativne emisije najavila magazin RTL-a bo mbastièno nazvan Exploziv. tabloid koji je gro moglasno reklamiran kao »cijela istina u pola cijene«. kojega dr e najboljim i najinformativnijim medu hrvatskim portalima. za to treb a imati takva muda da me neæe èuditi ako u jednom od sljedeæih izdanja Exploziva uz dv oglavo tele i Indijca s tumorom od èetrdeset kilograma budemo vidjeli i urednika s najveæim jajima na svijetu. a potom ispovijest roditelja malog Jure G. to gluplje Veèeras u Explozivu pogledajte potresnu prièu o nesretnoj Barici V. a poneka tzv. tko. popraæena je . malo celebritj-pedofUije. To je dana nji hrvatski medijski freak shoiv. susjeda i prijatelja.opet doslovno . krize na Srednjem istoku. poput Indexa. ene s tri sise. sijamske blizance i druge hendikepirane nesretnike. krumpir u obliku penisa ili te ku celebralnu paralizu.hr. zbog koje ovaj deformirani djeèak kolu pohaða kod kuæe. red shoivbusinessa. nakon te kih politièkih tema. to ga je doned avno vodio najnoviji Emile Zola hrvatskog urnalizma. Zgodan su i kolski primjer hrvatski Internet portali. Ako mene pitate. to krvavije. U njemu je zastarjelih p et postulata novinske vijesti to. gdje se znati eljni surfer mo e zabaviti . kad sitnièavi z akonodavci i borci za ljudska prava prilièno neblagonaklono gledaju na moguænost da zaradite koju kunu prikazujuæi po selima dijete s vodenom glavom.dakle »opustiti i u ivati« . Index. to krvavije.»opustite se i u ivajte« je doslovan citat! . neizljeèivo bolesn oj starici koja u zaseoku C. èudaka koj i kod kuæe dr i reptile ili onoga to se rodio bez ruku i nogu. Danas. za to? zamijenjeno s novih pet » to« spektakularnije. uz to i uvozn i. najaviv i u svom prvom uvodniku beskompromisnu bitku za istinu. Prije stotinjak godina to se zvalo freak show: veliki cirkusi.naslovnom stranicom sa svojim vodeæim reporter om u majici »NeæetEU Cavoglave!« i naslovom »Ma ko vas jebe!«. malo senzacionalnih mobiteleæih sn imki orgija Dinamovih igraèa.»izgledajte kao Tatjana Juriæ«. to okantnije.

vuk ni slova ne mijenja. kuratz-palatz. Na posljetku. Kad me nekidan pitala mo e li jednu reèenicu prepisati s Mre e. zastarom predmeta.vjerovali ili ne 326 zastarom. kao da je netom dobio Fulbrightovu stipendiju. a li to je ne to to je uobièajeno i na drugim fakultetima«. uzaludnih i svakakvih. Pe utiæ. pa nije do ao niti u isku enje da proces pusti jo samo mjesec dana i elegantno rije i na svoj naèin. jo uvijek lak e nego uzgojiti suncokret od pet i pol metara ili dovuæi na svoj brod Severinu. uostalom. pod bijelom plahtom u lokvi krvi. lagano sam se trecnuo. ena gigantskih sisa i mu karaca èokoladnih jaja. o prepisivanju zna vi e od mene i vas. koji mu je oduzeo magistarsku titulu. Ukoliko biste pak slavu radije doèekali ivi. i kad su se nekretnine nepodobnih vlas nika tamo prepisivale na podobne Hrvate. ali u govornom hrvatskom jeziku to se zove kraða. ubijenih. vjerojatno iz doba ka d je bio predsjednik HDZ-a u Bolu na Braèu. ako nemate ba nikakv u rijetku smrtonosnu bolest ili te ku tjelesnu manu. a Anto Ðapiæ nije Veæ mjesec dana moja se pokæi muèi s talijanskom literaturom i luta prostranstvima Int erneta pripremajuæi maturalni rad iz talijanskog jezika. bolesnika. Extra. predebele je ko e da bi se barem i na trenutak za crvenio. naime. iz fotelje suca. Ona je dokazana i na sudu i na faku ltetu. ubojica. debelih . jer taj neki podatak naprosto ne zna drugaèije reæi . znaju to vjerni gledatelji televizije. nakaznih. to je. ljudi æe vas gledati èak i ako nisre nikoga ubili ili silovali. . veèeras samo u va em gradu. Robert Pe utiæ pak s visoka. u kojemu u mjesto bradatih ena gledamo one uredno izbrijane. Kakav bi to. travnja 2005.omobilom sa sto sedamdeset na sat zabi-jete u semafor na Vukovarskoj aveniji. Nakon Exploziva. golemi a reni ator pun luðaka. procijenite sami. objavljeno je da su prava ki »vukovi« Anto Ðapiæ i Boris Kandare na spli skom sudu osloboðeni odgovornosti za sramotan sluèaj prepisivanja magistarskog rada. lider HSP-a trijumfalno se smje kao pred kamerama. uostalom. freak show ekscentrika. bogatih i slavn ih? Red Carpet. Takvi se izla u u atoru pod nazi vom Big Brother i predstavljaju vjerojatno najbizarniji freak show ikad: oni. lijepih. ide Exkluziv. na koncu. zavr io . pokrenut zbog brojnih zastara. Naroèito ako urednik ima sreæe da je èovjek trogodi nj djevojèica.to. ajmo ljudi. pritom ga niti ne spomenuv i u popisu kori tene lite rature. 325 Doktori. Nisam magistar prava i ne znam pravni izraz za tu znanstvenu metodu. Ur ednici obo avaju takve prizore. koji je svoj magisterij posudio stranaèkom efu. Shpitza. na ime. veæ ima konkur encija . 324 Uz malo sreæe. bradati mu karac s dva Oscara i depilirana ena s dvije sise. silikonizirane i pl astificirane. n e znate provlaèiti gliste kroz nos i èe kati morske pse po trbuhu. mo ete na pje aèkom prijelazu pregaziti cijeli djeèji vrtiæ ili sjekirom raskomadati punicu. a vi æete. magistri i kreteni ili kako je Michelle Santella magistrirao pravo.veæ kad pas ugrize èovjeka. prega enih. ali Ðapiæ. Tako je prije dvije godine stegovni postupa k protiv njega. a kamoli æud. zavr iti na svim naslovnim stranicama. cije la istina u pola cijene! Nije stoga ni èudo da zemlja iz takvih medija izgleda kao Barnumov cirkus. dekicom ili èime se veæ hrvatski znanstvenici pokrivaju u stvaralaèkoj ognjici. nije li ta prava ka plagijatorska dru ina i simbol stranke dizajnirala ta ko da je jednostavno precrtala vuèju glavu iz logotipa NBA kluba Minnesota Timberw olves? Reklo bi se. Koliko je to pak realna i objektivna slika Hrvatske. a pas bijesni rotvajler. freak show bio bez lijepih. On nema problema s takvom ocj enom. Ba kao i Boris Kandare. koji je punih 12 godina stud irao pravo i zavr io ga s dvojkom. Glamour Caffe. meðutim. budala. To je valjda vrhovni postulat n ovog novinarstva: vi e nije vijest kad èovjek ugrize psa . Anto Ðapiæ je hladnokrvno prepisao 114 od 176 stranica magisterija svog mentora Bori sa Kandarea. nisu ba nikome ni po èemu i nimalo zanimljivi. egocentrika. Istu veèer. nakvarcane. I umjesto da se nakon skandalozne odluke suca Pe utiæa pokrije u ima. èudaka. od slova do slova. te sakrije u svoju vuèj u jazbinu dok se stvar ne sti a. cjelokupnu je hrvatsku znanost pljunuo sluzavim i bezobraznim obrazlo enjem kako je »toèno da je dio magisterija prepisan. dodu e.

U meðuvremenu sam bezglavo u pao u novinarstvo. meðutim. Gotovo istog dana kad je otkriven skandal. Budale ste. Je li. a noæu za lektiru èitali Krle u.maturirati. Moj mentor. recimo. i u kojoj prepisivanje nije »ne to to je uobièajeno«. U proteklih dvije tisuæe godina »ribari gre nih du a« nahvata tako sasvim pristojan ulov. svaki roditelj i uèitelj koji ukori dijete zbog posve legal nog i dru tveno po eljnog prepisivanja ili kraðe. i u njihovim se mre ama na lo zaista svega. dragi èitatelji . svetog Petra. Stoga.ako bude pameti i sreæe . Danas znam da sam postupio ispravno. A ako mo e Otac nac ije. kako sam ja to kao pravni laik zamislio. naime. Da stvar bude jo budalastija. da je ovo takva dr ava i da se mene u njoj ne to pita. Fasta on je prepisao jednostavno umjesto »SAD« upisav i »Hrva tska«. novije rimski biskup Benedikt XVI podsjetio na simbolièno naslijede prvoga pape. od krupnih kapitalaca èije darovnice i portreti ako la e èovjek. ona æe . svi vi koji ste danju uèili rudna bogatstva Azije. pokazao vam je. Mislim. I to na æirilici. U dr avi u kojoj je Anto Ðapiæ magistar ja bih bio budala. to nije lako.nema zastare. Ni nakon e st stotina godina za Resavsku kolu kako vidimo . rekav i da j e to gotov magistarski rad. jednostavno prepisav i disertaciju dr. da bi ih . veæ zato to je na isti naèin u Hrvatskoj mogao doktorirati pravo. nije li Otac te dr ave osobno utemeljio hrvatsku podru nicu srpske resavske k ole. A najbr i mu je. a ljudi ga ipak smatraju dokonom budalom. pa moj nesuðen magistarski rad i danas le i u dnu ormara. Anto Dapiæ bi za kaznu k ompletan magistarski rad prepisao unatrag. ni doktor Tuðman. »iz mutnih voda gre nosti pre nio u naruèaj Bo je ljubavi«. Od prepisivanja magisterija do prepis ivanja vlasni tva nad tvornicama. ba kao da ga pred maturalnu zabavu poduèava kraljevski naklon i beèki valcer. slu io u manastiru Resava-Manasija. sa aljivo je vagao moje par kilograma te ke renesansne dvore od oraha. gdje su prije est stoljeæa monasi prepisivali vjerske i filozofske knjige? Gla sovitu je resavsku kolu Franjo Tuðman zavr io u Beogradu. Recimo u Italiju. Ruka pravde 327 prespora je za njegov najbr i prst. da bih napisao dvjesto gusto tipkanih stranica diplomske radnje na temu »Renesansna arhitektura u Splitu«.ni on. Dr ava u kojoj je prepisivanje »ne to to je uobièajeno« èije je temelje uzidan intelektualni kriminal. rad Williama R. zavr iti studij i otiæi negdje gdje neæe biti diplomirana budala. ali da ne bi bilo lo e da ga skratim na podno ljivih tri desetak stranica i prije magisterija ipak diplomiram. za to ne bi mogao i mali Anto? Ili Antoli ? Krunoslav Antoli .kako se to lijepo izrazio Zivko Kustiæ. zavr ila je temeljito opljaèkana. Ta èud esna dr ava za znanost izdvaja najmanje u cijeloj Europi. Najzad. ni magistar Ðapiæ nisu budale. a rijeè je ni manje ni vi e nego o docentu Ekonomskog fakul teta u Zagrebu na natjeèaju za stipendiju Zaklade Marijan Han ekoviæ natjecao se sa zn anstvenim èlankom doslovno prevedenim s Interneta. gdje je neki Michelle Santella svojedobno cijelu Bib liju prepisao unatrag i poklonio Papi. travnja 2005. Iz suvremene smo povijesri pak nauèili koliko malo treba da bi se pre lo s rijeèi na d jela. èasnog je docenta Sabor imenovao èlanom Vijeæa za nadzor tajnih slu bi! Ne . onaj srednji. da bi je doktorir ao u Zadru. gospodin Antoli budala? Naravno da nije. s krade rijeèi na kradu djela. Razmi ljajuæi nakon svega to reæi pokæeri. Sto se moje pokæeri tièe. gdje je marljivo prepisivao i svojim imenom potpisivao èlanke uglednog filozofa Danka Grliæa. pokojni akademik Kruno Prijatel j. a sad nam je jasnije i z a to: bud et za znanost. Kaznu bi. sjetio sam se kako sam kao nadobudni apsolvent povijesti umjetnosti mjesecima sjedio u Znanstvenoj knji nici i penjao se po spli tskim palaèama. bit æe kreten koji djecu uèi davno zasta rjelom sustavu vrijednosti. I imaju Talijani pravo: ne zato to je prilièno budalasto za Papu prepisivati Bibli ju unatra ke. Ljube Bobana. zajedno sa starim ploèama i fotografijama.krase èak i vatikan . 328 Fra Ljubo na vruæem telefonu ili kako je upnik iz Runoviæa ispovijedao bludnice na Solomunskim otocima Stavljajuæi papinski ribarski prsten. ne la e slika . to vam je u Vladinom proraèunu ona stavka za nabavu fotokopir nih ureðaja.Nakon Ðapiæevog presedana. ribara koji je »lovio ljude« poput riba. ne bi li danas mo da na pitanju iz Glembajevih u Milijuna u zaradili pola plaæe jednog l a nog magistra.

Jedini problem s tako uzgojenom ribom. koji izraz da upotrijebim?. naime.ke odaje. franjevaèki sveæenik Ljubomir Simunoviæ. Sve je tu èisto i po zakonu: veselo se u okruglim kavezima praæakaj u milijuni tustih i dobro ugojenih komarèi i lubina. Evo. inæuna. I samo se jo budale èude kad u Gospiæu pijani gradski boss brutalno siluje djevojku. plutajuæi na leðima napuhanih bijelih trbuha. Vidjeli ste ih na televiziji: to su glamci iz ribogojili ta. zna se u tim uzgajali t ima naæi i glamaca: male. Prepoznat æete je na prvi pogled: njeno oko nije stakleno i bistro ka o u puèinskih divljaka. cijelo selo okupilo pred crkvom na pravim pravcatim demonstracijama. potpisujuæi peticiju za povratak svoga pratra i poruèujuæi. od papa do papalina. jest taj to je masna i bezukusna. nije premjestio fra Ljubu na nejavno. u kojima Petrovi nasljednici uzgajaju tone gre nih du a spremnih za izvoz u zeml je Onog svijeta. najlak e bi bilo reæi naivna. bacale se i nedopu tene mre e. Jedna od njih su i ribogojil i ta.»obere Boston«. sjeæate se. nije uvijek taj ribolov bio u granicama zakona o ribarstvu. Pohota je. posrnule djevojke iz seksi-oglasa i noænog programa njemaèkog RTL-a koje vape za malo utjehe.69 eura po minuti i po dvadesetak Oèena a i Zdravomarija. estinskog upnika to je u svo u mre u hvatao maloljetne djevojèice. po tena i legalna ba kao i u prostorima takozvane zemaljske vlasti. isplivale bi na p vr inu tisuæe gre nih du a. stvar je tu èista. da bi na njima zadovoljavao svoj u pohotu. i ako se njih ne tièe kupuje li on od tog novca BMW-ov pra-tarmobil ili noæu vrti aht-und -cvajcig-aht-und-cvajcig telefone. jednog na sumiènog primjera. nego to uopæe nije lubin. Mo ete za njihove . Sve je tu bilo jasno. i majka Crkva je priznala prekoraèenje ovlasti i telefonskih raèuna.. samo njegova. girica i gavuna. Fra Ljubo je tako danju pripremao runoviæku mlade za sakrament prve prièesti. ali ne i do kraja precizno. ispovijedajuæi preko telefona bludnice sa So lomunskih otoka. meðutim. i da franjevaèki provincijal. pa dok nema na obzoru Oba lne stra e bacali tapine dinamita i zaèepili u i. onim koji . pa recimo ogranièene moæi rasuðivanja. I tko zna koliko bi ih jo »iz m utnih voda gre nosti prenio u naruèaj Bo je ljubavi« da telefonski raèuni upnog ureda u Ru oviæima nisu dosegli gotovo 200 tisuæa kuna. Popularni fra Ljubo mj esecima je. kako znamo. a vjernici bojkotiraju mise. Istina.kako bi to rekao bav arski ribar Joseph Ratzinger. da ne ka em tup. za tiæenih i sretnih u svojim mal im rezervatima. bez dodira s vanjskim svijetom. ne znam koga bi se to trebalo ticati. koæama ro valo po dru tvenom dnu. da ne potro im cijelu kolumnu u biblijskim parabolama i metaforama. a noæu ne umorno ispovijedao Pohotnu Hildu i Uspaljenu Kristl. srdela. nedoraslu mlað. O da. Samo da su Runoviæani pristali utjeti kao ribe. Zupljani su fra Ljubi dali novac iz svog d epa.kao u sluèaju nagodbe bostonskog biskupa u po znatom pedofilskom skandalu . a Gospiæani sutradan uglas ka u da se radi o politièkom progonu njihova uglednog sugraða nina. pod pritiskom ekologa i ljubitelja prirode ribari ljudskih du a rabe pone to suptilnije i svakako zakonitije metode. tro io je na novac!« I zaista. i sve bi zavr ilo kako veæ takvi sluèajevi u Petrovim ribogojili tima i zavr avaju dakle tako da Crkva sve zata ka ili . pazite s ad: »Ako je fra Ljubo i tro io novac na seksi-telefone. sve zbog toga to je odlukom Crkvenog vrha povuèe n iz slu be njihov upnik. I dok si rekao »amen«. Zgro en valjda moralnom katastrofom èovjeèanstva.. meðutim. »nikad neæe spoznati puninu Bo je milosti«. priproste ribe 329 poznate po tome to je. ako mene pitate. udjeljujuæi im za ciglih 1. procijeniv i valjda da na cijelom Solomunskom otoèju nema vi e nijedne neispovjeðene bludnice. runoviæki je upnik odluèio stvar uzeti u. novac od milodara svojih upljana tro io na prilièno nekonvencional ne pastirske metode. svoje ruke. Znala se tu i tamo loviti i nedorasla mlad i za tiæene vrste. a pre ivjele pirk kanjci od straha bi sami skakali u kasete na ribarici. Danas. Reklo bi se. a bilo je bogami rimskih ribara to se u »mutne vode gre nosti« ni su libili bacati i eksploziv. a djeca nièija doli estinskih 330 upljana. pa su oni u sasvim pravednom gnjevu opkolili zgradu zagrebaèkog suda trans parentima »Ne damo na eg upnika« i »Vratite nam don Cuèeka«. a ponekad ne samo da to nije oko lubina. nekad joj je pogled èak i mutan. Nedavno su. znaju to ljubitelji. u krivolovu uhvatili i onog ribara Èuèeka. U nedjelju se. pa do razne sitne i.. Osvrnuli bi se oko sebe.. svakako manje odgovorno mjesto. hm. U Runoviæima kraj Imotskog djeca zadnjih dana odbijaju iæi na vjero nauk.

sjeæate se. mo ete od njihova novca sliniti u Saboru i graditi privatne vile. a Gospiæani sutradan uglas ka u da se radi o politièkom progonu njihova uglednog sugraða nina. Popularni fra Ljubo mj esecima je. mo ete raditi njim a i njihovoj djeci to hoæete. a oni æe opet svejednako siti transparente s va im imenom. oni æe va s gaðati kruhom. udjeljujuæi im za ciglih 1. naime. meðutim. cijelo selo okupilo pred crkvom na pravim pravcatim d emonstracijama. mo ete raditi njim a i njihovoj djeci to hoæete. U nedjelju se. mo ete od njihova novca sliniti u Saboru i graditi privatne vile.. da ne potro im cijelu kolumnu u biblijskim parabolama i metaforama. tvornice i hotele. Pa kad vas. uhvate kako s njihovim novcem zovete hot-line telefone ili b .»obere Boston«. a oni æe opet svejednako siti transparente s va im imenom. Mo ete za njihove novce sliniti u telefonsku slu alicu ili podizati mramorne dvore vojnih ordinarij ata. Samo da su Runoviæani pristali utjeti kao r ibe. Pohota je. travnja 2005. Pa kad vas. nedoraslu mlad.. tvornice i hotele. meðutim. i sve bi zavr ilo kako veæ takvi sluèajevi u Petrovim ribogojili tima i zavr avaju dakle tako da Crkva sve zata ka ili kao u sluèaju nagodbe bostonskog biskupa u pozn atom pedofilskom skandalu . tro io je na novac!« I zaista.. Nedavno su. Zgro en valjda moralnom katastrofom èovjeèanstva. Evo. koji izraz da upotrijebim?. Fra Ljubo je tako danju pripremao runoviæku mlade za sakrament prve prièesti. pa su oni u sasvim pravednom gnjevu opkolili zgradu zagrebaèkog suda trans parentima »Ne damo na eg upnika« i »Vratite nam don Cuèeka«. u krivolovu uhvatili i onog ribara Cuèeka. novac od milodara svojih upljana tro io na prilièno nekonvencional ne pastirske metode. Sve je tu bilo jasno.reæi: »Neka prvi baci kamen onaj koji je be grijeha!« Kad vi nakon toga prvi bacite kamen i pogodite ih posred glave. a djeca nièija doli estinskih 330 upljana.novce sliniti u telefonsku slu alicu ili podizati mramorne dvore vojnih ordinarij ata. svakako manje odgovorno mjesto. Vidjeli ste ih na televiziji: to su glamci iz ribogojili ta. sve zbog toga to je odlukom Crkvenog vrha povuèe n iz slu be njihov upnik. estinskog upnika to je u sv oju mre u hvatao maloljetne djevojèice.ba kao Runoviæani . Zupljani su fra Ljubi dali novac iz svog d epa. oni æe . mo ete iz nji hova d epa kupovati za sebe luksuzne limuzine. U Runoviæima kraj Imotskog djeca zadnjih dana odbijaju iæi na vjero nauk. Pitate se za to to rade. stvar je tu èista. a noæu ne umorno ispovijedao Pohotnu Hildu i Uspaljenu Kristl. i da franjevaèki provincijal. svoje ruke. I samo se jo budale èude kad u Gospiæu pijani gradski boss brutalno siluje djevojku. ali ne i do kraja precizno. mo ete iz nji hova d epa kupovati za sebe luksuzne limuzine. jednog na sumiènog primjera. posrnule djevojke iz seksi-oglasa i noænog programa njemaèkog RTL-a koje vape za malo utjehe. uhvate kako s njihovim novcem zovete hot-line telefone ili b urzovne me etare. mo ete uopæe raditi to god hoæete. najlak e bi bilo reæi naivna. ispovijedajuæi preko telefona bludnice sa So lomunskih otoka. procijeniv i valjda da na cijelom Solomunskom otoèju nema vi e nijedne neispovjeðene bludnice. mo ete uopæe raditi to god hoæete. franjevaèki sveæenik Ljubomir Simunoviæ. ta smije na stvorenja to di u na krge i praæaka se u blatnom pliæaku? Zato to vjeruju da su one o tre niklovane udice u mrvicama . 331 poznate po tome to je. I ne mo ete vi tu sitnu ribu toliko popljaèkati i po niziti koliko æe ona svaki put glasati za vas.69 eura po minuti i po dvadesetak Oèena a i Zdravomarija. ribare. a vjernici bojkotiraju mise.na jhranjiviji sastojci kruha. ribare. samo njegova. ne znam koga bi se to trebalo ticati. I ne mo ete vi tu sitnu ribu toliko popljaèkati i po niziti koliko æe ona svaki put glasati za vas. oni æe sve u slast jesti mrvic e s va eg stola. pa recimo ogranièene moæi rasuðivanja. po tena i legalna ba kao i u prostorima takozvane zemaljske vlasti. ako mene pitate. runoviæki je upnik odluèio stvar uzeti u. i ako se njih ne tièe kupuje li on od tog novca BMW-ov pra-tarmobil ili noæu vrti aht-und -cvajcig-aht-und-cvajcig telefone. I kad im na koncu pojedete sav kruh. hm. da bi na njima zadovoljavao svoju pohotu. pazite sad : »Ako je fra Ljubo i tro io novac na seksi-telefone. potpisujuæi peticiju za povratak svoga pratra i poruèujuæi. I tko zna koliko bi ih jo »iz m utnih voda gre nosti prenio u naruèaj Bo je ljubavi« da telefonski raèuni upnog ureda u Ru oviæima nisu dosegli gotovo 200 tisuæa kuna. i majka Crkva je priznala prekoraèenje ovlasti i telefonskih raèuna.. nije premjestio fra Ljubu na nejavno.

naravno. I kad im na koncu pojedete sav kruh. sru e sve mono teistièke religije. Mje sta za paniku dakle nema. oti li u krèmu i slavodobitno je konobarima èitali na glas.ba kao Runoviæani . majstora reikija.ba kao i ja . pa ste mjesec dana ranije sve blagodati s uvremenog graðevinarstva i moderne tehnike pokupovali na karticu. kako vidimo. prije nego poène Treæi svjetski rat. veæ eventualno »gospodine admirale. Pitate se za to to rade. i u normalnijim zemljama takvim se ljudima obraæaju s »gospodine admirale«. samo to se rukavi ve u na leðima. s ureðenim travnjacima i obuèenim osobljem. vrijeme je za va e pilule«. objasniti da su Hrvati spremni bezrezervno povjerovati u najnevjero . Osebujnu teoriju zavjere. jer imate cijelih dvadeset godina da u dvori tu iskopate svoje malo obiteljsko atomsko skloni te i napunite ga vakumiranim gavriloviækama.svima mogao gurnuti kala -njikove u ruke i mobilizi rati nas u posljednji kri arski rat protiv hostesa McDonaldsa. tamo na primjer neæete èuti da je netko rekao »gospo dine admirale. oni æe va s gaðati kruhom. rukavi dosta slo bodnijeg kroja. skladi tara Coca-Cole i ostal ih bojovnika globalizma i Neiv Agea.zapravo jest. a onda u dvori tu uplakanoj djeci obja njavali kako æe na mjestu ljuljaèke i kuæice za Flok ija tata sagraditi krasno malo atomsko skloni te. kad na rijeèkom Korzu u velièanstvenoj prababi svih bitaka udari Crvena deterministièka armija Svjetske Nad vlade na vi estruko slabiju i goloruku Bijelu vojsku tovatelja Boga Stvoritelja. ali vi koji ste nastavili . oni æe sve u slast jesti mrvic e s va eg stola. vicarskom èokoladom i kri aljkama.veæ u njihovim vojnicima. uspostave pseudoreli-giju New Agea i ovladaju svjetskim zaliha ma pitke vode. oni æe . oni nose iste bijele un iforme. u zavr ni veliki boj protiv Novog Svjetskog P oretka. Ne ka em ja. recimo. je li za nas bolje da ga doèekamo u Europskoj uniji ili izvan nje«. a rhivskim vinima. tako poèetak Velikog Konaènog Rata u svojim knjigama i intervjui ma najavljuje umirovljeni admiral Davor Domazet Lo o. meðutim. n ovinara Jutarnjeg. I tamo. zavr ni æe obraèun Dobra i Zla poèeti u Rijeci ima to neke veze s premje tanjem sto erne ostrate ke gravitacijske toèke na jug. veselo prduckati u ritmu be-bopa iz vrhunskih Boseovih zvuènika i zahvaljivati Nebesima za admirala Davora Domazeta koji vam je precizno i na vrijeme najavio Treæi svjetski rat. ako veæ niste èuli.reæi: »Neka prvi baci kamen onaj koji je be grijeha!« Kad vi nakon toga prvi bacite kamen i pogodite ih posred glave. ta smije na stvorenja to di u na krge i praæaka se u blatnom pliæaku? Zato to vjeruju da su one o tre niklovane udice u mrvicama najh ranjiviji sastojci kruha. Treæi svjetski rat zapoèet æe u Rijeci 2025. Kako. ima vi e nego onih koji su s njegovom knji gom najzad do li na svoje. 331 Bauk determiniranog kaosa kru i Europom ili dan kad je Crvena armija Svjetske Nadvlade udarila na goloruku Bo ju vojsku Prema posljednjim saznanjima. naime. travnja 2005. shvaæate. vi æete u svom skloni tu pijuckati grand eru burgundac. vec zapovjedni k jedne sasvim pristojne europske Vojske.urzovne me etare.da ga je glav a zaboljela samo malo ranije . problem u njima . insralatera kablovske televizije. p rije samo koju godinu bio naèelnik Glavnog sto era Hrvatske vojske i Obavje tajne upra ve GS OS RH. ali nisam mislio u medicin skom smislu .gdje æe pukov nije Gospodara Determiniranog Kaosa upravo bitkom za uni tenje Hrvata krenuti u sv oj pohod prema Koreji.morate osjetiti blagi u as kad shvatite da je èovjek koji mrtav ozbiljan govori o Gospodarima Kaosa koji preko Da Vincije vog koda i Jutarnjeg lista miniraju nosive duhovne vertikale Bo jeg Kraljevstva. s paklenim planom da razore Bo je Kraljevstvo. Nije. taj dio i nisam ba dobro razumio . godine. Prema njegovim istra ivanjima. èovjek dakle koji nam je . otpoène »bitka posljednjih vremena«. Da. nije postavio nekakav pijanac u t ijesnoj 332 majici s likom Ante Gotovine na sanku kolodvorskog kahca u Kninu. I kad negdje u proljeæe 2025. Naprosto nisam siguran da onih koji bi adm iralu Lo i knjige promovirali u kreativnim radionicama specijaliziranih ustanova. dok su u nas. Ne znam za one koji su redak ranije prekinuli èitanje ovog teksta i po urili u Pevec . prije nego poène T reæi svjetski rat. ali nekako pa ljivije i obzirnije. udobno zavaljeni u tirkiznu pj enu podzemnog jacuzzija.

zvao Hrvatsko ne to . ljudi su se budili ilirski prepo roðeni. Na je dr. reæi kako ne tre ba biti naivan i vjerovati svakoj budali s transkrip-tima i najnevjerojatnijim t eorijama zavjere. Slobodnih zidara.svoju je stranku naz vao Hrvatska nacionalna demokratska hrvatska socijalna kr æanska hrvatska stranka na rodnog hrvatskog prava. Pri mjer toga je sukob Hrvata i Muslimana u BiH.zapravo se doista i zvao Ante . veæ iz prostog razloga to je bio u mno ini. U prvom broju svog stranaèkog glasila. znate ono »Stranke primamo od 9 do 12«. narodi na tom prostoru bili su prvi laboratorijski uzorak koji je testiran. jedan splitski lijeènik osnovao je svoju stranku. pionirsko doba hrvatskog vi estranaèja i sada podsjeæaju po utjeli natpisi na v ratima bolnièkih odjela i psihijatrijskih ordinacija. 334 Sluèaj novinara Kristijana Horvata ili kako je Ante Gotovina dobio nagradu za intervju s Ivom Pukaniæem Prije petnaestak godina. s podsmjehom vam obja njavajuæi da su va e teorije o Tudmanovom »humanom preseljenju Srba« i aneksiji Bosne pomalo bolesne i paranoiène. a istovremeno do pucanja vratnih ila obja njavati kako su Brijunski transkript i i Tudmanovi stenogrami. paklene strategije Svjetskih Centara Moæi. da ne bi tko neupuæen pomislio da je portorikanska i li feudalistièka. Ne sjeæam se sad je li to rekao Woody Allen ili neki drugi velik i ironik. 333 Onda æe vam.« Sto se mene tièe. Sionskih mudra ca. za gospodina admirala. jer obièaj je bio da stranka u nazivu ima pridjeve »hrvatska« i »demokratska«. u sam ru ièasti osvit hrvatske dr ave. transparentom i krunicom oko vr ata pozvao da se pokaje i spasi. . te hobite i trolove za nove nastavke Gospodara kaosa. onda se inducirano uèini da sudjeluju. Globalnih Nadvlada i raznih ðavoljih korporacija . z aboravljen od dr ave i struke. Bilo je to nama tako smije no da smo se mjesec dana zajebavali sa sirotim doktorom. i registriranih politièkih stranaka bilo je vi e nego danas knji evnih nagrada: na to slavno. Eto. kako je bio red. svibnja 2005. Sjeæate se tih vremena. koji se.jatnije teorije zavjere. dr.ta nije li upravo sluèaj generala Gotovine dokaz kako Gospodari Det erminiranog Kaosa ovladavaju Kraljevstvom Bo jim i zalihama pitke vode? dok su ist ovremeno u stanju kao vje ticu spaliti svakoga tko se usudi reæi da je. ili tako nekako. ali kad ga je ulièni prorok s megafonom. jer sutra je smak svijeta.autointervjuu . Svaki Hrvat koji je dr ao do sebe imao je svoju stranku. nikad ne dobiv i zaslu eno priznanje za svoj pregalaèki r ad. pa je mo da i ovaj prisjeæaj dobrom prigodom da Hrvatsko novinarsko dru tvo nagrad u za intervju godine nazove njegovim imenom. da je time udario temelje novoj novinarskoj formi . Metoda kojom se kriza dr i u laboratoriju je nasilje. svi unutar tog a moraju sudjelovati. Ante kasnije tiho preminuo. Trilateralnih komisija. Ako ne sudjeluju. ovaj ga je hladnokrv no zamolio da mu u tom sluèaju pozajmi svoju kreditnu karticu. Nismo tada shvatili dvije stvari: prvo. proèitali bi neki od hrvatskih magazina s Bleiburgom na naslovnoj stranici. koji je u reèenom intervjuu sam sebi govorio »Vi«. arafeæi Raspetoga u kapelicu svog novog atomskog skloni ta. podmukla krivotvorina br itanskih obavje tajnih slu bi. nalijevajuæi armiranobe-tonsku ploèu preko b azena. Tuðman planirao podjelu Bosne? Spremni su vam se u svoju djecu zaklinjati da su Pr otokoli Sionskih mudraca kljuèni dokaz judeomasonske zavjere protiv slobodnog svij eta. tu je barem stvar jasna kao dan trezveno æe vam i mirno na kraju obrazlo iti razumni admiral Lo o: »Prvi upravljani determinirani kaos bio je na podruèju biv e Jugoslavije. Na junak. drugo. primjerice.koji æe kasnije proslaviti hrvatsko novinarstvo. popili kavu. dokonog penzionera to smi lja Svjetske ratov e i Sudnje dane na rijeèkom Korzu. Protokoli Brion-skih mudraca. Ante je objavio op iran razgovor sa samim sobom. gledat æe vas oni sa aljivo kao izofrenika. Fore s Gotovinom su ionako sve potro ene. oti li na sud registrirati stranku i na povratku preko Pazara kupoval i blitvu i kapulu za ruèak. nazovimo ga Ante . Naslonjeni na mije alicu u dvori tu iza kuæe. i ta Bosna. ja paranoik koji vjeruje u svaku glupost iz Tudmanovih stenograma imam sa mo jedno pitanje. da se nije on sebi o braæao s »Vi« iz samodopadnog sa-mopo tovanja.

sjedila nasuprot generala odbjeglice i slu ala kako je aljivd ija pod perikom pita zna li gdje je Ante Gotovina. ne. naravno: to æe mu. »Svi smo mi Ante Gotovina!«. leper cigareta. èitajuæi u novinama o skandalu s kriv otvorenim dokumentima na ime Kristijana Horvata. to niste odmah rekli razvuæi æe se osmijeh na licu va eg poslov og partnera zacijelo poznajete gospodina Horvata? .Novinar Horvat? Znam samo jednog. zaboga. Mada zapravo nije ni va no. Upravo me ta zgoda sjeæate se. na primjer. te tako malu plaketu Hrvatskog novinarskog dru tva dobije u trajno vlasni tvo. Kosor. i ubuduæe æe samo morati pripaziti da susretljivim policajcima. Recimo. samo mi je nos malo natekao« . voli sebi govorit i »Vi«. Kazimir. I ovaj Ante. Treba li vam ispi s eninih telefonskih poziva. gospoðo Kosor. Antu s poèetka teksta.u mno ini. duga cijev. i novinarska iskaznic a. kako li se veæ zove.k ao Amanpour. Silvija. »ja sam Mirko Norac«. Umjes to to sada iz rijeèkog zatvora alje kolumne za Slobodnu Dalmaciju. Severinin porniæ. Poznato je. veæ zato to je shvatili te . Primjerice njegovu omiljenu novinarsku iskaznicu . Kustiæ? Ne. stotine zapr avo. pretjerano uznemiriti odbjeg log generala. ambasadorsko mjesto. Ivo. da hrvatska novinarska iskaznica u svijetu ima u gled kakav je u doba Hladnog rata i miroljubive aktivne koegzistencije imao crve ni jugoslavenski paso . to su odbjeglom generalu Anti Go tovini pribavile hrvatske obavje tajne slu be.z a taj je razgovor Kristijan. ponovno dobio nagr adu za intervju godine! Ne bi me stoga èudilo da tu nagradu osvoji i sljedeæe godine . Sto æe. Kara d iæ. Za njega bi se mogao poslu iti nekom od iskaznica to idu na K. onu na im e Ivice Marija-èiæa. odgovorite vi. Anti Gotovini novinarska iskaznica? pitao sam se. Domagoj Horvat se zvao. I zaista. 336 Ante Gotovina se ne obraæa sebi s »Vi« kako bi sam sebi laskao. Ili nek o drugo ime iz Legije stranica. Nezaboravno je bilo kad je u tom intervjuu u Nacionalu zdvojno i ekskluzivno sam sebe upitao: »Za to niste iskoristili medije i kroz njih isprièali svoju prièu?«.nalazi se. podi e ruku usamljeni Josip Joviæ u zadnjem redu.Ne. to sam ja. zastupnièka plaæa. Medu papirima koje gospodin Horvat ov ih dana pokazuje ljubaznim 335 slu benicama u Ministarstvu branitelja »kako me se ne sjeæate. veæinski paket dionica. Mogao bi. Mirko Joviæ Kevo je za onaj legendarni intervju sa samim sobom u vl a noj tami Dioklecijanovih podruma zaslu io nagradu mnogo prije Ante Gotovine. Recimo. klièe zbor hrvatskih novinara. to mu je valjda brat . Ili Nenada Ivankoviæa. i s njihovom iskaznicom moguæe je rije iti gotovo svaki problem. da je pravde.rijeè »novinar« navodno potjeèe iz vremena kad su jo pisali za novine . Kristijan! . audi pun koka ina.osobe su upravo renesansnog spektra interesa i talenata . onu na ime Ive Pukaniæa.podsjetila na dr. I ne samo to . Ili Mirjane Hrge. Na K? Kre imir. Ili Milana Ivko iæa. ali taj je u Feralu bio pseudonim -. paèe u veæini. Inte rvju bi i ao pod egidom »Ekskluzivno: razgovor ratnog zloèinca i najpoznatijeg haa kog b jegunca«. ispravni minobacaè. samo tipu poka ete novinarsku iskaznicu i problem je rije en. iako je pravo pitanje. samo mu ko! Otkriæe pressice na ime Kristijana Horvata neæe. 337 . poka e neku drugu iz svoje bogate kolekcije. dovraga. hrvatski novinar.sjeti se tip iznenada . znate to i sami. svibnja 2005. lani je za razgovor koji je sam sa sobom napravio z a Nacional dobio èak i nagradu za intervju godine . putovnica? Za lice s meðunarodne tjeralice nema ustvari praktiènijeg dokumenta od hrvatske pressic e. kad ga zaustave zbog malo br e vo nje.. meðutim. . gigant suvremenog hrvatskog novinarstva. bilo to. nisam«. Manje je poznato da ih on zapravo posjeduje nekoliko. naivan kao prije petnaest godina. Hrvatski novinari .poku ava se sjetiti biznismen s diskretnim o iljkom preko lijevog oka -ime mu je i l o nekako na K. koja je . naime. napraviti intervju s odmetnutim vodom bosanskih Srba.. Kristijan. Njegov kolega. HRT-ov lutajuæi reporter Ante Gotovina za to je vrijeme napravio no vi novinarski pothvat: s iskaznicom na ime Silvije Luks oti ao je ravno kod Carle del Ponte. Meni ionako svi ti novinari idu na K. Oho.ni ta ne sluteæi .Doktora Ante sjetio sam se pak prije koji dan.

nije sudbina Bosne i njenih ljudi tako sna no ispisana kao u njeg ovoj zbirci Kameni spavaè. i èetrdeset godina kasnije. nego samo povezivati ljude«. Pa bio on tisuæljetan poput onoga ot èije ruke na zemji niko ne bi ubit. Nakon to su u ratu sravnile ovu bosansku varo . nimalo simbol ièno i vrlo doslovno popi alo na grobnicu rtava usta kog masakra u Veljunu.« Na mjestu gdje je Mak Dizdar razgovarao sa spavaèima ispod kamena. koji proèita moj kam. rekao je tom prilikom mostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ. izgleda prije da je ru nim betonskim kri em prekri ena sama Bosna. i »prkosna od sna«. 338 »Kri evi su zajednièki simbol i oni nikomu ne bi trebali smerati. naime. ni za ostala stotinu trideset i dva spavaèa na Radimlji kraj Stoca. pi e na jednom od steæaka na Radimlji. pravoslavac ili. i samo zato to se oni koji su ih se spomenuli Bosne nisu sjetili ni u snu. a ne od sebe same. daleko bilo. Steæci su. Graza.Prokletstvo kamenih spavaèa ili za to je betonski kri na nekropoli steæaka jedan velik plus za Stolac »Ti si nakanio da mene nema i pod svaku cijenu/ide prema meni i u juri u/pred sobom/s ve èisti /i ni ti /Ti si nakanio da me pod svaku cijenu uni ti . sela na putu iz Trilja prema Imotskom. ali ne zavrijedi e spomen ni to su mrtvi ni to su Bosnu sanjali. to na Radimlji kraj Stoca? Groblje Bosanaca? Groblje ljudi? Ta pretpostavka. ne tikaj u me«. »I mnogo ot moje ruke na zemji bi. i ovoga ljeta ima ih samo za betonske spavaèe s Bleiburga. Suze su umjetn e. biblijska. Ako se pak i upita vrli pitac neki je li ba tome slu i kri na najljep oj bosanskoj nek ropoli. ona prije Karadorðeva. neposredno uz n ajljep u bosansku nekropolu sa stotinu trideset i tri prekrasno ukra ena steæka. Zeneve i Davtona. kapitalu iz nakaznih naranèastih ha ngara industrijske zone. znakom ili znamenom ne odaju on i »vrlom pitcu nekom« spava li pod njim katolik. I mogao je on svoje zapise ispisati i èetristo godina ran ije. jednako ritualno.onako kako je neumrli duh m ostarskih liski divovski kri na Humu ocijenio kao »jedan velik plus za Mostar« . sa strane.odav de. Bosna koja je umirala od smrti. posve razumljivo zbunjuje nove stolnike Stoca. jer tami neima ni ta d o ponovno ti sam«. niti èetiri stotine god ina prije njega. i tad b ih samo Bosnu sanjo. Ni èetrdeset godina poslije.. hrvatske su se vlasti ta ko ritualno i simbolièno popi ale na njen bosanski identitet. zna valjda samo biskup Periæ. pa u nebu ne bje e nijedne suze za me. musli man. tako da niesi proklet. i »hladna i glad na«./ ali nikako da nade /istin put/do mene. onako kako se svojedob no ono biæe. I da ostavih kosti u tujini. ovih dana tik uz obod znamenite nekropole podignut je i betonski kri posveæen 60. neka ode do Ciste Velike. meðutim. »Ti. sna duga gotovo hiljadu godina. a ni ot mene niko ne bi mrtav ni ubit. uklesan n a jednom od steæaka na Radimlji? Tko zna je li u njima ostalo dovoljno ljudskog da se barem s nelagodom trecnu na njegov zavr etak? »Clovjeèe. Sto je u beto nskom kri u zajednièko Dizdarovim kamenim spavaèima. i u kojoj se kameni grobovi nisu radili po èovjekovoj vjeri. Èije je to onda groblje. i opet bi Bosna bila i »posna i bosa«. Nijednim slovom. opominje taj kameni spavaè. to ne zaslu uje ni da mu se ime spomene. zajebana stvar. okupacijskim vlastima Stoca i izbjeglim Bo njacima posija nim po bijelom svijetu. Koliko god nas mrtvi ozbiljn i trudili uvjeriti da je stolaèki kri zajednièki simbol . mo da najveæi hrvatski i bo njaèki pjesnik Mehmedalija Mak Dizdar.« I ove godine su a je velika. da vidi C . bilo dalj nje zabune. veæ samo da »tikaju« u kamene spavaèe. hrvatskog Stoca proèitali ovaj zapis. veæ po njegovoj mjeri. one koji zaista »ostav i e kosti u tujini«. èekajuæi »pod nogama prastarih uma« kraj starog gradiæa Stoca da m u pohode dode »spavaè ispod kamena«. mo da si hodio do zvijezda i vratio se.« Tko zna jesu li neimari betonskog. A ako mu je i Bosna da leko.. I onda bi bili. pa nema na nebu nijedne suze ni za njega. godi njici bleibur ke tragedije. gledajuæi iz hladovine pod nogama borova zasaðenih nekako ba u ono dob a kad je Mak Dizdar pisao Kamene spavaèe. neka proskita malo Bosnom to je nekad Bosnom bila. od onoga »lje ta kad bje e su a. i sada su tamo na Radimlji kraj Stoca kameni spavaèi pod steæcima èije »blijede usne od miljevine« govore: »Davno ti sam legao i dugo ti mi je le ati. izvedena iz èinjenice da nema tamo steæka sa ahovnicom ili s lovom »U«. Da ne bi.« Tako je prije èetrdesetak godina pisao veliki. vlast i etnièki oèi æenog Stoca prije nekoliko su godina podigle betonski industrijsko-skladi ni kompleks.

maèje oèi. lete svinjske iznutrice. spru-emniiii???«. ispisani ili ispisani. Pula. Ista je to. Samo. Onda. gore kri evi na bini.». stee. hektolitri guste. Cak bi i prihod od ulaznica i ao za dovr etak mj esne upne crkve. na zgradu sarajevske po te napi ao »Ovo je Srbija«... sav u crnom. blagoslivlja ga i zadovoljno javlja biskupu Anti Ivasu da je ostalo i v i e nego dovoljno novca da se zavr i upna crkva u Èavoglavama. Te se ruke nikad nisu pru ile rukama kamenih spavaèa. a krv teèe potocima. bla-bla. Zeljko Staver. isplaæuje velikog domoljuba Marilvna 341 Mansona. ali ne i kad ih te ruke upra vo tako i upravo zato ispisu. zubima otki da koko je glave i baca ih u publiku.« . svejedno. i u juri u pred sobom sve èis ti i ni ti « i ista nakana kojom je onaj troglodit 1992. dobro ste proèitali: u Zagori. Tu æe bahatost uvrijediti kad netko napi e da su iz tih ru ku kri i slovo jedno te isto..« svibnja 2005340 Marko Perkoviæ Manson Live ili kako sagraditi upnu crkvu u kabrnji i uz to dovr iti pulsku Arenu A sve je moglo zavr iti bez galame i skandala. precizni m mlazom mokraæe. teleæe koljenice.»Jasenovac i Gradi ka Stara. o barufi to se nadigla zbog gostovanja amerièkog rockera Marilvna Mansona u pulskoj Areni. za potrebe Manso-nova light-shoiva. ona æe ritualno oznaèiti svoj teritorij svojim znamenom: ponekad kri em ili zastavom. Ista je to primitivna ignorancija kojoj se obraæao spavaè iz Dizdarove pjesme: »Ti si nakanio da mene nema i pod svaku cijenu ide prema meni. juneæe tripice i janjeæe pr olic nastavlja . nepodno ljiva ignorancija kojom se na »nehrvatske« spomenike crtaj u hrvatski samoglasnici. komadi goveðeg mesa i mrtvi takori. na vrhuncu koncerta. toouu.pa sve bacajuæi u publiku ovèje glave. kad se veæ 339 kameni spavaèi nisu dosjetili da sami na svoje steæke umjesto anacionalnih ivotinja i biljki ukle u znamen hrvatske dr avotvornosti.. cerekaju se slinavo gole me Vra je glave. budalo!«. sincerely yours. U nadi da æete nam izaæi u susret. najzad. Na kraju koncerta upnik don Zdenko Dundoviæ broji novce. »Za dooommmm«. Nepoznati je genij tada u Sarajevu nadopisao »Ovo je po ta. Ta bahatost ne priznaje povijest stariju od svog mandata. spruemniii?« »Jesmoooo!«. pred tridesetak tisuæa du a. Ovako sam ja zamislio taj koncert: na stage. di e atmosferu Marilvn èitajuæi s papiriæa. izlazi Mar ih/n Manson i urla iz najmraènijih dubina svoga grla Are you ready??? Tridesetak t isuæa du a na ledini pored Cikole odgovara . a li ako je ikako moguæe .. eto. odgovara tridesetak tisuæa du a kao jedna. meðutim. Govorim. nikad nisu ni tra ile »istinski pu t« do njih. vri ti tridesetak tisuæa du a. zamolili njegova menad era znamo da je zahtjev pomalo neuobièajen. toliko je zapravo krvi da je d osjetljiv organizator montirao u dnu bine manju hidrocentralu. ista bahatost kojom su splitski prava i prekrasnu kasnoro manièku heksaforu na Pjaci prekrili golemim plakatom Ante Gotovine.da se koncert odr i u . Kao to je to uradio veliki Dizdar u pjesmi Ruka... nema nikoga da napi e »Ovo je svjetska spomenièka ba tina pod za titom UNESCO a. Croatia.. ispisanim crnim auto-sprejem ili tankim.Yeaa-ahhhh!!! a Marilvn. toènije krvocentral u.. crvene krvi.. a ponekad samo jednim slovom. kreæe poznati gi tarski riff i Manson zapoèinje hrapavim glasom .rljivicu. kako to veæ ide. ona ne podnosi kamen bez svog imena. koje su lokalni nei mari podigli valjda da ne bi tko neupuæen pomislio da to nije Hrvatska. da ustvari ima toliko lo . da su se svi ti upnici i katolièki int elektualci dosjetili. izvanrednu nekropolu steæaka sred koje veæ godinama stra are »zajednièki simboli« betonski kri i visoka gvozdena bandera s hrvatskom zastavom.to je kuæa Maksovih mesaraaaa!«. »za m spremnih!!!« I kreæe furiozni koncert: Manson pjeva o besmislu ivota i smislu smrti. u kojoj mu blijede usne od miljevine apæu: »Ova ruka ka e ti da stane /i zamisli se nad svojim rukama. naravno.Cavoglavama. na izvoru rijeke Cikole. pa umjesto oèajnièkog vapaja za zabranu nastupa zloglasnog sot onista Mansona. Da. sve u zgu vanim novèanicama od sto kuna. budalo«. samo da je bilo malo pameti i dobre volje.. s ada. i oni svi u crnom oput svog sotonistièkog idola. »Zaaa. p onavlja zamuckujuæi na hrvatskom . prvoj iz poglavlja naz vanog Radimlja.. rev.»Yeustee li.

Ili. »nego od onoga novinara. E pa vidi . pod crnim kapama. smije se biskup don Zdenku. Jer njih je. a prezime. jer on na svojim koncertima »poziva na nasilje. mo d e vi sjetite?. a ne Marilvna Mansona. Kala njikov. jo bolje Thompson. te javno zahtijevam zabranu ja vnih okupljanja u crkvama Svetog Dominika u Splitu. k ad veæ zami ljamo. salutirajuæi v isoko podignutim desnicama. skro æe don Zdenko. a u na oj su narednici . za va u djecu valja bojati. neviðen o pogodilo to æe u pulskoj Areni nastupiti Marilvn Manson. naravno. od PVC-pro-zora do kupole sa zlatnim kri em. »za dom!«. sin Ive. Petar Kre imir IVE. tako nekako. te Ranjenog Srca Isusova u Z agrebu. govori o ubojstvima i pritom se ðavolski kezi. nekog drugog poznato g zatvorenika. neke automatske pu ke. srboèet-nièkoj. narav no. Ma gle k. koljaèkog no a. dok mu du mad napeta preko trbuha prijeti poput ve-be-era u Rujanima.èetrdeset godina nakon Morrisonova drkanja na bini i trideset godina nakon Si da Viciousa . I ta da je tako.»najva nije da se pjeva i veseli« ne sjeæam se. u hipnotièkom transu ponavljaju .. jo bolje. ima tome godinu dana. sav si vra ji«. Thompson. da je uzeo naziv neke stra ne bombe. 343 Cas seksualnog vaspitanja ili jesu li ratni veterani veæi eksperti za povijest nego èasne sestre za spolni odg oj? Dobro isprsit æe se pred razredom sredovjeèan mu karac u izglaèanoj uniformi. evo na p rimjer Mirka Norca? Anja Norac.»za dom!«. nemam pojma. I da. kad se na koncertu u Skabrnji crnilo od uniformi i orilo »Evo zore. A mladi fanovi.sjetih se da je upravo jedan takav. . evo dana«. Anja Norac Kala njikov. do ao u pulsku Arenu. hladnokrv nog i brutalnog ubojice. On. I ne sjeæam se da je policij a tada razmatrala zabranu »javnog okupljanja« zbog »raspirivanja vjerske. u Ska-brnji. recimo. Ili. nije svaki cirkusant s bijelom haljinom i srebrnim kri em na prsima Bo ji èovjek.ve da se mo e dovr iti i pulska Arena. to je kuæa Maksovih mesara«? Ili »U Èapljini klaonica bila. Ba kao to. Jer nije ba svaki cirkusant s naopakim pentagramom i tri estice na nadlaktici Sotonin sin.« I opet æe. sav u crnom. Hrvate. ma gle! A to da je za pseudonim izab rao. s takvim imenom. ispasti da ja vrijeðam Crkvu i vjernike. Sjetit æete se i vi. Uzi. recimo. Je li? unijet æe se strogi oficir prestravljenom djeèaku u lice. ta da je takav shock-rocker nastupio. on uz ime Marilvn Mo nroe nosi prezime Charlesa Mansona. nisam ni ja zastavnik! Zastavnici su bili u onoj vojski. kad shock-pateri Luka Prcela i Vjekoslav L asiæ budu dr ali mise zadu nice za poglavnika Antu Paveliæa. bezbo noj rimskoj areni. »ali ti je ideja bo ja!« »Nije moja«. svirao za gradnju u pne crkve u Èavoglavama? Kako meni. pada mi na pamet. krv i ubojstva«. kako veæ glasi taj paragraf. gospodine nastavnice. u crnim ko uljama.. a koncert za crkvu u Èavoglavama mjesni upnik don Zdenko Dundoviæ popratio 342 lakonskim »najva nije da se pjeva i veseli«. Pardon. Uostalom. nekog ratnog zloèinca. vjerujte mi. tamo negdje pred Novu godinu. »Ha. meðutim.. Ko æe mi reæ di smo stal i zadnji put? Petre Kre imire Èetvrti? Nisam ja Petar Kre imir Èetvrti srame ljivo æe se javiti mali an iz zadnje klupe. trebalo je o tome mislit i na vrijeme . najpoznatijeg amerièkog zatvorenika. malja za ubijanje stoke ili. zamislite kako bi tek Crkva i njeni du ebri nici skoèili da je taj Manson. ime Anje ovagoviæ-Despot. hladnokrvnog i brutalnog ubojice.To me oca. rock'n'roll cirkusant ko ji . ako zaista postoji takav Zakon. kolovoza 2005. svirao za gradnju upnih crkava u Skabrnji i Èavoglavama. znate onoga. ha. puno Sr a Neretva nosila«. strojnice za ubijanje ljudi. dvije kantice krvi i pozivima na ubojstva roditel ja mo e okirati jo samo izolirane mormonske zajednice u planinama Utaha.sa svojom minkom. eto.to mi je u ugovoru. shvatili ste. Vrag ne da mira . za obno vu mjesne crkve Svetog Ante? Ili u Èavoglavama? Kad su ovako graknuli zbog koncert a u jednoj profanoj. Ili.. ba Thompson se zvao. da su se pisale peticije za zabranu Thompsonova koncerta. da pjeva »Jaseno vac i Gradi ka Stara. malo vi e. zamislite. I ba kao to ne vidim da je ijedan sveæenik Mansonov koncert rekao tako ne to . rasne ili na cionalne netrpeljivosti«. Takvih vam se. ja veæ sad pozivam da mi se pridru ite u p eticiji splitskoj i zagrebaèkoj policijskoj upravi. kako li se veæ zove.

da se zemlja okreæe oko Sunca i da je general Mirko Norac osuðen ratni zloèinac. Vrlo dobro. ja sam satnik. Jovice. te prigodnim lomaèama u kolskim dvori tima za one koji djecu uèe da je èovjek nastao od majmuna. o ratnom putu i herojskoj epopeji Tigrova. Zato da povampirene usta e ne pokolju goloruku srpsku djecu! Opet on! pobjesnit æe na profesor.. veterani B jeska i Oluje s ula tenim Spomenicama. Za tebe sam ja gospodin profesor. najzad. ivo svjedoèeæi o slavnim danima stvaranja hrvatske dr ave. Jel to jasno? Ali ja nisam rekao zastavnik. satnik. nisam ja za tebe gospodin satnik. Opet krivo. Jesmol to usvojili sad? Jesmo! slo no æe zacvrkutati mali ani. gospodine profesore.spremno æe odgovoriti djevojèica iz prve klupe. satnici. na stranu sav opravdan bijes zbog neumrlog komunistièkog uma. Najprvo i najprvo. atraktivna i uzbudljiva predavanja o Dom ovinskom ratu. dok æe djeca s nei zrecivom dosadom gledati kroz prozor. Vrlo dobro. ono kad su probijali ju ni front i kad su gonili Crn ogorce.. Ko æe mi sad reæ di smo stali zadnji put? Na Èetvrtoj ofenzivi . Pleterima. Stali smo u lje o 1995-. i dr ave èiji je slu beni stav da prepisivanje magist erija nije kriminalno djelo. Uostalom.nema nikakvih problema s tim da djeci seks ualni odgoj predaju èasne sestre. na oj æe djeci dr ati rijetko zanimljiva. ili u sat na kojemu je vrijeme stalo. gospodine profesore! javit æe se onaj ro avi mangup iz druge klupe. Dom ovinskog odgoja za osnovne kole. SD P-ovog hadezeovca Milana Bandiæa i pregaoca iz veteranske udruge Tigar 90/91 Rakit je. kako to da se nitko u Ministarstvu prosvje . blijedo lice gospodin nastavnik. gospodine. Redovima i Veleredovima na grudi ma. veselo d ru tvance u kutu u kojem su ministri obrane biv i pekari pizza. Za poèetak jednom mjeseèno a ako stvar dobro krene v aljda i jednom tjedno. Franju Tuðmana i kumijo i molijo da se zaus344 tavimo! A za to je amerièki veleposlanik kumijo i molijo da se zaustavimo kod Banja Luke? Ja znam. metnimo. Ne! zagrmjet æe na to glas gospodina profesora. to li veæ. slavna hrv atska povijest èista. iz èijeg se sklop a i ispilila ideja o »otvorenim èasovima istorije«. Njima je. koliko sam milijona puta reko da nema apæanja? Tako æe. nakon koje zaista vi e ni ta ne stoji na putu klasiènim srednjovjekovnim skolas tièkim programima. u kojemu su generali monteri centralnog grijanja. satnice. a povijest oficiri. ovdje je rijeè samo o osebujnom shvaæa nju kompetencije kojim je impregnirano cijelo hrvatsko dru tvo.. Nega smo mi stali kod Banja Luke z ato jer je amerièki veleposlanik zvao na ega vrhovnog komandanta dr. kad su u Rujanima Donjim trèeæi u cik-cak izbjegavali srpske ve-be-erove. Profesore unijet æe se opet u malo. koji su sjeli za stol i na osamdeset stranica slo ili projekt nastave tzv. i kad je general Bobetko po pizdio jer je Bego sa svojima iz Rakitja oti ao do Nik iæa na pivo. Samo æe onaj ro avi mangup iz druge klupe ispod ud benika admirala Lo e Domovinski odgoj 2 n a svojoj Playstation Pocket konzoli rasturati mrske intergalaktièke snage i golim rukama ubijati èitave divizije Saturnijanaca. Evo.. To dru tvo. doæi do druge klupe i onda sitnom djeèaku do ro avo angupa odvaliti zvuèan amar. gospodine.. Od ministra znanosti koji je onako ustrajno ratovao s idejom suvremenog meðunarodn og Instituta za istra ivanje ivota. najmanje to se na polju prosvjeæivanja novih nara taja i poni avanja svekolike hrvatske znanosti moglo oèekivati bila je ovakva jedna inicij ativa. otprilike. a centralno gr ijanje vam ugraðuju sveuèili ni profesori . Nela! A za to smo stali kod Banja Luke? Zato jer smo imali skraæene satove odgovorit æe mala bistrica jer je gospodin biskup dr ao otvoren sat biologije. Jesil ti s meno m gonijo èetnike po Dinari? Nisam. ako je »aktivno sudioni tvo« u ratu uvjet da bi se o ratu poduèavalo djecu i j amstvo da æe djeca dobiti pravu istinu. nego nastavnik. 345 Jer. pa i èe æe. a pizze peku umirovl jeni policajci. nevina i sveta toèno onoliko koliko i èasnim sestrama seks.. kod ofenzive na Banja Luku.. izgledati nastava suvremene povijesti u hrvatskim kolama kad sl jedeæe kolske godine za ivi genijalan projekt ministra prosvjete Dragana Primorca. za to ne? islu eni oficiri Hrvatske vojske. bojnici i tako to. kad je Fric golim rukama zarobio osamdeset rezervista.

zakljuèio je tako na ministar da èak 45 posto njih u svojim genima nosi takozvani az ijski biljeg. Nisu li. Nisu ponosni Hrvati ni èasa èasili da proslave konaèno dokinuæe tros-majerovskog slavensk og mita. Onaj neobièan u zorak. Perzijskog zaljeva. bio do ivotan tupoglavar svih hrvatskih sportskih institucija. ka u. te simbolièki prem ostiti tisuæe godina i kilometara to su se isprijeèile izmeðu na e dvije domovine. Smrad kovaca. tu Vrdoljakovu Hrvatsku iz tamnice naroda u slobodu izveli up ravo kovacini to su za aku konvertibilnih valuta bez problema uzimali njemaèka. ka o i obièno. a jedva dvadesetak posto onaj slavenski. Razmislite malo: prostitutke bismo konaèno makli iz mraènim ulièic a i parkova. otoènu dr avu to se smje tila usred na eg Protojadrana. kanad ska ili paragvajska dr avljanstva. ili kad ono »brazilsko smeæe« Eduardo da Silva Antu-novu domovinu u kontejneru odvede na Euro psko nogometno prvenstvo za juniore. Za taj Braè na e stare djedovine . a zauzvrat bi od ijitske braæe dobio milijun dolara. Da ne govorim koliko bi djeci bilo zanimljivije slu ati satove na otvorenom profesorice Elizabete nego profesora Rojsa. Juan Anto nio Vrdoljach. to se u nedostatku preciznije antropolo ke definicije naziva sportskom javno æu. Dobro isprsila bi se pred razredom na nekom sljemenskom proplanku gospoðica profes orica. bahreinskim i kuvajtskim bau telama. Zato jer smo imali skraæene satove odgovorila bi ona mala bistrica jer je profesor Gotovina dr ao otvoreni sat zemljopisa. da bi vazda nafte bilo«. A za to smo stali na predigri? upitala bi gospoðica profesorica. Hrvati su odjed nom konsternirani idejom da bi on veæ sutra s desnicom na depiliranim 347 grudima mogao mrmoriti »Lijepo na e Bahreino. koji je izdajice svoga dr avljanstva nazvao . da su Hrvati porijeklom Iranci. Naprotiv. a najizravniji je.« Prouèavajuæi u laboratoriju gene svojih zamoraca. naumio je. pardon Zagoraca. draganje. tako d a ovi zanimljivi Iranski susreti Republiku Hrvatsku ne bi ko tali nijedne jedine p etrokune. oj junaèko zemlje milo. epureæi se tuðinskim paso ima dok smo mi. dakle simbolièki i nimalo sluèajno. 346 Heroji olimpijskih jacuzzija ili utjecaj azijskog DNA biljega u Y-kromosomu na plovnost slavenskih mu karaca Tek nedavno. dok joj dugmad napeta preko grudiju prijeti poput onoga ve-be-era u Rujan ima Donjim. U ognju nacionalne katarze jedan od njih rije io je da naroèitom gestom dad e svoj obol iranskom preporodu Hrvata. pardon Primoraca.Duje Draganja bi nastupio n a Olimpijadi u Pekingu. koji je analizom DNA pedeset osmorice hrvatskih mu karaca znans tveno potvrdio tezu to je dugo smatrana tek legendom iz Tudmanovih vremena onu.te i znanosti nije dosad sjetio da taj toliko sporni seksualni odgoj djeci preda ju »aktivne sudionice«. n aime. »Kako se onda razmno avaju?« »Nikako«. moguænost da Draganja za milijun dolara klorom i faunom svjetskih bazena pronosi slavu nezavisnog Bahreina do ivljena je kao izravna izdaja. odgovaraju u neslanoj ali diletanti. rujna 2005. a pritom su sasvim s igurno bolji pedagozi i psiholozi nego satnici iz Rakitja. »zato ih i ima samo pe eset i osam. odluèio se za Bahrein. zdravstveno i urednu plaæu.je li sluèajno da se otok smje t en jugoistoèno od Bahreina zove ba . pazi sad. dobile bi socijalno. Huwar?! . nimalo mu ne smeta kad kovacin Nikolaj Pe alov Vrdoljakovo j Hrvatskoj sa svake Olimpijade u svojoj kovacjeri donese pokoju medalju. uzeti nekakvo zgodno perzijsko ili arapsko dr avljanstvo. Ali avaj! Umjesto da slave Draganjinu hvalevrijednu inicijativu. uostalom. saznali smo za izvanredno otkriæe samozatajnog ministra znanosti Dragana Primorca. Nadmoæno je pritom odmahnuo rukom na dobaciv anja jalnu kih diletanata kako je na uzorku od samo pedeset osam mu kih Hrvata jedna ko pouzdano mogao dokazati i da su svi Hrvati mu karci i da nema Hrvata ena. eto. or .» kovacinima«. toèno pred obalama Lijepe na e Isla mske Republike Iran. Kojim su na e perzijske kro mosome vjerojatno uprljali Titovi in enjeri na iranskim. Upravo tako. zanimljivo. staro slave djed ovino. Duje Draganja. Ko æe mi reæ di smo stali zadnji put? Stali smo na predigri zacvrkutao bi spremno cijeli razred. tako se zove mladiæ. mje avinom sa aljenja i prezira oznaèio ga je sportskom kurvom.

naravno. d ebeli Hrvati to s kraja na kraj olimpijske kade mogu stiæi samo jahtom . navukli su bijes katolièkih talibana. Veliki.to. poput Hermesa ili Orfeja. Hrvatima velièanstveni rezult at Rashida Ramzija. koji na posljednjoj veèeri samo to se nije popeo na binu. veæ »zlobe«. ni ta ne znaèi jer èovjek nije Hrvat. koji ismijava znanstve nu pretpostavku da bi Isus mogao/morao izgledati naprosto onako kako su ljudi na Bliskom istoku tada izgledali. Mo e i ovako: ako mladi bahreinski plivaè Duje Ibn Al-Dra-ganya u Pekingu o bori tri svjetska rekorda.I jednostavno davali lice mitolo kih junaka iz svoje bliske neznabo aèke pro losti. kako ja mogu biti nacionalist?« Samo eto tim. i pritom mu. Do DNA. da im u olimpijski bazen uopæe stane za to æe vrijeme u svojim luksuznim jacuzzi-bazenima tonuti sve dublje. . dakle tamnoputi i crnokosi. Odakle mu. tu lovu potro e sam o na jacuzzi-bazen u svojoj podsljemenskoj vili. 349 Don Zivkov kod ili to ako je Isus imao pokvarene zube.iz slavenskih kultura predla em mu rad na temu »Utjecaj azijskog DNA biljega u Y-kro-mosomu na plovnost slavenskih mu k araca« i za koju godinu u ivat æe u svojoj vikendici na Huwaru kao. deoksiribonukleinsko kiseli smij e ak ruga se tako na don Zivko Kustiæ protestantskom nauku koja Sina Bo jeg vidi kao »nea ndertalca«. kako se zovu. dakle kao gitari st nekakvog sweet-metal banda pomno njegovane bradice i izblajhane trajne. Pawelliæi? I zn a li itko èiji su uopæe ti »èudni ljudi èudna imena«? Rekao je jednom prilikom veliki Mate Parlov.ali domovinske bazene i slu ali bajke o biznisima u njihovim dalekim bahreinima? N isam èuo da je tko zbog kanadskog paso a kovacinom nazvao Gojka u ka. naime. neæete vjerovati. naravno. Glupo? Naravno. Nisam èuo da je netko domoljube s dvojnim dr avljanstvom nazva o kovacinima zato to njihove goleme jahte kupljene od na ih tvornica plove pod panam skim i liberijskim zastavama. u svi jetu poznatih istra ivaèa Y-kromosoma. izostali ni komentari hrvatskih struènjaka. Na stranu tupav ignorantski stav jutarnjeg propovjednika. dakako. Talijanski renesansni modni stilisti uredili su ga do kraja. pa je tako crnomanjasti palestinski konjokradica look at h im noivl postao fragilni dugokosi ljepotan kakvoga bi svaki dinarski katolièki ota c odmah poslao u brijaèa. nije Kustiæeva. uz Pe alova.trèi pod bahrein kom zastavom. Nisu. hoæe li oni manje vrijediti zato to nije Hrvat? Vrijede li svjetski rekordi Asafe Powella na 100 metara ili 348 Mikea Powella u skoku u dalj manje zato to Powelli nisu. Veliki. on tamo studira . Veæ Marokanac to . i n a znanstvenim pretpostavkama rekonstruirali moguæ izgled mladoga palestinskog pror oka. on æe dogodine diplomirati . uostalom. ali Hrvate zanima samo dok pod njihovom zastavom zamahuje rukama po vodi. Uz uvrijeðeni. Sto se Draganje tièe. ba kao u Oprah Showu. bi li itk o iv u ovoj dr avi ikad postavio pitanje za to je jedan student kulture slavenskih ze malja i meðunarodnog menad menta . ili onog talentira nog deèka Antu Gotovinu to je godinama za aku franaka pod francuskom zastavom nastup ao po Gvineji i Al iru. prvog èovjeka koji je postao svjetski prvak na 800 i 1500 meta ra. veæ ga mora sastaviti svojim rij eèima. debeli Hrvati to mu prigovaraju unovèavanje talenta. pa u teretanu. klempave u i i jednu kraæu nogu? Antropolozi i kompjutorski eksperti koji su se za potrebe dokumentarnog filma BB C-a obraèunali s klasiènom renesansno-hollywo-odskom ikonografijom Isusa Krista.uzeo amerièko ili bahr einsko dr avljanstvo? Za magisterij mu treba pedeset hiljada dolara.pod uvjeto m. kakvog su im ponudili kao vjerojat an lik Bogoèovjeka. Duje pak s potpuno istim hrvats kim DNA mo e dobiti Nobelovu nagradu iz ekonomije. Na Najveæi: »Ja sam prvak svijeta.»ne poznavajuæi Kristova oblièja« . razjarenih foto-robotom crnpurastog bli skoistoènog konjokradice i vercera kala njikovima. ta ja znam. na Berkelevu ne daju da ga prepi e. rujna 2005. jedan o d rijetkih Hrvata s olimpijskim medaljama osvojenim pod dvije zastave. uzeo gitaru i zapjevao Love hu rts? Ideja. zakljuèujuæi da njihova »slika Isusa nije plod znanosti«. ideja da bi Isus Krist morao izgledati kao da je iz Nazaretha.by the way . Postavimo stvari ovako: da je Draganja u SAD oti ao samo zbog fakulteta. Veæ su prvi kr æani .

po uzorku iz raznih Survivora. ru ni i dosadni stolarski egrt iz Nazareta koji ukuæane maltretira mo ralizatorskim pro-dikama o »siroma nima duhom u Kraljevstvu Nebeskom«. vjeroj atno je imao pokvarene zube. i uvredljivo -biti ru an. mogao na primjer imati proljev. meðutim. Barov a. ali èovjek. Hrvatske katolike. sve koji nemaju lik i tij elo Brada Pitta. mo da je bio razrok. Multi Talentsa i ostalih realitjja. I. niti novca za plastiènog kirurga? Kontemplari Don Zivkovog koda tako su se lijepo postrojili u istu mega-korporaci jsku policiju koja nas veæ lijepih pola stoljeæa uvjerava da je ljepota »svetinja« (cita t Kustiæev) i da je lo e . podjednako bira i glasnogovornice velikih tvrtki. bolno odjekuje njegov krik. Za to. poljski telefon. Isus Krist iz BBC-jevog dokume ntarca omaleni. uostalom. proljeva. na alost. bli a enskoj spava onici Big Brother kuæe nego spiritualnim visinama propovjedaonice nad oltarom. »Zar se ne bismo mogli slo iti da jedni dr ugima ne vrijeðamo svetinje?« Zanimljivo. kao bogoèovjek. pa Srbina . preplanuli i atletski graðeni manekeni.»na svoju sliku i priliku«? Od èovjeka posveæenog Duhu ne bi se oèekivala banalna rasprava o Isusovu looku. uvrijeðenost kojom je Kustiæ doèekao moguænost da je Isus izgledao kao »praèovjek«. dakle bog. Sto. Sto æe na to reæi ljudi koje dragi Bog n ije obdario licem po strogim standardima Don Zivkovog koda. u trudnoæi petnaest k ilograma odebljale Majke Bo je. vrijeða to to je BB C-jev crnomanjasti Krist niskog èela za zapadno oko ba dareno na industrijsku ljepot u Kleinovih modela za mu ko donje rublje ru an. temperamentnog galeba Barabe iz Jeruzalema . vjerojatno je na pasjoj judejskoj vruæini za Kustiæeva fino ugodena osjetila i gadno zaudarao na znoj i ovèji loj? Mo da je imao kre tav glas . 352 Cijeli svijet jedna poljana ili kako je in enjer Merèep srpskim lelekom gradio hrvatski Telekom Znate li koji je najbolji naèin? Postoji mali induktor. ako sam dobro shvatio don Zivka. pa za doruèkom ukuæane zabavlja pr etvaranjem vode u Karlovaèko pivo.Od ive diskusije u kojoj britanskim antropolozima na don Zivko pod nos gura torins ko platno to je znanstven domet sasvim u rangu Hrvoja So ica. nizak i debeo? Mo da je imao i jednu nogu kraæu. i kandidate za Big Brother. i k oja djevojèice danas tjera u pakao bulimije i anoreksije. a sve Hrvatice dugokose i dugonoge gorske vile lijepih. vrijeða vas ta pomisao? Policija toga visokodizajniranog Novog Svijeta. A sve zato to je sredovjeèn a. ta ja znam. u koju se eto prijavio i don Kus tiæ. Krist ne bi bio niskoga èela i gustih crnih obrva? Za to ne bi bio. 351 okruglih grudi. antropolog Kustiæeva profila mogao bi zaklj uèiti da su svi Hrvati naoèiti. i ponizno im pe re èarape dok ga oni u spavaonici ogovaraju? Ako mene pitate. i finaliste splitskih festi vala. tek potvrditi jednako znanstveni stereotip po kojemu su lijepi ljudi uplji poput gumenih lutaka iz sexy-shopova. da budem iz-ravniji. Kakve bi anse u Coca-Colinom muzièkom showu imala. nea ndertalsko èelo svog najveæeg konkurenta. recimo. kako vidimo. pretila tajnica ili prezenterica vremenske prognoze na oj ubermensch-cw\Yizaæi)\ podjednako nezamisliva kao i beba u naruèju umorne i podbuhle. veæ sasvim prosjeènim za lis-cima i podbratkom? Treba li dodati i ono . Jer na oj je civilizaciji ne zamislivo da je Isus. Na koncu. primjerice. Ista je to polic ija koja je manje vrijedne neandertalce nekoæ tjerala u koncentracione logore. debelju kasta i prista va djevojka anðeoskog glasa? Koliko bi u Big Brot-heru ostao. ispraznog pla vokosog manekena s medugorskih naljepnica koji svako jutro nakon tri serije skle kova pomno fenira uvojke i ma e ten dnevnom kremom. ili klempave u i. ministra Primorca ili onoga uglednog zagrebaèkog doktora koji tvrdi da umjetno zaèeta djeca u snu vide lj ude u bijelom zanimljivija je. mo da nije znao izgovoriti »r«? Bi li i to uvrijedilo tovatelje lika i djela Isusa Krista? Ili bi se oni prvi rugali Isusu Kvistu Nazaveæaninu? Ba kao to svojom uvrijeðeno æu vrijeðaju sve ru ne i hendikepirane ljude. ja bih novac radije stavio na Kustiæevog kandidata. neuredne kose i podoènjaka ljubièastih od neprospavane noæi i Isusekovog plaèa zbog grèeva ili. »Sto je nekoga moglo navesti da Isusa prika e 350 kao praèovjeka?«. listopada 2005. komentirajuæi grudi Marije Magdalene i nisko. kratkovidan Fulbrightov stipendist? Ili. recimo.paèe.

prièa njegov vrijedni djelatnik s poèetka prièe. u primitivnoj hrvatskoj telefoniji pozivao Dvor n a Uni. Prije pojave japanskih i finskih d epnih kompjutorskih èudovi ta imali smo nezg rapne. a onda dode ova presuda«. kojemu je zbog ubojstva Aleksandra Antiæa u Pakraèkoj Poljani prije par tjedana izreèena pre suda od deset godina zatvora. kandidat za èlana Nadzornog odbo ra Hrvatskog telekoma. Zagreb u i Pakraèkoj Poljani. kilometri ice i jedan Srb in. Ukratko. Za telefonsku vezu s Dvorom na Uni ne tr ebaju vi e. »Merèep je sve znao. ba kao i njegov ef na Opæinskom. Munib Suljiæ ovoj dr avi vi e odgovara kao ubojica nego kao biznismen!« Pionir induktorske telefonije i poljoprivrednog skladi tarstva Munib Suljiæ danas je u bijegu. Nisu. kad se veza s Dvorom na U ni dobivala spajanjem na genitalije kakvog priruènog Srbina. kao nekoæ. te ke poljske naprave. isprièala je nedavno na zagrebaèkom Opæinskom sudu neka Melita Rolich. a ti onda na polj ki telefon nazove Dvor na Uni. Mukotrpnih poèetaka telekomunikacije na ovim prostorima. Danas. Pita ga onda odakle je. In enjer Merèep ima bogato iskustvo u telekomunikacijama i nadzoru. Ili. Na izricanju presude na upanijskom sudu u Zagrebu. spoji mu ice na ekstremitete. bile iz Poljske. a umjesto vreæe novca d obije nekoliko godina zatvora. svojedobno se bio pri sjetio upravo jedan od pripadnika jedinice glasovitog in enjera Tomislava Merèepa. kad se srpskim lelekom gradio hrvatski Telekom. otac suvremenog roaminga. nade telefonski broj uèiteljice. kao da ga je usred velikog poslovnog projekta prekinula upala grla. »Na Pelje cu sam nedavno kupio kuæu. otvorio konobu i taman poèeo s planovima za gradnju hotela s pedeset soba. nego bi ih skladi tili u na im hladnjaèama. Na primjer: »Merèep me nazvao telefonom i z aprijetio da æe srediti mene i moju obitelj ako njegovu sinu ne zakljuèim pozitivnu ocjenu«. Dvor na Uni danas se naziva jednostavnim biranjem na minijaturnim telefonima opremljenim kamerama i klima--ureðajima. u vrijeme kad Hrvatska jo nije cijela bila pokrivena signalo m induktorske telefonije. predstavi se i sin obije peticu u svjedod bi. Danas j e in enjer Tomislav Merèep. »U Trogiru sam veæ zavr io 70 posto poslova na izgradnji veli ke hladnjaèe.prikljuèi na to. tehnologija je bila mnogo pouzdanija. veæ su naziv dobile zbo g toga to su u zla vremena fiksnih telefona omoguæavale kakvu-takvu vezu u nepristu paènim poljima i Poljanama. nije pojavio. po alio se novinaru nesuðen. meðutim. To je ono kad Vesna kare-O bolt u crvenoj haljini raspu tene kos trèi cvjet- . Propala bi tako zelena mafija. okrene ruèku i dobije Dvor na Uni. Tomislav Merèep bio j e to poput predsjednika Nadzornog odbora Pakraèke Poljane. ta ja znam.in enjer Merèep trebao se pojaviti na suðenju zb og telefonskih prijetnji profesorici Treæe ekonomske kole to se drznula njegovom sin u dati jedinicu. Prije ko ji dan. Nade na ulici Srbina. Pitajte Igora Mikolu. u romantièno doba poljskih telefona. primjerice. naravno. dakako. jo jednog od Merèepovih radnika iz terenske jedinice Pakraèkog telekoma. umjesto po burzama oni se vuku po sudovima. A tamo nikoga ne zanimaju zasluge iz herojskih vremena hrvatskih telekomunikacija. a ne osuda zbog ubojstva. ranac i stroj s ruèicama i brojèanicima. Tako se nekad davno. okrene brojèanik. k oji su poèetkom devedesetih prikljuèivali poljske telefone u Vukovaru. postoji jo bezbroj svjedoèanstava. a bogami i na poljana ma iste. nije se pojavio. Gospiæu. on ti ka e »iz Dvora na Uni«. Danas se ta usluga zove roaming. kad su Merèepovi teleoperateri odluèili svoje znanje i iskustvo ulo iti u biznis. on nije osobno sudjelovao u egzekucijama. U suvremenom telekomunikacijskom marketingu to se zov e »neogranièena sloboda«. vlasnika benzinske crpke u Zenici i ljubazno mu ponudi za titu njegove imovine i djece. Danas je sve mnogo lak e i jednostavnije. Osnovano se sumnja da je zatajila digitalna t elefonija. A li ne. jer poljoprivrednici ne bi morali bud za to prodavati svoje proizvode nakupcima. Nekad. ali je èitao sve to smo mu mi pisali u i zvje æima«. kad su mobitele te ke pola kilograma i desetak tisuæa maraka im ali samo Hercegovci iz viceva. Na sudu se. Ili njegovog kolegu Muniba Suljiæa. Telefonom nazove . a osuðen biznismen. 353 O njegovim patentima i dosezima na polju telekomunikacija. naime nekako istovremeno kad su ga i dragovoljaèke udruge istaknule kao sv og kandidata za Nadzorni odbor HT-a .

Dama se znoji. ide slogan: Hrvatski tele-kom cijeli svijet jedna polja na. a tko kancelar Vojnog ordinarijata Da je kviz Tko eli biti milijuna postojao prije dvadesetak godina. do dvanaesto g pitanja. govorili tri-èetiri iva. Na svog se jokera vjerojatno ne ljuti. priznaje da nema pojma. da. enu koja nije.« studenog 2005. F ra Ferdo Barada . snima se 3G mobitelom i alje MMS Munibu Suljiæu. sto dvadeset pet tisuæa kuna je u pitanju. njen joker uti.svojedobno sta . naime. Drama je blizu klimaksa. stenje i preznojava. nisam siguran«. c) Eudora Welty. bili obrazovanija i pametnija manjina svoga stada i nisu dokono krstili jariæe. i ostala bez trideset dvije tisuæe kuna. kao to bi mi danas meðu jokerima bili don Ivan Grubi iæ ili fra Petar Andeloviæ.tihi starac sitnog koraka i golemog znanja . Umjesto toga zavr avali su ugled ne europske teologije. »jo petnaest sekundi. don Anðelko«. ena je na koncu ipak odluèila gaðati: »d) Flannerv O'C or«. sakloni Bo e . naime. »khm. u usporenom sni mku. ime joj sad nije ni va no. uz muzièku podlogu Gr een. ili koja je . dobra veèer don Kaæunko. Ali ne. ali ima jo joker »zovi«. eto. nekoliko mjeseci ivjela i radila u Sarajevu: a) Eve Ensler. d) Flannery O'Connor?«. jedan sveæenik dobro. Kardeljevim tezama o pravcima socijalistièkog samoupravljanja i Iviæevim teza ma o bunkeru na protivnièkoj polovici terena. pa unjkavo muca.bio je franjevac stare kole.354 nom livadom. a na se veleèasni muèi. bogami. medu jokerima k oji bih zvao u pomoæ sasvim sigurno bi bio i roðeni brat moje nepismene babe Kate. kancelar Vojnog ordinarijata glavom uopæe morao èuti za Su an Sontag . Green Grass ofHome. uostalom. imate trideset sekundi . veæ je do la tamo da ne to radi. Dok dolje. a on s irokim osmjehom na preplanulo m licu zove Tomislava Mer-èepa. d a previja ranjenike ili re ira kazali ne predstave. najbolje zna. pro le je nedjelje na stolicu nasuprot Tariku Filipoviæu sjela mlada neka ena. na jedanaestom pitanju u pomoæ zvao fra Ferdu Ba-radu. bilo to? U kojem bi to svemiru do n Kaæunko mogao znati za enu koja se nakon 11. i ona spremno odgovara: »Don Anðelko Kaæunko. rujna hrabro suprotstavila kolektivn om ludilu Bushove Amerike. jer nema razloga. on je. vrije me leti. pfuj. tek nisu se kr æanski pastiri zabavljali blagoslivljanj em autoputova i kampanjama protiv rada nedjeljom. erudit s kojim sam subotom uèio latinski. 355 Per Aspera Ad Opel Astra ili tko eli biti milijuna . izvolite. meðutim. b) Su an Sontag. jedan od najutjecajnijih h rvatskih sveæenika. ovoj dr avi oni vi e odgovaraju kao ubojice nego kao biznismeni! Ministrica pravosuða atraktivna plavu a iz reklame za HT to. Ako je to za ovu prièu uopæe va no. i mogli ste s njima podjednako raspravljati o De Rougemontovim tezama o Ðavlu. Zato bih ja. U to doba sveæenici su.pfuj. korporacijskog menad era koji na sastanku Nadzornog odbora u futuristièkom uredu HT-a zami lja kako na cvjetnoj poljani. godine. paaaa. i za to bi. khm. i T arik polako èita pitanje: »Koja je slavna amerièka knji evnica 1993.« »Onaj don Anðelko Kaæunko? ate se u sebi vi i Tarik. uspje nom poslovnom èovje ku na odmoru u nekom karipskom lounge--baru. Za to bi. Tarik pita tko joj je na raspolaganju. Je li zbog toga to nije tada bilo autoputova. za to bi morao èuti za n jene romane i eseje. poput nekih pomodnih filozofa . Umjesto mene. jednu od najutjecajnijih intelektualki dvadesetog vijeka. Samo ka u: »Pretplatnik je trenutaèno nedostupan. trèi ususret zamamnoj plavu i u crvenoj haljini. ne bih zn« gotovo. vrijeme isteklo. Sarajevom protutnjala u bijelom tenku UNPROFOR-a. preko puta njegova samostana pod zapadnom tribinom nove poljudske k oljke. »hmmm. i malo po malo do la. par mrtvih jezika i perfektno se sl u ili puèkim. morao znati za njen svojedoban an ga man u opsjednutom Sarajevu? U kojem bi to paralelnom svemiru neki hrvatski katolièki sveæenik morao znati za jed an od najmoralnijih svjetskih umova. za vrijeme rata. Mlada 356 gospoda èita pitanje. Ba juèer èitam tako u novinama kako od svih ministara u hrvatskoj Vladi ona na slu ben i mobitel tro i daleko najvi e. za Boga miloga. a duæani n edjeljom ionako nisu radili. a nedjeljom odlazio na Hajduk ove utakmice. èak èetiri tisuæe kuna mjeseèno! A ubojice i biznismeni joj i dalje ne odgovaraju. pet sekundi.

èovjeka koji je promijenio povijest filma. On pi e kolumnu u Areni. Zajedno s ostatkom svijeta i mi æemo se uoèi Nove godine misama zadu nicama. on je za tu ploèicu pljunuo soma eura i graðaninu koji se po alio da nema ni za bicikl bahato odgovorio da æe mu ga kupiti iz svog d epa. 358 Bruce Lee u osinjem gnijezdu ili kako je Mali Zmaj na kraju svoje velike karijere najebao u Mostaru Pro le subote u Mostaru je sveèano otkrivena bronèana skulptura Lija Hsiao Lunga. njima je umrla: b) Su an Sontag. preko noæi je razbio Leejeve nunèake. 28. ponekad u kamenu. prisjetiti zvijezde koja je za vrijeme rata èesto boravila u Sarajev u. nekad u bronci. Ostat æe tako zapisano da je mostarski spomenik Malom Zmaju prvi takav u svijetu. rado spalio. Pozivajuæi ono mad na paljenje televizora. gdjekad u spomen neznanim herojima. pozvao je pastvu neka se ne da pokolebati ljevièarskim blebetanjima kako æe oni to pale knjige sutra palit i ljude. na koju po ten Hrvat ne radi. a neke bi. Tuðman pos lao svoje divizije u treæu ofenzivu protiv splitskog tjednika? Don Anðelko Kaæunko ionako ne ivi na istom planetu. Najpoznatiji svjetski terorist. opet. lopov. . uz pokoju toplu ri jeè na njemaèkom. ba kao to je kameni Tolstoj podignut u Selcima na otoku Braèu bio prvi svjetski spomenik ruskom klasiku. autistiène sekte èiji isionari odavno vi e ne èitaju Tomu Akvinskog u originalu niti se mole pod raspelima na zidovima isposnièkih sobica: njihov je Isus raspet na zidu katastarskog zavoda . Toga dana. studenog 2005. Gdjekad ih di emo u spomen kra ljevima. per aspera ad opel astra. mostarski je Bruce Lee veæ bio uni ten. samo dan kasnije ne go u Mostaru. on vozi novu limuzinu na kojoj se koèi registracija Angelo. Istoga dana nama je umro: a) Ante Paveliæ. don Anðelko Kaæunko se bavi i knjigama. Spomenik u mostarskom Gradskom parku stariji je od hongkon kog samo jedan dan zbog vremenske razlike èak i manje pa ipak.neke je proèitao. veæ se odmara èi neko opu tajuæe tivo za oltarom i gledajuæi Milijuna a. O da. zloglasan balkanski Nepoznati Poèinitelj. na njemaèkom »sonntag«. zabrecaju i zvona crkava iz Kaæunkove podsljemenske duhovne zone. Jedina Sontag za koju o n zna je »nedjelja«. Pandorinih kutija na eg vremena. a njihov »pogled sa Sljemena« se e od restorana NK Trnje do Opelova auto--salona u V elikoj Gorici.la na èelo Meðunarodnog komiteta za obranu Feral Tribunea.na koncu dobio batine u jednom mraènom mostarskom parku. i kao to je u istom mjestu kameni Ivan Pavao Drugi opet bio . Neke je i sam napisao jedna mu se zove Pogled sa Sljemena . sveæenik u be uniformi za volanom srebrnog automobila na njemaèkom el Astra« s registracijom »Angelo«. slika je Crkve u Hrvata: male. Neka vas zato ne zbuni kad za mjesec dana. Kao iz onoga puèko kolskog vica -sjeæate se. On javno optu uje sudionike Samobor skog fa nika da su tog istog Tuðmana ubili voodoo--ritualom. na prvu godi njicu smrti velike spisate ljice. obasjav i nam pro lo stoljeæe i osvijetliv i sljedeæe. ali prvi u dizanju spomenika. promovira knjige Hrvoja So ica i ne ma pojma da je Sontag zapravo Su an: on je kancelar Vojnog ordinarijata. Preko Trnja do Astre.legendarnog filmskog borca samog protiv svih. a najèe æe u zrak.prvi. slu a Thompsona. na njegov roðendan. izbio mu palicu pod desnom rukom i prerezao lanac. prosinca. on u rockerima vidi Sotonine apostole. pozn atijeg kao Bruce Lee . U nedjelju. kao da je vojni kapelan ganga s Kne ije. kad je ono 1996. osamdeset deveti u nekorumpi ranosti dr avne uprave. on oznaèava Harrvja Potte ra glavnim neprijateljem Hrvata. masovni ubojica i silovatelj. 357 Don Anðelko Kaæunko. u trenutku kad su na Aveniji velikana u Ho ng Kongu Robert i Fib Lee otkrivali bratovu skulpturu. napraviv i pritom vi e s alta od cijele rumunjske gimnastièke reprezentacije na svih dvadeset osam Olimpija da . bronèani spomenik glasovitom majstoru kung fua podignut je i u njego vu rodnom Hong Kongu. »kako se zove Brus Lijeva ena?« nunèake mu je iz ruke izbila jedna ljutita brusilic a. ali i zauvijek izmijenio stereotip o Kinezima kao kuharima i eljeznièkim radnicima. Tako je veliki Mali Zmaj nakon to je golim nogama prebio pola kineske mu ke populac ije i izvrnuo vi e ruku nego to ih je glasalo za Mao Ce Tunga. Takav smo mi svijet: ezdeset treæi u ekonomskom rastu.

« Ja nikad nisam èuo bolju i precizniju definiciju kung fua. biti jezovita prièa o silama tame koje si u krv iz splitske ekonomije. meðutim. U malim sredinama poput na e svjetskim velika nima se samo zbog toga i di u spomenici. u Splitu æe se snimati remake klasika strave i u asa u nas poznatog pod naslovom Pretkazanje. Onaj hongkon ki mnogo je uspjel iji. veæ dobu kojemu je silno nedostajao. To je meni upravo dirljivo: to da je nekome ideolo ki neprijatelj B ruce Lee. Horror koji æe Ameri ovdje snimat i neæe. Nedaleka kamena skulptura Karola Wojtyle. meðutim. vi e govorio o nama i na em vremenu. vjerojatno bi njegovo odrje ito Don't touch me! iz biografskog f ilma The Bruce Lee Story krzavi titl u dnu filmskog platna preveo kao onaj nezab oravan stih Maka Dizdara: »Ova ruka ka e ti da stane i zamisli se nad svojim rukama. za razliku od onog hongkon kog. Ne znam je li na to mislio i mladi kipar Ivan Fijoliæ. P ogledate li. ljudskij u sliku Splita. Svijet æe tako vidjeti i onu drugu. odgovorio bih da su pitali mene. ali ja sam gledajuæi njegovog Brucea Leeja vidio zapravo onog arhetipskog »kamenog spavaèa« s bosanskih steæaka. romantiènu crno-bijelu pravdu. Inicijatorima i organizatorima cijel og projekta. nije dana s spomen na pisca koji je ostavio monumentalnu fresku rata i mira. tako nekako. I prije nego je s nekoliko udaraca èekiæem o teæen ili. sa zvuènim reklamnim sloganom »Kako nakon 13. . splitske æe uske. krij umèara droge i oru ja. Mali Zmaj je tamo u svojoj prepoznatljivoj pozi. to je . nego o samom Bruceu Leeju. vidjet æete da je taj prometnik zapravo savr en bosa nskohercegovaèki Bruce Lee. s nunèakama u desnoj i otvorena dlana lijeve ruke. Narodni heroj Bruce Lee Zmaj nema. nasmi janim besposlièarima na vespama. koja bi se mogla zvati »Grad koji se u asavao izlaska Sunca« ili jo bolje »Petak. I da mo e govoriti. toènije kazano. veæ spomenik pa nslavenskom romantizmu u austrougarskim provincijama. i bila namjera. poput kobre spreman za lijevi direkt i desni high-kick. prvi u cijelom svijetu. poleðinu otrcane mediteranske kiè razglednice s osunèanom Rivom. noge ili ruke. ili recimo Carrie. Umjesto toga. naravno.359 »U Zmajevu gnijezdu«. I nije to bez veze. Malo braèko mjesto Selca dobar je primjer: stotinjak godina stari spomenik Lavu Tolstoju.mostars je spomenik mitskom temeru. dovr en . onaj opominjuæi lik koji se èesto prikazuje s oru jem i otvorenim dlanom podignute ruke. »U osinjem gnijezdu«. » to je Bruce Lee uèinio za Mostar?« pitali su tudumi koji ni ta ne razumiju. trinaes ti«. veæ »r ekristijaniziranoj« i nezavisnoj Hrvatskoj. Oskvrnuti Bruce Lee tako se pridru io brojnim posrnulim bronèanim herojima na e pro lost i. Isto to i Frank Zappa za Prag. kako stvari stoje. povuèen korak unatrag. Predumi ljaj koji je neznanog junaka neku noæ doveo na megdan s mrtvim Bruceom Le ejom isti je. Ninu Raspudiæu i Veselinu Gatalu iz mostarskog Urbanog pokreta. iz gleda poput prometnog policajca koji sa znakom »Stop« pod pazuhom regulira promet. mraène kalete biti scenografijom visokobud etnog hollywoodskog horrora. Takav je i spomenik Brucea Leeja: kad jednog dana njegove ula tene bronèane mi iæe prekr ije zelena patina vremena. Nisu pomogla ni sva ona trostruka salta unazad i k ru ni mavashi geriji: to se siroti Bruce samo vrtio u grobu. studenog 2005361 Amerikanska luka u splitskoj luci ili kako je mladi poduzetnik Ante Tomiæ zamislio megaprojekt Broadwaya na Kozjaku Sljedeæe godine. nikakve veze sa temerima to su umjesto hongkon kih i amerièkih mafija a mlatili fa iste i domaæe izdaj e. filmski junak koji je ivot posvetio borbi protiv meðunarodne mafije. reæi æe upuæeni. ban Jelaèiæ za Zagreb. nije spomenik papi Ivanu Pavlu Drugom. meðutim. u mjesecu?«. malo bolje. i podignutom drugom rukom. neæe to biti spomenik jednom filmskom borcu protiv nepr avde. to zn aèi mnogo vi e nego. takoðer prva na planetu. bilo mu je kao u lastavièjem prema onome to ga je è u Mostaru. u zemlji i u gradu u kojemu je poni tena svaka pomisao i svako sjeæanje na jednostavnu. onakvu kakvu je svojim nunèakama dijelio Bruce Lee. predumi ljaj koji je tolike heroje prije njega stajao glave. recimo. Kerum . Ili to mo da u Hercegovini ima nekakve mafije? Njegov mostarski spomenik nije mi se odmah svidio. meðutim. T ako stoji i Mali Zmaj od Bosne. utegnutim rodama s dizajnerskim naoèalama i ribarsk im brodicama koje u suton voze tamo-amo obzorom. 360 Mostarski je miran i statièan: s palicom pod jednom.

U tom filmu. M iami Beachvice s hotelima velièine Ceausescuovog parlamenta. odrije ili kesu i negdje u Splitu od perploèe sagradili filmski Yad Vashem. pozlaæenim palmama i ostalim èudima iz bogatog graditeljskog naslijeða Saudijske Da lmacije. grèkim amfiteatrima i stadionima za korejske slet ove. Ali Tomiæ je promuæurni Vlaj i najdalje za desetak dana. Osim. i sljedeæih mjesec-dva politièka i poduzetnièka elita najozbiljnije æe raspravljati o va em hvalevrijednom proj ektu. Ðapiæ bi konaèno mogao slu beno odati poèast rtvama holokau ta. Ovih dana luksuzni m prilogom u boji umetnutim u Slobodnu Dalmaciju predstavljen je ambiciozan plan grupe poduzetnika rijetko ma tovita naziva Hrvatski san. fut uristièki æete splitski skyline prepoznati u akcijskim krimi-serijama poput Pravde u Los Angelesu ili Njujor kih plavaca. procedura je bila mnogo kompliciranija. vjerojatno pamtite. meðutim. nikad nijednome nije palo na pamet dizati ovdje hrvatski Berlin. srednjovjekovni Jeruzalem. replikom dubrovaèkog Lovrijenca za Hamleta i umjetnim Brijunima u Ka telanskom zaljevu za Kralja Leara. 362 odnosno urbanistièki megamix Manhattana. u Split do ao i mag istar Anto Ðapiæ. zamisli mali gradski teatar sa stotinjak st olica i cijelo Gradsko poglavarstvo mu se mjesecima sa aljivo smije. Pretkazanje jedini horror koji se sprema Splitu. prilièno je nejasno. jadransku Barcelonu ili jednostavno dovr iti dalmatinski Split. naime. meðutim. Tako to ovdje ide. Veæ po tradiciji. zbog èega je. Futuristièki je megalopo lis u »pismu o namjerama« opisan i kompjutorski animiran kao dalmatinski Miami. Ante Tomiæ. dok ne zazive vizije na ih poduzetnika i dok s po-nistre ne ugledamo Floridu. a ov ih dana odr at æe se i audicija za statiste. Jo tako pamtimo onaj zlosretni AFCO i nekog Hillarvja Ilija a. ukratko radi sve ono to u slobodno vrijeme i inaèe radi nesta na splitska omladina. demolira. èim mu mali svlada photoshop. Ako bi producenti. modernog grada na poluotoku Èiovu. Otkako je pak Sanader uveo One Stop Shop strategiju. U novoj pak verziji Split æe »glumiti« Jeruzalem. Za to. ovisno veæ valjda o lijekovima koj e piju. umjetnim pje èanim pla ama. grada i upanije. Nije. Donedavno. ukol iko se film ne bude snimao prema dobro poznatom scenariju judeosrbomasonskih kru gova iz osovine Bruxelles--Tel Aviv-Beograd. Mo da ste ga gledali. sa staklenim nebod erima. pa na najpoznatiji antofa ist zavr i u s asvim drugom horroru. a usput za genocid nad Zidovima optu iti i ivahnog Damiana. a s èiovskog Manhattana viseæim mostom. Novac? To je najmanji problem. i za gradnju hrvatskog Miamij a u hrvatskom se snu trebala najprije ukazati Gospa. kopijom Golden Gatea s kojega æe se pru at i prekrasan pogled na pje èane pla e Ka tel Dubaija. kojemu se u hrvatskom snu ukazao drevni antièki Miami s golemim hotelima i kockarnicama to iz Rive izranjaju skladni poput egipatskih piramida u Las Vegasu . golf rerenima. kako èujem. zabavnim parkovima. megaprojekt izgradnje no vog. plutajuæim hotelim a. vra je dite Damian maltretira obitelj i okolinu. Split æe glumiti tek mraèan. irokim avenijama Èiova i po krovovima braèkih neb odera amerièki æe detektivi ganjati beskrupuloznog menad era. a vodeæi arhitekti noæu æe vas buditi s r volucionarnim idejama za va e Semiramidine viseæe gara e.Djeca kukuruza. taj je po Stephenu Kingu i zove se Chi l-dren ofthe Corn iliti . Dubaija i Disnevlanda. gospoða Djevica Marija je kao prilièno nepouzdan input pre skoèena: sad je dovoljno napraviti nekoliko photoshop monta a Savudrijske Arabije. dobit æete podr ku Vlade. svakih par godina pojave se tako u ovom gradu nekakvi vizionari s hrvatskim snom. i iz nekih te ko dokuèivih razloga u njihovim se snoviðenjima Split uvijek ukazuje kao dalmatinski Dubai ili Miami. ponudit æe on splitskom Poglavarstvu projekt Broad-waya na Kozjaku s lancem gigan tskih kazali ta i opernih dvorana. grup a ulagaèa na èelu s jednim 363 dosta ozbiljnim kamatarom iz Prolo ca navodno je prilièno zagrijana za cijelu stvar. Veæ sutra. U meðuvremenu. ali parcela pod Marjanom zbog neèega je upra vo idealna za novu Floridu. kad investitore sanjarenje ni ta ne ko ta. naravno. preko puta Marjana. a svaki Hilla rv ili Miami Vice s vizijom male Floride za milijun--dva ljudi doèekuje se kao ozb iljan partner i veæ do podne ima memorirane privatne mobitele gradonaèelnika i barem tri ministra. razbija. nekakvog propalog pisca zabavnih romana koji je na vjernoj replici Bolj oj teatra za sina i kæer bespravno n . recimo. Na kozjaèki Broadway iz splitskog Miamija stizat æe se uspi njaèom. ubija i pali.

vi e analno.obojica æemo imati nos u dupetu. 364 Opæa teorija spolnosti ili kako hrvatski domoroci pozdravljaju prido lice i goste gurajuæi im prst u èmar Kolega Zoran Èutura iz Jutarnjeg lista nedavno je podsjetio na ono glasovito Mujin o tumaèenje opæe teorije relativnosti: »Vidi . Samo glup a administrativna gre ka zbog koje je ona ispala tu iteljica.adogradio dva penthousea s olimpijskim bazenom. proizla zi tek iz va ih predrasuda. ak o bi bili u meðusobnom kontaktu. pa jo nije shvaæao naroèite srpske obièaje izra avanja dobrodo lice akama. pa se nji hovim kontaktom ne ostvaruje spolna radnja i ne mo e se izjednaèavati sa spolnim odn o ajem. pa bi i obièno rukovanje bilo kazn eno djelo silovanja. U ovom sluèaju ni prst ni anus nemaju svojstva spolnosti. kojega je na trinaest godina zatvora osudio zato to je »kao pripadnik tzv. Protrljajte jo jednom oèi nastavite èitati: Kada bismo prihvatili daje svaka radnja u meðusobnim kontaktima izjednaèena sa spoln im odno ajem. i to na up anijskom sudu u Gospiæu. spolni organ jedne od osoba i on mora prodrijeti u neki od ostalih dijelov a tijela druge osobe. veæ skupa sa ostalim èinili su to preko 500 godina od dolaska Turaka. ili na strani poèinitelja. a neki. poput onog veæ pomalo odumrlog obièaja da se lju di pozdravljaju guranjem prstiju. Nelagoda koju æete stoga osjetiti kad vam. sluèaj onih hrvatskih vojnika iz spli tske vojne baze Lora. Isti je to sudac t o se prije dvije godine proslavio suðenjem Svetozaru Karanu. to ti je kao da ti sad meni stavi no s u dupe . recimo. narodi pozdravl jaju oralno. a stoje neprihvatljivo. barem u mojoj viziji. ako mi je dopu teno parafrazirati »optu ivanja hrvata za silovanje i genocid. najobiènijim rukov anjem.« Sudac koji je biologiju. zove Proroci Miamija. jer ni prst ni anus nisu spolni organi. Neki se. tada bi nastao kaos u pogledu primjene ovog kaznenog djela. U znanstvenoj interpretaciji. tamnoputa ko arka ica gospiækog kluba na kraju je i dobro pro la. Vojske RSK zarobljene pripadn ike Hrvatske vojske tukao akama. trljanjem nosovima. Da je tada znao to danas zna. treæi banalno. kako vidimo. spasil a ju je vi egodi nje robije zbog. ne bi valjda u obrazlo enju te presude napi sao kako su. prstom u va em analnom otvoru ti vas neobièni uroðenici zapravo pomno analiziraju. drugi opet nazalno. Poznat je. samo to æu ja biti u relativno povoljnije m polo aju. Sudac Milanoviæ u to doba oèito nije imao dana njih spoznaja o balkanskom folkloru. aluminijskom ipkom. ako jedna od osoba ne eli tjelesni kontakt. nepravedno osuðenih samo zato to su zarobljenike doèekali drevn im hrvatskim vojnièkim pozdravom s peto ilnim kabelom. zvani Tuðman oslob oðen svake krivnje za silovanje tamnopute amerièke ko arka ice. antropologiju. kada su skupa sa Turcima dolazili i uni tavali Hrvate. Oni vam time ele reæi: »Sad smo braæa obo a imamo prst u dupetu. primjerice. Teorija relativnosti na primjeru prsta dokazana je. jer bi s e svaki dodir izmeðu dviju osoba praktièno mogao smatrati poèinjenjem ovog kaznenog dj ela. Gospiæki sudac konaèno je tako otklonio i posljednje nesporazume oko razumijevanja s pecifiènih hrvatskih narodnih navada. u slu benom obrazlo enju presude kojom je prije nekoliko tjedana èuveni poduzetnik Joso M.« Mujina teorija relativiteta nedavno je pak i slu beno dokazana. a Joso optu enik. Serija se. Kako i sama rijeè ka e. Haso. palicom i drvenim tapo m«. a skupa sa Osmanlijama doklen su do li optu enik i njego vi preci. vlasnik nekog malog hotela u Hr vatskoj osobno dode u sobu i srdaèno ugura prst sa zlatnim peèatnjakom u èmar. i to ne samo sad. Mujin pouèak zvuèi ovako: Upoèinjenju spolne radnje mora sudjelovati. svijeæa. doslovno citiram: »zloèinci èinili genocid nad hrvatima i to ne samo u ov om ratu. a otkad su 'prisajedinili' ove k rajeve Jugoslaviji i praktièno ih uni tili na odreðenim podruèjima i sada ele da zauzmu o no doklen je Osmanlija do ao. pivskih boca i drugih »objekata bez svojs tava spolnosti« u anus.« Sve u svemu. etnologiju i meðunarodno pravo obogatio za senzacionalna nova saznanja i tumaèenja zove se Branko Milanoviæ. prosinca 2005. nogama. nogama i alumini im ipkama. ili na strani rtve. naime. eto. veæ skupa sa ostalim èinili su to preko 15 g . 365 poljupcem.

to bi s e moglo smatrati zabadanjem nosa u tude poslove ili èak prcanjem hrvatskog pravosuða . a skupa sa Unijom doklen je do la optu ena i njezini preci. Lani Paviæ i ostalim belaj-lanama. A za to i bi? Nisu bile u Big Brotheru. Za to bi jo morale znati i kako djelovati na molekule kojima tumor potièe izgradnju limfnih ila u tkivu? Jedna od tih zvjezdica. a ot kad su 'prisajedinili' ove krajeve Europskoj Uniji i praktièno ih uni tili na odreðeni m podruèjima i sada ele da zauzmu ono doklen je Unija do la. Druga hrvatska znanstvenica. Lani Banelv. ali citiram morala . nisu se razvele od nogometa a. Memoari su njena d avna nja elja.ka e sudac Milanoviæ na kraju svo evolucionarnog obrazlo enja teorije relativnosti silovanja . prst ili neki drugi ud bez svojstva spolno sti. U hrvatskom jeziku. osim to su otkrile nove planete ili lijek za genitalni herpes i rak dojke. niste nikad vidjeli èak ni nj ihove bradavice. pa dobila herpes . Danica Ramljak. Dijana Ma tak-Vinkoviæ zajedno sa struènjacima iz Cam-bridgea objavila je 3D strukturu najva nij eg ljudskog enzima zadu enog za razgradnju lijekova. naravno. medicina i genitalni herpes mogli bi zavr iti na na-slovnicama samo kad bi neku manekensku zvijezdu roðenu u znaku Strijelca i podznaku Raka . Mlade znanstvenice Tea Mi iæ i Amela Hoziæ-Zimmermann s Instituta Ruder Bo koviæ. pak. Vi. zna se toèno to je spolna radnja. znate sve o Lan i Kiingor. ne znaèe ba ni ta. napisati jo prije dvije godine.»zna se toèno to je spolna radnja i nitko ne mo e ne to drugo navesti kao spolnu radnju. 368 Snimanjem zvijezda u nas se. nedavno sa suradnicima o bjavila prvu izravnu sliku nekog ekstrasolarnog planeta. a geniral ijama i dojkama urednici novina. Znaju kad nadire anticiklona sa sjevera. to znaèi samo to da i vi i hrvatska dr ava imate nos u dupetu. pa joj ispod stola snimili genital ije. znaju koji su psiæi danas in. ka e. nema ih na pici. sazvije ðe Strijelca. znaju sve o ivellnessu i f eng-shuiju.fotografi uhvatili u resto ranu Planet Hollywood dok jede nanoplanktone. Mlada hrvatska znanstvenica dr. svojim su snimkama stanica nanoplanktona prije koji dan zaslu ile nagradu za najbolje svjetske radove na nanoskopu. naime.« »U hrvatskom jeziku zna se toèno to je spolni odno aj« . A i one. èlanica je tima s Harvarda k oji je otkrio kako se tumor dojke iri limfnim sustavom. Renati Sopek i Nikolini Pi ek. htjela ih je. 367 Jer vi to zaslu ujete ili za to se u Hrvatskoj snimanjem zvijezda bave paparazzi.« 366 U praksi. znaju sve. niti izjednaèiti sa spo lnim odno ajem. nedavno je uz veliku med ijsku pompu najavila ukorièavanje svog bogatog ivotnog iskustva. Uostalom. izazvala je malu senzaciju objaviv i na Sveuèili tu Georgetown svo je otkriæe da polifenol iz èokolade zaustavlja rast tumorskih stanica kod raka dojke . umjesto astronoma bave papa-razzi. nisu snimile album kod Huljiæa. nisu se niti udale za njih. dojk a. koja tamo dovr ava svoj rad na cjepivu protiv genit alnog herpesa. znate sve o Tanji Tu ek. zapoèet na sydneyskom Westmead Millennium Instututeu. prosinca 2005. nema vi e od dvadeset pet godina. znaju to æe se nositi ovoga ljeta i t ko je protiv koga trudan. ba kao to se toèno zna kako se zove ono gdje se zabada nos. bogami. Verom Svetlièiæ i dr.odina od dolaska Unproforaca. Naprosto. Ana Bedalov s Astrofizièkog instituta u Jeni. zajedno s mentoricama dr. Druga je na a mlada zn anstvenica. ne pokazuju gaæice napartyjima. astronomija. snimanje planeta i nanonplanktona. Sto su to onda napravile da biste morali znati za njih? Dobro. Mihaela Skobe. Dr. to izgleda ovako: ako ja sad analiziram presudu suca Milanoviæa. kad su skupa sa Unproforcima dolazili i optu ivali H rvate i crnci od Butrosa i Butrosa Galija do Kofija Anana i Kondolize Rajs. ukoliko zabadate nos u hrvatsko pravosuðe. Vesnom Zutiæ. Samo to je dr ava u relativno povoljnijem polo aju . meðutim. Na Ruderu radi i Zorka Miklo ka. a ne astronomi Mlada hrvatska znanstvenica Dijana Dominis radi u Astrofizièkom institutu u Potsda mu i èlanica je meðunarodnog tima koja je prije nekoliko dana u sazvije ðu Strijelca otk rio najmanji i Zemlji najslièniji planet izvan Sunèeva sustava. dakako.koja je posta la poznata kad je operirala grudi. Njihova imena vama. dr. rak.

manekenka s fotografije objavljene u Globusovoj temi o kokainu. male Heidi s Blidinja. Hercegbosa nski Hrvati na privremenom radu u inozemstvu mogli su tako dug prema domovini vr atiti vrlo doslovno. se. 369 Toj debilnoj civilizaciji znanje je jedini prirodni neprijatelj i zato cure s poèe tka prièe dr e daleko od vas. primjerice. Ali ne brinite za njih. kako je bi lo na tom snimanju na Tasmaniji. U kampanji za prisilnu naplatu dobrovoljnih priloga posebnu ulogu imali su opsku rni listovi poput Tomislavgradskih ratnih novina.^-nessu i ivellnessu.je saèekati da prikupi jo tog. kojoj su se odasvud obraæali po steri s portretom arijevske hercegovaèke djevojèice. novinari je nikad neæe pitati koja joj je omiljena mine ralna voda i koje je najegzotiè-nije mjesto na kojemu je vodila ljubav. upravo dok ovo pi em jedna mladica na Sanjinom talk-shoivu govori o kokainu medu hrvatskim zvijezdam a. nego zato to su ih uvjerili da su veæ lijepe.netko i ne to. dakle. Zorke i Mihaele koje uz ime nemaju broj godina u zagradama i prezime Dinamovog centarfora. Ako je. prva hrvatska znanstvenica koja je do bila stipendiju For Women in Science to je dodjeljuju L'Oreal i UNESCO. objavljujuæi dugaèke popise pojedi naca koji su HVO-u uplaæivali pozama ne svote Bundesbank orliæa. Ako bi u nas taj posto tak i bio manji. Na slièan naèin javno su tada sramoæena i njihova djeca. Nedavno istra ivanje u Britaniji pokazalo je da bi tri èetvrtine djevojaka radije bile lijepe nego pametne. to bi se reklo. hrvatski je vitez svakog mjeseca na raèun HVO-a morao uplatiti odreðenu kolièinu njemaèkih valutnih jedinica. mo e biti samo netko tko je apsolutno nitko. kako to misli teleskopsko snimanje.bu dete barem mladi i lijepi. A sve te Dijane. opæom uplatnicom na iroraèun rodne Grude. kompenzirala u novcu. to ne bi bilo zato to na e cure ele biti pametne. Evo. I ni ta. u pari kim Laboratories Garnier za dobru lovu smi ljati naèine kako da kad veæ niste pametni . na privremenom ratu u inozemstvu. i kojoj je jedini atribut to to neobièno nalikuje osobi koja je slavna jer je nitko i ni ta . Najzad. bio sprijeèen polo iti ivot na oltar domovine jer je u tom trenutku vario èeliènu konstrukciju na berlinskom Potsdamerpla tzu. ivotnog iskustva. 370 Oklada za istinu o Domovinskom ratu ili kako su zadarski zakladionièari ulo ili pola milijuna na pobjedu Gotovine U ono slavno doba kad se Hrvatska branila u Dretelju. medicina i astronomija ali koje su njene kvalifik acije da o tome kompetentno govori? Ona je. nepoznata djevojka. recimo mlada splits ka molekularna biologinja Silvija Bilokapiæ. kako v idimo. Ili netko tko tako izgl eda. Hrvatsko vijeæe obrane raspi salo je vojnu obavezu koja se. Dok vi budete èitali o najnovije m skandalu s manekenkom hrvatskog L'Oreala recimo ba onom to je operirala grudi pa pokupila genitalni herpes jedna æe druga. Duplerice s crnim listama bile su stup srama na koji se nisu veziva li samo dezerteri s Potsdamera i zagrebaèkih fakulteta veæ i cijeli njihov bli nji i d aljnji rod. liste sa stotinama imena i adresa ljudi koji su se pravili da nisu èuli kako ih Do movina zove. Na stranu tema opet. veæ ono rogobatno dr. meðutim. dosadne su punoglavke s malim sisama koje ne znaju ni ta o pilatesu. kako se ka e. u kojoj na realitj shoivu slavnih pobjeðuje dv ojnica Pari Hilton. na kojoj je pozirala kao da mrèe bijeli pra h! U debilnoj red-carpet civilizaciji. jer slavni i lijepi ljud i ni ta ne rade i od toga dobro ive. u sluèaju vojne nesposobnosti ili opravdane sprijeèen osti. Jer vi to zaslu ujete. pazite sad. veljaèe 2006. U toj je debilnoj civilizaciji va no biti slavan i lijep. Ane. to je to toèno statistièko i kompjutorsko modeliranje dvojnih zvijezda i je li na Tasmaniji vidj ela to èudovi te o kojemu svi prièaju. Vojno sposobni mu jaci mogli su birati izmeðu polaganja ivota na oltar domovine. kako dr i . Jo du e bile su. dakle osoba koja je nitko i ni ta. to je bilo najmanje to su za svoju domovinu mogli uèiniti u vrijeme kad su se za Herceg-Bosnu borili èak i nj ihovi sunarodnjaci iz susjedne Republike Hrvatske. ili pak polaganja novèanog depozita na alter domovine. Nijedna od njih nikada neæe biti celebritj. ili studirao pejza nu arhitekturu u Zagrebu.

nisam mogao vi e izdr ati. 35 tisuæa kuna uplatila je i opæi na Pako tane. posramila me ta naslovnica. Jesu li hercegovaèki diplinzi ikad vratili dugove i vratili se u zemlju. ni ive du e. »Zadar i Zagreb daju za Gotovinu Split ni ta!« U ao sam u prvu poslovnicu HVB Splitske banke. o odluci zadarskih vlasti i gradonaèelnika Zivka Kolege da na iror aèun famozne Zaklade za istinu o Domovinskom ratu. naime.prijekorno s trafika ma e ka ip rstom naslovnica tomislavgradskih poslijeratnih novina. na temelju kojeg je gradska vlast vrbnièk im kaletama i pjacetama zabranila kretanje »neprimjereno odjevenim osobama« dakle tu ristima u kupaæim gaæicama i turistkinjama poèesto ogrnutim tek tankim i prozirnim mar amama . pljuju pod noge i psuju m ajku izdajnièku: »Za Niku imate gotovinu. »Gospodine«. naravno.« »E moja gospoðo«. treba mi lijun kuna. te .mislim i na dug i povratak u zemlju . gurnula je moj novac nazad. utemeljene . a ne zloèinca nema. Veæ vidim plakate oblijepljene po sivim splitskim fasadama i trafostanicama: malen Zivkov kolega Bandiæ u tradicionalnoj Bossovoj narodnoj no nji dr i veliku. sad bi ti radila transakcije hrvaèkih deviza u Jugob anki!« »Gospodine«.nije mi poznato. a istodobno na radnom mjestu dr i nekoliko desetaka slika i skulptura golog mu kar . za ma mografije i ultrazvukove ima novca.Zagreba. povi372 sila je glas. ali za heroja. tko zahtijeva da mu se pod prozorom ne muvaju ljudi golih ramena i trbuha . Drni a. a svoje uplate ekskluzivno su najavili i gradonaèelnici Knina. eto. Stup srama na duplerici Tomislavgradskih ratnih novina nije. ing. »da smo devespete bili bez Gotovine. dok je kæi s psiæem ostala pred ulazom. Odmah nakon Zadra. èini upravo spektakularno hrabrom. »Njega zovi. naravno.« Pa da vidite onda naslovnica! »Split za Gotovinu uplatio najvi e!« Iz razmi ljanja me prenuo strog enski glas. naæi lovu. zajebava ih i dobacuje: »Moj tat a je u HVB.dakako . Kæi je s psiæem jo pred bankom.. Kolegu! Neka ti Kolega k ! Bando izdajnièka! Blitvari!« Kæi nije ni vidjela kad su me odvezli na snimanje mozga. ili obièni kvisl. povikao sam. »osnovati Opkladu za istinu o Domovinskom ratu. »Stoka blitvarska izdajnièka«. a Zadrani i Zagrepèani ma u im pred nosom èitko ispunjenim uplatnicama. bio on dipl. pomislih. Rijeè je. sve u sebi razmi ljam.meni se. O da. »ovd je su samo bezgotovinske transakcije. 371 ne bi podmirio dug. a za Gotovinu niko!« Priznajem. Ukoliko javno prozvani civil gastarbajter. a tvoj?« travnja 2006. Na ovaj ili onaj naèin. 373 Iskrsnuæe Krista Kralja u Vrbniku ili kako je dugokosi veðanin iskrsnuo u pritvoru Policijske uprave Krk Prijedlog vikara Krèke biskupije monsignora Ivana Kor-diæa da se stara jezgra gradiæa Vrbnika na otoku Krka proglasi »èednom zonom«. »zvat æu kolegu!« »E to!«. Belji se prolaznicima.bila mu je zaplijenjena imovina i zabranjen povratak u zemlj u. Sad sam u splitskoj bolni ci na èekanju staroj.plakati kakvih se ne bi dosjetio ni pokojni Jozo Gabela reèeni Joseph Goebbels. vidjet æete.kako sam naziv ka e . Vidim odmah da sam na pravom mjestu: sa stropa visi plava ploèa s natpisom »Gotovin ske uplate«.oèevu ruku u maskirnom rukavu i poruèuje »Moj tata je u HVO-u. posebnim odlukama opæinskih vijeæa ba kao na nekakvim zasjedanjim a lokalnih avnoja . a vi ka ite to vas volja. U banci. neispravnoj magnetskoj rezonanci za popravak.« »Va ljalo bi«. Split ni ta! . »da j a generalovo oslobaðanje koeficijent 3.« Na sv akoj kladionici u Hrvatskoj stajao bi natpis: »Ovdje mo ete uplatiti na oslobaðanje ge nerala Gotovine. metaforièki ili doslovno . Samo. ing. a tvoj?« . mu evnu ruk u u maskirnom rukavu s generalskim oznakama i poruèuje: »Moj grad je uplatio za Antu . mada bi i to bilo zanimljivo istra iti. S iska. Za to æe Spliæani. bilo sve to je èekalo neuredne plati e duga prema hercegdomovini.u svrhu financiranja obrane generala Ante Gotovine. a tvoj?« Posramljeni Spliæani prolaze pored plakata i ubrzavaju korak. kad se na hrvatskim trafikama pojavio neki Veèernji list s bombastiènim naslovom »Zadar i Zagreb daju za Gotovinu Split ni ta«. Novinskih sam se spiskova s imenima izdajnika sjeti ti mnogo godina kasnije. naravno. vele. Netko.40 sad bi pred alterima bili redovi tovara. grad Zadar uplati pola mil ijuna kuna prireznih obveznika.

ne dav i mu niti S peedo gaæice. sve dok su uredno odjeveni u svoja Bossova i Armanijeva odjela. znate veæ. klepit æe majka si na osvræuæi se po crkvi. Mogu i po crkvama vrljati.« » je on gol usred crkve?«. s kojim iz obiteljskih albuma pamtimo pradida Adama i prababu Evu. Harrvja Pottera. budu pitali kako onaj ma li usred crkve mo e biti gol kao od majke roðen. na oltaru sjedi ena u zlatno-crvenoj haljini.. s trpljivo æe objasniti monsignor. »jer se po lugol eta po crkvi!« I tako æe djeca konaèno nauèiti za to je onaj drugi nesretnik. stvar s tom golotinjom? Gdje je i kad puklo izmeðu Boga i polugol ih turista.. tek onak o nehajno prebacio komad krpe preko. Jo æe im bridjeti obrazi kad kasnije. jed ini ljudi u svekolikoj povijesti ljudske vrste koji. eto. poput repa. Marih/na Mansona.. Dosta zanimljivo.«. utke æe tako klipani gledati 375 kako jedan sa stolnjakom prebaèenim preko golog tijela vide mu se i prepone i desn a bradavica polijeva vodom po glavi drugog. »to je sveti Sebastijan.ca. seksualni odgoj u kolama. najvelièanstvenija od svih Bo jih kreacija. onako odoka dvije su mu godine. gol-golcat. priæi æe monsignor Ivan Kordiæ u redovnoj inspekciji.« »A za to su ga strijeljali strelicama?« gnjavit æe opet krelac. zaista. evolucijom je odavno otpao. odgovorit æe balavac pokazujuæi na oltar. stvorio vrlo golog. mafija i i rab ijatni huligani. rastav ljene ene i samohrane majke najveæi neprijatelj Crkve u Hrvata. onako okrutno raspet na kri . gotovo potpuno obna en. da se vidi kako je pogoðen strelicama. »to je mali Isus. sve dok crkvom ne odjekne zvuèna pljuska. »Majmune«. postao naj-sk aradnijom moguæom uvredom Crkvi. to se monsignora Kordiæa i vrbnièkih vlasti tièe. kondome. maramama i kup aæim kostimima. one u kratkim hlaèam a ili golih ramena. Neæe ni pisnuti deri ta zureæi u taj prizor. I ima majka to i vidjeti: na vrh u oltara koèoperi se mladiæ. pa se okrenuti prema gospodinu u crnoj haljini . dakle bez ijedne krpice na sebi. zna li se da u svim crkvama na svijetu. onaj dugokosi na suprotno m zidu crkve. pa tako i vrbnièkim. prekrivena grudnjacima. tko je onaj polugoli mu karac na oltaru Gospe od zdravlja?« »Ah. pa ga onda i javno pokazivat i. Tim neodgojenim balavcima njihovi æe roditelji veæ nekako znati objasniti kad ih u v rbnièkoj crkvi Majke Bo je od zdravlja. a ko im ga je Stvoritelj tamo zaista i umetnuo. »Koji mali?« pitat æe majka. pupak nisu imali. majmune«. ne da se onaj maloljetni delinkvent. U èemu je. televiziju. On se takav rodio. »To je. svoj goli pupak ponosno pokazuju èak i Adam i Eva. popularnoj Gospoji. kad ena bolje pogleda. ogrnutog samo komadiæem krpe oko pojasa. ako nas nisu krivo uèili. maskirne uniforme ili crne ko ulje i kape. Njima su. »Koji sad barba. trag vrpce koji nas vodi sve do pramajke Eve. »Onaj iznad maloga Isusa«. mora biti . a u kril u joj malac. silovatelji.onako ba bezobrazno hrabar. ta ti prièa ?«. »Onaj na oltaru«. doðu pred oltar i ugledaju dvojicu polugolih mu karaca u neka kvom pliæaku. ljudi dakle èijeg je èukunèukunèukunèukun-èukundjeda sam Gospodin. . a eni mu Evi èak ni nekakve tange s rasprodaje? Pa ni onaj smokvin list meðu nogama. nema mu dvadeset godina. koju tisuæu generacija kasnije.uz horror-hlmove. drago dijete«. jednostavnom logikom stvari .priznat æete i sami . »Pa zato. u obilasku crkve Svetog Ivana Krstitelja na s tarom vrbnièkom groblju. Internet. èuda nad svim èudima. odjednom se èasni monsignor nade prenera en. objasnit æe mu majka. ustravlj en valjda od inspekcije monsignora Kordiæa. 374 Crkva i njeni umjetnici u stanju pupak i izmisliti. tako je eto. kako znamo. otvoren za svu njegovu djecu. a taj opet gotovo èitav gol. Pa i onda kad je ta . onaj to se uvijek pravi pametan. izvadit æe starij an ka iprst iz nosa i uperit ga prema vrhu oltara. naravno. to je.. i mraène serijske ubojice. u eprtljat æe se mati. hm. Osim. »jer se on uvijek prikazuje takav. »Zato. on«. jer Bo ji je h ram. majka veæ gubi ivce. Pa ipak.« »A onaj barba gore?«. I sta. Goli pupak. a oni moraju nositi majice i po uli ci. pokazav i se vjerojatno nepraktiènom smetnjom u reprodukciji vrste. mo e se njima po gradu etati i najgori rivatizacijski tajkunski ljam. »Oprostite. golotinja je danas . biljeg R oðenja. javit æe se sad stariji. ali kad se njihove prapraprapraunuke pojave s golim trbusima. rad n edjeljom. jedva s n ekom krpicom omotanom oko struka i ruku prekri enih preko obna enih prsiju.

jer ako vas je koji hrvatski vojnik i ubo no om. do kri a na Brd u ukazanja penju se na koljenima. drugari iz Zagreba napunili su torbe pekom i lukom. »za to si me ostavio?« svibnja 2006. Z ate.. Dobio sam mjesec dana. recimo.pje ice.« »Gospodine«. vi sigurno mislite na ov bi se turist po èelu i pokazao na krvavu. Kako bilo. a naroèito me se ne tièe ako vas je koji vojnik ubo. nabili slamnate e ire . Ja sebi prilièno plastièno mogu doèarati taj nezaborav an prizor. ali bi ga na monsignor prekinuo: »Gospo dine.Raj je njihov . sve dok nezgrapno trèeæi. prilièno gadnu ranu na rebrima: »To me jeda n vojnik ubo. mj esec dana!« nasmijat æe se Stari grohotom od 8. to kad bi Isus Krist ponovno iskrsnuo meðu nas. »i lijepo vas molim da se vratite u hotel i odjenete ne to prikladno.kao da su ta dva tipa na kupali tu u uvali Zgribnica. a u samom Meðugorju oni osobito pobo ni. navukli tijesne majice s likom Majke Bo je i uputili se ka Meðugorju autocestom. a hodali jedva stotinjak metara.« »Hahaha. eto za to!« »Ahaaa. ali ne zaboravite da su nedokuèiv i Njegovi putovi . odgovorio bi mon signor jo da æuæi. o zbiljno sumnjao u kvocijent takve izvanzemaljske inteligencije. gospodine. halo. poplave. Eto. ali provjereno. to? »Jok«. ne bi zadihan stigao pred neobiènog plavokosog turista. Moguæe i zbog toga to su im stopala u zavojima jo od Uskrsa. prekinuo bi ga dugokos mladiæ s jakim naglaskom. »Ja sam vikar Krèke biskupije«. Uz popr ilièan napor mogu razumjeti èak i da Svemoguæi dopu ta da uzdu i uz ir te kugle pate posve nedu na stvorenja . Ne osobito originalno. D . mister«. oæe«.ali sve rasprave o svemoguæno-stima Svemoguæeg nièic e padaju pred èinjenicom da bi takvo jedno nad-biæe dopustilo. male su anse. »mene se ne tièe s kim ste se tukli i je koga ubo no om. kad veæ spominjem Gospu. »Ka o za to? Pa vrijeðate na e kr æanske osjeæaje. sad ne to razmi ljam. ali zna. ja sam b blagim bi glasom poku ao objasniti plavooki. sad bi na vikar veæ poèeo gubiti ivce. sam Bog zna.6 Mercallijeve ljestvice. nekom slaboum niku na Filipinima da se svakog Uskrsa velikim graðevinskim èavlima prikuca na kri od bukovih dasaka. upitao bi ga stranac mirno.« »Za to?«. koju ovdje kolok vijalno nazivaju Bogom. Ne razumije. isprièavam se Uskrs. reæi æe Sin.dobro. primjerice . zvat æu komunalnog redara!« Tako æe nekako i zavr iti povratak Spasitelja na Zemlju. nekakvog Kristianssena ili tako ne to. rat. ali svejedno æe crkvom na staro m groblju zazvoniti dva reska amara. zadignute haljine. Iskrs. kraæe. recimo Filipinci.ba u Vrbniku. i neæe ni ta reæi.ili. »Gospodine. I zaista. Kao to samo On zna to je bilo u glavi. pa onda jo to predstavi slavljenjem Gospodina. vidite. pa odluèili zapra iti do Meðugorja . recimo. gradska uredba broj. a to na nogama. 376 Pje ice u Raj ili kako je u slavu Majke Bo je izginuo pun autobus hrvatskih nogometa a Neke od èvr æih dokaza da Bog ne postoji naæi æete medu svim onim budala tinama koje neobiè stvorenja s malenog plavog planeta u Sunèevoj orbiti rade u Njegovu slavu.. »z orilo me zbog kr enja opæinske odluke o javnom redu. Ja bih. odjekivao bi vrbnièkom Pjacom usplahireni glas v ikara Kordiæa. Gledat æe njih. epidemija. odnosno uskrsnuo. sigurno ste to i zaslu ili. pa mamu. prije koji dan u Zagrebu trojica drugara naumila su obilje iti dvadeset petu godi njicu Marijina ukazanja. svejedno . zacijelo veðanina. odjevenog samo u komad sukna vezan oko pojasa. trgovci gipsanim Gospama u Èitluku. s generalom èuli tek mobitelom. odgovorit æe mu Isus. »pa neæe te val jda na kraju zbog toga hapsiti?« »Oæe. onim èasnicima Hrvatske vojske to su hodali do Haaga kako bi vidjeli generala Gotovinu. a ne usred crkve Svetog Iva na Krstitelja. Kranjèar i dru tvo i l i su tamo klimatiziranim autobusom. Opus Dei. mene se tièe samo to to vi etate ispred Bo jeg hrama kao da ste na pla i!« »Ha. Ima ih to za Veliku Gospu pje aèe do Sinja bosi. »Gospodine. Pothvat na ih hodajuæih èasnika . Otac æe ga kasnije pitati to g a je toliko zadr alo .kao to èitam da bi mogao ovih dana? I kad bi se pojavio .glad. i to po tra vi. samo kad bih u nju vjerovao onoliko koliko i. znam. ta se mene tièe. da bi se nakon 1800 kil ometara. hodoèasnika .imao je manje smisla nego putovanje na e nog ometne selekcije na Svjetsko prvenstvo u Njemaèku: ako ni ta drugo. ne mo ete tako odjeveni po gradu!« »Tko si ti?«. stotinjak metara od zatvora.

oni æe u Raj? Kako?« »Pje ice. lupam po tastaturi i jednim okom kutrim na Hrvate to tamo pred ormarom pakira ju velike kufere.« »Dva Kranjèara i To zbunjeno æe sveti Josip. vidi li ih?«. reæi æe Djevica suprugu. ku. da je nek i Ceh s petoro djece u Octaviji zbog toga naglo okrenuo ulijevo. Tada je bio dovoljan crveni pas o . kao i svakog. Po nekim novim teolo kim saznanjima.« »E. kao od vampira. a i policajac je bio vrlo susretljiv i pun ra zumijevanja. toliko pun da je nabrekao poput Ante Ðapiæa. »oni æe u Raj. na taj k. Sv e sam to mirno gledao. najradije nabili na to. tite raspelima.. kako se veæ ka e. Hoæete li.a.. dragi èitatelji. pa trpaju u taj kufer to treba i to ne treba. meðutim.oprostite na izrazu . nego ona tr jica kraj Karlovca.« 378 Zaustavi li vas tako ovih dana policija zbog toga to ste sa 170 na sat preticali preko dvostruke pune crte. Zbog kojega bi se. ne bi se tel me at.ni pun kufer. ku. pa pustili korak uz ogradu. izgleda da to gospoði Djevici ne b i bilo po volji. recimo. potrebnu za pet stotina kilometara hodanja. kao da æe svaki èas eksplodirati koliko je pun. da je hodanje zaustavnom trakom autoceste.. sad vidim«. kako reèe jednom arko Domljan. pa vi sad raèunajte ka ko je to davno bilo kad sam ja bio u toj Europi. Mo da vas i oglobe. ali op et. Njima ni je bilo jasno »èemu ka njavati hodoèasnike«. tajaznam.. kak o se ka e. iz ginut æe u Dalmaciji cijeli jedan gradiæ velièine Èe kih Bude-jovica.. to li veæ. Eto. na to æe Jo . onesvijestio. »A Sveta Ma ti Slobode na Jarunu æe se sama dovr it'. to s e samo tako ka e da ih pred Karlovcem nije zaustavio zaprepa ten policajac. mi æemo im se opet ru ati i pitati to je s tim ljudima pa se u sandalama pentraju Biokovom i na madraci ma preplivavaju Braèki kanal. sve pjevajuæi nabo ne pjesme i nadglasavajuæi se s kolonama turskih lepera i èe kih Octavija. znate ono kad vam je neèega taj ku. pun. bila Europa prije Eur ope. ako sam dob ro shvatio. pu im. pa me zanima to o tome ka e teologija. èovjeku besplatno obnovili kuæu pa misle da æe zato u Raj!« »Aha«.. meðutim. Ja sam za te stvari potpun ateist. . Spremaju se tako Hrvati u Europu. odsutno æe Jos valjen u mekani oblak trosjed. i da je na njih naletio. ali ovaj put bit æe to susretljivo i s razumijevanjem. a kad se tri Hrvata upute pje ice po autocesti mi se k lanjamo snazi njihove vjere. pokazat æe mu ena prstom.dobro. zato to su ih izbacili iz autobusa?« »Ne oni. Hrvatska je. 379 Dugo putovanje na Zapad ili kako su Europljani nastali od majmuna. Hodoèasnici su. recite da ste vozoèasnici i da u slavu Majke Bo je vozite od Zagreba do Crikvenice. a majmuni nestali iz kaveza Ne znam za vas. vrteæi daljinski za radnièke demonstracije. mislim se. naravno.. dok asfaltom zuji pedeset hiljada automobila . »i ta. koji se nijednog trenutka nisu zapitali to bi se dogodilo i u èiju slavu da se jedan od njih na ovoj afrièko-paprièkoj vruæini. Svrstali se u kolonu po 377 jedan. I tko zna dokle bi oni tako mar irali . znam da su naumili do Meðugorja. »Vidi ih. na vrh mi je jezika. Zato ja sjedim sa strane. zna Hrvat valjda bolje od mene to mu za taj dugaèak put danas treba. kufer. Majci Bo joj od ganuæa trebale orositi oèi. ali meni je te Europe veæ lagano pun k. a ja u Europi bogami puno prije hrvatske osuverenidbe.duboko religiozan èin. da. Sa 170 na sat imate sasvim lijepe anse. dolje na autocesti«. recimo. ut im. Èudna je to stvar. »za to. p a bi to ne to èega je.. »Aha. »Vidi onu trojicu s ruksacima i k runicama.« Uvijek me zanimalo za to tim ljudima u vjerskoj ognjici ne padne na pamet istu tu snagu vjere. a danas . srpnja 2006. i nije da mi s vremena na vrijeme nije skakao ivac. autocestom. kako je valjda i red kad imate posla s prekr iteljima koji se od zako na. usred ljeta. zaslu ili sve simpatije novinara. O tome.. je li. posvjedoèiti tako da pomo gnu nekome siromahu popraviti krov ili prenijeti staru termo-akumulacijsku peæ na selo. zato u Raj? Naravno. kad veæ spomenuh Èehe: i ovoga ljeta. d akle.. autobus pun nogometa a. Da.

Nama æe biti dobar i onaj mali. digitalne televizije i stripteas e-barova. mo da trideset . valja ne to i napraviti. le erno Ivo Sanader poku ava prikriti ponos i o tvara veliki. te hrvatske svaðe oko kufera za Europu jo otkako je ono prije deset godina Marina Matuloviæ Dropuliæ u maksimirskom zoolo kom vrtu sveèano otvorila suvremen paviljon s majmunima. »Doberdan. onaj bez kojega se ne mo e u Europu. kad zaèuh od tamo nekakvu gadnu galamu. a gospon na kapiji nas strogo upozori da »u Europu mo emo samo s lopaticom i kanticom«. to«. poticaja za sadnju maslina.. slow-fo od restoranima. mo da n e ba odmah uzeti kakvog Nobela. èuli smo na kraju. koncept hitro. PDV-om na knjige. ionako sreðivali zbog E urope. misli carinik. novim policijskim odorama i semaforima za slijepe. brate! Pratim. a ono se jedan poznati hrvatski arhitekt u novinama svaða sa svojim za grebaèkim kolegama oko natjeèaja za obnovu Kaptola. valjda ste shvatili.hr. 382 Trg heroja ulice ili to ova dr ava mo e uèiniti za tebe. pukao film. eto. »Evo. Veæ vidim taj prizor. 381 Pa kad iz kaveza budemo izlazili u etnju Kaptolom.dokuferèilo. I kad je urednica Veèernjaka upozorila kako »u Europu mo emo samo s kanticom i lopatico m za skupljanje izmeta kuænih ljubimaca«. ni ta posebno«. imate kaj za prijavit?« pita ljubazni slovenski carin ik na ulazu u Europu. kad iz Jutarnjeg lista dreèi velik naslov »S ovakvim Kaptolom ne mo emo u Europu!« Pogledam malo bolje. ra njima uz cestu. dok mu se obrazi naoèigle d rumene. terena za golf. te ne mo emo u Europu s lo im benzinom. Ba nana-republika. parcelu to se kolokvijalno naziva europskom Hrvatskom. z eru auto-puta. srpnja 2006. sapunom od levande . smije se Sanader kiselo.. zasrani paviljon u kutu. vi e nije dovoljno par tjedana èe ati jaja pred kamerama nekakve manje nacionalne televi zije. »Dobro. pa pogleda Sanadera i odjednom mu ne kako bude ao tog èovjeka to se znoji kao krigla piva. »Ah. dobro. naime. priznajem. Nju smo. nabrekli Samsonite kufer. bogami. ajde. Skrenem pogled. besplatnim prezervativima. dikoji launð-bar. pravi se na Ivo glup. nova majmunara i prepoznatljivi vizualni identitet Hrvaèke. od onih kakve otvaraju ministri i bez kojih se ne mo e u Europu. ne to po èemu æe vas pamtiti. samo stara gradska zona.i kad æe doæi re d na nas da kroz otvoren prozor razvuèemo europejski smije ak i zacvrkuæemo: »Lep pozdra u!« Do tada. valja nam srediti Kaptol i otvoriti na njemu pokoji zgodan topless-bar. vrhnjem na Dolcu i. izmeðu Tkalce i Stare Vla k e.« »Vama je valjda poznato da s ovakvim Kaptolom ne mo ete u Europu?« strogo ga prekine Slovenac. Kako bi se ono reklo . i to sve nismo iz njega ljutito vadili! Te ne mo emo u Europu bez hotela s pet zvjezdica. Pa sve vièe: »S ovakvim Kaptolom ne mo emo u Europu!« Tu mi je. »To je Kaptol. Danas. Zakonom o za titi ivotinja.« »A kaj pa je to?«. recikliranog papira. pokazuje carinik na prljav zamotuljak s akriven u rezervnom kotaèu. Hrvati zami ljaju dan kad æe na graniènom prijelazu konaèno propustiti onaj t urski leper ispred nas i oznojenog kamiond iju to mucajuæi obja njava da je u la nom ta za gorivo samo desetak politièkih zatvorenika. Bolonjskim procesom. »Nije moguæe«. a to ti mo e uèiniti da se pojavi na televiziji Cijela se ta stvar mo e promatrati i kao poèetak kraja sveopèe i do juèer nezaustavljive imbecilizacije hrvatskih medija za naslovne stranice i crvene tepihe. Dobro. nesreðenim katastrom. domaæih brandov a. narodnom muzikom. Recite. naime. a kapljica znoja igra mu na obrvi poput zrele kru ke. »Ah. »Smetje balkansko«. rampama za invalide. Muzeja suvremene umjetnosti. 380 to sve sljedeæih godina nismo u taj kufer gurali preko plastiènih lopatica i kaveza z a majmune. imate li barem neki suvremeni noæni klub s go-go plesaèicama?« Tako. piratskim CD-ovima. zapu tenim Kaptolom. Time æemo konaèno de finirati i onu zonu oko moderne majmunare u Maksimiru. te u Europu mo emo samo s novom autocestom. istospolnim zajednicama.I sve tako do subote. mi æemo s dna kufera spremno i zvuæi plastiène zelene lopatice i u lice se nasmijati svim skepticima to su govorili kako nikad neæemo na zelenu granu. limenim èepovima za vino. rekav i kako »s ovakvom 'majmunarom' slobodno mo emo u Europu«. a ne zbog sebe. Bezveze. Za poèetak bit æe dovoljno sjesti u oèev BMW i voziti k .

uskoro bili puni one jedanaestorice hrvatskih d r avljana to su.dovoljno je. te javno pozvao policiju da ga uhvati ako mo e.tikl-im-becikl rubrikama èitati kako takve. sutra p ogledajte prilog o Saudijcu koji je slupao èetiri putnièka aviona. a prekaljeni istra ivaèi mozaik-exkluziv-exploziv-s pektakl-de-bakl-imbecakl rubrika pronaæi æe vas najmanje za 24 sata. Netko æe jednog dana snimiti film o tome. eto. »Osam puta oduzimali su mi dozvolu. jer je pokriven sigurnosnim kamerama. i sve ured no registrirano i zavedeno u osjeèkoj Policijskoj upravi! Ha. U rikverc. Tjedan-dva ka snije mladi mu jak iz roda zlatne mlade i (lat. vodeæi se primjerom mladog Spliæanina. dosadna zemlja u kojoj su reflektori slave u pereni na lokalne geliptere to svojim Brabusima s krunicom na retrovizoru jure se oskim sokacima i zajebavaju policiju. sve bez polo enog vozaèkog ispita. meðutim. Zadivljenim novinarima hvalio se da je snimku napravio vozeæi od Zagreba do Slavonskog Broda za 28 minuta.roz tunel Mala Kapela u suprotnoj traci 260 na sat. Tko su ti novi heroji hrvatskih medija? Pro li mjesec jedan je splitski mulac u dresu hrvatske reprezentacije probio osigu ranje na Olimpijskom stadionu u Berlinu i usred utakmice izmeðu Hrvatske i Brazila utrèao na teren. Snimke æe veæ sutra biti objavlje ne u nekom nacionalnom dnevniku. 383 Trèanje ledinama nije. kojeg je snimio mobitelom tjerajuæi ma inu 320 na sat. i prije dogaðati da usred utakmice travnjak bezglavo pretrèe psi. Novinarima se odmah javio lola iz Beli æa. saobraæajni prekr ajèiæi ja ila se iz Karlovca ponosna majka talentiranog maloljetnika koji je veæ do esnaestog roðendana sakupio 116 kaznenih prijava: »Neèije dijete je rekorder u plivanju. slupao tridesetak sela. prièa on ne krijuæi ponos: »Kad bih sve kazne stavio na hr pu. Sljedeæih dana novinari svih medija otimali su se za ekskluzivni intervju. primjerice. od èega 81 k aznu za vo nju u alkoholiziranom stanju. A uz malo sreæe i za RTL ili Hrvatsku televiziju. na vijest da æe biti ka njen s 10 hiljada eura sugraðani su organizirali prikupljanje novca. »Kak o ta? Jebate upa je na teren. Danas veterani iz herojskih vremena explozivnog novina rstva vjerojatno se vrte u svojim ko nim naslonjaèima . a moj sin u kraðama. 384 uto sto je aosio oa Hrvatske: mala. na svjeckon prvemstvu. biti prvak vicarske u preciznom urarstvu.« A biti rekorder u kraðama u Hrvatskoj nije mala stvar . Jedan talentiran mladi re iser to po Slavoniji snima sprovode. Naravno da su ga sljedeæih dana bile pune sve hrvatske novine. u redakciju nacionalnog dnevnika donio je fotografiju brzinomjera svog Mercedes Brabusa. To je kao. dodu e. sag radio koncentracijski logor. projuriti kroz crveno i slupati par automobila. prijatelje iz kvarta i razrednicu iz osnovne kole. Za to. recimo. Poèela je groznièava potraga za novim rekorderima i »herojima ulice«. nije to zajebancija. a investigativni timovi tra ili su njegove roditelj e. jedini naèin da se privuku reflektori. a u Zagrebu i rodno m Splitu doèekan je kao Hajle Selasije. pobio nekoliko generacija srpske obitelji. kako se srozalo hrvatsko novinarstvo! Do juèer. navodno je ja ko zainteresiran. Novinari jednog od onih kretenskih televizijskih tabloida bili su najbr i: u okolici Karlovca otkril i su tipa koji je u ivotu slupao 33 automobila. etnièki oèistio manji grad ili barem sa 100 na sat pro jurio tenkom preko d amije. maèk e ili vjeverice. neèije u sviranju. Ostali mu jaci iz plemena brzo su prihvatili rukavicu to je bacio orangutan u Brabu su. juventus aureus). Tunel je zgodan z a te stvari.« Bilo je to sve u ovom izdanju eksploziva. Tristo dva deset na sat. hoæemo li usko ro u exkluziv-exploziv-extra-story. ljudi moji. naravno. protjera o nekakvu nacionalnu manjinu. alo!« Znalo se. navodno mladunèe vla snika jedne zagrebaèke benzinske crpke. Svjetski mediji su. otac èetvero djece. mogao bih kupiti novi auto. koji je u pet godin a na slavonskim cestama prikupio nevjerojatnih 614 prometnih prekr aja. Kamo to idemo? Sto je sljedeæe. ali zna se za to upadaju ljudi: zato da zavr e u novinama.èuli smo u ovoj toploj ljudskoj prièi. heroj naslovnih stranica n isi mogao biti ako nisi upao na teren susjedne dr ave. u dresovima hrvatske nogometne reprezentacije pred oèima cijelog svijeta upali na travnjake stadiona u Niirnbergu i Miinchenu. Tih dana nije bilo pametno postavljati pitanje to je zapravo tip napravio da bi zauzeo naslovne stranice. Doista. ta ja . inteligentna stvorenja upadaju na utakmice? Znanost to nikad nije objasnila. a prvi automo bil razbio sam sa 16 godina«. Iste veèeri postao je nacionalni heroj. »Natoèi i sebe i auto pa po gasu!« .

jo u koli cijepljen protiv svih skrupula poznatih medicini. svojedobno se i Anto Dapiæ glupirao da mjeri kuku ruz. Ali ne: svu svoju slavu. veæ vrlo 2006. Razgovor nije. usta ka?« predmnijeva novinar. zakljuèana u svojim djeèjim so386 oicama i topio ususicana poa rreuaonimima poput ustasaKoijac 111 rarajei-boban. mislim«. vrli revoluc ionarac Mate prije nekoliko tjedana kobe-ljao i koprcao pred novinarom Slobodne Dalmacije. Nekidan su tako novine prenijele izjavu Vlatka Markoviæa kako Crnac neæe biti hrvats ki izbornik dok je on iv. uporan je sugovornik. pa na Bleiburgu neustra ivo reve usta ke davorije. pridru i i ona slavna bojna to se u grml ju iza graniènog prijelaza Bregana presvlaèi u crno. khm«. 385 ustasKe picKe ili kako je poglavnik Paveliæ izdao hrvatsku vojsku. otkucao je Mate èovjeka ne trepnuv i. Jednako budalasto. glasio je nedvosmislen i prèevit odgovor. eto.. ovaj. jednako pred dr avom i javno æu kao i pred ankom kolodvorske krème: s vi e rizika Hrvat se danas deklarira kao vegetarijanac nego kao usta a. » redstavlja li vama usta ka zastava dobro ili zlo?« »Ne mogu to komentirati«. oèekivao je to pitanje. »Strièevi su mi ubijeni kod Bleiburg a. pjevaè i domoljub. odjednom se mali Zdravko s desnicom do lakta u tegli marmelade izvlaèi da je »samo mahao. ne da se na vitez. usta kih popevki. »Pa. »Ja sam bli e na oj vojsci«. »'Na a vojska' je za s. pretpostavljam. junaèki se dobri bojak Vlatko sa krio iza strica. »A Paveliæevu s u?«.. stao gurati pred Zid plaèa. stao se sad praviti glup. a Vlatko Markoviæ nije »Za to niste osudili usta ku ikonografiju na va im koncertima?« Mate Buliæ. kako ga veæ godinama cinkare hrvatski novinari.. ali svaki put kad se ti mu i nadu u prilici da ponosno stanu pod crn barjak i javno ka u: »Da. pa znate onda na kojoj je strani moja familija«. niti uopæe ij edan usta a. »jer ne znam tko ju je donio. hapse? srpnja 2006. Svega koji dan kasnije Dinamov fiihrer Zdravko Mamiæ spremno je fotografima pozira o s visoko podignutom desnicom. glasila je nova provokacija. Vrag æe ga.oni se razbje e kao hari i zavuku iza fri idera. »ni sam nisam naèisto. nikada nije imao ni najmanji problem.znam. da æe mu propasti nov ugovor i karijera. znati za to. usta e ili p artizani. pa su mu uhvatili ruku u nezgodnom trenutku«. kako biste pomislili. Èovjek bi pomislio da se u ovoj zemlji zbog toga ide u Lepoglavu. naime. prekinulo ga je novo pitanje. . jer da on nije fa ist. Èak je i mitski hrvatski mu Ljubo Èesiæ. sjetit æete se. na to je legendaran noglavnik odgovorio da je to la . Pa ipak. I kad se oèekivalo da barem on.« »Sto da netko na va koncert unese petokra ku?« »Organizator to ne bi dopustio«. groznièavo je trljao k prstom korijen nosa. odbiv i odati svoju usta ku braæu i ostalu mnogobrojnu rodbinu. I nije mi poznato da u Hrvatsko j postoji identitet s kojim bi èovjek bio tako za tiæen i bezbri an. a publika masovno okrenuti leda. to ga je koji tjedan ranije pitao tko mu je bli i. u Saboru nemu to prtljao k ako u Hrvatskoj nema usta a. ni on. negdje 1976. uzdignut ih desnica i povika »Za dom!«. koment irajuæi one zastave na Buliæevim i Thompsonovim koncertima. te u nazi-materazzi maniri dodaje kako »on i ne zna to je to fa istièki pozdrav«. a onda poèeo mucati kako on nikad nije bio usta a. tira e i rasprodane koncerte on i njegovi »kumovi« duguju upravo reputaciji pjevaèa na èi je se koncerte ide s crnim barjacima. godine: tako se. Poput valjda reèeno ga novinara Slobodne. voden nakon koncerta u nekom hrvatskom domu u bespuæima Kanade.« »Konkretno«. preru en idovskom jarmulkom i konfekcijskim brojem Ar iela Sharona. Zbog tih zastava. »Bez komentara«. »Na strani na kojoj treba biti!« javio se noglavnik negdje ispod strièeva injela. da bi se na kraju u najboljo j tradiciji usta kog herojstva. dok jadnici uhvaæeni pod èa om od jogurta mucaju kako »jeke. junaèki je odbrusio pjevaè i domoljub. i moj æaæa bijo«. veæ da su to udbaèeni provokatori. Kojima se svake godine. ja sam usta a!« . iz nekog razloga tako se deklarira tek onih par zadarskih redi-kula i aèic a mengeloida s Internet-foruma. polovicom svibnja. »M lio bih konkretan odgovor«. »Rekao sam svoje«. zapjeva »ja usta a. »Pa to je te ko reæi 'usta koj'?« iskreno se novinar èudi njegovu panièno ahu. znate. ni ostali kumovi hrvatske ustrade.

« Drago mi je da ste to pomislili vi. kreteni bez pravnog fakulteta. jasno. u nevjerici pitate: »Sto bi bilo da su tako nekoga i ubili. uzvrtjela se. na ovu je srdaènu dalmatin sku dobrodo licu uzvratio poslav i babu u tri za to predviðena reproduktivna organa. kako sad da objasnim.. naime. naravno. n a to je iz kuæe izletio babin sin. . »bilo koji od njih dvojice mogao. 388 Franz Kafka iz na eg sokaka ili kako sam pravomoæno osloboðen optu be za poku aj ubojstva suca Lujka Ga para Prije nekoliko dana u jednom malom dalmatinskom mjestu svjedoèio sam pravoj maloj kafkijanskoj dramici: mladi braèni par iz Sarajeva u sitan noæni sat etao je ulièicom d r eæi se za ruke i zaljubljeno èavrljajuæi. Pe a i ostalih. Pe utiæa. Mladiæ. gdje su èetrnaes t sati èekali suca za prekr aje. »Hrvatski-janska« situacija. a da druga dvojica to ne znaju. obrazla uæi da je. ali recimo da smo ga upucali u neki manje vitalan or . godine pod enskom maramom ugledao poznato lice. mu kobanja baba namje tati maramu. ili jo bolje. sjednemo u automobil i krenemo na nekoga tko nas je obojicu iz nekog razloga ba naljutio. ni kriv ni du an . ne bismo ga za potrebe ove prièe ba ubili. Neka se dame iz publike ne nadu uvrijeðene. Zamislit e. Vi se. sve su okolnosti do zadnjeg detalja sudski dokazane. zahoda i ikakvog suvislog obja n jenja. cigareta. u automobil unijeti paket s marihuanom. pa ipak su na kraju ovog malog hrvatskijanskog procesa sva trojica osloboðeni. »Bog ti jadan. nakon svih onih Lozina. a ne ja. Milanoviæa. i Jozef K. iz posve bez nadne i bezizlazne pravosudno-birokratske situacije. a ja veæ znam kako prièa dalje i de. da bi veæ u sljedeæem trenutku bili u policijsk j stanici. Dovezemo se ta ko pred Opæinski sud u Dubrovniku.toènije. »Zar t o nije klasièno zloèinaèko udru ivanje?« Ne! potvrdilo je to prije koji tjedan i vijeæe V vnog suda na èelu sa slavnim Antom Potrebicom. i Branimi r G. da sad nas dvojica . Frane K.nabavimo pi tolj. slutim. to se dogodilo? Da sad ne preprièavam cijeli »Proces«. Koji ih je na kraju ove tople. Mnogo mi je lak e to objasniti primjerom: svojedobno su se pred dubrovaèkim sudom na l a trojica mladiæa . citiram. Boris D. saèekamo Lujka Ga para i . samo ukratko: jedna od onih nerv oznih baba koje vrebaju noæne etaèe da na njih s po-nistre istresu vreæu najsoènijih psov ki jer »galame dok po ten svijet spava«. jer usta ka pièka je formalno-anatomski mu kog r oda.. i èasni sudac Ga par. èisti penal: policajci iz potjere i nekol iko prolaznika posvjedoèili su na sudu da je droga izbaèena iz njihovog automobila. Ako je nesretni Franz Kafka svoje slavno prezime ustupio svjetskim leksikonima k ao sinonim za beznadne i bezizlazne situacije poput ove. to bi se reklo. Sto bi rekao reèeni Rojs: Budi brate mu ko pa priznaj da si usta a! kolovoza 2006. »al' ne vidi da to nisam ja?« 387 Diz ce aa se oa toga aoDa nraDn rogiavniKovi mu evi nazivaju jos i usta ke pièke. hrvatsko pravosuðe u svjetske bi leksikone moglo uæi kao sinonim posve suprotna znaèenja. bila bi on a u kojoj netko malo hrvat-skijih inicijala od nesretnog Jusufa K.nazovimo nas za ovu prigodu Vladimir S. a policajac ih sproveo u stanicu. te namlatio i mladiæa i njegovu enu.remeæenja javnog reda i mira. te se zato ne mo e reæi da su supoèinitelji«.nazovimo ih za ovu prigodu Josip K. poslala ih je u za to predviðen spolni organ ma jke bosanske.bum! Dobro.uhvaæe nih nakon to su bje eæi pred policijom iz jureæeg automobila izbacili paket s kilogramo m marihuane. nije imao druge nego ih osloboditi. i supr uga sluèaj su prijavili policiji. Dubrovaèki sudac Lujak Ga par valja nam. vrl o kriv i du an . po tovani èitatelju. i Robi K. »Poglavnièe. u kojoj se na ao mladi sa rajevski braèni par.. Sluèaj je bio. nazovimo ga za ovu prigodu JusufK.. . kojemu je jedan stari Livnjak svjedoèio kako je u velikom zbjegu 1945. »Zar nisu onda sva trojica kriva?« pitate se vi. pa bac ili pi tolj. jes' to ti?!« uzviknuo je on. prijatelju«. JusufK. ni sam ne shvaæajuæi to se zapravo ogodilo.iznenada izaðe kao slobodan graðanin.Uvijek me to podsjeti na prièu moga prijatelja eljka Maganjiæa. kafkijanske prièice os udio na novèanu kaznu zbog . zapamtiti i to ime oslobodio ih je iz jednostavnog razloga to nije m ogao ustvrditi kome je toèno pripadala ta droga! Svaki od optu enih optu ivao je drugu dvojicu. punih èetrnaest sati bez vode.

Bit æe da se zbog toga Ðapiæ prestra io one ka telanske balature .hrvatski vitezo vi i hrvatski vitezit. A krunski svjedok optu be za to se vrijeme vrti u neudobno j stolici. ljudino?« A t rometarska ljudina odgovorit æe: »Tu sam. »zar ne v di da je isti Ante?« Zlatni donatori. ili ga je u zao èas uhvatila mala potreba. »Njegov!« ka emo mi uglas. nekada dakle itekako svo jih na svome. pa krikne: »Smrt fa izmu!« Dade se ta stvar s dana njom tehniko m lako rije iti: u ovom sluèaju. »tko je od vas dvojice pucao?« »On.boli k. »On. po tovani èitatelju. Eno sve pi e u Globusu. Akademski kipar Miro Vuco.da se na nju kao na vje la ne popne Vucin heroj. stati pred Kolosom iz Osijeka .koliko god da je velik komad »akademistièke tjelesine«. »Dobro«. ipak osvanuti »akademistièka tjelesina nekog od proku anih mahera domaæe naruèene idolatrijske plastike«. govori: »Tu sam..po pularnim Kolosijekom . »èija je to onda bila ideja?« Vi se malo do aptavate s advokatom . koja jo stoji dolje uz magistralu.« Onda se ja malo do aptavam s odvjetnikom. Proæi æe tako u jutarnjoj etnji gradonaèelnik Trgom. komplicira Dapiæeva sumnja da njegov projekt minira osjeèki upan Branim ir Glava popularni Glavosijek i prijetnja da æe za svaki napad na spomenik bronèanu t jelesinu u inat poveæati za pola metra. u tekstu lijepo i eksplicitno pi e kako je gospodin èitatelj to prv i pomislio. Pobjegnemo onda automobilom. Treb a li to zamijeniti zavoje. nastavlja su bezizlaznoj situaciji. k'liki si. ka em pokazujuæi prstom na vas. Neupuæenima æe. dobro.«. bili bi oni koji spomeniku posvete cijeli pljuvaèki p . kolovoza 2006. to znaèi da je veæ sad osjeèki Otac domovine viso k tri i pol metra. na primjer. posve odbacio onaj pobjednièki rad sa stepenic ama. propne na no ne prste i pru i desnicu. èe ka po za to predviðenom organu i zove medicinsku sestru iz pratnje.. pored Vucinog spomenika stajala i ona skalinada. samo .. dodu e. ovo i nije bilo tako duhovito. ili Starèeviæev. imenjaèe. te ko æe se rukovati s jo veæim. odgovorit æe mu Otac.jo pola metra Starèeviæa! Uz d obar odaziv kolega. odgovorite vi pokazujuæi prstom na mene.. takorekuæ potr ebica? Ne: to hrvatsko pravosuðe za vas. »Onda«..na glavnom æe osjeèkom Trgu. reæi æe gradonaèelnik. t oèno kako je onomad najavio Jure Pavièiæ.popularan Trbosijek . svoj na svome. trometarske tjelesine kak o pru a ruku prolaznicima. »Èiji j pi tolj?« pita sudac veæ pomalo nervozno. pa ka ete: »Njegova. mogao bi na glavnom osjeèkom Trgu stajati gorostas velièine sjev ernokorejskog Oca domovine. na primjer izmeðu nogu.gan. Kim II Sung II Ante Starèeviæ? ili kako je spomenik Ocu Domovine mladi umjetnik Anto Ðapiæ zamislio kao autoportret Hulka Na kraju cijele te seoske aferice sa spomenikom Anti Starèeviæu . i nakon malo jurcanja predamo se policiji. i nitko mi ni ta ne mo e!«. na Ðapiæevu mjestu. »kao da èeka Filipoviæa da se pop ne na nju u svoju vjeènost«. a kojima su bronèanih glava na kraju do li jo svojiji . Jer trbonja iz Osijeka . Jozef K. svoj na svome. po tovani gospodine Jozefe K.«. izgledati kao da mjeri kukuruz. pa da se pote tat Anto .i stisnuti mu bronèanu desnicu: »Gdje si. Predla em zato i humanitarnu akciju radnog naziva »Budite i vi do nator spomenika Ocu Domovine«: svaki napad na spomenik . na kraju osloboðeni optu bi za poku aj ustroj stva hrvatskog pravosuða. n e to se gradonaèelnik zapravo poku ava rukovati s Otcem Domovine: »Imenjaèe. ali. ne mogu ti ni ruku dofatit!« »Naravno«.391 popne na nju. »proku an maher naruèene plastike« od kojega je gradonaèelnik Ða iæ naruèio nov spomenik. Miro Vuco je zamislio da Starèeviæev intera ktivni spomenik. pita nas kasnije sudac strogo. pa ka em: »Èasni sude. Boris D.« I tako smo nas dvojica.nakon Ðapiæeva odbijan ja apstraktne skalinade ka telanskog umjetnièkog trojca . »meni nitko ni ta ne mo e!« Stvar. ne to kao mladunèe Godzile i Kipa slobode: »Zamislio sam Starèe viæa kao jaku liènost koja govori: 'Tu sam. meðutim. svoj na svome!« Ba zbog toga ne bih. dok pru a ruku etaèima. predstavio je model upravo takve. slo it æe se Ðapiæ. I sam je Vuco kasnije lijepo primijetio da klupa njegova opuzenskog heroja. od Veljka Vlahoviæa do Stjepana Filipoviæa. Kim II Sung? »Ni Kim ni Sung«. trometarskim Starèeviæem. Zat o mom idejnom rje enju. i nitko mi ni ta ne mo e!'« Miro Vuco prilièno je samouvjeren za nekoga tko je veæ podizao spomenike oèevima i sin ovima domovine. na magistrali izbacimo p i tolj.

lijepo«. jo nije pravomoæna. a domaæi æe odgo oriti: »Svoj. hvala to ste sudjelovali u akciji. pravomoæno osloboðena krivnje. o njemu ne smijemo pisati jer se to kvalificira kao pritisak na rad suda. nekome u potiljak ispalio pet metaka.99 kuna plus PD V: to je. poricao je krivnju i optu ivao drugu dvojicu. I priznajem krivnju po svakoj toèki optu nice: da. Olovka pi e srcem ili za to glasnogovornica MUP-a mo e javno reæi da su hrvatski suci budale. kukuruz Cepin jedan-de-vet-nula. pred cijelom javno æu ja v am tu pravomoænu presudu dovodim u pitanje: Pravomoæna presuda?! Pravomoæna presuda?!? Hoæete jo : Pravomoæna presuda?!?!? I to æete sad? Zanimljiva je ta stvar s dovoðenjem u pitanje sudskih presuda.iako je iz teksta razvidno da suca zapravo nisam htio ubiti . naime. isprièavam se. neometano dovodim u pitanje i samu hrvatsku dr avu. Kad pro ces zavr i. Tom genijalnom kvakom 22 hrvatski su suci za tiæeni poput logotipa Coca-Cole. Zamislio sam tako situaciju u kojoj èitatelj i ja pucamo u suca. uhvaæen a kako iz automobila bacaju kilogram trave.« »Pa kako on mo e podignuti svoj spomenik usred a?« »Tako. vidite kako me Ðapiæ ispizidio s tim svojim kukuruzom. i ka ete ne to. ali ne smijem.« 392 kolovoza 2006.amflet. Na opasku kako hrvatski zakoni sankcioniraju isticanje n acistièkih simbola. »Èiji je ono spomenik?« pitat æe zadivljeni turisti. eto. u pit anje dovesti presudu upanijskog suda u Dubrovniku pod brojem K.. Svaki od njih. poput bronèanog balona. recimo. U pra vo se. moj neu kusan komentar veæ je u sljedeæem broju izazvao neviðen bijes te ko povrijeðenog suca Ga pa a Lujka i cijele Udruge hrvatskih sudaca. »Na svome. ja nimalo ne uva avam ta kav pravni poredak Republike Hrvatske. tajaznam »Spomenik ti je idolatrijska akademistièka tjelesina«. o njoj se ne smije pisati jer je temeljno naèelo pravn e dr ave da se pravomoæna presuda ne dovodi u pitanje. ali o pravdi ipak p one to znam. broj Dapiæeva ureda. recimo. optu uju me tako za neuva avanje pravnog poretka Republike Hrvatske i miniranje njegova kam ena temeljca: naèela po kojemu se pravomoæna presuda ne mo e dovoditi u pitanje. Bog i Hrv ati. pa oprezno upitati: »I vi ste mu to dopustili?!« »Ha«. a ja ne sm ijem? Prije dva tjedna pisao sam o sluèaju iz Dubrovnika. I pod punom odgovorno æu dovodim u pitanje pr avomoænu presudu kojom su tri dilera danas na slobodi.« Turisti æe jo malo na slavonskom obzoru gledati magloviti obris golemog bamvanskog Bude sa zulufima. Evo. gdje su trojica mangupa. Takvi bi. predsjednik ceha èasnih sudaca. dakako. I kad presu da najzad postane pravomoæna. Nazovete taj broj.1%3. ne biste tim pozivom donirali 6. kukuruz: »Njemu nitko ni ta ne mo e. u akciji bi sudjelovali i graðani. naime. navijaèi se mogu bez problema obraniti rijeèima da nisu . kao da mjeri Starèeviæev ku. ra irit æe ruke do aæin. Jasno. dobardan-dobardan. o presudi se ne smije pisati jer. istog je dana glasnogovornica MUP-a Emina Li iæ komentirala skandal na utakmici u Livornu. pa se onda branio nu nom samoobrano m. Ne..ne usuðujem se ni pomisliti to bi mi uradili da sam u fizièkom svijetu. I znate to? Ne bih se volio naæi u njihovim sudnicama. hm. kako vam je vjerojatno pozn ato. portpa-rolka je odgovorila da »ti navijaèi zapravo nisu isticali n acistièki simbol«: »Budimo realni. kukuruz Cepin stodevedeset . kad je ezdesetak hrvatskih navijaèa svojim tijelima na tribinam a formiralo kukasti kri . kako ispravno ocjenjuju èasni suci. mo da i ne razumijem. pa sud nije mogao utvrd iti kome droga pripada. ili samo: »Beeee!« automatski gradonaèelnik odgovori: »Va poziv je registriran. Èasni sudac Ga par Lujak i èasni sudac Ðuro Sessa. Mogu j avno u novinama dovesti u pitanje i postojanje Boga i teoriju da je Zemlja okrugla. pa bacamo pi tolj i za poku aj ubojstva optu ujemo jedan drugog. upravo ste za Starèeviæev s pomenik poklonili pola metra bronce. Dok proces traje.« Klip slobode tako æe rasti i rasti. za Dom spremni. veæ petnaesrak godina. sve dok se na kraju nad Osijekom ne nadvije prijeteæi èetiristometarski kru koliki Hulk koja æe se vidjeti iz sv akog kutka Slavonije. odgovorit æe Slavonci mirno.« »A kome je podignut?« »Anti. Igrom sluèaja. Ako su mene onako oderali zb og literarnog poku aja ubojstva . koji bi pozivom na broj 031 22 92 37 Starèeviæev d inovski bronèani gunj mogli poveæati za jo pokoji konfekcijski broj. Osim profesionalnih mrzitelja svega hrvatskog. mogli birati gdje toèno da se za pola metra poveæa Starèeviæev klip. Kip.

na maturalnom izletu èetvrtog razreda bogoslovije. dakle. Eto tako je bilo. menad eri nogometa e. èasni sude. drkokatolièkih. uostalom. osim nokta na malom prstu? Zgodan je primje r nedavni skandal sa splitskih Ka juna.umjesto da ispisu kako je »nama Hrvatima kuðenje u srcu«. ili èak ateisti. nemojte mi reæi. nemaju problema kad govore o seksu. dakako. brak i seks nisu zabranjeni. kad bi ez-desetorica pijanih majmuna s desnicama u zraku pred nekakv im upanijskim sudom bili osloboðeni jer. pre mijer svjetsku farmaceutsku industriju. meðutim.kako æete znati kad hrvatski sveæenik govori o seksu? Jednostav no: mièe usnama. govore o Crkvi.« A da su Hrvati osjetljivi kad ih ulja. i biva kad ol ovka pi e srcem. naime. pred kim bi se oni idioti na tribinama »bez problema obranili rijeèima da nisu znali u kojem polo aju stoje«? Pred hrvatskim sudom. je li. Problem je. kreteni iz Livorna zaista na hrvatskom sudu bili osloboðeni da je svatko od njih pred sucem rekao kako nije imao pojma da je ostalih pedese t devet oko njega napravilo kukasti kri ? Eto. Sto se mene tièe. On je grkokatolik. do i vljeno kao seksualni teror. gotovo silovanje nevinog puèanstva.«.. Najzad. gdje se est promiskuitetnih panjolki pred brojnim kupaèima i njihovom djecom skinulo do gola. osjetljivi su. njene rijeèi nisu razbjesnile nikoga iz Udruge hrvatskih sudaca. 394 kolovoza 2006. kad su se tipke na tastaturi ispremije ale i . s Bliskog Istoka prijeti nuklearni rat. veæ glasnogovornica MUP-a. meðutim. Hvala.znali u kojem polo aju stoje njihova tijela. Don Zivko. odgovorite s »da« ili »ne«. nemam vi e pitanja. pitanje bi se moglo postaviti i ovako . to znaèi da o neposrednom uljan ju pone to i zna. A ona. Kako. Seks & grad i drkanje & selo ili za to je hrvatskim sveæenicima va na velièina moguænosti grijeha Parafrazirajuæi onaj klasièan amerièki vic o la ljivim odvjetnicima. posve je p rirodno da o seksu govore ljudi koji su golu enu vidjeli samo na stropu Sikstinsk e kapele. a hrvatski sveæenici o seksu. ali molim. za razli ku od mene. Ili bi. advokati reketare ja vne bilje nike. za to su hrvatskim sveæenicima usta puna mu kih i enskih spolnih organa? Dr ava s e raspada.seksu. Ali imaju problema. »nisu mogli znati da su mjereæi kukur uz u Livornu svojim tijelima èudesnom igrom sluèaja formirali kukasti kri «. to je dosta zanimljivo. u glavu. to bi zaist a znaèilo da u sudaèkim foteljama sjede budale.. naime. Otprilike kao kad bi ona trojica dil era bila osloboðena jer nisu znali da su svojim tijelima formirali lanac trgovine drogom. u dr avi u kojoj umirovljeni policajci obavljaj u parketarske poslove. kirurzi bolesnike. Poznati jutarnji propovjednik Zivko Kustiæ ima svoju teoriju o tome: »Vjerojatno su mnogi ljudi svakodnevno vi e u moguænosti grije iti u vezi sa seksom nego u vezi s pol itikom. Grkokatolièkim sveæenicima. zna to govori: njeno Ministarstvo tijesno suraðuje s hrvatskim pravosuðem . zapravo sam samo htio napisati kako je nama Hrvatima lak e neargum entirano kuditi nego pravedno suditi. Njih. policajci reketare graðane. Iako je to kako sam ih ja zajebavao samo lo vic prema konstrukciji gospod e Li iæ. ledenjac i se otapaju. Za r azliku od ovih drugih. meðutim. slova su svoji m tijelima formirala reèenicu da je »nama Hrvatima suðenje u. A kad bi to zaist a bilo tako. stanari Big Brother kuæe ka njeni su s 20 tisuæa kuna. To je.znam da mi neæet e vjerovati . a profesori marksizma kao predsjednici upravnih odbora banaka. Znam. vozaèi autobusa kao gen erali. tako i nikako drugaèije. Sto. Cijeli se svijet raspada po ekvatoru kao po avu. udala se Iva Majo li. pitanje je hipotetsko. meðutim. to to nisam rekao ja. Jer. nije iz te prièe. pa su osjetljiviji kad Crkva govori o onome to ih neposrednije ulja. Potonji. pizzaioli rade kao ministri obrane. mafija samo to nam jo ne naplaæuje komunalne usluge. je li. neka mi na to pitanje odgovori pred sjednik Udruge sudaca. Zaista. de iure. a na i sveæenici o . medu noge .dakle neposredno . kad obièna seksualna biæa. No znate veæ. ulja drkokatolike? Dobro. naravno.n ego onako. I to se dogodilo? Krenuo ja napisati kako j e nama kuðenje u krvi. a da nitko nijedno . iz nekog razlo ga prilièno neposrednije ulja kad ih netko.« Iz nekog razloga.

: »Poka ite mi to nam je to novoga donio Muhamed . I algebru. Ako pritom znamo da je prosjeèni heteroseksualni Hrvat »u vezi s politikom u moguænost i pogrije iti« tek jednom u èetiri godine.. I trigonometriju.« »I ces te«. jer ja bih se. usput. vidim Ivana Cleesea Drugog kako se retorièki pita: »Sto su nam to uopæe muslimani dobra donijeli?« Matematiku dobacit æe iznenada student informatike iz zadnjeg reda. Sada znamo da nije. nakon to je otac zavr io pomnu inventuru mira za i dao njenu ruku brkatom loli. »Javna kupatila. retorièki se na sastanku partijske æelije pita to su im to uopæe Rimljani dobra donijeli. vino«. zbog èega je. veli on. melioracije.. oèito«. voda N arodnog Fronta Judeje. I koji je u najboljoj tradiciji drkokatolièkog juna tva pobjegao. Dosta hrabra tez . koju su britanski filmofili proglasili najsmje nijom filmskom scenom svih vremena. mu ki i enski odjeli u restoranima. Znam da ulja.. spontano izaæi na prozor i pod-napi tim svatovima spontano pokazati krvavu plahtu. ne bi H rvati »bili vi e u napasti i moguænosti grije iti u vezi sa seksom nego u vezi s politik om«. Jer ba »u tom smislu« u smislu dakle omoguæavanja spontanih odnosa -»crkveni su mislioci dugo bili sumnjièav i glede mje ovitih kola. to su Rimljani ikad a uèinili za nas?« Gledam tako na televiziji papu Benedikta XVI.« »Medicinu«.. Jer mlado enja ne mo e. ili se jo uvijek u tome mnogi opeku?« Da je splitska pla a Ka juni podijeljena na mu ki i enski dio. promrsio je Reg. uostalom.« »U redu«. koja se ta ko zove po Kitab Al-Jabru. »na hladno puhali. »ali osim vodovoda. mu k i enska strana na Rivi. kanalizacije. pita se on na kraju propovi i. .« »Da. John Cleese kao Reg.-tor Munamea aii isus. »Jesu li«. Decimalan sust av. panjolke bi se skinule i nikom ni ta. Jer bludnos t. svoj naziv dobio algoritam. osim zla i neljudskih stvari. Po kojemu je. brojke koje i danas nazivamo arapskim. tek s neposrednim ulj evima na desnoj ruci. Da postoje mu ke i enske gimnazije. melioracije i ink vizicije? U onoj legendarnoj sceni iz kultnog Brianovog ivota. Spontani odnos izmeðu mu karca i ene bio je onaj stari. kako s katedre Sveuèili ta u Regensbur gu citira bizantskog cara Manuela II. javnih kupatila. dodao je opet prvi. djelu èuvenog matematièara Al-Hawarizmija.« »U redu. onda znamo kako nam bogat seksualni ivot spr ema Crkva u Hrvata. »sla em se da su vodovod i kanalizacija dvije stvari to. nakon koje svijet vi e nikad neæe biti isti. »ali osim vodovoda. osim kanalizacije. n voljko je priznao Reg. skinu o gaæe i naoèigled istih tih kupaèa i njihove djece udario razvlaèiti veseljka. Preostalo bi nam tek èeznutljivo gledati u ogradu na Ka junima i leæi trbuhom na alo. ali je barem spontano. cijela barufa i poèela. obrazov anja. pa umjesto pape Benedik ta. dobacio je iznenada jedan suborac. iznerv o se Reg. rujna 2006. nepoznanicu x i revolucionarnu nulu. »I melioraciju«. »I obrazovanje. zapitajte je li ivko Kustiæ na hladno puhao ili ste se i vi u tome opekli. mu ki i enski liftovi. kl je onaj prvi. dovoljno je«. Veleèasni Zivko Kustiæ ima rje enje za te i sliène »grijehe bludnosti«. »vino æe nam zaista nedostajati kad odu. bio zakleo da »bludnost« i nije ni ta drugo dol i »spontan odnos izmeðu mu karca i ene«. kao nekad. kojemu je kæi obeæao jo kad ju je u èetvrtom razredu ispisao iz kole. kanalizacije i putova. kako on kolokvijaln naziva cijeli korpus moralnih problema na polju neposrednog uljanja. Suvremena bludnost iskljuèuje samu su tinu takvog radosnog i spontan og sjedinjenja.m rijeèju nije spomenuo onog splitskog drkokatolika to je legao kraj panjolki. A upravo ta romantièna vremena zaziva na jutarnji propovjednik. »Da. osobito mje ovitih pla a«. kao seksualni amater. prekinuo ga je drugi. poput zapovijedi da se vjera iri maèem?« I sve mi se ispod one bijele kapice ukazuje Regovo lice. planuo je konaèno Reg. mu ka i enska sjedala u kinima. nastavili su drugovi. cestogradnje. sa svojom velikom »moguæno æu grijeha« zabijenom u vrelo alo.« »I vino. zdravstvene za tite i vina. te jedini pro ao neka njeno i bez posljedica. . »I kanalizaciju«. »onemoguæuje spontane ljudske odnose izmeðu mu karaca i ena«. dobri mla denkin prvi seks u mraènoj spavaæoj sobi. »Dobro«. Pa se tako. »Vodovod«. najveæi ili to nam je dobroga donijela rimska Crkva. sjetio se drugi.

Sagradili su prvi opservato rij. Dvanaest godina kasnije. Arapi su nam dali sapun i parfem. 397 i geogranja sjetu te se treæi stuuent. al-iksira. osim zla i neljudskih srvari? Dobro. I r i u. limun. ozbiljnije uzdr o saveznike. i niozonja.« Bruka je pukla kad je objavljeno da se supertajno oru je proizvodi u abaèkom Elektron u: jedino misteriozno to je iz te tvornice iza lo bio je Svirko . prvu enciklopediju lijekova i e liksira .Dobro nevoljko æe priznati Benedikt XVI. Konstruirali su prvu cameru obscuru i utemeljili optiku. »Elipton uni tava ivu silu. otkrili su lu ine i barut. je li. rekao je. tehnologije.stra ni Muha ed. pa podsjeti 398 na K. neæete vjerovati . alkohola. i nije bila takvo sranje kako je izgledalo. Da. objasnili da se zaraza iri zagaðenom vodom. »To je ekolo ko oru je. i papir s kojega èita. karte svijeta. Najzad. voda Narodnog Fronta Europe sla em se da s u brojke i algebra dvije stvari to. tekstilnu industriju i modu. Izmeðu ostalog. gi tara. filozofije.»deèija no a« koja svira kad se dijete u nju. 399 ureenvvar: umijeæe zdravog ratovanja ili kako kalij sulfid iz kalibra 7. higijene i moderne kemije. alkohol klimnut æe netko alkohol æe nam zaista nedostajati kad odu. poljoprivrede. I eæer. cestogradnje. optike. britanski je proizvoðaè oru ja BAE Svstems najavio projekt ne k . pranje tijela vodom i osobna higijena arapski s u uvoz. od al-kimya oèevi moderne kem ije. oèito procijedit æe Benedikt s katedre ali osim matematike. U redu. navodnjavanja. kako znamo. ri e. zan emarujuæi za tu prigodu ne samo èinjenicu da su mu muslimani donijeli i svilu i kadi fu koju na sebi nosi. Izradili su prvu kartu svijeta. u govoru o besmislenosti irenja vjere silom. ali osim decimalnog sustava. U redu planuo je konaèno Benedikt XVI. papira. algeb re. U vrijeme kad se Europa gu ila u smradu i bolestima. pamuka. dakle. Zvuèi poznato? Da. k ako je smrtno ozbiljno pisala Politika: »funkcioni e na bazi spajanja protona i neut rona na visokim temperaturama«. i nogometa. camere obscure. astronomije i gitare. Jakna je arapsk i izum. to su muslimani ikada uèinili za nas? to su nam. meðutim. »Uèenjakova tinta svetija je od muèenikove krvi«. izmislili destilaciju i dobili al-ku hul. filozofije. obrazovanja. isprazni.. Da. naranèu.. sav u svili i kadifi. umjetnosti i vin a? U redu. farmacije. Pamuk. gitare. ovojim prijevodima u mraènom su n am srednjem vijeku saèuvali grèku filozofiju. I kava. dovoljno je iznervirat æe se Papa. veæ i neumoljivu èinjenicu da su èak i konc ept sveuèili ta preko panjolske u Europu donijeli upravo Arapi.1 uzinau. poljoprivrede. kanalizacije. geografije.. parfema. filozofi je. utemeljili modernu astronomiju i s Istoka nam donijeli kompas. Ideja. eæera. arhitekture. »A to nam je Muhamed donio osim zapovijedi da se vjera iri maèem?« pita se Benedikt XVI.aiuncK.. sustav navodnjav i uopæe modernu poljoprivredu. propu tajuæi prigodu da u tom smislu ma lo zaore vlastito dvori te. jakne. osim vodovoda. ali bez zraèenja i posljedica kao od atomske bombe«. upravo su arapski alkemièari alkemija. te donijeli èuveni Qanun Ibn Sine. i aa se zapita: poKazite mi sto jc iu isus nuvuga uumu Ju no j Americi. I farmakologije dodat æe neka nadobudna studentica. muslimani novoga donijeli osim zla i neljudskih stvari? èita s pa pira studentima regensbur kog Sveuèili ta Joseph Rat-zinger. brojeva. zd ravstvene za tite. Sofisticirano ekolo ko oru je koje neprijatelj sku ivu silu uni tava svirajuæi »Vuèe. breskvu nastavit æe studenti pre u za ulje. objasnio je Zirinovski.pardon.. vuèe. kompasa. prvi i zraèunali opseg Zemlje i otkrili helio-centrièan sistem. Onda qitara. matematike. kave. rujna 2006. astronomije. kazali ta. bubo lenja« nije. I papir. sa puna.92 mo e uzrokovati zatajenje vitalnih organa Poznavatelji bizarne povijesti svijeta pamte kako je pred napad NATO-a na Srbiju ruski desnièar Vladimir Zirinovski prijetio tajanstvenim eliptonom. oru jem koje.

ali tako da ih to manje strada. recimo. citiram. Nasuprot tome. Bagdaðani æe za vrijeme zraènih napada moæi etati gradom bez maski. primjerice. idealan za svadbe -Ameri znaju o èemu prièam . braæo i sestre«. netoksiène bombe koje proizvod e manje dima. ili 'Ustani i hodaj'?« Tribine su napokon utihnule. 401 Èudo u Solothurnu ili kako je prorok Zlatko Sudac èudesno izlijeèio gubavca Branimira Glava a Veleèasni Sudac zatvorio je oèi i zabacio glavu: »Prorok Izaija ka e: Njegove nas rane i scijeli e!« »Aleluja!«. Da parafraziram. braæo i sestre. na kutiji amerièkih metaka mo da æe ubuduæe i pisati Bul-let is a health haza rd! ili »Kalibar 7. da æe »zdravi meci« najbli oj bolni i slati EKG i krvnu grupu 400 pogoðenog. RH-Alanu Fordu ili kako s e veæ zove. Napi em. jo netaknutija nego pri je rata: sjetite se samo svih onih ru nih kuæerina to su nagrðivale djevièansku ljepotu b osanskih uma i dinarskog kr a.odljivog ekolo kog oru ja. »Ja sada ponavljam rijeèi apostola Petra«. da je pameti u onoj na oj smije noj vojnoj firmi. dakle i manje dima. bit æe apsolutno sterilni i od njih æete umrijeti savr e no zdravi. no evima iz kuhinjskih ladica i sjekirama iz Peveca pobili 200 tisuæa ljudi . Njihovi light-meci neæe sadr avati olovo i druge te ke metale. »Istih onih. Cijela britanska vojna industrija godinama tako razvija oru je koje bi u ni tavalo ivu silu bez tetnih posljedica po okoli . nositi sjeme p enice i ukrasnog svije a BAE me onda tu i zbog industrijske pijuna e! Kako bilo. »ima i danas ovdje jeruzalemskih farizeja koji se pitaju tko je Isus da vam opra ta grijehe?« »Uaaaa! Buuu! Gazi. pretpostavljam. gazi. grmjelo je iz razglasa. »mogu t etiti okoli u i nauditi ljudima«. a zahvaljujuæi tihim projektilima i za naj e æih bombardiranja èut æe jutarnji e an. naime. Èinjenice: saveznici su u Iraku dosad potro ili 300 milijardi dolara i ubili jedva 5 0 tisuæa ljudi. èija æe jedna doza va em organizmu vrlo doslovno biti dostatna do kraja ivota. kao to su bombe bez otrovnih sastojaka koji. uni tiv i usput fosforom i uranom nebrojene biolo ke cjeline. zborno je odgovorilo èetrnaest tisuæa du a na tribinama sportske dv ne u vicarskom Solothurnu. »koje je Isus p itao: Je li lak e reæi 'Grijesi su ti opro teni'. I svaki bi saveznièki vojnik dobio ukusno dizajnirani komplet kuhinjskih no eva Kord una iz Karlovca za dvanaest osoba. i C-vitamine i kalcij. autohtonu floru. Balkanci su u prvom posve environment friend lj ratu. gospodina Alija G: nek a mi ekolozi poka u koga je to ikad ubio kuhinjski no ! rujna 2006. buduæeg britanskog ministra obrane. »Ali ima ih. njihovi bi trgovaèki putnici veæ Britancima nudili na u verziju eliptona.priroda je ostala netaknuta. a bez toksiènih s stojaka. objasniv i zaprepa tenim ekspertima da su koristili obiènu zemaljsku pjenu za brijanje.bezolovni h metaka! I sad ti budi satirièar. nastavi o je veleèasni u transu. odmah sjetio bezolovnih metaka. Zapravo. Konstruirane. podigao je vel eèasni Sudac prst u zrak. Britanska vojska ubuduæe æe tako na Irak bacati ekolo ke. gazi farizeje!« skandirao je zbor gnjevnih. Zapravo. ako sam dobro shvatio. a koje su marljivo sravnjene sa zemljom i obrasle u divlju. kao »potpuno ne kodljiv i bezopasan za ljudsko zdravlje«. stani ta pti ca i drugih ivotinja. Ja sam se. ili da æe. jer lebdeæe dlaèice mogu ozbiljno ugroziti o sjetljivu elektroniku: usred projekta jedna se posada vratila iz svemira svje e ob rijana.sa satenskom podstavom i meðunarodnim certifikatom Greenpeacea o »zadovoljavanju najvi i h ekolo kih standarda«. ali i manje buke. cijeli tekst s am zapravo htio napisati kao zajebanciju s ekolo ki prihvatljivom municijom. a onda ga nakon dramske pauze uperio u zlosretnika u inv . kad m alo dalje u agencijskoj vijesti tvrtka najavljuje upravo proizvodnju . i to je najbolje . ispu tat æe minimalne kolièine kali -sulfida. anga irav i dakle tisuæe znanstvenika ulo iv i milijarde funti za ono to mi radimo obiènim kuhinjskim no em. Sljedeæa generacija sadr avat æe. je dino stopostotno »zeleno oru je« koje garantirano ubija sve to se kreæe. i danas koji sumnjaju«.9 mo e uzrokovati zastoj rada srca!« ali ne i na engleskim. emisija tetnih plinova i ikakvog utjecaja na okoli . BAE-ov program toliko je sam po sebi britanski duhovit da se nadmoæno otima svakom ironiziranju. Mene je pak cijela stvar podsjetila na onaj sluèaj kad je NASA ulo ila milijune dola ra da rije i problem brijanja astronauta. s ciljem da p obiju to vi e ljudi. za sluèaj da proma e ivu silu.

. Ka em ja vama: ima tu ne to. ustani i hod aj!« Dvorana je zamrla. Svi su gledali u bogalja kraj ulaza.hrvatski emigrant Miæo G. naime. ka o da pita »tko. Nije da me krasi neka posebna snaga vjere u Rijeè Gospod nju.« I dok si rekao »Aleluja!«. uvijek postoji moguænost da Branimir Glava ostane kao ukopan u svojoj stolic i i ka e: »Ali ja sam hodati mogao i prije. ali to imam to æu ti i dati« . »vazda budi«. zimi pred komisijom vicarskog zdravstveno g osiguranja glumi bogalja. Da u dogovoru s Kaptolom dr ava postavi v eleèasnog Zlatka Sudca na èelo Komisije za reviziju ratnih invalidnina. te èudesno ustaje i hoda po sportskim dvoranama. kako se toga dosad jo nitko nije sjetio. a onda pokazao ka iprstom na sebe. Èetrnaest tisuæa pari oèiju okrenulo se prem a bogalju koji se najprije zbunjeno okrenuo. manje je va no: novinari su ovih dana raskrinkali igru jednog poduzetnog Hrvara koji se ljeti kupa u Crikvenici. ne to na krabati ularu. Jasno. gdje je pred èetrnaest tisuæa svjedoka èudesno izlijeèio Hrvata Miè G. glave zanimljiv . ali zakleo bih se da je to bila ista ruk a. Pravo je èudo. 402 Tako je milo æu Gospodnjom. »kako se zovete?« . ali ne to me vuèe ka odgovoru pod a). otkrit æe se da su prevaranti ili: a) ratni penzioneri. Ja. ne mene«: »U Isusovo ime. a li to ima. a on je najprije ne to pro mrmljao sebi u bradu . najpoznatiji hrvatski karizmatik istoga èasa pao na tlo osut velikim boginjama. a u slobodno vrijeme prati veleèasnog Sudca na njegovo j turneji..tako bi otprilike zapoèinjali sem ri u zgradi Ministarstva obrane. ako veæ govorimo o èudima. sna nije vjerujem u vicarsku prav nu dr avu. pune èetiri godine okovanog u invalidska kolica. ovdje pi e da ste vi ratni inva lid. 403 Ping Pjong Jang diplomacija ili kako je lwo Jima Sanader objasnio Bushu razliku izmeðu Sjeverne Koreje i Ju ne H rvatske Ne mogu tvrditi sa stopostotnom sigurno æu.. Veæ sutradan. to æe ti i dati«.« »Hm. Nije va no ni jesu li ka rizmatièni iscjelitelj i njegov menad er fra Sito Coriæ znali da je onaj invalid u par teru pred pozornicom zapravo zdrav poput Zeljka Mavroviæa. stavit æe karizmatièni èinovnik naoèale i opet na vrljati ne to na formularu. a George Bush u krupnom planu. odustani i hodaj Stvar je zapravo vrlo jednostavna: ukoliko se u mjesec dana ne rije i revizija la ni h ratnih invalidnina. pa onda skinuti naoèale i reæi: »Ustani i hodaj. Nekonvencionalan kosi kadar.« »Vrlo dobro«. veæ inv d Branimir Glava kao preporoðen skakuæe stepenicama ministarstava i opæinskih sudova. »Branimire. I ba i ne vjerujem da bi vicarsko Zdravstveno osiguranje za agenta uzelo nekog hoh taplera to po sportskim dvoranama iscjeljuje la ne bogalje. listopada 2006. zami ljajuæi kako bi. »Faljen Isus i Marija«.alidskim kolicima pokraj ulaza u dvoranu. Veleèasni se nije obazirao. »u Isusovo ime. da on ima Isusove moæi. èudesnom snagom vjere i moæima sluge Isusovog veleèasnog Zlat a Sudca . kao da moli »ne mene. neizo trena slika i dramatièna kompozi cija.zvuèalo je èak kao psovka . Nije va no ni za to nitko iz Hrvatskog skija kog saveza nije Janicu Kosteliæ umjesto u kliniku u Schrumsu odve o kod Sudca. I do k je èetrnaest tisuæa du a na tribinama plakalo i pjevalo: »Aleluja!« ovaj je èvrsto osov n na zdrave noge veleèasnoga strijeljao stisnutih oèiju. da joj ovaj ka e: »Ustani i skijaj!« Druga jedna stvar meni je pala na pamet. I koliko jo takvih sezon skih invalida ustaje i hoda na seminarima veleèasnog Sudca. na vrata Miæina vicarskog doma zakucala su dvojica mu karaca u crnim odijelima i predstavili s e kao dr avni slu benici. a dr ava bilje i u tedu od desetak tisuæa kuna.« »Tako je. meðutim. ili: b) veleèasni Zlatko Sudac.« »Aha«. ova dr ava nema ni srebra ni zlata. ja?«. posve nova i revolucionarna u televizijskom novinarstvu: Ivo Sanader grca od smijeha u donjem lijevom kutu.pa nevoljko ustao iz kolica. ostao bez vicarske invalidske mirovine. odgovorit æe referent s flasterom na èelu.sveèano je deklamirao prema siromahu koji je oèajnièki ahao ka iprstom pod bradom. Arena je odmah objavila potresnu prièu o gostovanju glasovitog s tigmatika u vicarskoj. prigu ene boje. »A Petar ka e: ja nemam ni srebra ni zla ta. reæi æe vi i referent Sudac. Da ne duljim prièu. pa videokasete prodaje po 40 franaka. Je li se dogaðaj zbio ba ovako kako ga je rekonstruirao Globusov in-vestigativni ko lumnist. »Branimir Glava .

ka em. zapravo pardon Republike Kroej e. kako da ne. za razliku od Bi kupiæa.. kakva Sjeverna Koreja. koja upravo ovih dana u Kr kom gradi novi nuklearan reaktor.. Uz smijeh na Bushovu duh ovitu paralelu izmeðu situacije na Korejskom poluotoku i odnosa izmeðu ju ne Hrvatske i sjeverne Slovenije.u vjerljivo je nadma en. prije godinu dana je to bilo. uostalom. razgovarali su.. Iwo Jima Sanade r trijumfalno je preprièao svoju uspjelu alu o tome kako se s Bushom nije dogovorio samo oko toga èija je obala ljep a.. Koliko je valjd a Sanaderu trebalo da se predstavi. Bush uzvrati pos jet Hrvatskoj i obori prastar Clintonov rekord sa Zraène luke Pleso (17 minuta i 2 2 sekunde). tri rijeèi koje su jezgrovito sa ele hrvatsku vanjsku politiku: snimio Bo o Bi kupiæ. stavio ruku u vatru. I veæ vidim ministra kulture jedne europske dr ave kako.«. drugi najbolji rezultat svih vremena). »Not rili Nort Kroej a?!. zaljevom Kanghwa.o odrezane u visini u iju. A zlobnici koji tvrde da amerièki predsjednik i ne zna s kim je razgovarao. shvatio je nespora zum foto Bo o. Sjedinjenim Dr avama u ovoj trusnoj regiji i te kako treba pouzdan partner. kad je u izvje taju s konferencije Meðun arodne demokratske unije u Washingtonu Jutarnji list na naslovnoj stranici objav io fotografiju Busha i Sanadera.. iako bi mu netko trebao objasniti da njegova le erna ekspozicija i radikaln a kadriranja nisu uvijek u hrvatskom nacionalnom interesu.7 sekundi. Ne bih. naroèito otkako je njena nestabilnost postala prijetnjom amerièkim interesima. pozvav i ga da dode svojim obiteljskim nosaèem avio na i osobno se uvjeri. zar ne? . nisu n i svjesni koliko grije e. prilièno jasno. ju nou. punih sat vremena. Sjetit æete se. koji se javno pohvalio d a je nedavno u New Yorku predsjednik SAD-a jedino njega. Ako je. ha ha. Malo je. Ivani eviæ. ali recimo da bih ruk u na grudi stavio da je to bila ista ona ruka i isto oko to je veæ jednom snimalo o va dva vesela drugara. Hrvatski premijer i lider slobodnog svijeta. Koreje. vedrog i nasmijanog dvojca. naime. vjerovati premijeru. ti hrvatski jalnu i kad George W. izvolite. Bushova duhovita paralela izmeðu Koreje i Balkana bit æe.»ne.. Kao odgovor na senzacionalan uspjeh Stipe Mesiæa. Inchonskom rivijerom i pr ekrasnim otocima utog mora. mis ter prezident« i na kraju se zgotiviti za kamin i novine. a stra ni se Bush tupavo smj e ka. 405 I konjicu ubijaju. a Bushu da izgovori historijsko Keep a good tvork! ... s digitalnim idiotom u ruci. listopada 2006. postavljen prije dvije godine na summitu NATO-a u Istanbulu. mister prezident. a vi ste iz?. Malo tko je tada primijetio potpis uz fotograf iju. Foto Bo o je me tar od k amere. Suker. kako se veæ zovu sve te male dr avice. »ne Koreja. Kuko uè?« I to je otprilike sav posao hrvatske diplomacije: objasniti s vremena na vrijeme trenutaènom amerièkom Georgeu Bushu da Hrvatska nije Koreja. trideset osma. »Kroej a. Vidjet æe. naravno. Taj dirljiv prizor mogu predoèiti vrlo ivo i. ponizno pita mo e li jedna fotografija za iznad kamina. meðutim. ali jo vi e naporima graðana Ripablik of Kroej e i premijera Sa Na Denga da stanu u svojevrsan antemurale americanitatis pred nuklearnom pri jetnjom iz Sjeverne Kroej e. barem koliko se dal o naslutiti iz mutne fotografije. naime. ponizno ponuditi svoje usluge u regiji i ulogu lidera na poluotoku . Nekoliko rashodovanih aviona i pokoji hrvatski bataljun u Iraku bit æe mala cijena za ono to æe Hrvatska dobiti kad mister Bush pred cijelim svijetom bude priznao ka ko je fasciniran ljepotama na e obale. Sve ostalo pro lo je kao podmazano. Predsjednikov slu beni n acionalni rekord. nije tu bilo govora samo o krizi na Dalekom istoku. mi smo iz Republ ike Koreje. »obgrlio i poljubio« (25. samo to mu glavi nedostaje sjeverna hemisfera. ne na Korejskom poluotoku. kako mu voli t epati slobodan svijet. neugo dno svakom visokom gostu na Markovu trgu obja njavati da je to na slici na kaminu ba predsjednik Bush. i u rijetko uzbudljivoj predizbor-noj utrci za Bijelu kuæu Sanader je na kraju ipak pobijedio Stipu Mesiæa. mister prezident. Kroej a.. a Bushu da shvati da visoki gospodin i malen fotograf nisu iz Koreje. od svih dr avnika.. 404 Nije stoga ni èudo da Sanader na putovanja uvijek vodi Bi kupiæa. k ada se u razgovoru s amerièkim predsjednikom zadr ao punih 28 sekundi koliko je Mesiæu trebalo da se predstavi.« na to se miste r prezident iznenada smrkne.

po Djalmi dos Santosu. »Ja bih maloga prvu godinu dao na posudbu Sochauxu«. Nije te ko zamisliti razgovor. Sulejman Rebac i Dalma Ma rkoviæ oti li su pak u trenere: Dalma je stvorio Zajeca. bi o je njena glasovita ljevonoga desetka. Bajeviæa i Vladiæa. popularni Oczi . odgovara monsieur Sinisha Shocheaux. iste one kad je Oczi sa stra nim Honvedom po peti put osvojio prvens tvo Maðarske. njih zanima samo novi BMW kakav ima i menad er. desnom branièu slavnog Peleovog selegaoa i. gospodin So o zastupa i Antu Rukavinu. na eg najperspektivnijeg mlad og igraèa. a menad er mu strpljivo obja njava: »Jebo ti bog mater retardiranu. koji æe gotovo trideset godina sve do dolaska drugog jednog mosta rskog belaj--bega . ka u.. njih nogo met zapravo ne zanima. veæ samo posao na koji ujutro idu s entuzijazmom luèkih radnika.nije znala za poraz. u èetvrtak Sula Rebac. nije on posve siguran ni u kojoj se ligi natjeèe ta Koreja. »Di letimo?« zbunjen je mladi i oreju. Bolje od svih eseja to æe ovih dana usporeðivati nogomet Puskasove lake konjice i Sulinog lakog konjaka s onim to se nogometom smatra u dana njoj Austrougarskoj. Prièa je to o dvije podjednako te ke i surove ere. od nedjeljnih kibicera prozvan Dalma . predvoðena èuvenom navalom Czibor-Kocsis-Hidekuti-Pus-kas-Bozsik. »dat æemo im èetrdeset iljada eura nek te pustu i gotovo. grbavim ledinama zagrebaèke provincije gospodario je neki Ivan Markoviæ. u petak Oczi Puskas. n ide mu se u Koreju. njima to odavno vi e nije igra. to zaparsto i polovan BMW kapariraju golobrade balavce. govori tih nekoliko kratkih telefonskih razgovora jednog mladog n ogometa a i jednog klasiènog balkanskog menad era i kuno dera. prve u povijesti koja je pobijedila Engleze na mitskom Wembleyu. dan za dan: u srijedu je umro Dalma Markoviæ. Neæe me ovi moji pustit. a èak i originalan stenogram dogovora o podjeli Bosne iz Karadorðeva odmah bih m ijenjao za tran-skript subotnjeg razgovora Rukavininog menad era i sportskog direk tora Lyona. najbolju Vele ovu momèad s vih vremena. dobro te isprebij at.Ferenc Puskas. Danas mladi igraèi o ivotu i nogometu uèe od svake seoske o e. Obilinoviæu i Sini i o i nije prièa samo o nogometnim tempi ssati. izmeðu kojih se negdje putem . Istih tih dana hrvatski su se mediji preko Interneta dokopali transkripta telefo nskih razgovora izmeðu zadarskog nogometa a Romana Obilino-viæa i njegova menad era Sini e So e. a stotinjak tisuæa eura u Koreji najodva nija je ambicija i najsmioniji san na koji su se spremni usuditi. koja godinama .« Mladi se igraè neæka. Rebcu.ostati zapamæen kao najveæi Hajdukov nogometni boem. Puskas. Glasovita n avala Rebac-Mato iæ-Vukas-Vido eviæ-Senauer utrpala je Dinamu u Maksimiru est golova. od onih to u Kauflandu kup uju krumpire. a Sul a 1929. Pro log tjedna oti li su tiho jedan za drugim. a n ajbolji strijelac bio je Mostarac Sulejman Rebac. Na eg Ðalmu velike su stvari tek èekale: te 1955.« »Boli me kurac«. Vrijedi citirati stenogram tog poslovnog sastanka. Markoviæ i Rebac roðeni su godinu za godinom: Oczi 1927. . kapulu i nogo406 metne kadete. uglednih menad era So e i Zdravka Mami ca. ka e menad er Sini a So o svom pulenu. »U èetvrtak letimo«. generaciju Marica.sve do finala Mundijala 1 954. ne to ju nije svoj je peti naslov osvojio i splitski Hajduk. imamo utakmicu. »Daj dva miljona pa ga materi posudivaj!« Prije pedeset godina Ferenc Puskas je pred sovjetskim tenkovima pobjegao u panjol sku i postao najslavnija Realova desetka svih vremena. »Pa ta ga uzimljat ako mi ga posuðivat«. Dalma 1928. Prièa o Puskasu. prekida a gazda. popularni Sula.« »U jeba te led. v i e od svih usporedbi sada njeg hrvatskog nogometa s onim kakvog je svoje juniore uèio Dalma Markoviæ. Bobana i Prosineèkog. pa u prijelaznom roku prodaju svoju sumnjivu robu oèajnim kuæanicama i korejskim nogometnim menad erima.ili kako smo negdje putem izgubili svaku radost igre i postali laka magarad Prije pola stoljeæa svjetskim je nogometom vladala Maðarska. ma ter ti jeben! Di ja tebe iman u glavi? Treban uzet ka kamatar. recimo. da radi u kamp kuæicama. pièka ti materina!« Osim Obilinoviæa. ka e mon-sieur Guy Ge net.. Voda i najbolji strijelac mo da najveæe jedanaestorice s vih vremena. Ðalmi.. najboljem brazilskom beku svih vremena. trpaju ih u prtlja nike i vodaju po st oènim sajmovima. Ti zbunjeni klinci vi e ne sanjaju bijeli ili modri dres. a Rebac slavni mostarski BMW. pardon u e. Dok su Puskas i Rebac zabijali na velikim pozornicama. da naplaæuje ka invalid na kapiji. Godine 1955. kralj gostioni ce i esnaesterca. tebe treba ubit. u zag rebaèkom je Po taru jo igrao derbije zagrebaèke Podsavezne lige.

reæi æe ona na rubu suza. uostalom i sami: jedna je sirota neobrazovana i polupismena djevojk a dogurala do finala Big Brothera i postala autentièna zvijezda iskljuèivo svojim ko losalnim neznanjem. »znam. prekinut æe je psiholog. ta o sad dosta uspje no rade s takvom djecom. prvo slovo P«. obja njavajuæi roditeljima da su im djeca po svim istra ivanjima pametnija nego ikad. nego zato to bi takvo g klinca roditelji poslali ravno u psihologa. zahvalan otac nosi na RTL domaæi pr ut. ima toga danas i kod nas. Nekad je vrlo popularna bila teorija o glupim Amerikancima koji ne samo da nemaj u pojma gdje je Europa veæ ne znaju na karti pokazati ni vlastiti kontinent. a matere ih prijekornim glasom uèe kako nije pr istojno pokazivati prstom takve ljude. Korporacijski efovi trljaju ruke i zbrajaju zaradu. svaka ambicija i svaki san. ali vjerujte. Znanje ne samo da nije in ljudi koji znaju i ta vi e od tablice mno enja kladionièarskih koeficijenata do i ljavaju se kao osobe s tjelesnom manom. Oetkera pretvor i u princes-krafnu.« »Hm«. » ivotinja s kuæicom.. èak mjesec dana prije roka. pa kasnije bez problema zavr avaju Oxforde i Harvarde. »Aha«. ka em ja: pas!« »Kakav si ti kralj!« zadivljeno ga promatra manekenka iz predgraða koja je odmah jutros odkantala onog nogometa a Hajduka to je u pristupni cu za zlatnu American karticu upisao ime. I cijela godi nja kamenoklesarska pr oizvodnja ne bi valjda bila dovoljna da iskle e sve ploèe za rodne kuæe na ih nobelovaca . Nekad smo mo da i bili konji. pobijediv i èak i onog tuduma koji se na neèiju opasku kako ljudi koriste tek desetak posto mozga zapitao koliko posto mozga èovjek uopæe ima. Danas smo tek lakovjerna magarad. Ona je danas u pravom smislu ono to je nekad bio Robert Pauletiæ. a mi koristimo samo des etinu »Znanje je opet 'in'!« neuvjerljivo nam s televizijskih ekrana poruèuje Longliver Mlak ar. a noæu konobare u kafiæu i vrebaju iznad glave onaj oblaèiæ s tisuæu b odova pa da skoèe na Level Two. studenog 2006. prièa on i u iva mskoj pauzi. Vidjeli ste. samo da nije one podmukle politike vedske akademije po kojoj Hrvat ne mo e dobiti Nobelovu nagradu. I odmah da vam ka em.izgubila svaka radost igre. tri mjeseca bit æe u potpunoj izolaciji. u panjolskoj?« zaplakat æe se majka.?« prestravljeno æe gospoda. »M e. ivunderkind kojem u tepaju kao »enciklopediji uzaludnih znanja«. »kraljica« i »legenda«: is inska dakle manekenka retardirane civilizacije neznanja. prezime i titulu: prvaci Hrvatske 2005 . »ono s ko ama i slovima. »Nekidan sam ga uhvatila kako èita knjigu. tri slova. i toèno se mo e vidjeti kako je èovjeku neugodno dok to govori. da je netko zvijezda zato to zna kronolo ki poredati geolo ka razdoblja posve nemoguæa. 407 Mile voli kvisko ili koliko posto mozga uopæe imamo ako je kilo mozga euro. Pa tako pripremlj eni za ivot stoje pred peænicom i èekaju da se kesica s logotipom Dr. serijski proizvod idiot ustrije koja nas je uvjerila da zaista postoji ne to kao »uzaludno znanje«. neæe biti lako. »bojim se daje jedino rje enje komuna. ali bili smo laka konjica. a mali . naime. milo majke svoje. a ponos noj majci teku suze dok sin preprièava novinarima onu epizodu kad su za tjedni zad atak rje avali kri aljku. Pothr anjivali smo mit o na im zahtjevnim kolama u kojima mali geniji uèe rudna bogatstva B urkine Faso. iskreno zabrinuti da æe jednog dana zavr iti kao onaj redikul Miroslav Radman. izla zi iz BB-kuæe kao lijep komad kretena. Ne zato to ema djeteta koji zna je li prije bio kenozoik ili mezozoik. Danas je takva bizarna situacija to. »Big Brother kuæa. jer prelaze nivoe te kih igrica kao od ale i znaju razmjenjivati informacije preko bluetootha. pa da se s njim zajebava èak i Slaven Let ica. » ta da radim s malim?« pitat æe oèajna majka. pogladit æe bradu psiholog. to je malome posljednja ansa. U ta davna vremena esnaestogodi nji je ampion Kviskoteke Robert Pauletiæ bio istinska jugoslavenska zvijezda. Klinci se tako na zadarskim ulicama okreæu za Mirkom Mioèiæem i blesavo klibere. Ona je tako cool.« 408 Dva mjeseca kasnije. mali Mile.« ?« prenut æe se dotad nezainteresirani psiholog. na kojima stud enti trebaju ono to se u nas uèi u osmom osnovne..« »Ne mislite valjda . »Da«. »Mo e li mi na karti pokazati Sjevernu Ameriku?« pita tako uèiteljica geografije.« »Gdje.

èak 1098 g ena! I tko je onda seksist. Najprije je u jednom kafiæu u Dokman oviæima kraj Moravica profesionalan za titar slu benim pi toljem ubio nevjenèanu enu. Jer ene se. i ima ih gotovo 170 tisuæa vi e nego Mu karaca! Èak i 410 ovim tempom. moram priznati. siluju i padaju ih niz stepenice. X kromosom. plavstationa.bilanca je protekla dva tjedna na hrvatskim rati tima . Ni tjedan prije ovoga nije bio mnogo mirniji. prosinca 2006. no evima i palicama. Dosada nji. 56-godi nju enu u Harmici kraj Brdovca mu je ubio raz-biv i joj g lavu staklenom vazom. do svetog cilja: Hrvatska bez ena. enu je na ulici ili u kre vetu lako prepoznati rekao bih da su razlike medu nama vrlo opipljive pa iako lj evièarska laprdala tvrde da se genetski ne razlikujemo od pravoslavaca. èime je dokazano da ne postoji jedan ljudski genom. Sa da.s obzirom na èinjenicu da je iskori stivo svega deset posto . zaèepljeni h zahoda i ispisanih WC-dasaka. tko kome prebrojava genska zrnca? Ako mene pitate. sve dok popis stanovni tva nije pokazao porazan p odatak: danas su u Hrvatskoj ene u natpoloviènoj veæini. gospodo. od tri ene tjedno. nego dva: mu ki i bo eprosti enski. To je. muslimani ili homoseksualci. lako bismo izraèunali i kolika je èista zarad a od globalnog zatupljenja. u boj! Ne zaboravite da i sad. èetiri puta vi e nego to je ovdje ikad ivjelo Srba. upire prstom negdje izmeðu r novnice i Tugara. ranjene i s ilovane vi e niti ne brojimo . Èasopis Nature jo je 2003. izmasakrirana s 33 uboda no em po vratu i trbuhu. dok smo se mi obraèunavali s vanjskim i unutra njim neprijateljima. utih muda-nata. to . najavio je svojedobno i u nas dolazak civilizacije neznanj a ugledan antropolog Ivan Milas reèeni Mile. od kojih su najmanje njih èetiri ubili partneri osakaæene. u boj. one su se tiho i neprimjetno mno ile. èin jenica da mu ki kromosom ima skoro petnaest puta manje gena rjeèit je dokaz genocida nad mu karcima. usred bijela dana. D an ranije. . Dan prije toga. »Kilo mozga dvije marke«. a potom rukama i nogam a pretukao na smrt. te ko shvatljiva ta neuèinkovitost. pa boja l jivo. est u svega pola mjeseca. dva miliju na i tristo tisuæa ena jo uvijek slobodno eæe svetom hrvatskom mu kom zemljom. Hrvatska bi bila seksièki oèi æena tek za tisuæu godina! Meni je. braæo. a enski. u ponedjeljak. Da. Hrvati vercaju pu ke. kladionica. Razred napeto i èekuje profesorièinu reakciju. braæo Mu i. jo vi e ohrabruju kad se zna da mu ka armija pritom nije imala ljudskih gubitaka. u ovom trenutku. te ka artilj erija i ratno zrakoplovstvo. g ne objavio rezultate dekodiranja mu kog Y kromosoma. da bi na kraju jedan Zagr pèanin u Dubravi svoju 47-godi nju suprugu ubio pi toljem. mlate. onda je u Ðakovaèkoj Breznici 56-godi nju enu no em ubio zakonit mu . protekli je tjedan bio jedan od najkrvavijih u posljednjih nekoliko godina: u Bregima iznad Opatije 84 -godi nju staricu sin njenoga podstanara najprije je davio. br Mu jaci. 32-godi nja Si èanka te ko je ozlij eðena kad joj je ljubomoran biv i mladiæ u automobil ubacio ruènu bombu. stabilni hrvatski prosjek bio je jedna ubijena ena svakog mjeseca. est mrtvih ena. Vijesti s fronta. 409 ene na vrbe ili kako je otpoèeo zavr ni boj protiv najveæeg prirodnog neprijatelja Hrvata Rat se bogami opet rasplamsao. Prema izvje tajima s terena. ba kao psa. Naprijed. pomièe prst prema Trilju i razmi lja kako nije valjda te kurèeve sreæe pa da je od svih Amerika na svijetu pogodio ba onu Sjevernu. u srijedu. bore se sjek irama. pi tolje i ruène bombe. zem lja piva. nerijetko i goloruki juri ajuæi na brojèano nadmoæne ene. Ra t je to do istrebljenja.Mile. Otva aju logore i trpaju ene u sigurne kuæe. Protiv takvog genocida Mu karci se bore kako znaju. S obzirom na to da im nerazumn im embargom meðunarodne zajednice u tom ratu nisu dopu teni bojni otrovi. èista mu ka Hrvatska. od n as razlikuju vi e nego Srbi. mangup iz zadnje klupe i glavni krele u razredu. meðutim. a dripac se preznojav a svjestan da je upravo stavio na kocku svoju reputaciju najcool budale. na ulici . da uèiteljica ne vidi. ponavljam. u utorak. Kad bismo jo znali koliko posto mozga uopæe imamo.i nije ispalo tako jeftino kako smo mislili. u podstanarskom stanu u Osijeku pronaðena je mrtva 43-godi nja ena. Dva dana ranije. Nakon èega je enska propaganda s lavodobitno graknula kako mu ki kromosom ima samo 78. èak i oni mo raju priznati oèite biolo ke razlike izmeðu Mu karaca i ena. daljinskih upravljaèa.

ogovaranja. zauzeli tek peto mjesto. Gledao sam tu utakmicu s Francuzima i nisam se iznervirao. i zavr ilo je. ne sjeæamo onih bijednih utakmica protiv Portugala i Argentine. nazvav i njihovu elju za pobjedom »bahatom« i to æe uæi u slavnu povi hrvatskog be èa æa biv i selektori i trenutaèni novinari smatraju da se panjolcima moral titi. jer bismo preko Islanda lako bili svjetski prvaci.I kad poubijamo sve preostale ene. la i. Hrvatska je pobijedila golom razlike. znali smo to uostalom i prije Svjetskog rukometnog prvenstva: po tenje se ne isplati. a navodno je bila lo a. jednim jedinim porazom uz dev et pobjeda. i dalje æe biti tamni vilaje t u kojoj æe po tenje biti psovka. Kao to æe ih zaboraviti podjednako i kurvini sinovi iz parla menta i beskrupulozni oèajnici iz TV-kviza Najkurvinskija karika. prebacujuæi odgovornost na igraèe. koji je onomad na Latinici ukazao kako poguba mje ovitih brakova Hrvata i Hrv atica rastaèe zdravo mi iæno tkivo mu ke Hrvatske. to osvajaju par t isuæa kuna izbacujuæi bolje i pametnije od sebe. Hrvat ske bez onih buènih nastavaka za usisivaèe. danas na doèeku svjetskih prvaka na Jelaèiæa placu nitk o ne bi ni sjeæao. Strukture. a cijeli je tjedan pro ao od poraza protiv Francuske. Hrvatska. odavno osloboðeni èak i najobiènijeg ljud skog stida. kad dovr imo krvavi hrvatski e-nocid. jer takve mijenjaju povijest. Fra Luka ili kako se veæ zove onaj iz oglasa sredit æe nam valjda da ne bude ensko. podmetanja i podmiæivanja kojima smo sebi krèili put u èetvrtfinale ivota. Baliæ i dru tvo rekli su povijesno: »Ne!« Istina. a po teni ne mogu biti najbolji Ako je istina ono to ka u. Kao to se. Èak se i Lino Èervar branio kako od luka da se pobijedi panjolce nije bila njegova. A pu tali su ovdje panjolcima i osvajali s vjetska prvenstva kojekakvi hoh tapleri. Kao prvo. likuju. ne prestaju tako po lemike: je li trebalo pustiti panjolcima? Pouka cijelog sluèaja je jasna. Predsjednik Rukometnog saveza otvorio je paljbu na s elektora i igraèe. a zapravo tiho pustiti panjolcima utakmicu. a notorni Æiro Bla eviæ dozva o je u pamæenje one svoje sramotne poraze protiv Portugala i Argentine. 411 Tko o èemu. bili bi hrvatski Mu karci konaèno svoji na svome. koje Hrvatska televizija nikad ne reprizira i koje smo us pje no amputirali iz kolek412 tivne memorije. Odluka Baliæa. jedini potencijalan problem maskulinistièki èiste Hrvatske. mufljuzi i hijene. pazi sad. realno. da. I danas..i na kraju su s jednim porazom. I u pravu su strukture kad ka u da se poraza od p anjolske. zemlja koju su predstavljali na Prvenstvu. profesora moralne teologije i. ene. valja znati i to da je malo toga danas po tenije od sportskog mo tiva za pobjedom . Hrvat o po tenju ili kako najbolji mogu biti po teni. kada je se bi kukavièki namje tao alibi utakmice protiv Njemaèke. da smo bili mudriji. Pa ipak. Pa jo samo da se ostvari vizionarski Imagine there's no ivomen fra Luke Toma eviæa. Tko æe. kao u fra Lukinoj Imagin e. le inari. bit æe to Hrv atska kakvu su sanjali na i slavne æaæe mu ke domovine i didurine stare slave djedovine. tko je pustio . izbjeæi u èetvrtfinalu La France Fatale i namjestiti Isl andane. Iako su »strukture« htjele odmarati glavne igraèe. ova j put odluèio je »narod«.pa kad se upozorava da ne treba brkati sportski pobjednièki motiv s po tenjem. Metlièiæa i ostalih da protiv panjolske idu na pobjedu na posljetku ipak nije ipala povijesna. a po tenjaci retardirana kukavelj: tko je ovdje jam io. jamio je. a ka u kako su sami igraèi donijeli odluku da se posljednja utakmica drugog kruga Svjetskog rukometnog prvenstva protiv panjolske ne pusti on da taj dogaðaj po svemu nadilazi znaèaj jedne obiène rukometne utakmice. a ova neæe promijeniti ba ni ta. onako kako se ne volimo sjeæati sitnih podlosti iz svojih malih pr o losti. I kad se tako na velièanstvenom b rotherhood-ofmen-vthuncu nabijemo svoji na svoga. sijeènja 2007. da vidimo samo jo kako da zatru dnimo i rodimo. Jer to je. kako se ono zovu. Igraèi su htjeli po teno . cinkarenja.pustio je. jedino tu utakmicu nisam gleda o. raðati nove Mu jake? Kad bi se nekako mogli samo-oploðivati. Imagine no Sex and Cityll wonder ifyou canlno needfor maternitjla brotherhood ofmen. naime. bioetike na Bogoslovnom fakultetu u Spl itu. naravno. ni panjolci se nisu ba ne to polomili oko pobjede. Ni ta kao sport nije ivo .. i zavapio kako bi »svijet bio bolji kad bi Mu karci mogli raðati sami«. kako je zavr ilo. na posljetku.

i ja sam znao da æemo izgubiti. Povijest pamti tu herojsku utakmicu Paola Rossija.glatko je odbijen na natjeèaju Ministarstva kulture i znanosti kad su recenze nti u njihovim projektima otkrili goleme kolièine pravopisnih pogrje aka. ili »Gospiæ: Napio se pa brkao glagolska vremena«. u polufinalu. Veæ je Ante vidio naslove u novinama: »Sredi æe: Pogre nom deklinaci-jom akuzativ stavljao nevjenèanu suprugu«. Nije. Zadnji put tako sam se prazno poslije utakmice osjeæao prije dvadeset pet godina. S. ali talent i ljepota jedva da kotiraju m alo bolje od po tenja. odnosno »Priruènik za uèenje hrvatskog jezika kao stranog«. naime. u krajnjoj liniji. nije ni Hrvatska u Njemaèkoj. i ako »ne æe«. pa kako æe biti prvi u svijetu? Po tene. ali ja sam bogami mislio da se Ante zajebava. ljudi vole i hvale iz daleka. Baliæeva je dru ina u rukometu ono to je tada nji Brazil bio u nogometu. I kao to Diego Armando Baliæ nije zvijezda . veljaèe 2007413 Ne æastivi na Filozofskom fakultetu ili hoæe li Hrvati pisati odvojeno »ne æe« ili ne æe. i I. Tomiæ. Zajedno sa svojim projektima. naravno. Samo se u umjetnièkom klizanju ocjenjuje umjetnièki dojam -zato to i nije sport. a mo emo slobodno toj povijesti dodati i Jug oslaviju ima reprezentaciju koja je u neèemu zaista najbolja na svijetu. dug ogodi njim predavaèima na Katedri hrvatskog jezika Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ako se u st varnom ivotu takve utakmice i dobivaju. dr. Socratesom. » iroku akciju kodnog imena 'Kaè Mio iæ'«. i prvi pu t ima nekog igraèa momèadskog sporta koji je apsolutno najbolji na svijetu. predavanje i prepredaju lakovjernim studentima Filozofskog fakulteta. P. meðutim. Ukratko. nikakva knji evnost ni umjetnost. pronaðena je veæa kolièina slova »j« i »t«.t sam.ne doèekuju na aerodromima i trgovima. u Barceloni Bearzotova Italija pobijedila stra an Santanin Brazil sa icom. Sto se dogodilo? Dvojica starijih mu karaca. Bosna i Hercegovina. ali bilo je nek ako duboko nepo teno da taj Brazil ispadne s prvenstva. Kako doznajemo.. zloglasni jez . spremnih z a dilanje. za to ne æe i »za to« Ne znam za vas. o bojica dr avljani Republike Hrvatske.. Hrvatska prvi put u svojoj povijesti. to æe biti samo zato da te o amari kasnije. ali ih . pro lo ni sedam dana. kao to je Ivan o svoju nagradu za najboljeg igraèa utakmice s Rusijom prepustio Zrniæu tako ni njeg ova reprezentacija nije prvak svijeta.nikad se neæe dogoditi da pobjednik Najkurvinski je karike svojih dvadesetak tisuæa kuna nakon emisije preda boljemu. koja je prema oèevicima izgledala kao Stjepan-Babin a peæina. Nije Brazil. Beskrupulozan dvojac. namij njen strancima koji uèe na jezik. Cerezom i Falcaom. u svojoj odbijenici organi gonjenja su poruèili Prenkiju i Zemuncu da se gone u za to predviðene organe. (60) iz Kotor Varo a. po zanimanju prof. a u istom tom Jutarnjem listu osvanuo je preko cijele stranice naslov: »Zagreb: Bili protiv 'grje ke' i 'ne æu' i ostali bez kune za znanstvene radove!« I sva je sreæa da ono to Tomiæ pi e u Hrvatskoj i slu beno nije umjetnost. po zanimanju profesor emmer itus. koji su u turom policijskom izvje æu naved eni samo kao J. I samo valjda zahvaljujuæi èinjenici da Zakon o jeziku jo nije donesen. radi se o Josipu Siliæu Zemuncu i Ivi Pranjkoviæu zvanom Prenki. uhvaæeni su u kri-voslovu kada su od Ministars tva znanosti zatra ili novèanu potporu za svoje znanstvene radove »Hrvatski pravopisni -pravogovorni priruènik«. Po teni ne mogu pobijediti niti u maloj Hrv atskoj.primijetili ste vjerojatno i vi . tvrdeæi kako ivot opona a umjetnost.kao to. otprije poznat organima gonjenja po svom protivljenju odvo jenoj transkripciji glagolskog oblika »ne æu« a Josip Siliæ Zemunac i po »Pravopisnom pri uèniku hrvatskog ili srpskog jezika« iz 1986. kad je ono 1982. (73) iz Mila a kraj Donjeg Jelenja. ali nitko v i e ne pamti da je na Mundijal u panjolskoj isti taj Rossi stigao ravno s dvogodi nje nogometne robije zbog namje tanja utakmica. jer bi stari c inik Oscar Wilde opet bio u pravu. kojega je sastavio s pokojnim bossom Vladimirom Aniæem zvanim 414 Neæo . izgubio zato to je bio po ten . Ono kad je pr ije desetak dana u nedjeljnom Jutarnjem napisao da æe nakon dono enja Zakona o jezik u policija krenuti u bespo tedan obraèun s prekr iteljima. ili finalu. U njihovoj jazbini na Sveuèili tu. to su godinama zagonetno nestajali p e kama« u »zadatcima« na Odsjeku za kroatistiku.

suri gradski (la t. koji glasi: »Zatvorom d o est mjeseci kaznit æe se odgovorna osoba u krugovalnoj ili dalekovidnièkoj postaji u kojoj se rabi nehrvatski medunarodno-hrvatski jezik. Mi. narodnjaci nisu krivi za sve. razbijaju i pale samo u zabitim lièkim selima i na nekim puèinskim otocima . . Hrvati ne znaju svoj jezik. a ne od srceparajuæeg no a brata Hrvata. Da. Dva veka Vukojeviæa.ka u da za masakr pred Moèv arom nije kriva muzika koja se tamo slu a. samog hrama takoz vane urbane kulture. je li ijedan Hrvatima bio potrebn iji od onoga kojega je Primorèevo ministarstvo glatko odbilo Ivi Pranj-koviæu Prenki ju »Izrada priruènika za uèenje hrvatskog kao stranog jezika«. Seka Aleksiæ je bez najmanjeg incidenta odr ala koncert u srcu Splita. Nego samo obièni idioti. prestravljeni i kad r je avaju kri aljku . zaboravljen redikul iz Sabora koji u istoj onoj maskirnoj uniformi danas sakuplja po kontejnerima prazne boce mineralne vode i na pazaru prodaje mi neralni kupus.ja.ikoslovci nisu zavr ili u Lijepoglavi. veæ dirigentskim tapiæima i baletnim papuèic ama. i nije mi poznato da je ijedan projekt koji se ikad na ao na stolu ministra Primorca imao vi e smisla. s pi toljima i skakavcima. zakljuèiv i nakon obdukcije kako su ubodne rane na le evima pred folkotekama oèito od Sekinih srceparajuæih stihova. Istog dana.jo ivi. eto. kako znamo. a ne metak kalibra 7. Njihov je trud urodio posve jedinstvenim fenomenom u svjetskim razmjerima: ne postoji danas narod koji se svoga jezika boji kao Hrvati. da tamo est mjeseci str-jelicama oznaèavaju po grje ke u svojim zadatcima. Zakona o hrvatskome jeziku.65 mm.jedini na svijetu koji. A njegova ideja. evo. u svom prijedlogu Zakona o jeziku iz 1995. Èuvari urbanog identiteta na ih gradova . za koju smo mislili da pripada mraènom dvadesetom vijeku. uostalom. Tip koji bi u normalnoj Hrvatskoj bio junak Globa lnog sijela. Pi tolji se tamo ne vade pred prljavim prigradskim folk-klubovima.jeziène policije koja je izmeðu ostalog imala zadaæu i »nad gledati jezik u tisku« i »jezièno savjetovati pisce knji evnih djela«. Kao da su o nog nesretnika pred klubom Baèvica kraj Rijeke u trbu nu upljinu pogodile rijeèi Olje K ar-leu e: »Ubij me ako znam ta radim/tu na pragu tvome«. ne znaju jesu li napravili gre ku ili grje ku. chrvsaetos urbis).« Ante Tomiæ? Ne. meni nije. Takorekuæ u rbo-folk. kao radioaktivna urbana mutacija narodne muzike. drugovi i drugarice. èak i kad znaju da su pogrije ili. ne mlati bejzbol palicama i martensicama. Stra ari s predziða graðanstva argumentiraju svoju tezu statistikom s gubicima u ljuds tvu. one dakle instance koja æe sutra r azmatrati ustavnost Zakona o jeziku. kako vi dimo . prije nego m e poènu »jezièno savjetovati« kako »ne æe pogrje ke u zadatcima« . nego pred opernim kuæama. Graðanski ratovi ne dogaðaju se dakle samo na parkirali tima turb ofolk klubova. a sve po èlanku 16. 415 Slavica Cuktera i prsten Nibelunga ili kako Nijemci polude kad u prvom èinu VValkure kurvin bas tra i baritonovu krv Vlasnici turbofolk klubova i liberalni sociolozi do li su na svoje.dok traje dakle jezikosl aj . Ali zanimljivo kako sa d iznenada va i teza da muzika nije kriva. fascinantna je upornost na ih jeziko-palucajaca da zauzdaju hrvatski jezi k. I odjednom nije trebala ni Slavic a Cuktera da im zapjeva: »Pucaj mi u srce/kad u leda mogao si/daj joj svoju ljubav/ kad veæ telo dao si«. veljaèe 2007. Naravno da nije. veæ Vice Vukojeviæ. koji je u to doba predlagao i osnivanje Dr avn og ureda za hrvatski jezik . Uistinu. turbofolk j e to i po definiciji. isti onaj slavni Vice Vukojeviæ. jo uvijek je sudac Ustavnog suda. i tko vi e mo e reæi da to nije urbana muzika? Najzad. Masovna tuènjava s no evima i pucanjem ovaj put se dogodila ispred kultne Moèvare. Ako je vama smije no. zajedno s okorjelim kriminalcima s Treæeg programa Hrvat skog radija. koristim priliku da im na svom nestandardnom hrvatskom poruèim ebie se. I dok jezikoslovci u maskirnim uniformama ne donesu Zakon o jeziku. Jer u Europi se.jer tramvaje. Narodnjaci su iz predgraða s i li i u stari Agram. godine. Pa neka rastavljaju i ubacuju »j« i »t« kako god hoæe. ne mo emo u Europu s turbofolkom i balkanskim obièajem da se bijele linije na parkirali tima crtaju u obliku le eæih ljudi.

poput ministra poljoprivrede u NDH ivana Ku ve diæa. pa kako Siegmund vadi maè iz Hundingova stabla. Pa da i na a gnjevna mlade konaèno zapuca ispred Ope e. kojim su violine najavile Helmuta Kohla i Brigitte Nie lsen na lijepom plavom Dunavu. jedina socijalna pomoæ koja im eventualno treba jest pomoæ za upad na neki social-event.« Tako bi nekako poèinjao film »Korijeni za buduænost«. Exploziva. ni onu kultnu scenu u kojoj Ðapiæ. Pashi ili nekom drugom narodnjaèkom klubu. Nakon bala opernbaleri i njihovi navijaèi svejedno æe se zajedno naæi u Ludnici. s dugaèkim stalaktitima sline iz usta. protestirajuæi z bog glamuroznog Opernog bala. Mo e i Prsten Nibelunga u zagrebaèkom HNK. nepravednim sistemom i njegovom policijom. u VlP-separeu ili ispod anka. nema ni posla ni 417 obrazovanja? to se pak socijalne dr ave tièe. malograðanske prc-parade koja se . a raf ali iz » korpiona« re e-taju utu tukaturu Lucaeove Opernahaus? Ili je tankoæutne germansk u e taknuo onaj tihi A-dur. ako ne vjerujete. boce piva. dok i m se jezik u slapovima slijeva baroknim stepeni tima tajkunskih dvoraca kao crven tepih kojim æe koraèati drogometa i. pa nekako slutim da publik a na premijeri u Angelica Theateru u New Yorku nije vidjela ni svojedobnu Paveliæe vu sliku u Dapiæevu uredu. recimo. Shpitzze. oni opernball-preserav anja s Pari ili Pokos gledaju pozorno. b ogu hvala. Nerede u Frankfurtu. ako æe Alberich njime konaèno o eniti Paolu Val iæ. S druge strane lijepog plavog Dunava. mlada hrvatska europe èita njemaèkim vr njacima l ekcije iz uljuðenosti: oni operu prate koncentrira-no æu kolege Zu uloviæa. pa su na parkirali tu pred Operom odmah poletjele èa e schnapsa. sopranosi sapun-skih o pera i zjevaèke pvijezde.kukuruz«. Uz malo dubriva. Istoga dana na izvanrednim lokalnim izborima u Sl . tako se u lo ama iz frakova vade no evi i odvijaèi. izazvali su mladi lokalni antika-pitalisti. starlete.416 Evo. Exkluziva. vijest iz Njemaèke: deseci lak e i nekoliko te e ozlijeðenih bila nca je masovnog sukoba koji je ispred zgrade frankfurtske Opere izbio za vrijeme tradicionalnog Opernballa. ratni profiteri. Lanu Paviæ. ili kako se veæ zove. Ostali su ionako prilièno nejasni: nije li smisao kapitalizma .kako ga shvaæa na turbovolk jugend upravo u tome da. Glavni ideal mladih europskih antikapitalista ovdje je postignut na parkirali tu p red klubom. èuje se glas naratora Martina Sheena dok kamera u nepreglednom zelenom moru zumira debelju kastog farmera koji govori nagnut nad nje n u mladicu: »Vidite kako se izdu uju internodiji stabljike. teta. ovisno o kastin skoj pripadnosti. U ovoj fazi nodijalno pravo korijenje èini glavni dio kor-jenovog siste ma i veæ je dobro razvijeno.za esto eura po gl avi i sloganom » ivot je lijep. veljaèe 2007. ivio ivot« odr ava usred afera s rezanjem socijalne pom smanjenjem bud eta za obrazovanje. a najvi e od sv h opera vole Operah Show. visoko uzdignute desnice pokazuje »koliki æe kukuruzi u Slavoniji rasti kad HSP dode na vlast«. jer stabljika zna visoko naras ti. Oni se medu sobom mlate iz mnogo prozaiènijih razloga. da sam ga ja radio. ali Nijemce ne pale toliko Wagnerova persifalska mistika i Straussove violine. od svih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj na jrasprostranjeniji je . Kruppovi pajseri i meci iz mausera? Iznenadili biste se. golobradi se njemaèki barbari obraèunavaju tako s kapitali stièkim kièem. junaci Red Carpeta. ili nekog 24-satnog stabloidnog li æa. izbrijanim redarim a i sluèajnim prolaznicima. Umjesto s vjenèanim kumovima. Korijenje je jako va no. dr avnim licemjerjem. gdje svi imaju jednake anse za ivot. ni dirljivu scenu s otvaranja Francetiæevog spomenika u S lunju. 418 Vitezovi Ku-Kukuruz-Klana ili kako je na izborima u Slavonskom Brodu pobijedila Schindlerova lista »Pokrivajuæi èak pola milijuna hektara. a konus rasta dolazi na p ovr inu tla. Za razliku od njemaèkih huligana. iste one subote naveèer kad su se primitivni Hrvati ml atili pred Moèvarom! to se dogodilo? Popizde li to temperamentni frankfurteranci naèisto kad èuju kako u p rvom èinu Wagnerove Walkiire onaj kurvin bas tra i baritonovu krv. jer tajming je bio savr en. ovoliki æe kukuruz narasti do etve. jednosatni do-kumentarac o Anti Ðapiæ . Ali film je radio Jakov Sedlar.

o ujka 2007. gurajuæi se pred knjigo m utisaka. A Ðapiæ u njoj Zidove koristi kao nove maskote svoje stranke. gradiæ. Vuk. kibuc. premijer Republike Srpske. p rotokol avionskog mudraca na liniji Zagreb-New York vio. Jeruzalem. organizatora Cecinih koncerata i najveæeg kabadahiju Ko tunièine vlade. kad su vidjeli skice glav nog junaka. ondje gd je se do nedavno koèio opaki sivi vuk: njemu su Zidovi potrebni i korisni otprilik e koliko i Dinku Sakiæu u jasenovaè-kom pogonu za preradu ko e. ali pretpostavljam da su Lucasovi kompjutorski animatori. ili da »je vijest o smanjenju broja Srba jedna od b oljih u posljednje vrijeme«. slutim. Pa ipak. »Na e hrva tsko èovjekoljublje obvezuje nas izraziti aljenje za nevine rtve«. postati pravednik medu narodima. ne planira nov nastavak Ralja. Yad Vashem smislu za humor. da snimi film o njemu. neæete èuti da je »i jedan Srbin u Saboru previ e«. Treba vjerovati je da je na Velja Ðapiæ najprije poku ao doæi do Spiel-berga. prije æe osjeèki gradonaèelnik obnoviti gornjogradsku sinagogu. kako vidimo. Ne bi bio lo ni Jurski park. ukljuèujuæi i Velju Ilica. Na pitanje za to se rtvama nacizma poklonio u Jeruzalemu. Neæe u tom filmu. bilo to da se pobratimi s Osijekom. Kako èujem. naime. kad mu je Jasenovac mnogo bli i. na kojemu æe uz njegovo blago filosemitsko lice stajati ona nerazum ljiva hebrejska slova. pa gotovo provalio u Yad Vashem.kao u vrijeme janjièara i otoman-skih zavojevaèa bjesomuèno upisivati fakultete i rezati pr .avonskom Brodu Ðapiæev je Ku-Kuruz-Klan odnio premoænu pobjedu. 421 Rado ide Hrvat u violonèeliste ili kako æe Hrvatsku braniti Zbor idovske garde iz Verdijevog Nabucca Ukidanje obaveznog vojnog roka sad je veæ sasvim izvjesna stvar. Ðapstein se dosjetio novom g enijalnom potezu: unajmio je izraelsku producentsku kuæu Filmind. zas elak. izgleda. » smo istodobno obvezni voditi raèuna i o tome. i da »hrvatskim idovima i a za NDH nije bila oduzimana. da se ta na a iskrena gesta ne zlorab i u propagandistièke svrhe suprotne nacionalnim interesima. jer jedino to je Ðapiæu bilo va no jes lakat za film. i prije æe postati poèasni predsjednik idovskog portskog dru tva Makabi. S to je koincidencija zgodna poput one kad se istodobno s Ðapiæem Izraelom uljao Pero B ukejloviæ. ali Dapiæeva izraelska epizoda. nakon to je mjesecima po Svetoj zemlji tra io neki grad. Nakon to se u uljao u Izrael 419 kao turist-samoljubojica. kako sad stvari stoje. lift. selo. dobra je kad radi za Hrvatsku i njene naciona lne interese. procijenili da je to prevelik izazov. a za koji tjedan poèinje sjetva kukuruza: na va em mjestu ja bih odmah sve rasprodao. Ne zato to kukuruz neæe narasti. nositelj liste bit æe Oskar Schindler. rekao je tada Ðapiæ. Èekajte da vidite ovogodi nju izbornu listu HSP-a. U tom naruèenom dokumentarcu neæete tako èuti Ðapiæa kako govori da je »jedina krivnja usta g pokreta u tome to nije uspio«. pa æe hrvatski srednjo kolci prestati . specijaliziranu za politièku propagandu. ko u mijenja . Anto Ðapiæ je posredno odgovorio u beogradskim Veèernjim novostima. ka em. A upravo bismo takve uèi nke poluèili da je u Jasenovac oti ao Anto Ðapiæ.« 420 Propagandna ma inerija. novi æe Zakon o obr ani biti i formalno izglasan u Saboru. pa kupio komad Brods ko-posavske upanije i nekoliko lepera Bc-ovog sjemena hibridnog kukuruza. nesuðenog predsjednika Srbije. nego davana drugima na upravljanje«. Neæe stati mnogo takvih i sliènih izjava velikog antifa ista i osvjedoèenog prijatelja idovskog naroda A nte Ðapiæa. k oliko je poznato. nego zato to je Anto Ða pstein odluèio. ali ovaj. koje rabin Ðapitz sad po Hrvatskoj vodi kao meèke. biti mjesta za izjavu da je s uðenje jasenovaèkom krvniku Dinku Sakiæu bio »politièki proces«. jedna je od najdegutantnijih. Stvar je. odvratna do povraæanja. danas ministra za kapitalne investicije. Ako vam se to doima neslanom shalom. Preostali su tako producenti iz Filminda. Filmind je veæ radio propagandne filmove za brojne izraelske i europske politièare. jer bi u protivnom »bio di jelom propagandistièke ma inerije i specijalnog rata protiv Hrvatske i Hrvata«. nego o taj kukuruz sazrije za etvu. da »n sto poèinio zloèin Srbin ili Hrvat«. Svega smo se mi do povraæanja gadljivog nagledali. rekav i kako æe u Jasenovac otiæi kad Srbija raskrsti s jasenovaèkim mitom.

a druga u trajku zbog neisplaæenih djeèjih doplataka. Ponositi hrvatski mladiæi pod sloganom »Rado ide Hrvat u violonèe-liste« opra tali bi se o d svojih na kolodvorima.. I kako je jedan mangup iz Pule za vr ijeme po arstva satniku U ljebrki u baletanke ispraznio cijelo sljedovanje Rosinio k alafonijskog premaza za violinu.« Desetljeæima poslije prièali bi hrvatski mu i o svoji m vojnièkim danima. staroj mitolo koj podjeli na »hrvatsku kulturu i srpsko juna tv o«. nije ni za enu. Èak i kad bi to bio st rate ki povratak dobroj. veèerima poezije negdje u velebitskim vrletima. Ali nije mi poznato da se radi na osmi ljavanju roènog sustava za novaèenje u tisuælje tnu uljudbu.imala Ured za kulturu. mama Biserka i æaæa Jozo uz Sostakovièev klavirs ki trio u C-molu. »Si dobil pozif?« »Aha. da je pola kopnene vojske na bolovanju. a? Ima jedan tvoj tamo. pak sem dobil UP 4082 Hlebine. I onda surova obuka. a?« »Aha. meðutim. I bila bi ta vojska korisnija nego ova dana nja. A domovina slovenskom zavojevaèu. i kiparskim kolo nijama u karaulama na granici. op. Svaka bi opæina kako sam ja to zamislio .« Kakve bi to vojnièke prièe bile! »A u vojsci sam stekao druga do groba. a u sluèaju veæe prirodne katastrofe spremno bi uskoèila i u sapunice. kad konaèno imamo svoju dr avu. a kad domovina u nevolji pozove. Zbunjene. rastavljanje i sastavljanje klarineta. Ustajanje uz Odu radosti. 67«. pitam ja vas? Negd je najkasnije do 2035. »UP 7009. bit æe kasno: otkrit æemo. Vara dins ke barokne veèeri ili Studio za suvremeni ples. jer poma e roènicima. koja samo sjedi u kasarnama i èeka neku poplavu. i mar na solfeggio. pisali bi nadahnute novinske komentare mudrih V ladinih poteza i govore za predizbornu kampanju. da se mene pita. A ti?« »Japica imaju vezu. vreæicama ginko èaja protiv senilnosti i maskirni m pelenama za inkontinenciju. u vojarni Ivan Aralica Bukara na J elaèiæa placu pisali bi bildungsromane o uskrsnuæu Glembajevih u slobodnoj Hrvatskoj. koje æe voziti neæaci to ih je zaposlio bojnik Gabelica. Tko nije za kralja Leara. vjerujte. Pra inari ko je dopadne UP 1072 Dru tvo hrvatskih knji evnika. uplakane majke trpale bi im u torbe domaæe ulje na platnu . domovinu æe nam braniti armija ez-desetogodi njaka naoru ana iz oflavonskim kapsulama za prostatu. Iz in enjerijskih baza nestajat æe i e i armature. dirigenti i sveuèili ni profesori: »Spliæo. ka ete? Nemojte me zajebavat'! Za to mislite da æe oni kad Hrva tska vojska postane profesionalna. golobrade gu tere u koncertnim dvoranama i atel jeima doèekivali bi strogi intendanti. ni reze rvnog sastava zbora robova iz Nabuca .« Tako bi to bi lo. sitcome i televizijske reklame. Ono to je danas ministar obrane.Zbora 423 . Tako. tvrtka dakle kao i svaka druga dr avna firma biti i ta drugaèiji od uèitelja ili medicinskih sestara? I kad sa sjevera udare Jan ine trupe. Pje adija iz HNK glumila bi odu422 evljene narodne mase kako klièu. a mornarica æe torpedima loviti ribu i prodavati j e na crno restoranima. I kako se ono bojnik Gabelica na premijeri Gavran ove drame izderao na aptaèa. naravno. Ili barem opsjedati doktore za potvrdu da imaju èetiri prsta. i klinci bi pre d kraj srednje kole dobivali uredne pozive za odslu ivanje uljudbenog roka.od Vatikana i Mletaka do Austrije i Jugoslavije. neæe padati na pamet ratovati mjese c dana pred penziju. suvenir na baletne dane. Njima. a sad. u konceptualcima. A neæe tada biti ni roènika s violinama. ali ja nisam siguran da je to dobro rje enje. Uljudbena po ta 1087 Vatroslav Lisinski. biti neæe.« »Kaj je to. koji je to ro ?« »Filharmonija.« Da. tad bi trebao biti ministar kulture . niskokalorièna voæna salata ili kiflice s mozzarellom. Profesionalni vojnici. da. maturanti æe od sada biti prepu teni u lici i pravnim fakultetima. i kroniènu upalu zgloba. terene za vikendice pripremat æe juri ni tenkovi. Umjesto da primaju pozive za simfonijski orkestar. a s radija bi ih ispraæao glas voditeljice: »Antoniju Èavki sretan odlazak na odslu en je uljudbenog roka ele sestra Meredit. pa èi æenje in trumenata.ste na rukama. Nema za koga ti golobradi mali huligani nisu proteklih stoljeæa ratovali . Bri juni? Mornarica. oni bi o djednom na fakultet! Ne znam za vas. potres ili lokacijsku dozvolu za pukovnikovu vikendicu. hrvatski voj nièki hors d'oeuvres. gospodo. Teatar Uh/sses. ni pje adije Dramskog programa HTV-a. Pa pilot se niti u izviðaèki let neæe dignuti bez kuverte s dva -tri soma eura! I to kad prva generacija profesionalne vojske doðe pred penziju.

imamo i hipija ovdje«. za njega æete se morati izboriti protiv starije kolegice preko koje ste i do li u tvrtku. punim gasom preko ena i djece u èamac. Kliknuo sam na sajtu Jutarnjeg na tu najavu. pa æete je smjestiti u èamac. parola je make money. èij e je gostovanje i nadahnuto predavanje na temu liderstva u suvremenom biznisu na javljeno kao dolazak menad erskog pape. o ujka 2007. slutim. ali osjeæajnog Dragog Voðu. Guggenhei m je . b) nema popusta ni za koga. potonuli su s Tk anicom. meðutim.prema sjeæanjima svjedoka zapalio cigaru i dostojanstveno otpuhnuo dim: »Spre man sam otiæi kao d entlmen. i c) slu kinju gurnuti u more . Titanièe!« U jednom od najglasovitijih prizora pro log stoljeæa. a ljubavnicu ubiti pi toljem da se ne muèi. 424 Menad erski papa Ivan Pavao Coelho ili kako smo pjevali »S morskog dna sirena klièe .da zagrmi Verdijev Va pensiero.nai ao i na kviz znanja: »Jack ima nekoliko pitanja za vas. Zebnja je. nakon èega se vratio u kabinu i odjenuo svoje najskuplje veèernje odij elo. Tisuæljetna hrvatska uljudba? Dobro vam je i trajala. Vi æete: 425 a) odustati od unapreðenja. pa da shvatite o èemu govorim.poput one duboke »Nauèio sam da gre ke mogu biti dobar uèitelj za uspjeh« .idovske garde . i c) krenuti u borbu. pokazati ljudima oko sebe da elite napredak. te pored online prijave za Svetu Mi su i budalastih coelhizama Velikog Gurua .. tako da se agres oru sledi krv u ilama. a li s pola snage. i otvorio kviz èija su se pitanja doimala kao »Modra lasta za menad ere«. b) nema pop usta ni za koga. biv i predsjednik General Electrica. Vi æete: a) odustati od èamca. koji je naslijedio dovoljno novca da kupi cijeli Titanic zajedno s brodo gradili tem. presvuæi se u veèernje odijelo i dostojanstveno potonuti s brodom.« Priznajem. dok je orkestar Wallacea Hartleva svirao ragtime. ali odavde. na burzi smrti zamijeni svoj ivot s nekom nesretnicom iz potpalublja. Odgovorite i saznajte kako biste pro li u okr aju s legendarnim svjetskim menag erom!« Naravno da sam odmah spremno sjeo suèelice Uèitelju. Dovoljno vam je na palubi tonuæeg trajekta s nedovoljno èamaca za spa avanje za misliti Keruma.« Iskreno.« Benjamin Guggenheim. ali i s tihom strepnjom da æu na kraju ispasti idealan materijal z a Novog Menad era. Pa aliæa. pa sam boja ljivo zaokru ivao odgovore pod a). ovo joj je zadnja prilik a za napredak. a ne make love. mudrog i pravednog. Titanic je potonuo 15. Nisam tako naivan da idealiziram povijest i njene junake. samo pazite da Jack ne sazna kako ste mekani jer æe vas potjerati kuæi . za posljednje mjesto u èamcu morat æete se izboriti protiv ljubavnice s kojom ste i oti li na krstarenje. travnja 1912. amerièki je multimilijuna Benjami n Guggenheim na tonuæem Tkanicu najprije u èamac za spa avanje smjestio ljubavnicu i n jenu slu kinju. iz treæeg ti suæljeæa. te njene slu kinj e. naravno. Evo primjera: »Pru a vam se prilika za unapreðenje meðutim. sullali dorate!. sa aljivo pogledao i rekao: »Oho. Obavezno posjetit e predavanje. i pokazati svima u èamcu da niste posve beskrupulozni. prilièno sam popizdio i najozbiljnije naumio poslu ati savjet. a samo dva dana nakon 95. pa pred sv im onim mutantima rotarijanske mlade i postaviti Velikom Guruu sljedeæe pitanje: »Pru a vam se prilika za spas s tonuæeg broda. p unim gasom po unapreðenje. Usred u asne gu ve. jer ona je puno uèinila za vas. ta mi njena autentièna epizoda izgleda kao istinita srednjovjekovna vite ka le genda. uz obrazlo enje: »Kako ste vi uopæe dospjeli na odgovornu funkciju? Hipi pokret je veæ odavno pro ao. Zajedno s njima. a d . jer ona je puno uèinila za vas. Rojsa ili nekog drugog od junaka na e tranzicijske pljaèke. jer odgovor pod b) je providan i prvolopta ki. bila sasvim neutemeljena: od moguæih 20 u kvizu sam dobio puna èetiri boda i dijagn ozu »Izgubljen«. a vi ste mladi i bit æe jo ansi za vas.« Jack Welch bi me. vrijeme ju je ionako pregazilo. kao i svih osam èlanova Hartleveva orkestra. mislio sam da je rijeè o trik-pitanjima. po du i i osebujnom poduze tnièkom iskustvu. godi njice te mits ke tragedije u Zagreb je stigao Jack Welch. nestala je i civilizacija u kojoj je bilo moguæe da jedan bogata . ali i da niste besk rupulozni: tako æete lak e s njima manipulirati kad im postanete ef.dobro do 'o.

za stotine hodoèasnika ka e gazdarica kuæe novinarima . odgajanih da se èovjek mjeri nulama i da na tom putu nema ivih zarobljenik a. Tko bi rekao da ta gospoda ima sina od trideset tri godine? Kao da vjernicima svijeta alje poruku: »Jer ja to zaslu ujem«. otoka. naslonjen na pu ku. Sunca i drugih budala tina .»znak koji su vidjeli na stablu predstavlja Gospu i nitko nije rekao da vidi ne to drugo«. naime. Veliki Uèitelj æe toj obezljuðenoj direktorskoj mladunèadi objasniti kako je glupo ga ziti i ubijati u ime nacije i vjere. eto. a danas nam se Majka Bo ja javlja u kori drveta na seoskom ima nju u Kani i. . Oko drveta veæ su. D on't bogart that joint. Iz nekog razloga. naravno kora ora428 hova drveta medij je malo svemirskijih i transcendentalnijih sila. u neobiènom obliku neke stijene na gradili tu autoceste. svirar æe orkestar Lowella Georgea. u orahovoj kori jasno se nazire antro-pomorfni obris. kad malo bolje pogledam. gorjeli su more i nebo. ja æu obuæi stare. u kro nji neèije ljive.drvo? Pa ipak. ili Grace Kelly?! Zanimljiva je to stvar. Sic transit gloria Dei. nikad u ivo vidio Kraljicu Mira i ne bih znao reæi je li to ba o na meni se. Kraljica Hrvata. a ne mno iti. vi e sile javljale praæene neviðenim spe cijalnim efektima.nastavio bi Guru. mole krunicu pod njego vom kro njom. ili Tiger Woods pod sponzor-skom iltericom. prorok dvadeset prvog vijeka. kako preko svog golferskog tapa ocjenjuje razdaljinu do rupe prije nego na. prije koji dan u Kani i kraj Slavonskog Broda. da joj se nije ta dogodilo?« Al i nema razloga za strah: Djevica Marija. Jednako kako Isusa Krista i na filmskom platnu i u mrlji masnoæe u morta deli vidimo kao vedskog stueet-metalca pa ljivo njegovane bradice i dugih plavih uv ojaka. pardon.voranom bi se zaorio slo an hijenski smijeh. mladi gospodine. a fotografija Gospe od Oraha obi la je Hrvatsku. ako ba pitate. Ups. Vrag æe ga znati. otpuhnuti dim trave i gledati kako Titanic tone. guru mladih menad era u takorsko sivim od ijelima. »a ja sam iz gre ke gospodina Guggenheima mnogo nauèio. Hrvati! Vidimo se za koji mjesec. vratila se i ukazala. pa ni samu Madon nu sa svojim malim Davidom u naruèju. vjernici iz cijele Slavonije. Otprilike kao kad bi se Elvis Preslev pojavio na tambura kom festivalu Zlatne ice Slavonije u Po egi. travnja 2007. ovoga puta u kori orahova drve ta u dvori tu jedne obiteljske kuæe.« To je. \ Ne.mnogo pametnije i nvestirati u profit. u vla noj mrlji na zidu ne e kupaonice. nikle svijeæe i krunice . vidioci u panju starog hrasta nikad ne vide Nicole Kidm an. dodu e. Gledam tu fotografiju. Sam Bog z na. Umjesto Wallace Hartleya. ni godine . greenu u dvori tu kuæe posljednjim udarc em osvoji Kani a Open. Sve je u redu. »u èvoru crne smrèe« zna. Nekad su nam se. Ja sam spreman otiæi kao hipi. naravno. èak i iz Austrije i Njemaèke. 427 Djevica Marija kod Mislava Bage ili kako se Elvis Preslev ukazao na Zlatnim icama Slavonije u Po egi Nekakav bezbo ni cinik veæ bi se zapitao: »Gdje je dosad. tko bi drugi mogao biti ens ki lik pod maramom? Nije valjda Benazir Bhutto. na prvi pogled uèinio Lavvrence od Arabije. A oni valjda znaju bolje od mene. tako nam se i njegova majka javlja kao europska manekenka to ponosno pokaz uje savr en ten kojega nisu naèeli ni te ak poroðaj. rastvarale se planine. u talogu kafe Zdravka Tomca. jer to bi se profane nevu-age svetic e javljale u kori stabla? Sto da nam poruèe? Corning soon. pustite mladog gospodina u èamac. »Vidite. dok bi mladi menad eri r idajuæi padali na koljena. i da nam je u teðenu mr nju i neljudskost prirodn i resurs vrjed-niji od mora. ili Angelinu Jolie s usvojenim kambod anskim djeèakom Maddoxom. ni jako galilejsko Sunce. I jasno sad i sam vidim Gospu kako s debla u Kani i alje okupljenim vjernicima poruku: I'U be ba ckl Hasta la vista. potapali konti nenti. 426 Sto se mene tièe. izlizane zvoncare. eto. ka e himna Izgubljenih. Nisam. I zaista. to a theater nearyou>. to je ona: realno. i stvarno. zapletenom korijenu. Naravno. Ku ite simboliku: Wood. ja sam nauèio d a gre ke mogu biti dobar uèitelj za uspjeh« . mo da u ari razrezane orahnjaèe jedne domaæice iz Kani e. eto. mraèilo Sunce. gubitnika koje su uèili dijeliti.

Moj osobni favorit medu ukazanjima svjedoèenje je onog vidioca to je svojedobno na portalu Hrvatskog informativnog centra mrtav ozbiljan isprièao kako mu se u Meðugorj u ukazala Gospa u obliku . I tko zna koliko bi Rajska Djeva. ok oli at æe novinar. meðutim. posve je nevjerojatno k ako je Djevica Marija tehnolo ki i medijski zaostala u prvom stoljeæu nove ere. Pamtimo onaj nedavni s luèaj iz Hreljina kraj Rijeke. objavljene u posebnom prilogu Jutarnjeg lista za blag . neæe se dati zbuniti vidjelica. a ovo noge. ali ni ta dokuèiviji nisu ni Marijini. listala sam sa susjedom Jutarnji list kad mi se iznenada. razmislite malo: je li bilo automobila prije dvije tisuæe godina?! Nedokuèivi su putovi Gospodnji. pokazujuæi p rema kameri uokviren primjerak Jutarnjeg lista rastvoren na dvanaestoj stranici. i mali Isus. u kori kruha. gdje je neka gospoda Anica. Mo da je najpoznatiji suvremeni sluèaj zanja »drvene Marije« onaj iz Bizovca. u armiranom staklu na ulaznim vr atima jedne kuæe u Divaltovoj ulici. Bit æe da je iz tog doba i izra z »drvena Marija«. vjera koja Majku Bo ju vidi u èvoru na hrastovom parketu: deklarativna i povr na. Sad. Ukazivala se on a i u mrljama mazuta u moru. To je. »mo da zato to to 430 i jest slika Bogorodice. izgleda da je drvo jedno od omiljenijih Gospinih medija. ako veæ ne u Oprah Showu. na dvanaestoj stranici. kao onomad Mojsijev tap? Uz drvo. slutim. i Gospi od Stakla naroèito je mila Slavonija. zar to u njenom naruèju nije isti mali Isus?« »Da. »Prije nekoliko dana. Bilo je. mrmoreæi Zdravomariju. Prije godinu-dvije ukazala se tako s djetetom u naruèju u staklu na prozoru jedne obiteljske kuæe u Vladislavcima kraj Osijeka.nastalo je na mjestima gdje su mje tani Go spin lik otkrivali u kori drveta. ukazala Majka Bo ja!« vidno uzbuðena prièat æe veæ ovoga ljeta novinarima domaæica iz jednog sela nedaleko drugog. to i ka em«. »Naravno. pojavljujuæi se. naime.u vrijeme kad i pape svoje enciklike objavljuju na Internetu . jasno«. gdje se Gospa tri dana pojavljivala na balkonskom s taklu jedne obiteljske kuæe. Iz nekog razloga. ali to i jest Majka Bo ja«. ako mene pitate. kod Stank oviæa u Nedjeljom u 2. a u deblu bora pojavila se prije koju godinu i u ulici Bartola Ka ica u Ðakovu. slika Raffaella da Urbina iz Gemalde gallerie u Dresdenu. i pjeni kapucina. ba na blagdan Velike Gospe. privukav i rijeke hodoèasnika iz cijele Slavonije.staklo. u obliku Bogorodice . o èe mu su javljali svi ozbiljniji hrvatski mediji. »u raznim bojama« svaki put kad bi Divaltovom ulicom pro ao 429 automobil s upaljenim svjetlima. u arama na ko i goveda i krumpirima osebujna oblika.tek njegovo je svjedoèanstvo po mom skromnom mi ljenju su tinsko za razumijevanje fenomena Gospini h ukazanja: da se kojim èudom Majka Bo ja zaista pojavi kod Mislava Bage u Otvorenom . Nedavno se tak o Kraljica Hrvata u jednom posavskom selu kraj Od aka pojavila u kori borovog stab la.ni u jednom t renutku nije palo na pamet kako bi kudikamo uèinkovitije bilo da se. koja æe ljudsko biæe prije prepoznati u cjepanici nego u susjedu. Pojavila se potom i u samom Osijeku. evo ovdje. ali zaboga. kako su ka zivali svjedoci. pripremajuæi drva z a ogrjev.kipa. naravno. pa ljivo æe poka nar na potpis ispod slike. najomiljeniji medij Kraljice Hrvata je . oprezno æe novinar. Zapravo. televizijski bi vidioci zacijelo uzbuðeno preprièavali kako su vidjeli Gospu u obl iku cjepanice. nebeskih strijela i kamenih ploèa. kro nji ili panju. dok æe okupljene susjede padati nièice. recimo. dobro se vide i ova dva anðela dolj e. ne znam je li mu netko u meðuvremenu rekao d a u Meðugorju ustvari i ima jedan kip . »vidite e pla t kako pada. Ono to je bilo osobito zanimljivo u tom sluèaju jest èinjenica da se Gospa ukazivala iskljuèivo uveèer i noæu.« »Kako to mislite?« umije at æe se. Sikstinska Madona. seoski upnik. za ukoèenu i nepristupaènu enu. umjesto u kor i oraha u Kani i ili prozorskom staklu u Vladislavcima.istina. skeptika koji su zbog toga br zopleto zakljuèili da to ima veze s lomom svjetlosti iz automobilskih farova. evo ovo je glava. pojavi na HTV-u. Valjda polovica marijanskih sveti ta u Hrvatskoj od Gospe od Drena u istarskom Sum beru do Gospe u umi u slavonskom Garèinu . najezdi skakavaca. i kako jo j . Kojoj ni Michelangelova Pieta nije mramorni kip Gospe. Kraljica Drvata èekala zarobljena u trupcu da neka sila nije vodila Anièinu ruku sa sjekirom. nego sama Gospa u obliku kipa. »Hm. u do bu plamteæeg grmlja. »Pa pi e ispod«.Pa ipak. u raspolovljenoj cjepanici ugledala jasan lik Majke Bo je s krunicom.

naime. seoski upnik. u obliku Bogorodice . u dogovoru s biskupom. Sad. »vidite e pla t kako pada. kao raspetog. jeste li se ikad zapitali za to na kipovima bogova i svetaca. Bilo je. dok æe okupljene susjede padati nièice.u vrijeme kad i pape svoje enciklike objavljuju na Internetu .nos? travnja 2007. Kojoj ni Michelangelova Pieta nije mramorni kip Gospe. slutim. Ukazivala se on a i u mrljama mazuta u moru. ali zaboga. ba na blagdan Velike Gospe. na dvanaestoj stranici. hladno æe odgovoriti upnik. i ganuto uzvratiti: »Pinokio. televizijski bi vidioci zacijelo uzbuðeno preprièavali kako su vidjeli Gospu u obl iku cjepanice. najezdi skakavaca. koje je gazda u ba tu postavio kao stolice. naravno. obja njavajuæi ostalim novinarima da æe. Mu vidjelice za to vrijeme lijepo æe se zapiti u seoskoj kafani. »Pa pi e ispod«. Zapravo. ne znam je li mu netko u meðuvremenu rekao d a u Meðugorju ustvari i ima jedan kip . ali ni ta dokuèiviji nisu ni Marijini. one dvije grane mu dodu kao ra irene ruke. »Mladiæu. svetom Josipu Radniku. pojavi na HTV-u.ni u jednom t renutku nije palo na pamet kako bi kudikamo uèinkovitije bilo da se. dobro se vide i ova dva anðela dolj e. recimo. dok æe ga stari drvodjelja edati s nevjericom.dan Velike Gospe. u do bu plamteæeg grmlja. u arama na ko i goveda i krumpirima osebujna oblika. ako mene pitate. i kako jo j . mudre oèi. 431 automobil s upaljenim svjetlima. u pravilu najprije strada . objavljene u posebnom prilogu Jutarnjeg lista za blag dan Velike Gospe. u dogovoru s biskupom.« »Kako to mislite?« umije at æe se. a ona dv a èvora velike. mi smo i bez t oga znali da je to Majka Bo ja«. zar to u njenom naruèju nije isti mali Isus?« »Da. G ledat æe na vidjelac u one panjeve i jasno vidjeti drvenog mladiæa s èavlima u rukama i nogama kako iri ruke prema onom drvodjelji i vièe »Oèe! Oèe!«. umjesto u kor i oraha u Kani i ili prozorskom staklu u Vladislavcima. taj primjerak Jutarnjeg poslati na ekspertizu na Gregorija . pa ljivo æe poka nar na potpis ispod slike. evo ovo je glava. nebeskih strijela i kamenih ploèa. skeptika koji su zbog toga br zopleto zakljuèili da to ima veze s lomom svjetlosti iz automobilskih farova. ok oli at æe novinar.istina. i pijani vic gazde Jo e. to je dokaz koji je potreban va em bezbo tvu. i mali Isus. slika Raffaella da Urbina iz Gemalde gallerie u Dresdenu. razmislire malo: je li bilo automobila prije dvije tisuæe godina?! Nedokuèivi su putovi Gospodnji. uzeti uokvirene novine i u z molitvu okupljenih ena staviti ih u paket. posve je nevjerojatno k ako je Djevica Marija tehnolo ki i medijski zaostala u prvom stoljeæu nove ere. Zakleo bih se da je onaj manji komad hrasta zapravo figura mladog mu karca.tek njegovo je svjedoèanstvo po mom skromnom mi ljenju su tinsko za razumijevanje fenomena Gospini h ukazanja: da se kojim èudom Majka Bo ja zaista pojavi kod Mislava Bage u Otvorenom . to je dokaz koji je potreban va em bezbo tvu. taj primjerak Jutarnjeg poslati na ekspertizu na Gregorija nsko sveuèili te u Vatikanu. »Naravno. nego sama Gospa u obliku kipa. evo ovdje. ukazala Majka Bo ja!« vidno uzbuðena prièat æe veæ ovoga ljeta novinarima domaæica iz jednog sela nedaleko drugog. vjera koja Majku Bo ju vidi u èvoru na hrastovom parketu: deklarativna i povr na. »Hm. koja æe ljudsko biæe prije prepoznati u cjepanici nego u susjedu. »Prije nekoliko dana. dok onaj veæi panj neodoljivo p odsjeæa na stasitu figuru drvodjelje iz Nazareta: bogami mu je ono brada. i pjeni kapucina. »mo da zato to to 430 i jest slika Bogorodice. listala sam sa susjedom Jutarnji list kad mi se iznenada. Pa æe mu se u alkoholnom bunilu pomije ati rijeèi upnikove prop vijedi o drvodjelji iz Nazareta. prividati svetaèke figure . obja njavajuæi ostalim novinarima da æe. To je. koje je èovj ek napravio na svoju sliku i priliku. pokazujuæi p rema kameri uokviren primjerak Jutarnjeg lista rastvoren na dvanaestoj stranici.kipa. Pinokio!« I doista. kod Stank oviæa u Nedjeljom u 2. Sikstinska Madona. neæe se dati zbuniti vidjelica. mrmoreæi Zdravomariju. a ovo noge. uzeti uokvirene novine i u z molitvu okupljenih ena staviti ih u paket. mi smo i bez t oga znali da je to Majka Bo ja«. ako veæ ne u Oprah Showu. oprezno æe novinar. »Mladiæu. Moj osobni favorit medu ukazanjima svjedoèenje je onog vidioca to je svojedobno na portalu Hrvatskog informativnog centra mrtav ozbiljan isprièao kako mu se u Meðugorj u ukazala Gospa u obliku . to i ka em«. jasno«. u kori kruha. ali to i jest Majka Bo ja«. i sve æe mu se od dr venih panjeva. hladno æe odgovoriti upnik.

dok æe ga stari drvodjelja edati s nevjericom. Amerikanci èuvaju riblji fond jezera Michiga n i postavili su jasna pravila pona anja: dopu ten ulov su dvije ribe. dok onaj veæi panj neodoljivo p odsjeæa na stasitu figuru drvodjelje iz Nazareta: bogami mu je ono brada. mudre oèi. sud u Berlinu oslobodio zato to 432 tamo nje zakonodavstvo jednostavno nije predvidjelo njegove inovativne metode klad ionièarskih malverzacija? Proslavljen ko arka Chicago Bullsa Toni Kukoè prièao mi je. G ledat æe na vidjelac u one panjeve i jasno vidjeti drvenog mladiæa s èavlima u rukama i nogama kako iri ruke prema onom drvodjelji i vièe »Oèe! Oèe!«. kako je s jednim ta kvim i ao u ribolov na jezero Michigan. Pa nije li ono i spomenutog hrvatskog Robina Hooda. èo'ek. u pravilu najprije strada . Sa a je. eto. pa makar i velièine inæuna. èovek. pa postao autentièan hrvatski Robin Hood to pljaèka bogate da bi . izabrao je dvije najveæe . Mu vidjelice za to vrijeme lijepo æe se zapiti u seoskoj kafani. izgovorenu na jednom od tri-èetiri tokavska jezika s ovog brdovitog poluotoka.. preprièavamo s koljen a na koljeno. Stoga se. prvi dakle od svih est mili jardi ljudi i svih pola milijuna vlasnika novog amerièkog elektronièkog èuda. Ne mo e ti na ega èovika zajebat! Koliko puta ste u èuli tu reèenicu. odmah pos tao nova hrvatska medijska zvijezda. svetom Josipu Radniku. potamniv i slavu èak i onog Lopine. pa desetu. dodajuæi uvijek nove detalje i nevjerojatne obrate. na u as okiranih Svicaraca. O onom hrvatskom gasta rbajteru. to je sagradio kuæu na obali enevskog jezer a. jer u cijeloj sedam stotina godina dugoj povijesti vicars ke dr ave nije zabilje ena bespravna gradnja. svejedno. odakle veæ.. Sve dok nije do ao na mitolo ki junak. i nikome nikad nije palo na pamet da ulovi petnaest riba. na dr avnoj zemlji. haker koji je probio za titu berlinskog kl adionièarskog sustava. Pa æe mu se u alkoholnom bunilu pomije ati rijeèi upnikove prop vijedi o drvodjelji iz Nazareta. pa sedmu. Toni htio vratiti kuæi. Naravno da je znao da ne mo e s deset riba proæi strogu kontrolu na izlazu: kad je ulovio desetu.nsko sveuèili te u Vatikanu. Zakleo bih se da je onaj manji komad hrasta zapravo figura mladog mu karca. koje je gazda u ba tu postavio kao stolice. o dovitljivim ze mljacima koji za na im ankovima postaju pravi bogovi i polubogovi. jeste li se ikad zapitali za to na kipovima bogova i svetaca. dobro. 431 Ne mozes ti na ega èovika zajebat ili za to prijedlog Drugog zakona termodinamike nije u skladu s hrvatskim Ustavom Ne mo e ti na ega èovika zajebat rekao je sneskrivenim ponosom mnogi Hrvat proèitav i u ama kako je neki Sa a (24) s otoka Krka prvi u svijetu. Èuli ste te prièe bezbroj puta. i pijani vic gazde Jo e. ili koja li veæ po vrsta te endemske balkanske ivotinje. glupi Cika ani odlazili sa tapovim a na jezero Michigan i vraæali se kuæi èim uhvate dvije ribe.nos? travnja 2007.Ne mo e dr ava Illinois na ega èovika zajebat! . a ona dv a èvora velike. kak o se zvao onaj na ugostitelj iz Berlina. Pinokio!« I doista. pa izabere dvije najveæe . recimo. èarobnija i opse nija èak i od grèk . . Ili je to bilo u Norve koj? Zar je va no . prividati svetaèke figure .zaèuje se svaki put s druge strane anka pouka te prièe. od surovih azijskih suhopoljina do skandinavske liberalne demokraci je? Iza te reèenice cijela je èudesna balkanska mitologija. koji su zbog toga morali mijenjati svoje manjkave zakone. uspio pr obiti za titu revolucionarnog Appleovog mobitela iPhone.nema te ureðene demokracije koja æe zaj ebati na eg snala ljivog zemljaka. naravno. Srbinu. èovjek. koji je njemaèke kladionice o te tio za dva milijuna eura. pa krene sljedeæa: ona o ratnim izbjeglicama iz Hrvatske. i sami ste ih èesto preprièavali.bacio u jezero. a ostale . koji su shvatili da svaka njemaèka savezna dr ava izbjeglicama daje h . smrtnici s podno ja Olimpa. kao raspetog. Desetljeæima su. pa ne postoje ni zakonom predviðene sank cije. ulo viv i drugu. kupio crveni ferrari. koje je èovj ek napravio na svoju sliku i priliku. upravo nevjerojatno prilagodljive svim ivotn im uvjetima. ali zemljak se samo nasmijao i nastavio lov izv ukao je treæu. odnosno Bo sne. ovisno je li se za potreb e kafanskog razgovora nije dao zajebati na èovik. i sve æe mu se od dr venih panjeva. pa èetvrtu. i ganuto uzvratiti: »Pinokio. ili Bosancu. s odva nim junacima èije podvige mi. one dvije grane mu dodu kao ra irene ruke. Sapine.

ka e taj ra iren urbani mit. i pravilnik Savezne dr ave Baden-Wiirttenberg o stjecanju prava na socijaln u pomoæ. I pro la bi ta janjetina na ra nju bez posljedica. i ni zbog èega drugo g. I radije æe Hrvat polo iti ivot na oltar domovine nego tisuæu kuna poreza na njen alter. mo e napraviti auto koje æe nad eti kenozoik. koje 433 je zanimalo kako se taj siroma an nesretnik brine za svoje stado. glavu. tarantulu il rokodila. koji odavno vi e ne pljaèkaju trgovaèke karavane. naravno. Meni osobno najdra a je pak ona prièa o tom mitskom »na em èovjeku« koji se u izbjeglièkom jstvu Njemaèke . i onda prvog u mjesecu sjedali u auto i odlazili na turneju po Njemaèkoj. Raznje ila se prod avaèica u duæanu. i vi e iskrenog ponosa nego to ga mogu izmamiti sve nacionalne himne i zastave. donesen samo da se zajebe njegova revolucionarna ideja o odr ivom razvoju neureðenog sustava. Jaèe je to èak i od njihova opjevanog i pomalo precijenjenog slobodarskog i dr avotvor nog duha. i iroko su s kozjih staza narodne epike. Jer. veæ presreæu porezne. Zato je ohrabrujuæa vijest s otoka Krka.neæe on anakondu. mo da èak u Australiji. jer nijednu dr avu nisu Hrvati.za elio do maæe janjetine s ra nja. pa je u duæanu s kuænim ljubimcima naruèio i drugo. jo nadrealnija i luda. po aliti da je i Drugi zakon termodinamike. uko rak s vremenom. bijelo janje. Finske. socijalne. dva buta. turske i austrijs ke naoru ane patrole. izvori se ne sla u uvijek . kod kuæe ga sastavio icom i na veselje male izbjeglièke kolonije okrenuo na ra nju. Zaklinjali su mi se ljudi da se stvar dogodi la negdje u Americi.. kakvoj ih je nauèila valjda surova povijest: to su hajduci i drumski razbojnici dvadeset prvog vijeka. vedske. niti iz zasjede zaskaèu mletaèke. naime. Sva ta. Prodavaè se. N.000 maraka socijalne pomoæi. kao sav normalan zapadni svijet. za elj ev i se one iskonske radosti kad jaganjci utihnu. jer to se na pristojnom Zapadu smatra ekstremno barbarskim naèinom termalne obrade mesa.iljadu maraka mjeseèno. Eh da. slavne bitke. pozornost na tu reèenicu: ne mo e ti na eg èovika zajebat. eto. ali i budni aktivisti lokalnog dru tva za za titu ivotinja. bankarske. Takav æe vam se na -èovjek. mitolo kog Boga prevare. Sustav je. i treæe i sedmo janje. cijelo je janje na junak kupio u dijelovima . vabo mo e. i Zakon o za titi ivotinja Novog Ju nog Walesa. eto. prognanika s krvavog Balkana. da se na em-èovjeku nije omililo. da je janjetina na ra nju nezamisliva zapadn o od Mure i da je nema na jelovnicima uljuðenih europskih gasthausa. i cijela je povijest takozvanog napretka. financijske i ostale slu be razvijene demokracije. I na posljetku j e u plitkoj kosturnici u dvori tu iza kuæe u predgraðu Diisel-dorfa ili Malmoa? otkriv ena mraèna tajna tihog i povuèenog N. Zna se. ti tule svjetskih prvaka i svi Teslini patenti zajedno. i Urbanistièki plan enevskog ka ntona. pa se prijavili u svaki od trinaest Bundeslandera. gotovo kao predlo ak za k arakter iz nekog psiholo kog trilera. kao kod nas. pa se taj na -èovjek dosjetio da mlado janje kupi u trgovini s kuænim ljubimcima. Obratite. br olice. uostalom. za neobièan sluèaj ljubavi èovjeka i domaæih ivotinja eresirali su se uskoro i novinari. Bogovi urbane mitologije hodaju. stvar se proèula. kako je poznato. Kako bilo. i Zak on o rekreativnom ribolovu u amerièkoj dr avi Illinois. nego ba mladunèe ovce. svi su ustavi i zakoni moderno g svijeta. generirana samo idejom da se zajebe na èovjek . skupljati svoji h 13. smi ljeni samo da zajebu na eg èovjeka. Srbi i Bo njaci ba toliko sanjali da je ne bi prevarili. iz prostora izbjeglièkih l . a kako u ureðenom k apitalizmu nema toga to vam trgovac neæe naæi. u mesarnici kupio dvije janjeæe pl eæke. Postoji i druga verzija ovog mita. u mu æete prepoznati duboko divljenje nena-djebivom balkanskom geniju.ili Nizozemske. Urbana mitologija bjelosvje tskih Slavena slavi njihovu neviðenu snala ljivost. le erno naslonjen na svoj crveni ferrari pred kakvim berlins kim kafiæem. èudom naèudio kupèevoj elji . najveæi prirodni neprijatelj na eg-èovjeka. tako je tjedan dana kasnije na -èovjek do a u pet-shop po svoje malo. od prvih zemunica 434 do visokih civilizacija na u æima rijeka. rebarca. zloglasan Zakon entropije. ne mo e ti na eg èovjeka zajebat! zaèuje se onda u kafani jednodu an zakljuèak. ali me mo e zajebati na eg èovjeka. na -èovjek je. uglavnom negdje gdje je nemoguæe vidjeti da bi se le evi ivotinja. prodavali cijeli.

milo æu Bo jom do ivotni predsjednik Socijaldemo ratske partije Hrvatske. jedan n n. Prièat æe te sutra tako o nekom na em neviðeno pametnom i snala ljivom èovjeku koji je lukavo zaje bao cijeli norve ki mirovinski sistem tako to je naoru an zoljom opljaèkao blindiran ko mbi s penzijama. ti bi bio do ivotni predsjednik Partije! To. ulo ila miliju ne dolara i anga irala cijele timove nobelovaca na osmi ljavanju slo enog sistema za tit e. do ivotni predsjednik. jo pro li tjedan.. Ne mo e ti na eg èovjeka zajebati . jedan na student s Krka«. A ima. utrkivali u skladanju lau da i himni dojuèera njem komesaru. 436 Stalo mi je nestrpljivo ga prekinu Raèan. »probio je za titu Appleovog iPho nea. . Ba mi je stalo. samoga Druga Boga Stvoritelja s kojim je. da. da! U redu. Ivica Raèan pozvao svog savjetnika za unut arnju politiku. po vlastitim rijeèima. pogledao je Svevi nji predsjednika SDP-a ravno u oèi.. svibnja 2007. Do ivotni predsjednik? Da. samo. Znam. neistomi ljenici i razlièitomi ljenici. Naroèito oni odgovorio je Raèan. Onda ni ta. a bogami i ranije .. titoistièkom demagogu. srbokomunistièkoj marioneti i . dodu e. dok vam uz kièmu strojevim k m. znam nestrpljivo klimnu Ivica Raèan. nije prevario . Ne razumije uzvrati mu Tovari Bog. Novog Pazara. pitao Drug Bog. veæ po potrebi. kriptokomu nizam. I oni odgovorio je. da.da zajebe na eg èovjeka. Iako to veæ dosta dugo nisam radio. Ima. uzoru i Ocu Moderne Hrvatske Socijaldemokracije ba kao i hrvatski nacional isti o drugu Titu s ljubavlju i du nim dubokim po tovanjem govori èak i najljuæa opozici ja. da. s tra æe biti iz Zivinica. onako kako su zaboravili i Starèeviæevo militantno jugoslavenstvo i Radiæeve ode kra lju Aleksandru. s druge strane.« Hiljade vrhunskih in enjera uposlila je tvrtka Apple na tom projektu. 435 I tako nam Ijubi e kamarada ili kako je Ivica Raèan milo æu Bo jom postao do ivotni predsjednik SDP-a Ka u da je jednom zgodom. Ima ih koji bi ti sudili na partijskom sudu èasti! dometnu Svemoguæi. titoizam i staljinizam. Zato te i pitam. I tako je. sijedu bradu Tovari . Njegov ga mudri savjetnik. meðutim. a sve samo s jednom namjerom .dovr it æete vi reèenicu. samo se opusti. bolj evizam. ka u.. pak. Da ti je ba stalo. to moram raditi? Jesi li upozorio svoje partijske drugove na avet komunizma? Jesam. Kad bi i na desnici i na ljevici o tebi govor ili kao o vodi i uèitelju. budu mar irali marci ponosa. I opozicija?! zaèuðeno ga je.ogora i gastarbajterskih kontejnera na bau telama uz cvile elektromotora i veselo o kretanje kakvog domaæeg papkara nabijenog na kolac zakoraèili u digitalnu eru. Hm. ka e legenda.i pitao ga postoji li naèin da ljudi nekako zaborave sve gluposti koje je èinio otkako je postao predsjednik Partije. Zaboravili su. a naroèito Titove marifetluke. pogladi dugu. to sve ta amerièka gamad nije poduzela. za legitimiranje diktature. Znam rekao je Raèan. i onih koji te optu uju za koketiranje s nacionalizmom i ovi nizmom.sljedeæih su se dana njegovi najveæi politièki protivnici. izdaju ljevièarske ideje. Ivica Raèan. umro Ivica Raèan. a supatnik sa anka dodat æe: »Nije to ni ta. Ali ima medu njima i onih koji te optu uju za restauraciju Jugoslavije. propagandu kapitaliz ma i koaliranje s desnicom podsjeti ga Svevi nji. pred opæe izbore. Morao bih biti prilièno siguran da ti je stalo. To nije lako uzdahnuo je Drug Bog. Da o njemu kao svome drugu. Onaj tko bi i pristao da mu to uredim morao bi biti upravo beskrupulozno ambiciozan! Taj sam! znaèajno se pridigao od stola Ivica. Jesi spreman? Spreman. veli predaja. to! odu evljeno je pljeskao rukama Ivica Raèan. jednu stvar. vodi. uèi telju. i mao ugovor jo tamo od 1990. kao jedan.

i osobno æe mi nedostajati na politièkoj sceni. predsjednik Hrvatske stranke prava. * * * elim izraziti svoje duboko po tovanje prema liku i djelu Ivice Raèana. predsjednik H DZ-a Ivo Sanader. U ovoj tu noj situaciji elim mu oda ti svoje priznanje zbog takvog politièkog djelovanja koje nije bilo uskostranaèko. Kao politièar. a onda s Tuðmanom dogovorio i miran pr ijenos vlasti. U vr enju svoje politièke i dr avne slu be gospodin Ivica Raèan u odreðenom razdoblju na avne pro losti imao je visoku odgovornost za na narod i zemlju dostojanstveno se od osvjedoèenog prijatelja hrvatskih katolika oprostio kardinal Josip Bozaniæ. jer smo znali da je buduænost Hrvatske u Eu ropskoj uniji i transnacionalnim integracijama. Svojom je politièkom zrelo æu prihvatio zaokret iz dotada njeg dru tveno-politièkog i i eolo kog sustava. èov eka koji je pokazao da je spreman i na promjene. Nakon kraha SKJ i oèitih velikosrpskih te nji Milo eviæa. U prijelomnim trenucima raspada biv e Jugoslavije i komunistiè-ko-socijalistièkog ideo lo kog sustava imao je politièke zrelosti prihvatiti zaokret prema novom demokratsko m poretku. pristajuæi na neminovnost: neovisnu Hrvatsku sa sjetom se starog su borca iz bitke za slobodnu Hrvatsku prisjetio Zdravko Tomac. to je svakako jedna od temeljnih znaèajki demok ratiènosti svake zemlje dirljivo se 438 od svog duhovnog brata oprostila i Vai navska vjerska zajednica u Hrvatskoj. nekada nji potpredsje dnik SDP-a. preporuèujem Bo jem milosrðu Ponajvi e alimo to smo u gospodinu Raèanu izgubili osobu koja se posebno zalagala za o stvarivanje prava vjerskih manjina.ideologu jednoumlja. Zajednièki smo kreirali Savez za Europu. u sebi nosio obilje ja tih vremena. silaskom sa ivotne i politièke pozornice. Raèan je dopustio reformskoj st uji unutar SKH da dopuste vi estranaèke izbore. a sada velikom Hrvatu. djelujuæi vi e desetljeæa u hrvatskom javnom i politièkom ivotu. Potresni reci koji slijede vjerno su rekonstruirani na temelju novinskih izvje taj a s komemorativnih sjednica odr anih diljem Lijepe na e. jedno veliko Hvala. Ne samo da je Ivica Raèan tako zaslu an za obranu Republike Hrvatske od velikosrpske agresije. suputniku u politièkim dionicama suvremene hrvatske povijesti. j er je znao kada treba voditi raèuna o opæim interesima. Kolegi u Saboru. Smrt Ivice Raèana nenadoknadiv je gubitak za hrvatsku politièku scenu grcao je nad o drom Oca hrvatskog parlamentarizma Anto Ðapiæ. t e bi bez njegove pomoæi taj proces zasigurno bio jo krvaviji i mukotrpniji. prije svega za to jer je bio èovjek koji je u zadnja dva desetljeæa bio jedan od aktera suvremene h rvatske povijesti zajecao je tako njegov najljuæi politièki protivnik. i u tome je dao svoj velik dopr inos drhtavim je glasom Jadranka Kosor tra ila prave rijeèi. U povijesti hrvatskog naroda i dr ave zasigurno æe biti zabilje eno ime Ivice Raèana. Ivièino zauzimanje za europske vrijednosti za europsku Hrvatsku predsta vlja znaèajnu steèevinu hrvatske politike ridajuæi je svoje uspomene na najdra eg neprij atelja Ivicu u Knjigu alosti upisivao predsjednik Sabora Vladimir Seks. S Raèanom sam imao korektne odnose. ali i snagu prihvaæanja promjena stajalo je 437 u potresnom priopæenju za javnost Hrvatske demokratske zajednice. stranaèki èelnik i biv i premijer sudjelovao je u oblikovanju najznaèajnij g razdoblja suvremene hrvatske povijesti. a pokojnog Ivicu Raèana. Crkva u vijek moli za upravitelje dr ava i ljude na vlasti da odluke usmjere na opæe dobro i mir. èovjeku koji je svojom mudro æu i hrabro æu om oguæio stvaranje nezavisne hrvatske dr ave. Zasig urno æe stoga ostati zapamæen kao neumoran borac koji je Hrvatsku usmjerio na europs ki put po tivanja civilizacijskih standarda. veæ je i jedan od kljuènih ljudi hrvatske obrane! . Raèanova uloga i o sobni politièki anga man u zahtjevnim vremenima raspada biv e dr ave utjecali su na smje r politièkih kretanja i opredjeljenja u hrvatskoj javnosti u tim presudnim trenuci ma. te je. Lider SD P-a i biv i premijer jedan je od ljudi koji su obilje ili stvaranje hrvatske dr ave. Mi u HDZ-u zapamtit æemo ga i kao èovjeka s kojim smo dogovorili najva nije odrednice vezane uz ulazak Hrvats ke u Europsku uniju i u tom smislu bili smo apsolutno na istom putu. Sa aljenjem smo primili vijest o smrti velikog èovjeka potpuno shrvan zbog odlaska velikog prijatelja hrvatskog nogometa naricao je Dinamov ef Zdravko Mamiæ. koji je zavr io ovozeman ivot.

svibnja 2007KNJI NICA ZELINA 439 Knji nica Zelina .pitao je Raèan zaèuðeno.. ponosni hadezeovci javno protestirali zbog toga to ih nitko nije zv ao na ispraæaj i posljednju stra u nad odrom »njihova suborca«. Ah. u bijeloj uniformi. Iako. Sto? . Da u Zagrebu neæe imati ni ulicu ni trg. bilo je to davno odgovorio mu je Gospodin.. najveæeg meðu hrvatskim velikanima. Pitao me jednom postoji li naèin da i on. Pa to odgovorio je Mar al Bog. Tito neæe imati trg u Zagrebu? Ne Tito. ali nisam mogao to dopustiti odgovorio je Sve vi nji. negdje s visoka. bude do ivotni predsjednik dr ave. Drugu Titu?! zaprepastio se Ivica Raèan. u sveèanoj lo i nasmijao se Drug Bog. Onaj s krivim ustima.Èak su i stari. Obeæao sam veæ nekome. i ovi tvoji su rekli isto. vi e bih volio da se po meni zove politièka kola u Kumrovcu nego neki trg u Zagrebu. vidi ga tamo? Aha. us kliknuo Ivica Raèan. kao i Tito. i to si mu obeæao? upitao je zbunjeno Raèan. nego onaj gore. da. Na posljetku. zagrebaèka je skup tina zdu no podr ala prijedlog gradskog SDP-a da se u Zagrebu jedna ulica ili trg nazove imenom Ivice Raèana. Kome si to obeæao? Onom starom na vojnoj paradi tamo. * * * Priznajem. ovoga s trgom ni sam se ne bih sjetio! opèarano je. da ne bi s ve ostalo na rijeèima. Da.