You are on page 1of 6

Edhem Mulabdić

Edhem Mulabdić (1862, Maglaj - 29. januar 1954, Sarajevo), bosanskohercegovački književnik

Biografija
Edhem Mulabdić rođen je u Maglaju 1862. godine. Tu je završio mekteb i ruždiju i nakon toga zaposlio se kao činovnik. Godine 1887. Mulabdić upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje radi kao nastavnik u Dural-mualimminu, tj. u muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Iza toga je prefekt konvikta Učiteljske škole, zatim nastavnik u Šerijatskoj sudačkoj školi i potom nadzornik osnovne škole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929. godine, poslije čega odlazi u zasluženu mirovinu. Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokreće list "Behar" 1. maja 1900 (urednik lista od 1901-1906), a 1903. osniva i društvo "Gajret". U svom dugom životu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspješan književnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman "Zeleno busenje" slovi kao najznačjnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bošnjački roman. "Nova vremena" je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dijela historije. Budući da je Mulabdić i prvi bošnjački novelist ne smijemo zaobići zbirku novela "Na obali Bosne". Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili u njima sarađivao. Zbog jedne nesretne večere kod NDH vođa, bio je izopćen, poslije Drugog svjetskog rata mu je suđeno, te je ostao i bez svoje penzije. Umro je usamljen u Sarajevu 29. januara 1954. godine, a zadnje dane s njim je podijelila tek nekolicina prijatelja. Danas je Mulabdić lektirski pisac i pomalo mu se vraća značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvjete. Maglajska Manifestacija "Mulabdićevi dani kulture" u cijelosti je posvećena imenu i djelu ovog značajnog književnika.

Bibiliografija
Romani
• •

Zeleno busenje, roman iz doba okupacije Bosne i Hercegovine, Matica Hrvatska, Zagreb, 1898 Nova vremena, slika iz novijeg života u Bosni, Mostar, 1914

Pripovijetke
• • • • •

«Nesretan unuk "Đuro Prepelica" "Aga i kmet" "Lov" "Tahiraga"

Crtice
• •

"Šehiti" "Bajram"

lektira na kojoj se uči: Šenoa. učenja i obrazovanja. znanja i učenja. . kult rada. 1907 Izabrane pripovijesti. glavna karakteristika strukture romana “Zeleno busenje”: proticanje vremena koje nosi ljude i sudbine.tadašnja sredina dijelom je bila konzervativna: vjerovalo se da je dovoljno vjersko obrazovanje i zaziralo se od bilo kakvih promjena. na kraju ostaje lirsko-fatalistička rezonanca. . Đalski. ta promjena je izazivala pometnju u duhovima. vrijeme okupacije i život nakon toga Mulabdić dožovljava i racionalnije: kao sraz svjetova i civilizacija u kojemu je zapadni talas snažno zadirao i plavio jedan ostavljeni i zbunjeni narod na periferiji Turske Carevine. Sarajevo. pa čak i onih koje su dolazile od strane osmanlijekse uprave. bošnjačko stanovništvo se dijeli u vezi sa otporom. . 1893 Na obali Bosne (zbirka pripovijetki). Zagreb. roman počinje općim planom slike maglajskog predvečerja i prazničnog raspoloženja u petak. potkopavala staro i tradicionalno u ljudima. Matica Hrvatska. 1934 Izabrana djela. Zagreb Crtice. 1944 Svak na posao. Sarajevo. 1974 Predgovor Plima “novog vremena” u prozi Edhema Mulabdića Muhsin Rizvić . opsjednut je idejom rada. Kumičić. Sarajevo. okupacija BiH ostavlja traga na Mulabdića čovjeka i pisca. postojalo je i izvjesno antiosmanlijsko raspoloženje. Sarajevo. 2. Ćorović. i Mulabdić se stalno pita (u svojim člancima) da li nam je taj rat sa Austrougraskom uopće trebao. Kozarac.dolazak austrougarske vojske Mulabdić doživljava dramatično i tragično: kao propast jednog života.dva biografska detalja: 1.• • "Kućni rahatluk" "Uspomene u narodu" Novele • • • • • "Kumovi" "Garib" "Nišan" "Zekonja" "Tajno pismo" Ostalo • • • • • • • • Kod starog djeda Osmanlija Rukovjet šale. Matica Hrvatska.

nezrelost prvih narativnih modela se vidi u: didaktičkoj dimenziji.epska kulturološka kodiranost romana. od početka četvrte glave roman počinje da se oblikuje sredstvima realističkog postupka. memorati ili «pričanja o životu». 8 . tok vremena u romanu relativizira sva ljudska nastojanja. socijalni jaz. polarizovani likovi. . i mi se osjećasmo osamljeni i kao drvo osječeno. 8/1934.portreti Aiše i Ahmeta dati su kao kontrast između pitomog. . . rezultati okupacije: uzaludne žrtve. a suzbijaše i prve pokrete opravdana otpora na polju vjersko-prosvjetnom. Austrija pobijedila naš oružani otpor. a mi bijasmo bez svijesti i bez nade u kakvu budućnost. to je epska mistika. Prva pojava Safvet-begova. oslonjenosti na tradiciju usmene priče (šaljive anegdote.-35 . niti su mu suprotstavljeni.Edhem Mulabdić: Turska nas ostavila. koji su za otpor. otpor Bošnjaka prema novoj vlasti i civilizaciji.) Enver Kazaz OD POETIKE ŽANRA DO POETIKE KNJIGE . on predstavlja otklon od generalne linije sižea. dolaze kao nosioci kolektivnih stanja i ideja. koji su za opreznost i lojalnost i turskom i austrijskom caru. Naši sugrađani drugih dviju skupina snađoše se brzo i već tada imađahu svoja glasila za podizanje narodne svijesti u svojoj zajednici. koji su imali niži socijalni i estetski status. time je radnja dobila na dinamičnosti. likovi nosioci historijskih ideja. idiličnog života i teških događaja okupacije koja slijedi. baladeskni narativ.junaci Zelenog busenja nisu izdvijeni iz kolektiva.sve slabosti mladog neazvijenog romana: linearna hronologija priče. hronika porodice. scena svađe i podijeljenosti Maglajlija oko pitanja otpora: na jednoj strani su posjednici i fanatizirani sveštenici. Ahmet je od početka bio za borbu. Novi Behar. Zdenko Lešić PRVI MUSLIMANSKI PRIPOVJEDAČI I NJIHOVI MODELI . prosvjeti.afirmacija onih književnih oblika koji su bili njegovani na narodnom jeziku. . stao je svjesno protiv svoje ljubavi i svog života. na drugoj su intelektualci i činovnici.Narodno blago Ljubušaka bilo je «lijep primjer i temeljit povod» muslimanskim piscima da «pišu knjige na materinskom jeziku». atmosfera po dolasku vijesti o predaji Bosne Austriji sasvim je epska. našao se na lijevoj strani toka historije – zato je i morao završiti tragično.

Ahmet mislio na Ajišu. . ne srljati u propast džaba.govori jedan ležeći u debelu hladu Delibegova hana – da prepliva onamo i da nam preveze skelu da im se osvetimo. zove je da pođe za njega. džaba junački epski poziv: “U boj ko je brat Turčin!”. .Ahmet je bio sin čuvenog Omer-efendije.Eto Švabeee!… 87 . . obećala je da će i kradom poći za Ahmeta. on je svoju kćerku pomišljao dati za sina svoga prijatelja Salihage. svi su se spremili da bježe ako zatreba. ipak. i daje do znanja da će on Bosnu braniti.svanulo je. posla jednu ženu u kuću Muharemaginu da im provuče kroz uši njihovu skoru prošnju.opis tišine. . Ahmet završio ruždiju. svako se zatvorio u kuću. Ajiša mu daje čevru na poklon. mati Ahmetova. ali on odlazi. još više se zavolješe.Omer-efendinica.ironija i kritika junaštva mladih junaka: “.u sred svađe neko vikne kako je Švabo već stigao do Doboja. na to kako se eto sada između nje i njega ispriječio dušmanin koji ide da ga pokori. on ne želi da šuti. veći dio prisutnih je bio protiv boja. Numan-efendija je suprotnog mišljenja: on je za razbor i prisebnost. naprotiv. koji je nekad kasabom upravljao. i imao je i mlađeg brata Aliju. imao je starijeg brata Mehmeda..ZELENO BUSENJE . ali Muharemaga nije dao ni progovoriti. u predvečerje.i mati Ahmetova radovala se njegovoj ljubavi prema Ajiši. VII . . pun straha (str. pa onda na Švabu?” 87. koji je radio kao pisar kod kadije. klonulosti. one koji se po sudu povlače. zariču se jedno drugom na ljubav. . ona ne može protiv očeve volje.osvanuo petak pun brige. iščekivanja koje prekida uzvik: . i mati ga odvraća.kada je Ahmet došao kući da se spremi susreće ga brat Mehmed i odvraća ga. među njima Ahmet. .u kafani se mladež svađala ko je za borbu a ko nije. kao slutnja budućih tragičnih događaja: “Ali – strahovita su to i opasna vremena kad svaki čas može kaurin i ozdol i ozgor. a takav je bio Omer-efendija. to izazva pometnju. već tada. . malo dobrovoljaca bilo. . čita se naredba iz Tuzle: na Berlinskom kongresu Bosna je data Austrougarskoj. koji je uvijek bio prvi u nauci.radnja počinje u petak. 76). sebe je vidio kao potomka slavnih junaka Hrnjice i Halila.varoš pusta. rekao je da računaju na njega. . . Ahmet pod prozorom svoje Ajiše.a njih dvoje zadali jedno drugome riječ da će se voljeti.Ahmet je bio uz Hadži-Selimagu.Nije l’ majka rodila junaka.prvi se usprotivi toj naredbi Hadži-Selimaga. . priželjkivala i njihovu ženidbu. a ipak nešto se nazrelo pa se čeka da razgovor otpočne. koji je bio zaljubljen u lijepu Ajišu.Muharemaga je mrzio sve one koji se s Osmanlijama miješaju.scena Ahmeta i Ajiše koji ašikuju. . Mehmed je bio na oca – hladan i razborit. majka pada u nesvijest. . .To nije obeshrabrilo Ahmeta i Ajišu. . opis mahale. .Mehmed bratu Ahmetu saopćava kako se priča da je Bosna data.”…53 . vesela mladež.” 59. za Rašida. čaršija pusta.tamna noć. . sebe je vidio samo u boju a ne uz skute makar i voljene žene.Ahmet joj i dalje dolazi pod prozor.mladež sjedila u drugoj kahvani. na ovu prvu vijest. . takva su mu i djeca. Ahmet je zabezeknut.obojica dolaze u sud. a u sudu se okupili ljudi: “Niko pravo ne zna zašto je taj skup. . II . ako ga odbije njen otac. po tome je bio na djeda po majci. da ima nešto njeno uza se.

vriska. Varošanima je smetala ta živahnost u čaršiji. Mehmed se vrati u grad a mati mu svrati u Trnine. . izvidnica dojaha do rijeke bez ispaljenog metka.pronese se glas narodom da se nekakva vojska skupila na Klisu. kod kmeta čestitog Lazara. Mehmed je bio na svom imanju.jedna četa austrijske vojske. Ahmet se izvlači skakanjem u vodu. . . a roditeljima se učini da se razboljela. međutim. rađali se novi zanati i obrti. nebo se otvorilo. . trka.Mehmed poveo svoju porodicu i majku na imanje u Trnine. . . branioci bivaju razbijeni. i tu su branioci poraženi. oni domaći maglajski buntovnici u zasjedi dočekaju tu četu i pobiju ih skoro sve. plač.narodna vlada u Sarajevu sakupila je sve što se moglo sakupiti za borbu i poslala niz Bosnu. da brane svoje kuće. na kraju se ispostavilo da je bio samo jedan.Maglajlije su se bile razbježale pred ulazak austrijske vojske po okolnim brdima i šumama. munje su stizale. jedan uspije pobjeći prema Doboju.Mehmed-beg posla Avdu cigančeta da što sazna o Ahmetu. Hadži-Selimaga se pridružio sarajevskoj vojsci u Žepču. sad će uslijediti odmazda. žepački boj se završi novim porazom ustanika. Maglaj konačno pada. . .na putu do Trnina Mehmed je morao proći kroz Varoš u kojoj su živjeli hrišćani: ovi su likovali pred Mehmedom zbog dolaska nove vlasti. peti dan po njihovu dolasku pojavi se glasnik sa porukom od nove vlasti da svi moraju sići u grad i da nikome neće ništa faliti.dolazi do bitke dviju vojski na Šahin-kamenu: vojske branioca od Sarajeva i Žepča i austrijske vojske.nasta strava. . . tri sata od grada. digle su se i protiv onih iz vlasti koji nisu bili za borbu (Hafiz-paša) ali i protiv Austrougarske. bježanje.Maglajlije se uplašiše zbog ovog čina.Ahmet se ponovo nađe među braniocima.Ahmeta je malo voda ohladila. na Jajcu i kod Gračanice. . spremaju se da napadnu neprijatelja.dok se carska katana (austrijska vojska) nalazila u Maglaju dotle je Ahmet lutao oko Žepča. za jedan dan povede se borba na tri različita mjesta: na žepačkom brdu. . .. razbježaše se u grupicama po šumama. sputi se i strašna oluja: “Kiša je padala. koji se ponovo okupljaju kod Zavidovića. opet ne želi odustati i sjediti kod kuće. . Maglajlije se ponovo uplašiše kada ugledaše konjanike niz rijeku Bosnu da ide prema Maglaju.za to vrijeme austrijska četa je vraćala se od Žepča. Ahmet se ponovo zaputi uz vodu prema Zenici gdje je još bilo bosanske vojske. na čelu tog narodnog ustanka bio je Hadži – Muhamed Jamaković i Smailbeg Toslidžak. poveo je Hadži-Selimaga. . vidi uzaludnost borbe. . u isto vrijeme Sarajlije su se digle da brane domovinu. . koji su na svoju ruku napali katanu. da dočekaju neprijatelja.tim sarajevskim ustanicima se pridružio i Ahmet kada su ovi došli u Žepče. sutri dan opet se sakupi dio vojske branioca da se okušaju sa neprijateljem kod Delibegovog hana.Hadži-Selimagina četa se raspade. čak su se i zapovjednici našli pod puškom. vratiše se kućama u Maglaj. . Hadži-Selimaga odustane od toga i krene prema Maglaju.poče teći novi život u gradu: nicale kahvane i mejhane u gradu. razbježaše se i oni junaci. .” 128.ironija na račun maglajskih buntovnika junaka. ne puče ni puška. taj novi život. jer je tamo bila suzbijena. Avdo nađe Ahmeta sa vojskom kod Žepča. ne imavši s kime krenuti na okupatora. onaj vojnik što se spasio posvjedočit će da se radi o šačici odmetnika.Ajiši teško pade odlazak Ahmeta u boj. govorili Mehi da je odzvonilo njegovo.carska vojska uđe u pust Maglaj. prema Žepču. to je baci u očaj. pred njih skelom dođu činovnici i nekoliko građana da objave kapitulaciju i mirnu predaju grada u ruke nove vlasti. što u zasjedi dočekaše i pobiše šačicu vojnika: kada je nešto šušnulo na tavanu jedne kuće osula se paljba i proširi se priča da ih na tavanu ima pedeset. .

Saznala kasaba za dvojicu dječaka kako su naučili tuđe pismo. samo su plandovali i uzimali hranu od okolnog stanovništva. uzimaju sto dukata.sutradan Mehmed silazi u čaršiju da prijavi slučaj.Alija. .. .jesen. sina Muharemagina a brata Ajišina. Ahmetu se ne sviđa vojska na Klisu. . Ahmet zato odlazi od ove vojske prema Klisu.ubrzo je cijela dolina Spreče bila u rukama pljevaljskog muftije.Jedne noći Ajiša sanjala svoga Ahmeta: njen je Ahmet obećao i održao svoje obećanje: poginuo i ostao joj vjeran.vojska na Klisu se rasipa. ona sve odgađa. dvadeset i sedme noći ramazana. teško se razboli i – umre.Mustafa počinje izlaziti u kahvanu. Hadži-Selimaga silazi u grad. na imanje u Trninama dolaze dva vojnika traže da pregledaju kuću i imanje zbog oružja. . . Na dženazi Ajišinoj. Mehmed i njegovi bježe u kuću.kada je Mehmed čuo za kraj borbi pošao je u grad da šta sazna za brata: saznaje da mu je brat poginuo. 257 . ali muftija nije dao Spreče. pokušavaju zatvoriti vrata. .Tih dana Alija i Mustafa se puno druže. traže oružje.Nastala zima.Bilo je podmetanja na čestite građane.Mehmed i majka mu brinu za Ahmeta. . mjesec dana trajale borbe. zatim Aliji predaje sviježanj od Ahmeta kao dokaz da je poginuo. ali je nesloga vladala. brzo su je savladali da su znali več čitati i pisati latinicom.Ramazan. Muharemaga svoga istuče i zabrani mu svako druženje sa Alijom. u toj brobi vojnicim pucaju i ubijaju mu majku a njega rane. zatimbio na grobovima koje sada pokriva zeleno busenje.Ajiša pristaje na nagovor majčin da se uda za Rašida.Mehmedov kmet Lazar dovezao svoju desetinu od uroda da preda svome begu. ali kada se otvore vrata na kući traže sto dukata. sve žene pale u kuknjavu. . . Ajiši bilo drago jer je mogla što čuti za Ahmeta. .Ispostavilo se da je ubica Mehmedove majke neki Crnogorac u uniformi carske vojske. u putu ga susreće Salihaga i donosi vijesti od majke. . kradom počinju učiti sa nekim vojnikom latinicu. opis novog života 160 Omerefendinica bi po Aliji često poslala šljiva Muharemaginci. . u suočenju sa vojnicima prepoznaje onog ubicu i upire prstom na njega.druge noći. . čaršija se zgražavala nad tim činom. tako da se ljudi vratiše u Maglaj i zbog toga. u petak. ali su nove vlasti pošteno radile istragu pa bi puštale osumnjičene poslije istrage. da bi na kraju i on bio poražen.Još jednom su mu na imanju podmetnuli požar. posegne za alkoholom ali ga odvratili od toga Numan-efendija i Avdaga. . ali pada u nesvijest. tuče. opija se. da pobjegnu od nameta.uskoro je palo i Sarajevo. prijete puškama.Ahmet odluči da ide na Preslicu gdje se vodio pravi boj. . . ali traže još. . . . . počeo ponovo svraćati do Mustafe. ramazan. mada nije morao. tuđe pismo. Omer-efendinica pozva Muharemagincu kod sebe u Trnine. bio i Alija. . dolaze četiri vojnika na imanje u Trninama. a čuo je i za pobjede vojske koju je vodio pljevaljski muftija kod Gračanice.Mehmed pada u očaj. . a ona?… .Majka i otac nagovaraju Ajišu da se uda za Rašida.na Vranduku kod Zenice se ponovo okupila vojska. brat Ahmetov mlađi. Mehmed svoga brata pošalje na dalje nauke u Sarajevo. na Lejle-i-kadr. to bila hamajlija i ona Ajišina čevra.