You are on page 1of 23

UNIVERZITET U ZENICI

MAŠINSKI FAKULTET škol.god. 2004. / 2005.


U ZENICI

Predmet : MAŠINSKI ELEMENTI

DRUGI PROGRAM IZ MAŠINSKIH


ELEMENATA

STUDENT : ASISTENT :
Mr. Nedeljko
Vukojević
ZADATAK :

1. Odrediti kinematske veličine zupčanog para brzohodnog stepena


prenosa i dati ih u tablici.
2. Odabrati materijale i kvalitet izrade zupčanika zupčanog para iz
tačke 1. tako da pri prenošenju datog opterećenja imaju zadovolja-
vajući stepen sigurnosti. Dati komentar.
3. U pogodnoj razmjeri i u horizontalnoj projekciji dati sklopni crtež pod
nazivom "Sklop zupčanih parova". Koristiti standardne razmjere 1:1 ,
1:2,5 ili 1:5 i formate crteža ne manje od A2. Na crtežu posebno
definisati :
- oblike tijela zupčanika ( sve zupčanike crtati u presjeku )
- oblike ležajeva ( crtati ih u presjeku )
- vezu zupčanika vratila i ležajeva kao i način prenošenja aksijalnih sila
- zaptivanje na mjestu ulaznog i izlaznog vratila.
Dati crteže zupčanika i jednog vratila za koje je izvršen proračun. Definisati
oblik, mjere, tolerancije ozubljenja i termičku obradu zupčanika ( dati
posebnu tablicu sa svim podacima uz crtež zupčanika ).
4. Odrediti opterećenje vratila br. I, nacrtati sheme sila, dijagrame
momenata uvijanja, savijanja i aksijalnih sila, izabrati materijal i
provjeriti stepene sigurnosti vratila u opasnim presjecima.
5. Prema zadatoj vrsti i unutrašnjem prečniku, izabrati ležajeve u
osloncima vratila obrađene u tački 4. i odrediti njihov vijek.

2
GEOMETRIJSKE MJERE CILINDRIČNIH ZUPČANIKA

Dato je :

ZUPČANICI : z1 =14 - broj zubaca zupčanika 1


z2 = 49- broj zubaca zupčanika 2
m= 2 - normalni modul
b =30 [mm] – širina zupčanika
β = 14 - ugao nagiba zubaca
X3 =X4=? - faktor pomjeranja profila
a = 64[mm] – osno rastojanje
VRATILO : d = 22 [mm] – prečnik vratila na mjestu zupčanika
L 1 = 45 [mm] – raspon ležaja
LEŽAJI : TIP : 6004
POGON : P = 1,5 [kW] – snaga EM
nu = 1450 [min −1 ] – broj obrtaja ulaznog vratila

RJEŠENJE :

1. Kinematske karakteristike zupčanog para sporohodnog stepena


prenosa.

z2 49
1.1. Prenosni odnos u 1,2 = z1
=
14
= 3,5

1.2. Modul u čeonoj ravni


mt=mn /cosβ
mt=2/cos14◦=2,061

1.3. Podioni koraci pn= π · mn = 3,14 ⋅ 2 = 6,28


pt = π · mt = 3,14 ⋅ 2,061 = 6,47

1.4. Ugao nagiba osnovne zupčaste letve u čeonoj ravni

tg α n tg 20 
tg α t = =
cos β cos 14 
= 0,3751 α t = 20,56 

α n = 20º - za β =14, tj. za zupčanike sa pravim zupcima

3
1.5. Osnovni korak zupčastog para

pbt = pt · cos α t=
6,47 ⋅ 0,9363 = 6,06 [mm]
pbn= pn · cos α 6,28 ⋅ cos 20 = 5,9012 [mm]

n=

1.6. Ugao nagiba dodirnice

iz formule za osno rastojanje može se izračunati ovaj ugao :

z1 + z2 cos αt
a = mt 2 cos αwt

z 1 + z 2 cosα t 63 0,936
cos α w = mt = 2,061 2 ⋅ 64 = 0,9498
2 a
α w =18,23◦

1.7. Prečnici podionih kružnica

d1 = z1 · mt = 14 ⋅ 2,061 = 28 ,854 [mm]


d2 = u · d1= 3,5 ⋅ 28 ,854 =100 ,989 [mm]

1.8. Prečnici osnovnih kružnica

db1 = d1 · cos α t = 28 ,854 ⋅ 0,9363 = 27 ,016 [mm]


db2 = d2 · cos α t =100 ,989 ⋅ 0,9363 = 95 ,556 [mm]

1.9 Faktor pomjeranja profila se može izračunati iz izraza za izračunavanje


ugla dodirnice

x +x
= z + z 2tgα n + invα t , uzimajući da je x1= 0 , za x1= x2= 0 je α n=α t ,slijedi :
1 2
inv α wt
1 2
z1 + z 2 63
x2 = ( inv α + inv α ) 2tgα = ( 0,01537 + 0,0149 ) 0,727 = 2,623
w

Iz T.4.1. ( Praktikum, Z. Savić ,str.78 ) , na osnovu poznatih uglova


dobija se :
α wt => inv α wt =0,01537
α n => inv α n , =0,0149

x2 = xn2 - faktor pomjeranja profila u normalnom presjeku,

a pomjeranje profila zupčanika 2 iznosi :


x2 · m =5,246 [mm]

4
xt2 = x2 cosβ = 2,623 ⋅ 0,9703 = 2,545 - faktor pomjeranja profila u glavnom presjeku

1.10. Prečnici tjemenih kružnica

da1 = d1 + 2(1+x1)mn = 28 ,854 + 2(1 + 0)2 = 32 ,854 [mm]


da2 = d2 + 2(1+x2)mn =100,989+4=104,989 [mm]

1.11. Prečnici kinematskih kružnica

cos α 0,9363
t
dw1 = d 1 ⋅ cos α [mm ] = 28 ,854 = 28 ,789 [ mm ]
wt
0,9384
cos α 0,9363
t
dw2 = d 2 ⋅ cos α [mm ] = 100 ,989 =100 ,763 [ mm ]
wt
0,9384

1.12. Prečnici podnožnih kružnica

df1 = d1 - 2 mn ( 1+ρao - x1 )= 28 ,854 − 4(1 + 0,5 − 0 ) = 22 ,854 [mm]


df2 = d2 - 2 mn ( 1+ρao - x2 )= 100 ,989 − 4(1 + 0,5) = 94 ,989 [mm]

ρao = 0,25 · mn =0,5[mm] - radijus zaobljenja vrha zupca ( Praktikum, T.4.1.6. , str.117 )

1.13. Debljina zubaca u čeonoj ravni na podionom krugu

 3,14 
st1 = mt (π /2 +2x1 · tg α t )= 2,061  + 0  = 3,235 [mm]
 2 
st2 = mt (π /2 +2x2 · tg α t )=3,127 [mm]

1.14. Debljina zubaca u normalnoj ravni na podionom krugu

 3,14 
sn1 = mn (π /2 +2x1 · tg α n )= 2 + 0  = 3,14 [mm]
 2 
sn2 = sn1 [mm]

1.15. Debljina zubaca u čeonom presjeku na tjemenu kružnicu

 s n1   3,14 
sa1 = da1  + invα t − invα a1  = 32 ,854  + 0,01525 − 0.0574  = 2,19
 d1   28 ,854 
inv α t ( određen u 1.9.)

α = arc cos α t
a3
d b1 27 ,016 = 34 ,68 
cos α t= = 32 ,854 = 0,8223 , α a1
d a1

prema T.4.1. u Praktikumu za dobijenu vrijednost se dobija :

5
= tg αa1 −αa1 = 0,0574
inv α a1

 sn2   3,14 
sa2 = da2  + invα t − invα a1  = 115 ,489  + 0,01525 − 0,00574  = 3,6
 d2  100 ,989 
1.16. Debljina zubaca na osnovnim kružnicama

 s t1   3,235 
sb1=db1  + invα t [mm ] = 27 ,016  + 0,01525  = 3,44 [ mm ]
 d1   28 ,854 
 st2   3,127 
sb2=db2  + inv α t [mm ] = 95 ,556  + 0,01525  = 4,416 [ mm ]
d2   100 ,989 

1.17. Mjerni broj zubaca

αn 20
zw1= z1 + 0,5 = 14 + 0,5 = 2,05 ≈ 2 , usvojena bliža zw1
180 180
α 20
zw2= z 2 n + 0,5 = 49 + 0,5 = 5,94 ≈ 6 , usvojena bliža zw2
180 180

1.18. Mjera preko zubaca

W1 = mn cos α n [ ( zw1- 0,5) π + z1 inv α n ]+2 x1· mn sin α n

= 2 ⋅ 0,939 [ (1,5)3,14 + 14 ⋅ 0,0149 ] + 0 = 9,237


W2 = mn cos α n [ (zw2- 0,5) π + z2 inv α n ]+2 x2 · mn sin α n
= 2 ⋅ 0,939 [ ( 5,5) 3,14 + 49 ⋅ 0,0149 ] + 0 = 33,8

1.19. Dužina aktivnog dijela dodirnice

ra1 − rb1 + ra 2 − rb 2 − a ⋅ sin α w


2 2 2 2
gα =

= 16 ,427 2
−13 ,508 2
+ 57 ,7445 2
−47 ,778 2
−64 ⋅ 0,3453 =19 ,678

1.20. Stepen sprezanja profila

g α 19 ,678
ε α = p bt = 6,06
= 3,247

zadovoljava, jer kod zupčanika sa pravim zupcima treba da je manji od 2 (1 do 2).

1.21. Stepen sprezanja bočnih linija

b ⋅ tg β 30 ⋅ 0,2493
ε β = pb t = 6,06
= 1,2343

6
1.22. Stepen sprezanja bokova zubaca

ε γ =ε α +ε β =3,247+1,2343=4,4813

2. Provjera stepena sigurnosti protiv razaranja bokova zubaca

Kvalitet zupčanog para je IT9, zupčanik 1 je od Č.4131


a zupčanik 2 od Č.1531 kaljen. Pogon se ostvaruje EM
snage P=1,5 [kW], i učestanosti obrtaja n=24,16 [s-1]. Radna
mašina je sa umjerenim udarima.

2.1. Ugaona brzina vratila I

· nu [s-1]= 2 ⋅ 3,14 ⋅ 24 ,16 = 151 ,766 [s ]


−1
ω1 = 2 · π

2.2. Obimna brzina zupčanika 1. i 2. na podionim kružnicama

 mm   mm 
v1 = v2 = ω 1 · r1 = 2 ⋅ r1 ⋅ π ⋅ n  = 2 ⋅14 ,427 ⋅ 3,14 ⋅ 24 ,16 = 2188 ,9 
 s   s 
2.3. Ugaona brzina vratila II

v 2 −1
= 43 ,35 [s −1 ]
2188 ,9
ω2 = [s ] =
r2 50 ,4945

2.4. Broj obrtaja vratila II


ω

−1 43 ,35
[
ω2 = 2 · π · n2 => n2 = 2 min = 6,28 = 6,9[s ]
−1
]
2.5. Obrtni moment

P
T= [ Nm ] = 1500 = 217 ,4[ Nm ]
ω2 6,9

P = 1,5 [kW] = 1500 [Nm / s] - snaga motora

2.6. Tangencijalne sile na podionom krugu

2T
[ N ] = 434 ,78 ⋅10 =15102 ,4[ N ]
3
Ft 1 = Ft 2 =
dW1 28 ,789

2.7. Radijalne sile

tg αn 0,3639
Fr1 = Fr2 = Ft1 ⋅ [ N ] = 15102 ,4 = 5664 [ N ]
cos β 0,9703

2.8. Normalna komponenta


7
Ft1 15102 ,4
Fn1 = Fn 2 = [N ] = =15564 ,67 [ N ]
cos β 0,9703

2.9. Nazivna normalna komponenta na profil zupca

Fn1 15564 ,67


Fbn1 = Fbn 2 = [N ] = =16575 ,8[ N ]
cos αn 0,939

2.10. Aksijalna komponenta

Fa1 = Ft1 · tg β = 15102 ,4 ⋅ 0,2493 = 3765 ,45 [ N ]

2.11. Raspodjela opterećenja duž bokova zubaca

Izračunato nazivno opterećenje može biti uvećano uticajem spoljnih i dinamičkih sila
izazvanih neravnomjernim obrtnim momentom pogonske mašine i otpora radne mašine.

a) Faktor neravnomjernosti sa može usvojiti ( za pogon sa umjerenim udarima ) :

KA= 1,5 - Praktikum, T.4.1.1. , str. 109

b) Potrebno je odrediti i faktor unutrašnjih dinamičkih sila ( KV ) :

Za obodnu brzinu v1 = 2188 [mm/s] i odnos


i za kvalitet izrade zupčanika (IT X), slijedi :

KV= 1,25 - Praktikum , sl.4.1.1. (dijagram), str.110

Ukupno opterećenje zubaca je :


Ftu = Ft · KA · KV [N]

c) Odstupanje paralelnosti bočnih linija u sprezi

fβ = fma + fsh - yβ = 5,5 + 30362836 ,18 − 7304037 ,8 = 23058803 ,88

fma = 0,5 · Tβ =5,5 [µ m] - odstupanje paralelnosti bočnih linija usljed


odstupanja pri izradi

Tβ = 11 [µ m] - veličina tolerancije za kvalitet izrade N X i širinu zupčanika b [mm]

Ft ⋅ K A ⋅ K V   L⋅s b
fsh =  A1 + K ⋅ 2 )( )2 + B ] ⋅ 10 3 - odstupanje paralelnosti
b   dv d1
bočnih linija usljed deformacija
vratila

A = 31, B = 5 - za pravozube zupčanike prema prilogu 4.1. u Praktikumu, str. 107.


8
K = 0,3 - faktor čija veličina zavisi od položaja malog zupčanika ( za s / L < 0,3 ), za
vratilo sa dva zupčanika i sa spregnutim zupčanicima na istoj strani vratila
b = 30 [mm] - širina zupčanika
s = 22 [mm] - rastojanje sredine malog zupčanika od sredine vratila
L = 45 [mm] - raspon ležaja na vratilu

86360 ,21   
2
45 ⋅18  30 
fsh =  
31 1 + 0,3   + 510 3 = 110861659 [µ m]
30  
 22  28 ,854  

320
yβ 1 = σ ( f ma + f sh )[ µm] = 320 ( 5,5 +110861659 ) = 74907 ,7 - uticaj habanja zupčanika na
H lim 1480
smanjenje odstupanja paralelnosti bočnih linija

σ Hlim =1480 [N/mm2] - izdržljivost zupčanika epruveta za Č4321. cementiran


( Praktikum, prilog 4.1. , Tablica 4.1.6. , str.116 )

320
yβ 2 = σ ( f ma + f sh )[ µm] = 320 ( 5,5 +110861659 ) = 91774 ,35 - za zupčanik 2
H lim 1208

σ Hlim =1208 [N/mm2] - izdržljivost zupčanika epruveta za Č.4131. kaljen i poboljšan


( Praktikum, prilog 4.1. , Tablica 4.1.6. , str.116 )

Pošto su materijali zupčanika različiti, nalazi se srednja vrijednost

yβ1 + y β 2 74907 ,7 + 91774 ,35


yβ = = = 83341 ,025
2 2

Sada se može odrediti vrijednost odstupanja paralelnosti bočnih linija :

fβ =fma+fsh-yβ =5,5+110861659-83341,025=110778323,5[µ m]

d) Faktor raspodjele opterećenja duž bokova zubaca za određivanje napona


na bokovima zubaca (KHβ )

Odnos teorijske dužine dodira zubaca bZ i širine zupčanika je :

bZ 2 ⋅ Ft ⋅ K A ⋅ K V 2 ⋅15102 ,4 ⋅1,5 ⋅1,25


= = = 0,00000071
b b ⋅ f β ⋅ cχ 30 ⋅110778323 ,5 ⋅ 24

cγ = 24 [N/µ m] - srednja jedinična krutost zubaca u sprezi u zavisnosti od stepena


sprezanja ε α (Praktikum, dijagram - slika 4.7. , str. 83.

S obzirom da je bz / b < 1, faktor raspodjele opterećenja duž bokova zubaca je :

9
2 ⋅ bZ
KHβ = =0,000025
b

e) Faktor raspodjele opterećenja duž boka zupca za napon u podnožju zupca (KFβ )

Efekt neravnomjerne raspodjele opterećenja duž dodirne linije zubaca je manji na


napon u podnožju zubaca u odnosu na napone na bokovima, tj. (KFβ < KHβ )

KFβ = KHβ p = 0,000025 0 ,8248


= 0,00016

ω2
p= =0,8248
1 +ω +ω 2

b
ω= [ s −1 ] =5,5555
2,25 ⋅ mn

f) Faktor raspodjele opterećenja na parove zubaca u sprezi za određivanje napona


na bokovima zubaca (KHα ) i faktor za određivanje napona u podnožju zubaca (KFα )

Za pravozube zupčane parove kod kojih je stepen sprezanja bokova zubaca ε γ <2
(ε γ = 1,673 ) :

εχ  c ⋅ ( Apb − yα ) ⋅ b 
KHα = KFα =  0 ,9 + 0 ,4 χ 
2  Ft ⋅ K A ⋅ KV ⋅ K Hβ 
 

Apb = 13 [µ m] - najveće dozvoljeno odstupanje koraka velikog zupčanika, za kvalitet


tolerancije N9 iz Praktikuma, Tablica 4.1.3. , str.111
yα - promjena profila zubaca poslije razrade

- za mali zupčanik : yα 1 = 0,075 · Apb =0,975 [µ m]


160 160
- za veliki zupčanik : yα 2 = σ ⋅ A pb [ µm] = ⋅13 = 1,7218 [ µm]
H lim 1208

yα1 + yα 2 0,975 +1,7128


yα = [ µm] = = 1,348 [ µm ]
2 2

1,673  24 (13 −1,348 )30 ⋅10 3 


KHα = KFα = 0,9 + 0,4  = 1748
2  15102 ,4 ⋅1,5 ⋅1,25 ⋅ 0,00567 

Dobijena vrijednost pokazuje da napon na bokovima zubaca nije najveći pri dodiru u
kinematskom polu za koji važi osnovni obrazac, već u tački A (Praktikum,str.71.) I to
povećanje se obuhvata faktorom KHα .

10
2.12. Određivanje stepena sigurnosti protiv razaranja

a) Radni naponi

U površinskim slojevima bokova zubaca spregnutih zupčanika, naponi su jednaki za oba


zupčanika i određuju se na osnovu sljedeće jednačine i podataka za mali zupčanik :

Ft u +1
σ H = z E z H zε z β K A K V K Hα K Hβ
b ⋅ d3 u

zE = 189,8 [N/mm2]1/2 - faktor elastičnosti spregnutih zupčanika,


Praktikum, Tablica 4.1.4.,str.115.

1 2 cos β 1 1,980
zH = = = 2,4706 - faktor oblika zubaca
cos α tg αW 0,939 0,3679

4 − εα 4 −1,6733
zε = = = 0,88066 - faktor stepena sprezanja
3 3
zβ = cos β =0,99=1 - faktor nagiba bočnih linija zubaca

15102 ,4 3,5 +1
σ H = 189 ,8 ⋅ 2,4706 ⋅ 0,88066 30 ⋅ 22

3,5
⋅1,5 ⋅1,25 ⋅1,748 ⋅ 0,00189 = 247 [N/mm2]

b) Kritični naponi

Kritični naponi na bokovima zubaca zupčanika 1 i 2 su različiti. Mogu se dobiti na osnovu


podataka o dinamičkoj izdržljivosti zupčanika epruveta od izabranog materijala. Izdržljivosti su
po pravilu dobijene ispitivanjem zupčanika epruveta modula 3…5 [mm] pri obodnim brzinama
10 [m/s], podmazivani uljem viskoznosti 100[mm2/s] i za zupčanik epruvetu od Č.4321 iznosi
σ Hlim = 1200 [N/mm2], a od Č.4131 koji je poslije izrade kaljen. Ako radni uslovi odstupaju
od uslova ispitivanja, vrši se korektura dinamičke izdržljivosti, tj. kritični naponi se uvećavaju za
određene faktore koji utiču na zupčanike u toku rada.

[σ H ] =σ Hlim zN zσ zL zV zR zw zx [N/mm2]

zN = 1 - faktor vremenske izdržljivosti ( za nΣ > NHD )


zσ = 1 - faktor radne dinamičke izfržljivosti, uzimajući da je obrtni moment približno konstantan
Ftu
zL - faktor ulja. Za jedinično opterećenje zupčanog para [N/mm2] I
b ⋅m
obodnu brzinu v =2188,9 [mm/s] , podmazivanje treba izvršiti uljem ,čija je kinematska
viskoznost na temperaturi od 40º , ν40 = [mm2/s].

11
4(1 − CZL ) 4(1 − 0,9118 )
CZL + 0,9118 + = 0,9123
zL =  134  =  134 
1,2 +  1,2 + 
 v40   0,213 

Ako je σ Hlim> 1 200 [N/mm2] u izraz za CZL uvrštava se vrijednost σ Hlim = 1 200 [N/mm2]
pa je tako ista vrijednost za oba zupčanika.

zV - faktor uticaja brzine klizanja na debljinu sloja ulja na dodiru bokova zubaca odnosno
izdržljivost bokova. S obzirom da je izdržljivost bokova zubaca zupčanika epruveta od
oba materijala σ Hlim> 1 200 [N/mm2], onda je i faktor zV za oba zupčanika isti :

2(1 − C ZV ) 2(1 − 0,93 )


C ZV + 0,93 + = 0,941
zV1 = zV2 = 32 = 32
0,8 + 0,8 +
v 0,213

σ H lim − 850 1200 − 850


CZV = 0,85 + ⋅ 0,08 = 0,85 + ⋅ 0,08 = 0,93
350 350

zR - faktor uticaja hrapavosti bokova zubaca


C zr 0 , 08
3   3 
zR =  
 =  = 0,9612
 Rz   4,9164 

Usvojena je srednja visina neravnina grubo brušenog malog zupčanika RZ1 =4 [µ m] I čisto
glodanog velikog zupčanika RZ2 = 5,5 [µ m] ( Praktikum, prilog 4.1. , str.113 )

Srednja visina neravnina je :

RZ 1 + RZ 2 3 100 9,5 3 100


RZ = ⋅ = =5,2
2 a 2 64

a = 64 [mm] - osno rastojanje

1000 − σ H lim 100 −1200


CZR = 0,12 + = 0,12 + = 0,08
5000 5000

180 −130
zW = 1,2 − = 1,170 - faktor uticaja razlike u tvrdoći bokova zubaca spregnutih
1700
zupčanika ( za srednju
12
visinu neravnina Rz < 6 [µ m] , Praktikum, prilog 4.1. , str.113 )
zX = 1 - faktor uticaja veličine zubaca ( za cementirane zupčanike I m < 10 , Praktikum,str.114)

Na osnovu izdržljivosti bokova zubaca zupčanika epruveta i navedenih faktora korakcije,


izdržljivosti bokova zubaca zupčanika su :

[σ ]
H M1 = 1480 ⋅ 0,912 ⋅ 0,94 ⋅ 0,961 ⋅1,170 = 1426 ,57 [N/mm2]

[σ ]
H M2 = 1208 ⋅ 0,912 ⋅ 0,94 ⋅ 0,961 ⋅1,170 = 1164 ,39 [N/mm2]

c) Stepen sigurnosti

S H1 =
[σ H lim ] 1426 ,57
= = 5,77
σH 247
[σ ] 1164 ,39
SH 2 = H M2 = = 4,71
σH 247

S obzirom na veliki raspon vrijednosti za σ Hlim i moguća rasipanja vrijednosti svih faktora koji
su korišteni za određivanje radnog i kritičnog napona i moguće varijacije opterećenja, da bi
sigurnost protiv razaranja bila postignuta potrebno je da stepen sigurnosti bude veći i u
granicama 1,25….2,5.

2.13. Određivanje stepena sigurnosti protiv loma zubaca

a) Radni naponi

Obrazac za napon u opasnom presjeku podnožja zubaca je :

Ft
σ F = YFa·YSa · Yε ·Yβ · ⋅ KA · K V · K F α · KF β [N/mm2]
b ⋅ mn

YFa =2,555- faktor oblika zubaca

YFa1 = 2,83- za mali zupčanik (Praktikum, prilog 4.1.


YFa2 = 2,28 - za veliki zupčanik Tablica 4.1.7. , str.117)

YSa - faktor koncentracije napona u podnožju zubaca


YSa1 =1,75 - za mali zupčanik (Praktikum, prilog 4.1.
YSa2 =2,01 - za veliki zupčanik slika 4.1.3. , str. 118)

Yε - faktor kraka sile prema ISO - preporukama


0,8 0,8
Yε = 0,2 + ε = 0,2 + 1,673 = 0,680
α
Yβ = 1 - faktor oblika zubaca ( za pravozube zupčanike )

Radni naponi koji vladaju u podnožju zubaca su :


13
15102 ,4
σ F1 = 2,83 ⋅1,75 ⋅ 0,680 ⋅1 ⋅ ⋅1,25 ⋅1,5 ⋅ 3,8605 ⋅ 0,00567 = 34 ,8 [N/mm2]
30 ⋅ 2

15102 ,4
σ F2 = 2,28 ⋅ 2,01 ⋅ 0,680 ⋅1 ⋅ ⋅1,25 ⋅1,5 ⋅ 3,8605 ⋅ 0,00567 = 32 ,2 [N/mm2]
30 ⋅ 2

b) Kritični naponi

Za izračunavanje ovih napona se koristi sljedeći obrazac :

[σ F M ] =σ Flim YNT YST Yσ YRT Yδ T YX [N/mm2]

σ Flim1 = 416 [N/mm2] - dinamička izdržljivost zubaca zupčanika epruveta od Č.4321

σ Flim2 = 336[N/mm2] - dinamička izdržljivost zubaca zupčanika epruveta od Č.4131


( poboljšan i kaljen )

YNT = 1 - faktor konačne izdržljivosti podnožja zubaca za nΣ > NFD

YST = 2,1 - faktor koncentracije napona u podnožju zubaca zupčanika epruvete

Yσ =1 -faktor uticaja promjenjivog obrtnog momenta na dinamičku izdržljivost

YRT - faktor uticaja hrapavosti u podnožju zubaca


YRT1 = 1,030 - za cementirani zupčanik i RZ1 = [µ m]
YRT2 = 1.035 - za poboljšani i kaljeni zupčanik i RZ2 = [µ m]
(Praktikum, prilog 4.1. , slika 4.1.5. , str. 119)

Yσ T - relativni faktor popravke u zavisnosti od materijala i faktora koncentracije napona


Yσ T1 = 1
Yσ T2 = 1,01 (Praktikum, slika 4.1.4. , str. 119)

YX = 1 - faktor veličine zubaca ( za mn < 5 [mm] )

Na osnovu poznatih podataka sada se može izračunati vrijednost kritičnih napona :

[σ F M1] = 416 ⋅ 2,1 ⋅1,03 ⋅1 = 899 ,8 [N/mm2]

[σ F M2] = 336 ⋅ 2,1 ⋅1,03 ⋅1 = 737 ,59 [N/mm2]

c) Stepen sigurnosti

Pri trajnom prenosu približno ustaljenog obrtnog momenta, stepen sigurnosti je :

[σ F ] M 1 899 ,8
SF1 = = 34 ,8 = 25 ,8
σF

14
[σ F ] M 2 737 ,59
SF2 = = 32 ,2 = 22 ,9
σF

S obzirom da je stepen sigurnosti dovoljno veliki, može se očekivati da će radni napon biti
manji od kritičnog, pa je sigurnost protiv loma zubaca dovoljna.

3. Proračun vratila II

Šema opterećenja vratila

15
3.1. Moment uvijanja na vratilu

P 1500
T = = = 34 ,6[ Nm ]
ω 43 ,35

P = 1,5 [kW]snaga EM

16
ω1 151 ,766
ω2 = = = 43,35 [s-1] - ugaona brzina vratila II
i1−2 3,5

3.2. Obodne ( tangentne ) sile na zupčanicima

2 ⋅T 2 ⋅ 34 ,6
Ft1 = = = 2398 ,3[ N ]
d1 0,028854
2 ⋅T 2 ⋅ 34 ,6
Ft 2 = = = 724 ,18[ N ]
d2 0,095556

d1 , d2 - prečnici podionih krugova zupčanika

3.3. Radijalne sile na mjestima zupčanika

Fr1 = Ft1 ⋅ tgα = 2398 ,3 ⋅ tg 20 o = 872 ,9[ N ]


Fr 2 = Ft 2 ⋅ tgα = 724 ,18 ⋅ tg 20 o = 263 ,57 [ N ]

3.4. Reakcije u osloncima za H - ravan ( xz ) na mjestu zupčanika

ΣM BH = 0
l
Ft 2 ⋅ − FAX ⋅ l + Ft1 ⋅ l1 = 0
2
l 54
Ft 2 ⋅ + Ft1 ⋅ l1 724 ,18 ⋅ + 2398 ,3 ⋅ 23
FAX = 2 = 2 = 1383 ,6[ N ]
l 54

ΣM AH = 0
l
Ft 2 ⋅ − FBX ⋅ l − Ft1 (l + l1 ) = 0
2
l
Ft 2 ⋅ − Ft1 ⋅ (l + l1 ) 724 ,18 ⋅ 54 − 2398 ,3 ⋅ 77
FBX = 2 = 2 = −3057 ,7[ N ]
l 54

3.5. Reakcije u osloncima za V - ravan ( yz )

17
ΣM BV = 0
l
FAy ⋅ l − Fr 2 ⋅ + Fr1 ⋅l 1 = 0
2
l 54
Fr 2 ⋅ − Fr1 ⋅ l1 263 ,57 ⋅ − 872 ,9 ⋅ 23
FAy = 2 = 2 = −240 [ N ]
l 54

ΣM VA = 0
l
Fr 2 ⋅ − FBy ⋅ l + Fr1 ⋅ (l + l1 ) = 0
2
l 54
Fr 2 ⋅ + Fr1 ⋅ 77 263 ,57 ⋅ + 872 ,9 ⋅ 77
FBy = 2 = 2 = 1376 ,5[ N ]
l 54

3.6. Moment savijanja za opterećenja u H - ravni ( xz )

MX =FAX 54= 1383 ,6 ⋅ 54 = 74714 ,4 Nmm = 74 ,7144 Nm

3.7. Moment savijanja za opterećenja u V - ravni ( yz )

MY = FBY ·54= 1376 ,5 ⋅ 54 = 74331 Nmm = 74 ,331 Nm

3.8. Rezultujući momeni savijanja

M= ( M X ) 2 + (M y )2 = ( 74714 ,4) 2 + ( 74331 ) 2 = 105391 ,36[ Nmm ]

3.9. Momenti uvijanja ( torzije ) na vratilu

Moment uvijanja je određen u tački 3.1. i on iznosi :

T = 34600 [Nmm]

3.10. Ekvivalentni momenti savijanja

Naponi u presjeku vratila usljed momenta savijanja Ms i momenta uvijanja T čine složeno
naponsko stanje čiji se efekat na izdržljivost vratila može zamijeniti ekvivalentnim normalnim
naponom čiji je uticaj jednak zbiru uticaja napona σ i τ.
Ovaj ekvivalentni napon se dobija na sljedeći način :

2
 σ D ( −1) 
σi = σ + 2
τ  =121,26 N/mm2
 τ D( 0 ) 
 

Na osnovu sljedećih relacija :

18
d 3π 22 2 π
W= = = 1044 ,835 mm 3
32 32

M 105391 ,36
σ= = = 100 ,86 N
W 1044 ,835 mm 2
T T 34600
τ= = = 16 ,55 N
Wp 2W = 2 ⋅1044 ,835 mm 2

slijedi da je ekvivalentni moment :

2
 σ D ( −1)   350 
2

Mi = M +  2
T  = 105391 ,36 2 +  ⋅ 34600  = 108369 Nmm
 2 ⋅ τ D( 0 )   2 ⋅ 240 
 

σ = 300 . . . 380 = 350 [N/mm2] - savojna dinamička izdržljivost pri naizmjenično


D(-1)
promjenjivom opterećenju za Č.0745
npr. τ D(0) = 220 . . . 270 = 240 [N/mm2] - uvojna dinamička izdržljivost pri jednosmjerno
promjenjivom uvijanju za Č.0745
( Podaci iz Praktikuma, prilog 2.1. , str. 25 )

3.11. Dozvoljeni naponi

σ D ( −1)
σ sdoz = [ N / mm 2 ]
K ⋅S

npr.
σ = 300 . . . 380 = 350 [N/mm2] - savojna dinamička izdržljivost pri naizmjenično promje -
D(-1)
njivom opterećenju
S = 2 - predpostavljeni stepen sigurnosti
βK
K = - faktor koji uzima u obzir oblik vratila
ξ1 ⋅ ξ2 ⋅ ξ3

β K = 1,52 - efektivni faktor koncentracije napona na mjestu promjene prečnika, za


odnos ρ / d i h / ρ
(Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.1. str. 145.)
ξ 1 =0,62 - faktor mjera (Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.4. , str.147)
ξ 2 =0,92 - faktor stanja površina (Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.5. , str.147)
ξ 3 =1 - faktor uticaja ojačanja površinskog sloja na dinamičku čvrstoću vratila
(Praktikum, prilog 5.1. , Tablica 5.1.6. , str.147)

Na osnovu poznatih vrijednosti izračunava se glavni faktor :

K = 2,66

Sada se može odrediti i dozvoljeni napon :

19
350
σ doz = 2,66 ⋅ 2 = 65 ,67 [ N / mm ]
2

3.12. Prečnici vratila

32 ⋅ M i 32 ⋅ 108369
d =3 =3 = 21,62[mm]
π ⋅ σ Sdoz π ⋅ 65,67

Izračunati prečnici bi trebali biti uvećani za oko 10 - 20 % , ali za ovaj slučaj se to neće uraditi,
jer zahtijevani prečnik na vratilu na mjestu zupčanika iznosi d=22 [mm] , a to je veće od
izračunate vrijednosti prečnika. Ovdje je samo provjeren prečnik vratila a za dalji proračun je
mjerodavan predloženi prečnik d=22 [mm].

Izbor klinova

Na osnovu prečnika vratila, u Praktikumu , Tablica 5.1.9. , str.149 , vrši se izbor klinova.
Izabrani su klinovi sa nagibom JUS M.C2.020 , sa sljedećim veličinama :

b =6 [mm] t1 =2,6 [mm]


h = 6 [mm] t2 = 2,1 [mm]
t = 3,9[mm] r = 0,4 [mm]

3.15. Stepen sigurnosti

Komponentni (parcijalni) stepeni sigurnosti protiv loma usljed zamora vratila pri trajnom
prenošenju obrtnog momenta su :

ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 ⋅ σ D ( −1)
Sσ =
β ks ⋅ σ

ξ1 ⋅ ξ 2 ⋅ ξ 3 ⋅ τ D (0 )
Sτ =
β ks ⋅ τ

ξ 1=0,70 - za savijanje i uvijanje


ξ 2=1
ξ 3=1

β ks = f (β ks /ξ 1 ) - efektivni faktor koncentracije napona i mjera na mjestima nalijeganja


obrtnih
dijelova pri savijanju (Praktikum, Tablica , 5.1.3. , str. 146)
β ku = f (β ku / ξ 1 ) - efektivni faktor koncentracije napona i mjera na mjestima nalijeganja
obrtnih
dijelova pri uvijanju (Praktikum, Tablica , 5.1.3. , str. 146)

Efektivni faktor koncentracije napona na mjestima žljebova za klinove iznosi :


20
β k =1,62 - pri savijanju, Tip A, za Rm [N/mm2]
β k =1,88 - pri uvijanju , Tip A, za Rm [N/mm2] (Praktikum, Tablica 5.12. ,str.146)

Za nalijeganje ∅ H7 / m7 , u Tablici 5.1.3. ,str.146 , očitava se odnos (β ks/u /ξ 1 ), pa je :


β ks / ξ 1 =3,20 ⇒ β ks =3,20 · 0,70=2,24

β ku / ξ 1=2,32 ⇒β ku =2,32 · 0,70=1,62

Parcijalni stepeni sigurnosti su :

0,7 ⋅1 ⋅1 ⋅ 350
Sσ = =1,1
2,24 ⋅100 ,86

0,7 ⋅1 ⋅1 ⋅ 240
Sτ = = 4,37
2,32 ⋅16 ,55

Ukupni stepen sigurnosti :

Sσ ⋅ Sτ
S= =1,16
Sσ2 + Sτ2
Stepen sigurnosti zadovoljava.

4. Proračun ležaja

Potrebno je izvršiti proračun ležaja tip 6004.


To je prstenasti kuglični ležaj sa radijalnim dodirom koji može da primi veliko radijalno I manje
aksijalno opterećenje u oba smjera. Izbor ležaja iz usvojenog reda se mora provjeriti
proračunom. Ispitivanjem naponskog stanja utvrđeno je da ležaj može prenositi određenu silu
C=6950N ( dinamička moć nošenja ) u toku broja obrtaja unutrašnjeg prstena No = 106 , pri
čemu spoljašnji prsten miruje.

4.1. Broj obrtaja u radnom vijeku je :

nΣ = 3 600 · n · t =3600 ·6,9· 10000=248,4 106 min-1


n = 6,9 [s-1] - broj obrtaja vratila
t =10000 [h] - željeni radni vijek ležaja

4.2. Nosivost ležaja

Za broj obrtaja u radnom vijeku nΣ = N, nosivost ležaja je :

No 10 6
CN = C ⋅α = 6950 ⋅ 3 = 1105 ,6[ N ]
nΣ 248 ,4 ⋅10 6

C =6950 [N] - nosivost ležaja (Praktikum, prilog 6.3. , str. 165. )


21
α = 3 - za kuglične ležaje

Sada je potrebno utvrditi da li je, pri broju okretaja u radnom vijeku nΣ =248,4 106 [min-1],
CN > Fr.

CN =1105,6 [N]

4.3. Radijalne sile

Radijalne sile kojima su opterećeni ležaji su u stvari reakcije u osloncima A i B ( aksijalnih sila
nema , Fa = 0 ), pa pošto su poznate njihove komponente, potrebno je odrediti njihovu ukupnu
vrijednost :

FA = FA2x + FA2y =1404 ,26 [ N ]

FB = FB2x +FB2y =1376 ,5[ N ]

Ekvivalentno opterećenje ležaja je u stvari jednako ovim radijalnim silama zbog nepostojanja
aksijalnih sila. Vrijednosti faktora su X = 1 , Y =0 . Kako je svaka od radijalnih sila manja od
CN , to će ovaj ležaj moći podnijeti potrebno opterećenje.

Fr1 = V ⋅ X ⋅ FA + Y ⋅ Fa = 1 ⋅1 ⋅1404 ,26 + 0 = 1404 ,26[ N ]


Fr 2 = V ⋅ X ⋅ FB + Y ⋅ Fa = 1 ⋅1 ⋅1376 ,5 + 0 = 1376 ,5[ N ]

npr. V = 1 - ako se okreće unutrašnji, a miruje vanjski prsten ležaja

4.4. Broj obrtaja ležaja do razaranja

Broj obrtaja se računa prema obrascu :


α
C 
N =   ⋅ No
F

Kako postoje dvije različite radijalne sile, potrebno je odrediti za svaku posebno broj obrtaja :

22
α 3
 C   6950 
N A =   ⋅ N o =   ⋅10 6 = 121,23 ⋅10 6 [min −1 ]
F
 r1   1404 , 26 

α 3
 C   6950 
N B =   ⋅ N o =   ⋅10 6 = 128 ,7 ⋅10 6 [min −1 ]
F
 r2   1376 ,5 

4.5. Radni vijek ležaja

N A 121 ,23 ⋅10 6


t1 = = = 17569565 ,22[ s ]
n 6,9

N B 128 ,7 ⋅10 6
t2 = = = 18652173 ,91[ s ]
n 6,9

t1 17569565 ,22
T1 = = = 4880 ,43[ h]
3600 3600

t2 18652173 ,9
T2 = = = 5181 ,16[h]
3600 3600

Vijek trajanja valjčanih ležaja zavisi o broju ciklusa opterećenja i o intenzitetu opterećenja .
Oštećenja ležajeva mogu nastupiti usljed pogrešne ugradnje, upotrebe neprikladnog
montažnog alata, konstruktivne greške itd.
Nastupi li oštećenje ležaja znatno ranije nego što se očekivalo prema proračunu vijeka trajanja
takvo ležajno mjesto treba bezuslovno podvrći kontroli.
Za dati broj obrtaja podmazivanje se vrši mašću I to se vrši punjenje 1/2 slobodne zapremine
ležaja. Zaptivanje izvršiti sa gumiranim zaptivačima sa oprugom.

23