You are on page 1of 7

Nedavno dovrsena i otvorena robna ku-

ca »RI« u centru Rijeke svojim dimenzija-


ma i mjestom postavljanja posvemasnja je
novost i radikalni otklon od postojece arhi-
tektonske i urbanisticke koncepcije toga di-
jela grada. Od odluke da se na potezu od
Korza do obale razvije taj u odnosu na svo-
ju okolinu neobicno velik volumen, done.se-
ne prije sedam godina, do danas je mnogo
(razgovor s arhitektom
kazano i napisano u smislu slaganja Hi ne~
slaganja s pretenzijama urbanista i arhite-
Ninoslavom Kucanom)
kata na torn, mjestu. Dajuci rijec autoru pro-
jekta robne kuce »RI« inz. arh. Ninoslavu
Kucanu redakcija casopisa »Dometi« zeli ini-
cirati i otvoriti dijalog o torn znacajnom
gradbenom projektu za buduci izgled i funk-
ciju same jezgre grada Rijeke.1
— Mozda ovaj razgovor treba poceti s
nacelnim pitanjem o uvjetima urbanistickog
rjesenja koji su izneseni u propozicijama na-
tjecaja za robnu kucu i Vasoj interpretaciji
tih uvjeta...
— Svakako treba poci od toga da je za
tu robnu kucu bio raspisan natjecaj, da-
kako s odrectenim urbanistickim uvjetima.
Ti su urbanisticki uvjeti po koncepciji tre-
bali potpuno nadvladati, prevladati postoje-
ci obalni ambijeiit. To je bila smjela propo-
zicija, koja je podizala cjelokupni problem
prelazenja pjesaka s Korza na nivo prvog
1 Iznesena misljenja IskljuClvo su stav sudionika u raz- kata i predlagala ukidanje prometa u Ulici
govoru. Rade Koncara, te povezala dva bloka ulica
u jedan blok, i to na niz mjesta. To su bile obali, vec sam to ucinio samo do odredene
predispozicije koje su omogucavale pasaze granice i cak u bloku koji sam imao rjesa-
za setnje na prvom katu, i koje su nizom vati insistirao na cuvanju ugaone zgrade, li
mostova vezale obalu s podrucjem toga ve- jevo od robne kuce na obalnoj strani.
likog bloka; sve se to kretalo od Zabice do Pitanje: Koliko su funkcija i tehnologija
Mrtvog kanala. Dakle, to je bio pogled u bu- u ovom slucaju diktirale upravo ovakve di-
ducnost toga dijela grada, njegova sasvim menzije robne kuce i uopce urbanisticku
nova i sasvim moderna slika i, da tako ka- koncepciju koju ste predlozili kao rjesenje?
zem, slika koja bi gotovo u potpunosti ne-
girala sadasnju situaciju. Ja nisam shvatio. Odgovor? Robna kuca je odredeni sadr-
to novo kao neko odrzavanje, ill podrzavanje zaj koji se manifestira kroz volumen, a taj
tu prisutnog duhovnog stila, ako to moze- volumen opet ima svoje dispozicije. U os-
mo nazvati stilom, vec kao gradnju novog novnoj funkciji robne kuce postoje neki za-
ambijenta, sasvim nove atmosfere. A duh je htjevi i odredena tehnologija, dakle postoji
natjecaja, kazem, cak sugerirao, kao svoje- odredeni niz zakonitosti na koje treba racu-
vrsnu obavezu za konkurente, da hrabro, nati. Spoznaja svega toga bila je prvi korak
slobodno i beskompromisno krenu u 2000. definiranja toga arhitektonskog zadatka. Mi
godinu. ne radimo nesto neodredeno, ne radimo bi-
lo koju skulpturu, vec skulpturu koja sadrzi
Pitanje: Da U je sugestija u natjecaju da svoje zakonitosti i koja moze biti oblikova-
se u postojece tide s radikalnim zahvatom na u mase samo na odredeni nacin. Dakle, i
bila toliko iskljuciva da se mogao dobiti do- robna kuca se dade dobro formirati samo
jam kako o tome, postojecem i ne treba vo- na jedan nacin, u smislu danasnje tehnolo-
diti suvise racuna? gije i u smislu njezine funkcije, a to je da
Odgovor: Propozicije natjecaja su u tek- se napravi jedan cim je moguce pravilniji i
stu jasno uputile i na postojecu arhitektu- cim je moguce zatvoreniji — sanduk! Ne-
ru, dale podatke o zgradama i zahtjevale da mojmo bjezati od te cinjenice!
se razmisli o cuvanju ili rusenju postojeceg. Pitanje: Znaci li to da je odredivanjem
No, dale su i slobodu i nju ocekivale od kon- izgradnje robne kuce na torn mjestu bio pre-
kurenata. Trazilo se stajaliste konkurenata judiciran i citav niz arhitektonskih i urbani-
o tome kako ce se odnositi prema problemu stickih komponenti u rjesavanju toga pro-
uklapanja u postojeci gradski ambijent. stora? Da li se Vi u torn slucaju slazete s
No, ja bih danas mogao reci da su pro- tim da je robnu kucu upravo tu trebalo i po-
pozicije natjecaja bile dvojake, kao da su dizati?
ih sastavljale dvije struje. Jedna je do kraj- Odgovor: Da li je urbanisticki na tome
i.osti bila usmjerena k modernizaciji toga mjestu trebala biti robna kuca ili ne, o to-
piostora, a druga je pedantno dala podatke me ne zelim uopce razgovarati. Kad je ona
o svakom objektu i njegovoj vrijednosti, o planirana na odredeno mjesto, kad su je od-
njegovoj kategorizaciji i tumacila neke re- redeni proracuni, odredene studije donijele
zone za njegovo uklapanje ili ocuvanje uz na to mjesto, onda svi oni koji su je posta-
novonastale objekte. Dakle, ta su dva kon- vili —• donijeli su na to mjesto — »sanduk«,
trasna zahtjeva bila prisutna u natjecaju i, i to upravo stoga sto se nista drugo osim
dakako, zahtijevala odredeno stajaliste i o- »sanduka« u zahtjevima koji su bili postav-
predjeljenje. Ja sam se, eto, opredijelio za Ijeni nije moglo ni napraviti. To je nesto
novo vrijeme i mislim da je time napravljen cega smo, valjda, svi mi koji smo radili taj
veliki skok naprijed. Medutim, taj je veliki natjecaj od prve bili svjesni. Pazite, ja ne
skok naprijed trebalo ostvariti bez velikih ulazim u tehnicke pojedinosti. Meni je glu-
sokova — tako da je koncepcija bila da se, po polemizirati o tome da li je robna kuca
doduse, dozvoli prvi potres, ali da se ustano- trebala imati prozore ili ne i slicno. Postoji
vi razmak izmedu postojeceg i buduceg, te odredeni diktat koji se zove zidna povrsina
da se vrlo oprezno, mnogo opreznije postu- potrebna za izlaganje, postoji odredeni dik-
pa s postojecim raspolozivim vrijednostima. tat koji se zove klimatizacija, koja trosi uza-
Zato i nisam isao tako h/abro u zahvat na sne novce da bi se savladala jedan staklena
barijera ltd., ltd. U vrlo bogatim zemljama raspisima natjecaja, iz koje sasvim jas
mozemo si ponegdje priustiti jedan veci pro- proizlazi da covjek moze predati ili ne p
zor na robnoj kuci, neka odredena otvara- dati rad na natjecaj. Ponekad se, medut
nja, medutim, tada totalno zrtvujemo funk- predaje rad uz jasnu primjedbu da se au
ciju. No, mi smo i to napravili, u dobroj protivi uvjetima raspisa — ukoliko sma
mjeri, gdje smo smatrali da je potrebno. da iiacin rjesavanja problematike koju p
Pitanje: No, zar taj »sanduk« u svoje dvi- judicira raspis natjecaja nije ispravan.
je donje etaze ipak ne nudi drugaciju arhi- torn slucaju autor, ako zeli, daje protu
tektonsku koncepciju? jedlog koji razmatra ziri na nacin i u ok
ru o kojem je sam po svojoj duznosti od
Odgovor: Ja sam u pocetku pbrazlozenja cio. Ovoga puta nisam nasao nacina da
diferencirao tu donju i gornju zonu. Tako pobunim protiv tih osnovnih pretpostavk
dugo dok je to u kontaktu s covjekom, tako natjecaja jer mi se i dan-danas cini da
dugo dok imamo ikakvu vezu s motriocem taj volumen adekvatan buducem razvoju
i sa setacem, koji je s tim prostorom u di- ga prostora. Ja, naime, ne vidim da je Ul
rektnoj vizualnoj komunikaciji i koji koristi R. Koncara po svojim proporcijama, po s
taj prostor, tako dugo taj prostor mora biti joj izgradnji i po svojem izgledu znaca
komunikativan. Tu nesto, toboze, zatvaramo gradski prostor. Vrlo bih rado da se ta ul
ili pak, otvaramo — tako da smo negdje na pretvori u tunel — opskrbni tunel. T
pola puta izmedu sanduka i ostakljene fasa- sam je u natjecaju i osjecao — kao opsk
de s nekim karakteristikama izloga koji se ni tunel. Naknadno je grupa engleskih ur
pojavljuju na prvom katu. Mi smo, recimo, nista detaljnim rjesenjem prometa u Ri
zrtvovali prvom katu funkciju, prihvatili dala Ulici R. Koncara zutu traku za kre
smo odredeni kompromis. Uspjeli smo obra- nje autobusa, i to u jednom smjeru. To
zloziti korisniku da su ti kompromisi nuzni naknadno bila funkcija te ulice. Danas p
iz urbanistickih razloga, iz razloga koji dola- ispitujemo sto ce iz nje biti. No, ona gr
ze prema zgradi izvana, i da su oni neophod- ski prostor svakako nije, pa nemojmo
ni. Tako ta sanducina nije sisla dolje do ga o tome raspravljati.
prvog kata, nije ukljucila u sebe prvi kat.
Mogli bi kazati da je prvi kat kompromisan Uopce ne zelim polemizirati s nekim
u urbanistickom smislu. Dvije kategorije ur- ce mi poceti cviliti zbog nekakve Ulice
banistickog komuniciranja jasno su izdife- Koncara. To je tipicna pozadinska ulica
rencirane za gornju i donju zonu. u svim tipicnim primorskim — luckim m
Donja zona komunicira direktno, (to je stima; pozadinska ulica kod nas sjasno
ulazenje i izlazenje iz kuce), dok je gornjoj domjestena Korzom, koji i po proporci
zoni nemoguce komunicirati intimno i s po svojoj funkciji moze preuzeti funk
njom se komunicira na relaciji dugih yizu- povlacenja ljudi iz nje. I ja covjek koji
ra, dugih udaljenosti i nekim drugim meto- vi u gradu vidim na dva nacina: vidim
dama komuniciranja. na obali i vidim ga u hladovini Korza, i
Ije u starom gradu. U Ulici R. Koncara
Pitanje? Jedan od radikalnih zahvata u vidim nista, osim covjeka koji tamo m»
impostiranju toga velikog volume.no. robne biti.
kuce u postojeci ambijent bilo je i premos-
cenje Ulice Rade Koncara, koja je jedna od Pitanje: lako se premoscenjem Ulice
tri osnovne prometnice u uzduznom potezu Koncara ostvaruje kontakt izme&u Kor
grada. Zakidanje longitudinalne vizure toj u- obale preko prvog kata, cini se da jos o<
lici znacilo je i remecenja postojeceg urba- je otvoren problem prijelaza Ulice R. K
nog rastera u samoj jezgri Rijeke. Koji su cara prizemno kroz pasaze s izlozima.
Vas razlozi motivirali u toj doista radikal- Odgovor: Ako pogledate papir iz na
noj intervenciji? cajnog projekta (mozda je on sasvim dc
Odgovor: Treba poznavati pravila igre Ijan), vidjet cete da je Ulica R. Koncara
Predajom rada na natjecaj covjek jasno iz- vrsila u parkiralistu. Meni su. cak, u na
javljuje da je prihvatio uvjete natjecaja. To caju tvrdili da se ona na Trgu Republike ]
je jedna od redovito prisutnih propozicija u kida, presjeca, a da samo sa dvije strane
__

ba da bude otvorena kao opskrbni tunel i stu sadasnje zdravstvene stanice u Ulici R.
nista drugo. Natjecajne propozicije dale su Koncara, preduvjete za izgradnju mosta pre-
mogucnost konkurentima da kazu kako oni ko do Putni£ke obale. Sve je to najte-
zamisljaju Ulicu R. Koncara. Ja sam odmah cajem zacrtario, a sve su te kvalitete, ili sve
rekao da ona nije ulica, vec da je ona slije- te osnovne odrednice prostora, sacuvane to-
pa opskrbna cestica, i da ju kao prolaz ni- kom izvedbe. Dapace, mogu reci da je sacu-
kad nisam ni shvacao. Ako ona zbog nuzde vana i osnovna likovna preraspodjela masa,
gradskog prometa zaista ostane prolazna, te njihov povrsinski tretman. Naime vec u
onda cemo to svi prihvatiti. AH, samo tako! natjecajnom projektu imamo dvostruki na-
Danasnje njezino znacenje i njezin protok £in obrade arhitektonskih povrsina. U di-
prometa, moram priznati, nesto je sto kon- rektnom kontaktu s covjekom, a to znaci
cept te robne kuce nije ocekivao, i ja oce- u katu i u prizemlju (tamo gdje se covjek
kujem da ce ona, kakva je danas nestati. To krece) jedna je vrsta materijala, izvan toga
se najbolje vidi po nacinu kako je tretirana prestaje ta kategorija arhitektonskog izraza-
robna kuca na torn prolazu, pri cemu je sa- vanja i nastaje nova, koja ima sasvim dru-
dasnjem prometu posveceno najmanje pa- gu funkciju. Ona ne komunicira s covjekom
znje, a upravo to je razlog da se robna ku- direktno, ona s njim komunicira tek iz ne-
ca sagledava iz najcrnje perspektive. Treba kakvih urbanistickih relacija, da se tako iz-
doci ispod robne kuce i promatrati ljude razim, dakle iz sirih, odnosno vecih distan-
koji se muce da prijedu preko Ulice R. Kon- ca, ili — ono sto je veoma karakteristicno u
cara. Pokusali smo kod mjerodavnih ovoj situaciji — iz iznenadnih, neocekivanih
vlasti dobiti taj prijelaz. Nasuprot tome, vidova. I tu vec u natjecaju nastaje trazenje
dobili smo ogradu koja ce sprijeciti grada- zajednickog motiva urbanisticke kategorije
ne da koriste tu vebma logicnu pasazu, pro- koji rjesava zavrsni gornji volumen, a on
laz koji je veoma logican kontakt izmedu mectu ostalim svojim funkcijama treba da
Korza i obale. Brojanjem smo ustanovili (s nosi i funkciju prepoznatljivosti. Vi cete,
nase strane, jer smo preuzeli inicijativu pro- naorosto, kud god se kretali po Rijeci —
brojavanja u odredenim satima ljudi i vozi- uvijek naletjeti na tu robnu kucu: iduci
la) da je broj prijelaza ovdje veci nego na Korzom, Ulicom R. Koncara, obalom iz ovog
pjesackom priielazu 30 metara dalje. No, i ili onog kuta, dosav§i s gornjeg grada kroz
taj ce prolaz biti zabranjen tako dugo dok buduci prolaz trga, ili kroz »Uru«, odakle
promet Ulicom R. Koncara bude tako inten- god da dodete — dapace, i iz nekih dalekih
zivan. vizura: s Mrtvog kanala ili pak sa Zabice, sa
zeljeznicke stanice, s prijelaza zeljeznicke
Pitanje: Ukoliko uporedimo situaciju iz pruge, iz vlaka — odakle god hocete sagle-
natjecaja i izgleda robne kuce sada, kada je dava se. Covjek nije u stanju registrirati ta-
konacno podignuta, moZemo primijetiti ne- kav jedan gradski akcenat ako nije motivi-
ke novosti na Jasadi i neke bitne detalje ko- ran necim sto ce biti prepoznatljivo. Orga-
je natjecaj nije spominjao? nizacija tih ploha, odnosno tog gornjeg vo-
Odgovor: Vidite, ne bih razgovarao o ne- lumena, bila je vec u natjecaju tekstualno,
kim promjenama do kojih je doslo uslijed a donekle i graficki, zacrtana i predodrede-
zahtjeva investitora. Ne bih se na tome za- na: zatim je kroz projektiranje razvijena u
drzao, jer smatram da su to sitnice. Gene- visi domet te svoje funkcije, da ne velim da
ralno i u osnovi ta je robna kuca jedan od ie izasla u susret i nekim novim funkcijama
riietkih radova na natjecajima koji uopce koie ie implicirala. Samo se na prvi pogled
nije dozivio promjene do izvedbe. Naime, cini da postoji razlika, skok izmedu fasade
tretman prvog kata kao ulice iz natjecaja je, iz natiecaia i konkretnog stania na robnoj
u^ostiteljski sadrzaj na jugu iz natjecaja su, kuci. Mi cemo, mozda, detaljnije razgovara-
dispozicija pasaza u prizemlju iz natiecaja juci o fosadi, konstatirati da je to samo kon-
je, eksplanada na prvom katu prema obali iz tinuirani razvoj jedne osnovne ideje, a sto
natiecaja je. Imamo, zatim, sve preduvjete je u tu osnovnu ideju usla izvjesna novost,
za dalji razvoj »pjacete« na prvom katu, pre- nista ne mijenja na stvari. Taj novi materi-
duvjete za izvedbu poslovnog tornja na mje- jal, ti novi motivi, u logicnom su slijedu tra-
zenja tehnickog rjesenja i korak su naprijed noscu tog ambijenta? S druge strane, kakav
u torn smislu. materijal, kakav tretman materijala izabra-
Pitanje: Ta metalna »cipka«, da tako na- ti da ta ploha ne bi nadvladala prozirno —
zovemo taj motiv aluminijske resetke na fa- supljikavo prizemlje? To je bio predmet do-
sadi, medutim, prije se doima kao dizajner- sta dugotrajnih razmisljanja, lutanja, ispro-
sko rjesenje u cisto likovnom smislu, nego bavanja, zalazenja u kojekakve stranputice.
kao -funkcijom diktirana plastika. U cemu I tu se nametao problem dematrijalizacije,
se, zapravo, krije razlog za takvo rjesenje le problem iluzionistickog rjesavanja tog ogro-
povrsine? mnog volumena. Dalje, ti volumeni, ti san-
duci robnih kuca, svi uvijek nuzno nose u
Odgovor: Vi ste sada zasli u jednu od fun- sebi neke poruke. Zovimo to reklamom (pro-
kcija fasade. No, ja bih tu istakao prepoznat- blem reklame i mogucnosti kontrole te re-
Ijivost. Prepoznatljivost je, recimo, trgova- klame). Poteskoce se javljaju u sudarima
cka kategorija, all i ne samo trgovacka. Tr- materijala; materijal reklame je, naime stan-
govacka, jer je motiv (i to fasadni motiv) iz dardno provizoran u svom djelovanju. Pro-
raznih kutova prepoznatljiv, i najuzi isjecak blem montaze, unistavanja tih povrsina, pri-
toga fasadnog motiva sagledan iz ne znam sutan je, naravno, kod trazenja rjesenja za
koje ulicice, preko ne znam kojeg krova, tu fasadu. Jos nesto, ima jedna vizura, ona
daje nam do znanja da je u torn smjeru ta daleka, s broda, s mora. To je jedina vizu-
robna kuca. U jednom je trenutku ta robna ra iz koje se ta robna kuca u svojoj cjelovi-
kuca postala orijentacioni punkt, tocka ori- tosti, u svojim proporcijama moze prezen-
jentacije u gradu i — htjeli mi to ili ne — tirati. Konacno, takva ploha i u takvom antu-
to je teziste Korza i apsolutno teziste Rije- razu u kojem se nasla ne moze biti rjesava-
ke. I ispravno je da je ta robna kuca po- na staticno, a najmanje moze biti rjesavana
stala mjesto koje treba da bude tocka ori- u ortogonalnom sagledavanju problema. Da-
jentacije u Rijeci uopce. Moramo reci da je kle, nismo rjesavali problem te fasade kao
to dijelom i gradski toranj, i on to moze pojave na nasim nacrtima, kao pojave na na-
i ostati. Medutim, gradski toranj je prevla- sim papirima, nego smo, naprotiv, usli u nje-
dan, strven velikim volumenima oko sebe, zino tehnicko riesavanje sagledavajuci tu fa-
koji su nastali i prije ove robne kuce. Vidi- sadu u njezinoj buducoj realnosti. Tada se
te, tu smo htjeli napraviti novu tocke ori- doslo do motivaciie trazenja pokreta fasade.
jentacije, ne podizati na jeftin nacin neke Najprije prvog pokreta koji nastaje pokreta-
vertikale, nego uvesti jedan motiv koji je njem motrioca, jer ie pokretanje motrioca
prepoznatljiv. Tu smo sada spojili dvije fun- neminovno i nuzno. Tu se radi o radikalnom
kcije; ona prva, rekli smo, trgovacka je, jer koraku u dematerijalizaciju. To je mnogo ra-
ta robna kuca kao orijentaciona tocka sa- dikalniji korak u dematerijalizaciju i iluzi-
ma sebe, rekao bih, reklamira. onisticki efekat nego cisto razbijanje plohe.
Pitanje: No, sto je bilo presudno u oda- Daljnji koraci tek slijede unosenjem u fasa-
biru upravo takvog rjesenja povrsine fasa- du pokretnih elemenata rasvjete koji ce da-
de robne kuce? Ije nadograditi iluziju.
Odgovor: Podimo od pitanja: kako i na Pitanje: Da K su i ogranicena materijalna
koji nacin rijesiti takav volumen u kome je sredstva razlog sto ste u tome dematerijali-
ukupno pri do cetiri tisuce kvadratnih me- ziranju fasade ostali na ovoni rjesenju? Bi-
tara fasadne povrsine. To je jedna strahota lo je, naime, i drugih mogucnosti da se vi-
od osamdesetmetarske plohe, 15 metara vi- zuelno olaksa taj ogroman volumen, recimo
soke, ogromna ploha koja je angazirala u sistemom refleksnih stakala na fasadi?
sebe strahoviti novae! Da se razumijemo, ta
arhitektura angazira ogrornan novae da bi Odgovor: Da, to rjesavanje fasade s re-
bila uredena i dostupna gradskom ambijen- fleksnim staklima cesto srecemo u moder-
tu. Kako ju rijesiti materijalom koji ce biti noj arhitekturi. Takozvani zlatni toranj, o
dovoljno dostojanstven da ude u gradski am- kojem govorim u natjecaju, dobiva poziciju
bijent, da svojom vrijednoscu i svojim odno- uz robnu kudu, i to sjeverno od Ulice R
som preraa gradu dode u relaciju s vrijed- Koncara i Korzo. Pretpostavljam da cemo
taj poslovni toranj, da ga tako nazovem, o- masi naglasene i bojom. Konkavna je forma
bloziti zlatnim refleksnim staklima. Bilo je u horizontalnom presjeku tamna, znaci da
i razmisljanja da se robna kuce oblozi re- je njezina konkavnost potencirana pojacava-
fleksnim staklima, medutim to nije prihva- njem sjena, a s druge strane — ona je i
ceno iz jednostavna razloga jer se to staklo svijetla. To je motiv koji se javlja onda ka-
moze koristiti samo u svojoj pravoj funkci- da se nas kut gledanja priblizi vertikali i ka-
ji; to znaci — ne samo da reflektira sunca- da cipka nema onu svoju ulogu, odnosno vi-
ne zrake nego da bude iznutra prema vani zualnu mod u formiranju fasade, koju ima
providno. To koristimo u objektima u koji- kod kosih pogleda. Radi se, zapravo, o sli-
ma je potrebno ostakljenje i istovremeno za- jedecem: iako govorimo kako je aluminijska
stita od sunca, sto ovoj robno kuci zaista ni- aplikacija na fasadi stvorila zeljene uslove
je potrebno. Tako je motiv ogledala ozbiljno za pokrete i za igru u toj fasadi ili za kom-
bio razmatran, i na kraju smo ga s robne pletnu iluziju, — kako god ju je stvorila
kuce preselili na taj toranj. gledana u kosim vizurama — ona ju nije ni-
kada mogla stvoriti u direktnoj konfronta-
Pitanje: Kakvu bi ulogu imao motiv ogle- ciji. Ta direktna konfrontacija zapravo je
dala na tornju? zahtijevala novi motiv, zahtijevala je dvo-
Odgovor: Vjerujem da ce se u torn tor- struko procelje.
nju odraziti dvije stvarnosti, dva motiva: Pitanje: No, nije li to, u torn smislu,
motiv robne kuce i motivi postojeceg izgle- ipak premetanje jednog posve funkcional-
da okoline. I, vjerujte, u toj cemo iluziji do- nog arhitektonskog volumena i u svojevr-
ci do ponovnog kompromisa, jer je nova ma- stan prostorni sadrzaj s cisto likovnim, cak
sa opet samo ogledalo za stara zbivanja. I dekorativnim pretenzijama?
zato bih htio to ogledalo postaviti kao ogle-
dalo starih i novih zbivanja. Odgovor: Naravno da jeste. 0 tome ni-
smo govorili, ali to je permanentno prisut-
Pitanje: Ispod te tehnicisticke resetke, no. To su razmisljanja na liniji op arta s je-
medutim, nize se naizmjenican red profili- dne strane, dok je s druge strane, neminov-
ranih, vertikalnih betonskih elemenata cija nost krutog statickog volumena. Mislim da
je igra, pored svega, naglasena i izmjenom smo napravili prvi korak u nastojanju da
dviju nijansi, iste game boja. Cemu to inter- »pokrenemo« tu fasadu. U torn smislu se
feriranje dviju metoda dematerijalizacije fa- mnogo razmisljalo i mi vjerujemo da ce vri-
sade? jeme donijeti i daljnji napredak gibanja u
Odgovor: Cinjenica je da su putovi do toj fasadi i to ne samo prividnog gibanja,
razbijanja te mase bili visestruki. Oni se uslijed naseg pokreta i projmena u atmo-
nisu zadrzali samo na cipki koja je mogla sferi, vec i programiranog pokreta. Ja sam
mozda sebi biti dovoljna, jer je ispod te uvjeren da je tu napravljen jedan vidni na-
cipke mogla biti potpuno ravna ploha. No, predak u jednom od mogucih savremenih
ja nisam misilo da ce to biti dovoljno, i ra- strujanja u arhitekturi. Konacno i unatoc
cunao sam s tim sadasnjim stanjem. Ekono- tome sto smo sebi morali postaviti materi-
mizacija s materijalom cipke sasvim je si- jalna ogranicenja, ta zgrada je zapravo veo-
gurno preduvjet s kojim se moglo racunati. ma jeftina; unatoc svih naklapanja.
To ogranicenje u kolicini materijala toliko Pitaje: Ukoliko su to naklapanja?
je da bismo morali upotrijebiti znatno ve-
ce kolicine till metalnih elemenata ako bi- Odgovor: Nemojmo o tome razgovarati,
smo htjeli ispod toga materijala, ispod te sto ce vam to. Ako jedna zgrada ima 24.0,00
»cipke«, imati glatku plohu. I pitanje je da kvadratnih metara bruto i pri tome ta zgra-
li bismo uspjeli da »cipka« sama na sebe da stoji 16 milijardi dinara ukupnih troSko-
£ va zajedno s opremom, tada to nije skupo.
2 preuzme igru valovitosti te povrSine. Pitanje
je da li bi raznolikost motiva u cipki mora- Pitanje: Da li ste pokusali uspostaviti i
la biti veca. No, pokusajmo to ovako sagle- likovnu korelaciju s lukom, s obzirom da je
dati! Imamo betonsku masu; ona se sastoji u blizini robne kuce ona najznacajniji i naj-
od dvije profilacije koje su u toj betonskoj upecatljiviji prostor?
Odgovor: Duboko impresionira taj kon- matike. Otvorimo covjeku mogucnost da
takt s lukom, zbivanje u luci, pokret lucke kontaktira s covjekom. Ima tu i naivnih po-
tehnike. Mene impresionira grafika koju lu- kusaja, recimo mali zdenac izmedu poste i
ka nosi u svojoj silueti — te dizalice u po- robne kuce, terasica na juznoj strani, pa za-
kretu, jarboli, vjecno nove postave tih grafi- klonjeni prostor od kise i vjetra koji zeli da
&kih motiva. Ja sam zaista ozbiljno trazio privuc'e ljude. Ne treba zaboraviti medutim
korelaciju prema torn ambijentu. Ne smije niti zakonitosti rentabiliteta u eksploataciji
umrijeti ta grafika; mora negdje biti uvuce- prostora koji su ogranicavali siroki raspon
na u grad, u njegovu arhitektonsku koncep- nasih zelja. No odredena nota fleksibilnosti
ciju. Jedna od mojih motiviranosti je i cinje- koju ta zgrada nosi otvara nam mogucnost
nica da to ornamentalno rjesenje procelja da njezina funkcija vremenom postane ne-
ima upravo takvu svoju korelaciju prema sto kompleksnija nego sto je to danas. Cak
luci. i razlicita. Mi znamo da trgovacka praksa u
Pitanje: Terasa na juznoj strani robne zapadnim zemljama uvodi nove ambijente i
kuce, neki ugostiteljski sadrzaji, kao bar, te nove zivotne vrijednosti u prodaju. Znamo
drugi prostori koji svojom funkci/om ne da se u Parizu pocelo s tzv. »dragstorima«,
spadaju u £isto trgovacke, navode na pret- pa su poslije toga Nijemci to prihvatili. 0
postavku da je i u torn smislu bilo preten- tim nacinima organizacije zivota unutar zgra-
zifa da taj objekt sluzi gradu u jednom si- de dosta je razmisljano, makar se oni nisu
rem smislu. pojavili u ovom trenutku, za njih su ostav-
Ijene otvorene mogucnosti. Oni su za sada
Odgovor: Nemojte zapostaviti nasa raz- prisutni u minimalnom smislu i ja vjerujem
misljanja o tome da li snio i hocemo li us- u uspjeh te zgrade kao mnogosmislenog o-
pjeti s torn todkom kao mjestom sireg okup- kupljalista ljudi.
Ijanja ljudi. Nije to samo pitanje. Nemojmo Razgovarali: Milan Zinaic
suvise ostajati samo na problematici infor- Marijan Vejvoda
I