You are on page 1of 10

| 

|   
   
‡ Estonija primjenjuje politiku baziranu na CBA
‡ CBA je veoma slična dolarizacij
‡ CBA politika kao i dolarizacija poništava
politiku deviznog tečaja i dikrecijske
monetarne politike
‡ Za razliku od dolarizacije količina novca u
opticaju može biti promijenjena
akumuliranjem rezervi ili mijenjanjem omjera
rezervi.
2 je specifični sistem fiksnog tečaja
sa striktnim pravilima koja su eksplicitna
i zakonska te nalažu da se domaća
valuta izdaje samo nasuprot strane 
‡ Centralna banka mora biti spremna u
svakom trenutku zamijeniti domaću
valutu za rezervne valute ili za zlato.
‡ CBA pravila sadrže i skalu koja
pokazuje koliko se neosiguranog novca
u devizama može izdati tako da se time
osigurava da ne nestane deviza i da se
ne poremeti paritet.
‡ CB je zadužena za tipične poslove centralne
banke kao što su održavanje stabilnosti
zakonskog sredstva plaćanja, vođenje
bankarstva i monetarne politike
‡ CB je neovisan od ostalih vladinih agencija
‡ CB nije odgovorna za stanje državnih
financija
‡ Većinu vremena jedini kanal za izdavanje
novca su Forex transakcije CB-a čime se
osigurava je ponuda novca samo prilagodba
u skladu sa stanjem deviznih rezervi
‡ Centralna banka nema središnje stope ili
druge operativne ciljeve
‡ Sve potrebne prilagodbe ostavljaju se
tržištu, a ulogu sidra ima devizni tečaj
2 Tržišne kamatne stope i likvidnost
prilagođavaju se prema ekonomskim
kretanjima, stranim financiranjima i
arbitražnim uvjetima. Prema tome
glavnu ulogu u postizanju i održavanju
dovoljne likvidnosti snosi sam financijski
sektor.
v  | 

‡ Estonsko gospodarstvo je maleno i otvoreno


te stoga jako osjetljiv na vanjske događaje
‡ Domaća inflacija je funkcija strane inflacije
‡ Liberalizacija ekonomije je provedena stoga
je gospodarstvo tržišno i pod jakim utjecajem
konvergencije od strane EU
‡ Estonija je svoje gospodarstvo veoma vezala
za Finsku s kojom ima najjače trgovinske
odnose
‡ Gotovo dvije trećine Estonskog uvoza i izvoza
dolazi iz EU.
þ 

‡ Estonski financijski sektor ne može se
jednostavno analizirati kao domaće tržište
zato što Estonki financijski sektor kratkoročna
zaduženja i pozajmljivanja također uključuje u
devizna tržišta i inozemno tržišno povezane
djelatnosti
‡ Zbog CBA principa CB pruža kreditni
instrument neograničene Forexa kupnje i
prodaje za sve glavne valute što je ključno za
likvidnost.
‡ Najaktivniji tržišni segment je stoga
kratkoročno financiranje na forex tržištu
‡ Zbog CBA monetarni signali su izvan
sustava ( i ne postavlja ih centralna
banka) te je dominantna uloga stranih
monetarnih signala.
‡ Dugoročne komponente su strana
kamatna stopa, premija rizika kao i
podaci iz realnog sektora i strano
vlasništvo koji su indikatori premije
rizika
‡ CBA aranžman je podložan napadima
špekulanata što se Estoniji dogodilo 1999.
godine kada je naraslo nepovjerenje prema
svim tržištima
‡ Estonija se od tog napada obranila
podizanjem kamatne stope koji je došao
automatski zbog CBA aranžmana te se
monetarne vlasti nisu miješale u novčana ili
Forex tržišta
‡ Od 1995. godine prisutnije je posuđivanje na
stranim tržištima jer se smanjila premija rizika
za Estoniju
‡ Novca na strnom tržištu raste i sve više je
zamijenjeno domaćim depozitima
s 
‡ Zbog toga što je mala i otvorena zemlja
uvozne cijene jako utječu ne domaće
cijene. Estonija ima malo veću inflaciju
nego ostale zemlje. Razlika između
stopa je 1,5 do 2,5 posto u usporedbi sa
ostalim zemljama.