You are on page 1of 68

IT

SKI FAKU AN LT ER

ET

UNIVERZITET ”DŽEMAL BIJEDIĆ”- MOSTAR AGROMEDITERANSKI FAKULTET

AGROMED

STAR MO

MATERIJALI

1

1. Mašinski materijali, 2. Građevinski materijali i 3. Elektrotehnički materijali.
Mašinski materijali su dominantni materijali poljoprivredne tehnike (traktor, kombajn, sušara, muzni uređaj i sl.)

Mehanizacija u poljoprivredi

2

METALNI MATERIJALI
Metalni materijali su najzastupljeniji mašinski materijali. Ovi materijali su tehnički čisti metali (hemijski elementi) ili, najčešće, smješe metala, njihovih jedinjenja i nekih nemetalnih materijala. Metali su kristalne građe, dobri su provodnici toplote i električne struje, mogu se plastično deformisati (kovati, gnječiti i sl.) i neprozirni su. Metali se praktično u prirodi ne nalaze u elementarnom obliku. Hemijska jedinjenja metala koji se ekonomično mogu eksploatisati iz prirode i naknadno prerađivati nazivaju se metalne rude. U metalurškim postrojenjima rude se prerađuju sa ciljem da se dobiju metalni materijali upotrebljivi za izradu dijelova raznih mašina i uređaja. U metalurškim pogonima najčešće se proizvode poluproizvodi koji odlaze u fabrike i radionice na dalju preradu u konačne proizvode. Metali se najčešće koriste kao smješe. U smješi učestvuju metali, ali mogu biti zastupljena metalna jedinjenja ili nemetalni materijali. Ovakve smješe nazivaju se legure. Legure se daleko više koriste u praksi u odnosu na tehnički čiste metale.

Mehanizacija u poljoprivredi

3

koje. Mehanizacija u poljoprivredi 4 . gdje se pored njih. Ove rude se prerađuju u visokim pećima. Rude iz kojih se dobijaju željezni materijali su: magnetit. redukuju željezne okside.. prije svega. • liveno gvožđe. u sebi sadrži ugljenik. managan i primjese (sumpor. siderit i pirit. silicijum. hematit. limonit.). Željezo je najvažnija komponenta legura željeza. pored željeza. fosfor.Željezo i legure željeza Tehnički čisto željezo se ne koristi kao materijal. Pri vrlo visokim temperaturama dolazi do hemijskih reakcija. dodaje krečnjak i koks. Sirovo gvožđe je osnova za proizvodnju legura željeza. tako da se konačno dobija sirovo gvožđe. koje. Legure željeza su: • čelik..

Prerada se. Sivo sirovo gvožđe i 3. Koji postupak će se koristiti zavisi od vrste čelika koje želi da se proizvede. Bijelo sirovo gvožđe se karakteriše po tome što je ugljenik. Polusivo sirovo gvožđe u sebi sadrži ugljenik u obje forme (cementit i grafit). Bijelo sirovo gvožđe.Čelik se dobija preradom sirovog gvožđa u Simens-Martinovim pećima. Sirovo gvožđe se dijeli prema formi ugljenika. To jedinjenje se naziva cementit (Fe3C). Mehanizacija u poljoprivredi 5 . u formi jedinjenja željeza i ugljenika. Liveno gvožđe se dobija od sirovog livenog gvožđa. najčešće. na: 1. Služi za dobijanje nekih vrsta čelika i livenih gvožđa. Bijelo sirovo gvožđe je sirovina za dobijanje čelika i bijelog livenog gvožđa. Cementit je bijele boje. Ono je sirovina za dobijanje sivog livenog gvožđa. koji se nalazi u njemu. što mu u prelomu daje sivu boju.obavlja u kupolnim ili električnim pećima. U sivom sirovom gvožđu ugljenik se nalazi u elementarnoj formi – grafitu. te se ovo sirovo gvožđe zbog toga tako i naziva. Polusivo sirovo gvožđe. konvertorima ili električnim pećima. 2. koji ulazi u njegov sastav.

Ovo su najjeftniji čelici i koriste se za opšte konstrukcione namjene. Ako u čeliku pored štetnih elemenata ima manje od 0.14% ugljenika. Ugljenični čelici su najčešće korištena vrsta čelika zbog njihove niže cijene. pored sadržaja ugljenika. Konstrukcioni čelici su mekši i lakše se prerađuju. Mangan i silicijum su. Treba napomenutu da na osobine ugljeničnih čelika.6% silicijuma. a nema drugih namjerno dodatih (legirajućih) elemenata tada je reč o ugljeničnom čeliku.6% mangana i manje od 0. ali nisu štetni. Ugljenik se u čeliku može naći u elementarnoj formi (grafit) i u formi cementita. azot i kiseonik loše utiču na osobine i zbog toga se nazivaju štetnim primjesama. značajno utiču načini termičke i mehaničke obrade.8% i . Oni se dijele na: . Fosfor. također.Čelik je legura željeza koja sadrži manje od 2. pa im ove osobine određuju namjenu.alatne čelike – ako je sadržaj ugljenika veći od 0. Pored ugljenika u čeliku su redovno prisutni i drugi elementi.konstrukcione čelike – ako je sadržaj ugljenika manji od 0. Mehanizacija u poljoprivredi 6 . uvijek prisutni u čeliku.8%. sumpor. Alatni čelici su čvršći i tvrđi.

Legirani čelici se dijele na: .Co. Svaki od ovih elemenata utiče na određene mehaničke. alatni legirani čelici. U zavisnosti od toga kakve se osobine od čelike žele dobiti. vatrootporni čelici (čelici predviđeni za rad na visokim temperaturama). čelici za povišene temperature. Elementi. da bi se poboljšale njegove osobine. kobalt . U zavisnosti od količine i vrste legirajućih elemenata dobijaju se slijedeći legirani čelici: čelici za opruge. nazivaju se legirajući lementi. čelici otporni na habanje (čelici otporni ne velike površinske pritiske).viskolegirane (više od 5% legirajućih elemeneta). čelici za mjerne instrumente itd. vanadijum – V.Ako se čeliku namjerno dodaju elementi. nikl – Ni.niskolegirane (manje od 5% legirajućih elemenata) i . mangan – Mn. nehrđajući čelici. titan – Ti itd. Mehanizacija u poljoprivredi 7 . hemijske ili druge osobine. magnetni čelici. hrom – Cr.Si. koji se dodaju. dodaju se slijedeći elementi: silicijum . volfram – W. molibden – Mo. dobijaju se legirani čelici.

temperovani liv i nodularni liv. Ova legura se isključivo oblikuje livenjem. traktor je sačinjen od 60-70% livenog gvožđa. Najčešće se legiranje obavlja manganom i silicijumom. Bijelo i sivo liveno gvožđe se razlikuju po tome u kakvoj formi je ugljenik u njemu (cementit ili grafit). Liveno gvožđe se dijeli na: bijelo liveno gvožđe. Liveno gvožđe je znatno jeftiniji materijal od čelika.. ali i zbog toga što ovaj materijal ima određenu čvrstoću i tvrdoću liveno gvožđe je najrasprostranjeniji mašinski materijal. Npr. a ostatak su ostali mašinski materijali. Ova osobina i niska cijena odredili su da se većina postolja mašina. blokovi motora i sl. Veoma važna osobina sivog livenog gvožđa je dobro amortizovanje vibracija. Zbog ove osobine.14% ugljenika. Temperovani i nodularni liv se karakterišu po tome što su specijalnim postupcima postignuti posebni rasporedi ugljenika u strukturi materijala. sivo liveno gvožđe. Pored navedenih osobina treba istaći da su livena gvožđa otpornija na koroziona dejstva od čelika. Mehanizacija u poljoprivredi 8 . izrađuju od ovog materijala. Liveno gvožđe može biti legirano.Liveno gvožđe je legura željeza koja sadrži više od 2.

veoma malo obojenih metala se upotrebljavaju kao čisti (tehnički).OBOJENI METALI I NJIHOVE LEGURE U obojene metale svrstavaju se svi metali koji se upotrebljavaju u tehnici osim željeza. kalaj. olovo i cink. U današnje vrijeme upotrebljava se veoma veliki broj različitih metala. Mehanizacija u poljoprivredi 9 . aluminijum. ali u veoma specifičnim slučajevima. Međutim. njegova izuzetno dobra provodljivost električne struje i veoma dobra otpornost na koroziju su odredili da se ovaj metal neprikosnoveno upotrebljava kao električni provodnik (elektrotehnički materijal). Ali. Bakar je veoma važan metal za izradu velikog broja raznih legura. Uglavnom se upotrebljavaju smješe ovih metala (legure). Ima još metala koji se upotrebljavaju kao čisti. Bakar (Cu) je jedan od nastarijih metala koje je čovjek upotrebio. Metali koji se upotrebljavaju u tehnici kao tehnički čisti su: bakar. Međutim njegova mala čvrstoća je u sadašnjem vremenu veoma ograničila njegovu upotrebu.

Mehanizacija u poljoprivredi 10 . Izuzetak je slučaj kada se ovaj metal koristi za galvansko presvlačenje drugih materijala. Cink se često upotrebljava kao legirajući element. Aluminijum ima i dobru otpornost na koroziju. Kao tehnički čist metal ranije se često upotrebljavao za kanalizacione cevi. protivtegovima itd. Njegova važna osobina je mala gustina. gde je osnovni uslov što manja masa. Njegova površina je prekrivena tankim slojem cinka u svrhu zaštite od korozije. Pocinkovani čelični lim je upravo ovakav materijal. Koristi se kao komponenta za izradu legura. kao tehnički čist metal. upotrebljava za razne konstrukcije i druge namjene. Kalaj (Sn) se retko upotrebljava kao tehnički čist metal. Cink (Zn) se praktično ne upotrebljava kao čist metal. otpornost na koroziju i velika masa. a solidan je provodnik električne struje. U danjašnje vreme se upotrebljava u akumulatorima. Očekivalo se da će cijene aluminijuma opadati tokom vremena. tegovima. Njegove osobine su: veoma dobra plastičnost. posle željeznih materijala najviše upotrebljava. Ove osobine mu i određuju primjenu. Konstrukcije od aluminijuma ili njegovih legura su mnogo lakše od čeličnih konstrukcija. Aluminijum se veoma mnogo upotrebljava kao osnovni materijal za izradu aluminijumskih legura. najčešće čelika. jer ima veoma dobru otpornost na koroziju.OBOJENI METALI I NJIHOVE LEGURE Aluminijum (Al) je metal koji se. Međutim. On se upotrebljava kao dodatni materijal za meko lemljenje. Aluminijum se. treba imati u vidu da se kalaj često upotrebljava kao komponenta za legure. ali se to nije desilo. Olovo (Pb) je ranije imalo češću primjenu kao tehnički čist metal. te tako ugroziti čelik. U nekim slučajevima se upotrebljava i za električne provodnike.

Postoje razne vrste mesinga. može biti i drugih legirajućih elemenata. U mesingu. s tim što cink nije glavni legirajući element.Mesing je legura bakra u kojoj je glavni legirajući element cink. ali se svi oni odlikuju dobrom korozionom postojanošću i solidnom čvrstoćom i tvrdoćom. Prema glavnom legirajućem elementu bronze se dijele na: kalajne bronze. Ove legure su takođe otporne na koroziju. Mehanizacija u poljoprivredi 11 . Bronza je legura bakra i legirajućih elemeneta. cijevi i za druge namjene. olovne bronze. Bronze se koriste za izradu kliznih ležajeva. aluminijumove bronze. pužne prenosnike i druge dijelove gdje su njegove osobine bitne. Mesing se u tehnici upotrebljava za cijevne armature. ali manje nego cinka. lako se liju i mogu se plastično deformisati. U tehnici se upotrebljava veliki broj raznih vrsta bronzi. berilijumove bronze itd.

Pored toga legure alumijuma se koriste za građevinske konstrukcije. teško topljive legure. super legure itd. litografske legure. a od legura namjenjenih za obradu deformisanjem opštepoznat je duralumnijum. Generalno.legure namenjene za obradu livenjem i . Savremene letjilice su nezamislive bez ovih legura. O legura nemjenjnih za obradu livenjem treba istaći poznatu leguru silumin. tvrde legure.legure namenjene za obradu deformisanjem. Mehanizacija u poljoprivredi 12 . lako topljive legure. klipove motora. Veliki je broj ostalih legura koji se koriste u tehnici: legure za ležajeve. niklove legure. aluminijumove legure se razvrstavaju u dve grupe: .Aluminijumove legure se odlikuju malom gustinom. odnosno malom masom dijelova izrađenih od ovih legura. razne dijelove komplikovanog oblika itd. lake legure na bazi titana.

NEMETALNI MATERIJALI • KERAMIČKI MATERIJALI • POLIMERNI MATERIJALI • KOMPOZITNI MATERIJALI • OSTALI MATERIJALI (STAKLO. ZAPTIVNI MATERIJALI. DRVO. KOŽA I DR) Mehanizacija u poljoprivredi 13 . TEKSTIL.

KONSTRUKCIONI MATERIJALI.GRAĐEVINARSTVO. SUPERTVRDI MATERIJALI Mehanizacija u poljoprivredi 14 . ALATNA KERAMIKA 6. • DOBRA HEMIJSKA STABILNOST. KERAMIČKI ABRAZIVNI MATERIJALI. • VISOKE TEMPERATURE TOPLJENJA. TVRDI METALI ZA REZNE ALATE. • TEHNIČKI KERAMIČKI MATERIJALI (TEHNIČKA KERAMIKA) – MAŠINSTVO I OSTALE TEHNIČKE PRIMJENE PODJELA 1.KERAMIČKI MATERIJALI • KERAMIČKI MATERIJALI SU NEORGANSKI MATERIJALI KOJI SE SASTOJE OD NEMETALNIH I METALNIH ELEMENATA VEZANIH PRETEŽNO JONSKIM I (ILI) KOVALENTNIM VEZAMA. • TRADICIONALNI KERAMIČKI MATERIJALI . 5. • KERAMIČKI MATERIJALI SU U OPŠTEM SLUČAJU TVRDI I KRTI SA MALOM ŽILAVOŠĆU I PLASTIČNIŠĆU. 2. VATROSTALNI KERAMIČKI MATERIJALI. 3. • DOBRI TOPLOTNI I ELEKTRIČNI IZOLATORI. 4.

RADNA KOLA SPECIJALNIH KOMPRESORA. VASIONSKA TEHNIKA. Mehanizacija u poljoprivredi 15 . UPOTREBA: DIJELOVI MOTORA.KERAMIČKI MATERIJALI KONSTRUKCIONI MATERIJALI IZRAĐUJU SE NA BAZI: ALUMINIJUM-OKSIDA. CIRKONIJUM-OKSIDA l SILICIJUM-KARBIDA... VISOKA TVRDOĆA I ČVRSTOĆA. NISKA ŽILAVOST. PROBLEM OBRADE I SPAJANJA SA METALOM.

AI2O3) I BAZNE (MgO.VASIONSKA TEHNIKA Mehanizacija u poljoprivredi 16 . DOBRE MEHANIČKE OSOBINE NA VISOKIM TEMPERATURAMA.KERAMIČKI MATERIJALI VATROSTALNI KERAMIČKI MATERIJALI VATROSTALNI KERAMIČKI MATERIJALI DIJELE SE NA: KISELE (SiO2. NISKA TOPLOTNA PROVODNOST. MASA ZA NABIJANJE I BRAŠNO UPOTREBA: IZOLACONI l VATROSTALNI MATERIJAL ZA LOŽIŠTA KOTLOVA I PEĆI. CaO I Cr2O3). OBLIK PROIZVODA: OPEKE.

. NAMJENA: ALATI ZA BRUŠENJE I POLIRANJE. GUMA. ČESTICE KERAMIKE GRUPIŠU SE POMOĆU VEZIVNIH SREDSTAVA. Mehanizacija u poljoprivredi 17 ..KERAMIČKI MATERIJALI KERAMIČKI ABRAZIVNI MATERIJALI TOPLJENI ALUMINIJUMOKSID I SILICIJUM-KARBID.2000 °C. VEZIVNA SREDSTVA: PEČENA KERAMIKA. ČESTICE IMAJU VEOMA OŠTRU I TVRDU IVICU (MIKROTVRDOĆA) TEMPERATURA UPOTREBE 900 . BRUSNE TRAKE I BRUSNI KAMEN. OBLICI PROIZVODA: BRUSNI PAPIR. ORGANSKE SMOLE.

A PONEKAD SE DODAJU U MANJIM KOLIČINAMA KARBIDI TITANA. OBLICI PROIZVODA: PLOČICE SA VEĆ FORMIRANOM REZNOM IVICIOM.REZNI ALAT ZA LIVENA GVOŽĐA I NEMETALE. OBLIKUJU SE SINTEROVANJEM.KERAMIČKI MATERIJALI TVRDI METALI ZA REZNE ALATE IZRAĐUJU SE OD FINO USITNJENIH TVRDIH ČESTICA (PRAHA) METALNIH KARBIDA VISOKE TEMPERATURE TOPLJENJA. VIŠE Co VEĆA SAVOJNA. 1) TVRDI METALI WC-Co . PORED UPOTREBE ZA ALATE KORISTI SE I ZA DRUGE NAMJENE GDJE SE TRAŽI DOBRA OTPORNOST NA HABANJE. KOBALT SE PRAKTIČNO NE RASTVARA U VOLFRAM-KARBIDU. TITAN-KARBID. TVRDOĆA NA POVIŠENIM TEMPERATURAMA ZAVISI OD KOLIČINE VEZIVA (Co) – ŠTO MANJE Co TO JE TVRDOĆA VEĆA. KAO VEZIVNO SREDSTVO NAJČEŠĆE SE KORISTI KOBALT (Co). RASTVORLJIVOST DO 1%. KOBALT POPUNJAVA MEĐUPROSTOR. Fe i Ni SE RASTVARAJU U VEĆOJ MERI U WC. A MANJA PRITISNA ČVRSTOĆA. TANTAL-KARBID – REZNI ALAT ZA ČELIK. A RIJETKO Ni I Fe. TANTALA I NIOBIJUMA. TiC SA VEZIVOM Ni IMA MANJU TVRDUĆU ALI DOBU DINAMIČKU OTPORNOST. 2) TVRDI METALI: WC. OTPORNOST NA KOROZIJU I OTPORNOST NA UDAR. OSNOVNI JE VOLFRAM-KARBID (WC). PLOČICE SE PRIČVRŠĆUJU TVRDIM LEMLJENJEM ILI MEHANIČKOM VEZOM. TVRDOĆA DO 93 HRA. Mehanizacija u poljoprivredi 18 .

Mehanizacija u poljoprivredi 19 . VISOKA OTPORNOST NA HABANJE. SUPERTVRDI MATERIJALI 1) DIJAMANT: PRIRODNI I VJEŠTAČKI NAJTVRĐI REZNI ALAT. 2) KUBNI BOR-NITRID .KERAMIČKI MATERIJALI ALATNA KERAMIKA VEOMA FINI PRAH ALUMINIJUM-OKSIDA. POSTUPKOM SINTEROVANJA. OBLIK PROIZVODA: PLOČICE (KAO KOD TVRDIH METALA). OBIČNO SE NANOSI NA PLOČICE TVRDOG METALA. HEMIJSKA OTPORNOST. SINTEROVANJE. OTPORNOST NA HABANJE. VISOKA TVRDOĆA. OVIM ALATIMA MOŽE SE ZAMJENITI OPERACIJA BRUŠENJA. DODAVANJE DRUGIH KERAMIČKIH MATERIJALA VEOMA MALO. DOBRE OSOBINE NA VISOKIM TEMPERATURAMA (DO 1300°).NAJTVRĐI POSLIJE DIJAMANTA. VISOKA TVRDOĆA.

PODJELA: 1)PLASTIKE 2)ELASTOMERI (GUME) PLASTIKE 1)TERMOPLASTI .POLIMERNI MATERIJALI „POLIMER„ . Mehanizacija u poljoprivredi 20 .VELIKI BROJ HEMIJSKI VEZANIH ORGANSKIH GRUPA. 2)TERM0REAKTIVNE PLASTIKE .MNOGO DIJELOVA ORGANSKI MATERIJALI .OBLIKOVANE U TRAJNI OBLIK HEMIJSKOM REAKCIJOM. MOGUĆE JE PONOVNO ZAGRIJVANJE I OBLIKOVANJE BEZ BITNIJIH PROMJENA OSOBINA.ZAGRIJVANJE RADI OBLIKOVANJA. NE MOGU SE PONOVO OBLIKOVATI.

POLIMERNI MATERIJALI TERMOPLASTI OPŠTE NAMENE: POLIETILEN (PE) . OBLAGANJE EL. PROVODNIKA. POLIPROPILEN. POLISTIROL ITD. POLIVINILHLORID (PVC) . BOCE. NEPROMOČIVA OBUĆA I ODEĆA ITD.REZERVOARI.NAMEŠTAJ. UNUTRAŠNJE OBLAGANJE VOZILA. Mehanizacija u poljoprivredi 21 . FOLIJE ITD.

HEMIJSKA REAKCIJA Mehanizacija u poljoprivredi 22 . KOMORE. ITD.POLIMERNI MATERIJALI TERMOPLASTI ZA TEHNIČKE NAMJENE: POLIAMID (NAJLON) . ELEKTROTEHNIKA I ELEKTRONIKA ITD. LEŽIŠTA. ROTORI PUMPI. TERMOPLASTIČNI POLIESTRI – REZERVOARI.ZUPČANICI BEZ PODMAZIVANJA. TERMOPLASTI SE MOGU DEFORMACIONO OJAČAVATI .

DOBRA ELEKTRIČNA IZOLACIONA SVOJSTVA.PRVI GLAVNI PLASTIČNI MATERIJAL KOJI JE NAŠAO PRIMJENU U INDUSTRIJI . NISKA CIJENA.POLIMERNI MATERIJALI TERMOREAKTIVNE PLASTIKE: -FENOLNE SMOLE . PRIMJENA: ELEKTROTEHNIKA. DOBRE MEHANIČKE OSOBINE. KOMPONENTE ZA KOČENJE NEMETALNI MATERIJALI -EPOKSIDNE SMOLE DOBRA OTPORNOST PREMA HEMIKALIJAMA. DOBRO PRIJANJANJE ZA DRUGE MATERIJALE. OTPORNOST NA POVIŠENIM TEMPERATURAMA.BAKELIT. PRIMJENA: PREVLAČENJE DRUGIH MATERIJALA RADI HEMIJSKE ZAŠTITE. Mehanizacija u poljoprivredi 23 . DOBRA ELEKTRIČNA I TERMIČKA SVOJSTVA (IZOLATOR). KOMPOZITNI MATERIJALI. ELEKTROTEHNIKA.

OVAJ SOK OČVRSNE I DOBIJE SE SIROVA GUMA (TVRD I NEELASTIČAN MATERIJAL). SLABIJA ELASTIČNOST NA NIŽIM TEMPERATURAMA. ŠIROK TEMPERATURSKI INTERVAL UPOTREBE (-100 DO 250°C). TOPLOTNI IZOLATOR.POLIMERNI MATERIJALI ELASTOMERI (GUMA) GLAVNA OSOBINA ELASTIČNOST. POVEĆANA OTPORNOST NA HEMIKALIJE.DOBIJANJE GUME OD SIROVE GUME (KORISTI SE SUMPOR I OLOVOKARBONAT). PRIRODNA GUMA MANJE OD 30% UKUPNE POTROŠNJE GUME. ULJE I SL. DOBIJA SE OD DRVETA HEVEA. U TEHNICI ZA ZAPTIVANJE I SL. NEDOSTATAK: APSORBOVANJE ORGANSKIH RASTVARAČA (BENZIN. Mehanizacija u poljoprivredi 24 .SILIKONSKE GUME (SILIKON). VULKANIZACIJA (1839. .NEOPREN. . JEFTINIJA OD PRIRODNE GUME ZA PNEUMATIKE. ZASJECA SE DRVO I SKUPLJA SE MLIJEČNI SOK LATEKS.) I BUBRENJE. SINTETIČKE GUME -STIREN-BUTADIJEN GUMA. Charles Goodyear) .

JEFTIN MATERIJAL OBLIK: KONCI. 3.NEKOLIKO HILJADA VLAKANA. DOMINANTNI SLUČAJ KOMPOZITNOG MATERIJALA JE KOMBINACIJA VLAKANA I OSNOVNOG MATERIJALA (OSNOVE ILI MATRICE). UPOREDNA SVOJSTVA U STANJU KONCA ZA VLAKNASTE OJAČIVAČE PLASTIKA Mehanizacija u poljoprivredi 25 . UŽAD . VLAKNA 1. OSOBINE: VISOKA ZATEZNA ČVRSTOĆA I MODUL ELASTIČNOSTI. VISOK MODUL ELASTIČNOSTI. OTPORNOST PREMA KOROZIJI I PROMJENAMA TEMPERATURE.KOMPOZITNI MATERIJALI SU MATERIJALI KOJl SE SASTOJE OD SMJEŠE ILI KOMBINACIJE DVA ILI VIŠE KONSTITUENATA KOJI SE RAZLIKUJU PO OBLIKU I HEMIJSKOM SASTAVU I KOJI SU PRAKTIČNO NERASTVORLJIVI JEDAN U DRUGOM. STAKLENA VLAKNA ZA OJAČAVANJE PLASTIČNIH SMOLA OSOBINE: DOBRE MEHANIČKE OSOBINE. OBLIK: VLAKNA 7 -10 μm. UGLJENIČNA VLAKNA ZA OJAČAVANJE PLASTIKE IZRAĐUJU SE IZ TEŠKIH UGLJOVODONIKA KARBONIZACIJOM (1000 -1500 °C) I GRAFITIZACIJOM (1800 °C).TRGOVAČKI NAZIV. KEVLAR . TKANINE 2. ARMIDNA VLAKNA ZA OJAČAVANJE PLASTIČNIH SMOLA AROMATČNA POLIAMIDNA VLAKNA. SNOPOVI. OSOBINE: NAJVIŠA ZATEZNA ČVRSTOĆA.

ČAMCI.. 3. PRESOVANJE I BRIZGANJE .SLIČNO KAO KOD TERMOPLASTA S TIM ŠTO SE VLAKNA POSTAVE U KALUP PRE PRESOVANJA ILI BRIZGANJA. ZATVORENI KALUPI: 1. 3. EPOKSIDNE SMOLE OJAČANE UGLJENIČNIM VLAKNIMA PRIMENA: LAKI NOSAČI VISOKE ČVRSTOĆE. POLIESTERSKE SMOLE OJAČANE STAKLENIM VLAKNIMA VISOK ODNOS ČVRSTOĆE PREMA GUSTINI. DOBRA OTPORNOST NA PROMJENE TEMPERATURE I KORZIJU.IZRADA CIJEVASTIH PROIZVODA..OSNOVE 1.POSTAVE SE TKANINE PA SE PREMAZUJU ILI NALIVAJU SMOLOM. OSTALI SPECIFlČNI POSTUPCI ZA IZRADU TRAKA I PROFILA Mehanizacija u poljoprivredi 26 . NAMOČENA VLAKNA SE NAMOTAVAJU NA CILINDAR-KALUP. RUČNO OBLIKOVANJE . VODONEPROPUSNOST PRIMENA: REZERVOARI.POSTAVE SE VLAKNA ILI TKANINA PA SE POMOĆU SPECIJALNOG PIŠTOLJA PRSKANJEM NANOSI SMOLA. POSTUPAK NAMOTAVANJA . PRSKANJEM . PLASTIKE OJAČANE ARMlDNIM VLAKNIMA UPOTREBA: SLIČNO KAO PRETHODNI KOMPOZIT OBLIKOVANJE OTVORENI KALUPI: 1. 2. VASIONSKA TEHNIKA. 2.MATRICE . DOBRA DIMENZIONALNA STABILNOST. GRAĐEVINARSTVO.

STAKLO KERAMIČKI PROIZVOD. MREŽASTA STRUKTURA TETRAEDARA KVARCA. VISOKA TVRDOĆA NA SOBNOJ TEMPERATURI. OTPORNOST NA KOROZIJU. STAKLO JE PROIZVOD KOJI SE DOBIJA OČVRŠĆAVANJEM BEZ KRISTALIZACIJE SiO2. Mehanizacija u poljoprivredi 27 . DODAVANJEM DRUGIH OKSIDA KORIGUJU SE OSOBINE. GLAVNE OSOBINE: PROZIRNOST.

VISOKA TEMPERATURA I VISOKI PRITISAK. PROIZVODI (ZA UPOTREBU U MAŠINSTVU): REZANA GRAĐA LISTOVI (DO 11 mm). U MAŠINSTVU SE MANJE UPOTREBLJAVA. LEŽAJEVI ITD). ANIZOTROPNOST OSOBINA.ZA OBLAGANJE I IZRADU ŠPERPLOČA ŠPERPLOČE I PANEL PLOČE . SLOJEVITO DRVO . VELIKI BROJ VRSTA DRVETA. DRVO SE ŠTITI UGLJENISANJEM.65-2 mm . FURNIR 0.) w = 8-9%.DRVO DRVO JE JEDAN OD NAJZNAČAJNIH TEHNIČKIH MATERIJALA. LIGNOSTON (PRESOVANO DRVO) OBIČNO BUKOVINA. LESONIT PLOČE . STRUGOTINE I SL. ZUČANICI I DRUGE NAMENE.PRESOVANJEM DRVENIH VLAKANACA. SPECIJALNI PREMAZ PROTIV POŽARA Mehanizacija u poljoprivredi 28 . GREDICE I GREDE. AVIONSKE ELISE. DASKE (DO 47 mm) I FOSNE (IZNAD 47 mm) a/b < 2: LETVICE. PARENJEM PREMAZIMA I BOJAMA.FURNIR SLEPLJEN POMOĆU BAKELTA ILI SL. SIROVO DRVO: IZNAD w = 40% ZA OPŠTU UPOTREBU: w = 13% ZA UPOTREBU PRI KOJOJ NE TREBA DA DOĐE DO PROMJENA DIMENZIJA I DEFORMACIJA (NAMEŠTAJ I SL.SMANJENJE ANIZOTROPNOSTI. DOBRE OSOBINE (ZUPČANICI. PLOČE-IVERICE SLIJEPLJIVANJEM KOMADIĆA DRVETA.

gume. Tekstil za tehničke potrebe izrađuje se od lana.Koža se koristi za izradu kaiševa. platna. Tekstilne tkanine koriste se za izradu traka za transportere. azbestnih materijala i dr. Mehanizacija u poljoprivredi 29 . ojačavanje kaiša. papira. kopči. konoplje i vještačkih materijala. Za zaptivanje se koriste i namazi koji naknadno oćvršćavaju (silikonska guma i razni hermetici). bakra. plastificirana platna za prekrivanje i sl. Zaptivači se izrađuju od plastike. luksuzno opremanje automobila i sl.

OSOBINE MATERIJALA FIZIČKE OSOBINE (gustina materijala. temperatura topljenja. ) HEMIJSKE OSOBINE (hemijska otpornost prema dejstvu korozije i hemijski afinitet prema drugima materijalima) MEHANIČKE TEHNOLOŠKE Mehanizacija u poljoprivredi 30 . koeficijent toplotnog širenja. električna i toplotna provodljivost. magnetne osobine i dr.

Zavisno od načina i smjera djelovanja vanjskih sila čvrstoća može biti: na zatezanje. na savijanje.MEHANIČKE OSOBINE MATERIJALA Čvrstoća materijala je otpor koji pruža materijal pri djelovanju spoljnih sila. smicanje. pritisak. U stručnim priručnicima i svakodnevnoj praksi kao karakteristika materijala najčešće se navodi njegova zatezna čvrstoća. Mehanizacija u poljoprivredi 31 . koje materijal može da izdrži. uvijanje i izvijanje. Zatezna čvrstoća je maksimalno opterećenje. po jedinici površine prvobitnog presjeka normalnog na silu zatezanja.

Elastičnost je osobina materijala da nakon prestanka djelovanja spoljašnih sila koje su izazvale određenu promjenu oblika i dimenzija primi ponovo svoj prvobitni oblik i dimenzije. Deformacija u materijalu koja nestaje kada prestanu da djeluju sile koje su je izazvale naziva se elastična deformacija. Mehanizacija u poljoprivredi 32 . Deformacija koja ostaje u materijalu i nakon prestanka opterećenja naziva se plastična deformacija. Naprezanje koje leži na granici elastičnosti i plastičnosti naziva se granica elastičnosti.

kažemo da su krti Tvrdoća materijala je otpor kojim se jedno tijelo suprostavlja prodiranju drugog tijela kroz njegovu površinu Koeficijent trenja. Za materijale koji ne posjeduju žilavost. Koeficijent trenja je neimenovan broj i kreće se od 0 do 1 Otpornost na habanje je sposobnost materijala da se opire habanju. Smjer joj je uvijek suprotan smjeru kretanja tijela.Plastičnost je svojstvo materijala da pod se dejstvom spoljnih sila trajno deformiše. Eksperimentalni putem je utvrđeno da je sila trenja proporcionalna normalnoj sili i koeficijentu trenja. razrušavanju površine ili promjeni dimenzije pod dejstvom sile trenja Mehanizacija u poljoprivredi 33 . kod kojih se prelom javlja skoro bez plastičnih deformacija. tj. a da pri tome ne nastupi kidanje ili lom materijala Žilavost materijala je otpor koji materijal pruža pri udarnom opterećenju. Na dodirnoj površini između dva tijela koja se relativno kreću jedno prema drugome javlja se sila trenja ili otpor trenja.

a da pri tome zavareni dijelovi zadovoljavaju uslove postavljene za taj stepen zavarljivosti Obrada rezanjem strugotine je osobina materijala da se može obrađivati rezanjem strugotine na alatnim mašinama uz minimalne troškove i dobar izgled površine Mehanizacija u poljoprivredi 34 . a nakon očvršćavanja da na površini odlivka obezbijede oštre konture reljefa kalupa Kovnost je osobina metala i legura da se mogu. da bude obezbijeđen njihov kontinuitet.TEHNOLOŠKE OSOBINE MATERIJALA Livkost podrazumijeva sposobnost metala i legura da u rastopljenom stanju pri livenju ispune šupljinu u kalupu. u većoj ili manjoj mjeri. oblikovati platičnom deformacijom Zavarljivost je sposobnost materijala da podvrgnut postupku zavarivanja ostvari takav spoj zavarenih dijelova.

karbonitriranje-cijanizaciju . osobine. termičku obradu možemo podijeliti na: .otpuštanje .nitriranje .žarenje .poboljšanje .normalizovanje .cementaciju . tj.termo-hemijsku obradu Kod čiste termičke obrade zagrijavanjem i hlađenjem dajemo materijalu željene osobine. kao i olakšavanje obradivost i(li) smanjivanje unutrašnjih napona nastalih predhodnom obradom.VRSTE TERMIČKE OBRADE Termičkom obradom mijenjamo materijalu mehaničke. fizičke i hemijske.čistu termičku obradu .kaljenje .starenje Kod termo-hemijske obrade difuzijom uvodimo metale ili nemetale u površinski sloj čime postižemo željene osobine. koji uvodimo difuzijom u površinski sloj na: . Ovo možemo postići na dva načina: bez promjene hemijskog sastava i sa promjenom hemijskog sastava površinskog sloja. Termo-hemijsku obradu možemo podijeliti prema elementu. Čistu termičku obradu možemo podijeliti na: .hromiranje Mehanizacija u poljoprivredi 35 .

ISPITIVANJE MATERIJALA Prema osobinama koja se utvrđuju. sva ispitivanja možemo podijeliti na: Hemijska Fizička Mehanička Tehnološka Strukturna Defektoskopska Prema načinu djelovanja opterećenja u toku ispitivanja sva ispitivanja možemo podijeliti na: Statička ispitivanja Dinamička ispitivanja Mehanizacija u poljoprivredi 36 .

statička ispitivanja mogu biti: Ispitivanje na zatezanje Ispitivanje na pritisak Ispitivanje na smicanje Ispitivanje na savijanje Ispitivanje na torziju U grupu statičkih ispitivanja spadaju i najvažnije metode ispitivanja tvrdoće: Ispitivanje tvrdoće po Brinelu Ispitivanje tvrdoće po Rokvelu Ispitivanje tvrdoće po Vikersu Mehanizacija u poljoprivredi 37 .Zavisno od vrste naprezanja koje izaziva opterećenje.

ISPITIVANJE MATERIJALA ZATEZANJEM Epruveta za ispitivanje (standardna) Mašina za ispitivanje zatezanjem-kidalica Mehanizacija u poljoprivredi 38 .

Dijagram naprezanje-izduženje Granica proporcionalnosti σpr Granica elastičnosti σe Modul elastičnosti E Granica razvlačenja σv Zatezna čvrstoća σm Mehanizacija u poljoprivredi 39 .

koja se utiskuje određenom silom u površinu predmeta. Mjerilo tvrdoće je veličina otiska koji ostavi kuglica u površini ispitivanog materijala. Tvrdoća po Brinelu se može izraziti: HB = F ⎡ kN ⎤ Dπh ⎢ cm 2 ⎥ ⎣ ⎦ Mehanizacija u poljoprivredi 40 .ISPITIVANJE TVRDOĆE Ispitivanje tvrdoće po Brinelu Za ispitivanje tvrdoće po Brinelu koristimo se utiskivačem u obliku čelične kuglice.

Po JUS-u standardizovana su dva postupka mjerenja tvrdoće po skali B (kuglica) i C (konus-na slici).002 Mehanizacija u poljoprivredi 41 . Kao utiskivač služe čelične kuglice odgovarajućeg prečnika ili dijamanstski konus sa uglom konusa 1200 i poluprečnikom zaobljenja r=0.2 mm.Ispitivanje tvrdoće po Rokvell-u Po Rokvelu mjerilo tvrdoće je dubina otiska koji ostavi specijalni utiskivač na koji djeluje određena sila. HRC = 100 − h3 − h1 0.

8544 2 d2 d Mehanizacija u poljoprivredi 42 . oštećenje površine je minimalno.Ispitivanje tvrdoće po Vikersu Ova metoda odlikuje se nizom preimućstava: mogu se ispitivati i najtvrđi materijali. može se odrediti tvrdoća tankih slojeva (cementirani. hromirani). može se odrediti tvrdoća pojedinih mikro-struktura koje ulaze u sastav legure HV = F ⋅ 2 sinα / 2 F =1. nitrirani.

Mehanizacija u poljoprivredi 43 .

Sa smanjenjem naprezanja povećava se broj promjena Na ponašanje materijala pri dinamičkom opterećenju utiče i dejstvo sile. Ispitivanje materijala pod dejstvom promjenljivog opterećenja naziva se ispitivanje zamarenjem Ispitivanje promjenljivim opterećenjem može da se izvodi zatezanjem. pritiskivanjem. savijanjem. sva dinamička opterećenja možemo podijeliti na: Promjenljiva Udarna Promjenljivo opterećenje je prikazano sinusoidom. poslije izvjesnog broja promjena opterećenja. dolazi poslije 5 do 10 promjena napona do loma. iako pri statičkom dejstvu istog takvog naprezanja ne bi došlo do bilo kakvih trajnih deformacija Broj promjena pri kome dolazi do loma zavisi od veličine napona i mijenja se u veoma širokim granicama. uvijanjem ili kombinovano 44 Mehanizacija u poljoprivredi . dolazi do loma. Ako su naprezanja velika. Pri tome se naponi sa nekom učestalošću mijenjaju između maksimuma i minimuma. Prema načinu dejstva.DINAMIČKO DEJSTVO SILE Mnogi mašinski dijelovi u toku rada su izloženi promijenljivom opterećenju (npr. elementi klipnog mehanizma) Ispitivanja pokazuju da pri promjenljivim naprezanjima.

Zona nasilnog loma je hrapava i ima sjajnu boju. uslijed zamora. Ovi naponi potiču od heterogenosti strukture materijala Naponi izazvani od spoljnih sila slažu se sa unutrašnjim naponima u pojedinim metalnim zrnima. zaostala šljaka.. zavarivanja. Vidljivi uzroci su greške u materijalu (gasni mjehurovi. Konstruktivni detalji (otvori. koorodirana mjesta.. žljebovi.ZAMOR MATERIJALA Posmatranjem preloma uslijed zamora mogu se uočiti dvije zone: zona nasilnog loma i zona uslijed zamora. Spajanjem pukotina u susjednim zrnima dolazi do širenja pukotine. kovanja. U trenutku kada pukotina. zavojnice. dolazi do nasilnog loma Mehanizacija u poljoprivredi 45 .. U metalnim zrnima koja imaju visoke unutrašnje napone spoljašnji naponi mogu izazvati takva naprezanja koja prelaze granicu jačine materijala na kidanja. a ova potpomaže prelom uslijed zamora Nevidljivi uzroci preloma uslijed zamora su posljedica unutrašnjih napona koji su uneseni u materijal prilikom livenja.. Sve ove greške i konstruktivni detalji su uzroci koji izazivaju koncentraciju naprezanja. dok zona uslijed zamora ima glatku površinu mat boje Uzroci preloma uslijed zamora mogu biti vidljivi i nevidljivi.) mogu biti uzroci preloma uslijed zamora. oštri prelazi. Uslijed toga javlja se pukotina koja se postepeno širi u metalnom zrnu i napada susjedno zrno. mikro pukotine) i površinske greške nastale u procesu obrade ili eksploatacije (zarezi.. udarena mjesta.. oslabi površinu poprečnog presjeka u tolikoj mjeri da u preostalom dijelu naponi porastu preko jačine materijala. pore.). termičke obrade.

Rezultati ispitivanja unose se u koordinatni sistem kod koga se na ordinatu nanosi napon a na apcisu broj promjena opterećenja. Unošenjem podataka u dijagram dobijamo tačke čijim spajanjem dobijamo kontinualnu liniju koja se zove Velerova kriva Mehanizacija u poljoprivredi 46 .6 za čelik. Broj epruveta zavisi od željene tačnosti. dok bi pri dinamičkom opterećenju. dok se kod drugih materijala kreće od 0. poslije izvjesnog broja promjena.ISPITIVANJE I PRIKAZIVANJE DINAMIČKE ČVRSTOĆE MATERIJALA Dinamička jačina materijala zavisi samo od gornjeg i donjeg napona. a ne zavisi od zakona promjene napona unutar toga intervala Naponi. isti po veličini pri statičkom opterećenju izazvali bi neznatne deformacije.4 do 0. Ispitivanje se izvodi na standardnim epruvetama.35 Dinamička čvrstoća određuje se ispitivanjem zamarenjem silama promjenljive vrijednosti. Smanjenjem opterećenja povećava se broj promjena do preloma.25 do 0. Svaka epruveta izlaže se različitom promjenljivom opterećenju i utvrđuje se broj promjena opterećenja do preloma. Pri slijedećem ispitivanju smanjuje se opterećenje. izazvali zamor i prelom usljed zamora materijala Ispitivanja su pokazala da se odnos između dinamičke čvrstoće materijala σD i zatezne čvrstoće σM kreće u granicama od 0.

koji se odnosi na više napone. Što je veći napon to je broj promjena opterećenja do preloma manji Drugi dio dijagrama predstavlja pravu liniju koja se asimptotski približava jednom naponu. prelomi dolaze pri manjem broju promjena.Na Velerovoj krivoj razlikujemo dva dijela: u prvom dijelu. Napon koji odgovara horizontalnom dijelu krive zove se dinamička čvrstoća materijala Dinamička čvrstoća materijala je najveći promjenljivi napon koji jedan materijal može da izdrži bez preloma i bez pojave nedozvoljenih deformacija Mehanizacija u poljoprivredi 47 .

2 . do preloma neće doći ni poslije beskonačnog broja promjena opterećenja Smitov dijagram ima primjenu samo do granice razvlačenja σo. Isprekidane linije do tačke b’ odgovaraju stvarnim naponima do preloma. a linija c-d-e-f linija donjeg graničnog napona. nanesene su vrijednosti srednjeg napona σsr Linija a-b-c zove se linija gornjeg graničnog napona. Linija c-d konstruiše se na osnovu simetričnosti u odnosu na liniju b-c i pravu pod ugloma od 450 koja prolazi kroz koordinatni početak Mehanizacija u poljoprivredi 48 . Ako naponi ostaju u području ograničenom linijama graničnih napona..2 i dobijena tačka c. pri kome ne dolazi do preloma ni poslije velikog broja promjena opterećenja. Zbog toga je povučena linija granice razvlačenja σo. Najpoznatiji dijagram dinamičke čvrstoće je Smitov dijagram Na apcisi i na pravoj liniji povučenoj kroz koordinatni početak pod uglom od 450.Na osnovu određene dinamičke čvrstoće konstruišu se dijagrami čvrstoće koji daju podatke o gornjem i donjem graničnom naponu.

METODE POVEĆANJE DINAMIČKE ČVRSTOĆE Na povećanje otpornosti materijala protiv zamora može se uticati na više načina: Pravilnim oblikovanjem i dimenzionisanjem dijelova kako bi se smanjila koncentracija naprezanja Sprečavanjem korozije Ojačavanjem površinskih slojeva Površinsko ojačavanje materijala možemo postići: Hladnim ojačavanjem Površinskim kaljenjem Nitriranjem Cementacijom Mehanizacija u poljoprivredi 49 .

Pri udaru epruveta je izložena savijanju. Najčešće se vrši na Šarpijevom klatnu Šarpijevo klatno Epruveta Mehanizacija u poljoprivredi 50 .ISPITIVANJE ŽILAVOSTI MATERIJALA PO ŠARPIJU Ispitivanje žilavosti materijala vrši se udarnim opterećenjem. Žilavost materijala ili čvrstoće na udar pri savijanju je utrošeni rad za lom epruvete sveden na jedinicu poprečnog presjeka epruvete ρ = N/A [J/m2] Za ispitivanje žilavosti materijala postoji više metoda. Epruveta određenog oblika i dimenzija lomi se jednim udarcem. Cilj ispitivanja je da se odredi sklonost materijala ka povećanju krtosti u toku eksploatacije.

odrediti njihov položaj.ISPITIVANJE MATERIJALA BEZ RAZARANJA (DEFEKTOSKOPIJA) Jedan od najvažnijih nedostataka ispitivanja razaranjem je oštećenje uzorka koji praktično postaje neupotrebljiv Drugi je da rezultati ispitivanja ne daju vjernu sliku o materijalu ugrađenom u konstrukciju. gasni mjehurovi.) Ovim ispitivanjem mogu se uočiti greške. veličina i priroda Ispitivanjem bez razaranja ne mogu se odrediti mehaničke osobine Defektoskopske metode možemo podijeliti ispitivanje: Ultrazvučnim talasima Prozračavanjem Elektromagnetnim talasima Penetrantima (kapilarnim) metodama Mehanizacija u poljoprivredi 51 . troska. već samo o uzorku Mora se posjedovati veoma skupa oprema za ispitivanje i uzorci se moraju fino obraditi Cilj ispitivanja materijala bez razaranja je da se u materijalu utvrdi greška i u unutrašnjosti (lunkeri. pukotine i dr.

samo što je moć prodiranja kroz čvrste materijale veća. Pri prolazu ultrazvuka iz jedne akustične sredine u drugu dolazi do djelimičnog odbijanja od granica tih sredina. Treperenje sa takvom učestalošću su neosjetljiva za čovječije uho. tada je odbojni ugao jednak upadnom. Ultrazvučni talasi koji padaju normalno na jednu površinu odbijaju se u suprotnom smjeru (nazad). a imaju veliku sposobnost prodiranja kroz čvrste. Brzina prostiranja ultrazvuka zavisi od vrste sredine. ugao odbijanja jednak je nuli. Ova osobina odbijanja i prelamanja ultrazvučnih talasa pri prolazu kroz dvije različite sredine služi za utvrđivanje grešaka unutar materijala i gotovih proizvoda. tj. Mehanizacija u poljoprivredi 52 . Znači ultrazvučni talasi se ponašaju isto kao i svjetlosni zraci. Ultrazvuk se koristi za ispitivanje grešaka u čvrstim materijalima (najbolji rezultati se postižu kod čelika i aluminija). pa i više. a u prvom redu od elastičnih svojstava te sredine i njene gustine. tečne i gasovite materije.ISPITIVANJE ULTRAZVUČNIM TALASIMA Ultrazvuk je treperenje materijalne sredine sa učestalošću od 20 000 Hz. a djelimičnog prolaza sa izvjesnim prelamanjem. Ako ultrazvučni talasi padaju pod nekim uglom na površinu.

dok kod materijala sa greškom dolazi do odbijanja ultrazvučnih talasa i smanjenja intenziteta Mehanizacija u poljoprivredi 53 . i to: . 4-greška Kroz homogeni materijal ultrazvučni talasi prolaze bez smetnji.metodom prolaza . 3-prijemena sonda.Defektoskopska ispitivanja pomoću ultrazvuka mogu se obavljati na tri načina.metodom odbijanja (eho) .metodom rezonance Shema ispitivanja ultrazvukom prolaznom metodom: 1-predajna sonda. 2-predmet.

Generator impulsa emituje ultrazvučne talase koji se preko predajne sonde G1 prenose kroz materijal. Ultrazvučni talasi, prolazeći kroz materijal, nailaze na različite prepreke i poslije odbijanja dolaze u prijemnu sondu G2. Iz prijemne sonde ultrazvučni talasi dolaze u pojačivač, a odatle u osciloskopski indikator gdje se registruju na ekranu. Predajna sonda daje uzak snop ultrazvučnih talasa koji nailazeći na različite gustine imaju različito odbijanje. Tako talas 1, koji se odbija od površine predmeta na ulazu u predmet, registruje se na mjestu 1 na ekranu, a zrak 3 koji se odbija na mjestu izlaza iz materijala, označen je na ekranu sa 3. Svi ostali zraci koji se odbijaju unutar materijala biće registrovani u intervalu od 1 do 3. Talas 2 koji na prolazu kroz materijal nailazi na grešku. Odbija se i dolazi u prijemnu sondu prije talasa 3 koji se odbija od donje površine predmeta.

Shema impulsnog defektoskopa-eho metoda
Mehanizacija u poljoprivredi

54

Na ekranu se nalazi skala koja nam omogućava očitavanje dubine na kojoj se nalazi greška. Da bi se odredila dubina greške, ultrazvuk se šalje u materijal periodično, a ne kontinualno. Pomoću ultrazvuka nije moguće tačno odrediti prirodu greške (troska, pukotina, gasni mjehur i dr.)

Očitavanje dubine greške
Mehanizacija u poljoprivredi

55

ISPITIVANJE PROZRAČAVANJEM
Ispitivanje prozračavanjem vrši se pomoću elektromagnetnih talasa, koji imaju malu talasnu dužinu a veliku učestalost. Ovi talasi su sposobni da prodiru kroz čvrste materijale, djeluju na film, joniziraju neke gasove i izazivaju fluorescenciju nekih materijala. Na pravac kretanja ovih zraka nemaju uticaja ni magnetna ni električna polja, što znači da oni nisu nosioci električnog naboja. Najčešće se primjenjuju X-zraci ili rendgen zraci i γzraci. Ovi zraci imaju slijedeće karakteristike:

energija zraka se smanjuje pri prolazu kroz materije, (što je veća gustina materije time se više smanjuje energija), sposobni su izazivati fotohemijske reakcije, što omogućava da se registruje greška unutar materijala, sposobni su da izazivaju fluorescenciju nekih materijala, npr., ZnS, CaWO4,CdS i druge. Ovo svojstvo omogućava vizuelno posmatranje kvaliteta materijala na ekranu, sposobni su da joniziraju gasove i imaju štetno dejstvo na žive organizme.

Mehanizacija u poljoprivredi

56

Specijalni film na kome je emulzija nanesena sa obje strane. Što je gustina materijala manja. pukotina itd.Pošto ovi znaci imaju štetno dejstvo na žive organizme. Mogu biti: fluorescentne ili slane folije i olovne folije Kad fluorescentnih ili slanih folija.). Zahvaljujući različitoj apsorpciji imamo različito ozračenje filma postavljenog iza ispitivanog materijala. kao npr. pa će i osvjetljenje filma biti ravnomjerno. Da bi povećali intenzitet zračenja na film. koje pod dejstvom zračenja počinju emitovanje svjetlosti. bez greške. troska. Ovo dopunsko zračenje djeluje na film i na taj način dobijamo sliku boljeg kvaliteta. Jedan od veoma efikasnih načina zaštite od zračenja je udaljavanje od izvora ovih zraka. tj. na tankoj podlozi nanesene su fluorescentne materije. Gajger-Milerovim brojačem. Za otkrivanje i registraciju grešaka u materijalima pomoću X –zraka i γ-zraka koristimo se sljedećim metodama: fotografski metod fluorescentni metod i metod jonizacije Najčešće se koristimo fotografskim metodama. a sa druge se vrši prozračavanje. postavlja se sa jedne strane predmeta. moraju se preduzeti posebne mjere zaštite na radu sa X-zracima i γ-zracima. to će više zraka proći kroz predmet i imaćemo veće zacrnjenje filma. Pri prolazu ovih zraka kroz nehomogeni materijal dolazi do različite apsorpcije. pošto intenzitet zračenja opada sa kvadratom rastojanja. Da bi smo otkrili prisustvo ovog zračenja. tada će izlazni snop zraka imati isti intenzitet. Mehanizacija u poljoprivredi 57 . od njene gustine imaćemo veće ili manje zacrnjenje filma. tj. koristimo se folijama za pojačanje. Ako je ispitivani materijal homogen. koristimo se raznim detektorima zračenja. Zavisno od prirode grešaka (gasni mjehur.

Pod dejstvom X.1 do 0. X-zraci. Metod jonizacije zasnovan je na osobini X-zraka da izazivaju jonizaciju gasova. dolazi do emitovanja elektrona koji dejstvuju na film. a ispitivanje γ-zracima.25 mm. Uzimaju se olovne folije debljine 0. poslije prolaza kroz ispitivani materijal. Prolaskom X-zraka kroz gas dolazi do djelimične apsorpcije i pojave fotoelektrona koji se mogu registrovati u jonizacionim komorama. Fluorescentnim metodom se koristimo za neposredno posmatranje predmeta na fluorescentnom ekranu. Ispitivanje X-zracima naziva se rendegenografija. padaju na ekran sa kojeg se slika reflektuje na ogledalo za posmatranje. Mehanizacija u poljoprivredi 58 . Ovom metodom moguće je posmatrati manje površine predmeta a postižu se veoma dobri rezultati.i γ-zraka na olovne folije. gamagrafija.Olovne folije imaju slabiji efekat.

Mehanizacija u poljoprivredi 59 . vrlo male talasne dužine.ISPITIVANJE RENDGENSKIM ZRACIMA Rendgenski ili X-zraci su jedan od vidova elektromagnetnih talasa. a veoma velike učestanosti. Na slici prikazana je shema ispitivanja pomoću rendgenskih zraka. Rendgenski zraci se dobijaju u rendgenskim cijevima.

i povaćava zacrnjenje filma. Na mjestima gdje je gustina manja (troska. Pod intezitetom zračenja X-zraka podrazumijevamo količinu energije koja u jednoj sekundi prođe kroz površinu od 1 cm2. Pošto materijali imaju različitu gustinu. Dijagram intenziteta zračenja (11). a samo neznatnim dijelom. Unutar cijevi vlada vakum 10-5 do 10-6 Pa. dajući jače ili slabije zacrnjenje. gasni mjehur. takođe zavisi od gustine materije. u energiju X-zraka. Izvor napajanja (1) zagrijava katodu do usijanja kada postaje sposobna da emituje elektrone.U cijevi su smještene katoda (2) i anoda (5). Katoda je izrađena od volframa a anoda od bakra. Na vrhu anode smještena je volframova pločica (6). X-zraci se kroz zaslon (7) usmjeravaju na površinu predmeta (8) prolaze kroz predmet i padaju na film (9). 60 Mehanizacija u poljoprivredi . Ukupna energija kojom raspolaže elektron u trenutku udara u anodu. Veličina zacrnjenja zavisi od intenziteta zračenja na izlazu iz ispitivanog materijala. Elektroni velikom brzinom bombarduju anodu pri čemu izazivaju njeno zagrijavanje i oslobađanje X-zraka. Između katode i anode vlada veoma visok napon koji ostvaruje visoko-naponski transformator (4).) smanjuje se moć apsorpsije X-zraka. najvećim dijelom pretvara se u toplotu. iza filma se postavlja olovna ploča (10) koja apsorbuje X-zrake. S obzirom da rendgenski zraci djeluju štetno na žive organizme i da bi se izbjegla sekundarna zračenja. Zbog velike razlike napona na katodi i anodi dolazi do velikog ubrzanja elektrona. to će i različito apsorbovati X-zrake. pukotina itd. oko 0.1%.

kao što su: odlivci.39⋅1010 godina. Tako. Ispitivanje se sastoji od ozračavanja predmeta iza kojeg se postavlja film. za iridijum (77Ir92) svega 74 dana.60) ⋅ 1010 Hz. ovi talasi imaju svojstvo da prodiru kroz čvrste materije u većoj mjeri nego rendgenski zraci. Princip je sličan kao i pri ispitivanju s rendgen zracima. Vremenski interval u kome se raspada polovina atoma naziva se periodom poluraspada. rezervoari itd. Gama zračenje se ne može regulisati izvana i ono je konstantno za određeni period vremena koji je različit za različite elemente. Period poluraspada za razne radioaktivne elemente se mjenja u veoma širokim granicama.25 do 0. za torijum (90To232) je 1.ISPITIVANJE GAMA ZRACIMA Ovo ispitivanja imaju za cilj otkrivanje grešaka u unutrašnjosti predmeta. Gama zraci nastaju spontanim raspadanjem prirodnih radioaktivnih elemenata ili vještačkih radioaktivnih izotopa. zavareni spojevi. za radijum (88Ra226) iznosi 1590 godina. na kojem dobijamo sliku unutrašnjosti predmeta. Zahvaljujući maloj talasnoj dužini a veoma velikoj učestalosti (0. otkivci. npr. Mehanizacija u poljoprivredi 61 .

Na slici dole prikazane su sheme prozračavanja pomoću gama zraka. Mehanizacija u poljoprivredi 62 . koja apsorbuje zrake koji prolaze kroz predmet i kroz film. Radioaktivni elemenat (2) smješten je u komoru (1) i kroz koničan otvor emituje gama zrake. koji padaju na površinu predmeta (4). da bi se izbjegla sekundarna zračenja. Zavisno od gustine predmeta imaćemo veće ili manje zacrnjenje slike. Prolazeći kroz predmet zraci prolaze i kroz film (5).Na slici prikazana je shema ispitivanja pomoću gama zraka. Iza filma postavljena je olovna ploča.

Da bi se pravilno odredila veličina greške. površina predmeta se posipa feromagnetnim prahom pomješanim sa transformatorskim uljem ili petrolejem. Kad silnice naiđu na neki defekt savijaju se oko njega i obrazuju magnetno polje rasipanja. a da bi greška bila uočljiva. U toku ispitivanja magnetišu se predmeti kod kojih je zaostali magnetizam nedovoljan da se izvede ispitivanje i predmeti velikih dimenzija i složenog oblika. Veličina rasipanja i skretanja silnica zavisi od dimenzija i dubine efekta. Pri magnetnim ispitivanjima. Magnetni prah je crni magnetit Fe2O3.MAGNETNA ISPITIVANJA Magnetnim ispitivanjima utvrđujemo greške na površini ili neposredno ispod površine predmeta. kao i od pravca prostiranja defekta u odnosu na magnetne silnice. kada se nađu u magnetnim polju. Na taj način mjesto greške postaje uočljivo. kao što su: željezo. U izvjesnim slučajevima uzimaju se obojene suspenzije i fluoroscentne magnetne suspenzije. Najveće odstupanje nastaje kad greška stoji normalno na pravac magnetnih silnica. predmeti se prvo namagnetišu (a kod predmeta jedne dimenzije samo jedan dio). Tamo gdje magnetne silnice skreću. orijentišu se u pravcu silnica. Mogu se ispitivati samo magnetični materijali. Namagnetisavanje predmeta može se izvoditi prije ili u toku ispitivanja. Aparati kojima se vrše magnetna ispitivanja nazivaju se ferofluks ili magnetofluks aparati. niskolegirani i neki legirani čelici. ugljenični. nikl. kobalt. U homogenom predmetu magnetne silnice su prave linije. u praksi se ispitivanje izvodi u dva međusobno normalna pravca. S obzirom da su magnetne silnice nevidljive. Poslije završenog ispitivanja namagnetisani dijelovi se moraju razmagnetisati. čije svijetleće čestice olakšavaju kontrolu na teško pristupačnim mjestima. Magnetna ispitivanja zasnovana su na rasipanju magnetnog polja iznad defektnog mjesta u predmetu. Feromagnetne čestice. Mehanizacija u poljoprivredi 63 . Predmeti koji se ponašaju kao meki magneti ispituju se u polju jakog elektromagneta. Razmagnetisanje predmeta vrši se u posebnim aparatima ili je u ferofluks aparatu ugrađen poseban uređaj za demagnetizaciju. Prije ispitivanja magnetišu se oni predmeti kod kojih je zaostali magnetizam dovoljan da omogući ispitivanje. dolazi do njenog grupisanja i skupljanja feromagnetnog praha.

ISPITIVANJE PENETRANTNIM METODAMA Penetrantne (kapilarne) metode primjenjuju se pri određivanju površinskih grešaka. zarezi. To su takve tečnosti koje kad se osvijetle ultra-ljubičastom svjetlošću imaju svojstvo emitovanja sopstvene svjetlosti. kao što su naprsline. Mehanizacija u poljoprivredi 64 . U novije vrijeme se radi prskanjem. Poslije brisanja viška tečnosti sa površine. a zatim urone u posudu sa fluorescentnom tečnošću i drže nekoliko minuta ili se tečnost nanosi pomoću kista na površinu predmeta.01 mm. Mogu se konstatovati greške čija je širina veća od 0. a hlađenjem dolazi do skupljanja pukotine i istiskivanja ulja na površinu. Ove metode su zasnovane na primjeni kapilarnih sila. Fluorescentna ispitivanja takođa su zasnovana na primjeni kapilarnih sila.001 mm i dublje od 0. Kod ispitivanja petrolejom ili uljem predmeti se urone u vrući petrolej ili ulje i drže izvjesno vrijeme. Na površini se pojavljuju mrlje i mjesto gdje se nalazi greška postaje uočljivo. Prije ispitivanja predmeti se dobro očiste od svih nečistoća. Pod uticajem kapilarnih sila dolazi do prodiranja tečnosti u sitne pore i pukotine. pore i slično. avionsko itd. Za ispitivanje se uzimaju fluorescentne tečnosti. Svojstva fluorescencije imaju mnoga mineralna ulja kao: transfomatorsko. Najčešća su sljedeća ispitivanja: ispitivanje petrolejom ili uljem ispitivanje fluorescentnim tečnostima i ispitivanje obojenim tekućinama. Ova sposobnost materija naziva se fluorescencija. Predmeti koji se ispituju prethodno se dobro očiste od svih nečistoća.

Fluorescentna tečnost se nanosi sa jedne strane a osvetljavanje sa druge. Princip rada je potpuno isti kao i kod prethodnih metoda. silicijum oksid itd. a pri osvjetljavanju sa ultra-ljubičastom svjetlošću dolazi do fluorescencije. Najveću primjenu našlo je ispitivanje obojenim tečnostima. a djelimično prodire i u pukotine. Pri ispitivanju zavarenih spojeva od kojih se zahtijeva nepropustivost za tečnosti i gasove koristi se fluorescentni metod. Postupak fluorescentnog ispitivanja prikazan je na slici dole. kao. npr. Ako je šav porozan. Predmeti se unose u zamračenu prostoriju i osvjetljavaju ultra-ljubičastom svjetlošću. Prašak izvlači na površinu fluorescentnu tečnost. Mjesta na kojima se zadržala fluorescentna tečnost počinju da svijetle.Poslije toga predmeti se peru mlazom hladne vode. Osušene površine se posipaju prahom koji ima veliku moć apsorpcije. tako da se zadržava samo na ovlaženim mjestima. a zatim suše u struji toplog vazduha. Prema veličini greške imamo jaču ili slabiju fluorescentnu svjetlost. magnezijum oksid. Prednost ove metode je što se greška može otkriti i pri dnevnom osvetljenju. Suhi prašak se sa površine predmeta uklanja strujom vazduha ili lakim udarcima po predmetu. tada će fluorescentna tečnost proći kroz pore. Mehanizacija u poljoprivredi 65 .

METODE MJERENJA NAPONSKODEFORMACIONIH STANJA 66 .

zatim nanesemo tenzometar i izmjerimo naprezanje Osnovne prednosti niska cijena i jednostavnost Mehanizacija u poljoprivredi 67 .ODREĐIVANJE PRAVCA GLAVNIH NAPREZANJA -METOD KRTIH LAKOVA- Specijalni lak se nanese na konstrukciju i pusti da se osuši. zatim se konstrukcija optereti Kada izduženje pređe određenu granicu lak prska po linijama normalnim na pravac izduženja.

a to je veza koja omogućava da se sračuna izduženje provodnika na osnovu poznatog podatka za k-faktor trake i izmjerene promjene otpora ΔR. kada je poznat prvobitni otpor R 1 ΔR ε= k R Mehanizacija u poljoprivredi 68 . otpor bakrene ili žice od gvožđa mijenja kada se žica izdužuje. Tom prilikom on je upotrebio Wheatstonov most i galvanometar kao instrumenat Jednačina daje ono što je za tenziometrisanje od osnovnog interesa.MJERNE TRAKE Lord Kelvin je dokazao da se el.