You are on page 1of 3

36 Poljoprivredni glasnik 6/2010.

Autor teksta i fotografija: Marija Hajdić

Uzgoj bonsai tršlje


BOTANIČKA OBILJEŽJA
Tršlja lat. Pistacia lentiscus je zimzeleni grm ili nisko drvo koji možemo naći na degradiranim
površinama eumediteranskog i submediteranskog područja. Pa tako u Hrvatskoj raste na otocima i
priobalju kao sastavni do makije i gariga. Uspijeva i na lošijim skeletnim tlima. Dobro podnosi sušu,
zasjenu, visoke temperature i posolicu. Ima dobro razvijen korijenov sustav, koji prodire duboko u
skeletnoj podlozi, gdje se tršlja može razviti u nisko drvo.
Lišće tršlje je neparno perasto sa 3-5 pari listića, koji se nalaze na peteljci koja s listovima zimi dobije
tamnocrvenu boju, što joj posebno daje na zanimljivosti u bonsai kulturi. Listovi imaju karakteri-
stičan miris. Cvijet je tamnocrvena zbijena resa koja cvjeta početkom proljeća. Biljka je dvodomna,
dakle jedna biljka nosi ili muške ili ženske cvjetove, pa ukoliko je uzgajate u vrtu u bonsai kulturi o
tome treba voditi računa radi oprašivanja, ukoliko želite osigurati plodove na bonsai stablu. Plod je
crvenkasta mala koštunica koja sazrijevanjem postaje crna.

Lišće tršlje Cvijet tršlje

ZANIMLJIVOSTI VRSTE
Stablo ima smolu tzv. mastiks koji spada u jedan on najstarijih balzama kojeg su koristili grci i
rimljani još 400 g. pr. n. e., a bio je poznat i u Egiptu u vrijeme faraona. U Bibliji se spominje pod
imenom bakha. Smola se iz tršlje dobivala zarezivanjem kore, a zatim bi se sušila na suncu. Najcje-
njenija dolazi sa grčkog otoka Kirosa, gdje raste poseban varijetet koji daje veću količinu smole. Za
vrijeme Otomanskog carstva kvalitetan mastiks je dosezao cijenu zlata. Mastiks se stoljećima koristio
kao lijek protiv raznih oboljenja, za osvježavanje daha, kod gingivititisa, protiv želudčanih i dišnih
tegoba. U novije vrijeme počinje se upotrebljavati eterično ulje tršlje (aromaterapija) kao jedan od
najboljih venetonika.
Poljoprivredni glasnik 6/2010. 37

UZGOJ U BONSAI KULTURI


Tršlja odlično reagira na orezivanje, tijekom sezone rasta obilno izbacuje nove izbojke, što je čini izu-
zetno pogodnom biljkom za oblikovanje u bonsai. Orezivanjem je lako postići zgušnjavanje krošnje
i razgranjenost, dok je za detaljnije i finije oblikovanje strukture krošnje potrebno ožicavati grane i
postavljati ih u pravilne pozicije, što je inače jedan od osnovnih načina pravilnog formiranja krošnje.
Tehnika ne predstavlja nikakav stres za biljku, niti je oštećuje. Neko vrijeme žica ostaje na granama, a
kada one zadrže svoj položaj žica se uklanja. Tršlja također izbacuje nove izbojke na starim granama
i deblu, pa ukoliko na nekom mjestu nedostaje grana, postoji velika mogućnost njena naknadna
uzgoja. Grane brzo debljaju.

BONSAI TRŠLJA – prvi primjer


Godine 2008. je započeo uzgoj ovog stabalca kao bonsai. Oblik dvostruko deblo od kojih je ono
deblje spiralno zavinuto. U spiralu je zavinut mrtvi i suhi dio debla.

travanj 2008.g. – početak uzgoja, u godinama koje predstoje tek treba formirati svibanj 2009.g. – u drugoj sezoni rasta
krošnju

ožujak 2010.g. – tršlja je iz drvene kašete presađena u bonsai posudu studeni 2010.g. – izgled danas
38 Poljoprivredni glasnik 6/2010.

BONSAI TRŠLJA – drugi primjer


Ovo stablo je u uzgoju od prošle godine. Također je dvostruko deblo. Starosti je oko 100 godina. Ima puno dramatičniji pokret debla i daje
dojam stabla izloženog teškim vremenskim uvjetima.

travanj 2009.g. – početak uzgoja, stablo s jedne strane (gore


lijevo)
travanj 2009.g. – početak uzgoja, stablo s druge strane (gore
desno)
listopad 2010.g. – raščešljavanje korijena radi presađivanja
(sredina lijevo)
listopad 2010.g. – sadnja u bonsai posudu (sredina desno)
studeni 2010.g. – izgled danas (dolje lijevo)

Pogledajte web adresa autora: www.animabonsai.com

You might also like