# Skripta iz matematike

Kristina Perdić

‘Anura’ obrt za poduke
Strossmayerova 1a, Osijek
www.anura.hr e-mail: matematika@anura.hr, anura@anura.hr mob. 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

‘Anura’ obrt za poduke www.anura.hr - matematika@anura.hr Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Sadržaj ......................................................................................................................................................................................... 2 Brojevi ......................................................................................................................................................................................... 4 Realni brojevi ...................................................................................................................................................................... 4 Kompleksni brojevi .......................................................................................................................................................... 4 Intervali ................................................................................................................................................................................. 5 Okolina .............................................................................................................................................................................. 6 Supremum i infimum ................................................................................................................................................. 6 Apsolutna vrijednost realnog broja .................................................................................................................... 6 Binomna formula .............................................................................................................................................................. 7 Matematička indukcija ................................................................................................................................................... 9 Funkcije.................................................................................................................................................................................... 10 Pojam funkcije ................................................................................................................................................................. 10 Kompozicija funkcija ............................................................................................................................................... 10 Inverzna funkcija (injekcija, surjekcija i bijekcija) ................................................................................... 10 Svojstva funkcije ........................................................................................................................................................ 11 Grafičko prikazivanje funkcije ................................................................................................................................. 12 Elementarne funkcije ................................................................................................................................................... 12 Opća potencija ............................................................................................................................................................ 13 Polinomi ........................................................................................................................................................................ 14 Eksponencijalna funkcija....................................................................................................................................... 15 Logaritamska funkcija ............................................................................................................................................ 17 Trigonometrijske funkcije .................................................................................................................................... 18 Ciklometrijske funkcije .......................................................................................................................................... 21 Nizovi realnih brojeva ...................................................................................................................................................... 24 Pojam niza ......................................................................................................................................................................... 24 Aritmetički niz ............................................................................................................................................................ 24 Geometrijski niz ......................................................................................................................................................... 24 Harmonijski niz .......................................................................................................................................................... 25 Limes niza realnih brojeva ........................................................................................................................................ 25 Redovi realnih brojeva ..................................................................................................................................................... 27 Pojam reda ........................................................................................................................................................................ 27 Kriteriji konvergencije................................................................................................................................................. 27 Poredbeni kriterij ..................................................................................................................................................... 27 D'Alembertov kriterij .............................................................................................................................................. 28 Cauchyjev kriterij ...................................................................................................................................................... 28 Limes funkcije ....................................................................................................................................................................... 29 Pravila za limese ............................................................................................................................................................. 29 Neki važni limesi ............................................................................................................................................................ 30 Asimptote funkcije......................................................................................................................................................... 30 Neprekidnost funkcije ................................................................................................................................................. 30 Derivacije ................................................................................................................................................................................ 31 Deriviranje realnih funkcija ...................................................................................................................................... 32 Derivacije elementarnih funkcija ........................................................................................................................... 33 Derivacije višeg reda .................................................................................................................................................... 33 Osnovni teoremi diferencijalnog računa ............................................................................................................ 33 Primjena derivacija ....................................................................................................................................................... 34

‘Anura’ obrt za poduke www.anura.hr - matematika@anura.hr Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269 Monotonost i derivacija ......................................................................................................................................... 34 Lokalni ekstremi........................................................................................................................................................ 34 Konveksne funkcije i derivacija ......................................................................................................................... 34 L'Hospitalovo pravilo .............................................................................................................................................. 35 Ispitivanje tijeka funkcije ...................................................................................................................................... 35 Integrali ................................................................................................................................................................................... 36 Neodređeni integrali .................................................................................................................................................... 36 Tablica neodređenih integrala................................................................................................................................. 36 Svojstva integrala ........................................................................................................................................................... 37 Metode integracije ......................................................................................................................................................... 37 Financijska matematika ................................................................................................................................................... 38 Postotni račun.................................................................................................................................................................. 38 Kamate ................................................................................................................................................................................ 39 Jednostavni kamatni račun........................................................................................................................................ 39 Složeni kamatni račun ................................................................................................................................................. 40 Konformna i relativna kamatna stopa ............................................................................................................ 41 Potrošački kredit ............................................................................................................................................................ 42 Otplata zajma ................................................................................................................................................................... 44 Otplata zajma jednakim periodičnim anuitetima ...................................................................................... 44 Otplata zajma proizvoljnim anuitetima ........................................................................................................... 45 Plan otplate zajma .................................................................................................................................................... 46 Konačna i sadašnja vrijednost jednakih uplata ........................................................................................... 46 Renta .................................................................................................................................................................................... 47 Prenumerando renta ............................................................................................................................................... 47 Postnumerando renta ............................................................................................................................................. 48 Vječna renta ...................................................................................................................................................................... 48 Matrice ..................................................................................................................................................................................... 50 Vrste matrica .................................................................................................................................................................... 50 Operacije s matricama ................................................................................................................................................. 51 Gaussova metoda za invertiranje matrice.......................................................................................................... 51 Rang matrice .................................................................................................................................................................... 52 Sustav linearnih algebarskih jednadžbi .............................................................................................................. 52 Determinanta ................................................................................................................................................................... 52 Još neka pravila i formule za računanje ................................................................................................................... 54 Neki primjeri pitanja s usmenog dijela ispita ........................................................................................................ 56 Literatura ................................................................................................................................................................................ 57

‘Anura’ obrt za poduke www.anura.hr - matematika@anura.hr Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269

Brojevi
Sve brojeve možemo podijeliti na: 1. Realne brojeve 2. Kompleksne brojeve

Realni brojevi
Skup realnih brojeva označavamo slovom R. Skup R sastoji se od racionalnih (skup Q) i iracionalnih (skup I) brojeva (R=QUI). U skup racionalnih brojeva ubrajamo: a. Skup prirodnih brojeva N (1,2,3,....) b. Skup cijelih brojeva Z (...-3,-2,-1,0,1,2,3,....) c. Decimalne razlomke s konačnim brojem znamenki (npr. 163/100=1.63) i beskonačne periodične razlomke (npr. 7/22=0.3181818181818...) gdje su brojnik i nazivnik iz skupa cijelih brojeva Z i nazivnik je različit od nule Svi ostali brojevi iz skupa R, koji nisu racionalni, nazivaju se iracionalni. Skup iracionalnih brojeva I sadrži skup neperiodičnih decimalnih razlomaka s beskonačno mnogo znamenki. To su npr. : = 1.414213562.... log2 = 0,30103.... π = 3,14159.... e = 2,71828....

Kompleksni brojevi
Kompleksne brojeve dobijemo ako ‘pokušamo’ izvaditi drugi korijen iz negativnog broja. Bilo koji broj kvadriran daje pozitivno rješenje te se stoga uvodi i i naziva se imaginarna jedinica ( ).

C - skup kompleksnih brojeva - kompleksni broj (opći oblik kompleksnog broja) – oznaka za kompleksni broj - realni dio, označavamo ga s Re z - imaginarni dio, označavamo ga s Im z - imaginarna jedinica ( ili ) i jednaki su samo u Brojevi 4 Jednakost kompleksnih brojeva: Dva kompleksna broja slučaju kada vrijedi i . Zbrajanje kompleksnih brojeva:

‘Anura’ obrt za poduke www.anura.hr - matematika@anura.hr Tina 098-184-3163, 091-733-1635, 095-528-7269 Množenje kompleksnih brojeva: dva kompleksna broja množimo kao dva binoma („svaki sa svakim“):
Primjer kompleksnog broja:

1,2 1,2

uvodimo imaginarnu jedinicu

 ovo je kompleksni (imaginarni) broj

Grafički kompleksne brojeve prikazujemo u Gaussovoj ili kompleksnoj ravnini: y b x

a -b

Slika 1. Gaussova ili kompleksna ravnina

Svakom kompleksnom broju odgovara jedinstvena točka (a,b). Ravninu u kojoj se svakom kompleksnom broju pridružuje točka nazivamo Gaussova ili kompleksna ravnina. Brojevi z i simetrično su smješteni u odnosu na x-os. broj broja – za kompleksan broj (čitamo: z potez) kažemo da je kompleksno-konjiugiran - modul, norma ili apsolutna vrijednost kompleksnog broja z.

Intervali
Intervali su skupovi realnih brojeva koji imaju svojstvo da njihovi elementi zadovoljavaju određene nejednakosti. Otvoreni interval: ili
To znači da nam brojevi a i b ne pripadaju intertvalu. Otvoreni interval koristimo i kada imamo interval neograničen s negativne strane (npr. ) ili neograničen s pozitivne strane (npr. ).

Zatvoreni interval ili segment:
To znači da brojevi a i b pripadaju intervalu. Ako u ovom slučaju imamo neograničen skup s jedne strane pišemo ga ili .

Brojevi 5

Poluotvoreni interval je interval s jedne strane otvoren, a s druge zatvoren, npr. ako imamo nejednakost tada interal zapisujemo ili ako je tada imamo interval . Beskonačni intervali su intervali: , , i .

u suprotnom on Skup je omeđen. tj.hr . Okolina Otvorena okolina realnog broja Simetrična okolina realnog broja .matematika@anura. Označavamo ga . ).okolina kojoj je sredina Slika 2. Infimum je najveća minoranta skupa S. ako je i odozgo i odozdo omeđen. Svaki odozgo omeđen skup ima supremum.‘Anura’ obrt za poduke www. Prikaz simetrične okoline realnog broja Sve simetrične okoline broja su oblika gdje je ( .čitamo svaki). . Majoranta ili gornja međa (granica) skupa S je svaki broj M sa svojstvom ( . najveća donja granica skupa S. U tom slučaju skup S je odozdo omeđen ili ograničen. Tu okolinu nazivamo -okolina broja . najmanja gornja granica skupa S.apsolutna vrijednost realnog broja Apsolutnu vrijednost realnog broja definiramo s: Brojevi 6 . u suprotnom on je odozgo neomeđen. Ako je nazivamo ga minimalnim elementom skupa S i označavamo s .anura.svaki otvoreni interval realnih brojeva koji sadrži broj . Apsolutna vrijednost realnog broja . Označavamo ga s . Ako je nazivamo ga maksimalnim elementom skupa S i označavamo s . Minoranta ili donja međa (granica) skupa S je svaki broj M sa . Duljina -okoline je . Realan broj pripada -okolini onda i samo onda ako je . Neka postoji skup . U protivnom on je neomeđen. 091-733-1635. a to zapisujemo pomoću znaka za uniju (npr.čitamo epsilon). tj. 095-528-7269 Ukoliko su nam rješenja nekog zadatka dva intervala tada je rješenje unija ta dva intervala.hr Tina 098-184-3163. Supremum i infimum s Supremum je najmanja majoranta skupa S. Neka postoji skup svojstvom je odozdo neomeđen. a svaki odozdo omeđen skup ima infimum. U tom slučaju skup S je odozgo omeđen ili ograničen.

2. . a zbroj i završava članom Faktorijeli – (čitamo en faktorijela) umnožak prirodnih brojeva Za cijele brojeve n i k ( ) definiramo binomni koeficijent (čitamo n povrh k): Brojevi 7 . 6.hr . 3. .hr Tina 098-184-3163. .‘Anura’ obrt za poduke www. 7. 091-733-1635. 095-528-7269 Svojstva apsolutne vrijednosti: 1. Graf funkcije Binomna formula Izraz gdje su a i b kompleksni brojevi i n prirodan broj računamo: Postavlja se pitanje kako naći opću formulu za Svaki izraz započinje članom eksponenata svakog člana je n. 5.matematika@anura.nejednakost trokuta y x Slika 3. 8. 4. Ukupan broj članova je n+1.anura.

anura.. Binomni koeficijenti mogu se odrediti i pomoću tzv.. . k=1. 095-528-7269 Svojstva binomih koeficijenata: 1..hr ..n (simetrija binomnih koeficijenata) Ako uvedemo binomne koeficijente tada navedene jednakosti za binome na n-tu potenciju možemo zapisati i ovako: itd.. Pascalovog trokuta: BINOM BINOMNI KOEFICIJENTI 1 1 1 1 1 1 5 4 10 3 6 2 3 4 10 5 1 1 1 1 1 Prema tome možemo poopćiti izraz za navesti binomnu formulu: Brojevi 8 .. . 091-733-1635..2.matematika@anura..‘Anura’ obrt za poduke www.n .hr Tina 098-184-3163.2. 2.. k=1..

3. pa je .dokazujemo da tvrdnja vrijedi i za sljedbenika prirodnog broja k .anura. 2. Treći korak je korak indukcije . (M je podskup skupa N) ima ova dva stvojstva: Matematičku indukciju dokazivanja ispravnosti tvrdnje provodimo kroz 3 koraka: 1.hr Tina 098-184-3163.‘Anura’ obrt za poduke www. . 095-528-7269 Matematička indukcija Matematička (potpuna) indukcija je metoda matematičkog dokazivanja.dokazujemo da zadana tvrdnja vrijedi za . Neka (i) (ii) ( Tada je . uvrštavamo .pretpostavljamo da tvrdnja vrijedi za neki proizvoljni prirodni broj k. Drugi korak je pretpostavka indukcije . Iz svega toga zaključujemo da tvrdnja vrijedi za svaki prirodni broj . 091-733-1635. Brojevi 9 .matematika@anura. Prvi korak ili baza indukcije .hr .

Funkcije 10 Za funkciju koja je i injekcija i surjekcija kažemo da je bijekcija (obostrano jednoznačno preslikavanje). tj. . Ova funkcija zadana je eksplictno. Funkcija je zadana implicitno ako je analitički izraz kojim je funkcija zadana prenesen na lijevu stranu tako da je na desnoj strani nula: Kompozicija funkcija Neka su definiranu formulom i . može biti zadana analitičkim izrazom (eksplicitno i implicitno). kvadratna funkcija preslikava i isti element kodomene je injekcija jer iz proizlazi da je nije injekcija jer različite elemente domene x i –x. Taj pravac paralelan je s ordinatom (osi y).skup brojeva koje funkcija može poprimiti. Linearna funkcija (pravac) Nasuprot tome. . .nezavisna varijabla ili argument .‘Anura’ obrt za poduke www. To zapisujemo: Domena . pridružuje postoji. Funkcija. takve da je označavamo s . i Za funkciju kažemo da je surjekcija ako je svaki element kodomene K slika barem jednog elementa iz domene D. Tada funkciju i zovemo kompozicija funkcija Inverzna funkcija (injekcija. to su svi brojevi za koje funkcija ili .anura. ako vrijedi . 095-528-7269 Funkcije Pojam funkcije Neka su D i K bilo koja dva neprazna skupa. općeniti oblik eksplicitno zadane funkcije je . između ostalog (u obliku tablice. tj. dvije funkcije. riječima). Funkcija (preslikavanje) .funkcija . grafički.područje definicije funkcije. 091-733-1635. Neka je . Kodomena . Tu jedinstvenu bijekciju g označavamo s i nazivamo inverzna funkcija funkcije ili inverz od . surjekcija i bijekcija) Za funkciju kažemo da je injekcija skupa D u skup K ako različite elemente domene D preslikava u različite elemente kodomene K. ili . bijekcija. ako za svaki postoji barem jedan takav da je .hr . to su .zavisna varijabla(neka funkcija pretvara neki broj x u neki novi broj y) Ako funkcija ima oblik zove se konstanta.hr Tina 098-184-3163.matematika@anura. Tada postoji jedna i samo jedna bijekcija takva da je: i .postupak koji svakom elementu domene točno jedan element kodomene .

hr . vrijednosti koje dobijemo su nultočke funkcije. pa je tako .‘Anura’ obrt za poduke www. Tako su i Svojstva funkcije Nultočke Neka je funkcija. tj.hr Tina 098-184-3163. konkavnost i točke infleksije Funkcija sve Funkcija sve vrijedi vrijedi je konkavna (okrenuta prema dolje ) na intervalu ako za je konveksna (okrenuta prema gore ) na intervalu ako za Funkcija vrijedi Funkcija vrijedi je strogo konveksna na intervalu ako za sve je strogo konkavna na intervalu ako za sve Monotonost funkcije Za funkciju vrijedi . Kažemo da je nul-točka.simetrična je s obzirom na -os . da monotono pada na skupu D ako za sve Za funkciju vrijedi . kažemo da strogo monotono raste na skupu D ako za sve .matematika@anura. 091-733-1635. Nultočke funkcije su one vrijednosti argumenta za koje je funkcija jednaka nuli. ako je .simetrična je s obzirom na ishodište Konveksnost. to su točke u kojima funkcija siječe os apscisa ( -os).anura. Parnost funkcija Parna funkcija Neparna funkcija Funkcija može biti niti parna niti neparna! . Nutočke dobijemo tako da funkciju izjednačimo s nulom. kažemo da monotono raste na skupu D ako za sve vrijedi Funkcije 11 tj. 095-528-7269 Inverzna funkcija je funkcija suprotna od početne funkcije inverzne funkcije jer je .

Osnovne elementarne funkcije su: 1. 095-528-7269 tj. Ako vrijedi u točki . Ako se funkcija u koordinatnom sustavu nalazi iznad x-osi tada je ona pozitivna jer su rješenja funkcije. /) i konačnog broja kompozicija osnovnih elementarnih funkcija. 091-733-1635. Periodičnost Periodična funkcija – ponavlja se nakon nekog perioda Za periodičnu funkciju vrijedi: je za svaki gdje je Najpoznatije periodične funkcije su trigonometrijske funkcije. 5. 4. Koordinate očitavamo na koordinatnim osima apscisi (x-os) i ordinati (yos). Globalni ekstrem Funkcija za svaki Funkcija za svaki u točki . tada se funkcija nalazi ispod x-osi te je ona negativna. Grafičko prikazivanje funkcije Funkcije grafički prikazujemo u koordinatnom sustavu.hr .matematika@anura. tj. postiže lokalni maksimum ako postoji okolina za svaki .‘Anura’ obrt za poduke www. Svaka točka određena je brojevima koji određuju njen položaj.anura. f(x) veća od nule. Ako vrijedi postiže globalni minimum na D ako je tada govorimo o strogom globalnom minimumu. Opća potencija Polinomi Eksponencijalna funkcija Logaritamska funkcija Trigonometrijske funkcije Ciklometrijske funkcije 12 Funkcije . Sjecište koordinatnih osi naziva se ishodište koordinatnog sustava i ima koordinate (0. 3. Elementarne funkcije Elementarne funkcije su funkcije koje se dobivaju iz osnovnih elementarnih funkcija pomoću konačnog broja aritmetičkih operacija (+. a nazivaju se koordinate. 6. Ukoliko vrijedi onda govorimo o strogom lokalnom minimumu. Suprotno.0). ako su rješenja manja od nule. *. postiže globalni maksimum na D ako je tada govorimo o strogom globalnom maksimumu. a ako vrijedi govorimo o strogom lokalnom maksimumu. 2. da strogo monotono pada na skupu D ako za sve vrijedi Lokalni ekstremi funkcije Funkcija broja Funkcija broja u točki takva da je u točki takva da je postiže lokalni minimum ako postoji okolina za svaki .hr Tina 098-184-3163. -.

za svaki realan broj x ako je n neparan broj. Funkcije 13 8. Graf opće potencije u ovisnosti o eksponentu Pravila za potencije 1. 5. .hr . 4.anura. 3. 6.‘Anura’ obrt za poduke www. 095-528-7269 Opća potencija Opća potencija je funkcija Postoje neki posebni slučajevi: a) ako je eksponent neki prirodan broj tada je funkcija definirana za svaki realan broj x. b) ako je eksponent tada je funkcija definirana samo za ako je n paran broj.hr Tina 098-184-3163. 091-733-1635. y-os x-os Slika 4. 2. tj. 7.matematika@anura. i . 9.

Linearna funkcija ( . za Polinom svaki za svaki . Opći oblik: Funkcije 14 a – vodeći koeficijent b – linearni koeficijent c – slobodni koeficijent.slobodni koeficijent Ako je .‘Anura’ obrt za poduke www.odsječak na osi apscisa (nultočka) Slika 5.koeficijenti polinoma .funkcija raste) Kvadratna funkcija Kvadratna funkcija polinom je drugog stupnja.matematika@anura. Opći oblik: – koeficijent smjera (što je veći pravac je strmiji. Ako je polinom normiran. a graf je parabola. 091-733-1635. Polinomi .najstariji ili vodeći koeficijent .anura.hr Tina 098-184-3163. onda kažemo da je je nulpolinom onda i samo onda ako je i . ako je negativan funkcija pada) – odsječak na osi ordinata . ako je pozitivan funkcija raste.hr . 095-528-7269 Polinomi Funkciju definiranu sa: nazivamo polinomom n-tog stupnja nad . onda za polinom kažemo da je n-tog stupnja. su jednaki onda i samo onda ako vrijedi: i Linearna funkcija Linearna funkcija je polinom prvog stupnja i ima oblik pravca. odsječak na osi ordinata . .

a koordinate računamo: x y Slika 6. Parabola u ovisnosti o i Eksponencijalna funkcija Eksponencijalne funkcije. Svaka kvadratna funkcija ima jedan ekstrem – ako je konveksna tada ima minimum.‘Anura’ obrt za poduke www. 091-733-1635.anura. Baza mora biti pozitivna ( ) i različita od jedan ( ). Karakterističnost svake eksponencijalne funkcije je da siječe ordinatu u točki 1. tj. Kod grafičkog prikazivanja za eksponencijalna funkcija je rastuća.matematika@anura. Tu točku nazivamo tjeme parabole. 095-528-7269 Odsječke na osi apscisa (nultočke – točke u kojima funkcija siječe -os ) računamo pomoću formule: gdje je diskriminanta.hr .hr Tina 098-184-3163. Razlog toga je što svaki broj s potencijom nula daje rezultat 1. iznad apscise. ukratko rečeno. a ako je konkavna tada ima maksimum. su one funkcije koje u eksponentu imaju x.). dok je za eksponencijalna funkcija padajuća. Eksponencijalnu funkciju s bazom definiramo: . O diskriminanti ovisi položaj parabole u koordinatnom sustavu (slika 6. a o vodećem koeficijentu ovisi da li je parabola konveksna ili konkavna te širina parabole (što je apsolutna vrijednost veća parabola je šira) (slika 6. U slučaju da je 15 Funkcije .). Eksponencijalna funkcija je uvijek pozitivna. Domena eksponencijalne funkcije je skup svih realnih brojeva ( ).

što je razlomak manji to je funkcija bliža ordinati. Eksponencijalna funkcija u ovisnosti o 16 Funkcije 1 . 095-528-7269 .anura. 091-733-1635.hr . strmija je. tj.hr Tina 098-184-3163. Graf eksponencijalne funkcije s obziom na a: y-os 1 Slika 7.matematika@anura.‘Anura’ obrt za poduke www. što je veći od 1 to je funkcija brže rastuća te je bliža ordinati. Ako je u intervalu tada što je bliži nuli. Eksponencijalna funkcija u ovisnoati o x-os y-os x-os Slika 8.

y-os x-os Slika 9. Ako je baza logaritma takav logaritam zovemo prirodni logaritam i umjesto pišemo . To znači da x mora biti veći od nule ( različita od 1 ( i ). 095-528-7269 Logaritamska funkcija Logaritamska funkcija je inverzna funkcija eksponencijalne funkcije.matematika@anura. 091-733-1635. . dakle.hr Tina 098-184-3163. za svaki . Graf logaritamske funkcije s obzirom na bazu . pa umjesto pišemo . Baza kao i kod eksponencijalne mora biti pozitivna i Logaritme s bazom nazivamo dekadski logaritam i ne pišemo bazu.‘Anura’ obrt za poduke www. Graf logaritamske funkcije i njene inverzne eksponencijalne funkcije (simetrične su s obzirom na pravac ) y-os 1 x-os Funkcije 17 Slika 10.hr . Logaritamsku funkciju s bazom definiramo izrazom: Zbog inverznosti funkcija vrijedi: Domena logaritamske funkcije je interval ordinate. .anura. ona se u koordinatnom sustavu nalazi desno od ).

Definicija trigonometrijskih funkcija . Tangens i kotangens imaju period . vraćamo u istu točku na kružnici iz koje smo i krenuli očito je da vrijedi: . -2π. Sinus i kosinus imaju period . kosinus. 6π. 095-528-7269 Trigonometrijske funkcije Trigonometrijske funkcije su sinus.. Trigonometrijske funkcije definirane su na jediničnoj kružnici polumjera cosx ctgx : tgx sinx x 1 18 Funkcije Slika 11. -4π. 091-733-1635.anura. a kotangens iz intervala . tangens i kotangens: Periodičnost trigonometrijskih funkcija Trigonometrijske funkcije su periodične funkcije. Funkcije tangens i kotangens su neomeđene funkcije jer tangens poprima vrijednosti iz intervala . 4π.hr Tina 098-184-3163.hr . Kažemo da je sinus neparna funkcija jer vrijedi: .. a za kosinus kažemo da je parna jer vrijedi: . Rotacijom po kružnici dolazimo do zaključka da se i vrijednosti za tangens i kotangens ponavljaju pa vrijedi: . Tangens i kotangens su neparne funkcije jer vrijedi: . Budući da se rotacijom za 2π. neprekidne su i domena im je cijeli skup realnih brojeva R.‘Anura’ obrt za poduke www.matematika@anura. Tangens i kotangens su prekinute funkcije. -6π. Vrijednosti funkcija sinus i kosinus nalaze se u intervalu te kažemo da su one omeđene funkcije.

hr .anura.hr Tina 098-184-3163. 091-733-1635. 095-528-7269 Iz slike možemo zaključiti da je: Veze između trigonometrijskih funkcija: 1) 2) 3) 4) Slika 12. Grafički prikaz funkcija sinus i kosinus Slika 13.matematika@anura.‘Anura’ obrt za poduke www. Grafički prikaz funkcija tangens i kotangens 19 Funkcije .

Kut i odgovarajući luk kuta Puni krug ima 360o i 2 radijana (računamo opseg jedinične kružnice) što znači da je ili . 095-528-7269 Jedinice za mjeru kuta 1. 091-733-1635. Iz nje dobivamo formule za pretvaranje stupnjeva u radijane i obrnuto: 20 Funkcije .hr . Lučna ili analitička jedinica je radijan (rad) Odgovarajući luk kuta Slika 14.anura. Ova relacija je veza između kutne i lučne mjere kuta.hr Tina 098-184-3163. Kutna ili geometrijska jedinica je stupanj ( o) 2.matematika@anura.‘Anura’ obrt za poduke www.

21 Funkcije .anura. Vrijednosti trigonometrijskih funkcija za kuteve izražene u stupnjevima i u radijanima Ciklometrijske funkcije Ciklometrijske funkcije su funkcije inverzne od trigonometrijskih. Arkustangens i arkuskotangens definirane su za sve u intervalu . arkuskosinus.hr Tina 098-184-3163.‘Anura’ obrt za poduke www. 091-733-1635.matematika@anura.hr . To su arkussinus. Arkuskosinus je strogo padajuća funkcija u intervalu . 095-528-7269 Stupnjevi Radijani 0° 30° 0 0 1 0 ∞ 45° 60° 90° 180° 270° 360° 0 1 0 0 1 0 1 1 ∞ 0 0 ∞ 0 ∞ 0 ∞ Tablica 1. arkustangens i arkuskotangens: Arkussinus je strogo rastuća i neparna funkcija u intervalu .

matematika@anura. Grafički prikaz ciklometrijskih funkcija arkus sinus i arkus kosinus 0 0 Slika 16.anura. 095-528-7269 -1 0 1 -1 0 1 Slika 15. 091-733-1635. Grafički prikaz ciklometrijskih funkcija arkus tangens i arkus kotangens 22 Funkcije .hr Tina 098-184-3163.hr .‘Anura’ obrt za poduke www.

hr Tina 098-184-3163. 091-733-1635.hr .anura.matematika@anura. Graf funkcija arkus sinus i arkus kosinus Slika 18. 095-528-7269 Slika 17.‘Anura’ obrt za poduke www. Graf funkcija arkus tangens i arkus kotangens 23 Funkcije .

tj.hr .‘Anura’ obrt za poduke www. . Vrijednost niza na prirodnom broju i naziva n-ti ili opći član niza . . Domena je cijeli skup prirodnih brojeva N. strogo padajući za i stacionaran za . 091-733-1635. tj.matematika@anura. Aritmetički niz Aritmetički niz je niz realnih brojeva kod kojeg je razlika između svakog člana (osim prvog) i člana ispred njega uvijek jednaka (konstantna) za svaki par susjednih brojeva: . geometrijska sredina dvaju njegovih susjednih članova: .hr Tina 098-184-3163. osim prvog i posljednjeg (ako je riječ o konačnom nizu).anura. Za k-ti ili opći član aritmetičkog niza vrijedi formula: . Sam niz označava se s ili jednostavno Beskonačnim nizom realnih brojeva nazivamo niz gdje je n-ti ili opći član niza. Kodomena je cijeli skup realnih brojeva R. Aritmetički niz je strogo rastući za Primjer aritmetičkog niza: niz glasi: Geometrijski niz Nizovi realnih brojeva 24 Geometrijski niz je niz realnih brojeva kod kojega je kvocijent između svakog člana (osim prvog) i člana ispred njega uvijek jednak za svaki par susjednih brojeva: . Suma prvih članova aritmetičkog niza računa se pomoću formule: Svaki član (osim prvog i posljednjeg) aritmetička je sredina(po čemu je i dobio ime) njemu susjednih članova: pa tako za k-ti ili opći član aritmetičkog niza vrijedi formula: . Kvocijent naziva se i kvocijent geometrijskog niza. Razlika naziva se još i diferencija aritmetičkog niza. iz njega uzimamo vrijednosti za kojih ima beskonačno mnogo pa tako i članova niza ima beskonačno mnogo te se takav niz zove beskonačan. 095-528-7269 Nizovi realnih brojeva Pojam niza Funkciju označava se s nazivamo niz realnih brojeva. . Geometrijski niz dobio je taj naziv zato što svaki njegov član.

Kažemo da je niz konvergentan ako postoji realan broj takav da za svaki realan broj postoji prirodan broj takav da: .hr .‘Anura’ obrt za poduke www. 095-528-7269 pa tako za k-ti ili opći član Suma prvih geometrijskog niza vrijedi formula: . Harmonijski niz Harmonijski niz je niz kojem je svaki član (osim prvog) harmonijska sredina dvaju neposredno susjednih članova.hr Tina 098-184-3163. Za niz koji nije konvergentan kažemo da je divergentan. Isto vidimo na slici 19. Konvergentan niz realnih brojeva ima samo jedno gomilište. . Niz zadan općim članom je harmonijski niz. Harmonijska sredina brojeva a i b: Limes niza realnih brojeva Kažemo da je realan broj gomilište ili točka gomilanja niza realnih brojeva ako svaka εokolina broja sadrži beskonačno mnogo članova niza. Svaki omeđen i monoton niz realnih brojeva je konvergentan.: Slika 19. To je ujedno i njegov limes. 091-733-1635. Broj zovemo limes ili granična vrijednost niza i pišemo: Nizovi realnih brojeva 25 ili To čitamo: niz teži kada . Svaki konvergentan niz realnih brojeva je omeđen. Bolzano-Weierstrass-ov teorem: Svaki omeđen niz realnih brojeva ima barem jedno gomilište.anura. članova geometrijskog niza računa se pomoću formule: Primjer geometrijskog niza: niz glasi.matematika@anura. Svaki konvergentan niz realnih brojeva ima samo jedan limes. teži u beskonačno.

Za niz realnih brojeva kažemo da divergira k . ako za svaki postoji prirodan broj .hr Tina 098-184-3163. postoji i pišemo Posebno je značajan niz čiji je opći član je granična vrijednost .‘Anura’ obrt za poduke www. Ako je za svaki bilo koji realan broj. takav da . tj. Niz je konvergentan i vrijedi: 4. . Niz i konvergentni i neka je .anura. onda je niz konvergentan i vrijedi: Ako funkcija pišemo: 26 Nizovi realnih brojeva teži k s lijeve strane kažemo da ima limes slijeva u točki i to zapisujemo: . ako za svaki prirodan broj . se i definira kao limes niza čiji je opći član .matematika@anura. je konvergentan i vrijedi: 2. .hr . Ako je za svaki . takav da . 091-733-1635. onda je niz konvergentan i vrijedi: 6. Ako je za svaki . Niz je konvergentan i vrijedi: 3. onda je niz konvergentan i vrijedi: 5. Eulerov broj upravo Algebarske operacije s nizovima Neka su nizovi realnih brojeva Tada: 1. . a ako funkcija teži k s desne strane kažemo da ima limes zdesna u točki i . Riječ je o konvergentnom nizu čija . 095-528-7269 Za niz realnih brojeva kažemo da divergira k i pišemo .

tj. Pri Red je konvergentan ako je konvergentan pripadni niz parcijalnih suma.matematika@anura. 091-733-1635. Ako je niz parcijalnih suma divergentan. a zovemo n-tom parcijalnom sumom reda . ako suma postoji (konačni red) red je konvergentan. . Graničnu vrijednost ili limes tog niza parcijalnih suma nazivamo sumom zadanog reda i označavamo s .hr . 27 Redovi realnih brojeva Geometrijski red je red kod kojega je kvocijent susjednih članova konstantan.‘Anura’ obrt za poduke www. Red je geometrijski ako vrijedi: . aritmetički red je suma članova aritmetičkog niza. nužan uvjet za konvergenciju reda je . .anura.hr Tina 098-184-3163. . geometrijski red je suma članova geometrijskog niza. kažemo da je red divegentan. Primjer: suma beskonačnog reda je beskonačna (ne postoji) pa je red divergentan. red možemo Neka je niz realnih brojava. Pomoću njegovih članova definiramo niz parcijalnih suma gdje predstavlja sumu prvih članova niza : Uređeni par nizova realnih brojeva zovemo red realnih brojeva i označavamo s tome zovemo općim članom. Dakle. U suprotnom. Kriteriji konvergencije Poredbeni kriterij Neka su i broj i prirodan broj bilo koja dva reda s nenegativnim članovima i neka postoje realan takvi da je . Aritmetički red je red kod kojeg je razlika susjednih članova konstantna. Nužan uvjet konvergencije reda (ali ne i dovoljan!) je da mu članovi teže nuli. 095-528-7269 Redovi realnih brojeva Pojam reda Beskonačni red je izraz oblika: ili skraćeno: gdje su . Red je aritmetički ako vrijedi: . tj. tj. tj. članovi reda shvatiti kao zbroj članova nekog (beskonačnog) niza.

.‘Anura’ obrt za poduke www. D’Alembertov kriterij u formi limesa Neka je konvergentan za red s pozitivnim članovima. red red s pozitivnim članovima i neka konvergira onda i samo onda ako red konvergira. . b) Ako je za beskonačno mnogo indeksa . i realan broj takvi da je a) Ako postoje prirodan broj onda je red konvergentan. D'Alembertov kriterij Neka je red s pozitivnim članovima. gdje je . Ako postoji i divergira za . .hr . Poredbeni kriterij u formi limesa Neka je postoji a) b) c) Za Ako je Ako je red s nenegativnim članovima. 091-733-1635. i ako red divergira. tada je red Cauchyjev kriterij Neka je red s nenegativnim članovima. Ako postoji i divergentan za . za svaki divergentan. onda je red Cauchyjev kriterij u formi limesa Neka je kovergira za red s nenegativnim članovima. onda i red divergira. takav da je b) Ako postoji prirodan broj onda je red divergentan.matematika@anura. 095-528-7269 Tada vrijedi: a) Ako red b) Ako red konvergira.hr Tina 098-184-3163. onda konvergira i red divergira. onda divergira i red .anura. onda red . onda Redovi realnih brojeva 28 a) Ako postoje prirodan broj i realan broj takav da je je red konvergentan. onda i red konvergira. i ako red konvergira.

matematika@anura. 091-733-1635. 095-528-7269 Limes funkcije Neka je i. tada postoji i Pravila za limese 29 Limes funkcije 4. gdje je postoje i koji konvergira prema . . ii. niz funkcionalnih vrijednosti Tada 1. ii. . u točki jednaka L i pišemo: Tada kažemo da je granična vrijednost ili limes funkcije ako za svaki niz iz konvergira prema L. postoji 2. gdje je . ako je vrijedi: i vrijedi: i vrijedi: i ako je u nekoj okolini broja . . iii.‘Anura’ obrt za poduke www. postoji 3.hr . Neka je i.anura.hr Tina 098-184-3163.

matematika@anura.hr Tina 098-184-3163. 091-733-1635.hr . ako je je vertikalna asimptota funkcije Neprekidnost funkcije Za funkciju kažemo da je neprekidna u točki ako vrijedi: 30 Limes funkcije .‘Anura’ obrt za poduke www.anura. 095-528-7269 Neki važni limesi Asimptote funkcije Kažemo da je pravac desna kosa asimptota funkcije ako vrijedi a lijeva kosa asimptota ako vrijedi Koeficijenti k i l desne kose asimptote iznose Koeficijenti k i l lijeve kose asimptote iznose Ako je k=0 pravac Pravac nazivamo horizontalna asimptota.

hr .matematika@anura. Prirast neovisne varijable usporedit ćemo s prirastom ovisne varijable . Ovisna veličina može se brže ili sporije mijenjati od neosvisne veličine . 091-733-1635.hr Tina 098-184-3163. -os -os Slika 20. Omjer prirasta ovisne i neovisne varijable služi nam kao mjera relativne promjene funkcije i neovisne varijable . Do tog otkrića doveo je engleskog znanstvenika Newtona problem brzine. i postoji onda se broj u točki . Kaže se da je funkcija derivabilna 31 Derivacije . 095-528-7269 Derivacije Derivacije ili diferencijalni račun smatraju se jednim od najvažnijih matematičkih otkrića.anura. a njemačkog znanstvenika Leibniza problem tangente. Ako tu mjeru relativne promjene funkcije promatramo kada teži nuli dobijemo izraz: gdje je brzina promjene ovisne varijable u ovisnosti o promjeni neovisne varijable.‘Anura’ obrt za poduke www. Definicija derivacije Ovisnost veličine o veličini dana je formulom . Prirast ovisne varijable jednaka je . zove derivacija funkcije u točki . Ako je realna funkcija definirana i neprekinuta na intervalu .

anura.matematika@anura. Derivacija umnoška konstante c i funkcije: 5. . Dakle. Derivacija umnoška dviju realnih funkcija: 3. Derivacija kvocijenta dviju realnih funkcija: 4. Kvocijent diferencija mjeri ‘brzinu promjene’ funkcije u odnosu ne promjenu nezavisne varijable – što je derivacija veća funkcija se ‘brže mijenja’. Derivacija zbroja (razlike) dviju realnih funkcija: 2. derivacija funkcije u točki je limes kojem konvergira kvocijent diferencija kada . 091-733-1635. kada prirast neovisne varijable teži nuli. 095-528-7269 Derivacija funkcije je granična vrijednost kojoj teži kvocijent diferencija ovisne i neovisne varijable. Derivacija složene funkcije (kompozicije funkcija): 32 Derivacije .hr Tina 098-184-3163. Deriviranje realnih funkcija Pravila za deriviranje funkcija: 1. Realna funkcija točki .‘Anura’ obrt za poduke www. funkcija se ne mijenja. što je manja funkcija se ‘sporije mijenja’. tj.hr . a u nazivniku odgovarajuća diferencija (razlika) nezavisne varijable .U brojniku je diferencija (razlika) vrijednosti funkcije u točkama i . ili . a ako je derivacija nula. je derivabilna ili diferencijabilna na interval ako je derivabilna u svakoj Derivaciju označavamo s . Supstitucijom ova formula prelazi u ekvivalentnu formulu: Broj nazivamo kvocijentom diferencija.

onda postoji točka takva da je . Derivacije elementarnih funkcija Derivacije višeg reda Ako je funkcija derivabilna njenu derivaciju nazivamo prvom derivacijom funkcije . Ako je Rolleov teorem: Neka je funkcija neprekidna na segmentu .hr . funkciju dva puta deriviramo. tada dobijemo drugu derivaciju funkcije i nju označavamo s ili . onda postoji točka takva da je Lagrangeov teorem: Ako je funkcija neprekidna na segmentu .‘Anura’ obrt za poduke www. Označavamo s ili .anura. tj. 091-733-1635. To bismo mogli zapisati ovako: . Po dogovoru je . Ako je . Dakle. Prva derivacija može. Osnovni teoremi diferencijalnog računa Fermatov teorem: Neka funkcija derivabilna u točki . bilo koju n-tu derivaciju funkcije možemo zapisati ovako: .br. Derivacije 33 i derivabilna na intervalu . i ne mora biti derivabilna.br.matematika@anura. 0 8 9 10 11 12 13 14 Funkcija Derivacija funkcije Tablica 2. 095-528-7269 Derivacije elementarnih funkcija Red. i derivabilna na intervalu . Ako je prva derivacija derivabilna te ju deriviramo.hr Tina 098-184-3163. onda je u točki . ima lokalni ekstrem. 1 2 3 4 5 6 7 Funkcija Derivacija funkcije Red.

Ekstreme pronalazimo pomoću stacionarnih točaka – koliko ima stacionarnih točaka toliko ima ekstrema. Ako je . Konveksne funkcije i derivacija Intervale konveksnosti. Funkcija monotono pada na skupu onda i samo onda ako je za svaki . Ako je za svaki . ima strogi lokalni minimum u točki c.anura. Stacionarne točke su točke u kojima prva derivacija ima vrijednost nula. dakle.‘Anura’ obrt za poduke www. Tada za svaki postoji realan broj ( za . onda . 095-528-7269 Cauchyjev teorem: Neka su i neprekidne funkcije na segmentu intervalu . U točkama infleksije vrijednost druge derivacije je nula. 091-733-1635. . Neka imamo neki skup intervalu . Ako je za svaki . Ako je za svaki . Funkcija i funkciju koja je derivabilna na monotono raste na skupu onda i samo onda ako je za svaki . odnosno ). onda funkcija strogo monotono raste na skupu . Stacionarne točke uvrštavamo u drugu derivaciju funkcije kako bismo utvrdili da li ona predstavlja minimum ili maksimum: a. konkavnosti pravimo pomoću prekida funkcije i točaka infleksije Točke infleksije su točke u kojima funkcija prelazi iz konveksnosti u konkavnost ili obrnuto. tada vrijedi: a. Dakle. pronalazimo ih tako da drugu derivaciju funkcije izjednačimo s nulom ). Ako je b. Taylorov teorem: Neka je interval.matematika@anura. Konveksnost i konkavnost ovise o 34 Derivacije . Neka je funkcija : dva puta derivabilnana intervalu . takav da vrijedi: i derivabilne na takva da je gdje je . pronalazimo ih tako da prvu derivaciju funkcije izjednačimo s nulom . Lokalni ekstremi Lokalni ekstremi su minimum i maksimum.hr Tina 098-184-3163. Primjena derivacija Monotonost i derivacija Intervale monotonosti pravimo pomoću prekida funkcije i stacionarnih točaka. onda ima strogi lokalni maksimum u točki c. tj. funkcija koja ima -vu derivaciju na intervalu i bilo koji prirodan broj. onda postoji točka .hr . b. Neka je dvaput derivabilna funkcija na nekoj okolini svoje stacionarne točke c. onda funkcija strogo monotono pada na skupu .

hr Tina 098-184-3163.odsječak na ordinati Lokalne ekstreme funkcije Asimptote funkcije (vertikalne.matematika@anura. Neka su realne funkcije za neko još . horizontalne i kose) Intervale u kojima funkcija raste i pada (intervali monotonosti) Intervale u kojima je funkcija konveksna i konkavna (intervali konveksnosti) Parnost funkcije Periodičnost funkcije 35 Derivacije . I. . L'Hospitalovo pravilo L'Hospitalovo pravilo koristimo za računanje limesa pomoću derivacija. neka je i neka u intervalu postoje derivacije i . B. Ispitivanje tijeka funkcije Pod ispitivanjem tijeka funkcije podrazumjevamo određivanje: A. . E. pri čemu je . 095-528-7269 a. . Koristimo ga kada se pojave neodređeni oblici tipa: . .hr . i . 091-733-1635.anura. Funkcija je konveksna na je konkavna na onda i samo onda ako je onda i samo onda ako je za svako za svako . F.‘Anura’ obrt za poduke www. . G. D. Ako postoji i definirane na intervalu . tj. H. Područja definicije funkcije (domena) Točke u kojima funkcija ima prekid Nultočke funkcije . onda postoji i i jednak je . J. Funkcija b. C.

095-528-7269 Integrali Neodređeni integrali Integrali su inverzna funkcija od derivacija.hr Tina 098-184-3163. Ako je (antiderivaciju) zapisujemo . a za Primitivna funkcija funkcije na skupu I je svaka funkcija sa svojstvom: svaki . primitivna funkcija.hr . podintegralni izraz.matematika@anura. Tablica neodređenih integrala Red.br. Neodređeni integrali 36 Integrali .br.anura. podintegralna funkcija. 1 2 3 4 5 Integrali Red.‘Anura’ obrt za poduke www. ako ona na I ima primitivnu funkciju. Izraz označava integraciju po x-u. Za funkciju kažemo da je integrabilna na I. tada neodređeni integral Pri čemu je ∫ znak integrala. 091-733-1635. 6 7 8 9 10 11 Integrali Tablica 3.

091-733-1635.‘Anura’ obrt za poduke www. 3. 2. osnovne integrale. navedene u tablici.hr Tina 098-184-3163. tada Metode integracije Metode integracije služe da bi složene podintegralne funkcije sveli na jednostavnije. Homogenost: . Metode su: A.anura. 095-528-7269 Svojstva integrala Neka je I jedan od skupova: vrijedi: 1.hr .matematika@anura. Ako je derivabilna na I. Aditivnost: 4. Metoda supstitucije – dio podintegralne funkcije zamjenimo za varijablu kako bismo dobili jednostavniji integral C. Direktna integracija – metoda se svodi na drugačiji zapis podintegralne funkcije B. Parcijalna integracija – u podintegralnoj funkciji odredimo i te koristimo formulu: 37 Integrali .

Ako neka vrijednost S naraste za p% i postigne novu vrijednost N tada je N: (početna vrijednost+kamate).matematika@anura.‘Anura’ obrt za poduke www.100) glasi: .početni kapital ili početna vrijednost – konačni kapital ili konačna vrijednost . Ako se S smanjuje za p% to računamo: ili . Prenumerando – na početku razdoblja 2.anura. a W je postotni iznos ili u financ.ispodgodišnja kamatna stopa . m=2 – polugodišnje. Ako uzmemo da je x=W tada dobijemo . m=12 – mjesečno. 095-528-7269 Financijska matematika Definirajmo neke osnovne oznake koje ćemo koristiti: . tj. Postnumerando – na kraju razdoblja Postotni račun Postotni račun je račun kojim računamo postotke.broj obračunskih razdoblja u godini (m=1 – god. pravac koji prolazi ishodištem i točkom (G.godišnji kamatni faktor ( ) . matematici kamata: . Linearna funkcija. Postotni račun za više od 100: Financijska matematika 38 . Iz te jednakosti možemo izračunati i S: . kamatni faktor ( ) – vrijednost anuiteta (rate) – pojedini iznosi kojima otplaćujemo kredit ili ih uplaćujemo . ako izlučimo S: .ispodgod.kapital . m=4 – kvartalno. Y sada označavamo s p i nazivamo postotak.kamate Uplata ili isplata mogu biti: 1.hr .hr Tina 098-184-3163. 091-733-1635. ukamaćivanje. m=365 (366) – dnevno) – godišnja kamatna stopa (kamatnjak) .broj obračunskih razdoblja (broj anuiteta) . Kažemo da je W "p posto" (p%) od G.

Jednostavni kamatni račun Financijska matematika 39 Ako ulažemo kapital uz p% kamata uz jednostavni obračun kamata tada računamo kamate uvijek na početnu vrijednost : . Kamate se mogu obračunavati: 1. 2. Dekurzivno – na kraju razdoblja (npr. kod zajma) Dekurzivni način obračuna kamata znači da se njihov obračun vrši i isplaćuje ili pribraja danom iznosu C na kraju danog vremenskog razdoblja. obračunavaju se kamate na kamate. Kod jednostavnog kamatnog računa kamate se izračunavaju na istu glavnicu (početni kapital) za svako razdoblje ukamaćivanja. 091-733-1635. To je ujedno i razlika između jednostavnog i složenog kamatnog računa.hr . kod potrošačkog kredita) Anticipativni način obračuna kamata znači da se njihov obračun se vrši i isplaćuje ili pribraja unaprijed za neko vremensko razdoblje.matematika@anura. pri čemu se kamate obračunavaju od početne vrijednosti iznosa. dok se kod složenog kamatnog računa kamate izračunavaju na glavnicu uvećanu za prethodno obračunate kamate svakog vremenskog razdoblja.‘Anura’ obrt za poduke www.anura. tj.hr Tina 098-184-3163. 095-528-7269 Iz i slijedi: Postotni račun za manje od 100: ili Iz i slijedi: Kamate Za izračunavanje kamata koriste se jednostavni i složeni kamatni račun. Anticipativno – na početku razdoblja (npr. pri čemu se kamate obračunavaju od konačne vrijednosti iznosa.

Osim te razlike. 095-528-7269 Sada možemo zaključiti da će za n godina kapital biti: Za ispodgodišnje ukamaćivanje umjesto p koristimo relativnu kamatnu stopu . dobijemo formulu za kapital nakon n godina: Za ispodgodišnje ukamaćivanje koristimo ispodgodišnju kamatnu stopu kamatni faktor : i ispodgodišnji Pa prema tome. 091-733-1635.anura. izvod formule je isti kao prethodni: koju računamo: Sada možemo zaključiti da će za n razdoblja kapital biti: Složeni kamatni račun Ako ulažemo kapital uz p% kamata uz složeni obračun kamata tada računamo kamate na početnu vrijednost uvećanu za već obračunate kamate: Pa prema tome.hr Tina 098-184-3163. dobijemo formulu za kapital nakon n razdoblja: 40 Financijska matematika .matematika@anura.hr .‘Anura’ obrt za poduke www.

anura.matematika@anura. Konformnu i relativnu kamatnu stopu možemo grafički prikazati kao funkciju godišnje kamatne stope: 0 Slika 21. a računamo ju: Ovu formulu izvodimo ovako: Kapital nakon n razdoblja možemo izračunati i pomoću godišnjeg kamatnog faktora r: Konformna i relativna kamatna stopa Konformna kamatna stopa uvijek je manja od relativne.hr . Relativna i konformna kamatna stopa p Financijska matematika 41 . 095-528-7269 U ovom slučaju složenog ispodgodišnjeg ukamaćivanja koristimo ispodgodišnju kamatnu stopu koju nazivamo i konformna kamatna stopa. 091-733-1635.‘Anura’ obrt za poduke www.hr Tina 098-184-3163.

a razlika . Druga rata sadrži također n-ti dio kredita i kamate na ostatak duga : . kamate obračunavamo pomoću jednostavnog kamatnog računa pa je: . Suma prvih Gdje su ukupne kamate: svih rata: . Na iznos C0 obračunavaju se i dodaju ukupne kamate I i time se utvrđuje ukupno dugovanje C2. 091-733-1635. Rata na početku prvog obračunskog razdoblja iznosi (sadrži n-ti dio kredita (otplatna kvota) i kamate): . Klasični način obračuna potrošačkih kredita karakterizira: (1) primjenjuje se relativna mjesečna kamatna stopa godišnje kamatne stope .hr Tina 098-184-3163. 095-528-7269 Potrošački kredit Potrošački kredit je poseban imovinsko pravni-odnos kreditora (banke ili trgovačkog poduzeća) i korisnika kredita ( individualnog potrošača).hr . kojim se povečava kupovna snaga potrošača radi nabavke netrajnih i trajnih potrošnih dobara. Kredit se vraća jednakim otplatnim kvotama. Na kraju. Da bi sve rate bile jednake računa se aritmetička rata 42 Financijska matematika U praksi se postupa na sljedeći način: prvo se od iznosa odobrenog potrošačkog kredita C obračunava i oduzima udio (učešće) u gotovini U i time se određuje stvarni iznos kredita C0.‘Anura’ obrt za poduke www.matematika@anura. pa je stoga: . .anura. Zbroj svih rata iznosi: Izraz u zagradi predstavlje aritmetički niz gdje je prvi član n članova aritmetičkog niza je . Kamate se za svaki mjesec računaju uz fiksnu kamatnu stopu po jednostavnom kamatnom računu. Općenito ratu na početku k-tog razdoblja računamo: . (2) mjesečne kamate računamo po jednostavnom kamatnom računu uz primjenu 'prosječne' kamatne stope i (3) primjenjuje se anticipativni način obračuna kamata. kojima se dodaju jednostavne anticipativne kamate obračunate na ostatak duga. iznos konstantne mjesečne rate a izračunavamo dijeljenjem ukupnog dugovanja C2 s brojem rata n.

Dug dobijemo tako da dugu . Prema tome. a računamo: . koju zovemo anticipativni kamatni koeficijent. gdje je fiksna kamatna stopa.anura. 095-528-7269 To preglednije možemo zapisati ovako: Iznos odobrenog potrošačkog kredita Učešće u gotovini Iznos stvarnog kredita Ukupne kamate Ukupno dugovanje C U C0 I C2 Ako je stopa učešća u gotovini q. Nakon što se uplati učešće u gotovini preostaje: . Ukupan dug jednak je dodamo ukupne vraća se kroz n .hr .hr Tina 098-184-3163.matematika@anura. ukupan dug mjesečna rata . onda je iznos učešća u gotovini: . To znači da su ukupne kamate jednake kamate : jednakih mjesečnih iznosa (rata) .‘Anura’ obrt za poduke www. gdje je broj mjeseci. 091-733-1635. Na dug obračunavaju se kamate po jednostavnom kamatnom računu uz 'prosječnu' stopu . . što znači da je 43 Financijska matematika .

Iz slike 22. Može se vratiti jednokratno ili u više otplatnih anuiteta (rata). 091-733-1635.matematika@anura. Otplata zajma . Anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim periodima i to krajem razdoblja (postnumerando) 3..‘Anura’ obrt za poduke www.... dobivamo sljedeće: 44 Financijska matematika Slika 22.. Obračun kamata je složen i dekurzivan (kamate se obračunavaju na kraju razdoblja) 2. Kamatnjak je stalan (fiksan) u cijelom razdoblju 1 2 . koja treba vratiti uz obračun dekurzivnih složenih kamata. Pretpostavke tog modela su sljedeće: 1. Proizvoljnim anuitetima Otplata zajma jednakim periodičnim anuitetima Najčešće primjenjivani model zajma je model otplate zajma jednakim anuitetima.hr Tina 098-184-3163. 095-528-7269 Otplata zajma Zajam su financijska sredstva potrebna za investicije..... Jednakim periodičnim (godišnjim ili ispodgodišnjim) anuitetima 2.anura.hr . Svaki anuitet sadrži prispjele kamate i otplatnu kvotu (dio anuiteta koji otplaćuje sam zajam): Zajam možemo vraćati: 1.

čitan s desna na lijevo. a kvocijent . Budući da je zbroj prvih članova geometrijskog niza . a kvocijent . čitan s desna na lijevo.matematika@anura. 091-733-1635. predstavlja zbroj prvih članova geometrijskog niza čiji je prvi član .hr . zajam možemo otplaćivati proizvoljnim anuitetima.‘Anura’ obrt za poduke www. ostatak duga nakon k-tog anuiteta računamo koristeći formulu: Godišnje ukamaćivanje Ispodgodišnje ukamaćivanje Početni kapital Anuitet Otplata zajma proizvoljnim anuitetima Osim jednakim periodičnim anuitetima. Budući da je zbroj prvih članova geometrijskog niza . predstavlja zbroj prvih članova geometrijskog niza čiji je prvi član .hr Tina 098-184-3163. 45 Financijska matematika Ostatak duga nakon plaćenog -tog anuiteta .anura. iznos zajma možemo izračunati pomoću formule: Ostatak duga nakon k-tog anuiteta računamo ovako: Možemo zaključiti da je: Ako izlučimo – dobijemo: Izraz u zagradi. 095-528-7269 Izraz u zagradi. U tom slučaju proizvoljna je veličina anuiteta i dužina razdoblja ili oboje.

00 40.800.00 50.‘Anura’ obrt za poduke www. Suma vrijednosti svih uplata na kraju -tog obračunskog razdoblja je: Izraz u zagradi predstavlja geometrijski niz gdje je i . 091-733-1635.00 85.000. Uplaćuju se uz kamatnu stopu .00 11.000.000.000. Primjer plana otplate zajma Konačna i sadašnja vrijednost jednakih uplata Sadašnja vrijednost je vrijednost više uplata na početku prvog razdoblja dok je konačna vrijednost vrijednost više uplata na kraju razdoblja.800. Plan otplate zajma Plan otplate računamo pomoću slijedećih formula: Redni broj 1 2 3 4 Ukupno: Anuitet 0 10.00 15.000.anura.00 35.000.00 34. Uplate mogu biti godišnje ili ispodgodišnje i uplaćivati se početkom (prenumerando) ili krajem (postnumerando) razdoblja. 095-528-7269 Veličinu zajma računamo pomoću formule: gdje je vrijeme od uzimanja zajma do prvog anuiteta. Neka je iznos dekurzivna godišnja kamatna stopa.00 20.000.800. Početkom svakog od razdoblja uplaćujemo neki .matematika@anura.00 34. Uplate mogu biti periodične ili proizvoljne.800. vrijeme od uzimanja zajma do drugog anuiteta.00 50.000.00 0 Tablica 4.00 10.00 6.000.000.00 Otplatna kvota 0 0 5.hr . vrijeme od uzimanja zajma do trećeg anuiteta itd.000.000.hr Tina 098-184-3163.00 Kamate 0 10.000.000.00 Ostatak duga 50. pa konačnu vrijednost jednakih periodičnih uplata koje se uplaćuju početkom godine (prenumerando) računamo: 46 Financijska matematika Ako su sve uplate jednake tada je: .00 45.00 9.

095-528-7269 Sadašnju vrijednost računamo: Ako su sve uplate jednake.hr . sadašnju vrijednost jednakih periodičnih uplata koje se uplaćuju početkom godine (prenumerando) računamo: Godišnje ukamaćivanje Konačna vrijednost jednakih periodičnih prenumerando uplata Sadašnja vrijednost jednakih periodičnih prenumerando uplata Ispodgodišnje ukamaćivanje Renta Iz uplaćenog kapitala isplaćuje se renta.anura. jednake periodične ili proizvoljne te prenumerando ili postnumerando. 091-733-1635. U slučaju jednakih periodičnih isplata rentu možemo podijeliti na prenumerando rentu i postnumerando rentu: Prenumerando renta Uplaćen je kapital (sadašnja vrijednost rente) u trenutku razdoblja isplaćuje iznos : Godišnje ukamaćivanje te se početkom svakog Ispodgodišnje ukamaćivanje Sadašnja vrijednost rente ( ) Anuitet 47 Financijska matematika .hr Tina 098-184-3163.‘Anura’ obrt za poduke www.matematika@anura. Isplate mogu biti godišnje ili ispodgodišnje.

091-733-1635. tj.matematika@anura. Vječna renta Vječna renta je renta gdje se na osnovu jednog uloženog iznosa može vječno podizati nominalno jednake postnumerando iznose uz pretpostavku da je obračun kamata složen.anura. 095-528-7269 Ostatak rente nakon -tog anuiteta Postnumerando renta Uplaćen je kapital isplaćuje iznos : (sadašnja vrijednost rente) u trenutku Godišnje ukamaćivanje te se krajem svakog razdoblja Ispodgodišnje ukamaćivanje Sadašnja vrijednost rente ( ) Anuitet Ostatak rente nakon -tog anuiteta U slučaju da je renta proizvoljna. to možemo zapisati kao limes kada n teži u : . Sadašnju vrijednost n jednakih postnumerando iznosa uz pretpostavku da je obračun kamata složen.hr . renta kod koje se isplaćuju samo kamate na početni kapital. godišnji i dekurzivan uz primjenu fiksne godišnje kamatne stope računamo: Financijska matematika 48 S obzirom da se traži vječna renta.‘Anura’ obrt za poduke www. za izračune koristimo formulu za zajam s proizvoljnim anuitetima.hr Tina 098-184-3163. godišnji i dekurzivan uz primjenu fiksne godišnje kamatne stope.

095-528-7269 Vrijednost vječne rente računamo: kamatama na početni kapital: . a godišnju kamatnu stopu računamo: 49 Financijska matematika .hr .matematika@anura. vrijednost anuiteta (isplate) jednaka je .anura. 091-733-1635. .hr Tina 098-184-3163.‘Anura’ obrt za poduke www.

6. Pod Gaussovim elementarnim operacijama nad recima matrice podrazumjevamo: 1. obje formata . Ako je to moguće. Množenje matrica Produkt matrica i definira se samo onda kada su te matrice ulančane. Asocijativnost: 9. onda je A singularna matrica. 51 Matrice . S označimo matricu A proširenu jediničnom matricom istog reda. Elementarnim operacijama nad recima matricu svodimo na oblik . Distributivnost zdesna: 11. 12.hr .hr Tina 098-184-3163. dodavanje retku nekog drugog retka prethodno pomnoženog proizvoljnim skalarom. Ako je matrica formata i formata .matematika@anura. a ako to nije moguće. 2. definira se kao matrica . 5. A je regularna i . Množenje matrice skalarom tako da se svaki njen element pomnoži skalarom: 3. U slučaju da ipak vrijedi kažemo da 8. 0 – nul-matrica tipa 3. 095-528-7269 Operacije s matricama 1. čiji se elementi računaju po formuli: Množenje matrica nije komutativno. matrice komutiraju. ako prva matrica ima onoliko stupaca koliko druga matrica ima redaka. 2.‘Anura’ obrt za poduke www. množenje redaka skalarom različitim od nule te 3. Svojstva zbrajanja i množenja matrica: 1. Distributivnost slijeva: 10. produkt je matrica formata . 4. . Zbrajanje matrica Zbroj formata Matrica matrice i matrice s elementima: množi se skalarom . Gaussova metoda za invertiranje matrice Neka je A kvadratna matrica.anura. permutiranje redaka. tj. 091-733-1635. tj. 7. 2.

Determinantu matrice drugog reda .anura. Ako je rang stupaca matrice A jednak je rangu redaka matrice A. taj broj zove se rang matrice A i označava se s r(A). Ako je matrtica A trokutasta matrica n-tog reda.‘Anura’ obrt za poduke www. Determinanta se ne mijenja ako jedan redak pomnožimo brojem i dodamo drugom retku. Matrica A je regularna onda i samo onda ako je . Uvjet rješivosti sustava linearnih jednadžbi – Kronecker-Capelli-Rouché – Sustav ima rješenje onda i samo onda ako matrica A tog sustava i proširena matrica imaju isti rang. Gaussova metoda (metoda eliminacije) je metoda gdje proširenu matricu svodimo na gornje trokutasti oblik. a svodi matricu na broj.matematika@anura. 3. Determinanta matrice prvog reda je računamo: računamo: Determinanta matrice n-tog reda je Matrica i transponirana matrica imaju jednake determinante: . 095-528-7269 Rang matrice Maksimalan broj linearno-nezavisnih stupaca matrice A zovemo rang stupaca matrice A. Determinanta Determinanta je funkcija definirana za sve kvadratne matrice. 091-733-1635. determinanta je nula. Ako dva retka (stupca) zamijene mjesta. determinanta mijenja predznak. Svojstva determinante: 1. dok u GaussJordanovoj metodi proširenu matricu svodimo na dijagonalni oblik te direktno očitavamo rješenje. Zapisujemo kao: .hr Tina 098-184-3163. Determinantu matrice trećeg reda .hr . a maksimalan broj linearno-nezavisnih redaka zovemo rang redaka matrice A. Determinantu množimo brojem tako da elemente bilo kojeg retka (stupca) pomnožimo tim brojem. onda je determinanta . 4. 2. Ako su dva retka (stupca) jednaka. Sustav linearnih algebarskih jednadžbi Sustav linearnih algebarskih jednadžbi možemo rješavati matricama. 52 Matrice . je broj .

‘Anura’ obrt za poduke www.matematika@anura.hr Tina 098-184-3163. 091-733-1635. Laplaceov razvoj determinante po i-tom stupcu računamo: a po j-tom retku: 53 Matrice .hr . 095-528-7269 Laplaceov razvoj determinante Laplaceov razvoj determinante govori nam da se determinanta može razviti po bilo kojem stupcu ili retku.anura.

hr Tina 098-184-3163.hr . 095-528-7269 Još neka pravila i formule za računanje Kvadrat i kub binoma Razlika kvadrata.matematika@anura.kamate se obračunavaju na početnu vrijednost Složeni kamatni račun – obračunavaju se „kamate na kamate“ Vrijednost kapitala za neko prošlo razdoblje: Konačna vrijednost n jednakih periodičnih uplata koje se uplaćuju početkom godine Još neka pravila i formule za računanje 54 Otplata zajma jednakim periodičnim anuitetima .‘Anura’ obrt za poduke www. razlika i zbroj kubova Financijska matematika Jednostavni i složeni kamatni račun Jednostavni kamatni račun . 091-733-1635.anura.

091-733-1635. 095-528-7269 Otplata zajma proizvoljnim anuitetima Ili: Ostatak duga nakon vremena t (k-broj anuiteta do vremena t): Postnumerando renta Prenumerando renta 55 Još neka pravila i formule za računanje .hr Tina 098-184-3163.‘Anura’ obrt za poduke www.matematika@anura.hr .anura.

091-733-1635. 9. 28.matematika@anura. 5. 20. 7.anura. 24. 15. 23. 14. 17. 2.hr .‘Anura’ obrt za poduke www. 10. 25. 18. 13. 3.razlika Konformni kamatnjak – izvod Vrijednost više uplata plativih početkom razdoblja Otplata zajma Otplata zajma proizvoljnim anuitetima Renta Vječna renta Sretno! Kristina Perdić 56 Neki primjeri pitanja s usmenog dijela ispita . 6. 12. 21. 095-528-7269 Neki primjeri pitanja s usmenog dijela ispita 1.hr Tina 098-184-3163. Kompleksni brojevi Binomni formula Matematička indukcija Linearna i kvadratna funkcija Eksponencijalna i logaritamska funkcija Sinus i kosinus Ciklometrijske funkcije Monotonost funkcije. 30. 11. 29. rast i pad funkcije Niz Limes niza Aritmetički red Konvergencija reda Kriteriji konvergencije reda Definicija derivacije (graf + formula) Lagrangeov teorem L'Hospitalovo pravilo Parcijalna integracija Determinanta Množenje matrica Gauss-ova metoda (metoda eliminacije) Invertiranje matrica Proširena matrica sustava Rješavanje sustava algebarskih jednadžbi Jednostavni i složeni godišnji i ispodgodišnji kamatni račun . 19. 4. 16. 8. 27. 26. 22.

Crnjac: MATEMATIKA ZA EKONOMISTE.anura. N. 3. Jukić. Osijek.‘Anura’ obrt za poduke www. 57 Literatura . 2000. 095-528-7269 Literatura 1. Jukić. Crnjac. R. M. 4. 2008. D. R. B. D. Scitovski: MATEMATIKA. Zagreb. Bronštejn i suradnici: MATEMATIČKI PRIRUČNIK. 091-733-1635. Osijek. M. 2. Šego: FINANCIJSKA MATEMATIKA.hr . 2004.hr Tina 098-184-3163.matematika@anura. Zagreb. 2001. Scitovski: MATEMATIKA I. 1994. Osijek. 5.