Professional Documents
Culture Documents
1. Motor
2. Kvacilo (spojnica ili tzv.kuplung)
3. Menjac
Transmisija obuhvata sve delove i sklopove koji prenose obrtni momenat sa motora na
pogonske tockove.
SPOJNICA
(kvacilo)
Namjena kvacila (spojnice) Spojnica je deo transmisije koja se nalazi izmedju motora i
menjaca. Njen zadatak je da prenese snagu motora na menjac, odnosno da obezbedi elasticnu
vezu izmedju motora i menjaca.
Kvacilo (spojnica) omogućava prekid prenosa snage sa motora na pogonske tockove. Takav
prekid je potreban pre svega prilikom kretanja sa mesta i kad se menjaju stepeni prenosa.
Kad vozač pritisne papučicu kvacila (spojnice,kuplung), on
time razdvaja zamajac i potisnu ploču (izmedju kojih se nalazi disk,odnosno lamela – ona ima
zadatak da primi na sebe opterecenja,otpore i sl.).
Zamajac je čvrsto učvršćen na kraju kolenastog vratila i okreće se s njim. Kada vozač
pritiskom na papučicu kvacila smanji pritisak potisne ploče na lamelu, kolenasto vratilo (sa
zamajcom) i vratilo kvacila okreću se svako za sebe.
1. Zamajac
2. Disk (lamela)
3. Potisna ploca
4. Potisni lezaj
5. Opruge
Lamela je čelični krug na koji su s obe strane zakovane ili zalepljene obloge. Kad potisna ploča
pritisne tanjir kvacila uz zamajac, pritisak mora biti dovoljno velik da spreči proklizavanje
kvacila.
Ni tanjir kvacila ni potisna ploča nisu kruto pričvršćeni, nego se mogu u uzdužnom smeru
pomerati na vratilu kvacila.
Spojnice (kvacilo)
Za lako i pravilno rukovanje spojnicom ona mora biti pravilno podesena i ispravna. Hod
pedale kvacila treba kontrolisati,odnosno, podesiti posle predjenih 90000km.
Slobodan hod spojnice je od 25 – 40 mm.
Cesti kvarovi su :
Menjac
Zglobni prenosnici
Oni povezuju menjac sa pogonskim mostom i prenose obrtni momenat. Sastoje se iz vratila i
zglobnih spojnica. Zglobna vratila moraju se kontrolisati tako da moraju biti izbalansirana i
redovno podmazana na spoju i lezajevima krstova, tj. zglobnih spojnica.
Pogonski most
Pogonski most ima ulogu da obrtni moment sa menjaca ili kardanskog vratila prenosi na
pogonske tockove.
Reduktor
Reduktor se koristi kod specijalnih terenskih vozila i sluzi da dodatno poveca snagu i obrtni
momenat u potrebnim situacijama.
Zglobni prenosnik sa kardanskim zglobom
Zahvaljujuci ovoj konstrukciji, zglobno vratilo moze prenositi obrtni moment pod uglom i do 30.
Kardansko vratilo na kome se nalazi Hardijev zglob je jedno od najstarijih resenja. Primenjuje
se kada se prenosi manji obrtni moment i pod manjim uglom (3-12). Kod Hardijevog zgloba
izmedju dve prirubnice nalazi se kruzni gumeni prsten. Gumeni prsten je naizmenicno spojen s
jednom i drugom prirubnicom pomocu zavrtnjeva.
Pogonski most
Pogonski most treba da obezbedi pokretanje pogonskih tockova, a time i kretanje vozila.
Zglobno vratilo prenosi obrtni moment na glavni prenosnik, koga cine par zupcanika. Za
tanjirasti zupcanik pricvrsceno je kuciste diferencijala.
Za vreme obrtanja tanjirastog zupcanika, odnosno kucista istovremeno se obrcu zupcanici-
trkaci , ali ne oko svojih osovina , vec zajedno sa kucistem. Trkaci se nalaze izmedju bocnih
zupcanika i samim tim sluze kao klinovi za prenosenje obrtnog momenta, preko bocnih
zupcanika na poluvratila.
Poluvratilo
1) Poluvratilo
Poluvratila prenose obrtni moment na pogonske tockove. Izradjuju se od legiranog celika pri
cemu se podvrgavaju termickoj obradi, kako bi se materijalu obezbedila sto bolja svojstva.
Gumene harmonike na sponama tockova,poluosovinama treba
kontrolisati izameniti na predjenih 30000km.
Sistem za kocenje
Dobos kočnice su znatno starije, jednostavnije konstrukcije,teže se hlade (zbog veće
povrsine trenja), i daju slabiju silu kočenja od disk kočnica. Zato se danas, u jače automobile,
ugrađuju disk kočnice na svim točkovima.
Moramo napomenuti da se sila kočenja u automobilu prenosi hidrauličkim putem. Dakle, kada
pritisnete papučicu kočnice, pomeri se klip u tzv. glavnom kočionom cilindru. On, pak, pokrene
ulje cevima od kojih po jedna vodi do svake kočnice.
Pomocna kocnica
Ima zadatak da ukoliko otkaze radna (nozna) kocnica zaustavi vozilo.
ABS
(Anti-lock Braking System) Ima zadatak da automatski regulise kocione sile na tockovima i
sprecava blokiranje tockova pri kocenju. Najefikasniji sistem kocenja je kada tockovi ne
blokiraju. Time se skracuje put kocenja i povecava stabilnost i upravljivost vozila. Najpre se
koristio na avionima, da bi se izbeglo neugodno pucanje pneumatika prilikom sletanja, mada
svoju ograničenu primenu mehanički sistem doživeo je u trkačkim vozilima tokom 60-ih godina
prošlog veka.
Nemacka fabrika "Bosch" koja se smatra začetnikom ove ideje, je nakon gotovo pola veka
razvoja u svojim pogonima, na tržište 1978. godine, lansirala elektronski sistem (izvorni naziv je
Antiblockiersystem) koji je omogućio njegovu široku primenu .
Ukoliko vozac vozila iz nekog razloga bude prinudjen da naglo koci, u vecini slucajeva to radi
tako da snazno pritiska pedalu kocnice sto dovodi do blokiranja tockova i "klizanja" vozila po
putu. Na taj nacin vozac gubi upravljivost nad vozilom, jer vozilo zadrzava dotadašnji pravac
kretanja.
Da bi održali upravljivost vozila, inženjeri su morali da spreče blokiranje točkova, tako da
trenutak koji prethodi blokiranju točka, ABS kontroler, koji dobija informacije sa senzora, otpušta
"kočnicu" i točak nastavlja sa svojim okretanjem. Opisani mehanizam se ponavlja dovoljno brzo
i nezavisno od vozača, ali vozač to može da oseti preko pedale kočnice koja u tom momentu
"pulsira".
Na takav nacin se na podlogama sa dobrim koeficijentom trenja, poput asfalta, većina vozila
opremljena sa ABS–om imati kraći zaustavni put od onih koji su bez njega, bilo da je u pitanju
suv ili vlažan kolovoz. Nasuprot tome, po pljusku ili snegu, ABS produžava zaustavni put. U
ovim uslovima blokirani se točkovi ukopavaju, i brže zaustavljaju vozilo od onih koji se okreću.
Sa najvećom razlikom ABS gubi na ledu, gde se točkovi veoma lako blokiraju, te se zaustavni
put značajno produžava.
Pogledaj tabelu:
Razlog duzeg kocionog traga automobila bez ABS-a na asfaltu je sto se u trenutku blokiranja
tockova guma pregreva i topi, stvarajuci tanak sloj tecne gume koja smanjuje koeficijenat trenja
podloge. Automobil prakticno klizi po sloju sopstvene istopljene gume. U slucaju ABS-a, tocak
se okrece, cime je stalno hladan tocak u dodiru sa asfaltom i na takav nacin čuva pneumatike
(manje se habaju ). Naravno da vozila sa ABS-om mogu u nekoj meri i da skrate svoj zaustavni
put po snegu ili ledu koriscenjem odgovarajucih pneumatika za takvu vrstu podloge.
Vozac moze odgovarajucom vestinom da simulira dejstvo ABS-a kod vozila koja takav uredjaj
nemaju, snaznijim pritiskanjem pedale kocnice do granice blokiranja tockova i njenim
popustanjem.
Disk kocnica
Upravljacki mehanizam
Glavni delovi:
1. Tocak upravljaca
2. Vratilo upravljaca
3. Zupcasta letva
Kod ispravnog sistema za upravljanje posle prolaza kroz ostru krivinu, nakon oslobadjanja tocka
upravljaca - volana, tockovi vozila sami se ispravljaju (to omogucuje - zatur tocka). Sada se
pitate sta je to ''zatur tocka'', a Ja vam kazem nesto slicno kao na onim ''tockicima'' koja se
nalaze na kolicima u samoposluzi. Ugao osovine tih tockica je pomeren, tako da tockic moze da
bude okrenut u bilo koju stranu, ali kada poguramo ta kolica napred - svi tockici na kolicima
zauzimaju polozaj za kretanje pravo napred.
Ukoliko vozilo ima ugradjen servo upravljac (on olaksava okretanje tocka upravljaca - volana )
treba ga kontrolisati na predjenih 300000km.
Sistem za oslanjanje
Zadatak sistema za oslanjanje je da obezbedi elasticnu vezu izmedju tockova i okvira tj.
karoserije, pa time i stabilnost vozila u svim uslovima kretanja. Prilikom kretanja vozila po
neravnom terenu dolazi do njegovog oscilovanja koje utice na udobnost, stabilnost, vucne
karakteristike , upravljivost, cvrstocu i pouzdanost.
Da bi se dinamicke sile koje deluju na tockove, sasiju i karoseriju ublazile i dale zeljeni
karakter oscilovanjima vozila, sluzi sistem za oslanjanje. Znacaj sistema za oslanjanje je veci
ukoliko je veca brzina kretanja.
Karakteristika sistema za oslanjanje je u najvecoj meri definisana elasticnim osloncima.
Elasticni oslonci se izradjuju od metala i od nemetala.
Metalni oslonci su :
1.opruge ili gibnjevi
2.zavojne opruge
3.torzioni stapovi
Nemetalni oslonci su:
1.gumeni
2.pneumatski
3.hidraulicni
Gumeni elementi u sistemu oslanjanja koriste se kao prigusnici ili granicnici.
1. Zavojna opruga
2. Amortizer
Nezavisan sistem oslanjanja je karakteristican po tome sto se pri nailasku jednog tocka na
neravninu,on pomera i ne prenosi svoje oscilovanje na drugi tocak iste osovine.
Najcesce se koristi na putnickim vozilima (zbog udobnosti i sl.) i to na prednjem upravljackom
mostu vozila,ali u poslednje vreme sve se vise postavlja i na zadnjem.Ovakvo resenje je
pogodnije kada se vozilo krece po neravnom putu ili u krivinama jer obezbedjuje vecu stabilnost
i prohodnost vozila.
Zavisni sistemi oslanjanja vezani su za pojam krute osovine. Kruta greda vezuje levi i desni
tocak, pri cemu se pomeranje jednog tocka u poprecnoj ravni prenosi na drugi tocak iste
osovine. Ovi sistemi su najjednostavniji ali ne obezbedjuju maksimalnu udobnost.
Lisnati gibnjevi, u sistemu oslanjanja, imaju dvostruku ulogu:sluze kao elasticna veza izmedju
delova koji spajaju i obavljaju funkciju vodjenja tockova. Lisnati gibnjevi se sastoje od veceg
broja listova iste sirine, a razlicite duzine.
Jedan kraj gibnja je pomocu osovinice pricvrscen za kuciste na ramu, a drugi je preko
oscilujuceg oslonca tzv. osmice,spojen sa sa karoserijom ili ramom.
Gibanj ima visestruku funkciju :
1.obezbedjuje elasticnu vezu
2.prigusuje oscilacije
3.obezbedjuje vodjenje tockova
1.jednosmerne
2.dvosmerne
AMORTIZER
Delovi amortizera :
1. Unutrasnji cilindar
2. Klip
3. Zaptivni prsten