Dermatološka propedeutika -1

-

Dermatološka propedeutika
KOŽA: površine 1,5-1,8 m2 u muškaraca i oko 1,2 m2 u žena- najveći organ; mase 18% mase tijela, a nejdeblja na tabanima= 4mm;boja kože ovisi o prokrvljenosti i prisutnosti melanina; 1.Razvitak kože- koža se razvija iz dvaju zametnih listića, iz ektoderma i mezoderma. Iz ektoderma: epidermis, adneksi kože, živci i osjetna tjelešca, a iz mezoderma: korij (dermis), potkožno masno tkivo, krvne i lifne žile i živci. Koža se razvija iz jednog sloja stanica: bazalne membrane i tankog sloja mezenhima, da bi se krajem prvog trimestra uočio stratificirani epidermis i dezmosomi. Stvaraju se i nekeratinizirajuće st. (melanociti, Langerhansove i Merkelove), fibroblasti stvaraju kolagen, a vide se i zameci adneksa. Dođe li do poremećaja razvoja u ovom razdoblju ( npr. virusna infekcija s infarktoom posteljice) dogodit će se aplasia cutis congenita i sindactilia. Zbog poremećaja razvitka dišnog i probavnog sustava u istom razdoblju: fistule (brannhijalne ->labijalna i nazalna/liječenje kirurško). U drugom trimestru epidermis orožnjava, ploče nokta i žlijezde su razvijene, razlikujemo papilarni i retikularni sloj dermisa, a razvijena su i elastična vlakna. U trećem trimestru koža je razvijena sa svim strukturama i sazrijeva. Rožnati/kornealni sloj je zadebljan i razvijeno je masno tkivo u subcutisu. GRAĐA KOŽE: 1. epidermis 2. dermis 3. subcutis (potkožno masno tkivo=tela subcutanea) 1. epidermis: stratum basale je temeljni sloj od 1 reda stanica koje se dalje dijele, stratum spinosum ili nazubljeni sloj koji se sastoji od 4-8 redova poligonalnih stanica povezanih dezmosomima, stratum granulosum ili zrnati sloj koji se sastoji od 1-2 reda pločastih stanica koje u citoplazmi sadrže keratohijalin. Keratohijalin je međuproizvod sinteze keratina. Sva 3 sloja (BSG) sadrže karakteristična vlakna>tonofibrile, koji se međusobno isprepliću i vidljiva su elektronskim mikroskopom, stratum lucidum ili svijetli sloj, prisutan samo na tabanima i dlanovima, možda i ne postoji i stratum corneum ili rožnati sloj, sastoji se od orožalih stanica (keratin) koje nemaju jezgru. Taj sloj se u obliku ljuštenja (desquamatio insensibilis) neprestano troši. Svi slojevi sadrže keratinocite koji sudjeluju u stvaranju roževine. Epidermis osim keratinocita sadrži i nekeratinizirajuće dendritske stanice : Langerhansove, Merkelove i melanocite i odgovoran je za celularnu staničnu imunološku reakciju. 2. dermis: sastoji se od vlakna, međustanične tvari, stanica, krvih i limfnih žila, živaca, osjetnih tjelešaca i adneksa kože. Histološki se u dermisu razlikuju stratum papillare ili površinski sloj i stratum reticulare ili dublji sloj. Stalne stanice dermisa su: fibroblasti, makrofagi i mastociti (metakromatske stanice), a međustaničnu tvar čini vlaknasti dio: kolagenska i elastična vlakna i amorfni dio:glikozaminoglikani i glikoproteini. ADNEKSA: folikuli dlake-> vanjska i unutarnja ovojnica (=epitel) i papila u koju je usađena dlaka. Glandulae sebaceae ili žlijezde lojnice =>raspoređene su oko folikula, ispražnjavaju se u folikul. Jedino se u perianalnoj regiji, na prepuciju&glansu penisa, prijelazu stidnice u kožu stidnih usana i na bradavici mliječne žlijezde otvaraju direkt na kožu. Glandula sudoriferae ili žlijezde znojnice nalaze se duboko u dermisu poput kluipka i prazne se na površinu kože. Glandulae sudoriferae maiores ili mirisne žlijezde su tubularne žlijezde koje izlučuju sekret karakterističan za pojedinu regiju (pazuh, glans, velike usne...); Pili ili dlake nalaze se pretežno na kapiliciju. Razvoj dlake teče krooz anagenu, katagenu i telogenu fazu i traje različito dugo. Unguines ili nokti sastoje se od matriksa, ležišta nokta, nokatne ploče a okružuje ga cuticula-kožni nabor. U dermisu se zbiva humoralna imunološka reakciija. Epidermodermalna granica posebnim se bojenjem i pod svjetlosnim mikroskopom vidi kao nabor

Dermatološka propedeutika -2debljine 50-100 nm, a elektronsko-mikroskopski odgovara bazalnoj membrani u kojoj se razlikuju lamina lucida i lamina densa, svijetli i tamni dio. BM poludezmosomima je vezana za bazalni sloj epidermisa, a ukotvljenim vlakancima (anchoring fibrils) vezana je uz dermis. FUNKCIJE BM: 1. potpora stanicama epitela, endotela i parenhima; 2. povezivanje epitela ili endotela s podlogom; 3. filtracijska barijera za makromolekule; 4. sprečavanje dehidracije organizma i gubitka elektolita; 5. zaštita kože od prodora mikroorganizama. U koži se nalaze 2 mreže krvnih žila: plexus papillaris/površinski i plexus cutaneus(na granici demisa i subcutisa. Tu se nalaze i autonomna i senzorna živčana vlakna kao i Krauseova (hladnoća) i Vater-Paccinijeva (taktilni osjet, vibracija) osjetna tjelešca. SUBCUTIS: potkožno masno tkivo s pripadajućim krvnim žilama i živcima, a odijeljeno septama koje su od dermisa usmjerene prema fasciama i kostima. DERMATOZE: bolesti kože FUNKCIJA KOŽE: 1. mehanička zaštita 2. od dehidracije 3. od sunčevog svjetla 3. od patogenih mikroorganizama 5. termoregulaciijska uloga 6. sekrecijska funkcija 7. osjetne funkcije 8. imunološka funkcija; -neprimjetan gubitak vode= perspiratio insensibilis, to nije znojenje i znojenje= perspiratio sensibilis ili transpiratio / sadrži 99%vode; -modul elastičnosti u dojenačko doba je 2,9 a u staračko 8,1; -prosječna ukupna količina lipida na čelu odraslih u mg/cm 2 /3 sata u muškaraca je: suha koža <0,80; normalna 1,30+-0,50; za masnu >1,80; za žene: suha<0,70; normalna 1,20+-0,50; masna >1,70; -prosječno primanje vode u organizam je 2,4 L na dan (izgled kože ovisi o količini vode), - u staračkoj koži ima dosta vode ali atrofiir aepidermalni sloj, zakazuju elastična i kolagenska vlakna...orožnjeli sloj štiti od gubitka vode difuzijom! (npr. kod opeklina, kad taj sloj nestane =>gubi se 3-5L vode na dan!!!); ->TIPOVI KOŽE: normalna, masna, suha i mješovita; ->OPIS PROMJENA NA KOŽI=DERMATOLOŠKI STATUS; (broj, veličina, oblik, boja, razgraničenje, konzistencija, lokalizacija i raspored=>monomorfna ili polimorfna slika; ako se na određenom arealu skupi veći broj promjena od kojih se neke spoje=>žarište); HIPERKERATOZA= proširenje normalno strukturiranog rožnatog sloja; PARAKERATOZA= nepravilno orožnjavanje gdje u rožnatom sloju postoje stanice s jezgrama; ATROFIJA EPIDERMISA=njegovo stanjenje; AKANTOZA= prooširenje epidermisa jer se povećava broj slojeva epidermalnih stanica; DISKERATOOZA= pojava rožnatih stanica u spinoznom sloju (diskeratosis benigna, no najčešće kod spinocelularnoog karcinoma=diskeratosis maligna). VASKULITIS: proliferacija endotela krvnih žila, prožetost fibrinom i upalnim stanicama u samoj stijenci krvne žile kao i u okolici. Ponekad nalazimo i nespecifično granulacijsko tkivo, a rjeđe specifično; i u potkožju se može naći upalnih stanica, a može doći i do zamjene masnog tkiva vezivnim; DERMATOLOŠKA DIJAGNOZA: mora biti etiološka iako to ponekad nije moguće pa se postavlja morfološka ili deskriptivna, -1. anamneza 2. opći status 3. dermatološki status 4. laboratorijske pretrage;

Dermatološka propedeutika -3- DERMATOLOŠKI STATUS: broj, oblik, veličin, boja, ograničenje prema podlozi, konzistancija, lokalizacija i raspored promjena. DA li su eflorescencije SOLITARNE ili MULTIPLE. OBLIK: okrugao, ovalan, poligonalan, nepravilan; VELIČINA: uspoređuje se s poznatim pojmovima, u mm ili cm; OGRANIČENJE: može biti oštro (akutne upalne dermatoze, psorijaza) ili neoštro ograničene od okolne kože(npr. krooničan oblik kontaktnog dermatitisa); KONZISTENCIJA: mekana ili tvrda; palpacijom utvrđujemo da li je promjena bolna na pritisak, da li je pomična ilis rasla s podlogom; RASPORED: grupirane, diseminirane ili konfluirajućće. Promjene mogu biti i anularne, serpiginozne, circinarne (poput krugova) i nepravilne – korimbiformne sa središnjom velikom i oko nje malenim eflorescenicijama. Žarište je skup eflorescencija između kojih nema zdrave kože. Žarište može biti pojedinačno ili multiplo i može konfluirati sve do potpune zahvaćenosti kože=eritrodermija. 2. Poremećaji embrionalnog razvitka kože- Aplasia cutis congenita – nedostatak kože na određenom djelu kod kojeg je epidermis uvijek, a dermis(ako postoji nedostaju adneksa i elastična vlakna) katkad odsutan. Može samostalno zacijeliti. Dobro ograničeno. Liječi se kirurški. - Syndroma pseudo-ainhum- kod rane rupture amniona slobodni rubovi dovode do stezanja udova  kompresija ili amputacija. Liječenjkirurški ukoliko konstrikcija remeti vaskularnu i limfnu drenažu. - Pachydermoperiostosis- hipertrofija kože i kosti udova. Primarna je nasljedna, a sekundarna potaknuta nekom težom bolesti (upala pluća) ili tumorom ( adenokarcinom bronha ili tumorom probavnog trakta). D.D. treba isključiti akromegaliju te poremećaje štitne žlijezde. Liječenje: kirurška korekcija nastalih deformiteta, te liječenje osnovne bolestinakon čega dolazi do regresije promjena na kostima. - Cutis verticis gyrata- hipertrofija kože s pojavom nabora na zatiljnom dijelu. Vezano uz težu mentalnu retardaciju ako je bolest primarna. Ako je sekundarna onda je vezana uz neku drugu bolest (AML, akromegalija,...). Liječenje se sasatoji od kirurške korekcije i liječenja infekcija koje tu mmogu nastati. 3. Građa kože- epidermis – stratum basale ( jedan bazalni sloj stanica), stratum spinosum ( 4-8 slojeva stanica), stratum granulosum ( 1-2 sloja st. sa zrncima keratohijalina u citoplazmi), stratum lucidum (samo na dlanovima i tabanima) i stratum corneum ( orožene st bez jezgara, a troši se ljuštenjem. Dermis čine kolagena, elsatična i retikularna vlakna, međust. tvar, krvne i limfne žile, osjetna tjelešca i adneksa i stanice ( makrofazi, fibroblasti, limfociti). Sastoji se od površnijeg stratum papillare i stratum reticulare. Epidermodermalnu granicu čini bazalna membrana (lamina lucida i lamina densa) koja je poludezmosomima vezana uz bazalni sloj epidermisa,a sidrenim vlakancima uz dermis. 4. Funkcija kože – zaštitna: mehanička, dehidracija, sunce, mikroorganizmi, termoregulacija, sekrecija, osjet, imunološka. Normalna, masna, suha i mješana koža.

– određivanje specifičnih IgE-. sistemskog i diskoidnog lupusa eritematozusa. -određivanje ukupnih IgE. kod bulznih dermatoza. . mora se pridržavati istog načina očitavnaja. Fizikalno dijagnostički postupci u dermatologiji i venerologiji –  vitropresija.prelaskom tupim predmetom po koži javlja se eritem ili urtikarijska pruga (crveni dermografizam) i rjeđe bijela pruga (bijeli dermografizam).  dermografizam. najčešće 2% u vazelinu. – test ubodom (prick). testovi in vivo na bolesniciima i testovi in vitro na biološkom materijalu. -citološke metode. 10.svetlosnomikroskopska patohistološka analiza. Za testiranje se primijenjuju alergeni u netoksičnoj koncentraciji. diseminirano). -elektronska mikroskopija. ograničavanje. usporedbe sa zdravim ljudima te da svaki test ima svoj domet. –test skarifikacijom (scratch). Na zdravoj koži nakon 48-72 h i uspoređuje se s testom ubodom (prick) i vrijednsotima specifičnih IgE. celularne preosjetljivosti. skarifikacija ili punkcija. te kontaktne alergene. Netoksične doze se očitavaju nakon 48.  pokus sondom – određivanje osjetljivosti i konzistencije promjene.  struganje – drvenim štapićem.za dokazivanje kasne.pregledavanje kože kroz prozirni objekt uz pritisak (određivanje ishemije)-> npr. virusne. –konjuktivni test. –Direktna imunoflorescencija kože. Mjeri se broj specifično transformiranih limfocita nakon stimulacije lijekom u limfoblaste (ako je promjena veća od 3% od kontrolnog razmaza). lokalizacija. znači da ju je korisno primijenjivati ako sumnjamo na nešto određeno.za dokazivanje alergijske preosjetljivosti ranog tipa. boja. alergijskog vaskulitisa. Dijagnostičke metode u DV – svaka metoda ima svoje indikacijsko područje. multipla). – intradermalno. kiretom ili raspartorijem.72 ili 96 h. raspored ( grupirano. limfomi i karcinomi. 6. bulozni dermatitisi. kod lupozne tuberkuloze promjena će promijeniti boju iz crvene u smeđu nakon vitropresije. kod Lylleove bolesti). te onih izazvanim konzervansima i aditivima.bris. vodi ili nekom drugom otapalu. eritrodermija  cijela koža zahvaćena). -atopijski epikutani test (APT). –test blastiče transformacije limfocita.  Köbnerov fenomen – nadraživanje pokreće promjenu ( grebanje će u psorijatičara izazvati eritematoskvamozno linearno žarište).  Auspitzov fenomen – odstranjivanjem ljusaka gornjih djelova oštrim predmetom dolazi do točkastog krvarenja. konzistencija (meka.kapljica alergena i onda se kroz kap upikne koža.tumori.kod atopijskog dermatitisa i drugih alergoza. žarišta ( monomorfna.za dokazivanje pemfigusa.epidermolize i virusne bolesti. tvrda).Dermatološka propedeutika -45.za procjenu humoralnih alergijskih zbivanja. ->in vivo-kutani: -epikutano (patch) testiranje. autoimune. upadanje sondom npr. Nakon trljanja ili gnječenja prividno nepromijenjene kože nastaje mjehur (npr. in vitro.za dokazivanje kasne preosjetljivosti na medikamente. polimorfna.  fenomen Nikolskog – ispituje se kod buloznih dermatoza. buloznog pemfigoida i drugih autoimunih buloznih dermatoza. kod nekrotično tkivo znak je lupozne tuberkuloze. Sustav eflorescencija u koži-općenito. Za dijagnozu kontaktnog alergijskog dermatitisa. oblik.u dokazivanju medikamentoznih alergija. veličina. skalpelom.kod medikamentoznih alergodermija.broj (slitarna.

Alkoholne otopine mentola s dodtakom anestetika ili kortikosteroida -kaustična sredstva.). -dezinfekcijska i antibakterijska sredstva.protuupalno.danas rijetko -masti (unguenta) – dobro prijanjaju uz kožu. hidrogenperoksid -antipruritična sredstva. -tekući posipi (pastae aquosae). Djeluju indiferentno. -emulzije. -keratoplastici.. -antimikotici. -otopine (solutiones).do 2%-tna salicilna k.adstringentna  na granulaciju.mješavina praška i masti. -Oblozi (fomenta). prašci i podloge za masti) i složene (tekući posipi(1+2). Mogu se dodati antiseptička sredstva.kalijev sapun i 3-10%-tna salicilna kiselina. Kod svih subakutnih promjena kože. emulgirani dvofazni sustavi. etanolu i drugim organskim otapalima. ušljivost. Lokalno liječenje dermatoza. Brzo se suše -posipi (pulveres medicinales).svrab. pa se daju pri akutnim upalama kože jer djeluju vazokonstriktivno.liječenje ovisi o lokalizaciji.. kreme.20%-tna alkoholna otopina podofilina kod akuminiranih kondiloma. -podloge.to su indiferentne supstancije u koje se mogu inkorporirati lijekovi. Hlade kožu i odvode sekret.za veće površine.Može se odrediti i titar protutjela. buloznog pemfigoida. trajanju promjene i akutno stanje dermatoze.suspenzije mineralnih čestica u tekućoj podlozi (voda i glicerol) -paste.za odstranjivanje bradavica.ublažuju svrbež. Masne (V/U) i isperive (U/V). strije.hladni propusni.brzo dijeluju i smiruju upalu. . -keratolitici. herpetiformnog dermatitisa. Na vlažne vlažno (oblozi. Nistatin za kvasce (Candida alb. kupke).polučvrsti.a li priječe isparavanje vlage i sekreta te hlađenje kože. 10%-tna trikloroctena kis. paste). Jednostavne podloge (tekućine. a na suho suho (masti. -gelovi-medicinski sapuni-antiflogistička i adstringtivna sredstva. Za cijeljenje erozija il ragada. Kod kroničnih dermatoza s odebljalom kožom i kod dermatoza s naslagama hiperkeratotičnih i parakeratotičnih ljusaka.disperzije 2 ili više tekućina koje se ne mješaju pa se dodaje emulgator. jer priječe stvaranje mjehurića i krasta. -sredstva za poticanje garnulacije i epitelizacije. –Nepropusni. Riblje ulje (30%).kalij-permanganat. paste (2+3) i emulzije(1+3)). –indirektna imunoflorescencija.hladni oblozi raznih čajeva ili fiziološke otopine.. Mjenjaju se čim se ohlade. atrofija kože.Amphotericin B.za određivanje karakterističnih protutjela u krvnom serumu bolesnika oboljelih od pemfigusa. 11. -antiparazitici. zbog čega su kontraindicirane kod jačih upalnih reakcija. a keratoplastici  na epitelizaciju. –Polupropusni – za čišćenje kože -kupke. Prekomjerna dlakavost. Benzilbenzoat. srebrni nitrat (1%) -citostatici. -kreme. Za omekšavanje roževine. -antibiotici-kortikosteroidi.Dermatološka propedeutika -5Doakzujemo depozite depozite Ig i komplementa.potiču sazrijevanje procesa jer izazivaju lokalnu hiperemiju.te 5% 5-fluorouracil kod prekanceroznih dermatoza i manjih bazocelularnih karcinoma.otopine aktivnih tvari u vodi.

U liječenju nekih dermatoza i neoplazija otpornih na prethodne terapijske pokušaje. Hiperostoza. Opće (sistemsko) liječenje dermatoza-antihistaminici. rinofime. difuznog gubitka kose. -citostatici.suhoća kože i svrbež i eritem.tumori (najviše limfomi). Smanjuje stanične adhezije u izvodnom kanalu lojnica.ovisi o nalazu antibiograma -antimalarici.Dermatološka propedeutika -6-antivirusni. metabolizam lipida (hiperlipidemija). Može doći do eritrodermije.djeluju na fazu promocije i progresije.. –sistemske. bol i rijetko noćna sljepoća). Akutne i kronične nuspojave terapije retinoidima. Ne smije se kombinirati s vitaminom A i UVA ili UVB terapijom.folikulitisa.5mg/kg/dan u16 tjedana. iritacija. CNS (povišeni intrakranijalni tlak). -sredstva za depigmentaciju.za blage i umjerene oblike akni. Može s UVA ili UVB.. Imaju veliku teratogenost i kronično oštećenje kostiju. mišični sustav (nakon višegodišnjeg uzimanja javlja se povišeni tonus mišića).interferon i aciklovir.prirodni i sintetski derivati vitamina A. 15. 25-30 mg/dan. Utjecaj retinoida na neoplastične bolesti kože.krioterapija.mukokutane.akutne. Liječenje retinoidima u dermatologija. jetra (akutno oštećenje koje je reverzibilno nakon prekida terapije). Koriste se lokalno i sistemsko. teže pustulozne rozacee. Difenilhidramin (Dimidril). Fizikalna terapija u dermatologiji .kod arterijskih dermatoza. Djeluju i na diferencijaciju i proliferaciju epitelnih stanica 17. -Acitretin.derivati A-vitaminske kiseline.derivati hidrokinona -fizikalna terapija. Isotretionin i acitretin. Retinoidi za sistemsku primjenu. -protektivi od UV zraka. klorpiramin (Synopen). Kontraindicirani kod trudnoće i žena u reproduktivnoj dobi.preparati s kinolonskim prstenom. 16. teratogenost (kontracepcija mjesec dana prije uporabe i 2 godine nakon). čime olabavljuje komedon te time sprečava bolest na samom početku. -kronične. fotosenzitivnosti. Kod poremećaja keratinizacije. tanki i lomljivi nokti.kod teških poremečaja keratinizacije (eritrodermatska i lokalizirana ili generalizirana pustulozna psorijaza). Retinoidi za lokalnu primjenu. Ciklofosfamid. 18. Ima protuupalni efekt te inhibira produkciju sebuma i smanjuje lobul sebacealnih žlijezda. akni fulminans. Uzima se jednom dnevno uz hranu oko 0. Čest je dermatitis lica kod lokalne primjene na licu. Mehanizam djelovanja nije objašnjen. 14. periostalno zadebljanje i kalcifikacija spinalnih ligamenata. cisplatin -sulfonamidi -retinoidi. Ne s vitaminom A.oči (suhoća. loratadin (Claritine) -antibiotici. Gel tazaroten koji se primjenjuje kod psoriasis in placibus. kod poremečaja keratinizacije i kod lihen planusa..Izotretionin. Kod kroničnog diskoidnog i sistemskog eritematodesa te fotodermatoza.skeletni sustav. suhe sluznice.kod težih oblika nodularno cističnih akni.to su sintetički pripravci. U kombinaciji s kortikosteroidima.tretionin. 13. UV terapija. G. 12.

Kortikosteroidi u općoj primjeni – deksametazon. Kortikosteroidi u lokalnoj primjeni – metilprednizolon. Kod hiperhidroze u predjelu stopala.česta je biopsija pri čemu količina mora biti dovoljna. Uzrokuje hemostazu. U slučaju pojave eritema terapija se prekida do nestanka eritema. Počinje se sa 0. atopijski dermatitis. metilprednizolon.tekućim dušikom na –178°C na štapiću omotanim vatom do 50 sek. Do epidermodermalne granice pa se stavlja gaza s antibiotikom. neodymium Yag laser (do 5 mm) i Laser sa CO2 (rezanje.. Kriokirurgija. fibromi.cijelo tijelo ili djelovi. Antihistaminici – loratadin. hemangiomi. –Režnjevi. Kod psorijaze koja zahvaća više od 30% površine. Prmjenjuje se 0. virusni papilomi i tetovaža). trudnoća i dojenje. pa je zbog veče doze potrebno korigirati. sa keratolitikom: betametazon dipropionat + salicilna kis. teleangiektazije. kod sindroma displastičnog nevusa. -iontoforeza. azitromicin. keloidi. Sve vrste bradavica. Elektrokirurgija. ketokonazol. Psoraleni se vežu za DNA stanice i usporavaju proliferaciju.argonski (koagulacija. -ionizirajuće zračenje. Koriste se brusilice (dijamantne). -dermoabrazija.Dermatološka propedeutika -7-krioterapija. rinofima. -UVB terapija(fototerapija). ampicilin. nistatin 25. sa . Kontraindicirana u bolesnika s fotodermatozama.5-2 mA.hipertrihoza(trajna epilacija).skidanje slojeva kože u svrhu otklanjanja različitih tvorbi s kože. Kod psorijaze.kod većih defekata mogu se primjeniti transplantati.psoralen i UVA.izmjenična struja visoke frekvencije. Potrebno odrediti minimalnu fototoksičnu dozu. Šavovi se vade nakon 4-12 dana. manji hemangiomi. 4x tjedno u 3-4 tj.mekane rengenske zrake (10-50 kV s 4-6 mA na udaljenosti 10-30 cm). brazgotina (nakon akni). Kod manjih tetovaža. aktiničke i seborejičke keratoze. Antibiotici u lokalnoj primjeni – klindamicin. Za bazocelularn 50-60 Gy.oštrom žlicom se izreže 20. Katoda u tvorbi. -elektrokoagulacija. dermatofibromi. gentamicin.. a mala jakost. angiofibrom) do 1 mm dubine). kondilomi. Veruke. a spinocelularni 65-70 Gy. višebrojni sitni benigni tumori. difenhidramin 24. betametazon dipropionat (beloderm).struja male jakosti i dve pločaste elektrode. bolesnika liječenih od nevusa. atopijskog dermatitisa.05 J/cm2 . klindamicin 21. fibromi i manji angiomi. preboljeli melanom. Kontraindikacije su teže bolesti jetre i bubrega.. imunosupresija. -termokauterizacija. Vulgarne i plane veruke.5 J/cm2 . Dermatološka kirurgija – ekscizije. (belosalic).jedna elektroda. -elektroliza.elektroda u isto vrijeme reže i koagučira. Excisio in toto (kirurško odstranjenje u cijelosti) se često koristi kod tumora. vitiligo.). Potrebno odrediti minimalnu eritemsku dozu. Pacijent je jače osjetljiv još 24 h.a anoda u ruci. 0. xeroderma pigmentosum. lihen ruber. vaskularne promjene (teleangiektazije. Uz peroralnu primjenu 8metoksipsoralena pacijent se nakon 2 h izlaže UVA. visoka frekvencijai napon. 5x tjedno kroz 3-4 tj. Antibiotici u općoj primjeni – amoksicilin (+klavulinska kis. Za unošenje u kožu sredstava topljivih u vodi.hemangiomi. flukonazol. rani stadiji limfoma kože. Laser. Kod balnefotkemoterapija 8-MOP se u kožu unosu kupkom. a pacijent ne smije biti nagrđen. Antimikotici – amfotericin. obično u kombinaciji s kortikosteroidnim mastima ili retinoidima. Ekskohleacija. prednizolon 23. -PUVA terapija (fotokemoterapija). limfangiomi. kloramfenikol 22. 19.

dermoidne ciste. titan-dioksid. sa anestetikom i antiseptikom 26. Citostatici.1. melanoma juvenile(Allen-Spitz). epidermalne ciste skrotuma.Dermatološka propedeutika -8antibiotikom: betametazon dipropionat + gentamicin ili neomicin(Locacorten N). 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). mebendazol 27. lentigo simplex et lentiginosis. Antiparazitarni – metronidazol. oktilmetoksicinamat. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. Antivirusni – aciklovir. melanosis neurocutanea. -> ABCD-pravilo. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. RTG) .fluorouracil 29. katranska. naevus spilus. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). lentigo senilis. pilonidalni sinusi i ciste. -> sinteza melanina. naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus. Zaštitna sredstva od UV zraka. naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. interferon 28. macula mongolica. arsenska. halo naevus (Sutton). naevus pigmentosus giganteus. ballon cell's naevus. posebni oblici: naevus dysplasticus. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. cink-oksid CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. preaurikularne ciste i sinusi. melanosis naeviformis.

Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus .Dermatološka propedeutika -92) 3) 4) 5) 6) CHEILITIS PRAECANCEROSA CORNU CUTANEUM LEUKOPLAKIA KERATOACANTHOMA XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb.

Queyrat Mb. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. ŽIVČANOG. Bowen Mb.10 f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom . MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb.Dermatološka propedeutika .

Praćenje bolesnika. LANGERHANS CELL HISTIOCYTOSIS (LCH) ILI HISTIOCITOZA X -> Mb. Mb..Dermatološka propedeutika . limfadeno i zahvaćenost pluća. Erodiraju na površini i eritematozne su. a razlikujemo 2 tipa histiocita: monocitimakrofagi(pjenušave ksantomske ili gigantske tipa Touton) i Langerhansove dendritičke stanice epidermisa. • TIP 1-> histiocitoza Lengerhansovih. MAKROFAGI: CD68 ->uzroci histiocitoza mogu biti različiti. prezentiraju strani antigen na svojoj membrani i idu u lokalne limfne čvorove tužiti ga Tlimfocitima. limf. hepatospleno. reakcijom na strano tijelo. LANGERHANSKOVE: S100.11 - BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. monocitna leuk. Hand-Schuller-Christian(kronični karakter u ranom djetinjstvu bez puno kožnih promjena. Hashimoto-Pritzker -> dijete se rađa sa solitarnom ili više njih papula ili nodusa. metaboličkim promjenama. Abt-Letterer-Siwe( u prvoj godini života. visoka temp. no najčešće: primarne idiopatske ili sekundarne uzrokovane malignomima. KONGENITALNA SAMOIZLJEČIVA HISTIOCITOZA Mb. samo s nešto manje Birbackovih granula. ispadanje zubi znak zahvaćenosti mandibule i maksile. imunokemijski nalaz je isti ako u LCH. hist. Česte koštane lezije na lubanji. može i diabetes insipidus).. One stoje u epidemisu. maligna histiocitoza. Spontana regresija ili alternacija u LCH. . Podrijetlo histiocita su matične stanice koštane krvi. akutni tijek+ zahvaćenost visceralnih organa. tu pripada i kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza(Hashimoto-Pritzker) • TIP 2 -> histiocitoza onih koje nemaju obilježja Langerhansovih • TIP 3-> maligne bolesti histiocita: ak. cavernosum. -> lokalizirane/sistemske i benigne/maligne. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE -> nastaju umnožavanjem ili infiltracijom histiocita. CD1a + Birbeckove granule.

Dermatološka propedeutika - 12 generalizirana limfadenopatija i anemija, RTG pluća poput mramora, erupcija žućkasto-smeđih papula po tijelu koje mogu nekrotizirati i uzrokovati hemoragije, predilekcijska mjesta su vlasište, uška, lice) i eozinofilni granulom (u mlađoj dobi, u kostima, prosijavanje na RTG, benigne promjene, može i u hipofizealnoj regeiji pa uzrokuju diabetes insipidus) = reaktivno proliferativni proces uz akumulaciju histiocita, uz limfocite, granulocite i eozinofile; 1. nalaz Birbackovih granula elektroncem ili imunohistokemijski CD1; 2. svjetlosna mikroskopija pokazuje pozitivno bojenje na S100, ATP-azu, alfaS-manozidazi i peanut lecitin; -> smatra se da je to reaktivan proces, ne maligno umnožavanje; LIJEČENJE: intralezionalno i lokalno kortići, fototerapija ako diseminirano i sistemski kortići i citostatici; XANTHOGRANULOMA JUVENILE, X. NECROBIOTICUM, RETICULOHISTIOCYTOMA, RETCLOHISTICYTIOSIS DISSEMINATA, XANTHELASMA PALPEBRARUM, VERRUCIFORMIS, PAPULOSUM, DISSEMINATUM, CORPORIS, MASTOCITOZE ...skupine bolesti koje obilježava veće nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu, a rijetko mogu biti zahvaćeni drugi organi tipa RES-a, kosti i sl. Mastocite usmjerava ekspresija određenih dijelova adhezijskih molekula na površini mastocita. Patogeneza mastocitoza je posljedica povećanog stvaranja i oslobađanja medijatora iz mastocita. To su rijetke bolesti. -klinička slika je obilježena oslobađanjem prevelikih količina mastocitnih medijatora, pa se javlja: svrbež, crvenilo, urtike, abdominalni bolovi, kolike, proljev, bolovi u kostima, glavobolja, depresija i slično. KUTANE MASTOCITOZE a) lokalizirane: MASTOCYTOMA =lok. nakupina mast. u dermisu, očituje se kao žućkasto-smećkasti plak ili papula površine poput narančine kore. Bilo gdje na koži. Darierov znak (na trljenje se javlja klasična urtikarijska reakcija). Svrbež i flushing=zbog iznenadnog oslobađanja histamina. b) diseminirane: MASTOCYTOMA DISSEMINATUM(svuda po koži, nisu zahvaćeni unutarnji organi), URTICARIA PIGMENTOSA(najčešći oblik bolesti u djece i odraslih); već pri porodu se javljaju male makule, Darierov znak; svrbež, hipotenzija, proljev: morfološke inačice su urticaria pigmentosa haemorrhagica i urticaria pigmentosa bullosa; URTICARIA PIGMENTOSA ADULTORUM-u odrasloj dobi se pojavljuje= gusto raspoređene crveno-smeđe makule i teleangiektazije, Darier može biti negativan; c) difuzne: MASTOCYTOSIS DIFFUSA=zahvaćene vel. pov. kože uz svrbež, ERYTHRODERMIA MASTOCYTICA; SISTEMSKE MASTOCITOZE MALIGNA MASTOCITOZA

BOLESTI PROUZROČENE HIV-om ->normalni CD4:CD8 omjer jest 2:1, u inficiranih HIV-om CD4 znatno padaju pa tako i taj omjer; prvo pada subpopulacija CD4 -> CD29+; -> poliklonsko aktiviranje B limfocita kao kompenzacijski odgovor-> zato hipergamaglobulinemija (IgG, IgA, IgD); -> ...spada u Retroviridae, Lentiviridae; jedan RNA lanac + reverzna transkriptaza koja je odgovorna za prepisivanje u DNA; ->CRC 1993 i Walter-Reed klasifikacija;

Dermatološka propedeutika - 13 -> kako se smanjuje broj CD4, tako se povećava rizik od infekcije: korelacija s brojem CD4=> >500/mm3; 200-500 mm3 i <200mm3 = određivanje broja limfocita postaje klinički standard; -> od HIV+ do SIDA medijan je 10 godina; AKUTNA HIV INFEKCIJA =3-6 tjedana (kao gripa ili mononukleoza); kada se broj limfocta spusti <500/mm3, dolazi do oportunističkih infekcija i očitovanja simptoma bolesti; KOŽNE MANIFESTACIJE HIV INFEKCIJE o inkubacija 3-6 tjedana -> može se pojaviti eritemetoznomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli, povećanje limfnih čvorova u nuhalnom području i vatu; o asimptomatski stadij 8-12 tjedana -> serologija postaje pozitivna, stadij s obzirom na kožu je asimptomatski, ali može doći do egzarcebacije vulgarnih akni, pojačanog opadanja kose, svrbeži kože ili intertriginozne kandidijaze; o simptomatski stadij -> egzarcebacije psorijaze, seborejičnog dermatitisa, HSV, HZ, fotosenzitivnosti i medikamentnih egzantema; kasni stadij -> a) zarazne kožne bolesti -> stafilokok, streptokok (KS buloznog impetiga, ektime, folikulitisa, furunkula...rifampicin 600 mg per os/dan), Mycobacterium tuberculosis, avium kompleks, Treponema pallidum(veće doze penicilina!), Pseudomonas spp./ Candida spp.(orofaringealna, ezofagitična, flukonazol per os); Pityrosporum orbiculare et ovale (P. foliculitis->folikularno smještene papule i pustule na presternalnoj regiji i nadlakticama, čest u HIV poz.->per os flukonazol i itrokonazol u trajanju od 2 tjedna),Cryptococcus neoformans(brojne papule koje podsjećaju na Mollluscum contagiosum=kožna manifestacija kriptokokoze/loša prognoza), Histoplasma capsulatum/ HSV 1 i 2 (perianalane herpetičke ulceracije-> Aciklovir per os 5X400mg/dan dok ne nastupi epitelizacija i višemjesečna profilaksa 3X400 mg/dan per os. Ganciklovir ili foskarnet u slučaju rezistencije na aciklovir), VZ, EB (OHLleukoplakija sluznice jezika=hiperplastične i verukozne naslage na jeziku bijele ili sivkaste boje; smatra se znakom progresije HIV-a), HPV(interferon i retinoidi, brojne bradavice po licu rezistentne na uobičajeno liječenje su znakovite) , Pox viridae (Mulluscum contagiosum s umbiliciranim bradavicama u velikoj količini, ekstragenitalno/lice, vrat/ indikacija su za anti-HIV test)/ Scabies norvegica;dermatofiti=Trichophyton mentagrophytes i Trychophyiton rubrum=>simetr. zahvaćenost ekstremiteta, šake, noktiju ili stopala);

b) neoplazme -> Kaposi(vaskularna neoplazma obilježena pojavom
eritematoznih, lividnih i smeđih papula, plakova i nodula->HHV 8), Hodgkin i ne-Hodgkin, Mycosis fungoides (epidermotropni Tstanični limfom); Spinocelularni (grla maternice i anusa, povezanost s HPV);

c) eritematoskvamozne bolesti -> Psoriasis vulgaris (učestalost nije
veća u ostale populacije koliko je opsežna egzarcebacija=trojna

Dermatološka propedeutika - 14 antivirusnma terapija + retinoidi, ciklosporin i fototerapija dobar odgovor); d) ostale kožne bolesti -> seborejički dermatitis (promjene nisu ograničene samo na lice i vlasište, već i presternalna regija, genitalije, inguinum, aksile, otporniji je na terapiju) , medikamentni egzantem (u 50-60% na sulfonamid+trimetorpim koji se profilaktički upotrebljava za histoplazmozu), ihtioziformne dermatoze, bolesti kose i noktiju (žute diskoloracija noktiju), malnutricijska dermatoze (pelagra, anteropatski akrodermatitis), Porphyria cutanea tarda, bacilarna angiomatoza(KS crvenih papula koje uzrokuju razne bartonele-> doksiciklin); LIJEČENJE: nukleozidni analog (Zidovudin), nenukleozidni analog (Delavirdin) i inhibitori proteaze (Ritonavir ili Indinavir);

PIODERMIJE
-> ...bakterijske kožne infekcije najčešće uzrokovane stafilokokom i streptokokom=piogene bakterije; Escerichia coli i Pseudomonas spp. takodjer se mogu manifestirati gnojenjem; -> PRIMARNE i SEKUNDARNE (piodermizacija ili impetiginizacija postojeće dermatoze); FIZIOLOŠKA FLORA: Staphylococcus epidermidis, Propionibacterium, Corynebacterium te Gram(-)-Acinetobacter; gustoća im je izmedju 102 i 106 /cm2, najbrojnije su u intertriginoznim predjelima i na seborejički promijenjenoj koži->ne uzrokuju bolest; PROLAZNA FLORA: nema je inače i uzrokuje infekcije-> Staphylococcus aureus; beta-hemolitički Streptococcus A, E. coli T-fagotip->sluznica nosa, usta i analnog dijela su žarišta za širenje infekcije; -> ako umre konkurencija, koža je vlažna, loša higijena, primjena kortikosteroida, antibiotika i sl->pogoduje infekcijama;

opće loše stanje. povišena razina ASTA(antistafilolizinska protutijela) DG: KS & lab. u novorodjenčadi tijekom 1. nos (anus?) . nakon cijeljenja ožiljaka nema jer se cijeljenje odvija iznad epidermodermoidne granice. mjehuri mogu perzistirati do 3 dana (pogotovo bule) sanacija je 2-3 tjedna. ETIOPATOGENEZA: S. nastajanju pogoduju smanjena prirodna otpornost organizma. ter. beta-hem. kao komplikacija se može pojaviti impetigo-nefritis oko 3 tjedna post impetigo. nalazi. S. sistemska AB terapija (kloksa. fluoksaciklin. LAB NALAZI: bakt.15 1) EPIDERMALNE PIODERMIJE 2) PIODERMIJE FOLIKULA 3) PIODERMIJE ZNOJNICA  EPIDERMALNE PIODERMIJE ->IMPETIGO CONTAGIOSA sinonimi: i. najčešća u dječjoj dobi. diabetes mellitus. Lyell LIJEČENJE: hospitalizacija. nosu.  FOLIKULARNE PIODERMIJE: ->infekcije folikula dlake uzrokovane S. ->ANGULUS INFECTIOSUS ORIS (STREPTOGENES) sinonimi: perleche ili žvale. DIF DG: novorodjenački sifilis. pretraga. DG: bakt. KS: opsežno ljuštenje velikih površina. DG: KS&ANAM. Proces iz ušća folikula (ostiumfoliculitis) može preći u dublje dijelove dlake (foliculitis) i okolno tkivo (furunculus et carbunculus). velike površine se počinju ljuštiti uz erozije. najmanje na dlanovima i stopalima. rehidracija. vagini KS: počinje perioralnim eritemom. LIJEČENJE: sistemsko prema antibiogramu. dehidracij. zahvaćena novorođ. loša higijena i topla klima uvjetuju nastanak bolesti. tjedna života. bulozna hereditarna epidermoliza. je majka. gentamicin. ->STAPHYLODERMIA BULLOSA NEONATORUM ET LACTENTIUM sinonim: pemphigus neonaonatorum . DIF DG: HSV. potvrdjuje se LAB NALAZIMA->bris bule. aureus. polimiksin 2-3 puta na dan 5-7 dana. predilekcijska mjesta su usta. znojenje. staphylogenes et streptogenes. grupe A KS: u uglovima usana eritem. šok. stupnja. DIF DG: neonatalni bulozni impetigo i Mb. ->DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM sinonimi: Mb.KS: sitne folikularne pustule okružene . su uzročnici impetiga. Staphylococcus aureus grupe II fagotip 71(bulozni tip) ili beta-hemolitički Streptococcus grupe A. izvor inf. rjeđe C (sitnovezikularni tip) zajedno ili odvojeno. streptodermia. cefalo). nos. vis. kloksaciklinom. -> FOLLICULITIS SIMPLEX DISSEMINATA-> proširena stafilokokna upala. KS: bule koje naglo pucaju i nastaju opsežne erozije. Toxic Shock Sy. no kod njega su zahvaćeni najviše dlanovi i stopala.to je piodermija površinskog sloja kože. dokaz stafilokoka.. cefalosporrinom ili azitromicinm u slučaju nefritisa ili imunodeficiijencije. bivacin. Lokalno antiseptičke kupke. širi se niz vrat.staphylodermia. T. KLINIČKA SLIKA: gnojni mjehur koji puca->erozija->krasta-> cijeli. S. ždrijelu. azitro. nalikuju opeklinama 2..Dermatološka propedeutika . Ritter von Rittershain ili SSSS(Staphylococcal Scalded Skin Sy). LIJEČENJE: bule se uklone uljem ili 3% salicilnom kiselinom i zatim antibiotska mast: mupirocin . aureus se može proširiti iz žarišta u oku. Nikolski pozitivan.c. može i Gram (-) folikulitis. zavoji. aureus. i dojenčad do 3 mjeseca. erozija i bolna fisura DIF DG: angulus infectiosus oris uzrokovan Candidom ili HSV LIJEČENJE: lokalno antibiotski i ne oblizivati usne. sist. svuda locirane.

-> FOLLICULITIS DECALVANS CAPILLITII-> kroničan. na kraju cikatricijalna alopecija.16 eritematoznim rubom. napraviti bris i antibiogram da se vidi koja je beštija. antiseptički oblozi i čišćenje.Dermatološka propedeutika . LIEJČENJE: nema brijanja. imunodef. Javlja se u muškaraca s izraženim znakovima seboreje. pretraga LIJEČENJE: ubodna incizija + lokalno antiseptik i AB mast. može i izotretioninska terapija Roaccutane 0. Lice. gentamicin i betametazon=Belogent). septička tromboza->meningitis/encephalitis DG: KS i bakt. a gnojni se sadržaj kroz fistulu prazni i smanjuje bol.0 mg/kg. DG: na temelju KS i bakt. S. DIF DG: duboka trihofitoza brade. antibiotska mast+kortikosteroid (npr. KS: eritematozno lividni infiltrati s mnogo nekrotičnih čepova. muškaraca uzr. sist.5-2. stanja. FURUNCULUS -> gnojna upala folikula i perifolikularnog dijela dlake. reg. KS: crvenilo i otok kože koja je bolna i odiže se. bris pa nalaz DIF DG: da nije Candida ili Pityrospoum ovale perhaps? LIJEČENJE: otvaranje pustula i antiseptički oblozi kao i lokalna primjena antibiotika. Proteus) . može biti dio kliničke slike ACNE CONGLOBATA (acne conglobata+hidraddenitis suppurativa+sinus . opasno ako na gornjoj usni ili nosu->infekcija kavernoznog sinusa.  PIODERMIJA ZNOJNICA -> HIDRADENITIS SUPPURATIVA -> kronična. Coli. zbog dubine procesa dlake mogu i mjestimice ispasti. loši hig. dermatitis ili akne) . FOLLICULITIS SIMPLEX BARBAE-> sinonim: sycosis barbae non parasitaria (nekaj smokvastog). CARBUNCULUS ->stafilokoknu upalu folikula i perifolikulrnog tkiva. ako na faci onda i sistemska AB terapija (drenaža venske krvi putem kavernoznog sinusa!). lokaliziran bilo gdje na koži. E.gnojni i gusto poredani perifolikularni infiltrati. 12-20 tjedana da bi se izliječio u osnovi s. pretraga. glutealna regija. sugerira se epilacija! -> PSEUDOFOLLICULITIS BARBAE (pilli recurvati) ->slobodni kraj brade izazove upalu! -> GRAM—NEGATIVNI FOLLICULITIS: brojne papulopustule na licu s udruženim seborejičkim dermatitisom (Klebsiella. kronična i progresivna bolest koja se manifestira multiplim perifolikularnim gnojnim žarištima koja konfluiraju. rijedak. azitro ili cefalosporini. potkoljenice (bikini-zona?!?!). limfadenitis + opće loše stanje i povišenu T. fistuliraju. upala folikula brade u odr. brijanje nakon par dana brijaćim aparatom... može zboog diabetes mellitusa. uvjeta. cijeli ožiljkasto jer je proces smješten ispod epidermodermoidne granice. ne tabani i dlanovi jer tamo nema folikula. U središtu se vidi dlaka. i lok. S. LIJEČENJE: kao kod furunkula uz moguću kiruršku intervenciju. većeg je opsega nego furunkul i ima karakteristike flegmonozno-nekrotične reakcije potkožnog tkiva= aglomerirani furunkuli uz afekciju subcutisa. DG: KS ili bakt. posljedična alopecija i atrofija kože. aureus. u sredini je nekrotični čep. terapija prema antibiogramu. posebno na šiji muškarca . KS: . u diseminiranijim slučajevima= per os kloksa. aureus. nekrotizirajuća upala žlijezda znojnica. -> FOLLICULITIS SCLEROSANS NUCHAE -> acne keloidales nuchae->folikultis nuhalnog dijela s posljedičnom pojavom keloidnih ožiljaka i ponekad cikatricijalne alopecije (muškarci srednje i starije dobi koji nose tvrde okovratnike?!) PERIFOLLICULITIS CAPITIS ABSCEDENS ET SUFFODIENS-> rijetka. često pojavljivanje furunkula je furunkuloza.

vesiculosum. Promjene omekšaju nakon nekoliko dana. LIJEČENJE: složeno. aureus ili bet-hem. AB i epitelizirajuće masti. sist. nedovoljne prozračenosti odjeće. lokalno antiseptični oblozi i pojačane higijenske mjere. bolest limf. kirurška terapija često potrebna! BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNIH OBLIKA  ERYSIPELAS-> crveni vjetar. danas je rjeđa. LIJEČENJE: prokain-penicilin i. LIJEČENJE: odstraniti krastu i lokalni antiseptik. KS: bolest počinje furunkuloidnim bolnim infiltratima iznad kojih je koža eritematozna i lividna te sve manje pomična prema čvoru. akutni kontaktni alergijski dermatitis. u slučaju recidivirajućeg erizipela. Gram (-) + Streptococcus mileri. grupe A. DG: echtyma gangraenosum uzrokovana Pseudomonasom.Dermatološka propedeutika . inkubacija od nekoliko sati do par dana. profilaktički se daje 1. lokalno antiseptički oblozi. terapija. anemija. gangraenosum i phlegmonae. DIF. pov. beta-hem S grupe A. a edem zbog limfne staze može biti jako izražen (elephantiasis nostras) . KS: difuzni eritem. najčešće nastaje nakon trauma.j. LAB NALAZI: pov. u ždrijelu može biti indikativan..4 milijuna i. može se pojaviti i u obliku E.DG: na temelju KS. crvenkasto-smeđa žarišta. sjajna. sideropen. nestručnih pobačaja. PATOGENEZA: plitka erozija ili rana na koži može biti mjesto zločina (interdigitalna mikoza. u slučaju opsežnih ulceracija i imunodef. glatke . eritem se u obliku oštro ograničenih jezičaca širi periferno.17 pilonidalis+perifolliculitis capitis ). AST. echtyma induratum Bazin. facijalni HZ. opsežnih ulkusa. ulceracije u drugom stadiju sifilisa-danas rijetko. S. ak.  PHLEGMONE-> difuzna gnojna upala kože. S. SE. aktinomikoza i kožne manifestacije Crohnove bolesti. 3-6 mjeseci. S. kolikvativna TBC. ulazi. može pov. beta-hem S. bullosum. primjena ant.m 2. leukocitoza. edem. sedimentaacija. dijagnoza quoad sanatiam i quod vitam može biti nepovoljna. DIF. smanjenje imunosti također pogoduje. trofički i hipostazički ulkusi). nekrotiziraju i kroz fistule se isprazne=ožiljci. erizipeloid. Može i prijatelj Staphylococcus. onda doksiciklin 2x 100 mg /dan kroz 2 tjedna.. vrbanac. DG: anamneza & KS & LN. recidivi česti. u 80 % lokalizirana na donjim ekstremitetima. u slučaju recidivirajućeg erizipela simptomi su blaži. bolest. fluoksa i cefalo. DG: tromboflebitis.nekrotične ulceracije->kroz oštećena mjesta uzr. lividna i VRLO bolna. DIF.2 milijuna i. T je do 40° C. sistemska primjena kloksa. promjene epiteliziraju ožiljkom s hiperpigmentiranim rubom. leukocitoza. te korigirati prema antibiogramu. pov. prema antibiogramu.  ECHTYMA -> akutna bakt. tresavica. ali mogu izazvati elefantijazu. S. seg. Ako preosjetljivost. aureus. per os izotretionati može (Roaccutane). bol. LIJEČENJE: kirurška ekscizija često potrebna.. potkožja koja tendira na fascije i mišiće.j. tromboflebitisa. kroz 10 dana ili ovisno o KS. pacijenata potrebna je sist. Ako se počne prekasno s liječenjem. benzatinpenicilina svaka 3 tjedna. KS: homogena. KS: koža je napeta. prostora kože uzrokovana beta-hem.  ERYTHRASMA-> dermatoza intertriginoznih regija uzrokovana s Corynebacterium minutissimum-> zbog vlage. DG: furunkuloza. prekomjerno znojenje i adipozitet uvjetuju. gran. može nastati i sepsa! DG: KS i BAKT pretraga. KS: nekroza i pojava okruglih ulceracija 1-2 cm u promjeru.

Gram. intertrigiinozni dermatitis i inverzna psorijaaza. AB prema antibiogramu. estetskom kirurgijom zakrpati defekt ako ostane. ovca. aureus. na ekstremitetima. LIJEČENJE: lokalno imidazol /klotrimazol i mikonazol (Rojazol) ili mupirocinom 2 x dnevno kroz 2 tjedna. Ixodes ricinus! . KS: zahvaća seborejička područja kože-> vlasište. KRONIČNE PIODERMIJE:  PYODERMIA VEGETANS-> vegetirajuća piodermija je kronična dermatoza uzrokovana bet-hem S. nikako MASTI. nastaju lividno-crvenkaste infiltracije promjera i do 15 cm. šire se periferno->pustule->kruste->cijele centralno. jelen. a od domaćih životinja pas. govedo.18 površine i prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. LIJEČENJE: sist. prsa.  PYODERMIA CHANCRIFORMIS-> S. lokalno eritromicin i klindamicin. s vegetacijama i gnojnim sekretom na površini->kruste-> zacjeljuju nepravilnim atrofičnim cikatriksima->lezije su najčešće solitarne. jež.0-1. duboku mikozu. imunodeficijentne KS: promjene se pojavljuju na trupu. A.  ACNE NECROTICA-> papulo-nekrotičke promjene na vlasištu i licu s tendencijom cijeljenja varioliformnim ožiljcima. ulcus molle i anthrax LIJEČENJE: sist.Dermatološka propedeutika . očnim kapcima.5 g /dan 5—7 dana. najčešća lokalizacija je u ingvinalnoj regiji. Povećanje limfonodula. eritematozni rub. leđa. S. obrazima. epidermidis i Propioni bacterium acnes. lokalno AB kreme.=čvrste konzistencije. prekrivena krustom. aureus. kruste i granulacije se moraju kirurški odstraniti. genitalno. DIF DG: iingvinalna dermatomikoza. glutealno. kupke u KMNO 4 ili srebro-nitratu. ulcerirana centralno. ->krpalji roda Ixodes su najznačajniji.u obliku pustula. Lyme -> prenose je krpelji->u crijevima ima spirohetu Borelia burgerdorfi -> prirodni joj je spremnik mali glodoavac. rub prema čelu. bolest dugo traje i kronična je DIF DG: tuberoserpinginozni sifilid. nazivaju se još i acne varioliformis zato što jer demarkacijom nekrotičke naslage ostaje varioliformni ožiljak. ptica. tipične papulo-nekrootičke promjene s centralnom nekrozom veličine 2-3 mmm. antibiot. antiseptični oblozi i lokalne kreme. A.kruste žućkaste-smeđe. moguća folikularna upala. C. pitirijasis versicolor. lupus vulgaris i pyodermia gangraenosum. rjeđa je i zahvaća muškarce. starije i kahektične bolesnike.  PYODERMIA ULCEROSA SERPINGINOSA-> ne razlikuje se puno od prethodne. LAJMSKA BOLEST/BORELIOZA Mb. u rezistentnim slučajevima eritromicin 1. minutisssimum proizvodi porfirin -> fluoresciraju u koraljno crvenu pod UV (Woodova lampetina). antiseptički oblozi. voluharica. traju mjesecima pa i godinama DIF DG: tbc kože.ili miješanom florom pa nastaje papilomatozno-ulcerativni proces. sliči primarnom afektu sifilisa. DIF DG: ulcus durum. pioderma gangrenosum. smećkasta hiperpigmentacija može ostati dugo nakon izlječenja. lokalizirana na donjoj usni. lice. što je moguće. KS: najčešće se razvije iz banalne piodermije koja ne reagira na uobičajenu lokalnu terapiju. prema nalazu antibiograma. LIJEČENJE: tetraciklin ili eritromicin sistemski.

može i cefalo i azitro. ACRODERMATITIS CHRONICA ATROFICANS (ACA) -> javlja se 6 mjeseci do 8 godina nakon infekcije.facialisa je često jedini simptom. a onda na red dolazi atrofični stadij= koža je tanka. CNS. HISTOLOŠKI: limfocitoza T stanica i brojne Langerhansove perivaskularno. RANA INFEKCIJA 1. bolesnici mogu imati i malaksalost. veći su i lakše se odstrane tako da se nimfe smatraju znakovitijim prenosiocima. temperaturu itd. 1)lokalizirani stadij 2) diseminirani stadij 3) perzistentni stadij LABORATORIJSKA DIJAGNOSTIKA: uzgoj Borelije na Barbour-StoennerKelly (BSK) mediju i potom mikroskopiranje u tamnom polju. stadije=lokalizirana infekcija/EM. u djece na uškama.: upalni stadij se manifestira ljubičastim i crvenim flekama na ekstenzornim stranama podlaktice sa limfocitnim. u SAD pokrajini Lyme zabilježeno oboljevanje djece od artritisa-> Lymeov artritis -> nimfa zaraženog krpelja ugrize radi krvi (5. pregled tkiva. papira i vide se tetive i žile. PCR. 6.Dermatološka propedeutika ..stadij/perzistirajuća infekcija: -> mjesecima ili godinama nakon početne infekcije. može i monoklonska Pt.dg. neuritis. upalni(akrocijanoza dif. može i diseminirano. tresavice. a prevadavaju senzorni i neurološki simptomi-> meningitis. mjeseca. -> sistemska bolest koja zahvaća kožu. može trajati od 2. neizravna serologija: IIF & ELISA(cijela Borelia je suspenzija->flagelin. a i pozitivne znakove meningizma (uzr. penicilin. plazma-. leishmanija. simptomi već nakon 48 sati. aksilama i glutealnoj regiji. Western blot. 2. fibrocita i proliferacija endotela krvnih žila. DIF DG: diskoidni eritemtodes. zglobove.artritisi najčešće koljena. manifestira se KS kao crvenkasti.erythema migrans -> makrofagi kože stvaraju IL-1 kao odgovor na lipopolisaharide membrane Bb-> nastaje papula ili makula koja se centrifugalno širi u obliku crvenoljubičastog obruča. onda je chronicum (ECM). plazma-. mjesec). Lymphocytoma cutis (Borrelia lymphocytoma)->rijedak. a najčešće na preponama. HISTOLOŠKI: perivaskularni infiltrati T i B limfocita. DIF DG: erythema annulare centrifugum LIJEČENJE: tetraciklini. sarkoidoza. mekani čvorić najčešće na glavi. mono-. moguće su i kardijalne i kožne manifestacije u tom razdoblju. jaki limfoproliferacijski odgovor na antigene Bb. prosijava poput cig. eozinofilni facijalni granulom. a u klinaca makrolidi.. ako perzistira duže od 4 tjedna.ili bi. veći krpelji funkcioniraju u jesen. KASNA INFEKCIJA 3.-4. stadije=diseminirana infekcija-> krvna i lmfna diseminacije Bb nakon inokulacije.19 ->kada nimfa krpelja ugrize kožu radi hranjenja->erithema (chronicum) migrans. kod perzistentnih LCB moguća kirurška intervencija i zračenje mekim zrakama. lupozna TBC.dg. vjerojatno spirohetijom). može imati nekrotično središte.). glutealno ili licu. histiocitnim infiltratom subepidermno. oligo. srce. encefalopatija -> pareza uni. i atrofični stadij/cirkumskriptna sklerodermija i lichen sclerossus et etrophicus dif. javlja se infekcija organa. ali tipičan pseudolimfom B-stanica. LIJEČENJE: penicilin 2-3 tjedna i tetraciklin. 7. CNS može biti također zahvaćen. . mikroskop.

Uglavnom se javlja u tropima. 6 dana GRANULOMA VENEREUM. tetraciklini (2 g/dan kroz 14 dana). citološki dokaz uzročnika u razmazu gnoja.Dermatološka propedeutika . Klinička slika : inkubacija 8-12 tjedana. aktinomikoza Terapija : tetraciklini 2-3 g/dan 14 dana . bolovima pri mokrenju i visokom temperaturom. Definicija : spolna bolest koju uzrokuje Chlamydia trachomatis. promijenjeni pH vaginalnog sekreta ili uro trakta uzrokuju patogenost trihomonasa. javlja se 2-4 tjedna nakon primarne lezije. Limfni čvorovi se povećavaju. retinoidi TRICHOMONIASIS. Dijagnoza : anamneza. Diferencijalna dijagnoza : condilomata lata. kortikosteroidi. doksiciklin 2X100 mg/dan 3 tjedna . Terapija : simptomatska. Kronična granulomatozna infekcija genitalnog područja Patogeneza : Calymmatobacterium granulomatosis. klinička slika. trbuh i dr. Dno je prekriveno granulacijskim tkivom. Patogeneza : bakterijska flora. Patogeneza : Chlamydia trachomatis. regionalni limfadenitis (glavni simptom bolesti. Klinička slika : inkubacija traje 4 dana do 3 tjedna. Definicija : karakterizirana trijasom simptoma (uretritis. Definicija : spolna bolest uzrokovana Haemophylus ducrey. antiflogistici. Postoji povezanost sa HLA B27 Klinička slika : uretritis sa gnojnim iscjetkom. . na mjestu primarnog afekta javljaju se 1 ili više pustula koje egzulceriraju. Lokalizirana je na genitalijama. dokaz RVK koji je pozitivan 2-4 tjedna nakon infekcije (direktna imunoflorescenicija) Diferencijalna dijagnoza : ulcus molle. artritis). Kod muškaraca se očituje kao uretritis sa seroznim iscjetkom. Javljaju se strikture rektuma. Konjuktivitis se javlja obostrano kod 50% bolesnika. sraštavaju. Obolijevaju mlađi muškarci Patogeneza : nepoznata. Na koži se mogu javiti psorijaziformne promjene koje se ne mogu razlikovati od pustulozne psorijaze. Kod trećeg stadija se provodi kirurška terapija. a može se pojaviti i pijelonefritis. dokaz uzročnika u ekscizatu oboljelog tkiva (Donanova tjelešca u mononuklearima). a može se prenijeti autoinokulacijom na bedra. ili sulfonamidi ili gentamicin im. ulceracije i fistule) Dijagnoza : anamneza (boravak u tropima). lokaliziran je na sluznici genitala i rektuma. a može proći i bez simptoma Dijagnoza : nalaz trihomonasa u nativnom preparatu iz sekreta uretre ili sedimenta urina Terapija : metronidazol 3 X 250 mg/dan. tuberkulozni limfadenitis. Klinička slika : inkubacija najmanje 14 dana. LYMPHOGRANULOMA INGUINALE. karcinom Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-20 dana. sulfometoksazol 400 mg i trimetoprim 80 mg 3X2 tablete/dan 3 tjedna. Proces se smiruje nakon 8-12 tjedana i stvaraju se fibrozni ožiljci) i kasne komplikacije bolesti (počinje 5-10 i više godina nakon infekcije. Lokalizacija je vanjski genital) . SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA MORPHEA (SC) -moguća manifestacija LB. tetraciklinom i cefalosporinima u visokoj dozi. Kod žena se javlja pjenušavi iscjedak žute boje i sladunjava mirisa. klinička slika. Definicija : dovanosis. ULCUS MOLLE. konjuktivitis. Širenje traje tjednima i mjesecima. Artritis sličan reumatoidnom. limfe. zatim se javlja primarna lezija (papula koja prelazi u vezikulu koja ulcerira.20 LIJEČENJE: dugotrajna terapija penicilinom. može se razviti i keratitis. Definicija : infekcija UG trakta koju uzrokuje Trichomonas vaginalis. uretre. šire se periferno i sjedinjuju. podsjećaju na atrofični stadij ACA-> u serumu nađena IgG na LB MORBUS REITER. Isključivo u tropima se pojavljuje. a sadržaj im se prazni putem fistule. Dijagnoza : klinička slika.

Moće biti u obliku ulcus molle elevatum (granulacijsko tkivo na dnu ulkusa se izdiže iznad rubova). gangrenosum (duboko razaranje tkiva. herpes genitalis. spinocelularni Ca.. krvarenje. seboroična veruka. bolovi u području peritoneuma. fibrom . Neki oblicvi pokazuju različite stupnjeve pigmentacije. Patogeneza : Neisseria gonorrhoeae. Akutni znakovi nestaju kad bolest prijeđe u kronični stadij (gonokok ostaje ugnježden u mukozi cerviksa). Klinička slika : papulozna promjena sa proširenim subepidermalnim kapilarama.21 Patogeneza : Haemophylus ducrey. Može doći do komplikacija u obliku prostatitisa i epididimitisa. toplinski i kemijski podražaji. folliculare (u sredini prisutna dlaka). Prenosi se spolnim putem. najčešći). basalioma planum cicatricans (njepravilan oblik. RVK) Terapija : penicilin 2. oko ulkusa je prisutan eritem s upalom.Dermatološka propedeutika . Terapija : kirurška ekscizija. ulcus rodens). mogu nastati i ulceracije i erozije. moguće erozije i ulceracije. TUMORI. MORBUS BOWEN. Gonokok. Prisutna u tropima. klinička slika. a do zaraze dolazi neposredno (pranjem nečistom spužvom i sl. granuloma inguinale Terapija : tetraciklini 4 X 500 mg/dan 10-14 dana . Definicija : spolna zarazna bolest uzrokovana Neisseria gonorrhoeae. Ulkus je mekan i bolan na dodir. Klinička slika : inkubacija 2-4 dana. Napada cilindirčni epitel pa se može indirektno javiti kod djevojčica. Kod cervicitisa se javlja upala i edem cerviksa. Žene mogu biti samo nosioci bolesti bez simtpoma. Rubovi nastalog ulkusa su podrovani. serpiginosum (rub u obliku zmijolikih vijuga se širi u okolinu). Otvor uretre je eritematozan i edematozan. prisutni su stalni podražaji na mokrenje. u središtu se stvara ulceracija koja je obrubljena uzdignutim rubom (ulcus rodens). mutilacija). ali sporo napreduju (mjesecima i godinama).4 x 106 IJ/dan od 2 (akutni uretritis). Definicija : carcinoma in situ kod kojeg postoji mogućnost prelaska u Ca. Mogu biti lokalno inflitrativni. eritromicin isto . povišena temperatura. Dijagnoza : anamneza. atrofično ožiljkasto središte) Dijagnoza : klinička slika. 5 (kronični uretritis). dokaz u mikroskopskom preparatu. dno je neravno prekriveno gnojem. Rtg CARCINOMA BASOCELLULARE. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. Vulvovaginitis gonorrhoica infantum se javlja kod djevojčica. Erozija prodire u dubinu i širinu. Definicija : semimaligni tumor karakteriziran infiltrativnim rastom bez metastaza Patogeneza : nastanak potiču sunčevo svjetlo (posebice UVB – 290-320nm). Klinička slika : plak veličine do 10 cm. akutno se javlja uretritis i cervicitis. negnojan iscjedak koji postupno nestaje. 7 (cervicitis) do 10 dana (komplikacije). Inkubacija 2-3 dana. lupozna tuberkuloza. bol i pečenje pri mokrenju. Žene imaju pločasti. pa ih je moguće zamijeniti s nevusima. pa je infekcija moguća jednio spolnim putem. nekad prisutne psorijaziformne ljuske atipične stanice Dijagnoza : klinička slika.) Dijagnoza : anamneza. basalioma ulcerosum (erozija s krvarenjem i krustama. Na mjestu ulaska nastaje papula koja prelazi u pustulu koja erodira. serološki testovi (nepouzdani. mehanički. oštro ograničen od okoline. Od komplikacija mogući sterilitet i ekstrauterina trudnoća. dokaz uzročnika u razmazu gnoja (poput jata riba) Diferencijalna dijagnoza : primarni afekt kod sifilisa. prisutan sluzavi gusti žuti iscjedak (gnoj). bazaliom. Postoji nekoliko kliničkih oblika : basalioma solidum (nodulare. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : nevus. trimetoprim 160 mg/dan 10-14 dana GONORRHOEA. Nakon 6-7 tjedana prelazi u kronični oblik sa blažim znakovima. Klinička slika : MUŠKARCI : akutni ureteritis.Bowen. prisutan gnojni iscjedak žute boje. mokraća može biti krvava pri kraju mokrenja (terminalna hematurija). klinička slika. eritem malih usana. sulfometoksazol 800 mg/dan 10-14 dana. ŽENE : inkubacija 2-4 dana.

BOLESTI UZROKOVANE VIRUSIMA VERRUCAE. trupu.22 Terapija : kirurška ekscizija in toto CARCINOMA SPINOCELLULARE. na licu.srčane mane. Definicija : Bradavice. psihomotorna retardacija i sl. ovisi o stupnju oštećenja. intrauterine infekcije. To su ravne papule oko 5mm. razvijaju se na šakama. na peteljci su i imaju neravnu površinu (karfiol). APLASIA CUTIS CONGENITA. BRANHIJALNE FISTULE I CISTE. Dijagnoza : na temelju kliničke slike. Klinička slika : mogu biti zahvaćeni svi dijelovi kože. Definicija : maligni tumor epitela ili adneksa. Ne pojavljuju se na sluznicama. nosu. Ostali poremećaji : PSEUDO-AINHUM SINDROM. infarkti placente. Epidermodysplasia verruciformis : verrucosis generalisata. Definicija : Lokalizirani nedostatak kože i njenih adneksa. anomalije udova. PTERYGUM. Diferencijalna dijagnoza: verukozni nevus. Postoji 9 skupina koje su podijeljenje s obzirom na poremećaje koji se javljaju uz aplaziju kože (npr. licuvjeđama. vulgares : obične bradavice. Definicija : papule voštanog izgleda (lihenoidne papule) . dorzumu prstiju. Patogeneza : isto kao bazocelularni Klinička slika : postoji egzofitčni i endofitični oblik : Egzofitični – nodus ili plak boje mesa ili kože. na vratu. Rijetka je. usni. podlakticama. pemhygus (kondilomi u ingvinalnoj regiji). Uzrokovane virusima epitelijalne hiperplazije sa sposobnošću regresije. Sliče stanicama spinoznog sloja. dorzumu šaka. javljaju se na šakama. nasljedni faktori. pojavljuje se i obiteljski. ispod nokta (bolne). rascjep nepca i usne. tabanima. V. tyloma. clavus. Promjena vrlo rijetka. u anogenitalnom području i na sluznici usne šupljine (rijetko). CUTIS VERTICIS GYRATA. POREMEĆAJI EMBRIONALNOG RAZVITKA KOŽE. Klinička slika : dijele se na : V. tvrde hiperkeratične papule do 1 cm. oko njih se javlja obruč hiperkeratične kože. plantares : na mjestima s debelim rožnatim slojem. a kasnije se javljaju i udaljene metastaze Sve ostalo isto kao gore. te dublja tkiva (fascije. moluska. dlanovima. planae juveniles : jedva iznad razine kože. V. poremećaji razvitka. u središtu prisutna ulceracija s induriranim rubom Endofitični – plitka ulceracija sa progresijom u dubinu Metastazira u prvo u regionalne limfne čvorove.) Terapija : kirurški zahvat. Terapija : krioterapija.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : uzročnik je HPV (humani papiloma virus). Condylomata acuminata : šiljaste bradavice. kosti). vratu.filiformes : končaste bradavice. V. mišići. spinocelularni Ca. destrukcija kemijskim metodama. Patogeneza : teratogeni faktori. PACHYDERMOPERIOSTOSIS. Prenosi se sa čovjek na čovjeka ili autoinokulacijom. ekscizija kirurškim metodama. prisutan već kod rođenja. MOLLUSCUM CONTAGIOSUM.

javlja se u dobi 60-70 godina. cijanotična. varičela. kontaktom. Dijagnoza : iz anamneze. a tip 2 spolnim putem ili s majke na dijete. stočara. pritiskom na iglom oštećenu promjenu izlazi sirasta masa. i kod imunodeficijntnih osoba. Promjene lokalizirane na nježnoj koži (lice. Nastaje reaktivacijom virusa koji se dobija u djetinjstvu (varicella – vodene kozice) Klinička slika : prije izbijanja počinje prodromalni stadij (visoka temperatura. Najčešće kod djece. muzara i sl. B12). zatim se pojavljuju papule udubljene u središtu. eczema herpeticatum (infekcija već postojećih promjena kože. mesara. Klinička slika : inkubacija traje 8 do 12 dana. Patogeneza : izaziva ga virus paravaccinae. sistemski B-komplex vitamini (B1. prenosi se sa životinje na čovjeka. tekući puder. Nakon nje započinje prodromalni stadij s visokom temperaturom koja naglo poraste. za ubrzanje prolaska daje se interferonska mast. vulvovaginitis herpetica. Patogeneza : uzrokuje ga virus varicella zoster. Nakon toga se na koži pojavljuju vezikule (praćenje bockanjem peckanje i svrbežom).23 Patogeneza : izaziva ga virus iz skupine DNA-pox-virusa. Pojavljuje se jednostrano. Definicija : virusna bolest koja se prenosi sa zaraženih životinja na čovjeka. za sprečavanje superinfekcije antibiotici. Uzrokuje promjene na koži sluznicama i u CNS-u. Terapija : ekscizija ili kod manjih promjena odstraniti iglom. vjeđe. kruste. Definicija : virusna infekcija koju uzrokuje virus herpesa simplexa tip 1(lice) ili tip 2 (perigenitalno). Djeca su febrilna. Kod eczema herpeticatum antibiotici. Javlja se u djece. i kod imunodeficijntnih osoba. kravlje boginje. koje nakon 1-2 dana prerastu u pustule. lokalizacija. zatim se javljaju papule. vrat. Nakon 3 dana temperatura . Terapija : Acyclovir. Profesionalna bolest kod veterinara. češće kod imunoinsuficijencije. interferon u obliku masti. Pustule ulceriraju i stvara se krusta koja zaraste bez rezidua. vezikule. a u slučaju sekundarnih egzantema daju se antihistaminici. elektronska mikroskopija. HERPES SIMPLEX. djece. varicella. PARAVACCINIA. antiflogistici i kortikosterioidi lokalno (mast). Diferencijalna dijagnoza : milia. Lokalizacija je oko usne i nosa. bolovi. rehidracija. fotokemoterapija. zoster. S vremenom se papule povećavaju. Definicija : akutna virusna dječja bolest s visokom temperaturom koja naglo pada i nakon nje izbija makulopapulozni osip. lokalno oblozi. u šoku) Dijagnoza : klinička slika. EXANTHEMA SUBITUM. Diferencijalna dijagnoza : eczema herpeticatum. HERPES ZOSTER. gama-globulin. axila. Grupirane su ili razasute. Zahvaćene su najčešće šake. zatim se javlja crvenilo. papule. Definicija : bolest odraslih koja se pojavljuje u obliku mjehurića na 1 ili više dermatoma koji odgovaraju određenom živcu. Klinička slika : inkubacija traje nekoliko dana. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. ecthyma contagiosum Terapija : prolazi tijekom 6 do 10 tjedana bez terapije. a nekad i u području oka. može biti praćena konvulzijama.Dermatološka propedeutika . parestezija. antipiretici. citološki nalaza. uz regionalno povećane limfne čvorove. B6. Mogu se javiti i komplikacije kao : gingivostomatitis herpetica. okružene eritematoznim obručom. Diferencijalna dijagnoza : žuljevi. klinička slika. Patogeneza : tip 1 se prenosi oralnim putem i dodirom. dehidrirana. verrucae. perigenitalno) Dijagnoza : klinička slika. pečenje). a moguće je i dvostrano (rijetko – zoster duplex). Patogeneza : uzročnik je HV-6 (herpes virus 6) Klinička slika : inkubacija traje od 5-15 dana. Klinička slika : inkubacija traje 4 do 7 dana. Terapija : Acyclovir.

. Dijagnoza : klinička slika. a kasnije zahvaća udove i lice. Područje obraza. anti HV-6 antitijela se mogu dokazati imunofluorescencijom.Dermatološka propedeutika . nosa i oko očiju ostaje slobodno. krvni nalaz s leukopenijom i limfocitozom. Diferencijalna dijagnoza : sve bolesti s visokom temperaturom i konvulzijama.24 pada i izbija makulopapulozni osip po trupu i vratu. Javlja se trajni imunitet. U slučaju komplikacija Acyklovir. AIDS – TREBA NAPRAVITI. Terapija : simptomatska. Osip traje 1-2 dana i ne svrbi.

trup i udove. nosu. Dijagnoza : klinička slika. Definicija : Patogeneza : S. erozija. cijeljenje. DERMATITIS EXFOLIATIVA NEONATORUM. Normalna flora kože je Staphylococcus epidermidis.coli. Bolest novorođenčadi karakterizirana ljuštenjem velikih površina kože i poremećajem općeg stanja. Bolest cijeli bez ožiljaka jer se promjena odvija iznad epidermodermalne granice. nos). Patogeneeza : izaziva ga S. Uzročnik se širi iz žarišta u oku.aureus. Dijagnoza : klinička slika. Dijagnoza : klinička slika . hipovolemija i šok. Prolaznu floru (izazivaju bolesti) čine Staphylococcus aureus. Bule se mogu javiti i na tabanima i šakama gdje duže zaostaju zbog debelog rožnatog sloja pa nastaje BULLA REPENS (staphylogenes) ili BULLA RODENS (streptogenes). antistreptolizinski titar krvii urina (proteinurija). Diferencijalna dijagnoza : herpes simplex. Terapija : lokalna – antibiotske masti (mupirocin. Corynebacterium. Nakon toga se javljaju veliki mjehuri koji pucaju i stvaraju erozije koje nalikuju opeklinama 2. a sistemska prema antibiogramu. Klinička slika : vezikula (bula) koja puca. cefalsporin). Zbog velike površine oštećene kože javlja se dehidracija. Postoje 2 tipa . Definicija : Mb.stupnja. erozija i bolne fisure na uglovima usana. Definicija : žvale Patogeneza : streptokok. Definicija : piodermija površinskog sloja kože koja se brzo širi. a bulozni uglavnom lice. Piodermije se dijele na epidermalne piodermije. β -hemolitički streptokok grupe A ili C (rijetko). Epidermalne piodermije.Ritter. vezikulozni (izaziva ga streptokok) i bulozni (izaziva ga stafilokok). nema gnojenja. antibiotske i epitelizirajuće masti. rehidracija.25 BAKTERIJSKE GNOJNE INFEKCIJE (PIODERMIJE). Acinetobacter. Klinička slika : bolest započinje naglim izbijanjem mjehura koji pucaju i nastaju opsežne erozije svuda osim na tabanima i dlanovima. toksična epidermalna dermoliza (Mb. Ne daju se penicilin. tetraciklini). bulozna hereditarna epidermoliza. bakteriološka pretraga (bris bule) Diferencijalna dijagnoza : neonatalni sifilis. uhu ili iz vaginalne sluznice. Dijagnoza : klinička slika. bakteriološki nalaz. bacitracin. Diferencijalna dijagnoza : neonatalni bulozni impetigo. beta-hemolitički streptokok grupa A. folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. Javlja se kod djece ili starijih s loše adaptiranom zubnom protezom Klinička slika : eritem. javlja se kod djece do 3 mjeseca života. a može i bilo gdje na tijelu. ANGULUS INFECTIOSUS ORIS. Vezikulozni tip je smješten na licu (usta. krusta. Lyell) Terapija : penicilinaza rezistentni antibiotici (koksacilin.Dermatološka propedeutika . te na sluznici usne šupljine. sulfnoamidi i streptomicin zbog moguće preosjetljivosti. Klinička slika : započinje eritemom oko ustiju.aureus. gentamicin. nadoknada elektrolita. širi se na vrat. PEMHIGUS NEONATORUM. Rijetko se vide kraste. E. Može prijeći u generalizirani eksfolijativni dermatitis. Patogeneza : Staphylococcus aureus. Terapija : lokalna kao u impetiga. Kao komplikacije može se pojaviti impetigo-nefritis. IMPETIGO CONTAGIOSA. bivacin. ždrijelu. bakteriološki nalaz (bris bule ili vezikule). a sistemska se daje jedino kod impetigo-nefritisa. Javlja se u prvom tjednu života.

herpes simplex.Dermatološka propedeutika . hipovitaminoza B2 Terapija : lokalna antibiotska (mast).26 Diferencijalna dijagnoza : kandida. .

. Definicija : stafilokokna upala površinskog dijela folikula dlake Patogeneza : stafilokokus aureus ju uzrokuje. Bakterijske infekcije folikula dlake.27 Folikularne piodermije. acne oleinica. Nema svrbeža. Klinička slika : razvijaju se pustule u folikulu. palmoplantarni sifilid (?) Terapija : antiseptični oblozi. uzrokovane S. Najviše su zahvaćeni lice.aureusom. cijeli bez rezidua. Dijagnoza : klinička slika. Dlaka je gotovo uvijek prisutna. potkoljenica i glutealna regija. OSTIOFOLIKULITIS. češća je kod muškaraca nakon puberteta.Dermatološka propedeutika . Sistemska terapija prema antibiogramu. Okružene su eritematoznim rubom. Nekad uzročnici mogu biti i gram-negativne bakterije. antiobiotske masti. folikulitis uzrokovan kandidom. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : folikulitis simplex.

Prisutan je svrbež. Infekcija se nalazi duboko u folikulu. antibiotska i kortikosteroidna mast u kombinaciji. nosu i licu može doći do širenja upale venskim putem u sinus cavernosus što rezultira meningitisom ili encefalitisom. Definicija : furunkul je gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva dlake. Promjena može biti lokalizirana bilo gdje na koži osim na tabanima i dlanovima. mogu se primjenjivati antiseptičk i antibiotske masti lokalno u kombinaciji s kortikosteriodima. Klinička slika : počinje kao folikulitis. U slučaju lokalizacije na gornjoj usni. Terapija : lokalno antibiotske i antiseptičke masti. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : hidradenitis. Dijagnoza : klinička slika. Kasnije središte upale nekrotizira i stvara se gnojni čep. Promjena je bolna. prisutan svrbež. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus Klinička slika : na vratu se stvaraju folikularno smještene papule uz prisutno ispadanje dlaka i stvaranje keloidnih ožiljaka. a furunkuloza je česta pojava furunkula.Dermatološka propedeutika . sistemski u sliučaju komplikacija penicilinazarezistentni antibiotici (kloksacilin. Infekcija je ispod epidermodermalne granice i cijeli ožiljkom. Sistemski po potrebi antibiotska terapija prema antibiogramu.aureus Klinička slika : počinje kao ostiofolikulitis na gornjoj usni. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : duboka trihofitoza brade Terapija : zabrana brijanja. ali se brijanjem prenosi na druge dijelove brade. FOLICULITIS SCLEROTISANS NUCHAE. Definicija : bakterijska upala folikula brade uzrokovana stafilokom. Patogeneza : izaziva ju stafilokokus aureus. Dijagnoza : klinička slika Diferencijalna dijagnoza : Terapija : često neuspješna. duboka trihofitoza brade. eritromicin). antiseptički oblozi. . Kirurška terapija. a kasnije se infekcija proširi na okolno tkivo i stvara se eritematozn rub s edemom. Definicija : fibrozni folikulitis vrata i zatiljka s pojavom keloidnih ožiljaka i alopecije. Patogeneza : S. Dijagnoza : klinička slika.28 - FOLICULITIS SIMPLEX BARBAE. dlaka može otpasti. FURUNCULUS ET FURUNCULOSIS.

Patogeneza : stafilokokus aureus. kožna manifestacija kronove bolesti.29 CARBUNCULUS. Čest je regionalni limfadenitis. Može biti sastavni dio kliničke slike acne tetrada koja se javlja kod muškaraca. Klinička slika : bolest počinje kao furunkulozni infiltrati oko kojih se stvara sve veći eritematozni obruč. Javlja se visoka temperatura i umor. Definicija : stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva sa jakom flegmononekrotičnom reakcijom potkožnog ili dubljeg tkiva. a peroralno antibiotici prema antibiogramu. Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi. a kao komplikacija može nastati sepsa. Definicija : kronična nekrotizirajuća upala znojnica. Javlja se upala folikula i perifolikularnog tkiva trepavice uz edem vjeđe i bol zbog pritiska na okolno tkivo. aktinomikoza. HIDRADENITIS SUPPURATIVA. Terapijski se primjenjuju topli oblozi. te kirurška terapija. Često je potrebna kirurška terapija. a dolazi u obzir i kirurška incizija. kolikvativna tuberkuloza. što rezultira stvaranjem uvučenog ožiljka. Piodermije znojnica. . Dijagnoza : klinička slika. bakteriološki nalaz. Gnoj se spontano isprazni. Nakon nekoliko dana promjena nekrotizira i isprazni se.externum) ili tarzalnih Meibomovih žlijezda (ch. sinus pilonidalis i perifoliculitis capitis. Patogeneza : streptococcus mileri. acne conglobata. a sistemski antibiotici peroralno prema antibiogramu. CHORDEOLUM. Diferencijalna dijagnoza : furunkuloza. Infekcija se širi uz distalnog dijela izvodnog kanala znojnice prema tkivu. Dolazi u obzir i peroralna primjena izotretinoina (Roaccutane). a sastoji se od : hidradenitis suppurativa. Dijagnoza : klinička slika. Stafilokokna infekcija na rubu vjeđe (ch. To je aglomeracija furunkula uz afekciju subkutisa.internum). bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza: Terapija : lokalno antiseptički i antibiotski oblozi.Dermatološka propedeutika . antibiotske masti. Klinička slika : na vratu se vide eritematozni infiltrati s nekrotičnim čepovima.

ozljede potkoljenice – ratari. β -hemolitički streptokok grupe A. Dijagnoza : anamneza.Dermatološka propedeutika . rijetko i stafilokok. a dolazi i do povišenja temperature do 40 oC. sistemska terapija (penicilinaza rezistentni antibiotici – kloksacilin. Uzročnik ulazi na mjestu ozljede kože (hipostazički ulkusi. te regionalni limfadenitis i limfangitis. Definicija : dermatoza intertriginoznih regija Patogeneza : corynebacterium minutissimum. . sjajna. bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : ecthyma gangrenosum uzrokovana pseudomonasom.vesiculosum. a rijetko i kost. češće su zahvaćeni muškarci. nesterilne injekcije) Klinička slika : koža je napeta. ERYTHRASMA. Definicija : akutna bolest limfnih prostora Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. Definicija : difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva. Definicija : akutna bakterijska upala kože karakterizirana pojavom ulceracija. povišena razina AST-antistreptolizinski test) Diferencijalna dijagnoza : tromboflebitis. Kod bolesnika se javlja bol. imunodeficijencija) antibiotici prema antibiogramu. klinička slika.flegmonosum). antibiotske i epitelizirajuće masti. E. labos (povišena SE. Prisutni povišena temperatura i limfangitis. trofički i hipostatski ulkusi) Klinička slika : inkubacija traje nekoliko sati do 2 dana. Nastaje kao posljedica prodora piogenih bakterija nakon oštećenja kože (traume. (eritromicin – kod preosjetljivosti).bullosum. nekroza i flegmona (E. proces zahvaća dublje slojeve (fascija. znojenja. ulceracije kod 2. Dijagnoza : klinička slika. herpes zoster.30 BAKTERIJSKE BOLESTI KOŽE POSEBNOG IZGLEDA I TIJEKA. ulkusi. povišeni granulirani L. Na zahvaćenom području se mogu pojaviti i mjehuri. ECTHYMA. tromboflebitis. akutni kontaktni alergijski dermatitis. Klinička slika : bolest počinje kao vezikula na potoljenici. svrbež. Patogeneza : β -hemolitički streptokok grupe A. vojnici). bakteriološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : Terapija : kiruška incizija. PHLEGMONE. edematozna. nestručni pobačaji. erythema induratum Bazin. Patogeneza : staphylococcus aureus. ERYSIPELAS. javlja se difuzni eritem s edemom (može doći i do elefantijaze). a kasnije se širi u dublje slojeve i stvara ulceracije. bolnošću. Uzročnik ulazi u organizam kroz ozlijeđenu kožu (interdigitalne dermatomikoze. mišić). Terapija : lokalno antiseptkičke. a pridonosi i nedovoljno prozračna odjeća. žarenje. bolna. E. bakterija se zadržava i raste na mjestima pojačane vlage. moguć nastanak sepse. leukocitoza. Dijagnoza : klinička slika. sistemska po potrebi (komplikacije. lokalno antiseptički oblozi. E. Terapija : penicilin im. može zahvatiti i fasciju i mišić.gangrenosum.stupnja sifilisa. cefalosporin).

kad se promjena obasja UV svjetlom λ = 320-400 nm. bakteriološka pretraga. inverzna psorijaza Terapija : lokalno imidazol (klotrimazol. kod rezistentnih slučajeva eritromicin per os.31 Klinička slika : najčešće zahvaćena ingvinalna regija. Diferencijalna dijagnoza : ingvinalna dermatomikoza. Dijagnoza : klinička slika. fluorescerira koraljnocrveno. vide se crvenosmeđa žarišta prekrivena sitnim psorijaziformnim ljuskama. intertriginozni dermatitis. .Dermatološka propedeutika . mikonazol) antibiotske masti (mupirocin) 2Xdnevno najmanje 14 dana. pytiriasis versicolor. Submamarna i aksilarna regja su rjeđe zahvaćene.

ždrijelu i kolonu. eritromicin). erythema chronicum migrans Terapija : penicilin. Definicija : kronična upalna granulomatozna bolest. Koža je plavocrvena. dobro ograničeni eritem.) Cervikofacijalna aktinomikoza – najčešći oblik. profesionalna bolest. .psoasa. Zahvaćeni su šake i prsti. Moguća pojava temperature i opće slabosti. Dijagnoza : anamneza. Može se pojaviti i otok i bolnost malih zglobova šake. sporotrihoza. Definicija : akutna zarazna kožna bolest Patogeneza : Erysipelothrix insidiosa. Moguća pojava temperature i opće slabosti. a kasnije se pojave fistule sa seroznim ili gnojnim sadržajem 2. ERYSIPELOID. antibiotske i antiflogističke kreme i oblozi. promjene nastaju i na koži kao tvrdi potkožni infiltrati sa pojavom fistula. bioptički ili aspiracijski materijal Diferencijalna dijagnoza : kolikvativna tuberkuloza. Bakterijske bolesti iz skupina zoonoza. sifilis. lokalno antiseptične. drenaža. tvrda. nastaju tumorske mase u abdomenu i apsces u području m. Da dođe do manifestacije bolesti uzročnik mora prodrijeti u tkivo. penicilin G (kod preosjetljivosti tetraciklini ili eritromicin). Pripada uobičajenoj flori čovjeka i nalazi se u ustima. klinička slika. ugoženi su mesari. Za oko 2 tjedna spontano regredira. Bakterija ulazi u oštećenu kožu iz mesa životinja. Dijagnoza : klinička slika.) Torakalna aktinomikoza – zahvaća plućni parenhim. svrbež.32 ACTINOMYCOSIS. ANTHRAX. limfomi Terapija : incizije. gornji dio vrata. Patogeneza : anaerob Actinomyces israelii. najčešće zahvaćena mandibula. Uzročnik erizipela kod domaćih životinja i morskih riba.Dermatološka propedeutika . tumori. domaćice. Klinička slika : inkubacija traje 2-7 dana. Klinička slika : manifestira se u 3 oblika : 1. (kod preosjetljivosti – tetraciklini. Na mjestu infekcije pojavljuje se žarenje. ribari.) Abdominalna aktinomikoza – uzročnik prodire u crijevo. bakteriološka analiza Diferencijalna dijagnoza : erizipel. 3. Komplikacije uključuju sepsu i endokarditis.

Klinička slika : kožni oblik – inkubacija 1-5 dana. sporotrihoza. tifoidni i pulmonalni. Čovjek se zarazi preko inficiranog životinjskog mesa. stočari). lokalno NE DAVATI vlažne obloge.Dermatološka propedeutika . klinička slika. Patogeneza : Francisella tularensis. lice. a promjene kože se sastoje od ulceracije na mjestu ulaska uzročnika. okulogladnularni. Definicija : zečja kuga.33 Definicija : akutna zarazna bolest kože. probavnog ili respiratornog trakta. TULARAEMIA. veterinari. NE incizija zbog moguće propagacije i sepse. Diferencijalna dijagnoza : furunkul. Na mjestu infekcije se javlja crna hemoragično-nekrotična pustula s eritematoznim rubom koja puca i stvara se krusta. pluća i inestinalnog trakta. Zaraza je moguća i preko insekata. pustula maligna (antraks) Terapija : streptomicin. odnosno inhalacijom ili ingestijom spora. Klinička slika : postoje 4 oblika bolesti s obzirom na mjesto ulaska u organizam : ulceroglandularni. Cjepivo pruža djelomičnu zaštitu za rizične skupine. Moguća upotreba kao biološko oružje. Patogeneza : Bacillus anthracis. karbunkul. sa regionalnim limfadenitisom i limfangitisom. vrat. Cijeli ožiljkom. vaccina inoculata (reakcija kože nakon cijepljenja) Terapija : Penicilin G im. Oko ulceracije se nalaze eritem i eventualno edem Dijagnoza : anamneza. 7 dana (kod preosjetljivosti – tetraciklini). klinička slika. Komplikacija – sepsa. bakteriološka obrada Diferencijalna dijagnoza : furunkul. vune. zarazna bolest koja se prenosi sa glodavaca na čovjeka. U organizam ulazi preko oštećene kože. dlake (profesionalna bolest – mesari. gentamicin (slabije djeluje) . zahvaćena mjesta su šaka. Mogu se javiti i vrućica i limfadenopatija. bakteriološka pretraga. Nakon toga u zahvaćenom području nastaje edem i eritem. sluznice. Uzročnik ulazi u organizam preko oštećene kože. Inkubacija traje 1-10 dana. Dijagnoza – anamneza. Bolest životinja koje se zaraze putem hrane (spore mogu preživjeti dugo u tlu).

Najčešće zahvaćeni lice i ruke. Terapija : 2 ili 3 antituberkulotika u vremenu od 3 – 12 mjeseci ili dulje (izonijazid + B6 + rifampicin + etambutol) Klasifikacija tuberkuloze kože : ANERGIJSKA (pozitivno (tuberculosis cutis primaria) i negativno (tuberculosis cutis miliaris) anergijska skupina) i ALERGIJSKO-HIPERERGIJSKA (tuberculosis luposa.) Imunološki – tuberkulinski test (reakcija preosjetljivosti tim IV po Coombsu i Gellu. Patogeneza : endogeno širenje .Dermatološka propedeutika . zatim se javljaju eritematoznolividne papule. 3. korištenjem zajedničkih predmeta. primjenjuju se antiseptički oblozi i izoniazid posip. tuberculosis kolikvativa i tuberkulidi). bubrezi). Patogeneza : egzogena infekcija. Patogeneza : Mycobacterium tuberculosis. Diferencijalna dijagnoza : primarni sifilis. Definicija : skup različitih manifestacija na koži koja se može javiti samostalno ili uz afekciju unutrašnjih organa (pluća. TUBERCULOSIS CUTIS.) mikroskopski . najčešće pluća) Dijagnoza : laboratorijska dijagnostika : 1. ždrijela i grkljana uzrok je najčešće zaraženo kravlje mlijeko. (negativno anergijska skupina). ljubljenjem i sl. a uzrokuje ju Mycobacterium tuberculosis. TUBERCULOSIS MILIARIS CUTIS.) U histološkom nalazu – granulom koji se sastoji od epiteloidnih stanica. Kod infekcije sluznice usne šupljine. kao antigen se koristi PPD) intradermalno. nakon nekoliko dana razvija se nekroza i ulceracija koja cijeli ožiljkom. u sputumu bojanjem po Ziehl-Nielsenu u kulturi po Loewensteinu 2. direktno dodirom.34 INFEKTIVNE GRANULOMATOZNE BOLESTI KOŽE. Prisutan je regionalni limfadenitis. iz nekog žarišta u organizmu. limfocita i sa kazeoznom nekroznom u središtu. TUBERCULOSIS CUTIS PRIMARIA.4-6 tjedana. neke piodermije. Definicija : rijedak oblik. Klinička slika : inkubacija 3-4 tjedna. nastao hematogenom diseminacijom iz tuberkuloznog žarišta zbog oslabljene celularne imunosti nosioca. (pozitivno anergijska skupina) Definicija : promjene kože uzrokovane bacilom tuberkuloze u kožu osoba koje prethodno nisu bile s njim u kontaktu. tuberculosis verrucosa. tularemija Terapija : često nije potrebna tuberkulostatska terapija (zbog specifične imunizacije). Infekcija može uslijediti egzogeno (od zaraženog čovjeka ili goveda) ili endogeno (češće. orijaških Langhansovih stanica.

sluznica nosa. spinocelularni karcinom. Klinička slika : javlja se lupom (crvenosmeđi nodus). Najčešća lokalizacija je lice. ponekad radioterapija i kirurški zahvat. kostiju i sl. dokaz u kulturi. tumorozni. aktinomikoza. dermatološki status Diferencijalna dijagnoza : diskoidni eritematodes. Dijagnoza : anamneza. histološka analiza. kirurški zahvat. zglobova. Zacjeljuje hipertrofičnim ožiljkom. sifilis) Terapija : polikemoterapija. tercijarni sifilis (vrlo rijetko) TUBERCULOSIS LUPOSA. karcinom. Definicija : nastao je širenjem infekcije u koži iz limfnih čvorova. Diferencijalna dijagnoza : afte. Često može biti profesionalna (patolozi. suzna žlijezda. sifilis (rijetko) Terapija : antituberkulozna polikemoterapija TUBERCULOSIS COLLIQUATIVA (alergijsko-hiperergijska skupina). Diferencijalna dijagnoza : svi fistulirajući procesi (limfogranulom venerum. Terapija : polikemoterapija. tuberkulinski test. Egzogena infekcija je rjeđa Klinička slika : eritematoznolividni infiltrat koji nekrotizira i prazni se putem fistula. početna promjena progredira i može nastati makulozni. tip. a moguća je i afekcija unutrašnjih organa (pluća i bubrezi). ulcerozni i sl. lokalna primjena kortikosteroida. Počinje pojavom lividnoeritematoznim infiltratom koji prerasta u verukoidnu tvorbu koja cijeli atrofičnim ožiljkom. tako da bolest može trajati godinama.35 Klinička slika : na koži se vide crvenosmeđe ili crvenoplave egzulcerirane i bolne makulopapule. vegetativna piodermija. TUBERKULIDI. usta. verukozni. blastomikoza. anogenitalna regija. Najčešća lokalizacija je vrat. TUBERCULOSIS VERRUCOSA (alergijsko-hiperergijska skupina).Dermatološka propedeutika . Diferencijalna dijagnoza : lupoozna tuberkuloza. Može doći do mutilacija i deformacija i može se javiti spinocelularni karcinom u lupoznom ožiljku. (alergijsko-hiperergijska skupina). (alergijsko-hiperergijska skupina). kronična je. ali se promjene ponovo javljaju. Definicija : egzogena infekcija karakterizirana pojavom verukoidnih tvorbi na mjestu inokulacije. prepone. . bazocelularni karcinom. Najčešće se nalazi oko tjelesnih otvora. sporotrihoza. Patogeneza : može se pojaviti samo na koži. Definicija : najčešći oblik tuberkuloze kože. supraklavikularna regija. papulozni. aksile. sarkoidoza. češći u žena. Infekcija može biti egzogena i endogena. mesari) Klinička slika : najčešće zahvaćeni prsti šake ili stopala.

) Lepra turberculoides – u dermisu se nalazi tuberkuloidni (granulomski) infiltrat koji sadrži epiteloidne stanice (makrofazi koji su fagocitirali i razgradili mikobakterije). Histološki se vidi nekroza i granulomi tuberkuloidne strukture. Na koži se vide makule ili nodusi (lepromi). larinksa ili oka. Najčešće je zahvaćeno lice. pa terapija nije potrebna. U kasnijoj fazi oštećeni su i živci. javlja se alopecija vlasišta i lateralnih djelova obrva. Patogeneza i klinička slika : Mycobacterium leprae. Histoploški postoje 4 tipa lepre : 1.36 Bolest koja nastaje kao alergijska reakcija kože na raspadnute djelove uzročnika iz nekog primarnog žarišta u tijelu. Smatra se da bi do prijenosa zaraze došlo osoba mora biti u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom dugo vremensko razdoblje (godine). 2. Bolest je kronična. Kultura uzročnika nije uspjela. Destruira adnekse kože. TUBERCULOSIS CUTIS LICHENOIDES : simetrična distribucija lihenoidnih papula na trupu. acne necrotica. Oštećeni su i živci. Uz polikemoterapiju se daju kortikosteroidi (lokalno i sistemski). a u slučaju komplikacija daju se lokalno kortikosteroidi. Lepromi na nosu. Terapija u smislu polikemoterapije i sredstava za poboljšanje cirkulacije. TUBERCULOSIS CUTIS PAPULONECROTICA : pojavljuju se na ektenzornim stranama udova nekrotizirajuće papule koje cijele varioliformnim ožiljkom. papulozni sifilid. Uzročnik ulazi kroz kožu. čelu. Diferencijalnodijagnostički dolaze u obzir alergijski vaskulitis. u tropskom i suptropskom području zaraženo 10-15 milijuna ljudi.Dermatološka propedeutika . periferne živce (Schwannove stanice). Diferencijalno dijagnostički solazi u obzir eritema nodozum i sifilistička guma (rijetko).) Lepra lepromatosa – ispod tankog sloja epidermisa nalazi se gust infiltrat koji se proteže u subkutis. Prijenos nije u potpunosti poznat. lihenoidna pitirijaza. tuberculosis cutis papulonecrotica i tuberculosis cutis lichenoides. Promjene nestaju spontano. . Mogu biti zahvaćeni i unutršnji organi. LEPRA. Mogu e javiti i mjehuri. anestezija i anhidroza zahvaćenog područja. Definicija : kronična infektivna bolest koju uzrokuje Mycobacterium leprae. ušima i obrvama daju izgled «lavljeg lica». ERYTHEMA INDURATUM : indurativni infiltrati na potkoljenici koje često egzulceriraju. sluznicu respiratornog trakta. Izvor zaraze je čovjek. Tu spadaju erythem induratum. Glavne stanice lu lepra stanice (makrofazi s mycobacterium u sebi). a rjeđe sluznica nosa. Na koži se javljaju crvene makule i sitne papule. uglavnom iznad zahvaćenog živca. nekroza i mutilacija (nos najčšeće).

) histaminski test (nakon id. Može se diferencirati u lepromatoznu ili tuberkuloidnu lepru. Dijagnoza : primjenjuju se testovi : 1. 4. a treponemske reakcije su neg. Diferencijalna dijagnoza : granulomatozne bolesti (posebice sarkoidoza) Terapija : diaminodifenilsulfon. eozinofile i nešto makrofaga.primjena histamina javlja se urtika bez eritema) 2.) dokaz u citološkom razmazu 4. plastičnorekonstrukktivni zahvati. Promjene su asimetrične.) Border-line lepra – dimorfna lepra – kombinacija prva dva oblika. .Dermatološka propedeutika .) klasične reakcije na sifilis su pozitivne u oko 20-30 % bolesnika. plazma stanice.37 3.) neurološka pretraga 7. klofazimin. Oštećenje živca. neutrofile.) Lepra indeterminata – nespecifični kronični infiltrat koji sadrži uglavnom limfocite. fizikalna terapija.) test znojenje (pilokarpin) 3. rifampicin.) histološka pretraga lezije 5.) biopsija živca 6.

klinička slika. podlaktice i potkoljenice. Nakon 3-4 mjeseca nodus ulcerira.. Najviše zahvaćeni lice. eozinofili. Ulazi u kožu ubodom komarca. pseudolimfom. Dijagnoza : anamneza (ubod komarca). dermatomikoze uzrokovane kvascima i dermatomikoze uzrokovane plijesnima. plazma stanice. Na mjestu uboda nastaje upalna reakcija. ali može trajati i do 18 mjeseci. vrat. lepra. intramuskularno i intravenski. Klinička slika : inkubacija traje 2-3 tjedna. LEISHMANIASIS CUTIS. koja nakon nekoliko mjeseci naraste u nodus. kožni (Leishmania tropica) i južnoamerički ili kožnosluznički (Leismania brasiliensis). Patogeneza : Oštećena i vlažna koža pogoduju invaziji. Moguća je diseminacija limfom i krvlju s pojavom sekundarnih lezija na koži. sifilidi. mikrosporoze (Mycrosporum) i epidermofitoze (Epidermophyton). paraziti u lezijama starim 5-7 mjeseci) i citološka analiza. DERMATOFITOZE Definicija : dermatomikoze uzrokovane dermatofitima. Leishmaniasis je infekcijska bolest uzrokovana Leishmaniom. Klinička slika : promjena glatke kože. trihofitonski test (intradermalna primjena antigena). antimalarici per os. Dijele se na trihofitoze (Trychophyton). noktiju i vlasišta. patohistološka analiza. Definicija : Leishmaniasis cutis je noduloulcerativna infektivna bolest. Dijagnoza : nativni mikroskopski preparat i kultura. sporotrihoza. Postoje 3 oblika : visceralni (Leshmania donovani). lupozna tbc. Diferencijalna dijagnoza : folikulitis.38 INFEKCIJE KOŽE UZROKOVANE PROTOZOIMA. Terapija : antimonove soli intralizionalno. fluorescentna (Woodova) svjetiljka. Nakon inkubacije na ubodnom mjestu nastaje lividnocrvena papula. Česta su lokalizacija i mjesta koja se međusobno taru. . furunkul. BOLESTI KOŽE UZROKOVANE GLJIVAMA (DERMATOMIKOZE). noktiju i dlaka. keratoakantom. Nakon nekoliko mjeseci do 1 godine promjena spontano zaraste. limfociti. te razgrađuju keratin. tumori. histološka (u dermisu histiociti. sarkoidoza. Patogeneza : Leishmania tropica. Dermatomikoza se mogu podijeliti na dermatofitoze. Invadiraju rožnati sloj kože.Dermatološka propedeutika .

kože. Javljaju se eritematozna žarišta u obliku pravilnog kruga s uzdignutim i ljuskavim rubom i središnjom regresijom. Svrbež.) Onychomycosis trichophytica : promjene noktiju uzrokovane gljivama. ekcematoidni dermatitis. vlasišta. maceracija. Na rubu mogu biti prisutne vezikule. Diferencijalna dijagnoza : neke piodermije vlasišta ili brade. Prisutan je svrbež. Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. anularna psorijaza. Može doći do bakterijske superinfekcije i edema i bolnosti. može se primjeniti i KmnO4. . lichel ruber planus.) Trichophytosis profunda capilitii : folikularno smještene pustule koje dovode do stvaranja apscesa sa gnojnim i hemoragičnim sadržajem. Slične promjene se mogu javiti i na bradi. Promjene cijele za 4-6 tjedana ožiljcima. neurodermitis. Definicija : dermatofitoza Patogeneza : Trichophyton. ljuske i središnja regresija upućuju na gljivičnu etiologiju. psorijaza. piodermije. noktiju. Diferencijalna dijagnoza : tinea amiantacea. FAVUS. Diferencijalna dijagnoza : granuloma anulare. Stvaraju se kruste. terbinafin).Dermatološka propedeutika . ketokonazol (imidazol). Diferencijalna dijagnoza : intertriginozni dermatitis. Možedoći do pojave pustula. TRICHOPHYTOSIS.39 Terapija : antimikotici lokalno (klotrimazol. 5. Može doći do regionalnog limfadenitisa i povišene temperature. 2. psorijaza. kandida. Počinje na slobodnom rubu i lateralnim dijelovima nokta pojavom bijelih ili žutih promjena koje se postupno šire prema bazi nokta. kontaktni dermatitis. seborojički dermatitis. Osim interdigitalnog postoji i skvamozno hiperkeratotički oblik sa suhom i zadebljalom kožom. 3. Često udružena s interdigitalnom mikozom stopala i šake. pa se dijele na : 1. ekonazol.) Trichophytosis pedis et manus (interdigitalis) : najučestaliji oblik mikoze. kontaktni dermatitis i dishidroza. mikonazol. favusa. javlja se eritem.) Trichophytosis superficialis cutis glabrae : trihofitoza gole kože. Klinička slika : ovisi o anatomskoj lokalizaciji. Često nastaju subungvalne hiperkeratoze koje dovode do odebljanja nokta i odizanja nokatne ploče i konačnog mrvljenja i destrukcije nokta. onihodistrofija. pitirijazis rozea. Izaziva mikoze stopala.) Trichopytosis superficialis capilitii : u vlasištu se nalaze pojedinačna ili mnogobrojna žarišta prekrivena ljuskama i sivom peruti. pedikuloza 4. Liječenje je dugotrajno (prosječno 2-4 tjedna). pachyonychia. ragadama i ljuskama. sistemski per os u slučaju mikoze vlasišta i onihomikoze daje se grizeofulvin. deskvamacija i erozija interdigitalnih prostora praćena svrbežom i pojavom vezikula.

spora i orožnjelih stanica. Diferencijalna dijagnoza : ostale mikoze vlasišta (slomljena kosa). ožiljak. neslomljena dekolorirana kosa. poput plitke zdjele. dolazi do alergijske reakcije kože na razgradne produkte gljiva. Kroničnog je tijeka. žućkaste boje s uleknutim središtem i dlakom) i sastoji se od hifa. Fluorescira zeleno. makule i nekroze. MICROSPOROSIS. karakterisitčna promjena je skutulum (struktura 2-3mm. psorijaza. medikamentozni egzantem. Postoje 2 tipa : lihenoidni (poput simetričnog egzantem trupa) i dizidroziformni (vezikule i erozije na dlanovima). SLE. vrat i trup. te središnjom regresijom. lichen ruber planus. Klinička slika : javljaju se papule. mikološke obrade. Patogeneza : Trichophyton schoenleinii. seborojički dermatitis. Može se pojaviti i u papulourtikarijalnom i vezikuloznom obliku. Kosa gubi sjaj. Dijagnoza : Diferencijalna dijagnoza : dishidroza. Patogeneza : izvor infekcije je mačka i rijeđe pas.40 Definicija : bolest vlasišta i gole kože uzrokovana Trichophyton schoenleinii. Patogeneza : «id reactio». promjene moraju biti bez uzročnika i promjene moraju reagirati sukladno regresiji gljivičnog žarišta. dokaz u preparatu i kulturi. sivkaste boje. Nakon određenog vremena skutulum ulcerira i kosa trajno ispada zbog atrofičnog ožiljkastog cijeljenja. kronični tijek). Najčešće su zahvaćeni ruke. ali se može pojaviti i na goloj koži. Dijagnoza : na temelju anamneze.Dermatološka propedeutika . Definicija : alergijska reakcija organizma na gljivičnu infekciju. a vlasi NISU SLOMLJENE. tetrade simptoma (skutulum. Dijagnoza : anamneza. TRIHOFITIDI. Diferencijalna dijagnoza : trihofitoza. Prenosi se direktnim kontaktom ili posredno (češalj). Klinička slika : bolest zahvaća vlasište ili golu kožu. Definicija : infekcija kože i vlasišta uzrokovana gljivom roda Microsporum. Na goloj koži se javljaju okrugla žarišta sa eritematoznim i skvamoznim rubom. Žarište gljivične infekcije mora biti izvan tih promjena. U vlasištu se javljaju okrugla žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama sa slomljenom dekoloriranom kosom. Klinička slika : uglavnom zahvaća vlasištem. lichen ruber planus. fluorescira žuto-zeleno. .

aksile i submamarna regija.41 EPIDERMOPHYTOSIS. Zahvaćeno podruje je eritematozno. Definicija : bolest kože uzrokovana gljivom Epidermophytom floccosum. skvamozno i oštro ograničeno. . Patogeneza : Klinička slika : najčešće zahvaćene prepone. Nikad ne zahvaća vlasište.Dermatološka propedeutika . Na rubu se mogu javiti papule i vezikule. s uzdignutim giriranim rubom i središnjom regresijom. interdigitalna regija.

42 DERMATOMIKOZE UZROKOVANE KVASCIMA I GLJIVIČNE SAPROFITIJE. sekundarni sifilis. sporijaza. a iz upaljenog tkiva se može istisnuti gnoj u kojem se može dokazazi uzročnik. Može se proširiti i na unutrašnju stranu bedara. Javlja se eritem. Definicija : akutna ili kronična. Candidosis genitalis : upala vanjskog spolovila uzrokovana kandidom. Candidosis oralis : akutna pseudomembranozna upala usne šupljine uzrokovana kandidom. Candidosis neonatorum : promjene na koži u regiji pelena uzrokovane kandidom. interdigitalna regija. submamarna regija. Naseljavanje kandide potpomažu imunodeficijencija. povrijeđena i vlažna koža. trauma nokta i šake pridonosi nastanku mikoze (profesionalna bolest u osoba u prehrambenoj industriji). Bijele membranozne naslage na sluznici jezika koje se šire na bukalnu sluznicu i meko i tvrdo nepce (rijetko na ždrijelo i jednjak). Spolno prenosiva bolest. dermatofiti. Diferencijalna dijagnoza : paronihija bakterijske etiologije. seborojički dermatitis. Javlja se eritem s ragadama i rubnom deskvamacijom. psorijaza. Javlja se eritem i erozija kože uz lameloznu deskvamaciju i rubno lokalizirane pustule i papule. onihodistrofija. Paronychia et onychomycosis candidamycetica : upala nokta i okolnog tkiva uzrokovana kandidom. površinska ili dubinska mikoza uzrokovana kandidom. oštećena sluznica. Postoji 6 kliničkih oblika : a) Candidosis intertriginosa : zahvaćena područja su aksile. balanitis erosiva circinata. Postoje : i. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir gonoreja (žuti iscjedak) i trihomonijaza (bijeli iscjedak) ii. eritem vulve i vagine praćeno svrbežom i pečenjem. Klinička slika : promjene na koži. bijele naslage i edem prepucija praćen svrbežom i pečenjem. U kutovima usana stvaraju se bolne fisure. Patogeneza : Candida albicans. Celularna imunost važnija od humoralne. Diferencijalna dijagnoza: leukoplakija. a izvan ruba prisutne satelitske pustule i papule. sluznici i unutrašnjim organima. Pseudomonas aureginosa može djelovatikopatogeno. Balanoposthitis candidamycetica : upala glansa penisa i prepucija. Prisutan svrbež. Diferencijalna dijagnoza : dermatitis. Kandida se fiziološki nalazi u ljudskom organizmu. edem. Često ishodište je debelo crijevo.Dermatološka propedeutika . mrvljenje). javlja se eritem i erozije glansa. psorijaza. ingvinalna regija. CANDIDOSIS. Ishodište procesa je najvjerojatnije intestinalna kandidoza. Diferencijalno dijagnostički dolaze u obzir balanitis simplex. trbuh. lichen ruber planus. Moguće trofičke promjene nokta (zadebljanje. b) c) d) e) . Vulvovaginitis candidamycetica : bijeložuti iscjedak. Vlaženje. erythroplasia Queyrat.

Klinička slika : najviše su zahvaćeni vlasište. PITYRIASIS VERSICOLOR. mikonazol. Ljeti su promjene svjetlije. a razvoju pridonose i toplina. salicilni alkohol (3. Od posebnih oblika kandidoze najznačajniji su mukokutana. itrakonazol. Javljaju se svjetlocrvena.43 f)Kandidamikidi : alergijska reakcija kože na cirkulirajuće antigene kandide («id reactio») iz mikotičnog žarišta. granulomatozna i sistemska kandidoza. vrat. Sistemska terapija uključuje ketokonazol. dokaz uzročnika u nativnom mikroskopskom preparatu. nistatin (djeluje isključivo na kvasce).1%). flukonazol. gornje dijelove trupa. a zim tamnije (versicolor) Dijagnoza : klinička slika. Patogeneza : bolest je češća u tropskim krajevima. sifilis. Dijagnoza : jednako za sve dermatomikoze. biokemijskim metodama. kulturi. antimikotik u obliku šampona za vlasište (ketokonazol). Nistatin drageje se koriste za liječenje kandidoze probavnog trakta (ne apsorbiraju se). Terapija : klotrimazol. Terapija : klotrimazol. prsni koš. Dokaz u mikroskopskom preparatu. Moguća stimulacija urtikarije.Dermatološka propedeutika . vlaga i pojačano lučenje loja. Definicija : gljivična saprofitija površinskog sloje epidermisa uzrokovana kvascem Pityrosporum orbiculare. seborojički dermatitis. održavanje kože suhom. Gentianae violet (0. mikonazol. pityriasis rosea. fluorescira žuto. anularnog eritema ili palmoplantarne pustuloze. Diferencijalna dijagnoza : vitiligo. . terbinafin. Sistemski u slučaju komplikacija per os ketokonazol. a kasnije žuta ili smeđa makulozna žarišta sa glatkom ili ljuskavom površinom.5%). uzročnik zahvaća vlasište. eritrazma.

nakon nekoliko dana do nekoliko mjeseci pojavlju se eritematozni. mučnina. Dijagnoza : dokaz uzročnika u tkivu (kultura). bolovi mišića i kostiju i mioperikarditis. 3) Treći stadi : nekoliko mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. te pojava sklerotičnih areala. bolovi u mišićim i kostima. identifikacija IgG i IgM specifičnih antitijela (ELISA. klinička slika Diferencijalna anamneza : erythema annulare centrifugum Terapija : penicilin. edematozni plak s crvenim eleviranim rubom. temperatura i bolovi u zglobovima. Pojavljuje se u vlažnim i šumovitim područjima. Dijagnoza : dokaz IgM i IgG specifičnih antitijela. Klinička slika : na mjestu uboda se stvara papula. encefalitis). simptomi u CNS. rijeđe se pojavljuju slabost. stopala i koljena. Bolest se može prenositi intrauterino. Nakon nekoliko tjedana promjene spontano regrediraju. Pojavljuje se kao kasna manifestacija infekcije uzrokovane Borreliom burgdorferi. glavobolja. šireći eritem u obliku prstena. Patogeneza : Borrelia burgdorferi. indirektna imunofluorescencija – IIF) ERYTHEMA CHRONICUM MIGRANS. Klinička slika : promjene na ekstenzornim stranama gornjih i donjih udova. artritis 1 ili više velikh zglobova i encefalomijelitis. 3 stadij Lyme borreliosis. Prisutan regionalni limfadenitis. abdominalni bolovi. javlja se acrodermatitis chronica athrophicans. lymphadenosis). javljaju se simptomi u CNS-u (meningitis.Dermatološka propedeutika . 2) Drugi stadij : nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci nakon infekcije. glavni je vektor krpelj. Definicija : kronični. Definicija : kronična upalna bolest s atrofijom kože na akralnim dijelovima ekstremiteta. Lyme borreliosis je multisistemska bolest uzrokovana spirohetom Borrelia burgdorferi koju prenose krpelji. Spiroheta ulazi u kožu ubodom zaraženog krpelja. laktovi. uzrokovan Boreliom burgdorferi. Javlja se centralna regresija i periferno širenje eritema u obliku prstena. temperatura. mogući . Prvo dolazi do edematozne upale nakon koje slijedi atrofija kože u kojoj se vide fibrozni čvorići u koje se odlaže kalcij.44 BOLESTI KOŽE UZROKOVANE BORELIJAMA (LYME BORRELIOSIS). Prisutan regionalni limfadenitis. Patogeneza : počinje 6 mjeseci do nekoliko godina nakon infekcije. tetraciklini najmanje 10 dana ACRODERMATITIS CHRONICA ATROPHICANS. posebice šake. anamneza o ubodu. Postoje 3 stadija bolesti : 1) Prvi stadij : 3-30 dana nakon uboda krpelja se javljaju promjene na koži (erythema chronica migrans.

cirkumpskriptna sklerodermija. Terapija : penicilin. histološki nalaz. parestezije) Dijagnoza : klinička slika. limfocita ili eozinofila). tetraciklini. Diferencijalna dijagnoza : ozebline. . akrocijanoza. ceflosporini u visokim dozama.Dermatološka propedeutika . laboratorijske pretrage za dokaz Borrelije. neurološki simptomi (atrofija muskulature.45 poremećaji vezani uz koštanu srž (proliferacija plazma stanica.

Dijagnoza : anamneza. nalaz uši. najčešće se javlja u školskoj dobi. nalaz uzročnika u odjeći Diferencijalna dijagnoza : svrab. Može prenositi Rickettsiu prowazeki (pjegavi tifus). stidna uš. Na kožu čovjeka dolazi samo radi prehrane. Zahvaća pubičnu regiju. Patogeneza : Pediculus humanus. Dijagnoza : anamneza. Definicija : ušljivost trupa uzrokovana infestacijom kože ušima Pediculus humanus v. papule. Klinička slika : svrbež. Terapija : dezinsekcija odjeće i posteljine PEDICULOSIS CAPITIS. Klinička slika : svrbež. Patogeneza : niski higijenski standard i socijalni i ekonomski uvjeti. Prilikom uboda uš ispušta slinu a kožne promjene su reakcija naubod i antigene uši. nalaz uši ili gnjida u vlasištu Diferencijalna dijagnoza : piodermija.46 PARAZITARNE BOLESTI KOŽE. ovisno o snzibilitetu zaražene osobe. Moguća sekundarna bakterijska infekcija s lokalnim limfadenitisom. Ženka na unutrašnjim šavovima odjeće odlaže jaja (gnjide). urtike. klinička slika. psorijaza Terapija : Lindan u obliku šampona ili gela (1 dnevno. Diferencijalna dijagnoza : svrab. urtike. klinička slika. Treba ponoviti 2 puta tjedno u razdoblju od 3 tjedna jer lijek ne djeluje na jaja. ekskorijacije (zbog grebanja i češanja).Dermatološka propedeutika . trepavice. PEDICULOSIS PUBIS. Moguća superinfekcija bakterijama. obrve. Javlja se u lošim socijalnim i ekonomskim prilikama i u uvjetima niskog higijenskog standarda. Dijagnoza : anamneza. . seborojički dermatitis. vezikule. na mjestu uboda se pojavljuju plavkaste mrlje (maculae coeruleae) zbog djelovanja sekreta uši na hemoglobin. reakcija na ubod kukca. vezikule. 2 dana za redom). papule. Definicija : ušljivost glave i vlasišta nastala infestacijom sivom uši Pediculus humanus v. eritem.capitis. PEDICULOSIS CORPORIS. Patogeneza : Phtirius pubis. Bijeli živin precipitat. Definicija : spolno prenosiva bolest izazvana stidnim ušima. Ženka odlaže jaja (gnjide) u vlasištu i za 15 dana se razvije nova uš Klinička slika : svrbež. aksilu. To je bijela ili prtena uš.corporis. Rickettsiu quintanu (rovovska groznica) i Borreliu recurrentis (povratna groznica). piodermije Terapija : Lindan 2 dana za redom i ponoviti nakon 3-4 dana.

dok larva putuje na koži se vidi crta. putuje kroz nju i nakon nekog vremena ugiba. tiabendazol. krotamiton. javlja se svrbež.47 LARVA MIGRANS. Najčešći su uzročnici larve parazita iz roda Ankylostoma. za djecu sumpor u vazelinu. Definicija : zarazna bolest uzrokovana grinjama. Na mjestu ulaska nastaje eritem i papula. Terapija : benzil benzoat. Dijagnoza : anamneza. lindan. što ovisi o vrsti larve i imunom stanju zaraženog.) Patogeneza : ženka kopa kanaliće u koži gdje odlaže jaja i nakon toga ugiba. limfangitis Terapija : krioterapija. Dijagnoza : anamneza. IgE. preko zajedničkih predmeta (rublje. Od komplikacija su mogući zahvaćanje pluća sa pneumonitisom. klinička slika. SCABIES. moguća limfadenopatija zbog imunog odgovora. Necator americanus i Gnathostoma spinigerum. . Larva ulazi u kožu. moguća bakterijska infekcija. hepatosplenomegalija. posteljina i sl. ELISA) Diferencijalna dijagnoza : pidermije. labos (povišeni eozinofili. Klinička slika : najčešće su zahvaćeni stopalo. Iz jaja nakon 2-3 tjedna nastaje odrasla grinja. noćni svrbež.Dermatološka propedeutika . prenosi se izravnim kontatkom. potkoljenica i šaka. Definicija : promjene kože koje nastaju putovanjem larvi različitih parazita kroz kožu Patogeneza : najčešća u tropskom području. Klinička slika : svrbež. mikroskopski dokaz uzročnika.

vakcine i serumi. α i β globulini povišeni. urtikarijske. dijele se na makulozne. fenotiazin. Definicija : manifestacije koje se pojavljuju na koži i vidljivim sluznicama kao posljedica alergijske reakcije na lijek koji je unešen u organizam. a vrijeme senzibilizacije organizma na lijek je oko 2 tjedna. Patogeneza : nakon primjene sulfonamida. EXANTHEMA MEDICAMETOSUM. Klinička slika : promjene su uvijek simetrično raspoređene (hematogena diseminacija). eritema exudativum multiforme. antihistaminici NECROLYSIS EPIDERMALIS TOXICA. akne. somnolencija. Često se može pojaviti samo 1 morfa u obliku dobro ograničenog eritema (exanthema medicamentosum fixum).48 MEDIKAMENTOZNE ERUPCIJE. nodozne promjene. Diferencijalna dijagnoza : stafilokokni eksfolijativni dermatitis (djeca). Burna eritematobulozna erupcija uzrokovana lijekovima. Klinička slika : temperatura. Diferencijalna dijagnoza : dermatoze. Lijekovi koji najčešće uzrokuju kožne reakcije su : analgetici. anamneza. održavanje funkcije bubrega (kortikosteroidima). slabost. lihenoidni osipi. bronhitis. leukopenija.Dermatološka propedeutika . eritem i bule na koži trupa i ekstenzornih strana udova. lokalni anestetici (prokain. temperatura. Dijagnoza : klinička slika. Od općih simptoma prisutni su svrbež. . trombocitopenija. u 30-40% slučajeva završava letalno. leukocitoza + limfopenija. toksična epidermalna nekroliza. Reakcija se nikad ne javlja pri prvom uzimanju lijeka. barbiturata i drugih lijekova. Dijagnoza : test blastičke transormacije limfocita (TTL). glavobolja. Patogeneza : lijekovi su uglavnom hapteni. hemolitička anemija. sedimentacija ubrzana. otok zglobova i sl. ljuštenje epidermisa (nekroza). klinička slika. mučnina. albuminurija. benzokain). kini i kinidin. vrtoglavica. antibiotici širokog spektra isključivši pencilin. sifilis Terapija : prestanak primjene lijeka. eritodermija. barbiturati. tetrakain. erithema eksudativum multiforme (odrasli) Terapija : nadoknada tekućine. anamneza. sulfonamidi. radioalergosorbent test (RAST)-za određivanje IgE. edem u subepidermisu. penicilin. a potpuni antigeni postaju nako što se vežu s bjelančevinama osobe. pirazolona. antipiretici. Moguća pojava anafilaktičkog šoka. jod. klor. Definicija : Syndroma Lyell.

Klinička slika : pojava urtika koja brzo nastaje i brzo nestaje (20 min). astme. URTICARIA. a ne grebanjem (nema ekskoracija). Definicija : monomorfna dermatoza karakterizirana pojavom urtika. epikutani testovi Terapija : lokalno kortikosteroidi. Uzrokuju je toksini biljaka.Dermatološka propedeutika . Dijagnoza : anamneza. sistemski – kortikosteroidi (po potrebi). klinička slika. Patogeneza : dijele se na alergijsku i nealergijsku skupinu (kontaktna. urtikarija s vaskulitisom). antihistaminici. Prisutan je svrbež koji se ublažuje pritiskom i gnječenjem. fizikalna neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove. ali se opet brzo pojavljuje na drugom mjestu. kozmetika. temperature. URTICARIA E CONTACTU. proljeva. kukaca. morskih životinja. Može doći i do edema glotisa i larinksa. . prehrambeni proizvodi i dr.49 URTIKARIJSKA SKUPINA BOLESTI. edema zglobova. lijekovi.

Kod 50% kroničnih i intermitentnih urtikarija uzrok nije poznat. larinsku. zglobovima. smanjanje eksudacije primjenom Ca. riba. te genitalnoj regiji.obilježavanje IgE radiojodom). krv. Rtg zrake i sl. scratch test. alimentarni antigeni (jaja.) Patogeneza : najčešće je uzrokuju antigeni iz hrane. kortikosteroida. hormoni. primjena antihistaminika. Klinička slika : nagla pojava edema na vjeđama. Češće se pojavljuje kod žena. intradermalni test) . hladnoću. Najčešće – antibiotik (tatraciklin) + nistatin + rekolonizacija crijevne flore (Omniflor) + antihistaminik + dijeta. na UV zrake. FIZIKALNE URTIKARIJE I NEIMUNOLOŠKI UVJETOVANE URTIKARIJE NA LIJEKOVE. lijekovi i inhalacijski antigeni. sir) i dr. Definicija : Patogeneza : najčešći etiološki čimbenici akutnih urtikarija su : lijekovi.) Diferencijalna dijagnoza : erithema exudativum multiforme Terapija : akutne – eliminacija antigena. anestetici. Dijagnoza : anamneza. Kronične – uklanjanje antigena (ako je moguće).Dermatološka propedeutika . radioimunosorbent test (RIST. Urtikarije uzrokovane fizikalnim podražajima (mehanička urtikarija. ANGIOOEDEMA. a ostali imaju slične uzroke kao i akutna uz dodatne poremećaje probavnog trakta. . kortikosteroidi. primjena antihistaminika. histološke pretrage. toplinu) i neimunološki uvjetovane urtikarije na lijekove (antibiotici. plazma. klinička slika. farinsku i jeziku. usnama. urtikarija na pritisak. Nakon 48 sati injicira se specifični antigen i u pozitinom slučaju se pojavljuje urtika na mjestu injiciranja. Treba isključiti imunološki uvjetovane urtikarije. Dijagnoza : klinička slika Terapija : kao kod akutne urtikarije URTICARIA-VASCULITIS. Prick test. PrausnitzKuestnerova reakcija (nesenzibiliziranoj osobi se injicira sterilni serum senzibiliziranog bolesnika na 2-3 mjesta. Definicija : pojava promjena sličnih urtikama kod kojih se histološkom pretragom može dokazati slika leukocitoklastičnog vaskulitisa. Definicija : akutni edem kože ili sluznica uzrokovan ranom humoralnom reakcijom preosjetljivosti (tip I. psihogene čimbenike i sl. inhalacijski antigeni (prašina).50 URTICARIA ALLERGICA. alergološki testovi (test utrljavanja u kožu. kontrasti).

javljaju se morfe slične urtikama koje perzistiraju više od 24 sata. teško disanje. Izazivaju ga IgE koji se vežu za mastocite / bazofile i trombocite.oblik imune reakcije) Klinička slika : često joj prethodi višegodišnja urtikarija. česti recidivi. koma. klinička slika Terapija : nezadovoljavajuća. ANGIOOEDEMA HEREDITARUM.Dermatološka propedeutika . ANAFILAKTIČKI ŠOK. edem zglobova i rijetko glomerulonefritis. ubrzana sedimentacija. leukocitoza. dugotrajna bolest. Terapija : adrenalin – aminofilin – antihistaminici – kortikosteroidi – PONOVITI PO POTREBI  ILI  Esmarchov zavoj proksimalno od mjesta injekcijom unesenog antigena – adrenalin u mjesto uboda – kisik – glukoza+noradrenalin u slučaju hipotenzije. bolovi u trbuhu. znojan. urtikarija. Reakcija preosjetljivosti koja je prešla u teški oblik i uzrokovala šok uz gušenje i hipovolemiju. Dijagnoza : labos (leukocitoklastični vaskulitis.51 Patogeneza : autoimuna reakcija (III. eozinofilija). svrbež. edem larinksa i asfiksija. . abdominalni bolovi. Definicija : lokalizirani edem kože i sluznice GI. tahikardija. Klinička slika : bolesnik je blijed. proljev. smrt. lupanje srca. Terapija : adrenalin i svježa plazma koja sadrži C1-inhibitor ili injekcije C1-inh. pad tlaka. primjena prednizolona i azatioprina. javljaju se abdominalni bolovi. UG i respiratornog trakta uzrokovan nasljednim nedostatkom inhibitora C1 esteraze što dovodo do poremežaja sustava komplementa Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice i udovi.

Patogeneza : kemijske tvari. Klinička slika : najizloženija mjesta (šake i prsti). emulzije ulje/voda. borna voda). Definicija : promjene na koži koje nastaju nakon kontakta s alergenom na koji je oprganizam prethodno senzibiliziran. Ekcem (egzem) je bolest epidermisa koji je nastao kao posljedica alergijske senzibilizacije. Koža je suha. DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA ACUTA.Dermatološka propedeutika . fototoksične tvari. Patogeneza : stanični tip preosjetljivosti (IV. Definicija : posljedica ponavljanih utjecaja na kožu kemijski neškodljivih ili slabo škodljivih tvari Patogeneza : sva sredstva koja mogu dugotrajnim djelovanjem na kožu uzrokovati oštećenje kože (čak i voda). vezikulozni. Nakon toga započinju stadiji reparacije : krustozni. anamneza Diferencijalna dijagnoza : alergijski dermatitis Terapija : čišćenje kože.). eritematozna. lagano upalno infiltrirana. alergen prodire kroz kožu i dolazi u kontakt sa senzibiliziran T-limfocitima koji počinju oslobađati limfokine (MIF – faktor inhibicije makrofaga). Dijagnoza : klinička slika. ragade i bolne fisure Dijagnoza : klinička slika i anamneza Terapija : uklanjanje štetnih utjecaja. fizikalni utjecaji. javlja seljuštenje kože.52 KONTAKTNI DERMATITIS I BOLESTI S NAZIVOM EKCEMA. Definicija : upalna reakcija kože uzrokovana kontaktom s vanjskim toksičnim čimbenicima. oblozi (kamilica. Klinička slika : promjene su lokalizirane na mjestima na kojima je bio kontakt i oštro su ograničene. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA CHRONICA. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). skvamozni (keratinizacija – javlja se ljuštenje). a manifestira se oštećenjem epidermisa. primjena krema i masti. DERMATITIS E CONTACTU NON ALLERGICA ACUTA. S obzirom na dužinu izloženosti štetnom utjecaju postoji nekoliko stadija : eritematozni. erozivni (madidirajući – jaka eksudacija). Nastupa reakcija preosjetljivosti – muljaš do besvijesti . U mehanizmu oštećenja epidermisa NEMA nikakvih imunoloških mehanizama. NE KORTIKOSTEROIDI ako nije indicirano.

tip). Češće se nalaze na šakama dojci i anogenitalnoj regiji. testovi.53 Klinička slika : postoji nekoliko stadija. oblozi (kamilica. Patogeneza : bolest nastaje kao posljedica kasne preosjetljivosti (IV. klinička slika. kortikosteroidi i antibiotici po potrebi (uglavnom lokalno). anamneza.Dermatološka propedeutika . zubna pasta). skvamozni. testovi Terapija : isto kao gore . Može se pojaviti i na sluznici usne šupljine kao alergijski stomatitis (proteza. kao u nealergijskog kontaktnog dermatitisa : eritematozna (NEOŠTRO ograničeni eritem). madidirajući (pucanje vezikula). Može se odmah javiti kronična dermatoza ili može prvo nastupiti akutni kontaktni alergijski dermatitis. infiltrirana s lihenoidnim papulama (lichenificatio). Preko toga se stavi celofan i leukoplast. Testiranje : Epikutani ili Patch test – na očišćena leđa se stavi filter papir sa 1-2 kapi alergena. Dijagnoza : ananmneza. a reakcija se očitava nakon 24-48 sati Test transformacije limfocita – limfociti ispitanika se nakon dodatka alergena mogu transformirati u limfoblaste koji imaju povećanu sposobnost diobe Test inhibicije makrofaga – dodatkom alergena limfociti počinju lučiti MIF. Jako izražen svrbež. balanitis. vezikulozni. vulvitis i sl. Klinička slika : koža je suha. Definicija : promjene kože kroničnog tijeka koje su rezultat alergijske senzibilizacije. Dijagnoza : klinička slika. Terapija : čišćenje kože. emulzije ulje/voda. krustozni. konjuktivitis (sredstva za njegu leća). DERMATITIS E CONTACTU ALLERGICA CHRONICA. borna voda).

epitelizacijske i granulacijske masti. Definicija : ishemička nekroza koja nastaje zbog stalnog pritiska na kožu i dublja tkiva. elektro koagulacija. Moguća rekonstrukcija plastičnom kirurgijom. Terapija : često neuspješna. Promjene na koži uzrokovane alergijskim reakcijama. Areali prelaze u nekrotična egzulcerirana područja koja se sekundarno inficiraju. rijeđe se pojavljuju vezikule. dlaka životinja. Diferencijalna dijagnoza : plantarne veruke Terapija : keratolitici (salicilna mast). Dijagnoza : klinička slika. alergijski rinitis. a najčešći alergeni su prašina. pelud. Na koži izbijaju neoštro ograničeni eritemi s laganom upalnom infiltracijom. a epidermis počne zadebljavati. Definicija : žulj Klinička slika : vodeni mjehur koji se osuši. spastički bronhitis i mukozni kolitis. Definicija : kurje oko. Mehanizama nastanka nije u potpunosti poznat. uklanjanje alergena. Tu spadaju neurodermitis (adultorum et lactentium).Dermatološka propedeutika . U terapiji se primjenjuju antihistaminici. mlijeko i sl.54 ATOPIJSKE BOLESTI KOŽE. antibiotici. Hiperkeratotična tvorba čiji je tvrdi vršak u obliku trna usmjeren prema derimsu. Dijagnoza : klinička slika Terapija : keratolitici. dijeta. Može doći do pucanja epidermisa i stvaranja ragada i fisura što otvara put superinfekcijama. To je oblik kalusa koji nastaje zbog stalnog mehaničkog pritiska na meko tkivo ispod kojeg se nalazi tvrda podloga. perje. dugotrajno liječenje. jaja. . potrebna česta promjena položaja bolesnika. rijeđe kortikosteroidi. Na pritisak je bolan. MORA postojati središnji keratotični čep za dijagnozu klavusa. CALLUS. ekskohleacija DECUBITUS. OŠTEĆENJA KOŽE FIZIKALNIM I KEMIJSKIM UTJECAJIMA. U kroničnom stadiju koža je suha i lagano infiltrirana s lihenoidnim papulama. Klinička slika : na mjestu stalnog pritiska nastaju oštro ograničeni edematozni crveni areali koji upočetku nisu bolni. CLAVUS.

Definicija : oštećenja kože uzrokovana ionizirajućim zračenjem jednokratno dozom od preko 7 Gy. hiperpigmentacije i teleangiektazije. s erozijama. prisutna alopecija 2. kirurška rekonstrukcija. poremećaji pigmentacije. epitelizacijska i granulacijska sredstva. degeneracija vezivnog tkiva u epidermisu. ekscizija.) Drugi stupanj – boja kože je grimizno crvena.) Treći stupanj – duboka nekroza s ulceracijama koje vrlo sporo zacijeljuju Terapija : kortikosteroidne masti. PERNIONES – ozebline RADIODERMATITIS ACUTA. nekroze. može se javiti atrofija. ili manjim dozama više puta. Klinička slika : javlja se rigidna atrofija. FOTODERMATITISI – TREBA .Dermatološka propedeutika . Moguć razvoj karcinoma. Dijele se na 3 stupnja 1. Definicija : javlja se 2 ili više godina nakon zračenja. trajan gubitak dlake.55 CONGELATIO – smrzotina . kortikosteroidi. Klinička slika : na koži nastaju promjene koje se sliče opeklinama. Ukupna primljena doza iznosi 12 do 15 Gy. ulkusi. Terapija : epitelizacijska i granulacijska sredstva. teleangiektazije. RADIODERMATITIS CHRONICA.) Prvi stupanj – eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju. žlijezda lojnica i znojnica 3.

Akutna dermatoza karakterizirana pojavom posebne eflorescencije «erythema exsudativum». histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : bulzne dermatoze. ERYTHEMA EXSUDATIVUM MULTIFORME. Definicija : Stevens-Johnsonov sindrom. Klinička slika : javlja se elevirani eliptični eritem. Nakon 1-2 tjedna se javlja generalizirani osip koji se ne javlje na podlakticama i potkoljenicama. stomatitisi.Dermatološka propedeutika . oko i sl. obitelj). IV. Dijagnoza : ubrzana sedimentacija. ERYTHEMA NODOSUM. Dijagnoza : klinička slika. tumori unutrašnjih organa. Moguć IV. a teži nako infekcije uzrokovanih herpes simplexom ili nakon uzimanja nekih lijekova. salicilati i NSAIL sistemski. Definicija : akutna bolest karakterizirana pojavom eritemoskvamoznih morfi njviše po trupu. vrtić.56 ERITEMATOZNE DERMATOZE. Promjene su svjetlocrvene boje. lokalno kortikosteroidi.oblik reakcije preosjetljivosti. Može se pojaviti u lakšeim i težem obliku. Patogeneza : najznačajniji etiološki čimbenici su virusi. histološka obrada . dok se rubni dio ne ljušti. U središtu se mogu pojaviti vezikule. limfomi. zahvaćene su i usne. sa lividnim ili hemoragničnim središtem.reakcija preosjetljivosti. folna kiselina. Dijagnoza : klinička slika. PITYRIASIS ROSEA. Klinička slika : naglo izbijanje simetričnih promjena na koži. klinička slika Terapija : odstranjenje provocirajućih čimbenika. Bolest sama regredira nakon 6 tjedana. 40-50% bolesnika im povišeni AST. antibiotici prema potrebi. U težem obliku češće se javljaju vezikule. Patogeneza : nepoznata. osoba je 2-3 tjedna prije pojave obukla neki novi predmet. lijekovi. vaskulitis Terapija : nikotinamid. Klinička slika : temperatura. tabani. rjeđe trup. U oko 50% bolesnika prisutni su idiopatski oblici bolesti. a mogu biti prisutne i bule. usta. koji izazivaju alergijskohiperergijske reakcije. crveni areali na potkoljenicama s nodusima. Unutrašnji dio se prašinasto (pitirijazno) ljuštiti. Najčešće su zahvaćeni dlanovi. Tako nastaje promjena koja se naziva «primarna ogrlica». bakterije. Definicija : aktuna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica Patogeneza : upalna dermatoza koja zahvaća duboki dio kože i potkožno masno tkivo. Lakši oblik se pojavljuje u proljeće ili jesen. Promjene česte na osobama koje žive u malim kolektivima (škola. kortikosteroidi.

. sifilis. Terapija : tekući puder s 20% Ca-glukonata. Za 4-6 tjedana bolest nestaje.Dermatološka propedeutika .57 Diferencijalna dijagnoza : dermatomikoze. medikamentozni osip. izbjegavanje kupanja i tuširanja i upotreba sapuna.

P. Kod genrealizirane P. reumatologa i radiologa PSORIASIS PUSTULOSA. infektivne bolesti.58 ERITEMATOSKVAMOZNE I PAPULOZNE DERMATOZE. ali u 60-70% bolesnika netko u obitelji ima psorijazu (naslijeđe ?). Definicija : kožna bolest karakterizirana pojavom eritemtoznih dobro ograničenih žarišta prekrivenih srebrno-bijelim ljuskama. PSORIASIS ARTHROPATHICA. može doći do povišenja temperature i opće slabosti.) Distalni tip – započinje na zglobovima prstiju nogu i ruku 3. Klinička slika : Može se pojaviti bilo gdje na tijelu (P. To je doživotna bolest.) Spondylitis ankylopoetica – može se pojaviti i s drugim oblicima psorijaze Terapija : timski rad dermatologa. Klinička slika : postoje 3 tipa : 1. a od endogenih medikamenti. eksudativnu psorijazu (žućkaste ljuske). Klinička slika : eritematozna tvorba u razini kože. palmaris et plantaris). Definicija : bolest karakterizirana zajedničkom pojavom psorijaze i oštećenja zglobova. Definicija : bolest kože karakterizirana pojavom eksudativnih psorijatičkih žarišta sa pustulama. virusni i fizikalni čimbenici. Patogeneza : etiologija je nepoznata. Često je povezana sa HLA-BW-27. pitirijazis rubra pilaris. Dijagnoza : klinička slika. histološki nalaz Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis.generalisata).P. različite veličine koja se uzdigne iznad razine kože. pustule pucaju i nastaju erozije. praćena je remisijama i egzacerbacijama.) Primarno poliartralgični tip – nema promjena kože 2. . papuloskvamozni sifilis. samo na dlanovima i tabanima (P.P. kronično-stacionarni oblik. samo na prstima ruku i nogu (acrodermatitis continua suppurativa) . PSORIASIS VULGARIS. Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . od egzogenih čimbenika koji mogu sudjelovati u nastanku psorijaze su kemijski. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : bakterijske i kandidozne infekcije. Na temelju tijeka bolesti psorijaza se može podijeliti na : eruptivno-egzantemski oblik. a na površini se pojave srebrno-bijele ljuske. ekcematoidni numularni dermatitis. zimi često dolazi do pogoršanja.

citostatici. ERITRODERMIJE.59 PSORRIASIS ERYTHRODERMICA. Definicija : prijelaz psorijaze u eritrodermiju. Dlake ne ispadaju. fototerapija (PUVA. reakcija nakon terapije svjetlom) Klinička slika : čitava koža je infiltrirana. kontaktna alergija) i . Patogeneza : nepoznata. Dlanovi i tabano su žućkaste boje. eritematozna. Patogeneza : nastaje spontano ili jatrogeno (intenzivna lokalna terapija. Dijagnoza : klinička slika. Zbog pojačane nevidljive perspiracije postoji opasnost od hipovolemije. retinoidi per os.Dermatološka propedeutika . topla. upalni infiltrat subepidermalno) Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. te prekrivena lameloznim ili pitirijaziformnim (prašinastim) ljuskama. PITYRIASIS RUBRA PILARIS. helioterapija. histološka pretraga Diferencijalna dijagnoza : sekundarne eritrodermije TERAPIJA PSORIJAZE : odstranjivanje ljuski (keratolitička sredstva – salicilna kiselina). uklanjanje upalnog infiltrata (reducensi – katranski preparati ili kortikosteroidi). heliobalneoterapija). slabo ljuskavog eritema i folikularne keratoze. Prisutan je jaki svrbež i zategnuta koža. eritrodermija. klinička slika. Terapija : vitamin A. SUP. a ako je imaju oba 60%. posuta sitnim ljuskama. Definicija : dermatoza sa pojavom upalnog. ljuskavih eritema na licu. Klinička slika : započinje pojavom ljusaka na vlasištu. Postoji vjerojatnost od 30% da će dijete imati psorijazu ako je ima 1 roditelj. Dijagnoza : anamneza. histološka analiza (hiperkeratoza. Na zahvaćenim područjima javljaju se folikularne keratotičke papule. Definicija : stanje kod kojeg je cijela koža crvena i upalno infiltrirana. možda nasljeđivanje. Patogeneza : mogu se podijeliti na primarne (bolest započinje generalizirano u smislu eritrodermije) i sekundarne (kad neka neeritrodermijska bolest poprimi karakter eritrodermije). Mogu biti akutne (lijekovi. Postoji i raktivna limfadenopatija. 178 str. retinoid. citostatik PRESKOČIO SAM PARAPSORIJAZU – 177.

palmaris et plantaris i sl. kod jakog svrbeža antihistaminik. Definicija : subakutna ili kronična papulozna dermatoiza karakterizirana svrbežom. lichen ruber planus. kod promjena u ustima leukoplakija. Skupina hereditarnih buloznih epidermoliza. kortikosteroidne masti. pemphigoides. trup) ili generalizirana. histološka pretraga kože (može se naći ishodišna dermatoza). gluteus. epidermolysis bullosa heriditaria letalis i epidermolysis bullosa heriditaria dystrophica. Terapija : lokalno kortikosteroidi. limfomi kože) Klinička slika : Dolazi do vazodilatacije uzrokovane upalom. Definicija : autosomalno dominantna nasljedna epidermoliza. Boja je u početku crvenolividna. vrat. LICHEN RUBER PLANUS. a kasnije smeđa. anamneza. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : psorijaza. a osim kože je zahvaćena i sluznica usne šupljine. papulozni sifilid. erosivus. povećanja nevidljive perspiracije i gubitka vode (cirkulacijski i bubrežni poremećaji). Dijagnoza : klinička slika. poremećaja termoregulacije. rentgensko zračenje čitavog tijela. Klinička slika : na koži nastaje lihenoidna papula koja se povećava i stapa s drugim papulama. medkamentozni osip. sistemski prednizolon. Atipije mogu biti verrucosus. Patogeneza: nepoznata. atrophicus. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA SIMPLEX. stres i sl. PUVA terapija. kod sluzničkih promjena retinoidi (Tigason) ili 13-cisretinoična kiselina (Roaccutan). povećanog gubitka topline. Postoji jaki svrbež. Imaju i karakterističan voštani sjaj (lihenoidni).60 kronične (sekundarne su. pityriasis rubra pilaris. BULOZNE I PUSTULOZNE DERMATOZE. a ishodišne bolesti su psoriasis vulgaris. ljušti se koža i pojačano se gube proteini. Postoje 3 tipa : epidermolysis bullosa heriditaria simplex. Promjena može biti lokalizirana (zahvaćene pregibne strane udova. folicularis. VEZIKULOZNE.Dermatološka propedeutika . Na površini papula se vide bijele pruge (Wickhamove strije). Dijagnoza : klinička slika. javlja se uglavnom kod djece muškog spola . Terapija : liječenje osnovne bolesti. Moguć virus.

pete). dlanovi. tabani.sredstva za epitelizaciju. Klinička slika : .61 Patogeneza : bilo koji oblik mehaničkog pritiska dovodi do aktivacije proteolitičkih enzima u stanicama epidermisa. antibiotske i antiseptične masti. Definicija : autosomno recesivna nasljedna epidermoliza. Klinička slika : bule ispunjene bistrom ili hemoragičnom tekućinom. traheje i bronha.promjene se javljaju tijekom 1. postoji smanjeni broj hemodezmosoma što uzrokuje raslojavanje epidermalnog spoja i stvaranja bule pri mehaničkom podražaju. Patogeneza : rijedak oblik.godine života. Mogu biti zahvaćene sluznice usta. citolize i nastajnja bule. Terapija : samo sprečavanje superinfekcije bakterijamam ili kandidom. Dijagnoza : klinička slika Terapija : antimalarici. a manifestiraju se bulama na mjestima koja su najviše izložena mehaničkom pritisku (laktovi. a nekad se javlja i distrofija noktiju i atrofija skeleta. Moguća je pojava bula u ustima (hranjenje). smještene na bilo kojem dijelu izloženom mehaničkim podražajima. EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA LETALIS. Dijagnoza : klinička slika. . Cijeli bez ožiljaka.Dermatološka propedeutika . koljena. kortikosteroidi. histološa i elektronskomikroskopska analiza.

stečena epidermoliza. . postoje 2 tipa : tip Neumann (vegetacije se javljaju u intertriginoznim mjestima – kutovi usana. Definicija : akutna ili kronična recidivirajuća bulozna dermatoza koja bez liječenja završava letalno. imunosupresivi (azatioprin). larinks) brzo nakon rođenja nakon djelovanja mehaničkih podražaja. Na ožiljcima se pojavljuju bjelkaste ciste (milium). epitelizacijska sredstva i sprječavanje sekundarne infekcije. Terapija : vitamin E. Terapija : kortikosteroidi (prednizolon). antiseptičke masti). možda autoimuni proces ili virus. perianalno) i tip Hallopeau (javljaju se vegetacije u intertriginoznim mjestima. Patogeneza : nepoznata. Patogeneza : aplazija vlakanaca koje pričvršćuju bazalnu membranu uz dermis (sidrasta vlakanca) i javlja se subepidermalni mjehur. antibiotiske. ingvum. Definicija : oblik pemfigusa kod kojeg se u dnu erozije pojavljuje vegetatio (bujanje) Klinička slika : javlja se samo kod pemphigus vulgaris. kirurški zahvati.62 EPIDERMOLYSIS BULLOSA HEREDITARA DYSTROPHICA. Klinička slika : mjehuri se javljaju duž čitavog tijela i po sluznicama (usta. Klinička slika : prve promjene pojavljuju se iznenada bilo gdje na koži. ali im prethode pustule sa gnojnim sadržajem). Česte su hiperpigmentacije kože. Uvijek se može izazvati fenomen Nikolskog (odljuštenje epidermisa nakon pritiska na kožu u blizini mjehura i povlačenja prstom). Dijagnoza : klinička slika. Postoje antiepitelna antitijela koja uništavaju dezmosome i dovode do akantolize. ciklosporin. lokalno (sredstva za epitalizaciju. histološka i elektronskomikroskopska analiza. fenitoin. histološka.. Dijagnoza : klinička slika. UV i Rtg zrake i sl.Dermatološka propedeutika . Definicija : autosomno recesivna nasljedna dermoliza karakterizirana distrofičkim promjenama kože. Sadržaj mjehura je bistar ili hemoragičan. Bule pucaju i nastaju erozije koje zacijeljuju bez ožiljaka. Nakon nekog vremena mjehur puca i javljaju se erozije koje cijele atrofičnim ožiljkom. soli zlata im. Nokti su distrofični. PEMPHIGUS VULGARIS. Promjene mogu zahvatiti i usnu šupljinu. imunološka. citološka analiza. kosa tanka i javljas e atrofična alopecija. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. antimikotske. bulozne medikamentozne erupcije. konjuktiva. PEMPHIGUS VEGETANS. hiperhidroza i akrocijanoza. Promjene mogu pokrenuti razni čimbenici kao što su lijekovi. axila. herpetiformni dermatitis. SKUPINA PEMFIGUSA.

lice. histološka obrada Diferencijalna dijagnoza : vegetirajaća pidermija. vlasište. Prisutna su ANA (antinuklearna antitijela kojih kod pefigus foliaceus nema!!!!). Bule pucaju i stvaraju se erozije koje se prekrivaju krustama. Dijagnoza : klinička slika. leđa) pojavljuje se eritem prekriven žućkastim ljuskama. Definicija : oblik pemfigusa sa izaženom pojavom bula s opsežnim vlažnim ljuskama. PEMPHIGUS ERYTHEMATOSUS. Terapija : kortikosteroidi. Promjene se pojavljuju nakon ekspozicije na sunčevom svjetlu ili primjene nekih lijekova. kondilomata lata. Klinička slika : na seborojičkim mjestima (vlasište. prisutne su erozije. imunosupresivi. antimalarici zbog lupusa. Diferencijalna dijagnoza : seborojički dermatitis Terapija : kortikosteroidi. prsti.63 Dijagnoza : klinička slika. pozitivan je i «lupus band test» Terapija : kortikosteroidi (prednizolon).Dermatološka propedeutika . PEMPHIGUS FOLIACEUS. Definicija : varijanta pemfigusa folijaceusa kombinirana s postojanjem lupusa eritematodusa. Dijagnoza : histološka. Klinička slika : zahvaćeni su lice. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. histološki i labos nalazi. leđa. klinička slika. kirurško ili Rtg uklanjanje vegetacija. fotoprotekcija kože. citološka i imunološka analiza. .

lopatice. donji dio trbuha. Mogu se osim bula naći i papule i urtike. Dijagoza : klinička slika.prostate). Dijagnoza : klinička slika. C3 i C5) u bazalnoj membrani. histološka i imunološka dijagnoza. ingvum. Mjehuri brzo pucaju i nastaju erozije. Postoji fenomen Nikolskog (kad se pritisne i povuče koža uz rub mjehura odljušti se sloj epidermisa). Klinička slika : promjene se javljaju iznenada u obliku mjehura koji su ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. ingvinalna i glutealna regija. imunosupresivi. genitalna. Mogu se javiti erozije u ustima.Dermatološka propedeutika . Lokalno epitelizirajuća i antipiodermijska sredstva. Nakon pucanja mjehura stvaraju se erozije koje zaraštaju bez ožiljaka. tako da je moguće autoimuna reakcija. histološka. trbuh. erithema exfoliativum multiforme. Patogeneza : nepoznata.. PEMPHIGOID BULLOSUS. pemfigus vulgaris Terapija : kortikosteroidi. Javlja se kod starijih osoba. kod tumora (često kod Ca. Dermatoze koje sliče pemfigusu sa prisutnim subepidermalnim mjehurima. Najčešće su zahvaćeni vrat. IgG. Definicija : kronična recidivirajuća bulozna dermatoza kod koje su vezikule i bule smještene na eritematoznoj površini uz postojanje svrbeža i pečenja. Najčešće su zahvaćene nadlaktice. jodirane soli i morske ribe). IgM. pemfigus. axila. lokalno se daju epitelizirajuća i antibiotska sredstva. anemija i hemoliza). imuni depoziti (IgA. možda autoimuna bolest (postoje antitijela protiv bazalne membrane). . Postoji eozinofilija. a prisutan je i svrbež i pečenje. Terapija : diaminodifenilsulfon (moguća methemoglobinemija. DERMATITIS HERPETIFORMIS. s antitijelima protiv bazalne membrane. često se javlja uz glutensku enteropatiju i preosjetljivost prema jodu. Klinička slika : eritematozni infiltrati na kojima se nalaze mjehurići. Može se pojaviti i kao paraneoplastični sy. SKUPINA HERPETIFORMNOG DERMATITISA. Diferencijalna dijagnoza : bulozni pemfigoid. Dijeta (izbjegavanje glutena.64 SKUPINA PEMFIGOIDA. bez akantolize. Definicija : kronična bulozan dermatoza slična pemfigusu. elektronskomikroskopska i imunološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis herpetiformis. Patogeneza : nepoznata. postoji eozinofilija.

ICHTHYOSIS VULGARIS. Patogeneza : manjak enzima steroidne sulfataze što dovodi do retencijske hiperkeratoze Klinička slika : koža je kod poroda uredna. retinoid. obiteljska anamneza.65 - NASLJEDNI POREMEĆAJI KERATINIZACIJE. Promjene su generalizirane. ICHTHYOSIS VULGARIS RECESSIVA. Pošteđeni su tabani i dlanovi. Klinička slika : koža je suha i ljuskava. Definicija : nasljedni generalizirani poremećaj orožnjavanja karakteriziran suhom kožom i ljuskama. mliječna kiselina). axile. Ljuske su velike smeđe ili crne boje. Zahvaćeni su pregibi velikih zglobova. retinoična kiselina. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja sličan dominantnom vulgarnom tipu. . lokalno vitamin A kiselina. retinoid. Biokemijski poremećaj keratohijalina. izostavljeni su pregibi zglobova. vrat. ingvum. Dijagnoza : klinička slika.Dermatološka propedeutika . primjena kupke sa solju za pojačano vlaženje kože. Patogeneza : autosomno dominantno. Terapija : keratolitici (salicilna kiselina. mliječna kis). histološka i imunološka obrada Terapija : keratolitici (salicilna kis. Simptomi su slabiji preko ljeta zbog djelovanja sunca i znojenja Dijagnoza : klinička slika. ljuske) se javljaju u prvim mjesecima života. a osnovni simptomi (suhoća. dokaz manjka steroidne sulfataze.

Patogeneza : autosomno recesivno se nasljeđuje. ožiljkasta alopecija. ortohiperkeratoza-zadebljanje rožnatog sloja). Mogu se javiti ragade. sistemska primjena kortikosteroida. Podsjeća na pergamentni papir. obiteljska anamneza. glatka.ili 2. HEREDITARNE PALMOPLANTARNE KERATODERMIJE.godine života. histološka analiza (akantoza. ubrzana je proliferacija epidermisa. pa umjesto α -keratina nastaje β -keratin koji se inače nalazi u koži reptila i ptičjem perju. koža je zadebljana. Poremećena je sinteza keratina. Patogeneza : nasljeđuje se autosomno recesivno. Dijagnoza : kliničjka slika ICHTHYOSIS CONGENITA MITIS (tip II) ET TARDA (tip III). Na granici prema dorzalnoj strani nalazi se eritematozni rub. lokalno vitamin A kiselina. mliječna kis). Terapija : keratolitici (salicilna kis.66 ICHTHYOSIS CONGENITA GRAVIS (tip I) Definicija : letalni oblik generaliziranih nasljednih poremećaja orožnjavanja. Terapija : kao kod ichthyosis congenita. Klinička slika : dijete se najčešće rađa mrtvo. a mogu se javiti i anomalije srca. histološki i elektronskomikroskopski nalaz. ne prelazi na dorzalnu stranu Patogeneza : autosomno dominantno. retinoid. Nakon 3 tjedna bolest poprima izgled ichthyosis congenita. leukoplakija usta. . Dijagnoza : klinička slika. Klinička slika : generalizirani eritem s obilnim ljuštenjem kože već pri rođenju. KERATOSIS PALMOPLANTARIS DIFFUSA. Definicija : generalizirani nasljedni poremećaj orožnjavanja. ICHTHYOSIS LAMELLOSA.Dermatološka propedeutika . vide se promjene na noktima. suha. žutosmeđe boje. Dijagnostika : klinička slika. Definicija : generalizirani poremećaj keratinizacije Patogeneza : autosomno recesivna bolest Klinička slika : koža je suha. difuzne eritematozna i lamelozno se ljušti. Klinička slika : javlja se tijekom 1. elektronskomikroskopska analiza. Definicija : difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana . Cijelo tijelo je prekriveno debelim rožnatim pločama koje deformiraju lice i uzrokuju kontrakture udova. Koža je suha.

Dijagnoza : klinička slika. KERATOSIS PALMOPLANTARIS TRANSGREDIENS. Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana. Simptomi su jače izraženi zimi. akantoza) Terapija : keratolitici. HYPERKERATOSIS PALMARIS ET PLANTARIS CUM PERIODONTHONPATHIA. Definicija : autosomno dominantna bolest.-30. Na koži se javljaju keratotične papule nalik na rog. suha. Koža je zadebljana.g života. Definicija : autosomno recesivna keratodermija udružena s periodontitisom. Javljaju se areali hiperkeratoze s bolnim ragadama.ili 3. Širi se na dorzalne strane. Prvi put opisana kod autohtonog stanovništva Mljeta 1826. retinoid KERATOSIS PALMOPLANTARIS PAPULOSA SEU MACULOSA. Patogeneza : prvi simptomi se javljaju između 10. Zbog periodontitisa ranije ispadaju mliječni i trajni zubi. hrapava s ragadama.g života.g Klinička slika : hiperkeratoza dlanova i tabana koja se pojavljuje u prvim tjednima života. retinoid . histološka obrada (parahiperkeratoza. Na kraju se gube svizubi i dolazi do atrofije alveolarne kosti.Dermatološka propedeutika . Diferencijalna dijagnoza : ostale palmoplantarne keratodermije Terapija : keratolitici. Definicija : autosomno recesivna dermatoza. Ahilovu tetivu i na ekstenzorne strane laktova i koljena. javlja se u 2. retinoid (Tigason).67 Terapija : keratolitici (salicilna kiselina).

Promjena predstavlja samo estetsku manu i nije opasna po život. češći je u djece. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : dermatitis seborrhoica.Dermatološka propedeutika . nemogućnost pretvorbe prokolagena u kolagen itd.g života. Prisutan je svrbež. čelo. promjenama na sluznicama i drugim poremećajima Patogeneza : autosomno dominantno. retinoidi BOLESTI VEZIVNOG TKIVA. Dolazi do oštećenja kompleksa tonofilamentdezmosom Klinička slika : bolest se javlja između 8. tuberkulid). a ana noktima su prisutne bijele ili crvene pruge. Definicija : nasljedn abolest vezivnog tkiva sa vulnerabilonsti kože i hipermobilitetom zglobova Patogeneza : poremećaj u građi kolagena (nedostatak lizilhidroksilaze. Postupno se pojavljuju verrucae i vegetacije sa sekundarnom bakterijskom infekcijom. Definicija : orožnjavanje folikula sa posljedičnim ispadanjem dlake Patogeneza : autosomno dominantno. obraza i desni. medikamentni egzantemi Terapija : keratolitička sredstva (salicilna kis. Najčešće su zahvaćeni vlasište. nepca. subungvalne keratoze ili krvarenja. javljaju se folikularne keratotične papule.) .68 FOLIKULARNE KERATOZE. Klinička slika : keratotične folikularne papule boje kože. DYSKERATOSIS FOLLICULARIS. Dijagnoza : klinička slika. axile. Dijagnoza : klinička slika. nevus verrucosus. trup. bedara i glutealno. Koža je hrapava. retinoična kiselina (kiselina vitamina A). Definicija : poremećaj keratinizacije folikula sa keratotičnim papulama.i 15. histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : «id reactio» (trihofitid. bjelkaste papule na sluznici jezika. lichen ruber planus. retroaurikularne regije. SYNDROMA EHLERS-DANLOS. zahvaćeni su ekstenzorni dijelovi nadlaktice. Terapija : keratolitici. preparati na bazi uree. prepone. kortikosteroidi. Osim toga javljaju se i udubine u brazdama kože dlanova i tabana. a nekad i kruste ispod kojih se nalazi ulkus. KERATOSIS FOLLICULARIS.) retinoična kiselina. pefigus.

Dijagnoza : klinička slika ATROPHIA CUTIS SENILIS. Patogeneza : nasljedna (dominantni i recesivni oblik) i stečena (dermatochalasis – upalni proces). ramena. divertikul crijeva. citološki i elektronskomikroskopski nalaz Terapija : nema.69 Klinička slika : koža je prekomjerno elastična. STRIAE DISTENSAE. Često je i oštećenje većih krvnih žila (aorta i sl. Promjene su dobro izražene na fotoeksponiranim mjestima.). Moguće promjene unutrašnjih organa (emfizem pluća. Definicija : nasljedna bolest karakterizirana mekom. vrlo vulnerabilna tako da i manje traume uzrokuju povrede i krvarenja. CUTIS LAXA. ljuštenja kože i pojave seborojičkih bradavica i kapilarnih hemangioma.Dermatološka propedeutika . Patogeneza : rastezanje. histološka analiza Terapija : kirurški korektivni zahvati. Definicija : staračka atrofija kože Klinička slika : dolazi do stanjenja kože. smanjenja lučenja lojnica i znojnica. Potpuno se gube elastična vlakna u tim područjima. Dijagnoza : klinička slika. glukokortikoidi (per os. Javlja se i difuzna smeđa pigmentacija . neelastičnom kožom koja je prevelika za plohu koju pokriva pa visi u naborima. lice i genitalnu regiju. Cushing) Klinička slika : strije su crvenoljubičasti linearni areali atrofične kože. Prisutni su i hipermobilitet zglobova. Definicija : linearnie atrofije kože koje se pojavljuju na mjestima gdje je koža izložena mehaničkom rastezanju. prolaps rektuma). histološki. Postoji smanjenje elastičnih vlakana. Klinička slika : promjene zahvaćaju vrat. Kasnije prelaze u žutoljubičastu boju. hipotonija mišića i pojava mekih (moluskoidnih) tumora na mjestima izloženim čestim traumama. Dijagnoza : klinička slika.

Dermatološka propedeutika - 70 KOLAGENOZE. SCLERODERMIA CIRCUMSCRIPTA. Definicija : kronična bolest karakterizirana početnom upalnom fazom nakon koje se pojavljuju cirkumskriptni areali sklerotične kože. Patogeneza : nepoznata. Javlja se prekomjerno stvaranje kolagenih vlakana koja su funkcionalno uredna, Klinička slika : areali sklerotične kože oko kojih se nalazi ljubičasti prsten koji perzistira oko 6 tjedana. Mogu biti zahvaćeni i dublji slojevi. Može prijeći u sistemsku sklerodermiju. Dijagnoza : klinička slika, histološka analiza Diferencijalna dijagnoza : lichen atrophicus et sclerosus Terapija : nezadovoljavajuća, nema je SCLERODERMIA SYSTEMICA. Definicija : kronična progresivna bolest karakterizirana otvrdućem (induracijom) kože i promjenama unutrašnjih organa koje najčešće završavaju smrću. Patogeneza : nepoznata, imunološki poremećaji Klinička slika : induracija kože najčešće započinje na prstima ruku, a mogu joj prethoditi prodromalni simptomo (slabost, glavobolja, temperatura). U početku je koža eritematozna i edematozna (stadium oedematosum), kasnije se pojavljuje bjelkasto otvrdnuće (stadium slerosum) na zahvaćenom području, ali i na licu, nosu i usnama. Sa tog područja induracija se može proširiti i na trup i čitvo tijelo (sclerodermia diffusa). Kod difuzne sklerodermije su zahvaćeni i unutrašnji organi (suženje jednjaka, induracija želuca i crijeva, fibroza pluća, skleroza miokarda, oštećenja bubrega) Dijagnoza : klinička slika, histološka i labos analiza Terapija : nema, simptomatska dok ide (kortikosteroidi, imunosupresivi, antiagregacijska sredstva, vazoaktivne tvari). LUPUS ERYTHEMATOSUS CHRONICUS DISCOIDES. Definicija : kronična bolest kože karakterizirana eritematoznim, hiperkeratotičkim oštro ograničenim diskoidnim žarištima koja prelaze atrofičnu kožu. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa (IgG, IgM, IgA, C1, C3) u bazalnim membranama. Mogu biti prisutna su ANA, ali ne kao u sistemskom lupusu, a postoji i povezanost sa HLA-DR3 i HLA-DR8. Klinička slika : promjene se javljaju na fotoeksponiranim mjestima (lice, čelo, nos, uho, vlasište). Javljaju se eritematozni infiltrati, oštro ograničeni, a na njihovoj površini se javlja hiperkeratoza koja se ne uklanja lagano. Eritem ima izgled leptira. Rezultat bolesti je stvaranje brazgotina, destrukcija i deformacija nosa, obraza i ušiju. Dijagnoza : klinička slika, labos nalazi

Dermatološka propedeutika - 71 Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, lupozna tuberkuloza, karcinom, rozacea, sarkoidoza Terapija : antimalarici (klorokin) sistemski, a lokalno kortikosteroidi, triamcinolon acetonid intralezijski, krioterapija, izbjegavanje sunca i primjena UV zaštitnih krema. LUPUS ERYTHEMATODUS SYSTEMICUS. Definicija : upalna sistemska bolest vezivnog tkiva koja oštećuje organske sustave karakterizirana pojavom antitijela. Patogeneza : autoimuna bolest karakterizirana taloženjem imunih kompleksa u tkivima (bazalna membrana). Etiološku ulogu mogu imati UV, paramyxoviridae, medikamenti, genetski utjecaji Klinička slika : promjene se javljaju na koži, sluznicama i ostalim organima. Koža i sluznice : simetrični eritem lica i fotoeksponiranih područja (prsa, leđa, šake) u obliku leptira. Na njegovoj površini se javlja pitirijaziformno ljuštenje, a kasnije i distrofija. Po koži trupa i udova mogu se javiti makulozni ili makulopapulozni osip. Na prstima se javljaju purpure, a na noktima linearni eritematozni infiltrat. U vlasištu se pojavljuje alopecija. Na usnama i sluznicama eritem i ulkusi Drugi organi i organski sustavi : nefritis, proteinurija, eritrociturija, cilindurija, endokarditis, miokarditis, perikarditis, pleuritis, peritonitis, psihičke promjene, neurološki ispadi, generalizirana limfadenopatija, promjene na očima. Dijagnoza : klinička slika, dokaz ANA i ADNA, 11 bitnih znakova : eritem lica, diskoidne lezije, fotosenzibilnost, ulceracije, artritis, serozitis, oštećenje bubrega, neurološki poremećaji, hematološki poremećaji, imunološki poremećaji, ADNA, ANA. Dijagnozu potvrđuju najmanje 4 prisutna znaka. Diferencijalna dijagnoza : dermatomiozitis, bolesti vezivnog tkiva, reumatska groznica, glomerulonefritis, sepsa, medikamentozne erupcije. Terapija : simptomatska, kortikosteroidi, izbjegavanje sunca POSEBNI OBLICI ERITEMATODESA. Lupus erythematosus chronicus disseminatus superficialis : promjene na licu, vlasištu, prsima, leđima, nadlakticama slične kao kod diskoidnog lupusa, ali su više ljuskave. Postoji povezanost sa HLA-D3 i HLA-D8. Pozitivna ANA u 70% slučajeva, moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko, terapija kao kod diskoidnog lupusa. Lupus erythematosus profundus : varijanta diskoidnog lupusa, zahvaća lice, nadlaktice i gluteus. U početku se javljaju eritemi, a kasnije udubljenja i deformiteti. Moguć prijelaz u sistemski lupus, ali rijetko; terapija kao kod diskoidnog lupusa. Chilblain lupus : varijanta diskoidnog lupusa, javlja se kod osoba s akrocijanozom na mjestima izloženim hladnoći (nos, uši, dorzalna strana šaka i stopala). Terapija ista

Dermatološka propedeutika - 72 Pseudo-SLE syndroma : eritem uzrokovan primjenom nekih lijekova (sulfonamidi, hidantoin, hidralazin). Nema ANA ni ADNA, ali su pozitivna mitohondrijska antitijela.

DERMATOMYOSITIS. Definicija : upalna bolest karakterizirana sistemskim oštećenjem muskulature i vezivnog tkiva. Patogeneza : nepoznata, česta povezanost s postojanjem malaignih tumora (paraneoplastični sindrom), vjerojatno autoimuna bolest. Klinička slika : javlja se simetrični eritem i edem lica, vjeđa, nadlaktica, a na dorzalnim stranama šaka, laktovima i koljenima javlja se eritem s ljuskama. Promjene većinom zahvaćaju fotoeksponirano područje. Može se javiti i alopecija. Istodobno s promjenama na koži javljaju se znaci oštećenja mišića (napetost, bol, smanjenje snage mišića – otežano gutanje, ustajanje i sl.), te na unutrašnjim organima može se javiti miokarditis, glomerulonefritis, fibroza pluća, bronhopneumonije, hepatosplenomegalija, limfadenopatija, artralgija, poremećaji vida i dr. Dijagnoza : klinička slika, anamneza, labos nalazi (povišenje CPK, kreatinin u urinu,LDH, ALD,GOT – glutamat-oksal-transaminaza), histološka analiza, EMG Diferencijalna dijagnoza : sistemski lupus, Sharpov sindrom, maistenija gravis, mišićna distrofija Terapija : kortikosteroidi, imunosupresivi

SYNDROMA SHARP Definicija : sistemska bolest karakterizirana kombinacijom sistemske sklerodermije, sistemskog lupusa eritematozusa i dermatomiozitisa. Dijagnoza : antitijela protiv posebnog nuklearnog antigena (Extractable Nuclear Antigen, ENA) u serumu. Terapija : antiflogistička nesteroidna terapija, kortikosteroidi, imunosupresivi.

HEMORAGIJSKE BOLESTI KOŽE SAM PRESKOČIO

BOLESTI KRVNIH I LIMFNIH ŽILA. TELEANGIECTASIAE.

dermatomiozitisom. saunom. Trajno proširene venule u dermisu. može biti povezana sa sistemskom kslerodermijom. Terapije se provodi zaštitom od hladnoće. Terapizira se sklerotizirajućim sredstvima i laserom. sportom. SLE. Zastojni eritem udova (akrocijanoza) s edemima nogu. nikotin.Dermatološka propedeutika . alfa-adrenergičkim antagonistima. u kasnijim stadijima nekih bolesti). mulitplom sklereozom. SYNDROMA ET MORBUS RAYNAUD. a mogu ga provocirati i neki lijekovi. opstruktivnim arterijskim bolestima. hematološkim bolestima i endokrinim poremećajima. Terapira se izbjegavenjem hladnoće. ARTERIOSCLEROSIS OBLITERANS. Pojavljuje se češće kod žena (mladih). utopljavanjem. prsti su ukočeni u edemični. ERYTHROCYANOSIS CRURUM PUELLARUM. potkoljenicama i oko gležnjeva. utopljavanjem. Cutis marmorata. a kad spazam glatke muskulature krvnih žila popusti dolazi do vazodilatacije i stanje se normalizira. VENECTASIAE. Mogu primarne (nasljedne malformacije krvnih žila koje zahvaćaju ograničena područja – lice i ekstremiteti) i sekundarne (nastaju zbog vanjskih oštećenja kože. Pojavljuju se uglavnom kod žena na bedrima. Koža je blijeda i hladna. LIVEDO RETICULARIS. Terapija se provodi dijatermijskom koagulacijom (iglom). vibracije. Najčešće su zahvaćena bedra i koljena. Napadaji mogu trajati i do nekoliko sati. Pojavljuje se kod djevojaka nakon duljeg izlaganja hladnoći. Bolni napadaji ishemije prstiju ruku i nogu provocirane hladnoćom.73 Trajno proširene kapilare i postkapilarne venule površinskog subpapilarnog spleta. Javljaju se iznenadni bolni napadi ishemije koji zahvaćaju prste ruku i (rijeđe) nogu. Najstaju zbog hormonalnih utjecaja (estrogen) na stijenke venula i kod hemostaze u kroničnoj venskoj insuficijenciji. Uzrok je poremećaj autonomne regulacije mikrocirkulacije i pojačana osjetljivost krvnih žila na hladnoću što uzrokuje spazam arteriola i atoniju venula. . a teleangiektatički eritem se odstranjuje krioterapijom. dugotrajne terapije steroidima. emocionalnim stresom ilipušenjem. ulkusi). laserskim zrakama. Osim eritema i edema mogu se pojaviti i svjetlocrvene točke na lividnoj podlozi. Liječi se zaštitom od hladnoće. S vremenom može doći do trofičkih oštećenja kože (reozije. masažom. Funkcionalna angiopatija koja se pojavljuje u obliku mrežolikih ili prstenastih pjega unutar kojih se vide lividna i bijela područja kože. a mogu se primjeniti i antiflogistici.

anabolici). pliazminogen. ULUCS CRURIS HYPOSTATICUM. rivanol). epitelizacijske granulacijske tvari (vitamini A.borici 3%) antibiotske i antiseptične kreme. Tromboza DUBOKIH VENA nogu. VARICES CRURIS. bypass. embolija. edema potkoljenice. THROMBOPHLEBITIS. Terapija : čišćenje ulkusa (KMmnO4. Pojava tromba i upalna reakcija stijenki POVRŠINSKIH VENA. fibrinolitici. upala. PHLEBOTHROMBOSIS. Kod opstruirane krvne žile koža u zahvaćenom području je hladna. . preparati sa proteolitičkim enzimima (Iruksol. DERMATITIS HYPOSTATICA. imobilizacija.Dermatološka propedeutika . pigmentacija. Često se vide i trofičke promjene noktiju.74 Kronična arterijska bolest koja dovodi do suženja ili okluzije lumena krvne žile zbog fibroznih promjena intime i medije u koje se žarišno odlažu lipidi i soli kalcija. Klinička slika : edem.B. suhom. Mogu se podijeliti na primarne (nasljeđuju se. antiseptični oblozi.D. može se javiti gangrena sa crnom. kruste).madidacija ljuštenje kože. lividna ili blijeda. H2O2. Može doći do plućne embolije. Definicija : afekcija kože donjeg dijela potkoljenica koja se pojavljuje kao posljedica hipoksije uzrokovane venskom stazom i hipertenzijom. fibroza kože. oštro ograničenom nekrozom. dermatitis (eritem. Definicija : ulkus na koži donjeg dijela potkoljenice nastao zbog venskog zastoja. Fibrolan). Može se liječiti operativno ili sklerozirajućim sredstvima. Varikoziteti su dilatirane i vijugavo proširene površinske vene nogu. a koža iznad vene je edematozna i eritematozna. vezikule. antokoagulansi. sres. oralni kontraceptivi. Terapija : oblozi fiziološke otopine (ac. hipostatskog ulkusa. postoji slabost vezivnog tkiva što rezultira slabošću stijenki vena i nepostojanjem zalistaka) i sekundarne (nastaju zbog oštećenja zalistaka dubokih vena uzrokovanih flebotrombozom). Na koži se to očituje kao hipostatski dermatitis. plazmin.E. borna voda. Terapija : vazodilatatori. Upaljeni dio vene se palpira kao bolno otvrdnuće. Faktori rizika su ležanje. Javlja se okluzija.

Može se podijeliti na primarni i sekundarni.Dermatološka propedeutika . ELEPHANTIASIS. a kasnije se javlja bijanje vezivnog tkiva . Meigeovog tipa i kao dio Turnerovog sindroma. Primarni može biti u obliku Nonne-Miloryevog tipa (autosomno dominantno. Reducirana transportna sposobnost limfnog sustava. displazija limfnih žila). U početku nastaje limfedem.75 LYPHOEDEMA. Edem i deformacija pojedinih dijelova tijela.

PRURITUS. Klinička slika : može biti lokaliziran ili generaliziran. piodermatkse promjene i kruste. Pruritus cum materia : postoji određena dermatoza.76 NEUROGENE I PSIHOGENE MANIFESTACIJE NA KOŽI. klinička slika Terapija : antihistaminici. Na koći se pojavljuju ekskorijacije. Patogeneza : može biti uzrokovan izravno vanjskim ili unutarnjim čimbenicima koji djeluju na završetke živaca ili neizravno aktiviranjem medijatora upale (histamin. Definicija : kronične bezbolne ulceracije najčešće na stopalu koje nastaju zbog ponavljanih trauma anestetičkog tkiva. proteaze). Definicija : svrbež. Eruptivne promjene kože u obliku seropapula i urtikarijskih papula praćene svrbežom. Klinička slika : javlja se edematozna elavacija slična urtiki u čijem središtuse vidi žućkasto područje (mjehurić) – seropapula. lihenifikacija. . Dijagnoza : klinička slika. Patogeneza : najvjerojatnije se radi o prosjetljivosti na neke sastojke hrane. histološka analiza. piodermizacija. PUVA PRURIGO. sedativi. tekući puder (zink-talk mikstura) MALUM PERFORANS. Možda psihičke promjene. javlja se uglavnom kod djece. a nastaje kao simptom oboljenja drugih organa ili uzimanja lijekova. ubode i ugrize kukaca. lijekove.Dermatološka propedeutika . hidratantne kreme s mentolom. Zahvaćeni su izloženi dijelovi tijela. Podražaj se širi do leđne moždine i dalje spinotalamičkim putem u mozak. a može biti uzrok i suha koža Pruritus essentialis : nema primarnih oboljenja kože ni drugih organa. PRURIGO SIMPLEX ACUTA INFANTUM. anamneza Diferencijalna dijagnoza : variccela Terapija : antihistaminici. Fiziološki ili patološki osjet. Zbog svrebeža i grebanja javljaju se ekskorijacije. Pruritus se može podijeliti u 3 oblika : Pruritus sine materia : bez primarnih promjena na koži. prostaglandini. češća je ljeti. Recidivirajuća reakcija kože. Dijagnoza : anamneza.

prsa. uglavnom se spontano povlače). anemojom. granulacijska i epitelizacijska sredstva. Definicija : smeđasto ili crnosmeđe pigmentirane. bilo gdje na trupu i udovima.hormonale (kod tumora ovarija. traume perifernih živaca. oštro ograničene promjene u razini kože ili malo iznad nje. a ne samo na fotoeksponiranim područjima . proljevima. dorzuma šaka. EPHELIDES. C. češće su u osoba crvene i crvenoplave kose. vrata. edem. povraćanjem. diabetes melitus. Autosomno dominantne nasljedn promjene. ramena. MELANODERMITIS TOXICA. POREMEĆAJI PIGMENTACIJE I DISKROMIJE. Najčešće su zahvaćeni lice. Može se podijeliti na C. Hiperpigmentacije kože koje nastaju nakon upale kože uzrokovane kontaktom kože s fototoksičnim tvarima i izlaganju svjetlu. Klinička slika : postoje 3 tipa lentiga : Lentigo simplex : pojavljuje se u djetinjstvu u obliku makula. vrat. lepra) Terapija : antibiotske masti. vezikule.77 Patogeneza : prethodno oštećenje senzibilnih živaca (alkohol.hepaticum (kod kroničnog hepatitisa) SYNDROMA PEUTZ-JEGHERS. Pojačano stvaranje melanina. Melanociti stvaraju veću količina nakon fotoekspozicije. LENTIGINES. CHLOASMA. svrbež i ljuštenje. Sunčane pjege. oralnih kontraceptiva). a moguća je i maligna alteracija. a nakon smirivanje upalne reakcije zaostaju ljubičastosmeđe pigmentacije.gravidarum (kod trudnica. C. Na koži lica.Dermatološka propedeutika . podlaktica prisutni su eritem. Autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana makulama na usnama. C.uterinum (kod žena u klimakteriju). te polipozom tankog crijeva. Pojava multiplih pigmentiranih plošnih mrlja na licu. gornji i donji udovi (fotoeksponirano područje). Polipi u jejunumu mogu dovesti do ulceracija s krvarenjima. U epidermisu se radi o povećanoj količini melanina. konjuktivama i dorzumima šaka.

laser. pustula. bolesti štitnjače. a u težim oblicima kortikosteroidi sistemski. Slučajne (nehotične) tetoaže nastaju kod raznih trauma i nesreća (barut. prometna nesreća i sl. Okularna hipertenzija. Klinička slika : oštro ograničene mliječnobijele makule na ekstenzornim stranama ekstremiteta. Pulmonalna stenoza. Ponekad se uz te promjene mogu javiti depigmentacija kose (leukotrichia) i sluznica usne šupljine. Egzogeno unošenje različitih obojenih. sklona je progresiji. Retardacija rasta i Deafness (gluhoća) (LEOPARD). periumbilikalno. na leđima. Definicija : autosomno dominantna bolest karakterizirana upalnim hiperpigmentiranim promjenama kože i anomalijama CNS-a. Patogeneza : nepotpuno istražena. . neuralna (neuromedijatori koji inhibiraju i/ili oštećuju melanocite) i hipoteza samodestrukcije melanocita. plastična operacija. postoje 3 teorije nastanka : imunološka. Najčešće zahvaćeni glutealna regija. veruka. Definicija : stečena.78 Lentiginosis : autosomno dominantno nasljedna bolest karakterizirana simptomima : Lentigo. bula. Addison i sl. licu. beta-karoten u obliku kapsula. ponavljane traume. netopljivih tvari u dermis.Dermatološka propedeutika . aksilama.) Terapija : dermoabrazija. stres. postranično trup i udovi. TETOAŽA. VITILIGO. Postoje i kritični faktori koji uzrokuju vitiligo : sunčane opekotine. a može se pojaviti zajedno s nekom drugim bolestima. Anomalija genitala. laktovima. Klinička slika : bolest započinje intrauterino ili nakon poroda pojavom eritema. Prvo se boje nanose na kožu. Nekakav napredak pokazuje PUVA (nakon nekoliko stotina tretmana). a zatim se iglom unose u dermis. na koljenima. salibrazija (abrazija s kuhinjskom soli). perigenitalno. dijabetes melitus. Nakon sanacije upale na upaljenim mjestima javlja se hiperpigmentacija. Lentigo senilis : hiperpigmentacija u razini kože koja se pojavljuje u na fotoeksponiranim područjima kod starijih ljudi INCONTINENTIA PIGMENTI. Terapija : nezadovoljavajuća. perniciozna anemija. EKG promjene. rudnici. rijetko autosomno dominantno nasljedna depigmentacija kože. oko očiju. vezikula. Terapija : suzbijanje sekundarne infekcije.

komedone i ožiljke. sternalno i interskapularno područje (seborojička područja). stres. te smanjenim znojenjem. može biti povezana sa neurodermitisom i vulgarnom ihtiozom. retroaurikularno. DERMATITIS SEBORRHOICA ADULTORUM. Definicija : dermatoza koja se pojavljuje na seborojičkim područjima u pubertetu. SEBORRHOEA. uz rub vlasišta se javlja karakteristična corona seborrhoica (široki eritematozni ljuskavi uzdignuti rub).Dermatološka propedeutika . Karakterizira je keratinizacija izvodnih kanala žlijetda lojnica uz posljedične upalne eflorescencije. bakterije (Propionbacterium acnes i Propionbacterium granulosum. genetska predispozicija. Patogeneza : nasljedna bolest. uljasti loj). Klinička slika : postoje 2 oblika : seborrhoea sicca (suho ljuštenje kože) i seborrhoea oleosa (tekući. Tijek bolesti je kroničan i često se javljaju remisije. Definicija : autosomno dominantna nasljedna bolest karakterizirana prekomjernim lučenjem loja. . Javljaju se oštro ograničena eritematozna žarišta prekrivena pitirijaziformnim ljuskama koja mogu zahvatiti velika područja kože i vlasišta. SEBOSTASIS : smanjeno lučenje loja. Nekad se teško razlikuje od psorijaze. ACNE VULGARIS. Koža je suha i prašimasto se ljušti. Važna je u nastajnju acnae vulgaris i seborojičkog dermatitisa.79 BOLESTI LOJNICA I FOLIKULA DLAKA (SEBOREJA). Definicija : pojava seborojičkih manifestacija kod novorođenčadi u prva 3 mjeseca života. Može biti udružena sa pitirijazom. hormoni. loj se luči pojačano zbog placentarnog prijenosa sa majke na dijete. Definicija : kronična upala seborojičkih područja kože Klinička slika : zahvaćeni su lice. nutritivni fatkori. Patogeneza : rijetka bolest. Patogeneza : nasljeđe. vlasište. lupusa i sl. Dijagnoza : klinička slika DERMATITIS SEBORRHOICA INFANTUM. osim nasljeđa važni su hormonalni utjecaji.

Preko noći na kožu staviti pastu ili tekući puder sa 2% sumpora ili katrana (5-10%). antiinflamatorno djelovanje) ROSACEA. čelo. pustule. tetraciklina. vrat. Koža je glatka i kroz nju se vide dilatirane kapilare. ketokonazol . 13-cis-retinoična kiselina. Kožu prati 2 puta dnevno sapunom i toplom vodom. Patogeneza : nepoznata. apscesi. metronidazol. Može se razviti rhinophyma (gomoljast nos zbog hiperplazije veziva i lojnica) Bolest je kronična Terapija : tetraciklini. nekad se javlja u obliku leptira. a zatim alkoholnom otopino sa salicilnom kiselinom (2-3%) ili rezorcinom. hiperplazija veziva i infiltracija.80 Klinička slika : najčešće zahvaćeni lice. ramena.Dermatološka propedeutika . Definicija : kronična dermatoza lica karakterizirana eritemom i teleangiektazijama uz povremeno pojavljivanje papula i pustula. Promjene mogu biti primarne (neupalne – komedoni) i sekundarne (upalne – papule. papula i pustula mehanički. Kasnije izbijaju papule i pustule. gornji dio leđa. pa se prema tome dijele na acne comedonica. sumpor u tekućem puderu. keratolitik. a kasnije postaje stalan. ciste. sternalna regija i rijetko nadlaktice. acne papulopustulosa. acne conglobata (zahvaća dublje dijelove folikula i nastaju furunkuli) Terapija : istiskivanje komedona. Klinička slika : eritem u početku prolazan. Prisutni su i edem. nos. Može se primjenjivati i 13-cis-retinoična kiselina (antiseborojik. brada. atrofični i hipertrofični ožiljci). Lokalna primjena eritromicina.

prvo se javlja eritem s edemom. eritematozna i edematozna.) ANHIDROZA – aplazija znojnica. AFTE – ulceracije na sluznicama prekrivene fibrinskom membranom. X-vezana nasljedna bolest kod koje se ne razvijaju znojnice DISHIDROZA – nagla pojava sitnih bistrih vezikula na dlanovima i tabanima i prstima zbog začepljenja izvodnih kanala znojnica uzrokovanog hiperkeratozom. česti su recidivi. Definicija : upala koja zahvaća prepucij (posthitis) i glans (balanitis). javlja se u 3 ili 4 mjesecu trudnoće. miksedem. ciroza. povišeni IgG (HG). U serumu se nalazi eozinofilija. neizlučivanje znoja. trauma. a pri ponovnom rastu kosa raste iz središta promjene. hipertenzija i sl. PARAFIMOZA : suženje prepucija ispred sulkusa koronarijusa i ne može se prevući prema naprijed BALANOPOSTHITIS. alergija) i kronični HERPES GESTATIONIS – bulozna dermatoza praćena svrbežom. može bito povezana s drugim bolestima (Addison. bolna na dodir. Žutosive je boje. FIMOZA : suženje prepucija koji se ne može prevući preko glansa.Dermatološka propedeutika . . patogeneza nije poznata (možda alergeni fetusa). nekad prisutna nekroza okolnog tkiva. toksični utjecaji. Bolest je dugotrajna. diabetes insipidus. Definicija : reverzibilni gubitak kose ili dlaka na ograničenom području Patogeneza : nepoznata Klinička slika : alopecija nastaje naglo u ograničenim arealima. a zatim vezikule i bule koje mogu erodirati. IgA i C3. ALOPECIA AREATA. Klinička slika : može biti akutni (infekcija.81 HIPERHIDROZA – hiperfunckija znojnica HIPOHIDROZA – smanjena sekrecija znoja. Može doći do potpunog gubitka kose. Terapija : poticanje rasta dlaka – kortikosteroidi EFLUVIJA – ispadanje dlake s korijenom. glomerulonefritis.

nokta ( p. genitalne regije 4) p. naevus spilus. -> ABCD-pravilo. epidermalne ciste skrotuma. PIGMENTNI NEVUSI=MADEŽI -> melanociti i nevociti. pilonidalni sinusi i ciste. GIANOTTI-CROSTI CISTE 1) cystis epidermalis 2) cystis trichilemmalis 3) milium 4) steatocystoma multiplex. punctata unguinum) PITYRIASIS RUBRA PILARIS (slabo ljuskav eritem i parafolikularna keratoza) PARAPSORIASIS 1) pityriasis lichenoides (chronica i varioliformis acuta) 2) parapsoriasis in placibus (maložarišni oblik i velikožarišni kojimože biti inflamacijski i poikilodermatski) 3) parakeratosis variegata LICHEN PLANUS LIHENOIDNI EGZANTEMI (iste morphe kao u lichen planusa. preaurikularne ciste i sinusi. dermoidne ciste. -> sinteza melanina.82 PSORIASIS VULGARIS 1) stacionarna kronična psorijaza (vulgaris) 2) eruptivna ili guttata psoriasa 3) psoriasis erythrodermica 4) psoriasis pustuloza 5) psoriasis pustuloza generalisata 6) psoriasis palmoplantaris 7) acrodermathitis continua suppurativa OSOBITOSTI NEKIH OBLIKA PSORIJAZE 1) psoriasis cappilitii 2) psoriasis inversa 3) p. lentigo simplex et lentiginosis. 1) MELANOCITNI NEVUSI: a) EPIDERMALNI MELANOCITNI NEVUSI macula cafe au lait. melanosis naeviformis. lentigo senilis. samo što nema manifestacija na sluznici) 1) MEDIKAMENTOZNI EGZEM 2) LICHEN STRIATUM 3) SY.Dermatološka propedeutika . ephelides b) DERMALNI MELANOCITNI NEVUSI .

RTG) 2) CHEILITIS PRAECANCEROSA 3) CORNU CUTANEUM 4) LEUKOPLAKIA 5) KERATOACANTHOMA 6) XERODERMA PIGMENTOSUM KLASIFIKACIJA TUMORA KOŽE 1)BENIGNI EPIDERMALNI TUMORI a) KERATOSIS SEBORRHOICA b) STUCCOKERATHOSIS c) CLEAR CELL ACANTHOMA 2)TUMORI ADNEKSA KOŽE a) SYRINGOMA b) CYLINDROMA c) TRICHOEPITHELIOMA d) PILOMATRICOMA 3)MALIGNI EPIDERMALNI TUMORI a)INTRAEPIDERMALNI Mb.Dermatološka propedeutika . naevus pigmentosus giganteus. 4)ORGANOIDNI PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE 1) OBLIGATNO PARANEOPLASTIČKE a) Acanthosis nigricans maligna b) Acrokeratosis paraneoplastica c) Erythema gyratum repens d) Hypertrichosis lanuginosa acquisita e) Glukagonoma sindrom 2)FAKULTATIVNO PARANEOPLASTIČKE DERMATOZE PREKANCEROZE 1) KERATOZE (keratosis actinica. naevus fuscocaeruleus deltoacromialis 3) NAEVOCELULARNI NEVUSI naevus naevocellularis pigmentosus (naevus pigmentosus papilomatosus. naevus fuscocaeruleus ophtalmomaxillaris. melanosis neurocutanea. katranska.83 naevus coeruleus(obični pavi madež i celularni plavi madež). halo naevus (Sutton). melanoma juvenile(Allen-Spitz). posebni oblici: naevus dysplasticus. macula mongolica. ballon cell's naevus. arsenska. 3 tipa naevusa-intradermalni/ intraepidermalni/ kombinirani). Bowen Erythrodysplasia Queyret b) INVAZIVNI KARCINOMI KOŽE a)spinocelularni . naevus pigmentosus papilomatosus et pilosus.

84 b)bazocelularni 4)TUMORI MELANOCITA a)LENTIGO MALIGNA b)MELANOMA MALIGNA 5) TUMORI MEZODERMALNOG PODRIJETLA A)TUMORI VEZIVNOG TKIVA-BENIGNI a)keloid b)fybroma c)histiocytoma d)synovioma e)fibrosis nodularis nasi B) TUMORI VEZIVNOG TKIVA-MALIGNI a)DERMATOFIBROSARCOMA PROTUBERANS b)HISTIOCYTOMA FIBROSA MALIGNUM C)VASKULARNI TUMORI-BENIGNI a)hemangioma capillaare b)hemangioma cavernosum c) hemangioma senile d)venous lake e)naevus flammeus f)angiokaeratoma g)granuloma pyogenicum h)lymphoangioma D)VASKULARNI TUMORI-MALIGNI sarcoma Kaposi 6)LIMFORETIKULARNI TUMORI A)BENIGNI Pseudolymphoma B) MALIGNI T-stanični limfomi B-stanični limfomi 7) METASTATSKI KARCINOMI KOŽE BENIGNI TUMORI EPIDERMISA 1)KERATOSIS SEBORRHOICA 2)STUCCOKERATOSIS 3)CLEAR CELL ACANTHOMA TUMORI ADNEKSA KOŽE 1) trichoepitelioma 2) pilomatricoma .Dermatološka propedeutika .

Paget MALIGNI INVAZIVNI spinaliom basaliom BENIGNI VASKULARNI haemangioma capillare. fenitoin i drugi antikonvulzivi) TRIJAS: visoka temperatura. eritematozni plakovi po tijelu uz .Dermatološka propedeutika . ŽIVČANOG. von Recklinghausen 5) chondrodermatitis nodularis chronica helicis MALIGNI INTRAEPIDERMALNI TUMORI KOŽE Mb. CTPL -> limfomatoidna reakcija na lijekove (npr. senile lymphangioma angiokerathoma venous lake naevus flammeus granuloma pyogenicum glomus tumor MALIGNI VASKULARNI TUMORI dermatofibrosarcoma protuberans hystiocytoma fibrosum maligna sarcoma Kaposi PSEUDOLIMFOMI KOŽE -> skupina reaktivnih. limfoproliferativnih. ->CTPL (T) i CBPL (B) porijekla. cavernosum. MASNOG i HRSKAVIČNOG TKIVA 1)leiomymoma2)lipoma3)neurofibroma4) Mb.85 3) cylindroma 4) syringoma BENIGNI TUMORI VEZIVNOG TKIVA a) keloid b) fibroma c) histiocitoma d) synovioma e) fibrosis nodularis nasi BENIGNI TUMORI MIŠIĆNOG. limfadenoza. Queyrat Mb. reverzibilnih procesa koji podsjećaju na limfome kože. Bowen Mb.

86 eozinofiliju i hepatosplenomegaliju). no i ne mora). aktinički retikuloid CD 8+ ( teška. ->nema sigurnih mjerila za razlikovanje limfoma od pseudolimfoma kože.eritematoznim plakovima i fotoalargijskom osjetljivošću na izlaganje suncu. eritematozne papule. koža je u cjelosti eritematozna i ljušti se). izgubili biljeg CD7 i ne znaju više što rade. facies leonina). ne daje tu rezultate) INFILTRATIVNI (infiltrati T limfocita koji se izražavaju u obliku zadebljanih papula eritematozno-lividne boje. B=mycosis funcoides like). ljuštenje. DG. A=Hodgkin like. ljuskava žarišta po koži. histološki. možda je to manifestacija iste bolesti. najčešće na glavi. -> primarni (primarno kožu) i sekundarni (šire se iz limfnog čvora). a može i s njim. papulopustule po tijelu. MALIGNI LIMFOMI KOŽE -> zloćudne tvorevine limfatičnog sustava. SINDROM SEZARY -> bolest koju karakterizira infiltracija epidermisa s T-limf. limfomatidna nodularna reakcija na ubode kukaca i skabijes (multiple pruritične eritematozne papule koje mogu perzistirati mjesecima još nakon antiskabijesnog liječenja). alopecija. asociraju na svašta. vezikule. kukci?) ->lymphocytoma cutis kao manifestacija sekundarnog stadija Lajmske bolesti. razlog MF je vjerojatno to što su prilikom diferencijacije. -> Hodgkin i non-Hodgkin -> non-Hodgkin na T i B. može i eritrodermija. solitarni ili multipli čvorovi veličine graška. hiperkeratoza. a može doći i do ERITRODERMIJE ( prethodi pojavi tumora. T-LIMFOM -> maligno bujanje T-limfocita koji imaju još k tome i afinitet za epidermis. LIJEČENJE: u diseminiranih oblika pseudolimfoma=antimalarici i PUVA. kasnije prelaze u eritrodermijske promjene s ljuštenjem i lihenifikacijom. dosta sličnosti s MF. epidermis je pun CD4+ T-limfocita i Pautrierovih mikroapscesa. zbog toga se nastanjuju u gornji dermis i epidermis. MYCOSIS FUNGOIDES -limfom kože niskog stupnja malignosti. -> MF može se razviti iz psorijaze en plaque. Crvenilo. CBPL ->niz bolesti nepoznata uzroka (Borelia. facies leonina. pustule. pruritična. ali histološki maligna. SVRBEŽ JE JAK! . histologija tu daje rezultate) i TUMORSKI (razvija se tumor na predilekcijskim mjestima tipa vrat i dojka. T-limf.Dermatološka propedeutika . kronična dermatoza obilježena papulama. nisu samo T-limf. krpelj. lihenoidnim plakovima. iz prethodnih tvorbi. limfomatoidna papuloza (klinički benigna. biopsija. hist. svrbež i ne povlače se na liječenje. tetovaže. osim u aktiničkom retikuloidu gdje treba izbjegavati UV. obično sporog tijeka. SVRBEŽ U SVIM STADIJIMA! zahvaća 2 oblika: PREMIKOTIČKI(dugo prije pojave prvih simptoma: eritematozna. u epidermisu. ECM u anamnezi. s afinitetom za epidermis + pojava oko 15% Sezary stanica (CD4+ bez biljega CD7) u perifernoj krvi. -> u početku su promjene na koži netipične.

lokalizirane ili sistemske. leukofereza. a zatim prelaze u krv. TIP 2. smeđe-crvene i crveno-lividne papule. svrbež. HISTIOCITARNE BOLESTI KOŽE ->nastaju umnožavanejm histiocita. Sweetov sindrom . kron. T su učestaliji od B. AnaplasticLargeCellLymphoma (ekspresija CD30) UZROK SMRTI: 1) sepsa 2) limfom u druge organe LIJEČENJE: početni stadiji= citostatici (mekloretamin za premazivanje)). osjetljivost na UV SPECIFIČNE: intrakutani infiltrati. ovisno po potrebi. antihistaminici.. plakovi i čvorovi raznih boja. urtikarija. Hsv. maligna histiocitoza. specifične: lividni plakovi /chloromi/ u predjelu gingiva koji krvare i skloni nekrotičnom raspadu. -> primarne idiopatske ili sekundarne (u hiperlipidemijama!) . od eritematozne do lividneEpidermis je stanjen. AdultTCellLeukemiaLymphoma (HTLV 1). anemija. specifične: lymphadenosis cutis circumscripta->facies leonina! LIJEČENJE: KS + PUVA. .. purpura. histološki nalaz je isti kao i za LCH. akutna i kronična. PROMJENE NA KOŽI KOD LEUKEMIJA -> mijeloična i limfatična. ako lokalizirano onda Woringer-Kollopov.Dermatološka propedeutika . MIJELOIČNA nespecifične: prurigo. TIP3-maligne: akutna histiocitarna leukemija. antimikotici ili –biotici. LIMFOCITNA nespecifične: subakutni prurigo. brojne kutane: xanthogranuloma juvenile i ostali xanthomi. za uznapredovale je COOP vrlo uspješan! ->kod Pagetoidne manje se žarište da ukloniti. trombocitopenična purpura.histiocitoza onih koje nisu Langerhansove.. moguća piodermizacija. pratiti bolesnika jer su moguće spontane regresije... papule i nodusi koje postaju eritematozne i erodiraju. eritematozne.. CD1a i Bierbackove granule u tkivima(antigenprezentirajuće). a infiltrati se protežu sve do subcutisa. raspadu (phagedenicus). histološki osjećaju na Pagetove stanice). LIJEČENEJ: antipruritici. psorijatične promjene. LIJEČENEJ: RTG i polikemoterapija HODGKIN -> prisutnost infiltrata s Reed-Sternbergovim stanicama. svrbež. su neoplazme hematopoetskih stanica koje proliferiraju prvo u koštanoj srži. -> l.. počinje povećanjem limfnih čvorova. PUVA i re-PUVA. Monociti-makrofagi CD68 (fagocitne-pjenušave i gigantske Toutonove) u krvi i stanice tipa Langerhans S100. TIP2. Sweetov sindrom. histiocitni limfom.. interferon alfa.brojen kutane histiocitoze. Pel-Ebsteinovom temperaturum i hepatosplenomegalijom. Zoster sklon ulc.. B-LIMFOM -> B-limfociti stanu u nekom razvoju od matičnih do plazma i taj se stadij onda razmnožava.histiocitoza Langerhansovih-> Mb Hashimoto Pritzker-> kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza: solitarne lezije prisutne već pri porodu. benigne ili maligne TIP1..87 -> Pagetoidna retikuloza(promjene na udovima.. NESPECIFIČNE: jaki svrbež.

Cd1a..mastocitoze pozivaju samo mastociti oslobađanjem histamina i adhezijskim. podražaj ručnikom. lice. Darierov znak i flushing.Dermatološka propedeutika . MALIGNE MASTOCITOZE: mastociti u perifernoj krvi uz povećan broj atipičnih mastocita subkutano. Abt-Letterer-Siwe – 1. može proljev. zahvaćenost RES-a. zahvaćenost kostiju lubanje. hepatosplenomegalija.. tijek je kroničan. Darierov je pozitivan.. iz bioptičkog materijala. A>TPazu. Hand-Christian-Schuller – djetinjstvo -> manje akutna. slabije izražene kožne lezije. Mb. zapravo nodus. peptički ulkussi i povraćanja. ispadanje zubi. Dg. urticaria pigmentosa adultorum: crveno-smeđe makule i papule. visoka temp. maksila. papulopustulozne. mandibula. Darier. zaostaju hiperpigmentacije. mastocytoma disseminata urticaria pigmentosa (haemorrhagica i bullosa) : najčešći oblik. VERRUCIFORME. Kronična purulentna upala srednjeg uha znak procesa na mastoidima. DISSEMINATUM. SISTEMSKE MASTOCITOZE: povećan broj mastocita. mastocytoma: lokalizirana nakupina mastocita u dermisu.nakupljanje većeg broja mastocita u koži i potkožnom tkivu. Darier. diseminirane. peanut lecitin. svrbež. Vlasište. limfadenopatija. proljevi..opsežni eritemi nakon vanjskih i unutarnjih podražaja. godina života -> teška bolest. generalizirane. Mb. moraju biti pozitivne na Bierbackove granule. CORPORIS XANTHOMA PAPULOSUM. jetra.. bolovi u kostima zbog osteolitičkih lezija. pluća poput mramora. no kod starijih lezija može biti negativan. hepatosplenomegaliju. Eozinophilni granulom. kemotaktičnim procesima drugih upalnih stanica. limfni čvorovi.. koža može i ne mora biti zahvaćena: hipermotalitet crijeva. S100.. može regresija nakon puberteta. ne maligno stanje. . može i limfadenopatija. male ružičaste papule.. masne naslage koje erodiraju i krvare. scintigrafija kosti i pregled RES-a.. RETICULOHISTIOCYTOMA RETICULOHYSTIOCYTOSIS DISSEMINATA GENERALIZIRANI ERUPTIVNI HISTIOCITOMI BENIGNA CEFALIČNA HISTIOCITOZA HISTIOCITOZA X ILI LANGERHANSOVIH STANICA =vjerojatno reaktivan proces... uške. slezena. u RES-u.MEL-lezije: nakupine mastocita.. jak svrbež.. se postavlja elektroncem i svjetlosnim mikroskopom. kosti.rana adolescencija (kosti i hipofiza -> Diabetes insipidus) MASTOCITOZE ->. KUTANE MASTOCITOZE: lokalizirane.. eozinofila i leukocita...88 XANTHOGRANULOMA JUVENILE i NECROBIOTICUM XANTHELASMA PALPEBRARUM. sluznice nisu zahvaćene. žuta ili smeđa papula. ljuskave.

Dermatološka propedeutika - 89 FOTODERMATOZE 1)izazvane direktnim djelovanjem sunčevog svjetla: -> akutne/upalne i kronične/degenerativne DERMATITIS SOLARIS- UVB zrake, pojava sunburn stanica (oštećeni keratinociti); rani eritem(nakon 30 min), kasni eritem(nakon 2-6 sati); crvena, edematozna, vruća, bule,; CUTIS NAUTAE ET AGRICOLAE- koža je smeđa i tanka, atrofični epidermis i zadebljali rožnati sloj; zaštita: derivati paraaminobenzojeve kiseline, homometil salicilati, derivati benzofenona; CHELITIS ACTINICA 2)fototoksične: Berloque(nakon kozmetičkih sredstava) i Phytophotodermatitis(na mjestima kontakta s biljem) -> fotoreakcija imunološke etiologije, razvija se uz senzibilizaciju nekim fotosenzibilizirajućim tvarima; pojavljuje se reakcija slična solarnom eritemu, tetraciklini, fenotiazini, naliksidinska kiselina, sulfonamidi. Kontrolirana fototoksična je PUVA! 3) fotoalergijske: kožne promjene= senzibilizator+svjetlo+imunološki mehanizam; rjeđe su od fototoksičnih; svjetlo aktivira fotosenzibilizator koji je ušao u kožu izravno ili parenteralno, aktivira ga svjetlo, spaja se s proteinima kože i postaje potpuni antigen, mošus, sulfonamidi, fenotiazin, halogenirani salicilanilidi; promjene odgovaraju onom u KAS=eritem, edem, vezikule, pečenje, svrbež; 4)fotodermatoze nepoznatog paraneoplastični proces? uzroka: uzork nije poznat, možda

URTICARIA SOLARIS- pojava urtica koje jako svrbe prilikom izlaganja bilo kojem dijelu spektra; PRURIGO AESTIVALIS- UVA, eksponirani dijelovi kože zahvaćeni, izraženi prilikom prvih izlagaanja suuncu, tijekom ljeta nestaju, iduće godine opet; papulozni, urtikarijski, bulozni, hemoragijski tip; HYDROA VACCINIFORME-vezikulobulozna erupcijaa na koži tijela naakon izlaganja sunčevim zrakam nakon koje ostaju neestetski varioliformni ožiljci; LIJEČENJE: PUVA prije ljeta koristi, vitamin B 5) METABOLIČKE FOTODERMATOZEpelagra(nedostatak niacina); porfirije(višak porfirina) i

Specijalna dermatovenerologija

Dermatološka propedeutika - 90 30. Verrucae- (bradavice) benigne su epidermne neoplazije uzrokovane virusima (HPV). Prenosi se dodirom ili autoinokulacijom. -V. vulgares-tvrde solitarne papule do 1 cm, smeđe ili boje kože -V. plantares- na stopalima i bolne su na dodir. -V. planae juveniles- plosnate papule boje kože. Na čelu, oko usta i na dorzumu šaka. -V. filiformes- na licu, šiljaste. -Condylomata acuminata- ružičaste, mekane izdužene bradavice u anogenitalnom području, a prenose se spolnim putem. -Epidermodysplasia verruciformis- abnormalni odgovor na HPV infekciju onkogenom displazijom što je obiteljski uvjetovano. Pojava papula do 5 mm. Šake podlaktice, trup,... Konfluiranjem stvaraju se bradavice. -liječenje: krioterapija, ekskohleacija. Kondilomi se liječe 20%-tnom tinkturom podofilina.,a ravne bradavice keratoliticima. 31. Molluscum contagiosum- Virusna bolest (DNA virus koji se prenosi kontaktom) obilježena umbiliciranim (udubljene u sredini) papulama voštana izgleda veličine 2-5 mm. Pritiskom iglom na papulu izlazi sirast sadržaj. Ekscizija, krioterapija. Dolazi do spontane regresije. 32. Herpes simplex- kronična virusna infekcija senzornih ganglija. HSV1 oralne, a HSV2 genitalne infekcije. -Primarni herpes simplex- nakon inkubacije od 5-7 na mjestu ulaska virusa javlja se bolnost, žarenje, javljaju se vezikule koje prelaze u pustule čijim pucanjem nastaju kruste. Moguća lokalna limfadenopatija. Virus odlazi u senzorni ganglije gdje ostaje u latentnoj fazi. -Gingivostomatitis herpetica- HSV1 u male djece. Razvija se ulcerozni stomatitis s brojnim aftama. traje 7-14 dana. -Vulvovaginitis herpetica- pojava bolnog otoka i crvenila vulve uz erupcije vezikula. -Eczema herpeticatum- nastaje inokulacijom virusa u oštećenoj koži -Herpes simplex neonatorum- najteži oblik, u novorođenčadi. Smrtnost 60%. -Herpes simplex recidivans- ponovna pojava nakon triler-faktora. Pečenje i bol 2-24 h kad se javljaju vezikule koje za 2-4 dana pucaju. -Herpes simplex progenitalis- HSV2, STD, mjehuri, genitalno, glutealno ili uretralno. Aciklovir: kod manjih topički svaka 4 h u trajanju od 10 h, a kod jačih kapsule 5x200 mg /dan u 7-10 dana. 33. Herpes zoster- bol i mjehuri u području dermatoma. Varicella zoster virus. Virus se smješta u ganglije dorzalnih korjenova spinalnih živaca. Javlja se opća slabost, pečenje, bol, svrbež. Zatim se javljaju areali crvene kože na kojima se pojavljuju papule koje prelaze u vezikule, a one u umbilicirane pustule. Liječenje: oblozi, masti, Vitamini B tijekom 2-4 tj. , analgetici, Aciklovir 5x 800 mg/dan kroz 7 dana 34. Bolesti prouzročene HIVom- prvo se javljaju simptomi (vučica, glavobolja, mučnina, meningitis, encefalitis, eritemi, makulopapulozni osip) koji nakon 1-2 tjedna jenjavaju. Uz to se javlja limfadenopatija. Do razvoja kliničke bolesti može proći do 10 godina. Kad se broj CD4+ stanica smanji ispod 500 u mikrolitru javljaju se znakovi simptomi. Rane siptomatske bolesti: Oralna vlasasta leukoplakija, Herpes zoster, Molluscum contagiosum... (generalizirana limfadenopatija, trombocitopenija)

Dermatološka propedeutika - 91 35. Kožne manifestacije HIV infekcije- U prvom stadiju (nakon 3-6 tj.) javlja se eritematomakulozan ili papulozan egzantem sličan rubeoli uz povećanje l.č. u nuhalnom području i na vratu. Drugi stadij (8-12 tj.) je asimptomatski. u simptomatskom stadiju (treći) javljaju se zarazne bolesti, neoplazme, eritematoskvamozne bolest,... -bakterijske bolesti- streptokoki i stafilokoki uzrokuju bulozni impetigo, folikulitis, furunkule.. Zato se provodi profilaksa 600 mg /dan rifampicina. Mycobacterium uzrokuje tuberkulozu. Treponema pallidum uzrokuje sifilis koji je potrebno duže liječiti penicilinom uz veće doze. -gljivične bolesti- kvasi: Candida spp. – uzrokuje kandidozu jednjaka, orofaringealnu i vulvovaginalnu. Uz lokalnu i peroralna terapija antimikoticima (flukonazol). -dermatofiti- Trichophyton. Atipične infekcije (simetrično udovi). Lokalni i sistemski antimikotici. -virusne bolesti- HSV- teže infekcije, aciklovir 5x400 mg, te profilaksa 3x400 mg/dan. Varicella zoster- također teže, aciklovir. –Epstein-Barr- uzrokuje leukoplakiju sluznice jezika koja je patognomonična za AIDS. HPV uzrokuje brojne šiljaste kondilome i spinocelularni karcinom. Osim tradicionalne terapija HPV infekcija koriste se i interferon i retinoidi. -neoplazme- Sarcoma Kaposi- vaskularna neoplazma obilježena eritematoznim, lividnih i smeđim makulama, plakovima i nodusima. Progredira brže nego inače. Zračenje i citostatici, te antiretrovirusna terapija. -limfomi- povečana učestalost -spinocelularni karcinom- muški karcinom anusa, a žene grla maternice. -eritematoskvamozne bolest- Psoriasis vulgaris- češća sa izraženijom kliničkom slikom. Antiretrovirusna terapija, retinoidi, ciklosporini i fototerapija. 36. Bakterijske gnojne infekcije kože (piodermije)- primarne (na zdravoj koži) i sekundarne (već postojeće dermatoze) piodermije. Bakterije (koagulaza-pozitivan Staphylococcus aureus, BHS A, E. coli T-fagotip) najčešće dolaze sa sluznica. Dijele se na epidermalne piodermije, folikularne piodermije i piodermije žlijezda znojnica. 37. Epidermalne piodermije- Impetigo conatgiosa- piodermija površinskog dijela kože, u djece. Uzročnici su BHS-A (sitnovezikulozni) i S. aureus (bulozni tip). Tijek bolesti: gnojni mjehur koji puca, nastanak erozija i stvaranje krusta, nakon čega slijedi cijeljenje. Osobito na licu. Spontana sanacija za 2-3 tjedna. Dokazivanje brisom pustule. Liječenje: uklanjanje pokrova (mjehur ili krusta) i stavljanje antibiotske masti (mupirocin (Betrion), gentamicin (Garamycin), bivacin), a kog generalizirane bolesti sistemska terapija Sumamedom. -Staphylodermia bullosa neonatorum et lactentium. koagulaza pozitivan stafilokok. Mjehurići čijim pucanjem nastaju velike erozije. Sistemsko liječenje prema antibiogramu. Dermatitis exfoliativa neonatorum- dječja bolest izazvana egzotoksinima S. aureus. Vidi se eksfolijativno ljuštenje velikih dijelova kože. Vide se mjehuri koji nalikuju na opekline 2. stupnja. sistemska antibiotska terapija (azitromicin) uz rehidraciju i nadoknadu elektrolita. -Angulus infectiosus oris- žvale, BHS A 38. Folikularne piodermije-

glutealna regija i potkoljenica. te antiseptičke kupke i oblozi uz moguću kiruršku terapiju.različite bakterije. pa antiseptiče i antibiotske kreme (nikako masti). Pojava crvenila i otoka kože.Folliculitis decalvans capillitii. . Sistemski antibiotici.kronična nekrotizirajuća infekcija znojnica. Na licu.j.Hidradenitis suppurativa. dolazi do nekrozu i kroz fistulu sadržaj izlazi. pa KMnO4 kupke.proširena stafilokokna upala ušća folikula dlake. te eritromicin lokalno.Erysipelas. Kroz oštećenja ulazi u kožu. Eritromicin ili prema antibiogramu. Zabranjuje se brijanje.gnojna upala folikula i perifolikularnog tkiva. Prisutan je obilni gnojno serozni sekret i kruste.Pyodermia vegetans. Bolna lividno-eritematozna i edematozna koža uz povišenu temperaturu. aureus. 40.BHS-A. Sistemski antibiotici prema antibiogramu i antiseptički oblozi i kreme. Zbog vlage. BHS u ždrijela. Lice.stafilokokna upala folikula i perifolikularnog tkiva karakterizirana jakom flegmonozno-nekrotičnom reakcijom potkožnog tkiva. -Pyodermia ulcerosa serpiginosa. Piodermije znojnica. i koriste se antiseptici i antibiotski oblozi i kombinacija antibiotske i kortikosteroidne kreme. Javlja se difuzni eritem. . Liječenje: kirurška ekscizija i sistemska terapija prema antibiogram (cefalosporini). Prokainpenicilin 2.upala slobodnog dijela dlake. -Erythrasma. AST. Infiltrat poput nodula (uzdignut) ulcerira i prekriva se krustama. Stafilokoki. Veće lividno-crvenkaste infiltracije pokrivene pustulama koje nekrotiziraju te zaostaju ulceracije. Odstraniti kruste i staviti antiseptičke obloge i antibiotske masti. Povišena sedimentacija. S. Nekroza i okruglaste ulceracije 1-2 cm. pojačana znojenja. -Pseudofolliculitis barbae. Odstranjuju se naslage. . Temperatura do 40°C . aureus i BHS A.BHS A. Terapija derivatima imidazola (klortrimazol i mikonazol). antibiotske kreme. 39. -Carbunculus. Cijeli ožiljkom. Ostaje varioliformni ožiljak. aglomerirani furunkuli uz afekciju subkutisa.92 -Folliculitis.kronični folkulitis vlasišta uz atrofiju kože i alopecijom. Cijele atrofičkim ožiljkom. Furunkuloidni infiltrati iznad kojih je koža eritematoznolividna.Folliculitis simplex barbae.S. Liječenje: ubodna incizija. Liječenje kao kod furunkula uz moguću kiruršku terapiju. edem. Ostale bakterijske bolesti posebnog tijeka . -Echtyma.4 milijuna i. -Phlegmone. Terapija kao gore.kao i vegetans samo što napada imunološki slabije ljude.Corynebacterium minutissimum. -FURUNCULUS. Crvenkastosmeđa glatka žarišta prekrivena sitnim pitirijaziformnim ljuskama. Sistemski antibiotici prema antibiogramu. koja je bolna i odiže se. Kronične piodermije. te antiseptički oblozi.papulo-nekrotičke promjenena vlasištu. oblozi. S. U ingvinalnom području. tresavica i bol. Treba uz klasičnu terapiju poraditi na jačanju imuniteta.Dermatološka propedeutika . aureus. stafilokok. Liječenje: otvaranje pustula i lokalno antiseptici i antibiotici. 41. -Pyodermia chancriformis. Obasjano UVom floresciraju koraljnocrveno./dan.brada odraslih muškaraca.difuzna gnojna upala kože i potkožnog tkiva koja progedira u dubljinu.Folliculitis simplex disseminata. -Acne necrotica. tj. Ako se pojavi na licu sistemski zbog mogućnosti ulaska u kavernozni sinus.

Leprominski test je negativan. limfogeno ili hematogeno. -Lepra tuberculoides.pojava induriranih infiltrata na potkoljenici. Počinje na nosu kao kronični rinitis praćen hemoragičnim ulceracijama. Tuberkulidi. a kasnije anestezijom.nekrotične papule promjera 2-5 mm u području laktova i koljena. prepone. 46. -Tuberculosis miliaris cutis. Crvenosmeđe egzulcerirane i bolne makulopapule.. Histološki se vide tuberkuloidni granulo.93 42. zglobova ili kostiju.najnepovoljniji i najinfektivniji.tuberkulinski test izrazito pozitivan -Erythema induratum Bazin. Leprominski test slabo pozitivan.svi benigni tipovi s makulopapuloznim i neurološkim promjenama. Do kože dolazi per continuitatem. 45.samo na koži ili i drugi organi. Prvo se javljaju hipopigmentirane makule nakon čega može otići u jedan od 4 tipa. bitno je stanje celularne imunosti. anestetičnost i alopecija. prenosi se kapljično.verukoidne tvorbe na mjestu inokulacije. Zatim se oko nosnih otvora pojavljuje crvenkastosmeđi infiltrati  suhoća kože. Vrat. -Tuberculosis cutis papulonecrotica. anestetičke (ponekad) makule. TERAPIJA TUBERKULOZE: izonijazid (5-10 mg/kg/dan)+rifampicin (10 mg/kg/dan. PPD test (tuberkulin). M. Antituberkulinska polikemoterapija i ponekad kirurška terapija.Dermatološka propedeutika . Neposrednim kontaktom. Lepromski test je pozitivan.Mycobacterium tuberculosis. 44. Leprozni test ispituje celularni imunitet. 47. . Lokalni antiseptički oblozi i posipi. govori o kontaktu sa uzročnikom. -Lepra lepromatosa. Vide se oštro ograničeni parcijalno depigmentirani areali. sjajnih papula na trupu u smjeru kalanja kože. Javljaju se lividnoeritematozni pločasti infiltrati koji egzulceriraju. Hiperergijski tuberkulinski test.inokulacija uzročnika kod osoba koje nisu bolovale.hematogenom disocijacijom iz nekog žarišta. Tuberculosis cutis. aksila. u tropima. Antituberkulinska polikemoterapija.distribucija folikularnih. Leproznu reakciju stvara prodor u cirkulaciju (febrilnost i opće loše stanje) ili stvaranje imunih kompleksa (stvaranje čvorova). Niska stopa kontagioznosti.č. Tuberculosis colliquativa cutis et subcutis. anhidroza. najviše 600 mg) i etambutol (15-25 mg/kg /dan) u 3mj-1 god. Eritematoznolividne papule veličine zrna graška nakon čega se javlja nekroza i ulceracija.iz l. -Lepra indeterminata.asimetrično lokalizirane hiperpigmentirane i hipopigmentirane. -Tuberculosis cutis lichenoides. Lepra. Javlja se i regionalni limfadenitis. Na licu.najčešći. Lividnoeritematozni infiltrat koji nekortizira i fistulom izlazi. Uz sistemsku antituberkulinsku terapiju primjenjuju se antiseptički oblozi (KMnO4). Tuberculosis luposa. Antituberkulinska polikemoterapija uz sistemska primjena kortikosteroida. tuberculosis egzogeno ili endogeno.Mycobacterium laprae. ponekad praćeni abhidrozim i hiperestezijom. 43. Nikad na licu. -Tuberculosis cutis primaria. Tuberculosis verrucosa. Uz antituberkulinska polikemoterapiju može i zračenje i kirurško odstranjenje. Antituberkulinska kemoterapija. Vidi se lupom (crvenkastosmeđi nodozni infiltrat) koji se dijagnosticira vitropresijom (vidi se žutosmeđa pjega) i testom sonde (vrh bez problema ulazi u kazeozno tkivo).

preko uboda komarca. aksili. a može i STD. -Pediculosis corporis. Phtirius pubis. Neoštećena koža otporna -Trichophytosis cutis glabrae. Liječenje standardno. žuto-smeđe i mnogobrojne ) ili plakovi (smeđe-crveni). -Necrobiosis Lipoidica. svrbi i vide se plave mrlje na mjestu uboda. Nikad na licu. 53. Tropsko i subtropsko područje. -Sarcoidosis. . i urtike. Živi na unutarnjim šavovima odjeće a na kožu dolazi samo radi hranjenja.Leismania tropica. mentagrophytes.cirkumskriptna. U pubičnoj regiji. Vidi se eritematozna ili lividna papula koji nakon nekog vremena prerasta u nodus koji može ulcerirati. pustule i kruste. krioterapija. kvasci (Candida) i plijesni. 49.genus (mislim da je rod) Trichophyton. Kožne promjene su reakcija kože na ubod: svrbež uz moguće eritem. Granulomatozne bolesti nepoznate etiologije-Granuloma anulare. Pediculosis. papule. a broj bakterija visok. Scabies. mazati čitavu površinu tijela. dokazuje. Progredira ili u lepromatozni ili tuberkuloidni oblik. 51.u ljudi sa oslabljenim osjetom. verrucosum. Leishmaniasis cutis. 50.Leprominski test je negativan.Dermatološka propedeutika .dijele se na bolesti uzrokovane dermatofitima (Trichophyton). te iskuhati odjeću. Suhe i debele kraste od kojih cijelo tijelo može biti zahvaćeno. Liječe se antimikotičkom terapijom. vezikule. Eritematozna okrugla žarišta s uzdignutim rubovima koji se ljuskaju. Ženka kopa tunele (svrbež). Uzročnik se hist.94 -Dimorfna lepra. a najčešći su T. dobro prokuhati odjeću i posteljinu. zatim nastaju makulo-papule (do 1 cm. Liječiti sve ukućane. vezikule ili urtike. obrve i trapavice.glatka neobrasla koža. a kod generaliziranog oblika PUVA. a na kožu lokalni indiferentni prašci (tekući puder). Sistemski kortikosteroidi. uz čest svrbež. -Scabies norvegica. lindan i krotamiton 3 dana za redom. Dermatomikoze-podjela. 25%-tni benzil benzoat. Liječenje: stiboglukonatom parenteralno ili intralezionalno ili primjenom sistemskih antimalarika per os. Lokalno kortikosteroidi. 52. Treba namazati živinim precipitatom ili lindanom barem 2 noći za redom. -Pediculosis Capitis. rublje. rubrum. Dlake su zrnate. atrofičnoga centra na prednjim i lateralnim stranama potkoljenicama.Pediculus (humanus varietas) capitis. Jaki kortikosteroidi pod okluzijom. Prenosi se posredno (češljanjem). Kanalići. Vide se papule... dok u središtu dolazi do regresije. Prati kosu sa Lindanom 1 puta dnevno 2 dana za redom -Pediculosis pubis.ušljivost koju uzrokuju Pediculidae. -Liječenje: višegodišnja polikemoterapija (diaminodifenilsulfon 25-50 mg+ rifampicin 450-750 mg /dan kroz 4-6 tjedana + klofazimin 50-100 mg) 48. papule i ekskorijacija uz piodermizaciju. posteljina.papule anularnog rasporeda najčešće lokalizirane na dorzumu šaka i stopala te laktovima i koljenima. Trichophytosis. Dezinsekcija odječe i posteljine.. Papule su boje kože do crvene.STD.Sarcoptes Scabiei. vezikule.počinje kao eritema nodosum na potkoljenicama. glatke i sjajne.Pediculus humanus varietas corporis. Izravni kontakt. oštro ograničena crvenkastožuta žarišta.

Vidi se pojava scutula (struktura nalik na plitku zdjelicu promjera 2-3 mm.Epidermophyton floccosum.vide se pojedinačna ili multipla žarišta veličine kovanog novca.Eritemoskvamozno žarište oštro ograničena. žućkaste boje.unutar usne šupljine kao akutna (bijela) pseudomembranozna upala sluznice. 57. Koža je tamnije crvena uz erozije i deskvamaciju.granulomatozni infiltrati i izražena gnojna sekrecija na obraslom području. pitirijaziformnim ljuskama.upala nokta i okolnog tkiva kao posljedica traume i vlaženja nokta.Dermatološka propedeutika . invinalna i submamarna regija. Dijabetes i AIDS pogoduju nastanku bolesti. . aksilarno. Favus.95 -Trichophytosis pedis et manus. -Trichophytosis superfocoalis capillitii. Epidermophytosis. Scutula prelazi u ulceraciju koja cijeli ožiljkom  ćelavost. 20-400 mg. -Candidosis genitalis. 2x dnevno. kosa otpada. 55.. a uz to još i interdigitalno. uzdignutih rubova uz centralnu regresiju i jači svrbež. canis. mikonazol).gdje je prisutno trenje kože o kožu (aksile. 54. -Trichophytosis profunda capillitii. U Woodovu svjetlu vidi se plavkasto-zelekasta fluorescencija. Vidi se bjelkasto žućkasti mrvičasti iscjedak iz vagine uz crvenilo vagine i vulve uz jak svrbež i pečenje. Kod dermatomikoza glatke kože. -Candidosis intertriginosa. -Onychomycosis trichophytica. kod onihomikoza i 3-8 mjeseci kod vlasišta) u tabletama.u pelenskoj regiji. dok su vlasi neravnomjerno prelomljene. Prenosi se izravnim kontaktom. Terapija dermatomikoza: lokalna. Provodi se 2-4 tj. albicans). Treba i prevenirati predisponirajuće čimbenike.kod vlasišta i noktiju.infekcija kože ili vlasišta koju uzrokuje rod Microsporum. Na glatkoj koži vidi se žarišta sa eritemoskvamoznim rubom uz središnju regresiju uz umjeren svrbež. Na vlasištu se vide žarišta prekrivena sitnim. a vidi se eritem. Jači eritem uz madaciju. a vlasi su dekolorirane i prelomljene u istoj visini. te pripravci imidazola (ketokonazolkod onihomikoza. flukonazol-liječenje je kraće). Kod kroničnog toka nokat je zadebljan dekoloriran i mrvi se.. -Stomatitis candidomycetica (soor). Najčešće ingvinalna regija muškarca. Vide se folikularne pustule koje mogu konfluirajući stvarati apscese.rod Candida (najčešće C. -Paronychia et onychia candidomycetica. neslomljene dekolorirane kose. erozije i deskvamacija u interdigitalnim prostorima uz jači osjećaj svrbeža.. -sistemska. Candidiosis.kvasac.zbog oštećenja sluznica. Microsporosis. a najčešći je M. te postojanje ragada. stvaranje ožiljaka i kronicitet. a na rubu su papule i pustule. Javlja se i svrbež. Vidljiv je edem okolnog tkiva uz tamnocrvenu obojenost i bolnost na pritisak.na slobodnim krajevima noktiju vide se bijele i žute promjene koje se približavaju bazi nokta. kod jačeg znojenja.derivati imidazola (klortrimazol. te interdigitalni prostori). Prenosi se kontaktom s mačke. maceracija.bolest vlasišta i glatke kose izazvana sa Trichophyton schönleinii. a može biti STD. 56. -Candidosis neonatorum. griseofulvin(10-20 mg/kg/dan u 6-8 tj.najčešći oblik. kroz čije središte prolazi očuvana vlas). prekrivena sitnim ljuskama.

4 g i. Sporotrihoza (tropi..v. upalni infiltrati i fistule.kvasac Pytirosporum orbiculare.. Urtikarija.v. a nova žarišta se javljaju u toku limfne žile koja vodi od primarnog žarišta. Liječenje: prestanak uzimanja lijeka. Folikularne papule i pustule na seborejičkim područjima uz ljuskanje. Dokazuje se izbjegavanjem antigena.nakon nekoliko mjeseci ili godina. pruritus.u dermisu i subkutisu. skarifikacijski test i intradermalni test).alergija na ljekove (nije posljedica kemijskog ili farmakodinamskog dijelovanja). pigmentacije. Saprofitije.krpeljno (ixodes) prenosiva bolest uzrokovana sa Borrelia burgdorferi. CNS i srce. hladnoću .Pityriasis versicolor. uz antihistaminike i ponekad kortikosteroide. papulopustule oko nosa i usta). fiksni egzantemi. tetraciklini i cefalosporini) i Sclerodermia circumscripta morfea. ili i.Dermatološka propedeutika . . Terapija lokalni antimikotici). Peniclin. 62. Šišanje dlaka i lokalni antimikotik. Trichosporum cutaneum. ekspozicijskim testom. -Sistemske mikoze.vidi se erythema chronicum migrans (crvena makula koja se širi sa središnjom regresijom) a liječi se tetraciklinima i pinicilinima. žarište koje egzulcerira i cijeli. kupanje u bazenu. II.Duboke mikoze. Cryptococcosis (Cryptococcus neoformans. eritematozne ili blijede morfe koje na pritisak nestaju) uz izražen svrbež. a kasnije žuta do smeđa makulozna glatka ili lagano ljuskava žarišta. Actinomycosis (Actinomyces israelii. koža dalje atrofira. loratadine (Claritine)). Izbjegavati znojenje. 60. preparati kalcija i male doze kortikosteroida uz dijetu. Exanthema medicamentosum.stadij (diseminirana infekcija). Terapija antimikrobna sistemska uz kirurgiju).psorijaza. Amfotericin B) 58. Ponekad i sistemske kortikosteroide (i. Najčešće analgetici i antipiretici. purpura. -fizikalna..m. 59. subkronične (2-3 mj. svjetlije crvena. stadij (lokalna infekcija).Pytirosporum ovale. vaskulitis.2-0. bulozne erupcije. 25 različitih morfoloških oblika (urtikarija. ). morska životinja.).).)..na pritisak (crveni i bijeli dermografizam). Mikroskopom se gleda u tamnom polju.) i kronične ( > 3 mj. Chromomycosis (tropi. epikutani. a u slučaju astmatskog napada daje se aminofilin (0. a prolaze spontano nakon ukidanja lijeka.). subakutne (6-8 tj. najčešće pluća. Parenteralno amfotericin B i kirurgija ) i Mycetoma (zadebljanje na mjestu ulaska uz fistulaciju i sekreciju gnoja. penicilin i tetraciklini Kasna infekcija. penicilin u velikim dozama). -Pityrosporum folliculitis. Vidi se Acrodermatitis chronica atrophicans (tamnocrveni predjeli kože poput tjestastih edema.Lymphocytoma cutiscrvenkastoljubičasti plak.biljka. -kontaktna. Akutne (4-6 tj. Mogu se dokazati IgM i IgG antitjela (indirektnom imunoflorescencijom i ELISA-om). To je multisistemska bolest koja zahvaća kožu. Liječenje: uklanjanje antigena uz dijetu i antihistaminike (difenhidramin (Dimidril). 40-60 mg/dan). edematozne. alergijskim testovima (prick test.III. Može se kultivirati. količinom IgE. Trljati ručnikom i premazati lokalnim antimikotikom (klotrimazol i mikonazol).obilježena urtikama (elevirane.zahvaća ovojnice vlasi gdje se javljaju čvorići poput kamena promjera nekoliko mm. Kod kronične urtikarije daju se antihistaminici..I. angioedem. Duboke i sistemske mikoze. Dokazuje se anamnezom.verukoidne promjene ekstremiteta. toplinu. kozmetika. stadij (perzistirajuća infekcija). zglobove. Lajmska bolest. kukci.na unutarnje organe. Lokalno ketokonazol -Trichomycosis nodosa. kožnim testovima (ubodni. 61. Rana infekcija.).96 -Liječenje: lokalna (klotrimazol i mikonazol) i sistemska (flukonazol.

lokalni kortikosteroidi. subakutni: eritem. Adrenalin 0. a po potrebi ntibiotici. 68..nasljedna sklonost alergijskim reakcijama uz česte recidive. Atopijski dermatitis.. Klavus je bolan.kurje oko. Liječenje: Ispiranje vodom. Pokazuje se tendencija lihenifikaciji kože. Svrbež svugdje prisutan. Akutni oblik ima eritem. Liječi se kao akutna urtika. Uzrokuju koagulacijsku nekrozu. 70. Kiselina se veže na proteine što onemogućava širenje oštećenja te su zato oštećenja oštro ograničena. Na obrazima su papule i vezikule koje pucaju i nastaju kruste. Disemninrana žarišta ispunjena papulama ili vezikulama (akutna faza) ili suhom deskvamavijom (kronična). U odraslih: lihenifikacija (pregiba). svrbež. Izbjegavati sredstvo. . Izbjegavati antigen.preosjetljivost kasnog tipa (IV). Nakon više mjeseci ili godina. 66. znojenje lica. kruste.id-reakcija. antimikrobni lijekovi .. -hereditarni angioedem. proteina ili kontaktnih alergena. ragade. erozije. Nakon nekog dana edem se resorbira. bule. od djetinjstva zbog poremećaja u aktivaciji komplementa. Kortikosteroidi i.nasljedno. Numularni egzematoidni dermatitis. te antihistaminici u visokim dozama. hiperpigmentirana područja. kortikosteroidi i kalcij uz adrenalin i svježu plazmu u kojoj je C1 inhibitor esteraza. Kontaktni nealergijski dermatitis.žulj... antihistaminici (cetirizin smanjuje pruritus. Belobaza).) .. edem. Kod dugotrajnog kontakta sa blažim sredstvima (detergent ili cement). Zbog mikroba.Corrosiones.5-1 ml 0. nakon čega koža zadeblja. Lužine uzroku kolikvacijsku nekrozu. Mjehur koji se osuši. minimalni edem. lužine. vezikule i ponekad bule.. smole. 65. kožne promjene. edem. 69. plastike. U starije djece: lokaliziraniji. papule. Najbitnija je anamneza. obiteljska anamneza. 64. vezikule i kruste. Kemijska oštećenja kože. farinks. zglobove. -Clavus. Nakon jednokratnog i dugotrajnog djelovanja. zaštitne masti (npr. kronični edem lica. PUVA 2x tjedno). papule. Angioedem. Profilaksa.akutni edem kože ili sluznice uzrokovan preosjetljivošću. Hiperkeratotična. epitelizacijske i granulacijske masti. Otkloniti mehanički pritisak.v. Mehanička oštećenja kože. Osnovna obilježja: svrbež. Akutna faza: eritem. larinks.ishemička nekroza zbog pritiska. Zbog čohanja recidivi.. Kod oboje je potrebno nekoliko dana da se vidi veličina oštećenja. a kod jačih sredstava vezikule. najčešće soli metala.blijedosiva koža.Dermatološka propedeutika . konusna tvorba čiji je vršak okrenut prema dermisu. usne. Antihistaminici. 67.Callus. Kronična faza: infiltracija i deskvamacija kože. pad tlaka ubrzan i slab puls. ekskohleacija. a zahvaća vjeđe.1% otopine. Ukloniti uzrok uz likalne keratolitike. Anafilaktički šok. Terapija je kauzalna uz antihistaminike.97 -urtikarija vaskulitis63. zbog ponovljenog mehaničkog pritiska. eritem. Kod dojenčadi i male djece: Generalizirano. kroničan tijek.. Kontaktni alergijski dermatitis. inflamacija se sprječava lokalnim kortikosteroidima. Kronični: suha koža. lihenifikaciju) i UV zračenje (UVA bolje djeluje. Liječenje: topički steroidi (reguliraju upalu)..kiseline i lužine. lokalni keratolitici. U stalnom je porastu. Nastaje naglo. skvame.direktnim oštećenjem kože toksičnim sredstvima (kiseline. -Decubitus. jezik.

-Radiodermatitis chronica. Količine UV zračenja koje koža normalno podnosi. 74. Oštećenja kože ionizirajućim zračenjem. edem i bule. ali ne i korijen) i 3. Liječenje: nadoknada tekućine.eritem. Plavkasto-crvene bolne otekline. (nakon doza od 8-10 Gy. a i velika je opasnost od infekcije. Fotodermatoze izazvane direktnim djelovanjem svjetla na kožu-Dermatitis solaris. daje se plazma. treba samo ugrijati). Izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari. . nakon doze od 3. 2. 2. -Cutis nautae et agricolae. tvrdo i neosjetljivo.. Inflamacijske promjene kod opetovanog izlaganja temp. -Congelatio. edem. mučnina. Liječenje: topli napici uz grijanje zahvaćenog područja. (eritem. Gubitak kose i žlijezda je trajan) i 3.fotokemijski uvjetovana reakcija koja nije uvjetovana imunološkim fenomenima. Treba plastična operacija i odstraniti boleno tkivo.najviše rendgen.upala kože uzrokovana UVB zrakama (koje oštećuju keratinocite i tkiva dermisa) uz pojavu sunburn stanica. (tamnocrveni eritem koji prelazi u hiperpigmentaciju.rigidna atrofija.98 71. hiperkeratoza. Kirurško odstranjenje zahvaćenog područja. stupnja (područje je lividnoplavo. stupanj (koagulacijska nekroza na čijem se mjestu razvija ulkus. eritem. te se korigira acidoza.tanja koža. kreme za hlađenje i kortikosteroidi u obliku losiona i masti. Kod kroničnog izlaganja suncu (mornari. –pigmentacija. Na distalnim krajevima ekstremiteta.Dermatološka propedeutika . nakon čega se stvara ožiljak. zidari). temperatura. 2. 1.UV svjetlom ili kombinacijom UV svjetla i ispitivane tvari (2 skupine. aminokiselina. koje svrbe kad se ugriju. skleroze. Opasnost od šoka svim sa zahvaćenom >20% kože. Kod drugog stupnja mjehur treba ukloniti (ako nismo u medicinskoj ustanovi onda samo probušiti) i aplicirati srebrni sulfodijazin. akridinske boje.hiperpigmentacija nakon lokalne primjene fotosenzibilizirajuće tvari. suhoća usta. Fototoksične dermatoze. tetraciklini. jedna se svijetli druga ne). Treba izbjegavati fotosenzibilizirajuće tvari.podjela i patogeneza.smrzotine. Javljaju se i mjehuri.opekline.ozebline. zemljoradnici. 1. Fotodermatoze. Vrlo je velik gubitak tekućine. hladno i bolno.). (ishemička kontraktura krvnih žila  bljedilo. -Perniones. 72.uslijed vazodilatacije. Javlja se rani (blaži svjetliji) i kasni eritem (nakon 2-6 h). 75. Nakon nekoliko dana se ljušti). dlake su spaljene. Kod trećeg stupnja potrebna je kirurška nekrektomija uz autotransplantaciju. Područje je crvenoljubičasto uz erozije. Toplinska oštećenja.. Liječenje: antiflogistički oblozi. Podjela: fotodermatoze zbog direktnog djelovanja sunca. nižim od sobne i vlažnim. 73. fotodermatoze nepoznate etiologije i fotodermatoze uslijed metaboličkih nepravilnosti. glukoze. uz prisustvo fotosenzibilizirajuće tvari izazivaju akutnu upalu.8 Gy). npr. crvenkasto smeđa uz brojne žućkaste areale. Kod težeg oblika s povišenom temp mogu se dati nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (aspirin). -Berloque dermatitis. -Radiodermatitis acuta-nakon jedne od 7 Gy ili više manjih. nakon duljeg djelovanja niskih temp. Može nastati alopecija 3 tj. fotoalergijske dermatoze. Sliče opekotinama. Kod ljudi s poremećenom cirkulacijom.Combustio.. (gornji dijelovi epidermisa. stupnja (duboka nekroza sa ulceracijama koje sporo cijele). –fototestiranje. fototoksične nastale nealergijskom senzibilizacijom. (bule odmah ili nakon zagrijavanja) i 3. Kortikosteroidne kreme i sredstva za pospješenje epitelizacije i granulacije. ulkusi koji se mogu razviti u karcinom (20%). 1. a mogu se javiti i tresavica. a svi sa >10% moraju u bolnicu.kao posljedica stimulacije melanocita u kojima se povećava broj melanosoma. teleangiektazije.

76. pečenje. kortikosteroidi za smirenje upale. Klorokin dobro djeluje. Metaboličke fotodermatoze. Histološki specifični vaskulitis (zadebljana stijenka krvnih žila. Potrebno mirovanje uz isključivanje provocirajućih faktora. sulfonamidi. -Hydroa vacciniforme. svrbež). urtikarije. PUVA . Česti recidivi. Senzibilizator kojeg je aktiviralo sunce veže se s proteinima i postaje potpun antigen.Urticaria solaris.akutna erupcija eritmeskih žarišta s laganom deskvamacijom koji počinje kao jedno žarište ali se može generalizirati. Fotoalergijske dermatoze. sklone konfluiranju. a u rezistentnim slučajevima daju se imunosupresivi.javlja se erythema exsudativum. Nakon nekoliko dana eritem postaje plavkast. žutozelen do smeđ (zbog raspada hemoglobina). Praćeno je i visokom temperaturom.lijekovi. Antibiotici i intralezionalne inekcije triamcinolon acetonida. 81.fotosenzibilizacija na metabolite. svjetlocrvene. Izbjegavati senzibilizatore i koristiti kreme sa velikim zaštitnim faktorom. 79. PUVA prije sunčanja i kreme sa visokim zaštitnim faktorom. bule. hemoragije) na koži. bakterije. vezikule. Simetrično raspoređene promjene: do 1 cm. Ubrzana sedimentacija.zbog neadekvatne prehrane  nedostatak niacina.akutna erupcija bolnih plakova čemu prethodi visoka temperatura. Liječenje: Kod lakših nakon odstranjivanja provocirajućih faktora isključivo simptomatska (antihistaminici i vitamini B i C). Indiferentne kreme (belobaza). . Kod težeg oblika (obično nakon uzimanja sulfonamida i NSAIDa javljaju se i bule i vezikule.Dermatološka propedeutika . Pityriasis rosea. 82.crvenkastosmeđe do lividne papule ili pločasti infiltrati na ekstenzornim stranama ekstremiteta.slika kontaktnog alergijskog dermatitisa (eritem.uz senzibilzator i svjetlo sudjeluju i imunološki faktori. higijena i antipiodermatske i kortikosteroidne kreme. Otvaranje mjehura. Kod težih slučajeva prednisolon (60-120 mg/dan) 80.uzrokovan biljkama uz bule i dugotrajne pigmentacije. Čest recidiv. Lokalno kortikosteroidne kreme 83. U obzir dolaze salicilati i lokalni kortikosteroidi. Na šakama i trupu. Vide se crveni areali topliji od okolne kože ispod kojih se palpiraju nodusi. prevencija sa PUVA. Alergijsko-hierergijska reakcija potaknuta raznim faktorima (virusi. vjerojatno preosjetljivost na nespecifićne infektivne agense. jer tako nastala pigmentacija dijeluje zaštitno. Zaštitne kreme ne pomažu. Sulfonamidi. a nakon 2-3 dana središte postaje lividno ili hemoragično.urtika se javlja nakon izlaganja suncu.zbog poremećaja porfirina u eritropoetskom sustavu ili zbog bolesti jetre. Erythema nodosum – akutna pojava bolnih nodusa na ekstenzornim stranama potkoljenica. -Prurigo aestivalis. 77. -Porfirije. a javlja se na pregibnim strana zglobova i glutealnoj regiji. -Dermatitis e contactu (Photoallergica). fizikalni utjecaji. Fotodermatoze nepoznata uzroka. a lumen sužen). Više doze kortikosteroida.polimorfna erupcija (papule.99 -Phytodermatitis. Syndroma sweet. mošus. 78. Tetraciklini. Klorokin dobro djeluje. Erythema elevatum et diutinum.vezikulobulozna (pucaju i nastjau kruste) erupcija nakon koje ostaju brazgotine. -Pellagra. tumori). Erythema exsudativum multiforme.

Liječenje: Treba ukloniti provocirajuće čimbenike. submamarno.zahvaća ligamente. HIV).kronična.100 84. Antipsorijatici: Cignolin (0. eritematoskvamozna žarišta koja konfluiraju. virusi (herpes. Pozitivan je Köbnerov fenomen (javlja se psorijaza na mjestu mehaničke ozljede kod psorijatičara).jaka upala gdje mikroapscesi prelaze u pustule. Blago ljuštenje ili ga nema. -Pityriasis lichenoides -chronica. Psoriasis vulgaris. 86. antiproliferacijski i regulira diferencijaciju keratinocita a koža se premazuje 2x /dan u 6-8 tj. Na laktovima. -acuta. ingvinalno i perianalno. inflamacijska. Lokalni kortikosteroidi. Psorijazu potiču bakterije (streptokoki). Javlja se u žena 16-60 .najčešći. bez ispadanja kose. tetive.p. koljenima. počinje kasnije. a muškaraca 22-57 godina. koristi se acitretin 50mg/dan. Kod velikožarišnog oblika kod inflamacija čest je prijelaz u mycosis fungoides. Methotrexat citostatik koji inhibira DNA u S-fazi. fascije i zglobove. UVB i PUVA. Visoke doze antibiotika.oštro ograničeno.žućkastocrvena žarišta sa pitirijaziformnim ljuštenjem. Treba sanirati fokalna infekcijska žarišta.aksila. eritem prisutan. stres. -Arthritis psoriatica. fototerapija i PUVA.Maložarišni oblik je izrazito kroničan ali benigna. antibiotici i srednji kortikosteroidi.3-5%-tnom salicilnom k.i. lokalno kortikosteroidi uz izbjegavanje iritacije kože. srednje kortikosteroida. Osobitosti lokalizacija psorijaze. okoliš (češće zimi).kronična recidivirajuća nasljedna (poligensko nasljeđivanje) upalna bolest kože koja zahvaća krvne žile (eritem) i epidermis (ubrzana deskvamacija). fototerapija i PUVA. a u poikilodermnom obliku velikožarišne p. lijekovi.neke faze sliče psorijazi. Katrani djeluju reducirajuće. Tip I je gemetski jače povezan.Dermatološka propedeutika . a tip II je manje genetski izražen. Lokalno. PUVA u kombinaciji s retinoidima. kod generalizirane psorijaze. Crvenosmeđe papule lihenoidne površine čijim struganjem se vide nježne skvame. . a nokatna ploča je zahvaćena subungualnim psorijatičnim žarištima . Volumen epidermisa 4-6 je puta veći nego normalni. -P. pustulosa. Često zahvaća nokte. a kada se skine zadnji sloj javlja se točkasto krvarenje (Ausptzov fenomen). Retinoidi (acitretin).imunosupresiv. Retinoidi.Na matici nokta vide se punktiformne udubine. antiflogističko i keratoplastički. 3-5 mg/kg u 4-6 tj.upalni. -Nokti. -Parapsoriasis in placibus. slaboljuskavi eritem i folikularna keratoza (keratotičke papule).1-4%) usporava DNA sintezu. -intertriginozna područja. -sustavna terapija. koji na površini uzrokuju žućkaste uljne mrlje. Lokalni kortikosteroidi se koriste u blažih oblika i na manjih površinama. Nakon regresije javlja se leukoderma (sekundarna pigmentacija). 87. nema mikroapscesa i upalnih inflitrata kakvih ima u psorijazi. nakon nekoliko godina žarišta poprimaju poikilodermatski izgled. počinje ranije. -kronična stacionarna. papuloskvamozna bolest nepoznata uzroka. vlasište -Psoriasis erythrodermica. Može doći do potpunog gubitka nokatne ploče.su derivati vitamina A.cijela koža na kojoj prevladava jak eritem uz sitno pitirijaziformno ljuskanje.fototerapija i PUVA. 85. Ljuske se lako skidaju.često zahvaćeni. Parapsoriasis. Pitiryasis rubra pilaris.akutna papuloskvamozna i papulonekrotička dermatoza. u bijelo vazelinu ukloniti ljuske. češće su promjene noktiju i artritis.vlasište. Ciklosporin. Analozi vitamina D (calcipotriol  D3) djeluju protuupalno.

razvije se spontano ili tijekom kortikosteroidne terapije vulgarnog u intertriginoznim prostorima.kao i ovo gore samo bez promjena na sluznici.kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. u 8 tj. Moguć i jak svrbež  infekcija. a krov nazubljeni.Papule se javljaju i na sluznici.Epidermolysis bullosa hereditaria dystrophica. Radi se o autoimunoj bolesti (antitjela protiv dezmososma keratocita). Vide se crveno-plave papule koje na površini imaju voštani sjaj a u fazi regresije posmeđe. antipiodermatska i epitelizirajuća sredstva. . U tipu 1. Mjehuri su jako fragilni (ne ostavljaju ožiljak) i ispunjeni bistrom ili hemoragičnom tekućinom. Lokalna protuupalna terapija tekućim puderom ili kremom. Papule postaju atrofične uz teleangiektazije i pigmentaciju. Terapija kao gore. Može biti potaknuta lijekovima.intradermalni mjehuri  ožiljci i distrofija kože. koja je bez liječenja letalna. Mjehur nastaje na spoju epidermisa i dermisa. 89.kao vulgaris.koža u cijelosti eritematozna. Recesivna i često završi smrću. Pemphigus vegetans. 93.) ili retinoidi (acitretin 75 mg/dan). Sistemska terapija kortikosteroida (prednisolon 80-200 mg/dan kroz 4-8 tjedana). UV zrakama i nekim drugim autoimunim bolestima. a izliječenje nije moguće. Treba provesti Tzanckov test (citološki bris mjehura). Testovima imunoflorescencije dokazuju se protutijela. psorijaza. -Syndroma Gianotti-Crosti. Uslijed mehaničke traume aktiviraju se proteolitički enzimi. Liječenje je simptomatsko. Problem u sidrenim vlakancima.Lichenoidni egzantemi. Mjehuri se javljau u 1.papulozni akrodermatitis male djece. Mjehur nastaje intraepidermalno. Ako su papule linearno smještene posljedica su Köbnerova fenomena. poremećaj hemidezmosoma.Epidermolysis bullosa hereditaria junctionalis. Terapija ne postoji. Dno mjehura čini bazalni sloj.. Terapija usmjerena na temeljnu bolest. . . Nikolski I i II su pozitivni. -Lichen striatus. Kortikosteroid (prednisoln (20-40 mg/dan u 2 tj. Najčešće umiru od sepse. 92. Djelomice eritematozne lihenoidne papule na ekstremitetima a ne svrbe. 90. Moguć je prelazak u vulgarni.Medikamentozni egzantemi.(crveni lišaj) kronična papuloskvamozna dermatoza. Liječenje kao kod vulgarnog uz moguće kirurško odstranjenje vegetacije. Povćean gubitak proteina i tekućine. Zahvaćena i sluznica. ali se u dnu erozija javljaju vegetacije. tipu promjenama prethode pustule. Koritkosteroidi popravljaju kvalitetu života. Eritrodermije. Zahvaćena i sluznica. U eruptivnom stanju izrazit je svrbež. a javlja se na nepromjenjenoj koži. Lichen planus. penicilin 600 000 i. preosjetljivost na lijekove).j.101 -Parakeratosis variegata-lihenoidne papule raspoređene u obliku pruga koje konfluiraju. Primarne na prethodno promjenjenoj koži (npr.lichenske papule poredane u vrpce širine do 1 cm samo bez Wickhamove mrežice.. Može se pokušati vitamin E 600-1200 mg/dan. visoke doze kortikosteroida. a na njima je najčešće bijelkasta (Wickhamova) mrežica. Mjehuri zbog traume ili spontano.autosomno dominantno nasljeđivanje. Potrebno održavati higijenu. nadoknaditi tekućinu i elektrolite. Liječenje nije nužno. recidivi česti. Skupina hereditarnih epidermoliza-Epidermolysis bullosa hereditaria simplex. infiltrirana i ljušti se. Pemphigus vulgaris. godini i zarastaju bez ožiljka. te koža poprima poikilodermatski izgled. KAD). a sekundarne kod postojećih bolesti kože (npr. PUVA 1x tj.Dermatološka propedeutika . a u 2. UVB i PUVA 88. 91.

Za omekšanje kože koristi se PUVA-bath terapija. 98. hipermobilnost zglobova. Kod teških slučajeva daju se srednje doze kortikosteroida i male doze ciklosporina (5 mg/kg/dan). lokomotorni sustav. 95. Sclerodermia circumscripta. -Marfanov sindrom. uz povećanu temperaturu. ljuskavih naslaga.autoimuna bolest usmjerena prema bazalnoj membrani.. Poremećaji kolagena.recidivirajuće erupcije sterilnih pustula na dlanovima i tabanima. Kod teških oblika bolesti kortikosteroidi. a koža je viseća i mlohava. kao da je prevelika. Sclerodermia systemica. Uspješna terapija još ne postoji. Pustulozne dermatoze. 101. nepoznata uzroka. Može se prekinuti nakon 5-6 mjeseci. Liječenje je simptomatsko uz uporabu ortopedskih pomagala te posebnu zaštitu od ozljeda. U ranijoj fazi prednisolon . napeta.Dermatološka propedeutika .poremećaj elastičnog tkiva. te pojava atrofičnih ožiljaka. -subkornealna pustuloza. Moguć je prijelaz u eritrodermiju. Otvaranje pustula uz antiseptičko liječenje i diaminodifenilsulfon 50-150 mg -akutna generalizirana pustuloza.generalizirani pustulozni (sa žutim sadržajem) egzantem sa spontanom regresijom.vulnerabilnost i hiperelastičnost kože. Linearna IgA dermatoza. Treba sanirati izvorni infekt.multisistemska. Pemphigoid bullosus..istodobno kostur.102 94. Nema ožiljaka. U većini slučajeva terapija nije potrebna.ograničena otvrdnuća kože. po 5mg manje na tj. Može se javiti kao reakcija na neke lijekove. Autoanittjela usmjerena su protiv dermalnih fibrila koje se nalaze na gornjoj razini papilarnog dermisa.. Dobro djeluju retinoidi s PUVA. malignim bolestima ili lijekovima. -Cutis laxa. 99. Nasljedni poremećaji vezivnog tkiva-Ehlers-Danlosov sindrom.jedva izražena pojava mjehura uz pojavu opsežnih. oči i kardiovaskularni sustav. 96. 50-150 mg diaminodifenilsulfona (zbog anemije i hemolize potrebne stalne pretrage) 97.subepidermalni mjehur uz depozite IgA linearno duž epidermodermalne granice. Liječenje: 60-80 mg prednisolona uz redukciju nakon 3-4 tj. Dermatitis herpetiformis. Bolesti prethodi Raynaudov fenomen (vaskularni spazam izazvan hladnoćom ili stresom  digitalna ishemija). Ako se promjene nađu u vlasištu  alopecija. sklonost kožnim krvarenjima. a autoantigeni su drukčiji nego kod vulgarnog. Srednje visoke doze kortikosteroida. bubrezi. Prisutne vezikule i bule na eritematoznoj i inflamiranoj koži uz svrbež. Visok rast uz duge ekstremitete. -pustuloza dlanova i tabana. Zahvaćena koža je izrazito tvrda. Liječenje simptoatsko. pluća. Histološki se vidi subepidermalni mjehuri. kronična bolest koja se očituje upalnim.bolesti kod kojih je pustula primarna eflorescencija. 100. Terapija kao i vulgarni. zbog prekomjernog odlaganja kolagenih vlakana. vlažnih. Liječenje je simptomatsko. Laboratoriski se nađu povišeni IgG.sterilne pustule na nepromjenjenoj koži trupa.).kronična recidivirajuća bulozna dermatoza. vaskularnim i fibroznim kože i unutrašnjih organa (probavna cijev. a moguća je i spontana regresija. Veliki i napeti mjehuri. Najvjerojatnije je to toksoalergijska reakcija iz nekog infekta. Može se provocirati sunčevim svjetlom. Etiologija je nepoznata. Pempfigus foliaceus. bjelkasta i nemože se napeti u nabore.

Žene 8x češće. a prelaze u žarište. 102. U sklerotičnoj fazi potrebna fizikalna terapija.103 (5-20 mg svaki 2. Primjenjuju se antimalarici u blažim oblicima. Trijas: eritem. Nepoznate etiologije. 103. a poslije op 1x do doze od 15 g). a veliku pomoć pruža PUVA-bath .multisistemska autoimuna bolest kod koje se stvaraju autoantitijela prema komponentama st. Liječenje je simptomatsko. Sistemski lupus erythematosus. neinfektivne ulceracije s furunkuloidnim čvorićima.. 105.oštro ograničena. reumatoidni faktor. Antitjela se rijeđe nađu.. diskoidna žarišta na fotoeksponiranim djelovima. ANA.. pustulama ili hemoragičnim mjehurima. Nakon stabilizacije koriste se imunosupresivi (azatioprin 50-150 mg/dan).Dermatološka propedeutika . CRP. Nakraju bolesnik ostaje bespomoćan. Na rukama vide se Gottronove papule (eritematozno-ljubičaste papule na ektenzornim stranama laktova. Labaratorijski infiltrati (najčešće IgG) na EDD granici. na gornjem dijelu tijela.5-1 mg/kh prednisolona) u kombinaciji s antimalaricima. 104. jezgre  promjene kože i unutarnjih organa. Terapija je sistemska.Epidermis je normalan ali je otpadanje oroženih st.. Lupus erythematosus chronicu discoides. UV zračenje. Najčešći je leptirasti eritem po korijenu nosa i simetrično po obrazima. 106. Liječenje se provodi antimalaricima (klorokin 2x 250 mg 10-14 dana. interfalangealnim i metakarpofalangealnim zglobovima). Visoke doze kortikosteroidima.tvrdi edem kože zbog odlaganja mukopolisaharida s tendencijom spontane regresije. U labaratorijskim pretragama nalazimo poliklonalnu gamapatiju. Ihtioze. artralgije. Pyoderma gangrenosum. sa ili bez oštećenja kože. hiperkeratotična. Dermatomyositis/polimyositis. (blijedo žute naslage) keratoza i atrofija. UV. Često se vidi heliotropni eritem i edem vjeđa.pojava eritematoznih. nasljedno..nekrotizirajuće. anularnih ili psorijaziformnih lezija koje ne cijele ožiljkom uz izrazitu fotosenzitivnost. eritematozna. povišena temp. Pojavljuju se artralgije i ponekad mijalgije. infekcije. dan). stres. hormoni. Zbog tvrdoće ljudi se osjećaji kao da su u oklopu. usporeno . Ko direktne imunofluorescencije vide se depoziti IgG na epidermodermalnoj granici. Promjene se nalaze i na unutarnjim organima. imunosupresivi (100-159 mg azatioprina na dan). 108. Od vanjskih faktora virusi. a kad se stabilizira 10-20 mg). U akutnoj fazi uz obavezno mirovanje daju se kortikosteroidi (1-2 mg/kg/dan prednisolona). Scleroedema adultorum. Autoimuna bolest na koju djeluju stres. slabost mišića i eritem. Kožnim promjenama prethodi opća slabost iumor uz povišenje tjelesne temp. prisutan ANA i ADNA (prema dvolančanoj DNA). Bitno je prifržavanje "total sun block". 107.. Koriste se kortikosteroidi (0. ali promjene se mogu vidjeti po cijelom tijelu u obliku eritematoznih makula na kojima se s vremenom javlja ljuskanje. Etiologija nepoznata.. U vlasištu difuzna alopecija. Opća slabost. Etiologija nepoznata. Povišena temperatura. snižene komponente komplementa. specifična su ANA. lijekovi. Lupus erythematosus subacutus.upala karakterizirana oštećenjem proksimalne skupine mišića ramena i zdjelice i kože. U teškim slučajevima visoke doze kortikosteroidi (100-200 mg/dan. kod artritisa NSARD i salicilati. mijalgije. Iako dolazi do spontane regresije koriste se penicilin i antibiotici širokog spektra te niske doze kortikosteroida(20-30 mg/dan) uz PUVA-bath terapiju. Može biti povezan sa drugim autoimunim bolestima ili tumorima. Kasnije dolazi i do atrofičkih promjena.

bolnih.simtomi prisutni vec pri porodu.. svrbež. U teškim slučajevima imunosupresivi. ahilovim petama. retinoidi. Koža je hrapava poput ribeža. 80 mg prednisolona na dan (7-10 dan nakon čega se doza smanjuje). a može perforirati i tada izlazi smeđi sadržaj. A neki mogu započeti s keratotičnim papulama. Kad se takve papule ostružu ostaje crvena udubina. promjene noktiju. U terapiji se primjenjuju keratolitic (5-10 %-tna mast salicilne kis). -Mljetska bolest. ali uz skromnije rezultate.pojava simetričnih. Terapija kao vulgaris. Nasljedne palmoplantarne keratodermije-difuzna hiperkeratoza dlanova i tabana. Lokalni keratolitici (520%tna salicilna u masti) -neke vrste mogu biti i na dorzalnim stranama.Dermatološka propedeutika . rekurentna je i nije supurativna. . Terapija ista. -vulgaris recesiva.poremećaji orožnjavanja.Keratosis pilaris rubra atrophicans faciei. Poremećaj u sintezi keratohijalina. Bolest je generalizirana. Nasljedna bolest sa čestom oligofrenijom. promjene na sluznici.) upale se zovu panikulitisi. Primjenjuju se koritkosteroidi lokalno i sistemski.vide se krustozno-keratolitičke papule. te sredstva koja pospješuju vlažnost kože (kupke sa 1-3% kuhinjske soli). .poremećaj orožnjavanja folikula  ispadanje dlaka. Retinoidi se mogu i sistemski davati. Koža taban i dlanova je zadebljana glatka. Kože inad čcorova je eritematozna i otečena. koljenima. Mentalno su normalni. -Erythrodermia ichtyosiformis congenitalis bullosa. Terapija je simptomatska.zbog konsangviniteta roditelja.ne prelazi na dorzalnu stranu. -lamellosa. oligofrenija. 110. Djeca se mogu roditi već mrtva (jer im rožnati oklop onemogućava disanje).104 -vulgaris. karakteriziran suhom kožomi pojavom ljusaka kao ribljih. Kao i prije je liječenje. subkutanih čvorova.kronični panikulitis bez općih simptoma.poremećaj keratinizacije koji je u novorođenačko doba karakteriziran pojavom mjehura (koji poslije novorođenačke dobi nestaju). Dyskeratosis follicularis. te se prekrije debelim rožnatim slojem. Folikularne eritrodermije. Terapija ista. 111. -Panniculitis nodularis non suppurativa febrilis et recidivans. ožiljkasta alopecija. mogu konfluirati. Rožane mase postaju sve deblje i žute poput voska. Potrebno je izbjegavati izvor temperature i svjetlosti.Keratosis follicularis. 109. Etiologija nepoznata. -congenita. Bolesti potkožnog masnog tkiva-(p.) i preparati na bazi uree. Lokalni keratolitici. laktovima.recesivni oblik koji se javlja u prvim tjednima života. 112. Na ekstenzornim strana nadlaktica i bedara nalaze se keratotičke folikularne papule. oštra crteža. U teškim slučajevima sistemski kortikosteroidi.lamelozno ljuštenje. Lokalno kertolitici. Počinje lividno-crvenim rubom žarišta koji napreduje prema sredini. stvaraju promjene na noktima. Multipli bolni čvorovi na donjim ekstremitetima bez promjena na koži. Traje cijeli život. Koža je suha. Može se primjeniti dermoabrazija. -Lipogranulomatosis subcutanea.m.folikularna keratoza lica praćena upalnim crvenilom..t. sjajna s pukotinama i velikim lameloznim ljuskama. a vidi se već pri rođenju. Keratinolitici (3-5%-tna salicilna kis.

Koža je oblika narančine kore. javlja se u preko 50% bolesti. oštećenja endotela ili staza. i virusne infekcije. -Cellulitis.nastanak tromba (vrlo tvrd) uz upalnu reakciju stijenke i lokalnom boli. nakon rođenja.nastanak tromba u dubokim venama. preosjetljivost na cijepiva i lijekove. a pacijenti mirovati s nogom iznad vodoravnog položaja i elastičnim povezom. 115. dilatirane i vijugave površinske vene. Kortikosteroidi 1 mg/kg do nestanka simptoma kada se doza postupno smanjuje. 113. To je kronično progresivna bolest koja ukoliko se ne liječi je smrtonosna. -tromboza površnih vena. 114.pruritična dermatoza u djece od 2-8 godina. iznad kojih je koža blago uzdignuta. vježbati. Vaskulitisi. Ulkuse treba očistiti uz primjenu antiseptika. Koža iznad je crvenosmeđa i bolna. Danas se taj izraz upotrebljava se za nepravilna zadebljanja potkožnog masnog tkiva. Pruritus. Otkriva se flebografijom. Vide se subkutani crveni noduli. Može biti kao posljedica oboljenja drugih organa. a lokalno kortikosteroidne kreme i losioni. Poremećaji venske cirkulacije-proširene vene. 116.bakterijska upala rahlog veziva i subkutane masti uzrokovanu s BHS. smršaviti. Ponekad je potrebno učiniti trombektomiju.m. Dolazi do upale arterijaokluzija. mehanizmu koagulacije ili problemi kod stijenki krvnih žila (oštećenje zbog fragilnosti. -flebotromboza. -Vasculitis allergica leukocytoclastica.t. Zbog čohanja može doći do piodermizacije. a zatim tekuću puder.simptomi mogu biti od otoka gležnja. pomična i plavkasto-crvena. Promjene spontano regrediraju te liječenje nije potrebno.pojava otvrdnuća duboko u p. a kod težih i PUVA. 117.Periarteritis nodosa. dermatoza ili esencijalni (nema uzroka). operacija i skleroterapija. Kod poremećaja koagulacije. Terapija je simptomatska: mirovanje. -kronična venska insuficijencija. Elastični zavoji. primjeniti elastične zavoje. Na pojavu utječu bakt. Prurigo. Dijeta. Liječi se osnovna bolest.(varices cruris). Terapija je simptomatska. Dolazi doodlaganja imunih kompleksa u zidovima postkapilarnih venula. Vidi se palpabilna purpura i intrakutana krvarenja.alergijski vaskulitis malih krvnih žila koji može biti potaknut raznim uzročnicima.svrbež. koja se javljaju 2-3 tj. antihistaminici i lokalno tekući puder . fizikalnog oštećenja ili povećana propusnost). Salicilati i NSARD za suzbijanje upale i bolove. najvjerojatnije kao posljedica preosjetljivosti.105 -Adiponecrosis subcutanea neonatorum. Heparinski preparati uz elastičnu kompresiju i hodanje. povećana sekvestracija u slezeni.segmentalni nekrotizirajući vaskulitis mišićnih arterija s ishemijom tkiva. Hemoragijske bolesti kože.eruptivna promjena sa seropapulama i izrazitim svrbežom -strophulus infantum. Dokazuju se razna antitijela (ANCA) i povišeni imunoglobulini. Nema jasnih kliničkih znakova osim lokalne boli Homanovog znaka.Dermatološka propedeutika .može biti zbog poremećaja u funkciji ili broju (oštećenje koštane srži. bolni na dodir i skloni ulceriranju. za teže slučajeve sistemski kortikosteroidi. povećano razaranje u imunoloških bolesti) trombocita (transfuzije trombocita ili splenektomija). Primjenjuje se heparin i oralni antikoagulansi (kumarinski). Lokalni steroidi. a u najtežim plazmafereza. a može se ublažiti antihistaminicima i sedativima. žučkasto smeđih pigmentacija kao posljedica depozita hemoglobina do ulcusa koji mogu biti izvor mnogih komplikacija.

Akutni se javlja 2-3 tj. Liječi se pravilnom higijenom. te zaštita kremama. Treba samo regulirati okolnu temp.pigmentacije uslijed djelovanja hormona (koje se izbjeljuju. Prolazne dermatoze novorođenčadi. proširene vene. Vide eritematozni plakovi okruženi sterilnim pustulama. Rijetko iznad grudiju. Može se i javiti svrbež. Može se naći . nema terapije). a javlja se zbog kolestaze u genetski predisponiranih žena. Kod dijece sa niskom porođajnom težinom kad se stave na bok gornji dio poprima bijelu a donji crvenu boju zbog nerazvijene vaskularne regulacije.Sistemski antihistaminici i sedativi. Pokrenuti je može alergija.Dermatološka propedeutika .106 -prurigo chronica.kod začepljenja i rupture izvodnih kanala žlijezda znojnica pri visokim temperaturama. Tjemenica je pojava adherentnih ljusaka na tjemenu. hemići). Lokalno antipruritici. lokalni eritem. te poremećaji pigmentacije. a lokaln kortikosteroidne kreme . ubod insekta. Dermatitis seborrhoica infantum. a nestaju u prvim tjednima.pred porod nakon kojeg nestaje. OVO SPADA I U PITANJE PRIJE. crijeva i jetra. psorijaziformne lezije). Promjene kože kod GvHD. 119. trimestru. ljuskave. nakon transplantacije.a može i cijela koža. Kronični se javlja 100 dana nakon transplantacije.edematoznih papula koje intenzivno svrbe. Ako su površnije vide se samo sitni bijeli mjehurići. infekcije i malignomi.nasljedna bolest čiji se simptomi javljaju zbog manjka cinka (malapsorpcija)  kožne promjene (vezikulobulozne. lokalno kortikosteroidi a doza se mora postepeno smanjivati. 124.Acrodermatitis enteropathica. 122. a kasnije ljuskava i suha. -patološke. 120. Vide se lihenoidne papule. -Pruritičke urtikarijske papule i plakovi trudnoće.mnogo eritematoznih. Lokalno losioni s lokalnim anesteticima. Promjene kože u trudnoći-fiziološke. a vidi se kožni osip obično na dlanovima i tabanima. bule i eritrodermija. alopecija i proljev. Liječi se blagim kupkama kamilicom barem jednom dnevno. Promjene krvnih žila (teleangiektazije.to je oblik pustulozne psorijaze koji se javlja u trudnoći.kronična recidivirajuća bolest s prurigom. a liječi se primjenom maslinova ulja. Doživotna nadomjesna terapija cinkom. Koža je izrazito crvena. -Prurigo gestationis. Dermatitis glutealis infantum. ako je malo dublje vidi se i eritem. 123. ako je još dublje (EDD granica) vide se čvrste bijele papule. Miliaria. 121. lojnica u obliku žutobijelih papula na licu. vlazi i trenju.upalne promjene u pelenskoj regiji zbog stalne izloženosti toplini.pruritus gravidarum. 125.hiperplazija ž.bolesnik sam proizvodi da bi izašao iz neke situacije.vide se masne ljuske na eritematoznoj koži glave. Pojačana dlakavost. a nevusi se ekscidiraju)). Dermatitis artefacta. 118. a ljuske se skidaju oblozima od kamilice. -Impetigo herpetiformis.Pojava pruriga u 2. U terapiji se koriste kombinacije imunosupresiva. Strije (izbočenja dermisa zbog promjene vezive u trudnoći.pretežito se oštećuju koža. Kada se dijete sa hladnijeg metne u toplo vidi se crvenoljubičasti crtež kože zbog vazodilatacije nakon ponovnog utopljavanja.

lentigo je tamna okrugla makula do 0. Treba držati pojačanu higijenu. Mogu se javiti bilo gdje.kad je rub suženog prepucija prevučen preko glansa al nemre nazad. Crvenilo. Vidi se brzo progresivna.Distopija žlijezda lojnica. Prekriti pigmentacije korektivnom kozmetikom.Ephelides-sunčane pjege. pa se rijetko primjenjuju kortikosteroidi. Treba izbjegavati sunce i zaštititi se.može zbog blokade sinteze melanina (albino) -Vitiligo. Prolazi brzo. lokalna primjena krema koje sadrže antiseptike i kortikosteroide i po potrebi antibiotici. Depigmentacije. peckanje. Nakon grubljeg seksa.kod dijabetičarki s Candidom albicans. -Herpes gestationis-rijetka autoimuna bolest koja se javlja samo u trudnoći.kobasičasta blijeđa formacija koja okomito presjeca dužu os. Može doći do gangrene glansa. Spazmolitici+Pokušati vratiti. Izbjegavati uzročni faktor i sunce. edem uz purulentnu sekreciju koja izaziva svrbež i trljanje. Terapija prema uzroku. . -Lymphangitis sulci coronarii. urtikarijska erupcija na abdomenu koja se brzo generalizira.107 hipokalcemija.ograničen. Glans je lividne boje. Terapija se prilagođava općem statusu. sklon progresiji. zadebljan i izrazito bolan. -Lentigines. Chloasma. Bitna je zaštita.Dermatološka propedeutika .crvenilo.. Može se videjti i bjelkaste pustule i ljuskanje na eritematoznoj podlozi. 127. može i fisure. 129. ne umnožaju se melanociti već brže stvaraju melanin. a sklonost se nasljeđuje. Vide se žučkasti čvorići. Antibiotici širokog spektra. Nakon poroda nestaje.Vulvovaginitis diabetica. -Gangrena fulminans. 128. Istodobno se može javiti i depigmentacija kože. Terapija kao i gore. Bolesti vanjskog spolovila u muškarca. gangrena.najčešće kod traume  nekrotički raspad penisa i skrotuma.u mladih djevojaka uzokovan stranim tijelom ili bakterijskom infekcijom.nemogućnost prevlaćenja prepucija preko glansa zadržavanje smegme što može dovesti do upale. pruritična. Rub preucija je edematozan i inflamiran. a doza se postepeno smanjuje.. Izbjegavanje sunca i zaštita.. ut svrbež i oticanje. ako se ne uspijeva onda dorzalna incizija ili cirkumcizija.njihova pojava u tkivu unutarnjeg lista prepucija.ljeti se vračaju i potamne. analgetici. oticanje. Pokušati prevući. -Fimoza. seropurulentna sekrecija. Liječi se osnovna bolest i sekundarna infekcija. ako ne dorzalna incizija uz naknadnu cirkumciziju. Etiopatogeneza nepoznata. Pomažu tople kupke.hiperpigmentacija nakon upale izazvane egzogenim kontaktom s fototoksičnim supstancijama i izlaganja suncu. -parafimoza.. bol uz moguću gangrenu. -Fluor vaginalis.5 mm koja se ne mijenja pod utjecajem sunca. Tamno crvena sluznica. Hiperpigmentacije. oticanje uz pojačan iscjedak.pojačani iscjedak. a ako rastu treba ih odstraniti .razni uzročnici. . -Melanodermitis toxica. Crvenilo. Ne javljaju se na mjestima koja nisu izložena suncu. 126. svrbež.multiple pigmentirane mrlje na licu veličine nokta do kovanog novca.Vulvovaginitis infantum. daje se pronison do 60 mg/dan. Vide se pigmentirane mrlje od 2-5 mm. Ispiranje blagom otopinom kalijeva permanganata. Bolesti vanjskog spolovila žene-Vulvovaginitis. -Balanitis (glans) i postitis (prepucij).

Koža je oštećena dugotrajnom uporabom kortikosteroida. hormoni bakterije. kreme. U prehrani treba izbjegavati koncentrirane ugljikohidrate. masti i jake začine. Ako dođe do infekcije treba prema antibiogramu. papulovezikule i papulopustule na difuzno crvenoj podlozi. Bolesti apokrinih i ekrinih žlijezda- . -Carotinosis. upalu i djeluju protubakterijski..5-0. Dermoabrazija. Acne se dijele u tri vrste: comedonica (najblaži. U novorođenčadi ispod ljuski se vide eritem i eksudacija. Dermatitis perioralis. Treba prekinuti kortikosteroide i uzimati tetracikline i eritromicin. 130. Često treba previjati. Terapija je simptomatska. Acne vulgaris. Kod težih oblika daju s sredstva koja smanjuju izlučivanje lojnica. Terapija: Kod blažih samo lokalna. Ostaju brazgotine. pa pustule.u starijoj dobi.5-3%-tna).folikularno smještene papule. 134. Glava. 135. Od antibiotika lokalno se primjenjuje eritromicin... Teško se uklanja. samo otvoreni i zatvoreni komedoni).Liče na koru hrasta. 131. u koje se stavljaju salicilna kiselina (2-5%-tna). Diskromije.. pa infiltrati. To se može proširiti u okolno tkivo  upalaapsces. laser. pa reagira na mnogo podražaja. Ljuske se skidaju maslinovim uljem. papulopustulosa ( uz komedone nalazimo crvene bolne papule koje prelaze u papulopustule) i conglobata (uz komedone. daju se vutamini B..kronična recidivirajuća upala seborojičkih područja. Dermatitis seborrhoica. Rosacea. Ili su genetski uvjetovane ili su posljedica neke bolesti. Zatim se razvijaju čvorići .. Najčešće u pubertetu. glava se pere u kamilici. Počinje prolaznim crvenilom na nosu i obrazima koji postaje stalan. a veći papulopustulozni infiltrati otvaraju se ubodnom incizijom. Daju se i retinoidi (isotretionin 0.. Postojeći komedoni otvaraju se mehanički. Šamponi.. A rinofima se riješava laserom.Dermatološka propedeutika .108 -Acanthosis nigricans. Dođe li do suženja pilosebacealnog ušća nakupljni loj i odbačene epitelne st. Brazgotine se riješavaju dermoabrazijom. Ukloni li se ingestija karotena nestaje. možda Pityrosporum ovale. Zbog pretjeranog unosa ili smetnji u metabolizmu karotena. Žarišta ružičastocrvene boje prekrivene bijeložutim ljuskama. sumpor (2-10%-tni).nakupljanje endogenih i egzogenih pigmenata u kožu. plastična operacija. Kožu treba prati toplom vodom i kiselim ili neutralnim sapunom.egzogenim unošenjem netopivih supstanci.. pustule i hemoragične kruste proces zahvaća i dublje dijelove folikula i perifolikularnog tkiva pa nastaju tvrdi i bolni čvorovi furunkuloidnog izgleda koji konfluiraju i tvore infiltrate koji prelaze u šupljine ispunjene gnojem koji kroz fistule izlazi na površinu. ne mogu van te se skrućuju u folikulima u bjelkastožučkastu masu koju nazivamo komedon (crni vrh otvoren.hiperpigmentacija i papilomatoza kože. Sapune treba izbjegavati. bijeli zatvoren).geni.75 mg/kg/dan uz kontracepciju) koji smajuju lučenje. Pomažu i hladni propusni oblozi. sternalno i interskapularno područje. Peroralna primjena oksitetraciklina 3-4 mj (1000 250mg/dan). Može doći do gomoljastog bujanja osobito na nosu (rhinophyma). papule. keratinizaciju. antimikotici (ketokonazol). Treba izbjegavati sva iritativna sredstva. a zatim protrljati alkoholnom otopinom salicilne kiseline (1. 132.uslijed taloženja karotina  žuto obojena koža. Ako dođe do eritrodermije primjenjuje se 40-60 mg/dn prednisolona. Bitna je količina loja koji se luči i veličina lojnica. Na takvoj se koži kasnije prosijava mreža dilatiranih kapilara. -Tetoaža. Redovitim čišćenjem treba odstraniti masnoću i time sprijećiti stvaranje komedona. 133.

. Mogu biti promjenjene boje : leukonychia ( bijele pjege). stres. Zaštita. -Cheilitis actinica. Može dio vlasišta. Ako je poznaz liječi se uzrok.onihoze..difuzno ispadanje kose zbog nekog štetnog djelovanja na organizam lijekovi. u vrućoj klimi. 137. sclerodermia. Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom.žarišno ispadanje dlaka. Nasljedni (dominantno) gubitak kose ovisan o hiperprodukciji androgena skraćuje se stvaranje dlake. kod debelih. Bolesti usnica.erozivni heilitis uzrokovan djelovanjem sunca. Muerckeovi nokti (bijele brazde koj ostaju i kad nokat raste) i Terryevi nokti (proksimalne 2/3 nokta su bijele. obično imunološki posredovana. potrbna higijena). Higijena -macroglossia.Alopecia areata. Najčešće u području aksila..lingua plicata. obično imunološki posredovana. tumori u vlasištu).Alopecia adrogenetica.. može biti krv. metabolizam). dlanova i tabana.smanjeno znojenje. Neožiljne alopecije. scleronychia (jednoliko zadebljan). U težim oblicima može PUVA.žarišno ispadanje dlaka. paste). 140. Terapija je simptomatska. -Cheilitis exfoliativa..pojačano znojenje. alkoholne i nikotinkse intoksikacije. Normalno u trudnoći. U težim oblicima može PUVA.više od 90% alopecija. jače radu. Kosa izraste nakon 6-12 mjeseci. Treba liječiti osnovni uzrok. 138. obično bezazleno) i Morbus Fox-Fordyce (začepe se pa nastaju papule.upalna reakcija uzrokuvana iritativnim ili senzibilizirajućim djelovanjem tvari (ruž. lokalno kortikosteroidi) -ekrine. Vlasi lagano izvuku. a kasnije i ljuštenje. Obično u starosti. Vide se eritematozne usne s vezikulama i edemom.. Nokat može biti udubljen (zbog omekšanja. izbrazdan jezik.. anonychia (odsutstvo). onycholysis (odvajanje nokatne ploče od ležišta). -Alopecia areata. hrana. sklerodermije. 139. a koriste se kortikosteroidne kreme.upala vanjskog ruba s ljuštenjem. psorijaze. U brazdama se skuplja hranaupala. chromhidrosis (znoj u boji.kao posljedica bolesti (bakterijski folikulitis i duboka mikoza vlasišta. 136. Koža je suha i ljušti se. jezika i sluznice usne šupljine-usnice. -Effluvium capillorum. -Hyperhidrosis. ljudi koji rade s vodom). Štetne tvari se uklanjaju. cijelo vlasište ili cijelo tijelo.potpun nedostatak znojenja obično zbog aplazija znojnica.anhidrosis. kemijskih ili mehanički čimbenika. kod nekih bolesti. hormoni. DLE.Cheilitis e contactu. Prozraćna odjeća i obuća.povećanje jezika . Lokalno Minoxidil (2%-tni) 2x 1 ml/dan. onychshisis (cijepanje na dve ploče koje su jedna na drugoj).. Zbog stalnog vlaženja.a primjećuje se i u pemfigusa.109 -apokrina. Terapija nezadovoljavajuća. biti bez sjaj i mrviti se (onychodistrofia). -hypohidrosis. Teško se podnosi visoke temperature.Dermatološka propedeutika . -jezik. Kosa se može i presaditi.bromhidrosis (pojava znoja neugodna mirisa. te fizikalnih (opekotine). Za blaže oblike primjenjuju se intralezionalno kortikosteroidi u kombinaciji s Minoxidilom. Bolesti noktiju. Ožiljne alopecije.

u kojma su depoziti mucina. Poremećaji metabolizma lipida. Nastaju crnoplavkaste pigmentacije hrskavica koje se prosijavaju (uška i nos). Koža i kosa su hipopigmentirane. -peridontitis. ali na pritisak ne nastaje udubina. -Pretibialni miksedem. a pomaže i PUVA. Djeluje edem.Xanthomatosis.Dermatološka propedeutika . a koža je kao narančina koža. U dermisu i epidermisu mikroskopski se vidi nakupljanje urata. -Lichen myxiedematosus.oštećena razgradnja cerebrozida koji se nakuplja u makrofazima.upala gingive praćena resorpcijom potpornog tkiva zubi i kosti. U krvi cirkulira faktor koji pospješuje sintezu polisaharida. a uzrokovan je mikroorganizmom.u ljudi s hipertireozom.iz nepoznatog razloga na degenerativno promjenjenim stanicama vanjske dlačne ovojnice i žlijezda lojnica javlja se sluz. pa se pritiskom mucin može istisnuti. Dijeta. 141.nakupljanje fenilalanina. 143. Higijena i uklanjanje lokalne iritacije. Odlaganje urata u zglobove i kožu.poremećaj metabolizma AK tirozina. jer se mukopolisaharidi smanjeno razgrađuju. Sistemska primjena kortikosteroida i citostatika. U uznapredovaoj fazi vide se smeđkaste pigmentacije. 142. Hiperplazija filiformnih papila na jeziku s hiperkeratozom.Phenylketonuria. -Alkaptonuria. U predjelima prstiju vide se bjelkasto-smeđi čvorići tzv. urički tofi.reaktivni tumori kože nastali nakupljanjem makrofaga koji su endocitozom napunjeni lipoproteinima. Dijeta. oštečenja srca. Treba liječiti osnovnu bolest. -gingiva i sluznica-Gingivitis hyperplastica. Na koži vide se grupirane folikularne papule koje sadrže velike količine dermalnog mucina.benigna tvorba na petiljci koja se mora odstraniti kirurški. a povezana je sa cirkulirajućim paraproteinima koji uzrokuju proliferaciju fibroblasta. Najčešće kod hiperlipoproteinemije. Moguće kirurški odstraniti. Dijeta uz alopurinol koji smanjuje sintezu urične kis. Zbog loše higijene i uzimanja antibiotika. a koža je suha. metronidazol) -epulis. Poremećaji metabolizma purina. Gaucher. Niemann-Pick.kod hipotireoze. Poremećaji metabolizma aminokiselina. U početku samo gingivitis. osteoartritis. Supstitucijska hormonska terapija. Poremećaji metabolizma mukopolisaharida-Generalizirani miksedem.psuedomembrana iznad nekrotičnog dna oko kojeg je crveni upalni obruč.110 -Lingua villosa nigra.Arthritis urica.lokalizirana ili generalizirana erupcija zaravnjenih papula. -Mucinosis follicularis. Ako su ksantomi pločasti nazivaju se ksantelazme. Kortikosteroidi topički i per os (20-40 mg/dan). . Na anterolateralnim stranama potkoljenice vidi se plak koji izgleda voštano i nekompresibilno je. -Mb. te se po tjelu nalaze smeđkaste pigmentacije -Mb. 144. Higijena+antibiotici (tetraciklini. Nekoliko na dan četkati jezik mekom četkom i premazivati 40 %-tnom otopinom ureje.giht. -aphtae.hiperplazija i tamnocrvena boja gingive koja lako krvari.sfingomijelin. Urin je tamno obojen. a kasnije ispadaju.

urtikarija. Na koži se vide papule.monoklonalna IgM.Porfitija kutanea tarda. Treba zaštiti jetru (jetrena dijeta) uz antimalarike u malim dozama (60 mg/dan). dijareja i demencija. kardiovaskularni simptomi i gastrointestinalni poremećaji. -Porfirija varijegata. ruku i zglobova -B2 (riboflavin).Dermatološka propedeutika .i poliklonalne.obično zbog premalo intrisic factora. Gamapatije. Zbog toga što porfirina apsorbira UV zrake on je fotosenzibilizator. vide se suha i gruba koža i fisura na usnama i mukoznim membranama. prekriveni ljuskama. Vidi se šiljak u elektroforezi proteina seruma. Mogu je provocirati lijekovi. -Cryoglobulinaemia. često krvarenje gingive. hepatitis virusi. koriste se zaštitne kreme i antimalarici. Avitaminoze i hipervitaminoze-Vitamin A-Kod a. hormoni. uz edem lica. Terapija nema učinka. Kod hipervit. atrofija jezika. HIV infekcija i HCC mogu uzrokovati. Dermoabrazijom i laserom. Vidi se i difuzna toksiča alopecija. -B11 (folna kiselina). a nakoži ljuskanje inflamiranih areala genitalne regije. Jezik je bez papila. Nastaju jer nedostaju ili enzimi koji razgrađuju porfirin(e) ili je onemogućeno njegovo izlučivanje ili je oštećena sinteza . kruste i ožiljci. -B6 (piridoksin). Koža postaje fotosenzitivna  eritematozni i edematozni areali uz sitno lamelarno ljuskanje.folikularna keratoza ekstremiteta. amogu biti mono. ispod 37°C. -Macroglobulinaemia. te ograničena kretanja. Hijalinoza kože.dermatitis.erozije kože. 148.taloženje hijalina u koži i sluznici zbog defekata u sintezi kolagena. kosa i nokti pucaju. bule. -B3 (nijacin).hiperprodukcije gamaglobulina.nema fotopreosjetljivosti. A kod trećeg hepatalna dijeta (izbjegavati porfirine) i antimalarici u malim dozama (60 mg/dan). Lijekovi. 149. te hiperpigmentacija dlanova i tabana. -C (askorbinska kiselina). gangrene. ispadanje zubi . Beri-beri centralnja i preiferna neuropatija. -B5 (pantotenska kis.javlja se seborejički dermatitis. a zahvaćeni djelovi kože postaju tvrdi. pustule i vezikule i bule.111 145. ulceraicje. Porfirije. Terapija nema koristi.).kosa sijedi.kod kroničnog alkoholizma. -B1 (tiamin). 147. te stomatitis.i hipovitaminoze vidi suhoća i ihtioziformno ljuštenje. pa ju otkrivaju internisti. -Purpura hyperglobulinaemica.pojava autoantitjela koja aglutiniraju na temp.poremećaj u sintezi hema s pojavom vezikula i bula na dorzumu šaka. a rane teže cijele. Treba uvesti dijetu bogatu ugljikohidratima i ukinuti faktore koji su to uzrokovali.jaka preosjetljivost na dorzumu kože. Ponekad se primjenjuje plazmafereza. 146. kriopurpura (petehijalna krvarenja na mjestima izloženima hladnoći). gladak i povećan. -Akutna intermitentna porfirija. prehrana. Hepatička porfirija. Kod prva dva slučaju daje se beta-karoten (60-180 mg/dan). usporeno cijeljenje rana.poliklonalna uz napada ortostatske purpure (na potkoljenicama vide se petehijalna krvarenja).pelagra. Terapija je citostatska i simptomatska. Vide se periorbitalno smješteni hemoragični infiltrati. perifolikularne petehije. -B12 (cijanokobalamin). pa lako nastaju vezikule.angularni stomatitis. alkohol. Na koži se mogu vidjeti akrocijanoza. hiperpigmentacija dlanova i tabana. Javlja se i hiperkeratoza dlanova. Vidi se glositis.nasljedne ili stečene bolesti kod koje je poremećena sinteza hema  više porfirina. akne i atrofija žlijezda.

Mogu biti melanocitni.to su posljedice poremećaja u embrionalnom razvitku. Nakon 3-4 dana apstinencije (ko to može izdržat?) uzima se ejakulat. a mora imat od 2-6 ml u kojima je od 20-250*10^6 /ml i moraju biti dovoljno pokretni. Liječenje: ekscizija in toto kod neupoaljenih. Mogu krvariti. Poticanje fibroze između vena i unutarnjeg sfinktera sklerozantnim sredstvima. Prave i pseudociste. -K. C(color. Koristi se i foto i elektrokoagulacija. tanji glas. Terapija: higijensko dijetni pristup. 152..rahitis i osteomalacija. vratu. Od eritem.D.Dermatološka propedeutika . epidermisa začepljenjem folikularnog otvora. 1.seborojički dermatitis. -cystis trichilemmalis(atheroma. a jezik je crven i bolan. Ispunjena roževinom. prolabirati za vrijeme defekacije ali se spontano vratiti.povečanje broja melaninskih zrnaca uz normalan broj melanocita. ginekomastija. Nastaje iz st. Na licu.. povećanje zbog tumora. Primarne na licu i kapcima. 150. boja). Nastaje začepljenjem folikularnog otvora dlake.epidermalna cista. -milium. Vidi se smanjena dlakavost. Intenzivan svrbež je uvijek prisutan. Liječenje: otvaranje lancetom i ekspresija sadržaja. Ako prolabiraju njihova sekrecija uzrokuje pečenje te sfinkter reagira stezanjem  zastoj krvi što može dovesti do ulceracije i apscendiranja. a kod sekundarnih nastaju nakon traume kože. svrbež i bol. ABCDE: A(asimetrija). Ciste. D (dijametar) i znakovi upale. a aterom je drugdje smješten.cista ispunjena roževinom čiji je zid epitel vanjske ovojnice korijena dlake. lipom je dublje smješten i mekši. .multiple površinske.šupljine ispunjene sadržajem. cystis sebacea).macula "cafe au lait". nevocitni i organoidni.upala perianalne regije. D. 151. ograničenost). a ekscizija nakon smirenja.zbog genetskih. Potiče porast tlaka u anusnim i perianusnim venama. 154. sekrecije analne sluznice ili ostataka fekalne mase. pilarna cista. Dermatološka onkologija 153. erozija.. Noduli haemorrhoidales. Dermatitis perianalis.varikozna proširenja gornjeg ili donjeg hemoroidnog venskog spleta. bez spontanog vračanja ali se mogu manuelno vratiti i bez mogučnosti vraćanja. bijele ciste veličine 1-2 mm. poremećaji osteomuskularnog sustava. -E (tokoferol). Koriste se antiseptičke i protuupalne preparati sa dodatkom analgetika. prsima i gornjem djelu leđa  tamo gdje su lojnice najaktivnije. Etiologija primarnih nepoznata. Liječenje: liječi se uzrok. bolnost zbog upale.krvarenja. a kod upaljenih drenaža i antibiotici. Kod jakog svrbeža antihistaminici per os. Bivanje na visokim temperaturama također neopvoljno utjeće. Kao posljedica uzročnika. B(border. Ako je potrebno (zbog tromba) može se učiniti ekscizija vena. liječenje hemića i blage antiflogističke kupke (kamilica).muskularni i vaskularni poremećaji i poremećaji fertiliteta -H (biotin). krvarenja. Higijena. infekcijskih poremećaja i poremećaja opskrbe krvlju. -cystis epidermalis. suhoća i crvenilo sluznica. Bilo gdje na trupu i udovima. Madeži (pigmentni nevusi). Nalaze se multiplo u vlasištu. Liječenje kao i kod epidermalne ciste. Benigno pa liječenje nije potrebno. bolnosti do kroničnih infiltrata i lihenifikacije.Epidermalni melanocitni nevusi.112 -D (kalciferol). Hipogonadizam i neplodnost u muškaraca. a zid čini epidermis s odžanim zrnatim slojem. Mogu ne prolabirati.

To je najčešći madež. sivkastoplavo. Na fotoeksponranom djelu (licu i rukama).D. Obično s adenokarcinomima unutarnjih organa. 2. Povećan broj melanocita i količina pigmenta. Može maligno alterirati. -melanosis naeviformis. 4. -"Halo" nevus – okružuje ga nepigmentirana zona. uz moguću malignu alteraciju.Dermalni melanocitni nevusi. glatke površine katkada prekrivene dlakama. Bilo gdje. Posebni oblici nevocelularnih nevusa. -lentigo senilis.svjetlosmeđi madež sa mjestimičnim sitnim crnosmeđim pigmentacijama.hiperpigmentirane makule koje se javljaju nakon 40. .kod malignoma visceralnih organa kao simetrične akralne keratoze.Melanoma juvenile.crnkastoplav. D. leđnoj moždini i moždanim ovojnicama  neurološke smetnje. naevus coeruleus. grane trigeminusa. metabolički djeluju. Celularni plavi je veći. godine zbog povećanja broja melanocita -ephelides. ružičastocrven. Tijekom života rastu.Novocelularni nevusi. acanthosis nigricans benigna. bilo gdje na koži. . -lentigo simplex i lentiginosis.113 -naevus spilus. autoimuno.benigno.Melanosis neurocutanea. Paraneoplastične dermatoze – nemetastatske promjene koje su posljedice postojanja malignih tumora unutarnjih organa.naevus dysplasticus. u području prsišta i deltoideusa. Hereditarni oblik je uvijek multipli uz velku mogučnost pretvorbe u maligni melanom. hrapava i papilomatozna promjena uglavnom u pregibima. pemphigus vegetans. pigmentirani bazeliom.jednolično tamno ili svjetlosmeđe područje bizarnog oblika prekriveno dlakama. Nejednolike boje(svjetliji ili tamniji). a nehereditarni mogu biti i solitarni. tvrd. Obični plavi do 15mm na hrptu šake.čvor veličine lješnjaka. Naevus naevocellularis pigmentosus. -Naevus pigmentosus giganteus .nevusi se osim na koži nalaze i u mozgu. 155.naevus coeruleus: kao obični i kao celularni plavi madež. Uklanja se iz estetskih razloga. a histološki se vide izduženi melanociti u dermisu. Kod Mongola -naevus fuscocaereleus deltoacromialis.Acanthosis nigricans malignahiperpigmentirana.Dermatološka propedeutika . u razini ili iznad razine kože. Vide se gnjezda nevusa. i 2. Hormonski. Uglavnom benigno pa rezanje samo kozmetički.Obligatno paraneoplastičke dermatoze. Benigno. blago elevirani. samo u japanaca.žučkast do crnosmeđ. 1.brončane do tamnosmeđe makule kod ljudi s crvenkastom kosom Autosomno dominantno.nakon puberteta ili u zreloj dobi. D. Ako ih je puno lentigioza. 3. asimetrični. Kirurško uklanjanje. bizarnog oblika. na donjem djelu leđa i lumbosakralnoj regiji. a mogu biti prisutne od rođenja. -naevus fuscocaereleus ophtalmomaxillaris. epidermalni i kombinirani. na EDD granici.veći. Vide se gnjezda nevusnih st. oštro ograničen. neoštro ograničeni. može imati plak i može maligno alterirati. -Acrokeratosis paraneoplastica. koji rijetko maligno alterira. maligni melanom. Postoje tri tipa: intradermalni (najčešći). Promjene su simetrične i jako svrbe.tamnosmeđe pigmentacije.D. U mongola i latinoamerikanaca. na gornjem dijelu trupa i rukama kod adolescenata. u području 1. -macula mongolica. Tendencija spontanom iščezavanju pa liječenje nije potrebno.

podražaja (pušenje.uz glukagonom. Djele se na obligatne (velika vjerojatnost) i fakultativne(vrlo rijetko). smeđkaste boje. Ukloniti iritanse. -katranske keratoze.na dlanovima i tabanima. leukoplakia i Keratoacanthoma. rendgenske). mjehura. Počinje kao papula. limfomi. Male sivo-žute keratotične papule. melanoza (kod ACTH producirajućih tumora). 161.D.. kemijske keratoze (arsenske i katranske). Prognoza je dobra -arsenske keratoze. teleangiektazije (karcinom pluća)..na fotoeksponiranim područjima zbog UVB nastaju premaligni keratinociti.hiperkeratotična naslaga u obliku piramide.kao aktinička keratoza. Keratoze-Keratosis actinica. bule. Krioterapija. serpingiozniom morfima. respiratornog i GI sustava. -Hypertrichosis lanuginosa acquisita. Kirurški odstraniti zbog mogučnosti prelaska u spinaliom. 156. a u kasnijim kirurškaili rtg terapija. Uz adenokarcinome dojke.114 -Erythema gyratum repens.pseudoepiteliomatozna hiperplazija podrijetlom iz folikula dlake. 162. respiratornog i GI sustava. Kod karcinoma mok. Eritrodermija (leukemije. Ukoliko ne dođe do regresije ekscizija. Liječenje: zaštita mehaničkim kremama i pastama i kirurško odstranjenje tumora.Dermatološka propedeutika . Česta sekundarna infekcija Candidom.bradavičasta orožnjenja. Klasifikacija najčešćih tumora kože- . plani ksantomi i sistemska amiloidoza (kod multiplog mijeloma). Najčeće zbog UV zraka  na fotoeksponiranim područjima. Nema regresije. spinocelularni karcinom.Fakultativno paraneoplastične dermatoze. Kirurška ekscizija što prije. Cheilitis precancerosa. malignomi).. Cornu cutaneum. Ubrzo nastaje spinocelularni karcinom i bazaliom. 157. leukoplakia simplexbjelkasti oštro ograničen plak glatke površine i leukoplakia verrucosa (bradavičaste površine) koja često maligno alterira. Cheilitis praecancerosa. limfomi i karcinom prostate).pojava lanugo dlaka. Na fotoeksponiranim djelovima kože. hemokromatozu (malignomi hepatobilijarnog sustava). pemphigus foliaceus i dermatitis herpetiformis(limfomi i Kaposijev sarkom).patološke promjene iz kojih će se javiti karcinom.upala donje usne zbog izlaganja sunčevoj svjetlosti. Kertoze (keratosis actinica. Pemphigoid bullosus (kronične leukemije. Keratoacanthoma. 2. eletrokoagulacija. Zbog egzogenih fizikalnih i kem. Raste do 2 cm. lagano eleviranim. pemphigus vulgaris. nakon dugotrajnoj ekspoziciji katranu. a zatim se razvija središnja kraterast udubina ispunjena rožnatom tvari. Prekanceroze. Leukoplakia. 163. Liječenje keratolitičkim mastima i kirurški.najčešća prekanceroza sluznica i polusluznica. 158. Na licu i šakama -glukagonoma sindrom. Na donjem djelu trupa i ekstremiteta vidi se eritem. na fotoeksponiranom djelu kože. začini. ekscizija. Xeroderma pigmentosum. Cornu cutaneum. Palmarni eritem (tumori jetre). grlića maternice. vezikul pustule.rijetka eritematozna promjena s giriranim. Ekscizija ili termokoagulacija. Okrugla crvenkasto-smeđkasta središta hrapave površine. D. prostate. -rendgenske keratoze. kiseline) kroniča upalna reakcija.Ikterus.fotodermatoza s nedostatkom enzima reparacije DNA. te u početnom stadiju krioterapija. 160. Bitna prevencija 159.

Benigni tumori mišićnog. rijetko maligno alteriraju. Syringoma) i maligni epidermalni t. Periorbitalni (multipli čvorići boje kože na donjoj vjeđi) i diseminirani oblik (blijedocrvene papule). krioterapija. a diseminirane ne. -Stuccokeratosis. 10-15 mm. Naevus flammeus. Diferencijacija u smjeru folikula dlake.etiopatogeneza nepoznata. : intraepidermalni karcinomi (morbus Bowen i Erythroplasia Queyrat) i invazivni karcinomi (C. sporo rastuća tumorozna tvorba. Kirurški. Kortikosteroidi lokalno.nastaje proširenjem epidermisa uz pojačano stvaranje roževine. dobro ograničena . Svugdje osima na dlanovima i stopalima. na vlasištu.Dermatološka propedeutika . zračenje. boje kože) ili tvrdi (nakon mikrotrauma ili uboda insekata. -fibrosis nodularis nasi. Kirurško liječenje. basocellulare i C. Haemangioma cavernosum. Kirurška ekscizija.meki (sitni.papulozna tvorba boje kože do 3 mm. Kirurški. boje kože. -Syringoma. -Synovioma.Limforetikularni. (keratosis seborrhoica. limfomi (mycosis fungoides) i ostali maligni limfomi kože) 5. maligni: Dermatofibrosarcoma protuberans i Hystiocitoma fibrosum malignum) i vaskularni tumori (benigni: Haemangioma capillare. pojedinačno. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. Kirurška ekscizija. živčanog i hrskavičnog tkiva- . bezbolni. pojedinačno na vrhu nosa. Benigni tumori epidermisa. Clear cell acanthoma).tumori vezivnog tkiva (benigni. sporo rastući čvorići. Solitarna . -fibroma. stuccokeratosis. u oredjelu donjih udova starijih ljudi. Na licu. Venous lake.nastaje iz izvodnih kanal ekrinih znojnica.Tumori podrijetlom iz pidermisa. vlasištu.benigni reaktivni tumor. Benigni tumori veziva. Crvenkaste ili žute tvrde papule. glavi i vratu.od sinovije. keloid.Tumori mezodermalnog podrijetla. Liječi se ekskohleacijom i krioterapiom. vratu.pilomatricoma. Multipli crveni. U crnaca.Lentigo maligna i Melanoma maligna 3. smeđkaste boje. Žuto žarište promjera nekoliko milimetara koje prelazi u smeđe.to je hamartom. Etiopatogeneza: traumatsko premještanje epitelnih st.oštro ograničena fibrozna tvorba  kao posljedica ozljede. Pojedine tumore moguće ekscidirati. dobro ograničeno.masnog.benigni (pseudolymphoma) i maligni (T-st. Kirurška ekscizija. pojedinačni.keloid. Benigni tumori adneksa. Češća je u starijoj dobi. tvrdi. spinocellulare) 2. Haemangioma senile.benigni epidermalni t. benigni tumori adneksa kože (trichoepitelioma. u smjeru ekrinih znojnica. Pojedinačne moguće kirurški odstraniti.115 1.Trichoepitelioma. Cylindroma. angiokeratoma i maligni: Kaposi sarcoma) 4. 166. obična na prstima uz tetivu. -akantom svijetlih stanica. -Cylindroma. . obično na licu. blijede boje.keratosis seborrhoica. trupu. pilomatricoma. a kod multiplih dermoabrazija i laser. Maligna pretvorba nije opažena. ne svrbe. Metastatski karcinomi kože 164.diferencijacija st. Na ramenima.difeencijacija u smjeru matriksa dlake.mnogobrojne seborejičke keratoze u starijih osoba u predjelu donjih udova. 167. Tumori melanocita. ponekad svrbi). Obično pojedinačni 1-3 cm. -Histiocytoma. Površina postaje papilomatozna i fisurirana. 165. fibroma i Histiocytoma.

bolni na pritisak. -Morbus Recklinghausen. Benigni vaskularni tumori kože. Glatka crvena površina na kojoj se preosijavaju kapilare. Potrebno pregledati limfne čvorove i kompletne dojke. Hiperkeratoza koja prelazi u nekrozu ili ulceraciju. godine. 169. Kirurška i radioterapija. nasljedna sistemska bolest.Haemangioma cavernosum.D početni spinocelularni karcinom. u starijoj dobi. bazeliom. Oštro ocrtano eritematozno žarište na kojem se pojave ljuske i kruste. prekriven ljuskama ili krustama. Na licu tamno crvene boje sa teleangiektazijama. -Lipoma. .Haemangioma capillare. D. Kozmetska terapija laserom.D. Kirurška ekscizija i pvršinsko zračenje. 168. bolan na pritisak. a nastaje u prva 3 tj. te citostatici lokalno.intraepidermalni carcinoma in situ s mogućnošću prijelaza u invazivni karcinom. Kirurška ekscizija. sitni.D. 171. koja može pogoditi periferne žive ili CNS (akustički). melanom. D. Krioterapija.Morbus Bowen.Dermatološka propedeutika .tumor hrskavičnog tkiva.lokalno agresivni tumor ije st. kirurška ekscizija. Kreće iz prekanceroza. Regresija rijetka. sa mogučnošću ljusaka i krusta. Carcinoma spinocellulare. Genetika+UV+kemija(sastojci nafte. psorijaza. mekani. multiple u gornjem dijelu trupa boje trešnje. Crvena makula koja raste prvih nekoliko mjeseci. -Morbus Paget. Histološki građen od atipičnih bazofilnih stanica. fibrom.arsen)+virusi (HPV). seborojičke keratoze. Kirurški. Pojava brojnih neurofibroma. veruke. sboroična keratoza. 170. lupus erythematodes. Kortikoidi. krioterapija. .umnožavanje potkožnog masnog tkiva. finogranulirane površine.D. Uklanjaju zbog kozmetskih razloga krioterapijom. 95% na glavi. Mastektomija.najčešći . a često se zamjeni za melanom. Kirurška ekscizija. -Erythroplasia Queyrat. Nodularna crvena tvorba na glavi ili vratu u prvim mjesecima života. ne regredira. u predjelu gornjeg dijela uške. ciste. kontaktni alergijski dermatitis i psorijaza. Ne metastazira.široki vaskularni prostori s debelim fibroznim stijenkama.tamnoplavi čvor na fotoeksponiranoj koži. više ili manje uzdignut. -Naevus flammeus. Liječenje: krioterapija. Na sluznicama (osobito na prijelazu kože u sluznicu). Carcinoma basocellulare. psorijaza. sklerozacija. Crvena žarišta promjera nekoliko mm.maligni epitelni karcinom koji počinje kao Ca. Ekscizija u cijelosti -Chondrodermatitis nodularis chronica helicis. Može se javiti uvučenost mamile i ulceracija. te ulceracijama koje zahvačaju dublje strukture. Nakon probijanja bazalne membrane prelazi u carcinoma Bowen.prisutan pri rođenju.intraepidermalni adenokarcinom izvodnog kanala mliječnih žlijezda koji se pojavljuje u predjelu areole dojke u žena poslije 40.116 -Leiomyoma. Destruirajući rast i mogučnost metastaza.tumori glatkog mišića. -Neurofibroma. god. ekscizija.benigni tumor živčanog tkiva. D. Histološki se uočavaju Pagetove st. a regredira do 7 godine. potiču iz temeljnog sloja epidermisa. . oštro ograničen. Histološki epidermis je pretjerano orožnjen s jakom atipijom epitelnih st koje liče na spinozni sloj epidermisa. Intraepidermalni karcinomi.D. in situ. proliferacija endotelnih st. 5-fluorouracil u masti i zračenje. folikula dlake i lojnih žlijezda. .iza 40. D. D.carcinoma in situ na glansu penisa ili vulvi. UV+genetika.neuroektodermalna. -Venous lake. . Kirurgija uz zračenje.Haemangioma senile. U biti radi se o teleangiektazijama sa širkoim vaskularnim prostorom. laser. života. elektrokoagulacijom ili laserom.

brzorastuća tvorba. melaonocitni nevusi. -Liječenje: treba ukloniti uzročnike.D. Tamne je boje. eritemtozne promjene na koži. -Histiocytoma fibrosum malignum.pruritična dermatoza uzrokovana perzistirajućom fotoalergijskom preosjetljivošću.117 -Angiokeratoma. Klasični spori iz J i I Evrope.dilatirane kapilare ispod akantotičnog i hiperkeratotičnog epidermisa. 174. lihenoidne papule. Nejednoliko smeđa mrlja različite veličine i oblika. Pseudolimfomi kože1. Čvorovi smđocrvene boje. zračenje . mesnate multilobularne mase. -Lentigo maligna melanoma. rijetko je amelanotični. nevusa(30%). Ekscizija uz česte metastaze. čvoričasta.na ekstremitetima. plakovi i čvorovi. -Melanoma malignum acrolentiginosum. D. eozinofiliju i hepatisplenomegaliju. Smeđi plakovi na potkoljenicama koje prelaze u plakove i bolne noduse. laser.brz razvitak bez radijalnog rasta. Makulozna promjena s mrljastim tonovima boja smeđe do crne. sklonost ranom metastaziranju.mezenhimalni tumor slabe malignosti građen vretenastih st. Multiple pruritične. tetoaža. papulovezikule i papulopustule. u žena na licu i nogama. krioterapijai laser. intralezionalno citostatici. -Sarcoma Kaposi. porijekla fibroblasta. sustava nestaje) i kod inficiranih HIV-om. noktiju i sluznica. displastični nevus. elektrokoagulacija. tamne boje.u predjelu dlanova. uz limfadenopatiju. Maligni tumori mekih tkiva i krvnih žila. Ekscizija. Vide se eritematozne papule. B-stanični pseudolimfomi.. ekscizija ili ekskohleacija -Lymphangioma.Dermatološka propedeutika . Moguća eritrodermija -Limfomatoidna papuloza.. gljivične infekcije.malformacija limfnih žila koje dijeluju poput cista. Liječenje nije nužno. Lokalna uporaba kortikosteroida. lako krvari. zračenje krioterapija. limfni čvorovi 25%. brzi iz srednje Afrike. na licu. a tijekom vertikalnog neravna.T-stanični pseudolimfom-Limfoidna reakcija na lijekove. Bez metastaza 5god 75%. Smeđi plak na kjem se stvaraju plavocrveni nodusi. 2. Bitan je broj mitoza.D. cijepljenje.. D. 173.kao posjedica uboda insekata.a javlja se na mjesti ozljede  infekcija. -perzistirajuća nodularna reakcija na ubode kukaca i nodularni skabijes.recidivirajuća polimorfna papulonekrotična dermatoza. jatrogeni kod imunosuprimiranih (kod vračanja imun. Može iz nepromjenjene kože (50%).Dermatofibrosarcoma protuberans. 172. eritematozne tvrde papule i čvorovi -aktinički retikuloid. Histološki se vidi bazalna proliferacija atipičnih melanocita. Maligni melanom. -Površinsko šireći melanom. krioterapija.. ishodišta najčešće u mišiću.multifokalni tumor vretenastih stanica. Radikalno kirurški (1 cm u zdravo tkivo). do nekoliko cm. -Nodularni melanom. kirurška ekscizija.maligni tumor melanocita.najčešći tip. stopala.povezanost s kumulativnim učinkom sunčeva svjetla. Crvenkaste. a u muškaraca na gornjem dijelu trupa. Kirurška ekscizija. -Granuloma pyogenicum. najzločudniji tumor kože i sluznice. Visoka temp. Metastaze rijetke. Tamnocrvena do crna hiperkeratotična papula ili plak.. Elektrokoagulacija. plakovi.na antikonvulzivne lijekove. Kirurška ekscizija. neoštro ograničena. Može ekscizija. tijekom horizontalnog(radijalnog) rasta površina je ravna. udaljene metastaze 0%.

Liječenje: antihistaminici. virustatika. atipična crvenkasta žarišta.čvorići (u kojima je upala . nisko maligan. radioterapija.mekani žučkasti plakovi na gornjim kapcima.Mycosis fungoides. jak svrbež. -Tip III. -Dijagnoza: (imuno)histologija -Terapija. -limfatične leukemije.. Premikotički stadij (dugo traje.crvenkasto-žute papule ili nodusi sa teleangijektazijama na površini. .lokalna terapija citostaticima (mekloretamin). -Xantelasma palpebrarum. Svrbež je jak uz povećanje limfnih čvorova.Reticulohistiocytosis disseminata. Uputiti hematologu.akutna monocitna leukemija 180. proliferativna akumulacija histiocita.odnosno fibroza)i poliartropatija. Vide se i čvorovi skloni nekrotičnom raspadu. -Tip II. Kongenitalna samoizlječiva retikulohistiocitoza. Histiocitarne bolesti kože. 178. Može preći u pravu histiocitozu.Dermatološka propedeutika . -TipI-histiocitoma Langerhansovih stanica:. u Aziji. kortikosteroidi.reaktivna. Kožni B-stanični limfomi. skloni ulceriranju). rendgenska i polikemoterapija. To je reaktivna granulomatozna reakcija na nepoznati stimulus.grupirane žučkasto-smeđe papule. -liječenje: lokalnim kortikosteroidima i antiobioticima. Jak svrbež) i Tumorski stadij (crveni. Vide se crveni plakovi i čvorovi.mali broj papula vidljiv pri rođenju. -Histiocitoza Langerhansovih stanica. a završava limfadenopatijom -Pagetoidna retikuloza. a ponekad PUVA. mekani.infiltracija histiocita. Liječi reumatolog. urtikarije.klonska proliferacija B-limfocita. Počinje povečanjem limfnih čvorova. Dokazuje se imunohistokemijski.histiociti kojima nedostaju obilježja Langerhansovih stanica: Xantogranuloma juvenile. ulceracije. Vide se papule. eritem i drugim sistemskim poremećajima. 179.visoka malignost uzrokovana HTLV-1. krvarenje u kožu.eritrodermija uzrokovana infiltracijom stipičnim T-limfocitima. Kod hiperlipoproteinemije. Eritrodermija može prethoditi tumoru uli se pojaviti s njim. -Xantoma papulosum.mijeloične leukemije.. palkovi i čvorovi. antipruriginoznih sredstava. 177. Infiltrativni stadij (nastaju infiltrirana žarišta crvenakst boje na kojima se vide indurirane papule koje se povečavaju.118 175. a sistemski kemoterapija.oštro ocrtana. Svrbež. -Sindrom Sezary. Histološki se vide infiltrati limfocita uz destrukciju adneksa. Počinje na manjim područjima.blijedilo kože zbog anemije. 176. vide se i infiltrati koji mogu izazvati eritrodermiju. ne djeluje na klasičnu terapiju). Kirurški ili laserom.svrbež kože.infiltrati Reed-Sternbergovim stanicama. T-stanični limfom kože. zračenje.nekoliko žučkastih papula ili nodusa -Xantoma disseminatum. Vide histiociti s lipdima. Vide se pločasti infiltrati i kutano-subkutani crveni čvorovi skloni ulceriranju. Mastocitoze-nakupljanje mastocita u koži i potkožnom tkivu. Lymphoma Hodgkin. Promjena na koži kod leukemija. Intralezionalno steroidi. Papule i papulopustule. PUVA. Imunohistokemijski se vide CD4+ stanice. lokalnih i sustavnih anitbiotika. Lokalno kortikosteroidi i fotokemoterapija. . ljuskava žarišta -Adult T-cell leukemia-lymphoma.spororastući.

4 milijuna i.119 -kutane mastocitoze. jednom tjedno. U primarnom stadiju 4 tjedna. Venerologija 181.Dermatološka propedeutika . Dolazi do destrukcije tkiva. condylomata lata.lokalna nakupina mastocita u dermisu.nakon inkubacije od 3 tjedn nastaje primarni afekt ili ulcus durum. nakon infekcije. -Liječenje: antihistaminici uz izbjegavanje triger-čimbenika. Jedna ili nekoliko papula. Između stadija javlja se latentni stadij u kojem bolest miruje. pallidum  condylomata lata. makulopapulozne. dijagnostika. 182.spolno. U tamnom vidnom polju pod 40x povaćanjem. limfadenopatija. pallidum). Inkubacija oko 3 tjedna. generalizacije sifilisa. simetričan egzantem. pozitivan Darierov znak. -Mastocytoma disseminatum. podkožni proces koji fistulira ulkus). Papulozni sifilid: crvene papule. Opsežni eritemi. paraliza. ružičast.9-10 tj. Makulozni sifilid je monomorfan. a najveća je mogučnost prijenosa u ranom stadiju . koji započinje kao tamnocrvena macula koja prerasta u upaljenu papulu koja ulcerira (tu se nalaze žive T. splenomegalija. Maligni sifilis : rijetko se javlja kod bolesnika s imunodeficijencijom. Dijagnoza: klinička slika. te pretrage likvora.. 184. sekundarni (hematogeni rasap) i tercijarni stadij (destrukcija tkiva). 186. pallidum u tamnom polju.nakon 3-5 godina. bolne na pritisak. liječenje.iz ulcus durum. Inicijalni stadij sifilisa(primarni). Pozitivan Darierov znak (trljanje promjenjene kože uzrokuje urtikarisju reakciju). Inkubacija je oko 3 tjedna.j. Rezolutivni (sekundarni) stadij sifilisa. nalaz T. ..Mastocytoma. Preko predmeta. durum najčešće je smješten na vanjskom spolovilu. Labaratorijska dijagnostika sifilisa. 183. Pacijent ne smije uzimati terapiju.atipični mastociti.nodularni infiltrati -Urticaria pigmentosa-Maligna mastocitoza. Primarni (primarni afekt). sjajne površine (lihenoidne papule). dodirom. -javljaju se poremećaji pigmentacije. Javlja se i granulomska upala aorte  aneurizma i sifilitički meningitis.Treponema pallidum. Nevenerični sifilis – konatalni sifilis-syphilis endemica. a trudnice 10 tjedana. Javljaju se sifilidi (kožne manifestacije bolesti): makulozne. Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. a praćen je povećanjem lokalnih limfnih čvorova.zbog loših higijenskih uvjeta. Nedostaje primarna lezija. a najveća mogućnost prijenosa infekcije je u ranom stadiju. 185.. Javljaju se grupirane lezije koje nisu kontagiozne. poremećaji rasta kose. serološke pretrage. papulozne i anularne promjene koje cijele bez ožiljka. transplacentarno i transfuzijom ili zaraženim predmetima i kontaktom. anemija. Promjene se javljaju u obliku tuberoznih sifilida (grupirane papule koje ulceriraju) i guma (subkutani sifilidi. Sifilis. Dolazi do limfogenog i hematogenog rasapa tj.dokazivanje mikroskopiranjem u tamnom polju. Destruktivni (tercijarni) stadij sifilisa. Uslijed maceracije nastaju velike macerirane papule pune T.stadiji. U. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana.

indirektna imunofluorescencija. 189. odgovara tercijarnom sifilisu. .penicilin G 100 000-150 000 U/kg/dan. Konatalni sifilis. Može nastati cervicitis gonorrhoica i salpingitis što može dovesti do sterilnosti. tj. Neliječenjem nastaje Urethritis gonorrhoica chronica kod kojeg je malo iscjedka i bez boli.Urethritis acuta gonorrhoica anterior. 191. 188. Kod preosjetljivosti na penicilin. Gonoreja muškaraca i komplikacije. Tropski krajevi. -FTA. Može se javiti elefantijaza. Od komplikacija nastaju epididymitis i prostatitis gonorrhoica.inkubacija 8-12 tj. . Donovanosis. 192.4 milijuna i. Doksiciklin 2x100 mg (ili eritromicin 4x500 mg/dan) tijekom 21 dana. Lymphogranuloma inguinale. Ulkus se može inficirati.kad se dijete rodi sa simptomima. a bolest napreduje. 190. osim što srce nije zahvaćeno. nakon 6-8 tj.javlja se pečenje i bol pri mokrenju. Provodi se 4-5 tjedana nakon infekcije. jednom tjedno. Calymmatobacterium granulomatis. te se zato ne koristi više. Histološkim dokazivanjem. sekundarnom i tercijarnom 7 tjedana. uz gnojni iscjedak. Zahvaćeni su ssrce i CNS -Syphilis Connatalis tarda. U tropima. ili 250 mg ceftriaksona dnevno i. Poput sekundarnog stadija. Skup.Urethritis gonorrhoica acuta. Dijeca su slaba. uzgojene u testisu kunića u dodiru sa serumom oboljelih. Kod žene su imptomi slabiji pa žena dugo može biti neprepoznati izvor infekcije.120 -serološke pretrage.bol pri mokrenju. Sumamed 1g/dan 1-2 dana. Azitromicin 1 g/dan. ili 500 mg tetraciklina 4x dnevno u 2 tj.kasni konatalni sifilis. ili 500 mg eritromicina 4x dnevno u 2 tj.inkubacija 2-4 dana. Inkubacija 2-4 dana.Dermatološka propedeutika .Netreponemski testovi: VDRL jeflokulacijski test gdje se dokazuje kardiolipin.j. Gonoreja žena i komplikacije. Liječenje sifilisa.Liječenje se provodi benzatin-penicilin u dozi od 2. U tropskom području. a trudnice 10 tjedana. Najosjetljiviji. -RPR je test koji dokazuje protulipidna protutijela.inkubacija 2 tj. Širenjem bolesti u stražnji dio uretre nastaje Urethritis gonorrhoica posterior koja je obilježena nagonom za mokrenjem i boli u anorektalnom području. dokazuje se dokazom klamidije.P. a otkriva antitijela -TPHA.pozitivan nakon 3. Meki ulkus na vanjskom spolovilu i lokalni limfadenitis.m. -treponemski testovi: ITP test.000 J/kg/dan Penicilina G u 6 doza tijekom 14 dana. Chlamydia trachomatis serotipovi L1-3. Kod novorođenčeta 150. gnojni iscjedak i eritem malih usana. 193. Javlja se ulcerativna lezija sa regionalnim limfangitisom. Haemophilus ducrey. Ulcus molle. tjekom 10 dana.imobilizacija T.transplacentarno -Syphilis connatalis recens. u ranom stadiju 100 mg doksicilina 2x dnevno u 2 tj. a CNS može biti. sumamed 1x 1g/tjedno u 4 tjedna. Test aglutinacije -pretrage likvora 187. U primarnom stadiju 4 tjedna. Granulomatozne lezije vanjskih genitalija koje mogu ulcerirati.

Vide se vezikule. krioterapija. 195. -Condylomata acuminata.121 194. 196.potrebno dokazati HPV DNA -terapija je slaba. Recidivi česti.multiple papule na vanjskom spolovilu . Inkubacija 2-7 dana.Dermatološka propedeutika . Spolnim putem. Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre. Dokaz iz sekreta. Herpes genitalis. Česti recidivi.masivna tumorska lezija anogenitalne regije. Lokalno citostatici (Podophylin).Trichomonas vaginalis. Histološki nije zločudno -Bovenoidna papuloza. . Blaga klinička slika sa seroznim iscjetkom iz uretre.Ureaplasma urealyticum i Mycoplasma hominis. Nespecifični (negonorejički) uretritisi-klamidija.tip16 uzrokuje karcinom grlića maternice. Doksiciklin 2x100 mg/dan u 2 tj. bazen. Spolno prenosi uz inkubaciju 1-3 tjedna.najčešći. Genitalne infekcije uzrokovane HPVom. Metronidazol 2x500 mg na dan. Inkubacija traje 2-9 mjeseci.HSV-2. termokauterizacija. 1g Azitromicina -mikoplazme. elektrokoagulacija. Aciklovir 5x200 mg tijekom 5 dana uz istovjetnu lokalnu terapiju. ekscizija. ručnik. erozije i ulceracije prekrivene krustama uz osjećaj boli i pečenja. Muški: bez simptoma ili blagi uretritis.spolno. Žene: žuti iscjedak neugodna mirisa uz svrbež i pečenje vagine. Papulozne.Chlamydia trachomatis serotip D-K.veći onkogeni potencijal -Gigantski kondilom Buschke-Löwenstein. -Trihomonas. nodozne tvorbe verukoidnog izgleda na vanjskom spolovilu -Condylomata plana. pustule. ekskohleacija.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful