SOCIJALNA PSIHOLOGIJA-ODGOVORI

1. 2.

Socijalna psihologija – pojam i značenje ; Pihologija je jedna od nauka koja proučava psihički život ljudi. 3 su bitna pitanja u psihologiji: ŠTA, KAKO I ZAŠTO? Psihologija ima svoj i teoretski i praktnični značaj. Šta proučava socijalna psihologija; Proučava psihiučki život ljudi-što je njihova osnova, što ih uzrokuje, od čega zavisi, kako se manifestuje. Ona olakšava rješavanje problema društvenog života, prosvjete, zdravstva itd. Socijalna psihologija je društvena nauka koja proučava psihički život ljudi – što je njihova osnova, što ih uzrokuje, od čega zavisi, kako se manifestuje...olakšava rješavanje brojnih problema iz društvenog života.

3. 4.

Teme razvojne psihopatologije; Psihopatologija –poremećaj ličnosti i ponašanja ličnosti uslovljena brojnim faktorima koji su međusobno u interakciji sa ličnošću. Postoje grupe uzroka za nju: biološki, psihološki, socijalni i sociološki

Značaj i razvoj socijalne psihologije – značajna imena naučnika; Olakšava shvatanje, rješavanje potreba i potreba ljudi u oblasti društvenog života, a sve to u interesu čovjeka. Naučnici su: Džon Lok, Viljem Vunt, Spirman, Valon, Pavlov, Klapared, Tolman..... 5. Izvori proučavanja socijalne psihologije; a) potreba da sačuvamo soc.sliku o sebi (samopoštovanje) b)potreba da se svijet vidi tačno (objektivnost), a tu su još i motivi koji utiču na ono što mislimo, osjećamo i činimo, kao što su biološki nagon-gla, psihološki-strah 6. Pristupi proučavanju socijalne psihologije; -bitno je u kojoj mjeri su ljudi pod uticajem svojih tumačenja ili konstrukcije soc. okoline -mnogo je važno razumjeti kako ljudi shvataju i tumače soc.svijet -soc.psihologija je nauka utemeljena na eksperimentalnom pristupu 7. Kraći istorijat socijalne psihologije; Ona je kao nauka stara oko 100 godina, a njen osnivač je Herman Ebinghaus. Korijeni su vezani za filozofsku misao starih grka. Za njen razvoj je bitan uticaj racionalizma, empirizma. 8. Zahtjevi proučavanja socijalne psihologije; -već u srednjoj školi -u svim višim nivoima obrazovanja za profesije -psihologija olakšava rješavanje brojnih problema iz društvenog života 9. Teorijski i praktični značaj socijalne psihologije; Teoretski- psihologija daje spoznaje koje će ljudima olakšati shvatanje pojmova iz drugih društvenih disciplina koje čovjek izučava. Prakti;ni yadataka- je u primjenjivanju rezultata psih.istraživanja i uspješno i efikasno obavljanje različitih djelatnosti. 10. Predmet izučavanja socijalne psihologije; je psihosocijalni profil čovjeka u različitim životnim socijalnim situacijama: psih.procesi i funkcije, složena svojstva ličnosti, fiziološke osnove psih.života, aktivnosti i ponašanja i soc. Status. 11. Ciljevi izučavanja socijalne psihologije; • uočiti psihološke fenomene u socijalnom kontekstu, • razumjeti i upoznati etiologiju psiholoških fenomena,


• •

identifikovati pozitivne ili negativne refleksije socijalnih fenomena, predvidjeti, prognozirati ili anticipirati nastanak i razvoj socijalno psiholoških fenomena, adekvatno i efikasno intervenisati u okviru ličnih ili društvenih – socijalnih strategija reagovanja.

12. Metode i tehnike u socijalnoj psihologiji; Metoda je način ili postupak pomoću kojeg se u psihologiji dolazi do potrebnih i ciljanih saznanja o predmetu istraživanja, proučavanja i njegove primjene. Metoda se definiše kao relativno specifičan skup postupaka kojima se prikupljaju podaci, utvrđuju činjenice iotkrivaju uzročnoposljedične veze. Tehnika je specifičan način konbinacije postupaka, kada u okviru jedne metode postupke tretiramo na razne načine. 13. Instrumenti socijalne psihologije; Instrumenti služe za sto tačnije prikupljanje podataka o psihološkim pojavama. Da bi se taj zadatak dobro obavio, potrebno je da instrumenti posjeduju neophodne karakteristike. Za istraživanje se koriste standardni instrumenti, prilagođeni instrumenti, i instrumenti 'ad hok' konstruisani za konkretno istraživanje. Instrument je sredstvo koje služi za neposredno ispitivanje (anketa, test, skala...). 14. Elementi naučnog istraživanja socijalno psiholoških fenomena (projekat istraživanja); • Prilagođeni protokoli • Testovi; • Zapisnici; • Reakciometri; • Službene zabilješke; • Rekviziti; • Foto i video zapisi; • Statistički podaci ( liste postignuća ) različitih psiholoških fenomena u oblasti ljudskog života i • Anketni upitnici ( ankete ) rada;
15. Socijalni svijet – pojam, značaj socijalni uticaj; U samom središtu socijalne psihologije je fenomenm-pojava socijalnog uticaja. Na sve nas utiču drugi ljudi, a kada razmišljamo o soc. uticaju primjeri koji nam prvi padaju na pamet su direktni pokušaji uvjeravanja. Soc. Uticaj se ne ogleda samo u ponašanju, oni uključuju i naše misli i osjećaje. Direktni pokušaji socijalnog uticaja čine veliki dio socijalne psihologije. Socijalna psihologija se definiše kao naučno proučavanje načina na koje su ljudske misli, osjećaji i ponašanje pod uticajem stvarne ili zamišljene prisutnosti drugih ljudi. Brojni su uzroci i značaj socijalnog svijeta: potreba da sačuvamo pozitivnu sliku o sebi i potreba da se svijet vidi tačno.

16. Uticaj socijalne stvarnosti sa okolinom; Da bismo shvatili snagu socijalnog uticaja moramo razumjeti kako ljudi stvaraju konstrukcije svoje socijalne okoline. Mi smo složena ljudska bića koja percipiraju, razmišljaju i ponekad iskrivljuju informacije iz okoline. 17. Pojam i značaj socijalnog naslijeđa;

Ili Socijalizacija u užem smislu je osposobljavanje jedinke za društveni život a u širem smislu predstavlja razvoj i formiranje ličnosti.npr. prihvatanja različitih uticaja socijalnog svijeta sa okolinom. itd . Socijalizacija. uvažavanje. odbačenost. davanja i zadovoljavanja odgovornih pojedinaca i socijalnog svijeta. negativizam. podrška.presija.agens)-djelotvorni. komunikaciji i transakciji sa drugim ljudima . Civilizacija.. razumijevanje. U nizu faktora koji uticu na razvoj djeteta I formiranju licnosti covjeka .. aktivnosti i ponašanja.). Život čovjeka je u stalnoj komunikaciji i transakciji sa drugim ljudima. Procesi socijalizacije i internalizacije. destruktivnih …energija . uzoj I siroj sredini. stavova. Aktivnosti i ponašanja.. metodama. sigurnost.. Eksternalizacija je psihosocijalni proces izmještanja iz ličnosti nepoželjnih. maloljetnika i odraslih predmet su proučavanja mnogih nauka. nedostatak podrske I pomoci.energija. zahtjeva individualnog i grupnog anktiviteta i reagovanja . nivo zdravlja. radio. intelektualni I socijalni razvoj licnosti. opterećavajućih..interent. Funkcionalna porodica pruža: ljubav.stepen njegove aktivizacije. disfunkcionalna ) Sredstva masovnog komuniciranja je zajednicki naziv za razlicite medije(tv. odvajanja iz ili od licnosti nepozeljnih. Psihodinamika življenja u savremenim uslovima. psihosocijalnog statusa . itd. patoloških. nematerijalnih i drugih dobara koje čine stvarnost i prenose se sa jedne generacije na drugu. doživljavanja. poslodavaca) Na tome se zasniva opstanak. nagona. kulture i mentaliteta) .ugroziti privatnost). To je akomulirano iskustvo i materijalna postignuća ranijih generacija koje se prenose i utiču na današnji društveni kontekst. nagona I tendecija koje opterecuju tu licnost. Škola može imati obilježja funkcionalnosti: prihvatanje. dinamika I funkcionalnost. skoli. disfunkcionalna ) Skola u procesu vaspitanja I obrazovanja spontano I ciljano putem sadrzaja I formi objezbjedjuje emocionalni. disfunkcionalna ) Porodicu-modeluju stalni raznovrsni socio-psiholoski mehanizmi-njena struktura. itd. razumjevanje. nepovjerenje.) ili Škola. ljekara. Agens(lat. Civilizacija danas znaci-ukupnost svih misaonih I umjetnickih shvatanja I uvjerenja. Informacije mogu biti funkcionalne (u korist covjeka) I disfunkcionalne(protiv covjeka. agresivnost. Sva teznja drustva usmjerena je u pravcu stvaranja . uzrasta. sposobnog I kreativnog covjeka –produkt brojnih prirodnih I drustvenih faktora:familijo genetskih predispozicija. zlonamjernost. patološki. internalizacija i eksternalizacija – pojam i značaj. pomoc. ono sto je uzrok necemu. nivo anktiviteta. sigurnost.) socijalizacije. dozivljavanja. U savremenom drustvu I masovnoj kulturi sredstva masovnog komuniciranja u svakom razvijenom drustvu predstavljaju vazan agens socijalizacije ciji je uticaj veliki posebno kod mladih.davanja i zadovoljavanja odgovornih pojedinaca (roditelja. nesigurnost. direktni pokušaji uvjeravanja. ili Život čovjeka – svih uzrasta. i disfunkcionalnosti: nedostatak poznavanja. vrijednosti. nivo razvoja. Ti uticaji se odražavaju na razvoj ličnostii njenih složenih svojstava. proces generalizacije…. službenost. maloljetnika i odraslih osoba je PORODICA. Internalizacija je psihosocijalni proces opažanja. vjestina. produktivnosti i stila življenja. Agensi ( izvori. 23. Uticaj porodice na socijalizaciju ( funkcionalna.. znanja. materijalnih. Socijalizacija u uzem smislu je osposobljavanje jedinke za drustveni zivot. uvazavanje.zavisno od životnih prostora (regija i regiona i drugih životnih lokaliteta) .sa specifičnim psihosocijalnim obilježjima (nivoima civilizacije. te razvoj i formiranje ličnosti Internalizacija je psihosocijalni proces opažanja. Uticaj sredstava masovnih komunikacija na socijalizaciju ( funkcionalna. opterećavajućih.. civilzovanog. • Učenje po modelu proučavanje.. nepovjerenje. Uticaj škole na socijalizaciju ( funkcionalna. prihvatanja različitih uticaja socijalnog svijeta sa okolinom. pa samim tim na nas drugi ljudi utiču na razne načine (razne propagandne kampanje. distanciranje. 24... značaj i uticaj na razvoj ličnosti. upoznavanje.na relaciji potreba.proces diskriminacije….Uslovi socijalizacije su opazanje…. pokazivanje. u procesu vaspitanja i obrazovanja spontano i ciljano putem sadržaja i formi obezbjeđuje emocionalni.. Zavisno od životnog prostora sa specifičnim psihosocijalnim obilježjima. vještina. upoznavanje. uvažavanje. 19.. 25. formiranja zdravog. toplinu. posebno poremećena ponašanja djece. formiranje moralne svijesti i moralnog putem psiholoških mehanizama – imitacijom i ponašanja identifikacijom • Instrumentalno uslovljavanje – uči se zadovoljiti • Učenje uloga neka potreba i cilj • Učenje uviđanjem • Opservaciono uslovljavanje – posmatranje tuđeg ponašanja 21. • Klasično uslovljavanje po principima asocijacije. itd.je u stalnoj dinamici. prihvatanja razlicitih uticaja socijalnog svijeta sa okolinom. svojstava i tendencija koje opterećuju tu ličnost lai i njenu socijalnu sredinu. radni princip.novine. nastavnika. nivo civilizacije i prosperiteta društvenme zajewdnice sa refleksijom na život svake jedinke te zajednice. obicaja I etickih normi u ljudskim komunikacijama I transakcijama. Skola moze imati obiljezja funkcionalnosti (prihvatanje. na relaciji potreba.dozivaljavanje…. 22. Porodicu modeluju raznovrsni socio-psihološki mehanizm. tolerancija. uslova odrastanja u porodici. kaznjavanja…). zahtjeva.itd). 20. impulsa. nivoima socijalnog učenja. od uticaja vrsnjaka I drugih socijalnih uslova. Savremeni tretman poremećaja ličnosti i ponašanja kod djece i maloljetnika podrazumijeva interdisciplinirani i multipartnerski pristup. itd. Eksternalizacija je psihosocijalni process izmjestanja. kultura i mentalitet – pojam. motiva. nagona. a Disfunkcionalna: nedostatak ljubavi. nivo sposobnosti i kompetencije. intelektualni i socijalni razvoj ličnosti. Socijalizacija je osposobljavanje jedinke za društveni život – sticanje znanja. zaštita. I disfunkcionalnosti(nedostatak poznavanja. civilizovanog.proces potkrepljivanjastimulacije( vrednovanja..odbačenost. proces internalizacije…. bježanje. distanciranje.. destruktivnih energija. internalizacije i eksternalizacije. Ili Sva težnja društva usmjerena je u pravcu stvaranja. porodica je jedan od najvaznijih. 26. navika. tolerancija). itd. psihičkih funkcija. doživljavanja. podrska. impulsa. povjerenje. Disfunkcionalna : nedostatak ljubavi. Covjek je akter svih dogadjaja u sferi zivljenja.Socijalni svijet je cjelokupno socijalno naslijeđe – ukupnost socijalnih institucija. Funkcionalna : ljubav. . ili Ključni faktor familiogenetskog nastajanja i odrastanja odnosno formiranje zdrave ili nezdrave ličnosti djeteta. Internalizacija je psihosocijalni proces opazanja . sposobnog i kreativnog čovjeka. Ekternalizacija je psihosocijalni proces izmještanja – odvajnaj iz i/ili od ličnosti nepoželjnih. nagradjivanja. Socijalni rad i drugi partneri u procesu socijalizacije. 18. paterni . formiranja zdravog. Socijalizacija se ostvaruje svim modalitetima. polova.

njihovih osobina. predmete. Socijalna percepcija proucava kako ljudi stvaraju utiske I zakljucke o drugim ljudima. Uslovi procjene i poznavanja emocionalnog stanja. Zdravo i/ili nezdravo odrastanje. strasti 35. do kraja zivota. etnickih I vjerskih zajednica I drugih kolektiviteta. tj. postivanje drugih. duhovnih I etickih vrijednosti koje je covjek stvorio u svom drustvenom-istorijskom nasljedju u kojem ucestvuju u organiziranju zivota sa drugim ljudima sa kojima komunicira I vrsi razmjenu duhovnih I materijalnih dobara . ponasanja I aktivnosti. itd.snažan unutrašnji proces (rad endokrinih žlijezda) . ljubaznost. Faktori socijalnog i emocionalnog doživljavanja. a drugi dio lica drugu emociju. ponašanjima i aktivnostima. Faktori socijalizacije I internalizacije uticu na formiranje strukture licnosti sto je primarni faktor svih dozivaljavanja. aktivnosti i ponašanja. Pokusavamo otkriti zasto ljudi rade ono sto rade-prema atribucijskoj teoriji. reagovanja. vještina. 29. To cini putem psihickih procesa I funkcija pomocu kojih postaje svjestan pristustva predmeta I ljudi. U okviru egzistencije covjeku je potrebno da upozna stvarnost. Mentalitet podrazumijeva skup kolektivnih osobina I sklonosti jednog naroda. Ili Čovjek trba steći spoznaje-znanja o okolini. Efekti socijalizacije i internalizacije na psihičke funkcije. Nezdravo odrastanje je u nesredjenoj porodici I losim odnosima mjedju roditeljima gdje djeca osjete nedostatak ljubavi I paznje I trpe svadje I sve to I sami upijaju I uce. Ljudi su skloni zakljucivanju na prvi pogled.snažan subjektivni doživljaj (ugoda-opuštenost. reagovanja i ponašanja. Zdravo odrastanje je u zdravoj porodici gdje se jednako postuju I otac I majka. znanja.Kultura je ukupnost materijalnih. . neugoda-napetost) . imunološke) procesa i EMOCIJE motoričkih reakcija.Ljudi neprestalno donose takve zaključke po socijalnom svijetu i ljudima jer im to pomaže da bolje razumiju i predvide događaje u socijalnom svijetu. Za djecu je nezamjenljiv osjecaj ljubavi koji ih medjusobno povezuje s roditeljima. 30. Ili Socijalna percepcija proučava kako ljudi stvaraju utiske i zaključke o drugim ljudima. aktivnosti I ponasanja ili Brojni agensi utiču na zdravo ili nezdravo odrastanje ličnosti i njeno formiranje. osjećanja. mladost. -emocijonalni doživljaj -emocionalna reagovanja -fiziološke promjene 33. Ili Civilizacija znači ukupnost svih misaonih i umjetničkih svatanja i uvjerenja. 32. pri cemu jedan dio lica izrazava jednu emociju. Kako spoznajemo sebe i druge. njihovih osobina. Osnovna svojstva i tipovi emocija. duhovnih i etičkih vrijednosti koje je čovjek stvorio u svom društveno-istoriskom i socijalnom naslijeđu. Postoji verbalno.Vrijednosni sudovi o tome šta je normalno. to je odnos prema sebi. Ljubav prema roditeljima je uvjet zarazvitak drugih socijalnih cuvstava (razumijevanje. Emocije su psihički procesi koji odražavaju odnos čovjeka prema objektivnoj stvarnosti. kultura i mentalitet su značajni faktori socijalizacije ličnosti. ponasanje. fiziološke. na osnovu cega se prilagodjava. 34. Ponekad su izrazi lica mjesavina osjecanja. istovremeno i dobro. misaonoh procesa. Emocije kao izvor aktivnosti i ponašanja – Glazerova šema. 28. tuga.osnovni . DJELOVANJE ↔ MIŠLJENJE Glazerova šema ukazuje da ljudske aktivnosti i ( PONAŠANJE) ponašanja potiču iz osjećanja. Struktura je visoko korespodentna sa nivom zrelosti.složeni – ljubomora sa neugodom i napetošću . Osnovna svojstva: .).Faktori socijalizacije i interalizacije utiču na formiranje strukture ličnosti u najširem smislu. reagovanja ponašanja i stil življenja. Zdravo odrastanje uslovljavaju osjećaji ugode i opuštenosti. Psihički procesi su promijenjene koje mogu biti: intelektualni. a nezdravo osjećaji neugode i napetosti.Amblemi su neverbalni gestovi koji imaju odredjeno znacenje I kuluroloski su determinisani. stanovnistva na odredjenom prostoru. emocionalni i voljni. Svrha kontrole emocija je odbrana od traumatizacije i stresa (psihičkih povreda). Treba steci znanje o okolini. običaja i etičkih normi u ljudskim komunikacijamai transakcijama. a ono što je bolesno. neverbalno I emocionalno izrazavanje I ponasanje drugih. reagovanja. ponašanja i aktivnosti na osnovu čega se i u okviru i u cilju egzistencije prilagođava efikasnim ili neefikasnim reakcijama. Afektivni procesi su procesi u kojima učestvuju emocije.Struktura ličnosti je primarnii faktor svih doživljavanja. Može biti direktna i indirektna. radost. okolinu. raspoloženja. Ili Ne postoji jasna granica između normalnog i patološkog u djetinstvu i mladosti. Kultura je ukupnost materijalnih. patološko i loše-netreba da se temelji na jednostranim i nepotpunim saznanjima i stavovima o osobi i njenim reakcijama. sto kasnije utice na njihovo ponasanje. Znacajnu ulogu u tome imaju psihicki procesi I funkcije. suosjecanje. drugima I radu.estetski – doživljaji lijepoga praćeni ugodom Po jačini trajanja: afekti. Kontrola emocija. To čini putem psihičkih procesa i funkcija pomoću kojih postaje svjestan prisustva predmeta i ljudi. tu se javlja pogreska u procjenjivanju. nverbalno i emocinalno izražavanje i ponašanje drugih. preko fizioloških ↕ ↕ (neurološke. Uticaj socijalizacije i internalizacije na doživljavanja.strah. Brojni agensi(izvori) uticu na zdravo ili nezdravo odrastanje licnosti I njeno formiranje od zaceca kroz djetinjstvo. Civili. Afektivni procesi – značaj emocija za zdravo i/ili nezdravo odrastanje. Mentalitet podrazumjeva skup kolektivnih osobina i sklonosti jednog naroda. ljude . itd. žalost . 36. duhovnosti. zdravo.Jedan izvor informacija kojima se ljudi koriste je verbalno. Medjutim. 27. otpornosti i imunitetom ličnosti. pa tek onda preko (OSJEĆANJE) ↔ FIZIOLOŠKE REAKCIJE kognitivnih tj.snažne spoljne reakcije Tipovi : . Odbrambene atribucije pomazu ljudima da izbjegavaju osjecaj vlastite ranjivosti I smrtnosti. zrelo doba. 31. Značajno determiniše skript reagovanja i ponašanja i stil življenja.

50. značaj.optiista je. ravnoteža itd. policija.) -sangvinik(brzo i slabije reoguje. radna sredina.Nasi stavovi prema svemu mogu biti pod uticajem onoga sto drugi cine ili govore.stvari ili pojava. zdravstvene institucije. vladine institucije.svijetu. Stav se definise kao vrednovanje ljudi. Stav je drustvena pojava pod uticajem zamisljenog ili stvarnog ponasanja drugih ljudi.manje ispoljava reakcije prema drugima) -flegmatik(sporo i slabo reaguje. izdržljivost. Stavovi se izjednacuju sa vjerovanjima zato sto se sastoje od pozitivnih i neg.pojam. One su osnova tjelesnog i mentalnog zdravlja. opštu sposobnost (snaga. Fizičke sposobnosti podrazumjevaju konstituciju. dodira itd. Osnovni faktor je interes. mirisa.pesimista je. socijalni rad. koordinacija ruku.Doslo e do saznanja da ljudi mjenjaju stavove kao odgovor na uvjeravajuce poruke. Skale stavova su instrumenti kojima se prikupljaju stavovi ispitanika o osobinama ili postupcima pojedinih osoba. Shvatanja i stavovi . mediji).).pojam.negativnog izbora i pitanja samoprocjene socijalnog statusa. 39.. Fizička svojstva ličnosti . Interesi .nivoi pokretljivosti. Psihomotorne.Karakterne osobine su pored nasljednosti . brzina reagovanja. Sposobnosti ličnosti – pojam.svijetu. Soc. To se zove „skala stavova“ i ona zahtjeva visoku strucnost ispitivaca i poznavanje oblasti ispitivanja. Faktori su: škola. 40.. koji podrazumijeva zadovoljenje potreba.objekata ili ideja. procjene. značaj područja (vrste). osobine i vrste. Ili neg.formiranje i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta. • • • Sposobnosti Temperament Karakter Potrebe Motivi Interesi 38.spoznajnoj ili ponasajnoj osnovi nego i po snazi.pojam.. pravosuđe.slabije ispoljava reakcije prema drugima) 43. Djelovanja stavova na misli i osjećanja. Karakter je trajna predispozicija koja opredjeljuje odnos licnosti prema sebi i spoljnoj sredini-socijalnom svijetu.uža životna sredina. Efekti socijalizacije na složena svojstva ličnosti se ispoljavaju kroz interakciju i saradnju (korespodenciju) strukture ličnosti i agensa socijalizacije (nevladine organizacije.Stavovi se sastoje od 3 dijela: -emotivnog(emocionalne reakcije prema objektu stava) -spoznajnog(misli i vjerovanja o objektu stava) -ponasajnog(postupci ili vidljivo ponasanje prema objektu stava) 45.Izjednacavaju se sa vrednovanjima zato sto se sastoje od pozitivnih ili negativnih reakcija na nesto. tj.pesimista je. 48. u samom društvu. snaga.zbivanjima. 46.• • • Poznavanje vrijednosti strukture (etičnost) Poznavanje kognitivne (spoznajne) strukture Poznavanje konativne strukture Poznavanje fiziološke aktivnosti Struktura ( složena svojstva ) ličnosti. Sociogram je osnovna tehnika Morenove sociometrije. brzina. 41. značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta. značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta.samu poruku.soc.psiholozi su istrazivali : „KO KAZE“ „STA?“ I „KOME?“ usmjeravajuci se na izvor poruke. Socijalni stavovi – pojam. . Značaj motivacije je taj da utiče na percepciju (opažanje).. Motivacija – pojam. značaj (tipovi) . Mentalne – inteligencija. Sociogram. Senzorne – nivoi opažanja putem čula vida. Intersi su relativno trajne predispozicije koje odredjuju odnos licnosti prema sebi i soc. vjerske institucije. u njenim snagama i uticajima.pojavama. izvori i kanalisanje.Na snagu stavova djeluju spoznajni aspektielementi. Temperament je crta licnosti odnosno nacin emocionalnog reagovanja na situacije iz socijalnog svijeta i okoline.Obicno se koristi niz od nekoliko skala kojima se procjenjuju karakteri o osobi. U sociogramu treba odgovoriti na 3 vrste pitanja:pitanja pozitivnog izbora... Karakter .Promjena stava je cesto reakcija na socijalni uticaj. Shvatanja i stavovi • Aktivnosti • Fizička konstitucija • • • • • 37. zdravstveno stanje.Oni se ne razlikuju samo po emocionalnoj. Vrlo značajna komponenta strukture ličnosti. nogu. škola. Motivacija – skup faktora koji pokreću. Teznja socijalizacije je razvoj optimalnih. ogramičavaju ili prekidaju određene aktivnosti. uočavanja.pozeljnih osobina karaktera. 51. Istraživanje i ispitivanje socijalnih stavova.osjecanja i ponasanja. porodica. forum roditelja.naucene-stecene osobine pod uticajem socijalnoe sredine 42. značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta.emocionalne i voljne komponente.forum mladih.razvoj pod uticajem socijalnog svijeta. Temperament . šira socijalna sredina. Skale. zrenje.. Izvori motivacije se nalaze u društvenoj sredini.To je graficki oblik predstavljanja članova male grupe s obzirom na njihova medjusobna mišljenja. Efekti socijalizacije i internalizacije na složena svojstva ličnosti. mišljenja. 52.pojam. produktivnost itd. Postoje 3 vrste stavova: -emotivni(emocionalne reakcije prema drugoj osobi) -spoznajni(misli i vjerovanja o objektu stava) -ponasajni(postupci ili ponasanje objekta prema stavu) 47. porodica. Tipovi temperamenta: -kolerik(brzo i jako reaguje. Faktori razvoja složenih svojstava ličnosti. aktivnosti. 44.reakcijana nesto.. formiranje i mijenjanje socijalnih stavova.optimista je. sluha. Sposobnost – mogućnost jedne ličnosti da nešto može ili ne može da ostvaruje. Vrste: • • • • Fizičke – fizička izdržljivost.Skale procjena mogu biti: deskriptivne i graficke. zaključivanja. Stavovi znacajno djeluju na misli.Postavlja se pitanje koje su od uvjeravajucih poruka vaznije: -sredisnji put uvjeravanja(ljudi sposobni slusati komunikaciju) -periferni put uvjeravanja(ljudi pod uticajem perifernih obiljezja) 49.reagovanja prema ljudima.jako ispoljava reakcije prema drugima) -melanholik(sporo i jako reaguje. Struktura. funkcije opažanja.pojam. efikasnost. usmjeravaju. značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta.Stav je tendencija poz. pamćenja itd. pokretljivost.

nauka -pedagogije -socijalnog rada -sociologije -medicine-psihijatrije -pravosuđa -ekologije 67. Etiologija je vrlo važan faktor u samom rješavanju problema. 57. alkoholizam. događanja. značaj i primjena. koombinovani oblici. Sprovode ih porodica. suicidi) -*kriminalitet ●socijalne bolesti (somatske. Primjer: Ucenika treba misaono i kreativno aktivirati sto znaci da ga treba staviti u ulogu da uoci problem. Nivoi prevencije sociopatoloških pojava i drugih poremećaja ličnosti. Složenost se ogleda u etiologiji. Određenje poremećenog reagovanja i ponašanja kod djece. mogu biti primarni (otklanjanje uzroka). Značaj psihoanalize za razvoj socijalne psihologije. psihološke(odrastanje) i socijalne (socijalizacija) 71. Periodizacija psihosocijalnog razvoja. -nivoom otpornosti . škola . psihodinamska psihologija .škola. Izrazita složenost poremećaja ličnosti u osnovi ima patogeni faktor . jer naša očekivanja o socijalnom svijetu ometaju njegovu tačnu pecerpciju tj. u sportu. 64. vanbračne i bračne zajednice. kako (treba da objasni kako se odvijaju psiholočki procesi) i zašto (otkriti uzroke pojava). Racionalizam. ubistva.Misljenjem covjek dovodiu funkcionalnu vezu opazene predmete. zrelog doba i starenja 66.formiranjem strukture ličnosti.Bitna je zato sto osposobljava djecu i maloljetnike za zdrav zivot. -skriptom doživljavanja i reagovanja i – stilom življenja 69. forenzičke psihologije i psihijatrije. Etiologija psihosocijalnih fenomena. su sklonosti poremećenom ponašanju koje imaju biološke osnove ( familio-gen.religijska sredina. Aktivizacija – pasivizacija kao faktor razvoja ličnosti. Cilj teo. forenzičke. -psihologije i njenih disciplina.da ga obrazlozi i sam predlaze rjesenja. pedijatrije. neurologije. Široka je lepeza poremećenog ponašanja kod osoba različitih uzrasta. Socio-patološke pojave su ●sociopatije -*politoksikomanije (pušenje. 73.objekte.koja na čovjeka gleda kao na biće koje nema kontrolu nad svojim ponašanjem 55. predviđanje i mijenjanje pojave. Fenomeni socijalne psihologije. porodica.. Značajan psihosocijalni fenomen je fenomen očekivanja. socijalni rad.Poseban značaj je imao Džon Lok.U aktivizaciju spadaju:porodica.tj.dogadjaje i dr. 61. -nivoom zrelosti. patoloških energija.. mladih i odraslih. .pojave. Upoznavajući i razumjevajući druge bolje upoznajemo i razumijemo druge.dogadjaja i ljudi. tercijarni ( sprečavanje povratništva . istraživanja u psihologiji je u upoznavanju i razumjevanju psihičke stvarnosti. različitog multifaktorskog porijekla . duševne. Značaj socijalne psihologije za unapređenje i zaštitu duševnog zdravlja djece. Najčešće se govori o dvije osnovne grupe: prvu čine blaži oblici –vaspitna zapuštenost drugu čine teži oblici –maloljetnička delinkvencija ili kriminalitet mladih Ovo je samo uslovna podjela –postoje granični oblici.nagona. kriminalističke. zdravstvene institucije. Eksternalizacija – pojam. defektologije. na radu.Teorija i metoda dubinske psihologije koju je početkom 20.53. Socijalna psihologija je naučna disciplina koja proučava kako stvarna ili zamišljena prisutnost drugih ljudi utiče na naše misli. razumjevanje. -razvojne psihologije -pedagoške psihologije -medicinske psihologije -kliničke psihologije i psihopatologije -socijalne psihologije -policijske. sudske psihologije i dr. utemeljio Sigmund Freud kako bi objasnio duševne procese kao i nastajanje i liječenje psiholoških poremećaja.. Poremećaji ličnosti i ponašanja su predmet brojnih disciplina. osjećaje i ponašanje. na ulici. 56. objasni i opiše psihološke pojave). Aktivizacija je vrlo vazan faktor u razvoju licnosti. adolescencije. Empirizam. Sredine ) 62. Najveći uticaj su imali Rene Dekart i Baruh Spinoza. užoj i široj sredini. školi. Osnovne psihopatološke tendence u strukturi ličnosti. vlada. Osnove poremećenog reagovanja i ponašanja kod djece. Etiologija je primarna determinanta prevencije poremećaja ličnosti i ponašanja . narkomanija) -*seksualne izopačenosti i nasilja -*agresija ( destrukcije. duhovne institucije. Sociopatološke pojave kod djece. 59. tužilaštvo. faktor) .oboljenje CNS-a) . impulsa. oblici se prepliću 68. Znači da je proučavanje ovog fenomena povezano i sa drugim disciplinama. psihijatrije. Složenost poremećaja ličnosti i ponašanja – psihopatologije. st. Osnovne predispozicije sociopsihološkog razvoja. školi. a to su : razvojne psihologije. maloljetnika i odraslih osoba. 60. 58.i tendencija koje opterećuju tu ličnost ali i njenu sredinu 65. ponašanja i postupaka ljudi s kojima se svakodnevno susrećemo u kući.Posebno je vazna aktivizacija djece i maloljetnika.. Misljenje je psihicki proces posrednog upoznavanja predmeta. U osnovi poremećenog reagovanja i ponašanja kod djece i maloljetnika je uvijek patogeni faktor koji koji je visoko korespodentan sa -anamnezom odrastanja u porodici.pojava. nasilja.poremecaji endokrinih zljezda. Osnovni ciljevi teorijskog istraživanja u psihologiji. PSIHOANALIZA. koji je svojim empirizmom uticao na karakter i pravac razvoja psihologije.mediji. psihosomatske) ●individualna i društvena dezorganizacija (predbračne. Eksternalizacija ( poispoljenje) je psihosocijalni proces odvajanja iz ličnosti nepoželjnih. simptomatologiji i razornim zdravstveno i psihosocijalnim posljedicama koje vode do potpune dezorganizacije ličnosti 70. Postoje 3-4 grupe uzroka psihopatizacije cije je porijeklo -biolosko(genetske predispozicije. Temeljne osnove socijalne psihologije kao naučne discipline. 54. Nivoi misaonog aktiviteta u procesu učenja – efekti u procesu socijalizacije i učenja. Značaj psihodinamske psihologije u proučavanju socijalno psiholoških fenomena.vidi ono sto ne moze da vidi i osjeti culima. 72. Psihosocijalni razvoj prolazi kroz period djetinjstva. Psihologija odgovara na tri bitna pitanja: šta (uoči. maloljetnika i odraslih osoba. Značaj racionalizma i empirizma za razvoj psihologije.ističe se azum u traženju istine. maloljetnika i odraslih osoba. Interdisciplinarni pristup u proučavanju socijalno psiholoških fenomena. sekundarni ( prekid poremećaja ). pa se tako i pristupa. 63.uza i sira socijalna sredina.stavovi zasnovani na činjenicama i iskustvima. Praktični je značaj psihologije u tome što ljudima omogućava bolje uočavanje. policija. pravosuđe idr. uže i šire soc.skola. medijima. psihologije. Kada uočimo problem vrlo je bitno da znamo uzročnost i da to shvatimo. mogu i promjeniti samu prirodu socijalnog svijeta. opterećavajućih.

Feedback je slanje povratnih informacija svome izvoru(osobi sagovorniku). 86. .grupna kohezivnost.one su važan dio našeg identiteta.. 88. Struktura grupe – uloge. U svakodnevnim komunikacijama. Paralingvistički.pritisak.vrijednosti i vjerovanja.identifikacija i socijalni pritisak. Konformizam mozemo da definisemo kao promjena ponašanja zbog stvarnog ili zamišljenoguticaja drugih ljudi.ciljevi.zastušljenost u komunikaciji. Kod maloljetnih prestupnika moralne vrijednosti su u ne skladu sa moralnim vrijednostima odraslih koji su profesionalno upućeni na njihovo vaspitanje i formiranje.Grupna dinamika pociva na mehanizmima psiholoske prirode..) -socijalni(porodica..komunikaciona i afektivna.liberalni i parernalistički. Kod delikvenata dominiranju negativna shvatanja i stavovi koja su osnova kriminalnih predispozicija.kreativnost.socijalizaciju. 80.SU: fleksibilnost.Najvazniji način smanjenja predrasuda je kontakt-okupljanje vlastite i vanjske grupe.sposobnost pravilne komunikacije i poštovanje ličnosti 87. Grupna dinamika – pojam značaj. 74. Grupu možemo definisati kao dvoje ili više ljudi koji su u medjusobnoj interakciji i zavise jedni id drugima ..Na taj način saznajemo sve o osobi ili događaju. Prema teoriji realnog sukoba predrasude su neminovna propratna pojava starog sukoba izmedju gruoa oko ograničenih resursa. Konformizam.posmatrač.transakcijama i interakcijama se primjenjuju sva tri nivoa komunikacije. Osnovna pravila slanja su: da sagovornik razumije informacije. 82.polju -prihvatiti različitost sagovornika TRI ZLATNA PRAVILA KOMUN.interakciji i transakciji treba da prepoznaju vrstu i stil komuniciranja koji su povezani sa statusom ličnosti.Efikasna prevencija predstavlja stalnu edukaciju u prevenciji poremećaja ličnosti i ponašanja. Covjek najveci broj svojih aktivnosti i uloga ostvaruje pripadnistvom raznim grupama-porodicnoj.davanja i primanja).ekstralingvistički i metalingvistički 89. značaj i razvoj pod uticajem socijalnog svijeta.. Predrasude – pojam i značaj u socijalnoj psihologiji. Grupna dinamika oznacava ponasanja i zbivanja unutar i medju grupama. Pravila verbalne komunikacije. 83. Komunikacijski stimulans i komunikacijska reakcija 85.soc. Nivoi neverbalne komunikacije.skola. 78.. 90.da je spreman prihvatiti inf. 79.normama grupe.internalizacija i eksternalizacija.zakonskim propisima i subjektima zaštite.simpatija i antipatija.emocionalna nestabilnost.sugestija. Grupe i grupno ponašanje u procesu odrastanja. Komunikacija je osnova interakcije(saradnje) i transakcije(razmjene. Stilovi rukovođenja su:autokratski. Nivoi komunikacije u socijalnoj grupi..Važno je pitanje temelje li se nase odluke uvjek na onome što mi mislimo ili ponekad koristimo ponašanje drugih kao pomoć pri odlučivanju što učiniti? Konformišemo se sa drugima zato što vjerujemo da je njihovo tumačenje nejasne situacije tačnije od našeg i da će nam pomoći u izboru odgovarajućeg načina ponašanja.atmosfera.psiho. Promjene ponašanja ili uticaj socijalnog svijeta na promjenu ponašanja. Feedback – pojam i značaj i pravila slanja i primanja..odnosno utiču jedni na druge. 75.što su implicintna pravila prihvatljivog ponasanja. Moralne vrijednosti – značaj. Odnosi verbalne. Psihološki mehanizmi grupne dinamike su:imitacija.Boravak u prisustvu drugih ljudi moze imati niz ucinaka na nase ponasanje.Prevencija je osnov zdravog odrastanja i zaštite djece uspostavljanje i oživljavanje strategije i politike zdravog odrastanja.disciplina i stilovi rukovođenja. 81.Uspostavljanje odnosa sa drugim ljudima zadovoljava niz ljudskih potreba.prirodna reakcija je kako drugi reaguju i uciniti isto) -kada su drugi ljudi stručnjaci(u nejasnoj situaciji stručniji ljudi vrijede kao vodiči) Konformisemo se soc.mjenjanje.i reagovati na informaciju. -treba razlikovati činjenice od sudova i želja -slati relevantnu informaciju -izvući kriterij informacija -informisati o riješivom problemu -izbjegavati emoc. aktivnosti i rada. Predrasude su oeocionalno obojeni stavovi koji uticu na dozivljaje. značaj i stilovi rukovođenja.Feedback direktno obavještava o djelovanju nečijeg ponašanja na druga lica. Osnovni elementi u komunikaciji. Empatička komunikacija – pojam.demokratski.-psiholosko(nerazvijenost inteligencije. struktura.To su voditelj grupe..a najvažnije su:struktura moći.Kriminogeni faktor je psihopatska strukturisanost osobe-počinitelja prekršaja.Ljudi u komunikaciji.sugestija(aktivnoscu davalaca i primalaca sugestija odvija se proces grupisanja).sekkretar.uza i sira drustvena sredina) Potrebno je obratiti paznju na sve izvore psihopatizacije licnosti i njene rehabilitacije u cijoj osnovi promjene tih faktora. 77. Značajne osobine-složena svojstva ljudi u socijalnom kontekstu su pozitivni i/ili negativni stavovi i otpor prema moralnim vrijednostima. Sociopsihološki mehanizmi grupne dinamike – nivoi i postignuća.Od uloge rukovodioca i aktivnih zavisi dinamika grupe. značaj i socijalni uticaj u grupama.To se zove informacijski socijalni uticaj. interakcija i transakcija – pojam i značaj..zasićene termine -ostati na komunik.socijalna(grupna)atmosfera.Uloge u grupi mogu biti formalne i neformalne. Postoji više vrsta grupnih struktura. formiranje i kanalisanje. interakciji i transakciji. 76. Komunikacija.simpatija i antipatija.nacionalnoj.kulturnog. Verbalni.predrasude definisu kao negativan stav prema članovima prepoznatljive grupe zasnovan iskljucivo na njihovom članstvu u grupi.Grupe pomažu da definišemo ko smo. pojam i značaj u socijalnoj psihologiji.reagovanje i ponasanje. Razmatramo situacije koje će najvjerovatnije prouzrokovati promjene ponašanja zbog informacije socijalnog uticaja: -kada je situacija nejasna(ljudi koriste jedni druge kao izvor informacija) -kada je situacija krizna/moramo djelovati trnutno. neverbalne i empatičke komunikacije.Prevencijom se otklanja slabost ličnosti tokom odrastanja od djetinjstva do mladosti i zrlosti. Soc. Grupa – pojam.Posebno su znacajni:imitacija(reagovanje na isti nacin kao drugi).identifikacija i soc.grupne norme..Proces socijalne spoznaje su važni u stvaranju i održavanju stereotipa i predrasuda.neverbalni i empatički 84.Ima značaj na odrastanje.

To je put kojim se stiče uvid u vezu između tijela i psihe sa okolinom tome doprinos daje holistički pristup stresu u kome se naglašava veza. socijalna adekvatnost. Pomaganje i psihosocijalna podrška i pomoć u procesu socijalizacije i razvoja ličnosti.. neurološkog. 91. -učinak blizine je djelotvoran zbog poznanstva -blizina i početna sličnost igraju ulogu u sklapanju prijateljstva -fizička privlačnost je jednako važna i muškarcima i ženama -partnerska ljubav-osjećaj intimnosti i naklonosti -strastvena ljubav -pekid intimne veze 92. aktivnosti i ponašanja koja se ispoljavaju u formi napada na prepreke. detektovanje u okviru zdravstvene i opšte kulture. je integralni naziv za strahove čiji su izvori u budućnosti. fiziološkog i duhovnog stresa ličnosti. ekonomske krize. prevencija i terapija počinilaca ili žrtava nasilja. -nivoi prevencije: adekvatna strategija i njena operacionalizacija u okviru nadležnosti svih subjekata i sektora zaštite i njihove interakcije. posledica. afek. intelektualna efikasnost. Prevencija agresije i nasilja. 101. Posljedice: soc. Holistički pristup u razumijevanju i konfrontaciji stresnih situacija. kriminalitetu. Uticaj socijalne psihologije na mentalnu higijenu i psihosomatsko zdravlje. 99. 95. nemir. nekritično i kruto postupanje. napetost. klasifikuje. poznavanje uzroka. značaj. Transakcionistički model stresa omogućava kompleksnije objašnjenje veze između stresa i psihosomatskog zdravlja.. agresivnost. Etiologija nasilja u porodici. školi i javnim mjestima. -prosocijalno ponašanje povećava svjest ljudi da u budućnosti više pomažu 94. -problem današnjice-posledica nezdravog odrastanja. su grupe osjećanja zasićene intezivnom napetošću i neugodama kada subjekt povjeruje da je ugrožena neka njegova vrijednost.Do empatičke komunikacije dolazimo logičnim zaključivanjem i analogijom šta bi kako bi to sam učinio. užas. emocionalna sigurnost.dimenzija. 98. Međusobna privlačnost – od prvih utisaka do bliskih veza. -ona opisuje.. uticaj soc.Empatička komunikacija je sposobnost uvlačenja i poniranja u tuđu psihu. Otpornost i neotpornost ( vulnerabilnost ) – pojam. -to su socio-patološke pojave. različite psihološke povoljne i nepovoljne fenomene pojedinaca i grupa i pruža pomoć ljudima. dezorganizacija -stalne edukacije građana.sigurnosti porodice -pad nivoa socijalizacije. Strahovi – pojam. prilagođavanja. refleksije – konfrontacija. neodlučnost. Dimenzije straha: različit intenzitet i trajanje-povezane sa stalnom prijetnjom determiniše hronično opterećenje i stalnim predtavama o ugroženosti subjekta. 106. prijetnja. 103. panika. Traumatizacija . -važna je priroda odnosa između pomagača i osobe kojoj je potrebna pomoć.. Agresije i nasilja – pojam i posljedice. socijalnoj sredini i socijalnom svijetu. U stresnoj situaciji pojedinac se može ponašati prilagođeno-racionalno i neprilagođeno-emotivno.usredređivanje na zadatak (a ne probleme) etičnost. endokrinološkog. nasilju. neurotičnost itd. strepnja. nerealni stavovi prema sebi idrugima. depresiju. Je stresna situacije koja je nepoljna za pojedinca ili grupu i nepovoljno utiče na zdravlje. -prevencija: otklanjanje slabosti ličnosti tokom odrastanja od djetinjstva. Zrelost ima značajnu ulogu u životnom odrastanju i formiranju čovjeka. 102. a osnovni je cilj zaštita mentalnog i samostalnog zdravlja. potreba. Ako pojedinac dugo ne uspjeva zadovoljiti neki svoj može doći do stanja emocionalne napetosti i traumatizacijespecif. Negativne refleksije su: neugoda. Zrelost je previlno opažanje i preihvatanje sebe i drugih. . i time smanjuje osjećaj napetosti ali ne riješava problem. 96. Utiče na intelektualne i voljne procese i bitno je kontolisati je. značaj i kanalisanje. Nasilja u školama – pojam. Zrelost i nezrelost ličnosti – pojam. Zrelost pretpstavlja adekvatna shvatanja. 105.. determinante i etiologija. naivnost. Nasilja u porodici – nivoi prevencije. nesigurnost. a ima za posledicu mentalni poremećaj maloljetnika. -to su djela počinjena s ciljem ostvarivanja dobiti za drugu osobu -značaj:ljudi osiguravaju preživljavanje vlastitih gena pomažući genetskim srodnicima 93. ovisnos o alkoholu.sredi8ne. posljedice i nivoi prevencije. interakcija i transakcij aizmeđu psihološkog. Zrele ličnosti rjeđe ispoljavaju poremećaje u ponašanju (agresije i nasilja) -Nezrelost determiniše sklonost poremećenom ponašanju agresijama.shvaćanja i razumjevanja emocija i drugih psihičkih procesa i pojava druge osobe. Postoji: realni strah. 100. To su izrazito jake i grube povrede. štiti zdravlje ljudi u različitim nepovoljnim životnim situacijama.Značajna je zato što će se uspješnije izvršiti procjena emocionalnih. Izvori destruktivnih snaga su patogeni faktori. tolerantnost. vaspitanja u školama itd Nasilje je posledica brojnih faktora-nepovoljnih: -nedostatak zdravihmotivacionih mehanizama u održavanju bračnih odnosa -poremećaji emocionalnih odnosa -poremećaji materijalne i so. drhtavica itd Strepnja – pojam i značaj za razvoj psihopatologije. Obilježja su i unutrašnji nemir. psihičkog i socijalnog blagostanja. frustracija i stresnih situacija.pojam. socijopatija. 97.bolesti. 104. ljutnja. značaj i obilježja. Nezrelost determiniše i nedostatak fizičkog. determinante i etiologija. koncipiranja ioperacionalizaciju efikasnih strategija u životnim situacijama.. Pojam: to su destruktivne reakcije. nervoza.dinamičkih i interakcijskih procesa neke osobe. 107. Negativne refleksije i dimenzije straha. Krizne i stresne situacije u socijalnoj grupi. Prosocijalno ponašanje – pojam.

112. neproduktivnoćšu. reagovanja i ponašanja.težnja ka nadmoći i kompenzacijama. neuredan stil života.smetnje govora Pretjerani pokreti : hiperaktivnost. prijatelja. Unutrašnji izvori otpornosti i neotpornosti ličnosti. Nivoi prevencije nezrelosti i neotpornosti ličnosti. sigurnost. tromošću. samostalnost. reagovanje i ponašanje.naglost. nekontrolisano i nesvrsishodno konfrotiranje i bježanje od ili iz stvarne situacije. i samopoštovanja je unutrašnji izvor osjetljivosti.Otpornost .Otporna ličnost ima sposobnost vladanja sobom u stresnim situacijama.modaliteti agresije i sadistički ispadi. 110.agresiji. Krize identiteta u socijalnoj grupi – self koncepti ( procjenjivanje ).gubitak zanimanja za učenje.mržnja ljubomora . bezvoljnost. zle sudbine. hranjenja.slabiji uspjeh u školi. osjećaj unutrašnje samokontrole ) borbenost. samopouzdanja. Spoljašni izvori otpornosti su: povoljno socijalno okrušženje u stresnim situacijama-sigurnost. minimiziranje ili distanciranje od stresne situacije. 109. snagom i akcijom. porodični self. Efikasni i neefikasni stilovi reagovanja.paljevine. Lokus kontrole je visoko korespodentan sa osjetljivošću (vulnerabilnošću) ili otpornošću ličnosti.bjekstva. Lokus kontrole – značajna determinanta ličnosti. Odbrambeni mehanizmi u procesu socijalizacije i adaptacije. Adaptivnost i procesi adaptacije u socijalnoj grupi. slab lokus kontrole osjećaj da je sve pod kontrolom drugih ) sugestibilnost.pojačani negativizmi. Moguća ispoljavanja reaktivnih prolaznih smetnji prilagođavanja: . i drugim oblicima destraktivnog ponašanja. Osjecajne promjene : pojacana strepnja i drugi oblici strahovanja . 117. podrška. slijedi životni put.pušenju.sklone su obolijevanju. Adaptivno i maladaptivno doživljavanje.jačinu ličnosti karakterišu stabilnost ravnoteža. sexualni self. adapticioni self. Identitet je složena slika o sebi koja podrazumijeva fizički self.ljutnja. Sva prolazna ispoljavanja. 116. svadljivost. odbijanje odnosa sa drugima. neefikasni postupci. tvrdoglavost. Efikasni stilovi reagovanja su brza i realna procjena situacije: ovladavanje sobom. osmišljavanje.sestara. a i u stresnim situacijama.Prilagođavanje je skup odgovora organizma na prekid prethodnog uspostavljanja ravnoteže s ciljem smanjivanja napetosti i neugoda koju prekid ravnoteže uzrokuje. optimalan eksplanatorni stil ( optimizam. krađe. Obrambenim mehanizmom se ličnost štiti od psihičkih povreda. Identitet je slika o sebi koja može biti pozitivna ili negativna (pozitivni ili negativni self koncepti). Krajnji cilj prilagođavanja je održavanje homeostaze i preživljavanje. nema samopoudanja niti izlaza iz stresne situavije. braće .vulnerabilnom. što znatno slabi adaptivne snage i čini osobu osjetljivom i slabom .otpori ili neprijateljstvo. optimalan lokus kontrole. zahtijeva i normi koje uzrokuju strepnju . tuče. 113.stresu. povoljne prostorne i vremenske okolnosti . aktivitet. ljenošću. polnih zanimanja.upotrebi droga.povišena zavist i osjećaj nepostojanosti. Slika o sebi je generalizovano iskustvo o sebi u različitim područjima života i rada i doživljaj svoga tijela. psihosocijalna podrška profesionalnih lica i neprofesionalnih osoba – roditelja. nestašluk Zakočeni pokreti : se manifestujt usporenođšću. Spoljašni izvori osjetljivosti podrazumijevaju nedostatak i neblagonaklonost socijalne sredine.untelektualna zakočenost.. krhkost. 108. Interni lokus kontrole predstavlja uvjerenje da se događaji nalaze pod sopstvenom kontrolom što ga čini jačim i otpornijim. na relaciji borba ili racionalno povlačenje. 111.Lokus kontrole djelimo na:Interni lokus i eksterni lokus. neposlušnost. Smetnje spavanja. doživljavanja. Neotpornost .vulnerabilnost ličnosti karakterišu slabost. neaktivnošću.značajna determinanta ličnosti.tuga.mrzovolja. sreće.traženju dadatnih oslonaca i snaga u poremecenom ponašanju. asocijalnost Smetnje saznajnih funkcija : slaba pažnja. Pesimista je sklon vidjeti uzroke stresnih događaja u sebi i teško to mijenja. 115. Otpornost ličnosti na stres determinisana je unutrašnjim i vanjskim izvorima otpornosti. 118. Eksplanatorni stil je značajan faktor osjetljivost (vulnerabilnosti) posebno pesimistički. To su ego mehanizmi kojima se ličnost štiti u različitim frustracionim i stresnim situacijama. više sile. negiranje realnosti. procjena sopstvenih mogućnosti i postupaka .pijenju. defeciranja. Eksterni lokus predstavlja uvjerenje da se događaji nalaze pod kontrolom drugih osoba.napadi bijesa. nepovoljan eksplanatorni stil ( pesimizam. samoinicijativnost.Nedostatak sigurnosti . napetosti i posledice.besposličarenju. Emocionalni profil maladaptivne ličnosti. psihološki self. nedostatak njene podrške i pomoći.. Slika o sebi je proširenje razvoja u ranom djetinjstvu.povlačenja.posjeduje elastičnu adaptaciju neočekivanim promjenama u životu. Eksplanatorni stil . uopšte. Vanjski izvori otpornosti i neotpornosti ličnosti.( konfrontacije u stresnim situacijama u socijalnoj grupi ) Neefikasni ili štetni stilovi reagovanja su loša i nerealna procjena. socijalni self. Treninzi su značajna pretpostavka očuvanja i jačanja otpornosti ličnosti. destruktivnost. Neotporne ličnosti su sklone neefikasnim stilovima reagovanja. Otporne ličnosti su predisponirane efikasnijem stilovima reagovanja.osjećaj manje vrednosti i nesigurnosti. neprimjeren odgovor na određene zahtjeve socijalne sredine.skitnji.nasilju. ranjivost. planiranje ..depresija. otuđenost (asocijalnost). povećanje napora i sprovođenje efikasnih aktivnosti usmjerenih ka traženju i prihvatanju adekvatne psihosocijalne i druge podrške. neadekvatne emocionalne reakcije..inhibicija.nelagode.zavist.bijes. apatija.suiprostavljanje. mokrenja. odlučnošću.Neprilagođavanje podrazumjeva da porodica ili društvena zajednica nameću višak ograničenja .laganja.Prilagođavanje je stvaralački odnos između pojedinca i grupe. U vezi s tim je povezan neuroticizam koji pogoduje osjetljivosti na stres. Obiluje samo poudanjem. Adaptivne teškopće se manifesti+uju različitim reakcijama povezanim sa nivoima nezadovoljenja zahtjeva individue. 114. te uspješno konfrontiranju sa stresnom situacijom. Poremaćaj obrazaca ponašanja : durenje . psihičkih i socijalnih karakteristika. kontinuirano je angažovana u aktivnostima.

bol u leđima itd. Zadatak forenzičke psihologije: konstatuje pojave. pamćenje. 130. vremena njihovih djelovanja. politički i tradicionalni 123. mokrenja. značaj. omogućava sudu procjenu ličnosti aktera deliktnih događaja. reaktivne Trjna odstupanja od obrazaca uobičajnih odgovora i ponašanja Promjene kod smetnji su: osjećanje. -smetnje prilagođavanja u djetinjstvu -smetnje prilagođavanja u mladosti -poremećaji društvenog poremećaja 128. prognozirati i antiipirati ponašanja aktera delikatnih događaja. 119.. 124. - Umor je stanje ličnosti u kome ona osjeća nesposobnost za započete aktivnosti. laži. nerad.. tj. učestalosti nesklada i vremena djelovanja.. krađa. . stručni. I fizičke sredine koji mogu uticati na aktivnosti i rad. smetnje govora i dr. značaj stručnih timova u školi kao faktora prilagođavanja je u: -unapređenje rada u školama i njene funkcionalnosti. 126. intenziteta i učestalosti nesklada. 129. dimenzije – uzročno posljedična povezanost sa traumatizacijom i stresom. vrste. Somatizacija – pojam. simptomatologija i znakovi maladaptivnog ponašanja u socijalnoj grupi. Adaptivne teškoće – pojam. Prolazne-situacione.. razumjeti ih. Je osnovna dimenzija posttraumatskog stresnog poremećaja ličnosti. tvrdoglavost. smetnje saznajnih funkcija. Postoje sledeće grupe smetnji: smetnje prilagođavanja ili reaktivni poremećaj. smetnje prilagođavanja u mladosti. psihotični i psihopatski poremećaji ličnosti. 125.. Odrastanje je sklad ili nesklad izmedju zahtjeva individue i odgovora drustvene zajednice u razlicitom drustvenom kontekstu. karakteristike: glavobolja.-pomoć nastavnicima. smetnje.. značaj i determinante.• • • • • • Osjećajna (strepnja. Znakovi i simptomatologija maladaptivnog ponašanja – dijagnostika i psihoterapija ( uvid.) Ponašajna (svađe. sagledati njihove refleksije na ljude i druš. Autoritet je: ograničeno pravo rukovodioca u korištenju sredstava organizacije i usmjeravanja napora ljudi u željenom pravcu.stresni poremećaji ličnosti policajca 122.. poremećaji obrazaca ponašanja. pola.) Voljna (otpori. pola. poremećaja uzrasta. Primjena socijalne psihologije u oblasti prava ( sudska i forenzička psihologija. reakcijama i ponašanju i postaje umoran Slabljenje i sagorjevanje se manifestuje u vidu tjelesne i psihičke iscrpljenosti itd Profesionalno sagorijevanje npr. 121. Uspješnost u organizaciji života i rada podrazumjeva uspješnost i kvalitet života.psihološki Čovjek troši energiju. stručne vrijednosti.). 127. Adaptivne teškoće se manifestuju različitim reakcijama povezanim sa nivoima nezadovoljstva zahtjeva individue. eksternalizacija. Zavisi od vrsta smetnji i poremećaja prilagođavanja.. primjereno na njih intervenisati. povlačenje u sebe. Reaktivni poremećaji prilagođavanja. mišljenje. -cilj jeosposobljavanje djece u procesu adaptacije i odrastanja.. ishrane. pretjerani i zakočeni pokreti. Šta je abnormalno ( kriterijumi Džeralda Davisona )? *statisticka rijetkost (IQ gausova krivulja) 131. Sklad ili nesklad potreba i zahtijeva individue u razvoju i reakcija ( davanja ) socijalne sredine ( socijalnog svijeta ) – pojam.. kao i neurotični. Su: statusni. smetnjr spavanja. 132.. Autoritet u poslovnim komunikacijama.. Smetnje prilagođavanja ličnosti i poemećaja ponašanja mogu biti: prolazna (situaciona. Sposobnost nekog da utiče na druge ljude ili posjedovanje nečeg što im je potrebno.. mokrenja.). Promjene mogu biti osjećajne. Nesigurnost u soc. harizmatski. ljubomora. vrtoglavica.. Osnovni ciljevi primjene psihologije u forenzičkoj psihologiji i pravu su: uočiti deliktne pojave. radni kvaliteti. učenicima i roditeljima.so. Načini ispoljavanja neprilagođenosti zavise od vrsti smetnje i poremećaja uzrasta. ona se interesuje za faktore soc. Teškoće koje se javljaju nazivaju se maladaptivne teškoće. tuče. Tipovi rukovođenja u poslovnim organizacijama. bolovi srca i grudnog koša. Dimenzija . interakcijama i transakcijama – pojam. Faktori umora su:nedostatak materija(energije. Upotreba psihologije u poslovnoj ekonomiji.. slabi u opažanju. ukupan pozitivan simptom posttraumatskog stresa. uzroka. prisila. hranjenja itd... trajna odstupanja od obrazaca uobičajenih odgovora i ponašanja. tuga. dimenzije i učestalost.. Psihologija organizacije se bavi proučavanjem ponašanja ljudi u specifičnim uslovima..zajednicu. Psihosocijalno i profesionalno slabljenje i sagorijevanje. Ispoljavanje reaktivnih prolaznih smetnji prilagođavanja. intenziteta.. Prolazne i/ili trajne smetnje prilagođavanja.) Saznajna (slabija pažnja. refleksije. Determinante: lične karakteristike.šecer. hranjenja.kontaktima psihoticizam.) Poremećaji pokreta (usporeni pokreti ili hiperaktivnost) Smetnje spavanja. 120. pretjerani pokreti. (podudarne smetnje opšteg prilagođavanja). U centrupažnje je čovjek i ljudska poremećena ponašanja. smetnje prilagođavanja u djetinjstvu.)nagomilovanje toksicnih materija(soli koje blokiraju mišiće). reaktivna).

. nasilja. odbacenost.osoba u porodici i familiji. Zdravo i/ili nezdravo odrastanje u socijalnom svijetu – pojam. Neupadljiva osoba je raspolozena. Segmenti procjene ličnosti. u slobodnim aktivnostima. materijalni i socijalni status… Disfunkcionalnu porodicu karakterisu nedostatak ljubavi. .brace. 134. kulture i morala i njihove moralne vrijednosti koje su mogle bitno uticati na predispozicije procjenjivane licnosti. To su nasljedne(genetske) osobine i pretpostavke ( predispozicije) psiho-socijalne osobine roditelja. 137.neurednog . oskudno .sestara i dr. Familiogenetski faktor razvoja ličnosti u socijalnom svijetu. toplina. razumjevanje. normalnosti ili poremećaja rađanja i psiho-fizičko zdravlje rođenog djeteta. značaj. Bitan segment u razvoju ličnosti i procjene naslednih osobina je anamneza začeća i uslova fetusnog razvoja. podrska. 138. refleksije. nasilnog reagovanja i ponasanja ) do znatno zapustenog. Procjena licnosti ili psiholosko vjestacjenje je metodoloski i psiholoski postupak upoznavanja i licnosti koje je potrebno ljudima u svakodnevnim a posebno u deliktnim zivotnim situacijama. uslovi.Valjana procjena licnosti ljudi u okruzenju omogucava ljudima da se uspjesnije i organizuju. značaj. Funkcionalnu porodicu determinisu ljubav. faktori... 136.*krsenje drustvenih normi(ugrozavanje drugih) * osobna patnja i bol *onesposobljavanje ili teskoce u funkcionisanju * neocekivanost… 133. refleksije. 135. značaj. sigurnost. Prenatalni i postnatalni period u razvoju ličnosti – pojam. Upadljivost i neupadljivost kao segment procjene ličnosti u socijalnoj sredini. skoli. savjetovanje. njeznost pomoc. Skola je izrazito znacajan faktor razvoja licnosti. prljavog i nehigijenskog izgleda i oblacenja. Znacajan segment procjene licnosti je anamneza odrastanja u porodici. agresija. zastita. povjerenje. obiljezenog. faktori.od bizarnog ( upadljivo obucenog. bjezanje iz porodice… Nivo funkcionalnosti ili disfunkcionalnosti porodice predstavlja pozitivne ili negativne refleksije na odrastanje i razvoj licnosti. vesela. Upadljivost podrazumjeva atipicni fizicki izgled .njihov nivo obrazaovanja. mrznja. nesigurnost.da efikasno reauguju i da se optimalno adaptiraju zivotnim okolnostima. susjedstvu. Procjena ličnosti u socijalnim situacijama – pojam. u uzoj i siroj socijaloj sredini sto se podrazumjeva pod pojmom socijalni faktor.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful