Književnost kroz razdoblja

1. TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA -stare civilizacije koje su temelj Evropske kulture razvile su se na području: -Bliski istok (dolina Nila- Egipat, dolina Eufrata i Tigrisa- Sumerani) -Mediteran (Egejski otoci, Poloponez i obale Male Azije) -Srednji i daleki istok (Kina, Indija već u 3 st. p. k.) Asirska književnost Ep o Gilgamešu 1700 g. p. k. -pronađen je zapisan na 12 ploča u knjižnici Asirskog cara Asurbanipala -to je najveće djelo Babilonsko-Asirske književnosti -glavni lik je kralj Gilgameš, priča o prijateljstvu kralja Gilgameša i Enkidua, zajedno se bore protiv zlih sila Egipatska književnost -u Egipatskoj književnosti najstariji zapisi književnih tekstova potječu iz 2500 g. p. k. To su natpisi sa hodnika piramida i tekstovi iz grobnica (knjiga mrtvih- upute za zagrobni život) Arapska književnost (Kuran) -sveta knjiga Islama nastala između 612 i 639. Sadrži izreke Muhamedove koje mu je «diktirao» melik Džabrail, sastoji se od 114 poglavlja Indijska književnost -Vede- znanje, svete staroindijske knjige nastale između 16 i 6 st. p. k. Sastoji se od 4 zbirke stihova -Vede: 1. Rgveda- najstarija i najopsežnija, ima više od 10000 strofa 2. Samaveda 3. Jadžurveda 4. Atharveda -imaju veliko povijesni i filozofsko značenje, to su ujedno i najstariji uzorci Indoevropskog stiha Ramajana (Ramin udes), ep -nastao između 4 st. pr. k. i 2 st. p. k. Mahabhatra, ep -nastao između 4 st. p. k. i 4 st. pos. k. -to je najopsežnije djelo u svjetskoj književnosti, 200 000 stihova u 18 knjiga -okosnica djela je ep o postanku, suparništvu i ratu obitelji Pandova i Kaurava za vlast Pančatantra -nastala u 3 st. p. k. -to je zbirka pripovjedaka. Osnova zbirke je pripovijest o dva glupa kraljeva sina koje mudrac pomoću priča uči vještini vladanja. Sadrži mnoštvo bajki i basni. -rano je prevedena na Grčki i Latinski i na narodne epske jezike a mnogi njezini motivi i teme nalaze se i u našoj narodnoj književnosti. Hebrejska književnost, Biblija (knjižica) -to je jedno od najstarijih djela u svjetskoj kulturi. Kršćani i Hebreji smatraju je svetom knjigom u kojoj je zapisana riječ Božja. -najznačajniji prijevodi Biblije su: septuaginta- prijevod sedamdesetorice, prijevod na Grčki, nastao u 3 st. p. k. vulgata- prijevod na Latinski svetog Jeronima -tek 1831 g. prijevod na Hrvatski jezik, preveo ju je Matija Petar Katančić -stari i novi zavjet -stari zavjet- sastoji se od 46 knjiga pisanih na hebrejskom i armenijskom jeziku -sastoji se od:

IKor

-1-

Književnost kroz razdoblja

1. Petoknjižje- knjiga postanka -knjiga izlaska -Levitski zakonik -knjiga brojeva -ponovljeni zakon 2. Mudrosne i proročne knjige 3. Psalmi -novi zavjet- sastoji se od 27 knjiga pisanih na grčkom jeziku -dijelimo ga na: 1. Evanđelja (Matej, Marko, Luka i Ivan) 2. Djela apostolska 3. Poslanice apostola Pavla 4. Katoličke poslanice 5. Otkrivenje EVANĐELJE - izvorno grč. riječ što znači radosna vijest - sadrži sve što je Isus činio i učinio - Isus je Sin Božji i sin čovječji, te je u tom smislu Evanđelje jedno, a s obzirom na knjige četiriju evanđelista ono je četveroliko - MATEJ – pisac prvog evanđelja – opisuje Isusovu osobu i život pracrkve; Isus je prorok Kraljevstva, on je Mesija u kome se ispunjavaju stara proročanstva; Matej je najsustavniji i najpregledniji; njegovo Evanđelje pisano je na aramejskom, a poslije prevedeno na grčki - IVAN – pripisuje se apostolu Ivanu; Ivan ne osvjetljuje toliko ljudsku stranu Isusova života, već daje njegov duhovni profil, ne iznosi samo gole činjenice, već odabire one događaje koji imaju i simboličko značenje, ne tumači Kristovo učenje o ljubavi, milosti i životu vječnom; upotrebljava stare simbole kao Pastir, Janje, Put, Svjetlost; napisano je na grčkom jeziku - još postoje Evanđelja po Marku (najbliži pučkom pristupu i iskazu) i Luki (najkritičniji i stilski najuglađeniji) JUDITA - jedan od najdramatskijih biblijskih opisa i najmlađih djelova Biblije - iako je sadržaj najvjerojatnije samo piščeva literarna fikcija, on je svojom poukom i idejom vrlo stvaran - knjiga veliča židovsku religiju i rodoljublje - religija je toliko nacionalna, zakonsta i praktična da se zapravo izjednačuje sa samim životom naroda i domoljubljem - obrana domovine jest obrana vjere - knjiga je pisana apokaliptičnim stilom, u Palestini u vrijeme grčke vladavine - zbog svoje zbijenosti izražavanja, fino zapaženih detalja i plastičnih opisa, Judita je privukla mnoge umjetnike kista, pisane riječi i zvuka – jedan takav umjetnik bio je i M. Marulić kojeg je biblijska priča inspirirala za pisanje epa Judite - gl. likovi su Holoferno koji je utjelovljena neprijateljska sila i Judita kao simbol židovskog naroda koji dolazi u sukob sa svojim neprijateljem PJESMA NAD PJESMAMA - ljubavna lirika - nastala negdje u 4.st.pr. Krista – predaja ga pripisuje Salomonu; neki smatraju da je to djelo nastalo na dvoru Salomonovu u 10 st.pr. Krista - samo se tumači već preko 20 stoljeća muče da odgonetnu o kojoj je ljubavi riječ

IKor

-2-

Književnost kroz razdoblja

-

pjesme su se najprije pjevale na svadbenim svečanostima, a uvrštene su u Bibliju (iako nisu bile sastavljene za nju) na temelju novog konteksta, a to je da veliča ljubav Jahve prema njegovom narodu međutim, od 18.st. javlja se mišljenje da je u Pjesmi nad pjesmama opjevana ljubav između zaručnika i zaručnice u svakom slučaju to je najljepša i najuzvišenija pjesma ljubavni osjećaji se iskazuju poredbama i metaforama koje nam sve to pobliže dočaravaju u današnjim izdanjima teksta Pjesme podijeljen je najčešće na 5 dijelovam (Prvi susret, Uzajamna ljubav raste, Zaručnicu dovode zaručniku, Zaručničina ljubav na kušnji, Pristalost i radosti zaručnice) zaručnik koristi motive iz prirode kako bi opisao njezinu ljepotu te njezinu duhovnu ljepotu na kraju ističe njeno savršenstvo zaručnica na zborovo pitanje kakav je njezin z. odgovara na sličan način kao i on – ističe ljepotu iskreni osjećaji i čistoća ljubavi; čovjekova povezanost s prirodom KNJIGA POSTANKA 13.-4. st. pr. Krista prva i najzanimljivija knjiga Petoknjižja tu nalazimo sličnosti s babilonskom i staroegipatskom književnosti dijeli se na 2 dijela – prvi iznosi židovske predaje o stvaranju svijeta, svemira, prvih ljudi i završava pričom o općem potopu – taj tio razmatra literature starog istoka i općeljudska pitanja o čovjekovoj sudbini druga ima povjesnu tematiku - prati život židovskog naroda od njegova praoca Abrahama do odlaska Židova u Egipat

IKor

-3-

Književnost kroz razdoblja

2. KLASIČNA KNJIŽEVNOST – ANTIKA Stara grčka književnost -ima veliko značenje klasične grčke književnosti za zapadnu civilizaciju, obuhvaća oko 1500 g. stvaranja -dijelimo ju na četiri razdoblja: 1. Arhajsko razdoblje od 750 do 450 g. p. k. 2. Klasično razdoblje od 450 do 323 g. p. k. 3. Helenističko razdoblje od 323 g. p. k. do 30 g. p. k. 4. Carsko razdoblje (Rimsko) od 30 g. p. k. do 6 st. n. e. Arhajsko razdoblje -poznat alfabet ali se i dalje književna djela stvaraju i izvode, prenose usmenim putem. Zbog toga u književnosti središnje mjesto zauzima ep i lirske vrste Klasično razdoblje -obilježeno procvatom Atene i atenske demokracije i kulture, završava smrću Aleksandra velikog, u tom razdoblju Atena je bila glavno kulturno i književno središte Grčke. -naglasak se prenosi na drame -kazalište postaje glavno mjesto književnog života a dramske vrste oduzimaju prvenstvo epu -poznati grčki trolist (Eshil, Sofoklo i Euripid), u svojim tragedijama obrađuju teme smisla života, životno pitanje, odnosa ljudskog i božanskog -Aristofan- komediograf, materijal crpi iz suvremenog tadašnjeg političkog života -razvoj interesa za povijest, filozofiju (Platon i Aristotel), jak razvoj govorništva Helenističko razdoblje -od smrti Aleksandra velikog pa do propasti Egipta -u tom razdoblju je Grčka proširila teritorij osvajanjima tako da književni život više nije vezan uz male građanske zajednice Carsko razdoblje -u njemu se književnost razvija u političkom okružju Rimskog carstva. Jedina krupna novina u ovom razdoblju je pojava i brz razvoj romana. GRČKI LIRIČARI ALKEJ - grč. pjesnik (1. pol. 6.st. pr.K.) s otoka Lezba, jedan od glavnih predstavnika monodijske melike - živio je u progonstvu, pa su politički motivi, rat i upravo ganatička mržnja teme njegovih pjesama - pisao je lirske pjesme i pjesme uz gozbe i pijanke, himne bogovima, a svečani su i neki fragmenti ljubavne lirike - alkejska strofa – u Hrv. – u 18.st. – Đurđević, Preradović, Mažuranić – metrička shema strofe mijenja se mnogo već u antici, a u novovjekovnim knjiđ. uglavnom se javljaju u stalnom obliku – dva jedanaesterca, jedan deveterac i jedan deseterac LAĐI - alegorijska pjesma o domovine - lađi – simbol domovine - pjeva o burnosti događaja u domovini - lutita bura – simbol nevolja, ratova - iznosi sliku svoje domovine koja je u nepovoljnom položaju SAPFA - najveća grč. pjesnikinja rodom s otoka Lezba gdje upravlja jednom školom za mlade djevojke - kao i Alkej, upletena je u politička zbivanja te jednom bila prognana s otoka - njena poezija je sva posvećena ljubavnoj tematici (široka skala ljubavnih osjećaj od prvih ljub. išćekivanja do sreće ostvarenog zanosa i očaja rastanka) - safička strofa – u Hrv. – u hvarskoj crkvenoj poeziji 16. i 17. st. te u crkvenim himnama 18. st.
Ikor -4-

pojačao dijalog. -prema tradiciji ime najstarijeg poznatog grčkog pjesnika.od 123 drama sačuvano je samo 7 (Kralj Edip) . osjećaj straha ANAKREONT . tipičan osjećaj ljubavnog zanosa i uznemirenosti. 2. razne himne bogovima i šaljivi spjev «Boj žaba i miševa» -koncem 18 st.najpoz.oko devedesetak tragedija – 17 sačuvano koje se još i danas izvode . st. dolazi do rasprava o Homerskom pitanju -postoje dvije struje: Ikor -5- .junaci nisu više titanske ličnosti kojima upravlja sudbinai volja bogova EURIPID .TEMA – ljubav . druga dva stiha – osjećaj napetosti.grčki lirski pjesnik rodom iz Male Azije .posljednji veliki grč. vinu i veselu društvu .u svojim kratkim lirskim pjesmama slavi vedre strane života. U Antici su mu pripisivali autorstvo: Ilijade.tvorac grč.u njoj se prikazuju sljedeći osjećaji – 1.Književnost kroz razdoblja - dugi i kratki slogovi zamijenjeni su naglašenim i nenaglašenim slogovima.utječa na oblikovanje europske drame . Okovani Prometej (i danas se postavlja na scenu) i trilogija Orestija .lagana i nepretenciozna anak.anakreontska poezija – slavi životne radosti.uzvišen i svečan stil SOFOKLO . epikurejska poezija uživala je veliku popularnost i našla mnogo nasljednika već u antici (60-ak pjesama pisanih u njegovu duhu). 4.suvremenik Perikla i najvećeg procvata atenskog polisa . osjećaj žudnje. strofa (osjećaj poštovanja). . a pogotovo u 18. k. Odiseje.Eshilovi likovi su idealizirani (ili dobri ili zli) . radosti što ih čovjek nalazi u ljubavi. nego da se opuste i lijepo zapjevaju misao o uživanju u vinu GRČKI TRAGIČARI ESHIL . uvodi trečeg glumca. uvodi drugog slumca ..pojačava dramsku radnju i ulogu dijaloga.junaci mu nisu kao titanske ličnosti (kod Eshila) ili kao idealizirani junaci (kao Sofokla) već ih on opisuje kao obične ljude sa svim ljudskim nedostacima i strastima .smanjio ulogu kora. raznih klikličkih epova s Trojanskom i Tebanskom tematikom. a kvantitavni spondej u prijevodima se mijenja u akcentski trofej LJUBAVNA STRAST .prvi uveo kulise u kazališnu praksu HOMER -živio oko 800 g. 2. tragičar . a naročito vino i vinsko raspoloženje (naziva se epikurejska po filozofu Epikureju – njegova su učenja zasnovana na razumu i težnji čovjeka za srećom PIJUCKAJMO tema – vino u kojem pjesnik nalazi neku radost (raspoloženje) u prvoj strofi se pojavljuje želja za vinom i veseljem u drugoj strofi on zove prijatelje uz piće da ne viču i da se nikuda ne žure. 3.90 drama – 70 trag. tragedije . p. razvila se sumnja u Homerovo postojanje. i 19. 20 satiričkih igara . smanjuje partije kora i povečava broj njegovih članova na 15 .ona ulazi u psihu lika .

motivi se povezuju pripovjedanjem – obuhvaća neki dogažaj tj. izricanje misli – ostvaruje se najčešće epskim dijalogom i monologom ODISEJA . opisivanjem – navodi se dio po dio osobine neke stvari ili osobe. k. tek tada Ilijada i Odiseja dobivaju oblik sličan današnjem. glazbe .mlađi i kraći Homerov ep . p. još uvijek nema zapisivanja. imamo Homerovu redakciju te usmene epike. Nakon 800 g.skup riječi koji se uvijek javlja pod istom metričnom shemom.niz citaktičkih cjelina koje se ponavljaju (Ahilej dugonogi). Ilijada govori o borbi Arhejaca protiv Trojanaca jer su Trojani (Paris) ukrali ženu Menelajevu (Helenu).sastoji se od 14 pjevanja Ikor -6- . se prema legendi smatra padom Troje -od pada Troje pa do 800 g.Homer kao jedinstveni autor ne postoji.Književnost kroz razdoblja 1.književni teoretičari koji su proučavali epsku književnost i tražili odgovor na pitanje kako su epski pjevači pamtili sve te stihove. -M. p. Parry i A.počinje invokacijom (zaziv muze da pomogne piscu napisati ep o junaku – domišljatom. pametnom (duhovna snaga)) . .kažu da Ilijada i Odiseja su nastale kao djelo jednog genijalnog stvaraoca koji je uobličio stariju građu i stvorio zaokružene epske cjeline ILIJADA -1183 g. Formulaični izrazi.radnja se zbiva 10 godina po padu troje .Unitaristi. niz dogažaja na takav način što zahvaća njihov svijet u vremenu. Formule.sastoji se od 24 pjevanja koja predstavljaju tematski zaokružene cjeline. Jedinstven metar. dvorske zabave. Rat je trajao deset godina. tom postupku prethodi invokacija – zbivanja bogova i time se iznosi osnovna tema pjesme . Lord. čovjekova života. dok se u liku samog Odiseja prikazuje nemiran duh čovjeka koji je u stalnoj potrazi za novim saznanjima i spoznajama . epovi su zapisani tek u 5 st. da su veliki epovi niz manjih epskih pjesama vezanih uz Trojanski rat sabranih zajedno 2.Analitičari. stvari koje su omogućavale lakše pamćenje -radnja se događa u 50 dana rata u devetoj godini rata protiv Troje.započinje uvodom u središte zbivanja.opća mjesta (opisi. Zapisao ih je Pizistrat.mirnodopski život starih Grka – opasnosti i čari života.iznosi situacije osobnog i obiteljskog. lukavom. k. početak) koji su standardizirani. postoji mnogo manjih epskih djela koja se prenose usmenim putem.o Odisejevom povratku na Itaku iz trojanskog rata . gotove fraze. težak život žena i djece. to je povod Trojanskom ratu.

umjetnička) i svjetovna (narodna.) ..st.st.posebna pozornost se predaje usmenim predajama.sred. a dijelom su samonikli (trubadursko pjesništvo) . d. već ostaje vezan za pojedine knjiž. historiografije i teologije čitavog srednjovjekovnog razdoblja od 4. na narodnim jezicima. rim. največim dijelom čine pravnički i historiografski tekstovi pisani od 10-14 st.-5.podjela – nadbožna (crkvena.lirika se dijeli na latinsku i narodnu. na nabožnu i svjetovnu. lirike. molaritet (najčešća tema Isusova muka (teme uz kršć. na epiku.u nabožnoj epici koriste se liturgijski tekstovi.-9. dok latinski za to vrijeme ne zamire. od kojih prvo opisuje lutanja i podvige krivo oklevetanog i izKastilje prognanog Cida.) do pada Carigrada pod Turke i otkriće Novog svijeta (15. vrste (biblij. pjesnika bio je da kršć. a stihovni oblici koje koristi djelom su preuzeti iz antike. poezije. je u uporabi u crkvi . lirahu. životopisi svetaca.drama kao nabožna javlja se kroz liturg.obuhvaća cijelu Europu od mediteranskog juga (Arapski po. parodija. viteškim romanima i trubadurskoj poeziji USMENA PREDAJA – NACIONALNI EPOVI . SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST od pada Zap. drama je vezana uz kršćanske blagdane i izvodi se na otvorenom . kompozicija djela je jednostavna PJESAN O CIDU epska pjesma anonimnog kasteljanskog pjesnika najstariji književni spomenik španjolskome jeziku u spjevu se opisuju zgode iz života španjolskog narodnog junaka Rodriga zvanog Cid. vijeku je procvat nabožne književnosti žanr «ISPOVIJESTI» koje počinje pisati Augustin spaja kasnoantičke ispovjesne modele i krščanski nauk . pučka)književnost .st. poučno štivo.od 9.Književnost kroz razdoblja 3. parabole i alegorije.st. velikaša oko tog neznatnog historijskog događaja isplela se legenda uobličena u jedinstjen cjeloviti ep. himna i oda . se u mnogim europskim zemljama razvijaju knjiž. sage.nacionalne knjiž. putujući glumci mimi) . a u svjetovnoj epovi. i Bizant) do nordijskih prostora . epike. vrste se odupiru modernim načinima klasifikacije kojima je u prvom planu kriterij lijepog i originalnog te podjela knjiž. hagiografiju (životopisi svetaca) i historiografiju) . komički efekti (grč. pri čemu je poginulo niz franc.latinski je bio jezik proze. vjek. romani.cilj ranih kršć. teme opjevaju po uzoru na klasične rimske pjesnike . a kao svjetovna postoji svjetovna drama.st. a od 9. apokrifi.književne poetike toga razdoblja više su se bavile problemima stila i retorike negoli knjiž. legende. epiku.u svjetovnoj lirici je prisutno trubadursko pjesništvo. ideje i moralna načela viteškog sloja svijeta - - PJESAN O RONALDU najpoznatija starofrancuska epopeja iz ciklusa junačkih epova o Karlu Velikom vrhunsko dostignuće srednjovjekovne junačke epike djelo ima daleku historijsku podlogu na napadu Baska na odstupnicu vojsku Karla Velikoga koji se vraćao iz Španjolske s pohoda protiv Saracena.knjiž. poznatog iz povijesti kao hrabra. a drugo i treće razne događaje razne događaje u vezi s udajom njegove kći - - Ikor -7- . liriku i dramu . ali i prevrtljiva feudalca u obliku u kojem je sačuvanja podijeljena je na tri pjevanja. . vizije. novele te basne i bajke ..u usmenu epiku spadaju junački epovi (pjesma o Cidu. klasifikacijama . carstva (4. Ronaldu) čiji glavni junaci pripadaju legendarnoj prošlosti i prenose kršć. blagdane)).u sred.

Književnost kroz razdoblja

VITEŠKI ROMANI - nacionalni epovi utjecali svojim mitovima i sadržajima; romani su ljubavno-pustolovni - građa preuzeta iz antike, iz keltskih legenci i iz događaja vezanih uz lik Karla Velikog - obrađuju pothvate nacionalnih junaka, kraljeva i vitezova (ideal hrabrog viteza) koji je za čast i dostojanstvo svoje izabranice spreman položiti i vlastiti život ROMAN O TRISTANU I IZOLDI - ljubavni roman iz keltskog ciklusa viteških romana - obrađuje nesretnu ljubav Tristana i Izolde - ljepota same legende, koja veliča ljubav kao osnovnu pokretnu snagu ljudskog života i opisuje sukobe između osjećaja i dužnosti i časti i fatalne snage ljubavne strasti - Tristan i Izolda su jedan od najslavnijih parova nesretnih ljubavnika u svjetskoj književnosti TRUBADURSKA POEZIJA - nezaobilazno mjesto imaju njem. Minesaugori (tj. trubaduri) u cijelom svijetu - trubadurska poezija standarizira lirske forme kao što su alba, pastorala,... - s trub. lirikom javljaju se i golijerdi i vaganti, pjesnici lutalice čije su najpoz. pjesme sačuvane u lat. zborniku Carmina Buransa i na koje se nadovezuje poezija največ. sredvjek. pjesnika Villona - trubad. pjesništvo oslobođeno je nabožnih tema i nema poučne funkcije (to pjes. uvodi u duhovni i emotivni prostor - BERNARD DE VENTADORN – sačuvano oko 50 njegovih pjesama, posvećenih večinom ljubavi prema ženi ggrofa de Ventadorn, u kojima je dao svojevrstan kodeks svih fraza trubadurske ljubavi (rađanje, razvoj i nesretni završetak ljubavne avanture); vrijednost stihovima daje dubok lirizam i razapetost između strasti i težnje k spiritualnosti osjećaja; (2.pol.12.st.) najznačajniji predstavnik provansalske trub. lirike

Ikor

-8-

Književnost kroz razdoblja

4. HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST
-

-

-

-

-

-

-

prvo hrv. pismo je latinica, a prvi jezik državnih dokumenata je latinski karakterizira ju GLAGOLJAŠKO RAZDOBLJE – počinje pojavom prvih pis. spomenika (10.st.) i traje do 16.st. nastastanak i pojava glag. na južnosl. prostore pripisuje se grč. misionarima Metodiju i Ćiriliju – sastavio ju je glagoljica – dolazi od starosl. riječi glagoljati (govoriti) javlja se u dva oblika – najprije obla glag. – kasnije zamjenjena uglatom ili hrv. glag. – najviše se upotrebljavala u juž. krajevima – upotreba se u crk. knjigama zadržala do 1927. – zamjena lat. u 10. st. pojavljuje se u Hrv. pismo zvano ĆIRILICA – smatra se da ju je sastavio Ćiril – sastavljena je prema grč. pismu, a dopunjena je slovima kojih nije bilo u Grka – upotreba u sred. Dalmaciji, Bosni, Srbiji i Makedoniji, u drugim slav. zemljama (Bugarska, Rusija i neko vr. u Rumunjskoj) – u Bosni pod utjecajem bogumila – dobila je naziv BOSANČICA ili BOSANSKO-HRVATSKA ĆIRILICA glag. razd. obuhvaća crkvu i svj. tekstove – liturgijski i biblij. tekstovi, crkveno-pripovj. proda, poučna proza, svj. pripovjest i roman, diplomatika i prav. tekstovi (zakonici, statuti), epistoralni tekstovi, drama (prikazanja), tekst. koji su služili za obuku duh. podmlatka najpoznatiji tekstovi hrv. glag. knjiž.: 1. BAŠĆANSKA PLOČA – s kraja 11. st., nađena u Jurandvoru kod Baške na ot. Krku – najznačajniji Hrv. glag. spomenik koji predstavlja početak hrv. srednjovjekovne knjiž. – pisana uglavnom glagoljicom i čakavskim narječjem što joj daje karakter jezičnog spomenika – povrsti karaktera je pravni tekst – darovnica kralja Zvonimira kojom daje zemljište samostanu Sv. Lucije – pisac njezina teksta je opat Držika; Ona je i povijesni dokument – prvi se put spominje ime Hrv. kralja Zvonimira i otok Krk kao dio hrv. teritorija) 2. LJETOPIS POPA DUKLJANINA – sredina 12. st., opisuje događaje u Hrv. koji su se zbili oko rijeke Cetina – u hrv. verziji teksta iz 15.st. nalazi se i legenda o smrti kralja Zvonimira 3. LUCIDAR – djelo njem. autora Augstodnnesisa iz 12. st. – enciklopedija srednjovjekovnog znanja; tekst našeg Lucidara preveden s češkog u 1.po.15.st., a preveo ga Istranin; dijalog učenika i učitelja (učenik postavlja pitanja o raspodjeli svijeta, Europe, zašto je ljeti dan dug, itd. a učitelj mu odgovara) najvažnije književne vrste – pripovjetke i romani, poezija i prikazanja (drame) roman (pripovjetka) – javlja se u Hrv. u 15.st. – Priče o Troji i Aleksandru Velikom dolaze k nama iz zapadnoeuro. prijevoda, pod nazivom Rumanac Trojanski i Aleksandar Veliki, s tematskom građom iz antike junaci – najčešće su vitezovi, carevi ili kraljevi, tipični likovi iz feud. društva motivi – najčešći su osvajački pohodi, nevjernost žene, asketski način života pjesnički tekstovi – javljaju se poč. 14.st. kada je živi narod. govor starosl. jezik – to je poezija uglavnom nadbožnog karaktera ili su prijevodi srednjovjek. lat. crkvenih pjesama – još se danas pjeva U se vrime godišća – a najstarija pjesma iz tog vrem. pisana narodnim govorom, čakavštinom i latinicom smatra se ŠIBENSKA MOLITVA – landa (pohvalna pjesma) ŠIBENSKA MOLITVA – recitativna, rimizirana proza i pripada najstarijim latiničnim zapisima na našem prostoru; tekst pjesme zapisao je fra Pavle Šibenčanin, a tvorac je nepoznati glagoljaš – tema pjesme je molitva upućena Blaženoj Djevici Mariji; ponavljanja na početku stihova (Gospoje ti si) i zazivi kao što su: O blažena, o prosvećena, o umiljena, o prečista divo Marije – daju pjesmi oblik litanije u kojoj se veliča Marijina ljepota, uzvišenost i dostojanstvo; gospa je majka, kraljica i tješiteljica; u pjesmi je prisutna rima, kao i element crkvenosl. jezika: vzvišena, mučenikov, vsih, isplnjen je... – što daje ritmičnost pjesmi dramski tekstovi (prikazanja ili skazanja) – javljaju se u završnoj fazi srednjovjek. knjiž. – uglavnom su to dramatizirane legende o svecima, dijaloške pjesme s biblijskim motivima – središnji junak je Isus Krist, prikazan u tri faze živora – rođenje, muke i uskrsnuće.
-9-

Ikor

Književnost kroz razdoblja -

-

-

poznatija djela – Prikazanje života sv. Lovrinca mučenika – pisano osmeračkim stihom i pučkom intonacijom, te Muka sv. Margarite, gdje se slobodnije ženska ljepota te su se drame (tzv. bratovštine) prikazivale najčešće u crkvenim predvorjima ili na gl. trgovima vrhunac srednjovjekovnog razvoja je pojava tiska 1483 tiskan je Misal o zakonu rimskog dvora na glagoljici (Misal je knjiga u kojoj su skupljeni biblij. tekstovi koji se čitaju na misi satirična pjesma SVIT SE KONČA kritizira pojavu simonije (trgovanje crkvenim dobrima) i inkvizicije; posebice dragocjena ona kritizira život klera, visokoga i nižega, uključujući i đake; pjesma je zabilježena u Pariškom zborniku s kraja 14. st.; nastala je vjerojatno potkrat 13.st. u vrijeme uzastopnih težnji za reformama u Katoličkoj crkvi; autor je začinjavac – književnici koji stvaraju prijelaz s nabožnih pjesama na pjesme sa svjetovnom tematikom TRAKTAT CRNORISCA HRABRA – O PISMENIMA – napisana je u obranu slavenskog jezika koje je izumio Ćiril, a to je glagoljica; to je jedan od malobrojnih tekstova na staroslavenskom jeziku, pisan za svjetovne, a ne za liturgijske potrebe; svjedoči da su Slaveni, pa i Hrvati i prije misije Svete braće pokušali pisati svoju riječ latinskim ili grčkim pismenima; autor je jedan od Metodovih učenika; označava početak pismenosti

Ikor

- 10 -

5. PREDRENESANSA traje u 13 i 14 st., zovemo ga i predrenesansa u Italiji - razlikuje se od srednjovjekovnog – stvaraju se i prenosi novi oblici, mjerila i osjećajnost u literarnoj praksi - značajke predrenesanse: -razvoj gradova i građanske klase, razvoj kapitalizma koji djeluje na stvaranje novog pogleda na svijet -čovjek postaje aktivan, želi uživati i provjeravati postojeće spoznaje - u književnosti se pojavljuju svjetovne teme jer čovjekovo duhovno oslobađanje znači i njegovo zanimanje za vlastiti unutarnji svijet, ljepotu prirode i ovozemaljski život. - tri glavna predstavnika humanizma: Dante Alighijeri, Francesko Petrarka i Giovanni Boccacio DANTE ALIGHIERI - rođen 1265, umro 1321 - talijanski pjesnik iz razdoblja predrenesanse - svestran duh – političar, filozof, tvorac književnog talijanskog jezika i prije svega pjesnik - “Novi život” – zbirka stihova i proze; posvećena pjesnikovoj ljubavi prema Beatrice Portinari; gl. motiv je ljubav prema ženi i njezina ljepota - Beartice je u tom djelu prerasla u gotovo nadzemaljsko biće i postala je simbolom pjesnikova ideala - u želji da je dostojno uzvisi i nakon njezine smrti, Dante je započeo rad na svojoj Božanstvenoj komediji, djelu koje je preraslo u najviše dostignuće srednjovjekovne literature i jedno je od najvećih književnih ostvarenja čovječanstva. BOŽANSTVENA KOMEDIJA (1307-1321) - Naziv komedija dobila je jer se u srednjem vijeku tako nazivalo pripovjedačko djelo u stihu, napisano jednostavnim jezikom a započinje tužno a završava sretno - Atribut božanstvena dobila je u 16 st. kako bi se istaknuo njen uzvišeni sadržaj Pisana je na Talijanskom jeziku; Djelo se sastoji od tri djela, pakao, čistilište i raj; Ima sto pjevanja (svaki dio po 33 pjevanja plus jedno uvodno). - Danteovo djelo opisuje alegorijsko (zamišljeno) putovanje kroz pakao, čistilište i raj Kroz pakao ga vodi Vergilije, on simbolizira razum; Kritičnost Dantea prema crkvi - I. pjevanje Pakla -Dante je simbol grešnog čovječanstva, a Beatrice simbol božanske milosti (čeka ga na vratima u Raj); mračna šuma je simbol grešnog života, a ravna staza simbol kreposti i vjere - pantera simbolizira putenost kao ljudski porok, lav oholost, a vučica simbol lakomosti - u svakom krugu je određena kazna koju čuvaju demoni - Minos okretanjem repa određuje u koji će krug pakla čovjek ići - STRUKTURA PAKLA – krugovi od najlakšeg do najtežeg (u Čistilištu suprotno) – 1. Krug – bludnici; 2. proždrljivci; 3. škrtice i rasipnici; 4. krivovjernici i duševne lijenčine; 5. krivovjernici i srditi; 6. zločinci protiv sebe, sližnjega, Boga i prirode; 7. simonisti (oni svećenici koji se koriste vjerom za materijalni probitak, licemjeri, laskavci, podmitljivci i sijači razgora); 8. sve vrste izdajnika Simbolika brojeva (broj tri kao sveti broj, sedam kao broj savršenstva i četiri kao zemaljski) - PAKAO – užas, psovke, jauci, odvratna čudovišta, tama, krajolik je leden i močvaran; najdramatičniji dio spjeva; ČISTILIŠTE – sjetne i nostalgične duše; opuštena atmosfera pod nebeskim plavetnilom; u čistilištu su stroge kazne, ali ne kao u paklu (ima nade za prosvjetljenje duše) - RAJ – blještavilo, osjećaj sloge i sreće u vječnom blaženstvu - U raju Dante susreće Beatrice (njegova ljubav iz mladih dana). Ona simbolizira dobrotu i Božju ljubav.
IKor - 11 -

.rodio se 1304 g. sjajne oči koje su prema njemu krute. a o muškarcima govori da su licemjeri jer ne žele priznati da im žene pružaju mnogo toga («Žene imaju veliku moć. to je zbirka ljubavnih pjesama. i ljeto . anđelica. mjesec. oblik djela kao alegorijskog putovanja Renesansno je u djelu kritiziranje crkve i narodni jezik. .talijanski pjesnik i humanist .12 - . no najčešća im je tema ljubav. Ikor .») -njega nisu nadahnle muze da piše o ženama. razdoblje predrenesanse – 14. Kanconijer je podijeljen na dva dijela: prvi dio sadrži pjesme nastale za Laurina života a drugi dio pjesme nastale nakon njezine smrti. ponavljanje riječi – ritmičnost.pripada tl. .motivi – oči (stavile ga u ljubavno ropstvo).nosio je lovorov vjenac – predstavljao je slavu njegovog pjesništva .zove se Blažen nek dan je. gorke suze . umro 1374 g. rima – ritmičnost i melodijoznost. doživljava je kao anđela.napisan za života gđe Laure – tema – neuzvraćena ljubav .Petrarkist je stil koji je nastao oponašanjem Petrarke po osnovnim motivima i osjećajima (ljubav prema nedostižnoj i uzvišenoj ženi koja je izvor patnje) LXI. deka hemeron – deset dana) -zbirka od 100 novela uokvirenih pričom o kugi koja je 1348.napisao je Kanconijer. njih 366 posvećenih Lauri.Književnost kroz razdoblja - - pjesnik je središnji lik (prorok i sudac) srednjovjekovne značajke djela: simbolika brojeva. već same žene DEKAMERON (grč. Priče su raznolike po duhu i sadržaju. . stjecanje bogatstva i izrugivanje ljudskoj gluposti i licemjerstvu..u tom sonetu pjesnik slavi trenutak kad je ugledao svoju gospu . metafora . nacionalnoj knjiž. školovan u Napulju. Francesko Petrarka .poznati sonet kojeg je prepjevao i naš poznati petrarkist Šiško Menčetić .Amor – stalno vlada njime Giovanni Boccacio -talijanski pripovijedač i humanist -rođen je u Parizu.u zadnjoj strofi slavi pjesme koje su nastale zbog te ljubavi i slavu koju je zbog njih stekao – za razliku od srednjeg vijeka kad se pjesnici nisu dopisivali jer se smatralo da je grijeh tražiti slavu .čekanje – počinje mrziti svoje želje i nadanja . st.ujedno slavi sve boli koje je pretrpio zbog nje . SONET .jezična i stilska analiza – nizanje veznika – ritmičnost.pjesnik se osamljuje jer ne želi da netko (osim prirode) vidi njegovu patnju . napisao je i niz djela na talijanskom -Homer mu je bio uzor -napisao je prvu Danteovu biografiju. boginja . Važnost Kanconijera je da prvi puta u povijesti pjesništva zbirka pjesama bilježi unutarnji svijet čovjeka. ali on je smatrao da su mu zavidni -slavi žene jer «one pružaju mnogo slatkih doživljaja». ističe glas. krepka. a glavno djelo mu je Dekameron -mnogi kritičari su ga napadali.ljepota Laure – zlatne vlasi. godine harala Firenzom i prisilila 7 djevojaka i 3 mladića da napuste grad i prikraćuju vrijeme pripovijedajući zanimljive priče. a najveći dio života provodi u Firenzi gdje se bavi književnošću -osim djela na latinskom jeziku.Petrarkin (talijanski) sonet je sonet koji se sastoji od dvije katrene i dvije tercine.

. Ikor . FILOSTRATO – pobijeđen u ljubavi. mahnita. LJUBAV (nesretna.. godine kad je Firenzu stigla kuga -kuga utječe na ponašanje ljudi (1. -teme Boccacciovih novela: 1.. ELISSA – zaljubljena) -mladići: PANFILO – sav u ljubavi. NEIFILE – nanovo zaljubljena. LAURETTA – aluzija na Petrarkinu Lauru. koje su postale uzorom svim kasnijim novelistima.ona koja voli pjevanje. -poruga i satira najčešće su izraz čovjekove kritičnosti i slobodoumlja karakterističnoga za renesansu. ) 2. a među sobom svakoga dana odabiru kralja i kraljicu koji će kao dužnost imati i zadatak da odaberu temu koja će se tog dana obrađivati. nasmijavale ih i pomagale im prevladati životne teškoće -HEDONIZAM – filozofski smjer prema kojem su ugodnost i uživanje najveće dobro i ideal. osnovne su karakteristike Boccacciovih priča. potpuno su razuzdani. DRUŠTVENA SREDINA I ODNOSI DRUŠTVENE SREDINE (preljub – zakon) 3. DIONEO – ljubavnik Venere. FILOMENA .) -novele su nastale 1348. oholost. zamamljiva. 3. strasna.Književnost kroz razdoblja -Dekameron sadržava galeriju realistički vjerno i psihološki uvjerljivo opisanih likova iz svih društvenih slojeva. neuzvraćena ljubav. okrutnost. tip razbludna mladića) -Boccacciove su novele zabavljale čitatelje. umjereni su) -narušavanje međuljudskih odnosa -likovi su renesansni ljudi. a ne srednjovjekovni jer se ne prepuštaju životnim nevoljama PRIPOVJEDAČE NOVELA čini -7 djevojaka između 18 i 28 godina i 3 mladića iznad 25 godina povukli su se iz Firenze gdje hara kuga. KARAKTERNE OSOBINE (dosjetljivost. da bi prikratili vrijeme pričaju priče.13 - . -djevojke i mladići imaju svoja imena koja potpuno ili dijelom odgovaraju njihovim naravima -djevojke: PAMPINEA – bujna. od trgovaca i prostitutki do predstavnika feudalaca i svećenstva. lik sretnog ljubavnika. sretna. izoliraju se. -zanimljivost fabule. EMILIJA – laskavica. jasan stil.. 2. snalažljivost. FIAMMETTA – vatrena.

kritizira postojeće društvene obićaje.petrarkistička. pojavljuju se kanconjeri i zbirke posvećene jednoj ženi .religiozna – posvećeni Mariji. bukolička lirika – uživanje u prirodi . preporod novi književni preporod – 16. karakteristike njegovog osnovnog izlaganja i temelji se na istraživanju WILLIAM SHAKESPEARE .uzori iz antike – Plaut. uključuje razmišljanje i zaključivanje. tragedije.sloboda čovjekovog stvaralačkog duha . RENESANSA ponovno rađanje. st.biblijski epovi – tema iz Biblije . Terencije (komediografi) . redatelj. oslobaža od predrasuda . izrugiva ljudske mane i poroke. i arhit.zabavna – humoristička. satirička. ljubavna (žena. vijeka – vitez lutalica (prikaz renesansnog čovjeka). najviše se pišu soneti – uzor u antici EPIKA . – širi se čitateljski krug . savršenstva ujetnosti . sadrži osnovni stav pisca. te sonete (elizabetinski soneti – 3 kvartine i 1 distih) IKor . Terencije (komedija). pobjede novog mladog naraštaja.) – oponašanje antičkih uzora Vergilije (Eneida).suvlasnik poznatog kazališta Globe . 1580) – kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika.div dramskog stvaralaštva – Shakespeare – koji je čovječanstvu dao niz djela neprolazne trajnosti ESEJ – Michael Montaigne – nova književna vrsta (Eseji. pjesme i ples zaljubljenika . pisac kazališnih komada .viteški. stalni likovi . doživljavaju procvat) LIRIKA .14 - . pjesme namjenjene prijateljima. njezina ljepota). Biblija .knjiž. kraljevske drame (historije). likovi pastiri – idila.) preporod u književnosti – uzor postaje antika (rimska i grčka knjiž. – ITALIJA (zahvaća cijelu E.napisao 36 ili 37 drama – tzv. i glazb.uspostava novih estetičkih ideala ljepote.pastirski – gl.6.rođen i umor u Stratford-on-Avonu . gospe. idilična priroda. lutalica i varalica koji luta svijetom – kritizira vrijeme. slobodna duha . borbe i vitezove – nastavak Boiardovog djela Zaljubljeni Orlando) ROMAN . maskerate – pokladne pjesme. radnje – opisuje ljubav. je u doba renesanse doživjela procvat (i lik.učena komedija slijedi dramaturgiju iz antike – petčinova. simetrija likova.. tema ljubav – pastirski romani su uzor današnjih ljubića – popularna djela DRAMSKE VRSTE .viteški – još iz sred. komedije. Plaut.pikarski – u renesansi – gl. gl.komediografija – promiče poruke aktivizma. romantične igre i poeme.pastorale (pastirske igre) – svijet pastira.pisanje pučkim jezikom koji zamjenjuje latinski (poštuju pravila pisanja po uzoru na antiku) .viteški epovi – ARIOSTO – talijanski renesansni pjesnik Bijesni Orlando (djelo bez gl.stvaranje nacionalnih knjiž.engleski pjenik i dramatičar (najveći dramski stvaralac svjetske književnosti) .stiže u London – glumac. lik je simpatičan protuha. junaka i gl.pišu se epovi (uzor – Vergilijeva Eneida) . kroz život se probija svojom voljom i inteligencijom . pastirski i pikarski romani .

doživljaj čovjeka. prolaznost ženske ljepote iako tragedija ima mnogo događaja. ali u to doba još popularne viteške romane .kao pravi vitez skitnica daje si ime (Don Quijote od Manche). prazan. – 16001. nitko ga ne sputava). stvorio galeriju nezaboravnih. kritizira brak doživljaj čovjeka – remek-djelo. pripovjedač iz doba renesanse (točnije iz raszdoblja prijelaza iz renesanse u barok) . o ljubavi i mržnji Hamlet raspravlja o osnovnim pitanjima ljudske egzistencije – o mogućnostima spoznaje apsolutne istine i djelovanja u skladu s njome te o odnosu prema ocu. toliko je opterečen problemima da bi najradije da ga nema. prezire svijet.TEMA – doživljaji osiromašenog seoskog plemića Alonsa Quijose koji želi biti vitez skitnica . koji se razapet sumnjama stalno koleba i odgađa izvršenje osvete MIGUEL CERVANTES . skladan izgled ljepota doživljaj žene – kritizira ženu i šminkanje (to nije ono lice koje ona nosi. ženi HAMLET – renesansan čovjek slobodouman – individualist (slobodno odlučuje i zaključuje. majci. Romeo i Julija) u svojim djelima iskazuje veliko mnoštvo osjećaja koji se rađaju u čovjeku HAMLET 1600. iz renesansne novelistike. pronalazi perjanika i štitonošu (Sancho Panza). puno hulja. iz pričanja suvremenika. dosadan. Hamlet i Ofelija. plemenitost uma. srednjovjekovne kronike i legende. gnjusan. ženska ljubav je kratka – nestabilnost ž. ljubavi. oženio se majkom i zasjeo na prijestolje jedna od najpotresnijih trageija u cjelokupnoj književnosti – na završetku svi stradaju pokretač radnje – Hamletova želja za osvetom zbog smrti oca problematika – pitanja ljudske egzistencije – o pravdi i krivnji (dijalog Hamlet X duh oca – duh želi izvršenje pravde zbog ubojstva). neopljevljen vrt u kojem je otrovno bilje) – suprotnost prema renes. uzima opremu (bojnu pradjedovsku) te pronalazi damu kojoj daje ime Dulcinea od Tobosa Ikor . jer nam je istina o očevu ubojstvu i potrebi osvete iskazana već na samome početku težište djela stavljeno je na prikaz psihološkog stanja glavnog lika. nepodnosi nepravdu i sramotu. doživljaju svijeta. vječnih likova (Cezar. optimizam i duboki humorizam koji izbijaju iz tragične figure viteza tužnog lika BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE . kritičan je prema majci i prema sebi.jednostavan.najveći špan. razočaran svijetom = iznosi svoj stav.zbog novčanih neprilika dospijeva u zatvor u kojem započinje svog don Quijotea . u njoj nema prave dramske napetosti. te je ulio i dah stvarnog života. o vjernosti i izdaji. kažu) melankoličan i bolan doživljaj svijeta (svijet – bljutav.najpoznatije djelo je Bistri vitez Don Quijote od Manche – koji je napisan u dva dijela – najprevođenija poslije Biblije .uz oko 30 drama i niz drugih danas zaboravljenih djela napisao je zbirku pripovjedaka Uzorite novele . nitko mu ne pruža zadovoljstvo. svijet kao tamnica (Danska). kritizira nepoštenje kritizira dvojranine koji nemaju svoje ja (ruga im se zato što potvrđuju sve što kažu njihovi gospodari – neinteligentni i nekritički primaju sve što njihovi gosp. divi se prirodi.15 - . konja kojem daje ime Rocinante (kljuse). nema predrasuda prema staležu (dobar je prema nišem sloju). o životu i o smrti. stvara masku) oštar doživljaj žene (Krhkosti – ime ti je žena!). godine TEMA – nesretna sudbina danskog kraljevića Hamleta kojemu je za njegove odsutnosti stric ubio oca. propalica. neizmjernost sposobnosti.Književnost kroz razdoblja - - teme uzima iz antičke povijesti. zdrav i topao humor kojim je prožeto čitavo djelo i koji nezadrživo nasmijava i današnjeg čitaoca.zamišljen je kao satira na preživjele.

bezumna smionost. vjetrenjače – divovi. želi osvečivati nepravdu. ispravljati krivice. istinu i nedostižne ideale (on želi uspostaviti kraljevstvo pravde. mašta. stradanja i uporne borbe za pravdu. Don Quijoteov glas razuma koji mu pokušava pomoći da se iz svijeta mašte vrati u stvarnost preko njegovog lika Cervantes se obrača svijetu Ikor . želi pomoći umro je kao plemić. upornost i poštenje Alonso čita viteške romane koji su mu poremetili razum (krčma – dvorac. boriti se protiv zla i nepravde te braniti nemoćne ujedno simbolizira hrabrost.svaki čovjek je slobodan zato što je tako stvoren od Boga i prirode.don Quijote od Manche (ludost. a ružna nijedna. stvarnost. Lijepa riječ otvara mnoga vrata. pomagati bespomoćnima. prostitutke – bajne djeve. oprez. žrtvovanje) X Sancho Panza (razum. došao je k pameti DONKIHOTIZAM – Don Quijoteov pogled na svijet.Književnost kroz razdoblja - - - - DON QUIJOTE OD MANCHE – simbol ljudske tragike. fratri – izdajnička bagra) beskrajno je uporan u izvršavanju svojeg cilja. don Quijoteov konjušar. lukavost) idealn . ideal. utjelovljenje ljudskog sna i bezumnosti. njegovo shvaćanje života koji znači besmislen i smiješan pothvat stavlja u odnos-sukob suprotnosti (dva različita svijeta) .16 - . sebičnost. – roman pun mudrih izreka humor je bitno obilježje romana Cervantes je narodni mudrac koji progovara preko lika Sancha Panze Sancho je seljak. čestit čovjek.

MARKO MARULIĆ (1450-1524) -rođen je u Splitu gdje mu je učitelj bio ugledni humanist -nagađa se da je školovanje nastavio u Italiji.. poznata obitelj Ćipiko. pravnici. gotovo i nije bilo važnijeg obalnog ili otočnog grada koji nije imao nekog učenog i uglednog mještanina. a nakon školovanja vratio se u Split gdje je živio do kraja života. pa se u Italiji počeo nazivati latiniziranim imenom Janus Pannonius -nakon 11 godina provedenih u Italiji. -zbog gospodarskih i političkih razloga. sastavljena od 14 knjiga. francuski. imao je organizirani gradski život. a među suučenicima stekao je brojne prijatelje – buduće ugledne humanističke pjesnike. pa su glavni zagovornici humanizma bili crkveni dostojanstvenici i vlastela iz državne uprave. nezaustavljiv prodor Turaka -zbog takvih okolnosti.7. javno školstvo. -SJEVER: Ivan Vitez. Juraj Šišgorić.) . -JUG: Marko Marulić. s malo manje od 7 000 stihova. liječnici koji su poticali drukčiji odnos prema antičkome materijalnom i duhovnom naslijeđu -velik dio domaće mladeži odlazio je na visoka inozemna učilišta (pogotovo talijanska) gdje su stjecali izravan uvid u ciljeve za koje su se zalagali humanisti. njegovim djelima i osobama koje ga okružuju. -hrvatski humanizam je osobit zbog dvije činjenice: 1.stoljeću u Hrvatskoj su se pokazali znaci humanizma: na hrvatski jug i sjever. -zarana je došao na glas kao izvrstan latinski pjesnik. piše se na latinski – uzor antika -na hrvatski humanizam bitno je utjecala blizina Italije i njenih najjačih žarišta -već u 14.. HUMANIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI -pod riječi «humanizam» inače se smatra osobina ljudskosti. njegova obilježja se ipak razlikuju od nacija do nacija i od regija do regija. češki. Ivan Česmički (pisao je pod pseudonimom Janus Pannonius – Jan Panonije.. duhovna obnova na sjeveru Hrvatske bila je vezana uz feudalne ustanove. španjolski. IVAN ČESMIČKI (1434-1472) -(Janus Pannonius) rođen je u plemićkoj obitelj -7 godina proveo je u Italiji gdje je temeljito naučio oba klasična jezika.17 - . u djelu je savjetovao ljude kako treba reagirati u pojedinim situacijama -Marulićev najznačajniji latinski tekst je «Davidijada». no u knjižavnosti. a traje oko 250 godina (1350-1600). -pisao je djela na latinskom jeziku (humanist). Jan Panonac). te je bio renesansnog tipa -njegov bestseler je djelo su «Pouke za čestit život s primjerima» koje je prevođeno na različite jezike (talijanski. ali i jedan dio njegova rada pisan je na narodnom jeziku.. ona označava povijesni fenomen koji je nastao u Italiji. humanizam na sjeveru i na jugu Hrvatske veoma se razlikovalo: -pošto je jug Hrvatske bio gospodarski jak. -«Davidijada» je ep koji je sve donedavno ostao u rukopisu u kojem je Marulić pjesnički preoblikovao biblijsku priču o kralju Davidu. Ivan se vratio u Ugarsku i sa nenavršenih 26 godina postao je biskupom PJESNIŠTVO JANA PANONIJA: -razlikuju se 3 veće cjeline: IKor . -iako je humanizam općeljudska odgojna pobuda. zahvaljujući okolnostima u kojima se razvijao tamošnji humanizam.. njemački. hrvatski nacionalni prostor bio je podijeljen na više država 2.. humanističke ideje su se tamo brzo udomaćile. Matija Vlačić Ilirik. stizali su profesori.

Književnost kroz razdoblja 1.18 - . smrti. uspoređuje ju sa nedirnutim bijelim snijegom -Flavija je lijepa i strastvena žena koja dvojbenom vjernošću dovodi ljubavnika do zdravlja Ikor . a nakon ženine smrti. pjesme spjevane u daktilskom heksametru 2. -uz himne. pogreba i groba. pjesnikovo tugovanje. ode i epigrame. pa je svečano ovjenčan pjesničkim lovorovim vijencem. patnju. a osobito je bolno doživljavao prodiranje Turaka u Šibenik -«Elegija o pustošenju šibenskog polja» ANTUN VRANČIĆ (1504-1573) -rođen je u Šibeniku -nakon školovanja postaje tajnik Ivana Zapolje gdje je ostao gotovo 20 godina -godine 1553. pohvala pokojnika. -vratio se u Dubrovnik. -za njegova života bilo je objavljeno tek nekoliko njegovih kraćih pjesničkih tekstova. epigrami u raznovrsnim metrima -najpoznatije djelo Ivana Česmičkog je autobiografska tužaljka (elegija)* «U smrt majke Barbare» u kojoj izražava tugu. drugih pouzdanih podataka o njegovu životu gotovo i nema -za života mu je tiskano samo jedno cjelovito djelo («Tri knjige elegija i lirskih pjesama») -ta je knjiga prva hrvatska zbirka pjesama uopće koja je objavljena tiskom -u rukopisu mu je ostala zbirka od 16 nabožnih pjesama koje su prvi put tiskane prije tek 30-ak godina -Šišgorić je bio tijesno vezan uz svoj uži zavičaj. a školovao u Rimu gdje se upoznao sa osnivačem tzv. a stekao je i najvišu crkvenu čast-položaj nadbiskupa -glavni dio Vrančićeva opusa čini zbirka od oko 1000 pisama -«Putovanje iz Budima u Drinopolje»: još od mladih dana Vrančić je pokazivao osobitu sklonost prema povijesnim i zemljopisnim istraživanjima ILIJA CRIJEVIĆ (1463-1520) -rođen je u Dubrovniku. zaredio se za svećenika. elegije u elegijskom distihu 3. opis bolesti. Rimske akademije -zarana je pokazao interes za klasične tekstove i dosegnuo je zavidnu vještinu u pisanju latinskih stihova. osobito se ističu elegije upućene nekoj Rimljanki Flaviji -«Elegija Flaviji»: pjesnik ističe Flavijinu ljepotu. postao je biskup. od kojih se dva najvažnija čuvaju u Vatikanskoj knjižnici. utjeha JURAJ ŠIŠGORIĆ (oko 1445-oko1509) -najslavnije ime šibenskog humanizma -studirao je u Padovi -bio je svećenik i obnašao je važne dužnostiu šibenskom kaptolu -osim onoga što se može zaključiti iz njegovih pjesama. žalost zbog majčine smrti *TUŽALJKA (ELEGIJA) – humanistička tužaljka vjerno oponaša strukturu antičkih tužaljki koje se sastoje od 5 djelova: uvod.

hrvatska renesansna književnost stvara i neke nove oblike (Petar Hektorović-"Ribanje i ribarsko prigovaranje" – putopisni spjev) -posebno mjesto zauzima i pastoralno-idilični i alegorijski roman Petra Zoranića "Planine" u kojem se u prozi i stihovima pripovijeda o putovanju pastira Zorana po zavičaju te usporedno s pričom o nesretnoj ljubavi pastira Zorana slavi ljepota domovine LIRIKA -razvijaju se 3 vrste lirskih pjesama:  PASTIRSKO-IDILIČNA LIRIKA -veliča život u prirodi -san o sreći i blaženom životu  ANAKREONTSKA LIRIKA -slavi ovozemaljske užitke i senzualnu ljubav  LJUBAVNA PETRARKISTIČKA LIRIKA -tuga i bol zbog neuzvraćene ljubavi. a uske veze s Mletcima. Petrarka. divljenje ženskoj ljepoti -radi se o utjecaju petrarkističke lirike koja uzvisuje ženu i divi joj se -najviše duhovne vrijednosti: LJUBAV i LJEPOTA -jedno od glavnih obilježja: PLATONSKO DIVLJENJE PREMA ŽENI -prvi sačuvani dokument je zbirka pjesama. Boccaccio. hrvatskoga jezika na visoku razinu) -hrvatska renesansna književnost će se kao i ostale europske renesansne književnosti oslanjati na antičko naslijeđe. veličanje tjelesne i duhovne IKor . začetnike i klasične pisce talijanske renesansne književnosti (Dante. pa krajevi nisu imali iste uvjete za razvoj renesanse -utjecaj talijanske renesanse stekao se samo na istočnoj obali Jadrana. st. folklorne književnosti preuzimajući iz njih teme. ali i one o podizanju narodnoga. već se razvila kao samostalna djelatnost -hrvatska renesansna kultura je PRVO MODERNO RAZDOBLJE HRVATSKE KNIŽEVNOSTI -odlikuje se nizom književnih oblika. oblike i postupke -NAČELA OBLIKOVANJA:  oponašanje uzora  harmonična i skladna kompozicija književnog djela  tradicionalno oblikovanje teksta –oblikovanje čistim i jasnim jezikom -hrvatska književnost u razdoblju renesanse više nije služila samo za vjersku poduku. molba da se ljubav uzvrati.8. te je osim lirike. st. Lodovico Ariosto) -hrvatska renesansna kultura oslonit će se i na domaće usmene. dubrovački kanconijer "Ranjinin zbornik" (pjesme o ljubavi (udvaranje.19 - . bitaka i važnih događaja -osim tradicionalnih epskih vrsta. epike i drame razvila niz novih književnih vrsta EPIKA -najznačajniji epovi bili su oni koji su opjevavali religiozno-biblijske teme (Marko Marulić-Judita) ili povijesne teme (Brna Krnarutić-Vazetje Sigeta grada) -hrvatski renesansni ep oblikovan je po uzoru na Vergilijevu Eneidu i druge antičke epove. HRVATSKA RENESANSNA KNJIŽEVNOST (sredina 14. dolazak brojnih učitelja i odlazak hrvatskih mladića na studij u susjednu Italiju omogućili su snažan razvoj renesansne književne kulture i na području Dubrovačke Republike i mletačke Dalmacije -hrvatska renesansna književnost usvojila je mnogobrojne koncepcije humanizma (one o važnosti antičke književne tradicije. te je iznosio sadržaje važne za život zajednice -u epu je pripovjedač izlagao fabulu jasno. Jacobo Sannazzaro. s brojnim opisima junaka i junakinja. – kraj 16. a isto tako i na prethodnike.) -razvijala se pod utjecajem renesansne umjetnosti i talijanske kulture -nije se istovremeno pojavila i razvijala u hrvatskim krajevima jer je Hrvatska u to vrijeme bila podijeljena. vremena i prostora radnje. motive. pregledno.

gospoje. kao i talijanska preuzima od antičke komedije strukturu komediografske radnje. Marulić je slavu stekao svojim latinskim djelima -njegovo najznačajnije latinsko djelo jesu "Pouke za čestit život s primjerima" koje je prevedeno na mnoge jezike i koje je najviše objavljivana hrvatska knjiga u inozemstvu -vrlo značajno djelo na narodnom jeziku jest biblijsko-vergilijanski ep JUDITA u šest pjevanja JUDITA -ep koji je nastao 1501.  ističe kršćansku vrijednost – krepost. BIBLIJSKA DRAMA. PIRNA KOMEDIJICA ("Novela od Stanca"-Držić) MARKO MARULIĆ -renesansni pjesnik koji je napisao brojna djela na hrvatskom jeziku -rođen je u Splitu. LIBRO: Nabukodonosorova želja da vlada cijelim svijetom (Holoferno ga treba svojom vojskom osvojiti 2. LIBRO: Holoferno pustoši i napada gradove za redom 3. a Judita kori narod koji se želi predati 4. škrti starac. što je vrlo važno jer je hrvatski jezik formiran kao književni jezik tek u 19. hvalisavi i umišljeni vojnik. vjera  ističe Juditine kvalitete. važnost i kako je treba slaviti  upućuje Bogu poruku da joj dade snage da odrubi Holofernu glavu (vjera u Boga) KOMPOZICIJA: "Judita" je sastavljena od 6 libara 1. "Tripče de Utolče". LIBRO: Judita u Holofernov taboru. sveta čistoća. vile. bol zbog neuzvraćene ljubavi. Zlatarićeva "Elektra" prema Sofoklu.. PASTORALNE DRAMA. godine -prvi hrvatski umjetnički ep -pisan je splitskom čakavštinom 16. "Arkulin") -u TRAGEDIJI hrvatska renesansna književnost ostvarila je brojne prijevode (Držićeva "Hekuba" prema Euripidu. a Holoferno je očaran njenom ljepotom Ikor . LIBRO: Holofernova opsada Betulije. POKLADNA.. a objavljen 1521. zaplete i rasplete. a to su KOMEDIJA i TRAGEDIJA -hrvatska KOMEDIJA.) DRAMA -najčešće i najznačajnije dramske vrste hrvatske renesansne kniževnosti nastaju po uzoru na antičke dramske oblike. MITOLOŠKA DRAMA. st... st..  Marulić ističe vjeru u Boga (kako u njega ne treba sumnjati) -na početku epa Marulić u kratkom pismu objašnjava zašto i kako je pisao "Juditu":  želi proučiti priču o udovici Juditi na svom jeziku za one koji ne razumiju latinski j. a školovao se u Italiji -nakon boravka u Italiji. različiti dramski oblici: PASTIRSKE EKLOGE. kao i tipove likova (mudar i lukav sluga..20 - .. CRKVENA PRIKAZIVANJA (religiozno-biblijska tematika).. PASTIRSKE IGRE. -uzori: ANTIKA (Vergilije) i HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST -tema: preuzeta iz Biblije – Marulić piše o aktualnoj društvenoj situaciji u Splitu i okolici (turska vojska koja prijeti Splitu i okolici poistovjećena je s asirskom vojskom koja prijeti Betuliji) -židovska udovica Judita ubija taštog i pohlepnog asirskog vojskovođu Holoferna i spašava svoj grad Betuliju -CILJ OVOGA EPA:  Marulić je htio svom narodu uliti vjeru i nadu u otpor i spas od Turaka.Književnost kroz razdoblja ljepote drage.) -takva komedija naziva se UČENOM ili ERUDITNOM KOMEDIJOM – njegovala se osobito u Dubrovniku (Marin Držić – "Dundo Maroje".) -razvila se i DRAMA U SUVREMENOME SMISLU te riječi (Lucić "Robinja" – prva svjetovna drama u hrvatskoj književnosti) -razvili su se i drugi. FARSA (banalne pojave građanskog života na komičan način). život je nastavio u Splitu -iako je u hrvatskoj književnost ponajprije poznat po svom važnom doprinosu književnosti na narodnom jeziku. "Skup".

"Skup". a ubrzo se posve posvetio drami u koju pripadaju njegova najbolja i najpoznatija djela -okušao se u svim dramskim vrstama: komedija. LIBRO: građani Betulije napadaju Asirce koji bježe. godine za vrijeme poklada -PROLOG DUGOG NOSA: -najavljuje što ćemo gledati/čitati. lukavom renesansnom čovjeku koji shvaća da sukob oca i sina može iskoristiti za vlastitu sreću -Pomet zapleće radnju. "Arkulin". pokladna igra. dunda Maroja i njegova rastrošnog sina Mara koji u Rimu.. "Grižula"). prepušta svoju sa rastrošnim sinom Marom sudbinu Pometu BOKČILO: (Marojev sluga) POMET: -vječno gladan sluga -sluša svog gospodara -tipičan sluga ograničenih mogućnosti -čini sve kako bi Laura postala Ugova. st.21 - . ističe Marojevu škrtost MARO: -rastrošan sin koji kupuje ljubav kurtizane Laure LAURA: -izgubljena kći njemačkog plemića -s Marom je samo radi njegova novca Ikor . neinteligentan. slugi Nijemca Uga Tudešaka – samouvjerenom. MARIN DRŽIĆ -rođen je u Dubrovniku gdje je polazio i školu -neko vrijeme proveo je u Italiji gdje je upoznao talijansku renesansnu komediografiju -kad se vratio u Dubrovnik pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma. nego se uvijek smije zajedno s njim -LIKOVI: odnos gospodar sluga DUNDO MAROJE: UGO TUDEŠAK. no za razliku od ostalih likova u komediji. -tema: sukob oca. upravlja njihovim postupcima – DRŽI SVE KONCE U RUKAMA upravljajući sudbinama i životima onih kojima služi -Pomet je gospodar smijeha u komediji. -tipičan predstavnik dubrovačkog bogatijeg -zaljubljen njemački plemić sloja -lud za Laurom -škrt trgovac koji odlazi u Rim obračunati se -nesnalažljiv. -dvosmisleno je značenje ljudi nazbilj ("pravi".Književnost kroz razdoblja -petrarkistička obilježja: Marulić poput petrarkista opisuje Juditinu ljepotu -petrarkistički motiv: kosa. tragedija. -afirmacija sposobnih. komedije ("Dundo Maroje". slave Juditu do kraja njenog života. ali samo zato što bi mogao izvući koristi -nije odan. sav kapital troši na kurtizanu Lauru -GLAVNU ULOGU u zapletu Držić je povjerio Pometu.. -u ovom prologu Držić se ruga uskoj i zatvorenoj sredini dubrovačke aristokracije. pokladna komedijica ("Novela od Stanca"). -najavljuje komediju. nakit -Judita se vrlo bogato ukrasila (nakit) tako da se mogla uspoređivati s kraljicama -književna asocijacija Judite na Helenu koju su smatrali najljepšom ženom svijeta -snažna vjera u Boga 5. pastorala. dobri ljudi) i ljudi nahvao ("lažni" ljudi koji predstavljaju zlo). vrlih ljudi na račun opakih i nesposobnih ljudi -mjesto radnje: Rim -radnja se događa 1 dan -vrijeme radnje: 16. "Tripče de Utolče") DUNDO MAROJE -komedija koja je prvi put izvedena 1551. inteligentnom. Venera i Adon". nikada se gledatelj ne smije Pometu. vodi likove. LIBRO: Judita večera s Holofernom kojeg opija i na kraju ubija 6. umjesto da se bavi trgovinom. -gotovo sva Držićeva djela izvodila su se na dubrovačkim scenama u doba poklada i pirova te je više od desetljeća bio najizvođeniji dubrovački dramatičar -DJELA: pastirske igre ("Tirena. ironično laska dubrovačkoj gospodi i naziva ih zlatnim i ludima. Pomet nikada nije izvrgnut ismijavanju. pametnih.

a slavno prolitje travicu drobnu van. čas si sretan. vjerna. -u Dubrovniku je obavljao razne poslove. poslušna) -prijetvoran . a živio je na prijelazu iz 15. ravni prsti . vile -pjesnik slavi njenu ljepotu i divi se njenoj ljepoti -TIPIČNI MOTIVI PETRARKISTIČKE LIRIKE: zlatna kosa. rumene usne.Književnost kroz razdoblja -tipičan predstavnik dubrovačke mladeži-očekuje od Petrunjele ostvarenje svih njenih rastrošan(čest sukob starih i mladih) zahtjeva -očekuje od sluge Popiva da rješava sve PETRUNJELA: njegove probleme -sluša gospodaricu POPIVA: -odana. napisao je i pastirsku eklogu "Radmio i Ljubmir" Ikor . opjevavajući i slaveći njezinu ljepotu i duhovne vrijednosti -osim pjesama.ljepota njezinog govora. a studij prava završio je u Italiji -kasnije se zaredio -njegove pjesme sačuvane su u rukopisima i Kanconijeru Nikše Ranjine -njegova lirika je uglavnom ljubavne tematike. tanki. inače mu je pravo ime Šišmundo Vlahović Menčetić -živio je na prijelazu iz 15. bijela prsa. a dva puta bio je i knez Republike -umro je od kuge koja je 1527.22 - . isprepliće unutarnju i vanjsku ljepotu -glatkoća i bjelina njenog vrata. a u većini pjesama obraća se voljenoj osobi. kad si nesretan preživi je i kreni ka sreći PETRARKISTIČKA LIRIKA ŠIŠKO MENČETIĆ -dubrovački pjesnik koji je tek nakon smrti prozvan Šiško." HANIBAL LUCIĆ -hrvatski pjesnik i dramatičar koji potječe iz jedne od najuglednijih hvarskih obitelji -osim u Hvaru. čas ne. bijeli. zelen list i cvitje. st. st.TJELESNI UŽITAK -pjesnik povezuje 2 motiva: ljubav i vanjska ljepota DŽORE DRŽIĆ -rodio se u Dubrovniku.rumeno lice.spoznaja – život je prevrtljiv. u 16. tanke crne obrve (osjećaj radosti). školovao se u Italiji -napisao je jedan ljubavni kanconijer "Skladanja izvrsnih pisam razlicih" -u svojim pjesmama ljubav prema ženi i njezinu ljepotu na petrarkistički način JUR NI JEDNA NA SVIT VILA -tema: ljepota drage. dugi. -školovao se u Dubrovniku. god. način na koji se češlja i plete svoju kosu – naziva je ženom ljepšom od vile "meni bi viditi još lipšu ner vilu" -na kraju kada ona odlazi on ostaje tužan i sam -pejzažni motivi: "Zovješe zora dan. poslušna -lukav i pokvaren -predstavnik mladeži nižeg društvenog sloja -mnogo toga čini za svoju korist (naivna. zubi kao biseri . obli. harala Dubrovnikom PRVI POGLED -tema: ljubav na prvi pogled -pjesnik se na prvi pogled zaljubio i u cijeloj pjesmi detaljno opisuje izgled svoje drage. u 16.

pripovijeda o putu pastira Zorana po zavičaju.23 - . no od toga nije ništa sačuvano -doživjevši u mladosti bunu pučana. zlatna kosa. ali i u stihovima. oči koje sjaje poput zvijezda. sićušnih jabuka jer se hrvatska književnost počela razvijati tek od Marulića -Zoranić spominje svoju "jabuku" – osjećaj radosti jer je naišao i na svoje ime u njenom krilu -vila ga upozorava na nerazvijenost hrvatske književnosti – osjećaj srama jer je jabuka nezrela -vila ga tješi jer se kod ostalih vila vidi da su jabuke prije otrgnute. te se slavi i veliča ljepota rodnog kraja -roman ne govori samo o ovozemaljskoj ljubavi već i o duhovnoj ljubavi. u 16.. tj. književne kulture na hrvatskom jeziku. kugu i provalu Turaka na otok u starosti je živio mirnim životom -njegovo najvažnije djelo je "Ribanje i ribarsko prigovaranje" RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE -putopisni spjev u 3 dijela koji je objavljen u Veneciji u kojem opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Brača i Šolte -"Ribanje i ribarsko prigovaranje" je prvo stihovano djelo u hrvatskoj književnosti u kojem je opisano stvarno. kada je pjesnik već bio mrtav PLANINE (1569) -nazivaju ga prvim hrvatskim romanom. -rođen je na Hvaru -u mladosti je pisao ljubavnu poeziju.. pitanje odnarođivanja.Književnost kroz razdoblja DRAŽA JE OD ZLATA -tema: savršenost pjesnikove "vile" -pjesnik svoju dragu smatra savršenom. putovanje je opisano zbog ljepota prirode i zavičaja -to je opis renesansnog čovjeka koji uživa u prirodi i svjestan je da je priroda mjesto u kojem se može posve opustiti i okrijepiti svoj duh Ikor . PETAR ZORANIĆ -vrlo malo zna se o njemu -rođen je u Zadru. ljubavi prema Bogu istini -"Planine" obrađuju i mnoga druga pitanja i teme: problem turske opasnosti. znanja. te je obavljao i neke druge službe -od Zoranićeva književnoga rada sačuvan je samo pastirski roman "Planine". st. dražom od zlata. iako i nije baš roman u pravom smislu te riječi -u djelu se u prozi. zahvaljuje mu na trudu što je ipak nešto napisao -Zoranić kritizira sve one koji se srame svog jezika i koji pišu na tuđem jeziku PETAR HEKTOROVIĆ -hrvatski pjesnik koji je živio na prijelazu iz 15. obrve. a ne alegorično putovanje. da su ti narodi i kulture prije postojale. njenu kosu. -tema: put pastira Zorana po zadarskoj okolici koji kreće u planine gdje traži utjehu da zaboravi svoju nesretnu ljubav -za vrijeme putovanja opisuje se pejzaž. jezika) -Latinka u svom krilu ima mnogo jabuka koje simboliziraju bogatstvo latinske kulture -Grkinja također ima mnogo različitih mirisnih jabuka -Kaldejka ima mirisne jabuke (Marulić je upio miris jabuke-uzor Vergilije) -vila Hrvatica ima malo. anđeoski osmijeh i prekrasni stas -petrarkistički motivi: crna dva vlasa (obrve). ljepšom od svih vila.. ljepšom od proljeća -opjevava ljepotu svoje drage. a ne zna kada i gdje je umro -bio je pravnik. divljenje i poštovanje -vlada i osjećaj domoljublja prema rodnom kraju zbog prisutnosti turske opasnosti -mjesto radnje: perivoj u kojem se nalaze svi slavni -alegorija – glavno izražajno sredstvo u ovom romanu (motiv jabuke – simbol kulture. zadarskoj okolici. notar. tiskan 1569. krajolik iz čega se osjeća ljubav. oči.. rumena usta.

smart sve skraćuje") Ikor . Hektorović upoznaje način razmišljanja hrvatskog čovjeka kojem cijeli život prolazi u ribarenju (način egzistencije) -PARVI DAN – divljenje prema krajoliku.. ljubav prema domovini -TRETI DAN – govori o prolaznosti života ("..Književnost kroz razdoblja -u spjevu pripovjedač opisuje svoje putovanje jadranskim otocima i pripovijeda o događajima koji su se događali na putu njemu i njegovim suputnicima -preko 2 ribara.24 - .

prolaznost vremena .jedan je od najvećih predstavnika hermetičke lirike .smatra se jednim od glavnih predstavnika kulteranizma – pravca što je po njegovim epigonima nazvaz i gongorizam . manje brine o zapletima i raspletima radnje i veću pozornost posvećuje pojedincima (psihološki produbljeni likovi) ­ Lope de Vega – pučke karakteristike. Euro. Pješčani sat – pesimistične. čulnost i vjerska egzaltacija ­ mitološki spjev od 45000 – Marinov “Adonis” DRAMA – melodrama i opera . pjes.najveći španjolski barokni pjesnik .17. nov pjesnički jezik.. pokušaj da se uspostavi naglašeno neprirodan način izražavanja kao umjetnička konvencija .motivi – zubi.tal.9. Zalamejski sudac .Gongora – španj. kotača grubih (preko njega dalje razlaguje o mogućnosti djelovanja).značajke književnog baroka povezuju se s novim svjetonazorima LIRIKA .barok = katolička obnova .španj.25 - . instruktivan. baruecco. djela nakićena bogatom metaforikom. teme – moralne i univeerzalne. jasne teze. nepristupačnu nedovoljno obrazovanome čitaocu . smiona metaforika (puna mitološke simbolike. barokni stil je krajnje kičast .tema – pjesnikovo razmišljanje o prolaznosti vremena . teških metafora i teško dokučivog značenja – još se naziva i hermetičkom poezijom SAT NA ZVONIKU .više različitih razvojnih faza i tendencija .. stilski izgrađena vrtuoznost. nepristupačna neobrazovanom čitaocu) – poeme Samoće.raskošno dvorsko kazalište. Polifem i Galetea – Sat na zvoniku.Sred. – Andreas Gryphius. začetnik gongorizma.GONGORIZAM – pjesništvo koje je puno izraza skrivenog značenja. punu mitološke simbolike. nemir i tjeskoba u svijetu u kojem se smrt pojavljuje kao sigurna realnost u eng. antiteza..) . pozornost pridaje dinamici radnje i zanimljivim zapletima GONGORA . port.raspinjanje svega onoga što je renesansa htjela . začetnik marinizma. vlastita sintaksa. nerazumljevanje .kasnije traži nov pjesnički jezik.Calderon de la Barca – Život je san. cilj poezije – zapanjiti čitaoca – Pjevač –koristi končeto (utakmica slavuja i jeke) – Ljudski život – spoznaja o prolaznosti.. Tassa – religiozno-historijska tematika.temeljni motiv – sat – simbol prolaznosti .. hladnoća. stoljeće .u početku je pisao u duhu narodne poezije i usavršavao izraz romanci . bogata epska radnja. utezi (nastojanje da će se vrijeme zaustaviti) IKor . stvara vlastitu sintaksu i smionu metaforiku. tema – aktualna i nacionalna. končeto.obilježen gustom upotrebom figura (metafora. strukturno – čvrst s izbjegavanjem odlaska u bezbrojne epizode . barocco biser nepravilna oblika. prolaznost vremena . pjesnike tih stilova nazivaju lokalnim imenima .istinsko drhtanje pjesničke duše.manirizam = gongorizam i marinizam – stilska oznaka baroka. izraz pun neobičnih metafora i zvučnih efekata.Marino. isprepliću se fantastika i realnost.raskoš izraza .građa za drame – iz života. BAROK . Hofmann von Hofmannswaldau EPIKA – ep – Vergilije – religiozno ispravan. i fran.povijesne teme – Luzitanci Luisa de Comoesa ­ Oslobođeni Jeruzalem T.

stilski izgrađena vrtuoznost. ni stakleni zatvor ne može ga zadržati. cilj poezije – zapanjiti čitaoca PJEVAČ .govori o tome da je ljudski život prekratak samo jedan korak . čov. plač kada se rodi.javlja se motiv nimfa – slavuj se zastidio .MARINIZAM – jaka stilska tendencija koja se često smatra oznakom cijelog baroka .djetinjstvo – Kada poraste i mlijeko mu već ne godi.začetnik i glavni predstavnik pravca koji je po njemu nazvan marinizmom .odlikuje se neprirodnošću i prenaglašenom stilizacijom . paradoksa (takmičenje slavuja sa vlastitom jekom – duhovito) LJUDSKI ŽIVOT .karakteristika ljudskog života – bijeda.slavuj se zanio – htio je biti bolji od drugog i pao je u vodu . izgleda kao da se dva slavuja natječu . . parabole.u prvoj strofi se javlja hiperbola .prikazuje život od rođenja. simbol (sat.u pjesmama izražava nestalnost.Književnost kroz razdoblja - - obilježja baroka – metafora (nama korist nije što te troše oštri zubi).končeto – upotreba hiperbole.izraz pun neobičnih metafora i zvučnih efekata. Ikor .tema – ljudski život . putem dječjeg nestašluka do smrti . kontraste.pjesnik talijanskog baroka .stavivši svojoj poeziji zadatak da zapanji čitaoca.mladost – A kada stignu/ozbiljna ljeta neka iz sreće/u jad ljubavna bol odvodi. prividnost svega u svijetu pa čak i vlastitog života koristeći metafore. paradokse i hiperbole . kada dože u zrelu dob onda mu se život ispuni tugom i na kraju svega toga umre . zatim djetinjstvo plač i ljubavna bol.napisao je nekoliko tisuća lirskih pjesama i mitološki spjev Adonis .u drugoj dolazi do povezivanja slavuja i jeke.26 - .kontrast – uz svjetlosti dana u tamu grana ./bolna pod bićem čuje mu se dreka. uvijek sanja o zaustavljanju vremena poredba – gluho poput pijeska siva kontrast izmežu čovjekova htijenja da zaustavi vrijeme i prolaska vremena MARINO . vjetar) – radi se o neuhvatljivosti vremena PJEŠĆANI SAT pješćani sat – simbol proticanja vremena pjesnik se ljuti na vrijeme – kaže da je tiranin ojesni. Marino je kao stvaralac bogate fantazije i izvrstan versifikator uspio izgraditi vlastiti pjesnički izraz pun neobičnih metafora i zvučnih efekata .

18. Kanižlića Sveta Rožalija – utjecaj srednje euro. tako da neka od njih znamo damo po imenu jer se smatra da ih je sam spalio -melodrame: Arijagna. Vitaljić – Ostan Božje ljubavi . lirika s misaonoreligioznim motivima – povezuju se i s udvaračkom retorikom .spoznanje. Gundulić . konteksta – glavni i najplodonosniji njezin prostor bio je Dubrovnik EPIKA – tradiciju baroknog epa utemeljuje I.. HRVATSKI BAROK . o bitci Turaka s Poljacima kod Hoćima i porazu Turaka i svrgnuću Osmana s vlasti.A. Đurđevića .. Izgubljena dva pjevanja 14 i 15.Dubrovnik ponovljen .-lat. Armida -1621 g. Jeruzalem .tragikomedije – mladi Gundulić i Junije Palmotić .skrušenje) -1628 g. pojava baroka u ostalim regijama Hrv. riječnik i nabožne knjige Zercalo Mariansko i Pervi oca našega Adama greh . Obcida sigetska .važno je spomenuti ep Petra Zrin. 17.sagrešenje. obavljao razne državne funkcije -književni rad započeo pisanjem pjesama . drugi plać. pjes.ljubavni kanconjer I.I. motivima – u pjesmama Ljubici suncu sličnoj Slici svojoj u ruci gospođe. Kanavelić – Kralj Koloman . Prozer Pina.anakreontska lirika – F. baroka IVAN GUNDULIĆ -1589-1638. do druge pol.gotovo cijela Hrvatska . Dvije teorije: IKor ..10. . prvi plać.gustoća figurai manirano poigravanje dvonačnim lir. nadopunio ih je Ivan Mažuranić u 19 st. je nastajala i razvijala se u 4 manje ili više samostalna regionalna knjiž.knjiž. LIRIKA – barok uvodi dubrov.Pavlinski zbornik kajkavskih liturgijskih i crkvenih pjesama DRAMA – commedia dell’arte – predstave koje se temelje na improvizaciji iz ljudskoga života (putujuće družine) . st. rođen u Dubrovniku.27 - .melodrama.u usporedbi sa dubrovačkim. Dubravka. Krsto Frankopan – napisao zbirku petrar. djeluje siromašno . Đurđevića Suze Marunkove leksikografijom se bavio Juraj Habdelić – napisao hrv. plemić. te pripovjednu poemu A.poč.pastoralna drama – s alegorijskim likovima i zapletima – Dubravka Ivana Gundulića i Pavlimir Junija Palmotića . Zr.književni je jezik nejedinstven i prilagođen govorima regija . no međutim u pjesmi Pokornima kralja Davida odrekao se svih mladenačkih djla nazvavši ih porodom od tmine. . i barokne lirike Gartlic za čas kratiti .religiozna poema Ivana Gundulića Suze sina razmetnoga . Palmotić Dionorić . -ep koji nije tiskan idućih 200 godina Osman. izdaje djelo Pjesni pokorne kralja Davida (slobodan prepjev sedam Davidovih psalama) -1622 g.pozitivno reagiranje na one općeeuro.J.komična poema I. treći plać. Govori o događajima vezanim uz dolazak Osmana II na vlast u Turskoj. sastoji se od tri plaća. izdaje religioznu poemu Suze sina razmetnoga (tema iz evanđelja po Luki. Dž. Bunić Vučić(Plandovanja) – lj.nabožno djelce Putni tovaruš K.najpoznatiji je Gundulićev povijesni ep Osman – po uzoru na Tassov Osl. o odmetnutom sinu. st..vrlo dugo i osobito razdoblje . tendencije koje danas obuhvaćamo terminom baroka .počeo je pisati vrlo mlad imao je uspjeha.

osnovna misao je isticanje prolaznosti zaemljskog života i poruka dub. Vlaha) . a za ribara se pretpostavlja da je izbjeglica iz Dalmacije .Divjak i Goroštak pustolovi su iz drugih zemalja. a Grdan je predstavnik bogatog izrođenog dubr. jer smrt je sveprisutna . fatalna nemoć pred prirodom.na samom početku uvodi monolog ribara. dok sada stiču prijevarom. koji prijeti slomom u težnji za lagodnim životom i uživanjem – preko tih simbola Gundulić iznosi oštro sve poroke suvremenog društva . a ujedno je posebni motiv – ona je hvalospjev pobjede kršćanskog svijeta nad islamom – posebno do izražaja dolazi kršć.starac Ljubdrag je nositelj Gundulićevih pogleda na državu. raskošna u svojoj prirodnoj ljepoti – stvorena idilična slika Dubrave . sinovima da trošeći vlastiti imetak škode ne samo obitelji nego i Dubrovniku . društvo i slobodu.temelji se na kontrastu (porobljena Dalmacija – slobodan Dubrovnik) – porobljena Dalm.28 - . DUBRAVKA . slojeva .sastoji se od 20 pjevanja – karakterizirana su širenjem fabule.ideja slobode u Osmanu je posebno naglažena. a pastiri Dubrovčani raspravljaju o razrednoj jednakosti o jednakosti u braku.Dubravka nije važna kao like nego kao pojam – ona je simbol slobode – naglašavajući njezinu ljepotu. stan. žuđen dan – vjenčanje najljepšeg pastira i najljepše pastirice (dan sv. kritizira žene koje brani Tratorko .pastorala. ističe snagu novca kojim Dub.temeljni osjećaj je ispraznost svega što okružuje čovjeka. digresijama (opomena) i epizodama . smrt – život. pastoralno-idilična drama. nabrajanja. renesansni motiv – sukob starost X mladost – mladi ne poštuju stare. opljačkana.uvod – zazov zvijezdi Danici da objavi srečan. sve više ističe slobodu . Druga da je Dubrovačka vlast cenzurirala ta dva pjevanja zbog preoštre kritike Turaka. pakao – raj) . pastirska igra – renesansna tvorevina . taj osjećaj prolaznosti varira na biblijskom motivu o sagrješenju.pojam slobode (sveslavenska ideja) – sloboda slav. pobožnost – nevjernost.stil – stihovi su zvučni. Vuk satir i seljanka Stojna prikazuju vlahe i služavke – godišnjice (one su uvijek zaljubljene).stih – osmeračke sestine OSMAN .građa i tema su na liniji katoličke obnove – ostaviti zemaljska i prigrliti duhovna dobra . u njegovo doba su ljudi stjecali bogatstvo poštenjem i radom. zarobljena. Miljenko je simbol dubrovačkog plemstva. to su – metafora. ponavljanja. gradacija.Književnost kroz razdoblja Osman se sastoji od dva odvojena epa koji nisu nikada spojeni.stavlja u odnos dva svijeta – satire (komičnost) i pastire peko kojih ističe problem nižih i viših društ. spoznanju i skruženju – izlaz nalazi u molitvi.dvije je ideje spojio Gundulić u Dubravci – da se slobodna država osniva na zdravome i istinitome braku na porodici koju ljubav spaja. grijeh – čistoća. jer se država i sloboda ne ugrožavaju samo oružjem nego ih ugrožavaju i sami dubrovčani – preko njega kritizira sadašnje Dubrovčane. ponavljanjima. da propada država u kojoj srebro i zlato više vrijede od čistoće i poštenja SUZE SINA RAZMETNOGA . misle da se može sve kupiti. vile.sadržaj okosnica – mladi čovjek želi se odvojiti od roditeljskog autoriteta i autoriteta uopće .alegorijsko značenje jer dobri otac prrima odbjeglog sina (koji se pokajao) natrag na ognjište – isto kao i crkva prima odmetnika opet u svoju zajednicu (ako se pokaje) . prolaznost. naroda Ikor . u pokajanju.mjesto radnje je Dubrava – simbol Dubrovnika – slobodna časna. narešene i rasipne.alegorijski upozorava građane Dubrovnika da nemaju zašto dizati bunu jer je u Dubrovniku ljepše i bolje nego drugdje . barokna melodrama. kontrast (grijeh – pokajanje. slavna. moment . su plemkinje Dubrovčanke. katkad i pomalo svečano-patetički s jako naglašenim refleksivnim momentom. retorični. a turci i mlečani na vlasti . trg.

. vojske kod Hoćima 1621. a Vladislav nije u njoj ni sudjelovao najpoznatija pjevanja su – OPIS SCENA IZ PAKLA.29 - . Euro.Književnost kroz razdoblja - - prikaz borbe islama i kršćanstva – Turaka i zap. BUNA PROTIV OSMANA. OTMICA SUNČANICE i KUPANJE SOKOLICE I NJENIH DJEVOJAKA Osman je pisan u strofama od četiri osmerca s rimama ABAB (unakrsna) uzorno djelo hrv. baroka – u tekstu Gundulić izražava duh katoličke obnove Ikor . – predvideći slabljenje turske sile povijesni povod bio je poraz tur. a uzor spjev tal. ali nakon poraza kod Hoćima dolazi do pobune janičara koji Osmana svrgnu i zadave – svoj ep Gundulić je posvetio poljskom kraljeviću Vladislavu kome pripisuje svu slavu pobjede i poziva ga da i ubuduće vodi slavene u borbi protiv Turaka ne odgovara povjesnoj istini jer je bitka kod Hoćima završila bez pobjede. Tassa Oslobođeni Jeruzalem spominje i druge povijesne dogažaje – turski sultan Osman zatvorio je u tamnicu svog strica Mustafu.

pod starost: trag.Pierre Corneille – drame: Horace. Uz pjesme pisao je romane i drame. vrsta – obrada tema iz antike . tema stravstvene ljubavi i mržnje kralj. Rousseao /Ruso/ roman Julia ili nova Heloiza DIDEROT – napisao je nekoliko romana u kojima.Škrtac – kom. junaka Cida i njegove zaručnice Himene – racionalna. sa samim sobom. koji se kao stvarni ideolog naprednoga građanstva najvatrenije okomio na crkvu. tragi-komedija i oko 200 komedija (Kavana..30 - .kriterij doličnosti.. Tartuffe. šrtaca iz franc. bienseance.najuglednija knjiž.Jean Racine – tragedije – jasnoća izraza sukob između osjećaja dužnosti i strasti. . drame. komediograf . Ribarske svađe) – građanska drama Gostioničarka Mirandolina – kom. izbjegavati posebno. U satirama i najboljem romanu IKor . sretno udaje za čovjeka iz svoga staleža Prosvjetiteljstvo u Evropskim književnostima -javlja se u 18 st. pišući najčešće u formi konverzacije. fino psihološki razrađeni – Andromaha. Voltaire objavljuje ep Henrijadu –velik pokušaj nacionalne epopeje u 10 pjevanja . vremena i mjesta) . Diderot. Hipolit pod nazivom Fedra – mitol. Cinna Polyeucte – tragedije koje se pridržavaju aristotelovske poetike.Carlo Goldoni – niz melodrama. – Kaćiperka – elementi farse kojima daje društvenu satire – Don Juan.11. st. .Ital. didaktična i moralistička . U njima raščišćava neka opća pitanja i probleme. to je opći kulturni pokret u kojem se ističe znanstveni duh.ugledanje na grčku i rimsku antiku kao na nedvojbeni uzor . narav – prikaz čovjeka kao moralnog bića . Mizantrop. pa i članke i studije o kazališnim problemima i umjetnosti uopće.zasićenost racionalizmom – prihvaćanje čitatelja – prisutno u romanima – prag romanti. st. . KNJIŽ. režiser. promjerenosti –franc. zapravo dijalozi D. Richardsonovi epistoralni romani .u Eng. 1729. D. EPIKA .Pamela i Clarissa – uzburkani osj.vjera u razum – načela nisu izraz samo jednog vremena nego ih diktira razum . KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO U EURO. u 5 činova. kazališni pisac i direktor vlastite kazališne družine – piše komedije intrige. publicist i književnik. ispravna – mješaju se elementi raznih tipova kom. nije psihološki produbljivao svoje likove. karaktera i društvene=podjela djel. Ifigenija. Škrtac. farsi i talijanske commedie dell’arte . karaktera koje predstavljaju ujedno i društ. Alexander Pope i Samuel Johnson pišu satire po uzoru na antiku . roman Candide. već su mu važnije osnovne misli djela i razmatranja glavnih junaka. Uz romane pisao je i pripovijetke. te prototip franc.Moliere – najveći franc.ideal – prikazati općeljudsko i prosjećno u čovjeku.vjek. 18. Britanik. španj. na feudalno ureženje. Umišljeni bolesnik – kom.od sredine 17. On je začetnik najvažnijed djela prosvjetiteljske epohe – ENCIKLOPEDIJE VOLTAIRE – je bio filozof. junaka DRAMA – obrada tema iz antike. utjecaj Plauta i lik.god. istupajući protiv klasnih povlastica. a za potpunu slobodu govora. prije svega. Grubijani.glumac.on je pokretać Francuske Enciklopedije u kojoj su obuhvaćena sva dotadašnja znanja.umjetnikova zadaća – oponašati prir. specifično . Fed. dolaze do izraza njegova razmišljanja o moralu i društvenim odnosima. do druge pol. te obrada Euripidove trag. eng. kao žena zdrava razuma. pridržavajući se i antičkih teorijskih načela (npr. u 3 čina – zanimljiva galerija vješto ocrtanih muških likova kojima suprostavlja lik mlade samosvjesne pučanke koja se s lakoćom poigrava njihovim osjećajima i na koncu se. tragedije – tragikomedija CID – tema –ne sretna ljubav sred. Swift – GULLIVEROVA PUTOVANJA .EP . -predstavnici-Voltaire.romani – Defoe – ROBINSON CRUSOE.u Engleskoj u 18.. jedinstvo radnje. s religioznom tematikomEsther. Gostioničarka Mirandolina. učenost i potreba prosvjećivanja naroda. decorum . gl. Athalie .

i njegove zaručnice Himene -njima se na putu sreće ispriječila zavada njihovih otaca. ali i čast i osjećaj dužnosti -LJUBAV je na drugom mjestu – prvi je RAZUM "Čast mu bješe prva inajveća vrednota. no posvećuje se kazalištu i započinje pisati komedije s kojima postiže zapažen uspjeh -njegovo najznačajnije djelo je tragikomedija "Cid" u kojoj. . zvanog Cid. jer želi poučiti gledatelja. zahtijevao je da se čovjek odrekne iskvarene civilizacije. teoretskog i beletrističkog karaktera.kralj je autoritet – određuje Cidovu sudbinu -LIKOVI: RODRIGO (CID) – mora pristati na osvetu jer je grof uvrijedio njegovog oca HIMENA – želi se osvetiti jer je Rodrigo ubio njenog oca . Čovjeka shvaća kao potpuno emancipirano biće nad kojim ne vlada nikakva sudbia ni providnost koja bi mu već unaprijed odredila životni put. JEAN JACQUES ROUSSEAU – također je jedan od suradnika Diderotove Enciklopedije. koje je i sam sastavni dio. te  u nekoj mjeri MORALISTIČKA. što ju je prema španjolskom kodeksu časti mogla riješiti samo smrt jednoga od njih . U svojim djelima. jer osuđuje zlo i porok. Škrtac." -francuska klasicistička drama je  u cjelini RACIONALNA. REŽISER. većina njegovih komedija sadrži elemente raznih tipova komedija. a hvali vrline i pobjedu dužnosti nad strašću. u skladu s duhom vremena.veže ih ljubav. DAKLE. ŠKRTAC -komedija u 5 činova Ikor . unosi nove elemente koji će ga predstaviti kao neposrednog preteću skorog romantizma u književnosti. Umišljeni bolesnik itd.Književnost kroz razdoblja CANDIDE iznosi misao da čovjek u životu sam određuje svoje putove i da je upravo u sitnim svakodnevnim stranama bit ljudske mudrosti. MOLIERE (JEAN-BAPISTE POQUELIN) (Žan-Batist Poklen)-pravo ime -najveći francuski komediograf -bio je pravnik po zanimanju. POSTOJIM. da se vrati prirodnom životu. Filozof. političko-društveni teoretičar. KOMEDIJA – jer je nađeno kompromisno rješenje -tema: nesretna ljubav legendarnog španjolskog srednjovjekovnog junaka Don Rodriga Diaza. no posvećuje se kazalištu u kojem će raditi do smrti kao GLUMAC. jer traži jasnoću izloženih ideja. KAZALIŠNI PISAC i DIREKTOR VLASTITE GLUMAČKE DRUŽINE -napisao je ukupno 33 komedije koje se obično dijele na:  KOMEDIJE INTRIGE  KOMEDIJE KARAKTERA  DRUŠTVENE KOMEDIJE -no. da moram ja bih opet učinio isto.  DIDAKTIČNA. postupcima likova rukovodi osjećaj dužnosti i razum -djelo je naišlo na izvrstan prijam kod publike CID -tragikomedija u 5 činova: TRAGEDIJA – jer je Rodrigo (Cid) u određenim trenucima tragični junak." "Osvetio sam oca. ime mi je čisto.MISLIM.31 - . romanopisac. PIERRE CORNEILLE -francuski dramski pisac -po zanmanju je bio pravnik. Tartuffe.

ali ju je razradio na sva tri plana:  KOMEDIJA INTRIGE – proširuje uobičajen zaplet s jednog na dva para mladih čijoj se ljubavi protive roditelji i još sve komplicira namjerom glavnog junaka da se sam u 60-toj godini ponovno oženi i to Marianom.st. 1670. autor. nalazimo u Dub. štedi na djeci (Cleante i Elise) koja ispaštaju zbog očeve škrtosti.32 - . ženidba zbog miraza. odabranicom svog sina  KOMEDIJA KARAKTERA – Harpagon nije običan škrtac – on nije čovjek koji strepi nad najčešće pronađenim blagom. lik ŠKRT (štedi na hrani i piću.Književnost kroz razdoblja -ova komedija je istodobno komedija intrige. – najpoznatiji i najprevođeniji franc. u 17 i 18. 23 prerade Ikor . komedija karaktera i društvena komedija -Moliere je fabulu preuzeo od Plauta. odnos sluga-gospodar (kažnjavanje zbog iskrenosti). osvajanje čovjeka laskanjem. on je lik koji je to blago stekao lihvarenjem i koji je škrt od rođenja pa se neće promijeniti niti na kraju komedije -ismijavanje škrtosti glavnog lika  DRUŠTVENA KOMEDIJA – iznosi pitanje lihvarstva kao jedan od najaktualnijih problema tadašnjeg društva -bogaćenje na nepošten način (25% kamata). više voli novac nego čast (novac oslovljava "prijatelju moj") BEZOSJEĆAJAN (bolje bi bilo da se Elise utopila nego zaručila s Valerom) LAŽLJIV (nema novaca za miraz) NEZADOVOLJAN (stalno jadikuje) NEPOVJERLJIV (opsjednut mišljenjem da će ga svi pokrasti BEZ SAVJESTI I SRCA MOLIERE U HRV. KNJIŽ. odnos stari-mladi (mladi moraju poštivati i slušati roditelje unatoč svemu) -HARPAGON: gl. prijevod Moliera nastaje još za njegova života – Fran Krsto Frankopan prevodi u zatvoru Georgesa Dandila.

pišu se djela koja slijede klasične antičke književne vrste -velik broj hrvatskih književnih djela smatrat će se klasičnim antičkim oblicima. religiozne. st.33 - . STOLJEĆA -razdoblje u kojem hrvatska književna djela ne karakterizira određeno razdoblje i stil. je TITUŠ BREZOVAČKI ANDRIJA KAČIĆ MIOŠIĆ -školovao se u Budimu. st. no vratio se u domovinu gdje je radio kao profesor filozofije -napisao je dva književna djela: "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" i "Korabljicu" gdje je opisao široku povijest: od početka svijeta do svojih vremena -no. Matija Antun Reljković "Satir iliti divji čovik")  POVIJESNI EP (Andrija Kačić Miošić – "Razgovor ugodni naroda slovinskoga")  RELIGIOZAN EP  ŠALJIVO-KOMIČNI EP -vrlo je popularna i basna LIRIKA -nije imala veliko značenje u ovom stoljeću -u Dubrovniku se razvijala prigodna. st. veliku popularnost doživljava djelo Andrije Kačića Miošića "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" koje je pisano u duhu prosvjetiteljstva -veliku popularnost steklo je i djelo Matije Antuna Reljkovića "Satir iliti divji čovik" kojem savjetuje slavonskom seljaku da poradi na svom napretku -s treće strane. tema i likova EPIKA -najvažniji književni rod u ovom stoljeću i to ona u stihu koja opjevava razne teme: povijesne. ali i kajkavski i slavonski (Antun Kanižlić) -s druge strane.. pa ne može razvijati svoju kulturu -Vojna krajna – nema uvjeta za razvoj književnosti jer je ona služila jedino kao utvrda za obranu od Turaka -Sjeverna Hrvatska – pod vlašću Habsburgovaca -u jednom dijelu književnog stvaralaštva još uvijek dominira barokni stil bogat raznovrsnim figurama -baroknim stilom pisat će i dubrovački pjesnici (Ignjat Đurđević). u 19. pa se to razdoblje naziva jednostavno književnošću 18. a u njima će se pojavljivati mnogo mitoloških motiva. povijest južnih Slavena i susjednih naroda IKor . -najznačajnije epske vrste su:  PUČKO PROSVJETITELJSKI EP – (Andrija Kačić Miošić – "Razgovor ugodni naroda slovinskoga". a u 2. ali i klasicizma. kao čovjek 18.12. često šaljiva i zabavna lirika -u sjevernim djelovima Hrvatske piše se religiozna lirika DRAMA -uglavnom prijevodi stranih djela -u velikom broju prevode se Molierova djela – poznati pod imenom FRANČEZARIJE -najznačajniji dramski pisac na prijelazu iz 18. i uočava se i utjecaj prosvjetiteljstva -često se u djelima prepleću obilježja sva tri razdoblja -Dubrovnik više nije isključivo kulturno središte jer više nije slobodan – zato više ne može biti center kulturnih zbivanja -sve što je nastalo u renesansi se zaboravlja -Dalmacija – pod tuđom vlašću.. pravu slavu i popularnost stekao je djelom "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" u kojem opisuje istinito. polovici 18. st.. šaljivo-komične. HRVATSKA KNJIŽEVNOST 18. -u djelima se uočava utjecaj baroka.

čitao se i učio napamet MATIJA ANTUN RELJKOVIĆ -hrvatski pjesnik i prosvjetitelj -kao ratni zarobljenik u inozemstvu čitao je knjige na francuskom i upoznao se i oduševio prosvjetiteljskim idejama -u zarobljeništvu je napisao i svoje najznačajnije djelo "Satir iliti divji čovik" SATIR ILITI DIVJI ČOVIK -prosvjetiteljski ep koji opjevava slavonsku zemlju i njezine prirodne ljepote i slavonske seljake kao zapuštene i gospodarski zaostale -velik dio epa posvećen je Reljkovićevim savjetima i poukama slavenskom seljaku kako da poradi na svom napretku -"Satir" nudi Slavoncima niz savjeta za obnovu i razvoj zemlje -u drugom izdanju kao sugovornik Satiru pojavljuje se Slavonac koji Satira uvjerava da je slavonski seljak prihvatio njegovu kritiku i pouku te da se sada obrazuje i prosvjećuje TITUŠ BREZOVAČKI -rođen je u Zagrebu. st. njemačkom i hrvatskom jeziku -no.. razuma i prosvjećenosti MATIJAŠ GRABANCIJAŠ DIJAK -komedija -radnja se odvija u Zagrebu gdje se iznenada pojavljuje Matijaš grabancijaš dijak -on je čovjek koji se bori protiv zla. zaostalosti. a Matijaš sa Pometom jer obojica sve konce drže u svojim rukama i smiju se drugim likovima Ikor . Matijaševoj lukavosti i spretnosti da sve skrivene grijehe i ljudske mane razotkrije i izvrgne ruglu i poruzi -klasično djelo hrvatske komediografije koje se često uspoređivalo sa Držićevim "Dundom Marojem". -već u predgovoru Kačić Miošić napominje da ne piše za obrazovane. za one koji znaju latinski i talijanski. a istodobno posjeduje sposobnosti da pogađa prošlosti i budućnosti. da priziva duhove. nego za one koji osim hrvatskog ne poznaju niti jedan drugi jezik -također ističe da želi na jednostavan način opisati povijesne događaje -u narodu je postao vrlo popularan. no vraća se u domovinu i radi kao profesor -pisao je političko-satiričke pjesme. praznovjerju. poznat je najprije kao komediograf -kroz smijeh Brezovački podvrgava satiri i osuđuje sve mane i poroke sa stajališta ljudskosti.. a studirao u Pešti gdje je upoznao kazalište -u Pešti je zaređen.Književnost kroz razdoblja RAZGOVOR UGODNI NARODA SLOVINSKOGA -jedno od najpopularnijih djela hrvatske književnosti 18. prigodnice na latinskom.34 - . -lik koji će ismijati mane i poroke naizgled poštene sugrađane -mi se smijemo ljudskoj gluposti.

isticanje osjećaja nasuprot razumu. razuma. Rousseau svojim romanom Julija ili ti nova Helena OBILJEŽJA – ROMANTIZAM JE OPREKA KLASICIZMU . krimi proza . romanskih naroda od sredneg vjeka do 19. tema – moralna odgovornost i revolucionarna etika. tekst je pisan retorički)) . pustolovina. struktura (Gavran – tema – smrt) .Poe spaja osjećajnost i strast s analitičkim duhom .st. učiniti ga sudioniokom svoje boli ili oduševljenja . knjiž.poeziju kritizira simbol. mitologija i folklora (proučavanje srednjeg vijeka. kratke priče. PUTOVANJE CHILDEA HAROLDA – preko tog junaka spoznaje život.zatim slijedi faza Weimarske klasike (okretanje antičkim temama) i tek onda dolazi naraštaj čistih romantičara RUSKI ROMANTIZAM – predstavnici – Puškin EVGENIJ ONJEGIN i Ljermontov JUNAK NAŠEG DOBA AMERIČKI ROMANTIZAM – Edgar Allan Poe – poezija. 19. pjesnici oduprli su se klasicističkoj ideji kontinuiteta. pesimistično shvaćanje da zlu u svijetu nema lijeka.35 - . ROMANTIZAM 1. – poč. preko Haroldovog lika Byron govori o sebi FRANCUSKI ROMANTIZAM – pjesnici pišu za čitatelje čije emocije žele potaknuti.George Gordon Byron – sam živi život romantičarskog lika. njem.Poe spaja ružno i lijepo.13. maštu i ukus . primitivnih naroda i egzotičnih mjesta).Razbojnici (psihološka i politička drama.st. iz doba romantizma (druga pol. st.. inteligencije – ističe individualnost i subjektivan iskaz stvarnosti IKor . odnosima teži iskrenosti pripada grupi građ. lirike. pripovjetke za razliku od klasic. po. romantičari nude dušu. sloboda umjetničkog izražavanja i načelo originalnosti (nema uzora) . groteskno i uzvišeno JOHAN WOLFGANG GOETHE njem. – mističnost. zemlje i Ameriku – riječ se upotrebljava u obliku pridjeva romantičsn (odnosio se na knjiž.unutar tog pokreta se javljaju Goethe i Schiller (Goethe – Patnje mladog Werthera (roman u pismima. BAJRONIZAM – “svjetska bol”.Alphonse de Lamantire – “Meditacija” – povjesna zbirka pjesama . franc. demonski junak nemirne duše koji vječno luta i ničime nije zadovoljan – uzor Ljermontovu i Puškinu. istraživanje narodne predaje.st knjiž.pjesnik posjeduje osjećajnost. epoha između klasicizma i realizma koja istovremeno obuhvaća sve euro.odbacuju normirane i visokostilizirane pjesničke oblike te pišu u jednostavnijim formama (originalnost umjetničkog stvaranja kroz romane. ukusa – uvodi pojam svjetske boli NJEMAČKI ROMANTIZAM – nagovjestio ga je predromantički pokret Sturm und Drang (sila i pokret) – antiklasicistički pokret koji je u prvi plan stavljao osobnost pojedinca . novo poimanje ljepote. oponašanja antike kroz tragedije i epove) OBILJEŽJA EUROPSKOG ROM. i ruski romantizam ENGLESKI ROMANTIZAM – William Blakeom i Roberto Burnson – “jezerski pjesnici”. – smisao i zanimanje za povijest.. 18. isticanje osobnog pjesničkog doživljaja i pjesničke slobode.to djelo je odgovorilo zahtjevu nove publike i nagovjetilo prevagu drugačijeg kniž.djelimo ga na engl. LIRSKE BALADE – zajedničko djelo .) pisac koji teži drugačijim temama od prethodnika iz doba klasicizma – u međuljud. 19.romanti. prikazuje sudbinu mladića i njegove zanose) i Schiller . J. reda u literaturi unoseći nered i nemir . čudesno) preteča romantizma je J. umjesto načela oponašanja nude originalnost . politički i socijalni angažman romantičara.umjesto klasic.

problem neuzvračene ljubavi kod Werthera – vode ga strast i osjećaji (važno mu je sao to da će vidjeti Lottu. iskreno voli Lottu.36 - .) iskazuje težnje mlade generacije – pobuna protiv svih društvenih normi. = GRAĐANSTVO – administrativno-birokratski aparat – sve što bi Werther učinio.5. čita Homera – to ga smiruje – Goethe ne negira antiku i uzore iz antike. izolira. društvu i ljubavi – zbog rastrojenosti počinjava samoubojstvo TEMA – tragična sudbina pojedinca. problem karijerizma – istaknut kao negativna pojava . junak – pripadnik građanskog društva odnos s društvom – (društvo je podjeljeno na aristokraciju i građanstvo) = ARISTOKRACIJA – omalovažava ga. osjećaji. zalaganje za individualnost osjećaji – od zanosa ljubavi prema Lotti do tragične spoznaje o svojoj ljubavi težnja generacije – ispunjen čistim osjećajem.ne snalazi se u društvu birokrata jer nije mogao prihvatiti njihov karijerizam i krutost – LJUDSKI ROD JE JEDNOLIČAN. tvrdi da je ljubav sve u čovjekovom životu. razum – prihvaća Werthera. mlada. šef bi bio nezadovoljan (problem pokoravanja u odnosu na viši položaj). senzibilnost. lijepa. je nemoćan u odnosu na svoje osjećaje priroda za umjetnika – izvor inspiracije koja mu daje neizmjerno bogatstvo W. tekst je pisan retorički dramski sukob zasnovan je na suprotnosti duhovinh. ) epistoralni roman – pisan u pismima upučenim Wilhelmu u kojima opisuje svoje osjećaje (od 4. ne prihvaća. nije se borio za svoju ljubav – nije ju javno iskazivao) LOTTA – požrtvovna (brine se za oca. osoba koju vole dva potpuno različita muškarca na različite načine (u WERTHERU vlada nemir. moralnih pa čak i fizičkih karakteristika braće Franza i Karla Ikor . u ALBERTU vlada smirenost. pouzdan je muškarac) priroda zauzima značajnu ulogu u Wertherovom životu – slijedi njegove osjećaje – ima razornu moć – W.72. ali se ne snalazi u životu. čita tipičnu romantičarsku književnost Werther sav doživljava umjetnost za razliku od Alberta koji sve gleda površno (objektivno) WERTERIZAM – pretjerana sentimentalnost i romantičnost misao – u životu treba usklađivati emocije i razum FRIEDRICH SCHILLER uz Goethea najznačajniji predstavnik romantizma – dramski pisac i pjesnik posljednji veliki predstavnik Sturm und Dranga već svojom prvom dramom Razbojnici postiže nezapamćen uspjeh te se najavljuje kao izrazit dramski talent i kao pjesnik borbe za slobodu i ogorčen protivnik svake tiranije u prvom razdoblju stvaranja bori se prvenstveno za slobodu ličnosti. odana Albertu.1771. ostaje politički aktualan i napada društvenu pokravenost i feudalni apsolutizam RAZBOJNICI psihološka i politička drama. braću i sestre). Goethe kritizira njihovo licemjerje i pokvarenost (problem klasnih razlika). tema – moralna odgovornost i revolucionarna etika.Književnost kroz razdoblja utemeljitelj drame u modernom smislu najznačajnike djelo – dramska pjesma “Faust” PATNJE MLADOG WERTHERA (1774.-20.12. građanskog individualista WERTHER – gl.

Književnost kroz razdoblja između dva brata izbija sukob – Karl je neposredan. zasićen je tim svijetom. glumi gordost i pokornost. buni se protiv određenih društvenih normi – pljačka bogate i daje siromašnima). dosada. ništa ne nalazi u životu ljubav – doživljava površne veze (TATJANA LARIN – grubo odbija njezinu ljubav. otmjen. romantič. idealista (cilj koji nema čvrstu osnovu u svijetu – razbojničkom družinom je mislio stvoriti svijet pravde) . dramatičar zbog slobodarskih stihova je prognan. DRUŠTVENA – odnos siromašnih i bogatih te LJUBAVNA – odnos Amalije i Karla ALEKSANDAR SERGEJEVIČ PUŠKIN lirski pjesnik. povijesni roman Kapetanova kći i pripovijest iz gradskog života Pikova dama tvorac je ruskog stiha i pjesničkog izraza – stih je muzikalan – neke dijelove Onjegina je spalio jer se bojao cenzure EVGENIJ ONJEGIN roman o suvišnom čovjeku pisan u stihu Puškin je svoj roman pisao osam godina to je socijalno-psihološki roman u stihovima fabula romana prikazuje život ruskog plemića Evgenija Onjegina ROMANTIČARSKI ELEMENTI – roman u stihu. čvrsta ljubav – odlučuje se za smrt radije nego za život bez Karla Karl bira vjernost prema družini umjesto ljubavi prema Amaliji u djelu ljubav nije u prvom planu – društveni odnosi su prije ljubavi PROBLEMATIKA – OBITELJSKA – odnos između braće. osjeća se utjecar narodne poezije ogledava se u svim knjiž. nesrazmjer između razuma i osjećaja (prevladava osjećaj za pravdu). pripovjedač i dramatičar. ali ni u svoju ljubav AMALIJA – mu je vjerna. spoznaje da bi radije umrla nego živjela bez njega. suvišan čovjek i sebi i drugima doživljaj života – u njegovom životu vlada ispraznost. izuzetan. vrstama – napisao je poemu Ruslan i Ljudmila. skeptik.37 - . a da nije ni provjerio da li ga oni vole – nije siguran u Amalijinu. egoist. u svemu vidi ispraznost. misli o njemu kao o anđelu – stravstvena. neobičan pojedinac za razliku od Franza koji je utjelovljenje negativnih strana društva – zavisti i oholosti Franz izmišlja pismo – njime uklanja Karla sa puta do očevog nasljedstva Franz je zapravo razbojnik Moor – svoj svijet pravde želi ostvariti putem grabeža i otimačine KARL – ROMANTIČARSKI LIK – buntovan (odlučuje se osvetiti jer su ga otac i brat izdali.nerazumno odbacuje ljubav Amalije i oca. oblik karaktera suvišnog čovjeka – likovi su oblikovani u njihovoj životnoj punoći romantičarski lik – EVGENIJ ONJEGIN – mlad. ljubomoran. idealista. vezan za skupe provode društvo u kojem je karakterizira neistinost i lažni moral licemjer. opis ruske prirode REALISTIČNI ELEMENTI – prikaz ruskih običaja i naravi. ali nakon god. pripovjedač. Kavkaski zarobljenik. hrabar. se zaljubljuje u nju) MIHAIL JURJEVIČ LJERMONTOV ruski pjesnik.spoznaje svoja nedjela i nerazumne postupke – kaje se (odlučuje se predati siromahu – snosi posljedice zbog svojih postupaka) . uz Puškina najveći predstavnik ruskog romantizma kao gardijski oficir bio je dvaput prognan na Kavkaz gdje je na dvoboju i poginuo Ikor . uglađen pripadnik visokog petrogradskog plemstva. odvažan. lijep. na dvoru obavlja ponižavajuće poslove u književnost ulazi klasicizmom a kasnije se upoznaje sa Byronom. junak. ali zna biti surov i okrutan.

drvena ptica (dolazi iz Hada) pjesnikova pitanja – zanima ga gavranovo ime. piše liriku i poeme u kojoj obrađuje likove tragičnih osamljenika i pobunjenika protiv društva pisao je i drame – MASKERATA vrhunac njegova stvaranja treba ipak tražiti u poeziji i to u intimnim ispovijedima gdje u jednostavnim formalno savrđenim i melodioznim stihovima pjeva o osamljenosti JUNAK NAŠEG DOBA roman o suvišnom čovjeku napisan u 5 priča povezanih glavnim likom Pečorinom – Bela. zima. slab je. ELEMENTI – fragmentalnost fabule. čovjekovu iznimnost. zanima ga njegova sudbina. djeluje ravnodušno. plemenito čelo. potreba za lutanjima. lik – Gregorij Aleksadrovič Pečorin – lijep. Kneginjica Mary. smatra se ocem detektivske priče. nesklad pojedinca i društva. boli i jada. bijel u licu. opis pejzaža. smrti i stravične atmosfere u kritici je bio odlučan pobornik čiste umjetnosti te je razvijao i tezu da je poezija ritmičko stvaranje ljepote napisao je i lirske pjesme Gavran i Annabel Lee. potišten. profinjena muževna ljepota pripadnik plemstva. kreće se u visokom društvu. egoist i samoživ. nastavljajuči na engleske gotske romane stvare i užasa i fantastične pripovijesti njem. Taman. vitak. sjene kao sablasti. mrak. nemiran ugođaj – mističan – noć (mrak. mišljenja ljubav – hladnokrvan i nemilosrdan Ljermontov opisuje destruktivni bunt. mrka lica. okrutah. snužden. bogat. čuđenje. traži svoje mjesto u životu ali ga ne pronalazi. tišina (prekida je kucanje i lepet krila) GAVRAN – dostojanstven. ponosan. osamljenost. dosade mu provodi. opisuje realnu sliku ondađnjeg vremena i društva ROM. drvene knjige. pjesnik. te koristi elemente demonskog pod utjecajem Byrona EDGAR ALLAN POE amer. pripovjedač i kritičar napisao je oko 70 pripovijesti u kojima. osjećaj boli zbog izgubljene ljubavi. ELEM. tvrdida ga je društvo formiralo i iskvarilo (postaje lukavac i varalica) pametan.38 - . Ljermontov prikazuje svoje osjećaje. lukav. žarke. zanima ga hoće li poslije smrti u Raju sresti svoju voljenu odgovor je uvijek NIKAD VIŠE! dolazi do spoznaje da je smrt neizbježna Ikor . tajanstveni posjetilac. tama tmina). radoznalost. strah. romantičara daje maha svovoj bogatoj i bolesnoj mašti te stvara raznovrsne novele pune tajanstvenih i jezovitih zbivanja. hladan. pita gavrana može li ga osloboditi tuge. crn. zastor od ljubičastog baršuna (svileni tužan šum). uzbuđenje. kavkaska egzotika REAL. preko P. umro je slavan ali siromašan on je preteča simbolizma – od određenih motiva GAVRAN pjesnik kroz cijelu pjesmu razmišlja o smrti tema – smrt (gubitak voljene žene) pjesnikovi osjećaji – tuga. Fatalist i Maksim Maksimović djelo je slika čovjeka složenog od mana čitavog naraštaja u njihovom potpunom razvitku kroz Pečorina Lj. nakon smrti otkrio ga je Baudelaire. ohol. suvišan čovjek i moralni bogalj doživljaj života – privlači ga ono što nemože dobiti. – izricanje gorke istine o ruskom društvu i prikaz suvremenog mladog čovjeka PEČORIN – romantič. kobna.Književnost kroz razdoblja utjecaj Byrona i poezije svjetske boli. sposoban. grobna.

Književnost kroz razdoblja u cijeloj pjesmi pjesnik razmišlja o smrti elementi romantizma u pjesmi su – patnja zbog gubitka voljene osobe – smrt. mističnost. egzotičnost.39 - . tajanstvenost te ritmičnost Ikor . osjećaj usamljenosti.

– Gaj dobiva dozvolu za izdavanje novina – Oglas – poziv na suradnju – MISAO – okup svih juž.. Dragutin Rakovac. Petar Preradović (uz rodoljublje Vraz i Preradović – ljubavna intimna lirika. – novi pokret HRVATSKI NARODNI PREPOROD – Gaj na čelu. vojna krajna. karakter – potpuno odjeljenje od Gaja 1843. ujedinjenju Hrv. SLAVONSKA. slav. GROF J. u Hrv. i kajkavski – zapreka stvarnom ujedinjenju – pol. a Vraz. govora preporodni pokret 1830. jezika – svaki glas određuje jedno slovo – uvodi dijalektične znakove č. djelatnost – Danica. Ljudevit Vukotinović za vrijeme studija u Grazu i Pešti dolaze u dodir s predst. mlada građ. bratstvo i sloboda ostavile duboki trag kod svih naroda koji su sa njom bili u dodiru predstavnici – Ljudevit Gaj. jedina tema – rodoljublje). – razilaženje – razlog – Gaj zastupa pol karakter pokreta. 3. kulturno značenje 1840... neuki seljaci/kmetsko-feudalni odnosi..mađ. klasa – ozbiljnije organiziranje 1830. ono što je ostalo od ilirizma kao pokreta neprocjenjive je vrijednosti za daljnji razvoj knjiž. oko 1840. 2. pa južnih slav. 1827.đ. jezik jedan dijalekt opće slav.franc. uputio svećeništvu brošuru gdje zahtjeva prikupljanje narodnog blaga (narod. – izdaje Novine Horvatske – kajk. pojava značajnih pisaca – Stanko Vraz. – 1. Janko Drašković. uža Hrv. jezika i pojednostavljanje pravopisne grafije – glavna oznaka nacionalnosti je jezik – 1830. DALMATINSKA – na štokavici preuzima ime umjesto HORVATSKE u ILIRSKE – svi juž. revolucije jednakost. Rakovac. slav. karak. jedna od akcija na etapi do cilja LJUDEVIT GAJ – osnovna stvar – prihvaćanje jednog knjiž. jezika (njem.. HRVATSKI ROMANTIZAM - - - - - - - - - smrću Josipa II završen je period germanizacije naroda koji su bili potpali pod austrijsku carevinu nagli preokret – ideje o posebnim nacionalnostima početak mađarizacije u Hrv. feudalci – bez osnovnog znanja hrv. dalm. Ivan Mažuranić. – ostvaren je JEDINSTVENI PRAVOPIS (za cijelu Hrvatsku) i KNIIŽEVNI JEZIK (štokavski) 2 etape ilirskog pokreta – 1. DRAŠKOVIĆ – politički spis – štokavica – DISERTACIJA ILITI RAZGOVOR DAROVAN GOSPODI POKLISAROM (1832) u Hrv.lj. dijalekt – pol-gosp karaktera + literat.-zabavni dio DANICA HORVATSKA. Mađarski obavezan u školama. slavena 1835. njegova ideja sveslavenstva propada. – završava (knjiž.14. slaveni potječu od Ilira – štokavština – ILIRSKE NARODNE NOVINE i DANICA ILIRSKA 1836.40 - . – najteži udarac zabrana ilirskog jezika – Vraz piše oštre epigrame protiv Gaja – Rakovac i Vukotinović ograđuju se od ilirizma – Gaj vraća ime listu Narodne novine i Danica horv.š. čak.. – Vraz – KOLO – knjiž.). u Beču – misao vodilja svodi se na isticanje vrijednosti nar.. KRATKA OSNOVA HORVATSKO-SLAVENSKOG PRAVOPISANJA – hrv. nepismeni. Farkaš i Vukotinović smatraju da pokret ima knjiž. naroda – ideja slavenstva cilj – oslobađanje i ujedinjenje Hrvata. se piše i govori štok. – pod imenom ilirskog pokreta – nastavak djelovanja – Danica ilirska – budnice i davorije – duh narodnosti i pozivi u borbu za nacionalno opredjeljenje 1840. Dalmacija i Istra – austrijska uprava. biskup – 1813. PAVAO ŠTOOS – pjeva crnim i obojenim pesimističkim stihovima o odnarođenoj i usnuloj Hrvatskoj jačanje svijesti Hrvata – pritisak Mađarske MAKSIMILIJAN VRHOVAC – zag. a Mažuranić i Preradović – refleksivna poezija) IKor . dominacija Austrije društveni sustav uže Hrv. započeli MLADI INTELEKTUALCI – pošto su ideje franc.ž. 2. pjesama i pripovjetki) – govori o ilirskom jeziku ANTUN MIHANOVIĆ – piše brošuru Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku – 1815. 1834..

rođen je u Novom Vinodolskom . društvenim.st..ljudsko srce je nezadovoljno RODU O JEZIKU .pjesnik preko vizualnih pjesničkih slika razvija motiv mrtve ljubavi .pjesnik razmišlja o sudbini pojedinca. prva historijska tragedija Juran i Sofija. smrti prve žene.bio je pjesnik i političar . od domoljubne do posve intimne i ljubavne .razmišlja i o prolaznosti . Rakovac i Vukotinović začetnici novela Rakovac i Vukotinović. Ivan Kukuljević Sakcinski – najznačajniji dramatičar – pisao je o stanju u 19. nacionalnim i filozofskim preokupacijama .temeljni osjećaj – tuga. Antun Nemčić (komedija Kvas bez kruha ili tko će biti veliki sudac).bio je jedan od glavnih Gajevih suradnika u preporodnom razdoblju Ikor . romanca. gubitka djece. jezik treba ostaviti za nasljeđe. bez jezika narod nema ni identiteta IVAN MAŽURANIĆ . ponos. dok ima jezika bit će i naroda.pjesnik ističe motiv pohlepe među ljudima . pisao je domoljubnu. sonet. epski spjev.ljudsko srce nikad nije zadovoljno – uvijek traži više .njegov lirski opus skupljen je u dvije knjige : Prvenci i Nove pjesme .je pjesma o mrtvoj ljubavi.prevodio je na hrvatski Dantea. – smrt voljene žene .41 - . – 1839. obraćati Bogu.pjesnik. bol zbog gubitka voljene osobe .pjevao je o različitim temama. zavičajnu i misaonu poeziju .. balada. Matija Mažuranić – putopis Pogled u Bosnu sve književne vrste imaju preporodni karakter PJESNIŠTVO PETRA PRERADOVIĆA .cjelokupna Preradovićeva poezija je nastala kao sukob emocionalnog i misaonog u njegovoj ličnosti MRTVA LJUBAV .tema – pjesnik pjeva o svom materinom jeziku.jedna od onih pjesama u kojima Preradović pjeva o svojim intimnim dijelovima svoga života .motiv zvijezde kao simbola nedostižnosti je najjači motiv u pjesmi i pjesnik svoju ljubav diže daleko u zvijezde gdje je pohlepni ljudi neće moći dosegnuti LJUDSKO SRCE .u njegovoj poeziji pronašla se i koja misaona pjesma. epigram. o pohlepi ljudskog srca .pjesma odiše tjeskobom i sjetnošću pjesnika .razmišlja o lošim. osjećaj ponosa . tema borba protiv Turaka kod Siska od dramatičara su značajni – Dimitrije Demeter (Teuta).bio je poliglot – poznavao je njemački. talijanski i francuski jezik .Književnost kroz razdoblja - - - najdominantnija je lirika – ode.Preradovićeve misli: jezik izgrađuje sadašnjost i budućnost. pjesma u kojoj razmatra o životu ..u svoju najintimniji poeziji Preradović je unio sva svoja gorka životna iskustva (razočarenja i životne tragedije.temeljni osjećaj – ljubav prema jeziku .pohlepan čovjek je prikazan kao gladan i okrutan jastreb . negativnim željama koje čovjek nosi u sebi . patnjom i boli zbog smrti voljene žene . Manzonija i Byrona .pjesma odiše tugom . to je jezik koji je Bogom dan i moramo se njemu kroz molitvu.u svojoj poeziji progovara o svojim intimnim.misaona pjesma .zastupljen je osjećaj nezadovoljstva . u svoje pjesme iznio je sva svoja duševno-emocionalna stanja i razmišljanja . nesporazuma s drugom ženom).

zbirku soneta – Sanak il istina i satire – Komari i hobadi .HARAČ je porez. jezik i izraz . češki.izraz stihova podsjeća na petrarhističku poeziju.Književnost kroz razdoblja . ton pjesama je lepršav. zaplet.). vrlo je mala. a i naš jezik je prozvan hrvatskim . trajno preselio u Zagreb . aga želi pokazati svoju snagu i prijeti raji . . postepeno se približavao ilirskim idejama i njihovim začetnicima.vrijednost – drugačija od drugih pjesama ilirizma . te se zbog toga 1838. ali ne i čovječnost . kulminacija i rasplet) . pravde. Aga doživljava veliku sramotu jer je oslijepio svojeg vojnika .postaje suradnik časopisa Danica ilirska.što odgovara i strukturi klasične dramske kompozicije (uvod.1837.Aga želi da narod moli njega za milost jer se on tek tada smatra junakom . sretan zbog ljubavi. te francuski. a na kraju zastupljena je sama simbolika KOBA jer je mrtvi aga sada prikazan kao nemoćna lutka koja uvijek kad se lupi nogom o pod klanja križu . španjolski – poliglot – prevodi stranu knjiž. Gusle i tambura. vjeru i moral . javlja se svećenik kao simbol čistoće i on ptiče četu na obranu i borbu. prvi dio izlazi u Danici..u samom uvodu ili AGOVANJU prikazana je strašna slika kako se Aga osvećuje nad rajom. čežnja za ljubavi. KOB . umor u Zagrebu.rođen u Sloveniji. oblik poljske narodne pjesme što se sastoji od 8 šesteraca rasporeženih u dvije katrene koje čine mislenu i ritmičku cjelinu (krakovjak) .suprotstavljaju se dvije vjere KRŠĆANSTVO i ISLAM .tema: pobuna naroda protiv tiranstva. Glas Dubrave Žeravinske. kojemu priznaje junaštvo. ali hrabra.ciklus ljubavnih pjesama – prvi ljubavni kanconjer u Hrvatskoj . u kojem pjesnik naglašava svoje rodoljubne osjećaje .inspiracija je bila smrt povijesne ličnosti Smail-age .nije bio karakterističan pjesnik ilirizma – pisao je domoljubne. 3. ilirstvo i ljubav prema domovini .od stvarnog age stvorio je najokrutnijeg silnika.uzvisio je Crnogorce pretvorivši ih u zatočenike slobode.njegovo najbolje ostvarenje je Smrt Smail-age Čengića. istine .4 djela – 1.u NOĆNIKU se prikazuje Novica kao noćni putnik koji se želi osvetiti.raja nema dati od kuda harač . hrvatsko školstvo.u pjesmi je dominantan motiv ljepote i raskoši koja krasi pjesnikovu muzu . poljski.sastoji se od 5 pjevanja: AGOVANJE. pobjedu Kršćana nad Islamom STANKO VRAZ .u HARAČU je Mažuranić opisao Turke u jednoj vrlo jednostavnoj rečenici: "Loše sluge još goreg gospodara" . zato jer on veliča ljepotom svoju ljubicu i domovinu Ikor .završio pučku školu i gimnaziju u Mariboru – nije završio studij u Grazu .četa napada Turke i pobjeđuje.za vrijeme banovanja na moderan je način sređena uprava. pejzažne pjesme ĐULABIJE (VJENAC RUŽA) . bol zbog gubitka ljubavi..pisao je narodnu poeziju SMRT SMAIL-AGE ČENGIĆA . 4. ČETA se bori za pravdu i slobodu. potiče iz seljačkog sloja .izdao je tri zbirke originalnih i prevedenih pjesama – Đulabije. to je ep (1845.) .ovaj ep predstavlja pobjedu dobra nad zlim. ljubavne. HARAČ.u pisanju je bio originalan te kreira svoje vlastiti stil i jezik .snažno ga je predstavila dopuna Gunduličeva Osmana koji je do kraja uspio saživjeti s pjesnikovim tekstom usvojivši i njegov stil. koji kupi Aga. te za obranu vjere. njemački. 2.42 - . ČETA.znao je sve slavenske jezike (hrvatski. NOĆNIK. engleski.bio je i prvi ban pučanin .

povjesničar i pjesnik .objavljivao je budnice – domoljubne pjesme koje po uzoru na prvu Gajevu budnicu pjevaju o slavnoj prošlosti. Glogovkinje hrvatske. problemima suvremenog života i optimističkom vizijom budućnosti . simbol tuge. žalosti. smisla ljudskog života.dakle one su pjesme domoljubnog sadržaja bez umjetničke vrijednosti . Kosijenke ilirske HORVATOV SLOGA I ZJEDINJENJE .obično nastaju kad narodu prijeti politička ili ratna opasnost . a ritam pjevan Ikor . i nac.tempo pjesme je brz. neuspjehu temelji se na kontrastu sreća – tuga osjećaj tuge.Gaj u pjesmi koristi i anakreontske motive . promašenom životu. na samom početku s naivnom idejom o mogućnosti južnoslavenskog političkog zajedništva što je bilo razlogom da sam pokret nazove ilirskim kako bi njime obuhvatio i ostale južnoslavenske narode . ali izražavaju uvjerenje da je slabost Hrvatske kratkotrajna i da će mladi ilirski naraštaj učiniti domovinu opet velikom i snažnom .Književnost kroz razdoblja - - prvi dio posvećen je ženi Ljubici.glavni ideolog ilirskog pokreta. razočaranja motiv sreće. temama ŽDRAL PUTUJE K TOPLOM JUGU gazela – lirska pjesma od 8-13 stihova – prevladava romantika jesen – godišnje doba – simbol blagostanja. karijere upravo zbog njegove upornosti u obrani južnoslavenskog koncepta i podvrgavanja svega pa i literature .početak silazne putanje Gajeve pol.budnica nastala s ciljem da podigne hrv. topli jug motivi gorčine i boli života su brige. gorko voće.43 - . i društv. zadovoljstva su berba.naša himna je čista budnica i davorija . tužnoj sadađnjosti.pjesma o slozi proizašla iz osjećaja razjedinjenosti Hrvatske što je težak problem na putu do duhovnog i političkog oslobođenja .djela – Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja.grožđe.imao je neprestano na umu političke ciljeve. narod u ustanak protiv tuđinske vlasti .prepuna slika nadahnutih slavnom prošlošću. boli pjesma pjeva o pjesnikovim tegobama. a drugi domovini – pjesnik pokazuje motive ljepote – ljubavne i domoljubne razlika izmežu budnica te ostalih pjesama ilirizma i Đulabija je ta što se pjesnik ne bavi isključivo pol. suze boli LJUDEVIT GAJ .sloga je najčešća tematska riječ preporodne lirike . propalosti. muke. rumeno voće. Slavoglasje iz Zagorja.

15. je okarakteriziran. real. - - metoda stvaranja koju su afirmirali pisci različitih razdoblja i knjiž. Rođaka Bette.francuski romanopisac. pisci prikazuju svoje likove u njihovim svakodnevnim životnim prostorima prostori nisu dekorativni detalji u strukturi djela – oni otkrivaju socijalnu pozadinu koja određuje karakter i ponašanje likova junak. Otac Goriot. mjestom tj.galerija likova IKor . staro. te životne pojave prikazuju bez uljepšavanja realizam afirmira kao likove sve slojeve društva od uličara. kroz roman R. pripovjedač – objektivan. Rođak Pons OTAC GORIOT . cilj želi postići poštenim radom koji je dug i mukotrpan u odnosu na postizanje cilja preko bogate ljubavnice (brz i munjevit) – bira ovaj drugi (Votren mu otvara oči). nešto kasnije i julske monarhije. u kojem je sloju i portret. iskazan glasom u trečem licu i nenazočan u radnni usmjeruje se prema svakodnevnoj ljudskoj stvarrnosti – predmet prikazivanja je ljudski život u svim njegovim pojavnim oblicima – socijalni problemi postaju gl. real. . doživljava promjene. junak je sklon putovanjima. sudbina oca Goriota (problem bolesne očinske ljubavi koja ga dovodi do propasti. detaljno je opisan prostor u kojem živi. žanr – roman – proširuje se publika (žele znati više o svijetu u kojem žive) vodeću ulogu imaju francuska.) reakcija na romantizam – romantizam zanima ljubav. u kojima je kreirao galeriju od oko 2000 likova iz svih društvenih staleža. svakodnevicom. 19. real. realističku povijest franc. knjiž. REALIZAM U EUROPSKOJ KNJIŽ. pijanaca. pustolovinama. duhovni otacRastignaca (upoznaje ga s nesmiljenošću društvenog poretka i upućuje u tajne uspjeha unutar njega) – pojam romantičarskog titanizma . a pred kraj života doživio je i revoluciju . te etička karak. jedan od najistaknutijih predstavnika realističkog romana . izdvojen je iz društva za razliku od realističkog koji je povezan s društvom u kojem živi i vremenom u kojem živi – soc. Voker – tjeskobno. društva) 3. bogati. kurtizana do najotmjenijeg svijeta. epoha druge pol.romant. (romanopisci i novelisti FRANCUSKI REALIZAM HONORE DE BALZAC . izražavanju osjećaja. a s druge raskošni. neiskrenost kojom se služi za postizanje određenog uspjeha.živio je i stvarao u vrijeme burnih društveno-političkih prilika u Francuskoj – u djetinjstvu je doživio vrhunac i pad Napoleona I. pišu romane . promijeniti društvene odnose i čovjekov položaj u društvu realizam se kritički odnosi prema stvarnosti gl.44 - .društveni roman – odnos društva – s jedne strane siromašni pansion gđe. aristokratski saloni . u mladosti je bio očevidac restauracije. intimne nestabilnosti i smrti) 2.TEMA – prikaz pariškog života kroz sudbine likova.g. nasuprot raskošnim salonima građanskog društva – u svojoj Ljudskoj komediji daje najznač.najpoznatiji romani – Izgubljene iluzije. i traje do 1880. što predstavlja jedan od najambicioznijih pothvata u povijesti književnosti . istraživanje povijesti. zaokupljenost pisaca. tri fabule 1.slika sumorne i zagužljive prostorije trećerazrednih panciona u kojima se okuplja deklasirani svijet. mistične teme dok su realisti preokupirani vremenom. Votrenova sudbina (problem – zločin. ruska i engleska knjiž. pripovjedač i dramatičar. sudbina Rastignaca (problem društvenog uspona.stvorio je grandiozan književni opus od preko stotinu djela. otrcano. vodi ga ambicija.st započinje 1830. proze nastoji proniknuti u društvene odnose koji ga odrežuju. želi doživjeti afirmaciju u društvu. društ. (realis – stvaran lat. snobizam franc.

dao je realističku sliku društvenih odnosa u feudalnoj Rusiji KABANICA .roman Mrtve duše – predstavlja temelj ruskog realizma i odigrao je važnu ulogu u društvenom životu Rusije.najznačajniji njegov roman je Gospođa Bovary koji se temelji na istinitom događaju GOSPOĐA BOVARY . hladna.Emma živi između neba (romantizam) i zemlje (realizam) što izaziva proturječnost u njoj . predstavnik Turgenjev 3. uz neuzvr. dijeli se na tri faze – 1.potomak je siromašne obitelji porijeklom iz Ukrajine. ljubav uzrok njezine smrti) .naglašavao je kako je protiv romantizma jer previše polaže na maštu i protiv realizma jer uništava ljepotu .)). 19. – čeka da dođe iznenada . sentimentalna.prvi je upozorio na sličnosti liječnika i pisaca – realizam . – predstavnici Dostojevski i Tolstoj – D. zanimanja – pripovjedna proza – građu uzima iz svakidađnjih odnosa. zavisti i svakidažnje dosade – pojam BOVARIZAM RUSKI REALIZAM .začetak – 40-te god. stil mu je zbijen i sažet.TEMA – tragična sudbina Emme koja je stradala pod težinom svojih iluzija .završio je studij – vrlo brzo se posvećuje književnosti . analizom likova NIKOLAJ V. GOGOLJ . VISOKI – 70-te god.LJUBAV – problem bračne nevjere. gospa koja čeka svog viteza. otkriva uzroke i provodi način liječenja bolesnog društva . traži zanos (u knjiž. bez uzbuđenja. ali i realistički – sebična.45 - . prošao sve faze – težnja – pisanje većih romana s unutarnjim monologom i psih.pripovjedač i komediograf .Emma je romantičarski lik (žudnja za pustol. RAZVIJENI – gl.francuski pisac iz doba realizma .Emma želi prijeći iz jednog u drugi stalež – težnja za bogatrstvom i slavom (problem novca – stalno se zadužuje – dugovi.zabilježio je moralne krize društva svoga vremena.Leon i Rudolpf (trenutna sreća) – predstavljaju problem neostvarenih ljubavi i Charles (muž.Književnost kroz razdoblja - svaki lik je predstavnik jedne klase GUSTAVE FLAUBERT . pisana je s nakanom da bude dokumentom o životu u provinciji s jednostavnom fabulom . doživljava život kao razočaranje . . na tren nježna (proturječnost)) . uzima istinit događaj za temu svog djela. predstavnik je Gogolj 2. on nije njezin princ) .u središtu knjiž. začetnik ruskog realizma . neostvarenim ambicijama.tipični je predstavnik kritičkog realizma i želi dati potpunu sliku ništavila i ljudske gluposti u provinciji . veliku pažnju posvećuje riječi i strukturi rečenice .najpoznatija Gogoljeva pripovjetka (ima fantastičan završetak) Ikor .odlikuje se izvanrednim stilom. Emma ima tipičan romantičarski doživljaj lj. snovi.realistični elementi s mnogo ironije (Gogoljevski smjeh kroz suze) . oblika – ima ostataka romantizma – gl. RANI – postupni razvoj pripov.problem majčinske ljubavi – ne posvećuje pažnju i brigu svom djetetu (na tren je gruba.st. traga za srećom.on traži da pisac ukazuje na bolesno mjesto.lik Emme se pretvorio u simbol nemoguće čežnje prema visinama.

romanopisac koristi pripovjedanje. zaplet je kriminalistički. plijesni) – problem siromaštva Akakiju realan život predstavlja problem (živi u svom svijetu) – problem komunikacije on želi novu kabanicu – nema dovoljno novaca – odriče se nekih stvari – kabanica postaje cilj njegova života – kada je obukao novu kabanicu taj je dan za njega najsvećaniji – sretan je i ponosan ubrzo mu otimaju kabanicu te on umire (nitko nije ni primjetio da više nije živ – njegova beznačajnost) hladan odnos – nadređeni X podređeni fantastičan završetak – prikazan je mrtvac koji Petrogradom noću otima kabanice Gogolj se suprotstavlja romantičarskom stilu FJODOR MIHAJLOVIČ DOSTOJEVSKI . i konstantnim razgovorima on pomalo steže obruč oko raskoljnikova i ovaj naposljetku popušta – priznaje 2.likovi pokušavaju pronaći svoj put. Idiot. nemoć da se odupre alkoholu).jedan je od najsnažnijih predstavnika ruskog realizma .Književnost kroz razdoblja - TEMA – prikazuje tragičnu sudbinu mladog državnog činovnika Akakija Akakijeviča – prepisuje spise. opisivanje. Raskoljnikov ubija lihvarku da bi se njezinim novcem izvukao iz siromaštva 3. u jeziku i stilu unosi impresije i simbole. Razumihin (pošten. prilike dovode do očaja – Sonja – odaje se prostituciji ali njena duša ostaje čista). mladi student Raskoljnikov je počinio ubojstvo – istražuje ga Porfirij Petrovič – izvrstan poznavalas ljudske duše. Dostojevski svoj roman smješta u okružjke puno soc. predosjećaj Ikor .analitik je društvenih pojava svoga vremena... junaci su simboli određene vrline ili ljudske slabosti. strahovi).psih.roman ima karakteristike soc. moralist i reformator (Zločin i kazna. nepravdi. unutarnjim monologom 1. nemoral društva potaknut siromaštvom – mnogo pijanaca (Marmeladov).njegovi junaci kao da su nošeni božanskom težnjom za iskupljivanjem. izlaz. bolesna savijest. nedostatak novca – tragična sudbina Raskoljnikova) . zločini protiv sebe i drugih. halucinacije.ELEMENTI FANTASTIKE – snovi. zločin 8zločin protiv sebe (Sonja) i protiv drugih (Raskoljnikov)). ta ideja mu ujedno zagorčava život.46 - .... nepravda potiče čovjeka na zločin) i tema čovjeka (bezizglednost položaja.uz to pretaća je moderne. psiholog koji otkriva najdublje raskole u ličnostima. PSIHOLOŠKI ROMAN – Dostojevski prodire u psihu gl. u svoja realistička djela unosi elemente koje će upotpuniti moderna – junaci su netipični. FILOZOFSKI ROMAN ideje – Raskoljnikova ideja da ubije lihvarku radi spasenja svijeta je ujedno i pokretač radnje. DRUŠTVENI ROMAN – opsežan opis siromaštva. bizarni i pomalo čudaci. Sonja prodaje tijelo da bi priskrbila hranu obitelji. spreman pomoći u nevolji i uvijek daje sve od sebe – moralan).TEMA – tema grada (zlo i nasilje velikog grada. novac – zaduživanje (uzrok zašto su ubili lihvarku) . Lužin (prepotentnost. primitivan i umišljen malograđanin). te filozofskog i krimi romana . neimaština. taj religiozni moment provlači se kroz sva njegova djela . unosi psihologizam .problematika djela – kako očuvati moral u siromaštvu (soc. u odnosu sa poslom – vrlo pravedan ambijent je realno prikazan – siromašan dio (zadah alkohola. psihološki ocrtani i ostali likovi – Marmeladov (slabost. sukob pojedinca sa sobom i okolinom (Raskoljnikov) 4. Braća Karamazovi) ZLOČIN I KAZNA . pa se životne priče isprepliču sa sudbinom Raskoljnikova (te priče ističu. lika – preko monologa čitatelj dobiva potpunu sliku Ras.u njegovom shvaćaju čovjeka temeljni pokretač je strasna težnja dobru. razna moralna i etička pitanja na koja Raskoljnikov traži odgovor u svojim monolozima . KRIMINALISTIČKI ROMAN – ubojstvoXistraga. psihološke rastrojenosti (dvoličnost mišljeja. naglašavaju i utječu na njegovo psihičko stanje) . ali nas najčešće upoznaje s podsvješćiu junaka. mesijanskoj ulozi .

duševna bolest. gruba seksualnost. iznio je vjernu sliku ruskog društva . te ga ucjenjuje i laže. te kod nas Eugen Kumičić (više kao promicatelj EMILE ZOLA . prikazao je probleme čovjeka u raznim životnim situacijama.obuhvatio je društvene i moralne probleme svog vremena ANA KARENJINA .velik br.određivao je naturalističku književnost kao zapisivanje rezultata proučavanja. .tri su odrednice čovjeka – rasa. a Vronski razočaran odlazi u srpsko-turski rat . poštuje muža i voli sina.TEMA – ljubavne priče koje su međusobno neovisne osim što si jedna drugoj sliče .problem braka i obitelji – smiren i dobar brak Levina i Kitti te nesredna veza Vronskog i Ane kao model T veze .za naturalista čovjek je određen nasljednim osobinama i okolinom u kojoj živi .najveće njegovo djelo pisano u doba teških njegovih moralnih kriza i bračnih trzavica .ruski pripovjedač i dramatičar .naturalisti na još suroviji način opisuju stvarnost .zbog iskrene ljubavi ostavila sina.na temeljni problem braka i ljubavi ugrađuje. između službenog poštenja i prave iskrenosti dramatično razara Anu. nastranosti.Književnost kroz razdoblja LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ .kad njihova ljubav postane svakodnevna i obična.u tal. a djevojčici svoga ljubavnika je loša majka jer je guši bol i krivica zbog sina . Eksperimentalni roman.u djelima natur.pisac je vrlo velikog književnog opusa .Tolstoj u ovom romanu osuđuje ponašanje i razmišljanje aristokratskog društva NATURALIZAM . likova i zbivanja u dužem vremenskom razdoblju – moderna romaneskna tragedija . franc.Anu guši hladan i formalan brak. sredina i trenutak Ikor . . knjiž.uvelike je utjecao na rusko društvo i europsku misao . baca se pod vlak. dokument . teoriju natur. pisaca razotkriva se moralna i socijalna izopačenost.djela – Terese Raquin.najveća Tolstojska postignuća su RAT I MIR i ANA KARENJINA . Jazbina.47 - . nastranost i društvena degeneriranost. iznio je Emile Zola u djelu Eksperimentalni roman . Germinal. nagona itd. zločin.uz Zolu predstavnici – Hamptman. Anu to boli do očaja.ističu kako književnost ne može prikazati potpunu istinu.najpoznatiji narutalist. otima od njega ono što ne može dobiti.u svojim romanima RAT I MIR i ANA KARENJINA dao je viziju Rusije u doba rata i u doba mira.književni smjer koji se pojavio u Francuskoj – želi što vjernije prikazati život i to njegove najtamnije strane .u mladosti je počeo pokazivati interese za moralno-etičke probleme te za analizu ljudskih postupaka i odnosa . sve te svađe rezultiraju Aninom depresijom i samoubojstvom. književnik hrvatskog podrijetla . osuđena je na vječnu sumnju u ispravnost vlastitog rješenja . Guy de Moupassant.produžetak realizma – 1880-1900.zadaća naturalističkog pisca sastoji se u preuzimanju eksperimentalnih metoda iz prirodnih znanosti . pojavio se smjer srodan naturalizmu VERIZAM (verus – istinit) . Nana . teme iz šire stvarnosti Rusije . ružnih karaktera.u njegovim je romanima obilje opisa ljudskih mana. već svaki pisac u djelu stvara vlastitu sliku svijeta . svoumlje između zakona i srca. putem usporedne priče.

udaljuju jedno od drugoga. Zolin roman utire put naturalizmu koji će Zola teoretski razraditi 10 godina poslije iako se pri pisanju pridržava realističke tehnike.Književnost kroz razdoblja - TERESE RAQUIN objavljen 1867. Zola će pod utjecajem fizioloških studija Claudea Bernarda služiti znanstvenim metodama preuzetih iz prirodnih znanosti te će prikazivati likove čijim postupcima upravljaju prvenstveno njihovi nagonski porivi djelo je bilo oštro osuđeno od kritike fabula romana relativno je jednostavna – mlada nezadovoljna žena susreće čovjeka koji je privlači i stravstveno mu se predaje. gnušaju se čak i fizičkih dodira te konačno zajedno polaze u smrt Ikor . no u braku koji potom ljubavnici sklapaju oboje se.48 - . zatim zajedno sa svojim ljubavnikom snuje i ostvaruje ubojstvo svog muža. mučeni grizodušjem.

Hrv. PROTOREALIZAM – ŠENOINO DOBA razdoblje između ilirizma i čistog realizma 1861. Propast Veneecije .u Zlatarevom zlatu paralelno teku dvije radnje – sukob plemića i građana Zagreba te ljubav plemića Pavla Gregorijanca i građanke Dore Krupićeve . Vrijedna Mara. romane IKor .jako mu je značajan roman Seljačka buna . postao je gradski senator . prilikama u Hrv.Adolf Weber Tkalčević – prvi je počeo pisati književnu kritiku . ujedinjenje s Austrijom i PRAVAŠKA – ujedinjenje Slav.u to je vrijeme ipak bio puno razvijeniji kazališni život..utemeljena je JAZU 1867.uređivao je listove (Glasonoša). i za to su zaslužna 3 imena – DIMITRIJE DEMETER – bio je prvi ravnatelj onda utemeljenog nacionalnog kazališta. Vijenac u kojem je objavljivao i svoje pjesme. AUGUST ŠENOA – 1865. i fran. 1874. – dolazi do ukidanja Bachova apsolutizma i formiraju se tri stranke – UNIONISTIČKA – zalaže se za uniju s Mađarima. Branka. promjenjivi karakter (to je lik koji je na početku dobar. Karanfil s pjesnikova groba . .Tomić – završio Šenoinu Kletvu ZNAČAJ ŠENOE ZA HRVATSKU KNJIŽEVONOST .također je zaslužan što je uspio ojačati građansku svijest stanovnika Zagreba u brojnim djelima gdje opisuje zagrebačku prošlost .. knjiž.16. Postolar i vrag. . HRVATSKO SVEUČILIŠTE .s obzirom na taj kriterij njegova bismo djela mogli podjeliti na romantična i realistična – Prijan Lovro. današnji HAZU pod pokroviteljstvom Strossmayera – zaslužan za razvoj kulture u Hrvata..iako je to pretežno romantično djelo ono ima i realističnih elemenata (za neke likove na početku opisa vidimo da su negativni.Hrvat češkog podrijetla. Kletva (nedovršena). njegove predstave su bile omiljene među pukom i AUGUST ŠENOA – prvi je počeo kao ravnatelj kazališta uvoditi njem. građansku dramu (Shakespeare. Čuvaj se Senjske ruke. a ne da posežu za stranom literaturom (to kaže i u predgovoru Prijana Lovre) AUGUST ŠENOA . Mladi gospodin.jedina drama mu je Ljubica i esej Naša književnost . Prosjak Luka. časopis knjiž. Stjepan – posljednji kralj bosanski i Matija Gubec – preko povijesnih likova progovara o aktualnim pol.pripovjetke – Prijan Lovro.na temelju njegovog viđenja tog događaja izgrađena je i naša predodžba o tome.u eseju Naša književnost ističe potrebu da pisci pišu što popularnije romane koje će ljudi htjeti čitati. radio je kao državni službenik – gradski bilježnik. Kameni svatovi.u Prijanu Lovri ustanovljava tzv. i Dalm. Sakcinski. novele. Seljačka buna.glavna Šenoina zasluga je u tome što je uspio kajkavskom djelu Hrv.značajni protorealisti – MIRKO BOGOVIĆ – urednik časopisa Neven – najvažniji časopis u vrijeme apsolutizma – napisao tri povijesne drame – Frankopan.. a kasnije postaje zao zbog životnih okolnosti) . Prosjak Luka .49 - . svojim popularnim djelima na štokavskom približiti novi knjiž. Mollier) . Vraz.60-ih – hrv. NARODNJAČKA – vladajuća.njegovi najpoznatiji romani su – Zlatarevo zlato.povjestice – Kugina kuća. Mladi Gospodin i sva ostala imaju pretežno romantičarske elemente . doživljava ozbiljnu krizu – više ne pišu – Demeter.. tek je danas otkriveno da je on sve to više-manje izmislio. a nakon toga do kraja života živio je u Zagrebu . školovao se u Pragu. jezik . Shiller. piše programski članak Naša književnost – objavljen je u časopisu Glasonoša . ljubavna priča ne završava prema očekivanjima sretno .do smrti je uređivao središnji hrv. LUKA BOTIĆ – romantične pripovjetke u stiju – Pobratimstvo. JOSIP FROJDENREICH – on je bio glumac i autor drame Graničar. a onda vidimo da su krajnje pozitivni). a on je tvrdio da je dugo kopao po arhivi .

a jedno je vrijeme bio dramaturg HNK zahvaljujući njemu hrvatski knjiž. pol. te stoga napušta crkvu sve je to povezano s njegovom ljubavi – i tek na kraju shvaća da žena koju je volio nije bila vrijedna toga dok je žena koju je volio ipak uspjela naći svoju sreću i životni cilj Lovro je nestalan. junaka Ikor . preveliki broj romantično-sentim. ne nalazi smirenje. gdje su zahvaljujući Šenoinim knjigama kajkavci brzo naučili štokavski PRIJAN LOVRO NESRETNA SUDBINA Prijana Lovre – mladića koji se uzdigao od siromašnog seljaka do učenog čovjeka – ispričana je u ladanjskoj atmosferi zamornog kišnog poslijepodneva – pripovjedač August pripovjeda lijepoj udovici – ona njegovu priču traži u stranim časopisima nesvjesna da je ona moguća i u hrv. društva i tako je štokavska knjiga ušla u hrv. ali zbog nerazumjevanja ne uspjeva ostvariti svoje ciljeve nigdje ne nailazi na smirenje. jezik čija je osnovica štokavski prošivrio se po vijelom hrv. radom. stalno nailazi na zapreke te se osjeća nenalažljivim i odbačenim od društva on stalno silazi sa linije svojeg života.. težio je duhovnoj slobodi pokušava se suprostaviti društvu i okolini. tema – 1. potcjenjuje njegove sposobnosti. epizoda. djela na hrv.Književnost kroz razdoblja - - - bio je potpredsjednik Matice hrvatske bavio se profesionalnim knjiž. treba u prvi plan staviti ličnost. a tek u knjigama duhovno se obogaćuje tek kada je na kraju progledao te ne našavši smisla u svojem životu prepunom uspona i padova. dokumentira svoje stavove priča je trebala poslužiti kao dokaz inspirativnosti sudbina naših ljudi i prostora za stvaranje književnog djela Lovro je intelektualac. položaj intelektualca u sredini – priča o prijanu Lovri. podneblju gl. nestalne je i nemirne prirode. ambiciozan koji se nalazi u sukobu sa društvom koje ga ne razumije. komponenta cijeni se materijalna strana. pišćevi pogledi na knjiž.50 - . potkrepljuje. jeziku. dom to je posebno važno za kajkavsku Hrv. territoriju naime on je pisao tako čitljvu književnost koju su mogli prihvatiti svi slojevi hrv. nemogućnost da se slobodno izrazi u malograđanskoj sredini. rasprava o hrv. teme moraju biti nove. književnosti – razgovor pripovjedača i udovice – loša kvaliteta knjiž. a ne duhovna vrijednost pojedinca psihološka komponenta gl. odlučuje skratiti svoje muke društvena i socijalna komponenta . crna odora ga ne privlači.nesretna ljubav. 2. njome Š. svježe iz suvremenih društava i života. osjećaj krivnje prema roditeljima.

male epske vrste – roman je u pozadini prihološka novela. .njegova je poezija inspirirana nacionalno-rodoljubnim. Istra i Primorje (Kumičić.podtema je izlazak iz ropstva . knjiž. intimnim. život naših društvenih slojeva – trgovaca i obrtnika (Kumičić. nepravde. Gjalskog – počinje realizam u Hrvatskoj politički okvir – položaj Hrv. Turić) seoska problematika prikazana je s regionalnim obilježjima – Zagorje (Kovačić. od strane A.hrvatski pjesnik iz razdoblja realizma .st. a iz klasične naobrazbe s jedne strane. Slovinac. napuštanje sentimentalnosti i romantične senzacionalnosti u oblikovanju fabule vrste – roman i pripovijetka. ekonomsko propadanje sela. zbog pojave nove književne generacije – Kumičića. krize intelektualaca (Gjalski. Gjalski). u okviru A-U težak. važna pojava novele dvije orijentacije u pisanju romana – jedni slijede Turgenjeva i rusku realistič. knjiž. čovjekov položaj u svemiru IKor . emigracija seljaka (Kovačić. Hrvatska vila – izrazito pravaški časopis – urednik Harambašić kasnije Kumičić. pitanja pravde. introspekcije i retrospekcije.obraćanje Jehovi – Mojsijeva molba za izbavljenj . u gradovima pojava modernog proletarijata.51 - . Trzaji. simbolikom. Kovačića.17. Draženović). objektivnu. školu. ekonomsko propadanje. te religioznog opterećenja s druge izrasle su njegove pjesničke vizije. misaono-rodoljubna pjesma . preuzeo Fran Folnegović. strani kapitalisti u gradovima teoretske osnove postavljene su već 70-ih g. Novak) pojavljuju se seoske novele te se to razdoblje još naziva i kritički realizam 90-ih godina – psihološko-etička. Leskovar. Novak). Slavonija (Kozarac). pjesničkim nadahnućem. socijalnim i univerzalnim motivima . poezije . naracija obogaćena lirikom. vidovitošću i vizijama izdigao visoko iznad otadašnjih tokova hrv. Lika (Turić. politička razjedinjenost.. nacionalno-politički i univerzalni u djelima se obrađuje društvena problematika – prijelaz seljaka u grad (Kovačić. prodor kapitalističkih odnosa. filozofska problematika – remeti se kronologija fabule. Pjesme MOJSIJE . Kozarac.lirsko-epska. Kozarac. a drugi Zolu i franc. esejistikom. proletarijat (Vjenceslav Novak) te problem plemstva (Gjalski) 80-ih godina najčešća tema je seoska stvarnost – raslojavanje sela. REALIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI nije u Hrvatskoj apstraktno čist smrću Šenoe 1881. jednakosti. tematski krugovi – selo-grad (društveno-ekonomski odnosi). pojava zelenaša (lihvaa). 19. čovjek je bespomoćan.opjevao je čovjeka neomeđenog vremenom i prostorom. Šenoe koji je iznio osnovna načela realizma – socijalnu tematiku. Draženović).isticanje temeljnog zakona – Svačije je pravo. psihološki realizam časopisi značajni za to vrijeme su Vijenac koji je afirmirao Šenoa. metafore i izraz uopće . neposrednu stvarnost. pitanje slobode.. iseljavanje u strane zemlje.božansko-ljudska perspektiva.Bugarkinje. Iskra. po Antunu Barcu. te Balkan. Izabrane pjesme. po Prohaski i Ježiću 1880.Kranjčevićevo stvaralađtvo pokaalo je da je hrv.mnoge njegove pejsme inspirirane us i biblijskim motivima . dobila pjesnika koji se svojim talentom. Mlada Hrvatska - - - SILVIJE STRAHIMIR KRANJČEVIĆ .Jehova po riječima prepoznaje svoj duh u Mojsiju kojeg je dao ljudima po prvom čovjeku .okosnicu radnje čini Mojsije kao predstavnik svojeg naroda . Novak).

ali on zapravo tu oštro osuđuje ljude. a udaje se bez miraza -PROBLEMI: -PROBLEM PROPADANJA PLEMSTVA – Đ. likovi.Književnost kroz razdoblja - čovjeku je imanentno biti slobodan i ponosan gradacijom se razvija događaj. tj. a na političkom planu bio je biran i za zastupnika u Hrvatskom saboru -pisao je o aktualnim temama koje su prikazivale društvene. smislenijim životom pitanje čovjekove prolaznosti. političke i kulturne probleme -napisao je i psihološki roman u kojem prodire u psihu lika PERILLUSTRIS AC GENEROSUS CINTEK -vrlo ugledan i plemenita roda -pripovijetka -tema: sudbina osiromašenog hrvatskog plemića -Cintek je lik koji prikazuje stvarnu sliku društva -on je vlastelin koji nakon nekog vremena ubire porez. romanopisac. ljubomoran je na ženu jer je ona obrazovanija i bio je vrlo grub prema njoj Ikor . Je i sam bio plemić i o tom problemu on vrlo potanko piše -mnogi su plemići da bi plaćali porez morali prodavati svoja imanja -također su mnogi na "kocki" izgubili sva što su imali i zbog nje propali -Cintek se bori protiv plaćanja poreza jer uviđa da zbog toga mnogi mogu propasti -OBITELJSKA PROBLEMATIKA: -odnosi se na brak između Cinteka i Amalije -to je brak iz INTERESA (nitko ga nije želio pa se oženio bez miraza) -ponaša se u braku kao autokrat. dijalog (dramatski el. preprilagodljiv refleksivna pjesma s univerzalnim motivima lirski elementi – iskazivanje individualnosti (Mojsijeve). da na kraju umire kao bijednik (životna ironija) -do bijede je došao ne plaćaju porez -njegov djed je kupio plemićku titulu – vlastelin -osjeća se ugodno u društvu. radnja. uzvišen ton. malko slijediti ljude!” KSAVER ŠANDOR GJALSKI -bio je pripovjedač. pjesnik mu to uopće ne zamjera jer kaže da je to ustvari jedina metoda opstanka i da samo ljudi tomu skloni uspjevaju u životu na kraju Kranjčević zaključuje – “Ipak vam – nehteć uditi daljem napretku vašem -/U uho nešto šapnuti moram:/ Sve mi se čini. da ste – uglavnom – svojom metodom. a drugi je Poluks oni su bili blizanci i označavaju totalnu suprotnost i zato se međusobno savršeno nadopunjuju – oni su jedna nerazdvojna cjelina Kranjčević piše ovu pjesmu kao da se obraća psu. želi doći do Boga problem – čovjekova želja za ljepšim.52 - . Zeusovih sinova./ Kastore. razmišljanja o čovjekovim težnjama stih se ističe epskom širinom. sama dužina pjesme. čovjek želi promjeniti svoj položaj. pjesmuđ GOSPODSKOM KASTORU satirička pjesma u epskom dvostihu u ovom tekstu ime Kastor označuje ime psa inače je Kastor jedan od dvojice Dioskura. stalno traži zahvalnost.-ep. egoistićan. sudbinske predodređenosti – lik Mojsija dobiva jednu snažniju i jaču crtu narod je zadivljen i zaboravlja pravi smisao izlaska – bespomoćan je.) – prerasta u lir. političar i kritičar -bio je urednik književnog časopisa "Vienac" -bio je član JAZU. društvo u kojem živi Kastor je pas bogate obitelji i pjesnik mu predbacuje kako je od samog rođenja bio ulizica međutim.

a obitelji vlada "glava kuće" Ante i njega svi trebaju slušati -majka i kćer nemaju nikakva prava Ikor . odnosno kako narod nema pobuđenu svijest i oni ne pristaju na promjene (Ante – odbija se prilagoditi) i zbog toga propadaju -OBITELJSKA PROBLEMATIKA je vezana za odnose u obitelji. iskorištavao je žene VJENCESLAV NOVAK -bio je pripovjedač. urbana problematika te opći problemi -oslikava lik intelektualca. -to je socijalno-psihološki roman -u središtu romana su otac Ante Stipančić (osoba koja upravlja životima svoje obitelji i lik koji fizički i psihički propada jer ne uspijeva u životu ostvariti svoje ciljeve). siromaštvo i bijedu -problemi koje prikazuje Novak su vezani za društvo i obitelj -DRUŠTVENO EKONOMSKA PROBLEMATIKA je vezana za političke prilike u Hrvatskoj. a zanimaju ga društvene teme. majka Valpurga (pravedna žena koja predstavlja lik tihe patnice).53 - . -to je patrijarhalna obitelj u kojoj su svi lišeni ljubavi -sin se stavlja na prvo mjesto. pripovijesti i romane -djelovao je kao nastavnik. a kasnije i kao profesor glazbe -u svojim djelima opisuje različite društvene slojeve i sredine u kojima se kretao -otkriva probleme koje je pronalazio u rodnom mjestu. a gotovo svi njegovi junaci tragično završavaju -prikazuje bijedu i neimaštinu i problem vlastite (ne)sreće POSLJEDNJI STIPANČIĆI -roman -tema: propadanje senjske patricijske obitelji sredinom 19. st. tema: sudbina ženskog lika Tene -u ovoj pripovijetci Kozarac zapravo kroz sam lik Tene razrađuje niz problema: -SOCIJALNO-GOSPODARSKE PROBLEME: -došlo je do raspadanja zadruga i osamostaljena seljaka -Tein otac Jerko nije mogao na takva način (samostalno) funkcionirati pa je propao -motiv propasti je POREZ -PROBLEM BRAČNE NEVJERE: -Tena je ljubavnica mnogih muškaraca -svoju nesreću je pronalazila u njima i "ljubavi" -PROBLEM DOLASKA STRANOG KAPITALA: -preko lika Leona K.Književnost kroz razdoblja JOSIP KOZARAC -bio je novelist i romanopisac -bavio se šumarstvom -pisao je psihološka i moralno-društvena djela -nadahnjivao se ljepotom prirode. Progovara o tom problemu -oni su došli da obogate i iskoriste slavonske šume -Leon je iskorištavao i šume i ljude (muškarcima je vrlo malo plaćao za njihov rad) -PROBLEM NEISKRENE LJUBAVI -Tena je zbog novca moralno propala -Leon je kupovao ljubav. zemlje i odnosa svojih likova prema njoj -u svojim djelima iznosi putem svojih likova i analize slavonskog sela i života gospodarske probleme onog doba TENA -pripovijetka. romanopisac i glazbenik -pisao je crtice. kćer Lucija (lik zapostavljene žene i žrtve očevih presuda) te sin Juraj (ciničan i egoističan lik koji se pod utjecajem grada moralno izopačuje) -prikazuje realističku sliku propadanja ugledne senjske obitelji.

on u gradu pronalazi svoju sreću jer su njegove intelektualne mogućnosti male i jedino čemu teži je lagodan život. 3. realistički opisi (posebno slike sela).pristaša je stranke prava .roman – prvi puta objavljen 1888.mučan i naporan život proživio kroz škole i kao advokatski pravnik . ambiciozan. lihvrenje). isprazna inteligencija i odnarođeni likovi (Žorž – poluseljak. ali i tragičnog. tajanstveno. lika – od poč. u časopisu Vijenac . drugi i treći – u trećem licu (ER-form) .prvi dio – pisan je u prvom licu (ICH-form). bludnici. tema romana (školovanje i put seoskog dječaka na putu do gospodina). sumornim bojama. slom – pretvara se u tragičnu figuru .Književnost kroz razdoblja -još se javlja problem NEISKRENE LJUBAVI kod Lucije i Alfreda. a završava se njegovim protjerivanjem iz Mecenina doma. 2.ŽORŽ – realistički najtipičniji lik u romanu.nema kronološkog nizanja događaja – razbijena kompozicija . za razliku od Ivice. ali na različite načine .u svojim djelima prikazuje zagorske plemenikaše i feudalce koji propadaju u svojoj neimaštini.54 - .romani i pripovijesti – Baruničina ljubav. svodnici. izrabljivači. primitivizam. oslikavanje određenih društ. zaostalost. Fiškal. U registraturi.motiv NOVCA je vezan za sve likove. novelist i pjesnik .realistički elementi – izbor tipičnih likova (Žorž najtipičniji). g. uz taj lik vezani su romantičarski (njezino djetinjstvo je bajkovito. a grad mu donosi nesreću. feljtononističkim i književnim radom uzdržavao je brojnu obitelj U REGISTRATURI . realizma . satira i groteska (silno prstenje – na selu) . kasnije hajdučica) i naturalistički elementi (nasljedni faktor – dijete grijeha) . naglasak je na prikazu Laure . uspješan.roman ima uokvirenu kompoziciu – započinje i završava u registraturi . selo je za njega ljepota – premda ne idealizira selo. nedokučivog. kritički odnos prema društvu (posebno prema gradu). neuspjeh. polugospoda) .LAURA – lik fatalne žene u romanu. vezaane uz selo (siromaštvo. odlazak u grad. do kraja Ikor . dvojstvo ličnosti i potpuni psih. uz ovaj lik vezani su komični elementi. probl. on je seljak koji postaje gospodski sluga – zadovoljan je tom svojom ulogom. razara tuže đivote.kao likovi se javljaju lažni dobrotvori (Mecena). Ivičino djetinjstvo i školovanje.svojim plodnim novinarskim.jedan od najznačajnijih predstavnika hrv. Izabrane pjesme . prikazivanje života gl. Lucija je bila žrtva Alfredove pohote ANTE KOVAČIĆ . darovit. problema. ona je ujendo i simbol nečeg uzvišenog. simbol zle sudbine.romanopisac.IVICA KIČMANOVIĆ – kao seoski dječak bio je sretan. ljubav – iz slike grada proizlazi i Kovačićeva mržnja i odbojnost prema gradu – prvenstveno prikazuje pokvarenost izopačenost i moralnu trulež . grad je u Kovačićevoj viziji prikazan mračnim. Ivičin povratak na selo. Sabrane pripovijesti. prikaz seoske sredine – do Ivičina povratka u grad.roman je podijeljen na 3 dijela – 1. prikaz seoske i gradske sredine. neuravnoteženost. u bezobzirnoj i neljudskoj međusobnoj borbi . dok se u odnosu prema selu osjeća simpatija.prikaz seoske i gradske sredine – suprostavlja selo i grad – kontrast – u viziji sela prevladavaju vedre boje. nego realistički prikazuje najznač.

Pojam moderno rabi se i ranije kao oznaka za sukob različitih književnih poetika. strofu -želi se djelovati na društvo ili se pjesmom opjevaju neke društvene pojave Parnasovsko pjesništvo -poezija i pjesnikova osoba moraju se odvojiti. pjesnik izražava svoje osjećaje -intimne i suvremene teme -pazi se na formu. mali broj likova -Antun Pavlović Čehov. kada su se dogodila dva važna događaja. Stephane Mallarme Bečka moderna -krajem 19 st.Paul Verlaine.ST. – predstavljaju pravi početak euro. pjesnik ne izražava svoje osjećaje i svoje ja u pjesmi -treba izbjegavati suvremenu tematiku i pjevati o univerzalnim temama i temama iz prošlosti -pazi se na formu. -Teophile Gautier je još 1832 zagovarao ideju da umjetnost treba postojati radi same sebe. poezija je impersonalna. prostor u kojem se radnja odvija je sužen. Arthur Rimbaud.kritičan stav prema društvu.upotreba simbola.jedna od najznačajnijih pjesničkih ličnosti u razvoju europske poezije . il'art jour l'art. radnje i dramskog sukoba. 1866 i 1871 izlaze pjesničke zbirke Suvremeni Parnas Simbolisti -preteća simbolizma je Charles Baudelaire -značajke. Značajan je impresionizam (osnovna značajka je da pisac želi prikazati ljepotu trenutka i učiniti ga vječnim u svom djelu) Drama . -značajke-javljaju se različiti stilovi. u pjesništvu nema izravnog govora već samo nagovještaj. Težište drame je na ugođaju. Charles Baudelaire objavljuje svoju zbirku pjesama Cvjetovi zla a Gustave Flaubert svoj roman Gospođa Bovary. JAVLJAJU SE 80-IH GOD.18. teško podnosi strogog očuha te napušta roditeljsku kuću i odaje se nesređenom bohemskom životu i senzualnim užicima IKor . CHARLES BAUDELAIRE .pretjerano osjećajan i osjetljiv.uzima se 1857 g. -modernizam je uz modernu naziv za umjetničke stihove u drugoj polovici 19 st. ona mora biti savršena -umjetnost postoji radi umjetnosti i sama je sebi svrhom.umjetnost radi umjetnosti. 19. -početak. u Beču vrlo intenzivan kulturni život. moderne -predstavnici.55 - .piše lirske drame bez glavnog junaka.predstavnici.francuski lirski pjesnik i kritičar . MODERNIZAM U EUROPSKOJ KNJIŽ. zajedničko im je uzdizanje ljepote kao zadaće i svrhe umjetničkog stvaranja. Zbirka znači prekretnicu u razvoju pjesništva a Flaubert je začetnik modernog romana.Henrik Ibsen. Modernistički pjesnički pokreti Parnasovci -osnovna razlika između tradicionalnog pjesništva (prije parnasovaca) i parnasovskog pjesništva navedena je u sljedećoj tablici Tradicionalno pjesništvo -pjesništvo je subjektivno. stih.

opipa ili mirisa.u sedamanaestoj piše svoju najpoz. ljepote i bliskosti pjesnik govori i o skladnosti i rasprostranjenosti simbola. E bijelo. pjesmu Pijani brod . odn. mežu kojima i boju samoglasnika SAMOGLASNICI . ali je ona po mišljenju mnogih kritičara najzančajniji lirski događaj 19.sazrio je čudesno nadaren – prerano.u nastojanju da ih izrazi pronalazit će nove mogućnosti jezika i izraza. SIMBOLISTIČKA POEZIJA ARTHUR RIMBAULD .Iluminacije – zbirka poetske fragme rata u prozi i slobodnom stihu u kojima je pokušao izreći neizrecivo . U zeleno – evo postojanja vam tajnih . počinje pjevati u školskim klupama . st. SUGLASJA TEMA – sklad boja. Sezona u paklu .fran. čulo okusa.u 20-oj odlazi u Afriku i Europu te se vraća u Fran.A crno. pisana u obliku osneta osnovni motiv u pjesmi su simboli prirode koji su svuda oko nas i koji bude u nama osjećaj divljenja. beskrajnost i život bez zla ova pjesma je simbolistička programatska pjesma ALBATROS tema – pjesnici zatočeni u svijetu gdje ih nitko ne razumije vrsta – misaona lirska pjesma jer su izražene misli o pjesnicima koji su metaforički prikazani kroz pticu Albatrosa izražena simbolika ptica – pučina označava slobodu i beskrajnost pjesnik prikazuje Albatrosa koji poput pjesnika vlada i osjeća visine i živi kroz male stvari koje drugi ljudi ne primjećuju ismjehivanje i poruga pjesnicima izražena je stihovima – ružan tko ljepotom sjao – taj stih je ujedno i kontrast motiv divovskih krila označava spriječenost pjesnika da na zemlji ostvari svoju slobodu poredba Albatros – pjesnik – Pjesnik je ko i kralj oblaka što.Književnost kroz razdoblja - kao pjesnik razapet je između dviju krajnosti – cvjetova za kojima teži i zla koje vlada svijetom i kojemu se i sam odaje pjesnik je bola. O modro. scene pariških ulica.objavio je i pjesničku autobiografiju 1873. koji se međusobno stapaju čineći prirodu jedinstvenom i neponovljivom govori o netaknutosti prirodene izvornosti mirisa poruka pjesme – priroda živi u suglasju svojih simbola i da ljudi kroz te simbole mogu pronaći mir. simbola vrsta – pejzažna lirska pjesma. 1891. pjesnik. I rujno. mirisa i zvukova. smrti i fizičkog raspadanja izdao je samo jednu zbirku pjesama Cvjetovi zla 1857.56 - . zbog koje je sudski osužen. tjeskobe modernog čovjeka i njegovih uzaludnih napora da se približi idealu i ljepoti unosi u poeziju svijet svih čulnih užitaka. iz koje će izvlačiti nove svjetove i nove vizije . teško bolestan gdje ubrzo umire .lijepo i ružno gusto su natiskani jedno uz drugo i tvore dinamične kontraste koji nas odvode u svijet slutnji i snova .svaki samoglasnik ima svoje značenje .ideja – obojati samoglasnike .pokušava svoja čula dovesti u stanje rastrojenosti i tako doprijeti do dubina podsvijesti. uz smijeh/Nad svim strelicama i kroz vihor lijeće. često brutalne prizore ljudske bijede.njegove su slike nalik na košmar iz sna Ikor . preteča simbolizma i nadrealizma .

u 20. pjesnik i knjiž. st.57 - .svojim teoretskim pogledima izvršio je velik utjecaj na generacije mladih simbolista i na razvoj hermetične pa i konkretne poezije 20.cijela pjesma.st.njegova se poezija odlikuje izrazitom poetskom tehnikom .često se služi motivima pejzaža – pomoću određenih simbola tim pejzažima dočarava i izražava svoja duševna stanja . nošen je vjetrom svoje mašte.u sugestivnom pjesništvu više se ništa ne priopćuje i pjesma ostaje otvorena mnogoslojnom razumijevanju .franc. ali ga u tome često sprečava zao vjetar koji mu onemogućava otkrivanje životnih ideala i tajnovite sfere ljudske podsvijesti . nagovješta imaginarnost STEPHANE MALLARME .u pjesmi se osjeća puna pjesnikova suptilnost.melankoličnost je gl.jedan od najizrazitijih predstavnika francuskog simbolizma uz Mallarmea i Rimbaulda .pjesnik pomoću pejzaža dočarava svoje duševno stanje – upravo zbog svojeg skeptičkog pogleda na svijet. čista poezija označuje naoko pjesništvo koje se temelji na Baudelaireu i Mallarmeu . posebice motiv lista asocira na izgubljenu i nesretnu pjesničku dušu koja se ne može prilagoditi običnom životu smrtnika . nedrečena. Razboritost. muzikalnost i sugestivnost izraza .međutim u toj težnji ide dalje i nastoji ostvariti čistu poeziju koja bi pod prividom vanjske stvarnosti doprla do biti stvari i pojava do čiste ideje .osnovni konflikt u njegovoj poeziji – sukob duha i ljudske puti izražen neobično težišnim stihom i s posebnim naglaskom na muzikalnoj vrijednosti pjesme .. ali kao pjesnik ostao je ograničen na vrlo uzak krug čitatelja . prepušten iluzijama iracionalnog i njegova pjesma je tajnovita. teoretičar počeo se razvijati pod utjecajem Parnasa i Baudelairea od kojih je prihvatio kult ljepote i težnju za idealnom .čistom poezijom on je smatrao pjesničko stvaranje koje odvraća pogled od svakodnevnog iskustva od poučnih svrhovitih sadržaja od praktičnih istina do mnogoznačnosti poezije i sugestivne snage stihova MODERNISTIČKA DRAMA HENRIK IBSEN ANTUN PAVLOVIČ ČEHOV Ikor .ZBIRKE – Romance bez riječi. tajnovita te ljudskom umu nedostupna i tamna čovjekova osjećajna stanja .istražuje mistična. karakteristika njegovih kontroverznih osjećajnih stanja izraženih u toj poeziji punoj muzikalnih efekata – Muzika prije svega (Pjesnička umjetnost) .stih je izvanredno muzikalan i svjež .Književnost kroz razdoblja PAUL VERLAINE . Nekoć i sad JESENJA PJESMA .pjesnik teži novim svjetovima.

prodire se u ljudsku intimu koja se događa na granici sna i jave. Dinko Šimunovićnovela Duga (obrađuje problem osobne slobode pojedinca) IKor . literature u europsku književnost predstavnici. realizam. ŽIVOT – svoje stihove objavljuje Vidrić najvažniji motivi crtićara iz prve faze moderne su ljubav kao fikcija i erotsko iživljavanje sredina. 1895 g. G.nastanak vrijednih djela. Nikolić. Livadić. a kasnije Begović.roman Đuka Begović.novela Misaona vječnost (glavni lik Đuro Martić kojeg intezivan unutarnji život i strah od vječnosti dovode do ludila). simbolizam pobuna protiv tradicije. Popularizam stihova.Pjesme.58 - . Domjanić. 1911 Ivan Kozarac. živčano rastrojeni. Vladimir Nazor. traje do 1914 kada umire A. bez imalo snage da se pokrenu i stvore nešto konstruktivno. druga 1903-1914 prva faza. studenti spalili Mađarsku zastavu. Matoš značajke. st. MODERNA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI traje od početka posljednjeg desetljeća 19. 1892 g. dijalektalno pjesništvo. naturalizam. traženje i upoznavanje aktualnih događanja na europskoj literarnoj sceni druga faza.Janko Leskovar.Bečka grupa okuplja se oko časopisa Mladost i Praška grupa okuplja se oko časopisa Hrvatska misao pokušaj spajanja tradicionalnih i modernih shvaćanja umjetnosti obračunavanje nobog naraštaja s tradicionalističkim shvaćanjima umjetnosti. odlaze na studije u Beč i Prag.Fran Galović. skloni maštanju i meditaciji problem – sukob pojedinca sa društvom modernisti žele stvoriti modernog čovjeka koji bi bio svestrano obrazovan i emocionalno obogaćen razdoblje moderne je početak uklapanja hrv. bertić i Tucić. realnog i irealnog najzastupljenija je književna kritika najpoznatiji kritičari Milivoj Dežman i Branimir Livadić prihvatili su tezu da umjetnost mora biti izraz ljudskog duha.dominira književna kritika. pokušaj oslobošenja od svih škola i smjerova. 1907 Vladimir Vidnić. Dragutin Domjanić. ambijent i pejzaž okviri su u kojema je čovjek sa svojim psihičkim i biološkim podređenjima u središtu pišćeve pozornosti proučava se i analizira ljudska individualnost najinteresantniji motivi – LJUBAV I SMRT – najjasnije se očituju ljudski osjećaji i EROTIKA – snažan motiv kroz cijelo razdoblje moderne junaci moderne – intelektualci (labilni. opisuju se slike svijeta i života te psiha čovjekove ličnosti. senzibilni.st. slabići. do polovice drugog desetljeća 20. naglašavaju da je odnovna zadaća umjetnosti težnja za dostizanjem neke više ljepote njiževni časopisi – HRVATSKA MISAO. NADA – svoje radove objavljuje Nehajev. impresionizam (u kritici).19. stalno gledaju unatrag. (Matoš objavio pripovijest Moč savjesti).suprotstavljanje tradicije dvije faze: prva 1892-1903. VIENAC – središnji časopis u kojem svoje prozne i poetske prvijence objavljuju Nazor. gube životnu orijentaciju).

vrsta – domoljubna lirska pjesma. kritičar i esejist živi u Beogradu.) – žrtva svoga života zbog ljubavi i jedinstva smrti motiv vječnog začaranog kruga koji prolazi svatko od nas – život. Svojim djelom vezan za tradiciju i za smjela nova traženja.1873-1914 pjesnik. kroz svoju majku. duše i žene (SRODNOST). turobni osjećaj izbačenosti i nezadovoljstva u sredini u kojoj se mora živjeti Matoševa lirika je lirika duše pjesme su mu – MISAONE – govori o kukobima s banalnošću života i sa stvarnošću. eseji: Vidici i putovi 1907.pejsnik prepoznaje Hrv. . pripovjedać. u cijeloj ljubavnoj poeziji riječ je o tragičnom doživljaju života gdje je u sukobu između sna i stvarnosti (UTJEHA KOSE) DOMOLJUBNE – govori o porobljivanju i otimanju Hrvatske od njenog naroda. on se bori sam protiv otimača koji njegovu državu zarobljavaju (1909). središnja književna ličnost.Književnost kroz razdoblja A.59 - . majku kao simbol najveće povezanosti s njim. razmišlja. Ikor .tema – Hrvatska kao mučenik . ona ostaje jedini vizualni znak da je u nekome postojao život i pjesniku daje poruku da ne tuguje. Ženevi i Parizu. pjesme su mu objavljene posmrtno.G. Tužnu. autonomno izražavanje ljudskog duha. pisana je u obliku soneta isprepliću se dva osnovna motiva – motiv smrti (gledao sam te sinoć. Naši ljudi i krajevi 1910. skladan i slikovit način dočarava pejzaž koji ga okružuje (JESENJE VEČE) UTJEHA KOSE TEMA – uzvišenost boli i vedrina utjehe vrsta – ljubavna lirska pjesma. Novo iverje 1900. o intenzivnom osjećaju i prolaznosti.) i motiv ljubavi (Gotov da ti predam život kao žrtvu. pjesme su objavljene posmrtno 1923. Za Kranjčevića 1908. a ljubav mu je kao bol (ZVONO) LJUBAVNE – ljubav je doživljena kao idealna sinteza cvijeta. pripovjetke: Iverje. Mrtvu. sumornost. nada. U snu. ali nikada ne štedi na isprikama Matoševe pjesme su toplina zanosa. živi život svim svojim osjetilima unutar poezije izražava svoje misli. . Matoš . izražava svoje intimne preokupacije (sve ono što ga zaokuplja – ljubav i smrt najčešći motivi) njegove pouke su nenametljive. blage. pisana u obliku soneta . sivilo boja i zvukova. kritike. sumnje te doživljaj ljubavi kao velike boli. iskazuje veliku ljubav prema domovini majci premda nije živio u njoj – naglašenu nacionalnost veže sa svojim osjećajima PEJZAŽNU – koristi se muzikalnošću stiha – SINESTEZIJA – pomoću toga nam na vrlo domišljat. čime i želi pokazati koliko mu je stalo do njegove domovine – Jer takvo lice ima moja mama. Simbol hrvatske moderne. sukobe sa konkurentnom sredinom (intimne i društvene). intezivno osjećanje prolaznosti. umjetnost shvaća kao specifično. a čak je niti smrt ne može uništiti 1909.pjesma ima malo proračunski karakter – zato što se boji sudbine koja prijeti Hrvatskoj .Matoš osjeća prilike koje se događaju u Hrv. česta pojava motiva smrti. Umorne priče 1909 feljtoni. da njegova draga sada živi ljepotu koja postoji samo u snovima (Miruj!U smrti se sniva!) Matoš ovom pjesmom izražava vrijednost ljepote – ljepota ostaje ljepota.1899. smrt očaj i beznađe kosa je u pjesmi simbol života. on opominje čovjeka da je malenkost u velikom i uvijek zagonetnom svijetu omahne mu se i koja preteška riječ.

Sa Krke i Cetine autobiografski zapisi – Mladi dani. vjetar. zatvorena. te potpunog unutrašnjeg mira. žar pritajene strasti. osjećaj životne radosti i mir zbog povezanosti s prirodom. sunce. Porodica Vinčić. Tuđinac. nakon umirovljenja 1919. Mladost osnovna fabula pripovjedaka govori o pokušaju objektivizacije konkretne sredine najčešće teme – ljubav i smrt izražajni slikovni motivi. život je vječan. nego je upijao različite dojmove iz Vidrićeve poezije kao pozadine sveg doživljavanja izvire bol kao pokretna snaga i zagušljuje sve ostalo DVA LEVITA – prolaznost svega.Književnost kroz razdoblja - pjesnik izražava svoje domoljublje i spremnost da u svakom trenutku bude uz svoju domovinu i pomogne joj ključni stih u pjesmi je –Jer Hrvatsku mi moju objesiše. a sa 18 već ne mogu neći muža. sklad između pjesnika i prirode tj. unutarnjih stanja junaka MULJIKA tema – tragična sudbina mlade djevojke. djevojke se udaju već sa 14 godina. II.60 - . mirisa i slika svoja raspoloženja i duševna stanja izražava bojom u njegovim pjesmama očituje se kontrast između svijetla i tame u primanju životnih dojmova nije bio ni jednostavan ni uzak. treba je primiti radosno jer ona znači promjenu u egzistenciji – povratak u onaj izvor iz kojeg je život počeo DVA PEJZAŽA – I. Đerdan. sjetno raspoloženje (tuga). silazak stubama – simbol prestanka života. koliko je tužan zbog situacije u njoj Vladimir Vidrić pjesnik omiljen među svojom generacijom. nadren.god. tuga. prirodna. misao o prolaznosti MRTVAC – ideja – ljudska prolaznost u vječnost. zaostalost sredine problematika – DRUŠTVENA – zaostala. Alkar. nesigurnost. osjećaj sreće i zanosa. zanos (nad svim što priroda daje). vino – pjesnikovo životno veselje. smrt – nužna. boje svjetlih i tamnih tonova služe za označavanje raspoloženja. fizički privlačan i duhovno bogat umro je u umobolnici. uznemirenost i neizvjesnost (jer osjeća zid između sebe i prirode) – odan joj je i ne pomišlja o nikakvoj opasnosti u onome što ne poznaje ADIEU – pjesnikov oproštaj od života i pjesništva. epilog Dinko Šimunović pripovjedač i romanopisac nastavnik obrtničke škole u Splitu. pejzaž (noć puna mjesećine). Ikor . sladostrasna mekoća i zavodljivost mjesečne noći – snažni i cjeloviti osjećaj života. primitivna seoska sredina – prerana udaja: djeca rađaju djecu. – i baš tim stihom pjesnik želi reči koliko njegova domovina pati i koliko on sam želi njoj pomoći. do smrti živi u Zagrebu pripovjetke – Mrkodol. sudjelovao je u političkim događajima kada car Franjo Josip II dolazi u Zagreb i kada se pali Mađarsta zastava velik dio pjesama mu je ispunjen osjećajima kakve je mogao imati samo čovjek koji je u svoje tijelo mogao primiti svu raskoš boje. svjetla. obrazovan. oblak – simbol goleme sile. sva su njegova očitovanja samo izražaj jedne sile koja se vječno pokreče stvarajući nova lica.

sve je mistično i tajanstveno – ljudi se uklapaju u taj pejzaž jer takva je odvojenost od svijeta prouzročila primitivizam . likovima..opis Boje u prirodi – kroz opis proljeća. propast će.Književnost kroz razdoblja krivo shvaćanje – Muljika je zbog velikih razlika od drugih namastirčana isključena iz društva. sredine. prevladavaju opisi stanja. a fabula nije toliko važna (opisi Bojinih. okupljanje namastirčana u jesen – vrijeme sreće. pa je karak.61 - . klevetanje – Ilijina majka po selu priča da se Boja želi na silu udati (zle namjere).. ističe njihove osobine (npr.. knjiž. slaba je. a kasnije je i prisiljava na brak iz koristi DIJALEKTALNA POEZIJA u ovom razdoblju hrv. po prirodi su zatvoreni i ako se ne drže zajedno. ona je sramota za njih – takvo primitivno shvaćanje specifično je za tu dr. upravo zbog tih zaostalih shvaćanja iz dr. sebičnost – otac ne želi svoj imetak prepustiti Bojinom budućem mužu i ako bude vjenčanja. nema lijenost. grmlje). jer kažu da je taj blagdan jednom u godini. i Ilijicina nesretna ljubav prema Boji opisana je kroz krajolik (među tamnim grmljem i potočićima gorko je plakao) obilježja proze moderne – regionalni okviri – Šimunović je živio u primorju. pogospođivanje – Ilija si daje novo ime Elias. ona se ne može oduprijeti zbog kompleksa manje vrijednost. problem sukoba pojedinca s društvom (to je upravo neprihvaćanje Boje zbog njena fizičkog izgleda. Ilijicinih osjećaja. događaju se i previranja u njezuinoj obitelji. ne zna što želi od života (gubi orjentaciju) – ona je SIMBOL POJEDINCA tragičnost Muljikina lika – proizlazi iz njene obitelji i zaostale sredine u kojoj živi. boje se da netko ne razori njihov dom. cvijeća. ljudi iz Drage ne prihvaćaju strance.). smatraju da čovjek treba biti izdržljiv. iako ona to nije željela krajolik i ljudi – kroz krajolik pisac progovara o ljudima. različita od njega. ženidba iz koristoljublja ( brak bez ljubavi koji dobovaraju roditelji). pejzaž – nositelj mentaliteta ljudi i njihove emocionalnosti (Manastir koji je odvojen od svijeta djeluje na njihov primitivizam. oni smatraju da svi moraju biti isti – raličitosti se ne toleriraju. običaji – za Božić rade nered (pale drač. žalosno je i primitivno što je otac ne može prihvatiti kao pravu osobu.. ljubav i smrt – najčešće teme (Ilijicina ljubav je Boju odvela u patnju i njezina tragika – smrt).. sredinu zbog njene izoliranosti od ostalog dijela Dalmacije. slikarskim postupcima dočarana je njezina ljepota i krhkost. ako si izvane te izdržljivosti doživljavaš sramotu. primitivna shvaćanja te sredine donose joj tragediju i srozavanje u očima sviju. fizički opis Bojine ljepote kroz prirodu koja je okružuje). no njima to nije bitno. nedostatak samopouzdanja kod Muljike – zbog tog velikog nedostatka ona na neki način i sama stvara tragediju svoga života – kada je prisiljavaju na udaju. udaja. služi se njemačkim izrazima koje je čuo od oficira. ali je sve potrošio u krčmi OBITELJSKA – odnos oca i kćeri – OTAC Muljiku fizički zlostavlja zbog toga jer mu žena nije podarila drugog potomstva osim nje. nalikuje na pećinu koja je odvojena od ostatka sviojeta. moli za oprost za sve što je učinio. kajanje – nakon njezine smrti. ponovno oživljava dijalektalnu poeziju uz Matoša (Hrastovački nokturno) koji se smatra njenim začetnikom najizrazitiji su pjesnici kajkavci Dragutin Domjanić i Fran Galović te čakavski pjesnik Vladimir Nazor Ikor . Manastir je u carstvu sjena. modernistički lik – Boja je utjelovljenje tog lika – ne može se kao individua oduprijeti tom društvu. religiozni motivi – pisac ih koristi da bi nam dočarao pejzaž (hrpa zgrada (Manastir) izdaleka je izgledala kao crkva Vasilija Blaženoga u Moskvi. krajolik je samo okvir kroz koji pisac opisuje svoje likove. roda njezine majke). fizički je zlostavljati. otac je se počinje sramiti. otac će tužiti Iliju ako se ne oženi Muljikom – krajnost u pohlepi LJUBAVNA – brak bez ljubavi – Muljiku vlastiti otac tjera u brak iz koristoljublja. da o njemu i piše. vrijeme udaje i vrijeme kada se najviš druže SOCIJALNA – alkoholizam – Muljikin otac je radio od jutra od mraka i mnogo zaradio. cijeli krajolik izgleda užasno. smatra da je nitko neće htjeti zbog njezina fizičkog izgleda.

Književnost kroz razdoblja Dragutin Domjanić – Kipci i popevke.62 - . Po dragom kraju – njegova je poezija tragična i iskrena ispovijed čovjeka koji nije imao snage suprostaviti se realnom životu već je radije pobjegao od ljudi u svijet vlastitih snova i maštanja u koje vjeruje kao u stvarnost Fran Galović – Z mojih bregov – zbirka pisana podravsko kajkavskim dijalektom. s mnogo svijetlih boja i zvukova koji označuju pjesnikov povratak prirodi i njenim bogatstvima Ikor . U suncu i senci.

Pessoa SERGEJ A. izražavanja. stapanje razl. i umjet. . razdobljima. nove teh.Andre Breton i Louis Argon e) MODERNO PJESNIŠTVO – Slobodan stil.općekulturno ishodište – psihoanaliza Sigmunda Freuda AVANGARDA . straha. MODERNA KNJIŽEVNOST POTRES U POVIJESTI KULTURE . ISHODIŠTA MODERNE KNJIŽ. svj. kulturne vrijednosti . osobit odnos prema ranijim knjiž. melankolija. 20. Rimbauda.automatsko pisanje.individualni autorski opusi ili važne zbirke – mjerilo vrijednosti . pretpostavke modernističkoga nastupa ili anticipiraju pojedine moderne postupke . skrivene stvarnosti di duh funkci. – lirika i drama .bez razuma.i ruskoj knjiž. bolesti. I. Hans Arp d) NADREALIZAM – u posljeratnoj fran. razbijanje sintakse pjesničkog izraza..20. stvaralačko istraživanje rubnih mogučnosti književnog izražavanja . prožimanje različitih umjetnosti. civilizacije. JESENJIN . – 1924.ruski liričar – svježinom i snagom talenta osvaja knj. troma raspoloženja. Rilke.govor ulice ili jezika s onu stranu pameti . izumljen zrakoplov. višeznačna kulturna pojava koja uspostavlja različit odnos spram knjiž. (Vladimir Majakovski – umj. montažom otpadaka iz svakidašnjeg života . Hugo Ball.prijelomni događaji – potonuo Titanic.urbana knjiž. Gorrfried Benn c) DADAIZAM – 1916. drveni konjić) . .. “Futuristički Manifest” – korjenita obnova knjiž. – nastavak dadističke pobune . mističkog do društvenog. knjiž.nadahnuće – od kozmičkog. nema zadane pjes.motivi grada. ritma) b) EKSPRESIONIZAM – njemačka knjiž. skriveno značenje . – vodeći smjer 1910. st. nije samonikli antitradicionalistički odgovor prvih desetlj. zbivanja krajem 19. barbarizacija umjetnosti: uporaba vulgarizma nelogizma. dehijerarhizacija žanrovskog sustava.predstavnici – George Heym.Eliot.) .svojstva – osporavanje postoječih obl. krugove IKor .neke smjerove i strujanja koja nisu vezana za isključivo jednu nac. knj. glazbom šumova. sloboda u iznalaženju postupaka. složeni simboli. Georg Trakl.iznalaženje više. oponašanja stvarnosti . rime pjes. tradicije i svakidašnjeg života . raznolikost uporavljenih postupaka.izazivanje šoka i sablazni razarajući umjetničke oblike glasovnim pjesništvom. vrste. pobune .. koja je uvelike promjenila uvriježene oblike knjiž. zajednički označava ova književnopovijesna odrednica . st.moderna knjiž. stvaranja. knjiž. knjiž. otkrivena radioaktivnost. rat. antiesteticizam. pojava usmjerena protiv knj. promjenu . raspadanja.pjesniđtvo Baudelairea.nerazumljiv izraz sveden na zvuk . je pojava u povijesti knjiž. novi tipovi stiha. slobodno nizanje asocijacija . depersonalizacija umjetnosti. dramsko stvaralađtvo Ibsena – na različite načine utemeljuju neke knjiž. istinskim životom uz motive grada i mučne ratne stvarnosti. političkog . komunikacije i općeprih. već složena.OBILJEŽJA . u Zurichu – širio se Europom – dada )igračka.silina njezina nastupa.Jesenjin. a onu stranu razuma.neka knjiž.63 - . Lorca. nagovještaju veliku moder.avangarda se dijeli na – a) FUTURIZAM – javlja se u talijanskoj (Filippo Tommaso Marinetti 1909.moderna knjiž. umor. rata. napuštanje smisla. stanje sna .lirska potraga za – neposrednim.Tristan Tzara. vrsta i uvođenje novih.

nada se povratku jer je to za njega bijeg u sigurnost .nastupa protiv ratnih strahota i ustaje u obranu potlačenih . vraća se domu PABLO NERUDA . samoubojstvo = organski vezan za seosku Rusiju .sjećanje – «u noćima.Nerudin je poetski svijet u pokretu u kojem se sve gubi i nestaje. upoznaje se sa Lorcom i dr. ništa nije sigurno i trajno. pod beskrajnim nebom» . Nobelova nagrada . nespokostvo . 1971.PJESME – jednostavne. čezne za selom i svojim domom . nesretan u ličnom životu – propali brak.pripada nadrealizmu – obilje slika i metafora . .vraća se zabrinutoj majci. ali koliko sam je volio/moj glas je iskao vjerat da joj dodirne uho» . zaista. španj. društ. društ. odan alkoholu. a možda je ipak volim/tako je kratka ljubav.kao diplomat više odina provodi u Madridu. svjetla kojem se pjesnik uvijek vraća on je stranac. pjesnicima . izraz bogat originalnim metaforama iz seoskog života .Književnost kroz razdoblja - vođa ruskih imaginista čežnja za zavičajem X stranac u velikom gradu. osamljenost. rata). problem . tema – čežnja za domom .osjeća vrt – u proljeće rascvjetan.izgubljenost – «iako je ovo posljednja bol koju mu ona zadaje/i ovi stihovi posljednji koje za nju pišem» Ikor .pesimističko raspoloženje u lirici.objavio je 19 zbirki – Španjolska u srcu (strahote građ.tema – ljubav prema izgubljenoj djevojci. odaje se alkoholu. izgubljenost.svoju osamljenost.gorčina i ljubav – «više je ne volim.traži zaborav zbog neprisutnosti njegove ljubavi .slikovitost – «ista noć odijeva bjelinom ista stabla» . angažiranu poeziju .sumnja – «više je ne volim. tučama (bohemski ž. Sveopći spjev (grandiozne epoeje američkih naroda) . Ispovjed mangupa – u pjesmama nostalgično opisuje slike i i krajolike svog djetinjstva – tuguje zbog propasti jednostavnog patrijahalnog seoskog života. koliko puta.raspoloženje – tuga. osjeća i htio bi još jednom osjetiti majku jer je ona njegovo “svjetlo što mi sija istim žarom” .” . usamljen i nesretna u gradu. pa ni ljubav – “Ljubav je kratka.1920.piše senzualnu liriku. vraća se selu. prazninu i nesigurnost slika pomoću prostora i prirodnih poajva . a zaborav tako dug.najveći latinoamerički pjesnik. bohemstvu.vrsta pjesme – ljubavna pjesma . držao sam je u svom naručju» .64 - . i pol. neprilagodba novom poretku. zamoren je životom. – otpor prema društvu). a tako pust zaborav» .hispanoamerički pjesnik rodom iz Čilea . rastanak . kao ova. jadan je i živi vtlo bjedan i odbjegli život. melodiozne (kao u simbolista).beznađe – «ljubio sam je. osjeća čemer u sebi ali smatra da je još nježan i da živi zbog sna. mladež.opisat će uzaludne pokušaje da u huliganskim pokušajima i pijanstvu zaboravi i nadvlada osjećaj usamljenosti .misaona pjesma. kolibu nad kojom “čudna svjetlost sja i dalje”.majka – simbol utjehe.motivi samoće i životne praznine «Ljubavna pjesma» .jesenjenština – djelovanje na sovj. tragični bohemski život “Pismo majci” .

strasti Španjolske) – Knjiga pjesama.STIL – jasan i jednostavan realizam. Marcel Proust i Andre Gide (franc.pisao je i drame . . knj. strah i košmanske vizije kojima je bio podložan – kritizira različitost .paradoks je obilježje K.objavio je nekoliko pripovjedaka. koja je prisutna kao krvava tragedija ili kaod predosjećaj u svim stihovima (i opisima pejsaža.glavni lik tom preobrazbom dovodi u pometnju cijelu kuću-majku.). gradi priču . knj. struja svijesti . uporaba groteske . Thomas Mann i Franz Kafka (njem. NADREALIZMA – halucinantne vizije .65 - . koji će se u njegovoj poeziji stopiti s modernim pjesničkim strujama (nadrealizmom) i španj.austrijski pripovjedač rođen u Pragu u ortodoksnoj židovskoj obitelji .napuštanje tradicionalnog pripovijedanja s čvrstim zapletom u središtu . pobuna protiv društ. ljudi.u junaku vlada osobni nered .nesretno djetinjstvo pod autoritetom oca kao pečat na njegovoj osjetljivoj psihi i slabom tjelesnom ustroju. boja i okus povode ih na razmišljanje . pjesma cante jondo i nadrealizam .najveći lirski talent novije španj.). društvenih. junaci se prepuštaju mislima – sjećanja. i Južnoj Americi – Pjesnik u New Yorku .). nestvaran ugođaj. trad.tema – preobražaj Gregora u kukca .detalji andaluz. mladenački raspjevane i djelomično impresionističke.zgode su premještene u svijest lika. . Ciganski romancero .SMRT – krvava tragedija ili tjeskobna mračna slutnja – tjeskoban.Književnost kroz razdoblja FEDERICO GARCIA LORCA . oca. Pjesme. opisuje građ. Proces.nakon prve stvaralačke faze.).. proze – junak koji pati zbog odsutnosti reakcije. knjiž. nemoć određenja stava prema religiji i svijetu. krajolika samo su odraz i simbol unutarnjih proživljavanja – balkon=život . knj. kritika (protiv austrougarske birokracije). . od nekoliko sati do nekoliko dana . William Faulkner i John dos Passos (amer.Virginia Woolf i James Joyce (eng.ELEM. kao istaknutog pjesnika naprednih pogleda ubijaju ga frankisti na početku građ.ELEMENTI EKSPRESIONIZMA – osjećaj straha i osamljenosti. snovi. pripovijedani monoglog. pitanja o egzistenciji.prostorni i vremenski slijed je razlomljen . Andrej Beli i Mihail Bulgakov (ruska knj.taj događaj predstavlja paradoks na kojem K.ili su tematski vezani za njegova putovanja po Sj.junaci su najčešće umjetnici . mističnost i tajnovitost karakteristike su L.osnovna tema Lorkine poezije jest smrt.moderni romanopisci izbjegavaju kronološko zbivanje zgoda . mehanizma koji ugrožava slobodu pojedinca i zahtjeva slijepo pokoravanje. socijalnih Ikor . a ostale dao spaliti oporučno – Preobražaj.pod utjecajem usmene pjesme sažima svoj izraz na što je moguće manji broj riječi i slika MODERNA PROZA . na Lorku snažno utječe andaluz. rata . knj. sestru i samoga sebe .zaokupljeni su prikazivanjem unutarnjeg stanja svjesti . knj.najčešće tehnike – unutarnji monolog. Dvorac.nemoć u pronalasku mjesta u društvu. uspomene.život osamljenika . stvarnost .vrijeme radnje je kratko. a njegova logika je prirodna “Preobražaj” .EGZISTENCIJALNA OSAMLJENOST – aktualna društ.) FRANZ KAFKA .preobrazba je bila bijeg od problema – obiteljskih. Amerika .sav život krvno vezan za Andaluziju i njezin folklor. poezije .

Bjegunac i Pronađeno vrijeme djelo predstavlja vrhunsko umjetničko ostvarenje pisac se koristi izvanrednim zapažanjima i produbljenom psihološkom analizom slikajući francusko društvo u doba Drugog carstva (aristokracija. visoka i viša buržoazija) daje nepoštednu kritiku njegove moralne praznine. polako se smanjuje i ugiba njegovi roditelji i sestra zatečeni novom situacijom kada se htanitelj obitelji pretvara u beskorisnu životinju. toga kobnof jutra reagira kao čovjek – boji se kašnjenja na posao. a kasnije se predaje mondenom životu u aristokratskim.66 - - - - - - Ikor . mjesto koje je povezano s P. olakšanje – obitelj odlazi u šetnju – nova nada njihove budućnosti je greta koju treba dobro udati MARCEL PROUST francuski romanopisac. želi ustati iz kreveta i poći na posao ali ne može prokurist mu govori da njegovi poslovni rezult. on prestaje jesti. nježan i pretjerano senzibilan provodi djetinjstvo okružen ljubavlju svoje obitelji. intenzivnije jer ih obogaćuje novim iskustvom i može upravljatgi traganjem okus čaja u koji je namočen kolačić madeleine oživljava uspomene na Combray. muči se postići nešto što je unaprijed nemoguće – svaki njegov pokušaj bilo kakvog rješenja uzaludan je pokušaj osuđen na neuspjeh. postaje RAVNODUŠAN prema svemu. on ih ponovo proživljava u sadašnjosti. mirisa izvlači iz podsvijesti svog junaka pojedine događaje iz njegove prošlosti. slab otac njegovu smrt doživljava kao oslobođenje. svladan bolešću (astma. pate ali prema Gregoru-kukcu očitavanju karakteristike nehumanih i bespomoćnih ljudi GREGOR SAMSA – trgovački putnik. dlake i ostatke jela sluša sestrino sviranje i pita se – je li on životinja kad ga glazba toliko uzbuđuje obitelj donosi odluku da ga se oslobodi on o njima razmišlja s ganutošću. Put k Swannu. lijepo se odijeva. blaziranosti pisano je kao autobiografija prikazuje novo shvaćanje vremena – u traganju za izgubljenim vremenom P. pojavu – prokurist bježi natraške kao da vidi sablast. djetinjstvom (osjeća u sebi umor od prevaljenih daljina – odjednom mu pred . Vojvotkinja de Guermantes. dugo spava. sav je prašnjav. Zatočenica. u okusu reagira poput životinje – ne prijaju mu svježa jela osjećaj STRAHA kad sestra ulazi u sobu jer se ona jedina brine za njega izoliran je u zatočeništvu i osjeća SRAM jer se ne može više brinuti za obitelj (otac je star.. svira violinu) Gregor djeluje poput kukca – penje se po zidovima.Književnost kroz razdoblja - - - - - - - - Gregor iz perspektive kukca doživljava svijet. otac ga divljački tjera u sobu G. Sodoma i Gomora. U sjeni procvalih djevojaka. majka šije fino rublje. nije bio prisiljen povući se u osamu svoje bolesničke sobe u kojoj provodi posljednjih desetak godina života u borbi s bolešću i grozničavoj utrci s vremenom njegovo životno djelo je ciklus romana pod naslovom U traganju za izgubljenim vremenom koji obuhvaća osam dijelova – Combray. majka pođe prema njemu ali pada u nesvjest. razmišlja o tome da mora raditi još pet godina da bi otplatio dugove roditelja. pomoću osjetilnih doživljaja okusa. želi odmah poći na posao – reakcija-strah reakcija na G. trom – majka bolesna. braniti svoj teritorij upornošću životinje otac prema njemu izražava gađenje (gađa ga jabukama i nanosi mu ozljede). rado visi sa stropa na sestrino i majčino djelovanje iznošenja namještaja iz sobe odlučuje DJELOVATI. bogataškim krugovima sve dok. astma – sestra ima 17 god. bolove od preobrazbe pripisuje profesionalnoj bolesti Gregor želi DJELOVATI. srce. a sestra radi kao prodavačica) više se sestra ne brine za njega. na leđima i bokovima nosio je končiće. pretjerana osjetljivost čula). nisu zadovoljavajući i G. krhka zdravlja. nezadovoljan poslom. otac ga gleda vrlo neprijateljski – boje ga se. na kraju Gregor gubi sva obilježja ljudske ličnosti. ljubavlju – uginuo je sasvim mršav. obitelj je dovedena u situaciju djelovanja (otac postaje bankovni podvornik.

nego ga želi obrnuti. izroniti iz zaborava ako ga. crkva.. bitan proustovski postupak P. I ŽIVOTA.. je knjiž. sivi dan tkao svoje čipke od sedefa. znati što netko drugi ne vidi od tog svemira koji nije isti kao naš. oblikuje prostor i likove.. pokušava obrnuti tradicionalni odnos romana i zbilje tvrdnjom da je pravi život dostojan čovjeka moguć jedino u romanu – život treba mjeriti romanom. ali i ne mora. samo s pomoću umjetnosti možemo izaći iz sebe. čiji bi nam pejzaži ostali isto tako nepoznati da su na Mjesecu.. uz malo sreće.” Ikor . cijeli Combray sa svojom okolinom – sve ima oblik i čvrstoću – sve je to izašlo iz šalice čaja. je zaokupljen VREMENOM – traži izgubljeno vrijeme – smatra da proživljeno vrijeme nije mrtvo. želi živjeti u prošlosti. želi posjedovati vrijeme. predstavlja pamćenje tijela – nehotićno sjećanje koje potiču osjetilni dojmovi iz stvarnosti. a ne roman životom za P.) P.... predstavlja nedostižnje želje ljudskog bića. primjer za trajnost potonulog sjećanja koje može. narančasti kesteni. – riječi imaju svoju boju (. ne daje stvarni život. grad cvijeće iz vrta. impresionistička tehnika – impres...67 - . šparge natopljene ultramarinom i ružičastom bojom.Književnost kroz razdoblja - - - - očima iskrsne uspomena na nedeljno jutro u Combrayu kad ga tetka Leonie nudi čajem i kolačićem – ta uspomena ga usrećuje i u sjećanju pojavi se kuća. smisao umjetnosti – nego umjetnost mora dati smisao stvarnom životu P.. ne želi dokinuti ODNOS IZMEĐU KNJIŽ. neki događaj iz stvarnosti prizove P... sadašnjosti istovremeno taj susret prošlosti i sadašnjosti jedna je od karakteristika njegova slikanja svijeta. upotrebljava boje impres. stvaralaštvo spas od straha pred ništavilom i zaboravom UMJETNOST je jedina mogućnost autentične komunikacije s drugim – “. ono što zovemo zbiljskim postojanjem. crvenozlatni zalaz sunca.

Šimić. Mtoševi sljedbenici (Wiesner. izdalo Društvo hrvatskih književnika u toj je zbirci zastupljeno 20 pjesnika rođenih oko 1890. Matoša 1914.. nemoral i društ. laž prikazujući je (Kroz šibe) kao životni put svoga glavnog junaka poluintelektualca ANTUN BRANKO ŠIMIĆ pjesnik ekspresionističkih obilježja napisao je samo jednu zbirku pjesama – Preobraženja 1920... ugrađenu u pol. zapravo pastističku i pejzažnu poeziju. i austrijske knjiž. – Andrić. osnovni motivi – smrt. siromaštvo. Miroslav Krleža te Ulderik Donadini prvi radikalni potez došao je iz pera Donaldinija – on se oštro suprostavlja građanskom učmalom ćudoređu koje je zapravo licemjerno. ostvaruju kult forme. uključuje estetske kriterije u knjiž. često uspoređuje tijlo sa smrti više misaon nego emocionalan pjesnik Š. a ne mehanički. cilju. u zbirci prevladava lirski pejzaž uzori su im Matoš i Vidrić s vremenom se pojavljuje novi književni naraštaj koji će se kritički postaviti tradicionalnom stvaralaštvu – posebno prema moderni.68 - .B. KNJIŽ. započeo je kraj moderne još će sve do kraja 1916. željama potreba za stvaranjem postojanje života nakon života - - - - - - IKor . Gabarić. Milović i još neki) nastaviti modernističku. najznačajniji predstavnici su A. se spustio u mukotrpno i bolno traženje smisla ljudskog postojanja i na relaciji krajnjih čovjekovih poslova život-smrt sažetim izrazom on je u temama ljubavi i smrti pobunio se protiv svega sputanog i nedorečenog u čovjeku (Traži od čovjeka slobodu izražavanja) bit stiha nije u tome da ima rimu.G. HRV. negira tradiciju. DO 29.21. no to će biti i posljednji odbljesci impresionističko-simbolističkog poetskog izraza “Hrv. već stih može biti dobar i bez interpunkcjia i rime zalaže se za slobodu stiha smatra da ritam treba biti ekspresivan. istodobno ispoljujući i vlastite psihićke devijacije (opču ljudsku deformaciju. OD 14. smrću A. Čerina. preuzeo je ekspresionizam iz njem. Ujević. a slobodan stil važan je za ekspresivni ritam PJESNICI programatska pjesma pisana u formi lirske minijature (6 stihova) govori o ulozi pjesnika i njegovu stvaralaštvu pjesnik preobražava svijet u poeziju odnosno u novu stvarnost jer svijet izaziva pjesniku čuđenje čuđenje je osnovni poticaj u kojem se otvara bitak svijeta svijet prirode i stvari bez čuđenja je neljudski i nijem svijet zastupljen je slobodan stih bez znakova interpunkcije OPOMENA simbolična pjesma o čovjeku i životu čovjekova uznemirenost nad vlastitom sudbinom naglasak da se u životu nešto postigne – ostvari zapamčen trag težja zvijezdama – idealu tj. mlada lirika” je autologija (knjiga u kojoj su objavljenje pjesme više autora) pjesme su izabrane po kriteriju da pjesme pjevaju o pejzažu ili ljubavi koju je 1914. svi ti pjesnici imaju jednu zajedničku crtu . Galović.

g. snažnom umjetničkom obradom koja će poštivati zakonitosti estetike K. crni život ljudi – METAFORE) opisuje svoj subjektivni dojam zavičaja lirski subjekt ja-plav od sutona MIROSLAV KRLEŽA najznačajniji hrv. svestran – poezija (Balade Petrice Kerempuha). sredstvima. brežuljak – seoski predio – pejzažni motivi vizualna stvarnost – kuća parnog mlina ljepotu zavičaja doživljava iz noćne perspektive opisuje svijet stvari (naglo izviru iz mraka pa se gube(. gađenje osjećaj kanibalstva da jedni druge jedu sram otpočinanja ručka proces ručanja – strah da jedno drugom nebi život pojeli HERCEGOVINA inspiracija – pjesnikov zavičaj motivi – livada. težina. mora iskazivati primarno knjiž.st. mlin. je bio u vojno-činovničkoj službi što se odrazilo ne njegovo stvaralaštvo NOVELIST HRVATSKI BOG MARS jedna je od najsnažnijih antiratnih knjiga u europskoj književnosti Ikor . ali ipak smrt prevladava i dok život zaspe smrt će ga pregaziti kraljuje dolje sama – bez interpunkcije jer vječna smrrt kraljuje bez prekida kao bolesnik TBC-a tada neizlječive bolesti Šimić je bio svjestan svoje skore smrti i zato je motiv smrti vrlo čest u njegovoj poeziji RUČAK SIROMAHA tišina. završen posao tijelo je mašina koja mora jednom stati – ima svoj rok trajanja kako druge osobe reagiraju na smrt – mati će živinski kriknuti (majke će uvijek osjećati kako izvana tako i iznutra). polemike. te putopisi. otac će umuknuti i nijemo buljiti cijelog dana (očevi ne žele pokazati suze jer to nisu muški sojećaji nego će cijelog dana zbunjeno možda i netreptajući buljiti u prazninu) SMRT I JA misaona pjesma o smrki kao nečem sasvim prirodnimi ljudskim što prati svakoga čovjeka ne samo od trenutka rođenja već od trenutka začeća jedinstvo života i smrti – one su zajedno u njemu. (Gospoda Glembajevi). ljudsku stvarnosti (svijetli trenuci.69 - . patnji jer on to može jer je on pjesnik POVRATAK poetske vizije i slutnje usporedba mjesečine sa lutanjem pjesnika u vrt krik čudne ptice – krik njegova srca crna sjenka – on sretan i uspravan korača pored nje SMRT smrt – ljudska i obična stvar tj. romani (Povratak Filipa Latinovicza).Književnost kroz razdoblja - - - - - - - - - pjesnik upozorava čovjeka da ne ide malen ispod zvijezda – da pazi na svoje dostojanstvo. imenovan je direktorom Leksikografskog zavoda u Zagrebu na čijem čelu ostaje do smrti smatrao je da se knjiž. da se ne spušta ispod svoje vrste MOJA PREOBRAŽENJA vječna ljudska težnja za stalnošću i odgovorom na pitanje o žitotu i smrti preobražavanje u stvaranju nije bijeg od života već povratak čovjeku u najhumanijem smislu pjesnički poziv – pjeva 100puta o svojoj smrti. eseji 1950. pjesnik i pisac 20. novele (Hrvatski bog Mars). boli.

iako su mnogi od njih polomljenih kostiju (koje strše kao iver). kosti su mi polomljene. tj. ni za koga. Krleža pokazuje i apsurdnost ljudskog i međusobnog klanja uopće BARAKA PET BE TEMA – rat. ipak su sretni što su živi – Nemam ruke. prektivena sivozelenom sapunicom. surnuti u smrt vedra i smiona čela. 1922. za nadu i život jedino Vidović kaže da je – Hrvatski bog drven. odnosno malteškog cirkusa Krležin stil je ekspresionistički (motivi smrti.!.. u Hrvatskoj vlada bog rata . očajni su i ogorčeni te je sve njih život izmrcvario i raskrvario međutim. svi imaju svoga Boga kojemu se mole za spasenje.70 - . bijedan. straha. kupaonice) ranjenici koji se nalaze u ratnoj bolnici žele da se rat što prije završi. krvari iz bezbroj rana.Književnost kroz razdoblja samo sebi svojstvenom snagom zapažanja Krleža u tim novelama stavlja pod povečalo svoga analitičkog zahvata hrvatskog seljaka i intelektualca u uniformi austrougarskog vojnika prodite duboko u psihologiju svojih likova otkrivajući tragedije pojedinaca i cijelih skupina koje ginu. novela u kojoj Krleža rqazmišlja o pravom licu rata koji deformira ljudskost Krleža preko studenta Vidovića progovara o krvavom i besmiselenom ratu.MARS Ikor . u njoj plivaju krvavi zavoji i vata.. vidi apsurd ratovanja.simbolika – blatna mrlja na bijelom stoljnjaku – s jedne strane smrt. kandidati smrti. to je betonirani bazen sa smrdljivom i žutom vodom te gustom parom Krleža stvara jednu tjeskobnu i neizdržljivu atmosferu. zaogrnuti se crnom pelerinom. prikazuje kaos i apsurd rata te očaj ranjenika koji su raznih nacionalnosti i vjera te jedino što ih drži na životu je njihova vjera. pobune) i naturalistički (opis ranjenika. ali je nemoćan i bespomoćan Vidović osjeća da je njegova smrt duboko sramotna jer nema smisla te se pita – Koja fraza kugle zemaljske može da otkrije smisao ovog špitala? – protestira . šef je malteškog špitala. rata. a s druge veselje – želi zaurlati u zanosu posljednjeg napora za razliku od Vidovića grof Maksimilijan Axelrode shvaća rat kao viteški čin – želi povući mač. amputirani (i rane im se suše kao suhomesnata roba). a da zapravo ne znaju zašto. gol. fali mu desna noga. na glavi mu soldačka kapa – Hrvatski Kristuš sa polomljenim rebrima. bolesti. a mnogi cuvakus. ali još uvijek živim. raspadanja.. borave u Baraci Pet Be koju nazivaju utrobom velikog šlepa i perverznom lađom krcatom ljudskim mesom u kojoj vlada kaos i nasilje te se njome proteže neizreciva bol Krleža opisuje i bolničku kupaonicu koja je blatni i krvavi pakao.

u razd. standardne kompozicije i razgranate fabule. rata do potkraj dvadesetih godina – 1928. sagradio ju je. 1. – soc. Literatura. zauzela majčino mjesto (ušla u brak s interesom) – mrzi je. vlastitim identitetom i pripadnošću) IKor . nedostatak očinske ljubavi. bogatstva = PROPAST tema – tragična sudbina Leona Glembaya koji se bori protiv glembajevštine u sebi vrijeme radnje – poč. ali istodobno i povratak u vlastito djetinjstvo. ekspresionizma. uvijek krivo važu. literaturu mogu pisati samo daroviti pisci – početak njegova otpora počinje Predgovorom podravskim motivima Krste Hegedušića (1933) te se nastavlja brojnim polemikama i člancima u časopisima Danas i Pečat MIROSLAV KRLEŽA GOSPODA GLEMBAJEVI prva drama iz trilogije o Glembajevima (2. 3. bez klasične. sukob materijalnog (G. značajno je smirivanja tzv.odnos s društvom – kritičan. nemaju pojma o umjetnosti POVRATAK FILIPA LATINOVICZA prvi hrv. U agoniji.22. moderni roman – po strukturi vrlo složen. otuđenost – otac i sin su potpuni stranci . Silberbrandt – želi zadržati svoju poziciju (karijeru). KNJIŽ. ali na tuđoj muci). biti voljen i od žene i od sina. Kultura i Izraz – nema značajnijih ostvarenja otpor modelu ulititarnog realizma pruđao je i izraziti ljevičar Miroslav Krleža po čijem shvaćanju soc. svj. Angelika – borba između realnog i vjerskog – tjelesnog i duhovnog) GL.odnos s ocem – nerazumjevanje. 1. i gosp. HRV. čin – gostinjska soba – Leonova u kojoj se odvija sukob između Leona i oca. ironičan (S. laži i zločina do svjetlosti. Glembay – čežnja za ljubavi. društvo koje kritizira – licemjeri.) i duhovnog (L. tematika i problemi propagirali su ga časopisi Kritika. željeznica – mučitelj. dvolični i čine sve da bi uspjeli. - - - za hrv. radnja se odvija u jednoj noći (SIMBOLIKA – preko noći su se obogatili i preko noći propali 1. Leda) koja govori o financijskoj i moralnoj propasti obitelji Glembay od poč. svj.odnos s barunicom – preljubnica.71 - . kontekst vremena kao doba brojnih i velikih pol. a koji su vodili lijevo orijentirani intelektualci propagirajući načelo primarne društvene uloge knjiž. površni.) shvaćanja. rata. opljačkao svećenika i izgradio crkvu. slika donjogradske patricijske obitelji – uzdizanje iz blata. futurizma. nadrealizma i dadaizma povratak realističkom konceptu književnosti nije bio uvjetovan isključivo smirivanjem avangardističkih stilova jer je tom povratku pogodovao i društ. ali ga je smotala među noge (naglašavanje tjelesnosti u njenom liku) . Knji+evnik. OD 29. LIK – LEON – umjetnik intelektualac . 2. egzistencijalnih pitanja koja muče glavnoga junaka – PROUSTOVSKA TEMA (sam njegov povratak je potraga za istinom. knjiž. višeslojevit u svojoj sadržajnoj i misaonoj strukturi roman o jednom povratku. pokušaj da se dobije odgovor na cijeli niz intimnih. skida masku i srozava ga do ništavila) i ciničan. avangardističkih stihova tj. barunica Castelli – boji se siromaštva. 3. kriza model utilitarnog realizma proizašao je iz pokreta socijalne literature. čin – spavaća soba u kojoj je smješten mrtvi Glembay drama je prije svega psihološka sukobi se ne javljaju samo između likova što se na prvi pogled svakom čitatelju čini nego i u likovima (Leone – bori se protiv glembajevštine u sebi koja na kraju pobjeđuje – postaje ubojica. DO 52. čin – crveni salon – salon sa portretima (vaga – varalice. značajnog za 30-e godine. o vraćanju u zavičaj glavnog junaka Filipa nakon dugogodišnjeg izbivanja. crkva – krvavi nož. od 1929-1950.

smatra da se u 100 godina umjetnosti pojavi 1 pravi umjetnik koji doista vrijedi. odnos između Regine i Filipa je hladan. Filip je otuđen – problem odnosa sa okolinom KYRIALES – antiteza Filipu.dijete je bluda i grijeha . sumnja i nepovjerenje. a nitko ga ne primjećuje BALOČANSKI – Bobočkin ljubavnik. bludnica razbijanje vremena i prostora prodiranje u psihologiju likova monolog kojim se prikazuje F. on teži realnom svijetu i smatra da se realnost nemože naći u umjetnosti. unutarnji svijet te njegovo djelovanje u društvenoj okolini Filipov doživljaj svijeta. loš odnos prema muževima (hladna).glasine i tajne o ocu zatrovale su cijelo njegovo djetinjstvo . a ona mu se smili i počinje se brinuti za njega. bez uzajamnih osjećaja i povezanosti BOBOČKA – mješavina Mađara. koristi Filipa da se uzdigne u društvu (ističe da je inteligentan i pametan umjetnik). sadašnjost i budućnost postaju jedno. a ona ga ostavlja.72 - . čovjek živi u svojem svijetu. preko te slike progovara o vlastitom talentu. ostavlja cijeli svoj život da bi bio s Bobočkom. pomanjkanje naobrazbe. svijetom vladaju lopovi. Švaba.srami se što je dio snobovskog društva te osjeća osamljenost i otuđenost jer se ne uklapa u takav svijet lopova. a njezin utjecaj u Filipu budi potrebu za slikarstvom. oduševljava ga njena tjelesnost. Bobočkin ljubavnik. ističe osamljenost.. ima povjerenja u Filipa. umjetnička spoznaja je istina REGINA – hladna prema Filipu. naglašena njena erotska privlačnost. a obuhvaća cijeli F.. predstavlja žrtvu Bobočkine fatalnosti Ikor . ljudi – kritizira postojeću vlast. Krleža povezuje čovjeka sa životinjom. Međimuraca. prihotičan – ne podnosi Bobočkine nevjere i u napadu bijesa pregrizao joj je grkljan.Književnost kroz razdoblja vrijeme – nekoliko mjeseci. pesimističan stav prema svijetu i ljudima. status). prošlost. otuđen. on oboli. dodir kvake – djetinjstvo ASOCIJATIVNA TEHNIKA Filip je umjetnik – temeljna boja mu je siva – pomanjkanje slikanja –gluhonijemo dijete pred bijelim zidom (Filip razmišlja o svojoj inspiraciji vezanoj uz slikarstvo – ZID – nemoć vlastite inspiracije.riječ OGENJ vraća ga u prošlost i daje mu osjećaj pripadnosti .kada čuje riječ Frajle vrijeme staje tj. plemkinja (soc. život od najranijih sjećanja FILIP – je senzibilna ličnost zaokupljena pitanjem vlastitog identiteta . prikazuje majku kao dvoličnu osobu preko šarenila – papiga (slika njenu dušu i njen unutarnji svijet)..ALBUM se javlja kao simbol – odgovor na pitanje tko mu je otac . ne uklapa se u taj svijet. sumnji i nepovjerenja . gdje pripada niti tko je on sam) .psihički je rastrojen i melankoličan lik (ne zna tko mu je otac. dobro se oblači i šminka (nosi masku) kako bi se uzdigla od ostalih i na neki način zataškala svoju bludnost.

užeg i šireg zavičaja. M. očaja. nesavladivi su IKor . zrelost karakteristike pjesništva tog razdoblja su elementi impresionističke i simbolističke poezije te ekspresionističkog u varijanti slobodnoga stiha i ritma. PJES. oni su svjetlost u raku. – u poeziju unose određenu senzibilnost Cesarić. nehaj za društvena pravila igre. poaza. zavičajni. plemeniti i istinoljubivi koristi simbol visokih jablana – ljudi sa ciljem progovara o životu takvih ljudi – motivi – patnja. u borbi za pravdom simbol Prometeida – bore se za visoke ciljeve. Krklec. kao robovi u crnini stvara sliku tih ljudi. T. dokazuju punu pjes. st.73 - . prkose svemu onome što ga sputava. Šop i Tadijanović – značajni 30-ih god. Kaštelan. pjesništva čije razdoblje proširuju predstavnici prethodinh naraštaja – V. V. ljubavi i pratnje njegova pjesnička riječ i mašta uzdižu se do zvjezdanih prostora. dok se potkraj tridesetih pojavljuju izrazitije modernističke tendencije iz nadrealizma prepoznatljive po slojevitoj metaforici motivi su najčešće intimističke. nemira. rođen u Vrgorcu. Krleža Cesarić. koji su samouvjereni. nehaj za društvene norme. sužanjstvo. dolazi u sukob s našom političkom emigracijom pjesnik je pobratimstva lica u svemiru. J. Nazor. no inspiraciju crpi iz djetinjstva. glad. ljepote.23. nespretnosti. njegova otuđenost iz društva jer ne zadovoljava određene uvjete pjesnik teži ljubavi i zajedništvu VISOKI JABLANI – Auto na korzu misaona lirska pjesma u pjesmi pjesnik iznosi misli o ljudima koji imaju neke svoje ciljeve u životu. razočaran čovjek zbirke – LELEK SEBRA – u zbirci Lelek sebra BOL I VAPAJ postaju temeljna obilježja pjesama koje nastaju u vrijeme težih pjesnikovih razočaranja KOLAJNA – u zbirci Kolajna piše svoje najbolje ljubavne stihove posvećene imaginarnoj ženi AUTO NA KORZU – u toj zbirci pjesnik doživljava korjenite promjene u doživljavanju pojedinca u svijetu OJAĐENO ZVONO – ova zbirka ispunjena je refleksivno-filozofskim preokupacijama SVAKIDAŠNJA JADIKOVKA – Lelek sebra tema – jadanje otuđenog čovjeka misaona pjesma jer pjesnik razmišlja o smislu svog postojanja preladavaju osjećaji samoće. G. pejsažistički. Ujević. kada se obrača Bogu izriče sumnju u ono što život donosi u pjesmi je izraženo neprilagođavanje pojedinca u društvu. HRV. razočarenja zbog otuđenosti. stradanja. s umro u Zagrebu. mučnine zbog pjesnikovih intimnih životnih razočaranja u svijetu u kojem ga nitko ne razumije – temeljni osjećaj osamljenost preko Biblijske asocijacije Božjeg sina doživljava pesimističnu spoznaju svijeta. patnja – unatoč tome njegova poezija teži zvijezdama kao simbolu vječnosti i svijetu u čiju budućnost vjeruje dva su izvora Ujevićeve poezije – unutrašnja neizmjernost i vanjska ljepota boem – posljedica nezadovoljstva. bijeda. pejzaža i zbilje samoća. humanističke i rodoljubni kroz koje se javljaju i duhovno-metafizički motivi i socijalna tematika TIN UJEVIĆ značajan hrvatski pjesnik 20. Parun – značajni 40-ih god. snaga. crnina – oni su patnici. bola. Šop i Majer u tom raz. 30-IH I 40-IH GODINA - - značajno je razdoblje hrv. žive u bijedi.

ako poštujemo jedni druge bit ćemo zajedno – želi da poštujemo jedni druge. znanje (krhko je znanje!). samotan i pokušava osvijestiti narod svaki čovjek kroči svojim putem – taj put je pohlepan – vlast. Voćka poslije kiše O LIRICI D. mladost je prolazna vlast odvaja čovjeka od običnih stvari u naponu snage vjetar visine ga je raspuhao da bi ljepota imala smisla ljudi ne smiju gledati samo u zemne stvari (za vlašću. Moj prijatelju. njegova ideja o zajedništvu se ne može ostvariti DOBRIŠA CESARIĆ hrv. smisao ljudske egzistencije. njegovih urbanih pejzaža i ozračja. budemo zajedno i idemo prema zvijezdama – simbol zajednice šiljak žrtvovan u masi – odnos pojedinca i društva 1. napisao je nekoliko autobiografskih eseja zbirke pjesama – Lirika. pjesnik vedrine – pisao je također i o socijalnoj bijedi koju je iznio najživljim slikama i dubokim osobnim suosjećanjem OBLAK tema – pjesnikovo razmišljanje o umjetnosti temeljni motiv – oblak – simbolika – prolaznost vrsta – misaona – misli – pjesnik jedini vidi oblak koji se u predvečer iznenada javlja iznad grada nitko sa zemlje ne vidi oblak – kao simbol više inspiracije – samo ga pjesnik vidi. strofe – individua – prolazi u misli o kolektivu – na kraju se vraća na misli o individui. prvu njegovu zbirku Lirika nagradila je tadašnja JAZU kao najbolju pjesničku knjigu godine prevodio je najviše djela ruskih i njemačkih pjesnika. potekao je iz najboljih sokova matoševsko-vidrićevske tradicije njegov iskaz utemeljen je na odabiru neistrošenih riječi. C. pjesnik. zamaha leptirova krila pjesnik grada. hljeb – simbolika egzistencijalni problem – trbuhom za kruhom oblak – krvari ljepotom – ljepota. na gradnji klasičnih strofa te piše jednostavnim izrazom koji je rezultat lirske spontanosti kroz život je prolazio otkrivajući njegove mali i nezamjetne radosti i ljepote. Slap. prošlost – tri isprepletene teme vrsta – misaona – razmišlja o relativnosti ljudske spoznaje – život. st. rose na nekoj stabljici.74 - . zlatom il za hljebom) već se treba osvrnuti na više duhovne potrebe – čovjek je postao robot materijalizma POVRATAK tema – ljubav. misao o zajedništvu – čovjek nije sam i nakon rata svi se spajaju u zajednicu. nesreća koje čine povijest.Književnost kroz razdoblja takvi ljudi doživljavaju nerazumjevanje okoline u kojoj žive (okolina – glupani i hulje) progovara o svom odnosu prema društvu POBRATIMSTVO LICA U SVEMIRU – Ojađeno zvono tema – zajedništvo među ljudima – jednakost i snaga vrta – misaona – misli pobune protiv čovjekove sebičnosti koja je uzrok zla i dovodi do krvi. svi gledaju u zemne stvari. nitko ne gleda u duhovnu bit – esenciju života oblak predstavlja pjesnika koji se iznenada pojavio ni od koga gledan ponad grada – pjesnik je tih. zlato. esejist i urednik iz 20. o sebi – izdvaja se iz mase. C. poput skromne vočke u vrtu. on nije dio mase. prevoditelj. krug u kojem se sve ponavlja Ikor . – lirski izraz D. misao o sukobljavanju – čovjek stoji nasuprot čovjeku pjesnik teži zajedništvu – ideja – nitko nije sam. ljubav život – neprekidno vječno kretanje. na muzici njegova stiha i ritma. pjesnik ljubavi i odanosti životu. Spašena svjetla. u svakom čovjeku postoji vrlina vrijedna divljenja. Svjetla za daljinom. svi prolazimo jednake puteve.

te o svojoj kući – osjeća brigu za njih motiv Firentinskih svjetiljaka podsjeća ga na djetinjstvo. San O NJEGOVOJ POEZIJI – unio je u poeziju naivitet. misaone i ljubavne pjesme – najčešće kod Tadijanovića VEČER NAD GRADOM tema – razmišljanje o umjetnosti – razmišlja o Michelangelu. Srebrne svirale.75 - . tuge. anđeli. nesigurnost – nezna dal želi ili neželi ljubav. o majko žalosna. snijeg. umjetnost traje u VJEČNOSTI) DUGO U NOĆ. Pepeo srca. pripadnost) i UMJETNOST (Michelangelo (kip). Tuga zemlje. djedovi – osjeća toplinu. duperiornog. a da ni pri tome nemamo dojam ponavljanja već otkrivanja to je poezija velikog djeteta. elegičnog do djetinje radosnog i bajkovitog Ikor . tuga temeljni motiv – ruke – simbolika – NEZNANCI (seljaci. čežnja DRAGUTIN TADIJANOVIĆ hrv. književnika njegove su pjesme i zbirke pjesama prevedene na više stranih jezika zbirke pjesama – Sunce nad oranicama. osjeća tugu. toliko zrelog. sestre. koje je ona bila izgubila uspio je suvremenim lirskim govorom iznjeti obične stvari i emocije tako kao što su kadra samo djeca a istodobno tako rafinirano. topline postiže sklad preko majke koja bdijke dugo u noć naspram pejzaža koristi motiv zvijezda – motiv smrzutih zvijezdica su u stvari snježne pahulje koje padaju s neba misli – zabrinutost za majku (njen pognut lik i prosjeda kosa. potok u Rastušju – nostalgija) osjećaji – sputanost. pjesnik. a bio je i predsjednik Društva hrv. urednik jedan od osnivača Instituta za književnost JAZU. kaži što je u tvojim očima) misli o anđelima i ljubavi prema majci (anđeli s neba paze da mu ne probude majku) noćni ugođaj djeluje na pjesnika ugođaj bjeline ostvaruje pomoću riječi zimske. ozračju tišine. prevoditelj. majci. čiji je upravitelj bio do 1973. autologičar. majka. srcu – nostalgija (rijeka Arno – ostvarenje snova. koji se ne stidi svojih osjećaja i zapažanja. bijela ugođaji u pjesmi su u rasponu od sjetnog. spokojstva i svjetlosti osnovni osjećaj – ljubav prema majci osjećaj spokoja. Prijateljstvo riječi. rukama. U ZIMSKU BIJELU NOĆ misaona – razmišlja o odnosu s majkom Tadijanović ima viziju majčina bdijenja – slika u svetom ozračju. redoviti je član HAZU. sestrama. mudrog.Književnost kroz razdoblja nepredvidiv i iznenađujuć te se davno proživljenje i izgubljene ljubavi mogu ponovno naći i spojiti (oživljavanje i proživljavanje prošlih događaja) zaokupljen povratkom žene – mogućnost povratka prošlosti u sadašnjost vizija povratka voljene žene (plava boja – neuhvatljivo priviđenje žene) brišu se granice prošlosti i sadašnjosti (1. ljubav. kako to nitko nije izrazio napisao je originalni ciklus Dani djetinjstva najprirodnijim tonom progovara o osjećajima već puno puta spjevanim u poeziji.grad Firenza je grad njegovih snova misao povezanosti svog mjesta rođenja i djetinjstva s gradom misao o očuvanju ognja koji je ostavljen od muške ruke ističe misao o svom polju. o Firenzi – gradu svojih snova misaona – pjesnik razmišlja o svom zavičaju. i zadnja strofa zatvaraju krug) – kružni tjek u formi pjesme – ponavljanje je cesarićevo omiljeno stilsko sredstvo osjećaji – nada u ljubavi. sjetu što je već prošlo pjesnik izražava misao o svojim snovima u djetinjstvu . nježnosti. nego ih izražava bez okolišanja i uljepšavanja pejzažne.

okvirom.sudjelovao je u pokretu otpora i radio je kao novinar.Stranac je verzija Camusovog prvog romana Sretna smrt.roman je pisan u 1. u prvom planu su njegove tjelesne potrebe.bio je duhovni vođa poslijeratne generacije europskih intelektualaca .dobitnik je Nobelove nagrade 1957. FAZA POBUNE ILI REVOLTA – Camus nadvlada apsurd i izlaz nalazi u pobuni protiv apsurda (besmislenosti života) i u solidarnosti.napisan 1942. ravnodušan. Stranac. ne kaje se i ne vjeruje u Boga. priželjkuje svoju smrt – jer je ona spas od apsurda i besmislenosti života .presudan događaj – ubojstvo koje čini bez razloga . jer nije plakao na sprovodu majke.zbirke pripovjedaka – Prognanstvo i kraljevstvo. Pravednici. jer je pušio. SVJETSKA KNJIŽEVNOST OD 1929. a završava ubojstvom 2.dramatičar i romanopisac irskog podrijetla . eseji – filozofski. u tu fazu ulaze roman Stranac i esej Mit o Sizifu – komentar romana Stranac i objašnjava svoju teoriju apsurda 2. radu . nego tek posmrtno.odnos prema ljubavnici – bez emocija. jer rat nije ništa drugo nego apsurd. neprimjereno se ponašana njezinom sprovodu .sretan odlazi u smrt – svjestan da život nema smisla i da je svejedo da li umre sad ili za 20 godina .njegove emocije su uvijek u drugom planu.24. licu i ima elemenata romana toka svijesti . a na njemu je otvoren problem apsurda . ne želi napredovati iako ima šansu . vikend proveo s ljubavnicom gledajući komediju TEATAR APSURDA SAMUEL BECKETT .76 - . romani – Sretna smrt.u zatvoru se ne osjeća krivim. osudili su ga kao bezosjećajno ljudsko čudovište. a ne zbog ubojstva.na kraju je osuđen – jer je bio stranac. osjećaj tjelesne nelagode neprestano ga prati i njime on obrazlaže svoje postupke . činovnik kji živi jednoličnim ispraznim životom. koji nije za života objavljen.dvije faze stvaralaštva – 1. Pad. lik otuđenog čovjeka. živi u Parizu te nakon rata počinje pisati na francuskom IKor .ZAŠTO JE MERSAULT STRANAC? – sam Camus objasnio je to u svojim tumačenjima – NIJE PRIHVATIO PRAVILA IGRE – znači – nije prihvatio društvene norme . presudu i roman završava njegovom smrću – zaokruženost kompozicje . drame – Kaligula.francuski pripovjedač.pocijeljen je u dva dijela – 1.MERSAULT – gl. .prema svemu se odnosi ravnodušno . započinje majčinom smrću. životom u kojem nema značajnih događaja . besmislenost (život u ratu gubi svaki smisao) . pio kavu. – u vrijeme rata – neki Camusovu filozofiju objašnjavaju društ-pov.odnos prema poslu – nema ambicija. DO 1952.radnju je Camus smjestio u Alžir . junak. Kuga. pratimo život gl. veže ga samo tjelesna ljubav . djela – roman Kuga i esej Pobunjeni čovjek – gdje objašnjava pobunu . junaka u zatvoru. EGZISTENCIJALNI ROMAN ALBERT CAMUS . FAZA APSURDA – izražava doživljaj života kao niza apsurdnih situacija i bespomoćnost čovjeka u svijetu apsurda. književni i politički STRANAC . suđenje.g. romanopisac i esejist – predstavnik egzistencijalizma u književnosti .od 1938.odnos prema majci – bezosjećajan. ali se poslije rata posvećuje samo knjiž.

raskrižje. a drugi oslijepio.77 - . Svršetak igre dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1969.) koje se pomiču po nekom besmislenom ritmu unutar svojeg ograničenog životnog kruga (ulica. soba) ili su čak i u tom kretanju onemogućeni (smještene u kante za smeće ili zatrpane u pijesku) iuzraz je prilagožen tim apsurdnim situacijama i sugerira ih besmislenim ponavljanjem višemanje istih dijaloga ili dugim unutarnjim monolozima. vode istu uglavnom besmisleni razgovori i išćekuje se Godot kritika ljudske egzistencije i otuđenosti modernog života pesimistična vizija života drvo je simbol života. slijepi. nijemi. Beckett napušta tradicionalnu romanesknu fabulu i uobičajeni dramski zaplet te ih zamjenjuje nizom scena koje se ponavljaju s malim varijantama. U OČEKIVANJU GODOTA iako prividno djeluje kao lakrdija. podijeljena je na dva čina u kojima se zapravo ništa ne događa na skučenome prostoru pustoga raskrižja sa stablom u sredini kreću se dva para likova – skitnice Vladimir i Estragon (nerazdruživi prijatelji) koji su neprestano prisutni na sceni. a likove svodi na groteskne i stravične marionete (kljasti. Malone umire te drame – U očekivanju Godota. te se i dalje ponavljaju iste kretnje.Književnost kroz razdoblja - - - zaokupljen problemom ljudske egzistencije i otuženosti modernog života. gluhi itd. komad je zapravosvojevrsna parodija ljudskog života. Beckett u svim svojim djelima daje krajnje pesimističnu viziju svijeta da bi prikazao apsurdnost života i čovjekovu bespomoćnost. prvi je i zanijemio. u kojima je jezik oslobođen uobičajene gramatičke strukture romani – Murphy. ali zapravo se ipak ništa bitno nije dogodilo. koji čovjek provodi u stalnom iščekivanju spasa i odgovora na «vječna pitanja» što ne dolaze kao što ne dolazi ni očekivani Godot drama ili točnije antidrama. Pozzo i Lucky zamijenili su svoju ulogu. a raskršće simbol životnih puteva GODOT JE DOŠAO! Ikor . i klaunovi Pozzo i Lucky (gospodar i sluga koji dolaze i odlaze) u drugom je činu doduše golo stablo prolistalo (simbol života – Godot je stigao). Molloy.

kreacije.drugi. u poslijeratnoj hrv. ali ipak se uspjeva progovoriti o ozbiljnim problemima gradske mladeži IKor . razlogovci se gotovo sasvim okreću tzv. dok je emocionalnost kontrolirana . uniformnom mišljenju i pol. časopisa “Krugovi” koji je pokrenut 1952.pisci izražavaju otvoreno nezadovoljstvo prema svakoj ideološkoj prisili. knjiž. produkcije u ovom raz. . ipak bilježi izrazito visoke estetske domete .u njihovom pjesništvu osjetno preteže pjesnička proizvodnja. u Zgb. paradoksalnosti svijeta. produkciji razlogovaca skromno je zastupljena. pa su odmah po njmu i prozvani krugovaškom generacijom .) KRUGOVAŠI (1952-1960) . nemelodiozno i neritmičko nizanje izjavnih formulacija . prividno beznačajnim zbivanjima.prozu ovog vremena karakterizira raznovrsnost tematskih i stilskih oznaka. narudžbi . prava na razliku i na vlastiti izraz. mijenja se odnos književnosti prema dnevnoj pol. . časpois “Razlog” oko kojeg su se okupljali drugi poslijeratni naraštaj hrv. najčešće intelektualca. sumnje.u kratkom vremenu su doveli do pravog preporoda u hrv. je pokrenut novi knjiđ. i filozofije .. običnim problemima. iskustva beznađa i praznine pa do okrenutosti vanjskim životnim manifestacijama. govor ulice. su Slavko Mihalić i Ivan Slaming .časopis je svojom razgranatom prevoditeljskom praksom ponovno uspostavio prekinutu komunikaciju sa stranim knjiž. pripovjedanje u jeans prozi je komunikativno. Eliot. osamljenost.-1969.počinje se oblikovati i poseban prozni model tzv jeans proza – poticaj je došao iz am. dio knjiž.naraštaj mladih oko svog literarnog glasila. a ona se kretala u smjeru naglašene intelektualizacije pjesništva te podređivanja pjesničke riječi filozofskim. stihovi su u funk. obnova artizma te eksperimentiranja na formalnom planu . u poeziji prodire kolokvijalni jezik. slang.KARAKTERISTIKE PJESNIŠTVA – naglašena intelektualna spoznaja i njoj se podređuju svi el. urbanim žargonom i govorom društ. otvaranja. pojmovnom pjesništvu stavljajuući često znak jednakosti između knjiž.dva značajna pjesnika ovog raz. knjiž. glavnina pjesnika izražava se idiomom svoga kraja. strukture (metafora. Woolf i dr. može se zamijeniti sve veća zaokupljenost psihologijom suvremenog čovjeka (najčešće intelektualca) njegovim etičkim problemima te problemima suvremene civilizacije (npr.poezija krugovaša karakterizira širenje tematskih prostora. DRUGA MODERNA (1952. predmetnosti. na njegove etičke dileme.pjesništvo čini gl. postaje prostroom traženja.KARAKTERISTIKE PJESNIŠTVA – pjesnički se govor otvara svakodnevici. uvijek dobrim dijelom ispunjava ratna problematika . iskaza. otuđenost) .zaokret prama svijetu i razbijanje kulturne izolacije bitne su sastavnice krugovaškog progr. glasovne figure). pisaca. lišeno svakog intelektualizma. . neusiljeno. život u gradu. metaforika i simbolika se intelektualiziraju.Krugovi su bili na polju knjiž. grupa. dok generacija krugovaša zastupa prvi osvješten literarni progr. središte interesa pomiče se na osamljenog pojedinca. ali i ona je inovirana i obogaćena izrazito modernim literarnim postupcima RAZLOGOVCI (1961-1969) . mnogo važniji tematski sklop čine sadržaji povezani sa suvremenom urbanom problematikom.1961. knjiž.sve više dolazi do izražaja svijest o jeziku kao gradivnom materijalu pjesme .25.tematski prostor hrv. oni su po imenu svog glasnika nazvani razlogovcima .zastupljena je i proza s moralnom tematikom. povijesnoj zbilji i urbanom životu . – prevode se Lorca.raspon tematskih interesa je velik – od problematizacije egzistencijalnih i etičkih situacija. rasapa stvarnosti. komplekse i misaone preokupacije .Krugovaši afirmiraju duh tolerancije. knjiž. eksperimenata. teorijskim i idejnim koncepcijama.proza u knjiž. proze pedesetih god. ritam. . promjena i znak pol.. . prvi vidljiv rezultat društ. .78 - .

i pitanjima osobnog angažmana u ratnom vremenu VESNA PARUN pjesnikinja. 2. Kičmanović.. sredina – Marinković želi prikazati sudbinu intelektualna u svom vremenu roman ulazi u krug romana koji obrađuje problem intelektualca (Latinović.. ptice. osamljenost. dramska autorica i dječja pjesnikinja O NJEZINU PJESNIŠTVU – više tradicionalna nego moderna mnoge njezine pjesme su bile prožete emocionalnim i ispovjednim tonovima u svojim pjesmama ronila je u ljepote i složenosti vanjskog svijeta. drame: GLORIJE. šuma. POLITEA ili INSPEKTOROVE SPLETKE. u tamne predjele svoje unutrašnjosti bacila se pred vječnim zagonetkama življanja i umiranja nastojeći dosegnuti bit konačnog smisla postojanja nije samo pjesnikinja ljubavi nego je pjesnikinja cijele složenosti ljudskog življenja TI KOJA IMAŠ NEVINIJE RUKE tema – prepuštanje voljenog bića drugoj ženi vrsta – ljubavna pjesma motivi – njih koristi da dočara svoju ljubav i žrtvu – motivi iz prirode – žal. POD BALKONIMA.79 - . zbirke novela: PROZE. ALBATROS. gimnaziju polazio u Splitu i Zagrebu. u bogatstvo prirode. tuguje zato što neće imati njegovo dijete RANKO MARINKOVIĆ rođen u mjestu Vis. problema vlasti. govore da je ona uklonila sve prepreke za drugu ženu koja je sada na njezinu mjestu osjećaji – patnja. cvijeće – ti motivi govore o njezinim patnjama koje je proživjela. te odnosa između pojedinaca i dogme dio dramatičara i dalje je zakupljeno etičkom problem.) Ikor . – u znaku je kritike kulta ličnosti. prisilne mjere sustava.Književnost kroz razdoblja - dramska knjiž. propitivanja. ZAJEDNIČKA KUPKA. gušteri. a kasnije postaje profesor na kazališnoj akademiji u književnost ulazi prije rata. ali će svoju pravu afirmaciju doživjeti tek poslije rata. junaka – arhipelag Tonga. studirao je na Filozovskom fakultetu za vrijeme rata bio je uhapšen u Splitu i neko vrijeme proveo je u logoru u Italiji nakon rata. dramatičar i esejist najpoz. Zoopolis društveni okviri romana – boemska intelektualna zagreb. oštri mrazovi. osjećaj uskosti pjesnikinja koristi motiv medvjeda koji je simbol nje same – ubogi medvjed ostavljen u crnoj šumi motiv žrtve – ona se odriče voljenog muškarca i prepušta ga drugoj iako ga iskreno i duboko voli misao – ona žali za tim što nije s njim više.. pliskavice. stvarne (konkretne) prostore – zagrebačke ulice i kavane. Glembay. bol. knjiga eseja i kritika: GESTE I GRIMASE KIKLOP najveći Marinkovićev roman i najveće djelo naše suvremene proze vrijeme i prostor – vrijeme neposredno pred drugi svjetski rat u Zagrebu u romanu razlikujemo – 1. romani: KIKLOP. romanopisac. radio je u ministarstvu prosvjete i nakladnom zavodu neko vrijeme bio je direktor drame u HNK-u. zamišljene prostore – žive u mašti gl. nada i povezanost (da ga ponovno vidi). RUKE. žedne zmije. esejistica. kao novelist. PONIŽENJA SOKRATA. žaljenje.

sa životom i sa svijetom – ogledava svoj život kao niz razočarenja. djelo govori o onečovječenju čovjeka. književni kritičar. ali roman ima i jaku filozofsku dimenziju. okrutno. besperspektivnost. tjeskoba. izobličavanje i uništavanje svega ljudskog vrsta romana – psih. koji simboliziraju nešto zlo. poetske doživljaje započinje od emocionalnog rekonstruiranja ratnog djetinjstva i mladosti. njegovo umjetničko djelo. ugroženost čovjeka. boli i oproštaja sa životom pjesnik se obračunava sa samim sobom. svođenju čovjeka na životinju. uzdiže je iznad stvarnog. književni povjesničar i urednik raznih časopisa u književnost ulazi 50. Vivijana – trebala biti idealna žena. kasnije je zaokupljen urbanom tematikom. grubo..-socijalni. stih je slobodan. ima elemenata meditativno-esejističkog simbolistika – Kiklopi su mitološki jednooki divovi.Književnost kroz razdoblja atmosfera – izgubljenost. strah. problem egzistencije i smisla čovjekova postojanja uopće. tjelesnog i konkretnog – na razinu metafizičkog i božanskog). besperspektivnost čovjeka u jednom specifičnom vremenu. u ovoj zbirci pratimo nekoliko ciklusa koji su međusobno povezani. pokraj Omiša. a emocije podređuje intelektualnoj kontemplativnosti. razapetost čovjeka i snova. postiže ritmičnost – ponavljanje. stradanja to je pjesma tuge. gimnaziju polazio u Splitu. narednik Čiča... UGO. studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu život završava u avionskoj nesreći sa čitavom obitelji bio je pjesnik. a druga je slika simbolička vizija uzdignutog i svećanog križa koji simbolizira njegovu poeziju.ih godina kao pripadnik Krugovaša pjesništvo – poetske zbirke KIŠE PJEVAJU NA JABLANIMA (prva poetska zbirka u kojoj dominiraju motivi zavičajnog pejzaža).80 - . prostitutke) temeljni problemi romana – dezorijentiranost. MAESTRO. na “čovjetinu” u dehumaniziranom svijetu u historijskim i društvenim uvjetima koji negiraju svaku humanost JOSIP PUPAČIĆ rođen u Slimenu. USTOIČENJE (četvrta poetska zbirka. koje svjetli i nakon njegova života raskršće simbolizira životne puteve ovo je suvremena pjesma jer pjesnik govori o razočaranosti životom. nesigurnost. CVIJET IZVAN SEBE (treća zbirka – prisutni su fragmentarni motivi (prelazna faza u njegovu stvaralaštvu)). MOJ KRIŽ SVEJEDNO GORI (posljednja zbirka u kojoj dominiraju motivi smrti) obilježja pjesništva – traume i tragedije gubitka trojice braće utjecala je i na stvaralaštvo. cijela kompozicija pjesme SLAVKO MIHALIĆ Ikor . nadahnut i elementima pejzaža svog zavičaja MOJ KRIŽ SVEJEDNO GORI misaona lirska pjesma sa egzistencijalnom problematikom – postojanje jedna od Pupačićevih posljednjih pjesama u kojoj on izražava slutnju smrti. ali i uopće egzistencijalni problemi čovjeka u stvarnom svijetu – u toj urbanoj tehniziranoj civilizaciji koja uništava čov. DON FERNANDO posebno se izdvajaju – likovi vezani uz kasarnu (Krele. MLADIĆI (druga zbirka u kojoj dominiraju morivi obiteljske tragedije). pukovnik Major). posebno se izdvaja ciklus ljubavnih pjesama TVOJA DUŠA ŠUTI I GOVORI – specifičan doživljaj ljubavi: ljubavi on pridaje duhovnu dimenziju. likovi vezani uz bolnicu te ženski likovi (Enka. neku elementarnu snagu koja ugrožava i uništava čovjeka likovi (intelektualci boemi) – MELKIOR TRESIĆ. pratnje i izgubljenih snova izražava i svoj odnos prema povijesti u pjesmi su suprostavljene dvije slike križa – jedna je slika slomljenog križa koji simbolizira njegov život. nabrajanje.

predočavanje svijeta očima žene i njenog iskustva. Hrv. IKor . obnavljaju se stari literarni projekti Poezija . a zanima ih optičko i akustično djelovanje jezika . – pjesnici okupljeni oko antologije Insuale doživljavaju jezik kao nosioca duhovnosti. intelektualaca zabrana izražavanja osjećaja 1990. tj. krajem 70-ih se javlja zaokret prema stvarnoj i iskustvenoj problematici . te se sve doima već viđenim i napisanim . knjiž.81 - .problematiziranje jezika kao predmeta pjesme – osnovno obilježje .) Jedinstvena hrvatska književnost – nakon uspostave suverene H. postaje slobodna obnova hrv. kriminalističkog. komunikativnosti i jasnoći izričaja .žarište literarne aktivnosti Hrvata je u tom časopisu osnovanom 1951. borba za samostalnost..karakterizira je jednostavan vokabular i govorni ritam Roman . pisaca koji su nakon II.tematiziranje dramatičnih iskustava novije povijesti (zaokupljeni egzistencijalnom problematikom) . knjiž.tendencija unošenja ženske vizure u literaturu. «posuđivanje» tuđih zapleta . «Hrvatska revija» .reciklaža tuđih misli i osjećaja. Hrvatsko proljeće – progoni hrv.26. knjiž. tj. sve do ponovne uspostave samostalne Hrv.velik dio dramskog stvaralaštva zasnovan je na životopisima Književnost u domovinskom ratu – rat je kao neposredno traumatično iskustvo postao važna literarna tema. opsesivna i bolna inspiracija umjetničkom stvaralaštvu Hrv. države brojni su se pisci vratili u svoju domovinu. u progonstvu – stvaralaštvo brojnih hrv. «Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja» Ive Brešana je prekretnica novog tipa dramskog govora.postmodernistički pjesnici teže jednostavnosti. književnosti originalna avangarda zapada u «krizu» na tradiciji se gradi i pronalazi novi smisao. avanturističkog ili horor romana. – 1990. postoji samo jedna Hrv.1981.u 70-ima pjesnici okupljeni oko časopisa «OFF» zastupaju poetiku semantičkog konkretizma. sam čin pisanja dobiva važnu ulogu Drama . suverenitet i ravnopravnost Hrvatske 1971. POSTMODERNIZAM U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI 1970. rata zbog političkih razloga bili prisiljeno napustiti domovinu te potražiti spas u inozemstvu je nejednake umjetničke vrijednosti. ne slijedi one stilske pravce koji su se razvijali u hrv. u Buenos Airesu – izlazio punih 40 g. kulture i iskustva svijeta . svj. što je označilo kraj podjele književnosti na domovinske i iseljene Hrvate. (1990.procvat «žanrovske proze». Od 1990.1971.

a radnja se zbiva pedesetih god. st. Ikor . u zagrebačkom teatru ITD: To je originalno djelo koje svjedoči o primitivizmu i gluposti jednog sustava i vremena. dramatičar i romanopisac. smještena u Dalm. Služi se Shakespearovim predloškom. nakon mnogih odbijanja 1971. u Vodicama. 20. u izmišljenom selu Mrduši Donjoj. Zagori. Komponirano je u 2 dijela i 5 slika. 1936. suvremeni je hrv.«groteskna tragedija» napisana 1965. jezik i knjiž. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu «Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja» . Postavljena je na scenu. . diplomirao je hrv.Književnost kroz razdoblja IVO BREŠAN rođ.82 - .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful