You are on page 1of 6

http://www.scribd.

com/doc/22264454/O-Hercegovini-Iz-Ranijih-Vremena

POSTANAK IMENA NASELJA U BEKIJI


Prema uvidu na terenu i po izvorima, većina mjesta u
Hercegovini
postala je po prirodnom obilježju kraja, po imenima feudalaca i
slobodnih seljaka, neke djelatnosti ljudi, crkvenog svetitelja i po
historijskim promje- nama administrativnog karaktera. Tako je selo
Vlasnići kod Pologa dobilo ime po prezimenu feudalca Ljupka
Vlasnića u početku 15. stoljeća. Ime Sutorina je nastalo od imena
svetiteljke Irene, Sumartina od imena sv. Martina, Đurđevca od
imena sv. Đurđa, itd.
Alagovac — Ime sela Alagovac je postalo u tursko doba od
imena
feudalca Alage.
Batin — Selo Batin kod Posušja je nastalo u srednjem
vijeku. Njegovo
ime ima slovenski korijen, od riječi baćina, baština ili od
riječi Bato.
Bobanova Draga — Ime zaseoka Bobanova Draga je nastalo
po
bratstvu Bobana. Danas područje kod Popova nosi ime
Bobani; i to je
ime iz srednjeg vijeka.
Blaževići —Ime sela Blaževići je nastalo od imena porodice
Blaževića.
Borajna — Ime Borajna je vjerovatno nastalo po obilju
borovih sta-
bala, kao što je i Borje u Klobuku dobilo svoje ime.
Broćanac — Selo Broćanac se nalazi kod Posušja i nastalo
je od
imena plemena Broćanac, Broć, Broćinan. Ovakvi nazivi su
česti u Hrvatskoj,
Srbiji i Hercegovini (Broćno, Bioćanac kod Neuma).
Cere — Zaselak Cere u Grudama je dobio ime po obilju
cerovine ili
po svetištu boginje Cerere iz doba prije doseljenja
Slovena. Takav slučaj
42
sa svim uskocima dolazi vi javiti kako nisam imao nada se
pokrovitelja nikoga ima godinah 20 osim boga jakoga i pušku u
plamenu, i bilo je sa mnom drugi put uskokah po 200, po 300 i po
500. Gdje god bila kavga, u svaku sam dolazijo s mojom bratjom
uskocima. Gdje nije bilo, a i ja sam je bratjom uskocima zametao. U
to evo se umiriste s Krivošijanim, ali to ja ne mogu dati, ne mogu da
živim od gladi jer sam čoek zlikovac. Sam sada, sve Primorje u one
berbete (zgode), robiću, palicu, svake ću jade graditi, jer sam čoek
zlikovac, ne mogu da živim, ali ako bi se što dogodilo, nemojte
patvoriti Krivošijane, ele ne mogu da živim, ali vi morete, da ja to ne
činim i da vi dam vjeru za vašu zemlju, ali čisto za Knjaževu zemlju
ne davam ni vjeru ni za Tursku. I da ste zdravo, jesam vaš
dobročinitelj Stojan Kovačević s družinom«. Iz ovog pisma se vidi da
je družina Stojana Kovačevića željela da nastavi hajdukovanje na
području turskih krajeva.
Sve hajdučke akcije do 1875. godine i bune raje zbog socijalno
bijede su predigra velikom seljačkom ustanku 1875. godine.
Pojedinačne bune su bile u svim našim krajevima pod turskom
upravom. U jednom izvještaju austro-ugarskog, konzula u Mostaru
Relje (Reglia) od 13. 11. 1874. godine govori se o pretpostavci
Selim-paše da su se pojavili hajduci oko Stoca. Konzul misli da se
ovdje radi o prolazu nevesinjskih seljaka poslije završenih poljskih
radova u Gabeli. Nevesinjcima je dodijao Salih-aga Forta u
Nevesinju jer im je tražio poreze i utjerivao ih silom pomoću zaptija i
zakupca Stanka Perina. Turske vlasti su zatvorile Fortu u tamnicu u
Mostaru. Tada su Nevesinjci odlučili da otputuju u Mostar da iznesu
svoje tegobe i da se potuže na Fortine postupke. Konzul Relja
(Reglia) ponovo piše svojim vlastima 19. 11. 1874. godine i navodi
da se ne radi o »pobuni« nego o prostim demonstracijama protiv
Forte. Izvještava da je Fortu pomagao mostarski muftija Kara-beg.
Tada je novi paša Mustafa obećao raji da će ih osloboditi poreza
(angarije). Nevesinjci su poslali dva seoska kneza u Mostar da
izraze pokornost Porti a paši da uruče svoje zahtjeve.(M. Vego)