Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
POLITIČKE PARTIJE
Profesor: Student:
Dr. Andon Kostadinović Gajić Milan
2
NASTANAK I DEFINICIJA
3
Drugi način je vanparlamentarni : partije se obrazuju kao
instrument uticaja različitih interesnih grupa ( masovnih or-
ganizacija, sindikata, crkve, profesionalnih udruženja, priv-
rednih korporacija ) na politički život. Na taj način su nast-
ale u zapadnoevropskim zemljama socijalističke partije,
Laburistička partija Velike Britanije, zemljoradničke stran-
ke I demohrišćanske partije.
POJAM PARTIJA
4
ORGANIZACIJA
5
U stvarnosti, uži izvršno-politički organi presudno utiču na
sadržaj partijskih odluka, dok se uloga formalno viših parti-
ijskih foruma svodi na ratifikaciju.
VRSTE PARTIJA
6
rasnog, religioznog I nacionalnog sastava ) ali, isto tako, I
različitih stremljenja samih partija, činjenice da one nisu,
mrtva izlučevina objektivnih okolnisti , nego I snaga koja
ih menja. Zato se ponekad između sebe znatno razlikuju
političke partije koje deluju u istim ili sličnim društvima,
kao što se događa da su veoma slične partije koje deluju u
različitim društvima.
Postoje mnogobrojne podele političkih partija od kojih će-
mo pomenuti samo neke. Jedna od najstarijih koristi kao
kriterijum socijalnu grupu čije interese partija izražava. U
tom pogledu danas se razlikuju građanske I radničke part-
ije. Ova dihotomna podela partija rezultat je klasno-politi-
čke podele razvijenih kapitalističkih društava. Istu podelu
je teško primeniti u savremenim ekonomskim nerazvijenim
zemljama zbog osobenosti njihove klasne strukture I poli-
tičkog razvoja.
U radničke partije ubrajaju se socijaldemokratske, socijalis-
tičke, komunističke partije I partije » nove socijalističke
levice « . Najzad osobenost ovih partija jeste I stav da por-
ed radničke mase postoje I drugi slojevi, posebno inteligen-
cija I studenti, koji su potencijalni socijalni subjekti socija-
lističke transformacije.
U građanske partije ubrajaju se konzervativne, liberalne I
demohrišćanske. Podela na radničke I buržoaske stranke
označavala je početkom ovog veka dve sasvim različite
grupe partija kako u pogledu ciljeva I ideologije, tako I u
pogledu socijalnog sastava I načina organizacije.
Podela na kadrovske I masovne partije upotrebljava se u
dva različita pristupa političkim partijama I u dva različita
značenja. Prvi pristup, koji je najpotpunije obrazložio
7
Lenjin, naglašava pomoću ove podele bitne razlike između
revolucionarnih I reformističkih partija. Drugi pristup, koji
je razvio M.Diverže, zasniva podelu na kadrovske I masov-
ne partije na razlikama starih (buržoaskih ) I novih radničk-
ih partija.
Kadrovske partije prema Diveržeu su , hronološki gledano,
prve nastale. Ovom tipu pripadaju buržoaske partije devetn-
aestog veka. One nemaju u pravom smislu članstvo, niti re-
dovnu članarinu, a veza između pojedinih delova partije je
labava. Njihova čitava aktivnost orijentisana je prema izb-
orima I parlamentarnim kombinacijama I zbog te činjenice
ima polusezonski karakter; njihova administrativna armatu-
ra je nerazvijena; njihova rukovodstvo je najvećim delom
u rukama poslanika I ima naglašenu individualizovanu
formu.
Za razliku od kadrovskih partija koje odgovaraju relativno
uskom političkom poprištu, političkoj borbi u kojoj učestv-
je mali deo populacije, masovne partije su instrument prim-
eren uslovima koji su nastali ukidanjem izbornih ograniče-
nja I realizovanjem opšteg prava glasa.
Postoje I druge podele partija. Ž.Birdo umesto pojmovnog
para kadrovske masovne partije koristi, u svojoj podeli, po-
jmove »partija mišljenja« I »ideološka partija«. Polazeći
od stepena u kome partije obuhvataju pojedine aspekte živ-
ota svojih članova Z. Nojman ih deli na »partije individual-
nog predstavništva« I »partije inteligencije« . Dž. Blondel
iskazuje podelu partija u binarnoj opoziciji između »repre-
zentativnih« I »mobilizatorskih« partija. Naposletku, jed-
na od važnih podela partija jeste ona na partije sa direktnim
I sa indirektnim članovima.
8
ZAKLJUČNE NAPOMENE
9
10