Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

UTORAK, 1. 9. 2009.

Godina LXVI • Broj 22.509

Boris Tadi} demantira dogovor o BiH:

Dodik i ^ovi} inicirali
Uo~i sastanka UO Zavoda PIO/MIO

su sastanak sa mnom
Penzije u petak

2. strana

4. strana

Foto: Damir ]UMUROVI]

Uz Me|unarodni dan nestalih Sud BiH

Svi su dani tu`ni
3. strana

]iro Bla`evi}

DANAS PRILOG

Potvr|ena optu`nica protiv @drale
12. strana

Imam jednu od najja~ih ekipa u Evropi
39. strana

U @I@I
Mujezinovi} odgodio dana{nju sjednicu Vlade

2

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Dodik i ^ovi} inicirali sastanak sa predsjednikom Srbije

Tadi}: Neistina je da
podr`avam tre}i entitet
Predsjednik Srbije se ne mije{a u unutra{nja pitanja bilo koje druge zemlje. Dejtonski sporazum mo`e se promijeniti jedino uz saglasnost sva tri naroda
Predsjednik Srbije Boris Tadi} demantovao je kako je na sastanku koji je pro{li petak imao sa predsjednicima Hrvatske demokratske zajednice i Saveza nezavisnih socijaldemokrata Draga nom ^ovi}em i Mi lo ra dom Dodikom podr`ao prije dlog pre us tro ja Bo sne i Hercegovine i nastanka ~etiri administrativne jedinice na srednjem nivou. sno da li je ^ovi} pod "na{im prijedlogom" mislio na prijedlog HDZ-a, dvojca Dodik ^ovi}, ili prudske trojke, ali je kazao kako je on taj prijedlog iznio i "drugim predstavnicima me|unarodne zajednice i nitko od njih nije mi dao negativnu ocjenu".

Mi}i}: Radni sastanak

Ljubi}: Prisustvovat }e sastanku

Dogovoreno
"Predsednik Tadi} se ne me{a u unutra{nja pitanja bilo koje druge zemlje. Jako dobro je poznato da predsednik Tadi} podr`ava suverenitet i integritet BiH i da smatra da Dejtonski sporazum mo`e da se promeni jedino uz saglasnost sva tri naroda - Bo{nja ka, Srba i Hrva ta", sa op}eno nam je iz Tadi}eva ureda. Podsjetimo, na drugom sastanku prudske trojke odr`anom u Banjoj Luci 26. januara ove godine, ^ovi}, Dodik i predsjednik Stranke demokratske akcije Sulejman Tihi} dogovorili su na~ela funkcioniranja srednjeg nivoa vlasti koji bi bio sastavljen od ~etiri teritorijalne jedinice. Me|utim, sva trojica politi~ara nakon sastanka su nudila razli~ita tuma~enja ovog dogovora. Ipak, trojica lidera su se slo`ila i dala zajedni~ku izjavu kako }e svaka od ~etiri teritorijalne jedinice imati zakonodavnu, izvr{nu i sudsku vlast.
F. BORI]

^elnici FBiH u
~etvrtak o krizi
Umjesto lidera vladaju}ih stranaka, razgovarat }e ~elnici izvr{ne vlasti FBiH • Hrvatski ministri napustili posljednju sjednicu
Razgovori o prevazila`enju krize u radu Vlade Federacije BiH odr`at }e se u ~etvrtak, kad }e o ovoj temi biti odr`an radni sastanak na kojem bi trebali u~estvovati predsjednica FBiH Bojrana Kri{to, dopredsjednici Spomenka Mi}i} i Mirsad Kebo, te federalni premijer Mustafa Mujezinovi} i dopremijeriVjekoslavBevanda i Gavrilo Grahovac.

^iji je "na{"
Iz pres-slu`be predsjednika Re pu bli ke sa op {te no nam je da su gospoda ^ovi} i Dodik sami inicirali sastanke sa Tadi}em. "Ta~no je da su oni razgovarali o politi~koj, ekonomskoj situaciji i mogu}nostima privredne saradnje Srbije i BiH. Predsednik Tadi} je potvrdio da }e Srbija u~estvovati na Mostarskom sajmu. Apsolutna je neistina da je predsednik na sastanku podr`ao preustroj srednjeg nivoa vlasti u BiH, u smislu stvaranja ~etiri teritorijalne jedinice entiteta, `upanije, administrativne jedinice", stoji u odgovoru iz Tadi}eva ureda. Podsjetimo, Dragan ^ovi} je u pojedinim medijima nakon sastanka izjavio kako je "predsjednik Tadi} imao apsolutno razumijevanje za prijedlog o ~etiri regije", {to je lider HDZ-a BiH iznio kao "na{" prijedlog. Ostaje neja-

Tadi}: Po{tujem Dayton

Sporne i fotelje

Radni sastanak
Ju~er je u posljednji tren, kako saznaje Oslobo|enje, odgo|en za danas najavljivani sastanak lidera vladaju}ih politi~kih stranaka u FBiH - SDA, SBiH, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, a koji je inicirao predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi}. Federalni premijer Mustafa Mujezinovi} je, saznajemo iz Vlade, odgodio za danas planiranu sjednicu i zakazao novu u ~etvrtak u deset sati. No, da li }e ona biti odr`ana, zasad je neizvjesno. - To }e biti radni sastanak na kojem }emo poku{ati da otklonimo nastale probleme i dogovorimo naredne korake u funkcioniranju vlasti u FBiH, kazala je ju~er za Oslobo|enje dopredsjednica FBiH Spomenka Mi}i}. Kriza u federalnoj Vladi po~ela je pro{log ~etvrtka najavom ministara iz reda hrvatskog naroda da ne}e dolaziti na sjednice. Direktan povod za politi~ku odluku, koju su po nalogu svojih stranaka donijeli ministri Vjekoslav Bevanda, Feliks Vidovi}, Nevenko Herceg, Damir Ljubi} i Perica Jele~evi}, bilo je preglasavanje predstavnika Hrvata u Vladi prilikom odlu~ivanja o nacrtu prostorne osnove prostornog plana za koridor 5c kroz FBiH. Dokumentom koji je usvojen sa devet glasova za, ~etiri protiv i jedim suzdr`anim, trasa koridora kod Po~itelja i Blagaja je promijenjena u odnosu na, kako tvrde hrvatski ministri, idejni

Trasa koridora 5c nije jedini pro blem u ra du Vla de FBiH. Kamen spoticanja oko kojeg lideri stranaka nisu postigli dogovor je i popuna ~elnih pozicija u javnim preduze}ima i drugim federalnim institucijama. No, da li }e i to biti tema sastanka u ~etvrtak, ju~er niko nije mogao potvrditi.

plan dr`avnog Ministarstva prometa i komunikacija. Predlaga~ dokumenta, federalni ministar prostornog ure|enja Salko Obho|a{, pak, tvrdi da nije bilo ve}ih odstupanja te da je dokument uskla|en s obvezom FBiH da za{titi nacionalne spomenike Po~itelj i Blagaj. - Predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} inicirao je sastanak, a ako je odlu~eno da on bude na ovoj razini, nemamo ni{ta protiv, kazao je ju~er Damir Ljubi}, ministar i dopredsjednik HDZ-a 1990. On je naglasio da }e, bez obzira na sastav delegacije koja }e u~estvovati na sastanku (~ine je predstavnici SDA, SBiH i HDZ-a BiH, jer su kadrovi tih stranaka na funkcijama {efova izvr{ne vlasti i ~elni{tva Vlade, op.a.), i HDZ 1990 imati svog predstavnika.

^ovi}: U svoje ili u ime trojke

Ministri u uredima
Ministri koji bojkotuju sjednice Vlade, kako saznajemo, dolaze na posao u svoja ministarstva. - Svaki dogovor podrazumijeva neku vrstu kompromisa, tako }e biti i sa ovim. Ono {to oni trenutnomogu je da se dogovore o tome da ne}e na dnevni red stavljati pitanja o kojima se nisuprethodnodogovorili, pa kako nam bude, kazao je izvorblizak S. [EHER^EHAJI] Vladi FBiH.

V I J E S T I

Uro{ Pena

Jerko Ivankovi}

Ne o~ekujemo incidente
Direktor policije Republike Srpske Uro{ Pena izjavio je ju~er da ne o~ekuje nikakve incidente tokom odr`avanja NATO-ove vje`be u Banjoj Luci, isti~u}i da do sada MUP-u RS-a nije najavljen nijedan protest zbog odr`avanja te vje`be, javlja Fena. "[to se ti~esigurnosti, uvjeren sam da ne}e biti nijedan incident na ovom prostoru, posebno {to su planovi uskla|eni, {to }e sve odvijatipodalje od o~ijujavnosti, a i samokretanje konvoja }emo propratiti zajedno s vojnom policijom“ rekao je Pena i potvrdio , da je MUPRS-a od po~etkauklju~en u sigurnosne pripreme odvijanja tog doga|aja.

Za{tita doma}e proizvodnje
Poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH Jerko Ivankovi} Lijanovi} uputit }e Ustavnom sudu BiH "odgovor" u kojem obrazlo`e da Zakon o za{titi doma}e proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA nije suprotan Ustavu. On je kazao da je od Ustavnog suda dobio zahtjev da se izjasni o apelaciji predsjedavaju}eg Doma naroda PSBiH Ilije Filipovi}a koju je podnio na Zakon o za{titi doma}e proizvodnje i na osnovu koje je zakon privremeno suspendovan. Lijanovi} tvrdi da podnositelj nije iznio nijednu ~injenicu koja bi osporavala ustavni osnov Zakona.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

U @I@I

3

Mirna {etnja povodom Me|unarodnog dana nestalih osoba

Svi njihovi dani su tu`ni
Normalno bi bilo da je do{lo pola Sarajeva, ka`e razo~arana Kada Hoti} Sramni dan zaka{njenja Deset hiljada osoba jo{ uvijek se u BiH vode kao nestale
Edina KAMENICA

Uspje{na pri~a za BiH

- Halo, svijete, jeste li na liniji, odjekivao je ju~er platoom ispred sarajevskog BBI centra glas Lji lja ne Al vir, pred sje dni ce udruge palih branitelja Hrvatske i ~lanice Saveza regionalnih udruga koje se bave pronalaskom nestalih. Svijet, oli~en u onih nekoliko gra|ana Sarajeva koji su sjedili za stolovima i pijuckali svoju kaficu, lijeno prelistavali novine, {aptali, smijali se, ni da se okrene.

^etiri rije~i
Ljiljana se nije dala zbuniti. Nastavila je, tra`e}i da svi koji su tu do{li, s danom (sramnog, op. a.) za ka{ nje nja, obi lje`iti Me|unarodni dan nestalih osoba da zapamte makar samo te rije~i ovog datuma. "Iz njih }ete, svijete, znati, ko smo mi, i {to mi radimo", objasnila je Ljiljana, svjesna da se zemaljska kugla nije zaustavila zato {to je neko njihov, nestao. "Ova praznina, to smo mi", vrti glavom Srebreni~anka Kada Hoti}. Doista, okupili se (gotovo) samo oni kojih se tra`enje jo{ 10.000 osoba u BiH, i jo{ nekoliko hiljada u regiji, i ti~e. "Normalno bi bilo da je do{lo pola Sarajeva", nastavlja razo~arana Kada. Slava Gvozden iz Bugojna ni ne razmi{lja o tome ko je do{ao. "Ja sam tu za to {to ne ma moga sina Jadranka, koji je, zajedno sa jo{ dvadeset jednim Hrva tom odve den sa Sta di -

Od utorka, kazao je Milan Bogdani}, ekspertna grupa za ekshumacije i identifikacije, kojom je dosad OHR rukovodio, spada u nadle`nost Instituta za nestale, a {efica Me|unarodne komisije za nestale Kathryn Bomberger smatra da je ovo "uspje{na pri~a za BiH". Za sve {to je ura|eno na pronalasku, ekshumacijama i identifikacijama, posebno sa DNK analizama, ona je rekla da se "ovako ne{to (pozitivno) nikadadosadnijedogodilo." Njena je poruka da vlade kona~no preuzmu odgovornost, i da dajuta~neinformacije o nestalim, bez obzira o kojim je `rtvama rije~.

Zemaljska kugla nije stala: S ju~era{njeg protesta

Foto: D. ]UMUROVI]

ona, i vi{e mu se ne zna trag", govori Slava. Ona nikoga ne osu|uje: "Tako sam i rekla onima koje krive za taj nestanak. Djeco, mogla bih vam biti majka, poka`ite mi samo gdje su kosti moga sina, da mu mogu, dok sam jo{ `iva oti}i i zapaliti svije}u." Iz Bugojna su do{le i Dragica Milo{ i Sarafina Kolovrat, ~lanice iste udruge. Dragica traga za sinom Ivom. "U Rostovo je odveden, zna cijelo Bugojno ko je to uradio, ubice se {e}u gradom, a `iv je i svje dok li kvi da ci je. Spa sio se i pobjegao iz BiH", svjedo~i Dragica, koja je do{la da bi bila skrenuta pa`nja na jedan od naj ve}ih hu ma ni tar nih pro -

blema uop}e na svijetu - na planeti je milion nestalih. Iza Dragice mirno ide Eme ^eki}, iz udru`enja nestalih u Vogo{}i koje traga za 74 osobe. Me|u njima je i Emin mu`. Iz Planjine ku}e su odveli njih 28. Trojica su prona|ena u rijeci Bosni, pa se ona nada da bi i ostali mogli jo{ tamo biti. No, slu~aj Pali} jo{ vi{e ju je razo~arao: "Od dana kada su rekli da je Avdo bio u Visokom, ne prestajem razmi{ljati da je tamo i moj suprug". Od zgrade dr`avnih institucija je po~ela ta {etnja, i, nakon {to je povorka stala, voditeljica programa je po~ela: Danas je tu`an dan... "Svi na{i dani su tu`ni", pro-

mrmljala je `ena pored nas, a Ahmet Grahi}, govore}i u ime udru`enja porodica nestalih i zato~enih osoba, podsjetio je na to {ta porodice, prije svega, tra`e.

[ta porodice tra`e
"Prvo, da BiH potpi{e sporazum s Hrvatskom i Srbijom o razmjeni informacija, zatim, da VM obezbijedi primjenu zakona o nestalim, posebno funkcionisanje Fonda za nestale..., da se 30. august uvrsti u kalendar zna~ajnih datuma na dr`avnom nivou..." Pomislili smo da }e Grahi} re}i "i da se datum odr`ava onda kada Bog zapovijeda, a ne onda kada se zavr{i vikend, s

danom zaka{njenja..." Zato su, prije protestne {etnje, novinari bili jasni, i na pressici, u Zgradi dr`avnih institucija, a nakon parlamentarne sjednice posve}ene nestalim, upi ta li su po re da ne za stolom da li ih je stid pogledati u o~i porodicama, zbog ovog pomjeranja? Milan Bogdani}, predsjedavaju}i Kolegija direktora Instituta za nestale je rekao, a to je po no vio is pred BBI i dru gi ~lan Ko le gi ja Mar ko Ju ri {i}, da je 28.000 nestalih evidentira no kao "po slje di ca ra tnog sukoba". Dvije tre}ine `rtava smo prona{li i ekshumirali, a preko pedeset posto je identifikovano.

Jones i Martinusz

Voorst tot Voorst

Inzko na Bledu

[piri} - Kuneva

Zajedni~ka posjeta BiH
Zamjenik pomo}nika dr`avnog sekretara SAD-a Stuart Jones i direktor Sekretarijata Vije}a Evropske unije za zapadni Balkan, isto~nu Evropu i centralnu Aziju Zoltan Martinusz boravit }e danas i sutra u BiH. Oni }e se u Banjoj Luci i Sarajevu sastati sa zvani~nicima BiH, liderima politi~kih stranaka i visokim predstavnikom Valentinom Inzkom. Svrha posjete je pru`anje podr{ke ve}em doma}em politi~kom anga`manu neophodnom kako bi BiH nastavila napredovati na putu ka euroatlantskim integracijama, saop}eno je iz Ambasade SAD-a.

Zatvaranje OHR-a u Popis imovine Saradnja s Vije}em Visoki predstavnik u BiH i specijalni doma}im rukama predstavnik EU Valentin Inzko ju~er se ministara BiH
Am ba sa dor Ho lan di je u Bosni i Hercegovini Sweder van Voorst tot Voorst ocijenio je da je proces zatvaranja OHR-a "u rukama politi~ara unutar BiH i da podr`ava inicijativu da se to {to prije desi". Holandski ambasador ju~er je u Banjoj Luci razgovarao s premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji mu je prenio opredijeljenost entitetske Vlade ka evropskim integracijama i istovremeno naglasio da je zatvaranje OHRa neminovnost za br`e integracije BiH u Evropsku uniju. na Bledu sastao s Gordanom Jandrokovi}em, Samuelom @bogarom i Ahmetom Davutogluom, ministrima vanjskih poslova Hrvatske, Slovenije i Turske, prenosi Fena. "Tranzicija OHR-a i dalje je prioritet i bosanskohercegova~ki lideri treba da preusmjere napore na usvajanje ovih reformi", rekao je Inzko, koji je dodao da je pitanje dr`avne imovine zapalo u te{ko}e. "Nakon izrade popisa imovine, politi~ari ove zemlje }e imati podatke koji su im potrebni da bi mogli razgovarati o raspodjeli", dodao je {ef OHR-a.

Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri} primio je ju~er komesarku za za{titu potro{a~a Evropske unije Meglenu Kunevu. Na sastanku je nagla{ena va`nost za{tite potro{a~a radi za{tite zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potro{a~a. Predsjedavaju}i [piri} je informirao Kunevu o aktivnostima na usvajanju propisa u vezi sa za{titom potro{a~a. [piri} je predo~io da nevladine organizacije imaju mogu}nost institucionalne saradnje s Vije}em ministara BiH putem potpisanog Sporazuma o saradnji.

4

DOGA\AJI

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Narod me voli i zato moram pjevati

Uo~i sastanka Upravnog odbora Zavoda PIO/MIO

Penzioneri: Do~ekati petak

Penzije u petak,

koeficijent isti
Halid Be{li}
estradna zvijezda

DOBAR

LO[

ZAO

Nedostaje pet miliona KM za isplatu mirovina osobama koje su pod povoljnim uvjetima oti{le u mirovinu Za vi{e od 350.000 umirovljenika mjese~no je potrebno osigurati 132.000.000 KM
Upravni odbor (UO) Zavoda PIO/MIO na svojoj dana{njoj sjednici trebalo bi da utvrditi koeficijent po kojem }e obra~unati i isplatiti augustovske mirovine, a Zavod, kako je objasnio njegov por tpa rol Za rif Sa fi}, o~ekuje tokom dana i nove uplate na svoj ra~un. "Nastojat }emo da do petka zavr{imo posao. Procjenjujemo, isplatit }emo penzije po istom koeficijentu, dakle u istim iznosima", nada se Safi}. Omer Efendi}, predsjednik Saveza penzionera FBiH, ima informaciju da }e mirovine bi-

AMER JERLAGI]
U intervjuu za Oslobo|enje argumentima potkrijepio dojam o uspje{nom poslovanju Elektroprivrede BiH. Najavio je tako|er nove planove kojima }e dodatno unaprijediti jednu od najboljih i perspektivnijih ovda{njih kompanija.

Mirovine najni`e u regionu

Ina~e, mirovine u Bosni i Hercegovini jo{ su me|u najni`im u regiji. Prosje~na mirovina u Srbiji iznosi 230 eura, u Crnoj Gori 198, dok u Hrvatskoj ona iznosi oko 270 eura. "Koliko sam obavije{ten, za sada nedostaje pet miliona KM za isplatu mirovina osobama koje su pod povoljnim uvjetima oti{le u mirovinu", ka`e Efendi}. Osobama koje su u mirovinu oti{le pod povoljnim uvjetima, a ima ih preko 13.400, penziju }e i kada je prime, dobiti umanjenu za deset posto, kako je predvi|eno rebalansom prora~una i Zakonom o na~inu u{teda u FBiH. Federalni zavod PIO/MIO, ina~e, ima problema sa isplatama "povoljnih mirovina" za koje Vlada FBiH, iako je obavezna da ih finansira iz prora~una, to ne ~ini redovno, {to je veliko optere}enje za PIO/MIO.
A. BE^IROVI]

MILORAD DODIK
Ko o ~emu, Milorad Dodik o Americi. Stvarno je degutantno da jedan regionalni vo`d ({to Dodik u su{tini jeste) dr`i lekcije najve}oj zemlji na svijetu i postavlja retori~ka pitanja o Ustavu Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava.

NAJVI[E 1.950 KM Najvi{a je mirovina 1.950 KM i prima je neveliki broj osoba, uglavnom penzionirani visoki oficiri i privrednici
ti ispla}ene u petak, 4. septembra ove godine, obra~unate prema koeficijentu 1,65. "Da kle, naj ni`a pen zi ja iznosit }e 296 KM i nju prima vi{e od 50 posto umirovljenika. Najvi{a je mirovina 1.950 KM i prima je neveliki broj osoba, uglavnom penzionirani visoki oficiri i privrednici. Za vi{e od 350.000 umirovljenika mjese~no je potrebno osigurati 132.000.000 KM.
Foto: Didier TORCHE

ENVER KAZAZ
Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu objavio esej u povodu Svjetskog dana nestalih. Kazaz je i odranije poznat kao jedan od rijetkih ovda{njih akademskih radnika koje zanima bosanskohercegova~ka stvarnost.

DESET POSTO MANJE Osobama koje su u mirovinu oti{le pod povoljnim uvjetima, a ima ih vi{e od 13.400, penziju }e i kada je prime, dobiti umanjenu za deset posto

KANTONALNO TU@ILA[TVO TUZLA
Kad smo ve} kod bosanskohercegova~kih akademskih djelatnika, najeklatantniji primjer njihove bijede su notorni profesori sarajevskom Pravnog fakulteta koji su svoje studentice seksualno ucjenjivali. Najava tuzlanskog Kantonalnog tu`ila{tva o otvaranju istrage i novim optu`nicama je zasigurno ne{to pozitivno.

VIJEST U OBJEKTIVU

Opro{taj od Viktora
Hrabri dje~ak Viktor Toma{evi} dugo se borio sa opakom bole{}u. Du`e nego {to bi mnogi. Njegovo srce na kraju nije izdr`alo. Ju~er je za porodicu, prijatelje i sve ljude koji su znali za borbu hrabrog dje~aka bio najtu`niji dan na svijetu. Ne postoje rije~i u kosmosu koje mogu opisati prazninu koja }e nastupiti njegovim odlaskom.

VIJEST U

BROJU

konvertibilnih maraka osigurala je Op{tina Prijedor za postavljanje turisti~ke signalizacije. Studiju za ovaj projekt uradi}e banjalu~ki Institut za gra|evinarstvo.

15.000

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

INTERVJU

5

Futao Motai, ambasador Japana u BiH

Va{i politi~ari imaju
posebnu odgovornost
Zapaljiva politi~ka retorika ne postoji samo u BiH, ali vi ste imali krvavi rat aktivnostima OHR-a Gra|ani BiH ve} su ostvarili veliki uspjeh
Razgovarao: Faruk BORI]

Japan zna~ajno doprinosi

• Japan je ~lan PIC-a. Kakvo je Va{e vi|enje rada ovog tijela i odre|enih neslaganja u pogledu BiH? - Ljudi su ponekad iznena|eni spoznajom da je Japan ~lan PIC-a. Nerijetko me pitaju za{to je Japan ~lan PIC-a. Negdje mi je to pitanje i razumljivo. Veze izme|u na{e dvije dr`ave gotovo da i ne postoje, ili da ka`em, nisu vidljive, izuzev odre|ene ekonomske saradnje. Primjera radi, samo je dvadeset Japanaca u BiH, uklju~uju}i i mene. Japanski investitori nisu prisutni u BiH. Dakle, Japan fakti~ki nema ste~enih prava. Uprkos tome, Japan je ~lan PIC-a jer iskreno `eli odr`iv mir i stabilnost za BiH. Visoki predstavnik je jedino tijelo koje to mo`e ostvariti, a PIC je jedina organizacija koja mu daje podr{ku. Zato Japan uvijek zna~ajno doprinosi aktivnostima OHR-a. Podr{ku visokom predstavniku dajemo kroz svakodnevne aktivnosti ambasadora Upravnog odbora PICa kako bi on mogao sa punim povjerenjem izvr{iti svoju ulogu. Pitali ste me o odre|enim neslaganjima. Da, dobro je da postoji konsenzus u PIC-u, ali je prirodno da postoje neslaganja. Da ka`em tako – ~udno bi bilo uvijek o~ekivati konsenzus. Osje}am da neslaganja ili razmimoila`enja nimalo ne pokazuju slabost PIC-a. Najva`nija stvar je da visoki predstavnik preuzme vode}u ulogu i preduzme akcije kad god osjeti da je to potrebno sa punom odgovorno{}u.

posti}i. Mo`da je to u prirodi politi~ara, {to se mo`e vidjeti i u nekim drugim zemljama. Ipak, ovda{nji politi~ari imaju posebnu odgovornost i da ne koriste takvu retoriku. Jer ova dr`ava je druga~ija od ostalih. Imali ste ru`an rat u nedavnoj pro{losti i o`iljci rata jo{ su svje`i. Situacija je tako krhka da je takva retorika stvarna i prisutna opasnost. Od ovda{njih politi~ara se tra`i da se uzdr`e od takve retorike.

KONSENZUS Dobro je da postoji konsenzus u PIC-u, ali je prirodno da postoje neslaganja. Da ka`em tako – ~udno bi bilo uvijek o~ekivati konsenzus. Osje}am da neslaganja ili razmimoila`enja nimalo ne pokazuju slabost PIC-a
Jo{ jedna stvar se mora uzeti u obzir glede stabilnosti, a to je uspjeh u ispunjavanju pet ciljeva. Kroz ova nastojanja politi~ari }e uvidjeti da uspijevaju izgraditi povjerenje me|u sobom. Zaista o~ekujem da }e, kada se ispune ciljevi 5+2, povjerenje biti izgra|eno i postignuta stabilnost. Mi u PICu, s vremena na vrijeme, razmijenimo gledi{ta o tome {ta je postignuto u vezi sa ciljevima 5+2. Vjerujem da }e postignuta stabilnost onako kako je definisana biti prihvatljivo dugotrajna. Nemam jasne dokaze koji to mogu potvrditi, ali vjerujem u to jer je to zajedni~ko mudro razmi{ljanje ambasadora sa bogatim iskustvom. • U BiH, me|upoliti~arima, velika je debata oko mandata stranih sudija i tu`itelja u dr`avnom pravosu|u. Neki strani zvani~nici tako|er su se uklju~ili u ovu diskusijuvjeruju}ikako je neophodanostanak stranaca u doma}em pravosu|u, dok pojedini politi~ari iz Republike Srpske insistiraju da su te institucije zapravo produ`ena ruka OHR-a. Kakav je Va{ stav? - Najva`nija stvar je postignu}e u vladavini prava, te nezavisnost i funkcionalnost bh. pravosu|a. Da bi se to postiglo, uloga stranih sudija i tu`itelja je bitna. Japan nije poslao svoje sudije i tu`itelje u ovu dr`avu, tako da nismo upoznati sa dnevnom situacijom. Ali, predsjednica Suda BiH i glavni tu`itelj BiH su izrazili svoja vi|enja da se mandat stranih sudija i tu`itelja treba produ`iti. Po{tujemo taj stav i sla`emo se da se mandat mora produ`iti. Naravno, ne zauvijek.

Sud i Tu`ila{tvo BiH
• Tranzicija OHR-a je pitanje vremena nakon {to se ispune pet ciljeva i dva uslova. Jedan od uslova je stabilnapoliti~kasituacija. Kako Vi tuma~ite taj zahtjev po{to se on zaista mo`e tuma~iti na razli~ite na~ine? Da li je to zahtjev za pravnom borbom protiv korupcije, vladavina pravne dr`ave uop}e, zahtjev za funkcionalnijom dr`avom, sve to zajedno ili ne{to ~etvrto? - Sla`em se s vama glede fleksibilnosti i nepouzdanostizna~enjapojmastabilnepoliti~ke situacije. Mislim da ne postoje crnobijeliparametrimjerenjastabilnostipoliti~ke situacije. Istina je da dana{nja stabilnost ne mo`e biti garancija da }e tako biti i sutra. Normalno, nemam jasnu sliku stabilnosti politi~ke situacije. Ali razmjena politi~ke retorike zasigurno ote`ava politi~ku situaciju. Ako se to nastavi, stabilnost se ne mo`e

je svega, niski tro{kovi i kvalitet radne snage. Kakva je situacija u BiH? Stopa nezaposlenosti je 30 posto, oko 350 hiljada ljudi je nezaposleno. To predstavljapotencijalniizazov za svakog investitora. No, jedini i najve}i element o kojem investitori prije odluke dva puta razmisle jeste rizi~nost dr`ave. Japan nije investirao u BiH ni prije rata, tako da nema ni{ta {to bi Japanci trebali da sa~uvaju. Da smo ih imali, japanskekompanije bi nastavile ulagati i poslije rata bez obzira na eventualni stepen rizi~nosti. • S druge strane, Japan je jedan od najve}ih donatora u poslijeratnu BiH. Koristim ovu priliku da u ime gra|ana BiH zahvalim na svim brojnim donacijama. No, da li je to vrijeme, s obzirom na svjetsku recesiju, pro{lo? - Istina, Japan je mnogo pomagao BiH u naporima da se oporavi od rata. Ta pomo} je u ranoj fazi oporavka bila koncentrisana u svim sektorima za koje je iskazana `elja, poput sektora transporta, zdravstva, obrazovanja, poljoprivrede, energije, deminiranja, podr{ke procesu demokratizacije... Pomo} BiH ukupno je iznosila 340 miliona eura. U~injen je izvanredan oporavak u BiH. Prvih poslijeratnih godina bruto dru{tveni proizvod po glavi stanovnika iznosio je 500 USD, a 2007. iznosio je 4.000 USD. To je pobjeda bosanskih gra|ana! Japan je ponosan {to je mali dio te velike pobjede. Da se vratim na pitanje. Da, kraj perioda grantova za BiH dolazi. Ali, to nijezbogsvjetske recesije ili ekonomskih te{ko}a Japana, nego zbog BiH koja vi{e nije u takvoj situaciji. Japanska politika je da se grantovi daju dr`avama sa vrlo niskom stopom razvoja, vrlo niskim stepenom samoodr`ivosti. BiH sa 4.000 USD per capitta GDP vi{e nije na tom mjestu. Prema tome, moje vi|enje budu}e saradnje sa BiH bi trebalo biti uglavnom u vidu kredita.

[irenje kulture
• Japanci dosta znaju o ratu u BiH. Kakav je, me|utim, imid` dana{nje BiH? - Mo`da }e vam kao odgovor na to pitanjeodgovoritipri~a mog prijateljakoji je, nekoliko dana nakon dolaska u Sarajevo, pitao: A kad }u kona~no oti}i u Sarajevo? Bio je okupiran mi{ljenjem o Sarajevu kao opasnom mjestu. No mjesto u koje je do{ao nije bilo takvo. I zbog toga je bio zbunjen i za~u|en. Iz ovoga je jasno kako su Bosanci pogre{no shva}eni i da gube mnogo prilika za privla~enje investicija, turista itd. Razlog za pogre{an imid` je jasan: u`asni rat u nedavnoj pro{losti, politi~ka retorika koja se prenosi u ~itavom svijetu putem medija... Trebat }e vremena da se ovakav imid` izbri{e, ali to ne mogu u~initi stranci, to mo`ete u~initi samo vi. Mo`ete pomisliti da je to preskupo, ali to je cijena rata. I to je upravo obja{njenje za{to niko ne bi trebao sudjelovati u ratu. • Japanskaambasada na svojojveb-stranici nudi programe iz domena kulture,

STRANE SUDIJE Najva`nija stvar je postignu}e u vladavini prava, te nezavisnost i funkcionalnost bh. pravosu|a. Da bi se to postiglo, uloga stranih sudija i tu`itelja je bitna

Vrijeme grantova
• Ekonomske aktivnosti izme|u Japana i BiH, ve} ste spomenuli, na vrlo su niskom nivou. Ali, postoje li neke oblasti i polja u koja bi japanski investitori `eljeli ulagati? - Da, Japan nema svoje investicije u BiH. Ne sumnjam da investitore interesuju, pri-

obrazovanja. Koliko gra|ani BiH koriste ove prilike? - U na{im kulturnim aktivnostima klju~ni su odnosi okrenuti ka budu}nosti. Na{i bilateralni odnosi po~eli su tek nakon rata, tako da nemamo pro{lost. Nama ne treba da budemo utjecajni kroz pro{lost, nego kroz budu}e odnose. Sad, naj`eljeniji oblik relacija jesu one koje su zasnovane na sna`nim odnosom izme|u gra|ana. Ne ka`em da odnosi izme|u vlada nisu bitni, nego da nisu dovoljni. Ukoliko je odnos zasnovan na nivou gra|ana, onda }e on biti ~vrst i dugotrajan. Da bi postigli takvu vrstu odnosa, potrebno je da ljudi iz BiH imaju vi{e znanja i razumijevanja o Japanu. Moja `elja je da se {iriimid` i kulturaJapaname|u ljudima u BiH. Imamo nekoliko menija, poput d`uda, ikebane, origami, umjetnosti koja koristi papir za izradu raznih predmeta, muzi~ke koncerte... Na{i umjetnici u~estvuju na festivalima poput Sarajevske zime, Ba{~ar{ijskih no}i, Sarajevo Film Festivala itd. Skorosvakogmjesecane{toradimo i odziv ljudi je veoma dobar. • Da li je realno o~ekivati osnivanje japanskog kulturnog centra? - Uspostavljanje takvog kulturnog centra nije glavni tok japanskog na~ina mi{ljenja. Mi, uglavnom, poku{avamo da odgovorimo svojim kulturnim aktivnostima `eljama ljudi. Odnosi koje poku{avamo da izgradimo nisu vje{ta~ki, kratkog daha, nego su stvarni iskreni i dugotrajni. Svjesni smo toga da }e biti potrebno dosta vremena da dostignemo taj nivo, ali smo ohrabreni dobrim odazivom i nastavit }emo tako i razvijat }emo se.

6

DOGA\AJI

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Nakon {to je Rijaset IZ-a u BiH

OHR: Bez polemike
Inzko za Svjetlo rije~i izjavio da je "Karad`i} najve}i prijatelj islama", jer je "najvi{e u~inio da se ovdje {iri radikalni islam" Prije pet godina reisu-l-ulema Mustafa Ceri} govorio o Karad`i}evoj ulozi u bu|enju islama Rijaset IZ-a: Druga~iji kontekst

Godi{njica Prvog korpusa
Sedamnaesta godi{njica formiranja 1. korpusa Armije RBiH bit }e obilje`ena danas u organizaciji Ministarstva za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo odr`avanjem niza aktivnosti planiranih prigodnim programom, prenosi Fena. Programom obilje`avanja planirano je polaganje cvije}a i odavanje po~asti na spomen-obilje`ju poginulim policajcima na Trgu Alije Izetbegovi}a, polaganje cvije}a i odavanje po~asti poginulim borcima na mezarju kod Ali-pa{ine d`amije, groblju Lav, mezarju Stadion, groblju Sveti Josip i groblju Sveti Marko. U 18 sati svi u~esnici }e se okupiti na mezarju Kova~i, gdje }e polo`iti cvije}e i odati po~ast poginulim borcima.

Daniel OMERAGI]

Razgovor {to ga je glavni i odgovorni urednik glasila bosanskih franjevaca Svjetlo rije~i fra Ivan [ar~evi} vodio sa visokim predstavnikom Valentinom Inzkom u Samostanu sv. Ante na Bistriku 24. juna - objavljen po~etkom jula - izazvao je reakciju Slu`be za odnose s javno{}u Rijaseta Islamske zajednice u BiH koncem augusta.

Tuma~enje islama
Inzkovi stavovi o alevizmu, o tome "da je Karad`i} bio najve}i prijatelj islama", o {irenju "radikalnog islama", muslimanima koji nisu ostali u svojoj tradiciji, te o prihvatljivom islamu, bili su povod Rijasetu za ogla{avanje. - Bo{njaci muslimani od visokog predstavnika o~ekuju da on tuma~i i implementira Dejtonski mirovni sporazum i predano radi na uspostavljanju demokratskih standarda i integraciji BiH u Evropsku uniju. Islamska zajednica smatra da visoki predstavniknijekompetentan, niti ima takvenadle`nosti da muslimanima tuma~i propi- Faksimil intervjua Valetnina Inzka u Svjetlu rije~i

Sindikat Aluminija u HDZ-u 1990
Predsjednik HDZ-a 1990 Bo`o Ljubi} te ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Federacije BiH Damir Ljubi} i njegovsavjetnikDragoBiland`ijaprimili su danas u Mostaru izaslanstvo sindikata Aluminija, priop}eno je iz ureda za informiranje te stranke. Tom prigodom predstavnici sindikata Aluminija istaknuli su da su prepoznali principijelnu politiku HDZ-a 1990 i nastojanje da se pravilno rije{i problem Aluminija te njegovih biv{ih i sada{njih radnika i da se okon~a proces privatizacije.

se islama, islamsku doktrinu i tradiciju i ovakvi namjerni ili nenamjerni, izleti samo nanose {tetu bosanskim muslimanima. Bosanski muslimani imaju svoju ulemu i svoje muftije, imaju svoju dokazanu tradiciju u~enja, `ivljenja i tuma~enja islama, ka`e se, uz ostalo, u reakciji Slu`be za odnose sa javno{}u Rijaseta IZ-a u BiH. Visokom predstavniku se sa istog mjesta sugerira i da bosanske muslimane po{tedi tuma~enja prijateljstva Karad`i}a prema islamu i muslimanima i postavlja pitanje za{to se i s kakvim moralnim pravom "miroljubivim Bo{njacima, nad kojima je pred o~ima cijelog svijeta ~injen genocid i unato~ tom genocidnom iskustvu, name}e teorija o islamskom radikalizmu". Me|utim, Inzko nije govorio samo o islamu, nego i o komunizmu, kapitalizmu, katoli~anstvu, Zapadu i Istoku - iznose}i kritike i li~ne sudove, {to se vidi iz faksimila intervjua. Zanimljivo je da je priznanje Karad`i}u na njegovoj ulozi u bu|enju islama, na {ta su sada posebno osjetljivi u Rijasetu, u razgovoru za austrijski magazin Zeit-

Ustavni sud RS-a sutra se o~ituje o Poslovniku

Sudija unaprijed

najavio odluku
Ivo{evi}: Zahtjev bo{nja~kih delegata nema upori{te u Ustavu Rami}: Ivo{evi}ev istup dokaz da su pojedine sudije Ustavnog suda RS-a produ`ena ruka vlasti
Predsjednik Ustavnog suda Republike Srpske Mirko Zovko zakazao je za srijedu, 2. septembra, sjednicu na kojoj }e se donijeti odluka ho}e li na raspravu biti stavljen prijedlog delegata iz reda bo{nja~kog naroda u Vije}u naroda RS-a o ocjeni ustavnosti Poslovnika o radu Ustavnog suda sa Ustavom RS-a. Ovaj prijedlog Klub Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a zvani~no je na adresu Ustavnog suda uputio 14. jula uz obrazlo`enje da na~in glasanja i odlu~ivanja o povredi nacionalnog interesa konstitutivnih naroda nije u skladu s odredbama entitetskog Ustava i za rezultat ima stalno preglasavanje sudija iz reda bo{nja~kog naroda. Na problem je ukazivano u vi{e navrata, a ~a{a strpljenja prelila se kada je odlu~uju}i o povredi nacionalnog interesa pri izmjeni Zakona o lokalnoj upravi RS-a iz imena gradova Bosanski Brod i Bosanska Kostajnica brisana odrednica
Rami}: O~it primjer

Sadikovi}: Ivo{evi} nekorektan

Luki} ne mo`e na slobodu
@albeno vije}e Ha{kog tribunala odbilo je zahtjev Milana Luki}a za privremeno osloba|anje, jer nije uvjereno da bi se vratio u pritvor do `albenog postupka ili u drugom utvr|enom roku, objavljeno je ju~er u Haagu. Milan Luki} je 20. jula osu|en na do`ivotni zatvor zbog zlo~ina nad muslimanskim civilima u Vi{egradu i okolini od 1992. do 1994. godine. @albu na ovu presudu on je ulo`io pro{le sedmice. Luki} je tra`io da bude oslobo|en na pet dana da bi u Beogradu posjetio stare i bolesne roditelje koje nije vidio od 1998. @albeno vije}e je zahtjev odbilo, navode}i da se Luki} nije dobrovoljno predao Tribunalu, ve} je, nasuprot tome, "du`e vrijeme aktivno izbjegavao hap{enje".

]azim Sadikovi}, koji je funkciju sudije obavljao i u Ustavnom sudu SRBiH i Ustavnom sudu BiH, izjavio je da je, pravno govore}i, "istupanje Milorada Ivo{evi}a nekorektno sve dok se ne saslu{aju i ne razmotre svi argumenti u vezi sa ovim slu~ajem". "Bio sam sudija Ustavnog suda i prije i nakon ovog rata i praksa nije bila da sudije prije sjednice daju svoje mi{ljenje o predmetu koji }e biti tema rasprave. Iz tih razloga ne bih odobrio ni pona{anje sudije Ivo{evi}a", podvukao je Sadikovi}.
Zovko: Razli~ita pitanja

bosanski, Ustavni sud odbio zahtjev. "Sud svoje odluke donosi ve}inom glasova sudija i jedno je teza Bo{njaka o potrebno razmatranja uskla|enosti na{eg Poslovnika s Ustavom RS-a, a drugo je stav Ustavnog suda", kazao je Mirko Zovko. Postoji velika mogu}nost da se ovo pitanje ne razmatra na sutra{njoj sjednici. Sudija Milorad Ivo{evi} saop{tio je da se zahtjev bo{nja~kih delegata ne mo`e razmatrati jer

se Ustavni sud bavi isklju~ivo inicijativama i prijedlozima kada je u pitanju za{tita nacionalnih interesa. Stoga Ivo{evi} isti~e da bi u najboljem slu~aju predlo`eni akt trebao biti vra}en na doradu. "Ustavni sud }e raspravljati o ovom podnesku, ali po mom mi{ljenju, ve} po njegovom nazivu i njegovoj sadr`ini jasno je da je rije~ o politi~kom zahtjevu koji nema upori{te u Ustavu RS-a niti u ni`im aktima", istakao je Ivo{evi}.

Edin Rami}, {ef Klub Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a, komentiraju}i izjavu sudije Ivo{evi}a, kazao je da ona najbolje pokazuje kako funkcionira Ustavni sud RS-a, odnosno barem njegove pojedine sudije. "S jedne strane insistiraju na potpunoj neovisnosti i nedodirljivosti, a istovremeno se pona{aju kao produ`ena ruka vlasti i to neovisno koja je politi~ka opcija u RS-u vladaju}a", ocijenio je Rami}.
G. KATANA

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

DOGA\AJI

7

reagovao na Inzkov intervju

VIJESTI

za ramazan
O [piri}evom automobilu bez prisustva medija
Posebna istra`na komisija za ispitivanje zakonitosti nabavke automobila u Vije}u ministara ju~er je svoj rad sakrila od o~iju medija. Od sedam prisutnih ~lanova, Denis Be}irovi}, Rifat Doli} i Adem Huski} bili su za javnu raspravu, dok su MilicaMarkovi}, MirkoOkoli} i VinkoZori} bili protiv. S obzirom na to da je predstavnik HDZ-a BiH Slavko Mati} bio suzdr`an, novinari nisu mogli iz prve ruke ~uti poku{aje generalnog sekretara VMBiH Zvonimira Kutle{e da obrazlo`i kako je predsjedavaju}em Nikoli [piri}u kupljen audi Q7 i kako je cijena tog automobila u jednom danu sko~ila za 86 hiljada KM. Podsjetimo, Oslobo|enje je prvo objavilo kako je [piri}ev audi firma iz Donjih @abara kupila za 133.000 KM, da bi ga isti dan Vije}e ministara kupilo za 219.000 KM. Nakon na{ih napisa SIPA je izuzela transkripte sa vladinih sjednica, a Tu`ila{tvo BiH pokrenulo istragu. No, u Kutle{a je u izvje{tajukomisijinapisao tek kako je nabavka automobila bila - opravdana!? Komisija je nalo`ila Generalnom sekretarijatu da u roku od 15 dana dostavi sve neophodne informacije nakon ~ega }e biti podnesen izvje{taj F. B. Parlamentu BiH.
Rijaset IZ-a u BiH i OHR: Prepiska o Karad`i}u

schrift jo{ 2004. odao reisu-l-ulema IZ-a u BiH Mustafa Ceri}. O tome, izgleda, nisu vodili ra~una u Slu`bi za odnose s javno{}u kada su odlu~ili da se osvrnu na Inzkov intervju. - Biv{i vo|a bosanskih Srba Radovan Karad`i} u~inio je vi{e za bu|enje islama u BiH nego {to sam ja dosegao za 50 godina misionarskog rada, kazao je Ceri} prije pet godina.

Otvorena pitanja
[ef Slu`be za odnose s javno{}u Rijaseta IZ-a u BiH Ekrem Tucakovi} rekao je ju~er za Oslobo|enje da se te dvijeizjave- Ceri}eva i Inzkova - ne mogu stavljati u istu ravan.

- Ovdje se govori o radikalizaciji islama, da je Karad`i} bio najve}i prijatelj islama i da je doprinio radikalizaciji islama. Ta Inzkova konstatacija je dvosmislena, nejasna. Mo`da gospodin Inzko uop{te nije imao lo{e namjere, mo`da je neki druga~iji smisao `elio kazati. Bili smo iznena|eni ocjenom da je Karad`i} najbolji prijatelj i da je mnogo u~inio za radikalizaciju islama. Ne znam odakle takve konstatacije da li se ovdje islam radikalizirao ili nije i na osnovu ~ega Inzko mo`e tvrditi da je do{lo do radikalizacije, u kojem nivou, {ta on podrazumijeva pod radikalizacijom itd? Sve su to za nas otvorena pitanja.

Smatramo da je reisu-l-ulema Mustafa Ceri} govorio u drugom kontekstu i nije kazao da je Karad`i} najve}i prijatelj islama, izjavio je Tucakovi}. On veli i da su tek nedavnodobiliSvjetlorije~i, broj za sedmi i osmi mjesec, u kojem je objavljenrazgovor s visokimpredstavnikom i da zbog toga nisu ranije ni mogli reagovati. - Mi nemamo {ta dodati i oduzeti od onog {to je rekao visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU Valentin Inzko u intervjuu koji je {tampan prije dva mjeseca. Zasigurno ne}emo ulaziti u bilo kakvu polemiku za vrijeme ramazana, rekao nam je ju~er glasnogovornik Ureda visokog predstavnika Oleg Mili{i}.

Susret Sulejmana Tihi}a i Zvonka Juri{i}a

Sarajevo i Gora`de u jednom kantonu
Lideri SDA i HSP-a dr. Juri{i} s najbli`im saradnicima iza zatvorenih vrata Ukinuti du`nosti predsjednika i dopredsjednike FBiH

Zaustaviti Dodika

S ju~era{njeg sastanka

Stranka demokratske akcije i Hrvatska stranka prava \api} - dr. Juri{i} imaju gotovo identi~ne poglede na rje{avanje svih bitnih pitanja vezanih za unutra{nji ustroj, funkcioniranje i budu}nost BiH. Ovim je rije~ima strana~ki pred sje dnik bh. pra va {a Zvonko Juri{i} okarakterizirao ju~era{nji prvi slu`beni sastanak sa liderom SDA Sulejmanom Tihi}em. Dvojica strana~kih prvaka i njihovi najbli`i saradnici iza zatvorenih vrata su razmijenili mi{ljenja i o nekim temama dosad malo poznatim {iroj javnos ti. Li der bh. pra va {a Zvonko Juri{i} taj je dio raz-

govora nazvao "tra`enjem na~ina za uspostavu racionalnije i u~inkovitije vlasti". Za Oslobo|enje je u telefonskom razgovoru pojasnio: - Gospodin Tihi} suglasan je s na {om ide jom da se du`nosti predsjednika i dopredsjednika Federacije ukinu - po{to su one obilje`ja dr`ave, a ne entiteta - a da te ingerencije preuzme premijer entitetske Vlade, {to je logi~no. Suglasni smo i oko toga da neka ministarstva na svim razinama vlasti treba ukinuti, jer su nepotrebna, a neka druga objediniti, ~ime bi se ti segmenti vlasti u~inili znatno u~inkovitijim. Gospo-

dinu Tihi}u sam iznio vi{e argumenata zbog kojih na{a stranka zagovara objedinjavanje nekih kantona. Recimo, Sarajevskog i Gornjepodrinjskog, odnosno Gora`danskog kantona. Gospodin Tihi} je suglasan da se razgovori o tim i jo{ nekim pitanjima nastave u nadle`nim institucijama, prije svega parlamentima, izjavio je Zvonko Juri{i} za Oslobo|enje. Iz SDA je saop}eno kako tre ba pre ci zni je de fi ni ra ti etni~ki interes i onemogu}iti nje go ve zlo upo tre be "iz li~nih, grupnih ili kriminalnih interesa".
D. STANOJLOVI]

Po se bnu pa`nju u ju~era{njem razgovoru Tihi}, Juri{i} i njihovi saradnici posvetili su reformi Ustava. Lideri dviju stra na ka ima ju, ka ko nam je rekao vo|a bh. prava{a, identi~ne stavove o ustavnoj reformi. Obojica su, izme|u ostalog, saglasni da doma}i politi~ari nisu u stanju donijeti novi ustav bez konkretnog u~e{}a me|unarodne zajednice, prije sve ga Sje di nje nih Ameri~kih Dr`ava. - Tako|er smatramo da se pojedini politi~ki lideri {to prije moraju onemogu}iti u njihovom upornom rastakanju Bosne i Hercegovine. Pogledajte samo {to radi i ~ime sve prijeti gospodin Dodik! Kakvu to on ustavnu reformu dr`ave BiH zagovara, a evo sad ho}e da ukine dr`avni sud i dr`avno tu`ila{tvo! - izjavio nam je Zvonko Juri{i}.

Usvojen rebalans bud`eta USK-a
Skup{tina Unsko-sanskog kantona ju~er je usvojila rebalans bud`eta za ovu godinu u iznosu od oko 184,9 miliona KM, koji je u odnosu na planirani bud`et od 191 milionsmanjen za oko{est miliona maraka, prenosi Fena. Ve}inaposlanika, ali i predstavnicisindikatapolicije i obrazovanja, izrazili su nezadovoljstvo predvi|enim rebalansom. Poslanici su podr`ali odluku kantonalnog premijera [emsudina Dedi}a da smijeni ministricu poljoprivrede Rasimu Bobi} i ministra privrede Mehmeda ]enanovi}a.

Nema svinjske gripe u Kaknju
[estero kakanjskih srednjo{kolaca koji su se nedavno vratili sa ekskurzije iz [panije, a koji su sa simptomima viroze gripe do{li u Kantonalnu bolnicu Zenica, nisu zara`eni virusom H1N1. Ovo nam je potvrdio direktor zeni~ke bolnice dr. AlijaStrika. On je objasniokakoje od dvojicesrednjo{kolaca sa najte`im simptomimauzetuzorak, te da je nalaz na virus H1N1 bio negativan. Mi. D.

8

DOGA\AJI

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Reakcije na inicijativu Milorada Dodika o ustavnim promjenama

SNSD jedno ujutro,
Dodik poslijepodne drugo
Politi~ki lideri imaju pravo da jasno iznesu vlastita vi|enja promjene Ustava BiH, smatra Du{anka Majki} I ova inicijativa je potvrda nekonzistentne politike koju vodi Milorad Dodik, smatra Mladen Bosi}
Ko men ta ri {u}i mo gu} nost nastavka razgovora o ustavnim promjenama, premijer Republike Srpske Milorad Dodik je saop{tio da }e njegova partija (SNSD) zahtijevati da se u Ustavu BiH jasno nazna~i da u BiH ne pos to je dr`a vni Sud i Tu`ila{tvo. Uz vi{e puta ponovljenu tezu kako su dr`avne pravosudne institucije "pokazale kao sud politi~ke egzekucije", Dodik je istakao da se to "nekima ne}e svidjeti, ali taj pri je dlog }e bi ti na{ uslov za u~e{}e u razgovorima o Ustavu".

Savjetovanje za ambasadore
BiH se nalazi u zna~ajnom trenutku, kako unutarnjem, tako i na vanjskopoliti~kom planu, {to zahtijeva analizu u~injenog na realizaciji vanjskopoliti~kih ciljeva koje je odredilo Predsjedni{tvo BiH, rekao je ju~er na otvaranju trodnevnog savjetovanja za ambasadore BiH ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, javlja Fena. "S obzirom na efekte globalne ekonomske krize, MVPBiH ve} du`e nastoji usmjeriti resurse tamo gdje su najpotrebniji. Tako je ovaj put od 56 {efova bh. misija u inozemstvu, pozvano njih 33 i to samo iz onih zemalja ili organizacija ~ija je podr{ka va`na za realizaciju ciljeva BiH u bliskoj budu}nosti", saop}eno je.

Majki}: Stav SNSD-a poznat

Bosi}: Previ{e pa`nje

\eri}: Mijenjanje stavova

Tuma~ izjava
Du {an ka Maj ki}, za mje nica predsjedavaju}eg Doma na ro da Par la men tar ne skup {ti ne BiH, ka za la je ka ko izja vu li de ra SNSD-a da }e u pro ce su raz go vo ra o us ta vnim pro mje na ma nje go va stran ka in sis ti ra ti da se u Ustavu BiH nazna~i da Sud i Tu`ila{ tvo BiH ne postoje, treba posmatrati u kon tek stu zah tje va SNSDa o okon~anju man da ta stra nih tu`ila ca i su di ja u BiH. "Politi~ki lideri imaju pravo da u okviru razgovora o ustavnim promjenama otvore sva pitanja o kojima se do sada nije eksplicitno govorilo, pa da tako treba shvatiti i ovu izjavu Milorada Dodika", ka`e Majki}eva. Na pitanje sa kakvim bi to iznena|enjem u razgovore o promjeni Ustava BiH mogla iza}i RS, Majki} je kazala "kako ne `eli biti tuma~ izjava Milorada Dodika". "SNSD kao i svaka stranka mo`e imati svoj odgovor na zah tjev dru gih stra na

Kamenjem na speleologa
Jedan ~lan speleolo{ke udruge Vjetrenica - Popovo polje napadnut je kamenjem jer je fotografirao ispred {pilje Vjetrenice gdje se vr{e nezakonite radnje, navodi se u saop}enju iz spomenute udruge. Dodaje se da ~lan Udruge nije ozlije|en. "Speleolo{ka udruga svakodnevno obavje{tava javnost i nadle`ne o nastavku protuzakoniti radova, ali za sada nema adekvatnih reakcija. Pored prirodnih, devastaciji su izlo`ene i kulturne vrijednosti: danas je kopan kanal kroz ostatke zidina srednjovjekovnog ljetnikovca s lijeve strane ulaza u Vjetrenicu", istaknuo je predsjednik Speleolo{ke udruge Ivo Lu~i}, prenosi Fena. Danas }e Zastupni~ki dom Parlamenta BiH raspravljati o mandatu me|unarodnih sudija i tu`itelja u dr`avnim pravosudnim institucijama BiH. Odluka bi, kako prenosi Birn Justice Report, mogla izazvati o{tru reakciju me|unarodnih institucija u BiH, koje sna`no podr`avaju stav predsjednice Suda BiH Medd`ide Kreso i glavnog tu`itelja BiH Milorada Bara{ina o neophodnosti daljeg ostanka stranog kadra u bh. institucijama. Pred parlamentarcima }e se danasna}iprijedlogVije}aministara BiH o izmjenama i dopu-

oko us ta vnih pro mje na", rekla je Majki}. ^lan Glavnog odbora PDPa Zoran \eri} ocijenio je kako inicijativa o ukidanju Suda i Tu`ila{ tva BiH ne}e pro}i. "Uspostava i ja~anje pravne dr`ave ne{to je {to predvi|a i Dejtonski sporazum i Ustav BiH, a za vladavinu prava neophodna su i postojanja pravosudnih institucija na dr`avnom nivou", kazao je \eri}. Prema njegovim rije~ima, zanimljivo je da ni Dodik ni SNSD nisu zagovarali ukidanje Suda i Tu`ila{tva BiH u periodu kada su se pred njima vodili postupci protiv drugih politi~ara. "Sada kada bi i sami mogli biti procesuirani, onda im njihovo postojanje smeta", ka`e \eri}. Predsjednik SDS-a Mladen Bosi} pita se kako je mogu}e da u javnosti i dalje toliko pa`nje izaziva svaka Dodikova izjava ma kako stupidna bila. "Tim prije jer Dodik svoje stavove o svim klju~nim pitanjima tako ~esto mije-

nja, pa je te{ko utvrditi kada su njegove namjere ozbiljne", naglasio je Bosi}.

Efikasnost nula

Prevelika {teta
Komentari{u}i Dodikovu izjavu da }e RS imati svoje prijedloge, ukoliko do|e do ustavnih promjena "koji }e mo`da mnoge iznenaditi", Bosi} je kazao da koliko mu je po zna to u RS-u ni su vo|eni razgovori ili konsultacije oko zauzimanja zajedni~kog stava za razgovore o ustavnim promjenama. "Dodikova nekonzistentnost je posljedica ~injenice da on na raznim mjestima obe}ava razne stvari. To, s jedne strane, ne}e doprinijeti stabilizaciji odnosa u BiH, a, s druge strane, bojim se da vi{e {tete mogu nanijeti RS-u nego Dodiku i njegovoj partiji", naglasio je Bosi}, dok \eri} nagla{ava kako je politika SNSD-a postala prepoznatljiva po dnevnom mijenjanju stavova. "Stoga to i jeste neodgovorna politika koja, ako se nastavi, mo`e i RS i BIH odvesti u sunovrat", upozorio je \eri}.
G. KATANA

Prema mi{ljenju Momira Dejanovi}a, direkotora Centra za humanu politiku iz Doboja, i stavovi oko ustavnih promjena spadaju samo u niz neodgovornih izjava Milorada Dodika. "Izjavu o ukidanju Suda i Tu`ila{tva BiH treba razumjeti kao poruku predstavnika kriminalizovane politi~ke strukture protiv uspostavljanja efikasnih pravosudnih institucija, koje }e otkrivati i procesuirati kriminal u koji su uklju~eni pred sta vni ci iz vr{ne vlasti i strana~kih elita. Kada se radi o otkrivanju i procesuiranju ove vrste kriminala, efikasnost insti tu ci ja pra vo su|a u BiH, uz ~asne izuzetke, blizu je nule. Tako|er, ova izjava mo`e biti dio pritiska na institucije koje pro vo de is tra gu u slu~aju Dodika i drugih", istakao je Dejanovi}.

Parlamentarci danas o stranim sudijama u BiH

Klju~na odluka za evropski put
nama zakona o Sudu i Tu`ila{tvu BiH, premakojima se mandatme|unarodnimsudijama u drugostepenim vije}ima produ`ava do 31. decembra 2012, kao i tu`iocima u Posebnom odjelu za ratne zlo~ine. Raffi Gregorian, prvi zamjenik visokog predstavnika, za Birn - Justice Report ka`e da Parlament BiH treba da iskoristi ovu priliku i ispravi situaciju. Ukoliko se to ne desi, odluka Vije}a ministara BiH, smatra Gregorian, za rezultat }e imati spre~avanje efikasnog rada pravosudnog sistema u BiH. "JavierSolana, visokipredstavnik Evropske unije, i ~lanovi Upravnogodbora PIC-a o~ekuju od bh. vlasti da udovolje zahtjevima pravosudnih tijela ove zemlje", odlu~an je Gregorian. Po~etkom jula ove godine, Vije}eministara BiH je, bez ob-

Gregorian: Strogi kriteriji EU

zira na preporukerukovode}ih u dr`avnom Sudu i Tu`ila{tvu, odbilo prijedlog Ministarstva pravde BiH za produ`enjemandata me|unarodnog osoblja. Prema prijedlogu koji je sad pred parlamentarcima, strani tu`iocine}euop}eostati u Odjelu za organiziranikriminal, privredni kriminal i korupciju Tu`ila{tva BiH. Odluka Vije}a ministara BiH i dr`avnog Parlamenta, upozorava Gregorian, utjecat }e na put BiH ka Evropskoj uniji koja ima stroge zahtjeve u vezi s borbom protiv kriminala i korupcije.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

ISTRA@UJEMO

9

Nakon zakona u Kongresu SAD-a o putu BiH ka NATO-u

Ohrabruju}e

poruke za
Baza NATO-a u Butmiru: Podr{ka za BiH

budu}nost dr`ave
nak ministara vanjskih poslova zemalja ~lanica NATO-a, a jedno od pitanja jeste i pro{irenje, izjavio je ju~er za Fenu ambasador BiH pri NATO-u Nikola Radovanovi}. “Ono {to je bitno nakon promjene generalnog sekretara NATO-a i samita u Strasbourgu, na kojem je obilje`eno 60 godina NATO-a, niko ne osporava politiku ‘otvorenih vrata’. Dakle, politika pro{irenja NATO-a bit }e konstanta i u budu}nosti“, rekao je Radovanovi}. U tom kontekstu, region Balkana bi ~lanice NATO-a veoma rado vidjele u Savezu jer je to logi~na posljedicapro{irenja, a s uklju~ivanjem dr`ava regiona zaokru`ila bi se ta zona stabilnosti. - To su dimenzije rasprave u decembru i u tu ukupnu situaciju se uklapa i BiH, kazao je ambasador Radovanovi}. Ono {to BiH na tom putu radi se kroz postoje}e instrumente Partnerstva za mir evaluira, a te ocjene su objektivne i li{ene su politi~ke dimenzije. - Utisak je da to ide u dobrom pravcu i niko ne osporava da je ono {to se radi prema NATO-u kvalitetno, rekao je on. Druga stvar je, napominje na{ ambasador pri NATO-u, da se shvati da Partnerstvo za mir i odnosi s NATO-om nisu samo pitanje reforme odbrane. - Mi smo taj savez gledali samo kroz vlastite interese i kako raditi reformu na ra~un njihovih znanja i resursa. Me|utim, u jednoj fazi se ispostavilo da mi zaista ne u~estvujemo u operacijama NATO-a i da bismo trebali pokazati neku vrstu solidarnosti. S u~e{}em u Afganistanu se na{a percepcija u NATOu popravlja, istaknuo je ambasador Radovanovi}.

Haris Silajd`i} pozdravio akt ameri~kog Kongresa Otvara se mogu}nost imenovanja politi~kog savjetnika pri NATO-u u Sarajevu Vojni, ekonomski, politi~ki i dru{tveni uslovi za ~lanstvo Radovanovi}: NATO nije samo pitanje odbrane
^lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine Haris Silajd`i} pozdravio je akt Kongresa Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava kojim se daje puna podr{ka nastojanjima BiH i Crne Gore da postanu ~lanice NATO-a, a koji su inicirali 3. augusta {ef Komiteta za vanjske poslove senator John Kerry i zamjenik {efa Komiteta za vanjske poslove Senata SAD-a senator Richard Lugar. petak prihvatio Zakon o punoj podr{ci nastojanjima BiH (i Crne Gore) na njihovom putu ka punopravnom ~lanstvu u Sjevernoatlantskom savezu. Ukoliko zakon u istovjetnom tekstu bude usvojen i u Senatu, SAD bi u Sarajevu postavile civilnogdiplomatu, politi~kogsavjetnika na ambasadorskom nivou pri NATO-u, koji bi imao “imao primarne odgovornosti u odbrambenom i sigurnosnom sektoru reformi na putu BiH ka NATO-u” . Saveznici SAD-a bi morali omogu}iti punu podr{ku kako bi Vlada BiH u razumnom roku ispunila sve standarde - politi~ke, vojne, ekonomske i dru{tvene - koje podrazumijeva ~lanstvo u NATO-u. Po~etkom decembra se po redovnoj proceduri odr`ava sasta-

Politi~ki uvjeti
Ono {to je ne{to novije u odnosu na ranije periode jeste pitanje odre|enih politi~kih uvjeta, uklju~uju}i reformu Ustava i implementacije politi~kog paketa kao uvjet za ~lanstvo u NATO-u. - Me|utim, oni ka`u da u NATO-u nemaju znanja i ekspertize za pojedine elemente sadr`aja i rje{enja, ali da `ele vidjeti od institucija i politi~kih subjekata u BiH sposobnost da se o tako te{kim pitanjima bave na konstruktivan na~in, rekao je za Fenu ambasador BiH pri NATO-u Nikola Radovanovi}.
F. B.

Sjednica u decembru
Silajd`i} smatra, kako je saop}eno iz njegovog kabineta, da ovaj akt {alje ohrabruju}u poruku za BiH, posebno u svjetlu ~injenice da se iz politi~kih stranaka iz RS-a ~uju uznemiravaju}e poruke, koje dovode u pitanje ~lanstvo BiH u NATO-u. Ameri~ki Kongres je pro{li

He}o posjetio sindikaliste ArcelorMittala

Vlada FBiH ima snagu
za{tititi dr`avu i radnike
ArcelorMittal, kao i sve druge kompanije, mora po{tivati zakone BiH koji se odnose na za{titu okoli{a, poru~io resorni ministar
Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid He}o posjetio je ju~er sjedi{te Sindikata ArcelorMittal Zenica. Sa svojim doma}inima, predsjednicima Sindikata AMZ-a Islamom Imamovi}em, Sindikata metalaca BiH, Ismetom Bajramovi}em i Sindikata metalaca ZDK-a Jakovom Niki}em, ministar He}o razgovarao je o aktuelnoj situaciji u kompaniji, s naglaskom na zahtjeve uprave kompanije za revidiranjem ugovorenih obaveza, stanju za{tite na radu i za{titi okoli{a itd. “Ovaj }e mi sastanak dobro do}i pred sastanak s upravom ArcelorMittal Zenica koji }e se odr`ati idu}e sedmice. Moramo biti realni. Ne smiju do}i u pitanje status radnika, uvjeti rada, pla}e. O~ito je da Mittal ne}e mo}i da ispo{tuje ugovorene obaveze koje je preuzeo, ali isto tako ni Vlada svoje obaveze ne}e mo}i ispuniti. Ima jo{ He}o, prenosi Fena. Resorni ministar je najavio da Vlada, koja je vlasnik osam posto kapitala u ArcelorMittal Zenica ima mo} da za{titi interese dr`ave i radnika, te je dodao da ova, kao i sve drugekompanijemorapo{tovati zakone BiH koji se odnose na za{titu okoli{a. ^elnici Sindikata AMZa informirali su, kako je u kompaniji od 3.784 uposlenih, u julu na privremenom prekidu rada bilo 1.300 ljudi. “Proizvodnja je manja za 30 posto, a na ~ekanje se {alje sve ve}i broj radnika. Ne}emo dozvoliti da se broj uposlenih smanji ispod broja dogovorenog kupoprodajnim ugovorom. Zato od Vlade tra`imo podr{ku“ izja, vio je Islam Imamovi}, predsjednik Sindikata ArcelorMittal Zenica. Ministar energetike, rudarstva i industrije FBiH Vahid He}o prisustvovao je i sjednici skup{tine Kantonalnog odbora Sindikata metalaca ZDK-a.

Juri{i}: Klju~ni

dan procesa
Ratni na~elnik tuzlanske policije Me{a Bajri} danas }e videolinkom iz Suda BiH svjedo~iti u predmetu koji se u Beogradu vodi protiv Ilije Juri{i}a, optu`enog zbog komandne odgovornosti za stradanje vojnika JNA prilikom njihovog izlaska iz Tuzle. Bajri} }e govoriti o naredbi koju je tog 15. maja 1992. izdao jedinicama policije i teritorijalne odbrane, {to je klju~na stvar Ilija Juri{i} u procesu protiv Juri{i}a. Odbrana ve} dvije godine poku{ava dokazati da je Juri{i} samo prenio, a ne i izdao, naredbu - “na vatru odgovori vatrom“. “Me{a je klju~ni svjedok, pa }e poslije ovoga biti dosta jasnija situacija u procesu protiv Juri{i}a. Nakon njegovog svjedo~enja advokati }e ponovo podnijeti zahtjev za privremeno pu{tanje na slobodu optu`enog. Mislim da bi se to moglo i desiti, s obzirom na najave srbijanskih politi~kih i pravnih stru~njaka“, isti~e Sinan Ali}, predsjednik Fondacije “Istina, pravda, pomirenje“, te dodaje da }e Sudsko vije}e zahtjev za pu{tanje na slobodu razmatrati odmah nakon su|enja. A. [e.

Vahid He}o u Zenici

Foto: M. TUNOVI]

spornih pitanja izme|u @eljezare i Mittala. Puno je otvorenih pitanja, komisija radi, dosta je ta~aka usagla{eno. Iz Mittala tra`e da razgovaramo o problemu nekretnina, rude na deponiji, rezervnih dijelova kojih ima u velikim koli~inama, povoljnijoj cijeni elektri~lne energije i gasa“ izjavio je ,

10

KOMENTARI

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

FOKUS

Pi{e: Muharem BAZDULJ muharem.bazdulj@oslobodjenje.ba

Dostojanstvo U P
ljubavi spram knji`evnosti ima nekih tihih zadovoljstava, nekih ritualnih radosti zbog kojih, prije svega, ta ljubav i nije besmislena. Poslije ~itanja dobre poezije, recimo, u umu kao talog ostaju pojedini stihovi koji u budu}nosti slu`e kao svojevrsne emotivne {ifre. Meni, primjerice, kad god ono, obi~no u decembru, napada prvi veliki snijeg, padne na pamet Victor Hugo i njegovi stihovi u prevodu Miroslava Krle`e: “U osvojenju snje`noga prostranstva/ klonu Orlu glava carskog dostojanstva“ Nemaju ti . stihovi na prvi pogled neke prevelike veze s bosanskim zimama krajem dvadesetog i po~etkom dvadeset i prvog stolje}a, a opet bude mi drago i skoro utje{no kad snije`i (i kad “vihor kao bijesna ku~ka re`i“) sjetiti se Krle`e koji u pretposljednjem danu stra{ne i mra~ne 1942. godine sjedi u Zagrebu usamljen kao pseto i prevodi Victora Hugoa. Zimski su to stihovi i po pravilu ih se, kako rekoh, sjetim u decembru mjesecu, no prije koji dan, u vrelo augustovsko prijepodne, nisam ih mogao otjerati iz misli. A sjetio sam ih se nakon {to sam u stra{nom obra~unu D`emaludina Lati}a sa Josipom Vri~kom i @eljkom Ivankovi}em pro~itao, ~ini mi se, najstra{niju frazu me|u desecima stra{nih fraza. Brani Lati} diplomatski skandalozan atak iranske ambasade na Ivankovi}a i opravdava ga {utnjom gomile institucija koje su, kao, trebale od Ivankovi}a braniti islam, Homeinija i dana{nji iranski re`im. U tom opse`nom nabrajanju svih institucija koje {ute, ka`e Lati} i ovo: “{uti jevrejska zajednica (koje ne bi bilo da je pod svoje okrilje u Bosni i butum Osmanskom cartvu nije stavio dostojanstveni islam)“ . apir sve trpi, kako se to ka`e, a opet sam se, ~itaju}i Lati}ev tekst, s nevjericom nekoliko puta vra}ao na citirano mjesto. Je li zbilja mogu}e da D`emaludin Lati} zamjera jevrejskoj zajednici {to nije branila Iran od – @eljka Ivankovi}a?! Pa jo{ uz taj reketa{ko-pasivno-agresivni argument: Ne bi vas ni bilo bez “dostojanstvenog islama“! Ne znam samo otkud toliki Jevreji u New Yorku, recimo, kad tamo nije bilo “dostojanstvenog islama“ da ih primi pod svoje okrilje. Da apsurd bude ve}i, o jevrejskoj zajednici u Bosni i Hercegovini se nakon holokausta mo`e govoriti maltene samo simboli~ki; procjenjuje se da je ubijeno vi{e od deset hiljada Jevreja od ukupno ~etrnaest hiljada koliko ih je po~etkom Drugog svjetskog rata bilo u Bosni i Hercegovini. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine, Saraj'vu, kako ga Lati} zove, me|u osamdesetak hiljada stanovnika bilo je oko deset hiljada Jevreja. Danas, kad je broj stanovnika Sarajeva oko pet puta ve}i, Jevreja je desetputamanje. Razlog je, naravno, holokaust, najve}i zlo~in u dvadesetom stolje}u, zlo~in koji neki opskurni pojedinci i neki jo{ opskurniji re`imi i danas pori~u. Najpoznatiji me|u tim opskurnim re`imima je onaj iranski. Nije li to perverzno: D`emaludin Lati} tra`i od “ostatka osta-

Je li zbilja mogu}e da D`emaludin Lati} zamjera jevrejskoj zajednici {to nije branila Iran od – @eljka Ivankovi}a?! Pa jo{ uz taj reketa{ko-pasivnoagresivni argument: Ne bi vas ni bilo bez “dostojanstvenog islama“! Ne znam samo otkud toliki Jevreji u New Yorku, recimo, kad tamo nije bilo “dostojanstvenog islama“ da ih primi pod svoje okrilje

S

taka“ bosanskohercegova~ke jevrejske zajednice da od @eljka Ivankovi}a brani zemlju ~ija vlasttvrdi da se holokaustuop}e nije dogodio? Uspore|uju}i prije tri godine zagreba~ke i sarajevske antisemite, Miljenko Jergovi} je ispravno primijetio da su oni zagreba~ki “u kulturolo{kome smislu, sasvim prevazi|eni, jer svoju nesno{ljivost crpe iz ne~ega {to je zapadni svijet odbacio prije {ezdeset i jednu godinu, u vrijeme kada je pobije|en Hitler, ili temeljitije dvadesetak godina kasnije, za vrijeme Drugoga vatikanskog sabora. Sara jev ski an ti se mi ti ni su, me|utim, prevazi|eni, jer im inspiracija `ivi u vladaju}im ideologijama i politi~kim praksama pojedinih muslimanskih politi~kih pokreta.” Oni koji se u Sarajevu inspiriraju re~enim muslimanskim politi~kim pokretima imaju ipak donekle ambivalentan stav prema Jevrejima. jedne strane, odgovara im da stradanjevlastitiog naroda u bosanskom ratu (1992-1995) {to je mogu}e vi{e kompariraju sa stradanjem Jevreja u Drugom svjetskom ratu te im u tom kontekstu ne odgovara poricanje holokausta. Odgovara im tako|er pozivanje na Jevreje kad je rije~ o istorijskom pam}enju vlastitog stradanja. S druge pak strane, uvijek su spremni pravedni~ki pozvati ovda{nje Jevreje na “ku}ni red“ ako slu~ajno ne brane Iran odnosno ne potvr|uju u svakoj mogu}oj prilici da su Omarska i Auschwitz jedno te isto.

L

Tu`no je zapravo to {to kad se D`emaludin Lati} i njemu sli~ni pozivaju na humanisti~kusuperiornost islamske civilizacije, moraju tra`iti argumente stolje}ima unatrag. Tu`no je pozivati se na “toleranciju“ Osmanskog carstva u petnaestom i {esnaestom stolje}u u pore|enju s kr{}anskim monarhijama tog vremena, a ignorirati suvremenu stvarnost. ijepo je i pregnantno tu stvarnost opisao francuski filozof kojem se ni u ludilu ne mo`e pripisati nesklonost prema Bosni i bosanskim muslimanima: “U Rimu ima d`amija, no ima li crkava u Meki, D`edi ili Rijadu? Nije li bolje biti musliman u Parizu ili Dusseldorfu, nego kr{}anin u Kairu ili Karachiju?“ Umjesto da se hvastaju davnim dolaskom {panjolskih jevreja u (muslimansko) Osmansko carstvo, dostojanstvenici bi se trebali upitati za{to brojni muslimani iz muslimanskih zemalja danas rizikuju `ivot ne bi li do{li do (kr{}anske) [panjolske. Uostalom, danas niko osim najopskurnijih fa{ista ne}e kazati da muslimanske zajednice u Parizu ili Dusseldorfu ne bi ni postojale da ih pod svoje okrilje nije primilo dostojanstveno kr{}anstvo. Dostojevski je (u “Poni`enim i uvrije|enim") kazao kako budala koja prizna da je budala nije vi{e budala. Sli~no je i s dostojanstvom. Ako je neko zbilja dostojanstven, na dostojanstvo se ne}e pozivati, odnosno ko sebi ili ne~em svom glasno pripi{e dostojanstvo, time ubija upravo – dostojanstvo.

BLIC

TU[ KABINA
Dodik i dru{tvo iz Vije}a ministara `ele ugledati le|a. No, jasno je to svima, pa i OHRu. Upravo zato beskrajno ~udi {to dru`ba visokog predstavnika ne reagira u skladu sa svojim mandatom. Tim prije {to je OHR taj koji je i provodio reforme pravosudnog sistema u BiH, {to savr{eno zna u kojim je fazama doma}e pravosu|e i {to je najva`nije - iznimno dobro zna za{to strani tu`itelji i sudije smetaju doma}im politi~arima. Od jalovih upozorenja i poziva parlamentarcima, kakve slu{amo od prvog zamjenika Gregoriana, nema pomo}i. Ako `ele demonstrirati odlu~nost - onda i Inzko i Gregorian savr{eno znaju {ta im je ~initi. Djela, a ne rije~i. Ako ni zbog ~ega drugog ono (i) zbog vlastita obraza: upravo je, iz Ureda visokog predstavnika, jo{ za Laj~akova vakta, obe}ano da }e se OHR-ov antikorupcioni tim postarati da kriminalci odgovaraju ma kako mo}ni bili. Prilika da se obe}anja ostvare upravo su u zadr`avanju tu`itelja kojima bi svi da ugledaju le|a. Dekretom OHR-a, ako treba.
Vildana SELIMBEGOVI]

Parlament BiH bi ve} na svojoj prvoj septembarskoj sjednici u Zastupni~kom domu trebao raspravljati o mandatu me|unarodnih sudija i tu`itelja. Sve se, manje-vi{e, ~ini vrlo jasnim: doma}i politi~ari su ve} u Vije}u ministara iznijeli svoj jasan stav - {to prije ih se rije{iti. Smislili su, [piri} i dru`ina, i varijantu izlazne strategije: strane sudije mogu ostati u drugostepenim vije}ima do 2012, a tu`itelji tek u Odjelu za ratne zlo~ine. Nema, naravno, nikakvih dilema o ~emu se ovdje radi - Dodik bi (a ni ostalima nije mrsko) da ugleda le|a tu`iteljima u Odjelu za organizirani kriminal. I to je kvakacijelepri~e- valjaposu{itivlastita (ne)djela, a sa stranim tu`iteljima to je mnogo te`e negoli sa doma}im. Na{a je pravosudna politika jo{ od Daytona sagra|ena na zajedni~kom, dogovorenom principu: kadija te tu`i, kadija te sudi. A ovdje se kadijom ne smatra neovisan pravosudni sistem, ve} - vlast, i to niti jedna reforma pravosu|a jo{ nije uspjela otkloniti. Prilika za stvarnu reformu i jesu tu`itelji koji najvi{e bole, ba{ oni kojima

Kadije i sudije

S burazerima, na vrh neba...
U komentarima na smrt Teda Kennedya ~esto se navodilo da se pridru`io bra}i Johnu i Robertu. Tako je i na crte`u Vica Harvillea, karikaturiste iz Arkanzasa.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

OGLASI

11

UPIS U ECDL [KOLU RA^UNARA — 7 ili 4 MODULA
Nau~ite koristiti ra~unar i stecite me|unarodno priznat certifikat!!! Predznanje nije neophodno! ECDL {kola ra~unara je me|unarodno priznata {kola ra~unara koja se sastoji od slijede}ih oblasti - modula: Modul 1. Osnovi informacionih tehnologija — (IT) Modul 2. Microsoft Office Windows XP — (operativni sistem i upravljanje datotekama) Modul 3. Microsoft Office Word 2003 — (obrada teksta) Modul 4. Microsoft Office Excel 2003 (rad sa tebelama) Modul 5. Microsoft Office Access 2003 (baza podataka) Modul 6. Microsoft Office PowerPoint 2003 (izrada prezentacije) Modul 7. Microsoft Office Outlook 2003 (Internet i elektronska po{ta) Nastava se organizira dva do tri puta sedmi~no u poslijepodnevnim satima i traje 100 {kolskih sati za 7 modula, odnosno 60 {kolskih sati za 4 modula (predavanja, vje`be i testiranje). Svaki od navedenih modula se pojedina~no pola`e. Nakon polo`ena ~etiri modula dobivate me|unarodno priznat ECDL Start certifikat a nakon svih sedam ECDL certifikat. ECDL test se pola`e putem Interneta. Certifikat je priznat u 148 dr`ava svijeta (Informacije o zemljama ~lanicama ECDL Fondacije kao i o samom ECDL konceptu na www.ecdl.com). Vi{e informacija o ECDL-u mo`ete na}i na http://www.ecos.ba Kotizacija: 600, - KM na tri rate za 7 modula 400, - KM na dvije rate za 4 modula (I rata 200, prije po~etka {kole) U kotizaciju su ura~unati: 100 odnosno 60 sati edukacije, priru~nici i jedno polaganje svakog modula. Pravo polaganja kandidat sti~e uplatom cjelokupnog iznosa. Termini odr`avanja nastave ECDL {kola za 4 modula po~inje sa radom u Sarajevu 08.09.2009. god. u 17.30 sati Utorak, ~etvrtak i petak od 17.30 — 19.00 Informacije i prijave ecdl@ecos.ba ponedjeljak-petak od 08.00-16.00 sati 033 212 095; 033 233 831 ECDL {kola za 7 modula po~inje sa radom u Sarajevu 24.09.2009. god. u 19.00 sati Utorak i ~etvrtak od 19.00 — 21.30 Mjesto: Vanjskotrgovinska komora BiH, Branislava \ur|eva 10

Zbog ograni~enog broja mjesta molimo Vas da na vrijeme izvr{ite prijavu!

Dobro jutro uz

POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed
5% 10% 15% 20%
pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci

BIHA] Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bosanska 12, 77 101 Biha}, Tel. 037/ 222 319

u Va{em domu!

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Solakovi}a 5, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/551 665

20

ZA PENZIONERE NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

% POSEBAN POPUST

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

OSLOBO\ENJE

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

12

CRNA HRONIKA
M. S. iz Kaknja prekju~er je u Ulici Rudi Mali u Kaknju pijan pucao iz lova~ke pu{ke. Policija je nakon dojave da nepoznata osoba puca iz pu{ke privela M. S. od kojeg je oduzeta pu{ka kalibra 7,65 x 12 milimetara, s jednim metkom - sa~ma 12 milimetara i oru`ani list. Nakon izvr{enog alkotestiranja, kod M. S. je utvr|eno prisustvo alkohola u krvi u koli~ini od 2,88 promila.

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Pijan pucao iz pu{ke

Izgorio dio kasarne

Tri objekta u krugu kasarne Heliodrom potpuno su izgorjela u po`aru koji buknuo u nedjelju u mostarskom naselju Rodo~. Prijetila je opasnost da vatrazahvatiskladi{tenaoru`anja i minsko-eksplozivnih sredstava, ali je intervencijomvojnikaizbjegnutakatastrofa. Pretpostavlja se da je vatra izbila iza kasarne, iz pravca naseljaJasenica, a da je vjetar prenio plamen na nisko rastinje i kasarnu. D. P.

Sarajevo

Sud BiH

Potvr|ena optu`nica

PROTIV @DRALE
\or|a @dralu Tu`ila{tvo tereti za ubistvo Ljubi{e Savi}a Mauzera koje je izazvalo uznemirenost, strah i nesigurnost me|u gra|anima RS-a te ozbiljne i {tetne posljedice za BiH
Sud BiH ju~er je potvrdio op tu`ni cu pro tiv \or|e @dra le, je dnog od {e fo va podzemlja u Isto~nom Sarajevu, kojom ga tereti za ubistvo Ljubi{e Savi}a Mauzera, nekada{njeg na~elnika Uprave policije RS-a. iza zvao je uzne mi re nost, strah i nesigurnost me|u gra|anima RS-a te ozbiljne i {te tne po slje di ce za BiH, zbog na ru {a va nja ugle da dr`ave u me|unarodnoj zajednici, koja se zbog ovakvih djela svrstava u zemlje visokog sigurnosnog rizika. Mauzer je likvidiran 7. juna 2000. u Ulici Raje Bani~i}a u neposrednoj blizini bijeljinske @eljezni~ke stanice, u trenutku kada je zaustavio svoj d`ip da u vozilo primi jednu `enu. U tom trenutku, pored d`ipa zaustavila se crvena tojota kamri iz koje je otvorena vatra. Kasnije je policija tojotu prona{la u mjestu Hase i u njoj dovoljno materijalnih dokaza da osumnji~i @dralu. Me|u osumnji~enima za ovu likvidaciDejan Vukovi}

Super Bebi produ`en pritvor
Vije}e Kantonalnog suda u Sarajevu ju~er je Dejanu Vukovi}u, zvanom Super Beba (27), osumnji~enom da je u~estvovao u razbojni{tvu od 22. jula u Ulici Put mladih muslimana, pritvor produ`ilo za mjesec. Tada su, podsjetimo, trojica napada~a, pod prijetnjom pi{toljem, od K. M. iz Sarajeva, otela BMW. Kako saznajemo, Vukovi}u pritvor mo`e trajati do 29. septembra. Do tada bi, kako saznajemo, istraga mogla biti okon~ana, a optu`nica podignuta.
D. P.

Svirepa likvidacija
Prema navodima optu`nice, @drale je u toku 2000, iz njemu poznatih razloga i pobuda, organizovao i sa predumi{ljajem, u dogovoru sa drugim osobama, pristao biti izvr{ilac Mauzerovog ubistva. Savi}a je likvidirao na svirep na~in i upotrebom automatskog oru`ja na bliskoj udaljenosti, iz zasjede, pri tome ugroziv{i sigurnost drugih osoba. Na~in izvr{enja djela, kako se navodi,

\or|e @drale

ju bili su i ubijeni Vlatko Ma~ar i Boris Govedarica, te jo{ Jovan [kobo, Jovica Davidovi}, Rade Janjetovi} Jabuka, Darko Elez i Radomir Koji}. Daljom istragom ustanovljeno je da tojota nije registrovana u BiH, a da su na njoj bile tu|e tablice.

Vanredni dopust
Na kon ha p{e nja u Nje ma~koj, @drale se branio da

je u vrijeme Savi}evog ubistva bio u za tvo ru na iz dr`avanju kazne za ubistvo Milo{a Batini}a. Me|utim, ustanovljeno je da je @drale prije ubistva bio na vanrednom dopustu na koji ga je pustio jedan stra`ar. Iz zatvora je iza{ao krajem 2001. godine, kada ga je pomilovao biv{i predsjednik RS-a Mirko [arovi}.
D. P.

Samoubistvo u Doboju

Starac sko~io sa tre}eg spraCvijanovi} (94) iz Dobota Radovan
ja ubio se ju~er skokom sa terase svog stana na tre}em spratu u Ulici Svetog Save u Doboju, potvrdila nam je portparol CJB Doboj Ljerka Stanimirovi}. Pripadnici CJB Doboj su tokom uvi|aja konstatovali da na tijelu nema tragova nasilja, a obdukcijom koja }e biti obavljena u prosekturi dobojske Op{te bolnice utvrdit }e se ta~an uzrok smrti. Od Stanimirovi}eve doznajemo da je o ovom slu~aju policiju obavijestio slu~ajni prolaznik, koji je kazao da je na plo~niku, ispred ugostiteljskog objekta, primijetio nepomi~no tijelo. Dk. O.

Nakon prijave protiv banovi}kih policajaca

Njema~ka ambasada ~eka okon~anje postupka
Edis Brigi} (29), njema~ki dr`avljanin porijeklom iz Banovi}a, koji tvrdi da su ga u PS u Banovi}ima pretukli policajci, anga`ovao je advokata, koji }e protiv pripadnika MUP-a Tu`ila{tvu TK-a podnijeti krivi~nu prijavu. Slu~aj }e, najavljuje, prijaviti uredu ombudsmena, a ranije je o napadu obavijestio njema~ku ambasadu, EUFOR i EUPM. “U ~etvrtak se vra}am u Njema~ku pa }u i tamo }u anga`ovati advokata, koji }e tra`iti od MVP-a BiH da ispita ovaj slu~aj“ ka`e Brigi}. , Incident se desio 26. avgusta u blizini Radni~kog doma u Banovi}ima, gdje ga je policija zaustavila i zatra`ila mu dokumente, jer je, navodno, pri~ao na telefon tokom vo`nje. Uz tvrdnju da se to desilo na parkingu, Brigi} isti~e da mu je policajac uzeo dokumente i oti{ao u stanicu, a on je do{ao za njim. Tu ga je, navodi, policajac Rasim Me{anovi} o{amario, a poslije njega jo{ jedan koji je bio u civilu. Ovajslu~aj za sadaje “rije{en“ odlukom Op}inskog suda u @ivinicamakojom je Brigi}zbog kori{tenja mobitela tokom vo`nje te vrije|anja i omalova`avanja policajaca nov~ano ka`njen. U MUP-u TK-a nam je re~eno da je Brigi}eva prijava jo{ predmet Unutra{nje kontrole, a iz njema~ke ambasade nam je re~eno da ne}ereagovati dok se ne zavr{i cijeli postupak i utvrdi S. KARI] ko je kriv.

Edis Brigi} nakon incidenta

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

CRNA HRONIKA
Rasim B. (49) lak{e je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er dogodila u sarajevskom naselju ^engi}-Vila, kada ga je, dok je prelazio preko tramvajske pruge, udario tramvaj. Ljekarska pomo} pje{aku je ukazana u sarajevskoj bolnici Ko{evo, gdje su mu ljekari konstatovali ranu na donjoj usni. Nakon ukazane pomo}i, on je pu{ten na ku}no lije~enje. L. S.

13

Tramvaj udario pje{aka

Prijava protiv plja~ka{a kladionice

Slu`benici Policijske stanice Modri~a dostavili su Okru`nom tu`ila{tvu Doboj izvje{taj protiv E. A. (1979) i A. T. (1985), oba iz Srebrenika, zbog osnova sumnje da su izvr{ili krivi~no djelo razbojni{tva. Njih dvojica su, kako se navodi u saop}enju CJBa Doboj, 20. augusta, uz prijetnju upotrebe vatrenog oru`ja, izvr{ili razbojni{tvo nad radnicom kladionice Williams u Modri~i, te oteli oko 80 KM.

Selo Parlozi kod Tesli}a

Mercedes sletio sa ceste Darjan Ra{i} (1988) iz Ljubu{kog
te{ko je povrije|en u udesu koji se preksi no} do go dio u mjes tu Pro boj, op}ina Ljubu{ki. Nesre}a se dogodila kada je Ra{i}, voze}i mercedes, izletio s ceste i udario u dva parkirana vozila. Ra{i} je nakon pru`ene pomo}i u Domu zdravlja prevezen u Sveu~ili{nu klini~ku bolnicu Mostar gdje je zadr`an na lije~enju. Dva mladi}a, koji su bili Ra{i}evi saputnici, nisu te`e povrije|eni. L. S.

Ku}a u kojoj su stradali Ankica i @ivko Stoki}

Od kuhinje ostalo zgari{te

U centru Mostara

Po`ar odnio dva `ivota
Be`ivotna tijela Ankice Stoki} i njenog kom{ije @ivka Stoki}a prona{li sestra stradale i kom{ije • Zaspao sa cigaretom, koja je zapalila krevet
Ankica Stoki} (61) i njen kom{ija @ivko Stoki} (36) ugu{ili su se preksino} u po`aru koji je buknuo u Ankicinoj ku}i koja se nalazi u selu Parlozi kod Tesli}a, potvr|eno nam je ju~er iz policije.

Dim
Ankicin pastorak, Radovan Bato Stoki} prvi je primijetio da su stakla na ku}i pocrnila iznutra, te da iz ku}e niko ne odgovara. Odmah je obavijestio Ankicinu sestru Ljiljanu i pozvao policiju. Na insistiranje Ljiljane Stoki} njihov kom{ija Zoran [ainovi} je razvalio ulazna vrata ku}e, u nadi da }e unutra prona}i nekog `ivog. Me|utim, iz ku}e je pokuljao dim, a njih je zapahnuo je jak miris izgorene plastike. Struje nije bilo, pa su policajci sa baterijskim lampama u{li u ku}u. Vidjev{i na hodniku Ankicino tijelo, nare-

DOTETURAO U SOBU Kada ga je zahvatila vatra @ivko se probudio i doteturao u sobu u kojoj je spavala Ankica, da je upozori, i tu se onesvijestio. Ankica je imala dovoljno snage da do|e do hodnika, ali se tu ugu{ila
dili su [ainovi}u da iza|e. U Ankicinoj sobi zatekli su jo{ jedno be`ivotno tijelo - njenog prijatelja @ivka Stoki}a, kojeg je ona primila da stanuje kod nje. Ljiljana Stoki}, sestra preminule Ankice, pri~a da je po`ar najvjerovatnije izazvala @ivkova upaljena cigareta.

“On je spavao u kuhinji. Izgorio je njegov krevet, televizor... Prona{li su ga u Ankicinoj so bi. An ki ci no ti je lo na|eno je u hodniku. Ona je poku{ala iza}i iz sobe, ali, onako u mraku, valjda, nije prona{la klju~eve“ ka`e Ljilja, na Stoki}.

Zapalio ku}u
Te ve~eri @ivko Stoki} je, vjerovatno, pod uticajem alkohola zaspao sa cigaretom, koja je zapalila krevet. Po{to su prozori i vrata ku}e bili zatvoreni, dim nije dozvolio vatri da se rasplamsa. Kada ga je zahvatila vatra @ivko se probudio i doteturao u sobu u kojoj je spavala Ankica, da je upozori. Tu se onesvijestio. Ankica je, pretpostavlja se, imala dovoljno snage da do|e do hodnika, ali se tu, zbog nedostatka kisika, onesvijestila i ugu{ila. Stoki} je, pri~aju nam mje-

{tani Parloga, u aprilu zapalio i svoju ku}u. Navodno je nekoliko dana prije toga najavio da }e to uraditi, ali mu niko nije povjerovao. Nakon {to je ostao bez krova nad glavom, u svoju ku}u ga je primila kom{inica Ankica Stoki}. @ivko Stoki} mje{tanima Parloga poznat je kao osoba sklona alkoholu. Ka`u, od kada je saznao da je obolio, i pored ljekarske zabrane, pio je i pu{io vi{e nego ranije. “Iako mu je alkohol bio zabra njen, ni je se tri je znio. Oslabio mu je i vid, tako da nije mogao nikoga prepoznati. Prije tri dana potpuno je pao u postelju, a jutros (ju~er, op. a.) trebao je oti}i ljekaru“, ispri~ala nam je Ljiljana Stoki}. Uvi|aj na mjestu ove nesre}e zapo~eo je preksino}, ali je prekinut zbog slabe vidljivosti, te je okon~an ju~er.
D. PAVLOVI]

Policija prevezla povrije|enog kolegu u bolnicu

No`em posjekao pobrom intervencijom Igora Sudalicajca Hra
ra, uniformisanog policajca PU Mostar Centar, savladan je nervno oboljeli Adnan O. (56), koji je u nedjelju no`em napadao prolaznike na [panskom trgu u centru Mostara. Prilikom intervencije i hap{enja policajac je i sam povrije|en. Nakon {to je policiji dojavljeno da u Ulici Adema Bu}a i na [panskom trgu mladi} ma{e no`em i spre~ava kretanje gra|ana, policajac Sudar je bez dvoumljenja reagovao i sustigao ga. Prije nego {to je savladan, Adnan O. je no`em porezao Sudara i nanio mu lak{e tjelesne povrede.
D. P.

Doboj

Te`e povrije|ene tri osobe
do{lo kada se D. I. (1974) iz Doboja, voze}i golf iz pravca Kostajnice, nije zaustavio na znak stopna raskrsnicive}je oduzeo prvenstvo prolaza BMW-u, za ~ijim upravlja~em se nalazio A. V. (1990) iz Doboja. BMW se kretao iz pravca Dervente. Na lokalnom putu u Malom Prnjavoru te{ko je povrije|en dvadesettrogodi{nji S. S, voza~ opel kadeta iz Kladara, koji se sudario sa renoom za ~ijim se upravlja~emnalazioG.A. (1975) iz Zavidovi}a. U ovojsaobra}ajnoj nesre}i suvoza~ iz opela A. B. je zadobio lak{e tjelesne povrede, kao ivoza~renoa G.A. te suvoza~ iz renoa V. A. Pje{akinja Z. V. (1948) iz Gornje Vru}ice te`e povrede je zadobila u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila na regionalnom putu u Gornjoj Vru}ici kod Tesli}a. Nju je opel vektrom udario V. N. (1978) iz Mladikovina. Pje{akinja je zadr`ana na lije~enju u dobojskoj bolnici.
Dk. O.

U tri saobra}ajne nesre}e koje su se dogodile prekju~er na podru~ju koje pokriva CJB Doboj tri osobe su te`e, a tri lak{e povrije|ene. U udesu koji se dogodio na magistralnom putu M-17 u naseljuBarete`eje povrije|endevetogodi{nji B. I. iz Doboja, putnik iz golfa. Do nesre}e je

14

BiH

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Odr`an Foto safari Travnik 2009.
Po~ela gradnja vodovoda
U mjesnoj zajednici Grabovica u Kotor-Varo{i po~ela je izgradnja vodovoda koji }e trajno rije{iti problem vodosnabdijevanja vi{e od 200 doma}instava. Predra~unska vrijednost projekta je oko 200.000 KM, a radovi se finansiraju iz kredita Svjetske banke u okviru Projekta razvoja zajednice (CDP), uz u~e{}e Investiciono-razvojne banke RS-a, lokalne zajednice i gra|ana. Izvo|a~ radova je Gra|evinsko preduze}e Promeks iz Kotor-Varo{i, iz kojeg je najavljeno da }e izgradnja biti zavr{ena u ugovorenom roku od 60 dana. Na~elnik Op{tine Nedeljko Kne`evi}, koji je obi{ao gradili{te, rekao je da je zadovoljan dinamikom izvo|enja radova i najavio da }e biti ostvarena saradnja sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS-a radi obezbje|enja sredstva za priklju~enje podru~ne {kole “Petar Ko~i}“ na novi vodovod.

Naslije|e kroz objektiv NAJBOLJIH FOTOGRAFA
Vi{e od pedeset fotografa iz bh. fotoklubova u~estvovalo u fotografisanju prirodnih i kulturnih dobara Prusca, Jajca i Travnika
U organizaciji Zavi~ajnog muzeja u Travniku, fotokluba FOT iz Travnika i Asocijacije za umjetni~ku fotografiju Bosne i Hercegovine, proteklog vikenda odr`ano je jo{ jedno dru`enje bh. fotografa pod nazivom Foto safari Travnik 2009, ~ija je tema bila “Naslije|e - stari gradovi“ . Vi{e od pedeset fotografa iz bh. fotoklubova imalo je priliku u~estvovati u zajedni~kom fotografisanju prirodnih i kulturnih dobara Prusca, Jajca i Travnika, te pogledati tri izlo`be fotografija “Argentina“ fotokluba , Buenosaires iz Argentine, zatim ~etvrtu izlo`bu fotogrupe Fot Travnik i na kraju ovogodi{nju izlo`bu bh. umjetni~ke fotografije Foto BiH 2009, koja je do

Naselje Dugo Polje dobilo asfalt
Radnici preduze}a Zvornikputevi zavr{ili su asfaltiranje puta u naselju Dugo Polje u du`ini od 465 metara, kojim je ovo naselje asfaltom povezano s glavnim putem Srebrenica - Bratunac. Za realizaciju ovog projekta Fond za povratak Bosne i Hercegovine osigurao je oko 30.000 KM. Milenko Mla|enovi}, {ef Zvornikputeva za podru~je Bratunca, izjavio je da je u prethodnih nekoliko dana ura|en asfalt za naselja oko @utog i Plavog Mosta, te da treba da po~ne asfaltiranje puta prema naselju Blje~eva, ~ija du`ina je oko tri kilometra.

Huseinu [ljivi (desno) prva nagrada za kolekciju fotografija

Uklonjeno 2.000 kubika sme}a
Radnici zeni~ke firme [pic beton protekla dva dana ~istili su korito rijeke Bosne u centru Zenice na dijelu gdje su u nju ulijeva rijeka Ko~eva. Zbog velikog nevremena koje je bilo u subotu u Zenici, na ovoj lokaciji se sakupila ogromna koli~ina sme}a, pokidanih grana drve}a, {ljunka i kamenja koje je nanijela voda. Op}ina Zenica je reagovala brzo i anga`ovala firmu za ~i{}enje. Kako smo saznali ju~er, sa ove lokacije u protekla dva dana uklonjeno je Mi. D. izme|u 1.500 i 2.000 kubika sme}a.

Na ljetovanje otputovalo 114 djece
Iz Prijedora je ju~er na desetodnevno ljetovanje u Dje~iji kamp Kumbor u Crnoj Gori otputovalo 114 djece sa vaspita~ima. Posredstvom prijedorskog Centra za socijalni rad na ljetovanje je upu}eno 50 mali{ana iz kategorije socijalno ugro`enih porodica, te po 15 putem Udru`enja roditelja sa ~etvoro i vi{e djece ‘’Roda’’ i op{tinske Bora~ke organizacije, javila je Srna. Na crnogorskom primorju boravi}e i 14 mali{ana iz porodica poginulih boraca, te po desetoro djece posredstvom Udru`enja Roma i Dru{tva mentalno nedovoljno razvijenih lica. Ljetovanje je organizovao Javni fond dje~ije za{tite RS-a i ovo je prvi put u {est godina provo|enja ovog projekta socijalizacije da sva djeca iz Prijedora, koja su dobila besplatan boravak na moru, odlaze u jednoj smjeni.

sada predstavljena u Tuzli i Zenici, a planirano je da do kraja godine bude izlo`ena i u Prozoru, Mostaru, Sarajevu, Banjoj Luci i Trebinju. Prilikom otvaranja izlo`be dodijeljena su i priznanja za najbolje fotografije i kolekcije fotografija. Prvunagradu za kolekciju fotografija dobio je Husein [ljivo, drugu Amer Kapetanovi}, a tre}u Edin D`eko. Zoran Mr|enovi} je dobioprvunagradu za fotografiju, Alen Dobri} drugu, a Alija Kamber tre}u.

Fatima Masli}, direktorica Zavi~ajnog muzeja Travnik, izrazila je zadovoljstvo {to je i ove godine Foto safari odr`an u ovom gradu, ina~e ~etvrti. Istakla je da on svake godine postaje raznovrsniji i bogatiji i da je, na neki na~in, i jedan od brendova ovog grada. Govore}i o samoj izlo`bi, predsjednik Asocijacije za umjetni~ku fotografiju BiH Ozren Bo`anovi} je kazao da je na konkurs pristiglo preko 600 radova vi{e od 160 autora, a da

je izlo`ba izbor `irija u sastavu: Nada Muki}, Sini{a Skenderija i Prole Dragan. Oni su za izlo`bu odabrali 99 radova. U sklopu Foto safarija go{}a iz Francuske Laisne Juliette na Starom gradu u Travniku odr`ala je prezentaciju pod nazivom “Dokumentarna i umjetni~ka fotografija“ . PrilikomposjeteJajcuu~esnici Fotosafarija su posjetili i Muzej AVNOJ-a, gdje su se imali priliku upoznati sa historijom ovog objekta. Adnan BRKI]

Radovi na Livanjskom horizontu se nastavljaju
Na~elnik Op}ine Livno Luka ^elan izjavio je da kapitalni projekt izgradnje prstenastog vodovoda Livanjski horizont, ~ija je realizacija na podru~ju ove op}ine po~ela prije dvije godine, nisu dovedeni u pitanje zbog posljedica ekonomske i finansijske krize, jer su namjenska sredstva za ovaj projekt ranije obezbije|ena. ^elan je potvrdio da se radovi, koji su pro{le godine intenzivirani, odvijaju planiranom dinamikom, te da se ovih dana privodi kraju izgradnja glavnog rezervoara za vodu, kapaciteta 1.500 metara kubnih vode, u gradskom naselju Zastinje iznad Livna. U toku su i radovi na dionici vodovoda od Poto~ana do Zagori~ana, te da je zavr{eno oko 90 posto pripremnih radova na projektu cjevovoda, du`ine 35 kilometara, od @abljaka do Donjih Rujana, ~ija }e realizacija po~eti za mjesec.

KUD 14. maj na festivalu folklora u Ma|arskoj
Kulturno-umjetni~ko dru{tvo 14. maj iz Toj{i}a kod Kalesije proteklog vikenda je nastupilo na me|unarodnoj smotri folklora u ma|arskom gradu Pe~uhu. Grupa mladi}a i djevojaka je boravila jednu no} u Ma|arskoj, a nastupili su sa predstavnicima Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Turske, Francuske, Albanije i Slova~ke. Pored dru{tva iz Toj{i}a, Bosnu i Hercegovinu na ovom festivalu je predstavljalo i Kulturno-umjetni~ko dru{tvo FA [eher iz Gornje Tuzle. Ina~e, KUD 14. maj iz Toj{i}a u aprilu ove godine je boravio na turneji u Turskoj, a kako su tamo prihva}eni,govori~injenica da ih je na jednomnastupugledalo vi{e od 8.000 ljudi. S. K.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
Vlada TK-a (djelimi~no) negira monitoring CCI-ja

BiH
Nedim Malko~evi}, glumac

15

Politika je glupost!
HELVEROVA NO] - ^ast mi je {to }e predstava “Helverova no}“, u kojoj glumim zajedno sa kolegicom Remirom Osmanovi}, otvoriti knji`evne susrete Cum grano salis. Predstava je u ~etvrtak u 20 sati na daskama Narodnog pozori{ta u Tuzli. Bi}e to jo{ jedna prilika da nas vidi tuzlanska publika, a zaista mi je zadovoljstvo {to }u igrati pred velikim knji`evnicima koji dolaze na otvaranje susreta. Bi}e to peta izvedba “Helverove no}i“, s kojom sam nedavno diplomirao u klasi profesora Miralema Zub~evi}a. ODLI^NO ISKUSTVO - Sa ovom predstavom nastupali smo i u ma|arskom Pe~uhu. Bilo je to odli~no iskustvo, jer je rije~ o dosta iskusnoj i obrazovanoj publici, mada, moram priznati, da je na{a publika najljep{a. Nova iskustva iz Pe~uha pamti}u ~itav `ivot. Ustvari, lijepo je biti glumac. Nema mnogo novca, ali je ~ovjek zadovoljan. To je najva`nije. Tuzlanski glumci posjeduju veliki kvalitet, ali imam osje}aj da nemamo puno prilika da ga poka`emo. Malo smo u sjeni Sarajeva. ZABORAV SVAKODNEVNICE Odmor sam proveo u Dubrovniku i ba{ sam se odmorio.

Rezultati su bolji od prikazanih
Bolja je konstruktivna kritika od hvale. Mislim da nije dobro {to je, po svaku cijenu, javna prezentacija rada Vlade po pravilu uvijek negativno konotirana, kao da nema pozitivnih stvari, ka`e premijer Enes Muji}
Monitoring o radu Vlade i Skup{tine Tuzlanskog kantona, koji su radili Centri civilnih inicijativa, pokazao je da dobar dio organa vlasti ne radi optimalno. Muris Buli}, menad`er CCI-ja u Tuzli, posebno ukazuje na paradokse u radu ministarstava obrazovanja, socijale, saobra}aja i trgovine... Nekoliko ministarstava nije ostvarilo planirani obim rada, a ima ih koja su formalno uradila sve, ali...

Ina~e, svake godine ljetujem na Jadranu. Valjda je tako zbog navike jer nemam nekih posebnih kriterija. Va`no je da se odmorim i da zaboravim na svakodnevnicu, mada ni i u toj svakodnevnici ne razmi{ljam o glupostima. Naprimjer, kod nas je politika glupost, velika, pa o njoj nikada ne razmi{ljam. A. [e.

Jalov posao
“Ministarstvo trgovine, turizma i saobra}aja je planiralo razmatrati ~etiri zadatka i to su uradili. Rije~ je o finansijskim planovima i izvje{tajima Direkcije za ceste i Aerodroma Tuzla. Izvje{taj o radu Direkcije nije prihva}en i to je tek jedan u nizu izvje{taja gdje nisu usagla{ena mi{ljenja Vlade i Skup{tine. Osim toga, sva nadle`nost ovog ministarstva svedena je na jalovo rje{avanje problematike taksiranja, dok su potpuno zapostavili problematiku trgovine i turizma. Na kraju, ovo ministarstvo je Vladi dostavljalo planove i izvje{taje koje su radili Direkcija i Aerodrom, a ne zaposleni u Ministarstvu. Konstantno nizak nivo aktivnosti, glomazna administracija od 23 zaposlena i niska bud`etska odgovornost (1,27 miliona maraka, {to se uglavnom tro{i samo za plate) bili su jedan od razloga {to je predlagano ukidanje ovog ministarstva“ rekao , nam je Muris Buli}. S obzirom na aktuelna dru{tvena kretanja, najvi{e su radili u Ministarstvu finansija i obrazovanja. Razlika je u ~injenici da su prvi ostvarili cjelokupan plan, dok su u obrazovanju ostvarili samo 55 posto plana koji je bio veoma obilan. Ministarstvo industrije je realizirao 60 posto plana, poljoprivrede, pravosu|a i prostornog ure|enja 100 posto, zdravstva 55,

Enes Muji}

MUP-a i socijale po 67, obnove i razvoja 80 i za bora~ka pitanja 88 posto. Na rezultate monitoringa o radu Vlade i Skup{tine Tuzlanskog kantona ve} su stigli i komentari. Premijer Enes Muji} ka`e da uva`ava rad CCI-ja, ali da su rezultati rada Vlade bolji od prikazanih?!

Iz rijeke Bosne izvu~en raketni projektil
^lanovi deminerskog tima Kantonalne uprave Civilne za{tite u zeni~kom naselju Gornje Raspoto~je ju~er ujutro su iz korita rijeke Bosne izvadili raketni projektil VBR-a, kalibra 128 milimetara, te`ak 23 kilograma sa punjenjem 7,5 kilograma eksploziva. Ovaj projektil prona{li su u subotu oko podneva ribari, te odmah o tome putem telefona obavijestili slu`bu Civilne za{tite. “Iza{li smo u subotu na teren i vidjeli gdje se nalazi taj projektil. S obzirom na to da se radi o nepristupa~nom terenu, morali smo se spustiti konopcima do rijeke. Oko 11 sati pripadnici KUCZ-a ZDK-a sa timom za uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i pripadnicima MUP-a ZDK-auspjeli su uklonitiprojektil“ izjavio je ju~er za Oslobo|enje , direktor Uprave Civilne za{tite ZDK-a Sead D`anovi}. D`anovi} obja{njava da je ju~er nivo rijeke Bosne bio povoljan za izvla~enje projektila iz korita, te isti~e da odba~eni projektili predstavljaju veliku opasnost za gra|ane, naro~ito ribare i djecu, a korita rijeka su nepregledna podru~ja u kojima ih je te{ko primijetiti. Mi. D.

Mjere {tednje
“Bolja je konstruktivna kritika od hvale. Mislim da nije dobro {to je, po svaku cijenu, javna prezentacija rada Vlade po pravilu uvijek negativno konotirana. Kao da nema pozitivnih stvari. Vlada TK-a je jedna od prvih usvojila mjere {tednje, program mjera protiv recesije... S po~etka godine smo privrednicima omogu}ili 5,5 miliona veoma povoljnih kreditnih sredstava iz privatizacije. Ostvarili smo korektan dijalog sa Sindikatom, utvrdili rebalans bud`eta po uputama MMF-a i skresali smo javnu potro{nju do granice odr`ivosti. Ti rezultati se u monitornigu ne vide“, isti~e premijer TK-a Enes Muji}.
V. JAHI]

BULI] Konstantno nizak nivo aktivnosti, glomazna administracija od 23 zaposlena i niska bud`etska odgovornost bili su jedan od razloga {to je predlagano ukidanje Ministarstva trgovine, turizma i saobra}aja

16

OGLASI

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 20-22. Pravila Javne ustanove za organizovanje kulturnih programa i me|unarodnu saradnju u kulturi SARAJEVO ART, Upravni odbor je na sjednici odr`anoj 3. 7. 2009. godine donio odluku o raspisivanju

Studentski Fond „Kap dobrote“ koji djeluju pod okriljem HKO Kruh sv. Ante i Svjetla rije~i raspisuje

K O N K U R S A
za izbor i imenovanje direktora JU SARAJEVO ART Imenovanje se vr{i na period od ~etiri godine. U S L O V I: Pored op{tih uslova utvr|enih zakonom, kandidat treba da ispunjava i slijede}e posebne uslove i to: - VSS - VII stepen stru~ne spreme (fakultet dru{tvenog smjera ili umjetni~ka akademija), - najmanje 3 (tri) godine radnog sta`a na rukovodnim poslovima u kulturi nakon zavr{ene VSS, - znanje jednog svjetskog jezika, - ostvarene pozitivne rezultate tokom ranijeg radnog anga`mana. Potrebni dokumenti (original ili ovjerena kopija): - fakultetska diploma, - potvrda/uvjerenje o radnom sta`u u struci, - uvjerenje o poznavanju jednog svjetskog jezika, - biografija sa podacima o adresi i kontakt-telefonu, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - uvjerenje o dr`avljanstvu, - uvjerenje da nije osu|ivan za krivi~no djelo i provredni prijestup (ne starije od {est mjeseci), - uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od {est mjeseci), - izjava nadle`nog organa da kandidat ukoliko je radio u dr`avnoj slu`bi nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u BiH u periodu od tri godine prije dana objavljivanja ovog konkursa. Konkurs ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu: JU SARAJEVO ART, 71 000 Sarajevo, Ul. dalmatinska broj 2/I, sa naznakom: "Prijava na konkurs". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

N AT J E ^ A J
za stipendije/potpore studentima za {kolsku godinu 2009/2010. Pravo na natje~aj imaju oni studenti koji su ostvarili solidan uspjeh u protekloj studijskoj ili srednjo{kolskoj godini, a studiraju na sveu~ili{tima u Bosni i Hercegovini i slabijeg su imovnog stanja. Kandidati za natje~aj trebaju najkasnije do 1. listopada 2009. godine na adresu Fond za stipendiranje studenata, Zagreba~ka 18, BiH — 71 000 SARAJEVO dostaviti sljede}u dokumentaciju: • Popunjen aplikacijski formular Fonda koji se mo`e na}i na veb-stranici HKO Kruh sv. Ante (www.kruhsvante.org), Svjetla rije~i (www.svjetlorijeci.ba) ili u uredu Kruha sv. Ante (Zagreba~ka 18). • Molbu s kratkim `ivotopisom i svojeru~nim potpisom. • Kopiju osobne karte - CIPS. • Potvrdu o uspjehu u pro{loj akademskoj godini (ovjeren ispis ocjena). • Potvrdu o upisu u narednu akademsku godinu. • Maturanti ovjerene kopije slijede}ih dokumenata: svjedod`be od sve ~etiri godine, kao i zavr{nog (maturskog) ispita, te potvrdu ili indeks kao dokaz o upisu na fakultet. • Ovjerenu ku}nu listu (koliko je ~lanova obitelji). • Potvrdu o primanjima: kopiju zadnjeg izreska mirovine, platnu listu, potvrdu o neuposlenosti ~lanova obitelji (od ureda za upo{ljavanje), dokaz o nekom drugom izvoru primanja (izjava o tome ~ime se obitelj uzdr`ava). • Potvrdu o V[U o studiranju brata/sestre. • Potvrdu o osvojenim nagradama na dr`avnoj i me|unarodnoj razini. Odabir stipendista vr{i odbor Fonda prema bodovima odre|enim Statutom Fonda. Broj stipendija }e ovisiti isklju~ivo od prikupljenih sredstava. Pro{logodi{nji stipendisti trebaju se ponovno prijaviti za stipendiju ukoliko se `ele ponovno natjecati, uz kratko izvje{}e o iskustvima iz protekle godine. Sve dodatne informacije mogu se dobiti e-mailom k.s.ante@bih.net.ba ili stipendija@svjetlorijeci.ba, na adresi Zagreba~ka 18, ili telefonom 033/711 121.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

REGION

17

Jadranka Kosor o pelje{kom mostu

VIJESTI

Gradnja se
Jadranka Kosor ju~er se nakratko ostavila “krumpir salate“ i primila se lopate. Premijerka je postavila simboli~ni kamen temeljac za gradnju sveu~ili{nog kampusa u Dubrovniku i najavila kako }e po~etkom 2011. godine opet biti tu kako na obilje`avanju zavr{etka radova. Sveu~ili{ni kampus, ~ija izgradnja po~inje rekonstrukcijom starog bolni~kog kompleksa na Boninovu, trebao bi biti zavr{en za 18 mjeseci. Projekt izgradnje kampusa ko{tat }e 98 milijuna kuna, a tim novcem pokrit }e se tro{kovi ure|ivanja stare zgrade bolnice kojoj treba temeljita restauracija i opremanje. Povr{ina zgrade je 5.600 kvadrata, gra|evinsko-obrtni~ki ra do vi ko je }e oba vi ti GP Dubrovnik ukupno }e ko-

nastavlja!
KOSOR Konkretne odluke donijet }e se na idu}oj sjednici Povjerenstva za izgradnju cesta
{tati 60 milijuna kuna. “Vlada }e nastaviti ulagati u znanost i obrazovanje“ rekla , je Kosor i dodala kako se nada da }e do otvorenja sveu~ili{nog kampusa broj visokoobrazovanih ljudi u Hrvatskoj porasti za predvi|enih 20 posto. Nakon ceremonije polaganja simboli~nog kamena temeljca premijerka je razgovarala s `upanom Dubrova~koneretvanske `upanije Nikolom Dobroslavi}em, s kojim je usuglasila da }e se iz prora~una izdvojiti milijun kuna za ubla`avanje posljedica tu~e koja je po~etkom kolovoza po ha ra la ne re tvan sko po dru~je. No, elementarna nepogodna koja je o{tetila poljoprivredu Dubrova~ko-neretvanske `upanije nije bila jedina tema razgovora. Na{lo se vremena i za raspravu o `upanijskoj infrastrukturi, {to naravno odmah povla~i pitanje kontroverznog pelje{kog mosta. “Gradnja pelje{kog mosta }e se nastaviti. Ona je samo odgo|ena dok se ne prona|u novi na~ini kreditiranja“ rekla , je Kosor, koja ipak ne zna {to }e se to~no na jugu Hrvatske graditi i kada }e se graditi, javlja Index.hr. “Konkretne odluke donijet }e se na idu}oj sjednici Povjerenstva za izgradnju cesta“, ka`e Kosor upozoravaju}i kako je upravo ona na ~elu tog povjerenstva.

Gradnja pelje{kog mosta je samo odgo|ena dok se ne prona|u novi na~ini kreditiranja, kazala premijerka tijekom posjete Dubrovniku, gdje je postavila simboli~an kamen temeljac za gradnju sveu~ili{nog kampusa

Jones: Gotovina je zada}u obavio iznimno dobro
Svoju je zada}u kao operativni zapovjednik general Ante Gotovina obavio iznimno dobro i zavidno uspje{no, ocijenio je u ponedjeljak na Me|unarodnom sudu za biv{u Jugoslaviju u Den Haagu, svjedo~e}i u postupku Gotovina, ^ermak i Marka~, umirovljeni general ameri~ke vojske Anthony Ray Jones, koji je dao svoju procjenu sveukupnog djelovanja hrvatskoga generala. Jones je svjedok vje{tak odbrane generala Ante Gotovine s 36 godina vojne slu`be, od ~ega deset godina na vrlo visokim polo`ajima. “Mislim da je u~inio iznimno dobar posao..., ostvario ga je zavidno uspje{no“, rekao je Jones, priznaju}i da je bio vrlo radoznao te `elio znati kako je to kada zapovjednik nema doktrinu, profesionalnu vojsku i stalnu podr{ku snaga, ve} uglavnom neobu~ene regrute i mladu vojsku koja nastaje u ratu, prenose agencije.

Kosor: Konkretne informacije, ipak, nije ponudila

Makedonija strahuje od gr~kog veta
[ef diplomatije Makedonije Antonio Milo{oski strahuje da bi Gr~ka njegovoj zemlji mogla blokirati pristup EU, kao {to je stavila veto na ulazak Skoplja u NATO. On je u izjavi za Reuters ocijenio da Gr~ka zao{trava stav oko imena Makedonije, koje Atina ne prihvata, zbog ~ega je vetom sprije~ila ulazak svog sjevernog susjeda u NATO. “Brine nas mogu}nost da do|e do druge gr~ke blokade, ovoga puta u vezi sa na{im pristupom EU” istakao , je Milo{oski, koji se nalazi u Sloveniji, na regionalnoj konferenciji posve}enoj bezbjednosti.

Novinari u Srbiji se bune

Peticija protiv Zakona o javnom informisanju
^lanovi Udru`enja novinara Srbije tra`e da predsjednik Boris Tadi} ne potpi{e izmjene Zakona i da se o njegovoj ustavnosti izjasni Ustavni sud Srbije
^lanovi Udru`enja novinara Srbije predali su u Skup{tini Srbije peticiju kojom pozivaju poslanike da glasaju protiv predlo`enih izmjena i dopuna Zakona o javnom informisanju. Oko pedeset ~lanova UNSa i medijskih stru~njaka, koji su protiv usvajanja ovog zakona, okupilo se na Trgu Nikole Pa{i}a nose}i transparent “Stop antievropskom zakonu o medijima“, poslije ~ega su u Skup{tini Srbije predali peticiju. Predsjednik UNS-a Ljiljana Smajlovi} ponovila je da je ovaj zakon antievropski i antiustavan i da }e, ako bude usvo jen, ga si ti me di je po kratkom postupku. Ona je novinarima rekla da }e UNS, u slu~aju da bude

O[TRIJE KAZNE Izmjenama i dopunama Zakona znatno se poo{trava kaznena politika za kr{enje profesionalnih novinarskih normi
Parlamentarci za, novinari protiv Zakona

\urovi}: Neopravdane optu`be opozicije
Ministar za evropske integracije Crne Gore Gordana \urovi} izjavila je da su neopravdane optu`be opozicije da su Vlada i Demokratska partija socijalista privatizovale proces odgovaranja na upitnik Evropske komisije. “Nema razloga da se saradnja Vlade i parlamenta na upitniku Evropske komisije unaprijed konotira kao nedovoljna“, rekla je \urovi}eva. Opozicija je ranije ocijenila da crnogorska vlast tretira ovaj upitnik kao unutarstrana~ku stvar DPS-a, a ne kao ne{to na ~emu treba zajedno da rade i vlast i opozicija.

usvojen, tra`iti od predsjednika Srbije Borisa Tadi}a da ne potpi{e Zakon, od Ustavnog suda da se izjasni o njegovoj ustavnosti, kao i da }e bi ti upu}ena pred stav ka Evropskom sudu za ljudska prava. Protestu su, izme|u ostalih, prisustvovali generalni se-

kretar UNS-a Nino Brajovi}, novinar Miroslav Lazanski, profesor Fakulteta politi~kih nauka Rade Veljanovski, istori~ar ^edomir Anti}. Skup{tina Srbije usvojila je izmjene i dopune Zakona o informisanju. Za izmjene i dopune ovog zakona glasalo je 125 od 249 prisutnih posla-

nika. Protiv je bilo 112, dok je 10 poslanika bilo uzdr`ano. Izmjenama i dopunama Zakona znatno se poo{trava kaznena politika za kr{enje profesionalnih novinarskih normi i uvedeno vi{e privrednih prestupa koji bi mogli da dovedu do zabrane izdavanja glasila.

18

SVIJET

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Ban: Dobre {anse

Generalni sekretar UN-a o Bliskom istoku

ZA MIROVNI PROCES
Sukobi ortodoksnih @idova i policije
Osam izraelskih policajaca lak{e je ranjeno u sukobima sa stotinama ultraortodoksnih @idova do kojih je do{lo u no}i na ponedjeljak u Jerusalemu, saop{tila je policija. Do incidenta je do{lo nakon odluke jednog suda u Jerusalemu da zadr`i u pritvoru 16 ultraortodoksnih @idova uhap{enih u subotu tokom protesta u Jerusalemu protiv otvaranja parkinga na {abat. Eskalaciju nasilja izazvalo je ubistvo no`em jednog 50-godi{njeg @idova koje je zbog finansijskih razloga izvr{io 23-godi{nji Palestinac u jednom hotelu u vjerskom kvartu Geoula u Jerusalemu. Palestinac je ne{to kasnije uhva}en u isto~nom Jerusalemu.

• Palestinci bi mogli prihvatiti privremeno zamrzavanje {irenja naselja, koje bi moralo trajati do usagla{avanja mirovnog sporazuma
Generalni sekretar UN Ban Ki-moon ocijenio je da u mirovnom procesu na Bliskom istoku ima ohrabruju}ih pokazatelja i zatra`io obustavu izgradnje jevrejskih naselja na Zapadnoj obali. stav centralnog komiteta pokreta Fatah da zaustavljanje {irenja jevrejskih naselja mora biti sprovedeno {irom Zapadne obale i isto~nom Jerusalimu i da ne bude ograni~eno “vje{ta~kim vremenskim rokovima.” On je istakao da bi Palestinci mogli prihvatiti jedino privremeno zamrzavanje {irenja naselja, koje bi moralo trajati do usagla{avanja mirovnog sporazuma.

Novi podstrek
Ban Ki-moon je u intervjuu austrijskom dnevniku Standard rekao da su SAD mirovnim pregovorima dale novi podstrek, jer putem svog specijalnog predstavnika Georgea Mitchella predsjednik Barack Obama mo`e da obradi sva pitanja. “Sada je va`no da se ostvare stalni pregovori izme|u palestinskih vlasti i Izraela. Izrael mora da ostvari pogodniju atmosferu, tako {to }e zaustaviti gradnju naselja i otvoriti grani~ne prelaze ka pojasu Gaze. Humanitarna situacija se bitno pogor{ala. Arapske dr`ave i Izrael treba istovremeno da stupe u dijalog, zasnovan na arapskoj mirovnoj inicijativi. “Mapu puta“ treba da provode sve strane u~esnice pregovora“ istakao je on. , Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Javier Solana ju~e je izjavio da bi se Izrael bi se do sredine septembra mogao saglasiti sa zamrzavanjem {irenja naselja na Zapadnoj obali i zapo~eti tehni~ke aspekte dogovora sa SAD-om. Solana je nakon razgovora sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da bi se samit izme|u ameri~kih, izraelskih i palestinskih lidera za ponovno pokretanje miro-

Okon~anje projekata
Ban Ki-moon: Ohrabruju}i pokazatelji u mirovnom procesu na Bliskom istoku

Albanija: Socijalisti bojkotuju rad parlamenta
Lider Socijalisti~ke partije Albanije (SPA) Edi Rama najavio je da }e poslanici iz redova socijalista bojkotovati rad albanskog parlamenta. Rama je objasnio da je odluka donesena na osnovu rezolucije koju je usvojila partija na vanrednom kongresu koji je odr`an tokom vikenda, a prema kojoj SPA ne priznaje izborne rezultate od 28. juna. On je dodao da je predsjedni{tvo Stranke ovla{teno da donese odluku kada }e se i kako parlamentarna grupa socijalista vratiti u parlament. Socijalisti optu`uju vladaju}u Demokratsku partiju Salija Beri{e za manipulacije na prethodnim izborima.

ABBAS Palestinski predsjednik Mahmud Abbas izjavio je da }e odbiti svaki poziv SAD-a za nastavak mirovnih pregovora sa Izraelom ukoliko Washington ne ubijedi Tel Aviv da zamrzne {irenje jevrejskih naselja
vnih pregovora mogao dogoditi na marginama zasjedanja Generalne skup{tine UN krajem septembra. “Razgovarao sam sa premijerom Netanyahuom i stekao sam jasan osje}aj da postoji mogu}nost postizanja sporazuma prije po~etka zasjedanja Generalne skup{tine, {to }e nam omogu}iti nastavak pregovora. Nadam se da }e biti postignut dovoljno konstruktivan sporazum kako bi u New Yorku bio odr`an sastanak tri strane“ rekao je Solana, koji se , sastao sa izraelskim i palestinskim liderima u okviru regionalne turneje. U me|uvremenu, palestinski predsjednik Mahmud Abbas izjavio je da }e odbiti svaki poziv SAD-a za nastavak mirovnih pregovora sa Izraelom ukoliko Washington ne ubijedi Tel Aviv da zamrzne {irenje jevrejskih naselja, rekao je jedan od Abbasovih saradnika Nabil Shaath. Prema njegovim rije~ima, samo puno zamrzavanje aktivnosti bez izuzetaka i “izgovora“ te izraelska posve}enost us, tanovljavanju palestinske dr`ave bit }e dovoljni da se Abbas vrati za pregovara~ki sto. Nabil Shaath je stranim novinarima u Ramali ponovio

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pregovara sa specijalnim ameri~kim izaslanikom za Bliski istok Georgeom Mitchellom o tome do kada }e Izrael mo}i da obezbje|uje izuzetke iz zamrzavanja {irenja jevrejskih naselja koje je zahtijevao predsjednik Barack Obama. Politi~ki izvori ka`u da bi to moglo uklju~ivati i gradnju u isto~nom dijelu Jerusalima, okon~anje projekata koji su u toku ili “prirodni rast“ postoje}ih naselja. Shaath je odbacio sugestije da Abbas ne}e imati drugog izbora osim da prihvati povratak u pregovore ukoliko se Obama saglasi sa kompromisima oko jevrejskih naselja. Na pitanje {ta bi palestinsko rukovodstvo poru~ilo ukoliko bi Obama od njih zatra`io da se vrate za pregovara~ki sto na osnovu ograni~enog zamrzavanja {irenja naselja [at je odgovorio da “oni po{tuju ameri~kog predsjednika, ali da to ne bi bilo dovoljno ponovo uklju~e u mirovni proces.”

URAGAN JIMENA
Peking osudio dolazak Dalaj-lame
Kina je osudila dolazak Dalaj-lame na Tajvan, isti~u}i da bi njegova posjeta mogla imati negativan uticaj na odnose sa Tajpejom, javili su ju~er kineski mediji, prenosi Reuters. Tibetanski duhovni lider doputovao je kasno u nedjelju na Tajvan da bi predvodio molitve za `rtve najte`eg tajfuna, koji je za posljednjih 50 godina pogodio ovo ostrvo. U poplavama, koje je izazvao tajfun, poginulo je oko 570 lica. “Moj dolazak nije politi~ke prirode“ , rekao je Dalaj-lama po dolasku na Tajvan iz Indije.

prijeti meksi~koj obali
Uragan Jimena, svrstan u kategoriju ~etiri i ocijenjen kao veoma opasan, oja~ao je pri prolasku nad Pacifikom i prijeti da zahvati meksi~ku obalu, saop{teno je iz meksi~ke Nacionalne meteorolo{ke slu`be, prenosi AFP. Uragan Jimena pra}en je udarima vjetra koji dosti`u brzinu od 220 kilometara na sat. Ako nastavi kretanje smjerom zapad-sjeverozapad, uragan bi u srijedu mogao do}i do obale Pacifika na poluostrvu Donja Kalifornija, odvojenom od kopna Kalifornijskim zalivom, navodi meksi~ka Nacionalna meteorolo{ka slu`ba. Uraganu }e prethoditi jaka ki{a, pa postoji rizik od poplava u ravnicama, a mogu}a su i klizi{ta. Uragan Jimena ve} je 29. augusta zahvatio obalu u regionu odmarali{ta Akapulko i centralni dio zemlje, gdje su registrovane poplave i klizi{ta, saop{tile su lokalne vlasti. U La Pazu, glavnom gradu Donje Kalifornije, stanovni{tvo je u nedjelju po~elo da se priprema za nailazak oluje, prvenstveno kupovinom zaliha hrane i stavljanjem za{tite na prozorima. Zvani~nici civilne slu`be sastali su se da bi razmotrili plan eventualne evakuacije iz pojedinih zona i pripremili privremeni smje{taj za evakuisano stanovni{tvo. Jimena je izuzetno opasan uragan, saop{teno je iz ameri~kog Nacionalnog centra za uragane, sa sjedi{tem u Majamiju, uz napomenu da se o~ekuje ja~anje oluje.

Sastanak o iranskom nuklearnom programu
Njema~kavladasaop{tila je ju~er da }e zvani~nici {est zemalja u Njema~koj odr`ati sastanak o iranskomnuklearnom programu, javio je AP. Portparol njema~kog ministarstva inostranih poslova JensPlotnerrekao je da }e sastanak biti odr`an u Njema~koj, ali ne u Berlinu. On nije saop{tio druge detalje o lokaciji ili vremenu sastanka. Pet stalnih ~lanica Savjeta bezbjednosti UN, SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina uz Njema~ku odr`avaju redovne sastanke o Iranu.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
Okon~ana 54 godine duga vladavina LDP-a

SVIJET

19

VIJESTI

Japanci se odlu~ili

ZA PROMJENE
DPJ osvojio 300 od 480 poslani~kih mjesta u donjem domu parlamenta, {to je ~ak tri puta vi{e od glasova Liberalno-demokratske stranke (LDP) premijera Taroa Asa, koja je na vlasti 54 godine
Predsjednik Japanske demo krat ske stran ke (DPJ) Yukio Hatoyama po~eo je u ponedjeljak ubrzano pregovarati o sastavu svoje vlade nakon pobjede na parlamentarnim izborima kojima su dan ranije Japanci birali promjene poslije polustoljetne vladavine liberalnih demokrata, javljaju agencije.

Pro{irenje potrage za crnim kutijama
Francuska `eli da pokrene pro{irenu me|unarodnu potragu za ostacima putni~kog aviona Airbus A330 i crnim kutijama sa podacima sa letjelice koja se 1. juna sru{ila u Atlantski okean. Avion kompanije Air France bio je na putu iz Rio de Janeira ka Parizu kada se sa 228 putnika i ~lanova posade sru{io u Atlantski okean. Direktor francuskog biroa za istragu avionskih nesre}a (BEA) Paul-Louis Arslanian je rekao da se o~ekuje da }e evropski proizvo|a~ aviona Airbus finansirati ovu incijativu ~iji bi tro{kovi mogli iznositi vi{e desetina miliona eura. Prema njegovim rije~ima, objava pro{irenja potrage mogla bi biti i zvani~no saop{tena najesen.

Izborna revolucija
Vo|a japanske opozicije Yokio Hatoyama pozdravio je rezultate, kako je rekao “izborne revolucije“. Hatoyama (62) je, kako su javile agencije, ocijenio da je “narod sit” vladaju}e stranke, prenijela je agencija Kyodo. Elektronski mediji su objavili da je DPJ osvojila 300 od 480 poslani~kih mjesta u donjem domu parlamenta, {to je ~ak tri puta vi{e od glasova Liberalno-demokratske stranke (LDP) premijera Taroa Asa, koja je na vlasti 54 godine. “Ne}emo biti arogantni i slu{at }emo narod. Ljudi su bijesni zbog sada{nje politike i vladaju}e koalicije. Osje}amo da narod zaista `eli promjenu“, rekao je Hatoyama kasno u nedjelju. U me|uvremenu je japanski premijer Taro Aso najavio ostavku na mjesto {efa LDP-a, na kon o~i gle dnog po ra za stranke na parlamentarnim izbo ri ma i u te le fon skom

Yukio Hatoyama: Narod je sit vladaju}e stranke

Reuters

VJESNIK NOVE ERE Uvjerljiva pobjeda Demokratske stranke Japana (DPJ) na parlamentarnim izborima je vjesnik nove ere u zemlji, ocjenjuje Financial Times i isti~e predizborno obe}anje pobjednika da }e “ukrotiti“ birokrate
rezultata Bijela ku}a je saop{tila kako je uvjerena da }e i sa no vom vla{}u odno si izme|u SAD-a i Japana ostati ~vrsti. “Uvjereni smo da }e ~vrst savez SAD–Japan i blisko partnerstvo izme|u na{e dvije zemlje nastaviti da se razvijaju i pod vodstvom nove vlade u Tokiju“, naveo je u saop{tenju gla sno go vor nik Bi je le ku}e Robert Gibbs. “Predsjednik Barack Obama o~ekuje blisku saradnju s novim japanskim premijerom na {irokom spektru globalnih, regionalnih i bilateralnih pitanja“, dodao je Gibbs. Hatoyama je, me|utim, u obra}anju, rekao da se Japan `eli “distancirati od ameri~ke vanjske politike“ i “postati nezavisniji“.

Rekordan broj `ena u parlamentu
Na izborima u Japanu 54 `ene osvojile su poslani~ka mjesta, {to je rekord ali je njihova zastupljenost i dalje ispod standarda u razvijenim zemljama. U odlaze}em sazivu Predstavni~kog doma samo devet posto `ena zauzimalo je poslani~ka mjesta, {to je najni`i nivo `enske zastupljenosti u politici u razvijenijim zemljama. obra}anju ~estitao DPJ-u. U povodu uvjerljive pobjede Demokratske stranke Japana (DPJ) na parlamentarnim izborima, Financial Times pi{e u ponedjeljak da je ona vjesnik nove ere u zemlji i isti~e predizborno obe}anje pobjednika da }e “ukrotiti“ birokrate. U detaljnoj analizi japanskih izbora odr`anih u nedjelju, Financial Times isti~e da poraz Liberalno-demokratske stranke (LDP) nakon vi{e od pola stolje}a provedenih na vlasti predstavlja poni`enje.

Irak od Srbije potra`uje 19 aviona
Irak pregovara o povratku 19 borbenih aviona, koje je re`im Saddama Husseina krajem osamdesetih godina i tokom ira~ko-iranskog rata poslao u Srbiju na popravak, saop{teno je ju~e iz ira~kog Ministarstva odbrane, prenosi Reuters. U saop{tenju se isti~e da je delegacija oti{la u Srbiju da bi zapo~ela proces i da “vrati novac, koji je protra}io biv{i ira~ki re`im“ Zbog san. kcija koje su Iraku uvedene zbog invazije na Kuvajt 1990. avioni mig-21 i mig 23 nisu mogli biti vra}eni dok je on na vlasti. Prema saop{tenju, dva borbena aviona spremna su da odmah budu vra}ena u slu`bu, dok je sa Srbijom postignut preliminarni sporazum da ostali budu popravljeni i vra}eni.

Odnosi sa SAD-om
Na gra fi ko nu ra spo re da mjesta u novom sazivu japanskog parlamenta vidi se da su liberalni demokrati nakon izbora 2005. godine imali 296 poslanika - a da }e ih u novom sazivu imati samo 119. Nakon objavljivanja prvih

Lokalni izbori u Njema~koj

Te`ak poraz demokr{}ana
Na izborima za lokalne parlamente u saveznim pokrajinama Saarland i Thueringen Kr{}ansko-demokratska unija (CDU) kancelarke Angele Merkel u nedjelju je pretrpjela veliki gubitak, dok je u saveznoj pokrajini Saskoj zadr`ala isti broj glasova. Na lokalnim izborima je najve}i porast glasova zabilje`ila Stranka ljevice. Na izborima u saveznoj pokrajini Thueringen CDU je, prema rezultatima izlaznih anketa dr`avne TV stanice ARD, osvojio 32,1 posto glasova, {to je ~ak 10 posto manje nego na izborima prije ~etiri godine. Reformirani isto~nonjema~ki komunisti iz Stranke ljevice osvojili su 26 pos to gla so va. So ci jal de mo krat ska stranka Njema~ke, koja trenutno na saveznoj razini koalira s demokr{}anima, osvojila je 18,5 posto, {to je plus ljanje koalicije lijevog bloka izme|u Stranke ljevice, SPD-a i Zelenih. U zapadnonjema~koj saveznoj pokrajini Saarland CDU je sa 33 posto glasova tako|er do`ivio te`ak poraz, izgubiv{i 13,6 posto bira~a u usporedbi sa 2004. Na drugom mjestu u Saarlandu se sa 25,1 posto nalazi SPD. Stranka zelenih je osvojila 5,7, a FDP 9,3 posto glasova. Najve}e iznena|enje izbora u jednoj od najmanjih njema~kih saveznih pokrajina je uspjeh Stranke ljevice koja je osvojila 21 posto glasova. U saveznoj pokrajini Saskoj CDU je zadr`ao vode}u poziciju osvojiv{i 40,4 posto glasova, tako da }e najvjerojatnije i u sljede}ih pet godina nastaviti koalirati s FDP-om koji je osvojio 10 posto. Stranka ljevice u Saskoj je osvojila 20 posto glasova, dvostruko vi{e nego SPD. Zeleni su osvojili 5,9 posto glasova.

Alvaro Uribe zara`en virusom H1N1
Kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe zara`en je virusom H1N1, no njegovo se zdravstveno stanje pobolj{ava, objavljeno je iz ureda predsjednika u pri op}enju. Uri be je po~eo osje}ati simptome gripe H1N1 u subotu po povratku sa summita {efova dr`ava Ju`noameri~ke unije (UNASUR), odr`anog u petak u Argentini te je podvrgnut pretragama koje su potvrdile prisustvo virusa. “Pred sje dnik ispu nja va svo je du`nosti ali }e ostati u karanteni koliko je potrebno za oporavak“ dodaje se , iz ureda predsjednika.

Angela Merkel: U saveznoj pokrajini Saskoj CDU zadr`ao vode}u poziciju

od ~etiri posto u usporedbi s izborima 2004. Stranka zelenih osvojila je 5,7 posto, a Liberalno-demokratska stranka (FDP) 7,9 posto. Nakon {to je CDU iz gu bio ap so lu tnu ve}inu, u Thueringenu je na pomolu sastav-

20

OGLASI

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

objavljuje

JAVNU PONUDU
za distribuciju programa licencirane zemaljske RTV stanice na nekomercijalnoj osnovi putem servisa MojaTV BH Telecoma, a u skladu sa ~lanom 14. Pravila 36/2008 o na~inu dodjele i uslovima dozvole za distribuciju radio i televizijskog programa I Predmet ponude Emitovanje programa RTV stanica putem IPTV servisa MojaTV. Ponudu za emitovanje na nekomercijalnoj osnovi mogu dostaviti pravna lica registrovana od Regulatorne agencije za komunikacije u BiH za distribuciju RTV programa na teritoriju Bosne i Hercegovine. II Pravo na prijavu Pravo na prijavu po ovom pozivu imaju pravna lica koja ispunjavaju sljede}e kriterije: - da je pravno lice registrovano na podru~ju BiH; - da posjeduje va`e}u dozvolu za distribuciju radio i TV programa izdatu od Regulatorne agencije za komunikacije u momentu podno{njenja ponude III Dokumentacija Pravna lica su du`na uz prijavu dostaviti sljede}e dokaze i dokumentaciju: - ovjerenu fotokopiju rje{enja o upisu u sudski registar, sa svim pojedina~no ovjerenim prilozima koji ne mogu biti stariji od tri mjeseca, kao i pismo kratkog predstavljanja firme; - ovjerenu fotokopiju dozvole za distribuciju radio i TV programa izdatu od Regulatorne agencije za komunikacije u BiH. IV Podno{enje prijave Prijave sa dokumentacijom se dostavljaju na sljede}u adresu: BH Telecom d.d. Sarajevo Izvr{na direkcija za marketing i prodaju Sektor za planiranje, nabaku i razvoj sadr`aja Obala Kulina bana 8 - Protokol 71 000 Sarajevo Bosna i Hercegovina sa naznakom: „Prijava za radio i TV emitovanje putem MojeTV BH Telecoma – Ne otvaraj”. V Ostalo BH Telecom po ovoj javnoj ponudi ne snosi nikakve tro{kove pravnih lica u sudjelovanju. BH Telecom }e blagovremeno obavijestiti sva pravna lica koja podnesu prijave o eventualnoj poslovnoj saradnji sa njima, koja prije svega zavisi od tehni~ke mogu}nosti sistema. BH Telecom zadr`ava pravo uvida, provjere i tra`enja dodatnih poja{njenja za dostavljenu dokumentaciju. VI Dodatne informacije Eventualna pitanja i dodatne informacije zainteresirani mogu dostaviti u pisanoj formi, putem faksa, na broj: +387 33 660 737.

OBAVJE[TENJE KORISNICIMA BH MOBILE MRE@E
Obavje{tavamo korisnike mre`a BH Telecoma da }e 1. 9. 2009. godine od 10 do 16 sati do}i do prekida telefonskog saobra}aja na podru~jima: Babice, D. Poljice, G. Poljice, Devetak, Pura~i}, Turija, Gnojnica, D. Dobo{nica i G. Dobo{nica (op}ina Lukavac), kao i prekida internet-saobra}aja na podru~jima: Gra~anica, Pura~i}, Turija i D. Dobo{nica zbog radova na opti~kom kablu. Zahvaljujemo korisnicima usluga na razumijevanju. BH Telecom

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
Strate{ki ekonomski forum na Bledu

SVIJET FINANSIJA

21

Türk: Krizu pretvoriti U [ANSU ZA RAZVOJ
Potrebno je {to prije zaklju~iti pregovore o liberalizaciji svjetske trgovine i time dati {ansu dr`avama u razvoju za tra`enje br`eg izlaza iz krize, kazao je lord Grenfell
Strate{ki forum o svjetskoj privrednoj i finansijskoj krizi “Politika privredne krize“ okupio je na Bledu 415 politi~ara i privrednika iz svijeta. Na dvodnevnom me|unarodnom skupu u~esnici foruma raspravljali su o ja~anju privredne saradnje zemalja zapadnog Balkana, kao i o pomo}i za izlazak iz globalne ekonomske krize. Otvaraju}i Forum, slovenski predsjednik Danilo Türk, premijer Borut Pahor i ministar spoljnih poslova Samuel @bogar govorili su o va`nosti me|unarodne saradnje u tra`enju izlaza iz krize.

BiH

EU

Erhard Busek: Idealna godina za ulazak regiona u EU bila bi 2014.

Bled: Forumu prisustvovalo 415 politi~ara i privrednika iz svijeta

Novi mehanizmi
Türk je naglasio da krizu treba pretvoriti u {ansu za razvoj. On je upozorio na neefikasnost dr`avnih institucija i ocijenio da je potrebno na}i nove mehanizme, ali nije naveo o kojim mehanizmima je rije~. U~esnici Strate{kog foruma Bled ju~er su raspravljali o privrednoj i finansijskoj krizi kao prijetnji bezbjednosti i razvoju, ali i o energetskoj bezbjednosti, javio je EMportal. Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Jandrokovi} govorio je u tom kontekstu o bezbjednosnim aspektima evropske integracije jugoisto~ne Evrope i rekao da bi Evropska unija morala jasno re}i {ta o~ekuje od tih dr`ava. On je ocijenio da bi EU morala da odredi precizne standarde i ostane na individualnom pristupu dr`avama koje namjerava da integri{e. On je naglasio da je ekonom ska bez bje dnost za obi~ne ljude va`nija od klasi~ne vojne bezbjednosti, budu}i da nezaposlenost uzrokovana krizom mo`e izazvati velike napetosti i nestabilnost, jer se privredna kriza mo`e pro{iriti na

JANDROKOVI] Ekonomska bezbjednost za obi~ne ljude va`nija od klasi~ne vojne bezbjednosti, budu}i da nezaposlenost uzrokovana krizom mo`e izazvati velike napetosti i nestabilnost, jer se privredna kriza mo`e pro{iriti na krizu u druga podru~ja
krizu u druga podru~ja. Biv{i predsjednik odbora za EU u Gornjem domu britanskog parlamenta lord Grenfell rekao je da treba {to prije zaklju~iti pregovore o liberalizaciji svjetske trgovine i time dati {ansu dr`avama u razvoju za tra`enje br`eg izlaza iz krize. On je tako|e upozorio da bi dr`ave zapadnog Balkana morale imati jasnu evropsku perspektivu. Direktor evropskih studija u Kineskoj fondaciji za me|unarodne studije Dzu Cu{ou je predstavio kineski recept naglasiv{i da je Kina nakon izbijanja krize brzo usvojila stimulacioni paket koji je djelovao i time uspjela da sprije~i pritisak krize i njene opasnosti. Profesor Fakulteta dru{tvenih nauka iz Ljubljane Marjan Svetli~i~ upozorio je na raskorak izme|u rije~i i djela u borbi protiv protekcionizma. Svetli~i~ je kao jedan od izvora krize imenovao neravnopravnu raspodjelu bogatstva {to uti~e i na manju doma}u potro{nju.

Protekcionizam
Govore}i o protekcionizmu hrvatski ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Gordan Jandrokovi} rekao je na me|unarodnom skupu na Bledu kako protekcionizam ne bi trebao biti odgovor na svjetsku ekonomsku krizu te upozorio kako je evropska perspektiva za zemlje jugoisto~ne Evrope bitan poticaj njihovu razvitku. U okviru panela Ekonomska kriza kao prijetnja sigurnosti i razvitku, koju je vodio izvr{ni tajnik Ekonomske komisije UN-a za Evropu Jan Kubi{, hrvatski je ministar istakao da protekcionizam nije odgovor na probleme recesije i ekonomske krize, te da su odgovorno vo|enje politike, obnova povjerenja i oporavak globalne ekonomije u svim dru{tvima svijeta neki od bitnih elemenata kako prevladati postoje}u krizu.

Balkanu iskreno treba poru~iti da u ovom trenutku nema pozitivnog raspolo`enja me|u evropskim dr`avama za nas ta vak da ljeg {i re nja Evropske unije, izjavio je koordinator Inicijative za saradnju u jugoisto~noj Evropi Erhard Busek. Bu sek je za beo grad ske Ve~ernje novosti rekao da je zato veoma nezahvalno predvi|ati tempo evropskih integracija Srbije i ostalih zemalja u regionu. On smatra da je ekonomska kriza vi{e izgovor nego {to je realna ko~nica {irenju Evropske unije i isti~e da mnogo ve}u ko~nicu predstavljaju nagomilani unutra{nji problemi sa kojima se Evropa sve te`e nosi. Busek, koji je nekada predsjedavao Paktom za stabilnost, istakao je da ostaje pri stavu da bi u Evropsku uniju

Busek: Evropa ne `eli Balkan

najbolje bilo primiti cijeli Balkan ~ime bi bila izbjegnuta situacija da jedna zemlja blokira integraciju druge, kao {to je to slu~aj sa Slovenijom i Hrvatskom. “Ostajem i pri uvjerenju da bi idealna godina za ulazak regiona u EU bila 2014. - ta~no na stogodi{njicu Prvog svjetskog rata“, naglasio je austrijski politi~ar i poru~io politi~arima u Beogradu da nastave provo|enje reformi i da rade na ispunjavanju svih uslova koje je postavila me|unarodna zajednica. Busek je ocijenio da ne postoji mogu}nost da neko iz Evropske unije “smek{a“ Holandiju da prihvati odmrzavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju i bez generala Ratka Mladi}a u Haagu i dodao da su Holan|ani kada je rije~ o tome u ovom trenutku “tvr|i“ nego ikada ranije.

Dublin: Sindikat najavio pokretanje kampanje “Ne glasati za Lisabon”

Statisti~ka agencija Evropske unije

Najte`i dio recesije na izmaku?
Cijene u dr`avama eurozone usporile su pad u augustu, {to je znak da je najte`i dio recesije mo`da pro{ao, saop{tila je statisti~ka agencija EU Eurostat. Inflacija u 16 zemalja koje koriste euro je ostala negativna u tre}em uzastopnom mjesecupo{to su cijene u augustipale za 0,2 odsto, znatno manje od 0,7 procenta u julu. Ni`e cijene za energiju i dugu robu dovele su smanjenja inflacije od pro{log ljeta, kada je nafta bila dosegla rekordne visine. Godi{nja inflacija u julu je pala na minus 0,1 odsto, po{to se na{la na nuli u maju. Evropska centralna banka ka`e da je ova dezinflacija kratkog daha i nije po~etak deflacije - op{teg pada cijena koji {teti privredi umanjenjem potra`nje, pogor{anjem dugova i gubitkom radnih mjesta, kao {to se desilo tokom velike depresije tridesetih godina.

Radni~ki sindikat Unite zatra`io je ju~e od irskih radnika da na referendumu u oktobru odbace Lisabonski ugovor. Sindikat tvrdi da }e im zbog Lisabonskog ugovora biti umanjena plata, da }e ostati bez posla i bi}e izlo`eni nepo{tenom tretmanu. Unite, koji je najve}i u Velikoj Britaniji, a drugi u Irskoj, po~etkom mjeseca najavio je da }e pokrenuti kampanju “Ne glasati za Lisabon“ jer nisu zadovoljni dodatnim garancijama datim Irskoj po pi, tanju radni~kih prava. Ovaj sindikat je ju~e objavio saop{tenje u kojem od svojih 60.000 ~lanova u Republici Irskoj i od ~lanova drugih sindikata da na referendumu zakazanom za 2. oktobar glasaju za “Ne” Lisabonskom ugovoru. Prema rezultatima anketa, ve}ina Iraca planira da na referendumu podr`i Lisabonski ugovor uglavnom zbog potrebe za podr{kom Evropske unije usljed najte`e krize koja je zahvatila Irsku.

Radni~ki sindikat protiv Lisabonskog ugovora

22

BIZNIS I EKONOMIJA

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Merkur u Mostaru nastavlja {irenje

Tre}a prodavnica
Smjena upravnika
U [umsko-privrednom dru{tvu [ume Hercegbosanske`upanije u Kupresubi}e smijenjeni upravnici svih {umarija koje djeluju u Livanjskom kantonu zbog podba~ajaplanasje~e u prvompolugodi{tu ove godine od tri miliona KM, rekao je direktor Dru{tva Milan Ra{tegorac. On je precizirao da }e ubrzo poslije smjena biti imenovani novi upravnici u {umarijama u Kupresu, Glamo~u, Bosanskom Grahovu, Drvaru, Livnu i Tomislav-Gradu, od kojih o~ekuje da ispune zacrtane planove. Ra{tegorac je napomenuo da su pro{log mjeseca ve} smijenjeni tehni~ki direktor u ovomprivrednomdru{tvuPetarGelo i jedan~lanUprave za {umarstvo.

ZA POLA GODINE
U naselju Mazoljice u Mostaru ju~er je otvorena nova Merkurova prodavnica. Iako zbog svoje kvadrature spada u red manjih, novootvorena prodavnica u Mostaru mo`e se, kako se navodi, podi~iti svojim atraktivnim izdanjem i velikom paletom artikala, gdje je, kao i u svim Merkurovim prodavnicama, naglasak na doma}im proizvodima. Trenutno radnja u Mazoljicama upo{ljava tri radnika. “Od maja ove godine, Merkur je u Mostaru otvorio ili preuredio tri nova objekta. Tako je u naselju Mahala otvoren novi objekt iste kvadrature, koji, tako|er, upo{ljava troje radnika, a prije ne{to vi{e od 20 dana otvorena je novoure|ena prodavnica u centru grada u [anti}evoj ulici, pove}an je broj radnih mjesta, ali i sadr`aja. Tako se mo`e pohvaliti novom pekarom i me sni com s uvi jek svje`im proizvodima“, navodi se u saop}enju iz Merkura. Di re ktor Mer ku ro ve po dru`nice Mostar Esad Pehilj napominje kako }e se do kraja godine osvje`iti i postoje}e radnje u skladu s potrebama i `eljama kupaca.

Zaposlena tri radnika

Kompanija Vuka Hamovi}a dobila jo{ jednu koncesiju

EFT-a zagazila u Neretvu
Vlada RS-a saglasna za izgradnju elektrane snage 70 megavata • Zavr{etak posla 2013. godine

Pune se robne rezerve

Mladi hrle u trgovinu
Uz finansijsku pomo} USAID SPIRA i AmbasadeKraljevineNorve{ke, udru`enja “PrijateljiSrebrenice“ i “Priroda“ ju~esu u Srebreniciorganiziraliforum o temi“Zapo{ljavanje mladih i lokalni razvoj“ . Prezentirano je istra`ivanjekoje je proveloUdru`enje“PrijateljiSrebrenice“ o temiidentifikacijetrendovazapo{ljavanja u Srebrenici, Bratuncu i Mili}imakoje je obuhvatilo51 postomladih iz Bratunca, 37 posto iz Srebrenice i 12 posto Mili}a. Najvi{e je zastupljentrendzapo{ljavanja u trgovini18 posto, drvnojindustriji12, poljoprivredi i saobra}aju po 10 postomladih. Istra`ivanje je pokazalo da je zaposleno1.447 osoba u 41 preduze}utrijuop}ina, od toga 33,6 posto mla|ih od 35 godina.

Vlada Republike Srpske donijela je odluku o dodjeli koncesije za izgradnju hidroelektrane Ulog na rijeci Neretvi energetskoj kompaniji EFT. “Zadovoljni smo ovom odlukom Vlade RS-a. EFT je vode}i investitor u elektroenergetskom sektoru Bosne i Hercegovine. Posljednjih godina svojim ulaganjima i rezultatima pokazali smo se kao pravi partner za razvoj ovda{nje elektroenergetike. U kombinaciji sa termoelektranom Stanari, HE Ulog }e EFT-u obezbijediti ve}u fleksibilnost u proizvodnji elektri~ne energije“ izjavio je Zlatan Matko, direktor investicija u EFT Grupaciji. Na osnovu prethodne studije izvodljivosti, HE Ulog bi}e koncipirana kao klasi~no derivaciono postrojenje. Sa~injava}e ga dva agregata instalisane snage od 35 megavata, koji }e godi{-

nje proizvoditi 76 gigavat-sati struje. Ukupna vrijednost investicije je oko 100 miliona eura. “Odmah pristupamo prvoj fazi projekta, koja izme|u ostalog podrazumijeva izradu detaljne studije izvodljivosti, dopunskih geolo{kih projekata, izradu regulacionog plana i izradu tendera za nabav ku ne op ho dne opre me. Kao i u slu~aju TE Stanari, cijeli projekt bi}e proveden u skladu sa direktivama EU o za{titi `ivotne sredine. Ovu fazu projekta }emo zavr{iti za godinu dana“, kazao je Matko. Pored izgradnje objekta, projekt predvi|a izradu saobra}ajnice i izgradnju 110 kilovolti dalekovoda od HE Ulog do TS-a Kalinovik. Po planiranoj dinamici probno pu{tanje u rad HE Ulog o~ekuje se 2013. godine, saop}eno je iz ove kompanije.

Zaklju~no s dana{njim danom, u robnim rezervama Republike Srpske trebalo bi da se na|e oko 7.300 tona p{enice koju poljoprivrednici vra}aju za ranije preuzeto regresirano mineralno |ubrivo. Prema rije~ima direktora Direkcije za robne rezerve RS-a Radovana Samard`ije, nakon {to je nekoliko puta pomjeran rok za predaju p{enice, 31. august je odre|en kao krajnji datum, do kada bi svi ratari trebalo da izmire svoje obaveze. Ostalo je da se prikupljanje p{enice okon~a jo{ u Prijedoru i Bijeljini, prenosi portal biznis.ba. S obzirom na to da berba kukuruza jo{ nije po~ela, rok za njegovu predaju u robne rezerve je 31. decembar. O~ekuje se da }e se u robnim rezervama na}i od 15.000 do 20.000 tona kukuruza.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 170 - 1. 9. 2009. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Brojni sadr`aji na biha}kom sajmu EKOBIS

Rezultati `enskog poduzetni{tva
Najavljeno potpisivanje novih sporazuma o poslovnoj saradnji
U Biha}u }e od 3. do 6. septembra biti odr`an sajam EKOBIS 2009, na kojem se o~ekuje broj izlaga~a na pro{logodi{njem nivou. Hale u kojima }e biti odr`an sajam ve} su dobrim dijelom montirane, nakon ~ega }e biti postavljena i sajamskaizlo`benaoprema. Sve~ano otvaranje sajma planirano je za 3. septembar na Gradskom trgu u Biha}u, na kojem se o~ekuje veliki broj stranih partnera Privredne komore Unskosanskog kantona i diplomatskih predstavnika. Program prate}ih sadr`aja i ove godine je bogato koncipiran, a klju~ni doga|aji su konferencija o more Unsko-sanskog kantona i Gospodarskih vije}a partnerskih `upanijskih komora povodom obilje`avanja 10 godina saradnje sa @upanijskim komorama Oto~ac, Pula i Zadar. Predvi|eno je i potpisivanjesporazuma o saradnji sa Privrednom komorom Beograda i Regionalnom komorom Tren~in iz Slova~ke, te predstavljanje rezultata projekta Serbijan - Bosnijan SPA Adven~urs i rezultataprojektaAkademije `enskog preduzetni{tva. Iz kantonalne Privredne komore USK-a najavljuju da }e ove godine sajam poslovnog povezivanja biti velika i zna~ajna novost u okviru sajma.

EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.141768 1.235320 26.492945 0.076881 0.262114 0.717653 1.465770 0.565032 0.226669 0.190912 1.286221 0.908259 2.213582 1.366971 0.042911 2.096125

1.955830 1.144630 1.238416 26.559343 0.077074 0.262771 0.719452 1.469444 0.566448 0.227237 0.191390 1.289445 0.910535 2.219130 1.370397 0.043019 2.101378 USD BAM

1.955830 1.147492 1.241512 26.625741 0.077267 0.263428 0.721251 1.473118 0.567864 0.227805 0.191868 1.292669 0.912811 2.224678 1.373823 0.043127 2.106631 1.56392 2.129469

Biha}: Grad doma}in poslovnim ljudima

SDR (Special Drawing Rights) na dan 28. 08. 2009 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 28. 08. 2009 =

regionalnoj i pograni~noj saradnji, ~ija je tema afirmacija organske poljoprivrede i proizvodnja hrane, potom Dan regionalnog partnerstva komora unutar koga }e biti odr`ana sve~ana sjednica Upravnog odbora Privredne ko-

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
Promijenjeni uslovi za priklju~enje struje u FBiH

BIZNIS I EKONOMIJA

23

VIJESTI

Svim kupcima ista cijena
Na ovaj na~in izjedna~eni svi kupci u Federaciji BiH, cijena priklju~ka je svugdje ista za obje elektroprivrede
Dono{enjem novih op{tih uslova za isporuku elektri~ne energije u Federaciji BiH cijena priklju~ka struje na novoizgra|ene objekte u odre|enim slu~ajevima je porasla, dok je u odre|enim slu~ajevima cijena sni`ena u odnosu na period prije dono{enja ovoga dokumenta. “Od 1. jula ove godine FERK je donio nove op{te uslove za isporuku elektri~ne energije, a mi smo obavezni da ih provodimo. Na nekim priklju~cima do{lo je do korekcije cijene prema gore, na nekim prema dolje. To je obaveza isklju~ivo iz FERK-ovih op{tih uslova, prema tome, mi ih primjenjujemo u potpunosti, a kakve su relacije sa cijenama, to ne bih znao re}i“ kazao je direktor , Elektroprivrede BiH Amer Jerlagi}. ^lanica predsjedni{tva FERK-a \ulizara Had`imustafi} pojasnila nam je da su do

PLA]ANJE Kupac, prema novim pravilima, mo`e sam sebi odrediti koliko }e platiti priklju~ak jer mo`e da bira koliko }e kilovata instalirati
Priklju~ak uz dozvolu

sada dvije elektroprivrede u FBiH imale razli~ite op{te uslove, tako je priklju~ak struje kod jedne elektroprivrede djelimi~no snosio kupac, dok je u drugoj sve tro{kove snosio sam kupac. Tako|er, potro{a~i su morali kupovati ormari}e i mjera~e za struju, kablove itd, {to je uveliko ote`avalo gra|anima priklju~enje struje. “Na ovaj na~in izjedna~ili

smo sve kupce u Federaciji BiH, cijena priklju~ka je svugdje ista za obje elektroprivrede. Investitor je ujedno i vlasnik priklju~ka, kupac samo plati priklju~ak, a elektrodistribucija je du`na da mu obezbijedi sve {to je potrebno i priklju~i struju. Cijena priklju~ka struje u Federaciji BiH kre}e se oko 223 marke po kilovatu“ ka, zala je Had`imustafi}.

Ona je pojasnila da kupac, prema novim pravilima, mo`e sam sebi odrediti koliko }e platiti priklju~ak jer mo`e da bira koliko }e kilovata instalirati, a samim tim i platiti. Naravno, ovo olak{ava poslovanje elektroprivredama jer mogu na osnovu toga da planiraju svoje poslovanje, te izvo|enje radova na terenu. Kada kupac dobije elektroenergetsku saglasnost od FERK-a, elektrodistribucija je du`na u roku od mjesec iza}i na teren i priklju~iti struju, {to potro{a~ima olak{ava posao jer je procedura dosta pojednostavljena. “Ovo su reformski akti, ovdje je kupac gospodin“ dodala je , Had`imustafi}. Ona je istakla da je jedan od uslova za dobijanje elektroenergetske saglasnosti posjedovanje gra|evinske dozvole, {to zna~i da }e se na ovaj na~in smanjiti broj nelegalnih priklju~aka struje. J. SALKI]

Uslovi otkupa
Proizvo|a~e {ljiva u podmajevi~kom kraju ove godine pratili su dobar rod, otkupna cijena, kao i plasman proizvoda, a skoro sve proizvedene koli~ine otkupljene su i izvezene u Rusiju i neke zapadnoevropske zemlje, javila je Srna. [ljiva je naro~ito dobro rodila na podru~ju sela Tutnjevac, Zabr|e, Pu{kovac, ali i u drugim selima op{tine Ugljevik. Najranija sorta koja uspijeva u podmajevi~kom kraju ~a~anska rana otkupljena je po cijeni od 1,20 KM po kilogramu, ~a~anska ljepotica i ~a~anska najbolja po 70 feninga, dok je kilogram stenlejke pla}an po 50 feninga. U op{tini Ugljevik ka`u da je zadovoljstvo vo}ara rezultat dugogodi{njeg zalaganja lokalne uprave da stimuli{e ovu granu poljoprivrede.

Zirojevi} na ekonomskom forumu na Bledu

Pozitivna samo Centralna banka
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi}, koji na Bledu u~estvuje u radu strate{kog ekonomskog foruma, govorio je ju~er u okviru panela Ekonomski izazovi za zemlje zapadnog Balkana o efektima ekonomske krize u BiH, kao i razvojnim {ansama i potencijalima za prevazila`enje krize. “Ono {to je za BiH jednako, kao i za sve zemlje Balkana, jeste da smo i mi na udaru krize“, rekao je Zirojevi}. Potvrdio je da BiH u ovoj godini bilje`i pad stranih direktnih investicija, doznaka iz inostranstva, priliva kreditnih sredstava iz inostranstva, proizvodnje u sektoru privrede, pad izvoza, kao i ve}i nivo ga{enja u odnosu na otvaranje novih preduze}a, likvidaciju i ste~aj preduze}a, te gubitak radnih mjesta u sektoru privrede. On je dodao da su radi smanjenja U prvom polugodi{tu 2009. godine kompanija Solana d.d. Tuzla ostvarila je proizvodnju soli od 32.449 tona, {to je za 8,03 posto vi{e u odnosu na plan poslovanja, a za 26,60 posto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine, izjavio je za Onasu direktor Solane Tuzla Izudin Kapetanovi}. Prema njegovim rije~ima, prodaja soli ostvarena je od 28.751 tonu i na nivou je ostvarenja u istom periodu pro{le godine. “Od ovoga je 73 posto soli plasirano na ino tr`i{te, a 27 posto na doma}e tr`i{te“ kazao , je on. Upitan o refleksiji svjetske sedam mjeseci ove godine kompletna vanjskotrgovinska razmjena je u padu, s tim da je uvoz vi{e pao nego izvoz. Pokrivenost uvoza izvozom, oko 44 posto, jo{ je veoma niska“, rekao je Zirojevi}. Naveo je da je pozitivna stvar poslovanje Centralne banke BiH, na osnovu ~ega je o~uvana stabilnost doma}e valute i veoma mala stopa inflacije. Zirojevi} je tako|er naglasio da su razvojne {anse svih zemalja zapadnog Balkana u povezivanju tr`i{ta i privrednika zbog sli~nosti privreda, u ukidanju trgovinskih i tehni~kih barijera, investiranju u energetski sektor, naro~ito kad je BiH u pitanju, u privla~enju stranih investicija u sve zemlje regiona podjednako, u zajedni~koj politici i nastupu prema EU integracijama, u dobrim odnosima zemalja me|usobno itd, saop}eno je iz kabineta ministra Zirojevi}a.

Pekmez iz Srebrenice
Berry Dreams, poslovna jedinica Zemljoradni~ke zadruge Srebrenica, okosnica je poljoprivrednog razvoja op}ine Srebrenica. Na planta`ama ove zadruge pro{le sedmice je izvr{ena i rekordna berba kupine za ovu godinu. “U ovoj godini o~ekujemo probnu proizvodnju pekmeza od kupine koji }e biti jako ljekovit i na}i }e se na na{em tr`i{tu. U ovoj godini planiramo podizanje planta`a ljekovitog bilja, za {to smo ve} potpisali ugovore s italijanskom organizacijom. U narednoj godini bit }e montirana oprema i po~et }emo proizvodnju eteri~nih ulja“ rekao je direktor Zemljoradni~ke , zadruge Srebrenica Mirsad Salimovi}, prenosi Fena. neophodno, odnosno {to doma}a proizvodnja ne mo`e sti}i proizvesti. “Zbog toga se ta proizvodnja subvencionira. Smatram da je potrebno i proizvodnju hrane locirati u manje firme i poljoprivredno-prera|iva~ka (porodi~na) gazdinstva, zatim pove}ati bri gu o ma lim i sre dnjim preduze}ima koja su oko sni ca i gla vna sna ga za o~uvanje i rast zaposlenosti, o~uvati konkurentnost izvoznog se kto ra kom bi ni ra ju}i mje re fis kal ne i mo ne tar ne politike, te poticati sektore koji mogu supstituirati uvoz“, istakao je direktor Solane.

Mladen Zirojevi}

deficita svi bud`eti u BiH imali rebalanse nani`e, smanjeni su tro{kovi administracije, kao i ostali tro{kovi u okviru javne uprave. “Vanjskotrgovinski deficit BiH u pro{loj godini je iznosio 9,5 milijardi maraka. U

Direktor Solane Tuzla o krizi

Nelikvidnost iz Vlade
ekonomske krize na poslovanje ove kompanije, Kapetanovi} je odgovorio: “U Solani Tuzla iz lekcija koje smo nau~ili pripremili smo se vlastitim snagama da odgovorimo kriznoj situaciji. Vrlo sistemati~no smo pristupili izradi analiza i studija kako odgovoriti izazovima koji su ne samo pred nama nego i u poslovnom ambijentu, ~iji smo mali segment. Me|utim, i bez ovoga, imamo dovoljno svojih problema, dugo smo u krizi, te uz ovu svjetsku koja je punom snagom zahvatila i nas, dovoljno razloga da se pripremimo da odgovaraju}im mjerama pripremimo efikasne odgovore i metode za spa{avanje ekonomske situacije“. Prema njegovim rije~ima, Solana je Vladi predlagala niz mjera za prevazila`enje te{ke ekonomske situacije. U ovoj kompaniji smatraju da Vlada ne smije biti uzro~nik nelikvidnosti ni u jednom sektoru, zatim vlada mora biti sposoban i efikasan regulator, u suprotnom plati}e se skupa cijena. Investicije je potrebno usmjeriti u one aktivnosti koje u kratkom roku osiguravaju efekte. Smatramo i da je prehrana iz doma}ih izvora najve}i doprinos finansijskoj stabilnosti zemlje. Kapetanovi} je kazao i da podr`ava uvoz samo onog {to je

24

OGLASI
INTERNATIONAL BURCH UNIVERSITY

utorak, 1. septembar 2009. godine
Na osnovu ~lana 12. Zakona o javnim preduze}ima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 8/05) i ~lana 47. Statuta JKUP "^isto}a" d.o.o. Bugojno, Nadzorni odbor Javnog komunalnog uslu`nog preduze}a "^ISTO]A" d.o.o. Bugojno raspisuje:

OSLOBO\ENJE

Na osnovu odluke Senata Univerziteta, a u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo", br.43/08), International Burch University raspisuje:

KONKURS
za izbor u isto i vi{e zvanje nastavnika i saradnika I. - EDUCATION FACULTY: - Odsjek za orijentalnu filologiju: - Oblast turski jezik.............................................................................................................1 saradnik - Oblast turska knji`evnost .................................................................................................1 saradnik - Odsjek za anglistiku - Oblast lingvistika ............................................................................................................1 nastavnik - Kulturolo{ke studije..................................................................................2 nastavnika — 1 saradnik - Op}i predmeti: - Uvod u edukaciju .......................................................................................1 nastavnik — 1 saradnik - Bosanski jezik...................................................................................................................1 saradnik - FACULTY OF ECONOMICS: - Oblast menad`ment i organizacija (Teorija organizacije).....................................................1 nastavnik - Oblast marketing ....................................................................................................................1 saradnik - Oblast kvantitativna ekonomija i ra~unovodstvo .................................................................2 saradnika - Op}a ekonomija: - Mikroekonomija .............................................................................................................1 nastavnik - Uvod u poslovanje ..........................................................................................................1 nastavnik - Uvod u pravo ..................................................................................................................1 nastavnik - Matematika I.....................................................................................................................1 saradnik - Poslovno pravo.................................................................................................................1 saradnik - FACULTY OF ENGINEERING AND INFORMATIONAL TECHNOLOGIES: - Oblast ra~unarske nauke i obrada informacija......................................................................1 nastavnik - Oblast op}i predmeti: - Fizika ..........................................................................................................1 nastavnik - 1 saradnik - Matematika.......................................................................................................................1 saradnik Pored op}ih zakonskih uslova, te posebnih uslova propisanih Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo, kandidati trebaju ispunjavati i sljede}e uslove: - obavezno znanje engleskog, odnosno turskog jezika za kandidate koji apliciraju na Odsjeku za orijentalnu filologiju; - me|unarodno objavljeni nau~ni radovi u referentnim ~asopisima. Uz prijavu za izbor u nastavni~ko zvanje kandidati obavezno prila`u: biografiju, originalnu diplomu ili ovjerenu fotokopiju diplome o nau~nom stepenu doktora nauka (izbor u zvanje na nekoj od doma}ih ili stranih visoko{kolskih ustanova), spisak me|unarodno objavljenih stru~nih i nau~nih radova, kao i izvode/dokaze o objavljenim radovima i objavljene knjige, ud`benike ili monografije, odluke o imenovanju za mentora ili komentora kod izrade doktorskih disertacija i magistarskih radova, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu i dokaz o poznavanju engleskog jezika. Za izbor u saradni~ko zvanje kandidat treba prilo`iti: biografiju, originalnu diplomu ili ovjerenu fotokopiju diplome o na~unom stepenu magistra nauka — za vi{eg asistenta (izbor u zvanje na nekoj od doma}ih ili stranih visoko{kolskih ustanova), visoke stru~ne spreme, uvjerenje o postignutim ocjenama u toku dodiplomskog i prosje~noj ocjeni studija (asistent), izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu i dokaz o poznavanju engleskog, odnosno turskog jezika za kandidate koji apliciraju na Odsjeku za orijentalnu filologiju. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave na konkurs sa potrebnim prilozima u zape~a}enoj koverti dostaviti na adresu: INTERNATIONAL BURCH UNIVERSITY, Francuske revolucije bb, 71 210 ILID@A - SARAJEVO sa naznakom (Prijava na konkurs za izbor nastavnika i saradnika sa naznakom fakulteta i nau~ne oblasti na koji se konkuri{e).

J AV N I K O N K U R S
za izbor i imenovanje direktora JKUP "^ISTO]A" d.o.o. Bugojno OPIS POSLOVA Direktor je nadle`an da: 1. organizuje rad, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja Javno preduze}e; 2. izvje{tava Nadzorni odbor na njegov zahtjev; 3. provodi Eti~ki kodeks; 4. donosi i nadgleda realizaciju planova poslovanja; 5. izradi provedbene propise za postupak nabavki i provodi va`e}e zakone i propise o postupku nabavki; 6. pripremi prijedlog o raspodjeli dobiti, odnosno pokri}u gubitaka; 7. zapo{ljava i otpu{ta zaposlenike u skladu sa postupcima utvr|enim va`e}im zakonskim, podzakonskim aktom, kao i op{tim aktom javnog preduze}a; 8. u roku od 15 dana podnese izvje{taj o nabavci Odbora za reviziju, a u roku od 30 dana od dana zaklju~enja ugovora o nabavci podnese izvje{taj Nadzornom odboru Javnog preduze}a; 9. predla`e i provodi smjernice o nabavci; 10. predla`e Nadzornom odboru poslovnu saradnju i povezivanje sa drugim preduze}ima; 11. predla`e Nadzornom odboru investicione odluke; 12. osigura uslove za rad Odbora za reviziju i da mu obezbijedi cjelovit uvid u evidencije Javnog preduze}a; 13. revidira i usagla{ava plan poslovanja na godi{njoj osnovi u dijelu u kojem se vr{i prilago|avanje kretanjima na komercijalnom tr`i{tu; 14. odlu~uje o slu`benim putovanjima zaposlenika i o tome redovno izvje{tava Nadzorni odbor; 15. obavlja i druge poslove utvr|ene zakonom, ovim statutom i op}im aktima Javnog preduze}a;

II. USLOVI Kandidati trebaju ispunjavati slijede}e op}e i posebne uslove: a) op}i uslovi 1. da su dr`avljani BiH, 2. da su stariji od 18 godina 3. da u posljednje tri godine od dana objavljivanja konkursa nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini 4. da se na njih ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine, 5. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo i privredni prestup i da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak 6. da nisu u sukobu interesa, u li~nom i profesionalnom odnosu sa Javnim preduze}em, b) Posebni uslovi - VSS/VII - najmanje 5 godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima, - da posjeduje organizacione i poslovne sposobnosti za rukovo|enje, - da nije rukovodio dru{tvom koje je oti{lo u ste~aj - poznavanje rada na ra~unaru III. POSEBNI DOKUMENTI (original ili ovjerene kopije): 1. Fakultetska diploma 2. Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili ovjerena kopija CIPS li~ne karte 3. Uvjerenje o neka`njavanju i da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak 4. Uvjerenje o radnom iskustvu 5. Ovjerena izjava kandidata da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine 6. Ovjerena izjava kandidata o uslovima iz ta~ke a) 6. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti u roku od 7 (sedam) dana od dana objave konkursa u "Slu`benim novinama Federacije BiH" i dnevnom listu "Oslobo|enje", putem po{te preporu~eno ili li~no predajom u prostorije Op}e slu`be Javnog preduze}a, na adresu: JKUP "^ISTO]A" d.o.o. Bugojno - Nadzorni odbor, Ul. slobode bb, 70 230 Bugojno, sa naznakom: "Prijava na konkurs za izbor i imenovanje direktora preduze}a - NE OTVARAJ". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Predsjednik Nadzornog odbora Gurbeta Nermin

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
1.954,46
BIFX

BERZANSKI IZVJE[TAJI 25
1.042,47
SASX-10

1.144,75

SASX-30

1.018,21

BIRS

1.795,48

FIRS

768,54

ERS10

Trgovanje na Banjalu~koj berzi

Sarajevska berza

OBE]AVAJU]I
po~etak sedmice
Tokom ju~era{njeg trgovanja ostvaren je promet od 904.847,27 maraka
Na Banjalu~koj berzi tokom ju~era{njeg trgo va nja os tva ren je pro met od 904.847,27 maraka, kroz 89 transakcija. Od akcija na slu`benom berzanskom tr`i{tu, lista B, najve}i promet ostvaren je akcijama Hidroelektrana na Trebi{njici a.d. Trebinje, trgovalo se u iznosu od 61.790,00 maraka, po prosje~noj cijeni od 0,399 maraka, ~ime je ostvaren pad u odnosu na pro{lo trgovanje za -0,25 posto. jama ZIF Bors invest fonda a.d. Banja Luka, trgovalo se u iznosu od 59.393,75 maraka, po prosje~noj cijeni od 3,25 maraka, {to predstavlja rast cijene za 3,50 posto. Akcije dva fonda su ostvarile rast prosje~ne cijene, od ~ega su najve}i rast imale akcije ZIF Bors invest fonda a.d. Banja Luka 3,50 posto, i ju~er se ovim akcijama trgovalo po prosje~noj cijeni od 3,25 maraka. Akcije tri fonda su ostvarile pad prosje~ne cijene, a gubitnik dana me|u fondovima su akcije ZIF Privrednik investa a.d. Banja Luka sa padom -1,96 posto, ovim akcijama trgovalo se po prosje~noj cijeni od 2,00 marke. Od hartija od vrijednosti na slobodnom berzanskom tr`i{tu najve}i promet je ostvaren akcijama Veletrgovine a.d. Gra di {ka, trgo va lo se u izno su od 10.200,00 maraka, po prosje~noj cijeni od 0,34 marke. Od akcija na slobodnom berzanskom tr`i{tu pad cijena zabilje`ile su akcije dva emitenta, od ~ega su akcije preduze}a hotel Bosna a.d. Banja Luka ostvarile pad od -20,00 posto i trgovalo se po cijeni od 0,36 ma ra ka po akci ji, u vri je dnos ti od 7.922,16 maraka, saop{tila je berza.
Ukupan dnevni promet 858.872,02 marke

Uspje{na prva emisija

komercijalnih zapisa
U sklopu 98 transakcija ukupno je prometovano 22.275 vrijednosnih papira
Tokom ju~era{njeg trgovanja na Sarajevskoj berzi – burzi ostvaren je ukupan promet od 858.872,02 marke. U sklopu 98 tran sa kci ja uku pno je pro me to va no 22.275 vrijednosnih papira. Ju~er je uspje{no okon~ana prva javna emisija komercijalnih zapisa putem Sarajevske berze - burze, emitenta FIS d.o.o. Vitez. U toku trajanja javne ponude, koja je zapo~ela 24. augusta 2009. godine i koja je trajala sedam dana, ukupno je upisano 6.005 komercijalnih zapisa po cijeni od 93,47 maraka. Promet na kotaciji iznosio je 74.026,04 marke, u sklopu 17 transakcija prometovano je 4.914 dionica. Na kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 70.962,04 marke, u sklopu 13 transakcija prometovano je 4.288 dionica. Na kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo u iznosu od 70.962,04 marke. Kurs ovog emitenta je iznosio 16,55 maraka. Promet na kotaciji fondova iznosio je 3.064,00 marke, u sklopu ~etiri transakcije prometovano je 626 dionica. Na kotaciji fondova najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama IF Crobih fonda d.d. Mostar u iznosu od 1.840,00 maraka. Kurs ovog fonda iznosio je 5,75 maraka. Na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je promet od 219.766,35 maraka, u sklopu 66 transakcija prometovana je 10.791 dionica. Najve}i dnevni promet na primarnom slobodnom tr`i{tu ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sa ra je vo u izno su od 136.066,37 maraka. Kurs ovog emitenta iznosio je 26,13 maraka. Promet na sekundarnom slobodnom tr`i{tu iznosio je 3.792,28 maraka, u sklopu ~etiri transakcije prometovano je 565 dionica. Na sekundarnom slobodnom tr`i{tu najve}i dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta JP HT d.d. Mostar u iznosu od 2.037,28 maraka. Kurs ovog emitenta iznosio je 9,52 marke. Na tr`i{tu za emitente u ste~aju nije bilo zaklju~enih transakcija. Najve}i dnevni porast vrijednosti zabilje`ile su dionice emitenta Sparkasse bank d.d. Sarajevo od 4,48 posto i dostigle su cijenu od 239,50 maraka, dok je najve}i dnevni pad registrirao emitent JP HT d.d. Mostar od 13,45 posto i dostigao cijenu od 9,52 marke, saop}io je SASE.

Obavljeno 89 transakcija

Od obveznica najvi{e se trgovalo obveznicama Op{tine [amac - javna ponuda obveznica u vrijednosti od 512.000,00 maraka. Nije bilo promjene prosje~ne cijene. Od akcija zatvorenih investicionih fondova najve}i promet je ostvaren akci-

Banjalu~ka berza Kursna lista za 31. avgust 2009.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Boksit a.d. Mili}i Hemijska industrija destilacija a.d. Tesli} Elektrokrajina a.d. Banja Luka Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje RiTE Gacko a.d. Gacko Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka Vodovod a.d. Banja Luka Vitaminka a.d. Banja Luka @eljeznice RS a.d. Doboj BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 4,2 3,25 0,061 5,35 2 5,65 -1,87 3,5 0 -0,93 -1,96 2,73 -20 -20 0 0 0 0 2,86 4,65 2,34 4,2 3,25 0,061 5,35 2 5,66 0,36 0,216 0,34 100 1 20 4,2 3,25 0,061 5,3 2 5,2 0,36 0,216 0,34 100 1 20 20 18.275 1.420 549 98 3.040 22.006 9.843 30.000 5.120 50.000 580 0 1.730 156.249 55.806 84,00 59.393,75 86,62 2.935,70 196,00 17.188,00 7.922,16 2.126,08 10.200,00 512.000,00 50.000,00 116,00 0,00 765,18 74.018,75 25.894,05 0,493 0,6 0,439 0,385 0,399 0,175(A) 1,3 1,07 0,587 0,543 0,091 9,8 0 9,48 2,67 -0,25 2,34 0,78 0,94 6,73 0 8,33 0,493 0,6 0,439 0,385 0,4 0,175 1,3 1,07 0,587 0,092 0,493 0,6 0,439 0,385 0,38 0,175 1,29 1,07 0,587 0,084 5.000 272 3.000 25.000 154.750 221.310 17.444 4.000 1.305 0 1.500 2.465,00 163,20 1.317,00 9.625,00 61.790,00 38.729,25 22.648,66 4.280,00 766,04 0,00 136,83

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 31. avgust/kolovoz 2009.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO KOTACIJA FONDOVA IF "CROBIH FOND" D.D. MOSTAR(K1) IF "PROF-PLUS" D.D. SARAJEVO PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE SPARKASSE BANK DD 239,50 BIMAL BR^KO 10,00 BH TELECOM D.D. SARAJEVO 21,11 ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 6,82 FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO 110,00 JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO 26,13 TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ 30,89 SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE HIDROMETAL DD JP HT DD MOSTAR PEKAR D.D. KAKANJ 5,00 0,00 9,52 -13,45 5,00 0,00 5,00 9,52 5,00 5,00 9,52 5,00 124 214 227 620,00 2.037,28 1.135,00 2 1 1 4,48 249,00 230,00 0,00 10,00 10,00 0,55 21,37 20,94 -2,44 7,00 6,74 0,00 110,00 110,00 -0,94 26,99 25,60 2,97 30,89 30,89 17 896 2.292 2.295 50 5.208 33 4.175,89 8.960,00 48.394,57 15.650,15 5.500,00 136.066,37 1.019,37 5 1 18 10 2 29 1 5,75 4,00 0,70 0,00 5,75 4,00 5,75 4,00 320 306 1.840,00 1.224,00 1 3 16,55 0,60 16,98 16,19 4.288 70.962,04 13

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Hotel Bosna a.d. Banjaluka 0,36(A) Poljopromet a.d. ^elinac 0,216(A) Veletrgovina a.d. Gradi{ka 0,34(A) Op{tina [amac- javna ponuda obveznica 100 ZTC Banja Vru}ica a.d. Tesli} - javna ponuda akcija 1(A) Republika Srpska - op{te obaveze 20 Republika Srpska - obaveze dobavlja~ima 1 Republika Srpska - obaveze dobavlja~ima 2 44,23 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 47,811 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 46,7463

44,23 44,23 48,6 47 47 44,3069

NAFTA

PLIN

ZLATO

SREBRO

ALUMINIJ

P[ENICA

KUKURUZ

71,00

$ 1,74 %

2,945

$ 2,90 %

949,00

$ 9,80 %

14,82

$ 0,56 %

91,50

$ 0,00 %

490,00

$ 1,06 %

323,00

$ 1,82 %

26 SARAJEVSKA HRONIKA
Imenovani v.d. ~lanovi skup{tina javnih preduze}a

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Ajnad`i} ne}e ponovo u Gras
Odbio sam ~lanstvo jer kad sam ja bio tamo, gubitak Grasa sveden je na ~etiri, a sada je vra}en na 26 miliona KM, ka`e direktor ZOI ‘84 • Dekan [umarstva u Sarajevo-{umama
S obzirom na to da su se ~lanovi Vlade koji su obavljali du`nost u skup{tinama javnih preduze}a na{li u sukobu interesa, bilo je potrebno na}i nova rje{enja i osobe koje }e obavljati taj posao. S obzirom na kratak rok, Vlada je na prijedlog ministarstava izabrala v.d. ~lanove skup{tina preduze}a, ali i pripremila odluku oko procesa imenovanja skup{tina kantonalnih javnih preduze}a. Dok predlo`ena odluka ne bude usvojena na Skup{tini Kantona, te imenovani ~lanovi skup{tina, v.d. ~lanovi }e obavljati tu du`nost. Tako su za v.d. ~lanove skup{tina u KJKP Vodovod i kanaliAjnad`i}: Imam svoje razloge D`indo: U Skup{tini Grasa

^lanovi ne znaju {ta ih o~ekuje

Zijada Krvavac, pomo}nica ministra prostornog ure|enja i za{tite okoli{a KS-a i novoizabranog vr{ioca du`nosti ~lana Skup{tine u KJKP Park, jo{ nije upoznata {ta se o~ekuje od Skup{tine, ali s obzirom na njen dugogodi{nji rad sa ovim preduze}em, ne}e joj biti te{ko uklopiti se. “S obzirom na to da sam pomo}nik resornog ministra, ne}e mi biti problem sna}i se u Skup{tini. Iako jo{ nismo upoznati s programom, mogu ispuniti sve zadatke koji }e biti postavljeni pred mene“, istakla je Krvavac. dri}, Muhamed Kozadra i Dragan Ivanovi}, a u KJKP Rad Esad Hrva~i}, Subhija Osmanagi} i Esad Dedovi}. ^lanovi skup{tine u Parku su Zijada Krvavac, Muhamed Suba{i} i

zacija izabrani Enver Jamak, Vi{nja Softi} i Zahid Pita, dok }e u Toplanama tu du`nost obavljati Jusuf Zahiragi}, Sulejman Bajri} i Neziran \ogo. Za Sarajevogas izabrani su Jovo An-

Mufik Musli}, dok }e u Pokopu Skup{tinu predstavljati Mirsad Delali}, [efik Vatre{ i Irena Zima. U KJKP Tr`nice-pijace ~lanovi Skup{tine su Silvana Mari}, Hidajeta Ba{i} i Izet Berkovac, a u Grasu Suad D`indo, Adina Jugo i Ned`ad Ajnad`i}, koji je ovu funkciju odbio. - Imam svoje razloge zbog kojih sam odbio funkciju ~lana Skup{tine Grasa. Kad sam ja bio tamo (predsjednik Nadzornog odbora op.a.), gubitak preduze}a sveden je na ~etiri miliona maraka, a sada on iznosi 26 miliona KM, kazao nam je ju~er Ajnad`i}. Skup{tinu u kantonalnoj televiziji ~ine Predrag Mitrovi},

Afrim Hajdari i Hadis Kustura, a u ZOI ‘84 Hamdo Kari}, Mesad \ozi} i Mustafa ^engi}. Za kantonalnu veterinrsku stanicu imenovani su Bejamil [ari}, Aladin Macanovi} i Merima Kurtovi}, a u Sarajevo-{ume E{ref ^elik, Sanel Bajrovi} i Faruk Meki}. U DDPD Butmir Skup{tinu ~ine Ljubica Livaja, D`enan Rizvo i Osman Zec, a u Centru Skenderija Ekrem Durmo, Zejna Tesla i Sead Gu{mirovi}. Vr{i oci du`nos ti ~la no va obavlja}e svoje du`nosti dva mjeseca, odnosno do imenovanja ~lanova kojima }e mandat trajati dvije godine.
S. HUREMOVI] - J. MILANOVI]

Na Trgu oslobo|enja - Alija Izetbegovi}

Investitor betonare u Blagovcu tjera po svome

Sajam p~elarstva Bee-fest
Se dmi me|una ro dni sa jam p~elarstva i p~elarske opreme Bee-fest bi}e odr`an od 2. do 6. septembra na Trgu oslobo|enja Alija Izetbegovi}. Organizatorima se dosad prijavilo vi{e od 70 izlaga~a iz svih krajeva BiH, iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske. Oni le BiH“, kazala je Samira Katica Arnautovi}, direktorica sajma na kojem }e biti predstavljeni najkvalitetniji p~elinji proizvodi, preparati na bazi p~elinjih proizvoda i ljekovitog bilja, kao i literatura te oprema za p~elarstvo. I ove godine bi}e dodijeljene

Betonara se trebala graditi u sklopu RP Unis

Dozvola za jednu,
gradnja na drugoj lokaciji
Sa pro{logodi{njeg sajma

}e svoje proizvode prezentirati na vi{e od 80 sajamskih {tandova. “Manifestacija je ve} postala internacionalna i posebno nam je zadovoljstvo {to je na njemu svake godine sve vi{e izlaga~a iz cije-

zlatne, srebrene i bronzane medalje za najkvalitetniji med i druge p~elinje proizvode, te originalna titula “Med medova“ Dodijeli}e se . i posebno priznanje za doprinos razvoju p~elarstva u BiH.

Ministar Jusi} napominje na~elnika Vogo{}e kako nije smio informisati investitora da mu dozvola va`i i za lokaciju u Blagovcu
U dopisu ministra prostornog ure|enja i za{tite okoli{a Kantona Abida Jusi}a, upu}enog na~elniku Vogo{}e Asimu Sarajli}u 27. augusta ove godine, navodi se kako su se uposlenici resornog ministarstva upoznali sa problemom nelegalne gradnje betonare investitora Kalvarija cop, putem tekstova Oslobo|enja objavljenih tog i prethodnog dana. Ministar Jusi} u dopisu upozorava na~elnika kako je umjesto prethodno odre|ene lokacije za betonaru, njena gradnja po~ela na novom mjestu, uz podatak kako je investitor informisan iz Op}ine da mu dozvole va`e i za novu lokaciju. - Napominjemo da se okolinska dozvola Ministarstva izdata preduze}u Kalvarija cop d.o.o. Vitez 22. septembra pro{le godine, koja nije postala pravosna`na zbog pokrenutog upravnog spora, odnosila isklju~ivo na lokaciju 30, u sklopu RP Unis u Vogo{}i, te da se ni u kojem slu~aju ne mo`e odnositi na drugu lokaciju, istakao je Jusi}. Direktor Medimpexa [emso Mujezin, farmaceutske firme u ~ijoj se neposrednoj blizini gradi betonara, napomenuo je kako je ovo znak da Op}ina ostavlja odrije{ene ruke onima {to rade nelegalno, bez naloga za obustavu radova, dok se savjesnim investitorima prijeti i policijom. J. M.

Opravke vodovoda
Zbog popravljanja kvarova na vodovodnoj mre`i danas }e od devet do 16 sati do}i do poreme}aja u vodosnabdijevanju sljede}ih ulica: Branilaca Sarajeva, Adema Bu~e, Mar{ala Tita, Muse ]azima ]ati}a, Malta, Omladinskih radnih brigada, Nova cesta (Semizovac), Dobrinjske bolnice, Bulevar branilaca Dobrinje, Posavska, Jaja~ka, Barica, Prijedorska i Zaima [arca.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

SARAJEVSKA HRONIKA 27
DE@URNI TELEFON

Cijena nafte na svjetskom tr`i{tu diktira pravila i kod nas

276-982

Sa vi{e para i u taksi
^ekamo da nadle`ni iz Vlade Kantona po{alju obavje{tenje o korekciji cijena i mi }emo nove cjenovnike po{tivati, isti~e Enver Suljagi}, predsjednik Udru`enja Sarajevo-taksi
Rast cijena nafte na svjetskom, odrazio se i na bosanskohercegova~ko tr`i{te, tako da u na re dnom pe ri odu mo`emo o~ekivati poskupljenje i taksi-usluga. Da bi do korekcije cijena moglo do}i potvrdio je i Enver Suljagi}, predsjednik Udru`enja Sarajevotaksi, koji je istakao kako se sada ~eka potez Vlade Kantona Sarajevo. “Mi ~ekamo da nam nadle`ni iz kantonalne Vlade po{alju obavje{tenje o korekciji cijena. Naravno da }emo po{tovati te cijene i ne bi trebalo biti razlike me|u taksiprevoznicima. Na kraju, mi smo ti koji su morali podi}i svoju cijenu usluga posljednji put” istakao je Suljagi}. , Ipak, imaju}i u vidu sve te`u ekonomsku situaciju u zemlji, podizanje cijena taksi-usluga ne bi bio pametan potez. Posao je uprkos dosada{njim, kako je napomenuo Suljagi}, niskim cijenama, itekako opao. Mihajlo Krmpoti}, ministar

VA@NIJI TELEFONI
MUP

SULJAGI] Taksisti se nalaze u veoma te{kom polo`aju. U odnosu na isti period pro{le godine, sada sarajevski taksisti imaju 70 posto manje posla
Sarajevski taksisti: Posla sve manje

KRMPOTI] Potrebno je da se prevoznici me|usobno dogovore oko izmjena, te da nam onda dostave prijedlog cjenovnika

prometa i komunikacija Kantona, kazao nam je ju~er kako pred sta vni ci ta ksiudru`enja ni{ta nisu poslali Ministarstvu. - Meni nije ni{ta dostavljeno. Ukoliko imaju namjeru mi je nja ti ci je ne uslu ga, o~ekujem da nam dostave i prijedloge, odnosno nove cjenovnike, te da se prije toga me|usobno dogovore, naglasio je ministar Krmpoti}.

“Taksisti se nalaze u veoma te{kom polo`aju. U odnosu na isti period pro{le godine, sada imamo za 70 posto smanjenje obima posla, a to je dovoljan podatak u kakvoj smo situaciji“ naglasio je Suljagi}. , Suljagi} je, pore|enja radi, istakao cijene taksi-usluga u zemljama regiona i Evrope, i kako je naglasio, taksi je u Sarajevu najjeftiniji.
S. HUREMOVI]

U klupe sjeda 60 hiljada |aka
Sa po~etkom u osam sati, danas }e u {kolske klupe u Sarajevskom kantonu sjesti 60 hiljada|aka, kazao nam je ju~erstru~nisaradnik Ministarstva obrazovanja Sretko @muki}. - Problema sa izdava~ima nema, a o~ekujemo da ih ne}e biti ni sa najavljivanim {trajkom prosvjetara. Vjerujemo da u na{em kantonu nema razloga za prekidanje nastave, istakao je @muki}. U 38 srednjih {kola nastavu }e od danas poha|ati 20 hiljada u~enika, dok }e ih duplo viJ. M. {e u}i u u~ionice 72 osnovne {kole.

Isklju~enja struje i vode
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e u navedenim vremenskim intervalima bez na pa ja nja elek tri~nom energijom ostati trafopodru~ja: od 9 do 15 sati Had`i}i Bare, Stup potok 1, Ko{evo 1, Od`ak, Grivi}i 1, 2 i 3, Rakovica 2, Drozgmetva 1 i 2, Ko{}an, D`id`ikovac, Centar BiH, Buturovi}i i Vran~i}i, a od 12 do 15 Plo~a, dok }e od 8.30 do 15 sati bez struje ostati Cicin han. Od 8 do 15 sati napajanja ne}e imati Budmoli}i 2, od 8.30 do 10 Stari Ilija{ i Frgaj, a od 10.30 do 12 Miso~a 2 i Gornja Miso~a. Od 10.30 do 12 sati struje ne}e imati Sarajevoputevi, od 12 do 13.30 Ljubina 3, a od 12.30 do 14 sati Solakovi}i 2 i 5. Tr`ni centar Ilija{ ne}e imati struje od 10 do 11.30 sati.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA

Iznena|enje za prva~i}e Centra
Prva~i}e {kola koje pripadaju op}ini Centar danas }e u klupama ~ekati iznena|enje. Op}ina se potrudila da im po`eli sretan polazak u {kolu uz prigodne poklone, uz koje }e dobiti i ~estitku na~elnika D`evada Be}irevi}a. - Nisam siguran {ta se sve nalazi u ruksacima, ali mislim da je cijeli pribor potreban djeci tu. Dobi}e i poneki slatki{, ka`e nam ju~er na~elnik Centra. Prema Be}irevi}evim rije~ima posjete {kolama uslijedi}e prema rasporedu koji su same obrazovne ustanove napravile za sve~ani prijem {kolaraca. J. M.

272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

9 8

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem, radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog i Kaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 1 12.30, 13.30, 1.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7, 10, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko radnim danima u 10.45 i 15.15 sati, Busova~a radnim danima u 10.30 i 14.30 sati, Fojnica i Kiseljak svaki dan u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.55, a radnim danima u 5.30, Kiseljak radnim danima u 16.15

VOZOVI

Zagreb 10.27 i 21.20, Budimpe{ta 7.02, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.21, 11.42 i 19.06, Konjic 7. 5, 15.40 i 19. 0, Kakanj 15.43. 1 1

Polasci iz Sarajeva:

Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.09, Plo~e 10.00 i 20.59, Zenica 6.28, 9.30, 13.10 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.

Ankona 10.25, Istanbul 11 i 17.15, Beograd 11.10 i 21.40, Minhen 12.25 i 20.50, Cirih 12.30, Keln 13.15, Prag 14.15, Be~ 14.40, 17 i 21, Budimpe{ta 14.50, Zagreb 15.30 i 22, Ljubljana 15.55, [tutgart 18.05, Dusseldorf 18.45, Berlin 20.45 Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, ~etvrtkom u 16 sati, Mastricht utorkom, srijedom subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, ~etvrtkom u 16 sati, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~etvrkom u 8, subotom u 17 sati, Dortmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom osim petkom u 8 sati, Frankfurt,

Dolasci:

AUTOBUSI

AVIONI
Polasci:
Istanbul 6.15 i 18.15, Beograd 6.30 i 16.45, Zagreb 6.30 i 16.15, Minhen 6.35, Cirih 7.30, Be~ 7.50, 13.30 i 15.25, Prag 9, Minhen 13, Keln 13.45, Dusseldorf 13.45, Budimpe{ta 15.20, Berlin 15, Ljubljana 16.25, Ankona 17.55, [tutgart 18.35

Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6, a petkom i subotom u 18 sati, Split svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 7.45, 10, 21 i 22.15 sati, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka, Kor~ulai Orebi}utorkom, srijedom, petkom i subotom u 1 sati, Herceg Novi 1 svaki dan u 1 sati, Ulcinj, Budva i Bar svakim 1 danom u 19 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30

sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Luka svaki dan u 9. 5, 14.30 i 15.30 sati, 1 Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7. 0 sati, Biha} svaki 1 dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 1.30, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13. 5 i 1 17. 5 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 1 1.30, 12.30, 13.30, 14, 15.35, 16, 17 i 18, te

28

KULTURA

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

29

Cum grano salis, od 3. do 6. septembra

30. me|unarodni festival autorske poetike

Sino} u Historijskom muzeju BiH

Irski recept za

Ja, ban bosanski Kulin
“Ja, ban bosanski Kulin“ naziv je tematske izlo`be vi{e kustosice i doktora srednjovjekovne historije Elme Ha{imbegovi}, povodom obilje`avanja 820 godina od izdavanja povelje najpoznatijeg bosanskog bana, koja je sino} otvorena u Historijskom muzeju BiH. Ovaj najstariji pisani pravni dokument bosanske dr`ave predstavljen je sarajevskoj publici uz prijevod njegovih detalja, {to je omogu}ilo posjetiocima izlo`be da bolje shvate srednjovjekovni period bosanske dr`ave, zatim njenog vladara, te politi~ke i ekonomskom i politi~kom `ivotu bosanske dr`ave. - Povelja je ujedno jedan od najstarijih }irilskih dokumenata, tako da je izlo`ba prilika za promociju njenog zna~aja kao historijskog pisma Bosne kojim su ispisani i ste}ci, te mnogi crkveni dokumenti. Izlo`bom ukazujemo i na zanemarenost tog pisma u dana{njoj BiH, rekla je Ha{imbegovi}. Direktorica Historijskog muzeja BiH Muhiba Kaljanac naglasila je da ova institucija, i u vrijeme te{ke financijske situacije, ima

podijeljene
Velika o~ekivanja

ljude i gradove
Zahtijevam od visokoga predstavnika da predstavu “Usamljeni zapad“ snagom europskoga autoriteta postavi u ovda{nju Gradsku vije}nicu i da se silom privedenim gradskim vije}nicima i religijskim autoritetima prikazuje sve dok ne shvate poantu!
Irac Mar tin McDo nagh, ma koliko slavan i tra`en bio, ne bi mogao `ivjeti u Mostaru; prvo, u Irskoj ve} ima dovoljno podijeljenosti, drugo, nema {anse da bi mu itko i{ta objavio! Ne mo`e{ ti, kume moj, pa da si stoput ve}a faca, pisat tako nepodobno o na{im najve}im vrijednostima; o na{emu `upniku-parohu-imamu, on u tvom tekstu lo~e, pomalo psuje, ka`e jebo ovaj grad, ovdje da bi se uklopio mora{ pobit pola familije! Jo{ ‘drije{i’ grijeh oceubojstva jednoga, a sporazumnu {utnju drugoga mu sina radi prijepisa tri~ave imovine, nekoga svinjca od ku}erka u nekoj irskoj bedari, gdje se ljudi, ako se ve} ne poubijaju me|usobno, s veseljem odlaze na mjesto predvi|eno za suicid, ne vra}aju}i se od tamo, uklju~uju}i i `upnika koji je svjesno odabrao – pakao. A mo`da bi i druk~ije pro{ao, samo da je pustio tijelu da ga vodi prema onom |avoljem i zavodljivom djevoj~urku koji ga je uporno zavodio, kupiv{i mu ~ak i privjesak sa srcem, novcem zara|enim od ilegalne prodaje raki je ti ne. Ne po do ban si ti ser McDonahg! Te sam uvelike iznena|en da se mlada redateljica Selma Spahi} odlu~ila ba{ za ovaj tvoj tekst (“Usamljeni zapad“), i ne znam otkud mi taj vra`ji dojam, to da si mo`da u nekom drugom `ivotu `ivio u Mostaru, jer ti se se pri~a izvanredno uklapa u ovda{nju stvarnost. No, kada je Selma ve} napravila ovo uprizorenje, onda valja iz toga poku{ati izvu}i i neku korist: zahtijevam od visokoga predstavnika da ovu predstavu hitno izvu~e iz zagu{ljivoga podruma re~ene Banje, te je snagom europskoga autoriteta postavi u ovda{nju Gradsku vije}nicu i da se silom privedenim gradskim vije}nicima i religijskim autoritetima prikazuje sve dok ne shvate poantu!

Susreti }e nadma{iti

sve dosada{nje
U u`em izboru: “Rod avetnjaka“ Sla|ane Bukovac, “Pustinjak“ Rade Jaraka, “Nigdje niotkuda“ Bekima Sejranovi}a, “Tesla, portret me|u maskama“ Vladimira Pi{tala, “Predator“ Vladimir Arsenijevi}a i “Brat“ David Albaharija
Za pred sto je}e De ve te me |una ro dne knji`e vne su sre te prijavljeno je najvi{e romana, u konkurenciji je bilo najvi{e dobrih knji`e vni ka, na jav ljen je dolazak najve}eg broja gostiju. Zbog to ga }e pred sto je}i Su sreti, po mnogo ~emu, vjerovatno nadma{iti sve dosada{nje, rekao je Jasmin Imamovi}, gradona~elnik Tuzle i predsjednik Or ga ni za ci onog odbo ra Su sre ta na ju~er odr`anoj konferenciji za novinare. Kao {to je poznato, na Susretima, simboli~nog naziva Cum gra no sa lis, do dje lju je se Na grada “Me{a Selimovi}“ za najbo lji ro man {tam pan u je dnoj godini u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori. ^etvorici selektora – Mi ljen ku Jer go vi}u, En ve ru Ka za zu, Vla di mi ru Ar se ni}u i Ognje nu Spa hi}u sti glo je 16 ro ma na. Se le kto ri u u`i izbor nominirali {est romana: “Rod ave tnja ka“ Sla|ane Bu ko vac, “Pustinjak“ Rade Jaraka, “Nigdje niotkuda“ Bekima Sejranovi}a, “Tesla, portret me|u maskama“ Vladimira Pi{tala, “Preda tor“ Vla di mir Ar se ni je vi}a i “Brat“ David Albaharija. Odlu ku o izbo ru naj bo ljeg ro ma na do ni je}e `iri, po slje dnjeg da na Me|una ro dnih knji`e vnih su sre ta. U `iri ju su: Julijana Matanovi}, pisac i univer zi tet ski pro fe sor iz Za gre ba, te Mirko Kova~, Filip David, An drew Wac htel iz SAD-a i Ir fan Ho ro zo vi}. Cum gra no sa lis po~inje u ~etvrtak i traja}e do subote nave~e, kada }e biti dodijeljena i nagrada. Ve} prvog dana je planirano premijerno predstavljanje romana Almira Ali}a „Boa u ko ko {i njcu“, a na kon to ga i pred stav lja nje knji ge Ju li ja ne Ma ta no vi} „Knji ga od `ena, mu{karaca, gradova i rastanaka“. U ve~ernjim satima u Narodnom pozori{tu bi}e odigrana predstava “Helvero va no}“. Dru gog da na gos ti }e bi ti na Panonskom jezeru, u biblioteci „Dervi{ Su{i}“, a tokom dana bi}e opred stav lje ni ro ma ni: „Lutrija“ Ajle Terzi}, „Molim te zapi{i“ Jasmina Imamovi}a, te knjiga nastala iz vi{emjese~nog dopisivanja Miljenka Jergovi}a i Se mez di na Me hme do vi}a „Tran sa tlan tic Ma il“. Tu je i izlo`ba fotografija Milomira Kova~evi}a Stra{nog. Po slje dnjeg da na je izlo`ba Mirka Ili}a, retrospektiva, potom BiH pri~e „Pod pritiskom“, te predstavljanje zbirke poezije Mi le Sto ji}a „Me|u za va|enim na ro di ma“ i mo no dra ma Ha si je Bo ri} „Ova ze mlja u kojoj utjehe nema“. Te ve~eri, u 20 sati, bi}e progla{en roman godi ne.
V. JAHI]

Tonijeva plo~a

Dirljiva sve~anost prire|ena je prije premijere; supruga pokojnoga glumca Tonija Pehara, gospo|a Biljana i sinovi mu Igor i Goran otkrili su mu spomen-plo~u postavljenu u znak zahvale njemu na svemu {to je u~inio za mostarsko i bosanskohercegova~ko glumi{te, ali i u ime ~injenice da je ba{ nedjeljna premijera bila ujedno prva koja je odigrana na Sceni “Toni Pehar“ . lancima s ~eli~nih vitla; scenografija je sama po sebi toliko dinami~na da je samo vrzmanje unutar nje pri~a za sebe. [teta {to za ovaj segment nije predvi|ena nagrada. Dramaturgija Dragana Komadine u suglasju s op}im ambijentom, crnilom kojemu se smijete umjes to da pla~ete, a je zik s oku som sa ra jev skog slen ga pru`a beskrajne mogu}nosti naracije ‘u ~elo’ i jedan sjajan glumac, premda mlad, ovdje ‘vu~e’ pri~u, pa bravo za Ermina Bravu!
Dragan MARIJANOVI]

Bravo za Ermina Bravu!

Tako ja do`ivjeh ovu sjajnu premijeru i jednu posve novu energiju koju mladi glumci tro{e na pozornici, kada kane da im ona stvarno `ivot zna~i. Izvanredni Boris Ler i Sanin Milavi} te apsolventica ADU Alma Terzi}. Kostimografija i scenografija diplomski je rad – tako na~uh – Emine Hod`i}-Adilovi}. Uvjerljiva i dinami~na pozornica sa vibriraju}im i uvijenim podi{tem, stvari pobacane tako da svaka miri{e na opasnost i izvrsna inovacija s kantama (nisu plasti~ne!) koje se stalno podi`u i spu{taju

nomske odnose koji su tada vladali. Otvaranje izlo`be je propra}eno muzi~ko-poetskim programom, uz u~e{}e glumice Nade \urevske, te izlaganje histori~ara Dubravka Lovrenovi}a. Autorica izlo`be Elma Ha{imbegovi} podsjetila je da je ban Kulin 1189. godine Poveljom dao slobodu Dubrov~anima da trguju na teritoriji Bosne. Povelja tako|er, kazala je, kroz dvadesetak redaka nudi niz dragocjenih informacija, predstavljaju}i vrijedan historijski izvor iz kojeg se mo`e saznati mnogo o kulturnom, eko-

potrebu da obilje`i i podsjeti na va`ne historijske datume i li~nosti. Ona je mi{ljenja da je obilje`avanje godi{njice Povelje jedan od najva`nijih historijskih datuma za BiH, jer svjedo~i o njenoj opstojnosti i vi{estoljetnoj dr`avnosti. Najavila je da je gostovanja ove izlo`be u svim ve}im gradovima u BiH, ocijeniv{i da je edukacija va`an segment postavke, posebno za osnovce i srednjo{kolce. Izlo`ba }e u Historijskom muzeju BiH biti postavljena mjesec.
K. R.

Festival Adriatico Mediterraneo

Sidran i Kusturica - ponovo zajedno?
jima su i dva ovjen~ana presti`nim priznanjima (Cannes i Venezia), a ra|ena po scenarijima Abdulaha Sidrana: “Sje}a{ li se Dolly Bell?” i “Otac i na slu`benom putu“. Ono {to Sidrana dovodi na ovaj festival jeste predstavljanje knjige “Romanzo balcanico“, koju autorski potpisuje Piero Del Giudice, i koju zove knjiga o Sidranovom `ivotu. log, kako je “Sidran omiljena pojava i umjetnik u cijeloj Italiji, gdje je u~estvovao na svim najva`nijim kulturnim doga|ajima i manifestacijama“ te kako se , knjiga s nevjerovatnim interesovanjem prodaje u Italiji. Autor projekta, Del Giudice, kazao je da je Sidran duh Sarajeva i BiH, a knjiga rezultat njihovog dugogodi{njeg prijateljstva. A odgovaraju}i u jednom intervjuu na pitanje da li je to knjiga o “jugonostalgiji” Sidran je kazao: , “Da, na izvjestan na~in, ali ne za realnim socijalizmom. U knjizi su moje pjesme upravo u ovom osje}anju, ‘jugonostalgije’. Sje}anje na dru{tvo koje je te`ilo da bude {to vi{e pravedno, u kojem je primarne potrebe rje{avala dr`ava, u kojem su postojale privilegije, pa naravno i zloupotrebe, ali i te`nja za pravednijim svijetom. Ali, ono {to mi nedostaje je odsustvo i uskra}enost za kulture razli~itih naroda, religija, pisanih djela, koje su se vijekovima odvijale u zajedni~kom `ivotu. Poslije su do{li nacionalizmi, ‘no` zariven u le|a narodu’ - kako pi{e Danilo Ki{ - krvavi sukob zasnovan ni na ~emu.” Festival Adriatico Mediterraneo se zatvara nastupom Kusturice i njegovog No Smoking banda.
N. S.

Na Festivalu se vrte Kusturi~ini filmovi u programu pod nazivom Yugonostalgia dok }e se Sidran u `i`i interesovanja na}i povodom predstavljanja knjige “Romanzo balcanico“
Abdulah Sidran i Emir Kusturica di nuovo insieme?, ili u prijevodu Abdulah Sidran i Emir Kusturica ponovo zajedno? naslov je informacije koju nam je poslao Piero Del Giudice (Pjero Del Ðudi}e) talijanski profesor istorije i talijanske knji`evnosti, pisac i publicista, a u povodu Festivala Adriatico Mediterraneo koji se od 29. avgusta do 6. septembra odr`ava u Anconi. Ta~nije, neposredan povod je u~estvovanje bh. stvaralaca - ve} drugog dana, 30. avgusta, Festival je bio u znaku Sarajeva zahvaljuju}i prezentiranju radova Franje Topi}a i Danila Krstanovi}a (fotografije) i Ede Numankadi}a (slikarski zapisi). A kako pi{e Del Giudice, s posebnim interesovanjem se o~ekuju Abdulah Sidran i Emir Kusturica na samom kraju Festivala. Naime, na Festivalu se od prvog dana vrte Kusturi~ini filmovi u programu pod nazivom Yugonostalgia, me|u ko-

UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU vr{i ispravku U tekstu konkursa za izbor akademskog osoblja, objavljenog 29. 8. 2009. godine, u podta~ci 3.1. potkrala se gre{ka u zvanju, koje treba da glasi: 3.1. u nau~nonastavno zvanje vi{i asistent, za u`u nau~nu oblast: "Ra~unarske i telekomunikacijske mre`e", u dopunski radni odnos ..................................................2 izvr{ioca

Omiljena pojava u Italiji
Kao {to je poznato (“Romanzo balcanico“ je promoviran u Sarajevu u maju ove godine) knjiga je pisana na talijanskom jeziku i govori o Sidranu, BiH, knji`evnosti i balkanskoj istoriji. Izdava~ je Publi Paolini, Mantova, Italija. Ilustrovana je crno-bijelim i kolorfotografijama iz Sidranovih filmova, predstava i privatnog `ivota... Na sarajevskoj promociji talijanski ambasador u BiH Alessandro Fallavollita je napomenuo, izme|u osta-

^etiri ruke
Sam Sidran je isticao kako je “Romanzo balcanico” “prije svega knjiga (pisana) sa ~etiri ruke“: - Moja djela i arhitektura (struktura knjige) Piero Del Giudice. Knjiga je moja i o meni, ali je i ne{to vi{e od toga. “Romanzo balcanico” je knjiga o filmu, o literaturi, o obi~ajima, o istoriji. Iznad svega je knjiga koja ustanovljava sje}anje na ~injenice, koja odaje priznanje o~evima, njihovim borbama i njihovom snu o razli~itostima i jednakosti.

Prizor iz filma “Otac na slu`benom putu“

30 [TAMPA•TISAK•PRES Hrvatska u NATO-u

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Mesi}ev “nesvrstani“ zaokret
Titu su nesvrstani trebali kako bi Jugoslaviji bili jamac nezavisnosti, prije svega u odnosu prema SSSR-u
Ve~ernji list, Zagreb Danas ne razumijem za{to su predstavnici vi{e od stotinu dr`ava, stotine i stotine ozbiljnih dr`avnika, diplomata, novinara, pa svih drugih pomo}nika, silnog osoblja, svi ti kuhari, konobari, vrtlari, sobarice, voza~i i piloti, daktilografkinje i lije~nici, da ne zaboravimo uvijek preozbiljne predstavnike sigurnosti i policajci, radili tako mnogo i naporno, da se potro{ilo toliko milijuna dolara, da bi se to na kraju svelo na nekoliko desetina stranica teksta koje nitko osim “autora“ i njihovih “protivnika“ ne}e pro~itati, a kamoli ozbiljno shvatiti. Poku{avam ponovno pro~itati te govore, rezolucije i raporte. Fraze i fraze...

Poraz misije
Gdje je danas Pokret nesvrstanosti? Gdje je vjera u Titovu misiju? Ako unato~ svemu poku{avam izvesti neki zaklju~ak, ako se pitam, kako mi se prikazuje danas, odgovor je: sve je poraz. Takozvani izvorni principi nesvrstanosti? Mo`da pogodna tema za ponekog doktoranta politologije koji traga za zaboravljenom temom. Ideja da dr`ave izvan blokova budu savjest ~ovje~anstva? Dr`ave? Njihove poglavice do{le su na vrh u svakoj na drugi na~in... Te je rije~i u svojoj knjizi sje}anja 2005. zapisao Ivan Ivanji, osobni prevoditelj Josipa Broza Tita od 1965. do Titovog posljednjeg putovanja na Kubu u jesen 1979. godine. Njegov se zaklju~ak odnosi ba{ na spomenuti skup u Havani po~etkom rujna 1979., na kojemu je sastavljao dnevne biltene za Tita, kako bi ovaj bio na vrijeme upoznat s onime {to se zbiva na skupu. Titu su pak nesvrstani trebali kako bi Jugoslaviji bili jamac nezavisnosti, prije

Mesi}: Za{to ide na Kubu

svega u odnosu prema SSSR, ali i transmisija za Titova neprestana tra`enja da se u svijetu poma`u svi revolucionarni pokreti kojima je on postao, tako re}i, tutor. On je, primjerice, izda{no financirao i naoru`avao Saddama Husseina, Gaddafija, Arafata, a Jugoslavija je postala poligon za obuku terorista koji su kasnije harali svijetom. Jedna grupa njih tako je preko Jugoslavije do{la u München 1972. na olimpijske igre i doslovce izvela pravi pokolj, kada su likvidirali 11 izraelskih sporta{a. Danas, 2009., kad je Hrvatska postala punopravna ~lanica NATO-a, kad smo se opredijelili za stranu, kad nam u zapadnom

svijetu zbog toga raste rejting, kad se ba{ zbog ~lanstva u NATO-u poja~avaju interesi zapadnih investitora za toliko potrebne investicije u Hrvatskoj, nama se pod nos ponovno podme}e Pokret nesvrstanih, i to od samog {efa dr`ave Stipe Mesi}a.

OSVAJANJE Hrvatska bi mogla osvojiti Kubu prije Amerike
tu nedavno i slikao sa kubanskim vo|om Raulom Castrom i s tom slikom razdragao hrvatsku naciju. Ministarstvo vanjskih poslova od svega toga je izlu|eno, ali gotovo nemo}no kad {ef dr`ave po Ustavu sukreira vanjsku politiku i tako i u nju unosi posvema{nji kaos, ba{ kao {to to radi i unutar dr`avnih granica, ali i me|u narodom. Suradnja sa zemljama nesvrstanih da, ali na bilateralnoj razini gdje god se to mo`e i koristi na{em gospodarstvu, a ne na megalomanskim skupovima te vrste, na kojima je Hrvatskoj, kad je rije~ o nesvrstanima, mjesto samo u tre}em redu promatra~a i ni{ta vi{e. Mesi} poru~uje kako je dovoljno pogledati sva ona vrata koja je on u svijetu otvorio. Ako je tako, Hrvatska bi mogla osvojiti Kubu prije Amerike. Zvonimir DESPOT

Izlu|eni MIP
Njega pak savjetuje prijatelj Ivana Ivanjija, Budimir Lon~ar, koji je jo{ u Titovo doba bio uklju~en u sve tajne nesvrstanih, organizirao Havanu o kojoj je Ivanji svoje rekao, a sada }e na{ {ef dr`ave, kako ka`e, “skrenuti“ do Kube na putu prema UN-u u New Yorku. I ne samo to. On sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadi}em gura organizaciju skupa na vrhu nesvrstanih u Beogradu 2011. kao sje}anje na prvi skup 1961., za {to bi Hrvatska sigurno trebala platiti koji milijun, kao {to u eri sveop}e {tednje, koju od svih tra`i i Mesi}, pla}a i njegovo “skretanje“ na Kubu. Zato se on na skupu na vrhu u Egip-

TITO Titu su pak nesvrstani trebali kako bi Jugoslaviji bili jamac nezavisnosti, prije svega u odnosu prema SSSR-u, ali i transmisija za Titova neprestana tra`enja da se u svijetu poma`u svi revolucionarni pokreti kojima je on postao, takore}i, tutor

LINIJA @IVOTA

Dijaspora: Razlaz Josipovi}a i SDP-a
Za razliku od svoga kandidata za {efa dr`ave, socijaldemokrati se protive modelu uvla~enja Hrvata iz susjedne dr`ave u ovda{nje izborne procese
Jutarnji list, Zagreb Dijaspora ima pravo glasa. Oti}i }u u Bosnu i Hercegovinu. Njihov glas vrijedi jednako kao i moj glas u Zagrebu - izjavio je predsjedni~ki kandidat SDP-a Ivo Josipovi} obja{njavaju}i svoj stav, suprotan poziciji njegove stranke na pro{lim parlamentarnim izborima, tvrdnjom da je on legalist. dr`ave u ovda{nje izborne procese. SDP je, zajedno s HNS-om, najavio da }e prilikom ustavnih promjena tra`iti ukidanje sporne, 11. izborne jedinice, koja se kolokvijalno i neto~no zove dijasporom. Taj stav u`iva ve}insku podr{ku Hrvatske. Istra`ivanja provedena u vrijeme pro{lih izbora pokazala su da se dvije tre}ine hrvatskih gra|ana protive glasanju “dijaspore“. Na isti na~in razmi{lja i tre}ina HDZ-ovih bira~a. Josipovi}ev je stav prije svega pragmati~an. Ne}e juri{ati na postoje}a izborna pravila, nego }e im se prilagoditi. Mo`darezonira da za promjene ima {anse tek kada se HDZ pobijedi na terenu koji je uvijek dosada smatrao svojom ekskluzivom: kad “dijaspora” po~ne glasati i za drugestranke, HDZ }e je dokinuti. U svakomslu~aju, trenutno ni jedan od predsjedni~kih kandidata ne problematizirapostoje}i model. ^ak je i Damir Kajin najavio obilazak Hrvata po Bosni i Hercegovini. A Vladimir [eks otvoreno tvrdi da }e njihova kandidata Andriju Hebranga izabratidijaspora: {to usfalizbog slabepodr{ke u Hrvatskoj, namirit }e preko granice. Samo predsjednik Mesi}, i to povodom kriznog poreza, upozorava na problem. “Nisam ~uo da se bilo tko iz dija-

Juri{ na izborna pravila
Za razliku od svoga kandidata za {efa dr`ave, SDP nije promijenio mi{ljenje o glasanju takozvane dijaspore. Stranka se protivi postoje}em modelu uvla~enja Hrvata iz susjedne

Josipovi}: Pragmati~an stav

Kriza muslimanskohrvatske federacije

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

Politika, Beograd Politi~kakrizazahvatila je muslimansko-hrvatskufederaciju u BiH i pokazala kako su, zapravo, vrlo krhki temelji te federacije. A sve je dostiglo kulminaciju, navodno, zbog promenjene trase autoputa. Tako je nekadadavnopo~elo i u biv{oj Jugoslaviji, od one “cestne afere“u Sloveniji, pa dalje po svimrepublikama. Epilog znamo.

Ameri~ka administracija u vrijeme predsjednika Billa Clintona smatrala je BiH kao svoj najve}i spoljnopoliti~ki uspjeh, u State Departmentu to po familijarnoj liniji smatraju i danas
verujujednidrugima i da opet`ive zajedno ako oni to ne `ele. O tome moraju da odlu~enarodi u BiH i njihovi lideri. ^ak i proces {irenja NATO-a nema mnogo veze sa uspehom ili neuspehom u BiH, jer razlozi {irenja alijanse daleko prema{ujuokvireBosne i Balkana. S druge strane, suvi{e je rano za zaklju~ak da je dejtonska vizija multietni~ke BiH osu|ena na propast. Naime, vreme na Balkanu ne te~e istom brzinom kao u Va{ingtonu ili Briselu. Naravno, ako Dejton ne bude funkcionisao na zadovoljstvo sva tri naroda u BiH, onda ti narodi o budu}nosti zemljetreba da odlu~e na referendumu. To je jedino po{teno i demokratsko re{enje. Igre oko raketa na sve stranesveta. Na~elnik General{taba Ruske vojske, general Nikolaj Makarov izjavio je da je Rusijarasporedilasvoj PVO i antiraketni sistem S-400 na Dalekomistoku“kako bi se za{titila od testiranja severnokorejskih raketa“ Severnokorejskanuklearna . postrojenja i poligoniodakle se lansirajuraketenalaze se u bliziniruskegranice, pa Moskvasmatra da se mora za{tititi od even tu al nih neuspe{nih severnokorejskih ra ke tnihtestova pri kojima delovi severno ko rej skih projektila mogu da padnu i na rusku teritoriju. Iako, da budemo po{teni, Severna Koreja svojeraketelansira put Pacifika, prekoJapana, ili premaAljasci. Naime, i poredsvegaSevernokorejciipaknisutakviamateri da ba{ tolikopogre{e u programiranjuputanjesvojerakete pa da ona zaluta u ruskivazdu{niprostor. Do sada su imali na stotinelansiranjaprojektilaraznihtipova i dometa i nijednaraketanijeuletela kod kom{ija Rusa. Osim toga i severnokorejskeraketeimajuure|aj za samouni{tenje, automatskiprogramirano ili sa zemlje komandovano, ako stvartehni~ki ne krenedobro. Re`im u Pjongjangu ve} godinama zara|uje „slatke parice” na me|unarodnom tr`i{tu raketa: na

novih
dr`ava
stotine „skadova” prodato je Iranu u vreme ira~ko-iranskog raketnog rata gradova, projektil „no dong” je isporu~enIranu gde je poznat pod imenom„{ahab-3” i Pakistanu gde ga zovu „gauri” Najbolji izvozni proi. zvodSeverneKoreje su balisti~kerakete. Ujedno i glavni diplomatski adut te zemlje.

tvorac
ime, od same najave da }e se u Poljskoj i ^e{koj postaviti delovi SDI programabilo je jasno da je takav protivraketni sistem samo jedan element u transformisanom ameri~komvojnomspektrukoji}e produbiti zna~enje pojma o ratovanju bez `rtava prema{uju}i ~ak i operacije kao {to je bilo bombardovanje Jugoslavije 1999. Odnosno, ameri~ki vojni stru~njaci po~eli su da veruju da je mogu}e voditi nuklearni rat bez `rtava. Bar ne na ameri~koj strani. Prou~avanjeistorijepokazuje da je u slu~aju neizbe`nosti rata najva`nije odrediti pravi trenutak za njegovo zapo~injanje. Jer, mo`da }e Amerika morati prva da napadne? Ako postojitakvalogika, a ona u vojnim krugovima sigurno postoji jer ~emu onda ratno planiranje, onda je Americi potreban raketniki{obran da bi to i uradila bez straha od odmazde po njeno stanovni{tvo. A to nije onda i pri~a o bezbednijem svetu kakva nam se ve} godinama prodaje. NATOne}e pomo}i Ukrajini ako bude ugro`ena njena teritorijalna celovitost, izjavljujezvani~nipredstavnikAlijanse. A za{to i bi, nisupomogli ni nama 1999. godine. Jer, NATO izgleda i ne ~uva postoje}e dr`ave, on pravi nove. Mirovne operacije UN-a, mo`e li neko definisati granicu izme|u mirotvornih napora i oru`anog me{anja?

[TAMPA•TISAK•PRES 31

Mali uslov
No, ono {to je posebnoopasno u BiH jesunastojanjaodre|enihinostranihcentaramo}i da manipuli{u politi~kom scenom te zemlje. ZakazivanjemanevaraNATO-a u Republici Srpskoj, pa i nedavne izjave sada ve} biv{eg generalnog sekretara alijanse Havijera Solane “da BiH mora promeniti sada{nji ustav, ako `eli u NATO“, a iz Brisela se, naravno, jasno poru~uje “da BiH mora u NATO“, sve to upu}uje na zaklju~ak da je posao novog NATO-a, zapravo, stvaranje novih dr`ava. Maliuslov: tamo gde nema jakogvojnogotpora, odnosnotamo gde se to mo`e. U su{tini, ameri~ka administracija u vremepredsednikaBilaKlintona smatrala je BiH kao svoj najve}i spoljnopoliti~ki uspeh, u Stejt departmentu to po familijarnoj liniji smatraju i danas. Jer, prvo vojno i borbenoraspore|ivanjeNATO snaga u BiH, prvo u istoriji tog pakta izvan mati~ne teritorije dr`ava ~lanica, stalno je povezivano sa budu}no{}u tog saveza. Kako je NATO odbrambeni savez, a ne pakt za stvaranjenovihdr`ava, Kosovo jo{ ne mo`emo tretirati kao normalnudr`avu, iako ga takotretira ve} vi{e od 60 dr`ava, to ni{ta od onoga {to NATO ili SAD mogu da u~inene}eprisilitinarode u BiH da spore javio da nam pomogne. U dono{enju zakona sudjeluju, a kad treba lije~iti hrvatske financije, pla}aju samo gra|ani na{e zemlje” , konstatirao je {ef dr`ave. Utoliko i Ivo Josipovi} javnosti duguje obja{njenje kako udvaranje la`noj “dijaspori“ korelira s njegovim proklamiranim izbornim programom “nove pravednosti“ Smatra li sudjelo. vanje Hrvata iz druge dr`ave u izbo ru pred sje dni ka Hrvatske po{tenim i pravednim? Dr`i li to trenutno va`e}im ili du go ro~no odr`ivim rje{enjem? Je li rije~ o takti~kom ili strate{kom uzmaku? ^ak je i Josip Fri{~i}, uo~i parlamentarnih izbora, kada su se umno`ili strahovi da }e se hrvatski izbori odlu~iti u BiH, javno tra`io da predsjednik Mesi} mandat za sastavljanje vlade mora povjeriti onome tko doka`e da je dobio ve}inu na izborima u Hrvatskoj. A

Rat zvijezda
Zbog toga, pre }e biti da je Rusija iskoristila severnokorejske raketneigrice da bi opravdalaja~anje svojihvojniharsenala na Dalekom istoku. Japan vojno ja~a, Amerika poja~ava vojnu prisutnost na tom delu Pacifika, politi~ka situacija sa naslednikom Kim D`ong Ila u Severnoj Koreji jo{ nije sasvim jasna. Pa su Rusi pribegli „maskirovki” . Nekako istovremeno sti`u i vesti da administracija predsednika Baraka Obame odustaje od raketnog{tita u Evropi, od raketa u Poljskoj i radara u ^e{koj. Iako je to Va{ington odmah demantovao ne bi bilo iznena|uju}e da instaliranje objekata za „rat zvezda” u Evropi budeobustavljeno. Odnosno da dr Strejnd`lav ostane bez posla. Na-

RUSIJA JA^A NA DALEKOM ISTOKU Rusija iskoristila sjevernokorejske raketne igrice da bi opravdala ja~anje svojih vojnih arsenala na Dalekom istoku. Japan vojno ja~a, Amerika tako|e poja~ava vojnu prisutnost na tom dijelu Pacifika
SDP-ov predsjedni~ki kandidat sada tvrdi da glas u Sarajevu ili Mostaru ima istu te`inu kao i onaj u Zagrebu?! Prije nego {to se pobrinula za izlistavanje svojih pretendenata za Mesi}eva nasljednika, opozicija se morala pobrinuti za osiguranje uvjeta koji bi omogu}ili provo|enje transparentnih i po{tenih izbora.

Iz mog ugla
Zar se takva politika “mimo svijeta“, tj. “svi drumom, a ja {umom“, ne prepoznaje i u onim primjerima kad na{e delegacije nije bilo na proslavi jubileja pobjede nad fa{izmom
Blic, Beograd Ako i{ta ovdje radi, onda je to parlament. Da bismo u{li u Evropu treba donijeti stotine novih zakona, ali je lak{e donijeti i stotinu (novih) zakona, nego promijeniti jednu staru naviku. A mi imamo stotine starih navika. [ta bi, na primjer, trebalo biti zna~ajnije prenos svjetskog atletskog prven-

Sve pod tepih
stva iz Berlina ili prenos fudbalske utakmice Javor - Partizan iz Ivanjice? Za ~ovje~anstvo, za dvjesto ostalih zemalja (takmi~ila se 201 dr`ava) svakako je va`niji skup najboljih sportista na{e planete, ali za sportsku redakciju nacionalne medijske ku}e va`niji je okr{aj u Ivanjici te mu ona stoga i daje primat, odnosno prekida prenos iz Berlina i uklju~uje Ivanjicu! Primjer slu`i, naravno, tek kao neva`na i slu~ajna ilustracija jedne koncepcije, koja se ponavlja i u brojnim drugim prilikama i situacijama od kojih ponekad mo`e zavisiti i ugled zemlje. Naime, zar se takva politika „mimo svijeta“ tj. , „svi drumom a ja {umom“ ne , prepoznaje i u onim primjerima kad na{e delegacije nije bilo na proslavi jubileja pobjede nad fa{izmom ili kad je jedino na{ (uz vatikanski) potpis manjkao na izjavi o osudi holokausta? Niko, pa ni ja, nema ni{ta protiv malog mjesta Ivanjice ~iji se klub probio ~ak u prvu ligu (ovakvu kakva jest), ali da se zanemari i potcijeni glavni planetarni sportski doga|aj, tj. da se glavazagnjuri u lokalnu oranicu - to mo`e samo najbr`a me|u pticama trka~icama, to mo`e samo legendarni noj. Nije ova pri~a, me|utim, tako bezopasna jer su njeni junaci i oni vandali sa tribina, koji ovdje ubijaju policajca na stadionu, a u Pragu demolirajugrad, kradu po trgovinama i ru{e ugled svoje zemlje zbog ~ega }e nas UEFA najvjerovatnije drakonski kazniti. Sa ekrana tzv. medijskog javnog servisa jo{ se nije ~ula jasna i nedvosmislena osuda divlja{tva (mo`da su opet drugi krivi) jer je takvimurednicimalak{e {iritila`ni(proevropski!) optimizam, nego se suo~iti sa realno{}u. Pogotovo ovakvom, nikakvom.
Goran BABI]

Svjetski kuriozum
Nije sporno samo glasanje “dijaspore“ Pred parlamen. tarneizboremediji su problematizirali ~itav set nepravilnosti: od broja bira~a koji je svjetski kuriozum! - ve}i od brojastanovnika, nesre|enih i la`nih bira~kih popisa do poplave fantomskih bira~a po nepostoje}im adresama. Glavne opozicijske stranke morale su nametnutirje{avanje tih problema, ako ne ide druga~ije, onda i najavom bojkota izbora.
Jelena LOVRI]

32

POMO] U KU]I
Po~etak nove {kolske godine

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Svje` zrak i voda
Glavobolja, {ta mo`emo da preduzmemo u vezi sa ovim problemom? Eksperti savjetuju da se, prije prelaska na farmakolo{ka sredstva, prvo isprobaju prirodni lijekovi. U ve}ini slu~ajeva, glavobolja se javlja kao posljedica dehidracije organizma ili psihi~ke tenzije. Zato je najbolje da probate da pove}ate unos vode i pro{etate i udahnete svje` vazduh. Promjena ishrane tako|er mo`e da pomogne. Uzimajte dosta masne ribe, kao i svje`eg vo}a i povr}a. Osim toga, razli~ite vrste bolova mogu uspje{no da se ubla`e ili elimini{u primjenom topi~nih preparata. Ako vas mu~i mamurluk, pra}en jakom glavoboljom, uzimajte dosta vode, vitamin C i jedite tost i pe~ena jaja.

Nau~ite dijete
da zavoli {kolu
Po~etak {kolske godine predstavlja veliki stres za |ake prvake. Odlazak u novo okru`enje, brojne obaveze i druga~iji na~in `ivota mnogi mali{ani do`ivljavaju sa strahom. Evo {ta {kolski psiholozi savjetuju kako biste pomogli djetetu da prevazi|e navedene probleme i zavoli {kolu. Uklju~ite~itanje{kolskihknjiga u svakodnevnuigru sa djetetom. Djeca znaju da pru`e velikiotporpromjenama, a jedna od njih je i dru`enje sa knjigamakoje obuhvataju gradivo. Predstavite im {kolske knjige kroz igru, prijenego{to zakora~e u u~ionicu, pa tako djeca ne}e imati osje}aj da im je u~enje name-

Kiseonik - terapija budu}nosti
U medicinskim krugovima u posljednjih 30 godina o kiseoniku se ozbiljno govori i kao o lijeku, jer on obavlja oksidaciju svih hranljivih materija i pretvara ih u energiju organizma. Kada nema dovoljno kiseonika, }elije umiru. Kiseonik je lijek u svim granama medicine, a kontraindikacije ne postoje. Terapija kiseonikom djeluje i kod hroni~nih bolesnika u odmaklim fazama bolesti, ali i kod zdravih osoba. Osim kod bolesti srca i krvnih sudova, kiseonikom se preveniraju i lije~e mnoge bolesti, infarkt mozga, respiratorna oboljenja... Kiseonikom se znatno mogu preduprijediti i smanjiti posljedice dijabetesa, kao {to su gangrenozna stanja i dijabetesno stopalo. Terapija kiseonikom je korisna i efikasna i kod zdravih osoba.

Predstavite im {kolske knjige kroz igru, prije nego {to zakora~e u u~ionicu, pa tako ne}e imati osje}aj da im je u~enje nametnuto
i obu}u za prvisusret sa u~iteljicom i {kolskim drugarima. Dozvolite djetetu da samo odabere torbu, sveske i ostali {kolski pribor. Ukoliko mu nametnete izbor koji mu se ne dopada, rizikujete da mu asocijacija na {kolu bude negativna. Ako primijetite da je va{e dijetenervozno i razdra`ljivopred polazak u {kolu, pitajte ga ~ega se pla{i. Pa`ljivosaslu{ajterazloge, a onda ih argumentovano demantujte, jedan po jedan. Dozvolite va{em {kolarcu da odabere igra~kicu koju }e nositi u {kolu. Tako }e lak{e prihvatiti {kolske obaveze i ne}e imatiutisak da je njegovodjetinjstvo prekinuto novim obavezama.

tnuto. Osim toga, kada po~ne {kolska godina, dijete }e, slu{aju}i u~iteljicu, biti opu{tenije jer }e mu gradivo ve} bitipoznato. Nekoliko dana prije nego {to

va{ prva~i}krene u {kolu, razgovarajte sa njim o garderobi koju bi volio da obu~ekadazvani~no postane {kolarac. Pustite ga da sam odaberepantalone, majicu

RECEPT DANA

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Ko{ulja se vra}a na velika vrata
Crvene nao~ale }e biti moderne i poslije ljeta, a u zavisnosti od oblika lica birajte okrugle ili ~etvrtaste okvire. Crveni d`emper sa zlatnim dugmadima i {al u istoj boji garantuju da }ete biti {ik i dok napolju plju{ti ki{a. Siva antilop ta{na u koju staju sve sitnice odli~na je za posao, ali i ve~ernji izlazak. Pantalone, koje krojem podsje}aju na jaha~ke, u dvije nijanse sive boje, dobro stoje i visokim i niskim `enama. Crni okvir nao~ala sa dioptrijom ne mora da izgleda su vi {e stro go. Ubla`ite ga {minkom u pastelnim ili jarkim tonovima. Kao protivte`a le`ernoj kombinaciji od struka nadolje, savjetuje se elegantnija ko{ulja, koje se u nastupaju}oj sezoni vra}a na ve li ka vra ta. Kao osvje`enje ubacite narukvice u jarkim bo ja ma, drve ne ili plasti~ne, ili neki drugi efektan nakit.

Pitanje li~nog stila
Za mnogemu{karce, brada je pitanjeosobnogstila. @elitedugubradu? Pomo}i}emo vam sa nekoliko savjeta. Bradu je mo`da jednostavnijepustitikada ste na odmoru ili praznicima, daleko od posla ili {kole. Kada jednom odlu~ite pustiti bradu, prestanite brijanje u potpunosti. Nemojte se brijati barem ~etiri sedmice. Ljudi ~esto grije{e jer po~nu oblikovati bradu ~im ona po~ne rasti. Koji god da ste stil odabrali, morate ga oblikovati tek nakon ~etiri sedmice. Do tada bi je trebalo pustiti da raste, bez ikakvih prekida. Nakon perioda od ~etiri sedmice, mo`ete po~eti oblikovati bradu. Uglavnom }ete htjeti povu}i crtu - granicu rasta brade na vratu. Bolje je da se to obratite profesionalnom stilisti ili brija~u. Odr`avajte bradu ~istom. Op}enito za ~i{}enje mo`ete koristiti isti {ampon kao i za kosu.

Priprema:
Pjenasto umutiti `umanca, {e}er i vanilin-{e}er. Tome dodati struganu koru od limuna i narand`e (prethodno vo}e dobro oprati). Od bjelanaca umutiti ~vrst snijeg i postepeno dodavati bra{no i umu}ena `umanaca, zatim masu sipati u dobro podmazan sud, pe}i u zagrijanoj rerni na umjerenoj temperaturi od 180 stepeni oko 35 minuta. Pe~enu tortu pustiti da se ohladi i presje}i je na dva dijela. Nadjev: pjenasto umutiti `umanca i {e}er, pa dodati sok od 1 limuna i narand`e. Gustin rastvoriti u malo vode i dodati nadjevu. Sve kuhati na pari dok se masa ne zgusne. U me|uvremenu, umutiti {lag sa vanilin-{e}erom i dodati ohla|enom nadjevu uz lagano mije{anje. Pola nadjeva staviti na polovinu torte, pa staviti drugu polovinu torte, pa premazati ostatkom nadjeva. Tortu mo`ete ukrasiti vo}em iz slatka.

Potrebno:

6 jaja 150 g {e}era 5 ka{ika bra{na 1 narand`a 1 kesica vanilin-{e}era strugana kora od 1 limuna

1/4 l soka od narand`e 2 ka{i~ice soka od limuna 3 `umanceta 120 g {e}era 1 ka{ika gustina 1 kesica vanilin-{e}era 1/2 l {laga

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009. Alat za prevo|enje u Google Docsu Ku}i{te Level 10 u prodaji u oktobru Wolfram Alpha za programere

KORAK NAPRIJED

33

Google je svom uredskom paketu aplikacija zasnovanom na internetu, Google Docs, dodao i alate za automatsko prevo|enje teksta. Time je korisnicima omogu}eno jednostavno prevo|enje tekstova izme|u 42 podr`ana jezika. Alat za prevo|enje automatski mo`e otkriti na kojem je jeziku napisan originalni tekst, a prevedenu verziju prikazuje u prozoru do originalnog teksta. Prevedena verzija teksta mo`e se zatim iskoristiti da automatski zamijeni originalni ili se snimiti kao nova kopija, no u tekstu nema vizualne indikacije da je odre|eni dio napisan drugim jezikom.

Zanimljivo Thermaltakeovo ku}i{te Level 10 ipak kre}e u prodaju i to tokom oktobra. Ku}i{te je temeljeno na otvorenom dizajnu s posebnim odjeljcima za diskove, opti~ke pogone, mati~nu plo~u i ostale dijelove ra~unara (kompanija ovo zove Open Compartment Architecture). Osim vizualnog {tiha, ovakav dizajn poma`e u kvalitetnijem hla|enju komponenti. Level 10 ima ugra|ena ~etiri ventilatora, sistem zaklju~avanja zbog sigurnosti, decentno crveno osvjetljenje te eSATA i USB konektore na prednjoj maski. Ekskluziva nosi i svoju cijenu – ku}i{te stoji 690 dolara.

Wolfram Research uskoro namjerava pro{iriti funkcionalnost svom computational knowledge engineu, “pretra`iva~u“ Wolfram Alpha, javlja Bug. Wolfram Alpha je u radu od maja ove godine, a nudi mno{tvo korisnih informacija i jednostavno prikazivanje korelacija iz razli~itih upita. Me|utim, Alpha je do sada osim direktnih upita na stranicama, omogu}avala jedino izlaz rezultata u PDF datoteku ili slanje upita kroz plugin u softveru Mathematica. Kompanija uskoro namjerava izdati skup API funkcija za Alphu, koje korisnici mogu koristiti u vlastitim projektima.

Nove verzije sigurnosnih alata iz Trend Micra

Trend Micro je predstavio nove verzije svojih sigurnosnih aplikacija koje nose broj~anu oznaku 2010. Najva`nije novosti uklju~uju pobolj{anje performansi, punu podr{ku za Windows 7, mogu}nost onemogu}avanja funkcije za automatsko pokretanje aplikacija s USB pogona, “svjesnost“ o aktivnostima poput igranja i gledanja filmova kako se automatsko skeniranje sistema ne bi pokretalo u to vrijeme, te novi sistem otkrivanja prijetnji na osnovu pona{anja pojedinih aplikacija koji u Trend Mi cru na zi va ju Smart Pro tec ti on Network.

Logitech Rechargeable Speaker S315i i Portable Speaker S125i

Postolja sa zvu~nicima
za iPod i iPhone
Kompanija Logitech je predstavila nove modele postolja za iPod, postolja sa zvu~nicima Logitech Rechargeable Speaker S315i i Logitech Portable Speaker S125i. Rechargeable Speaker S315i, zahvaljuju}i velikom kapacitetu baterija omogu}ava do 20 sati u`ivanja u muzici, dok Portable Speaker S125i olak{ava slu{anje muzike u spava}oj sobi, kuhinji, dnevnoj sobi, pa ~ak i u dvori{tu. “Milioni ljudi su se zaljubili u iPod, ali `ele da imaju i postolje sa zvu~nicima kako bi muziku mogli da

DOPUNJAVANJE BATERIJE Za razliku od drugih iPod postolja sa zvu~nicima, Rechargeable Speaker S315i mo`e i da pu{ta muziku i dopunjava bateriju iPoda, dok je uklju~en u struju
slu{aju i bez malenih slu{alica“ re, kao je Mark Schneider, potpredsjednik i generalni direktor Logitechovog audio odjeljenja. “Logitechova najnovija iPod postolja sa zvu~nicima podsti~u u`ivanje kod ku}e, na poslu ili gdje god da slu{ate muziku. Pomo}u Logitechovih novih zvu~nika svaki ton }ete ~uti jasno i glasno“ dodao je on. , Postolje Logitech Rechargeable Speaker S315i obezbje|uje cijeli dan slu{anja muzike uz samo jedno punjenje, odnosno do 20 sati rada (u re`imu {tednje). Pored toga, za razliku od drugih iPod postolja sa zvu~nicima, Rechargeable Speaker S315i mo`e i da pu{ta muziku i dopunjava bateriju iPoda, dok je uklju~en u struju. Rechargeable Speaker S315i koristi posebne upravlja~ke programe radi precizne reprodukcije najvi{ih i najdubljih muzi~kih tonova. Rechargeable Speaker S315i se mo`e pohvaliti elegantnim dizajnom, debljine samo pet centimetara, a izdr`ljiva me-

talna re{etka ~ini S315i bezbjednim za ~esto preno{enje i u lo{im uslovima. Zvu~nici S315i rade sa iPhoneom i bilo kojim iPodom sa univerzalnim Apple priklju~kom za postolja (Universal Dock Connector). Logitech Portable Speaker S125i je postolje sa zvu~nicima za one koji `ele da slu{aju muziku sa iPoda u raznim situacijama. Ovo postolje kvalitetno emituje niske

tonove, a mo`e da se koristiti za reprodukovanje muzike i punjenje bilo kog iPoda sa univerzalnim Apple priklju~kom. Kompaktni Portable Speaker S125i je te`ak manje od 500 grama, a mo`e da se napaja iz elektri~ne mre`e ili preko ~etiri AA baterije do 10 sati rada. Cijena zvu~nika Logitech Rechargeable Speaker S315i i Logitech Portable Speaker S125i iznosi 99, odnosno 69 eura.

Predstavljen myGrid

Be`i~ni punja~ iz Duracella

Proizvo|a~ baterija Duracell predstavio je be`i~ni punja~ nazvan myGrid. Brzina punjenja baterija pomo}u be`i~nog punja~a je, prema rije~ima proizvo|a~a, ista kao i kod standardnih `i~nih modela. Pu nja~ myGrid podr`ava ve li ki broj spra vi ca uklju~uju}i i mobilne telefone proizvo|a~a Nokia, Motorola, RIM i Apple. Tako|er, podr`ava i neke modele MP3 plejera.

Izuzetno tanka plo~a za punjenje prepoznaje kada je na nju postavljen kom pa ti bi lan ure|aj i auto mat ski po~inje sa punjenjem. Kada ni jedan ure|aj nije prisutan, plo~a se automatski gasi. Mnogi spekuli{u da je tehnologiju potrebnu za izradu ovakvog ure|aja Duracell licencirao od kompanije WildCharge, koja je prije nekoliko mjeseci predstavila vrlo sli~an proizvod. Duracell je predstavio novi punja~ ubrzo po{to je Wireless Power Consortium najavio zavr{etak rada na novom industrijskom standardu za prenos be`i~ne energije. Pu nja~ myGrid bi}e dos tu pan u maloprodaji tokom oktobra, iako ci je na jo{ nije saop{tena.

Spacebook iz gScreena

Prenosivi ra~unar
Ve} postoje prenosivi ra~unari sa dva ekrana, ali je tu uglavnom rije~ o jednom manjem, dodatnom ekranu koji slu`i samo kao ispomo} glavnom displeju. No, sada je kompanija gScreen osmislila prenosivi ra~unar koji ima dva ekrana jednake veli~ine. gScreenov laptop, kada je zaklopljen, izgleda kao i svakidrugiprenosivi ra~unar, osim {to je malodeblji od prosjeka. Iz poklopca se klizno izvla~e dva ekrana dijagonale 15,4 in~a, {to }e znati cijeniti korisnici koji se bave mon-

SA DVA EKRANA
ta`om videa ili sli~nim aktivnostima za koje su dva ekrana gotovo nu`nost. Ostatak specifikacija je, naravno, u skladu sa zahtjevima profesionalaca: Intelov procesor Core 2 Duo, 4 GB RAM memorije, grafi~ka kartica nVIDIA GeForce 9800M GT te nVIDIA Quadro FX 1700M i tvrdi disk kapaciteta 320 GB, brzine 7200 okretaja po minuti. Naravno i cijena je paprena, a ona iznosi oko 3.000 dolara, a na tr`i{tu se, zajedno sa 13,3-in~nim mla|im bratom, mo`e o~ekivati u decembru 2009. godine.

34

FELJTON

utorak, 1. septembar 2009. godine srijeda, 26. avgust

OSLOBO\ENJE

Bitka za Boga Fundamentalizam u judaizmu, kr{}anstvu i islamu (7)

Mladi Iranci
spa{avaju revoluciju
Karen ARMSTRONG

Khomeinijeva teorija “vilajati fakiha“ predstavljala je poku{aj uspostave savremenih politi~kih institucija unutar islamskih okvira koji }e tim institucijama dati smisao u o~ima naroda
biti savremena dr`ava, {to zahtijeva da specijalisti rade u onim oblastima za koje su stru~ni.Me|utim, zastoj u usvajanju navedenog zakona nije otklonjen. Vije}e ~uvara je odbijalo da popusti u tom pitanju, te im je Khomeini poku{ao pri}i s vi{e duhovnog aspekta. U martu 1981. godine obratio se jednoj grupi uleme rekav{i: “^ovjek koji nije reformirao sebe ne treba poku{avati reformirati drugoga.” Ulema ne mo`e vratiti narod islamu ako je i sama osaka}ena zbog svoje sebi~nosti i ako se bavi jalovim borbama za vlast. Svaki pripadnik uleme mora nadi}i taj egoizam koji ko~i islamski razvoj zemlje. Rje{enje je “dosegnutinivo na kojem...mo`ete nadvisiti sebe“ “Kada nema ega s . kojim se morate boriti“ zaklju~io , je Khomeini, “nema prepirki i sva|a.” Takvorje{enjeizviralo je direktno iz Khomeinijevog prakticiranja misti~nog irfana. Kako se vjernik pribli`ava Bogu, on se postepeno osloba|a svojih sebi~nih `elja sve dok ne bude sposoban da spozna druk~iju viziju Boga. No, dinamika savre-

Khomeini je uradio sve {to je mogao za siroma{ne. Osnovao je Fondaciju za potla~ene kako bi ubla`iote{kostanjeonihkoji su bili izlo`eni najve}im patnjama za vrijeme vladavine Pahlavijeve dinastije. Islamska udru`enja u fabrikama i radionicama osiguravala su radnicima zajmove bez kamate. “D`ihad za izgradnju“ je u ruralnim sredinama zapo{ljavao mlade ljude na izgradnji novih ku}a za seljake, kao i na projektima u oblasti poljoprivrede, javnog zdravstva i socijalne za{tite, posebno u ratnim zonama. Me|utim, te napore je poremetio rat s Irakom, koji nije bio Khomeinijeva krivica.

Projekat “vilajati fakiha“
Khomeini je bio svjestan tenzija koje su postojale izme|u misti~nog i prakti~nog domena. Shva}ao je da savremena dr`ava treba osigurati u~e{}e naroda u izboru vlasti, kao i zastupni~ki sistem u punom smislu te rije~i. Kao {to je to Zapad otkrio tokom

vlastitogprocesamodernizacije, to je bio jedini dr`avni sistem koji je mogao funkcionirati u industrijaliziranom dru{tvu koje karakterizira savremena tehnologija. Khomeinijeva teorija “vilajati fakiha“ predstavljala je poku{aj uspostave savremenih politi~kih institucija unutar islamskih okvira koji }e tim institucijama dati smisao u o~ima naroda. Vrhovni fakih i Vije}e ~uvara bi izabranom Med`lisu dali misti~nu i vjersku va`nost, {to je bilo potrebno muslimanskom narodu koji nije mogao prihvatiti zapadne sekularisti~ke ideje; prema tome, “vilajati fakih“ je bio poku{aj da se osigura mitska osnova za prakti~ne aktivnosti parlamenta i da se inkorporiraju savremeni standardi u okvire tradicionalnih shva}anja. Me|utim, Khomeini je teoriju “vilajati fakiha“ stvorio u medresi u Najafu. Ono {to je, takore}i, izgledalo dobro na papiru, pokazalo se problemati~nim u praksi u Iranu. To je postaloo~igledno ve} 1981. godine, a te pote{ko}e su pritiskale Khomeinija sve do kraja njegovog `ivota. Med`lis je 1981. godine pre-

Knjiga “Bitka za Boga“ autorice Karen Armstrong je intelektualni pogled na religijski fenomen fundamentalizma i na ljudsko iskustvo Boga i vjere u njega u savremenoj povijesti naro~ito jevrejskog, kr{}anskog i muslimanskog ~ovje~anstva. Eruptivnipovrataksvetog ili ~ovjekovafundamentalisti~ka i radikalnaupotrebasvetogva`na je tema ove knjige. Uglednaautorica je inauguriralateorijukojatvrdi da je fundamentalisti~kareligijakako odgovor na modernu kulturu, tako i produkt moderne kulture. Izdava~ je TKD [ahinpa{i} u ~ijim knji`arama se mo`e kupiti ili naru~iti ova izvanredna knjiga na tel. 033-771-180. Cijena knjige 45 KM sa PDV-om. dlo`io neke bitne zemlji{ne reformekoje bi osiguralepravednijuraspodjelu resursa. Khomeini je blagonaklono gledao na te mjere koje bi donijele korist narodu iako su one bile u suprotnosti sa slovom [erijata. On je tako|er smatrao da }e Iranostatifeudalna i agrarnazemlja, te da }e modernizacija biti povr{na ako se ne provede ta vrsta reformi. No, prijedlog zakona o zemlji{noj reformi suo~io se s problemima. Prema ustavu, sve zakone moralo je prihvatiti i Vije}e ~uvara koje je imalo pravo da odbije zakone koje je smatralo neislamskim. Mnogi pripadnici uleme koji su bili ~lanovi Vije}a imali su velike zemlji{ne posjede. Kada im je podnesen prijedlog tog zakona, iskoristili su svoje pravo i ulo`ili veto navode}i {erijatske propise kao osnovu za svoju odluku. Khomeini ih je poku{ao urazumiti.

Ulema i zemlji{na reforma
Rekao je da ulema “uop}e ne treba da se mije{a u pitanja za koja nije kvalificirana“ To “bi bio . neoprostiv grijeh jer }e dovesti do nepovjerenja u narodu prema ulemi“ . Ulema razumije religiju i fikh, ali ne razumije savremenu ekonomiju; Islamska republika mora

Du{ko An|i}: Balkanska pri~a (12)

Na sijelu kod Latasa
Vrijeme, kao `iv stvor, osje}aju}i da mo`e da mu~i, udru`ilo svoj spori hod sa beskrajnom, hladnom ki{om, predugom no}i i dalekim lave`om, zastra{uju}e vladaju}i ovim ljudima, osu|enim da ~ekaju, samo slute}i {ta i koga
U Konaku, u velikoj sobi za prijeme, ~ekaju: austrijski konzul Dimitrije Atanackovi}, srpski protojerej Aksentije Davidovi}, franjeva~ki definitor fra Bono Peri{i}, sarajevski muftija Dervi{-pa{a, i {eher-}ehaja Ahmed Bimba{i}, ve} okusio Latasovo gostoprimstvo i dopunio krem sarajevske “~ar{ije“ do vrha. Stisnuo se u }o{ak i , pu{i na dugi ~ibuk, drugom rukom stalno raste`u}i ovratnik kratke anterije, ne bi li lak{e disao. Pogledom prati Atanackovi}a, koji nervozno {eta s kraja na kraj divanhane, ve} dobro iznerviran cijukanjem konzulovih mestvi. Kraj njih, po strani, nizam. Ogromna ljudeskara, sa jataganom u bensilahu, naoko miran i nepomi~an. zakrklja. Ruka mu kliznu sa naslona, umalo ne pade. Prenu se: - Jaja... usnuh...! Ahmed, kao da jedva do~eka da bar nekone{toka`e, da presije~e cijukanje onih konzulovih mestvi, iskoristipriliku da povederazgovor: - Bo’me, ti, k’o kod ku}e, moj Dervi{-pa{o!? - Ja, vala! A, i pokasno, moj Ahmede. - Vala, da nisam heftu spav’o, ja ne bih mog’o ni sad! - ...Mo`da te... {ta mu~i, Ahmede...? Od toga, ~e{}e, ne}e san na o~i...?! Za tren naru{en, prividan mir ponovo ovlada. Atanackovi} nastavi sa {etnjom. Cijukanje njegovih cipela, sada ve} svima, postade nesnosno. Pri|e ogromnom venecijanskom ogledalu, opto~enom debelim, pozla}enim okvirom i ugra|enom u zid. Zastade. Odmjeri se u cijeloj figuri i, o~igledno zadovoljan svojim izgledom, osmjehnu se. A onda, ugleda ne{to i krenu ka ogledalu. lekim lave`om, zastra{uju}e vladaju}i ovim ljudima, osu|enim da ~ekaju, samo slute}i {ta, i koga. Da razbije tu omamu, fra Bono upita: - ...Da l‘ re~e {ta Omer-pa{a, mladi}u... {to nas pozva, u ovo doba?

Ko }e raji ukraj stati
Mehmed, na tren, podi`e glavu, koliko da provjeri da li to njega pitaju, pa, o~igledno nemaju}i namjeru da prekine ~itanje, kamoli da s njima zapo~ne bilo kakav razgovor, odgovori: - Ovo doba, gospodine, ne mjeri se satima, nego ~inima! Vi bi to trebalo da znate, bolje od mene, zar ne?! - Ja, ta~no je to, ali... zna{ li za{to? - Bi}e da se ne{to dogodilo, gospodine, a Serasker ne voli ni{ta da uradi sam. Sve vam ka`e, i s vama se sjetuje. Pa tako, bi}e i sad. - A, re~e li, kada }e do}i? - poku{a Ahmed.

U i{~ekivanju Latasa
U dubini prostorije, u baroknoj fotelji, kao da ga se sve ovo ne ti~e, ili, da ovdje i nema nikoga, zavalio se Mehmed, i ~ita. Gluho je doba no}i. Dervi{-pa{a, ve} zaspao, sitno

Sredinom 19. vijeka BiH se na{la u fokusu velikih sila i njihovih interesa

Sa nali~ja ogledala, Atanackovi}eva figura pri|e staklu, zagleda se u neku ta~ku. Iz d`epi}a izvadi maramicu, huknu u tu mrlju, i obrisa je. Samo jaz me|u ljudima koji se

ve} dugo i dobro poznaju, time, postade jo{ ve}i i neprebrodiv. Vrijeme, kao `iv stvor, osje}aju}i da mo`e da mu~i, udru`ilo svoj spori hod sa beskrajnom, hladnom ki{om, predugom no}i i da-

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

FELJTON

35

1159.

NA DANA[NJI DAN

Umro papa Adrijan IV, ro|en kao Nikolas Brejkspir, jedini Englez koji je biran za poglavara Katoli~ke crkve. Izabran je 1154.

ki na “Kralj Sunce“. Na prijesto je stupio 1643, 1715.Umro franbicusnjekraljvaLuj XIV,Anazvankao peto-ali godi{njak, regentkinja je la go majka Austrijska, stvarnu vlast vr{io je do svoje smrti (1661) kardinal Mazaren. Tokom njegove vladavine, Francuska je postala ekonomska i kolonijalna sila i centar evropske kulture. Sagradio je Versaj, simbol apsolutisti~ke monarhije. Ro|en ameri~ki politi~ar i sve{tenik Hajram Rouds Revels, prvi crnac koji je postao ~lan Kongresa SAD-a.

Moamer Gadafi

1822.

Mladi u Iranu

slav je pripovjeda~a skog re zma. 1859.Ro|en VjencehrvatNovak, alidan od najve}ih bi kod Se francus ra Pru koman Helmuta fon Moltkea 1870.Urazsicisupapod dana, udomcarako-pruslekomIII,tu, nanijeli te`ak po tru ma francuskog Napo ona

mene politike se veoma razlikuje od duhovnih promi{ljanja. Ulema i Vije}e ~uvara ostali su gluhi na Khomeinijeve zahtjeve. Politika uglavnom privla~i ljude koji imaju veoma razvijen ego. Savremene politi~ke institucije funkcioniraju kroz ravnote`u suprotstavljenih interesa, a ne kroz takvu vrstu skromnosti i samozatajnosti o kojima je govorio Khomeini. Kada je formulirao svoju teoriju “vilajati fakiha“ Khomeini je vjerovao da }e ulema iz Vije}a ~uvara proklamirati misti~ne i skrivene (batin) vrijednosti nevidljivog svijeta; umjesto toga, ~inilo se da je ta ulema, kao i mnogi obi~ni smrtnici, zaglibila u materijalizam zahira. U cilju deblokiranja situacije vezane za Vije}e ~uvara, energi~ni predsjednik Med`lisa

hod`atul-islam Hashemi Rafsanjani apelirao je na Khomeinija da iskoristi svoj autoritet, koji je imao kao vrhovni fakih, i donese zakon o zemlji{noj reformi. Ustav je vrhovnom fakihu davao kona~no pravo odlu~ivanja o svim islamskim pitanjima, tako da je on mogao promijeniti odluku Vije}a ~uvara. Rafsanjani je rekao da se Khomeini mo`e pozvati na principe maslahe (“potrebe od javnoginteresa“), kojadozvoljava pravniku da donese “dodatne uredbe“ u vezi s pitanjima za koja Kuran i sunnet ne propisuju direktno rje{enje, ako je to za dobrobit naroda. Me|utim, Khomeini je bio protiv toga. On je po~eo shva}ati da bi funkcija vrhovnog fakiha mogla oslabiti autoritet institucija koje su bile potrebne Islam-

skoj republici da bi opstala u savremenom svijetu.

{to je dovelo do pada Drugog carstva.

1969. Grupa oficira s pukovnikom Moamerom Gadafijem na ~elu oborila sa vlasti kralja Libije Idriza I i proglasila republiku.

Mu~eni~ka smrt
On je bio star ~ovjek. Ako bi nastavio intervenirati i mijenjati odluke institucija vlasti na osnovu svoje li~ne harizme, Med`lis i Vije}e bi izgubili kredibilitet i integritet, a islamski ustav ne bi opstao nakon njegove smrti. Kriza izme|u Vije}a i Med`lisa se nastavila. Khomeini je poku{ao posramitiulemuisti~u}iprimjeriranske djece koja svaki dan umiru mu~eni~komsmr}u u ratu s Irakom. Ta djeca mu~enici su dokaz moralne opasnosti koja se javlja kada se misti~no shva}anje poku{a preto~iti u prakti~nu politiku.
(Sutra: Ratne neda}e i fanatizam)

Ro|en ame pisac gar rouz, po nat riji po nih lovnih 1875.denihponaseokori~kipujelarka.EdpustoRajs Baromana ozTarzanu, preve 60 zi ra svjetskom ratu, vila rat Rumu 1916.Bugarska, kao saobjadnik Njema~keniuji.Prvom sman. 1922.Ro|en italijanski glumac i re`iser Vitorio GaU zemljotre je ra rio pan grad Jo mu to uni To ginu 1923.142.000kohasuakoijigomipovotpuno{tiozolokiojapodo-skilo je najmanje ljudi, 2,5 liona je osta bez mova. ja progla na pri 1928.Albanijestolju. {ena kraljevinom, sa Zoguom I Njema~ka bez objave ta napa Polj i me za Dru svjetski koji tra 1939.u~e{}epo~ela mlje.giPogiranulorat, la50jeskujaoti{est godina uz 61 ze oko miliona ljudi, a ranjeno je vi{e od 35 miliona. {tina Srbi usvo la Zakon administra vnoj po li Srbije, ~ime su uspos ne au1945.SkupVojdjedina jeKosovjisko-metoohijtavljeoblast.titonomne pokrajine vo i ska onskoj nesre}i po nuo cus olin1953.UtaaviKazalTisom.~lan ~uveginog trifransa Alkifrevidom is @ak bo, ja Kortoom i Pablom gradu Prva fe ja {e dr`ava i da nesvrsta ze lja, su 1961.U Beovnivla25po~elalja inihkonmarenlocinikojaljojfova prisustvovali predsta ci zema 40 antiko nih i

Bobi Fi{er

“Balkanska pri~a“ autora Du{ka An|i}a je pri~a o dva vremena: o ovom na{em dana{njem i vremenu Omer-pa{e Latasa u Bosni, a koja se (ta vremena!) autoru romana ~ine umnogome usporedivima. Dakako da vrijeme koje `ivi Latas koji je do{ao zavesti red me|u onima {to odbijaju reformu Otomanskog carstva i onih koji bje`e od reforme, pla{e se novoga, pru`aju mu otpor, nije isto vrijeme. Kao {to nije isto vrijeme koje `ivi fra Ivan Franjo Juki} s onim Latasovim i, pogotovu, s onim doma}eg vladaju}eg sloja, koji osiono uljuljkan u vlastitu sigurnost odbija novo. Kategorija vremena, njegovo mjerenje, njegov protok, pokazuje svu relativnost svjetova u kojima se `ivi, svjetova koji su susjedi i nikad jedinstveni, koliko god bi netko vulgarno ih pojednostavljuju}i htio u njima vidjeti tisu}ljetni “su`ivot“ (@eljko Ivankovi}) . Izdava~ je sarajevski „Rabic“ u ~ijim knji`arama se mo`e , kupiti ili naru~iti knjiga na tel. 033/659-946. - (Mehmed se osmjehnu) ...^im se desi to, {to se desiti mora, eto njega. Ne brinite! - Ja, lijepa li i ta~na odgovora?! - Ta~an, Ahmedaga! Ta~an, da ta~niji ne mo`e biti!!! - prosikta Mehmed. - Ne ka`em, da nije... Nego, `ena mi i dje ca sa mi kod ku}e... Stanujem povisoko, pa me strah. Ima sva{ta okolo, pa mogu nabasati... Jo{, ako zna ju da ni sam kod ku}e...?! Poku{avao je, dobro upla{en Ahmed, da objasni svoj komentar. Dervi{eva usnula jabu~ica, kao da okrenu puni krug u o~noj duplji, pa se zaustavi na Ahmedu: - ...Ovo je tvoje mjesto, Ahmede?! ^udi me da i takvih ima ovdje?! - Pa, i nema, ako }e{ pravo, mojom strogo{}u... i milo{}u Seraskerovom. Samo, si|u ~e{}e ozgo. Ko }e raji ukraj stati, kad ih ima k’o pasa! - Ne znam na koga to misli{, po{teni {eher-}ehajo, - uklju~i se i otac Aksentije - samo, onomadne, Tahmi{~i}a du}ane ne porobi raja, nego, ovi iz grada!? La ta su se ovaj po da tak u~ini nepoznatim i interesantnim. Pri|e nali~ju ogledala, da ne propusti, i ~uje,

Ahmedov odgovor. - Stali smo mi i takvima u kraj!

Tahmi{~i}evi i Babi}evi dukati
- Ne ka`em i ne znam! - osmjehnu se Aksentije. - Pod mojom kapom nisu ruke, ve} du{e raje. Samo, ~ar{ija pri~a kako su dvojica pobjegla, a zli ljudi vele da su ih tamni~ari pustili, ~ak im i konje doveli? Ka`u: dukatima Tahmi{~i}evim je pla}eno. I to, i jo{ nekakav prah, {to se kupuje u Mle~i}ima, valjda za karneval, {ta li...? Ma, pro{le su poklade, pa ne znam, da nije...? - ^ar{ija mo`e da pri~a sva{ta, k’o {to i pri~a! A ja znam, valjda najbolje, {ta je i kako je! - Tako bi i trebalo da bude. Ma, eto vele - uteko{e! - Ne}e, Tahmi{~i}ima i Babi}ima, ponestati dukata! Ne brini ti, pope! - A, odakle to ti zna{, moj Ahmede? - za~udi se Dervi{. I, {to li to ti vodi{ brigu o njihovim dukatima? A Babi}e jo{ niko i ne spomenu! Da, njihovi du}ani, nisu na redu, po{teni {eher-}ehajo? - Ja, to, onako ka`em... usput! A, i zna se koliko imaju! - Po{teno steko{e! - Znam! - Sultan im dade!
(Sutra: Iza ogledala)

oslobodila~kih pokreta. Poslije {est dana rada, skup je usvojio dokumente o principima nesvrstavanja kao nezavisnog vanblokovskog ~inioca.

ze tresu u sjevero padnom Iranu razo re je 1962.U nomljopreko 300 sela, azapoginulo je 12.000 ljudi. ruski vnik Ilja gor vi~ burg. roman lje (1954) 1967.UmroNjegovknji`eje na“KravGrinje“jedestaErensma-tra se jednim od prvih djela koje govijestilo ljinizaci ju u ruskoj knji`evnosti, a elemente polemike sa Staljinovim vremenom sadr`e i opse`ni memoari “Ljudi, godine `ivot“ (1961-1963).

1972. Ameri~ki velemajstor Robert Bobi Fi{er, u me~u u Rejkjaviku, pobijedio ruskog velemajstora Borisa Vasiljevi~a Spaskog rezultatom 12,5:8,5 i postao 11. prvak svijeta u {ahu. Titulu je izgubio bez me~a 3. aprila 1975, kada je odbio da prihvati uslove Me|unarodne {ahovske federacije, a za prvaka svijeta progla{en je ruski velemajstor Anatolij Karpov.

tasio 1974.Anasgve. Somoza izabran za predsjednika Nikara borbeni avion bli ostrva Sa 1983.Sovjetski240 putnika ski avizunopoluposa747”, halin oborio ju`nokorej on “boing u kojem je poginulo svih i 29 ~la va de. U pro prego o rata Bosni cegovi po{to predstavnici 1993.vu @eneiviHermipalivnini,planvori suokon~anjuposreuVlade u Saraje odbacili ro me|unarodnih dnika. ti~ke sce BiH formalno nes 1996.S polihrvatska nepublika Herceg-Botala samozvana re sna. je saop je od na 1999.UNHCRtusukobi{tio da sonu, juoko kada su sookon~ani na Ko vu, 200.000 Srba i Roma napustilo srpsku pokraji a da se na Ko vo vratilo 772.300 Albanaca izbjeglih tokom vi{emjese~nih sukoba. landi posta svi joj je ri slo dnoj pro ona se 2003.Hojekmajabohuanalauprvabodr`avasinadajijei tu u komo`e kupiti kao li za lesnike od raka ili de. Be u noj Osetiji, grupa otmi~ara za la {kolu i za ta uze u~enike, nas 2004.UUuzeslanu,vnojSjeveroceakcijilaosloba|anja tatala-ca vnike i roditelje. trodne drami i stradalo je preko 300 civila, od toga 172 mali{ana, a vi{e od 1.200 osoba je povrije|eno.

Vladislav Gomulka

1982. Umro biv{i poljski lider Vladislav Gomulka, vo|a Poljske radni~ke partije od 1943. do 1948. i od 1956. do 1970.

36

AUTOSVIJET

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

PREDSTAVLJAMO KIA venga

Prate}i pristup zahvaljuju}i kojem je nastao izuzetno uspje{ni i dobro prihva}eni model cee’d u KIA su se posvetili razvoju malog gradskog monovolumena, gdje do sada realno i nisu imali pravog predstavnika
Nezaustavljivnapredak i sve boljiautomobilipostali su osnovniopis KIA Motors kompanije, pa su tako no{eni na krilimauspjehapredstavili jo{ jedan va`an model u svojoj ponudi, a koji}e se poku{atiprobiti me|u ostalim malim gradskim monovolumenimagdje je konkurencija izrazito `estoka, ali gdje je i profit izuzetno velik. Prate}ipristupzahvaljuju}ikojem je nastaoizuzetnouspje{ni i dobro prihva}enimodelcee’d u KIA su se posvetili razvoju malog gradskog monovolumena, gdje do sadarealno i nisuimalipravogpredstavnika. Kao {to je i najavljeno KIA venga je dizajnerski zasnovana na konceptnom modelu No3 Concept koji je

u martu ove godinepredstavljen na sajmu automobila u @enevi. Iako je djelimi~noizgubioglamur konceptnogmodela, vengudefinitivnokarakteri{eozbiljan i dore~en dizajnkojiodli~nopristajekompaktnojmonovolumenskojkaroseriji. Ujedno sa 4.068 mm du`ine i 2.615 metaravisineobe}ava i sasvimdovoljnoprostora za manjusavremenuporodicukojojklasi~nikompakti nisu dovoljni. Funkcionalnost unutra{njosti potaknuta je i kliznom zadnjom klupomkoja je preklopiva u odnosu 60/40 i prtlja`nikom sa dvostrukim dnom, dok potpun ugo|aj prostranost isti~e veliki panoramski krov koji se tako|er djelimi~no i otvara. Voza~ko okru`enje je jo{ jedna pozitivna strana venge, pa }e moderan dizajn i odli~na ergonomija voza~u priu{titi odli~an ugo|aj

vo`nje. U skladu sa namjenom i karakterom automobila je i ponuda motora, gdje osnovu ~ini 1,4-litarski benzinac sa 75 KS, dok }e drugu i definitivno po`eljniju opciju predstavljati moderni 1,6-litarski turbodizela{ sa 115 KS. Ekonomi~nostovihmotoradodatno je pobolj{ana i sistemomIdleStop & Go koji pri zaustavljanju u gu`vama i na semaforimagasimotor i takoznatnosmanjujeemisiju{tetnihgasova, ali i samu potro{nju goriva. Zvani~nusvjetskupremijeru KIA venga}e imati na predstoje}emsajmuautomobila u Frankfurtu, gdje }e bitipoznato i vi{edetalja o ovom privla~nomkorejskommonovolumenu, a ve} sada je izvjesno da }e uz odli~nuponuduprostora i opreme venga biti izuzetno konkurentna i dobro odmjerenom cijenom kada se pojavi na tr`i{tu pred kraj ove godine.

Najekonomi~niji BMW ikada

BMW {iri ponudu svoga najprodavanijeg modela s 320d EfficientDynamics izvedbom za koju Bavarci tvrde da je najekonomi~niji i naj~i{}i model ikada proiza{ao iz BMW-ovih postrojenja. Objavljene tehni~ke specifikacije govore o prosje~noj potro{nji od 4.1 litre i 109 g/km CO2 emisije, pa nije te{ko zaklju~iti da je zaista tako. Ovako niska potro{nja i CO2 emisija nisu nikako negativno utjecali na performanse trojke koja u ovoj izvedbi razvija 163 ks i 360 Nm momenta izme|u 1750 i 300

320D Pet zvjezdica za EfficentDinamics
okretaja u minuti {to je dostatno za sprint do stotke u 8.2 sekunde i kona~nih 220 km/h. Osim konstrukcijskih dorada motora, izmjenjeni su prijenosni omjeri mjenja~a, ovjes je ne{to ni`e spu{ten, a tu su i specijalno dizajnirani aerodinami~ni aluminijski naplatci s Michelinovim Energy Sa ver gu ma ma. Ne iz bje`na je i stop-start tehnologija, kao i regenerativno ko~enje. Prodaja zapo~inje krajem godine.

Polo nastavlja sa osvajanjem nagrada

petu generaciju
Novi Polo osvojio je 5 zvjezdica {to je ujedno i najve}a mogu}a ocjena na poo{trenim Euro NCAP sigurnosnim testovima. Volkswagen je za Polo pete generacije kreirao sigurnosni paket koji se sastoji od optimizirane strukture karoserije, iznimno u~inkovitog spoja pojasa i zra~nih jastuka te sistema potpore. Prilikom najnovijeg postupka testiranja evropskog programa NCAP, Polo se kontrolisano sudario s preprekom pri brzini od 64 km/h, pri ~emu je unutra{nji prostor za putnike ostao gotovo netaknut. “Dummy“ lutke donijele su Polu velik broj bodova u najva`nijim kategorijama: za{tita putnika i sigurnost djece. Tome je, izme|u ostalog, pri-

donijela ~vrsta struktura karoserije. Ova ekstremna krutost novog Pola postignuta je kori{tenjem izuzetno ~vrstih vrsta ~elika u bo~noj strukturi i prostoru za noge. Uz to, naprijed na vozilu, iznimno ~vrsti popre~ni nosa~ branika osigurava raspodjelu sile udarca. U proces dizajniranja novog Po-

la integrisani su zahtjevi koji se odnose na za{titu pje{aka. Tako je uz pomo} novo oblikovanog lima iza prednjeg poklopca branika (harfa) stvoren potreban deformacijski prostor kako bi se te`ina povreda svela na minimalnu razinu. Na bh. tr`i{te novi Polo sti`e u septembru.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

AUTOSVIJET
Petesetogodi{njica Minija

37

No vi pa ke ti opre me za SE AT ibi zu

Individualno opremanje

sa specijalnim bojama
Varijante opreme Color Edition za ibizu sportcoupe sada su dostupne u prodajnoj mre`i ovla{tenih trgovaca SEAT-a u BiH. Rije~ je o novim paketima koji pove}avaju ekskluzivnost i sportski karakter automobila, kako izvana, tako i spolja. Spo lja {nost je zna tno uljep{ana bojama karoserije Lumina narand`asta ili Galia plava, dok crni krov i 17-in~ni naplaci po ja~ava ju imid` ovog automobila. U unutra{njosti vozila postoji vi{e mogu}nosti individualnog opremanja u kombinaciji sa specijalnim bojama vozila, a to se odnosi na ru~icu mjenja~a, pragove vrata, ventilacione otvore, umetke na instrument tabli i na podru~je oko ventilacijskih otvora izme|u upravlja~a i vrata. Paket Lumina Orange uklju~uje 17-in~ne aluminijske felge, zatamnjena stakla, krov i retrovizore u metalik crnoj boji, unutra{nji umeci u boji Lumina Orange, krakovi upravlja~a izra|eni od karbona, te narand`asti {avovi na ko`i upravlja~a i pre-

Coupe Concept ZA RO\ENDAN
dnjim sjedi{tima. Varijanta opreme Galia Blue sadr`i 17in~ne aluminijske naplatke, zatamnjena stakla, krov, retrovizore i okvir re{etke hladnjaka u bijeloj boji, krakovi upravlja~a izra|eni od karbona, te plave {avove na ko`i upravlja~a i prednjim sjedi{tima. Color Edition verzije su dostupne samo sa opremom Sport, a paket opreme Color Edition za Ibizu Sportcoupe na raspolaganju je ve} po cijeni od 1.420,00 KM. Mini je proslavio pola stolje}a postojanja, a kao svojevrsni ro|endanski poklon, predstavili su atraktivni Coupe Concept, dvosjed koji osvaja na prvi pogled. Bri tan ski proi zvo|a~ sla vi zna~ajni jubilej, jer je prije 50 godina o~ima javnosti predstavljen prvi Mini. Coupe Concept do`ivje}e slu`benu premijeru na Frankfurt Motor Showu, i sigurno }e izazvati odu{evljenje posjetitelja. Coupe linija odli~no mu pristaje, a Britanci su naglasili i kako predstavlja viziju novih modela kojima }e upo tpu ni ti po nu du u bu du}nosti. Mini Coupe predstavlja mix prija{njih modela, s dozom originalnosti – prednji dio podsje}a na kabrio izvedbu, a vidljiva su i rje{enja preuzeta s Coopera S. Linija krova je potpuno nova, dok je stra`nji dio dizajniran znatno privla~nije. Unutra{njost je opremljena sportskim sjedalima i trokrakim upravlja~em presvu~enim ko`om, na kojem se nalaze multifunkcionalni prekida~i, a komandna plo~a ostala je u originalnomstilu. Dvosjed }e biti pokretan poznatim motorima iz Minija, uklju~uju}i i najja~i 1.6 turbo sa 211 KS i 260 Nm.

Wiesmannov {ou u Frankfurtu

PROIZVODNJA
Presti`ni proizvo|a~ sportskih automobila, Wiesmann obe}ao je da }e za posjetioce ovogodi{njeg sajma automobila u Frankfurtu prirediti posebnu predstavu. Naime, pred o~ima javnosti namjeravaju u potpunosti sklopiti i proizvesti svoj sna`ni GT MF4 model. Automobil koji }e biti proizveden na sajmu je model GT MF4 u koji se ugra|uje BMW-ov 4,8-litarski V8 motor sa 367 KS. Zanimljivo je i to da }e cijeli posao obavljati samo dva zaposlenika Wiesmanna, dok }e njihov rad posmatrati cijeli svijet. Pored GT MF4 modela, iz Wiesmanna su najavili da }e na ovom sajmu predstaviti i MF5 Roadster. Wiesmann je kao njema~ka manufaktura za maloserijsku proizvodnju sportskih auto mo bi la osno va na jo{

automobila u`ivo
Polo s troje vrata
Uo~i frankfurtskog salona, Volkswagen je predstavio polo u trovratnoj izvedbi, koju }e zbog dinami~nog izgleda naj~e{}e birati kupci mla|e `ivotne dobi. Trovratni model dijeli istu platformu i dimenzije s peterovratnim – du`ina 3970, {irina 1682 i visina 1485 mm. Isto vrijedi i za prostranost unutra{njosti, te za prtlja`ni prostor raspona od 280 do 952 litre. Logi~no, i paleta motora je identi~na, tu je {est razli~itih pokreta~kih jedinica, kao i tri razine opreme – Trendline, Comfortline i Highline. Benzinci su sna`ni 60, 70, odnosno 85 KS, a u pripremi je i TSI koji zahvaljuju}i turbopunja~u i direktnom ubrizgavanju goriva razvija 105 KS. U ponudi dizela{a nalaze se tri TDI motora snage 75, 90, odnosno 105 KS, a naknadno }e se pojaviti i ~etvrti koji }e nositi oznaku BlueMotion. Radi se o naju~inkovitijem motoru u klasi, jer TDI zapremnine 1200 ccm tro{i svega 3,3 litre i emitira 87 g/km CO2, a u prodaju kre}e po~etkom sljede}e godine.

1984. godine u namjeri da proizvodi jedinstvene sportske auto mo bi le. Vrhu nac svog razvoja, ipak }e pokazati na me|unarodnom saj-

mu automobila u Frankfurtu u septembru, gdje }e za sve posjetioce ali i ljubitelje putem interneta prirediti poseban performans.

Pripremio: Mirza ISLAMOVI]

38

SPORT

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Bez pobjednika u kom{ijskom derbiju izme|u Slavije i @elje

@eljezni~ar nakon remija protiv Slavije

Saberi, oduzmi remi najrealniji
Sigurno je da je najvi{e na na{u igru utjecao rani gol koji smo primili u drugoj minuti susreta. On nas je iznenadio i me|u igra~e se uvukla bespotrebna nervoza, rekao je {ef stru~nog {taba Slavije Zoran Erbez
Kom{ijski derbi izme|u Slavije i @eljezni~ara zavr{io je nerije{enim rezultatom (1:1), a svakako vi{e razloga za nezadovoljstvo imaju u taboru tima iz Isto~nog Sarajeva. Nakon osvojenih bodova na gostovanjima kod Zrinjskog i [irokog Brijega, Lukavi~ani su o~ekivali da upi{u tri boda pred doma}im navija~ima. Ipak, u tome i ljnog rezultata. “Sigurno je da je najvi{e na na{u igru utjecao rani gol koji smo primili u drugoj minuti susreta. On nas je iznenadio i me|u igra~e se uvukla bespotrebna nervoza. Do kraja utakmice smo lo{e stajali, a na to je utjecala i igra fudbalera @eljezni~ara koji su previ{e padali na svaki kontakt i tako usporaSlavlje Edina Cocali}a nakon postignutog pogotka
Foto: D`. KRIJE[TORAC

COCALI] `ali zbog propu{tenih {ansi
Erbez: Igra~i @eljezni~ara bez potrebe su ‘krali’ vrijeme

i zbog navija~a
@eljezni~ar je u Lukavici osvojio bod, koji bi plavi vjerovatno objeru~ke prihvatili pred sami me~. Ipak, s obzirom na de{avanja na terenu tim sa Grbavice mo`e `aliti za propu{tenom prilikom da donese nova tri boda sa gostuju}eg terena. Svjestan toga je i kapiten Edin Cocali}, koji je svojim golom iz druge minute doveo @elju u vodstvo. “Ostaje `al za propu{tenim prilikama, jer smo imali tri-~etiri {anse koje smo morali pogoditi. Sli~no je bilo i u Gradi{ci i o~ito je da moramo poraditi na realizaciji“, smatra Cocali}, koji je prokomentarisao i tretman @eljinih navija~a od policije u Isto~nom Sarajevu. “Od prijatelja, koji su navija~i @eljezni~ara i koji su bili u Lukavici, dobio sam informaciju kako ih je policija bespotrebno i bez ikakvog razloga tukla pendrecima. To se ponavlja ve} tri-~etiri sezone zaredom i zaista ne vidim razloga za to. Nadam se da }e se Udru`enje navija~a FK @eljezni~ar u saradnji sa klubom oglasiti povodom toga“, rekao je Cocali}, kojem je `ao {to upravo zbog navija~a, koji ih prate na svakom gostovanju, nisu uspjeli pobijediti Slaviju.
J. LIGATA

ih je sprije~io Edin Cocali} koji je postigao gol za vodstvo od 1:0. Slavija je do kraja uspjela samo da poravna, ali nisu imali snage da u potpunosti preokrenu rezultat. “Nisam zadovoljan rezultatom, o~ekivao sam da ubilje`imo pobjedu i da nastavimo sa dobrim igrama u ovoj sezoni. Ali, ipak je ovo fudbal i moramo se nositi sa tim“, rekao je {ef stru~nog {taba Slavije Zoran Erbez. Stratega doma}ih smo pitali gdje vidi uzroke za njih nepovo-

vali igru. Mi smo i u takvom stanju uspjeli da postignemo gol iz prekida, ali vi{e nismo mogli. ^estitam ekipi @eljezni~ara na igri i ostvarenom rezultatu, a kad se sve sabere i oduzme, ovo je najrealniji ishod utakmice“ rekao je Erbez. , Narednu utakmicu ekipa Slavije igra u Prijedoru protiv Rudara, gdje }e poku{ati da ostvare povoljan rezultat i iskupe se za neplani ran gu bi tak bo do va na do ma}em terenu.
A. MEHANOVI]

Napadnuti fotoreporteri tvrde

Policija nijemo promatrala kako ih huligani tuku
Navija~i @eljezni~ara prilikom prolaska kroz Lukavicu kamenjem razbijali stakla na prozorima, dok su navija~i Slavije svoje frustracije istresli nad nedu`nim fotoreporterima Krvavcu i Prijku, te novinaru Trbonji
Iako su, prema tvrdnjama pretu~enih fotoreportera Branimira Prijka i Fe|e Krvavca, stajali svega nekoliko metara od njih, policija iz Isto~nog Sarajeva nisu reagovali kako bi sprije~ili divlja~ko pona{anje navija~a Slavije. Prijak je, prema informacijama koje smo dobili od portparola Klini~kog centra bolnice Ko{evo Biljane Jandri}, primljen na CUM sa povredom glave, koja mu je u{ivena, a sli~ne povrede imao je i Krvavac. Samo pukom sre}om, odnosno pravovremenim bijegom Mirza Trbonja, novinar Sporta i Edin Puzi}, urednik portala fkzeljeznicar.com, izbjegli su lin~. Ipak, u kontaktima sa policijom u Lukavici saznali smo da oni nisu evidentirali doga|aj, pa ~ak ni zapisali izgrednike, koje su napadnuti fotoreporteri identifikovali na svojim slikama. Naime, radi se o grupi mladi}a koji su za vrijeme utakmice izme|u Slavije i @eljezni~ara upali na Ina~e, Krvavac i Prijak su nam poslali i fotografije na kojima se vide huligani koji su ih pretukli na parkingu iza stadiona Slavije, a koji su svoj naum proveli pred o~ima policajaca. Ina~e, dobili smo i saop{tenje iz CJB Isto~nog Sarajeva u kojem se ka`e kako su uo~i utakmice divljali i navija~i FK @eljezni~ar, koji su pri~inili materijalnu {tetu na objektima i vozilima u blizini stadiona Slavije. @eljini navija~i su bacali kamenje, a prilikom prolaska do stadiona i nazad polupali su ~etiri prozorska stakla na ku}i u Ulici bjelopoljska, ~etiri stakla na objektu Mahagoni u naselju Starosjedilaca, a u krugu stadiona o{tetili su vozilo Hitne pomo}i, kao i vozilo BHT1 iz Sarajeva, navodi se u saop{tenju.
J. Li.

Navija~i Slavije koji su uletjeli na teren, napali su fotoreportere nakon utakmice

teren, a kada se nisu mogli obra~unati s kim su htjeli, napravili su “sa~eku{u“ novinarima i pretukli ih bez ikakvih razloga. Da neko pogre{no ne shvati, huligana ima i u ostalim navija~kim skupinama, ne samo u

redovima Slavije, ali jedno je kada se ti divljaci tuku izme|u sebe, s obzirom na to da o~ito nemaju pametnija posla, a drugo je kada stradaju nedu`ne kolege novinari, koji ni~im nisu izazvali napad.

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

39

REPREZENTACIJA BiH Po~inje operacija “pobjeda u Armeniji“
Bla`evi}ev apel navija~ima

Foto: Sportsport.ba

“Koristim priliku da pozovem navija~e da ne prave incidente, jer ljubav prema naciji se mora staviti ispred nekog pojedinca. Molim ih da imaju svijesti i da shvate da nemaju pravo bojkotovati ove momke {to na terenu ginu za njih. Molim ih da se suzdr`e od incidenata“ apelovao je ]iro na , bh. navija~e, s obzirom na to da su iz FIFA i UEFA najavili kako }e na{oj selekciji oduzeti bodove ili ~ak isklju~iti iz kvalifikacija u slu~aju nemilih scena na tribinama.

Oporavljeni Emir Spahi} i Edin D`eko ispred Hercegovine

Asmir Begovi} se priklju~io bh. reprezentaciji

Foto: D. ]UMUROVI]

]iro optimista: Imam jednu

od najja~ih ekipa u Evropi
Iako je virus H1N1 prijetio da }e destabilizirati bh. reprezentaciju BiH, kapiten Emir Spahi} prvi i najraspolo`eniji stigao na okupljanje • Pojavio se Begovi}, kasne Muslimovi}, Misimovi} i Damjanovi}, Jahi} sti`e danas, a [tili} uop{te ne dolazi zbog povrede
Sa velikim optimizmom nogometni reprezentativci BiH ju~er su se okupili u hotelu Hercegovi na. Se le ktor Mi ro slav ]iro Bla`evi} ispred hotela skoro proveo sat vremena u dru{tvu novinara odgovaraju}i na pitanja koja mu se svi|aju, ali i na ona koja su kod njega izazivala ljutnju. “Napravili smo spektakularan rezultat i nije bilo mjesta podvalama“ rekao je ]iro aludiraju}i na , pisanje pojedinih medija koji su sugerisali kako pojedini menad`eri imaju uticaj na izbor igra~a za reprezentaciju. “A gdje su ti sporni igra~i sada? Imate li sada primjedbe na ove pozvane?“ uzvratio je Bla`evi}, , priznav{i kako su prijateljske utakmice prilika za isprobavanje pojedinih igra~a, koji, ipak, nemaju mjesta u utakmicama koje bi mogle biti odlu~uju}e. ma. Istakao je da je atmosfera u reprezentaciji sjajna i da su svi jedna velika porodica, ali da ne mo`e prognozirati ishode protiv Armenije i Turske. “Optimista sam, jer imamo jednu od najja~ih ekipa u Evropi“ , ka`e ]iro, koji o~ito vjeruje u svoje izabranike, ali i upozorava. “U nogometu je sve mogu}e. Svako mo`e izgubiti od svakoga i ako ne}emo dati sve od sebe to se i nama mo`e dogoditi, ali mi to ne}emo dopustiti. Sve zavisi od nas.“ Bla`evi} tvrdi kako ne vjeruje u sabota`e, iako je sam u nekoliko navrata izjavljivao kako }e Turci u~initi sve da odu na SP - a pod tim sve, mislio je na to da }e premirati Armence. Me|utim, nije mu se svidjela na{a konstatacija da - ako nismo u stanju pobijediti Armeniju, ne zaslu`ujemo SP. “[ta ako izgubimo od Armenije, a pobijedimo Tursku - {ta }e{ onda re}i?“ upitao nas je ]iro, ko, jem smo odgovorili da tada ne}e

SPAHI] SE SUPER OSJE]A Super se osje}am i spreman sam za treninge, kratko nam je rekao kapiten bh. selekcije, koji je u Sarajevo stigao ve} u nedjelju, te je zapravo on bio taj koji je do~ekivao ostale reprezentativce, a redom su stizali Bajramovi}, Supi}, Mirvi}, a ne{to kasnije i Salihovi}, Muratovi}, Ibi{evi}, Begovi}...
Selektor Bla`evi} pomalo je bio ljut, a pomalo nasmijan

Podvale
“Te podvale su zapravo samo predznak {ta }e biti kada ne budem imao rezultat. Cijela Evropa nam se klanja i svi imaju simpatije prema nama, dr`e nam pal~eve, a vi niste to prepoznali“ pomalo ljutito je rekao , selektor Bla`evi}, koji se potom ubrzo i smirio, dodav{i kako je svjestan da }e imati simpatije novinara sve dok ga bude pratio rezultat, {to i nije daleko od istine, s obzirom na to da je ]iro svjestan kako rezultat sakriva sve anomalije, a u na{em ih fudbalu itekako ima. Trener svih trenera se potom okrenuo malo vedrijim tema-

biti ispunjen cilj od ~etiri boda iz dva predstoje}a susreta. Vratimo se reprezentativcima... Iako je virus H1N1 prijetio da }e destabilizirati bh. reprezentaciju, na okupljanje je prvi stigao kapiten Emir Spahi} i to bez svinjske gripe. To su potvrdili i posljednji nalazi obavljeni u Francuskoj, tako da se Spahi} mogao priklju~iti suigra~ima. “Super se osje}am i spreman sam za treninge“ kratko nam je , rekao kapiten bh. selekcije, koji

je u Sarajevo stigao ve} u nedjelju, te je zapravo on bio taj koji je do~ekivao ostale reprezentativce, a redom su stizali Bajramovi}, Supi}, Mirvi}, a ne{to kasnije i Salihovi}, Muratovi}, Ibi{evi}... Sa njima je zajedno stigao i novi golman bh. tima Asmir Begovi}, koji je odmah po izlasku iz kombija dao izjavu bh. medijima.

Dolazak Begovi}a
“Upoznao sam se sa nekim igra~ima i bili su dobri prema meni“ kazao je Begovi}, koji je u , nedjelju stajao 90 minuta na golu Portsmoutha u duelu protiv Manchester Citya. “James je i dalje povrije|en, a pojavile su se {pekulacije da }e mo`da oti}i u drugi klub. Vidje}emo {ta }e se desiti. Branio sam i svidio mi se osje}aj, nadam se da }e biti jo{ prilika za to.” Begovi} je priznao kako ne poznaje konkurenciju na golu u dresu BiH, ali da je ~uo za sve bh. reprezentativce, ~ije igre, na`alost, nije mogao pratiti u Engleskoj. “Za ve}inu znam gdje igraju i

Dolazak Rahimi}a, Salihovi}a i Ibi{evi}a

imam zaista veliki respekt prema nji ma. S nes trplje njem o~ekujem trening, kako bih se i zvani~no upoznao sa svima“, ka`e golman Portsmoutha i dodaje kako je uvjeren da }e FIFA dati saglasnost za njegov nastup protiv Armenije. Za razliku od nabrojanih, ka{njenje su najavili Muslimovi}, Misimovi} i Damjanovi}, koji su imali problema sa prebacivanjem do Sarajeva, a danas bi se trebao pojaviti i Sanel Jahi}, koji je ju~er u Atini potpisao ~etverogodi{nji ugovor sa AEK-om, Jedini koji se ne}e pojaviti je, zapravo, veznjak Lecha Semir [tili}, koji je obavijestio stru~ni {tab bh. reprezentacije kako je povrije|en. Nekada{nji igra~ @eljezni~ara, naime, povrijedio je koljeno, te ga o~ekuje pauza od nekoliko dana, a tek nakon magnetne rezonance bi}e poznato da li }e biti potrebna operacija ili ne. Uprkos ovom otkazu, selektor Bla`evi} ne}e naknadno zvati J. LIGATA nove igra~e.

40
Druga liga Centar
UTA POB NER POR

SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
2. kolo
D:P-G BOD

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Olimpik dobio novog trenera

1. Bosna 2. Natron 3. Orli} 4. TO[K 5. Famos 6. Radnik 7. Mladost (@) 8. Krivaja 9. Pobjeda 10. Borac 11. Vratnik 12. Ozren 13. Azot-Drina 14. Usora 15. Rudar 16. Vrbanju{a

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 1 2 2 2 1 0

JELAH: Borac - Usora SARAJEVO: Vratnik - Natron BREZA: Rudar - Vrbanju{a TE[ANJ: TO[K - Radnik ZAVIDOVI]I: Krivaja - Azot @UP^A: Mladost - Ozren SEMIZOVAC: Orli} - Famos TE[ANJKA: Pobjeda - Bosna IDU]E KOL0 SARAJEVO: Bosna - Borac VITKOVI]I: Azot-Drina - Pobjeda HRASNICA: Famos - Krivaja SEMIZOVAC: Ozren - Orli} HAD@I]I: Radnik - Mladost (@) SARAJEVO: Vrbanju{a - TO[K MAGLAJ: Natron - Rudar USORA: Usora - Vratnik.

1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 1 0 1 0 1 0 0 2 0 2 0 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0 0 REZULTATI

0 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0 1 1 1 1 0

9:1 6:2 4:3 2:1 6:3 5:3 2:4 5:9 4:4 5:5 1:1 1:3 2:6 3:7 2:5 0:0

4 4 4 4 3 3 3 3 2 2 1 1 1 1 0 0

Glava{ na klupi vukova
Nakon smjene Husrefa Musemi}a, koja je iznenadila bh. nogometnu javnost, uprava Olimpika za novog {efa struke imenovala je Vlatka Glava{a. Na zvani~noj web-prezentaciji najmla|eg sarajevskog premijerliga{a objavljeno je da }e Glava{ prvi trening sa ekipom obaviti danas na stadionu na Ilid`i sa po~etkom u 9.30 sati. Vlatko Glava{ ro|en je 2. septembra 1962. u Bugojnu. U nogometnoj reprezentaciji BiH igrao je od 1994. do 1997. Opro{tajnu utakmicu odigrao je u utakmici protiv reprezentacije Svijeta 2000. u Sarajevu. U trenerskoj karijeri vodio je nekoliko njema~kih ni`eliga{kih ekipa, a od 1. marta 2002. do 1. januara 2007. godine radio je kao trener u stru~nom {tabu na{e reprezentacije. Pred Vlatkom je veliki zadatak da ostvari visoke ambicije uprave Olimpika u ovoj sezoni. Vukovi su u posljednjem kolu pora`eni na gostovanju u Lakta{ima sa visokih 4:0 i zauzimaju pretposljednje mjesto na tabeli Premijer lige sa ~etiri osvojena boda uz utakmicu D`. S. manje.

2:2 1:1 1:0 (prekid) 1:0 5:1 2:0 3:2 1:1

Vlatko Glava{ prvi put kao trener u Premijer ligi

Ljetnom kampu bh. kadeta na Kozari

Kontrole sa

Policija privela 60 navija~a Palerma
Oko 60 navija~a Palerma stiglo je u nedjelju u Firenzu, gdje je njihov klub gostovao u drugom kolu Serie A protiv Fiorentine. No, umjesto da mirno krenu prema stadionu i do~ekaju utakmicu, grupa je po~ela praviti nerede po gradu, bacaju}i pirotehni~ka sredstva. Policija je brzo reagovala i privela ih, tako da od nogometa na kraju nisu vidjeli ni{ta. Italijanska vlada ve} dugo tra`i rje{enje problema s huliganima, a nedavno je objavljeno da }e od 1. januara sljede}e godine na gostovanja smjeti i}i samo navija~i s iskaznicama koje }e im izdavati njihov klub. Ta je mjera, me|utim, izazvala velike proteste gotovo svih navija~kih skupina.

VIJESTI

Hrvatskom
Kadetska selekcija BiH, igra~i do 17 godina, u sklopu ljetnog kampa N/FSBiH i priprema za UEFA kvalikacioni turnir u Velsu od pro{log ~etvrtka boravi na Kozari. Destinacija izabranika Velimira Stojni}a i njegovih saradnika Denisa Sadikovi}a, Ante Koki}a i Danimira Milkanovi}a je hotel Monument na Kozari. Od 25 pozvanih igra~a na{em stru~nom {tabu se zbog povreda nisu odazvali Dino Bevap, igra~ Zagreba, Marko Maleti} iz holandskog De Graafschapa i Bojan Dereti} iz beogradske Crvene zvezde. Na Kozari borave 24 igra~a, a novajlije su Arman Idrizovi} iz konji~kog Igmana i Adonis [pica iz banjalu~kog Borca. U sklopu kampa planirane su dvije prijateljske me|unarodne utakmice sa vr{njacima iz Hrvatske. Prva utakmica igra se danas u 17.30 u Bosanskoj Gradi{ci, a druga je na programu dva dana kasnije u Staroj Gradi{ci na hrvatskoj strani obale Save sa po~etkom u 11.30. Na{a selekcija }e kao {to je poznato od 28. septembra do 3. oktobra igrati evropske kvalifikacije u Velsu. Pored doma}e selekcije Velsa protivnici su nam Rusija i Island, a dvije prvoplasirane ekipe idu u drugi elitni krug. ‘’Na Kozari radimo po zacrtanom planu i programu. Uslovi za rad i smje{taj su na vrhunskom nivou. Zadovoljan sam sa radom i siguran sam da uspjeh ne}e izostati. Imamo dvije jake provjere sa Hrvatskom, koje }e nam otkloniti neke nedoumice i siguran sam da }emo spremno do~ekati kvalifikacije i ostvariti zacrtani cilj i plasman u drugi elitni krug“ istakao je selektor bh. , kadeta Velimir Stojni}.
S. SPAHI]

Prva utakmica igra se danas u 17.30 u Bosanskoj Gradi{ci, a druga je na programu dva dana kasnije u Staroj Gradi{ci na hrvatskoj strani obale Save

Rooney do`ivotno

u Manchesteru

Horor u Bruxellesu
Jo{ jedan brutalan lom noge na nogometnim terenima, nakon onog Eduardovog pro{le godine, dogodio se u utakmici posljednjeg kola prvenstva Belgije izme|u Anderlechta i Standard Liegea (1:1). Ovaj put stradao je poljski defanzivac u redovima Anderlechta Marcin Wasylewski, na koga je u 26. minuti nesmotreno startao napada~ gostiju Axel Witsel. Poljak je zadobio otvoreni lom desne potkoljenice i o~ekuje ga duga pauza “Marcin Wasilewski operisan je u no}i nakon utakmice. O~istili su ranu jer je rizik od infekcije bio prevelik. Sljede}ih dana }e uzimati antibiotike, a finalna operacija bi}e krajem sedmice“ saop{te, no je na veb-stranici briselskog kluba.

Velimir Stojni}

Igra~i na Kozari

Bergmann novi trener Hannovera
Andreas Bergmann imenovan je za novog glavnog trenera njema~kog nogometnog prvoliga{a Hannovera. Bergmann (50) je vodio Hannover u posljednja dva kola Bundeslige, ali je imao funkciju privremenog trenera, budu}i da je usko~io na klupu nakon ostavke koju je poslije uvodne dvije utakmice podnio Dieter Hecking. Bergmann je radio u klupskom omladinskom pogonu i vodstvo kluba ga je najprije samo privremeno postavilo na ~elo prvog tima, ali uprkos subotnjem porazu protiv Hoffenheima, u nedjelju je imenovan trajnim rje{enjem te je dobio ugovor do kraja ove sezone.

Na Kozari se nalaze golmani: Kristijan Jajalo (Dinamo Zagreb) i Emir Prlja~a (Zvijezda - Grada~ac), te igra~i: Danijel Graovac (Sloboda Bubamara N. Novi), Emir Im{irovi} (Grasshopers - [vajcarska), Ivan Kukavica ([iroki Brijeg), Adis Had`anovi} i Alen Meraji} (Olimpik), Nermin Zoloti}, Faris Zeljkovi} i Armin ^erimagi} (@eljezni~ar), Muamer Avdi} (Viktoria - Plzen ^e{ka), Armin Sarvan i Ognjen [kori} (Radnik - Had`i}i), Sanjin Prci} (Sochaux - Francuska), Safet [iv{i} i Zdenko Bila} (Dinamo - Zagreb), Almedin Varatanovi} i Aldin Be{i} (Sarajevo), Petar Kuni} i Adonis [pica (Borac - Banja Luka), Amar Krajina (Slovan - ^e{ka), Anid Travan~i} (Zagreb), Benjamin Nefi} (Young Boys [vajcarska) i Arman Idrizovi} (Igman - Konjic).

Nogometa{ Manchester Uniteda Wayne Rooney izjavio je kako do kraja karijere `eli ostati me|u “crvenim vragovima“. Nakon odlaska Cristiana Ronalda u Real Madrid, Rooney je preuzeo ulogu vo|e u klubu s Old Trafforda, postigav{i ~etiri pogotka u isto toliko utakmica u Premier ligi ove sezone. Nova mu se uloga o~ito svi|a i nema namjeru slijediti Ronaldov primjer. “Uvijek sam govorio da volim ovaj klub i dokle god me ovdje `ele, ostat }u u Manchesteru. Ne vidim nijedan razlog za{to bih `elio pre}i u neki drugi klub. Sve {to `elim, imam ovdje“ izjavio , je 23-godi{nji napada~. “Moja porodica `ivi samo pola sata odavde, ovdje sam dobro situiran i iskreno, ne mogu se zamisliti nigdje drugdje, osim ako mi menad`er ne ka`e druga~ije“ zaklju~io je , Rooney.

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

41

Odlukom Izvr{nog odbora Rukometnog saveza BiH

Halid Demirovi}
razrije{en du`nosti
NASLJEDNIK Nakon {to Stru~na komisija RSBiH sa~ini prijedlog jednog ili vi{e kandidata za funkciju {efa stru~nog {taba A-tima u narednih sedam dana, Izvr{ni odbor RSBiH }e organizovati novu sjednicu na kojoj }e razmatrati dostavljeni prijedlog i odlu~iti ko }e u narednom mandatu naslijediti doskora{njeg selektora
“Izvr{ni odbor Rukometnog saveza Bo sne i Her ce go vi ne ra zri je {io je Ha lida Demirovi}a du`nosti na mjestu selektora. Odluka ~lanova IO RSBiH donije ta je je dno glasno. Osim to ga IO RSBiH dao je zadu`enje Stru~noj komi si ji RSBiH da u ro ku od se dam da na dos ta vi pri je dlog o je dnom ili vi {e kan di da ta za pre uzi ma nje mjes ta se lektora reprezentacije BiH“, kazao je prvi operativac RSBiH Smajo Kara~i}. Nakon {to Stru~na komisija RSBiH sa~ini prijedlog jednog ili vi{e kandidata za funkciju {efa stru~nog {taba A-tima u narednih sedam dana, Izvr{ni odbor RSBiH }e organizovati novu sjednicu na kojoj }e razmatrati dostavljeni prijedlog i odlu~iti ko }e u narednom mandatu naslijediti doskora{njeg selektora Halida Demirovi}a.
G. V.

Izvr{ni odbor Rukometnog saveza BiH jednoglasno razrije{io je Halida Demirovi}a du`nosti na mjestu selektora
Selektor bh. rukometne reprezentacije Halid Demirovi} u ponedjeljak je razrje{en daljeg obavljanja ove du`nosti. Naime, ~lanovi Izvr{nog odbora Rukometnog saveza Bosne i Hercegovine su na ju~era{njoj sjednici razmatrali dopis Stru~ne komisije RSBiH u vezi sa izvje{tajem selektora bh. tima o nastupima reprezentacije u kvalifikacijama za EP 2010. godine u Austriji i minulim Mediteranskim igrama u Pescari i donijeli odluku o razrje{enju du`nosti Halida Demirovi} na mjestu {efa stru~nog {taba bh. reprezentacije zbog “izostanka zadovoljavaju}ih rezultata mu{ke seniorske reprezentacije BiH pri ~emu se RSBiH zahvaljuje Halidu Demirovi}u na dosada{njem radu i saradnji“. Generalni sekretar Rukometnog saveza BiH Smajo Kara~i} nije `elio komentarisati sjednicu lzvr{nog odbora RSBiH:

Stru~na komisija dostavlja prijedlog za novog selektora: Smajo Kara~i}

Halid Demirovi} o odluci Izvr{nog odbora RSBiH
Dosta smo u~inili dobrog u reprezentaciji, ~emu sam i ja doprinio i uzdignute glave idem dalje, kazao je doskora{nji selektor
“Takva je sudbina nas trenera“ glasila je prva reakcija dos, kora{njeg selektora rukometne reprezentacije BiH Halida Demirovi}a na vijest o njegovom razrje{enju sa mjesta {efa stru~nog {taba A tima. “Ve} sam biv{i, nisam vi{e selektor. Ipak, to su stvari koje se ~esto de{avaju i na meni je da akceptiram odluku Izvr{nog odbora RSBiH. [to se ti~e reprezentacije, vrijeme koje sam provodio rade}i s reprezentativcima koristio sam maksimalno kako bih unaprijedio igru na{eg tima, onoliko koliko sam mogao. Smatram da je i moja zasluga to {to je u reprezentaciji napravljena dobra atmosfera, kao i to da se kod nas vratilo ve}e interesovanje za rukomet. Mislim da su stvoreni dobri temelji u reprezentaciji koja ima perspektivu u budu}nosti, a novom selektoru `elim svaku sre}u. Nadam se da }e reprezentacija ostvariti `elju svih nas da izbori nastup na jednom od velikih takmi~enja“ kazao je , Halid Demirovi}, koji u trenucima ovog razgovora jo{ nije bio dobio nikakvu pisanu odluku o njegovom razrje{enju. “Zasad nemam ni{ta u pisanom obliku i ne bih naro~ito `elio komentarisati odluku IO RSBiH. Sigurno je da time nisam odu{evljen. Me|utim, ako je ona donesena jednoglasno i nije bilo glasova protiv, to govori o ne~emu novom. Mada to

Ubjedljivom pobjedom nad Belgijom

Takva je sudbina trenera Francuska na
Posljednja 16. reprezentacija koja je izborila Evropsko prvenstvo u Poljskoj je Francuska koja je o~ekivano pro{la Belgiju u dva fi nal na su sre ta do da tnih kvalifikacija. Francuzi su u svojoj prepunoj dvorani u Pauu uvjerljivo svladali Belgiju 92:54 i tako nadoknadili minus od ~etiri ko{a zaostatka (66:70) iz prvog su sre ta u Antwerpenu. Ronny Turiaf (19 poena, 9 skokova) i Tony Parker (16 poena) predvodili su odli~nu francusku re pre zen ta ci ju. Bo ris Diaw je dodao 13 poena uz 6 skokova, proma{iv{i samo jedan {ut na utakmici. Christophe Beghin s 11 poena bio jedini dvocifreni u nemo}noj bel gij skoj se le kci ji, a njihova prva zvijezda Axel Her-

Evropskom prvenstvu

Tony Parker: Ubacio 16 poena

@elim svaku sre}u novom selektoru: Halid Demirovi}

velle je ostao na samo pet poena. Francuska }e na Euro basketu igrati u grupi B gdje su ve} Njema~ka, Rusija i Latvija, a prvu utakmicu odigrat }e protiv Njema~ke 7. septembra u Gdanjsku.

nekome mo`e zvu~ati ~udno, na nekina~in me raduje da je IO odlu~an u tome da radi {to bolje i preuzme veliku odgovornost za svoje poteze u interesu razvoja na{eg rukometa. @elio bih da i dalje ostanu jedinstveni, jer imamo dobre temelje i potrebno je nastavitiraditi u pozitivnom pravcu.“ Doju~era{nji selektor rukometnereprezentacije jo{je rekao kako ga je rad u A-timu~iniosretnim tokom njegovog cjelokupnog perioda provedenog na mjestu {efa stru~nog {taba. “To me je zaista potpuno ispunjavalo, pogotovo ~injenica da radim za svoju zemlju i za na{ rukomet. No, u posljednje vrijeme osje}alo se ne{to u vaz-

duhu. Ipak, ja sam bio ve} pripremljen, ali sam se uprkos svemu tome vi{e koncentrisao na rad sa reprezentativcima. Ostalim pri~ama koje sam eventualno mogao i na~uti - nisam pridavao veliku va`nost, mada ih nisam ni potcjenjivao. Takav je na~in mog djelovanja. Volim se samo usmjeravati na konkretne stvari, “na teren“ i rad sa igra~ima. Dosta smo u~inili dobrog u reprezentaciji, ~emu sam i ja doprinio i uzdignute glave idem dalje. Hvala Bogu, nemam velikih problema, a kada je u pitanju na{ rukomet, iskreno mu `elim da ostvari jo{ bolje rezultate nego dosad“ zaklju~io selektor , G. V. Halid Demirovi}.

11. me|unarodni turnir za mlade Kengur kup 2009.

Bosni dva naslova
Oko 400 dje~aka i djevoj~ica iz 32 kluba iz Ma|arske, Slovenije, Hrvatske, Srbije i BiH u ~etiri kategorije u~estvovalo je na 11. me|unarodnom ko{arka{kom turniru za mlade Kengur kup 2009, koji je odr`an proteklog vikenda u Zenici. Sarajevska Bosna u kadetskoj i juniorskoj konkurenciji, te Budu}nost u pionirskoj I Konjic kod juniorki bili su prvi. Sarajlije su u finalnim me~evima savladale zeni~ki Kengur (kadeti pobijedili sa 77:32, a juniori sa 84:73), Budu}nost je bila bolja od ^elika sa 55:48, dok su Konji~anke u finalu savladale Tricu iz Te{nja (48:44). Za najkorisnijeg igra~a kod pionira progla{en je Marko Zari} (Budu}nost), kod kadeta Edin Re{idovi} (Bosna), kod juniora Amin Hot (Bosna), a kod juniorki Selma Didik (Konjic).
Mi. D.

42

SPORT

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Sarajevo - Travnik 2:1

Eurogol Maksumi}a

ZA PRVU POBJEDU
Ostoji} u Garmischu
Damjan Ostoji}, seniorski reprezentativac Bosne i Hercegovine u umjetni~kom klizanju i ~lan Kliza~kog kluba Bosna, 1. septembra odlazi u Garmisch (Njema~ka), gdje }e pod rukovodstvom svog trenera Marine Pirkmajer imati zavr{ne pripreme za kvalifikacioni nastup za Zimske olimpijske igre, koji }e se odr`ati u Oberstdorfu od 24. do 27. septembra ove godine. Sa ovog me|unarodnog takmi~enja, koje organizuje Me|unarodna kliza~ka unija (ISU), {est prvoplasiranih kliza~a ste}i }e pravo u~e{}a na ZOI 2010. u Vancouveru. Na ovo takmi~enje do sada se prijavilo 38 kliza~a iz 20 zemalja koji nisu imali sportske sre}e da se na nedavno odr`anom Svjetskom {ampionatu u SAD-u ve} kvalifikuju za u~e{}e na Igrama. Stadion “Asim Ferhatovi} Hase“ Gledalaca: 4.000. Sudi. ja: Goran Parad`ik (Ljubu{ki) 6. Pomo}nici: Hrvoje Turudi} (^itluk) i Toni Bandi} (Grude). Delegat: Mersim Me{i} (Grada~ac). Strijelci: 0:1 - Pranjkovi} (22), 1:1 - Muminovi} (32), 2:1 - Maksumi} (76). @uti kartoni: Dudo, Torlak, Jahovi}, Had`i} (Sarajevo), Eri}, Badrov, [iljak, ]uri}, Kola{inac, Dudi} (Travnik). SARAJEVO: Alaim 6, Rizvanovi} 6,5, Belo{evi} 6, Dudo 7, Torlak 6,5, Maksumi} 7, Ihtijarevi} 6 (od 83. ^omor -), Muminovi} 7, Avdi} 6 (od 46. Jahovi} 6), Hamzagi} 6 (od 59. Pliska 6), Had`i} 6. Trener: Mehmed Janjo{. TRAVNIK: Nurkovi} 6,5, Badrov 6, Begi} 5,5 (od 55. Duri} 6), Helvida 5,5, Bradari} 6, Pranjkovi} 6,5 (od 78. Kola{inac -), [iljak 6, Eri} 6, Faji} 6 (od 63. ]uri} 5,5), Dudi} 6, Brki} 5,5. Tre ner: Ned`ad Selimovi}. Fudbaleri Sarajeva savladali su Travnik sa 2:1 u posljednjoj utakmici petog kola Premijer lige i tako zabilje`ili prvu prvenstvenu pobjedu ove sezone. Bordo sastav je uspio preokrenuti rezultat golovima Muminovi}a i Maksumi}a poslije vodstva Travni~ana sredinom prvog poluvremena. I u sino}njoj utakmici najvjerniji navija~i Sarajeva na sjevernoj tribini pru`ali su podr{ku timu sa Ko{eva, a tokom prvog poluvremena istakli su transparent „Bordo lavovi hvala vam za hrabrost, ponos i radost“ iskazav{i tako , jo{ jednom priznanje fudba-

Bordo sastav je uspio preokrenuti rezultat golovima Muminovi}a i Maksumi}a poslije vodstva Travni~ana

Napokon pobjeda Sarajeva u doma}em prvenstvu

Foto: D@. KRIJE[TORAC

Brki} prvi na Kulinu banu
U organizaciji Triatlon asocijacije Bosne i Hercegovine proteklog vikenda na Bora~kom jezeru je odr`an 6. me|unarodni triatlon kup “Kulin ban” . Takmi~enje je odr`ano u disciplini aquatlon - 750 m plivanje i 5.000 m tr~anje. U konkurenciji 20 takmi~ara iz BiH, Crne Gore i Srbije prvo mjesto osvojio je Meho Brki}, pro{logodi{nji prvak BiH, ispred Nemanje ^avdarevi}a iz Srbije. Tre}e mjesto pripalo je najmla|oj u~esnici, 17-godi{njoj Jovani Crnogorac iz Srbije. U sklopu manifestacije na lokalitetu Eko-sela na Bora~kom jezeru je odr`an i 1. internacionalni triatlon kamp. Cilj organizatora je da kamp postane tradicionalan i okuplja sve vi{e u~esnika.

lerima Sarajeva za uspje{ne rezultate u Evropskoj ligi. Me|utim, negativna tradicija po Sarajevo u kretanju rezultata ponovo se nastavila. Po deveti put ove sezone, ra~unaju}i susrete u Evropi i prvenstvu, protivni~ka ekipa je prva do{la u vodstvo. Pranjkovi} je izveo slobodan udarac sa 25 metara, lopta je preletila igra~e Sarajeva i zavr{ila u mre`i Alaima. Doma}i su na izjedna~enje ~ekali deset minuta. Maksumi} je {utirao iz slobodnog udarca, a golman Nurkovi} izbacio loptu u korner. Nakon uba~aja Hamzagi}a Torlak je glavom {utirao, Nurkovi} kratko odbio loptu koju je iz blizine Mu mi no vi} spro veo u mre`u. Travni~ani su ponovo

zaprijetili u 35. minuti preko Paji}a ~iji je pogodak poni{ten zbog nedozvoljene pozicije. Sarajevo je imalo inicijativu u drugom dijelu, ali je te{ko dolazilo do {ansi. Izdvaja se poku{aj Jahovi}a glavom u 75. minuti, no golman gostiju je bio siguran. Minut kasnije tim sa Ko{eva do{ao je do pogotka vrijednog tri boda. Dudo je spustio loptu za Maksumi}a ~iji je projektil sa oko 30 metara zavr{io u ra{ljama Nur ko vi}evog go la. Odli~nu priliku za ubjedljiviju pobjedu propustio je Jahovi} koji je sa dva metra proma{io oprazan gol u 83. minuti. Ina~e, pomenimo su i u sino}njem susretu navija~i Sarajeva skandiranjem „uprava na po lje“ po ka za li da ne

BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer Liga 5. kolo
BOD UTA POB NER POR D:P-G

1. Vele` 2. Borac 3. Modri~a 4. @eljezni~ar 5. Lakta{i 6. [iroki Brijeg 7. Zvijezda 8. Zrinjski 9. Slavija 10. Leotar 11. Sarajevo 12. Rudar 13. ^elik 14. Travnik 15. Sloboda 16. Olimpik

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 4 5 5 5 5 4

4 4 2 2 2 2 2 1 1 2 1 1 1 1 1 1

1 1 2 2 1 1 1 3 3 0 2 1 1 1 1 1

0 0 1 1 2 2 2 1 1 3 1 3 3 3 3 2

15:3 9:3 8:5 5:4 10:9 5:4 5:7 7:7 3:4 3:5 4:6 5:6 3:5 7:11 5:9 4:10

13 13 8 8 7 7 7 6 6 6 5 4 4 4 4 4

odustaju od zahtjeva za smjenom rukovodstva ko{evskog premijerliga{a.
Z. RA[IDOVI]

Pripreme KK Bo{njak za Mediteransko prvenstvo

^etiri nade za medalje
Kranj~ar u Tottenhamu
Hrvatski nogometni reprezentativac Niko Kranj~ar novi je igra~ Tottenhama, pi{u hrvatski mediji. U posljednjim trenucima prelaznog roka Portsmouth i Tottenham su sklopili dogovor prema kojem Kranj~ar seli na White Hart Lane. Iako iznos transfera jo{ nije objavljen, neslu`bene informacije ka`u da }e Tottanham platiti klubu s Fratton Parka od{tetni iznos u visini od 2,5 miliona funti. Kranj~ar bi danas trebao potpisati ~etverogodi{nji ugovor sa „pijetlovima“ gdje }e u sredini terena zamijeniti Luku Modri}a, kojem je pukla listna kost nakon starta igra~a Birminghama Leeja Bowyera u pro{lom kolu Premiershipa. Mediteranski {ampionat za kadete i juniore odr`a}e se u Podgorici od 4. do 6. septembra. Na prvenstvu iz Karate kluba Bo{njak iz Konjica u konkurenciji kadetkinja nastupi}e Amina Halilovi} u kategoriji -54 kilograma i Elmina Halilovi} u kategoriji +54 kilograma, dok }e u konkurencijijuniorki konji~ki klub predstavljati Aida Fi{i} i Eldina Maslo, obje bronzane sa Evropskog prvenstva iz Pariza odr`anom u januaru ove godine. “U ovom momentu je va`no da su takmi~arke bez povreda, spremne, trenirale su ~itavo ljeto dva puta na dan te vlada pobjedni~ka atmosfera“ ka`e , trener Karate kluba Bo{njak Velija Halilovi}. “Optimizmu nema kraja, a za ranskih prvenstava, pet zlatnih medalja sa balkanskih prvenstava, ali i ostalih brojnih takmi~enja, stoji samo dobar rad” , rije~i su Halilovi}a. S obzirom na to da u karate sportu za sve takmi~are, bez obzira {to se radi o reprezentaciji, tro{kove snose klubovi i sami sportisti, tako je, na`alost, bilo i ovaj put, a uprava kluba i sami roditelji su uz pomo} Op}ine Konjic na jedvite jade skupili potrebna sredstva. Me|utim, ako novoizabrani Upravni odbor Karate saveza BiH bude pasivan kao {to su do sada bili njihovi prethodnici, budu}nost karate sporta na podru~ju cijele BiH je neizvjesna, konstatovali su su u Predsjedni{tvu konji~kog kluba.
S. P.

Karatisti KK Bo{njak vrijedno su trenirali cijelo ljeto

medalje sam siguran kao i do sada jer iza svih rezultata koje je na{ kolektiv napravio na me|unarodnoj sceni u prote-

klom periodu: srebro sa seniorskog svjetskog prvenstva, srebro i tri bronze sa evropskih prvenstava, dvije bronze sa medite-

OSLOBO\ENJE godine utorak, 15. juli 2009. godine subota, 2. maj 2009. godine srijeda,1. septembar 2009.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM stan 100m2 u Starom Gradu ili prodajem, za vikendicu, pored vode. Mob. 061/913-542. MIJENJAM dvoiposoban stan 54m2, u centru grada za Ilid`u, Dobrinju ili Vogo{}u. Tel. 217-756. MIJENJAM dvoiposoban stan 75m2 - Ciglane za ve}i uz doplatu. Mob. 061/224-035. MIJENJAM ili prodajem dvosoban stan sa gara`om za dvosoban. Stan je pogodan za poslovni prostor. Tel. 033/613-141. MIJENJAM troiposoban stan (76,5m2) na Socijalnom (XVI kat) za dvosoban uz doplatu. Tel. 033/711-665. MIJENJAM stan od 39m2 na Otoci (Br~anska) na II katu za ve}i stan do 100m2 od ^. Vile do grada. Tel. 033/711-665. DVOSOBAN stan u Hrasnom Sarajevo mijenjam za Banjaluku. Mob. 066/197-499. MIJENJAM stan, Trg heroja 59m2 + 4m2, ~etverospratnica, za sli~an u Dobrinji uz nadoknadu, mo`e ist. Sarajevo. Mob. 065/369719. IZDAJEM komforan stan u strogom centru grada. Mob. 062/465305. U CENTRU grada kod Katedrale, izdajem sobu sa dva le`aja, studenticama. Tel. 535-720. IZDAJEM lijepo namje{tenu sobu, cen. grijanje, zaposlenoj osobi ili studentu, Stari Grad. Tel. 538598 i 061/928-057. IZDAJEM trosoban namje{ten stan na Mejta{u. Mob. 061/205043. IZDAJEM poslovni prostor 18 m2 pogodan za kancelarije, zanatski centar ^engi} Vila kod Velepekare. Mob. 062/105-904. IZDAJEM trosoban namje{ten stan, cen. grijanje, Asima Ferhatovi}a. Tel. 033/202-437, mob. 061/226-493. IZDAJEM namje{ten stan dvjema studenticama, kod hotela Bristol. Tel. 481-184, zvati od 16-21 sat. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed 6 mjeseci. Tel. 677-582 i 061/559-090. IZDAJEM dvosoban kompletno namje{ten stan, stambena zgrada, Saraj Polje, 400 KM. Mob. 061/431-757. IZDAJEM trosoban stan na Ciglanama. Mob. 061/273-035 i 062/945-274. IZDAJEM stan 80m2, centralno grijanje, plin, internet, interfon, gara`a, parking, Grbavica, Radni~ka 88B. Mob. 061/130-034. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor sa antreom i ~ajnom kuhinjom blizu @eljezni~ke stanice, 30 m2, ventilacija, centralno grijanje, cijena 650 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM stanove u Centru: 105m2 - polunamje{ten + parking, 100m2 namje{ten + parking. Mob. 061/177-711. IZDAJEM dvokrevetnu sobu u centru kod Pozori{ta. Tel. 061/514301. IZDAJEM sobu sa kablovskom TV, zaposlenom mu{karcu, Novo Sarajevo kod Merkatora. Tel. 659895 i Mob. 062/943-021. GARSONJERA - strogi centar, zaseban ulaz, blizina fakulteta, kompletno opremljena. Mob. 061/150362. IZDAJEM komfornu sobu sa upotrebom kuhinje i kupatila kod hotela Grand. Mob. 061/211-945. IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod pozori{ta, strogi centar, zasebno grijanje, klima, satelitska i kablovska, blindo vrata. Mob. 061/133-191. ILID@A - Pejton, izdajem gara`u. Mob. 061/537-739. IZDAJEM zaposlenom samcu namje{tenu garsonjeru, centralno grijanje, poseban ulaz. Tel. 458934. IZNAJMLJUJEM halu 180m2 kod @ice. Mob. 061/288-939. IZNAJMLJUJEM stanove i ku}e za rezidencije od 50 do 250 m2. Mob. 061/288-939. NAMJE[TENA soba, centralno, Hrasno, ledi~noj osobi, studentici. Tel. 525-186. IZDAJEM dvosoban stan dvjema studenticama u centru grada. Mob. 061/214-367. IZDAJE se jednosoban stan, namje{ten, blizu centra. Tel. 655-622, od 10 do 14 sati. STAN na Breci, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel. 446-864. KRANJ^EVI]EVA 43, izdajem poslovni prostor od 27m2. Tel. 455-374. IZDAJEM lijepo namje{tenu sobu, po{tenom zaposlenom, na du`e vrijeme, Alipa{ino Polje. Tel. 436977. IZNAJMLJUJEM dvosoban stan 55 m2 u stambenoj zgradi na Saraj polju, komplet namje{ten. Mob. 061/431-757. IZDAJEM stan kod Medicine, Farmacije, Stomatologije, Arhitek., DIF-a, Vi{e medicinske. Tel. 443-743. IZDAJEM prazan stan 85m2, I sprat, eta`ni kod [ipada, Centar, mo`e i prodaja. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju 60m2 pogodan za sve namjene, ekstra lokacija. Tel. 061/864248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM dvosoban stan, Prnjavorska 39, polunamje{ten ili prazan, plinske pe}i, prostor za auto. Tel. 658-052. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru u centru, na podru~ju Marindvora. Mob. 061/245-162. IZDAJEM poslovni prostor kod Suda, [enoina, 33m2, zvati iza 18 sati. Tel. 534-126. IZDAJEM adaptiran i lijepo namje{ten stan kod Medicinskog fakulteta, ul. Bolni~ka, 77m2, na du`e vrijeme. Mob. 061/214-856. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na ^engi} Vili. Tel. 214-090. NED@ARI]I - povoljno izdajem sobe studentima i zaposlenim plus dnevni boravak sa ni{om. Mob. 061/304-854. IZDAJEM u strogom centru, Drvenija, jednosoban namje{ten stan, eta`no grijanje od polovine septembra. Tel. 061/908-587. IZDAJEM konfornu sobu u adaptiranom stanu kod hotela Grand. Tel. 061/211-945. IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici, dvjema studenticama, centralno grijanje. Mob. 062/317608. IZDAJE se gara`a kod Bosmala Staro Hrasno. Mob. 062/672-418. IZDAJEM gara`u na Breci. Mob. 061/202-008. IZDAJEM zidanu gara`u kod Pivare. Mob. 061/320-843. IZDAJEM stan, 90m2, Dobrinja (Trg zlatnih ljiljana), troiposoban,namje{ten, II kat, 3 balkona, 2 mokra ~vora, 400 KM. Tel. 033/711-665. CENTAR, Sara~ Ismailova, dvosoban, namje{ten, plinsko eta`no, 600 KM. Tel. 033/711-665. IZDAJEM dvosoban (prazan ili namje{ten) stan, 55m2, I kat, renoviran i adaptiran, 600 KM. Mob. 066/340-748. IZDAJEM stan, 17m2, Socijalno (Kolodvorska), p.p. i c.g., prizemlje, 400 KM. Mob. 061/247-777. IZDAJEM stan, 80m2, Grbavica I, Emerika Bluma, kod OHR-a, trosoban, dobro namje{ten, plinsko eta`no, gara`a, 800 KM. Mob. 066/340-748. IZDAJEM namje{tenu sobu u stanu ozbiljnoj `enskoj zaposlenoj osobi. Mob. 062/681-969. IZDAJEM poslovni prostor, 20m2, Bra}e Kr{o 27, Mob. 061/272-231. IZDAJEM - depadans, poseban ulaz, grijanje, dvojici mu{karaca, blizu Ba{~ar{ije. Tel. 233-703. IZDAJEM dvokrevetnu sobu studenticama u blizini Ba{~ar{ije. Mob. 062/614-846. IZDAJEM poslovni prostor, 30m2, Ciglne, Dajanli Osman bega 8. Mob. 061/135-007. IZDAJEM trosoban stan, 95m2 na ^engi} Vili, kvadrant. Mob. 061/508-820. IZDAJEM poslovni prostor 20m2 u PC “Unipromet“. Mob. 062/152-100.

MALI OGLASI
PRODAJEM dvosoban stan 60 m2 + 6 m2 terase, ^engi} Vila, cijena po dogovoru. Mob. 061/724359. MARINDVOR 68 m2 + 4 m2 ostava + podrum, bez posrednika, cijena po dogovoru. Mob. 062/324271 i Mob. 061/203-519. STARI grad, ispod Pivare, troiposoban stan 79 m2, V sprat, lift, parking prostor. Tel. 616-187 i Mob. 062/531-949. POVOLJNO prodajem plac na Kova~i}ima, 576m2, urb. saglasnost, 3x106m2. Mob. 061/335484. PRODAJEM stan na M. Dvoru 120m2, II sprat i dvoiposoban na Dobrinji. Mob. 065/021-556. PRODAJEM ku}u kod Had`i}a, Gradac, prizemlje, sprat, potkrovlje, oko 800m2 placa, 60.000 KM. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stanove u Hrasnom, Trg heroja 45m2, V sprat, 110.000 KM i kod Bosmala 58m2. Mob. 065/021-556. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 kod Vije}nice, Ul. Avdage [ahinagi}a, ura|en, 2.500 KM/m2. Mob. 065/021-556. PRODAJEM trosobne stanove u Centru 80m2 Josipa Vanca{a, I sprat i 89m2 kod Druge gimnazije, II sprat. Mob. 065/021-556. PRODAJEM stan 74,5m2+terasa, centar Starog Grada, Ul. Franjeva~ka kod Sarajevske pivare, u odli~nom stanju, IV sprat, vrlo povoljno. Tel. 447-597. PRODAJEM stanove u izgradnji od 54m2, Ivanjica, 9km od Dubrovnika. Tel. 0038598699473. PRODAJEM apartmane u izgradnji od 36m2, Ivanjica, 9km od Dubrovnika. Tel. 0038598699473. BU^A POTOK, stan, 57m2 + 7,5m2 lo|a na IV spratu, nov, useljiv, cijena 126.000 KM. Mob. 065/834-901. MALTA - stan 46m2, IV sprat, sa 22m2 terase. Mob. 065/834-901. PALE - Donja Pra~a, 1.848m2 zemlje. Cijena 9.500 KM. Mob. 065/834-901. RAKOVICA - Zenik, devas. ku}a 160m2 + 3 zki sa 32.076m2 zemlje. Cijena po dogovoru. Mob. 065/834-901. ZOVIK - ku}a 56m2 + 42m2 pomo}ni objekt sa 3.200m2 zemlje. Cijena 60.000 KM. Mob. 065/834901. MALTA - stan, devast. 17m2 na IV spratu sa 60m2 terase. Mob. 065/834-901. OTES - stambeno-poslovni objekt, 400m2 + dvije gara`e sa 1.075m2 zemlje. Mob.065/834-901.

43

RAKOVICA - G. Polje, prodajem 1.550m2 zemlje, voda, struja, pogodno za gradnju za stanovanje ili vikend. Mob. 061/390-748. PRODAJEM dvoiposoban stan, 58m2, c.g. III sprat, dva balkona. Tel. 033/655-390. PRODAJEM nedovr{enu vikendicu sa zemljom, 18 dunuma i {ume 16,5 dunuma. pogodno za ku}e i vikendice, asvalt, struja, voda, telefon, Srebrenik, selo Uro`a. Tel. 033/618-686. PRODAJEM dvosoban stan sa gara`om, Aerodromsko naselje. Tel.033/668-122, mob. 061/548271. PRODAJEM vi{e stanova austrijske gradnje od 70 do160m2. Mob.061/299-911. PRODAJEM plac za gradnju, Breka, 150m2. Mob.061/299-911. PRODAJEM stan, Paromlinska 63m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM gra|evinsko zemlji{te do 5.000m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan, Grbavica 26m2, II kat. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan, 82m2, [ipadova zgrada, N. sarajevo. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan, Grbavica, 67m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan, A. Ferhatovi}a, 37m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan, Ciglane, D. Ibrahimbega, 86m2 i 75m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM troiposoban stan, Loris, 86m2, zgrada [ipada 81m2, trosoban, K. Brdo 74m2, 1.900 KM/m2. Mob. 061/148-810. ALIPA[INO 56m2, 1.600 KM/m2, 65m2, dvosoban, 1.600 KM/m2, ^engi} Vila 53m2, V kat, renoviran. Mob. 061/148-810. BOLNI^KA, stan, 134m2, II kat, 2.200 KM/m2, Josipa Vanca{a, 110m2, II kat, 2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810. POFALI]I, kod FDS, 46m2, I kat, renoviran, dva balkona, 90.000 KM. Mob. 061/148-810. CENTAR, Rizaha [teti}a, 41m3, v.p. 88.000 KM, Asima Ferhatovi}a 37m2, v.p., 88.000 KM, Grbavica 36m2 II kat, renoviran, 82.000 KM. Mob. 061/148-810. CENTAR, vi{e austrougarskih stanova, Vrazova, Titova, ^ekalu{a, od 50 do 175m2, do 2.800 KM/m2. Mob. 061/148-810. CIGLANE, 105m2, dvoeta`ni, balkon, I kat. Mob. 061/148-810. PORODICE Foht, zemlja sa dev. ku}om, 300m2 + ku}a, 75.000 KM, prilaz autom, uz cestu, 1/1. Mob. 061/148-810.

PRODAJA
PRODAJEM vikendicu, Hendeku{a br. 87 u Osijeku — Ilid`a i 1.600m2 zemlje sa vo}njakom. Tel. 033/215-451. PRODAJEM poslovni prostor na Novoj Breki, preko puta ulaza u KCUS (Ortopedija), direktno na cesti, luksuzno adaptiran, 91m2, posebno pogodan za ordinaciju ili apoteku. Mob. 061/214-152. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. ^ENGI] Vila, kvadrant, dvosoban stan, 60 m2 + balkon, centralno grijanje, I kat, odli~an raspored prostora, useljiv, novija gradnja, povoljno. Mob. 061/350-448. VOGO[]A - Donja Jo{anica, prodajem zemlju 1.042m2, vl. 1/1, cijena 16.000 KM. Mob. 061/211782. HRASNO, Aleja lipa, 53m2, PVC stolarija, amer. plakari,ugradbena kuhinja. Cijena 125.000 KM. Mob. 061/205-235. GRBAVICA - [oping, 53m2, ul. Hasana Brki}a, III sprat. Cijena. 53.000 eura. Mob.061/205-235. PRODAJEM ili mijenjam ku}u oko 160m2 sa gara`om i grijanjem plinskim za manji stan. Tel. 061/929-722. PRODAJEM jednosoban stan, 30m2, Logavina, cijena po dogovoru. Mob. 061/837-188. ZEMLJI[TE uz potok, 11.000 m2 sa vlastitim izvorom za odmarali{te ili drugi biznis. Tel. 215-974 i Mob. 061/207-660. HITNO prodajem trosoban stan u Vogo{}i, Jo{ani~ka br. 121 A, 64 m2, 1.750 KM/m2, novogradnja, neuseljen, extra lokacija. Mob. 061/221-590. CENTAR, kod Vje~ne vatre, 131 m2, II sprat, prodaja ili najam na du`i period. Tel. 215-974 i Mob. 061/207-660. NEUM - prodaje se porodi~na ku}a na sprat (300m2 + gara`a). Tel. 036/884-297, mob. 061/548365. PRODAJEM trosoban stan, 74m2 na Dolac Malti, IV sprat, lift. Tel. 445-371, poslije 15 sati.

POTRA@NJA
AGENCIJA potra`uje vi{e stanova, ku}a i poslovnih prostora za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 062/397-238 POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Mob. 062/619-179.

PONUDA
IZDAJEM namje{ten jednosoban nov stan sa podzemnom gara`om preko puta Selex pumpe, Hrasno, strancima. Tel. 063/243-865. IZDAJEM garsonjeru u centru Mostara, studentima - studenticama. Mob. 061/158-108. IZDAJEM ili povoljno prodajem garsonjeru na Ko{evskom Brdu. Mob. 061/158-108. IZDAJEM stan na Stupskom Brdu. Tel. 033/470-741. IZDAJEM trosoban stan na Dobrinji, 2 kupatila, veliki balkon sa pogledom na Igman, prostran. Mob. 062/682-591. IZDAJEM prizemlje ku}e za studente u centru Tuzle, namje{ten KTV, cen. grijanje, odvojen ulaz, brojila, Kiselj 22. Mob. 062/776097. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan blizu Katedrale. Mob. 061/926-212. DOBRINJA - dvosoban namje{ten stan kod Merkatora, eta`no grijanje. Mob. 061/182-208. IZDAJEM lijepo namje{ten stan na Breci. Tel. 538-364, mob. 062/527-254. KO[EVSKO Brdo - izdajem gara`u. Tel. 212-870. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, za jednu osobu, poseban ulaz, Donji Vele{i}i. Tel. 200-455. IZDAJEM jednosoban stan 40m2, u centru, adaptiran. Mob. 061/190-008. IZDAJEM manji kancelarijski prostor u strogom centru, isklju~ivo za advokaturu. Tel. 033/665-496. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, strogi centar, cijena 250 KM. Mob. 061/968-304.

44

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM stan, E. [ehovi}a, 66m2, v.p. renoviran za posl. prostor i stanovanje. Cijena 2.250 KM/m2. Mob. 061/226-082. DOBRINJA, kod Merkatora, 54m2, I sprat, 86.000 KM, fiksno. Mob. 061/205-235. SOCIJALNO, Envera [ehovi}a 66m2, III sprat, lift. Mob.061/205235. KOVA^I]I, kod kanadske ambasade, 75m2, trosoban, novija gradnja. Cijena 92.000 eura, fiksno. Mob. 061/205-235. CIGLANE, zgrada Robota, 83m2, troiposoban, II sprat + gara`a. Mob. 061/205-235. PRODAJEM dvosoban 59m2 kod Zetre, Grbavica dvosoban 50m2. Tel. 065/903-934. PRODAJEM na Ilid`i 500m2 zemlji{ta kod starog bazena, Rajlovac 1000m2 kod stare po{te, Stup 5000m2 za kolektivnu gradnju. Tel. 065/903-934. GRBAVICA, ul. Behd`eta Muteveli}a, 67m2, trosoban, lift, 2.000 KM/m2. Mob. 061/205-235. ILID@A, centar, poslovni prostor 20 m2, centralno, mokri ~vor, novija gradnja, renoviran, vrlo povoljno. Mob. 061/350-448. KU]A na Vratniku, 300 m2 — povoljno, stan kod Medicinskog fakulteta, 111 m2 korisne povr{ine, I kat, 1/1, poslovni prostor 600 m2 Stup 1/1, stan u Ferhadiji, 70 m2, 1/1. Mob. 061/106-571. PRODAJEM dvosoban stan u Sarajevu kod trgova~kog centra “Merkur“ na Otoci. Mob. 062/724-867. KO[EVO - Nahorevska, kod autobuske okretaljke, 42m2, jednoiposoban, balkon, dvostrano orijentisan, 92.000 KM. Tel. 033/711-666. GARA@A - 12,25m2 na Ko{evskom Brdu, Muhameda Had`ijahi}a, 7.000 KM. Mob. 061/526243. STAN - Ko{evsko Brdo (Juki}eva), jednosoban, (pretvoren u jednoiposoban), prizemlje, plin do vrata, 57.000 KM. Mob. 066/340748. STAN - Centar (^ekalu{a) 110m2, ~etverosoban, visoko prizemlje, pogodan za p.p. Mo. 061/150-519. STAN - 39m2, Centar, Mehmed pa{e Sokolovi}a, jednosoban, plin, prizemlje, useljiv, parking, 135.000 KM. Mob. 061/247-777. STAN - 38m2, Centar (Branilaca Sarajeva), jednosoban, adaptiran u jednoiposoban, renoviran, plinsko eta`no, IV kat, 125.000 KM. Mob.061/150-519. STAN - 40m2, Marindvor, Augusta Brauna, jednosoban, suteren, idealan za p.o., plin, 2.300 KM/m2. Tel. 033/711-665. STAN - 46m2, stvarnih 66m2, Vogo{}a, Skendera Kulenovi}a, dvosoban, c.g., useljiv, 65.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN - 46m2, Dolac Malta, Paromlinska, jednoiposoban, c.g., IV kat, balkon, 97.000 KM. Tel. 033/711-666. STAN - 64m2, Alipa{ino Polje (Trg me|unarodnog prijateljstva) trosoban, XII kat, balkon, ostava, 100.000 KM. Mob. 066/340-748. STAN - 83m2, Centar, Muse ]azima ]ati}a, trosoban, III kat, visoki plafoni, 1.650 KM/m2. Mob. 061/150-519. STAN - 83m2, Breka, Hasana Su{i}a, trosoban, III kat, balkon, 2.600 KM/m2. Mob. 061/899-209. STAN - 70m2, Dobrinja IV, Petra Tije{i}a, dvoiposoban, I kat, balkon, 105.000 KM. Mob. 061/526243. STAN - 67m2, Grbavica II, Hamdije ]emerli}a, dvoiposoban, visoko prizemlje, dva balkona, useljiv, 139.000 KM. Mob. 062/295-919. STAN - 55m2, Mojmilo, Olimpijska, dvosoban, VII kat, 100.000 KM. Mob. 061/526-243. STAN - 53m2, Grbavica II, Behd`eta Muteveli}a, dvosoban, III kat, plin, balkon, lift, 119.000 KM. Mob. 062/295-919. PRODAJEM ku}u, 7x7, p+s+p, sa 1.100m2 ba{te, voda i struja u ku}i, Rje~ica - Rajlovac. Tel. 033/543-272. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, IV sprat, Otoka kod Merkura, 1.650 KM/m2. Mob. 061/356-085. PRODAJEM plac 600m2, [amin gaj - Rakovica. Mob. 061/579-445. PRODAJEM stan u strogom centru, ul. Ferhadija, 105 m2, III sprat. Mob. 061/157-348. PRODAJEM apartman 43m2, uz more — Repi} ispod Kleka. Mob. 061/131-727. PRODAJEM dvosoban stan na ^engi} Vili, ul. Grada~a~ka. Mob. 061/337-916. NASELJE Svrake kod Semizovca, prodajem ku}u sa 200m2 + 680m2 zemlje, sve 1/1. Mob. 062/815-034. PRODAJEM stan 60m2, Grbavica, I sprat, cijena po dogovoru. Mob. 062/922-849. SEMIZOVAC — Svrake, prodajem zemlju 1/1, 1.661 m2, svi priklju~ci, put, hitno prodajem. Mob. 062/815-034. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 513-781. PRODAJEM ku}u sa 2,5 dunuma zemlje u Doglodima. Tel. 627-095. HRASNO, XII sprat, 54m2, dvosoban, dva balkona. Povoljno. Mob. 061/325-840. PRODAJEM stan u Paromlinskoj 35, 59m2, V sprat, ima lift, centralno grijanje, balkon. Mob. 065/329-904. PRODAJEM trosoban stan, 74m2, Hasana Brki}a 45/I, Grbavica. Cijena 150.000 KM. Mob. 065/583-688. PRODAJEM garsonjeru, Dobrinja II. Povoljno. Mob. 061/474242. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na moru, Makarska rivijera — Podaci, dupleks, 3 eta`e, posebni ulaz, parking, 135m2. Tel. 00385 91 5737632, 062/377-577. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. BU]A POTOK, Glasina~ka 16, prodajem useljivu ku}u sa dva stana. Tel. 033/656-086. BJELAVE 52m2 kod d`amije, u dobrom stanju, A. Polje 64m2, I sprat, K. Brdo 44m2 i 38m2. Mob. 061/253-382. CENTAR 80m2, Ul. Josipa Vanca{a, I sprat, Trg heroja 36m2. Mob. 061/253-382. GRBAVICA - [oping, troiposoban stan (renoviran) sa gara`om. Mob.061/964-797, 033/617-742. PRODAJEM {umu kod D. Vakufa. Tel.030/251-386. KO[EVO - Nahorevska, 42m2, jednoiposoban, II sprat, balkon, plin, dvostrano orijentisan, 92.000 KM. Mob. 061/150-519. DOLAC MALTA - Paromlinska, 46m2, jednoiposoban, IV sprat, c.g., balkon. Mob. 062/295-919. PRODAJEM ku}u na sprat 7,5 x 8 m, u Kladnju, sa oku}nicom od 2 dunuma zemlje, vrlo povoljno, odmah useljiva. Tel. 035/260-363. GRBAVICA - B. Muteveli}a, 53m2, dvosoban, III sprat, lift, balkon, plin, 121.000 KM. Mob. 062/295-919. MARINDVOR, 40 m2, ul. Augusta Brauna, suteren, pogodno i za kancelarije, 2.300 KM/m2. Mob. 061/247-777. MOJMILO - Olimpijska, 55m2, dvosoban, VII sprat, lift, balkon, c.g., 103.000 KM. Mob. 061/526243. CENTAR - M.M. Ba{eskije, 57m2, dvosoban, III sprat, plin, 125.000 KM. Tel. 033/711-666. DOBRINJA 4 - Petra Tije{i}a, 70m2, dvoiposoban, I sprat, balkon, c.g., 105.000 KM. Mob. 061/526-243. GORNJE Ciglane - D. Ibrahimbega, 74m2, dvoiposoban, I sprat, balkon, c.g., renoviran, 2.800 KM/m2. Mob. 061/150-519. CENTAR - Zelenih beretki, 84m2, dvoiposoban, IV sprat, balkon, plin, 192.000 KM. Tel. 033/711665. PRODAJEM ku}u sa pomo}nim objektima i zemlju, Had`i}i, Rami}i. Mob. 061/172-702, 065/208310. STARI GRAD, ul. Franjeva~ka, odli~an dvoiposoban, 62m2, V sprat, lift, dvostrano orijentisan. Mob. 061/214-856. GRBAVICA 1, ul. Grbavi~ka, 26m2, garsonjera, II sprat, odli~na lokacija. Mob. 061/214856. TROSOBAN stan 76 m2, sa gara`om, Marindvor. Mob. 062/258382 ili tel. 033/665-797. PRODAJEM stanove na Marindvoru 100 m2 i 110 m2, poslovni prostor 83,64m2 za sve namjene — Grbavica, poslovni prostor 40m2 Dobrinja V. Mob. 061/906-923. TROSOBAN stan sa namje{tajem, centar Sarajeva, 180.000 eura. Tel. +387 33 213-524. PRODAJEM dvoiposoban stan 54m2, u centru. Tel. 217-756. PRODAJEM stan u Hrasnom, v.p. 39 m2 sa ustakljenom lo|om, vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, mo`e i za poslovni prostor. Mob. 062/223-524. TROIPOSOBAN stan 80m2, ul. Nerkeza Smajlagi}a 5/XIV, prodajem ili mijenjam za manji. Mob. 062/215-828. PRODAJEM garsonjere u Neumu 39m2 i stan 40m2, razne ku}e, sve je 1/1 vlasni{tvo. Mob. 061/906923 i 063/374-707. PRODAJEM jednoiposoban stan, I sprat, adaptiran, 38 m2, 75.000 KM fiksno. Mob. 061/211-945. PRODAJEM stan 41m2 u Papagajci, pogled u park, 2.650 KM/m2. Mob. 061/913-542. HAD@I]I, ku}a useljiva, 1/1, P+S+P, svi priklju~ci, dvije gara`e i 618m2 oku}nice. Tel. 420-319. PRODAJEM nov neuseljen stan 50m2, Vrtovi sunca, vl. 1/1, bez posrednika. Mob. 062/524-234. BJELAVE, 52m2, kod d`amije, Alipa{ino polje, 65m2, I sprat, Novo Sarajevo, jednosoban. Mob. 061/253-382. KO[EVSKO brdo, 44m2, prodajem ili mijenjam za manji uz doplatu, Ko{evsko brdo, 38m2, visoko prizemlje. Mob. 061/253-382. PRODAJEM devastiranu vikendicu 8x5, dvije eta`e i {est duluma zemlje, Granice kod Busova~e. Mob. 061/753-196.

utorak, 1. septembar 2009. godine
PRODAJEM ku}u koja sadr`i trosoban stan i garsonjeru, sa ba{tom, u centru. Mob.061/245-162. PRODAJEM stanove u Centru 110m2 i 100 m2, poslovni prostor na tranzitu 83,64, za sve namjene, vlasni{tvo 1/1. Mob. 061/906-923. PRODAJEM stan u Centru, Alipa{ina, 125m2+25m2, 1m2/800 KM. Mob.961/288-939. PRODAJEM u Hrvatskoj, mjesto Dra~e 1.400m2 parcelu sa projektom, gra|evinskom dozvolom, struja, voda, telefon, sve na parceli, 1/1, cijena povoljna i ku}u na Hvaru i parcela u Dra~ama 513 m2 Mob. 063/374-707 i 061/906923. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM jednosoban stan, 44m2, iznad Muzi~ke {kole, ul. Muse ]azima ]ati}a. Tel. 442-998, 062/139-085. PRODAJEM ku}u, prizemlje i dva sprata, sa dva dunuma zemlje, Isto~no Sarajevo, Lukavica, kod Energoinvesta. Tel. 442-998, mob. 062/139-085. PRODAJEM ~etverosoban stan, renoviran, 170m2, III sprat, eta`no grijanje, kod Predsjedni{tva. Tel. 442-998, mob. 062/139085. PRODAJEM ku}u, prizemlje i nedovr{en sprat, 166m2, sa oku}nicom, Gornji Kova~i}i. Tel. 442998, mob. 062/139-085. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu. Mob. 061/701-977. PRODAJEM stan 50m2+2 balkona, Ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Mob. 063/190-727. PRODAJEM stan 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje Odoba{ina. Mob. 061/117203. PRODAJEM stan 58m2/2 adaptiran, Gornje Ciglane i 83m2 Donje Ciglane. Mob. 061/177-711. PRODAJEM bosansku ku}icu na Mahmutovcu, cijena 90.000 KM. Mob. 061/177-711. PRODAJEM na Barama ku}u sa 2 dunuma zemlje, cijena 230.000 KM. Mob. 061/177-711. PRODAJEM stanove na Kromolju, novogradnja, razne kvadrature, uz dogovor. Mob. 061/177-711. PRODAJEM stanove u Centru: 34m2/3, 63m2/VP, 93m2/4, 43m2/3, 57m2/3. Mob. 061/177711. PRODAJEM ku}u na Stupu - Brije{}anska 16, na 3 eta`e, ima pos. prostor i cca 400m2 zemlje. Mob. 061/177-711. PRODAJEM stanove 76/VP, 40m2/3 i 48m2 na Dobrinji, stan 83m2/2-Ilid`a. Mob. 061/177-711. PRODAJEM jednosoban stan, Zuke D`umhura br. 8, III sprat, K. Brdo, cijena po dogovoru. Tel. 219-922, poslije 16 sati. PRODAJEM stanove: kod OHRa: novogradnja 55m2, novogradnja Otoka od 57m2-60m2 sa opremom. Mob. 061/177-711. PRODAJEM stan 86 m2 Ciglane, ul. Husrefa Red`i}a br. 8. Mob. 062/157-289. PRODAJEM 18.000 m2 zemlje, kromolj — Slatina. Mob. 062/157289. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Mob. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM stan u strogom centru Sarajeva, 29 m2, II sprat. Tel. 065/637-270.

OSLOBO\ENJE

STARI Grad kod Galerije BiH i Doma armije, prodajem dvosoban stan 61 m2, plinsko, balkon, II sprat. Mob. 061/237-034. PRODAJEM stan 86m2, Ciglane, Husrefa Red`i}a br. 8. Mob. 062/157-289. POVOLJNO prodajem u Bosanskom Petrovcu ku}u i 4.000m2 gradskog gra|evinskog zemlji{ta sa vo}njakom. Tel. +78761621522 i 037/881-313. HRASNO, dvosoban stan 59m2, sa ili bez gara`e ispod, ~etverokatnica. Tel. 647-851. PRODAJEM 2.000m2 zemlje i devastiranu ku}u sa dozvolom, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Tel. 062/855-544. „NEKRETNINE NBN“, prodajem stan 88m2 u prizemlju za poslovni prostor, ul. Obala Kulina bana (kod Latinske }uprije). Mob. 061/813-426. PRODAJEM ku}u u centru Sarajeva. Tel. 033/446-196. STAN - 70 kvadrata prodajem ili mijenjam za jednosoban. Tel. 453104. PRODAJEM 2.200m2 zemlji{ta sa zapo~etom ku}om u Dra`evi}ima kod Kiseljaka, 40.000 KM. Tel. 059/227-015. PRODAJEM ku}u na Ivanici kod Trebinja od 120m2 i 800m2 zemlje, udaljeno od Dubrovnika 12 km. Tel. 059/227-015. PRODAJEM ku}u na Vracama iznad spomen parka sa ba{}om i prate}im objektima, 70m2, cijena 48.000KM. Tel. 066/343-015. KU]A na sprat 9x8 m, magacinski prostor 24x6, ba{te 1,5 dunum, Rajlovac — Zabr|e. Mob. 061/375627 i tel. 616-238. PRODAJEM dvoeta`ni stan, ul. Patriotska, u novijoj zgradi, 104m2, cijena 225.000 KM. Mob. 063/556-886. PRODAJEM ku}u, strogi centar, 1/1, odmah useljiva, centralno grijanje. Mob. 061/372-829. PALE naselje Javor, prodajem 850 m2 zemlje sa svim gra|evinskim dozvolama. Mob. 061/200854. PRODAJEM povoljno gara`u u centru Sarajeva, Marindvor, u novogradnji. Mob.061/869-396. GRBAVICA, dvosoban 47m2, Behd`eta Muteveli}a 95/3. Tel. 542-051, mob. 065/756-319. PRODAJEM lijep, sun~an, jednoiposoban stan, 50 m2 na Dobrinji III, potpuno renoviran, odmah useljiv, privatno vlasni{tvo. Mob. 062/229-573 ili 033/466-794. PRODAJEM ili izdajem poslovni prostor 27 m2 kod op}ine Stari grad. Mob. 061/252-663. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431 m2 sa priklju~enim komunalijama, 15.000 KM. Mob. 062/554-772 i Tel. 033/469-697. PRODAJEM stan 69m2 na Alipa{inom Polju, ul. Ante Babi}a, stolarija nova, cijena 135.000 KM. Tel. 061/537-152. PRODAJEM stan 54 m2 na Dobrinji V, Tel. 00385 98 416-553 ili 033/469-354. PRODAJEM ku}u, Abdesthana 23, Kova~i, pogledati od 10-17 sati. PRODAJEM stan 50m2, Had`i}i, ul. Had`eli br. 147. Mob. 062/483178.

PRODAJA
FALETI]I, zbog selidbe hitno prodajem useljivu ku}u 10x12m sa oku}nicom 1.200m2 uz rijeku Mo{}anicu, ispod doma Faleti}i. Tel. 033/665-419, 061/304-599. CENTAR, D. Ozme 12/3, stan 170m2, moderno renoviran, dva balkona, plinsko grijanje. Mob. 062/319-690. PRODAJEM stan, Ciglane, A. Hume, 105m2. Mob. 061/299-911. KU]A na sprat, 9x8m, mag. prostor 24x6m, ba{}a, Zabr|e, Rajlovac. Mob. 061/375-627, tel. 616238. DOBRINJA 1 - Trg sabora bosanskog, stan 74m2, II kat, trosoban, cijena 130.000 KM. Mob. 061/709430. TRG zlatnih ljiljana, ~etverosoban, odli~an stan od 100m2, II kat, dvije banje, dva balkona, c.g. dobra lokacija. Cijena 170.000 KM. Mob. 061/709-430. KO[EVSKO Brdo, prodajem hitno gara`u u ulici Muhameda Ha|ijahi}a, 1/1, hitno i povoljno. Mob. 061/135-063. BLAGAJ - Mostar, prodaje se parcela 2.400m2, vl. 1/1, pogodno za vikendicu. Mob. 061/490-099. STOLAC - prodajem ku}u na sprat sa avlijom, centar grada, potrebna popravka. Mob. 062/905370, tel. 030/255-106. PRODAJEM ili mijenjam ku}u i zemlju na Palama - Kalovita brda. Mob. 062/614-846. PRODAJEM stan u Makarskoj, 36m2, namje{ten. Mob. 061/700612. PRODAJEM dvosoban stan, 65m2, II sprat, lift, telefon, interfon, Skenderija 22 (neboder), podesan za posl. prostor. Tel. 201370. PRODAJEM ku}u depadans useljiva, gara`a, ba{}a, papiri uredni, blizu Ba{~ar{ije. Mob. 061/366905. PRODAJEM trosoban stan, 100m2, Donje Ciglane. Mob. 061/911-324. PRODAJEM stan 73m2 na Grbavici, ul. Grbavi~ka 8/II. Mob. 061/219-180. KU]E i stanove u Sarajevu, dobre lokacije i povoljne cijene. Mob. 061/312-969. PRODAJEM stan 67m2 na Dobrinji, Trg djece Dobrinje, VI kat. Tel. 061/167-224. PRODAJEM stan 40m2 Alipa{ino, Trg me|unarodnog prijateljstva. Tel. 061/167-224. STARI GRAD - preko puta Vije}nice, 48m2, potpuno adaptiran, plinsko, eta`no. Mob. 061/652197. PRODAJEM stan, Trg heroja, 36m2, adaptiran, IX sprat. Mob. 062/156-882. MI[EVI]I - pola dunuma zemlje, struja, voda, telefon. Tel. 057/317962. PRODAJEM ~etverosoban stan kod hotela Evropa, 110m2, II sprat. Mob. 065/236-325. OSJEK - Ilid`a, prodajem povoljno gra|evinske parcele kod stare autobuske okretnice. Mob. 061/269-144. PRODAJEM vikendicu na Ravnoj Romaniji, 100 metara od nove crkve. Mob. 061/864-086. PRODAJEM stan na Mojmilu, 55m2, III sprat, lift. Cijena po dogovoru. Tel. 033/454-597.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
NEKRETNINE PRODAJA
ALIPA[INO, stan 49m2, useljiv, 1/1. Mob. 061/102-234. GARSONJERA 29m2, vl. 1/1, useljiva. Mob. 061/102-234. VIKENDICA kod Breze, uz rijeku Stavnju. Mob. 061/102-234. MARINDVOR, stan 81m2, useljiv. Mob. 061/102-234. PRODAJEM poslovni prostor, prometno mjesto, Ul. Masarikova u Zenici. Mob. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, iznad Vatrogasnog doma, {est (6) dunuma zemlje. Mob.062 346 214 PRODAJEM 2 dunuma zemlje u Mokrom 800 m od {kole, ogra|eno, voda, struja, dozvola za gra|enje zapo~ete ku}e, dupleks 9,5x10,5 m, pod plo~om. Mob. 065/226-168 i tel. 057/316-885. PRODAJEM peterosoban stan na Ko{evu, ul. Had`iidrizova br. 8. Tel. 200-688. PRODAJEM dvoeta`nu ku}u sa 120m2 stambenog i 100m2 vi{enamjenskog prostora, novogradnja, sun~ana strana, uredni papiri, najljep{i dio Centra, Ul. Borak 47, blizu OHR. Mob. 062/337-925. PRODAJEM trosoban stan, na Ilid`i. Mob. 066/114-204. PRODAJEM dvosoban stan 54 m2, Grbavi~ka br. 56/4 blizu zelene pijace, cijena po dogovoru. Mob. 061/528-169 ili 646-281. HRASNO, dvosoban stan 50m2, dvije lo|e ustakljene, blind vrata, adaptiran, idealna lokacija, povoljno. Mob. 063/630-936. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, balkon, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM poslovni prostor 95m2, Breka, H. Su{i}a 17, pogodan za razli~ite namjene, renoviran, parking. Mob. 061/862-579 i 061/786-707. PRODAJEM stan, 92m2, Titova, VIII sprat. Mob. 062/404-594. GARSONJERE - K. Brdo 18m2, 24m2, 30m2, [vrakino 34m2, jednosoban. Mob. 061/460-150. KU]E - Vratnik 65m2, Blagovac 400m2, Bla`uj 200m2, Centar 128m2, Mejta{ 120m2. Mob. 061/460-150. [UMA borova, 23 dun. na Palama. Mob. 066/171-406. DVOSOBAN stan u privatnoj ku}i, Kasindolska, 30.000 eura. Mob. 066/171-406. STANOVI - Grbavica 31m2, 44m2, 51m2, 67m2, 75m2, E. [ehovi}a 67m2, Centar 120m2. Mob. 061/460-150. POVOLJNO golf IV SDI karavan, 2002. godina, bijeli, ful oprema, cijena 11.900 KM, extra stanje. Mob. 061/740-022. OPEL askona, metalik, registrovana, vozno stanje. Mob. 062/223524. PRODAJEM za golfa alnaser, altenator - 2,3,4 i za ostala vozila. Tel. 033/531-996, 063/639-176. VW PASSAT, 11 mjesec 2006 godine, ful oprema i navigacvija, 77 KW, TDI varijant, tek registrovan, tehni~ka knji`ica, u ex stanju. Mob. 061/161-333. RENO 18 TL, 83. god. u voznom stanju, 85.000 km, prvi vlasnik, rezervni dijelovi. Mob. 061/527290. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, klima, ABS, servo, alarm, cobra, povoljno. Mob. 061/325-801. PRODAJEM reno 5. Tel. 618-933. FABIA karavan, SDI, metalik, 2002. god. klima, alarm, pre{la 112.000 km, u odli~nom stanju, registrovan do 2.2010. god. cijena 10.700 KM. Mob. 061/827-844. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDX, 2000 godina, tek registrovan, produ`en, 1+8, super stanje. Tel. 033/447-691 i mob. 061/809763. PRODAJEM ladu 112, god. proizvodnje 2003. Cijena 5.500 KM. Mob. 061/100-373. PRODAJEM clio 1,2, uvoz njema~ka 2000 godina, u odli~nom stanju. Mob. 061/299-306. PRODAJEM Ford Fiesta 1,4 CLX, 1989. god, registrovan, cijena 3000KM. Tel. 061/350-156. PRODAJEM mercedes M 201— 190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, centralna brava, auto alarm, pre{ao 256.000 km, registracija do XI 2009. Tel. 033/677080. PRODAJEM ford skorpio 2,5 dizel, registrovan do 14.12.2009. godine u odli~nom stanju, povoljno. Mob. 061/275-666. PRODAJEM opel vektru karavan, 2.0 DTI, mo`e i zamjena, cijena po dogovoru. Mob. 062/749460 i 061/272-333. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, full oprema, ko`a, tek registrovan, pre{ao 125.000 KM, cijena 13.400 KM. Mob. 061/715-746. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, uvezen iz Austrije u 12. 2008. god. ocarinjen, cijena 4.000 KM. Mob. 061/956.845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM {kodu octaviu, narand`asta, karavan, 1.9, o~uvana, 2003. god. Mob. 061/161-726, tel. 213-023. PRODAJEM land rover - flerander 2002, 1951 kubika, crni metalik, 8.500 KM. Mob. 061/225-885. VW POLO, 1.9 dizel, srebreni, 5 vrata, 5 godina star, 55.000 KM, puna oprema, odli~no stanje, jedan vlasnik. Mob. 061/390-748. OPEL astra, karavan, 2.0 16V DI 1999. god. povoljno. Tel. 534-668, mob. 061/374-718.

MALI OGLASI
TEHNIKA
PRODAJEM WV kedy, SDI 2000. god. sa sjedi{tima i staklima. Mob. 061/103-147. BUBA - 1972/1300 CM3, u voznom stanju, povoljno. Mob. 061/204-077. [KODA fabia 1,9 SDI, sept. 2006, cijena 12.200 KM. Mob. 061/181534. PRODAJEM komplet maraka 1993 — 2007 u albumu BiH 700 i HB 300 KM. Mob. 061/194-220. STAKLENI ormari} pun raznih kristalnih komada, ru~ni rad, sve ukupno 600 KM. Tel. 644-560. PRODAJEM kiosk limeni 16m2, opremljenza trgovinu i ostalo. Mob. 061/375-627, 616-238. PRODAJEM klimu za trgovinu, video nadzor, alarm i svu drugu opremu. Mob. 061/103-147. PRODAJEM komplet opremu za trgovinu, vitrine, police, kasa, vaga... Mob. 061/103-147. PRODAJEM nov cirkular, 23cm {ajba, 1800 W. Mob. 062/368-100. PRODAJEM kombinovano razvodni ventil za regulisanje pritiska vode, sa dodacima. Tel. 210754. PRODAJEM polovan crijep. Tel. 240-884 i 061/434-374. SERVIS svih tipova ve{-ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035 PRODAJEM cvijet filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore, zvati poslije 17h. Tel. 033/657-914. PROIZVODNJA eteri~nih ulja, parfema, mirisa, raznih proizvoda. Bro{ura “Eteri~na ulja“. Tel. 032/244-417. KU^I]E njema~kog boksera vrhunskog pedigrea, prodajem. Mob. 061/563-342 zvati od 18 do 20 sati. PRODAJEM lavlju kand`u, kobra za zaklju~avanje volana. Tel. 033/615-355. YAKUZZ ugaonu kadu 176x129 cm i nov zepter peka~ (ro{tilj). Mob. 063/191-201. PRODAJEM {iva}u ma{inu u koferu, Bagat ru`a, kao nova, 160 KM, papu~e i ~unkove za sve ma{ine. Mob. 061/145-504. PRODAJEM bijela ulazna (lijeva) vrata sa blindo bravom i pragom, 50 KM. Tel. 616-614. KUPUJEM umjetni~ke slike ex-yu slikara. Mob. 062/969-693.

45

MINI laptop nov, 1 godina garancije, kompak HP sa karticom od mobilnog telefona za internet, cijena 850 KM. Mob,. 061/161-333.

ZAPOSLENJE
POTREBNA ozbiljna djevojka za rad u kafeu “Ambasador“. Mob. 061/100-314. OZBILJAN mu{karac, SSS - gimnazija, tra`i bilo kakav posao, molim ozbiljne ponude. Mob. 062/315-540. OZBILJNA `ena pazila bi stariju gospo|u do 4 sata dnevno. Mob. 062/316-953. RADIO bih bilo kakav posao ( cijepanje drva, ~i{}enje podruma itd). Tel. 612-482. NJEGUJEM starije osobe, bolesne i nepokretne, sestra sa iskustvom. Mob. 061/566-616.

TAPETAR V.K. radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 033/240-895, mob. 062/909-306. VR[IM prevoz robe, stvari, selidbe, povoljno, kombi iveco, nosivost 1,5 t, na svim destinacijama sa i bez radnika. Mob. 061/811115. MOLER sa iskustvom iz Njema~ke izvodi sve molerske radove kvalitetno uz garanciju. Mob. 061/372-829. NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542. KLIMATIZIRANIM kombijem vr{im prevoz putnika na svim destinacijama. Mob. 062/214-690 i tel. 033/220-402. ZUBNE proteze i druge stomatolo{ke usluge, u toku dana, radimo i vikendom, popravka starih proteza, popust penzionerima. Mob. 061/141-544 i 033/677-845. VI[A medicinska sestra pru`a bolesnim pacijentima njegu i stru~ne usluge iz svog domena, sa velikim iskustvom i preporukom - prioritet no}ni rad. Tel. 610-550, mob. 061/438-855. HARMONIKA vrata “Harmik“, kvalitetna ugradnja svih modela i veli~ina, jednokrilna i dvokrilna sa dvije vodilice. Tel. 225-227, mob. 061/516-910. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada, nogomet, rukomet, odbojka i za{titne mre`e. Mob. 063/420-077. MASER - terapeut, pru`a usluge relaks masa`e, terapeutske shiatsu i anticelulit, dolazim na adresu. Tel. 063/150-270. “TEPSER-CLEANING“ u firmama, stanovima, velikim ma{inama ~isti namje{taj, tepihe, itisone, polira kamene i PVC podove. Tel. 033/200-003 i 061/524-461. HARMONIKA vrata, prodajem, kvalitetna ugradnja, jednokrilna i dvokrilna sa dvije vodilice u bojama hrasta, bijelog jasena itd. Tel. 033/225-227, 061/516-910. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/519449. ISKUSTAN profesor instruira matematiku i dolazi |acima ku}i. Mob.062/417-695. KERAMI^AR - Tel. 641-177, mob. 061/811-793. KERAMI^ARSKE usluge, postavljanje laminata, rigipsa, elektro-instalacija i moleraj. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, ormara, stolova, prema zahtjevu i katalogu. Mob. 062/466-093. SVJE@A jaja japanske prepelice, 30 kom/8 KM, besplatna ku}na dostava. Mob.062/682-316. U^ENICIMA, srednjo{kolcima, instrukcije iz matematike, fizike, mehanike, ma{inskih elemenata. Tel. 033/625-196, Ilid`a. ADAPTIRAMO stanove i poslovne prostore (mo`e i djelimi~no) zidarski radovi, keramika, moleraj, struja, voda, stolarija, bravarski radovi, itd.) Mob. 062/529-878. NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstvenih poslova za privredna dru{tva (prizvodnja, trgovina, usluge) i samostalne poduzetnike. Mob. 061/160-020. MOLERSKO-farbarske radove izvodimo uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnim najlonima. Garancija urednosti vi{e od 100%. Mob.062/823-902. MAJSTOR Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova, bijelo ili u boji, 180 KM, stolarija i ostalo po dogovoru. Mob. 061/529-608.

VOZILA

OSTALO
PRODAJEM ma{inu za izradu klju~eva FADIP sa svim repromaterijalom, vrlo povoljno. Mob. 061/835-968 i 061/906-914. PRODAJEM crijep tri trojke, 1500 kom, 30 samara, nov. Tel. 062/878-306, 066/308-999. TREBA da napi{ete esej, referat, recenziju, maturski rad ili seminarski rad, nau~ni ili novinarski tekst, poslovni izvje{taj ili pismo, da predstavite publici svoj rad, projekat ili ideju i savladate tehnike pismenog i usmenog komuniciranja, knjiga “VJE[TINA PISANJA” }e vam olak{ati muke kojima ste do sada bili nepotrebno izlo`eni. Mob. 062/565-705. PRODAJEM nov profesionalni foto-kopir aparat Canon IR 2016J, jako povoljna cijena. Mob. 061/906-914. PRODAJEM mjera~ kompresije KPT sa 200 kartica za benzince. Mob. 061/820-252. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate. Tel. 061/323-906. STHIL kosilica FS 130, nova, 4tvorotaktni eko-motor, uvoz iz Njema~ke, cijena 900 KM. Mob. 061/956-845. PRODAJEM mangalu, seharu rezbarenu, 2 }ilima sarajevski i pirotski 2 x 3 m, stari filigranski luster, {e}erluk, |ugum i vezove. Tel. 061/159-507. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Ku}na dostava. Mob. 061/245-901. PRODAJEM novu kosilicu-trimer FS 130, marke STIHL, ~etverotaktni eko-motor, uvezena iz Njema~ke, cijena 900 KM. Mob. 061/956-845. HARMONIKA vrata - prodaja i kvalitetna ugradnja jednokrilnih i dvokrilnih modela sa svije vodilice. Tel. 225-227, 061/516-910. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena, vitrina. Mob. 062/104-951. PRODAJEM vrlo povoljno sobna vrata 6 kom, ustakljene dvokrilne sobne prozore 3 kom, dimenzija 140 x 100 cm, balkonska vrata, sve sa {tokovima. Mob. 061/869-396. PRODAJEM lova~ku pu{ku “Stor“, kalibar 8,50, proizvodnja Rep. ^e{ka sa 50 metaka. Mob. 061/863-783. PRODAJEM nove original mre`ice br M101, 235, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 424, 596, 628 ... za elektri~ne brija~e Braun, Iskra i ruske. Tel. 651-556. PRODAJEM betonske obra|ene stubove za balkonsku ogradu - povoljno. Mob. 061/161-726. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 033/447-691 i Mob. 061/809763. PRODAJEM 38 komada metalnih stolica za ba{tu koje se mogu pogledati u caffe Ambasador. Tel. 061/100-314. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545-776.

USLUGE
KIRBY dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta najsavremenijim ma{inama i {amponima, itison 1 m2/1 KM. Radimo i generalna ~i{}enja stanova, firmi, kancelarija. Mob. 061/350688. “MAXIVITA”, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, promjena katetera, profilaafsa dekubitusa, specijalisti~ki pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. VR[IM odvoz kabastog odpada, selidbe sa monta`om i demonta`om namije{taja, prevoz klavira, po dogovoru radna snaga. Tel. 061/864-999. PRAVIM kuhinje, ormare, ameri~ke plakare, police za knjige, vr{im monta`u, demonta`u i popravku namije{taja. Tel. 061/908644. “NENOLINE ENTERIJERI”, izrada ameri~kih plakara, kuhinja, komoda, uredskog i ostalog plo~astog namje{taja po `elji i mjeri, ponuda stolarima: vrata za ameri~ke plakare. Mob. 061/578959. BRAVAR, popravlja i radi brave, gara`na vrata, ograde i ostalo. Dolazim na adresu. Mob. 061/233078. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravku instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659 i mob. 062/139-034. KERAMI^AR kvalitetno i ~isto uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930315. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. MOLERSKO - farbarske usluge, gletovanje, farbanje radijatora i drugo, vrlo povoljno i vr{im prevoz stvari. Mob. 065/262-074. VOZA^ - instruktor obu~ava stru~no i odgovorno B-kat. mob. 061/338-085. SUPER EFIKASNO uni{tavamo `ohare, moljce, buhe, muhe, komarce, u{i, ruse, mi{eve, stjenice i dr. Mob. 061/928-535 i tel. 033/219-761. MOLERSKO-farbarske usluge. Mob. 062/922-323 i 066/205-151. MEDICINSKA sestra pru`a usluge: infuzije, injekcije, ispiranje uha, kontrolu {uka, urina, tlaka, obradu rana. Tel. 641-144. OVLA[TENI sudski tuma~ za engleski jezik, prevod tekstova sa i na engleski jezik i poduka. Tel. 033/643-510 i 061/781-562.

KUPOVINA
KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 456-505 i mob. 061/214405. KUPUJEM divlji kesten, neograni~ene koli~ine. Mob. 061/936-609. KUPUJEM kedere za stakla , vrata i ostalo, za kiosk “Imgrad“. Tel. 212-929. KUPUJEM dasku, letve i grede ili oblovinu od ~etinara. Tel. 212-929. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tel. 061/323906. KUPUJEM }ilime sarajevske, Pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove (mo`e i u kvaru), vezove sa srmom. Tel. 061/159507. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatne satove i ostale stvari od zlata. Tel. 033/655-598, mob. 061/553-640. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, belenzuke, bos. }ilime i ostale starine. Tel. 033/655-598, mob. 061/965-126. KUPUJEM lomljeno zlato, {ervane, dukate i zubarsko zlato. Mob. 061/965-126. KUPUJEM jednosoban stan, ^. Vila - Hrasno, isplata odmah. Mob. 062/327-038.

NAMJE[TAJ
KAU^, dvije fotelje, daktilografska ma{ina, gramofonske plo~e, knjige, srebreni escajg. Mob. 062/104-951. PRODAJEM komodu, rezbarenu i pe{kune rad Nik{i} stari 100 godina. Mob. 061/159-507. PRODAJEM vitrinu 2,20 x 2,20 slavonski hrast, kao nova. Mob. 061/299-306. POVOLJNO prodajem ugaoni le`aj, trosjed + dvosjed. Tel. 033/651-799.

46 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Navr{ilo se 40 dana od kada nas je napustila na{a draga mama
cijenjenom {efu, dobrom ~ovjeku

utorak, 1. septembar 2009. godine POSLJEDNJI POZDRAV

OSLOBO\ENJE

ARZIJA KURTOVI]

prof. dr. DU[AN VUKOTI]
1920 - 2009.

Nedostaje{ nam svakim danom sve vi{e i vi{e. Sa ljubavlju, tvoji: Azra, Azer i Kenan sa porodicama. Hatma-dova }e se prou~iti u srijedu, 2. septembra, u Begovoj d`amiji poslije podne-namaza.
5321

Kolektiv biv{e Traumatolo{ke klinike Sarajevo
5320

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

USLUGE
PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. KOMBIJEM vr{im prevoz putnika do 8 osoba, Makarska - Neum, polazak subotom, povratak nedjeljom. Mob. 061/903-523 i 033/470223. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz robe, selidbe. Ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513948. MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262-973. STAKLARSKA radnja “Edo” izvodi sve staklarske radove, uramljivanje slika, goblena, ogledala, H. Kre{evljakovi}a (Papagajka) od 8 - 19 sati. Tel. 033/221-902, 061/130-034. DUGOGODI[NJI maser vr{i masa`u vratne ki~me, ramena i komplet le|a, povoljno, u Sarajevu. Mob. 061/558-549. ELEKTRI^AR popravlja el. pe}i, el. bojlere, postavlja automatske osigura~e, nape, lustere i popravke ku}nih instalacija. Mob. 062/180-021. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/204-061. SVJE@A ljekovita jaja japanskih prepelica, cijena 9KM/30 jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 061/297-341. BLINDIRANA vrata vrhunskog kvaliteta, profesionalna izrada i monta`a u svim dimenzijama. Povoljna cijena. Mob. 066/213-714. NAMJE[TAJ po narud`bi za kuhinje, ostale prostorije, kvalitetno i povoljno. INSTRUIRAM matematiku i fiziku za osnovne {kole, dolazim ku}i. Mob. 062/417-695. TELEFON servis, popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone i izrada tel. instalacija. Mob. 061/141-676 i 204-805. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde, portale, itd. Tel. 061/221668. MATEMATIKA — profesionalno Mob. 061/800-259. POSTAVLJAM povoljno rigips. Mob. 061/545-888. IZNAJMLJUJEM stolice za tevhide i mevlude, 1 kom — 1,5 KM ( ku}na dostava ). Mob. 061/204061.

BRAVAR i varilac VKV, profesionalno vr{i izradu i monta`u svih vrsta bravarskih radova: ograde, tende, balkona, vrata, stepenica. Mob. 061/141-659. MAJSTOR za ~i{}enje i opravku bojlera, elektro-ure|aja i vodovodnih instalacija. Mob. 061/505812, tel. 033/666-104; tel. 033/229949. TV VIDEO servis, ul. Porodice Ribar 65, Hrasno, servis svih TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867 i 061/188-410. PREKUCAVAM sve vrste materijala za pravna i fizi~ka lica, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 033/276-965 i 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 033/645-438, mob. 061/266-764 i 061/108-779. VODOINSTALATER sa elektri~arem, popravka starih i ugradnja novih instalacija, sanitarija, bojlera, aut. osigura~a, el. pe}i, itd. Mob. 061/180-120. ADAPTIRAMO stanove, ku}e, poslovne prostore, mo`e i na `iro ra~un, samo ozbiljne SMS poruke na mob. 061/516-375. VODOINSTALATER, popravka i ugradnja novih instalacija, sanitarija i bojlera. Mob. 061/389-112. GINEKOLO[KA ordinacija Bonus, prim. dr. Dedi}-Nik{i}, nudi sve ginekolo{ke, trudni~ke usluge uz sigurnost i povoljne cijene. pregled dojke besplatan. www.privatnaginekologija.com. Mob. 061/700-974 i 657-094. MOLERSKO-farbarski radovi u bijelo od 1,20, u bojama od 1,50 KM po m2. Mob. 066/205-151. IZNAJMLJUJEM kazan prevrtza~ 80 kg za pe~enje rakije sa prate}om opremom. Mob. 061/271-130. PREVOZ putnika za Neum i Makarsku rivijeru sa klimatiziranim autom. Mob. 063/943-445. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Samo ozbiljne SMS poruke na mob. 061/516-375. IZNAJMLJUJEM stolice za svadbe i ostale prigodbe, 1 kom—1,5 KM. Dostava na ku}nu adresu.Mob.061/204-061. SATELITSKE antene, prodaja i ugradnja, programiranje resivera za film, sport, itd. Mob. 061/205250. TAPETAR presvla~i sve vrste namje{taja, krovne tapacirunge, roletne itd. Tel. 061/789-660. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-dijasporausluge.ba Mob. 061/109-970.

PREVODILAC - gr~ki jezik, usluge prevo|enja. Mob. 061/200-864. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. MOLERSKO-farbarske usluge radim profesionalno. Mob. 063/ 503-326. VR[IM prevoz na more. Tel. 033/240-884, mob. 061/434-374.

Prvog septembra navr{ava se godina od smrti moje drage sestre

na{oj dragoj i dobroj

BRANKI FINK
S po{tovanjem, porodica Neuman
5322

RAZNO
NA PODRU^JU op{tine ^ajni~e u toku je premjer zemlji{ta za izradu novog katastra nepokretnosti. Vlasnici su du`ni na licu mjesta pokazati granice posjeda i svoje podatke. Tel. 058/315-474, mob. 066/709-516. HITNO poklanjam ma~ku. Tel. 673-277, mob. 062/945-103.

AN\E KNE@EVI]
S ljubavlju i po{tovanjem, sestra Matija, sestri} Marin i sestri~na Sandra s porodicama
AX

IN MEMORIAM

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani tik do mora. Klimatizirano www.villa-bianca-neum.com. Tel. 036/884-125.

ESAD HRUSTEMOVI]
2005 - 2009.

U NEUMU, uz more, izdajem apartmane i sobe sa kupatilom, kuhinjom i parkingom. Tel. 036/ 805-907, 036/880-658 i 063/924121. APARTMANI u Sutomoru, povoljno,Tel. 00382 69 569-144. IZDAJEM manju ku}u blizu mora u Orebi}u. Tel. 033/451-581.

APARTMANI u Neumu, uz samo more, sat. TV, klima, parking. Tel. 061/160-936.

S po{tovanjem, obitelj
5323

U PRELIJEPOM Orebi}u izdajem apartmane i sobe, zasebna kupatila, kuhinje, 5 min. do mora. Iskoristite sve prednosti pod sezone i na{e ku}e. Tel. 0038520/713-884 i 0038761/252-782. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Tel. 036/884-169 i mob. 036/327-098. NEUM, izdajemo apartmane i sobe, ku}a tik uz more. Tel. 036/884055 i 063/323-063. OTOK HVAR — Su}uraj, apartmani uz pla`u, parking, 10 eura po osobi, izdajem VII i VIII i IX mjesec. Mob. 00385 21 773-305. NEUM - apartmani sa terasama blizu mora. Tel. 036/884-710 i mob. 062/970-364. APARTMANI, u Neumu izdajem, vila Lamija, www. villalamia.com. Tel. 062/214-946, 061/146-703. OREBI], povoljno apartman blizu mora, klimatizirano, parking, ro{tilj. Tel. 00385997863494. MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane i sobe. Tel. 00385 91 798-4396.

KOR^ULA, izdajem sobe u centru grada, 15 eura po osobi. Tel. 061/272-779, 00385 20 715-858. IZDAJEM blizu mora apartmane i sobe u ^iovu i Ka{tel Starom. Tel. 00385 21 230-159. OREBI], apartmani povoljno. Tel. 00385 20 713-769. ISTRA — otok Unije kod Lo{inja, ku}a sa vrtom 100 m od mora. Tel. 00385 21 384-828. SOBE sa kupatilom, kuhinjom, klimom, parkingom, Srebreno kod Dubrovnika. Tel. 00 385 20 486-160. HVAR — Su}uraj, iznajmljujem apartman 4+2, 70 m2, blizu pla`e sa parking prostorom, povoljno. Tel. 00385 21 773-343. IZDAJEM potpuno nove, klimatizovane apartmane na samoj Velikoj pla`i u Ulcinju, atraktivan polo`aj. Tel. 00382 67 228-381. MAKARSKA rivijera, Drvenik Mali, apartmani i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 00385 21 628-306, 00387 61 157-790.

IZDAJEM apartmene sa vlastitim parkirali{tem blizu pla`e u Dubrovniku — Lapad. Tel. 00385 98 1962118. DUBROVNIK — centar Starog Grada, apartmane i sobe iznajmljujem dnevno i sedmi~no. Tel. 00385 98 927-1029. IZNAJMLJUJEM apartmane “Marina“ kod Trogira, prvi red do mora. Tel. 00387 63 331-819, 00385 98 882-255.55. DUBOKA, izdajem sobe i apartmane. Tel. 0038520691493. NEUM, klimatizirani apartmani blizu mora, parking. Tel. 061/183981, 061/141-752, 036/884-493. PODACE, povoljno izdajem novoure|ene apartmane sa balkonom, cijena 10 eura po osobi. Tel. 00385 21 699-199. ODMOR u apartmanima uz more u Neumu, povoljno. Tel. 036/884215. HVAR — Su}uraj kod po{te, izdajem apartmane i sobe, povoljno. Tel. 0038521773291. GRADAC, izdajem sobe veoma povoljno. Tel. 00385 21 697-052.

HVAR - Su}uraj, izdajem apartmane 4+2, 70m2, blizu pla`e, parking, povoljno. Tel. 0038521/773343. IZDAJEM dvije garsonjere u Budvi i dvosoban stan u Kotoru. Tel. 00382 68 514-938. DUBROVNIK-Lapad, izdajem apartmane za 2,4 i 5 osoba, vlastiti parking, vrlo povoljno. Tel. 0038598244031. IZDAJEM apartmane i sobe u Bristu. Tel. 003850917666124, mob. 061/439-959. SU]URAJ - Hvar, povoljno apartmani - sobe. Mob. 063/191-201. MAKARSKA RIVIJERA - Drvenik, 50% popust - apartmani uz more, TV, parking. Tel. 00 385 98 9000746. LJETOVANJE Herceg Novi - Zelenika, prva no} besplatna, ako boravite najmanje 7 dana. Tel. 00382 69 679-617. TRPANJ - sobe i apartmani, sada sa 40% popusta. Tel. 00 385 20 743-420, i 00 385 98 9938666. POVOLJNO izdajem sobe i apartmane uz more. Tel. 036/880-888.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 47
Prvog septembra navr{avaju se dvije godine od smrti na{e voljene majke

MARIJE (MARKA) PO[TI]
1. 9. 2007 - 1. 9. 2009.

^uvamo uspomenu na tvoju dobrotu i ljubav koju si nam nesebi~no pru`ala. Tvoj Vlado i Mira
5315

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom u~itelju

ZAHVALNICA

prof. dr. DU[ANU VUKOTI]U

VIKTOR TOMA[EVI]
5. 8. 2000 - 27. 8. 2009.
Svima onima kojih je beskona~no mnogo bilo uz nas od 2006. godine i bez ~ije pomo}i, bila ona materijalna, zdravstvena ili psiholo{ka, Viktor ne bi imao zadnje tri godine `ivota, veliko i iskreno hvala. @elimo da sve vas koji ste bili uz nas nikad ne pogodi ne{to sli~no. O`alo{}ena porodica
001

KOLEKTIV KLINIKE ZA ORTOPEDIJU I TRAUMATOLOGIJU KLINI^KOG CENTRA UNIVERZITETA U SARAJEVU

001

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom kolegi

POSLJEDNJI POZDRAV sinu i unuku

@ELJKU RODI]U SEAD (SALKE) HRVAT
preselio na ahiret u petak, 28. augusta 2009, u 40. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 1. septembra 2009. godine, u 14 sati na mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Ferida, sinovi Eldar i Eldin, k}erka Eldina, otac Salko, majka [ida, bra}a Salih i Mustafa, sestre Sulejma i Amra, snahe Bejda i Hajra, zetovi Ekrem i Fadil, brati}i Elvir, Semir, Adis, Haris, sestri}i Anes i Faris, sestri~ne Adna i Edna, amid`e Sulejmen i [u}rija sa porodicama, daid`a Mujo sa porodicom, daid`i}i, daid`ince, tetke D`ehva i Murka sa porodicama, punac Aljo, punica Sevda, svastike Nura, Rasema, Devla i Rabija sa porodicama, {ure Salih i Ragib sa porodicama, te porodice Hrvat, Kljuno, Dolovac, Kova~, Ba{i}, \uzo, Delali}, Kadri}, Had`iali}, Maglajlija, kao i ostala brojna rodbina, radne kolege, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 14 sati, Ul. Sulje Jahi}a 47. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Raja iz "Ve~ernjih novina": Buco, Jasa, Zlaja, Berin, Mirso i Arap
5309

... za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi suprug, babo (otac), punac, dedo i pradedo

VIKTORU TOMA[EVI]U
5. 8. 2000 - 27. 8. 2009.

MEHO (NAILA) PANJETA
preselio na ahiret u ponedjeljak, 31. augusta 2009, u 94. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 1. septembra 2009. godine, u 14.30 sati na mezarju Ni{an - Jar~edoli. O`alo{}eni: supruga [erifa, sinovi Nusret Panja i Mustafa Mujo, k}erke Nura i Memnuna, zet Mehmed Biberovi}, unu~ad i praunu~ad, snaha [uhra, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne te porodice Panjeta, Trnka, Biberovi}, Dervi{evi}, Hamamd`i}, Brutus, ^olpa, Had`i}, Kadi}, Sabljica, Hrelja, [urkovi}, Lukovac, Imamovi}, Kara~i}, [ehovi}, Bahtijar, Hod`i}, Ja`i} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u porodi~noj ku}i u Ulici Pogledina br. 10. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

Po~ivaj u miru i an|eli neka te ~uvaju. O`alo{}eni: otac Predrag, baka Mileva, djed Zdravko
EN

POSLJEDNJI POZDRAV

VIKTORU TOMA[EVI]U

OBAVJE[TENJE
ZA SREDNJOBOSANSKI KANTON
Objavljivanje smrtovnica, sje}anja ili posljednjih pozdrava u listu Oslobo|enje mo`ete izvr{iti na adresu PRESS GRANA DOO VITEZ, Ul. fra Marijana [unji}a 6, Vitez. Tel: 030/711-472 i fax: 030/710-555.

od tatinih drugova Pe|a Ivanovi} i Neboj{a Vasiljevi} Neka ti Gospod podari vje~ni mir.
EN

48 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

JUSUF (ILJAZA) ILJAZOVI]
preselio na ahiret u nedjelju, 30. augusta 2009, u 73. godini. D`enaza }e se klanjati u utorak, 1. septembra 2009. godine, poslije ikindija - namaza u haremu d`amije Faleti}i, a ukop }e se obaviti u 17 sati na starom mezarju Faleti}i. O`alo{}eni: k}erke Semka i Samka, unuka Ajla, brat Ibrahim, sestre Mevlida i Razija, sestri}i Mirsad i Asmir, sestri~na Monika, amid`a Ibrahim, te familije Iljazovi}, Borozan, Kuli}, Nurkanovi}, Sud`uka, [uvalija, Kukulj, te ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u mesd`idu Hladivode. Ku}a `alosti: Hladivode br. 19.
000

BRANKA FINK, ro|. BABI]
preminula 30. augusta 2009. u 80. godini. Sahrana }e se obaviti 1. septembra 2009. godine u 14.30 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Zvonka, sin Nevenko, sestre Danica i Du{anka, unuci Vladimir, Gala i Leon, snaha Jadranka, zet Josip, porodice Fink, Kne`evi}, Suboti}, Bjelajac, Domazet, Jovi}, ^engi}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije
000

had`i [ABAN (]AMILA) HALILOVI]
preselio na ahiret u nedjelju, 30. augusta 2009, u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 1. septembra 2009. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en sa okretaljke Gornji Vele{i}i u 13 sati sa zaustavljanjem na autobuskim stajali{tima ^engi}-Vila, Ned`ari}i i Stup, do groblja i nazad. O`alo{}eni: supruga had`i Mirha, k}erke Elmedina i Elvira, zetovi Suad i Edin, unuci Mirza, D`enan, Admir i Emin, bra}a Ramiz, Galib, Himzo, Hilmo i Huso, snahe [e}ija, D`evahira, D`emka, Sena, Kadira, Ferida, Jasmina i Temima, brati}i i brati~ne, {urjaci Muradif, Adil i Mirsad sa porodicama, te porodice Halilovi}, ^av~i}, Divovi}, Ko{tovi}, Ba{i}, Baru~ija, Pleho, Osmanovi}, Kulovac, Isakovi}, Selimbegovi}, Hod`i}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Mustafe Behmena br. 23 - Vele{i}i.
000

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom prijatelju

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{a draga majka, punica, baka i tetka

MILEVA (PETRA) SENJI] @ELJKU RODI]U
Nuna, Zlatica, Mi{ko, Sanda i Nina
5293

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

poslije du`e bolesti preminula 31. augusta 2009. u 71. godini. Sahana }e se obaviti 1. septembra 2009. godine u 12.45 ~asova na groblju Vlakovo. O`alo{}eni: k}erka Ljiljana, zet Danko, unuka Kristina, brat Vasilije, sestra Dara, porodice Pe{ut, ^orovi}, Toholj, Mraki} i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Ku}a `alosti: Trg zlatnih ljiljana 1, Dobrinja.
000

FARUK (ESADA) RIKOVI]
preselio na ahiret u nedjelju, 30. augusta 2009, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u utorak, 1. septembra 2009. godine, u 17 sati na mezarju Orli} - Kobilja Glava. O`alo{}eni: supruga Nada, sin Anel, k}erka Sanela, unuke Ajla i Ariana, zet Damir, daid`a Jusuf, tetka Samija, daid`inice Sadeta i Ai{a, ro|aci Safet i Dino, rodice Merhima i Berina, snaha Suada, zet Malik, svastika Mirjana, {ure Jovo i Vlado, prija Fazila, porodice Rikovi}, Sejdija, Kari}, Kne`evi}, Tomi}, Paljevac, Kadri}, Tiro, Dizdarevi}, Zuki}, Krehi}, te druga mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u ku}i `alosti u Ulici Ive Andri}a br. 5/prizemlje.
000

Dvadeset devetog augusta 2009. godine preminuo je na{ dragi otac

prof. dr. DU[AN VUKOTI]
Sahrana }e se obaviti 1. septembra 2009. godine u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}ene k}erke Maca i Gana sa porodicama
000

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MILOVAN (\OR\O) RACKOVI]

SJE]ANJE na na{eg dragog

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

preminuo 31. augusta 2009. u 71. godini. Sahrana }e se obaviti 1. septembra 2009. godine u 13.30 sati na groblju Vlakovo. O`alo{}eni: supruga Koviljka, sin Predrag, bra}a Veselin i Ranislav, sestre Dragica i Novka, porodice Rackovi}, Mati}, Rajak, Te{endi}, Jaki}, Samard`i}, Samard`ija i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

1. 9. 2002 - 1. 9. 2009.

SAFETA (HASANA) ]EFU

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica ]efo
5312

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
TU@NO SJE]ANJE na dragog oca, djeda i punca
Prvog septembra 2009. godine navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{e drage

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 49
IN MEMORIAM Prvog septembra 2009. navr{ava se tu`na godina otkako nije sa nama na{ mili

VIDOSAVA MILIVOJEVI]A
1. 3. 2009 - 1. 9. 2009.

Njegovi: k}erka Gordana, unuka Maja i zet Dino Osmanbegovi}
5300

STANE RUSI], ro|. \API]
1930 - 2009. Ostaje{ stub na{e obitelji iako nisi fizi~ki me|u nama. U na{im srcima i mislima si vje~no. Obitelj Rusi}
5313

MAHMUT (SALIHA) LJUBUN^I]
S ljubavlju, porodica
5296

TU@NO SJE]ANJE Na dana{nji dan prije 21 godinu izgubili smo na{eg voljenog supruga i oca

POSLJEDNJI POZDRAV

IN MEMORIAM

ADIJA MULABEGOVI]A
1. 9. 1988 - 1. 9. 2009.

VIKTORU

DERVI[ SU[I]
1. 9. 1990 - 1. 9. 2009.

S tugom u srcu, njegovi najmiliji
5287

@ana i Zlaja Vukmirovi}
5310

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
5240

SJE]ANJE na na{eg dragog

POSLJEDNJI POZDRAV na{em dragom drugu

SJE]ANJE na na{eg voljenog

ADIA MULABEGOVI]A
Brat Husko sa Suadom, Zlatkom, Sanjom i malim Adiem
5256

VIKTORU TOMA[EVI]U
Bio si samo dijete, a borio si se snagom najja~eg borca. Uspomena na tebe, na tvoj dobri i plemeniti lik osta}e neizbrisiva. Kratko dru`enje i prijateljstvo s tobom osta}e zauvijek u na{im srcima. Drugari iz III3 sa u~iteljicom Selmom i zaposlenici JU O[ "Musa ]azim ]ati}" Sarajevo
001

MILO[A MI[U VUJI]A
1. 9. 2000 - 1. 9. 2009.

Prvog septembra 2009. navr{ava se godina od smrti

S ljubavlju i tugom, tvoji najmiliji
5219

TU@NO SJE]ANJE na voljenog tatu i supruga

Prvog septembra 2009. navr{ava se deset godina od prerane smrti na{eg brata

AN\E KNE@EVI]
nikad nezaboravne. O`alo{}eni: suprug Smiljan, sin Dra`en, snaja Jelica
5086

LUKA ILI]
1. 9. 2005 - 1. 9. 2009.

ESADA (SUNE) SUNAGI]A
1. 9. 1999 - 1. 9. 2009.

Dragi tata, samo mi znamo kako je `ivjeti bez tebe. Svaki dan je bolniji, jer nisi sa nama da sretno `ivimo. Tvoje Minela i Jelena
5257

S ljubavlju i ponosom ~uvamo uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu koju si nam pru`ao. Sestra Zlata i bra}a
010

50

PREDAH

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Ne dopada vam se saznanje da neko ima skrivene namjere, stoga insistirate na zajedni~kom su~eljavanju. Izbjegavajte potencijalne sukobe, potrudite se da pravilno koristite prakti~nu inteligenciju i intuitivne sposobnosti. Neko po~inje dodatno da vas zbunjuje ili zabrinjava svojim ~udnim pona{anjem. Osje}ate poti{tenost zbog susreta sa jednom osobom. Prija}e vam razgovor. Odbijate da prihvatite ne~iju ulogu u pregovorima, ne `elite da se nalazite izvan glavnih doga|aja na poslovnoj sceni. Upravljate se prema svojim moralnim na~elima i insistirate na nekim efikasnim rje{enjima. Neko vas podsti~e na dobro raspolo`enje i na aktivnu ulogu u razli~itim situacijama. U skladu sa svojim afinitetima umijete da stvorite romanti~nu atmosferu i da privu~ete ne~iju pa`nju. Pa`ljivije posmatrajte okolinu i u~inite sve {to je potrebno da razjasnite zajedni~ke dileme. Poslovne kriterije treba da ispunjavate prema stepenu va`nosti ili u skladu sa zajedni~kim dogovorom. Ukoliko vam nedostaje ne~ije prisustvo, potra`ite odgovaraju}u zamjenu ili osobu za koju vas vezuju sli~na interesovanja. Najbolje }ete se osje}ati uz osobu koju dobro poznajete. Ukoliko ste sigurni u svoju poslovnu viziju, nemojte dozvoliti da vas ubje|uju u suprotna rje{enja ili da se neko protivi va{oj volji. Potrebna vam je ne~ija podr{ka kako biste u potpunosti ostvarili svoje poslovno-finansijske namjere. Va`no je da djelujete dovoljno inspirativno na svog partnera. U ljubavnom susretu ni{ta ne prepu{tajte slu~aju, posebno kada imate svijest o li~noj dominaciji. Ponekad va{a samovolja u opho|enju prema saradnicima ili pretjerana energi~nost u postupcima djeluju iritiraju}e na okolinu. Zbog toga vas prate negativni komentari ili rije~i kritike. Nemojte dozvoliti da vas neko kompromituje u dru{tvu saradnika. Partner nema dovoljno razumijevanja za va{e emotivne potrebe, tako da ne obra}a posebnu pa`nju na va{e negodovanje ili neraspolo`enje. Ukoliko vam je stalo da demonstrirate intelektualne ili prakti~ne sposobnosti, prona|ite sebi odgovaraju}eg suparnika. Potrebno je da odredite preciznije ciljeve i da sa~uvate pozitivnu orijentaciju. Mo`da susret sa jednom osobom ne predstavlja u potpunosti va{ san o velikoj sre}i, ali svakako najavljuje neko zanimljivo iskustvo i niz novih prijatnih doga|aja u emotivnom `ivotu. Nemojte dozvoliti da neko preuveli~ava va{ neuspjeh ili da vas ka`njava zbog neizmirenih ra~una. Susret sa jednom osobom djeluje kao neprijatna situacija, ali sa~uvajte samopouzdanje i izvucite dobru pouku o poslovnim kontaktima. Zaboravite na neke neobi~ne ili avanturisti~ke ideje koje mogu da iskomplikuju va{ ljubavni odnos i miran san. Nije svaki izazov vrijedan rizika. Nema razloga da vjerujete u neke nove informacije koje dolaze iz nepoznatih izvora. Pa`ljivije analizirajte svoje saradnike i nove doga|aje. Ipak, pretjerana doza radoznalosti u ne~ijim o~ima mo`e da izgleda kao negativna osobina. U poku{aju da pravilno rije{ite neke nove emotivne dileme koje imate, oslonite se na intuiciju. ^esto nije sve onako kao {to na prvi pogled izgleda. Imate utisak da neko drugi ~e{}e dolazi do glavnog izra`aja ili da odre|uje nova pravila poslovnog pona{anja, {to se negativno odra`ava na va{u koncentraciju. Na vrijeme ispravite svoje propuste, uvijek postoji izlaz i dobro rje{enje. Partner djeluje raspolo`eno, va`no je da postoje dobre namjere koje vas emotivno zbli`avaju. Potrebno vam je ne~ije prisustvo kao izraz iskrene naklonosti. Potrebne su vam povjerljive informacije kako biste na vrijeme zavr{ili obaveze ili zadovoljili razli~ite kriterije o uspje{noj saradnji. Ne treba da se zavaravate raznim olak{icama koje nude samo privremeno rje{enje. Mogu}e je da vam nedostaje suzdr`anost i emotivna diskrecija u bliskim kontaktima koje imate sa jednom osobom. Ponekad stvari vidite samo na osnovu li~nih mjerila. Ne dopada vam se saznanje da neko kritikuje va{e ideje, stoga poku{avate da promijenite krug saradnika. Izbjegavajte brzopletost u pona{anju jer gre{ke koje u~inite mogu imati dvostruki efekat. Obratite pa`nju na nove doga|aje koji se pre{utkuju iz vama nepoznatih razloga ili na ne~ije neobi~no pona{anje. Sa~uvajte prisebnost, posebno kada se nalazite u neobi~nim situacijama. Nema razloga da o~ekujete velike povlastice ili ne~iju saglasnost. Usmjerite koncentraciju na rje{avanje nekih prakti~nih ciljeva. Va`no je da pravilno procijenite redoslijed poteza koji vode ka poslovnom uspjehu. Suzdr`ite se od razli~itih provokacija, ne~ije pona{anje ili emotivna uloga mogu lako da vas zavaraju. Budite dovoljno mudri i promi{ljeni, ne morate izra`avati sve ono {to mislite.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: paleta, oritak, lemilo, anadol, garaža, ali, id, stiven, jota, pomilovati, or, sipa, esp, tok, teniser, karenjina, a, supa, elativ, ešefa, imidi, natalija, el, a, alava, san, danira, oslo.

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Goran KONFORTE DIREKTOR: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom kvalitetu” (SAD). predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH Jugoslaviji. e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

Jutros hladno sa sumaglicom, po kotlinama i dolinama rijeka sa maglom. Tokom dana prete`no sun~ano i toplije. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Maksimalna temperatura od 23 do 30 stepeni C. Sutra i preksutra prete`no sun~ano i toplije. U petak sun~no, vjetrovito i vrlo toplo. Puha}e umjeren, ponegdje jak jugozapadni vjetar. Uve~er i u toku no}i promjena vremena: naobla~enje sa ki{om, pljuskovima, grmljavinom i padom temperature zahvati}e prvo sjeverne i zapadne predjele Bosne i Hercegovine. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab zapadni vjetar. Minimalna temperatura 12, maksimalna dnevna 28° C.

Danas se ki{a, pljuskovi i grmljavina o~ekuju na Britanskim ostrvima, u zapadnoj i sjevernoj Evropi, kao i u oblasti oko Crnog mora. Najve}a koli~ina padavina, kao i grmljavinske nepogode pra}ene gradom i jakim vjetrom o~ekuju se u Francuskoj. U ostalim predjelima Evrope prete`no sun~ano. Najhladniji glavni grad bi}e Oslo sa 20, a najtopliji Podgorica sa 33 stepena C. Danas na Balkanskom poluostrvu poslije hladnog i mjestimi~no maglovitog jutra, tokom dana prete`no sun~ano i toplo. Jak sjeverni vjetar puha}e u oblasti Egejskog mora. Maksimalna temperatura kreta}e se od 24 do 34 stepena C.

52
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
Rupert Grint, Alan Rickman, po~etak u 14.35 sati

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

GABRIJEL

NARODNI NEPRIJATELJ

Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

st@bosnjackiinstitut.org. Stalna postavka umjetni~kih djela, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a se mogu pogledati svaki dan osim nedjelje bez najava.

TRKA DO UKLETE PLANINE

BORIS SMOJE

“Postavka grafi~ki listovi Admira Mujki}a“, otvorena radnim danima i subotom od 9 do 20 sati, a nedjeljom od 12 do 19 sati.

TUZLA
avanturisti~ka akcija, re`ija: Andy Fickman, uloge: Dwayne Johnson, po~etak 19.15

MUZEJI KINA
APOLO
PRORO^ANSTVA
akcioni triler, re`ija: Michael Mann, uloge: Johnny Depp, Christan Bale, Marion Cot tilard, Billy Crudup, po~etak u 16.10, 18.40 i 21.30 sati

NEBESA

ZEMALJSKI

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

VELIKA AVANTURA MALOG DINOSAURA

ameri~ki triler, premijera, re`ija: Alex Proyas, uloge: Nicolas Cage, Rose Bayirne, po~etak u 20 sati.

Posjete Muzeju utorkom, srijedom ~etvrtkom od deset do 17 sati, subotom od devet do 13, a nedjeljom od deset do 14 sati. Stalne i povremene izlo`bene postavke u odjeljenjima za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke.

BIHA]

animirani, sinhronizovani, re`ija: Pete Docter i Bob Peterson, glasovi: Edward Asner, Christopher Plummer, Jordan Nagai, Bob Peterson... po~etak u 16 i 18 sati.

CINEMA CITY
LEDENO DOBA 3 DINOSAURUSI DOLA ZE
animirani, re`ija: Reinhard Clooss, Holger Tape, glasovi: Filip Grladinovi}, Zlatan Zuhri}, Hrvoje Klobu~ar, Helena Mini}, po~etak u 14.20 sati

SARAJEVO

BRUNO

OTMICA METROA 123

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 15 sati.

KINA
UNA
MARLEY I JA
ameri~ki, komedija, re`ija: David Frankel uloge: Owen Wilson, Jennifer Aniston, Alan Arkin, Eric Dane, Kathleen Turner, po~etak u 19 i 21.30 sati komedija, re`ija. Dan Mazer, uloge Sacha Baron Cohen, Alice Evans, Candice Cunningham, Trishelle, po~etak u 20, 21.45 sati

ART-KU]A SEVDAHA
animirana komedija re`ija Carlos Saldanha, glasovi Ljubomir Kereke{, Tarik Filipovi} i Edo Maajka, po~etak u 14.15, 16.15 i 18.15 sati otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

OLIMPIJSKI
triler, re`ija: Tony Scott, uloge: John Travolta, Denzel Washington, John Tur turro, Luis Guzman, po~etak u 16.55, 19.05, 21.15 sati

PROKLETNICI

Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“,otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

SUN^ANI BARRY I DISKO CRVI
animirani re`ija: Thomas Borch Nielsen, glasovi: Troels Lyby, Bir the Neumann, Helle Dolleris, Peter Frodin po~etak u 18 sati

MAMURLUK

NO] U MUZEJU 2

HISTORIJSKI

spektakl, re`ija: Shawn Levy, uloge: Ben Stiller, Owen Wilson, Hank Azaria, Robin Williliams, po~etak u 14.40 i 16.50 sati

BANJA LUKA

U IGRI

ratni, akcioni, re`ija: Quentin Tarantino, uloge: Brad Pitt, Eli Roth, Samuel L. Jackson, Diane Kruger, po~etak u 17.30, 20.30 sati

akcioni triler, re`ija: Kevin Macdonald, uloge: Russell Crowe, Ben Af fleck, Rachel McAdams, po~etak u 20.15 sati.

MAMURLUK

HARRY POTTER I PRINC MIJE[ANE KRVI

komedija, re`ija: Todd Phillips, uloge: Bradley Cooper, Ed Helms, Zach Galifianakis, Justin Bar tha, Heather Graham, Jef frey Tambor, Ken Jeong... po~etak u 19 i 21 sat.

komedija, re`ija: Todd Philips, uloge: B. Cooper, E. Helms, Z. Galifiankis, H. Graham, po~etak u 21.15

KINA
Stalna postavka “Opkoljeno Sarajevo“, te tematske izlo`be “Rani radovi Marija Mikuli}a“, “Dan mladosti nekada“ i “Titovi por treti Bugojno 1977“. Muzej je otvoren za posjete od 9 do 19 sati svakim radnim danom, a tokom vikenda od 10 do 14 sati.

MUZEJI
MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba finalista ZVONA
Ovogodi{nji finalisti su Irena Sladoje (Sarajevo), Borjana Mr|a (Banja Luka), Bojana Tamind`ija (Ljubinje) i Dajan [piri} (Banja Luka). Izlo`ba je otvorena do 10. septembra ove godine.

MULTIPLEX PALAS
HARI POTER I POLUKRVNI PRINC
avanturisti~ki, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe, Emma Watson, Rupert Grint, po~etak u 16.30 sati

KINOTEKA
SIN
re`ija: Pierre Granier Deferre, uloge: Yves Montand, Lea Massari, Marcel Bozzuf fi... po~etak u 19 sati.

GALERIJE
UMJETNI^KA BIH
spektakl, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe, Emma Watson, Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedelje i ponedjeljka).

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta
(zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrevbegov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz prethodnu najavu na telefon 279 800 ili na mail bosin-

SVE MOJE BIV[E

romanti~na komedija, re`ija: Mark S. Waters uloge: Mat thew McConaughey, Jennifer Garner po~etak u 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.

TV PROGRAM

53

FILMOVI
Uto~i{te `ivota
DRAMA
Re`ija: Karen Moncrieff Uloge: Agnes Bruckner, David Strahairn, Margaret Colin, Frances Fisher

HIT
DANA
22.35
HRT 2
SCI-FI HOROR
Re`ija: James Cameron Uloge: Sigourney Weaver, Michael Biehn, Paul Reiser, Bill Paxton, William Hope

20.30
BHT

Nakon {to ju je napustio otac, 18-godi{nja Meg osje}a se samom i napu{tenom, ~emu pridonosi i majka koja je zapostavlja. Megina emocionalno nestabilna, poreme}ena mla|a sestra, ne pobolj{ava, ionako dovoljno napetu, situaciju u ku}i s kojom se tinejd`erka sve te`e nosi. U svemu joj poma`e Auster, njen profesor engleskog jezika koji polako preuzima ulogu oca. Uvidjev{i Megin talenat ohrabruje je da se prijavi na dr`avno natjecanje u poeziji, na kojem }e on biti ~lan `irija...

Emmina `elja
ROMANTI^NA DRAMA
Re`ija: Mike Robe Uloge: Joanna Kerns, Della Reese, William R. Moses, Seymour Cassel

15.10
FTV

Pri~a se nastavlja gdje je stao prethodnik, 57 godina poslije. Jedinu pre`ivjelu sa Nostroma, Ellen Ripley u dubokom snu otkriva spasila~ka ekipa, te je vra}a na Zemlju. Tu ona saznaje da je na mjestu gdje su alieni prvi put prona|eni, osnovana nova ljudska kolonija. Nakon {to je kontakt s tom kolonijom izgubljen, Ripley ponovno kre}e na isti planet s ekipom ratnika, u namjeri da jednom zauvijek uni{ti aliensku prijetnju te spasi potencijalne pre`ivjele. Tu pronalazi samo malenu djevoj~icu, {to joj pru`a dodatnu snagu za borbu protiv aliena…

Na svoj 75. ro|endan, Ema Brid`is pronalazi dugo ~uvani prsten - magi~ni prsten koji ispunjava `elju onome ko ga nosi - `elju koja }e trajati samo jedan mjesec. Ema po`eli da ima vremena da ga provede sa k}erkom D`oj i svojim unu~i}ima, vremena da nadoknadi, za sve nevolje iz pro{losti i vrati ljubav u njihove `ivote. Ona smi{lja da }e najbolje sru{iti barijere Izme|u nje i k}erke ako se zaposli kao dadilja djeci. D`ojin brak se raspada, a njena karijera je veoma zahtjevna i smanjuje koli~inu kvalitetnog vremena koje ona provodi sa djecom.

SERIJE

FILMOVI

Intimne stvari
ROMANTI^NA DRAMA
Re`ija: Ron Burrus Uloge: Michael Landes, Hedy Burress, Geoffrey Blake, Tom Buckley

Ljubavna oluja
Alexander i Laura kona~no u`ivaju u svojoj ljubavi i provode vrijeme zajedno, daleko od svakodnevnice. ^udan gost sti`e u hotel i svi su iziritirani njegovim pona{anjem. Odlu~uju ga pratiti. Roberta najvi{e zanima za{to stranac postavlja toliko pitanja o njegovoj majci, a uskoro saznaje i razlog. Da li je mogu}e da je njegova majka pre`ivjela pad iz aviona i `ivi u Africi?

Nasljedstvo mr`nje
AKCIJA
Re`ija: Ronny Yu Yan-Tai

Opasna afera
TRILER
Re`ija: Alan Metzger

17.55 BHT

20.30
FTV

Romansa po~inje klimavo kada Liz zati~e onesvije{tenog Kristofera ispred svoga bungalova. Komedija nastaje kada se oni zaljubljuju i kada Kristofer otkriva da je njegova nemogu}nost da se prepusti rezultat bizarnog doga|aja iz zavr{ne godine srednje {kole.

Brandon Ma je simpati~an de~ko, zaljubljen u svoju djevojku May. Kako bi skrbio i za djevojku radi ~ak dva posla, a san mu je da uskoro kupi motor. Njegov najbolji prijatelj je Michael, koji se bavi mutnim poslovima, vrlo je ambiciozan i upleten u poslove dilanja droge. Michaelu se sve vi{e po~ne svi|ati May i odlu~i je preoteti prijatelju.

22.00 OBN

Sharon Blake je uspje{na karijeristica koja je u strastvenoj vezi s posesivnim mu{karcem. Kad poku{a prekinuti vezu, otkrije mra~nu stranu svojeg biv{eg ljubavnika koji je po~ne pratiti i napastovati. Gregory postane pomalo jeziv, opsjednut i odba~en biv{i ljubavnik koji po~inje zagor~avati `ivot.

02.50 NOVA

FILMOVI

Kako ja ka`em
ROMANTI^NA KOMEDIJA
Re`ija: Michael Lehmann Uloge: Diane Keaton, Mandy Moore, Gabriel Macht, Tom Everett Scott

21.00
NOVA

Slikati ili voditi ljubav
KOMEDIJA Re`ija: A. Larrieu, Jean-Marie Larrieu 22.20 BHT
William je meteorolog, Madeleine je doma}ica. Njih dvoje su ve} dugo u braku i `ive u gradi}u u podno`ju brda. Nakon osamostaljenja njihove k}eri jedinice, oni se mogu posvetiti sami sebi. Jednoga dana Madeleine upoznaje Adama, pristojnog, slijepog ~ovjeka, koji je na~elnik mjesta i koji `ivi u blizini sa svojom znatno mla|om suprugom Evom. On joj omogu}i da pogleda ku}u koja joj se u~inila prikladnom da je kupi. Ispri~av{i Williamu o ku}i, on je odlu~i u~initi njihovim novim domom.

Otkupnina
TRILER
Re`ija: John Woo

Daphne Wilder je majka ~ija ljubav prema njenoj djeci ne poznaje ograni~enja niti granice. Ona je ponosna majka tri djevoj~ice: vrlo stabilne psihologinje Maggie, bezobzirne Mae, i slatke, ali nesigurne Milly. Kako bi sprije~ila Millly da ponavlja njene gre{ke, Daphne odlu~i upoznati Milly s idealnim mu{karcem. U~initi }e to putem internetskog oglasa bez k}erinog znanja.

In`injera Michael Jennings je anga`ovan na tajnom projektu smatraju}i da }e njegovo sje}anje biti izbrisano nakon {to zavr{i posao. On zavr{ava svoj zadatak i odustaje od nekoliko miliona dolara da bi zauzvrat dobio kovertu koja sadr`i nekoliko predmeta poput klju~a, kutije cigareta, sun~anih nao~ala, metka, itd. Jennings koristi te predmete da bi povratio sje}anje dok ga njegov stari poslodavac poku{ava ubiti a vlada ga poku{ava poslati u zatvor za ne{to ~ega se uop{te ne sje}a.

22.00 MRE@A

54
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.55 ^ovjek i vrijeme: Rejhan Demird`i}, 1. dio 08.25 ^ovjek i vrijeme: Zuko, 1. dio 09.00 Vijesti 09.10 Nody - Biti U{ko na jedan dan, crtani film 09.20 Lutkokaz: Sveznadar 09.25 ^arli i Mimo - ^arlijev herbar 09.30 @ivot u divljini: Impresivna savezni{tva i fantasti~ne prevare, 22. epizoda 10.00 Vijesti 10.05 Pozitivna geografija: [ator planinom 10.40 Igra, 21. epizoda 11.05 Prirodna ba{tina BiH: Preko Cincar planine, dok. program 11.35 Oskar Danon - Vijek sa muzikom, 1. dio 12.00 Dnevnik 1 12.15 Naivna nevjesta, 61. ep. (r) 13.05 Biografije: Tajkuni: Silvio Berlusconi, 18. epizoda (r) 14.00 TV tour US kanton 15.00 Vijesti

utorak, 1. septembar 2009. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 07.00 07.30 08.00 08.30 09.00 10.00 10.05 10.10 10.35 10.50 11.05 11.30 12.00 12.15 13.10 14.00 15.35 16.30 17.05 17.55 19.00 Info kanal Kuhinjica Frejzer, serija, 162/265 Vijesti MTS magazin, zabavni program ^arolija, serija, 353. I 354. ep. Vijesti Gledaj i crtaj Spajder Rajder, crtana serija, 50/52 Pepeljuga, crtani film Lav i mi{, crtani film Sveti orah, 187/260 MTS magazin, zabavni program Vijesti Reporteri, serija, 6/8 Obijesna sudbina, 10/60 [iroka voda, film Biografije, dok. program Srpska danas ^arolija, 355. i 356. ep. Specijalna redakcija, serija, 2/10 Frejzer, 163/265

HAYAT
06.45 Dobro jutro BiH, jutarnji program 08.20 Hayatovci, dje~iji program 09.00 Ben 10, crtani film 09.30 Hello Kitty, crtani film 09.35 Aladin, crtani film 10.00 Serranovi, igrana serija 11.30 HIPP TV ordinacija, susret s hranom 11.40 Muzi~ki program 11.45 Vijesti 11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Madre Luna, igrana serija, 131. epizoda 13.00 Vip, igrana serija 14.00 Muzi~ki program 14.50 HIPP TV ordinacija, susret s hranom 15.00 Sve }e biti dobro, igrana serija, 31. epizoda 16.00 SMS, igrana serija 16.29 Sport centar 16.30 Zauvijek susjedi, igrana serija,

OBN
07.05 Najava dje~ijeg programa 07.10 Super Billi, crtani film, 20/56 07.15 Transformersi, crtani film, 24/29 07.35 Pocoyo, crtani film, 7/52 07.45 Transformersi, crtani film, 25/29 08.05 Pocoyo, 8/52 08.15 Kri`i}-kru`i}, dje~ija igra 08.25 Memory, dje~ija igra 08.35 Mala {kola, dje~ija igra 08.45 Sveznalica, dje~ija igra 08.55 Top shop 09.15 Harry i obitelj Henderson, 33/71 09.45 Kralj Queensa, 29/206 humoristi~na serija (r) 10.15 Zvijezde sa zvijezdama, zabavni program (r) 11.55 OBN Info

PINK
07.00 Crtani film 07.10 Sarajevo on line 07.20 Made in Banja Luka 07.30 Sportissimo 08.00 Rubi, serija 09.00 Balkan net 09.50 Vremenska prognoza 10.15 Napu{teni an|eo, serija 11.00 Ljubav, navika, panika, serija 11.55 Vremenska prognoza 12.00 Info top 12.10 Ljubav i mr`nja, serija 13.00 Obi~ni ljudi, serija 14.00 Info top 14.10 Sarajevo on line 14.25 Made in Banja Luka 14.35 Sportissimo 14.40 Just for laugh 15.00 Rubi, serija 15.50 Info top

08.00 BHT vijesti 08.10 Neprolazna pjesma: Zora Dubljevi} BHT arhiv ... 08.55 @ivjeti s prirodom, emisija o ekologiji 10.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 10.05 Be Ha Te bebe 10.10 Dje~iji festivali 10.25 ^udesni svijet, obrazovna serija, 32/52 (r) 10.40 Patkograd, animirana serija, 23/26 (r) 11.00 Ljubavna oluja, igrana serija, 277/313 (r) 11.50 Moja mala kuhinja (r) 11.57 I ovo je Bosna i Hercegovina 12.00 BHT vijesti 12.15 Premijer liga BiH u nogometu, sportski program (r) 12.40 Retrovizor, muzi~ki program 13.05 Klasi~ne destinacije, serija, 7/8 (r) 13.30 Naked.TV (r) 14.00 BHT vijesti 14.05 Piaf, bez ljubavi si niko i ni{ta, dok. program (r) 15.05 Tragom ptice Dodo, 9/9 16.15 BHT vijesti 16.30 Svjetsko blago: Verona, djeli} raja na zemlji 16.45 Anri Matis, dok. program 17.15 Dru{tvo znanja, 13/40 17.50 Moja mala kuhinja 17.55 Ljubavna oluja, 278/313 18.45 Business News 18.50 Celestin, crtani film 18.55 I ovo je Bosna i Hercegovina 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.30 Retrovizor, muzi~ki program 20.00 Lifestyle, magazin 20.30 Uto~i{te `ivota, film 22.00 BHT vijesti 22.15 Business News 22.20 Slikati ili voditi ljubav, film 23.55 Uto~i{te `ivota, film (r)

Naivna nevjesta
SERIJA

Pepeljuga
CRTANA FILM

Vip
SERIJA

Transformersi
13.00
CRTANI FILM

Amigi show
ZABAVNI PROGRAM

18.10

10.35

07.15

22.30

15.10 Ljetno kino: Emmina `elja, film /RP/ 17.00 Federacija danas, info-program 17.30 Viza za budu}nost, 60. ep. 18.10 Naivna nevjesta, 62. ep. 19.04 Dnevnik, najava 19.05 Nody - Biti U{ko na jedan dan, crtani film 19.21 TV {kola saobra}aja 19.25 Finansijske novosti 19.29 Vrijeme Iftara 19.30 Dnevnik 2 20.10 Loto, prenos izvla~enja 20.30 Intimne stvari, film /RP/ 22.04 Vijesti, najava 22.05 Generali: Jovan Divjak, 1. emisija 23.04 Loto, dobitna kombinacija brojeva i dva jokera 23.05 Vijesti Finansijske novosti (r) Ljetovizija: 23.20 Prvi ponedjeljak, 8. ep. 00.10 Zauvijek prijatelji 2005. snimak koncerta

19.23 19.30 19.55 20.05 21.00 21.50 22.35 23.00 23.15 23.20 00.05 01.10 01.30 01.55 02.20 03.55 04.45 05.30

Finansijske novosti Dnevnik Sport Reporteri, serija, 7/8 Intervju: Momo Kapor Mjesto zlo~ina, 16/24 Gu~a u Banjaluci, reporta`a Info profil Finansijske novosti Obijesna sudbina, 11/60 Specijalna redakcija, 2/10 Reporta`a Sveti orah, 187/260 Dnevnik [iroka voda, film Muzi~ki program Biografije, dok. program Kuhinjica

176. epizoda 17.00 Viktorija, igrana serija 17.53 Biometeorolo{ka prognoza 18.00 Vijesti u 7 18.27 Vremenska prognoza 18.29 Stanje na putevima 18.30 Sport 18.35 Horizonti 18.45 Ramazanski program 20.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, zabavni program 22.00 Otkupnina, igrani film 23.40 Sport centar 23.45 VIP, igrana serija Reprizni program Hayat TV 01.00 Muzi~ki program 02.00 Vijesti u 7, vrijeme, sport, informativna emisija 03.00 Ramazanski program 04.25 Zvijezda mo`e{ biti ti, zabavni program 06.00 Muzi~ki program

12.10 Zabranjena ljubav, 32/220 12.45 Top Shop 13.05 San za `ivotom J.M. Barrieja, film (r) 15.50 OBN Star Model by Dejana Rosulja{, reality show, 3/11 (r) 17.00 Kralj Queensa, humoristi~na serija, 30/206 17.30 Harry i obitelj Henderson, 34/71 18.00 @ivot na sjeveru, serija, 32/110 18.55 OBN Info 19.15 !Hej music, muzi~ka emisija 20.00 Zvijezde sa zvijezdama, zabavni program (r) 22.00 Nasljedstvo mr`nje, film 23.50 [ti}enik, film sedmice (r) 02.00 Nasljedstvo mr`nje, film (r)

16.00 Napu{teni an|eo, serija 17.00 Kvizbi, inteaktivni kviz za djecu 18.00 Info top 18.15 Vremenska prognoza 18.20 BBI summer report 18.25 Sarajevo on line 18.35 Made in Banja Luka 18.45 Sportissimo 19.00 Ljubav, navika, panika, serija 20.00 Mijenjam `enu, reality show 21.00 Grand parada, muzi~ki program 22.30 Amigi show, zabavni program 00.30 Sarajevo on line 00.40 Made in Banja Luka 00.50 Sportissimo 01.00 Grand parada, muzi~ki program 02.30 Mijenjam `enu, reality show 04.30 Pink jukebox

RTS
11.00 12.00 12.15 12.25 12.30 13.30 15.00 15.10 15.40 16.00 16.40 17.00 17.20 17.45 18.25 19.00 19.30 20.05 21.00 22.00 22.05 23.00 23.05 23.20 00.00 00.15 Trezor Dnevnik Sport plus Vrijeme, stanje na putevima Tabloid (r) Jedna pjesma - jedna `elja (r) Vijesti Jedna pjesma - jedna `elja (r) Total tenis (r) Ovo je Srbija Kuhati srcem Dnevnik Slagalica Beogradska hronika Oko Srbija na vezi, program za dijasporu Dnevnik Otpisani, serija 48 sati svadba Vijesti Indexi i prijatelji Vijesti [ta radite, bre Bunt, emisija iz kultures Dnevnik No}ni program

RTCG
11.30 11.55 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.30 15.00 15.20 15.30 15.45 16.00 16.30 17.00 17.15 17.30 19.00 19.05 19.20 19.30 20.00 20.30 21.00 22.00 22.50 23.00 23.20 23.50 Sat spot Kalendar Vijesti Dokumentarna emisija Muzi~ki mix Pro~itaj me (r) Etno Emisija za djecu (r) Obrazovna emisija Kalendar 1 Dnevnik 1 Ispeci pa reci Muzi~ki mix Dokumentarna Albanska muzika u Crnoj Gori Lajmet Repriza Jutarnjeg programa TVCG Fle{ sport Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Emisija iz kulture Muzi~ki mix Anatomija Koncert Kalendar Dnevnik 3 Argument Pono}ni koncert

TV ATLAS
07.00 Gospodarski tjedan (r) 07.30 Ljubav za sva vremena, serija (r) 08.30 Kuhinjica, serija 09.00 Skloni{te, serija (r) 10.00 Neki to vole zorom, jutarnji program 11.00 Serija 12.00 Film 14.00 Biti lijep, dok. serija 15.00 Gospodarski tjedan 15.30 Ljubav za sva vremena, serija 16.30 Kuhinjica, serija 17.00 @ivot je lijep 17.30 Divlja ljepota u`ivo, serija 18.00 Forum 60 19.00 Skloni{te, serija 19.30 Poslovne vijesti dana 19.45 Izjava dana 19.50 Doga|aj dana 19.55 Atlas sport 20.00 Biti lijep, dok, serija 20.50 Vijesti dana 20.55 Poslovne vijesti 21.00 Serija 22.00 Forum 30 22.30 Film 00.25 Vijesti dana 00.30 @ivot je lijep (r) 01.00 Forum 60 (r)

HALLMARK
06.00 07.00 08.00 10.00 12.00 13.00 14.00 Dodir an|ela, serija McLeudove k}eri, serija Ho}u, ne}u, serija Plavu{a, serija McLeudove k}eri, serija Sudija Ejmi, serija Ubistva u Midsomeru, serija 16.00 Ubistva u Plezant Drive, film

DISCOVERY
06.00 06.25 06.50 07.45 08.40 09.35 10.00 10.30 11.25 12.20 13.15 14.10 14.35 15.05 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 23.20 23.45 00.40 01.40 02.40 03.40 04.05 Opake ma{ine Peta brzina Ameri~ki ~operi Everest Razotkrivanje mitova Kako to radi? Kako se pravi? Razorna laboratorija Londonska gara`a Generalka Ameri~ki ~operi Peta brzina O~evidac U djeli}u sekunde Ekstremne drvosje~e Majami Ink Razorna laboratorija Razotkrivanje mitova Kako to radi? Kako se pravi? Gra|evinci LA-a Vrhunsko graditeljstvo Izgra|eno iz katastrofe U djeli}u sekunde O~evidac Generalka Londonska gara`a Gra|evinci LA-a Razotkrivanje mitova O~evidac Kako to radi?

N. GEOGRAPHIC
06.50 07.45 08.40 09.35 10.00 10.30 11.25 12.20 13.15 14.10 14.35 15.05 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 19.40 20.05 21.00 21.55 22.50 23.20 23.45 00.40 01.40 02.40 03.40 04.05 04.35 05.00 Ameri~ki ~operi Everest Razotkrivanje mitova Kako to radi? Kako se pravi? Razorna laboratorija Londonska gara`a Generalka Ameri~ki ~operi Peta brzina O~evidac U djeli}u sekunde Ekstremne drvosje~e Majami Ink Razorna laboratorija Razotkrivanje mitova Kako to radi? Kako se pravi? Gra|evinci LA-a Vrhunsko graditeljstvo Izgra|eno iz katastrofe U djeli}u sekunde O~evidac Generalka Londonska gara`a Gra|evinci LA-a Razotkrivanje mitova O~evidac Kako to radi? Kako se pravi? Londonska gara`a

Advokatova kazna
SERIJA

18.00

18.00 Advokatova kazna, serija 19.00 Sudija Ejmi, serija 20.00 D`ordanino raskr{}e 3, serija 21.00 Za Grejsinu ljubav, film 23.00 Pri~a o ^arlijevim an|elima, film 01.00 S ubistvom na umu, film

OSLOBO\ENJE godine utorak, 1. septembar 2009.
HRT1
09.08 ^arolija 10, serija 09.57 Croatia Osiguranje prozor u svijet 125 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijesti iz kulture 10.15 Istra`ivanje divljine: Australsko crveno srce 11.15 Oprah show 11.55 Burzovno izvje{}e 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an|elom, serija 13.20 Idemo u Ameriku 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena 14.30 Vijesti 14.39 Vrijeme sutra 14.40 Butch Cassidy i Sundance Kid, film 16.25 Hrvatska kulturna ba{tina 16.45 Rijeke Hrvatske: Zrmanja 17.15 Stani, pa gledaj: Ja sam slobodan 17.40 Croatia Osiguranje -

TV PROGRAM
NOVA
06.30 07.30 08.30 09.30 11.10 12.05 13.00 13.40 14.35 15.30 17.15 17.30 18.25 19.15 20.00 21.00 22.45 23.15 23.30 00.00 00.55 01.50 02.50 04.25 04.50 05.40 06.15 Lude 70-te, serija Kralj Queensa , serija Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Rebelde, serija Otvori svoje srce, serija IN magazin Inspektor Rex, serija Baywatch, serija Zabranjeni ples, film Vijesti Inspektor Rex, serija IN magazin Dnevnik Nove TV Lud, zbunjen, normalan, serija Kako ja ka`em, film Mr. Bean, serija Vijesti Seinfeld, serija Baywatch, serija @ivot na sjeveru, serija Ezo TV Opasna afera, film Seinfeld, serija @ivot na sjeveru, serija IN magazin Rebelde, serija

55

HRT2
07.00 [aolinski obra~un, crtana serija 07.20 Dexterov laboratorij, crtana serija 07.40 Na kraju ulice 07.55 Ljubitelji dje~jeg svijeta 08.10 Moji su roditelji izvanzemaljci, serija za djecu 08.35 Waterloo Road 2, serija 09.30 Vip Music Club 10.00 Ally McBeal 4, serija 10.45 Dragi Johne 2, humoristi~na serija 11.10 Prijatelji 4, humoristi~na serija 11.30 Prijatelji 4, humoristi~na serija 12.00 Veliki uspjesi hrvatskog sporta - Wimbledon, finale 2001: Ivani{evi} Rafter 15.00 Me|u nama: Povijesna ba{tina 15.55 Posljednji rajevi:

TV SA
12.10 14.00 14.45 15.15 16.00 17.00 17.05 17.50 18.30 19.00 20.00 21.00 21.10 22.00 23.00 Hack, 38. ep. (r) Muzi~ki program Muzi~ki program Dokumentarni program Biografije, dok. program Vijesti TVSA Dokumentarni program Ramazanski program Dnevnik TVSA Ramazanski program Dokumentarni program Vijesti TVSA Klinika, 23/46 Muzi~ki program Svi vole Rejmonda, serija 23.30 Glas Amerike 00.00 Reprizni program 03.00 Program za sehur

MRE@A PLUS
09.00 09.30 09.35 10.00 12.00 13.00 15.00 16.29 16.30 17.00 20.00 22.00 23.55 00.00 Ben 10, crtani film Hello Kitty, crtani film Aladin, 32. ep. Serranovi, serija, 71. ep. Madre Luna, 131. ep. Vip, serija, 172. ep. Sve }e biti dobro, serija, 31. ep. Sport centar Zauvijek susjedi, serija, 176. ep. Victoria, serija, 2. ep. Zvijezda mo`e{ biti ti, zabavni program Otkupnina, film Sport centar Vip, serija, 172. ep.

TV MOSTAR
06.45 Dobro jutro, jutarnji program 08.30 Hayatovci 09.00 Ben 10, crtani film 09.30 Hello Kitty, crtani film 09.35 Aladin, crtani film 10.00 Serranovi, igrana serija 12.00 Madre Luna, igrana serija 13.00 Vip, igrana serija 14.00 SMS RTM-a 15.00 Sve }e biti dobro, igrana serija 16.29 Sport centar 16.30 Zauvijek susjedi, igrana serija 17.00 Victoria, igrana serija 17.30 Muzi~ki program 18.00 Grad 18.55 Marketing 19.00 RTM vijesti 19.30 Ramazanske teme 20.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, zabavni program 22.00 Otkupnina, igrani film 23.55 Sport centar 00.00 Vip, serija

TV SLON
16.02 Zdravlje, emisija o zdravlju 16.40 Sms centrala 18.00 Crno i bijelo, info program 18.35 Vje`bajmo zajedno, 19.00 Sms centrala, muzi~ka emisija 19.07 Pred iftar, vjerski program 20.00 Kviz Extra 20.30 Da sam ja neko, dokumentarni program 21.15 TV Liberty 22.00 Extra jukebox time, muzi~ka emisija za mlade 23.00 Slon extra info

TV KAKANJ
13.30 15.30 16.00 16.30 17.00 17.05 18.30 19.15 19.30 20.00 20.25 21.00 21.30 22.00 23.00 23.30 00.00 TV mukabela V dzuz TV Liberty Frejzer, serija Tajna pe}ine An|elos, serija Flash vijesti Dragulj u palati, serija Hazreti Merjem U susret iftaru Vrijeme iftara Vijesti IC Poruka, serija Budimo humani Frejzer, serija Dragulj u palati, serija Vijesti TV Sahar Glas Amerike Vijesti IC

Oprah show
ZABAVNI PROGRAM

Momci sa Madisona
11.15
SERIJA

Rebelde
SERIJA

21.45
Kilimand`aro, dok. film Falcon Beach 2, serija Ksena - princeza ratnica 2, serija Vijesti na Drugom U vrtu pod zvijezdama Johnny Bravo, crtana serija VIP Music Club Ve~eras... Velemajstor 1, serija Vijesti na Drugom Vrijeme Odmori se, zaslu`io si 2 - serija Momci s Madisona, serija Ciklus Aliena: Alien 2, film Drugi format: Nagrada Europske unije i studio Up

11.10

17.45 17.55 18.30 19.23 19.30 19.57 20.02 20.05 20.20 21.15 22.05 22.55 23.00 23.22 23.24 23.25 23.30 00.05 00.55 01.40 02.00

prozor u svijet 125 Vijesti Kazali{te u ku}i, serija Hrvatska u`ivo HP - gdje ste vi, tu je i va{a po{ta Dnevnik Sport Vrijeme Dnevnik plus20.15 Zaba - 90 sekundi ^arolija 10, serija Boje turizma Faraoni koji su izgradili Egipat, dok. film Burzovno izvje{}e Dnevnik 3 Sport Vrijeme Vijesti iz kulture Renesansa u Dalmaciji: Izme|u krilatog lava i polumjeseca Deadwood 2, serija Voyager, serija U uredu, serija Falcon Beach, serija

16.50 17.35 18.25 18.40 19.10 19.30 20.01 20.05 20.50 21.02 21.05 21.45 22.35 00.45

TV ZENICA
14.00 14.05 14.55 15.00 15.05 15.55 16.00 16.15 17.00 17.30 17.55 18.00 18.30 19.00 19.55 20.00 21.00 22.00 23.30 00.00 01.30 Vijesti Turizam plus (r) Mali oglasi Vijesti, stanje na putevima Zabranjena ljubav, serija TV izlog Zona kantona (r) Muzi~ki spotovi Svijet tajni, serija Tehnolo{ko znanje TV izlog, mali oglasi Zenica danas Mali oglasi, Obavje{tenja Ramazanski program Obavje{tenja Rije~ po rije~ TV Liberty Zabranjena ljubav, serija Tu`na sje}anja Zenica danas (r) Glas Amerike Igrani film DW-satelitski program

TV TK
12.00 12.05 12.45 13.15 13.45 13.50 14.00 14.05 15.00 15.50 16.00 16.15 17.15 17.45 19.00 19.30 20.05 21.00 21.45 22.00 22.30 22.45 23.00 23.50 00.30 Vijesti Tribunal Sport 7 Na{e pri~e... TV enciklopedija znanja Top shop Vijesti Razgoli}ena nauka Dje~ije popodne Top shop Vijesti u 16 @ive slike ljeta Liberty TV ^ekaju}i kandilje Dnevnik RTV TK ^ekaju}i kandilje Zabranjena ljubav, serija TV razglednica Hod vijekova Frejzer, serija Poruka Na kraju dana Za cara i otad`binu, serija Portret Glas Amerike

RTV USK
08.00 10.00 10.05 10.15 11.00 12.00 12.05 13.40 14.30 14.35 15.40 16.30 16.35 17.20 17.45 18.10 18.30 19.00 20.00 20.30 21.30 21.45 22.35 23.05 00.30 Igrani film Vijesti Top shop Program za djecu Ramazanski program (r) Vijesti Igrani film Dokumentarni program Vijesti Program za djecu (r) U beharu s vama (r) Top shop Igrana serija (r) Svi vole Rejmonda, serija (r) Muzi~ki program Crtani film Dnevnik TV USK Ramazanski program Intervju Portreti, dok. prog. Hronika USK Igrana serija Sms, pozdravi i ~estitke Igrani film Tarot, no}ni program

RTV VOGO[]A
10.00 10.30 11.00 14.00 14.30 15.00 16.00 18.00 18.30 20.30 21.00 22.30 23.00 23.30 00.00 00.05 02.00 02.30 Glas Amerike (r) I.R.I.B. (r) Info blok TV Vogo{}a Priroda i ljudi (r) TV Liberty, magazin Radija Slobodna Evropa (r) Hajde da putujemo, reporta`a (r) Otvoreni program Vogo{}anska hronika Ramazanski program Dokumentarni program Igrani film Vogo{}anska hronika, informativni program I.R.I.B Glas Amerike Pregled programa za srijedu Otvoreni program (r) Vogo{}anska hronika, informativni program (r) Turizam plus, turisti~ki magazin BiH (r)

EUROSPORT
03.00 Tenis, US Open, live 05.00 Tenis, US Open 11.30 Atletika, Zagreb, Hrvatska 12.30 Fudbal, E[ Helsinki:

SPORT KLUB
06.00 Ruska liga: Lokomotiv Kuban 08.00 Francuska liga: Lyon Nancy 10.00 Belgijska liga: Cercle Brugge - Club Brugge 12.00 Championship: Nottingham Forest Derby County 13.45 Austrijska liga: Salzburg - Kapfenberg 15.30 LiverpoolTV: Bolton Liverpool 17.15 Championship: Peterborough - Crystal Palace 19.00 Pregled Championshipa 19.30 Pregled francuske lige 20.30 Pregled ruske lige 21.00 Pregled holandske lige 22.00 Pregled belgijske lige 22.30 Pregled argentinske lige 23.30 Pregled {kotske lige 00.00 FMM 00.30 Pregled portugalske lige 01.00 Portugalska liga: Benfica - Setubal 02.30 Argentinska liga: Tigre Rosario 04.00 [kotska liga: Rangers Hamilton

DSF
06.00 Poker 08.30 Sportquiz 17.30 Fudbal, engleska Premier liga, pregled kola

HISTORY
07.00 08.00 08.30 09.00 09.30 10.00 11.00 12.00 13.30 14.00 15.00 16.00 16.30 17.00 17.30 18.00 19.00 20.00 21.00 22.00 23.00 00.00 00.30 01.00 01.30 02.00 Vijek Rimske misterije Kraljevski dnevnici Dikens u Americi Tajne renesanse Kne`evska blaga ^ovjek pepeljuga: Istinita pri~a o D`imu Bredoku Kazanovin posljednji poduhvat Crkva i dr`ava u moderno vrijeme Posljednji rob Vijek Misterije istorije Moj dnevnik Dikens u Americi Tajne renesanse Lindberg Robovlasni~ka industrija Premijera: Drugi svjetski rat u boji Rat vina @ivot i smrt u Rimu Vijek Misterije istorije Moj dnevnik Dikens u Americi Tajne renesanse Lindberg 08.00

ANIMAL PLANET
09.00 10.00 11.00 11.30 12.00 13.00 14.00 15.00 16.00 17.00 18.00 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 00.00 00.30 01.00 01.30 01.55 Majmunska posla - 2 epizode Policija za `ivotinje Dnevnik lovca na krokodile Najsmje{nije `ivotinje na planeti Dani delfina Bela ajkula, crveni trougao Policija za `ivotinje Lovac na krokodile Duboko u divljinu sa Nikom Bejkerom, 2 epizode Spa{avanje divljih `ivotinja Policija za `ivotinje Spa{avanje australijskih `ivotinja Neobi~ne `ivotinje Posjed merkata @ivot majmuna Ajkula u mraku Policija za `ivotinje, 3 epizode Veterinari sta`istii Neobi~ne `ivotinje Posjed merkata @ivot majmuna Ajkula u mraku

TV 1000
06.00 Mladi Amerikanci, film 08.00 Tamo gdje bizoni lutaju, film 10.00 Pobuna na Vojnoj akademiji, film 12.00 Pun pogodak, film 14.00 Zlo~ini i prestupi, film 16.00 Kosmo}ufte, film 18.00 Kada smo bili kraljevi, film 20.00 Soko i Snje{ko Bjeli}, film 22.10 Kuhar, lopov, njegova `ena i njen ljubavnik, film 00.10 Karmen i Ava, film 02.00 Heder ima svijetlu stranu

US Open
TENIS

THW Kiel - HSV
RUKOMET

17.55

06.00

Rusija - Italija (@) 14.00 Biciklizam, Tour of [panija, live 17.45 Eurogoals 17.55 Tenis, US Open, live

18.30 Bundesliga Aktuell 20.00 Rukomet, THW Kiel - HSV Hamburg 22.00 DSF Aktuell Live 23.00 Sportquiz

Odlukom Izvr{nog odbora Rukometnog saveza BiH

HALID DEMIROVI] razrije{en du`nosti

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
41. strana

utorak, 1. septembar 2009. godine

Humanitarne organizacije upozoravaju

Glad ponovno prijeti Etiopiji
Milioni siroma{nih Etiopljana mogli bi biti suo~eni s gla|u tokom idu}e zime s obzirom na to da se, kako izgleda, sprema najve}a nesta{ica hrane u posljednjih nekoliko desetlje}a
Humanitarneorganizacijestrahuju da bi se na Rog Afrike ponovno mogla vratiti glad, kao prije 24 godine, kada je koncertima Live Aid mobiliziran cijeli svijet da pomogne ugro`enom podru~ju, objavio je britanski The Independent. Milionisiroma{nihEtiopljana mogli bi biti suo~eni s gla|u tokom idu}e zime s obzirom na to da se, kako izgleda, sprema najve}a nesta{ica hrane u posljednjihnekolikodesetlje}a. Iako nema jasne definicije masovne gladi, mjera koje se naj~e{}e koristi je ~etiri dje~ije smrti dnevno na 10.000 stanovnika, naveo je list. Objav lji va nje po da ta ka o “masovnoj gladi“ je politi~ka odluka, i iako ona mobilizira javno mnijenje i donosi milione dolara pomo}i, ovo se vidi kao po li ti~ki ne us pjeh, od ~ega afri~ki lideri zaziru, navodi Independent. Gla vna pra kti~na ra zli ka izme|u nesta{ice hrane i gladi jeste da li sti`e dovoljno pomo}i da se one koji gladuju odr`i u `ivotu. Te`ina situacije stoga zavisi od velikodu{nosti bogatih zemalja, koje su iznevjerile 2009. godine. In de pen dent is ti~e da je uprkos obe}anju ~elnika G8 u L’Aquili, nov~ana pomo} ove godine dramati~no opala, dok se zemlje donatori trude da stabiliziraju vlastitu privredu u krizi. Humanitarne agencije su zabrinute u vezi s ishodom jesenje `etve i navode da je sada vrijeme za akciju, a ne kad hrane ve} ponestane u novembru, koji je i najsu{niji mjesec u godini. Agencije podsje}aju da je usprkos dobrim namjerama Live Aid Boba Geldofa stigao tek na kraju gladne sezone 1984/1985. kada je ve} umrlo milion ljudi.

Lidija Topi} odustala od mjesta direktora
Novoimenovana direktorica Direkcije za evropske integracije (DEI) Lidija Topi} podnijela je ju~er ostavku na ovo mjesto, javila je sino} FTV. Za odustajanje od funkcije direktoriceLidijaTopi} je navelaprivatne razloge. Prema nepotvr|enim informacijama, osnovni razlog je kriza vlasti u Federaciji BiH koja je kulminiralanajavomhrvatskihministara da }e iza}i iz Vlade. Topi}eva je na mjesto direktora trebalo da stupi danas. Agencija za dr`avnu slu`bu BiH imenovala je Topi}evu na ovo mjesto 24. augusta, nakon {to Vije}e ministara u zakonskom roku od 30 dana od prijema liste najuspje{nijih kandidata za ovu poziciju nije obavilo imenovanje.

PAD NOV^ANE POMO]I Uprkos obe}anju ~elnika G8 u L’Aquili, nov~ana pomo} ove godine dramati~no opala, dok se zemlje donatori trude da stabiliziraju vlastitu privredu u krizi

Kina: 200 djece otrovano olovom
Vi{e od dvjesto djece, koja `ive u bliziniindustrijskogparka na jugozapadu Kine, otrovalo se olovom, {to je tre}i takav slu~aj u masovnog trovanja u zemlji u posljednji mjesec, javili su u ponedjeljak dr`avni mediji. Lije~nici su testiralinivoolova u krvi kod otprilike hiljadu djece nedaleko od grada Kunminga, pi{eslu`benilistChinaDaily. Otrovno djelovanje olova poga|a `iv~ani i reproduktivnisistem te bubrege i izaziva anemiju.

POSLJEDNJE VIJESTI
OD DANAS IZDAVANJE POREZNIH KARTICA Porezna uprava FBiH od danas po~inje izdavanje poreznih kartica poreznim obveznicima koji su dostavili zahtjeve Poreznoj upravi FBiH nakon 1. jula 2009., a kada je po~eo prijem zahtjeva za izdavanje tih kartica.Poreznu karticu besplatno izdaje Porezna uprava FBiH na zahtjev poreznog obveznika.Izdavanje porezne kartice vr{i se nakon {to Porezna uprava FBiH izvr{i kontrolu podataka, saop{tila je Porezna uprava FBiH. SRBIJA: UHAP[ENI DR@AVLJANI BiH - Policija Srbije izru~ila je slu`benicima njema~ke policije Mirsada Fazli}a (1976), dr`avljanina BiH, za kojim je raspisana potjernica radi izdr`avanja kazne zatvora od {est godina i {est mjeseci zbog kr{enja zakona o drogama i prevare. Tako|er,u Jagodini je li{en slobode Mirko Da~i} (1967), dr`avljanin BiH, na osnovu me|unarodne potjernice Interpola Sarajevo zbog krivi~nog djela ubistva, saop{tio je MUP Srbije. PUCNJAVA U MEKSIKU - U pucnjavi u gradu Navolato na meksi~koj obali ubijeno je osam ljudi, a troje je ranjeno. Ve}ina `rtava je imala od 15 do 20 godina, a motiv ubistava nije otkriven. Pokrajina Sinaloa je poznata po preprodava~ima opojnih droga i istoimenom kartelu, prenosi Reuters.

Kalifornija

Dva vatrogasca
stradala u po`aru
Dva vatrogascasmrtno su stradala u vozilu dok su se borila s vatromkoja od srijedeharasjeverno od Los Angelesa, objavile su vlasti. Vozilo s dva pripadnika vatrogasne jedinice okruga Los Angelesa skrenulo je s ceste iz jo{ neutvr|enih razloga i survalo se ju`no od gradaActon, pedesetakkilometarasjeverno od Los Angelesa, izjavio je MikeBryant, glasnogovornikvatrogasaca. Dva vatrogasca, ~iji identitet kao ni dob nisu otkriveni, poginuli su tokom“intenzivneborbe s plamenimjezicima“ dodao je on. Po`arkoji je , zahvationacionalnu{umuAngeles, sjeverno od gusto naseljene zone na tridesetak kilometara sjeverno od Los Angelesa, smanjen je na manje od pet posto povr{ine u nedjelju i jo{ se smatra “izvannadzora“ javljaameri~kaslu`banacional, nih {uma, prenosi Hina. Po`are dodatno poti~u iznimno visoke temperature, a trenutno je u opasnosti ~ak 12.000 ku}a i zgrada. Evakuirani su stanovnici vi{e od 10.000 ku}a, a Arnold Schwarzenegger, guverner Kalifornije, izvijestio je da su po`ari “jo{ izvan kontrole“ . Na mjestima po`ara nalazi se oko 2.000 vatrogasaca, a dosad je izgorjelo oko 170 kvadratnih kilometara {uma.

Tamilskom novinaru 20 godina zatvora
Vi{i sud u [ri Lanki osudio je ju~e istaknutog tamilskog novinara JS Tissainayagam na 20 godina, jer je, prema zakonu o terorizmu, progla{en krivim za izazivanje “rasne mr`enje“ i “podr`avanje terorizma“ Tissainayagam je uha. p{en 2008. godine i optu`en je za podsticanje nasilja u ~lanicma objavljenim u mjese~nom magazinu North-Eastern Monthly, koji je sada zatvoren. On je optu`en da je dobijao novac od pobunjenih Tamilskih tigrova. Tissainayagam negira da je podr`avao nasilje.

Po`are dodatno poti~u iznimno visoke temperature

Broj 3

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

ZNAMO [TA STE RADILI

OVOGA LJETA

2

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

Zatvoren drugi FOP

ciklus, podr`ano

8 projekata
Novi projekat fondacije Schüler helfen Leben (SHL) pod nazivom Fond za omladinske projekte (FOP) pobudio zanimanje mladih iz cijele BiH. Vi{e od 200 projekata je konkurisalo za sredstva iz ovog fonda a u ovom ciklusu je podr`ano njih 8.

U pravila
Deset
pona{anja u javnom Ko ne ispo{tuje stvarno je nekulturan
Pi{e: Renata Dujmu{i} (renata.dujmusic@onabih.ba)

Pi{e: D`enan Kari} (dzenan@shl.ba)

gradskom prevozu

o r ga n i z a c i j i Njema~ke fondacije Schüler hel fen Le ben (SHL) 11.06. 2009. u prostorijama SHL House u Sarajevu potpisano je 8 ugovora o podr{ci omladinskim projektima u okviru drugog ciklusa programa Fond za omladinske projekte (FOP). Od mjeseca februara, kada je program i zvani~no otvoren, za sredstva iz fonda konkurisalo je vi-

{e od 200 razli~itih projekata. Projekti koji za ciljanu populaciju imaju mlade u dobi izme|u 14 i 23 godine dolaze iz cijele BiH. Tome svjedo~e i projekti podr`ani u ovom ciklusu. Drvar, Srebrenica, Lukavac samo su neki od gradova u kojima }e se imlementirati FOP projekti. Jedan takav, iskustveni projekat je i projekat pod nazivom „Gluh jesam ali nevidljiv nisam“ iz Vogo{}e. Za{to iskustveni? Abdulkerim Ljevakovi}, nosilac projekta, zbog gubitka sluha se svakodnevno susre}e sa problemima. Upravo ovaj projekat treba da doprinese humanizaciji odnosa te razvoju tolerancije i `ivota sa

druga~ijim. Prema njegovim rije~ima njegovi vr{njaci, u~enici osnovnih i srednjih {kola }e kroz ovaj projekat dobiti uputstva kako se pona{ati u susretu sa slu{no o{te}enim vr{njacima iz svog okru`enja. Ostali podr`ani projekti su : „Poku{aj X-{kola novinarstva“ Mostar „Guitar Fest“ Fojnica „Festival umjetnosti u podjeljenim gradovima“ Mostar „Studiraj.ba“ Lukavac „[irenje ekolo{ke svijesti mladih“ Vi{egrad „An|eo Srebrenice“ Srebrenica

„Edukacijom protiv nasilja“ Drvar Fond za omladinske projekte ostaje otvoren do kraja 2009-te godine a tre}i ciklus je zaklju~jen 31.08.2009. Rezultati o podr`anim projektima iz ovog ciklusa }e uskoro biti poznati i objavljeni na slu`benoj web stranici fondacije (www.shl.ba). SHL sa ovim programom ponajvi{e `eli doprijeti do mladih Bosanaca i Hercegovaca koji `ive u manjim i ruralnim sredinama i koji do sada nisu imali iskustva u pisanju i realizaciji svojih ideja u projekte. Vi{e na www.shl.ba

1 2

Ne kupajte se {to du`e prije vo`nje.

Kad je vru}e, zatvorite sve prozore jer je propuh. Ako niste ispo{tovali prvo pravilo, ovo }e popraviti stvar. 2u1 Ra{irite se {to vi{e mo`ete u svom sjedi{tu. Jo{ je bolje ako neko sjedi do Vas. Naslonite se. Spread the love. @va~ite `vaku {to glasnije. Poku{ajte izvesti neku melodiju mljackanjem, bit }e zanimljivije ljudima oko vas. Ni slu~ajno ne ustajte starijim osobama. Svi su oni teroristi koji nemaju pametnijeg posla od maltretiranja mladih koji su preumorni. Od hodanja po kafama cijeli dan.

FOTONOVINARSTVO
...bilo je to ne{to novo i kreativno. Po prvi put smo krenuli u projekt koji je imao naglasak „humanitarno“. Iako smo mislili da }emo nai}i na veliki zid nerazumjevanja desilo se ~udo. Pomo} je trebala i mi smo pomogli.... vrijeme }e pokazati da li }ete i VI....
Pi{e: Mirnesa Fati} (mirnesa.fatic@onabih.ba)

3

4 5 6 7

Ne ustajte ni djeci. Pa mla|i su od vas. Oni nisu umorni kao vi. Od predavanja na fakultetu. Ili je ipak bila kafa? Ako ste s prijateljima, pri~ajte {to glasnije i smijte se na sav glas da svi vide kako vam je zabavno.

8

Ako ste ugledali poznanika malo dalje od vas, dozivajte ga. Za{to da napustite svoje sjedalo?

9 10

Ne kupujte kartu i sva|ajte se s revizorima. Oni su krivi za sve! I ne zaboravite: ako stojite na vratima, {minka ste!

predhodna dva broja smo pri~ali o projektu Fo to no vi nar stvo. Pozivali smo sve mlade fotografe koji imaju afiniteta da se prijave i u~estvuju. A potom smo vas i obavje{tavali kako su tekle same radionice. Za one koji nisu upoznati sa projektom, prije nego predstavim uspje{nost projekta u nekoliko kratkih crtica }u vas upoznati {ta smo sve uradili. Projekt je bio tre}i po redu, i za sve ~lanove ne{to novo, i kreativno. Po prvi put smo krenuli u projekt koji je imao naglasak „humanitarno“ . Tokom foto radionica koje smo odr`ali u 3 bosanskohercegova~ka grada: Sarajevu, Mostaru i Banja Luci prikupili smo i vi{e nego o~ekivan broj kvalitetnih fotografija. Sve su to bile fotografije srednjo{kolaca i studenata koji su kroz fotografiju do~arali svoje gradove i pokazali veliku `elju da pomognu. Na projektu pri samoj organizaciji je radila ekipa od 5 ~lanova: Denis Had`i} (Cazin) , Tamara (Mostar) , Marko Ro`i} (Mostar), Anamaria Jelonji} (Mostar) i Mirnesa Fati} (Sarajevo) – office manager i project kordina-

U

tor, zajedno sa edukatorom Mirzom Suba{i}em (Zenica). Edukovano je 40 mladih ljudi, prikupljeno preko 300 fotografija, i vrijeme je bilo za drugu fazu projekta. Pripremiti izlo`bu i ponuditi aukcijsku prodaju slika je bio izazov ali vodili smo se jednim ciljem, a to je ono pomo}i drugom. Krenule su i prve pripreme, pronala`enje prostora i sama promocija izlo`be. Iako smo mislili da }emo nai}i na veliki zid nerazumjevanja desilo se ~udo. Da li je to bilo zbog onih kojima smo namijenili pomo} ili je jednostavno svima bio dobar dan nikada saznati ne}emo. Pomo} je trebala i mi smo pomogli centru Vladimir Nazor , koji se bavi edukacijom djece oboljele od celebralne paralize i autizma. Omladinska novinska asocijacija kroz svoje radionice i projekte je uvijek nastojala edukovati sve one koji uvijek tra`e vi{e i nemaju prostora da ispolje svoje ideje. Centar „Vladimir Nazor“ pru`a edukaciju onima kojima je to jo{ vi{e potrebno. I to je veza koja nas je spojila, i veza koju smo `eljeli ostvariti. Izlo`ba je odr`ana u Domu mladih Skenderija, i bila je pro-

dajnog humanitarnog karaktera. Gospodin D`emal Dragolj, izvr{ni direktor, u dogovoru sa generalnim direktorom gospodinom Suadom D`indom, pokazao je dobru volju i ustupio prostor besplatno Omladinskoj novinskoj asocijaciji na 7 dana kori{tenja. Kada je u pitanju promocija same izlo`be , najve}u podr{ku smo dobili jednu od naj~itanijih bosanskohercegova~kih novina „Oslobo|enje“ , koja je zajedni~ki sa ONA u BiH pozivala na izlo`bu i sve ljude dobre volje. Tako|er smo podr{ku dobili i od nekoliko televizijskih ku}a: TV SA i PINK TV. Nakon 7 dana, izlo`ba je zavr{ena i novac je prikupljen. Potom je uslijedila posjeta centru „Vladimir Nazor“ . Hana Pa{i} – potpredjsednik asocijacije i Mirnesa Fati} – office manager i koordinator projekta su dodijelile sredstva Centru u ime ONA u BiH. U razgovoru sa direktorom Centra, gdin. Ahmetovi} Zulfom, govorilo se o brojnim problemima s kojima se ovaj Centar susre}e. Tako|er, dogovorena je daljnja suradnja. Naime, Asocija-

cija ONA u BiH u narednom periodu u okvir projekta Fotonovinarstvo planira pokrenuti web stranicu koja }e sadr`avati sve fotografije napravljene tokom ovog projekta. Ali to ne}e biti kraj. Svi mladi ljudi koji se bave fotografijom mo}i }e postavljati slike na ovu web stranicu u budu}nosti i fotografije }e biti na usluzi svim printanim medijima, prvenstveno novinama Asocijacije „Karikama“ . Fotografije }e biti ponu|ene na prodaju i novac }e i}i centru „Vladimir Nazor“ . Kompletan projekt je podr`an od strane njema~ke fondacije Schuler Helfen Leben. SHL je prepoznao potencijal u Asocijaciji ONA u BiH , a ONA u BiH `eli pomo}i onima kojima je pomo} i vi{e nego potrebna. To su prepoznali mnogi koji su radili na ovom projektu i oni koji su nam putem realizacije pomogli. Vi{e informacija u sorije vrijeme }ete prona}i na web stranici asocijacije www.onabih.ba. Vrijeme }e pokazati da li }ete i vi prepoznati i ~uti poziv onih kojima je pomo} potrebna i kojima i malom sumom mo`ete pomo}i. I na kraju veliko hvala svima onima koji su kupili fotografiju i darovali novac za jedan divan cilj. Bilo je veliko zadovoljstvo i privilegija raditi na ovom projektu, i nadamo se da }emo i sljede}e godine ponovo realizirati ovakav projekt.

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

3
Uvodnik
Upozorenje:
Imate zelene o~i? Ne, o~i su vam plave? Ili, ne, ipak sme|e? A crne? Ako ste se prona{li, nemojte dalje ~itati. Ako imate bilo kakve predrasude, prestanite ~itati odmah!

[uti i trpi
e{ko je pisati o aktuelnim temama kada vam novine izlaze svaka tri mjeseca. Me|utim, to daje mogu}nost da se sa odre|ene distance i 'hladne glave' pi{e o nekim pro{lim, ali i uvijek aktuelnim de{avanjima, kao {to su delikvencija i akademsko obrazovanje. Na neke se stvari uvijek treba podsje}ati, i onda kad mislimo da je sve pro{lo. Jer, ~esto nismo u pravu. Problemi ne nestaju ako se o njima ne govori. Nakon februara pro{le godine Sarajevo se ponovo bilo utopijski uljuljkalo u svakodnevnicu i nastavilo ignorirati neprevazi|ene probleme. Sve do 13. augusta. I taj film koji smo gledali ve} drugi put jo{ je bolniji i tu`niji od prethodnog, upravo zbog toga {to iz prethodnog nismo nau~ili ni{ta. I jo{ jedan mlad `ivot se ugasio. Pitanje je koliko }emo jo{ dugo gledati razne Vukove van kaveza, susretati se s njima, i strahovati za vlastitu sigurnost i sigurnost dragih ljudi... U posljednje vrijeme mnogo ~e{}e izbace me iz takta idiotarije u kojima `ivimo i primitivizam u koji smo se uklopili, a koji se odra`ava na sve segmente dru{tva, i neminovno se ogleda u akademskom obrazovanju. Tema o korupciji, mitu i raznim zlostavljanjima u akademskim zajednicama za samo nekoliko mjeseci ponovo je postala

T

Pi{e: Selma Demirovi}, glavna i odgovorna urednica

jedna od onih bilo-pa-pro{lo i tabu tema. A vijagra bagre, razne Ivojke i Jahije studentima i dalje 'ulijevaju strah u kosti', {tite}i se tako od vlastitog neznanja. I ko je kriv? Studenti koji se pla{e osvete profesora, profesori koji ne rade svoj posao kako bi trebali, asistenti puni ambicija, neko ~etvrti ili svi pomalo... Najlak{e je kriviti Vladu. (Vlado i jeste na kraju za sve kriv.) I da jo{ jednom ponovim ono o ~emu smo pisali u prvom broju: Wellcome to Hollywood fakultet u BiH. „Svijet nije ni{ta drugo do mjesto u kojem ljudi teroriziraju jedni druge. To je kao odnos me|u zatvorenicima: jedni druge terori{u, jer

su terorizirani. I tada se javlja strah. A strah nas blokira uvijek. Strah je ono {to drugi o~ekuju da nosimo. Kad jedno naviknemo na strah, gubimo predstavu o slobodi. Ovo dru{tvo i po~iva u svojoj razvaljenosti na logici straha. Kad izgubimo strah, postajemo li manje ili vi{e ljudi? Vrati li se predstava slobode? Mo`e li ~ovjek koji se boji misliti?“ Ho}u li ja zbog ovoga {to pi{em biti prozvana na Instituciji u kojoj sti~em znanje i kakve }u posljedice snositi? Ovako ulazimo u za~arani krug, koji se krije iza paravana demokratskih principa. I dok se na jednoj strani de{avaju sve te stvari o kojima se ne govori glasno iako bi se trebalo stalno govoriti, na drugoj se odr`avaju razni festivali (ne)kulture svuda po lijepoj Na{oj. Ali 16 stranica je malo da bi se o svemu pri~alo/pisalo. Npr. trebalo bi pisati i o tome da u olimpijskom gradu u 2009. jo{ uvijek postoje gradska naselja u kojima nema rasvjete ni toliko vremena nakon '95. Ubistvo Amara Mistri}a, i ovogodi{nji SFF, koji je uistinu dobro organiziran, i Festival prijateljstva u Gora`du, na kom su izvo|a~i ove godine bili ve}inom iz folk bran{e, svi skupa predstavljaju BiH. Vrijeme odmora je pro{lo, jesen uskoro sti`e, po~etak {kolske i akademske godina je na pragu, sretan ili ne, kako za koga... Ali valja nam svima dalje preko rijeke... Ugodno ~itanje Karika `elim!

impressum
Omladinski magazin
Izdava~: Udru`enje Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini Glavna i odgovorna urednica: Selma DEMIROVI] Ure|iva~ki kolegij: Damira KULENOVI] Edin KALENDER Erna KLJU^I] Filip PA@IN Renata DUJMU[I] Redakcija: Mirnesa FATI], Haris DEDOVI], Goran VRHUNC, D`emil BO[NJAK Dopisnici: Muamer LOGO, D`enan KARI], \or|e KRAJI[NIK, Mirza AJNAD@I], Elvira BARU^IJA, Ajla HABIBIJA Suradnja: Njema~ka fondacija Schüler Helfen Leben, Dnevni list Oslobo|enje [tampa: Unioninvestplastika d.d. Tira`: Izlazi ~etiri puta godi{nje kao prilog u dnevnom tira`u Oslobo|enja Kontakt: Tel/fax: +387 33 205 850 ^obanija 9 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina Web: http://onabih.ba karike@onabih.ba onaubih@gmail.com @iro-ra~un: 161 00000 6919 04 Raiffeisen bank dd Bosna i Hercegovina

Teorija zavjere

R. I. P. M. J.

I

Pi{e: Erna Klju~i} (erna.kljucic@onabih.ba)

zravno sa “planete” Kripton nepoznati izvor (pretpostavlja se Superman) dojavljuje da je umro kralj pop-a, iako se to kod njih mo`da druga~ije zove, ma mo`da on i nije bio kralj pop-a, mo`da je bio bera~ ri`e u Kini pa se proslavio prvo kao crnac pa onda kao bijelac (zbog tog za~u|uju}eg fenomena) imaju}i u vidu da su Kinezi mongoloidna rasa neke `u}kaste boje sa kosim o~ima ali on je to sigurno „ispravio nekim - ~udom, a mo`da nije ni postojao, nego je ~ista fikcija kojom je NASA-e, zatrovala na{e umove. Kako god “kralj” je umro 25.juna teku}e godine, ta~no vrijeme i uzrok smrti jo{ uvijek nisu ustanovljeni. (Bi}e u daljem tekstu- valjda). Jackson je "umro" tri puta u posljednjih 18 mjeseci prije nego je preminuo 25. juna. (Kad se jednom prilikom (kada su ga doktori uspjeli probuditi ) “vratio” rekao je “da je umro i oti{ao u raj i da se tamo osje}ao dobro. On je rekao da je to {to je vidio kako stvari izgledaju na drugoj strani pa se vratio na Zemlju najbolje iskustvo u njegovom `ivotu", (neimenovani izvor).) Pojedini ameri~ki mediji saznaju da su patolo{ki nalazi pokazali da je on preminuo jer je imao finansijskih problema i nije mogao da plati nadogradnju kose koja mu je “masovno” opadala nakon {to se prije desetak godina, na nekoj od njegovih proba, obru{io reflektor i zapalio mu kosu u koju je on ulo`io desetine hiljada ameri~kih dolara.

Pojedini ameri~ki mediji saznaju da su patolo{ki nalazi pokazali da je on preminuo od raka ko`e, zbog izbjeljivanja, mada termin “izbjeljivanje” nije poznat kao medicinski. Pojedini ameri~ki mediji saznaju da su patolo{ki nalazi pokazali da je on preminuo od prekomjerne doze lijeka koji se tretira kao strogo kontrolisana supstanca koja se upotrebljava isklju~ivo u bolnicama i koristi za anesteziju. Mo`da nije ni umro. Homoseksualac, pedofil, diler, narkoman, mo`da i samoubica... izgleda ponajmanje muzi~ar. I ne vrijedi opovrgavati sve te klevete. Znamo

mi ko je bio Michael Jackson, i ne ti~e nas se njegov privatni `ivot sve dok ne ugro`ava ostale ~lanove dru{tva, a to nije ~inio, od Michaela smo dobili ono {to smo tra`ili a to je nezaboravne hitove i plesne korake (moon walk). Nabrajati njegove humanitarne koncerte i akcije bilo bi besmisleno. Michael je pop ikona 21. vijeka i to }e ostati. Pamti}e se kao kontravezni pjeva~ ~iji je osobni `ivot bio dio pop kulture zadnjih ~etvrt stolje}a. „Oni“ zaista ne brinu za nas. (They don't really care about us). I tu Michael zbilja nije pogrije{io. Nije pogrije{io ni Dino Merlin kada nam je to preveo.

4

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

Gdje plovi ovaj brod
Pi{e: Mirnesa Fati} (mirnesa.fatic@onabih.ba)

O

mladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini je mlada NVO, ali ima velike i ozbiljne projekte iza sebe, ali i ispred sebe. Mi s ponosom ka`emo da smo mladi, ne samo po godinama kojim postojimo, nego i po sastavu koji ~ine ovu Asocijaciju. To je 15 mladih ljudi koji ~ine Upravni odbor, skupa sa kordinatorom i office managerom to je sedamnaest vitezova okruglog stola. Sve su to mladi, talentovani ljudi. Izuzetno pametni, spremni na promjene i rad. Danas u BiH se susre}emo sa brojnim problemima mladih. U ve}ini slu~ajeva mo`ete ~uti njihovo nezadovoljstvo i potrebu za ne~im novim. To je bila i jedna od ideja samog nastanka Asocijaci je: po tre ba za izra`avanjem i nedostatkom printanih ili elektronskih medija koji su okrenuti ka mladima. ONA u BiH pru`a edukaciju, pru`a prostor za izra`avanje. Ali, ako mislite da }u i dalje pisati ko smo mi, ne}u, jer o tome smo ve} pri~ali ..... Ovo }e biti jedan od onih tekstova gdje se prisje}amo svih doga|aja smije{nih i tu`nih kroz koje smo zajedno pro{li sa na{im aktivistima. Ja sam Mirnesa Fati} – office manager i ispri~at }u vam neke stvari koje smo ~uvali do sada, koje su nas nasmijavale i nadamo se da }e sada i vas. Vrijeme je da podijelimo osmjeh i sa vama. Ipak je ovo doba recesije, a narodna poslovica ka`e : „Ko ~ini dobro, dobro mu se vra}a“ . Bio je to jedan od projekata na kojem smo radili. Ta~nije projekt pod nazivom „Promo bus“ . U kratkim crticama re}i }u samo da smo trebali za 7 dana obi}i 17 gradova zajedno sa partnerskom asocijacijom - „Asocijacijom srednjo{kolaca u BiH“ i promovirati ove dvije asocijacije, pro{iriti vijest da postojimo i da smo tu za sve mla de lju de. I ta ko je dnog

Sve su to mladi, talentovani. Izuzetno pametni, spremni na promjene i rad. A od no{enja promo materijala sve nas je boljelo. A to putovanje kao da je prokleto bilo...
sun~anog dana pro{log ljeta spakovali smo se, potrpali u autobus i krenuli na put. Grad po grad i do{li smo do Novog Grada (Bosanski Novi). Velika vru}ina, a mi ve} napola o{amu}eni iza{li smo iz autobusa , svih nas trideset. Imali smo va`nu misiju, pro{iriti vijest da postojimo. Bio je to ve} 8. grad po redu, tek napola, a mi pri izdisaju. Od no{enja promo materijala sve nas je boljelo. Sje}am se kad smo bili u Tuzli kako je predsjednik asocijacije podigao paket u kojem se nalazilo 100 komada „Karika“ nije se vi{e ni vidio. Samo ste mogli vidjeti ogromni paket koji se kre}e i Slobodanove tanane nogice koje to nose. Poslije deset minuta sve je palo i morali smo se podijeliti i nositi manje, ali vi{e nas. Ali nije to ono {to sam htjela re}i. Vra}am se na Novi Grad i taj vru}i dan. Imabodanov mobitel koji nas je sve uznemirio, a poziv je bio upravo od Slobodana, koji je pani~no izgovarao ne{to poput : „ Gdje ste vi, ljudi? Ja sam do{ao na parking, ali autobusa nema..." Zaboravili smo Slobodana u Novom Gradu. Ve} smo pola sata vo`nje bili odmakli. Nismo mogli da vjerujemo, ujedno i smije{no i stra{no. Kako smo samo mogli zaboraviti Slobodana? Bilo je tako vru}e. Veoma brzo po~eli smo da smi{ljamo podle planove kako da ga napadnemo {to nije na vrijeme do{ao. I koga je pitao da ide, ali glavni problem je bio, kako ostati ozbiljan i sve to izgovoriti. I poga|ate, nismo os ta li ozbi ljni je dnosta-

li smo tri sata da podije li mo sve i da krenemo dalje. Kada je tri sata rada otkucalo u velikoj `urbi smo se spakovali i ponovo utrpali u autobus i krenuli ka drugom gradu. Ali... Da, uvijek postoji ono ali. Zadovoljni onim {to smo postigli u tom gradu , i o{amu}eni samo smo sjedili i poku{avali se malo rashladiti. Poslije pola sata neki od nas su uspjeli i da zaspu. Ali i tome je do{ao kraj, probudilo nas je zvono mobitela koji nije prestajao. I neko je povikao: „Zaboga, javi seeee!!!“ ali ni{ta. Ono je sa, mo nastavilo da zvoni. A onda je jedan od nas uzeo mobitel i javio se. Bio je to Slo-

vno smo se samo svi nasmijali kada smo ga vidjeli na tom ogromnom parkingu kako stoji sam. Kao u western filmovima, vru}ina ubija, vidite toplotu koja pr`i sve okolo, samo je falio kolut sijena da pre|e onako preko i poznati tonovi western filma. Poslije toga uveli smo red, i taktiku prebroj se. Ali ovo putovanje kao da je prokleto bilo. Nas 30 koji smo putovali pro{li smo kroz razne situacije. Pored ove, bila je tu jo{ jedna koja se urezala u sje}anje svih nas. Bila je to no} koju smo morali prespavati u autobusu. Putovali smo iz Br~kog ka Livnu, da dug put ali mi smo morali i to uraditi.

Sve je bilo dobro dok nam se nije po~elo spavati. Do tada smo pri~ali, pjevali smijali se.... a onda je pao i san na o~i ali se zaspati nije moglo. Ne znam koliko je vas poku{alo zaspati u autobusu, ali oni koji jesu znaju da je veoma neudobno. Oko 3 sata ujutro smo do{li u Livno. Malo prerano za na{u misiju. Pa smo odlu~ili se parkirati na obli`nji parking i poku{ati odmoriti. Magla je pala i ni{ta okolo nismo vidjeli. Voza~ je oti{ao spavati u svoju „sobu“ – ispod stepenica , a ostali su se lomili po stolicama. Me|utim, zatvorio je autobus i nismo mogli izlaziti. Ali znate kada ne{to u vama neda mira, i morate ba{ u tom trenutku da idete u toalet... A voza~ je morao svaki put da ustane i otvori autobus. I od 3 sata ujutro do 7 sati mi smo morali u toalet, a i voza~ je morao otvarati autobus. Ma va`no je da se ne{to de{avalo, zar ne? A onda je kona~no svanulo, i magla se digla. I gle ~uda, samo 100 metara od nas nalazio se predivan hotel. Ba{ divno, ali kasno. Kre nu la su umi va nja. Pa na ra vno umivali smo se u prirodi, a gdje bi drugo. Bila je jedna javna ~esma, i tako smo se poredali kao vojska jedno iza drugog dr`e}i pe{kire u rukama ~ekali na svoj red. A onda postrojavnje i prebrojavanje da nekoga slu~ajno nije pojeo mrak, i na posao. Treba Livno obavijestiti da postojimo. I dalje se sje}am tog prizora kada smo ugledali hotel, i kada smo se svi umivali i prali zube savremenim pastama i ~etkicama na javnoj livanjskoj ~esmi. Ba{ kao u stara dobra vremena, sa modernim preparatima naravno. Eto to su neka od sje}anja kroz koja smo pro{li. Ima njih jo{, ali bit }e jo{ i Karika, zato }emo sa~ekati naredni broj i podijeliti jo{ sli~nih doga|aja s vama. Ukoliko vam se ~ak nije svidjelo, nema veze, mi }emo ipak podijeliti sa vama. Jer mo`da ste ba{ vi na{ naredni ~lan Upravnog odbora, a ka`u lijepo je upoznati ostale {ta ih ~eka. Smijeh i dosta dobrih dana, koje }ete uvijek pamtiti. Do narednog broja, i naredbe plovidbe Lijep pozdrav vam `eli ONA u BiH team i sretan po~etak nove {kolske godine. liko para od prodaje svoje knjige, jer je ljudima postalo interesantnije ~itati Nives Celzijus nego Dostojevskog ili Kafku. I nije vi{e bitno imate li imalo talenta ili znanja da bi bili pisac, bitno je da ste napravili neki skandal i ve} imate ugovor za knjigu. No, ipak ne osje}am se dovoljno kompetentnim da sudim tko mo`e, a tko ne mo`e ne pisati , svatko tko je pismen valjda ima pravo da pi{e, ali tko }e to kupiti i ~itati to ostaje na nama samima. Svi mi u tom moru knjiga imamo izbor, ho}emo li se zatupljivati nekim lo{im autobiografijama ili knjigama o pikanterijama iz svijeta slavnih ili }emo ipak pro~itati ne{to bolje, ne{to {to }e nas potaknuti na razmi{ljanje, {to }e nam pro{iriti vidike… ^ini se da sve vi{e ljudi izabire ovo prvo, no ipak , {to se god ~ita, bitno je, valjda, da se ~ita.

Mama, mama kad odrastem `elim postati pisac
I nije vi{e bitno imate li imalo talenta ili znanja da bi bili pisac, bitno je da ste napravili neki skandal i ve} imate ugovor za knjigu

^

Pi{e: Filip Pa`in (filip.pazin@onabih.ba)

ini se da nikad nije bilo popularnije biti pisac , skoro pa svatko tko se smatra dru{tveno bitnim je ve} napisao svoju autobiografiju ili nas je po~astio nekim jako bitnim tajnama iz svijeta „bogatih i slavnih“ . Kada je uop}e po~eo trend da svatko tko misli da je nekako bitan i va`an napi{e knjigu o sebi nije mi

ba{ poznato, ali smo danas obasuti svakakvim knji`evnim sme}em. Skoro pa me vi{e i ne ~udi kad neka starleta ili samoprozvani modni kriti~ar da svima do znanja da uskoro objavljuje svoju knjigu. I to tako lako, kao da je napisati knjigu, isto kao i napisati ~lanak za novine. Najtu`nije od svega je to da oni i uspiju za mjesec ili dva, nekim ~udom, zavr{iti svoju knjigu, a jo{ gore od toga je {to na|u nekog izdava~a, kojim im u pompoznu reklamu naposljetku i izda tu knji-

gu. Sve to nekako i mogu shvatiti kao dobar posao i dobru zaradu, ali {to me iznena|uje je upravo to {to postoje ljudi koji to kupuju i ~itaju. Kakav je uop}e profil tih ljudi kojima je zanimljivo tko je koga i kad i kako su neku starletu navodno zlostavljali dok je bila ma-

la i neza{ti}ena. Zar nije kriminal dati takvim ljudima priliku da izdaju svoje romane i autobiografije dok toliko mladih i talentiranih pisaca uop}e nema priliku izdati svoja , vjerojatno mnogo vrijednija, djela? Ono ~emu se oni mogu nadati su ve~eri poezije u nekom lokalnom kafi}u ili eventualno neki kra}i tekst izdat u {kolskim novinama, a dok u isto vrijeme izloge knji`ara pune neka bezvrijedna djela. Kako to da je knji`evnost pala na niske grane? Danas, ako imate novca, mo`ete biti pjeva~, ne bitno znate li pjevati ili uop}e izgovoriti neke glasove, mo`e biti i glumac, i to vrlo uspje{an, a ~ini i odnedavno i pisac. Od pisanja je skoro pa nikad nije moglo dobro `ivjeti, onaj tko bi odabrao to zanimanje bio se zasigurno namu~io da bi do{ao do kruha, ali danas imamo toliko tih ljudi koji ubiru to-

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

5

U Sarajevu je u vrijeme zavr{nih ispita ljetnog semestra iza{ao prvi broj

studentskog ~asopisa koji nosi naziv

(Sic!)
Kako stoji na samoj naslovoj stranici, (Sic!) je okarakterisan kao ~asopis za po-eti~ka istra`ivanja i djelovanja. (Sic!) je nastao iz ideje nekolicine mladih ljudi, studenata, naseljenih sa obje strane zami{ljenih granica podijeljene zemlje, sa `eljom da donesu jedan novi nacionalizmom i totalitarizmom neoptere}en poged na knji`evnost i umjetnost uop{te
Pi{e: \or|e Kraji{nik (redakcija.sic@gmail.com)

(Sic!) jeste u svojoj su{tini izraz bunta i negodovanja prema dana{njim strogo nacionalisti~kim i klerikalnim tuma~enjima knji`evnosti i umjetnosti, kao i izraz negodovanja prema, iz dana u dan sve primjetnijoj dekadenciji univerziteta kao krovne institucije i spu{tanjem istog na nivo seoske {kole u kojoj se proizvode kvazi intelektualci po serijskom principu. Stoga ekipa (Sic-a!), okupljena oko ideje razbijanja tog i takvog odnosa prema knji`evnosti i obrazovanju, trudi se donijeti jedan novi pogled u knji`evnosti, odnosno, poku{ava, svojim radom djelovati prije svega na studentsku populaciju da se odupru strogo nametnutim ideolo{kim stegama i ideolo{ki usmjerenim tuma~enjima kako knji`evnosti, tako i umjetnosti i svega drugog. Prvi broj (Sic-a!) je tematski usmjeren, i to }e u budu}nosti i biti koncepcija po kojoj }e (Sic!) funkcionisati. Naime, prvi broj bavi se nacionalizmom, kao jednim od klju~nih problema bosanskohercegova~ke stvarnosti. Nacionalizmom kao ograni~avaju}im faktorom i velikom preprekom za bilo kakav napredak mladih ljudi koji nisu spremni

povinovati mu se i slijepo ga slijediti. Kao i nacionalizmom kao velikim problemom sa kojim se susre}e dana{nja bh. knji`evnost. Iz tih razloga (Sic!) se trudi svojim djelovanjem ukazati na sve nedostatke tog i takvog tuma~enja knji`evnosti, `ele}i pri

tome ukazati na istinske vrijednosti koje ona nosi i ujedno sa tim `ele}i otrgnuti knji`evnost iz ralja nacionalisti~kih podanika. (Sic!) je zdravorazumski vrisak iz bosanskohercegova~kog strogo getoiziranog dru{tva, koji se trudi razbiti sva dosada{-

nja ustajala i u~mala ~itanja i tuma~enja knji`evnosti, `ele}i pri tome ukazati na gre{ke kojima nas danas u~i veliki broj kvaziintelektualnih tuma~a knji`evnosti zaslijepljenih nacionalisti~kom retorikom. Tako da (Sic!) nastupa sa porukom da knji`evnost nije stala, kako oni (kvaziintelektualni tuma~i knji`evnosti) tvrde, u devetnaestom vijeku ve} naprotiv, da postoji i neka nova savremena knji`evnost i neki novi savremeni knji`evni tokovi. U prvom broju ~asopisa (Sic!), pored nekolicine tematskih tekstova koji se bave problemom nacionalizma, njeguje se tako|e i knji`evna kritika koja daje sliku nekih novoobjavljenih knji`evnih djela kako iz Bosne i Hercegovine tako i cijelog regiona. (Sic!) se u svojoj koncepciji jednim dijelom naslanja na tradiciju kultnih Feral Tribun-a i Beton-a tako da se u ovom prvom broju, pored nekoliko preuzetih satiri~nih pjesama iz Betona, u rubrici {i{kultura njeguje i autorska satira ~lanova (Sic-a!). Satiri~ni pogled na stvarnost i svakodnevnicu }e biti jedan od nosilaca onoga {to (Sic!) i jeste. Tako da }e rubrika {i{kultura biti stalna rubrika u kojoj }e se kroz prizmu satire ukazivati na sve ono {to je ruglo na{eg dru{tva.

Jala splash

Urban stage /Rap & hip – hop scena/
Najpoznatije okupljali{te mladih u Tuzli, Jala, poznato je svima koji do|u u ovaj grad. Svaki drugi tinejd`er, a i oni malo stariji, re}i }e da izlaze na Jalu, eventualno na Slanu Banju ili neki obli`ni park. Ipak, centar “svijeta“ u ovom gradu je Jala. Ove godine odr`an je i prvi koncert na pomenutom okupljali{tu

K

Pi{e: Ivana Grbi} (grbic_ivana@hotmail.com)

ako ka`u, to je mjesto odakle poti~e tuzlanska rap scena, a ove godine je po prvi put bila i mjesto odr`avanja koncerta na kojem su se okupili najpoznatiji rapperi i DJ-evi iz ovog kraja. Koncert, nazvan Jala Splash, odr`an je 24. jula na odu{evljenje fanova ove vrste muzike kao i ostalih koji redovno „vise“ na Jali. U ulici u kojoj je bio postavljen veliki stage te ve~eri je obustavljen saobra}aj, sve u cilju vrhunske zabave. Na Jala Splash su nastupili, uz Frenkija, najpoznatijeg tuzlaskog rappera i Dj Pier, Baga Sound, Sani, Crni Zvuk, Fan, Nazar. Oni koji su se te no}i na{li u blizini nisu se pokajali jer je or-

ganizacija bila odli~na, po~ev{i od samog ozvu~enja i staga. Publici su se prvo predstavili DJ-evi, zatim plesa~i, a nakon toga je na scenu stupio Frenkie, koji je dobio veliki vrisak, iako se raja najvi{e obradovala Crnom Zvuku, koji je izazvao ovacije i masovno klimanje glavom. Ina~e Crni Zvuk je prvi po~eo repat u Tuzli, kako je

Frenkie, ~ovjek koji je bio prije stare {kole. Prostor ispred bine je bio prepun mladih ljudi. Bio je to jedan doga|aj, koji je Tuzli bio potreban. Bilo bi dobro da je du`e trajalo, ali kako bi se ispo{tovali okolni stanovici koncert se zavr{io u 23.00. Ina~e, Jala je ve} dugo veoma popularno mjesto za

no}na okupljanja mladih, koji pored raznih aktivnosti ostavljaju sme}e u koritu ove rijeke i okolo. To je, vjerovatno, jedini problem koji stvaraju mladi ovog kraja. U Tuzli se omladina uglavnom zabavlja na otvorenom, naro~ito ljeti, stoga bi trebalo mnogo ~e{}e organizovati koncerte kao {to je ovaj i to na istoj lokaciji, bio

bi ovaj grad mnogo zanimljiviji. Istina, Tuzla iz godine u godinu biva sve ljep{a i sa puno vi{e sadr`aja. Jala Splash je bio najbolji na~in da se Jala predstavi i ljudima koji nisu iz Tuzle, ali ovom prilikom upu}ujemo i kritiku za odlaganje otpada, jer svi koji to trade trebaju biti svjesni da uni{tavaju i vlastiti `ivotni prostor.

6

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

Ako se okrenemo oko sebe u posljednjih deset godina, {ta }emo da vidimo? Svaki segment dru{tva se `ali na dr`avu, svaki pojedinac bi oti{ao iz BiH samo da mu se pru`i prilika. Pljujemo po dr`avi i politi~arima jer :“Svi su isti!“ Mene onda tu zanima kako mi to znamo? Kako znamo da su „svi“ isti, kada (a sada onaj poznati termin) „od rata na ovamo“ glasamo za iste, i imamo isti {ablon „rada ruke“ na izborima kao i samo dvije brzine : 1. ovi „na{i“ 2. niko drugi. Ako uop}e, naravno, na njih iza|emo. Ali ‘ajmo od po~etka.
Pi{e: Mirza Ajnad`i} (mirza.ajnadzic@gmail.com)

„Otkud svi ti paraziti {to su nam zagustili,nemoj stari moj, krivi smo mi {to smo ih pustili“
Jednom, na zgradi Muzeja Grada Sarajeva pro~itah natpis :“Dru{tvo koje ima ovakvu dr`avu treba da brine za svoju budu}nost..“ – kao sarkasti~no izvrtanje Titove re~enice. I u istom momentu sam se slo`io i „kiselo“ nasmijao. Ali ako ~vr{}e razmislimo o istom, ni jedna ni druga se ne smi ju is klju~iti. Jer dr`ava koju imamo, je dr`ava koju smo stvorili. A znam da }e odmah mnogi

MEHMED Mehica BELAN
Pi{e :Edin Kalender (edin.kalender@onabih.ba)

Mehica; Karijera
Mehmed “Mehica” Belan, ime je koje }e, u sljede}ih nekoliko godina, sasvim sigurno osvojiti bh. estradno nebo. Mladi sarajevski pjeva~ varira izme|u rnb i folk `anra i tome svemu pridodaje srceparaju}e tekstove o ljubavi. Svoj prvi singl i spot za pjesmu “Ku~ka” je ve} izdao za produkcijsku ku}u O.S.M. Publika je s odu{evljenjem prihvatila nastup i osvje`enje koje mladi Mehica donosi na{oj sceni, dok mu kriti~ari i nisu ba{ naklonjeni, no svejedno, svakako su svi veliki ljudi bili veliki pa}enici i ~este mete zajedljivih komentara kritike. Spot i sama pjesma “Ku~ka” ima za is ta mu zi ku i aran `ma ne na evropskom nivou, a tekst pjesme poga|a u samo lice i nali~je dana{nje omladine, prosto je nevjerovatno kako je mladi Mehica mogao da napi{e onakav tekst, koji stilom i tematikom jako sli~i tekstovima Fahru di ne Pe ci ko ze, a u ne kim se gmentima ih ~ak i nadma{uje. Sam Mehicin glas i osje}aj za ritam se jako dobro uklapaju uz temu i tekst. Mo`da bi jedino Hajrudin Mata Hajrudin mogao otpjevati ovu pjesmu pribli`no onako kao Mehica. Belan je u biti kao neka kombinacija Fahrudina Pecikoze i Hajrudina Mata Hajrudina u jednoj osobi, s tim {to treba napomenuti da Mehica ima

daleko vi{e stila i od Hajrudina i od Fahrudina. ^ovjek koji je Mehicu uspje{no “probio” na scenu je Teufik Birno, muzi~ki menad`er iz [vedske. Teufik je u biti osrednji menad`er, ali kada raspola`ete talentom koji Mehica nudi, vi{e vam i ne treba. ^ak se i {pekuli{e da su Belan i Birno raskinuli poslovne odnose, no to u biti za Mehicu nije ni bitno, on je ~ini se predodre|en za uspjeh, sa ili bez Teufika.

Vi{e nas ne kradu... sad
Recesivno pona{anje zaposlenika na Univerzitetu u Sarajevu ove }e godine ostaviti ogromne posljedice na studentariju, koji }e itekako morati “zasukati rukave“. Kako je Bolonjski proces odavno ‘tabula rasa’, tako su i {kolarine od fakulteta do fakulteta sve raznovrsnije i interesantnije. No, ovo je tek zagrijavanje
Pi{e: Damira Kulenovi} (damira.kulenovic@onabih.ba)

Mehica; Privatno
Kada pogledamo Mehicin medaljon s druge, to jest, s privatne strane, shvatit }emo otkud mu ta neiscrpna inspiracija. Mehica naime ima jako buran i uzbudljiv `ivot. Jako je `ivopisna pri~a kako je mladi Belan izgubio nevinost. Jer isto kao {to ne kanali{e svoje emocije kao svi normalni ljudi (ve} kroz vrhunsku muzi~ku umjetnost), tako nije ni izgubio nevinost kao svi drugi ljudi... Naime, dok je bio jo{ mlad i neiskusan, u jeku puberteta, mladi, ali ba{ mladi Mehica je primijetio da ima homoseksualne sklonosti. Vjerovatno je i dugo poku{avao da se bori protiv toga, ka`njavao se pri naviranju homoseksualnih misli, satima je sam sebe mu~io pornografskim filmovima Jenne Jameson, a nekako je uvijek vi{e u`ivao u proizoru Peter Northa negoli same Jenne. Ostaje nam samo da Mehici po`elimo sre}u i da mu poru~imo da se ne da zlim kritikama.

amislite koliko je ugodno oti}i do studentske slu`be (nije bitno o ko jem se fakultetu radilo) kada zbog istog ne spavate no} prije, a ni manje ni vi{e, nego zbog straha, straha i samo straha koji Vam je ve} nekoliko puta prije teta na studentskoj slu`bi ulila svojim nekulturnim, netolerantnim i odvratnim pona{anjem. ^injenica je i da ste na lijekovima za smirenje jer na pomenutim mjestima ne rade vi{e

Z

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

7

Po{asti modernog doba

APOLITI^NOST

“De ba sjedi da kafu
popijem i jo{ jednu zapalim”
de naravno isto. Ali na`alost, skoro sam sto procentno uvjeren da to nije razlog, razlog se kri je u osje}aju oslo ba|anja od krivice, i to osloba|anja samog sebe, jer ne mo`e{ biti kriv za ne{to {to nisi u~inio, a ne shvatamo da i propu{tanje je djelo samo po sebi. A onda sebi sebi uzimaju za pravo da se konstantno `ale i „pljuju“ na zemlju koju smatraju svojom. A svojom je smatraju jer su tu ro|eni, a to da su du`ni ovoj ze mlji, du`ni bu du}im generacijam, du`ni pro{lim generacijama, da se za nju bore i ~ine je boljom, ne uzimaju u obzir, i: “Ja sam ni{ta ne}u promijeniti...“- i ja se sla`em da ne}e niko sam ni{ta promijeniti, ali zamislite tu snagu, svih onih koji su }utali da progo vo re, za mi sli te strah koji bi se uvukao u kosti, ovima koji su svoju snagu crpili iz {utnje, zamislite prizor revoltirane nacije, stra{ne kao vojska pod zastavama.

„[ta na kraju bidne, putnici za Sidnej, izlaz taj i taj“
U nekom drugom vremenu, u neko drugo doba, apoliti~nost bi bila logi~an izbor, u vrijeme u kojem `ivimo, dru{tvo u koje se pretvaramo, apoliti~nost je ni{ta drugo do biti lice u gomili bezli~ja koje pati od {tokholmskog sindroma. Jer taoci smo, kako sami sebe, tako i svojih d`elata, bez volje da „pobjegnemo“ i sa osje}ajem lojalnosti prema istima. Puno se toga ima jo{ za re}i, ali stat }emo ovdje i zavr{iti za sada. I ne znam za vas, ali u ime onih koji smatraju da se ne{to treba mijenjati i spremni su to u~initi. Citiram jo{ jednom \oleta i ka`e: “Na {ta se pri~a svodi? Parole o slobodi, {eta~i-preleta~i? Slaba potpora. Nije to glavapismo. Ili jesmo ili nismo? Ovo srce bubnja ve~ni „tam-tam“ otpora.“

re}i :“Nismo je mi stvarali, stvarali su je oni.“ Na`alost i njih je neko morao „stvoriti“ i ~ak da se i slo`imo da , to nismo bili famozni „mi“ , an|eli u ljudskom tijelu, onda ne mo`emo re}i da smo se pro ti vi li to me. Na`alost, dragi moji, {utnja se nigdje ne smatra potvrdom, pa ~ak ni u doba starih Rimljana koji su stvorili temelje prava, pravi~nosti i dr`ave. Prema istra`ivanju OESS-

e, najve}a zainteresiranost za izbore u BiH je kod starijih od 51 godinu, a najmanje kod mla|ih od 35 godina starosti. Zar ~itav `ivot provedemo u stanju hibernacije i budimo se u starosti, a sa na{im „bu|enjem“ budi se i ze| za nacionalizmom, ili mo`da neka dje~ija naivnost da vjerujemo istima ve} deceniju i „kusur“ . Ali ne mogu i ne smijem da pri~am u ime generaci-

ja kojima ne pripadam, pa }u da se osvrnem na ovu ~iji sam ~lan.

„Ima ne{to trulo u dr`avi“
Standardna re~enica kada do|u izbori je: “Ma {ta }u izlaziti i glasati, kada su svi isti. Iza toga se ~ini mi se da se “ kriju dublje stvari : lakiranje noktiju, kafa „a la `aljenje“ i cigara koja se „mora“ zavr{iti ina~e }e svijet da se sru{i. Na`alost, mislim da je-

dnostavno nemamo ideju i prihvatamo sve {to nam se ponudi i smatramo da „mo`e i gore“(samo vidi kako oni u Africi `ive), a nikada ne ka`emo da mo`e i bolje i nikako da shvatimo da smo mi ti koji to mo`emo da promijenimo. Ne mo`e nam vje~na parola biti: „Svi su isti. - jer da bi mogli takvo “ ne{to tvrditi, na prvom mjestu moramo imati „zamor~ad“ na kojima se to testira, a ne iste ljude koji ra-

im svjesno dozvoljavamo da nas obespare!
ljudi ve} “intelektualci“, monstrumi, koji kao da su doktorirali po sedam nauka pa se na svaki mogu}i na~in crnja~e i svoj ‘lo{ dan’ istresaju na studentima, jo{ jadnije bruco{ima. Dva – tri lista papira, prijave za upis na fakultet, nekad su ko{tale 2 do 3 KM, a sada morate dati 20 KONVERTIBILNIH MARAKA NA RUKE cijenjenoj osobi koja radi na studentskoj slu`bi. Dakle, za te komadi}e, lo{e kopirane listove za koje i ne dobijete priznanicu morate DATI pomenuti iznos bez obzira da li ste primljeni ili ne, tako da su od tada Va{i novci po bosanski “babo ru~o“ . Kolika je kriza u pitanju govori i ~injenica da za prijavu prijemnog ispita morate platiti od 40 do 100 KM i opet su Vam iste {anse da budete ili ne budete primljeni, u biti ukoliko nemate ama ba{ nikakvu {telu - nisu Vam ni izgledi najbolji, ustvari nikakvi su. Odosmo mi u Evropu. Tako nam uvedo{e i onaj samofinansiraju}i – redovni studij, koji se u indeksu tretira kao redovni. No, za{to i ne bi, shvatio ‘vrh’ kako sigurno i legalno do ‘money, money’ Na ve}em . broju fakulteta ovaj na~in studiranja kre}e se od 1000 do 2000 KM, no na medicini on ~ak dose`e visinu 5000 KM po godini, tako da Vas i profesori, odmah na pripremnoj nastavi, upozore da medicina nije za siromahe, te savjetuju ukoliko nemate novaca da odustanete odmah. Da vidite kako samo lova ide preko stola kada eto i upadnete u neki od na~ina studiranja. Tada slijedi niz razli~itih uplata: indeks, upisni materijal, osiguranje, informativni centar Univerzitetu, potom za informativni centar fakultetu koji upisujete (a isti centar radi samo prvi mjesec, poslije i sami zaboravite da je uop}e postojao) i niz drugih potrebnih, ali i definitivno nepotrebnih stvari. Uostalom, za kultiviranje umjetni~kog osje}aja nije osnovno koliko je slika i kipova vidio, ve} kako ih je vidio. A i za{to }e Vam fakultet kada se ljudi dive hrabrosti, talentu, dobroti, velikim zadacima i velikim isku{enjima; ali ne cijene ni{ta osim novca.

8

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

9
Azerbejd`an definitivno ne spada u popularnu ljetnu destinaciju ljudima iz Bosne i Hercegovine. Dijelom zbog visoke cijene leta, a vecim dijelom zbog predrasuda koje se ve`u za taj dio svijeta. Cak i ako predrasude ne postoje, ljudi ne mogu pojmiti kako izgleda `ivot “tamo daleko”. Kakve li su njima ulice, parkovi, zgrade, imaju li ih uop{te? Kakvi su im ljudi, kako se obla~e, pri~aju li engleski?
ski jezik, narod koji je izuzetno gostoprimljiv, i koji ~ini sve da bi se posjetici dobro osje~ali. Po zavr{etku ovog dobro osmi{ljenog programa sa motiviranim i energi~nim u~esnicima ispunjeni pozitivnom energijom letom preko Istanbula vratili smo se nazad u svoju zemlju. Rezultat seminara su uspostavljeni kontakti medju u~esnicima iz evropskih i azijskih zemalja , {anse za povezivanje njihovih omladinskih i nevladinih organizacija kroz budu}e zajedni~ke projekte i saradnju. Tako }e se dati prilika mnogim mladim ljudima da kreiraju svijet u kojem `ive. Preporu~ujemo mladima da se koriste}i podr{ku svojih organizacija kao i pogodnosti u me|unarodnom transferu posjete Baku i u`ivaju u njegovim kulturnoistorijskim spomenicima, muzejima i gostoprimstvu doma}ina koje }e im obogatiti uspomene.

Azerbejd`an O
PI{e : Aida Odoba{i} (aida_banjaluka@yahoo.com)

voga ljeta su dvoje mladih iz nase dr`ave dobili priliku da odgovore na ova pitanja, priliku da upoznaju ovu zanimljivu zemlju i njene ljude. I to dvoje mladih ljudi su ~ak uspjeli zavoljeti i zemlju i ljude. A kako su dobili tu priliku? Naime, “Interreligijski dijalog mladih kao most ka modernoj Europi” – internacionalni trenig koji je odr`an od 25. do 31. jula u Bakuu, glavnom gradu kavkaske dr`ave Azerbejd`an, uz u~e{}e 25 mladih predstavnika deset europskih zemalja, im je dao priliku da se profesionalno usavr{e, kao i da upoznaju Azerbejd`an. Studenti Darko Radi} iz Gradi{ke i Aida Odoba{i} iz Banja Luke aktivisti Omladinske organizacije Zdravo Da Ste- Omladinski centar iz

Banja Luke - imali su ~ast prezentovati je na trenigu mladim predstavnicima iz Azerbejd`ana, Gruzije, Turske, Rusije, Rumunije, Moldavije, Holandije, [vicarske, Bosne i Hercegovine i Ukrajine. Trening seminar “Interreligijski dijalog mladih kao most ka moder-

noj Europi” obuhvatio je teme: Ljudska prava, tolerancija, sloboda religije, civilno dru{tvo i uloga mladih u promociji mira i demokratskih ideala. Pored diskusija, svaka tema je imala specijalnu simulaciju u kojoj su u~esnici imali razli~ite uloge, od bo-

raca za ljudska prava, predstavnika nevladinih organizacija, do predstavnika u Ujedinjenim nacijama. U pauzama intenzivnog treninga bilo je prilike da se u`iva u tradicionalnom ritualu pijenja ~aja, u folklornoj i kulinarskoj prezentaciji zastupljenih zemalja kao i upoznavanju

samog Bakua, njegove bogate tradicije i kulture posjetama nekim od brojnih d`amija i crkava te najstarijem hramu iz predhri{}anskog perioda - Hramu vatre. Zahvaljuju}i izvrsnoj organizaciji i izuzetnom trudu uvijek ljubaznih doma}ina u~esnici su imali priliku

dozivjeti ovaj lijepo ure|eni grad sa preko tri miliona stanovnika u kojem se prepli}u tradicionalno i moderno, vjersko i sovjetsko, bogato i siroma{no. Tako|er, pru`ena je prilika upoznati azerbejd`anski narod koji pored svog maternjeg pri~a i ruski i tur-

Vru}e ljeto u Ledenoj zemlji

Island - zemlja kontrasta
Da li vas je ikad interesovalo kako je to 6 mjeseci `ivjeti bez mraka, bez no}i? A onda opet, isto toliko sa samo nekoliko sun~anih sati u danu, a ostatak u mrklom mraku? Da li ste ikad po`eljeli da se kupate u vreloj vodi na otvorenom u sred ci~e zime? Ili biste mo`da voljeli da sa evropskog do|ete do ameri~kog kopna u samo nekoliko koraka? Ako jeste, Island je definitivno destinacija na koju se morate zaputiti
Pi{e: Hana Pa{i} (hana.pasic@onabih.ba)

O

ve godine je odr`an tre}i po redu izvi|a~ki Roverway, za izvi|a~e i planinke iz ~itave Evrope, uzrasta od 16 do 22 godine. Prvi Roverway je odr`an u sun~anom Portugalu, drugi u toploj Italiji, a za tre}i je napravljena radikalna klimatska (ali i kulturolo{ka) promjena – izabran je Island. Zemlja duhova, trolova, vilenjaka i vikinga (islandskih, ukoliko su vam na pamet pali oni norve{ki). Zemlja gejzira i vulkana. Zemlja vatre i leda. Jednostavno, zemlja kontrasta. Roverway 2009 bio je zaista jedinstvena prilika da 3000 planinara i izvi|a~a iz 41 zemlje Evrope i svijeta do|e na Island i istra`i doslovce svaki njegov kutak. Kako? Zahvaljuju}i samom konceptu Roverwaya, koji je podijeljen na dva dijela. Prvi dio, Putovanje (The Journey) predstavlja ~etverodnevnu avanturu i istra`ivanje krajolika zemlje doma}ina. Ovog puta su u~esnici zaista imali {irok izbor ponu|enih putovanja – od alpinisti~kog penjanja na najvi{i vrh Islanda (koji je tokom ~itave godine pod snijegom), istra`ivanja islandskih vulkana (aktivnih i neaktivnih), gejzira, pe}ina, fjordova, tradicije i obi~aja, posmatranje kitova i pafina, do razli~itih staza za pje{a~enje po islandskim lavinim pustopoljinama. Putovanje mog plemena je bilo

upravo ovo posljednje – 70 kilometara pje{a~enja po islandskim lavinim poljima. Na prvi pogled izgleda dosadno? Da, i meni je tako djelovalo – dok nismo krenuli. Nakon ceremonije otvaranja ispred Univerziteta u Rejkjaviku, svako pleme se zaputilo ka svojoj po~etnoj ta~ki. A na{a je zaista bila najbolja – Plava laguna. Ovo lje~ili{te je otkriveno sasvim slu~aj-

cuske, Austrije, Holandije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Zaista je nevjerovatno koliko se ljudi mogu zbli`iti u samo nekoliko dana. Nas pedesetak smo svaki dan pje{a~ili zajedno, razgovarali, pripremali obroke, podizali {atore nave~er i ujutro ih ru{ili, pru`ali ruke jedni drugima prilikom prela`enja strmih islandskih uzvi{enja, jednostavno `ivjeli u skladnoj za-

flornih elemenata ne ~ini ovaj pejza` siroma{nim i dosadnim, jer ga nadopunjavaju prekrasne planine, oblikovane radom lednika, koje obiluju fascinantnim oblinama. Naprosto smo ostajali bez daha pred nekim prizorima i divili se uistinu ~udima prirode. Ipak, na{e putovanje nije bilo puko u`ivanje. Svaki dan smo pje{a~ili prosje~no 18 kilometara, nekad

ganizovan veliki kamp za 3000 u~esnika na ovogodi{njem Roverwayu. Upravo su ti u~esnici za vrijeme Roverwaya ~inili 1% ~itave islandske populacije, pa mo`ete i sami zamisliti da je bio udarna vijest u svim islandskim medijima. A sam kamp, nazvan simboli~no Althingi (ime prvog islandskog parlamenta), nudio je zaista raznovrsne sadr`aje svim u~esnicima.

no – prilikom iskopavanja rude u tom podru~ju, jedna stijena je prepukla i potekla je potpuno bijela voda – jako bogata mineralima, zdrava, a povrh svega, jako topla. Toliko topla da je zahvaljuju}i tome lje~ili{te otvoreno tokom ~itave godine, iako se nalazi pod vedrim nebom. Upravo tu, uz opu{taju}e djelovanje ljekovite vode, zapo~ela je na{a, uistinu nezaboravna, islandska avantura. Na{e pleme bilo je sa~injeno od ekipa iz [panije, Portugala, Fran-

jednici. Tokom tih prvih dana Roverwaya imali smo priliku u`ivati u tipi~nom islandskom pejza`u, koji vjerovatno najbolje opisuje jedna islandska {ala: “Ako se ikad izgubite u islandskoj {umi, samo ustanite.“ I zaista je tako – jedino {to uspijeva na tim pustopoljinama je posebna vrsta mahovine, koja je jako mehka, ali i jako opasna, jer pokriva brojne pukotine i {upljine i ~ini ih neprimjetnim. Jedan pogre{an korak... i nestajete s lica zemlje! Ipak, nedostatak

ravnice, a nekad jako strmih uzvi{enja. Kraj na{e ~etverodnevne avanture okrunili smo posjetom jednoj od najja~ih islandskih fabrika, koja koristi obilje njihovih termalnih voda u najrazli~itije svrhe – od zagrijavanja stambenih objekata, preko stvaranja elektri~ne energije, do snabdijevanja doma}instava u Rejkjaviku i okolini toplom vodom. Umorni, ali ponosni, stigli smo na na{u krajnju destinaciju, jezero Ulfljotsvatn, u srcu Islanda, gdje je or-

Tako smo imali priliku debatovati o mnogim „goru}im“ temama u svijetu, u~estvovati u kreativnim i ekolo{kim radionicama, vratiti se u davnu pro{lost i osjetiti vikin{ki na~in `ivota, baviti se razli~itim sportovima – od vo`nje kajaka i kanua, do penjanja po vje{ta~kim stijenama, muzicirati na limenim kantama i jo{ mnogo toga drugog... No mnogi su ipak izabrali Dan karnevala kao najinteresantniju aktivnost na Althingiju. Na taj dan su predstavnici svih zemalja posta-

vili svoje {tandove u velikim {atorima i posjetiocima – u~esnicima iz drugih zemalja nudili da probaju njihove tradicionalne kuhinjske specijalitete, da zaple{u tradicionalni ples, zaigraju tradicionalnu igru, ili pak, naprave neki jednostavan predmet, tipi~an za zemlju koja je predstavljena na {tandu. Tako su u~esnici imali priliku da probaju kitovo meso (specijalitet Islanda), oslikaju svoju venecijansku karnevalsku masku, zaple{u sirtaki sa Grcima, ili probaju pravu bosansku kafu. Iako je na{a zemlja bila predstavljena sa samo tri u~esnika (dok je, na primjer, Slovenija imala 120 u~esnika, ili Portugal 300), uspjeli smo dostojno predstaviti na{u dr`avu, te impresionirati na{e prijatelje bogatom tradicijom na{e domovine. Najvi{e pa`nje su pored bosanske kafe plijenile tradicionalne narodne no{nje sva tri konstitutivna naroda na{e domovine – koje smo nosili tokom dana karnevala. Dovoljno je re}i da su fotoaparati neprestano radili upravo pred na{im {tandom. Pored svih sadr`aja koje je Althingi nudio, u~esnicima su tako|er ponu|eni i jednodnevni izleti u Rejkjavik, posmatranje kitova i pafina (posebne vrste ptice), te obilazak „Zlatnog prstena“ Islanda – nekoliko zaista zadivljuju}ih turisti~kih atrakcija. Ja sam se opredijelila upravo za obilazak „Zlatnog prstena“ i nisam se pokajala. Prva u nizu atrakcija je krater uga{enog vulkana Kerid, u ~ijem se dnu smjestilo malo jezerce, zatim slijede predivni vodopadi

Gulfoss, kojima dodatnu ~ar daje pri~a o `u~noj borbi za njihovim o~uvanjem vlasnice imanja na kojem se nalaze. Sljede}i na redu je gejzir, koji „eksplodira“ svakih sedam-osam minuta, {ikljaju}i toplu vodu preko 8 metara u visinu. Na kraju obilaska je rascjep izme|u dvije ameri~ke i evropske tektonske plo~e, koji se {iri svake godine po jedan centimetar. Upravo tu je mogu}e u nekoliko koraka pre}i iz sa evropskog na ameri~ko kopno. No, svi ovi zadivljuju}i prizori su ustvari ono {to svaki obi~ni turist mo`e da do`ivi na Islandu. Ono {to sam ja do`ivjela se ne mo`e ni porediti sa pukim turisti~kim obilaskom. Ja sam na Islandu stekla prijatelje, najve}u dragocjenost mog putovanja. Zajedno smo pro`ivjeli predivne trenutke, koji }e zasigurno ostati u mom sje}anju kao predivne uspomene na ovo izvi|a~ko dru`enje. [ta nas, izvi|a~e, zapravo razlikuje od drugih omladinskih organizacija? Ta, svugdje se mladi dru`e, zabavljaju... ali samo se u na{oj organizaciji to odvija u izvi|a~kom duhu – koji je bratski i sestrinski, bez obzira na zemlju iz koje dolazimo, na{a religijska uvjerenja, ili pak, boju ko`e. Izvi|a{tvo je stil `ivljenja, i oni koji `ive takvim `ivotom, `ive u skladu s prirodom, ~uvaju je i njeguju, `ive u skladu sa svojom zajednicom, nesebi~no doprinose}i njenom boljitku, `ive u skladu sa samima sobom – ~iste savjesti. Upravo taj izvi|a~ki duh u nama je i u~inio ovaj Roverway tako posebnim i nezaboravnim.

10

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

Intervju

Foto: Jule

Na kafi sa Sa{om Stani{i}em
O `ivotu van BiH i uspjehu mladog intelektualca, Bosanca i Hercegovca, o peru koje `ivot zna~i i zajedni~koj profesiji, razgovarali smo sa piscem Sa{om Stani{i}em nakon njegove posjete Sarajevu. U nastavku pro~itajte neka od Sa{inih razmi{ljanja i {ta savjetuje mla|im kolegama
Razgovarala: Selma Demirovi} (selma.demirovicbh@gmail.com) (selma.demirovicbh@onabih.ba)

Iz Va{e biografije saznajemo da ste po~etkom 90tih godina izbjegli s porodicom u Njema~ku. Kako biste iz dana{nje perspektive opisali vlastito snala`enje u stranom gradu, stranoj zemlji, stranoj kulturi, koja je sada Va{ dom? Bio sam dovoljno naivan i mlad (kao ~etrnaestogodi{njak) da mi ve}ina stvari povezanih za tranziciju nije izgledala niti grubo za osjetiti niti te{ko za uraditi. Uz to sam imao porodicu koja se u svako vrijeme trudila proizvesti bar kako tako podno{ljive uslove za `ivot sviju nas i pri tome ostati vjerna sebi, iako je to ponekad zna~ilo i poni`avanje i `rtvovanje za druge a posebno beskona~an rad. Tako|er sam u tim prvim mjesecima ili recimo godini dana, kada je prelaz akutan, imao jednostavno i mnogo sre}e - {to se ti~e prvih prijatelja u Njema~koj, uvjeta {kolovanja, ~ak i samog grada u kom smo bili smje{teni (Heidelberg). Pisati na stranom jeziku (pod pojmom strani u ovom kontekstu podrazumijevamo jezik koji nije maternji, po definiciji da je maternji jezik onaj koji prvi progovorimo) zna~i i misliti na tom jeziku, odnosno predstavlja mogu}nost preciznog izra`avanja emocija. Koji je bio Va{ recept za uspjeh? Kad bih znao recept, stalno bih ga primjenjivao. Ne znam stvarno - za mene je odluka raditi i pisati na Njema~kom bila sasvim pragmati~ne prirode: moj njema~ki je

poslije tolikih godina u ovoj zemlji jednostavno pretekao moj “na{“ Ja . imam ~ak problema redati odgovore za ovaj intervju, pravim gre{ke, te{ko mi je sjetiti se pravih rije~i. To mi se u njema~kom skoro nikada ne de{ava. Mnogi mladi ljudi iz BiH odlaze studirati u inozemstvo. Vi ste tamo oti{li spletom okolnosti i u inozemstvo ste i poha|ali svoje studije. Mo`ete li uporediti sistem obrazovanja u BiH i u Njema~koj? Bilo bi mi te{ko jer ne znam toliko toga o obrazovanju na na{im prostorima. Ili bar ne znam ni{ta iz sopstvenog iskustva. Jedino mogu uporediti to neko {kolsko obrazovanje oko sedmog/osmog razreda osnovne kad sam ja po~eo i}i u {kolu u Heidelbergu. U Jugoslaviji sam se na matematici jedva nekako progurao, {to sre}om, {to prepisivanjem od nekih koji su danas programeri. A kad sam do{ao u Njema~ku odjednom sam harao matematikom! Oni su od mene prepisivali - ne{to nevjerovatno! Bio sam im toliko unaprijed da sam prvi put u `ivotu mogao rije{iti jedna~inu prije svih drugih. Na`alost su me brzo stigli. I prestigli... ^esto putujete, upoznajete razli~ite gradove... Po`elite li se nekada vratiti u BiH na du`i period? Da, sigurno. Ta opcija uvjek postoji. Moje dru{tvo je ponajvi{e u Njema~koj, ali sam svaki dolazak u BiH do sada bar po nekim spoljnim osje}ajima za kulturu i socijalni `ivot shvatao kao dolazak ku}i. Onda prorade sve one stvari koje ni tri Njema~ke nikad ne}e

izbrisati iz sje}anja - miris Drine, ukus vode iz ~esme, eho djevoj~inog smijeha u praznoj mahali nedeljom. I potpuno je legitimno da }e se ti osje}aji ljepote uvijek bar meni - mije{ati sa mnogo drugih ru`nih stvari koje su ovu zemlju odvukle u ponor iz kog se samo te{ko spa{ava, ali mislim da }e slika i do`ivljaj Bosne samo onda biti kompletni ako se te njene raznorazli~ite, kompleksne prirode i }udi zajedno vide i onda ni uljep{avaju, ni pomra~uju. Kakvi su Va{i utisci o posljednjem boravku u Sarajevu? Prvi put sam - namjerno - proveo nekolika dana u gradu kao turist. Obi{ao sam sve {to i Japanci obilaze - od Zemaljskog muzeja preko Ba{~ar{ije do Vrela Bosne. Ipak, Sarajevo nikad nije bilo moj grad - ja sam tu kao klinac bio mo`da tri-~etiri puta i ni~ega se i ne sje}am. A i ova posjeta je bila prekratka da bih mogao i{ta dublje ocjenjivati. Kontrasti su u svakoj sferi `ivota prisutni. Razgovori sa ~etiri osobe u kaficu donose ~etiri `ivotne pri~e, ~etiri razgovora o nezaposlenosti, korupciji, birokraciji i nepravdi, ali i o ljubavi i sre}i. Ali na drugu stranu: za{to bi to bilo ba{ tipi~no za Sarajevo? Iako Va{a djela nisu jo{ uvijek prevedena na maternji jezik i nedostupna su bh. ~itala~koj publici, mo`ete li i ~itaoci ma Ka ri ka ot kri ti gdje naj~e{}e pronalazite inspiraciju za pisanje? Ne vjerujem u “inspiraciju“ In. spiracija je ne{to {to je izmi{ljeno da bi se “pisac“ i ~in “uzvi{enog“ pisanja uvijek mogli odvajati od “nepisaca“ i “bezveznog“ pisa-

nja. Inspiracija je iluzija. A pisanje nije. Pisanje je rad. Disciplina. Razmi{ljanje. Stvaranje pozori{ta i drame gdje nema ni bine, ni glumaca. To mo`e svako i to se mo`e uvijek. A ako mislite na ideje - kako njih nalazim - pa vjerovatno kako i matemati~ar nalazi rezultate svojih jedna~ina (isprobavanjem razli~itih puteva kroz zadatak/tekst), kako kuhar usavr{ava recepte za kuhanje (~itajuci kako su drugi sli~ne stvari kuhali/pisali) ili kako fudbaler uvje`bava novu fintu na fudbalskom terenu (driblaju}i oko protivnika/re~enice). Mislite li da djela izgube dio vrijednosti prilikom prijevoda na druge jezike? Mislim da je svaki prevod umjetnost za sebe - ba{ zbog toga jer rezultat nikad ne}e i ne mo`e biti jednak originalu. I zato mi se ~ini da se o vrijednosti prevoda mo`e suditi samo posebnim kriterijima koji su sa originalom naravno povezani, ali pri tome uzimaju u obzir i osobine oba jezika, lingvisti~ke faktore i na kraju {tovi{e i umjetni~ki izraz prevoda samog po sebi bez veze s originalom. O vrijednosti prevoda se mora govoriti u jednom mnogo globalnijem kontekstu - meni je dra`i imati jedan ne{to lo{iji prevod nekog recimo afri~kog pisca, nego nemati nikakav. Da okrenem va{e pitanje ~ak: djela dobijaju prilikom prevoda i pristupom novim ~itaocima na globalnoj vrijednosti. @ivimo u tehnolo{kom dobu, i to ima mnogo prednosti, ali i mnogo nedostatke. Mislite li da elektronski mediji potiskuju i ugro`avaju zna~aj knjige?

Dok se ~ita (a ~itat }e se uvijek, pa bilo to i nekim implementiranim ~ipovima u slijepoo~nici) bit }e i pisanja, i uvijek }e biti onih kojima je knjiga na polici dra`a, nego .pdf na kompjuteru. Ma bit }e i pisanja, ako se i ne bude ~italo. Pisci ce se svakako svim prilikama prilagoditi, dok im bude va`nije zna~enje rije~i. Gdje je te`e biti pisac, u BiH ili u Njema~koj? Koliko Vam u tom pogledu godi berlinski zrak? Ne znam koliko je te{ko biti pisac u BiH - a i ne znam da li se to uop{te mo`e upore|ivati. Tipi~no }e svaki pisac, bilo gdje, re}i da mu je te{ko. To nekako pripada opisu profesije. Za sve one koji pi{u, ~itanje je osnovni zadatak za ‘odr`avanje kondicije’ . ^iji rad Vi posebno po{tujete i ~ija djela rado ~itate kada su u pitanju bh. knji`evnici? Eduardo Galeano, Cormac McCarthy i Kurt Vonnegut su pisci koje ponajvi{e cjenim. Sa na{ih prostora rado ~itam Karahasana, Jergovi}a, Veli~kovi}a, Dedovi}a i naravno Andri}a i Ki{a. S obzirom da se knji`evnost pro`ima kroz sve sfere `ivota, kako iz rakusa jednog pisca Bosanca i Hercegovca, a kosmopolite vidite mlade bh. autore? Nadam se da }e dobiti {ansu - a kvalitet neki ve} imaju - da budu prevedeni na druge jezike. Kao iskusni kolega, ~ija djela biste preporu~ili mladim bh. piscima, {ta bi bio Va{ savjet njima? “Ever tried. Ever failed. No matter. Try Again. Fail again. Fail better.” (Beckett)

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

11

Pi{e: Muamer Logo (logo-muamer@hotmail.com)

U

dru`enje KULT aktivno je od samog svog osnivanja 2002. g. Nakon nekoliko lokalnih projekata i aktivnosti u Sarajevu na{e djelovanje pro{irilo se na jo{ tri grada u Bosni i Hercegovini: Pored Ilid`e imamo svoj ured u Tuzli, Br~ko-Distriktu BiH i Grada~cu. Na{a saradnja s vlastima izuzetno je u~inkovita i temelji se na partnerskim odnosima. KULT poku{ava u svim mjestima u kojima ima svoj ured provoditi aktivnosti koje su ciljnoj grupi potrebne na licu mjesta. Kako bismo utvrdili te`i{ta rada, odr`avamo svake godine radionice planiranja. Te`imo dobroj saradnji s op}inskim vlastima, te raznim doma}im i me|unarodnim organizacijama kako bismo sprije~ili ponavljanje ili preklapanje projekata. KULT nerijetko dobiva sredstva od op}inskih vlasti za provo|enje aktivnosti na toj razini. Ve}i projekti, koji su izlazili iz okvira op}ina u kojima imamo svoj ured, dosad su finansirani donacijama me|unarodnih organizacija. KULT ne `eli biti samo provodiocem projekata ve} i aktivno sudjelovati u gremijima koji donose odluke vezane za djecu i mlade. Tako imamo svoje zastupnike u sljede}im gremijima: Vije}e mladih Ilid`e, Komisija za mlade Tuzlanskoga kantona, Savjetodavni odbor mladih pri Kabinetu na~elnika Op}ine Ilid`a, Savjetodavni odbor mladih u Grada~cu, Komisija za koordinaciju pitanja mladih pri Vije}u ministara BiH, te u nekoliko radnih grupa koje se ti~u cjelokupnog gra|anskog dru{tva. U svim ovim gremijima zala`emo se za pobolj{anje `ivotnog polo`aja mladih, te dugoro~no i strate{ko planiranje rje{avanja njihovih problema i zadovoljenje potreba, definiranih na radionici planiranja i anketnim ispitivanjima. Sve dosada{nje aktivnosti bile su usko vezane za razvoj gra|anskoga dru{tva u Bosni i Hercegovini. Na{e djelovanje po~iva na saradnji s vlastima (te mogu}nosti za aktivno sudjelovanje), s gra|anima (prije svega mladima), ali i s drugim utjecajnim i aktivnim udru`enjima, pojedincima i institucijama (naprimjer, centri za socijalni rad, zavodi za zapo{ljavanje i td.). Na{ globalni cilj jeste razviti otvoreno dru{tvo, po~ev{i od op}inske razine, u kojem su gra|ani uklju~eni u sve procese odlu~ivanja u javnom `ivotu. KULT iz ovog razloga obu~ava gra|ane/ke, prije svega mlade, o tome koje mogu}nosti postoje za njihovo sudjelovanje, te kako mogu ostvariti partnerstvo s vlastima u cilju pronala`enja zajedni~kih rje{enja u svojim zajednicama. Kroz razne neformalne obuke i doobu~avanja, savjetovanje, pra}enje, odgoj, kurseve, seminare planske igre, radionice za rje{avanje problema, okrugle stolove, bro{ure, radne materijale i td. poma`emo mladima, udru`enjima, neformalnim grupama i drugim

O KULT-u i Spajalici
di, da, ispunjavaju}i svoje slobodno vrijeme sa smislom, postanu zadovoljnim i dru{tveno odgovornim gra|ankama i gra|anima.

Misija SPAJALICE
SPAJALICA, kao jedan od vode}ih dru{tveno odgovornih centara za mlade u Bosni i Hercegovini, u saradnji sa svim zainteresiranim stranama sudjeluje u dono{enju i provo|enju odluka koja se ti~u pobolj{anja polo`aja mladih, provodi pristupa~ne i inovatine obuke i aktivnosti za njihovo neformalno obrazovanje i razonodu, u skladu s ustanovljenim potrebama. Zaposlenici/e i volonteri/ke SPAJALICE imaju ravnopravan polo`aj, po{tuju uvjerenja i aktivno sudjelovanje pojedinca, te se odgovorno odnose prema okoli{u.

zainteresiranim subjektima da postanu priznatim ~lanovima dru{tva koji su spremni preuzeti odgovornost zalagati se za pobolj{anje `ivotnog polo`aja. KULT je ~lanom Omladinske mre`e BiH i u okviru nje nadle`an je za neformalno obrazovanje. KULT od samog svog osnivanja radi na politi~kom obrazovanju mladih kroz koje im se posreduju znanja i vje{tine za postajanje aktivnim gra|anima i gra|ankama. Jedan od na{ih posljednjih projekata , koji je izrastao iz dugogodi{njega iskustva u KULTU, ali i osim njega, jeste Program obuke omladinskih lidera „U~i, misli i djeluj“ (UMiD). Kroz projekt UMiD mladima (srednj{kolci-

dobivaju certifikat nakon uspje{nog popunjavanja svih zadataka previ|enih u Volonterskom dnevniku. Certifikat potpisuje i na~elnik op}ine. Dnevnik donosi mladima razne prednosti i pogodnosti u budu}nosti i njihovom poslovnom `ivotu. Teme koje se obra|uju na radionicama prilago|ene su uzrastu i ciljnoj grupi, a neke od njih jesu, naprimjer: dobrovoljni rad (volonterizam), gra|ansko dru{tvo i gra|ansko sudjelovanje, tolerancija, razvojnopoliti~ki rad s javno{}u, omladinski rad, rad s djevojkama, timski rad, upravljanje projektima, javni omladinski rad, odr`ivost udru`enja, lobiranje, rad koji se odnosi na odre|ene teme (trgovi-

O Maloj {koli novinarstva
Kroz Malu {kolu novinarstva na radionicama se obra|uju teme ne samo iz oblasti novinarstva nego i teme koje }e doprinijeti razvoju komunikativnosti kod mladih, te razvoju njihove li~nosti. Radionice su smi{ljene tako da kroz igru, razli~ite diskusije i ideje dolazimo do zajedni~kog zaklju~ka teme. Organiziraju se i posjete raznim medijskim ku}ama, u cilju da korisnici/e radionica u~e iz prve ruke i na najbolji mogu}i na~in. SPAJALICA je pravo mjesto gdje mogu na koristan i ka cilju usmjeren na~in provoditi svoje slobodno vrijeme. Dru`e}i se sa svojim vr{njacima stje~u nova prijateljstva, te tako na neformalan na~in u~e o temama prilago|enim za njihov uzrast. Planirano je da jedna obuka traje dva mjeseca, a da se radionice odr`avaju jednom sedmi~no {to predstavlja 8 radionica u toku obuke. U projekt je uklju~eno 6 osnovnih {kola iz Ilid`e. Obuku poha|a 27 polaznika/ca. U drugom ciklusu projekta, koji po~inje u septembru o.g., planira se uklju~ivanje i ostalih {kola sa podru~ja Op}ine Ilid`a. ma/kama) nudimo jednogodi{nju obuku s prate}im aktivnostima za prakti~nu pretvorbu znanja ste~enog na obuci. Jedni te isti mladi godinu dana posje}uju interaktivne radionice nakon kojih moraju samostalno provoditi svoje aktivnosti. Osim toga potrebno je volonterski djelovati u nekom udru`enju, ustanovi ili u doma}instvu osobe kojoj je potrebna njega. Sve aktivnosti (obuke, aktivnosti i volontersko djelovanje) upisuju se u Volonterski dnevnik™. Volonterski dnevnik razvilo je Udru`enje KULT i on je priznat od op}inskih struktura. To zna~i da svi polaznici UMiD-a na ljudima, korupcija, integracija, sprje~avanje ovisnosti, prostitucija, za{tita okoli{a, privreda, Evropska unija i td.). Sudionici/e imaju mogu}nost da neke teme odaberu sami te ih pripreme za neku od radionica. Prije dvije godine uspje{no smo okon~ali vi{egodi{nji projekt pod nazivom „Mladi i lokalne vlasti“ (MLV), u partnerstvu s ~etiri druga udru`enja iz Omladinske mre`e BiH. Projektni cilj bio je izgraditi saradnju izme|u mladih, omladinskih udru`enja i institucija, te lokalne vlasti. Projekt je tekao u cijeloj BiH, a KULT je bio nadle`an za regiju srednje Bosne, koja je obu-

hva}ala preko dvadeset op}ina. Projektne aktivnosti bile su: obrazovni seminari, uli~ne kampanje, okrugli stolovi s na~elnicima, konferencije, kreativne radionice i td. KULT je uspio uvjeriti osam na~elnika da uspostave bud`etsku stavku za mlade, u pet op}ina su mladi dobili svoj prostor za okupljanje ili rad, a u ve}ini op}ina pobolj{ao se odnos mladi – vlast. U 2005. g. osvojili smo drugo mjesto za plan malog biznisa pod nazivom „Agencija za posredovanje radne snage za mlade“ u Tuzli i Grada~cu. Od Njema~kog dru{tva za tehni~ku saradnju dobili smo sredstva za provo|enje ovog plana. Projekt te~e odli~no i donosi uredima u Tuzli i Grada~cu prihode kroz koje se finansira omladinski rad KULTA u tim op}inama. Ovim projektom razvijamo finansijsku neovisnost udru`enja i uvodimo mlade u poslovni svijet. Za one koji su tek zavr{ili {kolu nudimo kurseve za pisanje `ivotopisa, pisanje prijava za posao, te kurseve za vo|enje razgovora pri tra`enju posla). 2005. g. organizirali smo zajedno s Udru`enjem FAR iz Burgasa (Bugarska) Balkanski omladinski kamp u Bugarskoj, na koji smo poveli predstavnike mladih iz cijele BiH. Radni jezik bio je njema~ki. KULT je nakon odr`avanja kampa bio zadu`en za izradu `urnala s kampa. Tokom 2005. g. odr`ali smo mnogobrojne okrugle stolove u cijeloj Bosni i Hercegovini, na kojima se najvi{e govorilo o priznavanju neformalnog obrazovanja, mogu}nostima sudjelovanja mladih, uvo|enju lokalnih programa i ponuda prilago|enih mladima i td. Osim toga odr`ali smo pribli`no dvadeset obuka o temama: dobrovoljni rad, gra|anski anga`man, tolerancija, odnosi s javno{}u, demokracija, Evropska unija i td.

Za{to nam je potreban Centar za mlade?
Ukoliko sagledamo ponudu koju mladi ljudi imaju za neformalno obrazovanje, ali i provo|enje svog slobodnog vremena u obli`njem okru`enju, moramo priznati da je ona neodgovaraju}a i nedovoljna za potrebe koje mladi imaju. Ne postoje mjesta gdje mladi mogu dobiti stru~an savjet, te prepoznati svoje potencijale i ambicije.

Koje aktivnosti nudimo i za koga?
SPAJALICA zasad nije centar otvorenog tipa; to zna~i da mladi ne mogu do}i u svako doba i zadr`avati se u njemu, a da pri tom ne sudjeluju u aktivnostima koje se trenutno doga|aju. Postoji tromjese~ni program koji se na vrijeme publicira. Oni koji `ele poha|ati kurseve i druge aktivnosti koje su u ponudi, prijavljuju se putem web-stranice ili li~no u Centru. Centar redovno provodi ispitivanja svoje ciljnje grupe kako bi ponudu u {to je mogu}e ve}oj mjeri prilagodio potrebama zajednice i `elji korisnika/ca. U ponudi su ne samo standardni kursevi poput stranih jezika i ra~unara ve} i obuke koje nisu svakida{nje, primjerice: pravljenje nakita, rezbarenje u drvetu, komunikacijske vje{tine, kurs fotografije i sl. S obzirom da se na{e udru`enje bavi neformalnom obukom mladih ljudi u cilju aktivnijeg uklju~ivanja u procese zajednice, u ponudi su i tematske pojedina~ne radionice, ali i jednogodi{nja obuka omladinskih lidera U~i, misli i djeluj!, pra}ena Volonterskim dnevnikom™, koji je izum KULTA. Centar postaje i savjetovali{tem za odre|ene oblasti. Tako nudimo savjetovanje za djevojke, a uskoro }e biti u ponudi i drugi vidovi savjetovanja. U Centru se nalazi i ra~unarska sala, u kojoj mladi mogu koristiti internet. Neformalnim grupama i drugim zainteresiranima nudimo kori{tenje svojih smje{tajnih i seminarskih kapaciteta.

[ta je SPAJALICA?
SPAJALICA je obrazovno-razonodni centar za mlade, koji je otvorilo Udru`enje KULT na Ilid`i.

Vizija SPAJALICE
Vizija Obrazovno razonodnog centra za mlade SPAJALICA jeste dru{tvo koje mladim ljudima nu-

12
Pi{e: Mirnesa Fati} (mirnesa.fatic@onabih.ba)

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

S

arajevo je jedan od rijetkih gradova gdje svakodnevnica prelazi iz stvarnog na filmsko platno. Gdje ne samo da ki{a pada jednu po jednu ulicu, nego i ljudski `ivoti padaju tako redom. I dok su tekle pripreme za jedan od najpresti`nijih doga|aja u na{oj nam lijepoj Bosni i Hercegovini i gradu Sarajevu dana 13. 08. 2009. na{a dr`ava je ostala bez jo{ jednog gra|anina. Dok su se na jednoj strani grada palila svjetla da doga|aj bude {to bolje vi|en, na drugoj strani grada ugasilo se ne{to mnogo vrednije, ljudski `ivot. Kobni doga|aj koji se dogodio 13. 08. 2009. je ubistvo Amara Mistri}a, dvadesettrogodi{njeg mladi}a iz Sarajeva. Vrlo ~esto se mo`e ~uti da je svaki posao te`ak, i da u `ivotu ni{ta ne dolazi besplatno. I sasvim sam sigurna da te no}i Amar dok je zavr{avao svoju smjenu nije ni pomislio da }e upravo zbog posla njegov `ivot prestati. Da }e zbog omladine koja se pona{a kao da je ispala iz nekog filma divljeg zapada ili „Kuma“, `ivot njegovih bli`njih koji su te no}i ostali bez svog sina, prijatelja postati prete`ak. I pitanje je kako dalje nastaviti i nositi to te{ko breme i nadati se boljem sutra. Ova dva doga|aja jedan s drugim nemaju veze, ali izgleda da oba polahko ali sigurno postaju tradicija u Bosni i Hercegovini i glavnom gradu Sarajevu. Dok drugi o{tro osu|uju ovakva svirepa ubistva i bave se svakodnevnicom koja sutra mo`e zadesiti i

SVI SMO MI...

„Dok su se na jednoj strani grada palila svjetla da doga|aj bude {to bolje vi|en, na drugoj strani grada ugasilo se ne{to mnogo vrednije, ljudski `ivot. Krivo mjesto i krivo vrijeme ne postoje, postoje samo krivi ljudi, koji i dalje hodaju slobodni ulicama ovog grada i smiju nam se u lice. „
Oni "s vrha" posje}uju razne partije organizovane u ~ast Festivala, a ne posje}uju proteste koji organizuju gra|ani, dru{tvo kome oni trebaju obezbijediti {to bolje uvjete `ivota. Da li sam kriva ja i svi vi koji ne radite ni{ta da sprije~ite katastrofu koja postaje tradicija i svakodnevna pri~a uz fild`an kahve?! Krivi smo svi, svi do jednog bez izuzetka! Vrijeme je da se igre kauboja i indijanaca zavr{e dok jo{ nije kasno. I da nekad stanemo kod onog va`nog {ta nam se de{ava, da ne tr~imo samo ka pozornicama blje{tavila. Sve do|e i pro|e, pa tako i ovaj veliki doga|aj pod imenom Sarajevo Film Festival, ali ono {to }e te{ko pro}i i ne}e biti zaboravljeno je izgubljeni `ivot. „ Dozivaju te grobovi, a ustvari {ute. A njihovi stanovnici pod zemljom prigu{eni }ute“

njihovu bra}u, sestre i djecu, na drugoj strani grada ista ta djeca `eljno i{~ekuju najnoviji after party. Porodica Mistri} je izgubila sina, a grad Sarajevo ostao bez jo{ jednog mladog i nevinog `ivota. Ali sve to kao da je bilo manje va`no dru{tvu ovog grada, osim nekoliko stotina gra|ana, koji su se i javno pobunili. Ali nije dovoljno nekoliko stotina da se kona~no ova situacija promijeni, nego je potrebno da svi ustanemo i ka`emo: DOSTA! Da se zapitamo dokle }emo sjediti u tramvaju i strahovati od no`a, dokle }emo po{teno zara|ivati za `ivot i strahovati da nas ubiju, jer smo na krivom mjestu u krivo vrijeme... A krivo mjesto i krivo vrijeme ne postoji, postoje samo krivi ljudi, koji i dalje hodaju

slobodni ulicama ovog grada i smiju nam se u lice. A dru{vo je takvo, sve dok ne do|e do njega ono }e {utjeti. I samo tako tu`no }e gledati prizore koje vidi na televiziji i psovat }e ljude koji su blokirali saobra}aj jer oni sad moraju obilaziti. Mi smo sebi~no dru{tvo, puno la`nih ideala. I uvijek }emo do`ivljavati sudbinu te{ku, jer za bolje ne znamo. Ko je kriv? Da li su roditelji krivi {to odgajaju svoju djecu pogre{no, i {to ta djeca postaju delikventi i ubice? Majka koja gleda sapunice prije nego {to }e djetetu posvetiti pa`nju, a dijete onda odgaja ulica? Kriva je ulica! Da li je kriva dr`ava koja se hvali doga|ajima poput Sarajevo film festivala, i kiti se tu|im perjem umjesto {to ne radi na pobolj{anju situacije u gradu Sarajevu?

Ja ti nisam prijatelj
U okviru programa U fokusu prikazan je film ma|arskog re`isera György Pálfija ‘’Ja ti nisam prijatelj’’. Zanimljivu pri~u unutar filma prati jo{ zanimljivija pri~a oko njegovog nastanka. Sve u svemu, film predstavlja neobi~no umjetni~ko djelo
Pi{e: Renata Dujmu{i} (renata.dujmusic@onabih.ba)

G

yörgy Pálfi je ma|arski re`iser koji se proslavio filmom Taxidermia, a ove godine je gostovao na 15. Sarajevo film festivalu sa svojim novim filmskim ostvarenjem Ja ti nisam prijatelj. Nakon uspjeha Taxidermije, odlu~io je napraviti ne{to sasvim druga~ije ({to ne zna~i i manje uspje{no) – snimiti film sa {to manje ulo`enog novca. Dakle, radi se o niskobud`etnom filmu sa originalnom idejom, a to je da se pri~a sama ispri~a. Odabrano je devet glumaca i glumica na osnovu razgovora sa njima i njihovih `ivotnih pri~a i iskustava. Film je snimljen u periodu od 20 dana, a ni jedna scena nije unaprijed planirana. Glumci su zajedno sa re`iserom odre|ivali daljnji tok radnje, sami iz-

gra|uju}i svoj lik u filmu. Svakog od njih popratila je i odre|ena pjesma koja ima bitno zna~enje u njihovom `ivotu. U film nas uvodi kratki dokumentarac pod nazivom ‘’Ja ti ne}u biti prijatelj’’ koji je sniman u obdani{tu me|u ~etverogodi{njacima. Obdani{te predstavlja bojno polje u kojem djeca zapo~inju voditi svoje bitke i po~inju u~iti kako da pobijede u njima. U svoj toj dje~ijoj nevinosti prikazane su i doze okrutnosti koje nas pripremaju na ono {to nas ~eka u nastavku filma. Devet pri~a pri~aju se i isprepli}u pra}ene sumornom atmosferom i mra~nim slikama Budimpe{te. Pri~e prate poroci poput droge, alkohola, kra|e, prevare i zlostavljanja. Ako nam se u jednom trenutku u~ini da su se dva karaktera prona{la, da su iskrena jedan prema drugom, u slijde}em trenutku }emo shvatiti da je to samo privi|enje ili da je samo jedan

karakter iskren, dok drugi svojim pona{anjem podr`ava naziv filma. Neki }e re}i da je film dosadan, budu}i da radnja nije spektakularna, nema naglih preokreta, mada je ih ima dovoljno, s obzirom da je svaki karakter povezan sa ostalih osam. Niskobud`etni film sa sobom vodi i poprili~no lo{ snimak, a u ovom slu~aju je i lo{iji jer kamerman u nekim trenutcima nije znao {ta }e se desiti i {ta treba da snima. To je posljedica toga da je

svaka scena snimljena samo jednom, i ni{ta se nije ponavljalo. Ova ~injenica je vrijedna divljenja, jer se ne radi o profesionalnim glumcima, ve} ljudima izabranima iz mase. Film predstavlja umjetni~ko djelo ne samo re`isera, ve} svih devet osoba koje su glumile i sudjelovale u njegovom stvaranju. Dobli su mogu}nost da budu ono {to `ele (mada bi se prije reklo, s obzirom na sve lo{e karakteristike li-

kova filma, da su dobili mogu}nost da budu ono {to ne `ele, ono {to mo`da preziru i bje`e od toga), mogu}nost da dio svog `ivota ovjekovje~e unutar ovih 100 minuta koliko traje film. Produ`ena verzija filma, intervjui s glumcima prije nego {to su izabrani, kao i du`a verzja dokumentarca iz obdani{ta, objavljeni su na DVD-u i podijeljeni na tri dijela pod nazivima ‘’Raj’’ ‘’Pakao’’ i , ‘’^istili{te’’ .

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

13

^ovjek je upla{ena ma{ina
Pi{e: Elvira Baru~ija (elvira.barucija@gmail.com)

V

rijeme, kao promjenljiva rije~, mo`e vrlo lahko da nas iznenadi i da nas sviju bez izgovora pregazi. Me|utim, ka`u da idemo “u korak s vremenom“ ru, ku pod ruku, vrijeme i mi. Vi{e ne sjedimo pred praznim listom papira sa olovkom u ruci, nego pred praznim Wordovim dokumentom sa tastaturom ispred sebe, vi{e ne pi{emo ljubavna pisma, nego mailove i SMS poruke. Me|utim, vrijeme ostaje isto, samo se mi u njemu mijenjamo. Strah sakriven u mojem umu, koji je ~vrsti temelj mojeg postojanja je strah od starih, nepoznatih, odavno vremenom prega`enih, iscrpljenih i nekada davno sretnih ljudi. U ovom gradu sve ih je vi{e. Ne znam da li ih Vi primje}ujete, ali ja ih vidim. Vidim sve te izmu~ene du{e, koje hodaju ulicama grada, vidim njihove bore, koje kao da oslikavaju put koji su do sada pre{li. Ponekad, to su vrlo mladi ljudi, koji hodaju uvijek istim ulicama u {arenim skafanderima, sa deformisanim vilicama, izba~enih rijetkih zubi. Pozivam Vas da (raz)mislite. Znate li ko su ti ljudi? Molim vas, pa koliko dugo `ivite u ovom gradu? Koliko je Vama godina? Sje}ate ih se, sigurno! Zna}ete o ~emu ~itate, ako ste ikada u `ivotu {etali Wilsonovim {etali{tem, ako ste ikada stali kraj gospo|e koja pri~a sa visokim grana drve}a o vremenu koje je pro{lo ili o vremenu kojeg nikad nije ni bilo. Zna}ete, ali ne}ete shvatiti. Shvati}ete, ako ste pri~ali upravo sa tim ljudima, koji su kao vje~ni podstanari Wilsonovog {etali{ta. Ljutnja o neznanju se rodila ju~er u meni. Nakon napornog da na, pu nog ne os tva re nih o~ekivanja i neva`nih de{avanja, sa knjigama u ruci smjestila

Pojam „ Prerano nepovjerenje mladih“, izdava~ka ku}a „Ma{ta“ Danas u~imo o ljubavi...

sam se na klupu Sarajevskog {etli{ta. Kada sam sjela, odmah pokraj klupe spazila sam crni, poderani ceker i par starih tenisi ca. Ne da le ko od “mjes ta zlo~ina“ primjetila sam bosonogu `enu, koja vrijeme ve} odavno ne ra~una i na koju vrijeme, ta ko|er “ne ra~una“. Pi {em “mjesto zlo~ina“ jer je o~igledno , da sam bakici preotela klupu. Me|utim, njene slijepe stare o~i to ne vide, u{i odavno ni{ta ne ~uju, a i da slu~ajno glavu okrene prema meni, njena senilnost bi me pa`ljivo izbrisala iz pam}enja, kako bi u miru i dalje mogla da obavlja svoj posao. Bakica je sjedila na travi, bosih nogu i prebirala po nedozrelim tre{njama, gledaju}i {ta je truhlo, a {ta samo nedozrelo. Prebacila sam nogu preko druge strane klupe, okrenula bakici le|a, stavila knjigu ispred sebe i po~ela lijeno ~itati. Ne volim kada mi neko ne{to radi iza le|a, ali doslovno re~eno! Ne volim kada ne vidim {ta radi neka sumnjivo

obu~ena, oronula `ena, sa pomalo zlim pogledom u o~ima. Znate kako se taj simptom zove? Prerano Nepovjernje Mladih, mo`ete na}i taj pojam u svim ud`benicima napisanim u mojoj glavi, objavljeni u izdava~koj ku}i Ma{ta, za koju ne mo`e svako da pi{e i u kojoj ne mo`e bilo koja polupismena vucabitna da izdaje svoje radove. U nadi da }u umanjiti simptome te moje te{ke bolesti, povremeno bih se okrenula da vidim {ta ta `ena radi? Stara `ena iskustvom potkovana, ne primje}uje me ili vje{to glumi da ne vidi moj zabrinuti pogled. Da, zabrinuti! Ne mo`ete pojmiti koliko se moje “neiskustvo“ sada nasla|uje. Zabrinuta! Naravno da nisam izgledala kao da sam zabrinuta za sebe, {to jeste glavni smptom moje neizlje~ive bolesti, koju sam dobila u prvom valu epdemije. Ne, molim vas, ne budite naivni, ne rade profesionalci svoj posao na takav aljkav, nakaradn na~in. Svaki minut bih upu}ivala pogled pun

sa`aljenja i brige za nemo}no stvorenje, koje bosnogo prebire po `utim tre{njama. Zabrinuta sam za nju!!! [ta }e biti sa tom starom `enom? Nemojte misliti da sam zla i dvoli~na, jer bi to uistinu bila gre{ka. Nije to zloba, to je prikriveni strah, dobra maska kojom mo`ete prikriti svoje slabosti, jer nikada ne znate za{to ljudi se pona{aju na na~in koji im je svojstven. Mo`ete ih pitati! Mogu vam dati odgovor! Mo`ete donijeti zaklju~ak, ali nikada ne}et sa sigurno{}u znati. Bakica je ustala. Pogledala me ravno u moje zelne o~i, kao da se ogledala. Brzo je okrenula glavu. Nije joj se svidjelo {to je vidjela u mojom o~ima. Ve} dugo vremena ne voli samu sebe i odraz svog lica u o~ima drugih ljudi. Spustila je svoje tijelo pokraj mene, i suvi{e blizu. Moj strah je bio jo{ ja~i, jer zbog polo`aja u kojem sam sjedila i dalje sam joj bila okrenuta le|ima. Zbog svoje sigurnosti i zabrinutosti okrenula sam se tijelom prema njoj, pri tome natjera-

na da je slu{am, da joj govorim i da joj u ime svih nas odgovaram. “Jesi gladna, sine? Evo, imam ne{to hrane. Izvoli.” Otvarala je veliku posudu pavlake iz koje se isparavao miris nekog variva. Dobijenu hranu iz javne kuhinje je bila spremna podjeliti sa mnom. U ga|enju, koje je bilo usmjereno ne na hranu ili na `enu, nego na vlastite misli, okrenula sam joj le|a i nastavila ~itati. U slu~aju da me udari po glavi onim {tapom, kojim se potpomogla da ustane, zaslu`ila sam. Ne}u se ni opirati, tako mi i treba, kad moje misli nemaju bontona i kad sam tako... Ustala je. Stajala je u ~udnom polo`aju, kao da joj se ki~ma povila pod stra{nim teretom godina. Stajala je sasvim blizu mene. Njena glava je bila pokraj moje, kao da je htjela namirisati miris mojeg tijela. Shvatila sam {ta je njen cilj. Nije imala lo{e namjere. Odahnula sam. Poku{avala je pro~itati o ~emu to dana{nja mladost ~ita. “Menagement ljudskih potencijala“ Fikreta Bahtijarevi}-[iber. Eh, , moja baba, sve da zna{ ~itati, ne bi razumjela o ~emu ~ita{. “Ljubav.” – nakon par minuta stajanja i dahtanja u moj vrat, rekla je tiho: “Ljubav!” Ispred otvorene knjige, u koju sam slijepo gledala i koju sam morala nau~iti kako bih polo`ila ispit, stajala je knjiga “Ljubav je sihribaz, babo“ Nura Bazdulj-Hubijar. , “Zar vas danas u~e o ljubavi?!“ , re~enicom koju je izgovorila ozbiljna, ponosna i sigurna u ono {to govori, dekodirala je sve zle i prljave misli svih nas. Svakom izgovorenom rije~i je raskrinkala vrijeme u kojem `ivimo, sve nas je natjerla da glavu povijemo i da u vremenu ludila nad njenim rije~ima {utimo. Nisam to samo ja! Sva~iji obraz je crven, ne zbog takvih ljudi, nego u ime takvih ljudi. Okrenula se, pognutih le|a i spu{tene glave, kao da gleda sve te mrave od ljudi, koji tako sitni, `ure za svojim hljebom i {apatom im govori: “Sram vas bilo!“

Mnogo Vike Ni Za [to (Shakespeer)

...ili ipak mnogo vike za NE[TO
Pi{e: Filip Pa`in (filip.pazin@onabih.ba)

Ono {to ~ini ovu predstavu posebnom je upravo to {to su tu uklju~eni mladi sva tri konstitutivna naroda u BIH. Mo`da i nekoj drugoj zemlji to i nije toliko posebno, ali kod nas to odmah dobiva jednu novu notu...
gledalo preko 400 ljudi, dok je i drugim gradovima obuhva}enim turnejom, Nik{i}, Trebinje, Jajce, Stolac, Trogir, pogledao jo{ najmanje toliko. Na predstavi se radilo dugo i bilo je vi{e nego naporno, ali bilo je tu i jo{ vi{e zabave, ali ono {to ~ini ovu predstavu posebnom je upravo to {to su tu uklju~eni mladi sva tri konstitutivna naroda u BIH. Mo`da i nekoj drugoj zemlji to i nije toliko posebno, ali kod nas to odmah dobiva jednu novu notu. I fino je to kad vidite kako se svi lijepo sla`emo, dru`imo, radimo zajedno i to je upravo ono {to ~ini ovu predstavu posebnom i {to je ~ini primjerom za sve nas. Ono {to je zapravo tu`no jest da moraju dolaziti neki stranci, neke ameri~ke organizacije, kako bi nas ujedinili i nau~ili su`ivotu, ali zar ne bi trebali biti mi oni koji u~e druge su`ivotu… No {to je tu je. Turneja Mnogo vike ni za {to je zavr{ila uspje{no, sve izvedbe su odli~no ura|ene i ~ini se ipak da je bilo mnogo vike za ne{to.

Nije te{ko skupiti ~etrdesetak mladih iz Bosne i Hercegovine kako bi se zajedno opijali negdje u parku, ali mo`da je malo te`e skupiti ~etrdesetak mladih, i to razli~itih nacionalnosti, kako bi napravili Shakespearovu predstavu. No upravo je to uspjelo ve} po tre}i put organizaciji Youth Global International i profesoru doktoru Andrew Garrodu. Naime nakon uspjeha iz 2006. Romeo i Ju-

lije, te 2007. San Ivanjske no}i, prof. Andrew je i ove godine do{ao kako bi sa Mostarskim srednjo{kolcima i studentima napravio jo{ jednu predstavu, ovaj put Mnogo vike ni za {to tako|er od Shakespeara. Na predstavi je radio ~itav tim profesionalaca, mahom stranaca, te tim mladih iz Mostara. Ovo nije samo jo{ jedna lo{a srednjo{kolska predstava, puna mladih nadobudnih „glumaca“ pi, tajte samo one koji su je pogledali. Naime samo u Mostaru predstavu je po-

14

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

K A L E I D O S K O P Internacional festival of contemporary art of youth

Dijalog umjetnosti - umjetnost dijaloga
izlo`be grafiti skulptura film muzika art diskusije umjetni~ke radionice art market fotografija
Pi{e: Erna Klju~i} (erna.kljucic@onabih.ba)

uzla na svom meniju opet nudi novi uzbudljivi sadr`aj. Ove godine nakon Jala splash-a odr`ao se Festival Kaleidoskop, usmjeren na ja~anje kulturnih resursa ovog grada. Kao i ve}ina ostalih festivala internacionalnog karaktera, i ovaj je za cilj imao da okupi mlade iz cijele BiH pa onda iz ostatka Europe, iako su neki gosti bili najavljivani iz Nigerije ali izgleda nismo jedina zemlja koja ima problema sa vizama . Uz mlade iz Italije, Francuske, [panije , Hrvatske, Srbije, te mlade sa prostora BiH, i nezaboravan tim volontera sa podru~ja Tuzle ovaj Festival je ocijenjen kao uspje{an. Ovaj projekat se realizuje kroz suradnju Op}ine Tuzla i Grada Bolonja. Kao najava Festivala odr`ana je Peace Flame Battle - break dance & hip hop vol.2 u narodnom pozori{tu u Tuzli, a kao uvod u festival nezaboravne svirke u Domu mladih (Tuzla). Festival je otvoren u ~etvrtak 30.7.2009, izlo`bom grafi~kog dizajnera Mirka Ili}a. “Retrospektiva: strip /ilustracija/ dizajn/ multimedija/ 1975 – 2008.” Nakon {to je na~elnik grada Tuzle, Jasmin Imamovi}, otvorio

T

festival u Me|unarodnoj galeriji portreta se na{ao ne tako mali broj gra|ana te je “zabava po~ela” . Dan kasnije na razli~itim lokacijama u centru grada su odr`ane razli~ite radionice u kojima su mogli u~estvovati i sami gra|ani, naro~ito mladi ovog grada. Od izrade skluptura od slame na Sonom trgu preko projekcije filma u BIT centru pa do koncerta u parku ispred muzi~ke {kole i tako tri dana. Grad kao da je za`ivio nakon zimskog sna. Na svakom koraku se dalo vidjeti skupina mladih u majicama sa oznakom festivala kako zadovoljno ispijaju svaki atom snage kojeg nudi ovaj grad. Svaki sat je bio ispunjen nekom radionicom, filmom ili izlo`bom. Kako bi se gosti a i gra|ani ovog grada lak{e sna{li, i{tampane su „mini mape“ na kojima je bilo prikazano u`e jezgro grada, dakle podru~ije na kojem se festival odr`avao te cjelokupni sadr`aj koji festival nudi, vrijeme i mjesto. Tako da je svako mogao prona}i ne{to za sebe. Po~ev{i od 7 pa do 77 godina. Vjerovatno najzanimljiviji dio, i najve}i spektakl festivala, pored predavanja svjetski poznatog grafi~kog dizajnera Mirka Ili}a (SAD), bili su koncerti odr`ani u parku pored muzi~ke {kole, gdje su nastupali strani ali i doma}i izvo|a~i. Po~ev{i od banda Nula plus (BiH), Drum’n’dezz (Srbija) pa preko Diva Scarlet (Italija), Dubi-

oze kolektiv (BiH) pa do zatvaranja festivala i nastupanja (ne)normalnih Bala{evi}a. Naravno ovo su samo neki od izvo|a~a. Najbolje ocjene dobili su i hiphoperi, ina~e gosti iz Francuske, ~ije su se izvedbe mogle ~uti „live“ na Sonom trgu u toku dnevnih radionica. Na istoj lokaciji prodavane su i majice, bed`evi, posteri dizajna pomenutog gr. dizajnera Mirka Ili}a, te tradicionalni nakit ru~ne izrade. Samo 150m dalje u Ateljeu „Ismet Mujezinovi}“ odr`an je “Dijalog sa umjetnikom“ Safet Zec. Jedna od lokaci, ja bila je i Ku}a plamena mira, ta~nije projekcija filma „Youth of Tuzla“ . Filma, muzike, umjetnosti na ovaj ili onaj na~in bilo je na sve strane. Na dan zatvaranja Festivala jedna grupa u~esnika (iz razli~itih zemalja) postavila je kutiju, u centru grada, sa ru~no ispisanim „pozivnicama“ na kojima je stojalo : „Bujrum na kafu 18.00h, Hotel Tuzla“ i doista tamo je bila kafa, u , obli`njem parku uz oki}eno drve}e i „piknik“ dekice mladi su kuhali kafu na plin bocama i slu`ili je prolaznicima, dok su najmla|e prolaznike poslu`ili cedevitom i lubenicom. Festival je zatvoren u nedjelju. 2. 8. 2009. u 19 ~asova u Domu mladih progla{enjem pobjednika festivala „A fest“ . Pripreme za Festival naredne godine ve} su po~ele. O~ekujemo jo{ sadr`ajniji, uzbudljiviji i raznolikiji Festival.

ZA SVE I NI ZA KOGA
Tko stoji iza obi~nih smrtnika koji nemaju hiljede eura?
Pi{e: Goran Vrhunc (goran.vrhunc@gmail.com)

vako malo svjedoci smo, indirektno, napretka tehnologije i znanosti. Ne radi se o novim sve tanjim mobitelima, kompjuterima i raznim malim ~udesima. Rije~ je o medicinskim dostignu}ima. Mnogo je primjera tih dostignu}a ali zadr`at }u se samo na jednom. Prije par mjeseci svjetski medicinski tim uspio je stvoriti vje{ta~ku hrskavicu, zapravo umjetnu ljep{e zvu~i. To je uistinu veliki pomak naprijed i Hipokrat bi tom pomaku skinuo kapu ali samo tome. Naime, godine istra`ivanja, testiranja, razne laboratorijske analize zahtijevale su veliku financijsku podr{ku. Rezultat ulaganja je tu. Nova hrskavica u „na{im“ koljenima. Sada dolazimo do pitanja: „Za koga je napravljena?“ Na-

S

pravljena je za sve ljude koji imaju problema sa koljenom, koji ne mogu hodati, tr~ati. Cijena operacije ugradnje hrskavice ima tri nule i u eurima je. Tko ima te novce? Sportisti. Sportisti sebi ne pla}aju operacije uslijed povreda. Iza njih stoji klub za koji nastupaju. Sportisti ovise od klubova i klubovi od njih, i moraju sanirati svoje povrede. Mnogo su radili, ulo`ili su sve svoje mogu}nosti da to postanu. Ali, nismo i ne mo`emo svi biti sportisti, glumci, pjeva~i, elita. To ne zna~i da nam ne treba zdrava noga ako slu~ajno padnemo niz stepenice i povrijedimo se. Tko stoji iza obi~nih

smrtnika koji nemaju hiljede eura? Zdravstveno osiguranje (u BiH) ne pokriva pokriva tolike tro{kove, penzioneri/umirovljenici su zaista umireni i niza{ta ih se ne pita (bez uvrede op.a.). Istina, postoje u na{oj razvijenoj zemlji ljudi koji sebi mogu priu{titi enormne tro{kove, svi otprilike znamo tko su ti ljudi, dok se drugi pitaju: „kako i odakle?“ , mada nam je i to poznato. Dok tehnologija i znanost i dalje napreduju nude}i nam nove „olak{ice“ a sve u slu`bi zdravlja, , meni ostaje da se ~uvam od povreda i izbjegnem sve slu~ajnosti da do istih ne do|e.

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

15

TRAFFICKING
(.........iza zatvorenih vrata.........)

Knock..knock..
Pi{e: Ajla Habibija (ajla-h@hotmail.com)

rafficking, ili prevedeno na na{ jezik, zna~i trgovina ljudima bez razlike da li se misli na `ene, djecu ili mu{karce. I ako mislite da su mu{karci ne{to manje ugro`ena populacija, onda razmislite jo{ jednom. Uvjeri}u vas da se varate. Naime, trgovina ljudima obuhvata sve ~lanove dru{tva i rijetko bira `rtve. Naj~e{}e ~ujemo pri~e o trgovini `enama ili djecom, ali rijetko kada i mu{karcima. Eh, hajde se sada zapitajte jednu stvar- ima li me|u tom djecom dje~aka ili su sve samo djevoj~ice? Vi|ate li na ulicama dje~ake jednako koliko i djevoj~ice koji prose? Odrastu li ti dje~aci ikada? Postanu li oni mu{karci jednoga dana? Trgovina ljudima je sve suprotno osnovnim ljudskim pravima jer, kao prvo, oduzima pravo na normalan `ivot, na slobodu `ivljenja, slobodu izra`avanja, slobodu kreiranja i ostvarivanja vlastitih ciljeva, ugro`ava zdravlje i nerijetko je opasna za `ivot. Mnoge trgovane djevojke, mla-

T

Kada sam se prvi put susrela sa ovom rje~ju, ~inila mi se jednako stranom kao, vjerujem, i vama trenutno. Sigurno vam kroz glavu prolazi milion i jedna misao, a samo ne ona {to ova rije~ zapravo ozna~ava. Ako znate pone{to o ovome ili pak ne znate apsolutno ni{ta, onda ~itajte redove ispod, mo`da vas zainteresuje, a i nau~i koju pametnu vi{e...
di}i, djeca bivaju trgovani unutar granica jedne zemlje, ali i interkontinentalno. Ve}ina njih ima veliki broj seksualno prenosivih bolesti, ali i drugih bolesti. Svi oni su na neki na~in eksploatisani, bilo fizi~ki, psihi~ki, prisilom na prosja~enje, slu`enje u ku}ama, ali i trgovinom organima. Podatak koji me zgrozio bio je taj da osoba koja je bila trgovana za njih predstavlja ‘’potro{ni materijal’’ , te nakon {to im vi{e dobro ne slu`i , kao npr. prostitutka, ili jednostavno ne zara|uje dovoljno novca, onda im doslovno vade i prodaju organe. I rade to tako sve dok osoba jednostavno ne podlegne... I sje}ate se sada dijela o trgovini mu{karcima? Ne mogu li oni i na ovaj na~in trgovati i njima? Znamo ve}, ne rade to trgovci ljudima d`aba. Imaju oni svoje razloge koji ih jo{ i vi{e motivi{u da nastave sa svojim, naj~e{}e jaaako finansijski unosnim, poslom. Uzmimo za primjer na{u dr`avu gdje ionako vlada korupcija da pojedincima na ~elu pi{e korumpiran! Eh, u nesre|enoj dr`avi poput na{e, gdje se zakon, ako ga ima, ne sprovodi kako treba, gdje je najlak{e potplatiti policiju i gdje se, i ako slu~aj do|e na sud, naj~e{}e dobija neka jadna kazna i osoba uskoro bude opet pu{tena na slobodu da nasta-

vi sa svojim biznisom. Nazva}u te trafikere jednim vrlo ‘’namazanim’’ ljudima. U svakoj zemlji ima siroma{nog stanovni{tva koje tako silno `eli da radi i zaradi novac. Tim ljudima su iznimno primamljivi oglasi sa natpisima tipa ‘’ Posao u Italiji. Plata 1000 Eura sa smje{tajem, prevozom...’’ Ljudi jednostavno nasjednu na to ili ne vide drugi vid zarade novca i onda se jednog jutra probude u nekoj zabiti, Bog zna koje dr`ave, prosja~e}i, prostituiraju}i se i {ta sve jo{ ne..... -Mogla bih vam ja o ovoj temi pisati do sutra, diskutovati do prekosutra, ali mislim da vam je i ovo dovoljno da shvatite va`nost problema i da ga znate prepoznati. Zapamtite, pla}anjem prostitutke direktno potpoma`ete trgovce ljudima, jer zapravo ne pla}ate prostitutku nego njenog makroa, davanjem novca prosjacima opet ne poma`ete njima nego njihovim makroima. Novac nikada ne ostaje u rukama onoga kome ga dajete. Ako im ba{ `elite pomoci, kupite im sendvi}, dajte im odje}u.... Ne nasjedajte na la`na obe}anja i izmi{ljene poslove! Svi oni mogu vas ko{tati `ivota, a to, vjerujem, ne `elite...

Zabranjeno Pu{enje - moderni ste}ci iz Sarajeva
ono} je ve} poodmakla. Okrenem se ka satu… Ma{ala… Haman* je 3! Na televiziji se emitiraju stare epi zo de ne kog re ality show-a, za vje{to dresirane umove {irokih narodnih masa, koji }e to halapljivo gutati. Bez pogovora i prigovora. Stoga prebacujem na jedan od onih programa “vje~ite muzike” na kojima, naj~e{}e, slu{amo prizvuke tonova proizvedenih u hiperproduktivnim fabrikama, iz susjedne nam Srbije. Jednostavno ostajem zabezeknut!!! Ugledao sam veselu facu na{eg sarajevskog ~udotvorca sa Ko{eva. Sejo Sexon – jedna od muzi~kih identifikacija, prvenstveno Sarajeva, a i cijele BiH. Tek tad, sjetim se da sam dobio zadatak da napi{em ne{to o bendu Zabranjeno Pu{enje. Pa ni{ta… Papir i olovku i po~eo sam. Prvo ono formalno; bend je nastao 1980. god. u gara`ama, sad ve} legendarne i u mnogim pjesmama opjevane, ulice Fuada Mid`i}a. Bend su sa~injavala raja iz sarajevske II (Druge) gimnazije. Prvi album pod imenom “Das ist Walter” iza{ao je 1984. god. i tad je sve po~elo. Poslije njihovog podruma “Zaborav” do{le su na red svirke po Slogi, Trasi i salama za igranke u zgradama sarajevskih fakulteta. Kraj. Ako nekog zanima vise formalnosti sve mo`ete pro~itati na www.zabranjeno-pusenje.bosnia.ba . Ja }u sada napraviti osvrt na li~nost koja ~ini 80% ove legendarne grupe. Sejo Sexon! Mami i bli`oj rodbini, vjerovatno, poznatiji kao Davor Su~i}. Mo`da ni njima. To

P

Pi{e: Haris Dedovi} (haris_dedovic@hotmail.com)

je ~ovjek koji je imao veliki utjecaj na odrastanje mnogih generacija. U dana{nje vrijeme manje. Prava sarajevska raja. Dodu{e, haustor~e, al’ nisu ni oni lo{i. Tekstopisac (kao najbitnije), gitarista, pjeva~ i {ta ve} ne, od ovoga benda pravi kult. Svoje pjesme kroz osmjeh obja{njava rije~ima: “Ja ti pi{em pjesme o stvarima koje se mogu vidjeti kroz prozor” Produhovljeni, uvjek nasmi. jani, dragi i simpati~ni Sarajlija pi{e o junacima iz sarajevskih naselja. Oni nikada nisu nikakvi super-heroji. Naprotiv, oni su

sanske kulture – u svojim pjesmama i kroz svoj ostanak u, agresijom napa}enom Sarajevu, pokazuje sklonosti prema antinacionalizmu. Pjesme o `ivotnim sudbinama gra|ana svoga grada i svoje dr`ave, na svojim nastupima, pro`ima govorima i izmjenama teksta kakve mogu da se rode samo u jednom ~ovjeku koji je ispunjen na{im duhom do maksimuma. Pjevaju}i tako o tragedijama, ljubavima, komedijama, legendama dohva}a duboko u umove koji su spremni zamisliti se nad nekim stva-

obi~ni ljudi iz naroda koje doista mo`emo vidjeti kroz prozor. Npr. policajci, sportisti, taksisti, kriminalci… svojim jednostavnim pristupom, kao i jednostavnim jezikom, njegove poetske mogu}nosti grani~e sa apstrakcijom. Obi~nim, svakida{njim, neknji`evnim jezikom, jezikom raje tako savr{eno prikazuje sva osje}anja – ljubav, bol, ~e`nju, nostalgiju, sre}u…. Kao dijete na{e multikonfesionalne zajednice ne pokazuje nikakve sklonosti prema nacionalizmu. Dapa~e, sve vi{e kroz svoj nadimak, svoje pjesme u kojima su prisutni ljudi svih religijskih opredjeljenja, kroz prisustvo prizvuka ilahije – koja je neminovno dio na{e bo-

rima u `ivotu. Osu|ivan od mnogih kao apozitivan umjetnik, jer koristi psovke u svojim pjesmama i izjavama, on ne posustaje. Opravdano. U na{em narodu psovka je neminovan dio govora kojim se koristi veliki procenat Bosanaca i Hercegovaca, nezavisno od njihovog obrazovnog, kulturnog ili bilo kojeg drugog nadgradivog nivoa. Tako|e jo{ jedno opravdanje psovki u njegovim istupima u javnosti jeste ~injenica da se ne koristi nekim tezim, dubljim ili gnusnim psovkama, nego samo onima koje mo`emo svakodnevno ~uti u kafi}ima, na ulicama, vozilima javnog prevoza…. Te “na{e” psovke su u Bosanskom jeziku institucionalizi-

rane vi{e kao po{atpalice ili obja{njenje za neku situaciju, nego kao psovke. Njegove pjesme opisuju `ivote i ljude koji nikad ne}e biti opjevani nigdje osim kod sarajevskog Stiva Herisa (Steve Harris). O `ivotnim filozfijama, pobjedama i porazima daje pri~e kroz pjesmu te ih tako predstavlja na jedan specifi~an i samo njemu karakteristi~an na~in. Neke od uspje{nih, na jedan ili drugi na~in, ili neuspje{nih sudbina prikazuje kroz pjesme “Ibro dirka” “Bos il’ had`ija” , , “Idol” Saradnja sa neletom karajli}em … (malim slovom) pri{iva mu jednu vrstu mladala~ke neozbiljnosti. Neozbiljnost se djelimi~no osjeti. DA! Me|utim, mnoge stvari koje sadr`e poruku nisu se zapazale dok doti~ni gospodin, kojem ne bih ponavljao ime i tro{io dragocijene komadi}e papira na njega, je napustio prvenstveno svoj grad, a samim tim i ovaj, kao i grad, svake `rtve vrijedan, bend. Opjevavanjem obi~nosti, a u isto vrijeme i specifi~nosti ljudi koji obitavahu na ovome svetom mjestu, u legendu ulazi na velika vrata… Te vrijednosti su oduvijek vrijedile ovdje i samo ovdje. On ih je shvatio i stavio na papir i plo~e “longplejke”Sada kada vi{e nema ~ovjeka ko. jeg mnogi spominju sa nostalgijom i sjetom, a ja sa ga|enjem i gnusnim potsmijehom, Zabranjeno Pu{enje je dobilo ozbiljnost koju su zaslu`ili tolike godine ispunjavaju}i du{e ljudi koji su bili sposobni da razumiju sve ljepote njihove obi~nosti. Mnogi su ga optu`ivali da je ovakav i onakav. I sada kada slu{am te pjesme koje je on izvezao svojom rukom i ukomponovao sa svojim bendom, sjetim se da neki za njega kazu: “Ma budala”! Ja sve ne{to kontam… I skontam! Nije ti Sejo na{ budala! On je defakto umjetnik! Shva}a{…?

16

utorak, 1. septembar/rujan 2009. godine

Potjernica za dopisnicima
POZIV
NA IV REDOVNU SKUP[TINU OMLADINSKE NOVINAKSE ASOCIJACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

Postani dio na{eg tima!
Mo`da tra`imo ba{ Tebe!
@eli{ da se ~uje i Tvoje mi{ljenje i glas? Dosta ti je pasivne pobune i letargije? Pridru`i se redakciji ili postani dopisnik Karika! Sve {to treba da ima{ je malo volje i pameti! I rad i zabava mogu po~eti! Iskoristi vrijeme na pravi na~in! Datumi izlaska Karika: 1. 22. april 2. 10. juni 3. 1. septembar 4. 22. decembar Dan: utorak/srijeda!

Upravni odbor ONA u BiH, kojeg ~ine mladi novinari i anga`irani omladinci iz raznih krajeva BiH, poziva Vas na ^etvrtu redovnu skup{tinu Asocijacije. Ovaj doga|aj je prilika da ujedinjenim snagama i kvalitetnim idejama omogu}imo odabir novih projekata , te da sumiramo dosada{nji rad kako bismo sa novim zaklju~cima unaprijedili budu}i rad Asocijacije. ^etvrta redovna skup{tina bit }e organizirana uz podr{ku njema~ke fondacije Schuler Helfen Leben a odr`at }e se 24. i 25. Okto bra u ho te lu Hollywood u Sarajevu. Kao i svake godine birat }e se novi projekti za narednu godinu te prikazati detaljna prezentacija svega do sada u~injenog. U~esnici svoj dolazak mogu potvrditi na sljede}e kontakte: onaubih@onabih.ba i broj telefona 033-205-850 - office ; Mirnesa Fati} – office manager 063191-970 u periodu od 10:00- 14:00 sati. Putne tro{kove i tro{kove smje{taja snosit }e Omladinska novinska asocijacija u Bosni i Hercegovini. Unaprijed se zahvaljujemo na Va{em odzivu i anga`manu. Srda~an pozdrav! Upravni odbor ONA u BiH

Ure|iva~ki kolegij (karike@onabih.ba, onaubih@gmail.com)

OMLADINSKA NOVINSKA ASOCIJACIJA U BOSNI I HERCEGOVINI POZIVA SVE MLADE , NADARENE I TALENTOVANE SREDNJO[KOLCE DA SE PRIKLJU^E NOVOM PROJEKTU POD NAZIVOM

„RADIONOVINARSTVO“
OBAVIJEST
Od 1. do 5. septembra teku}e godine odr`at }e se seminar na temu radionovinarstva. Trinaest mladih u~esnika seminara iz ~itave BiH imat }e priliku prakti~no u~iti o radio-novinarstvu, te nakon zavr{enog seminara, implementirati nau~eno kroz snimanje 12 radio-emisija koje }e se emitovati na nekoliko razli~itih radio-stanica u predstoje}a tri mjeseca. Adresa ^obanija 9/3, 71000 Sarajevo Tel/Fax +387 33-250-850 www.onabih.ba [IRIMO POZITIVNE onaubih@gmail.com

VIBRACIJE !!!

OSLOBO\ENJE