NOVI VLASNICI ALUMINIJA: [VICARCI ILI RUSI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

EKSKLUZIVNO

LOVCI NA GLAVE: Neurohirurzi u pro{loj godini ubili 7 PACIJENATA

Horor
na sarajevskoj Neurohirurgiji
NOVO LICE HERCEGOVA^KE POLITIKE

@UPAN BORAS BIKER

SVI STIPINI BOSANCI

BOSANSKI PRIJATELJI HRVATSKOG PREDSJEDNIKA

567
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Asim METILJEVI] Direktor Erbein RE[IDBEGOVI] Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [A^I], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa ^E^O Dopisnici Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana), Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb) Design Edin SPAHI] DTP Atif D@IDI] Lektor Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije Ismira TAHIROVI] Marketing i prodaja Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni 444-041, 262-630 telefaks 444-895 Adresa ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 140-101-00006860-17 Volksbank Sarajevo
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

Sadr`aj

STJEPAN MESI], PREDSJEDNIK HRVATSKE: Za{to ga vole Bosanci

06 KAD PACIJENTI UTIHNU Zastra{uju}e posljedice lije~ni~kih “pogre{ki”
Ekspertski tim koji je formiralo Federalno ministarstvo zdravlja prije 10 mjeseci ustanovio je da su ljekari Klinike za neurohirurgiju Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu direktno odgovorni za smrt sedam pacijenata; iako su svim relevantnim institucijama poznati ovi neoborivi zaklju~ci, jo{ niko od odgovornih po~inilaca ovog serijskog zlo~ina nije ni krivi~no, ni profesionalno snosio posljedice

u vlastiti d`ep; “Slobodna Bosna” otkriva {okantne nalaze nedavno pokrenute istrage koji svjedo~e o zapanjuju}im razmjerama plja~ke dr`avne imovine

32 NA[ JARAN STIPE MESI] Za{to Bosanci vi{e vole hrvatskog predsjednika nego Hercegovci
Predsjednik Republike Hrvatske STJEPAN MESI] godinama je najomiljeniji inozemni politi~ar u Bosni i Hercegovini - hrvatski lider u na{oj zemlji ima veliki broj bliskih, pa i nerazdvojnih prijatelja koje redovno posje}uje i koji ga do`ivljavaju kao svoga “pravog” predsjednika: na{ novinar otkriva “mre`u Mesi}evih pomaga~a” iz BiH

18 KO ]E KUPITI MOSTARSKI ALUMINIJ Deripaska nudi vi{e od Glencorea
“Slobodna Bosna” prva je uspjela doznati detalje ponuda tri me|unarodne kompanije koje sudjeluju na tenderu za preuzimanje Aluminijskog kombinata Mostar; Tenderska komisija {okirana zahtjevom potencijalnih kupaca koji kupovinu uvjetuju isporukom elektri~ne energije po iznimno niskoj cijeni

44 PAKLENI PREMIJER NA DVA TO^KA Sre}ko Boras, prvi ~ovjek Hercegova~koneretvanske `upanije
SRE]KO BORAS pro{log je mjeseca izabran za premijera Hercegova~ko-neretvanske `upanije nakon desetomjese~nog rata koji su politi~ke stranke vodile oko izbora na tu du`nost; Boras, favorit HDZ-a 1990, sve do tada bio je potpuna politi~ka nepoznanica a u ekskluzivnom razgovoru za na{ list pedesetogodi{nji ekonomista otkriva zbog ~ega je apsolutno najneobi~nija politi~ka osoba u BiH

28 BH. PIRATI SA
JADRANA ^ija je sindikalna imovina

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Odmetnuta i korumpirana uprava famozne Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH ve}inu objekata na jadranskoj obali, osobito u Gradcu, u bescjenje dala pod zakup a novac od najma strpala

No}as spaljujemo iluzije

ZA[TO TREBA ^ITATI FLOREN
Pi{e

Da bi po~eo Dayton, trebalo je zavr{
Senad Avdi}
e} 20-ak dana ne sti{avaju se reakcije na knjigu Mir i kazna koju je po~etkom ovoga mjeseca objavila biv{a glasnogovornica Tu`ila{tva u Haagu Florence Hartmann. Reagiranja sti`u sa najvi{ih “obronaka” svjetske diplomatije i globalne politike, ogla{avaju se i zvani i nezvani, i znani i neznani, naj~e{}e oni koji su direktno ili indirektno u knjizi prozvani. Ono {to se u ovom ~asu mo`e zaklju~iti iz ovla{ne analize eruptivnih reakcija, jeste da uop}e nije ponu|en niti jedan argumentiran, vjerodostojan, ili barem indikativan dokaz koji bi naru{io temeljnu tvrdnju rada Hartmannove: tvrdnju, naime, da je tokom rata u Bosni i Hercegovini pa sve do dana{njeg dana (nekad ja~e, nekad slabije, nekada otvoreno, ~e{}e diskretnije) postojao pakt izme|u svjetske diplomatije i ratnih zlo~inaca! [to, dalje, implicira da za pokolje u Bosni i Hercegovini nisu odgovorni samo oni koji su ih neposredno po~inili. Ameri~ki diplomata Richard Holbrooke, dodu{e, u reakciji na knjigu, jeste o{tro demantirao da je ikada pravio pakt sa Radovanom Karad`i}em, odnosno da mu je garantirao do`ivotnu slobodu u zamjenu za povla~enje iz politike. Me|utim, Flerence Hartmann u svojoj knjizi ni na jednom mjestu to i ne tvrdi! Ona samo iz svog iskustva insidera u Tu`ila{tvu Ha{kog tribunala, redaju}i faktografiju, dokaze, neposredna osobna iskustva, oporo konstatira da je Radovan Karad`i} jo{ uvijek na slobodi te da je njegova sudbina mogla biti druga~ija da se nad njegovim hap{enjem punu deceniju nije nadvila neka “nevidljiva ruka” koja to efikasno onemogu}uje. Me|utim, jo{ niko, odnosno jo{ uvijek niko, nije se odva`io da polemizira ili opovrgne najpaklenije otkri}e koje sadr`i knjiga Florence Hartmann, a ono glasi: DEJTONSKOG MIRA NE BI BILO DA MILO[EVI]U PRETHODNO NIJE DOZVOLJEN GENOCID U SREBRENICI!!! To doslovce na desecima stranica svoje knjige tvrdi i brojnim dokazima cementira tu tvrdnju autorica Hartmann. To je, kako i prili~i formi novinskog intervjua, vrlo pregnantno i iznijela u pro{lonedjeljnom razgovoru za slovena~ki list Delo. Brojni drugi svjetski mediji su prenijeli dijelove iz

V

Zapadni diplomati, prije svega ameri~ki, to su pravilno i{~itali i vrlo konkretnim ne~injenjem omogu}ili srbijanskoj strani da na mirovne pregovore u Daytonu ode sa Srebrenicom u d`epu. Sve su drugo sitne, marginalne tri~arije: od nemo}i nizozemskih vojnika u enklavi, prozirne igre gluhih telefona izme|u razli~itih nivoa NATO {tabova, podizanja pa prizemljivanja aviona-bombardera, upozoravaju}ih kreveljenja visokorangiranih me|unarodnih diplomatskih jebivjetara
4
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

toga intervjua, {to pokazuje, u najmanju ruku, da je malo ko, jo{ uvijek, integralno pro~itao knjigu “Mir i kazna”; u knjizi to pi{e. Uglavnom, novinarka Hartmann tvrdi da nikakvi ambiciozni mirovni pregovori o zavr{etku rata u BiH nisu imali izgleda sve do trenutka dok pokreta~ i “dizajner” tog rata Slobodan Milo{evi} nije bio uvjeren da je ostvario sve svoje ratne ciljeve. Sa “muslimanskom enklavom” udaljenom na pu{komet od srbijanske granice, beogradski ratni ciljevi su bili nekompletno ispunjeni, ako ne i potpuno obesmi{ljeni. Zapadni diplomati, prije svega ameri~ki, to su pravilno i{~itali i vrlo konkretnim ne~injenjem omogu}ili srbijanskoj strani da na mirovne pregovore u Daytonu ode sa Srebrenicom u d`epu. Sve su drugo sitne, marginalne tri~arije: od nemo}i nizozemskih vojnika u enklavi, prozirne igre gluhih telefona izme|u razli~itih nivoa NATO {tabova, podizanja pa prizemljivanja aviona-bombardera, upozoravaju}ih kreveljenja visokorangiranih me|unarodnih diplomatskih jebivjetara. Pojednostavljeno kazano: za genocid u Srebrenici “najzaslu`niji” je Ratko Mladi}; “priznanje” zasluga za okupaciju tog grada podjednako zaslu`uju Milo{evi} i ameri~kofrancuska diplomatska elita! omir Bulatovi}, formalno drugi po hijerarhiji srpski (tj. jugoslavenski) pregovara~ u Daytonu, prije nekoliko mjeseci kazao je kako nikako i ni~im ne mo`e objasniti ~injenicu da tokom 20 dana mukotrpnih pregovora u Daytonu niko i nikada nije spomenuo Srebrenicu. Pregovori su po~eli, podsjetimo, tri i po mjeseca nakon {to su u Srebrenici izvr{ena posljednja masovna pogubljenja. Svi su znali ne samo karakter nego i dimenzije zlo~ina koje su srpske snage po~inile nad Bo{njacima. Postojali su satelitski snimci masovnih grobnica, postojala su autenti~na, jeziva svjedo~enja pre`ivjelih, bila su dostupna i neskrivena egzaltirana hvalisanja krvnika. Kona~no, nije slu~ajno britanski {pijun, tu`itelj Geoffrey Nice, kako argumentirano dokazuje Hartmannova u svojoj knjizi, godinama odbijao da u optu`nicu protiv

M

SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 20. SEPTEMBAR

NCE HARTMANN
Milo{evi}a uvrsti i njegovu odgovornost za genocid u Srebrenici, {to dokazati uop}e ne bi bio zahtjevan posao. “Najvi{e me iznenadilo”, i{~u|ava se i dalje Bulatovi} u intervjuu koji je dao zagreba~kom Ve~ernjem listu, “{to ni bo{nja~ki pregovara~i u Daytonu nijednom rije~ju nisu spomenuli zlo~in u Srebrenici, niti su taj grad uklju~ivali u razgovor o teritorijalnim aran`manima”. o{nja~ka strana, to ne pi{e Florence Hartmann, ve} odgovorno tvrdim ja, tako|er je znala (jo{ od 1993. kada je Alija Izetbegovi} bezuspje{no prisiljavao srebreni~ke lidere da predaju grad Srbima i nasele se u sarajevskim predgra|ima) da je mir u BiH nerealan sve dok u Srebrenici ima “turskog uha”. Time se, samo time i ni~im drugim, mogu objasniti brojne “nerazrije{ene” enigme koje su se gomilale neposredno pred po~etak srpske invazije na Srebrenicu; izvla~enje komandanta Nasera Ori}a, a ubrzo potom i ostalog zapovjednog kadra na slobodnu teritoriju; naredbe vojnog vrha iz Sarajeva srebreni~kim komandantima da “vr{e diverzantske akcije u neprijateljskoj pozadini”; potpuni ko{mar unutar civilnovojnih vlasti u gradu; odsustvo bilo kakve organizirane vojne pomo}i tokom Mladi}eve ofanzive. Tako se, dakle, mo`e objasniti i dr`anje bo{nja~kih pregovara~a u Daytonu koji su i tada, u kasnu jesen 1995., znali ono {to je Me|unarodni sud pravde tek prije 7 mjeseci potvrdio: da je u Srebrenici po~injen genocid nad 8 hiljada Bo{njaka. Tako se mo`e objasniti i za{to je Haris Silajd`i} danima u Daytonu cvilio pred Milo{evi}em da mu u Federaciju udjene komadi} Ustikoline, a Srebrenicu kao dio Federacije nije ni u snu pomi{ljao umetnuti. Druga~ije se ne mo`e objasniti kako su pre`ivjeli Srebreni~ani nakon Daytona “spontano” naselili upravo one teritorije, sarajevska predgra|a koja im je ‘93. nudio Izetbegovi}, a njemu Milo{evi} i Karad`i}. Ako ni zbog ~ega drugog, knjiga Florence Hartmann povijesno je zna~ajna iz razloga tragedije Srebrenice: pad Srebrenice u srpske ruke odgovarao je svima, ali ba{ svima: jednima da zaokru`e ratne planove, drugima da uspostave mir, tre}ima da zavr{e rat!

iti sa Srebrenicom!

MARKO VE[OVI] se na nekoliko kartica teksta `iv ubi dokazuju}i da je duhovitiji od mene, ba{ kao da sam ja, ili bilo ko drugi ikada tvrdio suprotno. Ta se stvar iz aviona vidi: dovoljno je da samo ovla{no pogleda{ Ve{ovi}a - namah se po~ne{ smijati i ne mo`e{ prestati! A kad progovori (recimo u federalnom Parlamentu), mora{ mu puknuti od smijeha. [amar, naj~e{}e!
PETAK, 21. SEPTEMBAR

EUFOR i policija Republike Srpske rano jutros izvr{ili desant na porodi~nu ku}u MIRKA [AROVI]A u Lukavici u potrazi za dokumentima koji bi im skratili put do Radovana Karad`i}a. Potpuno bez veze: radije bi [arovi} vidio Karad`i}a u Haagu nego me|unarodne vojne snage!
SUBOTA, 22. SEPTEMBAR

B

Deset mrtvih danas na tr`nici u Bagdadu, isto toliko poginulo u okr{ajima u Kabulu. Na tre}oj, ni{ta manje bezbjednoj svjetskoj boji{nici, kafani Kod Cige u Vogo{}i, sino} nije bilo gubitaka u ljudstvu i tehnici.

NEDJELJA, 23. SEPTEMBAR

Sarajevo je iznenada posjetio MICHAEL V. HAYDEN, direktor CIA-e. To sasvim sigurno ohrabruje, jer pokazuje da Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, uprkos svemu, ne di`u ruke od BiH. S druge strane, nekako me i nemir, vjerovatno iracionalan i nepotreban, zbog ove posjete obuze. Prije ~etiri godine posjetio nas je Haydenov prethodnik GEORGE J. TENETH. Nekoliko nedjelja nakon njegove posjete uslijedio je napad na Irak.
PONEDJELJAK, 24. SEPTEMBAR

Eksperti Socijaldemkratske partije BiH o reformi policije su budu}i ambasador BiH u Austriji TOMISLAV LIMOV i DAMIR HAD@I], na~elnik Op}ine Novi Grad. Gotovo idealna kombinacija, dapa~e, sinergija: iskustvo i neznanje, s jedne, i neiskustvo i neznanje, s druge strane!

UTORAK, 25. SEPTEMBAR

Ismijao je prije 15-ak dana, s punim pravom, MILJENKO JERGOVI] sportskog komentatora HRT-a SLAVKA CVITKOVI]A koji je pisca Paola Coelha proglasio nobelovcem. Danas, u kolumni u Jutarnjem listu Jergovi} pi{e o slu~aju Tuzlaka Ilije Juri{i}a uhap{enog u Beogradu. Pa ~itateljima poja{njava da je Juri{i} “uhi}en u Beogradu, dok je i{ao na aerodrom, jer je trebao letjeti negdje u svijet, svojima u posjet”. Pa poja{njava Miljenko kako zlosretni Ilija “nije letio iz Sarajeva, jer su karte iz Beograda jeftinije”. Naravno, Jergovi}ev Juri{i} je “letio iz Beograda, negdje svojima u posjet” istim onim letom kojim je Cvitkovi}ev Coelho iz Brazila jezdio u Stockholm da primi Nobelovu nagradu!? Juri{i}eva obitelj, to je svima poznato, godinama `ivi u Beogradu a i on sam je, nakon rata i prije hap{enja, u tom gradu proveo podosta vremena. Toliko o osnovnoj {koli prepotencije “Miljenko Cvitkovi}”, odnosno Miljenku Jergovi}u i Slavku Cvitkovi}u.
SRIJEDA, 26. SEPTEMBAR

SEJFUDIN TOKI] je navodno pokrao vi{e od sto hiljada maraka od svojih strana~kih kolega i Mirnesa Ajanovi}a, koalicionog partnera sa pro{lih izbora. MIRO LAZOVI] tra`i da se bud`etski novac za Socijaldemokratsku uniju vi{e ne upla}uje na ra~un stranke (odakle ih je proteklih mjeseci “popla{io” Toki}) ve} da se distribuira u poslani~ke klubove ove stranke u parlamentima u kojima je SDU zastupljen. Moj je prijedlog prakti~niji: Neka se lova iz bud`eta za SDU direktno transferira u kockarnicu Coloseum i tamo ~lanovima SDU predaje pretvorena u `etone!

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

5

KAD PACIJENTI UTIHNU

AKCIJA FEDERALNOG MINISTARSTVA: Ministar Mandi} formirao je stru~nu komisiju zadu`enu da istra`i smrtne slu~ajeve na Klinici za neohirurgiju SENZACIONALNI REZULTATI ISTRAGE: Ljekari su odgovorni za smrt sedam pacijenata

ISCRPNA ANALIZA: Dio iz izvje{taja peto~lanog ekspertskog tima

Neurohirurzi su direktno odgovor
6
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Horor na s Neuroh

Zastra{uju}e posljedice lije~ni~kih “pogre{ki”

Ekspertski tim koji je formiralo Federalno ministarstvo zdravlja prije 10 mjeseci ustanovio je da su ljekari Klinike za neurohirurgiju Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu direktno odgovorni za smrt sedam pacijenata; iako su svim relevantnim institucijama poznati ovi neoborivi zaklju~ci, jo{ niko od odgovornih po~inilaca ovog serijskog zlo~ina nije ni krivi~no, ni profesionalno snosio posljedice
Pi{e

Mirsad Fazli}
fazla@slobodna-bosna.ba

lini~ki centar Univerziteta u Sarajevu, na ~elu sa prof. dr. Farisom Gavrankapetanovi}em, nije preduzeo ni{ta kako bi se rije{ila katastrofalno lo{a situacija na Klinici za neurohirurgiju na ~ijem ~elu je penzionisani docent i biv{i ambasador BiH dr. Naim Kadi}. U pro{loj godini, kako je ustanovila Stru~na komisija koju je formiralo Federalno ministarstvo zdravlja, sedam je pacijenata podleglo isklju~ivo zbog nemara, nestru~nosti, bahatosti ljekara neurohirurga na Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu. Ova u`asavaju}a statistika jo{ je mra~nija kada se zna da ni 10 mjeseci nakon {to je ovaj Izvje{taj sa~injen i slu`beno-stru~no verificiran nije u~injeno ni{ta da se vinovnici ovog ne~uvenog skandala kazne, ili barem udalje sa posla!

K

VAPAJ DOKTORA DIZDAREVI]A
Sve je po~elo kada je biv{i {ef Klinike za neurohirurgiju dr. Kemal Dizdarevi}

polovinom jula 2006. godine na adresu generalnog direktora Farisa Gavrankapetanovi}a uputio informaciju i zahtjev da se pacijenti za{tite od nestru~nog tretmana. U pismu je Dizdarevi} naveo ~etiri konkretna slu~aja nestru~nog i pogre{nog tretmana pacijenata {to je u kona~nici rezultiralo Dizdarevi}evom smjenom. Dizdarevi} je od direktora Gavrankapetanovi}a tra`io formiranje stru~nog tima koji bi sa~inio internu kontrolu. Gavrankapetanovi} je hladno ignorisao zahtjev Dizdarevi}a, a nakon njegovog ponovljenog zahtjeva da se taj problem rije{i, 13. jula 2006. godine smijenio ga je sa mjesta {efa Klinike za neurohirurgiju. Dvanaest dana kasnije, novoimenovani {ef Klinike Naim Kadi} obavijestio je Gavrankapetanovi}a kako se ni u jednom od slu~ajeva koje je naveo Dizdarevi} ne mo`e govoriti o direktnoj odgovornosti ljekara Neurohirur{ke klinike. To je Gavrankapetanovi}u bilo dovoljno da ne preduzme bilo kakve mjere kako bi se stanje na Klinici pobolj{alo. Stoga se Dizdarevi} pismom sli~nog sadr`aja obratio tada{njem federalnom ministru zdravstva Vjekoslavu Mandi}u. Uznemiren informcijama koje je dobio iz Neurohirur{ke klinike, ministar Mandi} je

krajem oktobra pro{le godine imenovao stru~ni tim sa zadatkom da izvr{i stru~ni nadzor nad na~inom organizacije i provo|enjem zdravstvene za{tite na Klinici. U sastav stru~nog tima imenovani su prof. dr. Josip Paladino, specijalista neurohirurgije iz Zagreba, prof. dr. Osman Duri}, specijalista hirurg i profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevo, prof. dr. Kemal ^ustovi}, specijalista neurohirurg i profesor na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, te Marina Bera, specijalistica anesteziolog iz Federalnog ministarstva zdravstva. Nakon mjesec dana rada stru~ni tim sa~inio je Izvje{taj, kao i obrazlo`enje Izvje{taja u kojem je jasno navedena pojedina~na odgovornost ljekara u tretmanu pacijenata koja je rezultirala fatalnim ishodom po pacijente. Stru~ni tim prvo je analizirao slu~aj Danijela Pahora za ~iju smrt je kao odgovorni lije~nik naveden dr. Avdulah Hasanagi}. Utvr|eno je da Pahor nije operiran odmah i istog dana (5. juna. 2006.) po prijemu na klinku kada je morao biti operiran, ve} je operiran sa danom zaka{njenja. Po{to se kod pacijenta radilo o akutnoj leziji sa pritiskom na mozak, svako odga|anje operacije zna~ilo je nepovratnu gre{ku i

sarajevskoj hirurgiji
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

rni za smrt sedmoro pacijenata!!!
7

KAD PACIJENTI UTIHNU

uzrokovanje slijeda daljnjih nepovoljnih doga|aja. Danijel Pohar ponovo je operiran 8. juna, a tek nakon mjesec dana na~injen je kontrolni CT snimak mozga koji je pokazao postojanje velikog hematoma, odnosno krvnog ugru{ka kojeg je bilo neophodno odstraniti operativnim putem. Operaciju je izvr{io dr. Hasanagi}, a kontrolni CT snimak mozga nakon operacije pokazao je postojanje hematoma sli~ne veli~ine kao i prije operacije. Drugim rije~ima, hematom nije uklonjen niti je potpuno zaustavljeno krvaranje uslijed ~ega je pacijent i preminuo.

DR. KEMAL DIZDAREVI], SMIJENJENI DIREKTOR KLINIKE ZA NEUROHIRURGIJU

Pacijenti }e umirati sve dok Klini~ki centar vodi neznalica, politikant i medijski parader FARIS GAVRANKAPETANOVI]!!!
Zamoljen da prokometari{e stanje na Klinici za neurohirurgiju, njen biv{i {ef i prema mi{ljenju mnogih jedan od rijetkih stru~nih neurohirurga Kemal Dizdarevi} je upozorio na glavno `ari{te problema ne samo kad je u pitanju Neurohirur{ka klinika nego Klini~ki centar uop}e. “Zna se ko POLIKANT, A NE LJEKAR: Farisa Gavrankapetanovi}a je najve}i krivac: to je na vlasti dr`e porodi~no-strana~ki klanovi manipulant i politikant koji se gurnuo u mediva. Nakon toga za generalnog direktora cinu i postao to {to jeste zahvaljuju}i Klini~kog centra. ^ovjek koji ne vidi svojim porodi~nim vezama. pacijenta, a pri~a o medicini. Ime Najodgovorniji je ~ovjek koji se kao glavnog krivca je FARIS GAVRANKAPEspecijalizant, dok su drugi operisali, TANOVI]! On i njegov mali brat Ismet slikao i davao izjave za medije. Kada je su po{ast za medicinu u BiH”, rekao je specijalizirao, odmah je postavljen za Dizdarevi}. zamjenika federalnog ministra zdravst-

POGRE[NE DIJAGNOZE, NESTRU^NE OPERACIJE...
Jo{ jedan pacijent Hasanagi}a, zbog njegove pogre{ne procjene pri uspostavljanju dijagnoze, preminuo je. Naime, prilikom prijema Hamdije Svrake na Kliniku Hasanagi} je pri prvom pregledu pogre{no procijenio stanje svijesti pacijenta. Nije ga ~ak ni zadr`ao na Klinici nego ga je smjestio u Centar urgentne medicine (CUM), gdje pacijenti samo prolaze i ne zadr`avaju se na lije~enju. Tokom boravka u CUM-u Hamdija Svraka ostao je uskra}en za terapiju za ostale bolesti od kojih je bolovao: {e}er, hroni~na bubre`na insuficijencija, hipotermija... Sve ovo, prema nalazu stru~nog tima, rezultat je primarne procjene dr. Hasanagi}a da pacijent nije za tretman. Dr. Alija ^eljo naveden je kao odgovorni lije~nik u tri slu~aja od kojih je najdrasti~niji primjer neprofesionalizma i apsolutnog zanemarivanja date Hipokratove zakletve u slu~aju Naila Kusture. Naime, pacijent Kustura odmah po prijemu na Kliniku morao je biti hitno operi-

ran kako bi mu se otklonio hematom koji je pritiskao mozak. Takve operacije smatraju se operacijama prvog reda hitnosti, a njihovo nepreduzimanje vodi u smrt, {to

se desilo i u slu~aju pacijenta Naila Kusture. Neurohirurg na du`nosti bio je dr. ^eljo koji se uop{te nije pojavio, nije pregledao pacijenta, te prema tome nije

Enciklopedija mrtvih pacijenata
Godina 2004.
{ef Klinike za neurohirurgiju Naim Kadi} umrlo 106 od 573 operirana i 961 hospitaliziranog pacijenta. - smrtnost 18,5 procenata u odnosu spram operiranih i 11 procenata u odnosu spram broja hospitaliziranih pacijenata.

Godina 2005.
{ef Klinike za neurohirurgiju Kemal Dizdarevi} umrlo 72 od 669 operiranih i 972 hospitalizirana pacijenata smtrnost 10,8 procenata u odnosu spram operiranih i 7,4 procenta u odnosu spram broja hospitaliziranih pacijenata.

Prvih devet mjeseci 2006. godine
{ef Klinike za neurohirurgiju Kemal Dizdarevi} umrlo 46 od 520 operiranih i 749 hospitaliziranih pacijenata smrtnost 8,8 procenata u odnosu spram operiranih i 6,1 procenta u odnosu spram hospitaliziranih pacijenata.

8

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Zastra{uju}e posljedice lije~ni~kih “pogre{ki”

POTVR\ENE NAJCRNJE SLUTNJE: Doktor Kemal Dizdarevi} pokrenuo je akciju ispitivanja neobja{njivih, u~estalih smrti pacijenata na Klinici za neorohirurgiju

gora, sve ovo se odvijalo u Neurohirur{koj intenzivnoj jedinici gdje je pacijent le`ao skoro dva mjeseca. Dr. Merim Omerba{i} odgovorni je lije~nik u slu~aju svog prezimenjaka Amira Omerhod`i}a. Naime, prilikom prijema pacijenta dr. Omerhod`i} nije uo~io da pacijent gubi svijest i da osje}a slabost lijevih ekstremiteta {to je bio apsolutni razlog da se pacijent primi na Kliniku. Dr. Omerhod`i} to nije uradio, nego je pacijenta uputio na Maksilofacijalnu hirurgiju gdje je do{lo do pogor{anja njegovog stanja. Kada je sa zaka{njenjem pacijent primljen na Kliniku za neurohirurgiju, ve} je nastupilo veliko pogor{anje op}eg stanja pacijenta i tada se morala na~initi operacija dekompresije mozga {to dr. Omerba{i} naravno nije preduzeo, a {to je rezultiralo smr}u pacijenta.

ga ni podvrgnuo obaveznom operativnom zahvatu. U slu~aju Francike [imi} koju je operirao dr. ^eljo, prema ocjeni stru~nog tima, tretman je bio neadekvatan za ozljedu koju je pacijetnica imala i nije preduzet pravilan na~in operativnog lije~enja. Nedovoljnost operativnog zahvata koji je preduzeo ^eljo dovela je do komplikacija u obliku curenja mo`dane te~nosti u vanjsku sredinu. Drugim rije~ima, to je zna~ilo otvorenu komu-

nikaciju mozga i vanjske sredine uslijed ~ega je do{lo do infekcije i upale mozga zbog ~ega je pacijentica preminula. Kao i u slu~aju Francike [imi}, i kod pacijenta Ned`ada Muratspahi}a kojeg je operisao ^eljo do{lo je do curenja mo`dane te~nosti u vanjsku sredinu. Me|utim, ova komplikacije nije uo~ena na vrijeme, pa je do{lo do infekcije i upale mozga koja je dovela do destrukcije dijela mozga i njegovog curenja na ranu! Da stvar bude

DILETANTSKI “PREVID” DIREKTORA KADI]A
Posljednji slu~aj koji je tretirao stru~ni tim vezan je za aktuelnog {efa Klinike za neurohirurgiju Naima Kadi}a. @rtva je bio pacijent Zafir Kr`ali} kojeg je operisao Kadi}. Naime, pri operaciji mo`dane aneurizme, pacijent se uspava i nakon toga mu se glava ~vrsto fiksira u specijalno dizajniran ure|aj za fiksaciju glave (tzv. Mayfield, op.a.) u podru~ju tri ta~ke na glavi. Prilikom fiksiranja u ovaj ure|aj pacijent je uspavan, a glava je

DILETANTSKA GRE[KA: Glava pacijenta mora biti nepomi~na u Mayfieldu da bi se operacija izvela. Iskliznu}e glave iz ovog ure|aja mo`e dovesti do trenutne smrti pacijenta zbog preloma vratne ki~me. Upravo to “iskliznu}e” desilo se dr. Kadi}u prilikom operacije Kr`ali}a
NAIM KADI], [EF NEUROHIRUR[KE KLINIKE

Ne priznajem sud ove Komisije!?
Biv{i ministar zdravstva u Vladi FBiH Vjekoslav Mandi} izborio se za zaklju~ak Vlade u kojem se preporu~uje da se nad Neurohirur{kom klinikom uspostavi supervizija. Za supervizora Mandi} je predlo`io dr. Josipa Paladina s Klini~ko-bolni~kog centra Zagreb, o ~emu je aktuelni {ef Neurohirur{ke klinike dr. Naim Kadi} svojevremeno rekao: “Ispade da zbog afere sa dr. Dizdarevi}em ne znamo raditi i da nam treba neka kontrola. Ja sam prije dr. Paladina specijalizirao neurohirurgiju, i to u Zagrebu, a on bi mi trebao biti supervizor. Kao da smo mi u Africi, neka nerazvijena slu`ba koja pacijentima skida glave”, izjavio je Kadi} koji mo`da ne skida glave, ali o~igledno mu poneka “ispadne” iz ruku.

OPTU@EN, A OPTU@UJE: Doktor Naim Kadi}

podignuta od tijela i operacionog stola. Glava pacijenta mora biti nepomi~na u Mayfieldu da bi se operacija izvela. Iskliznu}e glave iz ovog ure|aja mo`e dovesti do trenutne smrti pacijenta zbog preloma vratne ki~me. Upravo to “iskliznu}e” desilo se dr. Kadi}u prilikom operacije Kr`ali}a. No, dr. Kadi} je nastavio operaciju kao da se ni{ta nije desilo iako se kod pacijenta uslijed toga razvio ozbiljan otok na mozgu. Naim Kadi} ne samo da nije prekinuo operaciju, nego u operativnom izvje{taju nije opisao spomenuti incident. Stru~ni tim ustanovio je da nema nalaza obdukcije nesretnog Kr`ali}a, da nema radiolo{kih nalaza na osnovu kojih je odlu~eno da se preduzme operacija, kao ni nalaza koji su morali biti na~injeni nakon operacije. Drugim rije~ima, Kr`ali}eva smrt bila bi zata{kana i stavljena van akta kao i mnoge prije da se operativna vratolomija dr. Kadi}a nije snimala, a incident zabilje`en na DVD-u. Ovaj incident desio se samo tri dana nakon {to je dr. Kadi} imenovan za {efa Klinike za neurohirurgiju.
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

9

MINI MARKET
KOCKA, KOCKA, KOCKICA

Zgrada Vlade RS, tako veliki objekat, ne mo`e se napraviti sa malo maraka, a obzirom na cijene po metru kvadratnom kakve imamo u Banja Luci, objekat se zaista radi u duhu dobrog doma}ina
IGOR RADOJIÈI], predsjednik Narodne skup{tine RS Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

Toki} se sudi sa biv{im bra~nim, strana~kim i koalicionim partnerima!

TU@BE SA SVIH STRANA: Sejfudin Toki} sa najnovijom suprugom

JEDINSTVO SUPROTNOSTI: Lideri {est politi~kih partija sa hrvatskim predznakom okupili su se u petak 21.09. u Kre{evu gdje su sve~ano potpisali deklaraciju u kojoj su sadr`ani hrvatski stavovi o ustavnim promjenama

Prije nekoliko dana ~lanovi naju`eg rukovodstva SDU Nijaz Durakovi} i Miro Lazovi} javno su optu`ili svoga predsjednika Sejfudina Toki}a da je “opuhao” strana~ku kasu. Ali na te te{ke optu`be Toki} se nije ni osvrnuo: umjesto odgovora, demantija ili pak izvje{taja o utro{enom novcu, Toki} je napisao pismo Vladi Sarajevskog kantona u kojem izri~ito zahtijeva da se sav preostali novac predvi|en za finansiranje SDU uplati na partijski `iro-ra~un nad kojim upravo Toki} ima kontrolu. Naime, prije nekoliko mjeseci, Klub zastupnika SDU u Skup{tini Sarajevskog kantona (Ivo Kom{i}, Miro Lazovi} i Nermin Pe}anac), bez znanja Toki}a, dogovorili su

DEKLARACIJA Svehrvatsko ene

TU@BA PROTIV TOKI]A: Mirnes Ajanovi} tvrdi da mu je biv{i koalicioni partner ukrao 100.000 KM

GOSTOPRIMSTVO NA SVAKOM KORAKU: Bo`o Ljubi}, Jerko Ivankovi}, }askali uz doma}e proizvode

10

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Politi~ari iz RS opredijeljeni su za evropske integracije i jedina prepreka na tom putu mogu biti politi~ari iz Federacije BiH
MILAN JELI], predsjednik RS

aran`man da se novac predvi|en za finansiranje SDU ne upla}uje na `iro-ra~un stranke nego na `iro- ra~un njihovog kluba, {to je jedinstven slu~aj u dosada{njoj praksi finansiranja politi~kih partija. Kom{i}, Lazovi} i Pe}anac se pravdaju da su na ovaj nezakoniti aran`man bili prisiljeni jer bi u suprotnom i “njihov” novac (oko 100.000 KM godi{nje!) Toki} prisvojio jednako kao {to je prisvojio dotacije iz federalnog bud`eta. U rat oko strana~kog novca, povrh svega, uklju~io se i Mirnes Ajanovi}, predsjednik BOSS-a, koalicionog partnera SDU s proteklih izbora. Nakon stupanja u koaliciju, BOSS i SDU potpisali su sporazum o ravnopravnoj raspodjeli bud`etskog novca ali, kako doznajemo, i BOSS-ov dio novca zavr{io je u Toki}evim d`epovima. Narednih mjeseci Toki} bi se mogao posve preseliti u sud gdje ga o~ekuje parnica sa biv{om nevjen~anom suprugom Dra`enom Perani}, zatim parnica sa strana~kim kolegama Nijazom Durakovi}em, Mirom Lazovi}em i drugima, te parnica sa koalicionim partnerom Mirnesom Ajanovi}em! (M.A.) ZA KIM ZVONI ZVONKO

Foto: Mario Ili~i}

Prelaskom na RTRS novinar Mari} pridru`it }e se sinu, ko{arka{u “Slavije”
U narednim danima mogao bi se desiti jedan od najve}ih televizijskih transfera u posljednjih nekoliko godina. Naime, kako se govorka u prostorijama televizijskog doma u Sarajevu, suspendirani novinar Federalne televizije Zvonko Mari} navodno finalizira posljednje detalje svog transfera na Radio televiziju Republike Srpske. Mari} je suspendiran nakon sukoba sa urednikom Informativnog programa FTV Bakirom Had`iomerovi}em i preba~en, zajedno sa Ognjenom Blagojevi}em, na Radio Federacije. No, kako se Mari} nikako ne miri s tom odlukom, ~ini se kako pri~e o njegovom prelasku na RTRS imaju osnova. Tako bi Mari} u ITC-u RTRS-a u Isto~nom Sarajevu radio zajedno sa Gvozdenom [arcem, nekada{njim novinarom BHT 1 koji je tu ku}u napustio nakon optu`bi za ratne zlo~ine u zatvoru Kula, a Mari} bi bio blizu i sinu Sindisu Demi}u, koji profesionalno igra ko{arku u Slaviji iz Isto~nog Sarajeva. (N.H.)

A U KRE[EVU ergi~no ”mo`da”

NEOBI^AN NOVINARSKI TRANSFER: Zvonko Mari} najavljuje prelazak na RTRS Dragan ^ovi}, Marko Tadi} nakon potpisivanja deklaracije ugodno su 27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET
MOKRI KOLAC

Ko ima veze sa ljekarima taj i dobro pro|e, pa ~ak i da je zdrav
MIRSAD SINANOVI], pomo}nik na~elnika Op}ine Ilid`a za bora~ka pitanja

AMERI^KI K

Premla}ivanje gostiju omiljena je zabava vi|enijih Posu{aka
Nakon incidenta u svla~ionici posu{kog stadiona Mokri Dolac, kada su lokalni policajci, predvo|eni predsjednikom NK Posu{ja i na~elnikom tamo{nje op}ine Antom Bo{njakom, pretukli nogometa{e Sarajeva, iz sarajevskog kluba podigli su civilne tu`be protiv svih uklju~enih u posljednji u nizu skandala na na{im nogometnim stadionima, ali i zatra`ili od Evropske policijske misije u BiH da suspendira policajce uklju~ene u incident. Treba naglasiti kako je pro{lonedjeljni skandal u Posu{ju posljednji u nizu sli~nih incidenata koji su se desili na tom stadionu. Podsjetimo, prije nekoliko godina na Mokrom Docu pretu~en je biv{i selektor nogometne reprezentacije BiH Bla` Sli{kovi}, zatim je, tako|er, u svla~ionici stadiona, pretu~en i tada{nji golman tuzlanske Slobode i biv{i reprezentativac Mirsad Dedi}. Prije dvije godine ispred stadiona u Posu{ju iz automatske je pu{ke ispaljeno nekoliko rafala na autobus sa navija~ima Sarajeva... (N.H.) TUZLANSKA SAFUNICA

Direktor CIA-e Mich se `elio sastati sa T

Iako su se bra~ni drugovi Mujkanovi} pomirili, istraga se nastavlja
Kada se vjerovalo da }e bra~na idila u porodici Jasminke i Nedreta Mujkanovi}a kona~no zamijeniti te{ke porodi~ne drame koji su u Tuzli bili mjesecima top-tema ne samo me|u doma}icama ve} i me|u snobovskom kremom, odjednom je sve ponovo po{lo naopako. Iako se Jasminka, potpuno neshva}ena i neza{ti}ena, nakon javne blama`e vratila u dom iz koga je jednom iza{la, sa obe}anjem da }e to biti zauvijek, te provela novi medeni mjesec sa svojim mu`em, Federalno Tu`ila{tvo je onemogu}ilo happyand svojom instrukcijom upu}enom Tu`ila{tvu Tuzlanskog kantona u kojoj
BIRANO DRU[TVO, I RAZGOVORI U ^ETIRI OKA: Direktor CIA-e Michael V. Hayden i Predrag Kurte{, na~elnik kriminaliteta MUP-a Kantona Sarajevo

Direktor ameri~ke Centralne obavje{tajne agencije Michael V. Hayden koji je u Sarajevo stigao u nedjelju (23. septembra) razgovarao je drugog dana svog slu`benog posjeta BiH s ~elnicima nekolicine ovda{njih policijskih i sugurnosnih slu`bi. Pored Haydenovih oficijelnih doma}ina: direktora Obavje{tajnosigurnosne agencije BiH (OSA-e) Almira D`uve i njegovog zamjenika Riste Zari}a, pozive za sastanak koji je po~etkom tjedna odr`an u sarajevskoj rezidenciji Konak dobilo je, sve skupa, osam policijskih i dr`avnih slu`benika. Pozvani su, naime, direktori Uprave policije MUP-a Federacije i MUP-a RS Zlatko Mileti} i Uro{ Pena, direktor Grani~ne policije BiH

NEVOLJAMA NIKAD KRAJA: Jaminka Mujkanovi}

12

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

DOMA]IN I GOST: Direktor OSA-e Almir D`uvo bio je doma}in Haydenu tokom njegove posjete Sarajevu

Pa neka demobilisani borci iza|u na ulice i blokiraju sve, blokirao nas je i agresor i mi smo to izdr`ali
ZAHID CRNKI], federalni ministar za bora~ka pitanja

KONAK-OVI]I

hael V. Hayden nije Tarikom Sadovi}em

se ka`e kako je dono{enje rje{enja o prekidu istrage protiv nasilnog mu`a bilo preuranjeno, te da treba provesti novu istragu. Ova instrukcija morat }e biti provedena, tako da bi se uskoro moglo o~ekivati vra}anje pri~e na po~etak. Iako je Jasminka Mujkanovi} odustala od gonjenja svog supruga, Tu`ila{tvo }e po slu`benoj du`nosti morati dovr{iti ovaj slu~aj, bez obzira {to je odlu~eno da ne postoje elementi za krivi~no gonjenje Nedreta Mujkanovi}a. M. P. BAJRAM IDE, SELMI BAJRAMI SE NADAM

Pobuljena Selma Bajrami ne propu{ta nijednu teraviju!
Selma Bajrami, jedna od najpopularnijih folk pjeva~ica na Balkanu, nakon {to je nedavno operisala slijepo crijevo i petnaestak dana bila “zalijepljena” za krevet, strahuju}i da ne}e pre`ivjeti, povukla se potpuno iz javnosti. Preko svoga portparola, novinara Dine Durmi}a, plasirala je informaciju da se `eli povu}i kako bi se posvetila vjeri i ramazanskim ve~erima, odlascima na teraviju i ibadetu do kasno u no}. Iako smo poku{avali saznati gdje Selma klanja kako bismo je fotografirali, informacija je ostala u strogoj tajnosti, a kako nismo uspjeli do}i do fotografije, sami poku{ajte zamisliti Selmu pokrivenu, saburli, skru{enu. Poku{ajte, mada je za to ipak potrebna bogata ma{ta... M. P.

Vinko Duman~i}, komesar sarajevske policije Himzo Selimovi} i na~elnik Sektora kriminalisti~ke slu`be Predrag Kurte{, zapovjednik Specijalne postrojbe SIPA-e Mirsad Vili}, te predsjednik Komisije za reviziju dr`avljanstava Vjekoslav Vukovi} i direktor dr`avne Slu`be za poslove sa strancima Dragan Mekti}. Istodobno se na listi gostiju nisu na{li dr`avni ministar sigurnosti Tarik Sadovi}, kao ni v. d. direktora Agencije za istrage i za{titu Sead Lisak. I mada je sastanak u Konaku odr`an bez prisustva novinara i uz najve}e mjere osiguranja, nezvani~no doznajemo kako je direktor CIA-e Michael Hayden sa svakim od sudionika tog okupljanja razgovarao ponaosob. Navodno se najvi{e zanimao za mjere koje bh. policijske i obavje{tajne slu`be poduzimaju u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala. “Radna ve~era” u sarajevskoj rezidenciji trajala je gotovo tri i pol sata. No, premda je dvodnevni boravak direktora najmo}nije svjetske tajne slu`be u BiH bio isplaniran do najsitnijih detalja, nekada{nji general ratnog zrakoplovstva Hayden ipak je iz Sarajeva otputovao sa vi{esatnim zaka{njenjem. Razlog ka{njenja je ptica koja je uletjela u propeler aviona, zbog ~ega se direkor CIA-e morao du`e zadr`ati na sarajevskom aerodromu. (S.M.)

U SVOJOJ VJERI NA SVOJOJ ZEMLJI: Selma Bajrami

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

13

MINI MARKET
MORA LI MORALI] BITI ENVERGREEN

Samo u Sarajevu bilo je 126 logora u kojima su mu~eni Srbi
BRANISLAV DUKI], predsjednik Saveza logora{a RS

“Neodlo`ne obaveze” sprije~ile premijera Brankovi}a da se susretne s hrvatskim poduzetnikom Enverom Morali}em
Federalni premijer Ned`ad Brankovi} krajem protekle sedmice izbjegao je susret s hrvatskim poduzetnikom porijeklom iz BiH Enverom Morali}em. Morali} je u Sarajevo stigao zbog Hepoka, propale mostarske firme u koju je spremen investirati 20-tak miliona eura. O tome je namjeravao razgovarati s federalnim premijerom Brankovi}em, no uspio je “dobaciti” tek do ~elnika Agencije za privatizaciju Enesa Gani}a, ali ne i do premijera Brankovi}a koji je bio sprije~en “neodlo`nim obavezama”. Pozadina Brankovi}evog izbjegavanja Morali}a ne{to je druk~ija. Kako smo doznali, dio naju`eg vrha Brankovi}eve SDA u predstoje}oj trci za mostarski Hepok neskriveno prote`ira sarajevskog poduzetnika Muamera Aletu,

PRO ET CONTRA

MISLITE LI DA ]E SILAJD@ PRIJETNJAMA MIROSLAVA

BRANO JAKUPOVI],
~lan grupe “Dubioza kolektiv”
Mislim da prave i ozbiljne prijetnje za Silajd`i}a i Dodika zapravo nema, niti je ikada bilo. Sva ta pri~a je presipanje {upljeg u prazno, ~ista retorika koja nema veze sa realno{}u. Ipak, mislim da }e se na}i rje{enje za reformu policije, a i jedan i drugi iskoristit }e navodne prijetnje me|unarodne zajednice da u svojim torovima objasne kako su morali dati ustupke ovim “drugim” upravo zbog

NE
tih prijetnji.

ELDIN KARI],
glavni i odgovorni urednik magazina “Start”
U principu, mislim da taj dvojac ne}e popustiti pred pritiscima. Da se ja pitam, kao {to se ne pitam, ja bih smijenio obojicu i uklonio ih sa politi~ke scene. Mo`da }e ne{to i biti kad je u pitanju reforma policije, ustavi itd, ali sutra }e se pojaviti neko drugo otvoreno pitanje i njih dvojica nastavit }e sa natezanjem unedogled, a mi, mislim na dr`avu BiH, vremena za njihove frustracije nemamo.

NE
Enver Morali}

vlasnika AMKO Komerca, generalnog zastupnika srbijanske kompanije Vino @upa iz Aleksandrovca, jednog od najve}ih proizvo|a~a vina i sokova u regiji. Aleta je u Sarajevu razvio lanac od desetak maloprodajnih objekata a njegov munjeviti poslovni uspon sarajevska ~ar{ija pripisuje tijesnim vezama koje je izgradio s vladaju}om SDA. Navodno, vlasni~ki udio u AMKO Komercu ima i na~elnik Op}ine Novo Sarajevo Ned`ad Kold`o, favorit premijera Brankovi}a i strana~kog predsjednika Sulejmana Tihi}a. Iako slovi za jednog od najbogatijih i nauspje{nijih poduzetnika Hrvatske, Morali}eve {anse za preuzimanje Hepoka neuporedivo su slabije od {ansi Muamera Alete, iza kojeg stoji mo}ni politi~ki lobi. Tim prije {to je Morali} za lokalnog konsultanta i lobistu odabrao Hasana Muratovi}a, nekada{njeg mo}nika SDA, ~ija je politi~ka karijera a s njom i realna mo} na zalasku. (M.A.)

TANJA TOPI],
nezavisni analiti~ar
Te{ko je odgovoriti na to pitanje. Ako, racionalno gledano, taj dvojac jeste najodgovorniji za zastoj u reformama, jedino mogu}e rje{enje jeste da popuste i na|u kompromis u interesu svih nas. Iz ove perspektive rekla bih da bi stvari mogle i}i u tom pravcu. Ovo je vi{e moje sugestivno da, a da bi se precizno moglo odgovoriti na Va{e pitanje, onda bih morala biti vidovnjak.

DA

14

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Sve je po~elo pra`njenjem kabineta hrvatskog ~lana Predsjedni{tva, ostao je tek natpis “hrvatski”, iako ja znam da tu nijedan Hrvat vi{e ne ulazi
DRAGAN ^OVI], predsjednik HDZ-a BiH

OD ZLATA JABUÈAR

I] I DODIK POKLEKNUTI PRED LAJ^AKA I ME\UNARODNE ZAJEDNICE?
ADNAN TERZI],
biv{i dr`avni premijer
Prvo ne znam {ta Dodik ima da popu{ta. On je dobio sve {to je tra`io i ubije|en sam da }e on potpisati reformu policije onakvu kakva je sad predlo`ena. S druge strane, ne vidim na~ina kako bi Silajd`i} popustio i odustao od nekih principa koje zagovara. Me|utim, rje{enje i kompromis mora se na}i i posti}i. Reforma, ne samo policije, neophodna je za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju sa EU-om {to je prioritet nad prioritetima za sve gra|ane BiH.

Ho}e li “Dani” zavr{iti kao Ferhadija?!
Sarajevski magazin Dani odnedavno ima novog direktora marketinga. Adnan Jabu~ar mu je ime, a za one kojima ono ne zna~i ni{ta, napomenu}emo samo kako se radi o istoj osobi koja je pune tri godine radila kao koordinator organizacije Du{a Evrope, na ~elu sa vele~asnim Donaldom Reevesom, koja je po svijetu skupljala novac za obnovu banjalu~ke d`amije Ferhadija. Sve se de{avalo prije ~etiri godine, kada je Jabu~ar, predstavljaju}i se kao ugledni novinar, iako u `ivotu nije napisao ni vijest (a i sarajevski Fakultet politi~kih nauka vol{ebno je zavr{io uz pomo} ro|aka iz poznate sarajevske porodice Jabu~ar), i emisar reisu-l-uleme Ceri}a skupljao novac, tvrde}i kako }e Du{a Evrope prikupiti 20 miliona maraka neophodnih za obnovu Ferhadije. Novac, naravno, nikada nije prikupljen, Ferhadija jo{ nije obnovljena, no Jabu~ar je iz cijelog projekta sa vele~asnim Reevesom iza{ao bogatiji za stan u Sarajevu i novi auto, a u Banjoj je Luci ostao upam}en kao {arlatan i silnik koji je ~esto znao, u polupijanom stanju, prijetiti fizi~kim razra~unavanjem svojim suradnicima. Jabu~arov nadre|eni, vele~asni Reeves, ostao je upam}en i po izjavama kako je, primjerice, “NATO-ovo bombardiranje Beograda najve}a sramota zapadne kulture”, ali i po tome kako je od kompanije Mittal Steel dobio ovla{tenje da pregovara sa pre`ivjelim logora{ima iz koncentracijskih logora Keraterm i Omarska, u kojima bi se, kako je to zamislio Reeves, umjesto spomen-obilje`ja trebali izgraditi vrtovi mira! (N.H.)
Adnan Jabu~ar

DA/NE

BERIZ BELKI],
potpredsjednik SBiH
Za Dodika ne znam. [to se ti~e Silajd`i}a, on kao predsjednik Stranke iznosi i zastupa stavove Stranke. Ne vjerujem da }e Laj~ak i}i na pojedince, odnosno Silajd`i}a i Dodika kao takve. A {to se ti~e Stranke za BiH, mi ne}emo popustiti u svojim stavovima.

NE
JOSIP MUSELIMOVI],
odvjetnik
Poznaju}i i jednog i drugog, ~vrsto sam uvjeren da ne}e popustiti pod pritiscima Laj~aka i me|unarodne zajednice. Ostat }e pri stavovima koji su nam svima dobro poznati.

NE
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

15

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

17

KO ]E KUPITI MOSTARSKI ALUMINIJ

“Slobodna Bosna” prva je uspjela doznati detalje ponuda tri me|unarodne kompanije koje sudjeluju na tenderu za preuzimanje Aluminijskog kombinata Mostar; Tenderska komisija {okirana zahtjevom potencijalnih kupaca koji kupovinu uvjetuju isporukom elektri~ne energije po iznimno niskoj cijeni

PIROVA POBJEDA: Uprkos najvi{oj cijeni ruski oligarh Deripaska ne}e postati vlasnik mostarskog kombinata

Ruski oligar nudi 140 m
18
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

[vicarski “Glencore” ponudio najvi{u investiciju, a G

Deripaska nudi vi{e od Glencorea

rh Deripaska miliona eura
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

Grci najpovoljniji ugovor o isporuci elektri~ne energije
19

KO ]E KUPITI MOSTARSKI ALUMINIJ

Pi{e

UBIG PONOVO ELIMINIRAN

Asim Metiljevi}
asim@slobodna-bosna.ba

Sporna bankarska garancija
Nakon eliminiranja iz predkvalifikacija, litvanska kompanija UBIG grupa eliminirana je i iz zavr{nog tenderskog kruga zbog sumnjive bankarske garancije. Svi potencijalni kupci bili su naime du`ni uplatiti kotizaciju od 200.000 KM ili prilo`iti odgovaraju}u bankarsku garanciju na iznos od 300.000 KM. UBIG je me|utim dostavio interni dokument Ukio banke, koji ni na koji na~in ne mo`e zamijeniti bankarsku garanciju. Iako se radi o formalnom kriteriju, ovaj je razlog bio dovoljan tenderskoj komisiji da ponovno eliminira ponudu UBIG grupe.
PONOVO ELIMINIRAN: Vlasnik UBIG-a Vladimir Romanov dva puta eliminiran iz natjecanja za Aluminij

ako su na tender za preuzimanje ve}inskog vlasni{tva Aluminijskog kombinata Mostar pristigle tri formalno ispravne ponude, ni jedna od njih, sasvim sigurno, ne}e biti prihva}ena, pa bi tender na koncu mogao biti poni{ten. Najve}im dijelom zbog neprihvatljivih uvjeta na kojim insistiraju sva tri zainteresirana kupca ~ije su ponude naoko vrlo atraktivne a u su{tini sasvim neprihvatljive, u nekim dijelovima ~ak i ucjenjiva~ke. Sva tri zainteresirana kupca, naime, kupovinu mostarskog kombinata uvjetuju golemim dr`avnim subvencijama u

I

NEPRIHVATLJIVI UVJETI: Sva tri ponu|a~a kao izri~it uvjet istak ista
opskrbi elektri~ne energije od nekih ~etrdesetak miliona maraka godi{nje. Drugim rije~ima, kupci zahtijevaju dr`avne garancije za stabilnu isporuku struje po cijenama koje bi u prosjeku bile i do 50 posto ni`e od tr`i{nih. Kako u federalnom bud`etu ne postoje sredstva predvi|ena za ovu vrstu subvencija, cijeli teret regresirane cijene elektri~ne energije prevalio bi se na Elektroprivredu Herceg-Bosne koju bi tako nepovoljni aran`man neminovno odveo u ste~aj. Samo u prvih {est mjeseci ove godine EP Herceg-Bosne zabilje`ila je gubitak od 38 miliona konvertibilnih maraka koji je, tvrde u upravi ovog preduze}a, nastao upravo zbog regresirane isporuke elektri~ne energije Aluminijskom kombinatu. Izme|u uprave EP Herceg-Bosne i Aluminijskog kombinata Mostar ve} se dulje vremena vodi otvoreni rat: uprava Aluminijskog kombinata tvrdi da pla}a najskuplju struju u aluminijskoj bran{i dok uprava Elektroprivrede milionske gubitke u poslovanju pravda jeftinom strujom koju su prisiljeni isporu~ivati Aluminijskom kombinatu. ve} u predkvalifikacijama. Uprkos eliminaciji, Romanov se s ponudom pojavio i u zavr{nom krugu tendera a za{titu ugro`enih prava zatra`io je i putem suda. Iako pravni zastupnici Vladimira Romanova uporno tvrde da je cijeli tenderski postupak proveden na nezakonita na~in, to ih ~injenica nije spije~ila da do kraja sudjeluju u tenderu za koji dakle tvrde da se provodi na nezakonit na~in!? Pored Romanova ~ija se ponuda, kako doznajemo, ne}e razmatrati, na tenderu sudjeluju tri kompanije s formalno urednim ponudama: {vicarska kompanija Glencore udru`ena s Fealom iz [irokog Brijega i Dalekovodom iz Zagreba, zatim gr~ka kompanija Mytilineos, te britanska kompanija EN+Group iza koje se skriva ruski aluminijski gigant Rusal u vlasni{tvu ruskog oligarha Olega Deripaske. obe}ao je otvoriti konzorcij (300) dok su druga dva kupca obe}ali otvoriti po 150 novih radnih mjesta. Kako smo ve} rekli, sva tri ponu|a~a kao izri~it uvjet istaknuli su dr`avne garancije za jeftinu nabavku elektri~ne energije. U tom zahtjevu najdalje je oti{ao konzorcij na ~elu s Glencoreom koji je izazito nisku cijenu struje striktno vezao za berzansku cijenu aluminija. Prevedeno na jezik brojki, to bi zna~ilo regresiranu cijenu struje u rasponu od 20 do maksimalno 35 eura za megavatsat, {to je zapravo dva, pa ~ak i tri puta ni`a cijena struje od tr`i{ne. Po ovom kriteriju, najbolja je ponuda gr~ke kompanije Mytilineos. Istina, i Grci tra`e subvencioniranu struju, ali u puno manjem iznosu nego Glencore, Feal i Dalekovod. No, sva tri zahtjeva potpuno su neprihvatljiva jer bi tolike subvencije ozbiljno ugrozile stabilno poslovanje obje federalne elektroprivrede koje ionako posluju s golemim gubicima. Neprihvatljivo visoke subvencije za elektri~nu energiju nisu me|utim jedini razlog zbog kojeg }e federalna Agencija za privatizaciju, gotovo sigurno, poni{titi tender za privatizaciju Aluminijskog kombinata Mostar. Pored struje, isprije~ile su se jo{ dvije skoro nepromostive prepreke. Kako smo ve} rekli, litvanski tajkun Vladimir Romanov protiv Vlade FBiH podigao je tu`bu “zbog nezakonito provedenog tenedera”. Pravni tim Vladimira Romanova tvrdi da se privatizacija Aluminijskog kombinata Mostar ne zasniva na va`e}im privati-

RUS DERIPASKA NUDI 140 MILIONA EURA
Prema prvom, istina nezvani~nom i nepotpunom vrednovanju, najvi{u cijenu istaknuo je Deripaska - 140 miliona eura {to je 10 miliona eura vi{e od ponude konzorcija predvo|enog Glencoreom odnosno 28 miliona vi{e nego {to su spremni platiti Grci. Prema drugom kriteriju - visini investicija - na prvom mjestu je konzorcij predvo|en Glencoreom koji je spreman uvjetno investirati od 200 do preko 400 miliona eura. Na drugom mjestu su Grci s investicijom od 187 miliona eura dok je Deripaska na tre}em mjestu sa 155 miliona eura. Najvi{e novih radnih mjesta

ROMANOV TU@IO FEDERACIJU BiH
Prema pouzdanim informacijama Slobodne Bosne, kona~nu ponudu za preuzimanje Aluminijskog kombinata Mostar dostavile su tri odnosno ~etiri kompanije pod uvjetom da se ravnopravno tretira i ponuda Vladimira Romanova, vlasnika litvanske UBIG Grupe, koji je, kako je poznato, “izba~en”

20

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Deripaska nudi vi{e od Glencorea

knuli su dr`avne garancije za jeftinu nabavku elektri~ne energije
KO ]E FINANSIRATI SUBVENCIJE

Bez jeftine struje nema rentabilnog Aluminija
Ukupna godi{nja proizvodnja elektri~ne energije Elekroprivrede Herceg-Bosne iznosi ne{to manje od 1.800 gigavat-sati {to je manje od godi{nje potro{nje Aluminijskog kombinata. Posljednjih nekoliko godina Aluminijski kombinat struju je kupovao od EP HZHB te od Elektroprivrede Hrvatske koja je opet struju kupovala od Elektroprivrede BiH po iznimno povoljnim cijenama (35 eura za megavat-sat). Tako niska cijena dogovorena je prije pet godina kada je izme|u EPBiH i EP Hrvatske postignut ugovor o poravnanju prijeratnih potra`ivanja. Taj ugovor isti~e aprila naredne godine i od tada Aluminijski kombinat ne}e vi{e mo}i ra~unati na jeftinu elektri~nu energiju na osnovu koje je posljednjih godina pravio golemi profit. No, s aktuelnom tr`i{nom cijenom elektri~ne energije od 75 eura, Aluminijski kombinat zavr{io bi u milionskim gubicima. Toga su o~ito svjesni potencijalni kupci mostarskog kombinata pa preko zagarantirane cijene elektri~ne energije nastoje obezbijediti siguran profit. Njihov zahtjev je legitiman, ali se postavlja pitanje ko }e i iz kojih izvora pokriti razliku izme|u tr`i{ne i dogovorene cijene elektri~ne energije?

zacijskim zakonima nego na politi~kom dogovoru skopljenom izme|u Vlade FBiH i mostarskog kombinata. UBIG grupa osporava i proceduru primijenjenu tokom predkvalifikacija kada je UBIG eliminiran iako je u svim elementima njegova ponuda bila najpovoljnija. Pravnici Vlade Federacije BiH tvrde da je UBIG-ova tu`ba prili~no osnovana i da }e vlada ovaj spor sigurno izgubiti, a to bi zapravo zna~ilo poni{tavanje tendera.

SPORNE SUBVENCIJE
Napokon, u me|uvremenu se pojavio jo{ jedan argument protiv nastavka privatizacije Aluminijskog kombinata Mostar. Odnekud je isplivao bankarski dokument iz kojeg je vidljivo da je menad`ment Aluminijskog kombinata falsifikovao po~etni bilans kompanije na taj na~in {to su isknji`ena sva ranija dugovanja po osnovu ino-kredita od 155 miliona konvertibilnih maraka i prevaljena na teret Federacije BiH, koja u vlasni~koj strukturu kombinata sudjeluje sa samo 44 posto. Prodajom svog vlasni~ki udjela od 44 posto, Vlada Federacije BiH u najboljem slu~aju dobila bi oko 100 miliona konvertibilnih maraka, dakle 50 miliona manje nego {to je du`na vratiti Pariskom i Londonskom klubu povjerilaca za kredit Aluminijskog kombinata. Drugim rije~ima, prodajom Aluminijskog kombinata Vlada ne samo da ne bi pokrila kreditna dugovanja Aluminijskog kombinata nego bi bila u minusu od preko 55 miliona konvertibilnih maraka!
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

ME\USOBNE OPTU@BE: Direktor EP HZHB Vlado Mari} i direktor Aluminijskog kombinata Mijo Brajkovi}

21

REPUBLIKA SRPSKA

Dodikovo uzgajanje o
Najave sankcija protiv MILORADA DODIKA (uklju~uju}i i njegovu smjenu) ohrabrile su njegovu jedinu opoziciju u RS - Srpsku demokratsku stranku; no, Dodik, o~ito, ni{ta ne prepu{ta slu~aju, pa ni opoziciju
Pi{e

Suzana [a~i}
suzanas@slobodna-bosna.ba

anima ve} u BiH traje licitiranje da li }e premijer Republike Srpske Milorad Dodik, ukoliko propadnu pregovori o reformi policije, i dalje ostati na svojoj funkciji. U neizvjesnosti je i sam Dodik koji prijeti “srpskom pobunom” ukoliko bude sankcionisan ali ovu prijetnju za sada je izrekao samo u srbijanskim medijima dok sa ove strane Drine ipak bira umjerenije rije~i. Naime, ve} nekoliko puta je upozoren od strane me|unarodne zajednice da se pona{a neprimjereno, da koristi agresivan rje~nik i poti~e me|unacionalne tenzije. Kako je visoki predstavnik u BiH Miroslav Laj~ak najavio promjenu me|unarodne politike prema BiH ukoliko se do 30. septembra ne okon~a reforma policije, Dodik je odlu~io “pripremiti teren” za eventualne sankcije.

D

JEDAN DRUGOM OMILJENI I TRADICIONALNI OPOZICIONERI: Dragan ^avi} i Milorad Dodik punu deceniju njeguju “bratsko neprijateljstvo”

JEDNOPARTIJSKI PLURALIZAM
Plan je obogatiti politi~ku scenu u Republici Srpskoj koja je nakon Dodikovog preuzimanja vlasti postala jednoobrazna. Politi~ke stranke samo su slijepi poslu{nici SNSD-a, ba{ kao i mediji, tako da nema politi~ke snage koja bi naru{ila ovaj jednopartijski model razmi{ljanja po mjeri Dodika. Iako bi glas opozicije trebao dolaziti iz SDS-a, ova

stranka je rasto~ena unutarfrakcijskim borbama, a stvarni lider SDS-a Dragan Kalini} djeluje iz Beograda odakle {alje instrukcije i prima partijske kurire. Po njegovom nalogu poslanici SDS-a su u Skup{tini RS pokrenuli raspravu o izigradnji zgrade Vlade pozivaju}i nadle`ne organe da izvr{e kontrolu ovog Dodikovog poduhvata. Zatra`ili su i formiranje skup{tinskog odbora koji bi proveo neovisnu istragu. Dodik se nije poku{avao previ{e braniti jer je zadu`io druge da to u~ine umjesto njega. Tako je i predsjednik Skup{tine Igor Radoji~i}, koji je vidno nervozan vodio skup{tinsko zasjedanje ovog utorka kada je po~ela rasprava na tu temu, odr`ao lekciju poslanicima tvrde}i

da se premijer Milorad Dodik pona{ao krajnje doma}inski prilikom izgradnje sjedi{ta Vlade. Sada{nju situaciju je uporedio sa tridesetim godinama pro{log vijeka kada je ban Svetislav Milosavljevi} u Banjoj Luci izgradio Banski dvor i nekoliko gradskih zgrada. “A to je bilo vrijeme velike gladi i krize”, objasnio je istorijsku paralelu Radoji~i}.

O@IVLJAVANJE ^AVI]A
Me|utim, Dodik je ve} izvjesno vrijeme svjestan da bi mu Kalini} i drugi SDS-ovi jastrebovi, koji su odstrijeljeni odlukom OHR-a, mogli praviti probleme, ako ni{ta drugo, razotkrivati njegove afere o kojima gotovo niko otvoreno ne smije govoriti u Republici Srpskoj. Zato

U strahu od SDS-a, Dodik poma`e Dra
22
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Ima li Dodik alternativu

opozicije

ALTERNATIVNA VLADA RS

Do otcjepljenja uz pomo} ruskog novca
“Osvje`avanju” politi~ke scene u Republici Srpskoj navodno bi trebala pomo}i i “Alternativna Vlada Republike Srpske”, ustvari skupina anonimusa iz nevladinih organizacija koji namjeravaju djelovati pod ovim imenom. Kako nevladine organizacije mogu ~initi Vladu u sjeni? Nikako, ali to onima koji stoje iza ovih diletanata o~ito nije ni va`no. Cilj je “podr`ati premijera Dodika dok je na ovoj liniji o~uvanja Republike Srpske” isti~u pojedini ~lanovi smije{ne dru`be koja se zala`e za referendum o samostalnosti ovog entiteta. Za “alternativnog premijera” proglasio se Vinko Peri}, vlasnik privatne televizije Vikom iz Nove Gradi{ke, koji je u prostorijama svoje televizije formirao “kabinet”. Kako saznajemo, mjesto ministra finansija ponu|eno je Svetozaru Ni{i}u, predsjedniku Udru`enja gra|ana za povrat stare devizne {tednje a mjesto ministra informisanja jednom od urednika lista Press koji je, za razliku od Ni{i}a, odbio u~estvovati u ovoj politi~koj avanturi. Ipak, me|u onima koji su pristali djelovati u “Alternativnoj Vladi” na{li su se: Milan Vujanovi} iz Udru`enje penzionera, zatim Bo{ko Baji} iz Udru`enje prosvjetnih radnika, Ratko Latinovi}, biv{i direktor “Betonskih proizvoda” koji je svojevremeno procesuiran zbog privrednog kriminala. Kako su smje{teni u Peri}evoj televiziji koja ima i satelitski prijenos, obe}avaju zasjedanja svoje “Vlade” prenositi satelitom. U izradi je i njihov sajt, kao i himna Republike Srpske koju su predlo`ili. Kako saznajemo, finansijski iza njih stoji ruski kapital, novac koji je stigao neformalnim kanalima. ^ak se pominjala mogu}nost da ministar odbrane “Alternativne Vlade” bude izvjesni ruski mar{al u penziji! Po dostupnim informacijama, jedan od stratega ovog projekta je deputat ruske Dume Nikolaj Vladimirovi~ Kurijanovi~ o kojem je na{ list pisao u oktobru pro{le godine kada je napisao skandalozno pismo predsjednici Suda BiH Medd`idi Kreso optu`uju}i dr`avni Suda da radi protiv interesa Srba. Kurijanovi~ je, podsjetimo, ne samo poslanik nego i ~lan Komiteta za bezbjednost ruske Dume!? su bili kritikovani od strane Kalini}evog tvrdog krila tako da }e okosnicu nove stranke ~initi biv{i predsjednik Skup{tine RS Du{an Stoji~i}, poslanik SDS-a Borislav Boji}, nekada{nji ~lan ^avi}evog kabineta Vojislav Gligi}... Dodik je svjestan da bi stvaranje nove politi~ke partije koja bi pri tome pru`ala podr{ku njemu bio jo{ jedan dodatni adut ukoliko bi visoki predstavnik u BiH Miroslav Laj~ak poduzeo sankcije prema njemu. A ovih dana srpski politi~ari se utrkuju da mu pru`e podr{ku prijete}i da }e, ukoliko predstavnici me|unarodne zajednice preduzmu sankcije prema Dodiku, napustiti svoje funkcije u institucijama i organima BiH. U podr{ci vo|i ide se ~ak dotle da Drago Kalabi}, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a, u Parlamentu BiH tvrdi: “Svaki stav koji iznosi gospodin Dodik nije njegov, nego stav Republike Srpske. Shodno tome, udar na Dodika je udar na Republiku Srpsku, a ne na jednog ~ovjeka ili na jednu izolovanu politi~ku grupaciju”. Dakle, dr`ava to je Dodik.

je napravljen novi plan. Ako se SDS ne mo`e dr`ati pod kontrolom, onda treba napraviti novi. Upravo iz tog razloga, Dodik je odlu~io pomo}i Draganu ^avi}u, biv{em predsjedniku SDS-a, da formira novu partiju. Kako saznajemo, za sada jo{ nije definitivno usvojen naziv stranke, ali je jedna od predlo`enih i naj~e{}e pominjanih varijanti - Narodna demokratska stranka. ^avi} nema uz sebe mnogo ljudi, a sredstava ima jo{ manje te se Dodik svesrdno trudi da mu pomogne u pridobijanju sponzora. Iz tog razloga premijer ovog entiteta prvi nazove direktore velikih firmi, nakon ~ega ih obi|u ^avi} i njegovi saradnici kako bi dogovorili “malu pomo}”. Jedna od prvih adresa na koju su se obratili bila je firma Integral

In`injering iz Lakta{a ~iji je vlasnik bliski Dodikov prijatelj i jo{ bli`i poslovni saradnik Slobodan Stankovi}. U svemu ovome Dodik ima svoju ra~unicu. Naime, ^avi}eva stranka bi pomogla u stvaranju prividnog pluralizma u RS, a da pri tome ne bi predstavljala pravu, su{tinsku opoziciju. Po nekim izvorima bliskim i ^avi}u i Dodiku, njihov me|usobni dogovor datira jo{ iz vremena kada je ^avi}, kao predsjednik RS, imenovao Dodika za mandatara. Tada je Dodik, navodno, obe}ao ^avi}u da }e brinuti o njegovom politi~kom opstanku, ali i o sudbini eventualnih krivi~nih prijava protiv njega jer je postojala opasnost da bude krivi~no gonjen zbog pogubnog ugovora koji je preko ^avi}a sklopila britanska firma Vitol sa Rafinerijom u Bosanskom Brodu. Na{i izvori tvrde da Dodik ima mnogo vi{e povjerenja u ^avi}a nego u svog koalicionog partnera Mladena Ivani}a, lidera PDP-a, kojeg ipak smatra konkurencijom i miljenikom odre|enih me|unarodnih krugova. Kako saznajemo, uz ^avi}a je odre|eni broj SDS-ovih funkcionera koji

aganu vi}u da formira svoju stranku! anu a avi}u da formira svoju stranku! ^^
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

23

24

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

25

INTEGRACIJA ILI IZOLACIJA

Uo~i isticanja roka za potpisivanje Protokola o reformi policije, pod sna`nim pritiskom OHR-a tri klju~ne politi~ke partije vladaju}e koalicije, SDA, SBiH i SNSD, organiziraju vanredne sjednice najvi{ih strana~kih organa na kojima }e biti donesena kona~na odluka o sudbini policijske reforme
Pi{e

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

va su mogu}a scenarija zavr{etka pregovora o reformi policije u BiH, objasnio je Miroslav Laj~ak, visoki predstavnik u BiH, govore}i 11. septembra pred Odborom za politi~ka i sigurnosna pitanja Evropske unije u Briselu. Prvi, optimisti~ni, da }e dogovor biti postignut do zadatog roka zaustavit }e se negativan trend od aprila pro{le godine kada je propao sporazum o ustavnim reformama i stvoriti uvjeti za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivanju EU i BiH. Drugi, pesimisti~ni scenario, zna~i da bi jedan ili vi{e klju~nih aktera sprije~ilo njegovo postizanje. U tom slu~aju, EU i me|unarodna zajednica }e imati puno razloga za zabrinutost jer }e se u BiH suo~iti s jo{ ve}im problemima koji }e

D

ROKOVI ISTI^U, KAZNE PRIPREMLJENE: Miroslav Laj~ak u Briselu je dobio odrije{ene ruke za svaki potez koji poduzme protiv politi~ara koji opstruiraju reformski proces

^ime prije
doprinijeti dr`ave. daljnoj destabilizaciji

LAJ^AKOV ADRENALIN NAKON BRISELA
Laj~ak je u Brisel do{ao prili~no tmurnog raspolo`enja. Svojim doma}inima se po`alio da je stanje u BiH puno kompliciranije nego je mislio. No, iz Brisela se u BiH vratio s puno vi{e optimizma budu}i da je od evropskih ~elnika dobio odrije{ene ruke i slobodu da uradi sve {to smatra da je potrebno kako bi se postigao uspjeh. “Uklonite sve prepreke koje vam stoje na putu!”, bila je jasna uputa koju je dobio od ~elnika EU u Briselu.

ODLU^NO NE: Haris Silajd`i}

Kako se pribli`ava 30. septembar, krajnji rok za postizanje dogovora oko reforme policije, unutar strana~kih krugova u BiH rastu tenzije, a doga|aji se po~inju smjenjivati kao na pokretnoj traci. No, klju~ni doga|aji de{avaju se ipak daleko od o~iju javnosti. Primjerice, poput tajnog sastanka predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a i SNSD-a Milorada Dodika koji su se prije dva dana sastali u Fojnici i nekoliko sati poku{avali usuglasiti nepomirljive stavove. U zakulisnu diplomatiju svakako spadaju i intenzivni pregovori nekolicine diplomata koji lidera SDP-a Zlatka Lagumd`iju poku{avaju ubijediti da bude rezerva u slu~aju da

Ako reforma propadne, Silajd`i} i Do
26
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Tri sudbonosna dana za BiH

vladaju}oj koaliciji bude zafalilo glasova. Vjeruje se naime da }e klju~ne koalicione stranke, SDA i SNSD, na koncu prihvatiti Laj~akov protokol o reformi policije, no niko ne vjeruje da }e to uraditi i lider SBiH Haris Silajd`i}. Kako smo doznali, Lagumd`ija je odbio ulogu “rezervnog igra~a”: ponudu je odbio a diplomatima je poru~io da }e SDP za reformu policije glasati samo u slu~aju da vladaju}a koalicija o tome postigne punu suglasnost. U strahu od mogu}ih sankcija, Haris Silajd`i} i Milorad Dodik u zadnji ~as poku{avaju se sakriti iza svojih stranaka. Navrat-nanos obje su partije organizirale vanredni kongres: SBiH }e to u~initi u petak, dva dana pred dan “D”, a SNSD u subotu, dan pred isticanje postavljenog roka. Uobi~ajena procedura za vanredni kongres podrazumijeva jednomjese~ne pripreme, slanje materijala i pozivnica ~lanovima, ali ovaj put primijenjen je “skra}eni postupak”: kongres SBiH zakazan je telefonom! Posljednje informacije koje je SB dobila uo~i zaklju~enja ovog broja govore da }e se u petak (28.9.) u ~etiri oka sastati Silajd`i} i Dodik u Sarajevu, te da }e se dan kasnije u Fojnici na zavr{nom sastanku na}i ~etiri federalna lidera: Dragan ^ovi}, Bo`o Ljubi}, Haris Silajd`i} i Sulejman Tihi}.

KLJUÈNI DOGA\AJI UOÈI “DANA D”

^etvrtak, 27.9
Predsjedni{tvo BiH sastaje se u Fojnici kod Tihi}a

Petak, 28.9.
Sastanak Silajd`i} Dodik u Sarajevu i Skup{tina Stranke za BiH

da u Republici Srpskoj skoro da nema BiH”, kazao je Laj~ak poslanicima Narodne skup{tine. Silajd`i} je, ina~e, potpuno “solirao” u pregovorima o reformi policije, na koje je redovno slao svoga nadobudnog savjetnika Damira Arnauta, povratnika iz SAD-a gdje je `ivio 14 godina, koji, ina~e, o funkcioniranju policije malo zna, a svoje strana~ke kolege dr`ao je podalje od pregovora. Posebno frustrira to {to ovda{nji politi~ari u svojim javnim istupima ne osje}aju potrebu da govore o tome za{to je uop}e va`no da se postigne ovaj sporazum i {to upravo to nije polazna ta~ka u njihovim istupima. BH vlasti su se, naime, deklarativno u svojim strate{kim dokumentima opredijelile za evropske integracije i definirale to opredjeljenje kao jedno od dva vanjskopoliti~ka cilja.

MOGU]E SANKCIJE
Iako OHR ne `eli govoriti o sankcijama, iz izvora bliskih diplomatskim krugovima uspjeli smo saznati da se politi~arima odgovornim za propast reforme spremaju kazne. One }e se odnositi kako na lidere tako i na njihove stranke. Iz povjerljivih diplomatskih izvora smo doznali da OHR razmatra nekoliko vrsta sankcija, me|u prvim je da odgovornim politi~arima oduzme paso{ i zabrani im ulazak u SAD i zemlje Evropske unije. Tako|er, politi~kim partijama odrezat }e se finansijske kazne koje uklju~uju i potpunu blokadu `iro-ra~una kao i zabranu finansiranja iz bud`eta. I najzad, OHR }e egzemplarno smijeniti i nekoliko istaknutih strana~kih du`nosnika ~iji dosada{nji rad nije za pohvalu. Naposljetku, ako ni{ta od ovih sankcija ne bude dalo rezultate, OHR }e smijeniti i lidere koje bude ozna~io najodgovornijim za blokadu reformi. U tom krugu nalaze se prije svih Haris Silajd`i} i Milorad Dodik.

Subota, 29.9.
Kongres SNSD-a i sastanak Tihi}-Silajd`i}Ljubi}-^ovi} u Fojnici

eti Laj~ak
[to se ti~e anga`mana me|unarodne zajednice u BiH, treba spomenuti jo{ nekoliko stvari: Nakon o{trih istupa u medijima prvih ljudi OHR-a (najprije Raffija Gregoriana, zamjenika visokog predstavnika, nakon povratka iz SAD-a, a potom i Miroslava Laj~aka, krajem pro{le sedmice), nekoliko dana uo~i isticanja roka za dogovor i predstavnici me|unarodne zajednice u BiH u javnim istupima su spustili ton. U pa`ljivo intoniranom govoru pred Narodnom skup{tinom, Laj~ak se poslanicima obratio pohvalama zbog dono{enja nekoliko klju~nih zakona, doprinosa predstavnika RS u pregovorima i ratifikaciji ~lanstva BiH u CEFTA-i, da bi ih potom “ukorio” {to u dr`avnim institucijama blokiraju uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. Za kraj govora ostavio je upozorenje da ne}e imati obzira prema bilo kojoj stranci ili politi~aru koji bi ozbiljno uzeli u obzir ili se doveli u vezu sa bilo kojom peticijom od strane nevladinih organizacija ili drugih pokreta koji idu u pravcu izdvajanja RS iz BiH. “Dozvolite mi da jasno ka`em: pitanja koja se ti~u teritorijalnog integriteta i politi~ke nezavisnosti BiH ne potpadaju pod nadle`nosti RS. Prema Ustavu, RS ima svoje mjesto u BiH i to se mora po{tovati. Me|utim, ne mogu ignorisati to

OMEK[AVANJE STAVOVA: Milorad Dodik

odik, za po~etak, ostaju bez paso{a!
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

27

BH. PIRATI SA JADRANA

SZA NIV ATC RKA )AIJ DR (A JP I
RASPRODAJA, NEMAR, KRIMINAL: Tri ogromna objekta u vlasni{tvu BiH iznajmljeni su po smije{noj cijeni od 80.000 eura na rok od 20 godina kori{tenja

Sindikalna imovina vrijedna stotine miliona ma
28
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Slu~aj Gr

^ija je sindikalna imovina

HOTELI U GRADCU PRIJE DVIJE GODINE: Hrvatski zakupci ulo`ili su zna~ajan novac za njihovu obnovu i adaptaciju

SVEMOGU]I NURAGA: Ugovori izme|u Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH sa zakupcima iz Hrvatske

araka dugoro~no iznajmljena za smije{ne pare!
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

radac

Odmetnuta i korumpirana uprava famozne Zajednice za odmor i rekreaciju radnika BiH ve}inu objekata na jadranskoj obali, osobito u Gradcu, u bescjenje dala pod zakup a novac od najma strpala u vlastiti d`ep; “Slobodna Bosna” otkriva {okantne nalaze nedavno pokrenute istrage koji svjedo~e o zapanjuju}im razmjerama plja~ke dr`avne imovine

29

BH. PIRATI SA JADRANA

Pi{e

Mirsad Fazli}
fazla@slobodna-bosna.ba Foto

Mario Ili~i}
je{enjem starim 58 godina, koje se slu`beno zavr{ava parolom “Smrt fa{izmu – Sloboda narodu!“, bosanskohercegova~ki radnici dobili su ogromnu parcelu u mjestu Gradcu na jadranskoj obali za izgradnju svojih odmarali{ta. Izvr{ni odbor Narodnog odbora kotara Makarska 1949. godine donio je rje{enje o eksproprijaciji zemlji{ta u Gradcu koje je bilo u vlasni{tvu dr. Nike Andrija{evi}a, sarajevskog advokata, a u korist Glavnog odbora Saveza sindikata BiH za potrebe izgradnje radni~kih

R

IZDAT ZA NAREDNIH 40 GODINA: Biv{i hotel tuzlanskih rudara iznajmljen je za 200.000 eura

Uvidom u dokumentaciju Zajednice do{lo se do podatka da je sklopljeno vi{e ugovora o ustupa
odmarali{ta. Danas, imovina stvarana {ezdesetak godina ~ija se tr`i{na cijena procjenjuje na stotinjak miliona eura, doslovno propada. Ataji}a. Naime, Ataji} je po~etkom jula 2007. godine od predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH Edhema Bibera dobio punomo} da vodi sve pravno-imovinske poslove koji se odnose na imovinu Sindikata i njegovih ~lanica, granskih sindikata, u Hrvatskoj. Sastanku sa Biberom, kojem su prisustvovali i predstavnici granskih sindikata, Nihad Guso, sindikat radnika javnih slu`bi, Azra [ehbajraktarevi}, sindikat trgova~kih radnika, i Bejto Ka~ar, sindikat radnika saobra}aja i komunikacija, na kojem je donijeta odluka o davanju punomo}i odvjetniku Ataji}u, prethodila je Ataji}eva posjeta Gradcu. “Bejto Ka~ar i ja posjetili smo Gradac sa namjerom da obi|emo objekat sindikata saobra}ajaca i da na licu mjesta utvrdimo u kakvom je stanju, te {ta se mo`e uraditi. Tamo su nas do~ekali radnici jedne za{titarske ku}e iz Splita koji su nam rekli da ~uvaju objekat od dalje devastacije za vlasnika koji je objekat uzeo pod zakup”, ka`e Ataji} koji se nakon toga sa Ka~arom uputio kod na~elnika Op}ine Gradac Ive Kosovi}a. Na~elnik Kosovi} nije bio iznena|en posjetom Ka~ara i Ataji}a jer, prema njegovim navodima, i prije su u njegov ured dolazili brojni me{etari sa namjerom da u|u u posjed spomenutog objekta koji je smje{ten na atraktivnoj lokaciji, uz samu morsku obalu. “Kada je shvatio da su pred njim stvarni vlasnici objekta, Kosovi} je izrazio spremnost da pomogne da se on {to prije stavi u funkciju”, tvrdi Ataji} napominju}i kako se na~elnik Kosovi} ~udio kako niko i nikad od dr`avnih i federalnih organa BiH nije pokazao interes za vra}anje objekta u Gradcu u posjed.

ALAJBEGOVA SLAMA
Samo u Gradcu imovina koja pripada BiH uklju~uje zemlji{ne posjede, neposredno uz morsku obalu, ukupne povr{ine oko 25.000 kvadratnih metara te desetak objekata, uklju~uju}i hotele, apartmane, restorane, ku}e, stanove.... I mo`da bi se dr`avni i federalni organi aktivnije uklju~ili u za{titi te imovine, kad bi se od tog posla mogla izvu}i kakva li~na korist. Primjer za to je vila u Trpnju o kojoj smo nedavno pisali u kojoj }e, za sitne novce, najvjerovatnije u`ivati dr`avni i federalni du`nosnici. Ovako, sudbina imovine u Gradcu, o kojoj se niko ve} godinama ne stara, polovinom 2007. godine, sa petnaestak godina zaka{njenja, prepu{tena je u ruke kontroverznog odvjetnika iz Zagreba Rame

TAJNI UGOVORI
Me|utim, pravi {ok za odvjetnika Ataji}a, kao i za stvarne vlasnike nekretnina na Makarskoj rivijeri, uslijedio je nakon {to je izvr{en uvid u vlasni~ke listove u Op}ini Makarska, te djelimi~no u dokumentaciju organizacije Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH koja je bila nadle`na za upravljanje imovinom. Uvidom u dokumentaciju Zajednice do{lo se do podatka da je sklopljeno vi{e ugovora o ustupanju na kori{}enje objekata u Gradcu i Podgori, o kojima se do sada u javnosti ni{ta nije znalo. Ugovore je u ime Zajednice potpisivao direktor bez ograni~enja Nuraga Kova~evi}, koji je krajem maja 2007. godine na pres konferenciji izjavio kako je izlo`en ogromnim pritiscima da se objekti prodaju. “Nama je 2000. godine Vlada Hrvatske omogu}ila da u|emo u na{ posjed s prethodnim dokazivanjem

HISTORIJAT ZAJEDNICE

Briga o dr`avnoj imovini kao privatna razbibriga
Na Okru`nom sudu u Sarajevu 1987. godine registrovana je Samoupravna interesna zajednica odmarali{te Sarajevo, Radna zajednica Gradac. Prema sudskom rje{enju, osoba ovla{tena da zastupa Radnu zajednicu - Gradac bio je Ivica Jaki}. Jaki} je na poziciji direktora ostao sve do 1991. godine kada se vr{i preregistracija firme koja mijenja ime u Zajednica za odmor i rekreaciju radnika BiH, a na mjesto direktora imenuje se Savo Vukosavljevi}. Vukosavljevi}u mandat zavr{ava 1995. a naslje|uje ga Nuraga Kova~evi}.

30

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

^ija je sindikalna imovina

SVE D@ABA U PODGORI

Kova~evi} bio ”{iroke ruke”
Pored Gradca, veliki broj nekretnina BiH posjeduje i u Podgori. Me|utim, i u Podgori, kao i u Gradcu, Kova~evi} je u ime Zajednice ve} sklopio ugovore o zakupu. Tako je ekskluzivni hotel Sirena na ~etrdeset godina kori{}enja, po cijeni od 200.000 eura, dat kompaniji VITRA iz Splita. Pod zakup je ustupljen i hotel Salines koji je bio u vlasni{tvu tuzlanskih rudara. Jedino je hotel Sirena u Podgori ostao u rukama stvarnih vlasnika, sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika FBiH. Ali, sude}i prema odredbama javnog natje~aja raspisanog zbog njegovog davanja pod zakup, i taj hotel }e oti}i za male pare. Naime, prema uvjetima natje~aja, hotel Sirena izdaje se pod zakup u trajanju od 20 godina, a po~etna cijena najma iznosi 15.000 eura godi{nje. Prema nezvani~nim podacima, najbolja ponuda dostigla je iznos od 25.000 eura godi{nje.

JEDINI HOTEL “PORIJEKLOM IZ BiH” KOJI JO[ NIJE IZNAJMLJEN: Hotel Sirena u Podgori

anju na kori{}enje objekata u Gradcu i Podgori, o kojima se do sada u javnosti ni{ta nije znalo
vlasni{tva putem odgovaraju}e dokumentacije i mi smo izdali pod zakup objekte u Gradcu i Vodicama, me|utim, to izgleda zakupcima nije bilo dovoljno, pa su ~ak i raznim prijetnjama tra`ili od nas da postanu vlasnici tih objekata. U BiH se tako|er pojavljuju neke osobe, poznati privrednici koji bi htjeli u bescjenje kupiti te objekte”, rekao je tom prilikom Kova~evi}. On nije `elio otkriti sadr`aj samih ugovora o najmu objekata, niti je precizirao gdje je utro{en novac od najma koji je upla}ivan na `iro-ra~un Zajednice, otvoren u Privrednoj banci Zagreb, filijala Opuzen. Naime, nakon {to je hrvatska Vlada donijela odluku o izuzimanju od zabrane raspolaganja nekretninama pravnim osobama sa sjedi{tem u BiH, Zajednica je odmah po~etkom 2001. godine po~ela sklapati ugovore o najmu. Prvi ugovor o ustupanju na kori{}enje objekta i zemlji{ta sa Marijanom i Jurom Barbirom sklopljen je u januaru 2001. godine. Tada je u najam dat ekspres restoran u Gradcu sa pripadaju}om ba{tom, koji je bez ikakve nov~ane nadoknade porodici Barbir ustupljen na dvadesetogodi{nje kori{}enje. Godinu dana kasnije, krajem maja 2002. godine, Nuraga Kova~evi} je u ime Zajednice potpisao ugovor o zakupu obale, a vlasni{tvo je sindikata rudara. Ugovorom je predvi|eno da se odmarali{te daje pod zakup na trideset godina, s tim da je cijena jednogodi{njeg zakupa 26.000 eura, ili 80.000 eura unaprijed za cijeli period (?!), a po dobivanju saglasnosti za upotrebu objekta od nadle`nog ministarstva R Hrvatske. Tri godine kasnije, nakon {to je dobio neophodna odobrenja, Raspudi} je isplatio 80.000 eura Kova~evi}u i tako izmirio svoje obaveze prema Zajednici za narednih tridesetak godina!? A ako se zna da odmarali{te raspola`e sa stotinjak apartmana, te da se cijena dnevnog najma po apartmanu kre}e oko 50 eura, ispada da }e Raspudi} za manje od mjesec dana namiriti ispla}enih 80.000 eura!

BiH IMOVINA: Samo u Gradcu imovina koja pripada BiH uklju~uje zemlji{ne posjede, neposredno uz morsku obalu, ukupne povr{ine oko 25.000 kvadratnih metara te desetak objekata, uklju~uju}i hotele, apartmane, restorane, ku}e, stanove....
odmarali{ta u Gradcu sa Ton~om Raspudi}em iz Podaca, koji je dr`avljanin BiH sa mjestom prebivali{ta u Grudama. Odmarali{te koje se sastoji od tri objekta (Brezanka, Centralni objekat i Kakanjka) sa ogromnim dvori{tem, nalazi se u centru Gradca uz neposrednu blizinu morske

NOVAC OD NAJMA NESTAO BEZ TRAGA
Pored spomenutog, odvjetnik Ataji} utvrdio je da u Vili Bosanki u Gradcu bespravno stanuju porodice Ljubi} i Ma{i}, te da u desetak stanova u Gradcu koji su u vlasni{tvu BiH borave ljudi koji na to nemaju pravo. Utvr|eno je, tako|er, da je Caffe-bar Vodice, koji je bio pod osmogodi{njim najmom Marija Zovka, u me|uvremenu po cijeni od 90.000 KM prodat Dragi ^uljku, koji je istim ugovorom bio du`an isplatiti 110.000 KM Zovki na ra~un tro{kova adaptacije prostora. “Sramota je to {to se de{ava, neobja{njivo je kako se vlasti BiH tako neodgovorno odnose prema svojoj imovini”, ka`e odvjetnik Ataji} koji napominje da jo{ nije ustanovljeno gdje je zavr{io novac napla}en od davanja nekretnina pod zakup.
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

PRAVNA BITKA ZA BiH IMOVINU: Ramo Ataji}, advokat iz Zagreba

31

NA[ JARAN STIPE MESI]

Predsjednik Republike Hrvatske STJEPAN MESI] godinama je najomiljeniji inozemni politi~ar u Bosni i Hercegovini - hrvatski lider u na{oj zemlji ima veliki broj bliskih, pa i nerazdvojnih prijatelja koje redovno posje}uje i koji ga do`ivljavaju kao svoga “pravog” predsjednika: na{ novinar otkriva “mre`u Mesi}evih pomaga~a” iz BiH

STIPU ZA PRED

Svi Mesi}evi
32
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Mesi} najvi{e voli hranu i vodu u Kladnju, `est

Za{to Bosanci vi{e vole hrvatskog predsjednika nego Hercegovci

Pi{e

Mehmed Pargan
“Ja nisam po~asni gra|anin Kladnja zato {to mi u sedamdesetim godinama `ivota treba mu{ka voda, ve} zato {to imam tamo dobre prijatelje i {to se nadam }e me na~elnik ovog lijepog grada kandidirati za predsjednika Bosne i Hercegovine. Priznat }u vam, ja bih bio sretan kada bih bio predsjednik ove drage zemlje.” Ovim rije~ima koje su nasmijale petnaestak okupljenih novinara oko {tanda Tuzlanskog kantona na nedavno odr`anom sajmu u Bjelovaru hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} po`elio je dobrodo{licu svojim bosanskim prijateljima stavljaju}i ih u centar pa`nje. Kada je od organizatora ~uo da su u Bjelovar do{li na~elnik Kladnja Fuad Imamovi} i predsjednik Privredne komore Tuzlanskog kantona Nedret Kikanovi}, predsjednik Mesi} je “presko~io“ dvije hale izlaga~a i mimo protokola do{ao posjetiti goste iz Bosne.

STIPE LEGENDA
“Kada sam mu rekao “|e si Stipe, legendo“, doma}ini su bili zaprepa{teni da neko mo`e tako komunicirati sa njihovim predsjednikom, ali on je pri{ao i zagrlio nas, kazav{i da ga za 75 godina `ivota niko osim Kladnjaka nije tako nazvao i da je sretan {to je gra|anin Kladnja. Tek tada su nas doma}ini po~eli paziti i dr`ati kao malo vode na dlanu”, kazao nam je na~elnik Imamovi}, sumiraju}i utiske iz Bjelovara. On nam je kazao kako se ideja da Mesi} bude progla{en po~asnim gra|aninom Kladnja rodila jo{ u prolje}e 2005. godine jer se tada znalo da }e predsjednik Hrvatske 11. jula boraviti u Srebrenici. S obzirom da nije postojao drugi na~in da mu se zahvale, te da njegovu posjetu Srebrenici i BiH u~ine druga~ijom i zna~ajnijom od posjete srbi-

MESI] NA ULICAMA SARAJEVA: Hiljade gra|ana glavnog grada u martu 2001. godine pozdravilo je Stjepana Mesi}a koji je prvi put na du`nosti predsjednika Hrvatske posjetio Bosnu i Hercegovinu

DSJEDNIKA BiH

BH. prijatelji
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

tice iz Grada~ca i teniske me~eve u Gra~anici!
33

NA[ JARAN STIPE MESI]

PO^ASNI GRA\ANIN KLADNJA: Hrvatski predsjednik prima priznanje od na~elnika Op}ine Fuada Imamovi}a

JARAN SA JADRANA

Ismet Gutli}, prijatelj i financijer
Jedan od intimusa predsjednika Stjepana Mesi}a koji je sa bo{nja~kom poslovnom dijasporom finansirao Mesi}evu izbornu kampanju prije sedam godina, kada se prvi put kandidovao za predsjednika RH, bio je i Ismet Gutli}. Kontroverzni biznismen koji je poslovnu imperiju izgradio u glavnom gradu Austrije Be~u sa Mesi}em se povezao preko Salema [abi}a, Zagrep~anina koji je do svoje smrti bio alfa i omega bo{nja~ko-hrvatskih odnosa. “Mesi} je bio ~ovjek pravde i mi smo bili uz njega, Asim Kurjak, ja i jo{ neki ljudi pru`ili smo mu punu moralnu i materijalnu podr{ku i on je pobijedio na izborima. Ponosni smo na njega jer vidimo {ta je sve u~inio za Hrvatsku i za BiH”, izjavio je Gulti} u intervjuu datom Slobodnoj Bosni krajem 2000. godine. U prilog tome koliko su Mesi} i Gutli} bili dobri prijatelji, govori i ~injenica da su zajedno ljetovali. “Bili smo na Hvaru, malo smo obilazili Kornate. On je ~ovjek kojeg treba tra`iti, pravi demokrata. Nije se bavio boga}enjem, nije htio oti}i na Brijune sa najbli`im saradnicima, odmor je proveo u krugu svojih prijatelja i porodice. To }e ostati dani velikog dru`enja i pam}enja”, rekao je Gutli} kojeg su neki mediji nakon prvog izbora Stipe Mesi}a za predsjednika Hrvatske optu`ivali da je bio glavni finansijer njegove predsjedni~ke kampanje.

ZAJEDNI^KI ODMOR: Ismet Gutli} i Stjepan Mesi}

janskog predsjednika Borisa Tadi}a, koji je istoga dana boravio u Srebrenici, Kladanjci su odlu~ili da ga ugoste i uru~e mu priznanje “po~asni gra|anin Kladnja“. U centru grada tog dana je postavljena prirodna skulptura - drvo `ivota, ~ije korijenje u spletu simbolizira povezanost razli~itosti ovih prostora. Naredni dolazak Mesi}a u Kladanj, koji se o~ekuje do kraja godine, trebao bi biti obilje`en tako {to }e u sredi{te ovoga spleta korijenja biti zasa|eno drvo koje }e predstavljati zdrave i prijateljske odnose Bosne i Hrvatske. Ljubav izme|u Stjepana Mesi}a i stanovnika Kladnja traje jo{ od po~etka devedesetih godina kada se privatni poduzetnik Mirza Kulugli} sprijateljio s njim. Kada je Kulugli} tokom rata boravio u Zagrebu kao {ef Predstavni{tva Tuzlanskog okruga u Hrvatskoj, to prijateljstvo je produbljeno, a zahvaljuju}i njemu za Kladanj su preko Mesi}evog prijatelja dr. Josipa Stojanovi}a obezbije|ene dvije ratne bolnice. Tako|er, Mesi} je posredovao u kontaktima sa Franjom Tu|manom i generalom Ivanom ^ermakom kako bi se ovim putem obezbijedila vojna i humanitarna pomo} za Armiju BiH te gladne civile. “Mesi} je gra|anin svijeta i on ima veliki broj prijatelja. Svi mi koji smo se upoznali u razli~itim vremenima s tim velikim ~ovjekom znamo da nas je sa hrvatskim predsjednikom spojila isklju~ivo ljubav prema Bosni. On je zaljubljen u na{u zemlju i mi ozbiljno razmi{ljamo o

34

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

35

NA[ JARAN STIPE MESI]

MESI]EV POKLON FIDELU CASTRU

RATNA SURADNJA PRERASLA U TRAJNO PRIJATELJSTVO: Hrvatski predsjednik sa porodicom poduzetnika iz Kladnja Mirze Kulugli}a

Kubanski predsjednik se lije~io i kladanjskom “mu{kom vodom”

Prilikom posjete Kubi hrvatski predsjednik Stjepan Mesi} poklonio je Fidelu Castru Eliksir `ivota pakovan u preduze}u Kuluglija, kazav{i mu da ga je donio specijalno od bosanskih prijatelja iz Kladnja, te da je u posebnom pakovanju taj eliksir zapravo ~uvena mu{ka voda, koja mo`e pomo}i Castru da popravi potenciju. Kako bi dojam bio kompletan, Castro je dobio i pakovanje `enske vode, kao poklon za ljep{u polovicu, uz Mesi}evo {eretsko obja{njenje tog ~ina da generalno kubanskom narodu bude bolje.
LIJEK IZ KLADNJA: Fidel Castro

tome da ga kandidiramo za predsjednika na{e zemlje”, ka`e Mirza Kulugli}, koji je u dvije kampanje bio ~lan izbornog sto`era Stjepana Mesi}a. On sa hrvatskim predsjednikom odr`ava svakodnevne kontakte i jedna je od najpovjerljivijih osoba koje Mesi} ima u BiH. Kulugli}, ina~e blizak ro|ak Sulejmana Tihi}a, nekada prijatelj Alije Izetbegovi}a i Zorana \in|i}a (sva ~etvorica ro|eni su u Bosanskom [amcu), vrlo ~esto posreduje u kontaktima predsjedni~kog kabineta Hrvatske sa bosanskohercegova~kim zvani~nicima. Nedavno je ova veza iskori{tena za organiziranje susreta Mesi}-Dodik, gdje se kao posrednik na{ao i novinar Mato \akovi}, koji je, istina, mnogo bli`i prijatelj sa Dodikom, iako odli~ne odnose godinama odr`ava i sa Mesi}em. Koliko povjerenje u Kulugli}a ima Mesi}, govori i ~injenica da prilikom posjeta stranih

dr`avnika Hrvatskoj ima ~ast da prisustvuje razgovorima predsjednika sa Mesi}em: “To je jednostavno obja{njivo - ja tamo nemam drugih interesa osim da pomognem da Bosna i Hrvatska imaju dobre odnose, da predsjednik Mesi} bude u boljoj poziciji jer je dokazani prijatelj na{e zemlje i moj je dobar prijatelj skoro dvije decenije, a ambicija za poziciju ispod Predsjednikovih skuta apsolutno nemam, tako da nikoga i ne ugro`avam i samim tim nikome i ne smetam”, nastavlja Kulugli}.

BOSANCI SA PANTOV^AKA
U izbornom sto`eru i stalno uz predsjednika Mesi}a je jo{ jedan Bosanac, Hrvat iz naselja [pionica kod Srebrenika Marko Amid`i}. Njegove izuzetno dobre

ZALJUBLJENIK U SEVDALINKU

Hanka Paldum je omiljena pjeva~ica i prijateljica predsjednika Mesi}a
Prva dama bosanskohercegova~ke sevdalinke Hanka Paldum omiljena je pjeva~ica hrvatskog predsjednika. Njihovo prijateljstvo traje jo{ od vremena kada je Mesi} bio opozicionar i redovno posje}ivao Hankine koncerte u Zagrebu. Nakon {to je postao predsjednik, Mesi}u je u njegovoj rezidenciji na Pantov~aku me|u prvima izbor ~estitala popularna bosanskohercegova~ka pjeva~ica.
MOJ PRIJATELJ, PREDSJEDNIK: Hanka Paldum

36

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

37

NA[ JARAN STIPE MESI]

organizacijske sposobnosti obezbijedile su mu odli~nu poziciju, koja je prije svega rezultat odli~nih dugogodi{njih prijateljskih odnosa sa Mesi}em, jo{ iz vremena kada je on bio opozicionar. Drugi prijatelj, tako|er bosanski Hrvat, je Pero Jozali} iz Vare{a, ~ovjek koji je u ratu imao hrabrosti, snage i autoriteta da optu`i odre|ene strukture u HVO-u kako su sudjelovale ili su dopu{tale plja~ke u ovom gradu. Jozali} trenutno `ivi u Zagrebu i svakodnevno je u kontaktima sa Mesi}em, a ina~e klju~na je veza za srednju Bosnu, pripremu izborne strategije i stvaranje slike o djelovanju hrvatskog predsjednika. Tako|er, ~ovjek od velikog Mesi}evog povjerenja je i fra Tomislav Duka, tako|er Bosanac, koji je bio prvi saborski zastupnik u vrijeme kada je Mesi} krenuo u preuzimanje vlasti u

PRINCIPIJELNA I ISKRENA PODR[KA BOSNI I HERCEGOVINI: Stjepan Mesi} sa ~lanovima predsjedni{tva BiH tokom pro{lonedjeljnog boravka u Sarajevu

ODMOR U GRA^ANICI: Prilikom dolaska u Gra~anicu hrvatski predsjednik odsjeda na ljetnikovcu porodice Faruka [irbegovi}a, gdje odigra partiju tenisa i popije doma}e vino proizvedeno u vinogradu [irbegovi}
Hrvatskoj. Me|u bosanskim prijateljima Stjepana Mesi}a zna~ajno mjesto zauzima i Izet Aganovi} iz Sanskog Mosta, koji je trenutno na poziciji savjetnika predsjednika Mesi}a. Godinama odli~ne veze Mesi} ima sa biznismenom Tomislavom Antunovi}em iz Br~kog, dok je na politi~kom planu bio najbli`i stavovima Selima Be{lagi}a i gra|anskoj viziji organizacije dru{tva koja se godinama razvija u Tuzli. Odr`avaju}i taj kontinuitet, Mesi} danas odli~no sura|uje i sa gradona~elnikom Tuzle Jasminom Imamovi}em. U izgradnji suradnje i povjerenja izme|u BiH i Hrvatske Mesi} ve} godinama jako dobro sura|uje sa glavnim imamom Med`lisa Gunja (Republika Hrvatska) Idrizom ef. Be{i}em, ina~e dugogodi{njim ~lanom HDZ-a. S obzirom da Gunju od BiH dijeli samo rijeka Sava, a da je ovo naselje u Hrvatskoj u potpunosti naslonjeno na Br~ko ({kola, posao itd), ef. Be{i} vezan je i za Bosnu i Hrvatsku. je u Hrvatskoj. Od gra~ani~kih “veza” tu je neizostavno i porodica rahmetli Salema [abi}a, zagreba~kog kroja~a-milionera, vrlo utjecajnog u politi~kim krugovima BiH i Hrvatske. Preko [abi}a i Tinji}a Mesi} je imao komunikaciju sa bo{nja~kim vrhom u Sarajevu, prvenstveno Izetbegovi}em i ^engi}ima. Prilikom dolaska u Gra~anicu hrvatski predsjednik odsjeda na ljetnikovcu porodice Faruka [irbegovi}a, gdje odigra partiju tenisa i popije doma}e vino proizvedeno u vinogradu [irbegovi}. Jedan od najva`nijih razloga relativno ~estih dolazaka u Gra~anicu je prijateljstvo sa Gra~anlijom Dinom ^oli}em, koji je nedavno u Francuskoj dobio titulu “Najgra|anin Evrope“. Naravno, Mesi} u BiH ima jo{ veliki broj prijatelja, a takav status mu je obezbijedila bezrezervna podr{ka cjelovitoj Bosni i Hercegovini, organiziranoj po principu gra|anske demokratije. Dobijanjem titule po~asni gra|anin Kladnja, hrvatski predsjednik nije dobio status gra|anina BiH, ali u ovom gradu su spremni uraditi sve da mu obezbijede li~ne dokumente i da ga zaista kandidiraju za predsjednika Bosne i Hercegovine, budu}i da se vi{e ne}e mo}i kandidirati za predsjednika svoje zemlje. Od Mesi}a }e tek tra`iti da, ukoliko `eli biti predsjednik i tre}e dr`ave u dvije decenije, nakon SFR Jugoslavije i Republike Hrvatske, obe}a da }e uz pomo} kladanjske “mu{ke vode” osigurati da Bosne i Hercegovina postane “potentna zemlja”...

TAJNE POSJETE GRA^ANICI
Ipak, najve}i broj bosanskih prijatelja Mesi} ima u Gra~anici. Prema na{im informacijama, on tajno posje}uje ovaj grad gdje ima prijatelje u porodicama [irbegovi}, Tinji}, [abi} i ^oli}. Mesi}a je sa Gra~anicom povezao Gra~anlija D`evdet Tinji}, uspje{ni hrvatski poduzetnik, koji je godinama ku}ni prijatelj sa predsjednikom Mesi}em. Tinji} je bio jedan od klju~nih ljudi u predsjedni~koj izbornoj kampanji, ali se nakon {to je Mesi} postao predsjednik povukao, kako ne bi koristio prijateljstvo sa Predsjednikom za svoje poslovne ambici-

FARUK [IRBEGOVI], PODUZETNIK IZ GRA^ANICE

Da je vi{e takvih lidera
“Imao sam zadovoljstvo ugostiti svog prijatelja i prijatelja Bosne Stjepana Mesi}a na svom imanju. Siguran sam da nam je potrebno da na balkanskim prostorima imamo vi{e ljudi koji }e plijeniti svojim demokratskim i ljudskim na~elima kakva ima hrvatski predsjednik, a to bi nam svima bilo od koristi.”
MESI]EV DOMA]IN U GRA^ANICI: Faruk [irbegovi}

38

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

39

EVROPA, ODMAH

HRVATSKA PRIMJER ZA OSTALE ZEMLJE U REGIJI
Isto~na Evropa i biv{i Sovjetski Savez prema{ili su Isto~nu Aziju u pogledu unapre|enja uvjeta za poslovanje, konstatira se u novom izvje{taju o uvjetima poslovanja 2008. koji su pripremile Svjetska banka i Me|unarodna financijska korporacija. Iako su neke zemlje na Zapadnom Balkanu, poput Hrvatske i Makedonije, pokazale da prednja~e u reformama, tempo reformi u BiH je bio sporiji nego u susjednim zemljama. Neki akteri u regiji su ostavili iza sebe ~ak i mnoge zapadnoevropske ekonomije. Popev{i se za 27 mjesta, Hrvatska je zemlja koja je ove godine najbr`a u provo|enju reformi u regiji i jedino je Egipat ostvario bolji rezultat. Druge dvije zemlje iz Jugoisto~ne Evrope - BJR Makedonija i Bugarska - pobolj{ale su svoj rejting za 17 i 8 mjesta, pojedina~no, te se tako|er nalaze me|u prvih deset zemalja na globalnom nivou koje aktivno provode reforme. No, druge zemlje u regiji nisu dostigle taj nivo. U globalnom rangiranju, BiH se spustila sa 95. na 105. mjesto.

Nove ~lanice EU iz isto~ne i srednje Evrope Schengenskom sporazumu pa }e schengen pomjerene na granice Sr

U strahu da nova isto~n dovoljno sigurna, Austr kontrole granica prema d
Pi{e

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

P

ZAPADNOEVROPSKE ZEMLJE TRO[E NAJVI[E NOVCA EU
Tokom pro{le godine, Francuska, [panjolska i Njema~ka dobile su najve}i dio sredstava iz fondova EU, pri ~emu su za poljoprivredu najvi{e dobili francuski farmeri, a Italija i [panjolska dobile najvi{e novca za velike infrastrukturne projekte. Prema financijskom izvje{taju EU, zapadnoevropske dr`ave ~lanice EU-a dobile su najzna~ajniji dio iz prora~una vrijednog 106,6 milijarde eura. Sredstva za deset novih ~lanica uve}ala su se od 2004. sa 2,4 milijarde eura na 11,5 milijardi eura, a njihov udio u ukupnim izdacima Europske unije dosegao je 2006. godine 12 posto

o~etkom ovog mjeseca najavljeno je da su nove ~lanice EU-a iz srednje i isto~ne Evrope pro{le provjere za priklju~enje Schengenskom sporazumu o ukidanju me|udr`avnih granica unutar EU od po~etka 2008. Osam zemalja te regije uspje{no je uvelo svu opremu nu`nu za priklju~enje schengenskoj sredi{njoj bazi podataka. Odvojena procedura provodi se za Maltu i Kipar. U planu je da se nakon potvrde ~elnika EU-a idu}ih mjeseci obustave grani~ne kontrole na kopnenim grani~nim prijelazima od 31.12. ove godine, a u zra~nim lukama od 28. 3. 2008. godine. Ulaskom novih ~lanica Evropske unije u schengensku zonu bescarinskog re`ima trebali bi biti uklonjeni svi grani~ni prelazi sa starim ~lanicama EU. Ulaskom, primjerice, Ma|arske u schengenski sistem ukida se grani~na kontrola na prelazima sa Slova~kom, Slovenijom i Austrijom, a prelazak “vanjskih” granica sa Ukrajinom, Rumunijom, Srbijom ili Hrvatskom se i dalje obavlja na zvani~nim grani~nim prelazima, uz uobi~ajenu carinsku kontrolu. Vojvo|anski Ma|ari sa izvjesnim strahom i{~ekuju uvo|enje shengenske kontrole na granici izme|u Ma|arske i Srbije. Podsjetimo, Schengen zona }e od po~etka naredne godine imati 24 ~lanice, od 27 dr`ava EU. Stare ~lanice Kipar, Engleska i Irska i dalje ne pripadaju Schengenu, ali Norve{ka i Island, iako nisu u EU, bit }e pripadnice schengenske oblasti. U dr`avama van schengenske oblasti, bilo da su ~la-

I “NOVA” EVROPA INTEGRIRANA U SCHENGEN: Od po~etka sljede}e godine Schengen zona }e imati 24 ~lanice

nice EU ili ne, ne}e se mijenjati propisi putovanja, pa ostaje carinska kontrola prilikom ulaska ili napu{tanja zemlje. Pored pojednostavljivanja prelaska granice Schengenski sporazum daje mogu}nost da, u opravdanom slu~aju, uz obavje{tenje Odbora EU, neka dr`ava privremeno ponovo uspostavi carinsku kontrolu. Za kompenzaciju ukidanja unutra{nje kontrole uveden je novi schengenski informacioni sistem, koji omogu}ava

40

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

EVROPA, ODMAH

uspje{no su pro{le provjere za priklju~enje ske granice po~etkom sljede}e godine biti bije, Hrvatske i Ukrajine

Najvi{e je sredstava ispla}eno Poljskoj, 5,3 milijarde eura, zatim Ma|arskoj 1,8 milijardi i ^e{koj - 1,3 milijarde eura. U okviru predpristupnih fondova Rumuniji i Bugarskoj ispla}eno je gotovo 1,1 milijarda eura.

na granica EU ne}e biti ija je najavila nastavak dr`avama srednje Evrope

FRANCUSKI BANKROT
Prema statistikama Evropske komisije, Francuska je zemlja s najve}im omjerom javne potro{nje u odnosu na bruto doma}i proizvod u 2007., ne samo u eurozoni ve} i me|u 27 zemalja ~lanica EU-a. Francuski premijer Francois Fillon je nedavno izjavio da je francuska dr`ava u stanju bankrota, te kako se Francuska ve} 15 godina nalazi u stanju kroni~nog deficita, a da ve} 25 godina nije izglasala uravnote`eni
Francois Fillon

prora~un. Prema pisanju britanskog Daily Telegrapha, Pariz bi ovaj tjedan trebao predstaviti prora~un za 2008. godinu s deficitom od preko 41 milijarde eura. Po~ne li francuski deficit ponovno rasti, mogao bi uskoro prekr{iti pravilo prema kojemu deficiti zemalja ~lanica eurozone ne smiju prema{ivati tri posto BDP-a.

POZIV POLJACIMA KOJI SU NAPUSTILI ZEMLJU
Poljska }e poku{ati potaknuti stotine tisu}a svojih gra|ana koji su emigrirali u zapadne zemlje EU da se vrate u domovinu, najavio je predsjednik Lech Kaczynski. Procjena je da je 1.200.000 osoba emigriralo iz Poljske otkad je zemlja 2004. u{la u EU. Po studijama provedenim u Velikoj Britaniji, zemlji koja je privukla u tri godine najmanje 600.000 Poljaka, dvadeset posto njih odlu~ilo je ostati, 20 posto sigurno je da }e se vratiti, a 60 posto jo{ je neodlu~no. I dok Poljska razmi{lja kako da privoli svoje gra|ane da se vrate, u Francuskoj je donji dom francuskog parlamenta odobrio zakon o imigrantima kojim se, me|u ostalim, predvi|a obavljanje DNK testa za potencijalne imigrante koji bi u zemlju dolazili temeljem zahtjeva za spajanje obitelji.

djelimi~nu kontrolu putnika. Schengenske vize su u su{tini jedinstvene, kao i cijene, a za boravak du`i od 90 dana pravila odre|uje sama dr`ava. Austrija je najavila nastavak kontrole granica prema dr`avama srednje Evrope (Slova~ka, Slovenija, Estonija, Ma|arska, Letonija, Litva, Malta, Poljska i ^e{ka) i nakon njihovog ulaska u zonu Schengena. Austrija insistira na zajedni~kim

patrolama uz svoju granicu od ^e{ke na sjeveru do Slovenije na jugu iz straha da nova isto~na granica EU ne}e biti dovoljno sigurna. Slova~ka je spremna potpisati sporazum o organiziranju zajedni~kih patrola s Austrijom i nakon ulaska te zemlje u schengensku zonu, izjavio je ministar unutarnjih poslova Slova~ke Robert Kalinak za AP. I ~e{ke vlasti pregovaraju s Austrijom o formiranju zajedni~kih patrola.

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business

Tuzlanska “Solana“ izlazi s novim proizvodima

TUZLANSKE JUHE S OZNAKOM UNICEF-a
Nakon velikog uspjeha s DO-DO za~inima, na koje je tr`i{te BiH reagiralo krajnje pozitivno, Solana Tuzla izlazi s novom paletom proizvoda - instant juhama. Radi se o desetak razli~itih juha proizvedenih na bazi tradicionalne recepture bosanske kuhinje. Receptura je ispitivana u internoj laboratoriji Solane Tuzla, a testiranje proizvoda trajalo je nekoliko mjeseci uz sudjelovanje vode}ih tehnologa tvornice koji su svoje umije}e potvrdili kod utvr|ivanja recepture DO-DO za~ina. Tr`i{te gotovih juha u BiH najve}im se dijelom pokriva iz uvoza a prema nezvani~nim procjenama ”te{ko” je preko 20 miliona eura. Zastupljenost lokalnih kompanija u ovom segmentu skoro je sasvim zanemarljiva mada je do prije dvadesetak godina situacija bila sasvim obrnuta budu}i da je glavninu tr`i{ta juha kontrolirao Agrokomerc iz Velike Kladu{e. S obzirom na veliki uspjeh palete DO-DO za~ina, u tuzlanskoj Solani vjeruju da bi uz odgovaraju}u medijsku kampanju uskoro mogli zauzeti nekada{nju poziciju Agrokomerca. Tuzlanska Solana je privatna kompanija u vlasni{tvu malih dioni~ara i investicijskih fondova. Upo{ljava preko 530 radnika a njen godi{nji prihod prelazi 23 miliona konvertibilnih maraka. Glavnina prihoda realizira se prodajom soli i DO-DO za~ina a poslovna orijentacija kompanije usmjerena je na lansiranje novih vrsta proizvoda baziranih na soli koja se smatra najkvalitetnijom u cijeloj regiji. Tuzlanska Solana me|u rijetkim je u svijetu s etiketom UNICEF-a kojom se ozna~avaju visokokvalitetne jodirane soli preporu~ljive u ishrani ljudi, osobito djece. Prije desetak mjeseci Solana Tuzla obnovila je pregovore s hrvatskom Podravkom o nastavku prijeratne suradnje na proizvodnji Podravkinih juha. No, kako dvije tvornice nisu na{le zajedni~ki interes, Solana Tuzla se odlu~ila na tr`i{ni proboj s vlastitim juhama. Direktor kompanije dr. Izudin Kapetanovi} za Slobodnu Bosnu ka`e da }e promotivna akcija tuzlanskih juha krenuti po~etkom oktobra i da }e se bazirati na afirmaciji kvaliteta ali i ~injenice da je tuzlanska juha u potpunosti doma}i proizvod.

JUHE NAKON ZA^INA: Solana Tuzla pokre}e paletu novih proizvoda

42

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Raste interes za federalne telekome

Nastavlja se ekspanzija “Merkura“

Stabilan rast bankarskog sektora FBiH

MORGAN STENLEY U IGRI ZA BH TELECOM
Tokom jednodnevne posjete Sarajevu i susreta s nekoliko federalnih zvani~nika, visoka delegacija vode}e globalne investicijske banke Morgan Stanley najvi{e interesa pokazala je za predstoje}u privatizaciju BH Telecoma i Eroneta. Nimalo slu~ajno, me|u ~etiri ~lana delegacije bio je i vode}i menad`er Jean Abergel, zadu`en za telekom sektor u Evropi, a ova ~injenica rje~ito svjedo~i da je Morgan Stanley `ivo zainteresiran za dvije telekomunikacijske tvrtke u ve}inskom vlasni{tvu Federacije BiH. Istina, ameri~ka delegacija pokazala je puno {iri interes potencijalnog anga`mana budu}i da su federalni zvani~nici iza{li sa spiskom od 18 kompanija koje ~ekaju privatizaciju, no Amerikanci su nesumnjivo najvi{e zainteresirani za telekom sektor i to su uostalom otvoreno i priznali. Ta }e ~injenica umnogome doprinijeti dodatnom zao{travanju konkurencije me|u investitorima zainteresiranim za federalne telekomunikacije ~iji broj neprestano raste. No, ve}ina zainteresiranih tvrtki dolazi iz Evrope, odnosno iz ~etiri evropske dr`ave: Njema~ke, Austrije, Norve{ke i Gr~ke i ako se zainteresiranim priklju~i i Morgan Stanley, trka }e dobiti sasvim novu dimenziju. Doma}in ameri~koj delegaciji, potpredsjednik Federacije BiH Mirsad Kebo za Slobodnu Bosnu ka`e da je dobio nekoliko ohrabruju}ih signala vezanih za dugoro~no pozicioniranje Morgan Stanleyja na tr`i{tu BiH, {to bi za na{u zemlju imalo dalekose`ne pozitivne posljedice. Morgan Stanley je prisutan u 32 dr`ave svijeta preko mre`e od preko 600 ureda i predstavni{tava u kojima je zaposleno preko 58.000 radnika! Kebo ka`e da su ameri~ki sugovornici, osim za telekomunikacije, pokazali veliki interes za investiranje u energetiku koja je ujedno i najzna~ajniji ekonomski potencijal dr`ave. Upravo u energetici kriju se najve}e razvojne {anse budu}i da BiH koristi tek ne{to iznad 30 posto raspolo`ivog energetskog potencijala. Ta je informacija za delegaciju Morgan Stanleyja bila skoro podjednako va`na, ako ne i va`nija od informacije o skoroj privatizaciji telekom sektora pa nije isklju~eno da }e tr`i{te BiH Morgan Stenley uskoro pokrivati iz svoje kancelarije u Sarajevu.

MERKUR OSVOJIO TR@I[TE KRAJINE
Krajem protekle sedmice sarajevska trgovinska ku}a Merkur u vlasni{tvu Muje Selimovi}a dodatno je oja~ala svoju tr`i{nu poziciju na podru~ju Unsko-sanskog kantona na kojem je donedavno stajala prili~no slabo. No odnedavno Merkur je u toj regiji poduzeo pravu tr`i{nu ofanzivu: od jula ove godine izgradio je ili adaptirao ~ak devet prodajnih objekata od kojih je najve}i dio koncentriran u Biha}u i Bosanskoj Krupi. I svoj najmoderniji i najve}i {oping centar u toj regiji Merkur je otvorio upravo u Biha}u nakon ~ega }e, kako doznajemo, zapo~eti ofanzivu na ostale gradove Unsko-sanskog kantona, prije svega, Cazin, Bosanski Petrovac i Bosansku Krupu. U Cazinu se privode kraju radovi na velikom Merkurovom {oping centru dok se u Petrovcu i Krupi priprema dokumentacija za jo{ dva trgovinska objekta koji }e biti izgra|eni do sredine naredne godine, nakon ~ega }e Merkur preuzeti lidersku poziciju u trgovini tog kantona. Nezvani~no doznajemo da Merkur priprema dokumentaciju za izgradnju jo{ jednog {oping centra u Sarajevu koji }e ujedno biti i najve}i poslovno-trgovinski objekat u BiH. Detalji tog projekta jo{ se dr`e u tajnosti, no doznajemo da je rije~ o grandioznom objektu lociranom u samom sredi{tu Sarajeva.

ZA [EST MJESECI DVANAEST OBJEKATA: “Merkur” u`urbano razvija maloprodajnu mre`u u Krajini AKTIVA BANAKA U FBiH PREMA[ILA GDP

Kao pokazatelj snage bankarskog sektora ~esto se koristi odnos aktive i doma}eg bruto proizvoda (GDP). U razvijenim zemljama aktiva je dva i vi{e puta ve}a od GDP-a dok je u tranzicijskim zemljama taj odnos nepovoljniji. Prema ovom kriteriju, bankarski sektor u Federaciji BiH ima solidan rezultat jer je aktiva u 2006. godini dosegla oko 104% procijenjenog GDP-a za FBiH, odnosno 11,5 milijardi KM.

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

43

PAKLENI PREMIJER NA DVA TO^KA

SRE]KO BORAS
SRE]KO BORAS pro{log je mjeseca izabran za premijera Hercegova~koneretvanske `upanije nakon desetomjese~nog rata koji su politi~ke stranke vodile oko izbora na tu du`nost; Boras, favorit HDZ-a 1990, sve do tada bio je potpuna politi~ka nepoznanica a u ekskluzivnom razgovoru za na{ list pedesetogodi{nji ekonomista otkriva zbog ~ega je apsolutno najneobi~nija politi~ka osoba u BiH

Premijer, bi
44
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Na svom najdra`em motoru put

Sre}ko Boras, prvi ~ovjek Hercegova~ko-neretvanske `upanije

ZALJUBLJENIK U MOTORE I ROCK: Sre}ko Boras izabran je za premijera Hercegova~koneretvanske `upanije kao kandidat HDZ-a 1990.

Pi{e

Suzana Mijatovi}
suzanam@slobodna-bosna.ba

ada je nakon desetomjese~nih me|ustrana~kih pregovora 1. augusta kona~no imenovana Vlada Hercegova~ko-neretvanske `upanije a za predsjednika izabran Sre}ko Boras, samo je nekolicina njegovih najbli`ih prijatelja i strana~kih suradnika mogla znati da na mjesto novog `upanijskog premijera dolazi, za na{e prilike, posve atipi~an, krajnje nekonvencionalan politi~ar. Boras je, prema podacima iz njegove slu`bene biografije, diplomirani ekonomista koji je do 1989. radio u mostarskoj tvornici \uro Salaj. Pred rat se bavio privatnim biznisom (u Mostaru je imao tri butika i veleprodajni centar konfekcije), da bi se 1993. zaposlio u Elektroprivredi Herceg-Bosne kao direktor Direkcije za ekonomske i pravne poslove i poslovni informati~ki sustav. Izvjesno je vrijeme vodio i poduze}e Slavonija trgovina, jedan je od osniva~a i direktora hercegova~ke Agencije za regionalni razvoj Herda. Do imenovanja za `upanijskog premijera Sre}ko Boras je radio kao {ef Slu`be za strategiju i rekonstruktuiranje u Direkciji Elektroprivrede Herceg-Bosne. Ne ra~unaju}i kratko ~lanstvo u nekada{njem Savezu komunista, sve do aprila 2006., kada je osnovan HDZ 1990., Boras nije bio strana~ki anga`iran.

K

MOTOR ISPRED POLITIKE
“U HDZ 1990. sam se u~lanio zbog ljudi koji su formirali tu stranku

iker, rocker
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

ovat }u i na slu`bena putovanja!
45

PAKLENI PREMIJER NA DVA TO^KA

i drago mi je {to smo uspjeli motivirati glasa~e da iza|u na izbore. Mislim da smo u kratkom vremenu uradili veliki posao, posebice jer nitko nije vjerovao u na{ uspjeh i svi su nam prognozirali da nemamo nikakvih {ansi. Ipak, mi se ne zanosimo, znamo da su ljudi na posljednjim izborima vi{e glasovali protiv HDZ-a a nego {to su glasovali za nas”, re}i }e nam Sre}ko Boras na po~etku razgovora, obja{njavaju}i razloge koji su ga ponukali da se u 50. godini `ivota politi~ki aktivira. No, ~injenica da je na mjesto predsjednika Vlade Hercegova~ko-neretvanske `upanije, po prvi put u posljednjih deset godina, izabran politi~ki novajlija nije i jedina koja Borasa odvaja od svih njegovih prethodnika. Za razliku od ve}ine bh. politi~ara, novi je hercegova~ki premijer “zalu|en” dvoto~ka{ima, redoviti je sudionik svih zna~ajnijih motorijada u regionu i jedan od rijetkih bh. politi~ara koji vam ne}e kazati kako su mu omiljeni muzi~ari Dino Merlin, Halid Be{li} ili Marko Perkovi} Thompson. Boras je, kako se ~ini, ostao vjeran rock’n’rollu i jo{ su mu uvijek dra`i koncerti Let 3 ili Soulfingersa od narodnja~kih fe{ta uz janjetinu kakve preferira ovda{nja “politi~ka elita”. Recimo i da nam je novi hercegova~ki premijer sastanak dogovorio na neuobi~ajenom mjestu, u Rekreacionom centru kod Mostara (na u{}u Bunice u rijeku Bunu), gdje je Sre}ko Boras do{ao u pratnji svog prijatelja Ante Kri{te, vlasnika i direktora mostarske televizije Oscar C, odnosno, predsjednika lokalnog Moto-kluba

POLITIÈKI PLANOVI

Za po~etak sam vratio prosvjetare u u~ionice
Budu}i da Vlada Hercegova~koneretvanske `upanije jo{ nije “napunila sto dana”, sva pitanja koja se odnose na rad izvr{ne vlasti ostavili smo za naredni razgovor s predsjednikom Vlade Sre}kom Borasom. No, premijer je ipak napomenuo kako smatra da je najve}i uspjeh novog saziva Vlade obustava vi{emjese~nog {trajka zdravstvenih djelatnika, nakon ~ega je nastavljen intenzivni anga`man na realizaciji odredbi iz kolektivnog ugovora. “Radimo na tome da se zdravstvenim djelatnicima uskoro pove}aju pla}e. Tako|er smo obavili razgovore s predstavnicima sindikata prosvjetara i o~ekujemo dalji nastavak suradnje jer smo opredijeljeni za pobolj{anje uvjeta obrazovanja,” uvjerava nas premijer Boras, napominju}i kako }e na tome inzistirati, izme|u ostalog, i zbog svojih sinova koji se, tako|er, {koluju na Mostarskom sveu~ili{tu, iako su, jednako kao i djeca ve}ine hercegova~kih politi~ara, mogli studirati u susjednoj Hrvatskoj.

UHODAVA SE NA NOVOJ DU@NOSTI: Boras u svom mostarskom uredu

Ipak, mi se ne zanosimo, znamo da su ljudi na posljednjim izbo
Hercegovac. Boras je do{ao na svom motoru Yamaha Cruiser 1600, a Kri{to na Harley Davidsonu Ultra Classic Electra Glide, obojica, dakako, “prikladno” odjeveni u ko`ne hla~e i jakne. “To je bio jo{ dje~a~ki san, iz vremena kada nije bilo lako do}i do motora i kada su se samo oni ~iji su roditelji radili u inozemstvu mogli provozati na pravom motoru, dok su ostali vozili male Tomose i, tek poneko, Javu. Ja sam tada, a budu}i da nisam bio u prilici, niti su mi roditelji dozvoljavali da kupim motor, vozio prave ali rabljene motore koji su, redovito, bili stariji od mene. Bilo ih je svakakvih, BMW-a, NSU-a, Horexa, puno sam ih a a promijenio, ali sam svaki o`ivio iz mrtvih”, ka`e premijer Boras, prisje}aju}i se svoje mladala~ke zalu|enosti motorima. Ipak, svoj je posljednji motor prodao pred sami kraj studija, kada je morao oti}i u tada{nju JNA, nakon ~ega se posvetio drugim `ivotnim obvezama. Zaposlio se,

46

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Sre}ko Boras, prvi ~ovjek Hercegova~ko-neretvanske `upanije

o`enio, dobio dva sina (stariji je apsolvent na Ekonomskom fakultetu, a mla|i student druge godine Pravnog fakulteta)... No, motor je ponovno odlu~io kupiti prije desetak godina. “Kada sam ga vidio na sajmu u Mostaru, nisam se od njega mogao odvojiti! Bila je to Honda Shadow 750. Sre}om da sam u to vrijeme bio ~lan Uprave Hercegova~ke banke , pa sam mogao uzeti povoljan kredit. Hondu sam ~ vozio tri-~etiri godine, a onda sam od prijatelja kupio Yamahu. Kada se tada nisam rastavio od supruge, ne}u nikada”, dodaje kroz smijeh Sre}ko Boras. Na pitanje da li se motora odrekao nakon {to je preuzeo du`nost predsjednika Vlade Hercegova~ko-neretvanske `upanije, Boras odgovara da nije, te da je, pored mostarskog, ~lan i Moto kluba
PREPOZNATLJIV MOSTARSKI LIK: Boras na svojoj Yamahi

“Slavonski Brod” koji slovi za jedan od najpresti`nijih motoristi~kih klubova u Hrvatskoj. “Ali, morate znati da kada vozite motor, onda ste ~lan svakog kluba, jer me|u nama postoje prijateljski odnosi. Motoristi se, bez obzira znaju li se ili ne, kada pro|u jedan pored drugoga na cesti uvijek pozdravljaju”, napominje na{ sugovornik. U Slavonskom Brodu se, {to }e nam Boras tako|er otkriti, odr`ava jedna od najboljih motorijada u regionu koja se tradicionalno organizira prvog ili drugog vikenda u maju. Tada se na obalama rijeke Save okupi vi{e stotina motorista iz cijelog svijeta, podigne se improvizirani kamp i krene prava fe{ta. “Montira se fantasti~na bina i ozvu~enje, tako da su na tom mjestu svirali najbolji i najzahtjevniji bendovi. Odli~an skup bude i u Puli, premda je meni najdra`e okupljanje u Starom Gradu na otoku Hvaru koje se odr`ava sredinom ili koncem rujna”, poja{njava Boras.

SVJETSKO MOTORISTI^KO BRATSTVO
No, na njegovu veliku `alost, ove je godine hercegova~ki premijer morao propustiti motorijadu na Hvaru, budu}i da je slu`beno putovao u Albaniju. “A ni u Albaniju, na`alost, nisam mogao i}i na motoru”. Boras ka`e da je, unato~ brojnim poslovnim obvezama, prije mjesec dana ipak uspio s prijateljem Kri{tom sti}i na dru`enje motorista u Karlovcu. “Krenuli smo iz Mostara rano ujutro, pozdravili se sa prijateljima u Karlovcu, a onda

prespavali u Omi{u i sutradan se vratili ku}i. Meni takva putovanja uistinu mnogo zna~e, intenzivno me i brzo odmore od posla koji radim.” Kada smo Borasa pitali kako zna kada se i gdje odr`avaju motoristi~ki skupovi, odgovorio nam je da su bikeri u stalnom kontaktu i da imaju ~ak i svoje novine. “Sve nas, bez razlike da li je netko odvjetnik, lije~nik, premijer ili automehani~ar, spaja ista ljubav”. Motor koji premijer Boras trenutno vozi spada u kategoriju takozvanih cruisera i koriste se za laganu vo`nju. Cijena jednog takvog novog dvoto~ka{a iznosi oko 30.000 KM za osnovni model na koji vlasnici kasnije kupuju dodatnu opremu, iz funkcionalnih ili estetskih razloga. Sam Boras tvrdi da najvi{e u`iva u “krstarenju” kroz prirodu i da ne spada u one motoriste koji }e pored vas projuriti 200 kilometara na sat. Priznaje i kako se nikada nije oprobao na “zidu smrti”. Na pitanje kako njegove nove kolege u Vladi Hercegova~ko-neretvanske `upanije gledaju na premijerov hobi, Boras je kazao: “Vjerujem da ve}ina mojih suradnika i ne zna za motore”, ali da je njemu poznato kako je i `upanijski ministar gospodarstva Esad Humo, tako|er, motorista. Premda su zbog vi{emjese~nog ka{njenja u formiranju `upanijske Vlade Sre}ka Borasa i njegove kolege ministre do~ekali brojni nerije{eni problemi, hercegova~ki premijer ne taji da }e iskoristiti sada{nji polo`aj kako bi se u Mostaru uredila lokacija za neku

orima vi{e glasovali protiv HDZ-a nego {to su glasovali za nas”
DVA BRATA RO\ENA NA ZIDU SMRTI: Sre}ko Boras i njegov motoristi~ki partner Ante Kri{to, direktor mostarske televizije Oskar C

budu}u motorijadu. “Mi nikada nismo mogli izgraditi tradiciju mostarskih motorijada jer smo odr`avali skupove na neodgovaraju}im mjestima, bez dobrih uvjeta. Kada bi na mjestu kakav je Rekreacioni centar na Buni, dakako s ure|enim okoli{em, organizirali skup motorista, uvjeren sam da bi to bio jedan od najljep{ih prostora u Europi”, nada se Boras, prisje}aju}i se kako je poku{aj mostarskih bikera da neposredno poslije rata na istoj lokaciji organiziraju motorijadu propao iz posve banalnih razloga, jer se tada{nji gradski ~elnici nisu mogli dogovoriti kome }e dati pravo na prodaju piva. No, kada smo primijetili da bi se iznala`enje lokacije za budu}u mostarsku motorijadu moglo protuma~iti i kao “sukob interesa”, premijer, biker i rocker Sre}ko Boras je spremno odgovorio; “Ma kakvi, pa tu nema nikakvih osobnih financijskih interesa”.
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

47

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

ZABORAV I NEMORA
Na{ saradnik u povodu smrti velike operske umjetnice LJILJANE MOLNAR-TALAJI] i na~ina na koji se od nje “oprostila” politi~ka i umjetni~ka scena u rodnoj Bosni i Hercegovini ilustrira dramati~an sunovrat i provincijalizaciju bosanskohercegova~kog dru{tva
Pi{e

Nenad Filipovi}
pro{lom broju SB-a Adisa ^e~o je, u okviru jednog izvanrednog in memoriam-napisa, objavila i ne{to od uspomena poznatog Sarajevskog advokata i beskrajno duhovitog ~ovjeka Mladena [uteja. Bila je to pregr{t T njegovih sje}anja na Ljiljanu Molnar-Talaji}. Pun je to i uredni~ki i novinarski pogodak, jer Mladen [utej ima {ta re}i, i to ne samo o Ljiljani Molnar-Talaji}, iako ve}ina Sarajevske {tampe ne smatra ljude poput Gosp. [uteja vrijednim ikakvog spomena, a kamoli intervjuisanja. Mladen [utej je i mnogoznan i duhovit ~ovjek. Jedan od onih kakvih je ne svakim danom, nego svakim satom sve manje i manje. [teta {to Adisa ^e~o nije imala ni prilike ni vremena intervjuisati, istim povodom, i G|u Taidu Mehmedagi}. G|a Mehmedagi} je posljednja istinska Sarajevska salonska dama, udovica nekada poznatog kardiologa Dra Aliosmana Mehmedagi}a. Dr Mehmedagi} nije bio samo kardiolog, Be~ki i Pariski |ak, nego i Schöngeist, veliki znalac slikarstva i klasi~ne muzike. Taj gospodin, gospodin u svakom smislu te rije~i, bio je dugogodi{nji ljekar Narodnog Pozori{ta te, isto tako, dugogodi{nji li~ni ljekar Ljiljane Molnar-Talaji}. Doktor Mehmedagi} je bio hodaju}a historija Be~ke Dr`avne Opere - on mi je prvi otkrio imena kao Maria Nemeth, Maria Reining, Hilde i Anny Konetzni, Esther Rety, Maria Cebotari, Kerstin Thorborg, Rosette Anday, Melanija Bugarinovi}, Danica Ili}, Vera Schwarz, Selma Kurz, Maria Jeritza, Lotte Lehmann,Viorica Ursuleac (legendarne pjeva~ice dvadesetih i tridesetih godina XX vijeka u toj istinski najve}oj operskoj ku}i

U

na Svijetu) - te je posjedovao jednu od svojevremeno najboljih diskoteka klasi~ne muzike u Sarajevu. Zahvaljuju}i tome {to je nasljedstvom bio bogat, {to je bio bogato o`enjen, {to su mu i njegova medicina i njegova filatelija donosile i dobar prihod, on je bio u stanju da sebi priu{ti redovne godi{nje odlaske na operske predstave u Be~ te ljeti u Arenu u Veroni. I na jednom i na drugom mjestu znali su da je on ljekar pjeva~ici koju su u Be~u zvali Die Molnar, a u Veroni i cijeloj Italiji La Molnar, isti~u}i time da je ta pjeva~ica jedna i jedina u svome fahu. U najposje}enijim satima, kada nije bilo slobodnog stola, ober najznamenitije Be~ke kafane a koja se zove Café Landtmann te je

Ljiljana Molnar-Talaji} je posl bosanskih “proizvoda” kojima s
48
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Provincijski opro{taj od svjetske zvijezde

AL, JAD I ^EMER BiH
vezi sa Ljiljanom Molnar-Talaji}, stiglo i do vode}eg svjetskog operskog magazina Opera News a koji se {tampa u New Yorku, ne mo`e biti rije~i u ovome tekstu, ali }u se toj temi, jednog dana, ipak vratiti.

JEDNA I JEDINA, DIE MOLNAR
Jedno je sigurno: malo je stvari sa kojima Bosna istinski mo`e iza}i pred Svijet i re}i ravni smo vam, a jedna od to malo stvari je i umjetnost Ljiljane Molnar-Talaji}. Pored Molnarove, mi pred Svijet i u Svijet mo`emo iza}i samo sa sitnom plastikom Butmirskom i O{ani}kom, sa ste}cima, sa stambenom arhitekturom XVIII i XIX vijeka, sa Ivom Andri}em, sa Sarajevskom arhitektonskom Modernom (Smiljani}, bra}a Kadi}i, Bajlon, J. Finci, [amanek), sa ranim slikarstvom Jurki}evim i ranim slikarstvom Miji}evim, sa operskim karijerama Bahrije NuriHad`i} i Miroslava ^angalovi}a, sa ranim Berberom i sa ranim Hozom, sa na{om arheologijom i sa na{om orijentalistikom, sa Sarajevskim razdobljem Vanje Sutli}a, sa anatomijom Hajrudina Had`iselimovi}a, sa fizikom Zlatka Te{anovi}a, sa ranim Kusturicom i sa jo{ uvijek mladim Danisom Tanovi}em, sa P klavirom Predraga-Pe|e Mu`ijevi}a. To bi bilo otprilike sve - na `alost, poezija je neprevodljiva uop{te, a na{i najve}i pjesnici A. B. [imi}, [op, Dizdar, Sidran posebno, te oni u ovu utakmicu, sa objektivnih razloga, ne mogu! Ovo sve izneseno navodilo bi nas na zaklju~ak da bi vijest o smrti Ljiljane Molnar-Talaji} bila veliki, dodu{e tu`an, datum te povod za nacionalnu `alost u Bosni. Ali, nije! Smrt Molnarove, izuzev Narodnog Pozori{ta i SB, niko nije dostojno propratio. Tu se radi o tipi~no bosanskom zaboravu kao obliku tipi~no bosanskog bezobrazluka i tipi~no bosanskog nemorala. I zato su imali pravo: Adisa ^e~o kada se u svom napisu osvrnula na sramotni sarajevski muk povodom ovog doga|aja i “SB” kada je na naslovnoj strani SB zaklju~ila da Sarajevo, ipak, nema srca. Stipe Mesi} je odmah na vijest o smrti operske dive poslao sau~e{}e porodici Molnarove i nalo`io da se taj isti telegram obnaroduje. Bo`o Bi{kupi}, ~ovjek o ~ijim se politi~kim uvjerenjima mo`e diskutovati ali koji je i sposoban ministar kulture i kulturan ~ovjek, tako|e se promptno oglasio. Sva zagreba~ka i hrvatska {tampa smjesta je reagovala, a HRT1 emitovao je dokumentarni film o Ljiljani Molnar-Talaji}, snimljen 1995. godine. Ina~e, iz toga filma Ljiljana Molnar-Talaji} isijava kakvom je i bila: apsolutni umjetnik i stopostotno ljudsko bi}e, jednostavno i puno humora, a ne kapriciozna primadonska guska. Maja Stanetti je napisala kratak, ali odli~an nekrolog koji je prenijela ve}ina Hrvatske {tampe, a Vjesnik je smrti Ljiljane Molnar-Talaji} i zna~aju njene umjetnosti posvetio ~itavu stranicu i po gdje se isti~e kra}i ~lanak velike mezzosopranistice Biserke

PRIMADONA BEZ KAPRICA: Ljiljana Molnar-Talaji} bila je velika umjetnica i jednostavno ljudsko bi}e

bila omiljeno mjesto i Freudovo i Mahlerovo izme|u ostalih njenih stalnih gostiju - Stammgäste, uvijek bi prona{ao sto za Herr Doktora jer on je ljekar Die Molnar. Doktor Mehmedagi} je bio distingvirani gospodin i nikada se time nije hvalio pred Be~kim oberima, ina~e sve odreda znalcima Be~ke scene i kulturnim sladokuscima. Me|utim, tim je oberima bilo dovoljno da vide Herr Doktora samo jednom kako u dru{tvu Die Molnar pije kafu, tamani ~uvenu Landtmannovsku husarsku tortu i smije se slu{aju}i divin humor, pa da ukop~aju o ~emu se radi te da zaklju~e da se i u slu~aju toga ljekara iz Sarajeva radi o jednoj Be~koj znamenitosti. Kako je ime Doktora Mehmedagi}a, opet u

ljednja iz ionako malog broja smo se mogli pohvaliti u svijetu!
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

49

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A

Cveji}, Kamerne Pjeva~ice Be~ke Dr`avne Opere, na kojoj je sceni ista ubirala slavu {ezdesetih i sedamdesetih godina skupa sa Ljiljanom Molnar-Talaji}. A kako (ni)je bilo u Sarajevu?

UMI[LJENI TENOR U KLIN^U

VELI^ANSTVEN OPRO[TAJ U HRVATSKOJ
Za razliku od Stipe Mesi}a, Predsjedni{tvo BiH je {utjelo. U Predsjedni{tvu vi{e ne sjede trogloditi kao magacioner Jelavi}, ili farmer od Zabr|a Kraji{nik, niti fanatici kao Alija Izetbegovi} kome je Opera bila ku}a [ejtanova i koji je vjerovao da zvuk simfonijskog orkestra rastjeruje meleke iz prostorije u kojoj se ~uje. Naprotiv, Kom{i}, Silajd`i} i Radmanovi} su tri civilizovana i obrazovana ~ovjeka. Tim vi{e njihova {utnja i za~u|uje i zabrinjava. Pa se ~ovjek pita, ako su gospoda Kolektivni Predsjednik previ{e zauzeti pa im od premorenosti ovakav doga|aj promakne, {ta rade njihovi debelo pla}eni savjetnici? Novinarka Sanja Bagari} je Silajd`i}eva savjetnica za odnose s javno{}u. Ali, Sanja Bagari} je i sestra Sandre Bagari}, operske i operetne pjeva~ice koja djeluje u Zagrebu i koja je, zapravo, u~enica Ljiljane Molnar-Talaji}. U Vjesniku od 19. IX 2007, Sandra Bagari} ka`e: “...Znamo se ve} petnaest godina i sve najbolje {to znam od nje sam nau~ila...”. Ne vjerujem da Sanja Bagari} nema pojma kod koga je njena sestra studirala i od koga je tra`ila profesionalne savjete. Ne vjerujem da je Sanji Bagari} nepoznato koliko je ova smrt pogodila njenu sestru. Ili Silajd`i}eva savjetnica smatra Ljiljanu Molnar-Talaji} nebitnom za Bosnu, odnosno dr`i je isklju~ivo kulturnim dobrom Republike Hrvatske, ili se , pak, ne prekida ba{ od posla za koji je debelo pla}ena, te propu{ta da o ovako va`nom doga|aju napomene svoga {efa. Znam, i to odavno tj. jo{ od vremenâ prije demokratskih promjena, da su i Neboj{a Radmanovi} i njegova `ena veliki konzumenti kulture, osobito teatra. Prema tome, ako je Radmanovi}evom savjetniku za informisanje i exdemokratsvuju{~em omladincu \or|u Latinovi}u Dara Bubamara duhovno bli`a nego Ljiljana Molnar-Talaji}, ne vjerujem da je to slu~aj i sa Latinovi}evim poslodavcem. Radmanovi}u je itekako poznato ko je Ljiljana Molnar-Talaji}! Poznato mu je i da je Ljiljana Molnar-Talaji} svoj posljednji koncert odr`ala upravo u Banjoj Luci, koncert poslije koga je pjeva~ici u garderobu do{la jedna stara `ena, po svoj prilici Srpkinja, i rekla joj: “Hvala Vam {to ste do{li, pjevali nam i podarili nam ljepotu sada kada se na nas navla~i mrak”. Radmanovi} je uvijek tvrdio da on predstavlja sve Bosanske Srbe ma gdje oni `ivjeli, ali i RS kao jedinicu koja pripada svim njenim stanovnicima i svima koji poti~u iz nje. Pa kako mu se onda moglo desiti da ignori{e smrt Ljiljane Molnar-Talaji} koja je iz Bosanskog Broda, danas dijela RS, i koja je, nota bene, svjetski najrelevantnije ime poteklo sa teritorije RS? Ne znam ni{ta posebno o Kom{i}evoj savjetnici za odnose sa javno{}u Ireni Kljaji}, ali, sude}i prema ~injenici da vodi ra~una o tome kako bi njen {ef ekspresno ~estitao na otvaranju neke nove d`amije ili crkve, zaklju~ujem da se radi o visoko profesionalnoj osobi. @eljko Kom{i} je bio odista brutalno napadan kao tobo`’ nedovoljno podoban Hrvat da bi sjedio u Predsjedni{tvu i ja sam pisao o apsurdnosti takvih tvrdnji. Ali, kako se Kom{i}u moglo desiti da ne zna ili da zaboravi ko je svjetski najrelevantniji bosanski Hrvat odnosno Hrvatica? Stvari ni{ta bolje ne stoje i na drugim stranama. Ljiljana Molnar-Talaji} bila je iskreni vjernik, i to i u vremena kada to ni na kakav na~in nije bilo isplatno. Postoje stotine svjedo~anstava i o dubini i o iskrenosti njenog vjerovanja. Bez ikakvog lakiranja ili predostro`nosti u intervjuu anarhisti~ki ateisti~kom Feralu ova `ena koja se nikoga i ni~ega, izuzev aviona, nije bojala, re}i }e da poti~e iz ku}e u kojoj se do Boga uvijek dr`alo, da joj je majka redovno pjevala u crkvi, da su joj bra}a bili ministranti... Biserka

Ljiljanin nockaut u Covent Gardenu
Bahrija Nuri-Had`i}, pjeva~ica za koju je Alban Berg napisao Lulu te koja je bila i prema mi{ljenju kritike i prema mi{ljenju sâmog Richarda Straussa najbolja Saloma, poku{ala mi je objasniti jednom tajnu Ljiljane Molnar-Talaji} ovim rije~ima: “Njen ton je nebeski. Nje`an, a potpuno ~ujan do na ~etvrtu galeriju, a kada treba robustan da lusteri pucaju i padaju. Usto, mogla je tako dugo da ga dr`i. Skoro pa minutu, a to je ~itava vje~nost”. Ovdje treba dodati da je Pavarotti postao slavan jer je njegov tenorski visoki C trajao do petnaest sekundi, a Ljiljana je svoje visine nosila do blizu minutu! U Londonu u Covent Gardenu je, sredinom sedamdesetih godina, Ljiljana nastupala u Verdijevom Balu pod maskama, pjevaju}i Ameliju, jednu od svojih najve}ih uloga. Partner joj je bio jedan od tada najve}ih tenora, znam i ko je, ali ne treba zapisati to ime jer sâma pjeva~ica nikada nije voljela imenovati kolegu iz ove zgode. Dovoljno je re}i da se tu ne radi o Pavarottiju. Ergo, izvanredni ali izrazito razma`eni i umi{ljeni tenor u prvom je ~inu po~eo slagati face s kakvim su ga to Balkanskim anonimusom sparili. A Ljiljana je u sebi rekla: “E, vidje}e{ ti, maj~in sine, kad te Bro|anka sredi.” U drugom ~inu Amelija tj. Ljiljana pjeva dugu i zastra{uju}e te{ku ariju koja je bila jedan od njenih za{titnih znakova. Odmah poslije te arije, na kojoj pada ve}ina soprana, Ljiljana mora pjevati veliki i isto tako te{ki duet sa tenorom. Duet zavr{ava klimaksom, jednoglasno. Tu je do{lo i do nokauta umi{ljenom tenoru. Ljiljana je uzela najja~i i najdublji dah koji je mogla, i iznijela visoku notu u zapanjuju}e dugoj coroni - neprekidnom tonu koji je trajao skoro minutu. Ve} oko desete sekunde, tenor je govorom o~iju molio za milost, a uskoro je i odustao, fingiraju}i pjevanje. Publika je bila u delirijumu, a umi{ljeni, ali vrlo inteligentni tenor, kasnije je govorio gdje je stigao da ga je ta Bosanka nau~ila pameti.

Cveji} }e napisati kako je Ljiljanina prva briga poslije svake sjajno otpjevane predstave bila da cvije}e kojim ju je publika obasipala odnese do oltara najbli`e crkve. No, Uzoriti Kardinal {uti. [uti i Biskup Komarica koji ina~e skoro svake sedmice uprili~ava performanse javnog oplakivanja nad svojom tope}om Biskupijom poslije kojih sve ostaje isto, a Biskup i dalje pla~e. No, ovaj put sùzê za najpoznatijom osobom poteklom iz njegove Biskupije nije bilo. [ute i franjevci kojima je Molnarova poklonila brojne koncerte. Zaista je voljela pjevati u Sv. Anti na Bistriku. Ne {uti jedino Franjo Topi}, pa }e ga valjda usljed toga izdvajanja iz unisone Hrvatskobosanske {utnje Ivan Lovrenovi}

50

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Provincijski opro{taj od svjetske zvijezde

ponovo pokuditi, ovaj put zato {to se ne dr`i specifi~nih principa jedne evropsko-orijentalne mikrokulture. Zabrinuta za sudbinu Bosanskih Hrvata, {ute i gospoda politi~ari koji su se sastali u Kre{evu da istaknu minimum ispod koga Bosanski Hrvati ne mogu i}i u preure|enju Bosne, te im, vjerovatno, neka tamo Molnarova nije pala na pamet. [uti i Mostarska Matica Hrvatska koja ina~e prire|uje grandiozne kulturne priredbe pomognute ne samo Mati~inim, nego i federalnim bud`etom. Josipu Muselimovi}u Ljiljana Molnar-Talaji} nije politi~ki utr`iva roba. [utjele su i sve one brojne udruge Hrvata Bosanske Posavine...

ZA “GRA\ANSKO” SARAJEVO KAO DA NIJE NI POSTOJALA
[uti i tzv. urbano, gra|ansko Sarajevo. Ipak, hvala Bogu dragom da {uti Emir Had`ihafizbegovi}, taj ministar za (ne)kulturu i ~itulje, jer nas, tako, spasava od jo{ jedne svoje nacional-turbofolk ~itulje u “...vozdra pa{a moj...” stilu. ^ini mi se da je BHT prikazala emisiju koju je, pred Olimpijadu 1984. godine, rahmetli RTS snimila o Ljiljani Molnar-Talaji}, emisiju u kojoj je voditelj Ivan Hetrich, a na kraju koje primadona pjeva, u prelijepom velikom halvatu prastare Had`i{abanovi}a ku}e, sevdalinku Bosno moja, dok je na harmonici prati ili Ismet Alajbegovi} [erbo ili Omer Pobri}. Tu emisiju i dokumentarni film iz 1995. godine

Molnar-Talaji}, a trebala bi. Na jednom gra|anski orijentisanom blogu donesen je intervju koji je Ljiljana Molnar-Talaji} dala Feralu prije pet godina. Tu je ona opisala kako je na insistiranje Zubina Mehte, poslije jedne audicije sredinom {ezdesetih godina XX vijeka, da {to prije nastupi s njim odgovorila da se njoj ba{ tako i ne `uri jer je tek nedavno dobila `eljno ~ekani stan i da u`iva kako ga je lijepo okre~ila. Takav jedan detalj otkriva svu nekonvencionalnost njene osobe, ali i obja{njava za{to ju je Mehta toliko cijenio i volio. Na sve to, jedno deri{te, u neuspjelom i neprimjerenom poku{aju podra`avanja Top liste nadrealista, pi{e: “Hajmo ba stavit plo~u na sobu {to je okre~ila”. Naravno, ne{to su o ovom gubitku prozborili i mladi blogeri nacionalisti~ke odnosno domoljubne orijentacije. Tako se jedan blogerski za{titnik Hrvatskih interesa i propagator savezne, nacionalnoentitetski trojedne, BiH zgrozio nad Sarajevskim Bo{nja~kim i nadrigra|anskim cinizmom. Jer, prema njemu, kakvi su to cinici ti Sarajlije pa prire|uju u Narodnom Pozori{tu komemoraciju Ljiljani Molnar-Talaji}, a ne tako davno “su je otjerali iz Sarajeva”. Uva`eni bloger ne samo da ne zna ni{ta o Ljiljani Molnar-Talaji}, nego je, sva je prilika, nije u stanju razlikovati od Gertrude Muniti}. Narod koji ima ovakvu omladinu, bilo gra|anski, bilo nacionalno orijentisanu, treba se, svake minute, bojati za svoj opstanak!

SRAMOTNI BOSANSKI MUK: Vijest o smrti Ljiljane Molnar-Talaji} trebala bi biti veliki, dodu{e tu`an, datum te povod za nacionalnu `alost u Bosni. Ali, nije! Smrt Molnarove, izuzev Narodnog Pozori{ta i SB, niko nije dostojno propratio
koji je HRT emitovao trebalo bi priu{titi onima koji jo{ uvijek imaju strpljenja da prate FTV, ina~e zadu`enu za o(d)branu Hrvatskih prava. Oslobo|enje je prenijelo agencijsku vijest o umjetni~inoj smrti, te je kurtoazno izvijestilo sa komemoracije u Narodnom Pozori{tu, ali se nije potrudilo da pribavi stru~an nekrolog umjetnici. Njih, o~ito, zanimaju drugi kulturni trendovi. Nismo imali ni dr`avne ni vladine ni gradske delegacije na sprovodu u Zagrebu. Jedino su tu bili ljudi iz Narodnog Pozori{ta. Itd., itd., itd... Dakle, java{luk, nemar, odsustvo svakog takta i boljih obi~aja kudgod ~ovjek pogleda... Da na{ narod ima politi~are i kulturnu elitu prema sebi odnosno onakve kakve zaslu`uje, osvjedo~i se ~ovjek kad pro~ita nekoliko marginalija koje je, povodom ove smrti, obi~ni Bosanski ~ovjek ostavio po web-forumima i blogovima. I to mladi obi~ni Bosanski ~ovjek koji se bori za svoje mjesto pod suncem i u dru{tvu onako kao {to se borila Ljiljana MolnarTalaji} kada je do{la u Sarajevo da u~i {kole kao }erka “ma{inovo|e koji vozi }iru i smrzava se”, kako je znala opisivati pokojnog joj oca. Tako na jednom gra|anski orijentisanom forumu mo`emo pro~itati sljede}i biser: “De ba pusti se ovih gluposti, zemlja u jadu da mo`e biti ve}em (sic!), kome je do nje stalo”. Ovog juno{u koji misli da je sud`uka bitnija od Shakespearea, pa to `eli svima nama naturiti kao princip, mogli bismo podsjetiti na to da vjerovatno danas ne bismo bili u ovakvom i ovolikom dreku da su u SFRJ malo vi{e dr`ali do Shakespearea. O tome je Azra Begi} pisala jo{ 1992. godine. Od gorespomenutog mladog gospodina daleko je duhovno izgra|eniji i po{teniji onaj mladac koji je na istom forumu napisao: “Ne ~uh nikad za spomenutu, pokoj joj”, a i krivicu je pravo adresirao, jer djeca sigurno ne u~e u {kolama o Ljiljani

LAMENT NAD BOSNOM
Sve nas ovo dovodi do razmi{ljanja {ta je Bosna danas, kakva je Bosna danas i kakvi su Bosanci danas. Pa mo`emo zaklju~iti da je Bosna danas zemlja: - politike bez politi~ara; - kulture bez kulturnih; - literature bez knji`evnika; - omladine bez mladosti; - brakova bez ljubavi; - sela bez seljaka; - gradova bez gra|ana; - univerziteta bez nau~nika; - u~itelja bez pla}a; - penzionera bez penzija; - knjiga bez ~italaca; - zna~ajnika bez pameti; - umnika bez zna~aja; - naprednjaka bez naprednosti; - nazadnjaka bez tradicije; - liberala bez liberalizma; - umjetnika bez ideala; - novinara bez pismenosti; - stjenica bez buha~a; - {kandala bez kompromitovanja; - zlo~ina bez kazne; - dr`avnih {teto~ina bez svojih progonitelja; - zemlje bez naroda; - naroda bez zemlje; - Bosne bez Bosanaca. Ovo je, zapravo, parafraza onoga {to je neponovljivi Mato{AGM napisao, jo{ 1911, za hrvatsku u svojim Ladanjskim ve~erima. (Up. K. Pranji}, “Antun Gustav Mato{ (1873-1914) kronologija kroza `ivot & opus mu (povod: stotinuitrideseta obljetnica ro|enja) “, Iz-Bo-sne k Europi. Stilografijske sva{tice, /Zagreb-Sarajevo: Synopsis/, 2006, p. 246. Knjiga prelijepa, ali, opet na na{u sramotu, mûkom propra}ena u Sarajevu). Mo`da se Hrvatska promijenila nabolje od 1911. godine, ali Bosna je sigurno oti{la nizbrdo. Ljiljani Molnar-Talaji} za utjehu mo`e slu`iti da je jo{ jedanput me|u najboljima. Jer Bosna kada vi{e ne mo`e da pljuje po najboljima koje je dala, onda se pravi kao da tih najboljih nikada nije ni bilo...
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

51

MEDIJSKI BALILUK

Mjesecima traju poku{aji Vlade Kantona Sarajevo da za direktora svoje televizije postavi EMIRA ZLATARA, mladu SDA-ovu zvijezdu, nekada{njeg kandidata za ~lana Predsjedni{tva BiH, osobu bez ikakvog iskustva, ali sa izuzetno jakim familijarno-poslovnim vezama

KANTONALNA TV
Pi{e

Zlatareva zlat
Nedim Hasi}
nedim@slobodna-bosna.ba

vizija, u vlasni{tvu turskih poslovnih ljudi, trebala biti pandan “nepodobnoj” FTV i bo{nja~ko medijsko oru|e u borbi protiv politike Milorada Dodika.

remijer Sarajevskog kantona Samir Silajd`i}, zajedno sa ministrima iz svoje Vlade te poslu{nicima koje su njegova Stranka za BiH i koalicijski partneri iz SDA instalirali u Nadzorni odbor Televizije Kantona Sarajevo, namjeravaju TVSA, propali medijski projekat finansiran ve} godinama milionima maraka bud`etskih sredstava, prodati izvjesnoj kompaniji Royal, firmi koja je osnovana novcem turske islamisti~ke partije, te zajedno sa kantonalnim televizijama iz Tuzle i Biha}a revitalizirati propali projekat Bo{nja~ke televizije! Nova bi tele-

P
52

EKSPERT ZA UGA[ENE KAMERE
Igra oko prodaje tri javne televizije poslovnim ljudima iz Turske po~ela je prije nekoliko mjeseci kada je raspisan konkurs za novog direktora i novog glavnog i odgovornog urednika Televizije Sarajevo. Naime, Nedim \uheri} i Bakir Makarevi}, dosada{nji direktor i urednik TVSA, ve} devet mjeseci te poslove obavljaju nelegalno, jer im je jo{ u januaru istekao mandat. Skup{tina Kantona Sarajevo, kao vlasnik TVSA, odlu~ila je na dva mjeseca imenovati privremeni Nadzorni odbor koji bi trebao obaviti raz-

govore sa kandidatima za ta dva mjesta i odlu~iti kome povjeriti du`nosti. Za mjesto glavnog i odgovornog urednika TVSA prijavili su se Mujo Delibegovi}, Enisa Skenderagi}, Murisa Zuko, Esma Velagi} i Haris Du~i}, odreda novinari ove ku}e. Du~i} je poslije odustao, jer nije imao fakultetsku diplomu. S druge strane, na mjesto direktora kandidirali su se Miralem Zub~evi} i Nermin Halepovi}, uposlenici TVSA, te Emir Zlatar, donedavno direktor Fonda Kantona Sarajevo za odr`avanje grobalja {ehida i poginulih boraca. Zlatar je, podsjetimo, bio prisiljen podnijeti ostavku na to mjesto nakon bomba{kog napada na mezar Alije Izetbegovi}a. Iako nikome nije bilo jasno koje su Zlatareve reference za funkciju direktora televizije, izuzev{i mo`da rad sa sigurnosnim kamerama

Nagra|uje li SDA Zlatara zbog toga {to je ugasio k
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Opsada Kantonalne televizije

[TA JE OBE]AO TURSKIM PARTNERIMA: Emir Zlatar, iako nema nikakvu slu`benu funkciju, nedavno je primio delegaciju turskih biznismena

kojima je trebalo osiguravati mezar Alije Izetbegovi}a (a koje su bile uga{ene tokom teroristi~kog akta, zbog ~ega je i smijenjen!), svima koji su se kandidirali za isti posao bilo je jasno da su sarajevske kantonalne vlasti ve} unaprijed odredile Zlatara kao novog direktora. U privremeni Nadzorni odbor, koji je trebao odlu~ivati o novom direktoru i uredniku, imenovani su Miro Purivatra, Benjamin Isovi}, Faruk Ja`i}, te Delibegovi} i Halepovi} koji su se i kandidirali na upra`njena mjesta. Na ovaj je na~in trebalo biti sprije~ena njihova kandidatura, a prvi razgovori s kandidatima trebali su biti obavljeni petog juna. Me|utim, samo dan prije zakazanog razgovora Halepovi}a i Delibegovi}a u svoj je kabinet pozvao ministar pravde Sarajevskog kantona Zlatko Mesi} i otvoreno od njih tra`io da odustanu od kandidature. Mesi} im je kazao kako mogu tra`iti i dobiti bilo koji drugi posao, no ako ostanu pri svojoj kandidaturi, on se ne}e mo}i oduprijeti odluci premijera Silajd`i}a da se na mjesto direktora imenuje Zlatar. Me|utim, Halepovi} i Delibegovi} su ostali pri svome, a odmah po povratku u prostorije TVSA obavije{teni su da se intervjuiranje kandidata otkazuje do daljnjeg.

tna koka
SIVA EMINENCIJA TVSA: Faruk Ja`i}

BO[NJA^KA TV U TURSKIM RUKAMA?
Tu, me|utim, nije okon~ana farsa oko izbora Emira Zlatara na mjesto novog direktora. Naime, kada su Halepovi} i Delibegovi}, shvativ{i da je konkurs namje{ten, odlu~ili cijeli slu~aj prijaviti OHR-u, Ombudsmenima, te Helsin{kom komitetu za ljudska prava, premijer Silajd`i} sa svojim suradnicima iz kantonalne Vlade odlu~uje raspisati konkurs

PRIVREMENO, ZASTALNO: U privremeni Nadzorni odbor, koji je trebao odlu~ivati o novom direktoru i uredniku, imenovani su Miro Purivatra, Benjamin Isovi}, Faruk Ja`i}, te Delibegovi} i Halepovi} koji su se i PREMIJER kandidirali na KANTONA SARAJEVO: upra`njena mjesta Samir Silajd`i}

kamere tokom miniranja Izetbegovi}evog mezara?!
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

53

MEDIJSKI BALILUK

JEDINO ISKUSTVO U RADU SA KAMERAMA: Budu}i direktor TVSA Emir Zlatar smijenjen je sa funkcije direktora Fonda Kantona Sarajevo za odr`avanje grobalja {ehida i poginulih boraca zbog grubih propusta u osiguranju mezara Alije Izetbegovi}a

za izbor novog Nadzornog odbora ~iji bi mandat trajao ~etiri godine i kojim bi se osigurao Zlatarev izbor za direktora. U taj su nadzorni odbor ponovo imenovani neizbje`ni Ja`i}, Purivatra i Isovi}, a njima su pridodati jo{ i Mufid Memija i Murisa Zuko, novinari TVSA, Fahira ^ Fejzi}-^engi}, profesorica na sara-

jevskom Fakultetu politi~kih nauka i supruga Hasana ^engi}a, zatim knji`evnik Had`em Hajdarevi} te Fikret Ja{arevi}, direktor Stru~ne slu`be za zajedni~ke poslove kantonalne Vlade. No, brzo se pokazalo kako je taj Nadzorni odbor formiran nelegalno. Naime, prijava Benjamina Isovi}a, sina nedavno pre-

PORODI^NO-PRIJATELJSKI KLAN

Pritisci za izbor Zlatara ujedinili sve vode}e bo{nja~ke familije!
Prije nekoliko dana, po prvi put otkako Televizija Sarajevo emitira svoj program, premijer Sarajevskog kantona sa svojim najbli`im suradnicima posjetio je redakciju televizije. Kantonalni premijer Samir Silajd`i}, te ministar pravde Zlatko Mesi}, pro{le su sedmice obi{li TVSA kako bi kod jo{ uvijek vode}ih ljudi te ku}e u~vrstili svoju nakanu o izboru Emira Zlatara za novog direktora. Zanimljivo je, me|utim, kako se u kampanju za Zlatara uklju~io i Ismet Gavrankapetanovi}, direktor Instituta za nauku i nastavu Klini~kog centra u Sarajevu, ~iji je brat Faris generalni direktor te ustanove. Naime, Ismet Gavrankapetanovi}, ina~e najredovniji gost u programu ove televizije, svoju potporu Zlataru daje preko svoje ku}ne prijateljice i urednice TV SA Esme Du~i}-Velagi}, nekada{nje glasnogovornice Elektroprivrede BiH. Pored toga, Gavrankapetanovi} na mjesto direktora poku{ava progurati Zlatara zahvaljuju}i i prijateljskom odnosu sa doktoricom sa Odjela za radiologiju KCUS-a Amelom \uheri}-Kuskunovi}, k}erkom aktuelnog direktora TV SA Nedima \uheri}a. Doktorica \uheri}-Kuskunovi} je supruga Harisa Kuskunovi}a, direktora austrijskog OMV-a za Bosnu i Hercegovinu.

PRIJATELJSKA PODR[KA: Dr. Ismet Gavrankapetanovi}

minulog Safeta Isovi}a, stigla je sa zaka{njenjem, no i pored toga je uvr{tena u kandidaturu, a zatim je Isovi} imenovan u NO. Pored njega, Murisa Zuko imenovana je u NO iako zakonski na to nije imala pravo kao predsjednica sindikata TVSA. No, najzanimljiviji je slu~aj Faruka Ja`i}a, muzi~ara koji je ve} mjesecima najmo}nija osoba u ovoj medijskoj ku}i. Ja`i} nije imao pravo biti imenovan u NO TVSA jer, kako se tvrdi, obavlja du`nosti ~lana Upravnog odbora Muzi~ke akademije i Historijskog muzeja BiH. Pored toga, javna je tajna kako TVSA Ja`i}evoj privatnoj kompaniji ve} dugo pla}a iznajmljivanje tonskih kola, {to ga direktno dovodi u sukob interesa. No, ako se zna da je Abdulharis [eta, predsjednik Kantonalnog odbora SDA Sarajevo, Ja`i}ev, a Samir Silajd`i} Zlatarev politi~ki za{titnik, jasno je da }e i pored preporuka pravnog tima Helsin{kog odbora Zlatar najvjerovatnije na novom konkursu biti imenovan za direktora TVSA. Zlatarevim se imenovanjem, kako tvrde upu}eni sa TVSA, {irom otvaraju vrata projektu formiranja nove Bo{nja~ke televizije, koja }e biti medijsko oru`je radikalnog dijela SDA i Stranke za BiH. Predstavnici turske kompanije Royal prije nekoliko dana bili su u zvani~noj posjeti Sarajevu, a doma}in im je bio upravo Zlatar, koji ve} godinama ima dobre veze sa poslovnim ljudima iz te zemlje. Kako se tvrdi, Royal je prije nekoliko godina kupio kompanije u Holandiji i Hrvatskoj, a kupovina TVSA, TV Unsko-sanskog kantona te TV Tuzlanskog kantona, koje su ve} godinama dobro udomljene na bud`etima kantonalnih vlada i slu`e kao servis kantonalnim ministrima a ne gra|anima, bit }e im prvo poslovno pojavljivanje u Bosni i Hercegovini.

54

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

ODLAZAK ISTINSKOG DOMOLJUBA

Nikola Kova~ (1936. - 2007.)

U Sarajevu je 24. septembra preminuo akademik dr. NIKOLA KOVA^; glavni grad BiH se dva dana kasnije oprostio od svog profesora, knji`evnika, humaniste, prevodioca, kriti~ara, esejiste...

humanista po mjeri ~ovjeka
Pi{e

NIKOLA KOVA^,
Dino Bajramovi}
dino@slobodna-bosna.ba

bio redovni profesor i dekan Fakulteta za diplomaciju.

BOSANSKA GALERIJA “LJILJAN”
U julu 2002. u bosanskoj galeriji Le Lys (Ljiljan) u Parizu promovisana je njegova knjiga Politi~ki roman, fikcije totalitarizma, briljantna analiza politi~ke mitologije pro{log stolje}a. “Duhovni i moralni testament na{e epohe je potpisan krvlju neizmjerljivog broja `rtava. Sa svojim radnim kampovima, racijama, ~istkama, nacisti~ki re`im je dostojan pandan isto~nog despotizma. Ideje o etni~kom ~i{}enju ili masovnom uni{tenju su uobli~ene u dana{njem savremenom svijetu. Masovna mjesta za pogubljenje i gulag su sastavni dio iskustva na{eg vremena. Predstavljanje svih pokolja iz pro{losti jo{ od biblijskih masakara do anti~kih i srednjovjekovnih strahota je postalo realnost, na{a realnost. Koncentracionarni univerzum, ro|en u srcu Starog kontinenta, na jedan paradoksalan na~in inkarnira filozofska odstupanja Zapada i ideolo{ke zablude Istoka. On je ishod fa{isti~kog nihilizma i staljinisti~ke utopije”, izjavio je tada za Slobodnu Bosnu Nikola Kova~.

A

kademik dr. Nikola Kova~, redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je 24. septembra u Sarajevu u 71. godini. Bio je istaknuti stru~njak iz oblasti francuske knji`evnosti i civilizacije, te komparativne knji`evnosti i likovne kritike.

NEPROCJENJIVI DOPRINOS MISIJI MIRA
Nikola Kova~ ro|en je u Dubrovniku 1936. godine. Nau~ni radnik i dopisni ~lan Akademije nauka i umjetnosti BiH prof. dr. Nikola Kova~ bio je dugogodi{nji profesor francuske i komparativne knji`evnosti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Radio je i kao lektor srpskohrvatskog jezika na Institutu za orijentalne jezike u Parizu (1975.-1977.), te predavao na nekoliko evropskih univerziteta. Obavljao je funkcije predsjednika Dru{tva Jugoslavija-Francuska (1980.1985.), ministra obrazovanja, nauke, kul-

Akademik Kova~ ~esto je nagla{avao: Tamo gdje sam ja, tamo je i Bosna
ture i sporta u Vladi RBiH (1992.-1993.) i ambasadora BiH u Francuskoj (1993.2000.), prorektora Univerziteta u Sarajevu, te predsjednika Srpskog prosvjetno-kulturnog dru{tva Prosvjeta. “Nikola Kova~ bio je ~ovjek koji je u srcu nosio Bosnu, za koju je znao re}i: Tamo gdje sam ja, tamo je i Bosna ”, isti~e Internacionalna liga humanista (ILH) povodom smrti ~lana Predsjedni{tva ILH-a, univerzitetskog profesora, knji`evnika, prevodioca, kriti~ara, esejiste, humaniste po mjeri ~ovjeka i ~ovje~anstva. Za svoj neprocjenjivi doprinos misiji mira Internacionalne lige humanista u regionu, posebno u BiH, progla{en je humanistom desetlje}a i dobitnik je Zlatne povelje mira Linus Pauling sa Plaketom i Zlatnom zna~kom, biran za ~lana Predsjedni{tva ILH-a, ~lana Vije}a za implementaciju mira u BiH i nosilac je niza drugih funkcija u Pokretu za mir. Akademik Kova~ bio je ~lan ekspertnog tima za izradu nastavnog plana i programa Internacionalnog univerziteta Philip NoeIBaker, na kojem je u posljednje vrijeme “Smr}u akademika Nikole Kova~a Pokret humanista izgubio je ~lana koga ne}e nikada nadoknaditi, niti zaboraviti, a BiH domoljuba koji ju je u srcu sa sobom odnio”, ka`e se u saop}enju Internacionalne lige humanista. Bio je ~lan redakcija brojnih ~asopisa u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je vi{e nagrada i priznanja, od kojih su najzna~ajnije [estoaprilska nagrada grada Sarajeva, Nagrada izdava~a Svjetlost, Nagrada Fund for free expression, te odlikovanja Republike Italije i Republike Francuske. Nikola Kova~ sahranjen je 26. septembra na Gradskom groblju Bare u Sarajevu.

56

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

DO PAKLA I NAZAD

PONOVO U BOSNI: Tone Bringa prikazala je svoj ratni dokumentarac i odr`ala predavanje o oporavljanju bh. dru{tva od etni~kih podjela

Ovih dana u Sarajevu je prikazan ratni dokumentarni film “Svi smo mi kom{ije” koji je 1993. nagra|en “Emmyjem”; autorica filma, antropologinja TONE BRINGA za na{ list obja{njava za{to je njenom tu`nom ratnom dokumentarcu ipak bio potreban sretni epilog

Oporavak BH. dru
Pi{e

Adisa ^e~o
adisa@slobodna-bosna.ba

orve{ka ambasada je u ponedjeljak, 24. septembra, u biblioteci Istra`iva~ko-dokumentacionog centra u Sarajevu organizovala prikazivanje potresnog dokumentarca Svi smo mi kom{ije, norve{ke antropologinje Tone Bringa. Film je snimljen ratne 1993. godine i govori o raspadu me|ususjedskih odnosa u jednom srednjobosanskom selu. Iste godine nagra|en je Emmyjem,

N
58

respektabilnom ameri~kom tv nagradom, za najbolji strani dokumentarac. Ranije je u Bosni i Hercegovini prikazan samo jednom i to 1995. u Zemaljskom muzeju. Ovaj put autorica je nakon projekcije filma odr`ala i predavanje u kojem je govorila o tome kako se dramati~na situacija sa zavr{etka filma u me|uvremenu promijenila.

STALNI DOLASCI U BiH
Tone Bringa je u Bosni i Hercegovini boravila 1987. istra`uju}i obi~aje bosanskih muslimana i `ivot bosanskih `ena, nakon ~ega je objavila knjigu Biti musliman na bosanski na~in. Kada je po~eo rat, producenti britanske televizije Granada

su joj ponudili da se kao poznavalac prilika sa njihovom ekipom vrati u Bosnu i Hercegovinu i snimi film o trenutnoj situaciji u idili~nom selu kakvo je nekad poznavala. “Svojoj porodici sam tek naknadno priznala gdje sam bila, da me ne bi kritikovali {to idem. Tih godina nisam imala djece pa sam zbog toga valjda i pristala da odem. Danas bih druga~ije razmi{ljala”, ka`e Tone Bringa. Pedesetominutni film najprije prati njen dolazak u selo i zategnute, ali jo{ uvijek relativno dobre odnose me|u Hrvatima i Bo{njacima u selu. Godina je 1993., rat odmi~e, dolazi do sukoba me|u Bo{njacima i Hrvatima i nao~igled gledaoca odnosi u jednoj maloj seoskoj

Me|unarodna zajednica frustrir
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

BiH vi|ena o~ima norve{ke antropologinje

NORVE[KA ANTROPOLOGINJA

Od srednje Bosne do Haaga
Tone Bringa se {kolovala u Bergenu, Norve{ka, i u Velikoj Britaniji, a u Bosnu i Hercegovinu dolazi od 1986. godine, kao stipendistica jugoslovenske vlade, da u~i srpskohrvatski jezik. Petnaest mjesci provela je u srednjoj Bosni, od 1987. do 1988. godine, i izu~avala `ivot u prigradskim sredinama. Objavila je veliki broj ~lanaka o Bosni i Hercegovini i zapa`enu knjigu Biti musliman na bosanski na~in. Njen film Svi smo mi kom{ije nagra|en je u Americi nagradom Emmy a u Britaniji nagradom filmske akademije BAFTA. Kao ekspert za Bosnu i Hercegovinu svjedo~ila je i pred Ha{kim tribunalom.

POVRATNI^KE NEVOLJE: “Ovdje se o~ekuje da se ljudi ~iji je opstanak bio ugro`en, koji su ubijani i koji su ginuli, vrate nekoliko godina kasnije na mjesto gdje su do`ivjeli ogromne traume”

u{tva nije prespor
sredini se uru{avaju skoro preko no}i. Kulminacija filma je protjerivanje Bo{njaka iz sela, me|u njima i porodice kod koje je Bringa boravila i sa kojom se sprijateljila. Njihova sudbina postaje neizvjesna a autorica filma ih pronalazi nakon nekoliko sedmica i u vrlo emotivnoj sceni jedni drugima padaju u zagrljaj. Film zavr{ava tako {to isti ljudi koji su na po~etku filma tvrdili da ni{ta ne mo`e ugroziti njihovu ljubav prema kom{ijama, sada obja{njavaju kako se nikad ne `ele vratiti me|u ljude koji su ih protjerali i ugrozili im `ivot. U vrijeme kada je sniman, film se nije mogao zavr{iti druga~ije. Me|utim, od tada je pro{lo ~etrnaest godina i situacija se bitno promijenila, u {ta se uvjerila i Tone Bringa, posje}uju}i redovno selo nakon rata.

TONINO SELO U SREDNJOJ BOSNI
“Film je nastao prvenstveno kao informacija strancima o tome {ta se de{ava u Bosni i Hercegovini. Prilozi koji su se emitovali o Bosni u to vrijeme bili su depersonalizirani, govorili o gospodarima rata, profiterima, politi~arima, vojnim vo|ama. Ja sam htjela druga~iji, privatniji pristup i ljudsku pri~u o jednom selu koja }e gledaocima izvan Bosne bolje predo~iti {ta se ovdje de{ava, kako se trgaju postoje}e

veze me|u ljudima”, obja{njava Tone Bringa. Ali ubrzo nakon rata ona i sama shvata da ta pri~a nije zavr{ena i da film treba dobiti epilog. “Nakon Tu|manove smrti je do{lo do promjene klime u Srednjoj Bosni, podr{ka hrvatskim ekstremistima je oslabila i povratak je bio mogu}. Nusreta i Nurija, bra~ni par, likovi koji su u sredi{tu radnje filma, vratili su se svojoj ku}i, iako su na kraju filma tvrdili da se to nikada ne}e desiti. Dobila sam poziv iz sela da ih opet posjetim. Re~eno mi je da kraj filma koji smo snimili 1993. dobiva neo~ekivani epilog i da bih svakako trebala zabilje`iti i novu situaciju”, prisje}a se norve{ka antropologinja.

ra ljude nerealnim o~ekivanjima
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

59

DO PAKLA I NAZAD

Po~etkom novog milenija Tone Bringa u privatnoj re`iji odlazi u “svoje” selo u okolini Kiseljaka. Ime sela namjerno ne govori da ne bi ugro`avala privatnost njegovih stanovnika. “I{la sam da vidim {ta se de{ava i na svoju radost vidjela da se ljudi vra}aju. Situacija je bila daleko od idealne, ali neuporedivo bolje od one koju sam ostavila napu{taju}i selo 1993. godine. Neke stare veze su bile obnovljene, neke nisu, ali ljudi su gradili novu zajednicu na nekim drugim osnovama. Ve}ina Bo{njaka nije mogla pre}i preko toga da su im kom{ije Hrvati pre{utile dolazak ofanzive. Osje}ali su se izdatim i povjerenje je bilo te{ko ponovo zadobiti. Me|utim, {to je bilo interesantno, oni su izgradili prijateljske odnose sa Hrvatima koji su u njihovom selu boravili kao raseljena lica. Njihove nove kom{ijske veze i prijateljstva bile su zasnovane na zajedni~kom prognani~kom iskustvu”, tvrdi Bringa.

NEMA INSTANT RJE[ENJA

“U selu moga oca ljudi su bili podijeljeni 30 godina nakon Drugog svjetskog rata”
Tokom brojnih dolazaka u BiH Tone Bringa je stekla utisak da je me|unarodna zajednica svojim po`urivanjem stvorila dojam kako je proces zacjeljivanja bh. dru{tva spor i traljav. “Sasvim je prirodno da i ljudima i dru{tvu treba vremena za oporavak. Ne ide to preko no}i. Treba preraditi traume, treba se usuditi na povratak. ^inovnici me|unarodne zajednice `ele brz uspjeh i lako mjerljive rezultate. @ele da se doka`u, da privedu kraju uspje{an projekat i da nastave dalje. Takva o~ekivanja o brzom napretku jednostavno nisu realna i ljude samo mogu frustrirati. Sje}am se da sam kao djevoj~ica, sedamdesetih godina, ~esto posje}ivala rodno selo mog oca u Norve{koj. Iako je Drugi svjetski rat bio zavr{en prije trideset godina, ljudi su se vrlo dobro sje}ali {ta je ko radio za vrijeme rata. Selo je bilo striktno podijeljeno na antifa{iste i kvislinge, Hitlerove kolaboracioniste. Ljudi se bukvalno nisu mije{ali trideset godina kasnije iako rata u smislu pucanja i ubijanja tamo nikada nije ni bilo!? A ovdje se o~ekuje da se ljudi ~iji je opstanak bio ugro`en, koji su ubijani i koji su ginuli, vrate nekoliko godina kasnije na mjesto gdje su do`ivjeli ogromne traume. Me|unarodna zajednica ih ucjenjuje tako {to im donira novac za obnavljanje ku}e, a to rade da bi imali mjerljive rezulate povratka. Ali ~ovjek nije ostrvo, ne mo`e{ ga samog presaditi. Njemu treba njegova zajednica, rodbina, kom{ije, posao, {kola u koju }e djeca i}i. Za taj proces je jednostavno potrebno vrijeme.”

IZGUBLJENI FILM
Tone Bringa 2000. godine u saradnji sa producentskom ku}om SAGA po~inje snimanje novog filma. Ali na zavr{etku snimanja }e joj se desiti neobi~na nezgoda. Trideset kaseta sa snimljenim materijalom izgubljeno je u transportu na sarajevskom aerodromu i nikada nije

URU[AVANJE ME\ULJUDSKIH ODNOSA: “Odnosi s kom{ijama su isti kao i prije”, govori na po~etku filma Nusreta, ali nakon izbjegli~kog iskustva ona pita: “Kako da `ivim s njima kada su mi uni{tili sve {to sam imala”

prona|eno. Od manjeg dijela materijala koji je bio sa~uvan u SAGA-i 2001. je ipak uspjela montirati film koji se zove Povratak ku}i i koji jo{ uvijek nije prikazan u Bosni i Hercegovini. “Iako je tehni~ki slabiji od prvog filma, ovaj film je meni veoma zna~ajan. Zadnjih godina je, uglavnom u nau~ne svrhe, prikazivan {irom svijeta.” Njen interes za srednjobosansko selo u kojem se `ivot u ratu

drasti~no promijenio i dalje ne slabi. “Danas sam posjetila Nusretu i iftarila s njom”, ka`e sa osmijehom Tone Bringa. Ova antropologinja ne prestaje da razmi{lja o situaciji u Bosni i Hercegovini i o aktuelnim temama povratka, pomirenja, obnove dru{tvenih zajednica. Posebnim problemom Tone Bringa smatra to {to ljudi, svejedno kojoj etni~koj grupi pripadali, nemaju zaposlenja. Selo u

kojem je ona nekad `ivjela nalazi se nadomak Sarajeva, ljudi su prije radili u fabrikama i obra|ivali ba{te oko ku}a. Oni su danas osiroma{eni i nezaposleni. “Etni~ke podjele danas vi{e nisu ni najve}i problem ni najve}a opasnost u bh. dru{tvu. Danas su na dnevnom redu privreda i ekonomija, to je problem sa kojim se Bosanci i Hercegovci kona~no moraju suo~iti”, smatra norve{ka antropologinja.

60

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

FANATIK SEVDALINKE SA PIRINEJA

Julio Pinjel, B
Razgovarala

Mirha Dedi}
mirha@slobodna-bosna.ba

ulio Pinjel nesumnjivo je jedan od najve}ih obo`avalaca sevdalinki van prostora Bosne i Hercegovine. Ro|eni Bask, u svojoj kolekciji ima vi{e od hiljadu sevdalinki, koje veoma ~esto izvodi u Barseloni i to na {panskom i bosanskom jeziku. Iz velike ljubavi prema sevdalinki Julio je nau~io bosanski jezik i perfektno ga govori. Pro{le godine je u Sarajevu na festivalu Intelektualci i sevdah otpjevao Bemba{u na {panskom jeziku. Prije nekoliko mjeseci Pinjel je postao predsjednik podru`nice Instituta sevdaha Omer Pobri} za [paniju. Pinjel, ina~e advokat po struci, za na{ list govori kako je otkrio sevdalinke i za{to je odlu~io da se posveti njihovom ~uvanju i {irenju.

J

SJE]ANJE NA RADOJKU @IVKOVI]
Odakle ljubav prema sevdalinki i {ta Vas je privuklo ovom muzi~kom `anru, s obzirom na njegovo lokalno obilje`je? Po~etkom devedesetih godina prvi put sam slu{ao sevdalinke, slu~ajno sam na{ao plo~u Ned`ada Salkovi}a, uz pratnju Radojke @ivkovi}, najve}e harmonika{ice u Srbiji 20. vijeka. Zavolio sam taj muzi~ki `anr i to traje ve} petnaest godina. U to vrijeme ~ak nisam znao da je to bosanska izvorna muzika, samo sam znao da je to muzika s prostora biv{e Jugoslavije. Sada imam veliku kolekciju sevdalinki i vjerovatno je to najve}a kolekcija u [paniji. Imam oko hiljadu CD-ova, plo~a i kaseta. Dosta njih sam dobio od velikog prijatelja iz Sarajeva dr. Semira Vrani}a. Mislim da je on najve}i kolekcionar sevdalinki u Bosni i Hercegovini. Koja je Va{a omiljena sevdalinka?

JULIO PINJEL: “Sada imam veliku kolekciju sevdalinki i vjerovatno je to najve}a kolekcija u [paniji”

Kada ~ujete kako sevdalinke pjevaju Nedjeljko Bilki} i Nada Mam
62
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Julio Pinjel, {panski advokat i pjeva~ sevdalinki

Bask-sevdalija
Postoje tri-~etiri koje sam prvi put u `ivotu ~uo kada sam taj `anr otkrio i na mene su imale najve}i uticaj. To su Kad ja po|oh na Bemba{u ili Put putuje Latifaga i Alija se do jezera krade. Prije nekoliko dana, nakon {to je umro Safet Isovi}, poslu{ao sam neke njegove pjesme i, recimo, sevdalinka Vrbas voda nosila jablana u~inila mi se do sada najljep{om sevdalinkom koju sam ~uo. Da li ste zbog sevdalinki nau~ili bosanski jezik? Da, to je bio razlog da dobro nau~im va{ jezik. Me|utim, imao sam jednu olak{avaju}u okolnost. Ja sam sedam godina `ivio u Moskvi i tamo sam u Moskovskom dr`avnom univerzitetu u~io ruski jezik sa lektorom srpskohrvatskog jezika. Tako da sam nakon ruskog u vrlo kratkom periodu savladao bosanski jezik. Ina~e, moj maternji jezik

JULIO PINJEL (35), ro|eni Bask, u svojoj kolekciji ima vi{e od hiljadu sevdalinki, koje veoma ~esto izvodi u Barseloni i to na {panskom i bosanskom jeziku; iz velike ljubavi prema sevdalinki Julio je nau~io bosanski jezik i perfektno ga govori, a prije nekoliko mjeseci postao je predsjednik podru`nice “Instituta sevdaha Omer Pobri}” za [paniju

Mi smo ove godine u [paniji po~eli sa podru`nicom Instituta sevdaha ~iji je osniva~ Omer Pobri}. Moji roditelji imaju hotel na Kanarskim ostrvima i u aprilu je ekipa Instituta sevdaha boravila u hotelu. Tom prilikom smo na Kanarskim ostrvima odr`ali seriju koncerata, u~estvovali u radio i TV emisijama i snimili spotove za na{ CD. To je bio prvi korak promovisanja sevdaha u [paniji. Na ostrvu Lan Faroti na kom smo bili, `ivi jedan Bosanac, poznati skulptor iz Jajca, koji se zove Stipe Pran. On tamo `ivi ve} dvadeset godina i vrlo rijetko ima priliku da pri~a bosanski. Ina~e je poznat na svjetskom nivou. Do{ao je na na{ koncert i bio odu{evljen. Tra`io je da mu se pjeva sevdalinka S one strane Plive. Na{e koncerte su posjetili mnogi ljudi iz biv{e Jugoslavije koji `ive na Kanarskim ostrvima. Ina~e, volio bih da mi se Bosanci koji `ive u [paniji pridru`e u misiji {irenja i promovisanja sevdalinki.

KAD JA PO\OH NA BEMBA[U: Pjevao sam je na {panskom jer ka`u da su ovu pjesmu pjevali Sefardi, u Sarajevu, Jevreji porijeklom iz [panije i Portugalije, tako da, ko zna, mo`da je ova pjesma i ranije pjevana na {panskom
je {panski, a od djetinjstva govorim baskijski jer sam iz Baskije. Osim toga, jako puno ~itam i slu{am muziku na bosanskom {to mi pru`a mogu}nost da nau~im nove rije~i. U sevdalinkama koje se pjevaju uz harmoniku i uz saz bitan je tekst. Kako Vi kao [panac do`ivljavate sevdalinku i kako vidite njenu etni~ku i nacionalnu pozadinu? Ako govorimo etnomuzikolo{ki, mo`emo re}i da je sevdalinka nastala u regionu, gradskom ambijentu, gdje je orijentalni ili muslimanski uticaj bio vrlo sna`an, ali ~injenica je da su je pjevali ljudi raznih religija. Sevdalinku do`ivljavam kao dio historije i kulturne ba{tine Bosne, recimo kao muzikalni duh Bosne. Kada sam prvi put ~uo kako sevdalinke pjevaju Nedjeljko Bilki} i Nada Mamula, nisam mogao da raspoznam da li su oni muslimani ili pravoslavci. Jer istina je da u Srbiji postoje jako dobri izvo|a~i sevdalinki. Me|utim, sada mogu da prepoznam koja je pjesma iz Sand`aka, koja iz Bosne, a koja sa sjevera Crne Gore. To se dobije iskustvom slu{anja.

SARAJEVSKI SEFARDI
Zbog ~ega ste u Sarajevu nastupili sa sevdalinkom Bemba{a? Pjevao sam je na {panskom jer ka`u da su ovu pjesmu pjevali Sefardi, u Sarajevu, Jevreji porijeklom iz [panije i Portugalije, tako da, ko zna, mo`da je ova pjesma i ranije pjevana na {panskom. To je jedna od ~uvenih sevdalinki i meni se jako dopada. Kako Vi radite na promovisanju sevdalinki u [paniji?

mula, kako }ete raspoznati da li su oni muslimani ili pravoslavci?!
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

63

FANATIK SEVDALINKE SA PIRINEJA

Recite nam ne{to o Va{oj kolekciji ex-yu muzi~kih rariteta. Da li je rije~ y samo o sevdalinkama? Ne, ima tu svega. To je kolekcija od, recimo, 500 plo~a, 200 kaseta i 300 CDova muzike iz biv{e Jugoslavije, mada u posljednje vrijeme koristim internet, pa nabavljam muziku i u MP3 formatu. Devedesetih sam u raznim mjestima po Evropi, ali ne i u [paniji, jer se takva vrsta muzike kod nas ne mo`e na}i, kupovao i sakupljao plo~e, kasete a zatim CD-ove. Naprimjer, slu~ajno sam saznao da u Delftu, malom gradu u Holandiji, postoji prodavnica s ogromnim izborom takvih plo~a, koje su bile vlasni{tvo lokalnog bogata{a koji je preminuo. Taj Holan|anin bio je kolekcionar svih mogu}ih plo~a iz biv{e Jugoslavije, muzike svih tamo{njih nacionalnosti. Kada je umro, za sobom je, izme|u ostalog, ostavio kolekciju, ali mislim da njegova porodica nije bila zainteresovana za nju, pa ju je prodala tom muzi~kom du}anu. Za to sam saznao sasvim slu~ajno, oti{ao u Delft i kupio 50-60 plo~a iz te kolekcije.

BREGOVI], ^OLI], [TULI]

Muzika Gorana Bregovi}a nije me privukla
[ta mislite o muzici Gorana Bregovi}a? Od hiljadu CD-ova nemam ni jedan Gorana Bregovi}a. Njegovu muziku sam slu{ao u filmovima Emira Kusturice, ali me nije privukla. Istina, on je puno doprinio da balkanska muzika bude poznatija, me|utim, smatram da u mojoj kolekciji imam znatno vredniju muziku. Smatrate li da je sevdalinka dio “world musica”? Znate, to mo`e biti, ali jo{ nije world music. Da bi sevdalinka to bila, u smislu da se slu{a ne samo u Bosni, nego naprimjer i u [paniji, Americi, Kini, moralo bi mnogo da se radi na marketingu. Zasad je grupa Mostar Sevdah Runion jedini primjer poku{aja da sevdalinka bude dio world musica. [ta mislite o obradama sevdalinki koje su pravili i pop pjeva~i kao Zdravko ^oli}, odnosno Johnny [tuli}? Ne poznajem te obrade. Obrade ovog `anra u nekoj novoj formi recimo, poku{aji da se sevdalinka zbli`i sa d`ezom, ne volim ba{ mnogo. Preferiram snimke sevdalinki od pedesetih do sedamdesetih, iako se i sada prave dobre stvari.
Goran Bregovi}

INTELEKTUALNA VRIJEDNOST
Koja je najvrednija plo~a koju imate u kolekciji? Ima li u njoj i drugih

PJESME KOJE VJE^NO TRAJU: Kada ~ujem stare sevdalinke, osje}am nostalgiju. Mislim da sevdalinke, i uop{te izvorna narodna muzika na Balkanu, imaju puno kvaliteta, da }e zbog toga jo{ dugo biti pjevane i da }e uvijek biti onih koji }e ih slu{ati

muzi~kih `anrova s prostora biv{e Jugoslavije? Sve su mi va`ne. Ako ho}ete, sevdalinka, naro~ito sevdalinka koja se pjeva uz saz, posebna je pri~a jer ne predstavlja samo muziku nego i poeziju, i ima posebnu intelektualnu i historijsku vrijednost. Ranije sam mislio da su najbolje pjesme makedonske i da je muzi~ki `anr koji se izvodi u Srbiji malo jednostavniji. Onda sam naro~ito zavolio bosansku muziku. Sada vi{e slu{am va{u izvornu muziku {argija i violina i to slu{am vrlo rado. [to se ti~e Srbije, i oni imaju jako kvalitetnu muziku, recimo vojvo|anske tamburice, vranjanska muzika je jako interesantna, ali i truba~i. Da li su, po Vama, sevdalinke prije svega `al za dobrim, starim prohujalim vremenima? Ne znam da li su one to, ali ja sam vjerovatno nostalgi~an za vremenom koje li~no nisam `ivio, ali ga osje}am. Kada ~ujem stare sevdalinke, osje}am nostalgiju. Mislim, ina~e, da sevdalinke, i uop{te izvorna narodna muzika na Balkanu, imaju puno kvaliteta, da }e zbog toga jo{ dugo biti pjevane i da }e uvijek biti onih koji }e ih slu{ati.

IZVORNA MUZIKA, [ARGIJA I VIOLINA: Julio Pinjel u dru{tvu bosanske pjeva~ice Hasibe Agi} (prva zdesna)

64

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Balkanska rapsodija

PODGORI^KE D@ELATICE
Dvije pri~e o manifestacijama ljudskosti
Podgorici svjetina uvijek `edna tu|e sramote, kao bo`i}ne ~estitke, mailom, telefonom, iz ruke u ruku, dijeli snimak na kojem tri Podgori~anke zlostavljaju ~etvrtu. Film nisam gledao, jer me sprije~ilo doslovce fizi~ko ga|enje. Ali novine pi{u: djevojke sa izrazito selja~kim podgori~kim naglaskom vrije|aju nesretnicu koja sjedi na kau~u. Zlostavljana djevojka ne progovara, ne pomi~e se, kao da nije svjesna situacije u kojoj se nalazi. Djevojke koje je zlostavljaju njene su prijateljice. Po svemu sude}i, one su `rtvu drogirale, da ne bi pru`ala otpor. Dvije je, dakle, zlostavljaju, tre}a sve to snima kamerom na mobilnom telefonu. Po djevojci koja nepomi~no sjedi plju{te udarci. Potom je {i{aju. Na koncu joj makazama izre`u majicu, da bi publika vidjela njene gole grudi. Za sve vrijeme ovog lijepog primjera `enske solidarnosti d`elatice govore - to je, njihov nemu{ti, s mukom artikulisani govor, najstra{nije od svega: tako zami{ljam. Ko nije ~uo punokrvnu Podgori~anku kako govori ne zna njihov govor je kao atomska bomba koja, u prostoru i vremenu dokle se`u oko i sje}anje, uni{tava svaki trag erotskog. Tamo gdje one progovaraju, erotsko vi{e ne postoji. To kada se trude biti `enstvene. Koliko stra{no to mora biti kada se, kao ove tri iz na{e pri~e, trude biti mu`evne, mo`emo, tek mo`da, tek zamisliti. ^ovjek misli da je na sve oguglao. Da ga ni{ta ljudsko ne mo`e vi{e iznenaditi. Ali veli~anstven je ~ovjek u svojoj gnusobi, i on i ono Zlo sa velikim Z koje kao svemo}ni fetus sklup~ano le`i u samom sredi{tu njegove utrobe. Tri Podgori~anke su mi ulile nadu - jo{ sam sposoban za ga|enje. Povra}a}emo mi jo{. Sjetile su me, jo{, za{to kada `elim i{~itati krajnje granice ljudskosti, zgrabim novine i otvorim crnu hroniku. Dvije pri~e koje slijede o tome govore: o brojnim manifestacijama ljudskosti.

U

^ovjek misli da je na sve oguglao. Da ga ni{ta ljudsko ne mo`e vi{e iznenaditi. Ali veli~anstven je ~ovjek u svojoj gnusobi, i on i ono Zlo sa velikim Z koje kao svemo}ni fetus sklup~ano le`i u samom sredi{tu njegove utrobe

RED I MIR
U banjalu~kom zatvoru posjetili smo {ezdeset~etvorogodi{nju `enu iz Srebrenice. Humanitarna organizacija u ~ijoj pratnji smo bili uzaludno je kod srpskih vlasti poku{avala isposlovati da se `eni ukine pritvor. Cjelokupna rodbina zato~ene `ene ubijena je u Srebrenici. Srpskim snagama trebalo je ~itava dva dana da istrijebe sve ljude sa kojima je `ivjela u dvospratnoj ku}i koju }e spaliti tre}eg dana. Oca su joj ubili pred kafanom u kojoj je svakoga dana, u isto vrijeme, ispijao tursku kafu sa lokumom -

tako posljednjih trideset godina, jo{ otkako je penzionisan. Na dan kada je srpska vojska u{la u Srebrenicu, nije bilo nikoga da ga uslu`i. Srebreni~ani su se skrivali u {umama na obli`njim brdima. Djed je odbio da bje`i. Obukao je odijelo koje je nosio kada je sahranio `enu, pro{etao pustim ulicama Srebrenice, sjeo pred svoju kafanu i zagledao se u brda, pitaju}i se jesu li dovoljno velika da sakriju sve ljude njegovog grada. Brda su skrila samo grobove ustrijeljenih, umla}enih, zadavljenih, zaklanih, na komade isje~enih. @ena iz banjalu~kog zatvora godinama je uzalud obilazila brda ne bi li prona{la grobnicu u kojoj su sahranjeni njen mu`, brat i dva sina. Jednoga dana dobila je pismo u kojem je stajalo: Ja sam ubio tvoju porodicu. Ako `eli{ da zna{ gdje su pokopani, u nedjelju do|i u Banjaluku. Ispod ne~itkog potpisa, u post scriptumu, ubica je naveo vrijeme kada i ime kafane gdje ga je `ena imala sa~ekati. Ispostavilo se da je u pitanju popularni banjalu~ki lokal, koji `itelji tog grada rado posje}uju nedjeljom, kada ~itave porodice tu dolaze ru~ati. Ubica je bio ta~an - u navedeno vrijeme u{etao je u lokal, srda~no se pozdravljaju}i sa konobarima i gostima. Zaboravimo na emocije; ovo je posao, rekao je kada je sjeo za sto za kojim je `ena iz Srebrenice pila svoju tursku kafu sa lokumom. Ponovio je tvrdnju da zna gdje je pokopana `enina porodica. Zna, jer on ih je ne samo ubio, nego i ukopao, onako ljudski, kako dolikuje - tako je rekao. Za uslugu koju nudim, tra`im simboli~nih 1000 eura, jo{ je rekao. @ena je tada zaplakala. Slomila je ~a{u koju je dr`ala u desnoj ruci i pritom se gadno posjekla. Prevrnula je sto, podigla ruku iz koje je liptala krv i stala se teturati od stola do stola, uzvikuju}i Ubice! Va{e su ruke krvave! Policija je, sre}om, bila blizu i hitrom intervencijom sprije~ila da o~ito neura~unljiva `ena izazove ve}i incident, pisale su sutradan banjalu~ke novine. Kada smo u policiji pitali za{to je `ena uop{te uhap{ena i zadr`ana u zatvoru, re~eno nam je da je optu`nica tereti da je remetila javni red i mir.

PRISTOJNOST
Pi{e

Andrej Nikolaidis

Prate}i grupu planinara iz Sarajeva, dospjeli smo u planine Isto~ne Bosne. Nakon pet dana lutanja, optimizam kojim se odlikuju ljudi skloni sportu napokon je popustio pred razumom, te su se planinari slo`ili sa tvrdnjom koju

66

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Balkanska rapsodija

Ilustracija: BRANCAGLIONI

smo izrekli jo{ prvog dana na{eg putovanja: zalutali smo. Isprva je, dodu{e, izgledalo jednostavno izbaviti se iz bosanskih vrleti. Vo|a ekspedicije, iskusni alpinista, sa osmijehom je poru~io kako je nemogu}e izgubiti se u planini - dovoljno je, naime, samo i}i nani`e, i na kraju }e se neminovno nai}i na neku dolinu u kojoj }e, nu`no, biti smje{teno neko naselje. Ono {to je uslijedilo nagnalo ga je da redefini{e nemogu}e. Bez obzira kako se dugo i uporno spu{tali, na koncu bismo se opet na{li na nekom planinskom vrhu, koji nam je izgledao kao vi{i od onoga sa kojega smo se spustili. Putem smo sretali primjerke lokalnog stanovni{tva, ~ije nas je pona{anje upla{ilo i uve}alo parali{u}u snagu o~ajanja koje nas je obuzimalo. Iskreno smo se obradovali prvom ~ovjeku kojeg smo sreli. Bilo je to tre}eg dana na{eg lutanja. Obratili smo mu se najuljudnije {to smo mogli, ne skrivaju}i radost {to ga vidimo. ^im smo progovorili, ~ovjek je u najve}em strahu vrisnuo i

bezglavo pojurio niz brijeg. ^ak i kada je za{ao u {umu i nestao iz na{eg vidokruga, mogli smo ~uti njegove krike. Drugoga ~ovjeka kojeg smo sreli oslovili smo probranim rije~ima, nude}i pritom i poklone za koje smo vjerovali da bi mogli pospje{iti komunikaciju i ubijediti ga da nas uputi do najbli`eg naseljenog mjesta. Uputio nam je pogled pun mr`nje, brzo se prekrstio, tri puta pljunuo i duga~kim korakom nestao me|u hrastovim stablima. Poku{ali smo i sa francuskim jezikom, za koji smo vjerovali da djeluje najotmjenije. Potom i sa italijanskim koji ostavlja utisak miroljubivosti. Od pomo}i nije bio ni engleski, za koji smo se nadali da }e posvjedo~iti na{u kosmopolitsku prirodu. To je jo{ pogor{alo stvari. Na{ govor dosegao je do tada neizgovorene visove uljudnosti: nakon duga~kog uvoda, punog rije~i isprike zbog toga {to ih ometamo u njihovim ~obanskim poslovima, nezakonitoj sje~i stabala ili krivolovu, slijedilo bi nekoliko iskaza po{tovanja koje

osje}amo za njihovu kulturu i obi~aje, iskreno priznanje da im nemamo namjeru nauditi, te vi{e nego ugla|eno pitanje - kako bismo, uz va{u nesebi~nu pomo}, mogli napustiti ove misteriozne {ume i kolosalne planine, koje se, me|utim, za nas, ljude iz grada, otu|ene od prirode, doimaju kao lavirint kojim, evo ve} danima, lutamo gladni, `edni i iznureni? Ni{ta nije pomoglo. Na koncu smo se sa sjetom sje}ali prvih dana na{eg lutanja, kada je lokalno stanovni{tvo je u strahu bje`alo od nas. Jer njihov se strah ubrzo pretvorio u mr`nju, te smo morali bje`ati od njih, dok su nas ga|ali kamenjem i vitlaju}i sjekirama jurili za nama. Bje`e}i tako, nabasali smo na neke njema~ke vojnike koji su nas, polumrtve, prebacili u sarajevsku bolnicu. Tamo smo upoznali doktora koji je ro|en u planinama u kojima smo umalo ostavili kosti. Na{a pri~a ga nije iznenadila. Stanovnici kraja u koji smo zalutali, objasnio nam je, ne vjeruju ljudima koji govore te~no i pristojno.
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
D@ENANA LEPIRICA I ESAD BAJI] Seksualnost i intimni `ivot u islamu

Ka{ike ne pokazuju ni sihire, ni prinovu. U tekiji zakoljite namjenski kurban, mo`da Allah spusti svoju milost na Vas i ispuni Vam `elju
Savjet proro~ice AZIRE

KNJI@EVNA KRITIKA: Zbirka pri~a [ejle [ehabovi} “Pri~e - `enski rod, mno`ina” (Nezavisne novine, Banjaluka, 2007.)

SVE ]E BITI GOTOVO DO VE^ERE
Pi{e:

Dvoje mladih istra`iva~a D`enana Lepirica i Esad Baji} u svojoj knjizi Seksualnost i intimni `ivot u islamu (Libris, Sarajevo, 2007.) bave se veoma va`nom, ali uporno izbjegavanom i tabuiziranom temom. Cijena je 20 KM. Podsjetimo da je trenutno u sarajevskoj Kur{umli medresi u toku i ramazanski sajam knjiga koji organizuje izdava~ka ku}a Libris i da se knjige prodaju po povoljnijim cijenama.
GARY PAUL NABHAN Neki to vole lju}e

Adisa ^e~o

Ameri~ki etnobotani~ar i ekolog Gery Paul Nabhan godinama se bavio spa{avanjem ugro`enih biljnih vrsta u Arizoni. U potrazi za starim biljkama ~esto je sara|ivao sa indijanskim zajednicama i zainteresovao se za njihove prehrambene navike. Kasnije je interes pro{irio i na kuhinje drugih naroda i rezultat je knjiga Neki to vole lju}e (Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.) koja govori o specifi~nostima razli~itih nacionalnih kuhinja i razlozima za{to ljudi diljem svijeta u`ivaju u razli~itim jelima. Cijena knjige je 35 KM.
GRUPA AUTORA Zemlja

Nakon veoma uzbudljive enciklopedije ^ovjek u kojoj je prikazano funkcionisanje ljudskog organizma, Mozaik knjiga objavljuje novu bogatu ilustrovanu enciklopediju o tajnama Plave planete. Kamenje, minerali, planine, tropske {ume, oblaci i ostale zanimljivosti savremeno i nau~no su opisani u knjizi Zemlja. Cijena knjige je 180 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):
1. Alan Greenspan: The Age of Turbulence 2. Jeffrey Eugenides: Middlesex 3. Khaled Hosseini: Thousand Splendid Suns 4. Jon Krakauer: Into the Wild 5. Sara Gruen: Water for Elephants

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Buybook, Mostar):
1. Orhan Pamuk: Istanbul 2. Miljenko Jergovi}: Freelander 3. Boris De`ulovi}: Poglavnikova bakterija 4. Amin Maalouf: Svjetlosni vrtovi 5. Goran Samard`i}: Ljudi koje su na krilima donijele guske

Knji`evnica iz Tuzle [ejla [ehabovi} nakon odli~ne zbirke pjesama Make Up (2004.) i proznog prvijenca Car Trojan ima kozije u{i (2005.), nedavno je u izdanju banjalu~kih Nezavisnih novina objavila jo{ jednu knjigu pripovijetki Pri~e - `enski rod, mno`ina. [ejla [ehabovi} u svojim pri~ama daje glas onima koji su ina~e nevidljivi u bh. dru{tvu: `enama, homoseksualcima, nostalgi~nim izbjeglicama, djeci. Svima onima koje na{a kultura tradicionalno u{utkuje. Ona tako|er daje glas i savremenim nezavisnim `enama sa uspje{nom karijerom ili zavodnicama koje ~esto putuju. Autorica ovim raznolikim izborom likova vrlo uspje{no i `ivo oslikava bogatu a obi~no zanemarenu (`ensku) polovicu svijeta. [ehabovi} rehabilitira takozvane “male pri~e”, ali ih vrlo ih dobro zna razlikovati od bezna~ajnih pri~a ({to je u novijoj bh. knji`evnosti jo{ uvijek rijetkost). “@enska pri~a” kod nje DRAME MIKROKOSMOSA: nije izgovor za pisanje o [ejla [ehabovi} u svojim tri~arijama (obi~aj do pri~ama daje glas onima savr{enstva doveden u koji su ina~e nevidljivi popularnom chick-litu). u bh. dru{tvu: `enama, Njena proza je dru{tveno homoseksualcima, anga`ovana i odgovorno nostalgi~nim izbjeglicama, napisana. [ejlu [ehabovi} djeci. Svima onima koje na{a zanimaju zapravo “male kultura tradicionalno u{utkuje drame”, teme koje su u doma}oj knji`evnosti i predugo ~ekale da se na zadovoljavaju}i na~in obrade. Izme|u ostalog, ona pi{e o ku}nom nasilju i pri tome obja{njava okolnosti u kojima se ono de{ava, ali vra}a `enama dostojanstvo i motivi{e ih da se bore za sebe. [ejla [ehabovi} pi{e i o `enskoj strani rata, i {to je posebno zanimljivo, o ratu onakvom kako su ga do`ivjela tada{nja djeca i tinejd`eri, dana{nja okosnica bh. dru{tva. Bilo da je urbano ili ruralno, pro{lo ili sada{nje, sve {to je za~udno, zanimljivo ili potresno, nalazi mjesta u Pri~ama. U stilu [ejle [ehabovi} primjetan je izuzetan pripovjeda~ki talenat: njene pri~e imaju neodoljivi ~ar usmene tradicije, zavode slu{aoca/~itaoca, pobu|uju mu ma{tu i nagra|uju ga starom dobrom katarzom. Pri~e kao {to su Sve }e biti gotovo do ve~ere, Dan za metak, ili Reality Show definitivno potvr|uju da je [ehabovi} sazrela kao prozaistkinja i zaslu`ila punu pa`nju ~itala~ke publike.

68

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Zaljubljen sam u sve `ene
EMIR \ULOVI], folk pjeva~

KINO KRITIKA: “^ovjek iz Londona” (Ma|arska; 2007.), reditelja Bela Tarra; uloge: Tilda Swinton, Volker Spengler...

KU]NO KINO
UNAJMIO SAM PLA]ENOG UBOJICU Aki Kaurismaki

MAGI^NI TARR
Pi{e:

Damir Nemir Jane~ek
Usamljeni francuski emigrant Henri, `rtva privatizacije, biva poslan u mirovinu dobiv{i pritom na dar la`ni zlatni sat. O~ajan, neuspje{no poku{ava po~initi samoubojstvo. Pa unajmljuje pla}enog ubojicu i naru~uje vlastito ubojstvo. Zbog toga podi`e svu svoju u{te|evinu i dok ~eka vlastito ubojstvo, upoznaje cvje}arku Margaret i zaljubljuje se... Ljubav protiv smrti. Jedan na jedan.
STANLEY KUBRICK - A LIFE IN PICTURES Jan Harlan

^ovjek iz Londona novi je dugometra`ni igrani film Bela Tarra, magi~ara, jednog od rijetkih starih majstora filma. Ispri~ao je filmsku dramu napisanu prema romanu Georgesa Simenona, ~ija radnja prati `eljezni~ara Maloina koji igrom slu~aja postane svjedok okrutnog ubojstva i nalaznik kov~ega punog novca. Pri~a je ispri~ana prekrasnim dugim kadrovima, sjajnom gluma~kom izvedbom, jednostavnom i efektnom glazbom, a najvi{e pohvala ide radu s kamerom i izvrsnim mizanscenima. Kamera Bela Tarra hoda, ska~e, masturbira, hrani se, urinira, pjeva, ple{e... Ona je jednostavno ne{to `ivo. Divno je gledati duge kadrove i odmariti du{u od svakodnevne strkefrke i atraktivnih, a bespotrebnih MAJSTOR FILMA: ^ovjek iz Londona novo monta`nih je dugometra`no igrano postupaka. ostvarenje Bela Tarra Gledatelj ne gleda {to on `eli da gleda, ve} ono {to mu Tarr dopu{ta da gleda. Film je pod svoje uzeo Fortissimo koji se jako brine o autorskom filmu. Zanimljivo je Tarrovo mi{ljenje o rolnama Kodakove filmske trake koje dopu{taju 10 minuta i 20 sekundi snimljenog materijala. ^injenicu da ne mo`e snimiti kadar du`i od zadanog maksimuma smatra - cenzurom. I apsolutno je u pravu. ^ovjek iz Londona je crno-bijeli film ({to je luksuz u na{e vrijeme). To je film dugih kadrova, dosljedne estetike, pravilnog i kreativnog kori{tenja filmskog jezika. Fascinira kako se Tarr igra filmskim planovima. Po~eo je kao amater, a nakon {to ga je zapazio veliki Bela Balasz u 22. godini snimio je svoj prvijenac Obiteljsko gnijezdo. Tek nakon toga je zavr{io akademiju. Predvodnik je `anra dokumentarne fikcije, kojem mnogi autori, uspje{no ili manje uspje{no, javno ili tajno, te`e. Osnovni postulat tog `anra je politi~ke naravi. Filmom se trudi prikazati realnost bez lijepog “upakiranja”. Kasnije je, osamdesetih godina, Tarrova estetika i{la ka metafizi~kom. On secira ljudske odnose na malom prostoru koji se onda percipiraju kao odnosi u zajednici, te tako lokalno postaje univerzalno. Film je trebao premijeru imati na Cannesu 2005., ali je ona otkazana zbog samoubojstva producenta i problema u financiranju. Apeliram distributerima da u na{a kina dovedu ovaj film. Jer Bela Tarr je car!

Magi~na pri~a. Detaljan dokumentarni film o jednom od najve}ih. Pratimo Kubrickov put kroz njegov `ivot i filmove. Snimci sa priprema za snimanje }e nam otkriti tajne, nade, `udnje, razmi{ljanja prilikom izvedbe genijalnih stvari u njegovim filmovima. Pri~a o ~ovjeku, o geniju, koji je uspijevao raditi tako sjajne, a u svakom smislu razli~ite filmove. [teta {to Kubricka vi{e nema. Ali kroz djela i On `ivi.
SIMPATIJA ZA GOSPO\ICU OSVETNICU Chan-wook Park

Chan-wook Park zaokru`io je svoju trilogiju kroz koju se bavi pitanjima ~asti i osvete. Autor maestralnih filmova kao {to su Osveta gospodina Osvetnika i Old Boy genijalno je izre`irao i Simpatiju za gospo|icu Osvetnicu. Film se bavi herojstvom, prevarom, maj~instvom, strpljenjem, osvetom... Bez nepotrebnih skakutanja i letenja koje zadivi publiku koja ne gleda daleko. Istinska drama, izvrsno izre`irana. Jedan od najboljih filmova u posljednje vrijeme. Obavezno gledati. Nekoliko puta!

AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Brave One (Neil Jordan) 2. 3:10 to Yuma (James Mangold) 3. Mr. Woodcock (Craig Gillespie) 4. Superbad (Greg Mottola) 5. D-War (Hyung-rae Shim)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. 40 nijansi plave (Ira Sachs, Discovery) 2. De~ki nikad ne pla~u (Kimberly Peirce, Continental) 3. Tajanstvena prijetnja (Boris Undorf, UCD) 4. Profesionalac (Georges Lautner, Discovery) 5. Marebito (Takashi Shimizu, Discovery)

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
MUZI^KI IZLOG
ARETHA FRANKLIN Jewels in the Crown...

Mora{ biti spreman i reagovati kada je to potrebno, pa makar to bilo i oru`jem
RUSTEM NEZIROVI] RULE, pjeva~ grupe “Nervozni po{tar”

MUZIKA: “The Flying Club Cup”, drugi studijski album grupe “Beirut”

BALKANSKI INDIE ROCK
Pi{e:

U oktobru i u novembru ove godine bi}e objavljen album dueta Arethe Franklin, kao i kompilacija neobjavljenih demo snimaka i Bstrana singlova koje je snimila u periodu od 1966. do 1973. godine. Jewels in the Crown: All-Star Duets with the Queen i Aretha Franklin: Rare and Unreleased Recordings sadr`e ukupno 49 pjesama.
JIMI HENDRIX Jimi Hendrix Experience: Live at Monterey

Dino Bajramovi}

Krajem oktobra u prodaji }e biti DVD izdanje Jimi Hendrix Experience: Live at Monterey. U pitanju je snimak koncerta koji je ovaj legendarni gitarista odr`ao 1967. na Monterey Pop Festivalu. Kao bonus materijali na DVD-u se nalaze dokumentarci American Landing i Music Love and Flowers.
FAT JOE The Elephant in the Room

Reper Fat Joe, pravim imenom Joseph Antonio Cartagena, po~etkom sljede}e godine promovisa}e svoj osmi studijski album. Snimanje The Elephant in the Rooma pomo}i }e Diddy, Rick Ross, Fabolous i Junior Reid. Prvi singl je More Money u kojem gostuje Junior Reid.

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. The Chemical Brothers: The Salmon Dance (ft. Fatlip) 2. Nu Tone: Beliefs 3. Frankie Valli: Beggin’ (Pilooski edit) 4. Dub Pistols: Gangsters 5. The Mules: We’re good people 6. White Stripes: Rag and Bone 7. The Aliens: Rox 8. Calvin Harris: Merrymaking 9. Kings Of Leon: Fans 10. Underworld: Crocodile

Zach Condon je iz Santa Fea, dr`ava New Mexico, porijeklom je Rus {to nam na te~nom bosanskom jeziku otkri jedan Grk iz Ulcinja, ima dvadeset i jednu godinu, nije zavr{io srednju {kolu... I potpuno je “odlepio” kada je prije tri, ~etiri godine, borave}i kod ro|aka u Amsterdamu, otkrio Bobana Markovi}a. Sprat iznad stanovao je Srbijanac, izgleda lud za Gu~om i sli~nim geografskim pojmovima, koji ih je danima terorisao muzikom truba~a koji se u augustu svake godine okupljaju u blizini ^a~ka. Pa je Condon ku}i otputovao sa naramkom “spr`enih” diskova i shvatio, izgleda, da }e provla~e}i srbijanske brass elemente, ali i muzi~ke motive iz zemlje svog porijekla, u vlastite aran`mane, proizvesti muziku koja }e zavrijediti pa`nju world music menad`era. Te je tako Condon, u junu ove godine, zavr{io na Jazz & World Stageu Glastonbury Festivala. Ipak, folk jugoisto~ne Evrope tek je lukavo uspio upakovati u indie rock foliju, pa su Condonu, vjerovatno zbog te ~injenice, Win Butler i ekipa iz Arcade BALKANSKA INSPIRACIJA: Zach Firea dali odobrenje Condon folk jugoisto~ne Evrope tek je lukavo uspio upakovati u indie da svoj drugi studijski rock foliju album The Flying Club Cup snimi u njihovom studiju u Montrealu. Prvijenac - Gulag Orkestar Condon objavio je u maju pro{le godine, a kasnije i tri EP-a: Lon Gisland, Pompeii i Elephant Gun. Pored Condona, ~lanske knji`ice Beiruta ima jo{ sedam muzi~ara. Na albumu The Flying Club Cup sviraju gitare, mandolinu, harmoniku, ukulele, bariton saksofon, vibrafon, ksilofon, trombon, orgulje, tenor tubu i “razne ~udne instrumenete” koje su u studiju ostavili ~lanovi Arcade Firea. Osim {to je fasciniran Bobanom Markovi}em i, sigurno, Naatom Veliovim i njegovim Ko~ani Orkestrom, Zacha Condona odu{evljava i interpretacija Wina Butlera, a u nekim pjesmama se mo`e prepoznati i uticaj Stranglersa na tog mladog muzi~ara. Posebno u pjesmama Nantes i A Sunday Smile. Na The Flying Club Cup uvr{teno je dvanaest pjesama. Od prve do posljednje Beirut i njegov frontmen daju znati`eljnicima na znanje da im itekako prija boravak u ba{ti balkanskoj, ali s pravom mogu o~ekivati i nominacije za najbolje indie rock ostvarenje ove godine. Neko je Beirutu prilijepio etiketu - balkanski indie rock. [to je najta~nija odrednica za The Flying Club Cup, koji }e biti promovisan 9. oktobra ove godine.

70

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

NAUKA I EKOLOGIJA: Spa{avanje planete

Velike korporacije, koje su ranije strahovale da bi ih borba protiv klimatskih promjena mogla ko{tati milijarde dolara, sve vi{e uvi|aju da zeleno mo`e biti ne samo simbol pokreta za za{titu okoline, ve} i - boja novca. Borba protiv globalnog zagrijavanja, naime, i investitorima nudi neuobi~ajenu {ansu da istovremeno budu i moralni i pohlepni. SAD, Evropa i Japan danas se utrkuju ko }e zaraditi vi{e novca na novom biznisu spa{avanja planete. “Svi poku{avaju da iskoriste tu priliku”, kazao je Milo Siardin, vi{i saradnik istra`iva~kog biroa New Energie Finance iz Londona. London je postao centar multimilijarderskog dolarskog tr`i{ta certifikata i dozvola koje se odnose na suzbijanje emisija {tetnih gasova i ve} neko vreme privla~i investitore koji trguju ovakvim “akcijama” zelene industrije. Ovo tr`i{te formirano je poslije dono{enja Protokola iz Kyota 1997. godine. Evropske vlade su po~ele da ograni~avaju koli~ine ugljendioksida koje industrija mo`e da emituje, ali su kompanijama omogu}ile da kupuju i prodaju kvote za emisiju ugljendioksida. Sistem ograni~avanja i trgovine podsti~e fabrike i industriju da smanje emisiju gasova time {to im daje “dozvole za zaga|enje”. Ukoliko proizvedu manje {tetnih gasova nego {to im je dozvoljeno, one vi{ak dozvola, VELIKE KORPORACIJE: odnosno, “kredita”, mogu da proBorba protiv daju kompanijama kojima je jefglobalnog zagrijavanja tinije da ih kupe nego da smanje investitorima nudi sopstvenu emisiju gasova. To je neuobi~ajenu {ansu dovelo do formiranja novog tr`i{ta da istovremeno budu i na kojem se certifikati prodaju i moralni i pohlepni, kupuju kao roba. Tr`i{te uklju~uje odnosno, da zarade novac i ulaganja u projekte koji poma`u spa{avaju}i planetu generiranju dodatnih kredita. Pro{le godine, obim trgovine dozvolama dostigao je 30,4 milijarde dolara, obuhvataju}i koli~inu od oko 1,6 milijardi tona ugljen dioksida, dvostruko vi{e nego 2005. godine, saop}ila je kompanija za tr`i{nu analizu u Norve{koj. SAD, koje su odbacile sporazum iz Kyota, nikada nisu prihvatile federalni sistem kontrole za emisiju karbondioksida, premda Kalifornija ima obavezu da smanji emisiju {tetnih gasova do odre|enog nivoa, a o~ekuje se da }e takvu obavezu uskoro preuzeti i druge ameri~ke dr`ave. S druge strane, SAD su postale svjetski lider u razvoju tehnologije ~iste energije. To uklju~uje {irok niz sektora, uklju~uju}i tehnologije za efikasno dobijanje energije od vjetra, sunca, biogoriva, biomase i plime. Nova industrija obe}ava procvat nalik na svojevremeni vrtoglavi rast akcija internet kompanija 20-ih godina minulog vijeka, ali nagovje{tava i sli~ne probleme.

Ja i pravljenje halve smo na per tu
AIDA MAHMUTOVI], voditeljica “Ramazanskog programa” na NTV Hayat

BOJA NOVCA
Priredio:

” OTKRI]A NOVA
NJEMA^KA SAZNANJA Jastuk protiv hrkanja

Nedim Hasi}

Nau~nici iz njema~kog Rostocka razvili su jastuk protiv hrkanja, koji uz ra~unarsku pomo} reagira na hrkanje i poma`e spava~ima da di{u tiho. Jastuk ima ugra|en mikrofon koji “prislu{kuje” hr~e li spava~. Ako je to slu~aj, ra~unar priklju~en na jastuk mijenja tlak u komorama, a time i polo`aj glave tako dugo dok se di{ni putovi opet ne oslobode a hrkanje prestane. Jastuk trenutno prolazi testove, a autori ga namjeravaju predstaviti javnosti po~etkom oktobra, na sve~anosti u povodu Dana njema~kog jedinstva.
BORBA PROTIV VIRUSA Pti~ija gripa

Nau~nici iz Singapura izumili su ~ip koji u manje od pola sata uspijeva detektirati virus pti~je gripe H5N1, a {to je desetak puta br`e od dosad poznatih metoda. Singapurska Agencija za nauku, tehnologiju i istra`ivanja saop}ila je da je izumila ure|aj koji mo`e detektirati virus H5N1 uzimanjem brisa iz grla. Tako ranim otkrivanjem virusa lak{e }e se sprije~iti izbijanje epidemije ranim upozoravanjem u regijama gdje je otkriven virus. Ure|aj veli~ine dlana integrira nekoliko procesa potrebnih za otkrivanje virusa.
NE@ELJENA PO[TA Dosadni spamovi

Ne`eljene poruke trenutno ~ine 69 odsto svih poruka elektronske po{te, objavila je me|unarodna kompanija za proizvodnju bezbjednosnih softvera Symantec iz Kalifornije i dodala kako veliki broj po{iljatelja uz ne`eljene poruke {alje i PDF datoteke jer ve}ina aktuelnih filtera za ne`eljene poruke te{ko registruje tu vrstu datoteka. Prilo`ene PDF datoteke uglavnom predstavljaju razne vrste finansijskih ponuda, a naj~e{}e se radi o ponudama za kupovinu dionica, {to je dio tehnike poznate pod nazivom napumpaj i otarasi se. Prevaranti obi~no sa~ekaju da cijena dionica dostigne vrhunac kako bi rasprodali svoje dionice, a kada njihova cijena naglo padne, drugi u~esnici na berzi ostaju sa dionicama koje su bile isto tako bezvrijedne kao i na po~etku operacije.
TR@I[TE RA^UNARA Novi Alienware

Bez previ{e medijske pompe Alienware je izvijestio kako je zapo~eo isporuku svoja tri najnovija prenosna ra~unara opremljena tvrdim diskovima kapaciteta 320 GB, {to je, kako tvrde u ovoj kompaniji, po prvi put na svijetu. Potpune detalje o mo}nim laptopima iz Alienwarea mo`ete pro~itati klikaju}i na nazive svakog od njih, a po~etne cijene prijenosnika, s obzirom da svaki od korisnika sam bira koje }e komponente ugraditi, kre}u se od 1.099 dolara navi{e.
27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

71

KULT MARKET
PETA BRZINA
AUTOMOBILI Honda Jazz

@elim jednog dana postati peta teniserka svijeta
JASMINA MIMI TINJI], teniserka iz Tuzle

SPORT: Problemi `enskog rukometa

STRIPTIZOM DO SPASA
Priredio:

Nedim Hasi}

Honda je objavila zvani~an materijal o nasljedniku modela Fit (Jazz) koji }e imati svjetsku premijeru na salonu automobila u Tokiju narednog mjeseca. Jazz ima dosta sli~nosti sa nasljednikom {to, ako uzmemo u obzir uspjeh prethodnog modela, sigurno nije slu~ajnost. Na novom modelu ipak se izdvajaju nova prednja maska i svjetla, kao i ne{to nje`nije dizajnerske linije. Iako zvani~nih podataka o karakteristikama ovog automobila jo{ uvijek nema, pretpostavlja se da }e biti pokretan, kao i ranije, gamom benzinskih motora manje zapremine uklju~uju}i i one od 1,3 i 1,5 litara. Postoje i nezvani~ne informacije da }e Honda predstaviti hibridnu verziju Jazza, kao i dizel varijantu za evropsko tr`i{te.
MOTOCIKLI Triumph Daytona 675

[panski `enski rukometni prvoliga{ki klub Elda Prestigio ima velikih finansijskih problema. Stanje je tako te{ko da je upitan nastavak takmi~enja u prvoj {panskoj rukometnoj ligi, jer klubu nedostaje oko 300 hiljada eura. S obzirom da je `enska {panska liga medijima i sponzorima poprili~no nezanimljiva, rukometa{ice i klupska uprava odlu~ili su se na prili~no ekstreman potez. Rukometa{ice ovog kluba, uglavnom one mla|e i koliko-toliko atraktivnije, odlu~ile su se slikati gole kako bi upozorile na te{ku finansijsku situaciju u klubu, jer im za sezonu u doma}em prvenstvu i evropskim kupovima treba novac koji nemaju. Stoga su se rukometa{ice Elde Prestigia odlu~ile na drasti~an potez. Pristale su se fotografirati gole u svla~ionici za {panski magazin Interviú kako bi privukle pa`nju sponzora, ali i upozorile ljude koji su

Triumph je predstavio specijalnu ediciju motocikla kojom obilje`ava drugu uzastopnu pobjedni~ku sezonu u Masterbike Supersport takmi~enju. Tom prilikom najavljeno je kako }e Triumph proizvesti samo stotinu motocikala koji }e biti namijenjeni engleskom tr`i{tu pod nazivom Daytona 675 Masterbike. Za ljubitelje Triumpha koji ne `ale novac, ovaj }e novi motocikl biti u prodaji od novembra po cijeni od 7349 funti, odnosno, oko 19 hiljada maraka.
DESIGN Peugeot 308 RC Z

Konceptni Peugeot 308 RC Z mo`e se “provozati” na Peugeot otoku u virtuelnom svijetu 3D Second Life. Korisnici Second Lifea mogu se upoznati i s konceptnim automobilom Flux, pobjednikom ovogodi{njeg Peugeot dizajnerskog konkursa. Second Life ima devet miliona korisnika, prosje~no 30.000 simultanih veza i vi{e od 7.000 firmi je prisutno na njemu. Dvije su mogu}nosti pristupa na Peugeot otok na Second Lifeu: putem web stranice Peugeota na frankfurtskom salonu automobila www.peugeot-iaa.de ili direknto na secondlife.com.
FAN SHOP Ferrari Enzo

James Glickenhaus, ameri~ki re`iser i strastveni fan Ferrarija, {iroj je javnosti poznat kao vlasnik unikatnog Ferrarija na koji je potro{io tri miliona eura. Nezadovoljan Pininfarininim radom odlu~io se na dodatne preinake i ugradio novi ispu{ni sistem. Cijevi su ostale na istom mjestu, ali su sada trokutastog popre~nog presjeka. James ovaj, najbla`e re~eno nepotrebni zahvat, opravdava estetskim potrebama, ali i potrebom za tehnolo{kim modifikacijama u cilju pobolj{anja strujanja. Naime, on tvrdi da trokutasta cijev ispuha ima bolji protok ispu{nih plinova, kao i da je novim ispuhom optimizirano strujanje zraka oko stra`njeg krila.

dosad pomagali klub da je situacija alarmantna. “Ovim slikanjem i razgovorom za novine dobile smo priliku informirati ljude da imamo ozbiljnih finansijskih problema”, rekla je jedna od rukometa{ica dodav{i da su isto tako na ovaj SKIDANJEM DO NOVCA: na~in htjele da ih se Rukometa{ice Elde striptizom su neko kona~no sjeti i odlu~ile poku{ati izvu}i svoj klub pru`i im toliko potrebiz finansijskih problema nu pomo}. Elda Prestigio je rukometna ekipa puna rukometa{ica svjetske klase. Imaju pet reprezentativki, primjerice, Fraile Celaya je najbolji strijelac {panske reprezentacije. Te{ko je predvidjeti da li }e ih ovakav potez spasiti finansijskog kraha, no zanimljivo je kako ovakav marketin{ki trik ve} du`e vrijeme postoji u {panskoj rukometnoj ligi. Naime, igra~ice Saguntine tako|er su pozirale gole na po~etku sezone 2004./2005., a te iste sezone su osvojili {panjsko prvenstvo. Sezonu kasnije isto su u~inile i rukometa{ice {panske Ribarroje, kluba u kojem igra Maida Arslanagi}, rukometna reprezentativka Hrvatske i k}erka na{eg proslavljenog rukometnog trenera Abasa Arslanagi}a, koja je tako|er osvojila naslov prvaka te sezone. Sada samo treba sa~ekati ho}e li isto to po}i za rukom i rukometa{icama Elda Prestigia.

72

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Zaista ne mogu priu{titi sebi da se zaljubim
NE[AD SELMAN, pjeva~ zabavne muzike

MADE IN BiH: “11. Jazz Fest Sarajevo”

DOBRODO[LI U JAZZLAND
Priredio:

” BH. INFO

Dino Bajramovi}

Na zvani~noj web stranici me|unarodnog muzi~kog festivala Jazz Fest Sarajevo objavljen je program ovogodi{njeg festivala koji }e biti odr`an od 31. oktobra do 4. novembra. Na istoj stranici od 1. oktobra bi}e mogu}e izvr{iti rezervaciju ulaznica za 11. Jazz Fest Sarajevo 2007. “Festivalski program }e predstaviti trinaest koncerata na ~etiri festivalske scene, a na glavnoj sceni Jazz Fest }e 31. oktobra u Bosanskom kulturnom centru otvoriti azerbejd`anska pjeva~ica i pijanistica Aziza Mustafa Zadeh, dok }e ga 4. novembra zatvoriti portugalska diva Maria Joao. Glavni program predstavi}e K ~uvenog libanskog umjetnika Rabih Abou-Khalila koji }e nastupiti sa svojom grupom, kao i jednog od zna~ajnijih turskih savremenih muzi~ara Mercana Dedea koji }e predstaviti projekat Secret Tribe. Neki od najzna~ajnijih norve{kih umjetnika nasu tupi}e u BKC-u kao ~lanovi grupe Jazzland Community”, najavljuju organizatori. Program Strange Fruits Stage predstavi}e svestranu pjeva~icu Sidsel Endresen, te dvojicu bh. muzi~ara: kontrabasistu Enesa Seferovi}a i bubnjara Dejana Terzi}a u triju sa ameri~kim pijanistom Mikeom Del Ferrom. “Osim Del Ferra, na Jazz Festu }e nastupiti brojni Amerikanci. Na Strange Fruits Stageu u Pozori{tu mladih nas-

Umjetnici iz regiona uputili su 24. septembra o{tar protest “indignirani napisom u beogradskom Kuriru o glumici Mirjani Karanovi}, uglednoj umjetnici, koja je svojim izvrsnim ulogama, javnim i intelektualnim anga`manom, povezala i Mirjana Karanovi} oplemenila pokidane kulturne relacije u regionu...”. Potpisnici su, izme|u ostalih, Ahmed Imamovi}, Alma Prica, Damir Zlatar Frey, Dejan A}imovi}, Dino Mustafi}, Du{an Jovanovi}, Jasmila @bani}, Paolo Magelli. Stru~ni timovi Muzeja Sarajeva i Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu do{li su do nalaza koji upu}uju da je Bakr-babina d`amija koja se nalazila na lokalitetu At Mejdan u Sarajevu tri puta spaljivana, ru{ena i ponovo gra|ena. Utvr|eno je da je drugu paljevinu prouzrokovao princ Eugen Savojski, koji je 1697. spalio Sarajevo. Dugometra`ni igrani film Armin reditelja Ognjena Svili~i}a hrvatski je kandidat za Oscara u kategoriji najbolji strani film. Armin je do sada dobio 14 nagrada, a glavne uloge u filmu, podsje}amo, tuma~e Emir Had`ihafizbegovi} i Armin Omerovi}. U okviru knji`evne manifestacije Dani Marka Martinovi}a Cara u Vitezu su dodijeljene nagrade za najbolju kratku pri~u. Prvu nagradu osvojio je Almir Ali} iz Tuzle za pri~u Ibrica i Marica, dok su druga i tre}a nagrada pripali Jasminki Doma{ iz Zagreba i Anti Zirdumu iz Viteza.

Almir Ali}

ZVIJEZDE OVOGODI[NJEG JAZZ FEST-a U SARAJEVU: Mercan Dede (lijevo) i Marc Ribot

tupi}e i gitarista Marc Ribot, novi trio saksofoniste Joshue Redmana, dok }e na Solo Stageu u Domu Armije koncert odr`ati pijanista Jacky Terrasson. Na istoj sceni nastupi}e i norve{ki pijanista Bugge Wesseltoft. Groove Stage }e 1. i 2. novembra u dvorani CDA predstaviti tursku grupu Baba Zula i njihovog gosta njema~kog basistu Aleksandera Hackea, poznatog kao ~lana grupe Einsturzende Neubauten. Na istoj sceni bh. publika }e mo}i pogledati i Mungolian Jet Set. Koncerti norve{kih umjetnika organiziraju se u okviru mini festivala Norwegian Wood posve}enog 100. obljetnici smrti ~uvenog kompozitora Edvarda Griega, dok koncertima turskih muzi~ara nazvanih Turkish Delight, Jazz Fest Sarajevo poku{ava spojiti dva geografska ekstrema kada je o evropskoj sceni rije~ i u isto vrijeme ponuditi koncerte muzi~ara koji globalno postaju sve zna~ajniji”, obja{njavaju organizatori 11. Jazz Festa.

Me|unarodni forum Bosna objavi}e, uz desetu godi{njicu svog rada, sve~ani broj ~asopisa Forum Bosnae. Sve~ani broj sadr`ava}e Sonete Skendera Kulenovi}a, prevod na engleski jezik Francisa R. Jonesa, pogovor Francisa R. Jonesa i Rusmira Mahmut}ehaji}a, te umjetni~ki rad Mersada Berbera, na 222 stranice. Ambasada Kraljevine [panije u BiH najavljuje nastup {panske plesne grupe flamenko plesa~ice i koreografkinje Pilar Andujar. Plesna grupa Pilar Andujar nastupa u spektaklu izvornog {panskog folklora pod nazivom Duh flamenka, koji }e se odr`ati u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 2. oktobra.

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

73

EMIR PA[ANOVI], osniva~ dru`be strip crta~a i ~ita~a “Stripopeka” iz Sarajeva

U ^ETIR
Tre}i me|unarodni festival stripova Komikazen bi}e odr`an u Ravenni 12. i 13. oktobra. U dva dana najva`niji evropski magazini stripova i “underground” festivali bi}e predstavljeni u ovom italijanskom gradi}u. “Festival }e otvoriti radionica u kojoj }e u~estvovati autori i promotori iz cijele Evrope. Autori dobro poznatih magazina kao {to je Strapazin ([vicarska), Babel (Gr~ka), Glomp (Finska), Chili Com Carne (Portugal) i projekata iz novih ~lanica Evropske unije, kao {to je Rumunija, u smislu aktivnosti magazina Hard Comics i razli~itih festivala, u~estvova}e na sastanku u Albergo Capellu u Ravenni. Zajedno s njima, po prvi put u Italiji, mlade autore Stripopeka Inicijative, dru`be strip crta~a i ~ita~a iz Sarajeva, predstavi}e Ines Dedovi}, ~iji }e radovi biti izlo`eni zajedno sa radovima Filipa Andronika na glavnoj izlo`bi festivala pod nazivom Kartografija evropskog stripa u Nacionalnom muzeju Ravenne od 13. oktobra do 15. novembra 2007. godine”, govori Emir Pa{anovi}, jedan od osniva~a dru`be strip crta~a i ~ita~a Stripopeka iz Sarajeva. “Festivalski doga|aji 13. oktobra }e se odr`avati istovremeno sa festivalom Notte d’Oro, koji organizuje Op}ina Ravenna i vlasnici prodavnica u gradskom centru”, nagla{avaju organizatori. “Umjetnici }e mo}i obi}i grad, gle-

INES DEDOVI] I FILIP ANDRONIK PRED

EMIR PA[ANOVI]: “Osim izlo`bi i predstavljanja izdava~a iz cijele Evrope na festivalu Komikazen, treba izdvojiti promociju italijanskog izdanja knjige Martin Luther King”

ADNAN HAMIDOVI] FRENKIE, muzi~ar iz Tuzle

NISAM UVRIJEDIO HRVATE U BiH
Napisali ste i snimili pjesmu Protestna nota, koju su osudili predstavnici fondacije Istina, pravda, pomirenje jer se ministar pravde BiH Bari{a ^olak u Va{em tekstu “naziu va pogrdnim imenima”. U HDZ-u BiH smatraju da je “glazba kao mo}no sredstvo komuniciranja u ovom slu~aju iskori{tena da bi se ponizili Hrvati i njihovi predstavnici vlasti”. Pjesma Protestna nota kritika je upu}ena vlastima u BiH, tuzlanskoj vlasti i gra|anima BiH, zato {to svaki dan ~itaju o tragi~noj sudbini Ilije Juri{i}a i ni{ta ne ~ine po tom pitanju. U saop{tenju HDZ-a navodi se da sam uvrijedio tuzlanske Hrvate zato {to sam za Bari{u ^olaka napisao da je “selja~ko |ubre”. U redu je da se on uvrijedio, ali mi nije jasno kako se ~elnici HDZ-a mogu pozivati na ~itav narod, jer Hrvate u pjesmi nisam spomenuo. I HDZ nije jedina hrvatska stranka u BiH. Pa ~ak i da sam napisao ne{to protiv te stranke, to im ne daje za pravo da se pozivaju na hrvatski narod, jer nisu oni jedini predstavnici Hrvata u BiH. Predstavnici Fondacije tvrde da pojedini krugovi iz Tuzle `ivotnu tragediju Ilije Juri{i}a nastavljaju koristiti za svoje dnevnopoliti~ke potrebe... To nije ta~no. Uop{te nisam razmi{ljao o tome da }u pokupiti neke poene. Jednostavno, sjeo sam i napisao tekst. Zbog te pjesme samo imam probleme. O diskografskoj ku}i FM Jam i meni kao njenom ~lanu skoro svaki dan raspravljaju kantonalne i gradske vlasti... Ma, svi nas napadaju. A nije mi jasno zbog ~ega.

74

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

RI OKA
Razgovarao: Dino

Bajramovi}

NEKAD I SAD
DENIS LATIN
novinar

Godina 1995. i dvanaest godina poslije

DSTAVI]E SVOJE RADOVE U RAVENNI
dati video prezentacije i do`ivjeti razna iznena|enja, jer Ravenna }e biti otvoreni grad do ranih jutarnjih sati”. “Osim izlo`bi i predstavljanja izdava~a iz cijele Evrope, treba naglasiti i predstavljanje italijanskog izdanja knjige Martin Luther King, autora Ho Che Andersona iz Kanade, jednog maestralnog biografskog djela, koje prati sve doga|aje vezane za `ivot ovog ameri~kog lidera. Po{to se smatra najbitnijim grafi~kim romanom nakon Mausa, ovo je knjiga koja se doti~e granica politi~kog eseja, biografije i romana”, obja{njava Emir Pa{anovi}. Posljednjeg dana Festivala dodijeli}e se GAER nagrade (Giovani Artisti dell’Emilia Romagna), a bi}e otvorena i izlo`ba Honey Talks, slovena~kog magazina Stripburger. OGNJEN SVILIÈI], reditelj

[ANSE ZA “OSCARA” SU MALE, ALI TREBA SE BORITI
Va{ dugometra`ni igrani film Armin hrvatski je kandidat za Oscara... Da budem iskren, o~ekivao sam da }emo u Hrvatskoj biti ili nominirani ili vrlo blizu po broju glasova filmu Sve d`aba Antonija Nui}a. Jer, samo su dva filma bila u konkurenciji. Dakle, nije me previ{e iznenadilo, ali mi je drago da se to dogodilo. Da ne mislimo da imamo bilo kakve {anse za nominaciju za Oscara, ne bismo se ni prijavili za hrvatsku nominaciju. [anse su male, ali treba se boriti. Bosanskohercegova~ki kandidat je Sr|an Vuleti} i njegov film Te{ko je biti fin. Da li ste gledali Vuleti}ev film? Na`alost, nisam, jer sam u Sarajevo do{ao dva, tri dana nakon premijere na Sarajevo Film Festivalu. Sr|an Vuleti} mi je prijatelj i niko sretniji od mene ako na{a dva filma budu nominirana za Oscara.

Denis Latin ro|en je 14. februara 1966. u [ibeniku. Diplomirao je politologiju na Fakultetu politi~kih znanosti u [ibeniku. Od 1987. radi na Televiziji Zagreb, dana{njem HTV-u. Prve priloge snimio je za emisiju Zagreba~ka panorama, a u redakciji te emisije zadr`ao se tri godine. Potom prelazi u Redakciju unutarnje politike i prati prve vi{estrana~ke izbore u Hrvatskoj. Najmla|i je urednik Dnevnika u istoriji HTV-a. Za vrijeme rata u Hrvatskoj bio je {ef Ratnog studija HTV-a u Sisku i ratni reporter. Ure|uje i vodi, 1992. i 1993., emisiju Slikom na sliku. U novembru 1993. emitovana je prva emisija iz serijala Latinica, koji je na programu HTV-a i danas. Godine 1996. u programu producentske ku}e Mre`a ure|uje i vodi emisije Napokon nedjelja i Otvoreni globus Denisa Latina, a od 1996. do 1998. bio je i glavni urednik programa Mre`e. Bio je i stalni kolumnista Slobodne Dalmacije, Glorije, Globusa i Nacionala. Dobitnik je nagrada Ivan [ibl, Marija Juri} Zagorka, Veselko Ten`era, Zlatna povelja mira Linus Pauling Internacionalne lige humanista...

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

75

Zapisi iz mrtvog doma

NIJE ^OJEK AKO GA NE UHAPSE I
Pi{e

Sead Fetahagi}

ma jedan Hamzalija, nikako ne mogu da ga se kurtali{em. Kad god ga sretnem, a on po~ne pri~u kako }e napisati knjigu i u njoj re}i sve o svemu. Ba{ me briga za tu njegovu ideju da napi{e knjigu, eto ga tamo neka {ara po papiru, ali neka mene pusti na miru. [ta sam mu ja skrivio da me terori{e o svom pisanju, danas malo ima onih koji ne pi{u knjige, ali je puno onih koji ih ne ~itaju. Naprosto ne mogu da slu{am tog Hamzaliju, pa ne znam kako da ga se rije{im. Sine mi u glavi te ga jedne takve prilike, kada mi opet saop{tava da }e napisati knjigu, u kojoj }e sve o svemu re}i, upozorim da ako napi{e knjigu, ja }u u novinama iznijeti da se on {valeri{e. Zastade Hamzalija, gleda me, pa ka`e: to je moja intimna stvar, ne smije{ moje intimne stvari iznositi u javnost. Je li, suprotstavim se ja, zna{ li ti da ako objavi{ knjigu postaje{ javna li~nost, pa svako o tebi mo`e slobodno iznositi u javnost sve {to zna. Zato, moj Hamzalija, ne pi{i knjigu, ne objavljuj, nego ostani u tajnosti, tada niko ne}e ni{ta znati o tvojim {valerancijama. Ko je kriv ovim {to se istr~avaju, pa se stalno na televiziji i u novinama slikaju, pametuju, iznose svoje stavove sve o svemu! O takvim javnim ljudima i javnim `enama svako mo`e javno govoriti {ta god mu padne na pamet, jedino nije uljudno vrije|ati insana. Tako da Safet Halilovi} nije javna li~nost niko ne bi znao da je svoju {valerku odveo autom u minsko polje. Novine se o tome raspisale, a ja mislim da to nije istina. Koja bi to `ena oti{la sa Safetom Halilovi}em i to u minsko polje! Dalje, ne vjerujem da bi demineri pohitali da na{eg ministra deminiraju, imaju oni pre~eg posla.

[ta ka`e Nijaz Durakovi} na pona{anje svog partijskog {efa? Ni{ta, ko je jo{ vidio da se o moralu raspravlja na partijskim sijelima, posebno tamo gdje je Nijaz Durakovi}. I posebno gdje su u pitanju petljancije sa `enama. Ako nije za na{e politi~are moralno ganjati moral u mu{ko-`enskim odnosima, da li je pod moranje i moralno ispitati ko ti hapa lovu iz tvoje blagajne. To se de{ava u SDU, gdje potpredsjednik Miro Lazovi} ne zna ko partijsku kasu pelju{i, mada se zna ko dr`i klju~. Bi}e da je tome ~ovjeku zatrebalo love za kockanje, a Miro Lazovi} se u to ni{ta ne razumije. Inspektori }e tu u SDU malo pro~eprkati, nije {ala da u jednoj socijalnodemokratskoj partiji nestaje lova, a ne zna se ko je neprijatelj. Da nestaje lova iz mog ormara, od one crkavice, ne bi meni dolazila inspekcija, po{to ja nisam javna ustanova kao SDU. A svejedno, ja bih odmah znao da me `ena potkrada. A u ovoj partiji ne znaju ni{ta. A ho}e da vode narod.

Z

Da Safet Halilovi} nije javna li~nost, niko ne bi znao da je svoju {valerku odveo autom u minsko polje. Novine se o tome raspisale, a ja mislim da to nije istina. Koja bi to `ena oti{la sa Safetom Halilovi}em i to u minsko polje!
76
SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

ako|e poznajem jednog Juru. On se pod`eveljao sa svojom drugaricom, pa je }era iz stana. Niko to ne zna, jer je Jure jedna obi~na ni{tarija, zapravo ni{ta u javnom `ivotu, te nikoga nije briga {to neki Jure jurca protiv svoje `ene. Takvih slu~ajeva ima hipten pa kad bi se o svima javno pisalo i govorilo, ne bi u medijima ni{ta prostora ostalo za Miroslava Laj~aka i reformu policije. Ali, kada je neko u orbiti javnosti, upire do daske da u njoj i ostane, kao Sejfudin Toki}, onda {ta }e novinari nego se pozabaviti njegovim istjeravanjem iz stana biv{e nevjen~ane supruge, uz to katolkinje. ^ovjek ho}e da vodi narod, a ~ini zulum na `eni, {to zna~i da mu daju punu vlast ko zna koga bi sve i{}erao iz stana. Uz to tu malo tukne i na {ovinizam, na vjersku netrpeljivost.

T

a{to o javnoj li~nosti kao {to je Gradimir Gojer nema ni{ta tajno, zakulisno? Zato {to Grado svakodnevno obavje{tava {iroko pu~anstvo o svakoj svojoj misli i svakom svom djelu. Kod ove javne li~nosti nema ni{ta tajno, osim {to se ne zna da li je krajnja destinacija njegovog politi~kog anga`mana Stranka za BiH. Pitanje je za budu}nost: da li }e Gradimiru Gojeru neka peta partija ponuditi bolji namje{taj. Odnosno dio namje{taja - fotelju. Glupost kod javnih ljudi stalno je javna. A time se baviti je bez veze, jer toliko toga ima. Samo jedan primjer. Biv{i sitni ~inovnik gradske komunisti~ke uprave Sarajeva, a sada veliki nacionalista u banjalu~kom PDP-u Slobodan Nagradi} ka`e za reformu policije da tu rje{enje “nije realno, ali je mogu}e”. Pametnjakovi} ne zna da ne{to {to nije realno nije ni mogu}e. Mogu se i{~eprkati tajne stvari o javnim li~nostima. Ali kad je u pitanju lova, to je mnogo te`e. Hajde ~ikam da neko istra`i koga je i s koliko para Fahrudin Radon~i} potkupio u federalnom Parlamentu da putuju}i zastupnici moraju spavati u njegovom hotelu Radon Plaza? Tu se na pladnju poslanicima nudi primjer korupcije, u njihovim redovima, a oni ni{ta. Valjda svako od njih o~ekuje da }e i on do}i na red za lovu od korupcije. Ponavljam ono {to svi znate. Kad su u Drugom svjetskom ratu Nijemci u Sarajevu hapsili ugledne skojevce, jedna nana s Vratnika je rekla: hvala Bogu kada moj ~ojek nije nikakav ~ojek.

27. 9. 2007. SLOBODNA BOSNA

77

78

SLOBODNA BOSNA 27. 9. 2007.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful