Scenski govor Gordana Varošanec-Škarić: Timbar

Podjela fonacijskih registara
-neslaganja oko broja registra (3, 5, 7 ili samo 1) -naziv ''registar'' koristi se ne samo za laringalna postavljanja već i za nadgrkljanske čimbenike -za većinu glasova postoji određen stupanj preklapanja u osnovnim frekvencijama koje se mogu izvesti u prsnom registru i falsetu u pjevanju, a i u govoru se neki fonacijski tipovi preklapaju u dijelovima svojih frekvencijskih raspona -svi su nazivi manje-više METAFORIČKI, ali svi imaju svoje objektivne korelate o postavljanjima, akustičke itd.

POKRIVANJE:
-subjektivan naziv koji rabe pedagozi glasa za usvajanje tehnike laringalnog oblikovanja i supralaringalnih prilagodbi bez dizanja grkljana kod viših tonova -odnosi se i na vokalsku boju jer u pjevanju treba paziti da nema krajnjih promjena u pomicanju larinksa kod različitih vokala -pokrivanje podrazumijeva i laringalnu i supralaringalnu akustičku

prilagodbu s obzirom na određeni registar

PREKID REGISTRA:
-tijekom prelaska iz jednog registra u drugi, zbog naglog pomicanja u frekvenciji fonacije i timbru glasa moguć je i prekid registra kod muških, obično pri prelasku u registar falseta, u pedagogiji se uči da se ne smiju

1

čuti promjene varijacija timbra između različitih registara, poželjno je da se prelazak u drugi registar ostvari s najmanjim mogućim razlikama timbra -kod jodlanja je ovakav prekid glasa zbog prelaženja iz prsnog registra (kvocijent otvora se poveća i glasnice se stanje)prema falsetu dio umjetničkog dojma

REGISTARSKI PRIJELAZ ILI SKOK:
-definiran je karakterističnim intervalom prijelaza između registra u falset -osnovna razlika je u dubljem vertikalnom dodiru između glasnica u prsnom registru koji se očituje većim kvocijentom zatvora prsnog

ODREĐENJE REGISTRA:
-definicija vokalnog registra: niz ili raspon sljedbenih uzastopnih raspona foniranih frekvencija glasa koje se mogu proizvesti s približno

istovjetnom vokalnom fonacijskom kvalitetom, a ima malo ili nimalo preklapanja u fundamentalnoj frekvenciji (f0) između graničnih ili susjednih registara -naziv registar češći je u glazbenoj pedagogiji -naziv fonacijska vrsta koriste fonetičari jer češće istražuju glas u govoru -po Hollienu je glasov registar potpuno laringalna pojava - Hollien se slaže da se pjevač pri izvedbi služi samo jednim registrom, ali je moguće da se on mijenja u pjevačkom glasu kao rezultat vježbanja

2

njem. straw bass. a zvuk se čini taman i donekle hrapav -fonetičari češće rabe škripava fonacija 2. PULSIRAJUĆI REGISTAR -najniži raspon fonacije za vrijeme neprekinutog trajanja fundamentalne frekvencije -viši subglotički tlak. niža zračna struja -najveće vrijeme zatvorenosti glasnica. najkraće vrijeme otvora -glasnice tanke.TRI GLAVNA REGISTRA: 1. pulsiranje pa otud i naziv -pokušamo li vrlo nisko fonirati čut ćemo svaki udar zbog škripavog glotalnog pulsiranja. pjevanju MODALNI REGISTAR -normalan raspon fundamentalnih frekvencija koje se rabe u govorenju i -bolje reći modalan nego normalan jer bi to upućivalo da su drugi registri ''nenormalni'' -viša veličina zračne struje s rastom f0 -debljina glasnica opada s porastom f0 3 . Strohbass) • -naziv pulsirajući zato što mu je vibratorni model nalik pulsu ( a zamijećeni pulsovi imaju razmjerno niske frekvencije ). a niski se tonovi čuju jedan po jedan kao treptanje. približavaju im se ventrikularne glasnice Istoznačnice po Hollienu: • • vokalno ili glotalno prženje škripavost (creak) strohbass (eng.

PODIGNUTI REGISTAR -najkraće vrijeme zatvorenosti glasnica i dugo vrijeme otvora glasnica -tanje glasnice nego u modalnom -mnogi ga prepoznaju u nazivu FALSET. no naziv samo upućuje da se radi o višem registru od ostalih koji sadrži više fundamentalne frekvencije u neprekinutom glasu.6 3. izbjegavaju približavanje F1 da bi zadržali mušku kvalitetu glasa 4 . iznimno visok i rijedak kod nekih žena i djece ( tradicionalni engleski rasponima muškog glasa ) pjevački zborovi ili u najgornjim PODJELA REGISTRA PREMA VISINI I PREMA BOJI: MUŠKI GLAS: pjevački formanti 2. za specifičan vrlo visok ženski glas REGISTAR FRULICE ILI PISKUTAVI.-veća f0->tanje glasnice->više zračne struje -Sundberg se koristi nazivima prsni.4 velika napetost glasnica i visok • • • BAS BARITON TENOR subglotički tlak.1 3. srednji i registar glave -postavlja se pitanje sadržava li taj registar skup registara ili podregistara -Hollien daje prednost samo nazivu modalni bez nekih registara 3. a ne upućuje na druge osobine falseta ( oponašanje ili kontratenoriranje zvuka ženskog glasa ) -uz osnovnu podjelu može se govoriti i o nekim drugim registrima: REGISTAR FLAUTE ILI ZVIŽDUĆI.

Martina Tomčić. Kiri Te Kanawa. Ljiljana Molnar-Talajić MEZZOSOPRANI: Gabrijela Horvat. Edita Gruberova Hrvatski: Milka Trnina. pjevač koji je po anatomskim osobinama glasnica niži bariton može pjevati čak i ALTUS (najviši muški glas) PJEVAČKI BASOVI: Josip Križaj. Domingo. Renata Tebaldi. Maja Strozzi-Pečić.ŽENSKI GLAS: • • • ALT MEZZOSOPRAN SOPRAN -moguće su i kombinacije u govoru i pjevanju -u pjevanju je raspon visine glasa od 50 Hz (toliko se maksimalno može spustiti bas) do 2000 Hz (što je gornja granica soprana) -kako je u pjevanju vrlo važna IMPOSTACIJSKA PRILAGODBA. Ruža Pospiš-Baldani. Carreras. Boris Martinović BARITONI: Josip Kašman. mlađi Tomislav Mužek SOPRANI: Maria Callas. Noni Žunec. Aleksandar Griff. Vargas Hrvatski: Tino Pattiera. Marko Rothmüller. Zinka Kunc-Milanov. Dunja Vejzović 5 . ruski bas Fjodor Ivanovič Šaljapin BAS-BARITONI: Tomislav Neralić. Đurđa Milinković. Nada Puttar-Gold. Vladimir Ruždjak TENORI: Pavarotti.

Samuel L. Goran Višnjić. hotimično povišeni kao znak nesamostalnosti i nemoći Marilyn Monroe (Muškarci više vole plavuše) MEZZOSOPRANI: Grace Kelly. Gregory Peck. Ana Karić. John Wayne (potonja 2 su i ZLATNI glasovi jer je uz obujam glasa kao stalna osobina prisutna i lagana nosnost) TENORI: Gerrarde Philippe. Vanja Drach. George Clooney. Julianne Moore. Mel Gibson. Boris Dvornik SOPRANI: Vivian Leigh. Tippy Hedren. Richard Burton. Lee Marvin. a i DINAMIČKE OSOBINE FUNDAMENTALNE FREKVENCIJE GLASA u govoru i pjevanju NISU ISTE DOBRI GLUMAČKI BASOVI: Morgan Freeman. Michelle Pfeiffer ALTOVI: Sela Ward (zlatni). Pierce Brosnan. Sean Connery. -visinu glasa u govoru određujemo prema njegovoj prosječnoj visini glasa! -kontrola grkljana u govoru ima drukčiju funkciju. Lauren Bacall. Branka Cvitković -očito je da danas na filmu zamjetno prevladava baritonalni i mezzosopranski glas (ide se prema srednjem registru koji zvuči kao ''normalan'' glas) 6 . Božidar Alić. Susan Sarandon. Sly Stallone. Russell Crowe BAS-BARITON: Zlatko Crnković BARITON: Tonko Lonza. James Mason. Shirley Maclaine. Rade Šerbedžija.-logično je da se ovi glasovi razlikuju u govoru i u pjevanju jer je drukčije postavljanje glasa i obično je u njemu maksimalna frekvencija nekog glasa dvostruka od njegovog prosječnog tona. Jackson. u slici glasa Ivica Vidović.

određivanje naziva registara fiziološke. potrošenosti (pušački glasovi). zračna struja ZVUČNI SUODNOSI REGISTARA: -odnose se na muške i ženske glasove u njihovu pulsirajućem. harmonički sastav percepcijske.fiziološke osobine glasnica. za muške glasove različiti su za različite registre -svaki registar pokriva određeni frekvencijski raspon.subglotički tlak. modalnom i podignutom registru -što se raspona fundamentalnih frekvencija tiče. intenzitet. tlak u ustima. opuštenosti i privlačnosti) -rjeđi je krajnje visok ŽENSKI FALSET poput SLIKE GLASA Jennifer Tilly (podređene uloge konobarica.-druga je tendencija prema muškom pomalo HRAPAVOM VOLUMINOZNOM BASU (nosi društvene i biološke informacije o moći. a preklapanja su moguća -raspon tona označava razdaljinu između najniže i najviše glotalne frekvencije i u govoru iznosi od 60 do 240 Hz TENOR: raspon tenora je od 146 – 466 Hz -naziv tenore lirico je za lirski tenor svjetlije boje. za pjevačke glasove. tenore dramatico za dramski tenor. tenore buffo za komične uloge 7 . rad mišića aerodinamičke.raspon fundamentalnih frekvencija. tenore spinto za prednji. mafijaških ljubavnica) SUODNOSI REGISTARA: -mogu se podijeliti na: zvučne.

altus znači visok. rusko zborno pjevanje SOPRAN: raspon f0 od 261 – 1046 Hz -prema boji se dijeli na LIRSKI (soprano lirico). pogotovo dramski alt kojemu je proširen raspon prema visokim tonovima. st. DRAMSKI (soprano dramatico) i KOLORATURNI (može se koristiti i za druge živahne glasove) -čest je i sopranski FAH SUBRETE (u komičnim operama. uloge služavki) ALT: F0 od 196 – 698 Hz -dubok ženski ili dječji glas. ali mu je timbar tamnije boje -naziv pomalo zbunjuje jer lat.BARITON: 110-392 Hz -uobičajeno se prema karakteru dijeli na dramski i lirski bariton BAS: 82-293 Hz Visoki bas. što je nasljedstvo XV. postiže iznimno niske note ispod fiziološke granice u škripavom fonacijskom tipu -glotalno prženje od 40–50 Hz. Istočna Europa. sličan mezzosopranu. kad su altus izvodili muškarci -od 19. st.kod solista ima raspon sličan bas baritonu Duboki bas.niski hrapavi muški glas.u cijelom rasponu ima prsni registar Šuplji bas. važan je ženski alt u solističkim partijama INTENZITETI: -intenzitet raste s porastom vokalne glasnoće -u MODALNOM REGISTRU veći intenzitet nego u PODIGNUTOM i PULSIRAJUĆEM -na PULSIRAJUĆEM niži nego na MODALNOM zbog toga jer je moguća vrlo mala varijacija intenziteta u pulsirajućem registru 8 .

ČELNI (TJEMENI ILI FALSET) -registar prema boji najviše ovisi o položaju grkljana 1.-u MODALNOM REGISTRU prisutno je više spektralne energije nego u PODIGNUTOM PERCEPCIJSKI SUODNOS REGISTARA: -prepoznaju se i razlikuju prema kvaliteti i prema boji glasa -prema boji glasa. registri se dijele na 3 osnovna: 1. PRSNI REGISTAR: -što se tiče raspona u nižim rasponima je isto što i pulsirajući -tamne boje s jačim vibracijama na prsnoj kosti uz proizvođenje niskih tonova -uobičajen je u scenskom govoru kod muških glasova -položaj grkljana nizak. PRSNI 2. SREDNJI 3. zadebljava se dodir glasnica jer ih nizak položaj grkljana opušta -zbog toga se i povećava rezonator nadgrkljanske šupljine što potamnjuje boju glasa -naziv PRSNI proizlazi zbog OSJETNE REZONANCIJE na prsnoj kosti -zbog tvrde koštane strukture sternuma (plosnata i široka u svom gornjem dijelu) moguće su vibracije na tom dijelu kosti 9 .

a u pjevanju je vrlo čest. a ima TEMELJNU POJEDINČEVU BOJU GLASA -OPTIMALAN TON. grkljan je stegnut i visoko postavljen (u prsnom i čelnom se razlikuje i način disanja) -kod viših tonova se gubi osjet vibracija na prsnoj kosti. dakle što su veće glotalne vibracije i veći intenzitet . jače su i vibracije na prsnoj kosti -na vibracije donekle utječe i SUBGLOTIČKA REZONANCIJA U TRAHEJI. vrlo su važna za kontrolu glasa jer im je prag osjetljivosti do 300 Hz što je područje voluminoznosti glasa pa vibracijama na prsnoj kosti možemo kontrolirati boju glasa -dio fonetskih vježbi usredotočen je na vibracijama na prsnoj kosti koje se postižu spuštanjem f0 i jakošću glasa 2. oko 600 Hz. pogotovo u istočnoj kulturi i u nekim narodnim pjevanjima 4. što je ton jači i niži. moguć je u scenskom govoru. ČELNI REGISTAR: -piskav s osjetom vibracija u području GLAVE.u percepcijskom smislu za postizanje tonske razine koja najbolje odgovara osobi za glasanje s najmanjim naporom 3. osim u distorzijama. a te se vibracije pomiču prema SUPRAGLOTIČKIM PROSTORIMA u području GLAVE -rijedak u govoru. SREDNJI REGISTAR: -grkljan u središnjem položaju i na njemu se proizvode središnji tonovi. titranje koje nastaje zbog vibracija glasnica -PACINIJEVA TJELEŠCA – osjetilna tjelešca u koži hvataju vibrotaktilnost. MJEŠOVITI REGISTAR: 10 .-na te vibracije najviše utječe FUNDAMENTALKA.

a profesionalci mogu i do 3 kPa 11 . O NAČINU VIBRIRANJA GLASNICA 3. uvodi se i ovaj naziv INTENZITET GLASA -i kod školovanih muških i ženskih glasova razina intenziteta uvijek je oko 10 dB viša u muškaraca -SPL. SUBGLOTIČKOM TLAKU 2.5 m i 0.15 m) -intenzitet glasa ovisi o: 1.sound pressure level. O f0 ODNOS IZMEĐU SUBGLOTIČKOG TLAKA I INTENZITETA TE REZONANCIJA -ako se količina tlaka zraka u plućima (Pp) udvostruči u odnosu na veličinu iznad praga tlaka potrebnu za foniranje.neprofesionalci ne mogu puno dignuti tlak. O REZONANCIJAMA U VOKALNOM TRAKTU 4. O REZONANCIJI U USTIMA I O RADIJACIJAMA IZ USTIJU PREMA VAN (ako je otvor veći. zrak bolje izlazi) 5.objektivna fizička glasnoća mjeri se u dB kao radijacijska snaga iz ustiju na udaljenosti od 1m od mikrofona (može i na 0.-kako se u području raspona smještenog između prsnog i čelnog registra ti vibracijski osjeti mogu osjetiti u oba područja (u području prsnog registra i području glave). JAČINA GLASA (SPL) poveća se za 8 do 9 dB .

drugi harmonik sa f2 itd. drugi po visini je drugi formant (F2) NAČIN VIBRIRANJA GLASNICA I INTENZITET 12 . 4. označava se sa f1. -prvi harmonik je umnožak učestalosti periodičnog titranja sa dva. znači glasnoća je u funkciji tona -profesionalni tenori rabe prosječno manje tlakove nego nepjevači na približno istoj f0 jer im je potreban manji minimalni tlak za započinjanje vibracija glasnica . -formanti su pojačani dijelovi spektra koji su rezultat rezonantnih frekvencija govornog prolaza -najniži rezonantni vrh u spektru govornog zvuka zove se prvi formant (F1). 5 itd. primjerice ako je f0 u pjevanju iznad F1-> za SPL najvažniji je F1 -osnovna frekvencija (i osnovni ton) ili fundamentalka je umnožak titrajne periodične učestalosti s jedan -harmonici ili alikvotni nustonovi su sastavnice koje su umnošci periodičnog titraja sa 2.osim o tome kolika je f0. intenzitet je slabiji. 3. čak i do 20 dB ako se prvi harmonik frekvencijski poklopi s prvim formantom -viši tonovi s višom f0 traže veći intenzitet (basovi nemaju najveće intenzitete).REZONANCIJE U GOVORNOM PROLAZU: -u izgovornom prolazu jačina zvuka povećava se za 10 do 15 dB. intenzitet ovisi i ulazi li f0 u F1 (ako je F1 prazan.

INTENZITET. ŠTO JE TON VIŠI->PAD VEĆI (kod tenora i falseta veći pad nego kod modalnog) NEPJEVAČI->PAD VEĆI za 2. imaju nagliji spektralni pad pjevači-prosječan ukupni pad 9 nepjevači 11 INTENZITET SCENSKOG UMJETNIČKOG GLASA Neki scenski glumci i pjevači izvježbani za pjevanje bez mikrofona mogu na udaljenosti od 0.-vješti pjevači imaju 3-4 puta veće razlike variranja zračne struje za isti subglotički tlak od neprofesionalaca i neizvježbanih.5dB/oktava. FORMANTI -glasnoća utječe na intenzitet formanata 13 .5 m proizvesti intenzitet između 90 i 100 dB. -razlika između 0.5 i 1 m u usporedbi intenziteta je 8-9 dB jer se energija gubi kuglasto GLASNOĆA. glasnice su im zaista zatvorene kad su zatvorene i dobro otvorene kad su otvorene -viši glasovi s višom f0 imaju široko razdvojene harmonike-> manje sastavnica u zvuku nego glasovi s nižom f0-> održavaju niži intenzitet -basovi ne mogu pretiho fonirati jer imaju veliku laringalnu masupotreban velik pritisak da se masa larinksa pokrene SPEKTRALNI PAD • • • • • VEĆI SUBGLOTIČKI TLAK->VEĆI INTENZITET->MANJI SPEKTRALNI PAD dB/okt.

neprofesionalci 98 dB -razlika između 70 i 74 dB čini oko 40 % glasniji govor pa je u tako velikom naporu za scenski glas važna DOBRA IMPOSTACIJA -impostacija = dugotrajno postavljanje. 20 pa i 30 Hz -u scenskom govoru nije važan samo intenzitet nego i da se s manjim spektralnim padom mijenja i boja glasa -optimalno foniranje koje ne oštećuje glas trebalo bi vježbati u prostorijama koje pojačavaju zvuk.5 kHz) -frekvencija tih formanata odgovara prosječnim frekvencijama normalnih glasova iako prosječni glasovi nemaju jednak intenzitet tih formanata 14 .30 m od mikrofona: NORMALNI SCENSKI GOVOR 70 dB JAČI SCENSKI GOVOR 74 dB RECITACIJA HEKSAMETRA 76 dB DRAMSKI LIK KOJI SE OBRAĆA VEĆOJ SKUPINI 75 dB -prosječni najjači intenzitet 30 glumaca na 1 m od mikrofona-103 dB.-potrebno je veliko povećanje glasnoće da bi se intenzitet u visokom dijelu spektra povećao samo za nekoliko dB -mjereno na 0. otežani su uvjeti glume na otvorenom jer se brže gubi zvuk i nema pojačanog samoslušanja -SVRHA VJEŽBI GLASA U SCENSKOM GOVORU JE I DA PODRUČJA F3 I F4 POSTANU PODJEDNAKO JAKA -GLUMAČKI FORMANT-PODRUČJE F4 (3. fonacijsko i artikulacijsko mišićno. respiracijsko koje utječe na glasovu kvalitetu -maksimalna vrijednost najjačeg intenziteta izmjerena je kod Zlatka Crnkovića-115 dB -glasniji govor većeg intenziteta utječe i na porast F0 koja se može povisiti za 10.

-u tom području (F3. lijevi i desni -sinus piriformes pridonose efektivnoj duljini farinksa (Fant dokazao) -u tišem intenzitetu kruškoliki zatoni manje su duljine i širine.kod stvaranja pjevačkog ekstra formanta moraju biti široko prostrani i dugački. a produljuju se spuštanjem larinksa (to frekvencijski snižava formante i potamnjuje glas!) -ako su široko prostrani to će reducirati F5 na oko 3 kHz u pjevanju 15 . F4) vrlo lijepi glasovi u govoru ne smiju biti preistaknuti jer su takvi onda procijenjeni preblještavi i nekultivirani -F3 prosječno oko 1953 Hz F4 prosječno oko 2900 Hz -za glasove uravnoteženog spektra i s podjednakim intenzitetima F3 i F4 koji su od najjačeg intenziteta u spektru slabiji 20 i 27 dB možemo reći da imaju GLUMAČKE FORMANTE -neizvježbani govornici i pjevači dižu larinks s porastom snage-> smanjuju vokalni trakt-> povisuju formantne frekvencije do F4-> dolazi do kreštavog timbra -najslabije je procijenjen glas koji je u tom području bio slabiji samo za 14 dB od najjačeg intenziteta -nijedan spikerski glas nije procijenjen kao neugodan. a neki glumački jesu i to oni koji nisu imali glumačke formante -KRUŠKOLIKI ZATONI (donji dio vokalnog trakta uz ždrijelo i epilaringalnu cjevčicu): SINUS PIRIFORMES dio su donjega dijela ždrijela koji leži pored grla lijevo i desno od grla unutar TIROIDNE HRSKAVICE -nalaze se izvan laringalne cjevčice na mjestu gdje se okružuje laringalna cjevčica i dijele se u 2 džepa/zatona. a u glasnijem veće duljine i širine .

F1 i F2 -što su kruškoliki zatoni manji. zatvoreniji. manjeg volumena antirezonancijske frekvencije su više!! -grkljan se spušta->ždrijelo se širi->kruškoliki zatoni se ispruže (djeluju tada kao prigušivači i akustički produbljuju učinak na rezonanciju cijelog sustava)->Morgagnijeva šupljina se povećava -kod osjećajne kvalitete SOB prisutno je širenje epilaringalne cjevčice i kruškolikih zatona -kad se hoće postići blještavost mora se minimalizirati PRIGUŠIVAČKI UPIJAČKI UČINAK KRUŠKOLIKIH ZATONA (kod naglog proširenja nižeg ždrijela oni se ispruže) OPERNO PJEVANJE -povezuje se s izvježbanim zvukom zapadnoeuropskog pjevanja i s izvježbanim dramskim glumačkim glasovima -široko ždrijelo što podrazumijeva lagano spušten larinks. jakog intenziteta 16 . uska epilaringalna cjevčica i suženi kruškoliki zatoni -karakteristična je zvonkost ili blještavost što je spektralno pojačanje zvučne energije od 2500-3500 Hz -rezonantni glasovi s istim važnim čimbenicima -važnost pjevačkog formanta zbog nadmetanja s orkestrom -ariepiglitičko stezanje i sužavanje ariepiglotičkog sfinktera -smanjivanje duljine glasnica -glasno.-kruškoliki zatoni djeluju kao prigušivači visokih frekvencija jer njihove rezonantne frekvencije ne izlaze iz ustiju već ih priguše antirezonancije -u govoru su im antirezonancije na 4 kHz. a akustički djeluju na vokalske formante tj.

7=F4.440 cm/s. 5=F3. Cjevčice i odnos između lar. da pretegne utjecaj ekstravokalskog tj. osobito za muškarce. Cjevčice i faringalne cijevi takav (6:1) da snižava frekvenciju uobičajenog F4 -inertnost vokalnog trakta raste sa sužavanjem i duljenjem od prosječnog-> osnovne frekvencije epilaringalne cjevčice -na duljinu izgovornog prolaza utječe i veće otvaranje ustiju 17 . duljina se mjeri iz F4 da se izbjegne utjecaj vokalskih formanata..47 cm -što je NIŽA vrijednost frekvencije F4.) v=34. promjer šupljine faringalne cijevi -prosječni muški vokalni trakt je 9. vokalnog dijela spektra -postoji znakovita veza između duljine vokalnog trakta i UGODE GLASA. brzina zvuka u zraku f(n)=frekvencija formanta kojeg smo uzeli -Zlatko Crnković=21.. 2500 i 3500 Hz -ako je vokalni trakt kraći formanata u Hz su VIŠE -na akustiku.55% dulji od ženskog L=duljina vokalnog trakta n=neparni brojevi pripadajućih formanata (1=F1. frekvenciju formanata utječe: način prilagodbi glasa i različitost oblika. ugodni muški glasovi imaju značajno duži vokalni trakt (20-ak cm) -skupina glumaca ima znakovito dulji vokalni trakt od skupine novinara i glasovih neprofesionalaca.DULJINA IZGOVORNOG PROLAZA -duljina laringalne cjevčice za vrlo dobre muške glasove->3 cm -prosječna duljina vokalnog trakta odraslog muškarca (Škarić)->17 cm i ima osnovne vrijednosti prvih 4 formanata 500. 3=F2. duži im je vokalni trakt. dulje lar. 1500. to je VEĆA DULJINA vokalnog trakta.

oblikuje se u gornjem dijelu dušnika -za niski pjevački formant velika je važnost supraglotičkih prostora i niska rezonancija traheje -visoki se stvara u supraglotičkom prostoru grkljana i daje glasu prodornost i blještavost -Cleveland kaže da se pjevački formant događa kada se 3.8 kHz karakteristično za neke muške pjevačke glasove u belcanto koncertnom pjevanju -takav se pjevački formant oblikuje od najmanje dva formanta (za prva dva je larinks aktivan kao rezonator) Uvjeti za takav pjevački formant: 1.3 kHz -bas će imati niže.5-3.PJEVAČKI FORMANTI -laringalna cjevčica je važna u proizvodnji pjevačkog formanta -ovisi o fiziološkom obliku vokalnog trakta -visoki pjevački formant nalazi se u području 2600-3000 Hz -niski pjevački formant je oko 500 Hz i glasu daje okruglost (u govornom spektru to je područje punoće) i mekoću. ždrijelni prostor mora biti proširen. 4.. u pjevanju čak 6 puta širi nego otvor laringalne cjevčice 18 . a to je oko 2. a tenor više vrijednosti od navedenih -Mc Ginnis kaže da se F4 događa samo kod školovanih glasova EKSTRA FORMANT -Sundberg: ekstra formant je istaknuto formantsko područje oko 2. formant frekvencijski približe. i 5.

duljina epilaringalne cjevčice u odnosu na vokalni trakt mora biti 1:6 Morgagnijeva šupljina (mali prostor na dnu larinksove cijevi. 3. a snižava larinksa frekvencijski formante i potamnjuje glas!) MORGAGNIJEVA ŠUPLJINA -ili laringalna ventrikula je mali prostor na dnu larinksove cijevi između pravih i lažnih glasnica -djeluju kao rezonatori (kao i epilaringalna cjevčica koja je uzak dio iznad glotisa (međuglasnički prolaz) i djeluje kao izdvojen mali rezonator) -spuštanjem larinksa Morgagnijeva šupljina se povećava i produljuje (kao i kruškoliki zatoni) što frekvencijski snižava formante i potamnjuje glas) -Fant je eksperimentalno dokazao važnost Morgagnijeve šupljine za F4 -dobri glasovi imaju veću i prostraniju Morgagnijevu šupljinu od slabijih i siromašnijih -Morgagnijeva šupljina djeluje poput niskopropusnog filtra koji prigušuje više harmonike.2. kruškoliki zatoni moraju biti produljuju se spuštanjem široko prostrani (to i dugački. između glasnica i lažnih glasnica) mora biti široka u odnosu na ostatak larinksove cijevi 4. kao da se vokalni trakt produžio REZONANTAN GLAS 19 .

sonornost vokala bez dizanja larinksa 2. blještava kvaliteta (za kvalitetu blještavosti odlučujuće je područje F4) Važni čimbenici rezonantnog glasa: 1. meketavo u mjuziklima i u nosno blještavoj kvaliteti -dok inertnost vokalnog trakta raste.-impostacija: suženi epilarinks (prostor iznad glasnica) i široko ždrijelo jer tada nema antirezonancija tj. uravnotežavanje niskog i visokog formanta 3. prisutnost pjevačkog formanta 4. a uža laringalna cjevčica bit će veća količina blještavosti! (dobar odnos 6:1) BLJEŠTAVO ZVONKO NOSNA KVALITETA-TWANG -ariepiglotičko stezanje sfinktera i smanjivanje duljine glasnica -pr. prisutnost vibrata -ovo su i najvažniji čimbenici dobrog pjevačkog OPERNOG glasa -rezonantno uravnotežavanje podrazumijeva postojanje i niskog i visokog pjevačkog formanta -za blještavu kvalitetu važno je da su nosna vrata zatvorena i da su kruškoliki zatoni otvoreni -što je šire donje ždrijelo. gušenja u području ispod 3 kHz -oni koji imaju rezonantan glas oblikuju vokalni trakt tako da bude nepokretan kod gotovo svih fundamentalnih frekvencija -suženi epilarinks->visoki tonovi kod opernog. fonacijski prag tlaka opada olakšavajući vibriranje glasnica -usputni produkt rezonantnog glasa je vokalna zvonkost. Tonko Lonza (spušteni velum) -sužena epilaringalna cjevčica i ždrijelo 20 .

Barbra Streisand.-vokalni trakt skraćen i glasnice približenije nego u zijevajućoj kvaliteti -zbog suženog ždrijela stvara se hrapavost u zvučnom valnom obliku -svijetla. gospel zborovi OSJEĆAJNA KVALITETA-SOB -širenje epilaringalne i kruškolikih zatona -ima hrapavosti zbog stezanja sfinktera na vrhu epilaringalne c. Ella Fitzgerald -uska epilaringalna cjevčica i ždrijelo -razlika od opernog: 1. formantna istaknutost je u višim frekvencijama od 3. sjajna kvaliteta -ima jake amplitude viših harmonika -country i western pjevanje. larinks je malo više postavljen 2. moderni mjuzikli. ždrijelo je uže 3. -larinks niže postavljen (nego u falsetu) s proširenim vokalnim traktom -glasnice cijelom dužinom izložene jer nikad ne dolazi do potpunog zatvaranja OPERNO (RING) -uska epilaringalna i kruškoliki zatoni -široko ždrijelo 21 . američki južnjački brdski (hillbilly) način country i western pjevanja MEKETAVO BLJEŠTAVA KVALITETA-BELT -ariepiglotičko stezanje sfinktera i smanjivanje duljine glasnica -pr.5 do 5 kHz –brodvejski mjuzikli.

-malo niže postavljen larinks -pjevački formant postaje snažan kad je otvoren ariepiglotički prsten -nazalizacija je sekundarna pojava u ring-u i twang-u jer je velum zatvoren. sužen melodijski raspon 1 bariton -bas daje glavnu boju tamnoga i toploga zvuka (impresionistički rečeno) -tenor daje glavnu melodiju i blještavu kvalitetu -bariton: neutralno postavljanje stabilnog larinksa u neutralnom položaju i vuče svoju melodiju -zbog višeglasja klapa ima jako nisko područje na 342 Hz i 518 Hz -u visokom području je cluster na 2800 Hz i 3105 Hz COUNTRY PJEVANJE -u laringalnom i supralaringalnom postavljanju nema velikih razlika od običnog govora jer pjevaju uz mikrofon -oblik vokalnog trakta sličan onomu u govoru pojedine osobe -nosni „zlatni“ glasovi 22 . široko otvorena usta. tamniji glas zbog produženih usana uskog prolaza. oni drže osnovnu melodiju 1 bas->spušteni grkljan. višeglasni stil pjevanja -proizašlo je iz tradicije crkvenog pjevanja -klapu čine najmanje 4 glasa koji pjevaju svaku drugu melodiju -2 tenora-> visoki raspon. a nema prolaza kroz nos! KLAPSKO PJEVANJE -Hrvatsko primorje i Dalmacija.

-zbog važnosti pričanja „priče“. učenja pjevanja) 23 . važnosti riječi u country pjevanju. u potpunom združenju se naziru 2 jednaka vrha -muški pjevački glas 3. mali rast intenziteta s 3 do 5 podjednako jakih vrhova -ženski pjevački glasovi (s nekoliko god. formant u obliku izraženog trokuta.8 kHz) -karakteristično za iznimno dobre pjevačke baritone i bas-baritone 2.5 kHz u pjevanju i govoru DOBAR PJEVAČKI GLAS -velik intenzitetski raspon -stabilan vibrato -rezonancija na niskim i visokim frekvencijama -timbar -oblik i intenzitet pjevačkih formanata -pjevačka dikcija -postojanost zvuka (sposobnost zadržavanja postojane kvalitete zvuka) dok se ton i glasnoća mijenjaju u širim rasponima 4 OBLIKA KRIVULJE U PODRUČJU PJEVAČKOG VIŠEG FORMANTA: 1. istaknut cluster F3 i F4.8 kHz) jer se ne nadmeću s orkestrom kao operni pjevači -imaju jasan formantni vrh oko 3. intenzitetski istaknut -takav trokutasti formant odgovara nazivu ekstra formant (2. formantne osobine slične u govoru i pjevanju -ne moraju imati ekstra formant (2.

modulacija intenziteta -iznimno je važna laringalna kontrola koja se očituje u vertikalnom pomicanju tiroidne hrskavice 24 . koliki je raspon tj. bez vidljivog rasta intenziteta -ne nazire se oblik formanta -ženski glas (na samom početku učenja pjevanja) -zbog udaljenih F3 i F4 kod žena zbog manjeg vokalnog trakta VIBRATO -periodična fluktuacija u f0 i intenzitetu za kojeg su tipične oscilacije od 4-7 Hz i modulacije opsega f0 +/. koliko brzo vibrira (koliko brzo ton ide gore-dolje)-brzina vibrata 2. zamah tona kod vibrata od gore do dolje 3.4.1 polutona -frekvencijska modulacija (fundamentalne frekvencije) F0 zamaha ¼ tona gore i dolje od srednje veličine tona. što znači ukupno ½ tona uobičajene brzine modulacije između 4 i 7 Hz/s (više od toga je jittermjera aperiodiciteta tona) -Jelaković: modulacijska frekvencija najčešće oko 7 Hz te da se vibrato samo s amplitudnom modulacijom naziva TREMOLO -uobičajeno se koristi u zapadnoj kulturi u profesionalnom opernom pjevanju i u pjevanju njemačkog „lieda“ -kod vibrata je važno: 1.

5-7.-vibrato obogaćuje prosječni spektar zadržanog tona zbog toga što HARMONICI mogu dosegnuti rezonancije instrumenata (glasa. izveden s više osjećaja -vibrato jest u akustičkom smislu porast i pad u tonu i glasnoći glasa. bogatstvo zvuka -ton s vibratom djeluje kao živahan. trakta ili glazbala) -vibrato: ukras glazbe. brzina vibrata usporila od 7-8 Hz prema 5 Hz -u visokom području spektra bolje se vidi vibrato jer se razlike zbrajaju -dobar vibrato događa se pouzdanije na srednjim pjevačkim rasponima tonova f0 nego na ekstremnim vrijednostima f0 -zamah vibrata raste u početnom dijelu trajanja tona i opada pri završavanju tona -što je duži ton. manji je zamah vibrata -kraći ton: veća brzina i veći zamah vibrata -stariji pjevači imaju nešto sporiji i širi vibrato što se naziva VOKALNE KOLEBLJIVO DRHTANJE-WOBBLE -mlađi pjevači pak imaju pretjerano brz vibrato-A BLEAT 25 . kada je dobro izveden ne privlači pozornost. odnosno vok. daje tonu nježnost.5 Hz/s -prosječna frekvencija kod Pavarottija 5. ali ne doživljava se kao promjena tona nego kao parametar KVALITETE -teško je zadržati stalnost vibrata -amplitude frekvencije zamaha vibrata intenzitetski rastu s godinama učenja pjevanja -frekvencija vibrata kod dobrog pjevačkog glasa iznosi 5.5 Hz -sama brzina vibrata varira tijekom trajanja tona: na kraju tonova izmjeren je porast brzine vibrata za 15 % kod gotovo svih tonova -kraći tonovi imaju prosječno veće brzine nego dulji tonovi -povijesno. mekoću.

-povijesno se išlo prema manjoj frekvenciji vibrata -danas je estetski poželjan oko 5-6 Hz tj.5 Hz -brzina frekvencije vibrata spušta se s dobi. uvijek ga prati KULTIVIRANI TREMOR ZVUČNE OSOBINE NAZALNOSTI. od 5. UPIJAJUĆE djelovanje 26 .5 Hz -VIBRATO i TREMOR nastaju sličnim djelovanjem mišićnog postavljanja (patološki tremor kao kod Parkinsonove bolesti 5-6 Hz) -vibrato je normalna motorička aktivnost (ali se kod Parkinsonove bolesti ne može kontrolirati).4Hz u dobi od 20 god. jedino ne sudjeluje kod manje brzine vibrata. na 4. oko 4. neki patološki vokalni tremori imaju mjeru blisku prirodnom vibratu (5-6 Hz) -vibrato prije svega ovisi o fiziološkoj funkciji -aktivni mišići: • • • STERNOTIROID koji spušta larinks KRIKOTIROIDNI (to je vokalni mišić) sudjeluju i ABDOMINALNI mišići -krikotiroidni se više uključuje u vibratu nego u stabilnom čvrstom tonu. 5. NAZALNI FORMANTI (REZONANCIJE) I ANTIFORMANTI (ANTIREZONANCIJE) -antirezonancija: • • suprotna je rezonanciji pojava koja nastaje kada se dva zvuka različite učestalosti nađu u suprotnom hodu i kada se međusobno guše • pogubnije djeluje na zvuk nego na samo moguće FILTRIRAJUĆE.7 Hz u dobi od 65 god. -vibrato više određuju neurološki čimbenici.

2 kHz što se objašnjava kao posljedica morfoloških antirezonancija -kad dođe do asimetrije dvaju odvojenih prolaza cijevi nosne šupljine proizvode se dodatni formanti i antiformanti na visokim frekvencijama -kod vrlo nosnih glasova u višim dijelovima spektra pojavljuju se dvostruki formanti. Matija Prskalo. čuje se na vokalima i sonantima • pojačanje u spektru na niskim (200-400 Hz) uz prigušenje na srednjima (600-1500 Hz) -Dang i Honda u istraživanju akustičkih osobina paranazalnih šupljina dokazuju da su antirezonancijske frekvencije: • • • SFENOIDALNI SINUS-590 Hz i 788 Hz MAKSILARNI SINUS-612 Hz FRONTALNI SINUS-893 Hz opsezi frekvencija (310-1070 Hz) (310-950 Hz) (600-1580 Hz) -glasovi procijenjeni nazalnima imaju višu F0 od nenazalnih što se objašnjava jer se spuštanjem veluma grkljan diže radi olakšanja -glumački nosni glasovi: Kristijan Ugrina.-nosni glasovi imaju znakovito manje energije u područjima iznad tih vrijednosti. ženski od 1-1. Marlon Brando. jači vrh i slabiji pratitelj -nosnost nastaje zbog lijenosti mekog nepca. Vili Matula. muški od 330-550 Hz. Greta Garbo 27 . Vanja Drach.

28 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful