MUSTAFA EF.

CERI]: REISOV SAND@A^KI GAZIMESTAN

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

PET AMERI^KIH RAZLOGA ZA SUVERENITET BiH
EMOCIJE: Sje}anje na Sarajevo RAT: Pijetet prema `rtvama zlo~ina DIPLOMACIJA: Dayton kao kompromis REAL POLITIKA: Gu{enje nacionalizma BUDU]NOST: NATO i Evropska unija

Ultimativne poruke ameri~kog potpredsjednika JOSEPHA BIDENA politi~arima u BiH

Veliki brat nas gleda...
EKSKLUZIVNO: NIHAD SPAHALI] ZA SB HOLANDSKI POVRATNIK U SREBRENICU

KO JE SNIMAO MOJ RAZGOVOR S ORU^EVI]EM

ROB (ZOMER) GRI@NJE SAVJESTI

653
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Asim METILJEVI] Direktor Erbein RE[IDBEGOVI] Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Dario D@AMONJA, Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Dopisnici Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana), Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb) Design Edin SPAHI] DTP Atif D@IDI] Lektor Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije Edina Mu{ovi} Marketing i prodaja Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni 444-041, 262-630 telefaks 444-895 Adresa ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANK A d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Sadr`aj

AMERI^KO-EVROPSKA LEKCIJA BH. POLITI^ARIMA: @eljko Kom{i} I Joseph Biden, Neboj{a Radmanovi} i Javiar Solana tokom ovonedjeljnog, po mnogo ~emu, historijskog susreta u Sarajevu

6 AMERI^KA “SHUTTLE
DEMOKRATIJA” Bosanski ~as historije potpredsjednika SAD-a

Jednodevni boravak u Sarajevu JOEHA BI , potpredsjednika SP A N E D Sjedinjenih Ameri~kih r`ava, apsolutno D je jedan od najva`nijih vanjskopoliti~kih i unutarnjopoliti~kih doga|ja u posljeda njih desetak godina;na{a novinarka analizira poruke koje je potpredsjednik Biden odaslao tokom boravka u Sarajevu

o Zmer je ispri~ao razloge svog dolaska u Bosnu, mra~ne detalje iz svog `ivota nakon {to je ova enklava prepu{tena na milost i nemilost kasapima atka R ladi}a i svojim planovima za svijetlu M budu}nost

36 SLOM NAFTA[KOG TAJKUNA Rasprodaja carstva Ivice Zovke
VC O , I I Z KOsrednjobosanski AV k „ ralj nafte“, posljednjih nedjelja u`urbano rasprodaje svoju impresivnu imovinu u BiH, bemzinske pumpe, naftni terminal, trgova~ki centar... pripremaju}i se za potpuno preseljenje u susjednu Hrvatsku, u kojoj tako|r posjeduje e ogromno bogatstvo;razlog je optu`nica koja ovku i njegovu dvojicu najbli`ih Z suradnika tereti za kriminal ve}i od 11 miliona maraka

16 INTERVJU Nihad Spahali}, vlasnik firmi „Intrade“ i Intrade energija“
H I SPAHALbiznismen koji NAD , ] I je prije dva-tri mjeseca danima bio g „ lavni junak“ kompromitiraju}eg videozapisa na kojem je snimljen njegov razgovor sa SAF I ME O] T, EM V E ^ U R O prvi put otvoreno i bez ustezanja obja{njava kako je postao akterom ovog medijskog skandala, otkriva svoje politi~ke, strana~ke, medijske... pomaga~e“ „ i d`elate...

44 REISOVA INVENTURA U SAND@AKU Ceri}eva turneja „^etiri skakaonice“
vosedmi~ni boravak reisu-l-uleme O Z IBiH M F C u nekoSA ef. R UTE E A ] I liko gradova u Sand`aku (Srbija) tokom kojeg je dao otvorenu podr{ku tamo{njem muftiji UM O AE MR U K U Z , U ] I L Rprotekao je u (o~ekivano) napetoj, konfliktnoj, atmosferi, koja na, svu sre}u nije prerasla u nasilje me| u vjernicima podijeljenim izme| dviju u konfrontiranih frakcija u slamskoj I zajednici Srbije i Sand`aka

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

22 PUT DO ISKUPLJENJA Holandija i Srebrenica, 14 godina kasnije
BM OO R Z0), nekada{nji priR E (4 padnik holandskog bataljona N U snaga u Srebrenici, odlu~io se sa suprugom i dvoje djece iz holandskog Haarlema preseliti u Srebrenicu;na{im reporterima

No}as spaljujemo iluzije

Pi{e

Senad Avdi}

Trebaju li bosanska dj isklju~ivo pateti~ne glup zapazila ameri~ka adm Ho}emo li u~iti djecu da s krivi {to nisu na vrijeme Bosne i Hercegov
a{ me je prijatno iznenadio ameri~ki potpredsjednik Joe Biden kad je u utorak u Parlamentu BiH otkrio kako mali Hayat Avdovi}, ameri~ki briljantni srednjo{kolac, sin mog prijeratnog dobrog poznanika Erola Avdovi}a, ve} ima 18 godina. (Ka`em bezbri`no prijatelju da, ako je Erol ve} sinu dao ime Hayat, red je da k}erki da ime Alfa, pa se gorko ismijemo.) I pri tom, mali Hayat Avdovi} pi{e, hajde da bar jednom budem nje`an, poglupe pjesmice. Ne{to {to je stilski blisko lirskom opusu ranog Drugog na~ina i kasnog (vjerski osvije{tenog) Ismeta Kurtovi}a. Erol je, ina~e, prije rata radio u JAT-u, na radnom mjestu recepcije (bukvalno shva}eno), usmjeravanje putnika, folovi, dijalog sa korisnicima... Ama laf~ina, da se ne zajebavamo. Fin, pristojan, revnostan, u~tiv de~ko, uvijek na usluzi nama neorganiziranim i razbaru{enim putnicima sa trajno ugra|enim strahom od letenja... Nisu ni dva-tri ~estita agresorska metka ispaljena po Sarajevu, a ve} mi se slu`benik JAT-a Erol Avdovi} javio odnekud iz Amerike (valjda temeljem nekih neiskori{tenih karata za prekoocenske letove) i ponudio, prijateljski, u~tivo, “svaku vrstu solidarnosti”, te me filovao informacijama kakve je on sve akrobacije ispoljio e da bi Amerika napokon shvatila volumene i dimenzije na{e tragedije. Ne, ne potcjenjujem ja tu vrstu distanciranog principijelnog anga`mana, dapa~e, svaka je vrsta integrativnog anga`mana u ovoj zemlji dobro do{la: ali nek’ me ne ubje|uje ameri~ki potpredsjednik kako je nekakva virtuelna paradigma BiH neko Avdovi}evo dijete koje je napisalo, valjda u potpredsjedni~kom

B

Jasno mi je da niko ne mo`e ameri~kom dopredsjedniku zamjeriti {to je metafori~ki ta~no, ali diplomatski neoprezno uspostavio tu vrstu nasilnog “preplitanja planova”; me|utim, kada su u pitanju djeca iz BiH, niko me ne mo`e zaustaviti, sprije~iti, da se vratim na ono {to je jedino va`no. Na{u tragediju i nejake poku{aje da je saniramo
4
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

avionu, prigodnu pjesmicu za ameri~kog potpredsjednika i njegovu balkansku turneju; raspitam se malo po redakciji, djeca svih nas ovla{ okupljenih govore te~no i razgovijetno pet-{est raznoraznih jezika. Jasno mi je da niko ne mo`e ameri~kom dopredsjedniku zamjeriti {to je metafori~ki ta~no, ali diplomatski neoprezno uspostavio tu vrstu nasilnog “preplitanja planova”; me|utim, kada su u pitanju djeca iz BiH, niko me ne mo`e zaustaviti, sprije~iti, da se vratim na ono {to je jedino va`no. Na{u tragediju i nejake poku{aje da je saniramo. Recimo, sin Harisa Silajd`i}a nikada nije bio u BiH; okupirali ga ispiti po Londonu, pa nije imao vremena, niti novca zvrcnuti neki telefon koji bi donio glas na{oj kakvoj-takvoj (ja mislim dosta pristojnoj i reprezentativnoj) Regini tokom glasanja za pjesmu Evrovizije “Pjesmu Evrovizije”. Nosim, dakle, u ljeto 1992. godine, a vrijeme je da i ja kakav prigodan “zlatni ljiiljan” hajrujem, na rukama mrtvo dijete, 7-8 godina, curica ko an|eo lijepa, ne znam {ta bih s tim an|eoskim le{om; ne znam niti pitam ikoga, ubila ju (dijete heeej, ima li to igdje ikad i sa kim, hajdemo razmijeniti pade`e, pa na}i neki koji to zlo mo`e obuhvatiti, zahvatiti).

N

osim li ja mrtvu curicu do prve hitne pomo}i - nosim, bezbeli. Ko bi drugi?! Na moj u`as, bez medicinskog rezultata...

Lijepa je, holivudski slatkasta, dosta `ivahna, pjesmica i pripadaju}a joj glupa `ivotna storija malog gospo-

jeca pisati posti da bi ih ministracija su im roditelji e pobjegli iz vine?!
dina Hayata Avdovi}a; ima odre|eni dramatur{ki naboj, diplomatsku te`inu, eti~ki naboj, pathos (i Thanatos): ali ni izbliza tolikog anti~kog naboja kao pitanje moje male sestri~ne koju sam pokrio tijelom pred u`asnim vi{ecijevnim isku{enjima, ona me pita, curica od dvije-tri godine, nakon {to su nas po svim konvencionalnim pravilima ratovanja uni{tili: “Daid`a, |e }emo sad kad su nas ubili...” nam, ima moj drug general Jovo Divjak te`ih, gor~ih i dubljih dje~ijih pri~a od onih Bidenovih, koje mora okupiti dok se bavi prikupljanjem novca za normalno funkcioniranje svog plemenitog posla; na `alost po sve nas, niti jednu od tih storija nije uspio medijski, prora~unski i politi~ki kapitalizirati - da je Divjak u{ao u “kadar” Josepha Bidena, svima bi nam bilo lak{e. Njegovi bi {ti}enici bili godinama za{ti}eni. Ovako je to samo Hayat, sin Erola Avdovi}a, ~iju je ku}u Divjakova vojska branila. By the way, Jovo je Divjak na INTERPOL-ovoj potjernici zbog ratnih zlo~ina. Na po~etku rata, u ljeto 1992. godine Divjak je bio “li~nost nedjelje” u New York Timesu. Naslov je bio, parafraziram, sa solidnom koli~inom ta~nosti: “Srbin, koji }e brane}i Sarajevo od srpskog fa{izma spasiti ~ast Srba”... Ho}ete li poga|ati ko mi je u groznoj informativnoj blokadi taj tekst iz Amerike “doturio”: Erol Avdovi}. Hajd’, {to bi rekao stari mudri pjesnik: “Sve je stalo, samo d/j/eca rastu... [to mo`e biti i dobro, ali naj~e{}e je ispadalo lo{e....

SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 14. MAJ

^itam u Danima drugi nastavak (na zahtjev ~itatelja)”nadahnutog putopisa na{eg urednika sa puta po Indiji”. “Na{ urednik” pored ostalog otkriva kako je neposredno pred sami put (gotovo ~ekiraju}i kartu na sarajevskom aerodromu!) “otkrio Rabindrantha Tagoru”, indijskog pisca, mislioca i za to krivi “obrazovni sistem kroz koji je pro{ao”, te “deficit intelektualne radoznalosti». Ma jok, kakav obrazovni sistem, kakvi deficiti, kakvi bakra~i: “otkriti” Tagorea u petoj deceniji `ivota ukazuje isklju~ivo na zapu{tenost op}e kulture. Na ovim je prostorima prije skoro stolje}e Tagorea prvi otkrio (i prevodio) Tin Ujevi}, a sredinom 20-ih godina pro{log stolje}a o njemu zapisao: “Tagor je du{om i nadahnu}em Indijac i zemlja o~arava pjesnika. Ali, nesumnjivo je da je oblik dotjerao i preradio po evropskom ukusu; on je Indijac koji je osjetio malo stranog uticaja. Mo`da je ba{ za to za mnoge u Evropi neodoljiva njegova dvozna~na i opasna dra` koja opaja glavu kao mirisni otrov cvijeta”. Eh, sad, nadahnutom uredniku nema druge nego put pod noge pa u Vrgorac kod Imotskog da “otkrije” Tina Ujevi}a!
PETAK, 15. MAJ

Poslanici Dodikovog SNSD-a u Parlamentu BiH (MILORAD @IVKOVI], predsjedavaju}i Predstavni~kog doma) tra`e da se na nivou dr`ave provede neka vrsta “krovne” ankete `ele li narodi u BiH `ivjeti zajedno. Ne znam zbog ~ega funkcioner stranke koja se zala`e za vra}anje “uzurpiranih nadle`nosti od strane dr`ave” entitetima ne poku{a na razini svog entiteta provesti relativno srodnu anketu, sa samo jednim pitanjem: “Koliko gra|ana Republike Srpske `eli `ivjeti u (ovakvoj) Republici Srpskoj?”
SUBOTA, 16. MAJ

Ko se god “hladno” i “profesionalno” i “nepristrasno” razumije u nogomet sa podsmijehom je do~ekao moju kategori~ku tvrdnju iz pro{log broja da je “Edin D`eko najbolji evropski napada~”. Nemam {ta odgovoriti nakon dana{nje utakmice “Hanover - Wolfsburg” i nova tri Edinova “zabitka” osim ponoviti staru dobru, egzaktnu navija~ku dosko~icu: “POGLEDAJTE SEMAFOR”!
NEDJELJA, 17. MAJ

Ka`e BAKIR IZETBEGOVI] kako je njegov babo Alija najradije slu{ao i prihvatao njegove savjete. Ne znam za{to, pade mi na pamet ofucani vic kad otac kori retardiranog sina: “Ne smije{ se tako prema meni pona{ati, ja sam te, ipak, napravio». A mali “retardo” odgovara: “E jesi me napravio, svaka ti ~ast!”
PONEDJELJAK, 18. MAJ

Z

Sino} u emisiji Utisak nedjelje na beogradskoj B92 televiziji MILJENKO JERGOVI] na ogromnu radost voditeljice OLJE BE]KOVI] obja{njava za{to je licemjerna, neiskrena, pa ~ak sa aspekta “`ivih glava na ramenu” upitna agresivna kampanja Hrvatske turisti~ke agencije kojom gra|ane Srbije poziva na ljetovanje u susjednu dr`avu. “Sanaderova vlada bi bila najsretnija kada bi Srbi uplatili novac za turisti~ke aran`mane, a ne bi dolazili u Dalmaciju”, kao duhovit je, a zapravo prema doma}inima neukusno snishodljiv, Jergovi}. Tokom emisije sa Jergovi}em }e polemizirati neki gledatelj koji se predstavio kao “oficir biv{e Vojske Republike Srpske Krajine” iznose}i vlastito iskustvo - ljetuje pet-{est godina u Hrvatskoj i ni{ta neprijatno mu se nije desilo. I ne bi me taj “pu{a~ko-vazelinski” Jergovi}ev “diskurs” nervirao da jutros na istoj televiziji, stavove identi~ne “najmla|em hrvatskom klasiku” ne opetuje, gotovo se referiraju}i na Miljenka, vojvoda TOMISLAV NIKOLI]. I ovaj karlova~ko-karloba{ki viroviti~ar (kao i Jergovi}) porazbijana stakla na dva “srpska autobusa” tokom glasanja u Benkovcu uzima kao {lagvort za te{ku kletvu po kojoj je odlazak Srba na odmor u Hrvatsku “te{ka nacionalna izdaja” sa elementima suicida. Ne dao mi Bog da me ~etnik Nikoli} i po kojem osnovu citira, naro~ito u sferi srpsko-hrvatskih odnosa. Jergovi}u se to, ne bez njegove krivice, “posre}ilo”.
UTORAK, 19. MAJ

Mustafa ef. Ceri} odr`ao trijumfalisti~ki i pomalo bratoubila~ki govor u TUTINU. Lako mu je kad je TUTA u zatvoru. Neka poku{a sli~nu avanturu ponoviti u [U[KOVU ili BOBANOVU!
SRIJEDA, 21, MAJ

Razma`ene Sarajlije, navikle tokom mandata BILLA CLINTONA da ameri~ki predsjednik svako malo posjeti glavni grad BiH, ubije|eni, pri tom, kako je to normalno, prirodno i zaslu`eno, nisu ne{to previ{e uzbu|ene {to je ju~er njihov grad posjetio “samo” potpredsjednik Amerike JOSEPH BIDEN. I to je ilustracija autisti~nosti ovda{njeg kolektivnog mentalnog dijapazona, koji je razo~aran {to nije do{ao osobno BARACK OBAMA. Dolazak drugog ~ovjeka SAD-a Bidena Sarajlija do|e ne{to kao “drugi dan Nove godine”...

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

5

AMERI^KA “SHUTTLE DEMOKRATIJA”

Jednodnevni boravak u Sarajevu JOSEPHA BIDENA, potpredsjednika Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, apsolutno je jedan od najva`nijih vanjskopoliti~kih i unutarnjopoliti~kih doga|aja u posljednjih desetak godina; na{a novinarka analizira poruke koje je potpredsjednik Biden odaslao tokom boravka u Sarajevu
Pi{e

JOSEPH BIDEN

1993. -

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

“Kada razmi{ljam o svojoj politi~koj karijeri, posebno sam ponosan na posao koji sam odradio kako bi se okon~ao genocid na Balkanu i {to sam uspio da se usvoji zakon protiv nasilja nad `enama”, napisao je u svojoj autobiografiji ameri~ki potpredsjednik Joseph Biden koji }e, uo~i izlaska ovog broja Slobodne Bosne, u ~etvrtak, (21.05.2009.) posjetom Kosovu zaokru`iti svoju balkansku turneju. Velika o~ekivanja obilje`ila su njegov dolazak u sva tri glavna grada - Sarajevo, Beograd i Pri{tinu, ali bosanski dio njegove posjete, u politi~kom smislu, izgledao je najneophodniji. Ako bi se u najkra}em sumirao u~inak Bidenove posjete BiH, onda se mo`e kazati da je definitivno nastupila

POVIJESNI GOVOR JOA

Patetika ili amer
6
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Ameri~ki potpredsjednik je diskretno podsjetio da je u posljednjih 15 godina u BiH mn

Bosanski ~as historije potpredsjednika SAD-a

N U SARAJEVU

2009.

RADOSTAN POVRATAK U SARAJEVO: Ameri~ki potpredsjednik Joseph Biden u posljednih 15 godina u glavni grad BiH dolazio je u najte`im i najodlu~nijim trenudcima

A BIDENA U SARAJEVU

ri~ka real-politika
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

mnogo toga, pa i aktuelni politi~ki lideri, financirano parama poreskih obveznika SAD-a!
7

AMERI^KA “SHUTTLE DEMOKRATIJA”

JEDINSTVO AMERI^KO EVROPSKE POLITIKE: Biden, Solana i Inzko nisu ostavili dilemu bh. liderima da “misle ozbiljno”

AMERIÈKI DOKTOR ZA BALKAN

Biden je prvi upozorio SAD na srbijanskog monstruma Milo{evi}a
Joseph Biden u SAD-u va`i za dobrog poznavatelja Balkana, visokorangiranog ~lana administracije novog ameri~kog predsjednika Baracka Obame koji je najdu`e bio anga`iran na ovom podru~ju. Krajem devedesetih godina pro{log stolje}a Biden se, podsje}amo, kao predsjednik senatskog Odbora za vanjsku politiku zalagao za ukidanje embarga na oru`je za BiH i zra~ne udare na bosanske Srbe. @ele}i staviti akcenat na Bidenovo vanjskopoliti~ko iskustvo, ameri~ki predsjednik Barack Obama opisao je Bidena kao ~ovjeka koji je gledao Milo{evi}u u o~i i nazvao ga ratnim zlo~incem. Krajem devedesetih pro{log stolje}a upravo je Biden bio jedan od najagilnijih zagovornika intervencije NATO-a na Kosovu. To je i razlog {to su posjetu ameri~kog potpredsjednika Srbiji, ina~e najvi{e rangiranog ameri~kog du`nosnika koji je do{ao u slu`benu posjetu Beogradu nakon predsjednika SAD-a Jimmyja Cartera 1980. godine, pratile izuzetne mjere sigurnosti.

prekretnica u odnosu SAD-a prema njihovom dugogodi{njem {ti}eniku Miloradu Dodiku, premijeru Republike Srpske. Nekoliko posljednjih godina, Dodik je u`ivao poseban status, prvenstveno zbog ameri~ke procjene da bi otcjepljenje Kosova moglo izazvati veliki bijes u Republici Srpskoj i zato su posljednjih mjeseci vrlo tolerantno gledali na Dodikove u~estale separatisti~ke provokacije. To je bila neka vrsta psiholo{ke kompenzacije Srbima za gubitak Kosova. Sa dolaskom Bidena postaje jasno da je to razdoblje definitivno zavr{eno te da Dodik vi{e nije ameri~ki igra~ na specijalnom zadatku u BiH, {to zna~i da }e se i na njegovu retoriku i poteze druga~ije gledati i reagirati u budu}nosti. Podsjetimo da je dolazak Joseph Bidena u BiH po~etkom sedmice prva posjeta jednog tako visokog ameri~kog du`nosnika, jo{ otkako je Bill Clinton boravio u Sarajevu 1999. godine. Ameri~ka administracija je prethodno najavila da }e Biden u BiH demonstrirati jednoglasnu podr{ku Daytonu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH te reformama koje }e BiH pribli`iti NATO-u i EU.

AMERI^KO-EVROPSKI KONSENZUS
Joseph Biden, koji va`i za jednog od najiskusnijih ameri~kih politi~ara, stru~njaka za vanjsku politiku i odli~nog govornika, odr`ao je emotivan i dojmljiv govor pred Parlamentarnom skup{tinom BiH. ”Oprostite ako smo
UMORNI SMO OD VA[EG NACIONALIZMA: Najva`nija ameri~ka poruka liderima BiH

MEDIJSKO-DIPLOMATSKI DOGA\AJ GODINE: Obra}anje ameri~kog potpredsjednika Parlamentu BiH

8

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Bosanski ~as historije potpredsjednika SAD-a

BIOGRAFIJA AMERIÈKOG POTPREDSJEDNIKA

Logi~an izbor Demokrata za Obaminog potpredsjednika
Joseph Robinette Biden ro|en je u Scrantonu u Pennsylvaniji, u katoli~koj obitelji irskog porijekla s kojom je kao desetogodi{njak stigao u ameri~ku dr`avu Delaware. Kao dvadesetdevetogodi{njak prvi je put izabran za senatora u Delawareu 1972. godine, a godinu dana kasnije postaje najmla|i ~lan ameri~kog Senata. Nakon toga jo{ je pet puta biran za senatora. Na samom po~etku njegove politi~ke karijere, u privatnom `ivotu, me|utim, pre`ivio je pravu dramu. U vrijeme Bo`i}a 1972. godine pripiti voza~ kamiona udario je u automobil Bidenovih i prva `ena senatora i jednogodi{nja k}erka su poginule na licu mjesta, a dva njegova sina su pretrpjela te`e povrede. Narednih godina sam je odgajao sinove. Kasnije se ponovo o`enio i u braku sa sada{njom suprugom Jill dobio je k}erku koja danas ima dvadeset sedam godina. Obojica njegovih sinova imaju uspje{ne karijere, tridesetdevetogodi{nji Beau je ministar pravosu|a Delawarea, a tridesetosmogodi{nji Hunter odvjetnik je u Washingtonu. Nakon {to su lije~nici 1988. godine Bidenu ustanovili dijagnozu dvije cerebralne aneurizme, sedam mjeseci je odsustvovao iz Senata i bio prikovan za krevet. Biden je imao ogroman utjecaj na dono{enje nekoliko klju~nih zakona i odluka Senata o nekoliko ameri~kih unutra{njopoliti~kih pitanja. Kao predsjedavaju}i pravnog odbora Senata odigrao je presudnu ulogu za dono{enje najobimnijeg paketa zakona u novijoj historiji SAD-a 1994. godine. Dva se puta, 1987. i 2008. godine, kandidirao za demokratskog predsjedni~kog kandidata.

“Ove godine”, stoji dalje u spomenutoj zajedni~koj ameri~koevropskoj izjavi, “ Bosna i Hercegovina mo`e napraviti va`an korak ka ~lanstvu u NATO savezu i Evropskoj uniji ispunjavanjem pet ciljeva i dva uvjeta koje je postavilo Vije}e za implementaciju mira, a u vezi sa zatvaranjem Ureda visokog predstavnika i njegovom tranzicijom u Ured specijalnog predstavnika EU-a. a Jasno je {ta jo{ treba uraditi: rije{iti pitanje raspodjele dr`avne imovine izme|u dr`ave i entiteta; rije{iti pitanje vojne imovine, uklju~uju}i uni{tavanje vi{ka naoru`anja, municije i eksplozivnih sredstava; te dobiti pozitivnu ocjenu Komiteta Vije}a za implementaciju mira u vezi sa situacijom u Bosni i Hercegovini na osnovu usagla{enosti sa Dejtonskim sporazumom. O~ekujemo da se odre|eni napredak u tom pravcu postigne do juna, a proces zavr{i u oktobru. Pozdravljamo liderstvo visokog predstavnika Inzka u ovom procesu.”

MO@E LI SILAJD@I] PREKO ENTITETSKE GRANICE
Druga va`na ~injenica proistekla iz dolaska Bidena u BiH prvenstveno je va`na pojedinim bo{nja~kim politi~arima me|u kojima je i Haris Silajd`i}. Njima je jasno re~eno da SAD ostaje privr`ena dejtonskoj BiH, a to zna~i i dvoentitetskom ure|enju BiH. Iluzorno je, dakle, o~ekivati nikakvu novu mirovnu konferenciju ~emu se potajno nadao dio bo{nja~kog polit~kog vodstva. Govore}i u Parlamentarnoj skup{tini BiH, Biden je bh. politi~are upozorio da je jedini pravi put za BiH da se kao cjelovita dr`ava pridru`i EU. “Sada ste na pogre{nom putu”, nastavio je. ”Da biste se vratili na pravi, morate sura|ivati preko etni~kih granica. To mo`ete i s dva entiteta. Ne govorimo vam kako da se organizirate, sve dok {titite prava svake osobe. Mo`ete slijediti put u EU, a mo`ete odabrati i drugi - a li u tom slu~aju morate biti svjesni posljedica.” Iz Bidenove posjete i vodstvo bh. Hrvata je moglo zaklju~iti da se SAD odlu~no suprotstavlja novom teritorijalnom prekomoniranju BiH koje bi rezultiralo uspostavom tre}eg entiteta. Amerika o~ekuje upravo suprotno: zajedni~ki rad politi~ara iz sva tri naroda na ja~anju dr`ave BiH!
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

pretenciozni”, kazao je, “ali brinemo zbog pravca u kojem idete. Tri godine svjedo~imo opasnom usponu nacionalisti~ke retorike koja se poigrava strahom. Svjedo~imo poku{ajima opozi-

vanja postignutih reformi, istih onih koje su EU i NATO potakle da otvore vrata BiH. Svjedo~imo rije~ima maksimalizma i isklju~ivosti koji razara dr`ave, umjesto rije~ima kompromisa koji izgra|uje zdrava dru{tva«. Iznose}i detalje sa sastanka osam politi~kih lidera s Bidenom, Milorad Dodik, premijer Republike Srpske, nakon njegove posjete je izjavio da je predsjednik SDA Sulejman Tihi} “poku{ao da izdramatizuje situaciju navode}i da }e, ako OHR ode iz BiH, ovdje biti nemira, razlaza i sve drugo traumati~no“. Biden je, me|utim, vi{e nego jasno u samom govoru najavio da }e Sjedinjene Dr`ave stajati iza OHR-a sve dok bude postojao u BiH i ne}e prihvatiti njegovo zatvaranje sve dok se ne provede pet poznatih ciljeva i dva uvjeta. Osim toga, Dodik se imao razloga osje}ati prozvanim i u zajedni~koj izjavi ameri~kog potpredsjednika i Javijera Solane, dan nakon njihove posjete BiH, u kojoj se izra`ava zabrinutost zbog izjava i aktivnosti u posljednjih nekoliko godina koje predstavljaju “prijetnju teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ovlastima dr`ave i pravima entiteta… nezavisnosti pravosudnih institucija i vladavini zakona.”

9

MINI MARKET
“ZNA SE“ TRA@I ZA SE

Bidenova poseta je najtu`niji dan u srpskoj istoriji
DRAGAN TODOROVI], poslanik Srpske radikalne stranke Srbije

Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

HDZ-ovim ~lanovima Nadzornog odbora HT-a iz vrha stranke izri~ito nalo`eno da smijene dosada{njeg predsjednika Uprave Stipu Prli}a
Na posljednjoj sjednici Nadzornog odbora Hrvatskih telekomunikacija Mostar koja je odr`ana u srijedu, 20. maja, dosada{njem predsjedniku Uprave i generalnom direktoru Stipi Prli}u nije produ`en mandat. Unato~ dobrim poslovnim rezultatima koje je ostvario u dosada{njem radu, i premda je bio jedini kandidat koji se prijavio na natje~aj, reimenovanju Stipe Prli}a na funkciju predsjednika Uprave HT Mostar o{tro su se usprotivila tri od ukupno jedanaest ~lanova Nadzornog odbora. Budu}i da su protiv Prli}a bili Bo`o Krstanovi}, Dragan
Stipe Prli}

PROTOKOLARNI I RADNI DIO POSJETE AMERI^KOG POTPREDSJEDNIKA: Sve va`ne poruke strana~kim liderima Joseph Biden je izrekao u rezidenciji Konak

BIDENOV ^AROBNI [TAPI]: Svi bh.

SLU[AM, SLU[AM: Mirsad Kebo i Milorad Dodik

Kolobari} i Nada Glibi}, koji su u Nadzorni odbor izabrani na prijedlog i uz podr{ku federalnih ministara iz HDZ-a BiH, nema nikakve dvojbe da je direktiva za smjenu direktora HT Mostar stigla izravno iz vrha HDZ-a. Ve} godinama je, naime, javna tajna da su direktor HT Mostar i predsjednik HDZ-a Dragan ^ovi} u lo{im odnosima (jo{ iz vremena kada je Prli} zaustavio nezakonitu prodaju Eroneta), no sve do imenovanja novog Nadzornog odbora Stipe Prli} je bio za{ti}en od progona HDZ-ovaca. ^ovi}evi predstavnici u Nadzornom odboru ve} su zatra`ili raspisivanje novog natje~aja za izbor direktora HT Mostar, o ~emu }e, u kona~nici, odlu~iti Vlada Federacije BiH. (S. M.)

SU[TINSKI RAZGOVORI: Kom{i}, Biden, Radmanovi}, Solana

10

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Grad nije neka nevladina organizacija pa da ~ekamo da se Kanton smiluje da nam da neki grant
ALIJA BEHMEN, gradona~elnik Sarajeva

TOP SECRET: Ameri~ki potpredsjednik sa politi~kim liderima BiH

Direktor Zajedni~kih slu`bi Vlade Federacije BiH Haris Ihtijarevi} basnoslovne pau{ale nezakonito prima u dva nadzorna odbora
Razmetljivi fi}firi} iz Visokog Haris Ihtijarevi}, vi{egodi{nji direktor Zajedni~kih slu`bi Federacije BiH, ve} nekoliko godina nalazi se u sukobu interesa. Ihtijarevi} je naime predsjednik Nadzornog odbora Federalne agencije za bankarstvo, za {ta mjese~no prima pau{al od preko 5.000 KM, a istovremeno je i dugogodi{nji ~lan Nadzornog odbora BH Gasa, za {ta tako|er dobija basnoslovan honorar, puno ve}i od prosje~ne pla}e koju primaju univerzitetski profesori.

VISOÈKA [KOLA

. lideri do{li na roditeljski sastanak

MULTIETNI^KO SARAJEVO, MULTIETNI^KA BiH: Mitropolit dabrobosanski Nikolaj i operativni {ef sarajevske policije Predrag Kurte{

Haris Ihtijarevi}

PARTNERSTVO SAD - EVROPA - BiH: Solana, Biden i ameri~ki ambasador u BiH English nazdravili su bh. doma}inima

Neko vrijeme Ihtijarevi} se “vadio“ na okolnost da Federacija BiH nije usvojila Zakon o spre~avanju sukoba interesa, odnosno da se postoje}i dr`avni Zakon odnosi isklju~ivo na dr`avne, ali ne i na entitetske funkcionere! A nakon toga “otkrio“ je da ni Zakon o privrednim dru{tvima, koji dijelom regulira i sukob interesa, tako|er nije posve jasan i eksplicitan. ^lan 264 ovog Zakona, u kome Ihtijerevi} poku{ava prona}i rupu, doslovno glasi: “Predsjednik ili ~lan nadzornog odbora dru{tva sa ve}inskim dr`avnim kapitalom ne mo`e istovremeno biti predsjednik ili ~lan nadzornog odbora drugog dru{tva“. U ovako jasno sro~enoj zakonskoj odredbi, zakonsku rupu ne mo`e prona}i ni jedan pravni ekspert, osim ako nije, poput Ihtijarevi}a, uz sve visoke {kole izu~io i posebnu, viso~ku {kolu! (A. M.)

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

11

MINI MARKET
ADNAN BIRA - BAKIRA!

Senahid Halilovi} zna o lingvistici koliko ja znam o svinjogojstvu
MIDHAT RI\ANOVI], lingvista

BiH DO DALJNEG U

Predsjedni~ki kandidati Adnan Terzi} i Bakir Izetbegovi} po~eli pregovore o zajedni~kom izbornom nastupu na strana~kom kongresu
Prema pouzdanim informacijama kojima raspola`e Slobodna Bosna, dva kandidata za {efovsku poziciju u SDA, Adnan Terzi} i Bakir Izetbegovi}, zapo~eli su dogovor o zajedni~kom izbornom nastupu. Ovaj aran`man podrazumijeva da se jedan od njih povu~e u korist drugog, odnosno da onaj kandidat koji odustane od utrke dobije jednu od istaknutih strana~kih pozicija. Terzi} je sli~nu ponudu ne{to ranije dobio i od aktuelnog predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, no proci-

Za liberalizaciju v vlast mora ispun

Bakir Izetbegovi} i Sulejman Tihi}

jenio je da je Tihi} definitivno potro{en politi~ar, s potpuno uni{tenim politi~kim rejtingom u ogromnom dijelu bo{nja~ke javnosti. ^ak i u slu~aju da se Tihi} uz pomo} izbornog in`injeringa uspije o~uvati u strana~kom sedlu, ve} ga naredne godine ~ekaju parlamentarni izbori na kojima nema prevelikih izgleda. No, veliko Adnan je pitanje ho}e Terzi}

ako to jo{ nije zvani~no potvr|eno, Bosna i Hercegovina nije ispunila uvjete za ukidanje viza. Ova informacija procurila je u javnost nakon {to je po~etkom sedmice objavljeno da je Evropska komisija uru~ila ^e{koj kao predsjedavaju}oj EU-a izvje{taj o spremnosti balkanskih zemalja za ukidanje viznog re`ima. Samo nekoliko dana uo~i podno{enja ovog izvje{taja, Vije}e ministara BiH je dogovorilo da resorna ministarstva u roku od 10 dana dostave usagla{ene prijedloge ili nove tekstove zakona iz Mape puta ~ije su usvajanje odbijali zastupnici iz Republike Srpske. Rije~ je ina~e o ~etiri zakona (o grani~noj kontroli, o oru`ju, o prevozu opasnih materija i zakonu o me|unarodnoj pravnoj pomo}i u krivi~nim stvarima) koje je trebalo usvojiti po hitnom postupku. Od ukupno 174 uvjeta, na koje se uo~i uru~enja Mape puta BiH obavezala, do sada je ispunjeno njih 157, ali treba napomenuti da je veliki broj tra`enih mjera koje su obuhva}ene ovim dokumentom BiH ispunila puno ranije. Iz nacrta izvje{taja Evropske komisije o spremnosti BiH da odgovori zahtjevima bezviznog re`ima od pro{log novembra bilo je jasno da je BiH nije proslavila kada su u pitanju tra`eni uvjeti, ali u to vrijeme jo{ nisu bile izgubljene sve nade, jer se nova procjena o~ekivala nakon {to su u martu i maju 2009. ekspertni timovi EK-a i zemalja ~lanica EU-a pravili novu analizu “pre|enog puta”. Ranije smo pisali kako BiH ima slabe {anse da u|e u grupu zemalja za liberalizaciju viznog re`ima, najprije zbog masovne zloupotrebe pri izdavanju CIPS-ovih dokumenata, ali i zbog toga {to je jo{ uvijek daleko od uvo|enja biometrijskih putovnica. Od ukupno 27 uvjeta iz Mape puta koje BiH nije ispunila, 18 njih su djelimi~no

I

12

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Imam bogato radno iskustvo tu`ioca, sudije i advokata, {to je veoma bitno za obavljanje ove funkcije
SULEJMAN TIHI], predsjednik SDA i kandidat za novi mandat predsjednika stranke

VIZNOM KARANTINU

viznog re`ima bh. niti jo{ 27 uvjeta
Foto: Milutin Stoj~evi}

li se Terzi} uspjeti nagoditi s Izetbegovi}em. Obojica zagovaraju ideju da bi se jedan od njih trebao povu}i u korist drugog, ali je problem {to obojica smatraju da bi to morao uraditi onaj drugi! Okreni, obrni, ostaje problem “prvog u Bo{njaka“... (M. A.) BRA^NI PAR RASPAR

Novinar FTV-a Sanjin Be}iragi} iznio niz neta~nih informacija o kompaniji “BH Airlines” u kojoj je portparol njegova supruga Adisa
U posljednjem izdanju politi~kog magazina FTV-a 60 minuta novinar Sanjin Be}iragi} obru{io se na netom okon~anu dokapitalizaciju BH Airlinesa. Poslovi~no neobavije{teni novinar Be}iragi} u prilogu tvrdi da je turska zrakoplovna kompanija Turkish Airlines vlasni~ki udio od 49 posto u BH Airlinesu stekla na temelju uloga od 5 miliona eura, ina~e namijenjenih za lizing dva aviona. A kako }e oba aviona BH Airlines dobiti na lizing upravo od Turkish Airlinesa, Be}iragi} logi~no Sanjin i Adisa zaklju~uje da Be}iragi} }e se Turci zapravo bez ulo`enog eura do~epati 49 posto vlasni{tva u BH Airlinesu. I jo{ federalnoj Vladi daje besplatan savjet koje se prije Be}iragi}a niko nije mogao dosjetiti: trebalo je, ka`e, od Razvojne banke uzeti kredit od 5 miliona eura i tim novcem lizirati dva aviona! Namjerno ili nenamjerno, Be}iragi} je ispustio nekoliko va`nih ~injenica: Turci naime nisu uplatili 5 nego 10 miliona eura (5 za obrtni kapital i jo{ 5 za lizing dva aviona) i, {to je jednako va`no, cijena lizinga dva aviona Turkish Airlinesa upola je ni`a od komercijalne cijene koja bi se postigla na slobodnom tr`i{tu. Ako Be}iragi} ne vjeruje Slobodnoj Bosni, neka ove tvrdnje provjeri kod svoje supruge Adise Be}iragi}, ~ija je marketin{ka agencija odnedavno anga`irana upravo u BH Airlinesu!!! (M. A.)

PONI@AVAJU]E ^EKANJE: Gra|ani BiH i dalje }e stajati u redovima pred evropskim ambasadama

ispunjeni. Me|u njima je, recimo, i uvjet da BiH osigura provedbu Zakona o za{titi podataka iz 2006. godine. Pored toga, BiH treba poduzeti mjere koje bi dovele do efikasnije pravosudne saradnje sa dr`avama ~lanicama EU-a i sa zemljama u regiji. Me|u 18 djelimi~no ura|enih zadataka ostaju i uvjeti da se uspostave programi obuke, te usvoje eti~ki kodeksi o antikorupciji (prvenstveno za grani~ne slu`benike, carinike i ostale zvani~nike uklju~ene u upravljanje granicom), te za slu`benike svih nadle`nosti koji rade sa vizama i putovnicama. U ovoj grupi su tako|er i mjere koje se odnose na osiguranje mehanizama za po{tivanje ustavnih odredbi o za{titi manjina, te usvajanje i primjena zakona za efikasnu za{titu od diskriminacije. Od spomenutih 27 mjera iz Mape puta koje BiH jo{ uvijek nije ispunila, posebno je sporno njih 9 na kojima do sada ni{ta nije ura|eno. Me|u njima je, recimo, usvajanje zakona o kretanju naoru`anja i vojne opreme kao i zakon o grani~noj kontroli. Tako|er treba spomenuti da su bh. vlasti u vi{e navrata upozoravane na to da usvajanje tra`enih zakona nije dovoljno, da je za dobijanje pozitivne ocjene Evropske komisije najbitnija njihova provedba. Upravo to upada u o~i kada pobrojimo one mjere na kojima BiH jo{ ni{ta nije uradila. Rije~ je o provedbi strategije za borbu protiv organizovanog kriminala i kourpcije iz 2006. godine, zatim usvajanju i provedbi dr`avne strategije za spre~avanje i borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, provedbi zakonskih mjera o konfiskaciji protuzakonito ste~ene imovine itd. O~ito, na putu do bezviznog re`ima stoji jo{ puno prepreka koje aktuelna vlast mora savladati. (D. Savi})

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

13

MINI MARKET
GLAVA[ U TORBI

Spreman sam Bidenu pokloniti dunum zemlje u selu Baki}i
HAZIM IMAMOVI] iz Olova

Ivo Miro Jovi} kazao Glava{u da je on “sredio“ njegovo pu{tanje na slobodu?
Neposredno nakon {to je Apelacijsko vije}e Suda Bosne i Hercegovine poni{tilo dan ranije izre~enu presudu sudije Branka Peri}a i potvrdilo da je Branimir Glava{ na legalan na~in postao dr`avljanin BiH, ratni {ef Osijeka pu{ten je na slobodu. U pratnji svojih prijatelja iz Hercegovine i odvjetnika Nikice Gr`i}a Glava{ se zaputio u hotel Delminijum u sarajevskom naselju Stup. Svega pola sata nakon pu{tanja na slobodu Glava{a je na mobilni telefon pozvao Ivo Miro Jovi}, poslanik u Parlamentarnoj skup{tini Bosne i Hercegovini i biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH, ~estitao mu osloba|aju}u presudu i pohvalio se: “Va{e osloba|anje imate zahvaliti ponajprije meni; ja sam to ‘sredio’ preko dr`avnog tu`itelja Bara{ina i suca Branka Peri}a“. Glava{, koji osobno nije poznavao Ivu Miru Jovi}a, sa zaprepa{tenjem je slu{ao njegovo hvalisanje i upitao odvjetnika Gr`i}a “da li je to to~no?“. Uslijedila je potom `estoka reakcija Glava{eva odvjetnika koji je u telefonsku slu{alicu izrekao biv{em hrvatskom ~lanu Predsjedni{tva BiH niz uvreda i te{kih rije~i, govore}i mu kako se nikad nije odrekao la`i, podvala, podmetanja kojima se slu`i jo{ od vremena kada je bio provincijski dou{nik UDB-e u sredi{njoj Bosni. Nakon toga se Jovi} ispri~ao i povukao svoju (izmi{ljenu) verziju “spa{avanja generala Glava{a“. (A. S.)

” ET PRO

Mo`e li Bidenova po da zadr`i ~elnu
RAJKO VASI],
izvr{ni sekretar SNSD-a
Tokom dugogodi{njeg rada, Tihi} je uradio mnogo dobrih ali i lo{ih stvari, koje }e isklju~ivo odrediti njegove {anse na izbrnom kongresu SDA. Ukoliko bi neko i mogao pomo}i Tihi}u, bio bi to samo jedan ~ovjek kojeg sada ne}u da imenujem. Smatram da }e budu}a Tihi}eva pozicija u SDA zavisiti prvenstveno od dosada{njih rezultata rada.

NE

ADNAN TERZI],
potpredsjednik SDA
Mislim da Bidenova podr{ka Tihi}u mo`e uticati na rezultate izbora na predstoje}em Kongresu. Me|utim, kako sam ranije govorio, Bidenovo iskazivanje podr{ke samo govori da je Tihi} sve vrijeme radio kako bi za svoju poziciju u stranci osigurao li~nu podr{ku ameri~ke administracije. ^ini se da je za to vrijeme u drugi plan stavljao interese dr`ave, odnosno bo{nja~kog naroda. Delegati na Kongresu SDA bi to mogli tako i protuma~iti jer se ve} sada govori o mogu}im rezultatima izbora.

DA/NE

MARTIN RAGU@,
zamjenik predsjednika HDZ-a 1990
Sigurno da je Tihi}ev nastup u Parlamentu BiH, odnosno podr{ka Bidena Tihi}u jedan pozitivan primjer koji pokazuje da je uo~ena Tihi}eva spremnost na dijalog. Svima nam je u BiH to prijeko potrebno. S druge strane, uvijek smo osjetljivi ako se ta podr{ka dovodi u vezu s izborom za ~elnika SDA. Pitanje je kako }e sve to biti protuma~eno u SDA. Vidjet }emo nakon izbornih rezultata.

DA/NE

MI[O RELOTA,
portparol HDZ-a BiH
Ivo Miro Jovi} Branimir Glava{

Stav HDZ-a je da ne komentiramo niti prognoziramo rezultate izbora bilo kojeg kandidata SDA na narednom Kongresu. Moj osobni stav je da, {to je i javnost mogla vidjeti, Tihi} i sam bio prijatno iznena|en kada ga je Biden istakao kao pozitivan primjer djelovanja politi~ara u BiH.

NE ZNAM

14

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Biden je rekao da treba odustati od maksimalisti~kih ciljeva. Ja to podr`avam i idem relaksiran iz Sarajeva
MILORAD DODIK, premijer Republike Srpske

CONTRA

MONETAR RECIDIVISTA

odr{ka Tihi}u pomo}i poziciju u SDA?
SVETOZAR PUDARI],
~lan GO SDP-a BiH
Mo`e mu jednako pomo}i koliko i odmo}i. Zavisi od toga koliko su delegati Kongresa `eljni bilo kakvih vanjskih poticaja u odlu~ivanju. Te{ko je sada prognozirati rezultate izbora prvog ~ovjeka SDA jer vjerujem da se ve}ina delegata ve} opredijelila za svog favorita. Mogu}e da jedan dio njih sad glasa protiv Tihi}a, odnosno da odre|eni dio upravo zahvaljuju}i otvorenoj Bajdenovoj pohvali Tihi}u glasaju za ovog kandidata.

D`aferovi} u JNA bio ka`njen jer je krao novac iz pisama koje su dobijali vojnici!?
Ne zna se jo{ kako }e se zavr{iti slu~aj “Razvojna banka Federacije BiH“ i kakva sudbina ~eka njenog direktora Ramiza D`aferovi}a nakon {to Financijska policija sistematizira nalaze prikupljene tokom vi{emjese~ne istrage u ovoj financijskoj instituciji. Nije isklju~eno, saznajemo, da nakon toga uslijedi krivi~no gonjenje direktora D`aferovi}a zbog netransparentnog, nenamjenskog, naj~e{}e politi~ki usmjeravanog dijeljenja desetina miliona kredita. No, kako neslu`beno saznajemo, direktoru D`aferovi}u, ukoliko bio bio osu|en na zatvorsku kaznu, to ne bi bilo prvo zatvorsko iskustvo. Navodno je, bar tako tvrde njegovi poznanici, D`aferovi} prije dvije i po decenije odle`ao zatvorsku kaznu dok je slu`io kadrovski rok u Jugoslovenskoj narodnoj Armiji: ovaj Zeni~anin, ro|en u Vi{egradu, bio je osu|en zbog toga {to je krao novac iz pisama koje su dobijali njegove kolege vojnici!? (S. B.)

NE/DA

BERIZ BELKI],
potpredsjednik Stranke za BiH
Svaka misao koju je izrekao potpredsjednik SAD-a sigurno da ima odjeka u BiH. Uprkos tome, ne `elim spekulirati kako }e se to odraziti na izbor prvog ~ovjeka SDA. Mnogo bi va`nije bilo da sve one druge ljudske i politi~ke misli koje je izrekao Biden budu imale odjeka u javnosti i me|u politi~arima.

NE/DA

su

Ramiz D`aferovi}

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

15

INTERVJU

NIHAD SPAHALI], biznismen koji je prije dva-tri mjeseca danima bio “glavni junak“ kompromitiraju}eg video-zapisa na kojem je snimljen njegov razgovor sa SAFETOM ORU^EVI]EM, prvi put otvoreno i bez ustezanja obja{njava kako je postao akterom ovog medijskog skandala, otkriva svoje politi~ke, strana~ke, medijske... “pomaga~e“ i d`elate...

Nihad Spahali},
medijski kompromitirani tvorac ”bh. energetskog ~uda”
Razgovarao

Mirsad Fazli}
fazla@slobodna-bosna.ba

“Zagonetni biznismen“ Nihad Spahali}, vlasnik kompanija Intrade i Intrade energija, ~iji je poslovni susret sa Safetom Oru~evi}em u nastavcima na stranicama Dnevnog avaza ocjenjivan kao “nezapam}en skandal“ a potom prijavljen kao krunski dokaz djelovanja “energetske mafije”, {to je kulminiralo prikazivanjem jednosatnog snimka na Radon~i}evoj televiziji Alfa, odlu~io je za Slobodnu Bosnu otvoreno progovoriti o svojim poslovima, partnerima, politi~arima... “Pravo da vam ka`em, iznenadio sam se kada ste pristali na ovaj sastanak, jer obi~no oni koji vas kritikuju, oni vas i izbjegavaju. A meni je drago {to me svi kritikuju i Avaz i Dani i Bosna... svi. U tome sam jedan od rariteta”, rekao je na po~etku na{eg razgovora kontroverzni Spahali} izraziv{i spremnost da otvoreno odgovori na svako na{e pitanje. Da li ste Vi autor i “distributer“ famoznog “amaterskog” video-snimka s prikazanog prije skoro dva mjeseca na TV Alfi? Ne! Ali, odmah vam moram re}i da ovo nije prvi put da sam sniman. Nema {ta mi posljednjih godina nisu radili, snimali me, fotografisali, slali to mojim poslovnim partnerima... Slikaju me u

kafi}u pa ka`u napio se, jedva iza{ao iz kafane, a ja nikad u `ivotu pive popio nisam. Ne zbog religije, nego jednostavno sam tako odgojen. Ucjenjivali su me, ali ja nikada nisam pristajao na nagodbe jer nemam oraha u d`epovima. Od 2002. do danas primio sam barem pet anonimnih pisama. Ne daj Bo`e da vam pro~itam njihov sadr`aj, to je katasrofa, strava i u`as. Prije nekoliko mjeseci usred Sarajeva trojica NN osoba, obu~enih u policijske uniforme, naoru`ani, ukrali su mi auto. Naravno, o svemu tome obavije{ten je i MUP, ali istraga i danas tapka u mjestu... Ako vi niste snimali, pa potom razgovor sa Oru~evi}em “doturili “Avazu“, ko jeste? Ne znam. Samo znam, barem su mi tako rekli, da je to ura|eno sa profesionalnom opremom koja se ne mo`e kupiti u slobodnoj prodaji. A na to pitanje ko jeste, trebaju odgovoriti zvani~ni istra`ni organi. Drugo, ja sam imao hiljadu va`nijih sastanaka, va`nijih stvari nego da snimam naklapanje sa Oru~evi}em, koji je, ina~e, moj prijatelj. Kona~no, da sam ja snimao sastanak sa namjerom da ga predam Radon~i}u i “Avazu“, ako ni{ta drugo, potrudio bih se da koristim pristojniji rje~nik.

Sastanak sa Oru~evi}em dogovorio sam preko mobitela koji se, vjerujem, godinama prislu{kuje. A sa svojim prijateljem Oru~evi}em sastao sam se iz ~isto poslovnih razloga. Naime, polovinom pro{le godine ameri~ki General Electric (GE) obavijestio me da }e svoj kompletan hidroenergetski sektor prodati austrijskoj firmi Andritz. Po{to su oni bili na{i poslovni partneri, {to je uklju~ivalo i posao oko projektovanja i izrade turbina, mi smo bili prinu|eni na uspostavljanje veza sa Andritzom, kojeg u BiH zastupa gospodin Oru~evi}. Dakle, Va{ susret sa Oru~evi}em tajno je sniman. Kako je onda dospio u ruke Avazovih novinara? Upravo Vas pojedini krugovi sumnji~e da ste sporni materijal ustupili “Avazu“. To nema veze s pame}u! Ja }u odmah pristati na detektor la`i, ali pod uslovom da i Fahrudin Radon~i} ista pravila prihvati. Meni je taj snimak ostavljen u po{tansko sandu~e. CD sa snimkom i papiri}em na kojem je bilo napisano: “Ovaj snimak proslije|en je Avazu”. Ta~no je da sam oti{ao u Avaz da vidim da li su dobili taj CD. Primio me neki od urednika i dok sam mu ja obja{njavao zbog ~ega sam do{ao, nai{ao je Radon~i}. Iz ruke mi je uzeo CD i oti{ao da “provjeri“. Na moje insistiranje, ne{to kasnije, vra}en mi je CD, ali Radon~i} je od mene uzeo bijeli, a vra}en mi je CD `ute boje. Ho}ete da ka`ete da Vam je Radon~i} “oteo” CD, koji je potom kopi-

UCJENE, LA@, VIDEO-VRPCE
Moramo, ipak, biti precizni i ta~ni. Ko je mogao u Va{em uredu snimiti razgovor ili, kako ka`ete, “naklapanja“ sa Oru~evi}em?

Tragi~no je da u ovoj zemlji nijed ako mu to nije odobrio medijs
16
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Nihad Spahali}, vlasnik firmi “Intrade“ i Intrade energija“

NIHAD SPAHALI]: @rtva medijske odmazde

dan politi~ar ne smije oti}i u WC ski tajkun Fahrudin Radon~i}!
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

17

INTERVJU

rao i umjesto “otetog” vratio kopirani CD? ^itav slu~aj ja sam prijavio MUP-u. Koliko znam, i gospodin Oru~evi} je podnio tu`bu povodom te afere. Inspektorima sam dao izjavu o svemu {ta se de{avalo i oni su me zamolili da u interesu istrage s tim ne izlazim u javnost. Dakle, ja }u to morati ispo{tovati i morat }u prekinuti razgovor o toj temi. Da zaklju~imo pri~u o amaterskoj snimci. Da li je snimak autenti~an? Jeste. Snimak je autenti~an, ali nije prikazan, odnosno prenesen u cijelosti. Naime, pojedini dijelovi su jednostavno izba~eni. Konkretno, u trenutku kada sam Oru~evi}u obja{njavao detalje iz ugovora o koncesiji, on je spomenuo Radon~i}a, na {ta sam mu ja doslovno rekao: “J... ti ovu dr`avu u kojoj svaki politi~ar mora oti}i kod Fahre da ga pita mo`e li se popi{ati”. To nije objavljeno. Ka`ete “svaki politi~ar“? Da li ste konkretno mo`da mislili na predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, koji se medijski promovirao upravo na zaustavljanju Va{eg projekta pod parolom “sprije~io sam plja~ku prirodnih bogatstava na{e zemlje”? Ja se ne bavim politikom, ja sam ekonomista, biznismen. Ali, kad smo krenuli u posao dobivanja koncesije za izgradnju hidroelektrana u gornjem toku Neretve, ja sam imao razgovore sa predstavnicima svih politi~kih stranka. Prvo sam razgovarao sa tada{njim {efom poslani~kog kluba SDA [emsudinom Mehmedovi}em i on mi je rekao da je projekat izvrstan i da }e ga podr`ati. Kada sam kasnije projekat prezentovao Sulejmanu Tihi}u u Centrali SDA, on je rekao: “Znate, sve je to divno, ali kako }e reagovati mediji na to, trebali ste Vi to prvo sa medijima pogurati”. Molim Vas, postoji Vlada, postoje ministarstva, postoji Komisija za koncesije, postoje zakoni. Ako ne postoje, onda sam trebao svoj zahtjev uputiti SDA i predati predsjedniku Tihi}u na rje{avanje, a on bi se onda konsultovao sa svojim medijskim guruom ho}e li to odobriti ili ne}e. Kona~no, kad je rije~ o sklapanju ugovora o koncesiji i izgradnji hidroelektrana, Tihi} obmanjuje i la`e javnost i ja to odgovorno tvrdim. Na ~emu zasnivate tu va{u odgovornu tvrdnju? Jednostavno. Gostuju}i u emisiji “60 minuta” Sulejman Tihi} je izjavio sljede}e: “Mi smo odlu~ili da, bez obzira {to je Komisija za koncesije rekla da je ponuda Intradea o gradnji hidrocentrale

GDJE SU INSTITUCIJE, [TA JE SA ZAKONOM: Ja sam trebao svoj zahtjev uputiti SDA i predati predsjedniku Tihi}u na rje{avanje, a on bi se onda konsultovao sa svojim medijskim guruom ho}e li to odobriti ili ne}e
SITNI PREDRATNI TRGOVAC U KRUPNOM POSLU

Od svih politi~ara najbolji sam sa Josipom Brozom!
Odgovorno tvrdim da ne pripadam nikakvom, ni politi~kom, ni poslovnom lobiju. Imam ja lijepih godina. Prije rata radio sam u gigantu “Magros“, bio sam {ef poslovnice Alata, kasnije {ef eksterne prodaje. Prije nego {to sam 1989. godine osnovao privatnu firmu znao sam sve direktore u metaloprera|iva~koj industriji od \ev|elije do Triglava. Oti{o sam u privatnike, osnovao privatnu firmu, moj otac, tada direktor Tehni~ko-remontnog zavoda Had`i}i, htio me se odre}i. Dakle, ja sam odrastao u onome sistemu i, vjerujte mi, da se sad mo`e Jugoslavija vratiti, ja bih bio prvi za to. Onog ~ovjeka, (pokazuje na bistu Josipa Broza Tita, op.a.) jedino njega priznajem. Sve ostalo, ovo sada, to je takva korupcija od vrha do dna dr`ave da tu kraja nema. ^ak se i malo pi{e i pri~a kolika je to korupcija.

18

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Nihad Spahali}, vlasnik firmi “Intrade“ i Intrade energija“

SURADNJA S LUCIANOM BENETTONOM

Italijani su se iznenadili kad sam im rekao da je i BiH mediteranska zemlja
Kako je po~ela, a kako zavr{ila Va{a poslovna veza sa italijanskim partnerima na energetskom povezivanju BiH - Italija? U martu 2005. kada je Luciano Benetton boravio u Sarajevu, dobio sam zvani~nu pozivnicu da se sretnem sa njim. Prvo sam mislio da je neka gre{ka jer ja sa modom nemam nikakve veze, ali ispostavilo se da grije{im. Upoznali smo se i odr`ali smo sastanak, a razgovaralo se o mogu}nosti polaganja strujnog kabla u Jadransko more kako bi se povezala
GURU TALIJANSKE MODNE KONFEKCIJE: Luciano Benetton zainteresovan za bh. energetski sektor

BiH sa jugom Italije jer mi imamo vi{ak struje koja jugu Italije itekako treba. Benetton je izrazio spremnost da na tom projektu sara|uje sa Intradeom. Sada Hrvoje Po`ar iz Zagreba radi studiju u kojoj stoji da je priklju~ak u Hrvatskoj. Drugim rije~ima, mi bismo isporu~ivali struju Hrvatskoj a Hrvatska bi je prodavala Italiji i “kupila kajmak”. Pa imamo i mi izlaz na more, imamo Neum, pa nije nam problem na}i nekoga ko zna “spustiti“ taj kabal... a Italijani i dan danas istrajavaju na tome.

^LAN “ENERGETSKE MAFIJE”: Nihad Spahali} mala je bara gdje je puno krokodila

iznad Konjica zakonita, da se ne dodijeli toj firmi nego da se raspi{e tender i da se dodijeli onoj firmi koja bude prva, vode}i ra~una o lokalnoj zajednici, o ekoza{titi jer smatramo da se posao od milijardu ne mo`e dati na osnovu samoinicijativne ponude”. Tihi}a, kao prvog ~ovjeka najja~e bo{nja~ke stranke, po{tujem, po{tujem ga i kao dugogodi{njeg pravnika, ali ako prvi ~ovjek SDA i pravnik poziva na nepo{tivanje zakona, {ta to zna~i? Potpunu anarhiju u dr`avi! Federalni zakon o koncesijama, koji je identi~an dr`avnom, usvojio je Parlament Federacije za vrijeme Alijanse. U ~lanu 28 tog zakona koji se zvani~no zove “samoinicijativna ponuda” pi{e: “U slu~aju da ponu|a~ Ministarstvu podnese prijedlog za koncesiju za koji nije bio raspisan javni tender, Ministarstvo procjenjuje da li postoji javni interes za tu koncesiju”. Je li bio raspisan javni tender? Nije. Je li nadle`no ministarstvo procijenilo da postoji javni interes za realizaciju na{eg projekta? Jeste. Gdje je tu kriminal i

ko je tu kriminalac? O~ito, ja, koji po{tujem institucije i zakone, a ne Tihi} koji obmanjuje javnost i brka zakon o koncesiji sa zakonom o javnim nabavkama.

SA SILAJD@I]EM ME UPOZNAO SENAD PE]ANIN
Gospodin Tihi} ka`e da nemate ni{ta “operativno“; dokumentaciju, studije, da niste vodili ra~una o lokalnoj zajednici, o ekologiji...? To je bezo~na, podla la`! Mi smo u Centralu SDA dostavili pedeset kilograma te{ku kutiju sa svim mogu}im projektima i dokumentacijom. Tu je bilo sve, svaki dokument, svi materijali, studija izvodljivosti, procjena uticaja na okoli{, eleborat priklju~ka na energetski sistem BiH, studija idejnog rje{enja puta, kona~ni integralni izvje{taj revizije studi-

je koji je naru~ila Vlada Federacije, a na kojem je radilo 12 uglednih profesora sa na{ih fakulteta...apsolutno sve. Pored toga, ja sam u SDA poslao najmanje deset pisama, sve je to stajalo u Centrali SDA. Kad se ovaj teferi~ zavr{io, po{aljem kurira da to vrati, da bi mu sekretarica rekla: “Znate {ta, tu va{u kutiju niko `iv nikada ni otvorio nije“... Sulejman Tihi} vas nije podr`ao, niti vas podr`ava, ali iza Vas stoji drugi va`an bo{nja~ki lider Haris Silajd`i}? Kada sam krenuo u ovaj projekat, Harisa Silajd`i}a uop}e nisam znao. S njim me upoznao va{ kolega iz “Dana“ Senad Pe}anin. Sastali smo se u Domu pisaca, ja sam Silajd`i}u predstavio firmu i upoznao ga sa na{im namjerama i projektom. Ostavio sam mu materijale da ih on i njegovi saradnici izanaliziraju i
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

19

INTERVJU

poslije izvjenog vremena Silajd`i} me pozvao u sjedi{te Stranke za BiH. Tada mi je rekao da }e nas podr`ati jer je projekat dobar za BiH. Mo`e pri~ati ko {ta ho}e, ali Haris Silajd`i} je to podr`ao prije pet godina, a podr`ava ga i dan-danas zbog ~ega vjerovatno trpi neke posljedice. Ja kad ovo ka`em, ne govorim o politici, govorim isklju~ivo o ekonomiji. Prije rata sura|ivali ste sa firmama iz namjenske industrije, poslije rata prodavali ste prvo automobile, a zatim pu{ke, sada pravite hidrocentrale. Bogata poslovna djelatnost s obzirom da, kako tvrdite, ne pripadate ni politi~kim ni poslovnim lobijima? Da bih to objasnio, moramo se vratiti u 1999. kada sam se bavio poslovima izvoza naoru`anja. Te godine “Avaz“ je objavio ~lanak o navodnoj aferi sa izvozom pu{aka. Slijedilo je jo{ 28 ~lanaka o tom navodnom {vercu. Me|utim, ~im je to objavljeno, ja sa znao da se ne{to veliko valja. Isti dan napisao sam pismo Donaldu Haysu, zamjeniku visokog predstavnika u BiH, u kojem sam mu napisao o ~emu se radi i zatra`io me|unarodnu reviziju jer nisam vjerovao institucijama na{eg sistema. Kurir je odnio pismo, a dva sata kasnije nazvali su me iz njegovog ureda i rekli mi da }e bit udovoljeno mom zahtjevu. Nisu pro{la ni dva dana primio sam poziv iz ameri~ke ambasade da do|em na razgovor. Ja pokupim sve papire pod ruku i odem u ambasadu. Tamo me do~ekao Hays sa trojicom saradnika. Ka`e mi on, vi ste tra`ili reviziju, to su gospoda koja }e to provjeriti, nakon ~ega je on oti{ao. Kad su ljudi uzeli na{e papire i pregledali, oti{li su i u Beograd, oti{li su u Njema~ku, bili su u

EMIR AVDI], DIREKTOR “INTRADE ENERGIJE“

Sve {to diletanti tvrde da sam “pokrao“ ili “kopirao“ godinama je bilo pohranjeno u mojoj glavi
Od osnivanja firme Intrade-energije 2003. na njenom ~elu je Emir Avdi}, kadar Elektroprivrede BiH preko ~ijih je ruku pre{lo 1,8 milijardi KM vrijednih i uspje{no realizovanih projekta ovog energetskog giganta. “Ja sam 1997. poslan u Tursku da ’kopiram’ sistem ’izgradi, koristi, vrati’. U Turskoj je po tom osnovu od 1992. do danas izgra|eno preko 100 elektrana. Dakle, ulazi strani kapital, dr`ava se ne zadu`uje, a nakon isteka koncesije sve ostaje dr`avi. Oni su promijenili Ustav, zakone, sve, i nama su to ustupili da prepi{emo. Po tom principu i s tim na{oj Dr`avnoj grani~noj slu`bi u Doljanima, u luci Plo~e, pa u pretovarnoj luci u Italiji i na kraju u New Yorku. Kad su sve to zavr{ili, do{li su u moju firmu, predstavili se i rekli mi da sam ~ist kao suza. Ko su bili ti “Haysovi ljudi“? To vam ne mogu re}i. I ovo {to sam vam rekao nisam smio jer prije nego {to su po~eli raditi taj posao od mene su tra`ili da potpi{em dokument da o njihovom anga`manu nikada ne}u javno govoriti. znanjem trebali smo sa Austrijancima potpisati ugovor o izgradnji ~etiri elektrane. Ustikolina, Vranduk i jo{ dvije. Na{ tada{nji direktor oti{ao je u Austriju da potpi{e ugovor i pitao koliko je moje, ili ni{ta od ugovora. Ljudi su odustali i oti{li u Bugarsku gdje su po istom principu do sada ulo`ili 400 miliona eura. Austrijanci su oti{li u Bugarsku, a ja iz Elektroprivrede u Intrade energiju”, ka`e Avdi}. Na optu`be pojedinih medija da je ukrao projekte Elektroprivrede BiH, Avdi} odgovara: “Ono {to je u mojoj glavi, to se ne mo`e nazvati kra|om niti se ukrasti mo`e”

Da li su vam te NN osobe, predpostavljam ameri~kog porijekla, jo{ ne{to rekle? Jesu. Rekli su mi da iza svega stoje “na{e budale” i da bi meni bilo pametnije da se povu~em iz poslova vezanih za oru`je. Kona~no, Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo obustavilo je istraga u tom slu~aju, a evo {ta je napisala tu`iteljice Sena Uzunovi}: “Iz svih naprijed navedenih dokaza koji se odnose na Nihada Spahali}a ovo tu`ila{tvo konstatuje da ne da nema dovoljno, nego nema uop{te dokaza da je Nihad Spahali} po~inio
NISAM DIO TALA: “Kapitalista jesam, baraba nisam”

KO SNIMA ZLO (NE)MISLI: Nihad Spahali} i Safet Oru~evi} tokom svoje poslovne seanse

20

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Nihad Spahali}, vlasnik firmi “Intrade“ i Intrade energija“

krivi~no djelo. Mo`e se samo govoriti o {teti po firmu Intrade zbog neizvr{enja drugog ugovora, kao i {teti nanesenoj bud`etu FBiH zbog neizvr{enja drugog ugovora, odnosno nepla}anja poreza”. Dakle, umjesto da su se pu{ke prodale, a Vlada FBiH u bud`et inkasirala 15 miliona KM, to oru`je oti{lo je d`aba u @eljezaru Zenica i jo{ je Vlada morala platiti za svaku uni{tenu pu{ku 5 KM. Evo i dan-danas kukaju {ta }e s vi{kom naoru`anja, a sve se to moglo prodati.

VEZE SA SENADOM [AHINPA[I]EM [AJOM

[aju gotovo da i ne poznajem, ali dugogodi{nji sam prijatelj sa njegovom rahmetli sestrom Aidom Pe~ar i njenim suprugom Zlatkom
Vi ste me u va{im tekstovima doveli u vezu sa Senadom [ahinpa{i}em [ajom i “[ahinpa{i} bankom“. Ja tog ~ovjeka ne znam. Sve {to ja radim i ~ime se bavim, za njega je to atomska fizika. Ali, da budem iskren, bio sam ku}ni prijatelj sa njegovom sestrom rahmetli Aidom Pe~ar i njenim mu`em Zlatkom. Kad je stao rat, moja firma je otvorila ra~un i postala komintent [ahinpa{i} banke. Sa Aidom se desilo to {to se desilo, prerano je umrla.. Porodi~na trauma i tragedija. Elem, nakon {to je Aida preminula, nazvao me Zlatko sa molbom da mu pomognem. Dok je Aida vodila banku, nije bilo problema, ali on nije imao pojma sa bankarskim poslom i zamolio me da ne{to uradimo. Dao mi je ovla{tenje da mogu pregovarati u ime banke sa kojim sam oti{ao u slovena~ku Novu ljubljansku banku (NLB) koja je pokazala spremnost da kupi jednu malu [ahinpa{i} banku. Prilikom prodaje banke dio je ostao u vlasni{tvu porodica Pe~ar i [ahinpa{i}, a tek kada je NLB banka kupila [ahinpa{i} banku ja sam kupio oko sedam procenata vlasni{tva u NLB; dakle ne u [ahinpa{i} banci.

POST FESTUM: [TA DALJE
Dakle, nakon okon~anja prodaje naoru`anja, obreli ste se u enegretskom sektoru. Kako? Ta~no. Srednjobosanski kanton raspisao je 1999. godine tender za dodjelu koncesije za izgradnju 34 minielektrane. To je bio pionirski posao, jer je raspisan tender a nije postojao niti jedan zakon. Po{to nisu znali to da rade, Vlada je taj posao dala Elektroprivedi BiH da obavi u njihovo ime. Na ~elu Elektroprivrede bio je Meho Obradovi} i mi smo se prijavili. Samo Intrade i niko drugi. Pitao sam ljude iz Siemensa za{to se nisu prijavili, ka`u, kako }emo se prijaviti kad nema nikakvih zakona. Mi smo se prijavili i odlu~ili ~ekati zakone, i tako je i bilo. Ja sam prvi ~ovjek koji je potpisao ugovor za izgradnju ~etiri minicentrale 2000. godine. Pogledajte apsurda koji je uslijedio: mi smo tri godine ~ekali na zakon i ganjali papire, a fizi~ki smo posao zavr{ili za godinu dana. To je investicija od 20 miliona KM, pa da sam ja bio u nekoj {emi, ne bih ~ekao ~etiri godine nego bih dozvole rije{io za ~etiri dana. Tako se ovdje zavr{avaju “poslovi” kad si, navodno, “u {emama“.

KO JE [AJA?: Moj posao je za [aju atomska fizika

Kad smo ve} kod investicija, koliko vas je ko{tao projekat HES Neretva? To se precizno ne mo`e izra~unati. Projektovanje samo jedne turbine ko{ta 28 miliona dolara, da ne pri~am o ostalom. Na kraju, ko i kako mo`e procijeniti pet godina mog `ivota i rada ulo`enih u to. Pet godina ja intenzivno radimo na ovome, da bih na kraju ispao kriminalac. Hajde da barem imam neku ku}erinu, vikendicu, da imam dionice u PIF-ovima, da sam u kojekakvim upravnim odborima...nema ni{ta. Stanujem u stanu kojeg sam dobio od Magrosa prije 30 godina. Nigdje me nema zato i jesam intrigantan.

Na kraju, {ta }e biti sa projektom HES Neretva? Kako nisam ni~iji igra~, mi smo morali ispo{tovati zakon ne do perfekcije, nego do perverzije. A sad ka`em ako je Nihad Spahali} toliko sposoban da Vladu na ~elu sa Had`ipa{i}em “ubijedi” da donese jednoglasnu odluku da proglasi ovaj projekat javnim interesom, da Vlada premijera Brankovi}a jednoglasno potvrde tu odluku, potom da Federalna komisija za koncesije, koja je parlamentarni organ, donese jednoglasnu odluku, onda bi u najmanju ruku taj Spahali} trebao biti premijer Federacije. [to se ti~e projekta, ne znam njegovu budu}nost, sve je, {to bi se reklo, “ u Bo`ijim rukama“.
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

21

PUT DO ISKUPLJENJA

ROBOV SREBRENI^KI INFERNO

ROB ZOMER (40), nekada{nji pripadnik holandskog bataljona UN snaga u Srebrenici, odlu~io se sa suprugom i dvoje djece iz holandskog Haarlema preseliti u Srebrenicu; na{im reporterima Zomer je ispri~ao razloge svog dolaska u Bosnu, mra~ne detalje iz svog `ivota nakon {to je ova enklava prepu{tena na milost i nemilost kasapima Ratka Mladi}a i svojim planovima za svijetlu budu}nost

Pi{e

Nedim Hasi}
nedim@slobodna-bosna.ba Foto

Mario Ili~i}
ob Zomer je ovih dana najpoznatije i najtra`enije lice u Srebrenici. Otkako je nekada{nji pripadnik holandskog O kontigenta UPROF R -a obznanio kako }e se preseliti u Bosnu, u

R

Biv{i vojnik UNPROFOR-a Rob Zomer pre
22
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Holandija i Srebrenica, 14 godina kasnije

SMIRAJ DU[E U SREBRENICI: Holan|anin Rob Zomer shvatio je, nakon 14 godina pakla, da samo u Srebrenici mo`e mirno spavati

Srebrenici svi pri~aju o njemu. Neki tvrde da je lud {to iz blagostanja dolazi u grad nad kojim se ve} deceniju i pol nadvila mra~na sjenka zlo~ina po~injenog u ljeto 1995. godine. Drugi ga, pak, pozdravljaju, tvrde}i kako ga razumiju i hrabre u njegovoj odluci da se nastani u blizini mjesta na kojem je bila baza holandskih soldata. “Zna{, ljudi koji su u ratu bili ovdje ka`u mi da sam napravio dobar potez i shvataju za{to sam odlu~io do}i ovdje. Oni koji nisu pro`ivjeli pakao Srebrenice, sjednu uz pivo i pri~aju kako sam budala {to sam do{ao ovdje. Meni su ovi prvi va`niji“, ka`e nam Rob.

ALKOHOL, DROGE I NO]NE MORE
Prona}i Roba u Srebrenici, iako ga svi poznaju otkako je do{ao ovdje, pomalo je nemogu}a misija. Kada nije na placu na kojem namjerava graditi ku}u, onda ode u Srebrenicu ili Bratunac. “Na|ite negdje `uti kombi holandskih tablica. Tu je on negdje“, kazat }e nam njegova kom{inica koju sre}emo na putu ka Pe}i{tima, naselju u kojem }e `ivjeti s porodicom, sa suprugom Renatom i k}erkama Charlene i Dominique. Zasad se sklonio kod prijatelja i kom{ije Muje Buhi}a, koji mu poma`e u pripremanju zemlji{ta za gradnju ku}e. “Upravo smo danas zavr{ili s dobrim dijelom kr~enja {ume, morali smo to uraditi kako bismo napravili mjesta za dalekovod“, ka`e nam Robov prijatelj Kraan, koji je stigao iz Holandije kako bi mu pomogao. Kraan veli kako mu nije jasno za{to svi Roba pitaju je li normalan {to iz Holandije seli u Srebrenicu. “Ovo je zemlja u kojoj ima tako mnogo posla, u kojoj se treba jako mnogo raditi. Ali mi se ~ini kako niko ne `eli raditi, kao da svi ne{to ~ekaju“, dodaje. Rob, 40-godi{nji bravar iz holandskog grada Haarlema, pri~a kako mu je supruga Renata bila najve}a podr{ka kada je odlu~io preseliti u Bosnu. “Kada sam joj rekao {ta `elim, samo me je pogledala i kazala: ‘Ja sam o tome ve} odavno razmi{ljala’. Tada smo po~eli praviti planove za preseljenje.“ Scene patnje i stradanja koje je gledao u Srebrenici Roba su morile godinama, jo{ od dana kada se vratio iz Bosne. Odmah po povratku u Holandiju obolio je od insomnije, imao je stra{ne glavobolje. Dvije je godine, pri~a, pio i drogirao se poku{avaju}i tako na}i spas od u`asa koji ga je proganjao. Spasio se kand`i droge, za razliku od brojnih suboraca izgubljenih du{a koji jo{ uvijek u Holandiji, uz pomo} alkohola i narkotika, tra`e isku-

POTO^ARI, DECENIJU II PO POTO^ARI, DECENIJU PO KASNIJE: Rob Zomer odlu~io je `ivjeti KASNIJE: Rob Zomer odlu~io je `ivjeti u blizini mjesta na kojem je 1995. u blizini mjesta na kojem je 1995. godine slu`io kao vojnik UN-a godine slu`io kao vojnik UN-a

eselit }e u Srebrenicu i `ivjeti od turizma!
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

23

PUT DO ISKUPLJENJA

pljenje. Zapo~eo je s vlastitim bravarskim biznisom, no no}ne more nisu prestajale. Kada god bi ~uo pla~ svog ili tu|eg djeteta, mislio bi da ~uje pla~ djece iz Srebrenice. Poku{avao se oporaviti i kod roditelja koji `ive u Francuskoj, no nije i{lo. Rob je dugo razmi{ljao da napusti Holandiju, planirao se nastaniti u Ju`noj Africi, no kada je pro{le godine odlu~io prihvatiti poziv za u~e{}e u Mar{u mira, shvatio je kako je Srebrenica jedino mjesto u kojem mo`e na}i smiraj, u kojem mo`e mirno spavati. Iako se nije osje}ao krivim zbog zlo~ina po~injenog nad ljudima koje su on i njegovi suborci trebali {tititi, u Srebrenici se osje}ao puno bolje. I odlu~io ostati ovdje zauvijek. “Znam da su se lo{e stvari dogodile u Srebrenici, ali mi tih dana nismo znali {ta se zapravo de{ava. Istinu smo saznali po povratku u Holandiju, tek poslije mjesec dana. Osje}ao sam gri`u savjesti {to nismo mogli da u~inimo ne{to vi{e za spas Bo{njaka“, ka`e Rob. “Pro{le godine sam prvi put do{ao i pla{io sam se reakcije ljudi. Ve}ina s kojim sam se susreo nije imala prezir prema meni. Mnogi od Srebreni~ana su spoznali da holandski vojnici nisu krivi za sve {to se desilo, da komanda nije bila na{a. To me je ohrabrilo i borave}i nekoliko dana, uvidio sam da mi ovdje `ivot odgovara. Valjda me je preporodio susret s istinom i to je prevagnulo da ovdje s porodicom nastavim `ivjeti.“

ROB ZOMER NA HOLANDSKOJ TELEVIZIJI

“Bili smo nemo}ni, nismo se ni{ta pitali!“
Nakana Roba Zomera da napusti Holandiju i preseli se u Srebrenicu veoma je odjeknula i u njegovoj domovini. Tamo{njim je novinarima Rob dao nekoliko intervjua u kojima je obrazlagao motive preseljenja u Bosnu, no neke njegove izjave o tome {ta se u ljeto 1995. godine de{avalo u ovoj nekada{njoj UN za{ti}enoj zoni izazvale su negodovanje me|u Bosancima i Hercegovcima koji `ive u ovoj zemlji. Posebice je bilo tako nakon Zomerovog gostovanja u vrlo gledanom programu Pauw en Witteman holandske televizije. Tada je okrivio holandske medije zbog osje}aja krivnje koji je nametnut holandskim vojnicima koji su slu`ili u Srebrenici. Pri~aju}i o danima kada je Srebrenica padala, Rob je, navodno, kazao: “Kada smo saznali {ta se desilo sa svim tim ljudima, mi smo ve} odavno do{li nazad... Ako mi poma`emo ljudima da odu, koliko smo to bili u mogu}nosti jer se nismo ni{ta pitali, a ljudi se razdvoje dan prije i odu prema zapadu, onda ja tu ni{ta ne mogu, to je bio njihov izbor.“

Sada me ve} mnogi poznaju, pa poku{avaju u~initi sve {to mogu kako bi mi pomogli.“ Nakon {to napravi ku}u i preseli porodicu, Rob planira napraviti malu tvornicu u kojoj }e zaposliti mje{tane Srebrenice. Drugi projekat vezan je za turizam, `eli svojim sunarodnjacima, ali i ostalim Evropljanima pokazati da postoji i neka druga, mnogo

VRA]ANJE DUGA
Njegove su djevoj~ice prije nekoliko mjeseci po~ele u~iti bosanski jezik, a on i supruga rasprodaju imovinu kako bi skupili novac za gradnju ku}e i pokretanje poslova od kojih }e `ivjeti. Rob ka`e kako je imao mnogo planova, prije svega `elio je kupiti hotel u Banji Guber. “No, kazali su mi da to nije na prodaju.“ Tada se okrenuo drugim stvarima. “Nemam problema sa birokratijom, barem ne vi{e od onoga {to pro`ivljavaju ovda{nji ljudi.
ROB II KRAAN: “Ovo je zemlja u ROB KRAAN: “Ovo je zemlja u kojoj ima jako puno posla, ali kojoj ima jako puno posla, ali nam nije jasno za{to niko ne nam nije jasno za{to niko ne `eli raditi” `eli raditi”

AMBICIOZNI PLANOVI: “@elimo pokrenuti turizam, proizvoditi zdravu hranu, omogu}iti da mi i ljudi iz Srebrenice `ivimo od svog rada. Ovdje su prekrasne {ume, rijeke, jezera, `elimo dovesti ljude u lov, omogu}iti im da se odmaraju i oporavljaju. Ja sam uvjeren da }emo u tome i uspjeti, nemam nikakve dvojbe kada je moja ideja u pitanju“

ljep{a Srebrenica od one koju prati slika iz novina ili sa televizijskih ekrana. “@elimo pokrenuti turizam, proizvoditi zdravu hranu, omogu}iti da mi i ljudi iz Srebrenice `ivimo od svog rada. Ovdje su prekrasne {ume, rijeke, jezera, `elimo dovesti ljude u lov, omogu}iti im da se odmaraju i oporavljaju. Ja sam uvjeren da }emo u tome i uspjeti, nemam nikakve dvojbe kada je moja ideja u pitanju.“ Njegovi poznanici i prijatelji `ele mu pomo}i, no zanimljivo je kako su jedini skeptici, kada im je saop}io da seli u Srebrenicu, bili njegovi nekada{nji suborci iz holandskog bataljona. “Oni su mi govorili da nisam normalan. Na`alost, mnogi u Holandiji jo{ uvijek nemaju pravu sliku o Bosni i Srebrenici. Odgovorio sam da je ovamo sad mirno, da nema rata, da je rat davno zavr{en i da je Bosna sada mirna zemlja.“ Rob Zomer je dva puta bio kao vojnik u Srebrenici. Bio je i u Poto~arima, vidio je Ratka Mladi}a i mnogo vojnika, ali nije mogao pretpostaviti {ta }e se dogoditi. Njegova jedinica bila je bespomo}na, nije imala naredbu za posebnu akciju. “Ja sam bio obi~an vojnik i nisam mogao pomo}i. Sada `elim pomo}i na ovakav na~in“, ka`e Rob. Sje}a se kako su mu ovda{nji ljudi bili dragi i tokom rata, svidjela mu se neposrednost i jednostavnost. “Tako je i sada. Pokucam nekome na vrata kada ne{to tra`im, uvede me u ku}u, napravi mi kafu i onda pita {ta treba. U Holandiji je sve to puno druga~ije.“ Kada zavr{i s poslovima, sjedi na svom komadu srebreni~ke zemlje i u`iva slu{aju}i dozivanje ptica ili gledaju}i zvijezde. “Isprva mi je bilo neobi~no kada vikendom no}u ~ujem muziku koja dopire iz Bratunca. Bila mi je ~udna melodija, no sada sam se i na to navikao. Sada je i ta muzika moja.“

24

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

25

^ETIRI JAHA^A STUDENTICA

Zajedni~ke sklonosti i interesi godinama su dr`ale na okupu sudionike najve}e korupcijske afere na univerzitetima u BiH, profesore Pravnog fakulteta u Sarajevu FUADA SALTAGU, BAJRU GOLI]A ZDRAVKA LU^I]A I SANJINA OMANOVI]A; nakon {to se u ovaj nezapam}en skandal umije{ala i Dr`avna agencija za istrage i za{titu, kompromitirani profesori po~eli su jedan drugog cinkariti i iznositi zastra{uju}e optu`be; na{a novinarka istra`ila je podrobno biografije, do ju~er, “uzornih akademskih gra|ana”

vanj sijskom poslo SIPA-e o finan odsje ltate istrage vakodnevno p I{~ekuju}i rezu svoje kolege s ga statusa, Salta akademskog

UCJENOM PROTIV UCJENE: Fuad Saltaga prijeti kolegam

SAL TAGA, GOLI], LU^I], OMA kradljivci... koji su obarali stu
Pi{e

Nermina [unj
nermina@slobodna-bosna.ba

akon skoro dvije decenije dugog poznanstva, profesori Pravnog fakulteta u Sarajevu Fuad Saltaga, Bajro Goli}, Zdravko Lu~i} i Sanjin Omanovi} jedan o drugom znaju mnogo vi{e nego je otkrila pro{logodi{nja afera na tuzlanskom odjelu fakulteta. Zato je, tvrde njihove bliske kolege, dekana Saltagu vi{e od svega razljutila “izdaja” prof. Bajre Goli}a. U zamjenu za poku{aj

N
26

amnestiranja njegovih “nepodop{tina”, Goli} je navodno sklopio pakt sa profesorskim lobijem na Fakultetu koji pri`eljkuje Saltaginu smjenu i obe}ao razotkrivanje svih kriminalnih radnji aktuelnog dekana. I{~ekuju}i rezultate istrage SIPA-e o finansijskom poslovanju Fakulteta, odnosno federalnog obrazovnog inspektorata koji bi svakog od njih mogli ko{tati akademskog statusa, Saltaga svoje kolege svakodnevno podsje}a na to da ni{ta {to bi mu moglo biti stavljeno na teret nije ~inio sam i bez “pomo}i prijatelja”. Saltaga, Goli}, Lu~i} i Omanovi}, mada nakon svega zvu~i nestvarno, me|u

studentima Pravnog fakulteta u Sarajevu va`ili su svojevremeno za profesore za ~iju se “{esticu” valjalo dobro namu~iti.

“EKONOMSKA POLITIKA” BAJRE GOLI]A
Korupcijski i seks-skandal otkriven pro{le godine, pokazao je, me|utim, da je rije~ o samo dobro osmi{ljenom imid`u zbog kojeg su studentice, navodno prestra{ene mogu}no{}u da nikada regularno ne}e polo`iti ispit, hrlile na “ispite u hotelske sobe u Tuzli”. Jedna od svjedokinja-pokajnica tokom su|enja Jasminu Ma{i}u za Slobodnu Bosnu je po~etkom

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Pravo za zdravo

mogli ko{tati vakog od njih bi s lja” pektorata koji pomo}i prijate brazovnog ins io sam i bez “ ~in og o osno federaln o na teret nije Fakulteta, odn lo biti stavljen ju u mog ni{ta {to bi m e}a na to da

ma Goli}u, Lu~i}u i Omanovi}u da }e u slu~aju smjene sa funkcije dekana razotkriti do sada nepoznate detalje o korupciji na fakultetima

ANOVI] Kriminalci, psihopate, udentice, a ne obaraju pogled!
“EKONOMISTA”: Period “finansijskog blagostanja” Bajre Goli}a po~inje navodno anga`manom u Upravnom odboru Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo od 2000. do 2002. godine, odnosno saradnjom sa Nusretom Prgudom i [evkijom Okeri}em koji su u tom periodu obavljali funkcije direktora Agencije
godine svjedo~ila o pona{anju profesora na tuzlanskom odjeljenju, posebno profesora na predmetu Osnove ekonomije Bajre Goli}a. Potpuno identi~no kao {to je ona opisivala Goli}ev ~as u Tuzli mogao bi se, me|utim, opisati i svaki Goli}ev ~as u Sarajevu. Godinama se me|u studentima i profesorima i u Sarajevu znalo da je predavanja o ekonomskoj politici Goli} pretvorio u 45-minutne hvalospjeve o svom privatnom `ivotu, uspje{nim sinovima koji studiraju u Americi. Kako Goli}evom samoljublju kraja nema, odlu~io je svoje uspjehe prezentirati na internetu pa je kreirao svoju web stranicu, bajrogolic.com. Zahvaljuju}i, me|utim, mnogo manje sofisticiranim metodama “komuniciranja” sa studentima, posebno studenticama, Bajro Goli} danas va`i za jednog od najbogatijih sarajevskih profesora. Sa profesorskom pla}om ne{to vi{om od 1000 KM, prof. Goli} je, {to nije moglo pro}i nezapa`eno ni me|u kolegama, godinama `ivio veoma luksuznim `ivotom. Nije poznato s koliko je naslije|ene imovine u rodnom selu Surovi kod Rogatice, nedaleko od Komova, krajem 60-tih godina na studij ekonomije u Sarajevo do{ao ambiciozni srednjo{kolac. Njegovi poznanici iz tog perioda tvrde da mu se posre}ilo nakon izbora na funkciju
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

27

^ETIRI JAHA^A STUDENTICA

izvr{nog sekretara Gradskog komiteta Saveza komunista. Bio je zadu`en za funkcioniranje privrede a kako je u to vrijeme u partijskoj infrastrukturi Rogatica pripadala sarajevskoj regiji, Goli}evo je radno mjesto bilo u Sarajevu. Nakon diplome na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1971., radio je izvjesno vrijeme u Energoinvestu, potom u Urbanisti~kom zavodu BiH. U me|uvremenu je magistrirao u Zagrebu 1976. a od 1982. godine obavljao je funkciju pomo}nika generalnog direktora Zavoda za planiranje grada Sarajeva. Neposredno pred rat Goli} se odlu~uje za akademsku karijeru. Nakon sticanja titule doktora nauka na Ekonomskom fakultetu, 1991. godine, po~inje njegov akademski, ali i poslovni uspon. Na samom je po~etku uspio igraditi blizak odnos sa kolegama Saltagom i Mustafom Imamovi}em. Veoma brzo je imenovan za redovnog profesora na predmetu Ekonomska politika, odnosno Osnove ekonomije. Period “finansijskog blagostanja” Bajre Goli}a, osim trgovinom ocjenama iz svog predmeta, po~inje navodno anga`manom u Upravnom odboru Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo od 2000. do 2002. godine, odnosno saradnjom sa Nusretom Prgudom i [evkijom Okeri}em koji su u tom periodu obavljali funkcije direktora Agencije. Za to je vrijeme Goli} stekao poslovna i politi~ka poznanstva, ~vrstu poziciju na fakultetu i zavidan bankovni ra~un. Novac je uglavnom ulagao u nekretnine pa danas, osim ku}e kod Breze, u sarajevskom naselju Bjelave posjeduje impresivnu gra|evinu koju pod zakup izdaje me|unarodnim institucijama. Sa suprugom `ivi u {esterosobnom stanu na Skenderiji a ljubav prema luksuzu demonstrira svakodnevno vo`njom skupocjenih automobila marke VW, d`ipom i najnovijim modelom Passata. Jedna od najgnusnijih, najprljavijih, a istinitih, pri~a o moralnom i akademskom “profilu” profesora Goli}a de{avala se prije nekoliko godina nao~igled desetak ljudi u jednoj sarajevskoj kafani u blizini Pravnog fakulteta: Goli} je neku zlosretnu studenticu odveo u kafanski WC, valjda da tamo pola`e “usmeni dio ispita”: profesoru Goli}u je nakon toga uslijedila do`ivotna zabrana ulaska u ovu kafanu poznatu po pristojnosti i gra|anskom redu, a jedva je izbjegao i fizi~ki lin~ zaprepa{tenih gostiju!? Nedavno je u sarajevskom hotelu Holiday Inn organizirao glamuroznu svadbu svoje k}erke, me|utim, prijetalji i kolege nisu na slavlju primijetili mnogo Goli}evih ro|aka. Navodno, nerado odlazi u rodno selo gdje su njegovi amid`i}i Himzo i Izet Goli} poznati kao pripadnici vojske Republike Srpske tokom pro{log rata. Izet Goli}, prijeratni rukovodilac

PERSPEKTIVNI PROFESOR, RASTRESENI BOEM

Prof. Sanjin Omanovi}, kolateralna `rtva “seks-afere”
Za razliku od kolega koji su prethodnih godina radili na u~vr{}avanju svojih pozicija na fakultetu i gradili politi~ke veze koje sada kao as iz rukava koriste u kampanji “svi protiv svih”, profesor Gra|anskog procesnog prava Sanjin Omanovi}, tvrde njegove kolege, upla{en je da bi nakon voza~a Jasmina Ma{i}a mogao biti sljede}e “`rtveno janje”. Boemske mu navike navodno nisu dozvolile da stekne zna~ajnu imovinu a za uticajniju funkciju na fakultetu navodno nikada nije mario. Njegovi poznanici tvrde kako je svojevremeno va`io za profesora sa skoro savr{enim akademskim usponom, dok ga sklonost da flertuje sa studenticama i na predavanja dolazi u ko`nim hla~ama i sa ko`nim {e{irom na glavi (imid` ala Mili} Vuka{inovi}), nisu uvele u “dru{tvo ~etvorice sa Pravnog fakulteta”. Nakon {to je ostao potpuno usamljen i bez za{tite, ako je vjerovati njegovim kolegama, Omanovi} danima pani~no poziva svakog koga poznaje i pri~a kako ga neko prati, s namjerom da ga ubije?!

ISPITI U KAFANI: Op}epoznata sklonost prof. Lu~i}a da javno flertuje sa svakom iole ljep{om studenticom dobila je, me|utim, pravo ime nakon otkrivanja {okantnih detalja pro{logodi{nje afere zbog koje je do sada osu|en samo posrednik u lancu prostitucije studentica, voza~ tuzlanske Kantonalne vlade Jasmin Ma{i}

Centrotransove ispostave u Rogatici, navodno i danas rado na glavi nosi {ajka~u s kokardom a tokom rata bio je poznat kao srpski vojnik koji je zbog odje}e, frizure i nao~ala veoma li~io ~etni~kom vojvodi iz Drugog svjetskog rata Dra`i Mihailovi}u. Istovremeno sa Goli}evim prvim akademskim koracima na Pravnom fakultetu, za asistenta na predmetu Rimsko pravo, kod profesora Mustafe Imamovi}a, uo~i rata anga`iran je Zdravko Lu~i}. Dugo je godina me|u studentima va`io za jednog od “uglednijih” profesora, odnosno, rimsko je pravo va`ilo za najte`i predmet na prvoj godini studija. Me|utim, izvan zidova Pravnog fakulteta Lu~i} je postao poznat i nakon {to je sa Draganom ^ovi}em, bra}om Ivankovi}-Lijanovi} i sudijom Ustavnog suda BiH Matom Tadi}em, 2005.

KOLIKO KO[TA “[ESTICA”: ^etvorica profesora, aktera do sada najve}e korupcijske afere na univerzitetima, i dalje educiraju budu}e pravnike

28

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Pravo za zdravo

VILA PROFESORA GOLI]A: Jedna od Goli}evih nekretnina je ku}a u sarajevskom naselju Bjelave vrijedna oko milion maraka

VILA PROFESORA SALTAGE: U Nahorevskoj ulici Saltaga napravio zgradu vrijednu oko 2 miliona maraka

bio optu`en za zlo~ina~ko udru`ivanje. Optu`bi je oslobo|en krajem 2006., da bi ve} naredne godine njegovo ime bilo vezano za jo{ jedan skandal. Lu~i} je, naime, bio jedan od klju~nih svjedoka ubistva Selvera Leki}a. U dru{tvu sa folk pjeva~em Rizom Hamidovi}em, za vrijeme pucnjave u kafi}u Oskar na Ciglanama kada je Leki} te{ko ranjen, zbog ~ega je tri dana kasnije preminuo, profesor Lu~i} je sjedio u Leki}evom dru{tvu. Prije nego {to }e na vidjelo iza}i Lu~i}evi poroci, koji su mu otvorili vrata dru{tva “~etvorice” sa Pravnog fakulteta, njegovi poznanici tvrde da je Lu~i}eva karijera bila “{kolski primjer” akademskog upona. Odli~nog u~enika roditelji gasterbajteri 70-ih godina pro{log stolje}a iz rodnih @ivinica {alju na {kolovanje u Sarajevo. Zapa`enog studenta, nakon {to je diplomirao, na Pravnom fakultetu anga`iraju za asistenta. Prije nego {to }e dobiti zvanje profesora, njegovom su akademskom usponu pomogle i dobre preporuke profesora Mustafe Imamovi}a, aktuelnog predsjednika Upravnog odbora, ina~e najve}eg lobistu i za izbor Fuada Saltage za dekana fakulteta. Za razliku od Saltage i Goli}a, Lu~i} je navodno ve}inu novca koji je zara|ivao na fakultetu, odnosno isturenom odjeljenju u Tuzli, ulo`io u {kolovanje k}erke u [vedskoj i Americi. Pouzdano se zna da posjeduje stan u sarajevskom naselju Gorica, povr{ine 70 kvadratnih metara i automobil Mercedes 270 E. Navodno je njegova imovina mnogo ve}a i uklju~uje jo{ stan u sarajevskom naselju Dobrinja, odnosno vikendicu na Jadranu, uknji`enu na ~lanove njegove porodice. Op}epoznata sklonost prof. Lu~i}a da javno flertuje sa svakom iole ljep{om studenticom dobila je, me|utim,

pravo ime nakon otkrivanja {okantnih detalja pro{logodi{nje afere zbog koje je do sada osu|en samo posrednik u lancu prostitucije studentica, voza~ tuzlanske Kantonalne vlade Jasmin Ma{i}.

JADI MLADOG KOMUNISTE
Nakon {to je magistrirao na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu, Odsjeku sociologija, uo~i agresije na BiH na Pravnom fakultetu akademsku karijeru po~inje i Fuad Saltaga. Anga`iran je kao asistent na predmetu Sociologija. Nakon doktorata ubrzo sti~e zvanje profesora, a od 2000. godine je, navodno ponajvi{e zahvaljuju}i lobiranju, opet(!) prof. Mustafe Imamovi}a me|u kolegama, Saltaga imenovan za dekana. Prijeratni sekretar op}inske organizacije saveza komunista Pale istovremeno se razi{ao sa pro{lo{}u u ideolo{kom smislu. Nazna~io je to vrlo jasno i u svojim prvim poslijeratnim knjigama o majorizaciji Bo{njaka u socijalisti~kom sistemu. Dok se Sarajlije jo{ nisu ni po~ele odvikavati od zvuka granata, 1995. godine u svojoj privatnoj izdava~koj ku}i SALFU, prof. Saltaga {tampa prvu poslijeratnu knjigu Anatomija srpske destruktivnosti a ve} naredne godine, svijetlo dana ugledala je knjiga Da li je genocid sudbina Bo{njaka. Prvih poslijeratnih godina, sve dok na Pravnom fakultetu nisu uo~ili da u Sarajevu jo{ uvijek `ive Hrvati i Srbi, ove su dvije knjige bile obavezno gradivo za polaganje ispita iz predmeta Sociologija kod profesora Saltage. Saltaga, prijeratni nezapa`eni autor, jo{ manje zapa`ene knjige/bro{ure o Josipu Brozu Titu, osim obra~una s ideologijom koja ga je lansirala u akademskoj karijeri, odlu~uje rasprodati i porodi~nu

imovinu. Porodi~nu ku}u je, neposredno nakon okon~anja rata prodao, navodno za pola miliona maraka. U trosobnom stanu na Grbavici, vrijednom oko 300.000 KM, nakon razvoda braka `ivi sam. Ku}u, bolje re~eno stambenu zgradu u Nahorevskoj ulici u Sarajevu, vrijednu oko 2 miliona maraka, izdaje pod zakup me|unarodnim organizacijama a novcem od zakupa, navodno, otpla}uje dugoro~ni kredit u Raiffeisen banci. Nije poznato o kolikom je kreditnom zadu`enju rije~, ali saznajemo kako je Saltagina mjese~na rata za kredit 2.000 KM. Kako ovih dana na Pravnom fakultetu traje rat me|u biv{im nerazdvojnim saradnicima, detalj kojim prof. Saltagu ucjenjuju je i na~in na koji je njegov sin Haris Saltaga imenovan za asistenta na predmetu Krivi~no pravo. Nakon seks afere, ali i otkri}a Saltaginog plagiranja knjige hrvatskog kolege prof. dr. Nikole Viskovi}a, navodno je pod strahovitim pritiskom kolega ne bi li dao ostavku na mjesto dekana i tako se {to “bezbolnije” povukao iz cijele pri~e. Saltaga, me|utim, o ostavci ne}e ni da ~uje, posebno nakon saznanja da Bajro Goli} svoj akademski ugled poku{ava da spasi tako {to ne}e {tediti kompromitiraju}e informacije o Saltagi, Lu~i}u i Omanovi}u. U zata{kavanju njegove uloge u cijeloj pri~i, Goli}u bi navodno trebali pomo}i kolege i uticajni politi~ki i poslovni krugovi kojima je “pomagao” dok je bio anga`iran u Upravnom odboru kantonalne Agencije za privatizaciju. Goli} je, navodno, pakt sklopio sa profesorskim lobijem na Pravnom fakultetu koji bi jedva do~ekao da na mjestu dekana vidi prof. Zdravka Grebu, Saltaginog najve}eg oponenta tokom ranijih izbora za funkciju dekana.
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

29

30

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Nakon {to je prije 15 dana energi~no demantirao pisanje “SB” o kriminalu u Investiciono-razvojnoj banci RS-a

Direktor IRB-a Republike Srpske Branimir Stupar napustio Dodika zbog “male plate”!?
irektor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Brane Stupar, koji je prije dvije nedjelje o{tro demantovao pisanje Slobodne Bosne o malverzacijama u ovoj banci prilikom dodjele kredita, krajem pro{le nedjelje podnio je neopozivu ostavku na ovu funkciju. Zvani~no Stuparovo obrazlo`enje je da je dobio “mnogo bolje radno mjesto u privatnom sektoru”. Me|utim, prema pouzdanim informacijama “SB”, Stupar je odstupio nakon `estokih politi~kih pritisaka. Naime, pravi razlog njegovog odlaska sa ~ela IRBRS-a jeste kriminalna dodjela kredita ove banke, koji su izme|u ostalog zavr{ili i u firmi koja je u vlasni{tvu sina premijera RS-a Milorada Dodika. Dodik je jo{ prije dva mjeseca najavio Stuparov odlazak sa direktorske pozicije, nakon {to je u javnost procurila informacija da je kupio novog BMW-a za potrebe banke, iako je Vlada RS-a donijela odluku da u ovoj godini zbog {tednje ne}e biti kupovine novih/skupih automobila. Dobro obavije{teni izvori bliski Vladi RS-a tvrde da tridesetogodi{nji Stupar vi{e nije mogao da se nosi sa `estokim politi~kim pritiscima i da je zaklju~io kako mu bolje da ode prije nego {to stvari odu predaleko. Stvar je pukla, tvrde na{i izvori, kada se usprotivio da IRB ulo`i deset miliona maraka u dokapitalizaciju Bobar banke, ~iji je vlasnik poznati biznismen Gavrilo Bobar, jedan od klju~nih favorita SNSD-a na proteklim lokalnim izborima. Naime, kako za na{ list tvrdi izvor iz Vlade RS-a, Bobar banka je odobravala milionske iznose gra|evinskom preduze}u Integra Slobodana Stankovi}a, koji se na{ao me|u 16 osoba protiv kojih Tu`ila{tvo BiH vodi istragu zbog pronevjere 115 miliona KM. Odobreni novac Bobar banke Stankovi} je trebao pokriti dokapitalizacijom te banke. Me|utim, kako saznajemo, Stupar nije `elio u~estvovati u ovoj krajnje sumnjivoj transakciji. Na{ izvor tvrdi da, ukoliko neko od nadle`nih organa bude istra`ivao poslovanje ove banke, Stupar }e biti jedan od onih koji }e odgovorati pred zakonom. Iz prostog razloga {to je u toku svog gotovo jednogodi{njeg mandata u~estvovao u nezakonitoj dodjeli kredita firmama ~iji su vlasnici prijatelji i rodbina Milorada Dodika. Otkako je Brane Stupar postavljen na ~elo IRBRS, bio je pod latentnim politi~kim pritiskom, odnosno brojnim urgencijama za dodjelu veoma povoljnih kredita za razvojne projekte. On je, kako je na{ list pisao, na mjesto direktora IRBRS-a do{ao na krajnje nezakonit na~in. Istog dana kada je raspisan konkurs za to mjesto, ministar finansija Aleksandar D`ombi} medijima ga je predstavio kao novog direktora i osobu od povjerenja premijera Dodika!? Veliku nervozu Stupar je iskazao u svom reagovanju upu}enom redakciji Slobodne Bosne koja

D

Brane Stupar

se detaljno bavila sumnjivim poslovima u ovoj banci. Neutemeljeno i uz puno uvreda na ra~un autora tog teksta, Stupar je poku{ao da opovrgne ~injenice vezane za nelegalno poslovanje banke na ~ijem je ~elu bio. Negirao je ~injenicu da se ne mo`e u}i u trag 25 miliona KM koje je ova banka plasirala, kao i da je kroz IRBRS oprano preko 150 miliona KM. Isto tako tvrdio je da ova banke nije dijelila kredite “po babu i po stri~evima” i krajnje neuvjerljivo poku{ao da obrazlo`i zbog ~ega je ova banka Dodikovim prijateljima i rodbini davala vi{emilionske kredite. Podsjetimo, IRB se posljednjih dana suo~ava sa optu`bama opozicije, koja tvrdi da se krediti dodjeljuju pod uticajem vladaju}ih struktura. Kap koja je prelila ~a{u bilo je otkri}e da je kredit od tri miliona KM dodijeljen firmi ~iji je suvlasnik 20godi{nji Igor Dodik, sin premijera RS-a Milorada Dodika. Stupar tvrdi da iz IRBRS-a odlazi jer je bio nezadovoljan platom od 3.500 KM i dodaje da je dobio povoljnu ponudu jedne kompanije koja za njega predstavlja veliki profesionalni izazov. Na njegovo mjesto }e, kako saznajemo, biti postavljena Radmila ^i~kovi}, {efica Odbora za internu reviziju IRB-a i direktorica Zavoda za statistiku RS-a. Ova Trebinjka, koja je nedavno postavljena za direktoricu Zavoda, navodno dobro kotira u Vladi, a slovi i za dobrog finansijskog stru~njaka. Odlaze}i direktor IRB-a Stupar ka`e da nije ~uo da }e ga naslijediti gospo|a ^i~kovi}, ali da je ubije|en da bi ona bila dobar direktor IRB-a. ^i~kovi}ka je, kako saznajemo, potpuno odana premijeru Dodiku i na mjesto direktorice Zavoda za statistiku RS-a do{la je zahvaljuju}i isklju~ivo lojalnosti premijeru Dodiku. (M. Dedi})
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

31

NAMJENSKA INDUSTRIJA

Potpuno objedinjavanje cjelokupne federalne namjenske industrije (koje se desilo prije tri mjeseca) u okviru jednog preduze}a bilo je osnovni preduvjet da bi Ministarstvo odbrane Turske u{lo u ozbiljne pregovore o dugoro~nom, strate{kom partnerstvu sa prijeratnom gigantskom namjenskom industrijom u na{oj zemlji; federalni ministar VAHID HE]O obja{njava o kakvom je projektu rije~ i za{to je zavo|enje kakvog-takvog reda u ovoj industrijskoj grani nai{lo na `estoke reakcije
NAMJENSKA INDUSTRIJA: Samo u teku}oj 2009. godini sklopljeni poslovi u vrijednosti preko 100 miliona eura

Tursko-bosanski spora
Pi{e

Mirsad Fazli}
fazla@slobodna-bosna.ba

ode}i bo{nja~ki medijski tajkun Fahrudin Radon~i} nije iscrpljen vi{emjese~nim obra~unom sa vo|ama tzv. energetske mafije na ~elu sa federalnim ministrom energetike, rudarstva i industrije Vahidom He}om i njegovim strana~kim {efom, ~lanom Predsjedni{tva BiH Harisom Silajd`i}em;

V
32

ako je suditi prema pisanju Radon~i}evog Avaza, sada je na red do{ao i iscrpljuju}i rat sa jo{ neimenovanom “oru`anom mafijom“ odnosno ljudima koji u Federaciji vode poslove oko namjenske industrije. Uglavnom, rije~ je manje-vi{e o istim politi~arima, ministrima, privrednicima.

PONUDA IZ TURSKE
^injenica jeste da je Vlada FBiH na sjednici odr`anoj 23. decembra pro{le godine kao osniva~ kompanije UnisNovo d.o.o. Sarajevo izvr{ila izmjene i

dopune odluke o osnivanju gospodarskog dru{tva za promet naoru`anja i vojne opreme. Spomenutim izmjenama promijenjen je naziv gospodarskog dru{tva u Unis-Group a sjedi{te mu je premje{teno u Vogo{}u. Vlada je donijela odluku o osnivanju ovog privrednog dru{tva sa ciljem formiranja zajedni~ke izvozno-prometne ku}e koja treba da objedini sve kadrovske potencijale namjenske industrije i kroz zajedni~ki nastup, uz ni`e tro{kove poslovanja, udvostru~i izvoz u ovom sektoru. Ministar He}o, pod ~ijom je ingerenci-

Vi{e se nije moglo trpjeti da gotovo sve firme iz namjenske ind
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Nepoznati poslovni sporazum sa Turskom

SILAJD@I]EV (NE)NAMJENSKI UTJECAJ

Ministar He}o tvrdi da Haris Silajd`i} uop}e nije uklju~en u aran`man sa Turskom
Pitali smo ministra He}u u kojoj je mjeri u posao sa namjenskom industrijom uklju~ena njegova Stranka za BiH i njen lider Haris Silajd`i}. “Haris Silajd`i} nije uop}e bio uklju~en. Turska strana je ta koja je prva pokazala interes jer oni znaju da na{a namjenska ima neke tehnologije koji oni nemaju. [to se ti~e Silajd`i}a, on nije uklju~en, osim {to ga ja informi{em o tome {ta radimo i ni{ta vi{e”, tvrdi He}o koji je 2006. godine od Silajd`i}a tra`io pomo} da Tehni~ko-remontni zavod Had`i}i dobije posao nadogradnje i modernizacije tenkova T-84. “Silajd`i} je rekao da ne}e biti problema i da mu dostavim dokumentaciju i projekte. Me|utim, ispostavilo se da Zijo Fazlagi}, direktor, nije imao ni jedno ni drugo. Tu sam se doslovno obrukao”, ka`e He}o. Me|utim, samom Silajd`i}u poslovi modernizacije tenkova T-84 nisu bili nepoznanica. Naime, Silajd`i} je jedan od rijetkih bosanskohercegova~kih (po)ratnih du`nosnika koji je zadr`ao vi{e nego dobre poslovno-prijateljske odnose sa turskim dr`avljanom bosanskohercegova~kog porijekla Nedimom [uljkom. Ime ovog kontroveznog biznismena u BiH prvi put se zvani~no spominje u izvje{taju Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS-a) u kojem je navedeno da je, zajedno s Hasanom ^engi}em, nakon okon~anja rata u BiH, sudjelovao u krijum~arenju oru`ja, municije i eksploziva na vi{e kriznih `ari{ta u svijetu. Posljednja zvani~na potvrda [uljkovog “poslovnog” djelovanja na prostoru Balkana bili su transkripti telefonskih razgovora izme|u njega i hrvatskog tajkuna Hrvoja Petra~a osu|enog za otmicu sina generala Vladimira Zagorca o prodaji naoru`anja, koji su snimljeni po~etkom 2000., a dvije godine kasnije bili su objavljeni u srbijanskom tabloidu Nedeljni telegraf. U tim transkriptima spominje se i ime Harisa Silajd`i}a koji je trebao osigurati politi~ku podr{ku za poslove [uljka i Petra~a. U razgovoru vo|enom izme|u [uljka i Petra~a u februaru 2000. govorilo se o poslovima sa hrvatskom tvornicom “\uro \akovi}”, kada je Petra~ obavijestio [uljka da }e tra`iti zastupni{tvo te tvrtke na poslovima modernizacije tenkova T-72 i M-84 u Kuvajtu, Africi i zemljama biv{eg Sovjetskog saveza. [uljak je nazvao Harisa Silajd`i}a od kojeg je dobio podr{ku za posao, a zauzvrat je Petra~ (preko pokojnog novinara Ive Pukani}a) trebao dogovoriti sastanak hrvatskog predsjednika Stipe Mesi}a i Silajd`i}a, tada predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH.

(NE)STRANA^KI PROJEKAT: [ef Silajd`i} i ministar He}o u (ne)uspje{nom poslu sa namjenskom industrijom

razum o naoru`avanju
RADON^I] PROTIV HE]E: Sve je po~elo kada sam zaustavio kriminalni pohod na elektroprivredu i sprije~io Fahrudina Radon~i}a i njemu sli~ne i bliske mu ’biznismene’ da postave svoju upravlja~ku strukturu
jom Unis-Group, dobio je je zadatak da zastupa osniva~a, odnosno Vladu FBiH u svim postupcima koji su potrebni za upis osnivanja dru{tva u registar dru{tava. “@elja Vlade bila je da se u sektoru namjenske industrije kona~no uvede nekog reda i da se izgradi sistem. Pa ne mo`e fabrika municije poslovati sa gubitkom! To bi vam bilo isto kao da neki diler droge lo{e posluje. Stanje u namjenskoj industriji bilo je godinama zapu{teno, direktori su vodili svaki svoju politiku. Radili su samo onoliko koliko im treba, svi se ‘namire’, a fabrika ‘legne’. Sada, uvo|enje reda nekima smeta. Ima njih dvojica, trojica koji itekako lijepo `ive na ra~un kompanija koje ve} godinama rade sa gubitkom”, tvrdi ministar Vahid He}o koji je inicijativu o osnivanju koncerna Unis-Grup pokrenuo krajem pro{le godine nakon susreta sa turskim ministrom odbrane Vecdilom Gonulom. Prema rije~ima ministra He}e, Vlada FBiH dugo nije znala {ta ~initi sa namjenskom industrijom koja je od 1. januara 2006. godine, nakon ukidanja federalnog ministarstva odbrane,

dustrije budu gubita{i, a njihovi direktori nikome ne odgovaraju
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

33

NAMJENSKA INDUSTRIJA

preba~ena u nadle`nost njegovog (federalnog) ministarstva. Problem je bio i nedostatak novca s obzirom da komercijalne banke nisu, niti odobravaju kreditna sredstva firmama koje se bave namjenskom proizvodnjom. “Mi smo o~ekivali sredstva od ovog ira~kog duga od 52 miliona dolara da to uve`emo, da podijelimo firmama obrtna sredstva, da zakrpimo rupe koje su nastale u ratu i nakon rata u namjenskoj industriji i da krenemo naprijed. Me|utim, Srbija nam je blokirala sredstva pod izgovorom da beogradski Progres ima neka potra`ivanja od na{ih rudnika Kakanj, Breza i @eljezare Zenica. Moram re}i da je sve to upitno, ~ak mislim da je to jedan organizirani kriminal jer oni koji to tra`e ~ak ne znaju ni napisati ta~an naziv firme koja im je navodno du`na”, ka`e He}o.

HE]O U SUKOBU SA “AVAZOM“

Radon~i} je na “mala vrata“ poku{ao staviti svoje ljude na ~elo “Elektroprivrede BiH“!
“To {to pi{e u Avazu vezano za namjensku industriju je obi~no pakovanje. I dok god budem na mjestu ministra oni }e me napadati. Ja znam da Avazu ne odgovara ni{ta {to ovaj ministar dobro uradi jer je o~ito da imaju druge namjere. A sve je po~elo kada sam zaustavio kriminalni pohod na elektroprivredu i sprije~io Fahrudina Radon~i}a i njemu sli~ne i bliske mu ’biznismene’ da postave svoju upravlja~ku strukturu. Ja sam trebao biti ’odra|en’ na vrijeme zato {to sam zaustavio neke kriminalne radnje Radon~i}a i tipova ala Radon~i}. Zato }u uvijek biti de`urni krivac i kad ki{a pada, i kad sunce sija. Iskreno da ka`em ne brine me to {to me napadaju, meni je bitno da ovo {to radim ima efekta. A ovo {to poku{avamo sa namjenskom sli~no je principu uvezivanja energetskog sektora. Dakle, Elaktropriveda BiH je taj Unis-Group, a rudnici su ove druge fabrike.“ “Kad smo formirali Unis Group, morali smo staviti nekoga ko }e povesti aktivnosti oko registracije firme, ko }e je predstavljati i kocka je pala na Pirali}a zato {to je on bio direktor UnisPretisa, najzna~ajnije kompanije u namjenskoj, a moram re}i da je on jedan od mla|ih direktora iz te bran{e. Dovesti nekoga ko nije bio u namjenskoj industriji, bilo bi pogre{no. Dakle, Pirali} nije kona~no rje{enje. O~ito da je imao poslovnih proma{aja u Pretisu, ali ako uspije, ostat }e, a ako ne uspije ne}e”, tvrdi He}o, te dodaje kako Pirali} sigurno zna za sve “aferime” direktora u namjenskoj, kao {to i oni znaju njegove. Polovinom februara ove godine Vlada je dala saglasnost na zaklju~ivanje sporazuma o saradnji u oblasti namjenske industrije izme|u Vlade FBiH, federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije i Ministarstva odbrane Republike Turske koji }e u ime Vlade FBiH potpisati ministar Vahid He}o. Precizirano je da }e se sporazum potpisati u svrhu unapre|enja saradnje, pobolj{anja poslovanja fabrika namjenske industrije, istra`ivanje i razvoj novih generacija municije i oru`ja, zajedni~ki marketing i nastupa na tre}im tr`i{tima, kao i dopunjavanje vi{ka kapaciteta me|u fabrikama, uz razmjenu iskustava i osoblja. Za implementaciju Sporazuma nadle`no je dru{tvo Unis-Group u ime FBiH i MAKINE KIMYA INDUSTRISI KURUMU i druge firme vojne industrije Turske. Dakle, ~eka se potpisivanje Sporazuma i po~etak, prema mi{ljenju ministra He}e, sigurno uspje{ne poslovne suradnje.

DIREKTOR UNIS-group: Jusuf Pirali} sa ambasadorom Malezije

Ali, po~etkom pro{le godine stvari su po~ele da se mijenjaju kada je u posjeti FBiH boravila visoka delegacija iz Turske koja je obi{la sve fabrike namjenske industrije. “Vidjeli su da mi imamo ne{to {to oni nemaju i oni su izrazili `elju za saradnjom”, ka`e ministar He}o koji se u augustu pro{le godine sreo sa turskim ministrom odbrane Gonulom. “Oni su doslovno rekli: Prvo, va{e firme nisu ozbiljne jer ne mogu osmorica direktora hodati po svijetu kao svatovi, a da niti jedan od njih kupcima ne nudi gotov proizvod. Ako ho}ete da budete ozbiljan partner, morate imati jedno mjesto na kojem }e se razgovarati, dogovarati i, {to je najva`nije, zavr{avati poslovi”, ka`e He}o, koji je nakon povratka iz Turske pripremio informaciju za Vladu o pravcima razvoja namjenske industrije, uklju~uju}i i formiranje kompanije u 100-postotnom dr`avnom vlasni{tvu Unis-Groupa. Vlada je formirala UnisGroup i donijela odluku da se iz teku}ih grantova federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije izdvoji 100 hiljada KM za finansiranje tro{kova registracije i poslovanja UnisGroupa. Na mjesto vr{ioca du`nosti direktora Unis-Groupa imenovan je

UNOSNA PRIVREDNA GRANA: Pa ne mo`e fabrika municije poslovati sa gubitkom! To bi vam bilo isto kao da neki diler droge lo{e posluje. Stanje u namjenskoj industriji bilo je godinama zapu{teno, direktori su vodili svaki svoju politiku
Jusuf Pirali}, dotada{nji direktor UnisPretis NIS-a.

ZA[TO JUSUF PIRALI]
Podsjetili smo ministra He}u da je Pirali} prije 5-6 godina sudski procesuiran u aferi “mostarske granate”, no on ka`e da Pirali} nije kona~no rije{enje.
FIRME KOJE SU U[LE U SASTAV “UNIS-GROUP“

Igman Konjic Binas Bugojno Unis-Ginex Gora`de Unis-Pretis Vogo{}a BNT Novi Travnik, Tehni~ko-remontni zavod Had`i}i, Zrak Holding Sarajevo Vitezit Vitez Orao Rajlovac Unis alatnica Vogo{}a (Od svih pobrojanih preduze}a jedino kompanija Unis-Ginex iz Gora`da posluje pozitivno).

34

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

SLOM NAFTA[KOG TAJKUNA

IVICA ZOVKO, srednjobosanski “kralj nafte“, posljednjih nedjelja u`urbano rasprodaje svoju impresivnu imovinu u BiH, benzinske pumpe, naftni terminal, trgova~ki centar... pripremaju}i se za potpuno preseljenje u susjednu Hrvatsku, u kojoj tako|er posjeduje ogromno bogatstvo; razlog je optu`nica koja Zovku i njegovu dvojicu najbli`ih suradnika tereti za kriminal ve}i od 11 milijuna maraka
Pi{e

Suzana Mijatovi}
suzanam@slobodna-bosna.ba

ajimu}niji srednjobosanski tajkun Ivica Zovko iz @ep~a po~eo je rasprodavati svoje naftno carstvo u BiH i uskoro bi mogao trajno preseliti u Hrvatsku, gdje je ve} dislocirao glavninu poslova. Zovko je, prije petnaestak dana, vlasnicima Naftne industrije Republike Srpske, ruskoj kompaniji Njeftgazinkor, odnosno, njezinoj tvrtkik}erki u BiH Optima grupi, prodao osam benzinskih pumpi na prostoru Federacije i dvije u Distriktu Br~ko, po cijeni od ~ak 25 milijuna KM! U vlasni{tvu Optima grupe se, podsjetimo, odranije, u Republici Srpskoj nalaze rafinerija nafte i ulja u Bosanskom Brodu i Modri~i, te vi{e od 70 benzinskih pumpi Petrola. No, nakon njihove posljednje akvizicije (tvrtka Zovko @ep~e nalazi se me|u deset najve}ih federalnih distributera nafte), ova ruska kompanija, i to na velika vrata, ulazi i na tr`i{te Federacije BiH gdje su, doskora, imali lo{ plasman goriva iz Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, zbog njegove slabije kvalitete. Navodno da je Ivica Zovko ruskim partnerima ponudio i Naftni terminal u

N

Ivica Zovko, najn hrvatsko-bosans kriminalni prebje

U strahu od hap{enja, najbogatiji srednjobosanski Hrvat
36
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Rasprodaja carstva Ivice Zovke

BIZNIS U HRVATSKOJ

U BiH “kralj nafte“ a u Hrvatskoj autobusa
RASPRODAJA IMOVINE USLJED STRAHA OD HAP[ENJA I SUDSKOG PROCESA: Optu`nica protiv tajkuna Ivice Zovke i njegovih suradnika podignuta je prije vi{e od pola godine

Osim lanca benzinskih pumpi i dva hotela (u Zagrebu i Slavonskom Brodu), u vlasni{tvu kompanije Zovko Zagreb, od pro{le je godine i poslovni sustav Autobusni promet Vara`din, u sklopu kojeg se, izme|u ostalih, nalaze i tvrtke Croatia bus i Autotransport [ibenik. Budu}i da se u voznom parku Autobusnog prometa Vara`din nalazi vi{e od 300 vozila za pri-

jevoz putnika, nakon preuzimanja ve}inskog paketa dionica u ovoj kompaniji, Ivicu Zovku su hrvatski mediji nazvali tamo{njim “kraljem autobusa“. No, dok u Hrvatskoj kupuje autobusne tvrtke i najavljuje nova ulaganja, Ivica Zovko istodobno, u BiH tra`i kupca za firmu Zenicatrans, koja je, tako|er, u njegovom vlasni{tvu.

HRVATSKA, REZERVNI POLO@AJ ZA BIZNIS: Zovko je izgradio poslovno carstvo {irom Hrvatske; na slici sa gradona~elnikom Zagreba Milanom Bandi}em

noviji skohercegova~ki eg
TOTALNA RASPRODAJA: Navodno da je Ivica Zovko ruskim partnerima ponudio i Naftni terminal u Ora{ju, koji je, tako|er, u njegovom vlasni{tvu

Ora{ju, koji je, tako|er, u njegovom vlasni{tvu, kao i usluge transporta goriva iz Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Nije, me|utim, poznato jesu li, i kada je ta ponuda posrijedi, postigli konkretan dogovor.

“POSLOVANJE“ SA NEPOSTOJE]IM PARTNERIMA
I mada su neki njegovi poslovni partneri Zovkinu prodaju lanca benzinskih pumpi ruskoj kompaniji pravdali lo{im stanjem na naftnom tr`i{tu u BiH, ~injenica je da je tajkun iz @ep~a, ve} du`e vrijeme, tra`io kupca za svoju

Zovko prodao sve pumpe u BiH za 25 milijuna maraka!!!
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

37

SLOM NAFTA[KOG TAJKUNA

imovinu u BiH, ali iz posve drugih razloga. Zovko je, naime, znatno ranije bli`im prijateljima povjerio da su njegovi poslovni planovi u BiH tek djelomi~no uvjetovani (ne)prilikama na naftnom tr`i{tu, i da ga puno vi{e brine ishod istrage koja je o poslovanju tvrtke Zovko @ep~e u Kantonalnom tu`iteljstvu u Zenici reaktivirana u ljeto pro{le godine. Dakako, nimalo slu~ajno, Ivica Zovko je u jesen 2008., u vrijeme kada je istraga Kantonalnog tu`iteljstva ve} bila u finalnoj fazi, o prodaji svog distributivnog lanca pregovarao s predstavnicima druge mo}ne ruske kompanije - Lukoila, koji su, jednako tako, pokazali interes za kupovinu njegovih pumpi. Pretpostavlja se da su od kupnje ipak odustali zbog pro{logodi{njih slabih poslovnih rezultata Lukoila u BiH. Iako je na svakojake na~ine poku{avao zaustaviti istragu koja je o poslovanju tvrtke Zovko @ep~e otvorena jo{ prije nekoliko godina, optu`nica protiv Ivice Zovke, biv{eg direktora njegove kompanije Ivice Mandure i komercijaliste Ive Jur~evi}a, ipak je podignuta 27. oktobra 2008., kada je iz Kantonalnog tu`iteljstva u Zenici proslije|ena sucu za prethodno saslu{anje Op}inskog suda u @ep~u. Kako

“PETROL KAO “ZOVKO @EP^E“ “

Zbog poreskih utaja zatvorene pumpe Severininog ljubavnika Milana Lu~i}a
Nakon kupovine deset benzinskih pumpi od Ivice Zovka, predstavnici ruske Optima grupe u BiH navodno su ve} zapo~eli pregovore i s Milanom Lu~i}em, posrnulim hercegova~kim tajkunom iz Ljubu{kog, oko prodaje lanca benzinskih pumpi Petrol d.d. Kao {to je ve} poznato, tr`i{na inspekcija je u Hercegbosanskoj `upaniji prije mjesec dana, a poslije brojnih upozorenja, zatvorila sve benzinske pumpe Petrola zbog vi{emilijunskih poreznih dugovanja, i neispunjenja mimimuma zakonski propisanih uvjeta za rad. Pored toga, vi{e od 40 radnika Petrola tu`ili su Milana Lu~i}a (u javnosti poznatijeg kao “glumca“ iz glasovitog porni}a hrvatske poppjeva~ice Severine) jer im od 2005. godine nije upla}ivao doprinose na pla}e. Samo bi za dugovanja prema radnicima Lu~i} trebao platiti blizu 1,2 milijuna KM!

SLOM HERCEGOVA^KOG NAFTA[A: Milan Lu~i}

PREDOSJE]AJ: Zovko je, naime, znatno ranije bli`im prijateljima povjerio da su njegovi poslovni planovi u BiH tek djelomi~no uvjetovani (ne)prilikama na naftnom tr`i{tu, i da ga puno vi{e brine ishod istrage koja je o poslovanju tvrtke Zovko @ep~e u Kantonalnom tu`iteljstvu u Zenici reaktivirana u ljeto pro{le godine
je otkrila vi{egodi{nja istraga u koju su, izme|u ostalih, bili uklju~eni i inspektori Financijske policije Federacije BiH, Zovko, Mandura i Jur~evi} su,
PRODATO - RUSIMA: Deset pumpi Zovko je prodao za 25 milijuna maraka

samo u 2001. i 2002. godini, utajili vi{e od 11, 2 milijuna KM poreza na promet i naknada za puteve koje nisu platili “posluju}i“ s nepostoje}im tvrtkama! Na popisu “poslovnih partnera“ kompanije Zovko @ep~e na|eno je gotovo trideset fiktivnih poduze}a iz cijele BiH; MGM Oil Company i Mobil prom iz Banje Luke, Max prom, Lejsad, Herc Company, Unirad, Mi{el promet, Seg iz Viteza, Joki} promet, Marijanovi} export-import, Grenland i A{~i} exportimport iz Novog Travnika, Festo i Promaja iz Tomislavgrada, Vedeta i Lenex iz Posu{ja, Scarllet iz Br~kog, Brix komerc iz Bijeljine, Al-BRAA iz Zenice, Kusi treid iz Sarajeva, Rebeka iz Isto~nog Sarajeva..., i mnoga druga kojima je zajedni~ko {to nikada i nigdje nisu bila upisana u sudske registre. Prema prikupljenim dokazima, Ivica Zovko i njegovi najbli`i suradnici su u knjigovodstvenoj dokumentaciji prikazivali da su gorivo prodavali nepostoje}im tvrtkama radi dalje prodaje, prenose}i tako obveze pla}anja poreza

38

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Rasprodaja carstva Ivice Zovke

na fantomske kupce. Pri tome su naftni tajkun Ivica Zovko, direktor njegove kompanije Ivica Mandura i komercijalista Ivo Jur~evi} koristili bjanko narud`benice, u ve}ini slu~ajeva fotokopije na~injene na fax aparatu?! Pored bjanko narud`benica, “komercijalista“ Jur~evi} je uglavnom sam popunjavao i otpremnice o isporuci robe, na kojima nije bilo ~ak ni osnovnih podataka o mjestu preuzimanja i na~inu otpreme robe, niti se igdje navode osobni podaci kupaca. Optu`nica protiv prvooptu`enog Ivice Zovke i njegovih poslovnih suradnika Mandure i Jur~evi}a ima ukupno 24 to~ke, a osim iskaza vi{e svjedoka koji su saslu{ani u istrazi, potkrijepljena je i obimnom dokumentacijom, spremljenom u skoro 50 registratora.

Op}inskom sudu u @ep~u, suci ovog Suda su donijeli odluku da predmet proslijede Sudu BiH u Sarajevo, uz obrazlo`enje kako oni, naprosto, nemaju ni kapaciteta, ni pravnih instrumenata da proces kvalitetno dovedu do kraja. Me|utim, iako je na Sudu BiH do sada procesuirano vi{e slu~ajeva poreznih utaja u kojima je nastala {teta bila neu-

NIKO NE @ELI SUDITI ZOVKI
Unato~ brojnim dokazima koji nedvojbeno potvr|uju kako je posrijedi kriminal milijunskih razmjera, optu`nica protiv Zovke, Mandure i Jur~evi}a mjesecima je “putovala“ na relaciji Sarajevo @ep~e, dok se, kona~no, nije utvrdilo u ~ijoj je nadle`nosti procesuiranje naftnog tajkuna. Nakon {to je potkraj oktobra pro{le godine optu`nica dostavljena

ZAGREB ZOVE: Poznato je da Ivica Zovko, uz bosanskohercegova~ko ima i dr`avljanstvo Republike Hrvatske, kao i da je stalno prijavljen u Petrinjskoj ulici u Zagrebu, gdje `ivi i njegova obitelj
poredivo manja od 11 milijuna KM, Vije}e Suda BiH ipak je presudilo da se optu`enom Ivici Zovki sudi na “njegovom terenu“ - u Op}inskom sudu u @ep~u. Na koncu je Sud u @ep~u optu`nicu potvrdio 19. marta, ali, budu}i da su odvjetnici optu`enih odmah ulo`ili prigovore, datum po~etka su|enja jo{ nije zakazan. No, sve i da op}inski suci

u @ep~u u rekordnom roku donesu prvostupanjsku presudu, pitanje je kako }e, ukoliko Ivica Zovko bude progla{en krivim, od njega biti napla}eno vi{e od 11 milijuna KM, ako on i dalje nastavi nesmetano prodavati svoju poslovnu imovinu diljem BiH? Uporedo s pregovorima koje je vodio s predstavnicima ruske Optimagrupe o prodaji deset benzinskih pumpi i, eventualno, Naftnog terminala u Ora{ju, Ivica Zovko je, istina neslu`beno, oglasio i prodaju svog Tr`nog centra nadomak @ep~a. Kako se za sada spekulira, kao mogu}i kupci tog objekta vrijednog najmanje tri milijuna maraka, spominju se dvije hrvatske tvrtke: Vindija iz Vara`dina i Pevec grupa iz Bjelovara koja u BiH ima samo jedan tr`ni centar - u Banjoj Luci, otvoren pro{le godine, kada su najavili ambicioznije {irenje svog prodajnog lanca. Pored toga, poznato je da Ivica Zovko, uz bosanskohercegova~ko ima i dr`avljanstvo Republike Hrvatske, kao i da je stalno prijavljen u Petrinjskoj ulici u Zagrebu, gdje `ivi i njegova obitelj. I na koncu recimo da Ivica Zovko, otkako je prije mjesec i pol dana optu`nica protiv njega i slu`beno potvr|ena, u @ep~e gotovo i nije dolazio. Razlog je, dakako, strah od mogu}eg hap{enja.

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

39

EVROPA, ODMAH

BELGIJSKI GENT PRVI VEGETERIJANSKI GRAD U SVIJETU
Belgijski grad Gent }e od naredne sedmice postati prvi vegetarijanski grad na svijetu jer }e se njegovi stanovnici po~eti jednom sedmi~no odricati mesa, a prvi koji }e to uraditi }e biti ~lanovi gradske vlade i drugi lokalni zvani~nici. Odluka je donijeta nakon saop}enja UN-a da je sto~arstvo odgovorno za petinu gasova sa efektom staklene ba{te emitiranih u svijetu, pi{u belgijski listovi. Nakon politi~ara i dr`avnih funkcionera, od idu}e {kolske godine jedan vegetarijanski dan nedjeljno uvodi se i za u~enike {kola u Gentu.
Gent

Objavljivanje kompromitiraju}ih podataka javn dr`avnim novcem uzdrmalo je i vl

Britanski premijer Brown obe parlamentarce koji su neza
Pi{e

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

SMANJENJE FRANCUSKE DR@AVNE BIROKRACIJE
Francuska je na samom vrhu u EU po broju onih koji primaju plate iz bud`eta, ali broj uga{enih radnih mjesta u francuskoj administraciju iz godine u godinu se po~eo uve}avati. Tako }e tokom ove godine taj procenat popeti na 44, dok }e 2010. ~ak 50 odsto mjesta ostati upra`njeno. Od 65 miliona stanovnika oko 26 miliona Francuza je radno sposobno, a od ovog broja 2,5 miliona je nezaposleno. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy najavio je u jesen 2007. da }e administracija biti manje brojna, ali bolje pla}ena, a jedan od glavnih zahtjeva svih sindikata tokom protesta odr`anih proteklih mjeseci bilo je o~uvanje radnih mjesta u dr`avnim institucijama. Odgovor ljudi iz vlasti na ove zahtjeve je bio da u zemlji gdje plate i penzije zaposlenih u dr`avnim slu`bama predstavljaju 43 posto bud`eta to nije mogu}e.

avid Chaytor i Elliot Morley, britanski parlamentarci i ~lanovi Laburisti~ke partije, suspendirani su nakon {to je otkriveno da su dva puta naplatili iste tro{kove, a skandal oko pla}anja privatnih izdataka dr`avnim novcem ne prestaje potresati Veliku Britaniju. Na udaru je i Michael Martin, predsjednik Donjeg doma britanskog parlamenta, kojem su predstavnici svih stranaka, uvjereni da je kriv zbog skrivanja tro{kova, iskazali nepovjerenje. Nick Kleg, {ef liberaldemokrata, tre}e po veli~ini britanske stranke, prvi je partijski lider koji je zatra`io od Martina da se povu~e, ali je predstavnik Laburista sir Stuart Bell izjavio kako }e Martin ostati na svom polo`aju sve do novih izbora. Grijesi predsjednika Parlamenta uve}ani su ~injenicom da je on direktno odgovoran za rad svih parlamentarnih ureda, uklju~uju}i i onu koja obra|uje tro{kove. Osim toga, on je bio jedan od najvatrenijih zagovornika tajnosti podataka o poslani~kim naknadama i nekoliko je puta blokirao zahtjeve da se one objave na osnovu Zakona o slobodi informacija. Ipak, na kraju je odlu~eno da se svi zahtjevi i priznanice koje su 646 poslanika podnijela za posljednjih pet godina budu objavljeni ovog jula. Ali, u tome ih je preduhitrio britanski Telegraf koji je nakon {to je do{ao do strogo poverljivih podataka po~eo prije desetak dana objavljivati detalje o tome kako su poslanici tro{ili dr`avni novac. Zbog skandala su suspendirana spomenuta dvojica parlamentaraca iz stranke premijera Gordona Browna jer se sumnja da su u okviru naknade za drugi dom napla}ivali rate ve} otpla}enog stambenog kredita. Ukoliko se doka`e da su to zaista

D

IZVINJENJE BRITANSKOJ JAVNOSTI: Premijer Gordon Brown je u poku{aju da povrati povjerenje bira~a kazao kako je svjestan da “samo vra}anje dugova” ne}e biti dovoljno

radili uslijedit }e isklju~enje iz stranke, a mo`da i tu`ba. I zamjenik britanskog ministra pravde Shahid Malik podnio je ostavku jer se otkrilo da je pla}ao ratu za ku}u znatno ispod tr`i{ne cijene, kr{e}i zakon koji zabranjuje ministrima da na osnovu polo`aja sklapaju povla{tene aran`mane. Na udaru se na{ao i ugled premijera. Nezavisna internetska laburisti~ka stranica LabourList.org objavila je da 60 posto ispitanih smatra da stranka mora dobiti novog ~elni-

40

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

EVROPA, ODMAH

nosti o pla}anju poslani~kih privatnih izdataka last i opoziciju u Velikoj Britaniji

e}ao da }e sankcionirati sve akonito napla}ivali tro{kove

PAD DIREKTNIH STRANIH ULAGANJA U EVROPSKU UNIJU
Direktna strana ulaganja Evroske unije u ostatak svijeta u 2008. su smanjena za 28 posto, na 354 milijarde eura, u usporedbi s 496 milijardi eura koliko su iznosila 2007., saop}ila je prije nekoliko dana evropska statisti~ka agencija Eurostat. Strana ulaganja u EU koja su 2007. iznosila 400 milijardi eura, umanjena su u 2008. za 57 posto, na 173 milijarde eura. EU je tako u 2008. bio neto ulaga~ u ostatak svijeta, nadma{iv{i svojim ulaganjima priliv inozemnih ulaganja u EU za 182 milijarde eura. Najve}i neto ulaga~ u zemlje izvan EU-a bila je Francuska (s neto ulaganjima u visini 33 milijarde eura), dok je Nizozemska bila najve}i neto primatelj direktnih stranih ulaganja iz zemalja izvan EU-a, s 9 milijardi eura vi{e primljenih nego izdanih ulaganja. Tvrtke iz Evropske unije pove}ale su svoja ulaganja u Rusiju, na 22 milijarde eura sa 16 milijardi u 2007. Zabilje`en je i pad stranih ulaganja me|u zemljama ~lanicama EU-a smanjena za 42 posto u usporedbi s 2007. godinom.

GASOVOD JU@NI TOK DO 2115.?
Ruski gasni gigant Gazprom potpisao je pro{le sedmice sporazume s glavnim energetskim kompanijama iz ~etiri par tnerske zemlje u nastojanju da se ubrza provedba projekta gasovoda Ju`ni tok. Prema najavama zvani~nika Gazproma, izgradnja gasovoda, projektovanog za prijenos ruskog prirodnog gasa u Evropu uz zaobila`enje Ukrajine, bit }e gotova najkasnije 2115. godine i ko{tat }e 8,6 milijardi eura. Plinovod Ju`ni tok zajedni~ki je projekt ruskog plinskog diva Gazproma i italijanske energetske kompanije Eni, i}i }e ispod Crnoga mora i povezivat }e Rusiju i Evropu. Gasovod Ju`ni tok, dug 900 km, trebao bi i}i ispod Crnog mora i onda se razdijeliti u dva ogranka, sjeverni kroz Srbiju i Ma|arsku koji bi zavr{avao u Austriji, te ju`ni, kroz Gr~ku do Italije. Smatra se da je taj projekt konkurent Nabuccu, plinovodu koji podr`ava EU, a koji bi uzimao plin u Kaspijskoj regiji i isporu~ivao ga prema Austriji preko Turske i tako zaobi{ao ruski teritorij.

ka prije idu}ih parlamentarnih izbora koji bi se trebali odr`ati u junu 2010. godine. Podr{ka Gordonu Brownu je pala zbog rastu}eg skandala izazvanog tro{kovima parlamentaraca koji su dr`avnim novcem pla}ali svoje privatne prohtjeve, objavili su strani mediji. Britanski premijer Brown izvinio se prethodno javnosti u ime ~lanova parlamenta zbog njihovih prekomjernih tro{kova, te obe}ao da }e sankcionirati sve parlamentarce koji su nezakonito napla}ivali tro-

{kove. U poku{aju da povrati povjerenje bira~a, Brown je kazao kako je svjestan da “samo vra}anje dugova” ne}e biti dovoljno. Gordon Brown po zakonu ima na raspolaganju veliki broj disciplinskih mjera, od isklju~enja pojedinaca iz Laburisti~ke stranke do isklju~enja iz Vlade. Naredni op}i izbori u Velikoj Britaniji }e se odr`ati do sredine 2010. godine, a vjeruje se da parlamentarci koji su zloupotrebljavali dr`avni novac ne}e imati {ta o~ekivati od predstoje}ih izbora.

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business
Trgovinski objekat na Ilid`i Grand City, u vlasni{tvu triju sarajevskih kompanija Ans Drivea, Uniprometa i EGV-a, u vrlo kratkom vremenu nakon otvaranja uspio je zaraditi epitet najbolje dizajniranog trgovinskog objekta u Sarajevu. Autor projekta, sarajevski arhitekta mla|e generacije Du{an Jovanovi} dvoeta`ni trgovinski centar na Ilid`i osmislio je po modelu prostranog gradskog trga smje{tenog u samom sredi{tu objekta, s osun~anom ljetnom ba{tom u centru i prostranim “ulicama” uokolo, u kojima je smje{teno niz trgovinskih, uslu`nih i ugostiteljskih radnji. Eta`e su povezane liftovima, pokretnim i fiksnim stepenicama, a posjetiteljima na raspolaganju stoji golemi podzemni parking odakle se izravno dolazi na centralni “gradski trg”. Ono {to ilid`anski Grand City centar odvaja od ve}ine sli~nih objekata u gradu jesu neobi~no prostrane “ulice” koje nisu zakr~ene ni u vrijeme najve}e {pice. Ilid`anski Grand centar ostavlja dojam visokostiliziranog urbanog prostora namijenjenog za

Inovativna arhitektura Grand centra na Ilid`i

Nezavidn

[OPING CENTAR KAO GRADSKI TRG
potro{nju slobodnog vremena a tek usput i za potro{nju novca. Arhitekta Du{an Jovanovi} vlasnik je arhitektonskog biroa Argentaria, jednog od najve}ih privatnih studija te vrste u Sarajevu, s 23 uposlena radnika. “Argentaria” postoji ve} 12 godina tokom kojih je uspjela izgraditi zavidnu poslovnu reputaciju, {to se pored ostalog vidi i po impresivnom broju od preko 200 do sada realiziranih projekata diljem BiH. “Argentaria” je projektovala cijelu mre`u poslovnica HVB Central Profit banke (Sarajevo, Br~ko, Bijeljina, Zvornik, Mostar, Nevesinje...), vi{e od dvadeset hotela, te veliki broj stambenih i poslovnih objekata. Prije dvije godine vlasnik “Argentarie” Du{an Jovanovi} i njegova suradnica Zorica Penu{liski dobili su presti`nu godi{nju nagradu Akademije nauka i umjetnosti BiH za najuspje{nije arhitektonsko ostvarenje. Rije~ je o projektu “Pametna ku}a”, koji je “Argentaria” realizirala u sarajevskom naselju Vraca.

MODERNO RJE[ENJE: Autor projekta Grand Centar Du{an Jovanovi}

42

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

na pozicija offshore kompanija

Vodafone Group zabilje`io rekordan rast profita

EBRD korigirao procjene rasta BDP-a u regiji

“DELTA” TRA@I POMO] VLADE SRBIJE
Ve}ina trgovinskih kompanija s prostora biv{e Jugoslavije nalazi se na samom rubu finansijske provalije. Pokazalo se da je rast zasnovan na kreditima vrlo opasan i da na dulje staze vodi ravno u propast. Najdrasti~niji primjer jeste srbijanska kompanija Delta u vlasni{tvu Miroslava Mi{kovi}a, koja se nalazi pred potpunim slomom. Kako doznajemo, ve} neko vrijeme Mi{kovi} s Vladom Srbije pregovara oko dr`avne pomo}i Delti, no pregovori su, izgleda, okon~ani bez ikakvog uspjeha.Vlada je naime tra`ila da na ime odobrene finansijske pomo}i dobije adekvatnu protuvrijednost u dionicama Delte, ali je Mi{kovi} insistirao na bezuvjetnoj pomo}i kakvu su od svojih dr`ava dobile velike kompanije na zapadu Evrope. Zapadnoevropski model saniranja posrnulih kompanija u osnovi je duboko protekcionisti~ki i ba{ zbog te dimenzije nije primjenljiv u slu~aju Mi{kovi}eve Delte. Naime, vlade zapadnoevropskih dr`ava saniraju isklju~ivo vlastite kompanije, i to prvenstveno one kompanije koje zapo{ljavaju veliki broj radnika i koje pla}aju goleme poreze dr`avi. U slu~aju Mi{kovi}eve Delte stvari stoje bitno druk~ije: Delta je naime klasi~na offshore kompanija registrirana izvan Srbije, u jednoj od evropskih poreskih oaza koje su izmi{ljene radi poreskih utaja. Za saniranje Delte jednostavno ne postoji zakonsko upori{te. Lojalnost dr`avi, koja se ogleda i u pla}anju poreza, zna biti jako skupa, ali je na dulje staze skuplja samo nelojalnost.

TELECOM SEKTOR PO[TE\EN RECESIJE
Kako smo i najavili prije nekoliko sedmica, “de`urni ko~ni~ari” iz vladaju}ih, ali i dijela opozicionih stranaka, burno su reagirali na vijest o pripremi tendera za privatizaciju 12 dr`avnih kompanija, me|u kojima je i najprofitabilnija kompanija u dr`avi BH Telecom. Argumenti protiv privatizacije uglavnom su povezani s globalnom recesijom, odnosno strahom da objavljeni teneder ne bi privukao relevantne evropske investitore koji zbog recesije ionako jedva dr`e glavu iznad vode. Bez obzira na ~injenicu da }e prije raspisivanja tendera federalna Vlada objaviti javni poziv za iskazivanje interesa, “de`urni ko~ni~ari” unaprijed znaju da interes investitora ne postoji i da }e BH Telecom biti prodat u bescjenje. No, je li ba{ tako? Prema raspolo`ivim podacima, evidentno je da globalna kriza ni izbliza ne poga|a sve privredne grane podjednako, odnosno, jo{ preciznije, neke privredne grane uop}e ne poga|a. Dapa~e! Me|u one koje recesija nije ni okrznula ubraja se i sektor telekomunikacija. Primjerice, komunikacijski div Vodafone Group u protekloj recesijskoj godini zabilje`io je rekordan rast prihoda i neto profita, najve}i u posljednjih deset godina. Neto dobit Vodafona u samo godina dana porasla je za 37 posto - sa 6,6 milijardi funti ostvarenih u 2007. godini na ravno 9 milijardi funti u 2008. godini. Iz ovog podatka mogao bi se izvu}i sasvim suprotan zaklju~ak od onog koji nude “de`urni ko~ni~ari”. U svakom slu~aju, isplati se ispitati interes na tr`i{tu.

RAST BDP-a U BiH MANJI ZA 1 POSTO

Prema predvi|anjima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), rast bruto doma}eg proizvoda u BiH tokom 2009. godine bi}e manji za 1 posto, {to je puno optimisti~nije od prognoze Me|unarodnog monetarnog fonda u kojoj se tvrdilo da }e rast BDP-a BiH pasti za najmanje 3 posto. Sli~ne, optimisti~nije korekcije rasta BDP-a, EBRD predvi|a za ve}inu drugih tranzicijskih dr`ava. [tavi{e, EBRD predvi|a da u nekim dr`avama, poput Albanije, BDP ne}e pasti nego }e jo{ i porasti.

DELTA PRED BANKROTOM: Vlasnik kompanije Miroslav Mi{kovi}

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

43

REISOVA INVENTURA U SAND@AKU

DUHOVNI VO\A SVIH BO[NJAKA: Posjetom Sand`aku reis Ceri} je htio pokazati svoju bezrezervnu podr{ku glavnom muftiji IZ-a Srbije Muameru Zukorli}u

Sand`ak otrgnut
Ovosedmi~ni boravak reisu-l-uleme IZ-a BiH MUSTAFE ef. CERI]A u nekoliko gradova u Sand`aku (Srbija) tokom kojeg je dao otvorenu podr{ku tamo{njem muftiji MUAMERU ZUKORLI]U, protekao je u (o~ekivano) napetoj, konfliktnoj, atmosferi, koja na svu sre}u nije prerasla u nasilje me|u vjernicima podijeljenim izme|u dviju konfrontiranih frakcija u Islamskoj zajednici Srbije i Sand`aka
Pi{e

Mirha Dedi}
mirha@slobodna-bosna.ba Foto

Mario Ili~i}

S

and`ak se pro{le nedelje tresao u strahu od krvoproli}a. G lavni razlog tome bila je posjeta reisu-l-uleme Mustafe Ceri}a, koji je Sand`ak obi{ao kako bi pru`io podr{ku jednoj od dvije suprotstavljene vjerske zajednice u Srbiji.

U Tutinu su srbijanski policajci reisa Ceri}a osiguravali kao p
44
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Ceri}eva turneja “^etiri skakaonice“

CERI] U TUTINU: Jake policijske snage ~uvale su pristalice dvije suprotstavljene vjerske zajednice

ut od krvoproli}a
Ina~e, u posljednjih nekoliko mjeseci desili su se brojni incidenti u kojima je ranjeno desetine vjernika i imama, a sve u nastojanju da se uspostavi kontrola nad {to vi{e vjerskih objekata i institucija. Posljednji u nizu dogodio se tokom zadnjeg vikenda kada je ispred svoje ku}e u Sjenici ranjen Mustafa Maki}, predsjednik Sabora IZ-a Srbije, frakcije kojom rukovodi reisu-l-ulema Adem Zilki}. Reis Zilki} je kao organizatora napada na Maki}a ozna~io glavnog muftiju Muamera Zukorli}a, zbog ~ega je tra`io njegovo hap{enje, ali i razrje{enje predsjednika Okru`nog suda u Novom Pazaru ]amila Hubi}a, jer “pravdu deli iz d`epa“. Zilki} je tako|e dr`avne organe upozorio da prilikom Ceri}eve posjete mo`e do}i do eskalacije sukoba koji bi mogli prerasti u bratubila~ki, gra|anski rat, jer nad vjernicima vi{e niko nema kontrolu. Ceri}evu trodnevnu posjetu Srbiji, i to jednoj Islamskoj zajednici, onoj ~iji je centar u Novom Pazaru, druga, koja stoluje u Beogradu, do~ekala je optu`bama da dijeli muslimane u Srbiji. U Srbiji ve} tri godine djeluju dvije

potpredsjednika SAD-a Bidena dva dana kasnije u Beogradu!?
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

45

REISOVA INVENTURA U SAND@AKU

NEZAVISNI POGLED: AIDA ]OROVI]

AIDA ]OROVI], predsjednica nevladine organizacije “Urban in“, odli~an poznavatelj prilika u Sand`aku, analizira za “SB“ sukobe, raskole u IZ-u Sand`aka
Zilki}a je postavila DB Srbije, a Zukorli} je pohlepan i neumjeren; u osnovi se radi o borbi u ~ijoj je pozadini ogroman novac i privilegije
“Ubrzo nakon {to je postavljen za muftiju, Muamer Zukorli} je shvatio da religija mo`e da bude jedan od krupnih centara mo}i. Nije tajna da je on prili~no slavoljubiv, da je egocentrik i da sebe do`ivljava kao centar sveta. Me|utim, dosta je stvari uradio za Islamsku zajednicu. Doveo je u Sand`ak velike investitore, izgradio zgradu me{ihata, podigao nove d`amije, obnovio stare, napravio privatni univerzitet koji je priznat od dr`ave. U me|uvremenu se otrgao od politi~kog uticaja Sulejmana Ugljanina, kome to nikako nije odgovaralo. Zbog toga je Ugljanin morao da smisli na~in kako da oslabi uticaj i mo} muftije Zukorli}a u Sand`aku. Najbolje je bilo da se napravi paralelna Islamska zajednica. Za to je imao pogodno tlo jer je jedan broj uleme ovde bio nezadovoljan prevelikom arogancijom i autoritarnim odnosom Zukorli}a i jedva su ~ekali drugu opciju. Sve je to provedeno uz pomo} muftije Jusufspahi}a iz Beograda koji je bio deo Milo{evi}evog sistema, kome se nije gubila pozicija i kome je smetalo da Sand`ak bude centar IZ-a Srbije. Za kratko vreme napravljena je Islamska zajednica Srbije bez ikakvog ustavnog upori{ta, a da bi Bo{njaci u Sand`aku bili zadovoljeni formalno za reisa postavljaju Adema Zilki}a ~ije je sedi{te je u Novom Pazaru. Uspostavlja se i titula koja nikada nije bila poznata, a to je po~asni reis, za koga je imenovan Hamdija Jusufspahi}. Sve sa ciljem da se centar mo}i prebaci u Beograd. Dakle IZ na ~ijem ~elu je Zilki} formirala je Dr`avna bezbjednost Srbije, za koju ve} godinama, odnosno jo{ od Milo{evi}evog vremena radi Sulejman Ugljanin. Veliki interesi, novac i mo}, tu imaju klju~nu ulogu. Pre svega, Islamska zajednica po zakonu o vra}anju imovine ima pravo da vrati desetine vakufskih objekata {irom Srbije, ima ogromnu zemlju, izme|u ostalog i stanove u centru Beograda. Pored toga, svaki verski poglavar ima mogu}nost raspolaganja milionskim sumama koje sti`u od islamskog sveta za izgradnju islamskih centara. I tre}i veliki izvor novca je halal certifikat. To je neprekidna slavina preko koje te~e veliki novac, jer svako ko ho}e da posluje sa muslimanskim zemljama mora za to da ima certifikat. Pravo da certifikuju proizvode imaju i ovi ovde u Sand`aku i muftija u Beogradu. Me|utim, su{tina je u tome da dr`avi Srbiji odgovara da stvara povremene krize u Sand`aku koje }e odvratiti pa`nju sa nekih drugih zbivanja, kao {to je recimo privatizacija klju~nih preduze}a. Sand`ak je pogodno mesto zbog svih podela koje se neguju u zadnjih dvadeset godina. Pre dve godine, recimo, bila je aktuelna pri~a oko vehabija kod kojih je ovde prona|eno veliko naoru`anje. Prvooptu`eni u tom procesu je ~ovek koji je me|unarodni trgovac belim robljem i narkoticima, kome je srbijanska DB pomogla da pobegne iz italijanskog zatvora. On je ovde ’~uvan u fri`ideru’ i izva|en je onda kada je ministar MUP-a Dragan Jo~i} trebao da bude reizabran, pa se Srbija ba{ u tom momentu pridru`ila borbi protiv islamskog terorizma. Dakle, koriste se razne krize kako bi se oslabio ovaj kraj.
AIDA ]OROVI]: U Sand`aku je vjera isklju~ivo instrument politike

Pored toga, nije tajna da je Novi Pazar jedan od centara organizovanog kriminala Balkana. Narkotici, trgovina ljudima, trgovina oru`jem, sve to ide preko Sand`aka koji se nalazi pored tri vrlo porozne granice Kosova, Crne Gore i BiH. Isto tako ne treba zaboraviti da je narod ovde naoru`an do zuba, naro~iti na Pe{teru gde su se ljudi tradicionalno bogatili od trgovine oru`jem. Sve to ide u prilog planu da se ovaj prostor napravi nestabilnim. Glavni muftija Zukorli}, koji je izuzetno inteligentan, ima veliku podr{ku vernika ovde u Sand`aku, me|utim u poslednje vreme izgubio je meru. Li~no sam mu govorila da ne treba da ima naoru`ane telohranitelje. On to opravdava time {to ima gomila drugih ljudi koja je naoru`ana i da na{em narodu uliva strah samo ako je i druga strana naoru`ana. Tako|e mu zameram i to {to ima tako veliki i skupocen vozni park. On se pravda da su mu ga poklonili vernici, me|utim sigurna sam da ga je on kupio jer raspola`e ogromnim parama. Pre nekoliko dana mi je doslovno kazao – “kakav je to muftija i verski lider ako nema besna kola i naoru`anu pratnju“. Me|utim, primitivci ovde tome se dive, ali gradskom stanovni{tvu to dosta smeta. Zameraju mu {to se pona{a kao kauboj. Ceri}eva poseta Sand`aku ima za cilj da podigne popularnost muftije Zukorli}a, da malo osokoli vernike, privu~e njihovu pa`nju i ka`e im - mi smo ta strana kojoj treba da verujete, a sve drugo je prevara i la`”, ka`e Aida ]orovi}.

46

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Ceri}eva turneja “^etiri skakaonice“

RAT PLAKATIMA: Ulice ve}ih gradova u Sand`aku bile su oblijepljene hiljadama plakata na kojima se najavljivala posjeta uva`enog gosta iz Sarajeva

ZEBNJA I NAPETOST: Sand`aklije su pro{le nedjelje strahovali od krvoproli}a

BOGAT VOZNI PARK: Me{ihat Islamske zajednice kojim stoluje muftija Zukorli}

SPREGA POLITIKE I VJERE: Smatra se da Zukorli} ima podr{ku vjernika u onoj mjeri koliku ima politi~ku podr{ku Rasim Ljaji} u Sand`aku, dok su za Zilki}a sve one d`ematlije koje podr`avaju Sulejmana Ugljanina
islamske zajednice - Islamska zajednica u Srbiji, koju predvodi sand`a~ki muftija Muamer Zukorli} i koja za vrhovnog poglavara smatra reisa Ceri}a, a svoj duhovni centar vidi u Sarajevu, te Islamska zajednica Srbije na ~elu sa reisom Ademom Zilki}em, koja za svoj duhovni i administrativni centar smatra Beograd.

ALLAHU PLAKAT!
ije{eni da ne dozvole ponavljanje R sukoba koji su u Sand`aku zbog podjele me|u vjernicima postali ~esti, MUP Srbije i Policijska uprava u Novom Pazaru zabranili su javne skupove koji su se u povodu Ceri}evog dolaska trebali odr`ati u centru Tutina i Sjenice. Ceri}eva posjeta Tutinu bila je rizi~nija u odnosu na ostala sand`a~ka mjesta iz prostog razloga {to je preko osamdeset posto vjernika u ovom mjestu za opciju na ~ijem se ~elu nalazi reis Zilki}. Me|utim, okru`en sa tridesetak luk21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

REIS ADEM ZILKI]: REIS ADEM ZILKI]: “Sa Ceri}evim spletkama ii “Sa Ceri}evim spletkama uplitanjem mi u Sand`aku uplitanjem mi u Sand`aku ne mo`emo rahat `ivjeti” ne mo`emo rahat `ivjeti”

47

REISOVA INVENTURA U SAND@AKU

suznih crnih d`ipova u kome se nalazilo do zuba naoru`ano obezbje|enje, Ceri} se ipak hrabro uputio u ovo mjesto gdje su kordoni policije i `andarmerije razdvajali pristalice dvije zava|ene frakcije Islamske zajednice. Tutin je u ponedjeljak bio potpuno blokiran grad. [kole nisu radile, centrom grada defilovale su jake snage policije spremne da interveni{u u slu~aju sukoba, dok su stroge policijske kontrole morali pro}i svi oni koji su se uputili ka Tutinu. I pored toga {to je muftija Zukorli} platio zakup gradskog trga 600 eura, odr`avanje skupa u centru Tutina, na zahtjev SO Tutin, zabranjeno je. Me|utim, kako je ponedjeljak u Tutinu bio pija~ni dan, dosta mje{tana je iza{lo na ulice kako bi reisa Ceri}a pozdravili zvi`ducima i uzvicima “Ceri}u, odlazi”! “Ovo nije slika koja treba nama. Ovo je slika koja treba nekome drugome. Ali je itekako veliki ders za nas. Prvi put u istoriji Tutina i Sand`aka pla}a se kirija za Gradski trg koji je pravljen va{im sredstvima, poplo~an da {etate slobodno njime jer se nalazimo u 21. vijeku u dr`avi koja garantuje sva prava, uklju~uju}i prava na okupljanje. Oni su mislili da mi ne}emo platiti kiriju i da }emo se sukobiti sa dr`avom. Mi to nismo, mi smo odmah platili kiriju. Ne}emo, bra}o i sestre, silom odgovarati na silu, jer slabost je odlika ekstremista. Ovo je na{a domovina, na{ Sand`ak i na{a Srbija i mi }emo se zalagati za njen evropski put”, kazao je ispred d`amije okupljenim d`ematlijama muftija Zukorli}. Mustafa Ceri} na skupu u Tutinu je kazao da se uvjerio da se u Srbiji kr{e prava muslimana i da }e o tome obavijestiti ameri~kog potpredsjednika Josepha Bidena: “Do sada nisam u potpunosti vjerovao Muameru Zukorli}u kada mi je govorio o kr{enju ljudskih prava Bo{njaka u Sand`aku, poslije ovoga {to sam danas vidio i do`ivio u Tutinu potpuno mu vjerujem. Svojim o~ima sam vidio kako se kr{e ljudska prava, posebno muslimana, o tome }emo informisati potpredsjednika a SAD-a Josepha Bidena koji dolazi u posjetu balkanskim zemljama”.

STVARNI RAZLOZI RAZDORA: “Veliki interesi, nova ulogu. Pre svega, Islamska zajednica po zakonu o vra vrati desetine vakufskih objekata {irom Srbije, ima ostalog i stanove u centru Beog
Puna rizika bila je i Ceri}eva posjeta Sjenici, gdje je veliki broj gra|ana ogor~en zbog ranjavanja tamo{njeg uglednog imama. Me|utim, skup je ipak odr`an u sportskoj hali gdje je reisa Ceri}a do~ekalo oko 600 vjernika. Ceri} je rekao da je Sarajevo duhovni centar svih Bo{njaka i da }e on li~no tome ”nau~iti sve one koji to ne shvataju”. Ceri} se osvrnuo i na zabranu skupa u Tutinu. Naglasio je da je sa Alijom Izetbegovi}em osniva~ Stranke demokratske akcije i da ga je zaboljelo to {to je osnovao tu stranku koja mu je zabranila da govori u Tutinu. Ina~e, u Tutinu je na vlasti SDA Sand`aka odnosno Bo{nja~ka lista za evropski Sand`ak Sulejmana Ugljanina.
NOVOPAZARSKA DOBRODO[LICA: Najsve~aniji i najmasovniji do~ek reis Ceri} imao je u Novom Pazaru

Ceri} je tokom boravka u Sand`aku posjetio i vjernike u Novoj Varo{i, Priboju i Prijepolju, dok je u Novom Pazaru prisustvovao akademiji maturanata medrese Gazi Isa-bega. U Novom Pazaru Ceri}a je do~ekalo najvi{e vjernika. Prema procjeni novinara, na centralni gradski trg do{lo je oko tri hiljade Novopazaraca. “^estitam gradona~elniku Novog Pazara {to je ovdje danas sa nama, na svom trgu slobode. Mi smo sad navikli da budemo slobodni i nikog se vi{e ne bojimo osim dragog Allaha. I ponavljam ono {to je rahmetli Alija Izetbegovi} na svom mezaru, na ni{anu rekao da mu se napi{e: ‘I kunemo se Velikim Bogom da ne}emo robovi

POLITI^KO-VJERSKI SUKOB
Ceri} je kazao da je muftija Zukorli} najljep{i i najpametniji muftija kojeg je ikada u `ivotu sreo.Tako|er je istakao da nema te sile koja mo`e Bo{njake iz Sand`aka da rastavi od Sarajeva, niti Sarajevo od istih tih Bo{njaka: “Mi smo jedan narod i jedna sudbina”.

48

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Ceri}eva turneja “^etiri skakaonice“

MASOVNA PODR[KA: Muftija Zukorli} u`iva veliku popularnost me|u sand`a~kim d`matlijama

se: “Bolje da si nas pomirio nego {to nas deli{“. Ina~e, sjedi{te Zukorli}evog me{ihata i Zilki}evog rijaseta nalaze se u istoj novopazarskoj ulici, Prvomajskoj, na udaljenosti od svega pedesetak metara. Smatra se da Zukorli} ima podr{ku vjernika u onoj mjeri koliku politi~ku podr{ku ima Rasim Ljaji} u Sand`aku, dok su za Zilki}a sve one d`ematlije koje podr`avaju Sulejmana Ugljanina. To nedvojbeno govori da je u Sand`aku vjera isklju~ivo instrument politike. Ceri}eva posjeta koja je bila isklju~ivo u funkciji podizanja popularnosti muftije Zukorli}a, koji zbog svoje bahatosti i rasipni{tva izaziva nepovjerenje i revolt vjernika, dobro je do{la drugoj strani kako bi iznijela sav prljav ve{ iz dvori{ta Zukorli}evog me{ihata.

ac i mo} tu imaju klju~nu , a} nju imovine ima pravo da a a ogromnu zemlju, izme| u grada”
ni~iji biti ‘. Bra}o, mi smo Ibrahim a.s. Mi smo vidjeli jednu zvijezdu pa joj se po~eli klanjati, predstavili su nam da je Tito Sunce i da od njega nema ve}eg, kad mi vidjesmo i on ode i nestade, i {ta }emo onda? E, onda }emo kao {to je Ibrahim rekao: ‘Ne volim one koji budu i nestanu’. @elim da bude svima jasno mi Bo{njaci muslimani na Balkanu smo jedan narod i mi `ivimo jedni za druge jednim srcem i jednom du{om i niko nas ne mo`e rastaviti ni po koju cijenu. Ne mo`e se Sarajevo ma}ehinski i sebi~no odnositi prema Bo{njacima na Balkanu i u cijelom svijetu. Vi pripadate meni i ja pripadam vama, i to svi moraju da znaju od sada pa do sudnjega dana”, kazao je reis Ceri}. Dolazak reisa Ceri}a u Sand`ak obilje`en je i ratom plakatima, lecima, proglasima. Gotovo da nije bilo bandere ili oglasnog prostora na kojem se nije najavljivala posjeta reisa Ceri}a, sa njegovom fotografijom i ta~nom satnicom i mjestom u kojem }e boraviti. “Isplakatirali su ga ko Daru Bubamaru“, sarkasti~no su komentarisali u sjedi{tu reisu-l-uleme Zilki}a. Me|utim, ni Zilki} nije zaostajao za Ceri}em pa su u svim mjestima gdje je boravio Ceri} osvanuli leci u kojima se spominju neprijetelji i krvoproli}e, a gost iz Sarajeva optu`uje da je Sand`ak “2001. podelio politi~ki, 2006. administrativno, a 2007. verski“. Poru~uje mu

REIS ZILKI] : “@O MI JE ZBOG) A ( EFNDIJE CERI]“ E A
“Muamer Zukorli} je vi{e kriminalac i {erif, a najmanje muftija sand`a~ki. Skup u Tutinu je ogolio la`nu sliku da je on suvereni vladar na ovim prostorima. Li~no mi je `ao reisa Ceri}a i Edhema Bi~ak~i}a {to su do`ivjeli poni`enja od Tutinaca. To nije bila poruka bosanskom narodu. Tutinci su najreligiozniji narod u Sand`aku, to mogu pouzdano da tvrdim jer sam 27 godina bio glavni imam u Tutinu. Ovo je bio izraz revolta prema Zukorli}u. Me|utim, daju}i podr{ku lu Zukorli}u, reisu-l-ulema Ceri} }e naru{iti svoj autoritet”, ka`e za na{ list reisu-l-ulema Srbije Adem Zilki}. “Sa Ceri}evim uplitanjem i spletkama mi ovde u Sand`aku ne mo`emo rahat `iveti. Zbog toga njegov boravak nije po`eljan u Sand`aku i nije u interesu mira me|u vernicima. Zato smo ga mi molili da ne dolazi u Sand`ak. Me|utim, ovo nije prvo uplitanje reisa Ceri}a u prilike u Sand`aku. Po~elo je 2001. godine kada je on prakti~no politi~ki podelio Sand`ak podr`avaju}i opciju Rasima Ljaji}a. Kada je 2006. godine bio u poseti kod Mila \ukanovi}a i dao mu podr{ku za otcepljenje Crne Gore, on je i administrativno podr`ao podelu Sand`aka. Zatim, marta 2007. godine na Obnoviteljskom saboru kada je podr`ao osnivanje paralelne Islamske zajednice na ~elu sa Zukorli}em. Tada je izjavio: ‘Ko nije sa nama rizikuje da ne bude musliman’. Svaku svoju podr{ku Zukorli}u Ceri} dobro naplati. Kada su Zukorli}a pitali {ta }e

pokloniti uva`enom gostu, kakav je red u Sand`aku, on je kazao da finansira i u~estvuje u izgradnju sjedi{ta a Rijaseta IZ-a u Sarajevu. Tako }e i ovog puta reis Ceri} iz Sand`aka u Sarajevo oti}i sa punom kesom”, tvrdi Zilki}. On kritikuje bahato i rasipni~ko pona{anje muftije Zukorli}a: “Zukorli} `ivi na visokoj nozi. Oko sebe ima 24 naoru`ana telohranitelja, u centru grada ima dupleks stan u kojem `ivi sa dve `ene, u centru Novog Pazara gradi ku}u trospratnicu i vozi skupocene automobile, me|u kojima se nalazi i vozilo Hammer vredno 150 hiljada eura. Postoje informacije da ga je dobio od Safeta Kali}a iz Ro`aja koji je javnosti poznat kao jedan od najve}ih narkodilera na Balkanu. Njih dvojica su bili partneri u izvo|enju gra|evinskih poslova. Zukorli} tako|e veliki novac pere kroz Internacionalnu humanitarnu organizaciju (IHO) ~iji ra~uni se nalaze u inostranstvu. On je krimi boss”, isti~e u razgovoru za “SB“ Zilki}. Dvije zajednice koje djeluju u Srbiji, jedna uz podr{ku vlasti u Beogradu, druga one u Sarajevu, te{ko da same mogu prona}i zajedni~ki jezik. Me|utim, reis Zilki} tvrdi da je mogu}e da do pomirenja do|e preko no}i, ali samo pod jednim uvjetom: “Da mi imamo uvid u kasu, ra~une i sve fondove kojim raspola`e IZ Srbije, {to muftija Zukorli} nikada nikome ne}e dopustiti. On `eli da ima ekskluzivno pravo da raspola`e svim novcem. Uz to je uvek znao da obezbedi politi~ku dr`avnu podr{ku. Mogu sa sigurno{}u da tvrdim da Boris Tadi}, predsednik Srbije, pre dve godine ne bi primio reisa Ceri}a da u tome nije posredovao Milorad Dodik. Zukorli} je znao i sa Milo{evi}em da izgradi dobar odnos. Bio mu je gost u kabinetu, a tokom rata na Kosovu Vojsci SiCG poklonio je sedam tona kurbanskog mesa i 40 hiljada DM”. Islamska zajednica u Srbiji, na ~elu sa muftijom Muamerom Zukorli}em, na sve optu`be druge strane ka`e da “incidenti i neodgovorne izjave reisa Zilki}a imaju za cilj dizanje tenzija u Sand`aku kako bi se na bilo koji na~in oskrnavila sve~arska atmosfera me|u pripadnicima IZ-a povodom posete Sand`aku reisa Ceri}a”. Sasvim sigurno, Ceri}eva posjeta Sand`aku nije doprinijela pomirenju dviju islamskih zajednica, naprotiv, razdor i antagonizmi me|u sand`a~kim vjernicima nakon Ceri}evog odlaska su jo{ ve}i.
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

49

ABDULAH SIDRAN I PIERO DEL GIUDICE

KAPITALNO DJELO “RO\ENO” IZ PRIJATELJSTVA: Piero Del Giudice i Abdulah Sidran

“BALKANSKI ROM
Italijanski novinar i izdava~ PIERO DEL GIUDICE predstavio je u Sarajevu svoj najnoviji izdava~ki poduhvat pod nazivom “BALKANSKI ROMAN - SIDRANOVA KNJIGA I KNJIGA O SIDRANOVOM DJELU“; impresivna, `anrovski jedinstvena knjiga nastala kroz dugogodi{nje prijateljstvo i saradnju sa ABDULAHOM SIDRANOM, na preko 920 stranica donosi pri~u o Sidranovom `ivotu, porodici, stvarala{tvu, nastanku Jugoslavije i njenom raspadu, Sarajevu i Bosni nekad i danas...
50
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.
Pi{e

Za sve ex-jugoslovenske o
Maja Radevi}
maja@slobodna-bosna.ba

isac, novinar i izdava~ Piero Del Giudice vjerovatno je jedini Italijan na svijetu koji sebe naziva “jugonostalgi~arem“. Nije to, ka`e Piero, nostalgija za Mar{alom, socrealizmom, vojnim paradama i sletovima, nego prije za samom idejom na kojoj je nastala Jugoslavija, “velika, pluralna zemlja, lider mira i jednakosti u svijetu“. Duh te zemlje, u kojoj su se

P

Italijansko-bosansko kumstvo

Foto: Milutin Stoj~evi}

BILO JEDNOM JEDNO VRIJEME...

...Kad je bilo sjajno biti - Jugosloven
Malo ih je koji to jo{ uvek pamte, i verovatno nema ni nekog posebnog razloga za to, ali bilo je ne~eg izuzetno prijatnog u ugledu koji je Jugoslavija u`ivala tokom svog “zlatnog“ (kakvim ga danas smatramo) Titovog perioda, dakle u rasponu od kraja Drugog svetskog rata pa sve do njegove smrti 1980. godine. Sme{tena u uskom procepu izme|u dva sveta sukobljena i zaustavljena u svojoj ideolo{koj, hladnoratovskoj podeljenosti, Socijalisti~ka Federativna Republika Jugoslavija bila je neopredeljeni pobornik tre}eg puta, politike Nesvrstanosti. Iako je samoupravnosocijalisti~ki sistem zadr`ao sve spoljne odlike prili~no rigidnog komunisti~kog re`ima zasnovanog na sna`nom kultu li~nosti, s redovnim godi{njim sletovima u ~ast Predsednika i Mar{ala, Voljenog sina svih na{ih naroda i narodnosti, kao i pompeznim prvomajskim vojnim paradama, zemlja je u to vreme bila nadasve otvorena, kako prema Istoku tako i prema Zapadu. (...) Zaista, tokom SIMBOLI SRETNE JUGOSLAVIJE: Plavi tih {ezdesetih i sedamdesetih godina Radion, [umi bombone, Elanove skije... dvadesetog veka u Jugoslaviji se, ako i ali, istovremeno, znatno kvalitetnije i jedno nikad pre ili kasnije, `ivelo pristojno. Razlog milion puta modernije nego u Isto~noj Evropi, tome su, svakako, obimni i rado davani krediti Jugoslovenima je davala neprestanog razlokoji su nam stizali od zapadnih zemalja i koji ga za ponos. Verujte mi na re~: bilo jednom su kori{}eni bahato i nenamenski, prejedno vreme kad je bilo sjajno, kad je bilo vashodno za kupovinu socijalnog ili etni~kog fantasti~no biti – Jugosloven. mira. Ali, nas to tada nije preterano brinulo. (Vladimir Arsenijevi}, Pitanje nostalOse}aj da se kod nas, istina, `ivi svakako gije) lo{ije nego u zapadnoevropskim zemljama

MAN“

o~eve na slu`benom putu
BOSNA JU^E, DANAS, SUTRA: Sidranov `ivotni put od roditelja Behije i Mehmeda, do ratnog Sarajeva

doga|ale stvari dobre i zle, strancima ~esto i potpuno nerazumljive, svaki stanovnik biv{e Jugoslavije nosi u sebi na svoj na~in, kao prirodnu odrednicu vlastitog `ivota. Za Piera Del Giudicea, pravu sliku Jugoslavije od vremena u kojem je “bilo fantasti~no biti Jugosloven“, preko politi~kih progona i Golog otoka pa sve do njenog krvavog raspada, najupe~atljivije predstavlja `ivot i djelo njegovog prijatelja i kuma, pisca Abdulaha Sidrana.

TVORCI I @RTVE
Romanzo balcanico - Libro di Sidran e sull’opera di Sidran (Balkanski
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

51

ABDULAH SIDRAN I PIERO DEL GIUDICE

roman - Sidranova knjiga i knjiga o Sidranovom djelu) naslov je impresivnog, kapitalnog djela Piera Del Giudicea koje se ovih dana pojavilo u knji`arama {irom Italije, a sarajevskoj javnosti predstavljeno je 20. maja na promociji u Kamernom teatru 55. Na gotovo 930 stranica knjige, kroz Sidranovu poeziju, prozu, pozori{ne komade i filmske scenarije, fotografije Danila Krstanovi}a i tekstove Danila Ki{a, Milovana \ilasa, Aleksandra Ti{me, Miljenka Jergovi}a, Vladimira Arsenijevi}a, Ante Zemljara i drugih autora koji su prvi put prevedeni i objavljeni na italijanskom jeziku, Del Giudice ~itaocu donosi stvarala~ki i `anrovski jedinstveno, univerzalno svjedo~anstvo o nastanku Jugoslavije i njenom nestanku, balkanskoj historiji, knji`evnosti i tom “~udnom“ preobra`aju mentaliteta jugoslovenskih naroda i narodnosti od ideje socijalne jednakosti do ratova i me|usobnih nacionalisti~kih ugnjetavanja. “U po~etku smo zamislili da to bude knjiga u kojoj }emo objaviti Sidranove filmske scenarije i pozori{ne komade. Ali, onda sam u jednom trenutku shvatio da se tu zapravo radi o Sidranovoj porodici, knjizi o Jugoslaviji i `ivotu u toj zemlji, o svemu onome {to je zapravo i odredilo `ivotni i stvarala~ki put Abdulaha Sidrana, njegova razmi{ljanja u prozi, poeziji, scenarijima - od oca Mehmeda koji je bio zato~en na Golom otoku, amid`e Abdulaha koji je ubijen u Jasenovcu i svega ostalog. Knjiga je u stvari posve}ena tim o~evima, djedovima, amid`ama, koji su osnovali Jugoslaviju i kasnije postali njene

“OTAC NA SLU@BENOM PUTU“, U PJESMI

Pamtim ko sad. Ni{ta u rukama nije nosio tata kad je iznenada s vrata reko: “Evo me! Zar ste mislili da sam umro?” Tako sko~ila ku}a da majka kroz nju propade “Svako nam je govorio da jesi, A mi smo, uvijek, znali da nisi!” Penjemo se nas trojica uz planinu na{eg oca Usput ga posvuda ljubimo, ljubimo, ljubimo Da mu ruke vi{e nikada ne budu prazne. Abdulah Sidran

`rtve, pro`ivjeli bitke i stvari jednako stra{ne ili jo{ i gore od onih koje su njihovi potomci kasnije pre`ivljavali, za vrijeme i u godinama nakon raspada zajedni~ke dr`ave“, ka`e Del Giudice. Put od ideje do realizacije Balkanskog romana trajao je nekoliko godina, i nije bio ni jednostavan ni lagan - me|u stotinama tekstova i fotografija trebalo je do}i do pravog izbora, “nagovoriti“ jednog ~ovjeka da javno otkrije najintimnije stvari i doga|aje iz `ivota svoje porodice, a i percepcija Sidranovih djela od vremena u kojem su nastali do danas promijenila se, kao i ljudi sami (“naprimjer, imate jednog re`isera koji je danas druga osoba“, obja{njava Piero). Bez obzira na prepreke, Sidranov italijanski prijatelj i izdava~ bio je uporan u namjeri da ljudi koji su ro|eni i `ive bilo gdje izvan granica biv{e Jugoslavije shvate kako je istovremeno bilo sjajno i tragi~no biti Jugoslovenom. Knjiga se, zadovoljno ka`e Piero, odli~no prodaje u italijanskim knji`arama. Uprkos tome {to je Avdo Sidran - a to nije nimalo neobi~na sudbina mnogih velikih pisaca - danas vjerovatno poznatiji i vi{e cijenjen u Italiji nego u vlastitoj domovini, red bi bio, nagla{ava Del Giudice, da ovo uistinu impozantno djelo svjetlo dana uskoro ugleda i na bosanskom jeziku. Samo treba na}i izdava~a.

[TA ZNA^I DEMOKRATIJA
Abdulah Sidran tvorac je onih genijalnih scenarija kojima je svijetu nekada, u saradnji sa jednim “re`iserom koji je danas druga osoba“, do~aravao kako to izgleda `ivjeti u Jugoslaviji. Njegovi scenariji koji su nastali kasnije ve} godinama sakupljaju pra{inu u ladicama. Nije li to pomalo ~udno - pita se pomalo tu`no Sidran. Nekako ga je taj prelaz iz socijalisti~kog u demokratsko dru{tvo, kao i mnoge od nas, zatekao nespremnog. Ali, ostavimo li po strani sva ta silna politi~ko-ideolo{kostrana~ka previranja, kojih je u postdejtonskoj BiH i sam bio aktivnim sudionikom (i zato po~esto znao biti kritikovan od pojedinih intelektualnomedijskih krugova), Avdo Sidran, ipak i na svu sre}u, nikada ne}e znati kako da bude politi~ar, nego uvijek i jedino - pisac. Zato mu i jeste, otkriva nam, draga re~enica koja ka`e: “Demokratija je ljubit’ curu, ne pitaj ~ija je!“.

NA CRTE@U I FILMU: Abdulah Sidran u karikaturi Mirze Ibrahimpa{i}a i filmu “Kuduz” Ademira Kenovi}a

52

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

53

IZ FESTIVALSKOG DNEVNIKA

U glavni takmi~arski program ovogodi{njeg “Filmskog festivala” u Cannesu uvr{teno je dvadeset filmova; na{a saradnica pi{e o filmovima koje je imala priliku gledati u prvih sedam dana najva`nije filmske smotre na svijetu
Pi{e

Dubravka Jovanovi} (Cannes)
o~elo je ba{ kako treba. Gromki aplauzi i nasmijana lica poslije projekcije trodimenzionalnog animiranog filma Up Petea Doctera, bogato pripremljena zvani~na ve~era u dvorani Ambasadori, pokloni L’Oreala za sve zvanice i party u ~ast filma otvaranja pun bombona, sladoleda i ~okolada, na pla`i Hotela Carlton.

P

K
Up je, najvjerovatnije, i najpozitivniji film ovogodi{njeg Cannesa. Slijede potom - krv, suze i bijes. Jedan za drugim pristi`u Antihrist, “teolo{ka provokacija” Larsa von Triera, hororfilm u kojem svijet nije stvorio Bog ve} sam |avo, Tarantinov film Neslavna kopilad - {pageti vestern o temi Drugog svjetskog rata sa kasapljenjem i pucanj

JUTRO ]E PROMIJENITI SVE
Jutro je donijelo otre`njenje. Vi|eni su prvi filmovi iz glavnog takmi~arskog programa, a ako se po jutru dan poznaje, onda je situacija sljede}a - 3D crta}
[PANSKI VELIKANI: Reditelj Pedro Almodovar i glumica Penelope Cruz

FE

Crti} “Up” najpozitivniji je film ov
54
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Direktno sa Azurne obale za “SB”

PONOVO U PONOVO U CANNESU: CANNESU: Kontroverzni Kontroverzni ju`nokorejski ju`nokorejski reditelj Chan-Wook reditelj Chan-Wook Park (drugi zdesna) Park (drugi zdesna) na Festival je donio na Festival je donio svoj novi film @e| svoj novi film @e|

KANSKI KRVAVI ESTIVAL
em, Hanekeova Bijela traka, crno-bijeli film o prapo~ecima nacizma u Austriji 20. godina pro{log vijeka, Bellocchijev film Pobijediti prema istinitoj pri~i o Mussolinijevom nezakonitom sinu, kojeg je otac silom strpao u ludnicu... I tako redom. Van konkurencije, pridru`uju im se i filmovi Agora Alejandra Amenabara - horor o Aleksandriji ranih hri{}ana, pa i novi film Sama Raimija Odvuci me u pakao, socijalno-anga`ovani horor o `enama i vrad`binama. ^ast da zapo~ne ovogodi{nji takmi~arski program pripala je kineskom filmu Proljetna groznica Lou Yea, autora koji je i sa prethodnim filmovima Purpurni leptir i Ljetna palata, imao

KURD GHOBADI: Ugledni program Izvjestan pogled otvorio je film Niko ne zna o Perzijskoj ma~ki starog znanca Bahmana Ghobadija, iranskog Kurda sa zavidnim internacionalnim renomeom
problema sa kineskim vlastima (zabrana snimanja od pet godina). Kakve li }e tek sada reakcije uslijediti kada se spozna da je Yeov novi film zapravo “gay sapunica”, jo{ uvijek tabu tema u mnogim azijskim zemljama, a ne samo u Kini. Sam film o dva mu{karca i jednoj lijepoj `eni, o strasti, nasilju i seksu, prili~no je razvu~en i ispod je dometa prethodnih Yeovih filmova.

“PETNAEST DANA AUTORA”
Kontroverzni ju`nokorejski reditelj Chan-Wook Park, autor horor-hitova W kakvi su bez sumnje bili oni iz trilogije o osveti, Old Boy, pa i Ja sam siborg, ali to je OK, ponovo je stigao u Cannes. Ovog puta sa visokostilizovanim filmom @e| - pri~om o katoli~kom sve{teniku koji postaje vampir! Sedamdesetogodi{nji, legendarni ameri~ki reditelj Francis Ford Coppola,

vogodi{njeg “Festivala” u Cannesu
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

55

IZ FESTIVALSKOG DNEVNIKA

dvostruki dobitnik kanske Zlatne palme, posljednjim filmom Tetro porodi~nom dramom snimljenom u Buenos Airesu (Argentina), sa Vincentom Gallom i Aldenom Ehrenreichom u glavnim ulogama, otvorio je nezavisni program Petnaest dana autora, koji su svojevremeno osnovali francuski autori nezadovoljni “selektorskom politikom” oficijelnog Cannesa. Ugledni program Izvjestan pogled otvorio je film Niko ne zna o Perzijskoj ma~ki starog znanca Bahmana Ghobadija, iranskog Kurda sa zavidnim internacionalnim renomeom. I u novom filmu Ghobadi se bavi jo{ jednom od tabu-tema u iranskom dru{tvu. Sada nudi iscrpnu hroniku iranske underground muzi~ke scene i omogu}ava gledaocima uzbudljiv susret sa autorima i izvo|a~ima indie-rocka, popa, heavy-metala, jazza, punka, rapa. Da je kojim slu~ajem ovakva vrsta muzike u Iranu dozvoljena za javno izvo|enje, da su njihovim autorima i izvo|a~ima dostupni paso{i i vize, muzi~ka scena svijeta izgledala bi sasvim druga~ije. Ovako, iranskim muzi~arima ne preostaje ni{ta drugo do da se kriju po bud`acima, sviraju za ~lanove naju`e porodice, pjevaju sami sebi, sve dok ih vlasti ne uhvate, osude i po{alju u zatvor. U zatvoru je zavr{ila i koscenaristkinja ovog filma, Ghobadijeva `ivotna saputnica Roksana Saberi. Od filmova u glavnom takmi~arskom programu, svakako valja izdvojiti i novi film Australijanke Jane Campion, koja se poslije {esnaest godina, od kada je za Piano osvojila Zlatnu palmu, vratila sada sa romanti~nim filmom epohe Blistava zvijezda. Rije~ je o briljantno snimljenom djelu klasi~ne re`ije, o istinitoj pri~i, tragi~noj ljubavi izme|u literate Johna Keatsa i Fanny Brawne. Film lijep za gledanje i ni{ta vi{e.

DVA LAVA ZA DVIJE “PALME”: Glumac Brad Pitt i reditelj Quentin Tarantino neke su od najve}ih zvijezda ovogodi{njeg Festivala

SATKANI OD TUGE, BOLA, TJELESNE I DUHOVNE KASTRACIJE
Sli~no se mo`e re}i i za Zgrabiti Woodstock, novi film majstora Anga Leeja, nastao prema memoarima pisca Elliota Tibera, zahvaljuju}i ~ijim je svojevremenim (i slu~ajnim) zaslugama, ovaj mitski trodnevni koncert odr`an krajem {ezdesetih godina pro{log vijeka. Solidan utisak ostavio je i film Akvarijum Andree Arnold, za jednog od kanskog favorita va`i izvrstan francuski film Prorok Jacquesa Audiarda. Rije~ je o tvrdokornom krimi-filmu, nasilnoj zatvorskoj drami, kojom dominira lik Malika (izvrsna uloga devetnaestogodi{njeg Tahara

Rahima) - mladog i u po~etku nespretnog i nesmotrenog zatvorskog stanara, {to }e postati najopasniji igra~ i glavni prorok u “svom selu”. Audiardov film je ubjedljiv, `anrovski ~ist, sa sna`nom pozadinom dru{tvenog realizma, cini~nim autorskim stavom i estetikom klaustrofobi~nog lavirinta. U sferama kriminala, psihoti~nih ubica i podmitljive policije, kre}e se i horor pri~a filipinskog filma Krvoproli}e Brillantea Mendoze, dok je iz akcione majstorske radionice hongkong{kog veterana Johnnieja Toa, ovog puta iza{ao film Osveta, snimljen u Makau i Hong Kongu u koprodukciji sa Francuzima. Legendarni To je od Francuza uvezao “francuskog Elvisa Presleya” - muzi~ku zvijezdu i glumca Johnnyja Hallydaya, glumicu Sylvie Testud i monta`era, a sve ostalo je doma}e - njegovi vjerni saradnici. Osveta je od one vrste filmova koji }e publika rado gledati u bioskopima, ali

mu je u Cannesu, objektivno, bilo primjerenije mjesto van konkurencije. Kada se pogleda film Antihrist Larsa von Triera, jasno je za{to reditelj tvrdi da je prije dvije godine patio od te{ke depresije i jedva se izlije~io. Ovaj film satkan je od tuge, bola, tjelesne i duhovne kastracije, mizoginije. Naravno, i vrhunske provokacije, jer {ta bi Von Trier bez toga - ne bi postojao. Kanski filmski poslenici podijelili su se odmah na “mrzitelje” i “obo`avaoce” ovog filma. Ovi prvi su ipak u ve}ini. Pred publikom se ra|a `ena-|avo {to zlostavlja i mu`a i sebe. Zavr{ava na loma~i...

TARANTINOVA POP-KULTURA
Kanska filmska populacija je, sre}om, ponovo preporo|ena poslije projekcije komi~nog filma U potrazi za Erikom, starog britanskog lava Kena Loacha (scenario je ponovo

DUHOVIT, SOCIJALNO, POLITI^KI I SPORTSKI ANGA@OVAN FILM: ^uveni francuski fudbaler Eric Cantona i veliki reditelj Ken Loach

56

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Direktno sa Azurne obale za “SB”

“ANTIHRIST” U FRANCUSKOJ: Lars von Trier i Willem Dafoe u Cannesu

TRKA ZA “ZLATNU PALMU”

[ta li }e re}i Isabelle Huppert?
Na crveni kanski tepih Tarantino je stigao u pratnji Brada Pitta, Diane Kruger, Daniela Brühla i ostalih glumaca iz velike ameri~kofrancusko-njema~ke ekipe. U redovnu bioskopsku distribuciju krenu}e ve} 20. augusta. Kanski festival se zavr{ava 24. maja. Do tada valja jo{ vidjeti i filmove Alaina Resnaisa, Michaela Hanekea, Xaviera Giannolija, Elije Suleimanija, Isabel Coixet i Tsai Ming-Lianga. Trka za Zlatnu palmu jo{ uvijek je neizvjesna, a finale krajnje nepredvidivo. [ta li }e u nedjelju re}i Isabelle Huppert, predsjednica ovogodi{njeg `irija?
ONA VLADA: Isabelle Huppert, predsjednica `irija Filmskog festivala u Cannesu

pisao Paul Laverty), koji je nastao prema ideji i u produkciji legendarne fudbalske zvijezde, briljantnog igra~a Manchester Uniteda, ina~e Francuza Erica Cantone. Ponovo izvrstan Louchov film, duhovit, socijalno, politi~ki i sportski anga`ovan, sa Ericom kao za{titnikom radni~ke klase. Zauzev{i udarni termin festivalske sredi{njice, poslije iscrpljuju}ih dana gledanja azijskih majstorija i filmova tokom ~ijih su projekcija sa platna letjeli meci a krv liptala na sve strane novi film kultnog {panskog reditelja Pedra Almodovara Slomljeni zagrljaji. Ovo je djelimi~no film o filmovima, a djelimi~no film o ljubavi - negdje izme|u `onglira Almodovar. Nemirna, opse`na i iskreno u`ivaju}a kombinacija melodrame, komedije i crnog filma, sna`no se dr`i zajedno zahvaljuju}i rediteljskim sposobnostima i postepeno izrasta u veliki autorov oma` filmovima i ljubavi. Iako je manje na~injen od krvi i mesa, a vi{e od celuloida, stilski svedeniji i mirniji nego sva prethodna njegova djela (ovo mu je 17. film), iako nema one “almodovarovske vatre” na koju smo navikli, Slomljeni zagrljaji je lijep, gledljiv i zna~ajan film. Italijanski veteran Marco Bellocchio, sa novim filmom Pobijediti, priklju~io se autorima u ovogodi{njoj trci za Zlatne palme. Rije~ je o prili~no pompeznoj, klasi~noj sagi o tajnom `ivotu Benita Mussolinija, njegovoj vanbra~noj vezi sa Idom Dalser iz koje se rodio Du~eov nepriznati sin Benito Albini. Dalserova, koja je bila zaslu`na za njegov politi~ki anga`man i vrtoglavi uspjeh, skon~ala je zajedno sa sinom, zatvorena, mu~ena psihi~ki i fizi~ki, u psihijatrijskim azilima. Bellocchio rasvjetljava mra~nu stranu italijanske i svjetske istorije, onu koja je ignorisana od strane oficijelnih biografa Benita Mussolinija. Tarantino je stigao sa filmom Neslavna kopilad, tipi~nim tarantinovskim djelom sa puno krvi, nasilja, akcije i crne komedije, {pageti-vestern o temi Drugog svjetskog rata, sa naslovom pozajmljenim od istoimenog italijanskog filma Enza Kateraljija iz 1978. godine. Film se, naravno, mo`e okarakterisati i ovako: Tarantinova verzija Aldrichovih 12 `igosanih u {pageti-vestern stilu, radnje smje{tene u okupiranoj Francuskoj (glumi se na francuskom, engleskom i njema~kom jeziku). I sve bi bilo u redu da se Tarantinova pop-kultura nevi|enom snagom ne sudara sa temom holokausta.
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

57

DANI SARAJEVA U BEOGRADU

SARAJEVO NA ULICAMA SARAJEVO NA ULICAMA BEOGRADA: Prolaznici su sa BEOGRADA: Prolaznici su sa zanimanjem razgledali Urbani zanimanjem razgledali Urbani kalendar, djelo sarajevsko-beogradske kalendar, djelo sarajevsko-beogradske umjetnice Ajne Zatri} umjetnice Ajne Zatri}

GENERALNA PROBA PRIJATELJSTVA

Tristotinjak umjetnika, aktivista i novinara iz Bosne i Hercegovine gostovalo je pr na poziv tamo{njih gradskih vlasti i mladih boraca za ljudska prava koji su odlu~ni da amnezije; na{a novinarka prenosi najzanimljivije detalje sa festivala “Dani Saraje najmasovnijoj poslijeratnoj razmjeni pozitivne energije izme|u ova

“Pusti o~i da vide, pusti
Pi{e

Adisa Ba{i} (Beograd)
adisa@slobodna-bosna.ba

“Kad je bilo bombardovanje, ispred moje zgrade je pala avio bomba. Sre}om, nije eksplodirala, da jeste, ja sad ne bih sedela ovde s vama. Bila sam mala, ali sam zapamtila taj haos, pometnju i strah. Zamisli, bombarduju grad, u moderno doba, a ~ak niko ne zna ni zbog ~ega”, obja{njava jedna od

volonterki Dana Sarajeva svojim vr{njacima iz Bosne i Hercegovine i sa Kosova. Njena trauma je, kao i njena pozitivna energija, ne{to {to u ~etiri majska dana, u vrijeme trajanja festivala Dani Sarajeva u Beogradu, `eli podijeliti sa gostima. Njena mladost i vedrina o~aravaju, a njeno ~u|enje i neinformisanost sle|uju putnika namjernika koji se u bijeli grad zaputio iz Sarajeva. Djecu u Beogradu se {titilo od stvarnosti, dana{nji beogradski tinejd`eri bombardovanje svoga grada smatraju elementarnom nepogodom

koja se nepravedno i bez ikakvog logi~nog obja{njenja sru~ila na njih.

SARAJEVO JE U HRVATSKOJ
Aktivisti iz Inicijative mladih za ljudska prava (regionalna organizacija sa uredima u Beogradu, Sarajevu, Pri{tini, Novom Sadu, Podgorici...) tre}u godinu zaredom organizuju festival na koji pozivaju umjetnike i aktiviste iz Bosne i Hercegovine: cilj im je da se bore protiv kolektivne srbijanske amnezije i da zbli`e mlade iz susjednih a tako distanci-

58

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR)

SEBILJ NA SKADARLIJI: U~esnici festivala Dani Sarajeva u Beogradu simboli~ki su se okupili pored replike sarajevskog Sebilja koji je Beogradu poklonjen 1989. godine

A

roteklih dana u Beogradu a srbijansko dru{tvo lije~e od eva u Beogradu” i pi{e o dva grada

Problem sa ovakvim manifestacijama je to {to one ~esto okupljaju uske krugove istomi{ljenika tako da ne dolazi do stvarne interakcije sa {irim krugom publike. Ove godine je, ~ini se, Festival uspio iza}i iz geta. Prve dvije godine su, obja{njavaju beogradski aktivisti, ve}inu publike ~inili njihovi prijatelji i kolege iz nevladinog sektora, a sada je na predstave, filmove, te posebno na koncerte dolazila raznovrsnija i {ira publika. U publici su se ovih dana (o~ekivano) mogle vidjeti popularna srbijanska spisateljica, politi~ki osvije{tena Biljana Srbljanovi}, zatim direktorica Fonda za humanitarno pravo Nata{a Kandi}, poznata aktivistica Borka Pavi~evi}, sarajevskobeogradski re`iser Gor~in Stojanovi}... U organizaciju festivala uklju~io se i Grad Beograd, pa je od stotinu hiljada eura koliko je iznosio bud`et festivala, Grad izdvojio trideset hiljada. Sadr`aji festivala odvijali su se ove godine u najzna~ajnijim kulturnim ustanovama

nastalim na mjestima masovnih srpskih zlo~ina u Bosni i Hercegovini u Centru za kulturnu dekontaminaciju tada je obezbje|ivala policija. Ovih dana neugodnosti prakti~no da nije ni bilo. Na koncertima Dubioza kolektiva i Damir Imamovi} Trija sale su bile pune, a mladi su odu{evljeno u jutrima nakon koncerata prepri~avali jedni drugima: “Sino} je bilo vrh”. Dobro su bili posje}eni koncerti, klubske svirke (Starke, DJ Irmin Imamovi}, DJ Radio Boy), pozori{ne predstave (Vremenski tunel, Mortal kombajn, Zvijer na mjesecu, Budu}nost je u jajima) i izlo`be (Urbani kalendar sarajevsko-beogradske umjetnice Ajne Zatri} i fotografije ratnog Sarajeva Rikarda Larme).

LJUDI JO[ UVIJEK IDU U BEOGRAD
Najmanje publike bilo je na dokumentarcima i kratkim igranim filmovima najnovije bh. produkcije, {to je {teta

i u{i da ~uju... Beograd”
ranih zemalja. “Po~eli smo pre tri godine, najpre su nam gosti dolazili u dva mala kombija, onda sa nekoliko autobusa, ove godine smo u Beograd doveli skoro tristo umetnika, novinara i aktivista iz Bosne i Hercegovine. Ove godine po prvi put nam je Grad Beograd pru`io institucionalnu podr{ku, uklju~io se i prepoznao koliko je ovaj festival va`an. Nedavno smo pravili ankete u kojima se pokazalo da neka deca u Srbiji ni ne znaju gde je Sarajevo, {to je pora`avaju}e”, ka`e Andrej Nosov, predsjednik Inicijative. Beograda (Jugoslovensko dramsko pozori{te, Atelje 212, Dom omladine, te u popularnom antire`imskom okupljali{tu iz “Slobinog vakta” - Centru za kulturnu dekontaminaciju), {to ipak govori da tamo{nji javni prostor postaje ne{to otvoreniji za neugodne i pre{u}ivane teme iz pro{losti. Podsjetimo, prije samo ~etiri godine na bilbordima su u Beogradu bile postavljene fotografije Tarika Samaraha iz Srebrenice, a na njima je osvanuo grafit “Bi}e repriza”. Izlo`bu sa fotografijama jer je prikazano nekoliko zaista vrijednih naslova. Pored filmova koji su ve} odranije poznati bh. publici (Crvene gumene ~izme, Esma, Informativni razgovori...) u Beogradu su prikazani filmovi Demokratija u prevodu (dokumentarac o uli~nim protestima u Sarajevu nastalim kao reakcija na ubistvo dje~aka Denisa Mrnjavca), i film Sarajevo Queer Festival koji je prije nekoliko dana imao i sarajevsku premijeru a prvu projekciju je imao na ovogodi{njem Berlinaleu.
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

59

DANI SARAJEVA U BEOGRADU

Ekipa iz sarajevskog udru`enja Q govorila je o festivalu koji je naprasno prekinut i podijelila Beogra|anima nekoliko “festivalskih paketi}a”: naime, po{to je festival (kao {to se sje}amo) na op{tu bh. sramotu nasilno prekinut nakon samog otvaranja, aktivisti udru`enja su sve materijale koji su trebali biti prikazani snimili u digitalnoj formi i spakovali u kutijice. Zahvaljuju}i ovoj odli~noj ideji, nastao je pokretni, nezaustavljivi festival. U cijeloj pri~i ne{to je neodoljivo podsje}alo na ilegalna raspar~avanja antifa{isti~kih letaka, ali sloboda se valjda nikad i nije zadobivala odve} lako. Posebno zanimljiv bio je dokumentarac Enesa Zlatara Dijagnoza SBH u kojem autor kroz pri~u o mladim bh. bendovima koji pjevaju na engleskom jeziku zapravo govori o politizaciji jezika i njegovog imenovanja u bh. dru{tvu. Orginalno{}u se iz ponude izdvojio animirani SF film Ljudi jo{ uvijek idu na mjesec svestranog umjetnika Dragana Rokvi}a. Ovaj desetominutni film govori o ratnoj dilemi oti}i ili ostati i o posljedicama svakog od tih izbora, i iako je radnja izmje{tena u budu}nost, na relaciju Zemlja - Mjesec, drama dana{njeg bh. ~ovjeka lako je prepoznatljiva. U okviru festivala odr`ano je i nekoliko zanimljivih panel diskusija, a jedna od njih govorila je o srbijanskoj i bosanskohercegova~koj budu}nosti bez viza. Bh. birokrate su predvidivo govorile o preprekama koje su pred na{om zemljom i gra|anima, a njihove srbijanske kolege samouvjereno obja{njavale da su sve „tehnikalije“ koje je Evropska unija od njih tra`ila ve} ispunjene. Sr|an Majstorovi},

^EMU SE SMIJE BEOGRAD

Nova groteska Du{ana Kova~evi}a o nespretnom samoubici
“Gde si ljubavi, za{to si tako sva zadihana? Ve`ba{? Nisam znao, nisi mi rekla da si krenula na ~asove plesa... Ali jedan je posle pono}i?” Ovom replikom po~inje predstava Generalna proba samoubistva najpopularnijeg savremenog srpskog komediografa Du{ana Kova~evi}a. Samoubica (Branislav Le~i}) ove rije~i izgovara stoje}i na ogradi Pan~eva~kog mosta: on se javlja svojoj ljubavnici koji trenutak prije kona~nog skoka. Me|utim, samoubistvo mu ne polazi za rukom jer ga najprije omete ribar krivolovac (Jano{ Tot), zabrinut za sudbinu svojih postavljenih mre`a koje bi mrtvo tijelo pokidalo, a zatim se pred Samoubicu isprije~i i kapetan turisti~kog broda (Branimir Brstina). “Kako da ja razvijam turizam kad mi ove samoubice stalno padaju po palubi? Neki dan mi pola orkestra pobili! Zar Norve`ane u kov~ezima da vra}am ku}ama?”, lamentira nesretni kapetan u maniru Kova~evi}evih najlu|ih groteski (pra}en salvama smijeha iz publike) i nastavlja: “Pa ja sam se toliko borio sa uspem: od osmero dece samo nas je pola pre`ivelo, ostali stradali od zveri, zime i pe~uraka. U grad kad sam stigao ja sam se ~udio {ta to ljudi nose na nogama, nisam znao {ta su cipele. Pitao sam se zar nemaju brezovu koru da zave`u za stopala!?”

Samoubici se plan izjalovi a predstava prelazi u potpuno pomjerenu realnost, i na kraju shvatamo da ni{ta nije kao {to se ~inilo. Jedini iskren u svojoj namjeri je Samoubica, a svi oko njega sumnjivi su tipovi, prevaranti i beskrupulozni prevrtljivci. I on sam, saznajemo nakon {to publici priprijeti pu{kom, glumac je koji se samo sprema za premijeru predstave o nespretnom Samoubici. Iako je re`iserski pomalo neujedna~ena, i ne pretjerano inventivna (osnovu Kova~evi}evog humora ipak ~ini tekst i legendarne replike njegovih likova), ova predstava jedan je od najnovijih hitova beogradskog Zvezdara teatra.

POZDRAVI I POLJUPCI: Najprije su gra|ani Sarajeva Beogra|anima uputili razglednice sa pozdravima, a onda su mladi Beograda uzvratili dobrim `eljama, pozivima na upoznavanje i porukama prijateljstva

DOBRO POSJE]ENI PROGRAMI: Za nastupe bh. umjetnika u Beogradu je vladao veliki interes

zamjenik direktora Kancelarije za evropske integracije, spomenuo je kako Srbiji na evropskom putu neugodnosti prave samo holandske vlasti koje insistiraju na izru~enju Ratka Mladi}a Ha{kom tribunalu!? ^inilo se kao da je novoj, umivenoj Srbiji koju predvode mladi lavovi u skupim odjelima i sa ispoliranim biografijama, ne stoji na putu njena kompromitovana pro{lost nego nekakvi

~angrizavi sitni~avi Holan|ani, odlu~ni da zakeraju oko sitnica!? ^etiri dana trajala su formalna i neformalna dru`enja, festival je bio dobro posje}en, dogovoreno je i da se do idu}e godine zajedni~kim snagama gostiju i doma}ina napravi jedna pozori{na predstava. Beogra|ani bi, ka`u, voljeli imati svoje dane u Sarajevu, ali misle kako nije pristojno da se sami pozivaju. Inicijativa mladih

za ljudska prava nakon festivala nastavlja sa svojim uobi~ajenim aktivnostima - vode mlade iz Srbije u Poto~are i govore im o zlo~inima koji su tamo po~injeni nad Bo{njacima. U skorije doba planiraju organizovati umjetni~ki festival koji bi povezao Dubrovnik i Podgoricu. Ukratko, dezinfikuju stare i slabo o~i{}ene rane, spre~avaju}i tako da trovanje odnosa me|u ljudima u budu}nosti opet postane smrtonosno.

60

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

BOSNISCHE CAFFE KANNE

Sarajlija NEBOJ[A KRULANOVI] u Linzu je prije nepunih pet godina osnovao grupu JAZZWA koja svira tradicionalnu muziku sa prostora biv{e Jugoslavije; za “SB” govori o “Jazzwi” i d`ezvi, austrijskom dertu, o Haydnu, Beethovenu i Mozartu koji su bili etno muzi~ari...

JAZZWA ZA ]EIF
Pi{e

MAJSTOR SVOG ZANATA: Pijanista Neboj{a Krulanovi} u Austriji je ostvario zavidnu muzi~ku karijeru

Dino Bajramovi}
dino@slobodna-bosna.ba

S

arajevski muzi~ar Neboj{a Krulanovi} osnovao je u novembru 2004. grupu Jazzwa. Treba li obja{njavati? Da, D`ezva je grupa koja svira tradicionalnu muziku sa prostora biv{e Jugoslavije.

“MALA MOJA ENO AVIONA”
“Sviramo muziku koja nam je svima poznata. Ali, u nekim modernijim obradama. Jazzwa ima sedam ~lanova, mada ponekad nastupamo i sa reduciranim sastavom, kada su neke manje svirke u pitanju. Troje ~lanova na{eg benda je iz Austrije, a jedan momak je iz Bosne, kao i ja. Pjeva~ica je iz Zagreba i studira pjevanje u Austriji, a basista je iz Vara`dina, a i on ovdje studira bas gitaru. Prvu godinu na{eg postojanja imali smo dvanaest, trinaest koncerata. A onda godi{nje izme|u osam i deset. A u 2009. ima}emo ukupno dvanaest koncerata”, govori osniva~ ovog benda Neboj{a Krulanovi} za Slobodnu Bosnu. Novinar Tarik Kapetanovi} je u septembru pro{le godine uradio intervju sa Neboj{om Krulanovi}em i napisao da su pjesme Kom{inica, Piperkovo kolo i Obri{im perama ~aje, “samo neke od izvedbi koje austrijskoj publici pribli`avaju specifi~nosti osje}aja koji se u BiH zove dert”. [ta je u Austriji dert, imaju li oni vremena za tugu? “Te{ko! Oni sve planiraju... Pa ako treba da isplaniraju tugu, oni }e biti i tu`ni. Mada Austrijanci na koncertima to ~esto i osjete. Pogode ih, naprimjer, pjesme Bentba{a, ili U Stambolu na Bosforu. Ali, Austrijanac mo`e uroniti

Neboj{a Krulanovi}: “Austrijanac mo`e uron
62
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Neboj{in balkanski zvuk

I JAZZ I “JAZZWA”: Sa jednog od brojnih koncerata benda Jazzwa u Austriji

PRVO K’O KOREPETITOR

U Klagenfurt po zanat
Neboj{a Krulanovi} ro|en je 1958. u Fo~i, a ve} dvije godine kasnije doselio je u Sarajevo. Srednju muzi~ku {kolu u Sarajevu, na Odsjeku za klavir, zavr{io je u klasi Angeline Bojovi}-Papo, a diplomirao je na Muzi~koj akademiji, u istom gradu i na istom odsjeku, u klasi Izolde Ambro`i}. “U Klagenfurt sam oti{ao 1986., i u po~etku sam u tamo{njem pozori{tu radio kao korepetitor: opere, mjuzikle, balete... U~io sam zanat”, ka`e Neboj{a Krulanovi}. Trenutno `ivi u Linzu i muzi~ki je direktor u Landestheateru. O`enjen je i otac dvoje djece. ljetos jo{ osam predstava”, veli Neboj{a Krulanovi}. Slu{ao je na{ sagovornik u sedamdesetim godinama Indexe, Bijelo dugme, Formulu 4, a od inostranih izovo|a~a Deep Purple, Led Zeppelin... Ali je posebno interesantno da Neboj{a Krulanovi} tvrdi da su etno muzi~ari bili i “Haydn, Beethoven, pa ~ak i Mozart”. “Pa, kako nisu. Recimo, Haydn je sve svoje sonate napisao inspirisan muzi~kim motivima iz naroda. Mozart je uzimao motive iz turske muzike, a Beethoven dosta tih narodnih motiva iz Njema~ke, Austrije, Francuske... A mene najvi{e inspiri{e to odakle sam, to sam nekako ponio sa sobom.” Ima li prevoda za d`ezvu na njema~ki jezik. “Za d`ezvu prevoda nema. Oni to zovu: Bosnische caffe kanne. Ili u prevodu - Bosanska posuda za kafu. I kada im objasni{ {ta je to, onima koji su bili u Turskoj, Gr~koj, na Kipru, u Sarajevu, onda im je jasno {ta je d`ezva. Svoje prijatelje Austrijance nau~io sam da piju kafu koja se kuha u d`ezvi i sipa u fild`ane. Me|utim, oni nemaju naviku ispijanja kafe, pri~e, zezanja”, obja{njava Neboj{a Krulanovi}. Te{ko je koncert Jazzwe uprili~iti u Sarajevu. Iz ~isto tehni~kih razloga. Ali, eto, mo`da neko uskoro organizuje zabavu u njihovu ~ast i s njima na bini. I da... Bio je Neboj{a Krulanovi} u~itelj klavira, u Ni`oj muzi~koj {koli, na{em uglednom novinaru Ahmedu Buri}u.

u sevdah samo onda kada mu sve plati{. Kad je d`aba, kad ne mora platiti jelo i pi}e, on je u sevdahu sto posto”. Prvi CD Jazzwa je objavila u aprilu 2006. godine. Na{ sagovornik veli da }e na ljeto snimiti novi CD sa, izme|u ostalog, tri, ~etiri najljep{e sevdalinke. Ali u jazz obradama.

]EVAP^I]I I NJEMA^KI [LAGERI
Neboj{a Krulanovi} bio je u drugoj polovini sedamdesetih godina ~lan benda Zov, gdje je pjevao Hajrudin Vare{anovi}, sa kojim je snimio pjesmu Poletjela golubica sa Ba{~ar{ije: “Samo {to me nema na fotografiji na
MUZIÈKA OBITELJ

GENEZA I SINTEZA: Troje ~lanova na{eg benda je iz Austrije, a jedan momak je iz Bosne, kao i ja. Pjeva~ica je iz Zagreba i studira pjevanje u Austriji, a basista je iz Vara`dina, a i on ovdje studira bas gitaru
singlu, jer sam bio odsutan.” A onda je svirao i u sastavu Rezonansa, a njihov najpoznatiji singl tada je bio Mala moja eno aviona. Napisao je Neboj{a Krulanovi} i muziku za tri CD-a za dje~ije mjuzikle. Najposje}enija predstava u sezoni 2005./2006. u Linzu bila je 3 x }evap~i}i: “Verena Koch, njema~ka autorica pozori{nih komada i glumica, napisala je komad i trebala joj je muzika. Zbog radnje komada predlo`io sam joj njema~ke {lagere, ali da ih preradimo na neki balkanski sound. Tada se, 2005., i rodila ideja da napravimo bend. Njen mu`, dramaturg Franz Huber, obo`ava }evape, pa stoga i takav naziv toj predstavi.” U septembru pro{le godine najavio je Neboj{a Krulanovi} i premijeru predstave Sweeney Todd. “Premijera je odr`ana na jesen pro{le godine, svirali smo do kraja decembra, a zbog velikog uspjeha te predstave sviramo

Otac Ljubomir harmonika{ i sestra Natalija violinistica
Otac Neboj{e Krulanovi}a Ljubomir tako|e je bio muzi~ar i predavao je harmoniku u Ni`oj muzi~koj {koli u Sarajevu. I Neboj{ina sestra Natalija Simi} profesionalno se bavi muzikom. Diplomirala je na Odsjeku za violinu Muzi~ke akademije u Sarajevu 1976. godina. Stalna je ~lanica Sarajevske filharmonije.

niti u sevdah samo onda kada mu sve plati{“
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

63

U NO]I MUZEJA

U botani~koj ba{ti Zemaljskog muzeja u Sarajevu odr`an je upe~atljiv i vrlo neobi~an plesno-fotografski performans “An|eoski mozaik” bosansko-francuskih umjetnika Jasmine Proli} i Milomira Kova~evi}a Stra{nog; na ovaj na~in se jedna od najzna~ajnijih bh. kulturnih ustanova priklju~ila evropskom obilje`avanju “No}i muzeja”, manifestacije koja u muzeje privla~i i one ljude koji tamo nikad nisu bili
Pi{e

Adisa Ba{i}
adisa@slobodna-bosna.ba

rak te`ak od polena, misti~ni gregorijanski napjevi i no}no nebo puno tamnih oblaka spremnih da se u svakom trenu kao ki{a sru~e na zemlju: ta atmosfera je u ponedjeljak, 18. maja, do~ekala posjetioce botani~ke ba{te Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Me|u monolitnim ste}cima uskoro se ukazala prilika u bijelom i raspr{ila posljednje ostatke stvarnosti koju su posjetioci sa sobom unijeli u ovaj magi~ni prostor. Plesala je, pokretala se, pra}ena

Z
64

muzikom i zainteresovanim pogledima prisutnih.

Foto: Irfan Red`ovi}

SAN PROLJ
ZAVODLJIVA ATMOSFERA
Bijelo platno bi u jednom trenutku otkrivalo konture `ene a ve} u sljede}em kada bi plesa~ica ra{irila i podigla ruke, ono se pretvaralo u podlogu za crno-bijele fotografije koje su sa tri mjesta projicirane u njenom smjeru. Na slikama su ranjene zgrade i upla{eni ljudi. Pokrete plesa~ice pratio je drugi sudionik performansa, fotografi{u}i ih sa hladnom profesionalno{}u. Iza ovog sna proljetne no}i, performansa An|eoski mozaik, dvoje je sasvim stvarnih ljudi: plesa~ica i koreografkinja Jasmina Proli} i fotograf Milomir Kova~evi} Stra{ni, nedavno odlikovan francuskim ordenom viteza umjetnosti.

^udesni no}ni preformans udahnu
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Performans Jasmine Proli} i Milomira Kova~evi}a Stra{nog

NASTUP U MUZEJU I U BA[TI: An|eoski mozaik spaja bosanskohercegova~ku noviju pro{lost sa davnim vremenima, a inspiraciju za svoj ples Jasmina Proli} na{la je u tradicionalnoj muzici i bijelim svadbenim ko{uljama

prokomentarisala je Jasmina svoj nastup za na{ list.

MODERNE REPLIKE PRAHISTORIJSKOG NAKITA
Zemaljski muzej je zaista na nekoliko sati o`ivio ovim no}nim performansom, a pored Jasmininog plesa, bilo je uzbudljivo i u drugim dijelovima ove elegantne austrougarske zgrade: na jednu no} je izlo`ena i originalna Sarajevska hagada, stakleni sugurnosni zid je bio uklonjen pa se ovoj dragocjenoj rukopisnoj knjizi moglo pri}i i razgledati je sa veoma male udaljenosti. U muzeju su predstavljene i replike starog nakita (arheolo{kih nalaza od prahistorije do srednjeg vijeka) koje su napravili i na prodaju ponudili zlatari iz sarajevske radionice Sofi}. Stotinjak ljudi razgledalo je eksponate i No} muzeja, manifestacija koja se ve} godinama odr`ava diljem Evrope, a tek po drugi put u na{oj zemlji, unijela je neobi~nu `ivost u dvorane i hodnike jedne od najzna~ajnijih kulturnih ustanova u na{oj zemlji.

JETNE NO]I
Ovaj plesno-fotografski performans njih dvoje su izveli po tre}i put: dva puta ranije su fotografiju i ples spojili u Francuskoj, gdje oboje ovih bh. umjetnika `ive, a nakon Sarajeva pozvani su i da nastupe u Haagu. Nakon plesa u ba{ti, performans se preselio u unutra{njost muzeja, me|u Milomirove izlo`ene fotografije osvijetljene samo svije}ama. Publika je pratila Jasminin hipnoti~ki ples, ekspresivan, divlji, rijetko vi|en na ovda{njoj sceni a posebno u javnim prostorima kakav je Zemaljski muzej. “Iznenadila sam se koliko je ljudi bilo, kako su dobro reagovali, kako su me pratili. Prijetila je ki{a, zapuhao je jak vjetar koji je oblikovao platno, ljudi su se kretali da {to bolje vide i sve to je postalo dio performansa koji i jeste uzbudljiva umjetni~ka forma zato {to je toliko nepredvidiv i otvoren za interakciju”,

uo novi `ivot Zemaljskom muzeju
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

65

Balkanska rapsodija

DANA[NJA VERZIJA LUMPENPROLETERIJATA Sada nam se, izgleda, vra}aju devedesete
ri~a prva: Izme|u grada Ulcinja i rijeke Bojane prostire se Velika pla`a. Turisti~ke bro{ure ne propu{taju dodati: 12,5 kilomatara duga, najdu`a na Mediteranu (kada se autori zanesu, postaje i «najdu`a u Evropi»). Ra{trkano naselje u zale|u Velike pla`e zove se [toj (albanski: Shtoj) - Donji i Gornji. Stanovnici [toja, i Gornjeg i Donjeg, rado dr`e krave i ovce. Oni su potomci sto~ara, Malisora koji su se iz gora Malesije svojevremeno spustili na pa{njake blizu mora. Krave se u ovim krajevima ne dr`e u oborima, nego na slobodi - ovdje se odvija dvadeset~etiri~asovni, cjelogodi{nji sto~ni Woodstock. Dok nesretne krave {irom svijeta }umuraju u svojim tele}im boksovima, ulcinjske krave slobodno {etaju pla`om i sun~aju se na u{}u Bojane. U filmu Sr|ana Dragojevi}a Mi nismo an|eli, glavni junak bje`e}i od obaveza odlazi ba{ na Veliku pla`u, gdje sre}e ostarjelog hipika koji, sjede}i ispred svog {atora na pijesku, ekstati~no izgovara: SLOBODA. Krave na holandskim farmama, na ameri~kim ran~evima, McDonaldsove hamburger-krave koje pasu na brazilskim pa{njacima nastalim kr~enjem tropskih {uma, ~ak i indijske krave, koje su vala slobodne, ako je slobodno ijedno maj~ino tele, sve te dobre `ivotinje, vjerujem, o Ulcinju i [toju pronose legendu: tamo je Eldorado. Me|utim... [tojske krave, kao i krave op}enito, slabo poznaju saobra}ajne propise. Zato se te krave ponekad manifestuju kao le{evi kraj puta. U sudarima sa kravama, ginu i ljudi: nesre}e u kojima automobili nale}u na `ivotinje na putu prili~no su ~este. ^ak i jednom je previ{e: barem jednom godi{nje je suludo. Nedavno je neki nesretni mladi} poginuo kada je kolima udario u bika. Dva-tri dana kasnije prolazio sam tim putem: krave i ovce su i dalje slobodno {partale asfaltom. Nikome nije palo na pamet da iza slobode nesretnih krava da korziraju putem kojim se brzo vozi stoji ni~im ograni~ena sloboda njihovih vlasnika, kojima je lak{e i jeftinije krave pustiti u svijet nego ih dr`ati u {tali. Nekoliko mrtvih u sudarima sa kravama svakako je jeftinije od sijena, zar ne?

P

Iz mnogih razloga, u Crnoj Gori i dalje postoji realna opasnost od smjene vlasti na ulici; tome pogoduje to {to crnogorski kapitalizam nije uspio nadgraditi sam sebe na berzi i u bankama - taj kapitalizam tamo nije ni nastao, i ~im je na berzu i u banke uveden, po~ela je njegova propast

Pri~a druga: U Podgorici, ~ovjek ustrijeljen dva puta u stomak, zato {to se junaku u crnim kolima nije sklonio sa puta. Ustrijeljeni je, ispostavilo se, raznosa~ u lancu brze hrane. Tip koji je na njega pucao registrovani je nasilnik on i burazer mu su ve} napadali ljude, ali kako to u ovim krajevima nije razlog da ~ovjeka zatvore, on je nastavio da kru`i gradom - i da puca na one koji ga nerviraju. Dakle: momci se spore~kaju oko toga ko ima pravo prvenstva u uskoj ulici. Raznosa~ hrane produ`i dalje, pistolero krene za njim. Sustigne ga, i poslije par psovki puca u njega. Sutradan smo u novinama ~itali da je policija, naoru`ana dugim cijevima, pistolera jurila po brdima oko Podgorice. Navodno je u potragu bio uklju~en i helikopter. Ustrijeljeni momak je, ka`u posljednje vijesti, ~udom pre`ivio. oleme, nekontrolisane ta{tine, kao Sun~ev sistem velika obijest, pa povrh svega jo{ i saznanje da ubiti nekoga, ako se ima malo para i malo poznanstava sa ljudima na pravom mjestu, ne zna~i i zavr{iti u zatvoru sve to stvara od ljudi tempirane bombe. Tako je bilo devedesetih godina: nije se znalo ko na koga i zbog ~ega puca. Koli~ine zla i mr`nje koje je, kao kakva fabrika otrovne gasove, crnogorsko dru{tvo tih godina ispu{talo u atmosferu, vrlo brzo je zagadilo i vazduh i tlo i ljude. Vrlo brzo se Crna Gora transformisala u prostor distopije: benzin je, kao u Mad Max 2, postao vrjedniji od krvi, crnogorskim gradovima krstarile su revolvera{ke bande, kao one iz vesterna i filmova o propasti svijeta, pro{lost i tradicija pretvoreni su u rezervoar isprika za osvetu i zlo~ine, novac je postao bezvrijedni papir, dru{tveni ugovori ni{tavni a golo nasilje i strah zamijenili su razum i pravo. Sada nam se, izgleda, vra}aju devedesete. Ili se, ta~nije, pokazuje da se ovo dru{tvo nije uspjelo dovoljno odma}i od devedesetih. Crnogorske vlasti ~esto isti~u kako Svjetska ekonomska kriza nije pridavila Crnu Goru. Da to potkrijepe, podastiru pred javnost razne zvani~ne statistike. Ali statistika svugdje la`e, a

G

Pi{e

Andrej Nikolaidis

66

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

Balkanska rapsodija

Ilustracija: BRANCAGLIONI

u Crnoj Gori la`e apsolutno. Kriza se u Crnoj Gori ne o~ituje u ciframa i statisti~kim pokazateljima, nego u povratku devedesetih na crnogorske ulice. Nekada su najnesigurnija mjesta bila prigradske kafane, gdje su ljudi bili jaki na nacionalizmu i brzi na pivi i pi{tolju. Danas se nasilje preselilo u centar gradova i luskuzne hotele onako kako su se kamiond`ije i automehani~ari iz kafana sa kockastim

stolnjacima sa periferije transformisali u «biznismene godine» i preselili u mermer i vje{ta~ko cvije}e lokala u downtownu. Sa sobom su ponijeli svoje naslje|e nasilja i manire kojih se nikada ne}e osloboditi, pa da svaki zaradi po stotinu milijardi. Kada su imali {anse da ulo`e u vlastitu i prosvije}enost dru{tva, kada su imali priliku da, u~e}i od zapadnjaka, pretvore sebe u dru{tveno odgov-

KO[KANJE NA ULICI

Poku{aj ubistva kao uobi~ajena reakcija
Dva-tri dana prije prije podgori~ke pucnjave, na parkingu super-luksuznog i, zaista prelijepog hotela Splendid u Be~i}ima, jedan je mladi} pucao na drugog zato {to su se prethodne no}i spore~kali na budvanskom {etali{tu. Niko nije poginuo, jer je napadnuti mladi} uspio kolima pobje}i ka Budvi. Ko{kanje na ulici je za ~ovjeka koji ima li~nu kartu, voza~ku i pravo glasa, bio dovoljan razlog da poku{a da ubije drugo ljudsko bi}e. Najgore od svega je {to se te stvari ne do`ivljavaju kao eksces - jer one to i nisu, nego kao uobi~ajena reakcija sa kojom mora{ ra~unati svaki put kada iza|e{ na ulicu.

orne kapitaliste i tako za{tite vlastito bogatstvo, oni su odabrali feudalnu samovolju. Srednji stale`, koji je trebao biti njihov prirodni saveznik i garant trajanja njihovog sistema, uni{tili su, a u seljacima i dana{njoj verziji lumpenproletarijata prepu{tenog crkvi i srpskom nacionalizmu nikada ne}e imati saveznike - tek podanike koji su uvijek opasnost za njih. Iz mnogih razloga, u Crnoj Gori i dalje postoji realna opasnost od smjene vlasti na ulici. Tome pogoduje to {to crnogorski kapitalizam nije uspio nadgraditi sam sebe na berzi i u bankama taj kapitalizam tamo nije ni nastao, i ~im je na berzu i u banke uveden, po~ela je njegova propast. Ali ulica u crnogorskom slu~aju ne bi zna~ila klasnu, nego nacionalnu promjenu. Dana{nja ulica bila bi ista kao i onda: populizam, nacionalizam i velikodr`avni projekt, sve uvijeno u oblandu socijalne pravde i borbe protiv korupcije. Ako se protivrje~nosti Crne Gore budu rje{avale tamo na ulici, to }e ozna~iti povratak dru{tvenog vremena u 1989. i jo{ jednu propast Crne Gore, sa nesagledivim posljedicama.
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
EDINA BE]IREVI] Na Drini genocid

“Ove godine Evrovizija je morala oti}i na Zapad“
ALEKSANDAR ^OVI], frontmen grupe “Regina“

KNJI@EVNA KRITIKA: Roman Junota Diaza “Kratki ~udnovati `ivot Oscara zvanog Wao” (Buybook, Sarajevo, 2009.)

Knjiga Na Drini genocid (Buybook, Sarajevo, 2009.) adaptirana je doktorska disertacija Edine Be}irevi}, predava~ice na Fakultetu politi~kih nauka u Sarajevu. Be}irevi}eva u svom nau~nom radu govori o uzocima i motivima genocida provo|enog u isto~noj Bosni 1992. i 1993. godine, ali i o mehanizmima unutar ljudi koji ih pokre}u na najstra{nije organizovane zlo~ine. Cijena je 19 KM.
EDWARD OSBORNE WILSON Stvorenje

I DEBELI SE ZALJUBLJUJU, ZAR NE?
Pi{e:

Adisa Ba{i}

Edward Osborne Wilson, poznati ameri~ki biolog i harvardski profesor, u svojoj poeti~noj knji`ici Stvorenje: poziv za spas `ivota na Zemlji (Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.) arogantnom i gramzivom ljudskom rodu {alje upozorenje da istrebljuju}i najsitnija bi}a na planeti (poput insekata ili mikrooganizama) direktno stvara uslove za svoj sopstveni nestanak. Cijena je 29 KM.
MICHAEL REUFSTECK Mala ku}na apoteka Dr. Housea

Najpopularniji tv ljekar dana{njice svakako je ekscentri~ni Dr. House, koji najte`e pacijente izlije~i zahvaljuju}i svom nekonvencionalnom drskom pristupu (ni najmanje ga ne zanimaju ljudi, samo njihove bolesti i simptomi). Pojavio se ve} niz knjiga inspirisanih ovom televizijskom serijom i ovim likom, a najnovija od njih je Mala ku}na apoteka Dr. Housea: preporu~ena doza kultne serije (Jesenski i Turk, Zagreb, 2009.). U njoj se najaze najotka~eniji citati iz serije, Houseove preporuke pacijentima i zanimljivi detalji o bolestima koje on dijagnosticira. Cijena je 14 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):
1. Roxanne Emmerich: Thank God It’s Monday! 2. Lifetime Television: Cook Yourself Thin 3. Mark R. Levin: Liberty and Tyranny 4. William P. Young: The Shack 5. Rick Riordan: The Last Olympian

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Interliber):
1. Aleksandar Hemon: Ljubav i prepreke 2. Stephenie Meyer: Sumrak 3. Stephenie Meyer: Pomr~ina 4. Tony Parsons: Moja omiljena supruga 5. Barack Obama: Snovi mog oca

Oscar je najluzerskiji luzer koji se mo`e zamisliti: Dominikanac je u ameri~kom getu i umjesto da kao svi svoji sunarodnjaci zalizuje kosu, razgoli}uje prsa i po cijeli dan zavodi `ene, on nikako da se rije{i svog djevi~anstva. [tavi{e, nikako ne uspijeva ni da poljubi neku djevojku, jer njegova vanj{tina rastjeruje sva `enska bi}a. Debeo je, nosi ru`ne nao~ale, ima paperjastu bradu, opsjednut je nau~nom fantastikom i kao pravi rasni ~udak govori jezikom koji je mje{avina citata, visokoparnih izraza i izmi{ljenih rije~i. Oskarov `ivot ovako opisan izgleda kao manje-vi{e uobi~ajena tinejd`erska drama, ali Oscar je nje`no, pametno i simpati~no bi}e `eljno ljubavi, zarobljeno u tijelu i pona{anju frika. Njegov `ivot je, ukratko, tragedija. Opisuju}i Oscara i njegovu porodicu (prestroga majka Beli i sestra ljepotica Lola), ameri~ki pisac ROMAN NAGRA\EN PULITZEROM: dominikanskog poriOscar je nje`no i pametno bi}e jekla Junot Diaz iznu`eljno ljubavi, zarobljeno u tijelu i tra, vrlo duhovito i pona{anju ~udaka precizno opisuje emigrantski milje kojem i sam pripada. Ali njegov roman osim pri~e o `ivotu doseljenika donosi i prikaz stra{nog Trujillovog diktatorskog re`ima u kojem vladaju neizvjesnost i strah (zbog jedne o~eve “pogre{ne” re~enice k}erkica uglednog ljekara, kasnija Oscarova majka, postaje siro~e kojeg udomitelji polijevaju vru}im uljem i ka`njavaju zatvaranjem u koko{injac). Kratki ~udnovati `ivot Oscara zvanog Wao govori i o kompliciranim porodi~nim odnosima punim ljubavi i mr`nje, prikazuje tugu usamljenog i neprilago|enog mladi}a koji po cijenu `ivota `eli da bude voljen, analizira mu{ko`enske odnose u ma~o kulturi... Diazov roman napisan je svje`e, duhovito, `ivopisnim modernim jezikom koji vrvi od inovativnog slenga i {panskih rije~i. Na bosanski jezik roman je majstorski prevela Mirjana Evtov, sa~uvav{i {arenilo i ljepotu Diazovog izraza. Kratki ~udnovati `ivot Oscara zvanog Wao rijedak je primjer u bh. izdava{tvu da se dobra i aktuelna knjiga u rekordnom roku pojavi u doma}em izdanju (pa jo{ i sa odli~nom likovnom opremom Nine Kne`evi}), te stoga zaslu`uje svaku pohvalu.

68

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

KINO KRITIKA: Film “Tvrd orah” (Njema~ka, 2006.), u re`iji Detleva Bucka

UDARANI UDARA^
Pi{e:

Njema~ka je ogromno zlo u~inila svojim pristajanjem na jednu monstruoznu ideologiju i politiku koju je provodila u pro{lom stolje}u. Nakon u`asnih ratova `ivjela je u podjeli. Nakon ru{enja zida podjele u Berlinu, Njema~ka po~inje cvjetati. Berlin je danas mo`da najbolji grad za `ivot na dunjaluku. Jeftin je, pun razli~itosti, kulture, prosperiteta. No, svaka lijepa pri~a ima svoju mra~nu stranu. Tako i ta zlatna medalja ima svoje nali~je. Ovaj film je jedna pri~ica iz tog nali~ja. Pri~a je ovo o odrastanju uz majku i njene ljubavnike, o `ivotu u izobilju, o naglom preokretu u `ivotu, o dje~ijoj delinkvenciji, o imigrantima, o drogi, o borbi za opstanak. Ovaj egzistencijalni film, sniman realisti~no, montiran namjerno pomalo

SCENA IZ FILMA “TVRD ORAH”: Film Detleva Bucka podsje}a na remek-djelo Francoisa Truffauta 400 udaraca

grubo, govori o tome kako petnaestogodi{nji Michael Polischka (David Kross) odrasta trpe}i koje{ta i postaju}i diler, a poslije i ubojica. Sve se to doga|a u Neukollnu, ~etvrti u kojoj ponajvi{e `ive turski imigranti u Berlinu. Dje~ak se isti~e pitomim licem, svijetlom puti i plavim o~ima, te tako postaje meta imigranata turskog porijekla. No, svakom {ikaniranju i maltretiranju do|e kraj, pa i ovom. Samo je pitanje uz kakve posljedice. Ovaj film sadr`i dosta elemenata dokumentarnog u sebi. Moderno je napravljen, s mnogo dinamike, uz naro~ito isticanje minimalisti~ke elektronske glazbe koja nadopunjuje sliku, a radi u prilog atmosferi i ritmu. Tvrd orah podsje}a na remek-djelo Francoisa Truffauta 400 udaraca. Tematski, ovakav film bi trebao biti atraktivan i na{im prikaziva~ima. Tada bi uloga prikaziva~a imala i jednu {iru namjenu, a to je edukacija i anga`irano prikazivanje te upozoravanje na ne{to {to se nerijetko i kod nas de{ava. No, dobro znamo da takvih kina i takvog razmi{ljanja kod nas nema. ^ak i nagrade ne mogu privu}i na{e mudrace. Ili tu ima ne{to {to skriva se vje{to (citat TBF-a) pa mo`da nekom nije ni u interesu da se bori protiv haosa? Film je bio prikazan na Berlinskom filmskom festivalu i dobio je osam nagrada. Dobio je FIRPRESCI Prize (nagrada kritike) 2006. u Berlinu, German Film Awards 2006. - Film Award in Gold (za monta`u i glazbu), Film Award in Silver (za film), German Films Critics Association Awards 2007. - za najbolju glazbu. Re`iser filma je Detlev Buck, ro|en 1962. u Bad Segebergu, u Njema~koj. Prvi film je re`irao kada je imao 21 godinu. Dobro je da se filmski autori kroz urbani pristup bave ovakvim temama. Na`alost aktualnim i univerzalnim.

“Glasnogovornik sam iz BiH i govorit }u glasno“
ELVIR LAKOVI] LAKA, pjeva~

” KINO KU]NO
PLES U TAMI Lars von Trier RIVERS AND TIDES Thomas Riedelsheimer

Damir Nemir Jane~ek
Velikan modernog filmskog autorskog i avangardnog stvarala{tva, kojeg kude zbog dva posljednja filma, tvorac je ovog remek-djela. Dok ne budemo u prilici da sami prosudimo o njegovim novim djelima, podsjetimo se ovog brilijantnog ostvarenja vrlog, kreativnog i depresivnog, Von Triera.

Prelijep dokumentarni film o djelima Andyja Goldsworthyja koja plijene svojim konceptom, neprocjenjivom vrijedno{}u i magi~no{}u. On koristi prirodne materijale u prirodnom okru`enju i stvara prirodnu umjetnost. U filmu vidimo kako ta umjetni~ka djela nastaju, te potom nestaju. Tada bivamo svjesni trenutnosti i ljepote trenutka. Morate pogledati!
BUKOWSKI: BORN INTO THIS John Dullaghan

Dokumentarac o velikom Charlesu Bukowskom. U filmu sudjeluju Bukowski (kroz arhivske snimke), Bono, Tom Waits... Govore o utjecaju Bukowskog na njih. Pri~a o onom ~ovjekovom, najboljem i najgorem...

AMERI^KI BOX OFFICE
1. X-Men Origins: Wolverine (Gavin Hood) 2. Ghosts of Girlfriends Past (Mark Waters) 3. Obsessed (Steve Shill) 4. 17 Again (Burr Steers) 5. Monsters vs Aliens (Rob Letterman, Conrad Vernon)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Elitna postrojba (Jose Padilha, IFC Films/Discovery film) 2. Zatvorska posla (Rob Schneider, Odeon Films/Blitz film i video) 3. Sjena sumnje (Alfred Hitchcock, Universal Pictures/Continental film) 4. Madagaskar 2 (Eric Darnell, Tom McGrath, Dreamworks Pictures/Blitz) 5. Madagaskar (Eric Darnell, Tom McGrath, Dreamworks/Blitz)
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
MUZI^KI IZLOG
ELVIS COSTELLO Secret, Profane And Sugarcane

“Poro|aj }u pamtiti po tome {to me je porodio crnac“
DARA BUBAMARA, pjeva~ica

MUZIKA: “21st Century Breakdown”, osmi studijski album grupe “Green Day”

DAJTE [ANSU POP-PUNKU
Pi{e:

Elvis Costello svoj novi studijski album nazvao je Secret, Profane And Sugarcane, a bi}e objavljen 2. juna. ^etiri pjesme Elvis Costello napisao je za operu o danskom piscu Hansu Christianu Andersenu, a dvije su nekad bile napisane za Johnnyja Casha. Producent albuma je T-Bone Burnett.
BLACK EYED PEAS The E.N.D.

Dino Bajramovi}

Grupa Black Eyed Peas }e svoj peti studijski album The E.N.D. promovisati 9. juna. ^lanovi ovog benda na album su uvrstili {esnaest pjesama, a prvi singl je Boom Boom Pow. Black Eyed Peas su osnovani u Los Angelesu, a premijerni album - Behind the Front objavili su 1998. godine.
JUDAS PRIEST A Touch Of Evil - Live

Green Day jedan je od onih bendova koji ne mogu snimiti lo{ album. Pa ~ak ni poslije hvaljenog, nagra|ivanog, odli~nog American Idiota. Njihov osmi studijski album 21st Century Breakdown samo je nastavak uspje{nog bivstvovanja Green Daya na svjetskoj muzi~koj sceni. 21st Century Breakdown sadr`i osamnaest pjesama, uklju~uju}i i uvodnu Song Of The Century, koja nam nudi zvuk kao skinut sa neke stare longplejke. Te{ko je sve pohvatati nakon tri preslu{avanja, koncem uvezati njihove

Na ljeto i Judas Priest promovi{e novi album. Live CD se zove A Touch Of Evil - Live. ^lanovi benda su uvrstili pjesme koje su snimljene u periodu od 2005. do 2008. godine. Rije~ je o njihovim da sada neobjavljenim pjesmama u live verzijama.

I OPET ODLI^NO: Grupa Green Day objavila je novi studijski album, kojem se ima malo {ta prigovoriti

TOP LISTA (Iz “Top 40” BH radija 1)
1. Prodigy: Warrior’s Dance 2. Martyn: These Words (ft. D Bridge) 3. Senor Torpedo: Electrise 4. Mm Oh Ah: El Diablo Digital 5. Yppah: Gumball Machine Weekend 6. Dub Pistols ft. Ashley Slater: Back to daylight 7. Lily Allen: Not Fair 8. Who Made Who: TV Friend 9. The Qemists ft. Jenna G: On the Run 10. School of Seven Bells: Half Asleep

balade sa punk rifovima, sublimirati kompozicije, pa dati kona~an sud... Ne, to je nezahvalno. Ali re}i da ni ovaj put nisu razo~arali, {ta vi{e - nadahnuti su, pozitivno rastreseni, `ivahni, melodi~ni, lepr{avi, e to se za Green Day va`i i sada. Od osamnaest, na ovom CD-u imaju bar pet vrhunskih kompozicija. Jo{ sedam dobrih i jo{ pet solidnih. Fali jedna? Upravo ona uvodna, kojoj ne treba pridavati zna~aj. Viva La Gloria! i Viva La Gloria? (Little Girl) vrlo su bitne pjesme za ukupno sagledavanje svjetske produkcije u ovoj godini. Hitovi na prvu! Balade u po~etku kasnije prerastaju u punk bajku. Prekrasno! “Trasherska” pjesma Peacemaker savr{eno se uklapa u kompletan sadr`aj, ba{ kao i naredna punk/tex-mex pjesma East Jesus Nowhere. I 21 Guns je odli~na. Po~inje kao San Francisco Scotta McKenzieja, a zavr{ava gitarski - distorzi~no, grindejovski. Preporuka je da se 21st Century Breakdown {to prije preslu{a.

70

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

“Ne mogu tvrditi da su Elvis Prisli i Rita Hejvort bili Romi“
MUHAREM SERBEZOVSKI, pjeva~, knji`evnik, politi~ar

SVIJET: Afri~ki janji~ari

MALI VOJNICI
Priredio:

NOVA OTKRI]A
NJEMA^KA SAZNANJA Pra{ina

Nedim Hasi}

Onaj koji u sjevernoj Ugandi glasno izgovori ime Josepha Konyja do`ivjet }e da od njega u strahu bje`e djeca, majke briznu u stra{an pla~, a o~evi ljutito sti{}u {ake. Konyjeva Gospodnja vojska otpora poznata je po tome da je do sad otela na hiljade djece. Okrutnim metodama pripadnici ove vojske obu~avaju djecu u bezobzirne vojnike. Dvadeset jednu godinu Kony se borio s vladinim snagama u sjevernoj Ugandi. Prije nekoliko godina se sa svojim dje~jim regrutima preselio u susjedni Kongo. Tamo je reorganizirao svoju vojsku sustavno otimaju}i i tamo{nju djecu. Ispred jedne zemljane kolibe djeca se igraju sa starom gumom od bicikla. Prijepodne u Dungu, selu na sjeveroistoku Konga. Zapravo je to vrijeme kad bi djeca trebala biti u {koli. No sve su {kole na tom podru~ju zatvorene. Kisala, otac zaigranih dje~aka, zabrinuto sjedi u sjenci mangova JOSEPH KONY: Komandant drveta. On svoju djecu ne Gospodnje vojske otpora do pu{ta iz vida ni na trenusada je u Ugandi i Kongu oteo tak. Pored njega stoji njena hiljade djece gov najstariji sin Richard. Ovaj 18-godi{njak odsutno grize nokte. Njegova bra}a ga poku{avaju razonoditi. Bez uspjeha. Richard ne reagira. Prazno gleda ispred sebe. Richard je istraumatiziran: ne jede, ne mo`e spavati, pri~a malo. Pro`ivio je pravu strahotu. Kao i svakog dana, direktor Richardove {kole dolazi u posjet. Bien Aime Mihidipako sjeda pored zami{ljenog mladi}a i razgovara s njim. Mihidipako je sam vidio {to su Richard i njegovi {kolski prijetelji morali pro`ivjeti. “Bilo je pola jedan poslije podne. Iznenadili su me uzvici. Istr~ao sam iz ureda. Na dvori{tu su bili pobunjenici naoru`ani do zuba. U{li su u razred. S u`asom sam gledao kako nose sa sobom duga~ki konopac. Jedno za drugim vezali su djecu za taj konopac.” Vezani kao robovi, 60-ero djece moralo je napustiti {kolu. Danima su lutali kroz d`unglu. Pobunjenici su tako 20 godina otimali djecu u sjevernoj Ugandi. Dje~ake su uvje`bavali za vojnike, a djevoj~ice redovito silovali. Sada Gospodnja vojska otpora otima djecu u Kongu. Pobunjeni~ki vojnici skoro su svi bili oteti kao djeca. U logorima za obuku odrasli lome volju djeci. Primoravaju ih na ubijanje, kasnije ih stalno poti~u na to. Na kraju djeca ubijaju svojevoljno kako bi se popeli u pobunjeni~koj hijerarhiji. Konyjeva vojska je poznata po okrutnosti. Zadnjih su mjeseci djeca vojnici kao `edna krvi pro{la kroz kongoanska sela. Ma~etama su usmrtili skoro hiljadu ljudi. Kongoanska i ugandska vojska pokrenule su zajedni~ku ofanzivu kako bi uhvatile Konyja. Iz helikoptera su bacali bombe po d`ungli gdje se sumnjalo da se nalaze njegovi vojnici. “Mi djeca smo se bojali. Svakog su dana s neba padale dvije bombe. Pobjegli smo s pobunjenicima u d`unglu. Mar{irali smo skoro pet dana. Onda su me poslali na rijeku po vodu. Tada sam pobjegao. Tako sam sretan {to sam ponovno sa svojim roditeljima.” Richard je imao sre}e.

Njema~ki nau~nici tvrde da pra{ina mo`e pozitivno utjecati na zdravstveno stanje nekih ljudi. Naime, prema njihovom istra`ivanju, u krvi osoba koje su spavale na pra{njavim madracima prona|eno je manje markera na alergije. No ~ini se da je to jedina “pozitivna” strana ku}ne pra{ine. U prilog {tetnosti govori i ~injenica da su manje ~estice, primjerice one veli~ine jednoga nanometra, jo{ opasnije za zdravlje - rije~ je o sporama, bakterijama i ~esticama ~a|e koje se udi{u u zatvorenim prostorima.
TAJVANSKA SAZNANJA Starenje

Tajvanski su nau~nici otkrili gen povezan sa starenjem kod sisavaca, koji bi mo`da mogao imati utjecaja na produljenje ljudskoga `ivotnog vijeka. Stru~njaci Instituta Yang-Ming u Taipeiju slu~ajno su otkrili gen Cisd2 nastoje}i u eksperimentima na mi{evima otkriti koji je gen povezan s rakom jetre.
ENGLESKA SAZNANJA Oblaci

Analizom ledenih kristala izdvojenih iz oblaka otkriveno je da biolo{ka tvar bakterije, spore i biljke igraju odre|enu ulogu u nastanku oblaka. Sve do sada bilo je te{ko izravno izmjeriti sastav ledenih kristala u oblacima, me|utim, znanstvenici su izdvojiv{i ledene kristale, uspjeli dobiti vrlo detaljne podatke. Tako su ustvrdili da biolo{ka tvar tvori 33 posto ~estica ledenog kristala, a mineralna pra{ina 50 posto.
IRSKA SAZNANJA Trudno}a

Trudnice na fizi~ki zahtjevnim radnim mjestima ili sa produ`enim i neredovitim radnim vremenom imaju ve}i rizik za prerani porod. Prate}i 1.100 trudnica, istra`iva~i s University Collegea u Dublinu su utvrdili i da su takvi uvjeti na radnom mjestu povezani s 50% ve}im izgledima da }e bebe imati poro|ajnu masu manju od idealne. Pokazalo se i kako trudnice s privremenim zaposlenjem imaju ~ak 4 puta ve}i rizik da }e roditi prerano, neovisno o svom socioekonomskom statusu.
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

71

KULT MARKET
PETA BRZINA
AUTOMOBILI [koda Yeti

“Otkako se Crna Gora otcepila, zazorno mi je da pi{em ijekavski“
RAJKO PETROV NOGO, pjesnik

SPORT: SP u raftingu

SVIJET NA VRBASU
Priredio:

Nedim Hasi}

Prvi primjerak [kodinog kompaktnog crossover vozila Yeti si{ao je 12. maja sa proizvodne trake fabrike Kvasiny u ^e{koj. [koda Yeti je koncipirana kao vozilo za urbane sredine, ali i off road vo`nje bez ozbiljnog kompromisa na bilo kojem od ova dva polja.
MOTOCIKLI KTM 990 SMT

Ako vam trkanje nije prva stvar u glavi, onda je KTM 990 SMT motocikl za vas jer oznaka T u imenu predstavlja Travel. Sjedalo je u dva nivoa, a za suputnika se sa strane nalaze i ru~ke za dr`anje ispod kojih se naziru dvije ispu{ne cijevi. U serijskoj opremi je i priru~ni nosa~ prtljage, te {titnici ru~ica na upravlja~u. Agregat je LC8 zapremine 999 ccm snage 115 KS.
DESIGN Geiger Corvette

Svjetsko prvenstvo u raftingu Banja Luka 2009, koje okuplja 55 timova iz 35 dr`ava svijeta, po~elo je u nedjelju nave~er u Banjoj Luci, a najbolji rafteri svijeta takmi~it }e se na rijekama Vrbas i Tara u Fo~i. Organizator SP je Rafting klub Kanjon iz Banje Luke, a o~ekuje sa da nastupi vi{e od 600 takmi~ara iz zemalja s pet kontinenata. Gradona~elnik Banje Luke Dragoljub Davidovi} kazao je kako je SP u raftingu najve}a sportska manifestacija u BiH nakon Olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu i najzna~ajniji doga|aj u BiH u 2009. “Takmi~enje se de{ava na velikom prostoru i na dvije rijeke, a organizacija je zahtijevala anga`ovanje velikog broja ljudi. Nama je ~ast {to je Banja Luka centar doga|anja kada je svjetski rafting u pitanju, a osim toga, ima}emo mnogo gostiju, {to je prilika da promovi{emo Banja Luku, RS i BiH“, rekao je Davidovi}. Direktor SP Aleksandar Pastir smatra da }e

Njema~ka tuning ku}a Geiger cars predstavila je ekstremno tjuniranu i stilizovanu Corvette Z06 biTURBO. Geigerov uradak je u stanju da dostigne brzinu od 354 km/sat i ubrza do 100 km/sat za 3,5 sekundi. Cijena je 270 hiljada dolara.

FAN SHOP Audi Q5

ALEKSANDAR PASTIR: Direktor SP-a u raftingu ponosan je na prvu stazu za no}ni slalom u svijetu

Kao i svake godine ljubitelji Volkswagen grupe imaju priliku pohoditi jedno od najve}ih VW-ovih europskih grupnih okupljali{ta, poznatijeg kao Worthersee Tour u Austriji. Samo za ovu priliku stru~njaci iz Ingolstadta odlu~ili su pripremiti specijalni primjerak dora|enog kompaktnog SUV-a Q5, koji se od standardne izvedbe razlikuje po primjetno izmijenjenim proporcijama i mehanici. Pod poklopcem se nalazi poznati trolitreni V6 biturbo TFSI benzinac koji umjesto standardnih 333 KS razvija impresivnih 408 KS. Dora|eni Q5 do stotke sprinta za svega 4,4 sekunde te dosti`e 250 km/h.

72

ovo takmi~enje biti ne{to novo {to }e Banja Luka pokazati svijetu. “Izme|u ostalog, tu mislim na osvijetljenu stazu za no}ni slalom koja }e omogu}iti da Banja Luka `ivi i danju i no}u. Smatram da smo postavili nove standarde u svjetskom raftingu.“ Pastir je istakao kako je u organizaciju uklju~eno vi{e od 200 ljudi iz Kanjona i vi{e od 600 volontera, te da Banja Luka i Fo~a o~ekuju oko 600 takmi~ara i 1.000 gostiju, te dodao: “Oni koji su ve} do{li ka`u da nigdje nisu vidjeli ovakve uslove. Nikada na svijetu nije napravljeno sli~no takmi~enje. Godinama se pri~alo u Svjetskoj rafting federaciji o no}noj stazi za slalom, o velikoj organizaciji i promociji raftinga, me|utim, uvijek je ostajalo na tome.” Banjalu~ani su posebno ponosni na no}nu slalom stazu u kanjonu Tijesno. “Napravili smo stazu koja }e omogu}iti da rafting i Banja Luka `ive i danju i no}u. Bilo je poku{aja da se naprave no}ne slalom staze, ali to su staze sa t dva-tri ili pet reflektora. Na{a staza je impresivna i za mene je to najve}i uspjeh koji je neko mogao da postigne u raftingu. Kana|ani i Amerikanci su rekli da bi `eljeli da ovakvu stazu imaju u svojim zemljama.”

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

“@elja mi je da dodirnem Jelenu Karleu{u i osjetim njenu meku ko`u“
SLAVKO JOVI^I] SLAVUJ, poslanik u Parlamentarnoj skup{tini BiH

MADE IN BiH: Predstava u Barceloni

BOSANKE NA BOJNOM POLJU
Pi{e:

”BH. INFO

Nedim Hasi}

U ponedjeljak uve~er u Barceloni je premijerno izveden komad @ene na bojnom polju, ra|en na osnovu teksta rumunskog autora Mateia Visnieca. Ovaj je komad adaptirao i re`irao Carlos Martel, a pri~a rumunskog autora posve}ena je svim `enama stradalim u balkanskim ratovima s po~etka ‘90ih godina pro{log stolje}a. [panska je {tampa nakon premijere u Nau Ivanov dvorani imala veoma pozitivne kritike za teatarsku postavku. U osnovi pri~e je Bosanka Dora koja se, nakon stravi~nih zlo~ina i patnji koje je pre`ivjela tokom rata u Bosni, ispovijeda Kate MacNoil, ameri~koj psihoterapeutici. Dvije su `ene otjelovile sve nesporazume koji nastaju izme|u razli~itih kultura i pogleda na svijet, nesporazume izme|u evropskog i ameri~kog shvatanja `ivota. Kate sti`e u Evropu kao dio tima zadu`enog za identificiranje posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica. Sre}e Doru, `enu iz POSVE]ENO @ENAMA STRADALIM NA razorene Bosne, BALKANU: Komad autora Mateia osramo}enu Visnieca posve}en je svim `enama nakon {to su je stradalim u ratovima na Balkanu silovala petorica vojnika. Poslije svega, Kate se odbija vratiti u SAD prije no {to okon~a svoju misiju u Bosni, odnosno, prije nego {to pomogne Dori. Njezin se rad na kraju bazira na dijalozima sa Dorom. [panska {tampa pi{e kako posebnu dra` ovom komadu daje muzika koja se podvla~i kroz razgovore dvaju `ena. Pjesme Masters of War i Like to Rolling Stone Boba Dylana mije{aju se sa ritmovima bosanske folk muzike {to predstavi, kako tvrde, daje dodatnu dra`. Matei Visniec, autor drame @ena na bojnom polju, koja se mogla pogledati u Sarajevu i Zenici, u okviru programa Sarajevske zime i Festivala drame, tada u izvedbi rumunskog tetra, najpoznatiji je dramati~ar u Rumuniji. Pi{e pod utjecajem Dostojevskog, Kafke, Poa, Becketa, Ionescua... Do 1987. godine napisao je dvadesetak drama, koje su uglavnom ~itane u knji`evnim krugovima Rumunije. Te se godine kao politi~ki prognanik nastanjuje u Francuskoj i ondje dobiva politi~ki azil. Njegove su drame postavljene u pozori{tima dvadesetak zemalja svijeta. U Rumuniji su se, me|utim, mogle vidjeti u teatru tek nakon pada komunisti~kog re`ima.

Hrvatska grupa Let 3 gostovat }e 23. maja u Oxygen clubu u Mostaru. Koncert se odr`ava u sklopu projekta Tri sezone s Eronetom kojeg zajedno realiziraju Tr`ni centar Biosphera i HT Eronet. Ulaznice za koncert mogu se Let 3 nabaviti u Biospheri po cijeni od 7 KM. Dan ranije Rije~ani sviraju i u Sarajevu. Prvi paket bh. filmskog materijala na ~ijoj obnovi radi slovenska producentska ku}a Restart tokom juna bi trebao biti dopremljen u BiH i smje{ten u novi prostor Kinoteke BiH u Sarajevu. Obnova filmskog materijala realizira se u okviru Projekta restauracije i digitalizacije bh. kratkih, dokumentarnih, dugometra`nih i animiranih filmova te filmskih `urnala, kao neprocjenjive bh. filmske ba{tine. Hrvatsko dru{tvo glazbenih i plesnih pedagoga uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta organizira koncert izvrsnosti u Domu Oru`anih snaga Bosne i Hercegovine 23. maja. Ovo je deveti koncert iz ciklusa Koncerti izvrsnosti, koji Hor Zdenka mladi nadareni u~enici i studenti glazbenih {kola i akademija Hrvatske, daruju Hrvatskom kulturnom dru{tvu Napredak i Sarajevu. Na koncertu nastupaju najve}i glazbeni talenti iz cijele Hrvatske U sklopu manifestacije Mostarsko prolje}e 2009. na Maloj sceni Hrvatskog narodnog kazali{ta Mostar uprili~ena je filmska ve~er Portret Vlatka Filipovi}a. Tom prigodom prikazan je dokumentarni film Hop-jan koji je uvr{ten u Galeriju modernih umjetnosti u New Yorku, te dva filma Saga

Hop-jan

o Neretvi i ^arobni jug. Dodjelom nagrada u Isto~nom Sarajevu je zavr{en 10. me|unarodni festival lutkarskih pozori{ta za djecu Lut-fest 2009. Tako je Gran pri festivala - skulptura Zlatna anima pripala Pozori{tu lutaka i glumaca iz Lom`e (Poljska). Nagrada za Lut-fest najbolju mu{ku ulogu pripala je Aleksandru Karamanovu, Dr`avno pozori{te lutaka iz Slivena (Bugarska). U okviru kulturne manifestacije Mjesec banjalu~kog karnevala, u ovom gradu }e 23. maja ulicama pro{etati oko 3.000 u~esnika Me|unarodne dje~ije karnevalske povorke, uglavnom djece iz vrti}a i u~enika osnovnih {kola iz petnaestak gradova RS-a i inostranstva. Mjesec banjalu~kog karnevala po~eo je 15. maja u Domu omladine u Banjoj Luci, a ova manifestacija traja}e do 31. maja.

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

73

BO[KO BEUK, direktor “Festivala Banja Luka Rock Open Air 2009”

U ^ETIR
Uriah Heep, BC Sweet, Quo ( over band Status Quo) Atomsko c , skloni{te, Divlje jagode, Kraljevski apartman, Alogia, Formula 4, Irina & Storm, Balkan Express, Sheitans i Four Roses, nastupaju na Festivalu Banja Luka Rock Open Air 2009. Vrijeme radnje je 17. i 18. juli, a mjesto tvr|ava Kastel. “Ulaznice za oba dana Festivala u pretprodaji ko{taju 50 KM, a za jedan dan 30 KM. Dok }e 17. jula, dakle na dan otvaranja Festivala, paket ulaznica ko{tati 80 KM, a za jedan koncert 50 KM. Radi}emo i promo akcije, odre|eni dan u odre|enim gradovima, kada }emo ulaznice za oba dana prodavati po cijeni od 30 KM”, govori Bo{ko Beuk, direktor Festivala Banja Luka Rock Open Air 2009. Pa, i nije tako puno za ukupno dvanaest koncerata, koji }e biti odr`ani u dva dana na tvr|avi Kastel: “Ulaznice za Festivala Banja Luka Rock Open Air 2009 ve} sada se mogu kupiti u svim ve}im bosanskohercegova~kim centrima. [to se ti~e Sarajeva, promo akcije planiramo organizovati u narednih desetak dana. Svi oni koje interesuje na{ Festival, puno vi{e informacija vezanih za ono {to mi planiramo organizovati mogu prona}i u info servisu

DVANAEST KONCERATA N “KASTEL” U DVA JULSKA

BO[KO BEUK: “Ulaznice za oba dana Festivala u pretprodaji ko{taju 50 KM, a za jedan dan 30 KM. Dok }e 17. jula, dakle na dan otvaranja Festivala, paket ulaznica ko{tati 80 KM, a za jedan koncert 50 KM”

KEMAL DESTANOVI], ~lan grupe “KillingJazzHardCoreBaby” iz Travnika

INSPIRISANI SMO RAZLI^ITIM MUZI^KIM UTICAJIMA
Kada }e biti objavljen va{ prvijenac Track One? Prvijenac benda KillingJazzHardCoreBaby trebao bi se na}i u prodaji tokom idu}eg mjeseca. iD stribucija je planirana do 15. juna ove godine. Odgovorni izdava~ za podru~je iBje ku}a Hayat Production. ako|e, Track One se izdaje i u H T susjednim dr`avama, a za to su du`ni Dallas Records za podru~je r vatske i H Slovenije, te PG za podru~je Srbije, rne ore i Makedonije. Na albumu se P C G nalazi 12 pjesama. Kompletnu muziku, tekstove i aran`mane radili smo sami kao bend, svi zajedno uz pokoju profesionalnu intervenciju producenta Samira Kadriba{i}a. Mo`ete li va{u muziku `anrovski svrstati, mada, po nazivu benda, to }e biti vrlo te{ko? Mi rado volimo re}i da sviramo aggresive pop, pravac inspirisan razli~itim muzi~kim uticajima, u kojem su prisutni momenti drum&assa, duba, rocka, b jazza, elektro muzike... eme na{ih pjesama su uglavnom ljubavne, ispisane na T poseban na~in sa jednom dozom ironije i misterije. Sve pjesme su na engleskom jeziku, osim bonus tracka koja je na bosanskom i zove se Malo sutra. eneralna G i velika promocija Track Onea }e se desiti u anja uci, 26. jula, u skopu idu}eg B L Demofesta, ~ijim organizatorima idu sve zasluge postojanja na{eg albuma. Poslije anje uke, slijede ostali gradovi, kako u dr`avi tako u cijeloj regiji. B L ^lanovi benda su: Ivana Brdar vokal) Deni Sijah ( ax klarinet, sint) Mirza ( , s , , Lendo ( itara, sint, sempler, programiranje) Jan Deli} ( ubnjevi, perkusije) a g , b , ja sviram bas gitaru i trubu. I jo{ ne{to... KillingJazzHardCoreBaby je upravo zavr{io snimanje spota za pjesmu Malo sutra. Spot je sniman u eogradu, a za re`iju je bio zadu`en Aleksandar B Kerekes Keki. mitovanje spota o~ekujemo po~etkom idu}eg mjeseca, na E na{im V stanicama, {to bi trebalo da predstavalja mali intro za na{ album. T rT enutno bend se sprema za nastupaja}e koncerte kojim bi najavili dolazak i izlazak albuma. a po~etak slijede svirke u Visokom, zatim u uzli, r~kom... Z T B

74

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

RI OKA
Razgovarao: Dino

Bajramovi}

NEKAD I SAD
BORO SPASOJEVI]
arhitekta

Godina 1958. i pedeset i jednu godinu poslije ^uveni sarajevski arhitekta, ko{arka{ i rukometa{ Borislav Boro Spasojevi} ro|en je u Sarajevu, kako ka`e, “prije puno, puno godina, davno prije Drugog svjetskog rata”. Magistar je arhitektonskih nauka, a arhitektura je njegov `ivot jo{ od dana kada je okon~ao {kolovanje u zgradi koja je nekada bila 9. osnovna {kola, a danas je Ambasada Irana. U Sarajevu je zavr{io i Srednju tehni~ku {kolu, te diplomirao na Arhitektonskom fakultetu. Njegov arhitektonski potpis stoji iza mno{tva sarajevskih stambenih zgrada, poput stambenog kompleksa Brioni u Vogo{}i, nazvanog tako po kafani koja je nekada radila na tom mjestu, zatim upravne zgrade Sarajevostana... Autor je i dvije knjige o arhitekturi, nazvane Arhitektura stambenih palata iz vremena Austrougarske u Sarajevu. Kao ko{arka{-junior osvojio je tre}e mjesto u biv{oj Jugoslaviji sa KK Sarajevom, a impozantna je i njegova rukometna karijera. ^etiri puta prvak dr`ave sa RK Milicionar, sa Bosnom 1963. osvaja Kup Jugoslavije, dok je sa istim klubom u sportu koji se tada jo{ uvijek zvao “veliki rukomet”, 1958. osvojio prvenstvo Jugoslavije. Iako je ve} deset godina u penziji, jo{ uvijek je aktivan kao arhitekta. @ivi sa suprugom u Sarajevu.

NA TVR\AVI A DANA
na na{oj oficijelnoj stranici: www.blrockopen.com.” Uriah Heep najzvu~nije je ime koje }e svirati na ovom Festivalu. Premda je iz originalne postave ostao samo gitarista Mick Box, mada je i bas gitarista Trevor Bolder dugo u bendu, bi}e interesantno u`ivo poslu{ati, recimo, Lady In Black ili July Morning. INES BAMBURA], izvr{na direktorica “Mediacentra Sarajevo”

“WORLD PRESS PHOTO ’09” U SARAJEVU OD 3. JUNA
Holandska ambasada i Mediacentar Sarajevo organizatori su izlo`be World Press Photo ’09, koja }e biti otvorena 3. juna u Umjetni~koj galeriji BiH. Neprofitna organizacija World Press Photo, koja je osnovana 1955. u Nizozemskoj, svake godine organizuje presti`no natjecanje fotografa iz cijelog svijeta sa ciljem promocije njihovog rada i novinske fotografije generalno. Na izlo`bi }e biti predstavljeno oko 200 novinskih fotografija koje su podijeljene u deset kategorija, a otvaranju izlo`be u Umjetni~koj galeriji prisustvova}e i predstavnici World Press Phota. Pored izlo`be, Mediacentar organizuje i nekoliko popratnih programa? Od 22. do 24. maja bit }e odr`ana radionica o upotrebi dokumentarne fotografije u medijima, koju }e voditi na{ renomirani fotograf Damir [agolj. A tokom trajanja izlo`be, koja }e biti otvorena do 17. juna, ima}emo javnu debatu o fotografiji, fotoreporterima i eti~kim izazovima profesije.

21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

75

Hronika iz malog mozga

PARTIJSKA DR@AVA
Pi{e

Sead Fetahagi}

Glavno je da mo`e{ sva{ta pri~ati. ^im si ~lan neke partije, odmah se oko tebe sjate novinari, pitaju te za mi{ljenje, a ti ne mora{ u glavi imati ni jednu misao. Najbolje je osnovati neku nacionalnu, jo{ bolje nacionalisti~ku, a najbolje fa{isti~ku, pa mo`e{ pri~ati protiv drugih naroda koliko ho}e{, niko ti ni{ta ne}e
76
SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

ovjek koji nije u partiji nije nikakav ~ovjek. Pogledajte ove {to se nisu u~lanili ni u jednu stranku, hodaju po ~ar{iji kao muhe bez glave, nemaju orijentira, ne znaju u kom pravcu da krenu. Poznajem jednog Mehmedagu, ne}e nikako ni za `ivu glavu u partiju, pa se eno osu{io, zabrinuo se kako }e `ivot pre`ivjeti, d`abe mu sloboda. A Mehmedaginica mu stalno zvoca, upi{i se u partiju, jadan bio, govori ona njemu, a on se uzjogunio, jo{ mu uvijek nabijaju na nos {to je bio ~lan Saveza komunista. Ka`e u njega mu hanuma: osta}e{ do kraja `ivota si}u{an stvor, u tebe je i plata mala! Valja se upisati u partiju, bolje je u bolju, a ja bih mogao i sam osnovati jednu. Samo ne znam kako se to radi, morao bih pitati Ned`ada Lati}a, odavno ga nisam sreo. Znam da je potrebno da se skupljaju neki potpisi, ali ne znam ~emu slu`e, pa da me Ned`ad sjetuje. Da li se tim potpisima garantuje da si o sebi i pri sebi, da nisi {enuo, da nema{ neku zaraznu bolest, gluho bilo mo`da sifilis? A pitao bih Ned`ada koliko u partiji mora biti ~lanova, jer mi se ~ini da u njega ni `ena nije njegov ~lan. Glavno je da mo`e{ sva{ta pri~ati. ^im si ~lan neke partije, odmah se oko tebe sjate novinari, pitaju te za mi{ljenje, a ti ne mora{ u glavi imati ni jednu misao. Najbolje je osnovati neku nacionalnu, jo{ bolje nacionalisti~ku, a najbolje fa{isti~ku, pa mo`e{ pri~ati protiv drugih naroda koliko ho}e{, niko ti ni{ta ne}e; a hajde kao nepartijac samo ne{to zucni protiv Bosne i Hercegovine, odmah }e te staviti na stub srama. A ako si u nekoj stranci, mo`e{ koliko ti volja srati protiv Bosne i Hercegovine, nikom ni{ta.

^

je i podvaljuju joj. Kad iza|u iz dr`ave svi oni koji je ~uvaju, osta}e jedino partijci, pa kad se me|usobno pogombaju, ova BiH ima izgleda. [ta me briga {to se uskoro bira ~elni ~ovjek SDA, kada u toj partiji sjede falsifikatori (kao profesor ^eki}), prijatelji kriminalaca (kao Izetbegovi}), gulanferi (kao Sadovi}), mud`ahedini (kao Safet Ke{o). Isto tako ne}u da znam za stranku Harisa Silajd`i}a, kad su u njoj sve nekakvi ~lanovi koji ovu zemlju brukaju i rasprodaju. Da nisu u partiji, ganjali bi ih svi, ali oni su pod za{titom svog {efa, koji okuplja samo problemati~ne tipove. Sada je frka oko toga {to je Muharem Serbezovski kazao da `ene mnogo pri~aju, pa zaslu`uju i {amar. Ma on je tako|e pod pla{tom Harisa Silajd`i}a, ne mo`e mu se ni{ta, ima pravo da izjavljuje gluposti, da ispovijeda mu{ki {ovinizam, da se hvali i pri tome iskazuje koliko je {upalj. Sve mo`e, jer je ~lan Stranke, ali ja bih ga izdevetao {to pjeva kretenske pjesme, pa }ete ufer~iti kolika je tu gomila neukusa, primitivizma, gluposti i netalenta. I takve pjesme emituju neke minorne televizijske stanice, a ozbiljni javni servisi ugo{}uju Serbezovskog da se ~udimo idiotskom razmi{ljanju.

K

K

ao uva`eni ~lan SNSD-a Milorad @ivkovi} slobodno mo`e predlagati da se BiH raskomada, a nije to rekao pri pi}u, niti na nekoj slavi, nego zvani~no u parlamentu. I ni{ta, ~lan je partije, niko mu ni{ta ne mo`e. Da je kojim slu~ajem nezavisan ~ovjek, mogao bi lako zaglaviti u prdekani. A onaj Rajko Vasi} iz iste partije istresa se na sve one koji nisu Srbi, daje fa{isti~ke izjave o Jevrejima, pa tako dobija pluseve od istomi{ljenika. [titi ga partija, jer nema te sile koja }e nekog partijca o}erati u hapsanu. Ako nije sud kaznio Nikolu [piri}a za podrivanje dr`ave, jer stalno opstruira njen rad, onda svaki ~lan svake stranke mo`e podmetnuti bombu gdje ho}e, ministar bezbjednosti Tarik Sadovi} se pravi blesav, {to mu nije te{ko. Ovu dr`avu ~uvaju samo oni koji nisu ni u kakvoj stranci, a partijski ljudi je ~erupaju, kradu

a`em vam, va`no je biti ~lan stranke, pa mo`e{ sva{ta. A najva`nije je da iza te stranke stoji reis Mustafa Ceri}, a u slu~aju da nije po`eljan musliman onda pop Ka~avenda, a mo`e i kardinal Vinko Pulji}. Tada je svim ~lanovima otvoren put do fotelja, do honorara, do dnevnica. Ali je ipak opasno kad se slu{a reis, jer su mi odmah poslije rata pri~ali u Biha}u da je Ceri} u ratnom vremenu odr`ao govor u kojem je direktno nahu{kao jedne muslimane protiv drugih. Eno se i danas ne trpe. To isto reis radi i ovih dana, kada je posva|ao u Sand`aku dvije grupe islamskih vjernika. Ve} je bilo mrtvih, a boje se da }e ih biti jo{ vi{e. Reis koristi staru imperijalisti~ku parolu: zavadi, pa vladaj. U ratu nisam bio ~lan stranke nikakve, pa me je ispreskakala iz Alijine partije Amila Omersofti}. Kao direktorica Televizije (o ~emu pojma nije imala - budi ~lan stranke ne mora{ ni{ta znati) veoma vje{to je onemogu}ila da se snima serija po mom scenariju i u re`iji Mirze Idrizovi}a, jer je bila multinacionalna. Ova `ena danas kuka kako joj je ukradena devizna {tednja, a nikako da ka`e odakle joj pare iz vremena komunista, kada je oduvijek bila nacionalista. ^lanovi sve mogu, a oni drugi nemaju ni svoju domovinu.

Reagiranja

Zlatko Lagumd`ija Uredni{tvu

Nisam vlasnik hiljadu kvadrata stambenog prostora nego skoro ~etiri puta manje kvadrata
(“Ko su najugledniji sarajevski ubleha{i“, SB, br. 652)

Da bi potkrijepili svoja mi{ljenja i vrijednosne sudove o meni u Va{em magazinu, ve} par puta se ponavlja neta~na tvrdnja da sam “vlasnik hiljadu kvadrata stambenog prostora”. Ovim nemam namjeru polemizirati sa Va{im stavovima, na koje imate puno pravo, bez obzira koliko ih smatram neprimjerenim, ve} da sprije~im da pre~esto ponavljana la` ne postane istina. Ukupni stambeni prostor ~iji sam vlasnik ili suvlasnik je kompletan pobrojan u mom imovinskom kartonu i ima skoro ~etiri puta manje kvadrata. Ako ste slu~ajno pobrkali kvadratne metre stambene povr{ine sa kvadratima livade oko moje vikendice, onda va{e pisanje mo`e donekle imati smisla. ^udi me da ste tako puno proma{ili u mojoj stambenoj kvadraturi jer je i Va{ urednik dovoljno boravio u njima i imao priliku da ih sve uredno premjeri. Tako je imao dobru priliku da i golim okom uo~i da je va{a opsjednutost mojim stambenim kvadratima zasnovana na svemu osim na istini. Zlatko Lagumd`ija
21. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

77

78

SLOBODNA BOSNA 21. 5. 2009.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ——————————————————(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful