KARAD@I] U HAAGU: RAZGOVORI SA D@ELATOM

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

BI^AK^I]-BRANKOVI]-^OVI]

Federalna trojka za zatvor
HAP[ENJE NAJOKRUTNIJEG BALKANSKOG ZLO^INCA KO ]E ZAMIJENITI BRANKOVI]A

FUAD @ELJKO KASUMOVI] MILOVANOVI] CRVENA BERETKA KANDIDAT No1

655
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Predsjednik Upravnog odbora Asim METILJEVI] Direktor Erbein RE[IDBEGOVI] Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Dario D@AMONJA, Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Dopisnici Mirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana), Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb) Design Edin SPAHI] DTP Atif D@IDI] Lektor Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije Edina Mu{ovi} Marketing i prodaja Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija Mario ILI^I], Milutin Stoj~evi} Revija izlazi sedmi~no Telefoni 444-041, 262-630 telefaks 444-895 Adresa ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANK A d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Sadr`aj

BOSANSKOHERCEGOVA^KI POVRATAK NA DRINU: Revijalna utakmica u kojoj su bh. nogometne zvijezde dale odgovor o pitanju budu}nosti svoje domovine

6 KARAD@I] U HAAGU
Beskrajno ~ekanje na po~etak su|enja

teretom sudskih optu`nica, uskoro podnijeti ostavku

Sredinom ove sedmice pred Ha{kim tribunalom odr`ana je nova rasprava o stanju u postupku protiv Radovana Karad`i}a;na{a novinarka pi{e o strategiji odugovla~enja procesa koju sistematski provodi Karad`i}ev tim odbrane podno{enjem bezbrojnih podnesaka i zahtjeva Pretresnom vije}u i Sekreterijatu Suda i neprestanim vra}anjem na pri~u o imunitetu koji je Karad`i}u navodno ponudio Holbrooke

24 VOJSKA BiH Reformirani „lav od papira“
Reforma sektora odbrane BiH daleko je od zavr{enog posla iako me|unarodna zajednica uporno tvrdi kako je to najuspje{niji sektor inozemnog mirovnog anga`mana;na{ novinar analizira kako i na kojim principima funkcionira dr`avno Ministarstvo o( brane d)

16 POSTKONGRESNI HAOS Tihi} dobio izbore a izgubio vlast
Nakon Kongresa SDA na bo{nja~koj politi~koj sceni uvedeno je svojevrsno dvovla{}e - Tihi} kontrolira Stranku a Izetbegovi} izvr{nu i zakonodavnu vlast; S “ lobodna Bosna“otkriva kako je Tihi} dobio strana~ke izbore, kako je prevario o ^vi}a i agumd`iju i kome je sve L obe}ao federalnu premijersku funkciju

37 BALKANSKI KRVNIK IZA RE[ETAKA Hap{enje @eljka Milovanovi}a u Beogradu
Posljednjeg vikenda srbijanska policija uhapsila je E A MIL K J L @ O VANOVI] , biv{eg pripadnika zloglasA nih Crvenih beretki” krvolo~ne para“ , policijske formacije koju je na po~etku exjugoslovenskih ratova formirala i obu~ila srbijanska Slu`ba dr`avne bezbjednosti;Milovanovi} je bio neposredni sudionik atentata na hrvatskog novinara IVU PUKANI] , {to je tek mali dio A njegovog zlo~ina~kog opusa”u posljed“ njih petnaestak godina

20 PREDSJEDNIK OPET NA SUDU Dragan ^ovi}, lider HDZ-a
Nakon {to je protiv njega na Sudu BiH podignuta nova optu`nica, a njegov najpouzdaniji politi~ki saveznik Sulejman Tihi} otkrio da ne}e podr`ati rekonstrukciju federalne Vlade i da SDA odustaje od pregovora o teritorijalnom preustroju BiH, lider HDZ Dragan -a o ^vi} sukobio se i s najbli`im strana~kim suradnicima;na{a novinarka otkriva za{to je u HDZ sve vi{e pobu-u njenika protiv ovi}eve autokratske vla^ davine i ho}e li predsjednik te stranke, pod

48 SVE^ANOST U ZVORNIKU Bh. zvijezde na mjestu zlo~ina
Revijalna utakmica koja je po~etkom ove nedjelje odigrana u zvorni~kom naselju Divi~ okupila je neke od najve}ih zvijezda bosanskohercegova~kog i evropskog nogometa, i pretvorila se u nezaboravan, emocionalan festival patriotizma;na{i reporteri bili su na ovoj sve~anosti i svjedo~e o doga|aju koji je potresao Podrinje

PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

No}as spaljujemo iluzije

Pi{e

Senad Avdi}

BO[NJA^KI U Tihi} ili Izetbegovi kadrovskog par
e li dobro {to je Sulejman Tihi} na izbornom strana~kom teferi~u voljom delegata pobijedio Bakira Izetbegovi}a?! Nemam pojma, niti mislim da bi ta ~injenica bilo koga samoodr`ivog glasa~a trebala tjerati na ozbiljno promi{ljanje. [to bi se reklo: eto ih tamo, anamo njih! Ko je uop}e Sulejman, Veli~anstveni, Tihi}? Sitni, vlastoljubivi provincijski fi{kal iz Bosanskog [amca! Obiteljsko zale|e mu je bilo radikalno antifa{isti~ko, }a}a nemilosrdni partizan i to je valjda jedino {to se pozitivno mo`e izvaditi iz mizerne, {ture, ogoljene biografije predsjednika vladaju}e bo{nja~ke stranke. Jeste, ta~no je, srpske okupatorske vlasti u Bosanskom [amcu su po~etkom svog genocidnog pohoda uhapsile, mu~ile, po krvni~kim transregionalnim logorima mrcvarile Tihi}a. Budu}i da se tokom svojih ha{kih nastupa (svjedo~enja tokom su|enja “{ama~kim ubicama“, te procesu protiv Slobodana Milo{evi}a) gospodin Tihi} nije uspio sjetiti (dakle, rije~ je klasi~nom kurvinom sinu) najva`nijih detalja, morat }u ga podsjetiti: uhapsio ga je srpski zlo~inac, gospodin iz DB-a Srbije, Masli}, brat do tada neokaljanog novinara sarajevske i televizije Dragoljuba Masli }a. Ako predsjednika SDA Tihi}a treba podsjetiti, a o~ito treba,

J

Za{to bi se iko radovao, ili ne radovao, na isto ti do|e, krajnje internoj pobjedi Sulejmana Tihi}a nad njegovim partijskim konkurentima?
4
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

vilicu mu je razbio ZVJEZDAN JOVANOVI]. Ne da mi moj “manija~ki“, beskrompomisan ukus, {to bi rekao onaj profesionalno i intelektualno pothranjeni voditelj na mahala{koj ~arsijskoj, starogradskoj televiziji “Hayat“, (Had`ifejzovi}, Had`ihafizbegovi}; meni sve to, {to bi rekao Goran Bregovi}, do|e na isto...) u}i u taj “predmet“, ali }u ipak morati pone{to {to mislim da nije neva`no javno re}i... Bude li neophodno, dokazat }u kako je logora{ Sulejman Tihi} krvni~ki radio u {tabu “goni~a robova“ velikokladu{kog buzdovana Fikreta Abdi}a u Rijeci. Tihi} je, u odre|enom periodu, u Abdi}evom rije~kom {tabu bio zadu`en za kucanje/tipkanje i uredno je dobijao po dvije marke po otkucanoj kartici teksta; lako se slo`iti da je Tihi} Sulejman jedan lo{e pla}eni bijednik. Kad krene{ ujutro tipkati, Boga mi, moglo se kod Fikreta zaraditi i po dvadeset maraka dnevno; toliko je inkasirao/hajrovo Tihi} prije nego {to }e nazvati svog strana~kog gazdu i fiktivnog zavi~ajnog kolegu Aliju Izetbegovi}a. e

Z

a{to bi se iko radovao, ili ne radovao, na isto ti do|e, krajnje internoj pobjedi Sulejmana Tihi}a nad njegovim partijskim konkurentima? Sve je to

SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 28. MAJ

USUD i}; zamke radoksa
ista pri~a, u pet deka, svih ovih poslijeratnih godina svjedo~ili smo manje-vi{e istim metodama unutarstrana~kih obra~una. Sulejman Tihi} je, o~ito, zeznut frajer, sa koje ga god strane pogledate, jasno je da je posrijedi jedan latentno okrutni partijski ~inovnik, smutljivac, varalica, opsjenar {irokog spektra. No, Tihi}ev “evropski imid`“ podr`an je od partnerskih “ameri~kih agencija“. {ta nam sad ostaje? Na istovjetan gradsko-gra|anski na~in suditi o svim uzurpatorskim liderima u Sarajevu; prije svega i prije svih o skromnom lideru SDA Sulejmanu Tihi}u koji je u ovla{nom pohodu uspio okupirati tri-~etiri neza{ti}ena stana. Ima tu jo{ malo za{ti}enih tema o kojima bi trebalo poneku principijelnu rije~ progovoriti; najva`nija je tema, danas i ovdje, da Bakir Izetbegovi}, Izetbegovi}ev mali, sa prate}om klijentelom, malo-pomalo gubi monopolisti~ki status; Tihi} je garancija da to tako ne bi trebalo ubudu}e izgledati. Ako je Sulejman Tihi} paradigma smjerne i skru{ene SDA frakcije, mo`ete misliti kakvi su njegovi pora`eni protukandidati, Izetbegovi}, Terzi}...

Profesorski gelipter FUAD SALTAGA napokon je udovoljio ultimatumu Upravnog odbora sarajevskog Pravnog fakulteta i podnio ostavku na mjesto dekana. Taman kad se ~ovjek ponada da snaga pritiska javnosti nije za potcijeniti, presije~e me drugi dio ove vijesti, u kojem stoji da je Saltaginu ostavku potvrdio ~lan UO-a Pravnog fakulteta MUFID MEMIJA. Saltaga je pokrao tu|u knjigu, pa je pod pritiskom javnosti morao odstupiti; Memija je u ratu ukrao ~itav stan u centru grada iz kojeg ga godinama nikakva javnost niti pravna dr`ava nisu mogli istjerati...
PETAK, 29. MAJ

U nekom afri~kom plemenu svake ~etiri godine biraju novog poglavicu. Izbor se odvija tako {to svi pripadnici plemena u~estvuju u utrci na 10-ak kilometara, pa ko prvi stigne do cilja, taj postaje poglavica. Nije takav izbor ba{ uskla|en sa liberalnim demokratskim standardima, ali je va`no da se na lidersku poziciju izabere neko ko je bar u ne~emu najbolji, pa bilo to i tr~anje. BISERA TURKOVI] ve} sedamnaest je godina ambasadorica BiH (Hrvatska, Ma|arska, OSCE, SAD) i sve je te diplomatske funkcije preuzimala po podrazumijevaju}oj inerciji, politi~koj, strana~koj, klijentelisti~koj... Kada je prvi put, pro{log mjeseca, gospo|a Turkovi} do{la “Bogu na istinu“, provjeru znanja neophodnog za novu funkciju na koju “puca“- direktora Direkcije za evropske integracije, pala je na ispitu, dakle nije znala elementarno gradivo. Od tada ne prestaje vri{tati i zapomagati kako je “`rtva politike“; ko biva, sve diplomatske funkcije do sada je obna{ala zahvaljuju}i stru~nosti i znanju, a uprkos nepovoljnom politi~kom kontekstu. Podsjeti me to na Muju koji je nakon deset godina studiranja u Beogradu obja{njavao ocu kako mu profesori Srbi ne daju da polo`i ispit. “Samo jedan musliman profesor na cijelom fakultetu“, jada se Mujo. “I {ta ti on re~e?”, pita ga }a}a. “Ne lupetaj Mujo, Allaha ti!“, priznade Mujo.
SUBOTA, 30. MAJ

SENAD HAD@IFEJZOVI] sa danas posredstvom Avaza javno zahvaljuje Bogu/Allahu zbog toga {to “nije ni Senad Avdi} ni Senad Pe}anin“. A ja proklinjem Boga i sve svece {to me ne pomazi{e da budem Senad Had`ifejzovi}: da pet godina sladostrasno strepim kada }e me Jevrejka ~iji sam stan okupirao istjerati na ulicu, a da narednih deset ne mogu spavati od panike ho}e li me Edhem Bi~ak~i} na Kantonalnom sudu u Sarajevu prozvati da mi je dok je bio {ef Elektroprivrede BiH platio stan vrijedan nekoliko stotina hiljada maraka! A sve se to skromnom i radi{nom stradalniku Had`ifejzovi}u na ple}a natovarilo...
NEDJELJA, 31.MAJ

I

Sarajevski koncert FAHRETE @IVOJINOVI] pro{ao je sino} bez incidenata, uz robusne mjere sigurnosti i relativno veliki odziv publike. Nepopustljivi ~elnici Zelenih beretki jo{ ju~er su obe}ali da ne}e poduzimati nikakve radikalne i nasilne mjere kako bi sprije~ili odr`avanje Breninog nastupa u Zetri. Smeta im, ka`u, najvi{e to {to se koncert odr`ava na dan kada je, prije 16 godina na obroncima Trebevi}a poginulo skoro trideset pripadnika Armije BiH iz op}ine Stari Grad. Neupu}eni posmatra~ bi mogao pomisliti kako je tu samoubila~ku, tragi~nu, diletantski osmi{ljenu i provedenu vojnu akciju, u kojoj su mladi}i padali kao snoplje, planirala Fahreta @ivojinovi}, a ne dana{nji prebogati ratni veterani, osniva~i “Zelenih beretki“...
PONEDJELJAK, 1. JUNI

U televizijskoj emisiji HRT-a Otvoreno gostuju vode}i svjetski eksperti iz forenzi~ku nauke, a me|u njima potpuno ravnopravno, ponekad i vi{e od toga, mladi sarajevski prof. DAMIR MARJANOVI]. Sarajevo, odnosno BiH, u Marjanovi}u i njegovim suradnicima sa Instituta imaju svjetski relevantnu forenzi~ku instituciju. I sad bi neko, recimo ministar sigurnosti Tarik Sadovi} morao nama objasniti: kako je, kad to ve} znamo, mogu}e da se sva doma}a forenzi~ka vje{ta~enja moraju obavljati u Srbiji!?
UTORAK, 2. JUNI

NED@AD BRANKOVI] je podnio ostavku na mjesto federalnog premijera, ne dolazi na posao, a stari/novi predsjednik SDA Sulejman Tihi} najavljuje da Brankovi}ev nasljednik mora biti dokazani privrednik, po{ten, ugledan, neokaljan kadar, po mogu}nosti ~lan SDA. E, ba{ me zanima kako }e Tihi}eva stranka prona}i premijera takvog “profila“. Jedan moj drug godinama je pratio sve mogu}e oglase, po svim novinama, rubrike “usamljena srca“, “tra`im mu`a“ i nakon nekoliko decenija, razo~arano sumirao rezultate: “Jo{ nikad nisam naletio na oglas u kojem neka `ena/djevojka tra`i “partnera, malog, debelog, ru`nog, po mogu}nosti alkoholi~ara“!
SRIJEDA, 3. JUNI

Vidi se da je FTV prodisala nakon {to je direktor D@EMAL [ABI] rastjerao ~etiri-pet novinara. Sino} uo~i dnevnika repriziraju `ivotnu ispovijest Nijaza Durakovi}a, a nakon dnevnika (repriza, tako|er) monolog Sefera Halilovi}a. Sve je bolje nego da “autor“ [abi} pu{ta svoje i filmove Jasmina Durakovi}a!
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

5

KARAD@I] U HAAGU

Sredinom ove sedmice pred Ha{kim tribunalom odr`ana je nova rasprava o stanju u postupku protiv Radovana Karad`i}a; na{a novinarka pi{e o strategiji odugovla~enja procesa koju sistematski provodi Karad`i}ev tim odbrane podno{enjem bezbrojnih podnesaka i zahtjeva Pretresnom vije}u i Sekreterijatu Suda i neprestanim vra}anjem na pri~u o imunitetu koji je Karad`i}u navodno ponudio Holbrooke

Ha{ki sud Karad`i}ev odugovla~en
Ho}e li Tribunal napokon staviti ad acta pri~u o sp
6
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Beskrajno ~ekanje na po~etak su|enja

SUDU IMA KO DA PI[E: Odbrana Radovana Karad`i}a neprestano Sudu {alje podneske i zahtjeve

d upao u evu zamku nja procesa
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

porazumu Karad`i} - Holbrooke i zapo~eti su|enje?
7

KARAD@I] U HAAGU

Pi{e

KARAD@I]EVA OPTU@NICA POD UPITNIKOM

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

a nepuna dva mjeseca navr{it }e se godinu dana otkako je Radovan Karad`i} uhap{en u Beogradu a potom preba~en i u Haag, ali i dalje je vrlo nezahvalno predvi|ati kada bi mogao po~eti sudski proces protiv njega. Iako je du`i boravak optu`enih u pritvorskoj jedinici Scheveningen prethodio po~etku ve}ine sudskih procesa koji su vo|eni pred ovim sudom, u slu~aju Karad`i}a se o~ekivalo da }e to vrijeme, ipak, biti skra}eno, ne samo zbog ~injenice da je rije~ o najtra`enijem optu`enom za ratne zlo~ine u Haagu nego i zbog toga {to prema odlukama Vije}a sigurnosti UN-a, mandat stalnih i povremenih sudaca Tribunala isti~e 31. decembra ove godine. Da ovo posljednje itekako imaju na umu pravni savjetnici Radovana Karad`i}a, govori i podatak da je on od dolaska u Scheveningen prema{io sve optu`ene po broju podnesaka, zahtjeva, dopisa kojim se gotovo svakodnevno obra}a Pretresnom vije}u i Sekretarijatu suda.

Z

Sud zatra`io obja{njenje o tome kako se ta~ke optu`nice uklapaju u “sveobuhvatan“ zlo~ina~ki plan
Od Tu`iteljstva su zatra`ena dodatna obja{njenja o odnosu izme|u “sveobuhvatnog zlo~ina~kog poduhvata” navedenog u optu`nici i ostala tri zlo~ina~ka poduhvata iz optu`nice. Po~etkom pro{log mjeseca, sudac Iain Bonomy doveo je u pitanje navode Tu`iteljstva po kojima je Karad`i} od 1992. do 1995. u Bosni sudjelovao u tri odvojena “zajedni~ka zlo~ina~ka poduhvata“. Prema optu`nici koju je sa~inilo Tu`iteljstvo, ovi odvojeni planovi su dio prethodno koncipiranog “sveobuhvatnog plana“ (sa ciljem uklanjanja Bo{njaka i bosanskih Hrvata sa bh. teritorije koji su bosanski Srbi proglasili svojim), a sudac Bonomy je kazao da u optu`nici opis sveobuhvatnog plana (koji je u BiH navodno bio provo|en jo{ od oktobra 1991. do 30. novembra 1995.) nedostaje u tri od 11 ta~aka, kao i u dvije od tri dodatne zavjere za koje se Karad`i} tereti. Podsjetimo, optu`nica Karad`i}a tereti za odvojene zlo~ina~ke poduhvate opsade Sarajeva (od aprila 1992. do novembra 1995.), genocid u Srebrenici, te kori{tenje pripadnika Ujedinjenih nacija kao talaca tokom maja i juna 1995. godine. Prema sucu Bonomyju, spominjanje sveobuhvatnog plana trebalo bi nagovijestiti kako ostala tri na neki na~in potpadaju pod okvire tog sveobuhvatnog zajedni~kog zlo~ina~kog poduhvata, ali “pa`ljivije ~itanje optu`nice sugerira da opsada Sarajeva i navodi o taocima iz UN-a, ne potpadaju, sude}i po optu`nici, pod sveobuhvatni zajedni~ki zlo~ina~ki poduhvat.“

NEUTEMELJENI ZAHTJEVI
Nedavno je, recimo, Ha{ki tribunal odbio Karad`i}ev zahtjev za izuze}e sutkinje Michele Picard iz vije}a nazvav{i neutemeljenim Karad`i}evu tvrdnju da bi sutkinja Picard iz Francuske mogla biti pristrasna zato {to je od 1996. do 2003. bila ~lanica i predsjednica Doma za ljudska prava BiH i davala izjave o doga|ajima u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Prema odluci, ni u jednom dokumentu, dok je bila u Domu za ljudska prava BiH, sutkinja Picard nije pomenula, ni razmatrala individualnu odgovornost Karad`i}a. Osim toga, Dom za ljudska prava BiH nije imao nadle`nost da se bavi doga|ajima iz vremena rata. Podsjetimo, sudskim vije}em koje }e voditi proces protiv Karad`i}a predsjedava Iain Bonomy iz Velike Britanije, a drugi ~lan, pored sutkinje Picard, je Christoph Flugge iz Njema~ke. Ovom zahtjevu su prethodili Karad`i}evi prigovori na nadle`nost koji su tako|er odba~eni. Tako je, primjerice, na jednoj od konferencija o stanju u postupku odba~en i podnesak kojim se tra`ilo da se Tu`iteljstvu nametnu ista ograni~enja u komunikaciji sa medijima kakva je tajnik suda odredio optu`enom!? U podnesku koji je po~etkom pro{le sedmice Ha{kom sudu predao Peter

JEDAN U NIZU ODBA^ENIH ZAHTJEVA: Nedavno je, recimo, Ha{ki tribunal odbio Karad`i}evo tra`enje izuze}a sutkinje Michele Picard iz vije}a nazvav{i neutemeljenim Karad`i}evu tvrdnju da bi sutkinja Picard iz Francuske mogla biti pristrasna
Robinson, pravni savjetnik Radovana Karad`i}a zatra`eno je odbacivanje optu`nice koja Karad`i}a tereti za genocid u BiH i prekid postupka protiv njega, tvrde}i da mu je imunitet od Tribunala 1996. garantovao izaslanik SAD-a Richard Holbrooke. Prvi podnesak o navodnom imunitetu Karad`i} je, podsjetimo, Sudu dostavio nedugo nakon {to je preba~en u ha{ki pritvor, a onda je tra`io da se o njemu ne odlu~uje dok ne provede opse`nu istragu kako bi do{ao do dokaza za svoje tvrdnje. Prema najavama odbrane, postoji 15 svjedoka koji }e potvrditi

POZIV ZA SASLU[ANJE: Radovan Karad`i} obratio se Ministarstvu pravde [vedske sa zahtjevom da Carl Bildt, nekada{nji visoki predstavnik u BiH, svjedo~i o navodnom sporazumu optu`enog s Holbrookeom

8

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Evropa i svijet

MISTERIJA BEOGRADSKIH PREGOVORA: U podnesku odbrane Karad`i}a, pominje se sporazum o uklanjanju Karad`i}a iz politi~kog i javnog `ivota, koji je zaklju~en u Beogradu u pregovorima Richarda Hollbrookea i Slobodana Milo{evi}a

BEZ IMUNITETA ZA RATNE ZLO^INE: Iako je pri~a o postojanju sporazuma Karad`i} - Holbrooke najvi{e prisutna u medijima kada je rije~ o Karad`i}evom slu~aju, su{tinski ona nema te`inu kada su u pitanju navodi optu`nice
da taj sporazum postoji, a me|u dokazima za to posebno je izdvojena povjerljiva depe{a nekada{njeg ameri~kog ambasadora u BiH iz jula 1996. godine, koja je u aprilu ove godine “deklasifikovana” i dostavljena timu odbrane. U spomenutoj depe{i (“aneks F”) Karad`i}evog zahtjeva za obustavu postupka nekada{nji ameri~ki ambasador u BiH John Menzies izvje{tava State Departement o razgovoru koji je tog dana na Palama vodio sa Mom~ilom Kraji{nikom, nekada{njim predsjednikom Skup{tine RS-a koji je osu|en na dvadeset godina zatvora, i Aleksom Buhom, tada{njim ministrom inostranih poslova RS-a, ~ija se izjava tako|er navodi u spomenutom podnesku. Tema razgovora je primjena sporazuma o uklanjanju Karad`i}a iz politi~kog i javnog `ivota, koji je zaklju~en u Beogradu u pregovorima u kojima su, ina~e, pored Holbrookea i Slobodana Milo{evi}a, u~estvovali i Kraji{nik i Buha. Posljednja dvojica, ~iji se iskazi navode u spomenutom podnesku, ne spominju da je Karad`i}u garantovan imunitet od krivi~nog gonjenja, ali tvrde da ih je Holbrooke naveo da vjeruju da }e Tribunal u Haagu i{~eznuti do septembarskih izbora u BiH. Spomenuti podnesak u kojem se navode izjave ne izgleda kao uvjerljiv dokaz sporazuma o imunitetu, a u izjavama iz aprila ove godine (navedenim u aneksima “D” i “F”) zahtjeva odbrane za obustavljanje postupka protiv Karad`i}a, Kraji{nik i Buha ka`u da su imali utisak da je Holbroke sklopio sporazum u ime me|unarodne zajednice.

“POZIV” CARLU BILDTU
Iako je pri~a o “imunitetu” najvi{e prisutna u medijima kada je rije~ o Karad`i}evom slu~aju (pro{le sedmice je, na pres konferenciji u Beogradu, tim za odbranu Karad`i}a najavio je da }e od Ha{kog tribunala zatra`iti otvaranje “mini procesa” na kojem bi se dokazalo postojanje sporazuma Karad`i} - Holbrooke), su{tinski ona nema te`inu kada su u pitanju navodi optu`nice. Upravo je to argument koji se navodi u pismu Ministarstva pravde [vedske, kojim se Radovan Karad`i} obratio sa zahtjevom da Carl Bildt, nekada{nji visoki predstavnik u BiH, svjedo~i o navodnom sporazumu optu`enog s ameri~kim diplomatom Richardom Holbrookeom, a na koji se, na statusnoj konferenciji odr`anoj u srijedu, 3. juna, pozvao ambasador [vedske u Nizozemskoj Hans Magnuson. U pismu se navodi da ~ak i da je tvrdnja o sporazumu o imunitetu ta~na, to ne bi

imalo nikakvog zna~aja za pitanje krivnje ili nevinosti optu`enog. “Zbog toga”, stajalo je dalje, ”zahtjev ne zadovoljava potrebe za izdavanje poziva gospodinu Bildtu za razgovor ili svjedo~enje. Ukoliko Sudsko vije}e bude smatralo druga~ije, gospodin Bildt }e, naravno, odmah biti dostupan za razgovor”. Sudija ha{kog Tribunala Iain Bonomy apelirao je, ipak, na spomenutoj statusnoj konferenciji, na {vedskog diplomatu Carla Bildta da razgovara sa savjetnikom Radovana Karad`i}a (bez sudskog naloga) i pozvao ambasadora da tu poruku prenese Vladi i ministru u Stokholmu, dodaju}i da o~ekuje brz odgovor {vedske vlade. Po njemu, za ovaj predmet bi bilo korisno da do|e do tog susreta. Karad`i} je, tokom rasprave, ponovo zatra`io i da mu Tu`iteljstvo dostavi dokumente o razgovoru, vo|enom 1998. godine, tada{nje glavne tu`iteljice Louis Arbour i komandanta NATO Wesleya Clarka. U tom razgovoru je, po odbrani, Clark potvrdio da su SAD garantovale Karad`i}u da ne}e biti uhap{en. Kao izvor za tu tvrdnju, Karad`i} navodi biv{u glasnogovornicu Tu`iteljstva Florence Hartmann, koja je u jednom intervjuu izjavila da je vidjela transkript razgovora Arbourove sa Clarkom, te prepri~ala njegov sadr`aj. Tu`iteljstvo je, ina~e, ve} dva puta odgovorilo da nema nikakve dokumente o tom sastanku, niti bilo kakve pokazatelje da je odr`an. Iako je Karad`i} tvrdio da je na Tu`iteljstvu da prona|e prepis razgovora zato {to je dozvolilo da ga Hartmanova nezakonito odnese, sudac Bonomy mu je preporu~io da sama odbrana poku{a da dobije taj dokument od nekada{nje glasnogovornice Tu`iteljstva. Karad`i} je najavio da }e potvrdu da su razgovarali 1998. godine zatra`iti i od generala Clarka i Arbourove, te da }e, pored toga, od mnogih vlada tra`iti da mu dostave vrlo osjetljive dokumente koji mu idu u prilog. Dvadeset takvih zahtjeva je, kako je kazao, ve} uputio. Karad`i} trenutno ima ~etiri zvani~na pravna savjetnika i jednog istra`itelja ~ije je imenovanje prihvatio Sekretarijat Tribunala - Petera Robinsona, Gorana Petronijevi}a, Mladena Magdelini}a, Marka Sladojevi}a i Milivoja Ivani{evi}a. Svi su na platnom spisku Sekretarijata Tribunala iako Karad`i} nije zadovoljan iznosom koji im je odredio Sekretarijat svrstavaju}i ih u pomo}no osoblje, a to je ponovo kazao i na posljednjoj statusnoj konferenciji. Ina~e, pored njih, Karad`i}u besplatno poma`e tridesetak univerzitetskih profesora me|unarodnog krivi~nog prava, docenata i postdiplomaca.
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

9

MINI MARKET
Kona~no se nazire kraj maratonskog procesa protiv “zlo~ina~ke organizacije“ Muhameda Ali Ga{ija
Skoro punih godinu dana od potvr|ivanja optu`nice protiv bra}e Aziza i Muhameda Ali Ga{ija i ~lanova njihove “zlo~ina~ke organizacije“, kona~no se nazire kraj i ovog maratonskog sudskog procesa koji se na
Muhamed Ali Ga{i

Bolan, Slavko, dr`ava ne poskupljuje cigarete da bi ih ti bacio nego da nastavi{ pu{iti i puniti bud`et
MIRKO OKOLI], poslanik SDS-a u Parlamentu BiH Ure|uje

ZLO^INA^KA (DEZ)ORGANIZACIJA

Milutin Stoj~evi}

U\I SLOBODNO: Ko

Kantonalnom sudu u Sarajevu vodi od septembra pro{le godine. Tako bi, prema posljednjim najavama, izno{enje zavr{nih rije~i sarajevskog kantonalnog tu`itelja Olega ^avke trebalo zapo~eti 15. juna, nakon ~ega }e pred ~lanove Sudskog vije}a iza}i i mnogobrojni odvjetni~ki tim optu`enih. Ra~una se da }e presuda bra}i Ga{i i njihovim kompanjonima biti izre~ena do konca juna, s tim da je prva “sarajevska zlo~ina~ka organizacija“, u me|uvremenu, znatno reducirana. Podsjetimo da je tu`itelj Oleg ^avka po~etkom maja izmijenio optu`nicu i za udru`ivanje u zlo~ina~ku organizaciju optu`io Muhameda Ali Ga{ija, Mirsu Krasni}a, Engina Prohu, Muharema ^au{evi}a i Sinana Ljucu. Preostala trojica, sada ve} biv{ih “zlo~inaca“- Muhamedov brat Aziz Ga{i, njihov zet Edin Hot i prijatelj Amir Kasumi}, prema najnovijoj optu`nici, terete se za kaznena djela kamatarenja i nasilni{tva (Ga{i), odnosno, iznude (Hot i Kasumi}). (S. M.)

10

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

oncert visokog rizika

Ja bih ukinuo i nas (poslanike) jer smo i mi luksuz
SLAVKO JOVI^I], poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH

Tuzlanski poduzetnik Damir Djedovi} protiv Amara Im{irevi}a i Faruka Balijagi}a podnio krivi~nu prijavu zbog “uznemiravanja pasa“
Tuzlak Amar Im{irovi}, jedan od direktora u tuzlanskoj podru`nici Raiffeisen leasing osiguranja, i njegov odvjetnik Faruk Balijagi} uvjerili su se, prije nekoliko dana, kako policija i pravosu|e mogu biti “efikasni“, pa ~ak i kada je posrijedi jedna bizarna prijava. Iako ve} punih devet godina ~eka da tuzlanski gra|evinski poduzetnik Damir Djedovi} koji ga je, svojedobno, brutalno pretukao, bude procesuiran, Amar Imi{irovi} je na koncu do`ivio da od `rtve postane “nasilnik“, i to nedugo nakon {to je na Op}inskom sudu u Tuzli zapo~elo su|enje po njegovoj tu`bi. Djedovi} je, naime, samo nekoliko dana poslije po~etka sudskog procesa, protiv Im{irovi}a i Balijagi}a podnio kaznene prijave, ni manje ni vi{e, nego zbog “uzneFaruk miravanja“ Balijagi} njegovih pasa, {to bi, dakako, bila zgodna {ala da policija nije promptno reagirala?! Pa su tako tuzlanski policajci odmah posjetili ured odvjetnika Faruka Balijagi}a, saslu{ali i njega i klijenta Amara Im{irovi}a, no, jo{ se ne zna ho}e li njih dvojica i kazneno odgovarati (navodno da policija ima ozbiljnih problema s uzimanjem izjava od “o{te}ene strane“, odnosno, uznemirenih Djedovi}evih pasa). Damir Djedovi} je, ina~e, brat tu`iteljice Jasminke Djedovi}, {efice Odjela za privredni kriminal u Kantonalnom tu`iteljstvu u Tuzli, koja je, po svoj prilici, i najzaslu`nija {to je policija u ovom slu~aju hitro reagirala. Poduzetnik Djedovi} u Tuzli je poznat i kao suvlasnik dva stambenoposlovna objekta u centru grada koja su sagra|ena bez ikakvih dozvola. (S. M.)
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

PAS IZ RUKAVA

11

MINI MARKET
DVA LO[A SLU[AJU MILO[A

^elnici SIPA-e Mirko Luji} i Sead Lisak, u koordinaciji s Milo{em ^ubrilovi}em, pripremaju smjenu Borisa Ivanovi}a, na~elnika Regionalnog ureda SIPA-e u Banjoj Luci
ako K direktoru Agencije za istrage i za{titu BiH (SIPA) Mirku Luji}u nije po{lo za rukom da putem pokrenutog disciplinskog postupka kazni i smijeni pomo}nika direktora i na~elnika riminalisti~koK istra`nog odjela SIPA-e Dragana Luka~a zbog

DIREKTOR SIPA-e: Mirko Luji}

podno{enja krivi~ne prijave protiv premijera RS-a Milorada Dodika i njegove bratije, Luji} je pa`nju usmjerio na na~elnika Regionalnog ureda SIPA-e u Banjoj Luci Borisa Ivanovi}a. Naime, Luji} dr`i da je Ivanovi} najve}i sukrivac za provo|enje istrage protiv premijera RS-a Milorada Dodika, nekoliko ministara i osoba iz poslovnog miljea RS-a zbog sumnje da su nanijeli {tetu bud`etima BiH i RS-a u iznosu od 14 5 miliona M. K Ovih dana direktor Luji} uz pomo} svog «otr~ka» p , zvani~no zamjenika Seada Lisaka, priprema Ivanovi}evu smjenu. Sve aktivnosti u vezi sa Ivanovi}evom smjenom

12

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Bi~ak~i} opu{ten, Brankovi} namr{ten
Naslov teksta u “Oslobo|enju”

KAKO JE OPUST

Biv{i guverner Unsk Mirsad Velad`i} p “Agrokomerca“ u zamjenu za “intel
ednoglasna odluka delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koji su na posljednjoj sjednici (u utorak, 2. juna), usvojili sve predlo`ene zaklju~ke u cilju za{tite imovine Agrokomerca, prva je konkretna mjera za spas tog poduze}a od dalje plja~ke, koja se, neka`njeno, provodi ve} godinama. Osim {to prihva}eni zaklju~ci podrazumijevaju stavljanje privremene zabrane na prodaju preostalih proizvodnih pogona i poslovnih prostora, te dono{enje plana za revitalizaciju neko} vode}eg prehrambenog giganta u BiH, ministri u federalnoj Vladi dobili su zada}u da, kona~no, naprave cjelovito izvje{}e kako je, kome i po kojim cijenama prodavana vrijedna imovina Agrokomerca. aklju~eno Z je i da }e, pored provjere svih dugovanja Agrokomerca, kako bi se utvrdilo radi li se o stvarnim ili fiktivnim potra`ivanjima, biti izvr{ena i temeljita revizija ukupno 15 6 ugovora o zakupu poslovnih i proizvodnih objekata. Nakon delegata u Domu naroda, o dramati~noj situaciji u Agrokomercu raspravljat }e i zastupnici u astupni~kom domu Z Parlamenta Federacije BiH. Prema do sada prikupljenim informacijama Odbora za spas Agrokomerca koji su, ranije, formirali predstavnici op}inskih vlasti u Velikoj K ladu{i i takozvanih malih dioni~ara tog poduze}a, te nekada{nji radnici i kooperanti, vrijednost imovine i kapitala kompanije je u posljednjih deset godina umanjena za blizu sto milijuna M! Pore|enja radi, Agrokomerc je 19 K . 8 9 imao dobit od 15milijuna maraka, da bi deset godina kasnije financijske dubioze dostigle gotovo 18 milijuna M. U Odboru 0 K za spas imaju podatke i da su, primjerice, pojedine farme Agrokomerca izdavane privatnim tvrtkama uz mjese~nu kiriju od 100 K ?J dnako je tako otkriveno da su neki zakupci M! e poslovnih prostora za unajmljene objekte mjese~no pla}ali simboli~nih pet M, dok je u vi{e slu~ajeva utvr|eno kako kirije K uop}e nisu upla}ivane na ra~un Agrokomerca, nego izravno na ruke biv{ih direktora. I mada smo o sustavnoj plja~ki Agrokomercove imovine u Slobodnoj Bosni objavili na desetke tekstova, gotovo je nemogu}e pobrojati sve primjere kako su lokalni SDA-prvaci u rajini pusto{ili to poduze}e za svoje vi{egodi{nje uprave. Tako K je tek nedavno prona|en ugovor o prodaji poslovnog prostora u sarajevskom naselju Hrasno koji je 2000. godine kupio Besim Muj~in, u to vrijeme rukovoditelj Slu`be za op}e, pravne i personalne poslove Agrokomerca i ~lan omisije za privatizaciju. K a Z poslovni prostor u Sarajevu od blizu 0 kvadratnih metara 5 Muj~in je platio 2.000 M, s tim da je ve}i dio iznosa (64 8 K tisu}e maraka) pla}en u certifikatima, a ostatak od 18 M u .000 K

J

To sa krivi~nim prijavama je ve} izlizano. Koliko znam, ja nemam nijednu
FUAD KASUMOVI], zamjenik ministra finansija i trezora BiH

TO[ENA KRAJINA

direktor Luji} koordinira sa Dodikovim za{titarom Milo{em ^ubrilovi}em zvanim ^ubri. (M. F.) HINJE IZ STRANA^KE KUHINJE

ko-sanskog kantona poslovni prostor u Biha}u dobio u lektualne usluge“

Kandidatura Fuada Kasumovi}a za funkciju federalnog premijera poku{ava se osujetiti izmi{ljenom pri~om o skorom podizanju krivi~ne prijave
Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, jedan je od najozbiljnijih kandidata za upra`njeno mjesto premijera Vlade Federacije BiH. Me|utim, SDA je navodno odustala od kandidature asumovi}a nakon {to je od nekih predstavnika K me|unarodne zajednice u BiH stiglo upozorenje da se protiv asumovi}a priprema podizanje optu`nice. K asumovi} se navodno sumnji~i za nezakonito tro{enje K novca koji je vlada Gr~ke donirala za obnovu i rekonstrukciju zgrade Vije}e ministara BiH u Sarajevu.
Fuad Kasumovi}

KRAJI[KI GUBERNATOR: Pod pokroviteljstvom Mirsada Velad`i}a izvr{ena je bezo~na plja~ka Agrokomercove imovine, vrijedne najmanje 100 milijuna KM

gotovom novcu! No, budu}i da se istim ugovorom Muj~in obvezao da }e u narednih dvadeset godina pru`ati besplatne pravne usluge Agrokomercu (?, pretpostavlja se da je pravne ) savjete “kompenzirao” za gotov novac. Od besplatnih pravnih usluga, dakako, nije bilo ni~ega jer je Besim Muj~in, u me|uvremenu, napustio Agrokomerc. Prethodno je Muj~in, osim poslovnog prostora, nezakonito uzeo i trosoban stan u Velikoj K ladu{i, koji je kasnije, po{to ga je otkupio certifikatima, prodao. Besim Muj~in je, ina~e, posao u Agrokomercu dobio po preporuci dugogodi{njeg predsjednika SDA u Velikoj ladu{i Ejuba Alagi}a sa kojim je u rodbinskim vezama - Alagi} K je brat Muj~inove supruge. No, ugovor koji je Besim Muj~in zaklju~io s Agrokomercom prodaju}i sam sebi poslovni prostor u Sarajevu jo{ je i legitiman, usporedi li se s kupoprodajnim ugovorom koji je s biv{im menad`mentom sklopio nekada{nji guverner Unsko-sanskog kantona i neprikosnoveni kraji{ki gubernator Mirsad Velad`i}. Velad`i}u je, naime, poslovni prostor Agrokomerca u Biha}u, vrijedan, prema nekim procjenama, oko 100.000 M, trajno ustuK pljen u zamjenu za “intelektualne usluge”?Budu}i da nije pre! cizirano kakve je Velad`i} intelektualne usluge Agrokomercu pru`ao, niti o tome ima kakvog pisanog traga, posrijedi je, dakako, pokroviteljstvo nad bezo~nom plja~kom dr`avne imovine koja se mjeri desecima milijuna maraka. S. Mijatovi}

Mada su radovi na obnovi ove zgrade okon~ani jo{ prije dvije godine, dakle u periodu kada je asumovi} K tek imenovan za zamjenika ministra finansija i trezora BiH, anonimni “{apta~“ iz me|unarodne zajednice tek je prije neki dan progovorio o navodno po~injenom kriminalu. Nije te{ko zaklju~iti da ne postoji nikakva prijava protiv asumovi}a, odnosno da je cijela pri~a izmi{ljena K u kuhinji nekog pritajenog pretendenta na upra`njeno premijersko mjesto. (M. F.)

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

13

MINI MARKET
OVÈINA U JANJE]OJ KO@I

Treba raspisati javni konkurs za izbor federalnog premijera
BOSS, saop}enje za javnost

Kako je Mustafa Ov~ina od osnivanja DGS-a do danas uspio zadr`ati ~elnu poziciju u Upravi za administraciju
Mustafa Ov~ina, na~elnik Uprave za administraciju Grani~ne policije BiH, jedan je od rijetkih du`nosnika koji je uspio zadr`ati svoju poziciju od formiranja DGS-a do danas zahvaljuju}i “strate{kim ulaganjima” u kadrove koji su pro{li kroz DGS, odnosno Grani~nu policiju BiH. A kad je rije~ o “strate{kim ulaganjima” u kadrove na prvom mjestu svakako je Hanifa Stupar, k}erka sestre reisu-l-uleme Mustafe ef. Ceri}a. Naime, Hanifa Stupar je godinama radila u Upravi za administraciju Grani~ne policije BiH, gdje je vodila obra~unske i blagajni~ke poslove, a fiktivno se vodila od 2001. godine da radi u Centru za obuku. Grani~nu policiju Hanifa Stupar BiH napustila je 2007. godine nakon zavr{enog studija i magisterija, a trenutno radi u Trezoru BiH. Ov~ina je poslovno zbrinuo i njezinog brata Ejuba Stupara, koji je prije prelaska u SIPA-u bio zaposlen kao policajac u Grani~nu policiju BiH. Ov~ina nije vodio ra~una samo o “strate{kim”, ve} i privatnim ulaganjima. Tako je nakon odlaska u penziju uposlenika Tomislava Plani~i}a iz Centra za obuku Grani~ne policije, na njegovo mjesto primljena Amira Dobrunaj, djevoja~ko Ov~ina, ina~e k}erka brata Mustafe Ov~ine. To nije sve, Ov~ina je uhljebio i svoju stariju k}erku, zeta.... (M. F.) SACRAMENTO KIDSI

”ET PRO

Ho}e li Narodna sku zaklju~ke o vra}anju RS ranije prenese
DRAGO KALABI],
zastupnik SNSD-a u Parlamentu BiH
Ne vjerujem da }e Narodna skup{tina RS-a poni{titi svoje zaklju~ke koji se ti~u nadle`nosti. Nisam siguran da je visoki predstavnik obrazlo`io svoj zahtjev i da je obrazlo`io konkretne zamjerke zbog kojih je u radu Skup{tine RS-a vidio protuustavno djelovanje.

NE

NERMINA KAPETANOVI],
zastupnica SDA u Parlamentu FBiH
Nisam sigurna u dobronamjernost vlasti Republike Srpske prema ovoj dr`avi niti mislim da uop}e te`e euroatlantskim integracijama na{e zemlje. Uvjerena sam da sve ~ine kako bi destabilizirali Bosnu i Hercegovinu, izme|u ostalog i slabljenjem njenih klju~nih institucija.

DA/NE

AMEL LIZDE,
predsjednik Mladih liberala BiH
Ukoliko bude dovoljno pritisaka iz OHR-a, vjerujem da }e poni{titi ranije usvojene zaklju~ke u NS RS-a. Naravno, nakon toga }e optu`iti visokog predstavnika da vr{i pritisak na vlasti RS-a i previ{e se upli}e u unutra{nje stvari na{e dr`ave.

Najmla|oj k}erki Ljube Be{li}a, Ivani, nakon krizmanja u mostarskoj katedrali prire|en kraljevski bal na privatnom imanju Dike Slezaka
Me|u vi{e od 600 mladi}a i djevojaka koji su pro{le nedjelje u mostarskoj katedrali primili sakrament svete krizme bila je i Ivana Be{li}, najmla|a k}erka gradona~elnika Mostara Ljube Be{li}a. No, za razliku od ve}ine njezinih vr{njaka koji su obred krizmanja proslavili u krugu najbli`e obitelji i prijatelja, slavlje mlade Ivane Be{li} uprili~eno je u veleljepnom ljet-

DA

AMILA OMERSOFTI],
predsjednica UO Udru`enja za za{titu deviznih {tedi{a
Mislim da }e Narodna skup{tina RS-a u kona~nici poni{titi zaklju~ke koje su usvojili. Vlasti Republike Srpske vrlo su pragmati~ne i sigurna sam da }e prihvatiti zahtjev visokog predstavnika, gospodina Inzka.

DA

14

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Moramo staviti ta~ku na unutra{nja prepucavanja o tome kako i {ta kome pripada
MILORAD DODIK, premijer Republike Srpske

CONTRA

up{tina RS-a poni{titi S-u nadle`nosti koje su ene na dr`avu?
VANJA FURTULA,
urednica na BHTV-u
Pou~ena dosada{njim iskustvima, mislim da Narodna skup{tina RS-a ne}e poslu{ati zahtjev visokog predstavnika i poni{titi zaklju~ke o entitetskim nadle`nostima koje je usvojila. Uprkos Inzkovom zahtjevu, vidljivo je da zaklju~ke Skup{tine podr`ava ve}ina stranaka iz Republike Srpske i u tom je pitanju ~ak i sa opozicionim strankama u manjem bh. entitetu postignut konsenzus.

nikovcu Radobolja, u vlasni{tvu mostarskog poduzetnika Dinka Dike Slezaka, gdje je pozvano {ezdesetak gostiju, izme|u ostalih, i brojne tatine strana~ke kolege iz HDZ-a. Kao posebna go{}a na proslavu je stigla i predsjednica Federacije BiH Borjana Kri{to koja je maloj Ivani Be{li} bila krizmana kuma. (S. M.) POBJEDNIK KOSI SVE

Tihi} nije odr`ao javno dato obe}anje da }e “neko mjesto“ u strana~kom rukovodstvu ponuditi Izetbegovi}u i Terzi}u
U nekoliko javnih istupa nakon strana~kog Kongresa lider SDA Sulejman Tihi} obe}ao je da se ne}e pona{ati po principu “pobjednik nosi sve a gubitnik ni{ta“. Tihi} je obe}ao razgovarati s dvojicom pora`enih protukandidata Adnanom Terzi}em i Bakirom Izetbegovi}em i ponuditi im “neko mjesto u strana~kom rukovodstvu“. Kako saznajemo, Tihi} nije ispunio dato obe}anje: sva mjesta u strana~kom rukovodstvu ve} su uveliko popunjena a da se Tihi} nije ni na{alio “neko mjesto“ ponuditi Izetbegovi}u i Terzi}u.
Adnan Terzi}, Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi}

NE

ANTONIO PRLENDA,
novinar
^ak i ako prihvate zahtjev visokog predstavnika, vlasti Republike Srpske }e nastaviti da provode politiku slabljenja dr`ave. Pitanje je koliko }e visoki predstavnik imati ~vrste stavove prema vlastima manjeg bh. entiteta, odnosno koliko }e me|unarodna zajednica dozvoliti politiku slabljenja dr`avnih institucija.

NE

Iako je sve donedavno bio zamjenik predsjednika SDA, Terzi} nije pozvan ni na slu`benu primopredaju du`nosti. Tihi} je naredio da se Terzi}ev kabinet u Centrali SDA o~isti i da se njegove privatne stvari potrpaju u kutije i sklone u podrum. Sli~an postupak Tihi} je naredio i protiv svih ostalih strana~kih du`nosnika iz pora`enog tabora. (A. M.)

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

15

POSTKONGRESNI HAOS

Pirova pobjeda S
Nakon Kongresa SDA na bo{nja~koj politi~koj sceni uvedeno je svojevrsno dvovla{}e - Tihi} kontrolira Stranku a Izetbegovi} izvr{nu i zakonodavnu vlast; “Slobodna Bosna“ otkriva kako je Tihi} dobio strana~ke izbore, kako je prevario ^ovi}a i Lagumd`iju i kome je sve obe}ao federalnu premijersku funkciju
Pi{e

Asim Metiljevi}
asim@slobodna-bosna.ba

N

etom odr`ani Kongres SDA nije donio o~ekivani rasplet dugotrajnog sukoba na bo{nja~koj politi~koj sceni zbog kojeg cijela Federacija BiH ve} mjesecima stoji skoro posve

Kontrolni paket bo{nja~kih politi~kih dioni
16
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Tihi} dobio izbore a izgubio vlast

Foto: Milutin Stoj~evi}

IZNEVJERENA O^EKIVANJA: Kongres SDA nije rije{io dugotrajnu paralizu federalne vlasti

ULTIMATUM OSNIVA^A: Ostanak u vlasti Haris Silajd`i} uvjetuje potpisivanjem novog koalicionog ugovora NI[TA OD MANJINSKE VLADE: Lider SDP-a o~ekivao je pad aktuelne koalicije i rekonstrukciju federalne Vlade

Sulejmana Tihi}a
paralizirana i blokirana. Iako je lider SDA Sulejman Tihi} odnio ubjedljivu pobjedu nad svojim unutarstrana~kim oponentima, njegova realna politi~ka snaga danas je u toj mjeri slaba da bi se njegov izborni trijumf s pravom mogao nazvati Pirovom pobjedom. Istina, Tihi} je uspio preuzeti sve poluge unutarstrana~ke vlasti, no njegov rival Bakir Izetbegovi} i dalje suvereno upravlja glavnim polugama izvr{ne i zakonodavne vlasti, kako na dr`avnom tako i na federalnom nivou. Od osam zastupnika SDA u Parlamentu BiH, Tihi}u su lojalna samo ~etiri a sli~an odnos snaga uspostavljen je i u Parlamentu Federacije BiH.

[ETNJA S OSNIVA^EM
Nimalo nije slu~ajno {to je Tihi}, netom nakon strana~kog kongresa, zatra`io hitan sastanak s bo{nja~kim koalicionim partnerom, liderom Stranke za BiH Harisom Silajd`i}em, s kojim je

ve} dulje vremena na ratnoj nozi. Sve donedavno Tihi} je s Miloradom Dodikom i Draganom ^ovi}em krojio plan o eliminaciji Stranke za BiH iz vlasti i politi~koj marginalizaciji njenog lidera Harisa Silajd`i}a. Realizacija tog plana trebala je uslijediti nakon strana~kog kongresa, na kojem je Tihi} pri`eljkivao ne samo vlastitu pobjedu, nego i potpuni politi~ki krah svog rivala Bakira Izetbegovi}a, nakon ~ega bi bio otvoren put za kona~ni obra~un sa

ica pre{ao u ruke Izetbegovi}a i Silajd`i}a
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

17

POSTKONGRESNI HAOS

KO ]E ZAMIJENITI BRANKOVI]A

AHMETLI]: NAFTA[KI MAG IZ TE[NJA Premijerski kandidat Izudin Ahmetli} jedan je od tri suvlasnika te{anjske naftne kompanije HIFA OIL, koju je osnovao sa starijom bra}om Hajrudinom i Fahrudinom. Naziv HIFA OIL akronim je imena i prezimena bra}e Ahmetli} koji su u naftni biznis u{li neposredno pred rat. Ranije su u Te{nju imali solidnu tvornicu {ljakastih blokova a prvu benzinsku pumpu izgradili su u Te{nju 1990. godine. Danas su vlasnici desetak benzinskih pumpi u Federaciji BiH, mada je njihov primarni biznis uvoz, veleprodaja i distrubicija naftnih derivata. Trenutno su drugi po veli~ini uvoznici nafte i prvi po uvozu naftnog bitumena za cestogradnju. Izudin je po zanimanju diplomirani agronom i jedini je me|u bra}om politi~ki aktivan. U razdoblju od 2002. do 2006. godine bio je predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Te{naj a na posljednjem kongresu SDA izabran je u Glavni odbor. Zanimljiv je podatak da je u njihovoj kompaniji odnedavno uposlen i Ned`ad Poli}, donedavni ~lan Predsjedni{tva SDA i jedan od `estokih oponenata partijskog {efa Sulejmana Tihi}a. No, istovremeno, Ahmetli}ima je blizak i [emsudin Mehmedovi}, jedan od najodanijih suradnika aktuelnog {efa Tihi}a, koji je na posljednjem strana~kom kongresu promaknut u potpredsjednika SDA. KASUMOVI]: USPON VJE^ITOG ZAMJENIKA Aktuelni zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumovi} radnu karijeru zapo~eo je pred rat, u rudniku uglja “Gra~anica“ u Gornjem Vakufu, gdje je neko vrijeme bio finansijski direktor. Njegova dosada{nja radna karijera obilje`ena je zamjeni~kim funkcijama: ~etiri godine nakon rata bio je zamjenik ministra finansija Srednjobosankog kantona, zatim zamjenik direktora Carinske uprave FBiH

i napokon zamjenik dr`avnog ministra finasija i trezora. U Kasumovi}evoj radnoj biografiji postoji trogodi{nja “rupa“ u razdoblju od 2003. do 2006. godine kada je zbog krivi~ne prijave za nezakonitu kupovinu stana bio suspendiran s posla. Kasumovi} se uspio odbraniti, a trogodi{nje razdoblje bez slu`benog zaposlenja nije proveo skr{tenih ruku: u okolini Zenice uspio je izgraditi tri benzinske pumpe koje je prodao naftnim distributerima. Navodno je jedan od bogatijih politi~ara u BiH, za {ta su djelimi~no zaslu`na i njegova poduzetna bra}a, vlasnici fabrike za preradu drveta ROSE WOOD u Gornjem Vakufu i vlasnici tri mini elektrane, tako|er u Gornjem Vakufu. Fuad Kasumovi} je diplomirao ekonomiju na sarajevskom Ekonomskom fakultetu. @ivi u Zenici, ima stan u Sarajevu, o`enjen je, ima jednu k}er i solidno govori ruski jezik. NOVALI]: ISTURENI IGRA^ SLOVENA^KOG KAPITALA Ma{inski in`injer iz Grada~ca Fadil Novali} ve} nekoliko godina s velikim uspjehom vodi nekada{nju Famosovu tvornicu u Grada~cu TMD, koju je 2001. godine preuzela slovena~ka kompanija Cimos. Ro|en je 1959. godine u Grada~cu, studirao je u Sarajevu, a ve} skoro 30 godina ostao je vjeran TMD-u. Novali} va`i za jednog od najisturenijih igra~a slovena~kog kapitala u BiH, a osim tvornicom u Te{nju, upravlja i Cimosovim pogonima izgra|enim u Srebrenici i Zenici, u kojima je uposleno oko 500 radnika. Jednako kao i ostala dva kandidata, Kasumovi} u Gornjem Vakufu i Ahmetli} u Te{nju, i Novali} ima {iroku mre`u bogatih i uticajnih ro|aka koji suvereno vladaju Grada~com. Njegov najbli`i ro|ak Mirsad Novali} ve}inski je vlasnik Kule Grada~ac, tvornice trikota`e koja upo{ljava nekoliko stotina radnika i koja je uz Cimos najve}i privredni pogon u Grada~cu. Drugi Fadilov ro|ak, Osman Novali}, dugogodi{nji je sekretar Op}ine Grada~ac. O`enjen je, ima tri k}eri i aktivno govori dva strana jezika, njema~ki i engleski.

Silajd`i}em i SBiH. To se me|utim nije desilo: Izetbegovi}ev politi~ki tabor unutar SDA u toj je mjeri sna`an i monolitan da formalni strana~ki {ef Tihi} bez pristanka Izetbegovi}a ne mo`e provesti u djelo ni jednu zna~ajniju politi~ku akciju. Kontrolni paket bo{nja~kih politi~kih dionica pre{ao je u ruke Izetbegovi}a i Silajd`i}a i upravo je ta ~injenica primorala Tihi}a da se, makar i nerado, po~ne primicati Silajd`i}u kako bi izgladio naru{ene odnose i kako bi zatvorio makar jedan od bezbroj otvorenih frontova. Do pred strana~ki kongres, Tihi} se uglavnom pona{ao kao opozicioni

CIJENA POBJEDE: Za izborni trijumf u SDA Tihi} je morao platiti previsoku cijnu. U bitku za “prvog u Bo{njaka“ Tihi} je krenuo otvaranjem fronta protiv svog najopasnijeg rivala Harisa Silajd`i}a

lider: na svom ni{anu stalno je dr`ao izvr{nu vlast Federacije BiH, tra`io rekonstrukciju federalne Vlade i insistirao na ostavci federalnog premijera Brankovi}a. Ali, nakon uvjerljive pobjede na strana~kom kongresu, Tihi} se vi{e ne mo`e pona{ati kao opozicionar, nego je du`an poduzeti hitnu akciju na sre|ivanju haoti~nih prilika u Federaciji BiH, {to pored ostalog podrazumijeva i hitan izbor novog federalnog premijera. A to }e izgleda i}i te`e nego ikada ranije. Ve} je pro{lo desetak dana otkako je Brankovi} podnio ostavku, a da Tihi}eva nova strana~ka ekipa jo{ nije na~isto je li s Brankovi}em “pala“

18

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Tihi} dobio izbore a izgubio vlast

IZNU\ENA SMJENA: SDA je lak{e smijenila federalnog premijera Brankovi}a nego {to }e izabrati njegovog nasljednika

SILA BOGA NE MOLI: Nimalo nije slu~ajno {to je Tihi}, netom nakon strana~kog kongresa, zatra`io hitan sastanak s bo{nja~kim koalicionim partnerom, liderom Stranke za BiH Harisom Silajd`i}em, s kojim je ve} dulje vremena na ratnoj nozi
cijela federalna Vlada, odnosno treba li birati cijelu vladu ili samo federalnog premijera. preustroju BiH, {to je ^ovi} protuma~io kao Tihi}ev pristanak na formiranje hrvatskog entiteta. Istovremeno, Tihi} nije {krtario ni s obe}anjima SDP-u ~iji se lider Zlatko Lagumd`ija radovao Tihi}evom sukobu sa Silajd`i}em, o~ekuju}i da }e u pogodnom trenutku SDP usko~iti u vlast, makar preko manjinske vlade, iz koje bi bila istisnuta Stranka za BiH. Kako je najprije morao oja~ati svoju poziciju unutar SDA, Tihi} je {akom i kapom dijelio obe}anja ~lanovima partijskog rukovodstva, ali i cijeloj armiji partijskih aktivista i simpatizera. Jo{ prije nekoliko mjeseci Tihi} je barem

desetorici istaknutih privrednika, politi~ara, profesora, poslao signal kako “ozbiljno ra~una“ na njihov premijerski anga`man u Vladi Federacije BiH. Tako su se na listi potencijalnih federalnih premijera na{li Nihad Imamovi}, direktor ASA Groupa, Midhat Terzi}, direktor Sarajevo osiguranja, Mehmed Jahi}, profesor na Ekonomskom fakultetu Sarajevo, Ramiz D`aferovi}, predsjednik Uprave Razvojne banke, Fuad Kasumovi}, zamjenik ministra finansija i trezora BiH, Fadil Novali}, direktor Cimosa iz Grada~ca, Salko Obho|a{, federalni ministar prostornog ure|enja, Izudin Ahmetli}, suvlasnik nafte komanije HIFA OIL iz Te{nja, i brojni drugi. Da je Tihi} pretjerao s dijeljenjem obe}anja, vidjelo se i na samom Kongresu, kada se biralo pet novih potpredsjednika SDA. Iako je strana~kim statutom propisano da se potpredsjednici biraju s liste od ukupno deset kandidata, Tihi} je iza{ao sa skoro dva puta {irom listom!

PRESPOR IZBOR FEDERALNOG PREMIJERA
Prvi test Tihi}eve politi~ke vjerodostojnosti bit }e izbor novog federalnog premijera (ili nove federalne Vlade?) i to u {to kra}em roku kako se ne bi ugrozio finansijski aran`man s MMF-om i EBRD-om vrijedan preko milijardu KM. Bez ove finansijske injekcije, Federaciji BiH prijeti potpuni ekonomski slom. Problem je me|utim {to Tihi}eva politi~ka ekipa u SDA ne mo`e na}i nikog dovoljno ozbiljnog, iskusnog i vje{tog, ko bi se u takvom politi~kom haosu usudio prihvatiti funkcije federalnog premijera. [iroka lista potencijalnih kandidata spala je na samo tri imena, Fuada Kasumovi}a, koji se jo{ nije decidirano izjasnio, te Fadila Novali}a i Izudina Ahmetli}a, koji su jo{ samo formalno u igri, jer su prije nekoliko dana Tihi}u dali do znanja da na njih ne ra~una. Svi drugi sa {irokog spiska potencijalnih kandidata, kojima je Tihi} ranije namigivao i privla~io ih u svoj tabor, izri~ito su odbili ponu|enu funkciju. ^injnica da Tihi} ni deset dana nakon Brankovi}eve ostavke nije uspio prona}i kakvu-takvu zamjenu Ned`adu Brankovi}u najrje~itije svjedo~i o razmjerama haosa na bo{nja~koj politi~koj sceni koji je izazvan beskrupuloznom borbom za vlast i prevlast odmetnutih politi~kih elita.
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

CIJENA POBJEDE
Po svemu sude}i, za izborni trijumf u SDA Tihi} je morao platiti previsoku cijenu. U bitku za “prvog u Bo{njaka“ Tihi} je krenuo otvaranjem fronta protiv svog najopasnijeg rivala Harisa Silajd`i}a. U taj front najprije je uvukao Milorada Dodika, kojeg je pridobio pristajanjem na sve uvjete koje mu je ovaj izdiktirao u Prudu, a potom i Dragana ^ovi}a, kojeg je pridobio maglovitim obe}anjem o teritorijanom

PRIVID STRANA^KOG JEDINSTVA: Nakon Kongresa SDA je podijeljena na dva me|usobno nepomirljiva tabora

19

PREDSJEDNIK OPET NA SUDU

OBRANA I POSLJEDNJI DANI: Pritisnut sudskim optu`nicama i nezadovoljstvom strana~kih kolega, predsjednik HDZ-a Dragan ^ovi} diskretno je najavio mogu}nost povla~enja, naredni mjeseci }e pokazati da li je u pitanju jo{ jedan njegov politi~ki blef

Dragan ^ovi} ve} mjese razgovara s Nikom Loza
20
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Za svog nasljednika priprema Rad

Dragan ^ovi}, lider HDZ-a

Nakon {to je protiv njega na Sudu BiH podignuta nova optu`nica, a njegov najpouzdaniji politi~ki saveznik SULEJMAN TIHI] otkrio da ne}e podr`ati rekonstrukciju federalne Vlade i da SDA odustaje od pregovora o teritorijalnom preustroju BiH, lider HDZ-a DRAGAN ^OVI] sukobio se i s najbli`im strana~kim suradnicima
Pi{e

Suzana Mijatovi}
suzanam@slobodna-bosna.ba

remda se, netom nakon ostavke federalnog premijera Ned`ada Brankovi}a, prvi javno zalo`io za temeljitu rekonstrukciju Vlade Federacije BiH, predsjednik HDZ-a Dragan ^ovi} ponovno je “pucao u prazno“. I mada nema dvojbe da je Brankovi}eva ostavka za lidera HDZ-a bila zgodan povod da jo{ jednom potegne pitanje kadrovskih promjena u federalnoj Vladi koje bi se, u kona~nici, svele na smjene ministara iz HDZ-a 1990. i Stranke za BiH, ve} se po~etkom ovog tjedna pokazalo da ^ovi} ne}e dobiti o~ekivanu potporu strana~kih saveznika iz SDA. No, da situacija po njega bude jo{ gora, ^ovi}ev prijedlog nove koncepcije rada Vlade Federacije BiH koji, izme|u ostalog, podrazumijeva i promjene u dosada{njoj nacionalnoj raspodjeli resora, te{ko da bi u ovom trenutku podr`ali i svi ~lanovi naju`eg rukovodstva HDZ-a. Otkako je, naime, prije ~etiri godine preuzeo du`nost predsjednika HDZ-a BiH, Dragan ^ovi} nikada nije imao lo{iji rejting me|u strana~kim kolegama, ma koliko se njihovi unutarstrana~ki sukobi i me|usobna trvljenja skrivali od javnosti.

P

GLUHI TELEFONI: Niko Lozan~i} mjesecima ne komunicira sa strana~kim {efom Draganom ^ovi}em

ZA[TO SU SE SUKOBILI ^OVI] I LOZAN^I]
Kada su njegovi najbli`i strana~ki suradnici posrijedi, Dragan ^ovi} ve} mjesecima gotovo uop}e ne komunicira s Nikom Lozan~i}em, dopredsjedava-

LOZAN^I]EVA APSTINENCIJA: Nakon {to dugo vremena nije dolazio na sastanke ~lanova Predsjedni{tva HDZ-a BiH, Lozan~i} se, i to prije desetak dana, prvi put pojavio na sjednici Sredi{njeg odbora u Mostaru
ju}im Zastupni~kog doma Parlamenta BiH i drugim ~ovjekom u hijerarhiji HDZ-a. Neslaganja izme|u predsjednika HDZ-a i njegovog zamjenika zapo~ela su jo{ nakon posljednjih Op}ih izbora, kada je Lozan~i} izrazio protivljenje pojedinim ^ovi}evim personalnim rje{enjenima, stavljaju}i ozbiljne primjedbe na neravnomjeran izbor kadrova iz srednje Bosne, a kasnije i na druge va`ne politi~ke odluke koje je “lider“ donosio bez konzultacija s prvim suradnicima. No, kako ^ovi} ne samo da nije uva`io njegove sugestije nego je me|u bosanskim HDZ-ovcima, u me|uvremenu, na{ao nove poslu{ne saveznike, prije svih potpredsjednika stranke Marinka ^avaru i ~lanicu Predsjedni{tva Lidiju Bradaru, Niko Lozan~i} je, kako se ~ini, odlu~io pot-

ecima ne an~i}em

du Bo{njaka

puno ignorirati rad naju`eg strana~kog rukovodstva. Nakon {to dugo vremena nije dolazio na sastanke ~lanova Predsjedni{tva HDZ-a, Lozan~i} se, i to prije desetak dana, prvi put pojavio na sjednici Sredi{njeg odbora u Mostaru. Njihove su strana~ke kolege zamijetile da se Dragan ^ovi} posljednjih mjeseci vi{e sastajao s liderom SDA Sulejmanom Tihi}em nego sa svojim jedinim zamjenikom u Predsjedni{tvu HDZ-a Nikom Lozan~i}em (ba{ kao {to je i Tihi} ~e{}e vi|ao ^ovi}a, nego svog, sada ve} biv{eg zamjenika, Adnana Terzi}a). No, puno prije Nike Lozan~i}a, predsjednik je HDZ-a zahladio odnose i sa svojim imenjakom Draganom Vranki}em, dr`avnim ministrom financija i trezora i dopredsjedavaju}im Vije}a ministara BiH u kojem ^ovi} vidi najozbiljnijeg konkurenta u mogu}em preuzimanju strana~kog trona. Podsjetimo da se pro{le godine, kada su zapo~ela prva naga|anja o ujedinjenju dva HDZ-a, uveliko spekuliralo da samo Dragan Vranki} mo`e ra~unati na jednaku potporu i jednih i drugih HDZ-ovaca, dakako, pod pretpostavkom da prije pomirenja posva|anih hrvatskih politi~ara, dosada{nji strana~ki lideri Dragan ^ovi} i Bo`o Ljubi} podnesu ostavke ({to je bio Ljubi}ev prijedlog). Pored toga, Vranki} se uveliko spominjao i kao favorit predsjednika HDZ-a Hrvatske
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

21

PREDSJEDNIK OPET NA SUDU

Ive Sanadera koji je, tako|er, preuzeo ulogu posrednika u izmirenju zara}enih strana. Pretpostavlja se kako je strah od njihovog mogu}eg pribli`avanja bio i glavni razlog za javno poni`enje koje je ^ovi} priredio Vranki}u za Sanaderovog nedavnog posjeta Mostaru.

DRAGANE MOJ, KAD ODE[ TI

PONI@ENI DRAGAN VRANKI]
Iako je, naime, u odsustvu predsjedavaju}eg Nikole [piri}a, Dragan Vranki} bio jedini visokopozicionirani du`nosnik Vije}a ministara BiH na otvaranju mostarskog Me|unarodnog sajma gospodarstva prije dva mjeseca, upravo se Dragan ^ovi} potrudio da se dr`avni ministar financija ne na|e me|u uglednim zvanicama. Na iznena|enje brojnih gostiju, a ponajvi{e samog Vranki}a, u dru{tvu s hrvatskim premijerom Ivo Sanaderom, potpredsjednikom Vlade Hrvatske Damirom Polan~ecom i Visokim predstavnikom Valentinom Inzkom, tada su se na{li Dragan ^ovi} i njegovi najbli`i suradnici, direktorica Sajma Dalfina Bo{njak i gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li}, te Sulejman Tihi} i Ned`ad Brankovi}. Dopredsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Dragan Vranki} istodobno je imao tretman poput bilo kojeg drugog privrednika. Bojazan od gubitka utjecaja u stranci kojom autokratski vlada godinama, razlog je i {to Dragan ^ovi} stalno prolongira po~etak bilo kakvih ozbiljnih pregovora o pomirenju dva HDZ-a, mada se tijekom mostarskih razgovora s Ivom Sanaderom slo`io da je ujedinjenje dvije stranke neminovan proces. Iako su njegovi politi~ki protivnici iz HDZ-a 1990., poslije sastanka sa Sanaderom, promptno odr`ali sjednicu strana~kog Predsjedni{tva na kojoj su usvojena na~ela i odrednice za dalje pregovore, nakon ~ega su dokument poslali na adresu biv{ih kolega, iz HDZ-a BiH jo{ nisu dobili odgovora. [to, opet, ne zna~i da Dragan ^ovi}

Tihi} izigrao ^ovi}a obe}av{i HDZ-u mjesto gradona~elnika Mostara
U danima pred Kongres SDA pojedini su mostarski mediji naveliko spekulirali da }e u slu~aju reizbora Sulejmana Tihi}a za predsjednika, na funkciju gradona~elnika Mostara ponovno biti imenovan kadar HDZa, navode}i kako je aktualni lider SDA znatno spremniji na kompromise od svog protukandidata Bakira Izetbegovi}a. I mada ne treba sumnjati da je i ta (polu)informacija novinarima stigla iz HDZ-a, nije pro{lo ni sedam dana od Tihi}eve unutarstrana~ke pobjede, a mostarski su SDA-ovci ve} o{tro demantirali mogu}nost bilo kakvog popu{tanja. Predsjednik Kluba vije}nika SDA u nema spremljen rezervni plan i, u slu~aju da se bude morao povu}i s mjesta predsjednika stranke, ve} odre|enog nasljednika. Kako tvrde njegove strana~ke kolege, nova optu`nica koja je protiv Dragana ^ovi}a i biv{eg federalnog premijera Edhema Bi~ak~i}a, koncem aprila, potvr|ena na Sudu BiH, silno je uznemirila predsjednika HDZ-a. Nakon {to se prije ravno godinu dana Sud BiH oglasio nenadle`nim za njegovo procesuiranje i optu`nicu proslijedio @upanijskom sudu u Mostaru, ^ovi} je ra~unao kako }e ostati po{te|en daljeg sudskog progona, dakako, i ne slute}i da se protiv njega u Sarajevu sprema posve druga optu`nica. Budu}i da je, u me|uvremenu, dobio naznake da bi, Gradskom vije}u Mostara Suad Hasandedi}, osim toga, odbacio je i navodno kompromisno rje{enje prema kojem bi HDZ “`rtvovao“ dosada{njeg gradona~elnika Ljubu Be{li}a i predlo`io novog kandidata za njegovog nasljednika - kao mogu}e rje{enje pominjao se direktor Doma zdravlja u Mostaru Davor Pehar. Budu}i da su Hasandedi}, ali i ostali lokalni prvaci SDA u Mostaru rezolutno ponovili da }e podr`ati samo kandidata te stranke za novog gradona~elnika Mostara, jasno je kako je u Tihi}eva obe}anja povjerovao samo Dragan ^ovi}, i ponovno ostao izigran.
OJA^AO PREGOVARA^KU POZICIJU: Sulejman Tihi}, lider SDA

VOJNIK PARTIJE: Rade Bo{njak, potpredsjednik HDZ-a BiH

pored sarajevskog su|enja, uskoro mogao biti procesuiran i na @upanijskom sudu u Mostaru (podsjetimo da se i protiv Bi~ak~i}a paralelno vode dva sudska procesa), ~ini se kako je i samom ^ovi}u postalo jasno da }e biti te{ko obavljati du`nost strana~kog predsjednika s dvije sudske optu`nice za vratom. U tom se smislu spekulira kako je iz ^ovi}evog najbli`eg strana~kog okru`enja, nedavno, u jednom sarajevskom dnevnom listu plasirana informacija da bi novi lider, po mjeri oba HDZ-a u BiH, ali i sestrinske stranke u Zagrebu, mogao biti Rade Bo{njak, aktualni strana~ki potpredsjednik i zastupnik u Hrvatskom saboru. I mada uop}e ne treba dvojiti da bi ^ovi} za svog nasljednika u HDZ-u izabrao Bo{njaka iz istih razloga zbog kojih je, nakon smjene u Predsjedni{tvu BiH, prije ~etiri godine za novog hrvatskog ~lana instalirao Ivu Miru Jovi}a - obojicu, naime, mo`e kontrolirati, ~injenica je da Radu Bo{njaka, zasigurno, ne bi podr`ali ~lanovi HDZ-a 1990. Podsjetimo da je upravo HDZ 1990., u februaru pro{le godine, inicirao smjenu Rade Bo{njaka s mjesta direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegova~ko-neretvanske `upanije, te da nisu popustili ni kada su povla~enje te odluke od njih tra`ili predsjednik i glavni tajnik HDZ-a Hrvatske Ivo Sanader i Ivan Jarnjak.

22

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

VOJSKA BiH

[ta je danas

KRNJE KOLEKTIVNO PREDSJEDNI[TVO BiH: @eljko Kom{i} i Haris Silajd`i} formalni komandanti Oru`anih snaga BiH

Respektabilna sila za vanjsku u
24
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Reformirani “lav od papira“

s Vojska BiH

Reforma sektora odbrane BiH daleko je od zavr{enog posla iako me|unarodna zajednica uporno tvrdi kako je to najuspje{niji sektor inozemnog mirovnog anga`mana; na{ novinar analizira kako i na kojim principima funkcionira dr`avno Ministarstvo o(d)brane

upotrebu i doma}u zloupotrebu
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

25

VOJSKA BiH

Pi{e

Mirsad Fazli}
fazla@slobodna-bosna.ba

redstavnici NATO-a prilikom posjete BiH polovinom marta 2009. godine kazali su kako je do{lo do zastoja u reformi odbrane u BiH. Sa druge strane, ministar odbrane BiH Selmo Cikoti} tvrdi kako reforma odbrane u BiH i napredak ka NATO-u nije zaustavljen iako “postoje politi~ki problemi u rje{avanju vojne imovine, vi{kova naoru`anja i kasarni”, izjavio je Cikoti}. Me|utim, veliki broj visokopozicioniranih kadrova u Ministarstvu odbrane (MO BiH) i Oru`anim snagama BiH (OS BiH) ne sla`e se sa tvrdnjama ministra Cikoti}a. “Reforma odbrane jeste bila uspje{na i i{la je jako dobro sve dok je tim procesom upravljala Komisija za reformu odbrane BiH koju je u maju 2003. godine formirao visoki predstavnik Paddy Ashdown, a kojom je predsjedavao Raffi Gregorian. Me|utim, nakon ga{enja spomenute Komisije ni{ta nije ura|eno. Za sve aktivnosti iz Plana tranzicije odbrambenog sistema su probijeni rokovi i puno se kasni”, tvrdi na{ sagovornik, visokopozicionirani djelatnik OS BiH koji je `elio ostati anoniman.

P

BOSANSKOHERCEGOVA^KI MODEL OSMATRANJA I IZVI\ANJA: Klju~ni telekomunikacijski ~vorovi su, pored ostalog, u nadle`nosti Srpske pravoslavne crkve

NEMOGU]A (KO)MISIJA
Drugim rije~ima, dosada{nji uspjeh reforme odbrane BiH zasluga je Komisije, a nipo{to sada{nje garniture na komandnim mjestima u OS BiH i na rukovode}im mjestima u Ministarstvu odbrane BiH. Me|utim, to nije sprije~ilo ~lanove Predsjedni{tva BiH da krajem maja donesu odluku o unapre|enju u vi{e generalske ~inove. Tako je generalmajoru Miladinu Miloj~i}u, na~elniku Zajedni~kog {taba OS BiH, dodijeljen ~in general-pukovnika, brigadnom generalu Rizvi Plehu, zamjeniku na~elnika Zajedni~kog {taba OS BiH za operacije, dodijeljen je ~in general-majora, brigadnom generalu Mirsadu Guti}u, komandantu Komande za podr{ku OS BiH, dodijeljen je ~in general-majora, brigadnom generalu Anti Jele~u, komandantu Operativne komande OS BiH, dodijeljen je ~in general-majora, i brigadiru Ivici Jarki}u, komandantu 4. pje{adijske brigade OS BiH, dodijeljen je ~in brigadnog generala. U podjeli generalskih ~inova mo`da ne bi bilo ni{ta sporno da reforma odbrane nije u dubokoj stagnaciji, te da skoro svi reformski tokovi nisu zaustavljeni.

NERAZUMNE ODLUKE: Dok devastirani objekti u Rajlovcu proki{njavaju i trunu, “bogato” Ministarstvo odbrane BiH iznajmljuje prostor za Operativnu komandu u Kampu Butmir, a svakog mjeseca taj luksuz se pla}a preko 15.000 KM najma i re`ijskih tro{kova
Naravno, pobrojani unaprije|eni generali kao klju~ni ljudi OS BiH snose veliku krivicu za takvo stanje. “Nakon dono{enja Zakona o odbrani krajem decembra 2005. godine, koji je opet djelo Komisije za reformu, sada{nja garnitura generala trebala je samo da ga implementira, ali ni to nije bila u stanju izvesti. U svoje glavne zasluge ubrajaju slanje jedinice u Irak i formiranje zajedni~ke vojske”, tvrdi na{ sagovornik navode}i kako je bilo dosta problema sa slanjem jedinice u Irak i da su dvije godine i{li nacionalni timovi jer se nisu mogli dogovoriti da jedinica bude mije{anog sastava. Formiranje zajed-

KO JE KOME KOMANDANT: Oficiri Oru`anih snaga BiH u Haagu su klju~ni svjedoci optu`enim ratnim zlo~incima iz susjednih dr`ava - srpskom generalu Neboj{i Pavkovi}u i hrvatskom odmetniku Anti Gotovini

26

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Reformirani “lav od papira“

POLITIÈKO-PODOBNI OFICIRI

Dvadeset i dva visoka du`nosnika Ministarstva odbrane BiH i OS BiH godi{nje ko{taju dr`avu koliko i 2000 vojnika
Na ~elne pozicije u MO BiH i u OS BiH dovedeni su politi~ki probrani, a ne sposobni ljudi, i oni ve} godinama vode klasi~nu politiku nezamjeranja. Ministar, njegova dva zamjenika, 7 pomo}nika i 12 generala je previ{e u odnosu na 9.000 pripadnika, koliko broje OS BiH. To je previ{e i za mnogo bogatije zemlje koje imaju daleko ve}i bud`et odbrane od BiH. Ova 22 visoka du`nsnika MO BiH i OS BiH imaju mjese~na primanja od 4 do 8 hiljada KM, ne ra~unaju}i dnevnica za putovanja, kori{}enje slu`benih vozila, besplatne mobilne telefone i visoke tro{kove reprezentacije.... Spomenuta 22 visoka du`nosnika godi{nje ko{taju poreske obveznike koliko i 2.000 vojnika!
SVI U ISTOM STROJU: Koliko ko{ta zajedni~ka vojska

ni~ke vojske, izbor i prijem vojnika u OS BiH, odnosno formiranje Oru`anih snaga posebna je pri~a. Naime, za te potrebe bilo je formirano ~ak 17 komisija za prijem u OS BiH koje su radile u periodu od septembra do decembra 2006. godine. Za prijem u OS BiH za svaki ~in bila je formirana po jedna komisija, dvije centralne komisije i dvije komisije za prijem civilnih lica! Svaka komisija brojala je po 6 ~lanova i svi su dobili po 500 KM naknade za rad u komisiji ~emu treba dodati i isplatu dnevnica, pokrivanje tro{kova goriva itd. Svim ~lanovima komisija bio je osiguran hotelski smje{taj u Sarajevu u hotelu Terme, u Banjoj Luci u hotelu Bosna, u Tuzli u hotelu Tuzla. ^lanovi komisija nisu mogli samostalno rezervirati smje{taj jer se sve moralo raditi isklju~ivo preko agencije MIPEX AUTO RS iz Banje Luke. Samo za smje{taj komisija u hotele potro{eno je preko 1 milion KM, a sa ostalim tro{kovima komisije su poreske obveznike ko{tale preko 3 miliona maraka. “Spomenute komisije bukvalno nisu ni{ta uradile osim famoznog rangiranja oficira i podoficira koje za prijem nije zna~ilo ni{ta. Na kraju je popuna i raspored po radnim mjestima u OS BiH izvr{en u u`em krugu nekoliko generala strogo zatvorenih u nacionalne torove”, tvrdi na{ sagovornik. Kao posljedica (ne)rada komisija u OS BiH primani su ljudi bez ljekarskih uvjerenja, nisu tra`ene potvrde o neka`njavanju i o nevo|enju sudskih postupaka, a primljeni su ljudi sa sumnjivom pro{lo{}u koji sada dolaze u sukob sa NATO-om i EUFOR-om jer ne mogu pro}i njihove sigurnosne provjere.

BUD@ETSKA DISCIPLINA KI^ME
Sa druge strane, i sam ministar Cikoti} priznaje da postoje problemi u rje{avanju vojne imovine, vi{kova naoru`anja i kasarni, ~emu treba dodati i rasipnost u tro{enju bud`etskih sredstava. No, krenimo redom. Predsjedni{tvo BiH je 2005. godine, rukovo|eno vi{e politi~kim nego vojno opravdanim razlozima, preciziralo veli~inu, strukturu i razmje{taj vojnih snaga u BiH. Me|utim, spomenutom odlukom, kao i njenom dopunom koja je uslijedila 2007. godine, u obzir i razmatranje nisu bile uzete lokacije koje su koristili pripadnici vojnih me|unarodnih snaga u BiH, a koje su u me|uvremenu vra}ene na kori{}enje Ministarstvu odbrane i OS BiH. Upravo zbog toga baze Dubrave kod Tuzle i Rajlovac kod Sarajeva danas zjape poluprazne. Valja ista}i ~injenicu da je
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

27

VOJSKA BiH

baza u Rajlovcu, koja je na kori{}enje OS BiH vra}ena 5. decembra 2007. godine, bila u odli~nom stanju. Me|utim, s objekata koji se ne koriste, a ve}ina je takvih, poskidano je sve {to se skinuti moglo.

DOZVOLITE DA SE OBRATIMO

TRI VOJSKE U JEDNOJ
Dok devastirani objekti u Rajlovcu proki{njavaju i trunu, “bogato” Ministarstvo odbrane BiH iznajmljuje prostor za Operativnu komandu u Kampu Butmir, a svakog mjeseca taj luksuz se pla}a preko 15.000 KM najma i re`ijskih tro{kova. I dok statusno nedefinisane vojne baze u Tuzli i Sarajevu propadaju, apsolutno neperspektivni objekti OS BiH preko no}i postaju perspektivni i potrebni. Kao primjer navest }emo relejni centar Duge njive. Naime, niko nam nije mogao odgovoriti na ~iji prijedlog je u dopuni odluke Predsjedni{tva BiH 2007. godine kao “perspektivan” objekat uvr{ten relejni centar Duge njive u blizini Doboja. Za progla{enje objekta Duge njive perspektivnim nije postojao niti jedan opravdan razlog, ali postojali su neki drugi. Naime, objekat se nalazi pored pravoslavne crkve i paroh crkve `ivi u istom objektu u kojem se nalazi i relejni centar. Osim toga, iz tog objekta rukovo|eno je zavr{nim operacijama “bitke za posavski koridor“ “najhumanije bitke srpskog naroda u otad`binskom ratu 1992 - 1995, bitke za koridor koji `ivot zna~i, koju su uspje{no izvele jedinice Vojske Republike Srpske juna 1992.”, stoji na spomen-plo~i koju su postavili zahvalni gra|ani Trebave i Posavine jedinicama Vojske Republike Srpske. Tako|e, nikome nije jasno za ~ije potrebe su postavljene i instalirane brojne antene i ure|aji. Da li posada relejnog centra Dugih njiva radi privatno za srbijansku telekomunikacijsku mobilnu telefoniju, za privatne televizije, ili pak za sistem veza Vojske Srbije sa Banjom Lukom, niko ne zna!? Bilo kako bilo, zbog atmosfere koja vlada oko ovog relejnog centra nijedan Bo{njak i Hrvat jo{ nisu oti{li na du`nost u taj centar. Kad je rije~ o utro{ku bud`etskih sredstava, posebno mjesto zauzimaju pripreme za NATO vje`bu u Banjoj Luci slikovitog imena Zdru`eni napori 2009. za koju je bud`etom predvi|en iznos od 7,5 miliona KM. Glavni rukovodilac za pripremu vje`be je general Dragan Vukovi}. “U biti, to i nije vje`ba koju je te{ko organizovati po{to se ve}inom radi o provjeri komunikacijskih sistema i linije komandovanja. Zadnja vje`ba takve vrste odr`ana je u Njema~koj u prastarim objektima i pod

Posljednja unapre|enja generala licemjerje su prema svim pripadnicima OS BiH
Posljednja ~inovanja generala, prema rije~ima na{eg sagovornika, o~ito su licemjerje prema svim pripadnicima OS BiH. “Spomenuo bih generala Antu Jele~a koji ne ispunjava nikakve uslove ne da bude general nego ni obi~an oficir. Na to {ute i u Generalnom inspektoratu MO BiH koji je nadle`an za de{avanja u OS BiH, a {ute jer su i tamo uba~eni podobni, poput brigadira Huseina Tursunovi}a. Tursunovi} je prije nekoliko godina imao problema oko falsificirane fakultetske diplome. U Generalnom inspektoratu je i brigadir Mario Andri} koji nema adekvatnu {kolsku spremu, a zato je i postavljen tu, da zata{kava i okre}e istrage na pogre{nu stranu. Prvi u Bo{njaka u OS BiH, general Rizvo Pleh vjerojatno ne zna kakvo mu je mi{ljenje i stav jer nema ko da mu ga da i nema koga da pita. General Slavko Pulji} od silnih slu`benih putovanja, od Kine do Argentine, nema vremena da {titi na{e, osim interesa li~ne prirode. Od putovanja jedva stigne i u Haag da svjedo~i kao svjedok odbrane Jadranka Prli}a i ostalih osumnji~enih. Generali koji su poku{ali da ne{to u~ine ekspresno su penzionisani jer su pojedincima kvarili ’poslove’, posebno generalu (predratnom kapetanu KOS-a JNA) Sifetu Pod`i}u koji je za svoj “konstruktivni nerad“ nagra|en ambasadorskim mjestom u Bugarskoj”, tvrdi na{ izvor.

DEPOLITIZIRANA VOJSKA: Biv{i zapovjednik OS BiH, general Sifet Hod`i}, predratni kapetan KOS-a JNA nakon ovog strasnog poljupca sa ministrom vanjskih poslova Svenom Alkalajem, imenovan je za ambasadora BiH u Bugarskoj

{atorima. Najbitniji segmenti vje`be su organizacija i kvalitet informati~ke opreme”, tvrdi na{ sagovornik navode}i da }e oko 2 miliona KM biti potro{eno za kupovinu opreme. A u sklopu priprema za odr`avanje vje`be Zdru`eni napori 2009. ministar Cikoti} potpisao je brojne odluke o utro{ku novca. Fokusirat }emo se na kapitalne izdatke me|u kojima je odluka o sanaciji i rekonstrukciji objekta 0-63 (sama~ki hotel) od 03.03.2009. godine u iznosu od 450.000 KM. Zatim odluka o asfaltiranju platoa SITE od 16.02.2009.

godine u iznosu od 230.000 KM, i odluka o sanaciji i izgradnji objekta 0-IX od 27.2.2009. godine u iznosu od 1,1 milion KM. Zanimljiva je posljednja odluka jer gra|evinska komisija MO BiH nije htjela dati saglasnost za po~etak izvo|enja radova. Naime, odlaskom na teren ustanovili su da je objekat potpuno sru{en i da se nema {ta sanirati ve} da se kompletan mora iznova praviti. Naravno, finansijska sredstva za provo|enje svih odluka du`an je osigurati Sektor za finansije i bud`et MO BiH iz bud`eta za 2009. godinu.

28

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

29

KORUPCIJSKI SKANDAL U VLADI FEDERACIJE

Finansijska policija po~ Slu`bi za zajedni~ke
Svog biv{eg pomo}nika @elimira Matijevi}a, zbog odbijanja da s
30
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Istraga o poslovima Harisa Ihtijarevi}a

ODGOVORNOST ZA MILIONSKE TRO[KOVE: Poslove vladine slu`be, koje istra`uje Finansijska policija, Haris Ihtijarevi} obavljao je uz saglasnost federalne Vlade

Finansijski inspektori prikupili su dokumentaciju Slu`be za zajedni~ke poslove FBiH, nakon {to je zbog sumnjivih milionskih tro{kova za sanaciju zgrade Geodetskog zavoda BiH i vile u Trpnju, federalni ministar SALKO OBHO\A[ Finansijskoj policiji podnio prijavu protiv direktora Slu`be HARISA IHTIJAREVI]A; otkrivamo kako Ihtijarevi} ponovo poku{ava obmanuti federalnu Vladu i finansijske inspektore, te kako je Had`ipa{i}eva Vlada zata{kala skandal ~ija je `rtva bio Ihtijarevi}ev prvi saradnik
Pi{e

Nermina [unj
nermina@slobodna-bosna.ba

ederalnoj Finansijskoj policiji dostavljeni su dokumenti Slu`be za zajedni~ke poslove federalne Vlade kako bi inspektori provjerili navode iz prijave koju je prije dva mjeseca protiv direktora Slu`be Harisa Ihtijarevi}a podnio federalni ministar prostornog ure|enja Salko Obho|a{. Ihtijarevi} je, podsjetimo, prijavljen zbog sumnje u opravdanost tro{enja skoro 4 miliona maraka za sanaciju zgrade G eodetskog zavoda B u iH Sarajevu i skoro ,5miliona za sanaci1 ju Vladinog odmarali{ta u Trpnju. Me|utim, dovitljivi Ihtijarevi}, kako bi izbjegao da u ruke finansijskih inspektora dospiju eventualno i dokumenti o ostalim brojnim projektima kojima rukovodi, li~no se ponudio da Finansijskoj policiji odmah nakon prijave dostavi dokumentaciju, naravno samo dio koji se odnosi na poslove koje je Obho|a{ u prijavi nazna~io kao sporne. Direktor Finansijske policije Zufer Dervi{evi} potvrdio nam je da inspektori zaista nisu ulazili u prostorije Slu`be a kako su bili zaokupljeni poslovima u Razvojnoj banci Federacije i H Telecomu, prihvatili su B

F

VLADIN MILJENIK: Haris Ihtijarevi}, direktor Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela FBiH

~ela kontrolu u poslove FBiH

OBRA^UN SA “NEPOSLU[NIMA”: Matijevi} je odbio sudjelovati u nezakonitim poslovima nakon ~ega je bio, po nekim tvrdnjama, i fizi~ki napadnut. Po nalogu direktora Ihtijarevi}a, osoblje osiguranja izbacilo je Matijevi}a van zgrade a ubrzo mu je po{tom, i to na ku}nu adresu, stiglo rje{enje o premje{taju na drugo, manje pla}eno radno mjesto

sudjeluje u nezakonitom poslu, Haris Ihtijarevi} otjerao iz Slu`be
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

31

KORUPCIJSKI SKANDAL U VLADI FEDERACIJE

ponudu „ slu`nog“Ihtijarevi}a. Kako u se navodno hvalio me|u prijateljima, o~ito mu je za sada po{lo za rukom da izbjegne ulazak finansijskih inspektora u prostorije Slu`be.

JO[ JEDAN IHTIJAREVI]EV POSAO ZA ISTRA@NE ORGANE

AFERA KOJU JE ZATA[KALA HAD@IPA[I]EVA VLADA
Sanacija G eodetskog zavoda i Vladine vile u Trpnju, podsjetimo, ko{tala je federalni bud`et vi{e od 5 miliona maraka o ~emu federalnoj Vladi iz Slu`be za zajedni~ke poslove nikada nisu dostavljeni zvani~ni izvje{taji o utro{ku novca niti procjene sudskih vje{taka o vrijednosti radova. Navodno, Obho|a{ sumnja da je dio novca za gra|evinske radove zavr{avao u d`epovima firmi koje su anga`irane i, naravno, Harisa Ihtijarevi}a koji je poslovima rukovodio. O tome smo pisali u nekoliko navrata i, izme|u ostalog otkrili da je izvo|a~ gra|evinskih radova na Vladinoj vili u Trpnju, tokom 2007 odnosno posao nabavke ugos., titeljskog namje{taja vrijedan 62. 000 3 maraka, dodijeljen firmi Durakovi} d.o.o. iz Mostara. Spomenimo i to da je vlasnik ove mostarske firme Mujo Durakovi}, ve}inski vlasnik dionica Unigradnje d.d. iz Sarajeva, koja je nakon ugovora potpisanog sa Slu`bom u oktobru pro{le godine na sanaciji sale federalnog Parlamenta zaradila .82. 1 0 64 maraka. Obostrano korisna saradnja 6 Ihtijarevi}a i Durakovi}a po~inje 2006.

Zbog nerada Slu`be za zajedni~ke poslove Federaciju tu`ilo 30 nosilaca rje{enja za vojne stanove
Federalna Vlada je 11. maja ovlastila Slu`bu za zajedni~ke poslove, odnosno Ihtijarevi}a, da potpisuje zahtjeve za uvo|enje u posjed stana, ali i poni{tava ranija rje{enja o dodjeli ukoliko je federalni pravobranitelj ustanovio da stan nije dodijeljen u skladu sa Zakonom o napu{tenim stanovima. Time se, smatra Hidajet Humi}, predsjednik Udru`enja Koraci, koje su formirali pripadnici biv{e Vojske FBiH i uposlenika federalnog Ministarstva odbrane, ponovo odugovla~i sa sklapanjem ugovora o otkupu stana sa vlasnicima koji imaju rje{enja o dodjeli stana, izdata u biv{em Ministarstvu odbrane. “Trideset na{ih ~lanova koji imaju rje{enja biv{eg federalnog Ministarstva odbrane podnijeli su tu`be sudovima u Sarajevu i Zenici i najvjerovatnije }e tra`iti materijalnu naknadu. Ljudi godinama `ive kao podstanari i pla}aju kiriju jer ne mogu da u|u u posjed stanova. Takvih stanova je u Federaciji oko 16.000 i tra`it }emo da se vidi ko u njima `ivi. Tako|er }emo tra`iti reviziju korisnika svih poslovnih prostora u Federaciji”. Humi} ka`e kako su ogor~eni jer Slu`ba za zajedni~ke poslove, nakon ovla{enja koja je dobila, mo`e i poni{tavati rje{enja biv{eg Ministarstva odbrane, odnosno Vojske FBiH. Ovaj je problem godinama nerije{en jer Slu`ba za zajedni~ke polove koja je naslijedila nadle`nost za te poslove jo{ nije zavr{ila ni evidentiranje cjelokupne imovine kojom upravljaju nakon ga{enja FMO. Me|utim, postoje sumnje da bi jedan od razloga {to u Vladi ne `ure s rje{avanjem ovog pitanja mogao biti i poku{aj da se prethodno usvoji Pravilnik o kori{tenju tih stanova. Prijedlog pravilnika, koji potpisuje Ihtijarevi}, odavno je spreman a zanimljiv je detalj u dokumentu koji predvi|a mogu}nost da dio neraspore|enih stanova koji su bili u vlasni{tvu FMO, osim porodica {ehida i demobilisanih boraca, pod zakup ili u trajno kori{tenje bude dodjeljivan i uposlenicima institucija Federacije BiH.

STRAHOVLADA HARISA IHTIJAREVI]A: Uposlenici Slu`be za zajedni~ke poslove, nakon {to je izostala pri`eljkivana tu`ba protiv Ihtijerevi}a a slu~aj uspje{no zata{kan, shvatili su to kao poruku da }e svaka eventualna pobuna u Slu`bi okon~ati kao u slu~aju kolege Matijevi}a
kada Slu`ba raspisuje prve tendere za ponu|a~e prostora u Mostaru za smje{taj ministarstava federalne Vlade. Dio Vladine administracije smje{ten je u zgradu koju je gradio Durakovi}. Od 2006. godine i po~inje realizacija ve}ine milionskih projekata kojima rukovodi Ihtijarevi}, izme|u ostalih i radovi na sanacije vile u Trpnju a potom i zgrade eodetskog zavoda u Sarajevu G o ~emu je ministar Obho|a{ insistirao da bude infomiran. Podsjetimo, u nadle`nosti Ihtijarevi}a najve}i su gra|evinski poduhvati Vlade Federacije i upravljanje Vladinim poslovnim prostorima i stanovima, uklju~uju}i i stanove kojima je ranije raspolagalo biv{e federalno Ministarstvo odbrane. Prije nego {to je Ihtijarevi}a odlu~io prijaviti Finansijskoj policiji, Obho|a{a
ZUFER DERVI[EVI]: Direktor Federalne finansijske policije po~eo reviziju finansijskih izvje{taja o sanaciji zgrade Geodetskog zavoda BiH u Sarajevu i odmarali{a federalne Vlade u Trpnju

32

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Istraga o poslovima Harisa Ihtijarevi}a

LOVA DO KROVA

Mjese~na primanja Ihtijarevi}a u Slu`bi i nadzornim odborima Agencije za bankarstvo i BH Gasa oko 10.000 maraka
Haris Ihtijarevi} se, prema nedavno objavljenom istra`ivanju SB-a, na{ao na listi deset najbolje pla}enih menad`era u Federaciji. Razlog za to jeste {to je ovaj Vladin ~inovnik i vrlo dobro pla}eni predsjednik Nadzornog odbora federalne Agencije za bankarstvo te ~lan NO BH gasa. Za anga`man u Agenciji za bankarstvo Ihtijarevi} prima 5.000 KM, a u BH gasu 3.000 KM. Ovih sinekura direktor Slu`be za zajedni~ke poslove ne `eli se odre}i uprkos tome {to je prema Zakonu o privrednim dru{tvima FBiH u sukobu interesa. Spekulacijama je ocijenio upite o istinitosti informacija da je vlasnik tri stana, na Skenderiji, na Obali kod kafane Dva ribara i u naselju Ciglane. Navodno je vlasnik samo stana na Ciglanama za koji jo{ uvijek otpla}uje kredit. Najprije je tvrdio kako je vlasnik automobila Audi A6 da bi to kasnije demantirao kada smo objavili faksimil ra~una za benzin koji njegov voza~ kupuje na Energopetrolovim pumpasu kolege navodno upozoravale da to ne ~ini, pou~eni slu~ajem iz 2006. godine. Rije~ je o biv{em Ihtijarevi}evom pomo}niku @elimiru Matijevi}u, uposleniku u tada{njem Odjeljenju za teku}e i investicione radove. Taj se slu~aj i danas smatra propu{tenom prilikom da se stane u kraj dugogodi{njem bahatom pona{anju Ihtijarevi}a. Naime, Matijevi} se suprotstavio direktoru jer nije `elio sudjelovati u nezakonitim poslovima, {to ga je ko{talo radnog mjesta. Svi su u institucijama Federacije znali {ta se doga|a. Sukob je navodno prerastao i u fizi~ki obra~un a Matijevi}a su od razjarenog Ihtijarevi}a navodno odbranile kolege. Povod sukobu bili su detalji u poslovima raspodjele slobodnih ureda, nakon preseljenja dijela Vladine administracije u Mostar. Ta~nije, Matijevi} nije prihvatio nalog direktora da se sav postoje}i namje{taj u ministarstvima, iako skoro nov, skloni u magacine, a da se kupi novi. Nakon slu`benog puta u Mostar, u maju 2006., Matijevi}a je sutradan ma na ra~un federalnog bud`eta. Slu`benik Ihtijarevi} tako|er koristi i slu`beni automobil Pasat koji ga, po uzoru na praksu voza~a ministara, sa upaljenim motorom i nakon okon~anja radnog vremena ~eka ispred kafane dok ve~era u luksuznim sarajevskim restoranima, kad to ne ~ini u Vladinim restoranima gdje se ina~e godinama besplatno hrani. Svako pitanje o spornim poslovima kojima je rukovodio Ihtijarevi} do`ivljava kao napad na njegovu li~nost, “dirigiran iz politi~kih krugova kojima smeta mladi, perspektivan kadar poput njega, sa titulom magistra koju je stekao u Sloveniji”. Nejasno je, me|utim, na koje politi~ke opcije aludira, s obzirom na to da je na mjesto direktora Slu`be Ihtijarevi} svojevremeno do{ao kao kadar Alijanske za promjene a danas je veoma blizak jednoj struji SDA i voli se pohvaliti viso~kim korijenima i prijateljstvom svog oca sa reisom Mustafom ef. Ceri}em. hitno u svoj kabinet pozvao Ihtijarevi} kako bi mu pojasnio kako }e postupati u ovom slu~aju. Matijevi} je odbio sudjelovati u nezakonitim poslovima nakon ~ega je bio, po nekim tvrdnjama

i fizi~ki napadnut. Po nalogu direktora Ihtijarevi}a, osoblje osiguranja izbacilo je Matijevi}a van zgrade a ubrzo mu je po{tom, i to na ku}nu adresu, stiglo rje{enje o premje{taju na drugo, manje pla}eno radno mjesto. Prema nekim tvrdnjama, opet, Matijevi} nije `elio sudjelovati ni u poslovima sanacije vile u Trpnju, koju u to vrijeme zapo~inje Ihtijarevi}. Zvani~ni detalji sukoba navedeni su u Matijevi}evoj @albi, s ~ijim je sadr`ajem bio upoznat i tada{nji premijer Ahmet Had`ipa{i}. Me|utim, izuzev verbalne podr{ke, izostala je reakcija premijera i ministra finansija Dragana Vranki}a kojem se Matijevi} tako|er obratio. Navodno mu je jedino sekretar Vlade Ismet Trumi} sugerirao da tu`i Ihtijarevi}a za fizi~ki napad i kr{enje procedure za premje{taj kako bi se njegovom bahatom pona{anju kona~no stalo u kraj. Me|utim, ubrzo je Matijevi}u, kako bi se zata{kao skandal, ponu|eno radno mjesto koje po`eli. S obzirom na to da je va`io za stru~njaka, po profesiji je arhitekta, ponu|ene su mu pozicije u nekoliko federalnih ministarstava. No, odlu~io je prihvatiti ponudu tada{nje federalne ministrice turizma i za{tite okoli{a Katice ^erkez i godinu dana, koliko mu je preostalo do penzioniranja, provesti kao njen savjetnik. Iako je trenutno u penziji i nema skoro nikakvog kontakta sa Ihtijarevi}em, ni ~etiri godine nakon tog doga|aja Matijevi} ne `eli komentirati incident. Uposlenici Slu`be za zajedni~ke poslove, nakon {to je izostala pri`eljkivana tu`ba protiv Ihtijerevi}a a slu~aj uspje{no zata{kan, shvatili su to kao poruku da }e svaka eventualna pobuna u Slu`bi okon~ati kao u slu~aju kolege Matijevi}a.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

33

34

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Kolektivna odbrana nerada na Federalnoj televiziji

(NE)PRINCIPIJELNA POBUNA U SIVOM DOMU: Da li iza sindikalnog protesta stoji privatni ili javni interes

Preko 200 uposlenika Federalne radio - televizije ustalo u odbranu Adisa Bakra~a koji je izba~en s posla “jer je vi{e vremena proveo na bolovanju nego na radnom mjestu“
veop}i haos u koji je posljednjih dana definitivno skliznula Federalna radio televizija jednako je logi~na koliko i neizbje`na posljedica neka`njenog java{luka, kriminala i banditizma nekoliko poslijeratnih upravlja~kih struktura koje su sistematski pusto{ile i srozavale ovu nekada uglednu ustanovu od javnog interesa. Bijeda morala ili moral bijede puno je prikladniji naziv od oficijelnog slogana a D “j i meni otkaz“ pod kojim je sindikalna organizacija Javnog , servisa sredinom sedmice organizirala masovni protest u znak solidarnosti s nekolicinom kolega kojima je menad`ment navodno na pravdi Boga uru~io otkaz. i{e od 0demonstranata V 2 zatra`ilo je od menad`menta da povu~e odluke o otkazima, jer }e u protivnom uslijediti kolektivni {trajk. Me|u ostalim, otkaz je uru~en i Adisu Bakra~u, za koga menad`ment -R tvrdi da je V T a tokom “ osljednje godine bio dva puta vi{e na bolovanju nego na p radnom mjestu, i pri tome je, koriste}i bolovanje, snimao svoj film“ ako|er, menad`ment tvrdi da je za vrijeme bolovanja, .T

S

odnosno snimanja filma, Bakra~ uredno primao platu u ukupnom b ( ruto)iznosu od 0KM. .0 3 v Trdnja menad`menta posve je ta~na, ali je tako|er ta~no da je prije Bakra~a isti recept koristilo i desetine drugih uposlenika -R kojima je menad`ment velikodu{no progledavao kroz V T a prste. Naravno da ranije zloupotrebe ne mogu biti paravan za nastavak sli~nih zloupotreba, ali ovaj primjer navodimo tek kao zgodnu ilustraciju stanja duha“na -R “ V T u. Jedino gore od skandaloznog solidariziranja s Bakra~om jest odluka aktuelnog menad`menta -R da se s posla najuri i V T a novinar Mirza Huski}, ~ije je jedini grijeh u tome {to je na sve strane govorio o raspostranjenom kriminalu u Sivom domu i {to je tra`io da finansijsko poslovanje provjeri Finansijska policija. S tako `alosnim stanjem kolektivnog duha“ Federalna “ , radio-televizija nema nikakvih izgleda da istinski postane Javni servis, dakle medij u slu`bi i u vlasni{tvu gra|ana. . E ( Hod`i})
26. 5. 2009. SLOBODNA BOSNA

35

BALKANSKI KRVNIK IZA RE[ETAKA

Posljednjeg vikenda srbijanska policija uhapsila je @ELJKA MILOVANOVI]A, biv{eg prip beretki”, krvolo~ne parapolicijske formacije koju je na po~etku ex-jugoslovenskih ratova Slu`ba dr`avne bezbednosti; Milovanovi} je bio neposredni sudionik atentata na hrvatsk {to je tek mali dio njegovog zlo~ina~kog “opusa” u posljednjih petnaes

HAP[ENJE HLADNOKRVNOG HAP[ENJE HLADNOKRVNOG ZLO^INCA: @eljko Milovanovi} ZLO^INCA: @eljko Milovanovi} uahap{en je u beogradskom uahap{en je u beogradskom naselju Dor~ol u nedjelju naselju Dor~ol u nedjelju 31.05.09. 31.05.09.

@ELJKO MILOVA
Uprkos ~injenici da beogradska policija tvrdi kako je ve} odavno imala nezvani~na saznanja gdje se kretao, hap{enje Milovanovi}a je uslijedilo tek nakon privo|enja Milenka Kuzmanovi}a, tako|er jednog od osumnji~enih za ubistvo Pukani}a. Sreten Joci}, poznat kao Joca Amsterdam, i Milenko Kuzmanovi} od po~etka su bili predmet interesa hrvatskih istra`itelja koji su se prihvatili slu~aja Pukani}, ali prije klju~nog trenutka koji je pokrenuo ~itav slu~aj svjedo~enja tajnog svjedoka pokajnika koji je otkrio nove informacije o organizaciji atentata, sve je bilo samo u sferi naga|anja. Na{i nezvani~ni izvori bliski MUP-u Srbije ukazuju na dobru saradnju Milenka Kuzmanovi}a sa istra`nim organNastavak na 45. stranici

Pi{e

Mirha Dedi}
mirha@slobodna-bosna.ba

“CRVENA BERETKA” koja je ub

eljko Milovanovi}, najtra`eniji bjegunac na Balkanu, za kojim su policije BiH, Srbije i Hrvatske intenzivno tragale posljednjih osam mjeseci zbog sumnje da je ubio Ivu Pukani}a, vlasnika zagreba~kog Nacionala, i Niku Frani}a, {efa marketinga tog lista, kona~no je u nedjelju uve~er stavljen iza re{etaka zatvora u Beogradu.

@

Elitni zlo~inac iz l srbijanske Dr`avne
38
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Hap{enje @eljka Milovanovi}a u Beogradu

padnika zloglasnih “Crvenih formirala i obu~ila srbijanska kog novinara IVU PUKANI]A, stak godina

HRONIKA ZLOÈINA @ELJKA MILOVANOVI]A

Zlo~inac u ratu, ubica u miru
Milovanovi} ima podeblji policijski dosje u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Zbog zlo~ina nad ratnim zarobljenicima i civilima @upanijski sud u Osijeku protiv njega je izdao potjernicu. Ina~e, ovaj biv{i pripadnik “Crvenih beretki”, va`i za majstora bje`anja pred organima reda. Od 2001. godine pet puta je na spektakularan na~in bje`ao policiji i zatvorskim ~uvarima, zbog toga je policija u nedjelju uve~er, uz do sada nevi|ene mjere bezbjednosti, uhapsila Milovanovi}a u centru Beograda. Naime, Milovanovi} je od rane mladosti u sukobu je sa zakonom. Do 1998. godine je `ivio u Belom Manastiru u Hrvatskoj. Za vrijeme rata u Hrvatskoj organizovao je grupu kriminalaca s kojom je prelazio ilegalno u Ma|arsku, gdje su krali automobile i potom ih dovozili u Beli Manastir, gde su ih registrovali i prebacivali u Srbiju. U jednoj akciji u Ma|arskoj 2001. Milovanovi} je prvi put uhap{en, ali je uspio da pobjegne. Prvi put je u Srbiji “pao” 2003. godine u Novom Sadu, kada je uhap{en zbog poku{aja razbojni{tva. Iste godine uhap{en je poslije plja~ke Delta banke u Beogradu. Milovanovi} je prilikom sprovo|enja na su|enje u beogradsku Palatu pravde 2004. godine uspio da pobjegne skokom kroz prozor toaleta. Mediji su tada pisali o ovom “filmskom bjekstvu”, nakon kojeg je Milovanovi} dobio nadimak Leta~. On je, me|utim, uspio da pobjegne jo{ jednoj policijskoj potjeri, ovog puta nakon plja~ke po{te u Beo~inu. Iako je bio te{ko ranjen u genitalije, uspio je da pobjegne u Tuzlu, gdje je operisan. Kada se oporavio, preba~en je u ekstradicioni pritvor u Isto~nom Sarajevu, ali je ~uvarima pobjegao 15. juna 2005. godine, prilikom sprovo|enja na ljekarski pregled. Nakon ubistva u Zagrebu, 23. oktobra pro{le godine, skrivao se u svojoj

MJESTO ZLO^INA: Milovanovi} se udaljava nakon {to je postavio eksploziv kojim je ubijen hrvatski novinar Ivo Pukani} i njegov suradnik Niko Frani}

VANOVI]
FILIP [VARM: “Ukoliko Milovanovi} bude kooperativan, u {ta sumnjam jer mu prijeti kazna od 40 godina zatvora. Njega bi prije ili kasnije neko ubio ili bi bio uhap{en”

bila Ivu Pukani}a

porodi~noj ku}i u Doboju, odakle je 31. oktobra pobjegao pola sata prije dolaska policije preplivav{i Bosnu. Po~etkom novembra navodno je lociran u Beogradu i Subotici, ali istovremeno i u Vi{egradu, dok se krajem januara ove godine sumnjalo i da se krije u Budvi pod nadimkom Vule. Milovanovi} je u Srbiji pravosna`no osu|en na {est godina robije zbog nekoliko razbojni{tava. Pored toga, zbog plja~ki, otmice i kra|e za njim ve} tragaju sudovi u Beogradu, Novom Sadu i Subotici, Hrvatska zbog ratnih zlo~ina u Isto~noj Slavoniji, a Ma|arska zbog kra|e automobila.

laboratorije e bezbednosti

MASAKR U CENTRU ZAGREBA: Pukani} i Frani} bili su `rtve najokrutnije balkanske mafija{ke grupe

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

39

EVROPA, ODMAH

EVROPSKI BROJ ZA KRIZNE SITUACIJE UVEDEN I U BiH
Po sistemu jedinstvenog evropskog broja za krizne situacije koji je u ve}ini zemalja Evropske unije ve} odavno u upotrebi i u BiH je, uz podr{ku Razvojnog programa UN-a (UNDP) i Agencije za upravljanje u vanrednim situacijama Kraljevine Danske (DEMA), nedavno pu{ten u rad Operativni komunikacijski centar BiH - 112. Ovaj Centar u BiH }e djelovati kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija, a gra|ani }e pozivom na broj 112 mo}i da prijave nesre}u ili prijetnju za ljudske `ivote, imovinu, okoli{ i kulturna dobra. U narednim fazama, slijedi funkcionalno uvezivanje ovog sistema u mre`u s operativnim centrima drugih institucija i organa BiH, entiteta i Br~ko Distrikta, kao i u mre`u operativnih centara susjednih dr`ava, operativnih centara UN-a i regionalnih organizacija.

Krajem ove sedmice odr`avaju se izbori za E ja~anje desnice i rekord

O~ekuje se da }e najve}a politi~ koalicija desnog centra evropskih n
Pi{e

Danka Savi}
danka@slobodna-bosna.ba

G

OTKRI]E U BOLNICI U BERLINU
U jednoj bolnici u Berlinu mo`da su prona|eni posmrtni ostaci Rose Luxemburg, komunisti~ke revolucionarke i simbola njema~kog socijalizma, za koju se vjerovalo da je pokopana u Berlinu 1919. godine, pi{e Der
Rosa Luxemburg

Spiegel. U trenutku smrti Rosa Luxemburg imala je 47 godina. Bolovala je od uro|ene dislokacije kuka i imala je jednu kra}u nogu zbog ~ega je {epala cijeli `ivot. Truplo prona|eno u Zavodu za sudsku medicinu nema glavu, ruku i nogu. Patolog Michael Tsokos, kojeg citira ovaj

ra|ani ~lanica Evropske unije biraju krajem sedmice nove poslanike Evropskog parlamenta. I pored ogromnih reklamnih panoa i drugih predizbornih doga|aja uo~i odr`avanja izbora za Evropski parlament, te{ko je o~ekivati da }e izlaznost na glasanje unutar EU-a biti makar polovi~na. Prema ispitivanjima Eurobarometra, oko 43 posto gra|ana je potvrdilo izlazak na izbore za EP, a jo{ oko {est posto se dvoumi, dok ostali nisu pokazali zainteresiranost. Za ovo tijelo, jedino u EU koje se bira neposredno na izborima, glasa se za ukupno 736 poslanika. Broj poslanika iz svake od zemalja ~lanica odre|uje se po broju stanovnika, tako da najvi{e ima Njema~ka, 99, zatim Francuska, Italija i Velika Britanija sa po 72 poslanika dok, recimo, Slovenija ima sedam svojih poslanika. Za Evropski parlament, ipak, potencijalna izlaznost od oko 49 posto je jako dobra u odnosu na rezultate iz januara kada je svega ~etiri odsto ispitanika znalo da se izbori odr`avaju u junu. Izlaznost na pro{lim izborima za EP bila je 45,5 posto, a od 1979. godine, kada se vi{e od 60 gra|ana odazvalo na izbore, ovaj je procenat u stalnom padu. Najve}a je izlaznost, oko 90 posto, u Belgiji i Luksemburgu, gde se neizlazak na izbore ka`njava nov~ano. [to se ti~e ovih izbora, sva predvi|anja govore da }e ponovo najve}a politi~ka grupacija u EP-u biti koalicija desnog centra evropskih narodnih partija i evropskih demokrata. Oni u sada{njem sazivu zauzimaju 288 mjesta, ispred socijalisti~ke koalicije koja broji 217 poslanika. U slu~aju da tako ostane, narodnjaci }e, kako se o~ekuje, ponovo predlo`iti Josea Manuela Barossa za predsjednika Evropske

APATIJA UO^I IZBORA: Evropski gra|ani prema istra`ivanjima javnog mnijenja nemaju unteresa da glasaju na izborima za Evropski parlament

komisije. Podsjetimo, europoslanici }e u julu odrediti i predsjednika budu}e Evropske komisije, a nakon {to lideri Unije krajem ovog mjeseca odrede povjerenike. Tre}a najbrojnija politi~ka grupacija su liberali koji imaju 100 poslani~kih mjesta i dosta dobre izglede da uve}aju taj broj u slede}em sazivu. Pove}anje broja poslani~kih mandata, kako se o~ekuje, mo`e o~ekivati i koalicija zelenih koja trenutno ima 43 mjesta, ujedinjena ljevica koja broji 41, ali i ekstremne stranke i pokreti koji sada nemaju sopstvenu politi~ku grupaciju. Podsjetimo da je nezavisna poslanica Alesandra Musolini, unuka Benita Musolinija, izazvala raspad politi~ke grupacije ultradesnih i profa{isti~kih poslanika u EP-u, konstatacijom da su Rumuni “notorni kriminalci”.

40

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

EVROPA, ODMAH

Evropski parlament; analiti~ari prognoziraju rdno nizak odziv bira~a

tjednik, smatra da to odgovara povijesnim ~injenicama, budu}i da je Rosa ba~ena u vodu s kamenjem obje{enim za udove kako bi br`e potonula.

~ka grupacija u EP-u ponovo biti narodnjaka i evropskih demokrata

ODLAZAK BRITANACA IZ [PANIJE I FRANCUSKE
Broj Britanaca koji su privremeno napu{tali Veliku Britaniju i nastanili se u [paniji uve}an je u periodu od 2005. do 2009.godine s 205.000 na 354.000, a u isto vrijeme broj Britanaca koji su se preselili u Francusku uve}an sa 133.000 na gotovo 200.000. U pojedinim francuskim selima petinu stanovni{tva ~inili su Britanci. U posljednje vrijeme, me|utim, ekonomska kriza primorala je mnoge Britance da se vrate u domovinu. Procjenjuje se da je euro od kraja 2007. oja~ao oko 30 posto u odnosu na funtu, {to je pogodilo Britance u Francuskoj i [paniji. S druge strane, broj radnika iz Poljske koji dolaze u Veliku Britaniju znatno se smanjuje od kada je zapo~ela globalna ekonomska kriza, pokazuju slu`beni britanski izvje{taji.

NOVA VI[EJEZI^NA INTERNET STRANICA O EU
Rumunski poslanik je to shvatio kao uvredu i napustio klub, zbog ~ega se on raspao, a poslanici su stekli status nezavisnih. Ubudu}e, za formiranje politi~ke grupacije bit }e potrebno najmanje 25 poslanika iz sedam razli~itih zemalja, umjesto dosada{njih 20 iz {est zemalja. Ipak, zbog nezadovoljstva uzrokovanog globalnom ekonomskom krizom ili imigracijama, u nekim ~lanicama Eropske v unije dio ekstremnih stranaka i desnog i lijevog bloka, poput Nove antikapitalisti~ke stranke u Francuskoj, mogao bi dobiti ve}u podr{ku nego na ranijim evropskim parlamentarnim izborima, smatraju analiti~ari. Britanci, najavljuju ovih dana mediji, namjeravaju zajedno s Poljacima i ^ esima u novom sazivu Eropskog v parlamenta osnovati novi konzervativni blok. Svi pripadaju struji euroskeptika i nadaju se {to boljim rezultatima na predstoje}im izborima. Cilj zastupni~kog kluba je povezivanje snaga koje se protive daljnjem ustupanju nacionalnih ovlasti u korist Brisela. Britanski torijevci `ele oformiti sna`nu grupu zajedno s poljskom oporbenom strankom Pravo i pravednost (PiS) i ~e{kom Gra|anskom demokratskom strankom (ODS). Ova politi~ka grupacija trebala bi postati “alternativa federalnim idejama“ unutar E -a, U izjavio je David Cameron, lider britanske opozicije proteklog vikenda u Var{avi prilikom predizbornog skupa ove stranke za predstoje}e izbore za Eropski v parlament. Evropska komisija nedavno je pokrenula novu vi{ejezi~nu internetsku stranicu na kojoj }e se mo}i ~itati novinski ~lanci o Evropskoj uniji na najmanje deset evropskih jezika. Na stranici

www.presseurop.eu je mogu}e pro~itati izbor iz oko 250 novina, tjednika i internetskih portala, a svi }e ~lanci, koje }e birati profesionalni novinari, biti prevedeni na deset jezika EU-a (engleski, francuski, njema~ki, {panski, talijanski, nizozemski, poljski, portugalski, rumunski i ~e{ki), a u sljede}ih pet godina }e se osigurati prijevodi na sva 23 slu`bena jezika Evropske unije.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

41

Priredio: Asim Metiljevi}

Business
Trgovinski rat izme|u BiH i Hrvatske okon~an je i prije nego {to se rasplamsao: dvije dr`ave uspjele su dogovoriti uklanjanje vje{ta~kih trgovinskih barijera od kojih su neke stare tek desetak dana a neke druge - desetak godina! Jo{ 1998 godine Hrvatska je jednostrano . zabranila uvoz nekih prehrambenih proizvoda iz BiH, me|u ostalim, gove|eg, svinjskog i ov~ijeg mesa, a tu zabranu Hrvatska je pravdala primjenom evropskih standarda. Na ovu zabranu BiH nije reagirala, pored ostalog i zbog oskudnog potencijala ovih proizvoda kojim nije mogla pokriti ni doma}e tr`i{ne potrebe. U proteklih desetak godina hrvatska lista zabranjenog uvoza iz BiH stalno se {irila da bi prije nekoliko mjeseci pod udar do{ao uvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda, jaja, peradi i ribe, dakle ve}ine proizvoda s kojima je BiH u posljednjih nekoliko godina napravila najve}i proboj na inostranom tr`i{tu, posebno na tr`i{tu Hrvatske. Primjerice, ukupan uvoz ribe iz Hrvatske u BiH u 2008 . godini iznosio je 19,8miliona KM, dok je izvoz ribe iz BiH u Hrvatsku dostigao rekordan iznos od 13,2 miliona KM. Visoka pokrivenost uvoza izvozom u trgovinskoj razmjeni s Hrvatskom zabilje`ena je i u mlijeku i mlije~nim proizvodima: u 2008 godini ukupna robna razmjena mlije~nih proizvoda .

Okon~an trgovinski rat BiH i Hrvatske

Vlasnici

HRVATSKA POPUSTILA PRED ULTIMATUMOM BiH
izme|u dvije zemlje iznosila je oko 100 miliona KM, od ~ega je uvoz iz Hrvatske sudjelovao sa 63, a izvoz BiH u Hrvatsku s 37 posto. Na novoj “crnoj listi“ Hrvatske na{li su se prakti~no svi proizvodi ~iji je izvoz iz BiH u posljednje vrijeme neuporedivo br`e rastao od uvoza, {to je Hrvatska o~ito prepoznala kao prijetnju vlastitoj proizvodnji. Na hrvatske nove, netom uvedene vancarinske barijere, prvi put nakon rata, BiH je uzvratila istom mjerom - uvo|enjem potpune zabrane uvoza istih proizvoda iz Hrvatske. Trgovinski rat izme|u dvije dr`ave, na svu sre}u, potrajao je tek desetak dana i rije{en je u samo nekoliko sati izravnih pregovora izme|u resornih ministara Mladena Zirojevi}a i Bo`idara Pankreti}a. Ministri su uspjeli prona}i rje{enje za nekoliko najva`nijih problema, no ni nakon njihovog dogovora trgovina prehrambenim proizvodima izme|u dvije dr`ave nije u potpunosti liberalizirana. Uspjeh ostvaren u pregovorima s Hrvatskom donekle }e popraviti katastrofalni trgovinski deficit koji BiH ostvaruje u sektoru prehrambenih proizvoda. Naime, pokrivenost uvoza izvozom prehrambenih proizvoda iznosi mizernih 15,6 posto, {to zna~i da na svakih 100 KM uvoza dolazi tek 15,6 KM izvoza.

UKLONJENE BARIJERE: Hrvatski ministar poljoprivrede Bo`idar Pankreti}, ministar finansija i trezora BiH Dragan Vranki} i ministar spoljne trgovine Mladen Zirojevi}

42

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

ci “Energopetrola“ poslovali s gubitkom

“BH Airlines“ {iri mre`u avio-linija

Trgovinska razmjena BiH s Libijom

MOL U MINUSU 601, A INA 223 MILIONA DOLARA
Ve} neko vrijeme ma|arska kompanija MOL i hrvatska Ina trpe prigovore zbog izostanka ugovorenih investicionih ulaganja n u sarajevski Eergopetrol . U posljednje skoro pune tri godine, konzorcij MOL-Ina preuredio je tek dvije-tri od ukupno 50 n Eergopetrolovih benzinskih pumpi, od kojih niti jedna jo{ uvijek ne zadovoljava evropske ekolo{ke standarde. Konzorcij MOL-Ina dugo se izvla~io na navodne birokratske prepreke kod obezbje|ivanja gra|evinskih dozvola, {to je prili~no neuvjerljiv argument. Po svoj prilici, stanje u sarajevskom n Eergopetrolu ne}e se bitnije promijeniti ni u narednom razdoblju. Prema dostupnim slu`benim podacima, obje kompanije, i ma|arski MOL i hrvatska Ina, prolaze kroz te{ko poslovno razdoblje, vjerovatno najgore u posljednjih desetak godina. U prva tri mjeseca ove godine ma|arski MOL je zabilje`io poslovni gubitak od 601,5 miliona dolara, a to je ujedno tre}i kvartal koji MOL okon~ava s gubitkom. Ni{ta bolja situacija nije ni u hrvatskoj Ini, ~iji je ve}inski paket dionica u me|uvremenu preuzeo MOL. Proteklu, 2008 godinu, . Ina je okon~ala s gubitkom od 1,1 milijardu hrvatskih kuna, odnosno 223 miliona dolara! [to je jo{ gore, obje su kompanije ranije podigle goleme kredite, ~ime su skoro potpuno iscrpile mogu}nost novog kreditnog zadu`ivanja u skorijem razdoblju. Tim prije {to nergopetrol ve} nekoliko E godina zaredom posluje s gubitkom:na kraju 2007 godine gubitak je bio preko 8miliona . KM a godinu kasnije preko 6 miliona KM. U takvim uvjetima te{ko je o~ekivati ozbiljnije investicione zahvate.

BH AIRLINES [IRI MRE@U AVIO-LINIJA
Sredinom juna ove godine BH Airlines namjerava otvoriti stalnu avio-liniju na relaciji Sarajevo - Podgorica - Skoplje, koja }e funkcionirati tri puta sedmi~no. Dva puta sedmi~no avioni BH Airlinesa povezivat }e Podgoricu i Skoplje a jednom sedmi~no samo Sarajevo i Podgoricu. Ovo je rezultat vrlo uspje{ne posjete delegacije BH Airlinesa Podgorici, tokom koje je dogovorena tzv. peta sloboda BH Airlinesa, {to zapravo zna~i pravo koje se daje nekoj aviokompaniji da povezuje dva inostrana aerodroma. Podgorica i Skoplje do sada nisu imali stalnu avio-liniju, ali je jo{ bitniji podatak da Podgorica nije imala stalnu liniju s Istanbulom, za koju ina~e postoji veliki interes. Avio-linija Sarajevo - Podgorica vremenski je uskla|ena s avio-linijom Sarajevo - Istanbul, {to prakti~no zna~i da }e putnici iz Crne Gore imati priliku da preko sarajevskog aerodroma, bez dugog ~ekanja, lete i za Istanbul, ali i neke druge evropske gradove. Na sli~an na~in, ne{to ranije, BH Airlines uspio je povezati banjalu~ki aerodrom preko kojeg tri puta sedmi~no leti za Cirih, te tuzlanski preko koga dva puta leti za Franfurt. U ovu mre`u uskoro }e u}i i mostarski aerodrom, preko kojeg BH Airlines jednom sedmi~no namjerava letjeti za Be~. Ina~e, od prije nekoliko sedmica, BH Airlines uspio je utrostru~iti broj direktnih avio-linija. Svakog radnog dana u sedmici avioni BH Airlinesa lete za Istanbul i Cirih, ~etiri puta lete za Frankfurt, tri puta za Dizeldorf, [tokholm, Geteborg i (uskoro) Podgoricu, te jednom sedmi~no za Be~ i (uskoro) Prag, Skoplje, i jo{ nekoliko zapadnoevropskih prijestolnica.

POVEZIVANJE REGIONALNOG AVIO-TR@I[TA: BH Airlines otvara liniju s Podgoricom i Skopljem IZVOZ U LIBIJU UVE]AN 30 PUTA

U posljednjih nekoliko godina Libija je postala najbr`e rastu}e izvozno tr`i{te BiH: u posljednjih {est godina robni izvoz iz BiH u Libiju porastao je ravno 30 puta! Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2002. godini ukupni izvoz BiH u Libiju iznosio je skromnih 700 hiljada dolara, a 2008. godine prema{io je iznos od 20 miliona dolara. Najve}e zasluge za ovaj uspjeh pripadaju nekolicini bh. kompanija koje su se u kratkom vremenu uspjele odli~no pozicionirati na libijskom tr`i{tu, poput MIMS Grupe, Bosnalijeka, Energoinvesta, Hidrogradnje, [irbegovi}a i drugih.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

43

BALKANSKI KRVNIK IZA RE[ETAKA

FILIP [VARM, NOVINAR NEDJELJNIKA “VREME“, AUTOR FILMA “JEDINICA“ O “CRVENIM BERETKAMA“

“Crvene beretke“ su jedina relevantna zlo~ina~ka organizacija u regiji, obu~ena za zlo~ine u ratu i miru!
Filip [varm, novinar beogradskog nedjeljnika Vreme i autor dokumentarnog filma Jedinica, koja govori o nastanku i djelovanju Jedinice za specijalne operacije, poznate pod imenom “Crvene beretke“, za na{ list govori gdje su i ~ime se danas bave pripadnici ove zloglasne jedinice srbijanske Dr`avne bezbednosti, koja je raspu{tena neposredno nakon ubistva republi~kog premijera Zorana \in|i}a. za vezu koji su zloupotrebljavali tu jedinicu. Sve je to bilo legalizirano kroz neke jedinice MUP-a Krajine ili MUP-a Republike Srpske ili Vojske. To su naprosto bile “front firme” koje su bile pokrivene lokalnim policijskim ili vojnim snagama. Oni su kori{teni upravo da se pojave na jednom mjestu, da naprave haos, rije~ je ipak o nekim specijalcima obu~enim, utreniranim, i kori{teni su za obuku lokalnih trupa. Kada se zavr{io rat u BiH, ti ljudi su uglavnom do{li u Srbiju. Od jedinica koje su po~inile zlo~ine trebalo je ne{to u~initi. Tako je od “Crvenih beretki” i “Arkanovih tigrova” u maju 1996. oformljena JSO. Njihov komandant od 1991. bio je Frenki Simatovi}, a operativni Milorad Ulemek Legija.

Da li primjer @eljka Milovanovi}a najbolje pokazuje da se jedinica koja je godinama sijala zlo na prostoru biv{e Jugoslavije ne mo`e iskorijeniti stavljanjem iza re{etaka njihovih osniva~a Jovice HRONI^AR ZLO^INA CRVENIH Stani{i}a i Frenkija Simatovi}a, te BERETKI: Filip [varm, novinar komandanata Milorada Ulemeka beogradskog nedjeljnika Vreme Legije, Zvezdana Jovanovi}a i Du{ana Mari~i}a Gumara? Kakvo je njihovo Gdje se oni danas nalaze? Da li su raspore|eni u possada{nje ustrojstvo i po kom principu funkcioni{u? toje}e strukture vlasti ili su “spava~i“ kao {to je to bio Jedinica za specijalne operacije (JSO) vi{e ne postoji. Milovanovi}? Me|utim, grupe ljudi koji su pro{li kroz tu jedicu su `ivi i Milovanovi} nikada nije bio “spava~“, on je bio aktivni djeluju. To su sada pla}enici kojima nije bitno za koga rade, kriminalac. Njihove sudbine su razli~ite. Dobar dio njih je glavni motiv im je novac koji za to dobijaju. Pri tom uvijek stekao novac u ratovima i okrenuo se privatnom biznisu, }e se na}i osoba kojoj je potrebna usluga takvih ljudi. Sam manje-vi{e legalnom. Tu mislim na oficirske strukture, koji Milovanovi} nije bio u formalnom sastavu JSO-a. Od 1996. su sada ljudi u godinama. Drugi dio su klinci koji do 2002. godine njegovo ime se ne nalazi na su tada bili “napaljeni” na vojsku i oru`je. Neki od spisku aktivnih ~lanova, a ni na spisku rezerve. njih su se razo~arali u takav `ivot pa su poku{ali Barem koliko sam ja imao uvid. Me|utim, od da rade ne{to drugo, u agencijama za obezbje|enje 1991. do 1995. godine Milovanovi} je u Isto~noj lica i objekata, dok su drugi opet podlegli fasciSlavoniji u~estvovao sa grupom “Crvene beretke” naciji i `elji da postanu Arkani ili Legije. Poku{ali koja je tamo djelovala i on je svakako li~nim pozsu da na|u svoje mjesto u svijetu podzemlja. Neki nanstvima i prijateljstvima ostao vezan za od njih su poginuli, neki imaju svoje grupe, dok su komandni dio jedinice. Dakle, jedinica ne postoji, neki najamnici poput Milovanovi}a. Oni koji su ali postoje grupe koje su heterogene i razli~ite, kasnije do{li u JSO danas se nalaze u srbijanskoj koje se me|usobno uklapaju poput lego kockica i policiji, odnosno u @andarmeriji. dalje funkcioni{u na nivou najve}ih pla}enika. Milovanovi} je dio jedne grupe koja je proistekla Koliko je JSO pred raspu{tanje imao priiz jedinice Crvene beretke. padnika? JEDINICA ZA STVARANJE HAOSA JSO u krajnjoj fazi, kada je imao komandu na Senjaku, Kada se pogledaju imena onih koji su tada bili pripadbazu u Kuli i kada je jedinica legalizirana, brojao oko 300 nici tih jedinica, vidi se da su to profesionalne ubice, mnogipripadnika. Dobar dio ratnih ~lanova je formalno napustio ma od njih se sudi za ratne zlo~ine i za nemilosrdna ubistva JSO zbog toga {to se tra`ilo da mla|i ljudi budu specijalci. civila. [ta su, zapravo, bile njihove su{tinske operacije? Obuka je bila prili~no rigorozna, vladala je jedna stra{na, “Crvene beretke” su od 1991. godine, kada su osnovane, gvozdena disciplina. Kada je komandni sastav raspu{ten, bile pod kontrolom Dr`avne bezbednosti Srbije. Kasnije u oni su svi napustili jedinicu. Njih oko stotinu je Hrvatskoj, Bosni i Srbiji su dolazili instruktori “Crvenih raspore|eno u specijalne sastave MUP-a Srbije, a takozvani beretki”, formirali razne druge specijalne grupe pod “bumbari”, njih 15-ak koji su od svega toga imali debelu razli~itim imenima, obu~avali ih nekoliko mjeseci kao korist, sklonili su se u zavjetrinu, odnosno u razne privatne instruktori, potom ih pu{tali da rade, naravno imaju}i konfirme po Srbiji. trolu i kontakt sa njima. Naprimjer, ogranak “Crvenih beretki” Da li me|u njima postoji neko bratstvo kao me|u franje grupa [korpioni, koja je po~inila stravi~ne zlo~ine. Ona cuskim legionarima? nije bila u formalnom sastavu jedinice, ali su postojali ljudi

44

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Hap{enje @eljka Milovanovi}a u Beogradu

Svakako da postoji, oni se prepoznaju, me|usobno po{tuju, nalaze se jedni drugima na usluzi, jer su svi bili pripadnici jedinice u koju su se kleli.

ISTI RUKOPIS: STAMBOLI], \IN\I], PUKANI]
Koji su njihovi najve}i mirnodopski zlo~ini? Legija i dru{tvo iz komande u~estvovali su u atentatu na Vuka Dra{kovi}a i to dva puta, na Ibarskoj magistrali i u Budvi. Zatim, odgovorni su za otmicu i ubistvo Ivana Stamboli}a, u~estvovali su u atentatu na premijera Zorana \in|i}a. Legija je u~estvovao i u poslovima sa Zemunskim klanom, raznim otmicama, me|u kojima je najpoznatija otmica biznismena Miroslava Mi{kovi}a. ^lanovi te jedinice u svim tim kriminalnim poslovima {titili su Legiju. Pri tom ne treba zaboraviti da je Legija imao svoje li~no obezbje|enje koje je sam probrao iz jedinice, odnosno imao je svoju privatnu vojsku. Kod Milovanovi}a je u stanu prona|eno dosta naoru`anja i sofisticirane opreme za pra}enje? Za {ta mu je, prema Va{im informacijama, bilo potrebno toliko naoru`anje? Pretpostavljam da je on planirao nekoga ovdje da ubije. To }e se tek saznati prilikom istrage. Ukoliko Milovanovi} bude kooperativan, u {ta sumnjam jer mu prijeti kazna od 40 godina zatvora. Njega bi prije ili kasnije neko ubio ili bi bio uhap{en. To je ~ovjek koji je pucao na policiju prilikom plja~ke banke u Beo~inu, zatim ranjen pobjegao u Tuzlu, koji je na vol{eban na~in stekao dr`avljanstvo BiH, on treba da odgovara za nekoliko te{kih oru`anih plja~ki i ubistvo hrvatskog kolege Ive Pukani}a. Pitanje je ko sve stoji iza toga. Ja bih rekao oni krugovi koji imaju pare i kojima trebaju najamnici za takvu vrstu poslova koje je radio @eljko Milovanovi}. Ideologija, nacionalnost nemaju ni{ta s tim. Sve se tu vrti oko novaca. Mislim da je hap{enje Joce Amsterdama, pa i Milovanovi}a jako veliki uspjeh srbijanske policije. Uhvatili su jako opasne ljude koje su tra`ile najmanje tri dr`ave.

KRVAVA OSVETA: Ivu Pukani}a je, sude}i po dosada{njem toku istrage, likvidirala savr{eno uvezana balkanska mafija

NEDVOJBENI DOKAZI: @eljko Milovanovi} se, prema podacima hrvatske policije, tereti da je sa odbjeglim Guduri}em ostavio moped sa eksplozivom pored Pukani}evog automobila na parkingu pored redakcije “Nacionala”
Nastavak s 38. stranice

ima. Upu}eni u de{avanja smatraju da se Kuzmanovi} na{ao u ulozi svjedoka pokajnika, te da je upravo na temelju njegovih informacija Milovanovi} uhap{en u Beogradu. Kuzmanovi}a je hrvatski sud, a na osnovu prijedloga tu`ila{tva, nakon 55 dana provedenih u pritvoru, pustio na slobodu zbog nedostatka dokaza. Vratio se u Beograd, za razliku od Slobodana \urovi}a, koji je jo{ u hrvatskom pritvoru. ^etiri mjeseca kasnije, na osnovu novoprikupljenih saznanja i dokaza, pripadnici MUP-a Srbije u Beogradu su uhapsili Sretena

Joci}a, pod sumnjom da je organizovao ubistvo Pukani}a. Lagano je po~eo da se sklapa mozaik organizacije ubistva hrvatskog novinara. Srbijanska policija je, nastavljaju}i operativni rad, iznova uhapsila Kuzmanovi}a pod istom sumnjom - da je pomagao u zlo~inu. Jedina kockica koja nedostaje u mozaiku slu~aja Pukani}, {to se ti~e organizacijskog i operativnog djela, jeste hap{enje Bojana Guduri}a. @eljko Milovanovi} se, prema podacima hrvatske policije, tereti da je sa odbjeglim Guduri}em ostavio moped sa eksplozivom pored Pukani}evog automobila na parkingu pored redakcije

ORGANIZATOR, ILI NALOGODAVAC: Sreten Joci}, poznatiji kao Joca Amsterdam uhap{en je prije mjesec dana u Beogradu pod optu`bom da je bio mozak operacije likvidiranja Ive Pukani}a

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

45

BALKANSKI KRVNIK IZA RE[ETAKA

TVORCI “CRVENIH BERETKI” U HAAGU

Stani{i}u i Simatovi}u u Haagu se sudi zbog zlo~ina “Crvenih beretki”
Ta~an datum po~etka su|enje Jovici Stani{i}u i Franku Simatovi}u, tvorcima “Crvenih beretki”, koji se terete za zlo~ine policijskih i paravojnih jedinica u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine bi}e poznat do kraja ove nedjelje. Na predraspravnoj konferenciji odr`anoj po~etkom nedjelje u predmetu biv{eg {efa Dr`avne bezbijednosti Srbije Jovice Stani{i}a i njegovog pomo}nika Franka Simatovi}a, po prvi put je uspostavljena video-veza sa Pritvorskom jedinicom UNa u Haagu iz koje bi optu`eni Stani{i}, ukoliko `eli, mogao da prati su|enje (naime, zbog navodno lo{eg zdravstvenog stanja Stani{i} se ne}e pojaviti u ha{koj sudnici). Umjesto Stani{i}a, koji se odrekao prava da prati raspravu, na ekranu se pojavio doktor Ekhof koji je dao informacije o njegovom zdravstvenom stanju. Stani{i}evo su|enje u Tribunalu odga|a se od sredine 2003. godine, a sve zbog njegovog navodno lo{eg zdravlja, depresije i ulceroznog kolitisa. Prema tvrdnji dr. Ekhofa, tim ljekara nije mogao da utvrdi zbog ~ega se Stani{i} pro{le nedelje u pritvorskoj jedinici ha{kog
TVORCI ESKADRONA SMRTI: Jovica Stani{i} i Franko Simatovi}

Tribunala navodno onesvijestio. Ovaj doktor tvrdi da su bolovi u le|ima kod Stani{i}a slabiji, ali da on i dalje ne mo`e da sjedi du`e od deset minuta. Me|utim, ovaj ljekar smatra da Stani{i} mo`e da prati su|enje iz le`e}eg polo`aja do sat vremena. Odlu~eno je da nezavisni medicinski stru~njak, prije po~etka rasprave, dostaviti izve{taj o Stani{i}evom zdravlju na osnovu kojeg }e Vije}e utvrditi da li je Stani{i} dovoljno dobro da u~estvuje u postupku, bilo iz sudnice ili preko video veze sa pritvorom. Ako se Stani{i} ne osje}a dobro, vije}e }e prekinuti zasedanje do naredne zakazane rasprave. Vije}e je, ina~e, donijelo usmenu odluku kojom se prihvata zahtjev tu`ila{tva da listu dokaznih predmeta dopuni bilje`nicom generala Ratka Mladi}a. Po rije~ima predsjedavaju}eg sudije Alfonsa Orieja, unosi iz bilje`nice se odnose na “ulogu Jovice Stani{i}a u operacijama VJ i VRS u Bosni i Hercegovini 1995. godine i njegovu vezu sa paravojnim formacijama “.

NEFORMALNO ZLO^INA^KO BRATSTVO: “Crvene beretke” nakon rata u BiH uklju~ene su u sastav srbijanske policije

MILOVANOVI] U BEOGRADU: Da li je neko posumnjao da je Kuzmanovi} “odao” Joci}a, ili se pla{io {ta bi on “nekada ne{to mogao da ispri~a o ubistvu u Zagrebu”, tek, u Beograd je stigao Milovanovi} sa “zadatkom”
sa~ekali povoljan trenutak i uhapsili ga na parkingu ispred zgrade, dok je izlazio iz svog d`ipa. Naime, kako saznajemo od dobro obavije{tenog izvora, Milovanovi}a je srbijanska policija uspjela locirati nakon njegovog kontakta sa suprugom Bojanom. ”Bojana i njihov jedanaestogodi{nji sin `ive u iznajmljenom stanu u Doboju, gde je i Milovanovi} nekada `iveo sa njima. Logi~no je da su prislu{kivani svi telefoni i pra}eno kretanje njegovih najbli`ih, uklju~uju}i i njegovu majku Radojku, koja `ivi u selu Majevac kod Doboja, i starijeg brata koji `ivi u Somboru”, obja{njava na{ izvor, koji napominje da su operativci Milovanovi}u u{li u trag preko mobilnog telefona, koji je neoprezno koristio. Prilikom hap{enja ispred stana na Dunavskom keju Milovanovi} je po-

“Nacionala”, a zatim ga aktivirao daljinskim upravlja~em.

PREDAH PRED NOVE IZAZOVE
Sam ~in lociranja i hap{enja @eljka Milovanovi}a u Beogradu bio je vi{e

nego zanimljiv. Ve} nekoliko dana na tome su intenzivno radili inspektori Uprave kriminalisti~ke policije, beogradske i policije Republike Srpske. Prema rije~ima na{eg izvora, policijski operativci su Milovanovi}u u{li u trag preko mobilnog telefona,

46

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Hap{enje @eljka Milovanovi}a u Beogradu

ku{ao je da se spasi skokom u Dunav, ali su mu se na putu isprije~ili klupa i trojica policajaca, koji su ga oborili na zemlju. Iako je ispod jakne krio pi{tolj s metkom u cijevi, vidjev{i da je opkoljen, Milovanovi} ga nije upotrijebio. Pretres njegovog stana trajao je vi{e od ~etiri sata. Milovanovi} je imao najsavremeniju opremu koju koriste profesionalne ubice. Arsenal oru`ja, sofisticirana oprema za navigaciju, prislu{kivanje i pra}enje, zatim naprave za daljinsko aktiviranje eksploziva na|eni u stanu upu}uju na to da je biv{i pripadnik “Crvenih beretki” nesumnjivo planirao jo{ najmanje jednu zlo~ina~ku operaciju. Kod Milovanovi}a, koji ina~e ima dr`avljanstva Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, na|eni su srpski paso{, li~na karta i voza~ka na ime Dragan Milovanovi}, dok su ostali dokumenti glasili na druga imena. Zanimljivo je da je imao i slovena~ki paso{ na ime Miroslav [ipka jer je pismo koje je mjesec dana poslje ubistva slao medijima stiglo upravo sa mail adrese iz Slovenije. “Fascinantno je sa koliko je pedantnosti sve ono {to smo na{li bilo spakovano u putne torbe, koje su bili u ormarima i ispod kreveta. Sve je bilo odvojeno u plasti~ne kese ili se nalazilo slo`eno u crnim ~arapama. Sve u stanu je bilo ‘pod konac’ i vojni~ki uredno, i sve nam je vadio i pokazivao, ne uznemiravaju}i se ni na sekund. Milovanovi} je spremio i nekoliko perika, kao i par la`nih brkova, kako bi se preru{avao”, ka`e na{ izvor iz policije.

Predmet policijske istrage bi}e i vlasnica luksuznog automobila sa bugarskim tablicama koja je no} prije hap{enja posjetila Milovanovi}a. Njena uloga je zanimljiva policiji naro~ito ukoliko se zna da se ostali uhap{eni za likvidaciju Pukani}a uglavnom dovode u vezu sa bugarskim podzemljem. Sreten Joci}, osumnji~en kao organizator ubistva glavnog urednika “Nacionala” , `ivio je izvjesno vrijeme u Bugarskoj i slovio za krupnog igra~a u njihovim mutnim vodama, njegov kum Slobodan \urovi} (54) zvani Kardinal tako|e je neko vrijeme `ivio u Bugarskoj, dok su Joca Amsterdam i uhap{ena bra}a Robert (31) i Luka Matani} (24) ve} sara|ivali na kriminalnim poslovima u Bugarskoj. Srpski istra`itelji pro{le nedjelje razmijenili su informacije sa kolegama iz Hrvatske u vezi sa ubistvom Ive Pukani}a. Oni su u Zagrebu razgovarali sa za{ti}enim svjedokom, koji im je ispri~ao sve o umije{anosti Milenka Kuzmanovi}a i @eljka Milovanovi}a u atentat na Pukani}a. Hrvatska policija predala je nove dokaze o njihovoj umije{anosti u ovaj zlo~in.

JE LI “PROPJEVAO” JOCA AMSTERDAM
Me|utim, srbijanska policija osnovano sumnja da Milovanovi}ev dolazak u Beograd prije nekoliko dana nije bio slu~ajan. U toku je istraga o Milovanovi}evim kontaktima i planovima za akciju koja je trebalo da bude izvedena. Postoje operativna saznanja da je pripremao novu likvidaciju, a me|u potencijalnim `rtvama je i ime dva dana ranije uhap{enog Milenka Kuzmanovi}a.

Obojicu ih spaja surovo ubistvo zagreba~kog novinara Ive Pukani}a, pa tu, prema nekim operativnim naznakama, i treba tra`iti motiv Kuzmanovi}evog mogu}eg smaknu}a. Kuzmanovi}, koga Specijalno tu`ila{tvo tereti da je nabavio la`na dokumenta kako bi Robert Matani} poslije likvidacije Pukani}a napustio Hrvatsku, smrt je izbjegao zahvaljuju}i hap{enju. Kao i u slu~aju Joce Amsterdama, po svemu sude}i i u hap{enju Kuzmanovi}a bio je klju~an iskaz svjedoka pokajnika, koji je u zamjenu za za{titu od srpskog podzemlja odlu~io da “otkuca“ sve koji su umije{ani u atentat. Da li je neko posumnjao da je Kuzmanovi} “odao” Joci}a, ili se pla{io {ta bi on “nekada ne{to mogao da ispri~a o ubistvu u Zagrebu”, tek, u Beograd je stigao Milovanovi} sa “zadatkom”. “Koliko je ta~na ova teza istra`nih organa, te{ko je re}i. Sve opcije su u igri i karte su ba~ene na sto. Vide}emo do kakvih }emo direktnih saznanja do}i da li je i koga Milovanovi} nameravao da ubije”, obja{njava na{ izvor iz vrha srbijanske policije. U svakom slu~aju, prvi operativac zlo~ina~ke operacije Pukani}evog ubistva @eljko Milovanovi}, koji je ratovao pod komandom Milorada Lukovi}a Legije, uhap{en je i prijeti mu zatvorska kazna od nekoliko desetina godina. Ostaje jo{ da se utvrdi ko je naru~io ubistvo Pukani}a. Osumnji~eni Stanko Suboti} Cane, kojeg je “Nacional” dugo prozivao kao “kralja duhanske mafije”, tvrdi da ne poznaje nikoga od ljudi koji se spominju u slu~aju ubistva Pukani}a i da zbog toga nije mogao ni da ima bilo kakve veze sa tom pri~om.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

47

SVE^ANOST U ZVORNIKU

SRCE OSTALO U ZVORNIKU
Revijalna utakmica koja je sredinom ove nedjelje odigrana u zvorni~kom naselju Divi~ okupila je neke od najve}ih zvijezda bosanskohercegova~kog i evropskog nogometa, i pretvorila se u nezaboravan, emocionalan festival patriotizma; na{i reporteri bili su na ovoj sve~anosti i svjedo~e o doga|aju koji je potresao Podrinje

Mar{ na Drinu bh. n
48
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Najbolji njema~ki nogometa{ Edin D`eko predvo

Bh. zvijezde na mjestu zlo~ina

Pi{e

Nedim Hasi}
nedim@slobodna-bosna.ba Foto

Mario Ili~i} i Fehim Demir

Z

vorni~ko predgra|e Divi~, mala ~ar{ija sa oko 300 povratnika, pro{le je srijede bila srce Bosne i Hercegovine. Naselje koje danas broji tek desetinu svojih predratnih stanovnika, koje je do sada kod nas bilo poznato kao mjesto iz kojeg je izmje{tena ilegalno izgra|ena pravoslavna crkva, na svom je nogometnom terenu ugostilo nogometne reprezentativce BiH, predvo|ene Edinom D`ekom, najboljim igra~em Bundeslige i trenuta~no najskupljim evropskim napada~em. Lokalni su policajci, po ki{i koja je nemilosrdno lila cijeli dan, bezuspje{no poku{avali na}i mjesta za sve one koji su do{li u Divi~ pogledati nogometne idole nacije, koji su do{li pozdraviti Samira Muratovi}a, Sejada Salihovi}a, Elvira Rahimi}a, Miralema Pjani}a, Saida Husejinovi}a... velike sporta{e ali i, {to je za bogate i po~esto razma`ene sporta{e pomalo neobi~no, osobe velikog srca. Ljudske gromade koje nisu `alili vremena i truda do}i u malo povratni~ko mjesto i pod te{kim ki{nim

NA DRINI REPREZENTACIJA: Hiljade povratnika u Zvornik odu{evljeno je pozdravilo bh. reprezentativce

VELIKI IGRA^I I PATRIOTE: Sejad Salihovi}, Said Huseinovi}, Samir Muratovi}, Miralem Pjani}, Edin D`eko i Amir Spahi}

nogometnih vitezova
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

odio podrinjske izbjeglice na povratku u Zvornik!
49

SVE^ANOST U ZVORNIKU

REZULTATI ZLO^INA: Desetak dana prije utakmice u Divi~u obavljena je kolektivna d`enaza svirepo ubijenim Bo{njacima u Podrinju

SAMIR MURATOVI]: “Ideja je bila da im nabavimo komplet opreme, no shvatili smo da bi mogli odigrati utakmicu u Divi~u. Bilo je te{ko, mjesec i po sam stalno telefonirao, okupljao suigra~e i drago mi je da su svi do{li“
kapima podijeliti ljubav prema zemlji u kojoj su ro|eni i odrasli. “Danas ovdje ima vi{e Bosne i Hercegovine nego u cijelom Predsjedni{tvu BiH“, kazuju nam doma}ini, ponosni na onih tri hiljade ljudi koji su se skupili na stadionu Mladosti. nogometa{ austrijskog Sturma, ro|en u obli`njem selu Snagovo. Trajalo je nekoliko mjeseci, no Muri je uspio, doveo je u Divi~ svoje prijatelje iz reprezentacije, kako bi povratnicima u ova naselja pokazao da nisu sami, da na njih misle makar oni kojima se divimo dok igraju u dresu BiH. “Mene su ljudi iz Mladosti zvali i pitali me da li bih mogao ne{to u~initi kako bi mogli nabaviti opremu za igra~e“, pri~a nam Muratovi} nekoliko sati nakon utakmice, dok se sa suigra~ima odmarao na Modracu kraj Lukavca. “Ideja je bila da im nabavimo komplet opreme, no shvatili smo da bi mogli odigrati utakmicu u Divi~u. Bilo je te{ko, mjesec i po sam stalno telefonirao, okupljao suigra~e i drago mi je da su svi do{li.“ Muratovi} je igrao za ekipu Drine 93, zajedno sa suigra~ima iz reprezentaciJEDNA SI, JEDINA: Povratnici u Zvornik slave svoje nogometne idole

SVE ZA RAJU
Slavlje u Divi~u nije uspjela pokvariti niti ki{a koja je, sat vremena prije po~etka utakmice, sru{ila i binu na kojoj je trebao biti odsviran narodnja~ki koncert. Zbog sru{ene je bine oficijelni spiker, ~uveni Re{ad Mamela iz Breze, tok susreta s mikrofonom u ruci morao komentirati iz ku}e naslonjene tik uz ogradu stadiona. “Ovo je nevjerovatno“, pri~a nam Re{o, koji je u historiju bh. sportskog novinarstva u{ao kada je, tokom utakmice Rudar - @eljezni~ar, tada{njem kapitenu @elje D`elaludinu Muharemovi}u, usred me~a, dok je ovaj ~ekao da izvede korner, na terenu dao mobitel da se javi direktno u program lokalnog radija. “Zamolio sam uku}ane da me puste na balkon. Dali su mi papu~e, proveli kroz spava}u sobu i izveli na terasu. Na poluvremenu sam iza{ao van i kada sam se vratio, vidim nanu kako sjedi na terasi i ~eka me sa kahvom i baklavom.“ Ideju o organiziranju humanitarnog me~a, zajedno sa doma}inima iz Divi~a, u djelo je sproveo Samir Muratovi},

je, potpomognutu i bokserom Salkom Zild`i}em, rodom iz Vlasenice, te folkpjeva~ima Enesom Begovi}em i Asimom Bajri}em. Sa klupe su ih vodili Ned`ad Hasanovi} i Fuad Grbe{i}. Fudo je, treba podsjetiti, bio trener zvorni~ke Drine u vrijeme kada je ovaj klub, predvo|en Muratovi}em, Mirzetom Krupincem ili Feridom Berbi}em igrao u Premier ligi BiH. Zild`i} se dugo opirao izmjeni tokom prvog poluvremena, trener Hasanovi}, jedan od organizatora me~a, nekoliko ga je puta bezuspje{no poku{avao odmoriti, da bi ga na kraju uspio izvesti s terena, doslovce ga mole}i da iza|e van. “Salko, molim te iza|i, ho}e i drugi da igraju. Hajd’ molim te, ubacit }u te opet“, vikao je Hasanovi}. No, Salko je dugo ostao na terenu i mora se priznati kako je bio poprili~no

50

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Bh. zvijezde na mjestu zlo~ina

ZVORNIÈKE ZVIJEZDE

Salihovi}, Husejinovi}, Muratovi}... na ku}nom pragu
Sejad Salihovi} ro|en je 1984. godine u [epku kod Zvornika i prvi je reprezentativac u historiji njema~kog Hoffenheima. Kada je imao jedva osam godina, sa porodicom je protjeran iz ovog mjesta. Salihovi}i su se isprva skrasili u Munchenu, zatim i u Berlinu, gdje je Sejad po~eo trenirati nogomet u juniorima tamo{nje Herthe. U srijedu je, prvi put otkako je oti{ao u izgnanstvo, posjetio svoju porodi~nu ku}u u Gornjem [epku. Dvanaestog maja je na mezarju Veljaci u Bratuncu obavljen zajedni~ki ukop i klanjana d`enaza za 33 civilne `rtve genocida po~injenog u ovoj op{tini od 1992. do 1995. godine. Zajedni~ka d`enaza je klanjana za 33 `rtve genocida ekshumirane iz masovnih grobnica Suha, Pod~au{ i Red`i}i na podru~ju Op}ine Bratunac. Me|u tada ukopanim `rtvama bilo je i nekoliko ~lanova porodice Salihovi}. Najmla|a `rtva kojoj je u Veljacima klanjana `enaza bila je {estomjese~na Narcisa Salihovi}. Ubijena je sa fla{icom za mlijeko u ruci. Njezino je tijelo ekshumirano iz grobnice Suha. U Divi~u je igrao i Said Husejinovi}, biv{i nogometa{ tuzlanske Slobode, koji je pro{le godine potpisao ugovor sa Werderom iz Bremena. Husejinovi}, koji je sezonu okon~ao na posudbi u Kaiserslauternu, ro|en je 1988. u selu Kamenica kod Zvornika, odakle je sa porodicom protjeran po~etkom agresije na BiH. Husejinovi}i su izbjegli u Tuzlu, a prvu ozbiljnu ponudu za odlazak u inozemstvo Said je dobio iz beogradskog Partizana. No, odlazak u Beograd sprije~ila je Saidova majka, zabraniv{i mu da potpi{e ugovor s Partizanom. Navodno je Saidova majka kazala kako ne mo`e sinu dopustiti da igra u klubu iz dr`ave iz koje su dolazili vojnici zbog kojih ga je na rukama morala donijeti u Tuzlu.

PAM]ENJE I PRKOS: [estomjese~na Narcisa Salihovi} ubijena je na po~etku agresije na BiH zajedno sa cijelom svojom familijom; sahranjena je prije desetak dana u Bratuncu

uspje{an u svojim nastojanjima da ugrozi gol protivnika, {to su pozdravili i navija~i Drine. “Vidi Salke {to ga je obuzela tehnika“, ~ulo se se nakon jednog atraktivnog Zild`i}evog driblinga.

PJANI]I, SVOJI NA SVOME
Nogometa{i Mladosti iz Divi~a od Muratovi}a i prijatelja dobili su na poklon komplet sportske opreme, no pred po~etak utakmice obradovao ih je i iznenadio Miralem Pjani} zajedno sa svojim ocem Fahrudinom, nekada iznimno talentiranim igra~em zvorni~ke Drine, kojeg je rat sprije~io da zaigra u sarajevskom @eljezni~aru. Pjani}i su svojim doma}inima poklonili opremu

Olympiquea iz Lyona, vrijednu nekoliko hiljada eura. “Ovo je najmanje {to mo`emo u~initi za ove ljude, za na{ narod. Iako smo ve} godinama u Luksemburgu i Francuskoj, iako dobro `ivimo, nismo zaboravili, niti }emo ikada zaboraviti gdje smo ro|eni“, ka`e nam Fahrudin. “Zna{ kako se ka`e, svuda po|i, svojoj ku}i do|i. Tako i mi koristimo svaku priliku da do|emo u svoju zemlju, pa makar i na jedan dan.“ Njegov sin Miralem dodaje kako se niti jednog trenutka nije dvoumio da li da prihvati poziv Samira Muratovi}a. “Znao sam da moram biti ovdje, jer ovo je na{a zemlja i moramo pomo}i onoliko koliko mo`emo“, govori uzbu|eno nogometa{ francuskog

Lyona. “@ao mi je {to je ki{a pokvarila ovaj spektakl, ali se nadam da ovo nije posljednji put da igramo ovdje, bilo bi dobro da ovakve utakmice postanu tradicionalne.“ Iako su na suprotnoj strani imali za protivnike nogometne reprezentativce BiH, nogometa{i lokalne Mladosti dobro su se dr`ali tokom me~a. Kada su postigli vode}i gol, navija~i su im po~eli vikati “da malo popuste plave“, jer }e ih ]iro Bla`evi} “naribati“ kada sazna da su izgubili utakmicu u Divi~u. Stoga je Edin D`eko u drugom poluvremenu promijenio dres i pomogao da Mladost izgubi utakmicu sa pristojnih 6 - 5. Na rezultat je, naravno, uticao kvalitet suparnika, ali i impresioniranost nogometa{a Mladosti svojim protivnicima. Tako je, primjerice, rezervni golman Mladosti prilikom ulaska u igru prvo do{ao do Edina D`eke da mu se ovaj potpi{e na dres, pa tek onda otr~ao me|u vratnice. Kraj utakmice zna~io je i stampedo navija~a na teren koji su poku{avali domo}i se autograma ili slike sa svojim nogometnim idolima. Redari su nogometa{e skoro pola sata poku{avali dovesti do svla~ionica, a zbog ogromne je gu`ve otkazana i konferencija za novinare u obli`njem restoranu. “E novinari, hajde iza|ite vani, sada }e po~eti press konferencija“, vikao je na nas konobar, dok je poku{avao napraviti mjesta za nogometa{e koji su trebali ru~ati u restoranu na pla`i u Divi~u. No, do pla`e se niko od reprezentativaca nije uspio probiti zbog onih koji se s njima htjeli slikati ili ih makar dotaknuti, pa su svoje dru`enje nastavili do duboko u no} na jezeru Modrac. “E vidi{, zbog ovoga, zbog ovakvog prijateljstva koje vlada me|u nama, mi }emo uspjeti i plasirat }emo se na Svjetsko prvenstvo “, ponosno nam je kasno uve~er pri~ao Samir Muratovi}, dok je s prijateljima nazdravljao Edinu D`eki. Edin, Sarajevska haubica, kako ga je u Divi~u prozvao Re{o Mamela, na Modracu je saznao da su ga nogometa{i njema~kih klubova proglasili najboljim igra~em tamo{njeg prvenstva. “Prekrasno je to ~uti, ali vjeruj mi, meni je danas sa svojim drugovima bilo puno ljep{e igrati u Divi~u. To kada te ovoliko vole ljudi koji su izgubili sve u `ivotu i vratili se tamo odakle su protjerani, dra`e je i ljep{e od toga da te proglase najboljim igra~em Bundeslige, Evrope, ili svijeta. Po~a{}en sam {to sam danas u Divi~u bio jedan od aktera ovog velikog doga|aja“, kazao nam je D`eko, bezuspje{no prikrivaju}i emocije, radost i ponos.
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

51

FILOZOFSKI SUPERSTAR

RICHARD DAVID PRECHT (44) njema~ki je filozof i publicista ~ije se knjige prodaju u stotinama hiljada primjeraka, a njegova `ivopisna biografija nedavno je i ekranizirana; ovaj zgodni, {armantni i popularni u~enjak bez banalizovanja primjenjuje najzna~ajnija filozofska u~enja na savremeni `ivot i odgovara na pitanja {ta je stvarnost, da li je Bog mrtav, postoji li du{a, jesu li ljubav i seks povezani, razlikuju li se ljudi ba{ toliko od `ivotinja, za{to nas zaljubljenost zaglupljuje, {ta je sre}a...
NARODSKI FILOZOF: Prva je knjiga u~inila Prechta NARODSKI FILOZOF: Prva je knjiga u~inila Prechta zvijezdom u intelektualnim krugovima ii me|u zvijezdom u intelektualnim krugovima me|u publikom zainteresovanom za ozbiljnije teme, ali publikom zainteresovanom za ozbiljnije teme, ali nakon najnovije knjige, on je postao superstar: nakon najnovije knjige, on je postao superstar: gostuje u televizijskim emisijama, fotografi{u ga sa gostuje u televizijskim emisijama, fotografi{u ga sa srcima u pozadini, pitaju za savjete, intervjui{u ii srcima u pozadini, pitaju za savjete, intervjui{u neprekidno zapitkuju o njegovom ljubavnom `ivotu neprekidno zapitkuju o njegovom ljubavnom `ivotu

Doktor za filozof
Pi{e

Adisa Ba{i}
adisa@slobodna-bosna.ba

“Nisu Hegelovi tekstovi nerazumljivi zato {to su osobito komplikovani, nego zato {to on ba{ nije znao dobro da pi{e, jednostavno mu je stil bio grozan. I dan danas veliki broj pripadnika akademske zajednice, posebno filozofa, pi{e nerazumljive pompezne tekstove zagu{ene akademskim `argonom. ^esto se, posebno na visokim nau~nim razinama ljudi {vercuju uz pomo} tog jezika i pi{u stvari koje ni njima samima nisu do

kraja jasne”, tvrdi njema~ki profesor filozofije Richard David Precht. On se bori protiv ovakvog pristupa i autor je knjiga za kojima se Njema~ka pomamila, a ni ostatak svijeta na njegov {arm nije ostao imun: filozofska promi{ljanja ovog zgodnog mladog profesora prevedena su do sada na dvadesetak jezika i prodata u preko milion primjeraka. U ~emu je tajna njegovog uspjeha? Richard David Precht prve tri decenije svog `ivota bio je manje-vi{e uobi~ajeni knji{ki

moljac: doktorirao je u tridesetoj, po~eo predavati na fakultetu, smije{ila mu se duga i dosadna akademska karijera.

KO SAM I AKO SAM, KOLIKO SAM?
A onda je, po sopstvenom priznanju, odlu~io da se vi{e ne}e skrivati iza fraza i da ne}e `ivjeti u sigurnosti akademske zavjetrine, nego da }e svoja znanja dijeliti sa obi~nim ljudima, sa {irokom publikom, trude}i se pri tome da ni malo ne banalizuje u~enja velikih mislilaca poput

52

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Richard David Precht

PRECHTOVA FILOZOFIJA LJUBAVI

Ne mo`e i burno i trajno
“Zadnjih godina su o~ekivanja od partnera enormno narasla. Danas ljudi o~ekuju jedni od drugih odli~an spolja{ni izgled, veliku me|usobnu privla~nost, strast, dobar seks, razumijevanje, sigurnost, pouzdanost i sve to na vrlo duge staze. E pa tako shva}ena romanti~na ljubav je fikcija.” “Vrijeme provokacije i zavo|enja u starinskom smislu je iza nas, `ivimo u dru{tvu koje je prezasi}eno seksom i seksualno{}u, postajemo zbunjeni tom navalom, gubimo `elju jedni za druge.” “Ljubav nije emocija, nije fiziolo{ki nagon kao glad, `e|, seks... Za nju ne postoji ni evolucijsko-biolo{ko obja{njenje.” “Sve je jednostavnije prona}i partnera, internet je tu itekako od pomo}i, ali ga je i sve te`e zadr`ati. Ljudi, ~ak i vrlo mladi, danas znaju o ljubavi vi{e nego ikad, ali odnos prema vjernosti se promijenio. Ima je manje nego ikad i utoliko se smatra dragocjenijom”. “Romanti~na ljubav i fudbal modernom ~ovjeku su zamijenili osje}aj Tome Akvinskog, Descartesa, Nietzschea, Kanta, Freuda... U svojim knjigama Precht spaja znanja iz razli~itih oblasti, filozofiju

zajedni{tva koji mu je ranije nudila vjera u Boga i otad`binu”. “Osje}aj zaljubljenosti se, biohemijski gledano, do`ivljava na ra~un drugih supstanci, i za ~ovjeka ne bi ni bilo dobro da potraje vje~no. veoma uskim poljima. “Kod nas na fakultetu profesori filozofije i medicine se naprimjer bave nevjerovatno sli~nim stvarima - jedni prou~avaju mogu}nosti

Takva stanja dugoro~no iscrpljuju, umaraju, nakupljaju stres. Da smo vje~no zaljubljeni, naprosto bismo zaglupili a vrlo vjerovatno zavr{ili i u depresiji. Ljepota i izazov `ivota i jeste u tome da {to bolje prihvatamo oscilacije koje su neminovne”.

fiju i ljubav
Romanti~na ljubav i fudbal modernom ~ovjeku su zamijenili vjeru u Boga i otad`binu
povezuje sa neurobiologijom, antropologijom, medicinom, psihologijom, a sve to razigra detaljima iz popularne kulture i tako nastaju knjige koje o drevnim temama govore na zanimljiv, duhovit i savremen na~in. Njegov pristup znanju je integralan i po tome se razlikuje od ve}ine stru~njaka dana{njice koji se do krajnosti specijaliziraju u spoznaje, drugi dolaze do vrlo zanimljivih otkri}a u eksperimentima sa bolesnicima koji imaju o{te}enja mozga. Iako bi mogli pomo}i jedni drugima svojim saznanjima, oni se i ne poznaju: njihove kabinete i u~ionice dijeli tek koja stotina metara, a oni i ne znaju jedni za druge”, sa `aljenjem obja{njava Precht u svojoj knjizi Wer

bin ich und wenn ja, wie viele? (Ko sam i ako sam, koliko sam). U ovoj knjizi Precht vrlo pristupa~no obja{njava kako su duh i tijelo neodvojivi (stari anatom iz 19. stolje}a za~ikavao je filozofe rije~ima: “Secirao sam hiljade le{eva i ni u jednom nisam na{ao ni trag te du{e o kojoj vi pri~ate”) ili kako svoj puni mentalni kapacitet koristimo samo u rijetkim slu~ajevima, a ve}i dio svakodnevice `ivimo ne “uklju~uju}i” se do kraja. Precht obja{njava i kako ~ovjekoliki majmuni (sli~no ljudima) ve}inu svoje inteligencije koriste za komplicirani dru{tveni `ivot. On obja{njava i kako je na{a stvarnost ograni~ena na{im sposobnostima da je vidimo, osjetimo ili oprobamo: sve {to je izvan na{eg iskustva, ostaje izvan na{e spoznajne sfere, ali to ne mora ni biti lo{e. “Treba li nam uop{te stvarnost koja nezavisno i nesputano lebdi tamo negdje iznad nas?”, provokativno pita Precht. Ova knjiga objavljena je pro{le godine i prodata u preko sedamsto hiljada primjeraka, a nedavno joj se na listama njema~kih bestselera priklju~ila i najnovija Prechtova knjiga Liebe. Ein
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

53

FILOZOFSKI SUPERSTAR

LJEVIÈARSKO DJETINJSTVO

Djeca dolaze iz maminog stomaka i iz Vijetnama
Richard David Precht ro|en je i odrastao u vrlo nekonvencionalnoj porodici. Njegovi roditelji bili su radikalni ljevi~ari, aktivni u antiratnim protestima i kampanjama. [ezdesetih godina su usvojili dvoje djece iz Vijetnama sa kojima je Richard David odrastao. On zato u svojoj autobiogafskoj knjizi Lenjin je stigao samo do Lüdenscheida, sje}aju}i se svog djetinjstva, ka`e: “Kad sam bio mali, ja sam znao da djeca na svijet dolaze na dva na~ina: iz maminog stomaka i iz Vijetnama”. Dok su se svi sa istoka trudili da prebjegnu na zapad, Prechtovi su raspuste provodili u Isto~noj Njema~koj. “Malo smo odudarali odje}om, ali smo u`ivali u tim svojim putovanjima”, prisje}a se popularni filozof. Napojen u djetinjstvu socijalisti~kim idejama, u svojim istra`ivanjima se ~esto vra}ao na Marxa. “Marx je naprosto precijenio ~ovjeka - smatrao je da je ~ovjeka mogu}e dovr{iti, {to je bila prva gre{ka, a onda ga je do`ivljavao vrlo racionalisti~ki, vjeruju}i da je ~ovjek u stanju savr{eno vladati svojim emocijama. Ustvari je ~ovjek mnogo ja~i kao bi}e osje}anja nego kao bi}e razuma”, smatra Precht. Njegova autobiografska knjiga nedavno je i ekranizirana.
SRETAN U NEKONVENCIONALNOM SRETAN U NEKONVENCIONALNOM BRAKU: Precht je o`enjen tv BRAKU: Precht je o`enjen tv voditeljicom sa kojom `ivi razdvojeno voditeljicom sa kojom `ivi razdvojeno ii ima ~etvero djece ima ~etvero djece

unordentliches Gefühl (Ljubav. To zbrkano osje}anje).

LJUBAV, TO ZBRKANO OSJE]ANJE
Prva je knjiga u~inila Prechta zvijezdom u intelektualnim krugovima i me|u publikom zainteresovanom za ozbiljnije teme, ali nakon najnovije knjige, on je postao pravi narodski filozofski superstar: gostuje u televizijskim emisijama, fotografi{u ga sa srcima u pozadini, pitaju za savjete, intervjui{u i neprekidno zapitkuju o njegovom ljubavnom `ivotu. A Richard David bez ustezanja opisuje svoje po~etke u ljubavi i seksu: uprkos liberalnoj atmosferi u kojoj je odrastao, za suprotni spol se zainteresovao prili~no kasno. Prvu djevojku je imao u dvadeset i prvoj godini, ali mu je kasnija popularnost olak{ala put do `enskih srca. Danas je, kako sam ka`e, u sretnom, iako pomalo nekonvencionalnom braku. @ivi sa Caroline Mart, televizijskom voditeljicom iz Luksemburga, koja je starija od njega i ima troje djece iz ranijih brakova. Zajedno imaju jedno dijete. Caroline zbog posla `ivi u Luksemburgu, a Richard David `ivi na relaciji Luksemburg - Köln. Ka`e da mu razdvojenost toliko ne smeta, ali da se njegov `ivotni model ne mo`e i ne treba primjenjivati na druge ljude: “Cilj mi nije da savjetujem druge ljude i moja veza nije nikakav idealan uzor kako treba. Na{a veza funkcioni{e za nas dvoje a svako treba sebi tra`iti i graditi vezu kakva odgovara njegovoj i njenoj psihi. Da bi ljubav bila dobra, ne mora biti idealna. Va`no je da su u njoj oboje sretni”, ka`e popularni teoreti~ar ljubavi. Iako odbija da daje konkretne savjete, Precht u svojoj knjizi ipak eksplicitno opisuje {ta je potrebno za uspjeh jedne veze: “Dvoje ljudi moraju `eljeti da glume u istom filmu, da se pona{aju po zajedni~kom scenariju. [to su nam sli~niji ukusi za film na{eg `ivota, to }emo se bolje slagati.”

DUH I TIJELO SU NEODVOJIVI TVRDI PRECHT: “Secirao sam hiljade le{eva i ni u jednom nisam na{ao ni trag te du{e o kojoj vi pri~ate”, govorio je anatom iz 19. stolje}a provociraju}i filozofe

54

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

55

DOMOVINA SE BRANI STIHOVIMA

Na{a novinarka istra`ila je nove poetske i tematske “trendove“ mladih i neafirmiranih pjesni~kih “lavova“ iz Bosne i Hercegovine i susjedstva; zbog ~ega su deceniju i po nakon ratova u biv{oj SFRJ jo{ uvijek na najvi{oj umjetni~koj i kriti~arskoj cijeni “nacionalno osvije{teni“ pjesnici koji pjevaju o svojoj naciji, vjeri, tradiciji, stradanju...
Pi{e

Maja Radevi}
maja@slobodna-bosna.ba

`ivopisnom gradi}u Vrbasu u srcu Vojvodine, koji se nekada zvao Titov Vrbas ali je onda, po~etkom devedesetih, iz opravdanih razloga skratio svoje ime, ovih dana odr`avala se tradicionalna, 4 po redu smotra mladih, 1 . neafirmisanih pjesnika - Festival poezije mladih Vrbas 20 . Okupili su se mladi 9 0 pjesnici u vrbaskom Domu kulture i tri dana govorili svoje stihove - jedni sa ~vrstim samopouzdanjem, strastveno i za`arenog pogleda, kao {to je to svojstveno samo mladom ~ovjeku, drugi opet plaho i boja`ljivo, strahuju}i od reakcije publike i prvog javnog predstavljanja tananih niti svoje poetske du{e. Pred “stra{ni sud“ stru~nog `irija na red je tako do{ao i Slobodan Jovi}, ro|enjem Tuzlak, odrastao u selu Tobut na obroncima Majevice op{tina opare, Republika Srp( L ska) Popeo se na binu i pro~itao svoju . pjesmu nazvanu Preispitivanja: Jesu li i u pepelu na{eg srca/Barem pri njegovom kraju/Zapretena ~etiri slova/Slova koja `ivot daju/Koliko se duboko u nama/Ukorijenilo cvije}e/Kojim }e nas ovjen~ati sutra/Kad nas povedu na raspe}e.

U

KRV JE TEKLA NEBU SLAV
neafirmirani Slobodan nastavio sa poetskim ostvarenjem pod naslovom Molitva za srpske manastire, u kojem je pokazao zavidan nivo znanja o geografskoj raspore|enosti i imovini Srpske pravoslavne crkve: Za crkvu Samodre`u, u bo`uru zaraslu/C Rijeku, u kojoj se vrline rnu sti~u/L jubostinju, iplje, Dobrun, PodL lastvu/I Joanikijev grob u Devi}u/Za e Lli}, Pivu, elije, Si}evo/Ostrog, jubav] L lju {to se pro~u/Vra}ev{nicu i Dobri-

ZAPRETENA ^ETIRI SLOVA...
Nakon mitologijske reminiscencije na “~etiri slova koja `ivot daju“, poletni je,

~evo/L jevi{ku, Savinu, Veliku Ho~u/Za Pe}, Tavnu, Ozren, Zavalu/Studenicu, koja iz molitve ni~e/Vra~ar koji cjeliva Avalu/I svijetli oreol iznad @ i~e/Za Stupove, nad kojima iznova svi}e/De~ane koji ljube visine/Za Svetog Ratnika pred Kaleni}em/I tihu Papra~u pokraj Drine... I tako redom, sve do molitve mladog pjesnika “za Ravanicu, mu~nu kao Kosovo“ i “C etinje sa kog nas miluje Desnica Jovana Prete~e“. Slobodanov

Mladi pjesnici ~uvaju od svojih predaka naslije|ena
56
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Patriotizam u djelima mladih srpskih i bo{nja~kih pjesnika

MITOVI I NASLIJE\E: Mladi pjesnici inspiraciju pronalaze u mitologiji, nacionalnom, religiji...

BUDU]NOST SRPSKOG PJESNI[TVA: Finalisti Festivala poezije mladih Vrbas 2009.

Ilustracija: Milutin Stoj~evi}

SR\ANOVA “SERVIJA”: Krv je tekla, krv se lila I ka nebu slava, lila Vostala i di~na bila Za skute se sada skrila Nek ti ka`u, oni znaju Gde granice tvoje staju Onamo, namo – kud? Kada? Sodom, Gomor, ovde, sada

A, LA, I KA AVA...
pjesni~ki ciklus ove je godine ostavio najsna`niji utisak na tro~lani `iri u Vrbasu kojim je predsjedavao pjesnik \or|o Sladoje. Sladoje je godinama prije rata `ivio, stvarao i objavljivao u Sarajevu, njegova poetika bila je bliska tada nezaobilaznim srpskim pjesni~kim klasicima, Matiji Be}kovi}u, Rajku Petrovu Nogi, pa i Radovanu Karad`i}u. Mladom }e poeti, kao prvonagra|enom na ovogodi{njem Festivalu, biti objavljena zbirka poezije. Drugu nagradu osvojio je Sr|an Orsi} iz Novog Sada, me|u ~ijih se prijavljenih deset pjesama na{la i ona pod imenom Servija: Krv je tekla, krv se lila/I ka nebu slava, lila/Vostala i di~na bila/Za skute se sada skrila/Nek ti ka`u, oni znaju/Gde granice tvoje staju/Onamo, namo - kud? Kada?/Sodom, Gomor, ovde, sada/Pr}ija su sada sva~ja/Gasne iskra svetlomra~ja/Svak o glavi sebi radi/O Servijo, slu`in~adi!.

Daleko od toga da su Sr|an i Slobodan jedina dvojica pjesnika na prostorima biv{e Jugoslavije “~ije vrijeme tek dolazi“ koji svoju inspiraciju pronalaze u patriotsko-nacionalno-vjerskoj tematici, ~uvaju}i od svojih predaka naslije|ena sje}anja o juna~kim pohodima i krvavim bitkama. Organizator vrbaskog Festivala poezije mladih Branislav Zubovi} za na{ magazin ka`e da su takve pojave kod mladih pjesnika sasvim prirodne i normalne, te da se u nedostatku li~nog, pro`ivljenog iskustva u svojim pjesni~kim po~ecima oni neminovno ve`u za mitologiju i znanje koje sti~u kroz sistem obrazovanja, u {kolama i na fakultetima. “Naravno da kada neko, naprimer, u Hrvatskoj ili Bosni vidi samo tu jednu Jovi}evu pesmu o srpskim manastirima, to izgleda kao ~ista budala{tina. Ali, to je jedna pesma u ciklusu, a za na{ Festival svaki u~esnik konkuri{e sa po deset pesama. Tim mladim ljudima treba dati {ansu. Ne ocenjuje se poetika, nego kvalitet njihove poezije, a oni }e poetiku, hvala Bogu, razvijati. Mladi su i imaju vremena da se sami prepoznaju u onome {to im odgovara“, smatra Zubovi}. “U ve}ini slu~ajeva uvek imate jednu ili dve pesme koje su, kako vi ka`ete, patriotske, ali to nije slu~aj samo u Srbiji. To je normalno za bilo koji region, naciju ili zemlju. Mladi se ‘hvataju’ za ono {to im je blisko, a to je mitologija.“ Slobodan Jovi} ima 25 godina. Afinitet ka poeziji otkrio je, pri~a nam, u srednjo{kolskoj dobi, ali se pisanjem “ozbiljnije“ bavi u posljednje tri godine. “[to se ti~e moje pjesme Molitva, mislim da ~ovjek bilo koje vjere, ukoliko

a sje}anja o juna~kim pohodima i krvavim bitkama
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

57

DOMOVINA SE BRANI STIHOVIMA

je istinski religiozan, mo`e da je do`ivi kao svoju. Vidio sam na internetu da me neki ljudi napadaju, ka`u da sam nacionalista, a to nema veze s tim. Oni to tuma~e na jedan na~in, a ja pi{em samo onako kako osje}am. I svako ko se razumije u poeziju zna kako je i {ta je“, ka`e Slobodan. Otkriva nam neke od svojih pjesni~kih uzora: “Mom~ilo Anastasijevi}, srednjovjekovna srpska knji`evnost, Miodrag Pavlovi}, Vasko Popa, Branko Miljkovi}, Isidora Sekuli}.“ Festival poezije mladih u Vrbasu prvi put je odr`an 1968. godine. U protekle ~etiri decenije, zabilje`eno je u festivalskoj hronologiji, na ovoj smotri u~estvovali su “neki od najzna~ajnijih pesnika u me|uvremenu razdvojenih knji`evnosti“ (citat: \or|o Sladoje), poput Desanke Maksimovi}, Gustava Krkleca, Branka ]opi}a, Miroslava Anti}a, Du{ka Trifunovi}a, Izeta Kike Sarajli}a, Matije Be}kovi}a i Rajka Petrova Noge. Neko} su na Festivalu svoje stihove govorili pjesnici iz cijele Jugoslavije. Danas dogodilo se {to se dogodilo, konstatuje Zubovi}, i u Vrbas uglavnom dolaze mladi pjesnici srpske nacionalnosti, iako se posljednjih godina taj krug pomalo {iri i na druge krajeve biv{e dr`ave.

SMISAO POEZIJE: Odraz realnog ili stvaranje slike svijeta kakav bi trebao biti

MENTALNA BLOKADA
Za razliku od pomenutih kolega iz Srbije i RS-a, koji otvoreno i nedvosmisleno iskazuju svoja nacionalno-vjerska osje}anja, mladi bo{nja~ki pjesnici ovakvih tema doti~u se puno opreznije. Rat i njegove posljedice gotovo su neizbje`ni motivi kojima je sna`no obilje`ena njihova poetika, premda su ve}ina njih premladi da bi se uop}e sje}ali ratnih strahota. No, o tom vremenu pi{u sa nekom pomirenom svije{}u da se ono {to je bilo u pro{losti ne mo`e mijenjati, a nerijetko svoje emocije o ratu, postratnoj Bosni i mentalitetu Bo{njaka donose i iz o~igledne pozicije, {to bi rekao novi/stari predsjednik SDA Sulejman Tihi}, “uloge `rtve“: ^udni smo mi, Bo{njaci/O~i imamo - ne gledamo/U{i imamo - ne slu{amo/Pamet imamo - ne koristimo je (D`abir Sejdi}, Sanski Most). Udru`enje za kulturu Novo Sarajevo kroz knji`evne susrete i razli~ite umjetni~ke konkurse nastoji afirmirati i mlade bh. pjesnike i dati im motivaciju za budu}i anga`man. Predsjednik Udru`enja Ibrahim Osmanba{i} ka`e da je rat “stvarnost koja je prisutna u duhu bi}a ovog naroda“, ali da poku{aji opisivanja tog iskustva u bilo kojoj umjetni~koj formi kod mladih autora, prirodno, zbog njihovih godina znaju biti povr{ni i nespretni.

IBRAHIM IBRAHIM OSMANBA[I]: OSMANBA[I]: Umjetni~ku kreaciju odvojiti Umjetni~ku kreaciju odvojiti od socijalnog konteksta od socijalnog konteksta

“Ponekad bavljenje takvim temama mo`e izazvati osje}aj nepodno{ljivosti, mr`nje i netolerancije, mada se nastoji da se iska`e suprotno, ali u nespretnosti autora nekad mo`e do}i do kontraefekta. Mislim da je to jedna barijera koja }e jo{ dugo postojati kod svih umjetnika u BiH da ~esto izbjegavaju te teme, jer ne mogu da izraze na pravi na~in ono {to bi htjeli.
RADNI^KA KLASA (NE) ODLAZI U RAJ

Radni~ka globa
Smradan, pra{njav – di`em blok, Jada{, pada{ – bije{ boj, Slaba vajda – krije{ bol, Pravda kanda grize kost. Mala plata – sistem lo{, Astal, ~ar{av, biber, so, Prazna tacna – nije post, Rad`a, ~a{a – pije{ jo{!
(Branislav @ivanovi}, tre}enagra|eni autor na Festivalu poezije mladih Vrbas 2009.)

To, opet, stvara jednu mentalnu blokadu i unutra{nju frustraciju koja nam ba{ i nije potrebna. I svakako, tu i kritika treba da odigra svoju ulogu i da takve teme i ideje poka`e u svjetlu onoga {to je su{tina umjetni~ke kreacije kao takve, a ne kritike nekog politi~kog ili nacionalnog stava. Umjetni~ku kreaciju treba odvojiti od frustriraju}eg socijalnog konteksta“, nagla{ava Osmanba{i}. Kada bi Osmanba{i}ev stav bio primjenjiv, sve bi bilo puno jednostavnije. Ali, u realnom svijetu to je naprosto nemogu}e - kao {to je i za mlade autore, koji su na svojoj ko`i osjetili rat, progone i nacionalisti~ka divljanja, nemogu}e da pi{u o pticama i cvije}u. Nurija Deli} ro|en je 1987. godine u Srebrenici, student je Prirodno-matemati~kog fakulteta u Sarajevu. Njegova pjesma zove se Dolazi dan nama tako sveti: (...)Genocid su oni nad nama stvorili/A mi smo sa ponosom se borili/Za Srebrenicu, Boga i slobodu/I danas sve bi dao za Drinsku vodu/Du{e srebrene iz daleka nas zovu/Narod dolazi spreman za dovu/Da pokloni se onima koje najvoli Bog/To su birani sinovi iz naroda mog/Sa na{im genima druge zemlje krasimo/Vatru iz sotone sa Gospodarom gasimo/Svijetlimo kroz guste oblake dima/Jo{ uvijek Srebreni~ana ima. “Crnjanski je govorio o tome kako je najbolje za umjetnika da ga okru`ite nesre}ama i bijedom, i on }e u takvom ambijentu stvoriti vrhunska djela“, ka`e Slobodan Jovi}, pjesnik iz majevi~kog sela. “Ne vjerujem ja ba{ puno u tu pri~u. Poezija jeste osmi{ljavanje smisla i sve ovo {to se doga|a oko nas daje mi dodatnu inspiraciju da istrajem, da u pjesmi stvorim sliku svijeta onakvog kakav bi trebao biti.“

58

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

59

ANTOLOGIJA BH. KINEMATOGRAFIJE

KLAPE @IVOT ZN

VALTER BRANI SARAJEVO, SJE]A[ LI SE DOLLY BELL, MIRIS DUNJA i OTAC NA SLU@BENOM PUTU kultni su filmovi bosanskohercegova~ke kinematografije; s filmskim radnicima koji su sudjelovali u tim filmovima i igrali u scenama koje su obilje`ile filmsku povijest na{e dr`ave razgovarali smo za ovaj broj “Slobodne Bosne”
Pi{e

Dino Bajramovi}
dino@slobodna-bosna.ba

N
60

e mo`ete danas ni kosim liftom tako brzo sti}i na vrh sarajevskog naselja Ciglane kao {to je to mogao Velimir Bata @ivojinovi} u filmu Valter brani Sarajevo, kada se kona~no obra~unao sa “la`nim” Valterom, kojeg je igrao Dragomir Bojani} Gidra.

VALTER BRANI SARAJEVO
“Pravi” Valter naredio je {pijunki Gestapoa, taj lik tuma~ila je Neda

Spasojevi}, da poru~i “la`nom” kako }e ga ~ekati u staroj, napu{tenoj ciglani. Njihov obra~un jedan je od onih antologijskih u cjelokupnoj evropskoj kinematografiji, a u toj sceni jo{ su igrali i Ljubi{a Samard`i} (Zis) i Slobodan Dimitrijevi} (Suri). Valter brani Sarajevo bio je tre}i dugometra`ni igrani film Hajrudina [ibe Krvavca. “Snimio sam svega tridesetak partizanskih filmova. Jedno vreme su filmove [ibe Krvavca, mog najboljeg prijatelja kojem sam bio ven~ani kum, progla{avali strip filmovima. A, to su u svetu bili najprodavaniji filmovi sa podru~ja biv{e Jugoslavije: Diverzanti, Most, Valter brani Sarajevo i Partizanska eskadrila. Jedan broj kretena, filmskih kriti~ara, pisao je, dakle, da su to

strip filmovi, zato {to partizani nisu ranjenici, nisu tifusari. To su, bre, bili ljudine! Nisu tifusari izneli rat. Partizani su ratovali ~etiri godine, nije to mala stvar. I ti kriti~ari, koji su napravili gre{ku, kasnije se nisu ogla{avali, zato {to ih je vreme demantovalo”, govorio nam je prije ta~no tri godine Bata @ivojinovi}. Do tada je film Valter brani Sarajevo gledalo 11 milijardi Kineza: “Kada je bilo bombardovanje Jugoslavije 1999., kod mene u goste su do{li novinari sa kineske nacionalne televizije. Tvrdili su da se ~ak 100 miliona Kineza prijavilo da brani Valterovu dr`avu. Ali, nisu znali da je Valterova zemlja Bosna i Hercegovina i da je Valter Bosanac.” Potpisnik scenarija za ovaj film bio je \or|e Lebovi}, a

U sarajevskim op{tinama Stari Grad i Centar snimljene su ne
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Mitske sarajevske lokacije

KOJE NA^E
1971. i ke “Ciglane” ELJE: Sarajevs ELITNO NAS

jevo rani Sara Valter b sad

Foto: Milutin Stoj~evi}

MJESE^AR NA “AJFELOVOM MOSTU”: Moreno Debartoli igrao je lik Malika u filmu Otac na slu`benom putu

epizodnu ulogu u legendarnoj sceni kada partizanski ilegalci upadaju u njema~ku zamku odigrao je i Emir Kusturica.

SJE]A[ LI SE DOLLY BELL
Sijelo kod tetka Besima u filmu Sje}a{ li se Dolly Bell Emira Kusturice snimljeno je u dana{njoj \indinoj ulici na Kova~ima. Otac Maho (Slobodan Aligrudi}), majka Sena (Mira Banjac) i njihova k}erka u brdo putuju taksijem, a trojica sinova, kako ih je kasnije nazvao tetak Besim (Pavle Vuisi}), “kitonja” pje{ke; Besimovu `enu igrala je Nada Pani. Kerim (Ismet Delahmet), Dino (Slavko [timac) i Midho (Mahir Imamovi}) ba{ onako lijepo razgovaraju dok idu ka tetku Besimu. Kerim pripaljuje cigaretu i obra}a se Dini: Bil’ i ti? Dino: Ne pu{im uzbrdo. Kerim: Ne{ i da ho}e{, ni uzbrdo ni nizbrdo. Dino: To je moj problem. Midho: Daj meni, ja mogu i uzbrdo i nizbrdo. Kerim: Nemoj da ti sve`em {ljagu, pa{ odma’ nizbrdo! Jes’ ~uo mangupe?

Midho: Jesam. Kerim: Onda zave`i! Midho: Zavezo sam. “Se}am se toga ru~ka. Pola dana ili dan snimanja, koliko je bilo predvi|eno, trajao je tri dana. Jer, dok se tehnika pripremila, Pavle Vuisi} i Slobodan Aligrudi} pojeli su i popili sve {to je bilo na stolu. Naravno, voleli su popiti. A i pojesti. Tu su bili i moji sinovi, naro~ito onaj najmla|i, debeljuca, koji je voleo da jede. To je bilo jako zanimljivo snimanje. Taman krenemo da snimamo, a ono na stolu nema ni{ta. Svi su se hvatali za glavu! Tu se pojela ogromna koli~ina pita, janjetine... Sve u svemu, bilo je sjajno. Se}am se i po~etka tog snimanja, kad

nismo imali gde da stanujemo. I svi smo stanovali kod Kuste. Bila je to jedna divna mala, umetni~ka radionica. Posle je sve ve} bilo kako treba, i bilo je prijatno”, prisje}a se Mira Banjac. Je li i Mira Banjac, ba{ kao i Sena koju je igrala, emotivna, vezana za porodicu, ekonomi~na (mogla sam kupit dvajes jaja, nakon {to je iza{la iz taksija)? “Jesam. Ja sam ba{ ku}evna majka”, ka`e Mira Banjac. Tvrdoglavo stoje}i na pljusku, usljed derneka i usred ba{te Besimove, Maho izgovara najljep{u, mada mra~nu, depresivnu i nimalo optimisti~nu, re~enicu o Sarajevu koja je o ovom gradu ikad izgovorena u filmu: Ho}e li sunce u ovom

eke od najljep{ih scena cjelokupne evropske kinematografije
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

61

ANTOLOGIJA BH. KINEMATOGRAFIJE

gradu ikad zasjat’ kako treba? Scenarij je napisao Abdulah Sidran.

MIRIS DUNJA
Scena u filmu Miris dunja, snimljena tako|e na sarajevskim Kova~ima, kada se Mustafa, lik koji je tuma~io Mustafa Nadarevi}, obra~unava sa svojim jaranima - nacistima i gine ba{ kao i njegov brat Ibrahim (uloga Irfana Mensura), po~inje re~enicom (slu{amo usput i sevdalinku Omer-be`e) koju izgovara Zaim Muzaferija, u tom filmu Pekar: Dok ti lumpuje{, tvoji novi prijatelji ubi{e ti babu. Tada Mustafa u fijakeru ubija svog “novog prijatelja”, nacistu kojeg je igrao srbijanski glumac Branko \uri}. Poslije toga u kadru je d`enaza Mustafinom i Ibrahimovom ocu Hamdibegu (Izet Hajdarhod`i}). Husu Mujaginog, pajda{a Mustafinog, koji je tako|e {urovao sa okupatorom, glumio je Zijah Sokolovi}. Za Slobodnu Bosnu Sokolovi} se prisje}a reditelja tog filma Mirze Idrizovi}a kao i lika koji je utjelovio: “Mirza Idrizovi} je fundamentalisti~ki predstavnik one Bosne koja je intelektom vladala nad mentalitetom koji se nudio kao umjetni~ki identitet. On je `ivo bi}e koje je znalo da stanje tijela i duha ~ovjeka iz Bosne pretvori u filmsku semantiku, koja je ostala kao trajni dokaz jednog vremena i prostora, koji se istorijom ponavlja i gradira u svojoj poeziji i primitivizmu i nemo}i. @ivjeti sa njim i tra`iti sliku toga vremena kroz glumu i film je kao ste}ak koji ostaje u ~ovjekovoj glavi. Igrao sam ~ar{ijskog ~ovjeka koji igrom slu~aja, mo`emo ga nazvati istorija ili ljudska pohlepa, postaje vlasnik jednog dijela ~ar{ije, postaje bogat iznad svojih moralnih i karakternih osobina. Izlazi zajapuren i histeri~an na vrata svog du}ana, i vi~e svijetu: Moe! Sve je ovo moe! Tako se tada, a i danas, ozna~ila nova era vladavine jedne ljudske osobine koja je sa druge strane uma. Film Miris

ulice”? li se “\indine IMA: Sje}amo TKA BES SIJELO KOD TE

Bell li se Dolly Sje}a{

NAGRADE I PRIZNANJA, “PALME” I “LAVOVI”

Veliki filmovi po briljantnim scenarijima
“Ma pusti Cannes, da nam je da {ta u Puli maznemo”, govorio je Emir Kusturica u klubu Obala sarajevske Akademije scenskih umjetnosti, sredinom 1985., nakon {to je osvojio Zlatnu palmu za film Otac na slu`benom putu. Naravno, za taj film su na Festivalu jugoslovenskog igranog filma u Puli, koji je te godine odr`an od 20. do 27. jula, bile rezervisane sve najva`nije nagrade. Velika zlatna arena za najbolji film, Zlatne arene za re`iju, scenarij, glavnu `ensku i mu{ku ulogu..., nagrada gledalaca Zlatna vrata Pule. Sje}a{ li se Dolly Bell, pak, u Puli je 1981. nagra|en tek Zlatnom arenom za scenarij, dodijeljen, naravno, Abdulahu Sidranu, te sa tri posebne nagrade. Samo mjesec dana kasnije osvojio je Zlatnog lava na Filmskom festivalu u Veneciji. Ulogu Sene Zolj u tom filmu igrala je Mira Banjac. Osvojila je tada Zlatnu arenu za glavnu `ensku ulogu, ali ju je ostvarila, po mi{ljenju `irija, u zaboravljenom filmu [iroko je li{}e. Velimir Bata @ivojinovi} je 1972. dobio Zlatnu arenu za glavnu mu{ku ulogu u filmovima Maestro i Margarita i Tragovi crne devojke, a te godine u Puli je u konkurenciji bio prikazan i film Valter brani Sarajevo, u kojem je taj beogradski glumac igrao naslovnu ulogu. Hajrudin [iba Krvavac nagra|en je Srebrnom arenom za re`iju. I napokon, Mirza Idrizovi} dobitnik je Zlatne arene za scenarij filma Miris dunja 1982., a taj film dobio je i jednu posebnu nagradu.

62

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Mitske sarajevske lokacije

ja Miris dun
JE O OSTVAREN LIKO FILMSK IZOVI]EVO VE IDR

va~a : Pogled sa Ko

dunja dragocjen je kamen u mom gluma~kom mozaiku.” Mustafa Nadarevi} tvrdi da je Miris dunja njegova gluma~ka prekretnica. “I, zapravo veliki dar Mirze Idrizovi}a, jedan veliki poklon meni na mom gluma~kom putu. I, moja prva glavna uloga u dugometra`nom igranom filmu. Nikada ne}u zaboraviti Mirzu Idrizovi}a! Bilo je te{ko, ~esto smo prekidali snimanje te scene na Kova~ima, jer valjda nije bilo dovoljno novca. Moje uspomene na snimanje Mirisa dunja `estoke su, i pun sam nekog uzbu|enja kada govorim o snimanju tog filma. Poslije toga, nabolje su krenuli i svi moji anga`mani koje sam dobijao u igranim filmovima”, veli Mustafa Nadarevi}.

Scenarij za film Miris dunja napisao je Mirza Idrizovi}, a saradnik na scenariju bio je Zuko D`umhur.

OTAC NA SLU@BENOM PUTU
Evo jo{ jednog scenarija Abdulaha Sidrana. Zvornik, 1952. godine. Prvo je drug Ceki} (Slobodan Aligrudi}), uz ~a{icu konjaka, obavijestio druga Me{u (Miki Manojlovi}) da mu je istekao zvorni~ki mandat. Gotovo?, pita Me{a. Gotovo, veli Ceki}: Volja ti Sarajevo, volja ti u pizdu materinu! A, onda je Malik (Moreno Debartoli) ispratio Ma{u (Silviju Puhari}) na njeno posljednje putovanje. Tada selimo u Sarajevo, gdje slijedi svadba, 22. jula iste godine. @enio se

Malikov daid`a (Emir Had`ihafizbegovi}) sa izabranicom srca svoga (Jelena ^ovi}), a Predrag Pepi Lakovi} u startu ple{e. Film je Otac na slu`benom putu, reditelja Emira Kusturice, a ta scena se snimala u ulici Josipa [tadlera, rodnoj ku}i na{eg nobelovca Vladimira Preloga i u ba{ti ispred nje. “Snimali smo u ljeto 1984., a ja sam zavr{avao drugu godinu glume na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, upravo u klasi Emira Kusturice. Jako sam se obradovao kad su me pozvali da iza|emo na lokaciju gdje smo snimali svadbu. Sje}am se gotovo svakog detalja. Sje}am se divnih ljudi koji vi{e nisu `ivi. Direktora fotografije Vilka Fila~a, tonca Fude Mulahasanovi}a, far majstora i {efa tehnike Adila Lele, maskera [ukrije [arki}a, glumaca Pavla Vuisi}a, Pepija Lakovi}a i Davora Dujmovi}a. Sje}am se i savjeta starijih glumaca. Zapravo, moj prvi kadar u `ivotu - kada nisam znao ni {ta je film, ni {ta je kamera, far, gafer - bio je sa Pavlom Vuisi}em. To je scena kada dolazim iz vojske. Jo{ je mnogo kvalitetnih glumaca tada bilo oko mene: Miki Manojlovi}, Mira Furlan, Mirjana Karanovi}, Eva Ras, Mustafa Nadarevi}...”, govori Emir Had`ihafizbegovi}. Prisje}a se Emir Had`ihafizbegovi} i kada je snimao scenu u kojoj on svog brata Ziju, kojeg je igrao Mustafa Nadarevi}, treba da povede u ku}u nakon {to je potonji pijan glavom razbio fla{u i bio sav krvav: “Mustafa mi je rekao: Slobodno ti upotrijebi svu snagu koju ima{ i samo jako. Pa sam ga tako, valjda u svom tom zanosu, uspio i povrijediti. Taj kadar, naravno, nije kupljen, a Mustafa mi je samo kazao: Ja sam rekao jako, a ne toliko jako.” Kada ga je uveo u ku}u, brat je Ziji kazao: E, moj Zijo, jebo te rakija i Bog. [to se nisi na svojoj svadbi sijeko. “Mislim da je Otac na slu`benom putu jedan od najve}ih evropskih filmova svih vremena. Sva estetika na{eg filma, sve ono {to je u raznim segmentima ponajbolje u bosanskohercegova~koj kinematografiji smje{teno je u tom ostvarenju Emira Kusturice. Tada sam, jo{ kao student druge godine glume, nau~io {ta je profesionalizam”, obja{njava Had`ihafizbegovi}. Je li Otac na slu`benom putu jedan od najve}ih evropskih filmova svih vremena, upitali smo Mustafu Nadarevi}a: “Mislim da je ta scena svadbe izvanredno napravljena. Od moga tada{njeg brata Emira Had`ihafizbegovi}a, pa do Pavla Vuisi}a, Mire Karanovi}, Mikija Manojlovi}a... Tu scenu smo isto prekidali snimati, vjerovatno se ~ekalo neko novo godi{nje doba. Sretan sam da sam bio sudionik u tim, ali i u nekim drugim bosanskohercegova~kim, filmovima koji su bili nagra|ivani. U tom filmu sve je tako dobro napravljeno da tu ne treba vi{e
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

63

ANTOLOGIJA BH. KINEMATOGRAFIJE

IN MEMORIAM: DAVOR DUJMOVI] (31. MAJ 1999. 4. JUNI 2009.)

Prva uloga na pravi filmski na~in
U nedjelju, 31. maja, navr{ilo se deset godina od smrti glumca Davora Dujmovi}a. Na{a tada{nja novinarka Merima Spahi} pisala je te 1999. o Davoru. “Ve} u sedmom razredu osnovne {kole Davor postaje “jugoslovenska filmska zvijezda”, nakon {to je briljantno odigrao ulogu dje~aka Mirze u filmu “Otac na slu`benom putu”. Prvu ulogu dobio je na pravi filmski, dakle nevjerovatan na~in: jednog dana, kada se vra}ao iz {kole, svratio je na pijacu “Markale” da vidi svoga oca koji je tu i radio i da popije sok u obli`njem restoranu “Dalmacija”. U tom trenutku u “Dalmaciji” je sjedio i Emir Kusturica sa svojim prijateljima, koji su bili o~ajni {to ni nakon nekoliko audicija nisu na{li autenti~nog dje~aka koji bi glumio Mirzu. Vidjev{i Davora, Kusturica mu je pri{ao i pitao ga: “Je li ovo tvoj otac?” Kada je Davor potvrdno klimnuo glavom, Kusturica je onda pri{ao njegovom ocu: “Da li biste pristali da va{ sin do|e sutra i da vidimo da li zna glumiti?” Igrao je Davor u jo{ dva ostvarenja Emira Kusturice: Dom za vje{anje i Underground, kao i u, izme|u ostalih, filmovima Strategija {vrake, Prokleta je Amerika, TV serijama Aleksa [anti}, Top lista nadrealista, Sarajevske pri~e... Davor Dujmovi} sahranjen je na sarajevskom groblju Bare.

govi} ispred ir Had`ihafizbe 2. GODINE: Em SVADBA, 195

putu u`benom l oga Otac na s a Vladimira Prel ku}e nobelovc

S PO[TOVANJEM: Davor Dujmovi}

nijedna rije~ pohvale. Sve drugo bi bilo pretjerano.” Mirsad Hukovi} Boco, uposlenik Javnog servisa RTV BiH, bio je, pak, aktivni sudionik na snimanju sva ~etiri filma o kojima pi{emo. “Bio sam rekviziter i sve drugo {to je trebalo”, veli: “Imam najvi{e nagrada na televiziji. Najljep{i je rad bio sa [ibom i sa Mirzom. Ma, i sa Kustom, jebiga, ne mo`e{ izdvajati. Kusta je bio najkomunikativniji s rajom, ali i [iba, premda je bio strog prema glumcima. [iba nikada nije htio odustati od onoga {to ho}e. A, vala, i s Mirzom se moglo. Uspio je obezbijediti i da se far vozi na tri to~ka.” Anga`ovan je Boco bio i kao kaskader na filmovima Valter brani Sarajevo, Partizanska eskadrila, ostvarenju

Midhata Mutap~i}a - Doktor Mladen, potom Vrhovi Zelengore... Nisu vi{e me|u `ivima ni Hajrudin [iba Krvavac, ni Mirza Idrizovi}, Pavle Vuisi}, Nada Pani, Zuko D`umhur, Slobodan Aligrudi}, Izet Hajdarhod`i}, Predrag Pepi Lakovi}, Dragomir Bojani} Gidra, Neda Spasojevi}, i drugi divni filmski radnici koji su spomenuti u ovom tekstu. Nekih od onih koje smo nenamjerno izostavili mo`da }ete se i vi prisjetiti, po{tovani ~itaoci. Za sve njih, a sada je pravo mjesto i vrijeme, citira}emo Branka ]opi}a, koji je u jednom dijelu romana Magare}e godine sa pijetetom pisao o svom velikom {kolskom drugu i jednom od glavnih junaka tog romana, Hamidu Rusu. Na njegov grob neka pa`ljiva ruka ~esto polo`i buket onoga divnog i nje`nog poljskog cvije}a koje tako brzo vene.

64

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

65

Balkanska rapsodija

PERVERZIJA PRAVA I PRAVDE Sadisti~ka ma{ta i scenario negativne utopije
Sarajevu `ivi ~ovjek koji se zove Ibrahim ^iki}. On je pristojna, diskretna osoba, kakvu obi~no ne zapazimo me|u tako mnogo ljudi koji prave tako mnogo buke. Ibrahim ^iki} je bio `rtva jednog od najsramnijih, ili upravo onog najsramnijeg sudskog procesa u C Gori devedesetih. rnoj Danas, on je ponovo na sudu, u jednom od najsramnijih sudskih postupaka u C Gori rnoj dvijehiljaditih. Ovih dana u Bijelom Polju treba po~eti sudski proces protiv Ibrahima ^iki}a. Grupa gra|ana koje ^iki} pominje u svojoj knjizi Gdje sunce ne grije tu`ila ga je za klevetu. U tu`enoj knjizi ^iki} je opisao politi~ki proces protiv gra|ana rne Gore koji su bili C optu`eni za terorizam i njihovo stradanje na robiji. Taj proces je bio klasi~ni primjer dr`avnog terorizma: dr`ava je bila ta koja je, zahvaljuju}i montiranoj optu`nici, poslu{noj policiji i priru~nom sudstvu otela grupu gra|ana, Bo{njaka, i dr`ala ih u zato~eni{tvu, u cilju zastra{ivanja njihovih sunarodnika. Dr`ava je najprije tvrdila da su Ibrahim ^iki} i ostali uhap{eni namjerili da stvore nezavisnu dr`avu Sand`ak. Kasnije je ista ta dr`ava prakti~no priznala da su ljudi koje je uhapsila, zatvorila i zlostavljala bili nevini. U me|uvremenu, Ibrahim ^iki} je, kako je jo{ 9. septembra 1994 u Monitoru svje. do~io njegov otac Avdo, mu~en batinanjem i elektro{okovima, od glave do testisa - da ne “ bi pravio mud`ahedine” Potom su mu pu{tali . kasete sa vriskom djeteta, roditelja, bra}e i “ supruge, koju upravo siluju i kolju, ali }e ih pustiti odmah ako prizna” . Po nalazu ljekara specijaliste od 15 juna . 1994 kod Ibrahima ^iki}a je vidna sposob., “ nost umanjena za 10 0 odsto trajno. Radi se o prakti~no slijepoj osobi” . Ako je ~itav proces bio montiran i bogato garniran srednjovjekovnim metodama mu~enja, neko je za to morao odgovarati. Ali nijedan od aktera akcije Lim - monstruozne stvari tako ~esto imaju nevina imena - nije izveden pred sud. Umjesto toga, ponovo se

U

Dr`ava Crna Gora sa svojim sudovima ima priliku da vrlo uvjerljivo poka`e kako u njoj pravo i pravda postoje. Nazovite me naivnim, ali ja “vjerujem” da }e ^iki} dobiti na sudu. Nazovite me naivnim, ali ja “znam” da Crna Gora danas nije ona zemlja koju pamtimo iz devedesetih

sudi Ibrahimu ^iki}u - koji nikoga nije oteo i zlostavljao. Umjesto toga, ^iki} se prisje}ao i pisao - a to zna biti vrlo ka`njivo. ^iki} je jedan od mnogih koji su pretrpjeli torturu - ali on je onaj jedan koji je o tome ostavio pisani trag. Zato }e ^iki} ponovo na sud. Jer je njegova knjiga teroristi~ki akt protiv konsenzualne la`i koja je instalirana za istinu o C rnoj Gori devedesetih.

S

ama ideja da se sudi onome koji je zlostavljan, ne onima koji su zlostavljali, perverzija je prava i pravde. Ali da bi se takvo {to doista sprovelo, potrebno je mnogo vi{e od sadisti~ke ma{te. Potreban je dr`avni aparat spreman da to sprovede, i najva`nije: potrebno je dru{tvo u kojem je svaki scenario negativne utopije - mogu}. Pri tome, ne zna~i da se tortura nad ^iki}em zavr{ava tu`bom za klevetu. Iz iskustva znamo da nakon te tu`be slijedi ona za nadoknadu nematerijalne {tete”Tako da “ . ^iki} i bukvalno plati za ono {to je pisao. A pisao je zato {to je samo tekst bio prostor u kojem je mogao uspostaviti neki poredak pravde. Budu}i da nije pozvan na sud da svjedo~i o onome {to je pre`ivio, preostalo mu je samo da svoje svjedo~anstvo ostavi za neko drugo vrijeme i neke druge ljude. Pa ipak... Su|enje Ibrahimu ^iki}u lako se mo`e pretvoriti, i ve} se pretvara u su|enje tu`iteljima. Nakon po~etnog }utanja, negodovanje javnosti je sve glasnije, i nema sumnje da }e glasovi protesta biti sve brojniji i ~ujiniji kako su|enje bude odmicalo. Nedavno su u Be~i}ima mnogo ~asni i pametni ljudi okupljeni oko RE OM-a govK orili o osnivanju komisije koja bi utvrdila ~injenice o ratnim zlo~inima i povredama ljudskih prava u prethodne dvije decenije. Oni koji su vr{ili zlo~ine ne miruju: odgovaraju novim popisima zlo~ina koji su po~injeni nad “ jihovima” Stoga je u rnoj n . C Gori ve} nedjeljama glavna tema stradanje

Pi{e

Andrej Nikolaidis

66

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

Balkanska rapsodija

Ilustracija: BRANCAGLIONI

~etnika u II svjetskom ratu. Mediji su puni potresnih tekstova o takozvanim “ omunisti~kim zlo~inima nad k crnogorskim ~etnicima” Strategija . koju smo vidjeli toliko puta: “ a{i” n se zlo~ini imaju prikazati kao praved“ ni~ka i razumljiva reakcija na na{e stradanje u pro{losti” . Ali istina je jednostavna: Srebrenica, Vukovar i Sarajevo nisu se desili

kao pravedna reakcija”na to {to su “ komunisti pobili ~etnike. Desilo se to da su ~etnici na kraju pobijedili komuniste i pokrenuli kampanju zlo~ina ba{ zato {to je, kako se pokazalo, me|u komunistima bilo mnogo ~etnika spava~a” koje komunisti ne samo da “ , nisu pobili nego su ih teto{ili, proizvodili u dr`avne pisce, akademike i nacionalne veli~ine, pa

SLJEPILO ZA PRAVDU

Kud plovi ovaj brod...
Oni koji imaju tu nesre}u da moraju opisivati prostor i vrijeme u kojem `ive ~esto pominju kako gra|ani Crne Gore iz straha “bje`e od slobode”. Ali jo{ je Hobbes pokazao kako strah i sloboda znaju uzimati ~udne oblike: “Kad neko baca u more svoja dobra iz straha da }e brod potonuti, on to ipak ~ini posve voljno i mo`e odbiti da to u~ini ako ho}e - to je dakle radnja nekoga ko je slobodan.” Slobodni da odbace slobodu, na{i su gra|ani sa broda bacili ne samo svoja dobra nego su sa broda bacali i druge ljude - ista ona neosjetljivost na tu|u patnju i sljepilo za pravdu zbog koje je bilo mogu}e da devedesetih slobodno stanu uz fa{isti~ki re`im Slobodana Milo{evi}a, danas ~ini mogu}im su|enje ^iki}u. Njega i njegovu klevetni~ku knjigu ponovo treba baciti preko palube.

na kraju nisi mogao razlikovati komunistu od ~etnika. Kada se govori o mogu}nostima takozvanog “uo~avanja s sa pro{lo{}u”i, uop{te, politi~kih promjena u rnoj Gori, naro~ita je vrsta C sljepila ignorisanje ~injenice da iz savezni{tva sa Milo{evi}em i plamena devedesetih nije nastala samo vladaju}a ve}ina, koja se kasnije sukobila sa Milo{evi}em, politi~ki ga porazila i odbacila ideologiju srpskog nacionalizma, nego i gotovo sva crnogorska opozicija, pri ~emu se opozicija nije udostojila ni akta barem formalnog napu{tanja naslje|a propalog Vo`da, nego i dalje istrajava na tvrdnjama o bezgre{nosti Srbije i srpskim `rtvama. Dr`ava C Gora sa svojim rna sudovima ima priliku da vrlo uvjerljivo poka`e kako u njoj pravo i pravda postoje. Nazovite me naivnim, ali ja vjerujem da }e ^iki} dobiti na sudu. Nazovite me naivnim, ali ja znam da rna C Gora danas nije ona zemlja koju pamtimo iz devedesetih.
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

67

KULT MARKET
VRIJEME KNJIGE
ENES KARI] Pjesme divljih ptica

“Nismo mi toliko razvijena zemlja da bi se hranili nezdravo”
VJEKOSLAV KRAMER, bosanski “goli kuhar”

PRIKAZ KNJIGE: Studija Astride Bugarski “Starobosanska seoska ku}a sa ~ardakom u potkrovlju” (Art 7, Sarajevo, 2008.)

“Slavna mostarska pjesnikinja i travarka Mevlija Pavlovi}-Humo ispra}a sina u carigradske medrese, odu`uje dug Bogu, Koji se sa`alio njenim suznim molitvama i dao da prestane ra|ati mrtvu djecu. [ta sam tu bio ja, na neznatnom i uskom prostoru, izme|u Mevlijine tuge u molitvi i `elje da zatrudni, i vjere da joj Bog iskazuje svoju milost kad je mene nejaka rodila...” pi{e u svom prvom romanu Pjesme divljih ptica (Tugra, Sarajevo, 2009.) prevodilac, esejista, profesor islamskih nauka Enes Kari}. Cijena je 30 KM.
VLADIMIR ARSENIJEVI] Predator

NE SILAZI SA ^ARDAKA
Pi{e:

Adisa Ba{i}

Astrida Bugarski etnologinja je koja je radni vijek provela u sarajevskom Zemaljskom muzeju. U svojoj karijeri bavila se, izme|u ostalog, prou~avanjem starih bosanskohercegova~kih nastambi, a ovih dana promovisana je njena nova knjiga Starobosanska seoska ku}a sa ~ardakom u potkrovlju.
ETNOLO[KA STUDIJA: Korisno podsje}anje na jedan dio bh. tradicije i kulture `ivljenja

Nihil Musa je ira~ki Kurd, `rtva re`ima Sadama Huseina, ~ovjek odlu~an da kao i brojni njegovi sunarodnjaci bolji `ivot potra`i na zapadu. Najprije dolazi u Dansku a nakon toga u Ameriku, gdje sre}e Oahu Jima, televizijsku zvijezdu na zalasku. Upoznali su se na internetu, jednom je nadimak Predator, drugom Meso, a spaja ih Jimova morbidna `elja da bude pojeden. Njih dvojica likovi su novog, dugo o~ekivanog Arsenijevi}evog romana Predator (Samizdat B92, Beograd, 2009.). Cijena je 18 KM.
ARSEN DEDI] Zidne novine

Imao sam prijatelja/ U svemu prvaka/ Ho}ete li svjetla,/ Ho}ete li mraka/ Nismo bili ~opor/ Nismo bili rulja/ Prijatelj moj hulja/ Ja tako|er hulja/ Sve je bilo ni{ta/ Svi su bili stoka/ Bauljasmo kobno/ Od {toka do {toka/ Zavodila nas je/ Ista s petog kata/ Razorena pono}/ Tro{na no}na vrata/ Imao sam prijatelja/ La`nog prvoborca/ Sad sam bez stra`ara,/ Opkopa, i dvorca/ A volio sam njega/ Koliko se mo`e/ Sve {to nam se zbiva/ Pitanje je ko`e... Nova zbirka poezije Arsena Dedi}a Zidne novine objavljena je nadavno u izdanju zagreba~kog Profila. Cijena je 25 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):
1. Bill Bartmann: Bailout Riches! 2. Stephenie Meyer: New Moon 3. William P. Young: The Shack 4. Stephenie Meyer: Twilight 5. Stephenie Meyer: Breaking Dawn

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Interliber):
1. Avdo Huseinovi}: D`elati naroda mog 2. Dubravko Lovrenovi}: Ste}ci 3. Zilhad Klju~anin: [vedsko srce moje majke 4. Radomir Konstantinovi}: Filosofija palanke 5. Aleksandar Hemon: Ljubav i prepreke

Ova stru~na knjiga rezultat je vi{egodi{njih istra`ivanja na terenu, a uz vrlo privla~nu likovnu opremu, ona predstavlja korisno podsje}anje na jedan dio bh. tradicije i kulture `ivljenja. Stare bosanske ku}e sa drvenim krovom i atraktivnim ~ardakom ukras su krajolika koji se danas rijetko vi|a. Njihov krov je na ~etiri vode, a u cjelokupnoj konstrukciji ku}e ~esto dominira i ve}i je od donjeg zidanog dijela. Ove ku}e spadaju me|u prve vi{ekatnice kod nas i gra|ene su uglavnom od druge polovine devetnaestog do druge polovine dvadesetog vijeka. Rasprostranjene su u ne{to {irem podru~ju toka rijeke Bosne, obja{njava u knjizi Astrida Bugarski. Gra|ene su u razmaku od stotinu veoma burnih godina, tako da se na njima mogu pratiti promjene u stambenim navikama, ali i promjene dru{tvenog ure|enja, socijalnog raslojavanja, `ivotnog standarda. Po vrstama gra|evinskog materijala, naprimjer, mo`e se pratiti kako su nestajale bosanskohercegova~ke {ume: ku}e su se gradile uvijek od materijala koji se mogao na}i u neposrednoj blizini, pa su tako najstarije od ovih ku}a gra|ene od debelih, duga~kih greda i stubova a na plo~ama za pokrivanje ku}a nije se {tedilo. Kako je vrijeme odmicalo, {uma je nestajalo, gra|a se tro{ila racionalnije, a vje{ti neimari su se dovijali kako da jednako kvalitetno grade od materijala koji su im dostupni. istorija starobosanskih seoskih ku}a sa ~ardakom ujedno je H historija bh. kulture `ivljenja na razme|u devetnaestog i dvadesetog vijeka, uvid u kulturu, obi~aje, dru{tveni i privatni `ivot tog vremena.

68

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

KINO KRITIKA: Film “Adam je uskrsnuo” (Njema~ka /SAD /Izrael, 2008.), reditelja Paula Schradera

SAMO DOSTOJANSTVO
Pi{e:

Adam je uskrsnuo je film koji se bavi Jevrejima i posljedicama holokausta. No, ovaj film je druga~iji od svih filmova koji se bave holokaustom. On se bavi posljedicama holokausta, traumama. Mi}a Vuka{inovi} bi rekao: Gore su mi od granata posljedice rata. Film je nastao na osnovu istoimene Yoram Kaniukove knjige, koju je za film adaptirao Noah Stollum Sotllman. Radnja ovog strahovito zanimljivog filma odvija se u Izraelu 1961., u pustinji, u rehabilitacijskoj ustanovi koja se bavi poku{ajem lije~enja trauma pre`ivjelih iz koncentracijskih logora.

DRUGA^IJI OD DRUGIH: Adam je uskrsnuo film je o ~ovjeku...

Adam Stein (odli~ni Jeff Goldblum) berlinski je ma|ioni~ar, zabavlja~. Biva odveden sa svojom obitelji u koncentracioni logor. Tamo ga razdvajaju od k}erke i supruge. Komandant logora ga se sje}a sa predstava. Kako i ne bi, kada ga je ismijao u jednoj. Komandant Sterllinga (Willem Dafoe) poni`ava Adama i tjera ga da glumi psa. Potom nudi Adamu priliku da spasi si `ivot, tako {to }e `ivjeti kod njega i zabavljati ga glume}i psa stalno. Na taj na~in }e se i on odmoriti od svakodnevnog ubijanja, a Adam }e pre`ivjeti. Uz tu ulogu Adam, da bi spasio `ivu glavu, svira violinu dok ostali Jevreji ulaze u krematorij. Zbog svega toga Adam ima veliku gri`nju savjesti i traume. Film je veoma interesantan zbog specifi~ne scene seksa napravljene na pse}i na~in, zbog parafraziranja biblijske pri~e o goru}em grmu putem kojeg se ukazao Bog, a iz kojeg se pojavljuje nacisti~ki komandant. U rehabilitacijskoj ustanovi koja podsje}a na Formanovu iz Leta iznad kukavi~jeg gnijezda (samo {to ovdje nitko nije normalan) susre}e ostale, koji se ne znaju nositi sa svojim traumama niti ih lije~nici znaju izlije~iti. Tu Adam susre}e dje~aka koji se pona{a kao pas. Tu je dobro spomenuti sjajnu re~enicu kojom re`iser najbolje opisuje ovaj film. On ka`e: Ovo je film o ~ovjeku koji je nekad bio pas koji susre}e psa koji je nekad bio dje~ak. Dje~ak kojeg su stalno tretirali kao psa se uz Adamovo suosje}anje i tipkanje na njegovom stroju za pisanje osloba|a. A uskoro i simboli~nom scenom u kojoj ustaje na dvije noge, postaje ponovno ono {to je nekada bio. ^ovjek. Dje~ak. Dijete.

“Ja sam dobar ~ovjek”
HARI VARE[ANOVI], pjeva~

KU]NO KINO
ISRAEL’S SECRET WEPON BBC

Damir Nemir Jane~ek

Mordechai Vanunu je do 1986. radio unutar programa za nuklearno oru`je. Onda je po~eo pri~ati... Da bi ga kidnapirala Izraelska slu`ba, drogirala, mu~ila, a onda mu se i tajno sudilo, te sada izdr`ava kaznu od 18 godina zatvora. Tanka je linija izme|u `rtve i zlo~inca.
BOXES Rene Bresson

Film je nastao s bud`etom od 285 dolara! Ovo je film koji bi nas trebao osvijestiti i ponukati da promislimo gdje to i kako to `ivimo. On plijeni svojom jednostavno{}u, energijom, ljutnjom koju nosi u sebi, aktualno{}u i univerzalno{}u. Krasan ameri~ki nezavisni film.
GLAVNI KOLODVOR Walter Salles

Brazilski film, koji govori o odnosima dvoje prijatelja, `ene i djeteta. Ona je ogor~ena u~iteljica, koja radi na kolodvoru pi{u}i pisma u ime nepismenih. On je bez majke i tra`i oca. Njihovi `ivoti se udru`uju.

AMERI^KI BOX OFFICE
1. X-Men Origins: Wolverine (Gavin Hood) 2. Ghosts of Girlfriends Past (Mark Waters) 3. Obsessed (Steve Shill) 4. 17 Again (Burr Steers) 5. Monsters vs Aliens (Rob Letterman, Conrad Vernon)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Elitna postrojba (Jose Padilha, IFC Films/Discovery film) 2. Zatvorska posla (Rob Schneider, Odeon Films/Blitz film i video) 3. Sjena sumnje (Alfred Hitchcock, Universal Pictures/Continental film) 4. Madagaskar 2 (Eric Darnell, Tom McGrath, Dreamworks Pictures/Blitz) 5. Madagaskar (Eric Darnell, Tom McGrath, Dreamworks/Blitz)
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

69

KULT MARKET
MUZI^KI IZLOG
ELIAS VILJANEN Fire-Hearted

“Mo`ete re}i {to ho}ete u pozori{tu - nikoga za to nije briga”
IVO BRE[AN, pisac

MUZIKA: Album “Bare Bones”, autorice Madeleine Peyroux

PERU ILI PERO, SASVIM SVEJEDNO
Pi{e:

Gitarista Sonata Arctice, Elias Viljanen, objavi}e 24. juna svoj tre}i samostalni studijski album Fire-Hearted. Izdava~ je ku}a Spinefarm Records, a Fire-Hearted sadr`i dvanaest pjesama. Gosti na albumu su poznati finski muzi~ari Marco Hietala, Tony Kakka, Henrik Klingenberg, Jari Kainulainen, Mikko Siren.
PEARL JAM Backspacer

Dino Bajramovi}

Majstori su to! I velika je radost saznati informaciju da }e grupa iz Seattlea - Pearl Jam uskoro objaviti svoj novi studijski album. Naziv mu je Backspacer, a ~lanovi grupe prodali su ekskluzivna prava za distribuciju novog albuma lancu trgovina Target.
PAUL WELLER Just A Dream

Madeleine Peyroux ima trideset i pet godina, i pet studijskih albuma. A ro|ena je u mjestu gdje je osnovan i bend R.E u Athensu, u saveznoj ameri~koj dr`avi .M., eorgia. Pjeva jazz i blues. I to izvrsno! G Njen, dakle, peti studijski album zove se Bare Bones, a promovisan je 10. marta ove godine. Izdava~ joj je tre}i put ku}a Rounder. Izborila se Madeleine Peyroux mjesto u za ovoj rubrici, itekako zaslu`eno. Nemamo informaciju da li joj je to bio i cilj... [la. a Pjeva, komponuje i svira gitaru Madeleine. Bare Bones je dobro snimljen, sadr`ajan i kvalitetan album. Minimalistika imuna na komercijalu, sa ciljem osvajanja novih fanova, valjda, ni{ta pretenciozno, bez muzi~kog filozofiranja, efekt-

Paul Weller najavljuje za juni promociju DVD-a izdanja Just A Dream. Na ovo izdanje bi}e uvr{teni snimci live pjesama, napravljeni tokom snimanja za BBC-ev i njihov Channel 4. DVD sadr`i dvadeset i jednu, a CD trinaest pjesama.

TOP LISTA (iz ”Top 40” BH radija 1)
1. Prodigy: Warrior’s Dance 2. Lily Allen: Not Fair 3. Dub Pistols ft. Ashley Slater: Back to daylight 4. The Crystal Method: Drown in the now (ft. Matisyahu) 5. Black Eyed Peas: Boom Boom Pow 6. Toddla T: Shake it (ft. Herve and Serocee) 7. General Elektriks: Take back the instant 8. School of Seven Bells: Half Asleep 9. Metallica: All nightmare long 10. Yppah: Gumball Machine Weekend

^ISTO, BISTRO... I LIJEPO: Madeleine Peyroux

no, ~isto, bistro... ako je to zamislila, vjerovatno, a i ostvarila T junakinja ove rubrike. Idol joj je bila, i sada je, Billie Holiday. Bare Bones otvara Instead... vo je, za ljetne ba{te. Ili, za E retroaktivni soundtrack filma Balkan xress . Naredna, p E naslovna, ba{ je za dosadno subotnje poslijepodne” rekao bi “ , nekada{nji voditelj Omladinskog programa Radio Sarajeva Sa{a Savi}. Damn the Circumstances, isto tako, sve je to super, a River of ears razgali}e vam srce svom svojom ljeT potom. Y Can’ do Me malo jazz/ unk, izvrsna je muzi~ka ou t f kompozicija, a Lve and T o reachery jedna je od najljep{ih balada snimljena u ovom vijeku. I mileniju! Umoran sam, fakat. Dalje preslu{avajte sami.

70

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

“@ive}i u Srbiji, odmalena sam se pla{io policajca”
GORAN RADOVANOVI], reditelj

LIFESTYLE: Playboy na prodaju

ZBOGOM HUGH
Priredio:

” NOVA OTKRI]A
[KOTSKA SAZNANJA Vitamin D

Nedim Hasi}

Hugh Hefner (83), osniva~ i ikona Playboya, najpoznatijeg i najpopularnijeg ~asopisa za mu{karce u svijetu, odlu~io je da poslije 56 godina proda svoje ~edo, navodno za po~etnu cijenu od oko 300 miliona dolara. Iako je i dalje naj~itaniji list u SAD-u, prodaja ~asopisa je u odnosu na sedam i po miliona, kolika je bila 1972., kada ga je ~itala tre}ina studenata, pala na tri miliona primjeraka mjese~no. Za posrtanje Playboya krivi su recesija i besplatna pornografija na internetu, pa je u prva tri mjeseca ove godine zabilje`en gubitak od 13,7 miliona dolara. Pro{le godine u isto vrijeme izgubili su ne{to vi{e od 21 milion dolara. Da bi smanjila tro{kove, kompanija je otpustila 25 odsto zaposlenih kako preostalima ne bi bile smanjene plate. Hefner je osnovao Playboy sa samo 9.000 dolara. Vjerovao je da }e se prvi broj, {tampan 1953. u 500 primjeraka, dobro prodati jer je za njega za samo 500 dolara uspio da nabavi fotografiju Marilyn Monroe kako naga pozira le`e}i na

Pove}anje nivoa D vitamina u tijelu najbolji je oblik za{tite od raka. Svakodnevno uzimanje tableta D vitamina predstavlja bolju prevenciju od raka, sr~anih oboljenja, dijabetesa i multiple skleroze nego bilo koji drugi oblik za{tite. Visok procent oboljelih od srca, raka debelog crijeva i multiple skleroze u [kotskoj nau~nici sad pripisuju nedovoljnoj izlo`enosti suncu zbog kratkih ljeta.
FRANCUSKA SAZNANJA Epruveta

Prema istra`ivanju objavljenom u Francuskoj, godi{nje se u svijetu ra|a ~etvrt miliona djece “za~ete u epruveti”, odnosno nekim od medicinskih postupaka umjetne oplodnje. Od ljeta 2000. broj djece za~ete umjetnom oplodnjom pove}ao se za 25 posto, pokazuje istra`ivanje u 1.563 klinike iz 53 zemalja svijeta. Naime, dok je uspje{nost postupaka umjetne oplodnje u porastu, smanjuje se broj vi{eplodnih trudno}a. Prvo dijete za~eto izvantjelesnom oplodnjom je djevoj~ica Louise Brown.
IRSKA SAZNANJA Dijabetes

HUGH HEFNER: U svom je Playboyu promovirao neke od najljep{ih `ena svijeta, poput super modela Cindy Crawford

crvenom pli{u. Hefner je napravio i revolucionarni potez, izmislio je duplericu, fotografiju velikog formata obna`ene djevojke, koja je mogla da se izvu~e iz lista i oka~i na zid. Najpoznatiji primjer djevojke mjeseca koja je kasnije postala slavna jeste onaj Pamele Anderson. I pored kritika sociologa i raznih dru{tvenih grupa da ono {to promovi{e nije seksualno osloba|anje, ve} mu{ki {ovinizam, Hefner je na temelju playboy mitologije po~eo da {iri svoje poslovno carstvo i van korica lista, otvaraju}i klubove {irom svijeta. Razvio je i prodaju raznih predmeta i odje}e sa znakom lista, na ~emu je dodatno zaradio i reklamirao ~asopis, koji je ‘80-ih postigao rekordnu prodaju, vi{e od 4.500.000 prodatih primjeraka mjese~no. Prije dvije godine iz Hefnerove imperije iza{la je kolekcija fotografija Playboy legacy, u kojoj je 48 najpoznatijih, najprovokativnijih i najljep{ih fotografija koje su krasile Playboy. Marilyn Monroe, Ursula Andress, Madonna, Cindy Crawford, Pamela Anderson... samo su neke od najljep{ih `ena koje su pozirale za list. Od vi{e od petnaest miliona fotografija Hefner je li~no izabrao 48 koje su uvr{tene u ovo posebno izdanje. U svom carstvu na Beverly Hillsu, Hefner, umjesto sa sedam dosada{njih, `ivi sa samo tri ljepotice. Ka`e da ga veze s mladim devojkama odr`avaju mla|im i da mu je tako `ivot bolji.

Broj djece oboljele od dijabetesa tipa 1, mla|e od pet godina, mogao bi u EU da se udvostru~i do 2020. godine, {to je alarmantan trend. Irski i ma|arski nau~nici procjenjuju da }e dijabetes tipa 1, poznat i kao “juvenilni”, bivati sve ~e{}i i kod djece starijeg uzrasta i da to vjerovatno va`i i za druge regije. Nagla{avaju}i da ne znaju {ta je tome uzrok, oni napominju da bi uticaj okoline mogao da ima presudnu ulogu u sve ve}oj u~estalosti tog oboljenja.
AMERI^KA SAZNANJA Djeca

Udarac u glavu zadobiven u djetinjstvu mo`e utjecati na mentalne funkcije i godinama nakon toga, upozoravaju istra`iva~i iz Californije. Analizom podataka prikupljenih za potrebe 28 studija provedenih u proteklih 20 godina znanstvenici su utvrdili da rizik za produ`ene pote{ko}e s mentalnim funkcijama raste proporcionalno sa stupnjem te`ine ozljede mozga.
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

71

KULT MARKET
PETA BRZINA
AUTOMOBILI Peugeot 5008 MPV

“Kad malo razmislite, mi glumci smo ustvari prostitutke”
MEGAN FOX, glumica

RUKOMET: Gummersbachu Kup EHF

SEAD VELI^ANSTVENI
Priredio:

Nedim Hasi}

Peugeot je predstavio svog konkurenta u klasi kompaktnih MPV vozila, koju popunjavaju vozila poput Opel Zafire i Renault Scenica. Motori su poznati 1,6 VTi benzinac sa 120 KS i 1,6 Turbo sa 156 KS. Dizel gamu ~ine 1,6 HDi sa 110 KS i 2,0 HDi sa 150 KS u kombinaciji sa 6-stepenim automatikom, odnosno 163 KS uparen sa klasi~nim manuelnim 6-stepenim mjenja~em.
MOTOCIKLI Benelli

Vi{e od ~etvrt vijeka je nekad slavni Gummersbach ~ekao na jednu titulu, da bi evropski san u stvarnost pretvorio trener Sead Hasanefendi}. Hasanefendi} je svoju prvu titulu osvojio u Sarajevu, sa @eljezni~arom, prije 25 godina, a sada je sa Gummersbachom osvojio Kup EHF-a. Kada je stigao u Gummersbach, klub je tavorio u sredini tabele i vra}ao breme dugova bankama koji su ga prije jedne decenije spasili od ste~aja. Najbolji igra~i su odlazili da bi se mogli otplatiti dugovi, ali je Hasanefendi} marljivim radom sastavio dobru ekipu. “Nisam o~ekivao da }e prva titula ovako brzo sti}i. Radili smo naporno i odricali se svakodnevnih u`itaka. Nekoliko mla|ih igra~a uz kapitena Momira Ili}a nagovijestilo je bolje dane nekada{njeg evropskog rukometnog giganta. U ovakvom dekoru je bilo predivno igrati. Zaradili smo ne{to novca kroz evropske utak-

Benelli je predstavio enduro verziju modela TNT 898, nazvanu TRE-K 899, namijenjenu za sve one kojima je 125 KS verzije TRE-K 1130 previ{e. TRE–K 899 ima 108 KS, koji preovladavaju me|u ve}inom motora ove klase.
DESIGN Citroën DS Inside

Citroën je objavio koncept vozila DS Inside, kojim predstavlja kako }e izgledati enterijer modela DS3, koji bi trebalo da se pojavi u prodajnim salonima Citroena tokom 2010. godine. Model DS3 }e ponuditi kupcima Citroena nezapam}en spektar dodatne opreme, kao i vrlo modernu i estetski vrlo ugodnu kabinu.
FAN SHOP Mitsubishi Lancer Evo

SEAD HASANEFENDI]: Prije 25 godina u Sarajevu je osvojio svoju prvu titulu; sada je naslov prvaka Kupa EHF-a dohvatio i sa njema~kim Gummersbachom

Mitsubishi je za tr`i{te Velike Britanije predstavio fabri~ki tjunirani model FQ 330 SST, koji donosi pove}anje snage za 36 KS u odnosu na postoje}i FQ300 model. Novi model donosi vi{e snage pomo}u revidiranog ECU-a, kao i zahvaljuju}i modifikacijama na protoku zraka u i iz motora. FQ330 ima 329 KS za koje su zaslu`ni novi ispu{ni sistem, cjevovod za intecooler, katalizator i usisna grana.

mice i plasman u zavr{nicu nacionalnog kupa, tako da }emo u narednoj sezoni krenuti ka gornjem dijelu tabele”, ka`e Hasanefendi}. Gotovo cijeli Gummersbach se preselio u Keln arenu i slavio do pono}i. Me|u njima je bila i porodica Esada Kurtagi}a, nekada rukometa{a Krivaje iz Zavidovi}a. Jedan od njegovih sinova, Emir, pomo}ni je trener i desna Hasanefendi}eva ruka. “Ovo je najava povratka Gummersbaha na evropsku scenu. Vjerovatno }e ovo biti signal i za nove i bogatije sponzore”, kazao je Kurtagi}. Momir Ili}, prvi strijelac i kapiten, odigrao je posljednju utakmicu u dresu Gummersbaha. Bogatiji Kiel je kupio ovog stasitog momka, kao zamjenu za Nikolu Karabati}a koji se vra}a u francuski Montpellier. Hasanefendi} je ve} na slavlju u Keln-areni i VIP lo`i kovao planove za novu sezonu. Pomo}i mu treba jo{ jedan Bosanac, Tuzlak Sa{a Brati}, jedan od najmo}nijih rukometnih menad`era u Njema~koj. “Molim te, samo dva-tri dvometra{a. Ja }u ih nau~iti {ta treba. t Radom se sve posti`e. Nema uspjeha bez dobre zone u odbrani. Pogledajte Kiel sa pet-{est dvometra{a. Ne mo`e{ im ni{ta, ni kad { ima{ najbolji dan. Vidjeli smo to nedavno u finalu Kupa u Hamburgu”, kazao je Brati}u Hasanefendi} i dodao kako }e se za novu sezonu pripremati i u BiH, na planini Igman. Tamo je sa @eljom skupljao snagu za svoju prvu titulu. “Nigdje takvog zraka kao na Igmanu. A ima i dosta ekipa s kojima se mo`e provjeriti dostignuta forma.”

72

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

“Pivo odavno ne smatram alkoholnim pi}em”
HALID BE[LI], pjeva~

MADE IN BIH: Konkurs za “Nektar Demofest”


Letu {tuke

BH. INFO
Opet fantasti~ni u Zagrebu! Sarajevski bend Letu {tuke je 30. maja odr`ao svoj najve}i zagreba~ki koncert do sada. U tamo{njoj prepunoj Tvornici kulture njihovi gosti bili su ~lanovi grupe Pink i Mirela Priselac-Remi, pjeva~ica Elementala iz Zagreba.

PIVO I NAGRADE
Pi{e:

Dino Bajramovi}

Od 23. do 26. jula na tvr|avi Kastel u Banjaluci odr`a}e se Nektar Demofest. Na njihov konkurs pristiglo je vi{e od tri stotine prijava iz {est zemalja regiona. “Konkurs Nektar Demofesta zvani~no je zavr{en 22. maja, ta~no u pono}. Ove godine na na{u adresu je stigla 301 prijava demo bendova koji `ele da sviraju u Banjaluci, od 23. do 26. jula. Najvi{e prijava dobili smo iz Srbije - 141, zatim iz BiH - 81; iz Hrvatske je stiglo 57 prijava, iz Slovenije sedam, Makedonije deset i iz Crne Gore pet”, govori Brankica Stojanovi}, portparol Nektar Demofesta. ^lanovi `irija Nektar Demofesta dobili su 602 numere, a sada slijedi selekcija i odabir trideset bendova koji }e nastupi-

Maksim Mrvica

Maksim Mrvica svirao je u Mostaru u ponedjeljak, 2. juna, u okviru sve~anosti zatvaranja kulturne manifestacije Mostarsko prolje}e 2009., a u velikoj dvorani Hrvatskog doma Herceg Stjepan Kosa~a. Rije~ je, podsje}amo, o vrhunskom muzi~aru, koji spaja klasi~nu i rock muziku.

Malogra|anska svadba

Na velikoj sceni Bosanskog narodnog pozori{ta u Zenici, 4. juna }e biti izvedena posljednja predstava 8. festivala bh. drame Zenica 2009. Tada }e u ~ast nagra|enih biti odigrana predstava Malogra|anska svadba, Narodnog pozori{ta Tuzla.

Na Majevici }e 8. juna, u 19 sati, sve~ano biti otvorena prva likovna kolonija Majevica 2009. “Koja ve} u svom nazivu najavljuje da }e u sredi{tu umjetni~kog anga`mana stajati upravo planina koja svojim polo`ajem, ali i atrakcijama, nedirnutom prirodom i izvrsnim izleti{tima, spaja nekoliko op}ina Sjeveroisto~ne Bosne”, ka`e organizator Kolonije Svjetlan Be{i}.
Majevica

BRANKICA STOJANOVI]: “Konkurs Nektar Demofesta zvani~no je zavr{en 22. maja, ta~no u pono}; ove godine na na{u adresu je stigla 301 prijava demo bendova koji `ele da sviraju u Banjaluci”

Zabranjeno pu{enje

Grupa Zabranjeno pu{enje svira deset koncerata tokom juna i jula. To je ono {to je do sada dogovoreno u sklopu promocije njihovog nadolaze}eg albuma: Muzej revolucije. Lokacije su u Osijeku, Lukavcu, Cazinu, Podgorici, Oto~cu, Star~evu, na Bra~u, u Stocu, Trebinju i u Sinju.

ti na Festivalu. “Nagrade koje bendovi ove godine imaju priliku da osvoje su: produkcija albuma sa pjesmama koje bend pripremi do 1. decembra ove godine, potom izdavanje albuma za teritorij Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, kao i snimanje video spota za pjesmu po izboru benda. Onda, binska oprema i instrumenti u vrijednosti do 15.000 KM, te binska oprema i instrumenti u vrijednosti do 10.000 KM. Pored nagrada `irija, bi}e dodijeljene i nagrada publike u iznosu od 3.000 KM i nagrada akreditovanih novinara u iznosu od 2.000 KM”, veli na{a sagovornica. Rezultati selekcije `irija bi}e poznati tokom slijede}eg mjeseca.

U nedjelju, 28. juna, na sarajevskom Vilsonovom {etali{tu }e, sa po~etkom u 17 sati, biti odr`ana rekreativna, netakmi~arska biciklisti~ka trka za djecu do dvanaest godina starosti, ~iji je naziv - Giro Bambino. Organizator je Udru`enje gra|ana Giro di Sarajevo.

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

73

TARIK SAMARAH, fotograf

U ^ETIR
Organizator nedavno odr`anog Me|unarodnog festivala kreativnih komunikacija Magdalena u Mariboru, pozvao je sarajevskog fotografa Tarika Samaraha da predstavi svoj rad - fotografiju snimljenu u Amsterdamu 2004. godine. Tada je Samarah snimio jednu od ~lanica Udru`enja Pokret majke enklave Srebrenica i @epa, kako stoji i gleda u fotografiju na kojoj je Ana Frank. “Fotografija je 2005. bila postavljena na vanjskom zidu sarajevske sinagoge, a potom i u Pra{koj ulici u Zagrebu, na mjestu gdje je nekada bila sinagoga. Tridesetak dana bilo je razli~itih otpora, osoba koje su opstruirale postavljanje te fotografije u Zagrebu, ali ipak sam uspio u svojoj namjeri”, govori Tarik Samarah. U Mariboru je, pak, bilo planirano da se fotografija postavi na balkon na glavnom trgu. “Sa tog balkona Adolf Hitler se prilikom posjete Mariboru po~etkom II svjetskog rata obratio gra|anima. Ja sam htio svoj rad postaviti upravo na tom mjestu, zato {to je sama tema moje fotografije dva genocida u Evropi u pro{lom vijeku. Me|utim, tamo{nji gradski oci su zahtijevali da se rad postavi na bilo koje drugo mjesto, smatraju}i da se radi o umjetnosti provokacije. No, to nije umjetnost provokacije, nego vokacije, gdje ona ukazuje na zlo i tra`i da se kao takvo tretira. ^elni

UMJETNOST BI TREBALA

TARIK SAMARAH: “Moja fotografija je 2005. bila postavljena na vanjskom zidu sarajevske sinagoge, a potom i u Pra{koj ulici u Zagrebu, na mjestu gdje je nekada bila sinagoga”

DUBRAVKO JEREMI], osniva~ “virtuelne paradr`ave”

POGLEDAJ “ANIMIRANU REPLIKU NEUGODNE STVARNOSTI”
Odnedavno BiH ima svoju internetsku kopiju koja se nalazi na bukovina-i-hrastovina.com. Radi se o virtuelnoj paradr`avi, ~iju realizaciju potpisuju Slobodni {umari. Samoprogla{enje velikodr`avnog projekta Bukovina i Hrastovina dogodilo se tiho, u sjeni posljednjih doga|aja, koji su uzurpirali pa`nju i ma{tu gra|ana BiH. Tvorci sitea, na kojem se nalazi teritorija dr`ave, obe}avaju karikirati sve {to je vrijedno u originalu i preseliti ga u Animiranu repliku neugodne stvarnosti, kako jo{ zovu ovaj projekat. Karaktere, koje posjetioci stranice mogu vidjeti, crta Nina Had`i}, apsolventica ALU-a u Sarajevu, a Glavni {umar sam ja. Kuriozitet ovog poduhvata je i mogu}nost apliciranja za dobijanje dr`avljanstva pomenute tvorevine, a site sadr`ava i vlastitu novinu Bookovik, kao i Radio BiH. Pa, dobro, a imate li vi kakav cilj? Bukovina i Hrastovina je projekat nastao iz potrebe da se karikira vrijeme i prostor u kojem `ivimo. On je prevashodno izraz osje}aja i potrebe za kreativnom intervencijom u medijskom prostoru, a namijenjen je naj{iroj populaciji gra|ana BiH. Zami{ljen kao virtuelni interaktivni odraz `ivota, on je prije svega preslika neugodne stvarnosti. Bukovina i Hrastovina je multimedijalni projekat, sveobuhvatan u mjeri u kojoj to mogu}nosti dozvoljavaju. Startuje i razvija se, dakle u prvoj fazi, u rasponu od internet sitea, na kojem se prezentiraju karikirani likovi inspirisani bosanskohercegova~kom stvarno{}u, pa do stripa u PDF formatu. Uostalom, sve }ete vidjeti...

74

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

RI OKA
Razgovarao: Dino

Bajramovi}

NEKAD I SAD
KRUNOSLAV CIGOJ
operski pjeva~, savjetnik za kulturu Ambasade Republike Hrvatske u BiH

A DA UKAZUJE NA ZLO
ljudi Maribora su, po meni, napravili ljudski i profesionalni gaf. Fotografiju sam na kraju postavio na podu ispod tog balkona, ali je ona uklonjena sedam, osam sati nakon {to je predstavljena Maribor~anima”, obja{njava Tarik Samarah. Plakati Tarika Samaraha uni{teni su u Beogradu, u holandskom Parlamentu njegova izlo`ba je prvo cenzurisana pa onda skinuta, ba{ kao i onomad u Poto~arima, bunili su se zbog njegovih radova i Zagrep~ani i PRIJATELJI STARI, Maribor~ani... Ko je GDJE STE: Rad Tarika Samaraha sljede}i? izlo`en u Mariboru ELVIS J. KURTOVICH, muzi~ar

Godina 1981. i dvadeset i osam godina poslije Svjetski priznati tenor Krunoslav Cigoj ro|en je 1949. u Zagrebu, gdje zavr{ava osnovnu i srednju {kolu. Po~eo je 1967. studirati pjevanje i dirigovanje na Muzi~koj akademiji u Be~u, i ve} je na drugom semestru prve godine studija dr`ao ~asove studentima ~etvrte godine iste akademije! A, onda 1968. odlazi u Hamburg, kada postaje najmla|i tenor na svijetu. Studira, radi, nastupa na televiziji i objavljuje plo~e. Godine 1971. u Zagrebu, u Hrvatskom narodnom kazali{tu, pjeva Traviatu. U to doba je i ~lan be~ke Narodne opere, gdje je prvu rolu otpjevao u osamnaestoj godini. Nikada nije bio ~lan Opere u zagreba~kom HNK-u. A redovno je nastupao na mnogobrojnim svjetskim pozornicama. U Philadelphiju seli 1980., i zamjenjuje Placida Dominga. U Sarajevu je prisutan od 1971., a ve} je petu godinu savjetnik za kulturu Ambasade Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini. “Lijepo mi je u Sarajevu. Posebno u gradu gdje je tvoja raja”, veli Krunoslav Cigoj. O`enjen je i otac sina Marka, te djed dvoje unu~adi. Ambasada RH u BiH od 8. do 19. na organizuje Dane hrvatske kulture u BiH.

NEMA VI[E “ELVISA”
U sarajevskom Domu mladih 13. juna nastupa grupa Elvis J. Kurtovich... Nastupa na{ biv{i pjeva~ Rizo, koji ima neku svoju grupu. I tako se predstavlja posljednjih godina. [to je u neku ruku i dobro, zato {to me vi{e ne nagovara da sviramo. I zvao je nekoliko organizatora u Sarajevu da mu organizuju koncert. A onda bi oni obi~no mene kontaktirali, da bi im ja odgovorio: To je prevara publike! Zato {to svi o~ekuju da }u se i ja pojaviti na bini. A ja nisam raspolo`en da s njim otpjevam tih nekoliko pjesama. Zato {to je Rizo ve} odavno, dvadeset, trideset godina, bolestan ~ovjek. I nije za ozbiljnog posla. Mo`emo li to ovako postaviti? Kada }ete Vi nastupiti sa bendom koji nosi Va{e ime? Trenutno nastupam sa sarajevskim jazz muzi~arem Darkom Poljakom. Poku{avamo obnoviti jazz scenu u Sarajevu. Na{ sljede}i koncert je u subotu, 6. juna, u Clubu Coloseum. A svake nedjelje imamo javne probe i jam session svirke u sarajevskom klubu AG. Gdje nam se pridru`e brojni ovda{nji muzi~ari. Ko god do|e, pozvan je!

4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

75

Hronika iz malog mozga

KADROVI NA SVE STRANE
Pi{e

Sead Fetahagi}

Ako se sada{nje mjesto direktora Razvojne banke [efika D`aferovi}a mrda, turite ga na mjesto premijera, taj zna {ta se radi s parama. Umjesto {to je Ned`ad Brankovi} obe}avao lovu borcima, invalidima, penzionerima, pa ih zezao, danas }e pare, sutra }e, D`aferovi} ne bi obe}avao. Davao bi lovu onima koji imaju, {akom do lakta onim koji nemaju, kao {to je radio u Razvojnoj banci
76
SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

e bi valjalo da se Ned`ad Brankovi} predomisli. On je i ranije najavljivao ostavku, pa ni{ta. A nije zbog samog Brankovi}a, on je mnogo valjao nekima, nego da do|u novi ljudi, sa svje`im idejama, puni elana, a da istovremeno imaju i iskustva. Ima takvih ljudi u na{em narodu koliko ho}e{, samo ih treba probrati. Evo nekoliko mojih ponuda, pa neka nadle`ni porazmisle. Ostao je bez upravlja~kog mjesta Fuad Saltaga, nije vi{e dekan fakulteta, pa ~ovjeku treba pomo}i. Nau~io je tolike godine da vodi univerzitetsku ustanovu u nepoznatom pravcu, pa nije humano da naglo prekine svoj poletan rad. Nema ni{ta bolje nego Fuada Saltagu metnuti za premijera Federacije BiH, jer u ovoj vlasti ima puno `enskog osoblja. Tu bi biv{i dekan bez posrednika uspostavljao kontakt sa osobama `enskog spola, pa bi ~ovjek stalno bio na poslu i radio radnje. Osim toga velika je Saltagina osobina {to umije prepisivati, te mo`e na brzaka zakone iz Evropske unije prekopirati i tako smo ti mi sutra u Evropi. Ako mi se ne svi|a Saltaga, ima ljudi od velikog politi~kog iskustva, kao {to je Nikola [piri}. Nema veze {to je predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH, ostalo mu je bukadar vremena da se posveti Federaciji. Velika prednost ovog ~ovjeka je {to se izja{njava kao Srbin, po{to je dosta vi{e Bo{njaka da mute po Federaciji. Jesmo li mi multietni~ki entitet ili nismo? Kao {to [piri} radi na dr`avnom nivou po istilahu, tako bi i u Federaciji ponajlak{e i{ao u reforme, sve paze}i da se neko ne bi strunio od napornog rada. A {to je najva`nije i Milorad Dodik imao bi kontrolu da ne bi ovaj entitet pre{i{ao Republiku Srpsku. Ako }emo pravo, na{e dru{tvo bi dobro napredovalo da nije ovih novinara. Stalno ne{to zapitkuju, guraju nos gdje ne treba, pa u narodu stvaraju nervozu, jo{ malo pa mo`e do}i do pobune. Radi na{eg prosperiteta treba stati na kraj novinarima, te je to najbolje sa premijerskog mjesta. A ko bi to mogao bolje u~initi nego Sead Omerbegovi}, sada{nji ministar unutra{njih poslova TK. Valja i ljude iz unutra{njosti dovesti u metropolu, pa tako i ovog Omerbegovi}a iz Tuzle postaviti na mjesto s kojeg }e bez gri`e savjesti psovati, vrije|ati i sikterisati novinare, jer su se funkcioneri u Sarajevu ukeketili, uglavnom ne smiju ni{ta kazati `urnalistima. Kad se za~epe usta sedmoj sili, bi}e svima lak{e, nesta}e svi problemi u javnosti. Da se ne bi ljep{i spol ljutio, mogu}e je na mjesto premijera Federacije postaviti predsjed-

N

nicu ovog entiteta Borjanu Kri{to. Osanisala se na sada{njem radnom mjestu, pa sam ~uo da kao vrijedna osoba u svojoj kancelariji plete d`emper. A kad nije tamo, kazuju mi koji znaju, ova ku}anica po vas dan u svom domu pere prozore, riba podove, ~isti pau~inu iz kutova, a svesrdno se posve}uje kuhanju. [to ta umije da skuha, prste da poli`e{! Pa bi tako na mjestu premijera mogla dobro da skuha poparu, a ponekad i puru s mla}anicom. To na{im radnim ljudima u federalnoj vlasti treba: da im neko skuha poparu, da konkretno znaju ko je ta vrsna kuharica. A ako joj ne{to zapne na novom radnom mjestu, odmah }e joj prisko~iti u pomo} Dragan ^ovi}. ko se sada{nje mjesto direktora Razvojne banke [efika D`aferovi}a mrda, turite ga na mjesto premijera, taj zna {ta se radi s parama. Umjesto {to je Ned`ad Brankovi} obe}avao lovu borcima, invalidima, penzionerima, pa ih zezao, danas }e pare, sutra }e, D`aferovi} ne bi obe}avao. Davao bi lovu onima koji imaju, {akom do lakta onim koji nemaju, kao {to je radio u Razvojnoj banci. I bio bi veoma popularan me|u odre|enim sojem ljudi, ne}u kazati kojim. Kao {to je na ovim izborima u Hrvatskoj u jednoj maloj op}ini kandidat iza{ao s parolom: “Meni sve, vama ni{ta”, pa dobio izvjestan broj glasova. Nadam se i da }e va`ni ljudi glasati za D`aferovi}a. Niko ne mo`e re}i da Sanja Vlaisavljevi} nije pametna i obrazovana `ena, ali i privr`ena demokratiji. Kao dobra saradnica Fahrudina Radon~i}a gospo|a Vlaisavljevi} odli~no bi funkcionisala kao premijerka, jer bi imala dobru podr{ku i zale|inu. Sam Radon~i} rado bi bio premijer, ali ne mo`e zbog sukoba interesa, pa bi tako mogao da ima svoju glasnogovornicu. Svojim {armom Sanja bi ministre u vladi obrlatila, te bi svi prijedlozi zakona prolazili kao po loju. Mo`da ne znate Habiba Had`ihafizdervi{evi}a, ali ~im bi ga sreli odmah bi ga upoznali. Taj Habib, ina~e du{a od ~ovjeka, do{ao meni i ka`e da ga proguram za premijera. On bi znao kako voditi ovu Federaciju. Odgovaram ja da nemam te mo}i, me|utim neka se javi Sulejmanu Tihi}u, on je u stanju i mufljuze iz svoje stranke postaviti na rukovode}e mjesto. A onda pitam Habiba: {ta bi ti prvo uradio na mjestu premijera. Habib meni odgovara: prvo bi svom babi dao najve}u penziju. Ne mo`e to tako, bunim se ja. [to ne mo`e?, pita Habib. Kad su visoke povla{tene penzije dobili mnogi, {to ne mo`e moj babo?

A

Reagiranja

Admir Husari} Uredni{tvu

Sud je presudio slu~aj u moju korist
(“Teror nogometnog menad`era”, SB, br. 654)

Javljam se povodom teksta u “Slobodnoj Bosni” pod naslovom “Teror nogometnog menad`era”. Po{to sam u tekstu ja, Admir Husari}, gnusno obla}en i neargumentovano, bez ikakvih pismenih dokaza, maltene optu`en, morao sam reagirati. Ovo {to je doti~ni polupismeni gra|evinski poduzetnik naveo, a Vi napisali, su notorne la`i i smatram da je profesionalno i eti~ki, na kraju i novinarski, da se i druga strana saslu{a i uva`i. Odmah da ka`em da ja sa Nailom Salamovi}em nikada u `ivotu nisam popio kavu, niti sam bio u bilo kakvim poslovnim i drugim vezama sa doti~nim. Istina je da je on izgradio objekat, koji je bio predmet spora na Op}inskom sudu Grada~ac i da je taj sudski spor izgubio ba{ iz tih razloga zato {to nikada nije imao potpisane ugovore i dokumente sa mnom, {to je na sudu bilo krajnje i neozbiljno i smije{no, te je to dokazala i kona~na presuda. Mnoge stvari koje su veoma bitne i klju~ne doti~ni nije iznio, a to su: Salamovi} je tu`io Neboj{u Krivokapi}a, biv{eg vlasnika objekta, i mene. Nakon tri sudske rasprave Krivokapi} se nije pojavio na sudu, jer je bila izdata potjernica za istim. Odlaskom Salamovi}a u Crnu Goru i posjeti Krivokapi}a dolazi do njihovog dogovora i povla~enja tu`be za Krivokapi}a. Nakon toga Krivokapi} se odaziva pozivu i dolazi u svojstvu svjedoka na su|enje. To je svima, pa i sudu, bilo tako nelogi~no i smije{no da ~ovjek koji je tu`en i optu`en za nepla}anje fakture u iznosu od 87.500 KM, koju je potpisao, dolazi u svojstvu svjedoka a ne prvobitno optu`enog. Mogu re}i da je Krivokapi}, iako labilan i klasi~na varalica, na su|enju iznio ta~ne podatke i detalje oko cjelokupnog slu~aja. Nakon toga Sud je presudio slu~aj u moju korist i nalo`io Salamovi}u da mi isplati 5.980 KM za tro{kove su|enja. Ni{ta ~udno za ~ovjeka koji je doseljenik-do{ljo u Srebrenik, sa osnovnom {kolom i zvanjem “gra|. poduzetnika”

(~ovjek sa planine iz sela G. Obodnica, op}ina Tuzla) koji se obogatio u ratnim godinama u`ivaju}i u Njema~koj sa svojom kompletnom obitelji. Revoltiran takvom odlukom taj bolesni poduzetnik {tampa letke protiv mene, moga odvjetnika i sutkinje i dijeli po gradu. Po{to sam do{ao u posjed tog letka, obavijestio sam svoga odvjetnika koji je upoznao policiju i tu`ila{tvo i podnio prijavu. Prije sudskog spora pozvao me je prijatelj u Tuzlu da do|em da se vidim sa nekim ljudima, trebaju me. A to su bili ljudi Nasera Ori}a Damir Bibi i Mujo Mand`a, koji su mi u prisustvu svjedoka Ned`ada Aljkovi}a, koji je sa mnom do{ao, izjavili da ih je anga`irao Nail Salamovi} da mi polome noge i naplate navodni dug od mene. I bacio je na sto 10.000 KM koje im je, kako ka`e, dao Nail Salamovi}. Ja sam im ispri~ao kompletnu situaciju (gore navedenu u ovom tekstu) i kada su shvatili o ~emu se radi, tra`ili su od mene broj telefona Krivokapi}a. Nikada ja nisam niti nazvao a kamoli prijetio bilo ~ime Salamovi}u, niti sam imao za to potrebe, jer napominjem da nikada nisam ni u kakvim odnosima bio s njim. Moram Vam iznijeti i demantovati neta~ne navode - ja sam licencirani menad`er {esta godina, i prije dobivanja licence sam 6 godina bio zastupnik jedne inostrane menad`erske agencije, i jedan sam od rijetkih koji je uspje{an u svom poslu a {to se mo`e i vidjeti ura|enim. Ja nisam prodao tri igra~a kako je navedeno u va{em tekstu (^ejvanovi}, Tosunovi} nisu uop}e prodati igra~i i tek treba da se prodaju) i tu ste neupu}enu javnost slagali. Ja sam prodao do sada 11 igra~a, od toga 8 u inozemstvo, gdje sam ostvario 10 puta ve}u zaradu nego {to ste vi bezveze stavili u svom tekstu. Napominjem da sam ja zavr{io sr. {kolu u Sarajevu i bio odli~an u~enik, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Tuzli ocjenom 9 ({to se mo`e sve provjeriti, i onda pisati, a ne pisati napamet i brukati se) i nikada nisam imao u `ivotu nikakvu zale|inu i {telu, i oni koji iznose takve la`i i gluposti ponovo }e i}i na sud sa mnom i dokazivati to (N. Salamovi}). La` je da sam kupio dva stana, a istina je da ja `ivim u stanu koje sam naslijedio od oca (88 m2 prije rata u vlasni{tvu oca), a stan od 60 m2 u kojem `ive roditelji je vlasni{tvo moje sestre, {to se mo`e i provjeriti. Istina je da vozim mercedes star 2 godine kojeg sam kupio nakon prodaje igra~a M. ^ovi}a u Belgiju, a nagla{avam da sam prije rata, ta~nije 1989. godine, imao u svom vlasni{tvu novi automobil, {to doti~ni Salamovi} nikada nije imao, dok nije

1992. pobjegao u Njema~ku sa kompletnom porodicom i nakon rata se vratio, ta~nije 1995. godine. I prije rata, ta~nije od 1986., u mojoj porodici su svi bili uposleni (nas ~etvero) sa odli~nim primanjima tako da sam i u onom sistemu odli~no `ivio. ^ovjek je notorni la`ov, i la`e ~ak i sam sebe. Bedasto}e koje ste iznijeli da ja ne izlazim nigdje bez nekakvih tjelohranitelja su van svake pameti i to je tragikomi~no kako nasjedate na takve pri~e i notorne gluposti. Navodi u tekstu da ima 25 zaposlenih radnika, a ne ka`e da je od tih 25 njih 20 radi na crno i za mizernu robovlasni~ku dnevnicu. Ne navodi ti da on nije uop}e poduzetnik i direktor firme ve} 2,5. godine, {to je utvr|eno i na sudu, i tako je zadnje 2 rasprave na sudu bio udaljen jer je obmanjivao vje{to sud da je on zastupnik i direktor gra|.firme. I tu je razotkriven od strane mog odvjetnika i suda, ~ovjek je penzioner i kao takav nije se niti mogao, niti smio potpisivati na zvani~ne dokumente. ^ovjek koji je poznat svima u sudu i tu`ila{tvu po broju sporova koje vodi. ^ovjek koji je prije rata tu`io IZ Srebrenik i tra`io da se uti{a ezan sa gradske d`amije jer mu smeta. ^ovjek koji prije rata nije imao apsolutno nikakve imovine, a danas vozi mercedesa E klasu, sinovi mu voze mercedese, zet isto luksuzno auto, a ne pla}a obaveze za radnike i u sporu je sa vi{e firmi i fizi~kih lica iz njemu dobro poznatih razloga. Ja imam mobilni telefon i broj od ‘96. god. i nikada nisam mijenjao broj telefona, niti imam potrebu, jer sam ozbiljan i transparentan, i ne bavim se nikakvim mutnim poslovima kao {to je izneseno u tvom tekstu. Ja kao sportski menad`er imam odli~nu saradnju sa svim novinarima i listovima u BiH i inostranstvu, jer znam {ta zna~i novinarstvo i mediji. Ja poti~em iz vrlo poznate i po{tene porodice Husari} za koju se daleko zna, i u odnosu na te doseljenike Salamovi}e imamo porodi~no stablo i korijene (to je isto kad bi upore|ivali OBAMU i Ned`ada Brankovi}a). Moj stric je bio dugogodi{nji generalni direktor lista BORBA (Avdo Husari}), moj brat od strica je bio direktor ratnog me|unarodnog PRESS CENTRA u Sarajevu (Zlatan Husari}), oba novinari visokog ranga. Na kraju da naglasim da sam i njegovom sinu bio menad`er, sa kojim sam i dan danas u odli~nim odnosima, te je u nekoliko navrata i sam on, Izudin, mi izra`avao nezadovljstvo pona{anjem tate Naila, obrazla`u}i to time da je posenilio, totalno promijenio i da i oni
4. 6. 2009. SLOBODNA BOSNA

77

Reagiranja

vi{e ne znaju kako da se pona{aju prema njemu a {to se ti~e firme udaljili su ga jer im takvim pona{anjem nanosi {tetu. Na kraju da ne{to ka`em i o Neboj{i Krivokapi}u koji je biv{e vojno lice, o`enio se i ostao u Srebreniku, ~ovjeku koji je preko no}i pobjegao iz BiH ostavljaju}i za sobom dugovanja od 1,5 miliona maraka, {to je prouzrokovano potjernicom tu`itelj{tva Bijeljina, i na`alost vje{anjem njegovog ku}nog prijatelja Faruka Sejrani}a kome su zbog otplate kredita kao `iranta bili blokirani svi ra~uni firme “De-mol”, i to je poznato cijeloj javnosti u Srebreniku i {ire, taj isti Krivokapi} je poku{ao prevariti i mene, ali nije uspio zahvaljuju}i mojim pravovremenim informacijama i reagovanju, a do mene je do{ao jer su prijatelji sa mojom mamom i tatom, mada sam od prvog dana sumnji~av bio prema tom ~ovjeku, {to se na kraju ispostavilo i opravdanim. S po{tovanjem, Admir Husari}
Jaki{a Stan~i} -

Uredni{tvu

na{e izabrane vrste, ali, pretjerali ste, brate. ^vrsto vjerujem kako ovakav va{ odnos nema veze s tim {to se zovete Slobodna Bosna, a prvak je iz Mostara, koji mi jo{ uvijek smatramo Hercegovinom (~esto, k’o fol radi lak{eg izgovora, ova se dr`ava naziva samo Bosna, kao da nije lak{e re}i BiH, a sve sa `eljama: jedna zemlja, jedna nacija, tri vjere. Znam kako vi niste u tom filmu, ovo usput napominjem). Ja ne navijam niti za jedan klub u BiH, jer su, ve}ina njih, fiskulturne sekcije postoje}ih politi~kih partija, ali i ovakva liga, kakva je takva, na{a je, bez obzira koliko je mi cijenili. Ovo shvatite kao dobronamjernu kritiku i poku{aj davanja doprinosa pove}anju tira`a va{eg cijenjenog lista. S po{tovanjem, Jaki{a Stan~i}

Za{to ne pi{ete o prvaku BiH?
(“Njema~ki san bh. ambasadora Zvjezdana i Edina, SB, br. 654)

Po{tovani, stalni sam ~itatelj va{eg cijenjenog tjednika i `elio bih vam ukazati na ne{to {to nisam o~ekivao od novine, koja je dosta sadr`ajna, ima kvalitetne priloge i neoptere}ene urednike, novinare i suradnike (zato vas naravno i ~itam). Me|utim, zasmetalo me ne{to {to, uzgred re~eno, i nije va{a osobitost: u posljednjem broju, objavili ste reporta`u od sedam stranica o {ampionu Njema~ke u nogometu, a niti slova o prvaku sopstvene zemlje. Svaka ~asti D`eki i Misimovi}u, jako cijenim to {to rade, posebice njihov doprinos usponu

78

SLOBODNA BOSNA 4. 6. 2009.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ——————————————————(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful