HALID BE[LIC ZA SB: NIKOGA POSLIJE TITA LJUDI NISU OVOLIKO @ALILI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Pokretanje istrage protiv novinara odgovornih za ratne zlo~ine

KRVAVE RUKE SEDME SILE

PANIKA U BANJOJ LUCI

Raspad Dodikovog policijskog aparata

SADR@AJ
12 NOVINARI NA FRONTU
Ubice sa distance
Najava srbijanskog Tu`ila{tva za ratne zlo~ine da je pokrenulo istragu protiv pojedinih medijskih ku}a i novinara koje smatra (su)odgovornim za ratne zlo~ine po~injene tokom ratova u Hrvatskoj (Vukovar) i Bosni i Hercegovini (Zvornik) izazvala je veliki interes medija u cijeloj regiji; krivi~ni progon novinara koji su bili sastavni dio ratnozlo~ina~ke ma{inerije otvorit }e zna~ajno poglavlje u rasvjetljavanju mnogih bitnih aspekata ex-jugoslovenskog krvoproli}a

28 WILLIAM MONTGOMERY
Ameri~ko-balkanski diplomata

54 HALID BE[LI]
^ovjek od (dragog) kamena Tri mjeseca nakon u`asne saobra}ajne nesre}e koju je herojski pre`ivio, intenzivnih i ~estih medicinskih tretmana, HALID BE[LI], najomiljenija regionalna muzi~ka zvijezda, na{em je uredniku “natenene“ ispri~ao {ta mu se de{avalo prije, tokom i nakon nesre}e...

^lanak koji je u “The New York Timesu” pro{le nedjelje napisao WILLIAM MONTGOMERY, nekada{nji ambasador SAD-a u Hrvatskoj i Srbiji, u kojem priziva podjelu BiH i Kosova kao kona~no rje{enje balkanske drame, proizveo je burne diplomatske i politi~ke reakcije u cijeloj regiji; na{a novinarka pozabavila se ovim “diplomatom od karijere”

37 FELJTON
Tako je (telefonom) govorio Slobodan Milo{evi} (1) SLOBODAN MILO[EVI], srpski diktator i nikada osu|eni ratni zlo~inac, tokom svoje vladavine nije ostavio previ{e pisanih dokumenata koji bi svjedo~ili o njegovoj potpunoj gvozdenoj kontroli nad svakim segmentom srbijanskog dru{tva i dr`ave; sre}om, uslovno re~eno, po budu}e istra`iva~e jugoslovenske i srpske historije s kraja pro{log vijeka, ostali su arhivirani telefonski razgovori srbijanskog vo`da sa njegovim pot~injenima koji plasti~no ilustriraju kako se oblikovalo srpsko javno mnijenje

18 IZBOR FEDERALNOG PREMIJERA
Kraj ili nastavak federalne agonije
Nakon serije konsultacija s dvadesetak privrednika i menad`era, lider SDA SULEJMAN TIHI] za federalnog 51 premijera namjerava predlo`iti politi~ara “op}eg usmjerenja “MUSTAFU MUJEZINOVI]A; ”Slobodna Bosna” otkriva za{to se Tihi} opredijelio za Mujezinovi}a, ko je Mujezinovi}ev nalogodavac iz sjene i kako }e se ovaj izbor odraziti na politi~ku karijeru lidera SDA

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

NOGOMET
Ples miliona oko ]irinih sinova Zahvaljuju}i izvanrednim igrama za svoje klubove i bh. nacionalni tim u pro{loj sezoni, na{i nogometni reprezentativci postali su najtra`enija roba u ovoljeto{njem prijelaznom roku; na{ novinar istra`io je detalje oko izglednog transfera EDINA D@EKE u italijanski MILAN, ali i ostalih reprezentativaca u najja~e klubove Evrope

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

23 HA[KI “PACIJENTI“
Ho}e li sloboda umjeti da pjeva
Posljednjih nekoliko godina iz pritvorske jedinice u Scheveningenu, ali i brojnih zatvora {irom Evrope, na slobodu je pu{teno desetine ljudi, {to optu`enih {to pravomo}no osu|enih da su po~inili ratne zlo~ine u Bosni i Hercegovini; na{a novinarka istra`ila je gdje su, kako `ive i kako “podnose“ slobodu nekada{nji optu`enici i osu|enici za ratne zlo~ine

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

3

MINI MARKET
SVIBANJ, LIPANJ, TRPANJ...

SLU[NA SLU@BA

Ihtijarevi} poku{ao jahtu kupiti o tro{ku “BH Gasa“
Direktor Slu`be za zajedni~ke poslove Vlade FBiH Haris Ihtijarevi} gr~evito i do posljednjeg trena borio se da ostane u Nadzornom odboru BH Gasa. Nije se predavao ni u trenutku kada je njegova smjena postala sasvim izvjesna, pa je sat-dva uo~i sjednice Skup{tine BH Gasa direktoru kompanije Almiru Be}arevi}u zaprijetio ucjenom da }e, u slu~aju smjene, “uni{titi BH Gas“. Ihtijarevi} je smijenjen zbog dvostrukog sukoba interesa: ve} nekoliko godina paralelno je ~lan u dva nadzorna odbora (“BH Gasu“ i Agenciji za bankarstvo FBiH) mada, prema Zakonu o spre~avanju sukoba interesa, kao imenovani dr`avni funkcioner nema pravo sjediti ni u jednom upravnom ili nadzornom odboru. Ihtijarevi}u je, me|utim, progledano kroz prste, smijenjen je iz Nadzornog odbora BH Gasa, no uspio je zadr`ati puno unosniju funkciju predsjednika Nadzornog odbora Agencije za bankarstvo koja mu donosi solidan honorar od preko 5.000 KM mjese~no! Direktor BH Gasa Almir Be}arevi} napokon je otkrio “su{tinu“ svog

Smijenjeni Dodikov špijun u SIPA-i Radislav Jovičić raspolagao najsuvremenijom opremom za prisluškivanje
Odluka visokog predstavnika Valentina Inzka da, zbog sumnje da se bavio {pijuna`om me|unarodnih du`nosnika, s mjesta na~elnika Slu`be za operativnu podr{ku Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e) smijeni Radislava Jovi~i}a, silno je pogodila premijera Republike Srpske Milorada Dodika i njegovog prvog policajca Stanislava ^a|u. Premda se, koliko do ju~er, ne bi dalo pomisliti da je Dodik ikada i ~uo za Jovi~i}a, upravo je o{tra reakcija na vijest o njegovoj smjeni pokazala da je premijer RS-a itekako upu}en u izbor kadrova u omra`enoj mu SIPA-i, i da direktor agencije Mirko Luji} nije i jedini dr`avni policajac s kojim je blizak. “Gospodin Jovi~i} je dobar ~ovjek i ja ga, naravno, poznajem. On nije nikakav {pijun“, izjavio je Milorad Dodik, ali nije kazao i otkad se`e njihovo poznanstvo. Sude}i, me|utim, prema informacijama iz krugova bliskih banjalu~kim policajcima, ina~e, biv{im kolegama Radislava Jovi~i}a, tog je kompromitiranog slu`benika SIPA-e, porijeklom iz Ugljevika, i srpskog premijera zbli`io Milo{ ^ubrilovi} zvani ^ubri, {ef Dodikovog osiguranja i siva eminencija MUP-a RS-a. Istina, Jovi~evi}a je u SIPA-i, svojedobno, zaposlio raniji direktor Sredoje Novi} (navodno mu se, tada, u MUP-u RS-a spremao otkaz), no sve do konca 2007., kada je Novi}a slu`beno naslijedio Mirko Luji}, pozicija smijenjenog policajca bila je posve marginalna. Nakon {to je Luji} zvani~no izabran za direktora SIPA-e, jedan od njegovih prvih poteza bio je da na upra`enjeno mjesto na~elnika Slu`be za operativnu podr{ku ({to je, do promaknu}a, bio Luji}ev posao), imenuje Jovi~i}a. Nalog za postavljenje Jovi~i}a, Luji} je dobio u Banjoj Luci, od ^ubrilovi}a i njegovog {efa Dodika, koji su na vrijeme procijenili da moraju imati “~ovjeka od povjerenja“ na ~elu jednog od najva`nijih odjela SIPA-e. Slu`ba za operativnu podr{ku,

Propitivanje sigurnosnog aparata Propitivanje sigurnosnog aparata premijera RS-a Milorada Dodika premijera RS-a Milorada Dodika

SAMOOBMANA I SAMOZA[TITA SAMOZA[TITA

Haris Ihtijarevi}

naime, od prije nekoliko mjeseci raspola`e najsuvremenijom opremom za prislu{kivanje, kakvu nema niti jedna druga sigurnosna agencija u BiH. Poku{aj Dodika, ^a|e i ^ubrilovi}a da preko svog {pijuna Jovi~i}a i njegovog servilnog {efa Luji}a uspostave izravni nadzor nad radom SIPA-e, budu}i da je bez Slu`be za podr{ku nemogu}a bilo kakva ozbiljnija istraga, sre}om, osuje}en je na vrijeme. No, `alosna je ~injenica da im je u instaliranju {pijuna Jovi~i}a koji je unaprije|en u na~elnika a da nije ispunjavao ni osnovne uvjete, izravno pomogao pomo}nik direktora SIPA-e Mirza Li{inovi} koji je Radislavu Jovi~i}u, suprotno svim pravilima slu`be, preko no}i dao ~in glavnog inspektora. (S. Mijatovi})
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

4

MINI MARKET
NE OKRE]I SE, SINE

Ćiro Blažević kupuje stan u centru Sarajeva
Selektor nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Miroslav ]iro Bla`evi}, koji je tokom desetomjese~nog mandata na toj du`nosti tokom boravka u Sarajevu `ivio u hotelu, posljednjih se dana povjerio prijateljima da `eli u Sarajevu kupiti stan kao i da je ve} prona{ao zanimljivu lokaciju u centru grada. Kako je sarajevskim prijateljima kazao izbornik Bla`evi}, u glavnom gradu BiH posljednjih mjeseci boravi mnogo vi{e i ~e{}e nego {to je to planirao krajem ljeta pro{le godine kada je preuzeo selekciju BiH i ve} mu je dojadilo seljakati se po hotelima. “Ne bih imao ni{ta protiv da umrem u ovom gradu, me|u svojom bosanskom rajom“, objasnio je ]iro. (S. A.)

vi{emjese~nog sukoba s Ihtijarevi}em, o ~emu je Slobodna Bosna ve} pisala u nekoliko navrata. Ihtijarevi} je naime nekoliko mjeseci salijetao Be}arevi}a poku{avaju}i ga privoljeti da na teret BH Gasa kupi luksuznu jahtu vrijednu 180.000 KM “za potrebe federalnog odmarali{ta u Trpnju“, i nakon {to u tome nije uspio, toliko se naljutio da je prestao dolaziti na sjednice Nadzornog odbora BH Gasa, mada je sve vrijeme uredno primao pozama{ni honorar. (A.M.)

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

UBIT ]E ME SARAJEVO

Zeni~ki SDA i SDP podr`ali izgradnju plinske elektrane “KazTransGasa“
Na~elnik Op}ine Zenica Husein Smajlovi} stavio je na grdne muke svog strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a, ali i lidera SDP-a Zlatka Lagumd`iju. Prije nekoliko dana Smajlovi} je i slu`beno verifikovao dugo najavljivano partnerstvo s kompanijom KazTranGas koja namjerava u Zenici graditi plinsku termoelektranu vrijednu 250 miliona eura. Za ovaj aran`man Smajlovi} je dobio punu podr{ku Op}inskog vije}a, uklju~uju}i ne samo glasove vije}nika iz SDA nego i glasove vije}nika iz opozicionog SDP-a. Sredinom protekle godine lideri SDA i SDP-a Tihi} i Lagumd`ija zdru`enim snagama blokirali su realiziranje investicija u energetski sektor a kao jedan od glavnih argumenta navodili su sumnjivi bonitet kompanije KazTranGas, dakle upravo one kompanije koju su objeru~ke prihvatile zeni~ke organizacije SDA i SDP-a. Sada su na potezu strana~ki lideri Tihi} i Lagumd`ija koji bi, radi vlastite vjerodostojnosti, od svojih partijskih organizacija u Zenici morali zatra`iti obja{njenje za ovo nezapam}eno poigravanje autoritetom strana~kih {efova. (S.B.)

Izbornik Miroslav ]iro Bla`evi}

FOTO NEDJELJE

PARLAMENTARNA VE]INA

NOGOMETA[I BiH U PARLAMENTU BiH
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BO[NJA^KO-SRPSKI DIJALOG
Pi{e: SENAD AVDI]

Pa je na tom valu, tada penzionirani mlinar sumnjive pismenosti iz Ustikoline Halid Čengić, kako će prije desetak godina kazati, u Beogradu naširoko i naduboko “uspostavljao dijalog“ sa Dobricom Ćosićem o budućnosti “srpsko-muslimanskih odnosa“.
Rasim Ljaji}, ministar u Vladi Srbije i nacionalni koordinator za odnose sa Ha{kim tribunalom, prije dva-tri mjeseca je odlu~io svoju Sand`a~ku demokratsku partiju (SDP) izmjestiti iz uskoregionalnog, lokalnog sand`a~kog politi~kog miljea i pro{iriti njene politi~ke, organizacijske i infrastrukturne horizonte na cijelu Srbiju. Osnovao je Ljaji} nedavno podru`nice svoje stranke u brojnim gradovima diljem Srbije, Ni{u, Beogradu, Novom Sadu... Na pro{lonedjeljnim lokalnim/komunalnim izborima odr`anim u tri srbijanske op}ine Ljaji}eva je stranka (pod imenom Koalicija za toleranciju) bila, po mi{ljenju srbijanskih politi~kih analiti~ara, apsolutno najve}e izborno iznena|enje, na rubu senzacije - osigurala je po jedno poslani~ko mjesto u dvije beogradske op}ine, Zemunu i Vo`dovcu. Borisu Tadi}u pokretanje bo{nja~ko-srpskog dijaloga, ali on je to odbio“? Ne, to nema apsolutno nikakve veze, niti formalne, a kamoli su{tinske, strukturalne, jedno sa drugim. “Bo{nja~ki“ dijalog, ma kako to rogobatno i besmisleno zvu~alo, sa legalno izabranim predsjednikom Srbije, mogu i “pokretati“ i “zaustavljati“ isklju~ivo legitimno izabrani predstavnici bo{nja~kog naroda u susjednoj dr`avi! [to }e re}i, kako to elementarna demokratska kultura nala`e, ovla{teni narodni predstavnici, Ljaji}, Ugljanin, bilo ko, samo ne vjerski poglavar susjedne dr`ave Bosne i Hercegovine kojem niko nikada nije dao bilo kakav legitimitet za taj “projekat“.

CERI] I KARI]
Nije tu reis Ceri} niti ekscesna, niti izolirana, anegdotalna pojava. Posrijedi je op}e mjesto sarajevske intelektualne samozaljubljene uleme. Tako Ceri}ev nekada{nji ljuti rival, prof. dr. Enes Kari} odaje priznanje Ceri}u na anga`manu u pomo}i “na{em narodu u Sand`aku“. Dobro,

BO[NJA^KI ZEMUNCI
Kakva god se vlast u te dvije op}ine (koje zajedno imaju broj stanovnika ne{to manji nego Sarajevo) bude

Odbijanjem da o dr`avnim, me|unacionalnim odnosima raspravlja sa re e
konstituirala, te{ko da }e mo}i izbje}i uklju~ivanje Ljaji}eve stranke u izvr{ne mehanizme vlasti. Koje je bira~ko tijelo u ove dvije beogradske op}ine glasalo za Ljaji}evu listu? Bo{nja~ko-muslimansko, nema nikakve dileme! Dakle, ~ak i u radikalsko-~etni~kom upori{tu Zemunu, koje posljednjih deceniju i po prelazi iz ruku [e{eljevih radikala u naru~je Nikoli}evih narodnjaka, na{la se mrvica bo{nja~ke manjine (nekoliko hiljada) sasvim dovoljna da izabere svog politi~kog predstavnika u zakonodavnoj vlasti. Otprilike }e daljna operacionalizacija-implementacija izbornih rezultata na op{tinskom mikroplanu biti vo|ena po istoj matrici po kojoj je konstituirana republi~ka vlast u Srbiji, ili u Novom Pazaru, dogovorom Ljalji}a (ili Ugljanina, svejedno, premda nije isto) sa Borisom Tadi}em ili Tomislavom Nikoli}em. Kako se to, kolokvijalnim politi~kim `argonom, zove: bo{nja~ko-srpski dijalog, valjda! Da li je to isto ono {to je nedavno u intervjuu beogradskom nedjeljniku NIN povjerio reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafa efendija Ceri}, kad je rekao: “Nudio sam predsjedniku Srbije
6

ali {ta }emo sa “na{im narodom“ u Zemunu, Vo`dovcu, Subotici, U`icu, Ni{u..., {ta }emo op}enito sa ljudima, gra|anima Bo{njacima u Srbiji ~ije potrebe i interesi ne zapo~inju i na zavr{avaju na d`amijskom pragu Novog Pazara, Tutina, Sjenice!? Gra|ana, koji, recimo, `ele da imaju higijenski neupitnu vodu na Vo`dovcu, ili da im se djeca bezbri`no igraju u vrti}ima u Zemunu... ili se solidiriziraju sa idejom da je kulturno-civilizacijski nesporno da neka ulica u Ni{u nosi ime [abana Bajramovi}a...

VOLUNTARISTI^KI EKUMENIZAM
Na`alost, vaninstitucionalne, paralelne, u osnovi protupravne inicijative oko bo{nja~ko-srpskog dijaloga, koje pokre}u neovla{tene i nelegitimne individue i institucije iz Sarajeva, imaju svoju bogatu historiju, da se ograni~imo samo na posljednjih tridesetak godina. Efendija Ceri} je samo logi~an, idejno komplementaran nasljednik bo{nja~ko-muslimanskog intelektualnog (?) “undergrounda“ koji je po~etkom osamdesetih godina pro{log vijeka “pokrenuo dijalog“ sa “srpskim disidentima“. Ko biva, ako se ne mogu dogovoriti vladaju}i,
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

eisom Ceri}em, srbijanski predsjednik Tadi} je demonstrirao dr`avni~ku mudrost
omrznuti komunisti, mogu oni, antikomunisti i demokrati. Pa je na tom valu, tada penzionirani mlinar sumnjive pismenosti iz Ustikoline Halid ^engi}, kako }e prije desetak godina kazati, u Beogradu na{iroko i naduboko “uspostavljao dijalog“ sa Dobricom ]osi}em o budu}nosti “srpsko-muslimanskih odnosa“. Kako je kasnije opri~avao general Halid, na kraju tog razgovora u dobro provjetrenim i jo{ bolje ozvu~enim separeima beogradskog hotela Moskva on je bez dlake na bosanskom jeziku srpskom klasiku ]osi}u poru~io da ga je prozreo: “Gospodine ]osi}u“, kazao je mlinar iz Ustikoline Halid, “koliko ja vidim, vi nas namjeravate poklati“. U to vrijeme tu|e gluparije, resavski panislamisti~ki bedekeri koje je Alija Izetbegovi} hrabro potpisivao svojim imenom, Islamska deklaracija, Islam izme|u Istoka i Zapada, u Beogradu su {tampani u solidno bud`etski honoriranim “opozicionim“ izdava~kim ku}ama. U “Francuskoj 7“, upori{tu disidentske doktrine, organizirane su spektakularne promocije knjiga “muslimanskog Mendele“, pravnika geodetske struke Izetbegovi}a. Uprkos nemalim, dapa~e ambicioznim i dalekose`no projiciranim projektima, zvani~ni, a pogotovo neoficijelni, podzemni Beograd nije bosanskohercegova~ke Bo{njake uspio svesti, reducirati na egzoti~nu, pitoresknu vjersku sektu. Ambasador Srbije u Bosni i
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Hercegovini Grujica Spasovi} ovih je dana diplomatski dobronamjerno kazao da }e o~iti i golemi nesporazumi koji postoje na relaciji Beograd - Sarajevo (su|enje Iliji Juri{i}u, pokretanje istraga u slu~ajevima “Dobrovolja~ka“ i “Tuzlanska kolona“, sudbina dr`avne imovine...) biti otklonjeni, ili barem reducirani, tokom bilateralnih susreta resornih ministarstava, ponajprije pravde i financija. Dakle, unutar institucionalnih, legalnih okvira, a ne nikakvih ezoteri~nih “dijaloga“ neovla{tenih lica. Bosanskohercegova~ke (bo{nja~ke) dr`avne vlasti zatvaraju o~i pred ambicijama reisa Ceri}a da arbitrira u svemu, {to je u nekim elementima ka`njivo po ~lanu krivi~nog zakona koji se odnosi na “la`no predstavljanje“. Odbijanjem da prihvati “pokretanje dijaloga“ o va`nim dr`avnim pitanjima sa neovla{tenom osobom (efendijom Ceri}em) srbijanski predsjednik Srbije Boris Tadi} je pokazao odgovornost ne samo prema Bosni i Hercegovini nego i prema svojim gra|anima, pripadnicima manjinske bo{nja~ke zajednice u Srbiji! Tadi} je cini~no, ali i mudro na Ceri}evu ekumenskodr`avni~ku ponudu odgovorio onako kako bi trebao svaki odgovoran politi~ar u BiH: “Efendija, hastal ti, hastal mi“!
Logi~an nastavak na sljede}oj stranici
7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 4. JUNI
Danas mi upu}eni prijatelji, uz stid i ga|enje, potvr|uju najgrozniju vijest koju sam ~uo u posljednje vrijeme: u jednom sarajevskom “elitnom“ restoranu neki je lokalni kabadahija na{amarao nogometa{a EDINA D@EKU!? Na pravdi Boga, a kako bi druga~ije neko ovog divnog mladi}a, nego na pravdi Boga, uop}e krivim okom pogledao, a kamoli mu na`ao u~inio? Navodno mu se sino} (ne ba{ svojom voljom, ve} uz malo “naguravanja“) nasilnik bio prisiljen izviniti. Nogometni genije nije `elio ovaj skandal “demokratizirati“, ali mislim da je va`no da se to zna; ne radi njega, nego radi nas ovdje, da se suo~imo sa ~injenicom kakva smo bagra, primitivci i nezahvalnici!

NEDJELJA, 7. JUNI
U kasnim no}nim satima Hrvatska televizija u znak sje}anja na pokojnog DRA@ENA PETROVI]A reprizira kultnu ko{arka{ku utakmicu za prvaka SFRJ [ibenka - Bosna iz 1983. godine u kojoj je “Bosna“ najprije drsko pokradena, a potom joj “za zelenim stolom“ priznata pobjeda. Vjerovali ili ne, ve~eras sam se nervirao, “kalemio“ cigaru na cigaru, psovao brkatog sudiju Matijevi}a; sve isto kao prije 26 godina. Mislim da mi je OZREN KEBO pri~ao kako je njegov kom{ija Mostarac prije otprilike isto godina na video-kasetu snimio dramati~no finale tada{njeg nogometnog KUP-a “Mar{ala Tita“ u kojem je Vele` izgubio od @elje. I ~ovjek je svake sedmice i tako godinama, u istom terminu, srijeda popodne, vrtio utakmicu i svaki put isto regirao, pravio pauzu tokom poluvremena, urlikao na `enu i djecu, lupao po ku}i... Nisam do kraja vjerovao Ozrenu, ali ve~eras sam potpuno siguran da je to ne samo mogu}e nego i opravdano!

iz HVO-a! ^ak i u maskirnoj uniformi, Fahreta Jahi} je za ratnu Dijanu ^uljak “u civilki“ srbijanska “`ena u crnom“!!

UTORAK, 9. JUNI
Uz postoje}u pravosudnu praksu u (simboli~nom) ka`njavanju pedofilskih monstruma (~ast sucu Asimu Pezeru iz Zenice koji je te svirepe zlo~ince ka`njavao na vi{e od 20 godina robije), ne mo`e se a ne opravdati “neovla{teno sankiconiranje“ sarajevskog obu}ara Sejdalije [ahmanija kojeg su te{ko iskasapili otac i tetka maloljetnice nad kojom je bludni~io. Potpuno, dakle, opravdavam odmazdu porodice mal-

PETAK, 5. JUNI
BAKIR IZETBEGOVI] ne krije zaprepa{tenost i nevjericu zbog te{kog poraza na Kongresu SDA. “Izgubio sam u re`iranoj utakmici“, jadikuje. Kada je njemu poraz tako te{ko pao, kako li se tek osje}a supruga mu, nesu|ena predsjednica SDA, Sebija Seka!?

PONEDJELJAK, 8. JUNI
Voditeljica HRT-a DIJANA ^ULJAK, u hu{ka~koj, zlo}udnoj emisiji OTVORENO koja se bavila (ne)odr`avanjem koncerta LEPE BRENE u Zagrebu, zaklju~uje kako je Fahreta svojim “maskirnim“ boravkom u Br~kom na po~etku rata “dala moralnu i propagandnu potporu agresorskoj ~etni~koj vojsci“! Konstatira to, dakle, novinarka koja je (u poodmakloj fazi rata, 1993. godine) opisivala prirodne i ljudske ljepote koncentracionog logora u Gabeli, te koja je bo{nja~kim zarobljenicima kr{}anski skru{eno ispunjavala posljednju `elju prije pogubljenja - da u njezin mikrofon i kameru iska`u zahvalnost svojim d`elatima

odobne `rtve, njihov postupak razumijem mnogo bolje od kurvanjske {utnje kom{ija koji ka`u da su godinama znali za [ahmanijevo nasilje nad djecom, a ni{ta nisu poduzimali. Sjetih se kako je prije mnogo godina u kafanu sav u modricama u{ao jedan internacionalni sarajevski d`eparo{ i proslavljeni “ta{nar“. Premlatilo ga na radnom mjestu u tramvaju. Kad je upitan ko ga je tukao, da li `rtva koju je poku{ao “izbunariti“, tu`no je rekao: “Nije on, nego stanovni{tvo“!

SRIJEDA, 10. JUNI
Vanredno, specijalno turbo-ekstrasenza... izdanje magazina 60 minuta, potkrijepljeno svjetski nevi|enim snimcima na kojima zlo~inac Ratko Mladi} (u neutvr|enom temporalnom kontekstu), pjeva, ple{e, pla~e, obilazi svadbe i sahrane, odgledao sam bez daha; premda malo tehni~ki nekorektno, ja du`e vrijeme, jo{ od predratnog Folk filgrana, nisam gledao bolju muzi~ku emisiju!

SUBOTA, 6. JUNI
“Ko je protiv FTV-a taj je za Tasima Ku~evi}a“, ka`e direktor ove medijske ku}e D@EMAL [ABI]. De ne seri, `iv bio, [abi}u!

8

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

9

MINI MARKET
POLICIJSKA AKADEMIJA

SMIJEH KROZ PODSMIJEH

Momo Mandi} nedostupan
Momo Mandi}

Dekan Džaferovića sms porukama na vulgaran način ismijava kolege
Zahtjev profesora Ma{inskog fakulteta Sarajevo [efke [ikala da dekan Ejub D`aferovi} predo~i dokaze o svojim i akademskim referencama svog pulena prof. Mugdima Pa{i}a koje niko do sada nije imao priliku vidjeti, izazvao je otvoreni sukob u kojem je svako ko nije sa D`aferovi}em deklarisan kao njegov protivnik. Kolege koje su pru`ile podr{ku [ikalu, na na~in nezapam}en u akademskim krugovima, ovih su dana izlo`eni podsmijehu. Fakultetom, naime, kru`i SMS poruka, naka vrsta parodije na takmi~enje za pjesmu Evrovizije kojom se na bizaran na~in ismijavaju ”~lanovi Eurosong tima” profesori Vlatko Dolo~ek, Ejup Gani} i Kemal Hanjali}. Nakon {to je razmjena ove sms poruke postala zabava i me|u studentima, reagirao je javno prof. Dolo~ek, {okiran sredstvima koja u kampanji protiv neistomi{ljenika koriste dekan i njegovi poslu{nici. Navodno je Dolo~eku nakon toga na ku}na vrata nepozvan do{ao prof. Pa{i} kako bi se izvinio i usput za incident

Nakon {to se Mom~ilo Mandi} u srijedu (10. juna) nije pojavio na sjednici Apelacijskog vije}a Dr`avnog suda, niti je primio sudski poziv, po~elo se uveliko spekulirati da je prvi ministar pravde u Vladi Republike Srpske, trajno umakao iz BiH. Mandi}u je, naime, 13. maja odobren prijevremeni izlazak na slobodu, budu}i da je odslu`io ve}i dio petogodi{nje zatvorske kazne zbog privrednog kriminala, dok je sjednica Apelacijskog vije}a zakazana po tu`bi Tu`iteljstva BiH na prvostupanjsku presudu Suda kojom je, prije skoro dvije godine, oslobo|en optu`bi za ratne zlo~ine. No, kako nezvani~no doznajemo, Mom~ilo Mandi} je u Isto~nom Sarajeva i Trebinju boravio pro{log tjedna, a na sjednicu Vije}a nije do{ao jer navodno nije dobio sudski poziv. Mandi} u Beogradu `ivi na staroj adresi (u Novom Beogradu), a navodno je posljednjih dana ~esto posje}ivao Vojno-medicinsku akademiju zbog sr~anih tegoba. (S. M.)

PROFESOR DOKTOR EJUB D@AFEROVI]
La`i, ucjene, podvale

optu`io upravo svog velikog za{titnika na fakultetu, dekana D`aferovi}a. (N. [)

FEDERACIJA DANAS, JU^ER, MALO SUTRA

TOP SECRET

Izbor novog Upravnog odbora FTV-a obećava...
Nakon vi{egodi{njih bezuspje{nih poku{aja, Parlament Federacije BiH je ove nedjelje napokon uspio izabrati novi sastav Upravnog odbora Federalne televizije. Tako je okon~ana jedna nedopustiva i bespredmetna epizoda u povijesti ovog Javnog servisa koju je obilje`ila upravlja~ka struktura na ~elu sa polivalentnim predsjednikom Upravnog odbora, hercegova~kim profesorom dr. Slavom Kuki}em ~ijom je voljom (ili uprkos toj volji, svejedno je) federalni Javni televizijski servis pretvoren u potpuno privatnu pr}iju nekolicine pohlepnih privatnika, personaliziranih u direktorima, provincijalcima (kakav je i Kuki} sam), nerealiziranim stvaraocima, biv{em direktoru Jasminu Durakovi}u i njegovom klonu D`emalu [abi}u. Bar dvojica od ~etvorice novoizabranih ~lanova novog Upravnog odbora FTV-a garantiraju ~estitost, apoliti~nost i nepristrasnost: ugledni knji`evnik Goran Samard`i} i neovisni novinar Radenko Udovi~i}; mo`da ne ispadne najbolje, ali javna kontrola Javnog servisa ne mo`e biti gora i netransparentnija nego {to je bila u zadnjih devet godina pod ravnanjem sveznaju}eg hoh{taplera Slave Kuki}a! (A. S.)

Samiru Rizvi zabranjen pristup tajnim podacima
Pomo}niku ministra sigurnosti BiH Samiru Rizvi, nakon obavljenih sigurnosnih provjera inspektora OSA-e, nije izdata dozvola za pristup tajnim

10

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA

Podr`avate li kandidaturu Mustafe Mujezinovi}a za federalnog premijera?
MIRZA KU[LJUGI], zastupnik SDP-a u Parlamentu FBiH SABAHUDIN @UJO, direktor Farmavite

podacima. Samiru Rizvi dozvola za pristup tajnim podacima uskra}ena je zbog uloge koju je igrao 1995. godine kada je kao na~elnik PU Centar protivzakonito izdao vi{e stotina li~nih karata osobama afro-azijskog porijekla. Sada se postavlja pitanje kako }e pomo}nik Rizvo obna{ati va`ne funkcije kao {to su me|unarodna suradnja, {ef grupe za olak{anje viznog re`ima, ~lan komisije za spre~avanje trgovine ljudima i koordinator nekoliko va`nih sigurnosnih sfera, kada mu je zabranjen pristup tajnim podacima Ministarstva sigurnosti BiH. (M. F.)

NE
Novog federalnog premijera izabrat }e stranke koje ~ine parlamentarnu ve}inu. Dakle, SDP ne}e imati mnogo uticaja na kona~nu odluku. Stav SDP-a je da razmotri i podr`i program koji }e mandatar ponuditi a manje je bitno samo ime mandatara.

DA
Li~na iskustva u radu s Mujezinovi}em dok je bio premijer Kantona su izuzetno dobra. U ovom politi~kom trenutku, bilo bi va`no da ga prihvate i predstavnici drugih stranaka. Dakle, da okupi jedan jak tim uz koji bi radio. Uz tu podr{ku, siguran sam da Mujezinovi} mo`e u~initi mnogo jer su strate{ko planiranje i dono{enje odluka neke od njegovih odlika.

REVIZORSKA KU]A AFEROVI]

VAHID HE]O, federalni ministar industrije, rudarstva i energetike

MILANKO MIHAJLICA, predsjednik SRS-a Republike Srpske

Krivi~na prijava protiv Ramiza D`aferovi}a i 42 sau~esnika

NE ZNAM
Izbor federalnog premijera stvar je unutra{njih odnosa u Federaciji, ali bi svakako za cijelu BiH bilo dobro da se premijer imenuje {to prije kako bi se stabilizovala federalna Vlada, a time i politi~ka situacija u Federaciji. Mislim da je to interes svih nas a sve ostalo je stvar politi~kih stavova i odnosa stranaka u federalnom Parlamentu.

DA
Mujezinovi} je izbor Stranke demokratske akcije u koji se Stranka za BiH ne}e mije{ati. U svakom slu~aju, i{~ekujemo {to skorije imenovanje federalnog premijera kako bi Vlada mogla uspje{no odgovarati zadacima koji su pred nama.

Ramiz D`aferovi}

VAHIDIN OMANOVI], predsjednik Centra za izgradnju mira Sanski Most

NED@AD KE^O, direktor predstavni{tva “Berlin chemie Menarini” u Sarajevu

NE ZNAM
O Mustafi Mujezinovi}u, odnosno njegovim profesionalnim kvalitetima, nemam dovoljno informacija pa tako ni jo{ izgra|en stav da li je on najbolje rje{enje za premijera. U svakom slu~aju, ~ekaju ga vrlo zahtjevni poslovi i o~ekujem da }e ko god bio federalni premijer, raditi u interesu svih gra|ana Federacije.

NE
Za federalnog premijera moramo imati energi~nu i vrlo educiranu osobu sa izvrsnim poznavanjem doma}e ali i legislative Evropske unije. Uz to mora poznavati aktuelnu politi~ku situaciju u zemlji i na{e poslovno okru`enje. Ukoliko je Mujezinovi}, koji je nekoliko godina proveo u inostranstvu, prava osoba za to, onda sam ZA.

Finansijska policija FBiH u utorak, 9. juna 2009. godine Kantonalnom tu`ila{tvu Sarajevo proslijedila je krivi~ne prijave protiv 42 lica, uklju~uju}i i direktora Razvojne banke FBiH i vlasnika revizorske ku}e D`aferovi} Ramiza D`aferovi}a. Finansijska policija D`aferovi}a tereti za zloupotrebu slu`benog polo`aja i nesavjesno poslovanje pri odobravanju kredita i zaklju~ivanju ugovora o reviziji i ugovora o kratkoro~nim pozajmicama. Istragom je utvr|eno da je najve}i broj kredita Razvojna banka odobrila onim kompanijama u kojim je bila anga`irana D`aferovi}eva privatna revizorske ku}a „D`aferovi}“. (M.F.)

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

11

NOVINARI NA FRONTU

Najava srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine da je pokrenulo istragu protiv pojedinih medijskih kuća i novinara koje smatra (su)odgovornim za ratne zločine počinjene tokom ratova u Hrvatskoj (Vukovar) i Bosni i Hercegovini (Zvornik) izazvala je veliki interes medija u cijeloj regiji; krivični progon novinara koji su bili sastavni dio ratno-zločinačke mašinerije otvorit će značajno poglavlje u rasvjetljavanju mnogih bitnih aspekata ex-jugoslovenskog krvoprolića

NOVINARI KRVAVIH RUKU
Srbijanski mediji su najmanje tri godine prije po~etka rata dobili nalog od Milo{evi}evog re`ima da pripreme narod na krvoproli}e

12

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

UBICE SA DISTANCE
PI[E: NID@ARA AHMETA[EVI]

K

MEDIJSKO OSLOBA\ANJE VUKOVARA

ada su srpske snage u aprilu 1992. godine zauzele Zvornik, zajedno sa vojskom u grad je u{la ekipa RTS-a. U ve~ernjem dnevniku objavljeno je da je grad “oslobo|en”, te je prikazana d`amija sa koje se vihorila srpska zastava i razlijegao zvuk melodije Mar{ na Drinu. Novinari RTS-a nisu niti jednom rije~ju ili slikom izvijestili o stotinama mrtvih i zarobljenih u tom gradu, tog dana kada su le{evi le`ali razbacani po ulicama. Vi{e od tri mjeseca nijedna televizijska ekipa nije uspjela u}i u grad, izuzev dr`avne televizije Srbije. Za Televiziju Srbije i Vukovar je “oslobo|en” u novembru 1991. godine. U ve~ernjem dnevniku voditelj je ovu vijest najavio rije~ima: “Na{a armija kontroli{e situaciju. Usta{ki fa{isti su morali da se povuku”. Naravno, ni u ovom slu~aju nije bilo rije~i o ubijenim hrvatskim civilima. Skoro dvadeset godina nakon ovih medijskih slika, Specijalno tu`ila{tvo Srbije odlu~ilo je pokrenuti predistra`ne radnje o ulozi pojedinih medija u ratu. To je prvi put nakon rata da je u nekoj zemlji nastaloj raspadom Jugoslavije pokrenuta istraga o ratno-hu{ka~koj ulozi medija.

Srbijanska televizija u funkciji zločina
Drasti~ni primjeri su emitovani na RTS-u nakon pada Vukovara. Tako u jednom od priloga kamera prikazuje starijeg ~ovjeka kome se svaki mi{i} na licu trese dok odgovara na pitanja novinara. Pod njihovim nogama le`i nekoliko mu{karaca sa licem okrenutim prema zemlji, a ruke su im na potiljku. Novinar: Gde su ti sinovi? Stariji ~ovjek: Ne znam. Pobjegli su. Novinar: Po~eli su klati jo{ u julu? Stariji ~ovjek: Tako sam ~uo. Novinar: I? Kako si to odgojio sinove? Da ubijaju Srbe? Stariji ~ovjek: Nisam ih ja tako odgajao. Novinar: Pa ko je? Stariji ~ovjek: Ja nisam, ali neko jeste. Novinar: Da li si ~uo {ta su radili? Stariji ~ovjek: ^uo sam, ali … U drugom prilogu novinarka ispituje mladi}a u uniformi. Mladi} ima krvave o`iljke na licu. Novinarka: Da li ste spremni da sara|ujete sa nama? Vojnik: Da, jesam. Novinarka: Izdali ste Armiju i SFRJ. Kako mi da vam verujemo? Vojnik: Moja tri prijatelja su u pritvoru. Mogu, ako ho}ete, svu trojicu ubiti. Mogu ubiti dvojicu i jednog po{tediti. Ili, mogu ubiti samo jednog. Tako mogu dokazati da imate povjerenja u mene. Novinarka: Dakle, spreman si da ubija{ svoje saborce? Vojnik: Da!

MEDIJSKA PRIPREMA MASOVNIH ZLO^INA
Glasnogovornik Tu`ila{tva Bruno Vekari}, obra}aju}i se medijima u Srbiji, potvrdio je vijest o pokretanju predistra`nih radnji. “Formirali smo grupu profesora, doma}ih i me|unarodnih stru~njaka, i tek smo krenuli da analiziramo stanje, odnosno da utvrdimo da li uop{te ima elemenata krivi~nog dela i za eventualno pokretanje pretkrivi~nog postupka. Interesuje nas da li uop{te postoji veza izme|u uzroka i posledice. Ali, apsolutno niko nije pod istragom. Inicijalnu kapislu tu`ila{tvo je prona{lo u predmetima “Zvornik” i “Vukovar”, po{to su presude osu|enima za zlo~ine u ovim mestima u BiH i Hrvatskoj postale pravnosna`ne”, rekao je Vekari}. U martu ove godine srbijanski Sud za ratne zlo~ine izrekao je presudu za 13 pripadnika paravojnih formacija koji su u~estvovali u masakru 200 civila na Ov~ari blizu Vukovara. Pro{le godine isti sud je izrekao presudu tako|er biv{im pripadnicima paravojnih snaga za zlo~ine nad 25 Bo{njaka u Zvorniku. U 15 godina postojanja MKSJ nije, i pored mnogobrojnih dokaza, procesuirao niti jednog novinara, urednika ili politi~ara
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Novinari koji su poku{ali Novinari koji su poku{ali prikriti ili opravdati zlo~in mogli bi prikriti ili opravdati zlo~in mogli bi uskoro biti optu`eni uskoro biti optu`eni

JEZIVI SNIMCI IZ VUKOVARA

koji je imao ulogu u {irenju ratne propagande devedesetih. Ve}inom su, u javnim istupima, njihovi predstavnici govorili da nema dovoljno dokaza za takve postupke.

MEDIJSKO-PROPAGANDNI RAT
Ipak, tokom vi{e su|enja izno{eni su brojni dokumenti o ulozi medija i politi~koj propagandi koja je pratila sve {to se de{avalo u ratu. O ulozi medija jo{ za vrijeme rata pisao je Tadeusz Mazowiecki, specijalni izvje{ta~ kojeg je imenovala Komisija za ljudska prava UN-a. U Specijalnom izvje{taju o medijima iz decembra 1994. on

pi{e: “Od po~etka sukoba, informacije koje su objavljivali mediji u biv{oj Jugoslaviji u su{tini su se sastojale u nacionalisti~kom diskursu i sveprisutnim napadima i uvredama uperenim protiv drugih naroda. Ne iznena|uje {to je taj fenomen direktno doveo do u`asnih zvjerstava na boji{tima, kao i na cijeloj teritoriji”. Me|u zna~ajnijim ha{kim dokumentima koji ukazuju na ulogu medija je onaj koji je, na zahtjev Tu`ila{tva, sastavio Renaud de La Brosse, redovni profesor na Univerzitetu Reims Champagne-Ardenne (Francuska). Profesor De La Bross je analizirao medijske slike iz Srbije prije i za vri13

NOVINARI NA FRONTU
jeme ratova, te ulogu koju su imali politi~ari. Njegova teza je da su tada{nji politi~ari, na ~elu sa Slobodanom Milo{evi}em, dolaskom na vlast prvo preuzeli kontrolu nad medijima. Novinari koji su opstali bili su oni koji su se povinovali naredbama “sa vrha“. “Svjedo~anstvo jednog od njegovih najbli`ih saradnika, Borisava Jovi}a, najbolje rasvjetljava na koji se na~in Milo{evi} poslu`io medijima kako bi u~vrstio svoj nacionalisti~ki politi~ki program. “Godinama je”, pi{e Borisav Jovi}, “najve}u pa`nju posve}ivao sredstvima informisanja, naro~ito televiziji. Li~no je odabirao glavne urednike novina i informativnih programa, a pogotovo direktore radija i televizije... Bio je duboko ube|en da gra|ani svoje gledanje na politi~ku situaciju formiraju na osnovu onoga {to se njima servira, a ne prema njihovom stvarnom materijalnom i politi~kom polo`aju. Ono {to nije objavljeno, nije se ni dogodilo - to je bila Milo{evi}eva deviza”, svjedo~io je De La Bross u ha{koj sudnici. Me|u prvim medijima koji su do{li pod Milo{evi}evu kontrolu bio je dnevni list Politika, tada me|u tira`nijim u Jugoslaviji, i sva njihova izdanja. Ivan Stojanovi}, generalni direktor Grupe Politika, smijenjen je nakon Milo{evi}evog dolaska na vlast, a na njegovo mjesto je postavljen @ivorad Minovi}, koji “zavodi red“ mijenjaju}u urednike, novinare, ukidaju}i izdanja poput Mladosti i Studenta... SLU^AJ RUANDA

Doživotni zatvor za “radijski genocid“
Jedan primjer iz bliske i jedan iz ne{to dalje pro{losti govore da mediji i novinari mogu biti ka`njen za nesavjestan rad. Godine 2003. izre~ena je pred Me|unarodnim sudom za zlo~ine po~injenjene u Ruandi presuda trojicu novinara za genocid i pozivanje na {irenje mr`nje, te ubijanje. U Ruandi je 1994. godine ubijeno oko 800.000 ljudi, pripadnika naroda Tutsi. Sudski panel je zaklju~io da su optu`eni koristili jedan radio i jedan petnaestodnevnik kako bi podsticali etni~ku mr`nju koja je navela na masakre u crkvama, {kolama, bolnicama i na barikadama. Ferdinand Nahimana, JeanBosco Barayagwiza i Hasan Ngeze osu|ena su do`ivotni zatvor, odnosno 27 godina. “Mo} medija da stvore i uni{te ljudske vrijednosti ide uz ogromnu odgovornost”, rekle su sudije na dan izricanja presude. “Oni koji kontroli{u medije jesu odgovorni za posljedice”.

GENOCID U RUANDI GENOCID U RUANDI
Novinari drakonski Novinari drakonski ka`njeni na sudu u Haagu ka`njeni na sudu u Haagu

EKSPERTIZA IZ HAAGA
O onom {to se de{avalo sa Politikom pisao je i engleski nau~nik Mark Thompson u knjizi Forgin War. “Od 1987. godine, Politiku su monopolizirali ~lanci koji su hu{kali na mr`nju i strah, u kojima se pomi-

ODJECI I REAGOVANJA, KRICI I JAUCI: U memoarima nekada{nji predsjednik SFRJ Borisav Jovi} pi{e i o seriji ~lanaka koje je napisao pod naslovom “Istina o Anti Markovi}u”. Jovi} se sje}a da je poslao tekst Slobodanu Milo{evi}u koji ga je poslao u Politiku
njao sve du`i spisak unutra{njih i vanjskih neprijatelja (kosovski Albanci, a kasnije i Hrvati, Slovenci, bosanski Muslimani, Vatikan i CIA). Poslednje stranice novina su u me|uvremenu prepu{tene beskrajnim napisima u nastavcima o srpskoj pro{losti, o njenim bitkama, dinastijama, neuporedivim patnjama”. Iz tog perioda vrlo va`nu ulogu imala je rubrika Politike Odjeci i reagovanja koja je slu`ila za objavljivanje navodnih pisama ~italaca koja su u stvari pisali bilo urednici, bilo re`imski propagandisti. Rubrika je postojala od 1988. do 1991. godine.
14

U memoarima nekada{nji predsjednik SFRJ Borisav Jovi} pi{e i o seriji ~lanaka koje je napisao pod naslovom “Istina o Anti Markovi}u”. Jovi} se sje}a da je poslao tekst Slobodanu Milo{evi}u koji ga je poslao u Politiku. “Tekst je objavljen u nastavcima, 5., 6., i 7. augusta 1990. godine, a potpisan je pseudonimom”, pi{e Jovi}. Ipak, mnogo ve}i je zna~aj dat dnevniku Ve~ernje novosti koji je 24. septembra 1986. godine objavio dijelove Memo randuma Srpske aka demije nauka (SANU). Od tog dana do

kraja njegove vlasti ovaj list ostaje vjeran Milo{evi}u.

NOVINARI U UNIFORMAMA
Komentar uz Memorandum napisao je novinar Aleksandar \ukanovi}, impliciraju}i temu `rtvovanja jedne nacije i ra|anje nacionalizma. “Svi narodi nisu jednaki; na primer srpska nacija nije uspela ispuniti pravo na vlastitu dr`avu. Za razliku od drugih nacionalnih manjina, delovi srpske nacije koji `ive u drugim republikama u velikom broju nemaju pravo da koriste vlastiti jezik i pismo, da se organizuju poliSLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

UBICE SA DISTANCE
RAT, PROFESIJA, MORAL
Mo`e li slobodno i nezavisno novinarstvo biti u funkciji zlo~ina

ti~ki i kulturno, te da razviju jedinstvenu kulturu svog naroda”. Vi{e nego zna~ajna uloga bila je ona koja je data dr`avnoj televiziji u Srbiji. Njihovi novinari bili su doslovno na prvim linijama uz borce, nerijetko i sami uniformisani. Tako izvje{tavaju iz Dubrovnika, Vukovara, ali i iz Sarajeva, Zvornika, Bijeljine... Po~etkom devedesetih direktor dr`avne televizije bio je Du{an Mitevi} kojeg je naslijedio Milorad Vu~eli}, obojica ~lanovi vladaju}e partije. Mitevi}, koji je bio na ~elu RTS-a za vrijeme predizborne kampanje Slobodana Milo{evi}a 1990., bio je tako|er i porodi~ni prijatelj Milo{evi}a. Njih dvojica “upravljali su“ slikom i rije~ima krajem osamdesetih i po~etkom devedesetih. Koliko je ono {to su uradili uticalo na javnost, govori jedan od priloga emitovan na RTS-u u jesen 1991. godine u kojem su prikazani dobrovoljci koji idu na vukovarsko rati{te. Me|u njima je i jedna mlada `ena.

Reporter: “Ovo je malo neuobi~ajeno, devojka pa na front. Je li jeste ili nije? Kako ti gleda{ na to? ” Mlada `ena: “Mislim da nije, i da treba svi da se odazovemo ovom pozivu, ja sam majka dvoje maloletne dece.” Reporter: “Odakle ste?” Mlada `ena: “Iz Pirota.” Reporter: “Koliko godina imate?” Mlada `ena: “Trideset i tri.” Reporter: “Kako ste se odlu~ili?” Mlada `ena: “Pa eto, kad gledam televiziju, vidim {ta se radi i `elim da pomognem, i vredi `rtvovati za ovu na{u Srbiju, svoj `ivot…” Isti kanal emituje i prilog u kojem jedan poslanik u Skup{tini Srbije mijenja “civilno odelo uniformom“ i “bira da svojoj zemlji slu`i radije na frontu nego u poslani~kim klupama“. Reporter: “Me|u dobrovoljcima i rezervistima koji odlaze na rati{ta u Hrvatsku nalaze se i narodni poslanici Skup{tine

MEDIJSKA ZLO^INA^KA “SINERGIJA”
Risto \ogo, ostao je simbol ratno hu{ka~kog novinarstva tokom agresije na BiH

Srbije. Do sada je vi{e od dvadeset poslanika obuklo vojni~ku uniformu. Na teritoriji zapadnog Srema je i narodni poslanik Dragoslav Aleksi}.” Dragoslav Aleksi}: “To je patriotska du`nost i zato sam i ja tu, i sa namerom da se izborimo zajedno svi sa Jugoslovenskom narodnom armijom, da se izborimo za Srbe van Srbije, kao i da spre~imo eventualne upade neprijateljskih jedinica na teritoriju Republike Srbije, {to se sad na`alost de{ava u poslednje vreme. Ali smatram da uz odgovaraju}a dejstva, kao i uz jedno jedinstvo koje je neophodno, jedinstvo u Srbiji, da mo`emo da ostvarimo ciljeve koje imamo.” Reporter: “Gde je te`e, u Skup{tini ili na frontu?” Dragoslav Aleksi}: “U Skup{tini.” Reporter: “Za{to?” Dragoslav Aleksi}: “Zato {to je ovde jedinstvenije. Tamo je sasvim druga~ija situacija, na`alost.” Vijest koja je “napravljena“ da bi mobilizovala “patriote“ bila je ona o 41 djetetu ubijenom u Borovu Naselju. Televizija Beograd je sate posvetila ovoj vijesti i raznim konstrukcijama. Vijest je prvi put objavljena u jednoj reporta`i sa rati{ta, a potom je preno{ena u ve~ernjim dnevnicima televizijskim emisijama. U jednoj emisiji je specijalni gost bio Reutersov fotograf Goran Miki}, koji je navodno uslikao tijela. Tokom razgovora s njim emitovane su fotografije izmasakriranih odraslih ljudi, ali nijedna na kojoj se vidi pokolj djece. U ve~ernjem dnevniku voditelj ovako objavljuje tu vijest: “Vest o masakru 41 deteta u osnovnoj {koli u Borovu Naselju u centru je pa`nje doma}e i inostrane javnosti, doma}ih i svetskih agencija i sredstava informisanja. Nezavisna britanska televizija ITV prenosi izve{taj fotoreportera Gorana Miki}a, prema kome su pripadnici hrvatske garde, povla~e}i se iz Vukovara, u Borovu Naselju izvr{ili pravi pokolj, ~itavih srpskih porodica. Prenosi da je celo Borovo Naselje puno le{eva ljudi koji su ubijeni no`evima ili sekirama. ITV javlja da ovaj fotoreporter prenosi izjave vojnika Jugoslovenske narodne armije koji ka`u da je 41 srpsko dete zaklano. Ova vest na teletekstu ITV-a daje se kao hitna. To je prvi put da se javlja o masakrima koje vr{e hrvatski gardisti. Reuters javlja da su hrvatski vojnici optu`eni za masakr 41 deteta prilikom povla~enja ispred snaga Jugoslovenske narodne armije. Reporteri Televizije Beograd a, koliko smo danas obave{teni, i televizijskih stanica iz gotovo ~itavog sveta, ~ine sve da o ovom stravi~nom masakru javnosti {to pre dostave i dokumentarne snimke.” Dan kasnije, Reuters je demanovao vijest a novinar koji je navodno snimio
15

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

NOVINARI NA FRONTU
fotografiju je dobio otkaz. Kasnije je on navodno postao stalni dopisnik Tanjuga. Demantiji ove vijesti u srbijanskim medijima na{li su prostora na marginama, uz opravdanje i uz rije~i koje su ostavljale mogu}nost da je zlo~in ipak po~injen. U me|uvremenu, vijesti iz Vukovara i dalje su na prvom mjestu za RTS. “U Vukovaru su hrvatski neofa{isti zaklali zasada neutvr|en broj Srba. Strahuje se da je u pitanju vi{e od hiljadu ljudi. Dosada je poznato da je od usta{kog no`a stradalo nekoliko desetina djece. Bukvalno na ku}nom pragu pripadnici Jugoslavenske narodne armije i srpski teritorijalci nalazili su i jo{ uvijek nalaze ubijene ~itave srpske porodice. Ovo je grad velikog srpskog stradanja, grad na ~ijoj se periferiji mjesecima zavr{avala teritorija ogromnog koncentracionog logora“. U knjizi Smrt Jugoslavije Laura Silber i Allan Little pi{u kako je JNA nakon pada Vukovara organizovala “medijsku turneju za strane novinare koji su bili smje{teni u Beogradu“. Kako stoji u ovoj knjizi, dva autobusa puna novinara krenula su u skoro do temelja sru{eni grad sa ~ijih ulica su netom uklonjeni le{evi civila. JNA je organizovala i ru~ak, a svi novinari su na poklon dobili olovke sa oznakom JNA. POTENCIJALNI OPTU@ENI MEDIJSKI NOVINARSKI ZLO^INCI

Od Milorada Vučelića do Milijane Baletić

OSOVINA MEDIJSKOG ZLA

Milorad Vu~eli}, ratni direktor Radio Televizije Srbije, i Had`i Dragan Anti}, direktor ku}e “Politika”

MIROLJUBIVI NAROD I MIROLJUBIVE PJESME
Do kojih detalja je bila razra|ena medijska propaganda u Srbiji govori i to da je re`im nametnuo zabranu emitovanja muzike nesprskih autora na dr`avnim televizijskim i radio stanicama. Istovremeno, ~esto je emitovana crkvena, pravoslavna, muzika, kao i reporta`e o pravoslavnim svetkovinama. ak su i poznate rock grupe bivale uklju~ene u ovu vrstu propagande, pa ni{ka grupa Galija snima pjesmu koja brzo postaje hit na svim srpskim medijima u kojoj se pjeva kako “pravoslavlje dolazi sa juga…” aludiraju}i na “kolijevku pravoslavlja” Kosovo. Jo{ apsurdniji prilozi su oni koji veli~aju srpsku naciju. Tako jedna od dnevnika u jesen 1993. godine po~inje rije~ima voditelja: “Dobro ve~e! Znamo kako su Srbi miroljubiv i slobodoljubiv narod. Dokaza je puno, a jedan od njih su imena koja se daju srpskoj deci: Slobodan, Mirko, Miroslav, Miroljub…” Statut Me|unarodnog krivi~nog tribunala za biv{u Jugoslaviju daje precizne upute ko i zbog ~ega mo`e biti osumnji~en za ratne zlo~ine. Statut daje i pravnu osnovu za podizanje optu`nica protiv novinara i to u ~lanu 4 (genocid) e) “direktno i javno podsticanje na genocid…” Zatim u ~lanu 7 (individualna odgovornost za zlo~ine) paragraf 1 “Osoba koja podsti~e… ili na drugi na~in poma`e ili ohrabruje”.”
16

Milo{evi}evi ratni hu{ka~i bili su novinari tada najuticajnijih medija - Radio televizije Srbije, “Politike” i “Ve~ernjih novosti”. Osovinu u {irenju krvolo~nog srbovanja ~inio je Milorad Vu~eli}, tada{nji direktor RTS-a. Ni{ta manje u ratnom hu{kanju nije u`ivao ni Miroslav Lazanski koji je u svojim reporta`ama na RTS-u svesrdno hvalio “~asnu” ulogu JNA u ratnim zbivanjima. Perjanice ratno-hu{ka~kog novinarstva su svakako Miodrag Popov i Rade Brankov, ~ije su ratni izvje{taji slu`ili za odbranu pravoslavlja. Tada{nji glavni i odgovorni urednik “Politike.” Had`i Dragan Anti}, Milo{evi}ev zet i intimus, dirigovao je velikosrpskom propagandom u “Politici”. Pseudopatriotski demagog Brana Crn~evi} bio je “najotrovniji” kolumnista u “Politici”. Novinarka Ljiljana

Bulatovi}, koja je pisala za “Ve~ernje novosti”, bila je najvatrenija propagatorica “pravednog odbrambenog rata”, zagovornica nevinosti ratnih zlo~inaca Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a. Milijana Baleti} i Biljana \ur|evi}-Stojkovi}, nacionalisti~ko-militantne heroine RTS-a, u nastojanju da poka`u kako su Srbi nevini, obla~ile su unifome i pentrale se po tenkovima na brojnim rati{tima. Svetlana Petru{i}, omiljena novinarka Radovana Karad`i}a, svojim tekstovima tako|er je poticala na rat. I danas je dosljedna otrovnoj nacionalisti~koj propagandi, a poznata je i po demonstrativnom izlasku na scenu beogradskog Centra Sava, prije tri godine, u `elji da zabrani projekciju filma Grbavica. (M. Dedi})

Ipak, nijedna optu`nica nije podignuta u Haagu. Tu`ila{tvo u Sarajevu tako|er nije do sada podiglo nijednu optu`nicu protiv odgovornih u medjima za poticanje na mr`nju. Ipak, niz je predmeta vo|enih pred Odjelom za ratne zlo~ine u kojima je spominjana uloga medija i novinara u raspirivanju mr`nje. Najpoznatije su|enje medijima u pro{lom stolje}u bilo je ono u Nirnbergu protiv Juliusa Streichera, urednika i izdava~a polupornografskog i antisemitskog lista Der Stürmer. Njegove novine pozivale su na mr`nju Jevreja. Progla{en je krivim i osu|en na smrt vje{anjem. U presudu stoji: “U njegovim govorima i tekstovima, sedmicu za sedmicom, mjesec za mjesecom,

inficirao je njema~ke umove virusom antisemitizma i poticao na zlo~ine. Znaju}i {ta se de{ava sa Jevrejima u okipiranim isto~nim teritorijama, ovaj optu`eni je nastavio pisati i objavljivati svoju propagandu smrti “. Jedan od zaklju~aka De La Brossa u njegovim ekspozeu koji je kori{ten na su|enju Milo{evi}u jeste da su mediji “pripremili psiholo{ki teren za narastanje me|unacionalne mr`nje, pretvoriv{i se u oru`je kada je izbio rat“. Za one koji }e istra`ivati medijske materijale u Srbiji, ali i one koji bi eventualno isto uradili u Hrvatskoj pa i BiH, sigurno bi se moglo na}i dovoljno materijala za podizanja optu`nica ~ak i za najte`e zlo~ine.
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

Dva miliona korisnika BH Telecoma
Poslovanje Dioni~kog dru{tva BH Telecom u 2008. godini odvijalo se u uslovima otvorene i u odnosu na prethodnu godinu jo{ izra`enije tr`i{ne utakmice u domenu ponude telekomunikacionih usluga za koju je o~ekivati da bude nastavljena. Prilago|avanje poslovne strategije tr`i{nim uslovima i konstantno unapre|ivanje ponude usluga i odnosa sa korisnicima, okvir je u kojem Dru{tvo, kao vode}i operator u Bosni i Hercegovini, poduzima aktivnosti, s ciljem odr`anja i ja~anja pozicije na liberalizovanom BH tr`i{tu.

Finansijski rezultati BH Telecoma za 2008. godinu
U periodu januar - decembar 2008. godine, Dru{tvo je ostvarilo pozitivan finansijski rezultat poslovanja u iznosu od 160,1 milion KM. Ovaj pozitivan finansijski rezultat, odnosno dobit, predstavlja ostvarenje od 100% godi{njeg plana. Neto dobit je ostvarena u iznosu od 143,4 miliona KM {to je vi{e za 6,1 milion KM ili za 4 % u odnosu na ostvarenje prethodne godine. Ukupni prihodi su ostvareni u iznosu od 627,5 miliona KM i u odnosu na ostvarenje prethodne godine ve}i su za 2%. Godi{nji plan prihoda je ostvaren sa 100%. Ukupni rashodi su ostvareni u iznosu od 467,4 miliona KM i za 4% su ve}i u odnosu na ostvarenje prethodne godine.

Ovakav rezultat Dru{tvo je ostvarilo u ambijentu potpune liberalizacije telekomunikacijskog tr`i{ta, pove}ane konkurencije i su`avanja tr`i{nog prostora zbog ve} ostvarenog broja korisnika. Pored tri dominantna operatora izme|u kojih se razvila `estoka konkurencija, na TK tr`i{tu djeluje vi{e od 50 internet davalaca usluga i tridesetak kabl operatora, koji sve vi{e pru`aju usluge interneta, TV i emitiranja videa te govornih usluga. Konkurencija se posebno odrazila na me|unarodni prihod jer je u toku 2007. i 2008. godine registrirano novih 11 operatora za pru`anje me|unarodnih govornih usluga.

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

17

IZBOR FEDERALNOG PREMIJERA

Mustafa Mujezinovi}
federalni premijer
18
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

KRAJ ILI NASTAVAK FEDERALNE AGONIJE

Nakon serije konsultacija s dvadesetak privrednika i menadžera, lider SDA SULEJMAN TIHIĆ za federalnog premijera namjerava predložiti političara “općeg usmjerenja” MUSTAFU MUJEZINOVIĆA; “Slobodna Bosna” otkriva zašto se Tihić opredijelio za Mujezinovića, ko je Mujezinovićev nalogodavac iz sjene i kako će se ovaj izbor odraziti na političku karijeru lidera SDA

PREMIJER NA DALJINSKO UPRAVLJANJE
Preko Mujezinovi}a federalnom Vladom iz sjene }e upravljati kompromitirani direktor “Razvojne Banke FBiH“ Ramiz D`aferovi}!!!
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

K

lju~na razlika izme|u prvorazrednih i drugorazrednih lidera jest u tome {to se prvorazredni lideri okru`uju prvorazrednim saradnicima, dok se drugorazredni lideri u pravilu okru`uju tre}erazrednim saradnicima. Gdje spada lider SDA Sulejman Tihi} bit }e jasno uskoro, kada bude saop}eno ime novog federalnog premijera. Nakon ovog izbora, lider SDA te{ko }e dobiti priliku za popravni ispit: i prethodni federalni premijer Ned`ad Brankovi}, sa ~ijim je radom Tihi} bio vrlo nezadovoljan, izabran je isklju~ivo njegovom voljom. Ako Tihi} proma{i i s izborom Brankovi}evog nasljednika, bit }e to jasan dokaz da se na ~elu SDA nalazi beznade`ni improvizator.

Mustafa Mujezivnovi} i Haris Silajd`i}

DIPLOMATSKA KARIJERA

LA@NA POTRAGA ZA PRIVREDNIKOM
Do prije neki dan Tihi} je tvrdio da bi na ~elu federalne Vlade volio vidjeti nekog od iskusnih menad`era i privrednika, nekog ko poznaje realne prilike u privredi i ko bi makar malo efikasnije od donedavnog premijera Brankovi}a znao rje{avati nagomilane finansijske i privredne probleme u FBiH. Mada je u posljednjih petnaestak dana kroz kancelariju lidera SDA Sulejmana Tihi}a prodefilovala podu`a kolona premijerskih kandidata s prili~no
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

uvjerljivim privrednim i menad`erskim referencama, po svemu sude}i novi federalni premijer ne}e biti ni menad`er, ni ekonomista, ni privrednik, nego politi~ar “op}eg smjera“. Golema ve}ina potencijalnih premijerskih kandidata s kojima je Tihi} razgovarao posljednjih dana navodno je odbila ponudu pod razli~itim vrstama izgovora, pa su napokon na stolu ostala samo dva imena: Fuad Kasumovi}, zamjenik dr`avnog ministra finansija i trezora, te M ustafa Mujezinovi}, donedavni diplomata, kojem

je Tihi} prije nekoliko mjeseci obezbijedio privremenu sinekuru u Razvojnoj banci FBiH.

TIHI]EV REVAN[ MUJEZINOVI]U
Unato~ ~injenici da je poziv na konsultacije dobio me|u posljednjim, Mujezinovi} je ve} dulje vremena izraziti favorit Sulejmana Tihi}a, osobito nakon svojevrsnog pu~a koji je Mujezinovi} izveo u Kantonalnom odboru SDA nekoliko sedmica pred odr`avanje strana~kog kongresa SDA kada je posve neo~ekivano
19

IZBOR FEDERALNOG PREMIJERA
NEKADA[NJI GRADSKI OCI U DIPLOMATIJI

Mithat Hara~i} ii Mustafa Mujezinovi} Mithat Hara~i} Mustafa Mujezinovi}

okrenuo le|a svom dugogodi{njem prijatelju i saborcu Bakiru Izetbegovi}u i priklonio se strana~koj frakciji Sulejmana Tihi}a. Golema ve}ina ~lanova Kantonalnog odbora SDA Sarajevo otvoreno je stala na stranu Izetbegovi}a a me|u rijetkima koji su (o)stali uz Tihi}a, bio je na~elnik op}ine Vogo{}a Asim Sarajli}, kojem se Tihi} ve} revan{irao izabrav{i ga za svog zamjenika u SDA, i Mustafa Mujezinovi}, kojem se Tihi} tek namjerava odu`iti - najvjerovatnije izborom za federalnog premijera.

USPON I PAD TIHI]EVOG FAVORITA

Mujezinović smijenjen zbog loših izbornih rezultata
Naizgledniji kandidat za federalnog premijera Mustafa Mujezinovi} ro|en je u Sarajevu 1954. godine. Diplomirao je na Elektrotehni~kom fakultetu Sarajevo a nekoliko godina pred rat radio je u Energoinvestovom pogonu u Lukavici. Prvi zna~ajniji politi~ki anga`man imao je 1994. godine kada je izabran za predsjednika sarajevske op}ine Stari Grad odakle je, dvije godine kasnije, biran za predsjednika Vlade a potom i guvernera Sarajevskog kantona. U prolje}e 2000. godine, zbog katastrofalnog poraza pretrpljenog na lokalnim izborima, vrh SDA odlu~io je smijeniti nekoliko najodgovornijih strana~kih funkcionera, me|u njima i Mustafu Mujezinovi}a, tada{njeg guvernera Sarajevskog kantona. U paketu s Mujezinovi}em, tada su smijenena jo{ dva guvernera - Rijad Ra{~i} iz Gora`da i Tarik Arap~i} iz Tuzle, te tada{nji dopredsjednik FBiH Ejup Gani}. No, za razliku od Ra{~i}a, Arap~i}a i Gani}a, Mujezinovi} je smjenu podnio bezbolno: nedugo nakon smjene, imenovan je za ambasadora BiH pri misiji OSCE-a u Be~u a dvije godine kasnije i za ambasadora BiH u Maleziji odakle se vratio prije pet-{est mjeseci. Trenutno je savjetnik u Razvojnoj banci FBiH a tamo je uhljebljen na izri~itu preporuku Sulejmana Tihi}a. Najve}i hendikep Mustafe Mujezinovi}a jest ~injenica da je posljednjih {est i kusur godina proveo daleko izvan BiH i da }e mu trebati puno vremena da pohvata makar najva`nije konce zamr{ene privredne i politi~ke scene Federacije BiH.

NEUVJERLJIVA OBE]ANJA: Do prije neki dan Tihi} je tvrdio da bi na ~elu federalne Vlade volio vidjeti nekog od iskusnih menad`era i privrednika, nekog ko poznaje realne prilike u privredi
20

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

KRAJ ILI NASTAVAK FEDERALNE AGONIJE
TIHI] SUSPENDIRAO FEDERALNI USTAV Mujezinovi} je Tihi}u va`an i zbog sna`nog vjerskog backgrounda i nesumnjivog ugleda koji u`iva u strukturama Islamske zajednice. Njegov otac Mehmed Mujezinovi} bio je je jedan od najuglednijih profesora Gazi Husrev-begove medrese a njegova majka Fatima Mujezinovi} bila je vrlo ugledna sarajevska bula, poznata pod imenom “bula Fo~akovka“. Izborom prvog saradnika s takvim vjerskim backgroundom, Tihi} se zapravo poku{ava dodvoriti islamskom vjerskom establi{mentu koji je pred strana~ki kongres otvoreno agitirao protiv njegovog reizbora za predsjednika SDA. ^ak i neki od najbli`ih i najodanijih strana~kih saradnika Tihi}u su zamjerili netakti~ni obra~un sa istaknutim ~lanovima nekoliko gradskih partijskih organizacija (Sarajevo, Tuzla, Zenica) koji su nakon strana~kog kongresa doslovno pometeni iz

Lider SDA nije nadležan za izbor federalnog premijera
Prije nekoliko dana lider SDA Sulejman Tihi} javno je obe}ao da ne}e sam odlu~iti o izboru budu}eg federalnog premijera, odnosno da }e odluku prepustiti strana~kom Predsjedni{tvu, ~ije je konstituiranje u toku i trebalo bi se okon~ati do kraja sedmice. No, upu}eni tvrde da je Tihi} ve} donio odluku koju }e strana~ko Predsjedni{tvo samo potvrditi. Prema Ustavu Federacije BiH, premijera i sve ministre federalne Vlade imenuje i razrje{ava predsjednik uz saglasnost sa potpredsjednicima Federacije BiH. Kako smo doznali, aktuelna predsjednica FBiH Borjana Kri{to, kao i dopredsjednici Mirsad Kebo i Spomenka Mi~i} ni na koji na~in, ni formalno ni neformalno, nisu uklju~eni u izbor federalnog premijera mada su formalno najodgovorniji i za njegov izbor i za njegov rad. Ovakvim postupkom Tihi} je zapravo suspendirao ustavnu nadle`nost predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH i preuzeo ovlasti koje mu ustavno ne pripadaju.

PU^ U SDA: Mujezinovi} je ve} dulje vremena izraziti favorit Sulejmana Tihi}a, osobito nakon svojevrsnog pu~a koji je Mujezinovi} izveo u Kantonalnom odboru SDA
naju`eg strana~kog vrha. Tihi} ra~una da bi izborom Sarajlije Mujezinovi}a donekle relativizirao u~estale prigovore prema kojima se nakon strana~kog kongresa “okru`io tre}erazrednim provincijalcima“.

FAVORIT U NEMILOSTI

Sulejman Tihi} i Ned`ad Brankovi}

DIRIGENT IZ SJENE
Tokom protekle dvije godine lider SDA Sulejman Tihi} i lider HDZ-a Dragan ^ovi} svako malo su tra`ili opse`nu rekonstrukciju federalne Vlade i smjenu premijera Brankovi}a. Prema pouzdanim izvorima iz samog vrha SDA, doznali smo da je sve donedavno Tihi}ev najozbiljniji favorit za federalnog premijera bio Ramiz D`aferovi}, predsjednik Uprave Razvojne banke FBiH. No, nakon upada Finansijske policije u Razvojnu banku i otkrivanja skandaloznog na~ina raspodjele kredita SDAovim tajkunima, Tihi} je te{ka srca odustao od D`aferovi}a i dao se u potragu za drugim kandidatima. U toj potrazi nije oti{ao daleko - najozbiljnijeg kandidata, Mustafu Mujezinovi}a, prona{ao je upravo u Razvojnoj banci, me|u nekolicinom najbli`im saradnika Ramiza D`aferovi}a. U slu~aju izbora Mujezinovi}a, tvrde upu}eni, federalnom Vladom iz sjene, zapravo }e upravljati - Ramiz D`aferovi}!
21

PREMIJER IZ SJENE

Ramiz D`aferovi} Ramiz D`aferovi}

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

HA[KI “PACIJENTI”
ODLAZAK U HAAG

Miroslav Tu|man, sin biv{eg hrvatskog predsjednika Franje Tu|mana, osobno je na aerodromu u Splitu nadgledao ispra}aj desetorice bosanskih Hrvata u pritvor u Scheveningenu

NOVI @IVOT “BIV[IH“ RATNIH ZLO^INACA
Ve}ina ha{kih zato~enika priznaje da su u zatvoru stekli odre|ena “dragocjena `ivotna iskustva“

22

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

HO]E LI SLOBODA UMJETI DA PJEVA

Posljednjih nekoliko godina iz pritvorske jedinice u Scheveningenu, ali i brojnih zatvora širom Evrope, na slobodu je pušteno desetine ljudi, što optuženih što pravomoćno osuđenih da su počinili ratne zločine u Bosni i Hercegovini; naša novinarka istražila je gdje su, kako žive i kako “podnose“ slobodu nekadašnji optuženici i osuđenici za ratne zločine

PI[E: SUZANA MIJATOVI]

Foto: Reuters

[

estog oktobra 1997. godine tada{nji predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tu|man sa splitskog je aerodroma u Den Haag “isporu~io” prvu skupinu srednjobosanskih Hrvata, optu`enih za ratne zlo~ine nad bo{nja~kim stanovnicima u sredi{njoj Bosni. Na popisu deset putnika s avionskim kartama u jednom smjeru bili su ratni potpredsjednik “Herceg-Bosne” Dario Kordi}, prvi zapovjednik HVO-a u Vitezu Ivan [anti}, njegov nasljednik Mario ^erkez, zapovjednik Vojne policije Vladimir [anti}, vojnici Drago Josipovi}, bra}a Zoran i Mirjan Kupre{ki} i Dragan Papi}, te lokalni politi~ki prvaci iz Viteza: Pero Skopljak i Marinko Katava.

POVRATAK “VITE[KE SKUPINE“
Iza zidina zatvora u Scheveningenu desetoricu su sunarodnjaka u to vrijeme ve} ~ekali zapovjednik Operativne zone HVO-a Sredi{nja Bosna Tihomir Bla{ki} koji se predao 1. aprila 1996. i ratni upravnik zatvora Kaonik kod Busova~e Zlatko Aleksovski kojeg su hrvatske vlasti uhapsile u junu iste godine. Sredinom decembra ‘97., nakon {to su u Vitezu uhap{ena i preostala dvojica bjegunaca - ratni {ef postrojbe Jockeri Anto Furund`ija i pripadnik Vite{ke brigade HVO-a Vlatko Kupre{ki}, popis srednjobosanskih Hrvata protiv kojih je, dvije godine ranije, na Me|unarodnom sudu za ratne zlo~ine podignuta optu`nica, bio je kompletiran. ^lanovi “vite{ke skupine” koji su, me|u prvima, po~eli puniti prazne }elije pritvorske zgrade u Scheveningenu, spremljene za ratne zlo~ince iz svih dijelova biv{e Jugoslavije, danas su slobodni ljudi. Izuzetak je Dario Kordi} koji 25-godi{nju kaznu slu`i u zatvoru Karlau, u austrijskom gradu Grazu. “Na taj period svog `ivota sada gledam kao na jedno pozitivno iskustvo, i to iz vi{e razloga. Dok sam bio u zatvoru, ~inio sam sve da mi vrijeme br`e pro|e. Svakog jutra ustajao u sedam sati, na spavanje odlazio oko pono}i, nastojao da uradim mnogo stvari za koje, dok sam bio slobodan, nikada nisam na{ao vremena. U~io sam strane jezike, rad na ra~unaru, cijeli su mi dani bili ispunjeni obvezama. Najgora od svega bila mi je odvojenost od obitelji, to {to su djeca odrastala bez mene“, ka`e Zoran Kupre{ki}, koji se, zajedno s bratom Mirjanom i ro|akom Vlatkom, u Vitez vratio u oktobru 2001., nakon {to su sva trojica pravomo}nim presudama oslobo|eni krivnje. Zoran obja{njava da ga je boravak u Scheveningenu promijenio i kao osobu, da je nau~io cijeniti male stvari, na koje ranije nije ni obra}ao pa`nju. “Nekada sam se
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

23

HA[KI “PACIJENTI”
Foto: Mario Ili~i}

znao naljutiti zbog gluposti, danas me vi{e nitko ne mo`e natjerati da se posva|am, da s ljudima ulazim u konflikt. I {to je najva`nije, ne mrzim nikoga“. Po povratku iz Haaga, gdje su, nevini, proveli vi{e od ~etiri godine, bra}a Kupre{ki} su dobili posao u vite{kom poduze}u Ecos, no, uskoro su se obojica vratili svojoj prvoj ljubavi - muzici i folkloru. Zoran je izabran za predsjednika Hrvatskog kulturnog dru{tva Napredak u Vitezu, Mirjan je postao ~lan Upravnog odbora, a zajedno vode dvije folklorne sekcije koje okupljaju stotinjak djece. “Svake godine organiziramo koncerte pred Bo`i} i Uskrs, najesen putujemo u [vajcarsku. Imamo i tambura{ki orkestar, bavimo se izdava{tvom”, s ponosom isti~e Zoran Kupre{ki}. Njegov brat Mirjan otkriva da je, kada se ponovno na{ao na slobodi, odlu~io pro{iriti obitelj. Najmla|i sin Filip koji se

ENVER ENVER HAD@IHASANOVI] HAD@IHASANOVI]

Umirovljeni general Umirovljeni general ARBiH o boravku u ARBiH o boravku u ha{kom pritvoru pi{e knjigu ha{kom pritvoru pi{e knjigu

SLU^AJ NASERA ORI]A

Godine između dva zatvora
Ratni zapovjednik Armije BiH u Srebrenici Naser Ori} jedini je optu`enik za ratne zlo~ine s prostora cijele biv{e Jugoslavije protiv kojeg je, iako je pravomo}nom presudom Tribunala u Haagu, u ljeto pro{le godine, oslobo|en krivnje, ponovno otvorena istraga. Kako je, me|utim, novu istragu protiv Ori}a otvorilo Okru`no tu`iteljstvo u Bijeljini, i to na temelju istih dokaza koji su ga teretili za ratni zlo~in nad Srbima u Srebrenici, Ori}eva je odvjetnica Vasvija Vidovi} odmah uputila podnesak Sudu u Haagu, tra`e}i da se postupak obustavi, jer bi se u tom slu~aju njezinom klijentu dva puta sudilo za isto kazneno djelo (likvidacija tri srpska zarobljenika). No, budu}i da protiv Nasera Ori}a u BiH, zvani~no, jo{ uvijek nije podignuta nova optu`nica, Sud u Haagu je poslao odgovor da je podnesak njegove obrane preuranjen. Potom je Ori}eva odvjetnica od Suda BiH tra`ila da se dalja istraga vodi u Dr`avnom tu`iteljstvu, uz obrazlo`enje kako se radi o “vrlo osjetljivom predmetu“. No, i prije nego {to je koncem aprila ove godine, odlukom Suda BiH, istraga protiv Nasera Ori}a preba~ena u nadle`nost Dr`avnog tu`iteljstva, ratnog su srebreni~kog komandanta, netom nakon {to je po~etkom oktobra 2008. uhap{en u Sarajevu, posjetili predstavnici Okru`nog tu`iteljstva iz Bijeljine. Na saslu{anju koje je obavljeno u pritvoru sarajevskog Centralnog zatvora, Ori} se branio {utnjom. Protiv Nasera Ori}a je, u me|uvremenu, na Op}inskom sudu u Sarajevu podignuta optu`nica koja ga tereti za iznudu i nedozvoljeno dr`anje oru`ja. O~ekuje se da }e presuda u ovom predmetu biti izre~ena do konca juna.
Foto: Milutin Stoj~evi}

ODLAZAK U HRVATSKU: Iz BiH je odselio i Ivan [anti}, kao i Dragan Papi} koji je oslobo|en krivnje poslije dvije i pol godine provedene u pritvoru. [anti} `ivi u Zagrebu, a Papi} u okolici Splita, gdje je novi dom na{ao i Mario ^erkez
rodio godinu dana poslije o~evog povratka ku}i, ima {est godina. “Sprema se za {kolu, a ja ga u~im da igra folklor“, pri~a Mirjan Kupre{ki}. Njihov ro|ak Vlatko Kupre{ki} posvetio se privatnom biznisu - vlasnik je veletrgovine i lanca prodavnica Modus. Uspje{an privatni poduzetnik postao je i Marinko Katava protiv kojeg je ha{ka optu`nica povu~ena ve} krajem 1997., kada se zajedno s Perom Skopljakom i Ivanom [anti}em vratio ku}i. Katava je osnovao tvrtku Vitezlijek koja se bavi prometom lijekova i drugih farmaceutskih proizvoda. Jedna od gradskih apoteka u vlasni{tvu nekada{njeg ha{kog optu`enika Katave otvorena je i u Starom Vitezu, dijelu grada u kojem ve}inom `ive Bo{njaci. U Vitezu jo{ uvijek boravi i Pero Skopljak koji se, zbog te{ke bolesti, posljednjih godina potpuno povukao iz javnog `ivota. Otkako se u februaru ove godine na{ao na prijevre24

Naser Ori} i njegova odvjetnica Vasvija Vidovi}

VELI^ANSTVEN DO^EK PO POVRATKU IZ HAAGA

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

HO]E LI SLOBODA UMJETI DA PJEVA
U Hrvatsku je po izlasku iz zatvora, gdje je upu}en nakon {to ga je Ha{ki sud 1998. osudio na deset godina zatvora, odselio i Anto Furund`ija, kojem je prijevremeno pu{tanje na slobodu odobreno 2004. Navodno da se poslije vi{egodi{njeg boravka iza re{etaka (u pritvoru u Scheveningenu i finskom zatvoru proveo je sedam godina), Furund`ija odlu~io na radikalnu `ivotnu promjenu. Suprugu i dvoje djece koji i danas `ive u Vitezu, prema tvrdnjama susjeda, posje}uje rijetko, a uveliko se naga|a kako je, u me|uvremenu, na{ao novu izabranicu, navodno, znatno mla|u od njega. Iako je haa{ka optu`nica protiv njega naknadno povu~ena, iz BiH je odselio i Ivan [anti}, kao i Dragan Papi} koji je oslobo|en krivnje poslije dvije i pol godine provedene u pritvoru. [anti} `ivi u Zagrebu, a Papi} u okolici Splita, gdje je novi dom na{ao i Mario ^erkez. Premda posljednjih godina radi kao uspje{an menad`er u informati~koj kompaniji Combis u Zagrebu, Tihomir Bla{ki}, barem jednom mjese~no, dolazi u Kiseljak, u posjetu majci.

OD HA[KOG UZNIKA DO KULTURNOG RADNIKA
Zoran Kupre{ki} sa svojom folklornom grupom

OFICIR I MENAD@ER

Foto: Mario Ili~i}

Tihomir Bla{ki} stalno je zaposlen u informati~koj kompaniji Combis

PENZIONERSKI DANI TEKU
General Enver Had`ihasanovi}, ratni zapovjednik Tre}eg korpusa i na~elnik [taba u General{tabu Armije BiH, u pritvorskoj jedinici Haa{kog suda proveo je, sve skupa, tri godine, {est mjeseci i 29 dana. Prvostupanjskom presudom koja je donesena 15. marta 2006. progla{en je krivim jer nije sprije~io okrutno postupanje nad srpskim i hrvatskim zatvorenicima u Muzi~koj {koli u Zenici i osu|en na pet godina zatvora. U `albenom postupku, 22. aprila 2008., kazna mu je smanjena na dvije i pol godine zatvora. General Had`ihasanovi} `ivi u Sarajevu kao umirovljenik. “Jednostavno, nastojim da `ivim normalan `ivot. Mnogi su me pitali kako sam izdr`ao, a ja sam uvijek odgo-

SIMO ZARI]: “Neko od mene okrene glavu, {to je i razumljivo, ali sa 90 posto ljudi komuniciram normalno.“
menoj slobodi, svoje sugra|ane izbjegava ratni zapovjednik ozlogla{ene Vojne policije HVO-a u Vitezu Vladimir [anti}. [anti} je, podsjetimo, prvostupanjskom presudom bio osu|en na 25-godi{nju kaznu zatvora, ali mu je u `albenom postupku kazna smanjena na 18 godina. Bio je u zatvoru u [panjolskoj, zajedno sa svojim sugra|aninom Dragom Josipovi}em, koji je oslobo|en u januaru 2006. No, iako je i Josipovi}u prvostupanjska presuda, kojom je osu|en na 15 godina zatvora, kasnije ubla`ena za tri godine, on se ni do danas nije pomirio s pravnom ~injenicom da je osu|en kao ratni zlo~inac. Stoga je, preko svojih odvjetnika, pred Sudom u Haagu zatra`io reviziju presude, ali jo{ uvijek nije poznato u kojoj je fazi taj
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

postupak. Drago Josipovi} `ivi u Vitezu, dobio je mirovinu, uglavnom se dr`i svoje ku}e i obitelji, kontaktira samo s uskim krugom prijatelja. Po povratku iz zatvora je pri~ao kako je gotovo punih osam mjeseci bio izoliran, zbog vlastite sigurnosti, budu}i da mu je prijetila jedna grupa arapskih zatvorenika.

NEKO U LA[VU, NEKO U HRVATSKU
Nakon izlaska iz zatvora u Finskoj, 2001. godine, Zlatko Aleksovski je trajno napustio BiH i zajedno s obitelji preselio u Hrvatsku (Aleksovski je, ina~e, ro|en u Pakracu). Njegovi nekada{nji susjedi ka`u da obitelj Aleksovski `ivi u Koprivnici, gdje su imali ro|ake.

varao da me odr`ala ~ista savjest. Ipak, nisam sretan {to se proces ovako zavr{io, jer je ostalo zapisano da sam osu|en za ratni zlo~in, a pitanje je kakav je to ratni zlo~in komandna odgovornost. Armija BiH je provodila politiku utvr|enu Platformom Predsjedni{tva BiH koja ni u jednom elementu nije imala kr{enje ljudskih prava, zakona i obi~aja ratovanja. Ja, naravno, ne tvrdim da neko u Armiji nije napravio neku prljavu igru, ali nisu zbog toga trebali odgovarati ~elni ljudi vojske”, smatra general Had`ihasanovi}. Prisje}aju}i se dana kada je protiv njega objelodanjena haa{ka optu`nica, Had`ihasanovi} otkriva da je njegova supruga Enisa, nekoliko dana nakon {to je otputo25

HA[KI “PACIJENTI”
vao u Haag, dobila otkaz u Javnoj ustanovi Djeca Sarajeva gdje je, kao vaspita~ica u vrti}u, radila 18 godina. Had`ihasanovi}eva obitelj, `ena, sin i k}erka, u to vrijeme studenti, `ivjeli su od 600 KM mjese~no, koliko je iznosila njegova vojna mirovina. “Samo im je jednom Ministarstvo za bora~ka pitanja Kantona Sarajevo platilo avionske karte i tro{kove smje{taja u Haagu. Da nam nije bilo porodice i prijatelja, moja `ena i djeca nikada me ne bi posjetili u pritvoru”, poja{njava general Had`ihasanovi} i dodaje kako je njegova supruga u Haagu boravila samo tri puta. “A `ene drugih pritvorenika, uglavnom Srba i Hrvata, dolazile su gotovo svakog mjeseca, jer su im tro{kove pla}ale njihove vlade”, ka`e umirovljeni general Armije BiH koji je, nakon {to je u augustu 2001. stigao u Scheveningen, ~etiri i pol mjeseca proveo u dijelu zgrade gdje mu je jedini “susjed” bio Slobodan Milo{evi}. Opisuju}i svoj `ivot u proteklih godinu dana, koliko je pro{lo otkako je zauvijek napustio zidine Scheveningena, Had`ihasanovi} pri~a da su najprije prijatelji i ro|aci dolazili u njegov sarajevski dom, a onda je on po~eo posje}ivati njih. “Sedam godina nisam smio napustiti Sarajevo, pa sam sada iskoristio priliku da putujem. Nedavno sam, poslije 19 godina, po prvi put obi{ao ku}u u kojoj sam ro|en i odrastao u Zvorniku”. General Enver Had`ihasanovi} planira u budu}nosti napisati nekoliko knjiga koje je koncipirao prema razli~itim sadr`ajima i pripremio svu dokumentaciju. “U jednoj knjizi }u, svakako, opisati svoj boravak u zatvoru, jer treba javnosti pru`iti sliku kakav je `ivot u Scheveningenu.” Ratni zapovjednik Sedme muslimanske brigade ARBiH Amir Kubura koji je optu`en zajedno s Enverom Had`ihasanovi}em i osu|en na dvije godine zatvora, na slobodi je od aprila 2006. Kubura je, tako|er, umirovljen, `ivi s obitelji u Sarajevu. Prvi zapovjednik obrane Konjica Zejnil Delali} koji je uhap{en 1996., krivnje je oslobo|en dvije godine kasnije. Delali} u Konjicu radi kao stalni sudski tuma~ i prevoditelj za njema~ki jezik. Zdravko Muci}, ratni zapovjednik logora ^elebi} kod Konjica, osu|en na devet godina zatvora, navodno, `ivi u Austriji. S podu`e liste prijedorskih zlo~inaca koji su zbog ubojstava i progona na tisu}e Bo{njaka i Hrvata, u posljednjih deset godina, osu|eni pred Sudom u Den Haagu, u taj su se kraji{ki grad do sada vratila {estorica nekada{njih stra`ara. Prvi je u Prijedor, potkraj 2001., stigao Dragan Kolund`ija (osu|en na tri godine zatvora), a za njim i Milojica Kos, Damir Do{en, Dragoljub Prca}, Miroslav Kvo~ka i, posljednji, Predrag Banovi} koji je iz zatvora u Francuskoj oslobo|en u jesen pro{le
26

IZ HAAGA U POLITIKU

Politikom se bave samo Sefer Halilović i Simo Zarić
Jedina dvojica ha{kih optu`enika koji su, po povratku u BiH, nastavili politi~ki anga`man su biv{i na~elnik [taba Vrhovne komande Armije BiH Sefer Halilovi} i nekada{nji na~elnik Slu`be dr`avne bezbjednosti u Bosanskom [amcu Simo Zari}. Halilovi} je u jesen 2001. u pritvor oti{ao ravno iz Vlade Federacije BiH, iz ureda ministra za izbjeglice. Nakon {to je u novembru 2005. oslobo|en krivnje, nastavio je politi~ki rad u Bosanskohercegova~koj patriotskoj stranci. Od 2006. je zastupnik u Zastupni~kom domu Parlamenta BiH. Simo Zari} se na Op}inskim izborima 2004., svega nekoliko mjeseci po povratku na slobodu, kandidirao za na~elnika Bosanskog [amca. Bio je kandidat Socijalisti~ke partije Republike Srpske kojeg su podr`ali lokalni SNSD i Demokratski narodni savez. No, budu}i da ga je tada porazio kandidat SDS-a, Zari} je na posljednjim lokalnim izborima utrku za poziciju na~elnika prepustio svom mla|em kolegi Savi Mini}u, koji je izborio pobjedu. Ha{ki optu`enik Simo Zari} i dalje je predsjednik Op}inskog odbora SPRS-a u Bosanskom [amcu i ~lan Glavnog odbora te stranke. Stalno je uposlen kao koordinator op}inske administracije.
Foto: Milutin Stoj~evi}

LUKAVA STRATEGIJA
Sefer Halilovi}, zastupnik u Parlamentu BiH

[AMA^KA TROJKA [AMA^KA TROJKA NA SLOBODI NA SLOBODI
Miroslav Tadi}, Simo Miroslav Tadi}, Simo Zari} ii Milan Simi} Zari} Milan Simi}

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

Foto: Reuters

HO]E LI SLOBODA UMJETI DA PJEVA
ku}i, odlu~io je obnoviti staro obiteljsko imanje koje se nalazi u blizini Od`aka (na prostoru Federacije BiH), gdje je proteklih godina podigao mini-farmu, bavi se poljoprivredom, uzgaja perad. Restoran koji je ranije vodio u Bosanskom [amcu prepustio je sinu. Njegov ratni suradnik iz Kriznog {taba Milan Simi}, ina~e, te{ki invalid-paraplegi~ar, u Bosanskom [amcu ima manju {tampariju. Simi} je bio osu|en na pet godina zatvora, a iz Haaga se vratio u jesen 2003. Tre}i ha{ki optu`enik iz Bosanskog [amca S imo Zari} koji je osu|en na {est godina zatvora, danas tvrdi: “Ja sam u ratu u~inio koliko sam mogao da tog zla bude manje. I Sulejman Tihi} je svjedo~io na mom su|enju, i smogao snage da ka`e kako sam se pona{ao korektno“. Zari} i dalje `ivi u Bosanskom [amcu, sa suprugom Fatimom i najmla|im sinom Mirelom. Njegov stariji sin D enis boravi u Njema~koj, k}erka Nata{a je odselila u Hrvatsku. Na na{e pitanje kakav je njegov odnos s predratnim susjedima Bo{njacima i Hrvatima zbog ~ijeg je progona i osu|en u Haagu, Simo Zari} odgovara: “Neko od mene okrene glavu, {to je i razumljivo, ali sa 90 posto ljudi komuniciram normalno.“
Foto: Milutin Stoj~evi}

I POSLIJE SUDA, SUD

Biv{i ha{ki optu`enik Zejnil Delali} radi kao sudski tuma~ u Konjicu

godine. Svi ratni stra`ari iz prijedorskih logora smrti na slobodi `ive povu~eno, kre}u se u u`em krugu prijatelja i poznanika, i strogo paze da se ne eksponiraju u javnosti.

PRIJEDORSKI “POVRATNICI“ IZ HAAGA
Prema kazivanju njihovih sugra|ana, u Prijedoru se naj~e{}e mogu sresti Dragoljub Prca} (osu|en na pet godina zatvora), Milojica Kos (osu|en na {est

godina) i Miroslav Kvo~ka (osu|en na sedam godina zatvora), premda on najvi{e vremena provodi na seoskom imanju, bave}i se poljoprivredom. Preostala trojica ha{kih osu|enika - Kolund`ija, Do{en i Banovi} - u Prijedoru se rijetko mogu vidjeti i vjeruje se da borave u Srbiji. Ratni ~lan Kriznog {taba u Bosanskom [amcu Miroslav Tadi} osu|en je na osam godina zatvora, a na prijevremenu je slobodu pu{ten u novembru 2004. Poslije povratka

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

27

WILLIAM MONTGOMERY

BALKANSKI PAKAO IZ NY KOLUMNISTE “DNEVNOG
28
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

AMERI^KO-BALKANSKI DIPLOMATA

Članak koji je u “The New York Timesu” prošle nedjelje napisao WILLIAM MONTGOMERY, nekadašnji ambasador SAD-a u Hrvatskoj i Srbiji, u kojem priziva podjelu BiH i Kosova kao konačno rješenje balkanske drame, proizveo je burne diplomatske i političke reakcije u cijeloj regiji; naša novinarka pozabavila se ovim “diplomatom od karijere”
Pi{e: MIRHA DEDI]

Foto: REUTERS

SINDROM SVEMOGU]EG [EFA
Montgomery sa porodicom i srbijanskim predsjednikom Borisom Tadi}em

RS-a, po njihovom mi{ljenju isto pitanje moglo bi da se otvori u Sand`aku, Vojvodini, Makedoniji...

BALKANSKI MONTY PAYTON
Ko je zapravo biv{i diplomata William Montgomery i pod kojim okolnostima je povu~en iz slu`be? William Montgomery, koji je od 1993. do 2004. godine bio ameri~ki ambasador na Balkanu, va`io je za ~ovjeka koji je vukao konce iza kulisa zvani~ne politike i diplomatije. Od njega su zazirali lokalni politi~ari, koje je nerijetko poni`avao i grubo omalova`avao. U zasluge ovog 63-godi{njaka, koji iza sebe ima tri decenije diplomatskog iskustva, spada ru{enje Milo{evi}evog re`ima u Srbiji, ali, prethodno i “nje`no” ru{enje Tu|manove dikature u Hrvatskoj i dovo|enje na vlast demokratske opozicije predvo|ene SDP-om Ivice Ra~ana. Umjesto da ga, kao {to se o~ekivalo, ili barem najavljivalo, nakon Balkana po{alju u Moskvu, State Department je “BalkanBila“, kako su ga zvali u Beogradu, prije pet godina poslao u prijevremenu penziju. O tome {ta je navelo Bushovu administraciju na ovaj korak godinama poslije toga se spekulisalo. Navodno je za odlazak sa scene ovog diplomatskog buldo`era kriva njegova supruga Lynne. Ona se tokom Montgomeryjevog slu`bovanja u Hrvatskoj i Srbiji nalazila u centru javnih skandala.

W

BALKAN KAO SUDBINA
Biv{i ameri~ki ambasador u Bugarskoj, Hrvatskoj i Srbiji penzionerske dane provodi u svojoj vili u Cavtatu

illiam Montgomery, biv{i ambasador SAD-a u Hrvatskoj, Srbiji i Bugarskoj, izazvao je burne reakcije nakon svog teksta u “The New York Timesu” u kojem kao stru~njak za Balkan ameri~koj administraciji predla`e da sve {to je djeljivo treba podijeliti. Kosovo treba razdvojiti po linije rijeke Ibar, a Republici Srpskoj treba omogu}iti referendum te ga vojno obezbijediti, to je, u najkra}em, spasonosni recept koji Montgomery nudi za rje{avanje odnosa na Balkanu. Javnost u BiH ovaj Montgomeryjev prijedlog gotovo jednodu{no ocijenila kao prizivanje novog rata u BiH i pozvala Montgomeryja da preuzme svu odgovornost za ovakve svoje istupe. Ideja da se granice prilagode etni~kim podjelama nije nai{la na dobar prijem ni kod srbijanskih analiti~ara. Nakon Kosova i

YT-a AVAZA”
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Biv{eg ambasadora SAD-a Montgomeryja i suprugu Lynne niko ozbiljno ne shvata ni na beogradskim splavovima, a kamoli u State Departmentu!
29

WILLIAM MONTGOMERY
Gotovo da nije bilo zabave na kojoj ova hiperaktivna `ena svojim slobodnim pona{anjem (i obla~enjem) nije bila tema glavnih tra~ rubrika u medijima u Zagrebu i Beogradu. Kao diplomatska “gazdarica“ pjevala je na beogradskim d`et-set zabavama, plesala po stolovima, nerijetko osukudno, neprili~no, odjevena. Lokalna publika `eljna senzacija ~itala je sa zadovoljstvom o tajnama koje im je Lynne otkrivala kao kolumnistkinja novosadskog tabloida Svet i zagreba~ke Glorije. Tako su ~itaoci, pored ostalog, saznali da je William ka{ikom lupkao suprugu po zadnjici u taktu muzike dok je plesala na stolu jednog beogradskog lokala. U me|uvremenu, ova temperamentna dama dovela se u red. Doktorirala je na zagreba~kom Univerzitetu o temi “Filozofija braka“, nakon ~ega je po~ela da predaje filozofiju na ameri~kom Koled`u za menad`ment u Dubrovniku i na privatnom univerzitetu “Bra}a Kari}” u Beogradu.

“SVILEN GAJTAN” STROBA TALBOTA

Ambasador Montgomery i supruga su se Beogradu “opustili”
“Kada se navodni uspjesi ambasadora Montgomeryja i Davida Blacka podvrgnu ocjenjivanju, mo`e se donijeti samo povr{an zaklju~ak da su uspje{no i temeljno zavr{avali postavljene zadatke. Me|utim, kada se upustimo u ozbiljnu analizu njihovog rada, onda dolazimo do zabrinjavaju}ih ~injenica. Oni su dopustili da se njihovi kontakti, i telefonski i li~ni, snime od strane za sada nama nepoznatih obavje{tajaca. Ovakva nepa`nja proizvela je mnogo te{ko}a, od kojih kasnije neke nismo bili u stanju da otklonimo, {to je umnogome uticalo na na{e operativne planove u regionu. Zato se mora provesti njihovo uklanjanje sa prostora na kome su djelovali i to, u najkra}em mogu}em roku. Pravljene su mnoge gre{ke, to je nesporno, a najvi{e zbog toga {to su Du{an Mihajlovi} (ministar MUP-a Srbije, op.a.) i drugi politi~ari u Srbiji sve prepustili na{im ljudima a u potpunosti isklju~ili svoje slu`be iz svih de{avanja. Da su njihovi organi odreagovali kako treba, odnosno da su istra`ni organi iza{li prvi na mjesto atentata, ne bi se nikada postavilo pitanje u javnosti za{to su strani stru~njaci vodili predistra`ne radnje, a i mi bismo bili spremni. Neoprostive gafove pravila je Montgomeryjeva supruga Lynne. Njeni kontakti sa

U CENTRU U CENTRU BROJNIH SKANDALA BROJNIH SKANDALA

William ii Lynne Montgomery William Lynne Montgomery

SKANDAL U BUGARSKOJ
No, vratimo se Williamu Montgomeryju koji je godinama vedrio i obla~io na politi~koj sceni Balkana. U njegovoj zvani~noj biografiji mo`e se pro~itati da je ro|en u Pensilvaniji i da se diplomatijom profesionalno bavio od 1974. godine. Bio je specijalni savjetnik predsjednika SAD-a i dr`avnog sekretara za provo|enje mirovnog plana za Bosnu i Hercegovinu od januara 1996. do septembra 1997. godine. Bio je ambasador u Bugarskoj od kraja 1993. do po~etka 1996. godine i zamjenik {efa misije u Sofiji od juna 1989. do maja 1991. Bio je pripadnik Vojske SAD-a od 1967. do 1970. godine. Montgomery je godinu dana ratovao u Vjetnamu kao pripadnik “zelenih beretki“. Nosilac je mnogih vojnih odlikovanja,

ljudima iz nevladinog sektora ~esto su prepri~avali njihove razgovore na javnim mjestima gdje se okupljaju. Tako su svi u Beogradu znali {ta se pri~a u ameri~koj ambasadi, naravno, sa svim pikantnim detaljima, {to nam je ru{ilo ugled i poziciju. Preveliko eksponiranje nikako ne mo`e biti od velike koristi, a ambasador Montgomery nije uspio da se izbori sa egzibicionisti~kim sklonostima svoje supruge. Zato }e i moja evaluacija njegovog rada biti krajnje stroga i preporu~it }u njegovo udaljenje sa pozicije. Niko od na{ih agenata na terenu nije uva`io preporuke ambasadora Zimmermana, koji tvrdi da se u kontaktima sa Srbima mora biti obazriv i krajnje nepoverljiv”, navodi u svom izvje{taju Strobe Talbot.

KOLUMNISTA: Koliko je bivšem ambasadoru a kasnijem novinarskom tezgarošu (istovjetnu) kolumnu plaćao vlasnik “Avaza” Fahrudin Radončić, a koliko redakcija beogradskog “Danasa”, nije poznato, ali je jasno da je “kolumnista” zarađivao za ovdašnje, ne samo medijske prilike, basnoslovan novac
izme|u ostalih bronzane zvijezde, vojne medalje za zasluge, pje{adijske borbene zna~ke, padobranske zna~ke i medalje za slu`bu. Nakon rata bio je aktivan u udru`enjima ratnih veterana. Zahvaljuju}i programima za veterane zavr{io je magistarske studije. U zvani~noj biografiji pre{u}eno je da se 80-ih kao sekretar za ekonomsko-komercijalne poslove Ambasade SAD-u u Beogradu
30

redovno susretao sa Slobodanom Milo{evi}em, tada direktorom Beobanke. Tokom slu`bovanja u Bugarskoj i Hrvatskoj Montgomery je bio akter nekoliko skandala. Svoj mandat u Sofiji po~eo je izjavom u ameri~kom Senatu da je neophodno promijeniti bugarski ustav. Ova izjava izazvala je zgra`avanje u Bugarskoj i predstavljena je kao mije{anje u unutra{nje stvari jedne zemlje. Na dan kada je predavao svoje

akreditive, nekoliko hiljada demonstranata okupilo se ispred predsjedni~ke palate nose}i slogane “Nepo`eljan“ i “Ne}emo novu Bosnu“. Odlaze}i iz Bugarske, rekao je da je “to njegova li~na tragedija i da nikada ne}e mo}i da zaboravi Bugarsku“. Do{av{i u Hrvatsku, shvata da je “Hrvatska prava stvar“. Nedugo po stupanju na du`nost, po~inje da se zala`e za promjenu izbornog zakona, a optu`ivan je da radi na svrgavanju tada{njeg hrvatskog predsjednika Franje Tu|mana, {to je Montgomery odlu~no odbacivao. Hrvatska vlada odlikovala ga je ordenom princa Trpimira.

SUKOB SA \IN\I]EM
State Department je procijenio da jedini on od svih ameri~kih diplomata ima dovoljno snage i iskustva da pomogne u demokratizaciji Srbije, prvo preko kancelarije za SR Jugoslaviju pri ameri~koj ambasadi u
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

AMERI^KO-BALKANSKI DIPLOMATA
Foto: REUTERS

RU[ENJE HRVATSKOG DIKTATORA

Ameri~ki ambasador bio je pokreta~ svih opozicionih operacija na svrgavanju Franje Tu|mana

BUGARSKA EPIZODA: Na dan kada je predavao svoje akreditive, nekoliko hiljada demonstranata okupilo se ispred predsjedničke palate noseći slogane “Nepoželjan“ i “Nećemo novu Bosnu“. Odlazeći iz Bugarske, rekao je da je “to njegova lična tragedija i da nikada neće moći da zaboravi Bugarsku“
LJUBAV, LJUBOMORA, SKANDALI

Lynne Montogomery nasrnula na sekretaricu svog muža
Nisu se svi skandali Lynne Montgomery odigravali u kafanama i na dobrotvornim balovima koje je organizovala. U beogradskim diplomatskim krugovima i danas dan se pripri~ava njen ljubomorni ispad koji ujedno bio i najve}i skandal u istoriji ameri~ke ambasade u Beogradu. Naime, nakon povratka iz Cavtata, sa aerodroma se Lynne direktno uputila u zgradu ambasade gdje je fizi~ki nasrnula na Biljanu Jovi}, sekretaricu i asistenticu njenog mu`a Williama Montgomeryja. U nastupu bijesa ~upala je za kosu, grizla i cijepala joj odje}u. Samo zahvaljuju}i obezbje|enju, William je uspio da okon~a ovaj duel. Me|utim, Lynne se potom okomila na kancelariju svog supruga, razbacuju}i po prostoriji diplomatsku po{tu i registre. Biljana Jovi} nije ostala du`na, odmah se spakovala i zaputila u Washington, ta~nije State Department, gdje

DIPLOMATIJA KAO REALITY SHOV KAO REALITY SHOV
Lynne Montogomery Lynne Montogomery

je podnijela tu`bu protiv Lynne. Ubrzo se u Beogradu pojavila komisija koja je sa~inila zapisnik o incidentu, a Lynne Montgomery zabranila ulazak u ameri~ko diplomatsko predstavni{tvo u Beogradu. Budu}i da ameri~ki State Department nije poznat po toleranciji prema burnom privatnom `ivotu svojih diplomatskih predstavnika, odmah je Williama Montgomeryja skinuo sa liste diplomata.

Budimpe{ti, a poslije oktobarskih promjena i u Ambasadi SAD-a u Beogradu. Me|utim, Montgomery nije bio popularan u beogradskim diplomatskim krugovima. Kolege iz drugih ambasada smatrali su ga nadmenim, prepotentnim, neprijatnim. Tako|er, ni tada{nji premijer Zoran \in|i} nije `elio da se pot~ini ovom osionom diplomati. Na{ izvor blizak DOS-u otkriva da je Montgomery imao namjeru da u Srbiji uvede vanredno stanje. Razo~aran {to ga je \in|i} odbio, Montgomery je poku{ao da se osveti srpskom premijeru otkrivanjem malverzacija koje su po~inili lideri DOS-a tokom ru{enja Milo{evi}a. Naime, Montgomery je planirao da objelodani podatke koliko je zaista stiglo nov~ane pomo}i u Srbiju sa Zapada i koliko su od tog novca za sebe zadr`ali lideri Demokratske opozicije Srbije. Prema saznanjima obavje{tajnih slu`bi, u Srbiju je poslije 5. oktobra stiglo vi{e od milijardu dolara strane pomo}i, a jedan dio tog novca je kroz razne oblike provizija, namje{tanja tendera i druge malverzacije zavr{io na ra~unima tada{njih politi~kih funkcionera. Tokom rje{avanja krize na jugu Srbije Montgomery je dva puta bio u `ivotnoj opasnosti, kada se u oklopnom vozilu survao u provaliju i kada se na{ao na udaru vatre otvorene sa polo`aja koje su navodno dr`ali Albanci. Oba puta je zadobio samo ogrebotine. Nakon ubistva \in|i}a, u vrijeme vlade Zorana @ivkovi}a, Montgomery je, prema rije~ima biv{eg {efa Biroa za informisanje u Vladi Srbije Vladimira Popovi}a Bebe, donosio glavne odluke u Vladi Srbije. “William Montgomery, ambasador ameri~ki, nije bio obi~an i klasi~an ambasador kakvi su normalni ambasadori u svetu, nego je bio akivan politi~ki u~esnik doga|anja u Srbiji, aktivan i za vreme Zorana \in|i}a, s tim {to mu Zoran \in|i} nije dozvoljavao da radi to {to je radio kasnije Zoranu @ivkovi}u. Da upravlja, odlu~uje {ta }e se u Vladi de{avati”, kazao je Popovi} u jednom intervjuu. Godinu dana nakon \in|i}evog ubistva stigla je depe{a da Montgomery ide u penziju. Razlog za ovu odluku ameri~ke administracije mo`da najbolje obja{njava Strobe Talbot, glavni operativac ameri~ke tajne slu`be za Balkan u svom izvje{taju koju je uputio centrali ameri~ke obave{tajne slu`be.

AVAZOV REDOVNI KOLUMNISTA
Ovaj izvje{taj Talbot posve}uje propustima obavje{tajca Davida Blacka, ambasadora Williama Montgomeryja i njegove supruge Lynne. Talbot rad ameri~ke ekipe ocjenjuje kao zabrinjavaju}i i zahtijeva njihovo hitno povla~enje sa funkcija. U prolje}e 2004. godine ovaj bra~ni par se iz Beograda povukao u svoju vilu u
31

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

WILLIAM MONTGOMERY
Cavtatu. Ali ne da bi u njoj provodili penzionerske dane. William Montgomery po~inje da pi{e (iste) sedmi~ne kolumne za beogradski dnevni list Danas, zagreba~ki Jutarnji list i sarajevski Dnevni avaz. Ove novine je Montgomery, dok je bio sveprisutni ambasador na Balkanu, na svoj na~in zadu`io priskrblju}i im “povjerljive informacije”, ali i usmjeravaju}i novac iz ameri~kih fondove za pomo} nezavisnim medijima upravo na ra~une ovih redakcija. Prema na{im izvorima bliskim zagreba~kom medijskom koncernu “Europa Press Holdingu”, sedmi~na kolumna Montgomeryju pla}ana je 4 hiljade dolara mjese~no! Koliko je biv{em ambasadoru a kasnijem novinarskom tezgaro{u (istovjetnu) kolumnu pla}ao vlasnik “Avaza” Fahrudin Radon~i}, a koliko redakcija beogradskog “Danasa”, nije poznato, ali je jasno da je “kolumnista” zara|ivao za ovda{nje, ne samo medijske prilike, basnoslovan novac. Istovremeno svoj poslovni anga`man Lynne Montgomery usmjerava na rad sa studentima Fakulteta za menad`ment “Bra}a Kari}” i dr`anje predavanja na fakultetima u Zagrebu i Osijeku kao i na pripremanju knjiga o etici, biznisu, finansijama, medijima, show biznisu. Krajem 2006. godine novoosnovana Akademija za diplomatiju i bezbednost u Beogradu za dekana Akademije imenuje Lynne Montgomery sa ciljem da supruga biv{eg diplomate iskoristi veze koje je stekla u diplomatskoj slu`bi svog mu`a i uspostavi saradnju ove akademije sa brojnim ameri~kim univerzitetima. Me|utim, kako nije ispunila o~ekivanja rukovodstva Akademije, nakon nekoliko mjeseci smijenjena je sa ovog mjesta. Krajem pro{le godine supru`nici William i Lynne su u Srbiji postali suvlasnici za{titarske firme Stracon Security koja se bavi pru`anjem sigurnosnih usluga. Firmu je Montgomery osnovao sa Gradimirom
Foto: REUTERS

“DUHANSKA MAFIJA”

Montgomery je doturao Pukaniću dokumente protiv Ðukanovića i Ðinđića

DISCIPLINIRANJE ZORANA \IN\I]A:
U zagreba~kim novinarskim i diplomatskim krugovima manje-vi{e je javna tajna kako je dokumentaciju za seriju tekstova o balkanskoj “duhanskoj mafiji” predvo|enoj, navodno, crnogorskim premijerom Milom \ukanovi}em, njegovim prijateljem Stankom Suboti}em, ali i pokojnim srbijanskim premijerom Zoranom \in|i}em, ubijeni vlasnik Nacionala Ivo Pukani}

Pokojni Ivo Pukani} seriju tekstova o duhanskoj mafiji temeljio je na dokumentima dobijenim od Montgomeryja

dobi(va)o od tada{njeg ambasadora SAD-a u Hrvatskoj Montomeryja. S kojim je ciljem ameri~ki ambasador pokreneo ovu medijsku kampanju, niko nema pouzdan odgovor, tek se spekulira da je mogu}i motiv njegova odlu~nost da disciplinira premijere tada{njih republika u okviru SFRJ koji nisu do kraja `eljeli ispunjavati svaku njegovu `elju, odnosno ultimatum.

Nali}em, savjetnikom za sigurnost biv{eg srbijanskog premijera Vojislava Ko{tunice!?

PREUZEO LEGIJINE POSLOVE
Ova firma ugovorila je strate{ko partnerstvo sa ameri~kim investitorima i njihovim kapitalom koji }e zastupati bra~ni par Montgomery. “Stracon Security” obezbje|uje banke, osiguravaju}a dru{tva,

VRHUNAC BALKANSKE MISIJE

Montgomery sa dana{njim potpredsjednikom SAD-a Joem Bidenom i biv{im srbijanskim predsjednikom i premijerom Vojislavom Ko{tunicom 32

nekoliko velikih kompanija, ali i nekoliko agencija Vlade Srbije: Agenciju za privredne registre, Direkciju za imovinu Srbije i Kancelariju za pridru`ivanje Evropskoj uniji. U isto vrijeme bra~ni par prodaje luksuzni stan u Beogradu od 120 kvadratnih metara. Ana Mihajlovski, biv{a supruga prvog ~ovjeka ku}e Emotion Gorana Stamenkovi}a i jedna od voditeljica realityshowa Operacija Trijumf, Montgomeryjevima je platila 250 hiljada eura za ovaj stan. Bra~ni par Montgomery, kako saznajemo, `ivi na vrlo visokoj nozi. William je u martu ove godine odlu~io da ro|endansko slavlje svoje `ivotne saputnice uprili~i u Sankt Peterburgu. Me|utim, ruska ambasada u Beogradu im nije odobrila vize. Montgomery se, kako saznajemo, `eli ponovo diplomatski aktivirati. Kao dobar poznavalac prilika na Balkanu Obaminoj administraciji se `eli nametnuti na mjesto zvani~nika zadu`enog za jugoisto~nu Evropu. “To je bio i vjerovatni motiv za pisanje zapaljivog komentara u “The New York Timesu”. No, malo ko vjeruje da }e mu to pomo}i u diplomatskom come backu!
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

33

SKANDAL NEDJELJE

Dom za nezbrinutu djecu - nebriga, nemar, java{luk

Nakon tragičnog požara u kojem je stradalo pet beba, Dječijim domom Bjelave hara epidemija hepatitisa B!
JAVNA USTANOVA, PRIVATNA PR^IJA
Dom za nezbrinutu Dom za nezbrinutu djecu Bjelave djecu Bjelave

koji u domu boravi skoro dvije godine. Prijem djece u dom, tvrde uposlenici Dje~ijeg doma Bjelave, ne vr{i stru~ni tim jer stru~njaka u domu i nema. Dje~iji dom Bjelave jedina je ustanova takvog tipa u kojoj nije zaposlen niti jedan socijalni radnik i psiholog. Tako|e, prijem djece u najve}em broju slu~ajeva ne prati medicinska dokumentacija, a problem je {to se i nakon prijema djeteta ne kontroli{e zdravstveno stanje primljenog djeteta kako bi se znalo boluje li od neke zarazne bolesti i da li predstavlja prijetnju u zdravstvenom smislu drugoj djeci i osoblju. I dok oboljele medicinske sestre spremaju tu`be radi naknade {tete jer su oboljele obavljaju}i svoju profesionalnu du`nost, direktor Zeli} u i{~ekivanju osloba|aju}e presude Kantonalnog suda vr{i pripreme za reizbor na mjesto direktora Dje~ijeg doma Bjelave. (M. Fazli})

Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI] aprilu 2007. godine po`ar u Dje~ijem domu Bjelave usmrtio je pet beba. Direktor ove ustanove Amir Zeli} prvostepenom presudom Op}inskog suda u Sarajevu u novembru pro{le godine osu|en je na godinu dana zatvora, dok je medicinska sestra Suada ^engi}, koja je bila de`urna tog tragi~nog jutra kada je izbio po`ar, osu|ena na dvije i po godine zatvora. I dok Kantonalni sud u Sarajevu rje{ava `albe direktora Zeli}a i sestre ^engi} na prvostepenu presudu Op}inskog suda, zbog nebrige menad`menta, prije svih direktora Zeli}a, uposlenici ove institucije u pani~nom su strahu zbog izbijanja epidemije hepatitisa B. Od ove te{ke zarazne bolesti do sada su, u kratkom roku, oboljele tri uposlene medicinske sestre. Fatima Terko, Ajla Kubat i Elma Ajradinovi}, oboljele od hepatitisa B, radile su na odjeljenju na kojem je prije dvije godine do{lo do izbijanja po`ara sa katastrofalnim posljedicama. Me|u ostalim uposlenim osobljem {iri se panika, a tek nakon {to je tre}a osoba oboljela od hepatitisa B izvr{en je pregled svih zaposlenih i kod ve}eg broja ustanovljeno je da su pozitivni na odre|ene testove koji ukazuju na kontakt sa inficiranom osobom. Otkriven je i uzro~nik zaraze, dje~ak A. ^.,
34

U

Amir Zeli} nepravomo}no je prosu|en na godinu dana zatvora zbog smrti pet beba

KO JE ODGOVORAN AKO NIJE DIREKTOR

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

FELJTON

SLOBODAN MILO[EVIC
DIKTATURA TELEFONOM
MILO[EVI] - CLINTONU: “Predsedni~e, tako Vas je lepo ~uti”

Priredila: MIRHA DEDI]

Knjiga u kojoj su sakupljeni presretnuti razgovori Slobodana Milo{evi}a koje je on vodio sa svojim najbli`im saradnicima u periodu od 1995. do 1998. godine iza}i }e u Beogradu krajem ove nedjelje, u izdanju Blica. Tajni transkripti presretnutih razgovora Slobodana Milo{evi}a uvode ~itaoca u ~udnovato pozori{te u ku}i tada{njeg vladara Srbije. Slobodan i Mirjana Markovi} sve vrijeme funkcioni{u kao uigrani tim koji vedri i obla~i medijima, narodom i dr`avom. Me|utim, ova knjiga otkriva frapantnu krhkost Milo{evi}eve vlasti u “istorijskom trenutku”. Opsjednut brojnim problemima, Milo{evi} se nemo}no nervira, vrije|a, ko~ija{ki psuje “svoje verne sluge”. Istovremeno krug saradnika s kojima telefonski poku{ava da trajno upropa{tene “stvari” dovede u red je zapanjuju}e mali. Brojevi telefona koje Milo{evi} naj~e{}e poziva pripadaju ~lanovima njegove porodice i najbli`im saradnicima Had`i Draganu Anti}u, tada{njem glavnom i odgovornom uredniku Politike, i Milanu Milutinovi}u, tada{njem predsjedniku Srbije. Na{e novine }e u dva nastavka objaviti najzanimljivije dijelove ove knjige.
36
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

TAKO JE (TELEFONOM) GOVORIO SLOBODAN MILO[EVI] (1)

Dosta je narodu Bosne, u p... materinu!
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a i Dragana Had`i Anti}a, glavnog urednika “Politike”, kome zamjera na previ{e tekstova o Bosni, a premalo o privrednom uzletu i optimizmu) (4.1.1996. godine)
Milo{evi}: Halo? Anti}: Dobro ve~e! Milo{evi}: Zdravo! Anti}: Kako ste? Milo{evi}: Pa evo, dobro. Anti}: Jel’ ima ne{to novo? Milo{evi}: Nema ni{ta specijalno novo, ali sam hteo da ti sugeri{em. Anti}: Ka`ite…(…) Milo{evi}: To sve Bosna, pa Bosna, Bosna. To mirno, umereno. Anti}: Jeste. Milo{evi}: Ako, ima neki doga|aj, malo, kratko. Anti}: Da, da. Milo{evi}: Ni{ta drugo, pa samo da vidimo.

Anti}: Pa, jeste! Milo{evi}: Naravno, ali ne treba da bude tekst ve}i iz Bosne da li se negde vrabac posro na banderu. Anti}: Sla`em se, sla`em se! Milo{evi}: Jebem mu mater, mislim. Anti}: Sla`em se, sla`em se! To je ta~no, to je ta~no apsolutno! Ali, pa dobro. Mislim, vi to, to treba dr`ati onako informativno, {to bi se reklo. Informativno, bez buke. Milo{evi}: Informativno, ali u drugom planu. Anti}: Naravno. Milo{evi}: U prvom planu treba da idemo malo da forsiramo ovu na{u privredu i drugu, da malo idemo u razvoj, malo optimizam u pogledu razvoja… i tako dalje. Anti}: Apsolutno! Milo{evi}: Malo uspe{na preduze}a, plan za ovo, plan za ono... Anti}: Jasno, jasno, jasno. Milo{evi}: Dosta je narodu Bosne, u pi~ku materinu! Anti}: Sla`em se. Milo{evi}: Treba gledati da se stvarno ne {iri mr`nja. Sve ne{to “pa Hrvati, pa Muslimani”. To treba izbaciti jednostavno! Anti}: Jeste, jeste, ali vidimo ovo, Hrvati najavljuju da dolazi kao njihov Grani}. Milo{evi}: Pa treba da do|e Grani}! Pa ne}emo da ga do~ekamo s tim {to }emo da pljujemo po Hrvatima.

Jako mi je drago da ste Vi lično podstakli mir na Balkanu
(Razgovor predsjednika Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava Billa Clintona sa Slobodanom Milo{evi}em. Razgovor je vo|en na engleskom jeziku) (13.1.1996. godine)
Clinton: Halo, gospodine predsedni~e, kako ste? Milo{evi}: Ja sam dobro, predsedni~e Clinton, drago mi je da vas ~ujem. Clinton: Lepo je ~uti vam glas. Upravo zavr{avam izve{taj za danas i, kao {to znate, bio sam u regionu i posetio sam trupe u Ma|arskoj i Tuzli, mislim da je to dobar po~etak. Vreme je bilo lo{e, pa sam morao da otka`em neke stvari koje sam `eleo da uradim. Poseta trupama je bila dobra, i u diplomatskom delu i u vezi sa saradnjom od koje o~ekujemo sve dobro. Implementacija }e zaista da bude veliki izazov ne samo za Srbe i za probleme izme|u Muslimana i Hrvata. Mislim da treba da radimo i na sigurnom smo tragu. Mislim da su lokalne vo|e, uklju~uju}i i gradona~elnika Banjaluke, dobro rekli i hvala vam za va{u ulogu u tome. Znam da ste imali kontakt sa... Smithom i generalom Joulwanom i to je dobra stvar. Mi mo`emo do}i do re{enja problema koji se pojavljuju i, ako radimo zajedno na primeru kao Sarajevo, mislim da ih mo`emo re{iti i mislim da }emo uvek biti u dogovoru da ne `elimo da prekinemo pregovore... i ima}emo obzira na stvarnu situaciju. Moram naglasiti jo{ dve stvari. Znam da }e sekretar Cristopher posetiti Beograd po~etkom idu}eg meseca i to }e da bude vrlo zna~ajna poseta koja mo`e da nadogradi na{e odnose. Jo{ jedna stvar, znam da sigurno znate da pri~a kao {to je period, to je kao mogu}nost koja je ostala, da su ljudi zakopavani u minskim poljima. To je drugo zbog
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

~ega su Amerikanci odgovorni za mnoga pitanja koja }e biti postavljena za uni{tavanje dokaza o telima u rudnicima. Molim vas da u~inite sve {to mo`ete da ne do|e do konflikta. PRVI DOLAZAK PRVI DOLAZAK Ja uporno radim da NA BALKAN NA BALKAN doka`em ljudima da trupe UN-a nisu Bill Clinton, predsjednik SAD-a, u Bill Clinton, predsjednik SAD-a, u posjeti ameri~kim vojnicima u Tuzli imale nadzor nad posjeti ameri~kim vojnicima u Tuzli ljudskim pravima u nekim gradovima. Meni je bitno, jer svuda u svetu ima incidenata i mi ne `elimo da naudimo miru. Svako aktiviranje rudnika i poku{avanje uni{tavanja kostiju i ne~eg drugog mo`e nauditi miru. @elim samo da u~inite {ta mo`ete da se omogu}i pristup rudnicima i da ne bude namere da se to uni{ti. To je u predelu gde su Amerikanci i Britanci i oni }e to u~initi. Poku{aj stavljanja tih rudnika van kontrole bi se tretirao kao me|unarodni incident koji ima nameru da uni{ti proces ustanovljavanja onoga {to je u rudniku. Veoma sam vam zahvalan i mislim da }emo sara|ivati i `elim vam dobar razgovor sa Cristopherom slede}eg meseca. Milo{evi}: U redu, gospodine Clinton, jako mi je drago da ste imali uspe{an put u Bosnu i vrlo je simboli~no i od velike va`nosti da ste vi li~no podstakli mir na Balkanu i direktno dalje mir i u Evropi. Veoma sam sre}an zbog tog uspeha. Verujem da }emo imati kompletni uspeh u realizaciji mirovnog plana i `elim da vas uverim da sav narod u RS-u u BiH podr`ava mir u nadi da }e to biti najbolje u realizaciji celog Dejtonskog sporazuma i ne moramo izmeniti nijednu stvar u Dejtonskom sporazumu (...) Clinton: Hvala, gospodine predsedni~e! Milo{evi}: Hvala, predsedni~e Clinton, sre}an put! Clinton: Do vi|enja!

37

FELJTON

Lep, bogami, dug razgovor SA CLINTONOM
Razgovor Slobodana Milo{evi}a sa {efom njegovog kabineta Goranom Milinovi}em. (13. 1. 1996. 20:45h)
Milo{evi}: Razgovor sa Clintonom, bogami, poprili~no dug razgovor i poprili~no sadr`ajan. Milinovi}: Nestrpljiv sam da vas ~ujem i sve ka`em da li je mogu}e da toliko traje razgovor. Milo{evi}: Vrlo dug razgovor, ali bio je vrlo lep, vrlo srda~an razgovor i o va`nim pitanjima, mogu ti re}i. Me|utim, {ta znam {ta bi mi sad mogli da ka`emo, ja ne znam {ta si ti napisao. Milinovi}: Evo, ja imam ne{to. Milo{evi}: ‘Ajde, ka`i. Milinovi}: “U toku ve~era{njeg leta nad Balkanom, predsednik Clinton pozvao je predsednika Slobodana Milo{evi}a, da ka`em, u du`em telefonskom razgovoru koji je protekao, koji je tom prilikom vo|en, predsednici Clinton i Milo{evi} izrazili su zadovoljstvo napretkom u provo|enju mirovnog sporazuma i izrazili obostranu li~nu spremnost da se zalo`e za uspe{no okon~anje procesa stabilizacije u regionu.” Milo{evi}: To ti je sve? Milinovi}: To mi je sve {to sam pripremio.

Milo{evi}: Jeste, malo je siroma{no, ne znam {ta bi jo{ rekli. Milinovi}: Hajde, jo{ malo. Milo{evi}: [ta znam {ta bi mogli jo{ toga da ka`emo... Ja sam pokrenuo ovo, rekao sam mu da smatram da bi bilo jako va`no da on ubrza proces pune normalizacije odnosa izme|u Jugoslavije i Amerike i tako. Ne znam da l’ da to vezujemo za telefonski razgovor. Milinovi}: [to da ne. Milo{evi}: Znam, ali ne znam kako bi to ovaj... Milinovi}: Istaknuta je i obostrana spremnost ili da ka`emo raspolo`enje i zajedni~ka, zajedni~ko o~ekivanje? Milo{evi}: Da ka`emo da je nagla{ena, i kako sam rek’o, “nagla{ena saglasnost u pogledu brze normalizacije odnosa izme|u Jugoslavije i Sjedinjenih Dr`ava”... Ma, ne treba za telefonski razgovor ure|ivati neke specijalne stvari. ‘Ajde, pro~itaj mi jo{ jedanput {ta si ti napisao. (...) Milinovi}: Zna~i... (ponavlja celokupni tekst saop{tenja) Milo{evi}: Da se zajedni~ki radi na tome i tome. Milinovi}: “Da se zajedni~ki radi na uspe{nom okon~anju procesa stabilizacije u regionu”. Milo{evi}: Je l’ to sve? Milinovi}: To bi onda bilo sve. Milo{evi}: Dobro, daj to tako i OK. Milinovi}: Sad }u to pro~itati Tanjugu i ponaosob Struji (Had`i Anti}u, direktoru “Politike”, op.a.). Milo{evi}: Va`i. Milinovi}: Zna~i, mo`e evo jo{ jednom. Milo{evi}: Ne treba da mi ~ita{ jo{ jednom, sastavio si to.

Pa zar tako da ispljujete Clintona, bog vas j...?! Kao da je zločinac i ubica!?
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a s Milanom Milutinovi}em o vrlo negativnim odjecima Clintonove posjete u srpskim medijima) (14. 01. 1996. 11:19h)
Milo{evi}: Jesi ti ... ovo oko Clintonove posete? Milutinovi}: Kako da nisam brifovo? Milo{evi}: Pa, svi pi{u kako je otputovo za Zagreb, umesto da ka`u... Milutinovi}: Kako da ne, brifovo sam. Zbog toga sam ih i zvao, pa sam im reko ako bude ovo... Jedino koga nisam na{ao, na{ao sam Milanovi}a (direktora Televizije Srbije, op. a.) tek no}as. A ove sam na{ao pre toga, i Kesera koji zamenjuje ovoga i ovoga... Milo{evi}: Jedini Milanovi} nije pravio gre{ke. Ina~e, mogu da ti ka`em da “Politikin” komentar u vezi s Clintonovom posetom je katastrofalan. Milutinovi}: Ja sam razgovarao sa Strujom, na vreme i razgovarao sam... Milo{evi}: Ma kakvi, bre, ispljuva{e Clintona, bog te jebo, kao da je najve}i zlo~inac i ubica do sada prema nama. Milutinovi}: Nisam ~itao “Politiku” danas. Milo{evi}: Kako je do{ao da se slika, kako je do{ao da zaba{uri Vijetnam {to nije slu`io, i Watergate i onaj... i tako dalje. Milutinovi}: Sva{ta! Milo{evi}: Mislim, to je stvarno nedopustivo.
38

Milutinovi}: A lepo sam mu objasnio. Milo{evi}: Jebi ga, ali takve stvari kao {to su krupni spoljno-politi~ki doga|aji moraju da se preciziraju s novinarima. Milutinovi}: Pa, precizirao sam, jedino da im ~itam novine. EPILOG U HAAGU Milo{evi}: Odjeci u na{oj {tampi Milan Milutinovi}, biv{i Milan Milutinovi}, biv{i su krajnje negativni, mislim ovaj formalni predsjednik SRJ formalni predsjednik SRJ komentar “Politike”, krajnje je... Ina~e se to, to je diverzija, bog te jebo! Milutinovi}: Pa, jeste. Milo{evi}: Pa, kako ga nije sramota to da uradi!? Milutinovi}: Jeste, ja sam im sve rekao na vreme i normalno... Sve detaljno. Milo{evi}: Rekao sam ti da ka`e{ “dolazi da poseti trupe”, ne ide u Sarajevo ni u Zagreb, a usput na aerodromu kad se sre}e, to nije poseta. Milutinovi}: Jeste, jeste. Milo{evi}: Ka`e, “otputovo za Zagreb”. On je otputovo za Va{ington preko Zagreba. Milutinovi}: Pa da, samo svratio. Sve sam, Slobo, to rekao. Milo{evi}: Nije ni svratio, nego je promenio avion! Milutinovi}: Jeste, sve sam to rekao. Problem je {to oni ne ~itaju sopstvene novine. Milo{evi}: Nije zaslu`io tako da ga pljuje “Politika”, pi~ka im lepa materina! Pa kako mogu tako?! Milutinovi}: Ne kontroli{u sopstvene novine, ja ti ka`em. Oni su svi po kafanama. Milo{evi}: Dobro, nemoj mi to obja{njavati. Ja te molim da ti svoj deo posla obavi{. Milutinovi}: Va`i, va`i.

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

TAKO JE (TELEFONOM) GOVORIO SLOBODAN MILO[EVI] (1)

Sramota lista “Politika”, gori ste od muslimanskog “Oslobođenja”
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a s Draganom Had`i Anti}em, direktorom “Politike” oko spornog ~lanka o Clintonovoj posjeti Bosni objavljenog u “Politici”) (14. 01. 1996. 11:29)
Milo{evi}: Jesi ~itao “Politiku” danas? Anti}: Ne, nisam, zato {to, ovo oko Tuzle ne{to? Milo{evi}: Slu{aj, bre, pa to je sramota! Ja znam da ti ne ~ita{ svoje novine, ali, bre, krupne stvari kao {to je boravak ameri~kog predsednika u regionu i tako dalje ne mo`e{ da pusti{ da svaka {u{a, bog te jebo, radi {ta ho}e! [to je najgore, “Politika” se smatra zvani~nim mi{ljenjem Jugoslavije i tako dalje. Pa zar tako da ispljujete Clintona, bog vas jebo?! Za{to da ga ispljujete? Prvo, nije zaslu`io uop{te da bude ispljuvan, naprotiv - do{ao je u najboljoj nameri. Drugo, kako sme “Politika” to da napravi? Anti}: Mislite da ga je ispljuvao? Milo{evi}: On ga nije ispljuvao, on ga je zgazio, bog te jebo! Da je do{ao tu da slika, da je do{ao da zaba{uri {to je bio dezerter iz Vijetnama, da je do{ao da zaba{uri {to je bio, {to ima aferu u Vajt... Da je do{ao najcrnje i najgore stvari da uradi, bog te jebo! Anti}: Da. Milo{evi}: Jeste vi normalni, bog vas jebo?! ‘O}u ja da gradim, a vi svi razgra|ujete {ta god stignete, da pljujete po svemu i da {utirate?! Anti}: Stvarno ne znam. Milo{evi}: Mislim to, veruj mi, to je doga|aj bez presedana! Anti}: Da. Milo{evi}: Da se tako ispljuje ameri~ki predsednik za pozitivnu stvar koju radi. Pa jebo vas bog, niste ga ispljuvali tako kad je bilo bombardovanje!

Anti}: Da, da. Milo{evi}: A posle mi pri~a{ kako vi podr`avate politiku mira. Jebete majku Clintonu koji je do{ao u region upravo zbog toga. Anti}: Da, znam. Milo{evi}: Mislim, kakve su ... tekst, bog te jebo?! I to na drugoj strani gde je cela spoljna politika u “Politici”. Anti}: Da. Sad {ta da radimo, eto. Milo{evi}: Ni{ta, napravite komentar kako treba! Anti}: Evo sad, ja }u danas da napravim. Sad }u ja da napravim oko ove posete njegove. I to je sve {to je bilo, vezano za ovo. Povodom ovoga oko Bosne i to sve, da je ovo bilo izuzetno pozitivno. Ja }u danas to da napravim. Milo{evi}: Znam, ali ne, sve je bilo izuzetno pozitivno, nego njegov dolazak demonstrira zna~aj koji Amerika daje miru na Balkanu. Anti}: Jasno. (...) Milo{evi}: Vi uzmete, pa ga ispljujete, ama zna{, onako. Nema nijedna dobra re~, samo psovke. I jo{ on, u stvari, dolazi tu da se krevelji. (...) To vam je sve rekao, ovaj, Milutinovi}. Ni to niste hteli da uva`ite. Anti}: Ne, to je bila Tanjugova formulacija. Milo{evi}: Ne interesuje mene Tanjugova formulacija! Anti}: Da, mi smo... Milo{evi}: Za{to onda se s vama razgovara, ako vi onda ne... Pustite na jedno uho, na drugo iza|e. (...) Vidim po novinama... “Oslobo|enje” sarajevsko pita se {to nije do{ao u Sarajevo, pljuju ga Muslimani. I sad pljuju ga Muslimani, ali, naravno, {ampion u pljuvanju Clintona u ovoj {tampi je danas “Politika”. Anti}: Mmmmm, da. Ja }u danas da napravim ovaj komentar u ovom smislu {to ste rekli. Milo{evi}: Stvarno sramota. Ja te molim ubudu}e: ~itaj, bre, te novine, majku mu jebem! Anti}: Ho}u, nema problema. Milo{evi}: Pro~itaj, pa da vidi{ to sranje kako je napisano. Anti}: Ho}u. Milo{evi}: Sramota, stvarno sramota. ‘Ajde va`i, zdravo! Anti}: Dobro, prijatno!

Slobodan Milo{evi} ii Had`i Slobodan Milo{evi} Had`i Dragan Anti}, medijski egzekutor Dragan Anti}, medijski egzekutor totalitarnog srbijanskog re`ima totalitarnog srbijanskog re`ima

MEDIJSKA KONTROLAII MEDIJSKA KONTROLA

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

39

FELJTON

Neka me Milanović skine više, bre, sa ovih vesti. J... mu majku, smučio sam se sam sebi!
(Razgovor Slobodana Milo{evi}a i njegove supruge Mire Markovi} s k}erkom Marijom) (31. 12. 1995. 17:30h)
Milo{evi}: Zdravo, sine! Marija: Zdravo, tajkice!

Milo{evi}: Evo, do{li smo malo da se odmorimo da spavamo, pa da nam daju vezu. Ti ne}e{ vi{e da ide{ od ku}e? Marija: Ne. Milo{evi}: Marija, ka`i, molim te, Struji (Had`i Anti}u) po{to on zna onog Dragana Milanovi}a sa televizije da ga na|e da me skine vi{e, bre, sa ovih vesti; kako me list ruski neki proglasio, jedan od li~nosti u svetu. Jebem mu majku, smu~io sam se sam sebi! Marija: Ba{ je to lepo. Milo{evi}: Nemoj, molim te, dosta je! Samo mi kvari raspolo`enje kad gledam Dnevnik. Ka`i, bre, dosta je! Neka pu{taju Novu godinu, nek’ idu u pi~ku materinu sa mnom! Mislim, dosadio sam i Bogu i ljudima, a sebi samom najvi{e. Marija: Va`i, srce moje, meni nisi! (cmok!)
Nastavak u sljede}em broju.

Familija Milo{evi} na okupu, proslavlja jo{ jednu izbornu pobjedu

PORODI^NA DR@AVA

40

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

41

EVROPA ODMAH DESNI CENTAR Od Švedske se očekuje snažna p
POBIJEDIO NA EVROPSKIM IZBORIMA
Stranke desnog centra uvjerljivo su pobijedile u izborima za Evropski parlament ispred socijalista i liberala, pokazuju procjene na temelju djelomi~nih rezultata. Evropska pu~ka stranka (EPP), grupa koja okuplja demokr{}anske i pu~ke stranke, trebala bi prema novim procjenama imati izme|u 267 i 271 od ukupno 736 zastupnika u Evropskom parlamentu. U ranijem sazivu EPP je imao 288 od 785 zastupnika. Iako su ostali druga po snazi politi~ka skupina u Evropskom parlamentu, evropski socijalisti (PES) zapravo su gubitnici koji bi trebali imati izme|u 157 i 161 zastupnika. U prethodnom sazivu imali su 217 zastupnika. Socijaldemokrati su do`ivjeli te`ak poraz u Njema~koj, kao i socijalisti u Francuskoj.

NOVE CIJENE ROMINGA U EU
Vije}e EU-a je prihvatilo prijedlog Evropske komisije koji je potvrdio Evropski parlament o novim pravilima o romingu koji }e se od prvog jula pojeftiniti inozemne pozive za korisnike mobilnih telefona. Po novim propisima, potro{a~i }e pla}ati najvi{e 11 eurocenta za slanje tekstualnih poruka kad se nalaze u drugoj dr`avi EU-a. Isto tako, mo}i }e pretra`ivati po internetu, skidati podatke ili slati slike s mobilnih telefona po ni`oj cijeni. Potro{a~i }e biti jo{ za{ti}eniji jer }e mo}i izabrati postupak koji }e ih upozoriti kad ra~un dosegne 50 eura, osim ako ne izaberu vi{u razinu. Smanjit }e se i cijene poziva koje su sada 0,46 eura za poziv i 0,22 eura za primanje poziva. To }e se smanjiti na 0,43 eura i 0,19 eura, s time

Početkom narednog mjeseca, po drugi put tokom ove decenije, Švedska će preuzeti predsjedanje Evropskom unijom

K

ad prvog jula [vedska preuzme predsjedanje Evropskom unijom, to }e biti drugi put da je ta zemlja na ~elu Evropske unije. Prvi put se to dogodilo 2001. godine, a naredno {estomjese~no predsjedanje se poklapa s krajem mandata Evropske komisije u oktobru a nastavlja se nakon izbora za Evropski parlament. To prakti~no zna~i da dva najva`nija tijela sa kojima sura|uje zemlja predsjedateljica, Parlament i Komisija, neko vrijeme na jesen ne}e biti u potpunosti operativna. [vedski premijer Fredrik Reinfeldt pozvao je po~etkom sedmice da novi predsjednik

EK-a bude imenovan sljede}e sedmice na summitu EU-a 18. i 19. juna. “Zauzimam se za to da ve} sada damo puni i potpuni mandat predsjedniku Evropske komisije, a ne samo na~elnu podr{ku, za {to se zala`u Francuska i Njema~ka,” rekao je Reinfeldt novinarima u Briselu. Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso potvrdio je ovih dana da }e se kandidirati za drugi petogodi{nji mandat na toj du`nosti. ^e{ki premijer najavio je da }e se sada posvetiti konsultacijama s drugim dr`avama ~lanicama o budu}em predsjedniku Evropske komisije kojeg ina~e imenuju jednoSLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

42

podrška nastavku proširenja EU-a
ska, kako je najavljeno, ima ambiciozne planove za svoje predsjedanje. Sna`an naglasak bit }e stavljen na pripremu koordiniranog stajali{ta EU-a za konferenciju UN-a o klimi u decembru u Kopenhagenu. “Najva`niji cilj je u~initi {to mo`emo kako bismo osigurali da Evropa govori jednoglasno u Kopenhagenu i da postignemo, ako je mogu}e, novi globalni sporazum koji }e zamijeniti Protokol iz Kyota, koji isti~e za dvije godine”, rekla je Malmstroem.

da }e se cijene dalje smanjivati u sljede}e dvije godine.

MJERE PROTIV NEZAPOSLENOSTI U EU
Evropska unija }e osloboditi 19 milijardi eura iz Evropskog socijalnog fonda za pomo} zemljama ~lanicama u borbi protiv nezaposlenosti, najavio je po~etkom mjeseca predsjednik Evropske komisije José Manuel Barroso. Rije~ je o ranije planiranim sredstavima, ali }e njihova isplata biti ubrzana, a dr`ave ~lanice ove i sljede}e godine ne}e morati sufinancirati programe kao {to je to ina~e slu~aj. Sredstva su namijenjena za stvaranje novih radnih mjesta i za prekvalifikacije radnika. Nezaposlenost u 16 zemalja euro-zone u aprilu je dostigla 9,2 posto. Komisija predla`e da Evropska investicijska banka, zajedno s ostalim partnerima, pokrene novu kreditnu liniju s mikro-kreditima za otvaranje malih ili mikro poduze}a koja ina~e imaju problema s osiguranjem kredita za pokretanje posla. Kao jedan od na~ina u borbi protiv nezaposlenosti, Evropska komisija poziva zemlje ~lanice i socijalne partnere da maksimalno koriste mogu}nost skra}ivanja radnog vremena.

ŠVEDSKA PODRŠKA BALKANU Švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt obećao je da će njegova zemlja raditi na unapređivanju procesa evropskih integracija u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana
Stockholn

APEL ^LANICAMA EU APEL ^LANICAMA EU
[vedski premijer Fredrik Reinfeldt [vedski premijer Fredrik Reinfeldt (lijevo) pozvao je po~etkom sedmice (lijevo) pozvao je po~etkom sedmice da novi predsjednik Evropske da novi predsjednik Evropske komisije bude imenovan na komisije bude imenovan na summitu EU-a 18. ii 19. juna summitu EU-a 18. 19. juna

glasno predsjednici dr`ava ili vlada dr`ava ~lanica, a potvr|uje Evropski parlament. O~ekuje se da }e Barroso biti imenovan sljede}e sedmice na summitu EU-a. Me|utim, neke ~lanice, u prvom redu Francuska, tra`e da se novi predsjednik Evropske komisije imenuje tek poslije referenduma o Lisabonskom ugovoru u Irskoj, koji bi se trebao odr`ati u oktobru. Barrosovoj kandidaturi u prilog ide odli~an rezultat Evropske pu~ke stranke (EPP), kojoj pripada, na izborima za Evropski parlament. Zbog evropskih izbora i imenovanja nove Evropske komisije predsjedanje ove zemlje }e biti “prili~no zahtjevno”, najavila je i Cecilia Malmstroem, {vedska ministrica za evropske poslove. Malmstroem je dodala da se te institucionalne te{ko}e nadovezuju na gospodarsku krizu i planirani drugi referendum u Irskoj o Lisabonskom ugovoru, ali, i pored toga, [ved11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Me|u {vedskim prioritetima je i Strategija za Balti~ko more. Za [vedsku, ali i ostale zemlje sjevera Evrope, o~uvanje ozbiljno ugro`enog Balti~kog mora je pitanje od ogromnog zna~aja. Takozvanu Balti~ku strategiju [vedska i ostale zemlje koje gravitiraju tom moru potpisale su jo{ 1980., no na razini ministarstava za{tite. [vedska se tako|er nada rezultatima u pro{irenju, prije svega kad je rije~ o svr{etku hrvatskih pregovora, te otvaranju barem jednog do dvaju poglavlja turskih pregovora. Tokom posjete Sarajevu po~etkom aprila ove godine {vedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt obe}ao je da }e njegova zemlja, nakon {to preuzime predsjedanje Evropskom unijom, raditi na unapre|ivanju procesa evropskih integracija u BiH i drugim zemljama Zapadnog Balkana. Od [vedske se tako|er o~ekuje da podr`i zahtjev za ~lanstvo Islanda.

UPOZORENJE FRANCUSKIH I NJEMA^KIH EKONOMISTA
Neodlu~nost evropskih vlada da testiraju izdr`ljivost svojih banaka i objave rezultate testova odga|a gospodarski oporavak, upozorenje je francuskih i njema~kih ekonomista koje prenose evropski mediji. U neuobi~ajenom zajedni~kom pismu objavljenom u londonskom dnevniku The Financial Times, ~lanovi Francuskog vije}a za analize u gospodarstvu i Njema~kog vije}a gospodarskih stru~njaka upozorili su da bi diskrecijske i tajnovito{}u obavijene provjere izdr`ljivosti banaka kakve su se do sada provodile u Evropi mogle ugroziti sam smisao provedbe takvih testova.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Uspjeh gra|evinske kompanije “[irbegovi}“ Uprkos recesiji javni prihodi u BiH ostaju skoro isti Sudski epilog spora ^EZ-a i Republike Srpske
IZVOZNI PODUHVAT

[irbegovi} u Libiju izvozi hiljadu tona ~eli~nih konstrukcija

Rast direktnih i pad indirektnih poreza
Prema dostupnim podacima, dvije enetitetske uprave za prikupljanje direktnih poreza u prvih pet mjeseci 2009. godine prikupile su vi{e novca nego u istom razdoblju protekle godine! Uprkos globalnoj recesiji, direktni porezi u BiH u prvih pet mjeseci iznose 2,02 milijarde maraka i u odnosu na isto razdoblje protekle godine pove}ani su za preko 120 miliona KM. Direktni prihodi u Federaciji BiH dostigli su 1,26 milijardi maraka i ve}i su za 63 miliona KM, dok su direktni prihodi u Republici Srpskoj dostigli iznos od 766 miliona KM i u pore|enju s istim razdobljem protekle godine ve}i su za 57 miliona KM. Rast direktnih prihoda nije posljedica novog obra~una poreza na li~ni dohodak, budu}i da je ba{ ova stavka “podbacila“, osobito u Republici Srpskoj gdje su prihodi od poreza na pla}u bili osjetno manji od pro{logodi{njih, i to za 11 miliona KM. Rast direktnih prihoda posljedica je sna`nog rasta poreza na dobit (u RS-u 17 posto, a u FBiH ~ak 116 posto vi{e) te sna`nog rasta doprinosa za penziono i zdravstveno osigiranje kao i doprinosa za nezaposlenost. Sve u svemu, entitetskim i fondovskim bud`etima po osnovu direktnih poreza na raspolaganju stoji znatno vi{e novca nego u istom razdoblju protekle godine, kada se globalna recesija u BiH nije ni spominjala. Istina, u prvom kvartalu 2009. godine bud`etski prihodi po osnovu indirektnih poreza manji su za blizu 6 posto nego u istom razdoblju protekle godine, {to je prije svega posljedica osjetnog pada uvoza i prihoda od carina zbog po~etka primjene liberalnog trgovinskog re`ima s Evropskom unijom. U kona~nom zbiru ukupni javni prihodi u 2009. godini ne}e biti puno manji od javnih prihoda u pro{loj godini, {to zna~i da efekti globalne recesije u BiH ne}e biti tako negativni kako se ~inilo u prvi mah.

Širbegović u Libiji pregovara o novom poslu
Skoro cijelu proteklu sedmicu gra|evinska kompanija [irbegovi} otpremala je iz Gra~anice do jadranske luke Plo~e metalnu konstrukciju za izgradnju deset sportskih dvorana u Libiji. Rije~ je o nekoliko {leperskih konvoja kojima je otpremljeno vi{e od 1.000 tona metalne konstrukcije namjenski skrojene za deset spotskih dvorana u libijskim gradovima Tripoliju, Bengaziju, Sirti i Misurati. Od prije nekoliko mjeseci u Libiji radi preko 100 radnika kompanije “[irbegovi}“, a ovaj broj do kraja jula ove godine bi}e utrostru~en. Naime, pored izgradnje deset sportskih dvorana, ~iji je gra|evinski dio vrijedan 16 miliona eura, kompanija “[irbegovi}“ sredinom godine zapo~inje jo{ jedan posao u Libiji izgradnju luksuznog turisti~kog naselja u Sirti. Rije~ je o izgradnji 480 apartmana razli~ite veli~ine a gra|evinski dio ovog posla koji je pripao “[irbegovi}u“ procjenjuje se na oko 35 miliona eura. Tako|er, sredinom godine “[irbegovi}“ u Libiji zapo~inje izgradnju vlastitog gra|evinskog pogona (“prefabrikovane konstrukcije“) vrijednog 20 miliona eura u kojem }e djelimi~no suvlasni{tvo imati i [irbegovi}ev partner iz Libije.
44

Vlasnik kompanije Faruk [irbegovi} za Slobodnu Bosnu ka`e da }e ovaj pogon po~eti s radom do kraja godine i da }e to biti svojevrsna prekretnica u dosada{njem nastupu kompanije “[irbegovi}“ na libijskom tr`i{tu. “S vlastitim proizvodnim pogonom bit }emo puno konkurentniji na libijskom tr`i{tu koje je u ekspanziji i koje skoro i ne osje}a pritisak globalne recesije“, ka`e [irbegovi}. Otkriva nam da je s libijskom stranom nedavno otvorio pregovore o novom gra|evinskom poslu ~ija vrijednost prelazi 200 miliona eura. “Rije~ je o vrlo vrijednom gra|evinskom poslu u domenu visokogradnje i niskogradnje koji prevazilazi na{e kapacitete i na kojem bi se anga`iralo jo{ nekoliko gra|evinskih kompanija iz BiH. Pregovore o tom poslu na~elno smo otvorili jo{ pro{le godine kada je u slu`benoj posjeti Libiji boravila privredna delegacija iz BiH koju je predvodio ~lan Predsjedni{tva BiH Haris Silajd`i}. Ako zaklju~imo i ovaj ugovor, u Libiji }e biti posla za jo{ najmanje 500 gra|evinskih radnika iz BiH i to u narednih pet-{est godina“, tvrdi Faruk [irbegovi}.

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

Na ime odštete ČEZ traži 60 miliona eura
^e{ka elektroprivreda (^EZ) naprasno je prekinula pregovore s predstavnicima Republike Srpske pa }e vi{emjese~ni spor oko ulaganja u Rudnik i TE Gacko okon~ati na me|unarodnom arbitra`nom sudu. Prvooptu`ena Elektroprivreda RS-a i drugooptu`eni Rudnik i TE Gacko slu`beno su obavije{teni o pokretanju sudskog spora u kome }e ^EZ poku{ati namiriti pretrpljenu {tetu zbog ugovorenog a nerealiziranog posla u Gacku. Od{tetni zahtjev ^EZ-a navodno iznosi 60 miliona eura, ne ra~unaju}i zatezne kamate. Ovako visok od{tetni zahtjev ^EZ obrazla`e “gubitkom o~ekivane dobiti“. Ugovor izme|u RS-a i ^EZ-a potpisan je jo{ prije vi{e od dvije godine (16. maja 2007. godine) kada je RS-a ~e{kom partneru prakti~no poklonila Rudnik i TE Gacko a ^EZ se obvezao investirati 1,4 milijarde eura u modernizaciju Rudnika Gacko i podizanje nove termoelektrane snage 660 megavata. Ugovor je sklopljen iza le|a malih dioni~ara ~iji je vlasni~ki udio od oko 30 posto preko no}i postao posve bezna~ajan. Stoga su mali dioni~ari podigli tu`bu protiv Vlade RS-a te time do daljnjeg onemogu}ili preuzimanje i investiranje ^EZ-a u Rudnik i TE Gacko. Tako stvari izgledaju s formalne strane. Pitanje je, me|utim, je li se ^EZ odlu~io povu~i zbog tu`be malih dioni~ara ili zbog dramati~nih promjena koje je glabalna recesija proizvela na me|unarodnom tr`i{tu kapitala.

SUDSKI EPILOG

Spor izme|u ^EZ-a i RS-a rije{it }e me|unarodni arbitra`ni sud

BUSINESS KOMENTAR

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

Analitika umjesto intuicije
klijenata, da se svakome pojedina~no prilazi na tako prisan na~in. Ili, ipak ima. Naime, ukoliko se u banci ili tr`nom centru, odnosno organima dr`avne uprave, pravilno pohranjuju transakcijski ili bilo koji drugi podaci, ispunjen je osnovni uslov za analizu. Prikupljeni podaci rade u korist osobe zadu`ene za dono{enje odluka, jer kvalitetna analiza prilazi svakom klijentu pojedina~no i stvara sliku cijele popuDOBITI ZADR@ATI NADOGRADITI SMANJITI RIZIKE SMANJITI PREVARE lacije klijenata kojima je mogu}e iza}i u susret, ~ime se zadr`ava zadovoljan klijent. Takvom `eljene rezultate u podru~jima svog djelovanja. klijentu, organizacija }e biti u mogu}nosti Danas analiti~ko promi{ljanje Me|utim, ozbiljan analiti~ki proces daleko ponuditi intenzivnije kori{tenje usluga, a on }e, na osnovu, i uz pomo} brojeva, nadma{uje intuiciju, pa ~ak i iskustvo, donose}i {to je tako|er va`no, {iriti dobar glas. prednosti izvu~ene iz analize podataka koji nam Da bi sve bilo jasnije, treba re}i da postoji predstavlja nov na~in kako biti govore mnogo vi{e nego {to mo`emo zamisliti. analiti~ki software, recimo SPSS-ov analiti~ki pametan! O ~emu se zapravo radi? Kvalitetno prove- paket PASW, koji analize provodi u potpuno den analiti~ki proces “tjera“ podatke da rade za automatizovanom procesu, koji sa jedne strane Za{to analitika? Prosje~no nezadovoljan analiti~ara, odnosno onome koji odlu~uje o pro- ne oduzima dragocjeno vrijeme, dok sa druge korisnik svoje iskustvo dijeli sa 8 do 10 ljudi. cesu upravljanja svojom organizacijom strane daje neprocjenjive informacije dobijene Ulaganje od 5% u zadr`avanje postoje}ih klijena- omogu}ava da bude korak ispred problema koji na osnovu analiziranja podataka, ~ime iz igre ta donosi 25 ili vi{e posto pove}anja zarade. Ako se nekada ne mo`e predvidjeti, jer ono {to le`i ispada prili~no nesigurna intuicija. Jednom klijent nije zadovoljan, jasno, daleko je od lojal- iza horizonta nije vidljivo. Stoga mo} analitike rije~ju, uprava kompanije, dr`avna adminisnosti, te onda nema ni koristi za kompaniju — le`i upravo u sagledavanju svakog detalja poje- tracija, akademski sektor i ostali koji koriste kada govorimo o koristi, uvijek govorimo o uza- dina~no, ~ime se izbjegavaju ne`eljene eventu- ovakav software, dobijaju savjet vrhunske jamnom odnosu, koji se uvijek mo`e pobolj{ati! alnosti. Tako se u, recimo, poslovnom svijetu kvalitete od samih gra|ana, klijenata, studestvara kvalitetniji odnos izme|u onoga koji nata, te su na taj na~in u stanju da predvide Klju~no pitanje je gdje po~eti? Glavna razlika izme|u razli~itih organizacija pru`a i onoga koji koristi usluge. Vlasnici kvar- njihovo pona{anje u budu}nosti i pru`e im koje ve} upotrebljavaju analitiku i onih koje o tovskih prodavnica, obrta i sli~no, uglavnom zna~ajno kvalitetnije usluge. Tako|er, vritom ~inu ozbiljno razmi{ljaju jeste to da prve poznaju svoje redovne klijente i njihove navike, jeme dobijeno u automatizovanom procesu imaju neki alat sa kojim su ve} u{le u proces anal- kojima se prilago|avaju na obostranu korist. obrade podataka ostavlja vi{e vremena za ize, drugi se pak ne `ele latiti alata jer smatraju da Ali, u velikim kompanijama jednostavno nema kreativno razmi{ljanje, ~ime se efikasnost na osnovu iskustva i intuicije mogu ostvarivati vremena ni prostora, s obzirom na veliki broj procesa upotpunjuje.
45

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

EVROPSKI PARLAMENT

Prošlosedmični izbori za Evropski parlament donijeli su veliki uspjeh švedskoj Piratskoj stranci koja je neočekivano dobila priliku da u narednom mandatu Evropskom parlamenta ima svog zastupnika; ova stranka će se u narednih pet godina boriti za manje stroge zakone o autorskim pravima na evropskoj razini

POHOD INTERNET P
Piratska stranka glasa~e privukla zagovaranjem besplatnog “skidanja“ muzike i filmova s interneta

46

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PIRATI DOLAZE
SLAVLJE U [TOKHOLMU
Pristalice Piratske stranke na nogama su do~ekali vijesti o izbornom uspjehu iz Brisela

PIRATA

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

47

EVROPSKI PARLAMENT
Pi{e: DANKA SAVI]

Z

a donedavno gotovo anonimnu {vedsku Piratsku stranku vrijeme odr`avanja izbora za Evropski parlament pokazalo se idealnim iz dva razloga: po~etkom prolje}a u ovoj je zemlji uveden vrlo strog zakon o autorskim pravima, a istog mjeseca izre~ena je i nepovoljna presuda za Pirate Bay, popularnu internetsku stranicu za razmjenu filmova i muzike. Broj tradicionalno liberalnih [ve|ana kojima su zasmetale ovako radikalne mjere vlasti a koji su potom po~eli podr`avati stavove Pirata o kori{enju sadr`aja sa interneta zna~ajno se uve}ao. Potom je uslijedio odli~an izborni rezultat - Piratska stranka dobila je na izborima za Evropski parlament oko 7,4 posto glasova, ~ime su nadma{ili i nekoliko ja~ih politi~kih opcija u [vedskoj.

@ELIMO BITI TAMO GDJE SE KROJE ZAKONI
“Divno je biti pirat sada“, ushi}eno govori novinarima ovih dana ~etrdesetde-

Christian Engström, dopredsjednik {vedskih Pirata, budu}i je zastupnik ove stranke u Evropskom parlamentu

DIVNO JE BITI PIRAT

Nakon osnivanje stranke, prije tri godine, mediji su bili vrlo rezervirani oko njihovog mogu}eg uspjeha. Stvari su se, me|utim, bitno promijenile uvo|enjem kontroverznog (antipiratskog) zakona u [vedskoj. Kako su pokazala istra`ivanja, nakon njegovog uvo|enja internet promet u toj zemlji je smanjen je za tridesetak posto. Spomenutim zakonom (koji se, ina~e, temelji na direktivi EU-a) dozvoljava se onima koji imaju autorska prava da od davatelja internetskih usluga otkriju detalje oko podataka koje pojedini korisnik dijeli s drugima na internetu u toj zemlji, ali i izvan nje. To dakle, zna~i da oni prema ovom zakonu mogu zatra`iti IP adresu korisnika usluga interneta te identificirati njihova ra~unala i provjeriti da li se putem njih distribuirao piratski materijal. Osam posto svih [ve|ana koristi p2p (peer-topeer) programe, pomo}u kojih dijele raznorazne podatke putem interneta, a popularne stranice BitTorrent i The Pirate Bay isto tako su smje{tene u toj zemlji.

COPYRIGHT DA, ALI DO PET GODINA
Christian Engström, potpredsjednik {vedskih Pirata i njen budu}i poslanik u Evropskom parlamentu, u razgovoru za BBC predvidio je nakon dono{enja zakona da }e pad prometa biti kratkog vijeka. “Jedan od razloga tome jest {to je ljudima potrebno nekoliko sedmica da nau~e kako promijeniti svoje sigurnosne postavke na ra~unalu, ~ime bi oni i dalje ostali anonimni“, objasnio je prije dva mjeseca u razgovoru za BBC Engström. Prema njegovim procjenama, u [vedskoj nalazi oko dva miliona ra~unala koja koriste p2p klijente tako da ka`njavanje hiljadu korisnika od strane {vedske policije i pravosu|a predstavlja prihvatljiv rizik za pojedina~ne korisnike. “Privatne korporacije ovim su zakonom dobile odrije{ene ruke u progonu civila. Zapadne demokracije ne funkcioniraju na takav na~in“, nastavio je Engström, nazi-

PODR[KA “PIRATIMA”

Nakon dono{enja strogog zakona o autorskim pravima prije dva mjeseca broj ~lanova Piratske stranke se utrostru~io

vetogodi{nji matemati~ar Christian Engström, dopredsjednik Piratske stranke iz [vedske, koji se izborio za poslani~ko mjestu u Evropskom parlamentu. “Ve}ina zakonske regulative iz oblasti informatike dolazi iz Brisela“, obja{njavao je on uo~i izbora motive ove stranke za kandidaturu na evropskoj razini. “To je mjesto gdje se donose odluke i zbog toga `elimo biti tamo“, poru~io je tada Engström. Ovaj nekada{nji programer i potpredsjednik jedne male kompanije stranci se pridru`io 2006. godine kada je i osnovana. “U{tedio sam dovoljno novca da jedno vrijeme mogu raditi a da ne budem pla}en za to. Ovo su pitanja jako va`na za mene“, izjavio je, napominju}i da ne}e mo}i tako zauvijek jer “ne{to novca bi, ipak, dobro do{lo“ .
48

[IRENJE PIRATA PO SVIJETU

Uspjeh na izborima Pirati su doživjeli i u Njemačkoj
Prema zvani~nim podacima, Piratska stranka ve} postoji ili je u osnivanju u mnogim evropskim zemljama (Austrija, Italija, Poljska, Francuska, [vicarska, Nizozemska, Irska, Velika Britanija itd..), a izvan Evrope u SAD-u, Argentini, Australiji, Kanadi, Ju`noj Africi, Novom Zelandu... Na prostoru nekada{nje Jugoslavije postoji u Srbiji. [vedska ima 20 mjesta u Evropskom parlamentu, ali po Lisabonskom ugovoru prolazi samo 18 s pravom glasa. To zna~i da je Piratska stranka trebala imati 2 mjesta. U Njema~koj Piratska stranka je tako|er zabilje`ila uspjeh sa oko 1 posto glasova, ali ipak nije imala dovoljno glasova za mjesto u Evropskom parlamentu.

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PIRATI DOLAZE
BALKANSKA POSLA kulture, ve}ina onoga {to je dostupno u inozemstvo dolazi iz engleskog govornog podru~ja“.

Predsjednik Rumunije kćerku “ubacio“ u Evropski parlament
Jedna od “neobi~nijih“ pobjeda na izborima za Evropski parlament (EP) jeste pobjeda dvadesetdevetogodi{nje Elene Basescu, biv{e manekenke i k}erke predsjednika Rumunije Triana Basescua, ~ije je kandidatura mjesecima izazivala revolt u intelektualnim i politi~kim krugovima u zemlji. Predsjedniku Rumunije se zamjeralo {to je svoju k}erku “ubacio” na kandidatsku listu PDL-a uo~i izbora za EP. Pod “prisicima“ on po~inje najavljivati da }e njegova k}erka napustiti PDL (Demokratskoliberalna stranka) i postati “nezavisni” kandidat. “Tatina k}er” kako }e se kasnije pokazati, kre}e u osvajanje najmla|eg bira~kog tijela, obe}ava, recimo, da }e se zalo`iti za legalizaciju kori{tenja trave i na kraju osvaja preko 200.000 glasova, odnosno vi{e nego jedna ~itava stranka (PNTCD) koja nije pro{la na izborima. Elena se potom vra}a u PDL i tako joj svojim glasovima podi`e rejting. “Mediji me predstavljaju kao neobrazovanu `enu, ali pokazala sam u kampanji da sam zavrijedila vi{e”, izjavila je Elena, u Rumuniji poznata po posjetama no}nim klubovima u Bukure{tu i turbulentnom ljubavnom `ivotu, za Radio RFI.

UTROSTRU^EN BROJ ^LANOVA STRANKE
Iako je u evropskim zemljama op}enito zabilje`en pad izlaznosti na izbore za Evropski parlament, oko 43 posto [ve|ana je ovaj put glasalo, a to je procenat malo vi{i od postotka iz 2004. godine. Rezultati su, potom, pokazali da je 200 hiljade [ve|ana svoj glas dalo upravo Piratskoj stranci. Ako imamo u vidu da je ova stranka na nacionalnim izborima 2006. godine dobila svega 35 hiljada glasova, onda je o~ito da ovaj rezultat predstavlja veliki uspjeh. Pored antipiratskog zakona nedavna presuda u slu~aju Pirate Bayja, sa kojom stranka nije direktno povezana, sigurno je zna~ajno uticala na to jer nakon osu|uju}e presude za osniva~e Bayja, broj ~lanova u stranci gotovo utrostru~io. U aprilu su ~etvorica administratora Pirate Baya na sudu progla{ena krivima za sudjelovanje u povredi autorskih prava te su osu|eni na godinu dana zatvora i nov~anu od{tetu od 30 miliona {vedskih kruna. Pirate Bay jedna je od najpoznatijih svjetskih internetskih stranica za razmjenu materijala, osnovana 2003. godine od organizacije Piratbyran koja se bori protiv za{tite autorskih prava, a vodila su je upravo ~etvorica osu|enih. Svakodnevno se se preko ove strance razmjenjivali milioni materijala. Broj ~lanova Piratske stranke se nakon presude popeo na gotovo pedeset hiljada. Rickard Falkvinge, predsjednik Pirat ske stranke, smatra da se ulaskom Piratske stranke u EU parlament promijenjena cjelokupna evropska politika. “Osje}aj je predivan. Gra|ani su shvatili kako je vrijeme za promjenu. Zastarjeli su politi~ari komadi} po komadi} rastavili `ivotni standard mladih ljudi. No, mi ne prihvatamo nikakav autoritet, nikakvu masovnu kontrolu“. U Briselu se namjeravaju boriti za to da se smanje zloupotrebe vlasti i autorska prava, a s druge strane za legaliziranje razmjene datoteka za osobnu upotrebu.

VAMP ZASTUPNICA

Elena Basescu, biv{e manekenka ii Elena Basescu, biv{e manekenka k}erka predsjednika Rumunije, poznata k}erka predsjednika Rumunije, poznata je po burnom no}nom `ivotu je po burnom no}nom `ivotu

vaju}i ovaj zakon katastrofom za [vedsku kao dr`avu. [vedski Pirati, me|utim, ne `ele ukloniti copyright zakona u potpunosti. Njihov je cilj promjena zakona o intelektualnom vlasni{tvu u [vedskoj, Evropi i ostatku svijeta postavljanje nekomercijalnog kopiranja besplatno, ali i ograni~enje roka za copyright do 5 godina od dana objavljivanja.
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Autorska prava bi i dalje ostala kada je u pitanju komercijalna distribucija novih djela. U svojim javnim istupima Engström je govorio o tome kako Pirati vjeruju da su manje strogi zakoni o autorskim pravima dobri za sve kulture, a osobito za one koje dolaze izvan SAD-a i Velike Britanije. Jer “dok god veliki filmski studiji i tvrtke imaju kontrolu nad ve}inom distribucijske
49

NOGOMET
EDIN D@EKO

Proslava naslova prvaka Njema~ke bio je njegov vjerovatno posljednji nastup na Volkswagen Areni

50

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PLES MILIONA OKO ]IRINIH SINOVA

Zahvaljujući izvanrednim igrama za svoje klubove i bh. nacionalni tim u prošloj sezoni, naši nogometni reprezentativci postali su najtraženija roba u ovoljetošnjem prijelaznom roku; naš novinar istražio je detalje oko izglednog transfera EDINA DŽEKE u italijanski MILAN, ali i ostalih reprezentativaca u najjače klubove Evrope

ZBOGOM KAKA, DOBAR DAN D@EKO!
Nakon Marka Topi}a, Edin D`eko }e biti drugi Bosanac u slavnom AC Milanu
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

S

vakoga dana na mobitel mu sti`e desetine poruka i poziva zainteresiranih za njegove usluge u narednoj sezoni. Otkako je sa Wolfsburgom, posljednje subote maja mjeseca, osvojio naslov prvaka Njema~ke, Edin D`eko jedan je od najtra`enijih nogometa{a Evrope. Lista klubova zainteresiranih za potpisivanje ugovora sa jednim od najboljih napada~a dana{njice du`ila se onom brzinom kojom je Edin davao golove u dresu novog njema~kog prvaka. Pri~a o Milanu kao jednom od zainteresiranih klubova otvorila se jo{ jesenas kada je Wolfsburg igrao utakmice Kupa UEFA u grupi sa Milanom. “Sanjao sam jo{ kao dje~ak da jednog dana igram na San Siru, [ev~enko je oduvijek bio moj uzor“, pri~ao je tada D`eko.

REPREZENTACIJA BiH

OSTVAREN DJE^A^KI SAN
Ta re~enica, ona kojom je objasnio svoju dje~a~ku fasciniranost klubom iz Milana, bila je klju~na italijanskim novinarima, koji su tada {irom otvorili vrata mogu}nosti da Edin D`eko, nakon Marka Topi}a, postane drugi bh. nogometa{ koji }e imati potpisan ugovor sa klubom kojeg je na staze slave prije 24 godina lansirao aktuelni italijanski premijer Silvio Berlusconi. Pregovori Milana sa D`ekom i vodstvom njegovog kluba ubrzani su pro{log vikenda kada su Adriano Galliani, potpredsjednik i prvi
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Dobri nastupi u kvalifikacijama za SP Dobri nastupi u kvalifikacijama za SP podigli su cijenu na{im nogometa{ima podigli su cijenu na{im nogometa{ima

operativac kluba, te generalni menad`er Ariedo Braida stigli u Sarajevo kako bi definirali detalje ugovora sa Edinovim agentom Irfanom Red`epagi}em. Dva dana kasnije, kako nam je potvr|eno iz izvora bliskih Milanu, (“^im je oti{ao Kaka, krenuli su u “ ofanzivu i odlu~ni su da {to prije zavr{e posao sa D`ekom“) svi detalji transfera su utana~eni i ono {to je preostalo jeste da se dva kluba dogovore u vezi sa obe{te}enjem. “Bio sam u Sarajevu zbog D`eke. Jako nam

se svi|a. Sada ~ekamo odgovor od Wolfsburga. Mislim da smo jako blizu potpisivanju ugovora s njim“, kazao je Galliani u utorak potvrdiv{i tako da je D`eko veoma blizu San Sira. “Wolfsburg }e u~initi sve da D`eko ostane jo{ najmanje godinu dana u klubu“, kazao nam je sugovornik iz Njema~ke, poslovno povezan s vode}im ljudima Wolfsburga. “Oni }e u~initi sve da D`eko ostane, no ukoliko vide da on `eli i}i, a vide, onda }e u~initi sve da dobiju najmanje
51

NOGOMET
25 miliona eura obe{te}enja.“ Pregovori o obe{te}enju po~eli su ve~er nakon prijateljske utakmice koju je reprezentacija BiH igrala u Cannesu protiv Omana, a nastavljeni su u srijedu (10. juni op.a.) u Monte Carlu. Ono {to se zasada, barem nezvani~no zna, jeste da je D`eko pristao do}i u Milan gdje bi imao godi{nju pla}u od dva miliona eura. Problem zasada predstavlja tvrdoglava pregovara~ka pozicija Wolfsburga, koji tra`i 30 miliona eura obe{te}enja, dok Milan daje 20. Stoga je vrlo vjerovatno da }e, ukoliko se klubovi dogovore, to biti ona svota od 25 miliona eura koju je spominjao na{ sugovornik. Tim prije {to je Milan inkasirao 67,2 miliona eura i ima dovoljno novca da podmladi i osna`i svoju mom~ad. REPREZENTATIVCI NA OTOKU

Supić na Kipar, Pandža u Englesku
Za razliku od ve}ine na{ih nogometnih reprezentativaca, Nemanja Supi}, golman bh. nacionalnog tima, odmah je po okon~anju sezone rije{io pitanje kluba za koji }e nastupati u naredne dvije godine. Supi} je, naime, potpisao dvogodi{nji ugovor s kiparskim Anorthosisom, klubom koji je bio jedno od najprijatnijih iznena|enja ovogodi{njeg izdanja Lige prvaka. Supi} je ugovor s Kipranima potpisao pro{le sedmice. “Ponudu koju sam dobio iz Anorthosisa jednostavno nisam mogao odbiti, potpisao sam dvogodi{nji ugovor sa mogu}no{}u produ`enja na jo{ jednu godinu“, ka`e dosada{nji golman srbijanskog Javora. “Prezadovoljan sam finansijskim uslovima, ali i ~injenicom da }u igrati Evropsku ligu. Moj novi klub ne}e igrati u Ligi prvaka, kao u pro{loj sezoni, ali vjerujem da }emo i u najmasovnijem evropskom takmi~enju biti ekipa koja }e igrati zapa`enu ulogu. Istina, kre}emo od prvog pretkola, ali smo nositelji i u prvom i drugom pretkolu, tako da o~ekujem kako ne}emo imati

MILIONI ZA [TILI]A I IBRI^I]A
U sjeni transfera Edina D`eke, jo{ nekoliko na{ih nogometnih reprezentativaca pregovara sa klubovima zainteresiranim za njihove usluge u predstoje}oj sezoni. Nakon osam sezona provedenih u Rusiji, u koju je, kako je sam kazao, oti{ao kako bi zaradio novac a ne vo|en nogometnim motivima, Emir Spahi}, kapiten bh. reprezentacije, na pragu je odlaska u Njema~ku. Nakon {to mu je zimus propao transfer u gr~ki Panathinaikos, Spahi} bi trebao karijeru nastaviti u Bundesligi. Dolaskom Felixa Magatha u Gelsenkirchen, Spahi}u su {irom otvorena vrata Schalkea 04, a ve} odranije je poznato kako su za stopera na{e reprezentacije zaintere-

Iz rodnog Gacka preko Srbije do Kipra

NEMANJA SUPI]

te`ak zadatak da odemo do tre}eg pretkola.“ I Boris Pand`a bi karijeru mogao nastaviti na Otoku, no za razliku od Supi}a, rije~ je o onom britanskom. Naime, nogometa{ Hajduka ve} odavno je na listi `elja ~elnika engleskog Stoke Cityja kao i Blackburna, a o~ekuje se kako }e transfer biti realiziran ve} po~etkom ljetnjeg prelaznog roka.

EMIR SPAHI]
18. AVGUST 1980. LOKOMOTIV Moskva 3.000.000. eura Schalke 04, Koeln, Fenerbahce, Olympique Marseille

SEMIR [TILI]
8. OKTOBAR 1987. LECH - Poznan 3.000.000. eura Hertha, Celtic, Wolfsburg, Rubin

SENIJAD IBRI^I]
26. SEPTEMBAR 1985. HAJDUK - Split 5.000.000. eura Koeln, Hamburg, Borussia Dortmund

52

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PLES MILIONA OKO ]IRINIH SINOVA
PJANI], PJANI], MURATOVI], MURATOVI], SALIHOVI] SALIHOVI]
“]irini sinovi” “]irini sinovi” najtra`enija najtra`enija su “roba” su “roba” na evropskom na evropskom tr`i{tu tr`i{tu

sirani Wolfsburg i Koeln. Spahi} je tra`en i zbog ~injenice da mu je s moskovskim Lokomotivom istekao ugovor, slobodan je igra~, no pro{le sedmice pojavila se mogu}nost za odlazak u Fenerbahce. Naime, nakon {to je trener Cristoph Daum iznenada napustio Koeln i potpisao ugovor, sa uz Galatasaray najve}im turskim klubom, Spahi} je po~eo pregovore o odlasku u tursku metropolu. “Mislim da je 90 posto stvari vezanih za odlazak u moj novi klub ve} zavr{eno, no sve sam stopirao dok ne okon~amo pripreme reprezentacije“,

ka`e nam Spahi}. “Postao sam pomalo i sujevjeran, jer sam isto tako zimus mislio da je odlazak u Panathinaikos gotova stvar, spremao sam se za selidbu u Atinu, pa je sve propalo preko no}i. Znam ime svog novog kluba, no objavit }u ga nakon utakmice protiv Omana“, dodao je. Nezvani~no, Spahi} }e karijeru nastaviti u Njema~koj. A put ove zemlje }e i Semir [tili} te najvjerovatnije i Senijad Ibri~i}. [tili}, najbolji strani nogometa{ poljskog prvenstva, u d`epu ima ~etiri ponude, dvije iz Njema~ke (Hertha i Wolfsburg), te po

jednu iz [kotske (Celtic) i Rusije (Rubin Kazan), no kako sada stvari stoje put ga iz Poznana vodi ka Berlinu, gdje bi trebao potpisati za tamo{nju Herthu. Zanimljivo je kako njegova porodica u njema~koj prijestolnici ima stan svega stotinjak metara daleko od Olympia stadiona, pa je i to jedan od razloga koji [tili}a vuku ka Bundesligi. “Ono {to sa sigurno{}u mogu re}i jeste da je Hertha ponudila Lechu dva i po miliona eura obe{te}enja, dok ruski Rubin i Celtic daju pola miliona eura vi{e“, kazao nam je [tili}. “Ponuda Celtica je ve} odranije aktuelna, a sada se javio i Wolfsburg, tako da ba{ i ne znam {ta da radim, no ~ast mi je {to me takvi klubovi `ele. Mislim da }u ipak, kako sada stvari stoje, i}i u Njema~ku, mada ne znam u koji klub.“ S druge strane, odlazak Senijada Ibri~i}a ovisi o transferu njegovog suigra~a, napada~a Hajduka Nikole Kalini}a. Naime, splitski je klub pro{le sedmice objavio kako o~ekuju da od Kalini}eve eventualne prodaje zarade sedam miliona eura, dok je cijena obe{te}enja za Ibri~i}a ne{to manja, pet miliona eura. Takav je zahtjev u razgovorima postavljen Hamburgu koji u Ibri~i}u vidi svog novog playmakera, no Ibro je ipak bli`i Koelnu, koji bi vrlo lako mogao postati mala bh. kolonija.

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

53

HALID BE[LI]

HAL

Mislim da u ov v Titove smrti, `

54

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

^OVJEK OD (DRAGOG) KAMENA

Tri mjeseca nakon užasne saobraćajne nesreće koju je herojski preživio, intenzivnih i čestih medicinskih tretmana, HALID BEŠLIĆ, najomiljenija regionalna muzička zvijezda, našem je uredniku “natenane“ ispričao šta mu se dešavalo prije, tokom i nakon nesreće...

NA[

Razgovaro: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

LID
DOBRO SAM, NE SEKIRAJTE SE
Halid Be{li} oporavlja se i sprema za nove nastupe

U

sam malo ~vr{}e dr`ao taj volan, mo`da bih izbjegao tako stra{an udar. Mo`da bih se lagano ugruvao, ali to ni izbliza ne bi bilo ovako. ^ega se sje}ate tog jutra, 10. marta? Sje}am se da sam poku{ao zako~iti, da sam proklizao... Nisam ni znao da mi je oko nastradalo, ve} nos, usta, jezik. Prvo sam nazvao menad`era Damira Tigra, koji mi je posljednji po redu u imeniku u mobitelu, a onda Adnana Terzi}a koji je prvi po redu. Da bi potom Damir nazvao mog sina Dinu. Potom su do{la kola hitne pomo}i, ali toga se ne sje}am. Pri~aju mi da sam u hitnoj rekao: Vrijeme je da spavam. Stalno dolazite u Semizovac, pored Sarajeva, u kojem ste vlasnik pumpe i motela. I uvijek prolazite pored mjesta nesre}e. Mnogi, da im se dogodilo ne{to sli~no kao Vama, nikada ne bi ni pro{li tom cestom. O ~emu tada razmi{ljate? Nasmijem se. Zar je mogu}e? [ega mi ja kad vidim svoje slupano auto i to mjesto, ne mogu da vjerujem da je to tako. Ali, eto...

voj regiji, nakon nikog ljudi nisu `alili kao mene!

trkivali su se mediji iz svih krajeva biv{e Jugoslavije u posljednja dva mjeseca ko }e br`e, bolje, cjelovitije, efikasnije i, naravno, ekskluzivnije, intervjuisati Halida Be{li}a za vrijeme njegovog oporavka nakon saobra}ajne nesre}e, u kojoj je te{ko stradao 10. marta ove godine. Mi se, eto, nismo utrkivali, `eljeli smo biti posljednji, a ne prvi, respektiraju}i ~injenicu da je legendarni pjeva~ previ{e dobar ~ovjek da bi odbio bilo kome bilo {ta, pa makar to i{lo na njegovu {tetu. Na na{e izvinjenje {to nismo bili u prvim redovima onih koji su mu davali podr{ku tra`e}i intervju, Halid Be{li} veli: “Pravo da vam ka`em, spasili ste me! I mene ova frka iscrpljuje, ali {ta }u, moram”.

[EGA MI JE KAD VIDIM SVOJ SLUPANI AUTO
Karijera je ve} odavno izgra|ena, stvoreni su svi uslovi za normalan i lagodan `ivot. Ali, vrlo brzo, sve se mo`e promijeniti. Uspje{an ~ovjek nikada, zapravo, ni ne razmi{lja da sve ono {to je stvorio, realizovao, stekao mo`e nestati u sekundi... Nije to ba{ tako. Ja sam uvijek razmi{ljao o tome da, to {to ti ka`e{, sve mo`e nestati u sekundi. Nisam ~ekao da mi se ne{to desi, pa da... Uvijek sam znao da postoji gornji i donji novi svake pri~e. Milion je primjera, situacija, raznih ljudi, a ja puno toga znam. Od mog djetinjstva pa do danas, A, pogotovo danas u ovo, da tako ka`em, potro{a~ko, trgova~ko vrijeme. Kada neki ka`u: E, sad sam obezbijedio svoj `ivot. Pa, kako si ga to obezbijedio? U ovom turbulentnom ekonomskom, dinami~nom, recesijskom `ivotu niko nije suveren niti siguran. Nemam razloga da prema Vama budem servilan iz bilo kojeg razloga. Ali od tog kobnog 10. marta stalno pitam se za{to se to dogodilo dobrom ~ovjeku Halidu Be{li}u? Pitaju se mnogi, a ja sa ba{ ne{to i ne pitam. Sudbina, sigurno. Sudbina je da se nakon manjeg nastupa u Portoro`u, a pogotovo nakon sjajnih, velikih koncerata u Splitu i u Slavonskom Brodu, vratim u Sarajevo i budem potpuno opu{ten, sretan, da u`ivam u svemu {to sam napravio. Da

DI[EM NORMALNO I NE HR^EM
Kako se oporavljate? Fizi~ki dobro, samo ovo oko... Desno oko je i dalje najve}i problem. Kakve su prognoze? Nikakve! Ne znam stru~ne izraze, ali o~ni pritisak je uni{ten. A valjda od tog pritiska sve ide. Ne znam. Te{ko mi se navi}i na ove nao~ale i na pogled samo jednim okom. Za nastavak Va{e karijere bitno je da li ste rije{ili problem sa jezikom, vrlo va`nim “instrumentom” za pjevanje? Trne mi jezik jo{ uvijek, ali nemam ve}ih problema. I problem je sa ovim vrhom nepca, tako|e jako bitnim za pjevanje. Kada ho}u da formiram visoke tonove, malo mi pobjegnu. Pa gubim koncentraciju, ne kontroli{em glas. Imam osje}aj da ne ~ujem ba{ najbolje. Jo{ uvijek mi je nos ko babura, ima nekih metala u njemu. K’o da je tu|i, a ne moj. Ali, di{em normalno i ne hr~em. Ne `ali mi se `ena. Koliko ste psihi~ki optere}eni? Puno. Ali, poku{avam ostati normalan. I, nadam se da uspijevam. [ta }u? Nemam
55

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

HALID BE[LI]
kud, nego se prilago|avati trenutnoj situaciji. A prilago|avam se gledati na jedno oko. Naporno je gledati ~itav dan, zaboli me glava. Kontra mi je `ivot, totalno. Prohodam malo po gradu, a onda idem ku}i. Sada sam pravi TV fan, sve gledam. [ta slijedi u nastavku lije~enja? Vrijeme je va`an faktor, ne treba `uriti. Sve ide po planu. Malo mi glava trne, ali ve} sam imao probu sa orkestrom. Dobro je bilo, mada mi, ka`em, malo bje`e tonovi. Snimio sam tu probu na CD, preslu{ao i mogu ti re}i da je dobro. O~istio sam glas, valjda zato {to ne pu{im tri mjeseca. Ljekari koji su Vas operisali, ve} 10. marta, su maksilofacijalni hirurg Benjamin Bejtovi} i oftalmolog Suvad Kar~i}. Ne smijemo ih izostaviti iz ovog teksta. Zaista su maksimalno odradili svoj dio posla. Svaka im ~ast! Veliki su i stru~njaci, a i ljudi. Ne znam, kad razmislim, oko mene su se uvijek “vrzmali“ neki dobri, fini ljudi, pa tako i u bolnici... I TO ]E, BRZO, DO]I

Da mogu pjevati, već sada bih rezervisao “Koševo”
Nazif Gljiva, kompozitor koji je napisao najvi{e pjesama za Halida Be{li}a, ove godine proslavlja trideset godina estradnog rada. Veli da }e koncert tim povodom organizovati tek kada se Halid oporavi. A, kada }e se to desiti? “Ne znam jo{ uvijek. Da sada mogu pjevati, radio bih Ko{evo. Ali, plan mi je da se ovo ljeto oporavim i da tek najesen zapjevam”, veli Halid Be{li}.

NE]EMO U “ZETRU”, NEGO NA “KO[EVO”
Najesen opet pjevam

“BO@E, POMOZI DOBROM ^OVEKU!”
Da li ste uspjeli pro~itati barem deset posto poruka, `elja za Va{ {to br`i oporavak? Nisam, ne ~itam poruke, prenose mi ih. Govore mi da sam dobijao poruke iz ~itavog svijeta. Najvi{e iz biv{e Jugoslavije. Hrvatska je prednja~ila.

KOD VELE^ASNOG NA ISCJELJENJU: Pri~ao mi je prijatelj iz Tomislavgrada. Ima bolesno dijete, pa ga vodio u Hrvatsku kod vele~asnog Zlatka Sudca, na iscjeljenje. Pitao je djevoj~icu vl~. Sudac {ta bi najvi{e voljela da joj se desi. Ja bih najvi{e voljela da ozdravi Halid!
SRETAN SAM
Zvala me Dragana Mirkovi} Zvala me Dragana Mirkovi} ii ka`e: Halide, ti jako dobro ka`e: Halide, ti jako dobro zna{ {ta je estrada, vi{e puta zna{ {ta je estrada, vi{e puta bila sam razo~arana. Ali sada bila sam razo~arana. Ali sada je bila na visini zadatka! je bila na visini zadatka!

Mene to nije iznenadilo, ali Vi ka`ete da jeste? Ovo nije normalno! Znam da sam omiljen, ali ovo je, kako mi pri~aju, bila tuga na razini Titove smrti. Nikoga poslije njega nisu `alili kao mene. U dicso baru Campari & Fanovi u Virovitici, po{tovaoci Vas i Va{e muzike 6. juna su organizovali Ve~er podr{ke Halidu Be{li}u. Znam, to mi jako puno zna~i. Hvala im! Ima li ne{to {to Vas je negativno iznenadilo? Mo`da malo tra~evi da sam imao ljubavnicu u autu to jutro. Ali, to je bo{nja~ki fol. Vidim, i dalje se kvalitetno zajebavate sa sva~im, pa i sa sobom? Zna{ kako u onom filmu Ovo malo du{e ka`e jedan od glumaca: \e ne}u?! Ne znam

56

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

^OVJEK OD (DRAGOG) KAMENA
TE[KO MI SE NAVI]I NA NAO^ALE

Halid Be{li} u Semizovcu, mjesto pored Sarajeva, gdje ima pumpu i motel

DO\I NAJDRA@I

{ta sam sve izgubio u nesre}i, ali, sam sretan da mi nije nestao osje}aj za {egu i {alu, a to mi je najva`nije... Mo`ete li se prisjetiti najljep{e poruke koju ste primili, koju su vam prenijeli? Mnogo ih je. Ali, evo jedne nezaboravne: pri~ao ju mi je prijatelj iz Tomislavgrada. Ima bolesno dijete, pa ga vodio u Hrvatsku kod vele~asnog Zlatka Sudca, na iscjeljenje. Pitao je djevoj~icu vl~. Sudac {ta bi najvi{e voljela da joj se desi. Ja bih najvi{e voljela da ozdravi Halid!, re~e mala. Na portalu index.hr bila je i poruka: Pomolimo se, bra}o pravoslavci. Halid je i na{ peva~. Hahahahaha... a ja sam ~uo ovaj: Bo`e, pomozi dobrom ~oveku! Kolege sa estrade, valjda sve odreda, ili su Vas posjetile, ili nazvale, ili Vam barem poslale poruku. Zove me Dragana Mirkovi} i ka`e: Halide, ti jako dobro zna{ {ta je estrada, vi{e puta bila sam razo~arana. Ali sada je bila na visini zadatka!
57

Sastanak kod OK Stankovića u nedjelju
U emisiji Nedjeljom u 2, koju na Hrvatskoj televiziji ure|uje i vodi Aleksandar Stankovi}, 14. juna gostuje Halid Be{li}. “Stankovi}a sam upoznao kada je gostovao u emisiji Ve~er s Emirom, koju vodi Emir Had`ihafizbegovi}. Pitao sam ga na ru~ku: Boga ti, {ta }u ti ja u emisiji? Ma, samo Ti do|i, re~e mi Stankovi}. Stra{an je novinar, po{ten, ~estit, po{tuju ga u ~itavom regionu i mislim da je to krasna prilika da se svima zahvalim na podr{ci, emocijama kojima su pratili moj oporavak .” Aleksandar Stankovi} posljednju emisiju Nedjeljom u 2, 7. juna, odjavio je na sljede}i na~in: “Po{tovani gledatelji, gost u na{oj sljede}oj emisiji je... Ah, malo je malo dana... Pa si mislite.” .

Halid Be{li} gost je popularnog urednika HTV-a Aleksandra Stankovi}a, u nedjelju, 14. juna

ACA FACA

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

OD KRALJEVE SUTJESKE DO POZORNICA SVIJETA

Monografija o prvaku Opere Narodnog pozorišta Sarajevo IVICI ŠARIĆU upravo je izašla iz štampe; na 350 stranica knjige stale su brojne uspomene, sjećanja, fotografije, priče o velikim i onim malo manjim ulogama...

MALE PRI^E O VELIKOM PJEVA^U
PI[E: MAJA RADEVI]

DONIZETTIJEV DONIZETTIJEV “LJUBAVNI NAPITAK” “LJUBAVNI NAPITAK”
U Narodnom pozori{tu U Narodnom pozori{tu Sarajevo 1988. godine Sarajevo 1988. godine

I

mpresivna monografija u povodu obilje`avanja 35 godina umjetni~kog rada prvaka Sarajevske opere Ivice [ari}a nedavno je ugledala svjetlo dana. Izdava~ki poduhvat Narodnog pozori{ta Sarajevo, Matice hrvatske Mostar i HKD Napredak, na vi{e od 350 stranica uz bogate ilustracije i tekstove Gradimira Gojera predstavlja [ari}ev `ivotni i profesionalni put, kako stoji u podnaslovu monografije, “od Kraljeve Sutjeske do pozornica svijeta“. U proteklih 35 godina, ostvaruju}i operne uloge pod svjetlima tih pozornica od
Foto: Mario Ili~i}

Mozarta, Puccinija, Brittena, Bizeta, sve do doma}ih autora, kojima }e posve}ivati posebnu pozornost u svojoj karijeri“, pi{e Gojer. Uz pri~e o opernim kreacijama i koncertnim izvedbama, foto-dokumente, isje~ke iz novina, nagrade i priznanja, dio monografije ~ine i impresije koje su o na{em najpoznatijem basu izrekli Vjekoslav [utej, Divna Pervan, Marija Barbieri, Petar Selem, Amila Bak{i}, Oskar Danon, Pa{a Gacki}... “Uvijek me je veselilo raditi sa [ari}em, bilo kao basom, bilo kao direktorom, a i politi~arem u zadnje vrijeme“, ka`e maestro [utej. “Nekako smo obi~no sli~no mislili o kazali{tu i problemima u njemu. Danas sigurno mislim da je to na{ najbolji

DJETINSTVO U KRALJEVOJ SUTJESCI
Ivica [ari} -- prva pri~est Ivica [ari} prva pri~est

[ARI] I EDIN KARAMAZOV
Prijateljstvo i umjetni~ka saradnja

“NABUCCO” U NARODNOM “NABUCCO” U NARODNOM POZORI[TU SARAJEVO POZORI[TU SARAJEVO

[ari} kao Zaccaria, umjetni~ka sezona 1986/87 [ari} kao Zaccaria, umjetni~ka sezona 1986/87 58

Sarajeva, preko Ljubljane, Maribora, Skoplja, Zagreba, Splita, pa do produkcija u Ma|arskoj, Austriji, Belgiji, [vicarskoj, Francuskoj i mnogim drugim zemljama, ime Ivice [ari}a postalo je sinonim za opernu umjetnost u Bosni i Hercegovini. “U Zagreba~koj operi je prvi puta nastupao u Nabuccu Verdija, 1987. godine. Tada }e tuma~iti ulogu Zaccarie. Mo`da kao ponajve}i domet me|u brojnim opernim ostvarenjima u sto`ernoj ku}i hrvatske kulture treba izdvojiti [ari}evu kreaciju u operi Boris Godunov. Ozbiljan, do kraja promi{ljen operni anga`man Ivice [ari}a realiziran je u {irokom repertoaru od verdijanskih opera, preko operne literature Rossinija, Smetane,

bas i {teta da se samo s time ne bavi, jer je zaslu`io ve}u karijeru.“ Sli~no ponekad pomisli i [ari}, koji nam je nedavno, upravo u povodu obilje`avanja 35-godi{njeg jubileja, otvoreno rekao: “Moja je nesre}a u tome {to sam sve ono najve}e {to se mo`e uraditi uradio vani, a ne u Sarajevu.“ Ali, to zapravo i nije neka velika nesre}a. Ivica [ari} jedan je od onih ljudi koji imaju rijetku privilegiju raditi ono {to vole i od toga sasvim pristojno `ivjeti. Monografija je lijepa i korisna stvar, da se ne zaboravi. Iako oni najve}i [ari}evi uspjesi ostaju zauvijek zabilje`eni u sje}anjima generacija operne publike - koja od njega o~ekuje jo{ puno novih, nezaboravnih uloga.
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PAVELI] BEZ MASKE

3 1 4 2 5 7 9

6
Fotografija iz 1942. godine 4.

8

1. VO\A NDH: Ante Paveli}; 2. SA NACISTI^KIM LIDEROM: Hitler i Paveli} 1941. godine; 3. PO^ETAK II SVJETSKOG RATA: PRIJE II SVJETSKOG RATA: Paveli} sa prijateljima, 1926. godine 5. i 6. POGLAVNIKOVA D@AMIJA: Otvaranje d`amije u Zagrebu, 1944. godine 7. U DRU[TVU SA VON RIBBENTROPOM: Paveli} i ministar vanjskih poslova Tre}eg Reicha 8. PODR[KA CRKVE: Sa kardinalom Alojzijem Stepincem 9. MAR[IRANJE POD ZASTAVOM: Dani Paveli}eve “slave”

POGLAVNIK NA FILMU
Kada bih radio kako u Hrvatskoj pi{u da radim, odavno bih se ostavio re`ije
Kontroverzni hrvatski reditelj JAKOV SEDLAR upravo je završio svoj novi dokumentarni film pod naslovom PAVELIĆ BEZ MASKE u kojem, kroz do sada javnosti nedostupne materijale, razotkriva život ustaškog poglavnika i nacističkog zločinca ANTE PAVELIĆA; za naš magazin Sedlar govori o razlozima zbog kojih je želio napraviti film o Paveliću, ustaškoj ideologiji među Hrvatima danas, netoleranciji i antisemitizmu, svom obračunu sa hrvatskim piscima i kritičarima...
60

P

Pi{e: MAJA RADEVI]

rema filmovima hrvatskog reditelja Jakova Sedlara tamo{nji kriti~ari rijetko su bili blagonakloni. Pripisivali su mu, naj~e{}e, atribute nacionaliste, Tu|manovog propagandiste i re`imskog reditelja, usta{e i homofoba. Sa druge strane, ni Sedlar im nije ostajao du`an ka`e da su to redom “jebivjetri koji nisu mogli ni{ta drugo raditi, nego su po~eli pisati kritike”. Njegov najnoviji uradak izazvao je buru u hrvatskoj javnosti mjesecima
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

JAKOV SEDLAR, AUTOR PRVOG BIOGRAFSKOG FILMA O ANTI PAVELI]U
prije premijernog prikazivanja. Rije~ je o dokumentarcu Paveli} bez maske, prvom biografskom filmu o usta{kom poglavniku i lideru NDH Anti Paveli}u, ~ija je premijera uskoro planirana u Tel Avivu. KRITIKE, PROPAGANDA I “LIBERALNI FA[ISTI”

BRI@AN OTAC I SKROMAN ^OVJEK
U ovom jednosatnom filmu javnost }e prvi put vidjeti brojne dokumentarne materijale o `ivotu nacisti~kog zlo~inca Paveli}a, koji do sada nigdje nisu prikazani. Sedlar je dokumentarac napravio uz pomo} filmskih zapisa prona|enih u arhivima u Berlinu, Zagrebu, Rimu, Washingtonu, no najdragocjeniju arhivsku gra|u dobio je od Paveli}eve k}erke Vi{nje, 87-godi{njakinje koja `ivi u Madridu. Vi{nja je reditelju Sedlaru za potrebe filma ustupila i desetominutni video-zapis iz Paveli}evog `ivota snimljen 1933., te brojne osobne predmete, dokumente i fotografije njenog oca. Tu su, me|u ostalim, pe~atnjaci sa gravurama Poglavnik Nezavisne Dr`ave Hrvatske, autenti~ni i la`ni paso{i koje je Paveli} koristio, pisma i porodi~ne fotografije, prepiske sa odvjetnicima, crte` koji je nacrtao u italijanskom zatvoru, kao i rentgenska snimka Paveli}evog plu}nog krila sa dva

Ostao sam odan Tuđmanovim idejama i na to sam ponosan
Vi ste reditelj koji je od svih hrvatskih autora vjerovatno najvi{e na meti kritike - “prozivali” su vas zbog nacionalizma, “udvaranja” Tu|manu, propagandisti~kih dokumentaraca o generalima i politi~arima... Kako gledate na sve te kritike? Kritike dijela ljudi koji ih pi{u malo me zanimaju i malo me se ti~u. One jesu glasne, jer ta “ekipa” ima iza sebe veliku propagandnu ma{ineriju. Me|utim, ogroman dio kritika vi{e je nego povoljan za mene. To se posebno odnosi na ameri~ke i izraelske medije i producente koji me anga`iraju. Kada bih ja radio kako ovi ovdje pi{u da radim, odavno bih se ostavio re`ije. A situacija je sasvim suprotna imam sve vi{e posla. U zemljama koje imaju isklju~ivo filmske kriterije, a ne kriterije liberalnih fa{ista iz Hrvatske. Njihove takozvane kritike isklju~ivo su politi~ki motivirane, za njih sam negativac zato jer nikada nisam skrivao svoj hrvatski patriotski stav i {to sam bio i ostao odan idejama Franje Tu|mana. Pa neka sam, iz tih razloga. Na njih sam ponosan.
Franjo Tu|man

IDEOLO[KO NASLIJE\E: Paveli} je, uz Tita i Tu|mana, tre}a najva`nija osoba za hrvatsko politi~ko 20. stolje}e. Svaki od njih ostavio je iza sebe duboki trag, a dio tih tragova mogu}e je i danas vidjeti
metka kojima je bio pogo|en u atentatu aprila 1957. u blizini Buenos Airesa.
Reditelj Jakov Sedlar sa suprugom Almirom Osmanovi}, ravnateljicom Baleta HNK Split

UMJETNI^KI BRA^NI PAR

[ta je bio va{ osnovni motiv za snimanje dokumentarnog filma o Paveli}u? Motiv je, kao i kod ve}ine filmskih autora, zanimljiva i nikad ispri~ana pri~a. To je dovoljan razlog da bi se upustilo u avanturu istra`ivanja i realizacije filma. Film nosi intrigantan naslov Paveli} bez maske. Interesuje me sama struktura filma, materijali koji su kori{teni, va{i sagovornici? To je filmska biografija, napravljena po principu kako ih rade History Channel ili Biography s kojima sam sura|ivao. Film ne govori samo o jednom periodu `ivota Ante Paveli}a, nego o svemu {to je zna~ajno za taj `ivot. On nije ra|en po principu komunisti~ke propagande, koja je govorila samo o onome {to se doga|alo u NDH. Naravno, klju~ni dio odnosi se upravo na to vrijeme, ali film govori i o onome {to je bilo prije i poslije toga. Sugovornika u smislu svjedoka u filmu nemam, jer svi relevantni ljudi koji bi mogli re}i ne{to autenti~no - mrtvi su. @ao mi je da ne postoji niti jedan film o

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

61

PAVELI] BEZ MASKE
Paveli}u koji bi sadr`avao i svjedoke, ali jednostavno, filma nema, pa nema niti autenti~nih svjedoka, a pred kameru dovoditi bilo koga nije imalo smisla. Gospo|a Vi{nja Paveli} dala mi je mno{tvo dragocjenih materijala i podataka osobne naravi o svome ocu. To }e dodatno u~initi film zanimljivim, jer se radi o nikada vi|enim materijalima. Ina~e, ona je o ocu pri~ala kao o osobi koja se brinula o svojoj obitelji, koja je gotovo cijeli `ivot bje`ala, te kao o ~ovjeku kojem je Hrvatska bila iznad svega. Rekla je da je bio skroman i da sa sobom u [panjolsku nije ponio bogatstvo, kako se pri~alo. Najavili ste da }e se u ovom dokumentarcu “na meti” na}i i mnogi hrvatski novinari i pisci poput Jergovi}a, Butkovi}a, Kulji{a, Pavi~i}a... Ka`ete da su to ljudi koji kroz svoju pisanu rije~ {ire “netoleranciju i antisemitizam”? U po~etku }u ne{to re}i o netoleranciji u dana{njoj Hrvatskoj - nje me|u obi~nim svijetom ima u normalnim koli~inama, ali kada su u pitanju pojedinci iz nekih hrvatskih medija, onda dolazimo u stanje zabrinutosti. Jer, malo je zemalja u svijetu koje, kao Hrvatska, otvaraju tako {irok prostor netoleranciji koja grani~i s mr`njom, a radi se o nekoliko pojedinaca na koje `elim upozoriti kada me po svijetu pitaju o Hrvatskoj i netoleranciji u njoj. Sve {to }e biti re~eno temelji se na ~injenicama koje su objavljivane u dnevnim ili tjednim tiskovinama i u kojima autori {ire mr`nju, netoleranciju, a ponekad i antisemitizam, {to posebno boli, pogotovo s obzirom na posljedice koje su takvi stavovi ostavili nakon primjene njema~kih nacisti~kih zakona u NDH. Teorija nekoliko jevrejskih intelektualaca koji se pojavljuju u filmu je da netolerancija, klaustrofobija i antisemitizam nisu do{li zdesna, nego slijeva. Dijelite li i vi njihovo mi{ljenje? Dijelim, jer su i Mussolini i Hitler bili socijalisti. O Staljinu da i ne govorimo. A posljedice njihovih djela poznate su: milijuni nevinih `rtava. Ljevica se nerijetko predstavlja kao promicatelj svega naprednog, a nije ba{ tako. Na`alost. NAKON PREMIJERE U TEL AVIVU

Volio bih da film o Paveliću vidi i publika u BiH
Zanimljivo je da je Paveli} bez maske ra|en u izraelskoj produkciji, i to nije prva va{a saradnja sa izraelskim producentima. Otkud ta veza sa Izraelom i njihov interes op}enito za jednu temu koja prvenstveno pripada povijesti hrvatskog naroda? Izrael i Hrvatska imaju mnogo zajedni~kog. A tamo sam nazo~an svojim radom ve} vi{e od deset godina. Njih zanimaju zanimljive teme, zanima ih komercijalni uspjeh, ono {to }e se gledati, a ne ono {to }e zanimati neku interesnu skupinu. Kada ula`u novac, oni jako paze gdje ga ula`u. O~ito su im moji filmovi i moje teme zanimljivi, ina~e bi me|u tisu}ama redatelja na{li i neke druge. Ponosan sam na svoje uspjehe izvan “Lijepe na{e”, iako bih volio biti vi{e nazo~an u njoj. Sedam mojih filmova nalazi se u najva`nijem Muzeju holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu i jedini sam autor iz Hrvatske koji je tamo zastupljen. Nakon Tel Aviva, film o Paveli}u }e biti prikazan u Zagrebu, Splitu, Zadru... I naravno, po svijetu: Amerika, Europa, Australija. Mislim da bi bilo normalno prikazati ga i u Bosni i Hercegovini uostalom, Paveli} je ro|en u Bosni, ako ni{ta drugo. Ne zato da bi se bilo {to propagiralo ili napadalo nego da bi se napokon rekla istina o jednoj politi~koj osobi koja je bitno utjecala na mnogo toga u pro{lom stolje}u.

To~no je da sam izjavio {to ste rekli. Nemam nikakvih obiteljskih veza s usta{tvom, nemam nikakvu nostalgiju prema bilo kojoj politi~koj opciji, a {to je za mene Paveli}, vidjet }ete nakon gledanja filma. Moj stav bit }e sasvim jasno re~en u filmu, a ovako ukratko kazan bio bi nedore~en i {tur. Koliko su dijelovi Paveli}eve i ideologije NDH, po va{em mi{ljenju, prisutni me|u Hrvatima danas? Paveli} je, uz Tita i Tu|mana, tre}a najva`nija osoba za hrvatsko politi~ko 20. stolje}e. Svaki od njih ostavio je iza sebe duboki trag, a dio tih tragova mogu}e je i danas vidjeti. Koliki je Paveli} ostavio i to je tema filma. Ve} ste najavili i novi projekat - film o Titu. Tito “bez maske”, kakvog do sada niko nije vidio, ili ne{to drugo? Film o Titu bit }e posljednji dio trilogije Bez maske: Tu|man, Tito, Paveli}. I u tom filmu `elim pokazati realnu sliku ~ovjeka koji je sudbinski utjecao na milijune `ivota i sudbina. Ne}e to biti nikakav “impresionizam” autora, nego film temeljen na ~injenicama. Mislim da je to na{a obveza, to realno prikazivanje bez ideolo{kih predznaka, jer sve tri osobe su mrtve, ali su njihove ideje i posljedice svega {to su napravili jo{ uvijek `ive. E, o svemu tome je rije~ u sva tri filma. Ponavljam, sramota je da ovo ve} nije napravljeno. I meni bi bilo lak{e.
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

USPOMENE NA OCA

Za Vi{nju Paveli} nacisti~ki zlo~inac bio je bri`an otac, kojem je Hrvatska bila iznad svega

TU\MAN, TITO I PAVELI]
Kazali ste nedavno u intervjuu za jedan hrvatski portal: “Nitko iz moje porodice nije bio u plusu niti u minusu sa usta{ama”. Ipak, svaki dokumentarni film prirodno nosi i odre|eni au to r ski stav - nakon cijelog istra`ivanja i rada na ovom filmu, kakav je va{ li~ni stav o Anti Paveli}u; je li on bio heroj, zlo~inac ili `rtva?
62

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

63

INTIMNA PREPISKA

Proteklih dana u italijanskoj štampi pojavile su se spekulacije da je proces proglašavanja pape IVANA PAVLA II svecem usporen zbog otkrića njegove intimne korespondencije sa bliskom prijateljicom WANDOM POLTAWSKOM; pisma koje je ovo dvoje ljudi razmjenjivalo preko pedeset godina data su Vatikanu na provjeru, a naša novinarka otkriva zanimljive detalje iz biografije doktorice Poltawske, žene koja je preživjela koncentracioni logor, borila se protiv kontracepcije, imala rak, znala prekršiti vatikanski protokol i prijateljevala sa najpoznatijim vjerskim vođom dvadesetog vijeka

BEZGRE[NO PRIJATELJSTVO
Wanda je Karola upoznala tra`e}i duhovnog savjetnika koji }e joj pomo}i da savlada traume iz logora
Piše: ADISA BA[I]

“Zaboga, pa mi nismo zamorci, rekla sam bude}i se iz bunila izazvanog nepoznatim lijekovima. Noga mi je bila sva nate~ena i nepodno{ljivo bolna. Na njoj je bio zavoj na kojem je pisalo rimsko I. Uporedila sam oznaku sa onim {to je pisalo na zavojima drugih `ena. Kod svake je natpis bio druga~iji, misterija se samo pove}avala. Le`ale smo u groznici, svaka je imala temperaturu oko 40 stepeni. Govorila sam da nismo zamorci i da je to {to nam rade neshvatljivo jer smo ljudska bi}a! I druge su po~ele ponavljati moju re~enicu. Htjele smo se podsjetiti na to da smo individue koje ne zaslu`uju da se pretvore u brojeve napisane flomasterom na zavoju. Rezultat je bio da nas je cijeli logor uskoro po~eo zvati zamorcima. Tako im je bilo najlak{e, na pomen te rije~i svi su znali da misle na nas, a na{ poku{aj da sa~uvamo ljudski identitet je propao.“ Ovako je u svojim memoarima boravak u koncentra-

cionom logoru Ravensbrück opisala doktorica Wanda Poltawska, `rtva nekada{njih nacisti~kih medicinskih eksperimenata. Ovih dana svjetska javnost se posebno zainteresovala za ovu `enu, ali ne zbog njene ratne sudbine ili njene plodne karijere, ve} zbog njenog prijateljstva sa papom Ivanom Pavlom II.

SANTO, SUBITO SANTO
Sljede}e godine navr{ava se pet godina od smrti ovog karizmati~nog vjerskog vo|e i to je minimalni rok koji mora prote}i da bi se u okviru katoli~ke crkve neko proglasio svetim. Na zahtjev brojnih vjernika i sve}enstva koje je izuzetno cijenilo papu Wojtylu pokrenut je proces njegove beatifikacije (santo, subito santo - svetac, odmah svetac - uzvikivalo se jo{ na njegovm sprovodu), ali to podrazumijeva i detaljno pro~e{ljavanje njegove biografije. Budu}i svetac, naravno, ne smije imati nikakvih mrlja i Wojtyla ih, po kazivanju ljudi koji su mu bili bliski, apsolutno nema. Me|utim, prijateljstvo sa Wandom zanimljivi je, malo poznati detalj iz njegovog `ivota koji se ovih dana na{ao pod lupom javnosti. BRIJANJE U PRIRODI
Wojtyla je Wojtyla je volio boravke volio boravke na otvorenom na otvorenom Karol je u mladosti rado provodio Karol je u mladosti rado provodio vrijeme sa porodicom Poltawski vrijeme sa porodicom Poltawski

OSUN^ANI PAPA OSUN^ANI PAPA

Naime Wanda je po~etkom ove godine objavila knjigu u kojoj se na{ao i dio njene prepiske sa Wojtylom, a objasnila je da tih pisama ima jo{ pun sanduk. Iako su objavljena pisma savr{eno pristojna i u skladu sa papinim na~inom `ivota, iz Vatikana su ipak uputili zahtjev da se i neobjavljena pisma ustupe Crkvi na provjeru. Otac Ciro Benedettini, zamjenik {efa Vatikanskog ureda za odnose s javno{}u, rekao je da ne}e biti zvani~nih komentara o ovom slu~aju dok je proces u toku, a otac Daniel Ols, glavni
Mladi sve}enik u`ivao je u osami

MEDITACIJA U ^AMCU

Iscrpljena Wanda nakon Iscrpljena Wanda nakon logora je tra`ila duhovnu pomo} logora je tra`ila duhovnu pomo}

KAROL I WANDA KAROL I WANDA

64

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PAPINA PRE[U]ENA PRIJATELJICA WANDA
Foto: REUTERS Ivan Pavao II ~esto je putovao i sretao se sa ljudima, rado je plivao u bazenu, boravio u prirodi, a znao je i raskop~ati krute okovratnike svojih odora u trenucima odmora

OPU[TENI I SPONTANI PAPA WOJTYLA

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

65

INTIMNA PREPISKA
vatikanski istra`itelj zadu`en za provjere Wojtyline biografije, objasnio je da proces beatifikacije ide svojim tokom, uobi~ajeno oprezno, te da ga ni{ta {to se de{avalo proteklih dana nije usporavalo niti ubrzavalo. Wandin potez ipak je nai{ao na osude nekih papinih prijatelja koji smatraju da je objavljivanje privatne prepiske i pisama u kojima ju je papa oslovljavao sa “draga du{o“ naprosto neumjesno i da mo`e ljude odvesti na pogre{an trag. Wanda je pak za italijansku La Stampu izjavila da je samo htjela podijeliti sa drugim vjernicima i ostalim ljudima svjetlo papinog duha i dati javnosti uvid u {irinu, ljepotu i istinsku svetost njegove li~nosti. “Jo{ od prvog dana kad sam ga upoznala znala sam da }e postati svetac. Njegova svetost bila je uvijek o~igledna, iz njega je zra~ila unutra{nja svjetlost koja se nije mogla sakriti“, rekla je novinarima Poltawska. A njihov prvi susret desio se prije {ezdesetak godina, u papinoj domovini Poljskoj. Bile

Wanda Poltawska izazvala je burne reakcije nakon {to je u Poljskoj objavila svoju prepisku sa Wojtylom

OBJAVLJENA SJE]ANJA

Dugo intimno prijateljstvo: Wanda i Karol su se dopisivali preko pedeset i pet godina. On je u pismima govorio o svojim razmi{ljanjima i `ivotu, ona ga je zauzvrat obavje{tavala o svojoj porodici, poslu, svakodnevnim de{avanjima
WANDINO ^UDOTVORNO OZDRAVLJENJE su to godine neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Wanda je cijeli rat provela kao zato~enica u koncentracionom logoru, a nacisti su je progonili {to je kao mlada katoli~ka aktivistica pomagala poljskom pokretu otpora. Uhap{ena je kao devetnaestogodi{njakinja i pro{la je najstra{nije torture. Bila je u grupi `ena podvrgnutih vi{egodi{njim kvazimedicinskim eksperimentima i pravo je ~udo da je uop{te pre`ivjela.

Karol se molio za život svoje prijateljice
Tek {to se Wanda oporavila od logorskih trauma, malo povratila snagu i po~ela sa normalnim `ivotom, saznala je da boluje od te{kog oblika raka i da joj je, u najboljem slu~aju, ostao jo{ koji mjesec `ivota. Imala je tada ~etrdeset godina, bila je majka ~etiri djevoj~ice, kona~no je bila po~ela u`ivati u `ivotu. Kada je ~uo vijest o njenoj bolesti, Karol je bio slomljen. Molio se usrdno za njen spas, a onda razmislio ko bi mu mogao pomo}i u toj molitvi. Na um mu je odmah palo jedno ime: Padre Pio. Na latinskom jeziku je napisao pismo poznatom katoli~kom mistiku modernog vremena, sve}eniku koji je imao veliki ugled u crkvenim krugovima i kojeg je Karol upoznao za vrijeme svog doktorskog studija u Vatikanu. Padre Pio je primio pismo i po tvrdnjama svog tada{njeg asistenta Angela Battistija rekao: E njega ne mogu odbiti, misle}i pri tome na mladog poljskog kardinala Wojtylu kojeg je o~ito izuzetno cijenio. Nakon nekoliko dana Wanda je trebala i}i na operaciju ali je ona u zadnji tren otkazana jer su doktori utvrdili da je tumor misteriozno nestao. Wanda je vjerovala da joj je naprosto bila postavljena pogre{na dijagnoza, a Karol je bio ubije|en da su molitve usli{ene i napisao je jo{ jedno pismo na latinskom, ovaj put zahvalu za svog prijatelja Padra Pia.

@RTVA NACISTI^KIH KVAZIMEDICINSKIH EKSPERIMENATA
U svojim memoarima Wanda je opisala agoniju logorskog `ivota koji je za nju bio gori ~ak i od `ivota obi~nih zatvorenika. Njeno tijelo su sjekli, ubrizgavali joj razne otopine i lijekove, pratili razvoj rana, pu{tali ih da se zagnoje, namjerno okretali njeno sopstveno tijelo protiv nje. Sedmicama je znala imati povi{enu temperaturu od koje joj se ~inilo da }e pomjeriti pame}u, a bolovi su bili tako jaki da joj ni morfij koji je dobivala vi{e nije pomagao. Najgore od svega joj je, po njenom kazivanju, bilo to {to su ih nacisti~ki doktori obilazili i sasvim hladno bilje`ili rezultate svojih istra`ivanja: nikad nisu obratili pa`nju na njihove muke i bolove, nisu suosje}ali i ni~im nisu pokazivali ni najmanji znak uznemirenosti. Nakon {to je rat zavr{en Wanda je odlu~ila da studira medicinu i da tom humanom zanimanju vrati smisao. Iako je studij dobro napredovao i ~inilo se da se `ivot vra}a u normalu, nije uspijevala da se izbori sa demonima svoje pro{losti. Imala je no}ne more, bila
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PREDANA MOLITVA

Papa je ~inio sve {to je u njegovoj mo}i da Wanda pre`ivi

66

PAPINA PRE[U]ENA PRIJATELJICA WANDA
je u me|uvremenu specijalizirala psihijatriju pa su je zanimali procesi u ljudskom umu, a Karol je genocid vidio kao djelo sotone, kao nadnaravno zlo. Oboje su tako|er rado raspravljali o braku, odnosu izme|u mu{karca i `ene, nu`nosti me|usobnog po{tovanja. Wanda je, kao dosljedna katolkinja, a i kao svjedokinja masovnih ubistava, bila velika protivnica abortusa, smatraju}i ga ubistvom. Protivila se i kontracepciji, smatraju}i da je bolje fizi~ke nagone preusmjeriti na sport i sli~ne aktivnosti a tjelesno se ujedinjavati samo u smislenoj i bezrezervnoj ljubavi. Wanda i Karol su se dopisivali preko pedeset i pet godina, vrlo ~esto. On je u pismima govorio o svojim razmi{ljanjima i `ivotu, ona ga je zauzvrat obavje{tavala o svojoj porodici, poslu, svakodnevnim de{avanjima. Njeno odano prijateljstvo trajalo je sve do papine smrti, 2005. godine. ^ak i u zadnjim danima, kad je bio te{ko bolestan, ona je dolazila u Vatikan i posje}ivala ga. Njegova mala poljska zajednica kojom se bio okru`io, li~ni asistenti i ~asne sestre iz njegove domovine, u sje}anju su sa~uvali Wandine posjete, ponekad nekonvencionalne i mimo uobi~ajenog protokola. Wanda bi se navodno na jutarnjoj molitvi znala pojaviti u papu~ama i spava}ici, toliko je bila odoma}ena u papinom domu. Karol je tako|er bio prili~no opu{ten za jednog papu: rado je plivao u svom bazenu, boravio u prirodi, znao raskop~ati krute okovratnike svojih odora u trenucima odmora. Njihovo prijateljstvo je bez sumnje bilo zanimljivo i bogato, skoro neshvatljivo u modernom svijetu gdje se odnos izme|u mu{karca i `ene nu`no ve`e za seksualnost. Monsinjor Adam Boniecki, vi{egodi{nji urednik niza katoli~kih glasila u Poljskoj i dobar poznavatelj papinog `ivota i vatikanskih prilika, ovih dana je povodom spekulacija o Wandinim pismima rekao: “Nikakva pisma ne mogu dovesti u pitanje Wojtylinu svetost. Zar smo potpuno zaboravili da ljubav nije sinonim za grijeh? Duboko prijateljstvo koje sveca ve`e sa ljudima, dakle sa mu{karcima kao i sa `enama, ni~im ne umanjuje njegovu svetost“.

IZLO@BA U LOGORU

Slike koje su ženama vratile identitet i dostojanstvo
Za vrijeme Drugog svjetskog rata u logoru Ravensbrück postojala je poljana na kojoj su `ene postrojavane radi prebrojavanja. Tamo su morale stajati satima, nepomi~ne, ne pu{taju}i od sebe ni glasa. Bile su svedene na broj, a njihov identitet i ljudsko dostojanstvo time su uni{tavani. Pedeset i pet godina nakon osloba|anja logora dvije njema~ke umjetnice, Kristin Susanne Häselhoff i Christina Reinhold Häbich, na ovoj poljani su postavile izlo`bu Frauenbilder (slike `ena). Izlo`ba se sastoji od deset ogromnih fotografija `ena koje su pre`ivjele logor Ravensbrück i do~ekale starost u razli~itim zemljama svijeta. Uz fotografije su stajala i imena `ena, nekada{njih zarobljenica, a jedna od tih deset pre`ivjelih uzetih za primjer bila je i papina prijateljica, doktorica Wanda Poltawska.

LOGOR LOGOR RAVENSBRÜCK RAVENSBRÜCK

Wanda je jedna od rijetkih Wanda je jedna od rijetkih zato~enica ovog logora zato~enica ovog logora koja je uspjela da do`ivi koja je uspjela da do`ivi starost starost

PRIJATELJI DUGI NIZ GODINA PRIJATELJI DUGI NIZ GODINA
Dvoje Poljaka vi|alo se ii posje}ivalo Dvoje Poljaka vi|alo se posje}ivalo redovno vi{e od pola stolje}a redovno vi{e od pola stolje}a

uznemirena, patila od nesanice i mra~nih du{evnih stanja. Spas i uto~i{te po~ela je nalaziti u vjeri, a posebno zadovoljstvo nalazila je u propovijedima mladog i inspirativnog sve{tenika Karola Wojtyle. U to vrijeme Poljska je ve} bila pod sovjetskom ~izmom tako da je slu`bena religija postao ateizam a vjerske slu`be obavljane su u tajnosti. Wojtyla je imao obi~aj katoli~ku mlade` voditi u prirodu i tamo u {umama, na proplancima, daleko od o~iju i u{iju dou{nika, dr`ati svoje nadahnute propovijedi. Wanda je na ta duhovna dru`enja u planine Beskidi dolazila sa svojim suprugom Andrejem koji je tako|er bio ljekar. Od Wojtyle je zatra`ila da joj postane duhovni savjetnik, pomaga~ i u~itelj, a on joj je od sveg srca pru`io podr{ku
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

u te{kim poratnim godinama i tako je po~elo jedno dugo i intenzivno prijateljstvo. I sam Karol je u to vrijeme prolazio kroz vrlo te{ku fazu. Bio je izgubio roditelje i starijeg brata, {to je na njegovoj osjetljivoj du{i itekako ostavilo traga. Usamljen, on je Wandu i Andreja prihvatio kao ~lanove svoje porodice i neprolazno se vezao za njih. Wanda i Andrej imali su ~etvero djece, a Karol je bio tako ~est gost u njihovoj ku}i da su ga djeca zvala ujakom. Kada je 1978. postao papa i odselio u Vatikan, Karol nije zaboravio svoje prijatelje. Pozivao je ~esto cijelu porodicu u svoje rezidencije, i oni su tamo bili rado vi|eni gosti. Posebno razumijevanje razvijalo se izme|u Karola i Wande jer su ih zanimale sli~ne stvari: oboje su se trudili da shvate prirodu ljudskog zla i mehanizme koji obi~ne ljude pretvore u zlo~ince. Wanda

67

BALKANSKA RAPSODIJA

OBAMINA GRE[KA U ime oca i imigrantskog sina
Pi{e: ANDREJ NIKOLAIDIS

Svoju fascinaciju Obamom i njegovim uvidima o “Inkviziciji, simbolu islamske tolerancije”, Evropljani su prije koji dan uvjerljivo potvrdili na izborima za Evropski parlament, gdje je trijumfovala desnica. Sad će nam komentatori ponovo objašnjavati kako nešto nije u redu sa demokratijom
je}amo li se kako nas je, svim onim razigranim glupostima koje je uvjerljivo izgovarao, zasmijavao George W. Bush? Sje}amo li se kako smo bili zabrinuti {to je Amerika, svjetski lider u izvozu demokratija i rata, u rukama takvog ignoranta? Kako smo strahovali, jer smo bili svjesni da su glupost i neznanje u spoju sa mo}i, pa jo{ neograni~enom mo}i, najbr`i put u pakao - br`i ~ak i od dobrih namjera? Za sve koji se sje}aju, novinska vijest koja ka`e: “Obami se potkrala gre{ka: O Ameri~kom predsjedniku Obami potkrala se pogre{ka iz {panske istorije u govoru koji je odr`ao u Kairu, upozorili su {panski komentatori. Obama je u govoru istakao tradiciju tolerancije u islamu, rekav{i: To vidimo u istoriji Andaluzije i Kordobe u doba Inkvizicije. Obama je, pritom, mislio na arapsku pokrajinu Al-Andalus koja je bila na podru~ju dana{nje [panije i gdje su muslimani, hri{}ani i pripadnici Mojsijeve vjere `ivjeli skladno. Ta je pokrajina, s Kordobom kao kulturnim svjetionikom Evrope, na vrhuncu bila u 10. vijeku, odnosno davno prije {panske Inkvizicije, koja je osnovana 1478. kada su hri{}ani ponovo osvojili podru~ja koja su bila pod arapskom vla{}u, primijetio je madridski El Pais. Osim toga, istori~ari se ba{ ne sla`u oko toga koliko je bio miroljubiv su`ivot triju vjera u pokrajini Al-Andalus.” Dobro: da je to rekao Bush, mi bismo rekli: idiot. Ali Obama nije idiot, nego Mesija liberalnog kapitalizma, on je ne samo personifikacija Ameri~kog sna, otjelovljenje Amerike koja ima snage da pobijedi svoju pro{lost, on nije samo briljantni govornik i harizmati~ni lider, nego i nada ^ovje~anstva, koje na evropskim trgovima do~ekuju stotine hiljada ljudi. Kada to ka`e Obama, mi ka`emo: potkrala mu se gre{ka. Gre{ka je, eto, pozama{na: kao kada se ono Ayrtonu Senni potkrala gre{ka u vo`nji, pa se bolidom zakucao u zid i jutro do~ekao u mrtva~nici. Tako se i Ronaldu Reaganu potkrala gre{ka, pa je po povratku sa dr`avni~ke turneje po kom{iluku novinarima okupljenim na aerodromu povjerio da se “vratio iz Latinske Amerike, i ne}ete vjerovati - tamo niko ne govori latinski”.
68

S

Da bi neko toleranciju u islamu ilustrovao {panskom Inkvizicijom, taj mora: a) ne samo da ne zna {ta je Inkvizicija nego b) mora da misli kako zna da je Inkvizicija termin kojim se ozna~ava period arapskih osvajanja [panije. Budu}i da je Inkvizicija [paniju krvavo ~istila od islama i judaizma (i protestantizma), vra}aju}i je u ortodoksno naru~je majke katoli~ke Crkve, Obama je islamsku toleranciju mogao elaborirati i etni~kim ~i{}enjem u Srebrenici - tamo je na djelu bio Veliki Srpski Inkvizitor Ratko Mladi}.

G

re{ka se, ka`u, potkrala - izgleda na Harvardu ili gdje je ve} Obama studirao pravo nisu u~ili o sudovima u vrijeme Inkvizicije i nisu ~itali, naprimjer, Dostojevskog. Zapazimo da je Obama vrlo, kako bismo rekli, blagonaklon prema arapskim osvajanjima. Za razliku od Evropljana koji su pod maskom {irenja civilizacije, vjere

KLASA OPTIMIST

Kukamo, a ni ne znamo koliko nam je dobro
Nazovite me optimistom, ali u Obaminom kairskom govoru ja pronalazim tra~ak nade za rje{enje bosanskohercegova~ke povijesne zbiljnosti. Nama se BiH situacija mo`e u~initi mra~nom i bezizlaznom, ali bez brige: u nekom trenutku budu}nosti, neki novi Obama ilustrova}e me|uvjersku toleranciju primjerom dana{nje-sutra{nje Bosne, gdje su muslimani, pravoslavci i katolici `ivjeli sretno i slo`no: jedni u {erijatu, drugi u sinhroniji dr`ave i Crkve, tre}i u civiliziranoj i europskoj potpunoj odvojenosti dr`ave od Crkve, ali ipak u odvojenosti u kojoj dr`avni funkcioneri pa`ljivo oslu{kuju glas Crkve. O tome se radi: kukamo, a ni ne znamo koliko nam je dobro i koliko se, zapravo, dobro i prosto divno sla`emo.

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

BALKANSKA RAPSODIJA

Ilustracija: BRANCAGLIONI

i kulture osvajali Afriku i Aziju da bi ih plja~kali, Arapi su kolonizirali [paniju da bi po Evropi {irili me|uvjersku toleranciju i kulturu. Obama mora tako, jer zar i Amerika danas ne osvaja da bi {irila toleranciju i postavljala po svijetu nove svjetionike demokratije?

S

voju fascinaciju Obamom i njegovim uvidima o “Inkviziciji, simbolu islamske tolerancije”, Evropljani su prije koji dan uvjerljivo potvrdili na izborima za Evropski parlament, gdje je trijumfovala desnica. Sad }e nam komentatori ponovo obja{njavati kako ne{to nije u redu sa demokratijom, jer, ako do sada nismo primijetili, demokratija savr{eno funkcioni{e kada pobje|uju Obama i liberali, a u velikoj je krizi kada pobje|uje desnica. Ba{ kao {to Amerika nije prava Amerika kada njome vladaju Bushovi, Nixon i Reagan, pa takva Amerika ne odgovara na{im fantazijama o demokratiji i kapitalizmu, nego je prava Amerika, ona koju

volimo, tek Amerika kojom vladaju JFK, Clinton ili Obama. Takva je Amerika jednako fantazmatska kao i bijela, hri{}anska konzervativna Amerika koju zami{ljaju ameri~ki fa{isti. Fantazijsko i realno su u evropskoj politici tradicionalno dobro balansirani, stoga su za evropsku politiku tako va`ni cinizam i hipokrizija: u tome i le`i veli~ina evropske politike. Jer je u Evropi, hvala Bogu na tome, kultura hipokrizije visoko razvijena, pa hipokrizija nije rezervisana samo za elitu, za razliku od Amerike u kojoj je samo elita (i intelektualci koje niko ne slu{a) svjesna ~injenice da je demokratija diktatura bur`oazije koja po~iva na hipokriziji elite i neznanju bira~kog tijela ~ija funkcija nije da na izborima slobodno bira, nego da akcijama elite obezbijedi takozvani demokratski legitimitet. Moglo se predvidjeti, {tavi{e - nije bilo sumnje da }e Evropljani, nakon {to su aplaudirali Amerikancima na izboru imigrantskog sina Obame, glasati za anti-imigrantske partije, koje su suprotnost samoj ideji Obame.
69

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
GORAN VOJNOVI]

KNJI@EVNA KRITIKA Roman Knuta Hamsuna “Glad” (Connectum, Sarajevo, 2009.)

^efuri raus!
Goran Vojnovi} slovena~ki je tv reditelj i scenarista. Njegov prvi roman ^efuri raus! (Novi liber, Zagreb, 2009.) postao je prava knji`evna senzacija u Sloveniji. Roman govori o ~efurima, doseljenicima u Sloveniju, a glavni lik je mladi} koji je sa roditeljima do{ao iz Bosne i Hercegovine. On slovena~ko dru{tvo posmatra iz pozicije autsajdera, i prikazuje ga ponekad smije{no, ponekad s tugom. Cijena je 42 KM.

Glad opet aktuelna
skoro bez svega, sljede}e ~ega se mo`e odre}i je jo{ samo sopstveno tijelo: gram po gram on se ispisuje iz `ivota. O~aravaju}i je u tome {to ni u jednom trenutku nije defetista - uka`e li mu se i najmanja prilika da ne{to zaradi i proda svoje znanje i vje{tinu, on }e to uraditi, dobije li {ansu da zavodi kakvu djevojku, on }e to raditi dok u njemu ima i damar `ivota. Vra}a}e se u `ivot, ali opet po svojim pravilima. I taj povratak ne}e biti jednostavan: svaki iskam~eni zalogaj pregladnjelo tijelo }e odbijati. Scena u kojoj mladi pisac povra}a sirovo meso oglodano sa neke kosti koju mu je udijelio mesar jedna je od najsna`nijih i najznakovitijih u cijelom romanu. Povra}anje je simboli~ko odbijanje neadekvatnog zalogaja, ono je istrajnost i unutra{nja dosljednost. Iako je ovaj Hamsunov roman u svim vremenima aktuelan kao prikaz unutra{njeg stanja individue odlu~ne da `ivi po svojim pravilima (ili da uop{te ne `ivi) svjetska kriza je ovu knjigu na neobi~an na~in aktuelizirala. Danas je nekako bijeda Hamsunovog junaka posebno bliska, opipljiva i zastra{uju}a. (A.Ba{i}) PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon) 1. Stephenie Meyer: New Moon 2. William P. Young: The Shack 3. Stephenie Meyer: Breaking Dawn 4. Wayne W. Dyer: Excuses Begone! 5. Janet Evanovich: Finger Lickin’ Fifteen PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knji`ara Nur) 1. Stephenie Meyer: Sumrak 2. Aleksandar Hemon: Ljubav i prepreke 3. Patrick Süskind: Parfem 4. Sherry Jones: Dragulj Medine 5. Alexandra Potter: Moj gospodin savr{eni

VERENA KAST

Dinamika simbola
Verena Kast {vicarska je psihotarapeutkinja koja u svom radu prakti~no primjenjuje Jungove teorijske postavke. U svojoj knjizi Dinamika simbola: Osnove Jungove psihoterapije (Scarabeus, Zagreb, 2009.) ona pi{e o najzanimljivijim slu~ajevima iz svoje dugogodi{nje prakse i o teorijama koje su joj omogu}avale da ljudima pomogne u osloba|anju od strahova. Cijena je 80 KM.

GAD KOJI JE DOBRO PISAO
Norve{ki nobelovac Knut Hamsun zbog svoje podr{ke nacistima najprije je bio omra`en a zatim progla{en du{evno poreme}enim

MARTIN HEIDEGGER

[to se zove mi{ljenje?
“U ono {to se zove mi{ljenje dospijevamo kad mislimo sami. Da bi takav poku{aj uspio, moramo biti spremni u~iti mi{ljenje. Tek {to smo se upustili u to u~enje, ve} smo priznali da jo{ ne mo`emo misliti. Ali, ~ovjekom se ipak naziva onaj koji mo`e misliti - i to s pravom. Jer on je umno `ivo bi}e.” Tekst dva poznata Heideggerova predavanja iz Freiburga objavljen je u knjizi [to se zove mi{ljenje? (Naklada Breza, Zagreb, 2009.). Cijena je 45 KM.

Krizne su godine u Norve{koj i jedan mladi pisac ostaje bez posla. Kako vrijeme odmi~e sve mu je potrebnije bilo kakvo zaposlenje, a u isto vrijeme je {ansa da ga iko primi sve manja jer je svakim danom sve otrcaniji, gladniji i o~ajniji. Glad norve{kog nobelovca Knuta Hamusna iz 1890. (na bosanski ga je sa norve{kog preveo Munib Delali}) jedno je od temeljnih djela psiholo{kog romana: radnja prati unutra{nja stanja mladog pisca i njegovu iracionalnu, iako razumljivu odluku da skapava od gladi poku{avaju}i da u kriznim vremenima `ivi dostojanstveno od svog rada i po svojim mjerilima po{teno. Gladovanje Hamsunovog junaka nije ni obi~na bijeda ni isprazni asketizam: ono je filozofski stav prema `ivotu, svjesni izbor da se korak po korak odri~e od `ivota koji tra`i kompromitovanje. Mladi pisac prodaje u zalagaonci svoje predmete jedan po jedan kako dospije u krizu, a kada ostane

70

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

KULT MARKET
LIFESTYLE 120 godina kraljice pizza
ENGLESKA SAZNANJA

Bademi
Istra`iva~i sa britanskog Institute of Food Research otkrili su da bademi imaju pozitivne u~inke na ja~anje imunolo{kog sistema organizma i smanjivanje upalnih procesa. Prema njihovim saznanjima, bademi sadr`e do sada nepoznate antivirusne agense te mogu imati zna~ajan efekat u tretiranju niza zaraznih i hroni~nih bolesti.

Sretan rođendan, Margarita!

AMERI^KA SAZNANJA

Mati~ne stanice
RECEPT STAR VI[E OD STOLJE]A U “Margariti” u`iva i Silvio Berlusconi Stanovnici Napulja ove sedmice proslavljaju 120. godi{njicu specijaliteta koji je ovaj italijanski grad proslavio {irom planete - pizze Margarita. Kako prenose agencije, gradske vlasti su u ~ast “kraljice pizza” pripremile bogatu manifestaciju, uz mnogobrojne uli~ne performanse. Prva pizza Margarita nastala je, dakle, 1889. godine, a povod je bila `elja italijanske kraljice Margarite Savojske da okusi ovo narodno jelo, koje je do tada bilo isklju~ivo “rezervisano” za siroma{nu populaciju. Izvjesni Rafaele Esposito, zet vlasnika pizzerije Brandi, va`io je u to vrijeme za najboljeg pizza-majstora u Napulju, te ga je kraljica pozvala na dvor da joj pripremi jelo. Rafaele je bio dosjetljiv ~ovjek - kako bi impresionirao prvu damu Italije, odlu~io je da napravi pizzu u bojama nove italijanske zastave, a jednostavni recept ide ovako: paradajz - crveno, mozzarella - bijelo, bosiljak - zeleno. Svoje kulinarsko djelo nazvao je - a kako bi druga~ije - Margarita. Sto dvadeset godina kasnije, Brandijeva picerija i dalje postoji u Napulju i me|u brojnim ugostiteljskim objektima iste vrste ima privilegiju ba{tine opisanog doga|aja iz slavne pizza-pro{losti njenog utemeljitelja. Zato, ako vas put nekada nanese u ovaj `ivopisni grad na jugu Italije, pizzeriju Brandi prona}i }ete na adresi Salita Santa Anna di Palazzo 1. U me|uvremenu, ~uveno jelo ro|eno u Napulju evoluiralo je u najrazli~itijim vrstama i danas se smatra, uz fast food, najomiljenijom hranom Zemljana. U prilog tome govore i mnogobrojni pizza-rekordi. U novembru 2004. postavljen je Guinnessov rekord u najdaljoj dostavi pizza - iz Londona ravno do Melburna u Australiji (16.950 kilometara). Johanesburg dr`i rekord najve}e pizze na svijetu - kuhari su 1990. godine napravili d`inovsku pizzu promjera 37,4 metra, sa 500 kilograma bra{na i 900 kilograma umaka od raj~ice. [to se ti~e sastojaka, pizza Margarita je me|u najskromnijima na tijesto se danas stavlja sve {to mo`ete zamisliti, od dimljenog lososa, kavijara i nadjeva od jastoga, pa do jestivog zlata. I mi Bosanci razvili smo, normalno, specifi~ne pizza-specijalitete (zbog kojih se stari majstor Rafaele vjerovatno prevr}e u grobu) - sa sud`ukom, suhim mesom, jajem na oko…
(M.Radevi}) 71 Grupa istra`iva~a sa Harvarda i iz kompanije Advanced Cell Technology Inc. razvila je novu metodu proizvodnje mati~nih stanica iz obi~nih stanica ko`e pacijenta. Oni su kombinacijom stanica ko`e i ljudskih proteina uspjeli “vratiti” biolo{ki sat, te obi~ne stanice transformirati u oblik koji se mo`e razviti u bilo koji tip tkiva u organizmu. Vjeruje se da su mati~ne stanice rje{enje za razvoj terapija namijenjenih tretiranju bolesti kao {to su dijabetes ili Alzheimerova bolest.

[VEDSKA SAZNANJA

Sedativi
Lijekovi koji se prepisuju radi ubla`avanja depresije, anksioznosti i problema sa snom pove}avaju ~ak za ~etiri puta rizik od samoubistva kod starijih osoba, objavili su stru~njaci sa Univerziteta u Geteborgu. Do ovog zaklju~ka do{li su prou~avanjem slu~ajeva 85 mu{karaca i `ena starijih od 65 godina koji su izvr{ili samoubistvo, a patili su od navedenih poreme}aja. Pretpostavka je da sedativi, antidepresivi i pilule za spavanje mogu podsticati agresivno i impulsivno pona{anje, a stariji pacijenti ~esto uzimaju i doze lijekova koje su ve}e od propisanih.

MJESTO GDJE JE RO\ENA PRVA “MARGARITA”
Pizzeria “Brandi” u Napulju Pizzeria “Brandi” u Napulju

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

KULT MARKET
^OVJEK KOJI JE PRAVIO FILMOVE: ALFRED HITCHCOCK

KINO KRITIKA Film “La Antena” (Argentina, 2007.), scenariste i reditelja Estebana Sapira

Richard Schickel
Dokumentarni film o majstoru suspensea. Sam Hitchcock govori o svojim filmovima i njihovim legendarnim scenama. Veoma zanimljiv je dio u kojem govori o upotreby storyboarda prilikom pripreme za svoje filmove. Tako|er obja{njava razliku izme|u {oka i napetosti. Zbog vremenske ograni~enosti ovog filma nisu se spominjala sva njegova ostvarenja, jer ih ima mnogo. Ocjena: 5

Strogo kontrolirani umovi
FASCINANTNO OSTVARENJE
Esteban Sapir itekako je upoznat s povije{}u umjetnosti

MAHATMA: GANDHIJEV @IVOT, 1869 - 1948

Vithalbhai Jhaveri
Ovaj biografski dokumentarni film iz 1968. predstavlja `ivot Mahatme Gandhija. Film je crno-bijeli i traje 310 minuta, a sadr`i animacije, snimke i stare fotografije. Cilj filma je pokazati pro{lim, sada{njim i budu}im generacijama da je ovakva osoba `ivjela na ovom Planetu, te {iriti ideju mira u svijetu u kojem je rat normalna stvar. Ocjena: 5

ELEVATOR MOVIE

Zeb Haradon
Veoma jednostavan i zanimljiv film koji s minimalnim sredstvima posti`e velike stvari. Dvoje ljudi se zaglavi u liftu. Odjednom, minute prelaze u sate. Izme|u dvoje ljudi de{ava se jedan posve novi odnos. Ovaj nezavisni film }e zasigurno obradovati ljubitelje estetike Bunuela, Lyncha i Cronenberga. Film je napravljen bez ikakvog bud`eta! Ocjena: 5

Gotovo sve ovo {to nazivamo stvarno{}u apsolutno krivo poistovje}ujemo s realno{}u, pa potom i s realizmom. Valjda postoje ljudi koji razumiju da ovo {to mi ovdje trenutno `ivimo jeste nadrealizam s primjesama najsurovijeg naturalizma. Usput, futurizam kao stil je nedo`ivljen na ovim prostorima. Nakon pregr{ta naturalisti~kih te realisti~nih filmova koje sam spominjao, evo jednog fascinantnog ostvarenja moderne filmske umjetnosti, ~iji je autor itekako upoznat s povije{}u umjetnosti i razli~itim stilovima. Radi se o filmu Antena, koji je najjednostavnije re~eno crno-bijeli dugometra`ni, gotovo nijemi film s ekspresionisti~ko - nadrealnim elementima strahovito dobre pri~e i velike umjetni~ke ideje, nastao u Argentini. Da je film iz Argentine osjetimo, eventualno, zbog nekih dijelova glazbe u filmu. ^injenica da u filmu stalno pada snijeg ne upu}uje ba{ na Argentinu. Planetarno je bitna pri~a koju ovaj film prikazuje. Ona je istodobno futuristi~ka i povijesna. Vjerovatno zato {to se bavi totalitarizmom koji u dana{njem vremenu samo mijenja nazive i stilove. Radi se o spektaklu slike i zvukova. Osjeti se utjecaj njema~kog ekspresionizma te ljudi kao {to su Bunuel, Lang, Murneau te Melies. Juan Aguirre i Federico Rotstein su stvorili sja-

jan tango soundtrack uz koji slika kao da ple{e po platnu. U filmu se razgovara estetikom stripa, rije~ima koje likovima izlaze iz usta, a veli~ina ovisi o glasno}i izgovora, a radnja se doga|a u Gradu bez glasa. Njime vlada gospodin TV. Nakon {to je svim stanovnicima oduzeo glas `eli da im uzme i um. Da bi se to postiglo, stvoren je na~in kojim }e se hipnozom kontrolirati umovi. Ipak, postoje pojedinci koji imaju glas, a koji }e se tome (D.N. Jane~ek) suprotstaviti. AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. X-Men Origins: Wolverine (Gavin Hood) Ghosts of Girlfriends Past (Mark Waters) Obsessed (Steve Shill) 17 Again (Burr Steers) Monsters vs Aliens (Rob Letterman, Conrad Vernon)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Elitna postrojba (Jose Padilha, IFC Films/Discovery film) 2. Zatvorska posla (Rob Schneider, Odeon Films/Blitz film i video) 3. Sjena sumnje (Alfred Hitchcock, Universal Pictures/Continental film) 4. Madagaskar 2 (Eric Darnell, Tom McGrath, Dreamworks Pictures/Blitz) 5. Madagaskar (Eric Darnell, Tom McGrath, Dreamworks/Blitz)

72

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

KULT MARKET
CRVENI FENJER Studentica Natalie Dylan svoju je nevinost ponudila na aukciji u septembru prošle godine i do danas je skupila više hiljada ponuda, no nije sigurna zadovoljava li je pet miliona maraka
SEKS U BROJKAMA

Orgazam
Statistike za `ene puno su lo{ije nego za mu{karce. Dok 75 posto mu{karaca uvijek tijekom seksa do`ivi orgazam, samo 29 posto `ena mo`e se pohvaliti time. Ve}ina `ena ne mo`e do`ivjeti vrhunac tijekom vaginalnog seksa, nego treba stimulaciju klitorisa.

Djevica na prodaju
NATALIE DYLAN
Jo{ uvijek traje aukcija za njenu nevinost

SAD

Shay Laren
Pri~a Shay Laren tipi~na je pri~a ameri~ke sirotinje - majka ju je rodila dok je bila u srednjoj {koli, oca nikada nije upoznala, a odrastala je u vojnim bazama diljem svijeta. Danas njena web stranica dnevno bilje`i stotine tisu}a posjeta, a njezine fotografije svako malo objavljuju se u Penthouseu.

Dvadesetdvogodi{nja djevojka koja se krije pod pseudonimom Natalie Dylan do daljnjega }e ostati djevica. Iako je bogati australski biznismen pristao na 3,8 miliona dolara i ve} uplatio dogovoreni predujam od 250.000 dolara, u zadnji ~as je odustao jer ga, navodno, supruga ipak ne pu{ta. Natalie je izjavila da je tajnovitom 38-godi{njem defloratoru poru~ila da se “vrati natrag na bra~nu terapiju“. Prije nekoliko dana je od

nje zahtijevao i upla}enih ~etvrt milijuna, na {to mu je ~edna studentica poru~ila neka ne brine. Sada je Dylanova ponovno na tr`i{tu, a aukcija za zlatni klju~ njezina pojasa nevinosti ponovno traje. Studentica iz Kalifornije prvi put je spomenula prodaju svoje nevinosti u radijskoj emisiji i otada samo raste zanimanje za jednu no} provedenu s njom. “[okirana sam koliko je daleko ovo sve oti{lo. Nisam o~ekivala da }e se toliko ljudi zainteresirati za mene niti da }e iznosi biti toliko visoki. Nevjerojatno mi je koliko su mu{karci spremni platiti za nevinost, koja vi{e toliko ni ne vrijedi“, ka`e Natalie, koja je ovako htjela zaraditi za magisterij. Na bizarnu ideju zarade inspirirala ju je godinu dana starija sestra Avia koja je komotno `ivjela tokom studija samo od toga {to je tri nedjelje radila kao prostitutka. U tom je periodu zaradila nekoliko hiljada dolara. Sestra joj je i preporu~ila legalnu javnu ku}u The Bunny Ranch u Nevadi gdje se i prijavila za posao, ali samo na jednu no}. Me|utim, priznaje da ju pomalo brine ideja da }e nevinost izgubiti s potpunim strancem. Vjerujemo da }e njegov duboki d`ep olak{ati stvari.
(N.Hasi})

NJEMA^KA

Oralni maraton
Pornoglumica Sexy Cora poku{ala je oboriti rekord u oralnom seksu za svoj novi film. Pravim imenom Carolin Berger, planirala je “obraditi“ 200 dobrovoljaca u njema~kom Hamburgu. Ali, stigav{i do 75. kandidata, glumica se sru{ila u nesvijest. Odveli su je u bolnicu jer je imala problema s disanjem.

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

73

KULT MARKET
FRANZ FERDINAND

MUZIKA Album “Battle For The Sun”, grupe “Placebo”

Blood
Ova plo~a je dub verzija Ferdinandovog ovogodi{njeg albuma Tonight: Franz Ferdinand koji je promovisan 26. januara ove godine. Album je producirao i izmiksao Dan Carey. Ako vam se nije dopao Tonight: Franz Ferdinand, male su {anse da }ete voljeti Blood.

Dostojanstveno stariti

MASSIVE ATTACK

Weather Report
Novi album trip-hop velikana izlazi u septembru. Mnoge od pjesama sa novog albuma mogli smo ~uti na internetu, na raznim snimcima koncerata Massive Attacka. Stil novog albuma opisuje se kao kombinacija Mezzaninea i Blue Linesa, dva najbolja izdanja ovog benda. Jedna od novih pjesama zove se Dobro.

ZVUK OSTAJE ISTI Brian Molko, frontmen Placeba, pravi predvidljive, ali dobre pjesme Brian Molko pravi predvidljive, ali dobre pjesme. Na novom albumu Placebo imaju novog bubnjara Stevea Forresta, ali njihov zvuk ostaje isti. Forrest, kojem je, reklo bi se, metal drag, malo je ote`ao zvuk grupe, pjesme su ~esto pokrivene }ilimima od sintisajzera, ali sve su to sitnice. Ve} poslije 15 sekundi uvoda u prvu pjesmu, znate da su to Placebo. Prvi singl je For What It’s Worth, {to je ~udan izbor, jer je u pitanju upravo najslabija pjesma na albumu. Ne{to ranije, kao free download Placebo su na internet pustili naslovnu stvar, koja je vjerodostojno najavila album: melodi~an, ritmi~an i epski. Bend je Battle For The Sun najavio kao svoj “optimisti~ni album”. Od trinaest pjesama, barem jedna, posljednja, izvrsna Kings of Medicine doista jeste neobi~no optimisti~na za ovaj bend - toliko vesela da podsje}a na The Killers. Me|u gomilom odli~nih pjesama izdvajamo jo{ i Devil In The Details, Bright Lights, i The Never-Ending Why. Listu mo`ete i nastaviti, ili je posve promijeniti, jer je album vrlo ujedna~en i dobro funkcioni{e kao cjelina. Placebo do danas nisu nadma{ili svoj drugi album, Without You I’m Nothing, i vi{e no vjerovatno nikada i ne}e. Niti jedna pjesma na Battle For The Sun ne stoji ravnopravno sa Every You Every Me a naro~ito ne sa njihovim najboljim pjesmama, You Don’t Care About Us i Without You... - ali svejedno, mjesto Placeba u Gornjem domu mainstream scene ne dolazi u pitanje. Kada su po~injali, u njihovoj se muzici osje}ao sna`an uticaj Sonic Youtha. Vremenom, taj uticaj je slabio - bilo je sve manje o{trine i bijesa, ali Placebo su, sve u svemu, starili dostojanstveno. To treba cijeniti.
(A.Nikolaidis)

MUSE

The Resistance
Sa pro{lim albumom Muse su su se uklju~ili u utrku za nove U2. Mogu li to doista i postati? Odgovor }e pru`iti njihov sljede}i album The Resistance, koji }e se u prodaji na}i po~etkom septembra ove godine. Po prvim najavama, novi }e album donijeti zvuk na koji su nas Muse ve} navikli: space-sympho mainstream rock.

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Prodigy: Warrior’s Dance 2. Dub Pistols ft. Ashley Slater: Back to daylight 3. The Crystal Method: Drown in the now (ft. Matisyahu) 4. Black Eyed Peas: Boom Boom Pow 5. Lily Allen: Not Fair 6. Toddla T: Shake it (ft. Herve and Serocee) 7. Ida Maria: I like you so much better when you’re naked 8. DatA: One in a million 9. Yppah: Gumball Machine Weekend 10. Sonic Youth: Sacred trickster

SVE MANJE O[TRINE I BIJES Grupa Placebo

74

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

KULT MARKET
SPORT Nogometni prvak Evrope Barcelona ima oko 160.000 članova koji plaćaju godišnju članarinu od 100 eura
AUTOMOBILI

Renault Scénic
Novi Renault Scenic, koji }e se pojaviti u prodajnim salonima {irom Evrope tokom ovog meseca, trebalo bi da postavi nove standarde kada su u pitanju MPV vozila. Kompaktna forma, specifi~ne linije, upadljiva zadnja svjetlosna grupa i sportski prednji dio - sve su to osobine koje ukratko opisuju spolja{njost Scenica koji je inspirisan dizajnom novog Renault Megana Coupea.

Od Pape do Carrerasa
Foto: Mario Ili~i}

MOTOCIKLI
VI[E OD KLUBA
Muzej FC Barcelona

Benelli
Italijanski proizvo|a~ Benelli najavio je smanjenje obima proizvodnje kao i vrlo neizvjesnu budu}nost o ~emu }e uskoro biti i vo|eni razgovori sa kineskim vlasnikom, kompanijom Qiang Jiang. Dileri imaju prepune lagere, a pad prodaje Benellija i, uop{te motocikala, ne daje nadu da }e kineski vlasnici htjeti ovu marku nastaviti odr`avati u `ivotu.

“Biv{i trener nogometa{a Barcelone Frank Riijkard i ja smo istog dana, prije pet godina, postali ~lanovi Barcelone i od tada pla}amo godi{nju ~lanarinu od 100 eura, {to zna~i da na{ novac odlazi u Barcelonin bud`et. Dan prije toga pozvao me je predsjednik kluba Joan Laporta i pitao da li bih htio da postanem ~lan kluba, {to sam odmah prihvatio”, ka`e trener ko{arka{a Crvene JOAN LAPORTA
Predsjednik za historiju

zvezde Svetislav Pe{i} koji je ko{arka{e Barcelone 2004. godine odveo do historijskog uspjeha - osvajanja trostruke krune, odnosno, {panskog prvenstva, Kupa i Eurolige. Aktuelni evropski prvak Barcelona je prije {est godina imala 90.000 ~lanova, a sada{nji predsjednik Laporta, po zanimanju advokat koji je na tu du`nost do{ao 2003. godine i ~ija su sva tri djeteta sociosi, odnosno ~lanovi kluba, uve}ao je ~lanstvo na 160.000. Biti ~lan kluba zna~i glasati na izborima za klupsko rukovodstvo. Mnoge poznate li~nosti, prije svega iz Katalonije, jesu ~lanovi Barcelone. To je bio, recimo, i Papa Ivan Pavao Drugi, koji je 1982. godine dobio ~lansku kartu broj 108.000, a danas je jedan od njih ~uveni tenor Jose Carreras. Barcelonin Camp Nou, najve}i stadion u Evropi (98.772 sjede}a mjesta), nije dovoljno velik da bi na njemu mogli da se smjeste svi sociosi. Ali, biti socio ne zna~i imati svoje mjesto na stadionu. Pored toga {to pla}aju ulaznice, sociosi imaju pravo glasa. Me|u njima, najuticajniji su compromisariosi (biraju se me|u sociosima, gdje na svakih hiljadu sociosa dolazi jedan compromisario, kojih Barcelona i Real imaju vi{e od hiljadu.
(N.Hasi})

DESIGN

BMW X1 SUV
BMW je nakon promotivne vo`nje prototipa, organizovane za predstavnike medija, objavio i prve zvani~ne fotografije novog kompaktnog SUV-a X1. Radi se o nastavku promotivne kampanje zapo~ete u [paniji, gdje su novinari imali priliku da provozaju kamuflirani prototip. S obzirom da se radi o fotografijama koje otkrivaju samo par detalja novog vozila, jasno je da se kampanja tek zahuktava.

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Na Filmskom festivalu Zerkalo, koji je u ruskom Ivanovu odr`an od 25. do 31. maja, nagradu za najbolju mu{ku ulogu dobio je Emir Ha`ihafizbegovi}. Njegovu gluma~ku kreaciju u filmu Armin reditelja Ognjena Svili~i}a, najboljom je proglasio stru~ni `iri kojim je predsjedavao scenarista, reditelj i producent Rustam Ibragimbekov. U pro{li ~etrtak zavr{en je 8. festival bh. drame Zenica 2009. Ocjenjiva~ki sud Festivala nagradu za najbolje izvedeni bh. dramski tekst dodijelio je Almiru Im{irevi}u, za Mousefuckers, a predstava je ura|ena u produkciji SARTR-a. Najboljom je progla{ena predstava Dervi{ i smrt, u izvedbi Narodnog pozori{ta iz Beograda. Ovogodi{nji Kid’s Festival po~inje Kid’s Paradom, u petak, 12. juna, a mjesto okupljanja je kod Sebilja, na Ba{~ar{iji. “Pridru`ite nam se u {etnji tokom Kid’s Parade i u`ivajte u muzici, performansima i zabavi. Obucite nacionalne kostime, nacrtajte zastavu svoje zemlje na obrazu, stavite {e{ir, pustite ma{ti na volju”, pozivaju organizatori. “Jägermeister poziva bh. rock and roll demo grupe da se prijave u Program Jaeger Music Night, te da na taj na~in dobiju priliku za punu afirmaciju. Prijaviti se mogu bendovi ~iji su ~lanovi punoljetni dr`avljani BiH”, vele organizatori. Kovertu sa naznakom: “Prijava u Program Jäger Music Night” treba poslati na adresu: “G3 Studio” d.o.o., Trnska cesta 9, 88220 [iroki Brijeg, do 20. juna. Selo bez `ena, dokumentarni film Sr|ana [arenca, izabran je za selekciju Best International Projects Showcase, na najve}em koprodukcijskom marketu za dokumentarne filmove Sunny Side of the docs, koji }e se odr`ati u francuskom La Rochellu od 23. do 26. juna. Selo bez `ena bi}e jedini dokumentarni projekat sa podru~ja Balkana na ovoj smotri. Nektar Demofest u Banjaluci, koji se odr`ava od 23. do 26. jula, pored demo bendova iz regiona ponudi}e i nastupe svjetski relevantnih bendova iz svijeta. Tako }e na tvr|avi Kastel, u ~etiri dana odr`avanja Festivala, nastupiti: Asian Dub Foundation, Kosheen, Therapy? i Nouvelle Vague. Ulaz na sve koncerte je besplatan!

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

ADNAN HAMIDOVIĆ FRENKIE, muzičar

Nadam se da }emo pomo}i mladim muzi~arima
U sarajevskom Domu mladih, 11. juna, Vi i Brano Jakubovi}, ~lan grupe Dubioza kolektiv, mlade muzi~are }ete savjetovati kako da snime pjesmu, pa onda album, kako da prona|u izdava~a... Barem tako pi{e u najavi, a workshop po~inje u 16 sati. [to se mene ti~e, pri~a}u o hip hopu: kako napraviti pjesmu, remix, kako to sve snimiti, organizovati nastup, prona}i izdava~a... Brano i ja pri~a}emo o na{im iskustvima, a nadam se nekome i pomo}i! [ta god raju bude zanimalo, odgovori}emo im. Da li }ete Vi i Brano Jakubovi} nastupiti zajedno, u istom prostoru u 21 sat? Ekipa iz Novog Sada - Hain Teny nastupa prva. Onda idem ja, zajedno sa DJ Emirom Soulom i MC-jem Nazarom, pa poslije mene Brano, sa svojim Diskobajagi timom.

NEDIM LIPA, direktor firme “Linden” iz Sarajeva

NEDIM LIPA

“U BiH je dobrodo{lica uvijek iskazivana poslu`ivanjem kafe”

76

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

SAGOR MEŠKOVIĆ, portparol festivala “Exit” u Novom Sadu

Ekskluzivni programi i ove godine na EXITU
Imate za pripremu jo{ nepuni mjesec, do narednog Exita, koji po~inje 9. jula... Da, a pripreme za Festival se odvijaju prema planu i uspevamo da iznesemo veliki obim posla. Nivo prodaje ulaznica je poput onog iz 2007., kada smo imali rasprodat Festival pre njegovog po~etka. Uglavnom, Lily Allen se ve} pretvorila u globalni fenomen, dok su Arctic Monkeys odavno u kategoriji superzvezda. Manic Street Preachers nedavno su dostigli vrh britanske top liste, dok fanovi Exita godinama ve} o~ekuju KoRn. Legendarna Patti Smith nastupa u subotu, a posle nje tu su neponovljivi Kraftwerk. Iste ve~eri nastupi}e i velika ameri~ka zvezda Moby. Prodigy, kao jedini bend koji je uspeo da se vrati na Exit festival, dolaze u nedelju da poka`u za{to njihova ~etiri albuma zaredom dolaze na 1. mesto britanske i ameri~ke top liste. Starija generacija pamti kako su takve uspehe u osamdesetim imali britanski hitmejkeri Madness. O ekskluzivnom programu Dance Arene najbolje govore sama imena: Carl Cox, Sasha, Eric Prydz, Adam Beyer, Steve Lawler, Darren Emerson... Posebno bih izdvojio atraktivni “live” nastup koji }e u subotu izvesti Ettiene de Crecy. Od bh. izvo|a~a tu su jo{ i Dubioza kolektiv, Vuneny, Zoster i drugi. Gdje zainteresovani mogu nabaviti ulaznice za Exit? Istakao bih da se novi kamp na Petrovaradinskoj adi nalazi u neposrednoj blizini velike pla`e Oficirac na Dunavu, a njegova udaljenost od tvr|ave gotovo je identi~na kao pro{lih godina. Kamp se

nalazi na povr{ini od 60.000 m2 i njegov kapacitet je predvi|en za 12.000 posetilaca. Trenutno imamo oko 6.000 kampera iz celog sveta, a sve slu`be kampa uve}ane su za ~ak 30% i radi}e 24 ~asa. Ulaznice u BiH mogu se kupiti u Sarajevu, Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, Bijeljini, Zenici, Br~kom, Travniku, Doboju... Cena ulaznice u BiH je 118 KM, a cena mesta u kampu je 50 KM. Paket, koji uklju~uje ulaznicu, mesto u kampu i dvosmerni prevoz iz Sarajeva, Banje Luke i Tuzle ko{ta 168 KM.

Ljetna turisti~ka sezona u Bosni i Hercegovini
Turisti~ka zajednica Federacije BiH i Turisti~ka zajednica Kantona Sarajevo i ove }e godine sve~ano obilje`iti po~etak ljetne turisti~ke sezone u BiH. U subotu, 13. juna, na platou ispred sarajevske Katedrale ljetna turisti~ka sezona bi}e otvorena uz bogat program i kafu dobrodo{lice. “Kako je u BiH dobrodo{lica gotovo uvijek iskazivana poslu`ivanjem kafe, tako i po~etak ljetne turisti~ke sezone i dobrodo{licu svim posjetiteljima grada Sarajeva `elimo iskazati slu`enjem kafe dobrodo{lice”, ka`e Nedim Lipa, direktor firme Linden, koja u saradnji sa Turisti~kim zajednicama Federacije BiH i Kantona Sarajevo i organizuje ovaj doga|aj. Kafa }e biti servirana iz najve}e d`ezve na svijetu, djela sarajevskog kazand`ije Nasira Jabu~ara, koja je svoje mjesto na{la i u Guinnessovoj knjizi svjetskih rekorda kao najve}e posuda za kuhanje kafe na svijetu. D`ezva je danas u vlasni{tvu firme Vispak, a tokom nekoliko sati poslu`i}emo oko 8.000 fild`ana kafe. “Na platou ispred Katedrale bi}e postavljena bina na kojoj }e se odvijati program, dok }e pored bine biti postavljeni {tandovi na kojima }e posjetiteljima biti prezentirani bh. turisti~ka ponuda, suveniri, gastronomski specijaliteti... Tako|er, grupa bh. zanatlija }e svoje umije}e pokazati na licu mjesta, a oni koji budu zainteresirani mo}i }e i kupiti proizvode koje zanatlije budu izradile tokom trajanja doga|aja”, nagla{ava Lipa. U subotu nastupaju Sarajevo Drum Orchestra, KUD Proleter, ~lanovi nekoliko sarajevskih plesnih grupa... Za kraj je ostavljen nastup ^erkez & Karas e vdah benda . [ef ovog benda je N ermin Aluki} ^erkez, javnosti poznat i kao jedan od solista Mostar Sevdah Reuniona i vrsni interpretator tradicionalne bosanske pjesme.

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA

Pi{e: Nedim Hasi} Foto: REUTERS

Pakao na Otoku sre}e
Na umjetnom Otoku sre}e ispred Abu Dhabija nastaje podru~je kulture s ograncima svjetski poznatih muzeja, filharmonijom, dvoranom za kazali{ne i operne predstave. Radnici, me|utim, `ive i rade kao robovi. Na projektu radi pola miliona gra|evinskih radnika, no Human Rights Watch tvrdi kako uvjeti rada nisu samo te{ki ve} nisu ni u skladu sa ljudskim pravima. Crpljenje nafte je Arapskom poluotoku preko no}i donijelo bogatstvo, ali naftni dolari se ne}e mo}i ubirati vje~no. Stoga ovaj region ula`e mnogo novca u izgradnju turizma. “Na gradili{tu Ostrva sre}e ne radi niti jedan doma}i radnik“, ka`e Bill Van Esveld. Ovaj Danac je tokom deset posjeta Abu Dhabiju studirao uvjete rada na trenutno najve}em gradili{tu na svijetu. Pri~e gra|evinskih radnika su, kako ka`e, sli~ne. “Gra|evinski radnik je obi~no sa nekog sela. Da bi dobio posao u Abu Dhabiju, mora platiti mnogo novca posredni~koj firmi, ~ak do tri hiljade dolara za posredni~ku vizu. U protivnom, ne mo`e u}i u zemlju.” Strani radnici koji na gradili{tu rade po 12 sati na neizdr`ivoj vru}ini mjese~no u prosjeku dobiju oko 180 eura. Na taj na~in oni moraju raditi dvije godine da bi platili dug agenciji preko koje su dobili posao. Sljede}i {ok za radnike je potpisivanje ugovora. Jer im tom prilikom poslodavac oduzme paso{. “Ovdje se radi po tzv. principu sponzorstva. Radnik preko poslodavca dobije dozvolu rada i boravka i na taj na~in se za njega ve`e i ne mo`e raditi kod nekog drugog niti dati otkaz. Kada radnik napusti svog poslodavca, onda ga dr`ava odmah protjera iz zemlje.“ U Ujedinjenim Arpaskim Emiratima su zabranjeni sindikati koji se zala`u za prava radnika. Pored toga su na gradili{tu mjere sigurnosti vrlo lo{e. Povrede su ~este, a samoubistva svakodnevna, kao i iskori{tavanje, zloupotreba i prisilni rad.

78

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PATINASTA KUTIJA

Najve}a pomorska invazija u istoriji
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

VELIKA BRITANIJA, JUNI 1944. GODINE
Ameri~ke jedinice na putu ka luci u kojoj }e biti ukrcane u desantne brodove
Ameri~ki predsjednik Barack Obama odr`ao je 6. juna govor na velikom ameri~kom groblju u Colleville-sur-Meru u Francuskoj i odao po~ast savezni~kim vojnicima koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu. Ceremonija, kojoj su prisustvovali i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, britanski premijer Gordon Brown, britanski princ Charles, kanadski premijer Stephen Harper i 1.500 veterana Drugog svjetskog rata, organizovana je povodom {ezdeset i pete godi{njice savezni~kog iskrcavanja u Normandiju. To je najve}a pomorska invazija u istoriji, a po~ela je 6. juna 1944., “no}nim padobranskim i jedrili~arskim desantom, masivnim zra~nim napadima i pomorskim bombardovanjem nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant”. Invazija, poznata i kao Operacija Overlord, uklju~ivala je vi{e od tri miliona vojnika, koji su preko kanala La Manche prevezeni iz Engleske u Normandiju, u okupiranu Francusku. Njema~ke trupe, pi{e to u istorijskim ~itankama, “sistematski su dezinformisane, a kada su im u {tabove pristigli prvi obavje{tajni podaci o iskrcavanju - nisu vjerovali”. Ve}inu savezni~kih snaga ~inile su: ameri~ke, britanske, kanadske i francuske jedinice, a u~estvovali su i vojnici iz Gr~ke, Poljske, ^ehoslova~ke, Norve{ke, Belgije, Holandije, te iz Australije i sa Novog Zelanda. Bitka za Normandiju trajala je vi{e od dva mjeseca, a savezni~ke snage probile su njema~ku liniju fronta u Francuskoj, oslobodile Pariz i uni{tile “d`ep” kod Falaisea.

STRIP ARTIST

11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

79

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

UZALUDAN POSAO
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Pošto nemamo principe naše spoljne politike, kad budem ambasador, mogu da vodim promidžbu bošnjačke politike ili da zagovaram Republiku Srpsku kao državu, ali ako kojim nesretnim slučajem vodim hrvatsku politiku, propagiraću katoličanstvo i među mudžahedinima
a mi je da se dokopam diplomatskog posla, pa da budem ambasador. [to bih ja valjao ovoj va{oj zemlji, ne bih mutio me|udr`avne poslove, {to rade svi na{i dr`avni slu`benici. Sjedio bih u ambasadi, {to dalje od ove zemlje, pio viski i gledao kroz prozor kako se tamo{nji ljudi bune. Ne bih mrdnuo prstom, kao {to ve}ina na{ih ambasadora ~ini, da slu~ajno ne bih pokvario nepostoje}e me|udr`avne odnose. Imam sve kvalifikacije za tu slu`bu. [to se ti~e znanja jezika, mogu nabaviti diplomu da govorim svaki, ako tra`e, mo`e i eskimski. A za pona{anje du{u sam dao, sve u rukavicama, ne bih nikome u lice pas mater, samo iza le|a. U na{oj se zemlji glo`e oko entitetske nadle`nosti, a ja u na{oj ambasadi negdje u Aziji gu{tam, sjedim u baru i gledam gologuze igra~ice. Po{to nemamo principe na{e spoljne politike, kad budem ambasador mogu da vodim promid`bu bo{nja~ke politike ili da zagovaram Republiku Srpsku kao dr`avu, ali ako kojim nesretnim slu~ajem vodim hrvatsku politiku, propagira}u katoli~anstvo i me|u mud`ahedinima. Ma mogu da radim {ta me volja, kod nas u diplomatiji nema nikakvih pravila. Predsjednici dr`ave vuku na svoju stranu, pa imamo tri ili vi{e stavova po tom pitanju, {to je uobi~ajeno za te odnose. Kao {to je poznato, ministar inostranih poslova Sven Alkalaj ima hrvatski paso{, pa po tome mo`ete misliti koji su na{i orijentiri u spoljnoj politici. ad smo ve} kod paso{a, Alkalaj stalno vi~e: eto sad }e vizni re`im da se pobolj{a, a u me|unarodnoj zajednici ka`u da ne}e mo`da ni u idu}oj godini, {to zna~i da Alkalaj zaobilazi istinu, ili {to bi se ugla|enim diplomatskim jezikom reklo da la`e. Va`no je da paso{e i vize imaju svi u dr`avnoj slu`bi, a furda neka se snalazi kako ho}e. Ovi iz me|unarodne zajednice galame na na{e politi~are, a za vize jebu na{ narod kako ho}e. Na{i se Hrvati sna{li, pa svi uzeli hrvatske paso{e, a sad kad Srbija reguli{e vizni re`im, po dvojnom dr`avljanstvu svi na{i Srbi }e uzeti srbijansko, tako da }e jedino Bo{njaci biti u buli. Svejedno {to Barack Obama ho}e da uspostavi dobre odnose sa muslimanima, stranci na{e muslimane handre kako im se svi|a. Kad ne}e na{i zvani~nici da uspostavljaju {to bolje odnose sa kom{ijama, ho}e reis Mustafa Ceri} da ih {to vi{e pokvari. Ovaj mutivoda do{ao u Sand`ak i posva|ao izme|u sebe mus80

D

limane, jer mu je stalo da svoju na vlast pro{iri i na ovaj dio Srbije. I jo{ predla`e Borisu Tadi}u da bude spona izme|u Bo{njaka i tamo{njih Srba! Pa ko je on da se stavlja na ~elo Bo{njaka, jedino mo`e da vu~e za nos muslimane po svojim d`amijama. I niko od na{ih politi~ara da reaguje, da reisu ka`e sikter iz sfere me|udr`avnih odnosa!

A

K

opet Haris Silajd`i}, koji je pod svoje upravljanje stavio balije, a ne mo`e da smisli Vlahe bilo koje nacije, kona~no se napeo da predlo`i na{eg ambasadora u Beograd. Vjerujem da tog Seada Avdi}a srbijanska dr`ava ne}e prihvatiti, jer ko bi volio da mu se po dr`avi smuca neidentifikovana li~nost. Poznat po tome {to su njegovim glasom u Parlamentu oboreni aprilski amandmani, Seadu Avdi}u Haris vra}a uslugu. A da podsjetim kako su ti amandmani preglasani zato {to je Haris bio protiv entitetskog glasanja, a danas kuka kako je takav na~in izja{njavanja glavna prepreka napretku BiH. Pa to nema nikakve logike! Kod nas se ne zna jesmo li mi muslimanska dr`ava, koja u svakom slu~aju stoji na strani arapskih zemalja. Mo`da smo filijala Hrvatske, ili mo`da naro~ito Srbije! Imamo li ikakvog kontakta sa tre}im svijetom, sa siroma{nima, ili se mo`da distanciramo od te bijede? Ako smo u potpunosti za Evropsku uniju, jesmo li istovremeno jo{ vi{e za liberalni kapitalizam? Nema odgovora! Uglavnom, {to rekao Mujo, va`no je da je ~ovjek zdrav. U kafani me pita ~ovjek je li ona uhola`a u{la u diplomatiju? A ja ne znam ko je uhola`a. Uhola`a je onaj Gradimir Gojer, ka`e mi ~ovjek, {to je za~epio sve rupe, {to se uvukao u sve pozicije. Evo ga sad Alija Behmen predlo`io za jo{ nekakav upravni odbor, kao nije imao nikakvog drugog na raspolaganju. Pa jo{ ako se ta uhola`a uvu}e u diplomatiju, do|e ~ovjeku da se baci u Miljacku gdje je najpli}e. Pa se ne{to mislim {to }e nam diplomatija, samo ko{ta. Nikakvog hajra od njih nema, za investicije nije ih uop{te briga, oko turizma ni{ta se ne trude, nimalo nisu pomogli da se pove}a na{ izvoz, po stranim zemljama nimalo ne promovi{u na{u kulturu. Pa ~emu slu`i ta diplomatija? Valjda da se u zavjetrinu sklone oni koji smetaju ili oni koji su dobro informisani, da navedu i jedno ime na{eg ambasadora. Ne}e znati. Jer nam je cjelokupna spoljna politika bezimena.
SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

REAGIRANJA
Ministarstvo odbrane BiH Uredni{tvu
hodo~asni~kih, pokloni~kih putovanja koje odobri ministar Selmo Cikoti}”. Sve tri vjerske slu`be prave finansijski plan za svaku godinu, a na osnovu odobrenog finansijskog plana planiraju vjerska i vojna hodo~a{}a, kao i ostale vjerske aktivnosti, ~ija realizacija je mogu}a po odobrenju ministra odbrane. Uva`avaju}i novonastalu ekonomsku situaciju i mjere {tednje u 2009. godini donesene od strane ministra odbrane, zahtijevani bud`et vjerskih slu`bi u ovoj godini je umanjen za 43%, {to tako|e demantuje tvrdnje Va{eg novinara. Nadalje, navod iz ~lanka o broju planiranih vjerskih i vojnih hodo~a{}a za pripadnike sve tri vjerske slu`be u MO i OS BiH i na~in njihovog finansiranja, nije istinit. Naime, Ured vojnog muftije, kao i ostale dvije vjerske slu`be su planirali vi{e vjerskih aktivnosti u toku 2009. godine, u skladu sa odobrenim finansijskim planom, zakonskom regulativom i ure|enim procedurama podlo`nim kontroli i reviziji stru~nih slu`bi, {to nije sakriveno od javnosti ni u jednom segmentu. Ove aktivnosti se u cijelosti finansiraju iz bud`eta MO BiH, te je neta~na tvrdnja da u finansiranju nekih od njih (odlazak na had`) u~estvuju druge dr`ave (Saudijska Arabija). Predla`em da objektivnim informisanjem javnosti zajedno doprinosimo pozitivnom razvoju i razumijevanju vjerskih sloboda svih gra|ana u BiH. Unaprijed hvala na razumijevanju i nadamo se daljem nastavku dobre saradnje. Ured za odnose s javno{}u Ministarstva odbrane/obrane Uma Sinanovi}

Vjerska prava pripadnika Oružanih snaga u skladu su s NATO standardima
(“Dr`avna briga za vjerska osje}anja vojnika”, SB, br. 654) U “Slobodnoj Bosni” objavljen je tekst pod naslovom: “Dr`avna briga za vjerska osje}anja vojnika”, sa uvodnim naslovom: “Uposlenici Ministarstva odbrane BiH i pripadnici Oru`anih snaga BiH ve} godinama uz finansijsku podr{ku iz bud`eta posje}uju sveti{ta {irom svijeta; na{ novinar istra`io je hodo~a{}a pod okriljem Ministarstva odbrane” u kome je novinar Mirsad Fazli} iznio navode koji ne odgovaraju ~injeni~nom stanju. Obzirom da MO BiH i Ured za odnose s javno{}u MO BiH ima izuzetno dobru saradnju sa Va{im listom, iskreno `alimo zbog potrebe za demantijom neta~nih navoda, uzrokovanih propustom novinara da kontaktira na{ Ured (slu`beni izvor informacija). Stoga, zbog transparentnosti, objektivnosti i istinitog informisanja javnosti, molimo da objavite sljede}i demanti: Bosna i Hercegovina opredijeljena na putu da postane NATO ~lanica mora po{tovati demokratske principe i uva`avati vjerske slobode i prava svih vjernika – pripadnika odbrambenih institucija. Vo|eni tim demokratskim principima u skladu sa pravima i obavezama, utemeljenim na zakonskim dokumentima, u MO BiH postoje tri vjerske slu`be (Ured katoli~kog du{obri`ni{tva, Ured pravoslavnog du{ebri`ni{tva i Ured vojnog muftije). Organizacija i na~in funkcionisanja cjelokupnog vjerskog `ivota u MO BiH i OS BiH regulisan je Pravilnikom o organizaciji i na~inu funkcionisanja vjerske slu`be u MO BiH i OS BiH. Pravilnik reguli{e vjersku slu`bu kao dio strukture MO BiH i OS BiH sa zadatkom organizacije i obezbje|enja cjelokupnog vjerskog `ivota u MO BiH i OS BiH. U skladu s tim, ministar odbrane BiH potpisao je sporazume sa Vrhbosanskom nadbiskupijom, Pravoslavnom crkvom i Rijasetom Islamske zajednice u BiH, kojim je regulisano pitanje uspostave, organizacije i na~ina funkcionisanja vjerske slu`be u MO BiH i OS BiH. Naprijed navedeno demantuje navod Va{eg novinara: “kako niko nikada nije definisao rad vjerskih slu`benika u Ministarstvu odbrane BiH i Oru`anim snagama BiH, oni to zloupotrebljavaju, tako {to na po~etku svake godine naprave plan
11.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

na{eg prvog ro~i{ta. I uzalud sam poku{avao, pismenim i usmenim putem, uputiti sudiju Eminu Grada{~evi} na put pravde. Spor je trajao vi{e od godinu dana, dokazano je da sam ja investirao 100.000 KM, zbog ~ega sam ve} podnio `albu Kantonalnom sudu u Tuzli. O ishodu ovog spora obavijestit }u i “Slobodnu Bosnu”. [to se ti~e njegovog pisanja o meni, mojoj firmi i mojoj djeci, ne uzbu|uje me mnogo, jer ljudi oslijepe prije od sjaja nego od tame. Ne}u da ispitujem ko mu je bio stric i {ta mu je radio brat od strica. Uz svako po{tovanje prezimena Husari} koje ovaj reketa{ koristi kao odsko~nu dasku, ovdje se radi samo o jednoj osobi po imenu Husari} (Hamzalije) Admir koji se ve} pokazao kao jedan od najve}ih lopova na ovim prostorima. O njemu se, uostalom, u Srebreniku odavno sve zna. Uz puno po{tovanje Nail Salamovi}

Neboj{a Krivokapi} - Uredni{tvu

Husarić nije isplatio ni prijašnjeg vlasnika ni izvođača radova
(“Sud je presudio slu~aj u moju korist”, SB, br. 655) Pro~itao sam reagovanje Admira Husari}a, prijeratnog `eljezni~ara iz Dubokog Potoka kod Srebrenika, stanara `eljezni~ke barake u Srebreniku, a dana{njeg profesora, menad`era i tajkuna koji je do bogatstva stigao skupljaju}i pomo} za narod BiH. Njegov demantij je vje{to napisan, ~ak je i {kola pisanja prepoznatljiva, u maniru da se vje{to poredanim neistinama i la`ima prikrije istina. A istina je da je Husari} na prevaru i kamatarenjem do{ao do poslovnog objekta o kojem je pisala “Slobodna Bosna”, a da ga nije isplatio u cijelosti ni prija{njem vlasniku, ni izvo|a~u radova Nailu Salamovi}u (GP “SALAMOVI]” ). Husari} je obi~an kamatar, kojeg zovu “mister 10 posto“ i prevarant kojeg je uhvatila panika po{to je o~igledno da ga njegovi mentori pu{taju niz vodu jer mu je istekao rok upotrebe i vi{e im nije potreban. Umjesto {to pi{e po novinama la`i i neistine, Husari}u bi bilo bolje da isplati dugovanja ljudima.

Nail Salamovi} - Uredni{tvu

Na sudu je dokazano da sam investirao 100.000 KM
(“Sud je presudio slu~aj u moju korist”, SB, br. 655) Nakon {to sam u pro{lom broju “Slobodne Bosne” pro~itao “demantij“ Admira Husari}a morao sam reagovati na nekoliko neistina. Ta~no je da sam ja na Op}inskom sudu u Grada~cu izgubio spor protiv Husari}a, ali je ta~no i da sam znao kako }e sudija Emina Grada{~evi} presuditi i prije

Neboj{a Krivokapi} Podgorica
81

82

SLOBODNA BOSNA I 11.6.2009.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful