P. 1
Slobodna Bosna [broj 658, 25.6.2009]

Slobodna Bosna [broj 658, 25.6.2009]

|Views: 184|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Jan 13, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/10/2013

pdf

text

original

FEDERALNI PREMIJER MUSTAFA MUJEZINOVIC: TRECIM PUTEM U PROPAST

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SVJETSKI EKSKLUZIV
SB otkriva kolika je bila imovina biv{eg predsjednika SFRJ i kako je ona nakon njegove smrti podijeljena i oplja~kana

TAJNI TITOV TESTAMENT
REPRIZA SLU^AJA MRNJAVAC

Ko }e protestovati zbog ubistva Amera ^ehaji}a

SADR@AJ
12 INTERVJU
Kemal Kozari}, guverner Centralne banke BiH
KEMAL KOZARI], dugogodi{nji guverner Centralne banke BiH, o ~ijem dosada{njem radu stru~na javnost iznosi samo pozitivne ocjene, najozbiljniji je kandidat za ovu funkciju i u narednom mandatu; za “SB“ obja{njava “tajne“ uspje{nog poslovanja krovne dr`avne financijske institucije

26 VJERSKE ZAJEDNICE NA
DR@AVNOM BUD@ETU Koliko ko{ta zakon o slobodi vjere
Sporazumom koji bi Me|ureligijsko vije}e BiH trebalo da potpi{e sa entitetskim vladama predvi|eno je da doprinose za penzijsko osiguranje vjerskim slu`benicima osiguraju entitetske vlade iz bud`eta; za{to niko nije reagirao prije pet godina, kada je usvajanjem Zakona o slobodi vjere, vjerskim slu`benicima omogu}eno pravo na bud`etske privilegije

DENISA MRNJAVCA) da bi pravosudni organi reagirali odgovorno i energi~no

36 RATNI ZLO^INI
“Zolja“ Handanovi}, misteriozna `ena-ubica
RASEMA HANDANOVI], zvana ZOLJA, ratna pripadnica jedinice ZULFIKAR Armije BiH, koja godinama pod la`nim identitetom `ivi u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama, optu`ena za zlo~ine nad hrvatskim civilima u selu Trusina, uskoro bi trebala biti izru~ena pravosu|u Bosne i Hercegovine

18 SDA NA ISPITU ZRELOSTI
Je li Tihi}u va`nija vlast ili dr`ava

30 KARAD@I]EVA MRE@A PODR[KE
Inicijativa me|unarodnih “biznismena“ sa Pala
Predstavnici fantomske firme “Globe Holdings International“ sa Pala raspr{eni {irom svijeta obratili su se ovih dana Tribunalu u Haagu kako bi posvjedo~ili o razgovoru ameri~kog diplomate RICHARDA HOLBROOKEA i RADOVANA KARAD@I]A zbog kojeg im je, navodno propao posao stolje}a sa predsjednikom Republike Srpske

Odbijanjem da podr`i Interventni zakon o mjerama {tednje u Federaciji BiH, SDA ugrozila kreditni aran`man za cijelu BiH; “Slobodna Bosna“ otkriva za{to je SDA prvo podr`ala, pa odustala od predlo`enih mjera {tednje i kakvu alternativu MMF-u nudi novi federalni premijer MUSTAFA MUJEZINOVI]

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI]

22 PRIVATIZACIJSKI SKANDAL
[ta je Dodik prodao Rusima
“Posao stolje}a“, kako je prodaju naftnog sektora Republike Srpske ruskim partnerima (firmi “NJEFTEGAZINKOR“) ocijenio premijer RS-a MILORAD DODIK, uskoro bi 32 SLU^AJ “DENIS mogao prerasti u prvorazredan me|unaroMRNJAVAC“, PONOVO dni skandal - Dodikova Vlada Rusima je Ima li pravde za ubicu Amera ^ehaji}a “|uture“ uz vlastitu imovinu prodala i dio teritorije susjedne dr`ave Hrvatske Prije nepuna dva mjeseca u Sarajevu je na svirep na~in, na pravdi Boga, ubijen AMER ^EHAJI] (28), uzoran mladi}, sportista, student, sin jedinac... Policija je vrlo brzo rasvijetlila ovaj zlo~in, tu`iteljstvo pritvorilo po~initelja, koji nakon jednomjese~nog pritvora slobodno hoda Sarajevom; je li potreban jo{ jedan pritisak ogor~enih gra|ana (kakvi su bili pro{logodi{nji masovni nemiri nakon ubistva u~enika
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 FIMA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

3

MINI MARKET
^UDI SE ISTOK I ZAPAD...

Diplomatski fijasko “politi~kih faktora RS-a“
Nema ni{ta od najavljivanog plana “B“ kojim su neki funkcioneri iz RS-a prijetili do prije nekoliko dana kako bi obeshrabrili visokog predstavnika Valentina Inzka da poni{ti sporne zaklju~ke usvojene u Skup{tini RS-a. Umjesto najavljenog plana “B“, iz RS-a sti`u pomirljivi tonovi, ni nalik hu{ka~kim pokli~ima od prije samo nekoliko dana. Predsjednik Skup{tine Igor Radoji~i} javno je poru~io kako u RS-u postoji “op{ta spremnost svih politi~kih faktora da do|e do smirivanja situacije u BiH“ a premijer Vlade RS-a Milorad Dodik bezuvjetno je pristao da do|e u Sarajevo na razgovor “prudske trojke“, iako je doma}in sastanka Sulejman Tihi} javno poru~io da ovom sastanku ne}e prisustvovati “zbog Dodikove neprihvatljive retorike“. No, puno vi{e od “politi~kih faktora u Republici Srpskoj“ na smirivanju politi~ke situacije u BiH poradio je predsjednik Srbije Boris Tadi}, koji je “politi~kim faktorima“ u Banjoj Luci jasno stavio do znanja da ih bezumna politika konfrontiranja s OHR-om vodi u potpunu diplomatsku izolaciju. “Za takvu politiku ne}ete dobiti podr{ku ni od kuda, ni sa Iskoka ni sa Zapada“, rekao je Tadi}. Koji dan kasnije, predsjednik Skup{tine RS-a Igor Radoji~i} donio je odluku da iz parlamentarne procedure povu~e ta~ku o zaklju~cima “jer su prestali razlozi za njeno postojanje“! (A. M.)

OHRABRUJU]I HRVATSKO-SRPSKI SPORAZUM U ZAGREBU

Hrvatska i Srbija izbjegle trgovinski rat s BiH

Potpredsjednik Vlade Srbije Mla|an Dinki} (lijevo) i potpredsjednik Vlade Hrvatske Damir Polan~ec (desno)

POMIRLJIVE REAKCIJE BEOGRADA I ZAGREBA

Valentin Inzko

Trgovinski rat BiH s prvim susjedima, Hrvatskom i Srbijom, po svemu sude}i, bit }e izbjegnut a spor nastao usvajanjem Zakona o za{titi doma}e proizvodnje u Parlamentu BiH bit }e rije{en “diplomatskim putem“. Sredinom sedmice u Zagrebu odr`an je hitni srpsko-hrvatski sastanak na kojem su potpredsjednici dviju vlada Mla|an Dinki} i Damir Polan~ec tragali za zajedni~kim odgovorom na jednostrano bh. kr{enje Cefta sporazuma o slobodnoj trgovini. Prema navodima iz slu`benog saop}enja, Dinki} i Polan~ec ne}e svojim vladama predlo`iti uvo|enje kontramjera, odnosno uvo|enje carina na uvoz robe iz BiH, nego }e “preduzeti zajedni~ke aktivnosti da taj zakon bude stavljen van snage, jer nisu ispo{tovane procedure koje Cefta sporazum propisuje“. Sporni zakon o za{titi doma}e proizvodnje Dinki} i Polan~ec nazvali su “ogoljenim protekcionizmom“ zbog kojeg }e i Hrvatska i Srbija pretrpjeti {tetu, no uprkos tome obe}ali su tragati za takvim rje{enjem “da ni jedna strana u sporu ne bude o{te}ena“.

Iza ovog neo~ekivano pomirljivog stava susjednih dr`ava nesumnjivo se krije jasna ra~unica prema kojoj ni Hrvatskoj ni Srbiji ne odgovara zao{travanje ekonomskih odnosa s BiH jer i jedna i druga dr`ava upravo s BiH ostvaruju najve}i trgovinski suficit. Istina, i Hrvatska i Srbija najva`niji su vanjskotrgovinski partneri BiH jer na te dvije dr`ave otpada vi{e od 30 posto bh. izvoza, ali je ukupni trgovinski bilans BiH s obje dr`ave vrlo nepovoljan. U tom pogledu Cefta sporazum BiH nije donio ni{ta dobro. Dapa~e, trgovinski deficit BiH s Hrvatskom i Srbijom danas je puno nepovoljiniji nego u godinama bez Cefta sporazuma. No, problem trgovinskog deficita BiH s Hrvatskom i Srbijom, sasvim sigurno, ne}e biti rije{en ni jednostranim uvo|enjem carina na grupu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz tih dr`ava. Dogovor Dinki}a i Polan~eca u Zagrebu nikako ne bi trebalo tuma~iti kao pobjedu BiH nego kao poziv na rje{avanje spora “na na~in da ni jedna strana ne bude o{te}ena“. (A. Metiljevi})
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
INTERVENTNI ZAKLON

Dr`avni slu`benik Salko Beba honorarno u Vladi FBiH zaradio 20.000 KM
Prvooptu`eni Muhamed Ali Ga{i na Prvooptu`eni Muhamed Ali Ga{i na Kantonalnom sudu osu|en je kao {ef Kantonalnom sudu osu|en je kao {ef zlo~ina~ke organizacije zlo~ina~ke organizacije

DVADESET GODINA DVADESET GODINA NEPRAVOMO]NO NEPRAVOMO]NO

Sarajevsko sudsko finale

TRIJUMF TU@ITELJA
Oleg ^avka zastupao je ambicioznu optu`nicu

ROBUSNE MJERE OSIGURANJA

Presu|enog Ga{ija u tamnicu Presu|enog Ga{ija u tamnicu je sprovela “~eta policajaca” je sprovela “~eta policajaca”

Oslobo|en optu`bi za iznudu Oslobo|en optu`bi za iznudu ii reketiranje, na kraju je osu|en reketiranje, na kraju je osu|en samo za nedozvoljeno dr`anje samo za nedozvoljeno dr`anje oru`ja na 2 godine zatvora oru`ja na 2 godine zatvora
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

NASER ORI] NASER ORI]

Premda je u prolje}e 2003., nakon {to je OHR smijenio njegovog tada{njeg {efa Mijata Tuku, trebao dobiti otkaz u Vladi Federacije BiH, biv{i pomo}nik u federalnom Ministarstvu za izbjeglice Salko Beba i danas je jedan od najpla}enijih dr`avnih slu`benika. Vispreni Beba je, unato~ odluci Vlade, ubrzo poslije smjene postavljen za {efa kabineta ranijeg federalnog ministra za pitanja branitelja Ibrahima Nadarevi}a. Beba je posao {efa kabineta zadr`ao i nakon {to je Nadarevi}a zamijenio aktualni ministar Zahid Crnki}, s tim da je, u me|uvremenu, dobio i nova ovla{tenja. Pa je tako jedan od glavnih aktera vi{emilijunskog financijskog skandala u Ministarstvu za izbjeglice (prema nalazima OHR-a, sporna je bila potro{nja vi{e od 14 milijuna KM) u federalnom Ministarstvu za branitelje izabran za predsjedavaju}eg Komisije za javne nabavke. Kako, me|utim, Komisija za javne nabavke nije i jedina u kojoj je Salko Beba anga`iran, taj je agilni dr`avni slu`benik u pro{loj godini, samo na ime naknada za rad u komisijama, zaradio blizu 20.000 KM honorara?! (S. M.)
5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

BRATSTVO REGIONALNIH STRAHOVA
Pi{e: SENAD AVDI]

Eh, dakle, predsjednik jedne takve planetarno ponižene i okužene društveno-političke zajednice, Boris Tadić, koji ni sam ne zna gdje mu država počinje a gdje završava, šef stranke koja je opozicija u slobodarskim Zemunu i Voždovcu, političar koji svoje liderstvo nije u stanju učvrstiti na potezu beogradskog tramvajskog “kruga dvojke“, nema prešnijih i urgentnijih poslova nego da jurca avionom u Banju Luku
iko pouzdano ne zna kakva je ljuta nevolja Borisa Tadi}a, nekrunisanog “srpskog Kennedyja“, natjerala da posljednjeg ponedjeljka osedla predsjedni~ki avion i interventno otputuje u Banju Luku, te tako izgubi desetak dragocjenih sati u nadmudrivanju sa tamo{njim politi~kim liderima, sastavljenim uglavnom od Milorada Dodika. Dobro, Srbija jeste “potpisnica i garant Dejtonskog mirovnog sporazuma“, kako je lucidno predsjednik Tadi} zaklju~io u Banjoj Luci, {to je, naravno veliko priznanje Srbiji, ta~nije priznanje Velikoj Srbiji, ali i nekakva obaveza.

N

Guverner Narodne banke Srbije, energi~ni bankar Radovan Jelu{i} mjesecima akrobatskom (piro) tehnikom uspijeva zadr`ati kurs tamo{nje valute ispod 100 dinara za jedan euro i javno vri{ti kako bi probijanje tog monetarnog “zvu~nog zida“ zna~ilo klini~ku smrt srbijanske privrede, ekonomije, monetarno-fiskalnog pejza`a. Eh, dakle, predsjednik jedne takve planetarno poni`ene i oku`ene dru{tveno-politi~ke zajednice, Boris Tadi}, koji ni sam ne zna gdje mu dr`ava po~inje a gdje zavr{ava, {ef stranke koja je opozicija u slobodarskim Zemunu i Vo`dovcu, politi~ar koji svoje liderstvo nije u

Sanader i \ukanovi} su pokazali da se mo`e regiona
Da je toga popodneva Boris Tadi} iz Beograda umjesto predsjedni~kim avionom u Banju Luku krenuo “vlakom prema jugu“, recimo Ni{u, nidokle ne bi stigao: pruga-kucavica Srbije Beograd-Ni{ danima je bila blokirana tijelima stotina radnika koje je Tadi}eva vlast u nekoj privatizaciji ojadila, osiroma{ila, iskoristila, pa ostavila. A toliko je va`nih poslova tog popodneva Boris Tadi} imao u dr`avi u kojoj je biran za predsjednika i ~iji su gra|ani njegovu Demokratsku stranku izabrali da operativno vlada Srbijom. Mogao je, onako strana~ki le`erno, sa predsjednikom Vlade Vojvodine Bojanom Pajti}em, tako se ~ovjek zove, proraditi Statut Vojvodine za koji zdru`ena desna opozicija (a u Srbiji nikakva druga opozicija, kao ni vlast, desetlje}ima nije ni postojala) tvrdi da je seperatisti~ki dr`avni akt koji }e kad-zavr{iti vojvo|anskim “crnim februarom“ (aluzija na progla{enje nezavisnosti Kosova). Mogao je tog popodneva lepi Boris protegnuti noge i do Pri{tine, jer Kosovo je “srce Srbije“, zar ne?! [ta bi mu falilo da je, primjerice, odletio do Holandije pa objasnio tamo{njoj vladi da je Ratko Mladi} uhap{en ve} odavno, svega dan-dva nakon {to su se {eveningenska ~eli~na vrata zatvorila za drugim optu`enikom Goranom Had`i}em; dok ne uhapsi ovu dvojicu bandita, poznato je, Tadi} niti njegov mali vrtni diplomatski patuljak ministar Vuk Jeremi} ne mogu ni prismrditi ozbiljnim evropskim integracijama; ne dopu{ta Holandija.
6

[

stanju u~vrstiti na potezu beogradskog tramvajskog “kruga dvojke“, nema pre{nijih i urgentnijih poslova nego da jurca avionom u Banju Luku (to se u normalnom svijetu zove shuttle, prevedeno na balkanski `argon, {atro diplomacija) i tamo gasi nacionalisti~ke vatre i ispumpava nacionalisti~ke strasti!? “‘Ajd odatle, bre“, bio je refren one furiozne srbijanske ojkalice koja se zvala, ako se ne varam, “Rasle tikve na bunji{tu“.

to je god rekao i poru~io srbijanski predsjednik Boris Tadi}, to nema nikakvu prakti~nu te`inu, niti va`nost, a pogotovo konkretne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Mogu}e da ga je na taj put prisilila nekakva vi{a sila (ako jeste, a jeste, znam o kojoj je jedinoj ovozemaljskoj svjetskoj diplomatskoj sili rije~), nedostupno je {ta je on Dodiku poru~io (a znam da mu je rekao da se, do daljnjeg, ne zajebava sa “neprijateljsku silu“ visokim predstavnikom Valentinom Inzkom). Sve skupa je ve} davno vi|eno, dramatur{ki {kolski rad na temu kad ti se u prvom kadru uka`e {pansko-evropski ekser Javier Solana znaj da }e{ u posljednjoj sceni visiti na ofingeru Baracka Obame! Ali, manimo se globalnih, po definiciji nepreciznih i neodre|enih pri~a, kako u teoriji tako i u praksi; poku{ajmo poredati regionalnu postjugoslavensku legodramaturgiju politi~ki odgovornim ljudima. Kad Borisu Tadi}u dogori do nokata u politi~kom, socijalnom, monetarnom smislu u vlastitoj zemlji (a “gori, gori, moja goSLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: REUTERS

[UPLJA DEJTONSKA PRI^A
Milorad Dodik i Boris Tadi}

lno sura|ivati;Tadi}, Dodik i Tihi} robuju ratnim stereotipima
spo|ice“!) onda se on pojavi u Banjoj Luci: Motivi? A) Kao faktor mira, stabilnosti i dejtonskog poretka“; B) Psiholo{ke igre, ili igrarije (Tadi} je u toj znanstvenoj disciplini, mislim, i doktorirao) i C) Podr{ka “Srbima u rasejanju“. Ne bih da ulazim u delikatne diplomatske motive Tadi}eve zapadnobosanske turneje, sa ishodi{tem u Banjoj Luci, tek bih da primijetim kako je cijela operacija relativno plo{na, plitka i razgovijetna i nije bogzna kako komplicirana: dakle, bje`e}i od svojih primarnih, internih, unutardr`avnih srbijanskih zamki, Tadi} se malo releksira u Banjoj Luci u aran`manu tamo{njeg palana~kog vo`da Milorada Dodika; tu po~inje paklena lan~ana, cikli~na, reaktorska reakcija: Tadi}, “piju}i da zaboravi“ haos u kojem se njegova vlastita dr`ava nalazi, ohrabri Milorada Dodika na platformi da prenebregne i prevazi|e potpuni bud`etski hara~, besprizornu plja~ku koju je njegova podani~ka ekipa, s njim na ~elu, obavila posljednje tri godine vladanja Republikom Srpskom. Ima Tadi}eva vlast vrlo precizno razra|en zakon o oduzimanju bespravno ste~ene imovine; oduzeto je pola ku}e Miloradu Ulemeku Legiji, pa za{to se ne bi barem provjerila pokretna i nepokretna imovina Milorada Dodika. Taj “nemili doga|aj“, susret Dodika i Tadi}a u Banjoj Luci, bespredmetni predsjednik SDA Sulejman Tihi} do~ekao je ra{irenih ruku. Umjesto da se pri~a o su{tinskim, `ivotnim stvarima, umjesto da odgovori kako je i za{to je razvaljen dogovor Bosne i Hercegovine sa Me|unarodnim monetarnim fondom (i izgubljena {ansa za injekciju od dvije milijarde maraka), ovaj polumudri, polunormalni polunasljednik predsjednika SDA, Tihi}, istrajava na svom programu koji nikad nikom nije predstavio niti napisao: navodno mu se vi{e ne kuca na mehani~koj ma{ini otkako je njego25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

vo daktilografsko umije}e ratni zlo~inac Fikret Abdi} u Rijeci nagra|ivao sa dvije marke po satu “u~inka“. Kako je jedan mefistolovski provincijski pravnik kojeg niko ozbiljno ne shvata (eto Tunji Filipovi}u i njegovoj “akademskoj zajednici vesele teme za “Bo{nja~ki sabor“) i kojeg niko ko dr`i do sebe i svog kriminala ne bi uzeo za odvjetnika, prodao svoju pri~u (bosanski vaz, crnogorski “avaz“...) to ja ne znam, a valjda ima neko ko zna. etne mati~ar Tihi}, rapore|en na du`nosti predsjednika SDA, za premijera Federacije Mustafu Mujezinovi}a, uglednog Bo{njaka, dokazanog u oblasti ni~ega. Jednom sam za tog nesretnika, Mujezinovi}a, ono kad je na du`nosti premijera Sarajevskog kantona napravio “most za svog rahmetli babu“ (ina~e izvrsnog prevodioca), napisao da je “klipan svom }a}i trebao napraviti most od svojih, a ne od mojih para“. Penjemo se jednom vrlo odgovornom stazom odgovornosti, {to je trajna garancija da }e stvari biti dobre i korisne. Gledam, primjerice, na nekom vaterpolo turniru u Podgorici premijere Crne Gore i Hrvatske Mila \ukanovi}a i Ivu Sanadera, i potpuno mi je jasno kakvi su ih interesi okupili — autocesta (koju u Crnoj Gori rade hrvatske firme). [ta je smisao Tadi}eve diplomatije? [ta je zajedni~ko u cijeloj ovoj naizgled medijski so~noj pri~i? Bje`anje od odgovornosti prema vlastitim bira~ima - Tadi} svoju propalu srbijansku politiku “pere“ dru`enjem sa Dodikom, Dodik obja{njava da “ima izlaznu strategiju iz BiH“, u to se uskofr~i mati~ar Tihi} i posrnuli hod`ica Haris Silajd`i}. Niko, o~ito, nije problem za sebe i po sebi; svi su na{i problemi na drugim adresama.
7

M

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
Ne znam zbog ~ega, ali mi ba{ bi krivo {to je hrvatski premijer IVO SANADER danas smijenio ravnatelja policije, besprijekornog profesionalca VLADIMIRA FABERA. Ne poznajem ~ovjeka, od kolega iz Hrvatske sam sve najljep{e o njemu ~uo, ali osje}ao sam se nekako tu`no, ba{ kao kad je, usred rata, ALIJA IZETBEGOVI] {utnuo DRAGANA VIKI]A, ili PADDY ASHDOWN pomeo MUNIRA ALIBABI]A! Kad god neko po{ten strada, mene {trecne...

^ETVRTAK, 18. JUNI

elektronske neustra{ive “borce za istinu i pravdu“. Ali ne i borce za informacije. Ha{ki tribunal odobrio je ratnom zlo~incu MOM^ILU KRAJI[NIKU da nakratko posjeti bolesnu majku na Palama. Apsolutno, van razumne sumnje, pravedna i humana odluka: Mom~ilo je jedini ~ovjek na svijetu koji je stariji od ro|ene majke!

NEDJELJA, 21. JUNI

zapravo prelama pokvarenost, licemjernost, kolonijalna bahatost, cjelokupnog slovena~kog “do`ivljaja“ Bosne i Hercegovine. Kupili su Slovenci (vjerovatno za certifikate, ili preko nekog privatizacijskog fonda) klinca iz @ep~a prije pet-{est godina, dali mu dr`avljanstvo i hiljadu eura mjese~nu pla}u na temelju ~ega ga smatraju “privatiziranim“ za vjeke vjekova. Onda ga Bo{a odvede u Tursku za velike pare, na svoj obraz, ne bi li od njega napravio novog Mirzu Deliba{i}a. Pa, pobogu ste, fantje, ne pravi Bo{a novog Kin|eta da bi ga pustio da igra za Sloveniju!

Demobilizirani borci, invalidi, stradalnici, ju~era{njim `estokim protestima prisilili su Vladu Federacije da izmijeni zakonske odredbe kojima se planiralo da se malo “u{tinu“ njihova primanja. Dobro, ve} sada je jasno kako }e se okon~ati predstoje}i pregovori sa MMF-om o stand by aran`manu - propast }e. Sjetih se jednog sarajevskog “narodnog komandanta“ koji je s po~etka rata “za potrebe svoje jedinice“ zauzeo pet-{est ku}a, izuzeo desetine auta i pitao me kao “iskusnijeg“ ima li {ansi da sve to njemu pripadne i nakon rata. “Valjda ima“, ka`em mu. “Pa jest, vala, i zaslu`io sam“, slo`i se oslobodilac...

PETAK, 19. JUNI

U pismu ameri~kom predsjedniku Baracku Obami reisu-l-ulema Islamske zajednice BiH MUSTAFA ef. CERI] najavljuje svoju skora{nju posjetu Teheranu. Nikada ni{ta molio nisam efendiju Ceri}a, a sad }u ga u ime gra|ana Sarajeva zamoliti da ne propusti u Teheranu prou~iti El-Fatihu na mezaru Nede Soltani, djevojke koje je tokom protesta opozicije ubijena hicem iz snajpera; Sarajlije su u`asno senzibilne na nedu`ne djevoj~ice koje ubija snajper. Opri~ao je to Abdulah Sidran u svojoj pjesmi Smrt i djevojka, u kojoj ima jedan bolan stih u kojem djevoj~ica pogo|ena snajperom kumi i moli: “Smrti, nemoj me uzeti“.

PONEDJELJAK, 22. JUNI

Jedna od odvratnijih politi~kih li~nosti koja se potpuno neosnovano smuca deceniju i po ovda{njom javnom scenom je SDPovac iz Tuzle prof. REFIK AHMEDINOVI]. Jedna potpuno izli{na, bespotrebna politi~ka gnjida. Ovih je dana ta persona fizi~ki zlostavljala izvjesnu gospo|u, nasred ulice i usred bijela dana. Pa se, hulja, javno pravda kako mu je sve napakovano jer, ko biva, on vodi neku kantonalnu komisiju za borbu protiv korupcije. Prije desetak godina, u nekoj televizijskoj emisiji, bio sam u studiju sa doti~nim koji je isto bio u nekoj antikurupcijskoj ekstazi, kad se javila neka Tuzlanka i pitala ga otkud mu legitimitet da kenjka o korupciji kad cijela Tuzla zna da je tri stana promijenio i zadr`ao. A Ahmedinovi} ko iz topa objasni: “Ta~no, ali ja sam se triput `enio i svakoj `eni ostavio stan“. E sad ne zna ~ovjek {ta je tu tu`nije, ili poraznije: to {to se takav ~ovjek bavi politikom, ili {to `ivimo u zemlji u kojoj postoje ~ak tri `ene koje su se za njega spremne udati!

SRIJEDA, 24. JUNI

SUBOTA, 20. JUNI
U dvadeset i nekoj minuti dnevnika Federalna televizija je na{la za shodno da izvijesti kako je danas u Kre{evu otvorena fabrika kre~a/vapna, najve}a na Balkanu, u koju je obitelj Stani} investirala skoro 50 miliona maraka. Ali, smo barem saznali, i odahnuli, da danas niko nikome od menad`menta i novinara FTV nije prijetio, slao neprikladne SMS-ove, gledao poprijeko na
8

Slovena~ki ko{arka{ki selektor JURIJ ZDOVC ljuti se na velikog gospodina BO[U TANJEVI]A (selektora Turske i trenera Fenerbah~ea) {to je nagovorio svog igra~a EMIRA PRELD@I]A (ro|enog u @ep~u) da igra za selekciju Bosne i Hercegovine, a ne Slovenije. Na ovom se, naoko bizarnom, marginalnom primjeru,
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

UTORAK, 23. JUNI

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

9

MINI MARKET
BISERI RASUTI PO CELOM SVETU

BRISELSKI KROV NAD GLAVOM

Kako profesor ^i~i} koristi svoje australijsko dr`avljanstvo
Muris ^i~i}, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu i biv{i dekan ove visoko{kolske institucije ~ije ime se spominjalo u razgovorima oko imenovanja Muris ^i~i} novog premijera Vlade FBiH, posjeduje dva dr`avljanstva - BiH i Australije. Prilikom ugovaranja isplate honorara sa doma}im i stranim poslovnim partnerima profesor ^i~i} koristi svoje australijsko dr`avljanstvo kako bi mu se honorar isplatio na nerezidentni ra~un kao stranom dr`avljaninu. Ovakva praksa profesora ^i~i}a ne samo da je u suprotnosti sa Zakonom o deviznom prometu Federacije BiH nego je i ispod nivoa njegove akademske titule. (M. F.)

BiH u Briselu kupila osmokatnu zgradu
Na dan izlaska ovog broja Slobodne Bosne iz {tampe (~etvrtak, 25.6.) u Briselu }e biti potpisan ugovor o kupovini osmokatne zgrade sa 1.450 kvadratnih metara u kojoj }e biti smje{tena Misija BiH pri EU. Iako BiH trenutno u Briselu, pored {efa Misije, ima samo nekoliko diplomata, vremenom }e se situacija po tom pitanju morati promijeniti, a procjena je da }e u novoj zgradi biti mjesta za sedamdesetak slu`benika. Dragan Vranki}, zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar finansija i trezora u ime Bosne i Hercegovine, i Roberto Giacometti, direktor i ovla{teni punomo}nik Tecnocamere Belgique, uz prisustvo dr`avne pravobraniteljice Dragice Mileti}, potpisali su, krajem pro{log meseca, predugovor o kupovini objekta za potrebe Ambasade i Misije BiH pri Evropskoj uniji u Briselu. Prema zaklju~enom predugovoru, odre|ena je cijena od 3,6 miliona eura. Koristi}e se za potrebe Misije BiH pri EU
Dragan Vranki}

i Ambasade BiH u Briselu, a smje{tena je u centru grada, Evropskoj ~etvrti, gdje se nalaze i sve institucije EU-a. Vije}e ministara je krajem pro{le godine donijelo odluku o kupovini zgrade, te izdvojilo sredstava u vrijednosti od osam miliona KM a saglasnost na potpisivanje predugovora nakon niza provjera dalo je i Pravobraniteljstvo BiH. (D. S)

SOKO POTKRESANIH KRILA

Dragan Čović trpi poraz za porazom
Lider HDZ-a Dragan ^ovi} dospio je u nimalo zavidnu politi~ku poziciju: njegov “prudski saveznik“ Sulejman Tihi} ne samo da vi{e i ne spominje teritorijalni preustroj BiH nego odbija i sudjolavati na razgovorima “prudske trojke“. Na drugoj strani, ~etiri politi~ke partije s hvatskim predznakom, potpisnice Kre{evske deklaracije - HDZ 1990., HSP, HSS i Narodna stranka Radom za boljitak, nakon nedavno odr`anog sastanku u Mostaru, izdali su saop}enje u kojem ^ovi}u odri~u ekluzivno pravo da zastupa interese Hrvata na pregovorima o ustavnim promjenama. Sastanak rivalskih partija u Mostaru, po svemu sude}i, namjerno je odr`an istog dana kada se lider HDZ-a Dragan ^ovi} zajedno s nekada{njim kolegom iz federalne Vlade Edhemom Bi~ak~i}em morao pojaviti pred Sudom BiH koji ga tereti za zloupotrebu slu`benih ovlasti. Povrh svega, definitivno je propao ^ovi}ev poku{aj da preko rekonstrukcije Vlade FBiH iz vlasti istisne rivalsku partiju HDZ 1990 kako bi potpuno zagospodario hrvatskom politi~kom scenom.

^UDNA JADA OD ZIJADA

Spor mostarskih partija zbog supruge Zijada Had`iomerovi}a
Nakon vije}nika SDA koji su bojkotirali ovotjednu sjednicu Gradskog vije}a Mostara, odbijaju}i sudjelovati u raspravi o Nacrtu prora~una za 2009., s opstrukcijama su krenuli i ministri te stranke u Vladi Hercegova~koneretvanske `upanije. Na posljednjoj

Dragan ^ovi}

Kako je krenulo, ne bi bilo iznena|enje ako u grob iskopan za Ljubi}ev HDZ 1990 uskoro upadne ^ovi}ev HDZ! (M. A.)

10

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

MINI MARKET
PRO ET CONTRA

Vjerujete li u optimisti~ne najave ministra Vranki}a da je ipak mogu} kreditni aran`man s MMF-om naredne sedmice?
VJEKOSLAV DOMLJAN
profesor ekonomije

sjednici Vlade, ministri iz SDA nisu htjeli glasati za predlo`ene ~lanove Upravnog vije}a Zavoda za zdravstveno osiguranje, zbog ~ega je na koncu dogovoreno da se raspi{e novi natje~aj. No, dok su usvajanje gradskog prora~una vije}nici SDA uvjetovali izborom njihovog kandidata za gradona~elnika, imenovanje novog Upravnog vije}a stopirano je iz “obiteljskih“ razloga. Na listi novih ~lanova nije se, naime, na{la supruga Zijada Had`iomerovi}a, predsjednik Gradskog odbora SDA u Mostaru, zastupnika u @upanijskoj skup{tini i direktora Instituta za medicinsko vje{ta~enje u Sarajevu. (S.M.)

BORIS TIHI
profesor ekonomije

PROMA[ENA INVESTICIJA

NE
Isuvi{e je kratak rok da bi se ispunili potrebni uvjeti. Potrebno je formirati nezavisni odbor bud`etske odgovornosti na svim nivoima, posebno na nivou Federacije, koji bi imao zadatak utvrditi mogu}nosti smanjenja javne potro{nje, ali i pove}anja poreznih prihoda kroz naplatu direktnih poreza.

DA/NE
Nije nemogu}e ako se prona|e rje{enje, jer vjerujem da MMF nema zamjerke na neke konkretne stavke. Oni su vrlo ozbiljna institucija i izri~iti su kada je u pitanju po{tivanje uvjeta. Dakle, treba ispo{tovati cifru, odnosno smanjenja koja tra`e.

FIPA u Avazovom tornju zakupila dva sprata
Fahrudin Radon~i}

MEHMED [I[I]
predsjednik Saveza RVI-a

STANKO PRIMORAC
zastupnik u Parlamentu FBiH

NE
Ni{ta je ne vjerujem. Znali su da }e do}i u ovu situaciju, ali su nas sve skupa zamajavali, posebno populaciju demobilisanih boraca. O~ekujem da oni {to su nas slagali iza|u pred nas i ka`u nam to.

NE
Iskreno `elim vjerovati u najavu ministra Vranki}a, ali prema informacijama koje imam kao i zbog obima posla, budu}i da moraju smanjiti prora~une kantona, entiteta a potom i dr`avni prora~un, nisam siguran da }e uspjeti to u~initi do narednog tjedna.

NIHAD FEJZI]
direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja

HAJRA ]ATI]
predsjednica Udru`enja “@ene Srebrenice“

NE
Na temelju informacija koje imam o cijelom procesu, moram biti iskren da ne vjerujem da je sporazum sa MMF-om mogu} naredne sedmice, mada bih ovaj put `elio da sam pogrije{io u procjeni. MMF je ozbiljna institucija koja ne odustaje od postavljenih uvjeta {to je pokazao i povratak na{ih pregovara~a iz Be~a neobavljenog posla.
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

NE
Nemam povjerenja u na{e politi~are, ni bo{nja~ke niti ostale. O~ito je da se bave sobom a da ulogu na{ih predstavnika zanemaruju. Vjerovatno }e sada morati da smanje i sebi plate, ali sam uvjerena da }e na}i na~ina da ve}e u{tede naprave preko le|a jadnog naroda.

Dr`avna agencija za promociju stranih investicija (FIPA) prva je institucija ~iji su se djelatnici uselili u Avazov Twist Tower. Dakle, pla}anje podstanarske kirije za najam 13. i 14. sprata u Twist Tower-u za potrebe FIPA-e prelomit }e se preko dr`avnog bud`eta koji se puni parama poreskih obveznika BiH. Ovim gestom, direktor FIPA-e Haris Ba{i} kupio je neograni~enu medijsku podr{ku Avazovih izdanja. No, ostaje veliko pitanje ho}e li mu ta podr{ka pomo}i u borbi da osvoji jo{ jedan direktorski mandat u FIPA-i. Politi~ki uticaj Avaza na zamjerke slabi o ~emu svjedo~i ~injenica da “utemeljitelj“ kompanije Fahrudin Radon~i} uspijeva dr`ati “link“ jo{ samo s nekolicinom politi~kih desperadosa. (M. F.)

11

CENTRALNA BANKA BiH I RECESIJA

INTERVIEW

Kemal Kozarić

guverner Centralne banke BiH

KEMAL KOZARIĆ, dugogodišnji guverner Centralne banke BiH, o čijem dosadašnjem radu stručna javnost iznosi samo pozitivne ocjene, najozbiljniji je kandidat za ovu funkciju i u narednom mandatu; za “SB“ objašnjava “tajne“ uspješnog poslovanja krovne državne finansijske institucije

Da smo u globalnoj recesiji imali ozbiljnije gubitke, mene bi objesili
Razgovarala: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

a sjednici odr`anoj po~etkom ovog mjeseca Predsjedni{tvao BiH je imenovalo nove ~lanova Upravnog odbora Centralne banke BiH. U Upravni odbor imenovani su novi/stari ~lanovi predvo|eni guvernerom Centralne banke BiH Kemalom Kozari}em. Pored Kozari}a imenovani su i Fikret ^au{evi}, Vasilj @arkovi}, Milenko Kraji{nik i @eljko [ain. Novi ~lanovi Upravnog odbora Centralne banke stupit }e na du`nost 11. augusta 2009. godine, kada }e izme|u sebe izabrati i novog guvernera Centralne banke BiH. Kemal Kozari}, aktuelni guverner Centralne banke BiH, zahvaljuju}i do sada postignutim rezultatima, s pravom o~ekuje svoj reizbor na mjesto guvernera, {to je bio povod za razgovor sa prvim ~ovjekom Centralne banke BiH.

N

Postoji dosta zabuna oko toga {ta su devizne rezerve. Ljudi ~esto pitaju kako se investiraju devizne rezerve i ima dosta kritika za{to se te rezerve plasiraju u inostranstvo. Dakle, devizne rezerve sastoje se od dva dijela. Prvi dio deviznih rezervi je pokri}e za monetarnu pasivu, a monetarna pasiva je sav novac koji se trenutno nalazi u opticaju u BiH. Mi da bismo izdali jedan fening, za to mora postojati ~vrsto pokri}e. Zna~i, oko 2,5 milijardi na{ih deviznih rezervi su pokri}e za monetarnu pasivu, a trenutno je 2,38 milijardi KM u opticaju u BiH. Drugi dio su obavezne rezerve komercijalnih banaka. Danas je obavezna rezerva 7 procenata na dugoro~ne depozite, a 14 procenata na kratkoro~ne depozite.

Dakle, preostali novac do 5,8 milijardi KM, kolike su devizne rezerve, su sredstva komercijalnih banaka. A to su zapravo sredstva pravnih lica i gra|ana. Komercijalne banke dr`e te rezerve zbog svoje likvidnosti kako bi mogle ispuniti obaveze prema svojim klijentima, a mi ih ~uvamo prvo na siguran, a kasnije i na profitabilan na~in. Dakle, to su sredstva komercijalnih banaka, a ne Centralne banke BiH, i sve banke na svijetu na ovaj na~in dr`e i upravljaju svojim deviznim rezervama.

JEDNOM, DVAPUT LETIO SAM PRIVATNIM AVIONIMA
U kojim komercijalnim bankama su dr`ane devizne rezerve prije povla~enja i po kojim procedurama su izabrane te banke? Upravni odbor jasno je definisao kriterije za investiranje deviznih rezervi. Nijedan pojedinac ne mo`e samostalno odlu~iti gdje i kako investirati devizne rezerve, nego postoje jasno postavljena pravila. Osnovni kriterij je minimum dva A- rejting banke, a u jednoj banci ne mo`e eksponiranost biti ve}a od 15 procenata. Gdje su plasirane devizne rezerve poslovna je tajna, ali re}i }u vam da se na{e devizne rezerve nalaze u ~etiri institucije: BIS Basel, Centralnoj banci Njema~ke, Centralnoj banci Francuske i Centralnoj banci Luksemburga. Dakle, ni u jednoj komercijalnoj banci nemamo ni jednog feninga, niti smo imali jednog feninga gubitaka. Tako|e, na{e zlato nalazi se u dvije banke rejtinga tri A i dva A.
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

[TA SU, ZAPRAVO, DEVIZNE REZERVE
Banke u mnogim dr`avama izgubile su ogromna sredstva uslijed recesije i globalne ekonomske krize. Centralna banka BiH poslovala je sa dobitkom? Ta~no. Investiranjem u pro{loj godini zaradili smo blizu 120 miliona KM. Me|utim, kada smo promijenili politiku investiranja deviznih sredstava i kada smo sredstva iz komercijalnih banaka prebacivali u centralne banke zemalja ~lanica EU-a krajem 2007. i po~etkom 2008. godine, vjerujte da nismo spavali. Mo`ete li na{im ~itaocima objasniti {ta su zapravo devizne rezerve?
12

PRIVATNI LETOVI: Nedavno sam sa predsjedavajućim Vijeća ministara Nikolom Špirićem i ministrom finansija i trezora BiH Draganom Vrankićem privatnim avionom holandske Vlade putovao u Crnu Goru. To mi je bilo drugi put da sam se vozio privatnim avionom

KEMAL KOZARI], GUVERNER

[TA SMO (U) RADILI

Kemal Kozari}, aktuelni i, po svemu Kemal Kozari}, aktuelni i, po svemu sude}i, budu}i guverner Centralne sude}i, budu}i guverner Centralne banke BiH banke BiH

18.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

13

CENTRALNA BANKA BiH I RECESIJA
Niste mi odgovorili na pitanje u kojim komercijalnim bankama su dr`ane devizne rezerve. Da li je ta~no da je jedna od tih banaka bila i Hypo Alpe-Adria bank, koja je po delegaciju menad`menta Centralne banke BiH slala svoj privatni avion na potpisivanje ugovora? Imam informaciju da su ~lanovi menad`menta jednom i{li tim privatnim avionom kad je guverner bio Peter Nicholl. Me|utim, u tome ne vidim ni{ta sporno. Mi stalno putujemo. Nedavno sam sa predsjedavaju}im Vije}a ministara Nikolom [piri}em i ministrom finansija i trezora BiH Draganom Vranki}em privatnim avionom holandske Vlade putovao u Crnu Goru. To mi je bilo drugi put da sam se vozio privatnim avionom. Ljudi su nas pozvali, bilo je slobodnih mjesta i u tome ne vidim ni~eg spornog. Koliko je novca do{tampavano za Va{eg mandata, te da li su i kakve procedure provedene za izbor kompanija koje su se bavile tim poslom? Kada je dogovoreno da }emo imati zajedni~ku valutu ovakvu kakvu imamo danas, sa dva dizajna, prvi novac u BiH od{tampan je sredstvima koje je donirala Vlada Francuske. S obzirom da je Vlada Francuske donirala novac, oni su izabrali svoju kompaniju “Oberthur“ u kojoj je {tampan novac. Po{to je dizajn na{eg novca takav kakav jeste, {tamparija “Oberhur“ ima neophodnu tehnologiju, pripremu za tu {tampu i mi smo u dva navrata do{tampavali novac kod iste firme, {to je logi~no, po istim, ~ak i ne{to ni`im cijenama nego ranije. Do{tampavali smo nov~anice od 50 i 100 KM, 10 miliona komada jednih i drugih. [to se ti~e kovanica, kovanice od po~etka kujemo u “Royal Mintu“. To je Engleska kraljevska kovnica koja je tako|e izabrana za vrijeme mandata Petera Nicholla i mi smo u istoj firmi “dokovavali“ nekoliko puta novac. Nov~anice od 200 KM {tampali smo u Austriji. Za sve imamo odluke Upravnog odbora koji jedini mo`e odlu~iti o do{tampavanju i dokovavanju nov~anica. Koliko je to ko{talo? Ne znam napamet, ali moram objasniti o ~emu se radi. Reforma platnog prometa progla{ena je najuspje{nijim projektom u BiH. Me|utim, USAID je donirao opremu nabavljenu od priznate britanske firme “Logic“. Tu opremu dobili smo kao donaciju, ali sada pla}amo odr`avanje i servisiranje 600, 700 hiljada KM godi{nje. U kojoj je proceduri Centralna banka BiH izabrala dva vanjska portfolio menad`era i koji uslovi su trebali biti ispunjeni za njihov izbor?
14

CENTRALNA CENTRALNA BANKA ODGOVARA BANKA ODGOVARA PREDSJEDNI[TVU BIH PREDSJEDNI[TVU BIH

Guverner Kozari} obja{njava “liniju Guverner Kozari} obja{njava “liniju komandovanja” komandovanja”

MALO POLEMIKE NIJE NAODMET

Primam pet puta nižu plaću od mog prethodnika Petera Nicholla
Va{i oponenti tvrde da Vi primate dvije pla}e, kao guverner Centralne banke BiH navodno zara|ujete 9.000 KM i kao ~lan Upravnog odbora jo{ 5.000 KM mjese~no. Da li je to ta~no? Nije ta~no! Prvo, ne primam pla}u po dva osnova. Primam pla}u...., a ho}ete li mi Vi re}i kolika je Va{a pla}a, pa }u vam ja re}i kolika je moja? Moja pla}a je oko 1.500 KM, a Va{a? Ja sam ~uo da primate 3.000 KM mjese~no! Bilo bi mi drago da imate pravo, ali pogre{no ste informisani. Pored toga, ja radim u privatnoj firmi, koja je na slobodnom tr`i{tu, a uposlenici Centralne banke se pla}aju iz bud`eta. Dakle, Va{a pla}a je...? Moja pla}a je 6.200 KM i primam naknadu kao ~lan Upravnog odbora. Zna~i, ne primam dvije pla}e, svi ~lanovi Upravnog odbora primaju naknadu i ona iznosi 4.500 KM mjese~no. Opet ka`em, pla}a je poslovna tajna, a sve ovo {to primam, primam po zakonu i to je tako. Ako }ete napisati kolika mi je pla}a, napi{ite i Vi da primate 3.000 KM mjese~no i da }ete ovaj tekst naplatiti 5.000 KM. Drugo, ako }ete pisati o pla}i, ja imam pet puta manju pla}u od Petera Nicholla kojeg sam naslijedio na mjestu guvernera, a radimo isti posao. Dodu{e, njega nije pla}ala banka, a ja sam pla}en iz sredstava banke.

NOVINARSKO-DIREKTORSKA ^ARKA
Kolika je ~ija pla}a?

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

KEMAL KOZARI], GUVERNER
Prvo, mi danas imamo samo jednog portfolio menad`era i to je BIS Basel (Bank for International Settlementse). Mi smo imali pozivni tender i BIS Basel je izabran kao me|unarodna banka za poravnanja koja je najpriznatija institucija takve vrste u Evropi. Imali smo i belgijsku Dexia banku kao portfolio menad`era, ali nju smo isklju~ili kada smo vidjeli da ona ima problema u Belgiji. Danas radimo samo preko BIS-a. Dakle, bio je pozivni tender, one su se javile i ispunile na{e standarde, a nakon toga bile su izabrane tako|e odlukom Upravnog odbora. Osim toga, iz MMF-a nam je savjetovano kako ne bi bilo lo{e potpisati ugovor sa BIS-om, {to je na kraju i ura|eno. Kolikim sredstvima Centralne banke BiH raspola`e BIS Basel? Na to pitanje je te{ko odgovoriti. U zavisnosti od toga koliko je sredstava slobodno, mi im dajemo nalog da mogu raspolagati tim sredstvima. Na kraju krajeva, ugovorom je definisano koja sredstva mo`e da ula`e BIS Basel koji ne mo`e samoinicijativno raspolagati na{im sredstvima.

NEPOTIZAM, ILI STRU^NOST

Suprugu Nihada Imamovića nisam zaposlio, nego zadržao na poslu
Da li je ta~no da ste na zahtjev Nihada Imamovi}a, generalnog direktora “ASA Prevent Group“ i Bakira Izetbegovi}a, predlo`ili da se Feriha Imamovi}, ina~e Nihadova supruga, imenuje za viceguvernera Centralne banke BiH? Jako dobro poznajem tu dvojicu gospode, mada ni sa jednim nisam posebno dobar. Ta~no je da sam Ferihu Imamovi} ja predlo`io, ali samo zato {to je obavljala profesionalno svoje zadatke i {to je ona mo`da jedina koja je od samog po~etka radila u Centralnoj banci BiH a prethodno je bila zaposlena u Narodnoj banci BiH. Da su mi oni rekli da je predlo`im, ja je nikada ne bih predlo`io za viceguvernera.

Nihada Imamovi}a Nihada Imamovi}a poznajem, a sve poznajem, a sve ostalo je domen tra~a ostalo je domen tra~a

ZLONAMJERNE ZLONAMJERNE GLASINE GLASINE

UTEMELJITELJ CENTRALNE BANKE BiH
Peter Nicholl

DEVIZNE REZERVE: Gdje su plasirane devizne rezerve poslovna je tajna, ali reći ću vam da se naše devizne rezerve nalaze u četiri institucije: BIS Basel, Centralnoj banci Njemačke, Centralnoj banci Francuske i Centralnoj banci Luksemburga

KO KONTROLI[E CENTRALNU
Ko vr{i reviziju poslovanja Centralne banke BiH? Reviziju poslovanja vr{i ugledna me|unarodna revizorska ku}a Deloitte BiH, a po odluci Upravnog odbora i uz saglasnost Predsjedni{tva BiH. S obzirom da je Centralna banka BiH dr`avna institucija, ne bi li bilo logi~no da Ured za reviziju institucija BiH vr{i taj posao? Ured za reviziju institucija BiH vr{i samo dio revizije servisiranja vanjskog duga. Dakle, poslove koje radimo kao fiskalni agent, a po Zakonu o Centralnoj banci BiH. Mi smo jedna od pet institucija koja je svake godine imala pozitivan izvje{taj Ureda za reviziju institucija BiH. U dosada{njim izvje{tajima Deloittea istaknuto je da su na{e procedure i ra~unovodstvane politike usagla{ene sa me|unarodnim standardima i iskazuju pravo stanje. Deloitteu ove godine isti~e ugovor, a da li }e biti produ`en, zavisit }e od stava Upravnog odbora i Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine. Kad smo ve} kod kredita, da li su uposlenici i menad`ment Centralne banke BiH imali povlastica prilikom podizanja kreditnih sredstava u komercijalnim bankama, a u kojima su dr`ane devizne rezerve prije njihovog povla~enja iz komercijalnih banaka?
15

Guverner Kozari} nekada je igrao za FK @eljezni~ar Guverner Kozari} nekada je igrao za FK @eljezni~ar zajedno sa Dinom \urbuzovi}em, biv{im trenerom @elje zajedno sa Dinom \urbuzovi}em, biv{im trenerom @elje

^EST U^ESNIK HUMANITARNIH ^EST U^ESNIK HUMANITARNIH NOGOMETNIH REVIJA NOGOMETNIH REVIJA

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

CENTRALNA BANKA BiH I RECESIJA
[to se mene ti~e, ja imam jedan kredit u Intesa Sanpaolo banci i dva kredita u UniCredit banci. Centralna banka BiH nikada nije dr`ala devizne rezerve niti u jednoj od ovih banaka. Koliko mi je poznato, niko od uposlenika Centralne banke nije dizao kredite u komercijalnim bankama s kojima smo imali ugovor o plasmanu deviznih rezervi. Za{to se organizacione jedinice Centralne banke BiH u Mostaru i Sarajevu zovu glavne jedinice, dok se ona u Banja Luci naziva Glavna banka Republike Srpske Banja Luka? To je bio politi~ki kompromis kada se osnivala institucija Centralne banke BiH. Oni koji su definisali zakon tada su prihvatili takav kompromis kao neophodan da bi Glavna banka RS-a bila dio ovog sistema. Ja odgovorno tvrdim da Centralna banka BiH djeluje kao jedinstvena institucija na nivou BiH. Sve odluke, sva pravila i sve procedure va`e za sve dijelove BiH. Ta~no je da stoji takva oznaka glavne jedinice u Banjoj Luci, mada je mi tretiramo kao i druge dvije glavne jedinice u Mostaru i Sarajevu. CENTRALNA BANKA BIH I RECESIJA

U recesiji smo zaradili 200 miliona KM
Kako generalno ocjenjujete ulogu Centralne banke u BiH u saniranju posljedica globalne finansijske krize, koja se reflektirala i na Bosnu i Hercegovinu? U situaciji recesije i globalne ekonomske krize u kojoj su mnogi, mnogo ja~i od nas, izgubili, mi nismo izgubili ni feninga. Priznat }ete da to nije mala stvar. Da sam ja, ne daj Bo`e, izgubio milion, ili 10 miliona... ja bih visio ovdje na Marijin Dvoru, ili bi me smijenili, pomeli. Sje}ate se vice guvernera biv{e Narodne banke BiH Envera Backovi}a i devetogodi{njeg sudskog procesa koji je na kraju okon~an osloba|aju}om presudom. Dakle, kada je Backovi} manipulisao sa deviznim rezervama, tada nije bilo smjernica i zato su i oslobo|eni. Sada, da smo mi napravili bilo {ta, da smo imali neki gubitak, a da smo radili mimo smjernica, ja bih sigurno krivi~no odgovarao. Dakle, mi sve radimo u skladu sa smjernicama, investicionu politiku vodili smo vrlo aktivno i pa`ljivo i hvala Bogu pro{li smo netaknuto. Dapa~e, zaradili smo 220 miliona.

GARANT MONETARNE GARANT MONETARNE STABILNOSTI STABILNOSTI Centralna banka BiH Centralna banka BiH

16

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

17

SDA NA ISPITU ZRELOSTI

Odbijanjem da podrži Interventni zakon o mjerama štednje u Federaciji BiH, SDA ugrozila kreditni aranžman za cijelu BiH; “Slobodna Bosna“ otkriva zašto je SDA prvo podržala, pa odustala od predloženih mjera štednje i kakvu alternativu MMF-u nudi novi federalni premijer MUSTAFA MUJEZINOVIĆ

TRECI PUT PREMIJERA MUJEZINOVICA
Foto: Milutin Stoj~evi}

RAT ZA O^UVANJE PRIVILEGIJA
Bora~ka udru`enja najavljuju nove proteste pred zgradom Vlade FBiH

POD ZASTAVOM MUHAMEDA MAHATIRA
Dodvoravanjem svojim najvjernijim glasa~ima SDA ugro`ava finansijsku stabilnost cijele BiH
18

ova politi~ka garnitura u vrhu SDA izabrana po mjeri strana~kog {efa Sulejmana Tihi}a ve} kod prve ozbiljnije prepreke pokazala je dramati~no pomanjkanje kompetencije, odgovornosti i odluSLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

N

Pi{e: ASIM METILJEVI]

JE LI TIHI]U VA@NIJA VLAST ILI DR@AVA ~nosti. U samo nekoliko dana koliko se bavila kreditnim aran`manom Federacije BiH s Me|unarodnim monetarnim fondom, nova strana~ka garnitura okupljena oko lidera Tihi}a uspjela je kompromitirati i uru{iti vi{emjese~ne pregovore izvr{ne vlasti entiteta i dr`ave s MMF-om koji su okon~ani dogovorom o vrlo izda{nom i vrlo povoljnom stand by aran`manu vrijednom 2,4 milijarde konvertibilnih maraka. No, Tihi} je sa svojim pristalicama iz vrha SDA uspio od gotovine napraviti veresiju: naknadnim intervencijama na tekst usugla{enog “pisma namjera“, ne samo da je ugro`en aran`man s MMF-om nego i finansijska stabilnost cijele BiH, a osobito Federacije BiH koja se ve} dulje vremena suo~ava s ozbiljnim bud`etskim deficitom.

NOVA KREDITNA POLITIKA MMF-a

Izdašno kreditiranje posrnulih ekonomija
Sve do prije nekoliko mjeseci ve}ina bh. zvani~nika bila je uvjerena da }e se kreditni aran`man s MMF-om kretati u rasponu od 200 do maksimalno 400 miliona eura. Ni najve}i optimisti nisu o~ekivali da bi BiH u uvjetima globalne recesije moga dobiti finansijsku injekciju od 1,2 milijarde eura, odnosno 2,4 milijarde KM, {to je najve}i kredit odobren BiH nakon osamostaljivanja. Tako visoki kredit nije rezulat posebnog umije}a pregovara~kog tima BiH, nego prvenstveno nagle promjene kreditne politike MMF-a koja je uslijedila kao odgovor na izazove globalne resecije. Na sjednici odr`anoj u martu ove godine Bord MMF-a odlu~io je omek{ati kreditne kriterije i puno izda{nije investirati u dr`ave koje su se na{le u du`ni~kim problemima. Tako je, primjerice, u mali Island upumpao preko 3 milijarde dolara, u Ukrajinu 16,5, u Ma|arsku 12,5, u Srbiju 3, u Poljsku 20,6 milijardi eura.... Cilj ovih finansijskih intervencija nije samo stabiliziranje nacionalnih valuta nego i pokretanje opse`nijih investicijskih projekata kako bi se preko investicijske potro{nje aktivirala proizvodnja.

PRIJE PODNE “ZA“, POSLIJE PODNE “PROTIV“
Jo{ prije tridesetak dana izvr{na vlast BiH (dva entitetska i dr`avno ministarstvo finansija) uspjela je s misijom MMF-om ispregovarati i usaglasiti sve bitne elemente za zaklju~ivanje najizda{nijeg kreditnog aran`mana s MMF-om nakon osamostaljenja BiH. Uvjet za ovaj aran`man, kao {to je poznato, bio je program bud`etske {tednje na svim razinama vlasti u ukupnom iznosu od 636 miliona KM, od ~ega na

[ef misije MMF-a Costas Christou i predsjedavaju}i Vije}a ministara Nikola [piri}

MMF NE ODUSTAJE OD POSTAVLJENIH UVIJETA

SDA OPOZICIJA: Nova stranačka garnitura okupljena oko lidera Tihića kompromitirala je i urušila višemjesečne pregovore izvršne vlasti entiteta i države s MMF-om koji su okončani dogovorom o vrlo izdašnom i vrlo povoljnom stand by aranžmanu vrijednom 2,4 milijarde konvertibilnih maraka
Vladu Federacije BiH i deset kantonalnih vlada otpada iznos od oko 400 miliona KM. Zadatak je rije{en prili~no izbalansiranim prijedlogom prema kojem bi teret {tednje trebali podnijeti svi bud`etski korisnici ravnomjerno - umanjenjem pla}a i socijalnih prinadle`nosti za 10 posto. Za ovaj prijedlog, koji je u Federaciji BiH preto~en u tzv. Interventni zakon, glasali su svi ministri u Vladi Federacije BiH, ra~unaju}i i one iz SDA, izuzev ministra za bora~ka pitanja Zahida Crnki}a. No, ni ministar Crnki} nije glasao protiv predlo`enih mjera {tednje nego se suzdr`ao od glasanja. Iste mjere bud`etske {tednje koje su u Republici Srpskoj bespogovorno prihva}ene u Federaciji BiH izazvale su `u~ne proteste “zakinutih strana“. Vatru
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

nezadovoljstva potpalio je zimzeleni sindikalni lider Edhem Biber koji je zaprijetio ru{enjem federalne Vlade ako ne puvu~e Prijedlog interventnog zakona. Nakon Biberovih, uslijedile su ratoborne prijetnje brojnih bora~kih udru`enja, ratnih

vojnih invalida, porodica poginulih boraca, nevladinih organizacija i nekih opozicionih politi~kih partija kojima se nenadano ukazao prostor za skupljanje jeftinih politi~kih poena. Naposlijetku se oglasilo i novo rukovodstvo SDA. Tihi}ev zamjenik Asim Sarajli} otvoreno je rekao da SDA ne}e podr`ati Interventni zakon o mjerama {tednje, unato~ ~injenici da su za ovaj Zakon glasali i ministri iz SDA!? S istan~anim njuhom za jeftino populisti~ko, politikantsko dodvoravanje glasa~ima, Tihi}ev zamjenik Sarajli} javno je zaprijetio da “SDA ne}e podr`ati Interventni zakon dok iz njega ne budu uklonjene odredbe o smanjenju primanja ratnih vojnih invalida, neratnih invalida, civilnih `rtava rata, porodica {ehida i poginulih INSPIRACIJA MAHATIROVOM POLITIKOM
19

Novi federalni premijer Mustafa Novi federalni premijer Mustafa Mujezinovi} ii lider SDA Sulejman Tihi} Mujezinovi} lider SDA Sulejman Tihi}

SDA NA ISPITU ZRELOSTI boraca“. Usput je svu krivicu za “novonastalu situaciju“ prevalio na ple}a Vlade Federacije BiH koja je, tvrdi Sarajli}, predlo`ila lo{e rje{enje “jer je svima linearno smanjila pla}u i socijalna primanja za 10 posto“. Tihi}ev zamjenik Sarajli} nije se ni osvrnuo na ~injenicu da su za predlo`eni zakon glasali i ministri iz reda SDA i da MMF ne}e pristati na naknadne promjene ranije dogovorenih uvjeta.

MMF - PUTOKAZ KREDITORIMA

Svjetska banka čeka signal MMF-a
Stand by aran`man s MMF-om va`an je signal ostalim kreditorima da slijede primjer i da ula`u novac u dr`avu ~ije se finansije nalaze pod izravnim nadzorom MMF-a. O tome je nedavno na izravan na~in progovorio i Marco Mantovanelli, {ef Kancelarije Svjetske banke u Sarajevu. “Trenutno razmatramo mogu}nost anga`iranja sredstava za mala i srednja preduze}a u visini od 90 miliona dolara i dodatna sredstva od oko 70 miliona dolara iz programa beskamatnih IDA kredita za podr{ku bud`etima. Me|utim, uslov za dobijanje tih sredstava bit }e vezan za ozbiljne reformske korake ka kvalitetnom sistemu socijalne za{tite“, rekao je Mantovanelli, uz napomenu da Svjetska banka slijedi signal MMF-a.

NA MAHATIROVOM PUTU
Posve je jasno da se u pozadini ovog naknadnog ustajanja u za{titu “najugro`enijih kategorija stanovni{tva“ krije providna politi~ka ra~unica vrha SDA. Na bora~ka udru`enja, invalide, porodice {ehida i poginulih boraca, SDA ne gleda kao na “najugro`enije dijelove dru{tva“ nego prije svega kao na najodaniju glasa~ku ma{inu. Dokaz za to jest ~injenica da su ministri iz SDA podr`ali Prijedlog interventnog zakona o mjerama {tednje i da vrh SDA u tom Zakonu nije na{ao ni{ta sporno sve dok se protiv zakona nisu oglasila spomenuta udru`enja. To je jasan dokaz da SDA na ~elu sa Sulejmanom Tihi}em nije sposobna

Marko Matovanelli {ef kancelarije SB u Sarajevu

SVJETSKA BANKA ^EKA MIG MMF-a

PROIZVODNJA HAOSA: Iste mjere budžetske štednje koje su u Republici Srpskoj bespogovorno prihvaćene u Federaciji BiH izazvale su žučne proteste “zakinutih strana“
SDA podr`ala, pa odustala od Interventnog zakona

SDA-OVO DODVORAVANJE BORCIMA

usvojiti nikakve, a kamoli jasne politi~ke ciljeve i boriti se za njihovu realizaciju, nego da se sva politka SDA svodi na prilago|avanje zarad politi~kog pre`ivljavanja i ostajanja na vlasti. Dokaz za to nije samo naknadno populisti~ko dodvoravanje “najugor`enijim kategorijama stanovni{tva“ nego i ~injenica da se u naju`em vrhu SDA ve} neko vrijeme uveliko raspravlja o tome treba li BiH uop}e ikakav aran`man s “ucjenjiva~kim“ MMF-om. Glavni protagonista tekvih ideja jest novi federalni premijer Mustafa Mujezinovi}, donedavni ambasador BiH u Maleziji. Inspiraciju za otpor MMF-u Mujezinovi} je na{ao upravo u Maleziji ~iji je nekada{nji premijer Muhamed Mahatir, u jeku azijske krize 1997. godine, odbio savjete MMF-a i odlu~io uraditi sve suprotno od onog {to su mu savjetovali eksperti MMF-a. Ameri~ki biznizmen George Soros tada je za Mahatira rekao da “predstavlja opasnost za vlastitu zemlju“ na {ta mu je Mahatir u dodikovskom stilu uzvratio da je “najobi~niji kreten“.

Foto: Milutin Stoj~evi} 20

NEMOGU]A MISIJA
Mahatirov alternativni put nije donio pretjerano dobre rezultate za malezijsku ekonomiju, no nikada se pouzdano ne}e utvrditi bi li Malezija bolje pro{la da je
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

JE LI TIHI]U VA@NIJA VLAST ILI DR@AVA
Foto: Milutin Stoj~evi}

POLITI^KA BLOKADA FEDERALNE VLADE

Interventni zakon Vlada FBiH usvojila je bez i jednog glasa protiv

ISKUSTVO MALEZIJE: Inspiraciju za otpor MMF-u Mujezinović je našao upravo u Maleziji čiji je nekadašnji premijer Muhamed Mahatir
poslu{ala savjet MMF-a. Svoj koncept “alternativnog puta BiH“ Mujezinovi} je nagovijestio u prvom javnom istupu na FTV-u, nakon {to je zvani~no kandidiran za federalnog premijera. Inkidativno je da u tom istupu Mujezinovi} nije ni spomenuo finansijsku injekciju MMF-a u naredne tri godine od 2,4 milijarde KM, odnosno 800 miliona KM godi{nje, nego je na{iroko obrazlagao svoj model privla~enja stranih investicija. “Jedan od na~in privla~enja kapitala i novca je da se pozovu zemlje iz cijelog svijeta da osnuju fondove iz kojih bi se mogle finansirati kapitalne investicije u BiH“, otkrio je Mujezinovi} svoje tajne ekonomske adute. Sli~ne ideje Mujezinovi} je gorljivo branio i proteklih dana
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

tokom koji se susreo s ve}inom strana~kih lidera vladaju}e koalicije. Njegov model privla~enja stranih investicija primljen je s golemom skepsom kod ve}ine sugovornika, a ne{to simpatija Mujezinovi} je pobrao samo unutar mati~ne partije SDA. Kako sada stvari stoje, sudbina dogovorenog kreditnog aran`mana s MMF-om isklju~ivo zavisi od Federacije BiH, odnosno, jo{ preciznije, od politi~kog stava SDA. Na zavr{nim pregovorima vo|enih po~etkom nedjelje u Be~u, delegaciji BiH jasno je stavljeno do znanja da se dogovoreni uvjeti ne mogu mijenjati, {to prakti~no zna~i da sudbina stand by aran`mana isklju~ivo zavisi od SDA i njenog lidera Sulejmana Tihi}a.
21

PRIVATIZACIJSKI SKANDAL

“Posao stoljeća“, kako je prodaju naftnog sektora Republike Srpske ruskim partnerima (firmi “NJEFTEGAZINKOR“) ocijenio premijer RS-a MILORAD DODIK, uskoro bi mogao prerasti u prvorazredan međunarodni skandal - Dodikova Vlada Rusima je “đuture“ uz vlastitu imovinu prodala i dio teritorije susjedne države Hrvatske

22

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

[TA JE DODIK PRODAO RUSIMA

DODIK RUSIMA PRODAO I HRVATSKI TERITORIJ
Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske {okirano nakon {to im je SB dostavila dijelove ugovora kojim je Dodik ruskim partnerima prodao i zemlji{te u Plo~ama!

Rafinerija nafte u Bosanskom Brodu

PRODAJA, INVESTICIJA ILI PLIJEN

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

23

PRIVATIZACIJSKI SKANDAL
Pi{e: NA\A DIKLI]

otpisuju}i ugovor o prodaji naftnog sektora RS-a, vlada ovog bh. entiteta nije smo prodala tri preduze}a koja su ga ~inila: Rafineriju nafte u Brodu, Rafineriju ulja iz Modri~e i preduze}e Petrol, ve} je aneksom ugovora ruskom partneru dala monopol na sva naftna bogatstva na 49 posto teritorije BiH. Tako|e, iako nije pravni nasljednik BiH, RS je uzela za pravo da prodaje i dijeli dr`avnu imovinu ne samo na{e dr`ave ve} i susjedne Hrvatske. Tako je rusko preduze}e Njeftegazinkor sa po~etnim kapitalom od 1,3 miliona maraka, ~iji su akcionari sa 40 posto akcija Zarube`njeft, a ostatak nepoznati dioni~ari, za 115 miliona eura koje su platili za pomenuta preduze}a, postali potencijalni suvlasnici Jadranskog naftovoda (JANAF) i terminala u luci Plo~e!? Jedini koji je svojevremeno upozoravao na {tetnost prodaje naftnog sektora koji je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma ostao na teritoriji RS-a, bio je tada{nji predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Adnan Terzi}. “Rafinerija i cijeli naftni sektor nisu ratni plijen RS-a da ga prodaju bez dr`avne saglasnosti, kako i kome ho}e. Dr`ava treba sama da raspola`e svojom imovinom i za sopstvene potrebe“, govorio je prije nekoliko godina Terzi}. Biv{i predsjedavaju}i Vije}a ministara i dalje ostaje pri istom mi{ljenju. “RS nije pravni nasljednik predratne imovine, ve} dr`ava BiH. Besmisleno je da oni, kao entitet bez ikakvog pravnog subjektiviteta, prodaju i Plo~e i JANAF“, isti~e Terzi} za Slobodnu Bosnu. Me|utim, i kada se na stranu ostavi pitanje naslje|a, ostaje otvoreno pitanje isplativosti cijele ove operacije.

P

ZAKULISNA TRANSAKCIJA S RUSKIM PARTNEROM
Premijer RS-a Milorad Dodik

TERZIĆEVO UPOZORENJE: “Rafinerija i cijeli naftni sektor nisu ratni plijen RS-a da ga prodaju bez državne saglasnosti, kako i kome hoće. Država treba sama da raspolaže svojom imovinom i za sopstvene potrebe“
A koliko je ruski partner domi{ljat, potvr|uje i to da taj novac “pozajmljuje“ od mati~ne firme “Zarube`njefta“ po kamatnoj stopi od 13 posto. Tako rafinerija u Brodu pla}a sama sebi svoj kredit po lihvarskoj kamati, s tim {to se na dan ka{njenja na ukupna dugovanja dodaje jo{ 0, 3 posto kamate! Da li je ovaj novac ikada prispio u bud`et RS-a koji ga je prvi isplatio nikada nije objelodanjeno. Ipak, tu se ne staje sa pla}anjem dugova. Jo{ 13 manjih povjerilaca ko{talo je bud`et RS-a 13 miliona maraka, a neispla}ene plate radnicima dodatnih 14 miliona maraka.

POKLANJANJE TU\EG
Galantnost entitetskih vlasti vidi se i po tome {to je kupac dobio grejs period od ~etiri godine da plati dugovanja prodatih preduze}a od 130 miliona maraka. Tako je,

PLATI, DA TI PLATIM
Nakon {to je metodom neposrednog odabira kupca, premijer RS-a Milorad Dodik izabrao “Njeftegazinkor“, danom potpisivanja ugovora, Vlada RS-a preuzima sve dugove navedenih preduze}a ve}e od 72, 5 miliona eura, te sve ishode/posljedice mogu}ih sudskih parnica koje se u tom periodu vode. Tako je Vlada platila dug zagreba~kom Tifonu, ~iji je vlasnik hrvatski general i ha{ki optu`enik Ivan ^ermak, 9,1 milion dolara, zatom Devinu 47 miliona dolara, Vitolu 27,4 miliona dolara i preduze}u Galaxy 15,9 miliona dolara. Samo ova ~etiri povjerioca ko{tala su Dodikovu vladu 72,6 miliona eura, koje im je trebao isplatiti “Njeftegazinkor“.
24

HRVATSKA ISPITUJE SLU^AJ

Ja(d)ranski susreti Dodika i Rusa
Dio spornog ugovora, koji u svu pri~u o doma}em lopovluku uklju~uje i Republiku Hrvatsku glasi: 6. 1. 7. U skladu sa zakonom po posebnom ugovoru omogu}iti kupovinu zemlji{ta u luci Plo~e za izgradnju terminala za derivate nafte, akcija naftovoda od luke Omi{alj do RN i cjevovoda za derivate nafte od RN do luke Opatovac, po pravu pre~e kupovine u slu~aju da RS bude priznata kao zakonski vlasnik te imovine, odnosno akcija, kao i pravo pre~eg provo|enja geolo{kih istra`ivanja i va|enja nafte na teritoriji RS-a. U Ministarstvu inostranih poslova RH potvr|uju za “Slobodnu Bosnu“ da do momenta dok im mi nismo poslali ovaj dio ugovora, i zamolili ih za komentar, nisu znali da imaju ikakve veze sa privatizacijom naftnog sektora RS-a. “Na{a pravna slu`ba nije znala da je na{ dio teritorije uop}e spomenut u ugovoru. U svakom slu~aju, tra `i}emo poja{njenje od Vlade RS-a i pomno ispitati sve odredbe ovog ugovora“, navode iz Ministarstva inostranih poslova RH.

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

[TA JE DODIK PRODAO RUSIMA

EKSPERTSKO MI[LJENJE

Još se ne zna šta pripada BiH
Svetlana Ceni}, ~lan Odbora direktora Transparency Internationala i biv{a ministarka finansija RS-a, poja{njava da pitanje JANAF-a nije rije{eno od kraja rata izme|u BiH i Hrvatske, te da je to pitanje bilo u nadle`nosti Vije}a ministara BiH. “Sva ta imovina pripadala je predratnom “Energoinvestu”, a pitanje JANAFa trebalo je rije{iti raspodjelom imovine izme|u biv{ih jugoslovenskih republika, odnosno sukcesijom. S obzirom na to da JANAF ne ide kroz RS, Hrvatska ga je prisvojila sebi. S druge strane, Vlada RS-a je predlo`ila Vije}u ministara BiH da u ime dr`ave tra`i pravo na kori{tenje JANAF-a, te da se odredi koji dio vlasni{tva pripada na{oj dr`avi. Imali smo papire kada je i koliko novca BiH ulo`ila u izgradnju JANAF-a, a shodno tome tra`ili smo svoj dio“.

Biv{a ministrica finansija RS-a Biv{a ministrica finansija RS-a Svetlana Ceni} zala`e se za Svetlana Ceni} zala`e se za ra{}i{}avanje vlasni{tva u JANAF-u ra{}i{}avanje vlasni{tva u JANAF-u

HRVATSKO PRISVAJANJE JANAF-a

TAJNA SRPSKO-RUSKOG NAFTNOG UGOVORA

Kopija ugovora potpisanog izme|u Vlade RS-a i “Njeftegazinkora”

barem zvani~no, Vlada RS-a platila 99,6 miliona eura samo na dugove, kako bi “Njeftegazinkoru“ predala “o~i{}en“ naftni sektor RS-a. DODIKOV RA^UN BEZ KR^MARA

A kad se ve} ne daje iz sopstvenog d`epa, ve} iz entitetske kase i od poreza gra|ana ovog bh. entiteta, Vlada RS-a preuzela je na sebe i kupovinu zemlji{ta za izgradnju pruge od brodske rafinerije do rafinerije ulja u Modri~i, s tim {to }e pomenutu prugu koristiti samo “Njeftegazinkor”. Ni ovaj poticaj kupcu nije bio dovoljan signal da prugu i sagradi. Naravno, tu se ne staje sa pogodnostima, pri “poklanjanju“ na f -

Ruskom partneru Dodik obe}ao zemlji{te u Plo~ama

tnog sektora. Prema spornom ugovoru i jo{ spornijim aneksima, Vlada RS-a omogu}uje kupcu da po pravu pre~e kupovine, dobije naftna skladi{ta “Vrbanja“ i “Brezi~ani“, koji su jo{ uvijek predmet spora hrvatske Ine i sarajevskog Energopetrola ! I naravno, kako dalje ne bi bilo nikakvih zabuna, Vlada RS-a potpisuje i ~lan prema kojem “potvr|uje da u skladu sa svojim statusom zna i mora znati sve zakone i propise koji se odnose na izvr{enje ovog ugovora i prihvata na sebe svu odgovornost za neusagla{enosti ovog ugovora sa va`e}im zakonodavstvom“. “Prodavac }e nadoknaditi Kupcu P gubitke nastale kao posljedica zbog neusagla{enosti datog ugovora sa va`e}im zakonodavstvom“. Damir Miljevi}, ekonomski analiti~ar iz Banje Luke, smatra da }e ova posljednja klauzula nanijeti najvi{e {tete bud`etu RS-a. “Kako je dao luku Plo~e i JANAF, Dodik je mogao dati i zgradu Ujedinjenih nacija, u slu~aju da RS postane njen pravni nasljednik. Svi mi znamo da od toga nema ni{ta, a ako kupac odlu~i da tu`i RS, zbog nepoznavanja zakonskih propisa, {tetu }e platiti gra|ani. Iz svega je jasno jedno — Republika Srpska, odnosno njen premijer Dodik, je potpisala {tetan i nezakonit ugovor, kojim ne samo da je ve} ojadila bud`et, ve} ostavlja mogu}nost ruskom kupcu da iz RS-a izvu~e mnogo vi{e nego {to namjerava unijeti“, navodi Miljevi}.
25

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

VJERSKE ZAJEDNICE NA DR@AVNOM BUD@ETU

Sporazumom koje bi Međureligijsko vijeće BiH trebalo da potpiše sa entitetskim vladama predviđeno je da doprinose za penzijsko osiguranje vjerskim službenicima osiguraju entitetske vlade iz budžeta; zašto niko nije reagirao prije pet godina, kada je usvajanjem Zakona o slobodi vjere, vjerskim službenicima omogućeno pravo na budžetske privilegije

PRIVILEGIJE ZA BO@IJE SLUGE
Penzije vjerskim slu`benicima pla}at }e poreski obveznici
26
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

KOLIKO KO[TA ZAKON O SLOBODI VJERE BUD@ETSKE PRIVILEGIJE
Pi{e: NERMINA [UNJ Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Predvi|eno je da doprinose za penzijsko osiguranje vjerskim slu`benicima osiguraju entitetske vlade

porazum Me|ureligijskog vije}a BiH i Vlade Federacije o uvjetima osiguranja novca za penziono osiguranje vjerskih slu`benika predvi|a da novac za doprinose osigura Vlada iz federalnog bud`eta, odnosno istim takvim sporazumom Vlada Republike Srpske obavezala bi se da novac za iste namjene osigura iz svog bud`eta. Procjenjuje se da bi samo federalni bud`et ova privilegija ko{tala 450.000 maraka mjese~no, odnosno oko 6 miliona KM godi{nje. Me|ureligijsko vije}e BiH, samo u Federaciji novac, za sada, tra`i za 1.394 vjerska slu`benika, 950 imama, 350 katoli~kih, 100 pravoslavnih i ~etiri jevrejska sve}enika. Ra~unaju da bi ekonomska situacija eventualno mogla odgoditi po~etak primjene Sporazuma, planiranog za jesen, ali ni u kom slu~aju sprije~iti njegovo potpisivanje jer je rije~ o pravu utemeljenom prije pet godina dr`avnim Zakonom o slobodi vjere i pravnom polo`aju crkava i vjerskih zajednica. Parlamentarci su prije pet godina bespogovorno dali svoj glas ovoj mogu}nosti uprkos tome {to je zna~ila jo{ jednu grupu korisnika na teret bud`eta.

S

Predstavnici Me|ureligijskog vije}a (MRV) BiH, federalnog Ministarstva finansija, zdravstva i Penzijsko-invalidskog fonda (PIO) FBiH, sadr`aj Sporazuma pripremali su od septembra 2008., nakon {to je Vlada formirala radnu grupu. Upravo u vrijeme kada je u BiH aktuelizirana pri~a o recesiji i mogu}nostima ubla`avanja njenih posljedica, Me|ureligijsko vije}e najprije se, kako Zakon predvi|a, obratilo Vije}u ministara BiH. Kako, me|utim, nadle`nosti u oblasti penzionog osiguranja imaju entiteti, obaveze su preuzele entitetske Vlade. Radne grupe pripremile su istovjetne dokumente koje }e MRV potpisati sa entitetskim Vladama. Jedina }e razlika biti u broju korisnika prava iz odre|enih vjerskih zajednica.

SLOBODA VJERE I PRAVNI POLO@AJ
Emir Kova~evi}, ~lan pravne ekspertne grupe za pripremu dokumenta i predstavnik Islamske zajednice u Me|ureligijskom vije}u BiH, ka`e da se uprkos te{koj ekonomskoj situaciji ne namjeravaju odre}i prava koje im zakonom pripada: “Sporazum o provo|enju Zakona o slobodi vjere i pravnom polo`aju crkava i vjerskih zajednica predvidio je pomo} dr`ave u finansiranju penzionog i zdravstvenog osiguranja vjerskih slu`benika i mi samo radimo na provo|enju Zakona.” Spisak

FINANSIRANJE VJERSKIH ZAJEDNICA U BIH

Koliko se dobrovoljnih priloga slije u kase vjerskih zajednica?
Vjerske zajednice ubrajaju se u grupu institucija ~iji su unutra{nji finansijski tokovi najmanje dostupni javnosti. Zna se, me|utim, da Islamska zajednica ima prihode od zakupnine koju napla}uje za svoje vakufske nekretnine. Vjernici tako|er pla}aju ~lanarinu, obaveze iz vjerskih propisa a dio novca pristi`e i od organizacije hodo~a{}a ili pogrebnih usluga preduze}a koja rade u njihovom okrilju. Katoli~ka crkva se finansira dobrovoljnim prilozima, donacijama i prihodima od obrazovanja. Podrazumjeva se pla}anje vjerskih slu`bi, pogrebnih obreda ili vjen~anja u crkvi, a nisu rijetke ni donacije iz Hrvatske. Pravoslavna crkva ve}inom se finansira iz donatorskih sredstava, dijelom od dobrovoljnih priloga vjernika, kao i Jevrejska zajednica u kojoj slu`benici navodno rade volonterski jer nema novca za njihove pla}e. Iz dr`avnog, odnosno entiteskih bud`eta za
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

sve vjerske zajednice odvaja se novac za finansiranje rada kulturno-umjetni~kih udru`enja, izdava{tva, sanaciju objekata od kulturnog zna~aja. U MVR-u smatraju kako bi restitucijom vjerskih objekata dobili svoje izvore prihoda a dijelom bi problem finansija bio rije{en i poreskim olak{icama. Pravnik u MRV-u Emir Kova~evi} ka`e da, za razliku od hrvatskog zakonodavstva koje je poreza oslobodilo ~ak i promet proizvoda i usluga vjerskog karaktera, u BiH su poreza oslobo|ene samo usluge. Bezuspje{no su se obra}ali Upravi za indirektno oporezivanje kako bi, primjera radi, kurbani koji slu`e za obred `rtvovanja uo~i Kurban bajrama bili oslobo|eni pla}anja poreza. Boris Ko`emjakin iz Jevrejske zajednice kao primjer je naveo obredno vino koje moraju da uvoze, a na koje uprkos tome {to im slu`i za vjerski obred, moraju platiti carinu, odnosno PDV.

27

VJERSKE ZAJEDNICE NA DR@AVNOM BUD@ETU

ME\URELIGIJSKO VIJE]E

Borba za sufinansiranje vjerskih slu`benika

budu}ih korisnika prava koji su dostavili Vladama za sada je ograni~en samo na vjerske slu`benike koji direktno obavljaju obrede, dakle sve}enike. Mada, pojasnio nam je Kova~evi}, pojam vjerski slu`benik obuhvata skoro sve uposlenike u vjerskim institucijama. Me|utim, ukoliko Sporazum bude potpisan, samo zbog termina kojim je obuhva}ena kategorija novih korisnika bud`etskog novca, te{ko }e bilo kakvi pravni mehanizmi sprije~iti da prvobitni spisak bude puno du`i. Svjesni koliko je u ovom trenutku nerealno tra`iti bilo kakav novac iz bud`eta, Kova~evi} ka`e da su vjerske zajednice u BiH primorane na to, navodno zbog veoma te{ke finansijske situacije u kojoj se nalaze. “Kako nemamo svojih izvornih prihoda, moramo se osloniti na dr`avu. Svugdje u svijetu dr`ava finansijski poma`e vjerske zajednice”. Sporazumom }e, vjeruju, rije{iti budu}nost vjerskih slu`benika kojima njihove zajednice ne mogu pla}ati doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Novac }e biti usmjeren i za uplate doprinosa odre|enom broju slu`benika kojima su do sada bili upla}ivani najni`i doprinosi. Kova~evi} ka`e kako ti ljudi rade dru{tveno koristan posao, i imaju pravo na ve}e penzije. Vjeruje se kako }e vjerski slu`benici uz
28

PARE NA SUNCE: Međureligijsko vijeće BiH, samo u Federaciji novac, za sada, traži za 1.394 vjerska službenika, 950 imama, 350 katoličkih, 100 pravoslavnih i četiri jevrejska svećenika
EMIR KOVA^EVI]
“Radimo na provo|enju Zakona”

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

KOLIKO KO[TA ZAKON O SLOBODI VJERE

CRKVENI POREZ - EVROPSKO RJE[ENJE

Evropske države za crkve izdvajaju sve manje budžetskog novca...
Finansiranje vjerskih zajednica “crkvenim porezom” za koji se svaki gra|anin ponaosob izja{njava `eli li dio prihoda usmjeriti za finansiranje vjerske zajednice, u BiH je jo{ uvijek neuobi~ajena praksa. U Hrvatskoj trenutno traju rasprave o uvo|enju ove prakse posebno nakon {to je po~etkom godine objavljen podatak da je hrvatska Vlada u pro{loj godini samo za Katoli~ku crkvu iz bud`eta izdvojila oko 100 miliona maraka. Istovremeno, tamo{nji su vjerski slu`benici iz svih zajednica me|u zadovoljnijim u Evropi jer dr`ava nov~ano poma`e njihovo zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje. Sli~no su ova pitanja rije{ena u Srbiji gdje dominira Srpska pravoslavna crkva. Evropske zemlje dio novca za vjerske zajednice izdvajaju kroz finansiranje obrazovanja u kojem crkve jo{ uvijek imaju tradicionalno veliki uticaj. U Velikoj Britaniji povla{ten polo`aj Anglikanske crkve ogleda se i u finansiranju dijela sve}eni}kih pla}a iz dr`avnog bud`eta. U Italiji se Crkva od 1984. godine finansira crkvenim porezom. U Francuskoj, Katoli~ka crkva, posebno zbog katoli~kih {kola koje se tradicionalno smatraju dobrim obrazovnim ustanovama, ima povla{ten polo`aj i zna~ajne prihode iz bud`eta. To se me|utim, ne bi moglo kazati za tamo{nju muslimansku zajednicu koja je uz to stalna tema javnih rasprava zbog zahtjeva muslimanki da nose nikab i da u {kolama za muslimansku djecu bude uvedena islamska vjeronauka. U Njema~koj “crkvene poreze“ za pojedine vjerske zajednice prikupljaju lokalne vlasti. Uglavnom se tako finansiraju evangelisti~koluteranska i rimokatoli~ka crkva. U Njema~koj su vode}e vjerske zajednice, zbog velikog nov~anog poticaja iz dr`avnog bud`eta i dobrovoljnih crkvenih poreza, smatraju najbogatijim u Evropi. Evangelisti~ko-luteranska crkva u Danskoj se danas finansira, tako|er, crkvenim porezom. Ovaj porez pla}a vi{e od 85 posto Danaca. U Norve{koj Evangelisti~ko-luteranska crkva ima status dr`avne religije i u cijelosti se finansira iz javnih prihoda.

UDIJELITE, MOLIM

Finansiranje vjerskih zajednica “crkvenim porezom” u BiH je jo{ uvijek neuobi~ajena praksa

finansijsku pomo} dr`ave izbje}i sudbinu dijela katoli~kih sve}enika za koje se u Sarajevu gradi dom gdje bi bili zbrinuti jer nemaju mirovinu, privatnu imovinu a aktuelno zakonodavstvo ne nudi mo gu}nost naknadnih uplata doprinosa nakon {to su okon~ali slu`bu.

RJE[AVANJE SOCIJALNOG STATUSA
Drugu mogu}nost za rje{avanje socijalnog statusa vjerskih slu`benika, osim pomo}i dr`ave ne vidi ni Boris Ko`emjakin, predsjednik Jevrejske op{tine Sarajevo: “Problem finansiranja vjerskih zajednica bio bi dijelom rije{en vra}anjem objekata nacionaliziranih od 1941. do 1945. godine. Bio bi nam tako vra}en izvor prihoda. Kako taj problem jo{ nije rije{en, pomo} dr`ave u finansiranju penzionog osiguranja je neophodna jer nemamo mogu}nost da iz sopstvenih prihoda brinemo o penzijama vjerskih slu`benika.” ” Tokom pripreme prijedloga Sporazuma, ~lanovi radne grupe nikada se me|utim nisu bavili mi{lju da bi u odlu~ivanju o ovom pitanju trebalo uklju~iti javnost. Nisu ra~unali na mogu}e reakcije ~lanova vjer25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

VJERUJEM, NE VJERUJEM: U Međureligijskom vijeću vjeruju kako bi eventualna javna rasprava o načinu finansiranja vjerskih zajednica u BiH mogla rezultirati bar razmišljanjima o uvođenju crkvnog poreza i u BiH
skih zajednica koji ne `ele finansirati slu`benike, reakcije ateista, pa i dijela radnika biv{ih preduze}a u Federaciji kojima Vlada nikada nije pritekla u pomo} kako bi ostvarili pravo na penziju. Pravnik Emir Kova~avi} smatra da bi eventaulne rasprave bile potrebne samo u slu~aju uvo|enja tzv. crkvenog poreza, kojim se vjerske zajednice finansiraju u brojnim evropskim zemljama.

Boris Ko`emjakin tako|er ka`e kako nisu razmi{ljali o mogu}nosti da se gra|ani direktno izja{njavaju o tome kako finansirati vjerske institucije. Zbog te{ke ekonomske situacije, ka`e Ko`emjakin, u svakom slu~aju o~ekuju `estoke javne polemike o ovom pitanju . “S obzirom na to da se radi o novcu poreskih obveznika, mislim da ne bi bilo neprimjereno pitati gra|ane {ta o tome misle, anketiranjem ili kroz javne rasprave. Mada bi zastupni~ki glasovi u parlamentima trebali biti glasovi svih gra|ana. Pitanje je, me|utim, na kojem smo stepenu demokratskog razvoja. Da je sve kako valja, bilo bi dovoljno samo ono {to ka`u zastupnici, jer bi to bio izraz volje svih gra|ana”. U Me|ureligijskom vije}u vjeruju kako bi eventualna javna rasprava o na~inu finansiranja vjerskih zajednica u BiH mogla rezultirati bar razmi{ljanjima o uvo|enju crkvenog poreza i u BiH. Porez bi pla}ali gra|ani ukoliko to `ele i tada ne bi bilo mjesta za bilo kakve rasprave o opravdanosti tro{enja javnog novca za religijske zajednice, odnosno socijalni status njihovih slu`benika.
29

KARAD@I]EVA MRE@A PODR[KE

Predstavnici fantomske firme „Globe Holdings International“ sa Pala raspršeni širom svijeta obratili su se ovih dana Tribunalu u Haagu kako bi posvjedočili o razgovoru američkog diplomate RICHARDA HOLBROOKEA i RADOVANA KARADŽIĆA zbog kojeg im je, navodno, propao posao stoljeća sa predsjednikom Republike Srpske

POSLJEDNJA VE^ERA SA PREDSJEDNIKOM RADOVANOM
Veliki biznis kojeg je poremetio Milo{evi}ev i Holbrookeov poziv Karad`i}u da se povu~e
Foto: REUTERS

GODINU DANA U HAAGU GODINU DANA U HAAGU

Pravne zavrzlame sa ciljem spre~avanja Pravne zavrzlame sa ciljem spre~avanja suda da do|e do merituma stvari suda da do|e do merituma stvari utvr|ivanje odgovornosti Radovana utvr|ivanje odgovornosti Radovana Karad`i}a za stravi~ne ratne zlo~ine Karad`i}a za stravi~ne ratne zlo~ine koji su pod njegovom komandom koji su pod njegovom komandom po~injeni u BiH po~injeni u BiH 30

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

INICIJATIVA ME\UNARODNIH “BIZNISMENA” SA PALA

GARANCIJE ZA ZLO^INCA, KOMPROMITIRANJE HOLBROOKEA Pritisak na Me|unarodni tribula za ratne zlo~ine u Haagu
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

ptu`eni ratni zlo~inac Radovan Karad`i}, alijas dr. Dragan Dabi}, ne odustaje od svog zahtjeva da Ha{ki tribunal odbaci optu`nicu i obustavi postupak protiv njega, uporno tvrde}i da mu je imunitet od suda u Haagu 1996. godine garantovao ameri~ki predstavnik za Balkan Richard Holbrooke. Tako je Karad`i} 19. juna prilo`io izjave jo{ tri svjedoka, koji su 18. jula 1996. godine, na dan navodnog Karad`i}evog razgovora s Holbrookeom, u ve~ernjim satima bili u njegovoj kancelariji na Palama, a u kojima su potvrdili da im je Karad`i} rekao da mu je ameri~ki diplomata Richard Holbrooke tada obe}ao da ne}e krivi~no odgovarati pred Ha{kim tribunalom!?

O

na mjesto predsjednika RS-a i SDS-a te da se povu~e sa svih politi~kih i drugih javnih funkcija”, navodi se u pismenom svjedo~enju Ben-Cnaana, kojeg je kao o~evidac spomenutih dramati~nih de{avanja potvrdio i Walter Hein. Karad`i} je rekao da su pregovori vo|eni izme|u njega, Holbrookea i tada{njeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Milo{evi}a. U zamjenu za njegovo povla~enje sa javne scene Holbrooke mu je dao “~vrste garancije” da mu se ne}e suditi “ni u jednoj pravnoj instituciji pod ameri~kom i jurisdikcijom UN-a, uklju~uju}i i Me|unarodni sud za ratne zlo~ine u Haagu“.

“Pitali smo ga da li se toj gospodi mo`e vjerovati, na {to je Karad`i} odgovorio da on nikada ne bi prihvatio dogovor da mu nisu prezentovane zaista ozbiljne i jake garancije”, stoji u svjedo~enju Ben-Cnaana, koje se ni po ~emu ne razlikuje od svjedo~enja tako|er prisutnog Puni{e Lu~i}a. [tavi{e, u oba svjedo~enja postoje identi~ne re~enice {to je prili~no nelogi~no obzirom da Ben-Cnaane `ivi u Haifi u Izraelu, a Lu~i} na Palama.

ZMAJEVO GNIJEZDO
A o spomenutom Lu~i}u SB pisala je polovinom marta 2003. godine u vrijeme srbijanske policijske operacije „Sablja“ pokrenute nakon atentata na premijera susjedne dr`ave Z orana \in|i}a. Prema tada{njim navodima visokog beogradskog policijskog funkcionera, specijalci RS-a napravili su ogroman propust {to tokom akcije nisu pretresli hotel “LP”, vlasni{tvo Puni{e Lu~i}a, biznismena vrlo bliskog Radovanu Karad`i}u. U ovaj hotel, tvrdili su u Beogradu, ~esto je dolazio i Bo{ko Radonji}, jedan od {efova beogradskog podzemlja i dugogodi{nji prijatelj Milorada Lukovi}a Legije, koji je uhap{en u akciji srbijanske policije. Radonji}u, koji je tokom rata, a i nakon njega bio ~est gost Radovana Karad`i}a, na Palama je vrlo ~esto dru{tvo pravio profesor K osta ^avo{ki, predsjednik Odbora za odbranu Radovana Karad`i}a. Prema tvrdnjama iz Beograda, njih dvojica su zalazili u ove krajeve isklju~ivo zbog susreta sa Karad`i}em, a odsjedali su u hotelu “LP” na Palama, {to najbolje govori o kredibilitetu novih svjedoka Radovana Karad`i}a.
31

DEMON IZ IZRAELA

SVJETSKA KLASA
Novi Karad`i}evi svjedoci Victor BenCnaan iz Izraela, Puni{a Lu~i} sa Pala i Amerikanac Walter Hein, sami su se javili Karad`i}evom pravnom savjetniku. Tokom 1996. godine Victor Ben-Cnaan bio je direktor kompanije Globe Holdings International, koja je imala ured na Palama gdje je bio zaposlen Puni{a Lu~i}. Sastanku sa Karad`i}em, jula 1996. godine, na Palama, pored njih dvojice, prisustvovali su i izvjesni Eric Kaplan i Walter Hein, predstavnici ameri~ke kompanije Power Trading Ltd. sa sjedi{tem u New Yorku. “Karad`i} je napustio salu za sastanke i oti{ao je u svoju predsjedni~ku kancelariju. Kada se nakon izvjesnog vremena vratio, izvinio se i rekao da je imao te{ke pregovore sa Holbrookeom i da je prihvatio da da ostavku
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Biznismen BenCnaan tokom rata registrirao je firmu na Palama
Prema na{im saznanjima, inicijator pisma upu}enog Me|unarodnom sudu za ratne zlo~ine je izvjesni biznismen iz Izraela Victor Ben-Cnaan, koji je jo{ tokom rata razvio “`ive i aktivne“ ekonomske odnose sa rukovodstvom sa Pala. Ben-Cnaan je ro|en 1946. u jevrejskoj obitelji u Poljskoj. Roditelji su mu pre`ivjeli pakao nacisti~kih kocentracionih logora. Ve} nekoliko decenija Ben- Cnaan `ivi u Haifi u Izraelu.

SLU^AJ “DENIS MRNJAVAC”, PONOVO

Prije nepuna dva mjeseca u Sarajevu je na svirep način, na pravdi Boga, ubijen AMER ČEHAJIĆ (28), uzoran mladić, sportista, student, sin jedinac... Policija je vrlo brzo rasvijetlila ovaj zločin, tužiteljstvo pritvorilo počinitelja, koji nakon jednomjesečnog pritvora slobodno hoda Sarajevom; je li potreban još jedan pritisak ogorčenih građana (kakvi su bili prošlogodišnji masovni nemiri nakon ubistva učenika DENISA MRNJAVCA) da bi pravosudni organi reagirali odgovorno i energično

SVIREPO UBISTVO ZLATNOG MLADICA AMERA ^EHAJICA
Amerova majka Nevzeta {okirana je {to ubica njenog sina slobodno {eta Sarajevom
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

antonalni sud u Sarajevu u ponedjeljak, 22. juna, osudio je Ademira Lelovi}a na 15, a Berina Tali}a na 4 godine zatvora zbog pomaganja u gnusnom ubistvu D enisa Mrnjavca. Armina Mili} oslobo|ena je optu`bi za pomaganje po~initeljima nakon u~injenog kaznenog djela. Prije dva mjeseca maloljetni Nermin Sikiri} je za ubistvo uzornog u~enika Katoli~kog {kolskog centra Denisa osu|en na 10 godina zatvora, {to je maksimalna kazna propisana za maloljetnike. Na`alost, izricanje opravdano visokih zatvorskih kazni po~initeljima ubistva maloljetnog Denisa Mrnjavca mala je utjeha za Nevzetu ^ehaji} iz Sarajeva, majku 28-godi{njeg A mera ^ehaji}a koji je, kao i Denis Mrnjavac, ni kriv ni du`an, preminuo od posljedice udarca u glavu: tragi~no nastradalog Amera, istraga je pokazala ubio je, na pravdi Boga, Sanjin Tepari}.

K

FATALNO POPODNE PRVOG MAJA

Amer je s rajom krenuo na piknik, a vratio se premla}en na smrt

UBICA NA SLOBODI
Majka Nevzeta ovih je dana do`ivjela i dodatni {ok - ubica njenog sina Sanjin Tepari} pu{ten je nakon jednomjese~nog pritvora i sada se nalazi na slobodi. “Taj T monstrum ne}e ostati na ulici i ne}e pro}i neka`njeno“, poru~ila je majka zvjerski ubijenog Amera ^ehaji}a koja nikad ne}e zaboraviti prvi maj 2009. godine.
32
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

IMA LI PRAVDE ZA AMERA ^EHAJI]A

ODU[EVIO NORVE@ANE

Tokom turnira u Norve{koj o Ameru su tamo{nji mediji pisali u superlativima

UZORAN SPORTA[ OMILJEN ME\U KOLEGAMA

PRIPREMAO VJEN^ANJE
Amer ^ehaji} sa vjerenicom

Amer ^ehaji}, bio je svestran sarajevski mladi}, dugo godina trenirao je nogomet u F.K. Sarajevo

NIKAD NIKOG NIJE KRIVO OKOM POGLEDAO
Neutje{na majka Nevzeta ^ehaji}

Kada je toga kobnog dana ispratila svoga sina, Amera, uzornog mladi}a i sportistu, nije ni slutila u`asnu tragediju koja }e je zadesiti: sljede}eg jutra Amera je majka Nevzeta prona{la mrtvog u njegovoj postelji. Preminuo je od posljedice udarca u glavu zadobijenog prethodnog popodneva. Kroz suze se Nevzeta ^ehaji} prisje}a detalja kobnog doga|aja: “Poslijepodne prvog maja Amer je sa prijateljima iz srednje {kole Farukom i Edisom oti{ao na Trebevi} da ro{tiljaju. Prema njihovoj pri~i, gore su ostali do osam sati gdje su ro{tiljali i popili nekoliko piva. U povratku, svratili su do ku}e u kojoj stanuje Jasmin Bjelonja. Tu su bili i bra}a Tepari}, Sanjin i Sandi“. [ta se de{avalo nakon toga, jo{ nije do kraja rekonstruirano budu}i da se iskazi Amerovih prijatelja Faruka i Edisa razlikuju. I dok Faruk tvrdi kako su njih dvojica odmah oti{li u grad, ostaviv{i Amera, Edis navodi da su se i njih dvojica zadr`ala kod Bjelonje do 22 sata te kobne no}i. “Ne znam ta~no koliko je bilo sati, N mo`da oko pono}i, ili ne{to ranije kad je neko pozvonio na vrata. ‘Ustani, evo su ti sina doveli mortus pijanog’, ~ula sam supruga koji je otvorio vrata. Istr~ala sam i vidjela trojicu ispred vrata, a moj Amer sjedio je ispru`enih nogu i ruku, klonuo... prljav, blatnjav, mokar... Pitala sam ih: ‘Pa {ta ste mu to uradili?’ Jedan mi je rekao: ‘Gospo|o, ja sam Bjelonja i nismo mu ni{ta uradili. Amer je prepio, sam je pao’. Bile su to rije~i Jasmina Bjelonje koji je s mojom
33

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

SLU^AJ “DENIS MRNJAVAC”, PONOVO
k}erkom Jasminom i{ao u srednju {kolu“, pri~a Nevzeta ^ehaji}. Onesvije{tenog Amera su njegov otac i Jasmin Bjelonja unijeli u ku}u. “Nikad ga takvog nismo vidN jeli. ^ovjek u takvim situacijama ne zna {ta bi radio. Kada smo ga smjestili u postelju, vidjela sam ogrebotinu ispod lijevog oka. Bjelonja je rekao da se ogrebao na granu. Kasnije je povratio tri puta. Po{to nemam iskustva u takvim prilikama, mislila sam da je dobro da povrati taj alkohol. Smirio se i zaspao; zaspali smo i mi. Ujutro sam ustala oko devet sati i odmah oti{la u Amerovu sobu... Kako sam ga pokrila, tako sam ga i zatekla mrtvog. Jednostavno je zaspao i nije se vi{e ni probudio“, govori kroz suze Nevzeta ^ehaji}. KANTONALNO TU@ITELJSTVO

Neobjašniva je odluka Suda da Teparića pusti na slobodu!
Nakon {to je provela istragu o ovom slu~aju, policija je privela Sanjina Tepari}a koji je osumnji~en za nano{enje te{kih tjelesnih povreda sa smrtnim ishodom. Nakon {to je mjesec dana proveo u pritvoru, Tepari} je pu{ten na slobodu. Tu`iteljica Kantonalnog tu`iteljstva Jasmina ^au{evi} uputila je `albu na odluku Vije}a Kantonalnog suda u Sarajevu na koju jo{ uvijek nije dobila odgovor. “Kada se radi o vanrednim okolnostima kod svih takvih djela se produ`uje pritvor. Dakle, okolnosti su ostale apsolutno iste i ni{ta se nije promijenilo za mjesec dana koliko je Tepari} proveo u pritvoru. Tu`iteljica je po istom osnovu zatra`ila produ`enje pritvora, {to Vije}e Kantonalnog suda iz nama nepoznatih razloga nije prihvatilo. Ina~e, vanredne okolnosti definisane su ~lanom D. Dakle, kad se radi o krivi~nom djelu za koje se mo`e izre}i zatvorska kazna od 10 godina i vi{e, {to je u konkretnom predmetu slu~aj, a koje je posebno te{ko s obzirom na na~in izvr{enja i posljedice krivi~nog djela i ako bi pu{tanje na slobodu rezultiralo stvarnom prijetnjom naru{avanja javnog reda“, izjavila je portparol Kantonalnog tu`iteljstva Edina Pirija.

GNUSNO PRIKRIVANJE ZLO^INA
Obdukcijom je ustanovljeno da je Amer ^ehaji} preminuo od izljeva krvi u mozak, hematoma koji je uzrokovan udarcem u glavu. Drugim rije~ima, smrt je nastupila nasilnim putem, {to je jo{ vi{e uzdrmalo ionako potresenu obitelj ^ehaji}. Istraga koju su proveli pripadnici Kantonalnog MUP-a, kao i istraga tu`iteljice Jasmine ^au{evi}, u narednim danim otkrila je neposrednog krivca za smrt/ubistvo Amera ^ehaji}a, ali i monstruozne postupke osumnji~enih u prikrivanju ovog zlo~ina. “Mi smo se jo{ zahvalili Jasminu Bjelonji {to je doveo Amera ku}i. Kasnije }emo otkriti da su ga, nakon {to je onesvije{ten i premla}en, prali i zaljevali vodom kad ga je krv oblila, Bjelonja i ne znam ko jo{... Da nam je barem rekao da je primio udarac, da smo ga odveli u bolnicu, mo`da bi nam savjest bila mirnija...“, ka`e Nevzeta ^ehaji} koja je ipak svjesna ~injenice da njenom sinu Ameru nije bilo pomo}i nakon primljenog udarca u glavu koji mu je smrskao lijevu sljepoo~nicu i prouzrokovao unutra{nje krvarenje od kojeg je preminuo. Sam Bjelonja u svojoj izjavi naveo je kako je Amer kobne no}i oko 22 sata iza{ao sa dvojicom Tepari}a da raspale ro{tilj. Navodno, on nije vidio {ta se desilo. Kada je iza{ao iz gara`e, zatekao je Amera na podu i pritekao mu u pomo}... Policija je kasnije privela i ispitala desetak osoba koje su bile na mjestu doga|aja. Tu`iteljica ^au{evi} saslu{ala je ~etiri svjedoka nakon ~ega se Nevzeti ^ehaji} obratila rije~ima: “Gospo|o, ako Vam to i{ta zna~i, budite ponosni kakvog ste sina imali, on ni~im nije prouzrokovao i zaslu`io ovo {to mu se dogodilo“. Naravno, Nevzeta ^ehaji} znala je da njen sin Amer ni na koji na~in nije mogao isprovocirati niti najmanji konflikt. Amer je godinama treniralo fudbal,
34

KU]A ZLO^INA

Ispred ove ku}e ubica je udarcom pesnice u sljepo~nicu nanio Ameru ^ehaji}u povredu od koje je nesretni mladi} nekoliko sati kasnije podlegao

plivanje, zdravo se hranio, imao krasnu djevojku, uporedo studirao pravo i ekonomiju, pomagao kome god je mogao. “Moj Amer nije zaslu`ilo da ovako zavr{i, a jo{ manje je zaslu`io da osobe koje su mogle nekoga tako zvjerski tu}i do smrti za kratko vrijeme ponovo na|u slobodni na ulici”, ka`e Nevzeta ^au{evi}. Nesretna majka napominje da bra}a Tepari} nisu poznavala njenog sina Amara, te da je ~ula da su njih dvojica odranije poznati kao problemati~ni likovi. I Sanjin i Sandi Tepari} su radili u za{titarskim agencijama. Sandi Tepari} bio je zaposlen u Alarm Westu, ali je odmah nakon pokretanja istrage zbog ubistva Amera ^ehaji}a dobio otkaz. Njegov brat Sanjin se nakon pu{tanja iz

pritvora vratio na posao za{titara u Robotu . Tek nakon {to je Nevzeta ^ehaji} o tome obavijestila Inspekciju rada, Sanjinu Tepari}u je uru~en otkaz. “Obojica Tepari}a pro{li su obuke, znaju vitalne dijelove tijela. Nije to bila tu~a koja je trajala sat-dva. Bio je to samo jedan udarac u glavu... Sanjin Tepari} priznao je tu`itelju da je udario Amera jednom. Neko ka`e da ga je udario dva puta, jednom {akom i jednom nogom kad je pao. Sada on pri~a po gradu da je mom Ameru samo opalio {amar. Ne bi mene ubio {amarom, a kamoli mog Amera“, ka`e Nevzeta ^ehaji} koja je spremna u~initi sve kako bi ubica njenog djeteta dobio zaslu`enu kaznu. “Nije on ubio samo mog Amera, ubio je sve nas...“
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

35

RATNI ZLO^INI

RASEMA HANDANOVIĆ, zvana ZOLJA, ratna pripadnica jedinice ZULFIKAR Armije BiH, koja godinama pod lažnim identitetom živi u Sjedinjenim Američkim Državama, optužena za zločine nad hrvatskim civilima u selu Trusina, uskoro bi trebala biti izručena pravosuđu Bosne i Hercegovine

POTRAGA ZA SIJA^ICOM SMRTI
Zolji }e se suditi za zlo~ine nad Hrvatima i italijanskim humanitarcima
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

asema Handanovi}, zvana Zolja, mogla bi biti prva Bosanka koju }e Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave izru~iti vlastima u BiH zbog sumnje da je po~inila kazneno djelo ratnog zlo~ina?! Dogovor o ekstradiciji “misteriozne ratnice“ za kojom se tragalo godinama, postignut je, kako nezvani~no doznajemo, prije tri mjeseca, na zajedni~kom sastanku predstavnika Suda i Tu`iteljstva BiH sa slu`benicima Veleposlanstva SAD-a u Sarajevu i ameri~kog Imigracionog odjela. Prethodno su i ameri~ke i bh. vlasti ulo`ile silan trud kako bi uop}e Rasemi Handanovi} u{li u trag, budu}i da je, po svoj prilici, prije odlaska u Ameriku promijenila identitet - osim suprugovog prezimena, uzela je i novo ime. Rasemu Handanovi}, u ratu pripadnicu specijalne postrojbe Armije BiH Zulfikar pod komandom Zulfikara Ali{page Zuke, Tu`iteljstvo BiH tereti za ubojstvo vi{e hrvatskih civila i zarobljenih pripadnika HVO-a u hercegova~kom selu Trusina kod Konjica, 16. aprila 1993. godine.

R

[TA SE DE[AVALO U TRUSINI
“Sje}am se te djevojke, u prolje}e ‘93. boravila je u Buturovi} Polju i okolnim selima. Bilo ih je desetak, svi Zukini vojnici, i sa njima sam imao dosta problema“, obja{njava Hasan Hakalovi}, ratni zapovjednik brigade Neretvica, kasnije 445. brigade ARBiH, u ~ijoj je zoni odgovornosti bilo i selo Trusina. Hakalovi} ka`e kako Rasemi Handanovi} tada nije znao pravo ime, da su je svi poznavali pod nadimkom Zolja, te da je siguran kako nije bila iz njegovog “u`eg zavi~aja“. Opisao je kao djevojku ni`eg rasta, crne kose, uvijek pod punom ratnom spremom. “Po mojoj procjeni, 1993. je mogla imati najvi{e 25 godina“, prisje}a se Hakalovi}, napominju}i kako je Rasema, zajedno sa svojim suborcima, nedugo nakon zlo~ina u
36

MISTERIOZNA RATNICA MISTERIOZNA RATNICA

Nakon vi{egodi{nje potrage Rasema Nakon vi{egodi{nje potrage Rasema Handanovi}, zvana Zolja, prona|ena je Handanovi,} zvana Zolja, prona|ena je u Americi, gdje je mirno `ivjela sa u Americi, gdje je mirno `ivjela sa suprugom ii dvoje djece suprugom dvoje djece

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

“ZOLJA” HANDANOVI], MISTERIOZNA @ENA-UBICA NEKA@NJENI ZLO^IN

Za ubojstvo 22 stanovnika sela Trusina jo{ nitko nije osu|en

U Trusinu se nakon rata vratila samo jedna Hrvatica

POVRATAK HRVATA

PROMJENA IDENTITETA: Američke i bh. vlasti uložile su silan trud kako bi uopće Rasemi Handanović ušli u trag, budući da je, po svoj prilici, prije odlaska u Ameriku promijenila identitet - osim suprugovog prezimena, uzela je i novo ime
Trusini napustila Buturovi} Polje. “^uo sam da je poslije rata `ivjela u Cazinu“, dodaje ovaj sugovornik. Premda je i sam pod istragom zbog ratnih zlo~ina pripadnika Armije BiH u selima Trusina i Uzdol (op}ina Prozor-Rama), Hakalovi} ka`e kako je proteklih godina, barem deset puta, davao iskaze pred istra`iteljima Ha{kog tribunala, u Tu`iteljstvu Hercegova~ko-neretvanske `upanije i, posljednjih mjeseci, u Tu`iteljstvu BiH. Nekada{nji ratni zapovjednik tvrdi kako je u vrijeme napada na Trusinu boravio na Igmanu, gdje je i saznao da je selo zapaljeno. “Odmah sam naredio Vojnoj bezbjednosti da izvr{e uvi|aj, kompletnu dokumentaciju sam poslao u Komandu [estog korpusa, ali, kako ~ujem, ti izvje{taji nisu prona|eni i za njima se jo{ traga. Iz moje brigade je saslu{ano stotinu vojnika, imam i na stotine svjedoka Hrvata koji mogu svjedo~iti kako se sa njima postupalo, nakon {to je HVO pora`en. Na teritoriji koju je kontrolirala moja brigada bilo je vi{e od 1.000 hrvatskih vojnika i civila, neka ka`u da li im je neko ne{to na`ao u~inio. I ja sam s Zukom i njegovim borcima imao velikih problema, po~etkom ljeta ‘93. su me ranili, nakon {to nam se predalo oko 80 vojnika HVO-a i tristotinjak civila iz sela Vrci. Napravili su mi zasjedu, htjeli su oplja~kati te ljude, mislili su da imaju puno para i zlata“.
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Kada smo Hakalovi}a pitali po ~ijoj su naredbi u zonu odgovornosti njegove brigade upu}eni vojnici iz postrojbe Zulfikar, odgovorio je da odgovor mogu dati tada{nji zapovjednici [estog korpusa Armije BiH. On je, pak, uvjeren da je dosada{nja istraga koju su po naredbi Dr`avnog tu`iteljstva vodili inspektori SIPA-e, polu~ila konkretne rezultate. “Obolio sam zbog prljavih politi~kih rabota. Pro{le sam godine do`ivio mo`dani udar, a bilo bi mi `ao umrijeti dok se ovo ne rije{i. @ivot mi je pri kraju, ne bojim se, ali se i ne predajem lako. Do istine se jednom mora do}i“, poru~uje Hasan Hakalovi}. Do 16. aprila 1993., kada se dogodio zlo~in u Trusini, u tom je hercegova~kom selu mirno `ivjelo dvadesetak hrvatskih i tridesetak bo{nja~kih obitelji. Prema tvrdnjama pre`ivjelih Hrvata, napad je po~eo iznenada, u ranim jutarnjim satima, kada su vojnici Armije BiH krenuli prema njihovim ku}ama. Odmah su zarobili nekolicinu mje{tana koji su natjerani u `ivi {tit, prema polo`ajima HVO-a, gdje su, u to vrijeme, bila samo {estorica vojnika. Odbijaju}i da pucaju na ro|ake i susjede, stra`a HVO-a se brzo predala, nakon ~ega su dovedeni u selo. Premda se iskazi svjedoka razlikuju kada su posrijedi pripadnici Armije BiH koji su po~inili zlo~ine - dok jedni tvrde da su u napadu sudjelovali i lokalni vojnici,

drugi ka`u da su prepoznali samo svog susjeda Seida Hakalovi}a, nepobitno je utvr|eno da su 16. aprila ‘93. ubijena 22 stanovnika Trusine, {est vojnika i 16 civila, me|u kojima i tri `ene. Rasema Handanovi} Zolja je sama, iz automatske pu{ke, osobno ustrijelila jednu skupinu zarobljenika. Kasnije se pri~alo kako je strijeljanje izvr{ila iz osvete, jer su joj pripadnici HVO-a ubili mladi}a?!

ZUKINA “AMAZONKA“
“Ta `ena je zapovijedala, nju su svi slu{ali. Poslije napada na selo rekla je da nas pre`ivjele odvedu u jednu ku}u, poliju benzinom i zapale, ali me|u vojnicima nije bilo ljudi koji su to mogli napraviti. U{li smo u ku}u i sjeli. Do{ao je jedan vojnik, nisam ga poznavala, i tra`io da stavimo na stol novac i zlato. Izvadili smo sve {to smo imali. Oni su to pokupili. Opet su nas izveli van, a `ena je stalno govorila da nas treba zapaliti“, kazala je istra`iteljima svjedokinja hrvatske nacionalnosti, koja je detaljno opisala stravi~nu scene ubijenih susjeda. Zvani~no je rekonstrukcija zlo~ina u Trusini izvr{ena prije dva mjeseca, kada su inspektori Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA-e), po nalogu Tu`iteljstva BiH, blokirali cijelo selo. [esnaest godina poslije, za zlo~in u Trusini jo{ nitko nije osu|en, u selu `ivi samo jedna Hrvatica - Kata Boji~i}, koja se
37

RATNI ZLO^INI

OBOLIO SAM ZBOG PRLJAVIH POLITI^KIH RABOTA
Hasan Hakalovi}, ratni zapovjednik 445. brigade Armije BiH snimljen prije petnaest godina i danas

vratila neposredno nakon rata. No, i ona boravi u obnovljenoj ku}i susjeda, budu}i da njezina ni do danas nije popravljena. Samo mjesec dana nakon {to je u hercegova~kom selu Trusina mu~ki likvidirala skupinu hrvatskih zarobljenika, Rasema Handanovi} na}i }e se u sredi{tu jo{ jednog zlo~ina koji se dogodio na planini Radovan,

u blizini Gornjeg Vakufa. Tada u pratnji ratnog zapovjednika Tre}eg bataljuna 317. brigade ARBiH Hanefije Priji}a zvanog Paraga, Rasema je bila neposredna svjedokinja ubojstva trojice italijanskih humanitaraca koji su smaknuti 29. maja 1993. Trojica Italijana; Fabio Moreno, Sergio Lana i Guido Puletti upala su u zasjedu

Armije BiH kod Gornjeg Vakufa, dok su vozili humanitarnu pomo} u Zavidovi}e, i poznato je da su “odmetnuti“ Paragini vojnici skrenuli njihov konvoj na {umski put, u namjeri da ga oplja~kaju. Kada su uzeli svu robu, Italijane su odvezli na planinu Radovan gdje su u njih pucali.

PARAGINA ASISTENTICA
OPTU@NICE ZA ZLO^INE NAD HRVATIMA Dvojica pre`ivjelih - Cristiano Penochio i Agostino Zanotti kasnije su identificirali samo Hanefiju Priji}a Paragu, dok je naknadnom istragom utvr|eno da su, u vrijeme likvidacije, s njim bili Sabahudin Priji} zvani Dino (navodno je odselio u Kanadu) i Rasema Handanovi}. Me|utim, kako su i Sabahudin Priji} i Rasema Handanovi} u vrijeme su|enja Paragi (prije osam godina) bili nedostupni bh. pravosu|u, dok je optu`eni, unato~ brojnim dokazima i izjavama svjedoka, uporno negirao krivnju za ubojstvo humanitaraca, prava istina o tom zlo~inu nikada nije do kraja otkrivena. Hanefija Priji}, predratni bravar, ratni zapovjednik ARBiH i poslijeratni vije}nik Stranke za BiH u Gornjem Vakufu, osu|en je 2001. na petnaest godina zatvora. Kazna mu je naknadno smanjena na trinaest godina i trenutno se nalazi u zatvoru u Zenici. Identitet svoje ratne dru`benice pod nadimkom Zolja i njezinu ulogu u likvidaciji Italijana, Paraga do kraja su|enja nije otkrio. Rasema Handanovi} je nakon udaje i preseljenja u Ameriku, rodila dvoje djece i `ivjela mirnim obiteljskim `ivotom. Sve dok je, na tisu}e kilometara daleko, ipak, nije sustigla u`asna ratna pro{lost.
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

Uz Handanovićku, mogli bi biti optuženi Ališpago i Gušić
Prema nezvani~nim informacijama iz Tu`iteljstva BiH, vi{emjese~na istraga o zlo~inima nad Hrvatima u op}ini Konjic, koja je pokrenuta nakon {to je taj predmet pod oznakom “A“ u Sarajevo upu}en iz Ha{kog tribunala, nalazi se u zavr{noj fazi i uskoro bi mogle biti podignute prve optu`nice. Navodno da je iz Predsjedni{tva BiH ve} diplomatskim putem intervenirano da se postupak ekstradicije Raseme Handanovi} iz SAD-a ubrza, nakon ~ega bi trebala biti objelodanjena i imena ostalih optu`enih. Predvi|a se, naime, da }e se pored Raseme Handanovi}, na listi optu`enih na}i i njezin ratni {ef Zulfikar Ali{pago Zuka, te zapovjednik [estog korpusa Armije BiH Salko Gu{i}. [to se, pak, ti~e Hasana Hakalovi}a, jo{ je uvijek neizvjesno ho}e li se on u Sudu BiH pojaviti u svojstvu optu`enog, ili jednog od klju~nih svjedoka.

Zapovjednik specijalne Zapovjednik specijalne postrojbe “Zulfikar” postrojbe “Zulfikar”

ZULFIKAR ZULFIKAR ALI[PAGO ZUKA ALI[PAGO ZUKA

38

SKANDAL NEDJELJE

Bh. crimen ravnatelja hrvatske policije

Vladimir Faber smijenjen zbog hapšenja tajkuna Miroslava Kutle, državljanina BiH?!
LEGALNI DOKUMENTI
Tajkun Miroslav Kutle osigurao je bh. dr`avljanstvo krajem pro{le godine

Pi{e: SENAD AVDI]

alo je koji doga|aj u posljednjih nekoliko mjeseci uzbunio javnost u susjednoj Hrvatskoj kao smjena ravnatelja (prvog operativca) policije Vladimira Fabera. Faber koji godinama va`i za naju~inkovitijeg i najprofesionalnijeg hrvatskog policajca je, tvrde mediji, osobno uklonio premijer Hrvatske Ivo Sanader, a o razlozima smjene se na{iroko spekulira u medijima u Hrvatskoj. Ono {to je, me|utim, sasvim jasno jeste da je posljednji (uspje{no obavljeni) posao ravnatelja Fabera bilo hap{enje najpoznatijeg i najozlogla{enijeg hrvatskog tajkuna Miroslava Kutle u hrvatskom mjestu Vrgorcu, nekoliko kilometara od granice sa Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska je policija uhapsila Kutlu pod sumnjom da se namjeravao bijegom u Hercegovinu spasiti od zatvorske kazne koja mu je prijetila na su|enju koje se narednog jutra trebalo odr`ati na zagreba~kom sudu. Hrvatska policija je imala informaciju da bi se u slu~aju Kutle mogao ponoviti oprobani, uspje{ni scenarij kojeg je prije dva mjeseca uspje{no izveo Branimir Glava{ kada je dan prije izricanja desetogoSLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

M

di{nje sudske kazne za ratne zlo~ine po~injene u Osijeku napustio Hrvatsku i preselio se u Hercegovinu gdje je ne{to ranije pribavio legalne „papire“ da je dr`avljanin BiH. Hrvatska policija je kosultirala Upravu policije Federalnog MUP-a koja je potvrdila da je i Miroslav Kutle prije ne{to vi{e od pola godine (20. oktobra 2008.) godine

primljen u dr`avljanstvo Bosne i Hercegovine, da je prijavljen na adresu u selu Mokro, op}ina [iroki Brijeg. Budu}i da se protiv Kutle (koji je svojevrstan simbol plja~ka{ko-strana~ke privatizacije u tu|manovskoj Hrvatskoj) u susjednoj dr`avi vodi nekoliko krupnih i ozbiljnih sudskih procesa, Faber i njegovi policajci `eljeli su po svaku cijenu osujetiti njegov bijeg u na{u zemlju. Miroslav Kutle je uhap{en u Vrgorcu ne{to prije pono}i 17. juna. Narednog jutra zagreba~ki sud mu je izrekao troipogodi{nju kaznu zbog malverzacija i kriminala tokom privatizacije Gradskog podruma, elitnog prostora u hrvatskoj prijestolnici. U isto vrijeme, dakle istoga jutra ministar policije Hrvatske Tomislav Karamarko, na izri~iti zahtjev premijera Ive Sanadera, telefonom je obavijestio ravnatelja policije Vladimira Fabera da je razrije{en s te du`nosti... Hrvatski mediji su posljednjih dana iznosili razli~ite teorije, scenarije i zavjere koji bi trebali objasniti smjenu {efa policije Fabera; ~injenica da je „impulsivni“ Faber smijenjen desetak sati nakon {to je na granici sa BiH uhapsio najve}eg maga tu|manovske pretvorbe, Miroslava Kutlu, uglavnom je marginalno tretirana. POSLJEDNJI PLES [EFA HRVATSKE POLICIJE
Vladimir Faber smijenjen je tehnikom “gluhih telefona”

39

EKSKLUZIVNO

Nakon što se poslije višedecenijske šutnje prošle nedjelje konačno u medijima oglasila JOVANKA BROZ, udovica nekadašnjeg “doživotnog” predsjednika SFRJ, tražeći da joj se napokon vrati dio imovine njenog pokojnog muža, naša novinarka došla je u posjed svojevrsnog Titovog testamenta u kojem svoju imovinu raspoređuje na tri jednaka dijela, sinovima Miši i Žarku, te udovici Jovanki; otkrivamo koliko je bilo bogatstvo bivšeg jugoslovenskog vladara
DIOBA TITOVE IMOVINE
Na tri jednaka dijela trebalo je podijeliti Titov novac, garderobu, nakit, skupocjene satove, slike, tehniku...

[TA JE OSTALO IZA JOSIPA BROZA
U doma}im bankama Tito je imao u{te|evinu od oko 250 hiljada dolara
40
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

TESTAMENT JOSIPA BROZA TITA
Pi{e: MIRHA DEDI]

etalje o usamljeni~kom `ivotu prve dame biv{e SFRJ Jovanke Broz javnost je ovih dana saznala iz prvog intervjua koji je od smrti supruga dala beogradskoj {tampi. Nakon gotovo trideset godina izolacije, Jovanka Broz je progovorila o svim neda}ama koje su je zadesile nakon smrti supruga 1980. godine Jovanka Broz, partizanski potpukovnik u Drugom svjetskom ratu, bila je u braku sa Josipom Brozom Titom od 1952. godine do 1980. Poslije holivudske pri~e i relativno skladnog `ivota, nakon njegove smrti, prije trideset godina, sklonjena je iz javnog `ivota, prinudno iseljena iz vile u U`i~koj 15 u Beogradu, u kojoj je sa Titom `ivjela, i preseljena u drugu ku}u na Dedinju.

D

“IZBACILI SU ME NA ULICU”
Od tada se rijetko pojavljivala u javnosti, a detalje svog `ivota u tim godinama iznijela je pro{le nedjelje u intervjuu beogradskoj Politici: “Odmah posle Titove smrti izbacili su me kao kofer iz U`i~ke 15, u spava}ici, bez i~ega, bez prava da uzmem bar neku na{u zajedni~ku fotografiju, pismo, knjigu, ode}u, i bez moje volje ‘strpali’ u drugu ku}u, reko{e privremeno, u kojoj `ivim gotovo tri decenije.” Uz to, otkrila je da je u toj drugoj ku}i proki{njavao krov, da je `ivjela bez grijanja, da nema li~nu kartu, paso{, kao ni penziju jer, kako joj je 1982.

objasnio tada uticajni jugoslovenski politi~ar Fadilj Hod`a, “ni Tito nije imao platu”. Posljednjih godina ova osamdesetpetogodi{njakinja na godi{njicu smrti supruga nije i{la na njegov grob jer su joj oduzeli i automobil. Nikakvo nasljedstvo iz braka nije dobila, a kao krivce za potpuno izop{tavanje optu`ila je nekada{nje najbli`e Titove saradnike, Sergeja Krajgera, Staneta Dolanca i Nikolu Ljubi~i}a. Da bi se osvetili Jovanki, pojedini ~lanovi biv{eg jugoslovenskog rukovodstva rije{ili su da joj svu imovinu oduzmu. Tri godine je bilo potrebno njenom advokatu Tomi Fili da joj vrati garderobu nazad, jer su u porubima navodno tra`eni mikrofilmovi. Nakit, bunde i ostale dragocjenosti koje su joj kao zakonitoj supruzi pripadale nikada nije dobila. Me|utim, i dalje ostaje misterija ko joj je, i zbog ~ega, uskratio pravo na normalan `ivot i oduzeo privilegije koje joj pripadaju kao supruzi biv{eg {efa dr`ave. Da li se radi o osveti Titovih saradnika, ili jednostavno o nemaru vlasti? Na{ list ekskluzivno je do{ao u posjed dokumenta koji predstavlja svojevrsni Titov testament, a koji je godinama predstavljao tajnu iz kojeg se jasno vidi {ta je i kome od svoje imovine Tito ostavio. Naime, na desetinama stranica pobrojano je preko {est stotina Titovih li~nih stvari koje su trebale biti podijeljene na tri jednaka dijela: Jovanki i Titovim sinovima @arku i Mi{i. Na{ list ekskluzivno objavljuje {ta se sve na{lo u Titovoj zaostav{tini.

Osumnji~ena je da je namjeravala da Osumnji~ena je da je namjeravala da izvr{i dr`avni udar, da je bila Brozov izvr{i dr`avni udar, da je bila Brozov neprijatelj broj jedan, pa su joj Titovi neprijatelj broj jedan, pa su joj Titovi ljudi zabranili svaki kontakt s njim ljudi zabranili svaki kontakt s njim

TE[KE OPTU@BE

MAR[ALOV TESTAMENT
Na oko stotinu strana pobrojana je sva Titova imovina koja je pripala supruzi Jovanki i sinovima Mi{i i @arku 41

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

EKSKLUZIVNO

[TA POTRA@UJE DRUGARICA JOVANKA

Samo zlatni nakit vrijedio je milion eura
tabakere, kutije za cigarete, igle za kravate i drugo. Svi Titovi i moji pokloni koje smo dobijali od stranih dr`avnika, bilo prilikom na{ih brojnih poseta inostranstvu, ili njihovih poseta na{oj zemlji. Najve}i deo tih poklona mi smo primili pre izlaska Zakona o zabrani primanja poklona, a po tom zakonu Tito je bio izuzet. Pokloni koje smo primali putuju}i po na{oj zemlji, od raznih kolektiva i pojedinaca. Titovi brojni ro|endanski pokloni. Nova ku}a u Dobanovcima – poklon Srbije. Konji i ko~ije sa ugraviranom posvetom – Titov ro|endanski poklon iz \akova. U gara`ama kod dvora ostala su petora kola, a u gara`i na Brionima jo{ dvoja i to: jedan ’rols-rojs’ – poklon Slovenije; jedan beli ’kadilak’ – poklon Hrvatske; jedan tamnozeleni ’kadilak’ – poklon na{ih iseljenika iz SAD. (Ostao je u gara`i na Brionima. Tito ga je godinama sam vozio); jedan svetloplavi ’linkoln’ – poklon na{ih iseljenika iz Kanade. (Ostao u gara`i na Brionima. Tito se u njemu godinama vozio, sa~ekivao i ispra}ao visoke goste); dvoja kola marke ’zastava’ i to jedan ’fi}a’ i jedan ’karavan’ za lov – poklon fabrike ’Zastava’ iz Kragujevca...“ Spominju se tu i brojne slike, tepisi, vinogradi u Kumrovcu, Samoboru, konji i dve ko~ije na Brionima, vinograd i vo}njak na Vangi... Za navedene vrijednosti udovica Jovanka Broz je tra`ila da se uvedu u ostavinsku raspravu. Osim toga, u podnesku sudu, jer je u me|uvremenu stvar stigla do suda, 25. septembra 1984. Jovanka Broz je prilo`ila spisak nakita koji je kao poklon dobila od Tita, ili je sama kupila, za vjen~anje, ro|endane, od prijatelja, doma}ih i stranih, ustanova, radnji, bolnica, brodogradili{ta... Na tom spisku pobrojano je ukupno osam zlatnih satova, 19 zlatnih lan~i}a i privezaka, 12 zlatnih pojaseva, kop~i, bro{eva i dugmadi, 37 zlatnih ogrlica, 36 zlatnih i platinastih narukvica, 10 `enskih prstenova, 26 bro{eva i jo{ 34 predmeta velike vrijednosti. Sudskim putem Jovanka Broz nije dobila ni{ta od pobrojanih vrijednosti. [ta se sa svim tim stvarima dogodilo, te{ko da danas neko mo`e objasniti.

Slavna udovica koja nikad Slavna udovica koja nikad poslije smrti mu`a nije poslije smrti mu`a nije “progovorila”, pro{le nedjelje “progovorila”, pro{le nedjelje javnosti je otkrila neda}e kroz koje javnosti je otkrila neda}e kroz koje je godinama prolazila je godinama prolazila

PREKINUT ZAVJET [UTNJE

Udovica Josipa Broza Tita osamdesetih godina je vodila veliku bitku sa dr`avom oko toga {ta sve treba da u|e u ostavinsku raspravu, od slika, knjiga, zlata, platine, briljanata i dragog kamenja do vinograda i imanja. Ona je na ~etiri strane napisala prijedlog ili zahtjev {ta po njenom mi{ljenju ~ini zaostav{tinu na koju ona ima pravo i o kojoj treba da raspravlja sud. U njenom zahtjevu, izme|u ostalog, pi{e: “Zahtevam da se u predmete zaostav{tine Josipa Broza Tita unesu ne samo li~ni i odevni predmeti moga mu`a Josipa Broza Tita nego i gro inventara U`i~ke 15, uklju~uju}i i sadr`aj vinskog podruma u toj ku}i, zatim inventar Bilijara, [umske ku}e, velikog muzeja ’Matija Gubec’ i malog muzeja. Ta ku}a u U`i~koj 15 nikad nije bila ’Rezidencija Predsednika Republike’ nego se smatrala za ’Titov dom’. Zvani~na rezidencija bio je i ostao Beli dvor. U toj ku}i (U`i~ka 15), sem ne{to name{taja, nekoliko velikih tepiha i neko-

liko slika, sve ostalo je bilo na{e vlasni{tvo. Veoma bogata i vredna biblioteka, uklju~uju}i i neke retke i vredne bibliografske primerke. Veoma vredna i velika kolekcija slika koje su mahom raspore|ivane po celoj ku}i, Ku}i cve}a, Bilijaru, a ostatak je bio deponovan u velikom muzeju ’Matija Gubec’. Nekoliko velikih i vrednih goblena razme{tenih po ku}i. Jedan od tih goblena nalazi se u Starom dvoru. U muzeju ’Matija Gubec’ ostalo je par velikih vrednih paravana ru~ne izrade, ukra{enih slonovom kosti i poludragim kamenjem. Tito je za svog `ivota dobio vi{e od 100, {to na{ih, {to stranih ordena. Po zakonu oni pripadaju porodici. U biblioteci je ostala vredna kolekcija Titovih i mojih maraka. U velikom muzeju ’Matija Gubec’ ostala je kolekcija Titovog oru`ja: lova~kih pu{aka, pi{tolja, ma~eva, sablji. Me|u tim pu{kama nalazilo se i nekoliko mojih lova~kih pu{aka. U ku}i je ostalo puno Titovih li~nih predmeta velike vrednosti, kao {to su: satovi, prstenovi, dugmad za man`etne, upalja~i,

42

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

TESTAMENT JOSIPA BROZA TITA

Dioba Titove imovine, odnosno ostavinska rasprava Josipa Broza, zapo~eta je 1984. godine a okon~ana u novembru 1989. godine, ali do podjele imovine nikad nije do{lo, jer je njegova supruga Jovanka, kao jedan od tri nasljednika, osporila rje{enje suda. U spisu sudskog predmeta o ostavinskoj raspravi Josipa Broza Tita, u kome je decidirano navedeno {ta je sve imao od imovine, stoji da su nasljednici pokojnog Josipa Broza, ro|enog u Kumrovcu 7.5.1892. godine, od oca Franje i majke Marije, pored Jovanke, sinovi @arko i Aleksandar Mi{a Broz.

POPIS BROZOVE IMOVINE
Na tri jednaka dijela trebalo je podijeliti Titov novac, garderobu, nakit, skupoc-

DUGOTRAJNA PRAVNA BITKA: Dioba Titove imovine, odnosno ostavinska rasprava Josipa Broza započeta je 1984. godine, a okončana u novembru 1989. godine, međutim do podjele imovine nikad nije došlo jer je njegova supruga Jovanka, kao jedan od tri nasljednika, osporila rješenje suda
RASKO[ I GLAMUR
Josip Broz Tito imao je impresivnu kolekciju automobila, satova, ali i naoru`anja

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

43

EKSKLUZIVNO jene satove, slike, tehniku, odnosno sve stvari koje je popisala komisija koju je “Predsedni{tvo SFRJ odredilo u okviru svojih Ustavom utvr|enih prava i du`nosti“. Tito je imao ~etiri {tedne knji`ice i sve ~etiri otvorene kod Beobanke. Na dan kada je umro na jednom od ra~una nalazilo se 3.280.830 dinara sa pripadaju}om kamatom. Zatim, na ra~unu broj 006-967-116 bilo je 2.421.053 dinara. Na tre}em ra~unu kod Beobanke bilo je 28.257 dinara. Po kursu koji je tada va`io (27,3 dinara za dolar) to je ukupno iznosilo oko 221 hiljadu dolara. Na deviznom ra~unu Tito je imao i 6.587 maraka. Najvrednije od imovine je, najvjerovatnije, mar{alovo zlatno prstenje sa dijamantima i briljantima, ali svakako i satovi u to vrijeme najpoznatjih svjetskih proizvo|a~a, i to uglavnom zlatni. Tu je ru~ni pozla}eni sat “Bauer“, zlatni sat “Vacheron Constantin“, zlatni “Glashutte“, d`epni zlatni “Schaffhausen“, ru~ni zlatni “Philippe Patek“, sat d`epni ovalni marke “Glashutte”, sat ru~ni mesingani i pozla}eni “Worldtime elektric“, ru~ni pozla}eni “Vempel“, sat d`epni “Salom“, sat mu{ki zlatni “Luch“, sat ru~ni zlatni ru~ni “Univerzal“, `enski zlatni “Bulova“, sat zlatni “Superwatch“... Tito je bio zaljubljenik u zlatno prstenje. Imao ih je na desetine, od 18 i od 14 karata, od kojih su mnogi sa briljantima. Zatim lan~i}e, vi{e desetina zlatnih dugmadi za man`etne i igle za kravatu tako|e sa briljantima, zlatni ram za nao~are. Trebalo je da nasljednici od vrednijih stvari podijele mnogobrojne skulpture, oko 30 slika, uglavnom ulja na platnu, 14 grafika, desetine }ilima, tepiha... Zatim, vi{e desetina raznih vrste lula i IZ DVORCA NA ULICU

Odmah poslije Titove smrti Jovanku Broz Odmah poslije Titove smrti Jovanku Broz izbacili su kao kofer na ulicu izbacili su kao kofer na ulicu

PRVA DAMA SFRJ U SPORU SA DRŽAVOM: Udovica Josipa Broza Tita vodila je dugogodišnju bitku sa državom da joj se vrate njene lične stvari, nakit, bunde, automobili, novac i Titovo ordenje
mu{tikli od srebra, zlata, mesinga, slonove kosti, upalja~i srebrni i zlatni, nekoliko tabakera srebrnih i zlatnih sa plavim safirima, na desetine srebrenih kutija za cigarete, zlatnih upalja~a raznih marki, kao {to su “Ronson“, “Parker“, hemijske olovke i zlat-

na nalivpera marke “Milton Reynolds“, “Hero“, “Hromatic“, “Pelican“, “Optima“, futrole za cigare, od kojih ima i onih od krokodilske ko`e, na desetine servisa od porcelana i srebra, tanjira, porcelanske vaze, kristalne, mesingane od filigrana, statue, makete... Nasljednicima je ostala i mnogobrojna odje}a koju su nosili Tito, ali i Jovanka. Vi{e desetina kaputa, jakni, mantila, stotine sakoa i pantalona, bluza, vi{e od 60 ko{ulja, {e{iri, kape, materijali raznih vrsta, {tofovi, majice, ga}e, potko{ulje, ~arape, rukavice, odje}a za lov. Upisano je vi{e od 50 pari raznih vrsta cipela, zatim ~izama, papu~a i patika. Ima nekoliko uniformi “mar{alki“, vi{e desetina razli~itih kofera, krzna leoparda... Josip Broz Tito imao je impresivnu kolekciju naoru`anja - pi{tolj 6,35 mm sa rezervnim okvirom i pet metaka francuske proizvodnje. Pi{tolj i okvir su pozla}eni, korice ukra{ene slonovom kosti i ~etkica za ~i{}enje. Ali to je, kako pi{e, ve} dato Mi{i Brozu. Tu su poluautomatska lova~ka pu{ka sa~marica “Franch“, poluautomatska lova~ka pu{ka “Cosmi“, lova~ka pu{ka “Beretta“, luksuzno izra|en poluautomatski lova~ki karabin “Remington“, lova~ki karabin “Zbrojevka“, malokalibarski karabin “Mauzer“, razne vrste lova~kog pribora, {tapovi za pecanje...

JOVANKINE “ZLATNE GODINE”
Kada je Tito umro, formirana je dr`avno-partijska komisija koja je obavila popis njegove imovine. Prema rije~ima advokata Jovanke Broz Tome File, napravljena su ~etiri spiska, a na tri je zaostav{tina ozna~ena kao “bilo ~ija”. To je poslije podijeljeno na tri dijela, Jovanki i dvojici sinova. Ostatak imovine, ~etvrti spisak, tada je progla{en dr`avnom tajnom. Taj spisak, tvrdi Fila, niko nikad nije vidio. Navodno, 2001. godine on je izgubljen u sudu. Zbog Tita je, po njegovim rije~ima, uveden zakon
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

IGRE OKO NASLIJE\A

Imovina Josipa Broza Imovina Josipa Broza pretvorena je u dru{tvenu pretvorena je u dru{tvenu 1988. godine, ali je dvanaest 1988. godine, ali je dvanaest godina kasnije 2001. Ustavni godina kasnije 2001. Ustavni sud poni{tio taj zakon sud poni{tio taj zakon

44

TESTAMENT JOSIPA BROZA TITA “Mesec dana posle Titove smrti, ta~nije 10. juna 1980. godine, do{ao je Slovenac Sergej Krajger i rekao da mi ne}e dati da ostanem u ku}i u U`i~koj 15, jer }e ona biti Titov spomen-muzej. Pri tom mi je naglasio da ne smem ni{ta da ponesem iz ku}e. Pogledala sam ga i pomislila: zna~i, mojih 35 godina `ivota i rada ne vrede ni{ta”, prisje}ala se Jovanka Broz po~etka svog stradanja. Iz te ku}e nije smjela da ponese bukvalno ni{ta, pa tako ni svoja li~na dokumenta, fotografije, ~ak ni svoju garderobu. “Dolni~ar, slovena~ki general, u me|uvremenu je naredio da se zapleni i moja garderoba koju su dr`ali u nekoj gara`i ili magacinu dve, tri godine, tako da je dosta toga propalo. Iza tog, zuluma, jer to se ne mo`e nazvati druga~ije, stajao je Stane Dolanc i sve to skupa bilo je stra{no. Kad su ta zlodela sprovodili nada mnom, ja sam se, naravno, odupirala da iza|em iz ku}e u kojoj smo Tito i ja `iveli 35 godina. Predlagala sam da ostanem u ku}i dok se ne izvr{i popis i ne napravi ostavinska rasprava”, pri~a Jovanka Broz i poja{njava: “ Titova deca su imala svoje porodice i doma}instva, pa sam smatrala da treba da prisustvujem popisu imovine, jer smo tu `iveli samo nas dvoje i ja najbolje poznajem i ku}u i stvari u njoj. Ali to niko nije hteo ni da ~uje”.

POTPUNA IZOLACIJA POTPUNA IZOLACIJA

Sa Titom se Jovanka nije vidjela Sa Titom se Jovanka nije vidjela posljednje tri godine njegovog `ivota posljednje tri godine njegovog `ivota

kojim se zabranjuje naslije|ivanje poklona i odlikovanja. Imovina Josipa Broza pretvorena je u dru{tvenu 1988. godine, ali je dvanaest godina kasnije Ustavni sud poni{tio taj zakon. Ovaj predmet i dalje se nalazi u beogradskom ^etvrtom op{tinskom sudu. Me|utim, mnogim stvarima je nemogu}e u}i u trag jer ih je odnosio ko je stigao. Poznato je da je u mnogim dragocjenostima Brozovih u`ivao bra~ni par Milo{evi} Markovi}. Oni su u vili Mir u depou koji se nalazi pod zemljom skrivali veliki broj umjetni~kih predmeta. Me|utim, niko ne zna gdje su pokloni, slike, Jovankin nakit…? Prema nekim procjenama, samo Titova odlikovanja vrijede preko milion eura. Tako|e, nema ni gotovog novca, knji`ica, nema tajnih ili javnih ra~una. Dakle, imovine jo{ nigdje nema, me|utim, poslije svega kroz {ta je pro{la Jovanki je sada{nja vlast obe}ala li~nu kartu i paso{. Na inicijativu Rasima Ljaji}a, ministra za rad i socijalnu politiku, pro{le zime Jovanki je popravljen ku}ni krov i ura|eno grijanje. “Gospodin Ljaji} je bio prvi politi~ar koji se zainteresovao za moj slu~aj. Kao supruga predsednika, kao borac, kao potpukovnik i nosilac Spomenice imam pravo na penziju i adekvatan sme{taj”, kazala je Jovanka pro{le nedjelje u svojoj prvoj ispovijesti. Zahvalju}i Ljaji}u, Jovanka danas prima penziju od 140 hiljada dinara, odnosno oko 3.000 KM. Od po~etka braka sa Titom Jovankini postupci i pona{anje bili su predmet razli~itog tuma~enja - od obo`avanja do povezivanja sa inostranim tajnim slu`bama. Opre~na mi{ljenja postoje i o uticaju Jovanke na Tita. Pojedini su joj pripisivali ogroman uticaj na Broza, kao i da je po skla25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

ZA NASLJEDNIKE NIJE MARIO: Tito je imao ogromnu imovinu, međutim Tito je bio jedan od rijetkih državnika koji nije bio opterećen ličnim bogatstvom ili željom da to bogatstvo ostavi u naslijeđe svojoj porodici
panju braka po~ela da spletkari, dok su drugi smatrali da je najvi{e vremena provodila brinu}i o suprugu i njegovoj djeci. Ve} po~etkom sedamdesetih bra~ni odnosi prvog para SFRJ su bili naru{eni, a vremenom oni su postajali sve udaljeniji. Tih godina je Jovanka bila optu`ivana da je sovjetski {pijun, za odavanje dr`avne tajne, {urovanje sa li~kim generalima, za postavljanje i smjenjivanje najvi{ih funkcionera, u~estvovanje u zavjeri protiv Aleksandra Rankovi}a, planiranje dr`avnog udara sa generalom \okom Jovani}em... Ve} 1975. Tito napu{ta njihovu rezidenciju u U`i~koj 15 i seli se u Beli dvor. Jovanka je poslednji put vi|ena u javnosti 14. juna 1977. na zvani~nom prijemu za premijera Norve{ke. Sa Titom se nije vidjela posljednje tri godine njegovog `ivota. Nakratko se pojavila u javnosti tokom Titove sahrane po~etkom maja 1980. godine. Izba~ena je tri mjeseca poslije Titove smrti iz zajedni~ke ku}e, bez li~nih dokumenata i odje}e, pod optu`bom da je `eljela izvr{iti dr`avni udar i da je bila Brozov neprijatelj broj jedan.

VJERNOST DO GROBA
Slavna udovica koja nikad poslije smrti mu`a nije “progovorila”, pro{le nedjelje je otkrila i svoje razloge zbog kojih vi{e ne posje}uje Titov grob. “Ne idem, jer ne `elim da me tamo, ispred Ku}e cve}a, do~ekuje Ognjen Grkovi}, nekada{nji sekretar generala Nikole Ljubi~i}a, koji mi je odmah posle Titove smrti tra`io da potpi{em papir na kome pi{e da sve ostavljam dr`avi, {to sam ja odbila. Rekla sam da to niti mogu niti ho}u, jer moram od ne~ega `iveti, a on mi je preneo Ljubi~i}evu poruku da }utim i budem sre}na {to su me ostavili `ivu?! Ne `elim da se sa osmehom, kao da ni{ta nije bilo, slikam za novine i sa Maricom Trljin i Rankom Bugar~i}em koji su kasnije u~estvovali u toj prljavoj raboti”, ka`e Jovanka. Tito je imao ogromnu imovinu, ali je bio jedan od rijetkih dr`avnika koji nije bio optere}en li~nim bogatstvom ili `eljom da to bogatstvo ostavi u naslije|e svojoj porodici. Titov unuk Jo{ka Broz je prije nekoliko godina u intervjuu za na{ list rekao da njima nasljednicima deda nije ni ga}e ostavio. Kako god da se zavr{i pri~a o raspodjeli Titove imovine, zanimljivo }e biti vidjeti da li }e na kraju neko u Srbiji uspjeti da ostvari pravo na Titovu imovinu.
45

EVROPA ODMAH
EVROPSKA UNIJA DOGOVORILA JAMSTVA ZA IRSKU
^elnici 27 zemalja ~lanica EU-a postigli su dogovor da se jamstva za Irsku ratificiraju uz pristupni ugovor prve sljede}e zemlje koja }e postati ~lanicom Unije. Irska je tra`ila pravno obvezuju}a jamstva kako bi mogla ponovno raspisati referendum o Lisabonskom ugovoru, koji }e, kako je najavio irski premijer Brian Cowen, biti odr`an po~etkom oktobra. Odluka ~elnika EU-a pravno je obvezuju}a i stupit }e na snagu na dan kada na snagu stupi Lisabonski ugovor. Slovenija je bila jedna od zemalja koja se protivila tome da se jamstva za Irsku ratificiraju kao protokol prvom pristupnom ugovoru, boje}i se da bi se mogla na}i pod jo{ ve}im pritiskom budu}i da blokira pristupne pregovore s Hrvatskom, zemljom koja je najbli`e ~lanstvu u EU. Oko samog sadr`aja jamstva ve} je ranije postignut dogovor, ali je zato puno bilo te`e posti}i saglasnost o tome na koji }e na~in ta jamstva postati pravno obvezuju}a.
Foto: REUTERS

Iako je Grčka počela dobijati nazad od toga da riješi spor oko povrata
SPOR DUG DVADESETPET GODINA SPOR DUG DVADESETPET GODINA Novootvoreni, impresivni muzej u Ateni Novootvoreni, impresivni muzej u Ateni sagra|en je sa namjerom da na jednom sagra|en je sa namjerom da na jednom mjestu okupi eksponate sa drevnog mjestu okupi eksponate sa drevnog Akropolja, ali Velika Britanija uporno odbija Akropolja, ali Velika Britanija uporno odbija vratiti skulpture koje od nje tra`i Gr~ka vratiti skulpture koje od nje tra`i Gr~ka

GRENLAND PROSLAVIO PRO[IRENU AUTONOMIJU
Grenlan|ani su pro{le nedjelje u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, proslavili status pro{irene autonomije njihova otoka. Lokalna vlada imat }e upravu nad sudstvom i policijom, a grenlandski }e postati zvani~ni jezik. Danska }e i dalje imati kontrolu nad vanjskom politikom i odbranom. Kopenhagen upravlja Grenlandom ve} tri stolje}a, a ograni~eni suverenitet dao je ovom ostrvu 1979. godine. Novi sistem samouprave pribli`it }e 57.000 stanovnika Grenlanda dobijanju potpune nezavisnosti.

Grčka vlada pokrenula je kampanju za povrat umjetnina i religijskih predmeta prokrijumčarenih iz zemlje koji su potom završili u muzejima izvan Grčke i kolekcijama privatnih kolekcionara
ako je obznanilo gr~ko ministarstvo kulture, stotine neprocjenjivih umjetni~kih predmeta, od kojih je najstariji nov~i} iz 5. stolje}a prije Krista, vra}eno je Gr~koj u posljednjih mjesec dana iz Njema~ke, Belgije i Velike Britanije. Me|u vra}enim predmetima iz Njema~ke su bakrene i kerami~ke posude iz 3. i 4. stolje}a prije Krista koje su 2007. otkrili carinici u Nuernbergu pri poku{aju krijum~arenja u kamionu iz Gr~ke. Predmeti su vra}eni u suradnji s njema~kim vlastima i gr~kim generalnim konzulatom u Muenchenu.

K

Stotine bakrenih i kerami~kih nov~i}a iz 5. do 3. stolje}a prije Krista koji su u Gr~ku vra}eni iz Belgije, te komad mramora iz 11. ili 12. stolje}a koji su engleski turisti 50-ih godina pro{log stolje}a uzeli iz bizantskog hrama na drevnoj Agori. Njega je ~lan familije tih Britanaca nedavno vratio gr~koj ambasadi u Londonu rekav{i kako su i sami kradljivci bili za to da se reljefi s Parthenona vrate ondje gdje im je mjesto. Tokom proteklih godina Gr~ka je uspjela vratiti umjetnine iz Italije, Muzeja Paula Gettyja u Los Angelesu i iz Bijele kolekciSLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

46

ad umjetnine, još uvijek je daleko skulptura sa Velikom Britanijom
je Shelby u New Yorku, ali ve} du`e od dvadeset pet godina, bez izgleda da se okon~a, traje spor izme|u Gr~ke i Velike Britanije oko drevnih gr~kih skulptura koje se nalaze u Britanskom muzeju u Londonu. Nedavno otvaranje novog muzeja Akropolja Grci su iskoristili da pove}aju pritisak na Britaniju kako bi joj ove skulpture bile vra}ene. Njegova je izgradnja stajala oko 130 miliona eura, a na oko 20.000 kvadratnih metara izlo`benog prostora }e se ~uvati vi{e od 4.000 antikviteta izuzetne povijesne i kulturne vrijednosti. Gr~ka je, prethodno, odbila ponudu Britanskog muzeja da na tri mjeseca dobije kao pozajmicu dio friza sa hrama Parthenona i ocijenila da bi prihva}anje ponude zna~ilo “legalizaciju plja~ke”. U novom muzeju, sa tri nivoa, poseban dio namijenjen je smje{taju frizova sa Akropolja, kipova s religioznim i mitolo{kim prizorima i drugih eksponata starih nekoliko hiljada godina koje je, jo{ u 19. vijeku, odnio lord Elgin, tada{nji britanski veleposlanik u Otomanskom carstvu, u ~ijem je sastavu bila i Gr~ka. Muzej, ~ijem su otvaranju pristustvovali premijeri i predsjednici te ministri kulture iz tridesetak dr`ava, sagra|en je sa ciljem da na jednom mjestu okupi eksponate sa Akropolja. Zgrada je za Grke klju~ni argument u nastojanjima da se u Atinu vrati zna~ajan broj eksponata sa drevnog Akropolja koji se danas nalaze u Britanskom muzeju. Ideja o izgradnji muzeja je nastala upravo zbog toga {to su im Britanci prigovarali da nemaju gdje smjestiti eksponate ako bi oni bili vra}eni. Klju~na stvar koju Grci tra`e nazad je Parthenonski friz, reljef isklesan u atinskom kamenu prije 25 stolje}a, koji je krasio hram Partenon, na vrhu Akropolja. Ono {to je od njega ostalo u Gr~koj prikazano je u novoj impresivnoj zgradi muzeja Akropolja, tako da jasno skrene pa`nju na ono {to nedostaje. Direktor novog muzeja Dimitris Pantermalis ka`e da pogled na Parthenonski friz otkriva konje ~ije su glave u Atini, tijela u Londonu, a repovi opet u Atini. BBC navodi da na otvaranju nije bilo britanskih vladinih zvani~nika, nego samo Bonnie Greer, zamjenica predsjednika Upravnog odbora Britanskog muzeja, koja smatra da cijelu pri~u treba stavili u me|unarodni kulturni kontekst jer Britanski muzej nije samo zgrada nego ideja koja predstavlja razli~ite svjetske kulture i njihove me|usobne odnose. Za Britaniju, kultura drevne Atine ugra|ena je u temeljima savremene civilizacije, pa po toj logici i ona ima pravo na dio Partenona. Britanski muzej koji postoji od 1753. godine jedan je od najve}ih muzeja na svijetu sa kolekcijama koje su skupljane po svim konti(D.Savi}) nentima.

NAJVI[E ZATVORENIKA NA BALTIKU, NAJMANJE NA ISLANDU
Statisti~ki ured EU-a Eurostat objavio je komparativnu statistiku o broju zatvorenika u zemljama EU-a, zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima, kao i Islandu, Lihten{tajnu, Norve{koj i [vicarskoj, koja pokazuje da najvi{e zatvorenika le`i u zatvorima u balti~kim zemljama a najmanje na Islandu. Najvi{e zatvorenika u razdoblju 2005.- 2007. zabilje`eno je u Estoniji (302 na 100.000 stanovnika), Latviji (293), Litvi (232), Poljskoj (228) i ^e{koj (185), a najmanje u Sloveniji (60), Finskoj (68), Danskoj (71), Irskoj (75) i [vedskoj (77).

POREZNI OBVEZNICI PLA]AJU VI[E U EU NEGO U SAD-u I JAPANU
Radnici i kompanije u EU imaju ve}i porezni teret od onih u SAD-u i Japanu, pokazala je najnovija studija evropske statisti~ke agencije Eurostat. Usprkos smanjenju najvi{ih poreznih stopa na dohodak i dobit u 27 ~lanica EU-a u razdoblju od 2000., porezno optere}enje u Evropi je i dalje ve}e za oko 12 postotnih bodova u odnosu na odgovaraju}a optere}enja poreznih obveznika u SAD-u i Japanu. Ukupni omjer poreza i BDP-a porastao je u 2007. na 39,8 posto, u odnosu na 39,7 posto u 2006., pokazala je Eurostatova studija. Najve}i su izvor prihoda od poreza i dalje porezi na dohodak, s udjelom od gotovo 50 posto, dok na poreze na potro{nju otpada oko 28 posto, a na poreze na kapital oko 23 posto. U pro{loj su godini najvi{e stope poreza na dohodak imale Danska, [vedska i Belgija, u visini 59,0, odnosno 56,4 i 53,7 posto, dok je najni`a stopa u tom poreznom razredu zabilje`ena u Bugarskoj, u visini 10 posto.

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

47

BUSINESS
Rast pla}a u BiH 10,5 posto
Foto: Mario Ili~i}

Priredio: ASIM METILJEVI]

“Stani} Grupa“ u{la u proizvodnju gra|evinskog materijala BiH nije uspjela popraviti lo{ kreditni rejting

NAJMODERNIJA TVORNICA NA BALKANU

Stani} Grupa u izgradnju Stani} Grupa u izgradnju tvornice investirala 20 tvornice investirala 20 miliona eura miliona eura

Dodik “najzaslužniji“ za loš kreditni rejting BiH
Prili~no neopa`eno pro{la je vijest da je BiH me|u rijetkim dr`avama regije uspjela zadr`ati raniji kreditni rejting DB5c. Gotovo sve dr`ave u okru`enju pretrpjele su pad kreditnog rejtinga, zbog razli~itih okolnosti. Primjerice, hrvatski kreditni rejting sni`en je sa DB3c na DB3d (zbog prevelike ino zadu`enosti dr`ave), a posljednjih mjeseci pao je i kreditni rejting Srbije, Makedonije, Albanije, ~ak i Slovenije i Austrije. Prema zvani~nom izvje{taju kreditnog rejtinga BiH koji je sa~inila renomirana agencija Dun & Bradstreet (D&B), najva`niji uzrok za jo{ uvijek nepovoljan kreditni rejting BiH nesumnjivo je politi~ka nestabilnost ili, bolje re~eno, negativna percepcija politi~kih prilika u BiH. U izvje{taju je posebno apostrofirana zapaljiva politi~ka retorika premijera Republike Srpske Milorada Dodika. “D&B smatra kako je premijer Republike Srpske Milorad Dodik svojevrsna prijetnja ulasku BiH u EU“ zbog njegovog “ustrajavanja na izdvajanju RS-a iz BiH, te odbijanju bilo kakvih prijedloga koji ne idu u tom smjeru“. Dodik je jedini politi~ar iz BiH ~ije se ime spominje u negativnom kontekstu. Ostale zamjerke adresirane su na entitetske i osobito dr`avne institucije “koje se moraju konsolidirati kako bi BiH lak{e pristupila EU“. Aktuelni kreditni rejting BiH (DB5c) jo{ je uvijek nepovoljan, a to zapravo zna~i da BiH spada u dr`ave u kojima je plasman kapitala jo{ uvijek rizi~an, pa NEPRIMJERENA samim tim i RETORIKA skup.
Premijer RS-a Milorad Dodik

Kreševo balkanski lider u proizvodnji vapna
Krajem protekle sedmice u Kre{evu sve~ano je pu{tena u rad najmodernija tvornica hidratiziranog vapna (kre~a) na Balkanu kapaciteta 300 tona dnevno. U podizanje tvornice Stani} Grupa iz Kre{eva ulo`ila je oko 20 miliona eura, od ~ega je zna~ajan dio novca potro{en za finansiranje niza prate}ih infrastrukturnih projekata neophodnih za rad tvornice. Pored ostalog, Stani} Grupa je s BH Gasom sufinansirala plinifikaciju Kre{eva i na taj na~in rije{ila glavni problem - stabilan izvor ekolo{ki prihvatljive energije. Najva`nija postrojenja za tvornicu vapna dopremljena su iz [vicarske, od tamo{nje tvornice Maerz, koja se ubraja u vode}e proizvo|a~e te opreme u svijetu. Tvornica je u potpunosti kompjuterizirana, no unato~ tome upo{ljavat }e blizu 100 novih radnika, ra~unaju}i cijeli poizvodni proces, od eksploatacije minerala u vlastitom kamenolomu, preko prerade do distribucije gotovih proizvoda. Prije ulaska u ovu investiciju, Stani} Grupa je provela opse`nu analizu tr`i{ta u kojoj je ustanovljena puna ekonomska opravdanost projekta. Naime, preko 70 posto tr`i{nih potreba za hidratiziranim vapnom stizalo je iz uvoza, budu}i da jedina tvornica u BiH (Doboj), izgra|ena prije 30-tak godina, raspola`e s prili~no oskudnim proizvodnim kapacitetima. Najve}i potro{a~ hidratiziranog vapna nesumnjivo je zeni~ka tvornica ~elika Arcelor Mittal, ali i gra|evinska industrija koja se najve}im dijelom do sada snabdijevala iz uvoza. Iako tvornica vapna Stani} Grupe u Kre{evu raspola`e zna~ajnim proizvodnim kapacitetima od 300 tona dnevno, procjenjuje se da su tr`i{ne potrebe BiH daleko ve}e. Prema ranije provedenom geolo{kom istra`ivanju, kamenolom Stani} Grupe u podno`ju Ina~ planine raspola`e golemim naslagama iznimno kvalitetne sirovine dovoljnim za vi{edecenijsku eksploataciju.

LIDER U PROIZVODNJI VAPNA

Tvornicu otvorila predsjednica Federacije BiH Borjana Kri{to

48

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

Najveći rast plaća u rudarstvu
U posljednjih 12 mjeseci, po~ev od maja 2008. do maja 2009. godine, prosje~ne pla}e u BiH porasle su za 10,5 posto. Prosje~ne pla}e u entitetima skoro su jednake: u Republici Srpskoj trenutna neto pla}a iznosi 786 KM a u Federaciji BiH 798 KM, odnosno 12 KM vi{e. Unato~ globalnoj ekonomskoj krizi i proklamiranim mjerama {tednje, pla}e u BiH tokom posljednje godine rasle su dva puta br`e od rasta bruto doma}eg proizvoda. No, zanimljiv je podatak da je najve}i rast pla}a zabilje`en u oblasti rudarstva, industrijskoj grani koja je ve} decenijama bila izrazito potcijenjena. Prema najnovijim podacima Agencije za statistiku BiH, prosje~na bruto pla}a u rudarstvu trenutno iznosi 1.200 KM (preko 800 KM neto), koliko ina~e iznosi prosje~na bruto pla}a u BiH. Iznad dr`avnog prosjeka od 1.200 KM bruto zara|uju zaposleni u kompanijama za opskrbu elektri~nom energijom i plinom, u bankama i osiguravaju}im ku}ama, u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, a manje od dr`avnog prosjeka zara|uju zaposleni u prera|iva~koj industriji, gra|evinarstvu, ugostiteljstvu, trgovini itd.

POPRAVLJEN STANDARD RUDARA
Bruto pla}e u rudarstvu dostigle su iznos od 1.200 KM

BUSINESS KOMENTAR

Pi{e: ISMIR OMERAGI]

SPSS - vrhunska prediktivna analitika
Kompanije nastoje shvatiti potro{a~e, njihove `elje i potrebe, sa ciljem da ponudu daju u pravom trenutku, na pravom mjestu i na pravi na~in
U ovom slu~aju je bitan razvoj programa lojalnosti u kojima se potro{a~i nagra|uju pri kupovini, odnosno potro{nji. Loyalty program kod kompanije ne mijenja samo fokus na potro{a~a - ka centru operacija kompanije (marketing) - nego i omogu}ava kompanijama da maksimalno pove}avaju prodaju. Kompanije sti~u uvid u pona{anje svojih klijenata pri potro{nji/kupovini, i to ne samo o njihovoj percepciji koja se nudi u istra`ivanjima tr`i{ta ve} aktuelnoj kupovini (proizvod na nivou EAN koda, situacije...). Centralizovani pristup potro{a~u u kompaniji podrazumijeva i velike baze podataka. Tako naprimjer, Wal Martova (vode}i svjetski lanac maloprodaje) baza sadr`i mno{tvo razli~itih podataka (~ak 20 terabajta!). Baza za analitiku potro{a~a sadr`i i podatke o kupovini, zadovoljstvu, informacije o stilu `ivota, demografske i geografske podatke i sve ono {to opisuje potro{a~a i njegove navike. Dok ve}ina kompanija koristi jednostavne mjere, kojima ocjenjuju trenutnu ili pro{lu situaciju, uspje{ne kompanije razmi{ljaju unaprijed — predvi|aju budu}nost koriste}i predikbili spremni otkazati pretplatu. Kako bi to preduprijedio, pripremio je ponudu (zasnovanu na pro{lim i drugim podacima o potro{a~u) - tempo otkazivanja je pao za 17 odsto - sa 19 na 2 odsto. I u mnogim drugim kompanijama kori{tenje analitike mijenja na~in poslovanja (uzlaznom putanjom). Pri tome menad`er i dalje ima posljednju rije~ a, u najgorem slu~aju, analitika mu poma`e da ne donese pogre{nu odluku. Kompanija Gartner, jedan od lidera za savjetovanje na podru~ju informacijskih tehnologija, kompaniju SPSS proglasila je liderom tj. kompanijom s najboljom vizijom na podru~ju alata za prediktivnu analitiku, zbog dobrih iskustava korisnika, partnerskog odnosa kojeg ima SPSS sa svojim klijentima i {irokih analiti~kih mogu}nosti. Ina~e, SPSS-ovu prediktivnu analitiku, koristi 95 odsto od 1.000 najve}ih svjetskih kompanija (prema ljestvici magazina Fortune). Me|u korisnicima SPSS-ovih rje{enja nalazimo i 10 najve}ih svjetskih banaka, 8 od 10 najve}ih telekomunikacijskih kompanija na svijetu, 21 od 25 najve}ih trgovaca, te 24 od 25 vode}ih istra`iva~kih agencija, {to dovoljno govori o ovoj kompaniji. Me|utim, u BiH, SPSS data mining alate za sada ne koristi ni jedna doma}a kompanija.

tivnu analitiku koja im omogu}ava da na ranije prikupljenim podacima shvate pona{anje potro{a~a i predvide njegovo pona{anje. Ovakav pristup omogu}ava ve}e zadovoljstvo i lojalnost kupaca i ve}u potro{nju, {to za kompaniju nudi jasniju sliku budu}nosti, a samim tim bolje planiranje, koje dovodi do optimizacije rezultata. Sretan potro{a~, uz ve}i profit i sretne vlasnike, garantuje sigurnu budu}nost kompanije. Prediktivna analitika ima {irok spektar aplikacija. Uzmimo za primjer {vajcarski CableCom, koji nudi TV, telefonski i internet pristup, i koji je uspje{no identifikovao pojedine pretplatnike koji su

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

49

RUKOMET

Rukometne klubove “Bosna“ i “Čelik“ u narednoj će sezoni s klupe predvoditi dvojica legendi svjetskog rukometa rođenih i sportski stasalih u BiH; IRFAN SMAJLAGIĆ i ZLATKO SARAČEVIĆ, osvajači zlatne medalje za Hrvatsku na Olimpijadi u Atlanti, za SB govore o razlozima svog povratka kući, velikim planovima i novoj filozofiji klupskog rukometa
Foto: NOVI LIST

POVRATA HRVATSK
Pi{e: NEDIM HASI]

Irfan Smajla
“Mislim da se na{em rukometu bolja stvar nije mogla desiti“, kazao nam je Senjanin Maglajlija, nekada{nji bh. reprezentativac i trener Zagreba, komentiraju}i imenovanje Irfana Smajlagi}a i Zlatka Sara~evi}a za trenere sarajevske Bosne, odnosno zeni~kog ^elika. Dolazak u BiH dvojca koji je Hrvatskoj donio zlatnu medalju sa Olimpijskih igara u Atlanti 1996. godine, sasvim je sigurno jedan od najzna~ajnijih doga|aja u poslijeratnoj historiji bh. rukometa. “Ba{ sam sa Bo`idarom Jovi}em komentirao {ta se to de{ava sa rukometom u Bosni“, dodaje Maglajlija. “Bo`o mi je rekao da bi najbolje bilo da on ide raditi u Banju Luku, u svoj Borac a ja u Gora`de. To bi bilo zaista zanimljivo gledati, te utakmice klubova koje bi sa klupe vodili ljudi poput Smajlagi}a, Ani}a, Mrkonje i ostalih velikana ovoga sporta.“

Ovo nije prolazna

“BOSNA“ JE ZANIMLJIV PROJEKAT
Ta~no dvije godine nakon {to je napustio reprezentaciju Hrvatske i oti{ao u Egipat, sve zbog sukoba sa selektorom Linom ^ervarom, Irfan Pipe Smajlagi} prihvatio je ponudu iz Sarajeva i preuzeo vo|enje rukometa{a Bosne. Vjerovatno najbolje desno krilo svih vremena, iz hrvatske je reprezentacije oti{ao nakon razila`enja s ^ervarom, te po~eo raditi sa mla|im generacijama rukometa{a. No, kad se ^ervar i u to po~eo upletati Smajlagi} je kazao dosta i napustio hrvatski rukomet. O sukobu s ^ervarom vi{e ne `eli pri~ati, nakon odmora kojeg s porodicom provodi na otoku Hvaru, sprema se u Sarajevo krenuti u projekat stvaranja evropski prepoznatljivog kluba. Iz Bosne su sa Smajlagi}em “flertovali“ posljednje ~etiri godine, no tek su se sada, kako ka`e, poklopile njegove i ambicije klupskog rukovodstva. “Kod nas je u sportu sve splet
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

ZLATKO SARA^EVI]
“Znam da me ~eka te`ak rad, ali je ~ast vratiti se ku}i”

50

ZLATNI IZ ATLANTE PREUZIMAJU BH. RUKOMET
nekakvih okolnosti“, pri~a nam Smajlagi}. “Tako je i sa mojim dolaskom u Bosnu. Dugo smo vremena razgovarali, no tek su se sada klupske ambicije poklopile s mojima. Nisam ja postavljao nikakve specijalne uslove, `elio sam samo raditi u sre|enom klubu, a vidim da je Bosna to postala. Niko od nas nema prevelika o~ekivanja, no ono {to `elimo napraviti jeste najja~i klub u BiH i tim koji }e igrati va`nu ulogu u evropskim takmi~enjima.“ Neposredno prije definitivnog dogovora sa Bosnom, Smajlagi} je dobio primamljivu ponudu iz Slovenije, na svojoj ga je klupi `eljelo vidjeti ~elni{tvo Gorenja iz Celja, no rije~ koju je dao Bosni bila je ja~a od slovena~kih argumenata. “Bilo je jo{ ponuda, ali meni je Bosna najzanimljiviji projekat“, poja{njava

AK U BiH ZLATNIH KIH OLIMPIJACA
Foto: Mario ili~i}

agi} i Zlatko Sara~evi}

na avantura ve} dugoro~an projekat!

DANI PONOSA I SLAVE: Igrajući zajedno u Banjoj Luci, Zagrebu, reprezentaciji Hrvatske Pipe i Zlatko osvojili su sve što se u rukometu osvojiti dalo
Smajlagi}. “Bosna ima puno zanimljiviju grupu igra~a od Slovenaca, to je stvar koja je meni bila iznimno va`na. S druge strane, jasno mi je da mi nemamo novaca da kupujemo gotove igra~e, stoga }emo se upustiti u jedan izazovan projekat stvaranja vrijednosti. @elim okupiti igra~e koji se mogu izbrusiti u evropsku vrijednost i s njima napraviti rezultat. Ali, isto tako, njima mora biti jasno da u Bosni, barem dok sam ja tu, mogu igrati samo oni kojima je rukomet `ivot, koji o njemu stalno misle i za njega `ive. Samo takvi i mogu napraviti ne{to u `ivotu.“ IRFAN SMAJLAGI]

PIPETOVE DILEME OTKLONJENE
Smajlagi}a, kada je razmi{ljao o dolasku u Sarajevo, nije pokolebala ni ~injenica da se Bosna, na prili~no ru`an na~in, rije{ila gotovo svih njegovih prethodnika na klupi, poput Abasa Arslanagi}a, Kasima Kamenice ili pak Halida Demirovi}a. Uvjeren je kako njega
51

^elnici sarajevske “Bosne” ~etiri godine su insistirali na njegovom dolasku

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

RUKOMET
Foto: Mario ili~i}

BLISTAVE KARIJERE BANJALU^KIH RUKOMETA[A

Smajlagić i Saračević su treneri budućnosti
Irfan Smajlagi} (47) i Zlatan Sara~evi} (48) rukometnu su karijeru po~eli graditi u banjalu~kom Borcu, iz kojeg su zajedno oti{li u zagreba~ki Medve{}ak. Smajlagi} je bio aktivan rukometa{ do svoje 40. godine. Igrao je za Borac iz Banja Luke, Medve{~ak, sedam godina je bio u Francuskoj igraju}i za Ivry, Nîmes i Livry, zatim i za Zagreb i rije~ki Zamet. Na OI 1988. u Seulu njih su dvojica, zajedno sa jo{ jednim igra~em Borca, Iztokom Pucem, osvojili bronzanu medalju, a osam godina kasnije, na OI u Atlanti osvojili su zlato. I tada su u ekipi bila jo{ dvojica Bor~evih nekada{njih igra~a, Bo`idar Jovi} i Patrik ^avar. U svojoj kolekciji imaju i srebro sa EP-a 1995. godine, te bronzanu medalju sa EP-a godinu dana ranije.

Zlatko Sara~evi}

SVEN SVEN SMAJLAGI] SMAJLAGI]
Irfanov sin, Irfanov sin, ~lan Cibone, ~lan Cibone, jedan je od jedan je od najtalentiranijih najtalentiranijih hrvatskih hrvatskih ko{arka{a ko{arka{a

BO@IDAR JOVI] I SENJANIN MAGLAJLIJA

“Dolazak Zlatka i Pipeta velika je stvar za bh. rukomet”

ipak ne}e zadesiti sli~na sudbina. “Mislim da to ne bi trebali trpati u isti ko{“, tvrdi Smajlagi}. “Mi smo svi razli~ite pri~e i ne bih komentirao razloge zbog kojih je klub zavr{avao suradnju s mojim kolegama. Trener sam ve} nekoliko godina, itekako sam svjestan svega {to ovaj posao nosi sa sobom. Znao sam kakav je trenerski kruh i kada sam u{ao u ovaj posao i da sam se bojao otkaza, nikada ne bih ni po~injao sa ovim.“ Zanimljivo je kako bi u Sarajevo sa Irfanom mogao do}i i njegov sin Sven. Naime, 18-godi{nji Sven Smajlagi} jedan je od najtalentiranijih hrvatskih ko{arka{a, mladi reprezentativac i igra~ Cibone koji sada mora napraviti najva`niji korak u karijeri. “Sven je zavr{io {kolu, izlazi iz omladinskog kadra i sada su pred njim odluke koje mogu presuditi ho}e li postati igra~ ili ostati talenat“, ka`e nam Smajlagi}, dodaju}i da je mogu}e da Sven do|e igrati ko{arku u Sarajevu. “S jedne bih strane volio da igra u Bosni, da ga, kao svaki roditelj, imam na oku. No, odlu~it }emo kako }e, proba}emo napraviti ono {to je najbolje za njega. I ja sam mlad oti{ao od
52

ku}e, ve} godinama nam je porodica na nekoliko strana svijeta. Ako i Sven ode negdje od nas, ne}e to biti ne{to na {to se ve} nismo navikli.“

^AST JE VRATITI SE KU]I
Nekako u isto vrijeme kada je objavljeno da Smajlagi} dolazi u Sarajevo, iz Zenice je stigla pomalo senzacionalna vijest - ^elik }e od naredne sezone s klupe voditi Zlatko Sara~evi}, rukometa{ kojeg su u skoro tri desetlje}a dugoj rukometnoj karijeri prozvali ljevorukim bombarderom. Niska Sara~evi}evih medalja je impresivna, ba{ kao i lista klubova u kojima je nastupao. U svojoj 41. godini nosio je ma|arski Fotex do finala Lige prvaka, u ovom su ga gradi}u, kada je u polufinalu protiv Portland San Antonija postigao 22 gola, htjeli imenovati novim gradona~elnikom. Sada se vra}a u Bosnu i Hercegovinu, ovoga puta kao trener kluba koji u novoj dvorani `eli zaigrati va`nu rolu u bh. rukometu. “Za{to ^elik? Pa, moram priznati kako mi je poziv iz Zenice bio veoma

zanimljiv. Kada su me ljudi zvali, objasnili {ta `ele napraviti, shvatio sam kako sam zainteresiran. Sjeli smo, popri~ali i brzo se dogovorili“, ka`e nam Sara~evi}. Sa svojim je novim klubom ve} obavio prve treninge, a iz Zadra, u kojem `ivi posljednjih nekoliko godina, u Zenicu dolazi naredne nedjelje kako bi po~eo sklapati igra~ki kadar za narednu sezonu. “Sve u vezi s ^elikom je za mene izazov. Grad ima fantasti~nu Arenu, dakle, klubu je omogu}eno da normalno funkcionira i to je jedino {to sam tra`io da mi se obezbijedi“, pri~a Sara~evi}. “Zapravo, najvi{e od svega me privla~i povratak u Bosnu. Ne `elim ja nikoga potcjenjivati, ali je ~injenica da na{a zemlja, jedina u regionu, nije napravila neki veliki rezultat u rukometu. I to je jedan od razloga za{to sam tu, svi skupa, svi ljudi koje imamo, moramo dati sve od sebe da ovaj sport u~inimo vrhunskim i kod nas. Puno je na{ih igra~a igralo za druge zemlje, sada moramo sklopiti ovo {to imamo i krvavo raditi da napravimo dobar posao.“ Sara~evi} je svjestan da ga u Zenici ~eka te`ak posao. “Ono {to znam jeste da moram O zasukati rukave i krampati, moram napraviti tim od 18 igra~a koji }e iznijeti prvenstvo“, dodaje, no raduje ga {to su se u na{ klupski rukomet po~ela vra}ati velika imena koja mogu garantirati uspjeh. “Stigao je Smajlagi} u Sarajevo, @eljko Ani} je u Mostaru... Sve su to ljudi ~ija imena imaju te`inu u svijetu rukometa i to je dokaz da se ne{to veliko de{ava. Njihova imena garantiraju sigurnost na du`e staze. Ja mogu samo re}i kako mi je ~ast biti me|u njima.“
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 18.6.2009.

53

REPORTA@A

Na poziv Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ekipa novinara iz BiH protekle sedmice boravila je u ovoj državi; tri godine nakon proglašenja nezavisnosti, Crna Gora sigurnim koracima ide ka Evropskoj uniji, uz svesrdnu podršku prijateljske Rusije i njenih milijardera koji nezapamćenim intenzitetom investiraju u hotele i nekretnine na crnogorskom primorju

CRNA GORA, NEZAVISNA I RUSKA
rnogorci su konkretni ljudi, nema tu puno filozofije. Zato su i svoj slogan kojim “mame“ turiste da do|u posjetiti njihovu zemlju sa`eli u samo dvije kratke, ali znakovite rije~i: divlja ljepota. Prva i najpoznatija predrasuda o Crnogorcima kao narodu koji `ivi po principu “lezi hljebu da te jedem“ nekako se raspr{ila ve} na po~etku putovanja grupe od desetak novinara i snimatelja iz BiH, koji su na poziv Nacionalne turisti~ke organizacije Crne Gore krenuli na ~etvorodnevnu promotivnu avanturu upoznavanja sa znamenitostima, ljepotama i potencijalima susjedne nam dr`ave.

C

Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

NJEGO[EVO NASLIJE\E
Na{e prvo odredi{te je etno-selo Izlazak nadomak [}epan Polja. Dok gazda sela i njegovi uposlenici detaljno opisuju novinarima blagodati ovog novog, sve popularnijeg oblika turizma i u Crnoj Gori (samo na tom podru~ju postoji ~ak devet etno-sela), nekoliko metara dalje jedan ~i~a vilama vrijedno sakuplja sijeno i glasno negoduje: “Zato se i raspala SFRJ, {to su sedmorica filozofirala, a jedan radio!“. Nakon neo~ekivanog susreta sa radi{nim Crnogorcem kojeg nervira tu|i
54

nerad, put nastavljamo prema Cetinju, “srcu Crne Gore“ smje{tenom podno Lov}ena. Cetinjani va`e za najgordije (neko bi rekao i najoholije) me|u Crnogorcima i zato ih oni iz drugih krajeva ba{ i ne vole. Za sebe ponosno ka`u da su ~uvari crnogorske istorije, duhovnosti, opstojnosti i prosvjetiteljstva, sve u jednom. Veliki broj mla|ih stanovnika Cetinja za `ivot zara|uje u inostranstvu, dok su njihovi stariji ro|aci uglavnom pomalo razma`eno navikli da `ive od novca koji im {alju iz dalekih zemalja. No, to je sasvim u skladu sa tradicijom koja se na Cetinju provodi bez pogovora - po{tuj starije i brini o njima. Cetinje je mjesto gdje su sagra|ene brojne ambasade vode}ih svjetskih sila s kraja 19. i po~etka 20. vijeka, a koje su danas pretvorene u kulturne i obrazovne institucije i muzeje. Me|u najatraktivnijim zdanjima je Dvor kralja Nikole I Petrovi}a Njego{a, koji je zahvaljuju}i, izme|u ostalog, brakovima svojih pet k}erki sa evropskim vladarima (Nikolu su opravdano nazivali i “tast Evrope“) svoj dom opremio silnim skupocjenim darovima. Poslovi~no nasmijani mladi vodi~ Oskar pokazuje nam vode}i nas iz jedne prostorije u drugu: “Ovo su pokO loni iz Rusije, ovo iz Italije, pa iz Turske, Austrije... Zapravo, ko god nam nije davao poklone, mi bi sa njim zaratili!“
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

“SB” U CRNOJ GORI

Mamac za turiste i ruske milijardere

BUDVANSKA RIVIJERA

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

55

REPORTA@A 1 2

3

4
1.OSTRVO SVETI STEFAN; 2. PLA@A JAZ U BUDVI; 3. PODGORICA; 4. MUZEJ KRALJA NIKOLE NA CETINJU; 5., 6. I 7. LUKSUZNI HOTELI “SPLENDID”, “AVALA” I “BIANCA RESORT”; 8. I 9. KOTOR; 10. ADA BOJANA U ULCINJU
Foto: REUTERS

SVJETSKI JET SET NA CRNOGORSKOM PRIMORJU Kralj Nikola i njegova kraljica Milena imali su odvojene spavaonice, {to je detalj koji nama Bosancima odmah upada u o~i. No, budu}i da su uspjeli na ovaj svijet donijeti devet k}eri i trojicu sinova, Oskar zajedno s nama zaklju~uje da je formalna no}na razdvojenost izme|u vladarskog para samo pospje{ivala njihov seksualni `ivot.

Pamela Anderson gradit }e ekolo{ki hotel, muzi~ke senzacije Madonna i Rolling Stonesi odr`ali su spektakularne koncerte na Jazu

NAS I RUSA TRISTA MILIONA...
Iz nekih davnih godina Nikoline vladavine nastavljamo ravno putem evropskih integracija prema Meki crnogorskog turizma i sve popularnijem odredi{tu putnika iz ~itave Evrope, ali i ostatka svijeta Budvanskoj rivijeri. Prvo {to vam pada na pamet ve} na samom ulazu u Budvu je da ste do{li na neko ogromno gradili{te. Gdje
56

god pogledate, grade se hotelski kompleksi, vile i ugostiteljski objekti, a sve se odvija takvim intenzitetom da }e i sami stanovnici Budve priznati kako je izgradnja prili~no “izmakla kontroli“. Investitori su ve}inom iz Rusije i arapskih zemalja. Jedno od najve}ih gradili{ta je na rtu Zavala, a pripada ruskoj grupi Mirax ~iji je ve}inski vlasnik Sergej Polonski, 37-godi{nji milijarder iz Sankt Petersburga. Stambeno-hotelski kompleks u izgradnji pod imenom Astra Montenegro sastoji se od luksuznog hotela sa {est zvjezdica i pedesetak vila. Ve}ina vila ve} ima nove vlasnike, a najni`a cijena po kvadratnom metru u ovim zdanjima kre}e se od {est do osam hiljada eura. Vrijednost cijelog kompleksa, koji se prostire na oko 66 hiljada kvadratnih metara,

iznosi oko 250 miliona eura. Grupa Mirax je trenutno jedan od najozbiljnijih stranih investitora u Crnoj Gori, prete`no na Budvanskoj rivijeri. Na brdu Topli{ iznad Budve prije par godina najavili su izgradnju akvaparka vrijednog 5,5 miliona eura ali su od tog projekta, iz javnosti neobja{njenih razloga, odustali i umjesto vodenih atrakcija odlu~ili da na istoj lokaciji sagrade najve}u diskoteku na Balkanu, koja }e imati povr{inu od 4.200 kvadratnih metara. Od postoje}ih objekata na ovom podru~ju, najluksuzniji hotel je Splendid u Be~i}ima, ~iji je ve}inski vlasnik tako|er Rus - Viktor Valentinovi~ Ivanjenko, biv{i direktor kompanije Jukos i nekada{nji na~elnik ruske tajne policije. U ovom hotelu odsjele su i svjetske muzi~ke zvijezde Rolling
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

“SB” U CRNOJ GORI 5 7

9

6
VJERSKI TURIZAM

8

10

Čuvaj se popa koji (samo) srpski govori
Crkve i manastiri (i poneka d`amija tu i tamo) predstavljaju zna~ajan segment crnogorskog turizma. Me|u vjerskim zdanjima na primorju koja privla~e najve}i broj turista je Crkva Gospe od [krpjela, sagra|ena na malom vje{ta~kom ostrvu kod Perasta u Boki Kotorskoj. Legenda ka`e da su davne 1630. godine pera{ki ribari ispod morske hridi na kojoj su pravili ostrvo prona{li ikonu Bogorodice. Odlu~ili su na tom mjestu sagraditi crkvu Gospi od [krpjela, koja je tako postala za{titnica pomoraca i ribara. Stotine turista svakodnevno posje}uju ovo mjesto i mole Gospu za ispunjenje svojih `elja, a mornari joj, za sre}u u plovidbi, ostavljaju zavjetne plo~ice izra|ene u srebru. Na dan na{e posjete, ne{to iza podneva, do~ekuje nas nervozni don Sre}ko, koji ka`e da je samo tog jutra ve} bilo oko 700 turista! “Ma, nemaju po{tovanja nimalo, sve bi da dotaknu, prevrnu...“, veli na{ doma}in. Nemamo razloga da mu ne vjerujemo, takvi su turisti svugdje na svijetu, pa i u Crnoj Gori (stav Crnogoraca prema njihovim gostima najbolje obja{njava jedan od na{ih doma}ina u Kotoru: “Volimo da su tu, ali da ih ne vidimo!“). Ipak, ima neke koristi od tih radoznalih probisvijeta - u crkvi su i dvije {krinje, koje se svakog dana pune papirnim nov~anicama u valuti euro. “Novac naj~e{}e ostavljaju Ruskinje. Stanu ispred {krinje, ra{ire ruke, pomisle `elju, pa bace“, ka`e don Sre}ko pomalo prevr}u}i o~ima, kao da ni sam ne vjeruje da }e Gospa njihove `elje usli{iti pa sve da joj ostave bogzna kakvo bogatstvo. Stanovnici Perasta, ina~e, `ive u duhu patrijarhalne tradicije i jako po{tuju stara vjerovanja, poput onog da je nesre}a kada `ensko kro~i na brod. Don Sre}ko je tako|er ubije|en da je to istina. Ka`e nam da se u posljednjih deset godina dva puta dogodila nesre}a kada su roditelji poveli `ensku djecu na brod. @enama iz Perasta je zabranjeno i da u~estvuju u tradicionalnoj fa{inadi, obi~aju po kojem se sa barki baca kamenje i potapa oko Gospinog ostrva. “Nije to nepo{tovanje prema `enama, naprotiv. Mu{karci `ele da ih po{tede te{kih i opasnih poslova i zato je tako“, tvrdi don Sre}ko. Iako u na{em detaljno isplaniranom programu to nije bilo predvi|eno, na putu prema Kola{inu kolega Nisvet D`anko u duhu “pozitivne geografije“ predla`e da svratimo u manastir Mora~a. U jednom od najljep{ih manastira u ovom dijelu Evrope, sagra|enom 1252. godine u vizantijskom stilu, sa smije{kom nas do~ekuje pop ~ija ljubaznost netragom nestaje kada mu saop{timo da dolazimo iz Bosne i Hercegovine. Kao u onom crnohumornom ske~u o jugoslovenskim jezicima iz Top liste nadrealista, odrje{ito ka`e da on “ne razumije bosanski, ni crnogorski, nego samo srpski“, pa zato ne mo`e razgovarati s nama. Sre}om, tu je njegov kolega iz [ibenika, sa kojim uspijevamo komunicirati bez prevodioca.

PERAST

Grad bogate kulture i zanimljive istorije

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

57

REPORTA@A
Stonesi i Madonna u vrijeme koncerata na pla`i Jaz. No}enje u predsjedni~kom apartmanu Splendida ko{ta “skromnih“ 7.000 eura (u cijenu je, za utjehu, uklju~en i doru~ak). Investicije ruskih tajkuna u Budvi, na~ini na koje dobijaju gra|evinske dozvole i cijene kupovine zemlji{ta prili~no su obavijeni velom tajni. Poslovni ugovori sklapaju se uglavnom daleko od o~iju javnosti, pa mediji mogu samo da naga|aju ko je i koliko profitirao od odre|enih projekata. Smatra se da su ruski investitori “okupirali“ Budvansku rivijeru prvenstveno zahvaljuju}i biv{em predsjedniku Srbije i Crne Gore Svetozaru Marovi}u, koji je i sam bio jedan od investitora, odnosno vlasnika zemlji{ta na kojem se gradi pomenuti kompleks na rtu Zavala, ali je navodno svoj udio kasnije prodao. U aprilu pro{le godine Mre`a za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je krivi~nu prijavu protiv Marovi}a i njegovog brata Dragana, sekretara za investicije budvanske op{tine, zbog nezakonitog izdavanja gra|evinskih dozvola Miraxu. Marovi} je tada najavio protivtu`bu zbog klevete, tvrde}i kako su navodi MANS-a rezultat “prljave kampanje“ koju vode njegovi politi~ki protivnici. Marovi}evu politiku {irom otvorenih vrata za bogate ruske investitore svesrdno podr`ava i aktuelni crnogorski premijer Milo \ukanovi}. Iako mnogobrojni planovi za izgradnju jet set ljetovali{ta u Budvi i drugim dijelovima crnogorskog primorja naizgled zvu~e pozitivno, ve}ina doma}eg stanovni{tva ipak na sve ovo ne gleda blagonaklono. Ogor~eno komentari{u kako }e se Crna Gora uskoro zvati “Ruska Gora“, a njihova predvi|anja nisu bez upori{ta. Najmnogobrojniji turisti i dalje su, naravno, Rusi, a na svakom koraku mo`ete vidjeti plakate i reklame na ruskom jeziku...
CRNA GORA U BROJEVIMA

Nezavisnošću do prosperiteta
Crna Gora zauzima povr{inu od 13.812 kvadratnih kilometara i ima najmanji broj stanovnika od svih republika biv{e SFRJ oko 680.000. U glavnom gradu Podgorici `ivi oko 170.000 ljudi. Sve ve}i broj stanovnika intenzivno seli prema Podgorici i drugim ve}im gradovima, dok je sjever zemlje zahvatila depopulacija. Prema popisu stanovni{tva iz 2003. godine, etni~ki sastav ve}inom ~ine Crnogorci (43,16 posto) i Srbi (31,99 posto), a oko osam posto je Bo{njaka. Prosje~na plata iznosi izme|u 400 i 450 eura i u posljednje tri godine taj prosjek je znatno pove}an. [to se ti~e nezaposlenosti, Crnogorci ponosno tvrde da su pro{le godine za vrijeme ljetne sezone imali najni`u zabilje`enu stopu nezaposlenosti - samo osam posto, dok je ranije bilo i do 30 posto nezaposlenih.

SVETI STEFAN I PAMELA
Direktor Nacionalne turisti~ke organizacije CG-a Sa{a Radovi} priznaje da je u proteklom periodu “Budva mo`da i previ{e izgra|ena“, ali ka`e da se to sada nastoji ispraviti sa manjim objektima i renoviranjem postoje}ih zgrada. “Najva`nije je da prona|emo pravu mjeru izme|u izgradnje i onoga {to je priroda dala. Ako betoniramo prirodu grade}i veleljepne hotele, onda prakti~no sije~emo granu na kojoj sjedimo. Budva }e biti centar hotelskog turizma, no}nog provoda, gastronomske ponude, kulturnog `ivota, ali i neki drugi predjeli Crne Gore }e biti centri drugih vidova turizma“, nagla{ava Radovi}. Nekada{nji “za{titni znak“ crnogorskog turizma i jedna od najpoznatijih turisti~kih destinacija biv{e Jugoslavije, ostrvo Sveti
58

STARI GRAD U BUDVI

Turisti dolaze iz cijelog svijeta, od Rusije do Japana

Stefan, jo{ uvijek je zatvoreno za posjetioce. Malo ribarsko mjesto, koje je 1972. godine progla{eno najekskluzivnijim ljetovali{tem na svijetu, bilo je uto~i{te dr`avnicima, filmskim i sportskim zvijezdama iz samog vrha svjetskog jet seta poput Elizabet Tejlor, Sofije Loren, Monike Viti, Klaudije [ifer, Kirka Daglasa i mnogih drugih, koji su na ovom ostrvcetu mogli nesmetano da u`ivaju u luksuznom smje{taju za{ti}eni od znati`eljnih paparazza. Lokalni stanovnici kao jednu od nezaboravnih anegdota vezanu za njihove celebrity goste pamte posjetu glumca Silvestera Stalonea - neustra{ivi filmski

heroj Rambo, navodno, nije znao da pliva, pa je tokom svog odmora na Svetom Stefanu bio predmetom nemilosrdnog ismijavanja crnogorske dje~urlije. Sveti Stefan je prije ~etiri godine pod zakup uzela singapurska kompanija Aman Resorts, koja je do sada u adaptaciju ostrva ulo`ila oko 80 miliona eura, dvostruko vi{e nego {to je u po~etku planirano. Investitori iz Singapura sklopili su ugovor sa dr`avom na 30 godina, a godi{nje za zakup Crnoj Gori pla}aju 2,5 miliona eura. Me|utim, radovi se odvijaju znatno sporije nego {to je predvi|eno. Sveti Stefan trebao je biti otvoren ove sezone ali od toga, sude}i po trenutnom stanju, ne}e biti ni{ta. “Prva faza obnove je zavr{ena - hotel P Milo~er otvoren je u septembru 2008. Otvaranje ostrva je planirano za slijede}u godinu, a tre}a faza je izgradnja novog hotela u milo~erskom parku koji }e biti ekskluzivan, ali manji objekat i to je planirano za 2011. godinu. Sveti Stefan bio je zaista u dosta lo{em stanju, niko nije investirao i mi smo ga sve do prije dvije-tri godine nekako dr`ali ‘na aparatima’. Sa dolaskom singapurskih investitora, o~ekujemo da }e uskoro zablistati starim sjajem i biti jo{ ekskluzivniji nego prije“, ka`e Radovi}. A najnovija vijest je da silikonska ljepotica Pamela Anderson, u saradnji sa Atlas Grupom, planira izgradnju eko-hotela o kakvom je oduvijek ma{tala - u Crnoj Gori. Pamela bi trebala do}i u Montenegro sredinom idu}eg mjeseca da izvidi situaciju. Za razliku od “sumnjivih“ bogata{a iz Rusije, dolazak ~uvene Playboy ze~ice Crnogorcima nije nimalo mrzak. Naprotiv. Kao pravi dobri doma}ini, u~ini}e sve da joj pomognu u ostvarenju njenog sna.
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

59

ZRELA I SNA@NA

Iranska rediteljica SAMIRA MAKHMALBAF svoj posljednji dugometražni igrani film “Dvonogi konj” prikazala je na Internacionalnom festivalu “Cinema City” u Novom Sadu; našoj saradnici govorila je, prije nekoliko dana, o scenariju za ovaj film koji je napisao njen slavni otac, takođe reditelj, MOHSEN, o nasilju koje proizvode djeca, te o snimanju ovog filma u Afganistanu, nakon što joj nije dozvoljeno da ga snima u Iranu, kada je na njenu ekipu bačena bomba od koje je smrtno stradao jedan od statista u Dvonogom konju

SAMIRA MAKHMALBAF
Beskompromisna režiserka iz Irana
Razgovarala: DUBRAVKA JOVANOVI]

Filmovima poku{avam umanjiti
amira Makhmalbaf, proslavljena i ~esto nagra|ivana ~lanica filmsko-rediteljske porodice Mohsena Makhmalbafa i Marziyeh Meshkini, boravila je u Novom Sadu, na Internacionalnom festivalu Cinema City i bila u stalnoj komunikaciji sa publikom. Ka`e da gledalac treba da zna da “ovo nije holivudsko nasilje smi{ljeno za njegovu zabavu i zaradu velikog novca”. I jo{ dodaje: “@elim da smanjim ljudski bol kroz svoja djela. Tolstoj je rekao da umjetnik treba biti osoba koja publiku mora natjerati da se osjeti kao njegov junak, koga je ujeo pas...” Internacionalni `iri na ~elu sa slavnim turskim glumcem, rediteljem i producentom Tuncelom Kurtizom, dodijelio je njenom filmu nagradu Special Mention uz sljede}e obrazlo`enje: Posebno priznanje za umjetni~ki doprinos dodjeljuje se dirljivoj i naturalisti~koj pri~i o `rtvovanju, u kojoj te{ko osaka}eni dje~ak poni`ava i zlostavlja siroma{nog dje~aka, unajmljenog da ga nosi na svojim le|ima. Posebno priznanje pripada Ziyi Mirzi Mohamadu koji igra Dvonogog konja, i njegovom gospodaru koga igra Haron Ahad, u {okantnom i beskompromisnom filmu Dvonogi konj, u re`iji Samire Makhmalbaf...

S

Samira i Mohsen Makhmalbaf

[TA JE REKAO FREUD
Scenario za film napisao je Va{ otac Mohsen. Kako ste reagovali kada ste ga pro~itali, jeste li ga smatrali brutalnim, sna`no metafori~nim?
60

Nekada sam bila op~injena Darwinovom teorijom, a odjednom sam pred sobom ugledala teoriju dvonogog konja i pri~u o tome kako neko od ~ovjeka postaje `ivotinja. Bila sam uznemirena, odbijala sam pomisao da snimim tako uznemiravaju}i film, a onda sam razmislila i shvatila da postati `ivotinja ne mora biti samo posljedica odnosa izme|u dru{tva i totalitarnog re`ima. Tako ne{to postoji i u li~nim odnosima izme|u dva prijatelja, izme|u kolega, u bra~nom `ivotu. Ma koliko me|usobni ljudski odnos bio zdrav, doga|a se da je jedan taj kojeg ja{u, a drugi je jaha~. Razmi{ljala sam dalje u tom pravcu, tako da je ovaj film za mene kao Pavlovljev refleks, neka vrsta neopavlovizma, pri~a o

PO SCENARIJU OCA MOHSENA: Nekada sam bila opčinjena Darwinovom teorijom, a odjednom sam pred sobom ugledala teoriju dvonogog konja i priču o tome kako neko od čovjeka postaje životinja
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

SAMIRA MAKHMALBAF, IRANSKA REDITELJICA

i ljudsku patnju

VELIKA FILMSKA AUTORICA
Samira Makhmalbaf

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

61

ZRELA I SNA@NA

AUTORI KRATKOMETRA@NIH IGRANIH FILMOVA U OKVIRU OMNIBUSA “1 1’09’’01” Samira Makhmalbaf i Sean
savr{enoj `ivotinji zvanoj ljudsko bi}e i njenom uvje`bavanju. Slo`i}ete se, ovo je i film o nasilju - i fizi~kom i psihi~kom? Takav utisak, kao rezultat gledanja filma, samo je jedna od presija izazvana osje}ajem da vas je neko strpao u tijesnu kutiju, dok svjedo~ite ~ovjekovom pretvaranju u `ivotinju. Metamorfoza je postepena, jer film govori o nasilju i brutalnosti koji su dominantni u ljudskom pona{anju. On je ogledalo u kojem se reflektuje nasilnost savremene ljudske du{e. Sigmund Freud je rekao da je cijela istorija ljudske civilizacije krhka poput tanke kore leda na okeanu primitivizma i divlja{tva. I zato se pri pojavi i najmanjeg rata, socijalne revolucije ili li~nog neprijateljstva, ta tanka kora leda odmah slomi, a okean primitivizma i divlja{tva nas preplavi za tren. Gledajte samo dana{nje vijesti.

JEDNA OD NAJBOLJIH

Rediteljica filmova koji gledatelje ostavljaju bez daha
Za{to su mnogi istori~ari savremenog filma skloni da tvrde da Samira Makhmalbaf, ro|ena 1980. u Teheranu, spada u 40 najboljih reditelja dana{njice, uvjerila se nedavno i publika na Internacionalnom festivalu Cinema City u Novom Sadu, gdje je u takmi~arskoj selekciji Exit Point prikazan njen posljednji film Dvonogi konj. Rije~ je o beskompromisnom autorskom djelu, psiholo{ki slo`enom i nasilnom, poetski snimljenom a sadr`ajno uznemiravaju}em filmu. Rediteljski zrelijem i sna`nijem, ali i tematski mra~nijem od svih prethodnih Samirinih filmskih djela, a podsje}anja radi tu spadaju jo{ i Jabuka, Crna tabla i U pet sati poslije podne. Razlog je u tome {to je Dvonogi konj surova, realisti~ka pri~a o metamorfozi ~ovjeka u `ivotinju, ispri~ana iz vizure obogaljenih afganistanskih dje~aka kroz jednostavnu, svakodnevnu dje~iju igru dominacije i prevlasti. Film izaziva bol i ga|enje, nudi suo~avanje sa tragedijom, ranjenim du{ama i nasilno{}u kao obrascem ljudskog pona{anja. Samira je re`irala i kratki film - God, Construction and Destruction, u okviru omnibusa 11’09’’01, u kojem je sudjelovao i na{ Danis Tanovi}. Dobitnica je brojnih nagrada, me|u njima su i dvije specijalne nagrade `irija Filmskog festivala u Cannesu, 2000. i 2003. godine.

DJECA SU POETI^NA, ALI U LITERATURI
Ta~no, ali Dvonogi konj je prije svega film o nasilju koje proizvode djeca i to ona koja su obogaljena u minskim poljima, {to je samo po sebi ve} te`ak sadr`aj. Od filma o djeci o~ekuje se poeti~nost? Djeca su nje`na i poeti~na u literaturi, ali na`alost ne i u realnosti. Sociolo{ka istra`ivanja su jo{ odavno dokazala da ukoliko djeca nisu pod kontrolom roditelja ili staratelja, ona mogu biti veoma opasna jedan za drugog. A od dva dje~aka u mom filmu jedan je siro~i} koji `ivi u napu{tenoj kanalizacionoj cijevi, a drugog sa patrljcima umjesto nogu raznijetih u minskom
62

ME\U 40 NAJBOLJIH REDITELJA DANA[NJICE
Iranka Samira Makhmalbaf

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

SAMIRA MAKHMALBAF, IRANSKA REDITELJICA
hirurga, ve} iz jednostavne dje~ije igre. Jedan je konj, drugi je jaha~. I jedan i drugi su nesvjesni svoje nesre}e, igraju se onako kako mogu i znaju, a iz toga se ra|a sadomazohisti~ki odnos. Onaj koji je na vlasti te`i sadizmu, a onaj koji je pot~injen ima tendenciju da razvije mazohizam. Prema tome, ukoliko neko od Dvonogog konja o~ekuje nje`nost i poeti~nost, gubi}e vrijeme u bioskopu. Me|utim, onaj ko u bioskop do|e da poput Herberta Marcusea “~uje bolan pla~ jednodimenzionalnog ljudskog bi}a ili da slu{a bolan pla~ dru{tva koje pod presijom mo}nika umjesto ljudskog postaje `ivotinjsko”, taj je dobrodo{ao. poslu`ila u scenama trke dje~aka sa magarcima i trke konja sa vukom? To je stil ovog filma. Surealni subjekat u realnom ili dokumentarnom stilu, kako bi sve bilo uvjerljivije. Me|utim, neka vas dokumentarnost ne zavarava, improvizacija nije bilo, sve je bilo inscenirano i svaki detalj unaprijed pripremljen. ^ak i scene trke konja za vukom, i trke dvonogog konja i magaraca koje ste pomenuli. Dje~ak Haron Ahad koji igra dvonogog konja , koga smo prona{li u sjevernom Afganistanu kako ~isti automobilska stakla, imao je pripreme od 40 dana stalnog tr~anja sa postepeno pove}avanim optere}enjem, sve dok nije postigao da tr~i sa teretom od 25 kilograma, koliko je iznosila te`ina malenog bogalja kojeg u filmu nosi na le|ima. Desetogodi{njeg Z iyu Mirzu Mohamada koji je bez nogu, prona{li smo kako prosi na ulicama, poslije dugog traganja u desetak afganistanskih gradova. Iskustvo mi je reklo da su prosjaci veoma dobri glumci, zato {to umiju da izazovu samilost i simpatije prolaznika. I nisam pogrije{ila, Ziya je izvrstan kao mali mo}nik. Za{to ste i ovaj film snimili u Afganistanu? Zato {to mi nisu dozvolili da snimam u Iranu, zato {to se dana{nji izgled Afganistana poklapa sa duhom scenarija, ali i zato {to pola Afganistana govori mojim jezikom i dijelimo zajedni~ke korijene. Ovakva pri~a o ljudima mogla je da se snima na mnogim mjestima na svijetu, Afganistan je samo jedno od njih. Niste prekinuli snimanje ~ak ni kada je na ekipu ba~ena bomba i bilo povrije|eno {estoro ljudi? Imali smo du`i prekid i nastavili smo tek kada su nam to dozvolile trupe UN-a. Tu ru~nu granatu bacili su na nas oni koji ne vole {to moja porodica snima filmove i koji za to okrivljuju nesigurne uslove u Afganistanu. Ona je ba~ena pravo na kameru u trenutku snimanja jedne od najzna~ajnijih scena, sa velikim brojem statista. Povrije|eno je {estoro ljudi, me|u njima i moj asistent i, na`alost, od posljedica rana, poslije nekoliko sedmica, preminuo je i jedan od statista. Bilo je u`asno, ali nismo `eljeli da se predamo teroristima odustaju}i od filma. ^ak ni pod prijetnjom bombama? Nikada. Kroz moje filmove `elim da umanjim ljudsku patnju. Vjerujem da su mnoge od njih dug svijesti ~ovje~anstva. Ono smo {to mislimo, film mo`e da promijeni misli i zato sam ja u njemu.
63

DUG SVIJESTI ^OVJE^ANSTVA
Zato gledalac poslije Va{eg filma dugo ima osje}aj “knedle u grlu”? Ovo nije film o nasilju koje se uobi~ajeno koristi u Hollywoodu radi {to ve}eg u`itka gledalaca i {to boljih rezultata na box officeima. Ovo je film koje prikazuje i kritikuje nasilje koje izaziva ga|enje i uznemiruje gledaoca. Snimljen je s nadom

n Penn, Danis Tanovi} i Ken Loach, za istoriju

KORAK DO DNA: Sigmund Freud je rekao da je cijela istorija ljudske civilizacije krhka poput tanke kore leda na okeanu primitivizma i divljaštva
polju, u kojem je izgubio i majku, otac je napustio na du`i period, jer je otputovao u Indiju da tra`i medicinsku pomo}. Dakle, dva dje~aka su sama, prepu{tena sebi i jedan drugom, u strahu jedan od drugog. Operacija pretvaranja ljudske du{e jednog od njih u `ivotinju, ne doga|a se uz pomo} da }e se on, ukoliko i sam ima nasilni~ko pona{anje, poslije gledanja Dvonogog konja okaniti od toga. Dragocjenost Va{eg filma su dva dje~aka - natur{~ika, ali i dokumentaristi~ka filmska struktura koja Vam je

Scena iz filma Dvonogi konj Scena iz filma Dvonogi konj

SNIMLJENO U AFGANISTANU

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

NAJVE]I ZAFRKANT U MODERNOJ UMJETNOSTI

Prije ravno četiri decenije javnosti je predstavljena misteriozna instalacija “Etant donnés”, posljednje i najveće djelo MARCELA DUCHAMPA, jednog od najduhovitijih i najuticajnijih umjetnika modernog doba; naša novinarka posjetila je postavku originalnih Duchampovih djela koja nikad ne napuštaju “Muzej umjetnosti” u Philadelphiji, a zatim i zanimljivu izložbu koja je ovih dana postavljena u Washingtonu i govori o životu ovog neprevaziđenog provokatora

PI[ANJE U DUCHAMPOV PISOAR
Duchamp je crtao brkove Mona Lisi i obla~io se kao `ensko, a njegova djela publiku izlu|uju i ~etiri decenije nakon njegove smrti
NEKONVENCIONALNI PRISTUP UMJETNOSTI
Francusko-ameri~ki umjetnik Marcel Duchamp

a pobo`nom pa`njom i po{tovanjem kustosica Muzeja umjetnosti u Philadelphiji dovodi posjetioce pred najslavniji eksponat koji ova iznimno bogata institucija posjeduje: bijeli, neugledni, starinski pisoar. Dana{nji posjetioci uglavnom znaju da je to jedno od temeljnih djela umjetnosti dvadesetog vijeka i taj sanitarni prizor ih ve}inom razveseli. Prije skoro stotinu godina, kada je pisaor trebao biti izlo`en prvi put, organizatori izlo`be u New Yorku su pomislili da je umjetnik koji im ga je poslao u najmanju ruku pomjerio pame}u. Francusko-ameri~ki umjetnik Marcel Duchamp (1887.-1968.) od po~etka svoje karijere bio je sklon potpuno nekonvencionalnom pristupu umjetnosti. On sam bio je polje svog umjetni~kog djelovanja. Obla~io se u `enu i stvorio dvojni identitet umjetnice Rrose Sélavy (jedno od zna~enja ovog imena glasi Eros-to je `ivot), izbrijao je sebi veliku zvijezdu na potiljku, crtao je brkove na reprodukcije Mona Lise i izlagao to kao svoje djelo...

S

Pi{e: ADISA BA[I]

(SAD)

MILJENIK BOGATA[ICA
Ali pravu slavu ipak mu je donio pisoar. Kada je 1917. dobio poziv da izla`e na godi{njoj izlo`bi Dru{tva nezavisnih umjetnika u New Yorku, u obavijesti je stajalo da nema nikakvih ograni~enja i da mo`e izlagati {ta god `eli. Duchamp je u prodavnici kupio pisoar i predstavio ga kao skulpturu Fontana. Ispostavilo se da je to ~ak i za avangardne krugove koji su organizovali izlo`bu bilo previ{e, pa je njegov rad u
64
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

MARCEL DUCHAMP

“PORTRET OCA” I “GRM”

Dva od mnogobrojnih Duchampovih velikih umjetni~kih djela

NAPADI NA PISOAR

Švedsko podsjećanje na izvornu namjenu Duchampovog djela
Posljednjih deset godina Duchampova Fontana napadnuta je nekoliko puta, a trend je zapo~eo {vedski umjetnik Bjorn Kjelltoft koji je za vrijeme izlo`be u Stockholmu 1999. urinirao u Duchampovo djelo, podsjetiv{i na izvornu namjenu predmeta. Ovaj postupak se mo`e posmatrati kao djelo egzibicioniste `eljnog pa`nje, ali i kao ozbiljna kritika dana{nje kulture koja obi~ni pisoar (koji je svojedobno i sam umjetnik bio bacio u sme}e), tretira kao relikviju. Djelo koje je bilo protest protiv kulturnog establi{menta tako postaje i samo dio tog establi{menta.

KRUNA DECHAMPOVE KARIJERE: Posjetioci danas nisu upozoreni na djelo Etant donnés, i ništa osim grupice radoznalaca koji nešto čekaju u redu ne odaje da se u stražnjoj prostoriji nalazi završni pasjaluk velikog šereta
ti{ini i bez obja{njenja odbijen. Duchamp se tome naravno i nadao, pa je napravio nekoliko fotografija svoje instalacije i nesretni pisoar koji je ve} poslu`io svrsi, bacio u sme}e. Tek mnogo kasnije, kada je postalo jasno koliki je preokret djelo izazvalo, napravljene su replike slavnog pisoara, a njihova se cijena na tr`i{tu umjetnina danas mjeri milionima dolara. Pisoar koji se ~uva u Philadelphiji smatra se najautenti~nijom i jedinom autorizovanom replikom!? Duchamp je bio veliki miljenik bogata{kih krugova, posebno kolekcionarki umjetnosti poput slavne Peggy Guggenheim i ~esto ih je savjetovao u nabavljanju umjetnina. Poseban zadatak koji je dobio od jedne bogata{ke porodice bio je da prona|e novootvoreni muzej u kojem bi Duchampova i druga djela iz njihove kolekcije najbolje bila prezentirana. On je nakon obilazaka muzeja diljem Amerike odlu~io da mu se najvi{e dopada upravo Muzej umjetnosti u Philadelphiji gdje su njegova djela i danas izlo`ena, pod uvjetom da se nikad ne iznose i ne posu|uju drugim muzejima.
65

OZBILJNA KRITIKA

Protest protiv kulturnog establi{menta

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

NAJVE]I ZAFRKANT U MODERNOJ UMJETNOSTI
Me|utim, pa`nja koja se u ovom muzeju poklanja replici pisoara sa po~etka dvadesetog vijeka, mjere obezbje|enja i cijela pompa udaljavaju se od su{tine Duchampovog djela. Njegova ideja je prije skoro jednog vijeka bila narugati se kulturnom establi{mentu, natjerati ljude da razmi{ljaju na novi na~in, a djela visoke kulture skinuti sa pijedestala i zamijeniti ih predmetima za svakodnevnu upotrebu. Duchamp je jo{ davno ismijavao pojavu da kontekst odre|uje vrijednost djela, ali idolopoklonstvo koje se i danas pokazuje prema njegovim skulpturama nazvanim Readymades (pored pisoara tu naprimjer spada i to~ak od bicikla) pokazuje da se su{tina njegove genijalnosti po~inje previ|ati. “Ne stvara sam umjetnik neko djelo, nego tom kreativnom ~inu doprinosi i gledalac tako {to }e svojim de{ifrovanjem i interpretiranjem povezati djelo sa vanjskim svijetom”, govorio je Duchamp. Pored Readymadesa, Duchamp je ostavio niz zna~ajnih slika u duhu kubizma, zatim slika na kojima se vidi uticaj njegovih savremenika, a remek-djelom smatra se njegova slika na staklu Mladu skidaju njene mlado`enje. BH. READYMADES

Duchampov uticaj na svijet umjetnosti je ogroman
Jedan od savremenih umjetnika ~ija se djela naslanjaju na Duchampovu tradiciju je i bh. umjetnik Neboj{a [eri} [oba. Njegovo djelo iz 1997. Poljubac sastoji se od dva upalja~a, crvenog i zelenog, ~iji jezi~ci izgledaju kao ispru`eni da bi se zaljubljeno spojili. Ova instalacija na {aljiv na~in predstavlja upotrebu svakodnevnih predmeta u umjetnosti, ali govori i o ljubavi, ~uvanju vlastitog identiteta u vezi, i novim zna~enjima koja daje novi kontekst (obi~ni upalja~ tako u trenu postaje subjekt, dio zaljubljenog para).

“POLJUBAC”

Rad Neboj{e [eri}a [obe

DJELO NASTALO U TAJNOSTI
Me|utim, djelo koje se smatra apsolutnom krunom njegove karijere i koje i danas sna`no uznemiruje gledaoce jeste Etant donnés. Pri~a o nastanku ovog djela misteriozna je koliko i ono samo. Posljednjih dvadeset i pet godina svog `ivota Duchamp se bio posvetio igranju {aha koji je volio jo{ od djetinjstva i svima je objavio da se umjetno{}u vi{e ne bavi. Me|utim, nakon njegove smrti 1968. otkriveno je da je svih tih godina u svom njujor{kom ateljeu potajno radio na najve}em i najkontroverznijem djelu. Posjetioci danas nisu upozoreni na ovo djelo, i ni{ta osim grupice radoznalaca koji ne{to ~ekaju u redu ne odaje da se u stra`njoj prostoriji nalazi zavr{ni pasjaluk velikog {ereta. U polumra~noj prostoriji nalaze se drvena vrata, nalik na starinsku kapiju, sa dvjema rupicama za o~i. Posjetioci muzeja ~ekaju da povire, i svako ko se odmakne od prizora kojem posvjedo~i, vidno je uznemiren. Kroz rupice se naime ugleda razgoli}eno `ensko tijelo, vrlo autenti~no napravljeno od raznih prirodnih i vje{ta~kih materijala. Ra{irenih nogu, bijela, izbrijana, `ena je cijela izlo`ena pogledu posmatra~a, sa izuzetkom njene glave koja izlazi iz vidokruga. Krajolik izgleda kao pusta mo~vara u sumrak, a tijelo svojom puteno{}u paralizira posmatra~a koji sam sebe zatekne da kao najprostiji voajer viri kroz rupice u ogradi u tu|u intimu. “Ovo je stravi~no, ona izgleda kao da je silovana. Ne mogu da vjerujem da je ovaj
66

IGRA NA 64 POLJA

Marcel Duchamp, autor, i djelo “Mladu skidaju njene mlado`enje” (desno)

stari perverznjak ovo izlo`io”, ogor~eno ka`e Njujor~anka Rachel, o~ito uznemirena onim {to vidi. Ona volontira u slu`bi za pomaganje silovanim `enama i svoje iskustvo, kao {to je Duchamp i tvrdio da se uvijek de{ava, u~itava u ovo djelo. Gretchen je druga posjetiteljka i nju uznemiruje potpuna izbrijanost `eninih genitalija, ona u tome vidi pedofiliju. “Za{to je to pedofilija? Kod nas se `ene obriju da budu {to ljep{e za prvu bra~nu no}, da poka`u svoju zrelost i vladanje nad svojim tijelom”, ka`e Egip}anka Heba. Rasprava se polako zahuktava, glasovi su sve uzbu|eniji. Nekima se ~ini da `ena izgleda kao da je upravo imala vrlo ugodan seks i da se sad samo izle`ava i iste`e na postelji od trave. Njena ruka koja ~vrsto i vrlo

svjesno dr`i svjetiljku u ruci, ide ovoj tezi u prilog, ali definitivnog odgovora nema. ^im se jedna grupica posmatra~a pomakne, pojavi se neka druga i rasprava se opet rasplamsa. Neki ljudi po drugi put staju u red da pogledaju izlo`eno. Iz zamra~ene prostorije uglavnom niko ne iza|e ravnodu{an. Nakon Duchampove smrti 1968. djelo Etant donnés doneseno je u Muzej umjetnosti i godinu dana je trajalo da se sve montira ta~no po uputama koje je umjetnik bio ostavio. Protekle su od tada pune ~etiri decenije, a mala stra`nja prostorija ne prestaje privla~iti ljude. Duchamp i danas, nakon toliko godina, snagom svoga duha podsti~e ljude na razmi{ljanje i to je vrijednost njegovog djela, koju nikave nule ni milionske aukcije ne mogu iskazati.
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

KRALJEVA SUTJESKA
BLAGO NEPROCJENJIVE VRIJEDNOSTI

U samostanu u Kraljevoj Sutjesci smje{tena je crkva Sv. Ivana Krstitelja, vrijedna knji`nica, muzej sa zbirkom slika, umjetninama u metalu i tekstilnim umjetni~kim predmetima, te arhiv

68

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

KRIK ZA SPAS POVIJESTI BiH

U kompleksu Franjevačkog samostana u Kraljevoj Sutjesci prošle je sedmice, pod pokroviteljstvom državnih institucija BiH, održan donatorski skup/druženje pod motom “Sutjesci s ljubavlju“, na koji se odazvalo više stotina zvanica iz državnog, političkog, crkvenog i gospodarskog života BiH; cilj je bio prikupiti novac za spašavanje ovog samostana i kulturno-historijskog blaga kojem posljednjih godina prijeti urušavanje i propadanje

KRALJEVA SUTJESKA
Samostan koji je pomirio bh. politi~are
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

o broju inkunabula - ru~no pisanih knjiga do 1500. godine, knji`nica Franjeva~kog samostana u Kraljevoj Sutjesci najbogatija je u Bosni i Hercegovini. Od 61 inkunabula koliko postoji u BiH, 38 su u ovom samostanu. Pored knji`nice, unutar Franjeva~kog samostana, smje{tenog nedaleko od nekada{nje banske i kraljevske rezidencije koju je 1350. godine podigao ban Stjepan Kotromani}, nalaze se crkva Sv. Ivana Krstitelja, muzej sa zbirkom slika, umjetninama u metalu, tekstilnim umjetni~kim predmetima i arhiv. Ovdje se ~uvaju povelje i carski fermani, zbirke crkvenih predmeta i starog oru`ja. Kraljeva Sutjeska bila je prijestolnica srednjovjekovne bosanske dr`ave, a samostan, prvobitno podignut 1340. godine, kroz stolje}a je paljen i obnavljan nekoliko puta. Danas je

P

JEDINSTVENA ZBIRKA INKUNABULA

Po broju sa~uvanih, ru~no pisanih Po broju sa~uvanih, ru~no pisanih knjiga, knji`nica Franjeva~kog samostana knjiga, knji`nica Franjeva~kog samostana u Kraljevoj Sutjesci najbogatija je u BiH u Kraljevoj Sutjesci najbogatija je u BiH

VELIKA PODR[KA OBNOVI

Na donatorskom skupu “Sutjesci s Na donatorskom skupu “Sutjesci s ljubavlju”, odr`anom pod ljubavlju”, odr`anom pod pokroviteljstvom Parlamentarne pokroviteljstvom Parlamentarne skup{tine BiH, okupili su se skup{tine BiH, okupili su se predstavnici bh. vlasti, predstavnici bh. vlasti, me|unarodnog kora ii ljudi me|unarodnog kora ljudi iz javnog ii kulturnog `ivota BiH iz javnog kulturnog `ivota BiH

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

69

KRALJEVA SUTJESKA
NESEBI^NA POMO]
Gvardijan Ilija Bo`i} ne krije Gvardijan Ilija Bo`i} ne krije zadovoljstvom odzivom na koji zadovoljstvom odzivom na koji je u BiH nai{ao poziv da se je u BiH nai{ao poziv da se pomogne obnovi samostana u pomogne obnovi samostana u Kraljevoj Sutjesci Kraljevoj Sutjesci

TRAGOVI VI[EGODI[NJEG PROPADANJA

Sada{nja Crkva Sv. Ivana Krstitelja, smje{tena unutar samostana, na ~ijim su zidovima danas vrlo uo~ljive pukotine, gra|ena je po~etkom pro{log stolje}a, po nacrtima arhitekte Josipa Vanca{a

UGROŽENI KULTURNO-HISTORIJSKI SPOMENIK: Istraživanja koja su počela prije pet godina otkrila su oštećenja koja ugrožavaju sigurnost crkve. Posebno su pročelje crkve i zvonik ugroženi od propadanja i tonjenja
nacionalni spomenik kulture BiH kojem je potrebna restauracija. Pro{le su tri decenije otkako su se u temeljima samostana po~ela primje}ivati ulegnu}a i napuknu}a, a mjerenja koja su ra|ena posljednjih godina potvrdila su da je njegova sanacija neophodna. “Pratimo napuknu}a koje su se stvorila, pro{le je godine ra|eno izvla~enje tla iz temelja, kako bi se utvrdio njegov sastav, na osnovu toga je napravljen i plan da se ide sa ugradnjom betonskih temelja“, obja{njava gvardijan samostana fra Ilija Bo`i}. Crkva sv. Ivana Krstitelja godinama tone, a projekt sanacije zaustavljen je zbog nedostatka novca. Temelji crkve nalaze se na mekanom tlu koje dovodi do klizanja i ~ini je nestabilnom. “U prvoj fazi projekta uspjeli smo zaustaviti daljnje potonu}e crkve, dok se u drugoj planira sanacija pukotina koje su nastale posljednjih nekoliko godina. U ovoj fazi je najbitnije da se crkva stabilizira i zaustavi njeno daljnje tonjenje “, dodaje on. Istra`ivanja koja su po~ela prije pet godina otkrila su o{te}enja koja ugro`avaju njenu sigurnost. Posebno su pro~elje crkve i zvonik ugro`eni od propadanja i tonjenja. “Prva faza je bila da se uradi drena`a oko objekta i to je ura|eno prije nekoliko godina, sada je druga faza, duboko temeljenje dijela crkve koji tone, predra~un za ovu fazu je pola milijuna KM, ~ime bismo rije{ili daljnje propadanje crkve. Nakon toga slijedi saniranje pukotina koje su se pojavile na crkvi, predra~un za ove radove je oko milijun i pol KM, zadnja faza je ure|enje crkve iznutra, ali to je veoma opse`an, dugotrajan posao”, nastavlja fra Ilija Bo`i}.

BLAGO SAMOSTANA U KRALJEVOJ SUTJESCI

Jedna od najvrednijih i najstarijih riznica u BiH
Po~etak formiranja zbirke umjetnina u Franjeva~kom samostanu u Kraljevoj Sutjesci datira iz vremena dolaska franjevca u Bosnu i Hercegovinu, tako da samostan posjeduje jednu od najvrednijih i najstarijih zbirki. S obzirom da je samostan nekoliko puta uni{ten do temelja, u po`arima i vojnim pohodima, jedan dio tih dragocjenosti je uni{ten. Danas, pored knji`nice sa najve}om zbirkom inkunabula ~uvanih na jednom mjestu u BiH, samostan posjeduje vrijednu zbirku kasnorenesansnog i baroknog slikarstva: zbirku crkvenog posu|a, zbirku starog crkvenog ruha, staru arhivsku gra|u me|u kojima su i najstarije mati~ne knjige u Bosni i Hercegovini, te brojni pisani dokumenti, biblioteku samostana sa starijim i novijim izdanjima, brojnom i vrijednom periodikom, te vrijednom zbirkom arheolo{kih spomenika.

ZAUSTAVITI DALJE PROPADANJE
Dana{nja crkva Sv. Ivana Krstitelja, smje{tena unutar samostana, na ~ijim su zidovima danas vrlo uo~ljive pukotine, gra|ena je od 1906. do 1908. godine, po nacrtima ~uvenog arhitekte J osipa Vanca{a, a njenu unutra{njost oslikao je Marko Antonini 1908. godine. U kripti se nalazi kameni sarkofag iz petnaestog stolje}a, za koji se donedavno vjerovalo da ~uva posmrtne ostatke pretposljednjeg bosanskog kralja. U novije vrijeme u crkvi je postavljena bron~ana skulptura bosanske kraljice Katarine, rad akademskog kipara Josipa Marinovi}a iz Zagreba.
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

70

KRIK ZA SPAS POVIJESTI BiH

DRAGOCJENA ZBIRKA UMJETNINA U BiH

Unutar samostana u Kraljevoj Sutjesci ~uvaju se povelje i carski fermani, zbirke crkvenih predmeta, starog oru`ja kao i bron~ana skulptura bosanske kraljice Katarine

Ispred crkve je bista kraljice Katarine kiparice Ane Kova~.

SUTJESCI S LJUBAVLJU
Sredinom pro{le sedmice u Kraljevoj Sutjesci je odr`an donatorski skup Sutjesci s ljubavlju, koji je u krugu samostana okupio predstavnike bh. vlasti, me|unarodne zvani~nike, diplomatski kor, te ljude iz javnog i kulturnog `ivota BiH. Skup je odr`an pod pokroviteljstvom Parlamentarne skup{tine Bosne i Hercegovine, a zaslugom Nike Lozan~i}a, dopredsjednika Zastupni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH, koji je porijeklom sa ovog prostora. Ideja o organiziranju ove ve~eri nastala je u razgovoru Lozan~i}a i gvardijana Samostana. “Zadovoljni smo“, ka`e fra Ilija Bo`i}, nekoliko dana nakon ovog doga|aja u samostanu u Kraljevoj Sutjesci, koji smo obi{li proteklog vikenda. Iako jo{ uvijek nisu “svedeni ra~uni“, procjena je da je na ovaj na~in prikupljeno oko 200 hiljada KM. “S obzirom da nam je za ovu fazu sanacije potrebno oko pola milijuna KM, tra`imo 500 ljudi koji bi donirali jo{ po tisu}u, do sada nam se javilo 150.“ Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, ~iji je ~ukunstric bio franjevac, me|u prvima je donirao 1.000 KM za obnovu. Vije}e ministara BiH izdvojilo je 30.000 KM za obnovu ovog samostana. Franjeva~ki samostan u Kraljevoj Sutjesci jedan je od tri najve}a i najstarija katoli~ka objekta u BiH. Nakon druge faze, za koju se upravo prikupljaju sredstava, tokom tri godine }e se pratiti razvoj doga|aja, nakon ~ega bi trebalo raditi na saniranju samih pukotina. Procjena je da }e za tre}u fazu, ure|enje crkve iznutra, restauraciju crte`a, biti potrebno milion i pol konvertibilnih maraka.
71

POVIJEST SAMOSTANA U KRALJEVOJ SUTJESCI

Šest i pol stoljeća rušenja, paljenja, obnove i izgradnje
Samostan u Kraljevoj Sutjesci prvi put se spominje u popisu franjeva~kog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine, a potom, nakon turskog osvojenja Bosne, u jednom turskom popisu 1469. godine. Samostan je poru{en 1524. godine nakon ~ega su franjevci ~ekali na dopu{tenje za gradnju novoga samostana koji je br`e propadao, budu}i su Turci zabranjivali upotrebu trajnijeg materijala. Godine 1658. izgorio je samostan sa arhivom i knji`nicom. Novi je podignut 1664. godine. Krajem 17. stolje}a, franjevci su ga morali, zbog velikih nameta, napustiti i `ivjeti u seoskim kolibama. Kada su se politi~ke prilike smirile, ponovno su se vratili 1704. godine. Tokom 19. stolje}a samostan je dvaput gra|en, posljednji put 1888.- 90., kad je sagra|en dana{nji samostan.

BURNA POVIJEST
Samostan u Kraljevoj Sutjesci prvi put se pominje 1385. godine

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

WORLD PRESS CARTOON 2009.

Za ovogodišnji WORLD PRESS CARTOON festival u Portugalu prijavilo se više od 400 autora iz 72 zemlje svijeta; glavne nagrade su otišle u Meksiko, Brazil i Portugal, a u prestižnoj selekciji našao se i rad bh. karikaturiste MARIJA BRANCAGLIONIA objavljen u našem magazinu

OSCAR ZA KARIKATURISTE
Pi{e: MAJA RADEVI]

World Press Cartoon najve}i je svjetski festival novinske karikature, koji se tradicionalno odr`ava u Portugalu ve} petu godinu. Za ovogodi{nje festivalsko izdanje svoje radove prijavilo je 428 autora iz 72 zemlje, ~ije su karikature tokom protekle godine objavljivane u nekima od najpresti`nijih svjetskih novina poput Guardiana, Le Mondea, Newsweeka, New York Timesa... Me|u vi{e od 840 prijavljenih radova na{ao se i rad karikaturiste i saradnika Slobodne Bosne Marija Brancaglionia, Bosanca sa prebivali{tem u Geteborgu. Marijeva karikatura pod nazivom Mete objavljena je u na{em magazinu u septembru pro{le godine, a organizatori manifestacije World Press Cartoon 2009. odlu~ili su je uvrstiti u godi{nji katalog koji predstavlja radove izabranih autora.

U Bosni i Hercegovini danas apsolutno se ne posve}uje nikakva pa`nja karikaturi, to ne}e gotovo nijedan medij vi{e da objavljuje

MARIO BRANCAGLIONI

POLITI^KA KARIKATURA I AUTOCENZURA
Festival World Press Cartoon podijeljen je u tri kategorije: Gag Cartoon, koja obuhvata humoristi~ne crte`e i karikature, zatim Editorial Cartoon u okviru koje se objavljuju politi~ke karikature, dok tre}a oblast predstavlja karikature li~nosti. Sama ~injenica da je rad Marija Brancaglionia jedini koji je objavljen iz na{e zemlje govori dovoljno o (ne)tretiranju karikature kao specifi~nog stvarala~kog izraza u bh. medijima. “U Bosni i Hercegovini danas apsolutno se ne posve}uje nikakva pa`nja karikaturi, to ne}e gotovo nijedan medij vi{e da objavljuje“, ka`e Brancaglioni. “[to se ti~e [vedske, jo{ se mo`e `ivjeti od karikature, iako vi{e nema karikaturista koji su stalno zaposleni u medijima, sve je to na bazi saradnje po potrebi. Ali, ima to i svoje dobre strane - ne mora{ svako jutro i}i na posao!“ Jedan od osniva~a i direktor festivala World Press Cartoon, portugalski veteran karikature Antonio Anunes, pi{e da globalna kriza koja je zavladala u printanim medijima ozbiljno prijeti da potpuno iskorijeni karikaturu. Za karikaturiste, ovo je vrijeme
72

neophodnog prilago|avanja novim zahtjevima novina i njihovih ~italaca, ka`e Anunes. Problem vi{e nije u ugro`avanju slobode govora ili cenzuri koju name}u totalitarni re`imi, nego prosto u ~injenici da se sami ~itaoci sve vi{e udaljavaju od novina i okre}u drugim medijima, prvenstveno inter-

netu. Istog je mi{ljenja i Mario, koji ka`e da su karikature u obliku animacije trenutno ono {to je najaktuelnije u ovoj oblasti. Mario uglavnom radi politi~ke karikature i ka`e da do sada nije imao problema u smislu ograni~avanja slobode njegovog umjetni~kog izraza: “Politi~ka karikatura je moja glavna
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

NAJVE]I SVJETSKI FESTIVAL KARIKATURE
“METE” U KATALOGU

Brancaglionijeva karikatura o odnosu prema homoseksualcima

Naslovnica kataloga World Press Cartoon 2009.

NAJVE]I SVJETSKI FESTIVAL KARIKATURE

djelatnost. Sloboda podrazumijeva da mo`e{ nacrtati koga ho}e{ i kako ho}e{, ali nekako uvijek pazi{ da to ne bude na uvredljiv na~in, nego sa dobrim ukusom. Imam tu neku autocenzuru, granice koje sam sebi postavljam.“ Brancaglionijeva karikatura Mete, koja je u Slobodnoj Bosni objavljena uz tekst Andreja Nikolaidisa, ilustruje odnos prema homoseksualcima u na{oj sredini. U ovogodi{njem katalogu World Press Cartoon na{ao se rad jo{ jednog bh. karikaturiste, dodu{e “pod {vedskom zastavom“ - rije~ je o karikaturi Midhata Ajanovi}a Line of Art, koja je objavljena u {vedskom listu Goteborgs-Posten. Za razliku od skromne zastupljenosti djela bosanskohercegova~kih karikaturista, na{i susjedi su ove godine u Portugalu imali broj~ano reprezentativniju selekciju: iz Srbije je prezentirano ~ak petnaest autora, iz Hrvatske pet, dok su Crna Gora, Albanija i Slovenija negdje u na{em rangu sa po jednim autorom.

1.

2.

NAJBOLJA OSTVARENJA
World Press Cartoon, koji nazivaju i “Oscarom karikature“, jedinstvena je prilika autorima za sveobuhvatnu komparaciju umije}a i trendova u svjetskoj karikaturi, premda Mario ka`e da to “nije takmi~enje“. Ipak, tu je stru~ni `iri koji svake godine nagra|uje najbolje radove iz sve tri oblasti, a nov~ane nagrade, zahvaljuju}i mnogobrojnim sponzorima festivala, nisu zanemarljive. Grand Prix ovogodi{njeg festivala pripao je meksi~kom karikaturisti Naranju za rad pod nazivom U istom brodu, objavljen u El Universalu. Naranjo je za isti rad odnio prvu nagradu i u kategoriji Editorial Cartoon. U selekciji Gag Cartoon nagra|en je brazilski autor Simanca za karikaturu Punk Fish (Punk riba), dok je za karikaturu lika prva nagrada pripala portugalskom autoru Andreu Carrilhu, koji je portretirao iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadined`ada.
73

NAGRA\ENI RADOVI 1. “U istom brodu”, dobitnik festivalskog Grand Prixa; 2. Karikatura Ahmadined`ada autora Andrea Carrilhoa; 3. Sarkozy, rad Carbaja iz [panije; 4. Punk riba iz Brazila

3.
25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

4.

POTRESNA FOTO-SVJEDO^ANSTVA

Sarajevski fotograf izlo`io je svojih dvadeset fotografija koje je snimio {irom BiH

PRE@IVJELI SMO, UPRKOS SVEMU

Povodom “Svjetskog dana izbjeglica” 20. juna, UNHCR je u “Umjetničkoj galeriji BiH” organizovao izložbu IZA BROJEVA: STVARNI LJUDI, STVARNE POTREBE, čiji je autor bosanskohercegovački fotograf ALMIN ZRNO; posljednja dva mjeseca Almin Zrno je fotografisao povratnike u dvadesetak opština u BiH i prenosi nam samo mali dio potresnih ratnih i postratnih priča svojih “junaka”

ZRNO-BIJELO U BOJI
Uvjeren sam da }e na osnovu i mojih fotografija povratnicima biti upu}ena direktna pomo} i zato sam pristao na ovaj anga`man
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

zlo`ba: Iza brojeva: stvarni ljudi, stvarne potrebe, autora Almina Zrne, otvorena je u Umjetni~koj galeriji BiH, 22. juna. Organizator ove izlo`be je UNHCR, a povodom Svjetskog dana izbjeglica.

I
74

DIREKTNA POMO]

“Ideja je nastala u UNHCR-u. Oni su `eljeli da uposleni u njihovim kancelarijama {irom Bosne i Hercegovine apliciraju sa

dva do tri projekta u glavnu kancelariju UNHCR-a u Sarajevu. Da bi potom u Sarajevu bio napravljen spisak od dvadeset ljudi - povratnika, koje treba obi}i i obezbijediti im direktnu pomo}. Dakle, ne preko nekakvih kancelarija, vladinih ili nevladinih organizacija, ve} direktno. Potom su me pozvali na razgovor, da bih ubrzo oti{ao i na teren”, govori Almin Zrno. Na{ sagovornik snimio je fotografije u posljednja dva mjeseca, na podru~ju op{tina Ravno, Berkovi}i, Zvornik, Srebrenica, Gora`de, Fo~a/Ustikolina, Vi{egrad, Biha}, Glamo~, Gora`de, Tuzla, Glamo~, Sanski Most, Prijedor, Novi Grad, Trebinje i Banja

Luka. “Doputovao bih, dakle, do tog nekog glavnog centra, a onda odlazio na razne lokacije u okolini tih gradova. Naravno, kada radi{ ovakvu vrstu posla, mora{ nailaziti i na prepreke. Ti ljudi su izvarani bezbroj puta. Kada do|e{ na odredi{te, vjeruje{ da oni misle kako neko po ko zna koji put dolazi kod njih da im ne{to obe}a. Bilo je onih koji se nisu `eljeli slikati, nekad sam uspio fotografisati samo nekoliko ~lanova neke porodice, negdje su nas do~ekali ra{irenih ruku... Ipak, mislim da smo uspjeli. To su stra{ne pri~e. Jedan je par rukava rat i ono {to su oni pre`ivjeli tih godina, a drugi ovaj postratni period, razvla~enje
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

IZLO@BA ALMIRA ZRNE

TU@NE SUDBINE, JEZIVA ISKUSTVA, VELIKE PRI^E Nezira Sulejmanovi} (gore, lijevo), ispri~ala je bosanskohercegova~kom fotografu ono {to se ti~e svih nas, a njenu sudbinu dijele i svi “junaci” koje je fotografisao Almin Zrno, tokom posljednja dva mjeseca pameti, ukratko. Uop{te ne znam kako su ti ljudi zdravi i `ivi”, ka`e Almin Zrno. vijek. Nezira Sulejmanovi}, to joj je pravo ime, povratnica je u Poto~are. @ivi u brdu, u jednoj prostoriji, memljivom podrumu iznad kojeg je betonska plo~a. I ni{ta vi{e. Ali, ne `eli oti}i iz Poto~ara. Me|utim, nije njoj te{ko samo zbog uslova u kojima `ivi. Najstra{nije u svemu je {to \ira, svako jutro kada otvori vrata, gleda pravo na

\IRA OSTAJE ZAUVIJEK
Posebno emotivno Almin govori o Neziri Sulejmanovi}, povratnici u Poto~are. Jedna je to od brojnih, nevjerovatnih, jezivih srebreni~kih pri~a: “\ira ostaje zauPROFESIONALIZAM BEZ GRANICA

Iz CEDUS-a ka umjetničkom vrhu
Almin Zrno ro|en je 1966. u Sarajevu, gdje je zavr{io III gimnaziju. Fotografijom se po~eo baviti 1980. u sarajevskom Fotokino klubu CEDUS. Osamdesetih godina dobio je tri nagrade na republi~kim takmi~enjima, bio je u~esnik na vi{e zajedni~kih izlo`bi na nivou Foto-saveza Jugoslavije i imao zvanje foto-amater I klase. Od 1996. tri godine je radio u NIP Avaz, potom jo{ toliko u magazinu Dani. ^lan Udru`enja likovnih umjetnika primijenjene umjetnosti BiH postaje 2000., a od 2006. ima status slobodnog umjetnika. Zavr{io je foto-te~ajeve World Press Photo, Reuters, British Councile, saradnik je svih fotoagencija koje egzistiraju kod nas, te saradnik vi{e magazina, kako u BiH tako i u inostranstvu. Kao stil fotograf radio je na dva filma: Nafaka i Snijeg. Stalni je ~lan projekta Ars Aevi. Do sada je imao {est samostalnih i veliki broj zajedni~kih izlo`bi. Dobitnik je ~etiri nagrade ULUPUBiH-a iz oblasti foto dizajna, te dvije nagrade Udru`enja novinara BiH za najbolju objavljenu fotografiju.

Memorijalni centar. Gdje su joj ukopani mu` i jedan sin, dok drugog sina jo{ uvijek nije prona{la. Mo`ete misliti koja je to snaga? Kad prkosi{ svemu, ali ostaje{ tu. Iza|e{ u ba{tu i gleda{ Memorijalni centar, a onda se okrene{ i ima{ ku}u koje nema{. I pri tom ima{ ure|enu livadu, ba{ kao da je ispred ku}e nekog tajkuna. Nevjerovatno. Ne mogu vam opisati svoju sre}u kada znam i kada sam siguran da }e i \ira dobiti pomo}. I to direktnu pomo}, odmah!” Nije na{ fotograf “akterima” svojih fotografskih pri~a morao posebno obja{njavati {ta to on i za koga radi, “jer uvijek je sa mnom i{ao neko iz kancelarije UNHCR-a, a oni su sve ve} unaprijed dogovorili”. “Ne smije{ graditi svoju sre}u na tu|oj nesre}i. Bez obzira koji posao radi{. Me|utim, ako sam bio uvjeren da }e zbog ili na osnovu i mojih fotografija tim ljudima biti upu}ena direktna pomo}, pristao sam na ovaj anga`man. Ali, stvarno ne razumijem ljude iz vladinog sektora! Kako mogu ujutro da se probude i pogledaju u o~i svom djetetu, ili `eni, ili majci?! Ako }emo na onom svijetu odgovarati za djela koja smo ~inili za `ivota, ja onda ne znam {ta te ljude ~eka”, ogor~en je Almin Zrno. Izlo`ba Iza brojeva: stvarni ljudi, stvarne potrebe bi}e otvorena do 27. juna.
75

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

BALKANSKA RAPSODIJA

DEMOKRATIJA NA ULICAMA
Na {ta ta~no mislimo kad ka`emo - demokratija?
Pi{e: ANDREJ NIKOLAIDIS

Hrvatski studenti umjesto konsenzualne primijenili su direktnu demokratiju. Time su se oslobodili oligarhijske reprezentacije. Upravo zato što su napustili prostor ideološkog konsenzusa, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić pozvao ih je da se vrate u klupe. OK, rekao je, poslali ste poruku, sad dođite natrag
idjeli smo iransku, za sada neuspje{nu i svakako tragi~nu, verziju Narand`aste revolucije. Zapad, primijetimo, izvjesne nepravilnosti na tamo{njim izborima, koje bismo mogli nazvati i izbornom kra|om, odbija tretirati kao “kulturnu i religijsku specifi~nost”. Ako je zabrana burki kr{enje ljudskih prava i neuva`avanje “kulturne i vjerske specifi~nosti”, za{to se kao k&v specifi~nost ne prihvati i to da je za iransku vjersku elitu demokratija samo performans, na~in da se na vlasti odr`i oligarhija koja }e dru{tvo urediti po principima koji su toj vjerskoj eliti prihvatljivi? Moraju li izbori u svim kulturama i religijama biti “fer i po{teni”? Mo`da je specifi~nost nekih kultura to da izbore shvataju cini~no, kao {alu? Protestanti u Iranu, primijetimo jo{, u su{tini tra`e ono {to su studenti koji su nedavno protestovali u Hrvatskoj odbacili. Oni ozbiljno shvataju savremenu verziju demokratije, sa kojom u paketu uvijek ide kapitalizam. Bilo je jasno kako su hrvatski studenti sa Filozofskog, koji su protest zapo~eli bili prilje`ni ~itaoci savremenih lijevih mislilaca. Bauk jednog od njih, Jacquesa Ranci~rea, kao da je kru`io Univerzitetom. Marijan Krivak, izvr{ni urednik ~asopisa Hrvatskoga filozofskog dru{tva - Filozofska istra`ivanja, u knjizi Biopolitika - nova politi~ka filozofija (Antibarbarus, 2008), tuma~i nauk koji Ranci~re iznosi u La M~sentente (Neslaganje). Po Ranci~reu, osnovno na~elo politike jeste jednakost. Me|utim, on pod politikom ne misli na ono {to svakodnevno nazivamo politikom. Ono {to se prikazuje kao politika po njemu je, zapravo, policiranje - {to je ta~ka u kojoj se naslanja na Fukoa, prije svega na Nadzor i kaznu, primje}uje Krivak. Distinkcija je jasna: sa jedne strane stoji sistem policijske logike. Tu je dr`ava (u punoj mjeri uklju~uju}i tu i one koje nazivamo demokratskim - zbog toga Ranci~re u intervjuu koji je objavio H-ALTER ka`e kako nijedna dr`ava nije demokratska), sa svojim poretkom dominacije, sa svojim institucijama i tehnikama. Po Ranci~reu, mediji i organizacije civilnog dru{tva su, jednako kao i ljudi sa pendrecima, dio sistema policiranja. Doista: ~ak i kada se suprotstavljaju vladaju}oj partiji, oni tra`e promjenu, ili kako ka`u, pobolj{anje, unutar konsenzualnog sistema demokratije, ne promjenu samog sistema. Sa druge strane stoji egalitarna logika i oni “koji nemaju (u)djela”. Kao u Aristotelovom gradu, postoje samo dvije stranke - bogati, koji upravljaju poretkom, i siroma{ni, oni koji su isklju~eni iz poretka. Bogati su antipoliti~ni, kao {to je i njihov sistem konsenzualne demokratije osmi{ljen da bi sprije~io svaku istinsku politi~ku akciju. Sa druge strane, “partija siroma{nih utjelovljuje politiku samu”. Iako se sistem konsenzualne demokratije poziva na egalitarnost, u njemu egalitarnost postoji samo u tragovima - na izborima (“svaki glas vrijedi jednako”) ili pred sudstvom (“pravda za sve”). Slijede}i Ranci~reov stav da je politi~ka reprezentacija “oli76

V

garhijska institucija”, dolazimo da stava da je parlament, koji treba da reprezentuje volju naroda, i sam oligarhijska institucija, gdje sjede predstavnici oligarhije koja se samoobnavlja sti~u}i svake ~etiri godine legitimitet na “demokratskim izborima” (legitimitet im u sistemu konsenzualne demokratije oduzima - korupcija). amo gdje se sudare policijska i egalitarna logika “doga|a se zbivanje politi~kog”. Jednakost, kao sr` politi~kog, “mora biti suprotstavljena institucionalnim pocedurama”. Jednakost, dakle, ne}e biti ostvarena kroz izbore i parlamentarni sistem. Neslaganje je ono {to pora|a politiku. “Razumjeti, ustvari, zna~i biti poslu{an prema naredbi. Dvije su reakcije na zahtjev za razumijevanjem. Jedna je u prihva}anju pitanja - razumije{ li? - tek kao naredba na koju se ne treba odgovarati. Druga je da se eksplicitno ka`e: Razumijem {to ka`e{/ete, no znam da je to tek la`! time nas `elite pot~initi! Ova druga mogu}nost konstituira eminentno politi~ku scenu sukoba/prijepora, neslaganja”, pi{e Krivak tuma~e}i Ranci~rea. Upravo ta ta~ka “neslaganja” je ono na {ta misli Simon Critchley kada ka`e kako nam danas nasu{no treba cinizam. U sistemu konsenzualne demokratije cinizam je prokazan fenomen - korektori sistema vole da govore o “cinizmu mo}i”, dok i sam sistem, na primjer kroz usta Baracka Obame, voli da se

T

POGRE[NO GLASANJE

Shodno logici profita
U takvom sistemu, pojedinac i njegov “sveti” glas sve je manje va`an. Kao {to smo imali priliku vidjeti, kada se desi da gra|ani pogre{no glasaju, kada pomisle kako izbori zna~e slobodno izra`avanje njihove volje, a ne potvr|ivanje poruka koje su im uputili politi~ari, kao prilikom francuskog odbijanja Evropskog ustava, glasa~i se {alju na popravni - pru`a im se prilika da ponovo glasaju, ovoga puta ispravno. Za{to bi gra|anin, onda, svoj glas smatrao politi~ki vrijednim? Za{to ga ne bi prodao, kao {to lideri opozicije tvrde da rade glasa~i u Crnoj Gori - prodao i time ga pretvorio u novac, shodno logici profita samoga sistema koji ga poziva na glasanje?

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

BALKANSKA RAPSODIJA

Ilustracija: BRANCAGLIONI

razra~unava sa cinizmom ne-mo}nih, onih koji odbijaju da povjeruju u ideolo{ku istinu sistema. Za{to, kada ~ak i na Wikipediai pi{e da su Shakespeare i Voltaire itekako dr`ali do cinizma, a Orwel ga definisao kao “suprotnost fanatizmu”? Zato {to nam je dosta tih skeptika. Zato cinik upravo ka`e: razumijem, ali vam ne vjerujem. Ali cinizam nije dovoljan. Od ta~ke neslaganja mogu}e je po}i u dva pravca: ravno u prostor ranci~reovski mi{ljenog politi~kog, ili u potpuno povla~enje, pri ~emu je i samoisklju~enje iz zajednice konsenzusa nedvojbeno politi~ki ~in. Hrvatski studenti odabrali su ono prvo. Policija, za razliku od Teherana, nije iza{la na ulice - time {to nije bilo nasilja, protest je sveden na incident, plami~ak koji se samo-ugasio. ahtjevi za razumijevanjem prednosti konsenzualne demokratije, zahtjevi za razumijevanjem zna~aja borbe protiv neprijatelja poretka, zahtjevi za razumijevanjem zna~aja me|usobnog razumijevanja, koji se naj~e{}e manifestuju kao zahtjevi za dijalogom - apstraktni subjekti razgovaraju o apstraktnom subjektu apstraktne rasprave - sve one panel diskusije, okrugli stolovi i tribine, ukoliko ozbiljno razmotrimo Ranci~reovu tezu, ukazuju se kao zahtjevi za poslu{no{}u ideolo{koj istini demokratije, koji u krajnjem ukidaju mogu}nost politi~kog djelovanja. Eksperti i aktivisti tako se instaliraju kao tuma~i ideolo{ke istine demokratije i policijski zapisni~ari skretanja sa ispravnog demokratskog kursa - na taj na~in, konsenzualna demokratija dodatno se udaljava od partije siroma{nih. Od njih se o~ekuje samo da razumiju i da se slo`e - da potvrde konsenzus. Shvatili smo: ono {to Ranci~re smatra demokratijom nije ono {to se svakodnevno naziva tim imenom. Za to on koristi naziv postdemokratija ili konsenzualna demokratija. Demokratija je danas ideologija globalnog kapitalizma, beznadno udaljena od svojih anti~kih osnova - ideologija koja je, kao i sam kapitalizam, antipoliti~na: “Politi~ko po~inje distribucijom zajed25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

Z

ni~kih dobara, a ne mjerenjem profita i gubitka”. Filozofija profita suprotstavljena je politi~koj filozofiji - u sistemu kojim upravlja logika profita, nema mjesta za politiku. Otud je zahtjev studenata za izuzimanjem znanja i obrazovanja iz logike profita ~ista politika. Konsenzus koji stoji u temelju dana{nje demokratije mi{ljen je kao ne{to {to treba dovesti do kraja istorije i kraja politike. Institucije i cijeli prostor “politi~kog“ zaposjeli su sivi ljudi koje je nemogu}e razlikovati — najbolja ilustracija toga su briselske birokrate, sa svojim govorom koji ne govori ni{ta. Govor briselskih birokrata je, razumijemo li?, antipoliti~an — po Ranci~reu, govor je politi~ki logos, govor je ono {to ~ovjeka treba da odvoji od bezli~ne mase podanika. Ali govor na{ih eksperata i briselskih birokrata koji ih posje}uju, govor kojim sa svojih skupova nama {alju poruke, upravo je suprotnost tako mi{ljenom politi~kom logosu — taj govor stvara masu onih koji razumiju da ni{ta ne razumiju, ali se sla`u. Ideal dana{nje demokratije je “politi~ka” scena na kojoj se svi sla`u: takozvana “sretna” dr`ava u kojoj se svi “politi~ari” i sve “politi~ke” stranke zala`u za isti “sistem vrijednosti” (evropski, demokratski, humanisti~ki...)... U takvim okolnostima, potpuno je svejedno za koga }e gra|ani glasati. Stoga oni i ne glasaju. Kao {to i nisu glasali na izborima za Evropski parlament. Logi~na posljedica konsenzualne logike je ukidanje institucije izbora i uvo|enje prakse usvajanja odluka aklamacijom. Hrvatski studenti umjesto konsenzualne primijenili su direktnu demokratiju. Time su se oslobodili oligarhijske reprezentacije. Upravo zato {to su napustili prostor ideolo{kog konsenzusa, predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi} pozvao ih je da se vrate u klupe. OK, rekao je, poslali ste poruku, sad do|ite natrag. Budite realni - ne tra`ite ni{ta. Jer konsenzus glasi - demokratija je najbolji od svih sistema, sve dok demokratija ne hoda ulicama. U Iranu, demokratija je iza{la na ulice. Jo{ kad bi se mogli dogovoriti na {ta ta~no mislimo kada ka`emo - demokratija?
77

KULT MARKET
DAMIR AVDI] GRAHA

KNJI@EVNA KRITIKA Roman Vladimira Arsenijevića ”Predator” (Samizdat B92, Beograd, 2009.)

Enter D`ehenem
Karizmati~ni bh. muzi~ar i knji`evnik Damir Avdi} Graha objavio je ovih dana roman Enter D`ehenem (Harfograf, Tuzla, 2009.). Pjesnik Faruk [ehi} je Enter D`ehenem nazvao ”muzi~kim romanom” ne samo po formi ve} i zbog toga {to obiluje citatima iz popularne muzike i {to je glavni junak i narator DJ Technotakimachine, mladi} koji je devedesetih bio premlad za ratovanje, ali zato danas posljedice rata ne mo`e izbje}i. Cijena je 18 KM.

Stipendijska književnost
Nihil Musa Baksi je Kurd, kanibal, emigrant u Americi, a Oahu D`im poznati TV voditelj koji od ranih tinejd`erskih dana orgazme do`ivljava ma{taju}i o tome da bude pojeden. Kona~nom LJUBAV PREKO ujedinjenju STOMAKA ovog Nihil Musa Baksi je Kurd, kanibal, emigrant u idili~nog para na njihovo Americi, a Oahu D`im obostrano poznati TV voditelj koji od ranih tinejd`erskih zadovoljstvo dana orgazme do`ivljava prethodi ma{taju}i o tome da dvjesto bude pojeden pedeset stranica romana Predator sa potankim opisima mra~nih epizoda iz njihovih dotada{njih `ivota. Na novi roman srbijanskog knji`evnika Vladimira Aresnijevi}a, najmla|eg dobitnika NIN-ove nagrade (za roman U potpalublju 1994. godine) ~ekalo se vi{e od jedne decenije, a Predator je odmah kandidovan i za nagradu za najbolji roman Me{a Selimovi}. [ta, dakle, ~itaocima Arsenijevi} servira na ovoj kanibalsko-fagofilijskoj gozbi u kojoj je jedenje druge osobe predstavljeno kao krajnji ~in sjedinjavanja (kakvo je naprimjer i Slavenka Drakuli} prije petnaestak godina potanko opisivala u Bo`anskoj gladi). Najprije glavno jelo: ogavni opisi kako Nihil u mladosti ruje po lobanji svog pobratima, a zatim se oslasti i nizom drugih mozgova, mi{ica i iznutrica, o~ekivano su uznemiruju}i, ali u su{tini sami sebi svrha. Nihil Musina i D`imova ludost je papirnatna, artificijelna, ona ne provocira i ne ohrabruje na mnogo interpretiranja. Osim najo~itijih ~itanja (promijenjeni odnos snaga u kojem je siroti obespravljeni Kurd mo}nik, a bogati Amerikanac `rtva) ili generalnog propitivanja ljudske psihopatologije i poreme}enih odnosa, Predator ne nudi mnogo. U romanu se osim pomenute dvojice lu|aka (eto, da za razliku od Arsenijevi}a, dopustim sebi malo politi~ke nekorektnosti) pojavljuje jo{ cijela ~eta `ivopisnih likova ~ije se sudbine vol{ebno i neraskidivo pove`u. Romanom tako promar{iraju danske HIV pozitivne lezbijske, kurdske ratnice, priglupi sve{tenici iz londonskih predgra|a, srbijanske ljepotice, kosovski knji`evnici, debela neugledna mama malog D`ima, bosanski i beogradski probisvijeti ujedinjeni u ljubavi prema kriminalu i drogi... O njihovim sudbinama, navikama i tragi~nim `ivotima Arsenijevi} nas uredno izvje{tava (vrlo marljivo pobrojani su naprimjer kurdski zaseoci i prou~eni obi~aji tamo{njih vjerskih sekti, a i autorovo poznavanje me|unarodne kuhinje ili ameri~ke savremene kulture je zavidno). Ali svi oni, zajedno sa glavnim likovima, doimaju se kao da su nastali u radionici neke Marije Pavlovi} (ona je mo`da i najuspjeliji lik ovog romana) bezidejne knji`evnice koja ne vjeruje ni samoj sebi, a dane provodi pi{u}i knjige na stipendiji u Berlinu, dobro (A.Ba{i}) za{ti}ena od stvarnosti. PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon) 1. Janet Evanovich: Finger Lickin’ Fifteen 2. William P. Young: The Shack 3. Stephenie Meyer: Breaking Dawn 4. Stephenie Meyer: New Moon 5. Stephenie Meyer: Eclipse PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (knjiga.ba) 1. Maximillian: Kako pobijediti kladionicu 2. Stephenie Meyer: Praskozorje 3. Stephenie Meyer: Sumrak 4. Dan Brown: An|eli i demoni 5. Saudin Be}irevi}: Bore oko o~iju

JASMINA TE[ANOVI]

[korpioni: dizajn zlo~ina
Srbijanska aktivistkinja i spisateljica Jasmina Te{anovi} pratila je historijsko su|enje [korpionima, zlo~ina~koj jedinici koja je {iroj javnosti postala poznata nakon objavljivanja snimka na kojem se vidi kako ubijaju {est civila u Trnovu. Knjiga [korpioni: dizajn zlo~ina (V.B.Z., Zagreb, 2009.) sadr`i njene dnevni~ke zapise sa tog su|enja, kao i dokumentarne fotografije. Cijena je 22 KM.

VOLTAIRE

Candide
Francuski filozof i knji`evnik Voltaire svoj satiri~ni roman Candide napisao je 1759. godine i objavio ga anonimno. Iako je roman postao vrlo popularan, ~esto je i napadan, a na napade je dovitljivi Francuz samo odgovarao da on s tom knjigom nema ni{ta. Roman govori o naivnom mladi}u koji je odu{evljen Leibnizovim optimisti~nim idejama da je ovaj svijet najbolji mogu}i, ali ga `ivot u tome svakodnevno surovo razuvjerava. Cijena je 25 KM.

78

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

KULT MARKET
LIFESTYLE U New Mexicu počela izgradnja prvog svemirskog aerodroma za komercijalne letove
ENGLESKA SAZNANJA

Protiv astme
Nau~nici s londonskog Kings koled`a vjeruju da su otkrili klju~nu komponentu u razvoju hroni~ne astme, koju su nazvali Serca2. Serca2 djeluje tako {to “pumpaju}i“ kalcijum iz }elija dovodi do opu{tanja mi{i}a, a istra`iva~i smatraju kako je upravo njeno pomanjkanje va`an uzro~nik pojave simptoma astme. Lijekovi koji uti~u na prisustvo Serca2 u }elijama mogli bi sprije~iti o{te}enja plu}a povezana s hroni~nom astmom.

Spaceport America

HOLANDSKA SAZNANJA

Vino za du`i `ivot
PROJEKT VIRGIN GALACTICA
Prvi svemirski aerodrom trebao bi biti zavr{en do kraja naredne godine Mu{karci koji piju do pola ~a{e vina dnevno `ive u prosjeku pet godina du`e, pokazalo je holandsko istra`ivanje u kojem je sudjelovalo 1.370 mu{karaca, koji su pra}eni 40 godina. Umjerena konzumacija ostalih vrsta alkoholnih pi}a bila je povezana sa prosje~no dvije i po godine du`im o~ekivanim `ivotnim vijekom nego kod osoba koje potpuno apstiniraju od alkohola. Nau~nici dodaju kako je redovita konzumacija vina najizravnije povezana s manjim izgledima za smrt od bolesti srca i mo`danog udara.

Po~etak izgradnje prvog svemirskog aerodroma za komercijalne letove ozvani~en je pro{le sedmice u New Mexicu, nakon vi{egodi{njeg planiranja. Ambicioznim projektom rukovodi kompanija Virgin Galactic britanskog milijardera Richarda Bransona, koja je prije nekoliko godina javnosti prva ponudila mogu}nost “turisti~kih” vanplanetarnih putovanja. New Mexico, ameri~ka savezna dr`ava koja je postala svjetskom senzacijom nakon {to se 1947. u gradi}u Roswell navodno sru{io svemirski brod u kojem su prona|ena tijela vanzemaljaca, bila je logi~an izbor za izgradnju aerodroma Spaceport America, uprkos po~etnom protivljenju ve}ine stanovnika koji su smatrali da bi ovakav projekat mogao ugroziti kulturnu i istorijsku va`nost tog podru~ja. Izgradnja Spaceporta America najavljena je jo{ prije dvije godine, a u New Mexicu o~ekuju da }e aerodrom biti otvoren krajem 2010. Bogate mu{terije ve} su rezervisale IMPRESIVNO ZDANJE
Ovako }e izgledati unutra{njost terminala Ovako }e izgledati unutra{njost terminala

mjesta za prve letove u svemir. U Virgin Galacticu ka`u da se do sada prijavilo oko 300 ljudi koji su platili za jedinstveno iskustvo lansiranja iz pustinje New Mexica do “ivice svemira”. Pojedina~no, cijena ovog putovanja, koje u Virginu reklamiraju kao “najnevjerovatnije iskustvo va{eg `ivota”, ko{ta 200.000 dolara. Za taj novac budu}i svemirski turisti putovat }e stotinu kilometara u svemir dva sata, a to uklju~uje i pet minuta boravka u beste`inskom stanju prije povratka na Zemlju. Nakon {to je ameri~ka savezna vlada dala zeleno svjetlo, izgradnja impresivnog kompleksa kona~no mo`e po~eti. Izvr{ni direktor projekta Steve Landeene ka`e da }e Spaceport America biti vi{e od svemirskog turizma. Njegovo postojanje inicirat }e i druge nau~ne razvojne projekte poput medicinskih istra`ivanja i komunikacijskih projekata, a u naredne ~etiri godine na izgradnji objekta bit }e anga`irano 500 ljudi. “Spaceport America donijet }e nova radna mjesta i pru`iti na{im studentima mogu}nost razvoja karijere u matematici i nauci ovdje u New Mexicu, kao i turizma i drugih dugoro~nih ekonomskih aktivnosti“, ka`e Landeene. A ve} se oglasila i konkurencija: kompanije kao {to su XCOR Aerospace i Armadillo Aerospace nude letove u svemir po cijeni od “samo“ 95.000 dolara. Za sada je jo{ rano govoriti o tome, ali kada ovakvi letovi postanu rutinski i cijene }e sigurno (M. Radevi}) pasti.

NJEMA^KA SAZNANJA

Jezik `ivotinja
[i{mi{i se koriste raspoznavanjem glasova kako bi u mraku prona{li nekoga od svoje vrste, tvrde njema~ki nau~nici, koji smatraju da bi ovo otkri}e moglo imati implikacije o istra`ivanju razvoja “jezika“ me|u `ivotinjama. Poznato je da {i{mi{i ispu{taju zvukove visokih frekvencija kako bi se lak{e snalazili u prostoru te hvatali plijen u mraku. Me|utim, prema novom istra`ivanju, oni na taj na~in tako|er raspoznaju druge pripadnike svoje vrste.

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

79

KULT MARKET
HOME

KINO KRITIKA Film ”Secret”, reditelja Drewa Heriota

Yann ArthusBertrand
@ivot na Planeti postoji milionima godina. Ljudi na Planeti postoje tek nekoliko tisu}a godina. U posljednjih 50 godina uspjeli smo promijeniti okoli{ kao nikada nitko do sada. Do kada }emo glumiti fakine i bahato se, te pohlepno pona{ati? Ho}emo li shvatiti da smo samo djeli} stanovnika Planeta i da na njoj ne `ive samo ljudi ve} svi zemljani (biljke, vode, `ivotinje, ljudi...). Ocjena: 5

Beskraj uma

ALTER EGO

SNAGA MISLI CARUJE
U Univerzumu vlada jedan zakon, bez obzira na vjeru, naciju, rasu, stavove

Cedric Prevost
Sjajan kratki igrani film koji dolazi iz Francuske. Na vrlo jednostavan na~in ovaj film pri~a pri~u o dvoje usamljenih ljudi, koji se sastaju u svojoj potrazi za nje`no{}u i pa`njom, poku{avaju}i prevladati svoj strah od samo}e. Divan film! Ocjena: 5

BLU

Muto
Film koji je u su{tini crtani animirani film, ali isto tako onaj koji se mo`e smatrati eksperimentalnim, jer spaja realno i imaginarno na jedan zaseban na~in. Uz sve to, u jednu je ruku ovo i dokumentarni film, jer je kamerom zabilje`en dio procesa umjetnika koji oslikava zidove. Urbanog umjetnika. Film tehnikom stop animacije o`ivljava nacrtane likove, koji nas vode kroz fantasti~no putovanje po zidovima. Remek-djelo! Ocjena: 5

Snaga misli je ogromna, ja~a od svega {to nam je nametnuto da mislimo da je jako. Mi smo bogovi kojima se molimo i o kojima mislimo da su nedohvatljivi. Mi smo remek-djela na{eg `ivota! U Univerzumu vlada jedan zakon, zakon koji vrijedi za sve, bez obzira na vjeru, naciju, rasu, stavove. To je zakon privla~nosti. Njega se mo`e prihvatiti ili ne, u njega vjerovati ili ne, no to ne mijenja nepromjenjivu ~injenicu, a to je da taj zakon postoji i vlada! Poput zakona gravitacije koji vlada na Zemlji. Bez obzira da li ste dobri ili lo{i, pametni ili glupi, taj zakon vrijedi. Princip po kojem djeluje zakon privla~nosti je jednostavan. Na{e misli su frekvencije, one se emitiraju, i to {to emitiramo u Univerzum, svjesno ili nesvjesno, to nam se de{ava, to privla~imo! Veoma je bitno da to shvatimo. Univerzumu ni{ta ne predstavlja problem, ne postoje velike ni male stvari, sve je ostvarivo. Ako mislimo da ne{to ne mo`emo, bez obzira {ta govorili, to ne}emo ostvariti. Bitno je `eljeti ne{to i koncentrirati se na to. Drugi korak je Univerzumov posao. Na nama je slijediti svoje osje}aje koji su nam putokaz da li smo u ravni sa na{om `eljom. Ako se osje}amo dobro, onda smo na tom putu, ukoliko smo frustrirani, tu`ni itd., zna~i da ne{to nije u redu. Vrlo va`na stvar je zahvalnost! Zahvaljivanjem na onom {to smo do sada imali, do`ivjeli... privla~imo da nam se opet takve stvari de{avaju. Ovaj film vas mijenja, otkriva vam su{tinu bivstvovanja. Ovo su znali neki ljudi i zato su

ostvarivali svoje snove. A to mo`emo i mi. Nemojte imati predrasudu prema ovom filmu. Postoji svemir, galaksije, na{a planeta, `iva bi}a, molekule, atomi, energija. Sve je energija! Nema nas ili njih, svi smo mi - Jedno! U filmu o tajni govore kvantni fizi~ari, znanstvenici, psihijatri, pisci... Ma{tajmo. @elimo to {to smo oduvijek `eljeli i ostvarit }e nam se. Sve je ostvarivo i svega ima u izobilju. Koristimo samo 5% na{eg mozga. Jedina granica je na{ um. Napravimo most izme|u srca i mozga i ne dopustimo da nam je najdu`i put koji pre|emo onaj od guzice do glave. Jer je to najkra}i put, put od samo jednog metra. Pogledajte film!
(D.N. Jane~ek)

AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Proposal (Anne Fletcher) 2. The Hangover (Todd Phillips) 3. Up (Pete Docter, Bob Peterson) 4. Year One (Harold Ramis) 5. The Taking of Pelham 1 2 3 (Tony Scott)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Gran Torino (Clint Eastwood, Warner Bros. Pictures) 2. Mamurluk (Todd Phillips, Warner Bros. Pictures, Blitz film i video) 3. @ena kojoj sam ~itao (Stephen Daldry, The Weinstein Company) 4. Ponovno 17 (Burr Steers, New Line Cinema) 5. Posljednja ku}a nalijevo (Dennis Iliadis, Rogue Pictures)

80

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

KULT MARKET
CRVENI FENJER Tekstualnim porukama se može zavoditi i pričati bez ijedne napisane riječi, ali i stvoriti tajni jezik koji će razumjeti isključivo zaljubljeni par
RUSIJA

Djevi~anstvo
Ruskinja Natalia K. navodno je napravila {est operacija kojima je vra}ala djevi~anstvo, samo da bi usre}ila svog supruga. Iako je nedavno hospitalizirana zbog “neodre|enih manjih infekcija“ uslijed oslabljenog imuniteta, za sada se ne zna je li to povezano s njezinim brojnim operacijama vra}anja djevi~anstva.

Zavodljivi jezik SMS-a

UKRAJINA

Jenya D.
O sebi ka`e da voli {oping, aktivan i ekstremni turizam, a u slobodno vrijeme je

“SMS-om se mo`e “SMS-om se mo`e zavesti, a da se ne napi{e niti zavesti, a da se ne napi{e niti jedna rije~, dovoljni su simboli“ jedna rije~, dovoljni su simboli“

FLERT SMS-om FLERT SMS-om

Flert SMS-om jedan je od najjednostavnijih i naju~inkovitijih na~ina zavo|enja, ka`e Emma Taylor, ameri~ka stru~njakinja za veze. Osobito ako su poruke jasne, kratke i nedvosmislene. “SMS-om se mo`e zavesti, a da se ne napi{e niti jedna rije~, dovoljni su simboli“, ka`e Taylor. Smajli}i koji namiguju, “{alju” bukete ili ro|endaske balone, ali i poljupce, otkrivaju simpatije ili partneru poru~uju da mislimo na njega. Pridaju li im se i skrivena zna~enja, koja znaju odgonetnuti samo ljubavnici, simboli mogu stvoriti tajni jezik. Primjerice, simbol

“vra`i}ka” mo`e nagovijestiti partneru da ga ~eka strastveni susret nakon povratka doma, a “pla~ko” upozoriti na tugu zbog nesmotrene izjave. Iako se SMS-ovima mo`e dopisivati o svemu, teme poput prekida, bra~nih ponuda ili izjavljivanja ljubavi bolje je obaviti “u`ivo”, ka`e Taylor. Ina~e bi po{iljatelj takvog SMS-a mogao djelovati neozbiljno, nezrelo, pa i cini~no. Tako|er treba pripaziti pri slanju jako “vru}ih” poruka, osobito sadr`e li detaljne opise, kako ne bi dospjele pogre{nom primatelju. „Slanje vi{e od pet poruka na dan je previ{e“, ka`e Taylor. Iako detalji iz svakodnevice mogu biti zanimljivi, “gu{enje” partnera ili simpatije SMS-ovima mo`e biti kontraproduktivno. Slanje bijesnih i uvredljivih SMS poruka neposredno nakon sva|e tako|er se ne preporu~uje. S obzirom na to da je lak{e napisati ru`ne stvari nego ih izgovoriti u lice, mogli biste za`aliti. SMS-om se mo`e provjeriti koliko je simpatija “zagrijana” za ozbiljniju vezu. Ako ne postavlja pitanja nego pri~a samo o sebi, a na SMS odgovara ako “nema pametnijeg posla” - nije taj. ^ak i dugogodi{nji partneri znaju da “vru}e” poruke mogu biti seksi a da ne budu vulgarne. Dovoljno je napisati “`elim te” pa da partner shvati o ~emu je rije~. [kakljive rije~i (N.Hasi}) bolje je re}i.

privla~e isto~nja~ki plesovi. Najvi{e od svega voli erotska snimanja i pokazivanje svojeg tijela. Jenya D. dio novaca izdvaja za spas malih tuljana, radi na unapre|ivanju penicilina, a u rodnoj joj Ukrajini izlazi ve} tre}i album.

HOLLYWOOD

Jennifer Love Hewitt
Iako je prije godinu dana bila glavna tema tra~ rubrika zbog vi{ka kilograma, seksi glumica istesala je liniju i odlu~ila pokazati svoje tijelo. Priznaje da je privla~e duhoviti mu{karci, koji su pomalo geekovi. „Najva`nije je da mu{karac bude pouzdan i da me mo`e nasmijati. To ne mo`e samo tako nestati, ako ima{ smisla za humor, uvijek }e{ takav biti“, ka`e Jennifer.

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

81

KULT MARKET
BANANARAMA

MUZIKA ”Indexi”, dvostruki CD ”Live Tour 1998./1999.”

Bananarama
Njihove najpoznatije pjesme bile su Cruel Summer, Robert De Niro’s Waiting i Venus, a objavljene su u prvih {est godina osme dekade pro{log vijeka. Rije~ je o `enskoj pop grupi Bananarama. Novi studijski album, nakon ~etiri godine pauze, cure iz Velike Britanije }e objaviti tokom augusta ove godine.

Za sve one godine...

MEGADETH

Endgame
U septembru }e se na svjetskom tr`i{tu pojaviti i novi album Megadetha, ameri~kih thrash metalaca. Njihova dvanaesta studijska plo~a zove se - Endgame, a objavili su nazive sedam pjesama: Headcrusher, 1,320, How the Story Ends, This Day We Fight!, Nothing Left To Lose, Bite The Hand That Feeds i Endgame.

VELIKI, JO[ VE]I, PA NAJVE]I
Indexi snimljeni 1998. godine

AIR

Love 2

U pro{li ~etvrtak, 18. juna, navr{ilo se osam godina od smrti legendarnog sarajevskog Pjeva~a, Davorina Popovi}a. Umjesto in memoriama njemu, ali i jo{ dvojici ~lanova Indexa koji su preminuli Slobodanu Bodi Kova~evi}u i \or|u \oki Kisi}u, predstavi}emo dvostruko CD izdanje Live Tour 1998./1999., koje je objavljeno sa etiketom diskografske ku}e Extra Music. Izvr{ni producent turneje, na kojoj su snimljene pjesme koje su uvr{tene na ovo izdanje, bio je Ru`dija Metanovi}. Koncerte su Indexi u okviru te jednogodi{nje turneje odsvirali u Sarajevu, Tuzli, Beogradu, Herceg Novom, Budvi, u Kotoru... A svirali su: Slobodan Kova~evi}, Sinan Alimanovi}, Kornelije Bata Kova~, Davor ^ernigoj i Petar Peco Petej. Pjevao je, naravno, Davorin Popovi}, a na dvije pjesme gostovao je, tako|e pokojni, Vladimir Sav~i} obi. Zbog obaveza koje je kao profesionalni muzi~ar imao u Narodnom pozori{tu Sarajevo, bubnjar Indexa \oko Kisi} nije sudjelovao na ovoj turneji.

Pjesme objavljene na ova dva CD-a su sve one koje i o~ekujete. Plima, Jutro }e promijeniti sve, Bacila je sve niz rijeku, Ti si mi bila u svemu naj, naj, naj, Sve ove godine, Tamo negdje daleko u zati{ju, Sanjam, Da sam ja netko, Kad ne bude mene, U jednim plavim o~ima, Predaj se srce... Antologija! Izvrsno je odsviran, isproduciran i snimljen ovaj live velikog sarajevskog benda. I, iako se neke stvari, jednostavno, ne mogu kupiti novcem, mo`e dvostruki CD Indexa - Live Tour 1998./1999., za vje~nu uspomenu! I vje~no - hvala Indexima! (D.Bajramovi}) TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. Dub Pistols ft. Ashley Slater: Back to daylight 2. Black Eyed Peas: Boom Boom Pow 3. The Crystal Method: Drown in the now (ft. Matisyahu) 4. Ida Maria: I like you so much better when you’re naked 5. DatA: One in a million 6. Röyksopp: The Girl And The Robot 7. Sonic Youth: Sacred trickster 8. The Limousines: Very Busy People 9. Franz Ferdinand: Can’t stop feeling 10. Ghinzu: Cold Love

Po~etkom oktobra teku}e godine svoj novi, osmi studijski album objavi}e francuski duo Air. Na Love 2, naziv je to njihovog fri{kog CD-a, uvrstili su dvanaest pjesama. Snimljen je u studiju Atlas u Parizu, a prvi singl: Do The Joy, na internetu }e se mo}i skinuti ve} od 7. jula. Drugi singl zove se Sing Sang Sung.

82

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

KULT MARKET
SPORT Već treću godinu zaredom “AC Milan“ u Sarajevu pruža priliku mladim talentima da se iskažu u okviru nogometnog kampa
AUTOMOBILI

Opel Astra
U Opelu su kona~no odlu~ili da zvani~ne fotografije eksterijera, objavljene prije mjesec dana, dopune i unutra{njim izgledom nove Astre. Izgled enterijera, ba{ kao i u slu~aju spolja{njeg izgleda, ne mo`emo nazvati evolucijom. Radi se o zna~ajnoj izmjeni koncepta, koja donosi vi{e stila i `ivljih boja. Dizajn pravac zapo~et modelom Insignia jasno se vidi i u slu~aju Astre, a enterijer se mo`e i opisati kao kopija onoga iz ve}eg modela.

“Milan” u Sarajevu
Foto: Mario Ili~i}

MOTOCIKLI
MILAN JUNIOR CAMP
Treneri slavnog kluba Treneri slavnog kluba radit }e ii ove godine radit }e ove godine u Sarajevu sa u Sarajevu sa talentiranim bh. dje~acima talentiranim bh. dje~acima

Honda CB300R
zvani~nog tehni~kog osoblja AC Milan, u skladu s filozofijom tog kluba - odgojiti talentiranu djecu u njihovoj zemlji, poma`u}i im da rastu kroz instrukcije i takti~ku disciplinu. Nakon intenzivnog programa tehni~ke obuke, atletskih priprema i takti~kih informacija, treneri }e odabrati ~etiri najuspje{nija igra~a kojima }e biti pru`ena prilika da svoj talent poka`u na stadionu San Siro i pridru`e se velikoj porodici Rossonera. Svaki u~esnik dobit }e originalni Adidas paket sportske opreme i diplomu o poha|anju obuke. Sponzori }e se pobrinuti za hranu i pi}e te sigurnost dje~aka za vrijeme trajanja obuke. Kao i svake godine, ulaznicama }e biti obradovani dje~iji domovi. Novina je da }e dio ulaznica biti podijeljen omladinskim pogonima fudbalskih klubova {irom BiH. “Cilj Milan Junior Campa jest promocija autenti~nih sportskih vrijednosti, a potom zabava i dru`enje u~esnika. Samo pro{le godine kroz kampove koje AC Milan organizira {irom svijeta pro{lo je 13.500 dje~aka u 29 zemalja, na 124 lokacije, s 300 trenera i tokom 250 sedmica treninga. Znamo da u BiH ima talentiranih fudbalera, sposobnih da ostvare dobre sportske rezultate pa se nadamo da }emo u kampu prona}i ~etiri dje~aka kojima bi bila pru`ena prilika za ostvarivanje internacionalne fudbalske karijere”, kazao je Paolo Maldini, italijanska fudbalska zvijezda i biv{i fudbaler ovoga kluba. (N.Hasi})
Model CB300R i zvani~no je predstavljen, no za sada samo u Brazilu. Zami{ljen kao nasljednik modela CBF250, novi model je projektovan da bude odli~na gradska ma{ina koja se ne}e pribojavati ni izlazaka na otvoreni drum. Od novina najuo~ljivije je pove}anje zapremine ~etvorotaktnog agregata na 291ccm, ~ime je snaga pove}ana na 26 konja pri 7.500 o/min.

Ovogodi{nji Milan Junior Camp BiH, koji u suradnji s doma}im sponzorima, grupacijom Mims i Intesa Sanpaolo bankom organizira italijanski fudbalski klub AC Milan, bit }e odr`an od 29. juna do 10. jula na terenima sportskog kompleksa Ko{evo u Sarajevu i okupit }e oko 300 dje~aka iz Bosne i Hercegovine od sedam do 16 godina. Tre}u godinu uzastopno vi{estruki evropski i svjetski fudbalski prvak dolazi u BiH u potrazi za dje~acima s izra`enim fudbalskim talentom. Dje~aci }e biti podijeljeni u dvije grupe, a svaka grupa pro}i }e sedmi~ni intenzivni program tehni~ke obuke, atletskih priprema i takti~kih informacija. U~it }e tajne igre direktno od PAOLO MALDINI

DESIGN

Ferrari California
Tuning ku}a Edo Competition, Bosanca Ede Karabegovi}a, predstavila je kompletan paket modifikacija za Ferrarijev model California. Stilske izmjene obuhvataju uglavnom unapre|enje enterijera, dok je spoljni izgled ostao vjeran originalu. Edo Competition Ferrari California ubrzava do 100 km/sat za 3,9 sekundi i sti`e do maksimalne brzine od 315 km/sat.

“Znamo da u BiH ima talentiranih fudbalera”

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

83

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Festival Biha}ko ljeto, jedanaesti po redu, otvoren je u petak, 19. juna, promocijom monografije Deset godina Biha}kog ljeta. “Posjetioci Festivala }e do 4. jula imati priliku pogledati 21 kulturni sadr`aj, a su{tinski dio manifestacije je 12 pozori{nih predstava, koje }e igrati deset profesionalnih, te dva amaterska pozori{ta”.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

MIRKO BABIĆ, direktor “Muzeja Semberije” u Bijeljini

@elimo formirati Nacionalni park “Su{ica”
Zemaljskom muzeju BiH postavljena je ista ona izlo`ba koja je bila postavljena i u zgradi Vlade Republike Srpske, u novembru pro{le godine. Pa smo od Vlade RS-a tada dobili 1.000.000 KM za nastavak istra`ivanja. Skelani su jedan od najzna~ajnijih anti~kih lokaliteta, a novac smo dobili i za formiranje jednog novog muzeja, ba{ u tom mjestu. Preko puta Skelana, dakle preko Drine, postoji Nacionalni park Tara. Mi `elimo formirati i novi muzej, ali i Nacionalni park Su{ica.
Tokom istra`ivanja u septembru i u oktobru pro{le godine, u Skelanima su istra`ena tri lokaliteta na prostoru od jednog i po kilometra, a mozai~na povr{ina od 40 kvadratnih metara najve}a je u BiH. Kada }ete nastaviti istra`ivanja? ^im bude imenovan v.d. direktora Muzeja u Skelanima. Nadam se da }e se to desiti tokom sljede}eg mjeseca.

Tako|e 19. juna, predstava Helverova no} poljskog pisca Jaroslawa Swierszcza, u re`iji Dine Mustafi}a i u produkciji Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, izvedena je 100. put. Uloge u Helverovoj no}i, koja je do sada na me|unarodnim festivalima nagra|ena sedamanest puta, tuma~e Mirjana Karanovi} i Ermin Bravo.

Jo{ jednom i Dino Mustafi} i Ermin Bravo. U Mostarskom teatru mladih }e 26. juna, u 20 sati, biti odigrana trideseta repriza predstave Zvijer na mjesecu, autora Richarda Kalinoskog i u re`iji Dine Mustafi}a. Na 28. pozori{nim igrama BiH u Jajcu nagradu za najbolju re`iju osvojio je Dino Mustafi}, a nagradu za najbolju ulogu Ermin Bravo.

[ta posjetioci Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu do 9. jula mogu vidjeti na izlo`bi Anti~ki lokalitet Skelani, op{tina Srebrenica? Dio jednog mozaika, dio jednog natpisa, dio kamenog spomenika... Uglavnom, lako prenosivi eksponati. U

U srijedu, 24. juna, u Gradskoj galeriji Collegium artisticum u Sarajevu otvorena je izlo`ba Hommage Slobodanu Bobi Peri{i}u, povodom godi{njice smrti istaknutog bosanskohercegova~kog umjetnika. Na izlo`bi su predstavljene slike, grafike, instalacije i fotografije scenografija Slobodana Bobe Peri{i}a.

MUAMER KODRIĆ, umjetnički direktor “Festivala kratkog filma Stolac”
“U okviru takmi~arske “U okviru takmi~arske selekcije bi}e prikazano selekcije bi}e prikazano {esnaest filmova” {esnaest filmova”

MUAMER KODRI] MUAMER KODRI]

Pa opet Mostar. Turneja FDS Music Life nastavlja se 26. juna, koncertom u Mostaru. U petak }e, dakle, u Pavarotti centru, u 22 sata, nastupiti sarajevski bendovi Skroz i Pappo E Muo. Bitno je sve Mostarce obavijestiti da je ulaz na ovaj koncert besplatan, ali i da ih o~ekuju vrijedne nagrade Fabrike duhana Sarajevo.

Predstoje}i, deseti Mediteran Film Festival u [irokom Brijegu bi}e odr`an od 2. do 5. septembra. Vi{e od 240 dokumentarnih filmova prijavljeno je na Konkurs za takmi~arski program ovog festivala, a iz Bosne i Hercegovine deset. Selektor je hrvatski dokumentarist Damir ^u~i}.

84

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

VESNA ANDREE-ZAIMOVIĆ, urednica portala “www.radiosarajevo.ba”

Apoliti~nost ne smije biti alibi za odsustvo stava
[ta je to Euphoria? Euphoria je internetski pokret nastao na portalu www.radiosarajevo.ba. Na{ cilj je bio stvoriti svojevrsni poligon za promi{ljanje i aktivnu razmjenu stavova o Evropskoj uniji i na{em putu do nje. Evropa nam je teoretski veoma blizu i na{ put do nje zavisi, doslovno, od {a~ice ljudi na odgovornim polo`ajima. A oni se pona{aju neodgovorno. A drugo, euroskepticizam je jednako prisutna pojava kao i eurofanatizam, no u situaciji u kojoj se nalazimo nema mjesta za dileme te vrste - za gra|ane je od `ivotne va`nosti da dr`ava zadovolji uvjete koje je Evropa postavila pred nas, jer }emo samim time biti bolja, ure|enija, sigurnija i, usu|ujem se re}i, sretnija dr`ava. Tre}e `eljeli smo se obratiti prvenstveno korisnicima interneta koji su, po nekim istra`ivanjima i procjenama, najve}i apstinenti me|u glasa~ima. @eljeli smo poru~iti da ne~ija “neopredijeljenost” ili “apoliti~nost”, kako je danas vole nazivati, ne smije biti alibi za odsustvo stava. Svi smo odgovorni za to kako nam je danas, ali i kako }e biti sutra na{oj djeci i unucima. Ko se do sada priklju~io EUphoriji? Me|u kolumnistima koji su nam se priklju~ili sa svojim jasnim promi{ljanjima o Evropi su Lejla Somun-Krupalija, Tanja Mileti}-Oru~evi}, Melina Kameri}, Zrinka Bralo, Neven An|eli}, Ahmed Buri}, Ardian Ad`anela, Kenan Efendi}, kao i na{e kolege iz drugih dr`ava, koji nam prenose svoja iskustva. Glas ~itatelja ~ut }e se kroz Konkurs za kreativne radove, koji }e

trajati narednih {est mjeseci i najboljim autorima donijeti vrijedne nagrade. Zanimljivo je da u obzir za nagrade dolaze ~ak i forme poput foruma{kog komentara ili poruke na twitteru. A upravo je otvorena i na{a grupa na Facebooku. Na promociji koja je odr`ana 23. juna, u ime gra|ana su istupili ~ista~ cipela ^ika Mi{o, kolporterka Zulejha i uli~ni prodava~ olovaka Edo. To su ljudi koji svoj posao obavljaju predano, anga`irano i proaktivno. Oni su kroz svoje primjere poru~ili politi~arima ugledajte se na nas!

Pa u Stolac, na dernek i filmove...
Tre}e izdanje Festivala kratkog filma Stolac bi}e odr`ano od 9. do 12. jula ove godine. Organizatori Festivala i za ovu godinu najavljuju bogat i sadr`ajan filmski program, kao i ostale popratne sadr`aje na koje su stola~ku publiku i njihove goste ve} navikli. “U okviru takmi~arske selekcije bi}e prikazano {esnaest filmova, za koje se odlu~ila selektorica Festivala Maike Hohne, koja isti posao obavlja i za Filmski festival u Berlinu. O najboljim filmovima odlu~i}e `iri u sastavu: Christine A. Maier, austrijska direktorica fotografije, koja potpisuje dva filma Jasmile @bani} - Grbavica i Na putu. Potom hrvatska glumica Zrinka Cvite{i}, te Sa{a Lo{i} Lo{a. Tre}e festivalske ve~eri publika }e imati priliku vidjeti i najbolje kratkometra`ne filmove sa ovogodi{njeg Berlinskog filmskog festivala”, obja{njava Muamer Kodri}, umjetni~ki direktor Festivala kratkog filma Stolac. U ~etiri dana, koliko }e trajati Festival u Stocu, bi}e prikazana i ~etiri dugometra`na igrana filma: “Ove godine revijalno }e biti prikazani filmovi ^ekaj me, ja sigurno ne}u do}i Miroslava Mom~ilovi}a, Tri majmuna Nurija Bilgea Cejlana, Valcer s Ba{irom Arija Folmana i Entre les murs francuskog re`isera Laurenta Canteta. U okviru Festivala bi}e postavljena i izlo`ba fotografija Irfana Red`ovi}a, a na nekropoli ste}aka Radimlja svira}e TBF iz Splita i Zabranjeno pu{enje.” Ako je suditi po prethodna dva festivala u Stocu, sve one koji od 9. do 12. jula budu pohodili ovaj prekrasni hercegova~ki gradi} o~ekuju kvalitetni filmovi i odli~an provod. I, Bregava, naravno.

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

85

PUT OKO SVIJETA

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: REUTERS

Pla}enici
Nekad su se zvali pla}enici, danas ih zovu “slu`benicima privatnih za{titarskih firmi“. Ali posao im je ostao isti. I taj posao cvjeta. Zemlje Zapada, kada kre}u u rat, dio posla predaju takvim firmama. Po nekim procjenama, u Iraku je oko 50.000 pla}enika, a zanimljivo je da je me|u njima i mno{tvo Nijemaca. Franz Hutsch je novinar koji je izvje{tavao i s rati{ta u biv{oj Jugoslaviji. Sada se pozabavio pla}enicima i svoja {okantna saznanja sa`eo je u knjizi Smrt kao izvozni hit. Njegovi junaci zovu se Benny, Uli i Kornelius. Hutsch govori o njihovim `ivotima. “Ustaju u logorima koji su dobro ~uvani, ulaze u svoja oklopna vozila i kre}u u razne misije, kao za{tita konvoja ili odre|ene osobe. Ali, zadu`uje ih se i za izvi|a~ke misije, pa i za lov na Osamu bin Ladena. Vrlo ~esto imaju ’kontakt s neprijateljem’, kako oni zovu borbu.“ Tek nakon mnogo susreta u Bagdadu i Kabulu novinaru je uspjelo navesti ih da pri~aju o svojoj svakodnevnici. Za{to su tamo? Naj~e{}i razlog je novac! “To je golem novac koji zara|uju, mnogi dobivaju izme|u 700 i 1.000 eura na dan ~istog novca. To zna~i da oko 4.000 njema~kih pla}enika, koliko mogu procijeniti da ih ima, zara|uje oko 62 miliona eura svaki mjesec, bez ikakvog poreza. To su nepojmljive svote i to je naj~e{}i motiv za kretanje u taj posao.“ Ali ima i ekstremista, koji u borbi `ele ispuniti nekakav ideolo{ki cilj. “Mogu se ~uti sasvim jasne rije~i od biv{ih pla}enika koji su se prije borili i na Balkanu, pogotovo na strani Hrvatske. Oni govore kako se mora ostati u kondiciji kako bi se i u Njema~koj uveo novi poredak i novo dr`avno ure|enje.“ No, nije samo ideologija ono {to bi moglo biti problem. S obzirom da se pla}enici sve vi{e tra`e, ve} oko milion i po takvih ljudi zara|uju svoj kruh na boji{tima {irom svijeta. A to bi moglo imati kobne posljedice. “Po mojoj prognozi, za 15 ili 20 godina }e sigurno do}i do situacije kada }e njema~ki pla}enici biti pla}eni da pucaju na vojnike njema~ke vojske.“ Hutsch je i sam biv{i oficir Bundeswehra i takav scenarij mu se ~ini zastra{uju}im. Poku{ao se raspitati i kod politi~ara, je li im jasno {to rade kada anga`iraju privatne firme. “Politi~ari s kojima sam razgovarao su shvatili problem, ali se osje}aju bespomo}nima. Tek su se pojavili prvi stidljivi poku{aji uvo|enja reda i kontrole u poslove sa sigurnosti u Njema~koj. Ali ti papiri su povu~eni i sada se u raznim tijelima o njima raspravlja. No oni raspravljaju o stanju kakvo je bilo jo{ prije deset godina.“ Prije svega je otvoreno veliko pitanje kaznenog progona pla}enika. S vremena na vrijeme u javnost dolaze osobito dramati~ni slu~ajevi: kao onaj prije dvije godine, kada je u Bagdadu slu`benik Blackwatera nakon eksplozije otvorio paljbu na ljude oko sebe. Tada je ubio osam osoba, a 13 ih je ranio. No, ni takvi slu~ajevi ne smetaju zapadne vlade da zapo{ljavaju takve firme. Kao da je sve bolje nego u opasnost slati vlastite vojnike. “Posao pla}enika je jedini sektor koji usprkos svim krizama raste dvoznamenkastim stopama. Taj sektor to mo`e samo zato {to se mo`e pouzdati da }e dobivati narud`be od vlada. A i Bundeswehr je na najboljem putu da krene tim pravcem.“

86

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

PATINASTA KUTIJA

Uvijek u ritmu sambe
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

BRAZIL - ITALIJA, 21. JUNI 1970. GODINE
Pele, sa saigra~em Jairzinhom, proslavlja prvi pogodak karioka u finalu Svjetskog prvenstva u Méxicu
U nedjelju, 21. juna ove godine, Brazil i Italija odigrali su utakmicu na Kupu konfederacija, u Ju`noafri~koj Republici. Pobijedio je Brazil, 3:0. Deklasirale su karioke selekciju azzura, ba{ kao i istog dana prije trideset i devet godina, u finalu Svjetskog prvenstva koje je odr`ano u Méxicu. Samo {to je tada bilo 4:1. Finale je odigrano u Ciudad de Méxicu, na Estadio Azteca, a prisustvovalo mu je 107.412 gledalaca. Poveo je Brazil golom Pelea u 18. minuti, a Italijani su izjedna~ili pogotkom koji je osam minuta prije kraja prvog poluvremena postigao Boninsegna. Od 66. do 86. minute, Brazil je dao jo{ tri gola, a strijelci su bili Gerson, Jairzinho i Carlos Alberto. Brazil je tako po tre}i put postao svjetski prvak, sa svih {est pobjeda na turniru, i u trajno vlasni{tvo dobio pehar koji je ime dobio po pokreta~u svjetskog prvenstva, Francuzu Julesu Rimetu. Ve} naredne godine predstavljen je novi, FIFA World Cup pehar, ~ije kopije su dobili svi osvaja~i svjetskih prvenstava od 1974. do 2006. godine. Veliki su tim imali Italijani te 1970., sa zvijezdama kao {to su Facchetti, Mazzola ili Riva. Ali, Brazilci su bili ve}i: Félix, Brito, Piazza, Carlos Alberto, Clodoaldo, Jairzinho, Gerson, Tostao, Pele, Rivelino, Everaldo. Trener im je bio Mário Zagallo, ~lan slavnih timova Brazila iz 1958. i 1962., kada su bili svjetski prvaci. Njegov saigra~ u timu tih godina bio je i Pele. Fudbalski stru~njaci i danas vode bitku ne bi li dokazali koja je generacija Brazila bila bolja: ona iz 1958., 1962., 1970., 1994. ili 2002., kada su bili svjetski prvaci. Dakle, pet puta. Ili, 1982., kada su ih sa Svjetskog prvenstva, odigranog u [paniji, ku}i poslali upravo Italijani. Ma, nema potrebe raspravljati, imali su Brazilci uvijek vrhunski tim. A njihova reprezentacija i danas treba dobiti ocjenu odli~an 5!

STRIP ARTIST

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

87

HRONIKA IZ MALOG MOZGA

IZ [UPLJEG U PRAZNO
Pi{e: SEAD FETAHAGI]

Obaviješten sam da na stolu kod Inzka ima bukadar neotvorenih pisama, koja sva čekaju odgovor. A on oklijeva da ljudima konkretno pomogne, nego pomaže političarima, kojima nema pomoći. I uz to još priča kako treba podržavati dijalog

O

vaj Valentin Inzko do{ao da se igra s nama. Podsje}a me po tome na moga ro|aka [efkiju, kod kojeg kad god mu odem u posjetu, a on se igra sa svojim malim. Sramota me da ga upozoravam, zreo je ~ovjek, ali nek’ se igra sa svojim malim kad ja odem. Vi{e i ne idem kod [efkije, mo`da }e po~eti da se igra i sa svojim velikim, pa je to ru`no vidjeti - odrastao ~ovjek, a igra se po ku}i! Inzko isto tako. Na{ao zemlju po kojoj }e da se naganja, pa tako danima se dvoumi ho}e li iz d`epa izvaditi one svoje ovlasti, kao da su one ne{to posebno. I onda kad ih je izvadio, vidi{ da je to }orak, jer ni{ta ne vrijedi Republici Srpskoj {to je u svojoj Skup{tini donijela zakon protiv da se prava prenesu na dr`avu, jer o tome po Ustavu odlu~uje dr`ava. Igra se Inzko s na{im `ivcima, kao to je va`no {to je izglasala Skup{tina RS-a, a oni s tim zakonom mogu samo da prave avione od papira, da se tako igraju s Federacijom. A mogu i }orabake. Umjesto da se Inzko posveti na{im ljudima, a ne da igra na terenu na{ih politi~ara, jer je tu lopta ispuhana, a strana~ke dresove ne mo`e{ ni prepoznati, po{to su svi prljavi od blata u kojem se valjaju. Pa savjetujem Inzka da se okrene narodu, neka njima poma`e.

Tra`i \uro od Inzka da se utvrdi koji profesori pipkaju mlade studentkinje, da bi znao kod koga }e profesora tra`iti bolju ocjenu za svoju k}er. Hilmo ostao bez posla, pa tra`i pismeno od Inzka da mu namjesti bilo kakav posao, samo da je u dr`avnoj upravi. Pristao bi da bude i pomo}nik kakvog ministra. Sa svoje strane spreman se `rtvovati i raditi bez plate, ali da ima lovu za godi{nji odmor, za odvojen `ivot, za benzin, za dolazak s posla i na posao, za rad u komisijama i drugim odborima, za topli obrok. A posebno Hilmo moli da mu se uplati socijalno osiguranje, jer uskoro namjerava oti}i na bolovanje. isao je Inzku i Abdulaziz iz d`emata Gluhi Do i molio visokog predstavnika kako bi dao podr{ku skup{tinskim borcima za demokratiju i ljudska prava, a najvi{e Hazimu Ran~i}u koji je na parlamentu kazao: “Svi smo mi na neki na~in vjernici.” Stoga se sla`e da treba zabraniti postojanje pedera i lezbijki, jer muslimani dobro znaju ko je mu{ko, a ko `ensko. Mada je Martin Ragu` inovjerac, pomenuti Abdulaziz i njega podr`ava, naro~ito zato {to katoli~ki sve}enici ne diraju `ensko, a posebno mu{ko, osim u posebnim slu~ajevima. Da bi se pokazao politi~ki ispravnim, Abdulaziz pohvaljuje i pravoslavca Slavka Jovi~i}a, koji je umno u Skup{tini dao primjedbu da ni konj ne ska~e na kravu. Obavije{ten sam da na stolu kod Inzka ima bukadar neotvorenih pisama, koja sva ~ekaju odgovor. A on oklijeva da ljudima konkretno pomogne, nego poma`e politi~arima, kojima nema pomo}i. I uz to jo{ pri~a kako treba podr`avati dijalog. A tako ti svega, Inzko, zar ne zna{ da se na svijetu najvi{e dijaloga vodi o vremenu, stalno se ljudi pitaju ho}e li sutra sunce ili ki{a, vode dijalog o ju~era{njim vru}inama i prekoju~era{njim zimama. I {ta se mo`e s tim dijalogom? Ni{ta. Niti }e se sprije~iti oluja, niti su{a. Pa prestani voditi dijalog, po~ni pomagati ljudima! Sad se postavlja osnovno pitanje: kad Inzko ode, kome }emo onda pisati pisma? Nikoli [piri}u? Mustafi Mujezinovi}u? Miloradu Dodiku? To vam je uzaludan posao kao oni {to stalno pismom {alju kupone za neke nagrade, a samo po{ta profitira. Zato ja ne dam Inzka, jer kad nam ode ne}emo imati kome pisati pisma, ne}emo imati da se nadamo kako }e nam Inzko na lutriji izvu}i na{ broj. Bez Inzka oti}i }e i posljednja nada, pa {ta }emo onda?
SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

P

to moj prijatelj Kre{o pisao je preporu~eno pismo Inzku, u kojem ga moli za pomo}. Veli njemu u pismu Kre{o: Molim ti se, visoki i najvi{i, pomozi meni kako bi pomogao mojoj zemlji. Op}e je poznato da je obitelj temelj svakog dru{tva, svake dr`ave, a kod mene se to po~elo ljuljati. Zato ti se molim presvijetli Inzko da moju `enu Katarinu vrati{ na pravi put, jer se po~ela {valerisati. Nisam je jo{ uhvatio u nevjeri, pa ako se to desi, mo`e do}i do revolucije. A u revoluciji i ti, previsoki, izgubi}e{ sve svoje bonske ovlasti. A opet Muradif se pismeno `alio Inzku na srbijanske fudbalske timove, koji u tamo{njoj ligi namje{taju rezultate. Muradif na sportskoj prognozi nikako da pogodi srbijanske rezultate, te predla`e Inzku da kod Borisa Tadi}a posreduje da Srbi igraju fer, kako bi nekad pogodio rezultat. A {to su kod nas svi unaprijed poznati rezultati - nema veze. Na{i smo, znamo kako igramo. \uro je pisao Inzku da mu pripazi k}erku jedinicu Na|u, koju je ove godine upisao na fakultet. Boji se \uro da }e mu k}erka izgubiti obraz kad bude pred profesorima polagala, pa ako ostane u drugom stanju ne}e znati s kojim profesorom, po{to kod njih nije izvr{ena denacifikacija.
88

E

‘’UNIQA’’ potpisala ugovore o saradnji sa poliklinikama iz cijele BiH
UNIQA osiguranje, osiguravaju}e dru{tvo promoviralo je u Sarajevu proizvode Dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i potpisalo ugovore o suradnji sa poliklinikama iz Sarajeva, Tuzle, Mostara, Banje Luke, Br~kog i Zenice. Partnerske poliklinike }e ubudu}e pru`ati usluge lije~enja i brige o zdravlju korisnicima UNIQA Dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Istra`ivanja provedena u Bosni i Hercegovini pokazuju da je briga o zdravlju gra|ana veoma lo{a, te da je 42% ispitanika izrazilo potrebu za Dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem. Ovom suradnjom UNIQA je omogu}ila svojim korisnicima kvalitetniju zdravstvenu za{titu i zna~ajno podigla njen nivo. Najve}im prednostima koje ovakvo osiguranje nudi smatraju se brza medicinska usluga, izbor najboljeg ljekara i lije~enje u najboljim klinikama, naknada za tro{kove lije~enja i mogu}nost pokrivanja tro{kova za lijekove koji nisu na listama besplatnih. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje pru`a i mogu}nost nabavke medicinskih pomagala, fizioterapije i psihoterapije, uz isplatu naknade direktno klijentu, a cijena, odnosno premija osiguranja je prilago|ena plate`noj sposobnosti gra|ana. Stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dohodak od 01.01.2009. godine pru`a se mogu}nost ostvarenja dodatne poreske olak{ice sklapanjem polica dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Marketing

REAGIRANJA
Ministarstvo sigurnosti Uredni{tvu

Pomoćnik ministra sigurnosti Samir Rizvo ima dozvolu za pristup tajnim podacima
(„Samiru Rizvi zabranjen pristup tajnim podacima“, SB br. 656) Molimo Vas da u skladu sa Zakonom o informisanju i na~elima profesionalnog novinarstva, objavite na{e reagiranje na tekst objavljen u 656. broju „Slobodne Bosne“. U tom broju va{e revije, izdanje od 11.6.2009. godine, objavljena je dezinformacija da je Samiru Rizvi, pomo}niku ministra sigurnosti BiH za me|unarodnu saradnju, zabranjen pristup tajnim podacima. Pomo}nik ministra sigurnosti BiH za me|unarodnu saradnju Samir Rizvo uspje{no je pro{ao sigurnosnu provjeru i dobio sigurnosnu dozvolu za pristup podacima najve}eg stepena tajnosti. Slu`ba za informisanje Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine

25.6.2009. I SLOBODNA BOSNA

89

90

SLOBODNA BOSNA I 25.6.2009.

PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 160 EUR Polugodi{nja: 80 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!

NOVO! SMS komentari!
Od ovog broja Slobodna Bosna vam nudi mogu}nost da putem SMS poruka komentirate tekstove objavljene u na{em listu. Uputstvo: SMS poruku kreirate tako {to utipkate klju~nu rije~ SBK, zatim prazno polje, potom broj po~etne stranice teksta na koji se odnosi poruka, ponovo prazno polje, nakon ~ega pi{ete va{u poruku koja ne smije biti du`a od 160 slova. Poruku po{aljite na broj 091 410 005. Sve poruke bit }e objavljene u rubrici Komentari, ispod teksta na koji se odnose na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba. Npr. za komentar teksta objavljenog na stranicama 5,6 i 7 poruka je SBK 5 ––––––––––––––––––(tekst komentara)

Redakcija Slobodne Bosne zadr`ava pravo da ne objavi komentare uvredljivog I neprimjerenog sadr`aja. Cijena SMS poruke je: 0,5 KM.

Vi znate za{to smo najbolji!

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->