You are on page 1of 6

Mr. sc.

Maja Kovačević
Ivan Šimić, dipl. inž. agr.

Arboretum Trsteno Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti


Potok 20, 20 233 Trsteno
WWW: www.hazu.hr/arboretum_trsteno.html
Tel: +385 20 751 019
Fax: +385 20 751 268
E-mail: arbor@hazu.hr

Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno

Kao kontrapunkt obzidanom gradu, zatvorenih i definiranih prostora, ljetnikovci i vrtovi razasuti
dubrovačkim krajem, izgradili su jednu drugu urbanističku cjelinu – dubrovačko ladanje, gdje čovjek i
građevina uspostavljaju nov i skladan odnos s prirodom i pejzažom. Ladanjsko – gospodarska izgradnja
kultivirala je krajolik ne samo u agrarnom nego također u estetskom i duhovnom smislu, te od 15. stoljeća
do današnjih dana učinila ga karakterističnim i prepoznatljivim kulturnim naslijeđem.

Redefiniranje višestruke prenamjene

Ljetnikovac u Trstenome na svom ladanjsko-gospodarskom posjedu podiže Ivan Marinov Gučetić, još
rane 1494. godine, prije mnogih drugih glasovitih dubrovačkih ljetnikovaca. Općenito rijetka, a za tako
rano razdoblje jedinstvena je tlocrtna dispozicija građevina ladanjskog sklopa, gdje se prvi puta pojavljuje
razdvajanje stambene od gospodarske namjene. Građevine su međusobno prostorno udaljene, a
ladanjska kuća se izdvaja veličinom i reprezentativnošću. Postavljena je na istaknuto mjesto te dominira
cjelinom i okolicom i uspostavlja hijerarhijski odnos između građevina ladanjske cjeline kao i prema
građevinama okolice, ne samo položajem nego i veličinom, orijentacijom, estetskim oblikovanjem,
načinom gradnje i vrstama materijala od kojih je građena.
Kovačević M., Šimić I.
Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno – redefiniranje višestruke prenamjene

Karakteristična aksijalna staza koja čini glavnu os cjeline, povezuje sve reprezentativne građevine, a
prolazeći sredinom ljetnikovca kroz nasuprotne portale, povezuje unutrašnji prostor kuće s vanjskim
prostorom vrta.

Ljetnikovac okrenut pročeljem prema moru, razdvaja vrtni prostor na prednji reprezentativni i stražnji
intimni dio vrta, gdje je smještena kapelica na samom rubu lovorova gaja pod čijim se hladovitim
krošnjama uživa uz žubor trstenjske žive vode.

INTERREG IIIB CADSES projekt Villas, Stately Homes and Castles: Compatible use, valorisation and creative management 2
Međunarodni znanstveno-stručni skup Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima
Zagreb, studeni 2005.
Kovačević M., Šimić I.
Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno – redefiniranje višestruke prenamjene

Vremenski je tijek ostao zabilježen slijedom stilskih obilježja koja su se skladno ugrađivala ili
nadograđivala na renesansnu jezgru ladanjske cjeline. Barokizacija ljetnikovca i vrtnih prostora nastupa
tek pri obnovi nakon razornog potresa 1667. Ljetnikovac, navodno, izgrađen ubrzo nakon potresa,
zadržava unutrašnji tradicionalni tlorisni raspored, ali dobiva obilježja baroknog razdoblja.

U stražnjem dijelu vrta koji čini lovorov gaj, na produžetku aksijalne osi izgrađen je 1736. nimfej,
kompozicija od šest kamenih skulptura vodenih božanstava i životinja smještenih ispred središnje velike
grote s dva postrana oslikana krila.

Aksijalna os vrta sada postaje dominantna, na njoj se nižu svi reprezentativni objekti, a iza fontane ona se
produžuje akveduktom kroz lovorov gaj sve do mlina na potoku, gdje se akvedukt snabdijeva vodom.
Prostori oko fontane oblikuju se sadnjom šimširovih bosketa i dodavanjem novih šetnica.

Gospodarski sklop također doživljava promjene, ali ne samo kao odraz obnove nakon potresa nego zbog
promjena u usmjerenju agrarne proizvodnje na području Dubrovačkog primorja. Smanjivanjem uzgoja
žitarica i prijelazom na ekstenzivniji uzgoj maslina javlja se potreba za postavljanjem turnjačnice, preše za
masline i odgovarajućih spremišta.

19. stoljeće u vrtne prostore unosi bogatstvo novih i stranih biljnih vrsta. U ortogonalnu mrežu vrtnih
šetnica romantičarski duh uvlači zavijene i krivudave puteljke, a ispod sjenovitih krošanja lovora, otvara
male skrivene interijere. Na ljetnikovcu započinje hod degradacije tog objekta nizom manjih preinaka, što
će se nastaviti i tijekom 20. stoljeća.

U vremenskom razdoblju prijelaza iz 19. u 20. stoljeće, Gučetići izgrađuju jedan posve novi perivoj,
prostorno odvojen od ljetnikovca i starog perivoja, a smješten na obronku uz more. On nosi osobine
vremena svog postanka i zemljopisne regije kojoj pripada.

INTERREG IIIB CADSES projekt Villas, Stately Homes and Castles: Compatible use, valorisation and creative management 3
Međunarodni znanstveno-stručni skup Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima
Zagreb, studeni 2005.
Kovačević M., Šimić I.
Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno – redefiniranje višestruke prenamjene

1948. je prijelomna godina kad ladanjski posjed, nakon 450 godina od osnivanja prelazi iz vlasništva
obitelji Gozze u ruke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U tom razdoblju poslijeratnih promjena
mnoge su povijesne građevine degradirane i devastirane kroz neprimjerenu prenamjenu, ali u ovome
slučaju interdisciplinarna skupina naših eminentnih stručnjaka (Cvito Fisković, Dubravka Beretić,
Aleksandar Ugrenović, Ivo Pevalek, Vale Vouk) osmislivši prenamjenu, zacrtali su i razvoj za budućnost.
Uz ljetnikovac i povijesne perivoje pridruženo je oko 20 ha pod poljodjelskim kulturama i prirodnom
vegetacijom i sve kao cjelina proglašeno Arboretumom Trsteno, te zakonom zaštićeno uz poseban obzir
na zaštitu kulturno-povijesnih vrednota. Ljetnikovac je dijelom preuređen u muzej (Fisković, Domančić,
Beretić), a dio u radne prostore Arboretuma i istraživačke stanice.

Razvojem turizma na dubrovačkom području Arboretum se uklopio kao vrijedna i atraktivna destinacija.
Prostori povijesnih perivoja s raznolikim stranim i domaćim vrstama bilja, te s muzejom u ljetnikovcu i
starom mlinicom za masline, privlačili su od onda do danas mnogobrojne turiste, studente i đake. Ostali
objekti doživjeli su također prenamjenu, a neki su napušteni. Građevina koja je služila kao spremište,
preuređena je u stambeni prostor za ondašnjeg upravitelja, drugo spremište nije korišteno i zapušteno je,
a isto tako i mala građevina koja u svom sastavu ima krušnu peć. Staja za stoku preuređena je za
spremište strojeva, alata i radnih materijala, a kapelica korištena također kao spremište.

Zaštita cjelokupnog ladanjskog sklopa s dijelom obradivih površina i prirodnom obalnom zonom, kroz
proteklih je šest desetljeća očuvala njegov integritet i identitet. Osnovna prenamjena objekta odredila je
njegov položaj u domaćim i međunarodnim okvirima, te ostala i danas, na pragu 21. stoljeća, jedino
ispravno rješenje i put u budućnost.

U ratnim stradanjima 1991.-1992. oštećeni su nasadi, prirodna vegetacija i građevine. Pri napadu na
dubrovačko područje požarom je oštećen veći dio Arboretuma, što je izazvalo dugoročne ekološke
posljedice. U razdoblju od osam mjeseci, koliko je trajala okupacija Dubrovačkog primorja, devastirani su
sadržaji građevina. Usprkos tome što je većina izloženog inventara iz ljetnikovca bila spremljena na
INTERREG IIIB CADSES projekt Villas, Stately Homes and Castles: Compatible use, valorisation and creative management 4
Međunarodni znanstveno-stručni skup Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima
Zagreb, studeni 2005.
Kovačević M., Šimić I.
Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno – redefiniranje višestruke prenamjene

sigurnije mjesto, muzejski se postav više nije mogao ponoviti. Od tada do danas postepeno se radi na
konzervaciji i restauriranju muzejskog inventara, te nakon obnove ljetnikovca planira se otvaranje
muzejskog postava u cijeloj zgradi.

Nakon katastrofalnog ljetnog požara 2000. godine u kojem je izgorjelo gotovo dvije trećine površine
Arboretuma pod prirodnom vegetacijom, maslinicima i perivojem s kraja 19. stoljeća, pristupilo se izradi
svih potrebnih podloga za projekt obnove ladanjsko-gospodarske cjeline. Sada nam još predstoji izrada
studije postojećeg stanja, te uz već prikupljenu povijesnu građu, vrednovanje perivojnih i pejzažnih
površina, te napose građevina, uz prijedlog uvjeta za obnovu i zaštitu.

Postojeća i već uhodana namjena u području kulturnog turizma zahtijeva intenzivnu dinamiku stalnog
održavanja i diktira vlastiti razvoj koji potiče reviziju vrednovanja kulturne i prirodne baštine i usklađivanje
sa zakonskim ograničenjima. U posljednje se vrijeme vrlo jasno očituje potreba da se svaka napuštena
građevina vrednuje i revitalizira u skladu s cjelokupnom namjenom i zadacima. Središnja i
reprezentativna građevina – ljetnikovac – kroz muzejski će postav pružiti evokaciju atmosfere obiteljskog
života dubrovačke vlastele na ladanju. Kapelica Sv. Jerolima već sedamnaest godina služi svojoj pravoj
namjeni, što posebno na dan Sv. Jerolima, kad prema drevnom običaju na Sv. misu dolaze mještani
Trstenoga, vraća bar djelić životne povezanosti ladanjskoga posjeda s okolnim naseljem i stanovnicima.
Gospodarskim se građevinama dijelom vraća njihova izvorna funkcija, a dijelom im se pridaju nove
namjene. Mlinica i preša za masline vratit će se u funkcionalno stanje kako bi se u sezoni berbe maslina
na tradicionalni način, hladnim prešanjem proizvelo ulje iz vlastitog maslinika, što bi ujedno predstavljalo i
jesenski turistički i edukacijski događaj na dubrovačkom ladanjskom posjedu.

Obnova krušne peći i ponuda kriške svježeg kruha, obogatila bi doživljaj atmosfere. Ostale gospodarske
građevine dobile bi nove namjene: napušteno spremište preuredilo bi se u WC koji je za sad privremeno
smješten u ljetnikovcu, stambena zgrada uredila bi se u radne i upravne prostore Arboretuma, a staja
koja je malo udaljenija od ljetnikovca dobila bi ulogu malog edukacijskog centra s kafićem.

INTERREG IIIB CADSES projekt Villas, Stately Homes and Castles: Compatible use, valorisation and creative management 5
Međunarodni znanstveno-stručni skup Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima
Zagreb, studeni 2005.
Kovačević M., Šimić I.
Gučetićev ljetnikovac u Arboretumu Trsteno – redefiniranje višestruke prenamjene

Arboretum se prema zakonskim ograničenjima dozvoljenih djelatnosti ne može baviti ekonomskim


djelatnostima, ali preko koncesijskih aranžmana može proširiti svoju ponudu i ekonomsku isplativost.

Vrtno-pejzažne površine Arboretuma ne mogu se radi njihove namjene i zaštite uklopiti u procese
ekonomski-proizvodne dobiti, njih treba održavati i zaštićivati na osnovama ekološki održivog razvoja.
Povijesni perivoji vrlo su stare biološke cjeline, posebno se kao uravnotežene male biocenoze ističu
lovorov gaj i vodena zajednica fontane, koje se tijekom dugog vremena održavaju kroz postignutu
ravnotežu antropogenog djelovanja i samih prirodnih procesa.

Povijesni maslinik već je nekoliko godina u tijeku obnove. Njegov su sadržaj i uloga prošireni u smislu
zaštite i obnove povijesne vrijednosti, a dobio je također biološku ulogu očuvanja genofonda starih
autohtonih dubrovačkih sorata maslina. Ulje uzgojenih maslina, prerađenih u mlinici tradicionalnim
načinom, ponudit će se na prodaju u kategoriji posebnog autohtonog suvenira.

Relativno velike površine Arboretuma, koje je već dugo vremensko razdoblje naselila prirodna vegetacija,
bit će vrednovane prema gustoći biološke raznolikosti i na najpovoljnijem lokalitetu osnovan mikro-
rezervat prirodne vegetacije u svrhu stroge zaštite visoke biološke raznolikosti koja ovdje reprezentira tip i
karakter flore primorskog pojasa Dubrovačkog primorja. Način zaštite i održavanja mikro-rezervata
također se provodi na osnovama ekološki održive kontrole i zaštite.

Tako se, na prvi pogled raznorodna djelatnost u okviru zaštite i održavanja kulturno-povijesnih spomenika
i djelatnost suvremenog arboretuma, ujedinjuju kroz zajedničke interesne točke i ciljeve, koristeći vrlo
srodne metode djelovanja na osnovama održivog gospodarenja.

INTERREG IIIB CADSES projekt Villas, Stately Homes and Castles: Compatible use, valorisation and creative management 6
Međunarodni znanstveno-stručni skup Suvremeno korištenje i kreativno upravljanje dvorcima, kurijama i ljetnikovcima
Zagreb, studeni 2005.