P. 1
43850534-zbornik-sudske-prakse

43850534-zbornik-sudske-prakse

|Views: 2,660|Likes:
Published by islanska

More info:

Published by: islanska on Jan 19, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/29/2013

pdf

text

original

Sections

  • PRVIDIO
  • I - GRA\ANSKO I PRIVREDNO PRAVO - OP]I DIO
  • II - STVARNO PRAVO
  • 1. Sticanje prava svojine/vlasni{tva
  • 2. Slu`nost/Slu`benost
  • 3. Zalo`no pravo - hipoteka
  • 4. Posjed i za{tita prava vlasni{tva
  • 5. Zemlji{ne knjige
  • 6. Promet nepokretnosti
  • III - EKSPROPRIJACIJA
  • IV - STATUSNI SPOROVI I UPIS U SUDSKI REGISTAR
  • 1. Statusni sporovi
  • 2. Preduze}a ~iji su osniva~i pravno lice iz druge dr`ave
  • 3. Banke
  • 4. Upis u sudski registar
  • 5. Zadruge
  • 6. Politi~ke organizacije
  • 7. Sudska taksa na rje{enje o upisu
  • V - ZA[TITA FIRME
  • VI - PRINUDNO PORAVNANJE, STE^AJ I LIKVIDACIJA
  • VII - AUTORSKO PRAVO
  • VIII - INDUSTRIJSKO VLASNI[TVO
  • IX - FINANSIJSKO POSLOVANJE
  • X - OBLIGACIONO PRAVO - OP]I DIO
  • 1. OSNOVE OBLIGACIONIH ODNOSA
  • 2. NASTANAK OBAVEZA (~l. 26. do 261)
  • 2. 1. Sklapanje ugovora (~l. 26. do 83)
  • a) Saglasnost volja (~l. 26. do 45)
  • b) Sposobnost (~l. 54. do 59)
  • c) Mane volje (~l. 60. do 66)
  • d) Forma ugovora (~l. 67. do 73)
  • e) Uslov (~l. 74. do 76)
  • f) Kapara i odustanica (~l. 79. do 83)
  • 2. 2. Punomo} (~l. 89. do 94)
  • 2. 3. Ovla{tenja lica koja obavljaju odre|ene poslove (~l. 98)
  • 2. 4. Tuma~enje ugovora (~l. 99. do 102)
  • 2. 5. Neva`nost ugovora (~l. 103. do 120)
  • a) Ni{tavi ugovori (~l. 103. do 110)
  • b) Ru{ljivi ugovori (~l. 111. do 117)
  • c) Stavljen van snage (~l. 118. do 120)
  • 2. 6. Dvostrani ugovori (~l. 121. do 147)
  • a) Prigovor neispunjenja ugovora (~l. 122. do 123)
  • b) Raskid ugovora zbog neispunjenja (~l. 124. do 132)
  • d) Nemogu}nost ispunjenja (~l. 137. do 138)
  • 2. 7. Zelena{ki ugovor (~l. 141)
  • 2. 8. Op{ti uslovi ugovora (~l. 142. do 144)
  • 2. 9. Op{ta dejstva ugovora (~l. 148. do 153)
  • a) Stvaranje obaveza za ugovara~e (~l. 148)
  • b) Ugovor u korist tre}eg lica (~l. 149. do 153)
  • OBAVEZE IZ OSNOVA PROUZROKOVANJA [TETE (~l. 154. do 209)
  • Prouzrokovanje {tete (~l. 154. do 184)
  • a) Op{ta na~ela (~l. 154. do 157)
  • b) Odgovornost po osnovu krivice (~l. 158. do 163)
  • c) Odgovornost za {tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti (~l. 173 do 179)
  • d) Posebni slu~ajevi odgovornosti (~l. 180. do 184)
  • NAKNADA [TETE(~l. 185. do 205)
  • a) Naknada materijalne {tete (~l. 185. do 188)
  • b) Obim naknade materijalne {tete (~l. 189. do 192)
  • e) Naknada nematerijalne {tete (~l. 199. do 205)
  • f) Odgovornost vi{e lica za istu {tetu (~l. 206. do 208)
  • STICANJE BEZ OSNOVE (~l. 210. do 219)
  • a) Op{te pravilo (~l. 210)
  • b) Pravila vra}anja (~l. 211. do 219)
  • POSLOVODSTVO BEZ NALOGA (~l. 220. do 228)
  • JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE (~l. 229. do 261)
  • a) Javno obe}anje nagrade (~l. 229. do 233)
  • b) Vrijednosni papiri (~l. 234. do 261)
  • 3. DEJSTVA OBAVEZA (~l. 262. do 294)
  • POVJERIO^EVA PRAVA I DU@NIKOVE OBAVEZE (~l. 262. do 289)
  • a) Pravo na naknadu {tete (~l. 262. do 279)
  • I - Op{ta pravila (~l. 262. do 269)
  • II - Ugovorna kazna (~l. 270. do 276)
  • III - Zatezna kamata (~l. 277. do 279)
  • b) Pravo zadr`avanja (~l. 286. do 289)
  • 4. PRESTANAK OBAVEZA (~l. 295. do 393)
  • OP[TE PRAVILO (~l. 295)
  • ISPUNJENJE (~l. 296. do 335)
  • a) Predmet ispunjenja (~l. 307. do 311)
  • b) Ura~unavanje ispunjenja (~l. 312. do 313)
  • c) Vrijeme ispunjenja (~l. 314. do 318)
  • d) Mjesto ispunjenja (~l. 319. do 320)
  • e) Zaka{njenje povjerioca (~l. 325. do 326)
  • OSTALI NA^INI PRESTANKA OBVEZA (~l. 336. do 359)
  • a) Prijeboj (kompenzacija) (~l. 336. do 343)
  • b) Obnova (novacija) (~l. 348. do 352)
  • c) Nemogu}nost ispunjenja (~l. 354. do 356)
  • d) Protek vremena, otkaz (~l. 357. do 358)
  • ZASTARA (~l. 360. do 393)
  • a) Op{te odredbe (~I. 360. do 370)
  • b) Vrijeme potrebno za zastaru (~l. 371. do 380)
  • c) Zastoj zastarijevanja (~l. 381. do 386)
  • d) Prekid zastarijevanja (~l. 387. do 393)
  • 5. RAZNE VRSTE OBAVEZA (~l. 394. do 435)
  • NOV^ANE OBAVEZE (~l. 394. do 402)
  • a) Op{te odredbe (~l. 394. do 398)
  • b) Ugovorna kamata (~l. 399. do 402)
  • OBAVEZE SA VI[E PREDMETA (~l. 403. do 411)
  • a) Alternativne obaveze (~l. 403. do 408)
  • b) Fakultativna potra`ivanja (~l. 411)
  • OBAVEZE SA VI[E DU@NIKA ILI POVJERILACA (~l. 412. do 435)
  • a) Solidarne obaveze (~l. 414. do 434)
  • I - Solidarnost du`nika (~l. 414. do 424)
  • II - Solidarnost povjerilaca (~l. 425. do 434)
  • 6. PROMJENA POVJERIOCA ILI DU@NIKA (~l. 436. do 453)
  • USTUPANJE POTRA@IVANJA UGOVOROM (CESIJA) (~l. 436. do 445)
  • a) Op{te odredbe (~l. 436. do 439)
  • b) Posebni slu~ajevi ustupanja potra`ivanja (~l. 444. do 445)
  • PROMJENA DU@NIKA (~l. 446. do 453)
  • a) Preuzimanje duga (~l. 446. do 450)
  • b) Preuzimanje ispunjenja (~l. 453)
  • OP[TE ODREDBE (~l. 454. do 457)
  • SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI (~l. 458. do 466)
  • a) Stvar (~l. 458. do 461)
  • b) Cijena (~l. 462. do 466)
  • OBAVEZE PRODAVCA (~l. 467. do 515)
  • a) Odgovornost za materijalne nedostatke (~l. 478. do 507)
  • I - O materijalnim nedostacima uop{te (~l. 478. do 487)
  • II - Prava kupca (~l. 488. do 500)
  • III - Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari (~l. 501. do 507)
  • 8. UGOVOR O POKLONU
  • 9. UGOVOR O POSLUZI
  • 10. ZAJAM (~l. 557. do 566)
  • 11. ZAKUP (~l. 567. do 599)
  • Op{te odredbe (~l. 567. do 568)
  • 12. UGOVOR O DJELU (~l. 600. do 629)
  • 13. UGOVOR O GRA\ENJU (~l. 630. do 647)
  • 14. PREVOZ (~l. 648. do 685)
  • 15. NALOG (~l. 749. do 770)
  • 16. KOMISION (~l. 771. do 789)
  • 17. OTPREMANJE ([PEDICIJA) (~l. 827. do 846)
  • 18. ZALOG (~l. 966. do 996)
  • Op{te odredbe (~l. 966. do 973)
  • Prava zalogoprimca (~l. 979. do 985)
  • 19. JAMSTVO (~l. 997. do 1019)
  • Op{te odredbe (~I. 997. do 1003)
  • Odnos povjerioca i jamca (~l. 1004. do 1012)
  • Odnos jamca i du`nika (~l. 1013. do 1017)
  • 20. BANKARSKI NOV^ANI DEPOZITI (~l. 1035. do 1046)
  • Nov~ani depozit (~l. 1035. do 1042)
  • Ulog na {tednju (~l. 1043. do 1046)
  • 21. BANKARSKA GARANCIJA (~l. 1083. do 1087)
  • 22. PORAVNANJE (~l. 1089. do 1098)
  • 24. NEIMENOVANI UGOVORI
  • XI - PRAVO OSIGURANJA
  • XII - MJENI^NO PRAVO
  • XIII - PORODI^NO PRAVO
  • XIV - NASLJEDNO PRAVO
  • XV - STAMBENO PRAVO
  • XVI - RADNI ODNOSI
  • XVII - NADLE@NOST
  • 2. NADLE@NOST SUDA
  • Mjesna nadle`nost
  • a) Isklju~iva mjesna nadle`nost
  • b) Sporazum o mjesnoj nadle`nosti (~lan 52)
  • Dio drugi
  • TOK POSTUPKA
  • A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM
  • 3. T U @ B A
  • 1. Tu`ba i njen sadr`aj (~lan 53)
  • 2. Tu`ba za utvr|enje (~lan 54)
  • 3. Preinaka tu`be (~lan 58)
  • 4. Povla~enje tu`be (~lan 59)
  • 4. PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE
  • 1. Odgovor na tu`bu
  • a) Protivtu`ba i odgovor na protivtu`bu (~lan 74)
  • 2. Pripremno ro~i{te
  • b) Op}e odredbe
  • 5. DOKAZI I IZVO\ENJE DOKAZA
  • B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA
  • 7. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
  • b) Sadr`aj `albe
  • c) Razlozi zbog kojih se presuda mo`e pobijati
  • 8. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
  • Revizija
  • Ponavljanje postupka
  • Dio ~etvrti
  • OP]E ODREDBE
  • 9. STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI
  • 10. VRIJEDNOST SPORA
  • 11. PODNESCI
  • 12. DOSTAVA PISMENA
  • - Dostava fizi~kim i pravnim osobama
  • - Dostavnica
  • 13. SUPARNI^ARI
  • 14. SUDJELOVANJE TRE]IH OSOBA U PARNICI
  • Sudjelovanje umje{a~a
  • 15. PREKID POSTUPKA
  • 16. TRO[KOVI POSTUPKA
  • Dio peti
  • POSEBNI POSTUPCI
  • 17. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI
  • 18. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE
  • XIX - VANPARNI^NI POSTUPAK
  • XX - PRIMJENA KOLIZIONOG ZAKONA
  • XXI - IZVR[NI POSTUPAK

Pripremio: Haso Taji}

Zbornik
sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti gra|anskog prava

Sarajevo, 2005. godina

1

2

RECENZIJA
Nakon pa`ljivog uvida u tekst knjige “Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti gra|anskog prava”, autora Hase Taji}a, preporu~ujemo da se ova knjiga {tampa. Zbornik obuhvata izbor dragocjenih i kompetentnih pravnih stanovi{ta koja su od 1995. godine do pripremanja rukopisa za {tampu (po~etak 2005. godine) zauzimali sudovi u Bosni i Hercegovini: Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine, Vrhovni sud Republike Srpske, Apelacioni sud Br~ko Distrikta, Kantonalni sud u Sarajevu, Okru`ni sud u Banjaluci, te kantonalni sudovi u Biha}u, Mostaru, Travniku, Tuzli i Zenici. Takav anga`man sudova pozitivno je uticao na sudsku praksu i obezbje|enje jedinstvene primjene propisa i pravila gra|anskog i privrednog prava u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Br~ko Distriktu Bosne i Hercegovine. Autor je uspio izabrati i u Zbornik uvrstiti i ona pravna stanovi{ta koja su, bez obzira na izmjene ranijih i dono{enje novih propisa koji reguli{u materiju gra|anskog i privrednog prava, i dalje primjenljiva u praksi. Zbornik }e nesumnjivo biti edukativno i korisno {tivo za pravnike koji u svom radu primjenjuju propise i pravila gra|anskog i privrednog prava. Knjiga }e naro~ito biti korisna pravnicima u sudovima, advokaturi, pravobranila{tvima, osiguravaju}im dru{tvima, bankama, preduze}ima i privrednim dru{tvima i ustanovama, te organima uprave, posebice mla|im kolegama. Knjiga }e im, bez sumnje, omogu}iti da se sa tom praksom upoznaju ili na nju podsjete na jednom mjestu. U Zborniku su pravna stanovi{ta sistematizovana po odre|enim pravnim oblastima, odnosno po pravnim institutima. Ovom knjigom Haso Taji}, kao autor, i Privredna {tampa d.d. Sarajevo, kao izdava~, pravni~koj struci daju jo{ jednu edukativnu, prakti~nu i korisnu publikaciju, za kojom postoji i te kakva potreba u ~itavoj Bosni i Hercegovini. Zato je recenzenti svesrdno preporu~uju i predla`u da se objavi. Prof. dr Miodrag N. SIMOVI], sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Lejla HAD@IMURATOVI], sudija i predsjednik Gra|anskog odjeljenja Kantonalnog suda u Sarajevu

3

Zbornik
sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti gra|anskog prava
Pripremio: Haso Taji} Izdava~: “Privredna {tampa” d.d. Sarajevo Direktor: Ismet Ibri~evi} Urednik: Aida Bakal, diplomirani pravnik Recenzenti: Prof. dr Miodrag N. SIMOVI], sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Lejla HAD@IMURATOVI], sudija i predsjednik Gra|anskog odjeljenja Kantonalnog suda u Sarajevu Lektor: Slavica Cice DTP: Dragan Markovi} Adresa redakcije: D`emala Bijedi}a 185 (Ned`ari}i) 71210 Ilid`a Telefoni: Centrala 456-877 i 461-023 (faks), Redakcija 461-009 (faks), Slu`ba pretplate 542-700 (faks) E-mail: nipprivs@pksa.com.ba info@privrednastampa.com http://www.privrednastampa.com [tampa: Birograf, Sarajevo Za {tampariju: Rizah Mustafi} Na osnovu mi{ljenja Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje broj: UO 21-06-05-474/05, od 21. 06. 2005. godine, knjiga ZBORNIK SUDSKE PRAKSE SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI U OBLASTI GRA\ANSKOG PRAVA je proizvod iz ~lana 13. stav 1. ta~ka 13. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga na ~iji se promet ne pla}a porez na promet proizvoda. Sarajevo, 2005. godine

4

SADR@AJ
PRVI DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 I - GRA\ANSKO I PRIVREDNO PRAVO - OP]I DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11 II - STVARNO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 1. Sticanje prava svojine/vlasni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16 2. Slu`nost/Slu`benost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39 3. Zalo`no pravo - hipoteka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45 4. Posjed i za{tita prava vlasni{tva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48 5. Zemlji{ne knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .54 6. Promet nepokretnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59 III - EKSPROPRIJACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77 IV - STATUSNI SPOROVI I UPIS U SUDSKI REGISTAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .78 1. Statusni sporovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .78 2. Preduze}a ~iji su osniva~i pravno lice iz druge dr`ave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92 3. Banke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .94 4. Upis u sudski registar . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .95 5. Zadruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .121 6. Politi~ke organizacije

7. Sudska taksa na rje{enje o upisu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123 V - ZA[TITA FIRME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .124 VI - PRINUDNO PORAVNANJE, STE^AJ I LIKVIDACIJA VIII - INDUSTRIJSKO VLASNI[TVO IX - FINANSIJSKO POSLOVANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .126 VII - AUTORSKO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .134 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139

X - OBLIGACIONO PRAVO - OP]I DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140 1. OSNOVE OBLIGACIONIH ODNOSA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .140 2. NASTANAK OBAVEZA (~l. 26. do 261) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 2. 1. Sklapanje ugovora (~l. 26. do 261) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 a) Saglasnost volja (~l. 26. do 45) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .141 b) Sposobnost (~l. 54. do 59) c) Mane volje (~l. 60. do 66) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .146 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .148 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .155 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156

d) Forma ugovora (~l. 67. do 73)

e) Uslov (~l. 74. do 76) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .153 f) Kapara i odustanica (~l. 79. do 83) 2. 2. Punomo} (~l. 89. do 94) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .156

2. 3. Ovla{tenja lica koja obavljaju odre|ene poslove (~l. 98) 2. 5. Neva`nost ugovora (~l. 103. do 120) a) Ni{tavi ugovori (~l. 103. do 110)

2. 4. Tuma~enje ugovora (~l. 99. do 102) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .158 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160

b) Ru{ljivi ugovori (~l. 111. do 117) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .175

5

c) Stavljen van snage (~l. 118. do 120) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .176 2. 6. Dvostrani ugovori (~l. 121. do 147) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .177 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .177 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .178 a) Prigovor neispunjenja ugovora (~l. 122. do 123)

b) Raskid ugovora zbog neispunjenja (~l. 124. do 132)

c) Raskid ili izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti (~l. 133. do 136) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .186 d) Nemogu}nost ispunjenja (~l. 137. do 138) 2. 7. Zelena{ki ugovor (~l. 141) 2. 8. Op{ti uslovi ugovora (~l. 142. do 144) 2. 9. Op{ta dejstva ugovora (~l. 148. do 153) b) Ugovor u korist tre}eg lica (~l. 149. do 153) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .187 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .190 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193 . . . . . . . . . . . . . .194 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .189

a) Stvaranje obaveza za ugovara~e (~l. 148) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .193 OBAVEZE IZ OSNOVA PROUZROKOVANJA [TETE (~l. 154. do 209)

Prouzrokovanje {tete (~l. 154. do 184) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194 a) Op{ta na~ela (~l. 154. do 157) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .194 b) Odgovornost po osnovu krivice (~l. 158. do 163) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .209 . . . . .211 c) Odgovornost za {tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti (~l. 173. do 179) NAKNADA [TETE (~l. 185. do 205)

d) Posebni slu~ajevi odgovornosti (~l. 180. do 184) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .221 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .223 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .230 a) Naknada materijalne {tete (~l. 185. do 188) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .223 b) Obim naknade materijalne {tete (~l. 189. do 192) c) Naknada materijalne {tete u slu~aju smrti, tjelesne povrede i o{te}enja zdravlja (~l. 193. do 197) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .234 d) Naknada materijalne {tete u slu~aju povrede ~asti i {irenja neistinitih navoda (~l. 198) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .240 e) Naknada nematerijalne {tete (~l. 199. do 205) STICANJE BEZ OSNOVE (~l. 210. do 219) a) Op{te pravilo (~l. 210) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .242 f) Odgovornost vi{e lica za istu {tetu (~l. 206. do 208) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .260 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .262 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .262 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .272 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .273

b) Pravila vra}anja (~l. 211. do 219) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .266 POSLOVODSTVO BEZ NALOGA (~l. 220. do 228) JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE (~l. 229. do 261) b) Vrijednosni papiri (~l. 234. do 261) 3. DEJSTVA OBAVEZA (~l. 262. do 294)

a) Javno obe}anje nagrade (~l. 229. do 233) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .273 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .273 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275

POVJERIO^EVA PRAVA I DU@NIKOVE OBAVEZE (~l. 262. do 289) . . . . . . . . . . . . . . . .275 a) Pravo na naknadu {tete (~l. 262. do 279) II - Ugovorna kazna (~l. 270. do 276) I - Op{ta pravila (~l. 262. do 269) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .275 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .279 III - Zatezna kamata (~l. 277. do 279) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .281 b) Pravo zadr`avanja (~l. 286. do 289) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302

6

4. PRESTANAK OBAVEZA (~l. 295. do 393) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302 OP[TE PRAVILO (~l. 295) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .302 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .303 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .306 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .307 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .308 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310 ISPUNJENJE (~l. 296. do 335) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .303 a) Predmet ispunjenja (~l. 307. do 311) c) Vrijeme ispunjenja (~l. 314. do 318) d) Mjesto ispunjenja (~l. 319. do 320) b) Ura~unavanje ispunjenja (~l. 312. do 313) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .304

e) Zaka{njenje povjerioca (~l. 325. do 326)

OSTALI NA^INI PRESTANKA OBVEZA (~l. 336. do 359)

a) Prijeboj (kompenzacija) (~l. 336. do 343) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .310 b) Obnova (novacija) (~l. 348. do 352) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .314 c) Nemogu}nost ispunjenja (~l. 354. do 356) ZASTARA (~l. 360. do 393) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .316 d) Protek vremena, otkaz (~l. 357. do 358) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .320 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .322 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .325 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .340 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .343 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .345 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .345 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .351 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .355 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .358 . . . . . . . . . . . . . . . . .358 a) Op{te odredbe (~I. 360. do 370)

b) Vrijeme potrebno za zastaru (~l. 371. do 380) c) Zastoj zastarijevanja (~l. 381. do 386) d) Prekid zastarijevanja (~l. 387. do 393) NOV^ANE OBAVEZE (~l. 394. do 402) b) Ugovorna kamata (~l. 399. do 402)

5. RAZNE VRSTE OBAVEZA (~l. 394. do 435)

a) Op{te odredbe (~l. 394. do 398) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .345 OBAVEZE SA VI[E PREDMETA (~l. 403. do 411) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .355 a) Alternativne obaveze (~l. 403. do 408) b) Fakultativna potra`ivanja (~l. 411)

OBAVEZE SA VI[E DU@NIKA ILI POVJERILACA (~l. 412. do 435) I - Solidarnost du`nika (~l. 414. do 424) II - Solidarnost povjerilaca (~l. 425. do 434)

a) Solidarne obaveze (~l. 414. do 434) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .358 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .359 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .361 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .363

6. PROMJENA POVJERIOCA ILI DU@NIKA (~l. 436. do 453)

USTUPANJE POTRA@IVANJA UGOVOROM (CESIJA) (~l. 436. do 445) . . . . . . . . . . . . .363 a) Op{te odredbe (~l. 436. do 439) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .363 b) Posebni slu~ajevi ustupanja potra`ivanja (~l. 444. do 445) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .365 PROMJENA DU@NIKA (~l. 446. do 453) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .366 a) Preuzimanje duga (~l. 446. do 450) b) Preuzimanje ispunjenja (~l. 453) 7. PRODAJA (~l. 454. do 551) OP[TE ODREDBE (~l. 454. do 457) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .366 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .367 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .369 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .369

DIO DRUGI - UGOVORI (~l. 454. do 1098) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .369

SASTOJCI UGOVORA O PRODAJI (~l. 458. do 466) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .373

7

a) Stvar (~l. 458. do 461) b) Cijena (~l. 462. do 466)

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .373 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .374 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .376

OBAVEZE PRODAVCA (~l. 467. do 515) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .376 a) Odgovornost za materijalne nedostatke (~l. 478. do 507) I - O materijalnim nedostacima uop{te (~l. 478. do 487) II - Prava kupca (~l. 488. do 500) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .376

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .380

III - Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari (~l. 501. do 507) . . . . . . . . . . . .382 b) Odgovornost za pravne nedostatke (za{tita od evikcije) (~l. 508. do 515) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .382 8. UGOVOR O POKLONU 9. UGOVOR O POSLUZI 10. ZAJAM (~l. 557. do 566) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .385 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .390 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .391

Obaveze zajmodavca (~l. 559. do 561) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .391 Obaveze zajmoprimca (~l. 562. do 565) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .391 11. ZAKUP (~l. 567. do 599) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .393 Op{te odredbe (~l. 567. do 568) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .393 Obaveze zakupca (~l. 581. do 585) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .397 Prestanak zakupa (~l. 595. do 599) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .401 12. UGOVOR O DJELU (~l. 600. do 629) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .408 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .411 13. UGOVOR O GRA\ENJU (~l. 630. do 647) 15. NALOG (~l. 749. do 770)

14. PREVOZ (~l. 648. do 685) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .414 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .416 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .420 16. KOMISION (~l. 771. do 789) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .418 17. OTPREMANJE ([PEDICIJA) (~l. 827. do 846) 18. ZALOG (~l. 966. do 996) Op{te odredbe (~l. 966. do 973) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .421 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .421 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .422

Prava zalogoprimca (~l. 979. do 985) Op{te odredbe (~I. 997. do 1003)

19. JAMSTVO (~l. 997. do 1019) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .422 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .422 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .423 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424 Odnos povjerioca i jamca (~l. 1004. do 1012) Odnos jamca i du`nika (~l. 1013. do 1017) Nov~ani depozit (~l. 1035. do 1042) Ulog na {tednju (~l. 1043. do 1046)

20. BANKARSKI NOV^ANI DEPOZITI (~l. 1035. do 1046)

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .424 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .431 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .433 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .437 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .441

21. BANKARSKA GARANCIJA (~l. 1083. do 1087) 22. PORAVNANJE (~l. 1089. do 1098) DIO TRE]I 23. PRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE XI - PRAVO OSIGURANJA

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .441

24. NEIMENOVANI UGOVORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .442 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .442

8

XII - MJENI^NO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .463 XIII - PORODI^NO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .467 XIV - NASLJEDNO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .492 XV - STAMBENO PRAVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .529 XVI - RADNI ODNOSI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .564 XVII - NADLE@NOST . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .601 XVIII - PARNI^NI POSTUPAK OSNOVNE ODREDBE 2. NADLE@NOST SUDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .627 Dio prvi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .627 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .627 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .631 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .632 1. OSNOVNA NA^ELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .627 Mjesna nadle`nost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .631 a) Isklju~iva mjesna nadle`nost b) Sporazum o mjesnoj nadle`nosti (~lan 52) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .632 Dio drugi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .634 TOK POSTUPKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .634 A. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .634 3. T U @ B A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .634 1. Tu`ba i njen sadr`aj (~lan 53) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .634 2. Tu`ba za utvr|enje (~lan 54) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .635 3. Preinaka tu`be (~lan 58) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .637 4. Povla~enje tu`be (~lan 59) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .638 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .639 4. PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Odgovor na tu`bu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .639 a) Protivtu`ba i odgovor na protivtu`bu (~lan 74) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .639 2. Pripremno ro~i{te . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .641 b) Op}e odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .641 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .644 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .655 5. DOKAZI I IZVO\ENJE DOKAZA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .642 6. SUDSKE ODLUKE Op{te odredbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .644 B. POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA 7. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .655 1. @alba protiv presude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .655 a) Pravo na `albu (~lan 203) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .655 b) Sadr`aj `albe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .656 c) Razlozi zbog kojih se presuda mo`e pobijati d) Granice ispitivanja prvostepene presude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .659 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .660

e) Odluke drugostepenog suda o `albi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .660 8. VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .663 Revizija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .663

9

Ponavljanje postupka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .665 Dio ~etvrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .669 OP]E ODREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .669 9. STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .669 10. VRIJEDNOST SPORA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .679 11. PODNESCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .680 12. DOSTAVA PISMENA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .683 - Dostava fizi~kim i pravnim osobama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .683 - Dostavnica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .683 13. SUPARNI^ARI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .684 14. SUDJELOVANJE TRE]IH OSOBA U PARNICI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .687 Sudjelovanje umje{a~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .687 15. PREKID POSTUPKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .689 16. TRO[KOVI POSTUPKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .691 Dio peti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .697 POSEBNI POSTUPCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .697 17. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .697 18. PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .698 XIX - VANPARNI^NI POSTUPAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .699 XX - PRIMJENA KOLIZIONOG ZAKONA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .705 XXI - IZVR[NI POSTUPAK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .711

10

PRVI DIO
I - GRA\ANSKO I PRIVREDNO PRAVO - OP]I DIO
Redovni sudovi - ovla{teni da cijene ustavnost, odnosno zakonitost propisa, Ustavnost i zakonitost propisa - redovni sudovi ovla{teni da cijene ustavnost, odnosno zakonitost propisa ^lanovi 3. i 7. Zakona o redovnim sudovima REDOVNI SUDOVI SU OVLA[TENI DA NE PRIMIJENE PROPIS NI@EG RANGA OD ZAKONA AKO OCIJENE DA NIJE BIO U SAGLASNOSTI SA USTAVOM, ODNOSNO DA JE BIO U SUPROTNOSTI SA ZAKONOM. Iz obrazlo`enja: Sporna naknada je odre|ena Zaklju~kom Izvr{nog odbora Op{tine B. od 18. 03. 1994. godine. Prvostepeni sud je morao cijeniti da li ovaj zaklju~ak obavezuje potro{a~e elektri~ne energije ako Izvr{ni odbor op{tine nije imao u zakonu dato ovla{tenje da ovakvu obavezu propi{e, pa, zavisno od ove ocjene, odlu~iti o osnovanosti tu`benog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na pla}anje naknade. Redovni sudovi su po odredbama ~lana 230. Ustava RBiH i ~lana 3. Zakona o redovnim sudovima, koji su bili na snazi u vrijeme na koje se spor odnosi, sudili na osnovu Ustava i Zakona, a ovla{teni su, kako proizilazi iz odredaba ~lana 7. Zakona o redovnim sudovima, da ne primijene propis ni`eg ranga od zakona ako ocijene da nije u suglasnosti sa Ustavom, odnosno da je u suprotnosti sa zakonom. (Vrhovni sud Federacije BiH, broj: P`.44/96, od 20. 5. 1997. godine - Bilten VS FBiH, broj 1/1997, odluka broj 18, strana 16) Preduze}e - vr{enje osniva~kih prava ^lan 3. st. 2. i 3. Zakona o zabrani raspolaganja imovinom, prenosu sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji RBiH iz drugih zemalja DO ZAKLJU^ENJA ME\UDR@AVNOG UGOVORA PRAVNI SUBJEKTI SA PODRU^JA REPUBLIKE HRVATSKE NE MOGU VR[ITI OSNIVA^KA PRAVA PREMA PREDUZE]IMA ^IJE JE SJEDI[TE NA PODRU^JU FBiH. Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 3. stav 2. i 3. Zakona o zabrani raspolaganja imovinom, prijenosu sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji RBiH iz drugih dr`ava (“Slu`beni list RBiH”, br. 4/95 i 37/95), do zaklju~enja me|udr`avnog ugovora o za{titi imovinskih prava sa odre|enom dr`avom, imovinom pravnih lica iz drugih republika, upravlja op{tina, odnosno grad Sarajevo, i ta se imovina privremeno upisuje u sudski registar kao osniva~ki ulog op{tine, odnosno grada Sarajeva u poduze}u. Iz ovih propisa slijedi da osniva~i subjekta upisa nisu ovla{teni da odlu~uju o imenovanju upravnog odbora i postavljanju direktora. (Vrhovni sud Federacije BiH, broj: G`.5/96, od 11. 3. 1997. godine - Bilten VS FBiH, broj 1/1997, odluka broj 20, strana 17)

11

Preduze}e - upravljanje ranijim dru{tvenim ako je osniva~ iz R Hrvatske ^lan 1. ta~ka 2. Zakona o pretvorbi dru{tvene svojine ^lanovi 155., 157., 158. i 159. Zakona o preduze}ima PREDUZE]IMA U RANIJOJ DRU[TVENOJ SVOJINI, SA SJEDI[TEM U FEDERACIJI BiH, UPRAVLJAJU NADLE@NI ORGANI FEDERACIJE BiH, PA I KADA JE OSNIVA^ OVAKVOG PREDUZE]A PRAVNI SUBJEKT IZ REPUBLIKE HRVATSKE. Iz obrazlo`enja: Zakonom o pretvorbi dru{tvene svojine (“Slu`beni list RBiH”, broj 33/94) postao je dr`avno vlasni{tvo RBiH, odnosno FBiH, sav dru{tveni kapital iskazan u bilansima stanja pravnih lica, na dan 31. 12. 1991. godine (~lan 1. ta~ka 2.) preduze}ima koja imaju u cijelosti dr`avni kapital upravlja dr`ava (~lan 155. u vezi sa ~lanom 154. Zakona o preduze}ima “Slu`beni list RBiH”, broj 34/94, odnosno “Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 2/95). Ovla{tenja i obaveze dr`ave vlasnika vr{e nadle`ni organi, koji imenuju i ~lanove upravnog odbora (~l. 157. i 158. Zakona o preduze}ima). Direktora preduze}a koji ima u cijelosti dr`avni kapital imenuje upravni odbor, ali uz prethodnu saglasnog nadle`nog organa (~lan 159. Zakona o preduze}ima). Subjekt upisa je preduze}e sa sjedi{tem u FBiH, pa se na njega kao doma}e preduze}e primjenjuju naprijed navedeni propisi, iako ga je 1991. godine osnovalo preduze}e iz Splita. (Vrhovni sud Federacije BiH, broj: G`.5/95, od 11. 3. 1997. godine - Bilten VS FBiH, broj 1/1997, odluka broj 21, strana 18) Poduze}e - sastav upravnog odbora ako je mje{oviti kapital Upravni odbor - sastav i valjanost odluka ^lanci 158. stavak 4., ~l. 160. i 161. Zakona o poduze}ima SKUP[TINA DIONI^KOG DRU[TVA SA MJE[OVITIM SUSTAVOM KAPITALA NIJE OVLA[TENA DA IMENUJE ^LANOVE UPRAVNOG ODBORA KOJI PREDSTAVLJAJU DR@AVNI KAPITAL, VE] ISKLJU^IVO NADLE@NA TIJELA FEDERACIJE BiH, KANTONA @UPANIJE ILI OP]INE. UPRAVNI ODBOR KOJI NIJE SASTAVLJEN NA PROPISANI NA^IN NE MO@E DONOSITI PRAVNO VALJANE ODLUKE Iz obrazlo`enja: Radi se o poduze}u u mje{ovitom vlasni{tvu u kojem pored privatnog sudjeluje i dr`avni kapital. U takvim poduze}ima ~lanove upravnog odbora, kao organa upravljanja, predstavnike dr`avnog kapitala, temeljem ~lanka 160. u vezi sa ~lankom 158. stavak 4. Zakona o poduze}ima (“Slu`bene novine Federacije BiH”, broj 2/95) imenuje nadle`no tijelo kantona, odnosno op}ine, ovisno o tome da li je poduze}e od interesa za kanton ili op}inu. U tom smislu, poduze}e je bilo du`no uskladiti i svoj statut, koji, protivno navedenim zakonskim odredbama, propisuje da sve ~lanove Upravnog odbora imenuje Skup{tina poduze}a, {to ni po proteku roka iz ~lanka 161. spomenutog zakona nije u~injeno. Nije kod toga od bitnog zna~aja njihov odnos u ukupnom broju ~lanova, te da li bi i u kolikoj mjeri oni mogli utjecati na dono{enje spornih akata, ve} da u sustavu Upravnog odbora dr`avni kapital nije na zakonit na~in zastupljen, {to Upravni odbor kao organ upravljanja ~ini nezakonito imenovanim, pa su tako i svi akti koje on donese nezakoniti, kako je to pravilno na{ao prvostepeni sud. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: G`.14/97, od 23. 9. 1997. godine Bilten VS FBiH, broj 2/1997, odluka broj 23, str. 19 - 20)

12

Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u u mje{ovitoj svojini - na~in prestanka ~lanstva u dru{tvu - raskid ugovora Ugovor o osnivanju dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u u mje{ovitoj svojini raskid - na~in prestanka ~lanstva u dru{tvu Raskid ugovora - o osnivanju dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u u mje{ovitoj svojini, na~in prestanka ~lanstva u dru{tvu Zakon o preduze}ima ^LANSTVO U DRU[TVU MO@E PRESTATI NE SAMO U SLU^AJU PREDVI\ANJA OVE MOGU]NOSTI NA AUTONOMNOJ OSNOVI (KADA JE NA OSNOVU UGOVORA O OSNIVANJU DRU[TVA PREDVI\EN RASKID), NEGO I PO OP[TIM PRAVILIMA UGOVORNOG PRAVA NA OSNOVU RASKIDA UGOVORA KADA POSTOJE IZUZETNO VA@NI RAZLOZI. TU@BA ZA RASKID UVIJEK SE UPRAVLJA PREMA ^LANU(OVIMA) DRU[TVA. Iz obrazlo`enja: Ovaj sud, protivno revizionom prigovoru tu`enog, prihvata stav ni`estepenih sudova o mogu}nosti prestanka ~lanstva u dru{tvu na osnovu raskida ugovora od strane nekog ~lana. Stoji tvrdnja revidenta da Zakon o preduze}ima (“Slu`beni list SFRJ”, br. 77/78 do 61/90), koji je bio na snazi u vrijeme zaklju~ivanja ugovora o osnivanju dru{tva, ~iji se raskid tra`i, ne predvi|a mogu}nost prestanka ~lanstva u dru{tvu na osnovu raskida ugovora od strane nekog ~lana, ali ne i tvrdnja da nema mjesta primjeni ovog instituta po op{tim pravilima ugovornog prava. Po ocjeni i ovog revizijskog suda ovakvom na~inu prestanka ~lanstva u dru{tvu ima mjesta ne samo u slu~aju predvi|anja ove mogu}nosti na autonomnoj osnovi (kada je po osnovu ugovora o osnivanju dru{tva predvi|en raskid ugovora) nego i u slu~aju kada postoje izuzetno va`ni razlozi kao {to su: neispunjenje va`nih obaveza dru{tva, poslovanje sa gubitkom u vi{e godina, neispunjenje cilja ugovora i sl.). U konkretnom slu~aju pravni prethodnik tu`ioca i umje{a~a, na strani tu`ioca, i tu`eni ovakvu mogu}nost prestanka ~lanstva u dru{tvu su predvidjeli odredbom ~lana 19. Ugovora o osnivanju dru{tva koja glasi: “Ugovor se zaklju~uje na neodre|eno vrijeme i mo`e se raskinuti u sljede}im slu~ajevima: ako iz zajedni~kog poslovanja u dvije uzastopne godine iskazuje gubitak i u drugim slu~ajevima, predvi|enim pozitivnim zakonskim propisima”. To {to se raskidom ugovora mijenja status i ~lanova dru{tva koji izlaze iz dru{tva i onih koji u njemu ostaju i {to se time mo`e dovesti u pitanje dalje postojanje dru{tva, ne mo`e sprije~iti ~lana dru{tva da se koristi ovim, istina krajnjim, pravnim sredstvom. Tu`ba za raskid ugovora uvijek se upravlja prema ~lanu(ovima) dru{tva, a ne prema osnovanom dru{tvu, kako to pogre{no smatra revident. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj Rev.120/97, od 15. 06. 1999. godine - Bilten VS RS broj I/1999, odluka broj 31, str. 60 - 61) Va`enje zakona - znanje ili neznanje zakona Va`enje zakona - znanje ili neznanje zakona ^lan 109. stav 1. Ustava Republike Srpske ^lan 6. Zakona o primjeni Zakona o prometu nepokretnosti za vrijeme trajanja neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja ZNANJE ILI NEZNANJE ZAKONA (IGNORATIA LEX NOCET) NIJE USLOV NJEGOVOG VA@ENJA. 13

Iz obrazlo`enja: Zakon o primjeni ZPP-a za vrijeme trajanja neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja objavljen je 29. 11. 1994. godine u “Slu`benom glasniku RS”, broj 1/94, posebno izdanje. Odredbom ~lana 6. ovog zakona propisano je da ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u “Slu`benom glasniku RS”, pa je samim tim ispunjen uslov iz ~lana 109. stav 1. Ustava Republike Srpske koji propisuje da zakoni, drugi propisi i op{ti akti, stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja, osim ako iz naro~ito opravdanih razloga nije predvi|eno da ranije stupa na snagu. To je dovoljno da ovaj zakon va`i za svakog ko ulazi u krug odnosa koji su njime regulisani. Znanje ili neznanje (ignorantia lex nocet), na {to se tu`ilac poziva u odgovoru na zahtjev za za{titu zakonitosti, nije uslov njegovog va`enja. ^injenica da je na navedenom slu`benom glasniku stavljena klauzula: “narodna odbrana - dr`avna tajna” ti~e se samo propisa koji se odnose na narodnu odbranu i ona nije omela objektivnu cirkulaciju ovog slu`benog glasnika. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Gvl-1/98, od 2. 04. 1998. godine - Bilten VS RS, broj I/1999, odluka broj 20, str. 48 - 49) Propisi - primjena propisa Propisi - primjena propisa ^lanovi 1035. do 1042. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 88. Zakona o deviznom poslovanju ODREDBE ZAKONA O DEVIZNOM POSLOVANJU, KAO POSEBNE, NE SUSPENDUJU ODREDBE ^LANA 1035. DO 1042. ZOO KAO OP[TEG ZAKONA. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ilje da joj tu`ena po osnovu ugovora o nov~anom depozitu isplati sa njenog {tednog uloga po vi|enju devizna sredstva u iznosu od 14.119,78 DEM. Odlu~uju}i o osnovanosti tu`benog zahtjeva, ni`estepeni sudovi su utvrdili: 1. tu`ilja na {tednoj knji`ici broj 10500-620-16-72711-009246- 4, a koja je otvorena kod tu`ene, posjeduje sredstva u iznosu od 14.119,78 DEM; 2. ovaj nov~ani depozit tu`ena sada dr`i kao ulog na {tednju po vi|enju i 3. tu`ena banka je prije podno{enja tu`be odbila zahtjev tu`ilje da joj se ova sredstva stranog novca ulo`enog kao nov~ani depozit vrate. Polaze}i od ovako utvr|enog ~injeni~nog stanja, koje ne mo`e biti predmet pobijanja i ocjenjivanja u ovom revizionom postupku, s obzirom na izri~itu zabranu sadr`anu u odredbi ~l. 385. st. 3. Zakona o parni~nom postupku, sudovi su pravilno zaklju~ili da su stranke po osnovu me|usobno zaklju~enog ugovora o nov~anom depozitu stekle odre|ena prava i preuzele odre|ene obaveze, {to uostalom me|u strankama nije sporno, i da je tu`ena banka u obavezi da po osnovu ~l. 1035. st. 2. Zakona o obligacionim odnosima vrati tu`ilji na njen zahtjev sporni iznos stranog novca koga je polo`ila kod tu`ene po osnovu ugovora o nov~anom depozitu kao ulog na {tednju i na osnovu koga je tu`ena izdala tu`ilji {tednu knji`icu na njeno ime (~l. 1043. st. 2. ZOO). Stoga tu`ilja, po mi{ljenju i ovog revizionog suda, osnovano mo`e da tra`i vra}anje deponovanog novca i tu`ena banka je prema uslovima predvi|enim u ugovoru du`na isplatiti tu`ilji, kao depononetu, sa njene knji`ice sporni iznos kojim ona raspola`e. Prema svemu iznijetom ni`estepeni sudovi nisu pogre{no primijenili materijalno pravo na {tetu tu`ene kada su udovoljili tu`benom zahtjevu.

14

tuma~enje sadr`aja i smisla ugovora Ugovor o udru`ivanju sredstava za izgradnju poslovnog objekta . od 22. da isplata tu`ilji spornog iznosa stranog novca. 06. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ilje da se u odnosu na tu`enog utvrdi da je po osnovu ugovora o udru`ivanju sredstava od 31. kao i na predaju spornog poslovnog prostora. godine izgraditi sporni poslovni prostor i predati ga kupcu (ovdje tu`ilji). kao kupac. . sadr`ano u obrazlo`enju pobijene odluke. godine.pravni prethodnik tu`enog 31. 10.16/95. broj 5/93) ne samo stoga {to ovi propisi prema va`e}em Ustavu Republike Srpske ne mogu da imaju retroaktivnu primjenu na sporni depozit {tednog uloga tu`ilje u stranom novcu. ve} samo na~in na koji ovla{}ena banka izvr{ava nalog na pla}anje doma}im i stranim fizi~kim licima sa njihovih deviznih {tednih uloga. 05. ovdje gubi iz vida da se ranijim saveznim propisima o deviznom poslovanju. (Vrhovni sud Republike Srpske. nije u suprotnosti sa pozitivnim propisima o deviznom poslovanju koji se navode u presudi ni`estepenog suda i na koje se propise revident neosnovano poziva (~l.) od 30. na koje se poziva revident. na ~ije je pla}anje obavezna tu`ena.ugovora o udru`ivanju sredstava za izgradnju poslovnog objekta Ugovor o prodaji pokretne stvari . godine zaklju~ili ugovor koga su imenovali kao “ugovor o udru`ivanju sredstava”. godine.” iz B. broj: Rev. L. od 17. ZOO. a sada Zakonom o deviznom poslovanju Republike Srpske iz 1993. L. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima BEZ OBZIRA [TO SU STRANKE ZAKLJU^ENI UGOVOR NAZVALE “UGOVOROM O UDRU@IVANJU SREDSTAVA” SUD ]E. da se tu`ilja. godine) (Vrhovni sud Republike Srpske. S OBZIROM NA SADR@AJ I SMISAO UGOVORNIH UTANA^ENJA OCIJENITI DA LI SE RADI O UGOVORU O UDRU@IVANJU ILI O UGOVORU O PRODAJI POSLOVNOG OBJEKTA.05 m2 u prizemlju zgrade “B. str. ne ure|uje materija bankarskih nov~anih depozita i uloga na {tednju. 1995. niti zaklju~ivanje dvostrano teretnih ugovora izme|u banaka i deponenata.tuma~enje sadr`aja i smisla ugovora ^lan 9. 50 . broj: Rev. kao posebne. a ne o pla}anju i napla}ivanju u stranom novcu u smislu zakonske odredbe na koje se revident poziva. Revident.60/96. 15 . ve} prvenstveno stoga {to se ovdje radi o vra}anju nov~anog depoziva koji je tu`enoj banci dat kao ulog na {tednju. Zakona o prometu nepokretnosti ^lan 30. da su stranke utana~ile da }e prodavalac (ovdje PP “I. U provedenom postupku je utvr|eno da je predmet ovog ugovora upravo sporni poslovni prostor. 1992. obavezala da }e prodavcu u roku od osam dana po ispostavljenom ra~unu platiti “cjelokupnu cijenu poslovnog prostora” u iznosu od 1. godine . 88 Zakona o deviznom poslovanju . Nesporno je da su tu`ilja i PP “I.15 povr{ine 12. 1996.030. 12. Vezano za konkretni slu~aj to zna~i da odredbe Zakona o deviznom poslovanju. kao op{teg zakona. koga je zaklju~ila sa pravnim prethodnikom tu`enog. odluka broj 23. ne suspenduju odredbe ~lanova 1036. broj I/1999. 1991.Bilten VS RS.081. do 1042.” B L.52) Tuma~enje ugovora . naime.00 tada{njih dinara i da su ugovorne stranke utana~ile i pravne posljedice u slu~aju neizvr{enja ili neblagovremenog izvr{enja ugovornih obaveza. postala vlasnik poslovnog prostora L .o prodaji pokretne stvari .“Slu`beni glasnik RS”. 1” i da se tu`eni obave`e na izdavanje tabularne isprave. 1991. 10.Ovaj sud u svemu prihvata pravno shvatanje ni`estepenog suda.

razra|uju}i ovu tada vladaju}u samoupravnu koncepciju. ZUR u ~lanu 268.Bilten VS RS. posluzi i sli~no). Zakona o udru`enom radu . pa se i iz okolnosti da nesmetano koristi sporni objekt kao dru{tveno sredstvo na kome ima pravo raspolaganja. ODNOSNO DESET GODINA OD GUBITKA POSJEDA. 7. broj: Rev. od 29. po~ev od 1974. ve} o ugovoru o prodaji spornog poslovnog prostora i da se sporni odnos ima razrije{iti na osnovu propisa koji reguli{u promet nepokretnosti na osnovu kupoprodajnog ugovora i propisa koji reguli{u sticanje prava svojine na nepokretnostima na osnovu pravnog posla. uklju~uju}i i nepokretne. odnosno njegov pravni prednik. Zakona o udru`enom radu . 1990. 268. 1997. a regulisao i samoupravne odnose nastale prije njegovog stupanja na snagu. broj P`. pa je. broj 2/1997. Tu`ilac ne bi mogao zahtijevati sporni objekt ni da ga tu`eni nije stekao po valjanom pravnom osnovu.. i 270. ZUR-a. godine . drugostepeni sud je. (Vrhovni sud Republike Srpske. njezino vra}anje mo`e zahtijevati u roku od pet godina od dana saznanja. ovla{ten od zahtjeva njeno vra}anje. i 269.prekluzivni. 12. koji je donesen 1976.STVARNO PRAVO 1.ZUR.Polaze}i od stvarnog sadr`aja i smisla ugovornih utana~enja stranaka. koji bli`e propisuje ko je u ime dru{tvene pravne osobe od koje je bez pravnog osnova oduzeto sredstvo. 5. ugovora o zakupu. mogle su postati dru{tveno sredstvo u dru{tvenoj pravnoj osobi i na osnovu samoupravnog sporazuma. broj I/1999. ako je nekretnina postala dru{tveno sredstvo bez pravne osnove. Do momenta podno{enja tu`be u ovoj parnici navedeni rokovi su ve} odavno protekli. NAKON PROTEKA PET GODINA OD DANA SAZNANJA. a ne samo ugovora ili drugog pravnog posla. U smislu ~lana 265. koristi sporni objekt po osnovu nekog ugovora kojim se nije moglo prenijeti pravo raspolaganja. godine kada je tu`ba podnesena. godine mora zaklju~iti da je ovaj objekt kao svoje osnovno sredstvo primio od ranijeg nosioca prava raspolaganja.60) II . strana 20) 16 . ZUR-a.122/97. godine Bilten VS FBiH. godine. {to je vidljivo i iz odredaba ~lanova 266.127/98. od 11. godine do dana podno{enja tu`be 15. dru{tvena sredstva u dru{tvenoj pravnoj osobi ~ine i stvari koje su materijalni uvjet njihova rada. odluka broj 24. Sticanje prava svojine/vlasni{tva Dru{tvena pravna osoba . (Rje{enje Vrhovnog suda Federcije BiH. 1998. ve} samo privremeno kori{tenje (npr. Tu`ilac i ne tvrdi da tu`eni. propisao da se. Iz obrazlo`enja: Stvari. pravilno zaklju~io da se ovdje radi o ugovoru o udru`ivanju sredstava radi izgradnje spornog poslovnog prostora bez obzira {to su stranke sklopljeni ugovor tako nazvale.gubitak prava na zahtjev za vra}anje stvari Rok . odluka broj 30. protivno revizionim navodima tu`ilje. za vra}anje stvari ranije dru{tvene pravne osobe ^lanovi 265. str.raniji DRU[TVENA PRAVNA OSOBA DEFINITIVNO JE IZGUBILA PRAVO DA ZAHTIJEVA VRA]ANJE NEKRETNINE KOJU JE BEZ VALJANOG PRAVNOG OSNOVA KORISTILA DRUGA DRU[TVENA PRAVNA OSOBA. a najkasnije u roku od deset godina i ovi rokovi su va`ili i kod primjene ~lana 270. 59 . a pomenute odredbe ZUR-a (poglavlje u kome se nalaze) bile su na snazi i u toku 1990.

da dru{tvenoj pravnoj osobi pripadaju dru{tvena sredstva (stvari. Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 268. Prvostepeni sud je. SREDSTVIMA ZAJEDNI^KE POTRO[NJE RANIJIH DRU[TVENIH PRAVNIH OSOBA. U takvim okolnostima te{ko je. prvobitnog (~lana 228. naime. bez pravnog osnova. odluka broj 24. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. str. U[LA BEZ PRAVNOG OSNOVA U SREDSTVA OP[TINE. opravdavala tada vladaju}om samoupravnom koncepcijom. 53/76 i 57/83) propisano je da se vra}anje nepokretnosti koja je postala dru{tveno sredstvo bez pravnog osnova mo`e zahtijevati u roku od pet godina od dana saznanja. pre~i{}enog teksta ZUR-a) ne propisuju rokove po kojem isteku pravo na povrat zasnovano na pravu raspolaganja prestaje. primjenjivanom do stupanja na snagu Zakona o preduze}ima (“Slu`beni list RBiH”. stav 1.nema uvjeta za gubitak prava na povrat analognom primjenom odredaba ZUR-a ^lan 268.271/00. te dru{tveno pravne osobe. 17 . stav 1. Ovaj propis se neposredno odnosio na gubitak prava vlasni{tva na nekretnini.20) Gubitak prava podno{enja zahtjeva za vra}anje nepokretnosti koja je bez pravnog osnova postala dru{tveno sredstvo ^lan 268. broj: P`. u koje spadaju i stanovi. prvobitnog.Stan . sti~u pravo vlasni{tva na stanovima. Analogna primjena se. 1. broj 53/76). no i ovaj sud smatra da se mo`e analogno primijeniti i kod prava dru{tvene pravne osobe da zahtijeva povrat nekretnine u dru{tvenom vlasni{tvu od druge dru{tvene pravne osobe. 2001. a najkasnije u roku od deset godina. NE ZNA^I DA JE TA NEPOKRETNOST. st. koji se nalazio u poglavlju Zakona. u pravilu. Zakona o udru`enom radu (“Slu`beni list SFRJ”. zaklju~iti da su stanovi bili materijalni uvjet rada radnika dru{tveno pravne osobe. broj 11/88). pre~i{}enog teksta ZUR-a). od 29. br. odnosno materijalna osnova ostvarivanja funkcija u toj dru{tvenoj pravnoj osobi (princip izra`en u odredbama ~lana 265. odnosno ~lana 223. 1. Zakona o udru`enom radu . KAO DRU[TVENO SREDSTVO. godine Bilten VS FBiH. Iz obrazlo`enja: Odredbom ~lana 268. stav 1.raniji NEMA UVJETA NI ZA ANALOGNU PRIMJENU RANIJIH ODREDABA ZUR-a O GUBITKU PRAVA NA POVRAT NEKRETNINA KOJE SU BEZ PRAVNOG OSNOVA POSTALE DRU[TVENO SREDSTVO. i ~lan 270. iako odredbe ~lana 270. a najkasnije u roku od deset godina. kome odgovara ~lan 226. ako je nekretnina postala dru{tveno sredstvo bez pravne osnove. broj 33/94). 19 . me|utim. broj 1/2001. po mi{ljenju ovog suda. nov~ana sredstva i materijalna prava) koja su materijalni uvjet rada radnika. njen povrat se mogao zahtijevati u roku od pet godina od dana saznanja. propustio da ocijeni da li se analogna primjena navedenih odredbi mo`e prihvatiti i kada se radi o bespravnom prisvajanju sredstava zajedni~ke potro{nje. Zakona o udru`enom radu (“Slu`beni list SFRJ”. Zakona o udru`enom radu UPIS NEPOKRETNOSTI U KATASTAR. kada je kori{tena od strane dru{tvene pravne osobe kao njeno sredstvo. AKO SE RADI O STANOVIMA. pre~i{}enog teksta ovog zakona (“Slu`beni list SFRJ”. a u sada{njim dru{tvenim okolnostima nosioci stanarskog prava. NA KOJU JE DRUGI IMAO PRAVO SVOJINE. kada su ta sredstva bila blisko vezana za radnike ranijih organizacija udru`enog rada i sticana iz njihovih dohodaka. stav 1.

pitanje da li je C. III. od 29. 268. odluka broj 25. Kada izme|u federalne vlasti i kantona ne postoji dogovor o ostvarivanju zajedni~ke nadle`nosti . M.4. a kraj ~injenice da tu`ioci ne tra`e od tu`ene da joj vrate spornu parcelu {to je i razumljivo jer nije njen dr`avni. (Vrhovni sud Republike Srpske. ove nadle`nosti mogu biti ostvarivane zajedni~ki ili odvojeno ili od strane kantona koordinirano od federalnih vlasti. 53 . Obje navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene da bi se pozivom na odredbu ~l. ima se zaklju~iti da u ovom slu~aju nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz ~l. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine KADA IZME\U FEDERACIJE I KANTONA NE POSTOJI DOGOVOR O OSTVARIVANJU ZAJEDNI^KE NADLE@NOSTI . sporna parcela upisana na ime tu`ene. Zakona o udru`enom radu moglo suditi da je lice koje je imalo pravo svojine izgubilo pravo podno{enja zahtjeva za vra}anje nepokretnosti. godine . od 14. str. poslugu i sl.2. U konkretnom slu~aju je nesporno da se C. Prema tome.19/96. pa ako samo jedna od njih nedostaje. me|utim. pa se ima uzeti da sporna parcela nije postala dru{tveno sredstvo bez pravne osnove. u vrijeme davanja jednostrane izjave bio stvarni vlasnik sporne parcele i da li ovaj jednostrani pravni posao proizvodi pravno dejstvo. KANTON MO@E U SVRHU ZA[TITE JAVNIH DOBARA ZAKONOM UREDITI RASPOLAGANJE I GAZDOVANJE [UMAMA U VLASNI[TVU DR@AVE NA SVOM PODRU^JU. broj: Rev. u pogledu ovih nadle`nosti kantoni i federalna vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi. i III.54) Dr`avno vlasni{tvo .nadle`nost kantona da uredi odnose u raspolaganju i upravljanju dr`avnim {umama ^lanovi III. st. M. Zakona o udru`enom radu za odbijanje tu`benog zahtjeva. Tako|e je nesporno da tu`ena nije bila.). a “saznanje” da je nepokretnost postala dru{tveno sredstvo treba shvatiti samo kao saznanje da dru{tveno pravno lice fakti~ki koristi nepokretnost.KORI[TENJE PRIRODNIH BOGATSTAVA I KADA FEDERALNIM ZAKONOM OVA OBLAST NIJE REGULISANA. federalna vlast i kantoni nadle`ni su. 1977.kanton mo`e zakonom urediti upravljanje i raspolaganje dr`avnom {umom na svom podru~ju [uma . najam. a niti je sada dr`alac sporne parcele. Upis sporne parcele u katastar kao dru{tvene svojine. u smislu ~l. Zakona o udru`enom radu. sam za sebe. 1. odvojeno 18 . da je pravni subjekt dru{tvene svojine na nepokretnosti (ovdje: tu`ena op{tina) bio neposredni dr`alac te nepokretnosti ili na drugi na~in manifestovao dr`anje te nepokretnosti (izdavao u zakup. Iz obrazlo`enja: Prema odredbi ~lana III.4. za iskori{tavanje prirodnih bogatstava. niti je na neki drugi na~in manifestovala dr`anje te nepokretnosti.kori{tenje prirodnih bogatstava (da li }e je ostvarivati zajedni~ki. poslugu i sl.3.3. da je nepokretnost postala dru{tveno sredstvo bez pravnog osnova i 2. 1996. 286. 12. najam. a prema odredbi ~lana III. prema odredbi ~lana III. Drugo je. 05. ne mo`e se o sporu suditi primjenom navedene zakonske odredbe. ne zna~i da je nepokretnost na koju je drugi imao pravo svojine u{la bez pravnog osnova u sredstva op{tine.Bilten VS RS broj I/1999. pored ostalog.Pretpostavke za primjenu ove odredbe su sljede}e: 1. Ustava Federacije BiH.. odnosno nije je davala tre}im licima u zakup.1327/77. jednostranom izjavom odrekao prava svojine na spornoj parceli u korist dru{tvene zajednice i da je na osnovu rje{enja Dn br. godine.2. 286.

sticanje svojine na {umi dr`avne svojine Svojina . me|utim. radi ~ega je njegov tu`beni zahtjev pravilno odbijen kao neosnovan. stavovi 2. Iz obrazlo`enja: Poslije 1. broj 2/1999. u vezi sa ~lanom 28. Nije ta~an ni revizioni navod da se “prilikom avionskog snimanja 1982. odnosno da je dokazao da ima pravni osnov (punova`an ugovor o prenosu prava vlasni{tva iz dr`avne svojine ili pravosna`nu odluku nadle`nog dr`avnog organa). On.sticanje.. koja ga je u`ivala do 1972. Tu`eni je te godine upisan samo kao posjednik prilikom izlaganja katastarskih podataka izvr{enog premjera.. strana 28) Dr`avna svojina . nije se moglo dokazivati da je odr`ajem ste~eno pravo vlasni{tva na {umi u dru{tvenoj sada: dr`avnoj svojini. Ovaj revizioni prigovor nije od uticaja na presu|enje. sada{njeg Zakona o {umama (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. tom prilikom nije upisan kao vlasnik.. i 5. godine bilo oranica i da je po{umljeno radom porodice R. odnosno dr`avna svojina). Tu`eni. prema utvr|enju prvostepenog suda. takve dokaze nema.u dr`avnoj svojini . kanton mo`e u svrhu za{tite javnih dobara zakonom urediti raspolaganje i gazdovanje {umama u vlasni{tvu dr`ave na svom podru~ju. naime.65/99. relativno kratko vrijeme (od 19 . kako je to i u~injeno ~lanom 4. Tu`beni zahtjev bi bio osnovan samo pod pretpostavkama da je tu`ilac dokazao da je pravo vlasni{tva na spornim parcelama bilo uknji`eno na njegovog oca u zemlji{noj knjizi. PODOBNOG ZA ZEMLJI[NOKNJI@NI PRENOS ILI PRAVOSNA@NE ODLUKE NADLE@NOG ORGANA. godine i dalje neprekidno vode kao dru{tvena.PUNOVA@NOG UGOVORA O PRENOSU PRAVA SVOJINE IZ DR@AVNOG VLASNI[TVA. i 72. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.. Zakona o upravljanju dr`avnom imovinom na podru~ju BPK. br. godine. i 5. nego kao posjednik nekretnina (prema zemlji{noknji`nom izvatku u spisima.ili samo kanton) i kada federalnim zakonom ova oblast nije regulisana. Zakona o {umama («Slu`beni list SRBiH».. te da radi ostvarivanja posebnog dru{tvenog interesa u gospodarenju {umama i {umskim zemlji{tem u dr`avnom vlasni{tvu na njegovoj teritoriji osnuje javno preduze}e u djelatnosti {umarstva. 05. sada sadr`ana u odredbi ~lana 72. upisala kao vlasnik iako nije bilo pravnog osnova”za to... godine. broj 38/71) ^lanovi 28. Taj smisao sadr`e i odredbe ~lanova 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima PRAVO SVOJINE NA [UMI KOJA SE VODI KAO DR@AVNA IMOVINA STI^E SE SAMO NA OSNOVU VALJANOG PRAVNOG OSNOVA .sticanje svojine ^lanovi 1. kao ni njegov otac nisu mogli ste}i pravo svojine na sporno zemlji{te odr`ajem ni pod pretpostavkom da se radi o ranijoj oranici. kada je stupio na snagu raniji Zakon o {umama (“Slu`beni list SRBiH” broj 38/71). godine Bilten VS FBiH. od 12. sve i da su ta~ni navodi da sporne parcele ne spadaju u {umsko zemlji{te. godine. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima). 13/94 do 18/99). 1. tu`ena. sporne parcele se od 1922. kako to proizlazi iz pismenog izvje{taja geodetskog vje{taka. i 4. postojanje akta nadle`nog organa da mu se parcele priznaju u svojinu ili ugovora podobnog za zemlji{noknji`ni prenos prava svojine).. U reviziji je istaknuto da je sporno zemlji{te 1929. Tu`ilac. na {umi dr`avne svojine [uma . tu`ilac ni u tom slu~aju nije dokazao osnov sticanja prava vlasni{tva na iste (tj. 1972. jer ga. broj: Rev. nisu dr`ali kao savjesni i zakoniti posjednici (ranija pravna pravila. 1999. odluka broj 39. Prije toga.

na osnovu svog svojinskog prava. od 16. 1996. unijelo u komasacionu masu mo`e i nakon pravosna`nog okon~anja komasacionog postupka. 53 . pa okolnosti da je uredno izmirivao svoje obaveze prema dr`avi i da se je pridr`avao svih ugovornih odredaba i obaveza. broj: Rev-161/2001. godine . same za sebe. Prema tome. str. tu`ilac nije dokazao da je takav akt donesen. biv{i vlasnik nepokretnosti koje je drugo lice. pokrenuti i voditi spor protiv navedenog lica. Stoga su tu`ioci.kad je nepokretnost kao svoju unijelo u komasacionu masu lice koje nije vlasnik Zakon o komasaciji BIV[I VLASNIK NEPOKRETNOSTI KOJU JE DRUGO LICE (NEVLASNIK). tra`e}i da se utvrdi njegovo pravo svojine na nepokretnosti koje su tom licu dodijeljene u zamjenu za one koje je. 1939. suprotno revizionim navodima. broj I/1999. od 18. bez zna~aja su za ovaj spor. unijelo u komasacionu masu.54) Komasacija . koju je pravilno protuma~io prvostepeni sud. 2001. 07. godine . broj Rev. broj I/2004. {to. odnosno Agrarne direkcije.Bilten VS RS. Hrvata i Slovenaca) je tom prilikom pridr`ao pravo da odlu~i da li }e se zemlji{te ustupiti besplatno u svojinu zakupcu i u slu~aju kad ovaj ispuni sve uslove iz te odredbe. Po stanovi{tu ovog Vrhovnog suda. 04. nema posebnog zna~aja za presu|enje u ovom sporu. Kako je ve} re~eno. Zakupodavac (Agrarna direkcija u ime Erara Kraljevine Srba. strana 55) 20 . kao svoje.de{ifrovanja do izlaganja podataka izvr{enog premjera) kao posjednik je bio upisan tu`ilac. odluka broj 28. (Vrhovni sud Republike Srpske. 11. ovla{teni na podno{enje tu`be protiv tu`ene. U vezi ostalih revizionih navoda treba ukazati na to da ugovor o zakupu iz 1929. a da se na osnovu ove odluke za ovo zemlji{te dala u zamjenu sporna parcela. odnosno njegov pravni prethodnik je mogao postati vlasnik spornog zemlji{ta samo na osnovu posebnog akta Erara.kad je nepokretnost kao svoju unijelo u komasacionu masu lice koje nije vlasnik Sticanje prava svojine . s obzirom na naprijed re~eno. kao svoje.sticanje svojine . a koja se pogre{no obja{njava u reviziji (“ako zakupnik u cijelosti ispuni svoje obaveze u roku od 10 godina da }e zemlji{te pre}i u vlasni{tvo dr`aoca”). Iz obrazlo`enja: Ta~na je reviziona tvrdnja da je na osnovu prvostepenog rje{enja o komasaciji prestalo pravo svojine na onom zemlji{tu koje je pravni prethodnik tu`ene na nezakonit na~in preuzeo u posjed. odluka broj 35. (Vrhovni sud Republike Srpske. Taj ugovor je dodu{e sadr`avao odredbu u paragrafu 6. godine nije mogao biti pravni osnov za sticanje prava svojine.25/96. KAO SVOJU UNIJELO U KOMASACIONU MASU MO@E I NAKON PRAVOSNA@NOG OKON^ANJA KOMASACIONOG POSTUPKA NA OSNOVU SVOG SVOJINSKOG PRAVA POKRENUTI I VODITI SPOR PROTIV OVOG LICA TRA@E]I DA SE UTVRDI NJEGOVO PRAVO SVOJINE NA NEPOKRETNOSTI KOJA JE TOM LICU DODIJELJENA U ZAMJENI ZA ONU KOJU JE KAO SVOJU UNIJELO U KOMASACIONU MASU. Isto va`i i za revizione navode da “predmetna {uma nije u {umskom kompleksu niti je povu~ena linija razgrani~enja”. odnosno na zemlji{tu koje je bilo predmet ugovora o poklonu od 6. godine.Bilten sudske prakse VS RS. tu`ilac.

da su dana 1. godine i prenijeti mu pravo na uknji`bu prava svojine na ovim prostorijama. . Odlu~uju}i o osnovanosti tu`benog zahtjeva. a tu`eni obavezu da }e kupcu predati u svojinsku dr`avinu stan i poslovne prostorije najkasnije do 1. kao njihov kupac (dalje: kupac). prvostepeni sud je zaklju~io da pravni prethodnik tu`ioca nije mogao prenijeti na kupca pravo svojine na spornim objektima jer mu ovi objekti nisu predati u svojinsku dr`avinu. da je tu`eni.17 m2. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca da se u odnosu na tu`enog utvrdi njegovo pravo svojine na stambenom prostoru (stanu) u povr{ini od 58. 16. da su tu`eni i PP “V” iz B. a i tu`eni izgradio stambeno-poslovnu zgradu u kojoj se nalaze stambene i poslovne prostorije koje su bile predmet ugovora i da ih tu`eni nije predao kupcu u svojinsku dr`avinu i 5. svoju presudu zasnovao na drugim razlozima. a 24. Zakona o obligacionim odnosima UGOVOROM O CESIJI MO@E SE PRENIJETI NA DRUGOG NE SAMO PRAVO SVOJINE NA POSLOVNIM I STAMBENIM OBJEKTIMA NEGO I PRAVO TRA@ENJA PREDAJE TIH OBJEKATA U SVOJINSKI POSJED ^IJA JE IZGRADNJA UGOVORENA NA TEMELJU UDRU@IVANJA SREDSTAVA ZA NJEGOVU IZGRADNJU. godine zaklju~ili dva ugovora koje su imenovali kao “ugovor o udru`ivanju sredstava za izgradnju stambenog prostora” i kao “ugovor o udru`ivanju sredstava za izgradnju poslovnog prostora”.. 2. godine i ugovor koga su imenovali kao “ugovor o udru`ivanju sredstava za izgradnju gara`nog i podrumskog prostora”.ul.10 m2. Majevi~ka. Drugostepeni sud. 10.ul. Polaze}i od ovih utvr|enja. Drugostepeni sud je. 1992.50 m2 i na gara`i br. 1991. 08. 05. prihvataju}i u svemu ~injeni~no utvr|enje prvostepenog suda. 2 u povr{ini od 18 m2 koji se svi nalaze u poslovnoj-stambenoj zgradi u B. . nastupao kao proizvo|a~ stana i poslovnih prostorija. jer da tu`eni nije ugovorna stranka iz ugovora o zamjeni nepokretnosti kojim je kupac prenio tu`iocu u svojinu sporne objekte i da je kupac mogao ustupiti tu`iocu ugovor o udru`ivanju sredstava za izgradnju spornih objekata samo uz izri~iti pristanak tu`enog. stav 1. prema kome je kupac prenio tu`iocu u svojinu nepokretnosti koje su bile predmet ugovora o udru`ivanju sredstava za izgradnju stambenih i poslovnih prostorija time da mu tu`ilac istovremeno ustupi u zamjenu i prenese u svojinu trosoban stan br.Cesija .prenos prava svojine i prava tra`enja predaje nepokretnoj stvari na osnovu ugovora o cesiji Ugovor o cesiji . ni`estepeni sudovi su utvrdili sljede}e ~injeni~no stanje: 1. Majevi~ka i da se tu`enom nametne obaveza da mu ove prostorije preda u dr`avinu. 21 . 145. na podrumu povr{ine 28. . a PP “V” B. jer da se radi o pravnoj situaciji propisanoj odredbom ~l. smatra da je tu`beni zahtjev neosnovan. 3.. svi smje{teni u stambenoposlovnoj zgradi u B. kao gra|evinska organizacija.. da je kupac ispunio svoju ugovornu obavezu. a niti je izvr{en upis prava svojine na ovim objektima u zemlji{nim knjigama u njegovu korist i sudio tako {to je odbio tu`beni zahtjev. 1992. ~iji je vlasnik M. Zakona o obligacionim odnosima. 02. 1991.Titova broj 157/5. godine kupac i tu`ilac zaklju~ili ugovor o zamjeni nepokretnosti.prenos prava svojine i prava tra`enja predaje nepokretnoj stvari na osnovu ugovora o cesiji Prenos prava svojine i prava tra`enja predaje nepokretnoj stvari na osnovu ugovora o cesiji ^lan 436. na poslovnom prostoru u povr{ini od 28. naime. ^. 17 koji se nalazi u T. da se kupac ovim ugovorom obavezao da }e u odre|enim rokovima isplatiti tu`enom ugovorenu cijenu stana i poslovnim prostorijama.

a radi pravilnog razrje{enja spornog odnosa. po ocjeni ovog revizijskog suda. 6/80 i 36/90). Predmet ugovora o cesiji. Pravo svojine na osnovu pravnog posla na nepokretnostima sti~e se tek upisom u zemlji{ne knjige (~l. st. jer mu uvijek prethodi neki drugi pravni posao izme|u cedenta i cesionara (pomo}ni pravni instrument za realizaciju pravnog posla ~ija pravna osnova ne mora biti vidljiva prema vani). koji je akcesorne prirode. br. Zakona o osnovnim svojinsko. pa i budu}a potra`ivanja uz pretpostavku da su dovoljno odre|ena. 1. Ovo zato {to je ugovorom o cesiji mogu}e prenijeti pravo svojine na poslovnim i stambenim prostorijama i pravo tra`enja predaje tih prostorija u svojinsku dr`avinu ~ija je izgradnja ugovorena na temelju udru`ivanja sredstava za njihovu izgradnju. da tu`ilac nije upisan u zemlji{nim knjigama. S obzirom na te materijalnopravne odredbe. pogre{no je pravno stanovi{te drugostepenog suda da se na zahtjev za predaju u svojinsku dr`avinu mo`e postaviti samo prema ugovornoj stranci i da slijedom toga tu`eni koji nije u ugovornom odnosu sa tu`iocem nije pasivno legitimisan u svom sporu. time da ovaj istovremeno ustupi tu`iocu u zamjenu i prenese mu u svojinu sporne objekte. kao {to je to re~eno. ta~. 3. 436. onda bi. da je pravni prethodnik tu`ioca u cijelosti ispunio svoje ugovorne obaveze prema tu`enom na osnovu ugovora o udru`ivanju sredstava za izgradnju spornih objekata i da su tu`ilac i njegov pravni prethodnik zaklju~ili ugovor o zamjeni prema kome je tu`ilac prenio svom pravnom prethodniku u svojinu trosoban stan koji se nalazi u T. kao nosilac prava svojine na spornim objektima.pravnim odnosima . prije svega. Zakona o parni~nom postupku u odnosu na dio odluke kojim je tu`ilac odbijen sa zahtjevom za predaju u dr`avinu spornih objekata. potrebno utvrditi stvarni sadr`aj i smisao ugovornih potra`ivanja tu`ioca i kupca po osnovu ugovora o zamjeni nepokretnosti i ocijeniti da li je ovim ugovorom prethodnik tu`ioca (ovdje: kupac) cedirao tu`iocu istovremeno i svoje pravo tra`enja predaje tih objekata u svojinsku dr`avinu od strane tu`enog. Odredbom ~l. Stoga je ispravno rezonovanje prvostepenog suda da je iz ovih razloga neosnovan zahtjev tu`ioca na utvr|enje da je titular prava svojine na predmetnim objektima. djelimi~no u pravu kad tvrdi da su se u dono{enju pobijane presude ostvarili revizioni razlozi iz odredbe ~l. mo`e biti svako otu|ivo cedentovo potra`ivanje koje on ima prema cesusu. bilo je. 1. Ni`estepeni sudovi su utvrdili. izuzev onoga ~iji je prenos zabranjen zakonom ili koje je vezano za li~nost povjerioca ili koje se po svojoj prirodi protivi preno{enju na drugoga. tu`ilac bio ovla{ten da istakne zahtjev za predaju spornih objekata i prema tu`enom. 33. Zakona o obligacionim odnosima propisano je da povjerilac mo`e ugovorom zaklju~enim sa tre}im prenijeti na ovoga svoje potra`ivanje. iako on nije ugovorna stranka iz ugovora o zamjeni nepokretnosti koga su zaklju~ili tu`ilac.“Slu`beni list SFRJ”. njegov pravni prethodnik iza koga tu`ilac izvodi svoje pravo na zahtjev da mu se predaju u dr`avinu sporni objekti. Iz stanja spisa ovog predmeta se vidi. a {to je nesporno me|u strankama. ali zato tu`eni mo`e prema tu`iocu ista}i sve prigovore koje bi mogao ista}i i svom sukontrahentu da od njega tra`i predaju spornih objekata u svojin22 . Revident je. st. Po ocjeni ovog revizijskog suda. da }e u budu}nosti nastati i da je lice budu}eg du`nika izvjesno. 385. me|utim. a to zna~i da sve dotle dok upis nije izvr{en tu`ilac se ne mo`e smatrati vlasnikom spornih objekata sve i da je stekao valjanu pravnu osnovu za upis tih objekata na svoje ime. Ukoliko bi se utvrdila ostojnost ove ~injenice.Revident neosnovano pobija ni`estepene presude u dijelu kojim je odbijen zahtjev tu`ioca da se u odnosu na tu`enog utvrdi njegovo pravo svojine na spornim objektima.

od 6. strana 35) Sticanje prava svojine . Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima U ZAHTJEVU JEDNOG OD SUVLASNIKA PREMA OSTALIM SUVLASNICIMA ZA PREDAJU U DR@AVINU ZAJEDNI^KE NEPOKRETNOSTI SADR@AN JE I ZAHTJEV ZA PREDAJU U SUDR@AVINU. broj 12/98) ^lanovi 265. stavovi 1. 1997.sku dr`avinu. broj I/1999. str. ALI NE I CIJELOM STVARI. me|utim.dosjelo{}u na suvlasni~kom dijelu drugog suvlasnika ^lan 15. (Vrhovni sud Republike Srpske. broj 32/58) O STICANJU PRAVA VLASNI[TVA GRA\ENJEM NA TU\EM ZEMLJI[TU I UKNJI@BI PRAVA VLASNI[TVA.sticanje prava vlasni{tva na suvlasni~kom dijelu drugog suvlasnika Sticanje prava vlasni{tva . Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima SVAKI OD SUVLASNIKA IMA PRAVO NA SUDR@AVINU ZAJEDNI^KE STVARI I DA SE NJOME KORISTI BEZ POVREDE PRAVA OSTALIH SUVLASNIKA. SUVLASNIK JE OVLA[TEN DA RASPOLA@E SAMO SVOJIM IDEALNIM DIJELOM ILI DIJELOM SVOGA DIJELA.Bilten VS RS. (Vrhovni sud Republike Srpske. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. odluka broj 37. i 2. broj: Rev. ODNOSNO REALNIM DIJELOVIMA STVARI U SUSVOJINI. broj I/1999. godine .35/97.gra|enjem na tu|em zemlji{tu ^lanovi 12. (Vrhovni sud Republike Srpske. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima ^lan 3. godine . stav 4. broj: Rev. pitanje da li je pravni prethodnik tu`ioca stekao valjanu pravnu osnovu (tituls) za predaju spornih objekata u svojinsku dr`avinu i da li je pravni posao koga su zaklju~ili tu`ilac i njegov pravni prethodnik pravno valjan (prvostepeni sud je uzeo utvr|enim da ovaj pravni posao ne proizvodi pravno dejstvo. Zakona o udru`enom radu Uredba o gra|enju (“Slu`beni list FNRJ”. i ~lan 15. 06. 07.35/97. Drugo je. odluka broj 29. jer mu nedostaje sudska ovjera potpisa ugovara~a.17/95. Zakona o po~etnom bilansu stanja preduze}a i banaka (“Slu`bene novine FBiH”.59) Sadr`aj susvojinskih ovla{}enja . od 6. 23 . 1995. str. 06. broj 3/1999. odluka broj 36) Pravo susvojine . broj I/1999. broj: Rev. i 75.69) Dosjelost . 56 . Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima SUVLASNIK MO@E STE]I PRAVO VLASNI[TVA DOSJELO[]U NA SUVLASNI^KOM DIJELU DRUGOG SUVLASNIKA POD OP]IM UVJETIMA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. stav 2. godine .Bilten VS RS. dok se drugostepeni sud ovim pitanjem nije bavio smatraju}i ga neodlu~nim za rje{enje spora ~ime je propustio da ocijeni relevantne `albene prigovore koji za sada dovode u sumnju iznijeto utvr|enje prvostepenog suda).pravo na sudr`avinu ^lan 14. 68 . do 270. stav 4.Bilten VS RS.pravo suvlasnika ^lan 14. od 20. 1997.

od 16. a tu`ena nije ponudila sudu pismene isprave koje bi dovele u sumnju utvr|enja prvostepenog suda (na posljednjem ro~i{tu za glavnu raspravu zastupnik tu`ene nije imao novih dokaznih prijedloga). Tu`ena i sama.Iz obrazlo`enja: Prvostepenom presudom utvr|eno je da je tu`itelj gra|enjem stekao pravo vlasni{tva sa dijelom 1/1 na nekretninama ozna~enim kao k. te da je tu`itelj od momenta izgradnje poslovne zgrade do danas posjednik te poslovne zgrade. na osnovu upotrebne dozvole izdate 19962. kojoj je po osnovu zakupa dala stvar u neposredan posjed (posredan posjed). pa se nala`e zemlji{noknji`nom uredu da se na osnovu ove presude izvr{i uknji`ba prava vlasni{tva sa tu`ene ka zemlji{noknji`nog prethodnika na tu`itelja. D`eneti}a ~ikmi i da je rje{enjem NOO Centar broj 05/9-29269/1. Prvostepeni sud utvr|uje da je titular prava raspolaganja nepokretnosti na kojoj je izgra|ena poslovna zgrada Dr`avni sekretarijat narodne odbrane FNRJ i da je tu`itelj kao investitor putem GP “Vranica” kao izvo|a~a. Da je tu`itelj graditelj-investitor sporne poslovne zgrade i kako je izvr{ena dodjela zemlji{ta za gradnju poslovne zgrade. D`eneti}a ~ikma u z. te iskaza navedenih svjedoka. nisu osnovani. priznje da je tu`itelj poslovnu zgradu u jednom izvjesnom periodu izdavao u zakup. naprotiv. Nije bilo odgovora na `albu. a tu`ena ni u tom pravcu nije ponudila suprotne dokaze. XL/50 k. 84 poslovna zgrada i zgradi{te u ul. Sarajevo.o. Blagovremno izjavljenom `albom tu`ena pobija prvostepenu presudu. vojnoj po{ti 3915/27 Sarajevo za kompletno rje{enje izgradnje u ul. od 16. tu`itelju odobrena upotrebna dozvola zgrade. br. niti ih sada nudi uz `albu.186 KM tro{kova parni~nog postupka. te iskaza svjedoka). Zakona o vlasni~kopravnim odnosima. br. godine. Izdavanjem u zakup poslovne zgrade.k. @albeni navodi tu`ene da prvostepeni sud nije pravilno utvrdio da je tu`itelj bio graditelj-investitor sporne poslovne zgrade i kako je i po kom pravnom osnovu utvr|en odnos izme|u tu`itelja i pravnog prethodnika tu`ene oko dodjele zemlji{ta na kojem je izgra|ena poslovna zgrada. posjed stvari ima i osoba koja fakti~ku vlast na stvari vr{i preko druge osobe. me|utim. Da je tu`itelj od izgradnje poslovne zgrade bio u neprekidnom posjedu utvr|eno je na osnovu dostupnih dokaza.k. godine. gra|evinske radove na poslovnoj zgradi zavr{io avgusta 19962. ul.~. tu`itelj nije prestao biti i njen posjednik. prvostepeni sud je utvrdio na osnovu (naprijed navedenih) i raspolo`ivih dokaza (isprava sa~uvanih u Istorijskom arhivu Sarajevo. a gra|evinska dozvola izdata od NOO Centar broj 0518455/56. Na osnovu ovako utvr|enih ~injenica prvostepeni sud zaklju~uje da je osnovan tu`beni zahtjev. D`eneti}a ~ikma u z.~. 1956. 84 poslovna zgrada i zgradi{te u ul. Tu`itelj svoj zahtjev zasniva na ~injenici da je gra|enjem stekao pravo vlasni{tva sa dijelom 1/1 na nekretninama ozna~enim kao k. 1962. te da nije pouzdano utvr|eno da je tu`itelj od izgradnje poslovne zgrade bio u neprekidnom posjedu poslovne zgrade. ul. @alba nije osnovana. 24 . godine. 08.o. 11. Prema odredbi ~lana 75. Sarajevo. te da tu`ena naknadi tu`itelju 1. godine tu`itelju. Ovakav pravni i ~injeni~ni zaklju~ak prvostepenog suda je pravilan. da je projekat odobren od Komisije za reviziju projekta NOS Sarajevo broj 35271/56. XL/50 k. stav 2.

ako bi se i uzelo da je poslovna zgrada gra|ena bez odobrenja za gra|enje (bez gra|evinske dozvole) kako to tvrdi tu`ena. Zakon o udru`enom radu. pa je. a o pravima i obavezama. godine.Nisu osnovani ni `albeni navodi tu`ene da. ina~e. njeno “vra}anje” mo`e zahtijevati u roku od pet godina od dana saznanja. Sporna zgrada objektivno postoji. godini. njen graditelj u`iva sudsku za{titu.). godine. Prema odredbama ~lana 18. mogu “postati” ili “prestati” da budu dru{tveno sredstvo u dru{tvenoj pravnom licu sem u zakonom navedenim osnovama sticanja (~lanovi 266. pa u ovom slu~aju gra|evinska dozvola izdata Vojnoj po{ti 1956. Uredbe o gra|enju (“Slu`beni list FNRJ”. a najkasnije u roku od 10 godina i ovi rokovi su va`ili i kod primjene ~lana 270. godine nije mogla biti va`e}a i nakon 1958. stavovi 1. godine) i posjednik te zgrade. propisuje da stvari (uklju~uju}i i nekretnine). i 42. Dakle. ako je nekretnina postala dru{tveno sredstvo bez pravne osnove. a ne sud. i u slu~ajevima predvi|enim ustavom . njenog graditelja-investitora jedino je nadle`an sud da raspravlja i odlu~uje i time se ne vr{i legalizacija “bespravno” izgra|ene poslovne zgrade. Gra|enjem na tu|em zemlji{tu koje je regulisano zakonom. godine. uklju~uju}i i stvarna prava.i na osnovu odluke dr`avnog organa ili po sili zakona. Zakon o udru`enom radu u ~lanu 268. i pored toga {to je tu`itelj investitor gra|evinskih radova. nego samo ure|uju odnosi izme|u subjekata prava ne mijenjaju}i status “bespravno” izgra|ene poslovne zgrade. Zakona o udru`enom radu. koji je od momenta izgradnje poslovne zgrade (1962. dru{tvena sredstva u dru{tveno pravnoj osobi ~ine i stvari koje su materijalni uvjeti njihovog rada. po mi{ljenju ovog suda to je izdavanjem tu`itelju rje{enja za upotrebu gra|evinskog objekta saniran nedostatak gra|evinske dozvole kod tu`itelja (za koju. Kod ovakvog ~injeni~nog utvr|enja osnovano se mora smatrati da je tu`itelj postao nosilac prava raspolaganja na poslovnoj zgradi izgra|enoj za sebe. ima valjan pravni osnov za sticanje prava raspolaganja na spornoj zgradi. Prema odredbama ~lanova 22. propisao da se. iste Uredbe. U smislu ~lana 265. samo na osnovu rje{enja kojim mu je dozvoljena upotreba poslovne zgrade nije postao i titular prava raspolaganja na poslovnoj zgradi. a time i da je nosi25 . tu`itelj kao dru{tveno pravna osoba. pogotovo ne i za sporni poslovni objekat koji je gra|en u 1962. broj 32/58). istog zakona. razra|uju}i ovu tada vladaju}u samoupravnu koncepciju. i 25. Ovo tim vi{e kada je titular prava raspolaganja na dru{tvenom zemlji{tu. gra|evinsku dozvolu i dozvolu za upotrebu gra|evinskog objekta izdaje rje{enjem organ uprave nadle`an za poslove gra|evinarstva. pa kako se u ovom slu~aju radi o jednom istom organu uprave. godine) do danas (1999. jer bi za njenu legalizaciju isklju~ivo bili nadle`ni organi uprave. jer da se radilo o bespravnoj gradnji. i 269. koji bli`e propisuje ko je u ime dru{tveno pravne osobe od koje je bez pravnog osnova “oduzeto” sredstvo ovla{ten da zahtijeva njeno vra}anje. jednako kao i nov~ana sredstva i materijalna prava. na kojem je izgra|ena poslovna zgrada. a njen pravni prethodnik se nije protivio gradnji (u ovom pravcu tu`ena ne nudi nikakve dokaze). stav 2. koji je donesen 1976. gra|evinsku dozvolu izdaje op}inski organ uprave nadle`an za poslove gra|evinarstva u roku od 15 dana po prijemu prijedloga i gra|evinska dozvola prestaje da va`i ako se u roku od 1 (jedne) godine od njenog izdavanja ne pristupi izvo|enju gra|evinskog objekta i taj rok va`enja gra|evinske dozvole mo`e se produ`iti za jo{ 12 mjeseci. nema dokaza ni o njenom izdavanju ili neizdavanju tu`itelju). tu`ena kao dru{tveno-politi~ka zajednica. a ove odredbe bile su na snazi sve do 1994.

pri ~emu se pozivanje prvostepenog suda na odredbu ~lana 12. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ONAJ OD SUVLASNIKA KOJI JE PRIDONIO IZGRADNJI OBJEKTA VI[E OD OSTALIH IMA. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima AKO SU STRANKE SKLOPILE UGOVOR O ZAJEDNI^KOJ GRADNJI KU]E (ORTAKLUK). TADA SE SUVLASNI^KI DIO SVAKOG OD NJIH ODRE\UJE PREMA NJEGOVOM DOPRINOSU U GRADNJI. VELI^INA DATOG DOPRINOSA NE MO@E UTICATI NITI MIJENJATI UGOVORNE KLAUZULE O PRAVU NA ZGRADI. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima mora shvatiti kao analogna-shodna primjena ove zakonske norme. ODNOSNO DIJELU ZGRADE KADA ZGRADA BUDE U POTPUNOSTI IZGRA\ENA. Zakona o po~etnom bilansu stanja preduze}a i banaka (“Slu`bene novine FBiH”. a kako to proizlazi iz odredbe ~lana 3. ALI NE NA NA^IN DA BI VE]I DOPRINOS DAVAO I PRAVO NA VE]I UDIO U STVARNO PRAVNOM POGLEDU. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. str. 15 -17) Zajedni~ka gradnja . DOPRINOS STRANAKA U IZGRADNJI TREBA UZETI U OBZIR KOD KONA^NOG OBRA^UNA.utvr|ivanje udjela prema doprinosu u gradnji ^lan 15. strana 35) Zajedni~ka gradnja . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima KADA SE STRANKE PRILIKOM GRADNJE PORODI^NE STAMBENE ZGRADE NISU SPORAZUMJELE O VELI^INI SUVLASNI^KOG UDJELA U NOVOSAGRA\ENOJ ZGRADI. VE] SAMO OBAVEZNO-PRAVNI ZAHTJEV ZA PLA]ANJE TE RAZLIKE. stav 4. strana 35) Zajedni~ka gradnja (ortakluk) ^lan 15.naknada na ime ve}eg doprinosa ^lan 15. broj 12/98).lac trajnog prava kori{tenja zemlji{ta u sastavu gra|evinske parcele. str. NE MO@E SE U PARNICI ODRE\IVATI OMJER SUVLASNI[TVA IZGRA\ENOG DIJELA KU]E PREMA NJIHOVOM DOPRINOSU U IZGRADNJI. TADA NA VELI^INU NJIHOVIH SUVLASNI^KIH UDJELA NEMA UTJECAJA OKOLNOST DA DOPRINOS SVIH SUVLASNIKA KOD IZGRADNJE PORODI^NOG STAMBENOG OBJEKTA NIJE BIO JEDNAK. jer pravo raspolaganja kao derivat ranijeg dru{tvenog vlasni{tva pretvara se u pravo vlasni{tva u korist osobe koja }e se uknji`iti u zemlji{ne knjige. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima AKO SU SE STRANKE DOGOVORILE DA ]E ZAJEDNI^KI IZGRADITI STAMBENI OBJEKAT TAKO DA ]E ONE NA TOM OBJEKTU BITI SUVLASNICI NA JEDNAKE DIJELOVE. te je prvostepeni sud opravdano nalo`io uknji`bu prava vlasni{tva na poslovnoj zgradi u korist tu`itelja. VE] TREBA UTVRDITI ONO [TO JE UGOVORENO I [TO ]E KOJOJ OD UGOVORNIH STRANA PRIPASTI OD ZGRADE. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/1999. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2000. 35 -36) 26 . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ME\UTIM. broj 3/1999. OBAVEZNO-PRAVNI ZAHTJEV DA MU OSTALI SUVLASNICI VRATE TAJ VI[AK. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/1999.

Tu`iocu. izradom prijemnog lista i uknji`bom u njegovu korist u posebnom z. pripada pravo na diobu spornih nekretnina. broj I/2004. nije mogao postaviti tu`beni zahtjev onako kako je to u~inio . godine . T. br. kao i sve parcele. me|utim. stavovi 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima TU@BOM ZA DIOBU NEKRETNINA U PARNI^NOM POSTUPKU NE MO@E SE TRA@ITI DA TU@IOCU NA IME NJEGOVOG SUVLASNI^KOG DIJELA PRIPADNE PROSTORNO ODRE\ENI DIO U TIM NEKRETNINAMA. predlo`enim u tu`bi bili dovedeni u neravnopravan polo`aj u odnosu na tu`ioca. i 2. Dioba se na osnovu takve presude sprovodi po pravilima izvr{nog postupka pretvaranjem tu`io~evog idealnog dijela u nekretninama u njegov realni dio (tj.o. ako je suvlasnik. ulo{ku. Stoga se ukazuje potreba da tu`ilac uredi svoju tu`bu. broj: Rev-132/00. Ako tu`ilac tra`i diobu nekretnina na osnovu koje bi bio upisan kao samovlasnik u zemlji{noj knjizi. od 20. On.49) 27 . dioba posjeda (tj. njihovim topografisanjem. Ukoliko se. izvatka u spisima proizlazi da osim parcele k. me|utim. tu`bom treba da obuhvati sve ostale zemlji{noknji`ne suvlasnike kao jedinstvene suparni~are. prvotu`enog i drugotu`enog jo{ i drugih suvlasnika u nekretninama upisanim u z. ul. zahtijeva samo tzv.Dioba nepokretnosti u parni~nom postupku Dioba nekretnina u parni~nom postupku ^lan 16. br. DOK SE SAMA DIOBA NA OSNOVU PRAVOSNA@NE PRESUDE SPROVODI PO PRAVILIMA IZVR[NOG POSTUPKA. 4. str.da se dozvoli dioba parcele i da mu na ime suvlasni~kog dijela pripadne realno odre|en dio tog zemlji{ta u naravi. tu`eni su samo ona lica koja imaju posjed tih nekretnina uz nazna~enje njihovih suvlasni~kih dijelova. prema tome.Bilten sudske prakse VS RS. 48 .~. Tu`bom za diobu u parni~nom postupku treba da budu obuhva}eni svi suvlasnici nekretnina. Iz z.). koji bi dobio najbolji dio zemlji{ta).k. Iz obrazlo`enja: ^lanom 16. upisane u tom z. u smislu ~lana 109. ul. po shvatanju ovog suda. a osim tu`ioca.k. Time bi se izbjegla situacija da jedan suvlasnik bude favorizovan u odnosu na ostale (tu`eni su tokom postupka isticali da bi na~inom diobe. odluka broj 31. formiranjem na licu mjesta parcele ili vi{e parcela koje mu pripadaju. kao i da to pravo ne zastarijeva.k. (Vrhovni sud Republike Srpske. 1603/4 po starom premjeru ima jo{ parcela. uz postavljanje zahtjeva za utvr|enje veli~ine njihovih suvlasni~kih dijelova i obavezivanje tu`enih da trpe fizi~ku diobu nekretnina srazmjerno tim dijelovima. 2001. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima propisano je da suvlasnik ima pravo da u svako vrijeme zahtijeva diobu stvari.k. ako zakonom nije druga~ije odre|eno. Zakona o parni~nom postupku. 242 k. TAKVOM TU@BOM TREBA DA BUDU OBUHVA]ENI SVI SUVLASNICI NEKRETNINA UZ ISTICANJE TU@BENOG ZAHTJEVA ZA UTVR\IVANJE VELI^INE NJIHOVIH SUVLASNI^KIH DIJELOVA I OBAVEZIVANJE TU@ENIH DA TRPE FIZI^KU DIOBU NEKRETNINA SRAZMJERNO UTVR\ENIM DIJELOVIMA. odlu~ivanje o upravljanju i kori{}enju spornim nekretninama kao zajedni~kim stvarima). osim u vrijeme u koje bi ta dioba bila na {tetu drugih suvlasnika. s.

list SRBiH”. u duhu odredaba ~lana 780. tim prije {to i po odredbama ~lana 6. proizilazi obaveza tu`ene da izgra|eni stan prenese u vlasni{tvo i preda u posjed tu`itelju (tu`ena je.sticalac gra|enjem spornog stana kao nove stvari. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. te da u tu svrhu.raniji ^lan 5. Tu`ena.sticanje za ra~un ~lana stambene zadruge Stambena zadruga . koje je pripadalo Op{tini). a opet u ime i za ra~un tu`itelja. pa je formalno-pravno tu`ena investitor spornog stana izgra|enog nadzi|ivanjem. stav 2. Ovaj stav potkrepljuju i ~injenicom da je ugovorom zaklju~enim izme|u tu`itelja . 6. smatraju}i tu`itelja investitorom spornog stana izgra|enog nadzi|ivanjem stambene zgrade u dru{tvenom vlasni{tvu. Statuta Zadruge. JER SE VLASNI[TVO NA STVARI STI^E NA NA^IN I UZ USLOVE ODRE\ENE PROPISIMA GRA\ANSKOG PRAVA. godine sporni stan upisan u zemlji{nim knjigama kao posebno zemlji{noknji`no tijelo. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima MO@E SE DOKAZIVATI DA ONAJ NA ^IJE JE IME OSOBNI AUTOMOBIL REGISTROVAN NIJE I NJEGOV VLASNIK. koristi sredstva koja je tu`itelj utu`io. broj 30/74 i 21/85). ali iz navedene zakonske odredbe. Zakona o obligacionim odnosima). jer je ovo bio uslov za uknji`bu.zadrugara i tu`ene dana 29.Vlasni{tvo na automobilu . Do zaklju~ka da je tu`itelj investitor do{li su pozivom na odredbe ~lana 5. ili 2. ZOVO). Zakona o osnovnim vlasni~ko-pravnim odnosima . do 1994. stavovi 1. da je tu`itelj investitor . Polaze}i od navedenog propisa i pomenutih ugovora. list SRBiH”. ve} sve u svoje ime (na nju je preneseno prvenstveno pravo nadzi|ivanja konkretne stambene zgrade.nadzi|ivanje za ra~un zadruga ^lan 22. stav 1. Ni`estepeni sudovi su utvrdili da je u periodu 1993. Zakona o nadzi|ivanju zgrada i pretvaranju zajedni~kih prostorija u stanove u zgradama u dru{tvenom vlasni{tvu ^lan 6. godine tu`ena se obavezala da pokrene postupak za pretvaranje potkrovnog prostora u sporni stan. 28 . kod sticanja stana nadzi|ivanjem postupala ne kao zastupnik. na zahtjev tu`ene. a po odredbama ~lana 7. te da odobrenje ishodi. strana 36) Nadzi|ivanje . preko stambene zadruge. tu`ena posluje sa tre}im licima u ime i za ra~un zadrugara. ve} kao komisionar tu`itelja. Zakona o stambenim zadrugama (“Sl. 1989. a sve u ime i za ra~un tu`itelja. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o stambenim zadrugama STAMBENA ZADRUGA JE DU@NA ZADRUGARU PRENIJETI PRAVO VLASNI[TVA NA STANU IZGRA\ENOM NADZI\IVANJEM STAMBENE ZGRADE U DRU[TVENOM VLASNI[TVU ZA NJEGOV RA^UN ^IM JE NA NJU UPISANO PRAVO VLASNI[TVA NA STANU U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA. ali mu je du`na predati sve {to je ste~eno za njegov ra~un. Iz obrazlo`enja: Ni`estepeni sudovi su utvrdili kao pravni osnov sticanja gra|enja nove stvari vlastitim materijalom (~lan 22. te pravne prirode i su{tine spomenutog ugovora. broj 3/1999. me|utim. nije zaklju~ila ugovor o sticanju prava nadzi|ivanja konkretnog potkrovlja u ime tu`itelja. po kojima izuzetno investitor mo`e biti i gra|anin. Zakona o nadzi|ivanju zgrada i pretvaranju zajedni~kih prostorija u stanove u zgradama u dru{tvenom vlasni{tvu (“Sl. a nije u njegovo ime pribavila ni urbanisti~ku saglasnost i odobrenje za gra|enje. u stvari. bio bi ispravan pravni zaklju~ak ni`estepenih sudova. {to zna~i da je bilo dato odobrenje za upotrebu toga stana. broj 32/87).dokazivanje ^lan 20.

pre~i{}eni tekst (“Slu`beni list BiH”. 69 . broj 9/87). broj: Rev.pravo na dio zaostav{tine . Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima PRAVO NA DIO ZAOSTAV[TINE IMA POTOMAK OSTAVITELJA KOJI JE @IVIO U ZAJEDNICI SA OSTAVITELJEM I SVOJIM TRUDOM. sanitarnom opremom i nisu bili obra|eni podovi i zidovi u stanu.72/98. 1998. godine . {to zna~i da je do momenta uknji`be stan bio izgra|en. ZARADOM ILI INA^E POMAGAO MU U PRIVRE\IVANJU I TAKO DAO SVOJ DOPRINOS POVE]ANJU VRIJEDNOSTI OSTAVITELJEVE IMOVINE. u smislu ~l. Zakona o prostornom ure|enju. ZOSP-a. nakon uknji`be prava raspolaganja na spornom stanu. 26. PODRAZUMIJEVA SE KAKO NOVOSTE^ENO DOBRO I ISPLA]ENI DUG OSTAVITELJA TAKO I POBOLJ[ANJE KOJE POVE]AVA VRIJEDNOST IMOVINE. 12. Iz obrazlo`enja: Neosnovano revident tvrdi da je izgradnjom `eljezne ograde. 24 Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima. pa nema ni razloga za odbijanje tu`benog zahtjeva iz razloga navedenih u ~l. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ^lan 170. odluka broj 16. broj I/1999. godine . zbog toga {to ovi objekti nemaju karakter gra|evinskog objekta. po kome tu`ena u postupku nadzi|ivanja postupa u ime i za ra~un tu`itelja. stav 1. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. BETONSKI STUBI]I I SEPTI^KA JAMA IZGRA\ENI NA TU\EM ZEMLJI[TU NE SMATRAJU SE GRA\EVINSKIM OBJEKTIMA. godine tu`ena je. Polaze}i od odredaba ugovora stranaka od 29. 06. a tu`itelj svojim sredstvima i bez kredita od tu`ene gradi stan). st. Zakona o prostornom ure|enju . 24. str.Odobrenje je moglo biti dato. 2. 25. (Vrhovni sud Federacije BiH. ZOSPO i sa stanovi{ta odredaba iz ~l. do 26. namje{tajem. 1989.doprinos pove}anju vrijednosti ostaviteljeve imovine ^lan 23. betonskih stubi}a i septi~ke jame stekao pravo svojine. i ~l. samo nisu eventualno bili okon~ani radovi na opremi stana sa pregra|enim elementima. strana 19) Doprinos pove}anju vrijednosti ostaviteljeve imovine Potomak .70) 29 . strana 36) Gra|enje na tu|em zemlji{tu ^lan 24. broj 2/1998. 93/94. bila du`na da na tu`itelja prenese pravo vlasni{tva (ovo proizilazi iz pravne prirode tog ugovora.Bilten VS RS. st. PA SE NJIHOVOM IZGRADNJOM NE MO@E STE]I PRAVO SVOJINE NA ZEMLJI[TU NA KOME SU IZGRA\ENI SVE I DA JE SAVJESTAN GRADITELJ. potpornog zida. broj 3/1999. kako to isti~e i sama tu`ena. od 26. na osnovu ~lana 187.pre~i{}en tekst @ELJEZNA OGRADA. odluka broj 38. 170. Zakona o prostornom ure|enju . broj: Rev. ZOSPO. POD POVE]ANJEM VRIJEDNOSTI OSTAVITELJEVE IMOVINE. 24. 1. 6. OVO PRAVO NASTAJE U TRENUTKU SMRTI OSTAVITELJA. 1. ali jedna od bitnih pretpostavki je da se radi o zgradi ili drugoj gra|evini (gra|evinski objekat). To zna~i da se izgradnjom ovih objekata ne mo`e ste}i pravo svojine na zemlji{tu u svojini gra|ana. st. Pravo svojine sti~e savjestan graditelj pod pretpostavkama iz ~l. od 14. (Vrhovni sud Republike Srpske. i na zemlji{tu na kome su izgra|eni ovi objekti (ovdje spornom). (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.Bilten VS FBiH. U konkretnom slu~aju objekti koje je tu`eni izgradio na spornom zemlji{tu ne smatraju se gra|evinskim objektima sa stanovi{ta odredaba iz ~l. POTPORNI ZID. 1994.

broj 78/83. odluka broj 32. nije `ivio u zajedni~kom doma}instvu sa tu`enim A.Bilten sudske prakse VS RS. M. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima PRETPOSTAVKA SAVJESNOSTI POSJEDA RADI STICANJA PRAVA VLASNI[TVA ISPUNJENA JE AKO SE VLASNIK NEPOKRETNE STVARI APSOLUTNO PASIVNO DR@I U POGLEDU OSTVARENJA NEKOG PRAVA KOJE IZVIRE IZ PRAVA VLASNI[TVA NA TOJ STVARI. i o stvari odlu~io i sa stanovi{ta ~injenica o kojima je bilo rije~i.. tako|e.pretpostavke ^lan 28. 11. oca S. M. po ocjeni Vrhovnog suda.Odr`aj . nije u~estvovao u diobi koju su vr{ili sa tu`enim A. 2003. od 6. M. iako one.tu`ilja A. po mi{ljenju Vrhovnog suda. M. izgubila svoj zna~aj i dobila novi kvalitet u vidu uvjerenja da stvari dr`i kao savjestan posjednik i da to mo`e dovesti do odr`aja. godine . mogu biti odlu~ne za pitanje savjesnosti tu`enog A. Odlu~uju}i o stvari u odnosnom dijelu. M. M.. apsolutno pasivno dr`ao u pogledu ostvarenja prava na naslje|e i da se iz njegovog pona{anja kroz vrijeme od 20 godina moglo zaklju~iti da ga realizacija ovog prava nije interesovala . godine i da za `ivota nije tra`ila da joj se odvoji sanasljedni~ki dio koji joj je pripadao po pravu naslje|a u zaostav{tini iza umrlog bra~nog druga S... M. koje se ti~e posjedovanja kvote nasljednog dijela koji je pripadao tu`iocu A. S. M. L. i njegova tetka A. udata J. a da nije cijenio. radi utvr|enja da je po osnovu odr`aja stekao suvlasni~ki dio u spornom zemlji{tu ovog tu`ioca. drugi sanasljednici. sa obrazlo`enjem da je po osnovu odr`aja stekao i suvlasni~ki dio koji je pripadao ovom tu`iocu u spornim nepokretnostima. M. i da je tek 1987. broj I/2004. M. M. 49 .51) 30 . M. 1. godine. od 14. da se sa tim diobama nije saglasio.onda je.. (Vrhovni sud Republike Srpske. L. R. da tu`ilac A. Iz obrazlo`enja: Kad je u pitanju prigovor tu`enog A. izvr{ila njegova sestra . po~etna nesavjesnost tu`enog A. iz zaostav{tine njihovih pravnih prednika. pok. ro|. da mu iz zaostav{tine pravnog prednika iza koga izvodi pravo suvlasni{tva na osnovu naslje|ivanja nije pripalo ni{ta i da je od tu`enog A. Jer. 1984. M. godine. drugostepeni sud se ograni~io samo na to da tu`ilac A. jednako kao i prvostepeni sud. sve do svoje smrti 1963. broj: Rev-69/02. ukoliko bi se ustanovilo da se tu`ilac A. da se nije protivio diobi koju je sa tu`enim A. u odnosu na tu`enog A. a po rje{enju Ostavinskog suda u B. S.. M. Na ovaj na~in odlu~ne ~injenice nisu ocijenjene i razlozi drugostepenog suda nisu dovoljni za odluku kojom je usvojen tu`beni zahtjev tu`ilaca A. str. tra`io da mu preda u samovlasni{tvo dio zamlji{ta na kome bi napravio ku}u i na osnovu ovih ~injenica odlu~io o stvari. a odbijen protivtu`beni zahtjev ovog tu`enog u odnosu na tu`ilaca A. A POSJEDNIK TE STVARI IZ TAKVOG PONA[ANJA VLASNIKA STVARI KROZ VRIJEME OD 20 GODINA STEKNE UVJERENJE DA GA REALIZACIJA TOG PRAVA NE INTERESUJE I DA STVAR DR@I KAO SAVJESTAN POSJEDNIK. da je njegova majka `ivjela u zajedni~kom doma}instvu sa tu`enim A. M. M. godine prvi put zatra`io od suda da mu se u postupku diobe izdvoji njegov sanasljedni~ki dio od 1/6 koji mu je pripadao kao nasljedniku u zaostav{tini iza pok. niti na njih dao naknadni pristanak. koji osporava tu`beni zahtjev tu`ilaca A. valja re}i da ni`estepeni sudovi nisu dali potreban zna~aj ~injenicama da je otac ovog tu`ioca. umro 1944.

jer da se ono kod stjecanja na temelju pravnog posla stje~e tek upisom u zemlji{nim knjigama. Me|utim. broj 1/2002/2003. strana 16) Dosjelost . 07. 07. ^IJI JE TEMELJ PRAVNI POSAO. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima).stje~e se vlasni{tvo i bez upisa u zemlji{ne knjige Zemlji{na knjiga . Taj i takav kvalificirani posjed. Iz obrazlo`enja: Prvostepenom presudom odbijen je zahtjev tu`ilaca da se utvrdi da su tu`ioci dosjelo{}u stekli pravo kori{tenja radi podizanja stambene zgrade na nekretninama ozna~enim kao k.pravo kori{tenja ne mo`e se ste}i dosjelo{}u ^lanovi 32. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima . do 35. sporno zemlji{te je dru{tvena svojina na kojoj je u zemlji{nim knjigama u “C” listu uknji`eno pravo kori{tenja radi podizanja stambene zgrade na tom zemlji{tu u korist tu`enog sa 1/1. do 35. ra~unaju}i do dono{enja prvostupanjske presude. 1. Iz obrazlo`enja: U pravu je revizija kada tvrdi da tu`enikova obveza u odnosu na uknji`bu prava vlasni{tva u zemlji{nim knjigama nije izvr{ena (prema stanju spisa to nije mogu}e zbog toga {to jo{ nije upisan cijeli kompleks izgra|enog objekta u ~ijem sastavu su sporne gara`e). sporne gara`e su predate u posjed 28. strana 26) 31 .za stjecanje vlasni{tva dosjelo{}u upis u zemlji{nu knjigu nije konstitutivnog zna~enja ^lanak 32. broj 6/98) NA ZEMLJI[TU DRU[TVENE SVOJINE NE MO@E SE STE]I PRAVO KORI[TENJA KAO NI DRUGA PRAVA NA OSNOVU DOSJELOSTI. godine prodao tu`iocima zapo~etu stambenu zgradu na ovom zemlji{tu i da su tu`enici ovu stambenu zgradu dovr{ili i u istu se uselili pa je koriste du`e od 10 godina. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. trajao je du`e od deset godina. odluka broj 12. od 9. pa je tu`itelj dosjelo{}u stekao vlasni{tvo i bez upisa toga prava u zemlji{nim knjigama (~lanak 32.Dosjelost . godine Bilten VS FBiH. stavak 1. broj 1/2001. Naime. st.1696 upisanih u k. Na osnovu ovako utvr|enog ~injeni~nog stanja ovaj sud je na{ao da je pravilno primijenjeno materijalno pravo (~lanovi 32. Naime. 1988. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu.~.“Slu`bene novine Federacije BiH”. Sarajevo (gradili{te 292 m2). godine.o. broj: Rev-166/02. revizija grije{i kada tvrdi da tu`itelj i njegova k}erka nisu stekli vlasni{tvo na gara`ama. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Tu`eni ga nikada nije dovodio u pitanje. prema utvr|enju ni`estupanjskih sudova. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima (“Slu`bene novine Federacije BiH”. da je tu`eni 1965. Tu`itelj i njegova k}erka su tako postali zakoniti i savjesni posjednici. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima DOSJELO[]U SE STJE^E PRAVO VLASNI[TVA NA NEKRETNINAMA I BEZ UPISA TOGA PRAVA U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA. broj 6/98) kada je odbijen zahtjev tu`ilaca jer pravo kori{tenja se ne mo`e ste}i na osnovu dosjelosti kao niti druga prava na zemlji{tu dru{tvene svojine.ne mo`e se ste}i pravo kori{tenja na zemlji{tu u dru{tvenoj (dr`avnoj) svojini Zemlji{te u dru{tvenoj svojini . 2003.

na osnovu pravnog posla. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ilaca da im tu`ena. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ni`estepene presude su donesene uz pogre{nu primjenu materijalnog prava. ~iju predaju tra`e tu`ioci. jer je tu`ena dio pokretnih stvari koje su ustupljene tu`iocu u zamjenu prisvojila bez pravne osnove 15. nego i na izvedeno sticanje posredne dr`avine stvari kada neko lice preda posrednu dr`avinu te stvari izvo|enjem te svoje dr`avine iz neposredne ili posredne dr`avine svog prethodnika. to na tu`ioce. N. JEDAN OD NA^INA PREDAJE U POSREDNU DR@AVINU JE I PRENO[ENJE ZAHTJEVA NA DRUGO LICE (PRIBAVIOCA) DA MU TRE]E LICE PREDA STVAR. i 2. N. 1995. po osnovu samog ugovora o zamjeni. kao vlasnicima. pravo svojine sti~e na pokretnoj stvari predajom te stvari u dr`avinu sticaoca. prema kome su tu`ioci ustupili ]. 37. Odlu~uju}i o osnovanosti tu`benog zahtjeva ni`estepeni sudovi su utvrdili sljede}e ~injeni~no stanje: 1. tako 32 . Istina. ZOSPO-a propisano je da se. st. kao vlasnicima. Kako je u konkretnom slu~aju nesporno da se tu`iocima na iznijeti na~in nije prenijela neposredna dr`avina na spornim stvarima. UKAZIVATI NA POSJEDNIKOVU VOLJU U ODNOSU NA SPORNE NEKRETNINE.na pokretnim stvarima na osnovu pravnog posla ^lan 34. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (dalje: ZOSPO) zahtijevaju povra}aj ovih stvari. NEGO I NA IZVEDENO STICANJE POSREDNE DR@AVINE KADA NEKO LICE STI^E POSREDNU DR@AVINU TE STVARI IZVO\ENJEM TE SVOJE DR@AVINE IZ NEPOSREDNE ILI POSREDNE DR@AVINE SVOG PRETHODNIKA. 1. Me|u strankama nije sporno da su predmet ugovora o zamjeni bile pokretne stvari i da je ovaj ugovor zaklju~en nakon {to je tu`ena prisvojila stvari. tu`ioci su 10. UZ DRUGE ODLU^NE ^INJENICE. Zakona o obligacionim odnosima POD PREDAJOM (TRADICIJOM) DR@AVINE STVARI NE MISLI SE JEDINO NA PRENO[ENJE NEPOSREDNE DR@AVINE. Polaze}i od ovog utvr|enja ni`estepeni sudovi su zaklju~ili da su tu`ioci stekli pravo svojine na pokretnim stvarima ~iju predaju tra`e od tu`ene i da im.pla}anje poreza ne daje samo po sebi kvalifikaciju potrebnu za dosjelost prava vlasni{tva OKOLNOST [TO JE POSJEDNIK NEKRETNINA PLA]AO POREZ NA ISTE NE DAJE SAMA PO SEBNI TOM POSJEDU I KVALIFIKACIJU POTREBNU ZA DOSJELOST PRAVA VLASNI[TVA NA TIM NEKRETNINMA. godine i smjestila ih u svoj stan. strana 21) Sticanje prava svojine . preda u dr`avinu odre|ene pokretne stvari. IAKO MO@E. stav 1. kao vlasnik. godine u Gradi{ci zaklju~ili sa ].. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ^lan 436. pripada pravo da od tu`ene u smislu ~l.Dosjelost . stav 5. 04. ve} samo stvoren osnov za sticanje svojine. 1995. svoje odre|ene pokretne stvari koje su se nalazile u njihovoj ku}i u Oku~anima za odre|ene pokretne stvari koje im je ]. Predaja se sastoji u preno{enju neposredne dr`avine na tim stvarima. ustupio u zamjenu koje su se nalazile u njegovoj ku}i u G. 10. broj 1/2003. nije pre{la svojina na ovim stvarima. pismeni ugovor o zamjeni. N. Odredbom ~lana 34. pod predajom dr`avine stvari ne misli se jedino na preno{enje neposredne dr`avine. ovaj ugovor nije izvr{en u cijelosti. Po ocjeni ovog revizijskog suda.

jer im prenosilac (ovdje ]. Prema svemu iznijetom. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima PRAVO SVOJINE NA OSNOVU PRAVNOG POSLA NA NEPOKRETNOSTIMA STI^E SE TEK UPISOM U ZEMLJI[NE KNJIGE. i 4. 436. do 445. kao na~in tradirati stvarnu posrednu dr`avinu misli i zakonodavac kad u ~l. Pravo svojine na osnovu pravnog posla na nepokretnostima sti~e se tek upisom u zemlji{ne knjige (~l. broj: Rev. a to zna~i da sve dotle dok upis nije izvr{en tu`ilac se ne mo`e smatrati vlasnikom spornih objekata sve i da je stekao valjanu pravnu osnovu za upis tih objekata na svoje ime. pa ni posrednu i ustupanjem ovog zahtjeva drugom licu to drugo lice ne mo`e postati posrednim dr`aocem stvari.) nije prenio pravo da. Ni`estepeni sudovi su. te ustupanjem (preno{enjem) ugovora (~l. Stoga je ispravno rezonovanje prvostepenog 33 . ZOO). Preno{enje zahtjeva na drugo lice vr{i se asignacijom (~l. Smisao ovog zakonskog propisa je u tome da se zahtjev za izru~enje stvari mo`e prenijeti na drugo lice tako da na to lice bude prenesena cjelokupna pravna pozicija dotada{njeg posrednog dr`aoca u njegovom odnosu s neposrednim dr`aocem. Reivindikacijski zahtjev pripada vlasniku koji nema dr`avinu. ima reivindikacioni zahtjev u odnosu na dr`aoca stvari. ovog zakona. u smislu ~lana 34. str. 12. a nitu su tu`ioci dokazali istinitost svoje dr`avine. 33. ZIP). a {to je nesporno me|u strankama se vidi da tu`ilac nije upisan u zemlji{nim knjigama kao nosilac prava svojine na spornim objektima. od 25. ZOO) i biva valjano samo ako je njen prethodnik (prenosilac) bio posredni dr`alac te stvari. o~igledno je da tu`ioci nisu postali vlasnici spornih stvari po osnovu pravnog posla na koga se pozivaju. st. U konkretnom slu~aju nije sporno da na tu`ioce na izneseni na~in nije prenesen zahtjev kojim bi ga ~inio posrednim dr`aocem. kao vlasnik. ZOSPO-a). do 147. usljed ~ega nemaju ni reinvidikacijski zahtjev.72) Sticanje prava svojine . zahtijevaju povrat stvari. a ni pravo na publikacijsku tu`bu u smislu ~lana 41. dakle. godine . bez obzira {to. stav 5. Jedan od na~ina predaje u posrednu dr`avinu stvari je i preno{enje zahtjeva. ZOSPO-a odre|uje: “Pravo svojine na pokretnu stvar koju dr`i tre}e lice prelazi na sticaoca u trenutku zaklju~enja pravnog posla koji mu je prenosilac prenio pravo da zahtijeva povra}aj te stvari”. Zakona o parni~nom postupku i rije{iti kao u izreci. 145. u smislu ~lana 37. 213. N. 34. SVE I DA JE STEKAO VALJANU PRAVNU OSNOVU ZA UPIS TIH NEPOKRETNOSTI NA SVOJE IME. odnosno zahtjev prema neposrednom dr`acu (ovdje tu`enoj) da mu izru~i stvar. ZOSPO-a. broj I/1999. Taj zahtjev ne prenosi se samim zaklju~enjem pravnog posla. a u nekim slu~ajevima i po osnovu zakona (~l.na nepokretnoj stvari na osnovu pravnog posla ^lan 33. DOK OVAJ UPIS NIJE IZVR[EN KUPAC SE NE MO@E SMATRATI VLASNIKOM NEPOKRETNOSTI KOJE SU BILE PREDMET UGOVORA O PRODAJI. stav 1. 70 . cesijom (~l.Bilten VS RS. ZOO). Na preno{enje zahtjeva.129/97. (Vrhovni sud Republike Srpske. odluka broj 39. pogre{no primijenili materijalno pravo kada su usvojili tu`beni zahtjev. 3.da postoje njegovi singularni sukcesori u dr`anju te stvari. stav 5. 1997. stav 1. ZOSPO. do 1034. 1020. Iz obrazlo`enja: Revident neosnovano pobija ni`estepene presude u dijelu kojim je odbijen zahtjev tu`ioca da se u odnosu na tu`enog utvrdi njegovo pravo svojine na spornim objektima. ZOO) i na osnovu odluke organa vlasti (~l. do 304. Stoga je uva`enje revizije ni`estepene presude valjalo preina~iti na osnovu ~lana 395. 300. Iz stanja spisa ovog predmeta.

nije isklju~ena mogu}nost da se uva`i i drugi na~in prenosa sopstvenosti. (Vrhovni sud Republike Srpske. godine . Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ^INJENICA DA JE NEKO UPISAN U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA KAO VLASNIK SAMO JE PRETPOSTAVKA SVOJINE.Bilten VS RS. 07. od 18. strana 75) 34 . (Vrhovni sud Republike Srpske. ZOSPO-a). 07. strana 73) Sticanje prava svojine .Bilten VS RS. PA U OVOM SLU^AJU NEMA MJESTA ZAHTJEVU KUPCA DA SE PRODAVALAC OBAVE@E DA TRPI DA SE KUPAC UPI[E U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA KAO VLASNIK NEPOKRETNOSTIMA KOJE SU BILE PREDMET UGOVORA O PRODAJI. TAMO GDJE SU UNI[TENE ZEMLJI[NE KNJIGE.suda da je iz ovog razloga neosnovan zahtjev tu`ioca na utvr|enje da je titular prava svojine na predmetnim objektima. broj I/1999. broj: Rev. 1996. Svojina se pribavlja tako {to se na osnovu pravnog posla stvar preda i primi na~inom koji va`i za zakonit na~in prenosa svojine.39/96. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima JEDAN OD NA^INA PRENOS SVOJINE JE I POLAGANJE ISPRAVA KOD NADLE@NOG SUDA.polaganjem isprava ^lan 33. odluka broj 42. Stoga je djelimi~nim uva`enjem revizije ni`estepene presude valjalo preina~iti na osnovu ~lana 395. godine . 07. 1995. Iz obrazlo`enja: Ni`estepeni sudovi su pogre{no primijenili materijalno pravo kada su obavezali tu`enog da trpi da se tu`ilac uknji`i kao vlasnik spornih nepokretnosti. odluka broj 43. broj I/1999. godine . od 20. TA PRETPOSTAVKA OTPADA AKO DRUGI ^IJE STICANJE NIJE UPISANO U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA DOKA@E DA IMA VALJAN NASLOV I ISTINIT NA^IN STICANJA TOG PRAVA. s obzirom na promijenjene prilike i na stanje zemlji{nih knjiga.polaganjem isprava Sticanje prava svojine na osnovu pravnog posla . broj: Rev. U konkretnom slu~aju na podru~ju gdje se nalaze sporne nepokretnosti uni{tene su zemlji{ne knjige.17/95.oboriva pretpostavka ^lan 33. Me|utim. broj I/1999.6/95. stekao pravo svojine na navedenim spornim nepokretnostima i da nema mjesta zahtjevu tu`ioca da se tu`eni obave`e da trpi da se tu`ilac upi{e u zemlji{nim knjigama kao sopstvenik spornih nepokretnosti. ZPP-a u dijelu kojim je tu`enom nametnuta obaveza da trpi da se tu`ilac uknji`i kao sopstvenik u zemlji{nim knjigama na spornim nepokretnostima i rije{iti kao u izreci. 1995. strana 74) Pravo upisano u zemlji{nim knjigama .pravo upisano u zemlji{nim knjigama .oboriva pretpostavka Sticanje prava svojine . od 20. broj: Rev. o kojim je bilo rije~i. odluka broj 41. (Vrhovni sud Republike Srpske.Bilten VS RS. usljed ~ega se ima uzeti da je tu`ilac polaganjem isprava kod nadle`nog suda. Na osnovu pravnog posla pravo svojine na nepokretnosti koje su u zemlji{nim knjigama upisane sti~e se upisom u javnu knjigu ili na drugi odgovaraju}i na~in odre|en zakonom (~lan 33. Jedan od takvih na~ina je i prenos svojine polaganjem isprava kod nadle`nog suda tamo gdje su uni{tene zemlji{ne knjige.

da je za taj dio formirana posebna parcela broj 1751/2 i prevedena na njegovo ime. 72. Stoga ni`estepeni sudovi nisu pogre{no primijenili materijalno pravo na {tetu tu`ioca kada su odbili i drugi eventualni zahtjev tu`ioca. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ZOSPO SE PRIMJENJUJE NA ROKOVE ODR@AJA KOJI SU PO^ELI TE]I PRIJE NJEGOVOG STUPANJA NA SNAGU TAKO DA: 1.Bilten VS RS. GODINE) PREOSTALO VRIJEME KRA]E OD ZAKONOM PROPISANOG. G.Sticanje prava svojine . da je sporna parcela u katastarskom operatu bila upisana na pravnom prethodniku tu`enih. onda je jedino mogu} ispravan zaklju~ak ni`estepenih sudova da pravni prethodnik tu`ioca. P djed tu`ilaca. a pradjed tu`ene.rokovi odr`aja ^lan 28. godine .pretpostavka savjesnosti dr`avine Sticanje prava svojine na nepokretnostima . godine kupio samo dio parcele broj 1751 u povr{ini od 5. ozna~enu kao k.76) Sticanje prava svojine . je ugovorom o poklonu od 6. 11.18/96. 09.745 m2. (Vrhovni sud Republike Srpske. 28. i 72. broj: Rev. 2. ROK ISTI^E ISTEKOM VREMENA KOJE JE PROPISANO U ZOSPO.o. od 14. Za unijete zaklju~ke ni`estepeni sudovi su iznijeli valjane razloge koji su u skladu sa provedenim dokazima i utvr|enih ~injenica koje. a poslije njegove smrti na tu`ene. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ISPUNJENA JE PRETPOSTAVKA SAVJESNOSTI DR@AVINE RADI STICANJA PRAVA SVOJINE ODR@AJEM SAMO AKO JE DR@ALAC KROZ SVE VRIJEME ODR@AJA SMATRAO DA JE STVAR KOJU DR@I NJEGOVA. Iz obrazlo`enja: Utvr|uju}i da je pravni prethodnik tu`ioca krajem1961. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima). 1996.pretpostavka savjesnosti dr`avine ^lanovi 28. 35 . KAD JE ZAKONOM (ZOSPO) PROPISAN KRA]I ROK. 1980. koji su pla}ali porez na dohodak od tih nepokretnosti. a ni tu`ilac nisu (bili) savjesni dr`aoci sporne parcele. jednako kao i tre}a lica. u vezi sa ~l. 1946. str.po osnovu odr`aja . ODNOSNO AKO NIJE ZNAO ILI NIJE MOGAO ZNATI DA NIJE NJEGOVA. odluka broj 44. po osnovu ja~eg prava na dr`avinu. preda zemlji{nu parcelu u pov. AKO JE OD ROKA ODRE\ENOG PRIJA[NJIM ZAKONOM (PRAVNIM PRAVILIMA) PREOSTALO VRIJEME DU@E OD ONOGA PREDVI\ENOG ZOSPO. odnosno zahtjev da se u odnosu na tu`ene utvrdi da li je tu`ilac po osnovu odr`aja stekao pravo svojine na spornoj parceli.na nepokretnostima po osnovu odr`aja . broj I/1999. A PO NJEGOVOM STUPANJU NA SNAGU (1. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ilaca da im tu`ena.J. .~. usvaja i ovaj sud. ROK ISTI^E PO PROTEKU VREMENA ODRE\ENOG PRIJA[NJIM ZAKONOM (PRAVNIM PRAVILIMA). i da je tu`ilac zbog odsustva tu`enih sa podru~ja na kome se nalaze sporne nepokretnosti kriomice vr{io {umsku sje~u na ovoj parceli. kao ispravne.824 m2. Brodac. kao i predata mu u dr`avinu.. da je ovaj dio zemlji{ta iste godine izdvojen iz ove parcele. k. Bez dr`avine takvog kvaliteta nema osnove ni za sticanje prava svojine po toj osnovi (~l. Odlu~uju}i o osnovanosti tu`benog zahtjeva.na nepokretnostima odr`ajem . 75 . 05. ni`estepeni sudovi su utvrdili sljede}e ~injeni~no stanje: 1.

pravnim odnosima (dalje: ZOSPO). pravosna`nim rje{enjem ostavinskog suda broj 0 437/56. Tako|e.ocu tu`ioca. to zemlji{te navedeno . okon~an je . 4. utvr|uju}i da je pravni prethodnik tu`ene sada pokojni P J. a po njegovom stupanju na snagu preostalo je vrijeme kra}e od zakonom propisanog. rok isti~e istekom vremena koje je propisano u ovom zakonu. da pravni prethodnik tu`ene P J. Utvr|uju}i na nesumnjiv na~in da je sporno zemlji{te dodijeljeno pravnom prethodniku tu`ene u postupku komasacije u zamjenu za zemlji{te koje je bilo predmet pravno valjanog i realizovanog ugovora o poklonu od 6. ostavinski postupak iza P koji je umro 1943. i ostaviteljeve k}eri M. tu`ene P J.04. godine. ni`estepeni sudovi su pravilno zaklju~ili da su tu`ioci dokazali da je njihov pravni prethodnik P D.. ZOSPO koja reguli{e na~in sticanja svojine na nepokretnostima po osnovu odr`aja. . prenio ovo zemlji{te u svojinu pravnom prethodniku tu`ioca. odnosno djeca ostaviteljevih sinova ^. ul.. a na pravne posljedice koje nastaju kasnije primjenjuje se ZOSPO. samoinicijativno je 1957. prema kome je sada pok. tu`ena je. upisane u z. P J. 04. 04. 04.J. kad je zakonom (ZOSPO) propisan kra}i rok. 36 . 2. a i da taj dio nepokretnosti nije dobio u samosvojinu na osnovu ugovora o diobi nasljedni~ke zajednice za P J. sve do svoje smrti koja je nastupila u toku 1990. Na ispravnost ovog zaklju~ka nema uticaja okolnost {to se ni`estepeni sudovi pogre{no pozivaju samo na odredbu ~lana 28. 09. Brodac i ovaj ugovor je u cijelosti realizovan za `ivota ugovornih strana. 1939. kao ostavinska imovina. nije bio savjestan dr`alac predmetnih nepokretnosti i da bez dr`avine takvog kvaliteta nema osnove za sticanje prava svojine po osnovu odr`aja. nepokretnosti u povr{ini od . u . pribavio tu parcelu po pravnoj osnovi i na zakonit na~in. godine preuzeo u dr`avinu 11.730 m2. jer su zaklju~ili da su tu`iocu dokazali da je njihov pravni prethodnik P D. godine prenio u svojinu sinu P D. dr`alac spornog zemlji{ta. od 22. koga izvode svoje pravo svojine na spornoj parceli po osnovu naslje|a. . dobio sporno u odnosu na koje tu`ioci isti~u svoje ja~e pravo na dr`avinu i 6. 5. Polaze}i od utvr|enog ~injeni~nog stanja ni`estepeni sudovi su udovoljili tu`benom zahtjevu.. 453 k. godine. otac . i na zaostav{tini ostavitelja progla{eni su na temelju zakona za nasljednike po pravu predstavljanja unu~ad ostavitelja. ni`estepeni sudovi su. i S. u smislu ~lana 28. iako je znao ili barem mogao znati da one nisu njegova svojina. godine samoinicijativno preuzeo u dr`avinu dio nepokretnosti koje su bile predmet ugovora o poklonu od 6.824 m2 zemlji{ta koje . unio u komasacionu masu i u zamjenu za to zemlji{te . 32. 1956. godine . 1939. Za postojanje stvarno pravnih odnosa i za sve pravne posljedice tih odnosa nastale do stupanja ZOSPO (ovaj zakon stupio je na snagu 1. niti je u rje{enju kojim je dovr{en ostavinski postupak iza umrlog P J. Kada su u pitanju rokovi odr`aja koji su po~eli te}i prije njegovog stupanja na snagu ZOSPO se primjenjuje tako da: 1. a rok isti~e po proteku vremenu odre|enog prija{njim zakonom (pravnim pravilima) i 2. 3. godine. po okon~anju ostavinskog postupka iza umrlog P J. 1980. 1939. ako je od roka odre|enog prija{njim zakonom (pravnim pravilima) preostalo vrijeme du`e od onog predvi|enog novim zakonom. 1939. tako|e. toku 1957.. na zakonit na~in pribavio zemlji{te koje je u komasacionom postupku dato u zamjenu za sporno zemlji{te. pravilno zaklju~ili . . zemlji{te koje je bilo predmet ugovora o poklonu nije ~inilo zaostav{tinu. po pravnoj osnovi i . kao nasljednik iza sada umrlog P J. iza . godine) mjerodavno je pravo va`e}e u vrijeme nastanka. ovo zemlji{te je P J.o. U prednjem se u bitnom iscrpljuju razlozi ni`estepenih presuda a na osnovu kojih su ni`estepeni sudovi zaklju~ili da je osnovan tu`beni zahtjev. Zakona o osnovnim svojinsko. je pripadalo nepokretnostima koje su bile predmet ugovora o poklonu od 6. godine. 07.k. br.. i da se na strani tu`ene nisu ostvarile pravne pretpostavke za sticanje prava svojine na toj parceli po osnovu odr`aja.

odluka broj 45. Prema tome. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima prema kome nekretnine koje su predmet oba ugovora smr}u primaoca izdr`avanja prelaze na davaoca izdr`avanja. godine do 1990. Iz obrazlo`enja: Po utvr|enju prvostepenog suda. kao teretni ugovor. godine i da rok odr`aja predvi|en u prija{njem pravnom re`imu (20 godina savjesne dr`avine) do dana podno{enja tu`be u ovoj pravnoj stvari (3.nesumnjivo nije protekao. koji je zaklju~en prije ugovora o poklonu. 1996. a nije. godine. dr`alac nepokretnosti koje su bile predmet ugovora o poklonu od 6. To zna~i da poklonoprimac na osnovu ugovora o poklonu ne mo`e ostvariti pravo vlasni{tva na nekretninama koje su bile predmet ugovora o do`ivotnom izdr`avanju. sve da je do tada bio savjestan dr`alac. 05. str. ve}e pravno dejstvo ima ugovor o do`ivotnom izdr`avanju. Kraj iznijetog stanja stvari ni`estepeni sudovi su pravilno zaklju~ili da su se ostvarile sve potrebne pretpostavke za uspjeh tu`be po osnovu ja~eg prava na dr`avinu po osnovu ~lana 41. od 14. VE]U PRAVNU SNAGU IMA TERETNI NASPRAM DOBRO^INOG UGOVORA.pravnim poslom Konkurencija ugovora . o~igledno neosnovano. poziva na sticanje prava svojine po osnovu odr`aja. Naime.25/96. stav 2. ZOSPO-a. 76 . ZOSPO-a.27) 37 . ZOSPO-a. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu.o poklonu i ugovora o do`ivotnom izdr`avanju Ugovor o poklonu i ugovor o do`ivotnom izdr`avanju . 1939. 05. relevantno za razrje{enje konkretnog spora je ocjena konkurencije izme|u ta dva ugovora. ne mo`e smatrati savjesnim dr`aocem tih nepokretnosti . godine . 1973. broj: Rev.konkurencija kod sticanja prava svojine ^lan 48. broj: Rev. Kako je pravni prethodnik tu`ene do otvaranja njegovog naslje|a bio nezakoniti dr`alac tih nepokretnosti. tu`ena se. broj 3/1999. shodno ~lanu 48. kao {to je naprijed re~eno. str. pa tu`ena. sve i da je bila savjestan dr`alac tih nepokretnosti od otvaranja naslje|a nije mogla ste}i pravo svojine na tim nepokretnostima po osnovu odr`aja. onda ugovor o do`ivotnom izdr`avanju. odnosno poklonodavac isto lice. godine. 26 . Kada se sagledaju su{tina i cilj zaklju~enih ugovora. jer od smrti njenog pravnog prethodnika pa do stupanja tu`ene u ovoj parnici nije protekao rok od 10 godina predvi|en u ~lanu 28. Vrhovni sud Republike Srpske. U konkurenciji ugovora o do`ivotnom izdr`avanju i ugovora o poklonu. bio . od 18. ispunjeni su uslovi na osnovu kojih je tu`ilac stekao pravo na predmetnim nekretninama.37/96. pri postojanju nespornih ~injenica da je zaklju~en ugovor o do`ivotnom izdr`avanju i ugovor o poklonu. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima U KONKURENCIJI DVA UGOVORA. u smislu ~lana 28. to se tu`enoj to vrijeme ne mo`e ra~unati u odr`aj (osnov zakonite dr`avine ne mo`e biti naslje|e). godine) od kada se pravni prethodnik tu`ene.Bilten VS RS. (Vrhovni sud Republike Srpske. u cjelini je realizovan. ali to zbog razloga koje je ovaj sud naveo.78) Sticanje prava svojine . objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. prema kojima je primalac izdr`avanja. broj I/1999. u periodu od 1957.U ovoj pravnoj stvari nesumnjivo je utvr|eno da je pravni prethodnik tu`ene P J. pa ni`estepeni sudovi nisu pogre{no primijenili materijalno pravo kada su usvojili tu`beni zahtjev. 1996. kao teretni ugovor. 07. stav 2. stav 4. 04.

1999. te je za priznanje prava svojine na zajedni~ki izgra|enim gra|evinskim objektima bilo potrebno utvrditi: postoji li pismeni ugovor o gra|enju. odluka broj 32. Sudskom odlukom o utvr|ivanju prava svojine po tom osnovu ure|uju se samo me|usobni odnosi sticalaca u odnosu na tako podignuti objekat.146/98.Gradsko gra|evinsko zemlji{te .Bilten sudske prakse VS RS. Ono se u zemlji{nu knjigu i ne upisuje na odre|eno. odluka broj 36. a od zna~aja je i na posljedice koje mogu da proiza|u za sticaoce takvog objekta. (Vrhovni sud Republike Srpske. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. tako da se na svaku osobu koja upisom u zemlji{nu knjigu postane vlasnik zgrade automatski prenosi i upis trajnog prava kori{tenja zemlji{ta pod zgradom i koje slu`i njezinoj redovnoj upotrebi. od 24. ako je taj objekat podignut u zajednici.sagra|en bez gra|evinske dozvole . pa se istom ne mijenja status takvog objekta (bespravno podignutog-privremenog gra|evinskog objekta). Na gra|evinskom objektu podignutom bez dozvole za gra|enje. Iz obrazlo`enja: Trajno pravo kori{tenja zemlji{ta vezano je uz pravo vlasni{tva na zgradi koja je na njemu izgra|ena i dijeli sudbinu tog vlasni{tva. strana 22) Gra|evinski objekat . odnosno pravo suvlasni{tva. U ovom konkretnom slu~aju u pitanju su odnosi izme|u bliskih srodnika. broj: Rev-125/98. a u nedostatku ovog u srazmjeri ulo`enih sredstava. ve} na neodre|eno. godine Bilten VS FBiH. 5. ako ga nema. strana 55) 38 . kao i kada su kupljene zemlji{ne parcele na kojima su izgra|eni sporni objekti. mo`e se utvrditi pravo svojine. broj: Rev. godine . i 43. a zatim koji od spornih gra|evinskih objekata su gra|eni u periodu kada su stranke `ivjele u zajedni~kom doma}instvu. broj I/2004. 1998. broj 1/1999. Takva odluka nema zna~aja u odnosu na gra|evinski objekat podignut bez dozvole za gra|enje. od 26.utvr|enje na gra|evinskom objektu sagra|enom bez gra|evinske dozvole NA GRA\EVINSKOM OBJEKTU PODIGNUTOM U TOKU TRAJANJA PORODI^NE ZAJEDNICE BEZ DOZVOLE MO@E SE UTVRDITI PRAVO VLASNI[TVA. Iz obrazlo`enja: Pogre{an je pravni stav drugostepenog suda da se na gra|evinskom objektu podignutom na zemlji{tu dru{tvene svojine. kada nastaje pravno priznato suvlasni{tvo u srazmjeri usmenog sporazuma. bez dozvole za gra|enje nadle`nog organa.utvr|ivanje svojine Svojina . ne mo`e utvrditi pravo svojine. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu PRIJENOSOM PRAVA VLASNI[TVA U ZEMLJI[NOJ KNJIZI NA ZGRADI KOJA JE IZGRA\ENA NA GRADSKOM GRA\EVINSKOM ZEMLJI[TU PRENOSI SE I PRAVO TRAJNOG KORI[TENJA GRA\EVINSKE PARCELE BEZ POSEBNOG UPISA U TOJ KNJIZI. odnosno svakog vlasnika zagrade. je li postojao usmeni ugovor o zajedni~koj izgradnji objekata.trajno pravo kori{tenja gra|evinske parcele ^lanci 42. 09.

i ~lan 42. Slu`nost/Slu`benost Pravo slu`benosti .Prava kori{}enja gra|evinskog zemlji{ta . br. broj I/2004. broj 13/74) ^lan 40. 34/86. godine .Bilten sudske prakse VS RS. bez posebnog upisa u toj knjizi ~lan 11.uspostava (sticanje) Karakteristike prava slu`benosti ^lan 49. 34/86. stav 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima PRAVO SLU@BENOSTI MO@E SE USPOSTAVITI (STE]I) I RADI UDOBNIJEG KORI[]ENJA POVLASNOG DOBRA (BR@EG PRISTUPA NA POVLASNO DOBRO). koji je bio na snazi u vrijeme izvr{ene diobe. br. od 23. stavovi 1. te “Slu`beni glasnik RS”.karakteristike Slu`benost . Trajno pravo kori{}enja zemlji{ta vezano je uz pravo vlasni{tva na zgradi (ovdje na porodi~noj ku}i i {tali) koja je na njemu izgra|ena i dijeli sudbinu tog vlasni{tva. jer je to pravo zajedni~ko i nedjeljivo. stav 1. Iz obrazlo`enja: Kada na gra|evinskom zemlji{tu u dru{tvenoj (dr`avnoj) svojini postoje gra|evinski objekti sa vi{e suvlasnika. odluka broj 37. broj: Rev-177/02. 56 . Prenosom prava vlasni{tva u zemlji{noj knjizi na zgradi koja je izgra|ena na gra|evinskom zemlji{tu u dru{tvenoj (dr`avnoj) svojini prenosi se i trajno pravo kori{}enja gra|evinske parcele. i 3. (Vrhovni sud Republike Srpske. odnosno svakog vlasnika zgrade.prenos trajnog prava sa izgra|enim objektom Prenos trajnog prava kori{}enja gra|evinske parcele na kojoj je izgra|en gra|evinski objekat sa vi{e suvlasnika . automaski prenosi i upis trajnog prava kori{}enja zemlji{ta pod zgradom i koje slu`i njezinoj normalnoj upotrebi. 29/94 i 23/98) PRENOSOM PRAVA SVOJINE U ZEMLJI[NOJ KNJIZI NA ZGRADI KOJA JE IZGRA\ENA NA GRA\EVINSKOM ZEMLJI[TU U DRU[TVENOJ (DR@AVNOJ) SVOJINI PRENOSI SE I TRAJNO PRAVO KORI[]ENJA GRA\EVINSKE PARCELE BEZ POSEBNOG UPISA U TOJ KNJIZI. br. ve} na neodre|enog. 1/90 i 25/90. 1/90 i 25/90.na~in i obim prenosa i upis prava u zemlji{nu knjigu Trajno pravo kori{}enja gra|evinske parcele .“Slu`beni list SRBiH”. s obzirom na veli~inu idealnog dijela na objektima. pravo kori{}enja zemlji{ta koje slu`i redovnoj upotrebi tih objekata ne mo`e se izra`avati u idealnim dijelovima. broj 13/74. br. i ~lan 42.57) 2. te “Slu`beni glasnik RS”. 29/94 i 23/98). a sada ~lan 40. stav 1. tako da se na svako lice koje upisom u zemlji{nu knjigu postane vlasnik zgrade. 2001. Ono se u zemlji{noj knjizi ne upisuje na odre|enog vlasnika zgrade. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu u dru{tvenoj svojini . str. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu “Slu`beni list SRBiH”.uspostava (sticanje) Slu`benost . AKO JE U VRIJEME KADA JE USPOSTAVLJENO (STE^ENO) PRAVO SLU@BENOSTI RADI UDOBNIJEG KORI[]ENJA POVLASNOG DOBRA POSTOJAO JAVNI PUT DO 39 . stavovi 1. 03. stav 1.karakteristike Pravo slu`benosti . i 3. ranije va`e}eg Zakona o gra|evinskom zemlji{tu u dru{tvenoj svojini (“Slu`beni list SRBiH”.prenos ^lan 18. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu (“Slu`beni list SRBiH”.

strana 79) Pravo slu`benosti .117/98. broj I/1999. broj: Rev. broj: Rev. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.broj I/1999. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 1998. 79 . U PRAVILU.sudska za{tita NE MO@E ZAHTIJEVATI SUDSKU ZA[TITU SLU@NOSTI PUTA ONAJ KOJI SVOJE (POVLASNO) DOBRO MO@E. odluka broj 48. broj 1/2001. VE] MO@E BITI OBAVEZAN DA NE[TO DOZVOLI. TRPI NA SVOM DOBRU U KORIST POVLASNOG DOBRA. strana 31) Sticanje prava slu`nosti dosjelo{}u ^lan 60. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. (Vrhovni sud Republike Srpske.ne mo`e biti obvezan na ~inidbu ^lan 62.80) Pravo slu`nosti prolaza . broj 1/2001. (Vrhovni sud Republike Srpske. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 31) Slu`nost puta . Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima VLASNIK POSLU@NOG DOBRA NE MO@E BITI OBAVEZAN DA NE[TO ^INI. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima ZA STICANJE PRAVA SLU@NOSTI DOSJELO[]U POTREBAN JE NEPREKIDNI POSJED OD 20 GODINA. 06. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.Bilten VS RS. od 16. str.savjesnost ZA POSTOJANJE SAVJESNOG POSJEDA PRAVA SLU@NOSTI PROLAZA POTREBNOG ZA STICANJE ODR@AJEM TOG PRAVA TREBA DA SE SLU@NOST VR[I KAO PRAVO. godine .22/94.POSLU@NOM DOBRU NA KOME JE VLASNIK POVLASNOG DOBRA JEDAN OD NJEGOVIH SUVLASNIKA KADA DO\E DO POGOR[ANJA NJEGOVOG POLO@AJA KAO SAMOVLASNIKA POVLASNOG DOBRA. od 11.TOG DOBRA. broj 1/2001. 12. strana 31) Vlasnik poslu`nog dobra .sticanje Slu`benost . broj 1/2001. godine . A VLASNIK POSLU@NOG DOBRA DA PRELA@ENJE PRIHVATA KAO VR[ENJE PRAVA. strana 31) 40 . BEZ NESRAZMJERNO VELIKE [TETE. NIJE OSTVAREN ZAKONSKI RAZLOG ZA UKIDANJE SLU@BENOSTI. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ONDA U OVOM SLU^AJU. 1994. KORISTITI POMO]U POSTOJE]EG JAVNOG PUTA.sticanje ^lan 49. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima STVARNA SLU@BENOST MO@E SE IZUZETNO ZASNOVATI U KORIST POVLASNOG DOBRA NA NEPOKRETNOSTIMA . odluka broj 47.Bilten VS RS . PRELA@ENJE PREKO TOG ZEMLJI[TA SAMO NA OSNOVU DOZVOLE NJEGOVOG VLASNIKA PREDSTAVLJA PREKARIJUM KOJI NE VODI ODR@AJU.

ograni~enje prava SAMA ^INJENICA DA VLASNIK POVLASNOG ZEMLJI[TA. strana 24) Zemlji{ne slu`nosti . NE PREDSTAVLJA OGRANI^ENJE PRAVA SLU@NOSTI. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. PRILIKOM KORI[TENJA PRAVA SLU@NOSTI PROLAZA. DRUGI PROLAZ ISTE VRIJEDNOSTI KOJIM SE ^INI MANJA [TETA ILI AKO POSTOJI JAVNI PROLAZ ISTE VRIJEDNOSTI.ukidanje .ukidanje ^lan 64. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. NA TU@BU VLASNIKA POSLU@NOG ZEMLJI[TA DOKINUTI AKO ZA PRISTUP NA POVLASNO ZEMLJI[TE POSTOJE ISTE VRIJEDNOSTI JAVNI ILI NEKI DRUGI PUT. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2003. OSNOVNO JE DA U ^ASU DONO[ENJA ODLUKE MORAJU POSTOJATI USLOVI DA POVLASNE NEKRETNINE IMAJU PRIKLADNIJI PROLAZ. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.moraju biti trajno vezane za povlasno dobro ZEMLJI[NE SLU@NOSTI SU TRAJNO VEZANE ZA POVLASNO DOBRO I MORAJU SLU@ITI NJEGOVOM EKONOMSKOM ISKORI[TAVANJU. strana 32) Slu`nost puta . strana 32) 41 . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima DA BI SE MOGLO TRA@ITI UKIDANJE SLU@NOSTI PROLAZA. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima PRAVO SLU@NOSTI PUTA PRESTAJE AKO JE OTPALA NJEGOVA NAMJENA.Slu`nost puta .prestanak PRAVO ZEMLJI[NE SLU@NOSTI PRESTAJE AKO JE PRESTALA NJEZINA GOSPODARSKA SVRHA. ZATO SE SLU@NOST PUTA MO@E. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2001. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima ZAHTJEV ZA UKIDANJE SLU@NOSTI PUTA KAO SUVI[NE RJE[AVA SE U PARNI^NOM POSTUPKU. PA PRESTANAK TE OBJEKTIVNE KORISTI MO@E BITI OPRAVDAN RAZLOG ZA UKIDANJE SLU@NOSTI. broj 1/2001. broj 1/2001. broj 1/2001.prestanak ^lan 64. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2001. IMA DA OTVARA I ZATVARA KAPIJE NA POSLU@NOM ZEMLJI[TU. ONE MORAJU BITI OBJEKTIVNO KORISNE. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 32) Slu`nost prolaza . strana 32) Slu`nost prolaza . strana 32) Zemlji{na slu`nost . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.nadle`nost suda ^lan 64.

br.zasnivanje prava slu`benosti odr`ajem ^lan 54. Prema tome. 2090 upisane u p. a tu`eni poricao. ZOSPO-a pozitivne i negativne pretpostavke. broj 3/2002. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. C) NEPROTIVLJENJE VLASNIKA POSTUPNOG DOBRA I D) ISTINITOST STJECANJA POSJEDA PRAVA STVARNE SLU@NOSTI. pa do zaklju~enja glavne rasprave u ovom postupku rok iz ~lana 64. Pozivaju}i se na rezultate rasprave ni`estepeni sudovi su zauzeli stanovi{te da su se u konkretnom slu~aju ostvarile sve pretpostavke za zasnivanje sporne stvarne slu`nosti odr`ajem u smislu ~lana 54. SILOM.o.zasnivanje Slu`benost . strana 17) Pravo slu`benosti . Iz obrazlo`enja: Tu`enici su odmah po zabrani vr{enja prava slu`nosti 1988. {to je tu`ilac tvrdio. DA NIJE STE^ENA ZLOUPOTREBOM POVJERENJA VLASNIKA ILI POSJEDNIKA POSLU@NOG DOBRA. u konkretnom slu~aju vrijeme nevr{enja slu`nosti puta te~e od dana kada je donijeto rje{enje o smetanju posjeda a do podno{enja tu`be u ovom predmetu (08. godine ustali sa tu`bom za smetanje posjeda i u ovom postupku istrajali. 1991.~. U ovom postupku je sporno da li je tu`ioc stekao spornu slu`nost odr`ajem.~. 08. jer su tu`enici do tog momenta bili aktivni u odbrani svog prava (tra`enje pravne za{tite prava stvarne slu`nosti izjedna~ana su sa njenim vr{enjem). B) PROTEK ODRE\ENOG VREMENA (NEPREKIDAN POSJED PRAVA STVARNE SLU@NOSTI OD 20 GODINA). VE] I ZAHTJEVOM PRAVNE ZA[TITE PRAVA SLU@NOSTI PRED NADLE@NIM SUDOM. p. 2091 i 2092. godine) nije proteklo tri godine. Iz obrazlo`enja: U ovoj parnici tu`ilac tra`i da se u odnosu na tu`enog utvrdi postojanje stvarne slu`nosti kolskog prolaza kojim se slu`io tu`ilac u korist svoje nekretnine na teret nekretnina tu`enog.l.Nevr{enje prava slu`nosti . I TO: A) FAKTI^KO OSTVARIVANJE SLU@NOSTI. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ta~ka 1. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima OSLOBA\AJU]I ROK OD TRI GODINE NEVR[ENJA PRAVA SLU@NOSTI NE PREKIDA SE SAMO FIZI^KIM VR[ENJEM PRAVA SLU@NOSTI. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ZA ZASNIVANJE PRAVA STVARNE SLU@NOSTI ODR@AJEM TRA@I SE POSTOJANJE POZITIVNIH I NEGATIVNIH PRETPOSTAVKI. p.o. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (dalje: ZOSP) i sudili tako {to su utvrdili postojanje stvarne slu`nosti kolskog prolaza kojim se slu`io tu`ilac u korist svoje nekretnine ozna~ene kao k. ILI SLU@NOST USTUPLJENA DO OPOZIVA.prekid osloba|aju}eg roka od tri godine ^lan 64. i to: 42 .. 166 k.zasnivanje odr`ajem Pravo slu`benosti . stav 1. ta~ka 1. na teret nekretnina tu`enog ozna~enih kao k. br. PREVAROM. Za zasnivanje prava stvarne slu`nosti odr`ajem propisane su ~lanom 54. TJ. upisanim u p.l. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima nije tekao. te izdejstvovali pravosna`no rje{enje kojim je utvr|eno da ih je tu`ilac smetao u posjedu prava slu`osti. 167 k.

u naravi vo}njak . osnovanost tu`benog zahtjeva zavisila je od istinitog utvr|enja odlu~ne ~injenice da li se tu`eni protivio fakti~kom vr{enju slu`nosti od strane tu`ioca. Dok se ova ~injenica ne utvrdi.58) Pravo slu`benosti . 176 i 181. stav 2. koje ~ini dio dvori{nog prostora ispred ku}e tu`ioca. stav 1.uslovi za ukidanje prava slu`benosti puta ^lan 58. da se nekretnine tu`enog ozna~ene kao k. ozna~eno kao k. kao nepotrebna. SAMA ZA SEBE NE MORA BITI SMETNJA ZA UKIDANJE SLU@NOSTI. AKO POSTOJI MOGU]NOST DA SE NEKA DRUGA PUTNA VEZA MO@E LAKO I UZ NEZNATNE TRO[KOVE OSPOSOBITI. c) neprotivljenje vlasnika poslu`nog dobra.~. a to predstavlja bitnu povredu odredaba parni~nog postupka ozna~enu u ~lanu 354. ili slu`nost ustupljena do opoziva.70 metara sa javnim 43 . da nije ste~ena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslu`nog dobra. Prema tome. prijevarom. U postupku. 3. str. odluka broj 38. od 28.~. Zakona o parni~nom postupku. odnosno da nije bio saglasan sa ostvarenjem sporne slu`nosti kolskog prolaza preko njegovih nekretnina. da tu`eni uz tro{kove od oko 1. Ni`estepeni sudovi ovo o~igledno nisu imali u vidu.~. silom. ZPP-a. d) istinitost stjecanja posjeda prava stvarne slu`nosti.a) fakti~ko ostvarivanje slu`nosti. 180/1 i 180/2 i za pristup do bunara odakle su uzimali vodu za svoje potrebe. ozna~enim kao k. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima OKOLNOST DA U TRENUTKU DONO[ENJA PRVOSTEPENE PRESUDE NIJE OSIGURANA DRUGA PUTNA VEZA. ne mo`e se sa sigurno{}u suditi da li su se ostvarile sve propisane pretpostavke za sticanje prava sporne stvarne slu`nosti. tj. Iz obrazlo`enja: U ovoj parnici tu`ilac tra`i da se ukine. slu`nost puta koja optere}uje njegove nepokretnosti ustanovljena za kori{}enje nekretnina tu`enog. Utvr|uju}i da tu`eni i njegovi pravni prednici vi{e od pedeset godina za pristup svojim nekretninama ozna~enim kao k. tu`eni je osporavao tu`beni zahtjev prigovorom da se neprekidno protivio prola`enjem preko njegovih nekretnina od strane tu`ioca u raznim oblicima.Bilten sudske prakse VS RS. stavljao odre|ene prepreke na put i verbalno mu osporavao pravo da se koristi tom putnom vezom). broj: Rev-237/01.ukidanje Slu`benost . direktno grani~e sa nekategorisanim seoskim putem.000 KM ima mogu}nost da uspostavi izravno putnu vezu du`ine 57. {to ~ini dovoljan razlog da se presude u odnosnom dijelu ukinu primjenom ~lana 394. 57 .~. 205 i 198.dalje: vo}njak. iako su i ~injeni~ni navodi iz tu`be ukazivali na to da se tu`eni zaista protivio da tu`ilac izvr{ava sadr`aj spornog prava stvarne slu`nosti i to na razne na~ine (zaoravao i su`avao spornu putnu vezu. ta~ka 13. broj I/2004. Zbog toga se na mo`e ispitati zakonitost izreka presuda ni`estepenih sudova. Ovom prigovoru ni`estepeni sudovi nisu dali nikakav zna~aj. godine . koristili za prolaz zemlji{te tu`ioca. a sada i u reviziji.ukidanje Ukidanje prava slu`benosti . 2002. 184. te predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno su|enje. (Vrhovni sud Republike Srpske. b) protek odre|enog vremena (neprekidan posjed prava stvarne slu`nosti od 20 godina). na koju revizija osnovano ukazuje. u dosu|uju}em dijelu.

me|utim. sama za sebe. Iz stanja spisa ovog predmeta. broj: Rev-180/00. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima . godine . Izneseno stanje stvari upu}uje na ostvarenje pogre{ne primjene materijalnog prava. kao i na to da u odnosu na potrebne materijalnopravne pretpostavke nedostaju podaci ~injeni~ne prirode. ZOSPO-a). da je zemlji{te. spremnost vlasnika poslu`nog dobra da naknadi potrebne tro{kove (iz podataka u spisu ne proizlazi da je tu`ilac voljan podmiriti ove tro{kove). da tu`eni samo nekoliko dana u toku godini zbog reduciranja vode u seoskom vodovodu.61) 44 . 2001.Bilten sudske prakse VS RS. broj I/2004. od 26. a to ni`estepeni sudovi pravilno uo~avaju. No.putem od povlasnih nekretnina preko ovog vo}njaka. kao nepotrebna. stav 2. ova okolnost. na koji su se stranke priklju~ile. Iznijeti zaklju~ak se za sada ne mo`e prihvatiti. Zakona o parni~nom postupku .ni`estepeni sudovi su zaklju~ili da su se ostvarili uslovi za ukidanje slu`nosti kao nepotrebne. 2. prema kojoj se stvarna slu`nost vr{i na na~in kojim se najmanje optere}uje poslu`no dobro. proizlazilo bi da u trenutku dono{enja prvostepene presude nije bila osigurana druga putna veza od javnog puta do povlasnih nekretnina tu`enog. odluka broj 39. stav 2. ovakva slu`nost bi se mogla ukinuti. koga prvi put isti~e u reviziji. tj. odnosno bli`e razmotri i obrazlo`i potrebne okolnosti kako su one naprijed navedene. jer da tu`eni mo`e lako uz neznatne izdatke osposobiti izravnu putnu vezu za svoje nekretnine s postoje}im javnim seoskim putem. te ako se istom odlukom uz ukidanje slu`nosti utvrde i radovi koje treba izvesti da bi se nova putna veza uspostavila. ostvari}e se mogu}nost da se utvrdi prava priroda spora i mogu}nost da u sporu bude pravilno i zakonito odlu~eno.dalje: ZPP-e). a uz to posebno ocijeniti prigovor tu`enog.dalje: ZOSPO. str. Nakon {to prvostepeni sud ustanovi. sadr`anog i u obrazlo`enju ni`estepenih presuda. te utvrdi obaveza vlasnika poslu`nog dobra (ovdje tu`ioca) na podmirenje tro{kova tih radova. koristi vodu iz bunara i da su stranke u zavadi . ZOSPOa. a i imati u vidu i pravno pravilo paragrafa 2. uz {to ve}u pa`nju i {to manje o{te}ivanja opravdanih interesa servitutom optere}enog lica. {to je bila du`nost prvostepenog suda. sadr`i na~elo da se slu`nost mora vr{iti civiliter. U izlo`enom bi stoga trebalo tra`iti polaznu osnovu pri prosu|ivanju ovog spora. njegovo vlasni{tvo. 59 . umanjene vrijednosti nekretnine vlasnika povlasnog dobra preko koje }e se uspostaviti putna veza. Ova odredba. u stvari. te su pozivom na odredbu iz ~lana 58. a na osnovu kojih su ni`estepeni sudovi zaklju~ili da je tu`beni zahtjev osnovan. {to u krajnjoj konsekvenci mo`e voditi i ukidanju prava stvarne slu`nosti kad postane nepotrebna za kori{}enje povlasnog dobra (~lan 58. usvojili tu`beni zahtjev. stav 2. koje ~ini spornu putnu vezu. (Vrhovni sud Republike Srpske. a {to nije razja{njeno od strane ni`estepenih sudova. ~ime je ostvaren razlog pobijanja ni`estepenih presuda (odredba ~lana 395. Zakona o nu`nim prolazima prema kojem se izuzetno mo`e dopustiti otvaranje prolaza preko ku}nih dvori{ta. samo ako od povlasnog dobra do javnog puta (ili sli~ne mogu}nosti prolaza) postoji mogu}nost da se neka druga putna veza lako i uz neznatne tro{kove mo`e osposobiti. kao i odredbu ~lana 50. stav 2. ne mora bezuslovno biti prepreka za ukidanje slu`nosti. U prednjem se u bitnom iscrpljuju razlozi ni`estepenih presuda. Pri razmatranju konkretnog slu~aja ima se po}i od ~injenice da slu`nost optere}uje nekretninu koja predstavlja tu`iteljevo dvori{te i da savremeni na~in `ivota i rastu}a motorizacija zna~ajno mijenjaju i na~in kori{}enja slu`nosti prolaza. jer da je pripalo njegovim pravnim prednicima u samovlasni{tvo prilikom diobe koju su izvr{ili sa pravnim prednikom tu`ioca. pa je obje ni`estepene presude valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su|enje. pri ~emu se moraju imati u vidu i druge okolnosti kao {to su: omjer izme|u tro{kova ure|enja puta i {tete od upotrebe postoje}e slu`nosti.

ZOVE SE ZALOG . TIM PRAVOM ZALO@NI VJEROVNIK DOBIJA OVLA[TENJE DA SE NAMIRI IZ VRIJEDNOSTI ZALO@ENOG OBJEKTA. broj: Rev. 1998. odluka broj 49.kada ima vi{e korisnika slu`benosti ^lan 58. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima ZA POSTOJANJE SAVJESNOG POSJEDA PRAVA SLU@NOSTI PROLAZA POTREBNOG ZA STICANJE DOSJELO[]U TOG PRAVA TREBA DA SE SLU@NOST VR[I KAO PRAVO. (Pravni stav Gra|anskog odjeljenja Kantonalog suda u Sarajevu.36/98.HIPOTEKA. KOJE PRIPADA VJEROVNIKU. od 29. STVAR.ukidanje Slu`benost . broj 1/2001. i Biltenu VS FBiH. (Vrhovni sud Republike Srpske. PRELA@ENJE PREKO TOG ZEMLJI[TA SAMO NA OSNOVU DOZVOLE NJEGOVOG VLASNIKA PREDSTAVLJA PREKARIJUM KOJI NE VODI DOSJELOSTI. broj 1/2001.Pravo slu`benosti .ne vodi sticanju slu`nosti dosjelo{}u Slu`nost . strana 32) 45 .ovla{tenje zalo`nog vjerovnika PRAVO ZALOGA JESTE PRAVO. strana 80) Dosjelost .Bilten VS RS.stvarna .sticanje putem dosjelosti Prekarium . strana 19) 3. godine . broj 1/2001. odluka broj 23. stav 2. NEMA ZAKONSKE ZABRANE DA VLASNIK POSLU@NOG DOBRA NEKIM OD KORISNIKA SLU@BENOSTI PREKO POSLU@NIH NEPOKRETNOSTI OSTAVLJA POSTOJE]U SLU@BENOST. A U ODNOSU NA DRUGE TRA@I UKIDANJE. DA SE NAMIRI IZ STVARI AKO OBAVEZA NE BI BILA ISPUNJENA U VRIJEME KADA JE USTANOVLJENO. AKO DU@NIK PO DOSPIJE]U NE ISPUNI PREUZETU OBAVEZU.. broj I/1999. A VLASNIK POSLU@NOG DOBRA DA PRELA@ENJE PRIHVATA KAO VR[ENJE PRAVA. PA SE TU@BOM OVI PRVI NE OBUHVATAJU. 05. NA KOJU PRISTAJE VJEROVNIKU PRAVO TO.hipoteka Zalog . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zalo`no pravo .sticanje dosjelo{}u ^lan 60. ZALO@NIM SE PRAVOM MO@E OSIGURATI SVAKO POTRA@IVANJE NOV^ANO I NENOV^ANO.ukidanje Ukidanje prava slu`benosti . Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima VLASNIK POSLU@NOG DOBRA MO@E ZAHTIJEVATI DA PRESTANE STVARNA SLU@BENOST KADA ONA POSTANE NEPOTREBNA ZA KORI[]ENJE POVLASNOG DOBRA ILI KAD PRESTANE DRUGI RAZLOG ZBOG KOGA JE ONA OSNOVANA.sticanje prava stvarne slu`nosti Pravo slu`nosti . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.

90/97. valjana tra`bina. NE MO@E TRE]A OSOBA S USPJEHOM PODNIJETI IZLU^NU TU@BU NA TVR\ENJU DA JE IZVR[ENIK UKNJI@EN KAO VLASNIK NA OSNOVU SIMULIRANIOG PRAVNOG POSLA. Da bi se moglo ste}i zalo`no pravo. pravni na~in (modus sticanja). Zalo`no pravo na nekretninama se zove hipoteka. Upravo je modus sticanja zalo`nog prava na nekretninama i to redovno upis vjerovnikove tra`bine u zemlji{nim knjigama. Zakona o osnovama vlasni~kih odnosa. . pravni naslov sticanja (titulus). Zakona o osnovama vlasni~kih odnosa UKNJI@BA ZALO@NOG PRAVA . Uvjeti sa upis zalo`nog prava su: 1. . broj: G`. potrebno je: 1. to jeste nije proveo izvr{ni postupak za otvaranje hipoteke.ovjeren potpis zalagatelja. osoba protiv koje glasi pravni naslov sticanja za osnivanje zalo`nog prava a koja je u zemlji{nim knjigama upisana kao vlasnik nekretnina. ZIP-a KADA POSTOJI UGOVOR SA HIPOTEKARNOM KLAUZULOM. Iz obrazlo`enja: “Prvostepenim rje{enjem odbijen je prijedlog za uknji`bu zalo`nog prava na nekretninama jer predlaga~ nije postupio po ~lanu 215. .vjerovnik ima zalo`no pravo da se namiri iz zalo`ene stvari ukoliko mu se pravovremeno ne namiri njegova tra`bina. (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu.izri~itu dozvolu (saglasnost) zalaganja na upis hipoteke (klauzula intabulandi) i . od 06. Zalo`no pravo je stvarno pravo vjerovnika na tu|oj stvari na kojoj on . 4. pa ukoliko predlagatelj ispunjava sve ove uvjete. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 3. ZIP-a.ta~nu oznaku osobe na koju se predlagani upis odnosi. 14/15) Zalog (hipoteka) . ima i mogu}nost da se zalo`no pravo hipoteka upi{e kroz zemlji{ne knjige i bez provo|enja izvr{nog postupka. 08. 2.broj~ani iznos tra`bine. JER SIMULACIJA NE DJELUJE PREMA TRE]EM 46 . do 67. do 67.HIPOTEKE KROZ ZEMLJI[NE KNJIGE JE MOGU]A I BEZ PROVO\ENJA IZVR[NOG POSTUPKA PO ^LANU 215. Ovo se temelji na ~lanovima 64. str. 2. sposoban objekat zalaganja.Uknji`ba zalo`nog prava (hipoteke) kroz zemlji{ne knjige ^lanovi 64. broj 1/1999.izlu~na tu`ba ^lan 59.ta~nu oznaku nekretnina. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima PROTIV VJEROVNIKA KOJI JE POUZDANJEM U ZEMLJI[NE KNJIGE STEKAO IZVR[NU UKNJI@BU PRAVA ZALOGA NA NEKRETNINAMA DU@NIKA ZEMLJI[NOKNJI@NOG VLASNIKA. . propisana isprava koja se podnosi zemlji{noknji`nom uredu a koja sadr`i: . 1997.pravni naslov zalo`nog prava. a koje se namjeravaju teretiti.

Zakona o obligacionim odnosima ^lan 71. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.LICU KOJE JE U DOBROJ VJERI STEKLO NEKO PRAVO. strana 33) 47 . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. KOJI JE STEKAO IZVR[NIM PUTEM UKNJI@BU PRAVA ZALOGA NA IZVR[ENIKOVIM NEKRETNINAMA. broj 1/2001. strana 33) Zalog (hipoteka) . strana 33) Zalog (hipoteka) . broj 1/2001. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ZA VALJANOST PRIJENOSA POTREBAN JE PISMENI UGOVOR (CESIJA . KOJA JE PRIJE IZVR[ENE UKNJI@BE PRAVA ZALOGA STEKLA VANKNJI@NO VLASNI[TVO NEKRETNINA (PRINCIP PUBLICITETA) VRIJEDI ZA UGOVORNO A NE ZA IZVR[NO STICANJE PRAVA ZALOGA . ZAKONA O VLASNI^KO-PRAVNIM ODNOSIMA). Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima VJEROVNIKA.protivljenje uknji`bi ugovorenog prava zaloga ZALOGODAVAC NE MO@E SVOJE PROTIVLJENJE UKNJI@BI UGOVORENOG PRAVA ZALOGA (HIPOTECI) NA NEKRETNINAMA TEMELJITI NA ^INJENICI DA JE VRIJEDNOST ZALO@ENIH NEKRETNINA VE]A OD VRIJEDNOSTI ZALOGOPRIM^EVOG POTRA@IVANJA OSIGURANOG TIM PRAVOM ZALOGA. NE [TITI DOBRA VJERA POUZDANJEM U JAVNE ZEMLJI[NE KNJIGE U SLU^AJU IZLU^NE TU@BE TRE]E OSOBE. broj 1/2001. ODNOSNO DA SE UZDR@I OD TAKVIH RADNJI I B) AKO DU@NIK NE POSTUPI U SKLADU SA NALOGOM SUDA DA TRA@I PRISILNU NAPLATU POTRA@IVANJA OSIGURANOG HIPOTEKOM (^LAN 72. strana 33) Zalog (hipoteka) . ZAKONA O VLASNI^KO-PRAVNIM ODNOSIMA). objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA) I UPIS U ZEMLJI[NE KNJIGE (^LAN 71. POJEDINA^NI (IZDVOJENI I ODVOJENI) PRIJENOS NIJE DOPU[TEN. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. BEZ OBZIRA DA LI JE GA JE STEKLO NA OSNOVU PRAVNOG POSLA ILI NA OSNOVU IZVR[NOG NASLOVA.princip publiciteta ^lan 69.prava hipotekarnog vjerovnika nakon dospjelosti ^lan 72. broj 1/2001. strana 32) Zalog (hipoteka) .pojedina~ni. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.^LAN 69. odvojeni prenos nije dozvoljen ^lan 436. ZAKONA O VLASNI^KO-PRAVNIM ODNOSIMA.^LAN 436. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima HIPOTEKA I OSIGURANO POTRA@IVANJE SU JEDNA CJELINA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. PRIJE DOSPJELOSTI POTRA@IVANJA HIPOTEKARNI VJEROVNIK MO@E: A) TU@BOM TRA@ITI DA SE NALO@I HIPOTEKARNOM DU@NIKU DA NE SMANJUJE ILI NE POGOR[AVA VRIJEDNOST NEKRETNINE. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima NAKON DOSPJELOSTI PRAVO JE HIPOTEKARNOG VJEROVNIKA DA TRA@I NAMIRENJE SVOGA POTRA@IVANJA IZ PRODAJNE VRIJEDNOSTI TE NEKRETNINE PUTEM SUDSKE JAVNE PRODAJE. broj 1/2001.

JER DR@ALAC ZALOGA (TU@ENI) AKO NIJE PODJEDNAKO I OSOBNI DU@NIK. Iz obrazlo`enja: Prvostupanjski sud je utvrdio da je tu`ilja kao nesavjesni posjednik. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.hipotekarna tu`ba ^lan 73. da su svi izvedeni radovi bili nu`ni i osobno korisni za tu`enu i da bi ih i tu`ena imala da je u to vrijeme bila u posjedu predmetnog objekta. A NJEZIN ZAHTJEV IMA GLASITI DA JE TU@ILAC OVLA[TEN TRA@ITI NAMIRENJE SVOJE TRA@BINE IZ ODNOSNIH NEKRETNINA (ZALO@NOG DOBRA) I DOPUSTITI DA SE TU@ITELJEVA TRA@BINA PUTEM IZVR[ENJA IZ TIH NEKRETNINA NAMIRI. broj I/2004. NAMIRI IZ ZALOGA. broj 1/2001. IZUZETNO REINVIDIKACIJI IMA MJESTA I PROTIV LICA KOJE U MOMENTU TU@BE NIJE BILO POSJEDNIK STVARI. Posjed i za{tita prava vlasni{tva Svojina . 10. Visinu vrijednosti nu`nih i korisnih tro{kova utvrdio je po kriterijima predvi|enim zakonom. putem vi{e izvo|a~a poduzela i izvela gra|evinske radove u odre|enoj vrijednosti. odnosno pove}anja njegove vrijednosti. prvostupanjski sud je pravilno postupio kada je postupio kao u izreci.pasivna legitimacija Za{tita prava svojine . broj: Rev-131/00. ^IJE SE VRA]ANJE TRA@I.naknada tro{kova po cijenama u vrijeme predaje stvari ^lan 39. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ZAHTJEV ZA VRA]ANJE STVARI NE MO@E SE USVOJITI PREMA STRANCI KOJA NIJE POSJEDNIK TE STVARI. Zakona o osnovnim vlasni~ko-pravnim odnosima . Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima S OBZIROM NA NARAV I SVRHU HIPOTEKARNE TU@BE (IZNU\IVANJE SUDSKE PRODAJE ZALOGA PUTEM JAVNE DRA@BE). stavovi 4.pasivna legitimacija ^lan 37. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. NE PRIMA NIKAKVE OBAVEZE. Vje{tak koji je dao nalaz i mi{ljenje odgovaraju}e je struke i on je na{ao da su svi izvedeni radovi bili nu`ni i korisni. NAKNA\UJE SE NESAVJESNOM POSJEDNIKU PO CIJENAMA U VRIJEME PREDAJE STVARI VLASNIKU.Zalog (hipoteka) . od 17. (^LAN 73.za{tita . OSIM OBAVEZE DA MORA DOPUSTITI DA SE ZALO@NI VJEROVNIK. (Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske. i 5.nesavjestan . odluka broj 33. POGRE[NO JE STOGA OBAVEZIVANJE TU@ENIKA NA PLA]ANJE HIPOTEKARNE TRA@BINE. Na osnovu ovako utvr|enog ~injeni~nog stanja i njegove ocjene. strana 51) Posjednik . radi odr`avanja monta`nog prizemnog objekta vlasni{tvo tu`ene. AKO MU JE TRA@BINA DOSPJELA I UKNJI@ENA.raniji NAKNADA NU@NIH TRO[KOVA I TRO[KOVA KOJI SU BILI OSOBNO KORISNI ZA VLASNIKA STVARI. 2000. ZAKONA O VLASNI^KO-PRAVNIM ODNOSIMA). na osnovu dokumentacije u spisu ~ija se vrijednost `albom ne dovodi u 48 . strana 33) 4. TRA@BINA MORA BITI DOSPJELA I UKNJI@ENA. pa je bez osnova prigovor tu`ene da je visinu ovih tro{kova trebao utvrditi vje{tak finansijske struke. Visina nu`nih i korisnih tro{kova koje je tu`ilja imala. godine . AKO TAJ POSJED IMA U VRIJEME ZAKLJU^ENJA GLAVNE RASPRAVE.Bilten sudske prakse VS RS.

1983. 10. a potom i pismeni ugovor 25. Utvr|eno je dalje da je drugotu`eni. godine u prisutnosti dva svjedoka koji su se potpisali na ugovoru) kojim je prvotu`eni prodao tu`iocu predmetnu nepokretnost i da je ovaj ugovor realizovan u cijelosti. 2002. JA^I JE U PRAVU OD NESAVJESNOG LICA KOME JE RANIJI VLASNIK ISTU NEPOKRETNOST KASNIJE PRODAO PRI ^EMU NIJE ODLU^NO [TO JE KASNIJI KUPAC ISHODIO UPIS PRAVA SVOJINE U ZEMLJI[NE KNJIGE. odluka broj 17.ja~a pravna osnova ^lan 41. u primjeni ~lana 41. 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima zauzela jedinstven stav da ja~e pravo na nepokretnostima koje su bile predmet dva posebna ugovora o kupoprodaji ima savjesni raniji kupac u odnosu na kasnijega nesavjesnog kupca i to i onda kada je nesavjestan kupac ishodio upis prava svojine u zemlji{nim knjigama. godine u Subotici. Da su svi izvedeni radovi bili nu`ni i korisni osobno za tu`enu dokaz je i to da tu`ena bez dodatnih ulaganja predmetni objekt koristi u cijelosti kao kancelarijski prostor. kome je prvotu`eni prodao i predao spornu nepokretnost u posjed. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Na osnovu ovih utvr|enja. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima SAVJESTAN KUPAC. od 24. 1981. broj I/2004. 7. prema{uje dosu|eni iznos. Tako|e je utvr|eno da je prvotu`eni sa drugotu`enim zaklju~io 31.52) 49 .26/98. 51 . naknada nu`nih i korisnih tro{kova savjesnom i nesavjesnom posjedniku utvr|uje se po cijenama u vrijeme predaje stvari vlasniku. godine . godine Bilten VS FBiH. Po jedinstvenom stajali{tu sudske prakse izra`enom u Zaklju~ku broj 1/90 sa Savjetovanja gra|anskih odjeljenja ranijih vrhovnih sudova odr`anom 24. prilikom zaklju~enja ugovora sa prvotu`enim.kad je istu nepokretnost kupilo vi{e lica . godine.pitanje. preuzeo u posjed predmetnu nepokretnost. 1990. te da su tu`eni ovaj ugovor svojeru~no potpisali i ugovor ovjerili i da je drugotu`eni u vrijeme tu`io~eve odsutnosti. Stoga se drugotu`eni sa uspjehom ne mo`e pozivati na ~injenicu iznijetu u reviziji da ima ja~e pravo zato {to je na osnovu ugovora ishodio upis posjeda sporne nepokretnosti u katastarskom operatu na svoje ime i {to je ovaj ugovor valjan pravni posao na osnovu koga se mo`e upisati u zemlji{nim knjigama kao vlasnik sporne nepokretnosti. bio nesavjestan kupac.Bilten sudske prakse VS RS. strana 20) Svojina . 1998. znao da je prvotu`eni prije zaklju~enja ovog ugovora predmetnu nepokretnost prodao tu`iocu i predao mu je u posjed na osnovu valjanog kupoprodajnog utovora. godine. Iz obrazlo`enja: U postupku je utvr|eno da je tu`ilac sa prvotu`enim zaklju~io valjan kupoprodajni ugovor (prvo usmeni u prolje}e 1981. ja~i u pravu od drugotu`enog kome je prvotu`eni istu nepokretnost kasnije prodao. naime. 03. broj 2/1998. bez obzira {to drugotu`eni ima i posjed sporne nepokretnosti i {to je ishodio upis ovog posjeda u katastru nekretnina. (Vrhovni sud Republike Srpske. 8. str. tj. broj: Rev-1/02. od 26. odluka broj 34. u januaru 1983.po ja~em pravnom osnovu Za{tita prava svojine . broj: P`. i 25. KOME JE VLASNIK PRODAO I PREDAO U POSJED NEPOKRETNOST. godine kupoprodajni ugovor kojim je prvotu`eni prodao drugotu`enom ovu istu nepokretnost iako ju je ranije otu|io tu`iocu.po ja~em pravnom osnovu Za{tita prava svojine . Sudska praksa je. pravilan je zaklju~ak ni`estepenih sudova da je tu`ilac.

raniji NE U@IVA SUDSKU ZA[TITU PO OSNOVU JA^EG PRAVA NA POSJED OSOBA KOJA SVOJ ZAHTJEV ZA PREDAJU U POSJED TEMELJI NA PRAVNOM POSLU ZAKLJU^ENOM SA VLASNIKOM NEPOSJEDNIKOM.prava na posjed Tu`ba .350. Takvo rje{enje o privremenom kori{tenju nije dobio. da se tu`ena u stanu nalazi bez ikakvog pravnog osnova.” (Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu.493/98. Kako je na zapisniku od 23.uvjeti ^lanci 41. od 21. broj 1/1999. a u posebnom postupku tu`eni mo`e obligaciono-pravnim zahtjevom tra`iti isplatu opravdanih tro{kova ulo`enih u ovaj stan. onda mora dokazati svoj titulus i modus. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. U konkretnom slu~aju nije ni dovedeno u pitanje da je predmetna garsonijera vlasni{to tu`itelja. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. 1998.garsonijere tu`itelju. Predstavka vlasni~ko-pravne za{tite po ~lanu 43. 02. godine Bilten VS FBiH. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima udovoljava tu`benom zahtjevu uz obavezu tu`enog da plati tro{kove spora u iznosu od 1. ako se radi o nekretnini upisanoj u zemlji{ne knjige na ime tu`itelja. PREDSTAVLJA VLASNI^KU VINDIKATORNU TU@BU.za predaju u posjed . i 81. DAKLE. od 19.000. strana 18) Vlasni~ka vindikatorna tu`ba .27/96. godine ozna~ena vrijednost spora od 50. UKOLIKO TAJ PRAVNI POSAO NE PREDSTAVLJA UJEDNO I VALJAN PRAVNI OSNOV STJECANJA VLASNI[TVA. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima ZAHTJEV TU@ITELJA ZA PREDAJU STANA ILI KU]E OD POSJEDNIKA KOJI NEMA NIKAKAV PRAVNI OSNOV ILI MU JE TAJ OSNOV VALJANIM UPRAVNIM ILI SUDSKIM AKTOM ODUZET. onda je to pretpostavka da je stvar njegova i ko tvrdi protivno. 04.Posjed . Ukoliko nekretnina nije upisana. odluka broj 21. broj: Rev. Iz obrazlo`enja: “Prvostepeni je sud nakon provedenog postupka utvrdio da je tu`itelj vlasnik stana garsonijere. da ne}e da se iseli dok joj se ne obezbijedi neki smje{taj i prvostepeni sud temeljem ~lana 43. da tu`eni nema nikakav valjan akt za kori{tenje stana izuzev {to navodi kako mu je navodno obe}ano rje{enje. 1998. i po{to se radi o vlasni~koj tu`bi. str. Prvostepeni sud je pravilno postupio kada je udovoljio tu`benom zahtjevu. 10.00 KM. te vlasni{tvo prednika. citiranog Zakona je tu`ba koju vlasnik neposjednik podi`e protiv posjednika nevlasnika individualno odre|ene stvari tra`e}i da mu tu stvar preda jer su vlasni{tvo tu`itelja. pravilno su i odmjereni parni~ni tro{kovi. tu`itelj je du`an dokazati da je stvar koju tra`i njegova. posjed tu`enog i identitet stvari. broj: G`. 1988. a vrijednost spora u toku postupka nije osporena. broj 1/1998. @albena primjedba vezana za ulaganje tu`enog u stan koji je vlasni{tvo tu`ioca. on to mora i dokazati. RADI SE O SPORU IZ SUDSKE NADLE@NOSTI.00 DEM.20) 50 . 19 . Zakona o osnovnim vlasni~ko-pravnim odnosima . ILI PRESTAO DA VA@I. Zna~i.nadle`nost suda ^lan 43.pravo na sudsku za{titu Sudska za{tita . a koji je navodno bio devastiran i on ulo`io velika sredstva ne uti~e na valjanost same odluke o predaji stana . a u konkretnom slu~aju je to na nesporan na~in i u~injeno.

ONDA TREBA UTVRDITI DA LI SE RADI O DJELJIVIM ILI NEDJELJIVIM STVARIMA. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.ZAJEDNI^AR IMA PRAVO NA TU@BU ZA ZA[TITU PRAVA VLASNI[TVA NA CIJELU STVAR A SUVLASNIK IMA PRAVO NA TU@BU ZA ZA[TITU SVOG PRAVA VLASNI[TVA NA DIJELU STVARI. N. TREBA POSTUPITI U SKLADU SA ^LANOM 50. NA KOJEM TU@ILAC ZASNIVA PRAVO VLASNI[TVA. ZAKONA O VLASNI^KOPRAVNIM ODNOSIMA. PA AKO JE U PITANJU NEDJELJIVA STVAR. S OBZIROM NA TO DA JE TU@ILAC VLASNIK. DAKLE. u vezi sa ~l.aktivna legitimacija suvlasnika ^lan 50. TO OPRAVDAVA TU@BENI ZAHTJEV KAO I NADLE@NOST SUDA. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima S OBZIROM NA TO DA SVAKO PRAVO ISTEKOM U ZAKONU PREDVI\ENOG VREMENA ZASTARIJEVA UKOLIKO ZAKONOM TO NIJE PROTIVNO PREDVI\ENO. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/1999. NE MIJENJA NI[TA NA STVARI. Iz obrazlo`enja: U konkretnom slu~aju nije sporno da je prednik tu`iteljice vlasnik sa 1/2 na spornoj ma{ini. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima SUVLASNIK . KADA SU TU@ENOJ PONI[TILI RJE[ENJE O DODJELI STANA NA PRIVREMENO KORI[TENJE STANA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.aktivna legitimacija suvlasnika Suvlasni{tvo . (Pitanje je da li je on isklju~ivi vlasnik ili je pak samo suvlasnik sa M. strana 29) Zastarjelost tra`enja prava vlasni{tva tu`bom ^lan 43. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima SUVLASNIK (ZAJEDNI^AR) IAKO NJEGOV IDEALNI DIO NE PREMA[UJE 1/2 CIJELE STVARI. O SPORU IZ SUDSKE NADLE@NOSTI.Vlasni~ka vindikatorna tu`ba ^lan 43. U VEZI SA POSTUPKOM PROGLA[AVANJA STANA NAPU[TENIM UPRAVNI ORGANI NISU IMALI VI[E PO ^EMU DA POSTUPAJU. UPRAVNI AKT KOJIM SE PONI[TAVA RJE[ENJE O DODJELI STANA NA PRIVREMENO KORI[TENJE. strana 34) Vlasni~ka tu`ba . AKTIVNO JE LEGITIMIRAN NA VLASNI^KU TU@BU. KADA SE TI^E ZAHTJEVA ZA USTUPANJE U POSJED. broj 1/1999. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima KADA VLASNIK STANA USTANE SA TU@BOM PROTIV SADA[NJEG KORISNIKA STANA RADI SE O VLASNI^KOJ VINDIKATORNOJ TU@BI. PA KAKO TU@ENA NAKON SVEGA. TAKO ZASTARIJEVA I PRAVO TU@BOM TRA@ITI PRAVO VLASNI[TVA BILO TO PRAVO UPISANO ILI NE PROTEKOM ROKA OD 20 GODINA U KOJEM TO PRAVO TU@ITELJ NIJE VR[IO A MOGAO GA JE VR[ITI. ^INJENICA DA JE NASLOV. broj 1/1999. strana 27) Vlasni~ka tu`ba . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 32. kako to 51 .za{tita prava vlasni{tva ^lan 50. PA I NA TU@BU ZA USTUPANJE U POSJED ^ITAVE STVARI ILI KOJEG NJENOG MATERIJALNOG DIJELA. NE]E DA SE ISELI. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.

41. broj 3/2000. 1/90 i 29/90. str. te im pripada pravo na podno{enje tu`be za za{titu prava vlasni{tva na cijelu stvar od tu`ene kao ostavoprimca. I 43. u vezi sa ~lanovima 37. ZOSPO-a). 1998. godine .sudska za{tita . KAO I USPJE[NO ISTA]I PRIGOVOR DA STVAR DR@I PO OSNOVU ZAKONA ILI PRAVNOG POSLA (IUS RETENTIONIS. 37. 04. broj I/1999. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu (“Slu`beni list SRBiH”. SANKCIJA RU[ENJA BEZ PRAVA NA NAKNADU. broj 29/94) GRA\ENJEM BEZ PRAVNOG OSNOVA NA GRA\EVINSKOM ZEMLJI[TU U DRU[TVENOJ (DR@AVNOJ) SVOJINI NE MO@E SE STE]I PRAVO SVOJINE NA GRA\EVINSKOJ PARCELI. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima U DR@AVINSKOM SPORU TU@ENI SE IZUZETNO MO@E POZVATI NA SVOJE JA^E PRAVO NA DR@AVINU KADA SE PROCES O PRAVU ZAVR[IO RANIJE OD DR@AVINSKOG PROCESA.kad je gra|evinski objekat izgra|en na gra|evinskom zemlji{tu u dru{tvenoj (sada dr`avnoj) svojini bez odobrenja za gra|enje ^lanovi 65. Ovo iz razloga {to je nesporno da su tu`iteljice po osnovu nasljedstva suvlasnici na spornoj ma{ini.. (Vrhovni sud Republike Srpske.dio zemlji{ta koji predstavlja javni put NE MO@E SE PRU@ITI POSJEDOVNA ZA[TITA OSOBI KOJA TU ZA[TITU TRA@I U ODNOSU NA DIO ZEMLJI[TA KOJI PREDSTAVLJA JAVNI PUT. a tu`ena kao ostavoprimac u skladu sa odredbom ~lana 713.3/98. U VEZI S ^L. 52 . N.pozivanje na ja~e pravo Sudska za{tita posjeda . obavijestila M. br. tu`beni zahtjev tu`iteljica za predaju u posjed sporne ma{ine je osnovan.. 42. strana 68) Posjedovna za{tita . i 66. broj: Gvl. JER OVDJE VA@I PRAVILO “RETITORIUM ABSORBET POSSESSORIM”.pozivanje na ja~e pravo Za{tita posjeda . strana 18) Sudska za{tita prava svojine ..). od 2. NITI TRAJNO PRAVO KORI[]ENJA.. Kako je u smislu citirane zakonske odredbe suvlasnik ovla{ten da od tre}eg lica tra`i cijelu svar. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2002. i ~lan 81. odluka broj 35. GRA\EVINSKI OBJEKAT IZGRA\EN BEZ ODOBRENJA ZA GRA\ENJE. IAKO PO NAMJENI TRAJAN. SUDSKA PLJENIDBA). objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 81.tvrdi tu`ena se mo`e raspraviti samo u parnici izme|u tu`iteljica i M.POKRETNA STVAR KOJA PRIPADA GRADITELJU ILI EVENTUALNO NJEGOVOM PRAVNOM SLJEDBENIKU KOGA POGA\A EVENTUALNA. kao ostavodavca o podignutoj tu`bi. stav 2.pozivanje na ja~e pravo ^lan 78. GDJE JE VE] RIJE[ENO O PRAVU NA STVAR (^L. OSIM KAD ZAKON DOPU[TA ILI PROPISUJE IZUZETAK.14) Posjed . ZOO po uputi suda. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. 41.pozivanje na ja~e pravo Sudska za{tita posjeda . i “Slu`benik glasnik RS”. i 43.Bilten VS RS. 42. 34/86. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. DO LEGALIZACIJE BESPRAVNE IZGRADNJE IMA PRAVNI STATUS PRIVREMENOG GRA\EVINSKOG OBJEKTA . 13 . OVO SU JEDINA DVA SLU^AJA KADA SE U POSTUPKU RADI SMETANJA DR@AVINE RASPRAVLJA O JA^EM PRAVU. N.

ul. strana 52) Posjed . DEMONTIRANJEM CIJEVI. Prvostepeni sud je odbio tu`beni zahtjev nalaze}i da je sudska za{tita nemogu}a jer je zatra`ena nakon dovr{enog gra|enja i jer u ~inu tu`enika nema elemenata smetanja.KORISNIKA SUSJEDNOG OBJEKTA. strana 37) Smetanje posjeda ..i uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja TU@ENIK KOJI JE PROVEO LIMENE VENTILACIONE CIJEVI IZNAD SUSJEDNOG DVORI[TA IZVR[IO JE SMETANJE POSJEDA NA [TETU TU@ITELJA KAO POSJEDNIKA . godine . Stoji stav prvostepenog suda da se uspostava ranijeg stanja ne mo`e tra`iti uvijek kada je smetanje izvr{eno gradnjom na tu|em zemlji{tu. a to bi bilo neekonomi~no. o~igledni nesrazmjer u vrijednostima izgra|enog i ugra|enog predmeta pravne za{tite.. Ovo iz razloga {to smisao pomenutog pravila je. broj I/1999. Zbog toga je prvostepeni sud pogre{no predmetni slu~aj smetanja izjedna~io sa slu~ajem smetanja u vidu podizanja gra|evina na tu|em 53 . primjeni ovakvog pravnog pravila nema mjesta u konkretnom slu~aju. broj: Rev... Ovakav pravni stav prvostepenog suda ne stoji jer cilj ove sudske za{tite pored utvr|enja postojanja smetanja posjeda jeste uspostava ranijeg posjedovnog stanja uklanjanjem posljedica samovla{}a {to je kona~no tu`ilac i tra`io u tu`bi..Bilten VS RS. U OVOM SLU^AJU. broj 3/1999.savjesnost posjednika ^lan 77. .GRA\EVINSKI OBJEKAT KOJI JE IZGRA\EN BEZ ODOBRENJA ZA GRA\ENJE (BEZ GRA\EVINSKE DOZVOLE) PREDMET JE PRAVA SVOJINE I U@IVA SUDSKU ZA[TITU KOJA PRIPADA VLASNIKU AKO ZAKONOM NIJE DRUGA^IJE ODRE\ENO.2 metara. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je odbio zahtjev tu`itelja radi utvr|enja smetanja posjeda.53/95. Iz stanja spisa a prema nalazu vje{taka i nepotpunim tvrdnjma stranaka. jer bi ru{enje gra|evinskog objekta iziskivalo nesrazmjerne tro{kove i ujedno vodilo njegovom potpunom uni{tenju.. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima OKOLNOST DA SE VLASNIK DUGI NIZ GODINA NIJE INTERESIRAO ZA SVOJE NEKRETNINE. 1996.savjesnost . odluka broj 24. s obzirom na to da pogor{ani uslovi kori{tenja dvori{ta ne zna~e i onemogu}avanje posjeda. o~ito je da je smetanje izvr{eno instaliranjem limenih ventilacionih cijevi. i da je tu`eno ugostiteljsko preduze}e u vazdu{nom prostoru tog dvori{ta na povr{ini od dva metra za svoje potrebe i bez pristanka tu`itelja postavio ventilacione cijevi du`ine 10 metara i {irine 1. od 15. Iz nalaza vje{taka utvr|eno je da je nakon ove gradnje kori{tenje dvori{ta tu`itelja postalo ograni~eno i to u vertikalnoj liniji u slu~aju eventualne gradnje nekog pomo}nog objekta a u horizontalnoj liniji utoliko {to je ote`ana upotreba otvora za ubacivanje uglja.kada se vlasnik niz godina nije interesovao za svoje nekretnine Posjed . koje se bez ve}ih te{ko}a mogu demontirati a da pri tome ne budu uni{tene.. mada je utvr|eno da je tu`ilac bio u zadnjem posjedu dvori{ta zgrade u Sarajevu. NITI TRA@IO NJIHOVU PREDAJU NE MO@E SE TUMA^ITI U PRILOG SAVJESNOSTI POSJEDNIKA KOJI JE ZNAO DA NEKRETNINA KOJU POSJEDUJE NIJE NJEGOVA. naime. Me|utim. MOGU]E JE I PRINUDNO USPOSTAVLJANJE RANIJEG POSJEDOVNOG STANJA. (Vrhovni sud Republike Srpske. 03.. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.

Iz obrazlo`enja: Prvostepenim rje{enjem na osnovu prijedloga i tu`be upisana je zabilje`ba spora po tu`bi H.k. zemlji{noknji`ne zabilje`be mogu se u~initi u svrhu . pravilno utvr|eno ~injeni~no stanje. je podnio `albu na prvostepeno rje{enje te je Kantonalni sud u Sarajevu postupaju}i po ulo`enoj `albi prvostepeno rje{enje preina~io. za upis zabilje`be spora odbio. Shodno va`e}im pravilima Zakona o zemlji{nim knjigama. A. H. ta~ke a. knjige nego je to pravo upisano na neko drugo lice. a sve na osnovu paragrafa 20. Stoga je ovaj sud preina~io odluku prvostepenog suda tako {to je usvojio tu`beni zahtjev.da se vidljivim 54 . knji`ne upise ~ine uknji`be (intabulacije ili ekstabulacije). Vlasnik nekretnina G. predbilje`be (prenotacije) i zabilje`be (adnotacije). prvostepeni sud nije imao uvjete za dozvoljavanje tra`ene zabilje`be spora. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.. str. A. Osoba koja tu`bom tra`i neko pravo koje nije upisano u zemlji{nim knjigama ne mo`e osnovano zahtijevati zabilje`bu spora. iako se nekretnine vode na drugo lice G. broj 1/2000. 1997. ta~ka a. shodno pravnim pravilima Zakona o zemlji{nim knjigama. i b. ina~e. H. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu.Gruntovnicu. Naime. me|u strankama nije sporno da pravo predlagatelja nije upisano kroz z. ali mo`e tra`iti da se izda privremena mjera zabranom otu|enja i optere}enja nekretnina ako za to postoje zakonom predvi|eni uvjeti. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. koje }e predlaga~ pokrenuti najkasnije u roku od jedne godine od dana dono{enja Zakona o restituciji a radi ostvarivanja svojih ranije ste~enih prava. str. Zakona o zemlji{nim knjigama iz 1930.prijedlogu da se izvr{i zabilje`ba spora kroz z.spora kada neko pravo nije upisano u zemlji{nim knjigama Privremena mjera . broj 3/2002.15) 5. Zakona o zemlji{nim knjigama NIJE DOZVOLJENA ZABILJE@BA BUDU]EG SPORA KROZ ZEMLJI[NE KNJIGE GRUNTOVNICU. te prijedlog H. Po paragrafu 20. te. Zna~i. godine. nije bilo mjesta udovoljenju ovakvih zahtjeva.516/97. Iz obrazlo`enja: “Prvostepenim rje{enjem udovoljno je zahtjevu . i paragraf 68. knjige .zemlji{tu pa odbijanjem tu`iteljevog zahtjeva za utvr|enje smetanja posjeda i uspostavu ranijeg stanja pogre{no je primijenio materijalno pravo na. 14 . AKO ZA TO POSTOJE ZAKONOM PREDVI\ENI UVJETI.zabrana otu|enja i optere}enja nekretnina Zabilje`ba spora OSOBA KOJA TU@BOM TRA@I NEKO PRAVO KOJE NIJE UPISANO U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA NE MO@E OSNOVANO ZAHTIJEVATI ZABILJE@BU SPORA ALI MO@E TRA@ITI DA SE IZDA PRIVREMENA MJERA ZABRANOM OTU\ENJA I OPTERE]ENJA NEKRETNINA. AKO SE ZAHTJEV PREDLAGA^A ODNOSI NA BUDU]I NEIZVJESNI DOGA\AJ. broj: G`. i b.k. od 28. 11. (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu. Zemlji{ne knjige Zabilje`ba .nije dozvoljena Paragraf 20.18 .19) Zabilje`ba budu}eg spora kroz zemlji{ne knjige .

koja ne poznaje ovakve razloge i uvjete upisa zabilje`be. zajedni~ke hipoteke. 16 .21) Zabilje`ba spora . 1997. eksproprijacija i dr.). 07. Naime. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. odluka broj 25.u~ini osobni odnos. od 13. pa to nema upori{ta u navedenim i prihva}enim pravnim pravilima Zakona o zemlji{nim knjigama.zahtjev za brisanje uknji`be Pravila imovinskog prava PRAVNO PRAVILO O TABULARNOJ DOSJELOSTI IZ PARAGRAFA 1467 BIV[EG OP[TEG GRA\ANSKOG ZAKONIKA JE DEROGIRANO NOVELOM III. opisa zemlji{ta. broj 1/1999. knji`ne upise ~ine uknji`be (intabulacije ili ekstabulacije). zahtjev se temelji na budu}em neizvjesnom doga|aju. godine) ZAHTJEV PREDLAGA^A ZA ZABILJE@BU SPORA U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA NE MO@E SE TEMELJITI NA BUDU]EM I NEIZVJESNOM DOGA\AJU.Bilten VS FBiH. DOK ZAHTJEV KOJI JE ISTAKNUT PREMA NESAVJESNOM STICAOCU NIJE VREMENSKI OGRANI^EN. kao npr.u zemlji{nim knjigama . bilo ujedno sa tu`bom ili docnije. broj: Rev. predbilje`be (prenotacije) i zabilje`be (adnotacije). godine .kada postoji Zemlji{ne knjige . zabilje`ba prvostepenog reda. broj: G`. Kako predlaga~ tra`i upis zabilje`be budu}eg potra`ivanja. a na {to `alba osnovano ukazuje. prinudne uprave i prinudbe dra`be. teku}e parnice. naro~ito ograni~enja u pogledu upravljanja imovine ili da se ostvare izvjesni pravni u~inci koji su zabilje`bama skop~ani prema propisima ovog Zakona ili drugih zakona.121/97. I 71. kada postoji Tabularna dosjelost .250/97. Po paragrafu 68. Iz obrazlo`enja: Shodno va`e}im pravilima Zakona o zemlji{nim knjigama. 10. broj 2/1997. 1997. BLAGOVREMENOST ZAHTJEVA ZA BRISANJE UKNJI@BE PROSU\UJE SE PREMA PRAVILIMA IZ PARAGRAFA 70. od 15. ako onaj koji misli da je kojom uknji`bom povrije|en u svom knji`nom pravu. str. 20 . otkaza hipotekarnih tra`bina.uvjeti za upis Zemlji{ne knjige . (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.zabilje`ba spora ne mo`e na temelju budu}eg neizvjesnog doga|aja Pravna pravila zemlji{noknji`nog prava (Zakon o zemlji{nim knjigama iz 1930. Po paragrafu 20 zemlji{noknji`ne zabilje`be. BIV[EG ZAKONA O ZEMLJI[NIM KNJIGAMA PO KOJIMA TROGODI[NJI ROK ZASTARE VA@I SAMO U ODNOSU NA SAVJESNOG STICAOCA NEKRETNINA.tabularna. str. osporava ovu uknji`bu parni~nim putem i tra`i povra}aj u pre|a{nje knji`no stanje. (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu. mogu se u~initi u svrhu a) da se vidljivim u~ine osobni odnosi a naro~ito ograni~enja u pogle55 . u konkretnoj pravnoj stvari zemlji{noknji`no stanje je izmijenjeno prije nekih pedeset godina dono{enjem paketa zakona vezanih za ograni~enje ili prestanak vlasni{tva od strane zakonodavnih organa biv{e FNRJ I NRBiH kao i Republike (nacionalizacija. pa je o~ito da izmjena pravnog stanja jo{ nije nastupila jer Zakoni vezani za eventualnu restituciju jo{ nisu pro{li svu potrebnu zakonsku proceduru.17) Dosjelost . tj.

Dalje je o~ito da izmjena ovakvog pravnog stanja nije jo{ nastupila i da zakoni vezani na eventualnu restituciju nisu pro{li potrebnu zakonsku proceduru. NE]E SE O TOME OBAVJE[TAVATI IZVR[NI SUD. otkaza hipotekarnih tra`bina. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. otpisa zemlji{ta. broj 2/1999. od 22. NIJE PROVODIVO U ZEMLJI[NOJ KNJIZI. NEGO U OKVIRU OFORMLJENOG DN SPISA ]E ODLU^ITI O PROVO\ENJU ONOGA [TO JE PREDMET IZVR[NOG NASLOVA I O TOME DONIJETI MERITORNU ODLUKU. 28 . onda mo`e zahtijevati zabilje`bu spora u zemlji{noj knjizi bilo ujedno sa tu`bom bilo docnije. i Biltenu VS FBiH. teku}e parnice. DONIJETO PO ODREDBAMA ZIP-a. zabilje`ba prvostepenog reda.29) 56 . broj 1/2001. Po paragrafu 68.Gruntovnice. odluka broj 25. broj 1/2001. koji misli da je kojom uknji`bom povrije|en u svom knji`nom pravu. Ovo iz razloga {to je prema izvje{taju Zemlji{noknji`nog ureda . na primjer. 1999. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 25 . odnosno oni nisu stupili na snagu. u okviru kojeg se odlu~uje o provo|enju onoga {to je predmet izvr{nog naslova i o tome donosi meritorna odluka. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. mo`e se ustvrditi da se zahtjev predlaga~a temelji na budu}em i neizvjesnom doga|aju bez upori{ta u gore navedenim i prihva}enim pravnim pravilima Zakona o zemlji{nim knjigama koja ne poznaju ovakve razloge i uslove upisa zabilje`be. zajedni~ke hipoteke. 04. str.. Dakle. U odredbama ZIP-a je propisano u kojim slu~ajevima i pod kojim uvjetima prvostepeni sud mo`e po slu`benoj du`nosti odustati od izvr{enja. osporava ovu uknji`bu parni~nim putem iz razloga nevaljanosti i tra`i povra}aj u pre|a{nje knji`no stanje. Iz obrazlo`enja: Prvostepenim rje{enjem obustavljen je izvr{ni postupak. strana 20) Postupanje Zemlji{no-knji`nog ureda kad utvrdi da rje{enje o izvr{enju nije provodivo u Zemlji{noj knjizi Odredbe Zakona o zemlji{nim knjigama iz 1930. eksproprijacija i sli~no a kod predlaga~a se radi o nacionalizaciji. broj: G`. te rje{enje o dozvoljenom izvr{enju u cjelini stavljeno van snage i ukinute sve provedene radnje. ako onaj. a u konkretnom slu~aju je oformljen spis pod brojem DN u Gruntovnici. str.du upravljanja imovinom ili b) da se osnuju izvjesni pravni u~inci prema propisima ovog zakona ili drugih zakona kao. U konkretnom slu~aju o~ito je da je zemlji{noknji`no stanje izmijenjeno prije najmanje 50 godina dono{enjem paketa zakona vezanih za ograni~enje ili prestanak prava vlasni{tva od strane zakonodavnih organa biv{e FNRJ i NRBiH kao Republike u okviru ove dr`avne tvorevine kao {to su nacionalizacija.26. (Odluka Kantonalnog suda u Sarajevu. godine UKOLIKO ZEMLJI[NO-KNJI@NI URED UTVRDI DA RJE[ENJE O IZVR[ENJU.10/99. a iz razloga {to na toj parceli nije provedena nacionalizacija. prinudne uprave i prinudne dra`be. utvr|eno da je predmetno rje{enje o dozvoli izvr{enja neprovodivo u zemlji{noj knjizi.

upis prava vlasni{tva otkupljenih stanova ZEMLJI[NO-KNJI@NI SUD PRI ISPITIVANJU ZEMLJI[NO-KNJI@NIH PODNESAKA SE OGRANI^AVA SAMO NA ISPITIVANJE FORMALNO-PRAVNE STRANE PRILO@ENE DOKUMENTACIJE BEZ RASPRAVLJANJA O EVENTUALNOM SPORU O KNJI@NOM PRAVU. 1999.Ispitivanje zemlji{no-knji`nih podnesaka Zemlji{ne knjige . Dalje je o~ito da izmjena ovakvog pravnog stanja nije jo{ nastupila i da zakoni vezani za eventualnu restituciju nisu pro{li potrebnu zakonsku proceduru. te pri ispitivanju z. Po paragrafu 20 zemlji{noknji`ne zabilje`be.633/99. Drugostepeni sud postupaju}i po `albi je prvostepeno rje{enje potvrdio uz obrazlo`enje da zemlji{no-knji`ni sud uz prijedlog za dozvolu sprovo|enja upisa u zemlji{ne knjige sa ispravama postupa u skladu sa odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.Preduze}e B. broj 1/2000. mo`e se ustvrditi da se zahtjev predlaga~a temelji na budu}em i neizvjesnom doga|aju bez upori{ta u gore navedenim i prihva}enim pravnim pravilima Zakona o zemlji{nim knjigama koja ne poznaju 57 . godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. od 12. stajao pravni osnov dono{enja spornog rje{enja. koji misli da je kojom uknji`bom povrije|en u svom knji`nom pravu. osporava ovu uknji`bu parni~nim putem iz razloga nevaljanosti i tra`i povra}aj u pre|a{nje knji`no stanje. Protiv ovog rje{enja `albu ula`e vlasnik stana . a na {to `alba osnovano ukazuje. mogu se u~initi u svrhu a) da se vidljivim u~ine osobni odnosi a naro~ito ograni~enja u pogledu upravljanja imovinom ili b) da se osnuju izvjesni pravni u~inci koji su zabilje`bama skon~ani prema propisima ovog zakona ili drugih zakona kao. Iz obrazlo`enja: Prvostepenim rje{enjem dozvoljen je i izvr{en upis prava vlasni{tva na dvosobnom stanu u korist dosada{njeg nosioca stanarskog prava. Dakle. onda mo`e zahtijevati zabilje`bu takvog spora u zemlji{noj knjizi bilo ujedno sa tu`bom bilo docnije. odnosno oni nisu stupili na snagu. 10. predbilje`be (prenotacije) i zabilje`be (adnotacije). i 68.k. prinudne uprave i prinudne dra`be. (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu. strana18) Zabilje`ba spora u zemlji{nim knjigama Paragrafi 20. teku}e parnice. otpisa zemlji{ta. Iz obrazlo`enja: Shodno va`e}im pravilima Zakona o zemlji{nim knjigama knji`ne upise ~ine uknji`be (intabulacije ili ekstabulacije). zajedni~k hipoteke. Po paragrafu 68. ako onaj. zabilje`ba prvenstvenog reda. broj: G`. navode}i da je cijena pla}ena nakon smrti nosioca stanarskog prava dok je ugovor zaklju~en za `ivota nosioca stanarskog prava. eksproprijacija i sli~no a od predlaga~a je primijenjen princip nacionalizacije. na primjer. otkaza hipotekarnih tra`bina. pa je. U konkretnom slu~aju o~ito je da je zemlji{noknji`no stanje izmijenjeno prije najmanje 50 godina dono{enjem paketa zakona vezanih za ograni~enje ili prestanak prava vlasni{tva od strane zakonodavnih organa biv{e FNRJ i NR BiH kao Republike u okviru ove dr`avne tvorevine kao {to su nacionalizacija. Zakona o zemlji{nim knjigama ZAHTJEV PREDLAGA^A ZA ZABILJE@BU SPORA U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA NE MO@E SE TEMELJITI NA BUDU]EM I NEIZVJESNOM DOGA\AJU. podnesaka se ograni~ava samo na ispitivanje formalno-pravne strane prilo`ene dokumentacije bez raspravljanja o eventualnom sporu o knji`nom pravu. prema tome.

broj 3/2001. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.ovakve razloge i uslove upisa zabilje`be.vjerodostojnost isprave na osnovu koje se vr{i uknji`ba ISPRAVA NA OSNOVU KOJE SE TRA@I UKNJI@BA PRAVA SVOJINE NE SMIJE IMATI TAKVE VIDLJIVE NEDOSTATKE KOJI SLABE NJENU VJERODOSTOJNOST. broj 3/2001. A U ODRE\ENIM SLU^AJEVIMA I KOD SPORA ZA UTVR\ENJE VLASNI^KOG PRAVA KOJE NIJE BILO PREDMET ZEMLJI[NOKNJI@NE UKNJI@BE. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 27) Zabilje`ba spora . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ovaj sud je primijetio da nije podnijeta ni tu`ba (~lan 185. A POSEBNO NEMA MJESTA OVOJ ZABILJE@BI U SLU^AJU SPORA O ISPUNJENJU KUPOPRODAJNOG UGOVORA ISPLATOM KUPOVNE CIJENE ZA PRODANU NEKRETNINU. DOPU[TENA KOD SPOROVA U KOJIMA SE OSTVARUJU OBLIGATORNI ZAHTJEVI. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ILI KASNIJE. Iz obrazlo`enja: Za dozvolu uknji`be prava vlasni{tva potrebno je da molilac pravni osnov sticanja i izjavu svog pravnog prethodnika doka`e ispravom koja je pogodna za prenos u zemlji{noj knjizi pod uslovima da ne postoji nikakav razlog sumnje u pogledu vjerodostojnosti i valjanosti tih isprava. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Osim toga. str. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/2001. broj 3/2001. broj 1/2001. strana 16) Zabilje`ba spora . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 27) 58 . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. PA TU UKNJI@BU OSPORAVA PARNI^NIM PUTEM I TRA@I VRA]ANJE U PRIJA[NJE ZEMLJI[NOKNJI@NO STANJE. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. preuzetog ZPP-a) koja bi opravdavala eventualni upis tra`ene zabilje`be. MO@E ZAHTIJEVATI ZABILJE@BU TAKVOG SPORA U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA ILI SKUPA SA TU@BOM. ZABILJE@BA SPORA NIJE.nije dopu{tena kod sporova u kojima se ostvaruju obligatorni zahtjevi ZABILJE@BA SPORA DOZVOLJAVA SE U KORIST ONOGA KOJI JE UKNJI@BOM POVRIJE\EN U SVOM KNJI@NOM PRAVU.i savjesnost prenosioca NA NA^ELO POUZDANJA U ZEMLJI[NE KNJIGE MO@E SE POZVATI SAMO ONAJ KO JE U MOMENTU STICANJA PRAVA SVOJINE PRENOSOM U ZEMLJI[NOJ KNJIZI BIO SAVJESTAN. strana 27) Na~elo pouzdanja u zemlji{ne knjige . 25 -26) Uknji`ba prava svojine . ME\UTIM. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu.osporavanje u parnici i vra}anje u prija{nje zemlji{noknji`no stanje ONAJ KOJI SMATRA DA JE NEKOM UKNJI@BOM POVRIJE\EN U SVOM KNJI@NOM PRAVU.

(Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. pod djelovanjem prinude. godine. posebno one koje se odnose na odricanje prava na zemlju i drugu imovinu smatraju se ni{tavim. broj 3/2001.Zabilje`ba spora . broj 3/2001. DAKLE. broj 3/2001. KAO I PO OSNOVU ZAJEDNI^KOG RADA VLASNIKA I NJEGOVIH POTOMAKA. SAMO UGOVORNE STRANKE MOGU ISTICATI DA JE UGOVOR O PRIJENOSU PRAVA VLASNI[TVA ZAKLJU^EN POD PRINUDOM IZAZVANOM ETNI^KIM PROGONOM. 1991.aktivna legitimacija za isticanje ni{tavosti ^lan 21a. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. PREDSTAVLJA. strana 27) Zabilje`ba spora . te poni{teni i svi upisi vlasni{tva izvr{eni na osnovu takvih pravnih poslova. STVARNO PRAVNI ZAHTJEV. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Promet nepokretnosti Ugovor o prometu nepokretnosti . 03. Isto je propisano i Ustavom BiH u okviru Mirovnog sporazuma. dok je Aneksom VII Mirovnog sporazuma propisano da Komisija za izb59 .utvr|enje vlasni{tva na dijelu spornih nekretnina na temelju zakonskog prava naslje|ivanja (nu`ni dio) TU@BENIM ZAHTJEVOM TU@ITELJ TRA@I UTVR\ENJE NJEGOVOG VLASNI[TVA NA DIJELU SPORNIH NEKRETNINA I TO NA TEMELJU ZAKONSKOG PRAVA NASLJE\IVANJA (NU@NI DIO).provo|enje rje{enja o razvrgnu}u zajednice nekretnina u zemlji{nim knjigama RJE[ENJE O RAZVRGNU]U ZAJEDNICE NEKRETNINA MO@E SE PROVESTI U ZEMLJI[NOJ KNJIZI SAMO NA PRIJEDLOG STRANKE U IZVR[NOM POSTUPKU BEZ OBZIRA NA TO DA LI JE RJE[ENJE DONIJETO U VANPARNI^NOM POSTUPKU. a sve izjave i obaveze date i preuzete pod prisilom. Zakona o prometu nepokretnosti U POSTUPKU PRED NADLE@NIM SUDOM ILI DRUGIM ORGANOM U KOJEM OSTVARUJU PRAVO NA POVRAT IMOVINE. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. A NE PROVODI SE PO SLU@BENOJ DU@NOSTI. prevare i sile. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ZABILJE@BA SPORA OPRAVDANA JE JER SE TU@BENIM ZAHTJEVOM OSPORAVA VALJANOST ZEMLJI[NOKNJI@NE UKNJI@BE KOJA NE ODGOVARA MATERIJALNOM PRAVU NASTALOM POSLIJE OVE UKNJI@BE.kad se mo`e dozvoliti u sporu radi priznanja vlasni{tva nekretnina U SPORU RADI PRIZNANJA VLASNI[TVA NEKRETNINA SUD MO@E DOZVOLITI ZABILJE@BU U SPORU U ZEMLJI[NIM KNJIGAMA I ONDA KADA SE RADI O STICANJU VLASNI[TVA PO OSNOVU ZAJEDNI^KOG RADA TOKOM ZAJEDNICE. strana 27) 6. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. list RBiH”. broj 21/92) ogla{eni su ni{tavim pravni poslovi o prenosu prava vlasni{tva zaklju~eni iza 30. Iz obrazlo`enja: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti (“Sl. Ustavom Federacije BiH propisano je da sve osobe imaju pravo u skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavstvom da im se vrati sva imovina oduzeta u toku etni~kog progona. strana 27) Zabilje`ba spora .

uklju~uju}i svaki transfer koji je napravljen pod pritiskom. 02. Zakona o obligacionim odnosima TRE]E LICE KOJE BEZ PRAVNOG OSNOVA KORISTI NEPOKRETNOST KOJA JE BILA PREDMET UGOVORA O PRENOSU PRAVA VLASNI[TVA POD PRINUDOM IZAZVANOM ETNI^KIM PROGONOM NE MO@E SE POZIVATI NA NI[TAVOST OVAKVIH UGOVORA JER ZA TO NEMA NA ZAKONU ZASNOVAN PRAVNI INTERES. jer ovaj ugovor nijedna ugovorna strana nije osporila (~lan 41.64/97.64/97. strana 19) 60 . kako to pravilno ocjenjuju ni`estepeni sudovi. 02. Zakona o osnovima vlasni~kih odnosa) i. Zakona o osnovama vlasni~kih odnosa ^lan 109. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. broj 1/1998. Tu`itelj kao ugovorna strana u odnosu na tu`enog kao bespravnog korisnika spornih nekretnina u`iva sudsku za{titu po osnovu ja~eg prava na posjed koje proizilazi iz navedenog ugovora. 1988. U ODNOSU NA TA LICA UGOVORNA STRANA U@IVA SUDSKU ZA[TITU PO OSNOVU JA^EG PRAVA NA POSJED. broj: Rev. odnosno ~lan 46.i tu`ba iz pretpostavljenog vlasni{tva Tu`ba . Zakona o prometu nepokretnosti ^lan 46. pa se samo ugovorne strane mogu pozivati na ni{tavost ovih ugovora u postupku pred nadle`nim organom u kojem ostvaruju pravo na povrat imovine. godine Bilten VS FBiH.. od 25. Iz obrazlo`enja: Kada je tre}e lice bez pravnog osnova zaposjelo u cijelosti ili djelimi~no nepokretnost koja je bila predmet ugovora zaklju~enih pod prinudom u periodu etni~kog progona. sud po slu`benoj du`nosti ne pazi na ni{tavost tih ugovora (u ovom slu~aju treba restriktivno shvatiti i odredbu ~lana 109. ZOO). strana 19) Promet nepokretnosti . 03.Bilten VS FBiH. shodno tome.jeglice i raseljena lica u odre|ivanju vlasnika imovine u postupku po zahtjevu za povrat imovine ne}e priznati za validnu nijednu nelegalnu transakciju imovine. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Zakona o osnovnim vlasni~ko-pravnim odnosima. godine . i Rje{enje broj: Rev. odluka broj 22. Iz navedenih ustavnih i zakonskih odredaba slijedi da je ni{tavost ugovora propisana da bi lica koja su ih zaklju~ila pod pritiskom izazvanim etni~kim progonom mogla ostvariti povrat imovine. od 18. 1998. ne mo`e se pozivati na ni{tavost ugovora jer za to nema na zakonu zasnovan pravni interes. broj 1/1998. odluka broj 23. tu`beni zahtjev tu`itelja za iseljenje tu`enih iz dijela navedenih nekretnina je osnovan. 1998.pravo na isticanje ni{tavosti ^lan 21a. broj: Rev. Polaze}i od cilja propisivanja ni{tavosti ovih ugovora.61/995.iz pretpostavljenog vlasni{tva kod ugovora o prometu nepokretnosti Ugovor o prometu nepokretnosti . od 25.

(Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. 21/92 i 17/93) NE POSTOJI ZABRANA U PROMETU NEPOKRETNOSTI U DRU[TVENOJ SVOJI KADA SE PRENOS VR[I RADI STVARANJA UVJETA ZA SMJE[TAJ DIPLOMATSKOKONZULARNIH PREDSTAVNI[TAVA ILI REZIDENCIJA STRANIH ZEMALJA.Institucije propisano je da }e organi vlasti i institucije i druga tijela BiH funkcionisati u skladu sa va`e}im pravom dok ne budu zamijenjeni sporazumom ili drugim va`e}im propisom.64/97. odnosno otu|enje tih nekretnina iz dru{tvene svojine samo uz naknadu u visini prometne vrijednosti nepokretnosti. Aneks II . odluka broj 24. Zakona o priznavanju javnih isprava na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (“Sl. ako zakonom BiH nije druga~ije regulisano. strana 20) Nekretnine u dru{tvenom vlasni{tvu Prenos radi stvaranja uslova za smje{taj diplomatsko-konzularnih predstavni{tava ^lanovi 2. odnosno stanova i poslovnih prostora uz naknadu i bez. propisi.gruntovnicu. 1998. novine Federacije BiH”. Zakona o priznavanju javnih isprava na teritoriji Federacije BiH . Ta~kom IV . izme|u dru{tveno pravnih i lica.Prelazne odredbe) propisano je da svi zakoni. broj 4/98) kojom je propisano da javne isprave iz ~lana 4. i 16. br.Promet nepokretnosti . a po ~lanu 16. Iz obrazlo`enja: Prvostepenim rje{enjem odbijen je prijedlog za uknji`bu prava svojine kroz zemlji{ne knjige . broj 1/1998.Aneks II prelazne odredbe ^lan 6. kojim je predvi|ena mogu}nost prenosa zgrada. sudskih i drugih organa i institucija. broj 38/78. Iz obrazlo`enja: Ustavom Bosne i Hercegovine (Aneks IV Dejtonskog sporazuma. ovog zakona izdate od strane organa uprave.ugovori ovjereni pred sudom Republike Srpske Ugovor o prometu nepokretnosti . “Slu`beni list RBiH”. od 25. sudske procedure koje su na snazi na teritoriji BiH u trenutku stupanja na snagu Ustava. Zakona o prometu nepokretnosti.Pravni i administrativni postupci propisano je da }e svi postupci na sudovima ili organima uprave koji funkcioni{u na prostoru BiH u momentu stupanja na snagu Ustava biti nastavljeni ili preneseni na druge sudove ili organe u BiH u skladu sa propisima koji se odnose na te sudove ili organe. ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom. 61 .pravosna`nost ovjere pred sudom Republike Srpske Ustav Bosne i Hercegovine . Ovo bi proizilazilo i iz analogne primjene odredbe ~lana 6. 02. broj: Rev. dok druga~ije ne odredi kompetentni organ vlasti BiH. godine Bilten VS FBiH. Pod ta~kom III . Iz ovih odredaba mo`e se zaklju~iti da se smatraju legalnim sudovi Republike Srpske. odnosno pravnih osoba koje vr{e javna ovla{tenja na teritoriji Republike Srpske va`e u pravnom prometu na teritoriji Federacije sukladno ovom zakonu. te da su punova`ne i ovjere potpisa na ugovorima izvr{enim pred tim sudovima.analogna primjena UGOVORI O PRENOSU PRAVA VLASNI[TVA PUNOVA@NI SU SA ASPEKTA FORME I U SLU^AJU KADA SU POTPISI UGOVARA^A OVJERENI PRED SUDOM REPUBLIKE SRPSKE. Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”.

38/78.kada se smatra ugovorom o kupoprodaji nekretnina sa~injenim u pismenoj formi Ugovor o prodaji nekretnina .45/94.Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ~ije podru~je pokriva prvostepeni sud u B.Aneks II prelazne odredbe PISANI UGOVORI NA OSNOVU KOJIH SE PRENOSI PRAVO SVOJINE NA NEPOKRETNOSTIMA.preuzeti AKO PRIZNANICA SADR@I BITNE ELEMENTE KUPOPRODAJNOG UGOVORA KAO [TO SU PREDMET KUPOPRODAJE I KUPOVNA CIJENA. ranije Uredbe kojim je odre|eno da se ZABRANA iz stava 1. navode da se predmetna nepokretnost nalazi u B.. 4/89. DA SE DODAJE STAV 4. godine . istog ~lana Zakona o prometu nepokretnosti u dru{tvenoj svojini ne odnosi na primjenu ~lana 16. Zakona o prometu nepokretnosti («Slu`beni list SRBiH». Iz obrazlo`enja: Zahtjevom i revizijom se osporava pravna valjanost ovog ugovora. L. Zahtjev i revizija. br. forma ugovora Promet nepokretnosti . te «Slu`beni glasnik Republike Srpske». jer da je nenadle`ni sud ovjerio potpise ugovornih strana. str.^lanom 1.promet.pisani ugovor za koji se tra`i kvalificirani oblik ^lan 9. (Rje{enje Vi{eg suda u Sarajevu. L. stav 2. u ~lanu 2. Zakona o prometu nepokretnosti . naime. strana 24) Nepokretnost . broj 1/2003.forma ugovora Ugovor .16) Forma . od 11. broj 1/1999. ZA ^IJU VALJANOST SE TRA@I OVJERA POTPISA UGOVARA^A U NADLE@NOM SUDU. 05. stav 2. broj 21/92) Ustav Bosne i Hercegovine . ako su pribavljeni po osnovu taksativno pobrojanih na~ina me|u kojima je i pribavljanje po osnovu Zakona o nacionalizaciji (ta~ka 5. Me|utim.forma Promet nepokretnosti . Uredbom sa zakonskom snagom o primjenjivanju Zakona o prometu nepokretnosti za vrijeme ratnog stanja ili u slu~aju neposredne ratne opasnosti odlu~eno je o primjeni odredaba Zakona o prometu nepokretnosti s tim {to je ova odredba izmijenjena Uredbom sa zakonskom snagom o primjenjivanju Zakona o prometu nepokretnosti za vrijeme ratnog stanja ili u slu~aju neposredne ratne opasnosti. broj: G`. 29/90 i 22/91.). 1994. Zakona o prometu nepokretnosti: KADA SE PRENOS NEPOKRETNOSTI VR[I RADI STVARANJA UVJETA ZA SMJE[TAJ DIPLOMATSKOKONZULARNIH PREDSTAVNI[TAVA ILI REZIDENCIJA STRANIH ZEMALJA. i da je 62 . ~lana 16a. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. pa je predvi|eno u ~lanu 1. dodati su ~lanovi 16a i 16b. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti iza ~lana 16.ugovora o prodaji nekretnina Nepokretnost . PUNOVA@NI SU I U SLU^AJU KADA SU POTPISI UGOVARA^A OVJERENI U SUDU FEDERACIJE BiH. 15 . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.forma ^lan 9. ONDA POSTOJI UGOVOR O KUPOPRODAJI NEKRETNINA SA^INJEN U PISMENOJ FORMI.. koji se odnose na zabranu prenosa nepokretnosti i zamjenjivanja ovih nekretnina u dru{tvenoj svojini..promet. forma ugovora Priznanica .

godne . glasnik RS”. 43/82 i 72/82. br. Ustavnog zakona za sprovo|enje Ustava Republike Srpske .samo ovaj sud bio isklju~ivo nadle`an za ovjeru potpisa ugovornih strana na ugovoru. i “Sl. obje od 17. str. {to ovdje nije slu~aj. Prema tome. broj I/2004. nego pred sudom Federacije BiH. Ustavom Bosne i Hercegovine (Aneks I . ZPP-a za valjanost spornog ugovora. tim vi{e {to nijednim va`e}im propisom Republike Srpske nije predvi|eno da je za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti nadle`an sud na ~ijem se podru~ju nalaze takve nepokretnosti. te da su punova`ne i ovjere potpisa na ugovorima ovjerenim pred tim sudovima. na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u vrijeme stupanja na snagu ovog Ustava ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom. ZPN. 2000. ovog ~lana. po propisima te dr`ave. U ovom slu~aju ugovor nije ovjeren u drugoj dr`avi. Zato se mora zaklju~iti da se smatraju legalni sudovi Federacije BiH. na koja se poziva zahtjev i revizija. koji se u Republici Srpskoj primjenjuje na osnovu ~lana 12. Prema tome. stav 4. br. te da je ovo njihovo shvatanje saglasnosti sa stavom Vrhovnog suda Republike Srpske iznijetom u njegovim odlukama Gvl-8/99 i Gvl-9/99. ne mogu se primijeniti na konkretan slu~aj. stav 2.Dr`avni organi).“Sl. valja konstatovati da su ni`estepeni sudovi pravilno zaklju~ili da su ispunjene zakonske pretpostavke iz odredbe ~lana 9. list SFRJ”. Ovo zato {to se odredbe ~lana 9. dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom organi vlasti. “Svi postupci na sudovima ili u upravnim tijelima koji su u toku na teritoriji Bosne i Hercegovine u vrijeme stupanja na snagu Ustava nastavi}e se ili }e se prenijeti na druge sudove ili tijela u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se ure|uju nadle`nosti takvih sudova i tijela” (ta~ka 3 . list SRBiH”. jer da ugovorne strane nisu izvr{ile u zakonskom dijelu obaveze koje iz njega nastaju niti je on zaklju~en u prisustvu dva svjedoka koji su se potpisali na ugovoru. (Vrhovni sud Republike Srpske. godine. odluka broj 42. 05. Iz ovih odredaba proizilazi zaklju~ak da se smatraju legalnim sudovi Federacije Bosne i Hercegovine i da su punova`ne ovjere potpisa izvr{ene pred tim sudovima. 12. Gvl-10/01. uslijed ~ega nije pravno relevantan prigovor iznijet u zahtjevu da predmetni ugovor ne proizvodi pravno dejstvo ni prema ~lanu 9. dok odgovaraju}i organi vlasti Bosne i Hercegovine ne odlu~e druga~ije” (ta~ka 2 .“Sl. propisi i sudski pravilnici. a to zna~i pred sudom dr`ave Bosne i Hercegovine. koje se nalaze u Republici Srpskoj. stav 4. a potpisi utovara~a ovjereni u nadle`nom sudu. na takve ugovore je trebalo primijeniti Zakon o prometu nepokretnosti (“Sl. za ovjeru potpisa stranaka na predmetnom ugovoru bio je nadle`an i Op{tinski sud u J.Prelazni aran`mani) propisano je: “Svi zakoni. Zakona o rje{avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima . glasnik RS”. Ovi prigovori nisu osnovani.Pravni i administrativni postupci). Kako je za ugovore koji se odnose na nepokretnosti isklju~ivo mjerodavno pravo dr`ave na ~ijoj se teritoriji one nalaze (~lan 21. 38/78 do 22/91.Bilten sudske prakse VS RS. institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine }e djelovati u skladu sa va`e}im propisima (ta~ka 4 . ovjereni su u Republici Hrvatskoj. broj 29/94. broj 21/92). jer je sa~injen u pisanoj formi. 66 . Pravna shvatanja ovog suda zauzeta u ranijim odlukama broj: Gvl-8/99 i Gvl-9/99.Kontinuitet pravnih propisa). od 30. 2002. u daljem tekstu: ZPN).68) 63 . ZPN primjenjuju samo u slu~aju kada ugovor nije zaklju~en u skladu sa stavom 2. U oba navedena predmeta ugovori o prometu nepokretnosti.

br. 2000. 29/90 i 22/91. u daljem tekstu: ZLN).Op}inski sud u T.Pravni i administrativni postupci). da }e organi vlasti. Ustavom Bosne i Hercegovine (Aneks II .Prelazni aran`mani UGOVORI O PRENOSU PRAVA SVOJINE NA NEPOKRETNOSTIMA PUNOVA@NI SU U POGLEDU FORME I U SLU^AJU KADA SU POTPISI UGOVARA^A OVJERENI PRED SUDOM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE Iz obrazlo`enja: Zahtjevom za za{titu zakonitosti (u daljem tekstu: Zahtjev) se ne osporava ~injenica da su potpisi ugovornih strana na ugovoru o prodaji nepokretnosti broj Ov-750/99. prema shvatanju izra`enom u zahtjevu. U konkretnom slu~aju ugovor nije ovjeren u drugoj dr`avi. 5. od 17. dok odgovaraju}i organ vlasti Bosne i Hercegovine ne odlu~i druga~ije (ta~ka 2 . Dosljedno 64 .o prenosu prava svojine na nepokretnostima. Ustavnog zakona za sprovo|enje Ustava Republike Srpske . Tome treba dodati da nijednim va`e}im propisom Republike Srpske nije predvi|eno da je za ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti nadle`an sud na ~ijem se podru~ju nalaze takve nepokretnosti. na koja se poziva Zahtjev.. 5. trebale da ovjere svoje potpise (analogno i Vrhovni sud Republike Srpske. godine. Saglasno ovim odredbama. Iz ovih odredaba mo`e se izvesti zaklju~ak da se smatraju legalnim sudovi Federacije Bosne i Hercegovine i da su punova`ne ovjere potpisa na ugovorima izvr{enim pred tim sudovima.Prelazni aran`mani) propisano je: da svi zakoni. ugovori o prometu nepokretnosti koje se nalaze u Republici Srpskoj ne mogu se ovjeriti u drugoj dr`avi po propsima te dr`ave. broj 29/94. br. dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom (ta~ka 4 . godine.. 2000. i broj: Gvl-9/99. 4/89.“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. U oba ranija predmeta ugovori o prometu nepokretnosti koje se nalaze u Republici Srpskoj ovjereni su u drugoj dr`avi (Republici Hrvatskoj) po propisima te dr`ave. na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u vrijeme stupanja na snagu tog Ustava ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom. da }e se svi postupci na sudovima ili u upravnim tijelima koji su u toku na teritoriji Bosne i Hercegovine u vrijeme stupanja na snagu Ustava nastaviti ili prenijeti na druge sudove ili tijela u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se ure|uju nadle`nosti takvih sudova i tijela (ta~ka 3 . pa su. na takve ugovore je trebalo primijeniti Zakon o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”. “pred tim sudom kao nadle`nim ugovorne strane . 8. od 5.. Kako je za ugovore koji se odnose na nepokretnosti isklju~ivo mjerodavno pravo dr`ave na ~ijoj se teritoriji nepokretnosti nalaze (~lan 21. L. 1999.. punova`nost Ugovor o prenosu prava svojine na nepokretnostima .. ne mogu se primijeniti na konkretan slu~aj.punova`nost Ustav Bosne i Hercegovine . na podru~ju Osnovnog suda u B. broj: Gvl-8/99 i 9/99)”.. Prema tome.“Slu`beni list SFRJ”. Zakona o rje{avanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima . nego pred sudom drugog entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine) iste dr`ave (Bosne i Hercegovine). ovjereni pred sudom.Dr`avni organi). 38/78. i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”. 43/82 i 72/82. nego se samo tvrdi daje ih je ovjerio nenadle`an sud .Ugovor . broj 21/92).Aneks II . institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine djelovati u skladu sa va`e}im propisima. godine. Pravna shvatanja ovog suda zauzeta u ranijim odlukama broj: I vl-8/99. propisi i sudski pravilnici. koji se u Republici Srpskoj primjenjuje na osnovu ~lana 12. od 17.Kontinuitet pravnih propisa). za ovjeru potpisa stranaka na pomenutom ugovoru bio je nadle`an i Op}inski sud u T. dakle. L. Nepokretnosti na koje se prenosi pravo svojine pomenutim ugovorom nalaze se u B. nego u Republici Srpskoj.

stan i poslovna prostorija kao poseban dio zgrade. KAO POSEBAN DIO ZGRADE.Bilten sudske prakse VS RS. prvostepeni sud je zaklju~io da je ovaj ugovor valjan i da proizvodi pravno dejstvo.forma ugovora Ugovor o prometu nepokretnosti . jer da je odredbom ~l. 2002. 8. L. 9. L.dalje: ZPN) nisu mogle primijeniti na ovaj slu~aj. nego propisi entiteta u ~ijem sudu se ugovor ovjerava. odluka broj 74. jer da su u konkretnom slu~aju ispunjene pretpostavke iz ~l. stav 4. A NE NA UGOVORE PO OSNOVU KOJIH SE PRENOSI PRAVO SVOJINE NA NEPOKRETNOSTIMA NA KOJIMA GRA\ANI IMAJU PRAVO SVOJINE. 4/89 .~.odobrenje za promet ^lan 9. 9.127) Ugovor . Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti («Slu`beni list SRBiH». 185/43 i k. br. ZPN na kojima prvostepeni sud bazira svoju presudu u ovom slu~aju nisu mogle primijeniti. zaklju~ile pismeni ugovor o prodaji nepokretnosti izgra|enih na k. Iz obrazlo`enja: Polaze}i od utvr|enog ~injeni~nog stanja. 1994. zgrade za odmor. stav 4.dalje: ZIDZPN) propisano da se odredba ~l. da je tu`eni kao prodavac predao tu`iocu kao kupcu u posjed te nepokretnosti. a kao takve nepokretnosti su u ~l. POSLOVNA ZGRADA. i 4. 1.forma ugovora . 38/78 do 22/91 . od 23. str. stav 2. alternativna. br. Osnovna forma je pisani ugovor s potpisima ugovornih strana koje je ovjerio nadle`ni sud (~lan 9. 9. Osnovno pitanje od koga bitno zavisi rje{enje spora jeste pitanje da li je predmetni ugovor po svom sadr`aju i cilju protivan prinudnim propisima. ZPN je propisana alternativna forma ugovora kojim se prenosi pravo svojine na nepokretnosti. 2. 126 . 01. valjan je ugovor ukoliko su ga potpisala dva svjedoka istovremeno prisutna zaklju~enju ugovora. broj I/2004. 65 . broj: Gvl-7/02. godine u B. stavovi 2. pa kako je iz ~injeni~nog utvr|enja prvostepenog suda vidljivo da je u konkretnom slu~aju do{lo do prometa stambene zgrade sa zemlji{tem. 2971 k. broj 4/89) PROPIS ^LANA 9a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti (“Sl. ako sud nije ovjerio potpise. Zahtjev za za{titu zakonitosti otklanja opravdanost zahtjeva za utvr|enje pravne valjanosti predmetnog ugovora sa obrazlo`enjem “da se odredbe iz ~l. tog ~lana navedene.~.). i 2.k. B. prilikom ovjere tog ugovora nisu se mogle primijeniti odredbe naprijed pomenutog Zakona o rje{avanju sukoba zakona sa propisima drugih zemalja u odre|enim odnosima. list SRBiH”.forma Promet nepokretnosti . ul. ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROMETU NEPOKRETNOSTI ODNOSI SE NA UGOVORE NA OSNOVU KOJIH SE STAMBENA ZGRADA. stambena zgrada..o. ZGRADA ZA ODMOR. saglasno izlo`enom. a tu`ilac isplatio tu`enom cjelokupnu kupoprodajnu cijenu. (Vrhovni sud Republike Srpske. OTU\UJU IZ DRU[TVENE (SADA DR@AVNE) SVOJINE. tako da je to dovelo do pogre{ne primjene materijalnog prava”. vidljivo je da se odredbe ~lana 9. list SRBiH”. godine . Zakona o prometu nepokretnosti (ugovor o prodaji nekretnine zaklju~en u pismenoj formi i izvr{en u cijelosti ili u prete`nom dijelu). stav 4. ZPN ne}e primjenjivati na ugovor kojim se prenosi pravo svojine na nepokretnosti iz stava 1. broj 3/78) ^lanovi 9a. stav 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti («Slu`beni list SRBiH». poslovna zgrada.tome. iz koga proizlazi da su parni~ne stranke 01. prethodnog ~lana. stav 1. Zakona o prometu nepokretnosti (“Sl. STAN I POSLOVNA PROSTORIJA. 185/44 upisanih u z.

poslovna zgrada. ZPN. a u ~lanu 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti (“Sl. br. a na {tetu dru{tvene svojine. 74 . zgrada za odmor. stav 4. jer je odredbom ~lana 5. Na ovo upu}uje interpretiraju}i smisao odredbe stava 3. 02.Bilten sudske prakse VS RS. Prema svemu iznijetom. Stanovi{te zahtijeva da se na ovaj slu~aj ima primijeniti propis ~lana 9a. bio povrije|en na teritoriji BiH. 2002. proizlazi da zahtjev za za{titu zakonitosti nije osnovan protiv osporene presude u dijelu kojim je utvr|ena pravna valjanost ugovora u smislu ~lana 9. broj: Gvl-9/02. zgradi za odmor. 98. Prema tome. dolazi se do zaklju~ka da je cilj propisa ~lana 9a. vezano za konkretni slu~aj. strana 30). 1986. u konkretnom slu~aju. je propisao: “Sud ne}e ovjeriti potpise ugovora~a na ugovoru kojim se prenosi pravo svojine na stambenoj zgradi. naime. ZID ZPN prema kojoj nadle`ni organ uprave dru{tvenih prihoda mo`e odbiti zahtjev za davanje odobrenja da se mo`e izvr{iti promet te nepokretnosti samo ako na osnovu podataka sa kojima raspola`e ocijeni da je nepokretnost ste~ena na protivpravan na~in. a ne kada su u pitanju ugovori po osnovu kojih se prenosi pravo svojine na nepokretnostima na kojima gra|ani imaju pravo svojine. ni u ~emu nije povrijedio javni (op{ti) interes. u vezi sa ~lanom 408. bez ikakvog drugog razloga. (Vrhovni sud Republike Srpske. stav 1. godine . ~lana 9a. Svrha ovog propisa je. stav 4. kao poseban dio zgrade. od 21. Shvatanje smisla navedenog propisa u mjeri kako se to isti~e u zahtjevu za za{titu zakonitosti bilo bi protivno pravilu sadr`anom u drugom stavu ~lana 1. stav 2. godine. Zakona o parni~nom postupku). ima u vidu ugovore na osnovu kojih se stambena zgrada. 21/92 i 13/94) brisan ~lan 9a. list RBiH”. sprovo|enjem takvih zakona koje smatraju potrebnim za tu svrhu. ZPN. Iz smisla i duha ove odredbe slijedi kao logi~na posljedica da je pravno nemogu}e da se uskrati izdavanje ovog odobrenja ako se pravnim poslom prenosi svojina na nepokretnostima na kojima gra|ani imaju pravo svojine ukoliko ta nepokretnost nije ste~ena na protipravan na~in. ne mo`e biti u dru{tvenom interesu” (presuda Evropskog suda za ljudska prava. stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade ako ugovara~ koji prenosi pravo svojine na ovoj nepokretnosti ne podnese sudu odobrenje da se mo`e izvr{iti promet nepokretnosti”. zbog ~ega je odlu~eno kao u izreci (~lan 393. 11. po ocjeni Vrhovnog suda. str. po ocjeni Vrhovnog suda. ZID ZPN kontrola prometa nepokretnosti kojim se otu|uje dru{tvena svojina radi njene za{tite i ni{ta vi{e. jer se otu|ivanjem imovine. ZID ZPN nije ispravno. Propis ovog ~lana. poslovnoj zgradi. da se “Odredbe ~lana 9. prethodnog ~lana” (ovdje ~lana 9a). stan i poslovna prostorija.77) 66 . da se za{titi dru{tvena (sada dr`avna) svojina i sprije~i protivpravno otu|enje ovih nepokretnosti na {tetu dru{tvene svojine. ZID ZPN u ~lanu 9a. broj I/2004. koja je bila predmet spornog ugovora. zato {to ovo otu|ivanje. ZPN ne}e primjenjivati na ugovor kojim se prenosi pravo svojine na nepokretnosti iz stava 1. stav 4. ZPN). A. odluka broj 46. od 22. a na {tetu dru{tvene svojine.a valjan je pisani ugovor i bez toga ako su dobrovoljno ispunjene obaveze koje iz njega proizlaze (~lan 9. a kraj okolnosti da se u zahtjevu za za{titu zakonitosti ne tvrdi da je promet nepokretnosti izvr{en iz {pekulativnih razloga i da je nepokretnosti koja je bila predmet ugovora ste~ena na protivpravan na~in i na {tetu dru{tvene (dr`avne) svojine. a i principu za{tite jednakosti gra|ana i njihovih sloboda da raspola`u svojom imovinom koji bi. Protokola broj 1. otu|uju iz dru{tvene (sada dr`avne) svojine. na Evropsku konvenciju o za{titi ljudskih prava i sloboda koji dozvoljava dr`avnim vlastima da kontroli{e kori{}enje imovine u skladu sa op{tim interesom.

a tu`ilac isplatio tu`enom cjelokupnu kupoprodajnu cijenu . stav 1. pa da nije bilo mjesta da se tu`benom zahtjevu udovolji.forma ugovora Ugovor .forma ^lan 9a. ZPN ne}e primjenjivati na ugovor kojim se prenosi pravo svojine na nepokretnosti iz stava 1. ZPN je propisana alternativna forma ugovora kojim se prenosi pravo svojine na nepokretnosti. D. ~lana 9 a. u posjed prodati stan. SAMA ZA SEBE. stav 4. poslovnoj zgradi. kao kupcu. valjan je ugovor ukoliko su ga potpisala dva svjedoka istovremeno prisutna zaklju~enju ugovora. jer da je odredbama ~lana 9a. prethodnog ~lana (ovdje 9a. stav 4. protivan prinudnim propisima. Osnovna forma je pisani ugovor s potpisima ugovornih strana koje je ovjerio nadle`ni sud (~lan 9. stav 1. L. 38/78. br. koja je bila predmet spornog ugovora. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”. stav 4.). 9.dalje: ZID ZPN) propisano da sud ne}e ovjeriti potpise ugovara~a na ugovoru kojim se. po stanovi{tu sadr`anom u zahtjevu za za{titu zakonitosti. ako sud nije ovjerio potpise. stav 1. alternativna. stav 4.000 dinara. Iz obrazlo`enja: Polaze}i od utvr|enog ~injeni~nog stanja iz koga proizlazi da su parni~ne stranke 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”. 4/89. ZID ZPN. zgradi za odmor. Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”. prenosi pravo svojine i na stanu. predao tu`iocu. taj ugovor je. ako ugovara~. ZID ZPN u ~lanu 9a. a ~lanom 2. broj 4/89) OKOLNOST DA SU PREDMET PRODAJE NEKRETNINE ZA KOJE PRODAVCI KOJI PRENOSE PRAVO SVOJINE NA TIM NEKRETNINAMA NISU PRIBAVILI ODOBRENJE NADLE@NOG ORGANA UPRAVE DA SE MO@E IZVR[ITI NJIHOV PROMET NIJE. 29/80 i 22/91 . stanu ili poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade ako ugovara~ koji prenosi pravo svojine na ovoj nepokretnosti ne podnese sudu odobrenje da se mo`e izvr{iti promet nepokretnosti”. stav 2). jer da su u konkretnom slu~aju ispunjene pretpostavke iz ~lana 9. c. je propisao “sud ne}e ovjeriti potpise ugovara~a na ugovoru kojim se prenosi pravo svojine na stambenoj zgradi.ni{tavost Ugovor .Promet nepokretnosti . stav 4. B. ZPN).prvostepeni sud je zaklju~io da je ovaj ugovor valjan i da proizvodi pravno dejstvo. Zahtjev za za{titu zakonitosti otklanja opravdanost zahtjeva za utvr|enje pravne valjanosti ugovora u vezi sa predmetnim stanom sa obrazlo`enjem da se odredbe iz ~lana 9. godine zaklju~ile pismeni ugovor o prodaji dvosobnog stana broj 3 koji se nalazi u prizemlju zgrade u B. Kako tu`ilac i tu`eni nisu pribavili odobrenje nadle`nog organa uprave da se mo`e izvr{iti promet nepokretnosti. ZPN nisu mogle primijeniti na ovaj slu~aj. a valjan je i pisani ugovor i bez toga ako su dobrovoljno ispunjene obaveze koje iz njega proizilaze (~lan 9. pored drugih nepokretnosti.dalje: ZPN) za punova`nost ugovora o prodaji nepokretnosti (ugovor o prodaji stana zaklju~en u pisanoj formi i u cijelosti izvr{en). a u ~lanu 2. za cijenu od 14. da se odredbe ~lana 9. broj 4/89 . da je tu`eni kao prodavac. ul. koji prenosi pravo svojine na ovoj nepokretnosti. da se “odredbe ~lana 9. 1994. ne podnese sudu odobrenje da se mo`e izvr{iti promet nepokretnosti. 67 . RAZLOG ZA NI[TAVOST UGOVORA. Osnovno pitanje od koga bitno zavisi rje{enje spora jeste pitanje da li je predmetni ugovor po svom sadr`aju i cilju protivan prinudnim propisima. ZPN ne}e primjenjivati na ugovor o prenosu prava svojine na nepokretnosti iz stava 1.

po ocjeni Vrhovnog suda. ZPN. bio povrije|en na teritoriji BiH. ima u vidu ugovore na osnovu kojih se stambena zgrada. bez ikakvog drugo razloga. koja je bila predmet spornog ugovora. Iz smisla i duha ove odredbe slijedi kao logi~na posljedica da je pravno nemogu}e da se uskrati izdavanje ovog odobrenja ako se pravnim poslom prenosi vlasni{tvo na nekretninama na kojima gra|ani imaju pravo vlasni{tva ukoliko ta nekretnina nije ste~ena na protivpravan na~in. zbog ~ega je odlu~eno kao u izreci (~lan 393. godine . a kraj okolnosti da se u zahtjevu za za{titu zakonitosti ne tvrdi da je promet nekretnine izvr{en iz {pekulativnih razloga i da je stan koji je bio predmet ugovora ste~en na protivpravan na~in i na {tetu dr`avne svojine. poslovna zgrada. sprovo|enjem takvih zakona koje smatraju potrebnim za tu svrhu. br. stan i poslovna prostorija. ZID ZPN kontrola prometa nepokretnosti kojim se otu|uje dru{tvena svojina radi njene za{tite i ni{ta vi{e. jer je odredbom ~lana 5. 21/92 i 13/94) brisan ~lan 9a. zato {to ovo otu|ivanje. Zakona o parni~nom postupku). 98. strana 30). Svrha ovog propisa je. 77 . da se za{titi dru{tvena (sada dr`avna) svojina i sprije~i protivpravno otu|enje ovih nekretnina na {tetu dru{tvene svojine. dolazi se do zaklju~ka da je cilj propisa ~lana 9a. 2001.Bilten sudske prakse VS RS. ne mo`e biti “u dru{tvenom interesu” (presuda Evropskog suda za ljudska prava. od 21. 12. zgrada za odmor. stav 2. u konkretnom slu~aju. Na ovo upu}uje interpretiraju}i smisao odredbe stava 3. otu|uju iz dru{tvenog (sada dr`avnog) vlasni{tva. A. po ocjeni Vrhovnog suda. broj: Gvl-14/99. ZID ZPN prema kojoj nadle`ni organ uprave dru{tvenih prihoda mo`e odbiti zahtjev za davanje odobrenja da se mo`e izvr{iti promet te nepokretnosti samo ako na osnovu podataka sa kojima raspola`e ocijeni da je nepokretnost ste~ena na protivpravan na~in.Stanovi{te zahtjeva da se na ovaj slu~aj ima primijeniti propis ~lana 9a. a ne kada su u pitanju ugovori po osnovu kojih se prenosi pravo vlasni{tva na nekretninama na kojima gra|ani imaju pravo vlasni{tva. vezano za konkretni slu~aj. na Evropsku konvenciju o za{titi ljudskih prava i sloboda koji dozvoljava dr`avnim vlastima da kontroli{e kori{}enje imovine u skladu sa op{tim interesom. ZID ZPN nije ispravno. a na {tetu dru{tvene svojine. str. a na {tetu dru{tvene svojine. u dijelu kojim se utvrdila pravna valjanost ugovora u smislu ~lana 9. jer se otu|ivanjem imovine. od 14. Prema tome. (Vrhovni sud Republike Srpske. Protokola broj 1. 11.80) 68 . ~lana 9a. Prema svemu iznijetom. naime. 1986. ni u ~emu nije povrijedio javni (op{ti) interes. odluka broj 47. kao poseban dio zgrade. u vezi sa ~lanom 408. Propis ovog ~lana. proizlazi da zahtjev za za{titu zakonitosti nije osnovan protiv osporene presude. broj I/2004. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”. ZPN. a i principu za{tite jednakosti gra|ana i njihovih sloboda da raspola`u svojom imovinom koji bi. SHVATANJE smisla navedenog propisa u mjeri kako se to isti~e u zahtjevu za za{titu zakonitosti bilo bi protivno pravilu sadr`anom u drugom stavu ~lana 1. stav 4.

forma ugovora Ni{tavost ugovora .Nepokretnost . Zakona o prometu nepokretnosti UGOVOR O OTKUPU STANA NA KOME POSTOJI STANARSKO PRAVO. te da je na taj na~in na ugovor nadle`no pravobranila{tvo stavilo potvrdu u vezi sa cijenom stana dana 31. ~l. ali do toga je do{lo {to uz zahtjev nisu bili prilo`eni svi potrebni dokumenti. 06. zauzeo je pravni stav da }e u ovakvim slu~ajevima sudovi upotpunjavati zakonske pravne praznine. stavovi 2. jer zakonom nije predvi|en slu~aj smrti nosioca stanarskog prava u toku roka od tri mjeseca koji propisuje ~lan 7. a umro 30. Sve to upu}uje na to da ugovor o kupoprodaji stana po citiranom zakonu mora biti u pismenoj formi i da proizvodi pravno dejstvo tek nakon ovjere potpisa ugovara~a u nadle`nom sudu. iz spisa je vidljivo da je ime prednika bilo pogre{no ozna~eno. 30. kao sporno pitanje `alba postavlja pitanje vlasni{tva na stanu koji postupak otkupa nije okon~an u skladu sa zakonom. 29. Prema tome. stav 2. citiranog zakona. Prema odredbi ~lana 30. A KOJI NIJE OVJEREN NA SUDU. 27/97.promet. tek nakon {to pravobranila{tvo da potvrdu na pole|ini da je ugovor bio na provjeri kod istog. i 33. 03. Ta~no je da je ovaj postupak otkupa trajao du`e od roka iz ~lana 7. ~lana 7) {to zna~i da tu`ena nije pala u docnju niti je na istu pre{ao teret dokazivanja. utvrdiv{i kao nesporne ~injenice iz tu`be. i 5. 8a. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je udovoljio tu`benom zahtjevu i utvrdio da je pravno valjan ugovor o kupoprodaji predmetnog stana koji je zaklju~en izme|u tu`enog kao vlasnika i prodavca i umrlog prednika tu`iteljice kao kupca. 2000. 27/99 i 7/00) ugovorne strane su du`ne ovjeriti svoje potpise kod nadle`nog suda. koji je bio nosilac stanarskog prava. 11/98. a o spornoj ~injenici pitanju naslje|a stana za koji proces privatizacije nije dovr{en upisom prava vlasni{tva kupca. 03. godine. 22/99. 1999. te postojanje i trajanje postupka za otkup predmetnog stana. godine. Zakona o otkupu stana na kom postoji stanarsko pravo. 10. Zakona o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo (“Slu`bene novine FBiH”. 2000. Zakona o prometu nepokretnosti. Ovakva odluka suda navodima `albe je dovedena u pitanje. jer ugovor nije zaklju~en u roku od tri mjeseca od podno{enja zahtjeva. Zbog toga je postupak za otkup stana bio u toku i nije perfektuiran do momenta smrti prednika tu`iteljice. zbog smrti prednika tu`iteljice nije do{lo do ovjere potpisa na ugovoru kod suda.. a na koje je okolnosti ukazalo nadle`no pravobranila{tvo a koji su nedostaci otklonjeni. br. 1998.ni{tavost ^lan 7. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ^lan 9. a u smislu ~lana 9.ni{tavost ugovora o otkupu stana koji nije ovjeren na sudu Ugovor o otkupu stana . ~l. 69 .o otkupu stana koji nije ovjeren na sudu Promet nepokretnosti . ~l. godine. i po osnovu kojeg je isti stekao pravni osnov za upis prava vlasni{tva u zemlji{nim knjigama. Ta~no je da je prednik tu`iteljice podnio zahtjev za kupovinu stana tu`enog 13. Zna~i da se ugovor ne smatra zaklju~enim dok se potpisi ugovara~a ne ovjere. te da je tu`ena du`na trpjeti da se tu`iteljica kao zakonska nasljednica upi{e kao isklju~ivi vlasnik stana. godine. pored nespornih ~injenica zakonskog naslje|ivanja tu`iteljice.. pa je rok za zaklju~enje ugovora po~eo te}i od dana utvr|enja ovih ~injenica bitnih za prodaju stana (stav 5. Naime. stav 2. sklopio ugovor 08. Naime. NE PROIZVODI PRAVNO DEJSTVO. kao i da nije bilo dokaza o preuzimanju stana u posjed od strane prednika tu`iteljice.

broj 3/97) . pa tu`iteljica i nije mogla naslijediti isto. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo predvi|a obavezu pravobranila{tva da kontroli{e ispravnost utvr|ene cijene stana i to je jo{ jedna obaveza nadle`nog pravobranioca odre|ena zakonom pored ve} utvr|ene njegove obaveze da {titi imovinu Kantona ili Op}ine i u tom smislu preduzima odre|ene pravne radnje. ^lan 8a.28) Nepokretnost .promet. koji je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (“Slu`bene novine F BiH”. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 9. 70 . Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima ^lan 66. ZPP-a. Ova odredba se shodno primjenjuje i na Op}insko pravobranila{tvo (~lan 36). a koji je donesen na osnovu Odluke visokog predstavnika za BiH. prema ~lanu 1. ME\UTIM. Stoga je valjalo `albu uva`iti i prvostepenu presudu preina~iti. te odbiti tu`iteljicu sa tu`benim zahtjevom. ta~ka 4. ISPUNJENI USLOVI ZA PRAVNU VALJANOST UGOVORA O PRODAJI STANA KAO PRIKRIVENOG PRAVNOG POSLA.forma ugovora Ugovor . NISU. te ne proizvodi pravne posljedice. pa je pogre{an zaklju~ak suda da je pravobranila{tvo trebalo kontrolisati samo zakonitost ugovorene cijene i da su po tu`enoj utvr|ene ~injenice koje i nije trebalo utvr|ivati i koje nisu ni u ~emu izmijenile sadr`aj sklopljenog ugovora. jer se stanarsko pravo ne naslje|uje. a ne samo da ispituje pravilnost utvr|ene cijene stana. predvi|a da }e se.Osnovano se prigovara da je Op}insko pravobranila{tvo Op}ine Novo Sarajevo bilo ovla{teno da u okviru svoje nadle`nosti ukazuje i na druge nedostatke. broj 1/2001. Zakona o pravobranila{tvu (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”. Po{to nije zavr{en postupak otkupa stana niti je ugovor o otkupu ovjeren kod suda. forma ugovora Promet nepokretnosti . ZAKLJU^EN U PISMENOM OBLIKU I OVJEREN KOD SUDA. AKO NIJE ZAKLJU^EN U PISMENOM OBLIKU. citiranog zakona. Naime. Zakona o prometu nepokretnosti UGOVOR O PRODAJI STANA. str. pa je tu`ena kao vlasnik stana pravilno utvr|ivala relevantne ~injenice za koje sud smatra da ih i nije trebalo utvr|ivati. broj 27/99). objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. a u smislu ~lana 355. u postupku rje{avanja zahtjeva za kupovinu stana.forma Ugovor o prometu nepokretnosti . utvr|ivati odre|ene ~injenice a pored ostalog datum stupanja u posjed stana ranijeg nosioca stanarskog prava. a pravobranila{tvo vr{i i druge poslove odre|ene zakonom.pravobranila{tvo je dr`avno tijelo koje preduzima mjere i pravna sredstva radi za{tite imovine i imovinskih interesa Kantona. to predniku tu`iteljice i nije prestalo stanarsko pravo na navedenom stanu u smislu ~lana 33. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. 27 . i 41. ^lan 29.pravna valjanost ^lanovi 33. PUNOVA@AN JE PRAVNI OSNOV ZA STICANJE PRAVA SVOJINE NA STANU.

L. kao ni da stan dr`i po bilo kakvom osnovu (trajanje ugovora o ~uvanju stana prestalo je najkasnije 3. i tu`eni su zaklju~ili ugovor o ~uvanju tog stana na dan 3. koje je prihvatio i drugostepeni sud. je preko svog punomo}nika. da su B. 1999. a ugovor o prodaji istog stana kao prikriveni (disimulovani) pravni posao. godine. tu`eni nije tokom postupka dokazao da je stekao stan u svojinu (ugovorom o ~uvanju stana ne prenosi se pravo svojine na isti). godine B. B.Iz obrazlo`enja: Predmet ovog spora je tu`beni zahtjev tu`ioca da mu tu`eni preda u posjed trosoban stan bli`e opisan u izreci prvostepene presude. Ustavnog zakona za provo|enje Ustava Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. i on kao ugovorne strane mogli su samo zaklju~iti ugovor o ~uvanju stana u pismenom obliku kao prividan. 1993. A. godine. ni`estepeni sudovi su zauzeli pravilan stav da je ugovor o prodaji. L. ~uva i koristi stan zajedno sa pripadaju}im podrumom u trajanju od godinu dana od dana zaklju~enja ugovora. ugovoreno je da se isti automatski produ`uje za jo{ godinu dana.000.). ovjeren kod Osnovnog suda u B. pravilno primijenili odredbu ~lana 41. Nasuprot tome. Nije pravilno shvatanje tu`enog. Zaklju~enjem i ovjerom tog ugovora tu`ilac je stekao i ovla{}enje iz ~lana 41. i tu`eni zaklju~ili ugovor o ~uvanju stana kao prividni (simulovani). tu`ba je podnesena 1999. 6. br. niti da ima pravni osnov za to. slobodan od lica i stvari i zahtjev protivtu`be tu`enog da se utvrdi da je on vlasnik tog stana. Tu`eni je prema ta~ki III ugovora bio du`an da sa ~lanovima svog porodi~nog doma}instva ~uva stan i podrum pa`njom dobrog doma}ina i da ih. po isteku ugovora. Ugovorom o kupoprodaji. taj drugi va`i ako su ispunjeni uslovi za njegovu pravnu valjanost (~lan 66. i 71 . 1993. ZOSPO kad su tu`enog obavezali da stan preda tu`iocu i kad su odbili zahtjev protivtu`be da se utvrdi da je tu`eni stekao pravo svojine na stanu. pod brojem I-Ov-2715/93. od 2. Ugovoreno je i da kupac preuzima obavezu iseljenja tre}ih lica koja se bez pravnog osnova zateknu u stanu (ta~ka VI ugovora). 6/80 i 36/90. Pod pretpostavkom da su ove tvrdnje tu`enog ta~ne. advokata P M. stav 2. L. zaklju~en u pismenom obliku i ovjeren pred sudom. Tim ugovorom vlasnik stana povjerio je tu`enom da. Polaze}i od ovako utvr|enog ~injeni~nog stanja. zaklju~enim 2. i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”. 6. prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”.). pod brojem Ov. isticano tokom prvostepenog postupka i ponovljeno u reviziji. godine. u daljem tekstu: ZOSPO). 1995. br. ali. u daljem tekstu: ZOO) prividan ugovor nema dejstva me|u ugovornim stranama (~lan 66. A. godine. 7. godine u B. Prema ~injeni~nom utvr|enju prvostepenog suda. 29/78 do 57/89. A. prema tome. pravni osnov za sticanje prava svojine na stanu u korist tu`ioca u smislu ~lana 33. uklju~iv{i i pravo stanovanja. ZOSPO da tra`i predaju stana od lica koje stan dr`i bez pravnog osnova ili po slabijem pravnom osnovu. preda vlasniku u stanju u kojem ih je preuzeo na ~uvanje. raniji vlasnik spornog stana B. ako prividan ugovor prikriva neki drugi ugovor. KM. 17/93 i 3/96. 7.00 . Ni`estepeni sudovi su. koji se primjenjuje u Republici Srpskoj na osnovu ~lana 12. br. ako vlasnik stana ne otka`e pismenim putem ugovor tu`enom prije isteka ovog roka. 3583/99. broj 21/92). A. i ovjerenim kod Osnovnog suda u B. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”. od 29. 7. 1999. a prodao ovaj stan tu`iocu po cijeni od 80. a drugi takav ugovor nije zaklju~en). stav 1.

ako je ugovor o prometu nepokretnosti (u ovom slu~aju stana) izvr{en u cjelini (kako se tvrdi u reviziji) ili u prete`nom dijelu. 2001. KAO I DRUGA LICA. odluka broj 43. ZOO). VLASNIKU JE SAMO OGRANI^ENA SLOBODA U POGLEDU IZBORA SAUGOVORNIKA. stav 2.71) Pravo pre~e kupovine . ZATO [TO TO PRAVO PREDVI\A ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI. SAMO PRAVO DA JOJ ZGRADA ILI STAN. niti ovjeren kod nadle`nog suda. opet. suprotno kogentnoj pravnoj normi sadr`anoj u pomenutoj odredbi stava 3. str. Zakona o prometu nepokretnosti ^lanovi 32. ^lanom 9. zaklju~io ugovor o kupovini stana kao prikriveni pravni posao. istog zakonskog ~lana prema kojoj }e izuzetno ugovor zaklju~en u pismenoj formi proizvoditi pravno dejstvo. NITI JE PRODATI POD POVOLJNIJIM USLOVIMA NEGO [TO JE NAVEDENO U “PONUDI” IMAOCU PRAVA PRE^E KUPOVINE. Samo uzgred se ukazuje na odredbu stava 4. takav ugovor ne proizvodi pravno dejstvo u smislu pomenute odredbe ~lana 9. godine .Bilten sudske prakse VS RS. NEMA OBAVEZU DA DATU STVAR PRODA IMAOCU PRAVA PRE^E KUPOVINE. Drugim rije~ima. 21/92 i 29/94. i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”. ZOO. ~lana 9. OP[TINA IMA. od 7. i 31. br. stav 2. stav 3. po{to nije sa~injen u pismenom obliku. je pismena forma uslov za njegovu punova`nost. PREDVI\A U KORIST POJEDINIH LICA PREDSTAVLJA JEDAN IZUZETAK OD NA^ELA SLOBODE UGOVARANJA I UVIJEK SE IMA USKO TUMA^ITI. ODNOSNO STVAR NE SMIJE PRODATI NEKOM DRUGOM KUPCU. ZPN. br. STAV 1. Prema tome. ALI. A.usmeni ugovor o prodaji istog stana kao prikriven pravni posao. navodno usmeno zaklju~eni ugovor o prodaji stana izme|u prodavca B. KAO POSEBAN DIO ZGRADE BUDE PONU\EN PRIJE SVIH DRUGIH KUPACA. ukoliko je u cijelosti ili prete`nom dijelu realizovan”. Prema tome. POTPUNIJE PROPISANO ODREDBAMA IZ ^LANA 527. (Vrhovni sud Republike Srpske. ako su i ta~ni navodi tu`enog da je sa B. ZPN). i tu`enog kao kupca ni po ovoj zakonskoj odredbi ne mo`e proizvoditi pravno dejstvo. i 527. 69 . u vezi sa stavom 2. VLASNIK STVARI OPTERE]EN JE PRAVOM PRE^E KUPOVINE. ako su ugovorne strane izvr{ile u cjelini ili u prete`nom dijelu obaveze koje iz njega nastaju ili ako je taj ugovor zaklju~en u prisustvu najmanje dva svjedoka koji su se potpisali na ugovoru. a potpisi ugovara~a ovjereni u nadle`nom sudu. po{to stan spada u nepokretnosti. A DA JE PRETHODIO NIJE “PONUDIO” NA PRODAJU IMAOCU PRAVA PRE^E KUPOVINE. iako potpisi ugovara~a nisu ovjereni u nadle`nom sudu. Zakona o obligacionim odnosima PRAVO PRE^E KUPOVINE KOJE ZAKON O PROMETU NEPOKRETNOSTI U ODREDBAMA ^LANA 31. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca da se utvrdi da je na osnovu ponude tu`enih i prihvatanja ponude od strane tu`ioca izme|u stranaka sklopljen ugovor o 72 . do 533. U reviziji se pogre{no navodi “da je po op{te usvojenoj sudskoj praksi pravno valjan i usmeni ugovor o prometu nekretnina. A. NAVEDENA U OVOJ ODREDBI. Takvo shvatanje je. Ugovor koji je zaklju~en protivno tim odredbama ne proizvodi pravno dejstvo (~lan 9. 9. ZPN . broj I/2004. Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”. stav 3.stambene zgrade ili stana kao posebnog dijela zgrade ^lanovi 9. stav 1. jer nisu ispunjeni uslovi za njegovu pravnu valjanost (~lan 66. broj: Rev-94/01. postavlja se pitanje pravne valjanosti takvog usmenog ugovora. do 533. naime. u daljem tekstu: ZPN) propisano je da ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na nepokretnosti mora biti sa~injen u pismenom obliku. 38/78 do 22/91.

N. stav 1. B.o. nazna~ili da su suvlasnici svaki sa po 1/2 dijela stambeno-poslovnog objekta u B. za kupovinu zgrade i da oni nisu u ostavljenom im roku od 60 dana prihvatili ponudu da kupe zgradu za cijenu od 100 hiljada novih dinara. 05. 4. kao posebnog dijela zgrade i obaveza vlasnika ili pravnog lica. a i odbili su da podignu deponovani nov~ani iznos. kome u smislu ~l. upisane u pl. br. kao nosioca prava pre~e kupovine. U prednjem se u bitnom iscrpljuju razlozi prvostepene presude. L. od strane tu`enih predaje zgrade u dr`avinu tu`ioca. (b) prihvatanje ponude od strane tu`ioca. M. 21/92 i 29/94. L. ne obavezuje tu`ene da moraju ostati kod namjeravane prodaje. odnosno od 100 hiljada DEM. odnosno za 100 hiljada DEM.~. Zakona o prometu nepokretnosti nude tu`iocu da ovaj objekat kupi za cijenu od 100 hiljada novih dinara. Odlu~uju}i o osnovanosti tu`benog zahtjeva. u pomenutom podnesku je jo{ navedeno da se prila`u dokazi da su tu`eni prethodno u~inili ponudu suvlasnicima zgrade. 1994. da ga ponudi na prodaju suvlasniku. br. godine.. odnosno op{tine u slu~aju prodaje stambene zgrade ili stana. Polaze}i od ovog utvr|enog ~injeni~nog stanja prvostepeni sud je odbio tu`beni zahtjev. Ovim propisom predvi|eno je pravo pre~e kupovine koje pripada suvlasniku.~. do 37. P broj 1 u povr{ini od 385 m2. koga su ozna~ili kao “ponuda za prodaju gra|evinskog objekta”. Ovaj revizijski sud nalazi da su razlozi ni`estepenih presuda o neosnovanosti tu`benog zahtjeva pravilni. tu`eni su bili ovla{}eni da odustanu od namjeravane prodaje. 12/1-631/94. tu`ilac je izjavio da prihvata ponudu tu`enih. tu`eni nisu dobrovoljno predali tu`iocu u dr`avinu spornu zgradu. 183/2 k. godine. br. tu`eni su u podnesku od 3. nosiocu stanarskog prava. 2. st. koje namjerava da datu zgradu ili stan proda. sagra|enim na k. 73 . 38/78 do 22/91 i “Slu`beni glasnik RS”. . ul. dalje: ZPN). 05. 31. 3. (c) kupoprodajni ugovor bio bi perfektan samo pod uslovom da je naknadno uslijedilo sklapanje pismenog ugovora u smislu ~lana 9. jer je zaklju~io: (a) ponuda tu`enih ima karakter obavje{tenja tu`ioca. nosiocu stanarskog prava. zaklju~kom Izvr{nog odbora br. br. L. br. 07. odnosno op{tini na ~ijem se podru~ju ta zgrada ili stan nalazi. 1. B. 1995. odnosno po novom katastarskom operatu na k. i da u smislu ~lanovaa 31.o. pa je na dan 26. prvostepeni sud je utvrdio sljede}e ~injeni~no stanje: 1. nosiocu stanarskog prava i korisnicima poslovnog prostora. o namjeravanoj prodaji i prihvatanje ove ponude ne zna~i i da je izme|u stranaka sklopljen o kupoprodaji spornih zgrada.kupoprodaji porodi~ne stambene zgrade u B. 1027/03 k. a na osnovu kojih je prvostepeni sud zaklju~io da je tu`beni zahtjev neosnovan. u ul. Tu`eni su u~inili ponudu tu`iocu u smislu ~l. od 16. 31. Utvr|eno ~injeni~no stanje u svemu je prihvatio drugostepeni sud i u obrazlo`enju svoje presude iznio stav da obavje{tenje vlasnika stvari imaocu prava pre~e kupovine nema karakter ponude za zaklju~enje ugovora i da vlasnik koji je obavijestio imaoca prava pre~e kupovine o namjeravanoj prodaji nije u obavezi da zaklju~i ugovor o kupoprodaji sa imaocem prava pre~e kupovine koji prihvata uslove prodaje navedene u obavje{tenju. Zakona o prometu nepokretnosti i (g) kako izme|u stranaka nije do{lo do zaklju~enja kupoprodajnog ugovora u smislu navedene zakonske odredbe. L. Obili}a broj 1 i da je tu`ilac po osnovu ovog ugovora stekao pravo svojine na ovoj zgradi. godine sudu deponovao iznos od 100 hiljada dinara i 4. Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”. niti do dobrovoljne. Zakona o prometu nepokretnosti pripada pravo pre~e kupovine u slu~aju prodaje sporne zgrade. 1994. 196/1..

a da je prethodno nije “ponudio” na prodaju imaocu prava pre~e kupovine. do 533. ali nema obavezu da tu stvar proda imaocu prava pre~e kupovine. Zakona o obligacionim odnosima. 7. se vidi da u ovom slu~aju. kao {to nema ni volje da se ku}a proda tu`iocu. Smislu zakona odgovara stanovi{te da pravo pre~e kupovine postoji uslovno ukoliko postoji prodaja i pod uslovima koji za tu prodaju va`e. koji je tu “ponudu” “prihvatio”.34/96. u~inili “ponudu” Op{tini B. vlasnik stvari optere}en je pravom pre~e kupovine. Po shvatanju i ovog revizijskog suda u ~lanu 31. Op{tina ima. te da bi se ugovor smatrao zaklju~enim u smislu ~lana 31. moralo uslijediti sklapanje pismenog ugovora u smislu ~l. ni`estepeni sudovi pravilno zaklju~uju da su tu`eni mogli slobodno odlu~iti da li }e realizovati namjeravanu prodaju ili od te namjere odustati. kao poseban dio zgrade. odluka broj 33. Stoga se ima prihvatiti kao pravilno. termin koji upotrebljava i Zakon o obligacionim odnosima u ~lanu 527. ali su ovi poslije toga odustali od “ponude”. Tako ugovor u konkretnom slu~aju nije zaklju~en. godine . Zakona o obligacionim odnosima. broj: Rev. kao vlasnici sporne zgrade. termin “ponuda” treba shvatiti u smislu obavje{tenja nosioca prava pre~e kupovine (ovdje: tu`ilac) o namjeravanoj prodaji. Prema tome. 63 . 31. od 18. ni`estepeni sudovi nisu pogre{no primijenili materijalno pravo na {tetu tu`ioca kada su odbili tu`beni zahtjev. a nje u konkretnom slu~aju nema. L. i da je izme|u tu`enih i tu`ioca. Zakona o obligacionim odnosima samim prihvatanjem ponude od strane nosioca prava pre~e kupovine. (Vrhovni sud Republike Srpske. na ~emu. a niti nosioca stanarskog prava i da su tu`eni. odnosno stvar ne smije prodati nekom drugom kupcu. Tu`eni su izabrali ovu drugu mogu}nost.66) 74 . neosnovano insistira revident. potpunije regulisano odredbama iz ~lanovaa 527. pored tu`enih. stav 1. dakle. sadr`anog i u obrazlo`enju ni`estepenih odluka.Iz stanja spisa ovog predmeta. koja je tu “ponudu” prihvatila i o tome obavijestila tu`ene. 1996. a prihvatanje “ponude” od strane tu`ioca. 9. str. Ugovora. a to drugostepeni sud pravilno zapa`a. Pravo pre~e kupovine koje ZPN u pomenutim odredbama predvi|a u korist pojedinih lica predstavlja jedan izuzetak od na~ela slobode ugovaranja i uvijek se ima usko tuma~iti. o~igledno je da su tu`eni “ponudu” u~inili isklju~ivo u cilju da se tu`ilac izjasni da li `eli da iskoristi pravo pre~e kupovine. da ponuda tu`enih ima samo karakter obavje{tenja tu`ioca o namjeravanoj prodaji. kao imaoca prava pre~e kupovine. kao i druga pravna lica. Dakle. Prema tome. broj I/1999. nema {to revident o~igledno gubi iz vida. na ~emu insistira revident. Vlasniku je samo ograni~ena njegova sloboda u pogledu izbora sagovornika. bude ponu|en prije svih drugih kupaca zato {to to pravo predvi|a ZPN. tako|e. U ovom slu~aju. Druga~ije rezonovanje bilo bi protivno ne samo principu slobode prometa ve} i u smislu ~l. ne obavezuje tu`ene da moraju ostati kod namjeravane prodaje. nema drugih suvlasnika. niti je prodati pod povoljnijim uslovima nego {to je naveo u “ponudi” imaocu prava pre~e kupovine. Prema tome. rezonovanje prvostepenog suda koje drugostepeni sud nije opovrgao. odnosno ne mo`e se shvatiti kao ponuda radi zaklju~enja ugovora.Bilten VS RS. ZPN. ZPN. samo pravo da joj zgrada ili stan. ZPN nije upotrijebljen termin “ponuda” u pravno-tehni~kom smislu iz ~lana 32. a ne elementom ugovora.

u vezi sa ~lanom 3. godine. listu RBiH”.Bilten VS RS. 05. kao i na druga gra|evinska zemlji{ta u granicama urbanog podru~ja koje je odlukom utvrdila skup{tina op{tine). od 18. listu RBiH”. ta~ka 2. ZAKONA O PROMETU NEPOKRETNOSTI ODNOSI SE NA UGOVORE O PROMETU NEPOKRETNOSTI KOJI SU ZAKLJU^ENI OD 30. jer to pravo zakon ne predvi|a. Zakona o prometu nepokretnosti ^lan 14. godine . Ovim su uslovi forme za ovu vrstu ugovora bili znatno ubla`eni u odnosu na period prije rata. koje su stupile na snagu 15. 7. 7. Stoga revizija neosnovano ukazuje na to da je pogre{no primijenjeno materijalno pravo na {tetu tu`ilje time {to je odbijen njen zahtjev da se utvrdi da je ni{tav kupoprodajni ugovor koji su zaklju~ili tu`eni u vezi kupoprodaje navedene zemlji{ne parcele i da joj se prizna pravo pre~e kupovine ove nepokretnosti. i kako nijednom odredbom Zakona o prometu nepokretnosti kojom je regulisan institut prava pre~e kupovine a ni bilo kojim drugim propisom nije predvi|eno pravo prvostepene kupovine ovog zemlji{ta u korist fizi~kih lica. V. broj: Rev. navedenog ~lana odnosi se i na zemlji{te obuhva}eno urbanisti~kim planom ili urbanisti~kim redom ili regulacionim planom. to se tu`ilja ne mo`e pozivati na ovo pravo kada je u pitanju ovo zemlji{te. 431/88. Zakona o prometu nepokretnosti ^lan 46.52/95. Zakona o prometu nepokretnosti ure|uje pravo pre~e kupovine gra|evinskog zemlji{ta na kome postoji pravo svojine. 1996. 1994. godine. ta~ka 2. odluka broj 34.o. na temelju pravosna`nog rje{enja o diobi R-br.Pravo pre~e kupovine .gra|evinskog zemlji{ta na kojem postoji pravo svojine ^lan 76.doma{aj prelazne norme ~lana 46. broj I/1999. broj 18/94. propisano je da ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo vlasni{tva na nepokretnosti 75 .68) Promet nepokretnosti . Zakona o prometu nepokretnosti PRELAZNA ODREDBA ^LANA 46. 1994. 03. pripada u samosvojinu gra|evinska parcela broj 160/5 upisana u po. Narednim izmjenama ovoga zakona objavljenim u “Sl. mijenjan je ~lan 9. broj 21/92. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu) koji namjerava prodati to zemlji{te du`an je da ga prethodno ponudi na prodaju op{tini na ~ijem se podru~ju zemlji{te nalazi (ova odredba prema stavu 2. koji ima snagu pravosna`ne presude. GODINE DO 15. tako {to je propisano da se ugovor o prometu nepokretnosti zaklju~uje u pismenom obliku. br. 1991. 1992. GODINE. Iz obrazlo`enja: Odredba ~lana 29.doma{aj prelazne norme ~lana 46. 67 . od 14. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu ^lan 29. Zakona o prometu nepokretnosti Ugovor o prometu nepokretnosti . Kako je u postupku utvr|eno da je tu`enom K. Po ovoj odredbi vlasnik gra|evinskog zemlji{ta (gra|evinsko zemlji{te iz ~lana 3. Iz obrazlo`enja: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti objavljenom u “Sl. te da ugovor koji tu formu ne zadovoljava ne proizvodi pravno dejstvo. 3. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima NA GRA\EVINSKOM ZEMLJI[TU NA KOME POSTOJI PRAVO SVOJINE NISU PROPISANA NIKAKVA OGRANI^ENJA U POGLEDU NJEGOVOG OTU\ENJA OSIM ONIH KOJI SE TI^U PRAVA PRE^E KUPOVINE U KORIST OP[TINE KADA VLASNIK TOG ZEMLJI[TA NAMJERAVA TO ZEMLJI[TE DA PRODA. str. Liskovac. 466 k. (Vrhovni sud Republike Srpske.

kako to pravilno zaklju~uje drugostepeni sud. Prema ~injeni~nom utvr|enju prvostepenog suda. 1997. zamijenila presuda. a u drugom dijelu su se i dalje vr{ile po{tanske usluge. koja je 1980. nalazila se je telefonska centrala. Iz obrazlo`enja: Predmet spora je tu`beni zahtjev tu`ioca da se utvrdi da je “vlasnik” (u stvari. propisano je da su punova`ni ugovori o prometu nepokretnosti ako su prije stupanja na snagu ovih izmjena zaklju~eni u pismenom obliku. Stoga. iz smisla citiranih zakonskih odredaba koje reguli{u formu kao uslov punova`nosti ugovora. godine pod djelovanjem prinude. nosilac prava raspolaganja i kori{}enja) poslovnog prostora bli`e opisanog u tu`bi i da mu tu`eni izda ispravu podobnu za uknji`bu ovog prava u zemlji{nu knjigu. list RBiH”. 3. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. koju bi.45/97. do 1981. Dakle. Izmijenjenom prelaznom odredbom ~lana 46. broj 1/1998. nedvojbeno proizilazi da su poo{treni uslovi pod kojima se vr{i prenos vlasni{tva na nekretninama u ratnim uslovima radi eliminisanja pravnog u~inka ugovora zaklju~enih u vezi etni~kog progona. Odredbom ~lana 21-a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti (“Sl. broj: Rev. prevare i sile. navedenog zakona nisu obuhva}eni pismeni ugovori zaklju~eni pred svjedocima a koji su do rata prema va`e}im propisima bili punova`ni. 10. donesenih nakon po~etka rata. u prizemlju zgrade vr{ile po{tanske usluge. ukoliko su ugovorne strane do 15. 7. 3. godine izvr{ile u cjelini ili prete`nom dijelu obaveze iz ugovora ili ako ovjere potpise na ugovoru kod nadle`nog suda RBiH u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu izmjene. Po preseljenju dijela tih slu`bi u novu zgradu po{te tokom 1989. godine dio prizemlja stare po{te prodat je “Beobanci”. Propisano je i da }e se ova prelazna odredba primjenjivati u zate~enim postupcima pred sudom ako nije donesena prvostepena odluka. 1995. re{etkama odvojenom od ostalih prostorija na spratu zgrade stare po{te. odnosno ako prvostepena odluka bude ukinuta. od 23. do 15. te da ne proizvodi pravno dejstvo ugovor koji ove uslove ne ispunjava. godine. sporni poslovni prostor nalazi se na spratu zgrade stare po{te u T. te kako prelaznom odredbom ~lana 46. Poslije toga sporne prostorije koristile su se dijelom za stanovanje a drugim dijelom se nisu koristile. 7. U spornom poslovnom prostoru. DR@AVNA SU SVOJINA I USTUPAJU SE PO[TI NA KORI[]ENJE I UPRAVLJANJE. na primjer. broj 21/92) ogla{eni su ni{tavim pravni poslovi o prenosu prava vlasni{tva zaklju~eni iza 30. 1991. 1991. te nedostatak volje kao razlog ni{tavosti ugovora. 1994. Tako su se. strana 20) Pravo kori{}enja i upravljanja po{tanskim objektima ^lan 57. 1994. do 15. Ta zgrada nije izgra|ena niti je kori{}ena isklju~ivo za potrebe telegrafsko-telefonskog saobra}aja. odluka broj 25. OSIM POSLOVNIH ZGRADA I OBJEKATA KOJI SU IZGRA\ENI ISKLJU^IVO ZA POTREBE TELEGRAFSKOTELEFONSKOG SAOBRA]AJA. a ne i na ranije zaklju~ene ugovore ~ija se punova`nost sa aspekta forme cijeni primjenom propisa va`e}ih u vrijeme zaklju~enja ugovora. 1. ovaj sud nalazi da se navedena odredba odnosi na ugovore zaklju~ene od 30. te poni{teni svi upisi vlasni{tva izvr{eni na osnovu takvih pravnih poslova. u protivnom. ili su u njima povremeno 76 . uz dosu|enje parni~nih tro{kova. godine preseljena u novu zgradu. godine Bilten VS FBiH.mora biti sa~injen u pismenom obliku a potpisi ugovara~a ovjereni u nadle`nom sudu RBiH. dakle. Zakona o po{ti POSLOVNE ZGRADE I PO[TANSKI OBJEKTI IZGRA\ENI IZ SREDSTAVA PTT ILI IZ SREDSTAVA DRU[TVENO-POLITI^KIH ZAJEDNICA ZA TE NAMJENE. godine.

Pomenuta zakonska odredba. osim poslovnih zgrada i objekata koji su izgra|eni isklju~ivo za potrebe telegrafsko-telefonskog saobra}aja.73) III . pa sporazum o naknadi. broj 20/97. 72 . stavovi 1. iako ne sadr`i rok u kojem je 77 .konvalidira se i kad rok za ispunjenje nije odre|en. Zakona o po{ti propisano je da su sve poslovne zgrade i po{tanski objekti izgra|eni iz sredstava PTT ili iz sredstava dru{tvenopoliti~kih zajednica za te namjene. ispravka broj 27/97) odbio tu`ioca sa tu`benim zahtjevom. ako je izvr{en u prete`nom dijelu Konvalidacija sporazuma o naknadi za eksproprisane nekretnine . (Vrhovni sud Republike Srpske. spratu zgrade su stanovi zaposlenih u po{ti. 2002. Po{to zgrada stare po{te nije slu`ila isklju~ivo za potrebe telegrafsko-telefonskog saobra}aja. PRAVNO JE VALJAN UKOLIKO JE U PRETE@NOM DIJELU IZVR[EN. Odluke ni`estepenih sudova su pravilne i zasnovane na zakonu. Zakona o po{ti. P Na drugom .I kad rok za ispunjenje nije odre|en. da }e mu obezbijediti gra|evinsku parcelu i da }e rije{iti pitanje priklju~enja telefona po propisima PTT saobra}aja. Zakona o po{ti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. odnosno objekt u cijelosti. ne pru`a osnov za isticanje zahtjeva na poseban dio zgrade koji ~ini zasebnu gra|evinsku cjelinu. odluka broj 44. naime..konvalidira se sporazum o naknadi i kad rok za ispunjenje nije odre|en. ako je izvr{en u prete`nom dijelu ^lan 76. te da je slu`io samo za telefonsku centralu i da ga tu`eni nije nikad koristio za sebe. prvostepeni sud je na osnovu odredbe ~lana 57. od 25. koji ovdje nisu ispunjeni. kao i kancelarije koje su ranije koristili radnici po{te D. Pored tih prostorija. ako je izvr{en u prete`nom dijelu Sporazum o naknadi za eksproprisane nekretnine . 1. dr`avna svojina i da se ustupaju Po{ti na kori{}enje i upravljanje.odr`avani sastanci. pod uslovima utvr|enim tom odredbom. da je isklju~ivo izgra|en za potrebe telegrafsko-telefonskog saobra}aja. Utvr|eno ~injeni~no stanje i pravno shvatanje prvostepenog suda prihvatio je i drugostepeni sud. Naprijed pomenutom odredbom ~lana 57. na spratu zgrade se nalaze velika sala za sastanke. taj objekt pripada u cjelini tu`enom u smislu pomenutog ~lana 57. koje se isti~u u reviziji. i N.EKSPROPRIJACIJA Eksproprijacija . M. i 2. broj: Rev-198/01. Tu`ilac ne osporava ~injenicu da zgrada stare po{te nije izgra|ena isklju~ivo za potrebe telefonsko-telegrafskog saobra}aja. nego samo na zgradu. str. nisu prema tome ni bitne za presu|enje u ovom sporu.Bilten sudske prakse VS RS. Okolnosti da je sporni prostor bio fizi~ki odvojen od ostalog dijela zgrade po{te `eljeznim vratima kao zasebna gra|evinska cjelina. Zakona o eksproprijaciji SPORAZUM O NAKNADI ZA EKSPROPRISANE NEKRETNINE IAKO NE SADR@I ROK U KOJEM JE KORISNIK EKSPROPRIJACIJE DU@AN ISPUNITI OBAVEZU U POGLEDU NAKNADE. Korisnik eksproprijacije je izvr{io isplatu odre|ene nov~ane naknade i dodijelio tu`itelju gra|evinsku parcelu a samo nije izvr{io obavezu koja se odnosi na priklju~enje telefona. godine . broj I/2004. kao u ovom slu~aju. Prema tome. Iz obrazlo`enja: Sporazumom o naknadi za eksproprisane nekretnine korisnik eksproprijacije se obavezao da }e tu`itelju isplatiti odre|eni iznos naknade za eksproprisane nekretnine.

i XII. a djelimi~no i u odredbama ~lana X. tako|e. i XI. Aneksa 6. godine Bilten VS FBiH. 2/1999 .korisnik eksproprijacije du`an ispuniti obaveze. dok je na snazi privremena mjera Doma za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu. Postupak pred Domom je ure|en Pravilima procedure objavljenim u “Sl. Op{teg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i strane potpisnice tog Aneksa (RBiH. Privremene mjere Doma su. Odluke Doma za ljudska prava (uklju~uju}i tu i privremene mjere) obvezuju}e su. glasniku BiH”. jer se donose u pripremi odluka o meritumu stvari. 2000.registarski sud mora postupati po privremenoj mjeri Doma za ljudska prava u BiH ^lanovi XI. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. kada Dom ne zasjeda i samo je plenumu Doma predo~i ({to zna~i da djeluje odmah ako je Dom ne bi opozvao). broj: Rev. obvezuju}e.189/99. koji je bitni sastojak sporazuma u smislu odredbe ~lana 76. stavovi 1. te ako su za to podesne. za sve organe Federacije BiH (zakonodavne. Aneksa 6. prema tome. pa ni sa stanovi{ta da li su u skladu sa procesnim ili materijalnim propisima zakona (federalnih ili kantonalnih) koji se primjenjuju u Federaciji BiH. proisti~e ovla{tenje za predsjednika Doma da donese odgovaraju}u privremenu mjeru. Dom je ovla{ten ~lanom XII pomenutog Aneksa da sam donosi pravila ili odredbe. ZE. od 18. Aneksa 6. Federacija BiH i Republika Srpska) su prihvatile da odluke Doma budu kona~ne i obvezuju}e (~lan XI.. 11. 6. pravno je valjan. br. 1999. Organi Federacije BiH nisu ovla{teni da preispituju odluke Doma. izri~ito je nalo`eno tu`enoj Strani (Federaciji BiH) da se njeni organi uzdr`e od odre|enih postupaka. i Pravila 36. neophodne za vr{enje njegove funkcije (za{tite osnovnih prava i sloboda navedenih u ~lanu I i II Aneksa 6). broj 26/98. stavovi 2. stavovi 1.Doma za ljudska prava za BiH Sudski registar . Iz odredaba ~lana X. te Pravila 33. i 4. Prvostepeni sud je pobijanim rje{enjem neposredno primijenio Naredbu o privremenoj mjeri koju je dana 22. du`ni su ih svi organi na koje se odnose i kojih se ti~u neposredno primijeniti.38/27) IV .obaveznost privremene mjere Privremena mjera . stav 3.. Statusni sporovi Dom za ljudska prava BiH . stav 3.STATUSNI SPOROVI I UPIS U SUDSKI REGISTAR 1. i 2. Iz obrazlo`enja: Prvostepenim rje{enjem registarski prvostepeni sud je odlu~io da zastane sa upisom u sudski registar novoosnovanog dru{tva. i 2. a posebno od registracije novog dru{tva dok traje ova Naredba. godine donio predsjednik Doma za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu. izvr{ne i sudske).). Dom za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu je osnovan Aneksom 6. Op{teg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini Pravila procedure Doma za ljudska prava u BiH REGISTARSKI SUD JE DU@AN DA POSTUPI PO NAREDBI PREDSJEDNIKA DOMA ZA LJUDSKA PRAVA O UZDR@AVANJU OD UPISA OSNIVANJA NOVOG DRU[TVA DOK TRAJE POSTUPAK PRED DOMOM. jer je Dom ovla{ten da odlu~uje 78 . Navedenom privremenom mjerom donesenom u postupku koji je pred Domom u toku. Aneksa 6.

(Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. pa je taj sud zauzeo stajali{te da to i podnositelju prijave ~ini smetnju upisa osnivanja subjekta upisa u sudski registar. Takvo pravno stajali{te je ispravno. strana 19) 79 .. novine FBiH”.ranija ^lanak 264. broj 10/98). 11. kada su poduze}e i imovina u njemu. Iz obrazlo`enja: U postupku koji je po podnijetoj prijavi za upis u sudski registar proveo sud prvog stupnja. godine Bilten VS FBiH. `alitelj ne spori da `ivi u braku sa suprugom E. ste~eni u tijeku braka. Porodi~nog zakona). broj: G`. od 15. broj 1/2000. Naprotiv.17/00. 8. odluka broj 21. Naime. a ~injenica da je ona u sudski registar upisana kao osniva~. broj: G`. odluka broj 22.zajedni~ka imovina i poduze}e registrirano kao vlasni{tvo jednog od bra~nih drugova Imovinski odnosi bra~nih drugova . UKOLIKO NIJE DOKAZANO DA TO PODUZE]E PREDSTAVLJA POSEBNU IMOVINU SUPRUGE. stavak 4. dok djeluje privremena mjera Doma za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu. godine Bilten VS FBiH. Polaze}i od navedenog.zabrana upisa osnivanja novog poduze}a ako je supruga osniva~a vlasnik poduze}a sa neizmirenim porezom Zajedni~ka imovina . 1999.neposrednom primjenom Evropske konvencije za za{titu ljudskih prava i fundamentalnih sloboda i protokola uz nju. strana 17) Bra~ni drugovi . prvostepeni sud je pravilno postupio kada je odlu~io da ne postupa po prijavi za upis u sudski registar osnivanja dru{tva. od 24. utvr|eno je da poduze}e osniva~a .217. broj 2/2000. Porodi~nog zakona NE MO@E SE DOPUSTITI UPIS U SUDSKI REGISTAR OSNIVANJA NOVOG PODUZE]A AKO RANIJE REGISTRIRANO PODUZE]E KOJE JE OSNOVALA SUPRUGA PODNOSITELJA PRIJAVE IMA NEIZMIRENIH PORESKIH OBVEZA. 2000. ima neizmirenih poreznih obveza 2.39/99. sama po sebi to ne zna~i.i poduze}e registrirano kao vlasni{tvo jednog od bra~nih drugova ^lanak 6-a Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o upisu u sudski registar poduze}a i drugih pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost . pa `alitelj ne mo`e ispuniti uvjet iz ~lanka 6-a Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o upisu u sudski registar poduze}a i drugih pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost (“Sl. postali su zajedni~ka imovina supru`nika (~lanak 264. za osnivanje poduze}a.205 DEM. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. stavak 4. nezavisno od toga {to Zakon o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar ovakvu mogu}nost ne predvi|a.zajedni~ka imovina i poduze}e registrirano kao vlasni{tvo jednog od bra~nih drugova Sudski registar .`aliteljeve supruge. niti tvrdi da je navedeno poduze}e i imovina u njemu ste~ena na na~in kojim bi postala posebna imovina njegove supruge. sve dok porezne obveze zajedni~ke tvrtke ne budu izmirene.

21/00. Agencija za privatizaciju treba da se izjasni o zakonitosti i svrsishodnosti uno{enja kao osniva~kog uloga zemlji{ta.Agencija za privatizaciju . radi osnivanja predlaga~a.izja{njenje o osnovanosti ulaganja preduze}a koje se privatizira Privatizacija preduze}a . Zakona o privatizaciji preduze}a ^lan 5.110 Odluke o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji BiH. Zakona o gospodarskim dru{tvima Odluka o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u Federaciji BiH PRAVNA OSOBA ORGANIZIRANA KAO DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOVORNOSTI NE MO@E BITI REGISTROVANA ZA OBAVLJANJE PRAVNIH USLUGA KOJE SE NE MOGU OBAVLJATI KAO GOSPODARSKA (PRIVREDNA) DJELATNOST. proizilazi da je ura|en u januaru 2000. u smislu ~lana 5. Zakona o privatizaciji preduze}a FBiH. stavak 1.kada je potrebno izja{njenje Agencije za privatizaciju prilikom upisa osnivanja dru{tva ^lanovi 2. i 9. strana 18) Sudski registar . stavak 1. U okviru ovih ovla{tenja. godine donio odluku o zajedni~kom ulaganju sa K. stavak 1. godine Bilten VS FBiH. a povezano sa odredbama ~lanova 2. agencija je. godine {to zna~i i da je predat agenciji za privatizaciju prije nego {to je Upravni odbor ovog osniva~a dana 3. Pravni poslovi iz navedenog razreda su vrste usluga koje ne idu u gospodarske djelatnosti. jer programom nije predvi|eno ovo ulaganje.1. prilo`enog spisu. Predlagatelj je osnovan i u sudski registar upisan kao dru{tvo sa ograni~enom odgovornosti i kao takav mo`e obavljati sve poslove. Zakona o Agenciji za privatizaciju Srednjobosanskog kantona NADLE@NA AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU TREBA DA SE IZJASNI O ZAKONITOSTI I SVRSISHODNOSTI ULAGANJA PREDUZE]A SA DR@AVNIM KAPITALOM U OSNIVANJE NOVOG DRU[TVA. broj 4/97). provodi. od 24. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 5. kao i uop}e dopu{tenosti ulaganja koje vodi promjeni strukture kapitala (isklju~ivo dr`avnog u A. broj 2/2000.1174. razredu 74. Zakona o gospodarskim dru{tvima). broj: G`. To su izvangospodarske (vanprivredne) usluge koje mogu obavljati samo fizi~ke 80 .kada je potrebno izja{njenje Agencije za privatizaciju prilikom upisa osnivanja novog dru{tva Sudski registar . organizuje i nadzire proces privatizacije. Nakon prijema programa privatizacije i po~etnog bilansa. odluka broj 22. stavak 1. 10. novine SBK”. kako se tvrdi u uvodnom dijelu programa privatizacije). Zakona o Agenciji za privatizaciju (“Sl. Iz obrazlo`enja: Prvostupanjskim rje{enjem osnovano je odbijen zahtjev predlagatelja za upis dopune djelatnosti obavljanja pravnih poslova odre|enih u odjeljku 74. 2000. 2000.. DO KOGA DOLAZI NAKON PREDAJE PROGRAMA PRIVATIZACIJE I PO^ETNOG BILANSA. ovla{tena da program privatizacije i po~etni bilans odobri i da odredi. i ~lanak 7. i ~lanak 7. Iz obrazlo`enja: Iz primjerka programa privatizacije i po~etnog bilansa DD A. osim onih koji se ne mogu obavljati kao gospodarska (privredna) djelatnost (~lanak 2.ne mo`e se upisati djelatnost obavljanja izvangospodarskih (vanprivrednih) usluga ^lanak 2. i 9.

registracija istupanja suosniva~a Sudski registar . godine Bilten VS FBiH. odluka broj 24. a koje stvarno obavlja istovrsnu djelatnost kao i subjekt upisa. jer je njihova registrovana djelatnost podudarna. 34. i za zastupnika subjekta upisa. registrovana je njihova djelatnost na isti na~in kao i djelatnost samog osniva~a. prije dovr{enja postupka privatizacije. 10. od 24. Zakona o poduze}ima REGISTARSKI SUD JE OVLA[TEN DA UPI[E ISTUPANJE JEDNOG OD OSNIVA^A NA TEMELJU PISMENOG UGOVORA O ISTUPANJU. pa ni mogu}eg konkurentnog odnosa. broj: G`. ali je op}e poznato da u neposrednoj proizvodnji i prometu nema stvarne podudarnosti izme|u djelatnosti osniva~a i novoosnovanih dru{tava. Iz obrazlo`enja: @alitelj je sa suosniva~em poduze}a u obliku dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u.mogu}nost zastupanja vi{e dru{tava po istoj osobi Sudski registar . te je njegova registrovana djelatnost obuhvatila djelatnost svih ranijih ~lanica.osniva~a subjekta upisa. u kom slu~aju bi postojale zapreke iz ~l. tako|e. zaklju~io dana 4. Iz obrazlo`enja: Prijavom se zahtijeva upis promjene osobe ovla{tene za zastupanje subjekta upisa i kao jedna od dvije ovla{tene osobe navodi se N.. osnovao biv{i holding. od 24. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. da je ~lan uprave osniva~a ve} registrovan i kao ~lan uprave nekog od dru{tava koje je. broj 1/2000. Mogu}e je. koje je predlagatelj u ovom postupku. 1998. a polaze}i od op}e poznate geneze nastanka oba dru{tva. glavni direktor podnosioca prijave . Zakona o privrednim dru{tvima za registraciju N. me|utim. ovakav stav treba preispitati. Zakona o privrednim dru{tvima DOZVOLJEN JE UPIS LICA OVLA[TENOG ZA ZASTUPANJE SUBJEKTA UPISA U OSOBI ZASTUPNIKA OSNIVA^A SUBJEKTA UPISA. 11. B. 5.upis zastupnika osniva~a i kao zastupnika osnovanog dru{tva ^lan 34.12/00.o istupanju suosniva~a . Nakon toga je poslovodni organ poduze}a predlagatelja podnio prijavu sudu 81 . s obzirom na odredbe ~lana 34. godine Bilten VS FBiH. Osniva~ je postao jedinstveni pravni subjekt u toku rata. Zakona o privrednim drut{vima. U ovom prijelaznom periodu. AKO U NEPOSREDNOJ PROIZVODNJI I PROMETU NEMA STVARNE PODUDARNOSTI IZME\U DJELATNOSTI OSNIVA^A I SUBJEKTA UPISA. 1999. B. Prvostepeni sud odbija zahtjev u ovom dijelu sa obrazlo`enjem da je zastupanje i osniva~a i subjekta upisa po istoj osobi nedopu{teno. Kasnijim osnivanjem kao posebnih pravnih subjekata ranijih ~lanica holdinga.osobe kada ispunjavaju posebne uvjete u pogledu {kolske spreme i kada im obavljanje te djelatnosti bude odobreno od zakonom odre|enog nadle`nog tijela. strana 20) Preduze}e . godine pisani ugovor o svom istupanju iz poduze}a i ure|enju odnosa proisteklih iz osnivanja i poslovanja. apsorbiranjem svih ~lanica tada{njeg holdinga.31/99. kada su i osniva~ i osnovano dru{tvo obavezni da se privatiziraju. strana 20) Privredno dru{tvo . broj: G`. {to je prvostepeni sud mogao utvrditi upitom kod podnosioca prijave. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.upis istupanja osniva~a Ugovor .forma ^lan 53. 2000. broj 2/2000. odluka broj 25.

od 23. 11. odlu~iti o upisu u sudski registar na temelju prijave podnesene 30. u su{tini. Me|utim. broj 1/2001.44/00. 11. Neosnovano `alitelj u prvom redu prigovara da ugovor o istupanju nije pravno valjan zbog nedostatka sudske ovjere njegovog potpisa na ugovoru. godine Bilten VS BiH 2/1998. a kako registarski sud. godine Bilten VS FBiH. odluka broj 14. PROMJENE DJELUJU OD ^ASA KADA JE ZATRA@EN UPIS U SUDSKI REGISTAR. godine. a to zna~i da u internim odnosima unutar subjekta upisa i osniva~a. Teret dokaza je svakako na onome ko se na nesuglasnost poziva. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je morao prije odlu~ivanja o upisu na temelju prijave. stavovi 2. Zakona o privrednim dru{tvima). 2000. u ugovoru na kojem su potpisi ugovara~a (na 16 dana poslije zaklju~enja) ovjereni kod nadle`nog tijela uprave. pa se nikako ne mo`e uzeti da bi za istupanje nekog od suosniva~a bila potrebna stro`ija forma. Budu}i da je o~itovanje svoje volje `alitelj izrazio u pisanoj formi.prvog stupnja i zatra`io upis u sudski registar istupanja `alitelja kao suosniva~a. upis u sudski registar vr{i se danom podno{enja prijave i potpunih registarskih isprava. @alitelj nadalje svoju `albu temelji na tvrdnji da je ugovor zaklju~io pod pritiskom. Zakona o privrednim dru{tvima. u pravilu. 09. Dakle. broj: G`. To pogotovo {to je i za ugovor o osnivanju poduze}a zakonom propisana samo pisana forma (~l. {to prema stanju spisa do sada nije u~inio.10/98. iako je izjavljena. Zakona o privrednim dru{tvima U INTERNIM ODNOSIMA SUBJEKTA UPISA I OSNIVA^A. 2000. stav 2. 53. 3. Ovo stoga {to. u gra|anskom pravu odnos volje i o~itovanja rje{ava se na bazi presumpcije po kojoj }e se u suglasnost volje i o~itovanja vjerovati sve dotle dok se ne doka`e protivno. po}i od sadr`ine novih upisa kod ocjene o osnovanosti zahtjeva za upis promjena zatra`enih prijavom primljenom 2. pa tako njom ni uvjetovale pravnu valjanost ugovora. od 2. te ako je ta prijava uredna. Zakona o poduze}ima). i 3. strana 18) Sudski registar . broj: G`. od 15. omamljen i da odredbe ugovora nisu rezultat njegove prave volje. te njeno odsustvo nema utjecaj na pravnu valjanost ugovora. Takva forma nije zakonom propisana. zapravo. stav 3. 1. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.redoslijed rje{avanja prijava i djelovanje upisa ^lan 52. 2001. niti su je strane ugovorile. odluka broj 21. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 2000. promjene djeluju od ~asa kada je upis zatra`en. godine. 1998. te upis izvr{ene statusne promjene uvjetovane istupanjem `alitelja. a prema tre}im licima danom upisa u sudski registar (~lan 52. koju je sud pobijanim rje{enjem prihvatio. strana 18) 82 . nezavisno od redoslijeda postupanja u drugim predmetima. spori postojanje suglasnosti njegove volje i o~itovanja kako je pismeno sadr`ano u ugovoru. A PREMA TRE]IM LICIMA DANOM UPISA U SUDSKI REGISTAR. godine. da uop}e nije postojala njegova volja za zaklju~ivanje ugovora. `alitelju je ostala mogu}nost da jedino u posebnoj parnici pobija pravnu valjanost ugovora. u smislu ~lana 52. odlu~uje na temelju isprava prilo`enih uz prijavu bez odr`avanja ro~i{ta.

Sud je navedeni zahtjev odbio iz razloga {to je Zakonom o privrednim dru{tvima izri~ito propisano da dru{tvo sa neograni~enom solidarnom odgovorno{}u ne mo`e promijeniti oblik.Sudski registar .neizmirene dospjele obaveze prema povjeriocima ^lan 60. iz uvjerenja nadle`nog Zavoda za platni promet se vidi da je `iro-ra~un osniva~a permanentno u blokadi. Zakona o preduze}ima AKO JE OSNIVA^ PRIVATNOG PREDUZE]A . Zakona o privrednim dru{tvima REGISTARSKI SUD ]E ODBITI PRIJAVU ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR OSNIVANJA DRU[TVA. godine . Naime. zbog ~ega je i odbijen zahtjev za navedeni upis.PRAVNO LICE IMA NEPODMIRENE DOSPJELE OBAVEZE PREM POVJERIOCIMA. broj: UF/I.382/00. Iz obrazlo`enja: Predlaga~ “DS” d.o.DRU[TVA JEDNOG LICA SVOJ OSNIVA^KI ULOG SVJESNO OGRANI^IO NA 1. U postupku ispitivanja prijave sud je utvrdio da osniva~ supsidijarnog dru{tva nije ve}inski vlasnik dru{tva koje ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima. ta~ka 5.o. broj 3/2000. ODNOSNO NEPODMIRENE POREZE. ODNOSNO NEPODMIRENE POREZE. 10. Iz obrazlo`enja: Predlaga~ “TPM” d. Zakona o privrednim dru{tvima SUD ]E ODBITI ZAHTJEV ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR PROMJENE OBLIKA DRU[TVA SA NEOGRANI^ENOM SOLIDARNOM ODGOVORNO[]U U DRUGI ZAKONOM PROPISANI OBLIK.25) Sudski registar .kada je mogu} upis pove}anja osniva~kog uloga ^lanovi 60.000 DEM PRILIKOM USAGLA[AVANJA STATUSA PREDUZE]A SA FEDERALNIM ZAKONOM O PREDUZE]IMA NE MO@E TRA@ITI UPIS POVE]ANJA OSNIVA^KOG ULOGA SAMO POZIVOM NA VE]U VRIJEDNOST RANIJE ULO@ENIH OSNOVNIH SREDSTAVA. ali da osniva~ ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima. 2000. (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu. Sarajevo je podnio prijavu za upis u sudski registar promjene oblika dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u. 02. od 05. broj: UF/I.Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 2000. broj 3/2000. od 31. Sarajevo podnio je prijavu za upis u sudski registar osnivanja supsidijarnog dru{tva. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. i 61.4751/00.odbijanje zahtjeva za upis promjene oblika dru{tva sa neograni~enom solidarnom odgovorno{}u ^lan 62.o. strana 25) Osniva~ki ulog . (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu. str. NEGO I KADA OSNIVA^ .mogu}nost pove}anja nakon upisa u sudski registar Sudski registar . odnosno nepodmirene poreze. stav 4. 83 . NE SAMO AKO JE OSNIVA^ VE]INSKI VLASNIK U DRU[TVU KOJE IMA NEPODMIRENE DOSPJELE OBAVEZE PREMA POVJERIOCIMA.o.odbijanje prijave za upis . 24 . stav 1.

Pri dono{enju toga rje{enja sud je. dakle. Radi se. te rje{enja suda broj: UF/I. od 6. S. Ta odredba je prinudne naravi. OVA ZABRANA TRAJE JEDNU GODINU NAKON DANA PRESTANKA OBAVLJANJA POSLOVODNE FUNKCIJE. Zakona o poduze}ima NE MOGU SE U SUDSKI REGISTAR UPISIVATI STATUSNE PROMJENE KOJE NISU ZAKONOM IZRI^ITO PROPISANE. Taj zakon. o upisu u sudski registar osnivanja preduze}a “S” d.j. 1993. odbio. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. S. od 24. sud je primjenom ~lana 137. (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu. Iz obrazlo`enja: Pobijanim rje{enjem registarskog suda odre|en je upis u sudski registar organiziranja predlagatelja kao novog subjekta nastalog podjelom `alitelja. me|utim. taksativno navodi oblike statusnih promjena poduze}a i propisuje posljedice koje iz njih proistje~u (~lanak 142. godine Bilten VS FBiH. broj: G`. Zakona o preduze}ima zahtjev za upis u sudski registar preduze}a “NC” d.1230/98. Kako se iz izjave predlaga~a. 1998. koju je prilo`io uz prijavu. Zakona o poduze}ima). i u istom obavlja funkciju direktora.zabrana upisa osnivanja preduze}a ako osniva~ obavlja poslovodnu funkciju ^lan 137. Naime. 07. o statusnoj promjeni kakvu ne predvi|a Zakon o poduze}ima. 12. 1998. Uredbe o upisu u sudski registar preduze}a i drugih pravnih lica koja obavljaju privrednu djelatnost. Zakona o preduze}ima REGISTARSKI SUD TREBA DA ODBIJE ZAHTJEV ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR OSNIVANJA PREDUZE]A KADA SE LICE KOJE OBAVLJA POSLOVODNU FUNKCIJU U PREDUZE]U POJAVLJUJE KAO OSNIVA^ PREDUZE]A ZA OBAVLJANJE ISTE DJELATNOSTI ZA KOJU JE PREDUZE]E U KOJEM OBAVLJA POSLOVODNU FUNKCIJU UPISANO U SUDSKI REGISTAR. godine.o.j. 1998. strana 23) Sudski registar . broj: UF/I.o. godine ovom sudu je podnesena prijava za upis u sudski registar osnivanja preduze}a pod nazivom “NC” d. a da je djelatnost ovog preduze}a ista kao djelatnost za koju je podnesena prijava. vidi da je predlaga~ jedan od osniva~a preduze}a “S” d. odluka broj 29. 05. u su{tini. u stvari.o. propustio cijeniti kako formalne tako i materijalnopravne pretpostavke upisa.DO UPISA POVE]ANJA OSNIVA^KOG ULOGA U SUDSKI REGISTAR MO@E DO]I SAMO UNOSOM NOVIH SREDSTAVA (NOV^ANIH ILI U STVARIMA).o. a potpuno je propustio cijeniti njezin sadr`aj koji nedvojbeno upu}uje na zaklju~ak da se radi o aktu izdvajanja predlagatelja kao dijela poduze}a.19/98. pa 84 . odluka broj 29. od 7. u smislu ~lana 6a. broj 1/1999. 11.l.l. Iz obrazlo`enja: Dana 12. S.. strana 21) Sudski registar .mogu se upisati samo zakonom izri~ito predvi|ene statusne promjene ^lan 142. 963/96. godine Bilten VS FBiH. S. upis organiziranja predlagatelja registarski sud temelji na odluci Upravnog odbora `alitelja koja samo po svome nazivu predstavlja akt podjele kao oblika statusne promjene. ILI U DRUGOM PREDUZE]U ISTE DJELATNOSTI OBAVLJA ISTU FUNKCIJU. broj: 2/1999.

do 158. godine Bilten VS FBiH. novine FBiH”. broj 12/98). u ~lanu 4.uvjeti za upis pripajanja dr`avnog preduze}a preduze}u u privatnom vlasni{tvu ^lanovi 145. novine Kantona Sarajevo”. 11. koju donosi upravni odbor preduze}a. i 154. Ti organi. broj19/97).raniji NADLE@NI ORGANI POLITI^KO-TERITORIJALNE PRAVNE OSOBE KOJA U IME DR@AVE REALIZIRA OSNIVA^KA PRAVA PREMA PREDUZE]U U DR@AVNOM VLASNI[TVU MORAJU ODOBRITI ODLUKU O PRIPAJANJU TAKVOG PREDUZE]A PREDUZE]U U PRIVATNOM VLASNI[TVU. Uredbe). broj: G`. Zakona o preduze}ima. koji. godine Bilten VS FBiH. kantona i op}ina. 08. te se mora utvrditi da li je odluka o ovoj statusnoj promjeni donesena od ovla{tenog organa brisanog preduze}a. te donijelo program privatizacije. odluka broj 30. broj: G`. u smislu ~lanova 155. daju i saglasnost na odluku o imenovanju direktora. u vezi sa odredbama ~lanova 154. novine FBiH”. Zakona o upravljanju dr`avnom imovinom na podru~ju Kantona Sarajevo. Utvr|ivanje ove ~injenice je bitno u konkretnom slu~aju posebno i stoga {to u spisu prvostepenog registarskog suda nema dokaza o tome da je brisano preduze}e prije statusne promjene sa~inilo po~etnu bilansu u skladu sa odredbama Zakona o po~etnoj bilansi stanja preduze}a i banaka (“Sl. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. Prvostepeni sud nije utvr|ivao da li je nadle`ni organ kantona ili op}ine odobrio odluku o statusnoj promjeni brisanog preduze}a. 1999. koji bi odobrila nadle`na agencija za privatizaciju. u smislu ~lana 159. analogno odredbama o pravima osniva~a dru{tva jednog lica. broj 27/97). u skladu sa odredbama Zakona o privatizaciji preduze}a (“Sl. koju je donio upravni odbor preduze}a (kako je to i propisano u zakonima nekih kantona. Iz obrazlo`enja: Prilikom ocjene uvjeta za upis statusne promjene pripajanja treba imati u vidu da se preduze}e sa kapitalom u isklju~ivo dr`avnom vlasni{tvu pripaja preduze}u koje je osnovalo preduze}e u privatnom vlasni{tvu. tako|e. Poduze}e koje se dijeli prestaje postojati (~lanak 143.36/99.15/99. do 158. strana 23) Dr`avno preduze}e . navedenog zakona. a prije utvr|enja te ~injenice nije mogao nalo`iti izvr{ene upise. 1999. broj: 2/1999.uvjeti za pripajanje dr`avnog preduze}a preduze}u u privatnom vlasni{tvu Preduze}e . od 18. Zakona o poduze}ima i ~lanak 26.uvjeti za pripajanje dr`avnog preduze}a preduze}u u privatnom vlasni{tvu Sudski registar . Zakona o poduze}ima) i mora se u sudski registar upisati njegovo brisanje (~lanak 27. npr. Preduze}ima ~iji je kapital u dr`avnom vlasni{tvu upravljaju. od 30. Uredbe o upisu u sudski registar poduze}a i drugih pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost . mora se smatrati da o statusnoj promjeni preduze}a sa dr`avnim kapitalom mora odlu~iti taj organ.registarski sud ne mo`e dopustiti upis u sudski registar bilo kojeg oblika statusnih promjena izvan zakonom izri~ito propisanih. i 157. realiziraju i osniva~ka prava nad preduze}em. imenovan od strane pomenutih organa. a me|usobni odnosi poduze}a koja su nastala podjelom moraju se utvrditi ugovorom. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. “Sl. Zakona o preduze}ima . makar i tako {to }e dati saglasnost na odluku o statusnoj promjeni.dalje Uredba). u ime dr`ave. Kako u ime dr`ave u konkretnom slu~aju nastupaju nadle`ni organi kantona ili op}ine. kao osobe koja ima isklju~iva osniva~ka prava. odluka broj 23. broj 1/2000. Zakona o preduze}ima. nadle`ni organi Federacije. koji je uvjet upisa organiziranja novih subjekata (~lanak 146. strana 20) 85 . polaze}i od odredaba ~lana 145.

bez saglasnosti pojedinih ~lanova dru{tva.kada se op{tina ne mo`e upisati kao osniva~ ^lanovi 158.kada se ne smatra osniva~em preduze}a Preduze}e . jer bi time. Zakona o preduze}ima OP[TINE. Op{tine se mogu privremeno upisati u sudskom registru kao osniva~i preduze}a organizovanih u smislu noveliranog ~lana 3. U slu~aju prestanka dru{tva podjelom ima uvjeta za analognu primjenu odredaba ~lana 287. i 166. ODNOSNO SKUP[TINE OP[TINA. U smislu ~lana 158. koji se odnose na promjenu oblika dru{tva. a pogotovo ne kada je u pitanju mje{oviti kapital. Iz obrazlo`enja: Podjelom dru{tva sa ograni~enom odgovornosti na vi{e drugih ne mo`e se. Iz obrazlo`enja: Iz posebnih odredaba Zakona o preduze}ima (~l. 164. op{tine mogu vr{iti samo ovla{tenja i obaveze vlasnika po osnovu dr`avnog kapitala. niti smanjiti. 4/95 i 37/95). list RBiH”. {to kao mogu}nost nije predvi|eno odredbama Zakona o privrednim dru{tvima. broj 1/1998. Zakona o zabrani raspolaganja imovinom. broj 2/95). i 361. od 17.kada se op{tina ne registruje kao osniva~ Sudski registar .udjeli ~lanova dru{tva ograni~ene odgovornosti u slu~aju podjele dru{tva ^lanovi 287. Zakona o privrednim dru{tvima. pa ni u postupku usagla{avanja organizacije sa propisima sada va`e}eg Zakona o preduze}ima (“Sl.. odluka broj 19. ali se u konkretnom slu~aju o takvom organizovanju ne radi. navedenog zakona.. izostaviti njihovo u~e{}e u osnovnom kapitalu novonastalih dru{tava.~lanski udjeli dru{tva ograni~ene odgovornosti u slu~aju diobe Sudski registar . ako se ne radi o preduze}u prema kome ova ovla{tenja i obaveze vr{e nadle`ni organi Federacije BiH ili kantona. prenosu sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji RBiH iz drugih dr`ava (“Sl. 154. Zakona o privrednim dru{tvima UDIO ^LANOVA DRU[TVA SA OGRANI^ENOM ODGOVORNOSTI NE MO@E SE MIJENJATI U NOVIM DRU[TVIMA NASTALIM PODJELOM DOTADA[NJEG BEZ NJIHOVE SAGLASNOSTI. do 161. godine Bilten VS FBiH. po kojima ~lanovi sti~u udjele u novonastalim dru{tvima srazmjerno njihovom u~e{}u u osnovnom 86 .~lanski udjeli u slu~aju podjele Privredno dru{tvo .1/98. 164. bez volje vlasnika udjela. do{lo do prinudnog oduzimanja ili smanjenja prava vlasni{va. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. u vezi sa ~lanom 310. NE MOGU SE UPISIVATI U SUDSKOM REGISTRU KAO OSNIVA^I PREDUZE]A I KADA SU PREDUZE]A SA KAPITALOM U DR@AVNOM VLASNI[TVU PROGLA[ENA PREDUZE]IMA OD POSEBNOG INTERESA ZA OP[TINU.) kao i prelaznih odredaba istog zakona (~l. br. novine FBiH”. 310. ali i iz ovako stipulisane odredbe ne proizilazi da se op{tine (ili njihovi organi) smatraju osniva~ima preduze}a. strana 17) Dru{tvo sa ograni~enom odgovornosti . i ~lanom 361.) ne proizilazi da se op{tine (odnosno skup{tine op{tina) smatraju osniva~ima preduze}a sa ranijim dru{tvenim (sada dr`avnim) kapitalom. i 166. 02. 1998.Op{tina . broj: G`.

te da ova izjava sa danom kada je sastavljena postaje punova`na.ponuditelja) sastavljanjem i potpisivanjem pismena (ugovora) u B. R. 37. koja se mo`e smatrati ponudom za zaklju~enje ugovora o ustupanju i prijenosu osniva~kog uloga i promjeni osniva~a i osoba ovla{tenih za zastupanje i predstavljanje. broj 2/2001. Hrvatska.kapitalu dru{tva prije podjele. i 3. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. navedenog Zakona. 2001. januara 2001. godine (a {to proizilazi iz njegovog i pismena njegovog punomo}nika). od 31. pa ponuditelj nije mogao. 37. 3. U ovom slu~aju. Iz obrazlo`enja: Dana 27. odluka broj 30. st. Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost UGOVOR O PRIJENOSU OSNIVA^KOG UDJELA U DRU[TVU SA OGRANI^ENOM ODGOVORNOSTI PUNOVA@NO JE ZAKLJU^EN KADA TAKVU PISMENU IZJAVU JEDNOG OD OSNIVA^A PRIHVATI POSEBNOM PISMENOM IZJAVOM DRUGI OSNIVA^. 72. osniva~i subjekta upisa (i bez navo|enja imena ranijeg osniva~a i direktora . Zakona o privrednim dru{tvima ^lanovi 37. 2001. godine. 1. i ~lan 328. februara 2001. st.45/01.valjanost ugovora o prijenosu osniva~kog uloga u dru{tvu sa ograni~enom odgovorno{}u Sudski registar . prihvat ponude je izvr{en u B. februara 2001. godine D. K. Prema odredbama ~l. i odustaje od funkcije direktora upisane u sudskom registru dana 29. 2. 4. st. naravno. godine.Bilten VS FBiH. 1. ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora i onoga ~asa kada je ponuditelj primio izjavu ponu|enoga da prihvata ponudu. broj: G`. godine .928/2000.valjanost ^lanovi 26. 36. 31. januara 2001. 10. Zakona o obligacionim odnosima. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 311.valjanost ugovora o prijenosu osniva~kog uloga Privredno dru{tvo . za zaklju~enje dvostranog ugovora dovoljno je da svaka strana potpi{e primjerak isprave namijenjen drugoj strani. svojom 87 . to je. Na osnovu ove izjave. Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost. marta 2000. i 38. M. decembra 2000. MAKAR I U FORMI UGOVORA ZAKLJU^ENOG SA PREOSTALIM OSNIVA^IMA. dana 15. godine pod brojem U/I... 3. i 31. Izjava je ovjerena pred Op}inskim sudom u Puli dana 23.valjanost ugovora o prijenosu osniva~kog uloga Ugovor o prijenosu osniva~kog uloga . upis u sudski registar odre|enih promjena izvr{en na osnovu pravno valjanog ugovora o ustupanju i prijenosu osniva~kog uloga i dokaza o promjeni osniva~a i osoba ovla{tenih za zastupanje i predstavljanje subjekta upisa . i ~lan 72. Kako je za prihvat ponude ponuditelj saznao 16. st. i 38. u prisustvu javnog bilje`nika dao i potpisao izjavu kojom prenosi vlastiti udio u subjektu upisa na L. {to je u konkretnom slu~aju i u~injeno. godine stvarno i pravno su prihvatili ponudu. dana 15. odnosno 26. pa je irelevantno bilo u prihvatu ponude (ugovoru) navoditi i ime ponuditelja i potpisivati se u njegovo ime. po ocjeni ovoga suda.. 26. strana 25) Dru{tvo sa ograni~enom odgovornosti . godine (neovisno od datuma ovjere potpisa kod javnog bilje`nika u Puli i Op}inskog suda u Puli). ako se izri~ito ne saglase o druga~ijem na~inu podjele uloga.~l. je u Puli. st. Prema odredbi ~l. KOJIM PRIMLJENI DIO DJELIMI^NO I NJIMA USTUPA.

D. godine) prije prijema ponude ili istovremeno sa ponudom irelevantna je okolnost kada je takav opoziv ponude dostavljen registarskom sudu.26) Dru{tvo sa ograni~enom odgovornosti . .~l.26/91. 7. januara 2001.Bilten VS FBiH. odluka broj 31. Kako ponu|eni nije primio opoziv ponude (od 19.na~in pove}anja osnovnog kapitala Sudski registar . 1. kao novom osniva~u i direktoru subjekta upisa i odustao od funkcije direktora. bez obzira na to da li se prijenos udjela vr{i uz naknadu ili bez nje. po ocjeni ovoga suda. ve} u robi koju je osniva~ i direktor preduze}a unio u preduze}e. M. godine sastavljenom u Puli i potpisanom pred javnim bilje`nikom u Puli dana 19.~l. {to proizilazi iz nalaza i mi{ljenja vje{taka. opozvati svoju ponudu. pa za pravno valjan prijenos takvog udjela nije bila ni potrebna izri~ita pismena saglasnost subjekta upisa (vinkulacija).Protiv ovog rje{enja izjavio je `albu predlaga~ zbog pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja i pogre{ne primjene materijalnog prava. U `albi se navodi da se u konkretnom slu~aju temeljni kapital ne pove}ava u novcu. te tako razrije{iti izme|u osniva~a sve odnose koji su proistekli iz dotada{njeg poslovanja. 36. Tim prije {to je ponuda u~injena odsutnoj osobi i {to u njoj nije odre|en rok za prihvatanje. Zakona o privrednim dru{tvima. 4. B. st. od 20. 37. jer se ponuda mo`e opozvati samo ako je ponu|eni primio opoziv prije primitka ponude ili istovremeno sa njom . st. godine . (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. a. Dovoljno je da je ugovor zaklju~en u pismenom obliku. odnosno u vrijeme koje je vezivalo ponuditelja za ponudu . kako se to `eli ukazati `albenim navodima.~l. prihvat ponude u~injen je u razumnom roku i prije opoziva ponude. 25 . broj 2/2001. januara 2001. K. @alba nije osnovana. broj: G`. istog Zakona. istog Zakona.o. 88 . godine. ~ime ponu|eni nije samovlasno postupao.izjavom od 18. januara 2001. a niti ovjera potpisa u skladu sa zakonom koja se zahtijeva kod ugovora o osnivanju dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u . Zakona o privrednim dru{tvima NE MO@E SE POVE]AVATI OSNOVNI KAPITAL DRU[TVA SA OGRANI^ENOM ODGOVORNOSTI OPROSTOM VRA]ANJA POZAJMICE DATE U ROBI KOJOM JE DRU[TVO OTPO^ELO DJELATNOST. Iz obrazlo`enja: Prvostepenim rje{enjem odba~ena je prijava predlaga~a za upis pove}anja osnovnog kapitala d. 2001. prilo`enog uz prijavu za upis. pa je ponu|eni mogao prihvatom ponude na na~in kako je to u~injeno istovremeno sa zaklju~enjem ugovora prenijeti udio rasporediti na sve osniva~e subjekta upisa. str. st. 2.na~in pove}anja osnovnog kapitala Privredno dru{tvo . 311. pa razlozi zbog kojih se poku{ala opozvati ponuda nemaju uticaja na pravnu valjanost zaklju~enog ugovora o ustupanju i prijenosu osniva~kog uloga i promjeni osoba ovla{tenih za zastupanje i predstavljanje subjekta upisa.ne mo`e se pove}avati osniva~ki kapital dru{tva ograni~ene odgovornosti u slu~aju opra{tanja vra}anja pozajmice date u novcu ^lan 355. kao raniji suosniva~ i direktor subjekta upisa ponudom i njenim prihvatom prenio je vlastiti udio u subjektu upisa L. i 328.o. Tim vi{e {to udio na koji se odnosi ugovorena obaveza nije vezan dodatom imovinskom ili osobnom ~inidbom u korist subjekta upisa. i 3.

34/01. odluka broj 32. u dru{tvu sa ograni~enom odgovornosti osnovni kapital pove}ava se na osnovu odluke skup{tine dru{tva. OSNOVNOG KAPITALA I STATUTA PREDUZE]A KOJA SE PRIVATIZIRAJU I PRIJE DOVR[ETKA POSTUPKA PRIVATIZACIJE. jer ove ve} ~ine imovinu preduze}a. 2001.27) Preduze}e . FIRME. Novim ulogom. sa minimalnim osniva~kim nov~anim ulogom i ovom prijavom taj osniva~ki ulog uve}ava u nov~anom dijelu. Zakona o privatizaciji preduze}a (“Sl. me|utim. 2. Prvostepeni sud je u pravu samo utoliko {to upis promjena ovih elemenata dok je postupak privatizacije subjekta upisa u toku ne bi mogao biti dopu{ten ukoliko bi sprije~avao ili ometao taj postupak. a u visini knjigovodstvene vrijednosti unosi kao osniva~ki ulog i osnovna sredstva neophodna za rad subjekta upisa. godine nalo`io da. Zakona o privrednim dru{tvima REGISTARSKI SUD MO@E. Iz navedenih razloga prvostepeni sud je pravilno postupio kada je podnosiocu prijave zaklju~kom od 20. u smislu navedene odredbe zakona. Pri tom se prvostepeni sud poziva na ~lan 383. U konkretnom slu~aju podnosilac prijave je osnovao subjekt upisa u aprilu 1999. osnovnog kapitala i statuta preduze}a koja se privatiziraju.Bilten VS FBiH. pa i kada se radi o onim elementima (podacima) koji su spomenuti u ovom propisu. godine. prije nego {to bude dovr{en postupak privatizacije. Oprost duga koji se sastoji u obavezi vra}anja pozajmljenih stvari ne mo`e se smatrati novim ulogom u smislu navedenog zakonskog propisa.upis prilago|avanja u sudski registar prije dovr{etka privatizacije Sudski registar . jer takav zaklju~ak proizilazi iz okolnosti da su propisi o privatizaciji prinudnog karaktera i da je. Zakona o privrednim dru{tvima ne mogu. stav 1. po kome su ovakva preduze}a du`na uskladiti navedene elemente najkasnije u roku od 60 dana od dono{enja rje{enja iz ~lana 38. Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost. 26 . Odredbe ~lana 383. ne mogu vr{iti prije okon~anog postupka privatizacije. uva`avaju}i te propise. Usputno osniva~ zahtijeva i odre|ivanje oblika organizovanja suglasno novom Zakonu o privrednim dru{tvima. broj G`. u smislu ~lana 36. ODOBRITI UPIS PROMJENA PRILAGO\AVANJA OBLIKA. list FBiH”. uplatom ili uno{enjem novih uloga. odnosno odlukom osniva~a.Po odredbama ~lana 355. i kada su bile date kao pozajmica privrednom dru{tvu. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. 89 . godine . sa odredbama Zakona o privrednim dru{tivma. Zakona o privrednim dru{tvima. POD ODRE\ENIM UVJETIMA. jer ne predstavlja efektivno pove}anje osnovnog kapitala. produ`en rok za prilago|avanje odredbama novog sistemskog statusnog zakona i po isteku op}eg roka u kome se prilago|avanje mora obaviti. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je odbio zahtjev za upis iz osnovnog razloga da se promjene u sudskom registru koje predstavljaju prilago|avanje oblika. kad je dru{tvo osnovala jedna osoba. str. 9. 2001. broj 2/2001. jer navedeni propis samo odre|uje krajnji rok za uskla|ivanje. biti shva}ene tako da isklju~uju mogu}nost promjena u sudskom registru i kod preduze}a koja se privatiziraju. a po bezuspjenom proteku odre|enog roka prijavu odbacio. firme. prilo`i isprave navedene u zaklju~ku. Zakona o privrednim dru{tvima. ne smatraju se stvari. ta~ka 2. broj 27/97) o odobrenju upisa izvr{ene privatizacije u registar. odnosno roba sa kojom je osniva~ zapo~eo obavljanje djelatnosti.upis prilago|avanja prije dovr{enja privatizacije ^lan 383. u skladu sa Zakonom o privatizaciji preduze}a. od 14.

broj: G`.registarski sud je vezan za rje{enje o odobravanju upisa izvr{ene privatizacije Sudski registar . PA I U DIJELU O OBIMU I PRIPADNOSTI OSNOVNOG KAPITALA. Utvr|eno je da rje{enje nadle`ne agencije za privatizaciju o odobravanju upisa u sudski registar nije pravomo}no.l. 19/00 i 49/00). nakon zavr{enog postupka privatizacije i. odnosno da je protiv drugostepenog rje{enja o izvr{enoj privatizaciji podnesena tu`ba i vodi se upravni spor. strana 21) Sudski registar . 6. Zakona o Agenciji za privatizaciju ^lan 38. od 07.prihva}enim po~etnim bilansom i programom privatizacije.4542/00.sud je vezan za rje{enje o odobravanju upisa izvr{ene privatizacije ^lan 383. odluka broj 26. Zakona o privrednim dru{tvima u vezi sa ~lanom 38. Zakona o privatizaciji preduze}a UPIS U SUDSKI REGISTAR IZVR[ENE PRIVATIZACIJE SE MO@E IZVR[ITI SAMO NA OSNOVU PRAVOMO]NOG RJE[ENJA NADLE@NE AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU O ODOBRAVANJU UPISA U SUDSKI REGISTAR. od 30. 4/00. broj: UF/I. Zakona o privatizaciji preduze}a REGISTARSKI SUD JE VEZAN ZA RJE[ENJE NADLE@NE AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU O ODOBRAVANJU UPISA IZVR[ENE PRIVATIZACIJE U SUDSKI REGISTAR. Iz obrazlo`enja: Predlagatelj “HI” d. br.Sama prijava ni po formi. tako {to eventualno ne bi bile u skladu sa odobrenim . 90 . a nakon provedenog postupka privatizacije. i 31.upis izvr{ene privatizacije ^lan 383. godine Bilten VS FBiH. Iz ovih razloga je i odbijen zahtjev za navedeni upis. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar (“Slu`bene novine FBiH”. broj 3/2000. 2000. novine FBiH”. Sarajevo podnio je prijavu za upis u sudski registar uskla|ivanja statusa dru{tva sa Zakonom o privrednim dru{tvima. godine . (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.13/00. 12.j.Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 2/2000. U postupku ispitivanja prijave sud je cijenio da li su ispunjeni formalni i materijalni uslovi iz ~lanova 30. 2000. (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu. ni po sadr`aju ne predstavlja definitivan zahtjev za prilago|avanje statusa subjekta upisa odredbama Zakona o privrednim dru{tvima. Registarski sud treba upitom na Federalnu agenciju za privatizaciju (nadle`nu za osniva~a) i Kantonalnu agenciju za privatizaciju (nadle`nu za subjekt upisa) razjasniti da li bi zahtijevane promjene u sudskom registru ote`avale ili onemogu}ile proces privatizacije. nema zapreke da se osnovanost ove prijave cijeni po odredbama Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar (“Sl. Zakona o privrednim dru{tvima ^lan 7. strana 24) Privatizacija preduze}a . broj 4/2000) koji je bio na snazi u vrijeme podno{enja prijave. po mi{ljenju ovog suda.

Agencija za privatizaciju u okviru svoje nadle`nosti ima javna ovla{tenja za dono{enje pojedina~nih upravnih akata u skladu sa propisima o upravnom postupku protiv kojih se obezbje|uje pravo na `albu na na~in propisan u ~l. godine. suprotno `albenim navodima. 2. godine i da je tim rje{enjem utvr|en osnovni kapital preduze}a. 12. Protiv ovog rje{enja izjavili su `albe osobe navedene u uvodu rje{enja. Zakonom o privatizaciji. str. 7. uz obrazlo`enje da su povrije|ena njihova prava u postupku privatizacije i da je upisom izvr{ena promjena u~e{}a privatnog (50. 32/00 i 45/00) na osnovu izvje{taja o provedenom postupku privatizacije agencija donosi rje{enje o odobravanju upisa izvr{ene privatizacije u sudski registar. godine (koje je postalo pravosna`no 26.Bilten VS FBiH. 8. 6.4436 odsto) kapitala koja je bila po reviziji sa danom 31. 2001. odluka broj 25. broj 2/2001. 38. 5. Zakona o agenciji za privatizaciju (“Slu`bene novine Federacije BiH”. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar i ~l. Eventualne povrede na koje ukazuju `alitelji nije ovla{ten da ispituje registarski sud u postupku upisa u sudski registar. 3. po izvr{enoj privatizaciji dr`avnog kapitala. 27/97. 1999.1999. navedenog zakona). 1991.Iz obrazlo`enja: Rje{enjem prvostepenog suda odre|en je upis uskla|ivanja statusa d. dana 22. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar odlu~io kao u izreci iz sljede}ih razloga: Po ~l. tako da subjekt upisa nastavlja sa radom kao dioni~ko dru{tvo.50/01. “H” u mje{ovitoj svojini sa Zakonom o privrednim dru{tvima. godine. Zakona o privatizaciji preduze}a (“Slu`bene novine Federacije BiH”. Pobijano rje{enje. 2000. 2000. 59. Zakona o privrednim dru{tvima za uskla|ivanje statusa tog preduze}a sa gore pomenutim zakonom. 8/99. nakon pravomo}nosti rje{enja Agencije za privatizaciju kojim se odobrava upis u sudski registar izvr{ene privatizacije. koji se primjenjuje i kad postupak privatizacije sprovodi Agencija za privatizaciju u kantonu (~l. 21 . 31. @alitelji su imali pravo da.22) 91 . broj 18/96). Po ~l.11. kojim je izvr{en upis u sudski registar uskla|ivanja statusa sa Zakonom o privrednim dru{tvima. godine . (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. 2001. svojim rje{enjem odobrila program privatizacije i po~etni bilans sa stanjem 30. odobren je upis u sudski registar izvr{ene privatizacije 51. a ni nekim drugim zakonom nije propisano da se ne mo`e izvr{iti upis u sudski registar prije nego {to rje{enje agencije kojim se odobrava upis postane pravosna`no. Ispituju}i pobijano rje{enje u granicama razloga `albi. donijeto je dana 27. broj: G`. Iz istih razloga i ovaj sud rje{avaju}i o `albi nije ovla{ten da ispituje osnovanost navoda `albe koji se odnose na postupak privatizacije. na osnovu ~ega je registarski sud pravilno ocijenio da su ispunjeni materijalni uvjeti u smislu ~l. ovaj sud je na osnovu ~l. 383. 21. br. koriste se pravom na `albu. dakle.d. od 31.55694 odsto) kapitala i dr`avnog (49.43 odsto dr`avnog kapitala. u skladu sa odredbama navedenog zakona. Ina~e. 10. ako su smatrali da su u tom postupku povrije|ena njihova prava da sudjeluju u postupku privatizacije dr`avnog kapitala u preduze}u. ta~. godine). godine. Iz isprava koje su prilo`ene uz prijavu za upis u sudski registar proizilazi da je Agencija za privatizaciju. 5. navedenog zakona. Rje{enjem iste agencije od 12.

Zakona o privrednim dru{tvima.rje{enje o brisanju iz registra prestanka preduze}a zbog neprilago|avanja podataka odredbama Zakona o privrednim dru{tvima moraju biti obrazlo`ena ^lan 382. ukinuo pobijano rje{enje i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovan postupak. broj: G`. po svojim pravnim posljedicama mo`e se upodobiti sa rje{enjem kojim se odbija zahtjev. Zakona o privrednim dru{tvim. najkasnije 60 dana od dana objavljivanja ovog rje{enja. 9. po mi{ljenju ovoga suda. ovaj sud je. Iz obrazlo`enja: Prvostepenim rje{enjem utvr|en je prestanak preduze}a “F” d. od 3. odluka broj 26. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. 382.o. 59. Istim rje{enjem konstatovano je da }e na zahtjev povjerioca. stav 4. zbog neuskla|ivanja podataka prema ~l. ~ime je povrijedio navedenu odredbu koja propisuje da se takva rje{enja moraju obrazlo`iti. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar RJE[ENJA O PRESTANKU PREDUZE]A ZBOG NEUSKLA\IVANJA PODATAKA SA ODREDBAMA ZAKONA O PRIVREDNIM DRU[TVIMA U PROPISANOM ROKU MORAJU BITI OBRAZLO@ENA. me|utim. a iz spisa suda nije mogu}e utvrditi koje sve podatke bi trebalo uskladiti.REPUBLIKE. podnesen sudu u pismenom obliku.43/01. 42. donio pobijano rje{enje kojim se utvr|uje prestanak subjekta upisa zbog neuskla|ivanja podataka sa odredbama toga zakona.republike. jer registarski sud nije obrazlo`io pobijano rje{enje. nije vidljivo u ~emu bi se sastojalo to uskla|ivanje podataka. rje{enje mora biti obrazlo`eno ako se njime odbija zahtjev. 4. upisanog pod registarskim brojem: 1-799. BIV[E JUGOSLAVIJE. registarski sud pokrenuti postupak likvidacije preduze}a u skladu sa odredbama Zakona o privrednim dru{tvima. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. Blagovremeno izjavljenom `albom subjekt upisa pobija prvostepeno rje{enje. biv{e SFRJ ^lan 2. prenosu sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji Republike BiH iz drugih dr`ava REGISTARSKI SUD TREBA DA ODBIJE ZAHTJEV ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR PRIPAJANJA PREDUZE]A U DRU[TVENOJ SVOJINI ^IJI JE OSNIVA^ PRAVNO LICE IZ DRUGE DR@AVE .Sudski registar . ta~. pozivom na odredbu ~l. Pobijano rje{enje kojim se utvr|uje prestanak subjekta upisa. strana 22) 2. primjenom ~l. Zakona o zabrani raspolaganja imovinom. U smislu odredbe ~l. 92 . (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. Iz pobijanog rje{enja. st.Bilten VS FBiH. Preduze}a ~iji su osniva~i pravno lice iz druge dr`ave Sudski registar . Zakona o privrednim dru{tvima ^lan 42. 3. Prvostepeni registarski sud je.zabrana upisa pripajanja preduze}a ~iji je osniva~ pravno lice iz druge dr`ave . @alba je osnovana.o. po slu`benoj du`nosti. 2001. broj 2/2001. godine . 382. Kako registarski sud pobijano rje{enje nije obrazlo`io.

o.. S. ~lana 2. 03. kada je nad osniva~em ovog preduze}a pokrenut ste~ajni postupak. Kako se iz rje{enja suda broj: U/I-1554/89.o. Kako je odredbama ~lana 2. preduze}u “I.odbijanje zahtjeva za upis uskla|ivanja sa Zakonom o preduze}ima ako je podnosilac fizi~ko lice a osniva~ pravno lice iz druge dr`ave republike biv{e SRJ ^lan 2. 10.o. 1997.o. 1998. Zakona o zabrani raspolaganja imovinom.o. 01.R.R. 22 . od 30. 93 . 12. i 45. 1991.o. AKO JE PODNOSILAC PRIJAVE FIZI^KO LICE U SVOJSTVU OSNIVA^A.. vidi da je osniva~ d. Sud je zaklju~io da podnosilac prijave za upis u sudski registar uskla|ivanja statusa navedenog preduze}a sa Zakonom o preduze}ima mo`e biti samo Kanton Sarajevo. Iz isprava prilo`enih uz prijavu se vidi da je rje{enjem suda broj: U/I-4833/91. navedenog Zakona. statusnih promjena pravnih lica na teritoriji RBiH iz drugih dr`ava REGISTARSKI SUD TREBA DA ODBIJE ZAHTJEV ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR USKLA\IVANJA SA ZAKONOM O PREDUZE]IMA. broj: UF/I-1413/98. Zakona o zabrani raspolaganja imovinom. godine u svojstvu osniva~a podnio sudu prijavu za upis u sudski registar uskla|ivanja statusa preduze}a “D.. broj 1/1999.o.C”. Sarajevo..o. Iz obrazlo`enja: Predlaga~ B. “I.republika biv{e Jugoslavije propisana zabrana statusnih promjena pravnih lica na teritoriji Bosne i Hecegovine iz drugih republika. (Rje{enje Kantonalnog suda u Sarajevu.o. godine . godine ovom sudu je podnesena prijava za upis u sudski registar pripajanja Dru{tvenog preduze}a “I” d. Sarajevo sa Zakonom o preduze}ima. I. izvr{en upis osnivanja preduze}a u dru{tvenoj svojini pod nazivom “I” d.. od 23. pa je kao kupac sa ste~ajnim upravnikom zaklju~io ugovor o kupovini ovog preduze}a. 1998.” Lj. sud je imaju}i u vidu navedenu zakonsku odredbu. od 11. A ZA PREDUZE]E ^IJI JE OSNIVA^ PRAVNO LICE IZ DRUGE DR@AVE . I. S.o.o.REPUBLIKE BIV[E JUGOSLAVIJE. S. Zakona o zabrani raspolaganja imovinom. 1999. kojim je izvr{en upis u sudski registar osnivanja navedenog preduze}a i to u dru{tvenoj svojini.o. Lj. Na osnovu isprava prilo`enih uz prijavu i ~injenica utvr|enih tokom postupka. str.Iz obrazlo`enja: “Dana 28.” d. dok je rje{enjem suda broj: UF/I-4241/96.o. u smislu stava 2. 1990. imovinom pravnih lica iz tih republika upravlja op}ina. od 29.23) Sudski registar . S. odnosno osniva~kog uloga koji se sastoji u ulo`enoj opremi osniva~a. godine. 05. Hrvatskom i Makedonijom. br. 01. prenosu sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji Republike BiH iz drugih dr`ava . u dru{tvenoj svojini. A. utvr|eno je da je predlaga~ bio u radnom odnosu kod preduze}a “D. a do dono{enja rje{enja nije zaklju~en me|udr`avni ugovor. d. prijenosu sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji RBiH iz drugih dr`ava (“Slu`beni list RBiH”.o. Zakona o postupku za upis u sudski registar odbio zahtjev predlaga~a za upis u sudski registar pripajanja navedenog subjekta. izvr{en upis osnivanja Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u “IC” d.” d.Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. u kome je jedan od osniva~a i osniva~ “I” d. Ovo iz razloga {to je ~lanom 2.o. ~iji je osniva~ “IC” d. 4/95 i 7/95) propisano da do zaklju~ivanja me|udr`avnih ugovora sa Republikom Slovenijom.D. godine. prijenosu sredstava.o. odnosno Grad Sarajevo.o.o. kao i odredbe ~lanova 33. je dana 19. Sarajevo. godine.

raniji NA STVARIMA KAO DIJELU OSNIVA^KOG ULOGA U BANKE. ovog zakona. tako {to ovi subjekti na njima sti~u pravo vlasni{tva (za svoje obaveze u toku poslovanja odgovaraju svim svojim sredstvima). ORGANIZOVANE KAO DIONI^KA DRU[TVA. u ugovor o osnivanju dioni~kog dru{tva unosi se i nov~ani iznos uloga u stvarima i na~in procjene tog dijela uloga. Zakona o obligacionim 94 . a zauzvrat osniva~i sti~u dio osnovnog kapitala. izra`en u dionicama. {to zna~i i u novcu procijenjena vrijednost unesenih stvari. (Presuda Kantonalnog suda u Sarajevu. bio je na snazi Zakon o bankama (“Slu`bene novine Federacije BiH”. ta~ka 6. od 09. Iz ovih zakonskih odredbi jasno slijedi da stvari koje unose osniva~i treba da postanu sredstva osnovanih pravnih subjekata (dioni~kih dru{tava). u smislu navedenih odredaba Zakona i Odluke. ta~ka 6. Banke Banka . broj 2/95) koje se odnose na dioni~ka dru{tva (~l. stav 1.17) 3.). predvi|ao da se u ugovor o osnivanju unosi nov~ani iznos pojedina~nog uloga svakog osniva~a u kapital banke.sti~e preduze}e na stvarima unesenim kao dio osniva~kog uloga Preduze}e . Iz obrazlo`enja: Pogre{an je zaklju~ak prvostepenog suda da osniva~i koji unose u novoosnovana preduze}a (sada privredna dru{tv) stvari kao dio osniva~kog uloga zadr`avaju pravo vlasni{tva (ranije pravo raspolaganja kod dru{tvenih pravnih osoba) na tim stvarima.stvari kao osniva~ki udio postaju vlasni{tvo banke Pravo vlasni{tva . Stoga je bez uticaja ~injenica da je predlaga~ kupac cjelokupne opreme navedenog preduze}a. Iz ove odredbe slijedi da je temelj za unos stvari osniva~ki ugovor koji se zaklju~uje prije nastanka osnovanog dioni~kog dru{tva kao pravne osobe. iz koga za osnovano dru{tvo nastaje pravo da na sebe zahtijeva prijenos prava vlasni{tva (raspolaganja) na unesenoj stvari (~lan 149. Zakona o preduze}ima . BANKA STI^E PRAVO VLASNI[TVA (RANIJE PRAVO RASPOLAGANJA). U vrijeme zaklju~enja ugovora o osnivanju tu`ene. da se radi o specifi~nom ugovoru u korist tre}eg. ulozi u stvarima i pravima unose se u cijelosti prije upisa dioni~kog dru{tva u sudski registar. str. a po odredbama ~lana 17. Po odredbama ~lana 21. Kako do dana dono{enja rje{enja nije do{lo do zaklju~ivanja me|udr`avnog ugovora izme|u BiH i Republike Slovenije. podnosilac navedene prijave mo`e biti samo Kanton Sarajevo. koji je u ~lanu 12. broj: UF/I-559/99. pomenutog Zakona o preduze}ima. broj 2/1999. i 21. 16 . broj 19/97) propisano je da pravna lica formirana na imovini koja je vlasni{tvo pravnih lica iz drugih dr`ava iz sastava biv{e Jugoslavije ~ije je sjedi{te na podru~ju Kantona smatraju se preduze}a sa dr`avnim kapitalom i njima upravlja Ministarstvo privrede u skladu sa Zakonom o preduze}ima. Na banke su se u to vrijeme primjenjivale i odredbe Zakona o preduze}ima (“Slu`bene novine Federacije BiH”. i 12.Odlukom Skup{tine Kantona Sarajevo o na~inu upravljanja imovinom poslovnih jedinica sa i bez svojstva pravnog lica iz drugih dr`ava na podru~ju Kantona Sarajevo (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”.stvari kao osniva~ki udio postaju vlasni{tvo preduze}a ^lanovi 7. broj 2/95). s tim da }e se ova odredba prestati primjenjivati danom zaklju~ivanja me|udr`avnih ugovora o za{titi imovinskih prava sa dr`avama iz sastava biv{e Jugoslavije.raniji ^lanovi 17. 7. Zakona o bankama . godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. dakle. to. 1999. 06.

41/99.Bilten VS FBiH. a na toj svojoj pogre{ci zasniva stajali{te o nadle`nosti Kantonalnog suda u T. @alba o~ito pravi pogre{ku kada poistovje}uje sud upisa sa registarskim sudom. strana 21) Sudski registar . st. Zakona o postupku za upis u sudski registar . strana 28) 4. KAO DIJELA SUBJEKTA UPISA. (Presuda Vrhovnog suda FBiH. AKO REGISTARSKI SUD NE UVA@I NJEGOVE PRIMJEDBE NA UPIS.upis prestanka svojstva samostalnog pravnog subjekta ^lanak 18. A NE KOD SUDA UPISA POSLOVNE JEDINICE. u odnosu na Termoelektranu T. Zakona o preduze}ima. samo u sudski registar registarskog suda kod kojeg se vodi subjekt upisa u ~ijem se sastavu nalaze. broj 1/93) odre|en je prestanak svojstva samostalnog pravnog subjekta Termoelektrane T. stav 2. i brisanje toga svojstva u sudskom registru sa 31.poslovne jedinice van sjedi{ta registarskog suda ^lanak 18. odluka broj 26. 3. broj 1/2000. od 10. Na taj na~in Kantonalni sud u T.96/01. za koje je nadle`an Kantonalni sud u S. koja je ve} upisana u 95 . Zakona o postupku za upis u sudski registar koji je bio na snazi u vrijeme dono{enja pobijanog rje{enja). stavak 1. Iz obrazlo`enja: Predlagatelj u ovom predmetu zahtijeva od suda prvog stupnja da izvr{i ovjeravanje kopije rje{enja o upisu u sudski registar njegove poslovne jedinice. 1992. broj: G`. 48. godine Bilten VS FBiH.. predvi|a mogu}nost upisa u sudski registar dijelova subjekta upisa i kada se ti dijelovi nalaze na podru~ju drugoga registarskog suda. i ~l. Zakona o postupku za upis u sudski registar SUD UPISA POSLOVNE JEDINICE NIJE OVLA[TEN DA ODBIJE UPIS NA TEMELJU PRIJEPISA RJE[ENJA REGISTARSKOG SUDA. stavak 1. broj: P`.odnosima). kao registarskog suda (~lanak 18. MOGU SE ZAHTIJEVATI SAMO KOD REGISTARSKOG SUDA SUBJEKTA UPISA. Zakona o elektroprivredi (“Sl. pogotovo {to novi Zakon o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar u ~lanku 10. Upis u sudski registar Sudski registar . (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. odluka broj 34. broj 2/2001. Iz obrazlo`enja: Odredbom ~lanka 69. kao poslovnu jedinicu Elektroprivrede BiH. Ostali `albeni prigovori nemaju nikakav utjecaj na pravilnost pobijanog rje{enja. 2001. od 28. I KADA SE ODNOSE ISKLJU^IVO NA POSLOVNE JEDINICE. (kao suda upisa) za odlu~ivanje o upisu promjena u sudski registar. 4.raniji ^lanak 10. list RBiH”. godine . kao registarski sud.upis dijela subjekta upisa . prestao je biti registarskim sudom i postao sudom upisa. 2000. pa se u odnosu na nju svi upisi u registar Kantonalnog suda u T.upisi promjena koji se odnose na dio subjekta upisa Termoelektrana . 12. stavak 1. po kojoj se prijenos prava na stvarima na dioni~ko dru{tvo upisuje u odgovaraju}u javnu knjigu. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar PROMJENE OKOLNOSTI KOJE SE UPISUJU U SUDSKI REGISTAR. 8. kao suda upisa vr{e na temelju rje{enja Kantonalnog suda u S. godine od kada nastavlja sa radom kao posebna jedinica u sastavu JP Elektroprivreda BiH sa sjedi{tem u S. {to proizilazi i iz odredbe ~lana 21. {to bi zna~ilo i o~ito predlagatelju trebalo slu`iti kao dokaz da je ta poslovna jedinica.

registar Vi{eg suda u M. ni u formi u kojoj takvu ispravu odbijenim zahtjevom predlagatelj tra`i. 1998. 48 st. stavak 1. Zakona o postupku za upis u sudski registar . 4. broj 2/1998. ZAKONA O PRIVATIZACIJI BANAKA. upis poslovne jedinice. 3.). vr{i se kako u sudu sjedi{ta predlagatelja tako i u sudu sjedi{ta poslovne jedinice.Ministarstvo finansija. NA OSNOVU ODREDABA ^LANA 18.banke za upis promjene osniva~a. niti u tom smislu mo`e donositi bilo kakav relevantan pravni akt o upisu u svoj registar. i 22. odnosno upis u registar izvr{io sukladno federalnom zakonu (temeljem ~lanka 18. Pri tome sud upisa nema nikakovo ovla{tenje odlu~ivanja o upisu.kada nije mogu} upis promjene osniva~a ^lanovi 21. 18. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. stavak 1. ve} to ~ini temeljem rje{enja registarskog suda (~lanak 18. upisana i u registar prvostupanjskog suda kao nadle`nog suda upisa. U protivnom bi o istoj stvari postojala rje{idba dva razli~ita suda. a pogotovo odbijati upis (na to po Zakonu nikad nema ovla{tenje). odnosno kada je upis du`an izvr{iti. godine izvijestio ga da je registraciju. {to bi ozbiljno dovelo u pitanje pravnu sigurnost i naru{ilo princip zabrane odlu~ivanja dva puta o istoj stvari. dostavljen primjerak predlagateljeve prijave za upis sa prijepisom rje{enja registarskog suda o upisu dijela subjekta upisa (sud prvog stupnja ne mo`e zahtijevati izvornik) i ovjerenim prijepisima akata koji se na njega odnose. broj 6/95 . Takav zahtjev sud prvog stupnja pravilno je odbio i o tome dao valjane i potpune razloge koje u cijelosti usvaja ovaj sud. broj: G`. Zakona o privatizaciji banaka. U SUDSKOM REGISTRU UPISIVATI PROMJENE OSNIVA^A I PRAVA PRIVREMENO PRENESENA NA FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA.6/98. dakle. te kada je registarski sud svojim dopisom od 12. tako da se poduze}a u dr`avnom. Kada je sudu prvog stupnja. a na njihovo mjesto kao osniva~ upi{e Federacija Bosne i Hercegovine . kao registarskog suda. u smislu ~lanka 48. strana 16) Sudski registar . U situaciji kada sud prvog stupnja kao sud upisa ne mo`e dalje ni zastati sa upisom predlagateljeve poslovne jedinice. 96 . utemeljenoj na odredbi ~l. Svoj zahtjev za upis promjene osniva~a na na~in kako je to u predlagateljevoj prijavi navedeno. na temelju njegovog rje{enja.dalje Zakon). Zakona). odluka broj 12. 1998. da u tom smislu upu}ene primjedbe suda prvog stupnja nije prihvatio sud prvog stupnja kao sud upisa nema daljnih mogu}nosti zastajanja s upisom. 05. Iz obrazlo`enja: Prvostupanjskim rje{enjem osnovano je odbijen zahtjev predlagatelja . Zakona o postupku za upis u sudski registar ^lan 18. s tim {to sud sjedi{ta poslovne jedinice nije registarski ve} samo sud upisa. odnosno dru{tvenom vlasni{tvu kao njegovi osniva~i bri{u. U takvoj prilici kada u sastavu predlagatelja kao subjekta upisa postoji poslovna jedinica kao njegov dio. godine Bilten VS FBiH. Zakona. kao dijela subjekta upisa. ~ije je sjedi{te na podru~ju drugog suda (sjedi{te predlagatelja je u M. Zakona o privatizaciji banaka NE MOGU SE. a to bi dalje moglo dovesti i do mogu}nosti razli~itog odlu~ivanja o istoj stvari. ve} je po sili zakona du`an izvr{iti upis u svoj registar dijela predlagatelja kao subjekta upisa koji je ve} upisan u registarskom sudu (~l. od 12. a njegove poslovne jedinice u T. Zakona). predlagatelj zasniva na odluci svoga generalnog direktora. nije mogao ni odbiti tu`iteljev zahtjev za izdavanje isprave o tom upisu.“Slu`bene novine FBiH”.

09. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. ne proistje~e da se makar privremeno dioni~ki kapital poduze}a u dr`avnom. odluka broj 17. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar PRIJAVU ZA UPIS PROMJENA U SUDSKI REGISTAR NE MO@E U IME ZASTUPNIKA SUBJEKTA UPISA PODNIJETI NJEGOV PUNOMO]NIK.47/00. godine Bilten VS FBiH. prenosi na Federaciju BiH. niti po svojoj prirodi. pa predlagatelj ne bi mogao zahtijevati ni upis prava koja su na Ministarstvo privremeno prenesena. Me|utim. stavak 1. strana 14) 97 .12/98. 18. a pogotovo privremenosti. broj 12/98). stran 17) Punomo}nik . Naime. 1998. godine Bilten VS FBiH. Samo su vlasni~ka prava koja su po osnovu tog kapitala pripadala njegovim dioni~arima privremeno prenesena na Federalno ministarstvo financija. predstavlja pravo koje bi bilo nu`no upisati u sudski registar. premda se on odredbom ~l. u najmanju ruku.prijava za upis promjena ne mo`e preko punomo}nika ^lanak 23. odnosno dru{tveni kapital i dalje ostaje u strukturi kapitala banke. ne postoji mogu}nost preno{enja ovoga ovla{tenja na punomo}nika i tako ga odvojiti od du`nosti. broj: G`. Zakona o privatizaciji banaka (“Slu`bene novine FBiH”. koja u Zakonu ne postoji. broj 1/2001. Kako je poduzimanje ove procesne radnje Zakon povjerio odre|enoj slu`benoj osobi i uz ovla{tenje odredio joj to i kao du`nost i tako ih nerazdvojno povezao. stavak 1. u ime subjekta upisa. niti da ona po toj osnovi postaje osniva~ banke i stupa na mjesto poduze}a dioni~ara u takvom obliku vlasni{tva. To bi. 3 2001. 18. niti iz njegovih drugih odredaba. Sud prvog stupnja pogrije{io je kada je po tako podnijetoj prijavi odredio sporni upis. Zakona o privatizaciji banaka izri~ito otpisuje danom stupanja na snagu tog zakona. zakonom nije odre|eno da se to pravo upisuje u sudski registar. iz odredbe ~l. Iz obrazlo`enja: Iz stanja spisa vidljivo je da je prijavu po kojoj je izvr{en upis promjena. U ime subjekta upisa prijavu je du`na i ovla{tena podnijeti ona osoba koja je po aktima subjekta upisa ovla{tena za njegovo zastupanje (~lanak 23. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. podnio odvjetnik u svojstvu punomo}nika zastupnika subjekta upisa. broj: G`. zna~ilo da dr`avni.Naime. od 15. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar). od 20. jer bi za tako ne{to bila nu`na izri~ita zakonom predvi|ena mogu}nost. odnosno dru{tvenom vlasni{tvu. u omjeru njihovog dioni~kog kapitala. odluka broj 13. od kojih pravo upravljanja po osnovi dionica ono mo`e povjeriti Agenciji za bankarstvo Federacije BiH. prijava kojom se pokre}e postupak upisa u sudski registar formalni je akt i kao takva mora biti podnijeta u obliku i na na~in kako je to zakonom odre|eno.ne mo`e podnijeti prijavu za upis promjena u sudski registar Sudski registar . broj 2/1998.

(Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. broj 2/2001. 3. sud je pobijanim rje{enjem prijavu odbacio po ~lanku 32. a takav upis nije uvjetovan izmirenjem poreznih obveza ni samog subjekta upisa. 2001. godine . stavak 3. zakonitost njegova rje{enja u izravnoj je ovisnosti od pravilnosti donijetog zaklju~ka kao njegovoj pravnoj podlozi. 6.20) 98 . Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. stavak 1. navedenog Zakona). pa je registarski sud najprije pogrije{io kada je zaklju~kom nalo`io dostavljanje uvjerenja o izmirenju poreznih obveza. Rje{enje nije na zakonu utemeljeno. broj: G`. 19 . Kako podnositelj prijave nije u ostavljenom roku postupio po zaklju~ku (nije dostavio uvjerenje porezne uprave o izmirenim poreznim obavezama). pa je zaklju~kom od 8. a ni njegovih osniva~a. Kada registarski sud odbaci prijavu zbog nepostupanja po njegovu zaklju~ku donijetom u postupku ispitivanja formalnih uvjeta za upis u sudski registar (~lanak 30. Zakona o gospodarskim dru{tvima ^lanak 6. stavak 1. po ~lanku 60. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar U POSTUPKU UPISA USAGLA[AVANJA STATUSA SUBJEKTA UPISA SA ODREDBAMA ZAKONA O GOSPODARSKIM DRU[TVIMA NIJE POTREBNO PRILO@ITI UVJERENJE POREZNE UPRAVE O IZMIRENIM POREZNIM OBAVEZAMA SUBJEKTA UPISA. od 26. stavak 1.nije potrebno u postupku upisa usagla{avanja statusa subjekta upisa sa odredbama Zakona o gospodarskim dru{tvima Poreske obaveze . odbacio prijavu. to~ka 5. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. 2001.17/01. 1. i 32.nije potrebno uvjerenje o izmirenim poreskim obvezama u postupku upisa usagla{avanja statusa subjekta upisa sa odredbama Zakona o gospodarskim dru{tvima Uvjerenje o izmirenim poreskim obavezama . pa se u postupku odlu~ivanja o `albi protiv rje{enja mora prethodno ispitati pravilnost samog zaklju~ka. a zatim i kada je. odluka broj 22. str. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar) da bi se po njoj moglo postupiti.Sudski registar . to~. koje odredbe se odnose na upis osnivanja subjekta upisa.nije potrebno uvjerenje o izmirenim poreskim obvezama u postupku upisa usagla{avanja statusa subjekta upisa sa odredbama Zakona o gospodarskim dru{tvima ^lanak 60. Zakona o gospodarskim dru{tvima i ~lanku 6. zbog nepostupanja po takvom zaklju~ku. registarski sud je na{ao da uz prijavu nisu prilo`ene sve propisane isprave (~lanak 30. Iz obrazlo`enja: Ispituju}i formalne uvjete za upis usagla{avanja po podnijetoj prijavi. Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost ^lanci 30. odba~ena prijava odnosi se na upis usagla{avanja subjekta upisa sa odredbama Zakona o gospodarskim dru{tvima. godine nalo`io podnositelju dostavljanje uvjerenja o izmirenim poreznim obavezama.Bilten VS FBiH. Naime. to~ka 5.

odnosno da oblik i firmu kao statusne atribute i osnovni kapital kao ekonomski sadr`aj subjekta upisa nije trebalo ni uskla|ivati sa odredbama Zakona o privrednim dru{tvima (neophodno je tehni~ko uskla|ivanje teksta statuta) i da se u ovom slu~aju radi samo o prijavi redovnih promjena koje se upisuju u sudski registar. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. 31. odluka broj 23. 382. ve}a transparentnost. podnio prijavu za uskla|ivanje sa odredbama navedenog Zakona. 314. ni pove}avati osnovni kapital. promjenu sjedi{ta dru{tva i razrje{enje osoba ovla{tenih za zastupanje dru{tva. Imaju}i u vidu ove okolnosti. navedenog Zakona. ta~. broj 2/2001. dakle. u smislu ~l. 1. osnovni kapital. od 14. 1. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar NE MO@E SE ODBACITI PRIJAVA ZA UPIS PROMJENA U SUDSKOM REGISTRU SAMO STOGA [TO NIJE U ROKU IZ ^LANA 382. prijavu subjekta upisa odbacio kao nedopu{tenu. ta~ka 1. osniva~ki akt i statut uskladi sa odredbama navedenog Zakona. registarski sud je. Smisao odredaba Zakona o privrednim dru{tvima je uvo|enje vi{e reda u uslovima prelaska na slobodno tr`i{no poslovanje. po{to subjekt upisa nije trebao mijenjati statusne atribute (oblik i firmu). pa je odlu~io da prijavu odbaci kao nedopu{tenu. ali ne i prestanak preduze}a koja svoje statusne atribute i osnovni kapital kao svoj ekonomski sadr`aj nisu morala uskla|ivati sa odredbama navedenog Zakona. ZAKONA O PRIVREDNIM DRU[TVIMA ZATRA@EN UPIS USKLA\IVANJA PRIVREDNOG DRU[TVA SA PROPISIMA NOVOG ZAKONA AKO U POGLEDU BITNIH KARAKTERISTIKA NIJE POSTOJALA POTREBA ZA USKLA\IVANJEM.upis promjena ako nije zatra`en u roku upisa uskla|ivanja ^lan 382. Zakona o privrednim dru{tvima. Iz obrazlo`enja: Ispituju}i formalne i materijalne uvjete za upis u sudski registar istupanja ranijih ~lanova dru{tva. strana 20) 99 . u smislu ~l. jer zahtjev za upis navedenih promjena nije sukladan odredbi ~l. Zakona o privrednim dru{tvima kojim je utvr|ena obaveza subjekta upisa da oblik. aktiviranje i dalje trajno funkcionisanje na tr`i{tu svih oblika dru{tva. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. zaklju~io da nisu ispunjeni materijalni uslovi za upis zahtijevanih promjena. st. pravilno postupio kada je samo zbog nepostupanja subjekta upisa. Registarski sud pobijano rje{enje. jer to ne proizilazi ni iz prelaznih i zavr{nih odredaba samog tog Zakona. firmu. 1.Bilten VS FBiH. 2002. 382. broj: G`.77/01. temelji na odredbi ~l. po mi{ljenju ovoga suda. godine . registarski sud nije. Registarski sud se nije izjasnio u ~emu bi se sastojalo to uskla|ivanje sa odredbama Zakona.Sudski registar . jer je imao osnovni kapital u nov~anom iznosu u visini odre|enoj u ~l. 382. Zakona o privrednim dru{tvima ^lan 31. Zakona o privrednim dru{tvima. nakon {to je provjerom kroz evidenciju sudskog registra utvrdio da subjekt upisa nije.

Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar ^lan 36. odnosno potvrdu banke o upla}enim sredstvima.rje{enje agencije o odobravanju upisa izvr{ene privatizacije vezuje registarski sud ^lan 31. Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost UZ PRIJAVU ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR POVE]ANJA OSNOVNOG KAPITALA UPLATOM U NOVCU MORA SE PRILO@ITI POTVRDA BANKE O IZVR[ENOJ UPLATI. a ni kasnije. Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost. 33. Zakona o privatizaciji preduze}a ^lan 383. registarski sud je. 100 . na osnovu ~l. Istovremeno je predlagatelj . nije postupio po zaklju~ku. broj 2/2001. Iz obrazlo`enja: Ispituju}i formalne uslove za upis u sudski registar po ovla{tenju iz ~l. 36. i 8. odbacio prijavu predlagatelja. koji se zasniva na vjerovatno usmenoj “saglasnosti vlasnika i direktora” bez ikakvih drugih pismenih dokaza. OVU ISPRAVU NE MO@E ZAMIJENITI PROCJENA SUDSKOG VJE[TAKA. st. pa je nalo`io svojim zaklju~kom predlagatelju da u roku od 15 dana od dana prijema zaklju~ka uz prijavu prilo`i i dokaz o izvr{enoj uplati. pa budu}i da po mi{ljenju i ovoga suda nisu ispunjeni formalni. ne mo`e zamijeniti dokaz o izvr{enoj uplati. po izvr{enoj privatizaciji dr`avnog kapital. Iz obrazlo`enja: Rje{enjem prvostepenog suda odre|en je upis uskla|ivanja statusa Tvornice opekarskih proizvoda sa Zakonom o privrednim dru{tvima. od 20. u smislu ~l. Zakona o privrednim dru{tvima REGISTARSKI SUD NIJE OVLA[TEN DA OCJENJUJE PRAVILNOST RJE[ENJA NADLE@NE AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU O ODOBRAVANJU UPISA IZVR[ENE PRIVATIZACIJE U SUDSKI REGISTAR. odnosno potvrdu banke o upla}enim sredstvima za osnovni kapital koji se pove}ava u novcu iskazan na obrascu 2. godine u vezi sa upla}enim pozajmicama subjektu upisa. ta~ka 2. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. ta~ke 2. Registarski sud je pravilno ocijenio da nalaz i mi{ljenje stalnog sudskog vje{taka od 20. 2001. 3.Bilten VS FBiH.uz prijavu nu`na potvrda banke o uplati ^lanovi 30. ocijenio da uz prijavu za upis u sudski registar pove}anja osnovnog kapitala nisu prilo`ene sve propisane isprave u izvorniku ili ovjerenom prepisu.pove}anje osnovnog kapitala u novcu .Sudski registar . godine . 12.33/01. ali ni materijalni uslovi za upis u sudski registar promjene osnovnog kapitala. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar ^lanovi 7. odluka broj 24. Podnositelj prijave u ostavljenom roku. Zakona o agenciji za privatizaciju ^lan 38. i 33. prijave subjekta upisa. 30. strana 21) Sudski registar . tako da subjekt upisa nastavlja sa radom kao dioni~ko dru{tvo. 2000. 7. broj: G`.podnositelj prijave upozoren na to da }e prijava biti odba~ena ako ne postupi po zaklju~ku. pravilno je registarski sud. prilog 3.

Protiv ovog rje{enja izjavila su `albu lica navedena u uvodu rje{enja. ovaj sud je na osnovu ~lana 59. osniva~kog ugovora predvi|eno je da se u prvoj 101 . 4. ta~ka 2. osniva~kog ugovora. koriste se pravom na `albu. Po ~lanu 38. 2001. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar i ~lana 383. navedenog zakona. 4. broj 1/2001. Iz obrazlo`enja: Prijava o upisu predlaga~a u sudski registar zasniva se na Ugovoru o osnivanju predlaga~a kao dru{tva ograni~ene odgovornosti zaklju~enog izme|u osniva~a G.73% u korist S. st.obaveza uplate osniva~kog uloga ^lan 39. @alitelji su imali pravo da. od 17. uplatio 2. 4.273 KM i A. Eventualne povrede na koje ukazuju `alitelji nije ovla{ten da ispituje registarski sud u postupku upisa u sudski registar iz istih razloga i ovaj sud rje{avaju}i o `albi nije ovla{ten da ispituje osnovanost navoda `albe koji se odnose na postupak privatizacije.. ^lanom 24. br.90% u korist A. 1.37% u korist G. osnovna glavnica iznosi 10. Ispituju}i pobijano rje{enje u granicama razloga iz `albe. stav 3. Zakona o agenciji za privatizaciju (“Slu`bene novine Federacije BiH”. odluka broj 18. u smislu ~lana 31. I. od ~ega je G. godine odobrila upis izvr{ene privatizacije preduze}a. Po odredbama ~lanova 20. I. na osnovu ~ega je registarski sud pravilno ocijenio da su ispunjeni materijalni uvjeti. navedenog zakona). Zakona o privrednim dru{tvima za uskla|ivanje statusa tog preduze}a sa gore pomenutim zakonom. u skladu sa odredbama navedenog zakona. S. 3. i 2. Zakona o privrednim dru{tvima ^lan 32. 2000. broj 18/96) agencija za privatizaciju u okviru svoje nadle`nosti ima javna ovla{tenja za dono{enje pojedina~nih upravnih akata u skladu sa propisima o upravnom postupku protiv kojih se obezbje|uje pravo na `albu na na~in propisan u ~lanu 8.000 DEM u gotovom novcu. broj: P`... Zakona o upisu pravnih osoba u sudski registar odlu~io kao u izreci iz slijede}ih razloga: Po ~lanu 7. 5. G. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar MORA SE SMATRATI UGOVORENIM OSNIVA^KIM ULOGOM SVAKO OSNIVA^KIM UGOVOROM PREDVI\ENO UPLA]IVANJE U NOVCU. S. i A. ~lan 314.590 KM i prema visini ovih uloga utvr|eni su udjeli osniva~a na 21.uvjet uplate osniva~kog uloga Sudski registar . 32/00 i 45/00) na osnovu izvje{taja o provedenom postupku privatizacije agencija donosi rje{enje o odobravanju upisa izvr{ene privatizacije u sudski registar iz isprava koje su prilo`ene uz prijavu za upis u sudski registar proizilazi uz prijavu za upis u sudski registar proizilazi da je Agencija za privatizaciju dana 22. koji se primjenjuje i kad postupak privatizacije sprovodi agencija za privatizaciju u kantonu (~lan 21.upis osnivanja . ako su smatrali da su u tom postupku povrije|ena njihova prava da sudjeluju u postupku privatizacije dr`avnog kapitala u preduze}u. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. uz obrazlo`enje da su povrije|ena njihova prava u postupku privatizacije. TE SE UPIS OSNIVANJA NE MO@E DOZVOLITI AKO DO DANA PODNO[ENJA PRIJAVE ZA UPIS OSNIVANJA NIJE UPLA]ENA NAJMANJE POLOVINA ULOGA PREDVI\ENOG OSNIVA^KIM UGOVOROM.140/00. i 35. godine Bilten VS FBiH.. 8/99. G. 1. st. Zakona o privatizaciji preduze}a (“Slu`bene novine Federacije BiH”. strana 15) Privredno dru{tvo . i ~lan 318. 27/97. PA I U DIJELU KOJI JE OZNA^EN KAO POVE]ANJE OSNIVA^KOG ULOGA U PRVOJ GODINI POSLOVANJA. i 21.137 KM. 42. ta~ka 2. i 5.

Zakona o privrednim dru{tvima. u iznosu od 200. ugovora. prvostepeni sud je osnovano. dakle. iako su tu ugovornu obavezu osniva~i nazvali pove}anjem osniva~kog uloga u prvoj godini poslovanja. {to bi trebalo biti i pravilo kod osnivanja. kako je propisano ~lanom 314. obavezno se ure|uje statutom dru{tva (~lan 317. stav 4. svakako. ali po prinudnim odredbama ~lana 314. kako proizlazi iz odredaba ~lana 39.000 KM. stav 3. i to tako {to }e A. a mora se smatrati ugovorenim osniva~kim ulogom svako osniva~kim ugovorom predvi|eno upla}ivanje u novcu na ime formiranja osniva~ke glavnice.000 KM i S. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. prvostepeni sud je opravdano zaklju~io da ugovoreni osniva~ki ulog ~ine i iznosi koje su osniva~i G.. broj: G`. ta~ka 2. svoj ulog odmah unijeti. odbacio prijavu. Osnovni kapital se obezbje|uje prilikom osnivanja dru{tva. koji je sav svoj udio (i u novcu i u stvarima) morao unijeti u osnovni kapital ve} u ~asu registracije dru{tva. Zakona o privrednim dru{tvima). stvarima i pravima. Osnovni kapital dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u s vi{e osniva~a ne smije biti ni`i od 10. ta~ka 10. I u iznosu od 100. 10. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. stav 3. Zakona o privrednim dru{tvima. sukcesivno u roku od 90 dana. ozna~avanjem obaveze uplata osniva~kog uloga u novcu utvr|enih ve} u osniva~kom ulogu.. osniva~kog ugovora). U konkretnom slu~aju na ovakav na~in se dovodi u neravnopravan odnos ve} u momentu osnivanja predlaga~a osniva~ A. {to je u odnosu na obavezu A. i predvi|eno osniva~kim ugovorom. osniva~kog ugovora. Kako predlaga~ ni na dva puta ponovljeni zahtjev registarskog suda nije podnio dokaz (uplatnice) da su osniva~i uplatili polovinu osniva~kog uloga u novcu (zbirnog iz ~lanovaa 21. do dana podno{enja prijave za upis osnivanja dru{tva u sudski registar mora biti upla}ena najmanje polovina uloga u novcu s tim da ta polovina ne smije biti manja od zakonom propisanog minimalnog uloga.000 KM.godini poslovanja pove}a osniva~ki ulog uplatama u gotovom. Ugovoreni ulozi u novcu mogu biti upla}eni (saglasno ugovornom utana~enju) i nakon podno{enja prijave za upis dru{tva u sudski registar. od kojih zavisi i visina udjela osniva~a. da bi se obezbijedili najnu`niji uvjeti za rad novoosnovanog dru{tva. stav 1. navodnim pove}anjem osnovnog kapitala. Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost. primjenom ~lana 32. Na~in promjene visine osnovnog kapitala. godine Bilten VS FBiH. od 24. u vezi sa ~lanom 318. stav 1. Ulozi u stvarima i pravima moraju biti u cjelini uneseni prije podno{enja prijave za upis dru{tva u sudski registar. a G. Zakona o privrednim dru{tvima i ~lanom 12. stav 5. stav 2. ve} samo da su upla}eni ulozi iz ~lana 21. i S. 2000. du`ni uplatiti po odredbama ~lana 24. Zakona o privrednim dru{tvima. i njegovog pove}anja.000 KM po jednom osniva~u. Zakona o privrednim dru{tvima. 18 . stav 5. navedenog zakona. no nema ograni~enja u pogledu prava osniva~a da ugovore znatno ve}e uloge. ta~ka 2. te uno{enjem u sredstva predlaga~a zemlji{ta bli`e ozna~enog u ugovoru u procijenjenoj vrijednosti od 168. i ~lana 314. odluka broj 23.22/00. i G. str.000 KM od strane A. broj 2/2000. niti od 2. ulozima ~lanova u novcu.19) 102 . Kod ovakvih odredaba osniva~kog ugovora. i 24. te se ne mo`e dozvoliti izbjegavanje prinudnih odredaba ~lana 314. kako je propisano odredbama ~lana 39. stav 1.

tada va`e}eg Zakona o postupku za upis u sudski registar (“Slu`bene novine FBiH”.. Ugovor o osnivanju od 24. u smislu ~lanova 52. jer se prethodno mora odlu~iti o osnovanosti prijave za upis osnivanja toga dru{tva. i 58.20) Sudski registar . otklonjene. 33.sada{nji PREPREKA ZA UPIS OSNIVANJA DRU[TVA ZBOG NEPOSTOJANJA ZAKONOM PREDVI\ENIH UVJETA NE MO@E SE OTKLONITI ISPRAVKOM.Sudski registar . 1999. broj 2/2000. godine predstavlja ~injenicu nastupjelu znatno iza podno{enja prijave za upis.. 5. 4 i 49/00. 5. Otklanjanje nedostataka predlaga~ o~igledno vidi u tome {to je izmijenjen ugovor o osnivanju M. Iz obrazlo`enja: Predlaga~ u `albi ne spori da su u ~asu podno{enja prijava za upis osnivanja M. Zakona o postupku za upis u sudski registar (identi~ne odredbe sadr`i i sada va`e}i Zakon o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar . ali se u postupku pred prvostepenim sudom `alitelj nije na njih pozivao (ovim se ubla`ava djejstvo odredbe ~lana 12. tako da ti nedostaci nisu postojali u vrijeme dono{enja pobijanog rje{enja. 11. 35. tada va`e}eg Zakona o preduze}ima. odluka broj 24. koji je bio zaklju~en 5. sada odredbe ~l. 34. u smislu ~lana 35. 19 .upis promjene lica ovla{tenog za zastupanje ^lan 33. odnosno dopuna ranijeg ugovora o osnivanju. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.raniji ^lanovi 32. tako da taj ugovor mo`e da poslu`i kao novi osnov za tra`enje upisa osnivanja. 1. sa samo pet osniva~a. 6.. a ne mo`e biti kori{ten kao dopuna prijave. Zakona o postupku za upis u sudski registar . 57.. 2000.40/00. postojale prepreke propisane ~lanom 137. jer se pod novim ~injenicama. smatraju samo one koje su postojale u ~asu podno{enja prijave. str. ranijeg Zakona o postupku za upis u sudski registar. 57.). i 33. prilago|ava odredbama novog Zakona o privrednim dru{tvima. zaklju~enjem novog ugovora o osnivanju dana 24. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. sada{njeg naprijed spomenutog Zakona o nedozvoljenosti prijedloga za ponavljanje postupka). 2000. broj 6/95). nakon ukidanja ranijeg rje{enja o upisu osnivanja. odnosno dopunom prijave. 52.. i 53. Ovo i bez obzira na to {to ga je predlaga~ nazvao aktom kojim se preduze}e M. ODNOSNO DOPUNOM PRIJAVE KOJA SE ZASNIVA NA ^INJENICI NASTUPJELOJ IZA PODNO[ENJA PRIJAVE ZA UPIS. i 58. br.mogu}nost ispravke i dopune prijave za upis zbog novih ~injenica ^lanovi 33. broj 6/95) REGISTARSKI SUD TREBA DA UDOVOLJI ZAHTJEVU ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR PROMJENE LICA OVLA[TENOG ZA ZASTUPANJE AKO SU ISPUNJENI PORED 103 . me|u kojima nije raniji direktor. Novi ugovor o osnivanju predlaga~a ne bi se mogao smatrati novom ~injenicom ni da je iznesen u `albi. 6.. broj: G`. od 30. Ovaj sud prihvata stav prvostepenog suda da je u ~asu podno{enja prijave za upis osnivanja zasnovan na osniva~kom ugovoru od 5. 2000. u ~lanovima 32. godine. 1999. i 3. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar . ranijeg. ali tvrdi da su. godine postojala prepreka za upis zbog nepostojanja materijalnih uvjeta iz ~lana 33. koja se nije mogla otkloniti ispravkom u smislu ~lana 34. godine Bilten VS FBiH. i 53. za registraciju. godine.“Slu`bene novine FBiH”. Zakona o postupku upisa u sudski registar (“Slu`bene novine FBiH”. t. odnosno ~lana 66.

kao u konkretnom slu~aju.osniva~ mora biti solventan ^lan 35. Iz isprava prilo`enih uz prijavu vidi se da je osniva~ subjekta upisa izvr{io izmjene Odluke o osnivanju broj: 11/97.991 i neobra~unatom kamatom na iznos od KM 230. @alitelj smatra da je prvostepeni sud pogre{no protuma~io odredbe ~lana 60. broj 10/98). ZAKONA O POSTUPKU ZA UPIS U SUDSKI REGISTAR. ta~ka 5. Zakona o privrednim dru{tvima REGISTARSKI SUD JE OVLA[TEN DA ODBIJE ZAHTJEV ZA UPIS OSNIVANJA SUPSIDIJARNIH DRU[TAVA AKO UTVRDI DA JE OSNIVA^ INSOLVENTAN. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar ^lan 60. broj: G`. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je odbio zahtjev za upis osnivanja. od 15. Na osnovu utvr|enih ~injenica.nedopu{ten je upis osnivanja privrednog supsidijarnog dru{tva ako se utvrdi insolventnost osniva~a Supsidijarno privredno dru{tvo . tako {to je odlu~io da prestane ovla{tenje H.osniva~ mora biti solventan Sudski registar . 1997. H. 1998. ta~ka 2. polaze}i samo od logi~kog tuma~enja.6/99. sud je zaklju~io da je za navedeni upis ispunjen uslov propisan ~lanom 33. 23/99 i 45/00). napominju}i da ovu odredbu treba primijeniti naro~ito kod osnivanja supsidijarnih dru{tava. odnosno nepodmirene poreze. fakti~ki je primijenio odredbe ~lana 6-a. kojom je osnovan subjekt upisa i upisan u sudski registar. Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`bene novine Federacije BiH”. Zakona o privrednim dru{tvima. pozivom na odredbe ~lana 60. ta~ka 5.. od 29. sud je rje{enjem broj: UF/I-2340/98. Zakona o postupku za upis u sudski registar. broj 2/1999. ranije va`e}e Uredbe o izmjenama i dopunama Uredbe o upisu u sudski registar preduze}a i drugih pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost (“Slu`bene novine Federacije BiH”. godine. a imenovao kao lice ovla{teno za zastupanje u unutra{njem i vanjskotrgovinskom poslovanju li~no. 8.FORMALNIH I MATERIJALNI USLOVI PROPISANI U ^LANU 33. strana 15) Privredno dru{tvo . 1999. po{to je utvrdio da je `iro-ra~un predlaga~a blokiran neprekidno od 14. godine sa neizmirenim obavezama u iznosu od ukupno KM 846. prvostepeni sud shvata tako da podrazumijeva (implicite sadr`i) i obavezu za registarski sud da odbije prijavu za upis ako sam osniva~ ima nepodmirene obaveze prema povjeriocima. leksi~ku. sistemsku i ciljnu metodu tuma~enja. Zbog ove pogre{ke. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Ovo iz razloga {to je. po{to odnos osniva~a i ovakvog dru{tva mo`e biti pogodan za zloupotrebu i izigravanje obaveza osniva~a (ve}inskog dru{tva) prema povjeriocima. ta~ka 5. izvr{io navedeni upis. 1998. od 20. godine. izvr{ena izmjena odluke o osnivanju subjekta upisa u dijelu koji se odnosi na lice ovla{teno za zastupanje u unutra{njem i vanjskotrgovinskom poslovanju. koja vi{e nije na 104 . 04. 10. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.000. u smislu navedene odredbe Zakona. stav 1. a zanemaruju}i istorijsku. br. 12. Pomenutu odredbu koja glasi da }e registarski sud odbiti prijavu za upis osnivanja dru{tva u sudski registar i u slu~aju ako je osniva~ ve}inski vlasnik u dru{tvu koje ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima. Iz obrazlo`enja: Na osnovu prijave koja je podnesena registarskom sudu za upis promjene lica ovla{tenog za zastupanje.

ali ta okolnost kao ni odredbe ~l. a tom cilju pogotovu doprinosi zabrana osnivanja novog dru{tva. nepotrebno je u Uredbi propisivati obavezu na identi~an na~in kao u ~lanu 6-a. tako {to se zahtijeva da osniva~ bilo kog privrednog dru{tva mora podnijeti uvjerenje nadle`ne porezne uprave da on i subjekt upisa u kome ima udjele i dionice nema na ra~unima evidentiranih nepodmirenih poreza i doprinosa. jer je to nadle`nost drugih organa i u drugoj vrsti postupka. 16/00 i 38/00). ranije va`e}e Uredbe. @alitelj smatra i da prvostepeni sud nije obrazlo`io za{to bi u konkretnom slu~aju upis osnivanja supsidijarnih dru{tava stvarao mogu}nost zloupotrebe i izigravanja interesa povjerilaca. Izmjene imaju za cilj da olak{aju registraciju privrednih dru{tava. i 12. i 7. U `albi se navodi i da bi ovakva praksa registarskog suda vodila ka nejednakosti osniva~a u postupku registracije. Kod sada{nje pravilno shva}ene odredbe ~lana 60. ta~ka 5. niti da poo{trava uvjete za upis osnivanja novog dru{tva mimo onih izri~ito propisanih zakonom. broj 49/00) ne mogu. ve} iz ciljnog (teleolo{kog) tuma~enja ove norme. Cilj propisa je o~igledno da osniva~ koji je ve} ve}inski vlasnik jednog od insolventnih privrednih dru{tava ne stvara nova. Dono{enju ovakvog zaklju~ka ne protivi se ni tuma~enje istorijskom metodom. kao metoda tuma~anja primarne va`nosti. ta~ka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar (“Slu`bene novine Federacije BiH”. donosilac pomenute Uredbe. Ovaj sud prihvata stav prvostepenog registarskog suda da odredbe ~lana 60. niti smiju sprije~iti registarski sud da postupaju}i. Iz okolnosti da se u pogledu obaveze podno{enja pomenutog uvjerenja izjedna~avaju i osniva~ i pravna osoba u kojoj ima udjele i dionice. {to je. ako je samo dru{tvo-osniva~ insolventno. a i stranih pravnih i fizi~kih osoba. fizi~kih osoba. u cilju {to br`eg i lak{eg provo|enja postupka registracije. Istina. U sada{njoj Uredbi o upisu u sudski registar pravnih osoba koje obavljaju privrednu djelatnost u ~lanu 12. Zakona o privrednim dru{tvima isklju~uju kao mogu}eg osniva~a dru{tva. sada{nje Uredbe nije nametnuta obaveza osniva~u da podnosi uz prijavu o upisu osnivanja dru{tva i dokaz o solventnosti za sebe i dru{tva u kojima je ve}inski vlasnik. koje odgovaraju osobenostima te vrste privrednih dru{tava. ta~ka 5. iako su svjesno ispu{tene sli~ne odredbe iz sada va`e}e Uredbe o upisu u sudski registar pravnih osoba koja obavljaju privrednu djelatnost (“Slu`bene novine Federacije BiH”. ta~ka 5. tako da bi samo doma}e pravne osobe bile dovedene u polo`aj da budu isklju~ene iz reda osniva~a iz ovog razloga. 12/00. koja je bila i predlaga~ Zakona o privrednim dru{tvima. ranije Uredbe. 5. nemogu}e pribaviti podatke o eventualnoj insolventnosti. tako da registarski sud nije ovla{ten da zahtijeva od osniva~a dokaze koje ne predvi|aju odredbe ~l. jer je od osniva~a. br. Ovakav zaklju~ak ne proizilazi samo iz logi~kog tuma~enja zasnovanog na pravilu da je manje sadr`ano u ve}em. 6. ve} postoje}e dru{tvo koje i samo ima nepodmirene dospjele obaveze prema povjeriocima. Zakona o privrednim dru{tvima. koje citira `alba. Novi propisi u dovoljnoj mjeri {tite u~esnike u pravnom prometu koji se oslanjaju na podatke upisane u sudskom registru. a ne samo ako je ve}inski vlasnik u dru{tvu koje ima takve obaveze. mo`e se pouzdano zaklju~iti da Vlada FBiH. sada va`e}e Uredbe. a nije obaveza registarskog suda da sprije~ava eventualne samo pretpostavljene zloupotrebe.snazi. propisale su obavezu podno{enja dokaza o solventnosti osniva~a. argument u prilog zauzetog stava. odredbama ~lana 6. tako|e. odredbe ~lana 60. a da za to nisu imale neposredno upori{te u odredbama tada va`e}eg Zakona o preduze}ima. Zakona shvata na na~in na koji i prvostepeni sud. navedene su isprave koje moraju biti prilo`ene uz prijavu za upis osnivanja dru{tva s ograni~enom odgovorno{}u. Odredbe ~lana 6-a. ali je kroz odredbe ~lana 6. svakako. Zakona o postupku upisa pravnih 105 . djelimi~no realizirana i odredba ~lana 60. Zakona o privrednim dru{tvima. u smislu obaveze iz ~lana 35.

uz minimalni osniva~ki udio.pravo na `albu sindikalne podru`nice ^lan 16.FZP/98 REGISTARSKI SUD MO@E ODBITI ZAHTJEV ZA UPIS OSNIVANJA NOVOG PREDUZE]A AKO UTVRDI DA SE TAKVIM ZAHTJEVOM IZIGRAVAJU PRAVA POVJERILACA VE] REGISTROVANOG PREDUZE]A. 2001. Ova okolnost opravdava i mogu}e nejednako postupanje u praksi registarskog suda kod ispitivanja da li postoji prepreka za upis osnivanja zbog insolventnosti osniva~a. od 17.pravo `albe podru`nice na odluku registarskog suda Sudski registar .osoba u sudski registar (“Slu`bene novine Federacije BiH”. kao i doma}ih fizi~kih osoba. Zakona o privrednim dru{tvima). a ~lanom 17. opremu. 15 . sa predmetom poslovanja kakav je i njegov. @alba osnovano navodi da }e takve dokaze biti te{ko zahtijevati od osniva~a stranih osoba. ali ve}u mogu}nost zloupotrebe i izazivanja poreme}aja u privredno-pravnom prometu upravo izaziva mogu}nost osnivanja novih privrednih dru{tava od strane ve} registrovanih insolventnih privrednih dru{tava. do 50. odluke o osnivanju obavezao se da }e supsidijarnom dru{tvu radi nesmetanog poslovanja obezbijediti poslovni prostor. stav 2. broj 1/2001. iz isprava prilo`enih uz prijavu za upis osnivanja je vidljivo da je predlaga~ osnovao dva supsidijarna dru{tva. pa se ni registarskom sudu ne mo`e negirati pravo da u slu~aju sumnje da }e biti prekr{ena neka od zabrana propisanih federalnim zakonom za osnivanje privrednog dru{tva zahtijeva i dodatne dokaze. U konkretnom slu~aju. odluka broj 19. Zakona o postupku za upis u sudski registar. koje izri~ito ne predvi|aju pravila o registraciji. a uslijedile uplate ranijih potra`ivanja u korist `iro-ra~una novoosno106 . a ta okolnost mo`e da dovede do takvog organizovanja zajedni~kog poslovanja koje omogu}uje izigravanje interesa povjerilaca ve}inskog dru{tva. Ovaj sud prihvata i stav prvostepenog suda da je mogu}nost zloupotrebe posebno poja~ana ako insolventno privredno dru{tvo osniva supsidijarna dru{tva. 4. Tada se radi o povezanim dru{tvima povodom kapitala i vo|enja poslova (~l. {to mo`e voditi ka umanjenju imovine osniva~a i u perspektivi daljnjem pogor{anju polo`aja njegovih povjerilaca (supsidijarno dru{tvo ne odgovara za obaveze ve}inskog dru{tva vlastitom imovinom). Zakona o postupku za upis u sudski registar . godine Bilten VS FBiH. 45. u smislu ~lana 37.raniji ^lan 3. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. u slu~aju insolventnosti. Prvostepeni sud je morao utvrditi da li su svi radnici ranijeg preduze}a osniva~i novog preduze}a i koja sredstva rada koriste (da li iste poslovne prostorije i sredstva rada). Iz obrazlo`enja: U `albi se iznose okolnosti koje su morale biti utvr|ene od strane registarskog suda (provo|enjem eventualno i ro~i{ta. zatra`i od podnosioca prijave za upis osnivanja da doka`e svoju solventnost. radnike i po~etna obrtna sredstva. naro~ito ako ga na takvo postupanje sam zakon upu}uje. Zakona o parni~nom postupku . Sud u bilo kojoj vrsti postupka mora postupati tako da sprije~i mogu}nost zloupotrebe. broj: G`. a svakako pribavljanjem odgovaraju}ih obavje{tenja) radi ocjene zakonitosti osniva~kog ugovora-odluke o osnivanju novog preduze}a.16) Sindikat . broj 4/00). bez prilo`enog ugovora o ure|enju odnosa izme|u njega i osnovanih dru{tava. te da li su zaista od ~asa osnivanja novog preduze}a prestale uplate na `iro-ra~un ranijeg preduze}a. tada se na brz i lak na~in (pribavljanjem uvjerenja od banaka ovla{tenih za platni promet) insolventnost mo`e utvrditi.48/00. str.

a i firme ranijeg i novoosnovanog preduze}a se dovoljno razlikuju tako da ne mogu dovoditi do pometnje u prometu. sudjeluje u postupku. strana 21) Sudski registar . znatno izvan zakonom propisanoga roka.op}ine protiv rje{enja registarskog suda od kada rok po~inje te}i ^lanci 47. odnosno u kojima kao stranka mora sudjelovati. broj 1/2000. zbog ~ega i nije postojala zakonska obveza registarskog suda da joj po ~lanku 47. od 28. u~inio na posebni pismeni zahtjev `aliteljice. Naime. stavak 2. godine Bilten VS FBiH. obveza dostavljanja sudskih odluka javnom pravobranitelju. i ~lanak 54. ili na drugi na~in. RA^UNA SE OD DOSTAVE RJE[ENJA SAMOJ OP]INI. makar formalno-pravno izgledao kao dopu{teno osnivanje novog preduze}a. 05. 04. 1999. koji je.OP]INSKOM PRAVOBRANITELJU. mogla je po ~lanku 51. broj: G`. ta~ka 1. 03. dakle. odluka broj 25. godine. U takvoj situaciji rok za `albu po~eo je te}i od dana kada je `aliteljica primila dostavljeno joj rje{enje. radilo bi se o zloupotrebi zakonom datih prava i ovla{tenja. zastupa u postupcima u kojima `aliteljica sudjeluje kao stranka.35/99. pa je temeljem ~lanka 54. strana 23) 107 . godine Bilten VS FBiH. i 51. godine.vanog preduze}a. a ne i kada se dostavljanje odluka iz bilo kojih razloga vr{i izvan tih postupaka. 1999. op}ina nije sudjelovala kao stranka. A NE NJENOM ZAKONSKOM PUNOMO]NIKU . @alba koju je ona izjavila preko zakonskog punomo}nika neposredno je predata registarskom sudu dana 8. bez obzira {to dostavljanje nije izvr{eno i javnom pravobranitelju kao njezinom zakonskom punomo}niku. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.12/99. godine. Iz obrazlo`enja: U postupku upisa u sudski registar izmjene podataka predlagatelja. najkasnije 10. 12. od 18. ne bi mogao biti sudski za{ti}en.cedirana sva ili neka potra`ivanja ranijeg preduze}a nastala prije osnivanja novog preduze}a. ROK ZA @ALBU PROTIV RJE[ENJA REGISTARSKOG SUDA KOJU MO@E IZJAVITI KAO ZAINTERESIRANA OSOBA. broj: G`.rok za `albu op}ine ako nije stranka Rok . tako da takav postupak. tj. 1999. toga Zakona morala biti odba~ena kao nepravovremena.za `albu op}ine protiv rje{enja registarskog suda ako nije stranka od kada po~inje @alba . sukladno ~lanku 47. Zakona o postupku za upis u sudski registar KADA OP]INA KAO PRAVNA OSOBA NIJE STRANKA U POSTUPKU UPISA U SUDSKI REGISTAR. stavak 1. to~ka 1. postoji samo u postupcima u kojima op}ina kao pravna osoba u svojstvu stranke. toga Zakona. Kako je prema dostavnici u spisu pobijano rje{enje `aliteljica primila dana 2. ina~e. 1999. Zakona o postupku za upis u sudski registar izjaviti `albu u roku od osam dana. Nema zakonske zapreke da se na podru~ju istog registarskog suda osnuju dva ili vi{e preduze}a sa istom ili sli~nom djelatno{}u. stav 2. stavak 2. kao i da li su na novoosnovano preduze}e prenesena . broj 2/1999. 03. ali ako se doka`e postojanje okolnosti istaknutih u `albi. 1999. sa cjelovitim procesnopravnim u~inkom. niti se na nju na bilo koji na~in odnosi upis promjena predlagatelja. ve} je to. odluka broj 31. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. Zakona o postupku za upis u sudski registar dostavlja rje{enje o upisu.

2.d. iz Z. godine tek zaklju~enjem ugovora o prodaji dana 1. i 59. 2001. U `aliteljevom slu~aju mo`e se. djeluje i prema tre}im osobama ve} od ~asa upisa u javni registar) `albom mora se ograni~iti samo na osobe koje u momentu upisa imaju ve} egzistentno pravo ili na zakonu zasnovan interes koji su rje{enjem o upisu povrije|eni. iz Z. iz 1993. R. preuzetog Zakona o postupku za upis u sudski registar (“Slu`beni list SFRJ”. 2001. Zenica posjedovala. 49. niti se pripojio. @alitelj je tek zaklju~enjem ugovora o prodaji stekao pravni interes ({ire shva}en) da dokazuje da je prodavatelj vlasnik poslovnog prostora. godine (iz zabilje{ke u spisu se vidi da mu je kopija rje{enja data 7. i ~lana 56.o. Hrvatske kupio poslovne prostorije. 13/83 i 17/90). broj 4/00). koje je u ~asu pripajanja S. M. godine kojim je od gospodarskog dru{tva L. mo`e se prihvatiti da je ocijenio da su `albeni navodi o neobjavljivanju upisa pripajanja u slu`benom glasilu osnovani. @alba nije dozvoljena. no i tada bi ovaj morao egzistirati ve} u 108 . kasnijeg istoimenog zakona. 56. a ne S. i to u roku od osam dana od dana dostave rje{enja o upisu. a kako nije `albu odbacio kao neblagovremenu. “Slu`bene novine Federacije BiH”. u ~asu dono{enja . @albu protiv rje{enja o upisu u sudski registar mo`e izjaviti i osoba koja smatra da su njeno pravo ili na zakonu zasnovani interes povrije|eni rje{enjem o upisu.pravo na `albu ima samo tre}a osoba ~ije je pravo ili pravni interes egzistiralo u vrijeme dono{enja rje{enja o upisu ^lanovi 48. . Iz navoda `albe proizilazi da je `alitelj stekao pravni interes da pobija rje{enje o upisu doneseno jo{ u toku 1993. na zakonit na~in. kako je bilo propisano u ~lanu 60. d. tada{njem dru{tvenom preduze}u P Zenica.. ovaj sud smatra da nije dopu{tena. broj 6/95.o. no ta okolnost ne mo`e dovesti do zaklju~ka da je pobijanim rje{enjem u ~asu njegovog dono{enja i provo|enja njegovo pravo ili na zakonu zasnovani interes bilo povrije|eno. ovome ih predala u posjed. me|utim. u pravilu. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar @ALBOM MO@E POBIJATI RJE[ENJE O UPISU U SUDSKI REGISTAR SAMO TRE]A OSOBA ^IJE BI PRAVO ILI NA ZAKONU ZASNOVANI INTERES KOJI SU POSTOJALI U ^ASU DONO[ENJA RJE[ENJA I UPISA BILI POVRIJE\ENI. “Slu`beni list Federacije BiH”. u roku od 15 dana od dana objavljivanja izvoda upisa u odgovaraju}em slu`benom glasilu. godine D. pobija rje{enje tada{njeg registarskog Vi{eg suda u Z. Dakle. Iz obrazlo`enja: @albom izjavljenom 15. sada va`e}eg Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar.. 2. koji se primjenjivao u vrijeme dono{enja pobijanog rje{enja i izvr{enog upisa (u bitnim identi~no i u ~lanu 51. i prihvatilo da je `alba blagovremena. a da je za njega on saznao po~etkom februara 2001. tretiraju}i ih kao svoje. @alitelj tvrdi da pobijano rje{enje nije nikada objavljeno u slu`benom glasilu.. a ako joj rje{enje nije bilo dostavljeno. govoriti samo o eventualnoj povredi pravnog interesa. S. godine kojim je odre|en upis pripajanja d. Ako bi se. 2001. uostalom.Sudski registar . Z. i nakon pripajanja P Zenica. br. 2. godine). Prvostepeni registarski sud nije dao bilo kakvo obja{njenje povodom `albenih navoda. za koga u `albi tvrdi da nije nastao. iz Z. rje{enja `alitelj nije imao bilo kakvo pravo niti na zakonu zasnovan interes koji bi dono{enjem tog rje{enja i upisom u sudski registar bili povrije|eni. Upisi u sudski registar podataka va`nih za pravni promet imaju poseban zna~aj i stoga pravo na pobijanje upisa (koji.

jer je o~igledno. 1.23) Sudski registar . primjenom ~lana 59. va`e}eg zakona). Registarskog zakona iz 1995.~l. s obzirom na to da se pozvao na rje{enje na osnovu koga je upis izvr{en.~lanovi 69.Bilten VS FBiH. te osnovanost takvih zahtjeva. kao neosnovan. 6. str. broj 2/2001. i 49. ne navode}i ko su podnosioci zahtjeva. i 61. broj: G`. kome odgovaraju ~lan 63. a ovaj zaklju~ak ne dovodi u pitanje okolnost da je u uvodu pobijanog rje{enja navedeno da je prvostepeni sud rje{avao o zahtjevu za brisanje neosnovanog kona~nog upisa. kona~ni upis. godine. no u svakom slu~aju ne bi se zbog te povrede moglo tra`iti brisanje neosnovanog kona~nog upisa po proteku 60 dana od dana izvr{enog upisa (ovakav upis registarski sud ne bi mogao brisati ni pokretanjem postupka po slu`benoj du`nosti nakon proteka dvije godine od dana upisa . ne smatra da je zbog toga {to prvostepeni sud nije utvr|ivao blagovremenost i dopu{tenost zahtjeva pojedinih osoba. godine . jer se ovakva formulacija u uvodu rje{enja mo`e pripisati stilskoj pogre{ci (u pravilu. od 29. 23 . {to zna~i da je vo|en po slu`benoj du`nosti. 48. 8. preuzetog Registarskog zakona. te da li njihovi podnosioci imaju pravni interes za podno{enje takvih zahtjeva.22/01.vrijeme upisa. odba~ena je `alba kao nedozvoljena. Ovaj sud. kao i neovisno od razloga kojima pojedini podnosioci zahtjeva obrazla`u podnesene zahtjeve. pomenutog zakona. 2001. broj: G`. 2001. t. 22 . godine . neovisno od toga da li su ti zahtjevi blagovremeno u smislu ~lana 48. postupak brisanja se provodi na zahtjev zainteresovane osobe. t. preuzetog i ~lan 54.Bilten VS FBiH.24) 109 . Pregledom spisa ovaj sud je ocijenio da je postupak pred prvostepenim sudom vo|en neovisno od razloga na kojima se pojedina~ni zahtjevi zasnivaju. ta~ka 1. sada va`e}eg Registarskog zakona. {to stvara odre|ene navike kod sudija prvostepenog registarskog suda). Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar REGISTARSKI SUD MO@E U ZAKONOM ODRE\ENOM ROKU PO SLU@BENOJ DU@NOSTI POKRENUTI POSTUPAK ZA BRISANJE NEOSNOVANO IZVR[ENOG KONA^NOG UPISA I POVODOM ZAHTJEVA OSOBA KOJE NISU OVLA[TENE DA SAME PODNESU TAKAV ZAHTJEV ILI KADA SU ZAHTJEVI OVLA[TENIH OSOBA NEBLAGOVREMENI. odluka broj 28. koji su bili samo povod za pokretanje postupka po slu`benoj du`nosti. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 49. odluka broj 27. te 60.1/01. po~inio bitne povrede postupka. da se radi o takvom upisu. Zbog navedenog. od 30. a odredbe ovog zakona ne zahtijevaju da se prethodno donese rje{enje (ili zaklju~ak) o pokretanju tog postupka. registarski sud mo`e pokrenuti postupak za brisanje neosnovano izvr{enog upisa po slu`benoj du`nosti najkasnije u roku od jedne godine od dana upisa. broj 2/2001. Registarskog zakona iz 1995. i 70. godine sada u kra}em roku od 30 dana i godinu dana . s obzirom na izneseno. a takvu povredu ne predstavlja ni okolnost da nije naveo u izreci da bri{e. 1.brisanje neosnovanog kona~nog upisa po slu`benoj du`nosti pokretanje postupka ^lan 49. str. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. Zahtjevi tre}ih osoba o pokretanju ovog postupka mogu biti samo povod registarskom sudu da provede postupak po slu`benoj du`nosti.

te stoga protiv njega nije dopu{tena `alba. obavezi ili pravnom interesu. takvo rje{enje po svojoj pravnoj prirodi ne predstavlja odluku suda. a ne rje{avanja o nekom pravu. od 24. broj 1/2000.ovla{tena za pobijanje odluke o pripajanju tog preduze}a preduze}u sa drugom vlasni~kom strukturom Sudski registar .nije dozvoljena `alba protiv rje{enja o ispravci potvrde o upisima u registru @alba . bez obzira na pogre{nu u njemu sadr`anu uputu o pravu `albe. izdao pogre{nu potvrdu. 11.`alba povjerilaca na rje{enje o upisu osnivanja novog preduze}a @alba . Stoga pravni u~inak takvog rje{enja ostaje u okviru davanja. odnosno potvr|ivanja podataka o ~injenicama.raniji POVJERIOCI PREDUZE]A OVLA[TENI SU NA @ALBU PROTIV RJE[ENJA O UPISU OSNIVANJA NOVOG PREDUZE]A KOJIM BI SE DOVEO U PITANJE BONITET NJIHOVOG DU@NIKA. odluka broj 28. Zakona o parni~nom postupku NIJE DOZVOLJENA @ALBA PROTIV RJE[ENJA REGISTARSKOG SUDA KOJIM SE ISPRAVLJAJU PODACI O ^INJENICAMA UPISANIM U SUDSKI REGISTAR DATI U RANIJEM UVJERENJU (POTVRDI). strana 22) Podru`nica . Zakona o postupku za upis u sudski registar . Zakona o postupku za upis u sudski registar . ve} samo dokumentacijsku ispravu (potvrdu. stav 1.35/99. 12.) kojom se potvr|uje druk~ije stanje podataka slu`bene evidencije. pa je nakon utvr|enja neta~nosti rje{enjem stavio izvan snage.raniji ^lan 69. godine Bilten VS FBiH. uvjerenje i sl. strana 22) Sudski registar . broj 1/2000. broj: G`.sindikalna .odbijanje zahtjeva za upis kojim se izigravaju prava povjerilaca ^lan 16. godine Bilten VS FBiH. stav 3. to~ka 1.38/99.raniji ^lanak 362.povjerilaca na rje{enje o upisu osnivanja novog preduze}a ^lan 51. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. od 28.nije dozvoljena protiv rje{enja o ispravci potvrde registarskog suda ^lanak 16. dakle. 1999.Sudski registar . Iz obrazlo`enja: Kada je registarski sud na zahtjev stranke izdao potvrdu (uvjerenje) u koju je pogre{no unio podatke o ~injenicama o kojima vodi slu`benu evidenciju. 110 .PODRU@NICA U PREDUZE]U SA DR@AVNIM KAPITALOM OVLA[TENA JE DA @ALBOM POBIJA ODLUKU O PRIPAJANJU TOG PREDUZE]A PREDUZE]U SA DRUGA^IJOM VLASNI^KOM STRUKTUROM I BRISANJU DOTADA[NJEG PREDUZE]A IZ SUDSKOG REGISTRA.ovla{tena za pobijanje odluke o pripajanju tog preduze}a preduze}u sa drugom vlasni~kom strukturom Sindikalna podru`nica . Zakona o parni~nom postupku SINDIKALNA ORGANIZACIJA . broj: G`. Zakona o postupku za upis u sudski registar . 1999. odluka broj 27.

@alitelju je na njegov zahtjev dostavljen izvod iz sudskog registra dana 26. stav 1.~lanova podru`nice `albu mo`e izjaviti podru`nica kao njihova interesna organizacija. strana 22) Sudski registar .za `albu protiv rje{enja o upisu u sudski registar . a za ra~un radnika . strana 24) 111 . navedenog zakona. Zakona o parni~nom postupku. stav 3. u smislu ~lana 51. Zakona o postupku za upis u sudski registar. `alba je izjavljena neblagovremeno. od 5. godine Bilten VS FBiH 1/2000. Kako je od dana uru~enja rje{enja . stav 1. jer se brisanjem preduze}a sa isklju~ivim dr`avnim kapitalom mo`e ugroziti ili ote`ati polo`aj radnika u procesu privatizacije koji je u toku.23/99. Podnosilac `albe je osoba koja smatra da je rje{enjem o upisu povrije|eno njegovo pravo. 03.zainteresirane osobe protiv rje{enja o upisu u sudski registar ^lan 51. od kada te~e rok za `albu Rok . 1997. Prema navodima `albe izjavljene protiv rje{enja o upisu i navodima iz `albe protiv pobijanog rje{enja. 1997. kad je izjavio `albu.izvoda dana 26. godine do podno{enja `albe protekao rok od osam dana iz ~lana 51.zainteresirana osoba je obavije{tena o upisu dostavom izvoda iz registra. Zakona o postupku za upis u sudski registar ROK ZA @ALBU ZAINTERESOVANE OSOBE PROTIV RJE[ENJA O UPISU U SUDSKI REGISTAR RA^UNA SE OD DANA PRIJEMA IZVODA IZ SUDSKOG REGISTRA. navedenog zakona. Osnivanjem novog dru{tva prestalo je postojati dosada{nje preduze}e i radnici preduze}a brisanog iz sudskog registra imaju na zakonu zasnovan interes da se usprotive takvoj odluci. 1999. odluka broj 29. godine. odluka broj 32. jer joj se u ovom postupku. smatra se za drugu osobu rje{enjem budu}i da uvijek sadr`i odluku o predmetu upisa i podatke zna~ajne za pravni promet. ~lana 51. Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 51. broj G`. broj: G`. u vezi sa ~lanom 16.36/99. Ovo ~ak i ako nema svojstvo pravne osobe. proizilazi da u vrijeme podno{enja `albe (koja je odba~ena) podaci upisani u sudski registar nisu bili objavljeni.od kada te~e @alba . mo`e priznati pravo na podno{enje `albe. proizilazi da je i `alitelj izvod smatrao prijepisom rje{enja. Zakona o postupku za upis u sudski registar osoba koja smatra da je rje{enjem o upisu u sudski registar povrije|eno njegovo pravo ili na zakonu zasnovan interes mo`e izjaviti `albu u roku od osam dana od dana dostavljanja prijepisa rje{enja. godine Bilten VS FBiH. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. pa ne postoji stvarna mogu}nost da se blagovremenost `albe cijeni po stavu 3. AKO JOJ RJE[ENJE O UPISU NIJE DOSTAVLJENO. 11. Prema sadr`aju `albe izjavljene protiv rje{enja o upisu. od 30. Izvod iz sudskog registra. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 1999. 08. shodnom primjenom ~lana 69. Zakona o postupku za upis u sudski registar.Iz obrazlo`enja: @albu sindikalne podru`nice ovaj sud smatra dozvoljenom. 03. a ako mu rje{enje nije dostavljeno u roku od 15 dana od dana objavljivanja izvoda upisa u “Slu`benim novinama Federacije BiH”. broj 2/1999.

uz prilaganje propisanih i drugih isprava u prvom redu radi ocjene da li su ispunjeni op}i i posebni uvjeti u obavljanju djelatnosti subjekta upisa (~lan 27. a ako nema uvjeta za provo|enje ovog postupka. Upisom pove}anja osniva~kog uloga jednog od osniva~a subjekta upisa i za procijenjenu nov~anu vrijednost tu|e stvari (ili dijela stvari) ne li{ava se. Iz obrazlo`enja: @alba se o~ito podnosi u smislu ~lana 51. pored u~esnika u postupku. tu`bom upravljenom protiv subjekta upisa i d. jer prvostepenim rje{enjem nije povrije|eno pravo `alitelja. broj 22/98). u tim knjigama. zahtijeva odluku nadle`ne agencije za privatizaciju kome pripada sporni dio poslovne zgrade. koji je bio na snazi u vrijeme dono{enja prvostepenog rje{enja i podno{enja `albe. Stvarna prava na pojedinim nepokretnim stvarima (dakle. jer takav zna~aj konkretni upis nema. a ne upis u sudski registar visine nov~ane vrijednosti osniva~kog uloga jednog od osniva~a. odnosno samog subjekta upisa. navedenog zakona.Sudski registar . Zakona o postupku za upis u sudski registar. @alitelj ima mogu}nost (po{to se.o. upisuju se u zemlji{nim knjigama. odnosno pretpostavljeni vlasnik njenog eta`nog dijela. niti ograni~ava pravo osobe kojoj stvar pripada. @eljezara. na zakonu zasnovan. Pravo na `albu protiv rje{enja o upisu u sudski registar po odredbama ~lana 51. iste obaveze i isti kapital i o na~inu i postupku revizije tih preduze}a (“Slu`bene novine Federacije BiH”. stav 2. i 22. stav 1. navedenog zakona). po podacima u spisu. u cilju obavje{tavanja tre}ih lica i oni su bli`e navedeni u ~l. po{to osniva~ u njegova sredstva unosi kao svoj ulog i stvari kojih nije vlasnik. radi o poslovnoj zgradi koja nije upisana u zemlji{nim knjigama kao posebno zemlji{noknji`no tijelo) da u postupku revizije predvi|enom ~lanom 3. Zakona o postupku za upis u sudski registar (“Slu`bene novine Federacije BiH”. zahtijeva da se utvrdi da je on suvlasnik. odnosno njegov pravilno shva}en. Zakona o po~etnom bilansu stanja preduze}a i banaka (“Slu`bene novine Federacije BiH”. stav 1. iste stvari. te bi samo promjena ve} upisanog prava `alitelja u tim knjigama ili upis stvarnog prava drugog lica na stvari koja stvarno pripada `alitelju. broj 12/98) i bli`e ure|enom ~lanom 4.o. broj 6/95). i poslovnim zgradama).vlasnik stvari koju tre}e lice ulo`i kao svoju radi pove}anja osniva~kog uloga nije ovla{ten na `albu protiv rje{enja o upisu pove}anja osniva~kog uloga ^lan 51. Takvim upisom vrije|aju se samo prava drugih osniva~a (jer se nepravilno utvr|uje srazmjer osniva~kih udjela). interes. ima i lice koje smatra da je rje{enjem povrije|eno njegovo pravo ili na zakonu zasnovan interes. stav 1. mogao vrije|ati prava `alitelja. niti njegov na zakonu zasnovani interes. U sudski registar se upisuju samo podaci od zna~aja za pravni promet. odnosno pretpostavljeni suvlasnik poslovne zgrade ili vlasnik. makar je visina i utvr|ena procjenom i stvari koje ne pripadaju osniva~u. Uredbe o na~inu raspolaganja spornom imovinom kada dva ili vi{e preduze}a u svojim po~etnim bilansima iskazuju ista prava. s tim da registarski sud samo ispituje da li su za upis ispunjeni propisani 112 . @alba nije dopu{tena. pa je ovaj sud po odredbama ovog ~lana ocjenjivao dopu{tenost `albe. ve} tre}em licu.raniji OSOBA KOJA SEBE SMATRA VLASNIKOM STVARI UNESENE OD STRANE DRUGE OSOBE U SREDSTVA SUBJEKTA UPISA KAO DIO NJENOG OSNIVA^KOG ULOGA NIJE OVLA[TENA NA @ALBU PROTIV RJE[ENJA O UPISU POVE]ANJA ULOGA OSNIVA^A U SUDSKOM REGISTRU. 21. Zakona o postupku za upis u sudski registar .

godine.4/99. od 23. Zakona o postupku za upis u sudski registar). godine Bilten VS FBiH. sud prvog stupnja je pravilno prigovor predlagatelja odbacio. 3 2001.o. koje sudjeluju u postupku. u smislu ~lana 52. citiranog zakona). (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. broj 1/1999. nije sudska odluka. promjene djeluju od ~asa kada je upis zatra`en. strana 21) 113 . broj: G`. mogle suprotstavljati njihovom poduzimanju. kojim se od strane registarskog suda poziva da plati taksu. a nisu predmet upisa pojedina~ne stvari koje pripadaju subjektu upisa.formalni i materijalni uvjeti (~l. odnosno koje je u subjekt upisa unio pojedini osniva~. stav 2. broj 1/2001. 1. broj G`. ve} radnja koju u postupku upisa u sudski registar poduzima sud radi naplate takse koju je u tom postupku stranka du`na platiti. godine. @eljezara u ve}em ili manjem nov~anom iznosu.na nalog za pla}anje nisu dopu{teni pravni lijekovi ^lanak 54.41/00. strana 18) Sudska taksa . odluka broj 21. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.44/00. odluka broj 20. 11. 2000. godine Bilten VS FBiH. broj 1/2001. te ako je ta prijava uredna. 31. od 23. Zakona o privrednim dru{tvima U INTERNIM ODNOSIMA SUBJEKTA UPISA I OSNIVA^A. 2001. 03. a to zna~i da. stav 3. a prema tre}im licima danom upisa u sudski registar (~lan 52. po}i od sadr`ine novih upisa kod ocjene o osnovanosti zahtjeva za upis promjena zatra`enih prijavom primljenom 2. i 3. Zakona o privrednim dru{tvima.o. Kako protiv radnji koje sud poduzima u tijeku postupka nije dopu{teno nikakvo pravno sredstvo kojim bi se stranke. strana 17) Sudski registar . Zakona o postupku za upis u sudski registar PROTIV NALOGA REGISTARSKOG SUDA KOJIM JE PREDLAGATELJ POZVAN DA PLATI SUDSKU TAKSU NE MOGU SE IZJAVLJIVATI PRAVNI LIJEKOVI. odluka broj 30. to~ka 2. stavovi 2. 1999. godine. te je stoga `albu valjalo odbiti kao neosnovanu (~lanak 54.redoslijed rje{avanja prijava i djelovanje upisa ^lan 52. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. Zakona o privrednim dru{tvima).sudska . Iz obrazlo`enja: Nalog predlagatelju. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je morao prije odlu~ivanja o upisu na temelju prijave.na nalog za pla}anje nisu dopu{teni pravni lijekovi Taksa . 2000. to~ka 2. godine Bilten VS FBiH. upis u sudski registar vr{i se danom podno{enja prijave i potpunih registarskih isprava. A PREMA TRE]IM LICIMA DANOM UPISA U SUDSKI REGISTAR. 32. broj: G`. pa je sa stanovi{ta imovinskog interesa `alitelja irelevantno ho}e li u konkretnom slu~aju biti upisan osniva~ki udio d. od 2. 3. PROMJENE DJELUJU OD ^ASA KADA JE ZATRA@EN UPIS U SUDSKI REGISTAR. u internim odnosima unutar subjekta upisa i osniva~a. od 20. 2000. nezavisno od redoslijeda postupanja u drugim predmetima. i 33. Ovo stoga {to. 11. odlu~iti o upisu u sudski registar na temelju prijave podnesene 30.

broj: G`. 4. Zakona o postupku za upis u sudski registar . 12. a time izmijeni i visina udjela osniva~a u zajedni~kom preduze}u. godine podnijet je registarskom sudu zahtjev za brisanje neosnovanog kona~nog upisa. Kako je zahtjev podnijet izvan roka od 60 dana od dana izvr{enog upisa. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. Navedeni rok je peremptorni (prekluzivni). Zahtjev se zasniva na tvrdnji da strani ulaga~ nije u ostavljenom roku uplatio. Iz obrazlo`enja: Dana 24. Po odredbama ~lana 53. godine izvr{en je u sudski registar upis preduze}a “P”.izmjena osniva~kog udjela ^lan 61. 114 . od 12. te udjeli ~lanova. prvostepeni sud trebao je takav zahtjev kao zaka{njelu radnju odbaciti i bez upu{tanja u ocjenu osnovanosti izvr{enog upisa. a najkasnije u roku 60 dana od izvr{enog upisa.. novine FBiH”. Prema odredbi ~lana 60. 1996. broj 6/95).l. godine ulozi osniva~a u gotovom novcu i stvarima. osniva~kim ugovorom se utvr|ivao iznos osnovne glavnice. U konkretnom slu~aju. AKO JE TAKAV ZAHTJEV PODNESEN PO ISTEKU 60 DANA OD IZVR[ENOG UPISA. koji je bio na snazi u vrijeme registracije subjekta upisa i u vrijeme dono{enja pobijanog rje{enja. broj 2/1998.Rok . 6. odnosno unio osniva~ki ulog u cjelini. strana 18) Sudski registar . Zakona o preduze}ima (“Sl. d.prekluzivni za brisanje kona~nog upisa u sudskom registru Sudski registar . 1997. organizovanom kao dru{tvo sa ograni~enom odgovornosti. broj 2/95).raniji REGISTARSKI SUD NIJE OVLA[TEN DA MIJENJA UPISANU VISINU UDJELA OSNIVA^A PREDUZE]A SAMO NA OSNOVU ZAHTJEVA DRUGOG OSNIVA^A. odluka broj 15. vrijednost uloga. a dana 12. S. te na osnovu vrijednosti uloga i udjeli 47% u korist predlaga~a i 53% u korist protupredlaga~a. na temelju osniva~kog ugovora. na~in uplate. godine Bilten VS FBiH. 05.prekluzivni rok za podno{enje zahtjeva za brisanje kona~nog upisa ^lan 60. upisani su u sudski registar rje{enjem od 30. odnosno izmijeni i svede na manju mjeru. 1998. kao i posljedice neuspjelog osnivanja. lice koje ima pravni interes mo`e podnijeti registarskom sudu zahtjev za brisanje neosnovanog kona~nog upisa u roku 15 dana od dana saznanja za upis.j. Iz obrazlo`enja: Postupak u ovom predmetu pokrenut je pred prvostepenim registarskim sudom zahtjevom jednog od osniva~a subjekta upisa protiv drugog osniva~a (stranog fizi~kog lica) da se bri{e osniva~ki ulog protivnika. ali je dopu{teno protupredlaga~u da uplati. Zakona o postupku za upis u sudski registar REGISTARSKI SUD TREBA DA ODBACI ZAHTJEV LICA KOJE IMA PRAVNI INTERES DA SE BRI[E NEOSNOVANI KONA^NI UPIS. gotovinski udio u roku od 30 dana od dana upisa zajedni~kog dru{tva u sudski registar. 1998. pa propu{tanje podno{enja zahtjeva o roku dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje i o njemu je sud du`an voditi ra~una po slu`benoj du`nosti. odnosno obezbijedi. A BEZ SAGLASNE IZMJENE OSNIVA^KOG UGOVORA.7/98. Zakona o postupku za upis u sudski registar (“Slu`bene novine FBiH”.

godine do upisa statusne promjene preduze}a u dru{tvo jednog lica i promjene lica ovla{tenog za zastupanje). godine. 02. Zakona o stranim ulaganjima . godine o~ito kao privatno dru{tvo sa ograni~enom odgovornosti. godine . koji je stupio na snagu 19. ako su izmjene i dopune izra`ene u pismenoj formi. koji je la`an. donesenog 28.25/99. broj 2/95). Ovakav stav prvostepenog suda ne mo`e se prihvatiti. me|utim. 04. Prvostepeni sud ne smatra pravno-relevantnom okolnost da su sva ~etiri osniva~a dana 23. br. 1995. u smislu ~lana 138. od 18. do 57. 1996. pa se eventualni propusti protupredlaga~a da uplati svoj ulog mogu otkloniti samo u postupku predvi|enom odredbama ~lana 61. strana 22) Sudski registar . do 62. Na ovakvo preduze}e se primjenjuju odredbe ~lanova 49. a na taj na~in se moglo do}i i do prestanka ~lanstva u dru{tvu istupanjem ili isklju~enjem. broj 1/2000. ozna~ava kao jedini osniva~ i sebe imenuje za direktora (na osnovu prijave koja se zasniva na ovom aktu do{lo je 19. Z. broj: G`.poni{tavanje upisa u parnici . odnosno u kome su navedeni neistiniti podaci. ovaj bi mogao. Zakona o postupku za upis u sudski registar NE MO@E SE U PARNICI PONI[TITI UPIS U SUDSKI REGISTAR IZVR[EN NA OSNOVU ISPRAVE NEISTINITOG SADR@AJA. novine FBiH”. bri{e upis osnivanja zajedni~kog dru{tva (pomenutom ugovornom odredbom predvi|eno je da ukoliko jedan od osniva~a ne izvr{i svoje obaveze i ne ispo{tuje rokove za uno{enje osnovnih udjela u dru{tvo. 12. broj 2/95). pri ~emu se prvostepeni sud uop{teno poziva na odredbe Zakona o postupku za upis u sudski registar i Uredbe koja je kori{tena kao podzakonski akt prilikom primjene ovog zakona. 01. godine. pomenutog Zakona o preduze}ima mogao se mijenjati i dopunjavati osniva~ki ugovor. Z. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 1996. novine FBiH”. AKO JE NEDOSTATAK ISPRAVE U ME\UVREMENU OTKLONJEN. Federalnog Zakona o preduze}ima. list SFRJ”.~lanovi 27.ako se otklonjeni nedostaci isprave ^lan 63. Zakona o preduze}ima (“Sl. stav 3. tra`iti upis u sudski reg115 . Privatno preduze}e osnovano je 1991. U ovom postupku. godine Bilten VS FBiH. svojstvo jedinog vlasnika i osniva~a. 77/88 do 61/90). Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud utv|uje da je statusna promjena do tada registrovanog preduze}a osnovanog od strane ~etiri osniva~a 1991. smatra}e se da dru{tvo nije osnovano). 4. pozivom na odredbe ~lanova 58. 1995. TAKO DA BI ODMAH PO PONI[TENJU RANIJEG UPISA MOGAO BITI IZDEJSTVOVAN UPIS IDENTI^AN PONI[TENOM. 2000. a ne bi bio ni podesan za valjan upis statusne promjene. Ako bi se usljed ovakvih promjena broj osniva~a sveo na jednog. Jedino bi bio ovla{ten da primijeni odredbe ~lana 49. Zakona o postupku za upis u sudski registar.“Sl.Registarski sud je izvr{io kona~an upis osnovanog dru{tva. jer da ovaj ugovor nije nikada podnesen registarskom sudu. godine zaklju~ila ugovor po kome su preostala tri osniva~a istupila i prepustila J. registarski sud nema ovla{tenja da protiv volje ugovornih strana mijenja u bitnim elementima (visina uloga i udjela) odredbe osniva~kog ugovora (ovo tim prije {to se radi o stranom ulaga~u. Z. godine izvr{ena na temelju isprave . jer se tim aktom J. Po odredbama ~lana 53. a osniva~ki ugovor je odobren rje{enjem nadle`nog organa donesenim dana 3. 1998.osniva~kog akta samo jednog od osniva~a J. 02. Zakona o preduze}ima (“Sl. osniva~kog ugovora i ako utvrdi da protupredlaga~ nije izvr{io obavezu uplate uloga u cjelini. do 37. odluka broj 30.

i ~lana 5. novine FBiH”. naime. Iz priloga spisa proizilazi da je predlaga~ podnio prijavu za upis osnivanja uslu`ne zadruge dana 25. 02. 2/92 i 13/94) kojim je ure|eno osnivanje zadruga (osnivanje. broj 3/90). odnosno ispravom sa neistinitim sadr`ajem (on je proizveo efekte tek kada je prvobitni nedostatak otklonjen). godine.111/99. imovina zadruge i dr. pa ne bi bili ispunjeni ni uvjeti za utvr|enje da je upis ni{tav predvi|eni odredbama ~lana 63. U to vrijeme primjenjivao se Zakon o zadrugama (“Slu`beni list SFRJ”. od 5. primjenjivati Zakon o omladinskim zadrugama za vrijeme njegovog va`enja.raniji ZAKONOM NIJE ZABRANJENO OSNIVANJE USLU@NE ZADRUGE. godine. godine se vi{e ne bi mogao smatrati la`nom ispravom. u osnovi. ne bi bilo uvjeta za primjenu navedenog propisa ~ak i kada bi se utvrdilo da je ugovor o izmjeni osniva~kog akta. odnosno ugovora. upravljanje. postojao pravilno shva}en pravni interes bilo kog lica za utvr|ivanje ni{tavosti upisa. u ~asu podno{enja zahtjeva za upis statusne promjene i izvr{enog upisa u aprilu 1996. 1991. ve} o osnivanju uslu`ne zadruge. 1. zaklju~en iza upisa. odluka broj 33. bio neistinitog sadr`aja. 2. a analognom primjenom tog zakona nema pravnog osnova za osnivanje i upis u sudski registar ni uslu`ne zadruge predlaga~a. Zakona o preduze}ima. 08. Z.istar statusne promjene privatnog preduze}a osnovanog kao dru{tvo sa ograni~enom odgovornosti u dru{tvo jednog lica. 1997. odnosno uvjeti iz ~lanova 31. pa bi se moglo zaklju~iti da je osniva~ki akt J. br. koji je prvostepeni sud primijenio.nije zabranjeno osnivanje uslu`ne zadruge ^lanovi 4. Zakona o postupku za upis u sudski registar (“Slu`bene novine Federacije BiH”. 1999. U ovakvoj situaciji osniva~ki akt iz decembra 1995. i 5. broj 6/95). godine. 12. godine Bilten VS FBiH. Po mi{ljenju ovog suda. godine nedostaci osniva~kog akta su ve} bili otklonjeni zaklju~enjem ugovora 23. na temelju odluke o osnivanju donesene u smislu ~lana 61.) pa je uvjete za upis osnivanja predlaga~a prvostepeni sud bio du`an ispitati primjenom ovog Zakona. na isti na~in ure|ena pitanja osni116 . Od tada nema zakonskog osnova za osnivanje omladinskih zadruga. i 32. ako bi se na taj na~in nedostaci isprave na osnovu koje je izvr{en upis otklonili tako da bi odmah po poni{tenju ranijeg upisa mogao biti izdejstvovan upis identi~an poni{tenom. Zakona o zadrugama . Napominje se da je Parlament Federacije usvojio Zakon o zadrugama (“Slu`bene novine Federacije BiH”. Ne bi tada. Zbog pogre{nog pravnog stava da ne postoji propis po kome je dozvoljeno osnivanje uslu`ne zadruge prvostepeni sud nije ispitao da li su za osnivanje predlaga~a ispunjeni uvjeti iz ~lana 4. broj 6/95). Zakona o zadrugama. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 1996. ni po analogiji. strana 25) 5. preuzet kao republi~ki zakon (“Slu`beni list RBiH”. U vrijeme dono{enja osniva~kog akta 28. broj 28/97) kojim su. 1995. a na taj oblik zadrugarstva nije se mogao. ne radi se o osnivanju omladinske zadruge. Zadruge Zadruga . godine jo{ nije bio zaklju~en u propisanoj pismenoj formi ugovor o izmjenama ranijeg osniva~kog ugovora iz 1991. godine. broj 2/1999. odnosno tada donesenog osniva~kog akta. broj: P`. Zakona o postupku za upis u sudski registar (“Sl. U konkretnom slu~aju. zbog ~ega je ~injeni~no stanje na kome se temelji pobijano rje{enje ostalo nepotpuno utvr|eno. Me|utim. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je odbio zahtjev za upis osnivanja Uslu`ne zadruge sa obrazlo`enjem da je Zakonom o prestanku va`enja Zakona o omladinskim zadrugama prestao da va`i navedeni zakon po~ev od 1.

(Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. znatno ispod zakonom propisanog minimuma.000. jer nisu mogle uskladiti svoje poslovanje sa odredbama novog zakona. kao i u propisima o zadrugama koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do stupanja na snagu ovog Zakona. godine Bilten VS FBiH. broj 28/97). pa i oni u okviru obavezne {tednje ure|ene ~lanom 44. i ~lan 37. godine. 1998. broj 28/98). 1998. dakle. ali i Federalnim zakonom o bankama. Naprijed je ve} navedeno da nov~ani kapital subjekta upisa do zaklju~enja ugovora o uskla|ivanju nije postojao. stav 3. Subjekt upisa je registrovan pod {ifrom 65. stav 1. pa su se ove. Ostalo kreditno posredovanje. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je osnovano na{ao da subjekt upisa nije uskladio svoje poslovanje sa odredbama Zakona o zadrugama (“Slu`bene novine Federacije BiH”.). broj 39/98). 12. odnosno do dana 12. 7. ta~ka 3.87 KM. Zakona o zadrugama [TEDNO-KREDITNE ZADRUGE PO SADA[NJIM PROPISIMA NE MOGU POSTOJATI KAO DEPOZITNE FINANSIJSKE ORGANIZACIJE. kao osnovnom. zbog koje zadruga i postoji. {to zna~i da su i postoje}e {tedno-kreditne zadruge morale. koji je u ~lanu 64.uskla|ivanje poslovanja {tedno-kreditne zadruge ^lan 49. podrazumijeva {tedno-kreditnu djelatnost koja se obavlja po posebnom zakonu. do 48. a i na dan 1. a ova {ifra. stav 1.22. Zakona o zadrugama. a za druge {tedno-kreditne organizacije 500.000 KM. kako proizlazi iz Standarne klasifikacije djelatnosti u FBiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”. te 46.312. Subjekt upisa po odredbama ~lanova 9. Statuta subjekta upisa iz 1998. propisivao da nov~ani osniva~ki kapital za osnivanje {tedionice iznosi 1. Zakona o postupku upisa u sudski regstar (identi~na odredba u ~lanu 49. od 23. Ovo tim prije {to je na dan dono{enja rje{enja o upisu uskla|ivanja ve} bio na snazi novi Zakon o bankama (“Slu`bene novine Federacije BiH”. 2/95. strana 18) Sudski registar . 1997. pa se nesumnjivo bavi {tedno-kreditnom djelatno{}u. 1997. Po odredbama ~lana 11. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar ^lan 11. {tedno-kreditne zadruge se osnivaju u skladu sa tim zakonom. Statuta. novog zakona. dozvoljavao postojanje depozitnih organizacija u obliku {tedionica i drugih {tedno-kreditnih organizacija. godine. morale ugasiti u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu tog zakona. 117 . a ova sredstva predstavljaju osnovni nov~ani potencijal za davanje kredita ~lanovima. ta~ka 3. stav 1. ta~ka 3.uskla|ivanje poslovanja Zadruga . 12. te da je ispunjen uvjet iz ~lana 61..220.17/97. stav 3.65. {to je bio du`an u~initi u roku od godinu dana od stupanja na snagu tog zakona (~lan 37. br. Zakona o postupku pravnih osoba u sudski registar) da se kona~ni upis uskla|ivanja bri{e. 12. a tim ugovorom je upla}en u iznosu od samo 12. dakle. koji nije predvi|ao daljnje postojanje depozitnih finansijskih organizacija mimo banaka. bavi se prikupljanjem {tednih uloga ~lanova zadruge. Na dan stupanja na snagu Zakona o zadrugama. ali je u ~lanu 65. pa nisu bili ispunjeni uvjeti za upis uskla|ivanja subjekta upisa. uskladiti poslovanje i sa odredbama Federalnog zakona o bankama u roku od godinu dana od stupanja na snagu Zakona o zadrugama.uskla|ivanje poslovanja {tedno-kreditne zadruge [tedno-kreditna zadruga . odluka broj 20. broj 1/1998.000 KM. bio je na snazi Zakon o bankama (“Slu`bene novine Federacije BiH”. broj: G`. postupaju}i po odredbama ~lana 37. 9/96 i 25/97). godine. tako da se zadruga mora smatrati depozitnom finansijskom organizacijom ({tedni ulozi. stav 1. stav 1. prema odredbama ~lana 68.vanja zadruga. do 12. pomenutog Zakona o zadrugama.

broj: G`. gube status pravne osobe i bri{u se iz sudskog registra po slu`benoj du`nosti. 12. do 1046. odnosno brisanje kona~nog upisa. stav 2. prvostepeni sud je pravilno primijenio zakon. Zakona o postupanju za upis u sudski registar (~lan 59. Djelatnost subjekta upisa je registrovana i pod {ifrom 70. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar). jer se njegova djelatnost ne mo`e podvesti pod poslove takvih organizacija propisane odredbama Zakona o nedepozitnim finansijskim organizacijama (“Slu`beni list RBiH”. str. 2001. 1997.~l. istog zakona utvr|eno je da ako u roku iz stava 1. 1997. Zakona o zemljoradni~kom zadrugarstvu Tuzlanskog kantona REGISTARSKI SUD TREBA ODBACITI PRIJAVU ZA UPIS USKLA\IVANJA POSLOVANJA RANIJE ZADRUGE. godine . Zakona o zadrugama ^lanovi 29. u smislu odredaba Glave XXI .odbacuje se prijava podnesena po proteku roka za uskla|ivanje poslovanja zadruge Zadruga . 12. AKO JE PODNESENA PO PROTEKU PREKLUZIVNOG ROKA ODRE\ENOG FEDERALNIM ZAKONOM O ZADRUGAMA. Neosnovan je 118 . godine. 1998. a ~lanom 37. godine) tako da je rok za uskla|ivanje istekao 12.25) Sudski registar . nezavisno od ~asa brisanja iz sudskog registra. odluka broj 29. federalnog zakona konsekvenca gubitka svojstva pravne osobe nastupa po samom zakonu. jer se ne mo`e podvesti pod definiciju zadruge datu u ~lanu 2. stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Slu`benim novinama Federacije BiH”. s obzirom na razloge osnivanja i daljnje egzistencije subjekta upisa kao zadruge i ne mo`e opravdati nastavak postojanja subjekta upisa samo radi obavljanja ove djelatnosti. a na zakonitost takvog rje{enja nema uticaja okolnost da registarski sud formalno nije brisao raniju zadrugu iz sudskog registra. spomenutog Zakona o zadrugama. stav 2. Kako po odredbama ~lana 37. jer registarski sud samostalno utvr|uje i ocjenjuje uvjete za registraciju. dakle. 12. kada je prijavu odbacio (podnesena je u momentu kada je ranija zadruga pravno prestala postojati).200 iznajmljivanje vlastitih nekretnina.prijava nakon isteka roka za uskla|ivanje poslovanja ^lan 37. @alitelj neopravdano isti~e da bi se on mogao smatrati nedepozitnom finansijskom organizacijom. poslije isteka roka odre|enog zakonom. Pozivanje u `albi na mi{ljenja Federalnog ministarstva finansija i Agencije za bankarstvo nema utjecaja. PA I KADA SE RADI O ZEMLJORADNI^KOJ ZADRUZI SA PODRU^JA TUZLANSKOG KANTONA.godine su bankarski nov~ani depoziti. federalnog Zakona o zadrugama propisano je da su postoje}e zadruge du`ne uskladiti svoje poslovanje sa odredbama tog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu zakona. odbijena je `alba i potvr|eno prvostepeno rje{enje. ta~ka 2.Bilten VS FBiH broj 2/2001. Zbog navedenog. br. broj 24/2000). i 30. primjenom ~lana 54. godine (po odredbama ~lana 40. Zakona o obligacionim odnosima). 1035.70. 6. stav 1. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. u vezi sa ~lanom 1088. a objavljen je 4. Iz obrazlo`enja: ^lanom 37. 24 . Pomenuti zakon je stupio na snagu 12. Zakona ne usklade svoje poslovanje. ta~ka 2. ali se ovakva djelatnost mo`e za subjekt upisa smatrati samo dopunskom. ve} protekom roka.20.1/01. od 29. 10/94 i 13/94). kao i svrstati u okvir djelatnosti ure|ene Zakonom o mikrokreditnim organizacijama (“Slu`bene novine Federacije BiH”. ~ije se osnivanje i ne upisuje u sudski registar (~lan 4).

Neosnovan je i `albeni navod da treba razlikovati rok za uskla|ivanje poslovanja i rok za podno{enje prijave radi upisa uskla|ivanja. Zakona o zemljoradni~kom zadrugarstvu Tuzlanskog kantona ZEMLJORADNI^KA ZADRUGA SA PODRU^JA TUZLANSKOG KANTONA DU@NA JE USKLADITI POSLOVANJE SA KANTONALNIM ZAKONOM O ZEMLJORADNI^KOM ZADRUGARSTVU I UPISATI U SUDSKI REGISTAR POLJOPRIVREDNE DJELATNOSTI IZ STANDARDNE KLASIFIKACIJE DJELATNOSTI U FBiH. odluka broj 22.zemljoradni~ka . koja je i u odnosu na sud i u odnosu na tre}e osobe zavisna od upisa u sudski registar.). Zakona o privrednim dru{tvima (“Slu`bene novine Federacije BiH”. zemljoradni~ke zadruge su du`ne uskladiti svoje poslovanje sa tim zakonom u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Ni ovaj prigovor. a da je taj rok jo{ tekao u ~asu kada je doneseno pobijano rje{enje.5/01.obaveza upisa poljoprivrednih djelatnosti Zemljoradni~ka zadruga . nije osnovan.prigovor iz `albe M. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. od 27. godine Bilten VS FBiH. 6. pa i u slu~aju upisa uskla|ivanja poslovanja zadruga ovako treba shvatiti prekluzivni rok iz ~lana 37. godine. a sve kasnije sudske odluke su deklarativne naravi. godine (~lan 31. 119 . 2001. broj 23/99) u analognom slu~aju upisa prilago|avanja privrednopravnih subjekata propisano je dono{enje odluke o prestanku preduze}a koja u roku odre|enom tim zakonom ne podnesu prijavu za upis.19) Sudski registar . donosi se dvije i po godine nakon federalnog zakona. Samo podno{enjem prijave za uskla|ivanje u zakonom propisanom roku mo`e se sprije~iti gubitak svojstva pravne osobe. koji se za razliku od op}eg federalnog. 2000. do 15. 18 . koji je stupio na snagu 15. Ovaj kantonalni zakon. Zakona o zemljoradni~kom zadrugarstvu (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”. 2. po mi{ljenju ovog suda. u protivnom. 12. pravno ne postoje u ~asu dono{enja i stupanja na snagu kantonalnog zakona. po{to je formulacija stava 2. U ~asu njegovog dono{enja ve} je odavno istekao rok za upis uskla|ivanja statusa i poslovanja zadruga sa odredbama federalnog zakona i novi rok za uskla|ivanje koji kantonalni zakon propisuje. odnosi se samo na zemljoradni~ke zadruge. da se ne radi o strogom zakonskom roku. 2000. Zakona o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u FBiH ^lan 7.upis poljoprivrednih djelatnosti kod uskla|ivanja poslovanja zemljoradni~ke zadruge Zadruga . federalnog zakona eksplicitna i njom je nagla{eno da ve} po proteku o~ito prekluzivnog roka nastupa gubitak pravne sposobnosti. i 7.obaveza upisa poljoprivrednih djelatnosti u sudski registar ^lanovi 6. ne mo`e se posmatrati povezano sa rokom odre|enim federalnim zakonom. stav 2. Tvrdi se da je rok za uskla|ivanje (upis uskla|ivanja) produ`en odredbama ~lana 30. broj 1/2001. broj: G`. Po pomenutoj odredbi kantonalnog zakona. i na primjenu federalnog zakona upu}uje samo kao na shodnu i dopunsku (~lan 29. dakle. Konsekventno naprijed izra`enom stavu.). Zakona o zadrugama. broj 8/2000). ~lanom 385. Obaveza uskla|ivanja po kantonalnom zakonu odnosi se samo na zemljoradni~ke zadruge koje su osnovane iza stupanja na snagu federalnog zakona ili su svoje poslovanje uskladile sa federalnim zakonom i blagovremeno upisale uskla|ivanje u sudski registar. po{to se tek prijavom manifestuje da je obaveza uskla|ivanja izvr{ena na vrijeme i zadr`ava ranije ste~ena pozicija u pravnom poretku. str. ~lana 37. jer.

Zakona o zemljoradni~kom zadrugarstvu. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar). (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. pa se u postupku odlu~ivanja po `albi protiv rje{enja mora prethodno ispitati pravilnost samog zaklju~ka. do 16. broj 8/2000). broj: G`. godine nalo`io podnositelju prijave da u ostavljenom roku tako postupi.82/01. 6. registarski sud je na{ao da podnositelj prijave treba da dopuni djelatnost i uskla|ivanje izvr{i prema odredbama Zakona o zemljoradni~kom zadrugarstvu (“Slu`bene novine Tuzlanskog kantona”. st. odjeljke. odluka broj 33.Tehni~ko ispitivanje i analiza. Kad registarski sud rje{enjem odbaci prijavu zbog nepostupanja po njegovom zaklju~ku donijetom u fazi ispitivanja formalnih uvjeta za upis u sudski registar. 2. standardna klasifikacija djelatnosti sadr`i standardne nazive i {ifre djelatnosti koje obuhvataju podru~ja. S obzirom na to da podnositelj prijave u svojoj prijavi zahtijeva dopunu djelatnosti koja je izvan standardne klasifikacije poljoprivrednih djelatnosti (A Poljoprivreda. Kako podnositelj prijave po tom zaklju~ku nije postupio. a u `albi neosnovano navodi da po zaklju~ku nije bio du`an ni postupiti i da sud restriktivno tuma~i Zakon o zemljoradni~kom zadrugarstvu. Budu}i da je prijava podnijeta u vrijeme (od 16.Iz obrazlo`enja: Ispituju}i formalne uvjete za upis u sudski registar dopune djelatnosti i uskla|ivanja sa Zakonom o zadrugama (“Slu`bene novine Federacije BiH”. Odredbama ~lanova 6. i 7. 2000. strana 27) 120 . godine) kada je subjekt upisa bio du`an uskladiti svoje poslovanje sa Zakonom o zemljoradni~kom zadrugarstvu. 3. valjalo je `albu odbiti i pobijano rje{enje potvrditi (~l. sud je donio rje{enje kojim je prijavu odbacio po ~l.Bilten VS FBiH. podpodru~ja. broj 6/95) propisano je da se prema standardnoj klasifikaciji vr{i razvrstavanje poslovnih i drugih subjekata. 32. Zakona o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u FBiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”. 9. a ostavljeni rok je istekao. a ne sa Zakonom o zadrugama. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar. Prema odredbi ~lana 7. od 14. Lov i [umarstvo. to je sud pravilno postupio kada mu je zaklju~kom nalo`io da upi{e djelatnosti u skladu sa Zakonom o zemljoradni~kom zadrugarstvu. zakonitost njegovog rje{enja u izravnoj je ovisnosti od pravilnosti donijetog zaklju~ka kao njegovoj pravnoj podlozi. pa je zaklju~kom od 26. ta~. 59. 1. Utvrdiv{i da podnositelj prijave nije postupio po tome zaklju~ku. 2000. da bi se po njoj moglo postupiti. 01 Poljoprivreda i odgovaraju}e uslu`ne djelatnosti i 2 [umarstvo i {umarske usluge). zadruge mogu biti op}e i specijalizovane i one obavljaju dvije ili vi{e poljoprivrednih djelatnosti (op}e) ili jednu poljoprivrednu djelatnost (specijalizovane). broj 2/2001. Odba~enom prijavom podnositelj zahtjeva upis dopune djelatnosti i uskla|ivanje sa Federalnim zakonom o zadrugama dopunu djelatnosti zahtijeva pod {ifrom 52 486 Trgovina na malo gorivima i {ifrom 74 300 . broj 28/98). broj 28/97) po podnijetoj prijavi. 12. a Odlukom o standardnoj klasifikaciji djelatnosti u FBiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”. me|u koje spadaju i zemljoradni~ke i druge zadruge. 2002. razrede i podrazrede djelatnosti. pravilno je stajali{te registarskog suda da subjekt upisa treba upisati djelatnosti u skladu sa odredbama Kantonalnog zakona o zemljoradni~kom zadrugarstvu. godine .

5. na o~it na~in su objelodanili istup iz ranije stranke i bez formalne izjave o istupu. Politi~ke organizacije Politi~ka organizacija . 6. Zakona o politi~kim organizacijama. ako se i prihvate kao to~ni navodi `albe da su predsjednik nove stranke i jo{ dvojica osnivatelja bili ~lanovi druge stranke ili ~ak izabrani u njeno najvi{e rukovodno tijelo 28. gra|ani se slobodno politi~ki organiziraju i djeluju. 7. Zakona o politi~kim organizacijama UPIS PROMJENA U REGISTRU POLITI^KIH ORGANIZACIJA NE MO@E DJELOVATI NA RAZDOBLJE PRIJE UPISA. izmijenio izreku rje{enja kojim je u registar politi~kih organizacija prvi put bila upisana stranka.2. 15. U SLU^AJU PROMJENE SJEDI[TA STRANKE. Po odrednicama pomenutog zakona. Iz obrazlo`enja: Prvostupanjski registarski sud je. broj: G`. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 2000. ZA ODLU^IVANJE O UPISU PROMJENA NADLE@AN JE @UPANIJSKI SUD NA ^IJEM PODRU^JU JE NOVO SJEDI[TE. godine Bilten VS FBiH. Iz obrazlo`enja: Po odrednicama ~lanaka 2.uvjeti za upis osnivanja Registar politi~kih organizcija . 5.).uvjeti za upis osnivanja stranke ^lanci 2. Zakona o politi~kim organizacijama OSNIVATELJI STRANKE NE MORAJU UZ ZAHTJEV ZA UPIS NOVE STRANKE U REGISTAR POLITI^KIH ORGANIZACIJA PODNIJETI I DOKAZ O PRESTANKU ^LANSTVA U DRUGIM STRANKAMA. jer se podrazumijeva da su osnivanjem nove stranke njezini osnivatelji na bjelodan na~in manifestirali volju da prestanu sa eventualnim ~lanstvom u nekoj drugoj politi~koj organizaciji.6. godine. a pozivom na odluke donesene na Drugom saboru stranke odr`anom 28..nema retroaktivnog djelovanja upisa promjena nadle`nost registarskog suda za slu~aj promjene sjedi{ta Registar politi~kih organizcija . od 15. Ovakva obveza se i ne podrazumijeva. godine.nema retroaktivnog djelovanja upisa promjena nadle`nost za slu~aj promjene sjedi{ta ^lanci 7. 2000. u svezi sa ~lankom 19. Prema tome. Polaze}i od ovih ustavnih i zakonskih odrednica upis osnivanja politi~kih stranaka u registar koji vodi sud mora biti oslobo|en svih formalnosti koje zakon izrijekom ne zahtijeva ili koje neprijeporno ne proistje~u iz slova i duha ustavnih i zakonskih propisa. broj 2/2000. odluka broj 28. pozivom na odrednice ~lanka 23. anga`iranjem u osnivanju nove stranke iza tog datuma (nova stranka je osnovana 13. 121 . strana 22) Politi~ka organizacija .A. Ova na~ela organiziranja politi~kih stranaka posebno su nagla{ena u odrednicama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine o slobodi udru`ivanja i pravu na osnivanje i pripadanje politi~kim partijama (~lan II. i 3. 2000. dokaz o prestanku ~lanstva osnivatelja nove stranke u drugim strankama ne mora biti podnesen uz zahtjev za upis novoosnovane stranke u registar politi~kih organizacija.19/00. Zakona o politi~kim organizacijama. te osnivaju politi~ke organizacije slobodno i dragovoljno radi ispoljavanja politi~kih aktivnosti i ostvarivanja politi~kih ciljeva. 2000. i 23. godine) i izborom u njena tijela. i 3.

18. obaveze i odgovornosti. pomenutog zakona. gradski. utvr|uje naro~ito: unutra{nja organizacija i organi politi~ke organizacije i njihova prava. 2000. Zakona o politi~kim organizacijama. Odredbama ~lana 21. registar politi~kih organizacija vodi vi{i (sada `upanijski) sud prema sjedi{tu politi~ke organizacije. {to podrazumijeva i promjenu nadle`nosti suda ako se premjesti sjedi{te stranke sa podru~ja jednog na podru~je drugog registarskog suda (suda upisa). {to implicira pobijano rje{enje. list SRBiH”. ODNOSNO AKO PROPISANI KRITERIJI NISU PO[TOVANI. jer nema dokaza u spisu da je Glavni odbor Stranke.odluke najvi{eg organa stranke nisu legalne ako nisu odre|eni kriteriji za izbor ~lanova tog organa Politi~ke organizacije . Zakona o politi~kim organizacijama (“Sl. Iz obrazlo`enja: Odredbom ~lana 23. istog Zakona da politi~ka organizacija ima statut kojim se.promjena podataka koji se upisuju u sudski registar ^lan 14. Iz zapisnika. odnosno da je legitiman organ sazvao vanredni V sabor Stranke.kantonalni sabori prema kriterijima koje utvrdi Glavni odbor svojom odlukom o sazivu Sabora. regionalni . broj 7/91) propisano je da je o promjeni podataka koji su upisani u registar politi~ka organizacija du`na u zakonom utvr|enom roku obavijestiti sud. novine FBiH”. Novi mjerodavni registarski sud treba da ocijeni i valjanost zahtijevanih promjena. i ~l. Za odlu~ivanje o zahtjevu . nije se moglo mijenjati rje{enje na temelju koga je bila upisana stranka i tako protezati djelovanje promjena i na razdoblje prije promjena (od samog osnutka stranke). Zakona o politi~kim organizacijama SABOR POLITI^KE STRANKE NIJE LEGALNO SAZVAN AKO NISU. 10. jer bi. godine Bilten VS FBiH. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. regionalni . Po odrednicama ~lanka 15. B. Zakona o postupku upisa pravnih osoba u sudski registar (“Sl. odlukom o sazivu Sabora. ve} @upanijski sud u [. gradski. broj 4/2000) i treba ga slijediti i u postupku registracije politi~kih organizacija tim prije {to je sukladno i odrednicama ~lanka 13. stav 2.politi~ka organizacija . Zakona o politi~kim organizacijama. ina~e. utvrdio i kriterije o sabornicima koje bi trebali delegirati op}inski. bio du`an da upi{e u registar koji on vodi. st. stavak 2. U spisu se ne nalazi 122 . proizilazi samo da su bili ispunjeni uslovi iz ~lana 21. broj: G`.prijavi za upis ovih promjena nije bio nadle`an . novine FBiH”. Zakona o vanparni~nom postupku (“Sl. broj 2/2000. kao i podneska o zahtjevu za odr`avanje sjednice Glavnog odbora.. stav 3. politi~ku organizaciju. ODRE\ENI KRITERIJI ZA IZBOR SABORNIKA. ali ne i na legalan na~in. stavak 2.Na temelju ovih odluka. Na temelju tih odluka moglo se samo zahtijevati upisivanje promjena u registru politi~kih organizacija temeljem ~lanka 23. djelovale od ~asa upisa u registar. Nedostatak kriterija o sabornicima osnovano dovodi u sumnju legalnost odr`anog Sabora stranke i legitimnost sabornika.. pored ostalog. a da mu nije data mogu}nosti da provjeri zakonitost zahtijevanog upisa. koje bi. strana 22) Politi~ke organizacije . Statuta. ali ne i uslovi iz ~lana 18. sljedstveno odrednicama ~lanka 7. i pod pretpostavkom da su donesene u zakonito provedenom postupku (suglasno ranijem Statutu stranke). od 31. SAGLASNO STATUTU STRANKE. 2. a odredbom ~lana 14.kantonalni sabori. va`e}eg Statuta stranke propisano je da se Glavni odbor obavezno saziva kada to tra`i tre}ina ~lanova Glavnog odbora a da Sabor Stranke ~ine sabornici koje delegiraju op}inski. Ovakvo postupanje u analognom slu~aju prihva}eno je u ~lanku 11.mjerodavan @upanijski sud u M. odluka broj 29. stav 3. broj 2/98).36/00.

4. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. te je `alba. Odredbom ~lanka 4. broj: G`. a ako odluka nije objavljena (kao {to je to slu~aj u ovom predmetu) ili kada stranka ne prisustvuje objavljivanju. broj: G`.. 1999. pravni stav broj 31) 123 . kada se stranci ili njezinom zakonskom zastupniku uru~i prijepis odluke. Iz obrazlo`enja: @alba stoji na stajali{tu da je obveza pla}anja takse na rje{enje o upisu u sudski registar promjene sjedi{ta predlagatelja nastala ve} u vrijeme podno{enja prijave za upis. i ~lanak 50. kada mu je naplata takse odre|ena po propisu koji je va`io u vrijeme dono{enja rje{enja. br. 11/97 i 10/98). umjesto po propisu koji je bio na snazi u vrijeme podno{enja prijave.sudska .5/99. odre|eno je da obveza pla}anja takse na sudske odluke nastaje kada se one objavljuju. broj 2/1999. godine Bilten VS FBiH. 3/97.sudska taksa na rje{enje o upisu Sudska taksa . Ovakvo pravno stajali{te `albe je pogre{no. od 17. Zakona o sudskim taksama Kantona Sarajevo SUDSKA TAKSA NA RJE[ENJE O UPISU U SUDSKI REGISTAR PLA]A SE PO PROPISU KOJI JE NA SNAZI NA DAN OTPREME RJE[ENJA I KADA JE PRIJAVA ZA UPIS PODNESENA PRIJE NJEGOVOG STUPANJA NA SNAGU. 2. to~ka 2. odluka broj 35. T. te promjene.na rje{enje o upisu u sudski registar ^lanak 4. 6/94 i 13/94). kada je stoga pobijanim rje{enjem pogre{no primijenjeno materijalno pravo. od 2. koji je bio u primjeni u vrijeme nastanka taksene obveze na rje{enje o upisu u sudski registar promjene sjedi{ta predlagatelja.40/99. to~ka 2.ni izvje{taj Verifikacione komisije a ni zapisnici o delegiranim sabornicima. Zakona o sudskim taksama (“Slu`bene novine Kantona Sarajevo”. Zakona o postupku za upis u sudski registar. a koja je potpuno identi~na ~lanku 4. temeljem ~lanka 54. Kako je ~lankom 50. podneske i isprave po kojima je taksena obveza nastala prije njegova stupanja na snagu pla}a taksa po ranijem zakonu. i Bilten Vs FBiH. a ne u vrijeme dono{enja rje{enja o upisu i njegova dostavljanja predlagatelju.. 11. 17/93. broj 1/1999. i S. strana 26. ve} samo obi~ni spiskovi sabornika iz Z. Sudska taksa na rje{enje o upisu Sudski registar . pa iz do sada utvr|enih ~injenica prvostepeni sud nije mogao valjano zaklju~iti na osnovu ~ega je jednoglasno usvojen izvje{taj Verifikacione komisije koji je podnijet na usvajanje Saboru. br. strana 26) 7. sud prvog stupnja je pobijanim rje{enjem pravilno utvrdio visinu taksene obveze po kantonalnom Zakonu o sudskim taksama. broj 2/1999. odbijena kao neosnovana. koji je bio na snazi u vrijeme podno{enja prijave. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 1999. Zakona o sudskim taksama Kantona Sarajevo odre|eno da se samo za radnje. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. va`e}eg u vrijeme dono{enja rje{enja o upisu. a time i da je Odluka Sabora Stranke legalna i legitimna. to~ka 2.na rje{enje o upisu u sudski registar Taksa . to~. Zakona o sudskim taksama (“Slu`beni list RBiH”.

@alba nije osnovana. i 27.39/00. Zakona o sudskim taksama Kantona Sarajevo). pa je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je svojim rje{enjem njegov zahtjev odbio. Taksene tarife iz ~lanka 46. 1. 4.pla}a se sudska taksa na svaki zahtijevani upis Sudska taksa . o zahtjevu za dva razli~ita upisa od kojih svaki podlije`e taksiranju (Napomena 5. Kada je `alitelj povodom podnijete prijave za dva razli~ita upisa. br. ne mo`e tra`iti povrat tako pla}ene takse. zatim da se upi{e istupanje jednog osniva~a i prijenos njegovog udjela na drugog osniva~a.Sudski registar . ta~ka 3.politi~kih organizacija . i t. odluka broj 27. godine `alitelj kao predlaga~ zahtijeva da se u sudski registar upi{e promjena njegovog oblika i tako uskladi sa Zakonom o gospodarskim dru{tvima. 21. stav 1. strana 21) V . u smislu ~lana 24. Protiv toga rje{enja `ali se subjekt upisa. 2000. uz tar. 21. Radi se.ZA[TITA FIRME Firma . navedenog 124 . Iz obrazlo`enja: Prvostupanjskim rje{enjem odbijen je zahtjev `alitelja kao subjekta upisa u sudski registar.i propisi o registraciji preduze}a Registracija . od 23. 2000. Svojom prijavom koja je u registarskom sudu primljena 21. za povrat 405 KM sudske takse koju smatra da je dva puta platio. br. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. godine Bilten VS FBiH. koliko je tar. br. 21. 26. ta~. dakle.. a ne i druga lica. registrovanoj politi~koj organizaciji mo`e biti zabranjen rad samo iz razloga navedenih u tom ~lanu.obavezno pla}anje za svaki zahtijevani upis u sudski registar istom prijavom ^lanak 46. Taksene tarife du`an platiti za svaki upis. Zakona o politi~kim organizacijama U POSTUPKU REGISTRACIJE POLITI^KIH ORGANIZACIJA NE MOGU SE NI PO ANALOGIJI PRIMJENJIVATI PROPISI O REGISTRACIJI PODUZE]A KOJI SE ODNOSE NA ZAHTJEV ZA BRISANJE NEOSNOVANOG UPISA. istog zakona. i stav 2. protiv rje{enja suda kojim je odlu~eno o prijavi za upis u registar politi~kih organizacija mo`e izjaviti `albu samo podnosilac prijave i vi{i javni tu`ilac. broj: G`.analogna primjena propisa o za{titi na politi~ke organizacije Politi~ke organizacije . Po odredbama ~lana 26. Taksene tarife Zakona o sudskim taksama Kantona Sarajevo POSTOJI OBAVEZA PLA]ANJA SUDSKE TAKSE ZA SVAKI RAZLI^ITI UPIS U SUDSKI REGISTAR I KADA SU ZAHTIJEVANI JEDNOM PRIJAVOM. broj 2/2000. u kom slu~aju se. U TOM POSTUPKU MOGU]A JE ANALOGNA PRIMJENA ODREDABA ZAKONA O PODUZE]IMA O ZA[TITI FIRME (NAZIVA). uplatio dva puta po 405 KM sudske takse.obavezno pla}anje za svaki zahtijevani upis u sudski registar istom prijavom Taksa .nije mogu}a analogna primjena propisa o registraciji preduze}a ^lanovi 22. 11. Zakona o politi~kim organizacijama.sudska . Iz obrazlo`enja: U smislu ~lana 22.

1996. dodatne sastojke firme koje firma mo`e. O~ito je da se radi o istim imenima. ali ne mora sadr`avati (~lanak 15. nedvojbena je mogu}nost nastanka smetnji prilikom istupanja u pravnom prometu. te ~ine tzv. U postupku registracije politi~kih organizacija ne mogu se ni po analogiji primjenjivati propisi Zakona o postupku za upis u sudski registar (koji se odnosi na poduze}a) po kojima je registarski sud ovla{ten da bri{e neosnovani upis po zahtjevu lica koji ima pravni interes. 5. (Vrhovni sud Federacije BiH. politi~ka organizacija bri{e iz registra. osnovan u 1996. A NE RAZLIKOVANJE U DODATNIM SASTOJCIMA FIRME. Iz obrazlo`enja: Tu`itelj od 1984. Politi~ke organizacije imaju. Promjene je vr{io samo u podacima koji uz ime upu}uju na djelatnost i oblik organiziranja. strana 17) Firma . Zakona o privrednim dru{tvima koji se sada primjenjuje). zbog identi~nih naziva politi~kih stranaka. koji jasno odre|uje njegovu osobnost. do konfuzije i onemogu}avanja djelovanja onih stranaka koje su ranijom registracijom stekle pravo da se u politi~kom `ivotu koriste registrovanim nazivom. 125 . ~ak i kada bi postojali formalno-pravni propusti u prijavi za registraciju nedostajali propisani prilozi uz prijavu. da obje imaju sjedi{ta u S.za{tita .bitna istovjetnost imena ^lanci 115. godine . Postupak za zabranu rada politi~ke organizacije sud pokre}e po slu`benoj du`nosti ili na prijedlog vi{eg javnog tu`ioca (~lan 27. kada je upis izvr{en na osnovu isprave sa neistinitim podacima i po tu`bi lica koji ima pravni interes. 1997. Pro{irivanjem kruga lica ovla{tenih da zahtijevaju poni{tenje upisa i brisanje iz registra ({to je ravno zabrani rada) bila bi povrije|ena ustavom garantovana sloboda politi~kog organizovanja i djelovanja politi~kih organizacija.raniji ^lanak 15. Iz navedenih zakonskih odredaba proizilazi da se tu`bom druge politi~ke organizacije ne mo`e zahtijevati poni{tenje upisa i brisanje iz registra politi~ke organizacije upisane na osnovu pravosna`nog rje{enja o registraciji.bitna istovjetnost imena Za{tita firme . do 117. Tu`enik je. Kada se tome doda da su obje stranke privredna poduze}a. analogno o propisima o za{titi firme iz Zakona o poduze}ima. godini i u sudski registar istog suda pod imenom SG KONSALTING upisan 16. nije mijenjao. odluka broj 19. od 11. 3. me|utim. Ova analogija je prihvatljiva stoga {to bi bez obezbje|ivanja takve za{tite do{lo u vi{estrana~kom politi~kom sistemu.14/96. broj: G`.. Zakona o gospodarskim dru{tvima KOD ODLU^IVANJA O ZA[TITI FIRME BITNA JE ZA OPREDJELJENJE SUDA ISTOVJETNOST SAMOG IMENA. Zakona o politi~kim organizacijama). da se bave srodnim privrednim djelatnostima. Ovo naro~ito kada bi se drugim politi~kim organizacijama priznalo pravo da zbog formalnih nedostataka u postupku registracije zahtijevaju poni{tenje upisa politi~ke organizacije svog politi~kog suparnika. pogotovo kod uobi~ajene prakse privrednih subjekata da u pravnom prometu istupaju sa svojim skra}enim oblicima firmi. broj 1/1997.zakona. pri ~emu tu`enikove oznake “SG” upotrijebljene ispred imena ne upu}uju na jasno me|usobno razlikovanje (registrirana firma ne glasi “Stari Grad Konsalting” kako pogre{no tvrdi `alitelj).Bilten VS FBiH. godine posluje pod imenom Konsalting i do sada ga u tome bitnom dijelu. kako je tu`ba podnesena u propisanom subjektivnom i objektivnom roku. godine. pravo na za{titu naziva (imena) i ta se za{tita mo`e ostvariti u parni~nom postupku. me|utim. Zakona o poduze}ima .

Zakona o prinudnom poravnanju. 04. stav 2.65/97. 1997. pa kako je sud u imenima na{ao istovjetnost.21/99. ali time nije u~inio bitnu povredu odredaba parni~nog postupka na koju `alba tu`enika ukazuje. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je odbio tu`beni zahtjev stoga {to tu`ilac nije u ste~ajnom postupku vo|enom protiv tu`enog prijavio utu`eno potra`ivanje. kada je u samim imenima stranaka na{ao ne sli~nost. ste~aju i likvidaciji. ne proizilazi da u ovoj pravnoj situaciji postoje uvjeti predvi|eni u ~lanu 3. broj: P`. broj 2/1997. stav 3. sa zakonskom zateznom kamatom od dospjelosti do isplate. odluka broj 31. broj 1/2000. AKO JE TAJ POSTUPAK OBUSTAVLJEN. sada va`e}i Zakon o privrednim dru{tvima. godine Bilten VS FBiH. odluka broj 22. Naime. budu}i da dodatni sastojci nisu vi{e obvezni dio firme. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. dok je ste~ajni postupak nad tu`enim obustavljen. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. da je u toku ste~ajnog postupka odobrena zaklju~ena prisilna nagodba prema kojoj je du`nik du`an u roku od tri godine od zaklju~ene prisilne nagodbe isplatiti vjerovnicima u cijelosti njihova potra`ivanja koja predstavljaju glavni dug. strana 19) Ste~aj . ste~aju i likvidaciji . 10. STE^AJ I LIKVIDACIJA Prinudno poravnanje . stav 3. istog zakona). ~lan 45. jer je zaklju~eno prinudno poravnanje. osnovu za{tite firme svodi samo na jasno nerazlikovanje.neprijavljena tra`bina ako je zaklju~eno prinudno poravnanje ^lan 40. preuzetog Zakona o prinudnom poravnanju. pa tako ni uvjet njezine za{tite. prestaju pravne posljedice otvaranja ste~ajnog postupka. Zakona o ste~aju i likvidaciji.djejstvo prema neprijavljenoj tra`bini Ste~aj . stav 4. i ~lan 152. Kada je ste~ajni postupak obustavljen. me|utim. otpala je manjkavost presude u tome dijelu. stav 2. U ovakvoj situaciji. 126 .. u smislu odredaba iz ~lana 152.PRINUDNO PORAVNANJE.uvjeti za otvaranje postupka ^lan 3. Uostalom. godine Bilten VS FBiH. stav 4. broj: G`. ZAKLJU^ENJEM PRINUDNOG PORAVNANJA. od 27. Zakona o ste~aju i likvidaciji . po mi{ljenju i ovog suda. pa je stav prvostepenog suda pogre{an. dovoljno je sudu prvog stupnja to bilo za zaklju~ak kakav je izveo u razlozima svoje presude. 2000. ve} istovjetnost.raniji NE POSTOJE UVJETI ZA OTVARANJE STE^AJNOG POSTUPKA SAMO ZBOG TRENUTNE NESPOSOBNOSTI DU@NIKA DA PLATI POJEDINA^NI DOSPJELI DUG. zaklju~eno prinudno poravnanje ima pravno dejstvo i prema povjeriocima koji nisu u~estvovali u postupku ako se potra`ivanja naknadno utvrde (~lan 40. i ~lan 45. strana 23) VI . Iz obrazlo`enja: Iz izvje{taja o ekonomsko-finansijskom stanju du`nika i stanju spisa. Utvr|eno je.To~no je da se sud prvog stupnja nije osvrtao na djelatnosti parni~nih stranaka niti o tome dao razloge u svojoj presudi.preuzeti NIJE PRESTALO POTRA@IVANJE PROPU[TANJEM POVJERIOCA DA GA PRIJAVI U STE^AJNOM POSTUPKU VO\ENOM PROTIV DU@NIKA. od 28.

05. U smislu ~l. a du`nik je nesposoban za pla}anje ako u razdoblju od 30 dana neprekidno ne izmiruje sve svoje dospjele nov~ane obaveze i bez obzira {to je podmirio ili mo`e podmiriti u cijelosti ili djelimi~no potra`ivanje nekih povjeritelja. Ovakav ~injeni~ni i pravni zaklju~ak prvostepenog suda je pravilan i na zakonu zasnovan. 3. TE NIJE DOVOLJNO SAMO PREGOVARANJE SA EVENTUALNIM STRATE[KIM PARTNEROM U PROCESU PRIVATIZACIJE. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. ili da se protiv njega vode izvr{enja radi namirenja nov~anih potra`ivanja. niti je predlagatelj u prethodnom postupku to tvrdio.raniji STE^AJNI POSTUPAK SE MO@E OTVORITI I KADA JE DU@NIK TRAJNIJE NESPOSOBAN ZA PLA]ANJE DUGOVA. propisano je da se ste~ajni postupak provodi nad du`nikom koji je trajnije nesposoban za pla}anje ili je prezadu`en. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud utvr|uje da du`nik. i 48. jer mu je 798 dana neprekidno blokiran `irora~un. od 18. jer nije u mogu}nosti da vlastiti kapital uve}a a niti o~uva.u ste~ajnom postupku mora se zasnivati na valjanoj izjavi Ste~aj . po svojoj strukturi sredstava. Du`nik ne mo`e da pla}a dospjele dugove. a imovina mu je takve prirode da se ne mo`e lako i brzo unov~iti. ali je trajnije nesposoban za pla}anje. smatra se da du`nikova nesposobnost za pla}anje u ovom slu~aju nije u~injena vjerovatnom. U ovom slu~aju du`nik nije prezadu`en. a {to ne proizilazi iz stanja spisa. 3. kako se u ovakvim slu~ajevima utvr|uje nesposobnost du`nika za pla}anje. strana 22) Preuzimanje duga . broj: G`. godine Bilten VS FBiH.Trenutna nesposobnost du`nika za pla}anje pojedina~nog duga ne predstavlja takvo stanje du`nikove imovine u kom bi on bio trajno nesposoban da namiruje svoje dospjele dugove.dovoljna trajnija nesposobnost za pla}anje ^lanovi 3.9/99. Zakona o ste~aju i likvidaciji. nego ostvaruje negativan finansijski rezultat i trajnije je nesposoban za pla}anje. nego je prepustio stvar slobodnoj ocjeni suda. Zakon nije postavio nikakav formalni kriterij. pa kako du`nik na te okolnosti tokom postupka (a ni `alitelji u `albama) nisu imali prigovo127 . jer u svojoj imovini nema dovoljno novca za podmirenje dospjelih dugova. pa ne postoji ni taj uvjet za otvaranje ste~aja. 1999. no dugovi nisu ve}i od njegove aktivne imovine. i 2. Na osnovu ovih ~injenica i njihove ocjene prvostepeni sud zaklju~uje da postoje uvjeti za otvaranje ste~ajnog postupka utvr|eni odredbom ~l. Zakona o ste~aju i likvidaciji . 1. PREUZIMANJE DUGA U TOKU STE^AJNOG POSTUPKA MORA SE ZASNIVATI NA VALJANOJ IZJAVI TRE]EG. U vezi sa takvom insolventno{}u du`nika nu`no je i da drugi povjeritelji potra`uju isplatu svojih dospjelih potra`ivanja. kao i u drugim slu~ajevima odre|enim zakonom. st. tu`be radi isplate nov~anih iznosa. odluka broj 28. iako nije prezadu`en. broj 2/1999. IAKO NIJE PREZADU@EN. pa je odlu~io kao u izreci pobijanog rje{enja. Po{to iz sudskog spisa ne proizilazi da su protiv du`nika u~estali mjeni~ni protesti. to du`nik nije ni prezadu`en. Zakona o ste~aju i likvidaciji. nije u mogu}nosti da bude sposoban da izmiruje svoje obaveze u momentu njihovog dospije}a niti ima dobre pretpostavke za odr`avanje solventnosti. S obzirom na to da je takvo stanje du`nikove imovine da mu dugovi ne nadilaze aktivu.

godine . od 15. godine Bilten VS FBiH. Zakona o ste~aju i likvidaciji.preuzeti ^lan 90. Iz spisa proizilazi da je ste~ajni upravitelj. Na ro~i{tu koje je prethodilo dono{enju rje{enja o pokretanju prethodnog postupka za utvr|ivanje uvjeta za otvaranje ste~ajnog postupka. 1998. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH.ra i ovaj sud je mi{ljenja da su ispunjeni uvjeti da se nad du`nikom otvori ste~ajni postupak. Meritorno raspravljanje o postojanju potra`ivanja mo`e se obavljati samo u parni~nom postupku. na ro~i{tu za ispitivanje potra`ivanja odr`anom pred prvostepenim sudom dana 26. ste~aju i likvidaciji (“Slu`beni list RBiH”. 08. do 128. ve} je du`no uputiti vjerovnika na parnicu. odluka broj 21. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 2001. Ako je potra`ivanje vjerovnika osporeno. broj: G`.Bilten VS FBiH. Potra`ivanje se smatra utvr|enim ako ga prizna ste~ajni upravitelj i ne ospori nijedan vjerovnik prisutan na ro~i{tu za ispitivanje potra`ivanja. u postupku pred drugim organom. a ni na ro~i{tima koja su prethodila dono{enju pobijanog rje{enja kojim je nad du`nikom otvoren ste~ajni postupak nije data nikakva izjava o preuzimanju duga.69/01. ste~aju i likvidaciji . Ispitivanje potra`ivanja u ste~ajnom postupku obavlja se prema pravilima vanparni~nog postupka. broj 2/2001. ili zavisno od pravnog osnova potra`ivanja. Zakona). godine. 2/92 i 13/94) . Zbog toga. Kako se ni u `albi o toj okolnosti ne daje vi{e podataka. 02. odluka broj 28. 48. strana 19) Ste~aj . Iz obrazlo`enja: Po odredbama Zakona o prinudnom poravnanju. sem {to se navodi da je du`nik u procesu privatizacije “na{ao strate{kog partnera iz Slovenije” koji je spreman preuzeti sve obaveze du`nika i ovaj sud je mi{ljenja da je taj `albeni navod pau{alan i da nema uticaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rje{enja.1/99. broj 1/1999. A NIJE OVLA[TENO DA SAMO OCJENJUJE OPRAVDANOST OSPORAVANJA. AKO GA JE OSPORIO STE^AJNI UPRAVITELJ.raniji STE^AJNO VIJE]E JE DU@NO DA UPUTI VJEROVNIKA DA U PARNICI ILI U POSTUPKU PRED DRUGIM NADLE@NIM ORGANOM DOKAZUJE POSTOJANJE POTRA@IVANJA.~l. U ovom slu~aju nisu postojali uvjeti. osporio potra`ivanje `alitelja. kad ste~ajni upravitelj ospori potra`ivanje vije}e ne mo`e izvoditi dokaze i ocijeniti razloge osporavanja potra`ivanja. ste~ajno vije}e }e vjerovnika ~ije je potra`ivanje osporeno uputiti rje{enjem da pokrene postupak pred sudom ili drugim organom radi utvr|ivanja potra`ivanja (~lan 127. pa se u ovoj fazi postupka ne mogu uzimati u obzir `albeni navodi vjerovnika o osnovanosti nepriznatih potra`ivanja. Zakona o ste~aju i likvidaciji . br. 124. 1999. (ispitivanje prijavljenih potra`ivanja) ste~ajni upravitelj je du`an da se o svakom prijavljenom potra`ivanju odre|eno izjasni da li ga priznaje ili osporava. od 16. strana 20) 128 . 10. propisani odredbom ~l. da ste~ajno vije}e donese rje{enje kojim se odobrava preuzimanje duga i obustavi ste~ajni postupak. broj: G`.obavezno upu}ivanje na parnicu ako ste~ajni upravitelj ospori potra`ivanje ^lan 127. Zakona o prinudnom poravnanju.

tako da ta rje{enja imaju karakter upravnog akta. Zakona o prinudnom poravnanju. @alba je izjavljena od neovla{tene osobe. broj 23/98) propisano je da prijedlog za pokretanje postupka likvidacije mogu podnijeti osniva~. odluka broj 17.raniji ZAVOD ZA PLATNI PROMET NIJE OVLA[TEN DA @ALBOM POBIJA RJE[ENJE O ZAKLJU^ENJU POSTUPKA LIKVIDACIJE. broj 1/1998. odredbe tog zakona koje se odnose na ste~ajni postupak.ne postoji kada je u postupku likvidacije osporeno potra`ivanje utvr|eno upravnim aktom ^lan 127. 11. a u slu~aju ako se privatizacija ne mo`e izvr{iti na na~in i pod uslovima predvi|enim zakonom. strana 17) Likvidacija . na kojima tu`itelj temelji tu`beni zahtjev. ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno.nadle`nost kada je osporeno potra`ivanje utvr|eno upravnim aktom Nadle`nost . U slu~aju kad je potra`ivanje povjerioca osporeno u postupku likvidacije.ZPP-e protiv rje{enja o zaklju~enju postupka likvidacije ^lanovu 5. Na isti na~in sud pred kojim je pokrenut postupak likvidacije postupa i kad je osporena izvr{na isprava. a kao nov~ano potra`ivanje osporena u postupku likvidacije. stav 1. Odredbom ~l. broj: P`. Zakona o prinudnom poravnanju. Iz obrazlo`enja: Blagovremeno izjavljenom `albom prvostepeno rje{enje o zaklju~enju postupka likvidacije pobija Zavod za platni promet Federacije BiH. Iz obrazlo`enja: Tu`itelj je podnio zahtjev za utvr|enje postojanja njegovih potra`ivanja utvr|enih rje{enjima carinarnice. 1997. Za odlu~ivanje o zakonitosti upravnog akta nisu nadle`ni sudovi koji rje{avaju gra|ansko-pravne sporove. Prema odredbi ~l. stav 1.nije ovla{ten na `albu protiv rje{enja o zaklju~enju postupka likvidacije @alba . du`nik i povjeritelj. Na osnovu rje{enja. br. 2/92 i 13/94). 139.. novine FBiH”. godine Bilten VS FBiH. A OSPORENOG U POSTUPKU LIKVIDACIJE DU@NIKA.229/97. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.nije dopu{tena `alba ZPP-a protiv rje{enja o zaklju~enju postupka likvidacije Zavod za platni promet . shodno se primjenjuju i na postupak likvidacije. povjerilac se upu}uje na to da pokrene postupak pred sudom ili drugim organom. 1. od 28. pouzdano se mo`e zaklju~iti da je organ uprave rije{io o obavezi tu`enika. navedenog zakona.kada je u postupku likvidacije osporeno potra`ivanje Sudska nadle`nost . ste~aju i likvidaciji SUD NIJE NADLE@AN DA U PARNICI UTVR\UJE POSTOJANJE NOV^ANOG POTRA@IVANJA UTVR\ENOG UPRAVNIM AKTOM. 139. Zakona o ste~aju i likvidaciji (“Sl. Zakona o ste~aju i likvidaciji . prijedlog podnosi nadle`na agencija za privatizaciju. 136. 136. vlasnik. Takvu nadle`nost sud ne bi mogao prihvatiti ni u slu~aju kad se radi o nov~anoj obavezi koja je utvr|ena upravnim aktom. stav 1. st. 129 .Likvidacija . F. S. kako je to propisano u ~lanu 127. ste~aju i likvidaciji (“Slu`beni list RBiH”..

broj 1/2000. godine ukinuo. a niti osoba kojoj je pobijanim rje{enjem povrije|eno neko njeno pravo.Odredbom ~l. sem utvr|enih razloga i u slu~aju ako subjekt nije organizovan u skladu sa zakonom. 362. broj: G`. Iz obrazlo`enja: Prema odredbi ~lana 153. Filijala S. 4. list SFRJ”. JP “[umarstvo” i pravno je egzistiralo u du`em periodu.. sem povjeritelja i samog du`nika. i “Slu`beni list RBiH”. odnosno organi odre|eni zakonom (sem u odre|enom slu~aju nadle`na agencija za privatizaciju i to samo postupka likvidacije). br. Iz stanja spisa i obrazlo`enja rje{enja prvostpenog suda proizilazi da je JP “[umarstvo” bilo upisano u sudski registar prvostepenog suda rje{enjem od 6. ta~ka 5. 2/92 i 13/94) postupak likvidacije sprovodi se. odluka broj 18. Dakle. jer odlu~ivanje u parni~nom postupku i eventualnom krivi~nom postupku nemaju uticaja na provo|enje postupka likvidacije. propisano je da ste~ajni postupak mogu pokrenuti povjeritelji i sam du`nik. godine. 1995. osoba o ~ijim se pravima ili pravnim interesima odlu~uje u postupku. kao i tijelo koje sudjeluje u postupku na osnovu zakonskog ovla{tenja da pokrene postupak. 3. broj: G`.21/97.u slu~aju kada subjekt nije legalno organiziran ^lan 153. godine . Po{to je Zavod za platni promet kao “druga osoba. proizilazi da `alitelj nije u~esnik u postupku. broj 2/98) koji se primjenjuje u postupku likvidacije propisano da je u~esnik u vanparni~nom postupku osoba koja je postupak pokrenula. ~l. Ranijim Zakonom o prinudnom poravnanju. odluka broj 21. ste~aju i likvidaciji (“Slu`beni list SFRJ”. br. broj 84/89. shodnom primjenom ~l. od 21. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. ste~aju i likvidaciji POSTUPAK LIKVIDACIJE SE PROVODI I KADA SUBJEKT NIJE BIO ORGANIZOVAN U SKLADU SA ZAKONOM. 04. broj 84/89.1/00. Zakona o prinudnom poravnanju. 2/92 i 13/94). ste~aju i likvidaciji (“Sl.Bilten VS FBiH. strana 18) Likvidacija . 8. jer subjekt upisa nije organizovan u skladu sa zakonom. A FAKTI^KI POSTOJAO I IZVJESNO VRIJEME BIO UPISAN U SUDSKOM REGISTRU. broj 1/1998. kao `alitelj nije ovla{tena osoba za pokretanje postupka likvidacije. ta~ka 5. godine Bilten VS FBiH. strana 17) 130 . 2. list RBiH”. 1993. Iz tih odredaba koje su se odnosile na ste~ajni postupak i koje su se shodno primjenjivale i na postupak likvidacije proizilazilo je da su `albu na rje{enje kojim se zaklju~uje postupak likvidacije mogli izjaviti u~esnici u postupku i osoba koja smatra da je rje{enjem povrije|eno njegovo pravo ili na zakonu zasnovan interes. Zakona o prinudnom poravnanju. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. niti osoba koja ima na zakonu zasnovan interes. U ovakvom slu~aju ispunjeni su uslovi za provo|enje postupka likvidacije. bilo je propisano da ste~ajni postupak. Ovo tim vi{e {to je odredbama ~l. 1. odnosno organi odre|eni zakonom. 5. od 30. mogu pokrenuti i druge osobe. bez obzira na to da li je postupak pokrenulo ili je kasnije stupilo u postupak. 2000. Kako Zavod za platni promet FBiH. 1998. ta~. odnosno organ odre|en zakonom” izgubio zakonsko ovla{tenje da pokrene ste~ajni postupak. to je ovaj sud odlu~io kao u izreci.novine FBiH”. a va`e}im zakonom nije propisano ni da ste~ajni postupak mogu pokrenuti i druge osobe. 03. Zakona o parni~nom postupku. a time i postupak likvidacije. i “Sl. Zakona o vanparni~nom postupku (“Sl. koje je Vrhovni sud BiH svojim rje{enjem od 13.

1997. broj 2/1999. broj 23/98). a to je jedan od slu~ajeva da se nad njim postupak likvidacije provede. i da je `iro-ra~un tu`enog van aktivnosti od 1. U svim zakonom utvr|enim slu~ajevima (sem statusnih promjena) preduze}e prestaje provo|enjem postupka likvidacije.“Sl. propisano je da se postupak likvidacije provodi i u drugim slu~ajevima odre|enim zakonom. to je prvostepeni sud pogre{no odlu~io da zbog prestanka postojanja tu`enog kao pravne osobe postupak u ovoj pravnoj stvari prekine. novine FBiH”.godine. novine FBiH”.Likvidacija . Zakona o parni~nom postupku. 1. 11. Zakona o preduze}ima.STRANKE U POSTUPKU. od 21. izveo pravni zaklju~ak da je tu`eni prestao postojati kao pravna osoba. br. ta~ka 3. broj: P`. 09. Odredbom ~lana 135. broj 10/96). Zakona o preduze}ima (“Sl. 1999. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. strana 17) 131 . Uredbe o upisu u sudski registar preduze}a i drugih pravnih osoba koja obavljaju privrednu djelatnost . Kako u konkretnom slu~aju nije postupak likvidacije proveden. odnosno nije izvr{io uskla|ivanje svoga statusa prema odredbama navedenog zakona do 18. kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati. 2/95 i 8/96) utvr|eni su slu~ajevi kada preduze}e prestaje. ta~ka 3. a u slu~aju ste~aja preduze}e prestaje provo|enjem postupka ste~aja. odluka broj 16. Zakona o ste~aju i likvidaciji (“Sl. Tek nakon zaklju~enja postupka likvidacije i dostavljanja nadle`nom sudu o tome pravosna`nog rje{enja i nakon {to sud koji vodi postupak po slu`benoj du`nosti bri{e tu`enog iz sudskog registra. Tu`enik je propustio obavezu iz odredbe ~lana 165.ne mo`e zbog fakti~kog prestanka poslovanja pravne osobe ^lan 196. novine FBiH”. sem taksativno utvr|enih slu~ajeva kada se postupak likvidacije provodi. Iz obrazlo`enja: Prema odredbi ~lana 196.i prekid parni~nog postupka Parni~na stranka . UKOLIKO NIJE PRESTALA POSTOJATI PROVO\ENJEM POSTUPKA LIKVIDACIJE ILI STE^AJA. stav 1.130/99. postupak se prekida. Zakona o parni~nom postupku PARNI^NI POSTUPAK SE NIJE MOGAO PREKINUTI ZBOG FAKTI^KOG PRESTANKA POSLOVANJA PRAVNE OSOBE . godine Bilten VS FBiH. Prvostepeni sud je pogrije{io kada je samo na osnovu utvr|enih fakti~kih okolnosti da tu`eni kao pravna osoba nije izvr{io uskla|ivanje svoga statusa sa odredbama Zakona o preduze}ima.kada pravna osoba prestaje postojati Prekid postupka . Odredbom ~lana 152. 1996. tu`eni bi kao stranka u ovom postupku prestao postojati (~lan 50.godine.

pa se tu`enici u okviru ~ije djelatnosti je izvr{eno kopiranje moraju smatrati odgovornim za povrede autorskih prava. po prirodi stvari. pa je njihovim postupanjem povrije|eno tu`iteljevo imovinsko pravo. ne bi moglo postojati oslobo|enje odgovornosti za {tetu. ve} osobe . stavak 1.zbog povrede autorskog prava fotokopiranjem ud`benika po narud`bi studenata ^lanovi 27. za ~iju za{titu tu`itelj mo`e zahtijevati i naknadu {tete koju je takvom povredom pretrpio (~lanak 95. Zakona o autorskom pravu). a u {tetu ulazi ne samo umanjenje imovine ve} i izmakla dobit (~lanak 154. Zakona o autorskom pravu. TE SU OBAVEZNI DA AUTORU NAKNADE [TETU ^IJA SE VISINA ODRE\UJE PO PROPISIMA O OBVEZNIM ODNOSIMA.VII . ne podrazumijeva trajniju. o prodaji knjige. Zakon o autorskom pravu (~lanak 49.50 DEM po jednom primjerku. ni pozivom na citiranu zakonsku odredbu.STUDENTA. PO NARUD@BI KORISNIKA . da }e pozajmljivanjem. pa je u tom izno132 . neovisno od toga da li i u kojoj mjeri i u konkretnom slu~aju postoji odgovornost i naru~itelja. cijene tu`itelju pripada 90% {to iznosi 31. koja druge osobe ne mogu koristiti bez dopu{tenja autora (~lanak 27. Zakona o autorskom pravu OSOBE KOJE SE PROFESIONALNO BAVE FOTOKOPIRANJEM VRIJE\AJU AUTORSKA PRAVA PISCA UNIVERZITETSKOG UD@BENIKA KADA BEZ NJEGOVE SAGLASNOSTI KOPIRAJU IZDATI UD@BENIK. 49. pored za{tite autorskih imovinskih i moralnih prava. da }e takvi primjerci biti kori{teni ne samo za osobnu upotrebu ve} i za druge osobe. biti pristupa~ni javnosti.studenata za umno`avanje univerzitetskog ud`benika u cjelini. u poslovne svrhe. zajedni~kim u~enjem. ako i postoji povreda autorskog prava. tu`itelj mo`e zahtijevati i nadoknadu {tete koja mu je povredama tih prava u~injena. stavak 1. jer. Prema ugovoru kojeg je tu`itelj zaklju~io sa P u S. to~ka 4) dopu{ta i. pa. tu`enici moraju postupati tako da ne vrije|aju materijalna ni moralna prava autora.studenti kao naru~itelji fotokopiranja. Zakona o obveznim odnosima).AUTORSKO PRAVO Autorsko pravo . Za to su tu`enici morali znati kada su prihvatili zahtjeve vi{e osoba .povrije|eno je fotokopiranjem ud`benika po narud`bi studenata Naknada {tete . fotokopiranjem umno`avali njegovo autorsko djelo.. Prema ovim odredbama {tetu je du`an nadoknaditi onaj ko je prouzro~i. reproduciranje objavljenog djela samo radi osobnog usavr{avanja i to pod uvjetom da takva reprodukcija nije namijenjena ni dostupna javnosti. nju nisu u~inili tu`enici. Polaganje studentskih ispita nije stru~no usavr{avanje kakvo ima u vidu navedena zakonska odredba. navedenog zakona). Bitan prigovor `albe je da. i 95. pa se na njega moraju primijeniti odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima je na op}i na~in ure|eno pitanje nadoknade {tete. od prodajne . Osim {to na~elno prihvata. pitanje nadoknade {tete taj Zakon ga dalje ne ure|uje. u obavljanju registrirane djelatnosti. Prema odredbi ~lanka 95. preprodavanjem i drugim oblicima prometa. mimo volje autora. Iz obrazlo`enja: Sud prvog stupnja na nedvojben na~in utvrdio je da su tu`enici bez odobrenja tu`itelja kao autora. i ~lanak 155. Umno`avanje je jedan od na~ina iskori{tavanja autorskog djela i ide u krug imovinskih prava autora. poklanjanjem. Me|utim. Tu`enici nisu imali tu`iteljevo dopu{tenje za umno`avanje. odnosno vremensku neograni~enu upotrebu.f.

08. ZAP-a propisano je da je autor djela onaj ko je djelo stvorio (stav 1. 1999. 24/86 i 21/90. te da se autorom smatra lice ~ije je ime i prezime ili pseudonim na djelu ozna~eno dok se protivno ne doka`e (stav 2. 19/78. a ne i pravno lice. autor sporne televizijske emisije. dakle.. pravo autora da se usprotivi svakom deformisanju. Autorska imovinska prava sa~injavaju prava autora na iskori{}avanje djela (~lan 27. do 54.. odnosno materijalno-pravna ovla{}enja (autorska imovinska prava) i li~no-pravna ovla{}enja (autorska moralna prava) kako je propisano ~lanom 26. stav 1. 52. kako je to pravilno na{ao i sud prvog stupnja. Zakona o autorskom pravu ^lanovi 199. prema tome. Zakona o obligacionim odnosima SAMO FIZI^KOM LICU KAO AUTORU DJELA PRIPADA PRAVO NA NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE ZBOG POVREDE MORALNOG AUTORSKOG PRAVA. 6. godine autor televizijskog snimka prenosa rukometne utakmice je njegov radnik A. koji se primjenjuje u Republici Srpskoj na osnovu ~lana 12. 2. godine u 21 ~as. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. br. 1999. ZAP-a. 17/93 i 3/96. i 96..pravo na naknadu nematerijalne {tete ^lanovi 8. godine za prvenstvo Republike Srpske izme|u kao autorskog djela stvorenog u radnom odnosu. DALJE je utvr|eno da je tu`eni bez dozvole tu`ioca. 2. 1999. {to je i sam priznao (prema njegovom podnesku od 9. ^lanom 8. 1995. do 54. godine i 8. Iz obrazlo`enja: Predmet ovog spora je tu`beni zahtjev tu`ioca da mu tu`eni naknadi {tetu zbog povrede autorskog prava. Nalaze}i da je na taj na~in povrije|eno tu`io~evo autorsko pravao.14/99. godine Bilten VS FBiH.su on o{te}en za izmaklu dobit po svakom primjerku kojeg su umno`ili. Ustavnog zakona za sprovo|enje Ustava Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. autorska moralna prava su li~ne prirode i ne mogu se prenositi na druga lica. 29/78 do 57/89. 12.). do 28.naknada nematerijalne {tete Autorsko pravo . [. odnosno prodali tu`enici. Nasuprot tome. u daljem tekstu: ZOO). 26. 95.). u daljem tekstu: ZAP).). odluka broj 41. strana 29) Autorsko pravo . br. 133 . broj 2/1999. 21. broj 21/92) u vezi sa ~lanovima 200. istog zakona). Zakona o autorskom pravu (“Slu`beni list SFRJ”. Tu`ilac kao pravno lice nije. naovla{}eno emitovao sa svog predajnika snimak prenosa navedene utakmice 1. 2. od 18. 2000. Autorska moralna prava sa~injavaju: pravo autora da bude priznat i ozna~en kao tvorac djela. i 199. Iz ovih odredaba proizlazi da autor mo`e biti samo fizi~ko. ta~ka 1. i 200. ZAP-a proizlazi da se sa autora na druga lica (fizi~ka ili pravna) mogu prenositi samo autorska imovinska prava.naknada nematerijalne {tete Naknada {tete .nematerijalne u slu~aju povrede autorskog prava Povreda autorskog prava . broj: G`.. i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”. saka}enju ili drugom mijenjanju djela i pravo autora da se usprotivi svakoj upotrebi djela koja bi vrije|ala njegovu ~ast i ugled (~lan 28. sud mu je na teret tu`enog dosudio pravi~nu nov~anu naknadu i obavezao tu`enog da presudu objavi o svom tro{ku u sredstvima javnog informisanja na osnovu ~lanova 95. Autorsko pravo sadr`i imovinsko-pravna.). Prvostepeni sud je utvrdio da je tu`ilac nosilac autorskog imovinskog prava televizijske emisije prenosa rukometne utakmice odigrane 21. br. Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”. Iz odredaba ~lanova 52. i 96..

stav 1. Zakona o za{titi pronalazaka. oblika tijela. Tu`iocu. neprenosiva. ZAP-a i ~lanovi 200. Ustavnog zakona za sprovo|enje Ustava Republike Srpske (“Slu`beni glasnik RS”. odnosno pravi~na nov~ana naknada (nov~ana satisfakcija) po odredbama ~lana 200. pomenutog zakona proizlazi da se za povredu autorskog imovinskog prava mo`e dosuditi samo naknada materijalne {tete. str. 2001. godine . (Vrhovni sud Republike Srpske. me|utim.42. u smislu ~lana 12. 41 . i Bilten sudske prakse VS RS broj I/2004. ovog Zakona (pravo da koristi i da drugim licima ne dozvoli kori{}enje u proizvodnji za{ti}enog pronalaska. tu`iocu nije mogla biti dosu|ena nov~ana satisfakcija niti je tu`eni mogao biti obavezan da presudu o svom tro{ku objavi u sredstvima javnog informisanja. u vezi sa ~lanom 95. str. ZOO). ZAP-a propisano je da preduze}e i drugo pravno lice ili poslodavac imaju isklju~ivo pravo da u okviru svoje redovne djelatnosti. tehni~kih inovacija i znakova razlikovanja («Slu`beni list SFRJ». a za povredu autorskog moralnog prava . koji Zakon se primjenjuje i u Republici Srpskoj na osnovu odredbi ~lana 12. kako je to u~inio prvostepeni sud ~ime je pogre{no primijenio materijalno pravo (~lanovi 95.pravo na za{titu ^lan 50. do 48. propisano je: da se pravo iz ~lanova 44. 164 . niti je mogao postati. ali samo zbog povrede autorskih imovinskih prava. ZOO u vezi sa ~lanom 223 ZPP-a. i 199. Zakona o za{titi pronalazaka. ZOO. Drugim rje~ima. u smislu ~lana 155. nego isklju~ivo autorskih imovinskih prava.166) VIII . i 96. ODNOSNO IZUMA I AKO MU JE TO PRAVO PRIZNATO PO POSTUPKU I NA NA^IN PROPISAN ZAKONOM OD NADLE@NOG ZAVODA ILI USTANOVE ZA PATENTE. odnosno kod poslodavca bez tra`enja dozvole od radnika . ali ne i autorskih moralnih prava koja su. stav 5.INDUSTRIJSKO VLASNI[TVO Patentna za{tita Patentna za{tita . obliku tijela. kako je naprijed napomenuto. pripada pravo na naknadu {tete. broj 34/81) PATENTNA ZA[TITA MO@E SE PRU@ITI SAMO LICU KOJE JE IZVR[ILO PRIJAVU SVOG PRONALASKA . Pravi~na nov~ana naknada pripada samo autoru zbog povrede autorskih moralnih prava. sud je dosudio tu`iocu “na ime povrede autorskog imovinskog prava” nov~anu satisfakciju i obavezao tu`enog da o svom tro{ku presudu objavi u sredstvima javnog informisanja. pravo da 134 . Ovi vidovi naknade nematerijalne {tete se. a ne i autorskih moralnih prava ~iji titular nije postao. stav 1. broj 35/92). tehni~kih unapre|enja i znakova razlikovanja (“Slu`beni list SFRJ”. Iz ~lana 95. nisu mogli dosuditi zbog povrede imovinskog prava nego samo materijalna {teta u vidu naknada obi~ne {tete i izmakle koristi. broj 34/81). od 19.^lanom 21. broj 2/2004. broj: G`-2/01.PATENTA. stav 1. pravo da stavi u promet predmete izra|ene prema za{ti}enom pronalasku. slike ili crte`a. stav 1.autora tog djela. za vrijeme od pet godina iskori{}avaju autorska djela koje je u izvr{enju svoje radne obaveze stvorio radnik u tom preduze}u ili drugom pravnom licu. odluka broj 93. Na osnovu ove zakonske odredbe tu`ilac je po sili zakona postao nosilac autorskih imovinskih prava u odnosu na televizijsku emisiju snimka rukometne utakmice. Prema izreci pobijane djelimi~ne presude. 10.naknada nematerijalne {tete.«Doma}a i strana sudska praksa». Iz obrazlo`enja: Prema odredbi ~lana 50. a ne i tu`iocu koji nije nosilac ovih. slici ili crte`u. ZAPa.

patenta.ISTA BOJA ETIKETA. modelom ili uzorkom i pravo na naknadu kad drugo lice koristi u proizvodnji njegov za{ti}eni pronalazak. oblik tijela. i da mu je to pravo priznato po postupku i na na~in propisan navedenim Zakonom od nadle`nog zavoda ili ustanove za patente. UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM O PATENTIMA I ZNACIMA RAZLIKOVANJA (“SLU@BENE NOVINE RBiH”. odnosno `iga i upisom priznatog prava u odgovaraju}i registar. proizilazi da se patentna za{tita mo`e pru`iti licu koje je izvr{ilo prijavu svog pronalaska . dakle. odnosno izuma. od 21. kako je re~eno. IAKO TO NIJE BIO SLU^AJ. 21/93 I 13/94). KOJA PREDSTAVLJA SATISFAKCIJU ZBOG POVREDE KOJU JE PRETRPIO ZBOG SMANJENOG UGLEDA NA TR@I[TU NA ODNOSNOM PODRU^JU. str. stav 2. 21/93 i 13/94) ^lan 200.raspola`e patentom. 11. @albe tu`ioca i tu`enog se odbijaju kao neosnovane i presuda Osnovnog suda Br~ko Distrikta BiH. odluka broj 94. i da mu stoga ne pripada pravo na patentnu za{titu. niti je nakon raspada SFRJ to u~inio u nekoj od republika u sastavu biv{e SFRJ koje su priznate kao dr`ave. OBLIK SLOVA I ISTO PISMO. da on nije izvr{io prijavu za za{titu pronalaska patenta nadle`nom zavodu u biv{oj SFRJ. Zakona o obligacionim odnosima KORI[]ENJEM GRAFI^KIH ELEMENATA ETIKETA TU@IOCA ZA DIZAJN SVOJIH ETIKETA . kao i da ima to pravo da koristi i drugim licima ne dozvoli kori{}enje u proizvodnji za{ti}enog pronalaska. a koje tu`ilac sada u `albi protiv pobijane presude ne dovodi u sumnju. A U VEZI ^LANA 88. broj I/2004. ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud pravilno primijenio navedene materijalno-pravne odredbe citiranog zakona kada je zaklju~io da tu`ilac nije nosilac prava na patent. godine POTVR\UJE. bilo priznato. ZA POVREDU ZA[TI]ENOG ROBNOG @IGA TU@ILAC IMA PRAVO I NA NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE. odnosno pravo na u~e{}e u dohotku i druga prava utvr|ena samoupravnim op{tim aktom) sti~e priznavanjem patenta. 135 . od 3. godine . Uredbe sa zakonskom snagom o patentima i znacima razlikovanja (“Slu`bene novine RBiH”. STAV 2. a va`e od dana podno{enja uredne prijave za priznanje tog prava. 2004. br. to jest pravo da tu`bom tra`i dono{enje odluke kojom }e se drugom licu zabraniti da se koristi patent. USLJED PRODAJE PROIZVODA KOJI SU GARANTOVALI KONTROLU KVALITETA PO STANDARDIMA TU@IOCA. Polaze}i od ~injenica koje su utvr|ene u postupku. niti mu je to pravo.Bilten sudske prakse VS RS. modela ili uzorka. BR. UTVR\IVANJE VISINE OVE [TETE VR[I SE SAGLASNO ODREDBI IZ ^LANA 200. 166 -167) Povreda prava na `ig i naknada nematerijalne {tete ^lan 88. KAO I DRUGIH GRAFI^KIH ELEMENATA. 08. broj P-38/02-I. kao i da mu naknadi tra`enu {tetu. Iz navedenih odredbi. TU@ENI NAMJERNO KR[I PRAVA TU@IOCA NA @IG I NA TAJ NA^IN KUPCE DOVODI U ZABLUDU I STVARA UVJERENJE DA SU NJEGOVI PROIZVODI PROIZVEDENI I KONTROLISANI PO STANDARDIMA TU@IOCA. a niti je to pravo na njegovo ime bilo upisano u registar patenata kod nadle`nog Zavoda za patente koji se u svakoj dr`avi vr{i upisom u registar patenata. broj: G`-4/03. 2003. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA. sliku ili crte`. kao i pravo na naknadu {tete. (Vrhovni sud Republike Srpske.

pogre{no je prvostepeni sud odlu~io kada je obavezao tu`enog da tu`iocu naknadi 1/2 dijela ukupnih tro{kova parni~nog postupka. Pogre{na je ocjena prvostepenog suda da tu`eni nema proizvodnju navedenih bezalkoholnih pi}a u ve}im koli~inama. tu`ilac je tokom ovog parni~nog postupka vi{e puta predlagao tu`enom sklapanje sudskog poravnanja. 02. iako se tu`ilac podneskom od 11..547. godine.. prvostepeni sud je po~inio i bitnu povredu odredaba postupka iz ~lana 284. Shodno tome. te da je istu takvu upornost ispoljio i u kr{enju prava na robni `ig tu`ioca. Tu`eni je obavezan da tu`iocu naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 3.. ta~ka 10. tu`ilac izra`eno u procentima uspio sa 10% tu`benog zahtjeva. br.000 KM sa zakonskom kamatom po~ev od 01. te da objavi tekst ove presude .” D. Sa vi{kom tu`benog zahtjeva tu`ilac je odbijen. zanemariv{i ~injenicu da je kao proizvo|a~ i prodavac du`an po{tovati prava na intelektualnu svojinu drugih u~esnika na tr`i{tu. @albu je izjavio i tu`eni iz svih `albenih razloga propisanih odredbom ~lana 283.uvod i izreku presude bez obrazlo`enja u “Slu`benom glasniku BiH” i “Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta”. kao i da koristi dizajn etiketa koje uklju~uju elemente sli~ne elementima dizajna etiketa navedenih bezalkoholni pi}a tu`ioca. “Fannta” i “Coca Cola”. Istom presudom zabranjeno je tu`enom da proizvodi i prodaje bezalkoholna pi}a pod navedenim nazivima i da koristi robni `ig koji je sli~an robnim `igovima “Sprajt”. 06. Pored navedene bitne povrede odredaba parni~nog postupka.000. na kojima je prikazan proizvodni pogon tu`enog. kako se u `albi navodi. vlasnik Samostalne zanatske radnje “O. a: na taj na~in {to je proizvodio i stavljao u promet bezalkoholna gazirana pi}a pod nazivima: “Sprajt”.. te je bio du`an dokazati postojanje ugovora. Uredbe sa zakonskom snagom o patentima i znacima razlikovanja (“Slu`beni list RBiH”. po navodima `alioca.50 KM. 2002. T. pa mu. po{to je odlu~io o dijelu tu`benog zahtjeva tu`ioca koga se tu`ilac odrekao. po{to je prvostepeni sud trebalo da cijeni i ~injenicu da je tu`eni sa vrlo velikom uporno{}u izbjegavao sve dogovore i sporazume sa tu`iocem. pa do isplate. 21/93 i 13/94). povrijedio `ig tu`ioca Kompanije “Coca Cola” iz Atlante. a sve u roku od 15 dana po pravosna`nosti presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. ali je tu`eni taj prijedlog uvijek odbijao i odnosio se ingnorantski prema ponudi tu`ioca. godine. shodno tome. po{to upravo slijedi suprotno iz fotografija koje je punomo}nik tu`enog predao sudu na glavnoj raspravi odr`anoj 14. stav 2. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta BiH i u `albi isti~e da tu`ilac nije aktivno legitimisan u ovoj pravnoj stvari. te da tu`iocu na ime naknade nematerijalne {tete isplati iznos od 20.000. a: u protivnom }e to u~initi tu`ilac o tro{ku tu`enog. pa je tako dosu|ena naknada tu`iocu za {tetu u iznosu od 20. U `albi isti~e da dosu|ena naknada za pretrpljenu nematerijalnu {tetu na strani tu`ioca nije adekvatna satisfakcija za istu. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta BiH. Protiv ove presude `ali se tu`ilac u dijelu koji se odnosi na visinu dosu|ene naknade na ime nematerijalne {tete i dosu|ene tro{kove spora.. u stvari. Na taj na~in tu`eni stvara lo{u sliku o tr`i{nim prilikama u BiH zbog ~ega mnogi strani investitori i izbjegavaju da investiraju u BiH..547. USA. “Fannta” i “Coca Cola”.Obrazlo`enje: Prvostepenom presudom utvr|eno je da je tu`eni T. a: shodno odredbi ~lana 11.. godine kao dana podno{enja tu`be. kao i tro{kova spora usvoji u cijelosti.00 KM. te iste dosudio u iznosu od 3. s prijedlogom da se `alba uva`i i zahtjev za naknadu {tete tu`ioca.. 136 .. iz D. Ovo stoga {to je tu`ilac strano pravno lice ~ije je sjedi{te SAD.. odrekao naknade materijalne {tete i izjasnio da }e tu {tetu tra`iti novom tu`bom. kako se u `albi navodi.00 KM u odnosu na prvobitno postavljeni zahtjev u visini od 100. 2002.s. stav 1. 08. konvencije ili reciprociteta izme|u SAD i BiH.50 KM.00 KM. s obzirom na visinu dosu|ene naknade u iznosu od 20. 2004. Ina~e.000. iako je.

Ovo stoga {to je nesumnjivo dokazano da je tu`eni nastavio proizvodnju i prodaju navedenih bezalkoholnih pi}a 137 .” proizvodio i stavljao u promet bezalkoholna gazirana pi}a pod nazivima “Sprajt”. pa je tu`ilac u toku parni~nog postupka podneskom od 13. U prvostepenom postupku je utvr|eno da je tu`eni T. a: {to je objavljeno u “Glasnicima SMP . Prvostepeni sud je odlu~io o tu`benom zahtjevu tu`ioca.... 1999. 2002.). “Fannta” i “Coca Cola” za teritoriju BiH. iz D. 11.. s. godine. godine objaviti izvinjenje u novinama sa tekstom u kome decidno stoji da je proizvodio i distribuirao na tr`i{te navedena bezalkoholna pi}a sa natpisom na fla{ama koji su ~inili povredu nad `igovima tu`ioca. Stoga predla`e da se `alba tu`enog kao neosnovana odbije. pasus 6. Naime. iz D. ^injenica da je tu`eni podnio zahtjev za za{titu tri `iga za osvje`avaju}a bezalkoholna pi}a pod nazivom “Oaza narand`a”. “Oaza citrona” i “Oaza Koka Kola” u me|uvremenu.50 KM. broj 2 do 3 iz decemba 1998. kao vlasnik Samostalne zanatske radnje “O. 2002. Samostalna zanatska radnja “Oaza sok” je mala porodi~na djelatnost koju obavlja tu`eni sa svojim uku}anima i ukupna vrijednost proizvodnje za tri godine je manja od dosu|enog iznosa na ime naknada nematerijalne {tete. 11. godine.Industrijsko vlasni{tvo”. T. “Fannta” i “Sprajt” i dostaviti tu`iocu sve {tampane natpise za ista pi}a. 03. te da }e zaustaviti proizvodnju i prodaju svojih proizvoda koji nose natpise “Coca Cola”. iako nijedan dokaz nije izveden na glavnoj raspravi pred Osnovnim sudom. pobijana presuda ukine i tu`ba tu`ioca odbaci. godine. 2002. godine. pa je bez osnova `albeni prigovor tu`enog da je prvostepeni sud odlu~io o zahtjevu tu`ioca (misli se na naknadu nematerijalne {tete) od koga je tu`ilac odustao. i pored potpisane ovakve izjave tu`eni je nastavio sa proizvodnjom bezalkoholnih pi}a navedenog naziva koriste}i etikete sa elementima veoma sli~nim etiketama na bezalkoholnim pi}ima tu`ioca istog naziva. obavezao se da }e prestati koristiti sve `igove i natpise i da }e promijeniti svoje natpise. te da }e u roku od 15 dana ra~unaju}i od dana 28. nakon ~ega je tu`eni T. 07. Me|utim. Tu`beni zahtjev tu`ioca nije glasio samo na naknadu nematerijalne {tete. Svoju aktivnu legitimaciju u ovom postupku tu`ilac je dokazao izvodom Instituta za standardizaciju. Naknadu nematerijalne {tete tu`ilac je jasno tra`io podneskom od 19.godine. godine (strana 3.. 2001. 06. ali je ostao zahtjev tu`ioca za naknadu nematerijalne {tete postavljen podneskom od 21.. koji }e biti uni{teni. i broj 1 do 2 avgusta 1999. “Fannte” i “Coca Cole” koje proizvodi tu`ilac.. godine odustao od zahtjeva za materijalnu {tetu sa napomenom da }e taj vid {tete tra`iti u drugom postupku. “Fannta” i “Coca Cola” i koristio robni `ig koji je po svojim elementima vrlo sli~an robnim `igovima “Sprajta”. pa je procjena tu`enog da je tu`ilac uspio sa tu`benim zahtjevom samo do 10% neta~na. ne uti~e na osnovanost ovog tu`benog zahtjeva. @albe tu`ioca i tu`enog su neosnovane.eventualno pripada naknada na ime tro{kova spora u iznosu od 709. mjeriteljstvo i patente BiH.. 2002. Da je to ta~no slijedi iz zapisnika o izvr{enom inspekcijskom pregledu od strane Tr`i{ne inspekcije Br~ko Distrikta BiH. od 23. s obzirom na to da je svoje robne `igove za{titio za teritoriju BiH kod Instituta za standarde. 03. pa je neta~an `albeni prigovor tu`enog da je prvostepeni sud odlu~io o zahtjevu koga se tu`ilac odrekao. mjeriteljstvo i patente Bosne i Hercegovine kod kojih je registrovao robne `igove za bezalkoholna pi}a “Sprajt”.. Iz svih navedenih razloga predla`e da se `alba uva`i. a {to slijedi iz prilo`enih fotografija u spisu iz kojih se jasno vidi da je na `igu od ~epa fla{e istih pi}a utisnut datum 31. U odgovoru na `albu tu`enog. T. tu`ilac isti~e da je aktivna legitimacija njegova u ovom postupku sasvim jasna. Na ovaj na~in tu`eni je nesumnjivo tu`iocu nanio {tetu.

ali je ona. 2002. br.ista boja etiketa.000 KM. Kako je na ovaj na~in tu`eni namjerno kr{io prava tu`ioca na `ig i na taj na~in kod kupca stvarao uvjerenje da su njegovi proizvodi proizvedeni i kontrolisani po standardima tu`ioca. 10. 5/2000. Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”. iako to nije bio slu~aj. 2003. 2002. pa je i. po ocjeni ovog suda.000.2/03. pa je zabranjeno istome da proizvodi i prodaje bezalkoholna pi}a pod nazivima “Sprajt”. “Fannta” i “Coca Cola”. H.koriste}i etikete sa elementima sadr`anim u etiketama tu`ioca za proizvode tu`ioca istog naziva. 03. 1/2001. Visina ove naknade utvr|ena je u skladu sa odredbama ~lana 200. NAPOMENA: Tu`eni je na ovu presudu izjavio reviziju. Uredbe sa zakonskom snagom o patentima i znacima razlikovanja (“Slu`bene novine RBiH”. br. a: {to nije slu~aj.00 KM (u toku postupka tu`ilac nije dokazao da je tu`eni svoje proizvode plasirao na {irem podru~ju. po{to se radi o protizvodima iste te`ine od 1.) (Presuda Apelacionog suda Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. a u vezi ~lana 88. od 13. oblik slova i isto pismo. to je prvostepeni sud pravilno odlu~io kada je tu`enog. gdje je tu`eni proizvodio i prodavao na tr`i{tu svoje proizvode povre|uju}i `ig tu`ioca je u privrednom pogledu slabo razvijeno) prihvata i ovaj sud kao pravilne i dosu|ena naknada je adekvatna visini povrede koju je tu`ilac pretrpio zbog smanjenog ugleda na tr`i{tu na ovom podru~ju. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta BiH (“Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH”. 21/93 i 13/94). broj: Rev. 6/2002). Da se zaista radi o sli~nom `igu jasno je iz grafi~kih elemenata etiketa tu`ioca koje je tu`eni koristio za dizajn svojih etiketa . to je obje `albe kao neosnovane valjalo odbiti i istu presudu potvrditi.uvod i izreku u “Slu`benom Glasniku BiH” i “Slu`benom glasniku Br~ko Distrikta”). stav 2. s obzirom na to da je vrijednost predmeta spora manja od 30. rje{enjem Apelacionog suda Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. usljed prodaje proizvoda koji su garantovali kontrolu kvaliteta po standardima tu`ioca. Kako je prvostepeni sud na potpuno utvr|eno ~injeni~no stanje (dokazi koje su predlo`ili tu`ilac i tu`eni izvedeni su na glavnoj raspravi dana 14. a podru~je Br~ko Distrikta. kao i drugi grafi~ki elementi.5 l. godine. obavezao na naknadu u dosu|enom iznosu. te da koristi dizajn etiketa koji uklju~uje elemente sli~ne elementima dizajna etiketa tu`ioca za iste proizvode i da objavi tekst ove presude . broj 29/78).godine) pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijanu presudu. godine) 138 . sa etiketama veoma sli~nog oblika i grafi~kih rje{enja. a da pri tome nije po~inio bitne povrede odredaba parni~nog postupka na koje se `albom ukazuje. T. pravilno zaklju~io prvostepeni sud da prosje~an kupac razliku izme|u etiketa na proizvodima tu`ioca i tu`enog ne mo`e uo~iti. Kako je tu`ilac uspio u ovom sporu sa ve}im dijelom svog tu`benog zahtjeva (pored dosu|ene naknade za nematerijalnu {tetu. utvr|eno je da je tu`eni povrijedio robni `ig tu`ioca. 08. Razloge koje je dao prvostepeni sud za dosu|enu naknadu tu`iocu na ime nematerijalne {tete u iznosu od 20. a: na osnovu ~lana 295. istog na~ina pakovanja. koja predstavlja satisfakciju zbog povrede koju je pretrpio. broj: G`-282/02. odba~ena kao nedozvoljena. od 24. to tu`ilac ima pravo na naknadu nematerijalne {tete. koji je svojim pona{anjem prouzrokovao ovaj spor i uticao na du`inu trajanja parni~nog postupka.

1998. iz koje proizilazi da je ista na ime kupoprodajne cijene za poslovni prostor isplatila ovom preduze}u 1. ina~e. godine) 139 . nije dokaz o uplati. a najkasnije narednog radnog dana. broj 10/89). o uplati kupoprodajne cijene. od 6. po bilo kom osnovu. bez dokaza da su upla}ena sredstva legla na ra~un tu`ene. Zakona o finansijskom poslovanju (“Slu`beni list SFRJ”. a odredbom ~lana 10. BEZ DOKAZA DA SU UPLA]ENA SREDSTVA LEGLA NA RA^UN PREDUZE]A (TU@ENE). propisano da organizacija (u smislu Zakona o finansijskom poslovanju) obavlja nov~ani promet preko ra~una kod organizacije koja je saveznim zakonom ovla{tena za obavljanje platnog prometa (organizacija za platni promet). koji je bio na snazi u vrijeme nastanka pravnog odnosa. vlasnik. Zakona o finansijskom poslovanju (“Slu`beni list SFRJ”. ~iji je on. Iz obrazlo`enja: Me|u parni~nim strankama nije sporno da tu`iteljica posjeduje potvrdu direktora preduze}a tu`ene. organizacija du`na da novac primljen u gotovom.IX . 02. (Presuda Okru`nog suda u Banjaluci. Kako je odredbom ~lana 9.00 dinara.FINANSIJSKO POSLOVANJE Isplata kupoprodajne cijene . broj: G`-1034/97. istog Zakona da je.potvrda direktora nije dokaz o uplati ^lan 9.030.081. uplati istog dana na svoj ra~un. NIJE DOKAZ O UPLATI. ODNOSNO ISPLA]ENOJ KUPOPRODAJNOJ CIJENI. koji je predmetom ovog spora. odnosno ispla}enoj kupoprodajnoj cijeni. onda je jasno da potvrda direktora preduze}a. broj 10/89) POTVRDA DIREKTORA PREDUZE]A (TU@ENE) O UPLATI KUPOPRODAJNE CIJENE KAO IZVR[ENJA UGOVORENE OBAVEZE PREMA PREDUZE]U (TU@ENOM).

Vlada RBiH je zadr`ala ingerencije koje joj omogu}uju da funkcioni{e kao vlada me|unarodno priznate dr`ave BiH. postupaju}i po ovla{tenju Vlade RBiH. U OKVIRU OBAVLJANJA FUNKCIJE KASNIJE PRENESENE NA VLADU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE. 1995. a sve druge civilne funkcije su prenesene na Vladu Federacije BiH. tako {to su njene institucije. novinama Federacije BiH”. u Logisti~ki centar Halilovi}i. a takav prelazak podrazumijeva i prenos neregulisanih obaveza nastalih u obavljanju funkcija (u konkretnom slu~aju obaveza je nastala u okviru resora socijalne politike-pravni posao je zaklju~en u cilju opskrbe stanovni{tva u Sarajevu. od 30.94/97. Zakona o obligacionim odnosima.obveze koje preuzima Federacija BiH Op{ta pravila imovinskog prava FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE JE PRAVNI SLJEDNIK OBAVEZA IZ OBLIGACIONIH UGOVORA KOJE JE ZAKLJU^ILA U TOKU 1993. U cilju implementacije Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. GODINE VLADA REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE. izlo`enog izgladnjavanju). Republika Bosna i Hercegovina (prvotu`ena u ovoj parnici) prestala je postojati kao pravni subjekt (pravno lice) prije zaklju~enja glavne rasprave pred prvostepenim sudom. broj 8/95). Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je pravilno utvrdio da je Ministarstvo robnog prometa. na sjednici odr`anoj 11. stav 2. broj 1/1998. prestale postojati. stav 2. broj: P`. 11. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. OSNOVE OBLIGACIONIH ODNOSA Ugovor .kada se primjenjuju ^lan 21. u ime RBiH u toku 1993. preduzetni{tva i turizma RBiH. u Dejtonu. na obligacione odnose se primjenjuju uzanse ako ugovorne stranke ugovore njihovu primjenu ili ako iz 140 . godine. dana 9. Vlada RBiH je zaklju~ila ugovor sa motivom da pobolj{a snabdijevanje stanovnika Sarajeva. u to vrijeme opsjednutog grada. 1995. godine Bilten VS FBiH. pa je prvostepeni sud osnovano obavezao drugotu`enu na isplatu cijene. Zakona o obligacionim odnosima SMATRA SE DA SU UGOVORNE STRANKE HTJELE PRIMJENU OP[TIH UZANSI ZA PROMET ROBOM KADA U UGOVORU UPOTRIJEBE IZRAZE KOJI SE KORISTE U OVIM UZANSAMA. posredstvom UNHCR-a Agencija za humanitarnu pomo}.godine (Odluka i Sporazum su objavljeni u (“Sl.X . Po odredbama Sporazuma. tada organ Ministarstva za izbjeglice i socijalnu politiku u Vladi RBiH. gdje je robu preuzela. implementacijom Ustava Bosne i Hercegovine. 12. zaklju~ilo ugovor sa tu`iocem. Prvostepeni sud je pouzdano utvrdio i da je kupljenu koli~inu robe tu`ilac isporu~io preko Aerodroma u Sarajevu. Na drugotu`enu Federaciju BiH je. 1997. zaklju~en je Sporazum o o`ivotvorenju Federacije Bosne i Hercegovine. me|utim. 06. po kome je tu`ilac prodao ve}u koli~inu prehrambenih artikala.OBLIGACIONO PRAVO . Iz obrazlo`enja: U skladu sa ~lanom 21. strana 21) Uzanse . odluka broj 26.godine koji je prihva}en Odlukom Ustavotvorne skup{tine Federacije BiH.OP]I DIO 1. prenesena obaveza RBiH.

broj 2/2000. prvostepeni sud je izveo pravilan zaklju~ak da su htjele primjenu Op{tih uzansi za promet robom. godine eskontna stopa je bila 10% godi{nje. odluka broj 41. odluka broj 27. broj 57/89). godine do 6. godine Bilten VS FBiH. 10. 11. 1. dakle. stranke su ugovorile isporuku robe “franco” uz naznaku mjesta opredjeljenja (isporuka u M. 1997.nedostatak volje i mane volje Ugovor . strana 28) 2. stav 2. nije u pitanju potra`ivanje iz ugovora u privredi. NASTANAK OBAVEZA (~l. 1998. Prema utvr|enju prvostepenog suda. str. 07. 26. do 83) a) Saglasnost volja (~l. Zakona o obligacionim odnosima UGOVOR SE SMATRA ZAKLJU^ENIM KADA SU SE UGOVORNE STRANE SAGLASILE O BITNIM ELEMENTIMA UGOVORA. kojim je propisana kamata od 18% godi{nje. do 45) Sklapanje ugovora . list SFRJ”. i 60. godine. 26. Eskontna stopa za period od 15. a tu`eni ovu ~injenicu priznaje.stopa zatezne kamate na dugove Federacije BiH iz ugovora o nabavci robe za vojne jedinice Zatezna kamata . 1996. 01. Na osnovu ~injenice {to su parni~ne stranke ugovorile isporuku robe “franco” M.236/97.nedostatak volje i mane volje ^lanovi 26. primjenjuju odredbe Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl. kori{tenjem izraza iz ovih uzansi. Iz obrazlo`enja: Odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine FBiH”. koji se primjenjivao od 8. U ovom slu~aju. 12. 141 . 2000. navedenog zakona). (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. te je. ali se ona primjenjivala samo na potra`ivanja iz ugovora u privredi (~l. GODINE TE^E ZATEZNA KAMATA PO ESKONTNOJ STOPI NARODNE BANKE BIH UVE]ANOJ ZA 20%. broj 18/96). Zakona o visini stope zatezne kamate iz 1996. broj: P`. do 261) 2. odlu~io o osnovanosti tu`benog zahtjeva. godine Bilten VS FBiH. Od 1. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 1. propisana je bila stopa kamate od 28% godi{nje. jer Vojska FBiH nije stupila u obligacioni odnos kao privredni subjekt. 26. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH.njihovog poslovnog odnosa proizilazi da su htjele njihovu primjenu. broj 1/1998. 1997. broj: P`. godine .visina stope na dugove Federacije BiH iz ugovora o nabavci robe za vojne jedinice ^lan 25. 21 . do 31. 1. koji je preuzet. dakle.raniji (“Sl.274/99.22) Kamata . broj 27/98). 1996. 1996. Sklapanje ugovora (~l. a stopa zatezne kamate 12% godi{nje. godine iznosila je 20% godi{nje a stopa zatezne kamate u tom periodu 24%. 12. po eskontnoj stopi NBBiH uve}anoj za 20%. opravdano primjenon navedenih Op{tih uzansi. od 18..). godine do 6. broj 18/97) NA DUGOVE FEDERACIJE BIH IZ UGOVORA O NABAVCI ZA POTREBE SNABDIJEVANJA VOJNIH JEDINICA TOKOM PERIODA OD 8. novine FBiH”. pa se na ovakva potra`ivanja do stupanja na snagu novog Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine FBiH”. od 23. 07. 05. 10. 1998.

~lan XII. predstavljale pritisak i ozbiljnu opasnost za `ivot (~lan 60. kao vlasnika. da ugovor nije bio u skladu sa onim {to bi u~inio pod normalnim okolnostima. godine predao predniku tu`enih dio kupoprodajne cijene u iznosu od 50. 1992. Tu`itelj u toku postupka nije uspio dokazati da je predao iznos od 50. ni{tave su i ne predstavljaju osnov za stjecanje prava vlasni{tva na nekretninama. prenio pravo vlasni{tva na drugo lice. ne priznaju se kao valjane bilo kakve nelegalne transakcije imovine. godine. Prema Aneksu 7. godine. i ista se dovodi u pitanje zbog ratnih okolnosti. te da tom prilikom nisu potpisali ugovor. 11. te da je tu`itelj bio svjestan razloga koji su tu`enika naveli da potpi{e ugovor. predmetni ugovor ne mo`e imati pravni u~inak u smislu citiranih materijalno-pravnih propisa. 03. U prilog ovome ide i ~injenica da je tu`itelj u 1996. 1991. 12.000 DEM i to bez prisustva svjedoka i bez bilo kakve priznanice. kojima je vlasnik nepokretnosti u svojini gra|ana. kao pripadnik etni~ke manjine. jednostrane izjave volje. bez obzira {to je prednik tu`enih potpisao ugovor od 10. koje su za prodavca. godine. godine). godini zaklju~io ugovor o zakupu sa mjesnom zajednicom. proizlazi da izme|u parni~nih stranaka nije postignut dogovor o prodaji ku}e.000 DEM na ime prodajne cijene. pod djelovanjem prinude. u konkretnom slu~aju. Prema ~lanu 21a.000 DEM u tada{njim YU dinarima. broj: U-15/99. iz iskaza tada{njeg vlasnika sporne nekretnine. Naime. da je njegovo pravo da ostane u posjedu svoje ku}e bilo nesigurno. koji su zaklju~eni nakon 30. zbog ~ega se ne mo`e smatrati da je na valjan na~in prenio svoja vlasni~ka prava na tu`itelja.Iz obrazlo`enja: Tu`itelj tvrdi da je u martu 1992. nedostaje slobodno izra`ena volja na njegovoj strani (~lan 26. 1992. nego da se radilo o dogovoru da tu`itelj omogu}i predniku tu`enih da. kao i drugi pravni poslovi. 04. ZOO). stav 3.ZOO). prevare i sile. ovaj sud smatra da je prednik tu`enog potpisao ugovor pod utjecajem svog te{kog polo`aja. koja je stupila na snagu 23. Zakona o obligacionim odnosima . u zamjenu za dozvolu izlaska ili dokumente. od 31. broj 21/92). broj: G`-73/02. a niti je sa~injena bilo kakva priznanica o prijemu novca. uklju~uju}i prenos koji je u~injen pod prinudom. U konkretnom slu~aju. Me|utim. od 15. Analizom svih provedenih dokaza ~ini se nelogi~nom i neprihvatljivom izjava tu`itelja. 10. ili koje su na neki drugi na~in povezane sa etni~kim ~i{}enjem (Odluka Ustavnog suda BiH. (Presuda Kantonalnog suda u Mostaru.. kojim ugovorom mu se predaje na kori{tenje stan na spratu predmetne ku}e za mjese~nu zakupninu u iznosu od 150 DEM. Uredbe sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list RBiH”. nesporno je da se prednik tu`enih osje}ao prinu|enim da napusti svoju ku}u. u okolnostima u kojima je ugovor sa~injen. Dakle. 2002. 2000. da je zaklju~en kupoprodajni ugovor sa prednikom tu`enih i da je u martu 1992. zbog ~ega je njegov zahtjev za povrat tog iznosa neosnovan. zajedno sa svojom porodicom. kako to poprima i prvostepeni sud. godine ispla}ena dinarska protuvrijednost od 50. a nema sumnje da je tu`itelj bio svjestan te{kog polo`aja tu`enika i zasigurno je shvatao da je to bio razlog da prednik tu`enih potpi{e predmetni ugovor. napusti ku}u i bezbjedno se prebaci van zone borbenih dejstava. godine) 142 . Op}eg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Zbog svega izlo`enog. stav 2.

broj 3/2002. 01. zaklju~enje ugovora Sklapanje ugovora . i druge dokaze koje bude smatrao cjelishodnim za utvr|enje relevantnih ~injenica vezanih za osnovanost tu`benog zahtjeva. Ukoliko se doka`e istinitost ovih ~injenica. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima SMATRA SE DA UGOVOR NIJE NI NASTAO.prihvatanje ponude. 1989. komplementarnost prihvata sa ponudom). NE MO@E SE SMATRATI DA JE PONUDA PRIHVA]ENA I SKLOPLJEN UGOVOR O PRODAJI POSLOVNE PROSTORIJE. Iz obrazlo`enja: Tu`iteljica tvrdi da izme|u nje i tu`ene nikada nije postignut sporazum o bitnim sastojcima ugovora o prodaji kao {to su predmet ugovora i cijena. 10. ^injenice da je tu`ilac podneskom od 17. 1990. pa kako ugovor nije ni nastao bez obzira {to je. odnosno da izme|u stranaka ne postoji pravni odnos iz ugovora o prodaji predvi|en ~lanom 26. b) da sadr`aj izjave o prihvatanju ponude u cijelosti odgovara sadr`aju ponude (tzv. 01. godine. a u vezi dopisa tu`enog od 15.prihvatanje ponude ^lan 32. 1989. NE ZNAJU]I [TA POTPISUJE. ZOO). zaklju~en u formi koju propisuje ovakav ugovor. st. v) da prihvatanje ponude pravovremeno stigne ponudiocu i g) da prihvatanje ponude bude u~injeno u posebnoj formi ako zakon izri~ito zahtijeva takvu formu za sklapanje ugovora (~l. godine. spolja gledano. bilo bi uslova za utvr|enje da ugovor o prodaji nije nastao. A ME\U UGOVORNIM STRANAMA NIJE POSTIGNUT SPORAZUM O BITNIM SASTOJCIMA UGOVORA TE VRSTE.Ugovor . Iz obrazlo`enja: Prihvatanje ponude je izjava volje ponu|enog kojom izra`ava svoj pristanak na u~injenu ponudu.kada izme|u stranaka ne postoji pravni odnos iz ugovora o prodaji predvi|en ~lanom 26. potrebne su. pa da je ru{ljiv ve} da nije ni nastao jer je pismeno o tom ugovoru potpisala ne znaju}i njegov sadr`aj. strana 19) Ponuda . niti da je ugovor zaklju~en pod uticajem prijetnje. IAKO JE PRIVIDNO ZAKLJU^EN U FORMI PROPISANOJ ZA OVAKAV UGOVOR. Zakona o obligacionim odnosima AKO PONU\ENI PREMA USLOVIMA PONUDE U ODRE\ENOM ROKU NIJE ISPLATIO PONUDIOCU CIJENU SADR@ANU U PONUDI. ZOO a na koje okolnosti }e prvostepeni sud provesti predlo`ene dokaze iz `albe a. 01. 1990. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 1989. 2. ZOO). da je na ra~un tu`enog uplatio sav nov~ani iznos utvr|en ovim ugovorom u roku od dva dana od prijema pismena tu`enog i da je tu`ilac u prilogu dopisa od 17. AKO JE JEDNA OD UGOVORNIH STRANA POTPISALA PISMENI UGOVOR. 10. obavijestio tu`enog da prihvata sva me|usobna prava i obaveze stranaka utvr|ena od strane tu`enog odredbama ugovora od 25. 38. po potrebi. godine i na svim ovim 143 . godine dostavio tu`enom ~etiri primjerka ugovora od 25. godine. Ovakvim navodima tu`iteljica ne isti~e ni da je ugovor fiktivan (to podrazumijeva svijest ugovornih stranaka da zaklju~uju ugovor neistinitog sadr`aja iz ~lana 66.nije ni nastao ako nema saglasnosti volja Saglasnost volja . i 66. tako|e. prinude ili prevare. ZOO ^lanovi 26. odre|ene pretpostavke: a) da izjava o prihvatanju ponude bude ozbiljna. Da bi izjava o prihvatanju ponude dovela do nastanka ugovora.

godine . same za sebe. jer. godine. zajedno sa tekstom izjave tu`enog sadr`ane u ugovoru od 25. godine kada je ovaj nov~ani iznos potpuno obezvrije|en usljed galopiraju}e inflacije.primjercima ugovora stavio svoj potpis. pozivaju}i sva zainteresovana. 1990. jer takav ugovor. 1989. ne mo`e s uspjehom tra`iti da se utvrdi pravna valjanost ugovora od 25. 4. godine i isti dostavio tu`iocu sa nazna~enjem nove cijene i novog roka za ispunjene obaveze isplate cijene. godine utvr|enu u ~l. izme|u ovih stranaka nije ni zaklju~en. je da je tu`ena u~inila ponudu objavljivanjem oglasa o javnom nadmetanju za davanje u zakup predmetnog poslovnog prostora u dnevnom listu “K. stavovi 1. 1990. potrebno je da se ispune odre|ene pretpostavke. dostavljenog mu ugovora od 25. 1989. od 17.sklapanje. je da izjava volje mora biti upu}ena odre|enom licu. ovog ugovora. broj I/1999. 2. 1996. ~ini ponudu tu`enog. po mi{ljenju ovog suda. osim izjave o prihvatanju ponude. 07. KOJIM SE UNAPRIJED POZIVAJU NEPOZNATA LICA DA U^INE PONUDU POD OBJAVLJENIM USLOVIMA NIJE PONUDA ZA SKLAPANJE UGOVORA NEGO POZIV DA SE U^INI PONUDA KOJU DAVALAC PONUDE NIJE DU@AN PRIHVATITI.” iz P dana . broj: Rev. 01. da na usmenom 144 . samo ono mo`e da je prihvati. 10. denim u oglasu. 1989.V. 1995. Po ocjeni ovog revizijskog suda pismeno tu`enog od 15. u na~elu. 1989. odluka broj 51. strana 81) Oglas . prema navedenoj zakonskoj odredbi. 10. ta ~injenica je strankama bila poznata.25/95. Po stavu ovog revizijskog suda ne mo`e se smatrati da je ponuda prihva}ena i sklopljen ugovor ako udru`ilac sredstava (ovdje tu`ilac) kome je ponuda u~injena. stav 1. Prema odredbi ~lana 32. koju da je on prihvatio kada je na tom nadmetanju prihva}ena njegova najvi{a cijena zakupnine. Kada bi se i uzelo da pismeno od 15.davanje oglasa Ugovor . kako je naprijed istaknuto. godine moglo bi predstavljati samo poziv tu`iocu za pregovore radi zaklju~enja novog ugovora. 01. ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora u~injen odre|enom licu koji sadr`i sve bitne elemente ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao sklopiti ugovor. 11. Iz obrazlo`enja: Osnovna teza tu`ioca na kojoj zasniva tu`beni zahtjev. (Vrhovni sud Republike Srpske. 01.Bilten VS RS.V” iz P pod uslovima nave. 10. Da bi se izjava volje mogla smatrati ponudom. te da je na taj na~in do{lo do zaklju~enja ugovora o zakupu predmetnog poslovnog prostora. nije prema uslovima ponude u odre|enom roku isplatio ponudiocu (ovdje tu`enom) cijenu sadr`anu u ponudi. godine isplatio tu`enom cijenu od 8. Zakona o obligacionim odnosima DAVANJE OGLASA PUTEM [TAMPE ILI NA NEKI DRUGI NA^IN. a nepoznata lica. a koju ponavlja i u reviziji. nego tek 17. ne zna~e da je tu`ilac prihvatio ponudu i da je zaklju~en ugovor. usljed ~ega se ima uzeti da tu`ilac nije prihvatio ponudu i da nije do{lo do zaklju~enja ugovora.davanje oglasa i sklapanje ugovora Sklapanje ugovora . godine. Stoga tu`ilac. 19. na {to upu}uje i ~injenica da je tu`eni sa~inio novi ugovor od 10. 1990. i 2. godine na koje je tu`eni stavio svoj pe~at i potpis. godine objavila oglas o javnom nadmetanju za davanje u zakup predmetnog poslovnog prostora. 7. Jedna od bitnih pretpostavki. Nesporna je ~injenica me|u strankama da je tu`ena u dnevnom listu “K. 1989. davanje oglasa ^lan 32. 01. Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). ni u tom slu~aju se ne mo`e smatrati da je ponuda prihva}ena i da je sklopljen ugovor. U konkretnom slu~aju nije sporno da tu`ilac nije u skladu sa ~l.

tra`i zaklju~enje ugovora u pismenom obliku kojeg u ovom slu~aju nema. stav 1. naime. Razlog za ovakvo zakonsko rje{enje je ne samo neodre|enost ponu|enog ve} i neodre|enost predmeta prodaje i njihove cijene (ovdje visine zakupnine). broj I/2004. godine”. da stave ponudu za zaklju~enje ugovora o zakupu pod uslovima odre|enim u pozivu. da su ni`estepeni sudovi pravilno zaklju~ili da je tu`beni zahtjev neosnovan. nego samo poziv da se u~ini ponuda pod objavljenim uslovima. televizijom ili na drugi na~in. nego tra`i da saglasnost volja bude odjevena u naro~itu formu. u~estvuju na usmenom nadmetanju daju}i ponudu zakupnine za predmetni poslovni prostor. sve i da je istina da nije primio pismeno tu`ene broj 06-372-S 1/96. 4. stav 1. Ovo pravilo va`i i u slu~aju poziva na javno nadmetanje. Zbog toga za odluku o sporu nije pravno relevantna tvrdnja revidenta. dakle. stave ponudu iznosa zakupnine koju nude za predmetni poslovni prostor. tu`ena je samo pozvala zainteresovana lica na javno nadmetanje. da odre|enog dana. koja je imperativnog karaktera. br.javnom nadmetanju zakazanom za dan 30. to prema stavu 2. Zakona o parni~nom postupku). od 7. Prema tome. U ovom slu~aju tu`ilac je u~estvovao u usmenom javnom nadmetanju navedenog dana objavljenog u oglasu.1996. pa je. nego poziva) nema obilje`je prihvatanja. godine . ne predstavljaju ponudu za zaklju~enje ugovora. godine da do 9. odnosno na licitaciju. 5. od 4. godine “do|e kod nje radi zaklju~enja ugovora o zakupu predmetnog poslovnog prostora pod uslovima koje je on ponudio na usmenom javnom nadmetanju od 30. 5. Proizlazi. da oglasi dati u {tampi. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija (“Slu`beni list SRBiH”. 1996. {to je nesporno me|u strankama. 33/77 do 7/92). pa se stoga njihovo sagla{avanje (ovdje sagla{avanje tu`ioca) sa inicijativom za zaklju~enje ugovora (koje nema karakter ponude. od 4. 1996. pozivaju}i tu`ioca pismenom broj 06-372-S 1/96. 5. ali ne iz razloga koje su dali za svoje odluke. 61 .63) 145 . ZOO. godine. nije zaklju~en u formi koja je propisana zakonom. 1996. krug neodre|enih. do ~ijeg zaklju~enja nije do{lo. prema tome. U takvoj situaciji. 2002. godine. 8. ona situacija koja je propisana ~l. tog ~lana ugovor bez takve forme ne proizvodi pravno dejstvo. kako to pogre{no rezonuje revident. 35. odluka broj 40. str. a nepoznatih lica ne nalazi se u ulozi ponu|enog.Bilten sudske prakse VS RS. ugovor o zakupu. navedenog u oglasu. za 1 m2). broj: Rev-113/02. Zato je revizija odbijena kao neosnovana i rije{eno kao u izreci (~lan 393. na koji se poziva revident. ve} iz razloga koje je dao ovaj sud. Zahtjev forme u odnosu na ugovor zna~i da se zakon ne zadovoljava time da ugovornici postignu sporazum. nego tek ono predstavlja ponudu. radijom. 4.00 din. dao najbolju ponudu za zaklju~enje ugovora o zakupu predmetnog poslovnog prostora. Ovo je. U navedenom slu~aju. lecima. Kako se ovdje radi o ugovoru o zakupu poslovnih prostorija za koji se prema odredbi ~lana 11. kada je dao najbolju ponudu zakupnine za predmetni poslovni prostor (152. prihvatila tu ponudu tu`ioca (ne i dala ponudu kako to pogre{no zaklju~uje drugostepeni sud) da sa njim zaklju~i navedeni ugovor do navedenog roka. a nepoznatim licima. naime. (Vrhovni sud Republike Srpske. a tu`ena. kada je javnom objavom nadmetanja za davanje u zakup predmetnog poslovnog prostora data mogu}nost svima. 1996.

GODINE.23) b) Sposobnost (~l. odnosno kad zaklju~i ugovor bez saglasnosti radni~kog savjeta. 46/90). stav 5. 7.raniji NEPUNOVA@AN JE UGOVOR KOJI JE ZAKLJU^IO ZASTUPNIK DRU[TVENOG PREDUZE]A BEZ SAGLASNOSTI RADNI^KOG SAVJETA. ZAKLJU^EN IZA 15. stav 4. te da za rje{enje spora nije bitno je li zastupnik tu`enog imao ovla{}enje radni~kog savjeta da zaklju~i ugovor. 77/88.nije sada mogu}a kod ugovora o prometu nekretnina Promet nekretnina . smatra se da ugovor nije zaklju~en. br. po mi{ljenju suda. str. i ~lan 73. broj: P`. preneseno pravo kori{tenja na navedenim poslovnim prostorijama. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 06. odnosno ograni~enje njegovih ovla{}enja upisivalo se u sudski registar. AKO POTPISI ZASTUPNIKA UGOVORNIH STRANAKA NISU OVJERENI PRED NADLE@NIM SUDOM. stav 2. odnosno pravilima preduze}a moglo se ograni~iti ovla{}enje zastupnika za sklapanje odre|enih ugovora. broj 2/1997.ZOO. 22 . odluka 28. Kad zastupnik zaklju~i ugovor protivno ovla{}enju iz op}eg akta. i 5. Zakona o poduze}ima.ispunjenjem . do 59) Saglasnost za zaklju~enje ugovora .forma ugovora izme|u pravnih osoba Ugovor . na osnovu ugovora o dioni~arskom ulogu tu`enog u osnivanju banke. Iz obrazlo`enja: Pobijanom presudom prvostepeni sud je udovoljio tu`benom zahtjevu s obrazlo`enjem da je na tu`itelja. a savjesnoj stranci pripada pravo na pravi~nu naknadu (~lan 55. Ovla{}enje zastupnika.Konvalidacija .39/96. statutom. Zakona o obveznim odnosima . stav 2. nadle`ni organ poduze}a mo`e zahtijevati njegovu odgovornost zbog nezakonitog rada ili tra`iti poni{tenje ugovora. stavovi 4. od 30. 1994. Dakle.neponova`an je ugovor ako su ovla{tenja zastupnika preduze}a ograni~ena upisom u sudski registar Ugovor . 54. ZOO). a moglo se urediti i da zastupnik u ime preduze}a sklapa ugovore uz saglasnost radni~kog savjeta. po odredbama ~lana 55. 1997. Zakona o prometu nepokretnosti (“Sl. 40/89. za odlu~ivanje o zahtjevu tu`itelja prethodno je potrebno utvrditi je li izme|u stranaka zaklju~en puno146 . koje je upisano u sudski registar.neponova`an ako su ovla{tenja zastupnika preduze}a ograni~ena upisom u sudski registar ^lan 55. odnosno drugog organa. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima ^lanovi 9. I KADA JE ZAKLJU^EN IZME\U PRAVNIH OSOBA. list RBiH”. Zakona o preduze}ima SFRJ . a naknadno zatra`ena saglasnost nije data. ako mu je ona potrebna. br. 18/94 i 33/94) NE PROIZVODI PRAVNO DJEJSTVO UGOVOR (ILI PREDUGOVOR) O PROMETU NEPOKRETNOSTI. godine Bilten VS FBiH. i 46. koji je bio na snazi u vrijeme zaklju~ivanja ugovora o dioni~kom ulogu (“Slu`beni list SFRJ”.forma kod prometa nekretnina ^lan 45. AKO JE OBAVEZA PRIBAVLJANJA SAGLASNOSTI BILA UPISANA U SUDSKI REGISTAR. Ako je zastupnik tu`enog postupio suprotno op}em aktu. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 170. OVAKAV UGOVOR SE NE MO@E KONVALDIRATI ISPUNJENJEM. Po odredbama ~lana 170.

pa tako ni utvrdili pravu volju ugovornih stranaka u vrijeme zaklju~enja ugovora. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 120. a ne dr`ati se zna~enja upotrijebljenih izraza. S. ZOO. I 3. godine . 1999. Stoga je uva`enjem revizije ni`estepene presude valjalo ukinuti na osnovu ~lana 394. To predstavlja bitnu povredu odredaba parni~nog postupka ozna~enu u ~lanu 354. odnosno kako je ono upisano u sudski registar. J. S. stavovi 1. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ilje da se utvrdi da je sa. broj I/1999. stavovi 2. u stvari. taj drugi ugovor vrijedi ako je udovoljeno uslovima za njegovu pravnu valjanost. J. Zakona o parni~nom postupku na koju revizija osnovano ukazuje. Okolnost da je predmetni ugovor o do`ivotnom izdr`avanju zaklju~en u skladu s odredbom ~lana 120. i 2. i 3. 1997. Ni`estepeni sudovi su zaklju~ili da se tu`ilja ne mo`e sa uspjehom pozivati na odredbu ~lana 66. ne isklju~uje mogu}nost da se radi o ugovoru o poklonu. i 2. ta~ka 13. Po ocjeni ovog revizijskog suda iznijeti razlozi ne mogu da poslu`e kao pouzdana osnova za pravilno rje{enje spora. po ocjeni ovog revizijskog suda.54/99. sada pokojnim. i 3. 07. Zakona o obligacionim odnosima da je predmetni ugovor o do`ivotnom izdr`avanju po svom sadr`aju bio ugovor o poklonu. (Vrhovni sud Republike Srpske. Zakona o naslje|ivanju OKOLNOST DA JE UGOVOR O DO@IVOTNOM IZDR@AVANJU ZAKLJU^EN U SKLADU S ODREDBOM ^LANA 120. 25. stavovi 2. od 8. stavovi 1. 12. Ukoliko bi se ustanovilo da je volja ugovornih stranaka (ovdje tu`ilje i sada pok. broj: Rev. ZN SAMA ZA SEBE NE ISKLJU^UJE MOGU]NOST DA SE RADI O UGOVORU O POKLONU. tj. broj 2/1997. a ne ugovora o do`ivotnom izdr`avanju. STAVOVI 2.ugovor o do`ivotnom izdr`avanju i ugovor o poklonu ^lan 55. odluka broj 59) 147 . Za pravilnu odluku o sporu bilo je potrebno prilikom tuma~enja predmetnog ugovora. broj: P`. godine zaklju~ila ugovor o poklonu koga su nazna~ili kao ugovor o do`ivotnom izdr`avanju. ugovor o poklonu. strana 21) Prividni ugovor . ZOO. ne ~ini ugovor o do`ivotnom izdr`avanju ni{tavim. stav 2. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. od 30. stav 1.) bila upravljena na zaklju~enje ugovora o poklonu. ve} vrijedi kao ugovor o poklonu. ispitati namjeru stranaka. ZN. u smislu ~lana 90. na osnovu statuta tu`enog. sama za sebe. Zbog pogre{nog pravnog stava osnovano tu`ilja u reviziji isti~e da ni`estepeni sudovi nisu ocjenjivali materijalne dokaze kojima tu`ilja dokazuje da je ugovor o do`ivotnom izdr`avanju. 1991.Bilten VS RS. godine Bilten VS FBiH.va`an ugovor o dioni~kom ulogu i u tom pravcu ispitati. Zakona o parni~nom postupku i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su|enje. na koji je na~in ure|eno pitanje ovla{}enja zastupnika za zaklju~ivanje ugovora. odluka broj 26. 04.95/97. Odredbom ~lana 66. ali ako prividni ugovor prikriva neki drugi ugovor. ZOO propisano je da prividan ugovor nema u~inka me|u ugovornim strankama. prilikom ustanovljenja i ocjene okolnosti koje su za ovo tuma~enje va`ne. jer da bi to bilo protivno na~elu po{tenja i savjesnosti sadr`anim u odredbi ~lana 12.

Ni{tavi ugovori . BEZ UTICAJA JE NA ODLU^IVANJE OKOLNOST DA JE POSLOVNA SPOSOBNOST TOJ STRANCI BILA ODUZETA TEK NAKON ZAKLJU^ENJA UGOVORA. broj: Rev. 60. kako to pogre{no zaklju~uju ni`estepeni sudovi. li~no.ni{tavost zbog bitne zablude u odnosu na bitna svojstva predmeta Zabluda . Zakona o obligacionim odnosima ZA UTVR\IVANJE POSTOJANJA ZABLUDE PRI ZAKLJU^ENJU UGOVORA.bitna . stav 1.bitna zabluda u odnosu na bitna svojstva predmeta ugovora Ni{tavost ugovora . ako je tu`iteljica u vrijeme zaklju~enja spornog ugovora bila nesposobna da shvati zna~enje .ONDA JE TAJ UGOVOR NI[TAV.posljedice svojih djela . PRI TOME. od 17. odluka broj 45.304/01. Zakona o obligacionim odnosima NIJE VALJAN KUPOPRODAJNI UGOVOR. A NE RU[LJIV.poslovna nesposobnost osobe Ugovor poslovno nesposobne osobe ^lan 56. i 62. broj I/2004. 2002. POTREBNO JE UTVRDITI DA LI JE TU@ITELJICA BILA U BITNOJ ZABLUDI U ODNOSU NA BITNA SVOJSTVA PREDMETA. (Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske. godine . onda ova ~injenica ne bi bila razlog za ru{ljivost ovog ugovora. Ukoliko ga takvo lice li~no. Ako bi se i prihvatilo ~injeni~no utvr|enje da je tu`iteljica zbog psihi~kog stanja zdravlja bila nesposobna da zaklju~i sporni ugovor. str. Zakona o obligacionim odnosima ZA ZAKLJU^ENJE PUNOVA@NOG UGOVORA POTREBNO JE DA UGOVARA^ IMA POSLOVNU SPOSOBNOST KOJA SE TRA@I ZA ZAKLJU^ENJE TOG UGOVORA.onda bi sporni ugovor bio ni{tav (analogna primjena ~lana 56.u odnosu na bitna svojstva predmeta ugovora ^lanovi 61.74) c) Mane volje (~l. zaklju~i . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. zaklju~i bilo kakav pravni posao. PA AKO TU SPOSOBNOST NEMA . 5. ZOO). a ne ru{ljiv. u vezi sa ~lanom 103. do 66) Mane volje .ni{tavost ^lan 56. Za zaklju~enje punova`nog ugovora potrebno je da ugovara~ ima poslovnu sposobnost koja se tra`i za zaklju~enje tog ugovora (~lan 56. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.ugovor je ni{tav. ZOO). AKO JEDNA OD STRANAKA U ^ASU ZAKLJU^ENJA UGOVORA NIJE ZBOG DU[EVNOG OBOLJENJA BILA U STANJU SHVATITI NJEGOV ZNA^AJ. strana 18) Ni{tavi ugovori . Zakona o obligacionim odnosima i sudili tako {to su usvojili tu`beni zahtjev. Lice koje tu sposobnost nema nije sposobno da samo. ipak.poslovna nesposobnost lica Ugovor .zbog bitne zablude u odnosu na bitna svojstva predmeta Ugovor o zamjeni nekretnina . 73 . Iz obrazlo`enja: Ni`estepeni sudovi su uzeli utvr|enim da je tu`iteljica u vrijeme zaklju~enja spornog ugovora bila potpuno poslovno nesposobno lice i na osnovu toga zaklju~ili da je ovaj ugovor ru{ljiv i da su time ostvarene zakonske pretpostavke za njegovo poni{tenje u skladu sa odredbom iz ~lana 111. broj 1/2002. KAO I U ODNOSU NA OKOLNOSTI KOJE SE PO 148 . Prema tome.Bilten sudske prakse VS RS. i 112.

1998. 04. Zakona o obligacionim odnosima STEKLI SU SE USLOVI ZA PONI[TENJE VANSUDSKE NAGODBE ZAKLJU^ENE IZME\U O[TE]ENOG I [TETNIKA O NAKNADI NEMATERIJALNE [TETE ZBOG TRAJNO SMANJENE @IVOTNE AKTIVNOSTI. i presuda Kantonalnog suda u Sarajevu. godine `albu tu`iteljice odbio. broj 3/1999. 1999. (Presuda Op}inskog suda I Sarajevo. na `alost. U smislu odredba stava 1. str. strana 17) Vansudska nagodba . a prvostepenu presudu potvrdio. JER. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. godine . a to tim prije {to je tu`iteljica znala da je ta nekretnina zaposjednuta od strane tre}eg lica. broj 2/2002. jer. kao i u odnosu na okolnosti koje se u obi~ajima u prometu smatraju odlu~nim. koji je bio upravljen na utvr|ivanje ni{tavosti zaklju~enog ugovora o zamjeni nekretnina. godine. U PROTIVNOM.1111/96. i ako se odnosi na bitna svojstva predmeta ugovora. i 1093.poni{tenje zbog zablude ^lanovi 61. tu`ilac je u vrijeme zaklju~enja vansudske nagodbe bio u zabludi u pogledu visine procenta umanjenja njegove `ivotne aktivnosti. izme|u ostalog. od tre}ih lica gotovo redovna pojava. Iz obrazlo`enja: Odredbom ~lana 61. 1999. sama ~injenica da je u momentu zaklju~enja ugovora o zamjeni bila zaposjednuta nekretnina. Iz obrazlo`enja: Presudom Op}inskog suda I u Sarajevu broj P . 12 . Zakona o obligacionim odnosima je propisano da stranka koja je u zabludi mo`e tra`iti poni{tenje ugovora zbog bitne zablude osim ako pri sklapanju ugovora nije postupala sa pa`njom koja se u prometu zahtijeva. Stoga su bez osnova navodi `albe da je o zahtjevu odlu~eno na osnovu naknadno nastalih okolnosti jer posljedica potresa mozga u vidu epilepti~nih napada ispoljena u toku trajanja lije~enja ne predstavlja pogor{anje zdravstvenog stanja tu`ioca koje bi imalo karakter nove {tete. od 04.13) 149 . 3. 1998.173/99.Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. AKO JE DO NJENOG SKLAPANJA DO[LO PRIJE ZAVR[ENOG LIJE^ENJA O[TE]ENOG KAD SE JO[ NISU ISPOLJILE SVE POSLJEDICE [TETNE RADNJE. ne ~ini ovakav ugovor ru{ljivim iz razloga {to je zaposjedanje nekretnina u ratnom i u poratnom periodu.173/99. od 4. zbog zablude kod kupca. Ovo tim prije {to se iz okolnosti i prilo`enih dokaza u spisu ne mo`e zaklju~iti da tu`ilac nije postupao sa pa`njom koja se u prometu zahtijeva jer kao neuka stranka i nije mogao znati da se definitivne posljedice povrede mogu utvrditi tek nakon zavr{enog lije~enja. NE BI ZAKLJU^ILA TAKAV UGOVOR. U postupku je bitno utvrditi da li je tu`iteljica bila u bitnoj zabludi u odnosu na bitna svojstva predmeta. 03. pa kako je tu`iteljeva zabluda ispri~iva (opravdana) sti~u se uslovi za poni{tenje vansudskog poravnjanja.1111/96. Kantonalni sud u Sarajevu je svojom presudom broj: G`.OBI^AJIMA U PROMETU SMATRAJU ODLU^NIM. tu`iteljica je odbijena sa tu`benim zahtjevom. od 22. Kako je procenat umanjenja `ivotne aktivnosti od 35% u postupku vansudskog obe{te}enja utvr|en na bazi nepotpune medicinske dokumentacije i kada lije~enje nije bilo zavr{eno (definitivne posljedice potresa mozga mogle su se utvrditi tek nakon zavr{enog lije~enja). broj: G`. od 22. PA JE O[TE]ENI BIO U ISPRI^IVOJ ZABLUDI O PUNOM OBIMU OVOG VIDA NEMATERIJALNE [TETE. u protivnom. Naime. koju je u posjed trebala preuzeti tu`iteljica. a time i obima nematerijalne {tete (nije imao pravilnu predstavu o bitnom elementu predmeta poravnanja). broj: P . istog ~lana zabluda je bitna. ne bi zaklju~ila takav ugovor.. stav 1. 04.

broj 1/2002. strana 18) 150 . ZOO) (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.i volja stranaka AKO SE RADI O PRIVIDNOM (SIMULIRANOM) PRAVNOM POSLU. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. STVARNO ZAKLJU^ENI PRAVNI POSAO PROIZVODI PUNO DEJSTVO UKOLIKO ISPUNJAVA OSTALE USLOVE POTREBNE ZA NJEGOVU PUNOVA@NOST A AKO TE USLOVE NE ISPUNJAVA. ONDA PRIVIDNO ZAKLJU^EN PRAVNI POSAO NEMA NIKAKVE VA@NOSTI. PA JE KUPAC POSTAO VLASNIK AUTOMOBILA U ^ASU KADA MU GA PRODAVAC PREDA U POSJED PO OSNOVU USMENO ZAKLJU^ENOG KUPOPRODAJNOG UGOVORA.prodaja automobila Usmeni ugovor . Zakona o obligacionim odnosima AKO PREDMET PRODAJE NIJE DOVOLJNO ODRE\EN TAKO DA IZME\U UGOVORNIH STRANAKA POSTOJI NESPORAZUM O PREDMETU OBAVEZE.usmeni ugovor o prodaji Forma .ugovora o prodaji automobila Neformalnost ugovora . broj 2/2002. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. TADA JE MJERODAVNA VOLJA STRANAKA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.i stvarno zaklju~eni pravni posao ^lan 66.Mane volje . NA STICANJE PRAVA SVOJINE AUTOMOBILA NEMA UTICAJA OKOLNOST [TO NIJE PLA]EN POREZ NA PROMET I [TO AUTOMOBIL NIJE REGISTRIRAN NA NOVOG VLASNIKA. strana 25) d) Forma ugovora (~l. UGOVOR NE NASTAJE (PRODAVAC JE PRODAO PUTEM LICITACIJE OPREMU ZA RIBNJAK I KUPAC JE POGRE[NO SMATRAO DA U SASTAV OPREME ULAZI I AGREGAT). strana 25) Prividan ugovor .nesporazum o predmetu obaveze ^lan 63. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima AKO SU UGOVARA^I PRIVIDNO (SIMULIRANO) IZJAVILI DA ZAKLJU^UJU JEDAN PRAVNI POSAO A STVARNO SU ZAKLJU^ILI DRUGI PRAVNI POSAO. broj 2/2001. broj 2/2001. Zakona o obligacionim odnosima UGOVOR O PRODAJI AUTOMOBILA NE MORA BITI ZAKLJU^EN U POSEBNOJ FORMI. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA) (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. do 73) Automobil . 67.o predmetu obaveze Ugovor o prodaji .o prodaji automobila ^lan 67.nesporazum o predmetu obaveze Nesporazum . strana 18) Prividan ugovor . ONDA JE I ON NEPUNOVA@AN. (^LAN 67. (^LAN 66.

a na {tetu dru{tvenog vlasni{tva. i 4. stavci 2. Iz obrazlo`enja: Sud prvog stupnja je utvrdio da su parni~ke stranke dana 2. broj: P`. stavak 2. pa je tako. Poo{trena forma iz ~lanka 9. a ne i na ugovore o otu|enju nekretnina iz dru{tvenog vlasni{tva.232/97. 7. str. prethodno ste~ena na protupravan na~in. 1992. Potpisi ugovornih stranaka nisu ovjereni u nadle`nom sudu. 21 . 38/78. ne mo`e nadomjestiti ni njegovo potpuno izvr{enje. stav 2. i 9-a Zakona o prometu nekretnina UGOVOR O OTU\ENJU NEKRETNINA IZ DRU[TVENOG VLASNI[TVA ZAKLJU^EN U PISMENOM OBLIKU U MARTU 1992. GODINE PUNOVRIJEDAN JE GLEDE FORME I KADA POTPISI UGOVARATELJA NISU OVJERENI U NADLE@NOM SUDU. uz pismenu formu. Zakona o prometu nekretnina). 10. To je svakako isklju~eno kada se radi o nekretnini koja se nalazi u dru{tvenom vlasni{tvu. koja je predmet prodaje. a tu`itelj predao tu`eniku u posjed kupljeni poslovni prostor. vidljivo je da je prodavatelj-tu`itelj dru{tvena pravna osoba.forma kod otu|enja iz dru{tvenog vlasni{tva Ugovor .forma ugovora izme|u pravnih osoba Ugovor . 1994. pa da mu tako nedostaje obavezna forma propisana u ~lanku 9. dakle. br. broj 4/89). godine Bilten VS FBiH. Zakona o izmjenama i dopunama tog Zakona (“Slu`beni list SRBiH”. I dodati ~lanak 9-a spomenutog zakona isklju~ivo se odnosi na ugovore kojima se prenosi pravo vlasni{tva. 1997. Takvo pravno stajali{te je pogre{no. o otu|enju poslovnog prostora iz dru{tvenog vlasni{tva. tj.Forma . godine pismeno zaklju~ile ugovor o prodaji. 29/90 i 22/91). i ~lan 73. po kojem je tu`itelj kao prodavatelj prodao tu`eniku kao kupcu poslovni prostor u M. Tu`enik je u ugovorenom vremenu isplatio tu`itelju cjelokupni iznos kupovne cijene. tog Zakona po kojoj }e zahtjev za davanje odobrenja biti odbijen ako je nekretnina. stavak 1. br.22) Forma . odluka broj 27. GODINE. kada se radi o prometu nekretnina koje su u vlasni{tvu fizi~kih ili gra|ansko-pravnih osoba (Zakon razlikuje ugovore o otu|enju nekretnina iz dru{tvenog vlasni{tva od ugovora na temelju kojih se prenosi pravo vlasni{tva). 18/94 i 33/94) NE PROIZVODI PRAVNO DJEJSTVO UGOVOR (ILI PREDUGOVOR) O PROMETU NEPOKRETNOSTI.forma kod prometa nekretnina ^lan 45. {to je vidljivo i iz odredbe ~lanka 9-a stavak 3. 4. ugovor u cijelosti i izvr{en. a tu`enik-kupac privatno poduze}e.ugovora o prometu nekretnina izme|u pravnih osoba Promet nekretnina . koji.o prodaji nekretnine iz dru{tvenog vlasni{tva ^lanci 9. Zakona o prometu nekretnina (“Slu`beni list SRBiH”. list RBiH”. Iz spornog ugovora o prodaji i stanja spisa.ugovora o prodaji nekretnina iz dru{tvenog vlasni{tva Promet nekretnina . Sud prvog stupnja stoji na stajali{tu da je ugovor ni{tavan zbog toga {to potpisi ugovara~a nisu ovjereni od nadle`nog suda. 4/89. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. zbog primjene ~lanka 2. broj 2/1997. od 21. Zakona o prometu nepokretnosti (“Sl. Zakona o prometu nekretnina zahtijeva se samo za ugovore kojima se prenosi pravo vlasni{tva na nekretninama. Radi se. i 46. I KADA JE ZAKLJU^EN 151 . ZAKLJU^EN IZA 15. a ugovori o takvom otu|enju pravno su valjani ako su zaklju~eni u pismenom obliku (~lanak 9. Zakona o obligacionim odnosima ^lanovi 9.

18/94 i 33/94). nepunova`an.23) 152 . Zakona o prometu nepokretnosti (izmijenjen odredbama ~lana 1. sa karakteristikama ugovora. U smislu ~lana 73. “Slu`beni list RBiH”. Zakona o prometu nepokretnosti (izmijenjenog ~lanom 3. 07. sa posebnim nagla{avanjem da ugovor koji nije zaklju~en u ovom obliku ne proizvodi pravno djejstvo. Okolnost da su osnovne ugovorne obaveze (isplata cijene i predaja predmeta predaje u posjed) izvr{ene. u smislu ~lana 45. 1994. u cjelini ili u prete`nom dijelu.IZME\U PRAVNIH OSOBA. broj 18/94). izvr{ile obaveze koje iz ugovora nastaju. Zakona o obligacionim odnosima. dakle. a ne samo predugovor). ugovor za ~ije se sklapanje zahtijeva pismena forma. AKO POTPISI ZASTUPNIKA UGOVORNIH STRANAKA NISU OVJERENI PRED NADLE@NIM SUDOM. broj 2/1997. “Slu`beni list RBiH”. godine Bilten VS FBiH. br. jer. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na nepokretnosti mora biti sa~injen u pismenom obliku i potpisi ugovara~a ovjereni u nadle`nom sudu RBiH. godine). kapital. osim ako iz cilja zbog kojeg je forma propisana o~igledno ne proizilazi druga~ije. pa je o~igledno cilj propisa da ne dopusti konvalidaciju ovakvih ugovora zaklju~enih samo u pismenom obliku. smatra se punova`nim iako nije zaklju~en u toj formi ako su ugovorne stranke. ovaj pravni posao je bez pravnog djejstva. kako utvr|uje prvostepeni sud. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prometu nepokretnosti. pa i na ona koja imaju u cjelini ili djelimi~no dru{tveni. preuzetog kao zakon RBiH. Kako je nesporno da nakon zaklju~enja predugovora tu`ioca i prvotu`enog nije uslijedila ovjera potpisa ovla{tenih zastupnika ugovornih stranaka pred nadle`nim sudom. Ovo iako se shvati kao predugovor. ispunjenjem ugovornih obaveza. 1997.39/96. stav 2. a po odredbama ovog ~lana. Ovo posebno proizilazi i iz prijelazne odredbe ~lana 46. zaklju~enog izme|u tu`ioca i prvotu`enog. Zakona o obligacionim odnosima. 06. Ova zakonska odredba se odnosi i na ugovara~e pravna lica. OVAKAV UGOVOR SE NE MO@E KONVALDIRATI ISPUNJENJEM. {to zna~i da ovakav na~in konvalidacije nije prihvatljiv u pogledu ugovora zaklju~enih nakon stupanja na snagu navedenih izmjena. Zakona o prometu nepokretnosti. po kojoj se mogu ispunjenjem ugovornih obaveza konvalidirali samo ugovori o prometu nepokretnosti zaklju~eni u pismenom obliku do dana stupanja na snagu ovih promjena (do dana 15. U vrijeme zaklju~enja ovog pravnog posla bio je na snazi izmijenjeni ~lan 9. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je pogre{no primijenio materijalno pravo kada je usvojio tu`beni zahtjev o punova`nosti predugovora. broj: P`. U konkretnom slu~aju zahtijeva se kvalifikovana pismena forma (ovjera potpisa ugovornih strana nakon sa~injavanja pismenog ugovora). kasnije dr`avni. propisi o formi glavnog ugovora va`e i za predugovor ako je propisana forma uslov punova`nosti ugovora. str. 22 . od 30. odluka broj 28. ne dovodi do konvalidacije ovog pravnog posla (i ako se poprimi da je po svom sadr`aju ugovor.

Kako je sporni ugovor o zakupu prestao dana 31. Kod toga nema nikakvog pravnog zna~enja ni ~injenica {to je tu`ba podnesena u vrijeme kada ugovoreni rok jo{ nije bio istekao. Zakona o obveznim odnosima) na koju `alba opravdano ukazuje. i 4. Ina~e bi se moglo smatrati da u konkretnom odnosu raskidni uvjet (istek roka) nije ostvaren samo kada bi tu`enik svojim nesavjesnim postupanjem ili namjerno sprije~io tu`itelja da u toku trajanja ugovorenog roka koristi poslovni prostor (~lanak 74. broj 2/1997. br. broj: P`. Naime. Zakona o obveznim odnosima) sa ~ijim ostvarenjem se zavr{ava obvezni odnos. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. br. Pravo posjedovanja spornog poslovnog prostora (dr`anja u zakupu) tu`itelj je stekao po osnovu zaklju~enog ugovora. godine Bilten VS FBiH.predaja u posjed zakupcu nakon isteka vremena trajanja zakupa Primjena pravila o uslovu . OSIM AKO DOKA@E DA JE ZAKUPODAVAC NESAVJESNIM POSTUPANJEM SPRIJE^AVAO ZAKUPCA DA KORISTI PROSTORIJU U TOKU TRAJANJA UGOVORENOG ROKA ZAKUPA. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija.194/97. ve} se mogu ostvarivati samo one koje su nastale za vrijeme trajanja ostvarene.primjena pravila o uslovu kod podno{enja tu`be za predaju u posjed poslovne prostorije nakon isteka roka zakupa Zakup poslovne prostorije . nastupa ista pravna situacija kao kod nastupanja raskidnog uvjeta (~lanak 78. i “Sl. strana 23) 153 . 33/77. ~lanci 78.e) Uslov (~l. 08. a {to ni tu`itelj ne tvrdi. 1996. To njegovo pravo prestalo je prestankom ugovora kao pravnog osnova posjedovanja. o~ito je takvu presudu donio uz pogre{nu primjenu materijalnog prava (~lanak 32. 30/90 i 7/92. i 74. stavak 3. kada ugovor prestaje da va`i po isteku odre|enog roka. stavovi 3. stavak 4. odluka broj 29. 12/87. Zakona o obveznim odnosima ^lanak 32. jer se njenim podno{enjem on ne mo`e produljiti. 74. 10.kod podno{enja tu`be za predaju u posjed poslovne prostorije nakon isteka roka zakupa Uslov i njegovo dejstvo . do 76) Poslovna prostorija . Zakona o obveznim odnosima) {to ne proistje~e iz stanja spisa. a sud je du`an uva`iti ~injenice i okolnosti koje nastanu ili se izmijene od podno{enja tu`be do dono{enja presude. a prvostepeni sud svojom presudom nakon toga obavezao tu`enika na predaju u posjed zakupljenog poslovnog prostora. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija (“Sl. ve} zahtjev za ostvarenje prava na zakup u vrijeme kada je ugovor prestao. 3/93 i 13/94) ZAKUPAC NE MO@E ZAHTIJEVATI PREDAJU U POSJED ZAKUPLJENE POSLOVNE PROSTORIJE NAKON [TO JE ISTEKLO VRIJEME NA KOJE JE UGOVOR O ZAKUPU BIO ZAKLJU^EN. Iz obrazlo`enja: Potra`ivanje predaje u posjed zakupljenog poslovnog prostora i nakon {to je isteklo vrijeme na koje je ugovor zaklju~en nije ostvarenje prava iz obveznog odnosa ste~enog za vrijeme njegova trajanja. list RBiH”. od 19.podno{enje tu`be za predaju u posjed nakon isteka roka zakupa ^lanak 74. godine (istekom roka od pet godina). 1997. tako da ne mogu nastati nikakva prava na daljnje tra`bine. i ~lanak 78. list SRBiH”.

o~ito nije bila volja ugovora~a i {to bi bilo besmisleno. Kada je ugovor sklopljen pod vi{e raskidanih kumulativno ugovorenih uvjeta.kada je kumulativno ugovoreno vi{e raskidnih uvjeta moraju biti svi ispunjeni da bi do{lo do raskida Ugovor zaklju~en pod vi{e raskidnih uvjeta .Raskid ugovora . i 75. 2. koja je za{titnog karaktera i uglavljena radi za{tite interesa kupca. Na koncu. slijedom toga. ne bi mogao proizvesti raskid ugovora. Kada bi. sve kada bi i bio ugovor raskinut na na~in kako to revizija tvrdi. a time nije do{lo ni do raskida ugovora. iz na~ina na koji je uglavljen i izolirano posmatran. u zabludi zaklju~enog ugovora o zakupu u 1993. godini. Naprotiv. DO RASKIDA UGOVORA MO@E DO]I TEK KADA SE ISPUNE SVI UGOVORENI UVJETI. Tu`enik nije vratio kupovnu cijenu. parni~ne stranke su se pona{ale u skladu sa ugovorom uspostavljenim odnosima. Revizija i ne dovodi u pitanje ~injenicu da svi uvjeti nisu ostvareni. Tu`itelj je ostao u posjedu kupljenih nekretnina i u svojim poslovnim knjigama ih vodio i koristio kao svoja sredstva. pa kada bi. opet.mogu}nost raskida ^lanci 74. tako|er u ugovorenom roku i na koncu ponovno uspostavljanje zakupnog odnosa. Naprotiv. smatra se nepostoje}im (~lanak 75. bio ugovoren kao jedini. niti je ponovno uspostavljen zakupni odnos. Iz obrazlo`enja: Pravilno revizija polazi od toga da je sporni ugovor sklopljen pod raskidnim uvjetom. kako to revizija tvrdi. a kada je ugovoreni raskidni uvjet nemogu}. odnosno prava kori{tenja u zemlji{noj knjizi. nesporna je ~injenica da je tu`itelj kao kupac. a nastanak obveze vra}anja kupovne cijene. bio posjednik spornih nekretnina. I nakon {to tu`enik nije uspio izvr{iti prijenos vlasni{tva. njihova prava volja je izra`ena u sadr`ini cijele ugovorne klauzule. u kom pravcu o~ito nije bila volja ugovornih strana. proizlazi da niti jedna od njih nije ugovor smatrala raskinutim time {to u ugovorenom roku nije izvr{en prijenos vlasni{tva. od momenta kupovine. U protivnom. Iz daljih me|usobnih odnosa i pona{anja ugovornih strana. od kojih nastupanje narednog ovisi o nastupu prethodnog. niti je tu`itelj to zahtijevao i nije ponovno uspostavljen zakupni odnos kako je ugovorom predvi|eno. nije bilo mogu}e). suglasne su u tome da ispunjenje toga uvjeta onako kako je ugovoreno nije bilo mogu}e. jer tu`enik kao prodavatelj nije vratio kupovnu cijenu. taj uvjet bi prije mogao zna~iti opstanak ugovora. ali grije{i kad gubi iz vida da su kumulativno ugovorena tri takva uvjeta i to prijenos prava na prodatim nekretninama u zemlji{noj knjizi u ugovorenom roku. kao {to revizija tvrdi. st. i po mi{ljenju ovog suda. do raskida ugovora dolazi kada se ostvare svi uvjeti. da li je za nastupanje jednog potrebno prethodno ili naknadno ispunjenje drugog. egzistirao kao uvjet samo prijenos prava u zemlji{noj knjizi. Njegovi interesi su za{ti}eni samo ostvarenjem svih uvjeta.u slu~aju vi{e raskidnih uvjeta ugovorenih kumulativno Ugovor . bez obzira na to kako su oni me|usobno povezani i kakvo je zna~enje pojedinih. vra}anje kupovne cijene. ta ugovorna klauzula bi kupcu {tetila umjesto da mu koristi. u svojim poslovnim knjigama ih vodio i koristio kao svoje sredstvo. dakle. Zakona o obveznim odnosima). {to. ~ime bi i 154 . Zakona o obveznim odnosima KADA JE UGOVOR ZAKLJU^EN POD VI[E RASKIDNIH UVJETA KUMULATIVNO UGOVORENIH. Takve odnose ugovorom uspostavljene niko od parni~nih stranaka nije dovodio u pitanje sve do. odnosno raspolaganja u zemlji{noj knjizi (to.

71/93. (Vrhovni sud Republike Srpske. budu}i da je protekom roka od pet godina tu`enik izgubio pravo zahtijevati njihovo vra}anje. broj 1/2002.183/02. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ZOO. stav 4. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. od 19.Bilten VS FBiH. broj I/1999. do 83) Kapara . Zakona o udru`enom radu.zadr`avanje kapare ^lanovi 79. broj: Rev. STAV 4. 1993. dakle. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. godine Bilten VS RS. SHODNO ^LANU 80. u smislu ~lanka 268. ODNOSNO TRA@ITI VRA]ANJE DATE KAPARE U DVOSTRUKOM IZNOSU IMA PRAVO NEVINA STRANKA NE SAMO KADA KRIVNJOM DRUGE STRANKE UGOVOR NIJE UOP]E ISPUNJEN NEGO I ONDA KADA JE ON ISPUNJEN SAMO DJELIMI^NO. AKO JE GLAVNI UGOVOR APSOLUTNI NI[TAV. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. od 28. do 81. broj 3/2000. Zakona o obligacionim odnosima NE MO@E SE SMATRATI KAPAROM IZNOS KOJI JE DAT U VEZI SA UGOVOROM KOJI NEMA PRAVNI U^INAK. 2003. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2002/2003. (Presuda Vrhovnog suda FBiH. Zakona o obligacionim odnosima S OBZIROM NA UGOVORENU KUPOPRODAJNU CIJENU KU]E. 16 . stav 2.vra}anje u dvostrukom iznosu kad je ugovor djelimi~no ispunjen ZADR@ATI PRIMLJENU KAPARU. Nisu. TREBA UZETI DA JE U TOM SLU^AJU. broj 1/2003. broj: Rev.“primjerena” ^lan 80. 08.iznos dat u vezi sa ugovorom koji nema pravni u~inak ^lan 80. st. 10. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 1. odluka broj 52) Kapara . 79. Zakona o obligacionim odnosima PITANJE OPRAVDANOSTI ZADR@AVANJA I DAVANJA DVOSTRUKE KAPARE PRETPOSTAVLJA POSTOJANJE ODRE\ENOG PRAVNO VALJANOG UGOVORA (GLAVNOG UGOVORA) RADI KOGA JE I U VEZI SA KOJIM JE KAPARA UGOVORENA I DATA. PRIMALAC KAPARE DU@AN JE VRATITI DRUGOJ UGOVORNOJ STRANI CJELOKUPAN IZNOS PRIMLJENE KAPARE KOJU JE PRIMIO NA OSNOVU OVOG UGOVORA. strana 19) 155 . strana 18) Kapara .17) f) Kapara i odustanica (~l. BILA PRIMJERENA KAPARA KOJA PREDSTAVLJA 10% OD UGOVORENE CIJENE.u slu~aju odsustva ugovora kao pravne osnove one postale njegovo sredstvo. koji je tada bio na snazi. godine . u ovome dijelu sudovi ni`eg stupnja pogre{no primijenili materijalno pravo. kako to revizija neosnovano prigovora i u ~emu se nepotrebno iscrpljuje.zadr`avanje kad je ugovor djelimi~no ispunjen Kapara . strana 19) Kapara . str. odluka broj 13.

“primjerena” ^lan 80. broj I/1999. A NE USMEN.000 KM. broj 3/2002. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ODNOSNO 10% OD UGOVORENE CIJENE. stav 4. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj: Rev. ZOO. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. TREBA UZETI DA JE U TOM SLU^AJU.forma Zaklju~enje ugovora putem punomo}nika . NO TAJ PRISTANAK.komercijalni direktor mo`e biti punomo}nik po zaposlenju Punomo}mik po zaposlenju . Zakona o obligacionim odnosima KOMERCIJALNI DIREKTOR PREDUZE]A JE PUNOMO]NIK PO ZAPOSLENJU ZA ZAKLJU^IVANJE UOBI^AJENIH UGOVORA IZ KOMERCIJALNOG POSLOVANJA PREDUZE]A. BILA PRIMJERENA KAPARA OD 20. ODNOSNO ZA ODOBRENJE RASPOLAGANJA I TO NE U OBLIKU OP[TEG PUNOMO]JA. 12. Zakona o obligacionim odnosima S OBZIROM NA UGOVORENU KUPOPRODAJNU CIJENU KU]E.je i komercijalni direktor Zastupanje . SHODNO ^LANU 80. 156 . MORA BITI PISMEN. Zakona o obligacionim odnosima FORMA PROPISANA ZA NEKI UGOVOR VA@I I ZA PUNOMO]JE ZA ZAKLJU^ENJE TOG UGOVORA. Ovla{tenja lica koja obavljaju odre|ene poslove (~l. do 94) Punomo} .Bilten VS RS.48/94. broj 1/2003. NEGO U OBLIKU SPECIJALNOG PUNOMO]JA ZA ZAKLJU^ENJE ODRE\ENOG PRAVNOG POSLA KOJI SE NAMJERAVA ZAKLJU^ITI.mo`e biti punomo}nik po zaposlenju Ovla{tenja lica koja obavljaju odre|ene poslove . od 28.forma punomo}ja ^lan 90. 89. ILI TAKAV KOJI PROIZLAZI IZ KONKLUDENTNIH RADNJI.za zaklju~enje ugovora . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 19) Odustanica ^lanovi 82. 3. 2. VLASTODAVAC MO@E DATI PRISTANAK NA UGOVOR NAKNADNO. Punomo} (~l.forma Punomo}je za zaklju~enje ugovora . Zakona o obligacionim odnosima STRANKA KOJA JE ODUSTALA OD UGOVORA NE MO@E SE OSLOBODITI PLA]ANJA OD ODUSTANICE AKO NISU ISPUNJENI USLOVI ZA RASKID UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI. DA BI PROIZVODIO VA@NOST UGOVORA.komercijalni direktor mo`e biti punomo}nik po zaposlenju ^lan 98.Kapara . 1994. i 133. 98) Komercijalni direktor . strana 27) 2. (Vrhovni sud Republike Srpske. odluka broj 50) 2. STAV 4. godine .

02. {to bi moglo biti utvr|eno uvidom u sudski registar i saslu{anjem zakonskog zastupnika tu`itelja. godine o me|usobnim odnosima tu`enog kao potro{a~a i tu`itelja kao davaoca usluga zagrijavanja poslovnog prostora koji je u ime potro{a~a potpisao poslovo|a prodavnice tu`enog. proizilazi. {to i tu`enik ne osporava. saslu{ane u svojstvu svjedoka pred prvostepenim sudom. a nije potrebno ovo ovla{}enje upisati u sudski registar. U Zakonu o obligacionim odnosima (~lan 98) primjerice je naveden odre|eni broj osoba. U primjeni odredbe ~lana 98. smatraju punomo}nicima po zaposlenju. Zakona o obligacionim odnosima. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. G. kako je to ure|eno u ~lanu 98.mo`e biti punomo}nik po zaposlenju Punomo}nik po zaposlenju . Zakona o obligacionim odnosima POSLOVO\A PRODAVNICE JE OVLA[TEN DA KAO PUNOMO]NIK PO ZAPOSLENJU ZAKLJU^I UGOVOR O PRU@ANJU USLUGA ZAGRIJAVANJA PRODAVNICE. godine Bilten VS FBiH. da tu`eni nije platio tu`itelju cijenu pru`enih usluga za sporni period koja je u visini utu`enog iznosa i da su stranke zaklju~ile ugovor 26. broj: P`.. od 08. nije imala ovla{}enje za zaklju~ivanje ugovora. Zakona o obligacionim odnosima (ali i prije dono{enja ovoga zakona).poslovo|a prodavnice kao punomo}nik po zaposlenju Poslovo|e prodavnice . 1997. zavisno od poslova koje obavljaju.24) Ovla{tenja lica koja obavljaju odre|ene poslove . ali su oni pravilno ocijenjeni neosnovanim. godine do marta 1995. 23 .92/97. G. 1993. sudska praksa se opredijelila za to da je komercijalni direktor preduze}a punomo}nik po zaposlenju. Osobe koje rade na poslovima ~ije je obavljanje vezano za zaklju~ivanje i ispunjavanje odre|enih ugovora ovla{}ene su samim tim na zaklju~enje i ispunjenje tih ugovora.poslovo|a prodavnice kao punomo}nik po zaposlenju ^lan 98. Potpisnik ugovora je lice koje je radilo na poslovima ~ije je obavljanje vezano za zaklju~ivanje i ispunjenje odre|enih ugovora. i za takve osobe nije potrebna posebna punomo} zastupnika. pa je samim time ovla{teno i za zaklju~enje 157 . broj 2/1997. da je ona u vrijeme zaklju~enja prodajnog ugovora sa tu`iteljem obavljala poslove komercijalnog direktora na osnovu ~ega se mo`e izvesti pouzdan zaklju~ak da je obavljala poslove koji su vezani za zaklju~enje i ispunjenje odre|enih ugovora.ovla{tenje poslovo|e prodavnice Zastupanje . Potpisnik ugovora je lice u radnom odnosu kod tu`enog. Ove prigovore tu`enik je isticao i u postupku pred prvostepenim sudom. 07. Nisu osnovani `albeni razlozi tu`enog da poslovo|a prodavnice tu`enog nije ovla{teno lice za potpisivanje takve vrste ugovora. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da je tu`itelj za period od novembra 1992. godine pru`io usluge zagrijavanja poslovnog prostora (prodavnice) izdate pod zakup tu`enom i da tu`eni nije imao reklamacija na kvalitet pru`enih usluga. D. koje obavlja poslove i radne zadatke poslovo|enja prodavnice tu`enog. Iz iskaza D.Iz obrazlo`enja: Tu`enik u `albi navodi da je ugovor sa tu`iteljem zaklju~ila neovla{tena osoba. odluka broj 30. ali time lista punomo}nika po zaposlenju nije iscrpljena. str. pa je ovla{ten da zaklju~uje ugovore ne samo koji spadaju u redovno poslovanje tu`enog nego i ugovore koji su nu`ni radi obezbje|enja nesmetanog obavljanja registrirane djelatnosti tu`enog. budu}i da se i druge osobe. u smislu navedene odredbe Zakona.

godine . B. Odredbom ~lana 43.53/95. odluka broj 18. Elektroprivreda Republike Srpske. 09. Zakona o obligacionim odnosima KOD TUMA^ENJA UGOVORA SUD SE NE OGRANI^AVA SAMO NA OBJA[NJAVANJA RIJE^I I IZRAZA U UGOVORU. Granskog kolektivnog ugovora energetike RS PRAVO NA JUBILARNU NAGRADU PRIPADA SAMO RADNICIMA KOJI SU STEKLI RADNI STA@ U TRAJANJU KOJE IM DAJE PRAVO NA NAGRADU NEPOSREDNO KOD POSLODAVACA KOJI MOGU BITI OBVEZNICI NA ISPLATU OVE NAGRADE.74/98. smatraju se: Javno mati~no dr`avno preduze}e “Elektroprivreda” Republike Srpske. a niti se to ovla{tenje upisuje u sudski registar.jubilarna . (Vrhovni sud Republike Srpske.i ispunjenje spornog ugovora i za takva lica nije potrebna posebna punomo} zastupnika. do 102) Tuma~enje ugovora ^lan 99. Iz obrazlo`enja: Po ocjeni ovog revizijskog suda o pravoj volji ugovornih strana nije se moglo suditi dok se prethodno pomo}u dostupnih dokaza ne utvrde okolnosti koje su pratile zaklju~enje predmetnih ugovora i koje su mogle poslu`iti kao osnova pravilnog su|enja o pravoj namjeri stranaka i da bi se ugovor mogao razrije{iti onako kako to odgovara po{tenju u pravnom saobra}aju. godine Bilten VS FBiH. 1996. broj 6/97) Ministarstvo energetike i rudarstva. 1. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH.04. broj 2/1998. Protivno ovom pravilu ni`estepeni sudovi su se ograni~ili samo na verbalnu sadr`inu ugovora i na samo neke izjave svjedoka. u ime Vlade Republike Srpske. kao nosilac njegovog 158 . za dvadeset godina u visini dvije prosje~ne plate i za trideset godina u visini ~etiri prosje~ne plate.pravo na isplatu Nagrada . Privredna komora Republike Srpske.053. broj: P`.12 KM. godine. u ime naftne industrije i rudnika uglja i Sindikat Republike Srpske u ime Saveza sindikata Republike Srpske. broj Rev. Op{teg kolektivnog ugovora ^lan 43. od 21. i broj: Rev. alineja 2.Bilten VS RS. 4. 1994. od 15. a tu`iocu J. strana 20) 2.pravo na isplatu ^lanovi 3. R. 528. broj I/1999.jubilarna nagrada .21 KM. NEGO SE ISPITUJE I ZAJEDNI^KA NAMJERA STRANAKA I UGOVOR MORA RAZUMJETI TAKO KAKO ODGOVARA PO[TENJU I SAVJESNOSTI U PRAVNOM SAOBRA]AJU. 99. Granskog kolektivnog ugovora energetike Republike Srpske (dalje: granski ugovor) propisano je da radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade za deset godina u preduze}ima u visini od jedne prosje~ne plate ostvarene u mjesecu prije isplate. ovog granskog ugovora. Op{teg kolektivnog ugovora (“Slu`beni glasnik RS”. Tuma~enje ugovora (~l. stav 2. Ovaj granski ugovor zaklju~ilo je na osnovu ~lanova 3.pravo na isplatu Jubilarna nagrada . od 12. odluka broj 54) Tuma~enje ugovora . u smislu ~lana 1. i 81.1998. i 81. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca da im tu`eni na ime jubilarne nagrade isplate odre|ene nov~ane iznose i to tu`iocu S. stav 2 alineja 2.81/94. stav 2. Kao poslodavci. stav 2. 03.

04. ni`estepeni sudovi su utvrdili: 1. 12. radi ~ega je reviziju valjalo odbiti kao neosnovanu i rije{iti kao u izreci (~l. 02.” [. nepotpune. stav 1. napunio 30 godina radnog sta`a u preduze}u “[. 12. autenti~no tuma~enje granskog sindikata i nije tuma~enje odredbe ~lana 43. 06. Naime. granskog ugovora. granskog ugovora. niti ima potrebe da tuma~enje ove norme vr{i komisija iz ~lana 49. 12. S obzirom na to.79/99. granskog ugovora trebala prema ~lanu 49. R. a 2. stav 1. 1998. R. (Vrhovni sud Republike Srpske. granskog ugovora pripada samo radnicima koji su stekli radni sta` u trajanju koje im daje pravo na nagradu neprekidno kod poslodavca koji mogu biti obveznici na isplatu ove nagrade po ovom propisu.zaklju~ivanja.” G. tu`ioci odbijeni sa zahtjevom da im se isplati jubilarna nagrada u 1997. da su zaklju~kom direktora tu`enog broj: 02-63/98. da su odlukom Upravnog odbora tu`enog broj: 02-21-9 -7-324/98. Odlu~uju}i u skladu s navedenim materijalno-pravnim odredbama o osnovanosti tu`benog zahtjeva. u smislu ~lana 368.. na osnovu ukupnog radnog sta`a za 30 godina. alineja 2. zavisna dr`avna preduze}a u okviru javnog preduze}a “Elektroprivreda” Republike Srpske. kako to revidenti pogre{no smatraju. granskog ugovora. godine. 2. 1990. U vezi sa navodom revizije da je odredbu ~lana 43.Bilten VS RS. 393. stav 2. pa nije bilo potrebe ni za kakvim njenim tuma~enjem. godine. Zakona o parni~nom postupku. po shvatanju i ovog suda. Tuma~e se dvosmislene. za 20 godina radnog sta`a.. 1995. od 16. da je tu`ilac S. od 9. ~iji se poni{taj tra`i. zavisna dr`avna preduze}a naftne industrije i osnovno dr`avno preduze}e za proizvodnju uglja koje nije u sastavu elektroprivrede. i tu`iocu J. kada se posmatra u vezi s odredbom ~lana 2. R. godini i to tu`iocu S. s osnovom odbili tu`beni zahtjev. godine napunio 20 godina radnog sta`a u preduze}u “G. pa su. godine. nedore~ene i nerazumljive norme. odnosno 20 godina (tu`ilac J. stav 1. ne postoje nedostaci u dono{enju ni`estepenih presuda. alineja 2. . zasnovao radni odnos kod tu`enog 6. a ne granski sindikat energetike valja re}i: Odredba ~lana 43. od 16. je potpuno jasna. Prema svemu iznesenom. a ni takvih na koje ovaj sud pazi po slu`benoj du`nosti. zasnovao radni odnos kod tu`enog 12. a 7. 1998. Zakona o parni~nom postupku).[. treba zaklju~iti da pravo na jubilarnu nagradu u skladu s odredbom ~lana 43. alineja 2. 1994. po nala`enju i ovog suda. broj: Rev. ovog ugovora tuma~iti komisija sastavljena od po jednog predstavnika svakog potpisnika. granskog ugovora. a ne i norme sa sasvim jasnom i preciznom dispozicijom. stav 1. dok je tu`ilac J. odluka broj 72) 159 . alineja 2. B. odbijeni prigovori tu`ioca protiv navedenog zaklju~ka i 3. B. B. broj I/1999. stav 1. 05. 1998. 1999.). godine . godine. bez obzira {to su tu`ioci u vrijeme odlu~ivanja o njihovim zahtjevima za isplatu jubilarne nagrade navr{ili 30 godina radnog sta`a (tu`ilac S.) i {to su u to vrijeme bili radnici tu`enog ispravnim tuma~enjem navedenih materijalno-pravnih odredbi. godine.

2. 5. Neva`nost ugovora (~l. 103. do 120) a) Ni{tavi ugovori (~l. 103. do 110)
Devize - kada su ni{tavi ugovori u stranoj valuti izme|u doma}ih lica Neva`nost ugovora - kada su ni{tavi ugovori u stranoj valuti izme|u doma}ih lica Strana valuta - ni{tavost ugovora izme|u doma}ih lica i restitucija Ugovor - kada ni{tavost i restitucija ako je zaklju~en u stranoj valuti ^lan 104. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 16. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. list SFRJ”, br. 66/85..., 96/91, i “Sl. list RBiH”, br. 2/92 i 10/94) DO 6. 4. 1994. GODINE BILO JE PROPISANO DA SU NI[TAVNI UGOVORI ZAKLJU^ENI U STRANOJ VALUTI IZME\U DOMA]IH LICA. POSLJEDICA NI[TAVNOSTI UGOVORA JE RESTITUCIJA, PA STRANA KOJA JE U ISPUNJENU TAKVOG UGOVORA DALA ILI PRIMILA STRANU VALUTU IMA PRAVO DA ZAHTIJEVA VRA]ANJE STRANE VALUTE ILI ISPLATU DINARSKE PROTUVRIJEDNOSTI PO KURSU NA DAN ISPLATE. Iz obrazlo`enja: Ni`estepeni sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kada su ocijenili da je ni{tavan ugovor od 18. 01. 1990. godine o pozajmici 600 DM, na kojem tu`itelj zasniva tu`beni zahtjev. Naime, odredbom ~lana 16. tada va`e}eg Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. list SFRJ”, br. 66/85, 71/86, 3/88, 59/88 i 82/90), izme|u ostalog, zabranjeno je pla}anje u stranoj valuti izme|u doma}ih lica na teritoriji SFRJ, a u stavu 2. pomenutog ~lana izri~ito je propisano da je pravni posao zaklju~en protivno ovoj zabrani ni{tavan. Ovi dijelovi ~lana 16. pomenutog zakona ostali su nepromijenjeni sve do disolucije SFRJ, a prvi Zakon o deviznom poslovanju RBiH (“Sl. list RBiH”, broj 2/92) sadr`i identi~an propis (sada{nji Zakon o deviznom poslovanju - “Slu`beni list RBiH”, broj 10/94, koji je stupio na snagu 6. 05. 1994.godine ne sadr`i takav propis). Me|utim, ni`estepeni sudovi su, pravilno ocjenjuju}i da je u skladu sa odredbom ~lana 104. ZOO posljedica ni{tavnog ugovora restitucija, pogre{no primijenili pomenutu odredbu kada su tu`enu obavezali da tu`itelju isplati dinarsku protuvrijednost 600 DEM po kursu na dan presu|enja. Naime, u slu~aju restitucije svaka strana vra}a drugoj {to je primila na osnovu ni{tavnog ugovora, odnosno na {to se obavezala ni{tavnim ugovorom, pa polaze}i od okolnosti da se tu`ena obavezala da vrati tu`itelju 600 DEM (koje je stekla bez pravnog osnova) du`na je da tu`itelju vrati 600 DEM ili da mu isplati dinarsku protuvrijednost po kursu na dan isplate kako je to tu`itelj u tu`bi zahtijevao. (Vrhovni sud Federacije BiH, broj: Rev.10/97, od 25. 05. 1997. godine - Bilten VS FBiH, broj 1/1997, odluka broj 22, strana 18)

160

Devize - nepunova`nost ugovora ako neovla{tena banka Ugovor o kupovini i prodaji deviza - nepunova`nost ugovora ako neovla{tena banka ^lanovi 4., 10., 13. i 57. Zakona o deviznom poslovanju iz 1992. godine (“Sl. list SFRJ”, br. 66/85..., 96/91, i “Sl. list RBiH”, br. 2/92 i 10/94) ^lan 103. stav 1. i ~lan 104. Zakona o obligacionim odnosima NI[TAV JE UGOVOR O KUPOVINI I PRODAJI DEVIZA, ODNOSNO DEVIZNIH POTRA@IVANJA, ZA RA^UN DOMA]IH PRAVNIH SUBJEKATA KOJI NA DOMA]EM FINANSIJSKOM TR@I[TU ZAKLJU^I BANKA KOJA NIJE OVLA[TENA ZA DEVIZNO POSLOVANJE. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud nije utvrdio da li je pravno valjan ugovor od 19. 03. 1992. godine, na kome zasniva svoju odluku. Iz sadr`aja ugovora proizilazi da }e komercijalna banka tu`enog, za ra~un tu`ioca, a koriste}i dinarska sredstva sa `iro-ra~una koji je tu`ilac otvorio kod banke i druga dinarska sredstva koja bi po pozivu banke uplatio na `irora~un, obezbje|ivati devizna prava od svojih komitenata i tako obezbije|ena devizna sredstva usmjeravati, po pismenim instrukcijama tu`ioca, bilo pla}anjem tu`iocu ili davanjem naloga prodavcu da ih isplati tu`iocu. U ponovnom postupku prvostepeni sud }e imati u vidu prinudne propise o deviznom poslovanju doma}ih pravnih lica koji su bili na snazi u vrijeme zaklju~enja ugovora i u periodu kada je ugovor trebao biti ispunjen, te u svjetlu tih propisa cijeniti obaveze ugovornih stranaka. Po odredbama ~lana 10. Zakona o deviznom poslovanju (“Slu`beni list SFRJ”, broj 66/85, sa izmjenama i dopunama objavljenim u “Slu`benom listu SFRJ”, broj 96/91), koji je bio na snazi u vrijeme zaklju~enja ugovora, a i po odredbama ~lana 4. Uredbe sa zakonskom snagom (kasnije Zakona) o deviznom poslovanju (“Slu`beni list RBiH”, broj 2/92), koja je stupila na snagu 10. 04.1992. godine, kupovina i prodaja deviza u zemlji vr{i se na deviznom tr`i{tu, dok je, u smislu ~lana 15. Zakona (~lan 10. Uredbe) zabranjena kupovina i prodaja deviza izme|u doma}ih lica u zemlji van deviznog tr`i{ta. Po odredbama ~lana 52-a Zakona (~lan 57. Uredbe) preduze}a, druga pravna lica i ovla{tene banke mogu na doma}im i stranim finansijskim tr`i{tima kupovati i prodavati potra`ivanja po osnovu svih vrsta poslova sa inostranstvom, ali po kriterijima i uslovima koje propi{e Vlada i uz vo|enje evidencije na na~in koji propi{e Narodna banka. Prvostepeni sud mora utvrditi da li je banka tu`enog bila ovla{tena banka za devizno poslovanje (pojam ovla{tene banke je: dat u ~lanu 18. Zakona, odnosno ~lanu 13. Uredbe), te ako utvrdi da nije, mora ocijeniti da li je ugovor od 19. 03. 1992. godine eventualno ni{tav, u smislu ~lana 103. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima - ZOO, u kom slu~aju bi tu`ilac imao pravo na restituciju datog (dinarska sredstva), u smislu ~lana 104. ZOO, uz zatezne kamate po ~lanu 214. ZOO, a na eventualnu naknadu {tete samo pod uslovima iz ~lana 108. ZOO. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.79/97, od 30. 05. 1997. godine Bilten VS FBiH, broj 2/1997, odluka broj 31, strana 24)

161

Cijena - komunalnih usluga - kada ne mo`e biti devizna Devize - i naplata cijene komunalnih usluga Komunalne usluge - kada cijena ne mo`e biti devizna Strana valuta - nemogu}nost naplate cijene komunalnih usluga ^lan 103. st. 1. i ~lan 105. st. 1. Zakona o obligacionim odnosima JAVNA I KOMUNALNA PREDUZE]A NE MOGU ZAHTIJEVATI NAPLATU U STRANOJ VALUTI (DEM) CIJENA USLUGA U^INJENIH DO 2. 07. 1994. GODINE. Iz obrazlo`enja: Ovaj sud nije mogao prihvatiti, i pored ugovora stranaka, da postoji obaveza tu`enog na isplatu cijene za isporu~eni plin u obimu i moneti pla}anja koju je utvrdio prvostepeni sud. Po odredbama ~lana 11. Zakona o deviznom poslovanju (“Slu`beni list RBiH”, br. 2/92 i 13/94), kao i ~lana 40. Zakona o Narodnoj banci BiH (“Slu`beni list RBiH”, br. 1/93 i 13/94) obaveze doma}ih lica u unutra{njem platnom prometu morale su se izra`avati i izvr{avati u BH dinarima, ako zakonom nije druk~ije odre|eno. Nov~ane obaveze izra`ene u do tada va`e}im Yu dinarima konvertovane su u BH dinare, po odredbama Zakona o novcu RBiH (“Slu`beni list RBiH”, br. 8/92 i 13/94) i Odluke Vlade RBiH o sprovo|enju Uredbe (kasnije Zakona) o novcu RBiH (“Slu`beni list RBiH”, broj 13/92), po kursu zamjene 10 : 1. Tek stupanjem na snagu Zakona o deviznom poslovanju (“Slu`beni list RBiH”, br. 10/94 i 13/94), 6. 05. 1994. godine, propisano je u ~lanu 61. da se i prava i obveze doma}ih lica iz pravnih poslova zaklju~enih u RBiH mogu izra`avati i izvr{avati u stranoj valuti, ali pod uvjetima propisanim zakonom, a izuzetno i propisom Vlade RBiH. Zakonom o uslovima pod kojima se prava i obaveze i poslovi u zemlji mogu izvr{avati i izra`avati u stranim sredstvima pla}anja (“Slu`beni list RBiH”, br. 16/94 i 33/94) utvr|eno je u ~lanu 9. da se i obaveze prema javnim i komunalnim preduze}ima mogu izuzetno, po odobrenju Ministarstva finansija, izvr{avati u devizama. Po Rje{enju ministra finansija, objavljenom u “Slu`benom listu RBiH”, broj 29/94, dozvoljeno je javnim preduze}ima napla}ivanje cijene usluga u stranim sredstvima pla}anja od pravnih lica koja svoje prihode ostvaruju u stranim sredstvima pla}anja (to je i tu`eni), a isklju~ena je samo mogu}nost naplate cijene zemnog gasa u stranoj valuti od pravnih lica koja se finansiraju iz bud`eta (to nije tu`eni). Dakle, tek od 2. 07. 1994. godine kada je stupio na snagu pomenuti zakon, tu`itelj je mogao tu`enom obra~unavati cijenu za isporu~eni prirodni plin (zemni gas) u DEM i zahtijevati naplatu u toj valuti. Zakoni koji su bili na snazi u me|uvremenu, a kojima je bila propisana mogu}nost naplate cijena i usluga u stranoj valuti, nisu se odnosili na cijene za isporu~eni prirodni plin. Kako su propisi o nov~anom sistemu, te va`e}oj moneti, prinudnog karaktera, to odredbe protokola sa~injenog izme|u parni~nih stranaka 9. 02. 1996. godine o obavezi pla}anja cijene isporu~enog plina u DEM i za period od 16. 01. 1992. do 2. 07. 1994. godine nisu punova`ne (~lan 105. stav 1. u vezi sa ~lanom 103. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima - ZOO). U ponovnom postupku prvostepeni sud }e utvrditi iznos koji tu`itelj mo`e osnovano da potra`uje u doma}oj valuti (sada KM) na ime cijene za isporu~eni plin od 16. 01. 1992. do 2. 07. 1994. godine, te }e izvr{iti i prera~unavanje utvr|enog iznosa po odredbama Zakona o promjeni vrijednosnih dinara (“Slu`beni list RBiH”, br. 16/94 i 33/94), a potom tako izra~unati iznos dosuditi tu`itelju, naravno, ukoliko on preina~i tu`beni zahtjev na isplatu u zakonom odre|enoj valuti. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.160/98, od 30. 07. 1998. godine Bilten VS FBiH, broj 2/1998, odluka broj 19, strana 20) 162

Promet nepokretnosti - i tu`ba iz pretpostavljenog vlasni{tva Tu`ba - iz pretpostavljenog vlasni{tva kod ugovora o prometu nepokretnosti Ugovor o prometu nepokretnosti - pravo na isticanje ni{tavosti ^lan 21a. Zakona o prometu nepokretnosti ^lan 46. Zakona o osnovama vlasni~kih odnosa ^lan 109. Zakona o obligcionim odnosima TRE]E LICE KOJE BEZ PRAVNOG OSNOVA KORISTI NEPOKRETNOST KOJA JE BILA PREDMET UGOVORA O PRENOSU PRAVA VLASNI[TVA POD PRINUDOM IZAZVANOM ETNI^KIM PROGONOM NE MO@E SE POZIVATI NA NI[TAVOST OVAKVIH UGOVORA JER ZA TO NEMA NA ZAKONU ZASNOVAN PRAVNI INTERES. U ODNOSU NA TA LICA UGOVORNA STRANA U@IVA SUDSKU ZA[TITU PO OSNOVU JA^EG PRAVA NA POSJED. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Rev.64/97, od 25. 02. 1988. godine Bilten VS FBiH, broj 1/1998, odluka broj 23, strana 19) Kamata - ugovaranje isplate u DEM Strana valuta - nedopu{ten ugovor o isplati kamata u DEM koje su nastale i dospjele u BH dinarima 1992. godine Ugovor - nedopu{ten oko 1993. godine zaklju~en radi isplate kamate na dinarsko potra`ivanje u DEM valuti ^lanovi 103. i 107. Zakona o obligacionim odnosima NI[TAV JE UGOVOR O ISPLATI U DEM REVALORIZOVANOG IZNOSA KAMATA DOSPJELIH U TOKU 1992. GODINE ZBOG DOCNJE U ISPLATI CIJENE IZRA@ENE U BiH DINARIMA, IAKO JE ZAKLJU^EN 26. 7. 1993. GODINE I DJELIMI^NO DOBROVOLJNO ISPUNJEN. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud obavezuje tu`enog da ispuni ugovor zaklju~en izme|u stranaka 26. 07. 1993. godine, tako {to utvr|uje da je obaveza tu`enog po ovom ugovoru iznosila 59.529,60 DEM, a da je tu`eni isplatio samo 12.000 DEM, iako se obavezao da }e cio du`ni iznos isplatiti u pet jednakih rata u periodu od 30. 07. do 30. 10. 1993. godine. Iz odredaba ~lana 1. i naziva ugovora proizilazi da se radi o ugovoru o izmirenju obaveza nastalih po osnovu obra~unatih nepla}enih kamata zbog zadocnjenja u pla}anju cijene isporu~enog cementa. Ovakav ugovor nije mogao 26. 07. 1993. godine biti izra`en u DEM, jer je ~lanom 11. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl. list RBiH”, br. 2/92 i 13/94), koji je stupio na snagu 11. 04. 1992. godine, bilo zabranjeno pla}anje i napla}ivanje u stranoj valuti izme|u doma}ih pravnih lica na podru~ju RBiH, ako zakonom nije druk~ije odre|eno i svaki pravni posao protivan ovoj zabrani je progla{en ni{tavim. Naprijed navedeno pravilo je utvr|eno i u ~lanu 40. Zakona o Narodnoj banci BiH (“Sl. list RBiH”, br. 1/93 i 13/94), po kome se sva prava i obaveze i svi poslovi koji glase na novac, a zaklju~eni su u RBiH izme|u preduze}a, kao doma}ih pravnih lica, izra`avaju u dinarima i izvr{avaju sredstvima pla}anja koja glase na dinare ako zakonom nije druk~ije odre|eno. Pla}anje u devizama u momentu kada je zaklju~en ugovor stranaka bilo je dozvoljeno i doma}im pravnim subjektima na doma}em tr`I{tu samo po odredbama Zakona o prodaji robe za strana sredstva pla}anja (“Sl. list RBiH”, br. 23/92, 13/93 i 15/94) i po odredbama Zakona o kupovini i prodaji odre|enih roba i za strana sredstva pla}anja (“Sl. list RBiH”, br. 163

22/93, 11/94 i 13/94), a tu`enikova obaveza u ugovoru odnosi se na isplatu revalorizovanog iznosa zateznih kamata. U vrijeme kada su kamate u cjelini nastale i dospjele (na dan 31. 07. 1992. godine) ta je obaveza, naime, bila izra`ena u BH dinarima, na osnovu odredaba Zakona o novcu (“Sl. list RBiH”, br. 8/92, 9/92 i 13/94) i to tako {to je Odlukom Vlade RBiH o sprovo|enju Zakona o novcu (“Sl. list RBiH”, broj 13/92) izvr{en prera~un iznosa u Yu dinarima u omjeru 10 : 1. Prvostepeni sud je morao da, polaze}i od naprijed navedenog, cijeni da li je punova`an ugovor zaklju~en izme|u stranaka 26. 07. 1993. godine, pri ~emu ne bi mogao smatrati da je ugovor konvalidiran dobrovoljnim ispunjenjem manjeg dijela obaveze tu`enog (~lan 107. Zakona o obligacionim odnosima.). (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.115/99, od 05. 08. 1999. godine Bilten VS FBiH, broj 2/1999, odluka broj 42, strana 29) Ugovor o do`ivotnom izdr`avanju - kada nije ni{tav iako je zaklju~en kratko pred smrt primaoca izdr`avanja ^lan 120. Zakona o naslje|ivanju ^lan 103. Zakona o obligacionim odnosima NIJE NI[TAV UGOVOR O DO@IVOTNOM IZDR@AVANJU IAKO JE ZAKLJU^EN KRATKO VRIJEME PRIJE SMRTI PRIMAOCA IZDR@AVANJA, AKO DAVALAC IZDR@AVANJA NIJE BIO SVJESTAN DA ZBOG PRIRODE BOLESTI PREDSTOJI SKORA SMRT PRIMAOCA IZDR@AVANJA. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Rev.105/99, od 02. 09. 1999. godine Bilten VS FBiH, broj 2/1999, odluka broj 56, strana 37) Devizno poslovanje - zabrana kupovine deviza izme|u preduze}a u toku 1992. godine Zabranjen pravni posao - kupovina deviza izme|u dva preduze}a u toku 1992. godine ^lan 103. stav 1. i ~lan 104. stav 1. ZOO UGOVOR O KUPOVINI DEVIZNIH SREDSTAVA ZAKLJU^EN U TOKU 1992. GODINE IZME\U DVA PREDUZE]A BIO JE ZABRANJEN I KUPAC MO@E ZAHTIJEVATI SAMO VRA]ANJE ISPLA]ENOG DINARSKOG IZNOSA KONVERTOVANOG U KONVERTIBILNE MARKE. Iz obrazlo`enja: Ovaj sud nalazi da je ugovor od 5. 03. 1992. godine zaklju~en izme|u tu`itelja i preduze}a C. bio zabranjen u vrijeme zaklju~enja, te da je stoga ni{tav, u smislu ~lana 103. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (protivan prinudnim propisima). Pomenutim ugovorom, pra}enim i izjavom preduze}a C. od 5. 03. 1992. godine upu}enom tu`itelju, preduze}e C. ne prenosi, kako pravilno primje}uje i prvostepeni sud, potra`ivanje koje je na njega prenio tu`eni, tako {to bi tu`itelja ovlastio da od konkretno imenovanog inodu`nika to potra`ivanje naplati kada dospije, ve} se obavezuje da }e iznos od 200.000 DEM, koji }e preduze}e C. naplatiti, uplatiti na ra~un tu`itelja u odre|enoj singapurskoj banci, kada od tu`itelja primi odre|eni dinarski iznos. Ovakav ugovor po svom sadr`aju predstavlja ugovor o kupovini deviza, i kako je zaklju~en van deviznog tr`i{ta (koje i nije funkcionisalo) izri~ito je bio zabranjen odredbama ~lana 15. Zakona o deviznom poslovanju (“Slu`beni list SFRJ”, broj 66/85), izmijenjenim Zakonom o privremenim mjerama o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju (“Slu`beni list 164

SFRJ”, broj 82/90). Ova zabrana nije izgubila zna~aj ni za novu dr`avu Bosnu i Hercegovinu, jer je bila identi~no propisana odredbama ~lana 10. Zakona o deviznom poslovanju (“Slu`beni list RBiH”, br. 2/92 i 13/94), koji je stupio na snagu 11. 04. 1992. godine. Po odredbama ~lana 52-a. citiranog zakona SFRJ (identi~an propis sadr`i i ~lan 57. pomenutog zakona RBiH), preduze}a su mogla na doma}em i stranim finansijskim t`i{tima vr{iti kupovinu i prodaju potra`ivanja po osnovu svih vrsta poslova sa inostranstvom, ali je ovaj propis podrazumijevao da cesionar - doma}e lice, preuzme rizik naplate potra`ivanja od inodu`nika, a i da preuzme sve obaveze cedenta o uno{enju napla}enih deviznih sredstava u zemlju i njihovu prodaju ovla{tenoj banci za doma}u valutu (na ovaj na~in su se legalno i sticala tzv. devizna prava uvoznika). Sam `alitelj navodi da se u ovom slu~aju radi o tzv. {ticungu, koji je bio {iroko ra{iren, no ovakav promet deviznim sredstvima je bio propisima zabranjen, te ne mo`e u`ivati sudsku za{titu. Tu`itelju bi, pozivom na odredbe ~lana 104. stav 1. ZOO, pod uvjetom da je dokazao uplatu dinarskog iznosa, pripadalo pravo na restituciju ovog iznosa (konvertovanog u KM), no takav zahtjev tu`itelj nije istakao, a istaknuti zahtjev na isplatu u DEM ni djelimi~no se ne zasniva na ~injeni~noj i pravnoj osnovi koja bi upu}ivala na primjenu ovog propisa. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.318/99, od 25. 07. 2000. godine Bilten VS FBiH, broj 2/2000, odluka broj 30, strana 23) Ugovor o zamjeni stana - nepunova`an ako ga nije zaklju~io nosilac stanarskog prava ^lan 32. Zakona o stambenim odnosima ^lanovi 103. i 106. Zakona o obligacionim odnosima UGOVOR O ZAMJENI STANOVA KOJEG JE ZAKLJU^IO ^LAN DOMA]INSTVA NOSIOCA STANARSKOG PRAVA JE APSOLUTNO NI[TAV JER JE ZAKLJU^EN PROTIVNO ODREDBI ^LANA 32. ZAKONA O STAMBENIM ODNOSIMA KOJIM JE PROPISANO DA NOSILAC STANARSKOG PRAVA MO@E IZVR[ITI ZAMJENU STANA ZA STAN DRUGOG NOSIOCA STANARSKOG PRAVA. OVAKAV UGOVOR NIJE KONVALIDIRAN TIME [TO JE U CIJELOSTI REALIZOVAN. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Rev.39/98, od 19. 03. 1998. godine Bilten VS FBiH, broj 1/1998, odluka broj 46, strana 31) Zabrana zaklju~enja odre|enog ugovora - jednostrana zabrana ^lan 103. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima AKO SE ZABRANA ZA ZAKLJU^ENJE ODRE\ENOG UGOVORA ODNOSI SAMO NA JEDNU STRANU, A NE NA DRUGU, BILA BI TO RELATIVNA ZABRANA, ODNOSNO RELATIVNA NI[TAVOST UGOVORA. CILJ OVE ZABRANE KOJE SE TI^U JEDNE OD STRANA, A NE SAMOG POSLA, NE UTI^E NA PRAVNU VALJANOST PRAVNOG POSLA. TAKAV UGOVOR MO@E OPSTATI AKO DRUGA^IJE NIJE ODRE\ENO. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca za ispunjenje ugovora o prodaji. Odlu~uju}i o osnovanosti tu`benog zahtjeva prvostepeni sud je utvrdio: 1. tu`ilja i tu`ena 12. 05. 1988. godine zaklju~ili su ugovor o prodaji prema kome je tu`ilja kupila od tu`ene 12,18 m3 bijelog bora za kupoprodajnu cijenu od 1,148.440 (tada{njih) dinara i 2. tu`ilja je u cijelosti ispunila svoju ugovornu obavezu. 165

Drugostepeni sud prihvata ~injeni~no utvr|enje prvostepenog suda ali zaklju~uje da je tu`beni zahtjev neosnovan, jer da je predmetni ugovor, sve i da je zaklju~en apsolutno ni{tav budu}i da je promet stvari, koja je bila predmet ugovora, bio zabranjen odlukom Izvr{nog odbora Skup{tine op{tine [.. Ni{tavi ugovori definisani su u odredbi ~lana 103. stav 1. ZOO. Prema ovoj odredbi ni{tavi su ugovori koji su protivni ustavom utvr|enim na~elima dru{tvenog ure|enja, prinudnim propisima, moralu i dobrim obi~ajima, ako cilj povrije|enog pravila ne upu}uje na neku drugu sankciju ili ako zakon u odre|enom slu~aju ne propisuje {ta drugo. Kada su u pitanju ugovori protivni prinudnim propisima, ZOO predvi|a da je ugovor ni{tav i kad mu je predmet nedopu{ten, a on je nedopu{ten ako nije u prometu (~l. 49. i 51. ZOO). U ~lanu 103. stav 2. ZOO predvi|en je slu~aj jednostrano utvr|ene zabrane za zaklju~enje odre|enog ugovora. Ako je takav slu~aj, tj. ako se zabrana odnosi samo na jednu stranu, a ne na drugu, onda bi to bila relativna zabrana, a time i relativna ni{tavost. Cilj ove zabrane (u pravilu) se posti`e kaznom ili drugom sankcijom, a ne ni{tavo{}u cijelog ugovora. Zbog toga zabrane koje se ti~u jedne od strana, a ne samog posla, ne uti~u na pravnu valjanost pravnog posla, ako druga~ije nije odre|eno. To je razumljivo ako je druga strana u dobroj mjeri (savjesna), ina~e, i nju mo`e pogoditi sankcija ni{tavosti pravnog posla. Prema tome, ~injenica da je odlukom izvr{nog odbora skup{tine op{tine (drugostepeni sud se u obrazlo`enju pobijane odluke ne poziva na broj odluke, ni kada je ona donesena, a niti ova odluka prilije`e spisu) propisana zabrana stavljanja u promet bijelog bora F klase - furniranog drveta, koji je bio predmet ugovora, sama za sebe, ne zna~i da je predmet ugovora nedopu{ten i da je ovaj ugovor ni{tav, u smislu ~lana 103. stav 1. ZOO, kako to za sada preuranjeno zaklju~uje drugostepeni sud. Za pravilnu odluku u sporu ni`estepeni sudovi su trebali izvr{iti uvid u konkretnu odluku Izvr{nog odbora Skup{tine op{tine [. kojom je, po za sada nepotpunom utvr|enju, propisana zabrana prometa stvari koja je bila predmet ugovora o prodaji, pa zatim ocijeniti da li je objema stranama zabranjeno da zaklju~e ugovor ili samo jednoj strani. Ako samo jednoj strani nije dopu{teno da zaklju~i odre|eni ugovor (ovdje tu`enoj), a ona ga, ipak, zaklju~i, takav ugovor mo`e opstati, ako druga~ije nije odre|eno. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev.117/94, od 14. 12. 1994. godine Bilten VS RS, broj I/1999, odluka broj 73) Gradsko gra|evinsko zemlji{te - u dr`avnoj svojini - pravo privremenog kori{}enja - ograni~enje prometa Prava kori{}enja gra|evinskog zemlji{ta - privremeno pravo, ograni~enje prometa Privremeno pravo kori{}enja gradskog gra|evinskog zemlji{ta u dr`avnoj svojini ogani~enje prometa ^lan 24. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu ^lan 3. Zakona o prometu nepokretnosti ^lanovi 103. i 104. Zakona o obligacionim odnosima NI[TAV JE I NE PROIZVODI PRAVNO DEJSTVO UGOVOR O OTU\ENJU PRIVREMENOG PRAVA KORI[]ENJA GRADSKOG GRA\EVINSKOG ZEMLJI[TA U DR@AVNOJ SVOJINI VAN SLU^AJEVA PREDVI\ENIH ODREDBOM ^LANA 24. ZAKONA O GRA\EVINSKOM ZEMLJI[TU. 166

Iz obrazlo`enja: Predmet spora je tu`beni zahtjev tu`ilaca da im tu`eni predaju u posjed i slobodno raspolaganje zemlji{ne parcele, bli`e ozna~ene u izreci prvostepene presude, uz naknadu parni~nih tro{kova. Sporne parcele potpadaju pod pravni re`im gra|evinskog (a ne poljoprivrednog, kako se navodi u prvostepenoj presudi) zemlji{ta u dru{tvenoj, odnosno sada u dr`avnoj svojini. Na takav zaklju~ak upu}uju podaci sadr`ani u prilo`enim katastarskoknji`nim ulo{cima. Tu`ioci su, naime, titulari privremenog prava kori{}enja zemlji{ta (a to pravo postoji samo na gradskom gra|evinskom zemlji{tu u smislu ~lana 21. u vezi sa ~lanom 4. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu - “Slu`beni list SRBiH”, br. 34/86 do 29/90, i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 29/94 do 5/99, u daljem tekstu: ZGZ, dok je Op{tina B. L. nosilac prava raspolaganja na osnovu ~lana 6. istog zakona). Prema ~injeni~nom utvr|enju ni`estepenih sudova, majka tu`ilaca M. R. zaklju~ila je 01. 07. 1994. godine s prvotu`enim T. G. i drugotu`enim T. D., koji je u to vrijeme bio maloljetan, pa ga je zastupao tre}etu`eni T. B., kao otac i zakonski zastupanik, ugovor o zamjeni nekretnina, ovjeren kod Osnovnog suda u B. L. pod brojem I-OV-3254/94, od 12. 08. 1994. godine. OVIM ugovorom ona je prenijela u svojinu prvo i drugotu`enom svoje nekretnine upisane u z.k. ul. broj 853 k.o. D. u zamjeni za sticanje istog prava na njihovim nekretninama upisanim u z.k. ul. br. 1183 k.o. @. Tu`ioci i njihova majka sastavili su 17. 06. 1994. godine i ovjerili istog dana kod istog suda pod brojem I-OV-2135/94 izjavu prema kojoj su, pored nekretnina u D., predmet ugovora o zamjeni (razmjeni) i sporne nekretnine, uz napomenu da su voljni da prvo i drugotu`eni “kada se za to stvore posebni zakonski uslovi svoja vlasni~ka prava na preostalom dijelu nekretnina, nazna~enih u ovoj izjavi, a koje nisu obuhva}ene Ugovorom, ostvare u odgovaraju}em postupku”. Prema ta~ki IV pomenutog ugovora, ova izjava je njegov sastavni dio. Me|u strankama nije sporno da se tu`eni nalaze u posjedu nekretnina ~iju predaju tu`ioci tra`e u ovom postupku. Pri takvom stanju stvari ni`estepeni sudovi su pravilno zaklju~ili da je ugovor o razmjeni u odnosu na sporne parcele ni{tav, u smislu ~lana 103. Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”, br. 29/78 do 57/89, i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 17/93 i 3/96, u daljem tekstu: ZOO) kao protivan prinudnim propisima. Naime, promet privremenog prava kori{}enja gradskog gra|evinskog zemlji{ta ograni~en je odredbom ~lana 24. ZGZ-a, dok je ~lanom 3. stav 2. Zakona o prometu nepokretnosti (“Slu`beni list SRBiH”, br. 38/78 do 22/91, i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 21/92 i 29/94, u daljem tekstu: ZPN) propisano da se gra|evinska zemlji{ta u dru{tvenoj (sada: dr`avnoj) svojini ne mogu otu|ivati, ali se na njima mogu sticati prava odre|ena zakonom. Tu`ioci i njihova majka nisu prema tome mogli otu|ivati tu`enima sporne parcele, jer je o~igledno da se ovdje ne radi o situaciji koju ima u vidu pomenuta odredba ~lana 24. ZGZ-a. Pravna posljedica ni{tavosti ugovora je uzajamno vra}anje primljenog (~lan 104. stav 1. ZOO). Ni`estepeni sudovi su, prema tome, pravilno obavezali tu`ene da predaju tu`iocima u posjed i slobodno raspolaganje sporne parcele, kako je bli`e navedeno u izreci prvostepene presude. Tu`eni su u reviziji, pored ostalog, istakli da je izjava od 17. 06. 1994. godine data radi toga {to se jo{ nisu stekli zakonski uslovi za prenos prava vlasni{tva na dijelu nekretnina “na kojima je utvr|eno pravo kori{}enja putem ugovora o zamjeni”. U izjavi je, naime, navedeno da tu`ioci i njihova majka prenose “u posjed, na slobodno raspolaganje i nesmetano kori{}enje” sve razmijenjene nekretnine, uklju~uju}i i sporne parcele, te da su voljni da tu`enim “kada se za to stvore zakonski uslovi svoja vlasni~ka prava na preostalom dijelu nekretnina nazna~enih u ovoj izjavi, a koje nisu obuhva}ene 167

ugovorom, ostvare u odgovaraju}em postupku”. Pravno shvatanje izra`eno u ovim revizionim navodima ne mo`e se prihvatiti kao pravilno. Ovdje se, naime, ne radi o tome da se “jo{ nisu stekli zakonski uslovi za prenos prava vlasni{tva” u korist tu`enih na spornim parcelama, nego je promet tih nepokretnosti u vrijeme zaklju~enja ugovora i sastavljanja, odnosno ovjere izjave bio zabranjen naprijed navedenim prinudnim propisima, koji su i sada na snazi. Zbog toga je i navodna volja tu`ilaca da tu`eni ostvare na tim nepokretnostima svoja vlasni~ka prava kad se za to steknu zakonski uslovi, pravno irelevantna za odlu~ivanje u ovom sporu. Neosnovani su i navodi da bi se ovdje radilo o pravnom poslu pod odlo`nim uslovom, jer takav uslov (sticanje vlasni~kih prava na spornim nekretninama u korist tu`enog u nekom neodre|enom, budu}em vremenu) nije pravno valjan, kao protivan imperativnim pravnim normama, i ne mo`e proizvesti nikakvo pravno dejstvo. Ako je ta~no da promet nekretnina jo{ nije izvr{en kako se tvrdi u reviziji (po{to treba da se izvr{i “kad se za to stvore posebni zakonski uslovi”), onda tu`eni dr`e sporne parcele bez valjanog pravnog osnova, {to je jo{ jedan razlog vi{e u prilog pravilnom presu|enju u ovom sporu. Najzad, zakonom zabranjeni pravni promet nekretninama ne mo`e se pravdati na~elima jednake vrijednosti uzajamnih davanja (~lan 15. ZOO) i savjesnosti i po{tenja (~lan 12. istog zakona), s obzirom na pravne posljedice ni{tavog ugovora, na koje je ve} naprijed ukazano. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev-100/01, od 5. 10. 2001. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj I/2004, odluka broj 41, str. 64 - 66) Ni{tavi ugovori - poslovna nesposobnost lica Ugovor - ni{tavost ^lan 56. u vezi sa ~lanom 103. Zakona o obligacionim odnosima ZA ZAKLJU^ENJE PUNOVA@NOG UGOVORA POTREBNO JE DA UGOVARA^ IMA POSLOVNU SPOSOBNOST KOJA SE TRA@I ZA ZAKLJU^ENJE TOG UGOVORA, PA AKO TU SPOSOBNOST NEMA - ONDA JE TAJ UGOVOR NI[TAV, A NE RU[LJIV. (Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj: Rev- 304/2001, od 17. 5. 2002. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj I/2004, odluka broj 45, str. 73 - 74) Ni{tavi ugovori - okolnosti pod kojima su zaklju~eni ^lanovi 103. do 110. Zakona o obligacionim odnosima ^lan II/3 (f) i II/3 (k) Ustava Bosne i Hercegovine ^lan 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i ~lan 1. Prvog protokola na Konvenciju AKO JE UGOVOR ZAKLJU^EN U OKOLNOSTIMA KOJE SU DIKTIRALE RATNE PRILIKE I DA ON NE ODGOVARA PRAVOJ VOLJI STRANAKA, ONDA JE TAKAV UGOVOR NI[TAV. Iz obrazlo`enja: Oba ni`estepena suda smatraju da se radi o tu`bi za poni{tenje ugovora o zamjeni nekretnina zbog mana volje i zbog prekomjernog o{te}enja, pa kako je predmetni ugovor zaklju~en 16. 11. 1993. godine, a tu`ba podnesena 7. 9. 1999. godine - ni`estepeni sudovi su zaklju~ili da je tu`iteljima u smislu ~lanova 117. i 139. ZOO prestalo pravo da zahtijevaju poni{tenje ovog ugovora, jer da su istekli rokovi u kojima su tu`itelji mogli zahtijevati poni{tenje ovog ugovora, pa su sudili tako {to su odbili tu`beni zahtjev. 168

Vrhovni sud smatra da su obje presude ni`estepenih sudova donijete uz pogre{nu primjenu materijalnog prava i da ba{ zbog te pogre{ne primjene materijalnog prava nisu utvr|ivale bitne ~injenice za su{tinsko rje{avanje spora i odnosa me|u strankama, ~ime je ostvarena bitna povreda odredaba parni~nog postupka iz ~lana 354. stav 2. ta~ka 13. Zakona o parni~nom postupku (dalje: ZPP) na koju osnovano ukazuje revizija. Radi toga je valjalo, u smislu ~lana 394. stav 1. ZPP-a, reviziju uva`iti, obje presude ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su|enje. Tu`ba o kojoj je rije~ u ~lanovima 117. i 139. ZOO i rokovi propisani u svim zakonskim odredbama u kojima se mo`e zahtijevati poni{tenje ugovora ti~e se nedostatka volje u smislu ru{ljivosti ugovora, tj. ugovora koji su zaklju~eni u zabludi, pod prevarom, prijetnjom i prinudom (~lan 117. u vezi sa ~lanovima 60., 61. i 65. ZOO) i ugovora kod kojih postoji o~igledna nesrazmjera uzajamnih davanja (~lan 139. stav 1. ZOO). Tu`itelji su svoju tu`bu i tu`beni zahtjev zasnovali na ~injeni~nom i pravnom osnovu onako kako je to naprijed opisano u ~injeni~nim navodima tu`be. Iz tu`benog zahtjeva, kako je postavljen i formulisan u tu`bi, jasno se vidi da su tu`itelji tra`ili presudu kojom bi se utvrdilo da je predmetni ugovor ni{tav ne samo zbog postojanja o~iglednih nesrazmjera uzajamnih prestacija ve} i zbog nedostatka, u trenutku zaklju~enja ugovora, slobodno izra`ene volje, jer da je zaklju~en u okolnostima koje su diktirale ratne prilike, me|utim, ni`estepeni sudovi nisu stvar ispitivali u pravcu utvr|ivanja okolnosti koje su pratile zaklju~enje ugovora i koje bi mogle poslu`iti kao osnova pravilnog su|enja o pravoj namjeri stranaka i kako bi se ugovor mogao razumjeti onako kako to odgovara po{tenju i pravoj volji stranaka, niti su iznijeli svoje su|enje o tome da li postoje okolnosti koje ukazuju na to da ugovor nije zaklju~en pod normalnim okolnostima i da ne odgovara pravoj volji ugovornih stranaka, {to su tvrdili revidenti u postupku koji je prethodio dono{enju pobijanih odluka, a sada i u reviziji protiv drugostepene presude, {to bi ga zaista ~inilo ni{tavim, u kom slu~aju se tu`beni zahtjev ne bi mogao odbiti pozivom na odredbu ~lanova 117. i 139. ZOO, jer se one ne odnose na slu~aj kada se pojavi pitanje ni{tavosti ugovora. Protekom vremena ni{tav ugovor se ne mo`e konvalidirati (~lan 107. ZOO), a pravo na tu`bu radi utvr|enja ni{tavosti pravnog posla ne mo`e zastarjeti (~lan 110. ZOO). Upu}uje se prvostepeni sud da u ponovljenom postupku otkloni nedostatke na koje je ukazano, tj. iscrpno rasvijetli sve okolnosti pod kojima je ugovor zaklju~en i sa posebnom pa`njom ocijeni pitanje da li su ugovorne strane, a pogotovo tu`itelji, s obzirom na njihovu osobenu situaciju, izrazili pravu volju zaklju~uju}i ovaj ugovor, pri ~emu nije presudno da li je na njih vr{en neposredan pritisak od strane tu`enog, ve} je i od zna~aja da li su tu`itelji bili pod pritiskom op{te situacije pod kojom je zaklju~en ugovor, pri ~emu treba ocijeniti intenzitet takvog pritiska, jer nije isklju~eno da, u ovom, naoko spoljnjem ~injeni~nom krugu, postoje faktori koji bitno ograni~avaju slobodu odlu~ivanja i samu volju da se ugovor takav kakav je zaklju~i, ~ine bitno defektnom, tj. da ono {to predstavlja su{tinu ugovora nije u saglasnosti sa pravim `eljama ugovara~a u jednoj normalnoj situaciji, pogotovo ako postoji i o~igledna nesrazmjera uzajamnih davanja. Samo ako temeljito i pravilno rasvijetli okolnosti koje su pratile zaklju~enje ugovora prvostepeni sud }e biti u mogu}nosti da pravilno primijeni odredbe ZOO (~lanovi 103. do 110. ZOO), Ustava BiH (~lan II/3 (f) i II/3 (k) Ustava) i me|unarodno pravo koje se po ovom Ustavu primjenjuje u Republici Srpskoj i koje ima prioritet nad svim zakonima (~lan II/2 Ustava), a naro~ito ~lan 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i ~lan 1. Prvog protokola na Konvenciju. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev-119/01, od 12. 10. 2001. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj I/2004, odluka broj 48, str. 80 - 82) 169

Ni{tavi ugovori - okolnosti pod kojima su zaklju~eni Ugovor o prometu (zamjeni) nekretnina - ni{tavost, s obzirom na okolnosti pod kojima su zaklju~eni ^lanovi 103. do 110. Zakona o obligacionim odnosima ^lan I/3 (f) i II/3 (k) Ustava Bosne i Hercegovine ^lan 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i ~lan 1. Prvog protokola na Konvenciju UGOVOR O ZAMJENI NEKRETNINA JE NI[TAV AKO JE ZAKLJU^EN POD PRITISKOM OP[TE SITUACIJE (RATNE PRILIKE) I U OKOLNOSTIMA KOJE SU BITNO OGRANI^AVALE SLOBODU ODLU^IVANJA I SAMU VOLJU UGOVORNE STRANE DA SE UGOVOR TAKAV KAKAV JE ZAKLJU^I, TJ. DA AKO [TO PREDSTAVLJA SU[TINU UGOVORA NIJE U SAGLASNOSTI SA PRAVIM @ELJAMA UGOVARA^A U JEDNOJ NORMALNOJ @IVOTNOJ SITUACIJI. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca za utvr|enje da je ni{tav ugovor o zamjeni nekretnina ovjeren kod prvostepenog suda pod brojem II-OV-745/95, zaklju~en 28. 08. 1995. godine izme|u tu`ioca i tu`enih u B.L., kao i zahtjev da se tu`eni obave`u da tu`iocu predaju u posjed i slobodno raspolaganje nekretnine u naravi stambena zgrada na sprat koja le`i na k.~. 174/97 upisanoj u zk. ul. 6945 k.o. B. L., kao i aneks stambenog objekta koji le`i na k.~. 174/86 upisanoj u zk. ul. 12425 k.o. B. L. Nakon provedenog postupka prvostepeni sud je utvrdio da su stranke u Banjoj Luci 28. 08. 1995. godine zaklju~ile ugovor o zamjeni nekretnina prema kome je tu`ilac predao tu`enim u posjed svoje nekretnine koje se nalaze u Banjoj Luci u naravi porodi~na stambena zgrada na sprat i aneks porodi~ne stambene zgrade koje le`e na k.~. 174/57 upisane u zk. ul. 6945 k.o. B. L. i k.~. 174/86 upisane u zk. ul. 12425 k.o. B.L., za nekretnine tu`enih u Kninu koje le`e na k.~. 2556/2 upisane u zk. ul. 2458 k.o. Kninsko polje, i da tu`ilac nije stupio u posjed nekretnina tu`enih u Kninu zato {to su bile zaposjednute od tre}ih lica. Kod ovako utvr|enog ~injenji~nog stanja ni`estepeni sudovi zaklju~uju da su stranke predmetni ugovor zaklju~ile u vrijeme rata i trajanja ratne opasnosti, a pogotovo kada je u B. L. iz K. k. do{lo do velike migracije stanovni{tva {to je utjecalo na odluku tu`ioca da zaklju~i predmetni ugovor, {to ga ~ini apsolutno ni{tavim i sudili tako {to su usvojili u cijelosti tu`beni zahtjev. Ovakva odluka ni`estepenih sudova je pravilna. Kraj nespornih ~injenica utvr|enih u ovom sporu, predmetni ugovor je zaklju~en u trenutku postojanja ratne situacije na prostorima BiH i jugoisto~nog i isto~nog dijela Republike Hrvatske (K. k., L.. K. i z. S.), i prisustva velikog broja izbjeglog stanovni{tva iz tih krajeva u B. L., koji pripadaju istom narodu, kao i postojanja osobene situacije kod tu`ioca koji pripada drugoj etni~koj zajednici u odnosu na izbjeglo stanovni{tvo, to je, po mi{ljenju ovog Vrhovnog suda, postojanje ovih op{tepoznatih spoljnih okolnosti direktno utjecalo da tu`ilac donese odluku da sa tu`enim zaklju~i predmetni ugovor, koji u normalnim okolnostima ne bi zaklju~io, pogotovo to ne bi uradio, a da prije toga on ili neko njegov bli`i (supruga, djeca, bra}a, sestre i dr) ne izvr{e provjeru stanja objekta (ku}e) tu`enik u K. za koju su vr{ili zamjenu, odnosno provjeru stanja tog objekta od lica koje u`iva njegovo povjerenje, a ne kao u ovom konkretnom slu~aju, bez ikakvih provjera i mogu}nosti vr{enja takvih provjera, na koji na~in je kod tu`ioca izostala slobodno izra`ena volja koja je diktirana ratnim prilikama. Njegova odluka da zaklju~i predmetni 170

ugovor je donesena protivno njegovoj pravoj volji da `ivi kao do tada u svojoj ku}i, bez obzira {to je u postupku pred ni`estepenim sudovima utvr|eno da od strane tu`enih ni tre}ih lica nije bilo pritisaka da tu`ilac sa tu`enima zaklju~i predmetni ugovor. Na osnovu re~enog, mora se uzeti da je predmetni ugovor zaklju~en pod pritiskom op{te situacije i da su postojali faktori koji su bitno ograni~ili slobodu odlu~ivanja i samu volju tu`ioca da se ugovor takav kakav je zaklju~i, tj. da ono {to predstavlja su{tinu ugovora nije u saglasnosti sa pravim `eljama ugovora~a u jednoj normalnoj situaciji, {to ovaj ugovor ~ini ni{tavim, u smislu odredaba Zakona o obligacionim odnosima (~lanovi 103. do 110), Ustava BiH (~lan II/3 (f) i ~lana II/3 (k) Ustava) i me|unarodnog prava koje se po ovom Ustavu primjenjuje u Republici Srpskoj i koje ima prioritet nad svim zakonima (~lan II/2 Ustava), a naro~ito ~lana 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima i ~lana I Prvog protokola na Konvenciju. (Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske, broj: Rev.5/01, od 20. 07. 2001. godine) Ugovor - ni{tavost Zamjena stanova - ni{tavost ugovora Ugovor o zamjeni stanova - ni{tavost ^lan 32. Zakona o stambenim odnosima ^lanovi 103. i 104. Zakona o obligacionim odnosima KAO PROTIVAN PRINUDNIM PROPISIMA NI[TAV JE I NE PROIZVODI PRAVNO DEJSTVO UGOVOR O ZAMJENI STANOVA, ZAKLJU^EN I IZME\U NOSIOCA STANARSKOG PRAVA NA STANU U DR@AVNOJ SVOJINI I VLASNIKA STANA U SVOJINI GRA\ANA. Iz obrazlo`enja: Predmet ovog parni~nog postupka je tu`beni zahtjev da se utvrdi ni{tavost ugovora o zamjeni stanova kojeg su parni~ne stranke zaklju~ile na dan 7. 9. 1997. godine i da se svaka stranka obave`e da vrati drugoj ono {to je na osnovu takvog ugovora primila tu`ilac tu`enom stan u Ul. C. D. br. 13, a ovaj tu`iocu stan u Aleji S. S. br. 42. Postupaju}i po tu`bi ni`estepeni sudovi su utvrdili: da je tu`ilac bio nosilac stanarskog prava na stanu u ul S. S. br. 42; da je tu`eni bio vlasnik stana u Ul. C. D. br. 13, po osnovu otkupa iz vojnog stambenog fonda (ova ~injenica nije ni bila sporna tokom postupka); da su parni~ne stranke zaklju~ile 22. 8. 1995. godine ugovor o zamjeni ovih stanova u pismenom obliku, na koji je dana 7. 9. 1995. godine dao saglasnost organ za garnizonske i stambene poslove Vojne po{te u B. L. u ime davaoca stana na kori{}enje (stan u ul. S. S. br. 42 pripada vojnom-stambenom fondu); da su parni~ne stranke fakti~ki realizovale ugovor o zamjeni stanova, tako da tu`ilac stanuje u stanu u Ul. C. D. br. 13 a tu`eni u stanu u ul. S.S. br. 42. Na osnovu takvog utvr|enog ~injeni~nog stanja koje nije bilo ni sporno tokom postupka, drugostepeni sud je, i po ocjeni ovog suda, pravilno primijenio odredbe ~lana 32. stav 1. Zakona o stambenim odnosima («Slu`beni list SRBiH», br. 14/84 - pre~i{}eni tekst, 12/87 i 36/89, i «Slu`beni glasnik RS», br. 19/93 do 31/99, u daljem tekstu: ZSO) u vezi sa ~lanom 103. stav 1. i ~lanom 104. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima («Slu`beni list SFRJ», br. 29/78 do 57/89, i «Slu`beni glasnik RS», br. 17/93 i 3/96) kada je utvrdio da je ugovor ni{tav kao protivan prinudnim propisima i obavezao ugovorne strane da jedna drugoj vrate ono {to su na osnovu takvog ugovora primile.

171

^lanom 32. stav 1. ZSO propisano je, naime, da nosilac stanarskog prava mo`e izvr{iti zamjenu stana za stan drugog nosioca stanarskog prava i da se zamjena vr{i ugovorom u pismenom obliku. DRUGIM rje~ima, zamjenu stanova mogu da izvr{e samo nosioci stanarskog prava. U spornom slu~aju tu`eni je realizovanjem u cjelini ugovora o otkupu stana prestao da bude nosilac stanarskog prava na stanu u Ul. C. D. br. 13 i postao njegov vlasnik. S tim u vezi ukazuje se na pogre{no pravno stanovi{te prvostepenog suda da jedno lice mo`e imati oba svojstva istovremeno (tj. biti i vlasnik stana i nosilac stanarskog prava). Ta dva svojstva se me|usobno isklju~uju, {to je pravilno zaklju~io drugostepeni sud. To dalje zna~i da je u ovom slu~aju izvr{ena zamjena stana u dru{tvenoj (sada: dr`avnoj) svojini na kojem je tu`ilac nosilac stanarskog prava, za stan u svojini gra|ana, ~iji je vlasnik (a ne nosilac stanarskog prava) tu`eni. Obje ugovorne strane, dakle, nemaju svojstvo nosioca stanarskog prava nego samo jedna od njih, {to je u suprotnosti sa pomenutom odredbom ~lana 32. stan 1. Zakona o stambenim odnosima, koja je imperativnog karaktera. ISTO tako, nije bilo pravne mogu}nosti da se stan u dr`avnoj svojini mijenja za stan u svojini gra|ana, kako je to pravilno isticao tu`ilac tokom postupka. Uzgred treba nepomenuti da je prvostepeni sud pogre{no protuma~io odredbu ~lana 32. stav 4. ZSO, kojom je propisano da nosilac stanarskog prava na stanu u svojini gra|ana mo`e izvr{iti zamjenu za stan drugog nosioca stanarskog prava samo uz saglasnost vlasnika stana. Ova pravna situcija podrazumijeva da su obje ugovorne strane nosioci stanarskih prava, od kojih jedan na stanu u dr`avnoj, a drugi na stanu u privatnoj svojini. Uslovi za primjenu ove odredbe nisu bili ostvareni u konkretnom slu~aju, jer je samo jedna ugovorna strana nosilac stanarskog prava, a druga vlasnik stana. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev-110/00, od 2. 3. 2001. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj I/2004, odluka broj 49, str. 83 - 84) Ni{tavost ugovora - posljedice ^lan 104. Zakona o obligacionim odnosima ZAHTJEV STRANKE KOJA JE SVJESNO ZAKLJU^ILA NEDOPU[TEN PRAVNI POSAO DA JOJ SE VRATI ONO [TO JE PO OSNOVU NEDOPU[TENOG UGOVORA ISPLATILA NE MORA SE ODBITI, VE] SE MO@E NAREDITI POVRA]AJ ISPUNJENOG AKO SUD NA\E DA SE TIME OSTVARUJE CILJ SANKACIJE OPRAVDANOST, ODNOSNO NEOPRAVDANOST ZAHTJEVA ZA RESTITUCIJU CIJENI SE PREMA OKOLNOSTIMA SVAKOG KONKRETNOG SLU^AJA. Iz obrazlo`enja: Prema odredbi ~lana 104. stav 1. ZOO, kad je ugovor ni{tav, svaka ugovorna strana du`na je vratiti sve ono {to je primila po osnovu takvog ugovora, a ako to nije mogu}e, ili ako se priroda onoga {to je ispunjeno protivi vra}anju, ima dati odgovaraju}a naknada u novcu prema cijenama u vrijeme dono{enja sudske odluke, ako zakon {ta drugo ne odre|uje. Odstupanje od ovog op{teg pravila propisano je u odredbi ~l. 104. stav 2. ZOO koja ovla{}uje sud da mo`e, kad je ugovor ni{tav, zbog toga {to je po svom sadr`aju ili cilju protivan ustavom utvr|enim na~elima dru{tvenog ure|enja, prinudnim propisima ili moralu dru{tva, odbiti u cijelosti ili djelimi~no zahtjev nesavjesne strane za vra}anje onoga {to je druga strana primila, a mo`e i odlu~iti da druga strana ono {to je primila po osnovu zabranjenog ugovora preda op{tini na ~ijoj teritoriji ona ima sjedi{te, odnosno prebivali{te ili boravi{te. U odlu~ivanju sud vodi ra~una o savjesnosti jedne, 172

odnosno obiju strana, za{titi dru{tvenih interesa i moralnim shvatanjima dru{tva (st. 3. ~lana 104. ZOO). Drugim rije~ima, zahtjev stranke koja je svjesno zaklju~ila nedopu{ten pravni posao da joj se vrati ono {to je po osnovu nedopu{tenog ugovora isplatila ne mora se odbiti, ve} se mo`e narediti povra}aj ispunjenog ako sud na|e da se time ostvaruje cilj sankcije. Opravdanost, odnosno neopravdanost zahtjeva za restituciju cijeni se prema okolnostima svakog pojedinog slu~aja. ^injenica da su tu`ioci zaklju~ili sa tu`enim T. R. ugovor o kupovini cigareta radi dalje preprodaje drugim kupcima i da su po ovom osnovu tu`enom isplatiti nov~ane iznose, ~ije vra}anje tra`e tu`ioci, nisu dovoljan razlog za odbijanje tu`benog zahtjeva u smislu ~lana 104. stav 2. ZOO. Ovakva odluka se ne mo`e donijeti ako su se i tu`eni bavili nedozvoljenom transakcijom ovakve vrste i na taj na~in izvukli novac od tu`ioca i na njihov ra~un se obogatili. Odbiti zahtjev u ovakvom slu~aju zna~ilo bi, u stvari, sankcionisanje jedne nemoralne situacije koju je sud du`an uvijek otkloniti. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev.3/98, od 02. 04. 1998. godine Bilten VS RS, broj I/1999, odluka broj 58) Ugovor o prodaji - ni{tavost ugovora ako je prodajom robe po~injeno krivi~no djelo AKO JE PRODAJOM ROBE PO^INJENO KRIVI^NO DJELO, ONDA JE UGOVOR O PRODAJI TE ROBE APSOLUTNO NI[TAVAN. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse, 2/2001, strana 25) Poravnanje - sudsko - ni{tavost Sudsko poravnjanje - ni{tavost Sudsko poravnanje - ni{tavost poravnanja PORAVNANJE U PARNICI IMA KARAKTER UGOVORA IZME\U STRANAKA, PA SE TU@BOM U NOVOJ PARNICI POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE PRETPOSTAVKI ZA UTVR\ENJE NI[TAVOSTI SUDSKOG PORAVNANJA, CIJENI PREMA OP[TIM PROPISIMA KOJI SE ODNOSE NA PRETPOSTAVKE O VALJANOSTI UGOVORA. Iz obrazlo`enja: U ovoj parnici tu`ioci tra`e da se utvrdi da je ni{tavo poravnanje zaklju~eno pred Osnovnim sudom u T. 14. 07. 1993. godine u vanparni~nom predmetu R-3/93. Za osnov svoje tu`be tu`ioci su, pored ostalog, naveli da je poravnanje fiktivno, zaklju~eno ne u namjeri da se izvr{i podjela imovine - nepokretnosti u D. izme|u prednika tu`ioca pok. N. S. i tu`ene kao njegove supruge, ve} da bi se ta imovina - nepokretnosti sa~uvale od posljedica ratnih dejstava na prostorima gdje se one nalaze, da su predmet poravnanja bile nepokretnosti koje uop{te ne postoje i da nepokretnosti koje se nalaze u D. nisu ste~ene u braku izme|u tu`ene i prednika tu`ioca N. S. koje je on naslijedio od oca N. X. Tu`ena je osporila tu`beni zahtjev, pored ostalog, i prigovorom da tu`ioci u smislu ~l. 117. Zakona o obligacionim odnosima - dalje: ZOO, nemaju pravo poni{tenja predmetnog sudskog poravnanja. Ni`estepeni sudovi su uva`ili taj prigovor i odbili tu`beni zahtjev navode}i da se ovdje radi o tu`bi za poni{tenje ru{ljivog sudskog poravnanja i da je, u smislu navedenog 173

godine . u su{tini. 3. str. broj: Rev-239/92. a pravo na utvr|enje ni{tavosti se ne gasi. strana 50) 174 . godine. zahtjev tu`ioca se zasniva na ~injeni~nom osnovu koje ukazuje na to da je poravnanjem zaklju~en fiktivni ugovor. od 12. odluka broj 22. odnosno ne zastarijeva (~l. i ~lan 111. a ne stanje uzajamnih prava i du`nosti koje su me|u strankama postojale prije zaklju~enja poravnanja. U ispitivanju stanovi{ta na kome se zasnivaju ni`estepene presude nu`no je da se ima u vidu dvostruki karakter sudskog poravnanja. od 30. ve} da se samo stvori privid kao da je zaklju~en u cilju o~uvanja imovine koja je bila predmet tog ugovora. Zakona o naslje|ivanju ^lan 46. slobodno izra`ena volja. U konkretnom slu~aju predmet ovog spora je materijalna valjanost poravnanja kao ugovora kojim su ure|eni odnosi stranaka. jer da je bio pripadnik bo{nja~kog naroda.Bilten sudske prakse VS RS. niti u tom pravcu utvrdili potrebne ~injenice. pa je za njegovu pravovaljanost potrebno da postoje svi materijalno-pravni uslovi kao i za svaki drugi ugovor: postojanje volje da se zaklju~i. 1999. to je ugovor me|u strankama. {to da prednik tu`ioca. odnosno po isteku propisanog roka iz navedenog zakonskog propisa u kome su mogli zahtijevati pravo na poni{tenje poravnanja. da volja nije izjavljena pod prinudom i zabludom itd.va`enje propisa ^lan 110. Sa ovog aspekta ni`estepeni sudovi nisu razmatrali stvar. Posmatrano sa stanovi{ta materijalnog prava. 09. 09.zakonskog propisa. jer da su tu`ioci podnijeli tu`bu 06. NEMA MJESTA KONVERZIJI UGOVORA. nastupila prekluzija toga prava. svoja uzajamna prava i du`nosti u pogledu predmeta koji je postavljen tu`benim zahtjevom u toj parnici. odnosno da se radi o potpunom nedostatku volje.nema mjesta ako je ovaj sporazum ni{tav Propisi . za razliku od tu`ene. ZOO). 110. 51/94. godine Bilten VS RS. odnosno da se sa~uva od posljedica ratnih dejstava na prostoru gdje se nalaze. naime. (Vrhovni sud Republike Srpske. nije bio u mogu}nosti. AKO JE OVAJ SPORAZUM NI[TAV. Prema tome. stav 1. broj I/2004. Posmatrano sa stanovi{ta procesnog prava. broj: Rev. odluka broj 51. Stanovi{te ni`estepenih sudova je pogre{no. nisu zaklju~ile to poravnanje. onda bi u tom slu~aju ono bilo ni{tavo. pa su time pogre{no primijenili materijalno pravo kad su odbili tu`beni zahtjev. (Vrhovni sud Republike Srpske. 86 .88) Konverziji ugovora . Zakona o prometu nepokretnosti ^lan 106. odnosno da njihova volja nije bila usmjerena na njegovo sklapanje. tu`bom tra`e da se utvrdi da je poravnanje ni{tavo iz razloga {to stranke. 1994. broj I/1999. Jer. Tu`ioci. ukoliko bi se utvrdilo da je poravnanje fiktivno. ipso iure. 2004. stav 2. poravnanje je akt dispozicije stranaka kojim one prenovom ure|uju svoje odnose. Zakona o obligacionim odnosima ODREDBE ZAKONA O NEPOKRETNOSTIMA NE ISKLJU^UJU ODREDBE ZAKONA O NASLJE\IVANJU KOJE REGULI[U PRAVNI POSAO KOJIM PRETHODNIK USTUPA I RASPODJELJUJE SVOJIM POTOMCIMA CIJELU (POSTOJE]U) ILI DIO POSTOJE]E IMOVINE. a ne nedostatku volje u smislu ru{ljivosti ugovora i da je iz ovog razloga poravnanje ni{tavo.

tu`ena je `ivjela u braku sa sinom tu`itelja svega 20 mjeseci i bra~nu zajednicu je napustila mjesec dana po u~injenom poklonu. NI[TAV JE UGOVOR O ZAKUPU KADA ZAKUPODAVAC DAVANJEM U ZAKUP SVOG POSEBNOG DIJELA ZGRADE ZADIRE U POGLEDU ZAJEDNI^KIH DIJELOVA ZGRADE. STAV 2. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da su roditelji. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. STAV 1. te darovnim ugovorom mjesec dana kasnije i jednu auto-prikolicu. Zakona o obligacionim odnosima NI[TAVOST PRAVNOG POSLA NASTUPA NA OSNOVU ZAKONA. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA MO@E SMATRATI DA JE POKLON U^INJEN U BITNOJ ZABLUDI JER O^EKIVANJE O TRAJNOSTI BRAKA KAO ODLU^NE POBUDE ZA DAVANJE POKLONA NIJE OSTVARENO. KAKO SE NI[TAV PRAVNI POSAO PROTEKOM VREMENA NE MO@E KONVALIDIRATI. U TAKVOM SLU^AJU DARODAVCI MOGU NA OSNOVU ^LANA 112. U VEZI SA ^LANOM 61. str.prekomjerno zadiranje u prava ostalih ovla{tenika/vlasnika ^lanovi 109. do 117) Poni{taj ugovora . darovali tu`enoj jedan putni~ki automobil marke “golf” prividnim ugovorom u kupoprodaji.Ni{tavi ugovori . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. s obzirom na skladan brak njihovog sina s tu`enom. To sve u cilju u~vr{}enja braka u nadi da }e brak mladih trajati. 111.ugovor o zakupu . Zakona o obligacionim odnosima KADA RODITELJI JEDNOG BRA^NOG DRUGA U^INE POKLON DRUGOM BRA^NOM DRUGU U CILJU U^VR[]ENJA BRAKA MLADIH SUPRU@NIKA.37) Neograni~eno isticanje ni{tavosti Isticanje ni{tavosti . stav 1. 36 .o poklonu zbog bitne zablude Ru{ljivi ugovori . i 110. Pri takvom stanju stvari tu`itelji su osnovanom tu`bom tra`ili poni{taj oba ugovora o poklonu. ONDA SE U SMISLU ^LANA 62. stav 2.VLASNIKA POSEBNIH DIJELOVA ZGRADE. Tu`itelji tra`e poni{taj ugovora o poklonu zbog 175 . NE MO@E NI ZASTARJETI PRAVO NA TU@BU RADI UTVR\ENJA NJEGOVE NI[TAVOSTI (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima NA NI[TAVOST UGOVORA SUD PAZI PO SLU@BENOJ DU@NOSTI A NA DUG SE MO@E POZVATI SVAKA ZAINTERESIRANA OSOBA. strana 25) b) Ru{ljivi ugovori (~l. broj 3/2001. Me|utim. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. i 110.poni{taj zbog bitne zablude ^lan 112. PREKO UOBI^AJENE MJERE U PRAVA OSTALIH STVARNOPRAVNIH OVLA[TENIKA . ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA TRA@ITI PONI[TAJ UGOVORA O POKLONU. u vezi sa ~lanom 61. A TAJ BRAK BUDE RAZVEDEN. NA NJU SE MO@E SVAKO POZVATI A PAZI SE I PO SLU@BENOJ DU@NOSTI.pravo na isticanje ni{tavosti ne gasi se ^lanovi 109.poni{taj ugovora o poklonu zbog bitne zablude Ugovor o poklonu . broj 3/1999.

ovi propisi Zakona o obligacionim odnosima su va`ili u novembru 1993. broj 21/90). 176 . Uredbe). na Ustav SRBiH (“Slu`beni list SRBiH”. 06. i 120. ali je Uredbom sa zakonskom snagom o izmjenama i dopunama Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list RBiH”. ALI TU@BU MORA PODNIJETI U PREKLUZIVNOM ROKU OD TRI GODINE OD DANA ZAKLJU^ENJA UGOVORA. tvrde}i da je ugovor zaklju~en protivno odredbi ~lana 6. 118. odnosno poni{tenje ugovora . i 1982. Pravilnika o stambenim odnosima tu`ilje (stan je dodijeljen prvotu`enom na kori{tenje. godini). na osnovu koje su tu`eni zaklju~ili ugovor o kori{tenju stana. Zakona o obligacionim odnosima UGOVOR O KORI[TENJU STANA ZAKLJU^EN NA OSNOVU AKTA O DODJELI STANA NA KORI[TENJE. a za taj poni{taj su ispunjeni zakonom predvi|eni uslovi. do 120. kolektivnog ugovora i statuta i ova ustavna odredba je bila sastavni dio i Ustava RBiH u vrijeme dono{enja odluke o dodjeli stana prvotu`enom. do 120.19) c) Stavljen van snage (~l. str. godine kada je donesena odluka o dodjeli stana i zaklju~en ugovor o kori{tenju stana. ta~ka 3. do 120) Rok .prekluzivni. Kako je Uredba iz 1993. Zakona o obligacionim odnosima (tra`i se poni{tenje ugovora zbog nesaglasnosti sa samoupravnim op{tim aktom). broj 2/92) bile su stavljene van snage odredbe ~lanova 118. radnici imaju pravo na samoupravljanje na osnovu zakona. godine. 18 .poni{tenje ugovora o kori{tenju stana zbog nesaglasnosti sa pravilnikom o stambenim onosima Ugovori . Zakona o obligacionim odnosima. Pravilnik o stambenim odnosima u takvim okolnostima mo`e se izjedna~iti sa samoupravnim sporazumom koji ima u vidu ~lan 118. a va`e i sada. godine stupila na snagu 7. godine. iako su u to vrijeme prestale da va`e odredbe Zakona o udru`enom radu i drugih zakona o samoupravnom ure|ivanju dru{tvenih odnosa putem dru{tvenih dogovora i samoupravnih sporazuma. Uredbe iz 1992. 1993. Zakona o obligacionim odnosima. Zakona o obligacionim odnosima (~lan 3. za poni{tenje ugovora o kori{tenju stana Stambeni odnosi . broj 13/93) brisan ~lan 3. u vrijeme dono{enja pobijane i ove presude.poni{tenje ugovora o kori{tenju stana zbog nesaglasnosti sa pravilnikom o stambenim odnosima ^lanovi 118.stavljanje van snage zbog nesaglasnosti sa pravilnikom o stambenim odnosima Uskla|ivanje. stav 1. Opravdano je stoga prvostepeni sud poprimio da se zahtjev zasniva na odredbama ~lana 118. DAVALAC STANA MO@E POBIJATI TU@BOM ZA PONI[TENJE ZBOG NESAGLASNOSTI ODLUKE SA SAMOUPRAVNIM OP[TIM AKTOM.prestanak prava . Iz obrazlo`enja: Tu`ilja je zahtijevala poni{tenje ugovora o kori{tenju stana.nedostatka volje. Uredbom sa zakonskom snagom o preuzimanju Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list RBiH”. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. pa nije bitno {to nisu ispunjeni uslovi za opoziv poklona. dakle. pa time i stavljanje van snage ~lanova 118. iako je ve} rije{io stambeno pitanje dobijanjem kredita za izgradnju stana u 1981. Po odredbama Amandmana LXIV ta~ka 1. broj 2/1999.

da budu ispunjene sve ugovorom predvi|ene obaveze. pa je. odluka broj 32. 1. po ocjeni ovoga suda. broj: P`. u smislu ~lana 120. i 440. broj 2/1997. od 16. 26. prekludirana u pravu da zahtijeva poni{tenje ugovora o kori{tenju stana.cesusu Prigovor neispunjenja ugovora . imao je pravo odbiti. Stoga je odbijanje tu`enog da ispuni svoju obavezu pla}anja zakupnine i podnesak tu`enog kojim je predlo`io sporazuman raskid ugovora prvostepeni sud trebao cijeniti kao prigovor neispunjenja ugovora (“exceptio non adimpleti contractus”).cesusu ^lan 122. Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija).~l. ali da primopredaja poslovnih prostorija kirivicom zakupodavca nije izvr{ena i da tu`eni nije u{ao u posjed poslovnih prostorija. godine Bilten VS FBiH.o cesiji . st. ili ako {to drugo proisti~e iz prirode posla (~l. 8. izvr{enje svoje obaveze. stav 1. AKO USTUPILAC (CEDENT) NIJE ISPUNIO SVOJU OBAVEZU PREMA DU@NIKU KOJA JE BILA USLOV ZA ISPUNJENJE OBAVEZE DU@NIKA. Ovakvu odluku prvostepeni sud temelji na ~injenici da je ugovor o zakupu zaklju~en na neodre|eno vrijeme (prestaje sporazumom ili na osnovu otkaza . 122. 177 . do 123) Cesija . 121. svaka ugovorna strana mogla da odbije izvr{enje svoje obaveze. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.Tu`ilja je. 09. jer zakupodavac nije izvr{io niti je bio spreman izvr{iti svoju obavezu predaje poslovnih prostorija u posjed tu`enom zapisni~kim putem. stav 2.25) 2. pa kako je zakupodavac potra`ivanje po osnovu zakupnine ustupio (cedirao) na tu`itelja. zaklju~enog ugovora o zakupu i njen zna~aj zanemaruje kao da obaveza pla}anja zakupnine nema svoj osnov i razlog postojanja u obavezi zakupodavca da tu`enom kao zakupoprimcu preda u posjed poslovne prostorije. Prvostepeni sud utvr|uje ~injenicu da zakupodavac nije izvr{io svoju ugovornu obavezu predaje poslovnih prostorija u skladu sa ~l. 1997. ZOO). do 147) a) Prigovor neispunjenja ugovora (~l. u konkretnom slu~aju.. osim u slu~aju kada je ugovoreno ili zakonom odre|eno da obaveze iz tog ugovora ne}e biti izvr{ene istovremeno. 122. Zakona o obligacionim odnosima.148/97. Dvostrani ugovori (~l. Ugovorne strane su i zaklju~ile ugovor sa ciljem da on bude i ispunjen .ako cedent nije ispunio obavezu prema du`niku . kako nije do{lo do istovremenog ispunjenja. ali nije ni zahtijevao jednostran raskid ugovora.ako cedent nije ispunio obavezu prema du`niku . ~lanovi 436. da je osnovan tu`beni zahtjev na isplatu zakupnine. str. Tu`eni kao zakupoprimac. 24 . Ovakvo stanovi{te prvostepenog suda nije utemeljeno na pravilnoj primjeni materijalnog prava. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da je tu`eni zaklju~io ugovor o zakupu poslovnih prostorija kojim je regulisano da }e ugovorne strane zapisni~ki izvr{iti primopredaju predmetnih poslovnih prostorija. 6. jer je proteklo vi{e od tri godine od dana zaklju~enja ugovora do dana podno{enja tu`be. Zakona o obligacionim odnosima PRIJEMNIK (CESIONAR) NE MO@E ZAHTIJEVATI OD DU@NIKA (CESUSA) NAPLATU PRENESENOG POTRA@IVANJA.

prvostepeni sud je pogre{no zaklju~io da je tu`beni zahtjev osnovan.restitucija datog Ugovor .. prema specifikaciji tu`itelja. a koje je jo{ u vrijeme ustupanja bilo sumnjivo i koje se cesijom ni u ~emu ne mijenja (~l. Raskidom ugovora zbog neispunjenja prestaje pravni temelj posjedovanja datog u ispunjenju ugovora i to ex tunc. do 132. 126. stavak 1. 124. stavak 3. u stvari. od 30. ZOO. do 132) Raskid ugovora . presudom trebao samo konstatirati da je ugovor prestao raskidom (~lanak 124. Zakona o obveznim odnosima U SLU^AJU RASKIDA UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA DOLAZI DO POTPUNE RESTITUCIJE DATOG TIJEKOM DJELIMI^NOG ISPUNJENJA. kada se ispune uvjeti regulirani odredbama ~lanaka 126. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Ovakvu odluku prvostupanjski sud temelji na odredbama ~lanaka 124. Zakona o obveznim odnosima . ZOO). ali se tu`enik ovom zahtjevu mo`e usprotiviti isticanjem prigovora utemeljenog na ~lanku 122. broj 2/1998. strana 21) b) Raskid ugovora zbog neispunjenja (~l. odluka br. ZOO). te je svaka strana ovla{tena zahtijevati vra}anje datog. s obzirom na to da je tu`itelj predao predmet prodaje. Ugovor se raskida zbog neispunjenja izjavom o{te}ene stranke.000 DEM. pa to potra`ivanje koje je predmet spora nije mogao ni prenijeti na tu`itelja. ve} ga preobrazuje u ugovor o prodaji dijela opreme za cijenu od 79. ukoliko je utvrdio da su uvjeti ispunjeni.restitucija datog ^lanci 124. 20. zna~i da se uzajamna vra}anja vr{e po pravilima za ispunjenje dvostranih ugovora (~lanak 132. {to u konkretnom slu~aju.Kako je zakupodavac kao cedent samo ustupio svoje potra`ivanje po osnovu zakupnine (a ne i ugovor o zakupu) koje je imao prema tu`enom (kao du`niku . ne nala`u}i tu`itelju da vrati primljeni nov~ani iznos. 07. prvostupanjski sud nije mogao nalo`iti reducirano vra}anje (samo dijela opreme). broj: P`. i 127. a u ispunjenju ugovora). kako se izrazio u prvom stavku izreke presude. ZOO). ~ime.. Iz obrazlo`enja: Prvostupanjski sud je utvrdio da tu`enik nije ispunio obvezu isplate cijene po ugovoru i aneksu navedenim u presudi i pored vi{e opomena tu`itelja. polaze}i od do sada utvr|enih ~injenica. 127.cesusu) na tu`itelja (cesionara). 436. godine Bilten VS FBiH. ZOO.ZOO. a tu`enik nije platio 40. pa je prvostupanjski sud u ovom slu~aju. 178 .raskid zbog neispunjenja . da odbija vra}anje dok tu`itelj ne ispuni ili izrazi spremnost da istovremeno ispuni svoju obvezu vra}anja cijene. Ovdje to zna~i da tu`itelj ima pravo na povrat prodate i isporu~ene opreme. Kod navedenih pravnih propisa i izjave tu`enika. Ovakvo stajali{te prvostupanjskog suda nije utemeljeno na pravilnoj primjeni materijalnog prava. te usvaja zahtjev za raskid ugovora (sa aneksom) zbog neispunjenja od strane tu`enika i tu`enika obvezuje da tu`itelju vrati dio opreme koji odgovara nepla}enom dijelu cijene (ukupna cijena je iznosila 120.zbog neispunjenja potpuna restitucija datog Raskid ugovora zbog neispunjenja . i 132.995 DEM (koliko je tu`enik i isplatio na ime cijene.005 DEM). Zakupodavac nije ni imao za sporni period pravo na zakupninu. PA SUD NIJE OVLA[TEN DA NAREDI VRA]ANJE SAMO DIJELA PRODATIH I KUPCU PREDATIH STVARI. a ne odlukom suda.139/98. 1998. ugovor ne raskida. a tu`eni isplatio prete`it dio cijene.

ukoliko se ugovor ne raskida po samom zakonu (~lan 125. Raskid ugovora jednostranom izjavom. ostavljaju}i mu zato.pravo na raskid zbog neispunjenja gubi se nakon zastare potra`ivanja Zastara potra`ivanja .zbog neispunjenja. nakon {to prestane mogu}nost njegovog raskida zbog neispunjenja. Tu`itelj je prodao tu`eniku (uz zadr`avanje prava vlasni{tva do isplate cijene) digitalnu RR (ML) opremu.~l. uz obvezu da je isporu~i po izra|enom projektu i montira. godine Bilten VS FBiH. u kojoj su dijelovi opreme samo sustavni dijelovi stvari. Iz obrazlo`enja: Ovaj sud prihvata implicite izra`en stav u obrazlo`enju prvostepene presude da se gubi pravo na raskid ugovora zbog neispunjenja (~l. Zakona o obligacionim odnosima). ZOO ve} ni po osnovu iz ~lana 210. Zakona o obligacionim odnosima PRAVO NA JEDNOSTRANI RASKID UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA PRESTAJE NAKON [TO ZASTARI NEIZMIRENO POTRA@IVANJE IZ UGOVORA. primljeno po valjanom pravnom osnovu (ugovoru koji nije prestao ex tunc). gubi se pravo nakon zastare potra`ivanja Ugovor .Kada bi i bila pravno dopu{tena samo djelimi~na restitucija u slu~aju raskida ugovora. ako izjava o raskidu nije data prije nastupa zastarjelosti prava da se zahtijeva ispunjenje ugovora. str. broj 1/2001. nisu utvr|ene ~injenice iz kojih bi slijedilo da je takva restitucija mogu}a u ovom sporu. 20 . tako da nakon monta`e ova oprema predstavlja digitalnu telefonsku centralu. 5. stav 2. 127.105/97. i 126. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 2001. ZOO-a. od 29. ZOO. te pusti u rad. primjeren naknadni rok za ispunjenje obaveze . broj: P`. Iz specifikacije opreme prilo`ene ugovoru proisti~e da se radi o digitalnom RR ure|aju. broj 2/1997. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. koji se bez suglasnosti stranaka ne mogu odvajati i mijenjati vlasni~ki status. Kako je dato po ugovoru. Kada zastari pravo da zahtijeva ispunjenje ugovora. ne mo`e se tra`iti vra}anje datog ne samo pozivom na odredbe ~lana 132. mo`e da uslijedi samo nakon {to povjerilac pozove du`nika da ispuni svoju obavezu. i 128. Druga~iji stav bi omogu}io izigravanje prinudnih normi o zastari potra`ivanja. {to zna~i da ne mo`e ni da prisiljava du`nika na ispunjenje prijetnjom da }e jednostrano raskinuti ugovor. te antenama i priboru. mora se utvrditi da li se radi. str.. o novoj stvari.26) Raskid ugovora . i 126. 1997. odluka broj 26. nakon njenog montiranja.nakon nastupjele zastare prestaje pravo na jednostrani raskid ugovora zbog neispunjenja ^lanovi 124. odluka broj 33. S obzirom na ovakvu transformaciju isporu~ene opreme i svrhu uporabe.21) 179 . broj: P`. ZOO). ako se ne radi o fiksnom roku za ispunjenje obaveze. sastavljenim od niza pojedina~nih dijelova.179/00. 124. 09. 25 . 126. godine Bilten VS FBiH. obligacija se pretvara u naturalnu i povjerilac gubi pravo da zahtijeva njeno ispunjenje prinudnim putem. u pravilu. od 30. PA SE NE MO@E ZAHTIJEVATI NI RESTITUCIJA DATOG PO UGOVORU.

JER SE IZ TAKVOG PONA[ANJA KUPCA MO@E ZAKLJU^ITI DA NE]E SVOJU OBAVEZU IZVR[ITI NI U NAKNADNOM ROKU. 18 . A NE RADI SE O FIKSNOM PRAVNOM POSLU.19) Raskid ugovora . Zakona o obligacionim odnosima KOD NEFIKSNIH POSLOVA KADA JEDNA UGOVORNA STRANKA HO]E DA ODUSTANE OD UGOVORA ZBOG DOCNJE PROTIVNE STRANE. Zakona o obligacionim odnosima ODREDBA ^LANA 131. i 126.bez ostavljanja primjerenog roka za ispunjenje obaveze ^lan 127. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima Kad se ugovor ne mo`e raskinuti ^lan 131. strana 29) Nefiksni poslovi . 180 .Nefiksni poslovi . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 2/2002. broj 2/2002. IMA DISPOZITIVNI.nefiksni pravni posao ^lanovi 124. broj 2/2001. AKO TO DOPU[TA PRIRODA POSLA. ZOO KOJOM JE PROPISANO DA SE UGOVOR NE MO@E RASKINUTI ZBOG NEISPUNJENJA NEZNATNOG DIJELA OBAVEZE. AKO @ELI DA UGOVOR RASKINE. SHODNO ^LANU 127. ZOO.18) Dispozitivni karakter odredbe ~lana 131. DU@NA JE O TOME OBAVIJESTITI PROTIVNU STRANU I DATI JOJ. SMATRA SE DA JE UGOVOR RASKINUT. Zakona o obligacionim odnosima KADA OBAVEZA IZ UGOVORA NIJE ISPUNJENA U PREDVI\ENOM ROKU. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.primjeren rok za izvr{enje i odustajanje od ugovora Raskid ugovora . 17 .bez ostavljenog naknadnog roka Raskid ugovora zbog neispunjenja . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. U TOM SLU^AJU. PRODAVAC MO@E TRA@ITI DA SUD UTVRDI DA JE UGOVOR RASKINUT OD DANA KADA JE SAOP[TIO TU@ENOM DA GA SMATRA RASKINUTIM. str. DATI DU@NIKU PRIMJEREN ROK ZA ISPUNJENJE OBAVEZE. Zakona o obligacionim odnosima PRODAVAC JE OVLA[TEN DA JEDNOSTRANO RASKINE UGOVOR O KUPOPRODAJI I BEZ OSTAVLJAJA NAKNADNO PRIMJERENOG ROKA ZA ISPUNJENJE OBAVEZE PLA]ANJA CIJENE. PA AKO BEZUSPJE[NO PROTEKNE I TAJ ROK. PRIMJEREN NAKNADNI ROK U CILJU IZVR[ENJA UGOVORA. str. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.kad ispunjenje o roku nije bitni sastojak ugovora Raskid ugovora .primjeren rok za izvr{enje i odustajanje od ugovora Raskid ugovora . POVJERILAC MORA. AKO KUPAC NIJE PLATIO U DU@EM PERIODU (DVIJE GODINE) NI DIO UGOVORENE CIJENE KOJU JE BIO DU@AN U CJELINI UPLATITI U ROKU OD 15 DANA OD DANA ZAKLJU^ENJA UGOVORA. A NE IMPERATIVNI KARAKTER.kad ispunjenje o roku nije bitni sastojak ugovora ^lan 126.

ZOO) i da u slu~ajevima kada to zakon propisuje du`niku ostavi primjeran naknadni rok za ispunjenje (~l. Jedna od osnovnih pretpostavki za pravno valjano jednostrano raskidanje ugovora zbog neispunjenja kada ispunjenje o roku ne predstavlja bitan sastojak ugovora je: da je realizacija jednostranog raskida ugovora izvr{ena na pravno valjan na~in.zbog neispunjenja.. Radi se. ZOO dispozitivnog karaktera.zakonom ili voljom ugovornih strana . 125. ZOO). st. zbog ~ega je odbio zahtjev tu`itelja. pa slijedom toga i odredba ~lana 131. a u svakom slu~aju ima pravo na naknadu {tete. valjanog obaveznog ugovora. i 130. 125. ZOO). ZOO ima dispozitivni. Tako to propisuje ~l. za razliku od npr. ZOO. i 5. Kada je u pitanju ugovor sa fiksnim rokom. Ovo zna~i da stranke mogu slobodno ugovarati i razloge zbog kojih se ugovor mo`e raskinuti. ZOO) ili nema takvo zna~enje (~l. zahtijevati ispunjenje obaveze ili. pa samim tim i njegov raskid. i 132. usmeno ili konkludentnim radnjama bez odlaganja (~l. 125. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. Raskid ugovora zbog neispunjenja realizuje se odre|enim radnjama povjerioca u zavisnosti od toga da li rok ispunjenja obaveze predstavlja bitan elemenat ugovora (~l. ugovorile i razloge zbog kojih se ugovor mo`e raskinuti. cijene}i odredbu ~lana 131. 124. ZOO raskinuti ugovor prostom izjavom. Kako su u konkretnom slu~aju stranke ugovorile i razloge zbog kojih se ugovor mo`e raskinuti. ZOO bi se mogla primijeniti samo pod uslovom da stranke u ugovoru nisu.Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je. to se na konkretni slu~aj moraju primijeniti odredbe ugovora zaklju~enog izme|u stranaka. Druga strana mo`e. To saop{tenje mo`e biti izvr{eno pismeno. dakle. ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu. ZOO. zauzeo stanovi{te da se radi o imperativnoj normi. strana 16) Raskid ugovora . 124.posljedice raskida ^lanovi 124. i sl. ina~e. ZOO). 2. stavovi 2. a ne navedena odredba ~lana 131. njegovim jednostranim raskidanjem bez pristanka druge strane. pored ostalog. drugostepeni sud je na{ao da je ista osnovana. Zakona o obligacionim odnosima RASKID UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA REALIZUJE SE U ODRE\ENIM RADNJAMA POVJERIOCA U ZAVISNOSTI OD TOGA DA LI ROK ISPUNJENJA OBAVEZE PREDSTAVLJA BITAN ELEMENAT UGOVORA ILI NEMA TAKVO ZNA^ENJE.predvi|ena mogu}nost prestanka. kojom je propisano da se ugovor ne mo`e raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obaveze. o jednom od na~ina prestanka obaveznih ugovora i to o jednostranom raskidu. ako nije {ta drugo predvi|eno. 28. a ne imperativni karakter. a takav je izvansudski raskid ugovora zbog neispunjenja ili kako zakon ka`e “prostom izjavom” povjerioca datom du`niku da raskida ugovor (~l. Odredba ~lana 131. pod uslovima predvi|enim u ~l.ugovara~a. Pod jednostranim raskidom podrazumijeva se . posljedice Raskid ugovora zbog neispunjenja . broj 1/2003. 125. stvar slobodne volje stranaka . 124. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Iz obrazlo`enja: Do raskida dvostrano obaveznog ugovora zbog neispunjenja mo`e do}i kad jedna ugovorna strana ne ispuni svoju ugovornu obavezu. sporazumnog raskida ugovora. odnosno kad ispunjenje obaveze u odre|enom roku predstavlja bitan sastojak ugovora (za postojanje fiksne pogodbe strane moraju jasno izraziti volju da posao smatraju fiksnim) ili kad je ispunjenje ugovora u odre|enom 181 . do 132. Rje{avaju}i po `albi tu`itelja. jer je zaklju~enje ugovora. kao {to je u~injeno i u konkretnom slu~aju.

do 279. Raskidanjem ugovora obje strane su oslobo|ene svojih ugovornih obaveza. kao predujam. jednostrane restitucije (~l.obaveznom ugovoru. i 4.slu~aj tzv. Oba ni`estepena suda visinu iznosa naknade za navedeni vid {tete odre|uje na osnovu ispostavljenog ra~una tu`enom od strane tu`ioca koji je utemeljen na odredbama tu`io~eve odluke o visini naknade za prevoz te~nih goriva u drumskom saobra}aju od 6. Me|u strankama nije sporno da je tu`ilac po nalogu tu`enog u tri navrata slao autocisterne u Prahovo. ali je sporno u kom obimu je te izdatke imao. 2. Strana koja nije kriva ima pravo na naknadu {tete ukoliko su ispunjeni uslovi za tu naknadu. U odredbi ~lana 132. kao i kada je ugovor poni{ten. 1993. Ni`estepeni sudovi. ugovorna strana je du`na isplatiti zatezne kamate (~l. ~iju je visinu osporio tu`eni. odnosno u roku koji. ~ini bitan sastojak ugovora) ili pod nekim od drugih uslova kao npr. nisu utvrdili da li je kada i pod kojim uslovima raskinut predmetni ugovor. odnosno koje izdatke je tu`eni du`an nadoknaditi tu`iocu po ovom osnovu i u kojoj visini. ugovor se raskida “po samom zakonu” i za raskid nije potrebna bilo kakva radnja ni povjerioca ni du`nika (~l. Prema tome. (“prostom izjavom” na pravno valjan na~in zbog skrivljenog pona{anja tu`enog .roku bitan sastojak ugovora po prirodi posla. ne mo`e se prihvatiti jer je u ovom ~lanu sadr`ano samo op{te pravilo o pravima povjerioca u dvostrano . st. ZOO sadr`ano je pravilo o pravnim posljedicama raskida ugovora zbog neizvr{enja. 132. do 129. ZOO. Me|utim. U konkretnom slu~aju ni`estepene presude ne sadr`e obrazlo`enje iz koga bi se moglo vidjeti da li je predmetni ugovor raskinut pod nekim od uslova predvi|enih u ~lanovima 125. ZOO. a ako se vra}a primljeni novac. ZOO) po~ev{i od dana kada je isplatu primila (~l. kao osnov po kome je raskinut ovaj ugovor. ako je ugovor raskinut pod drugim uslovima. tako da odlu~ne ~injenice za pravilan zaklju~ak o spornom pitanju (da li je raskinut sporni ugovor i ako jeste kada i na koji na~in) nisu utvr|ene. jer za to vi{e nema pravne osnove (ugovora). Ovo pravilo va`i samo pod pretpostavkom da je ugovor raskinut pod nekim od uslova predvi|enim u ~lanovima 125.odbijanjem da izvr{i ugovor ili “po samom zakonu” zbog toga {to tu`eni nije izvr{io svoju obavezu u roku koji je odre|en ugovorom. pa ni jedna ne mo`e tra`iti ispunjenje. kao na ra~un svoje. st. usljed ~ega se za sada ne mo`e prihvatiti zaklju~ak ni`estepenih sudova da je tu`eni du`an platiti tu`iocu na vra}eni novac zateznu kamatu od dana kada je primio svaku pojedina~nu isplatu koju mu je tu`ilac. ZOO). ZOO. da su one bezuspje{no ~ekale po tri dana na utovar. po prirodi posla. kad du`nik ne ispuni svoju obavezu. Raskidanjem ugovora. kako je to naprijed re~eno. st. nesporno je da je tu`ilac imao odre|ene izdatke po navedenom osnovu. rad i utakanja goriva. 1. Pozivanje ni`estepenih sudova na odredbu iz ~lana 124. ZOO. ugovorom. 5. preuzete obaveze. Ovo stanovi{te ni`estepenih sudova nije pravilno. pa do|e do raskidanja ugovora. ZOO) bez obzira na to da ili je odgovorna za neispunjenje obaveze. da su se svaki put prazne vra}ale i da je tu`ilac prije pokretanja parnice ispostavio tu`enom ra~un i obra~un tro{kova koje je imao anga`ovanjem ovih auto-cisterni. stranke su oslobo|ene svojih ugovornih obaveza. ima pravo da joj se vrati ono {to je dala . Ni`estepeni sudovi prilikom dono{enja pobijanih odluka nisu imali u vidu ova pravila materijalnog prava. zatezna kamata pla}a se po odredbi ~lana 214. ZOO). sporazumni dvostrani raskid ugovora ili zbog promijenjenih okolnosti i sl. do 129. 132. ~iji broj tu`eni nije osporio. 125. 09. Ako je ugovor izvr{ila jedna ugovorna strana. 182 . kako je navedeno. godine. 277.

75 dinara koji je uplatio njegovom pravnom prethodniku na ime kupoprodajne cijene za gra|evinski materijal (beton i betonske proizvode). 1. godine za ispunjenje ugovora i da sada{nja vrijednost gra|evinskog materijala. st. u daljem tekstu: ZOO).421. i ~lana 132. Ni`estepeni sudovi sa ovog aspekta nisu posmatrali stvar. godine. i ~lan 132. Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”. 1997. kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu. a u svakom slu~aju ima pravo na naknadu {tete. broj: Rev. a {to je ovdje slu~aj. (Vrhovni sud Republike Srpske. 04. STRANKA KOJA JE POTPUNO ILI DJELIMI^NO IZVR[ILA UGOVOR IMA PRAVO ZAHTIJEVATI DA JOJ SE VRATI ONO [TO JE DALA. 04. 04.421. sud je du`an drugim dokaznim sredstvima (pa i vje{ta~enjem) utvrditi istinitost sadr`aja takvih kalkulacija po ~l. Pravilno su ni`estepeni sudovi primijenili materijalno pravo iz ~lanova 124. po ocjeni ovog revizijskog suda. Prema utvr|enom ~injeni~nom stanju na osnovu koga su donesene prvostepena i drugostepena presuda. ako je tu`eni osporio u cijelosti. 125. godine Bilten VS RS. 1992. 1992. sa izmjenama i dopunama u broju 39/91.Cijena prevoza po kilometru i kalkulacija vrijednosti auto-dana za vrijeme ~ekanja na ugovor goriva.” iznos od 267. i obavezali tu`enog da vrati nov~ani iznos primljen u izvr{enju tu`io~eve ugovorne obaveze pla}anja cijene za predmet prodaje. 4. broj 29/78. UGOVOR SE RASKIDA PO SAMOM ZAKONU. stav 2. 7. Prema odredbi ~lana 125. 05. raskinuti ugovor prostom izjavom. st. pod uslovima predvi|enim u idu}im ~lanovima.74/97.” K. i 5. iznosi 21. broj I/1999. 05. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca da mu tu`eni vrati iznos od 21. i 7. ugovor se raskida po samom zakonu. koja je bila predmet prodaje.posljedice raskida ^lan 125. odluka broj 55) Raskid ugovora . zahtijevati ispunjenje obaveze ili. kad ispunjenje obaveze u odre|enom roku predstavlja bitan sastojak ugovora. uplatio .po samom zakonu. Me|utim. da je prethodnik tu`enog 6. da se tu`ilac obra}ao prethodniku tu`enog 20. ZOO u dvostranim ugovorima. godine. A STRANA KOJA VRA]A NOVAC DU@NA JE PLATITI ZATEZNU KAMATU OD DANA KADA JE PRIMILA ISPLATU. Po odredbi ~lana 124.. ako nije {ta drugo odre|eno. 1992. Zakona o parni~nom postupku. da je tu`ilac dana 3. ZOO. druga strana mo`e. kada su usvojili tu`beni zahtjev jer su ni`estepeni sudovi utvrdili da je raskid ugovora o prodaji nastupio po zakonu. PA DU@NIK NE ISPUNI OBAVEZU U TOM ROKU. i). 183 . niti su u ovom pravcu utvrdili potrebne ~injenice. od 25. ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu. Zakona o obligacionim odnosima KAD ISPUNJENJE OBAVEZE U ODRE\ENOM ROKU PREDSTAVLJA BITAN SASTOJAK (ELEMENAT) UGOVORA.15 dinara. 12.917. da su ugovorne stranke ugovorile rok od 30 dana za isporuku ugovorene robe. 1. st.15 dinara. stavovi 1.. sadr`ana u navedenoj odluci (u pitanju je jednostran akt tu`ioca). 1. proizlazi da je tu`ilac sa pravnim prethodnikom tu`ene GP “O. posljedice raskida Raskid ugovora po samom zakonu . pa du`nik ne ispuni obavezu u tom roku. preko Stambene zadruge “P iz K. 1992. pod brojem 03-97/92 ispostavio fakturu tu`iocu. je isprava u smislu gra|anskog prava i predstavlja dokazno sredstvo i osnovu za utvr|enje visine naknade za ovaj vid {tete.

AKO JE UGOVOR IZVR[ILA POTPUNO ILI DJELIMI^NO. k. 1997. 4. TA STRANA IMA PRAVO DA TRA@I DA JOJ SE VRATI ONO [TO JE DALA. te da je otkazni rok po~eo te}i 1. ni`estepeni sudovi su utvrdili: da su parni~ne stranke zaklju~ile dana 1.500 DEM. Zakona o obligacionim odnosima U UGOVORU O ZAJEDNI^KIM ULAGANJIMA DOPU[TENA JE KLAUZULA DA UGOVOR TRAJE DOK POSTOJI ZAJEDNI^KI INTERES UGOVORNIH STRANA. 1997. br. u smislu odredbe ~lana 132. 1997. od 22. po{to }e se u toku februara vr{iti sanacije i adaptacije objekta (aneksom ugovora izmijenjeni su ugovoreni procent na 11%. da je tu`ilac. 1997. ugovora predvi|eno da ugovor traje dok postoji zajedni~ki interes. godine tu`ilac otkazao tu`enom ugovor zbog njegovih dospjelih a neizmirenih obaveza na osnovu ~lana 16. navedenog ugovora. 184 . u skladu sa ~lanom 2. da po ~lanu 6. Raspravljaju}i o zahtjevu tu`be.75 dinara sa zakonskom kamatom po~ev od dono{enja prvostepene presude 15. a da obaveza pla}anja po~inje od 1.raskid. 4. 3.421.o.p. 05. 1997. u Ul. pa stoga je pravilan pravni zaklju~ak ni`estepenih sudova da tu`iocu. tra`i povra}aj onoga {to je dao tu`enom. stav 2. (Vrhovni sud Republike Srpske. koji je bitan sastojak ugovora o prodaji. 6.U ovom konkretnom slu~aju ni`estepeni sudovi su pravilno utvrdili da su ugovorne stranke ugovorile ispunjenje obaveze u fiksnom roku od 30 dana od dana ispostavljanja fakture od 6. sagra|enu na parceli broj 652/1. 2. godine ugovor o zajedni~kom ulaganju. godine. godine. 04. 05.o. A NAJMANJE PET GODINA. godine. pa do isplate. sa svom prate}om opremom i predao je na kori{}enje tu`enom. pripada pravo da. a dana 3. broj: Rev. ugovora. ZOO. odluka broj 56) Ugovor . a najmanje pet godina.dejstvo ^lan 132. godine i da je istekao 31. ALI DA UGOVORNA STRANA KOJA IZGUBI INTERES ZA SARADNJU MO@E UGOVOR RASKINUTI I PRIJE ISTEKA TOG ROKA. B. kao prodavcu u izvr{enju svoje ugovorne obaveze pla}anja cijene. 1992. K. dejstvo Raskid ugovora . koja je upisana u. godine. godine Bilten VS RS. Iz obrazlo`enja: Predmet ove parnice je tu`beni zahtjev tu`ioca da mu tu`eni preda u posjed proizvodnu halu u B. godine aneks tog ugovora.500 DEM. ugovora u~e{}e tu`ioca prema planskim predvi|anjima iznosi oko 8% ostvarenog dohotka. kao kupcu. godine po zakonu je nastupio raskid ugovora. 12. ali da ugovorna strana koja izgubi interes za saradnju mo`e istu otkazati s najmanjim otkaznim rokom od {est mjeseci. koju tu`eni u toku postupka nije osporavao.65/98. ulo`io u proizvodnu halu. 1997. a me|u parni~nim strankama nesporna je visina tu`benog zahtjeva koja se odnosi na vrijednost gra|evinskog materijala koji je bio predmet ugovora o prodaji prema cijenama u vrijeme dono{enja prvostepene presude. i istekom ovog roka 6. da je ~lanom 16. 1997. 7. 13 k. 4. s tim da obaveza tog pla}anja po~inje te}i 1. Kako su ni`estepeni sudovi utvrdili da je tu`ilac platio ugovorenu cijenu koja je predmet ugovora o prodaji. p. broj I/1999. a nov~ani iznos na 4. 1998. 12. to je pravilna odluka ni`estepenih sudova kada su tu`enog obavezali da plati nov~ani iznosi od 21. s tim {to bi mu tu`eni izdvajao akontativno navedeni procent u~e{}a u dohotku mjese~no u iznosu od 3. da je pismenim podneskom od 23. 1992. L. povodom koje se vodi ovaj spor. 1997. godine).

Naime. Posebno je utvr|eno da parni~ne stranke ovaj ugovor nisu realizirale ve} su od navedenog ugovora odustale i. obadvije strane su izrazile `elju da se ugovor raskine. Zakona o obligacionim odnosima («Slu`beni list SFRJ». godine . 06. 6. Tu`enom je ugovor otkazan zbog neizmirenog duga u iznosu od 59.000 DEM i da je tu`ilac kao kupac. pravilno primijenili materijalno pravo kad su obavezali tu`enog da tu`iocu preda proizvodnu halu. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima. i «Slu`beni glasnik RS». Zakona o obligacionim odnosima UGOVORNOJ STRANI KOJA JE PRISTALA NA RASKID UGOVORA NE PRIPADA PRAVO DA ZADR@I PRIMLJENU KAPARU (^LAN 132. stav 2.12 dinara prema obra~unu tu`ioca na dan 23. STAV 2. strana 11) 185 . br. DEM/KM sa zateznim kamatama. bilans stanja (periodi~ni obra~un. radi ~ega mu je opravdano otkazao ugovor o zajedni~kom ulaganju. na ime kapare. Prema tome. s obzirom na saglasnost obadvije parni~ne stranke na raskid kupoprodajnog ugovora i uz ~injenicu da je predmet kupoprodaje tu`ena ve}. odluka broj 75. 3.. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. 1997.Bilten sudske prakse VS RS. broj: Rev-156/00.. Revizioni navodi da je «u konkretnoj situaciji tu`enik . str. godine. broj 1/2003. stav 2. ugovora i odgovaraju}e odredbe njegovog aneksa razlog su {to je tu`ilac izgubio interes za daljom poslovnom saradnjom s njim. nego o sporu nastalom zbog raskida ugovora). godine zaklju~ile pismeni kupoprodajni ugovor kojim su utana~ile kupoprodaju nekretnina opisanih u izreci presude za ugovorenu kupoprodajnu cijenu od 30. zavr{ni ra~un) da bi se uop{te utvrdila obaveza u punom njenom sadr`aju po visini» nemaju upori{te u stanju spisa. tu`eni je du`an da na osnovu odredbe ~lana 132. izmirenje obaveze tu`enog iz ~lana 6.129) Raskid ugovora . 2001. jer se ovdje ne radi o svojinskoj tu`bi. broj I/2004. 128 .500 DEM/KM. prodala tre}em licu zbog ~ega temeljem ~lana 132.500. 17/93 i 3/96) vrati tu`iocu proizvodnu halu koju je primio u posjed po osnovu izvr{enja ugovora (sudovi se pogre{no pozivaju na odredbu ~lana 41. od 2.dejstvo Raskid ugovora . pla}ao akontativne iznose dok po mjeri ostvarivanja dohotka nije doveden u situaciju da je ~ak vjerovatno prije roka ispunio i vi{e nego {to je njegova obaveza». Pravilno prvostepeni sud obavezuje tu`enu na vra}anje primljene kapare. ZOO tu`enoj ne pripada pravo da zadr`i kaparu. Tu`eni ni~im nije dokazao da je makar i djelimi~no izmirio ovaj dug tu`iocu do isteka otkaznog roka. Iz obrazlo`enja: Temeljem provedenih dokaza prvostepeni sud je utvrdio da su parni~ne stranke dana 06. isplatio iznos od 1. u osnovi. kako sama tu`ena isti~e u svom iskazu prilikom provo|enja dokaza saslu{anjem parni~nih stranaka.952.. 1987.strani koja je pristala na raskid ne pripada pravo da zadr`i primljenu kaparu ^lan 132.. ZOO). Iz gornjeg slijedi da nijedna od stranaka u sporu nije zainteresovana da se navedeni kupoprodajni ugovor odr`i zbog ~ega je osnovan tu`beni zahtjev tu`ioca da se utvrdi raskid ugovora i da se tu`ena obave`e da mu vrati primljenu kaparu od 1. stav 2.Po{to otkaz ugovora ima dejstvo raskida. (Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske. jer je tu`ena navedene nekretnine ve} prodala drugom kupcu. odnosno da je «rok za ispunjenje takve obaveze. 29/78 do 57/89. niti da mu je isplatio bilo koji iznos po osnovu potra`ivanja iz ugovora za neki drugi ugovorni period. u me|uvremenu. sudovi su. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. br.

usljed ~ega je. ili da mu isplati dinarsku vrijednost ovog iznosa prema kursu ove valute koja va`i u trenutku ispunjenja obaveze. 133. za pravilnu odluku o sporu bilo je potrebno utvrditi ne samo da li su nastupile okolnosti koje ote`avaju obavezu jedne strane i zbog kojih se ne mo`e ostvariti svrha ugovora. sa ~ime su se zadovoljili ni`estepeni sudovi. po prirodi stvari. Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti (~l. bilo nepravilno da se ugovor odr`i na snazi takav kakav je. Zakona o obligacionim odnosima. takav kakav je. po op{tem mi{ljenju. u smislu ~l. raskinuli ugovor i tu`enom nametnuli obavezu da tu`iocu vrati 1. po op{tem mi{ljenju. Prema tome. pretpostavke za raskid Raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti .zbog promijenjenih okolnosti. bilo nepravi~no odr`ati ga na snazi. PO OP[TEM MI[LJENJU. Zakona o obligacionim odnosima. jer da je postalo neizvjesno da li }e tu`ilac ostati u `ivotu. Zakona o obligacionim odnosima RASKID UGOVORA ZBOG PROMIJENJENIH OKOLNOSTI MO@E SE TRA@ITI AKO SU PRIJE ISTEKA ROKA ZA ISPUNJENJE OBAVEZE NASTUPILE OKOLNOSTI KOJE OTE@AVAJU OBAVEZU JEDNE STRANE ILI SU NASTUPILE OKOLNOSTI ZBOG KOJIH SE NE MO@E OSTVARITI SVRHA UGOVORA TIME DA U SVAKOM OD OVIH SLU^AJEVA KUMULATIVNO MORAJU BITI ISPUNJENE PRETPOSTAVKE DA JE O^ITO DA UGOVOR VI[E NE ODGOVARA O^EKIVANJU UGOVORNIH STRANA I DA BI. bilo nepravilno da se ovaj ugovor odr`i na snazi. pozivom na odredbu ~l. nego i ~injenice koje se ti~u toga da li je okolnost koja ote`ava ispunjenje takva i tolikog zna~aja i ote`avanje ispunjena takvo i toliko da je o~igledno da ugovor ne odgovara o~ekivanjima ugovornih strana i (kumulativno) da bi. primljenih na ime kapare. 133. polaze}i od utvr|enja da se tu`ilac drugi dan po zaklju~enju ugovora te{ko razbolio. Ni`estepeni sudovi su. do 136) Raskid ugovora . jer da su za tu`ioca “nastali neophodni tro{kovi lije~enja” i da je time dovedeno u pitanje ostvarivanje svrhe ugovora prema kome je tu`ilac kupio od tu`enog traktor za 6.c) Raskid ili izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti (~l. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca za raskid ugovora o kupoprodaji zbog promijenjenih okolnosti. ZOO) mo`e se tra`iti ako su prije isteka roka za ispunjenje obaveze nastupile okolnosti koje ote`avaju obavezu jedne strane ili su nastupile okolnosti zbog kojih se ne mo`e ostvariti svrha ugovora time da u svakom od tih slu~ajeva kumulativno moraju biti ispunjene pretpostavke da je o~ito da ugovor vi{e ne odgovara o~ekivanju ugovornih strana i da bi. zaklju~ili da je nastupila okolnost koja bitno ote`ava obavezu tu`ioca da u roku od tri dana od zaklju~enja ugovora isplati tu`enom dio kupoprodajne cijene u iznosu od 5.pretpostavke za raskid ^lan 133. 133.100 DEM. Zbog pogre{nog pravnog stava nije raspravljeno o okolnostima {ta su stranke o~ekivale od ugovora. st. ni`estepeni sudovi su zbog pogre{nog pristupa rje{enju ove pravne stvari pogre{no zaklju~ili da su se stekle pretpostavke koje tu`iocu daju pravo na raskid ugovora. izostala ocjena o pitanju da li bi. Prema tome. po op{tem mi{ljenju. 133. BILO NEPRAVEDNO ODR@ATI GA NA SNAZI KAO TAKVOG.000 DEM. 1. 186 . a i ako ostane da li }e biti sposoban upravljati traktorom i sudila tako {to su.000 DEM.

Zakona o parni~nom postupku). AKO OBJEKT U IZGRADNJI NIJE USLJED RATNIH DJEJSTAVA UNI[TEN ILI ZNATNIJE O[TE]EN.127/97. broj 2/1997. mora biti apsolutna. broj P`. za koju zakon ve`e ovu posljedicu. pa je obje ni`estepene presude valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su|enje (~l. stav 1. 1997. Zakona o obligacionim odnosima .1/97. (Vrhovni sud Republike Srpske. 03. koji je po prestanku tih djejstava mogao biti nastavljen (sude}i po dopisima tu`enog daljnja izgradnja je i nastavljena). polaze}i od na~ela savjesnosti i po{tenja u pravnom prometu (~lan 12. 2. do 138) Nemogu}nost ispunjenja .Izneseni razlozi upu}uju na ostvarenje pogre{ne primjene materijalnog prava. a to zna~i ostvaren je izneseni razlog pobijanja ni`estepenih presuda. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. Zakona o obligacionim odnosima UGOVORI O PRODAJI STANA GRA\ENOG ZA TR@I[TE ZAKLJU^ENI PRIJE AGRESIJE NA BiH NISU PRESTALI ZBOG NEMOGU]NOSTI ISPUNJENJA. koja vi{estruko prevazilaze vrijednost du`ne prestacije. kao i na to da u odnosu na potrebne materijalno-pravne pretpostavke nedostaju podaci ~injeni~ne prirode. od 5. 137.ZOO. do 136. Ako je zbog vanrednih okolnosti ispunjenje postalo ote`ano (iziskuje ve}e izdatke od onih na koje je tu`eni ra~unao u vrijeme zaklju~enja ugovora). ugovor prestaje kada je ispunjenje obaveze jedne strane u dvostranom ugovoru postalo nemogu}e zbog doga|aja za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana. U konkretnom slu~aju do ovakve naknadne nemogu}nosti ispunjenja ugovorne obaveze tu`enog nije do{lo. godine Bilten VS RS. PA JE IZGRADNJU MOGU]E DOVR[ITI. Usljed ratnih djejstava samo je zaustavljen i prolongiran period izgradnje gra|evinskog objekta i prodatih stanova u njemu. broj I/1999. prakti~na nemogu}nost koja se izjedna~ava sa fizi~kom ili pravnom nemogu}no{}u). da bi ispunio ugovornu obavezu (tzv. takva da je du`nik ne mo`e ispuniti ni ulaganjem krajnjih napora i sredstava (u konkretnom slu~aju to bi mogla biti potpuna propast prodate stvari u fazi izgradnje. Eventualno bi se moglo smatrati. ZOO). tako da ispunjenje obaveze tu`enog nije nemogu}no. ZOO). godine Bilten VS FBiH. ili zabrana daljnje gradnje i sli~no). ako tu`itelj ne pristane na pove}anje cijene. Ta naknadna nemogu}nost. broj: Rev. 09. no tu`eni ovakav zahtjev nije podnio. strana 26) 187 . odluka broj 57) d) Nemogu}nost ispunjenja (~l. stav 1. st.prestanak ugovora zbog nemogu}nosti ispunjenja Ugovor . Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 137.prestanak zbog nemogu}nosti ispunjenja ^lan 137. 1997. 395. odluka broj 34. da dolazi do nemogu}nosti ispunjenja i kada bi du`nik morao ulo`iti nesrazmjerno velika sredstva. to je mogao biti razlog da tu`eni (ukoliko nije bio u docnji u vrijeme nastupanja vanrednih okolnosti) zahtijeva tu`bom raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti (~lanovi 133. od 30.

od 30. KUPAC MO@E ZAHTIJEVATI SAMO POVRAT PLA]ENE CIJENE. i ~lan 354. u smislu ~lana 262. prvostepeni sud ne samo da je pogre{no primijenio materijalno pravo nego je i sama odredba ~l.127/97. Ovo stoga {to. odluka broj 35. stav 4. prvostepeni sud je. polaze}i od pogre{nog ~injeni~nog i pravnog zaklju~ka da je ugovor prestao bez krivice stranaka. 26 . NEMA AKO SU PREDMET OBAVEZE STVARI ODRE\ENE PO RODU.078.objektivna nemogu}nost ispunjenja . du`nik odgovara i za potpunu nemogu}nost ispunjenja i ako je nije skrivio. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. stav 1. Iz obrazlo`enja: Kada su vanredne okolnosti nastupile nakon docnje za koju du`nik odgovara. ~lan 262.695. stav 4. 03.Ugovor . 137. KOJE. Ako do|e do nemogu}nosti ispunjenja u takvom slu~aju. godine Bilten VS FBiH. postalo nemogu}e ispunjenje ugovora za koju ne odgovaraju nijedna strana i da je tu`itelj izvr{io na ra~un tu`enoga uplatu cijene predmetnog automobila dana 31. ako je nastupila poslije njegovog dolaska u docnju. Zakona o obligacionim odnosima UGOVOR NE PRESTAJE ZBOG NEMOGU]NOSTI ISPUNJENJA AKO SU VANREDNE OKOLNOSTI NASTUPILE NAKON DOCNJE ZA KOJU DU@NIK ODGOVARA. koji iznos sud smatra da tu`eni duguje tu`itelju kao ste~eno bez osnova.restitucija u slu~aju objektivne nemogu}nosti ispunjenja ^lan 137. str. a takva situacija ne mo`e nastati kada su okolnosti nastupile za vrijeme docnje za koju du`nik odgovara). Nakon {to je utvrdio i da nisu osnovani prigovori tu`enog o nedostatku pasivne legitimacije na strani tu`enog i zastare potra`ivanja tu`itelja. U PRAVILU. godine u iznosu od 44. a ~ija je uporedna sada{nja nabavna vrijednost novog automobila 21. {to ne bi bio slu~aj da je ugovor prestao u smislu ~lana 137.25 DEM na ime sada{nje nabavne cijene novog automobila.660 Yu dinara. a usvoji zahtjev kojim se tra`i isplata 21. agresije. ZOO. odlu~io da tu`beni zahtjev kojim se tra`i isporuka automobila odbije kao neosnovan. A NE NAKNADU U VISINI SADA[NJE TR@I[NE CIJENE KUPLJENE STVARI. obaveza iz ugovora se transformi{e u obavezu na naknadu {tete.restitucija Ugovor . Zakona o obligacionim odnosima pogre{no primijenjena. stav 1. stav 1. ugovor ne prestaje zbog nemogu}nosti ispunjenja. 09.ne prestaje zbog nemogu}nosti ispunjenja ako je nastupila u skrivljenoj docnji ^lan 137. obaveza prestaje kad njeno ispunjenje postane nemogu}e usljed okolnosti zbog kojih du`nik ne odgovara.25 DEM. st. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da je zbog op}e poznatih okolnosti.078. stav 1. Navedenom odredbom je propisano da se u slu~aju 188 . 1992.. broj: P`. Zakona o obligacionim odnosima DO PRESTANKA UGOVORA ZBOG NEMOGU]NOSTI ISPUNJENJA ZA KOJU NISU ODGOVORNE UGOVORNE STRANE DOLAZI ZBOG OBJEKTIVNE NEMOGU]NOSTI. Usvajanjem tu`benog zahtjeva kojim se tra`I isplata utu`enog iznosa na ime sada{nje cijene automobila. broj 2/1997. U SLU^AJU PRESTANKA UGOVORA PO OVOM OSNOVU. i ~lan 355.ZOO. Zakona o obligacionim odnosima . 1997.27) Nemogu}nost ispunjenja . 1. ZOO. za koju odgovara (u smislu ~lana 354.

OD DANA KADA JE OBJEKTIVNOM OCJENOM KONKRETNIH OKOLNOSTI MORALA ZNATI DA JE ISPUNJENJE NJENE OBAVEZE POSTALO NEMOGU]E. 2000 godine Bilten VS FBiH. sa zateznom kamatom.nemogu}nosti ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana mo`e zahtijevati vra}anje po pravilima o vra}anju ste~enog bez osnova. i 214. ZOO ^lanovi 137. zelena{ka Ugovor . i “Sudska praksa”.165/99. Zakona o obligacionim odnosima KAD JE UGOVOR PRESTAO ZBOG NEMOGU]NOSTI ISPUNJENJA ZA KOJU NE ODGOVARA NIJEDNA STRANA. od 15. Obaveza vra}anja. 1999. 141) Kamata . st. UGOVORNA STRANKA KOJA VRA]A PRIMLJENI NOVAC DU@NA JE PLATITI ZATEZNE KAMATE I KADA JE BILA SAVJESNA U VRIJEME PRIJEMA. Zakona o obligacionim odnosima. Zakona o obveznim odnosima ZAKLJU^AK DA JE UGOVORENA NEDOPU[TENA KAMATA NA UGOVORE O KREDITU MO@E SE ZASNOVATI SAMO NA UTVR\ENJU DA SU OSTVARENI SVI ELEMENTI ZELENA[KOG UGOVORA. a ne sada{nju vrijednost predmetnog automobila. Zelena{ki ugovor (~l. a ina~e od dana podno{enja tu`be.prestanak zbog nemogu}nosti ispunjenja i zatezna kamata u slu~aju vra}anja novca Zatezna kamata . godine. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. broj 2/1999. nastaje i kad se ne{to primi. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. strana 30) Sticanje bez osnova . odluka broj 40. Iz obrazlo`enja: Tu`enik spori iznos 35. elemente zelena{kog ugovora nalazi samo u ugovorenoj stopi kamate. broj: P`. ukoliko bi zaista pravni osnov bio vra}anje ste~enog bez osnova tu`eni bi bio obavezan da vrati cijenu predmetnog automobila (konvertovan i denominirani iznos) koji mu je na njegov ra~un uplatio tu`itelj. broj: P`. U `albi i tijekom postupka nije se o~itovao koliku kamatnu stopu smatra realnom i pravednom.73/99. i to. broj 892) 2. Tu`enik. dakle.zbog visine kamate ^lanci 141.412 DEM koji se odnosi na 10 odsto ugovorenih kamata mjese~no. ~l. i 399. 1995. obra~unatih od 10. s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. prilog ~asopisa ZIPS. od 28. broj 1/2000.od kada te~e po ~lanu 137. odluka broj 43. 4. ne navode}i nikakve druge okolnosti.ugovorna. dakle. pa iz tih razloga izreka presude je proturje~na razlozima presude. Slijedom toga. i 215. niti je u tome pravcu postavio svoj zahtjev za eventualno smanjenje kamatne stope. strana 28. ako je stjecalac nesavjestan od dana stjecanja. 06. 7. 04. godine Bilten VS FBiH. niti se pozivaju}i na dokaze iz kojih bi 189 .kada je nedopu{tena Zelena{ki ugovor . 1995. godine do 15.zelena{ki zbog visine kamate Ugovorna kamata . broj V/2003. A vra}anje ste~enog bez osnova u ovom slu~aju regulisano je odredbom ~l. 214. 210. smatraju}i ih zelena{kim.i zatezna kamata Ugovor . 03.. 02.

radi sticanja dobiti. Zakona o elektroprivredi ^lan 104. i ~lan 106. odluka broj 44. Nikada nije ni tvrdio da je postupao u nu`di ili te{kom materijalnom stanju. stav 1. Tu`enik je. 142. ve} ne tvrdi ni da su uop}e postojale. proistje~e da je ona u suglasnosti sa stavkom 3. pa da je tako bio primoran na zaklju~enje ugovora koji je za njega o~ito nepovoljan. 56. nabavlja robu u inozemstvu za koju mu je potrebna garancija tu`ene. Op}ih uvjeta za isporuku elektri~ne energije NE MO@E SE USVOJITI TU@BENI ZAHTJEV PREDUZE]A .ugovor o isporuci elektri~ne energije . Zakona o obveznim odnosima. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima ^lanovi 50.pravo distributivnog preduze}a na obustavu isporuke Ugovor o isporuci elektri~ne energije . u smislu njegova stavka 2.. a on ne samo da ih nije dokazao. stav 1. Naime. do 144) Elektri~na energija . nije donijet posebni zakon kojim bi bila propisana najvi{a dopu{tena kamatna stopa.pravo distributivnog preduze}a na obustavu isporuke Op{ti uslovi ugovora . kako tu`enik u `albi ne pobija utvr|enje izneseno u razlozima pobijene presude da se radi o kamatnoj stopi koju je tu`iteljica ugovarala u tom vremenu za ovakvu vrstu poslova.proiza{li elementi zelena{kog ugovora propisani u ~lanku 141. stav 1. ta~ka 13. potrebno je da ugovaranjem takve kamatne stope tu`iteljica koristi stanje nu`de ili te{ko materijalno stanje tu`enika u kojem se on nalazi. i stav 3. 8. U sklopljenom pravnom poslu sa tu`iteljicom. me|utim. 4. pravna osoba. Teret dokazivanja ovih okolnosti je na tu`eniku kao ugovornoj strani koja se na elemente zelena{tva poziva. svakako.66/99. Naprotiv. kojeg na drugi povoljniji na~in nije mogao prevazi}i.. Bavi se trgovinom i u obavljanju te djelatnosti. 04. 1999.. uz znatnija odstupanja u pogledu njezine visine. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Te{ko stanje tu`enika uz to tu`iteljici mora biti poznato ili bi za njega iz okolnosti pod kojima se ugovor zaklju~uje morala znati. broj 2/1999. to jo{ nije dovoljno da bi se mogla proglasiti zelena{kim i tra`iti njezino smanjenje. Sve kada bi kamatna stopa iz ovog ugovora znatnije odstupala od one koju je tu`iteljica. broj: P`. od 27.KORISNIKA ELEKTRI^NE ENERGIJE DA SE JAVNOM PREDUZE]U ZA DISTRIBUCIJU ELEKTRI^NE ENERGIJE UNAPRIJED ZABRANI DA JEDNOSTRANIM AKTOM OBUSTAVI ISPORUKU ELEKTRI^NE ENERGIJE TU@ITELJU. budu}i da. strana 31) 2. tu`enik je o~ito prona{ao svoj interes. 55. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 75. ~ime ovaj `albeni prigovor svodi na potpunu proizvoljnost. st. Zakona o obveznim odnosima. godine Bilten VS FBiH. navedenog zakona. i 57. ina~e. 190 . Op{ti uslovi ugovora (~l. ~lanka 399. Prodavat }e je na doma}em tr`i{tu. ugovarala za ovakve vrste poslova u vrijeme zaklju~enja ugovora. i ~lan 80. Ugovorna kamatna stopa nije protivna ni ~lanku 399. na na~in i po cijenama koje }e mu uz podmirenje svih ovisnih tro{kova osigurati postizanje dobiti.i pravo na obustavu isporuke ^lan 143. Pogotovo tu`enik ne tvrdi da bi tu`iteljici ovakvo njegovo stanje bilo poznato i da ga je ona za sebe iskoristila.

Iz obrazlo`enja: Tu`itelj u ovoj parnici zahtijeva da se tu`enom zabrani da bez valjane izvr{ne isprave isklju~uje elektri~nu energiju neophodnu za rad objekata tu`itelja. broj 35/99). ta~ka 13.zato {to bi prekid rada objekata. pa imaju prednost u primjeni. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima (“Slu`bene novine FBiH”. ugovora ili izdate elektroenergetske saglasnosti. ni{tave odredbe op}ih uvjeta koje su protivne samom cilju zaklju~enog ugovora ili dobrim poslovnim obi~ajima ~ak i ako su op}i uvjeti koji ih sadr`e odobreni od nadle`nog organa. (1) Ustava FBiH.u ovoj parnici tu`eni. postrojenja i ure|aja doveo u neposrednu opasnost `ivot i zdravlje `ivih bi}a. ovog zakona. stav 1. ili ne ispunjava propisane tehni~ke uvjete. i ~lan 106. Zakona o elektroprivredi (“Slu`beni list RBiH”. Pomenuti zakonski propisi i na osnovu njih doneseni Op}i uvjeti za isporuku elektri~ne energije ne uvjetuju obustavu isporuke elektri~ne energije prethodnim dono{enjem odluke suda ili nekog drugog dr`avnog organa o postojanju duga potro{a~a. a po odredbama ~lana 55. ugovora ili izdate elektroenergetske saglasnosti. Tu`itelj. koji se i sada primjenjuje u smislu ~lana IX. tra`i da se utvrdi da ove odredbe. ~l. ~ija se eventualna primjena mo`e i odbiti pozivom na odredbe ~lana 143. ZOO predstavljaju lex specialis i lex posteriori. odnosno izazvao {tetne posljedice za imovinu zna~ajnih vrijednosti). rukovo|en navodno negativnim iskustvom u konkretnom kori{tenju ovla{tenja tu`enog koja proizlaze iz Op}ih uvjeta za isporuku elektri~ne energije (pre~i{}eni tekst “Slu`bene novine Federacije BiH”. pa i kada se radi o tzv. me|utim. Op}i uvjeti za isporuku elektri~ne energije se. postupio po ovla{tenjima iz naprijed spomenutog zakona i op}ih uvjeta za isporuku elektri~ne energije. ovog zakona. br. jer nakon sticanja neovisnosti BiH ne postoji vi{e obaveza uskla|ivanja ranijih republi~kih zakona sa ranijim saveznim zakonom. u smislu ~lana 143. javno preduze}e mo`e obustaviti isporuku elektri~ne energije potro{a~u koji se ne pridr`ava op}ih uvjeta za isporuku elektri~ne energije. i stav 3. 5. stav 1. stav 1. ili ne ispunjava propisane tehni~ke uvjete. Potro{a~u u svakom eventualnom pojedina~nom slu~aju obustave isporuke elektri~ne energije pozivom na pomenute Op}e uvjete pripada pravo da u posjedovnoj ili petitornoj parnici dokazuje da dug ne postoji i da nije bilo uvjeta za prestanak isporuke elektri~ne energije.. broj 6/98). pravo na prekid isporuke elektri~ne energije zasniva se ne samo na op}im uvjetima. a protupravnost nema ako je isporu~ilac elektri~ne energije . Zakona o elektroprivredi . Dakle. ZOO. ve} i na zakonskim odredbama koje u odnosu na ~lan 143. zasnivaju na odredbama ~lana 50. 104. obustava isporuke elektri~ne energije vr{i se na na~in i po postupku utvr|enom op}im uvjetima za isporuku elektri~ne energije. jer i u ovom slu~aju posjednik ima pravo na za{titu samo od protupravnog uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (~lan 80. i ako nije bio mogu} po odredbama ~lana 56. Po odredbama ~lana 57. preuzetim saveznim zakonima. stav 1. Radi se o zakonskim propisima istog ranga. po kojima posjed prava kori{tenja tehni~kih usluga ima osoba koja te usluge neposredno fakti~ki koristi ili to ~ini preko druge osobe. pa i da prije ili u toku ovih parnica tra`i i dono{enje privremenih 191 . ZOO. Ovo stoga {to su. ovog zakona. bez obzira na to {to su Op}i uvjeti za isporuku elektri~ne energije odobreni od strane Vlade FBiH. obustava isporuke elektri~ne energije. te da je ili po~injeno smetanje posjeda ili da je prekid isporuke nezakonit (izme|u ostalog. Ovako apstraktno postavljeni tu`beni zahtjev je neosnovan i stoga prvostepenom presudom pravilno odbijen. 1/93 i 13/94). ne mo`e tu`eni koristiti u realizaciji ugovora o isporuci elektri~ne energije zaklju~enog sa tu`iteljem premda su ti Op}i uvjeti sastavni dio formularnog ugovora (ugovora po pristupu) o isporuci elektri~ne energije zaklju~enog izme|u parni~nih stranaka. pomenutog zakona). Po odredbama ~lana 57. pa se isporuka mo`e obustaviti i bez obzira na odredbe ~lana 75. stav 1. stav 4.

ako u odre|enom roku ne plati naknadu za utro{enu elektri~nu energiju.26) 192 . Zakona o obligacionim odnosima Op{ti uslovi za isporuku elektri~ne energije (“Sl. 4. broj 3/2001.250/99. shodno tome. strana 24) Elektri~na energija .pravo na obustavu isporuke ^lan 142. Polaze}i od utvr|enja prvostepenog suda da je tu`eni isklju~io elektri~nu energiju u stanu tu`itelja 10. broj: G`. zahtijevati zabranu prekida isporuke elektri~ne energije ima pod kojim uvjetima. godine . da je tu`beni zahtjev neosnovan. list SRBiH”. AKO U ODRE\ENOM ROKU NE PLATI NAKNADU ZA UTRO[ENU ELEKTRI^NU ENERGIJU. godine Bilten VS FBiH. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. od 11.osloba|anje od pla}anja usluga LICE KOJE JE OVLA[TENO PO PROPISIMA DA SE KORISTI USLUGAMA ORGANIZACIJE ZA IZNO[ENJE SME]A. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. strana 18) Komunalije .ugovor o isporuci elektri~ne energije .mjera. bez postojanja konkretne opasnosti prekida isporuke elektri~ne energije.200/99. 25 . odluka broj 32. koja nije ocijenjena kao neustavna. regulisano je da isporu~ilac elektri~ne energije mo`e vr{iti obustavu elektri~ne energije potro{a~u. donesenim u skladu sa odredbama Zakona o elektroprivredi. 04. 1999. str. (Kantonalni sud u Sarajevu. broj 1/2000.pravo distributivnog preduze}a na obustavu isporuke Ugovor o isporuci elektri~ne energije .obaveznost Op{ti uslovi ugovora . jer time zahtjeva od redovnog suda su|enje protivno izri~itoj zakonskoj normi.obustava isporuke zbog nepla}anja Op{ti uslovi ugovora . br. od 14. broj 35/99) ISPORU^ILAC ELEKTRI^NE ENERGIJE MO@E VR[ITI OBUSTAVU ELEKTRI^NE ENERGIJE POTRO[A^U. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. Iz obrazlo`enja: Tu`eni je ovla{ten da se koristi uslugama organizacije za odvo`enje sme}a (tu`ioca . ili ne mo`e unaprijed. 4. broj: P`. broj 35/99). Iz obrazlo`enja: Op{tim uslovima za isporuku elektri~ne energije va`e}im u vrijeme nastanka spornog odnosa i sada va`e}im Op{tim uslovima za isporuku elektri~ne enrgije (“Slu`bene novine Federacije BiH”. te nakon opomene da }e isklju~iti elektri~nu energiju u slu~aju nepla}anja ra~una. godine radi nepla}enih ra~una za isporu~enu elektri~nu energiju. broj 3/1999. ovaj sud nalazi da je prvostepeni sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je ocijenio da tu`eni koji je u postupku u skladu sa navedenim Op{tim uslovima za isporuku elektri~ne energije ne bi bio odgovoran za {tetu sve i da je ona nastala i.Javnog komunalnog preduze}a “RAD”). ali odbijanje ponu|enih usluga ne mo`e ga osloboditi obaveze pla}anja naknade za ovu vrstu usluga.1998. 2000. NE MO@E SE OSLOBODITI OBAVEZE PLA]ANJA USLUGA AKO JE ODBILO DA SE KORISTI PONU\ENIM USLUGAMA.Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 6/92 i 2/93) Op{ti uslovi za isporuku elektri~ne enrgije (“Slu`bene novine Federacije BiH”.

broj 1/2000. niti na temelju otkaza tra`iti predaju u posjed. ve} obvezno-pravni odnos.otkaz daje zakupodavac i kada nije vlasnik prostorije Ugovor o zakupu poslovne prostorije . godine Bilten VS FBiH. SAMO ZATO [TO ZAKUPODAVATELJ NIJE VLASNIK POSLOVNOG PROSTORA. stavak 1.upu}ivanje na rad u inostranstvo kad pla}u treba pla}ati strani poslodavac Ugovor o upu}ivanju na rad u inostranstvu . 149. koju tu`ilac trpi zbog toga {to za vrijeme rada u inostranstvu. do 153) Obe}anje radnje tre}e osobe Ugovor u korist tre}eg lica .283/99. Zakona o obligacionim odnosima KADA UGOVOR O UPU]IVANJU NA RAD U INOSTRANSTVO SADR@I ODREDBU O PLA]I KOJU }E PLA]ATI STRANI POSLODAVAC. Naime. Stoga je tu`itelj ovla{ten u ispunjenju ugovorenih prava i obaveza otkazati ugovor o zakupu. pa je tu`itelj i kao nevlasnik mogao sa tu`enikom sklopiti ugovor o zakupu poslovnog prostora. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. 2000. 148) Otkaz . ukazuju}i na to da tu`itelj nije vlasnik spornog poslovnog prostora. pa da stoga nije ni mogao sklopiti ugovor o zakupu.otkaz daje zakupodavac i kada nije vlasnik prostorije ^lanak 148. pogotovo kada vlasnik izdavanje u zakup ne samo {to nije isklju~io ve} tu`itelju to izrijekom dopustio.ugovora o zakupu poslovne prostorije .2. A KOJA ODREDBA IMA KARAKTER OBE]ANJA RADNJE TRE]E OSOBE. Iz obrazlo`enja: Tu`enik i u reviziji ponavlja prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tu`itelja i na tome prigovoru bitno temelji svoju reviziju.ugovora o zakupu poslovne prostorije bez uticaja prigovora da zakupodavac nije vlasnik Stvaranje obaveza za ugovara~e . Iz obrazlo`enja: Predmet tu`be je zahtjev za naknadu {tete. Ovakvo pravno stajali{te revizije nije pravilno. 9. 01. Op{ta dejstva ugovora (~l. 148. Zakona o obveznim odnosima ZAKUPAC NE MO@E ODBITI ISPUNJENJE SVOJIH OBAVEZA IZ UGOVORA O ZAKUPU POSLOVNOG PROSTORA I PRIGOVARATI PRAVNOJ VALJANOSTI UGOVORA. od 19. odnosno predaju u posjed zakupljenog poslovnog prostora. kojeg mu je vlasnik ustupio na kori{tenje. broj: Rev. te tra`iti od tu`enika ispra`njenje. na koji je upu}en ugovorom o upu}ivanju zdravstvenog radnika na 193 . revizija gubi iz vida da se ugovorom o zakupu ne zasniva stvarno-pravni. OBE]AVALAC KOJI JE UPUTIO RADNIKA NA RAD ODGOVARA RADNIKU ZA [TETU KOJU JE PRETRPIO TIME [TO STRANI POSLODAVAC NIJE IZVR[IO UGOVORENO PLA]ANJE.kad pla}u treba pla}ati strani poslodavac ^lan 153. strana 30) b) Ugovor u korist tre}eg lica (~l. odluka broj 44. do 153) a) Stvaranje obaveza za ugovara~e (~l.

kako prema utvr|enju ni`estepenih sudova. Zakona o obligacionim odnosima LICE KOME JE NJEGOV DU@NIK ISPLATIO NOV^ANI DUG SREDSTVIMA DOBIJENIM OD TRE]EG LICA. ugovorna odredba iz ~lana 13. 07. kao ~lan stru~ne ekipe.zbog izdataka iz imovine o{te}enog ^lan 155. ZOO i prema toj odredbi obe}avalac odgovara za {tetu koju bi drugi pretrpio zbog toga {to tre}i ne}e da izvr{i odre|enu (obe}anu) radnju.ne postoji obaveza ako je stvarni dug pla}en tu|im sredstvima Sticanje bez osnova . Ovo iz razloga {to je utvr|eno da je ugovorom o upu}ivanju zdravstvenog radnika na ugovoreni rad u bolnicu tu`itelj. na radno mjesto in`enjera za odr`avanje medicinske opreme u trajanju od dvije godine. od 21. Tom ugovornom odredbom. tu`itelj nije bio lije~en u Klini~kom centru “Rebro” niti u vezi sa lije~enjem imao izdatke. tu`eni je obe}ao tu`itelju da }e mu libijska strana za njegov rad na radnom mjestu in`injera za odr`avanje medicinske opreme u bolnici u Tripoliju pla}ati mjese~nu pla}u od 339 LD. NPR. ugovora. Stoga. Obe}anje radnje tre}e osobe utvr|eno je ~lanom 153. 154. stav 1. upu}en na rad u bolnicu u Tripoliju. OBAVEZA NA NAKNADU [TETE NASTAJE I DOSPIJEVA I PRIJE U^INJENOG IZDATKA AKO JE IZVJESNO DA ]E IZDATAK BITI U^INJEN. broj: P`.u slu~aju pla}anja duga tu|im sredstvima ^lanovi 154. kod istoga nije do{lo do umanjenja imovine. predstavlja obe}anje radnje tre}e osobe. Zakona o obligacionim odnosima OBAVEZA NAKNADE [TETE ZBOG UMANJENJA IMOVINE O[TE]ENOG. 1998. da su osobna primanja odre|ena ~lanom 13. ovog ugovora po kome je tu`itelju u obavezi pla}ati bila zdravstvena ustanova. RADI LIJE^ENJA. po svojoj pravnoj prirodi. broj 2/1998. Okolnost da je tu`itelj u toku postupka prezentirao predra~un tro{kova lije~anja u navedenom klini~kom centru je bez zna~aja za ocjenu postojanja {tete. nema umanjenja imovine. nije ostvario osobna primanja u ugovorenom iznosu.ugovoreni rad u bolnici. godine Bilten VS FBiH. strana 23) Naknada {tete . jer sve dok se ne u~ini izdatak. Izuzetak od ovoga 194 .131/98. A NI PO PRAVILIMA O NAKNADI [TETE. U PRAVILU. 154. pa. broj 3/1999. do 184) a) Op{ta na~ela (~l. i 210. Zakona o obligacionim odnosima {teta je umanjenje ne~ije imovine (obi~na {teta) ili pak spre~avanje pove}anja ne~ije imovine (izmakla korist). Iz obrazlo`enja: Prema odredbi ~lana 155. strana 23) OBAVEZE IZ OSNOVA PROUZROKOVANJA [TETE (~l. do 209) Prouzrokovanje {tete (~l. da je tu`ilac u bolnici obavljao poslove u rangu visoke stru~ne spreme. 154. odluka broj 22. IZUZETNO. Prvostepeni sud je pravilno odlu~io kada je obavezao tu`enog da tu`itelju naknadi {tetu. NASTAJE TEK KADA O[TE]ENI U^INI IZDATAK. a da je primao platu tehni~ara. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. RADI UPOTREBE PO UGOVORU O NALOGU. NIJE DU@NO DA IH VRATI NALOGODAVCU NI PO PRAVILIMA O STICANJU BEZ OSNOVA. do 157) Naknada {tete .

Uredbe o kriterijima i normativima raspore|ivanja gra|ana i materijalnih sredstava u oru`ane snage i druge potrebe odbrane SMATRA SE DA SU ISPUNJENI UVJETI DA VLASNIK TU@BOM U PARNICI ZAHTIJEVA NAKNADU [TETE ZA IZGUBLJENO PRIVREMENO ODUZETO VOZILO AKO ORGANI PREDUZE]A. i pravo na naknadu {tete. mora se pretpostaviti da je tu`eno preduze}e odbilo zahtjev za naknadu {tete. 11. u simslu ~lana 88. odlu~uju organi tu`enog.221. te da su ostvareni prethodni uvjeti za postupanje po tu`bi za naknadu {tete. godine Bilten VS FBiH. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. tu`itelj nije pru`io dokaz da je tu`eni donio rje{enje o visini naknade {tete. 12. a tu`itelj mo`e u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja pokrenuti parni~ni postupak radi ostvarivanja naknade {tete. i 89. 7. Uredbe. kao i one koje navodi u `albi. strana 27) Naknada {tete . a to bi u ovom slu~aju bilo da je tu`itelj hospitaliziran u navedenom centru i da mu je nakon toga izdat ra~un kojeg nije isplatio. ~ija je odluka kona~na. Zakona o obligacionim odnosima ORGANIZACIJE PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA IMAJU PRAVO NA NAKNADU [TETE ZBOG PRIJEVREMENIE ISPLATE PENZIJA USLJED NESRE]E NA POSLU U KOJOJ JE POVRIJE\EN RADNIK PREDUZE]A.je slu~aj kad je izvjesno da }e biti u~injen izdatak. U `albi tu`itelj navodi da su zapisnik potpisali i ovjerili ~lanovi komisije koju su ~inili predstavnici tu`itelja i tu`enog. 88. kao dokaz. godine Bilten VS FBiH. na osnovu utvr|enja da nisu ispunjeni prethodni uvjeti za postupanje po tu`bi. KORISNIKA VOZILA. od 7.00 DEM i na tu okolnost predlo`io. Uredbe. te ovla{}eni procjenitelj. Ukoliko su istinite ~injenice koje je tu`itelj naveo u podnesku od 26.mo`e se zahtijevati u parnici za izgubljeno vozilo u ratu kada komisija korisnika vozila ne odlu~i u primjernom roku Tu`ba . formirana Komisija od tri ~lana koja je utvrdila visinu {tete za otu|ena vozila u iznosu od 285. prema tome. po shvatanju ovoga suda u konkretnom slu~aju. godine. AKO SE OBAVEZA PRE195 . Uredbe. Prema utvr|enju prvostepenog suda. 1997. broj: P`. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je odbacio tu`beni zahtjev za naknadu {tete zbog gubitka vozila. broj: Rev. broj 1/1999.155/98.godine) naveo da je.mogu}nost podno{enja ako o zahtjevu za naknadu izgubljenog vozila u ratu nije odlu~eno u primjerenom roku ^lanovi 88. pa. o kojoj u smislu ~l. odluka broj 40.godine (primljen kod prvostepenog suda 3. 11. 1997. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. i 155. 1997.prouzrokovane prijevremenim isplatama penzije Penzijsko-invalidsko osiguranje . u smislu ~lana 89.61/98. u cilju ostvarivanja prava tu`itelja na naknadu {tete. strana 26) Naknada {tete . Tu`itelj je u podnesku od 26. broj 2/1998.naknada {tete zbog prijevremene isplate penzije ^lanovi 154. 1998. 1998. odluka broj 28. zapisnik o utvr|ivanju visine {tete. a tu`eni nije donio rje{enje o visini naknade. Tu`itelj ima pravo na naknadu za gubitak privremeno oduzetih vozila. 04. i 89. NISU DONIJELI RJE[ENJE O OSNOVANOSTI I VISINI NAKNADE U PRIMJERENOM ROKU OD PODNO[ENJA ZAHTJEVA I PRIBAVLJANJA DOKAZA O VISINI [TETE. od 20.

koji se nalazi u spisu. Smatra da obaveza pla}anja invalidske penzije i invalidnine proizilazi iz na~ela solidarnosti i uzajamnosti na kojima po~iva sistem penzijsko-invalidskog osiguranja. ZOO. poprimilo i da se obru{avanje krovine koja se nije mogla poduprijeti nije moglo izbje}i. me|utim. Propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju nije zaista regulisano pravo na naknadu {tete prouzrokovane prijevremenim isplatama penzija i drugih davanja na teret sredstava iz kojih je isplata izvr{ena. Prvostepeni sud je pravilno na{ao i da je tu`eni odgovoran za {tetu. Ako bi se.ZOO.DUZE]A . va`e}eg u vrijeme nastanka {tete u konkretnom slu~aju. Ovaj `albeni prigovor ne mo`e se prihvatiti. pa se o pravu na naknadu {tete organizacija (fondova) koji upravljaju i raspola`u ovim sredstvima mora suditi na temelju op{tih propisa o naknadi vanugovorne {tete sadr`anih u odredbama Zakona o obligacionim odnosima . Na ovo pravo ne uti~e ni okolnost da se radi o davanjima radniku tu`enog. na koji se prvostepeni sud poziva.[TETNIKA MO@E ZASNOVATI NA PROPISIMA O ODGOVORNOSTI PO OSNOVU KRIVICE ILI ZBOG DJELOVANJA OPASNE STVARI. Napominje se da tu`eni duguje naknadu stvarno pretrpljene {tete u iznosu prijevremenih isplata iz sredstava invalidskog osiguranja. Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica (“Slu`beni list SFRJ”. Iz obrazlo`enja: Tu`eni u `albi isti~e da propisima o penzijsko-invalidskom osiguranju nije nalo`ena obaveza naknade {tete prouzrokovane fondovima penzijsko-invalidskog osiguranja. po kome osiguravaju}a organizacija iz osnova obaveznog osiguranuja od auto odgovornosti duguje organizacijama invalidskog i penzijskog osiguranja samo naknadu srazmjernog iznosa doprinosa za invalidsko i penzijsko osiguranje utvr|enu u kapital- 196 . ODNOSNO RADA U OKOLNOSTIMA KOJE STVARAJU POVE]ANU OPASNOST. Penzijsko-invalidsko osiguranje po~iva na na~elima uzajamnosti i solidarnosti osiguranika. u vezi sa ~lanom 154. nema pravo da zahtijeva naknadu na taj na~in prouzrokovane {tete. prvostepeni sud zaklju~io da je tu`itelj. zbog toga je do{lo do davanja na teret penzijsko-invalidskih fondova prije nego {to bi to po redovnom toku stvari uslijedilo. ZOO. jer to {to je tu`eni pla}ao doprinose tu`itelju iz bruto li~nog dohotka ovog i drugih radnika. kako bi proizilazilo iz zapisnika o nesre}i na poslu. ZOO. @alitelj ne osporava izri~ito kroz razloge `albe zaklju~ak prvostepenog suda da je do {tetnog doga|aja (obru{avanja krovine u rudarskoj jami) do{lo zbog nepreduzimanja mjera za{tite na radu. pretrpio {tetu. prema tome. a finansira se iz doprinosa koji pla}aju svi zaposleni. jer je do povrede osiguranika tu`itelja do{lo zbog opasne djelatnosti kojom se bavi tu`eni. ali to ne zna~i da organizacija koja za ra~un osiguranika upravlja i raspola`e sredstvima osiguranja nema pravo da od tre}e osobe koja je po op{tim propisima odgovorna za gra|ansko-pravni delikt. ali tim propisima nije to pravo ni isklju~eno. a da se ne mogu primojeniti op{ti propisi o naknadi {tete iz Zakona o obligacionim odnosima. ne otklanja obavezu tu`enog da naknadi {tetu koja se sastoji od isplata iz sredstava tu`itelja do kojih ne bi do{lo da nije bilo deliktne radnje. broj 17/90). jer se na njega kao {tetnika ne mogu primijeniti odredbe ~lana 94. stav 2. a u takvom slu~aju odgovornost tu`enog se mo`e zasnovati na odredbama ~lana 170. odgovornost tu`enog bi se mogla zasnovati na odredbama ~lana 174. Osnovano je. u smislu ~lana 155.

Zakona o obveznim odnosima PRAVO NA NAKNADU ZA VRIJEME TZV. broj 1/2000. stavak 1.Bilten VS FBiH. Tu`itelj kao ovla{teni korisnik zemlji{ta ima pravo da zahtijeva naknadu {tete (izmaklu korist) u visini vrijednosti trave koju je tre}e lice neovla{teno pokosilo jer mu je na taj na~in sprije~eno da ostvari korist na koju je imao pravo za vrijeme kori{tenja zemlji{ta (isti ne tra`i naknadu {tete zbog uni{tene stvari u kom slu~aju bi se postavilo pitanje njegove aktivne legitimacije).12. Iz obrazlo`enja: Prestankom radnog odnosa prestala je tu`enikova obaveza pla}anja naknade umjesto pla}e po rje{enju od 31. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. broj: Rev. pa kako drugostepeni sud zbog pogre{no pravnog stava nije cijenio `albene navode tu`itelja kojim je pobijao ~injeni~no utvr|enje prvostepenog suda da tu`itelj nije dokazao da je {tetu uzrokovao tu`eni.262/99. stavak 1.aktivno legitimiran je privremeni korisnik zemlji{ta u slu~aju prisvajanja trave od strane tre}e osobe ^lan 155. sudovi ni`eg stupnja pravilno su primijenili materijalno pravo kada su u tome dijelu odbili tu`beni zahtjev. ZOO {teta je umanjenje ne~ije imovine (obi~na {teta) i spre~avanje pove}anja imovine (izmakla korist). tu`itelj aktivno legitimisan za podno{enje tu`be.313/98. 02. godine. 1993. broj: P`.154/99 . Stoga je suprotno stavu drugostepenog suda. Nije pri tome od zna~aja da li je i kada nakon prestanka radnog odnosa tu`itelj ostvario pravo na mirovinu. budu}i da se radi o pravu tu`itelja koje je isklju~ivo vezano za radni odnos i iz njega proistje~e. odluka broj 41. stav 1. odluka broj 36. strana 35) NAPOMENA: U izvorniku nedostaje datum kada je ova presuda donesena. 2000. godine Bilten VS FBiH. od 15. od 17. broj 1/1999. strana 27) Naknada {tete .iziranom iznosu prema preostalom vremenu radnog sta`a i godina `ivota fizi~kog lica potrebnih za sticanje prava na starosnu penziju. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH.raniji ^lanak 154. Iz obrazlo`enja: U smislu odredbe ~lana 155. strana 26) Naknada {tete . ranijeg Zakona o parni~nom postupku. 197 . odluka broj 54. godine Bilten VS FBiH. pa kako se radi o zahtjevu tu`itelja za pla}anje naknade za razdoblje nakon prestanka radnog odnosa. broj: P`. Zakona o osnovnim pravima iz radnog odnosa . broj 1/2000. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Zakona o obligacionim odnosima OSOBA KOJOJ JE NADLE@NI ORGAN DODIJELIO NA PRIVREMENO KORI[TENJE ZEMLJI[TE PROGLA[ENO NAPU[TENIM AKTIVNO JE LEGITIMISANA NA PODNO[ENJE TU@BE ZA NAKNADU [TETE (IZGUBLJENA KORIST) U VISINI VRIJEDNOSTI TRAVE KOJU JE TRE]E LICE NEOVLA[TENO POKOSILO.prestankom radnog odnosa gubi se pravo na naknadu {tete zbog izostanka naknade za ~ekanje na novi raspored ^lanak 73. po~inio je bitnu povredu odredaba parni~nog postupka iz ~lana 375.1998. 5. ^EKANJA VEZANO JE ZA TRAJANJE RADNOG ODNOSA I PRESTAJE SA NJEGOVIM PRESTANKOM.

Dionice - koje je emitovala strana banka - naknada {tete - u slu~aju zaka{njenja i ispunjenju obaveze predaje tu|ih dionica Naknada {tete - u slu~aju zaka{njenja i ispunjenju obaveze predaje tu|ih dionica ^lanovi 154. i 277. Zakona o obligacionim odnosima NE MO@E SE ZAHTIJEVATI NAKNADA [TETE U VISINI ZAKONSKE ZATEZNE KAMATE OD OSOBE KOJA JE BILA DU@NA DA VLASNIKU PREDA DIONICE KOJE JE EMITOVALA STRANA BANKA. Iz obrazlo`enja: Nije na osnovu do sada utvr|enih ~injenica na pravilnoj primjeni materijalnog prava zasnovana dosu|ena obaveza isplate kamata, kao oblik naknade {tete zbog neispunjenja obaveze predaje dionica. Zatezne kamate po odredbama ~lana 277. Zakona o obligacionim odnosima duguju se u slu~aju zaka{njenja sa ispunjenjem nov~anih obaveza (obaveza na isplatu pojedinih nov~anih iznosa), a u konkretnom slu~aju tu`eni je morao da preda tu`itelju samo paket vrijednosnih papira, na temelju kojih bi tu`itelj eventualno mogao naplatiti odre|ena nov~ana potra`ivanja (npr. dividende) od stranih banaka. Samo propu{tanje ove naplate zbog neblagovremene predaje dionica za tu`itelja predstavlja {tetu i ona se ne mo`e ni djelimi~no izraziti u vidu zateznih kamata, koje su po~ev od 1. 10. 1996. godine odre|ene u relativno visokim procentima od 28 i 18% godi{nje (vjerovatno znatno vi{im od eventualnih dividendi). Prvostepeni sud je morao pozvati tu`itelja da tu`beni zahtjev u ovom dijelu opredijeljeno postavi, jer je mogu}e utvrditi da li bi i u kome iznosu imaoci dionica naplatili potra`ivanja od emitenta u periodu na koji se odnosi tu`ba, odnosno da li je i koji iznos po ovom osnovu primio tu`eni, a treba pripasti tu`itelju. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.134/00, od 29. 5. 2001. godine Bilten VS FBiH, broj 1/2001, odluka broj 30, strana 22) Naknada {tete - koju pretrpi sudionik sportske igre Sporta{ - naknada {tete nastale tjelesnom povredom od drugog sudionika igre [teta - (tjelesna povreda) koju pretrpi sudionik sportske igre SUDIONIK SPORTSKE IGRE KOME DRUGI IGRA^ PRI IGRI NANESE TJELESNU POVREDU NEMA PRAVO NA NAKNADU [TETE NASTALE TJELESNOM POVREDOM, OSIM AKO MU JE POVREDA NANIJETA NAMJERNO ILI GRUBIM KR[ENJEM PRAVILA SPORTSKE IGRE. ZA [TETU NASTALU TJELESNOM POVREDOM ODGOVARA SUDIONIK SPORTSKE IGRE KOJI JE NAMJERNO ILI GRUBIM KR[ENJEM PRAVILA SPORTSKE IGRE NANIO TJELESNU POVREDU. SOLIDARNO SA NJIM ZA [TETU ODGOVARA I NJEGOV SPORTSKI KLUB (ORGANIZACIJA) AKO U PRIPREMI I U TOKU IGRE NIJE PREDUZEO ODGOVARAJU]E MJERE DA SE IGRA ODVIJA U SPORTSKOM DUHU I U SKLADU SA PRAVILIMA IGRE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2001, strana 23)

198

Bespravna izgradnja - nema pravo na naknadu {tete lice kome je zabranjeno podizanje gra|evinskog objekta bez propisane dozvole Naknada {tete - ru{enje bespravno podignutog gra|evinskog objekta Odgovornost za {tetu - ru{enje bespravno podignutog gra|evinskog objekta NEMA PRAVO NA NAKNADU [TETE OD OP]INE LICE KOME JE ZABRANJENO PODIZANJE GRA\EVINSKOG OBJEKTA BEZ PROPISANE DOZVOLE, A KOJI JE OBJEKAT NAKON TOGA, IPAK, PODIGLO, PA ISTI PORU[ILA GRA\EVINSKA INSPEKCIJA. Iz obrazlo`enja: Tu`iteljica je izgradila predmetni objekat bez gra|evinske dozvole, a nadle`ni gra|evinski organ nadle`ne op}ine joj je zabranio podizanje istog i zaprijetio ru{enjem objekta, {to je kasnije i u~inio. Tu`beni zahtjev tu`iteljice da joj se naknadi {teta, pri~injena ru{enjem objekta, je odbijen. Prvostepeni sud je pravilno odlu~io daju}i valjane razloge. Naime, sama ~injenica da je gra|evinski inspektor dva puta bio na licu mjesta i u prisustvu tu`iteljice izdao zabranu gra|enja, ukazuje na to da je tu`iteljica primila k znanju tu zabranu, ali je, ipak, produ`ila s gradnjom objekta i tog sprata koji nije bio sadr`an u gra|evinskoj dozvoli. To dalje zna~i da rizik od takvog postupanja tu`iteljice pada na njen teret. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/1999, strana 24) Naknada {tete - ru{enje bespravno izgra|enog objekta [teta - nastala ru{enjem bespravno izgra|enog objekta - gradnja objekta na temelju kona~nog rje{enja o dozvoli gradnje ukinutog u upravnom sporu NEMA PRAVO NA NAKNADU [TETE O[TE]ENI KOJI JE NA TEMELJU KONA^NOG RJE[ENJA O DOZVOLI GRADNJE, NE SA^EKAV[I NJEGOVU PRAVOMO]NOST, PRISTUPIO GRADNJI OBJEKTA KOJI JE ZATIM SRU[EN, JER JE TO RJE[ENJE U UPRAVNOM SPORU PONI[TENO KAO NEZAKONITO. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2001, strana 23) Naknada {tete - ru{enje bespravno izgra|enog objekta Odgovornost za {tetu - organa uprave zbog ru{enja objekta bez gra|evinske dozvole [teta - nastala ru{enjem bespravno izgra|enog objekta IAKO JE NADLE@NI ORGAN IMAO PRAVO DA SRU[I ZGRADU KOJA JE SAGRA\ENA BEZ GRA\EVINSKE DOZVOLE NIJE OVLA[TEN DA PRI TOME POSTUPA BEZOBZIRNO, VE] PRI RU[ENJU TREBA DA POSTUPA TAKO KAKO BI [TETA BILA [TO MANJA, JER, U PROTIVNOM, ]E ODGOVARATI ZA [TETU. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2001, strana 23) Odgovornost za {tetu - uzro~na veza izme|u {tetne radnje i posljedice KADA JE KOD OSOBE KOJA JE PRETRPJELA PROMETNU NESRE]U, ZBOG ZADOBIJENIH POVREDA, TE DUGOTRAJNOG MIROVANJA I LE@ANJA, DO[LO DO SLABOSTI I NESPOSOBNOSTI ORGANIZMA, A [TO JE POGODOVALO RAZVOJU 199

UPALE PLU]A KOJA JE UZROK SMRTI TE OSOBE, BEZ OBZIRA NA RELATIVNO DUG VREMENSKI PERIOD OD POVRE\IVANJA DO SMRTI (OKO OSAM MJESECI), POSTOJI KONTINUITET PREDVIDIVIH I MEDICINSKIH MOGU]IH ME\USOBNIH UZROKA I POSLJEDICA, TE POSTOJI UZRO^NA VEZA IZME\U [TETNE RADNJE (PROMETNA NESRE]A U KOJOJ JE TA OSOBA POVRIJE\ENA) I POSLJEDICE (SMRTI TE OSOBE), ZBOG ^EGA POSTOJI [TETNIKOVA ODGOVORNOST ZA [TETU. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2001, str. 23 - 24) Javni dug - nisu tra`bine iz deliktne odgovornosti ^lanovi 1. i 3. Zakona o utvr|ivanju i ostvarivanju tra`bina nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti ^lan 154. Zakona o obveznim odnosima NISU PROGLA[ENE JAVNIM DUGOM NOV^ANE TRA@BINE PREMA FEDERACIJI BiH, NASTALE ZA VRIJEME RATNOG STANJA I NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI, KADA POTJE^U IZ DELIKTNE ODGOVORNOSTI. Iz obrazlo`enja: Grije{i revizija i kada prigovara da je u odnosu na zatezne kamate trebao biti primijenjen Zakon o utvr|ivanju i ostvarivanju tra`bina nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti, najprije stoga {to u vrijeme dono{enja ni`estupanjskih presuda nije bio ni donijet, a potom {to se taj Zakon primjenjuje samo na tra`bine pravnih i fizi~kih osoba prema Federaciji, koje su nastale za potrebe obrane u razdoblju ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti (~lanak 1.) po osnovi mobiliziranih ili ustupljenih sredstava, isporuke materijala, robe i usluga ustupljenih nov~anih sredstava i drugim osnovama, sve za potrebe obrane (~lanak 3. Zakona). Tu`iteljeva tra`bina potje~e iz po~injenja kaznenog djela kao deliktne radnje, koju je po~inio pripadnik oru`anih snaga, pa, iako je nastala u vrijeme trajanja neposredne ratne opasnosti, po mi{ljenju ovoga suda, ne bi se na nju mogao primijeniti navedeni propis. (Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev-208/02, od 20. 5. 2004. godine Bilten VS FBiH, broj 1/2004, odluka broj 28, strana 21) Prouzrokovanje {tete - uzro~na veza [teta - prouzrokovanje, uzro~na veza PRETPOSTAVKA ODGOVORNOSTI ZA [TETU JE POSTOJANJE UZRO^NE VEZE IZME\U [TETNE RADNJE I NASTALE [TETE. AKO JE [TETA NASTALA USLIJED VI[E UZROKA, UZRO^NIK JE, U PRAVILU, ONAJ KOJI JE U UZRO^NO-POSLJEDI^NOM NIZU DOVEO DO NASTUPANJA [TETE. TA UZRO^NOST, ME\UTIM, NE MORA POSTOJATI SAMO KAO NEPOSREDNA VEZA IZME\U POSLJEDNJEG UZROKA [TETE I [TETNE POSLJEDICE, VE] JE MOGU]E DA JE TAJ POSLJEDNJI UZROK, ZA KOJI [TETNIK, INA^E, NE BI SNOSIO ODGOVORNOST ZA [TETU, IZAZVAN ONIM ^INJENJEM ZBOG ^IJEG U^INKA [TETNIK ODGOVARA ZA [TETU. Iz obrazlo`enja: Polaze}i od iznijetog stanovi{ta, a kraj utvr|enih ~injenica da tu`eni nije obu~io tu`ioca za obavljanje poslova na kojim je povrije|en, {to je bio du`an u~initi, da je tu`eni dozvolio tu`iocu rad na neispravnom transporteru i time povrijedio svoju du`nost da se u svakom momentu stara o odr`avanju transportera u stanju koje }e obezbijediti sigurnost u radu radnika na ovoj ma{ini, da je tu`eni tolerisao postupak radnika u otklan200

janju zaglavljenih komada isje~enog drveta na transporteru na na~in kako je to tu`ilac ~inio, {to pri pravilnoj organizaciji posla radnici to nisu mogli ~initi, a da o tome ne zna poslovo|a ili predradnik kome su radnici nesporedno pot~injeni i da su vje{taci P J. i [. . S. iz Instituta za{tite i ekologije iz B. L. u svome nalazu, na koga se tu`eni poziva u reviziji u prilog teze o neosnovanosti tu`benog zahtjeva, izri~ito naveli da “uvidom na sada{njoj traci nema mogu}nosti propadanja i zaglavljivanja drveta u njoj” (poslije nesre}e zamijenjena stara gumena traka novom) - ovaj sud nalazi da je pona{anje, sve i da se pogon transportera mogao isklju~iti pomo}u “stop” prekida~a koji se nalazio na pomo}nom komandnom punktu, izazvano navedenim propustima tu`enog i da su i ovi propusti u uzro~noj vezi sa {tetom, uslijed ~ega je tu`eni odgovoran za nesre}u koja se dogodila. Drugo je, me|utim, pitanje da li je i u kojoj mjeri tu`ilac svojim pona{anjem doprinio nastanku {tetnog doga|aja. Za pravilan odgovor na ovo pitanje bilo je potrebno putem postupka dokazivanja utvrditi da li je taster na komandnom pultu sa koga je tu`ilac kontrolisao rad transportera bio ispravan ili ne i da li je tu`ilac uistinu znao da se pogon transportera mo`e zaustaviti pomo}u “stop” prekida~a. Jer, ukoliko bi se ustanovilo da je taj taster bio ispravan i da je tu`ilac znao da pomo}u njega mo`e isklju~iti pogon transportera, {to je tvrdio tu`eni, tada bi, po mi{ljenju ovog suda, i tu`ilac bio suodgovoran za {tetu, u kom slu~aju bi se ostvario uslov za podijeljenu odgovornost u smislu odredbe iz ~lana 177. stav 3. u vezi ~lana 192. ZOO. Prvostepeni sud ove ~injenice nije utvrdio na nesumnjiv na~in. ^ak {tavi{e, ni`estepeni sudovi su na{li da navedene ~injenice nisu odlu~ne za odluku o sporu. Dosljedno tome ima se uzeti da revizija tu`enog osnovano ukazuje na to da u konkretnom slu~aju ni prvostepeni ni drugostepeni sud nisu valjano obrazlo`ili za{to smatraju da i tu`ilac nije suodgovoran za {tetu. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev-151/02, od 12. 12. 2003. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj I/2004, odluka broj 57, str. 97 - 99) Odgovornost za {tetu - op{te i posebne pretpostavke [teta - odgovornost, op{te i posebne pretpostavke DA BI DO[LO DO ODGOVORNOSTI ZA [TETU POTREBNO JE NE SAMO DA JE NEKO LICE PRETRPI, VE] I DA SE OSTVARE I DRUGE PRETPOSTAVKE, I TO: POSTOJANJE SUBJEKTA ODGOVORNOSTI ZA [TETU; [TETNA RADNJA; PROTIVPRAVNOST [TETNE RADNJE I UZRO^NA VEZA IZME\U [TETNE RADNJE I [TETE, A KOD ODRE\ENE VRSTE OD[TETNE ODGOVORNOSTI JO[ I POSEBNE PRETPOSTAVKE ME\U KOJE SPADAJU NA PRIMJER: KRIVICA, TE OPASNOST STVARI, ODNOSNO DJELATNOSTI KOJE SU BILE UZROK [TETE. Iz obrazlo`enja: U konkretnom slu~aju ni prvostepeni ni drugostepeni sud nisu obrazlo`ili za{to smatraju da je tu`ena odgovorna za {tetu koju tu`ilac zahtijeva u ovoj parnici, niti se iz obrazlo`enja njihovih odluka vidi o kojoj odgovornosti se ovdje radi, tj. da li o odgovornosti tu`ene po osnovu krivice, u smislu ~lana 154. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima - dalje: ZOO ili o odgovornosti za {tetu, u smislu ~lana 266. stav 2. ZOO ili o nekoj drugoj odgovornosti, a niti naveli pravne propise na osnovu kojih je donijeta odluka u ovom dijelu. Ni`estepeni sudovi su se zadovoljili samo utvr|enjem da je tu`ilac imao odre|ene izdatke u vezi sa pripremama za gra|enje, {to kao ~injeni~ni osnov nije dovoljno za odluku o sporu. Zbog pogre{nog pristupa rje{enju pravne stvari koja se ti~e tu`benog zahtjeva tu`ioca za naknadu {tete ni`estepeni sudovi su propustili, sa stanovi{ta primjene mater201

ijalnog prava utvrditi postojanje svih potrebnih op{tih i posebnih pretpostavki od{tetne odgovornosti tu`ene za naknadu {tete koju tu`ilac zahtijeva u ovoj parnici. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev-80/02, od 17. 5. 2002. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj I/2004, odluka broj 58, str. 99 - 100) Naknada {tete - od strane dru{tveno-politi~ke organizacije Odgovornost za {tetu - dru{tveno-politi~ke organizacije [teta - odgovornost dru{tveno-politi~ke organizacije ^lan 17. stav 1. Ustava Republike Srpske ^lan 23. stav 1. Zakona o radnim odnosima u dr`avnim organima ^lan 154. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima ZA [TETU KOJU SLU@BENO LICE U VEZI SA VR[ENJEM SLU@BE PRI^INI GRA\ANINU U VR[ENJU JAVNIH OVLA[]ENJA PRIMARNO ODGOVARA REPUBLIKA SRPSKA UKOLIKO NE DOKA@E DA JE [TETA NASTUPILA VI[OM SILOM ILI KRIVICOM SAMOG O[TE]ENIKA, A PORED NJE I SLU@BENO LICE AKO JE [TETU PROUZROKOVALO TRE]EM LICU NAMJERNO ILI IZ GRUBE NEPA@NJE. Iz obrazlo`enja: Polaze}i od utvr|enog ~injeni~nog stanja prvostepeni sud je zaklju~io da tu`eni, kao pripadnici Stanice policije u L., sve i da su prouzrokovali tu`iocu {tetu koju zahtijeva u ovoj parnici, nisu pasivno legitimisani u ovom sporu, jer da su postupili u vr{enju slu`be, u kom slu~aju za ovakvu {tetu isklju~ivo odgovara Stanica policije u L., u skladu sa odredbom iz ~lana 170. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO), a supsidijarno i tu`eni u skladu ~lana 170. stav 2. ovog zakona samo u slu~aju da su {tetu prouzrokovali namjerno, {to ovdje nije slu~aj, i sudio tako {to je odbio tu`beni zahtjev. Drugostepeni sud je potvrdio prvostepenu presudu, ali za osnov svoje presude ne uzima razloge na kojima je zasnovana prvostepena presuda. Drugostepeni sud, naime, smatra da se na sporni slu~aj ne mo`e primijeniti odredba iz ~lana 170. ZOO, nego odredba iz ~lana 172. ZOO kojom je propisana odgovornost pravnog lica za {tetu koju prouzrokuje njegov organ tre}em licu u vr{enju ili u vezi sa vr{enjem svojih funkcija. Prema tome, oba ni`estepena suda nalaze da tu`beni zahtjev nije osnovan, jer da tu`eni nisu u pravnom odnosu (nisu pasivno legitimisani) prema tu`iocu, a u pogledu naknade {tete i to prvostepeni sud pozivom na odredbu ~lana 170. stav 1. ZOO, a drugostepeni sud pozivom na odredbu iz ~lana 172. stav 1. ZOO. Stanovi{te na kome se zasniva drugostepena i prvostepena presuda predstavlja pogre{nu primjenu materijalnog prava. [tetni doga|aj u kome je nastala {teta zbio se 21. 10. 1993. godine. Tu`eni su u ovo vrijeme bili pripadnici milicije (sada policije) kod Stanice bezbjednosti L. i u tom svojstvu su navedenog dana preduzimali mjeru oduzimanja vatrenog oru`ja (vojni~ke pu{ke) koju je posjedovao tu`ilac. U ovo vrijeme bio je na snazi Zakon o unutra{njim poslovima (“Slu`beni glasnik Srpskog naroda u BiH”, broj: 4/93 - dalje: ZUP iz 1993. godine). Unutra{nje poslove na teritoriji Republike Srpske, prema ~lanu 5. navedenog zakona (sada ~lan 5. Zakona o unutra{njim poslovima - “Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 21/98), vr{i Ministarstvo unutra{njih poslova kao jedinstveni republi~ki organ neposredno. Stanica javne bezbjednosti, pa, prema tome, i pojedini pripadnici milicije na slu`bi kod stanice obrazovane na podru~ju Republike podre|eni su u vr{enju svojih zadataka Ministarstvu za unutra{nje poslove Republike Srpske. Pojedini ~lan stanice 202

javne bezbjednosti, dakle, vr{i slu`bu Republike Srpske i to kao pripadnik Ministarstva za unutra{nje poslove kao dr`avnog organa. Stanovi{te prvostepenog suda da se na ovaj spor ima primijeniti propis ~lana 170. stav 1. ZOO, nije pravilan. Ovaj ~lan se odnosi na odgovornost preduze}a prema tre}em licu za {tetu koju njegov radnik na radu ili u vezi sa radom prouzrokuje. Spor se ne mo`e razrije{iti ni primjenom propisa ~lana 172. stav 1. ZOO na koji se poziva drugostepeni sud. ^lan 172. stav 1. ZOO se odnosi na odgovornost pravnog lica za {tetu koju uzrokuje njegov organ u obavljanju ili u vezi sa obavljanjem svojih funkcija bilo da je u pitanju individualna, pojedina~na ili inokosni organ ili ~lanovi kolegijalnog organa, a ne na odgovornost za {tetu koju tre}em licu uzrokuju njihovi radnici na radu ili u vezi sa radom. Tako|e se ovaj spor ne mo`e razrije{iti ni primjenom propisa iz ~lana 171. ZOO na koji ukazuje revident. Ovaj propis se odnosi na odgovornost poslodavaca za {tetu koju kod njih zaposleni radnici uzrokuju tre}em licu na radu ili u vezi sa radom. Prilikom raspravljanja i odlu~ivanja o ovom sporu, ni`estepeni sudovi su morali imati u vidu pravne propise kako slijedi: Po ~lanu 17. stav 1. Ustava Republike Srpske, svako ima pravo na naknadu {tete koju mu nezakonitim ili nepravilnim radom nanese slu`beno lice ili dr`avni organ, odnosno organizacija koja vr{i javna ovla{}enja. Pojedinim zakonskim odredbama bli`e je razra|ena odgovornost za {tetu koju tre}im licima prouzrokuju nepravilnim ili nezakonitim radom lica, odnosno organ dru{tveno-politi~ke zajednice, kao npr. u odredbi ~lana 75. stav 1. Zakona o sudovima i sudskoj slu`bi -”Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 13/2000 (ranije ~lan 69. stav 1. Zakona o redovnim sudovima - “Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 22/96), koji glasi “Republika Srpska odgovara za {tetu koju sudija ili sudija porotnik u~ini u vr{enju sudijske du`nosti svojim nezakonitim ili nepravilnim radom gra|anima i pravnim licima”, zatim u odredbi ~lana 154. re~enica druga Zakona o vojsci - “Slu`beni glasnik RS”, broj 31/96 - (ranije ~lan 121. stav 1. Zakona o vojsci - “Slu`beni glasnik Srpskog naroda u BiH”, broj 7/92, koji glasi: “Odgovornost dr`ave za {tete koje vojna lica u~ine u vezi sa vr{enjem slu`be utvr|uje se po op{tim propisima o naknadi {tete, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno”. ZUP iz 1993. godine i Zakon o dr`avnoj upravi (“Slu`beni glasnik srpskog naroda u BiH”, broj 4/94 - sada va`e}i istoimeni zakon - “Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 1/04) u svojim odredbama ne sadr`e odredbe o odgovornosti za {tetu koju zaposleni u dr`avnom organu prouzrokuje tre}im licima, a nemaju ni prelazne odredbe o odgovornosti za {tetu koja je nastala prije ovih zakona. Po ~lanu 23. stav 1. Zakona o radnim odnosima u dr`avnim organima (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, br. 11/94, 3/96 i 6/97), koji je bio na snazi u vrijeme dono{enja ni`estepenih presuda, zaposleni u dr`avnom organu odgovoran je za {tetu koju je na radu ili u vezi sa radom, namjerno ili iz grube nepa`nje, prouzrokovao dr`avnom organu, pravnom licu ili gra|anima. Ni u ovom zakonu nema prelaznih odredbi o odgovornosti dr`ave ili nekog drugog za {tetu koju lice na slu`bi u njihovo ime u~ini pri vr{enju slu`be gra|anima, svojim neakonitim ili nepravilnim radom, jednako kao ni odredbe Zakona o unutra{njim poslovima (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 21/98, sa izmjenom i dopunom u broju 18/99) niti je odredbama ovih zakona i odredbama ranijih zakona iz ove oblasti propisano da u ovakvim slu~ajevima dr`ava isklju~ivo odgovara za {tetu koju slu`beno lice na slu`bi u Ministarstvu unutra{njih poslova u~ini pri vr{enju slu`be gra|anima ili pravnim licima svojim nezakonitim ili nepravilnim radom. Gledi{te da u ovom slu~aju za {tetu isklju~ivo odgovara Stanica milicije L., kako to nalazi prvostepeni sud, odnosno pravno lice, ~iji je organ prouzrokovao {tetu, kako to nalazi drugostepeni sud (drugostepeni sud ne ka`e 203

koje bi to bilo pravno lice), protivi se osnovnom i na~elnom pravilu da {tetu nakna|uje onaj ko {tetu svojom krivicom pri~ini (~lan 154. stav 1. ZOO), a ne mo`e se pravdati ni sa stanovi{ta pomenutog propisa iz ~lana 23. stav 1. Zakona o radnim odnosima u dr`avnim organima, iako je stupio na snagu poslije vremena u kome je nastala {teta o kojoj se sudi u ovoj parnici. [tetu koju tu`ilac zahtijeva u ovoj parnici, pod pretpostavkom da je nastala, o~evidno su pri~inili tu`eni u vr{enju slu`be, koju su vr{ili u okviru prava i du`nosti Republike Srpske, po tada, a i sada va`e}im propisima, pa za ovakav slu~aj treba u duhu zakona prihvatiti stanovi{te da Republika Srpska primarno odgovara za {tetu koju slu`beno lice u vezi sa vr{enjem slu`be pri~ini gra|aninu u vr{enju javnih ovla{}enja, ukoliko ne doka`e da je {teta nastupila vi{om silom ili krivicom samog o{te}enika, a pored nje i slu`beno lice ako je {tetu prouzrokovao tre}em licu namjerno ili iz grube nepa`nje. Samo na ovaj na~in se ostvaruje princip odgovornosti i omogu}ava za{tita opravdanih interesa gra|ana i, isto tako, se posti`e efikasno dejstvo te odgovornosti na rad politi~ko-teritorijalne organizacije i disciplina organa koji izvr{avaju pravo i du`nost Republike Srpske. Prema tome, ako bi bile ta~ne revidentove tvrdnje da su mu tu`eni svojim nezakonitim ili nepravilnim radom nanijeli tjelesne povrede, i da su to u~inili namjerno ili iz grube nepa`nje u ovom slu~aju bi, po shvatanju Vrhovnog suda, postojala odgovornost tu`enih za na takav na~in eventualno nastalu {tetu revidentu. Ni`estepeni sudovi, zbog pogre{nog pravnog stava da tu`eni nisu pasivno legitimisani u pogledu naknade {tete koju tu`ilac zahtijeva u ovoj parnici, nisu utvrdili ove odlu~ne ~injenice, radi ~ega je uva`enjem revizije i ni`estepene presude valjalo ukinuti na osnovu propisa iz ~lana 395. stav 2. Zakona o parni~nom postupku, te predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su|enje. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev-124/98, od 3. 8. 2001. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj I/2004, odluka broj 59, str. 100 - 104) Imisije (nedozvoljene) - mjera za spre~avanje nastanka {tete - odre|uje se na tro{ak posjednika izvora opasnosti Mjera za spre~avanje nastanka {tete - odre|uje se na tro{ak posjednika izvora opasnosti Opasnost {tete - mjera za spre~avanje nastanka {tete Zahtjev da se ukloni opasnost {tete - mjera za spre~avanje nastanka {tete ^lan 156. Zakona o obligacionim odnosima PREDUZIMANJE ODGOVARAJU]E MJERE ZA SPRE^AVANJE NASTANKA [TETE ILI UZNEMIRAVANJA ILI DA SE OTKLONI IZVOR OPASNOSTI ODRE\UJE SE NA TRO[AK POSJEDNIKA IZVORA OPASNOSTI, ODNOSNO NA TRO[AK LICA KOME JE IZVOR OPASNOSTI DAT NA UPRAVLJANJE. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca da se utvrdi obaveza tu`ene da preduzme odgovaraju}e mjere radi uklanjanja izvora opasnosti od kojeg prijeti {teta za tu`io~eve nepokretnosti. U postupku je utvr|eno da je put (ul. Ljubice Cerovac) dat tu`enoj na upravljanje odlukom nadle`nog organa, da ovaj put, s obzirom na na~in na koji se odr`ava, predstavlja izvor opasnosti od koga prijeti neposredna {teta na nepokretnostima tu`ioca i da

204

je nu`no preduzeti konkretne mjere (izgradnja potpornog zida) kako bi se sprije~ilo nastupanje {tete (obru{avanje zemlji{ne mase sa ulice na nepokretnosti tu`ioca). S obzirom na to da je tu`ena odbila da otkloni izvor opasnosti, tu`ilac je zatra`io da se tu`enoj naredi da otkloni izvor opasnosti na taj na~in {to }e ispod puta (ulice) i uz nepokretnosti tu`ioca izgraditi potporni zid, a ukoliko to ne u~ini, da mu se da ovla{}enje da to sam uradi na tro{ak tu`ene. Ni`estepeni sudovi su pozivom na odredbu iz ~l. 156. st. 2. Zakona o obligacionim odnosima udovoljili tu`benom zahtjevu. Pravilnost primjene prava na ~injeni~ni supstrat utvr|en ni`estepenim presudama revizija pobija sa dva su{tinska argumenta. Prvi je u gledi{tu da obaveza, na ~ije je ispunjenje tu`ena u ovom slu~aju osu|ena, ne mo`e imati pravni osnov u tome {to je predmetni put (ulica) odlukom nadle`nog organa dat na upravljanje tu`enoj. Drugi je, pak, u tome da sud uop{te nije bio ni nadle`an da odlu~uje o zahtjevu kakav je tu`ilac u ovom slu~aju postavio, s obzirom na odredbu ~l. 157. Zakona o prostornom ure|enju (o takvom zahtjevu, prema ovoj zakonskoj odredbi, nadle`an je da odlu~uje ovla{}eni organ skup{tine op{tine). Prvi argument ima karakter apodikti~nog tvr|enja bez ikakve bli`e analize i razrade njegovih bitnih upori{ta ili op{te zna~enje {to bi moglo da dovede u pitanje ispravnost potpuno suprotnog gledi{ta ni`estepenih presuda. Drugi argument je izgra|en na djelimi~noj analizi odredbe ~l. 157. Zakona o prostornom ure|enju koja ne mo`e da poka`e kako su uop{te mogu}i pravni zaklju~ci koje revizija iz same te odredbe izvodi ve} prema njenom jezi~no-logi~nom zna~enju, a kamoli prema njenom zna~enju u okviru sistema normi kome pripada. Pri tome uop{te nije paralelno data kritika pravnog shvatanja ni`estepenih sudova (osim golog poricanja) koje afirmi{e primjenu instituta iz ~l. 156. Zakona o obligacionim odnosima na konkretni ~injeni~ni supstrat. Takva gledi{ta revizije nisu, po mi{ljenju ovog suda, prihvatljiva i to ne zbog njegove nedovoljne obrazlo`enosti ve} zbog unutra{nje, su{tinske neosnovanosti. ^injeni~na osnova ni`estepenih presuda u biti se icrpljuje u tome da put (ulica), koji je tu`enoj dat na upravljanje odlukom nadle`nog organa, s obzirom na na~in na koji se odr`ava, predstavlja izvor opasnosti od koga prijeti {teta nepokretnostima tu`ioca, pri ~emu se savr{eno konkretno odre|uje u ~emu se sastoji ta opasnost, za{to je ona neposredna i kolike su razmjere mogu}e {tete na nepokretnostima tu`ioca koje su izlo`ene ovoj opasnosti, te koje mjere su nu`ne kako bi se sprije~ilo nastupanje {tete (kako bi se uklonio izvor opasnosti koji prijeti {tetom). Kad prema odredbi ~l. 156. Zakona o obligacionim odnosima mo`e svako, pa, prema tome, i tu`ilac, tra`iti od drugog da ukloni izvor opasnosti od koga prijeti znatnija {teta njemu ili neodre|enom broju lica i kada u tu svrhu mo`e tra`iti da se preduzmu odgovaraju}e mjere za spre~avanje nastupanja {tete (u jednoj hipoteti~koj situaciji koju sadr`i ova odredba to mogu biti “dru{tveno opravdane” mjere), uz ~injenicu da je u konkretnom slu~aju tu`ena du`na da kontroli{e taj izvor opasnosti, onda se ne mogu podvr}i kritici gledi{ta ni`estepenih sudova da na ovaj slu~aj treba primijeniti ovu zakonsku odredbu, niti dalje konsekvencije tog gledi{ta koje se sastoje u ocjeni osnovanosti tu`io~evog zahtjeva. Sadr`aj ovla{}enja tu`ene da upravlja predmetnim putem (ulicom) i naro~ito sadr`aj njenih obaveza da taj put odr`ava, koje su vezane za to ovla{}enje, ne mogu se sagledati u uskom okviru odluke nadle`nog organa kojom mu je ovaj put dat na upravljanje, a na koju se revizija isklju~ivo poziva. Taj se okvir mora pro{iriti na sve one zakonske i podzakonske propise koji ure|uju pitanje ne samo subjekta obaveze odr`avanja puteva ve} i samog sadr`aja te obaveze, tj. na koji na~in se putevi moraju odr`avati, kakvi zahtjevi se pri tome moraju ispuniti i u koju svrhu (Zakon o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima, Zakon 205

o putevima itd.). U tim propisima nije, dodu{e, izri~ito re~eno da je jedna od svrha tog odr`avanja uklanjanje opasnosti za nepokretnosti koje su u susjedstvu putevima, ali ba{ u tome i jeste jedna od pretpostavki primjene op{te odredbe ~lan 156. Zakona o obligacionim odnosima. U reviziji se, s ovim u vezi, navodi da tu`ena u predmetnoj ulici nije izvodila nikakve radove, da nije postavljala nikakve vodovodne i kanalizacione cijevi i na osnovu toga se tvrdi da tu`ena ni~im nije doprinijela nastanku {tete. Tu`beni zahtjev u ovom slu~aju nije ni usmjeren na naknadu {tete, ve} na preduzimanje mjera radi uklanjanja izvora opasnosti od koga prijeti {teta. A o~igledno je da je opasnost za tu`io~eve nepokretnosti nastala ba{ zbog toga {to tu`ena “nije izvodila nikakve radove” na odr`avanju predmetnog dijela puta, {to je, ina~e, bila du`na prema va`e}im propisima. Nepostojanje finansijskog pokri}a za takve “radove” ne mo`e imati nikakvog zna~aja za postojanje obaveze tu`ene, o kojima je rije~, kao pravnim obavezama, niti se odatle mogu izvla~iti bilo kakve konsekvencije za sporni odnos. Iz svega ovoga se istovremeno vidi da je teza revizija o odsustvu pasivne legitimacije tu`ene u ovom slu~aju bez ikakva osnova. Ta~no je da odredba ~l. 157. Zakona o prostornom ure|enju propisuje da se izgradnja gra|evina, naselja i ure|enje prostora, kao i za{tita sredine izvodi, po pravilu, na osnovu srednjoro~nog programa i da, prema sljede}oj odredbi (~l. 158.) istog zakona, taj program donosi skup{tina dru{tveno-politi~ke zajednice. Ali, ve} iz jezi~ko-logi~kog smisla samih tih odredbi, a kamoli iz smisla koji izlazi iz njihovog sistematskog tuma~enja, o~igledno se vidi da one ure|uju sasvim druga~ija pitanja i da stoga nikako ne mogu suspendovati va`enje op{te odredbe ~l. 156. ZOO, za konkretni slu~aj - po principu va`enja specijalnog zakona. Li{eno je, dakle, bilo kakvog osnova i gledi{te revizije da sud uop{te nije bio nadle`an da odlu~uje o zahtjevu kakav je tu`ilac u ovom slu~aju postavio (da takvu nadle`nost ima upravni organ). Prema tome, nisu u~injene povrede odredaba parni~nog postupka iz ~l. 354. st. 2. ta~. 13. Zakona o parni~nom postupku, na koje revizija ukazuje. Zbog svega iznijetog, a i s obzirom na to da nije po~injena ni bitna povreda odredaba parni~nog postupka iz ~l. 354. st. 2. ta~. 10. Zakona o parni~nom postupku, na koju ovaj revizijski sud pazi po slu`benoj du`nosti, valjalo je reviziju odbiti na osnovu ~l. 393. Zakona o parni~nom postupku. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev.57/93, od 10. 11. 1993. godine Bilten VS RS, broj I/1999, odluka broj 60) Imisije (obi~ne ili neobi~ne) - objektivno pravilo kod ocjene Nedozvoljene imisije - objektivno pravilo kod ocjene ZA OCJENJIVANJE DA LI SE RADI O OBI^NIM ILI NEOBI^NIM IMISIJAMA, SLU@I OBJEKTIVNO A NE SUBJEKTIVNO PRAVILO. Iz obrazlo`enja: Tu`enik je u svom stanu a u prostoriji koja je do tu`itelji~inog stana, jer ih dijeli samo pregradni zid, instalirao kuhinju koja je bila ranije na drugom kraju. U toj kuhinji je na taj pregradni zid montirao vodu, sudoper, {tednjak i ostaleelemente. Tu`iteljica tra`i zabranu {umova koji dolaze sa tih instalacija, odnosno njihovo uklanjanje, jer to sada remeti njen mir i ti{inu u spava}oj sobi. Prvostepeni sud je tu`bu odbio nalaze}i da se radi o obi~nim imisijama koje su dozvoljene. Ovakav stav prvostepenog suda je prihvatio i ovaj sud uz date razloge prvostepenog suda kao pravilne. Za ocjenjivanje da li se radi o obi~nim ili neobi~nim imisijama, slu`i 206

objektivno a ne subjektivno pravilo. To zna~i da }e se raditi o neobi~nim imisijama ako one sa subjektivnog gledi{ta prelaze razumnu i normalnu granicu. To dalje zna~i da nije relevantno kako netko subjektivno reagira na takve imisije. Sporne imisije sa objektivnog stanovi{ta nisu neobi~ne zbog ~ega izvo|enje dokaza na subjektivno reagiranje tu`iteljice na te imisije, a na {to `alba prete`no ukazuje, pokazuju se nepotrebnim. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2002, str. 16 - 17) Imisije (nedozvoljene) - sudska za{tita Nedozvoljene imisije - sudska za{tita Sudska za{tita od nedozvoljenih imisija - pravne pretpostavke oblici pravne za{tite ^lan 156. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 5. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima POSTOJE DVIJE VRSTE OBLIKA PRAVNE ZA[TITE OD NEDOZVOLJENIH IMISIJA PRVA U OBLIKU OD[TETNE ZA[TITE OD IMISIJE KOJU URE\UJE ODREDBA ^LANA 156. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA KAO LEX GENERALIS U IMISIJSKOM PRAVU I DRUGA - KOJU URE\UJE ^LAN 5. ZAKONA O OSNOVNIM SVOJINSKOPRAVNIM ODNOSIMA, KAO STVARNO PRAVNU ZA[TITU LEX SPECIALIS KOJA JE U@A OD OD[TETNE, JER PRIPADA VLASNIKU, ODNOSNO PRETPOSTAVLJENOM VLASNIKU U OBLIKU NEGATORNE TU@BE, ^IJI JE SADR@AJ ODRE\EN U ^LANU 42. ZAKONA O OSNOVNIM SVOJINSKO-PRAVNIM ODNOSIMA Iz obrazlo`enja: U konkretnom slu~aju tu`iteljica tra`i sudsku za{titu od nedozvoljenih imisija, jer da je tu`eni na zajedni~kom zidu, koji razdvaja nekretnine stranaka, izgradio dimnjak iz koga se u njenu ku}u i ostale pomo}ne objekte pronosi dim i time uzrokuje znatnija {teta, pa je zatra`ila da se tu`enom nametne obaveza da ovaj dimnjak ukloni. Oba ni`estepena suda, pozivaju}i se na rezultate rasprave prihvataju ~injeni~ne navode tu`be i tu`benom zahtjevu udovoljavaju, jer da su se ostvarile sve pravne pretpostavke da se tu`iteljici, u smislu ~lanova 75. i 79. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (dalje: ZOSPO) pru`i sudska za{tita u opsegu i na na~in kako je to tu`iteljica tra`ila. Osnovano se, me|utim, u zahtjevu za za{titu zakonitosti navodi da su ni`estepeni sudovi dono{enjem pobijanih odluka po~inili bitnu povredu odredaba parni~nog postupka iz ~lana 354. stav 2. ta~ka 13. Zakona o parni~nom postupku (dalje: ZPP-e). Postoje dvije vrste oblika pravne za{tite od nedozvoljenih imisija - prva u obliku od{tetne za{tite od imisije koju ure|uje odredba iz ~lana 156. Zakona o obligacionim odnosima, kao lex generalis u imisijskom pravu, prema kojoj svako mo`e tra`iti od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija {teta njemu ili neodre|enom broju lica, te da se suzdr`i od djelatnosti kojom uzrokuje uznemiravanje ili opasnost od {tete, ako se nastanak uznemiravanja ili {tete ne mo`e sprije~iti odgovaraju}im mjerama i druga - koju ure|uje ~lan 5. ZOSPO, kao stvarno pravnu za{titu lex specialis koja je u`a od od{tetne, jer pripada vlasniku, odnosno pretpostavljenom vlasniku u obliku negatorne tu`be, ~iji je sadr`aj odre|en u ~lanu 42. ZOSPO. Prema tome, aktivnu legitimaciju na od{tetnu za{titu mo`e imati svako ko je izlo`en {teti, opasnosti {tete ili uznemiravanju, dok stvarno-pravnu za{titu mo`e ostvariti samo 207

vlasnik, odnosno pretpostavljeni vlasnik nekretnina, a ne i posjednik nekretnina. Posjednik nekretnina prema stvarnopravnoj za{titi ima samo za{titu s obzirom na posljednje stanje posjeda i od nastalog smetanja (~lan 78. ZOSPO). Tu za{titu sud osigurava na na~in da odredi zabranu daljnjeg smetanja posjeda, a sve uz uslove iz ~lana 79. ZOSPO. Republi~ki javni tu`ilac, dakle, osnovano ukazuje na to da se zahtjev tu`ilje nije mogao raspraviti prema propisima koji va`e za smetanje posjeda kako su to u~inili ni`estepeni sudovi, uslijed ~ega su zbog pogre{nog pravnog stava propustili da utvrde da li su se ispunili uslovi, u smislu ~lana 156. stav 2. ZOO, da sud naredi preduzimanje odgovaraju}ih mjera za spre~avanje nastanka znatnije {tete ili uznemiravanja ili da se ukloni izvor opasnosti na tro{ak dr`aoca izvora opasnosti ako on sam ne u~ini, odnosno uslovi, u smislu ~lana 42. ZOSPO, da sud naredi uspostavu prija{njeg stanja uklanjanjem dimnjaka ili naredi preduzimanje odgovaraju}ih mjera da uznemiravanje prestane. PO{TO ni`estepeni sudovi u ovom pravcu nisu ra{~istili stanje stvari, to se pravilnost rje{enja ne mo`e ispitati, a to predstavlja bitnu povredu odredaba parni~nog postupka na koju zahtjev osnovano ukazuje. (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Gvl-5/02, od 14. 6. 2002. godine - Bilten sudske prakse VS RS, broj I/2004, odluka broj 52, str. 88 - 90) Naknada {tete - zbog {tetnih imisija [tetne imisije - zahtjev za naknadu {tete ZAHTJEV ZA NAKNADU [TETE KOJU O[TE]ENI TRPI ZBOG TOGA [TO SU NJEGOVE NEKRETNINE USLJED REGULACIJE VODA IZLO@ENE DJELOVANJU POPLAVNIH VODA PREDSTAVLJA ZAHTJEV PO OSNOVU NAKNADE ZBOG [TETNIH IMISIJA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2001, strana 30) Odgovornost za {tetu - od imisija [tetne imisije - objektivna odgovornost ODGOVORNOST ZA [TETU OD IMISIJA KOJE DOLAZE OD INDUSTRIJSKOG POSTROJENJA ZASNIVA SE NA OBJEKTIVNOM PRINCIPU. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2001, strana 31) Naknada {tete - zbog {tetnih imisija - op}ekorisna djelatnost [tetne imisije - obavljanje op}e korisne djelatnosti i naknada {tete AKO IMISIJE POTI^U OD OBAVLJANJA OP]E KORISNE DJELATNOSTI NE MO@E SE, BEZ OBZIRA NA NJIHOV INTENZITET, TRA@ITI UKLANJANJE IZVORA IMISIJE, VE] SE MO@E TRA@ITI SAMO NAKNADA [TETE AKO IZNOSI IMISIJE PRELAZE UOBI^AJENE GRANICE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2001, strana 31)

208

[tetne imisije - kada su sno{ljive VLASNIK DOBRA KOJE JE IZLO@ENO IMISIJAMA IMA PRAVO NA NAKNADU [TETE SAMO U SLU^AJU AKO SE RADI O IMISIJAMA KOJE PO SVOM INTENZITETU U ZNATNOJ MJERI OGRANI^AVAJU NJEGOVA VLASNI^KA PRAVA, A NE I U SLU^AJU KADA SE RADI O IMISIJAMA KOJE SU SNO[LJIVE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2001, strana 31) Naknada {tete - uzrokovane bukom [tetne imisije - naknada {teta zbog buke IMAJU PRAVO NA NAKNADU [TETE VLASNICI STANA KOJI SU ZBOG BUKE I VIBRACIJE DO KOJIH JE DOLAZILO ZBOG POSLOVANJA TU@ENOG (VLASNIK DISKO KLUBA) U ZNATNOJ MJERI BILI ONEMOGU]ENI U NESMETANOM KORI[TENJU STANA (NO]NI MIR I PO^INAK). (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2001, strana 31)

b) Odgovornost po osnovu krivice (~l. 158. do 163)
Odgovornost po osnovu krivice - gruba nemarnost u saobra}aju Gruba nemarnost - voza~a u saobra}aju ^lan 158. Zakona o obligacionim odnosima GRUBA NEMARNOST POSTOJI ONDA KADA [TETNIK U SVOM POSTUPANJU ZANEMARUJE I ONAKVU PA@NJU KOJA SE MO@E I MORA O^EKIVATI KOD SVAKOG ^OVJEKA PROSJE^NIH SPOSOBNOSTI. VOZA^ AUTOMOBILA, PREMA TOME, POSTUPA SA GRUBOM NEPA@NJOM KADA ULAZE]I U RASKR[]E PRO\E PORED SAOBRA]AJNOG ZNAKA NAILA@ENJA NA CESTU SA PRAVOM PRVENSTVA, A UZ TO JO{ PRILIKOM VO@NJE U MRAKU, PO MAGLI I KI[OVITOM VREMENU SA SUSNJE@ICOM, PRETHODNO SE TEMELJITO NE UVJERI O STANJU NA KOLNIKU I DA LI MO@E NESMETANO U]I I UKLJU^ITI SE U SAOBRA]AJ NA CESTU SA PRAVOM PRVENSTVA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/1999, strana 37) Odgovornost po osnovu krivice - voza~a - krajnja nepa`nja Odgovornost za {tetu - voza~a - krajnja nepa`nja Krajnja nepa`nja - voza~a ^lan 158. Zakona o obligacionim odnosima GRUBA NEMARNOST (KRAJNJA NEPA@NJA) POSTOJI ONDA KADA JE [TETNIK U SVOM POSTUPANJU ZANEMARIO I ONAKVU PA@NJU KOJA SE MO@E I MORA O^EKIVATI OD SVAKOG ^OVJEKA PROSJE^NIH SPOSOBNOSTI. VOZA^ AUTOMOBILA, PREMA TOME, POSTUPA S GRUBOM NEPA@NJOM KADA - NEPRILAGO\ENOM BRZINOM OD 70 KM/h, A TO JO[ PO VLA@NOM I KLIZAVOM PUTU, DJELIMI^NO I MJESTIMI^NO PREKRIVENIM BLATOM, K TOME JO[ U ZAVOJU - IZAZOVE DIREKTAN SUDAR NA LIJEVOJ KOLOVOZNOJ TRACI GLEDANO U PRAVCU NJEGOVOG SMJERA KRETANJA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2001, strana 36) 209

Odgovornost po osnovu krivice - voza~a - krajnja nepa`nja Odgovornost za {tetu - voza~a - krajnja nepa`nja Krajnja nepa`nja - voza~a ^lan 158. Zakona o obligacionim odnosima KRAJNJA NEPA@NJA U PROMETU POSTOJI AKO SE VOZA^ UPUSTIO U PRETJECANJE TERETNOG VOZILA POUZDAVAJU]I SE SAMO U ZNAKOVE VOZA^A TERETNOG VOZILA, A DA SE PRETHODNO NIJE UVJERIO DA LI IZ SUPROTNOG SMJERA DOLAZI KAKVO VOZILO. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2001, strana 36) Odgovornost po osnovu krivice - voza~a - krajnja nepa`nja Odgovornost za {tetu - voza~a - krajnja nepa`nja Krajnja nepa`nja - voza~a ^lan 158. Zakona o obligacionim odnosima KRAJNJA NEPA@NJA U SAOBRA]AJU POSTOJI AKO JE VOZA^ UPRAVLJAO NA MJESTU OBILJE@ENOM KAO “CRNA TA^KA” BRZINOM OD 100 KM/h, ILI AKO JE VOZA^ UPRAVLJAO VOZILOM KROZ NASELJENO MJESTO BRZINOM OD 86 KM/h U VRIJEME KADA JE ZBOG ODLASKA GRA\ANA NA POSAO PUT BIO VEOMA FREKVENTAN A ISTOVREMENO JE PUTEM VOZILO MNOGO BICIKLISTA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2001, strana 36) Odgovornost po osnovu krivice - voza~a - krajnja nepa`nja Odgovornost za {tetu - voza~a - krajnja nepa`nja Krajnja nepa`nja - voza~a SA KRAJNJOM NEPA@NJOM POSTUPA VOZA^ KOJI SE UPUSTI U OBILA@ENJE O[TE]ENOG VOZILA NA CESTI, IAKO JE U ISTO VRIJEME IZ SUPROTNOG SMJERA NAILAZIO AUTOMOBIL. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2001, strana 24) Odgovornost po osnovu krivice - voza~a - krajnja nepa`nja Odgovornost za {tetu - voza~a - krajnja nepa`nja Krajnja nepa`nja - voza~a SA KRAJNJOM NEPA@NJOM POSTUPA VOZA^ AUTOMOBILA KADA NEPRILAGO\ENOM BRZINOM OD 70 KM/H PO VLA@NOM I KLIZAVOM PUTU DJELIMI^NO I MJESTIMI^NO PREKRIVENOM BLATOM, UZ TO JO[ U ZAVOJU, IZAZOVE DIREKTAN SUDAR NA LIJEVOJ TRACI KOLOVOZA GLEDANO U PRAVCU NJEGOVOG SMJERA KRETANJA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2001, strana 24)

210

Odgovornost po osnovu krivice - voza~a - krajnja nepa`nja Odgovornost za {tetu - voza~a - krajnja nepa`nja Krajnja nepa`nja - voza~a SA KRAJNJOM NEPA@NJOM POSTUPA I VOZA^ KADA PREVELIKOM BRZINOM U\E U NEPREGLEDAN O[TRI ZAVOJ I VOZILO STOGA PRE\E NA DRUGU STRANU CESTE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2001, strana 24)

c) Odgovornost za {tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti (~l. 173. do 179)
Opasna stvar - op}enito OPASNA JE SVAKA ONA STVAR KOJA PO SVOJIM OSOBINAMA, POLO@AJU, NA^INU I MJESTU UPOTREBE ILI NA NEKI DRUGI NA^IN PREDSTAVLJA OPASNOST ZA LJUDE I IMOVINU. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 3/2000, strana 20) Odgovornost za {tetu - od opasne djelatnosti - odgovornost po na~elu uzro~nosti Odgovornost po na~elu uzro~nosti - za {tetu od opasne djelatnosti [teta od opasne djelatnosti - odgovornost {tetnika po na~elu uzro~nosti ^lanovi 173., 174. i 177. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima KADA JE [TETA POSLJEDICA OPASNE DJELATNOSTI [TETNIK ODGOVARA PO NA^ELU UZRO^NOSTI TAKO DA SE SMATRA DA ONA POTI^E OD OPASNE DJELATNOSTI, IZUZEV AKO SE DOKA@E DA ONA NIJE UZROK [TETE, PA O[TE]ENI NE MORA DOKAZIVATI DA JE [TETNIK KRIV ZA [TETU, VE] JE DOVOLJNO DA DOKA@E DA PRETRPLJENA [TETA POTI^E OD OPASNE DJELATNOSTI. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca da mu tu`eni naknadi {tetu koju je pretrpio na radu kod tu`enog. Odlu~uju}i o osnovanosti tu`benog zahtjeva ni`estepeni sudovi su utvrdili sljede}e ~injeni~no stanje: 1. tu`ilac je u vrijeme {tetnog doga|aja koji se zbio no}u 2/3. decembra 1994. godine, kao obveznik radne obaveze, obavljao poslove obezbje|enja radne snage i imovine u industrijskoj pekari tu`enog; 2. tu`iocu je ove no}i nanijeta te{ka tjelesna povreda od neidentifikovane grupe vojnika Vojske RS koji su te no}i u{li u krug pekare preska~u}i metalnu ogradu i 3. tu`ilac nije izazvao sukob sa ovom grupom vojnika, niti svojim pona{anjem doprinio nastanku {tetnog doga|aja. Polaze}i od ovog utvr|enja, a kraj nesporne ~injenice da je priroda posla koju je obavljao tu`ilac u kriti~no vrijeme bila takva da je postojala evidentna mogu}nost sukobljavanja tu`ioca sa nasilnicima, {to se i ostvarilo, ni`estepeni sudovi su pravilno zaklju~ili da je {teta koju je tu`ilac pretrpio posljedica opasne djelatnosti i da je za takvu {tetu odgovoran tu`eni koji je obavljao pekarsku djelatnost u svoju korist. U pitanju je, dakle, odgovornost po na~elu uzro~nosti koju ima u vidu odredba iz ~lana 173. Zakona o obligacionim odnosima (dalje. ZOO). Ovom odredbom, naime, utvr|ena je pretpostavka uzro~nosti tako da se smatra da {teta poti~e od opasne stvari ili opasne djelatnosti, 211

) koja se sti~u po osnovu radnog odnosa.{teta od eksplozije ^lanovi 173..izuzev ako se doka`e da ona nije uzrok {tete. od 16. ZOO).od opasne stvari . strana 29) Odgovornost za {tetu .31/97. odluka broj 91) Odgovornost za {tetu .od opasne djelatnosti . pa o{te}eni ne mora dokazivati da je {tetnik kriv za {tetu. i 7. a za takvu {tetu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. st. 1. a to ni`estepeni sudovi pravilno uo~avaju. 1997. ima uzeti da postoji odgovornost tu`enog da naknadi {tetu tu`iocu po op{tim na~elima odgovornosti za {tetu. jednako kao i ~injenicu da tu`ilac ni djelimi~no nije doprinio nastanku {tetnog doga|aja. jer je tu`eni. godine Bilten VS RS. 10. u smislu ~lana 174. kako to neosnovano tvrdi revident. ZOO. PA ORGANIZATOR LOVA ODGOVARA PO NA^ELU OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI. s obzirom na prirodu i na~in posla koga je tu`ilac obavljao u vrijeme {tetnog doga|aja. usljed ~ega se.sje~a stabala ^lan 174.posebno izdanje) koji je odredbama ~lanova 6. mogao predvidjeti mogu}nost nastanka {tetnog doga|aja. broj: Rev.. U ovoj stvari navedeni uslovi se nisu ostvarili. pravo na zaradu. Zakona o obligacionim odnosima EKSPLOZIVNI MATERIJAL JE STVAR KOJA STVARA POVE]ANU OPASNOST ZA OKOLINU PA JE ZATO LICE KOME MATERIJAL PRIPADA DU@NO NAKNADITI [TETU OD EKSPLOZIJE I KADA NA NJEGOVOJ STRANI NE POSTOJI KRIVNJA ZA PO^INJENU [TETU. odgovara onaj koji obavlja ili organizuje odre|enu djelatnost u svoju korist. Zakona o obligacionim odnosima ORGANIZATOR AKCIJE (MOBE) SJE^E STABALA ODGOVARA ZA [TETU KOJU PRETRPI I NEPOZVANI U^ESNIK SJE^E. Ove odgovornosti {tetnik (ovdje tu`enik) se mo`e osloboditi ako bi dokazao da je {teta nastala isklju~ivo radnjom o{te}enog (ovdje tu`ioca) ili tre}eg lica samo ako se radi o takvom pona{anju ovih lica koje se nije moglo predvidjeti ili ~ije posljedice nije mogao izbje}i ili otkloniti (~lan 177. propisao da obveznici radne obaveze (ovdje tu`ilac) ostvaruju sva prava (pravo na za{titu na radu. {to su sudovi utvrdili. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 2/2001. broj I/1999. jer je uzrok {tete nastao na radu kod tu`enog i radom tre}ih lica koju je tu`eni mogao predvidjeti. 212 . stav 1.organizatora lova Lovne {tete LOV JE OPASNA DJELATNOST. broj 1/94 . st. broj 3/2001. i 174. strana 24) Odgovornost za {tetu . ^injenica da tu`ilac u vrijeme {tetnog doga|aja nije bio u radnom odnosu kod tu`enog ne osloba|a tu`enog od odgovornosti da naknadi {tetu tu`iocu. ve} je dovoljno da doka`e da pretrpljena {teta poti~e od opasne stvari ili opasne djelatnosti. U konkretnom slu~aju utvr|eno je da je {teta posljedica opasne djelatnosti. (Vrhovni sud Republike Srpske. jer je u postupku utvr|eno da se {tetni doga|aj desio za vrijeme va`enja Zakona o primjeni Zakona o radnim odnosima za vrijeme neposredne ratne opasnosti ili ratnog stanja (“Slu`beni list RS”. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.organizatora sje~e stabala Opasne djelatnosti . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. 2.

(Vrhovni sud Republike Srpske. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. 09.taunus” 1.odgovornost poslugoprimca za o{te}enje Pravno pravilo paragrafa 979.automobila . Tu`ilac je slu~ajno nai{ao. za {tetu odgovaraju lica u ~iju korist se obavlja sje~a stabala. 1997. {tetu ~iju je naknadu tra`io u ovoj parnici. koje nisu sporne me|u strankama. Na zemlji{tu u vlasni{tvu tu`enoga je trebalo posje}i nekoliko breza i za taj posao anga`ovan je X. 10. Iz tog razloga valjalo je prvostepnu presudu potvrditi. broj PD 624 . odluka broj 95) Odgovornost poslugoprimca za o{te}enje stvari Ugovor o posluzi . objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 1989.Y. stav 2.za {tetu koju su prouzrokovala vojna lica tre}im licima DR@AVA ODGOVARA PO PRINCIPU OBJEKTIVNE ODGOVORNOSTI ZA [TETU KOJU SU PROUZROKOVALA VOJNA LICA SAMO POD USLOVOM DA JE ONA PRI^INJENA U VEZI SA VR[ENJEM NJIHOVE SLU@BE I NE I ZA [TETNI DOGA\AJ KOJI NIJE BIO U VEZI SA OBAVLJANJEM TE SLU@BE. B. stav 1. 1989. od 16. Breza ~ija je sje~a bila na redu je privezan sajlom za obli`nje orahovo stablo.da je 14. str. shodno ~lanu 174. Zakona o obligacionim odnosima. prihvatili u~e{}e tu`ioca. pogodilo ga u nogu usljed ~ega je pretrpio te{ku tjelesnu povredu.504.89 kojim je upravljao tu`io~ev sin G. koje mu se u momentu padanja stabla izmaklo. odgovoran tu`eni.6 reg. naletjelo na 213 . Odlu~uju}i o sporu ni`estepeni sudovi su utvrdili: .500. kada je o~igledno da su. ukazuju na zaklju~ak da je {teta prouzrokovana u okolnostima pove}ane opasnosti. pa je pomo}u te sajle i vitla trebalo usmjeriti pad stabla. pa. a nema dokaza da je pretrpio {tetu zbog svoje nepa`nje ili krivnjom drugih lica (~lan 177. tj. s obzirom na to. Tu su bila jo{ oba tu`enika i jo{ nekoliko kom{ija. 09. broj I/1999. i to se `albom ne osporava.31/97. kao sjeka~ sa motornom pilom.18) Odgovornost dr`ave .Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio odlu~ne ~injenice. pa se sam uklju~io u akciju sje~e breza. godine do{lo do saobra}ajnog udesa kada je sa vozilom marke “ford .86 DEM prema kursu na dan presu|enja koje je tu`ilac po njegovim navodima isplatio vlasniku putni~kog vozila o{te}enog u {tetnom doga|aju od 14. 17 . godine za koju je. biv{eg OGZ POSLUGOPRIMAC KOJI JE BEZ SVOJE KRIVICE U SAOBRA]AJNOJ NEZGODI O[TETIO AUTOMOBIL POSLUGODAVCA KOJEM JE NADOKNADIO [TETU NEMA PRAVO REGRESA PREMA TRE]EM LICU. Okolnost {to su tu`enici za izvr{enje sje~e anga`ovali odre|ena lica ne mo`e se uzeti kao razlog za oslobo|enje od odgovornosti za {tetu.00 dinara i dinarsku vrijednost iznosa od 1. Tu`ilac je dr`ao vitlo. Ove su okolnosti nesporne izme|u stranaka i zbog toga `albeni navodi ne stoje. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca da mu tu`eni regresira iznos od 2. broj: Rev. broj 3/2002. Zakona o obligacionim odnosima). Ove okolnosti. po tezi tu`be. godine Bilten VS RS.

. 04. Prema ovim pravnim pravilima. 1941.rupu na putu ispod podvo`njaka u Kozarskoj ulici u P i da je tom prilikom do{lo do . V. Ovaj ugovor nije ure|en Zakonom o obligacionim odnosima niti kojim drugim zakonom. odluka broj 96) Odgovornost za {tetu . i da mu je. ovo vozilo dala tu`iocu i njegovom sinu V. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. 10. poslugoprimac odgovara za o{te}enje ili uni{tenje posu|ene stvari samo onda ako se to dogodi usljed njegovog protivpravnog postupka ili njegove druge krivnje (pravno pravilo iz par. R. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije . Pravilno stoga ni`estepene presude zaklju~uju da tu`ilac nije aktivno legitimisan da tu`bu neposredno upravi prema tu`enom. R. tj. broj: Rev. broj 84/46). A. broj 2/2001.75/93. 04. broj I/1999. Zakona o neva`nosti pravnih propisa donijetih do 6.da je u vrijeme {tetnog doga|aja vlasnik ovog vozila bila A. i da je prije nastanka {tetnog doga|aja A. Zbog svega iznesenog valjalo je na osnovu ~lana 393.“Slu`beni list FNRJ”. 979 biv{eg OGZ). 1993. Zakona o obligacionim odnosima ZA [TETU NASTALU U SUDARU AUTOMOBILA NE ODGOVARA VLASNIK AKO JE U VRIJEME DOGA\AJA AUTOMOBILOM RUKOVALO DRUGO LICE KOJE JE ZA TO OSPOSOBLJENO I IMA DOZVOLU ZA VO@NJU MOTORNIH VOZILA A KOME JE VLASNIK DAO AUTOMOBIL NA POSLUGU. Za slu~aj koji nije skrivio ili koji je skrivilo tre}e lice poslugoprimac ne odgovara. na besplatnu upotrebu. godine Bilten VS RS. o{te}enja ovog vozila: . strana 29) 214 . prije {tetnog doga|aja dala “punomo}je” da upravljaju ovim vozilom. Zakona o parni~nom postupku reviziju odbiti i rije{iti kao u izreci. Prema tome. od 26. R. Polaze}i od ovih utvr|enih ~injenica ni`estepeni sudovi su pravilno zaklju~ili da tu`ilac nije aktivno legitimisan da u odnosu na tu`enog istakne regresni zahtjev za naknadu {tete sve i da je ta~na tvrdnja revidenta da je vlasniku vozila nadoknadio {tetu koju zahtijeva u ovoj parnici. kada je na stvari koja je predmet ugovora o posudbi {tetu prouzrokovalo tre}e lice poslugoprimac nije du`an da takvu {tetu naknadu poslugodavcu. pa se odnosi iz ovog ugovora imaju razrije{iti u skladu sa pravilima imovinskog prava i Op{teg gra|anskog zakona koji je na ovom podru~ju va`io kao pozitivan propis do 6. predala je predmetni auto na upotrebu tu`iocu i njegovom sinu na osnovu ugovora o posluzi. tvrdio da je u vrijeme {tetnog doga|aja vlasnik o{te}enog vozila bila A. godine (~lan 4. (Vrhovni sud Republike Srpske. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.predaja stvari tre}oj osobi .{teta izazvana sudarom automobila datog na poslugu ^lan 176. Stoga ni`estepeni sudovi nisu pogre{no primijenili materijalno pravo na {tetu tu`ioca kada su odbili tu`beni zahtjev. U ovakvoj pravnoj situaciji. a sada i u reviziji. kao i njegovom sinu G. 1941. Pravilnost ovakve odluke nije dovedena u pitanje prigovorima iz revizije tu`ioca iz sljede}ih razloga: Tu`ilac je u postupku. R. a samim tim on ne mo`e biti ovla{ten da tu`bom tra`i naknadu {tete od lica koje je {tetu prouzrokovalo.

(Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 29.pravno obilje`je DA BI NEKI DOGA\AJ IMAO PRAVNO OBILJE@JE VI[E SILE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. IZVANREDAN A PRODOR VODE U TUNEL NE MO@E SE SMATRATI TAKVIM DOGA\AJEM BUDU]I DA SU OSOBE KOJE IZVODE RADOVE POD ZEMLJOM (U TUNELIMA. broj 3/2001. A TO LICE VOZILO UPOTREBLJAVA U SVOJE IME I ZA SVOJ RA^UN.pojam ^lan 177. broj 2/2001. strana 30) Osloba|anje od odgovornosti . stav 1.osloba|anje vlasnika motornog vozila ustupljenog na vi{ednevnu posudbu VLASNIK MOTORNOG VOZILA KAO OPASNE STVARI MO@E SE OSLOBODITI ODGOVORNOSTI AKO JE VOZILO USTUPIO TRE]EM LICU NA VI[EDNEVNU POSUDBU.osloba|anje ranijeg vlasnika vozila odgovornosti za {tetu RANIJI VLASNIK AUTOMOBILA NE ODGOVARA ZA [TETU PROUZROKOVANU TIM AUTOMOBILOM U VRIJEME KADA JE VE] BIO PRODAO I KUPAC TAJ AUTOMOBIL PREUZEO. broj 941) Osloba|anje od odgovornosti . POTRES I SL. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.vi{a sila Vi{a sila . Zakona o obligacionim odnosima VANREDAN I NEPREDVIDIV DOGA\AJ. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.vi{a sila Vi{a sila . strana 24) Osloba|anje od odgovornosti . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. PA I BEZ OBZIRA NA ^INJENICU [TO JE PRODANI AUTOMOBIL U TRENUTKU NASTANKA [TETE BIO REGISTROVAN NA IME RANIJEG VLASNIKA.) REDOVITO IZLO@ENE OPASNOSTI OD PRODORA VODE. broj 2/2001. Zakona o obligacionim odnosima POD VI[OM SILOM PODRAZUMIJEVA SE SVAKI DOGA\AJ KOJI DOLAZI IZ VANA BILO PRIRODNI (PO@AR. POTREBNO JE UZ OSTALO DA JE NEPREDVIDLJIV. RUDNICIMA I SL.motorno vozilo Odgovornost za {tetu . KOJI ULAZI U POJAM VI[E SILE.Opasna stvar . I PORED SVE DU@NE PA@NJE. objavljen u Biltenu sudske sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. POPLAVA. strana 24) Opasna stvar .vi{a sila Vi{a sila . broj 3/2001.osloba|anje od odgovornosti ^lan 177.motorno vozilo Odgovornost za {tetu . broj 3/2001. stav 1. strana 24) 215 . NE MO@E UKLONITI NIKAKVIM MJERAMA NI PRETHODNIM OPREZOM A NE SMIJE BITI POSLJEDICA OSOBITOSTI MOTORNOG VOZILA. ZA KOJU VLASNIK MOTORNOG VOZILA NE ODGOVARA.) ILI NASTAO PO LJUDSKOM UTJECAJU A KOJI SE NE MO@E NI PREDVIDJETI NI OTKLONITI. i ZIPS. DA SE. MORA BITI TAKAV.

broj 2/2001. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. SNOSI DIO ODGOVORNOSTI ZA [TETU KOJU BI PRETRPJELO U EVENTUALNOM SAOBRA]AJNOM UDESU. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/2000. stav 2. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. stav 2. strana 29) Osloba|anje od odgovornosti .iznenadno istr~avanje petogodi{njeg djeteta pred autobus IZNENADNO ISTR^AVANJE PRED AUTOBUS OD STRANE PETOGODI[NJEG DJETETA KOJE NIJE U STANJU DA SHVATI ZNA^AJ SVOJE RADNJE I DA UPRAVLJA SVOJIM POSTUPCIMA. strana 19) Odgovornost vlasnika vozila OKOLNOST [TO SU U KRITI^NOM MOMENTU ZAKAZALE KO^NICE AUTOMOBILA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.Osloba|anje od odgovornosti .25) Osloba|anje od odgovornosti . str. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/2000. strana 20) Podijeljena odgovornost . broj 1/2003.vo`nja sa pijanim voza~em LICE KOJE JE SVJESNO PRISTALO DA SE VOZI U MOTORNOM VOZILU KOJIM JE UPRAVLJAO U PIJANOM STANJU VOZA^. TAKO\E. IAKO JE VOZA^ PREDUZEO SVE [TO JE MOGAO I BIO DU@AN DA PREDUZME DA BI IZBJEGAO NESRE]U. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/2001. NE MO@E SE PRIPISATI SLU^AJU VE] MANAMA I SVOJSTVIMA MOTORNOG VOZILA ZA KOJE ODGOVARA VLASNIK VOZILA.vi{a sila Vi{a sila . PREDSTAVLJA SVOJEVRSTAN OBLIK VI[E SILE USLJED KOJE VLASNIK AUTOBUSA NIJE ODGOVORAN ZA [TETU PRI^INJENU USLJED SMRTI DJETETA.za {tetu pri~injenu u stanju nu`de ^lan 177. Zakona o obligacionim odnosima OSLOBA\ANJE OD ODGOVORNOSTI ZA NAKNADU [TETE NANIJETE MOTORNIM VOZILOM MOGU]E JE ONDA AKO SE UTVRDI DA JE [TETA NASTALA ISKLJU^IVO KRIVICOM TU@IOCA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 22) 216 .isklju~iva krivica o{te}enog ^lan 177. PA JE ZBOG TOGA DO[LO DO NALETA NA O[TE]ENOG. Zakona o obligacionim odnosima KADA JE O[TE]ENI PROUZROKOVAO OPASNOST KOJA JE DOVELA DO STANJA NU@DE U KOME JE PRI^INJENA [TETA. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 24 . PRI ^EMU JE ISTO IZGUBILO @IVOT. NE MO@E ZAHTIJEVATI NAKNADU [TETE OD U^INIOCA [TETNOG DJELA.

pje{ak ^lan 177. VE] NARO^ITO STROGOST SAOBRA]AJNIH PRAVILA KOJIH SE SVAKI OD U^ESNIKA U SAOBRA]AJNOJ NEZGODI MORAO PRIDR@AVATI U DATOJ SAOBRA]AJNOJ SITUACIJI I IZVIDJETI SAMO ZNA^ENJE TIH PRAVILA SA GLEDI[TA BEZBJEDNOG ODVIJANJA SAOBRA]AJA I UZRO^NI ZNA^AJ NJEGOVOG KR[ENJA ZA NASTAVAK NEZGODE. dovoljno da se pri rje{enju ovakvog problema parafraziraju odgovaraju}e zakonske odredbe i nabroje ~injenice od kojih zavisi primjena tih odredbi. Pri utvr|enju mjere uzro~nog doprinosa svakog u~esnika u saobra}ajnoj nezgodi bilo je nu`no sa posebnom pa`njom ocijeniti ne samo sve okolnosti pod kojima je do{lo do te nesre}e ve} naro~ito strogost saobra}ajnih pravila kojih se svaki od u~esnika u saobra}ajnoj nezgodi morao pridr`avati u datoj saobra}ajnoj situaciji. izvidjeti samo zna~enje tih pravila sa gledi{ta bezbjednog odvijanja saobra}aja i uzro~ni zna~aj njihovog kr{enja za nastavak nezgode. ~ak. Uzro~ni zna~aj takvog propusta za nastanak udesa vrijednosno je trebalo uporediti sa propustima poginulog koji su se sastojali isklju~ivo u tome {to se nije kretao bankinom pored kolovoza. ^ak {tavi{e mo`e se re}i da je ovu saobra}ajnu radnju izvodio naslijepo. Zakona o obligacionim odnosima PRI UTVR\IVANJU MJERE UZRO^NOG DOPRINOSA SVAKOG U^ESNIKA U SAOBRA]AJNOJ NEZGODI POTREBNO JE SA POSEBNOM PA@NJOM OCIJENITI NE SAMO SVE OKOLNOSTI POD KOJIMA JE DO[LO DO TE NEZGODE. ne mo`e se osporiti da je osiguranik tu`ene pri vo`nji unazad morao da poka`e izuzetnu opreznost i da se.Podijeljena odgovornost . sagledati strogost obaveza 217 . Zakona o bezbjednosti saobra}aja na putevima (nepravilna vo`nja unazad). istog zakona (kretao se kolovozom. a prethodnik tu`ioca odredbe ~lana 103. ve} je bilo nu`no. kako se vidi posebno iz nalaza vje{taka saobra}ajne struke. poslu`i sa licem koje bi mu pomoglo pri izvo|enju ove saobra}ajne radnje. jer da je osiguranik tu`ene prekr{io odredbe ~lana 38. Da su ni`estepeni sudovi ~itav ovaj problem rje{avali sa ovim metodolo{kim pristupom nije isklju~eno da bi do{lo do druga~ijeg zaklju~ka o stepenu doprinosa poginulog i osiguranika tu`ene u saobra}ajnoj nezgodi. Pogotovo takvih razloga nema prvostepena presuda. kao pje{ak. Na potrebu ovakvog pristupa ~itavom ovom problemu ukazivala je `alba protiv prvostepene odluke. Naime. Pozivaju}i se na rezultate raspravljanja ni`estepeni sudovi su zaklju~ili da je sada pokojni prethodnik tu`ioca saodgovoran za {tetu koju su tu`ioci pretrpjeli njegovom smr}u sa 40 odsto i da je tu`ena du`na nadoknaditi 60 odsto {tete koju tu`ioci zahtijevaju u ovoj parnici. a ne bankinom pored kolovoza). kako je naprijed ve} re~eno. Osnovano revidenti ukazuju na to da se za sada ne mo`e prihvatiti zaklju~ak ni`estepenih sudova o omjeru odgovornosti prethodnika tu`ioca i osiguranika tu`ene za saobra}ajnu nezgodu. stav 3. naime. pri ~emu je naro~itu pa`nju trebalo posvetiti ~injenici da je poginuli pri ovakvom kretanju bio udaren od vozila koje se kretalo unazad i dolazilo mu s le|a. a da takav oprez i druge mjere predostro`nosti pri obavljanju ove radnje nije uop{te preduzeo. niti su dali valjane razloge za rje{enje tog problema. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca za naknadu {tete nastale smr}u oca tu`ioca u saobra}ajnom udesu u kome je u~estvovalo motorno vozilo osiguranika tu`ene i prethodnik tu`ioca.voza~ . ali ni prvostepena a ni drugostepena presuda nisu na ovaj na~in rije{ili ovaj problem. i u ovom revizionom postupku sporno je pitanje pravilnosti zaklju~aka ni`estepenih sudova o veli~ini doprinosa prethodnika tu`ioca i osiguranika tu`ene u prouzrokovanju saobra}ajne nezgode. Nije.

Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima PRIMJENA PRAVILA DA VOZA^ NE SMIJE DA OTPO^NE PRETICANJE KOLONE VOZILA IMA MJESTA SAMO ONDA KADA SE PRETICANJE VR[I U SITUACIJI KOJOM SE OMETAJU NORMALNA KRETANJA VOZILA KOJA DOLAZE IZ SUPROTNOG PRAVCA I AKO NA PUTU NEMA DOVOLJNO PROSTORA ZA BEZBJEDNO IZVR[ENJE OVE RADNJE.u slu~aju postojanja obostrane krivice za udes izazvan motornim vozilom Odgovornost u slu~aju nezgode izazvane motornim vozilom u pokretu u slu~aju postojanja obostrane krivice za udes ^lan 178. stav 1. Sudska praksa. (Vrhovni sud Republike Srpske. jer se samo na temelju takvih ocjena moglo rije{iti klju~no pitanje o veli~ini uzro~nog doprinosa svakog od njih da do saobra}ajnog udesa ne do|e. Iz obrazlo`enja: Po ocjeni ovog revizijskog suda. ta~ka 1. ZOO). Zakona o obligacionim odnosima AKO POSTOJI OBOSTRANA KRIVICA IMAOCA MOTORNIH VOZILA ZA UDES IZAZVAN MOTORNIM VOZILOM SVAKI IMALAC ODGOVARA ZA UKUPNU [TETU KOJU SU ONI PRETRPJELI SRAZMJERNO STEPENU SVOJE KRIVICE.od pogona motornog vozila Odgovornost za {tetu od pogona motornog vozila . 178. 50/88 i 11/91) propisano da voza~ ne smije vozilom da otpo~ne preticanje kolone vozila. broj I/1999. ovaj zakonski tekst tuma~i na na~in da u takvom slu~aju svaki imalac odgovara za {tetu drugoga u srazmjeri svoga doprinosa nastanku {tetnog doga|aja. 1. Stoga je uva`avanjem revizije ni`estepene presude valjalo ukinuti na osnovu ~lana 394. 12. st. pogre{no je rezonovanje tu`ilje odr`ano u njenoj reviziji protiv drugostepene presude koje se odnosi na pitanje utvr|ivanja naknade {tete u slu~aju postojanja obostrane krivice imaoca motornih vozila za udes izazvan motornim vozilom(ma). Zakona o obligacionim odnosima ^lan 62. stav 2. od 22. ta~ka 13. 2. od 17. st. (Vrhovni sud Republike Srpske. 05. Zakona o parni~nom postupku na koju revizija osnovano ukazuje. odluka broj 90) Naknada {tete .koji je imao svaki od u~esnika u saobra}ajnoj situaciji i mjeru u kojoj je kr{io te obaveze. 218 . 1996. Ako postoji obostrana krivica svaki imalac odgovara za ukupnu {tetu koju su oni pretrpjeli srazmjerno stepenu svoje krivice (~l. br. broj I/1999. broj: Rev. godine Bilten VS RS. Zakona o osnovama bezbjednosti saobra}aja na putevima (“Slu`beni list SFRJ”.76/96. Zakona o parni~nom postupku u dijelu u kojem je odbijen vi{ak tu`benog zahtjeva i u tom dijelu predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su|enje. stav 2. ta~ka 1. za razliku od revizione tvrdnje tu`ilje. stav 1. odluka broj 88) Odgovornost za {tetu .19/95. 1995.isklju~iva krivica ^lan 178. stav 1. Nedostaci ni`estepenih presuda u iznijetom pravcu predstavljaju bitnu povredu parni~nog postupka ozna~enu u ~lanu 354. godine Bilten VS RS. Iz obrazlo`enja: Ta~na je tvrdnja revidenta da je vje{tak u svome nalazu naveo da je odredbom ~lana 62. broj: Rev.

broj: Rev. godine . Zakona o obligacionim odnosima ^lan 42. ni`estepeni sudovi nisu pogre{no zaklju~ili da je tu`eni. na {to upu}uje i smisao odredbi iz ~lana 63. godine Bilten VS RS.136/98. {to tvrdi revident. Primjeni ovog pravila ima mjesta samo onda kada se preticanje vr{i u situaciji kojom se ometaju normalna kretanja vozila koja dolaze iz suprotnog pravca i ako na putu nema dovoljno prostora za bezbjedno izvr{enje ove radnje. broj: Rev-223/01. ina~e. ali to ne zna~i da ne smije vr{iti preticanje vi{e vozila. nakon {to je uo~ila vozilo tu`enog. broj I/2004. odlu~no pitanje strogosti saobra}ajnih pravila kojih su se u datoj saobra}ajnoj situaciji morale pridr`avati stranke i uzro~ni zna~aj njihovog kr{enja za nastanak saobra}ajnog udesa.Navedenim odredbama je zaista propisano da voza~ ne smije da otpo~ne preticanje kolone vozila. 10. U datoj saobra}ajnoj situaciji tu`ilac. stav 3. stavovi 1. po osnovu krivice (~lan 178/1 Zakona o obligacionim odnosima) koji je.u slu~aju nezgode izazvane motornim vozilom [teta .Bilten sudske prakse VS RS. jer tu`ilja nije mogla o~ekivati da se tu`eni sa vozilom kre}e saobra}ajnom trakom namijenjenom za saobra}aj vozila iz suprotnog pravca. Prema tome. stavi u dejstvo mehanizam za ko~enje. 1998. nije ometao normalno kretanje vozila koja su dolazila iz suprotnog pravca i normalno kretanje vozila koja su se kretala desnom saobra}ajnom trakom u pravcu kojom se kretalo tu`io~evo vozilo. Naprotiv. navedenog zakona koji pominje preticanje ne samo jednog nego i vi{e vozila. 2002. odnosno ako se preticanjem ne ometaju normalna kretanja vozila koja dolaze iz suprotnog pravca i normalno kretanje vozila koja se kre}u istom saobra}ajnom trakom u istom smjeru. odluka broj 89) Naknada {tete . sve i da je vr{io preticanje vi{e vozila. od 29. 12. Propust tu`ilje da. stav 3. Iz obrazlo`enja: Po ocjeni ovog suda. solidarni du`nik sa tu`enom zajednicom osiguranja. str. To zato jer je za nastanak {tetnog doga|aja. ne mo`e imati nikakvog uticaja na pitanje odgovornosti za nastalu {tetu bez obzira {to ga je vje{tak saobra}ajne struke naveo u svom nalazu. Zakona o osnovama bezbjednsti saobra}aja na putevima («Slu`beni list SFRJ». (Vrhovni sud Republike Srpske. du`an nadoknaditi svu {tetu koju je tu`ilac pretrpio u navedenom {tetnom doga|aju u skladu sa principom potpune naknade (~l.u slu~aju nezgode izazvane motornim vozilom ^lan 177. od 18. sa svojim vozilom. nije osnovan navod tu`enog da je za {tetu odgovorna i tu`ilja. kako je to i drugostepeni sud pravilno zaklju~io.105) 219 . 104 . odluka broj 60.u slu~aju nezgode izazvane motornim vozilom Odgovornost za {tetu . Zakona o obligacionim odnosima). ukoliko postoje realni uslovi za bezbjedno preticanje vi{e vozila u postoje}oj saobra}ajnoj situaciji. 190. ZOBS. 29/90 i 11/91) ODGOVORNOST ZA [TETE KOJU JEDAN DRUGOME NANESU U^ESNICI SAOBRA]AJNE NEZGODE U SLU^AJU UDESA IZAZVANOG MOTORNIM VOZILIMA U POKRETU PROSU\UJE SE PREMA STROGOSTI SAOBRA]AJNIH PRAVILA KOJIH SU SE U DATOJ SAOBRA]AJNOJ SITUACIJI MORALI PRIDR@AVATI VOZA^I I PREMA UZRO^NOM ZNA^AJU NJIHOVOG KR[ENJA. (Vrhovni sud Republike Srpske. 80/89. i 2. br. broj I/1999. 50/88. onda u tom slu~aju nema propusta koji bi upu}ivao na krivicu voza~a koji preduzima ovakvu radnju. odnosno da }e grubo kr{iti odredbu ~lana 42.

ME\UTIM. ODGOVARA KUPCU ZA [TETU PROUZROKOVANU TIM NEDOSTATKOM. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. PRIJE SVEGA. ZATIM SVATKO TKO JE TAKVU STVAR UPOTREBLJAVAO. ALI O[TE]ENIK KOD SVAKE OD TIH ODGOVORNOSTI MO@E TRA@ITI I NAKNADU [TETE. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. NA [TO IMA PRAVO KADA SE RADI O ODGOVORNOSTI ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE I GARANCIJI ZA ISPRAVNO FUNKCIONISANJE PRODANE STVARI.odgovornost za materijalne nedostatke ^lanovi 179. A KOJA ZBOG NEKOG NEDOSTATKA ZA KOJI ON NIJE ZNAO PREDSTAVLJA OPASNOST [TETE ZA OSOBE I STVARI.^LAN 478. ZOO. IAKO ON SAM OSOBNO I NIJE BIO SA STVARI NI U KAKVOM KONTAKTU. broj 3/2001. NEZAVISNO DA LI JE ZA TO BIO OVLA[TEN. Zakona o obligacionim odnosima PROIZVO\A^ KOJI JE UJEDNO I PRODAVALAC A KOJI STAVI U PROMET STVAR KOJU JE PROIZVEO. broj 3/2001. strana 26) 220 . TE O[TE]ENIK KOJEM JE OD NEDOSTATKA STVARI NASTALA [TETA NA DRUGIM DOBRIMA. UKLJU^UJU]I I [TETU NA SAMOM PROIZVODU ZBOG GUBITKA NJEGOVE UPOTREBNE VRIJEDNOSTI (UKUPNA [TETA) KAKO PO ODREDBAMA ^LANA 179. ALI TO NEMA UTICAJA NA EVENTUALNI REGRESNI ODNOS IZME\U [TETNIKA. O[TE]ENIK IMA PRAVO NA NAKNADU [TETE SAMO U VISINI INTEGRALNE RESTITUCIJE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. O[TE]ENI JE OVLA[TEN IZABRATI PO KOJOJ OSNOVI I OD KOGA ]E TRA@ITI NAKNADU [TETE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. i 478. ZOO. PRESTAJE NJEGOVO PRAVO NA NAKNADU OD DRUGOG [TETNIKA.proizvo|a~a stvari sa nedostatkom koji je ujedno i prodavac .Odgovornost za {tetu . ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. NJU MO@E TRA@ITI OD OBA [TETNIKA. strana 22) Odgovornost za {tetu . ZBOG ^EGA. IMA POSLJEDNJI KUPAC STVARI SA NEDOSTATKOM. strana 23) Odgovornost za {tetu . ME\UTIM. KADA JE OSTVARIO POTPUNU NAKNADU PO BILO KOJOJ OD PRETHODNO NAVEDENIH OSNOVA. DA BI O[TE]ENIK IMAO PRAVO NA NAKNADU [TETE PO ^LANU 179.proizvo|a~a stvari s nedostatkom ^lan 179. PREMA NAMJENI ZA KOJU JE PROIZVO\A^ STAVIO STVAR U PROMET.prava o{te}enika ^lan 179. POTREBNO JE DA JE [TETA NASTALA PRI UOBI^AJENOJ UPOTREBI STVARI. O[TE]ENIK NE MO@E TRA@ITI POPRAVAK ILI ZAMJENU STVARI SA NEDOSTATKOM. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. POD USLOVOM DA NE POSTOJE RAZLOZI ZA ISKLJU^IVANJE ILI OGRANI^ENJE ODGOVORNOSTI PROIZVO\A^A. Zakona o obligacionim odnosima PRAVO NA NAKNADU [TETE UZROKOVANE NEDOSTATKOM PROIZVODA KOJI JE STAVLJEN U PROMET IMA SVAKA OSOBA KOJA JE [TETU PRETRPJELA. ZOO BEZ OBZIRA NA KRIVNJU TAKO I PO ODREDBAMA ISTOG ZAKONA O ODGOVORNOSTI ZA MATERIJALNE NEDOSTATKE . TO PRAVO.proizvo|a~a stvari sa nedostatkom . Zakona o obligacionim odnosima KADA JE U PITANJU ODGOVORNOST PROIZVO\A^A ZA [TETU PO ^LANU 179. broj 3/2001.

broj 3/2001. ODNOSNO UPOTRIJEBIO. Zakona o obligacionim odnosima NOGOMETNI KLUB KAO ORGANIZATOR NOGOMETNE UTAKMICE ODGOVARA ZA [TETU GLEDAOCU KOJI JE POVRIJE\EN STAKLENOM PIVSKOM BOCOM BA^ENOM IZ GLEDALI[TA. AKO JE O[TE]ENIK PRI NABAVCI ILI UPOTREBI STVARI ZNAO ZA NEDOSTATAK STVARI KOJI MU MO@E UZROKOVATI [TETU I UPRKOS TOME JE KUPIO. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. 3.Odgovornost proizvo|a~a stvari s nedostatkom . do 184) Nogometni klub . broj 2/1999. 2. strana 22) d) Posebni slu~ajevi odgovornosti (~l. ZOO. DA JE [TETA NASTUPILA ISKLJU^IVO RADNJOM O[TE]ENIKA. 180. Ukoliko je {teta prouzrokovana iz ba~ene pivske fla{e.uslovi osloba|nja od odgovornosti ^lan 179. tada tu`eni za ovu {tetu odgovara kao organizator priredbe u skladu sa ~lanom 181. ON NE MO@E POSEBNIM KLAUZULAMA PRILIKOM STAVLJANJA U PROMET PROIZVODA SVOJU ODGOVORNOST ISKLJU^ITI ILI OGRANI^ITI.odgovornost za {tetu ^lan 181. te bacanja raznih predmeta. koju su iz gledali{ta bacili posjetioci. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev za naknadu {tete nastale tjelesnom povredom koju je tu`ilac pretrpio prilikom vatrometa organizovanog na nogometnoj utakmici koju je organizovao tu`eni. KAKO JE ODGOVORNOST PROIZVO\A^A IZVANUGOVORNA I ZAKONOM ODRE\ENA. SAMO NA TEMELJU ZAKONA PROIZVO\A^ MO@E BITI OSLOBO\EN ODGOVORNOSTI ILI ONA MO@E BITI DJELIMI^NO OGRANI^ENA ZA [TETU OD STVARI SA NEDOSTATKOM. strana 22) 221 .organizatora priredbe Organizator priredbe . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.odgovornost za {tetu Odgovornost za {tetu . Zakona o obligacionim odnosima PROIZVO\A^ STVARI SA NEDOSTATKOM MO@E SE OSLOBODITI ZA ODGOVORNOST ZA [TETU OD TAKVE STVARI AKO DOKA@E: 1. JER STVAR NIJE UPOTREBLJAVAO NA UOBI^AJENI NA^IN ILI SE NIJE PRIDR@AVAO UPUTSTVA O UPOTREBI STVARI. AKO JE DO [TETE DO[LO IZ UZROKA KOJI SU IZVAN STVARI SA NEDOSTATKOM.nogometnog kluba kao organizatora utakmice Odgovornost za {tetu . objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.

1996. a dok se ne izaberu federacijski.26) 222 . 1996. uklju~uju}i ustanovljenje zajedni~ke komande armijskih snaga Federacije. 25 . PA STOGA FEDERACIJA BiH ODGOVARA ZA NEIZVR[ENE OBVEZE IZ OSNOVA [TETE KOJU SU PROUZROKOVALE VOJNE OSOBE U VR[ENJU VOJNE DU@NOSTI. godine Bilten VS FBiH. DO 15. GODINE. Ustavotvorna skup{tina Federacije je 9. Sporazumom o o`ivotvorenju Federacije BiH. 11. od 11. te da se sredstva za finansiranje potreba vojske Federacije osiguravaju u prora~unu Federacije. 8. broj 1/1998. 1996. 7. godine. odluka broj 34. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. godine) kojim je propisano da se vojska Federacije sastoji od postrojbi Armije BiH i Hrvatskog vije}a obrane. 8. 8. 1996. 1996. 8. 1996. 12. da Federacija u oblasti obrane izvr{ava i provodi politiku Federacije u oblasti obrane. kantonalni i op}inski du`nosnici u prelaznom razdoblju ostaju na snazi u okviru Federacije postoje}i administrativni aran`mani. zaklju~enim u Dejtonu 9. a Parlament Federacije odgovoran je za finansiranje Vojske Federacije. 1995. godine donijela Zakon o obrani Federacije Bosne i Hercegovine (stupio na snagu 15. 8. 3. da Ministarstvo obrane kao tijelo Federacije upravlja i koristi sredstva namijenjena za potrebe Federacije. godine. pa stoga Federacija BiH odgovara za neizvr{ene obaveze iz osnova {tete koju su prouzrokovale vojne osobe u vr{enju vojne du`nosti do 15. obranu Federacije.Federacije BiH i za {tete prouzrokovane prije stupanja na snagu Zakona o odbrani Posebni slu~ajevi odgovornosti . 1994.124/97. 1997. Sporazum o o`ivotvorenju Federacije Bosne i Hercegovine Zakon o obrani Federacije Bosne i Hercegovine STUPANJEM NA SNAGU ZAKONA O OBRANI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE (STUPIO NA SNAGU 15. godine Odgovornost za {tetu . S obzirom na izlo`eno. a te }e se vlasti i organi raspustiti mjesec dana nakon usvajanja spomenutih zakonskih prijedloga. INSTITUCIJE I ADMINISTRATIVNI ARAN@MANI U OBLASTI OBRANE NA PODRU^JU FEDERACIJE POD KONTROLOM HVO PRE[LI SU NA INSTITUCIJE FBiH. 1996.odgovornost Federacije BiH i za vojne {tete prije 15. str. Svi zakoni i drugi propisi i pravosudni poslovnici na snazi u Federaciji na dan stupanja na snagu ovoga Ustava ostaju na snazi u mjeri u kojoj se ne kose sa ovim Ustavom. donosi propise o izvr{enju obaveza davanja materijalnih sredstava za potrebe obrane. godine Ustav Federacije. Iz obrazlo`enja: Prema odredbama Ustava Federacije BiH (usvojen i progla{en na Ustavotvornoj skup{tini Federacije BiH 30. stupanjem na snagu Zakona o obrani Federacije BiH. pored ostalog. godine) u isklju~ivoj nadle`nosti Federacije je organizovanje i vo|enje odbrane Federacije. ukoliko mjerodavno tijelo vlasti ne odredi druga~ije. GODINE).odgovornost Federacije BiH i za vojne {tete prije 15. 8. broj: Rev. institucije i administrativni aran`mani u oblasti obrane na podru~ju Federacije pod kontrolom HVO pre{li su na institucije Federacije BiH.Naknada {tete . te da odgovornost Federacije i sastavnih institucija Federacije uklju~uje. nadzor nad vojnom proizvodnjom i zaklju~ivanje vojnih sporazuma. strane potpisnice su se sporazumjele da }e u roku od mjesec dana po usvajanju zakonskih prijedloga koji se odnose na funkcije iz nadle`nosti Federacije do}i do prenosa svih funkcija postoje}ih civilnih vlasti i organa na podru~jima Federacije pod kontrolom HVO na institucije Federacije.

radniku ne pripada pravo na naknadu za topli obrok i kada je radni odnos nezakonito prestao Topli obrok . Zakona o obligacionim odnosima U NAKNADU [TETE ZBOG NEZAKONITOG PRESTANKA RADNOG ODNOSA NE URA^UNAVA SE NAKNADA ZA TOPLI OBROK.poslugoprimca za o{te}enje ili uni{tenje posu|ene stvari Poslugoprimac .hotelijera za {tetu gostu nastalu nestankom stvari HOTELSKO PREDUZE]E ODGOVARA ZA [TETU NASTALU GOSTU NESTANKOM STVARI KOJI JE U IZNAJMLJENU SOBU UNIO SVOJE STVARI I PRILIKOM SVOG ODLASKA PREDAO KLJU^ PORTIRNICI (RECEPCIONARU).ne ura~unava se u naknadu {tete zbog nezakonitog prestanka radnog odnosa ^lanovi 155. 185. broj 2/2001.ne obuhvata naknadu za topli obrok i kada je radni odnos nezakonito prestao Radni odnos . strana 31) Hotelijer . do 205) a) Naknada materijalne {tete (~l. 185. 223 . ZA SLU^AJ KOJI ON NIJE SKRIVIO. ZA SLU^AJ KOJI JE ON SKRIVIO. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.odgovornost za {tetu ODGOVORNOST UGOSTITELJA I HOTELIJERA ZA [TETU NA STVARIMA NASTAJE OD TRENUTK KADA SU ONI ILI NJIHOVI RADNICI PREUZELI STVARI OD POJEDINIH LICA KAO NJIHOVIH BUDU]IH GOSTIJU A NE OD TRENUTKA KADA SU TA LICA UPISOM U KNJIGU PUTNIKA I FORMALNO KAO GOSTI PRIMLJENI.Odgovornost za {tetu . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. do 188) Naknada {tete . U ISTOM OBIMU ODGOVARA I ZA SLU^AJ AKO GA JE PROUZROKOVAO KOJOM PROTUPRAVNOM RADNJOM.odgovornost za {tetu Odgovornost za {tetu .odgovornost za {tetu Odgovornost za {tetu . DA SE JE NALAZILA KOD POSLUGODAVCA. NE ODGOVARA NI ONDA KADA TAJ SLU^AJ NE BI ZADESIO POSU\ENU STVAR. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 31) Hotelijer . i 185.ugostitelja i hotelijera na stvarima gostiju Ugostitelj . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. AKO SE TO DOGODI USLJED NJEGOVOG PROTIVPRAVNOG POSTUPKA ILI KAKVE DRUGE NJEGOVE KRIVICE.kada odgovara za {tetu TU@ENI KAO POSLUGOPRIMAC ODGOVARA ZA O[TE]ENJE ILI UNI[TENJE POSU\ENE STVARI SAMO ONDA. broj 2/2001. strana 31) NAKNADA [TETE (~l. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. TJ. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 2/2001.

1998. u konkretnom slu~aju. to je tu`eni morao narednog dana ve} znati za {tetu i okolnosti pod kojima je ona nastala. jer se obaveza naknade {tete smatra dospjelom od trenutka nastanka {tete.uspostavljanje stanja koje je bilo prije nastanka {tete ^lan 185. kao i naknada za topli obrok. od 23. pa tako ni na naknadu za topli obrok. godine. po~ev od dana nastanka {tete pa do kona~ne isplate. a sa kamatom. Iz obrazlo`enja: Prvostepenom presudom obavezana je tu`ena osiguravaju}a organizacija na isplatu odre|enog iznosa novca na ime naknade materijalne i nematerijalne {tete {tetniku. 10. 1996. godine). 1999. broj 1/2000. ZOO du`nik koji zadocni duguje pored glavnice i zateznu kamatu po zakonom utvr|enoj stopi. strana 34) Naknada materijalne i nematerijalne {tete . ili sklapanjem vansudskog poravnanja sve to izbje}i. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. pored ostalog. Naknada za topli obrok nije “zarada” i pripada radniku samo za vrijeme rada (ispla}uje se iz sredstava poslovanja za pobolj{anje uvjeta rada). isti je vra}en na posao dana 1. ZOO. ni`estepeni sudovi su pogre{no postupili kad su kao zaradu smatrali i naknadu za topli obrok. pri odlu~ivanju o tome {ta je. strana 27) Naknada materijalne {tete .dospije}e ^lan 186. naknada kojom }e se tu`iteljeva materijalna situacija dovesti u ono stanje u kome bi se nalazila da nije doneseno nezakonito rje{enje o prestanku radnog odnosa. 07. broj 2/1999.186/99. 07.smatra se dospjelom od trenutka nastanka {tete Obaveze naknade {tete . Zakona o obligacionim odnosima KADA JE O[TE]ENOM ISPLATOM ODRE\ENOG IZNOSA ISPLA]ENA ONA NAKNADA KOJA JE U VRIJEME ISPLATE NOVCA IZRA@AVALA VRIJEDNOST 224 . Mogao je to u~initi i isplatom iznosa. jer nije bio izlo`en uvjetima rada i nije nastupila promjena u njegovoj materijalnoj situaciji. Zakona o obligacionim odnosima OBAVEZA NAKNADE [TETE SMATRA SE DOSPJELOM OD TRENUTKA NASTANKA [TETE. 02. Kona~no. stav 1. 1998. te stupiti u kontakt sa tu`iocem. godine Bilten VS FBiH. Visinu naknade li~nog dohotka i naknade za topli obrok prvostepeni sud je utvrdio na osnovu nalaza i mi{ljenja vje{taka finansijske struke i na osnovu toga pravilno izveo zaklju~ak da je tu`eni kao donosilac nezakonitog rje{enja o prestanku radnog odnosa du`an nadoknaditi {tetu. 1999. privremena sprije~enost za rad i sl) nema pravo na bilo koju naknadu za pobolj{anje uvjeta rada. odluka broj 52. sud je utvrdio da prema ~lanu 277. broj: Rev. 07. shodno ~lanu 277.18/99. postupaju}i po `albi tu`enog. pa kako je u skladu sa ~lanom 186. ali mu nije ispla}en li~ni dohodak za vrijeme koje nije radio (od 1. Me|utim. U drugostepenom postupku. ~ime bi do{lo do umanjenja kako tro{kova tako i same zatezne kamate. od 14. do 1. a kad radnik ne radi (godi{nji odmor. ZOO. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.Iz obrazlo`enja: Prema utvr|enju ni`estepenih sudova pravomo}nom presudom prvostepenog suda poni{teno je rje{enje tu`ene o prestanku radnog odnosa tu`itelju. (Iz odluka Kantonalnog suda u Sarajevu. tu`eni je mogao preko svog punomo}nika na prvoj raspravi priznati osnov i visinu tu`benog zahtjeva. broj: G`.

Prvostepeni sud nije pristupio zahtjevu tu`be na na~in da utvrdi da li je u vrijeme isplate iznosa od X KM ta nov~ana naknada u potpunosti odgovarala obimu nastale {tete. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/2000. ODNOSNO NAKNADE PREMA CIJENAMA U VRIJEME PRESU\ENJA.izmakla dobit i stvarna {teta MOGU]NOST DAVANJA VU^NE STOKE (KONJA) U NAJAM PREDSTAVLJA IZMAKLU DOBIT. strana 19) Naknada materijalne {tete . strana 22) 225 .23) Naknada materijalne {tete . PA MAKAR I BESPLATNO RADE NJEGOVI UKU]ANI.zbog uni{tene stvari [teta .zemljoradniku MATERIJALNA [TETA ZEMLJORADNIKA ZBOG RADNE NESPOSOBNOSTI MO@E SE SASTOJATI OD TRO[KOVA ZBOG UPOTREBE TU\E RADNE SNAGE ILI U GUBITKU PRIHODA SA NJEGOVOG POLJOPRIVREDNOG IMANJA. odnosno da li je i njezinom isplatom tu`itelju omogu}eno uspostavljanje onoga stanja u pogledu njegove materijalne situacije. kada je tu`eni isplatio iznos od X KM. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. stav 1. DOK TRO[KOVI KOJE JE O[TE]ENI PRI OBRADI ZEMLJE IMAO PLA]ANJEM TU\E USLUGE (IZNAJMLJIVANJE TU\E STOKE) PREDSTAVLJA STVARNU [TETU. broj 3/1999. broj 3/2000. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ina~e. jer bi time tu`eni izvr{io svoju obavezu uspostavljanja stanja koje je bilo prije nastanka {tete (~lan 185. tada vi{e ne bi bilo zakonske osnove za neku daljnju (ve}u) nov~anu obavezu tu`enika u otklanjanju {tetnih posljedica.u~injena namjerno . Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je udovoljio tu`benom zahtjevu smatraju}i da se visina naknade {tete odre|uje prema cijenama u vrijeme dono{enja sudske odluke. nalazio da nije do{lo do uni{tenja automobila. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. stav 2. Ako bi tu`itelju ve} tada. PRAVO NA NAKNADU [TETE ZEMLJORADNIK IMA I AKO NA NJEGOVOM POLJOPRIVREDNOM IMANJU UMJESTO NJEGA.odre|ivanje visine VISINA [TETE PRI^INJENA NAMJERNO ODRE\UJE SE PO VRIJEDNOSTI KOJU UNI[TENA STVAR IMA U ^ASU PRESU\ENJA. ZOO. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. TADA NEMA OSNOVA ZA ISPLATU DALJNJE NAKNADE. str. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.UNI[TENE STVARI. bila ispla}ena ona naknada koja je u tom vremenu nov~ano izra`avala vrijednost uni{tenog automobila. Ovakav stav prvostepenog suda bio bi osnovan kada u vrijeme izvr{ene isplate naknade za materijalnu {tetu ne bi visina naknade odgovarala i u to vrijeme utvr|enog u obimu materijalne {tete izra`ene u nov~anom ekvivalentu. broj 3/2000. strana 22) Naknada materijalne {tete . kada je u pitanju uni{teni automobil u kojem bi se on. 22 . (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. ZOO). a {to ima zakonsku osnovu u ~lanu 189.

na naknadu nenov~ane materijalne {tete ^lan 185. broj 1/2002/2003. strana 36) 226 . 1991. pa od dospije}a svakog pojedinog mjese~nog obroka. ZOO) kada je odredio da zatezna kamata na pojedine iznose materijalne {tete zbog izgubljenog izdr`avanja za period od 19.. broj 3/1999. i 277. PRILIKOM ODLU^IVANJA O VISINI PRAVI^NE NOV^ANE NAKNADE. Zakona o obligacionim odnosima ZATEZNA KAMATA NA PRAVI^NU NOV^ANU NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE TE^E OD DONO[ENJA PRVOSTEPENE PRESUDE. Iz obrazlo`enja: Osnovan je prigovor `albe tu`enog da je prvostepeni sud pogre{no primijenio materijalno pravo (~lan 277. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. (Zaklju~ak gra|anskog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH. strana 36) Kamata .na pravi~nu nov~anu naknadu nematerijalne {tete od podno{enja tu`be ^lanovi 186. i 277. i «Doma}a i strana sudska praksa». i 277. godine Bilten VS FBiH. 194. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.na naknadu nematerijalne {tete od podno{enja tu`be ^lanovi 186. Zakona o obligacionim odnosima ZATEZNA KAMATA NA IZNOS NAKNADE [TETE ZBOG IZGUBLJENOG IZDR@AVANJA TE^E OD DANA DOSPIJE]A SVAKOG POJEDINA^NOG IZNOSA.Zatezna kamata . strana 10) Kamata . ZATEZNA KAMATA TE^E OD DANA KADA JE [TETA OTKLONJENA. broj 1/2004. 1998. 2003. AKO JE O[TE]ENI SAM OTKLONIO [TETU PRIJE DONO[ENJA SUDSKE ODLUKE. odluka broj 14. 05. broj 3/1999. KOJOM JE NAKNADA ODRE\ENA. SUD ]E UZETI U OBZIR I VRIJEME PROTEKLO OD NASTANKA [TETE DO DONO[ENJA ODLUKE AKO DU@INA ^EKANJA NA SATISFAKCIJU I DRUGE OKOLNOSTI SLU^AJA TO OPRAVDAVAJU. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 11. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima ZATEZNA KAMATA NA NAKNADU NENOV^ANE MATERIJALNE [TETE DOSU\ENU U NOVCU PREMA CIJENAMA U VRIJEME PRESU\ENJA TE^E OD DANA DONO[ENJA PRVOSTEPENE PRESUDE KOJOM JE VISINA NAKNADE ODRE\ENA. strana 17. broj 1/2000. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. jer taj oblik {tete.na naknadu nematerijalne {tete od podno{enja tu`be Zatezna kamata .zatezna kamata Zatezna kamata . strana 52) Naknada materijalne {tete . ima karakter obro~ne naknade koja dospijeva svakog mjeseca. po svojoj prirodi. prema citiranoj odredbi. do 01. 04. od 9. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ODNOSNO KADA SU U^INJENI TRO[KOVI RADI OTKLANJANJA [TETE. Zakona o obligacionim odnosima ZATEZNA KAMATA NA PRAVI^NU NOV^ANU NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE TE^E OD DANA PODNO[ENJA TU@BE. godine te~e od dana podno{enja tu`be u ovoj parnici. ZOO). na taj obrok te~e i zatezna kamata (~lan 186.naknade {tete zbog izgubljenog izdr`avanja ^lanovi 186.

TADA ZATEZNA KAMATA TE^E OD DANA KADA JE PROCIJENJENA [TETA. naknada dvostruko bila valorizovana i kroz cijenu o{te}ene stvari u vrijeme obra~una. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. UKOLIKO JE NAKNADA UTVR\ENA PRIJE DONO[ENJA PRESUDE PO CIJENAMA KOJE SU O^IGLEDNO BILE NOMINALNO NI@E OD CIJENA U VRIJEME PRESU\ENJA.na vansudski pla}enu naknadu materijalne {tete te~e od dana kada je u~injen izdatak ^lan 185. Zakona o obligacionim odnosima ZATEZNA KAMATA NA NAKNADU NENOV^ANE MATERIJALNE [TETE DOSU\ENA U NOVCU PREMA CIJENAMA U VRIJEME PRESU\ENJA TE^E OD DANA DONO[ENJA PRVOSTEPENE PRESUDE. visina naknade se odre|uje po cijenama u vrijeme presu|enja (~l. i 189. ZOO. odnosno ako to nije mogu}e. ZPP-a .na naknadu nenov~ane materijalne {tete dosu|ene u novcu Zatezna kamata . Iz obrazlo`enja: Suprotno stavu prvostepenog suda. Iz obrazlo`enja: Nije osnovan revizioni prigovor tu`ioca da mu pripada pravo na zatezne kamate na naknadu nenov~ane materijalne {tete dosu|ene u novcu od dana nastanka {tete. 189. Zakona o obligacionim odnosima. broj 1/2003. U smislu odredbe ~lana 185. u smislu ~lana 325. stav 2. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 227 . Ako odgovorno lice do dono{enja sudske odluke ne naknadi {tetu. strana 13) Kamata (zatezna) . odgovorno lice je obavezno da uspostavi stanje kakvo je bilo prije nego je {teta nastala. to je. Iz tog razloga ne mo`e se tra`iti kamata od dana nastanka {tete jer bi. odnosno ako to nije mogu}e da {tetu naknadi u novcu. ZOO). Naime. odgovorno lice obavezno je uspostaviti stanje kakvo je bilo prije nego {to je {teta nastala. Zatezna kamata na naknadu nenov~ane materijalne {tete dosu|ena u novcu prema cijenama u vrijeme presu|enja te~e od dana dono{enja prvostepene presude. U situaciji kada odgovorno lice vansudskim putem naknadi {tetu u novcu. u suprotnom. odnosno isplate naknade i putem kamata od dana nastanka {tete. jer je samo dosu|enjem naknade po cijenama u vrijeme presu|enja mogu}e uspostaviti pre|a{nje stanje.na naknadu nenov~ane materijalne {tete dosu|ene u novcu Zatezna kamata na naknadu nenov~ane materijalne {tete dosu|ene u novcu ^lanovi 185. a obra~un {tete vr{i po cijenama u vrijeme isplate (kao u konkretnom slu~aju). onda da {tetu naknadi u novcu.Naknada materijalne {tete . Zakona o obligacionim odnosima KAMATA NA VANSUDSKI PLA]ENU NAKNADU [TETE NE PRIPADA O[TE]ENOM OD DANA NASTANKA [TETE. zatezna kamata na naknadu materijalne {tete ispla}ene vansudskim putem u novcu prema cijenama u vrijeme obra~una {tete ne te~e od dana nastanka {tete. To dalje zna~i da kamata te~e od dana kada je u~injen izdatak.kamata na vansudski pla}enu naknadu te~e od dana kada je u~injen izdatak Kamata . shodno ~lanu 185. uspostavlja se pre|a{nje stanje jer o{te}eni sa ispla}enim iznosom mo`e popraviti o{te}enu stvar ili kupiti novu stvar.presuda ukinuta i predmet vra}en na ponovno su|enje da bi u ovisnosti od utvr|enja navedene ~injenice bilo odlu~eno o zahtjevu. pa kako iz spisa nije vidljivo kada je u~injen izdatak i koliko iznose ti tro{kovi.

JER JE SAMO DOSU\ENJEM [TETE PO CIJENAMA U VRIJEME PRESU\ENJA MOGU]E USPOSTAVITI PRE\A[NJE STANJE. Ukoliko je naknada utvr|ena prije dono{enja presude po cijenama koje su o~igledno bile nominalno ni`e od cijena u vrijeme presu|enja. Zakona o obligacionim odnosima ZATEZNA KAMATA NA NAKNADU NENOV^ANE MATERIJALNE [TETE DOSU\ENE U NOVCU PREMA CIJENAMA U VRIJEME PRESU\ENJA TE^E OD DANA DONO[ENJA PRVOSTEPENE PRESUDE KOJOM JE VISINA NAKNADE ODRE\ENA. potrebno vrijeme da se stranke izjasne o nalazu vje{taka. ZOO treba shvatiti tako da ne smije prote}i du`i period od utvr|ivanja naknade do dono{enja sudske odluke nego {to to tra`e fakti~ke okolnosti (dostavljanje nalaza vje{taka parni~nim strankama radi izja{njenja. (Vrhovni sud Republike Srpske. 185. st. 228 . Zakona o obligacionim odnosima O[TE]ENOM KOJI JE POPRAVLJAO AUTOMOBIL U STRANOJ DR@AVI. AKO ODGOVORNO LICE OD DONO[ENJA SUDSKE PRESUDE NE NAKNADI [TETU.uspostavljanje prija{njeg stanja Zatezna kamata . rok za zakazivanje glavne rasprave i sl).Dosu|uju}i naknadu {tete po cijenama u vrijeme presu|enja uspostavlja se pre|a{nje stanje. PA KADA TO NIJE MOGU]E. ZOO.na naknadu nenov~ane materijalne {tete ^lanovi 185. PRIPADA PRAVO DA OD ODGOVORNIH LICA TRA@I NAKNADU [TETE U DINARSKOJ PROTIVVRIJEDNOSTI STRANE VALUTE UTRO[ENE RADI OPRAVKE O[TE]ENOG VOZILA PO KURSU KOJI VA@I NA DAN ISPLATE. a to je svrha obe{te}enja.restitucija u obliku tro{kova ^lan 185. strana 19) Naknada materijalne {tete . ODGOVORNO LICE JE OBAVEZNO USPOSTAVITI STANJE KAKVO JE BILO PRIJE NEGO [TO JE [TETA NASTALA. 2. 1996. U protivnom. i 189. tada zatezna kamata te~e od dana kada je procijenjena {teta. Zbog toga se ne mo`e tra`iti kamata na dosu|eni iznos od dana kada je {teta nastala. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj: Rev. stav 1. godine Bilten VS RS.49/96. ZOO). odnosno dosu|enjem zatezne kamate (predstavlja instrument valorizacije doma}e valute) od dono{enja presude na iznos koji je utvr|en po ni`im cijenama ne bi se uspostavilo stanje kakvo je bilo prije nego {to je {teta nastala (~l. GDJE SE NALAZIO NA PRIVREMENOM RADU. broj 1/2003. ZOO). (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. U SMISLU ^LANA 185. odluka broj 76) Naknada materijalne {tete . 12. ONDA [TETU NAKNADITI U NOVCU. od 19. Sintagmu “u vrijeme dono{enja odluke” iz odredbe ~lana 189. jer bi se u tom slu~aju naknada dvostruko valorizovala: kroz cijenu o{te}ene stvari u vrijeme dono{enja sudske odluke i putem kamate od dana nastanka {tete. i ~lan 190. jer dosu|enim iznosom o{te}eni mo`e da popravi o{te}enu stvar ili da kupi novu stvar. broj I/1999. VISINA NAKNADE SE ODRE\UJE PO CIJENAMA U VRIJEME PRESU\ENJA (^LAN 189. u uslovima visoke stope inflacije o{te}eni ne bi bio obe{te}en.

699 DEM ili da mu isplati dinarsku vrijednost ovog iznosa prema kursu koji va`i na dan isplate.30/95. odluka broj 92) Naknadu materijalne {tete . Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud odbija tu`beni zahtjev sa obrazlo`enjem da `alilac nije dao popraviti o{te}enje na svom automobilu. ovog stava se ne pridr`ava budu}i da je dinarsku vrijednost strane valute odredio prema kursu koji je va`io na dan kada je tu`ilac izvr{io opravku vozila. pa mu stoga nije nastupila {teta u visini utu`enog iznosa. nijedno od navedenih rje{enja ovog pitanja nije pravilno.48 DEM. jer se iz presude ne mo`e razabrati koje je od ova dva rje{enja ovog pitanja prihva}eno. ^lanom 190. 07. (Vrhovni sud Republike Srpske. Po ocjeni ovog revizijskog suda.699. 1986. broj: Rev. Tu`ilac je u vrijeme {tetnog doga|aja bio na radu u inostranstvu gdje je 23. me|utim. od 20. godine Bilten VS RS. pripada pravo da od tu`enog tra`i naknadu {tete u dinarskoj protivvrijednosti strane valute utro{ene radi opravke o{te}enog vozila po kursu koji va`i na dan isplate. godine i po tom osnovu imao izdatak od 4. @aliocu je nastala {teta na njegovom automobilu ukoliko je do{lo do odnosnih o{te}enja tog automobila. Zakona o obligacionim odnosima ^INJENICA [TO VLASNIK VOZILA NIJE DAO POPRAVITI O[TE]ENJA NA SVOM AUTOMOBILU NE ISKLJU^UJE NJEGOVO PRAVO NA NAKNADU [TETE. 190. st.Iz obrazlo`enja: Tu`ilac je postavio zahtjev da mu tu`eni nadoknadi tro{kove opravke o{te}enog vozila u iznosu od 4. U konkretnom slu~aju radi se o nov~anom potra`ivanju naknade {tete u uslovima visoke inflacije i tu`iocu. priznao naknadu u simboli~nom iznosu od 45. Odredbom ~lana 185. iako je na to ukazivala `alba tu`ioca. s obzirom na utvr|eni omjer odgovornosti tu`ioca u prouzrokovanju {tetnog doga|aja. broj I/1999. 1. Za tu`io~ev zahtjev za naknadu pri~injene mu {tete pravno je bez uticaja da li je on o{te}enja na automobilu doista i popravio ili je iz bilo kojih razloga na{ao 229 .ako vlasnik automobila nije dao popraviti o{te}enja ^lan 185. {to ~ini presudu nejasnom i nerazumljivom. Ovakvo pravno stanovi{te prvostepenog suda nije pravilno pa se ne mo`e prihvatiti. godine izvr{io opravku vozila koje je o{te}eno u {tetnom doga|aju 23. ZOO.82 dinara. odnosno u~inio izdatak na njegovu opravku i sudio tako {to je tu`iocu. 08. po stanovi{tu ovog Vrhovnog suda. Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO) propisano je da je odgovorno lice du`no uspostaviti stanje koje bi bilo prije nego {to je {teta nastala. 1986. ZOO propisano je da }e sud uzimaju}i u obzir i okolnosti koje su nastale poslije prouzrokovanja {tete dosuditi naknadu u iznosu koji je potreban da se o{te}enikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kome bi se nalazila da nije bilo {tetne radnje ili propu{tanja. jer se tako u uslovima inflacije obezbje|uje potpuna naknada u smislu ~l. Prvostepeni sud je na ovaj na~in po~inio bitnu povredu odredaba parni~nog postupka. Razrje{enje u ovom pravcu nije ni drugostepena presuda. 09. jer o tome nije iznijela svoje su|enje. 1995. {to je nesporno me|u strankama. Prvostepeni sud smatra da tu`iocu pripada pravo na naknadu {tete u dinarskoj protivvrijednosti strane valute prema kursu koji je va`io na dan nastanka {tetnog doga|aja.

visina naknade Obim naknade materijalne {tete . godine utvr|eno je da je u Austriji cijena motornog vozila “VW-1200” proizvedenog 1966. strana 34) b) Obim naknade materijalne {tete (~l. i 196. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. a nije ga uvezao u svoju zemlju gdje je automobil o{te}en u saobra}ajnoj nezgodi. 1986. Zakona o obligacionim odnosima VISINA NAKNADE [TETE ZA VOZILO KOJE JE O[TE]ENI KUPIO U DRUGOJ DR@AVI. kupio u Austriji motorno vozilo proizvedeno 1966.shodnim da ne vr{i prepravke. Revident se u okolnostima konkretnog slu~aja ne mo`e pozivati na nalaz i mi{ljenje vje{taka P i prilog svoje teze da se naknada {tete za uni{teno vozilo odre|uje u iznosu . utvr|uje prema cijeni tog vozila u odnosnoj dr`avi. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu.679. godine. Ovo stoga {to se. A NIJE GA UVEZAO U SVOJU ZEMLJU GDJE JE VOZILO O[TE]ENO U SAOBRA]AJNOJ NEZGODI. broj 1/2002. Iz obrazlo`enja: Tu`ilac je. 02. Zakona o obligacionim odnosima NAKNADA [TETE ZBOG GUBITKA ZARADE (RENTA) DOSU\UJE SE ZA UBUDU]E. To je stvar njegove slobodne ocjene i naho|enja i ne uti~e na njegovo pravo na naknadu {tete pri~injene na njegovom osobnom automobilu. 189.70 dinara. po ocjeni i ovog revizijskog suda. godine). marke “V”-1200” i ovo vozilo nije uvezao u svoju zemlju. {to je nesporno me|u strankama. A EVENTUALNO ODSTUPANJE OD STVARNE [TETE MOGU]E JE KAKO U KORIST TAKO I NA [TETU OBIJU STRANAKA ZBOG ^EGA STRANKE IMAJU PRAVO DA U SLU^AJU PROMIJENJENIH OKOLNOSTI TRA@E IZMJENU ODLUKE O NAKNADI [TETE. do 192) Naknada {tete . koji odgovara vrijednosti vozila na dan dono{enja prvostepene presude utvr|enog prema stanju vozila u vrijeme prouzrokavanja {tete. godine maksimalno iznosila u septembru 1983. visina naknade {tete za vozilo koje je o{te}eni kupio u drugoj dr`avi. TAKVIM NA^INOM NAKNADE O[TE]ENI DOLAZI PRIBLI@NO U ISTU SITUACIJU KAO DA PRIMA LI^NI DOHODAK KOJI JE IZGUBIO.mogu}nost izmjene dosu|ene naknade ^lanovi 188. ni`estepeni sudovi su sa razlogom ocijenili da je isplatom ovog iznosa tu`ena u cijelosti obe{tetila tu`ioca za uni{teno vozilo i da je stoga u odnosnom dijelu zahtjev tu`ioca neosnovan. a kod nesporne ~injenice da je tu`ena zajednica osiguranja dobrovoljno isplatila tu`iocu u septembru 1983. strana 15) Naknada {tete u obliku nov~ane rente .visina naknade ^lan 189. broj 1/2001. S obzirom na ovo ne mogu se prih230 .za uni{teno (o{te}eno) motorno vozilo . godine naknadu za uni{teno vozilo u iznosu od 70.za uni{teno (o{te}eno) motorno vozilo . JER TO VI[E ODGOVARA NARAVI TE [TETE. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljene u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. poslovna zajednica za tehni~ku ispravnost vozila od 13.000 dinara (dinarska vrijednost iznosa od 500 DEM u septembru 1983. odnosno 21. godine 500 DEM. Na temelju nalaza i mi{ljenja Centra za vozila Hrvatske. UTVR\UJE SE PREMA CIJENI TOG VOZILA U ODNOSNOJ DR@AVI. Kraj ovakvog stanja stvari.

stav 2. broj 2/1999. SE. stav 2. {to sud na pouzdan na~in treba da utvrdi. kao {to je to slu~aj u konkretnom sporu. broj I/1999. kada se {teta nadokna|uje van suda. 1993. totalna {teta Totalna {teta . tj. od 26.tzv. onda se visina nenadokna|enog neznatnog dijela odre|uje primjenom procenta tog dijela na ukupnu visinu {tete na dan presu|enja. Zakona o obligacionim odnosima U SLU^AJU TZV.5%). broj: Rev. totalne {tete Obim naknade materijalne {tete .vatiti opravdanim prigovori iz revizije da postoji protivrje~nost izme|u navedenih nalaza i da je bilo potrebno obnoviti vje{ta~enje sa drugim vje{takom. PREMA STANJU VOZILA NEPOSREDNO PRED [TETU. 17 .na vozilu . (Vrhovni sud Republike Srpske. A POTOM I UMANJITI ZA VRIJEDNOST OSTATKA TOG VOZILA KOJE JE O[TE]ENI ZADR@AO ZA SEBE. IMA UTVRDITI NJEGOVA NOV^ANA VRIJEDNOST PREMA VRIJEDNOSTI TAKVIH VOZILA U VRIJEME DONO[ENJA PRVOSTEPENE PRESUDE. tako da za nadokna|eni iznos odmah uspostavi stanje u pogledu o{te}ene stvari uz doplatu neznatnog iznosa.opseg naknade tzv. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. (Vrhovni sud Republike Srpske. TOTALNE [TETE NA MOTORNOM VOZILU. vrlo rijedak slu~aj. PRIJE SVEGA. kada tu`itelj ne bi bio u mogu}nosti da nabavi sredstva za doplatu ovog iznosa. Kada je {teta ranije nadokna|ena u znatnom dijelu tako da je ostala nenadokna|ena u neznatnom dijelu. Iz obrazlo`enja: Uz nesporno utvr|enje da je tu`eni odgovoran za naknadu totalne {tete na vozilu tu`itelja.utvr|ivanje neznatno nenakna|enog iznosa Totalna {teta . onda o{te}eni ima pravo na punu razliku izme|u nadokna|enog iznosa i visine {tete na dan presu|enja. Ovo iz razloga {to je i o{te}eni du`an da doprinese sve {to mo`e da bi {teta bila manja.87/93. koju je u saobra}ajnom udesu prouzrokovao osiguranik tu`ene i da je vansudski isplatio tu`eni {tetu preko 94% treba imati u vidu slijede}e: Prema ~lanu 189. 10. broj I/1999. odluka broj 87) Naknada materijalne {tete .utvr|ivanje neznatno nenakna|enog iznosa [teta nakna|ena u znatnijem dijelu . godine Bilten VS RS. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima AKO JE [TETA NADOKNA\ENA U ZNATNOM DIJELU TAKO DA JE OSTALA NENADOKNA\ENA U NEZNATNOM DIJELU (NA PRIMJER 5.opseg naknade ^lan 189. ina~e. do{lo bi do neopravdanog favorizovanja o{te}enog na teret odgovornog lica za naknadu {tete. U protivnom. a u praksi je. ZOO). (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. odluka broj 93) Naknada materijalne {tete . ONDA SE VISINA NENADOKNA\ENOG NEZNATNOG DIJELA ODRE\UJE PRIMJENOM POSTOTKA TOG DIJELA NA UKUPNU VISINU [TETE PREMA CIJENAMA NA DAN PRESU\ENJA. od 29. do naknade koja prelazi visinu {tete (~lan 190.18) 231 . visina naknade se odre|uje prema vremenu isplate. str. broj: Rev. 12. 1998. IZDACI ZA POREZ NA PROMET I CARINA KOJI SE IMAJU PLATITI ZA UVOZ OVAKVOG VOZILA ULAZE U UKUPNU [TETU KOJU JE O[TE]ENI PRETRPIO O[TE]ENJEM (UNI[TENJEM) SVOG VOZILA. ZOO visina naknade {tete se odre|uje prema cijenama na dan presu|enja.utvr|ivanje neznatnog nenakna|enog iznosa ^lan 189. Me|utim. godine Bilten VS RS.27/97. U smislu ovog propisa.

godine Bilten VS FBiH. 232 . NEMA MJESTA SNI@AVANJU NAKNADE ZBOG SLABOG IMOVINSKOG STANJA [TETNIKA.kada ne postoji podijeljena odgovornost Podijeljena odgovornost . strana 37) Naknada {tete . koji je jo{ prije rata upravljao motornim vozilima na javnim cestama.naknada nematerijalne {tete ^lanak 192. 2000. broj 3/1999.u slu~aju naknade {tete. a ipak je pristao na vo`nju pod takvim okolnostima. broj: Rev. kakvom u prakti~nom `ivotu. ve} zbog obijesne vo`nje i o~itim kr{enjem prometnih propisa takvom vo`njom. od 18. a nalazi je samo u ~injenici da voza~u koji je u momentu nezgode upravljao vozilom.Sni`enje naknade . do prometne nezgode nije ni do{lo zbog neznanja ili nesposobnosti voza~a za vo`nju. odnosno da li je obvladao voza~kom vje{tinom u mjeri koja je potrebna za sigurno sudjelovanje u prometu na javnim cestama. Zakona o obligacionim odnosima UMI[LJAJ PO KRIVI^NOM PRAVU ISTOVJETAN JE SA NAMJEROM U GRA\ANSKOM PRAVU. odluka broj 37. pribjegavaju samo voza~i koji su previ{e uvjereni u svoje sposobnosti u vo`nji. Iz obrazlo`enja: Revizija bez osnova prigovora podijeljenoj odgovornosti. Radi se o ~injeni~nom utvr|enju za koje je vezan ovaj sud u revizijskom postupku. te kakvo je saznanje o tome imao poginuli. a iz njega ne proisti~e podijeljena odgovornost ni u najmanjem omjeru. kada je voza~ bez dozvole za vo`nju ^lanci 192. Uostalom. Zakona o obveznim odnosima AKO JE TU@ITELJICA U VRIJEME PROMETNE NEZGODE BILA VEZANA SIGURNOSNIM POJASOM. i 205. KADA JE [TETA PROUZROKOVANA NAMJERNO ILI KRAJNJOM NEPA@NJOM. VE] KAKVO JE NJEGOVO SAZNANJE O OSPOSOBLJENOSTI VOZA^A ZA UPRAVLJANJE VOZILOM U JAVNOM PROMETU. nije bila izdata voza~ka dozvola.149/99. ovaj sud smatra da nije od bitnog zna~aja za pravilno rje{enje toga pitanja da li je voza~ polagao voza~ki ispit i dobio valjanu voza~ku dozvolu. broj 1/2000. NIJE OD BITNOG ZNA^ENJA DA LI JE SAPUTNIKU POZNATO DA VOZA^ NIJE POLO@IO VOZA^KI ISPIT. strana 27) Podijeljena odgovornost . Sudovi ni`eg stupnja utvrdili su da se radilo o voza~u sa duljim voza~kim iskustvom. NE MO`E SE GOVORITI O PODIJELJENOJ ODGOVORNOSTI ZA [TETU. Me|utim. te nije bio osposobljen za vo`nju {to je poginulom bilo poznato. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. ve} da li je uistinu bio osposobljen za vo`nju. 01. i skrivio je. Zakona o obveznim odnosima ZA POSTOJANJE PODIJELJENE ODGOVORNOSTI VOZA^A I SAPUTNIKA ZA [TETU KOJU SAPUTNIK PRETRPI U PROMETNOJ NEZGODI SKRIVLJENOJ OD VOZA^A.i slabo imovinsko stanje {tetnika ^lan 191. ina~e. a za vrijeme rata ~ak bio zadu`en kao voza~ vojnim vozilom {to je poginulom bilo poznato. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. a to je ne{to sasvim drugo i protivno onomu {to revizija tvrdi.

sukladno ~lanku 347. 2003.500. broj: G`-267/02. te predla`e da se u tom dijelu prvostupanjska presuda preina~i.00 KM. Odgovor na `albu nije ulo`en. Pravovremeno izjavljenom `albom i tu`iteljica osporava prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je odbijena sa tu`enim zahtjevom. od 8. J. (Kantonalni sud u Travniku. Osim toga. te je odstupio od op}ih kriterija sudske prakse. 2002. te je naveo sve razloge o odlu~nim ~injenicama. sukladno ~lanku 8. Pravovremeno izjavljenom `albom tu`ena pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parni~nog postupka. na nesumnjiv na~in utvr|eno da ne postoji bilo kakav doprinos tu`iteljice nastanku ovog {tetnog doga|aja. pogre{ne primjene materijalnog prava i odluke o tro{kovima postupka. a prvostupanjski sud nije odredio provo|enje novog medicinskog vje{ta~enja. pa je stoga i pravilno primijenio materijalno pravo i to odredbu ~lanka 200. te je stoga u tom dijelu prvostupanjska presuda nezakonita. jer je prvostupanjski sud provo|enjem vje{ta~enja utvrdio da je tu`iteljica u vrijeme prometne nezgode bila vezana sigurnosnim pojasom. jer je prvostupanjski sud dosudio za pojedine vidove nematerijalne {tete iznose sukladno va`e}em stajali{tu sudske prakse. nije utvr|eno da li su povrede kod tu`itelje posljedica nevezanja sigurnosnog pojasa.25 KM. Zakona o obveznim odnosima. ili pak da se ukine. a na temelju ~lanka 350. te predla`e da se prvostupanjska presuda ukine ili preina~i preko iznosa od 4. pa i ovaj sporni nalaz u pogledu eventualnog doprinosa tu`iteljice nastanku {tete. prvostupanjski sud je pravilno proveo postupak. Iz naprijed navedenih razloga ovaj sud je odbio `albe kao neosnovane i potvrdio prvostupanjsku presudu. ZPP-a.Iz obrazlo`enja: Prvostupanjskom presudom obvezana je tu`ena da na ime nematerijalne {tete isplati tu`iteljici 5. stavak 1. ZPP-a. i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 9. 5. pa je stoga i tu`iteljica suodgovorna za nastale {tete.000 KM. Tako|e. prema tome. izvr{io ocjenu dokaza. iz S. U `albi tu`iteljica navodi da je prvostupanjski sud prenisko dosudio visinu nematerijalne {tete. U odgovoru na tu`bu tu`iteljica je osporila navode iznijete u `albi. u cijelosti utvr|eno ~injeni~no stanje. Naime. U `albi tu`ena navodi da je stru~no i argumentirano osporila nalaz i mi{ljenje vje{taka medicinske struke. U pogledu visine nematerijalne {tete neosnovane su `albe tu`iteljice i tu`enika. te je. a sa vi{kom tu`benog zahtjeva tu`iteljica se odbija. a vje{tak je dao jasnu dopunu nalaza u kome je pojasnio i ove sporne momente. ZPP-a. pa do isplate. ovaj sud je zaklju~io da `alba tu`iteljice i tu`enog nije osnovana. 5. godine) 233 . te je utvrdio sve pravno relevantne ~injenice. godine. Nakon {to je ispitao prvostupanjsku presudu u granicama navoda iz `albe i po slu`benoj du`nosti. Neosnovan je navod `albe da je tu`iteljica na bilo koji na~in doprinijela nastanku {tete. Tako|er je utvrdio i sve druge okolnosti koje utje~u na visinu nematerijalne {tete. neosnovan je navod `albe tu`enika da se provede novo vje{ta~enje. kao i da naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 727. jer je sa vje{ta~enjem vje{taka [.

broj I/1999. tjelesne povrede i o{te}enja zdravlja (~l. ^ETRDESETINU I POLA GODINE. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA [TETNIK JE DU@AN NAKNADITI UOBI^AJENE TRO[KOVE SAHRANE A TO SE ODNOSI NA PRIMJERENE IZDATKE VEZANE ZA VJERSKE ILI DRUGE UOBI^AJENE POGREBNE OBREDE NA SAM DAN SAHRANE. BUDU]A [TETA ZA KOJU NIJE PREDVI\ENA NAKNADA (OSIM NAKNADA ZA PODGROBNI SPOMENIK AKO O[TE]ENI U^INI VJEROVATNIM DA ]E PODI]I NADGROBNI SPOMENIK). (ima i suprotnih stavova .53/93. stav 1. ZA POLAGANJE CVIJE]A I SVIJE]A. godine Bilten VS RS. DA JE NESPOSOBNA ZA RAD ILI NEZAPOSLENA I DA JE UMRLI SUPRUG ZA @IVOTA ZA NJENO IZDR@AVANJE REDOVNO DOPRINOSIO.za izgubljeno izdr`avanje .pravo na naknadu Tro{kovi odr`avanja groba ^lan 193.uobi~ajeni tro{kove sahrane ^lan 193. Zakona o obligacionim odnosima NA OSNOV NAKNADE [TETE ZA IZGUBLJENO IZDR@AVANJE NE UTI^U SLABIJE IMOVINSKE PRILIKE LICA NA ODGOVORNOST ZA SMRT IZDR@AVAOCA OD IMOVINSKIH PRILIKA LICA KOJI JE UMRLI ZA @IVOTA IZDR@AVAO I PO ZAKONU BIO DU@AN IZDR@AVATI VE] TO MO@E BITI OD UTJECAJA SAMO PRILIKOM ODMJERAVANJA NAKNADE KOJU JE ODGOVORNO LICE DU@NO DATI ILI DAVATI. broj 1/1999.odr`avanje groba . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ZA GODI[NJE POMENE. Zakona o obligacionim odnosima TRO[KOVI ODR@AVANJA GROBA KAO [TO SU TRO[KOVI VEZANI ZA SA\ENJE I ODR@AVANJE CVIJE]A. strana 28) Naknada {tete . broj 2/2001.) (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. do 197) Naknada tro{kova .pravo lica koje je poginuli izdr`avao ^lan 194. broj: Rev. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima NA OSNOVU ^LANA 193. (Vrhovni sud Republike Srpske. 07. KAO I TRO[KOVE UOBI^AJENE ZA SEDMINU. 1993. T. ZA PRANJE NADGROBNOG SPOMENIKA. od 27. strana 29) 234 . DAKLE. odluka broj 86) Naknada {tete . U PITANJU SU IZDACI NAKON SAHRANE.c) Naknada materijalne {tete u slu~aju smrti. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.H. SUPRUGA UBIJENOG IMA PREMA LICU ODGOVORNOM ZA SMRT MU@A PRAVO NA NAKNADU [TETE ZA IZGUBLJENO IZDR@AVANJE SAMO POD USLOVOM DA NEMA VLASTITIH SREDSTAVA ZA @IVOT. 193. NISU UOBI^AJENI TRO[KOVI SAHRANE I ZA OVE IZDATKE NIJE PREDVI\ENA NAKNADA.

naime. a ovaj nije podnio tu`bu u roku od 30 dana od dana prijema rje{enja). 03.Naknada {tete .godine. 02. strana 35) Naknada {tete . nadle`ni organ. godine Bilten VS FBiH. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. od 20.zbog izgubljene zarade (pla}e) .mogu}nost podno{enja protiv FBiH ako nadle`ni organ op}ine ne odlu~i o zahtjevu za naknadu zbog gubitka privremeno oduzete stvari ^lanovi 88. o ~emu u spisu postoji fotokopija dopisa od 11. godine tu`enik je obavezan da ispla}uje tu`itelju naknadu {tete zbog izgubljene zarade prouzrokovane povredom u prometnoj nezgodi. doneseno i dostavljeno tu`itelju. broj: P`. 89. 1986. jer bi se. stav 4. ako je rje{enje. mjese~no po 580. Uredbe o kriterijima i normativima raspore|ivanja gra|ana i materijalnih sredstava u oru`ane snage i druge potrebe odbrane VLASNIK MO@E U PARNICI PRED NADLE@NIM SUDOM ZAHTIJEVATI OD FEDERACIJE BiH NAKNADU [TETE ZBOG GUBITKA PRIVREMENO ODUZETE STVARI ZA POTREBE ORU@ANIH SNAGA.09 DEM (u dinarskoj protuvrijednosti) po~ev od 1. ipak. o{te}eni sprije~io da pred sudom ostvaruje pravo na naknadu {tete. st. pravomo}nom presudom od 9. ispunjeni su uvjeti za podno{enje tu`be iz ~l. godine i zahtjeva od 12. da bi sa sigurno{}u utvrdio da li su ispunjene procesne pretpostavke za tu`bu (da li je tu`ba blagovremeno podnesena. Tu`itelj je podnio zahtjev da se renta 235 . 10. Iz obrazlo`enja: Prema utvr|enju ni`estupanjskih sudova.4. tu`bu ne bi trebalo smatrati preuranjenom. broj 2/1999. Ukoliko se. Tu`itelj nije prilo`io rje{enje sekretarijata. Zakona o obveznim odnosima KOD UTVR\IVANJA VISINE NAKNADE [TETE ZBOG GUBITKA ZARADE (PLA]E) UZIMA SE U OBZIR I OKOLNOST GDJE O[TE]ENIK NAKON POVREDE ZADOVOLJAVA REDOVITE @IVOTNE POTREBE I DA LI OSTVARUJE U[TEDE ZBOG NI@IH TRO[KOVA @IVOTA. i 89. list RBiH”. 1990. stavak 2. broj 19/92). 1997. Iz obrazlo`enja: Tu`itelj u ovoj parnici zahtijeva naknadu {tete pozivom na odredbe ~lana 89. a do podno{enja tu`be taj organ nije po zahtjevu postupio.{ta se cijeni ^lanci 190. odluka broj 52. AKO OP[TINSKI SEKRETARIJAT ZA ODBRANU NIJE ODLU^IO O VISINI NAKNADE U RAZUMNOM ROKU OD DANA OBRA]ANJA O[TE]ENOG.kada nije preuranjena tu`ba protiv FBiH zbog gubitka privremeno oduzete stvari za potrebe oru`anih snaga Tu`ba . ina~e. ali je naveo da se nadle`nom sekretarijatu obra}ao. me|utim. i ~lanak 196. tvrde}i da do podno{enja tu`be. 08. utvrdi da se tu`itelj sa zahtjevom za utvr|ivanje naknade {tete obratio nadle`nom organu u vrijeme kako on navodi. 07. sekretarijat nije pokrenuo postupak za utvr|ivanje {tete i njene visine. koji u konkretnom slu~aju ne postupa u upravnoj stvari. i 195. ne donese odluku u razumnom roku od dana obra}anja o{te}enog. a ni u toku parnice.159/99. Ako. 1999. Uredbe o kriterijima i normativima raspore|ivanja gra|ana i materijalnih sredstava u oru`ane snage i druge potrebe odbrane (“Sl. godine. a po odredbama pomenutog propisa tu`ba se mo`e podnijeti u roku od 30 dana po prijemu rje{enja op{tinskog sekretarijata za odbranu (ako se radi o naknadi za sredstva oduzeta za potrebe oru`anih snaga i dr`avnih organa). 1996. Ove navode je prvostepeni sud bio du`an provjeriti neposrednim upitom kod nadle`nog organa. ve} u ime tu`ene prethodno odlu~uje o obavezi i visini naknade. pomenute Uredbe.

od 17. te imaju}i u vidu mjese~ni gubitak tu`ioca u poljoprivrednoj proizvodnji umanjen za iznos mirovine koju prima. odluka broj 51. Polaze}i od ovakvog ~injeni~nog utvr|enja. da boravi u selu S. zadovoljava redovite `ivotne potrebe (svoje i obitelji). Kod utvr|ivanja visine naknade {tete izgubljene zarade (pla}e) ne smije se. 06. a posebno visina mirovine koju tu`itelj ostvaruje.32 DEM) i mirovine tu`itelja (1. broj: Rev. ZOO. a ukazao je i na to da podaci o visini zarade jednog radnika i samo za jedan mjesec nisu dovoljni za pouzdan zaklju~ak o tomu da bi i tu`itelj da nije povrije|en. zanemariti gdje o{te}enik. ostvario pla}u u navedenoj visini. godine za radnika. Tu`eni. Iz obrazlo`enja: Ni`estepeni sudovi su utvrdili da u me|uvremenu od dono{enja ranije odluke o renti nije do{lo do promjene u povr{ini zemlji{ta vlasni{tvo tu`itelja. koji je radio na istim poslovima kao i tu`itelj u SR Njema~koj. da je doprinos tu`itelja u obradi imanja zbog postoje}eg invaliditeta 50 odsto.045. a da je u~e{}e ~lanova doma}instva tu`itelja izmijenjeno utoliko {to umjesto majke tu`itelja. godine Bilten VS FBiH. strana 34) Naknada {tete . rade dvoje starije djece tu`itelja. 1999.134/90 povisili sa 580. naime.kao naknada {tete zbog izgubljene zarade .09 na iznos od 2. koja je sada u dubokoj starosnoj dobi. zaklju~ili da su se izmijenile okolnosti koje su bitne za pove}anje rente. nakon povrede za koju {tetnik.mjerodavne samo promjene u imovini o{te}enog ^lan 195.kod pove}anja rente za izgubljenu zaradu cijene se samo promjene u imovini o{te}enog Renta . osnovano ukazuje na to da pri utvr|ivanju naknade {tete zbog izgubljene zarade sudovi nisu cijenili jesu li se bitno izmijenile okolnosti od zna~aja da se renta pove}a. te da nisu pravilno primijenili odredbe ~lanka 196. da tu zadovoljava sve svoje potrebe.29 DEM) umanjenu za 20% srazmjerno udjelu tu`itelja u odgovornosti za prometnu nezgodu. op}ina L. te da ona ubudu}e predstavlja razliku izme|u pla}e ovog radnika (5.. Zakona o obligacionim odnosima PRI ODLU^IVANJU O ZAHTJEVU ZA POVE]ANJE NOV^ANE RENTE RANIJE DOSU\ENE NA IME NAKNADE [TETE ZBOG IZGUBLJENE ZARADE. pa tako mjese~nu rentu utvr|enu presudom Ps. polaze}i od pravila izra`enog u ~lanku 190. na privremenom radu u SR Njema~koj. me|utim. ovaj sud nalazi da su ni`estepeni sudovi pravilno primijenili materijalno pravo (~lan 196. odnosno njegov osigurava~ odgovara. te uticaj ratnih prilika na plasman proizvoda. ZOO) kada su u pogledu visine nov~ane rente odlu~ili kao u izreci ni`estepenih odluka. broj 2/1999. A NE I PROMJENE U IMOVINSKIM PRILIKAMA [TETNIKA.utvr|ena navedenom presudom pove}a pozivaju}i se na promjenu okolnosti u pogledu visine zarade koju bi mogao ostvariti da zbog posljedica povrede nije nastupila invalidnost. 236 . i ~lan 196. Ni`estupanjski sudovi su na osnovu utvr|ena o visini mirovine koju tu`itelj ostvaruje u SR Njema~koj i obra~una pla}e za listopad 1990.190. RELEVANTNE SU SAMO NAKNADNE PROMJENE U IMOVINSKIM PRILIKAMA O[TE]ENOGA.119/99. stav 2.825 DEM. kao i okolnost da tu`itelj ne `ivi u inozemstvu. te koliku u{tedu ostvaruje zbog ni`ih tro{kova `ivota u sredini u kojoj realizira sredstva mirovine koju prima u stranim sredstvima pla}anja. polaze}i od navedenih okolnosti. ni`estepeni sudovi su dosudili tu`itelju nov~anu rentu u iznosima pobli`e navedenim u izreci prvostepene presude. pa. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. ZOO.

Iz obrazlo`enja: Pravilno je prvostepeni sud primijenio materijalno pravo kada je tu`enog obavezao da tu`iocu naknadi materijalnu {tetu . [TETNIK ODGOVARA ZA PUNI OBIM [TETE ZBOG IZGUBLJENOG LI^NOG DOHOTKA. jer iz utvr|enog ~injeni~nog stanja proizlazi da je invalidnost i penzionisanje dijelom posljedica bolesti (40%) a dijelom tjelesnog o{te}enja zadobijenog u saobra}ajnoj nezgodi od 03. zbog toga {to nov~ana renta u ovom slu~aju ima isklju~ivo od{tetni a ne alimentacioni karakter. ZOO) kada je ocijenio irelevantnim navode tu`enog preduze}a da je trebalo imati u vidu materijalne prilike tu`enoga. ZOO). pa ni uzrok nastanka {tete. 10 . jer sud pri odlu~ivanju o visini nov~ane rente uzima u obzir samo naknadno nastale promjene u imovinskim prilikama o{te}enoga. jer je tim momentom po~eo tu`ilac da trpi {tetu u visini izme|u invalidske zarade i li~nih primanja koja bi ostvario na svom radnom mjestu da nije penzionisan. uzima se da je {teta isklju~iva posljedica zadobivene povrede. 07.izgubljenu zaradu prouzrokovanu odlaskom u invalidsku penziju. te da nije bilo povrede. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima NAKNADA [TETE ZBOG NEMOGU]NOSTI RADA NA SVOM POLJOPRIVREDNOM IMANJU PROUZRO^ENOG RADNOM NESPOSOBNO[]U UTVR\UJE SE U VISINI CIJENE TU\EG RADA NEOPHODNOG ZA OBRADU IMANJA. Bez zna~aja je okolnost da je tu`ilac nakon povrede radio 10 godina.zbog gubitka sposobnosti za dopunski rad na poljoprivrednom imanju ^lan 195. jer je njegovo penzionisanje prouzrokovano povredom iz 1987. godine (~lan 195. broj 1/2000. procenat nesposobnosti uzrokovan bole{}u ne bi imao za posljedicu odlazak u invalidsku penziju. broj: Rev. Iz obrazlo`enja: Umanjenje radne sposobnosti vlasnika imanja nije realna smetnja obradi imovine.prouzrokovana odlaskom u invalidsku penziju Naknada materijalne {tete . stav 2. [teta je nastala danom penzionisanja. drugostepeni sud je pravilno primijenio materijalno pravo (odredba ~lana 195. od 27. kod notorne ~injenice velike nezaposlenosti i izuzetno niske cijene rada u Federaciji (neka se 237 . Zakona o obligacionim odnosima KADA JE PRESTANAK RADNOG ODNOSA ZBOG INVALIDNOSTI DIJELOM POSLJEDICA [TETNE RADNJE A DIJELOM BOLESTI O[TE]ENOG.11) Naknada {tete . str.izgubljena zarada u slu~aju tjelesne ozljede ^lan 195. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. odnosno sticanja prihoda tom obradom. PA I KADA POVREDA PRETHODI BOLESTI. broj 1/1999. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. kod utvr|enja obima naknade materijalne {tete zbog gubitka radne sposobnosti. godine i bole{}u koja je naknadno nastupila. strana 28) Izgubljena zarada . 1987.88/98. jer se izostanak tu`iteljeva doprinosa objektivno mogao naknaditi anga`ovanjem tu|e radne snage. godine Bilten VS FBiH. a ne promjene koje su se desile na strani {tetnika. Kada je invalidnost i penzionisanje dijelom posljedica bolesti a dijelom protupravne radnje (tjelesne povrede). 06.Pri odlu~ivanju o `albi. stav 2. 1998. uzrokovane ratnim stanjem. odluka broj 43.

2. a dijelom neke druge osobe za koje dokazi nisu pokazali u kakvoj su vezi sa tu`iteljicom. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima proizlazi da vlasniku stvari pripada i pravo kori{tenja. broj 1/2001. J. odnosno pravnim poslom. ili eventualno posjednik nekretnina 238 . ODNOSNO STICANJU PRIHODA TOM OBRADOM. Pitanje prava na nov~anu naknadu .pogledaju statisti~ki podaci o kretanju prosje~nih mjese~nih pla}a). ODNOSNO GUBITAK RADNE SPOSOBNOSTI TU@ITELJICE NIJE REALNA SMETNJA OBRADI IMOVINE.190/00. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. 2. odnosno pravnim poslom. Samo izra`enom voljom vlasnika. kao ni da je postojao neki pravni posao izme|u tu`iteljice i vlasnika nekretnina na kori{tenje nekretnina i ubiranje plodova sa tih nekretnina. Eventualno se moglo zaklju~iti da bi i tu`iteljica bila suvlasnik dijela tih nekretnina u mjeri u kojoj su te nekretnine ste~ene u braku sa A.23) Izgubljena zarada . Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima. i 195. odnosno poljoprivredne proizvodnje na tim nekretninama.. PA NI UZROK NASTANKA [TETE. te ~l. od 14. kao i posjedovnih listova te zemlji{no-knji`nih izvadaka. dopu{teno je drugim zadiranje u tu|e pravo vlasni{tva. 188. odluka broj 31.izgubljena zarada zbog neubiranja plodova Prava na nov~anu naknadu {tete .zbog neubiranja plodova Naknada materijalne {tete . a u kojem pravcu tu`iteljica niti je ponudila niti izvodila dokaze. 15. broj: Rev. i 31. Tu`iteljica nije dokazala da je ona vlasnik. i 31. potvr|enog iskazima svih preslu{anih svjedoka. i pravo na kori{tenje i ubiranje plodova. dijelom njen mu`. godine Bilten VS FBiH. Iz izvedenih dokaza i to iskaza svjedoka A. J.rentu ^lanovi 2. odnosno suvlasnik i posjednik. str. ZOO-a. nisu pokazali tko je porezni obveznik glede prethodnih nekretnina. koje u sebi sadr`i ovla{tenje na ubiranje plodova i drugih prihoda od stvari. 2001. pa takvu eventualnu ~injenicu nije ni dokazala.. tako|er. proizlazi da tu`iteljica nakon gubitka radne sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje vi{e nije radila i nije anga`irala tu|u radnu snagu koja bi poslu`ila kao nadomjestak tu`itelji~inog doprinosa. ili ih je ona unijela u brak. Zakona o obligacionim odnosima UMANJENJE. pa je pri ovakvom stanju stvari zaklju~io slijede}e. 15.rentu sud je cijenio sukladno odredbama ~l.. Dokazi. 2. dakle. a izuzetno posjedniku koji mora biti nedvojbeno izra`enom voljom vlasnika. 15. 22 . proizlazi da je tu`iteljica obra|ivala zemlji{te ~iji je formalni vlasnik. JER SE IZOSTANAK TU@ITELJI^INOG DOPRINOSA OBJEKTIVNO MOGAO NADOKNADITI ANGA@IRANJEM TU\E RADNE SNAGE. ovla{ten na ubiranje plodova. Zakona o vlasni~ko-pravnim odnosima ^lanovi 188. i 195. Iz odredbi ~l. i 31. ina~e supruga tu`iteljice. Plodovi pripadaju vlasniku stvari.. tako da stvarnu {tetu mogu predstavljati samo izdaci u~injeni za pla}anje tu|e radne snage u omjeru izostanka tu`iteljeva doprinosa. Iz obrazlo`enja: Temeljem iskaza tu`iteljice kao parni~ne stranke. pa. TAKO DA STVARNU [TETU MOGU PREDSTAVLJATI SAMO IZDACI U^INJENI ZA PLA]ANJE TU\E RADNE SNAGE U OMJERU IZOSTANKA TU@ITELJI^INA DOPRINOSA.

Zakona o obligacionim odnosima O[TE]ENI IMA PRAVO NA POVI[ENJE PRAVOMO]NO DOSU\ENE RENTE OD DANA PODNO[ENJA TU@BE KOJOM TRA@I POVI[ENJE. strana 34) Naknada {tete . ZAHTJEV O[TE]ENOG DA MU 239 . broj 1/2001. odnosno sticanju prihoda tom obradom. koje pravo u sebi sadr`i i ovla{tenje na ubiranje plodova i drugih prihoda od stvari. 123. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Pri ovakvom utvr|enju nije od zna~aja ~injenica koliko je rada ulagala tu`iteljica u obradi te imovine.u vidu rente . 1. 2004. 5. o postojanju te ~injenice zaklju~iti primjenom pravila o teretu dokazivanja. jer se izostanak tu`itelji~inog doprinosa objektivno mogao nadoknaditi anga`iranjem tu|e radne snage. a ~l. odnosno pravnim poslom ga otu|io. pa ni uzrok nastanka {tete. ve} koliko bi stvarni vlasnik svojom voljom i za koje vrijeme ustupio tu`iteljici pravo kojem njemu pripada.izmjena odluke ^lan 196. TAKVIM NA^INOM NAKNADE O[TE]ENI DOLAZI PRIBLI@NO U ISTU SITUACIJU KAO DA PRIMA LI^NI DOHODAK KOJI JE IZGUBIO A EVENTUALNO ODSTUPANJE OD STVARNE [TETE MOGU]E JE KAKO U KORIST TAKO I NA [TETU OBIJU STRANAKA. to tu`iteljica ne mo`e pravno za{tititi pravo na prihod od nekretnina. Zakona o obligacionim odnosima NAKNADA [TETE ZBOG GUBITKA ZARADE (RENTA) DOSU\UJE SE ZA UBUDU]E.na koje pla}a porez. odnosno gubitak njene radne sposobnosti nije realna smetnja obradi imovine.pove}anje ^lan 196. ako na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne mo`e sa sigurno{}u utvrditi neku ~injenicu.u vidu rente . od 24.pove}anje ^lan 196. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zbog toga je tu`itelji~in tu`beni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan. te nije dokazala postojanje pravnog posla izme|u stvarnog vlasnika i nje koju bi je ovlastio na ubiranje prirodnih i civilnih plodova. st. Zakona o obligacionim odnosima SUD NIJE OVLA[TEN UNAZAD MIJENJATI PRAVOMO]NU SUDSKU PRESUDU KOJOM JE ODLU^ENO O ZAHTJEVU ZA RENTU. 126. broj 1/2001. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Ovo i zbog toga {to je odredbom ~l. ZBOG ^EGA STRANKE IMAJU PRAVO DA U SLU^AJU PROMIJENJENIH OKOLNOSTI TRA@E IZMJENU ODLUKE O NAKNADI [TETE. tako da stvarnu {tetu mogu predstavljati samo izdaci u~injeni za pla}anje tu|e radne snage u omjeru izostanka tu`itelji~ina doprinosa. posebice kod notorne ~injenice velike nezaposlenosti i znatno niske cijene rada. (Presuda Op}inskog suda Ljubu{ki. i da je tu`iteljica nekim pravnim poslom od vlasnika stekla pravo na ubiranje plodova. strana 34) Naknada {tete . No. ZPP FBiH propisano da je svaka stranka du`na dokazati ~injenice na kojima zasniva svoj zahtjev. JER TO VI[E ODGOVARA NARAVI TE [TETE. ZPP FBiH da }e sud. godine) Naknada {tete . Kako tu`iteljica nije dokazala da je stvarni vlasnik i posjednik pravnim poslom odredio obim i vrijeme trajanja kori{tenja nekretnina. broj: P-174/03. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.u vidu rente . zaklju~iti je da umanjenje.

odredio privremenu sudsku mjeru kojom se tu`enom Dru{tvu za izdava~ku i {tamparsku djelatnost “A” d. ZATO O[TE]ENIK IMA PRAVO TRA@ITI TAKVU RENTU I UNAZAD A NE SAMO ZA RAZDOBLJE NAKON PODNO[ENJA TU@BE.zabrana izra`avanja neistine nije povreda slobode izra`avanja Pravo na slobodu izra`avanja . strana 34) Naknada materijalne {tete .za{tita od klevete . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. st.neprenosivost prava ^lan 197. 3.o.zabrana izra`avanja neistine nije povreda slobode izra`avanja Za{tita od klevete . 2003. a koje se odnose na ugro`avanje njegovog ugleda. NIJE POVRIJE\ENO PRAVO NA SLOBODU IZRA@AVANJA. Zakona o obligacionim odnosima PRAVO NA NAKNADU MATERIJALNE [TETE U OBLIKU NOV^ANE RENTE USLJED PRETRPLJENIH POVREDA NE MO@E SE PRENIJETI DRUGOJ OSOBI. 240 . godine. M. broj 1/2001. 9. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Sarajevo zabranjuje dalje prono{enje i izra`avanje neistinitih ~injenica na ra~un tu`itelja A.OSIGURAVATELJ [TETNIKA U OBLIKU RENTE NADOKNA\UJE RAZLIKU IZME\U INVALIDSKE PENZIJE KOJU PRIMA I LI^NOG DOHOTKA KOJI BI OSTVARIO U RADNOM ODNOSU DA NIJE STRADAO U SAOBRA]AJNOM UDESU. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je rje{enjem broj: P-17/03.zabrana izra`avanja neistine nije povreda slobode izra`avanja Sloboda izra`avanja . broj 1/2001. AKO SE ZBOG ZNATNIJE PROMIJENJENIH OKOLNOSTI TRA@I POVE]ANJE RENTE KOJA JE VE] UTVR\ENA PRAVOMO]NOM SUDSKOM ODLUKOM. Zakona o za{titi od klevete KADA SE PRIVREMENOM ILI STALNOM SUDSKOM MJEROM ZABRANJUJE DALJE PRONO[ENJE IZRA@AVANJA NEISTINITIH ^INJENICA NA [TETU NEKE OSOBE U SREDSTVU JAVNOG INFORMIRANJA. ME\UTIM. TO SE POVE]ANJE MO@E DOSUDITI SAMO ZA RAZDOBLJE NAKON PODNO[ENJA TU@BE A NE I ZA RANIJE VRIJEME U KOJEM VE] EGZISTIRA RANIJE DONIJETA I PRAVOMO]NA PRESUDA.o. s tim da privremena mjera va`i do pravomo}nog okon~anja spora ili do nove naredbe suda. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. NEGO ZAHTJEVA ZA NAKNADU [TETE. od 8. DOSPJELI IZNOSI NAKNADE [TETE MOGU SE PRENIJETI DRUGOJ OSOBI SAMO AKO JE IZNOS NAKNADE ODRE\EN PISMENIM SPORAZUMOM O[TE]ENIKA I [TETNIKA ILI PRAVOMO]NOM SUDSKOM PRESUDOM. NEMA PRAVNU PRIRODU ZAHTJEVA ZA IZDR@AVANJE. strana 34) d) Naknada materijalne {tete u slu~aju povrede ~asti i {irenja neistinitih navoda (~l. 198) Naknada nematerijalne {tete .sudskim mjerama samo zabrana izra`avanje neistinitih ~injenica ^lan 10.

Odlu~uju}i o prijedlogu tu`itelja za izdavanje privremene sudske mjere. a budu}i da su objavljenim tekstovima koje je kroz obrazlo`enje osporenog rje{enja prvostepeni sud samo fragmentarno iznio i citirao u odnosu na tu`itelja su prono{ena izra`avanja ~injenica ~ija istinitost nije argumentovano provjere241 . Ovo iz razloga {to je prvostepeni sud na{ao da je tu`eni kontinuirano kroz odre|eni period ponavljao uvredljive i te{ke kvalifikacije za tu`itelja a da se pri tome nije pozvao na dokaze u pogledu istinitosti iznesenih ~injenica. ~l. 6. Iz iznesenih razloga. @alba je dopu{tena. izme|u ostalog. navoda stranaka. s prijedlogom da se ista uva`i pobijano rje{enje ukine i predmet vrati na ponovno odlu~ivanje. i radi za{tite ugleda ili prava drugih.Protiv tog rje{enja tu`eni je ulo`io `albu iz svih razloga predvi|enih zakonom. a sloboda javnog izra`avanja i njeno ostvarivanje uklju~uje i obaveze i odgovornosti. poprimaju}i da je tu`itelj u~inio vjerovatnim da je prono{enjem izra`avanja neistinitih ~injenica prouzrokovalo {tetu njegovom ugledu i da }e je kao nepopravljivu trpjeti i daljim prono{enjem. @alba. 10. Zakona o za{titi od klevete Federacije BiH). a koja nema retroaktivno djejstvo. da su se stekli uslovi da se temeljem ~l. te nakon ocjene sadr`aja tekstova objavljenih u listu “E”. st. pa. U odgovoru na `albu tu`itelj je osporio navode `albe i predlo`io da se odbije i prvostepeno rje{enje potvrdi. koji svojom odredbom ~l. 282.1. Ovim se uspostavlja ravnote`a izme|u upotrebe prava koju {tampi garantuje st. jer. i 19) kao i odredbe ~l. Iz navedenog proizlazi da je tu`eni privremenom mjerom do pravomo}nog okon~anja spora u ovoj pravnoj stvari samo upu}en da svoju djelatnost medija u odnosu na tu`itelja uskladi sa odredbama citiranih zakona. kao i obaveze objavljivati ta~ne nepristrasne informacije zasnovane na provjerenim ~injenicama. Stoga ovaj sud nalazi da osporene rje{enje nije povrijedilo pravo tu`enog iz ~l. Stoga je prvostepeni sud utvrdio. 3. istog ~lana za ograni~avanje ostvarivanja tog prava u interesu osnovne uloge {tampe u demokratskom dru{tvu. a osnov za to su i odredbe Zakona o javnom informiranju (~l. isklju~uje pravo na `albu protiv rje{enja o odre|ivanju privremenih mjera. 1. i na osnovu toga zaklju~io da je na takav na~in tu`itelju diskreditiran ugled. me|utim. odgovora na tu`bu i prijedloga za izdavanje privremene mjere. Evropske konvencije o za{titi ljudskih prava i osnovnih sloboda i potrebe po st. jer je rje{enje koje se njom pobija donijeto prije stupanja na snagu novog Zakona o parni~nom postupku. nije osnovana. 2. Zakona o za{titi od klevete. iako citirani zakon ima za cilj da u najve}oj mjeri obezbijedi princip slobode izra`avanja. 3. Ovaj sud nalazi da je odluka prvostepenog suda pravilna i na zakonu osnovana. povrije|eno dostojanstvo i li~nost. kojim se {teti njegovom ugledu.. 10. pa osporenim rje{enjem nije povrije|eno pravo tu`enog na slobodu izra`avanja zasnovanu na principima koji su ve} naprijed izneseni. a nakon ocjene navoda tu`be. on se mora temeljiti na po{tivanju profesionalnih i eti~kih standarda. i dnevni “A” utvrdio da su se stekli uslovi za izdavanje sudske mjere zabrane daljeg prono{enja i izra`avanje neistinitih ~injenica na ra~un tu`itelja. Zakona o za{titi od klevete udovolji prijedlogu tu`itelja. 10. Evropske konvencije kako to `alba neosnovano isti~e. Donesenom privremenom sudskom mjerom tu`enom je zabranjeno izno{enje neistinitih ~injenica (~l. st. prvostepeni sud je u toku postupka koji je prethodio dono{enju osporenog rje{enja. 6.

broj 1/2001. broj: G`-108/03. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2004. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. pa imaju}i u vidu na~in izra`avanja. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima NA[E PRAVO NE POZNAJE NAKNADU ZBOG IZGUBLJENOG SLOBODNOG VREMENA KOJE BI PREDSTAVLJALO NEKU VRSTU NEMATERIJALNE [TETE. broj 1/2001.du{evni bolovi usljed nemogu}nostu ra|anja ^lan 200. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. vrijednosnih sudova i mi{ljenja. strana 35) Pravno nepriznati vidovi nematerijalne {tete . ovaj sud nalazi da je prvostepeno rje{enje utemeljeno na zakonu. ZOO). ME\UTIM. kao i ciljeve zbog kojih su iznijeti. Zakona o obligacionim odnosima O[TE]ENI NEMA PRAVO NA NAKNADU NEIMOVINSKE [TETE (BITNO NARU[ENO LI^NO ZADOVOLJSTVO I KOMODITET) ZBOG TOGA [TO IZVJESNO VRIJEME NIJE MOGAO DA KORISTI O[TE]ENI AUTOMOBIL. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 2. te stoga `albene prigovore nalazi neosnovanim. 199. Zakona o obligacionim odnosima NEMOGU]NOST RA\ANJA NIJE POSEBAN OBLIK [TETE. Zakona o obligacionim odnosima NEMA OSNOVA ZA DOSU\ENJE NEIMOVINSKE [TETE ZBOG NEISKORI[TENOG GODI[NJEG ODMORA. broj 3/2002.nekori{tenje godi{njeg odmora ^lan 200. broj 1/2001. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 27) 242 . do 205) Pravno nepriznati vidovi nematerijalne {tete . strana 35) Nematerijalna {teta . odluka broj 27.naru{eni komoditet ^lan 200. ONDA MU JE [TETNIK DU@AN TAKVU [TETU NAKNADITI. godine Bilten VS FBiH. od 12. AKO ZBOG TOGA [TO NE MO@E KORISTITI AUTOMOBIL O[TE]ENIK TRPI MATERIJALNU [TETU. strana 20) e) Naknada nematerijalne {tete (~l.na. VE] SE UZIMA U OBZIR KAO DIO ZAHTJEVA ZA NAKNADU ZA PRETRPLJENE DU[EVNE BOLOVE USLJED SMANJENJA @IVOTNIH AKTIVNOSTI (^LAN 200. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 35) Pravno nepriznati vidovi nematerijalne {tete . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. 2004.izgubljeno slobodno vrijeme ^lan 200.

dok nisu izvr{eni operativni zahvati i sanacije preloma (naro~ito stidne kosti) i dok nije saznala. potpuno je jasno da sve one tegobe koje je tu`iteljica imala za vrijeme od {est mjeseci nakon povrede. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj: Rev. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2001.odre|ivanje naknade u obliku rente ^lan 200.ne mo`e zbog privremenog umanjenja op}e `ivotne sposobnosti ^lan 200.kada o{te}eni nije svjestan svog stanja i ne osje}a bolove ^lan 200. strana 23) Nematerijalna {teta . godine Bilten VS FBiH. a ne privremenog.du{evni bolovi radi smanjenja `ivotnih aktivnosti Naknada nematerijalne {tete . broj 3/2002.241/00. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Ovakvo dosu|enje nije u skladu sa odredbom ~lana 200. broj 1/2001. strana 35) Naknada nematerijalne {tete . {to bi bilo u koliziji i sa ustaljenom sudskom praksom. U PRAVILU. ali su ni`estepene presude preina~ene u dijelu naknade za privremeno umanjenje op}e `ivotne aktivnosti i za taj vid naknade {tete tu`beni zahtjev odbijen. 5. od 14. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. odluka broj 32. A U OBLIKU NOV^ANE RENTE SAMO AKO TAKAV OBLIK NAKNADE PREMA OKOLNOSTIMA SLU^AJA PREDSTAVLJA ODGOVARAJU]U SATISFAKCIJU.Naknada {tete .ne mo`e zbog privremenog umanjenja op}e `ivotne sposobnosti Naknada nematerijalne {tete . Kada se ovo ima u vidu. Iz obrazlo`enja: Osnovani su navodi revizije da tu`iteljici ne pripada pravo na naknadu za privremeno umanjenje op}e `ivotne aktivnosti od 50% za vrijeme od {est mjeseci. de facto predstavljaju sublimaciju fizi~kih bolova i strahova koje je imala. Zakona o obligacionim odnosima NEMA PRAVNOG OSNOVA ZA NAKNADU PRETRPLJENIH DU[EVNIH BOLOVA RADI SMANJENJA @IVOTNIH AKTIVNOSTI. Zakona o obligacionim odnosima PRIVREMENO UMANJENJE OP]E @IVOTNE AKTIVNOSTI NE PREDSTAVLJA ZAKONSKU OSNOVU STJECANJA PRAVA NA NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE. ZOO. jer su ni`estepeni sudovi u tome dijelu pogre{no primijenili materijalno pravo. jer se ova naknada dosu|uje za pretrpljene du{evne bolove zbog trajnog umanjenja `ivotne aktivnosti. AKO JE O[TE]ENIK U [TETNOM DOGA\AJU PRETRPIO TE[KE TJELESNE POVREDE DA ZBOG UNI[TENIH MO@DANIH CENTARA NIJE SVJESTAN SVOG STANJA I NE OSJE]A BOLOVE.zbog umanjenja `ivotnih aktivnosti .nematerijalne . da uslijed preloma temporalne kosti nije do{lo do o{te}enja mozga. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. 2001. strana 27) 243 . U JEDNOKRATNOM OBLIKU. Kada se analiziraju razlozi ni`estepenih odluka u pogledu stava da tu`iteljici pripada pravo na ovu naknadu. Zakona o obligacionim odnosima NAKNADA NEMATERIJALNE [TETE (ZBOG UMANJENJA @IVOTNIH AKTIVNOSTI I DRUGIH NJENIH TRAJNIH OBLIKA) DOSU\UJE SE. pogotovo je pravilan stav ni`estepenih sudova u pogledu visine naknade za pretrpljene bolove i pretrpljeni strah.

BIT I KARAKTER NAKNADE MATERIJALNE I NEMATERIJALNE [TETE NISU ISTE. Zakona o obligacionim odnosima NEPRIJATNOSTI U TOKU LIJE^ENJA (KAO [TO SU KRA]A NESVJESTICA. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 223. VEZANOST UZ KREVET. strana 28) Naknada nematerijalne {tete . IZNOS PRAVI^NE NOV^ANE NAKNADE OVISI OD POVREDE I TE@INE SVIH TRPLJENJA O[TE]ENIKA VEZANIH UZ OVAJ OBLIK [TETE. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. SVRHA. NE MOGU SE IDENTIFICIRATI. DA LI. RAZNE VRSTE IMOBILIZACIJA I FIKSACIJA. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. RENDGENTSKO SNIMANJE. Zakona o parni~nom postupku KOD UTVR\IVANJA NAKNADE ZA PRETRPLJENE DU[EVNE BOLOVE ZBOG UMANJENJA @IVOTNE AKTIVNOSTI SUD MORA UZETI U OBZIR I NAKNADU ZA TJE244 . Zakona o obligacionim odnosima VJE[TA^ENJEM KOJE JE ODRE\ENO RADI UTVR\IVANJA UMANJENJA @IVOTNE AKTIVNOSTI MORAJU SE UTVRDITI SVE POSLJEDICE ZBOG KOJIH JE NORMALNA AKTIVNOST O[TE]ENIKA OGRANI^ENA ILI OTE@ANA. KOJA SE MO@E DOSUDITI RADNIKU AKO MU JE OP]A @IVOTNA AKTIVNOST SMANJENA U TOLIKOJ MJERI DA O[TE]ENI RADNIK TRPI ILI JE IZVJESNO VRIJEME TRPIO DU[EVNE BOLOVE ZBOG SMANJENJA @IVOTNE AKTIVNOSTI. TREBA OCJENJIVATI UZIMAJU]I U OBZIR SVE OKOLNOSTI SLU^AJA. PA SE NAKNADA ZA OVA DVA OBLIKA NE MO@E ODREDITI U JEDINSTVENOM IZNOSU. broj 3/2002. HOSPITALIZACIJA. NAKNADA ZBOG SMANJENJA RADNE SPOSOBNOSTI PREDSTAVLJA OBLIK MATERIJALNE [TETE. I POD KOJIM USLOVIMA. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. INJEKCIJE I SLI^NO) KOJE TRPI O[TE]ENIK. INFUZIJE. strana 27) Naknada nematerijalne {tete . strana 28) Naknada nematerijalne {tete . broj 3/2002. A RAZMATRAJU SE U OKVIRU NAKNADE ZA FIZI^KE BOLOVE.za pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja `ivotne aktivnosti ^lan 200. PA SE STOGA NAKNADA ZA NAVEDENE OBLIKE [TETE NE MO@E ODREDITI JEDINSTVENO. A NIJE DOVOLJNO UTVRDITI SAMO POSTOTAK SMANJENJA @IVOTNE AKTIVNOSTI. MO@E POJEDINA OD NAVEDENIH NEPRIJATNOSTI PRERASTI U NEKAKAV DRUGI SAMOSTALAN VID NEMATERIJALNE [TETE (KAO [TO JE DU[EVNA BOL ZBOG SMANJENJA @IVOTNE AKTIVNOSTI).vje{ta~enje i odre|ivanje pravi~ne nov~ane ^lan 200.umanjenje `ivotnih aktivnosti . OPERACIJE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.umanjena op}a `ivotna aktivnost i umanjena radna sposobnost UMANJENA OP]A @IVOTNA AKTIVNOST I UMANJENA RADNA SPOSOBNOST NISU I NE MOGU BITI JEDINSTVENI OBLIK [TETE. TRANSFUZIJE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/2002. NAIME.neprijatnosti u toku lije~enja ^lan 200.Nematerijalna {teta . A NAKNADA ZBOG UMANJENJA OP]E @IVOTNE AKTIVNOSTI JE POSEBAN OBLIK NEMATERIJALNE [TETE.

(Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima NAKNADA ZA PRETRPLJENE FIZI^KE BOLOVE NE OVISI SAMO O INTENZITETU I DU@INI TRAJANJA BOLOVA. odluka broj 94) Nematerijalna {teta . broj I/1999. broj: Rev. SATISFAKCIJA NIJE NI NAKNADA NITI KAZNA ZA [TETNIKA VE] ^IN ZADOVOLJENJA O[TE]ENOG. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima PRAVO JE O[TE]ENOG DA U SKLADU SA DOSTIGNU]IMA MEDICINE POKU[A U POTPUNOSTI DA OTKLONI ZDRAVSTVENE TEGOBE KOJE SU POSLJEDICA [TETNOG DOGA\AJA. strana 35) Pravi~na naknada nematerijalne {tete za pretrpljene fizi~ke bolove ^lan 200. broj 1/2001. odnosno druge okolnosti slu~aja na koje ukazuje odredba ~lana 200. godine Bilten VS RS.zbog pretrpljenih fizi~kih bolova . broj 1/2001. PA JE POTREBNO NJENU VISINU ODREDITI POSEBNOM PA@NJOM. Zakona o obligacionim odnosima KOD TJELESNE POVREDE SE NE PLA]A STVARNA [TETA VE] SE PRU@A SATISFAKCIJA POVRIJE\ENOM. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. ZOO. 06.zdravstvene tegobe ^lan 200. strana 35) Nematerijalna {teta . 1993. Iz obrazlo`enja: Tu`ena u `albi ispu{ta iz vida da visina pravi~ne nov~ane naknade za pretrpljene fizi~ke bolove ne ovisi samo o trajanju i ja~ini tih bolova. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. U ovom slu~aju je utvr|eno da je tu`itelj bio podvrgnut dvje245 . objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 37/93.godine starosti kao va`an elemenat za utvr|ivanje visine naknade ^lan 200. strana 35) Nematerijalna {teta . ve} treba uzeti u obzir i propratne neugodnosti kod lije~enja. VE] SE CIJENE I PROPRATNE NEUGODNOSTI KOD LIJE^ENJA. (Vrhovni sud Republike Srpske. broj 1/2001.utvr|ivanje visine naknade ^lan 200. Zakona o obligacionim odnosima VRSTA POVREDE I DIO TIJELA NA KOJEM JE DO NJE DO[LO UTJE^U NA VISINU NAKNADE ZA PRETRPLJENE FIZI^KE BOLOVE TAKO DA SE TA NAKNADA DOSU\UJE U VE]EM IZNOSU AKO SU OZLIJE\ENI OSJETLJIVIJI DIJELOVI O[TE]ENIKOVOG TIJELA. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.LESNO O[TE]ENJE KOJE JE O[TE]ENI OSTVARIO PO PROPISIMA O INVALIDSKOM OSIGURANJU I PO SLOBODNOJ OCJENI NA OSNOVU SVIH OKOLNOSTI KONKRETNOG SLU^AJA UTVRDITI U KOJOJ MJERI NAKNADA ZA TJELESNO O[TE]ENJE UTI^E NA VISINU NAKNADE ZA OVAJ VID [TETE. GODINE STAROSTI POVRIJE\ENOG SU BITAN ELEMENAT KOD UTVR\IVANJA VISINE NAKNADE NEIMOVINSKE [TETE. od 3.

DOK KASNIJE BOLOVE TREBA PRIZNAVATI U OKVIRU NAKNADE [TETE ZBOG SMANJENJA OP]E @IVOTNE SPOSOBNOSTI. broj 3/1999.raniji AKO TU@BENI ZAHTJEV ZA NAKNADU VI[E OBLIKA NEMATERIJALNE [TETE NIJE JASNO ODRE\EN (OPREDIJELJEN).ma operativnim zahvatima. Zakona o obligacionim odnosima STRAH ZBOG NEIZVJESNOSTI ISHODA LIJE^ENJA DAJE O[TE]ENOM OSNOVU DA ZAHTIJEVA PRAVI^NU NOV^ANU NAKNADU. broj 1/2001.utvr|ivanje visine naknade kada tu`beni zahtjev nije jasno opredijeljen ^lan 200. SUD ]E POSTUPITI PO ODREDBAMA ^LANA 98.pretrpljenog i kasnijeg ^lan 200. POD USLOVOM DA JE STRAH TAKVOG INTENZITETA I TRAJANJA DA PREDSTAVLJA OSNOVU ZA DOSU\ENJE NOV^ANE NAKNADE (^LAN 200. ZOO). broj 1/2001. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 98. strana 35) Nematerijalna {teta . ALI KOJI JE POSLJEDI^NO VEZAN UZ [TETNI DOGA\AJ. KAO I DUGOTRAJNOST STRA246 .pretrpljeni fizi~ki bolovi . (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. VE] I ZA SVAKI DRUGI STRAH KOJI JE NASTAO U BILO KOME KASNIJEM VREMENU.zbog straha . KAO I BOLOVE I DRUGE NEPRIJATNOSTI ZA VRIJEME LIJE^ENJA. strana 35) Nematerijalna {teta .odmjeravanje visine naknade ^lan 200. PRI NAKNADI [TETE ZA PRETRPLJENE FIZI^KE BOLOVE TREBA DO RAZUMNE MJERE VODITI RA^UNA I O SUBJEKTIVNM KARAKTERISTIKAMA O[TE]ENIKA. da se radilo o vi{esturokom prijelomu ~a{ice sa jakim pomakom ko{tanih ulomaka. Zakona o obligacionim odnosima PRAVO NA NOV^ANU NAKNADU ZA PRETRPLJENI STRAH NIJE VEZANO SAMO UZ ONAJ STRAH KOJI BI NASTAO U TRENUTKU DO@IVLJENE TRAUME.vi{e oblika .strah zbog ishoda lije~enja ^lan 200. Ovako utvr|ene okolnosti u cijelosti opravdavaju odluku prvostepenog suda u pogledu osporene naknade za pretrpljene fizi~ke bolove. ZPP-A. Zakona o parni~nom postupku . UTVR\ENO JE DA JE TU@ITELJICA PRETRPJELA INTENZIVAN STRAH UZROKOVAN POVREDAMA. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 28) Nematerijalna {teta . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. TE NEIZVJESNO[]U O ISHODU NASTALIH KOMPLIKACIJA NA VE]EM DIJELU PLU]A. broj 3/2002. Zakona o obligacionim odnosima PRILIKOM ODMJERAVANJA NAKNADE ZA PRETRPLJENE FIZI^KE BOLOVE TREBA IMATI U VIDU BOLOVE PRETRPLJENE PRILIKOM SAME NESRE]E. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. A POSEBNO JA^INA STRAHA. strana 22) Nematerijalna {tete . noga tu`ioca je bila imobilizirana i da je bio podvrgnut medicinskoj rehabilitaciji. TAKO UTVR\ENE OKOLNOSTI SLU^AJA.

HA ZBOG NEIZVJESNOSTI O ISHODU DALJNJEG LIJE^ENJA VITALNIH ORGANA. strana 36) Nematerijalna {teta . Malodobna drugotu`ilja. kabinu kamiona.po osnovu pretrpljenog straha Strah (pretrpljeni) . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.po osnovu pretrpljenog straha Odgovornost za {tetu . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. tj. vrata {upe. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.strah ja~eg intenziteta ^lan 200. ALI JE U DU@EM VREMENSKOM PERIODU BILA NARU[ENA PSIHI^KA RAVNOTE@A O[TE]ENOG. NIJE OSNOVA ZA DOSU\ENJE NAKNADE. ZOO.. 6. ALI TRENUTA^NI. ali da je njena psihi~ka ravnote`a bila naru{ena u du`em periodu od preko mjesec dana. Iz pismenog nalaza i mi{ljenja vje{taka . Zakona o obligacionim odnosima OSOBA KOJA JE PRETRPJELA STRAH SREDNJEG INTENZITETA I U KRATKOM VREMENU NEMA PRAVO NA NOV^ANU NAKNADU. traktor. strana 36) Naknada {tete . i njenog iskaza na ro~i{tu od 19. ZOO. Ona nije tjelesno povrije|ena opisanim radnjama tu`enog. ali je u du`em periodu bila naru{ena psihi~ka ravnote`a o{te}enog.psihologa B. Naknada neimovinske {tete za pretrpljeni strah dosu|uje se. pogre{no primijenili odredbu 247 . u smislu ~lana 200. crijep na krovu i namje{taj. Iz obrazlo`enja: Presudom krivi~nog suda tu`eni je ogla{en krivim zbog krivi~nog djela izazivanja opasnosti. ili ako je intenzivan strah kratko trajao. 7. prozorska stakla. po~injenog na taj na~in {to je bez razloga i nekontrolisano pucao iz poluautomatske pu{ke po doma}instvu oca malodobne drugotu`ilje ispaliv{i oko 20 metaka. broj 1/2001. BEZ POSLJEDICA. PRI ^EMU NIJE BITNO DA LI JE O[TE]ENI PRILIKOM [TETNOG DOGA\AJA PRETRPIO TJELESNE POVREDE. ulazna vrata. prema tome. u slu~aju kad je strah bio intenzivan i du`e trajao. godine. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2001.strah srednjeg intenziteta ^lan 200. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 1999.naknada {tete ^lan 200. S. od 7. strana 36) Nematerijalna {teta . Zakona o obligacionim odnosima STRAH JA^EG INTENZITETA. ali je pretrpjela strah za koji joj je dosu|ena nov~ana naknada. DAJU O[TE]ENOJ OSNOVU DA ZAHTIJEVA PRAVI^NU NAKNADU PO OSNOVU ^LANA 200. broj 1/2001. 1999. Zakona o obligacionim odnosima NAKNADA NEIMOVINSKE [TETE ZA PRETRPLJENI STRAH DOSU\UJE SE U SLU^AJU KAD JE STRAH BIO INTENZIVAN I DU@E TRAJAO ILI KAD JE INTENZIVAN STRAH KRATKO TRAJAO. D`. koja je tada imala 11 godina. sve dotle dok nije i{~ezao strah manjeg intenziteta. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. pa je tom prilikom pogodio i o{tetio dumu ku}e. Ni`estepeni sudovi nisu. nalazila se sama u ku}i. godine proizilazi da je intenzivan strah kod malodobne drugotu`ilje trajao kra}e vrijeme (tri dana).

neuropsihijatra u krivi~nom predmetu me|usobno protivrje~ni (“kontradiktorni i suprotni”). iako u dokumentaciji stoji da su trajale i kra}e. ZOO kad su malodobnoj drugotu`ilji dosudili naknadu za pretrpljeni strah u iznosu od 2. je zaklju~io “da su pre`ivljene psihi~ke traume kra}eg vremena . 10. a drugi put 7. S obzirom na predmet vje{ta~enja. je dva puta neposredno pregledala malodobnu drugotu`ilju: prvn put 10. primjena pravnog standarda “pravi~ne naknade” ^lan 200. godine proizilazi da on nije neposredno pregledao malodobnu drugotu`ilju. (Vrhovni sud Republike Srpske. str. ZOO) KOJE JE VERIFIKOVALA SUDSKA PRAKSA KOD ODMJERAVANJA NAKNADE ZA NEMATERIJALNU [TETU MORA BITI U SVAKOM KONKRETNOM SLU^AJU INDIVIDUALIZIRANA. nego je nalaz i mi{ljenje dao na osnovu naprijed pomenutih nalaza i mi{ljenja psihologa i neuropsihijatra. godine prilikom davanja svog nalaza i mi{ljenja. treba re}i da okolnost {to strah kod malodobne drugotu`ilje nije ostavio trajne posljedice na njenu psihu ne predstavlja smetnju da joj se odredi nov~ana satisfakcija po ovom osnovu.Bilten sudske prakse VS RS. Vje{tak.mjesec dana).pogotovo kod mladih osoba (a nisu duge ni kod starijih) i ne du`e od mjesec dana. S. prema tome. M.psiholog B. Suprotno tome. dakle. godine i psihijatra od 13. srednjeg tri do {est dana. Zakona o obligacionim odnosima PRIMJENA PRAVNOG STANDARDA “PRAVI^NE NAKNADE” (^LAN 200. je svoj nalaz i mi{ljenje od 25. 6. specijaliste . Ve} je. 1994.000 KM i pored toga {to strah nije kod nje ostavio te`e posljedice. godine. Nije. godine . vje{tak . broj: Rev-324/01. nije isklju~io mogu}nost da su “pre`ivljene psihi~ke traume” kod malodobne drugotu`ilje trajale i du`e od mjesec dana. Vje{tak T. po ocjeni ovog suda. naime. 1988. godine. {to ne odstupa bitno od mi{ljenja vje{taka T. ali da su mogle potrajati i du`e. Iz njegovog pismenog izvje{taja od 25. 1994.115) Naknada nematerijalne {tete . 113 . Dosu|ena naknada nije. broj I/2004. od 18. Prema vje{taku psihologu.~lana 200. 1999. a slabog . kad se uporede s vje{ta~enjem dr T. prema tome. “izuzetno previsoka”. STAV 1. 4. S. Neosnovano se u reviziji tvrdi da su nalazi i mi{ljenja vje{taka B.utvr|ivanje visine naknade. odluka broj 65. nego primjerena utvr|enim okolnostima slu~aja. zavisno od psihi~ke strukture li~nosti malodobne drugotu`ilje. strah je trajao 39 dana (jakog intenziteta . 1994. poslije sastavljanja pismenog izvje{taja vje{taka T. uslov za odre|ivanje nov~ane naknade okolnost da je strah ostavio trajne posljedice na njegovu psihu. 2002. 10. njen nalaz i mi{ljenje su detaljniji i precizniji u odnosu na malodobiu drugotu`ilju. 4.tri dana. godine u odnosu na malodobnu drugotu`ilju zasnovao na prethodnim nalazima i mi{ljenjima vje{taka psihologa od 10. U vezi ostalih revizionih navoda. {to zavisi od strukture njene li~nosti. 10. 1998. Vje{tak T. 248 . a sve naravno je individualno i zavisi od strukture svake osobe ponaosob”. napomenuto da je za odre|ivanje nov~ane naknade za ovaj vid nematerijalne {tete dovoljno da je strah bio intenzivan i da je du`e trajao ili da je bar u du`em periodu bila naru{ena psihi~ka ravnote`a o{te}enog lica. da psihi~ke traume u ovakvim slu~ajevima obi~no traju kra}e vrijeme od mjesec dana. u ovom i vje{taka T. 10. koji su u fotokopijama prilo`eni spisima. kako se tvrdi u reviziji.

godine .344. isplati na ime naknade nematerijalne {tete zbog povrede ~asti. ODNOSNO POREME]AJ PSIHI^KOG @IVOTA. jer bi to vodilo tzv. broj 14/03) O NEMATERIJALNOJ [TETI ZBOG POVREDE ^ASTI.000.00 KM uz zakonsku zateznu kamatu ra~unaju}i od dana podno{enja tu`be pa do isplate. TE DA MOGU. TO ZNA^I DA POSTOJANJE KOMPLEKSA NI@E VRIJEDNOSTI MO@E DA SE IZRA@AVA KAO IZVJESNO DEPRESIVNO PSIHI^KO STANJE. ZOO).povreda ~asti. UGLEDA I DOSTOJANSTVA. 249 . strana 50) Naknada nematerijalne {tete . Mora se. stav 1. naime. N. pa nije dovoljno vr{iti pore|enje odmjeravanja naknade za ovu {tetu sa naknadom za istovrsne {tete u drugim sli~nim slu~ajevima. broj 4/2004. 2003. tarifiranju naknade za nematerijalnu {tetu. mora biti u svakom slu~aju nematerijalne {tete individualizirana. broj 1/2003. preuzetog Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”. {to je nespojivo sa na~elom izra`enim u pravnom standardu “pravi~na nov~ana naknada” iz ~lana 200. broj 3/2004. stav 1. strana 24. ZOO). Istom presudom obavezan je tu`ilac da tu`enom naknadi tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 1. koji tra`i da mu tu`eni O. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.575/02I. Zakona o za{titi od klevete Br~ko Distrikta BiH (“Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH”.00 KM. 2002. Standardi “pravi~ne naknade” koje je verifikovala sudska praksa su imovinsko-pravni standardi. i “Doma}a i strana sudska praksa”. ZOO. Primjena pravnog standarda pravi~ne naknade (~lan 200. PRI ODRE\ENIM OKOLNOSTIMA. 04. stav 1. ugleda i dostojanstva ^lan 200. te da mu naknadi tro{kove parni~nog postupka. iz G.Iz obrazlo`enja: Odmjeravanje naknade za nematerijalnu {tetu predstavlja primjenu pravnog standarda “pravi~ne naknade” (~lan 200. Iz obrazlo`enja: Prvostepenom presudom odbijen je tu`beni zahtjev tu`ioca I. dakle. iz R. uzeti u obzir na~elo individualizacije naknade. broj 29/78) ^lan 6.psihi~ki bol zbog kompleksa ni`e vrijednosti ^lan 200. S. a u roku od 15 dana po pravosna`nosti presude pod prijetnjom prinudnog izvr{enja.«Doma}a i strana sudska praksa». godine. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. PREDSTAVLJATI POSEBNE OSNOVE ZA NAKNADU [TETE. ugleda i li~nog dostojanstva iznos od 10. od 19. od 08. PA TU@ITELJU PRIPADA PRAVO NA NAKNADU [TETE ZA PSIHI^KI BOL ZBOG KOMLEKSA NI@E VRIJEDNOSTI. POTVR\UJE. kako to smatra revizija. broj: Rev-52/02. ali ne i odlu~uju}i kod odmjeravanja naknade na neimovinsku {tetu. jer i li~na svojstva o{te}enog (ovdje tu`iteljice) uti~u na visinu pojedine naknade. TRAJNO UMANJENJE RADNE SPOSOBNOSTI. (Vrhovni sud Republike Srpske. stav 1. @alba tu`ioca se odbija i presuda Osnovnog suda Br~ko Distrikta BiH broj: P . {to revizija o~igledno gubi iz vida. STRAH I PSIHI^KI BOL ZBOG KOMPLEKSA NI@E VRIJEDNOSTI RAZLI^ITE POJAVE. Zakona o obligacionim odnosima PRAVILNO JE SHVATANJE DA SU FIZI^KI BOL. strana 61) Naknada nematerijalne {tete . 12.

niti da ga je na bilo koji na~in javno izlo`io neugodnostima ili neprijatnostima. br. ugled i dostojanstvo nisu na taj na~in povrije|eni i nema osnova za njegovo obe{te}enje.S. te saslu{ao tu`ioca u posebnoj prostoriji. gdje niko od ostalih ljudi koji su se tada nalazili ispred {altera za li~ne karte u zgradi Policije nije mogao 250 . pa isti kada je upore|en sa satom kakav je imao tu`eni. U `albi isti~e da je neta~an navod u obrazlo`enju pobijane presude da tu`eni O. Naime. te utvr|en model i broj 57 893PL i marka sata ZITURA SWIZBANK. gdje i `ivi. Nakon {to je identifikovan sat na ruci tu`ioca. 1997. pa je zamolio policajca da tu`ioca ispita u vezi sata odmah. a potom prijavio policajcu da je na ruci ~ovjeka koji tu ~eka u redu ispred {altera za li~ne karte vidio sat kakav je njemu ukraden 23. Policajac je u trenutku kada je tu`ilac namjeravao da napusti zgradu Policije zamolio tu`ioca da po|e s njim i u posebnoj prostoriji od istog uzeo izjavu u vezi spornog sata. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta BiH . 5/00. @alba nije osnovana. niti radnjom nije u~inio ni{ta {to bi upu}ivalo na to da je direktno optu`io tu`ioca. pa stoga nije ni trebalo utvr|ivati visinu {tete. nema sumnje. 05. tu`eni je krivi~nu prijavu podnio protiv nepoznatog izvr{ioca. Nakon toga tu`ilac je vi{e puta pozivan u Policiju Br~ko Distrikta BiH i svaki put dao izjavu. Iz ~injeni~nog utvr|enja u prvostepenom postupku slijedi da je dana 15. godine. ali je sud mogao da postupi u skladu sa odredbom ~lana 7. te na taj na~in nanio mu {tetu. Zbog pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja i materijalno pravo je pogre{no primijenjeno. Kako prvostepeni sud nije prihvatio pravni osnov tu`benog zahtjeva. i poslije toga tu`eni je neprestano u toku postupka pred sudom ponavljao da je to njegov sat koji mu je ukraden. ispostavilo se da se radi o satu tu`ioca. pa je Javno tu`ila{tvo Br~ko Distrikta BiH zaklju~ilo da nema razloga za otvaranje istrage protiv tu`ioca (Slu`bena zabilje{ka broj KTN. nijednim svojim postupkom. Iz spisa predmeta proizlazi da je tu`eni u zgradi Policije u prisustvu policajca. dok na kraju ra~unom o kupovini sata u [vajcarskoj nije dokazao da je taj sat njegov i da to nije sat koji je ukraden tu`enom. 1/01 i 6/02). 04. povrijedio ~ast. nego je policajcu rekao da je sat na ruci tu`ioca isti kao njegov koji mu je ukraden. Pitao je tu`enog koliko je sati da bi se uvjerio da li je sat isti. ali njegova ~ast. gdje na gornjoj plo~i sata pi{e “FEINEGOLD” i broj 999-9. 2002. kako se u `albi navodi. i ovaj je to i u~inio. pa tu`ilac predla`e da se `alba uva`i. po{to je to postalo bespredmetno. godine tu`eni u prostorijama Policije Br~ko Distrikta BiH ispred {altera za li~ne karte primijetio na ruci tu`ioca (koga do tada nije poznavao) ru~ni sat za koji je bio ubije|en da je njegov. stav 2. pobijana presuda preina~i i u cijelosti usvoji tu`beni zahtjev tu`ioca ili da se ista ukine i odr`i glavna rasprava kod ovog suda. 08. Nesumnjivo da je na taj na~in. Da je tu`ilac zbog navedenog imao odre|ene neugodnosti. Me|utim. sat tu`enog koji mu je ukraden. 2002. tu`ioca i jo{ dosta ljudi rekao da je ru~ni sat koji se nalazi na ruci tu`ioca. to je bespredmetno odlu~ivati o njegovoj visini. 2003.409/02. po{to tu`eni tu`ioca nije li~no poznavao. godine u R. Tu`ilac je u me|uvremenu pribavio garantni list za svoj sat koji je kupio u [vajcarskoj 07. Ina~e. ugled i li~no dostojanstvo tu`ioca. godine). od 13. tu`eni nikada i ni pred kim nije rekao da mu je tu`ilac ukrao ru~ni sat.u daljem tekstu: ZPP-a (“Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH”. U odgovoru na `albu tu`eni predla`e da se `alba tu`ioca kao neosnovana odbije i prvostepena presuda potvrdi. pa iz tog razloga tu`ilac nije predlagao izvo|enje dokaza radi utvr|ivanja visine {tete.Protiv ove presude `ali se tu`ilac zbog pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja i pogre{ne primjene materijalnog prava. a koji mu je ukraden u maju te godine. 10..

900. Tu`ilac ula`e `albu zbog pogre{ne primjene materijalnog prava isti~u}i da ne osporava jedino dio presude koji se odnosi na naknadu za pretrpljene fizi~ke bolove i strah. Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta BiH. ali sa odre|enim individualnim razlikama. 251 . sve sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od 03.00 KM. Iz navedenog slijedi da je tu`eni postupio na na~in kako bi postupio svaki prosje~an gra|anin u takvoj situaciji. 02. pod prijetnjom prinudnog izvr{enja.800.524/02-I.povreda ~asti i ugleda ^lan 200. godine. tu`eni je obavezan da tu`iocu isplati na ime naknade nematerijalne {tete za pretrpljene du{evne bolove zbog umanjenja op{te `ivotne aktivnosti iznos od 1. daju}i za istu valjane razloge koje kao takve prihvata i ovaj sud.000. Protiv navedene presude `ale se i tu`ilac i tu`eni. u roku od 15 dana po pravosna`nosti presude. a na osnovu ~lana 295.00 KM u roku od 15 dana po pravosna`nosti presude. pa je na utvr|eno ~injeni~no stanje prvostepeni sud pravilno primijenio odredbu ~lana 200.400. Zakona o obligacionim odnosima OCIJENJENO JE DA JE KRIVI^NA PRESUDA KOJOM JE TU@ENI PROGLA[EN KRIVIM I OSU\EN NA KAZNU ZATVORA DOVOLJNA SATISFAKCIJA TU@IOCU ZA POVREDU ^ASTI I UGLEDA DOSU\ENI IZNOSI NEMATERIJALNE [TETE SRAZMJERNI SU NE SAMO INTENZITETU I DU@INE TRAJANJA BOLOVA I STRAHA I STEPENU UMANJENJA OP[TE @IVOTNE SPOSOBNOSTI TU@IOCA. Zakona o za{titi od klevete Br~ko Distrikta BiH (“Slu`beni glasnik Br~ko Distrikta BiH”. nego protiv nepoznatog izvr{ioca. od 03. kao dana presu|enja do isplate. preuzetog Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”.00 KM. godine) Naknada nematerijalne {tete . 2004. broj P .00 KM. te na ime pretrpljenog straha iznos od 1. broj 29/78).133/04.37 KM. pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. te da ostali dio osporava i predla`e da se `alba uva`i i prvostepena presuda preina~i tako {to bi se usvojio i odbijaju}i dio tu`benog zahtjeva. stav 1. Sa vi{kom tu`benog zahtjeva tu`ilac je odbijen. te odredbu ~lana 6. 05.zarade za nekori{tenje kamiona za vrijeme lije~enja) iznos od 2. Tu`eni nije Javnom tu`ila{tvu Br~ko Distrikta BiH podnio krivi~nu prijavu protiv tu`ioca. 02. pa je `albu tu`ioca kao neosnovanu valjalo odbiti i prvostepenu presudu potvrditi. odnosno ukupno 3. NEGO I ZNA^AJU POVRIJE\ENOG DOBRA. 2004.023. @IVOTNOJ DOBI TU@IOCA I CILJU KOME SLU@I DAVANJE NOV^ANE NAKNADE .00 KM (u izreci je o~iglednom {tamparskom gre{kom navedeno 3. broj 14/03) kada je donio pobijanu presudu. godine.500.00 KM). kao i na ime naknade materijalne {tete (izmakle dobiti . od 26. 2004. za pretrpljene fizi~ke bolove iznos od 1. broj: G`.STATISFAKCIJE TU@IOCU. (Rje{enje Apelacionog suda Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. dok je u pogledu tro{kova odlu~eno da se tu`eni obave`e da tu`iocu naknadi iste u iznosu od 850.~uti o ~emu su oni razgovarali. otklonjena je svaka sumnja da on nije vlasnik navedenog ru~nog sata. Ispostavilo se da je sat koji ima tu`ilac zaista skoro isti kao sat koji je ukraden tu`enom na par mjeseci ranije. pa nakon {to je tu`ilac pribavio garantni list. Iz obrazlo`enja: Presudom Osnovnog suda Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine.

Tu`eni pobija prvostepenu presudu u osu|uju}em dijelu zbog bitnih povreda odredaba parni~nog postupka. iz dosu|enih iznosa je o~igledno da je prvostepeni sud vodio ra~una i o tome. 2001.. 252 . ali je tokom postupka bilo sporno da li je i u kojoj mjeri sam tu`ilac doprinio nastanku {tete. ogla{en krivim zbog krivi~nog djela te{ke tjelesne povrede iz ~lana 172. te nakon ocjene istih. V. u obrazlo`enju prvostepene presude citirane odredbe Zakona o obligacionim odnosima. Pri tome je prvostepeni sud pravilno ocijenio i iskaz svjedoka P G. kao i dosu|eni tro{kovi umanjiti srazmjerno uspjehu tu`ioca u sporu ili odrediti da svaka stranka snosi svoje tro{kove. Obrazla`u}i dosu|ene iznose naknade nematerijalne {tete za pretrpljene fizi~ke bolove i strah i umanjenje `ivotne sposobnosti. nesumnjiva je odgovornost tu`enog za {tetu koju je tu`ilac usljed toga pretrpio. 04. Imaju}i u vidu navedeno. godine. 02.. U vezi s tim. prvostepeni sud je saslu{ao ve}i broj svjedoka. tu`eni je tvrdio da se radi o podijeljenoj odgovornosti u omjeru 60% (odgovornost tu`ioca) prema 40% (odgovornost tu`enog). Zaklju~ak o isklju~ivoj odgovornosti tu`enog nesumnjivo proizilazi i iz ~injenica utvr|enih u toku krivi~nog postupka. 05. ali se ne mo`e prihvatiti stanovi{te `albe tu`enog o bitnim povredama parni~nog postupka u~injenim zbog toga {to se prvostepeni sud u pobijanoj presudi pozvao i na ono {to je u vezi sa samim doga|ajem utvr|eno u toku krivi~nog postupka odnosno. u smislu ~lana 292. a imaju}i u vidu i ~injenice utvr|ene pravosna`nom krivi~nom presudom. broj: K`. a prvostepena poresuda potvrdi u odbijaju}em dijelu. kako i pod kojim okolnostima su tu`iocu nanesene te{ke tjelesne povrede. kako je to navedeno i u izreci krivi~ne presude.47/2002. ovaj sud je odlu~io kao u izreci iz slijede}ih razloga: Iz obrazlo`enja pobijane presude proizilazi da je {teta koja je predmet tu`benog zahtjeva tu`ioca posljedica nano{enja te{ke tjelesne povrede tu`iocu u vidu preloma nosnih kostiju i nosne pregrade od strane tu`enog dana 08. Krivi~nog zakona Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine i osu|en na kaznu zatvora u trajanju od tri mjeseca. Prema podacima iz spisa. preina~enom presudom Apelacionog suda Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. te ostale provedene dokaze i. brata tu`enog. stav 1. odbiti zahtjev za naknadu materijalne {tete. ali se iz toga ne mo`e automatski izvoditi zaklju~ak da prilikom utvr|ivanja visine naknade nije vodio ra~una o cilju i svrsi davanja nov~ane naknade. Nakon {to je. U vezi s tim. godine. prvostepeni sudu je u obrazlo`enju dao razloge koje kao valjane prihvata i ovaj sud. godine. te da je tu`eni presudom Osnovnog suda Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine broj: Kp. pogre{no i nepotpuno utvr|enog ~injeni~nog stanja i pogre{ne primjene materijalnog prava sa prijedlogom da se prvostepena presuda preina~i tako {to }e se tu`iocu dosuditi manji iznosi na ime naknade nematerijalne {tete. Navedena te{ka tjelesna povreda tu`iocu je nanesena udarcima pesnicom vi{e puta u predjelu lica. od 14. prvostepeni sud jeste potencirao intenzitet i du`inu trajanja bolova i straha. od 05. 2002. 2002. Naprotiv. Ta~ni su navodi `albe tu`enog da je parni~ni sud za pravosna`nu presudu krivi~nog suda vezan samo u pogledu postojanja krivi~nog djela i krivi~ne odgovornosti. . Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. ocijenio da doprinosa tu`ioca nastanku {tete nije bilo. ispitao pobijanu presudu u granicama istaknutih razloga `albi.44/01-IV. iako se cilj i svrha davanja nov~ane naknade ne spominju u obrazlo`enju. kao i svjedoka L.

. srazmjerni ne samo intenzitetu i du`ine trajanja bolova i straha i stepenu umanjenja op{te `ivotne sposobnosti tu`ioca nego i zna~aju povrije|enog dobra. po mi{ljenju vje{taka mo`e izgubiti na vi{e na~ina. za kabadahijsko pona{anje. i ovaj sud je stanovi{ta da se ne radi o {teti za koju bi tu`iocu trebalo dosuditi posebnu naknadu. `ivotnoj dobi tu`ioca i cilju kome slu`i davanju nov~ane naknade . kod tu`itelja postoji blaga naru`enost koja se mo`e hirur{ki popraviti. zbog ~ega je iste kao takve.. Ostali tro{kovi koje je tu`ilac tra`io. tu`eni je tokom postupka trebao prilo`iti dokaze da je tu`ilac sve to primio i da je zbog toga {teta daleko manja. Kako se radi o tro{kovima koji su bili nu`ni ~ak i u slu~aju da je tu`ilac tra`io upravo onoliko koliko mu je dosu|eno. Kako u toku postupka nije dokazano da je gubitak ~ula mirisa posljedica od strane tu`enog nanesene povrede. Iz istih razloga su bez osnova i tvrdnje `albe tu`ioca o za{titni~kom odnosu prvostepenog suda u odnosu na siled`ijsko pona{anje tu`enog.statisfakcije tu`iocu. Dovoljna satisfakcija tu`iocu za povredu ~asti i ugleda predstavlja krivi~na presuda kojom je tu`eni progla{en krivim i osu|en na kaznu zatvora. ve} dobio adekvatnu kaznu. prvostepeni sud je i o tome dao valjane razloge. S obzirom na takav stepen naru`enosti. dr D. te. zbog ~ega se navodi `albe tu`enog i u ovom dijelu ukazuju neosnovanim. Davanje naknade za naru`enost takvog stepena i manifestacija. doznaku i sl). U pogledu tro{kova parni~nog postupka. to se obje `albe ukazuju neosnovanim. U pogledu naknade za du{evne bolove zbog povrede ~asti i ugleda. kome nijedna od stranaka nije prigovorila. a tu`ilac dru{tveno priznati oblik satisfakcije. stav prvostepenog suda i u vezi s tim se ukazuje pravilnim. zbog toga {to nije utvr|eno da li je tu`ilac naplatio osiguranje. Stoga su bez osnova tvrdnje tu`enog o previsoko odre|enim iznosima naknade. [to se ti~e navoda `albe u vezi sa gubitkom ~ula mirisa. da li je bio socijalno osiguran i naplatio doznaku. iz obrazlo`enja pobijane odluke proizilazi da se tro{kovi koji su dosu|eni tu`iocu odnose samo na naknadu sudske takse i tro{kova vje{ta~enja. odakle se name}e zaklju~ak da su ti navodi `albe samo pau{alno navedeni (tu`eni ~ak u `albi i ne tvrdi da je tu`ilac naplatio osiguranje. kako se to ~ulo. na osnovu 253 . Ne stoje ni navodi `albe tu`ioca o neosnovanom odbijanju zahtjeva koji se odnosio na naknadu nematerijalne {tete zbog povrede ~asti i ugleda i naru`enosti. istom nisu ni dosu|eni. bi bilo protivno svrsi nov~ane naknade. dakle. Takve dokaze tu`eni ne prila`e ni u `albi. Ne radi se o nikakvim enormnim iznosima koji bi vodili komercijalizaciji. Prema nalazu i mi{ljenju vje{taka Z.. nego naprotiv o iznosima koji su i. ocjena prvostepenog suda o neosnovanosti davanja nov~ane naknade i za taj vid {tete se ukazuje pravilnom. Ukoliko smatra da je po tom osnovu trebalo umanjiti iznos naknade utvr|en od strane sudskog vje{taka. po ocjeni ovog suda.. kakva je kod tu`ioca. to i ovaj sud ocjenjuje da nema mjesta umanjenju naknade tu`iocu za te tro{kove srazmjerno procentu uspjeha u sporu. Tu`eni je. koje `alba tu`ioca potencira. specijaliste ORL. kao i suprotne tvrdnje `albe tu`ioca: da je dosu|ena naknada prenisko odre|ena.Tvrdnja tu`enog da dosu|enje naknada u iznosima odre|enim prvostepenom presudom pogoduje te`njama koje su nespojive sa prirodom i svrhom davanja nov~ane naknade potpuno je neosnovana.. Kako iz navedenih razloga ne stoji nijedan od razloga istaknutih u `albama tu`ioca i tu`enog. Ne stoje ni tvrdnje `albe tu`enog o pogre{no i nepotpuno utvr|enom ~injeni~nom stanju u pogledu naknade materijalne {tete.

pravo na naknadu za du{evne bolove bliske osobe ^lanovi 200. stav 1. 2004. NE I NA PRAVO NA NAKNADU. 08. ZOO i kriterijima sudske prakse. nije do{ao na sahranu ocu niti su zahtijevali prolongiranje sahrane. BRIGE I PA@NJE UTI^U NA VISINU NAKNADE A.gubitak ugleda i izgleda za udaju MALOLJETNICI KOJA JE ZAVEDENA OBE]ANJEM BRAKA. broj: Rev. i 201. neovisno od udaljenosti. Podrazumijeva se ve}i intenzitet du{evnih bolova zbog gubitka bliskog srodnika. PRIPADA PRAVO NA NAKNADU [TETE ZBOG UMANJENOG UGLEDA I IZGLEDA NA UDAJU. A STEPEN UZAJAMNIH EMOCIJA. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. a posebno da li se radilo o odnosima u kojima su bile izra`ene emocije. 2000. prema kriterijima iz ~lana 200. a. strana 23) Nematerijalna {teta . Okolnosti koje sudovi utvr|uju. ukoliko se radilo o takvim odnosima.izra`ene deformacije PRAVO NA NAKNADU [TETE ZBOG UNAKA@ENOSTI PRIPADA SAMO LICU NA ^IJEM JE TIJELU. od 12. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Iz obrazlo`enja: ^injenica srodstva (otac i sinovi u konkretnom slu~aju) je osnov prava na naknadu za pretrpljene du{evne bolove zbog gubitka bliskog srodnika (~lan 201. opravdavali dosu|enje naknade svakom od njih po 5. godine Bilten VS FBiH. koji ostvaruju pravo na naknadu. Zakona o obligacionim odnosima KRVNO SRODSTVO UMRLOGA I BLISKIH SRODNIKA (OTAC I SINOVI U KONKRETNOM SLU^AJU) OSNOV JE PRAVA ZA NAKNADU ZA PRETRPLJENE DU[EVNE BOLOVE ZBOG GUBITKA BLISKOG SRODNIKA. broj: G`. 02. USLJED ZADOBIJENIH POVREDA. strana 27) Nematerijalna {teta .272/99. godine) Naknada {tete . naime.za du{evne bolove zbog smrti bliske osobe Nematerijalna {teta . Zakona o parni~nom postupku Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. briga i pa`nja koje se pretpostavljaju za odre|eni stepen krvnog srodstva. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. da nijedan od tu`itelja. U PRAVILU.000 DEM. STUPILA U VANBRA^NU ZAJEDNICU. (Presuda Apelacionog suda Br~ko Distrikta Bosne i Hercegovine. valjalo odbiti i prvostepenu presudu u cijelosti potvrditi. ZOO). odluka broj 38. Me|utim. broj 3/2000.168/04. broj 3/2000. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. te da njegov grob nisu posjetili ni u sljede}ih 14 mjeseci. na visinu naknade za ovaj vid nematerijalne {tete uti~u okolnosti u kakvim odnosima su bili umrli i srodnici.~lana 295. a ne upu{taju}i se u ocjenu navoda `albe i revizije da tu`itelji nisu ni ranije posje}ivali oca (ove ~injenice ni`estupanjske odluke ne sadr`e). od 24. DO[LO DO IZRA@ENIH DEFORMACIJA KOJE KOD DRUGIH LJUDI IZAZIVAJU OSJE]AJ NELAGODNOSTI.000 DEM i da bi adekvatna naknada bila svakom od njih u iznosu od po 3. ne isklju~uju njihova prava na naknadu nego ukazuju na to da tu`itelji nisu pretrpjeli du{evne bolove takvog intenziteta koji bi. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 23) 254 .zbog unaka`enosti . broj 1/2000.

od 22. njeguju i pru`aju mu pomo} bez koje on ne bi mogao zadovoljavati ili bi izuzetno ote`ano zadovoljavao svakodnevne `ivotne i sa njima povezane potrebe. spoljno manifestira na na~in zbog kojeg posredni o{te}enici trpe du{evne bolove u svakodnevnom ili stalnom kontaktu sa invalidom.udate sestre poginulog ^lanak 201. posredni o{te}enici. tako da zajedni~ki `ivot i svakodnevni kontakti nesumnjivo stalno podsje}aju na posljedice nesre}e. IMA PRAVO NA NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE ZA PRETRPLJENE DU[EVNE BOLOVE. a sudovi ni`eg stupnja utvrdili su da se prije bratove smrti udala. bliski srodnici kao tzv. stavak 3. suprotno stajali{tu revizije. pravilno zaklju~ili da i tre}etu`iteljici pripada pravo na nadoknadu nematerijalne {tete kao satisfakcije za pretrpljene du{evne bolove. Odre|ivanje ove nadoknade spada u domen primjene materijalnog prava. ZOO. posebno ako ga neposredno ~uvaju. po prirodi stvari. 1999. broj: Rev. Iz obrazlo`enja: ^injeni~no utvr|enje nedvojbeno upu}uje na to da je kod oca tu`itelja do{lo do visokog stupnja trajne invalidnosti. Imaju}i to u vidu. ne posti`e uspostava ranijeg stanja (du{evnog). Iz obrazlo`enja: Tre}etu`iteljica je sestra poginulog. ovaj sud nalazi nepravilnim odre|ivanje nadoknade u dosu|enim iznosima i svima o{te}enicima u jednakim iznosima. Zakona o obveznim odnosima SESTRA SMRTNO STRADALOG BRATA. AKO JE I POSLIJE UDAJE SVE DO MOMENTA BRATOVE SMRTI SA NJIM @IVJELA U OBITELJSKOJ ZAJEDNICI. Zakona o obveznim odnosima. stavak 3. kako je bilo prije prouzro~enja {tete kod svakog o{te}enika. Zakona o obveznim odnosima POD NARO^ITO TE[KOM INVALIDNO[]U PODRAZUMIJEVA SE INVALIDNOST VISOKOGA STUPNJA KOJA SE I VANJSKI MANIFESTIRA NA NA^IN ZBOG KOJEG BLISKA RODBINA TRPI DU[EVNE BOLOVE.sestre poginulog Nematerijalna {teta . stavak 3. podrazumijeva se ona invalidnost koja se.nematerijalne . stavak 3. Pod naro~ito te{kom invalidno{}u. pri ~emu se mora imati u vidu da se ovom vrstom nadoknade. godine Bilten VS FBiH. tako da zajednica `ivota udajom nije prekinuta. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. broj 1/1999. ina~e.20/99. Zakona o obveznim odnosima ^lanak 201. KOJA SE RANIJE UDALA.29) Naknada {tete . 04.zbog naro~ito te{ke invalidnosti Nematerijalna {teta . ali ne i naro~ito te{ke invalidnosti kakvu ima u vidu odredba ~lanka 201. te djeluju na psihi~ku sferu i izazivaju znatnije du{evne bolove kod posrednog o{te}enika.Naknada {tete . str.u smislu ~lanka 201. kojeg su {tetnim doga|ajem izgubili. koji prelazi 255 . koju u vidu du{evnih bolova trpe tu`itelji. ali se prilikom odmjeravanja mora voditi ra~una i te`iti da satisfakcija koja se daje u obliku nov~anog iznosa po svom obujmu bude adekvatan obujam {tete koju je svako od o{te}enika individualno pretrpio gubitkom bliskog srodnika kao nematerijalnog dobra. 28 . odluka broj 44. posebno da se utvr|enom nadoknadom treba posti}i zadovoljenje o{te}enih koje }e im pojedina~no i ukupno kompenzirati gubitak sina. stavak 2. koja bi opravdavala priznanje prava na naknadu {tete. uz visoki stupanj izra`enosti. odnosno brata. Stoga su ti sudovi.te{ka invalidnost bliskog srodnika Te{ka invalidnost . u smislu ~lanka 201. ali ostala `ivjeti u zajednici sa bratom i roditeljima u koju zajednicu je do{ao i njezin suprug.

Zakona o obaveznim odnosima O PRAVU NA NAKNADU [TETE ZBOG NARO^ITO TE[KOG INVALIDITETA BLISKE OSOBE NE ODLU^UJE SE ISKLJU^IVO NA TEMELJU PROCENTA INVALIDNOSTI. strana 27) Naknada {tete .000 DEM. broj 1/2000. Okolnost koju revizija nagla{ava. Zakona o obveznim odnosima NEMA PRAVO NA NAKNADU [TETE ZBOG DU[EVNIH BOLOVA IZAZVANIH SMR]U BRATA ILI SESTRE. A. koji bi po ~lanku 201. Iz obrazlo`enja: Naknada {tete zbog du{evnih bolova izazvanih smr}u mo`e se samo iznimno dosuditi bra}i i sestrama poginule osobe kako proistje~e iz odrednica ~lanka 201. Takve zajednice nije moglo biti u vrijeme pogibije mldb. stavak 2.153/98. koji se u ovom slu~aju primjenjuje kao va`e}i u vrijeme pokretanja parnice. godine Bilten VS FBiH. da bi mldb. broj: Rev. ranijeg Zakona o parni~nom postupku. te prvo i drugotu`itelju kao roditeljima dosudio nadoknadu po 6. pa je u tom dijelu preina~io ni`estupanjske presude po ~lanku 395. ne mo`e biti od odlu~uju}eg zna~aja. OSOBA KOJA NIJE BILA RO\ENA U VRIJEME [TETNOG DOGA\AJA. 01. jer u tom ~asu tu`itelj jo{ nije bio ro|en (do saobra}ajne nezgode je do{lo u ~asu kada je njegova majka bila u osmom mjesecu trudno}e). kada postane svjestan zna~aja gubitka) to {to }e i tu`itelj trpjeti (i ve} trpi) izvjesnu bol zbog gubitka sestre. iako je `ivjela u zajednici. cijene}i da. koju nije ni poznavala.okvire ustaljene sudske prakse. godine Bilten VS FBiH. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. stavak 3. tako da bi izme|u njih postojala trajnija zajednica `ivota. 2000.bliskim osobama zbog naro~ito te{ke invalidnosti . ZOO (samo ako je izme|u njih i umrlog postojala trajnija zajednica `ivota). strana 28) Naknada {tete . dakle.500 DEM.nema pravo na naknadu {tete zbog du{evnih bolova izazvanih smr}u brata ili sestre ^lanak 201. odluka broj 39. Zakona o obveznim odnosima opravdavao dosu|enje nadoknade drugotu`itelju i tre}etu`iteljici 256 .. {to zna~i kada su se bra}a i sestre dobro uzajamno poznavali i osje}ali izrazitu bliskost ne samo zbog uzajamnog rodbinskog odnosa ve} i zajedni~kog `ivljenja (dru`enja koje je bliskost poja~avalo). odluka broj 40.nije isklju~iv kriterij stupanj invalidnosti ^lanak 201. jer za takvu bol zakon ne pretpostavlja da je takvog intenziteta da stvara pravo na nov~anu satisfakciju. svoju obitelj i u toj mjeri je njezina {teta manja od {tete koju su pretrpjeli roditelji. ako se `iv rodi. i zasnovala.ne pripada nasciturusu zbog du{evnih bolova izazvanih smr}u brata ili sestre Nasciturus . 10. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. stavak 1. udala se. Nije. stavak 2. dakle. broj 2/2000. a tre}etu`iteljici kao sestri 3. stavak 3.149/99. od 24. 2000. tu`itelj `ivio u okviru iste obitelji sa poginulom sestrom. Naknada zbog du{evnog bola izazvana pogibijom brata ili sestre dosu|uje se samo kada je bol dostigao ve}i intenzitet i zakon polazi od predmnjeve da je to slu~aj jedino kad je pogibija uslijedila u ~asu kada je postojala trajnija zajednica `ivota. dovoljno (za razliku od naknade {tete koju nasciturus. broj: P`. Iz obrazlo`enja: Revizija tu`enika pogre{no smatra da utvr|eno tjelesno o{te}enje prvotu`itelja ne predstavlja naro~ito te{ki oblik invalidnosti. od 18. mo`e zahtijevati za du{evne bolove koje }e trpjeti zbog smrti roditelja.

kao primarni uvjet. u smislu navedene zakonske odredbe. a koga je prvostepeni sud odbio sa zahtjevom za naknadu nematerijalne 257 . prema tome. koje utje~e da posredni o{te}enici (a to su u prvom redu roditelji djeteta mlade dobi) trpe du{evne patnje. 11.kao roditeljima. Kod toga se ova revizija rukovodi isklju~ivo iskazanim procentom invalidnosti. Zakona o obligacionim odnosima DU[EVNE PATNJE (BOLOVE) DJETETA NE TREBA PROCJENJIVATI SAMOSTALNO U TRENUTKU KADA DIJETE SAZNA ZA SMRT RODITELJA. ~ime je potpuno izmijenjen njegov na~in `ivota i u zna~ajnoj mjeri ograni~ene. Sudovi ni`eg stupnja pravilno su postupili kada su uzimaju}i u obzir sve navedene okolnosti povredu. {to je nedovoljno za zaklju~ak kakav izvodi. moralne podr{ke i sli~no koju svaki roditelj pru`a djetetu dok ono ne odraste. a mnoge i potpuno onemogu}ene `ivotne aktivnosti. a zatim ostalim tu`iteljima dosudili pravi~nu nadoknadu nematerijalne {tete za du{evne patnje. pri ~emu uz visok stupanj invalidnosti.du{evni bolovi djeteta zbog smrti roditelja ^lan 203.du{evni bolovi djeteta zbog smrti roditelja Naknada budu}e nematerijalne {tete . VE] MU TREBA PRIZNATI NAKNADU ZBOG GUBITKA NJEGE. odnosno dijete poginulog koje je u vrijeme o~eve smrti bilo staro oko godinu dana zauzimaju}i stanovi{te da tako malo dijete nije moglo shvatiti gubitak oca i da tada nije moglo osje}ati du{evnu bol. za pretrpljene du{evne bolove zbog smrti bliskog lica sud }e ako na|e da okolnosti slu~aja to opravdavaju dosuditi pravi~nu nov~anu naknadu nezavisno od naknade materijalne {tete. pa se zbog toga za pravnu kvalifikaciju svakog slu~aja mogu uzeti kriteriji za odre|ivanje invalidnosti po propisima invalidskog osiguranja kao dominantno ali ne i isklju~ivo mjerilo. PA I NAKON ODRASTANJA. za pretrpljene du{evne bolove. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. broj 1/2001. Naime. Me|utim. kakvu je zadobio prvotu`itelj. godine Bilten VS FBiH. brige. zahtijeva {ire sagledavanje. Ta~no je kao {to smatra prvostepeni su da dijete staro godinu dana nije moglo osjetiti du{evnu bol jer zaista ~ak ni dijete od ~etvrte ili pete godine `ivota nema one psihofizi~ke osobine koje uslovljavaju sposobnost intenzivnog i trajnog do`ivljaja emocija da bi pretrpjelo bolove zbog gubitka oca. @ivi sa roditeljima. pa. Zbog toga du{evne patnje ne treba procjenjivati samo u trenutku kada dijete sazna za smrt ve} mu treba priznati naknadu zbog gubitka njege. pa svakodnevni zajedni~ki `ivot i kontakti koje roditelji ostvaruju s njim izazivaju stalno podsje}anje na posljedice nesre}e i tako djeluju na njihovu psihi~ku sferu. Zakon o obveznim odnosima nije odredio {to se smatra naro~ito te{kom invalidnosti u smislu toga zakona. BRIGE. ne trpi ni {tetu. pravno kvalificirali kao naro~ito te{ku. Iz obrazlo`enja: Predmet tu`be je naknada {tete materijalne i nematerijalne koju trpe tu`itelji nakon gubitka supruga i oca koji je poginuo na radnom mjestu. ZOO. Pravna ocjena naro~ito te{ke invalidnosti. 2000. treba zna~ajno uzeti u obzir oblik vanjskog manifestiranja invalidnosti. Prvotu`itelj je mlada osoba. ostao je bez dijela noge u najljep{oj `ivotnoj dobi. odluka broj 33. pa i nakon toga {to zna~i da i tu`itelju koji je u momentu smrti oca imao oko godinu dana.180/00. DOK ONO NE ODRASTE. u smislu odredbe ~lana 200. istog zakona sud }e na zahtjev o{te}enog dosuditi naknadu i za budu}u nematerijalnu {tetu ako je po redovnom toku izvjesno da }e ona trajati i u budu}nosti. Ali. MORALNE PODR[KE I SLI^NO KOJU SVAKI RODITELJ PRU@A DJETETU. po ~lanu 203. Prvostepeni sud je odbio sa zahtjevom za naknadu nematerijalne {tete jednog od tu`itelja. strana 23) Budu}a nematerijalna {teta . broj: Rev. od 20.

pripada primjeren iznos naknade na ime neimovinske {tete koju gubi gubitkom oca {to proizlazi iz odredbe ~lana 203. 348. isklju~ivo li~no pravo o{te}enog (ovdje: tu`ilje) i ne prelazi na nasljednice. 11. koju revident ponavlja i u reviziji protiv drugostepene presude. strana 20) Naknada materijalne {tete . tako|e. nije pravilno. ukoliko bi se utvrdilo da je tu`ilja zaista umrla prije odlu~ivanja o `albama stranaka protiv prvostepene presude. Zakona o parni~nom postupku). unaka`enosti i umanjenja `ivotne sposobnosti koja je nastala u vezi sa opasnom djelatno{}u sa kojom se bavio tu`eni. 1997. sa obrazlo`enjem da “ne postoje uslovi ni za obustavu ni za prekid postupka”.mogu}nost naslje|ivanja Naknada nematerijalne {tete . Iznijeto stanovi{te. Zakona o obligacionim odnosima PRAVO NA NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE ZBOG FIZI^KIH BOLOVA. jer da se radi o potra`ivanju nematerijalne {tete koje ne prelazi na nasljednike. PRAVO NA NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE PRELAZI NA NASLJEDNIKE SAMO AKO JE NAKNADA [TETE DOSU\ENA O[TE]ENOM ZA NJEGOVA @IVOTA PRAVOSNA@NOM SUDSKOM ODLUKOM ILI PRIZNATA PISMENIM SPORAZUMOM. Drugostepeni sud ove okolnosti. U odredbi ~lana 204. U konkretnom slu~aju nije sporno da je tu`ilja za `ivota pokrenula ovu parnicu da joj se prizna pravi~na naknada za nematerijalnu {tetu i da je prvostepena presuda kojom je djelimi~no priznato ovo pravo. 11. ovaj revizijski sud nalazi da je za pravilnu odluku o sporu bilo potrebno utvrditi da li je tu`ilja umrla prije odlu~ivanja o `albama stranaka koje su izjavile protiv nepravosna`ne prvostepene presude. Zakona o obligacionim odnosima propisana je mogu}nost naslje|ivanja potra`ivanja iz prava na naknadu nematerijalne {tete pod uslovom da je ona priznata nasljednicima pravosna`nom sudskom odlukom ili da im je to pravo priznato pismenim sporazumom. po ocjeni ovog revizijskog suda. a pitanje eventualnog izvr{enja prvostepene presude ne spada ovdje”. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. godine i predlo`io da se postupak “obustavi u skladu sa Zakonom o parni~nom postupku”. Pravo na naknadu nematerijalne {tete zbog fizi~kih bolova. stav 2. Smisao ovog propisa jasno ukazuje na to da ovo pravo prelazi na nasljednike samo ako je naknada {tete dosu|ena o{te}enom za njegova `ivota pravosna`nom presudom ili priznata pismenim sporazumom. Polaze}i od pomenutih materijalno-pravnih odredbi. Jer. 1997. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. po ocjeni ovog revizijskog suda. po pravilu. smatra pravno irelevantnim. stav 1. straha i psihi~kih bolova je. broj 2/2001. donijeta za njenog `ivota. jer da je tu`ilju “u ovom sporu zastupao punomo}nik.{tete.mogu}nost naslje|ivanja ^lan 204. koje su svojim suspenzivnim dejstvom sprije~ile pravosna`nost prvostepene sudske odluke (~l. godine tu`eni je obavijestio drugostepeni sud kome je dostavljen spis prvostepenog suda da odlu~i o `albama stranaka protiv prvostepene presude da je tu`ilja umrla 15. ZOO. onda u tom slu~aju. STRAHA I PSIHI^KIH BOLOVA JE ISKLJU^IVO LI^NO PRAVO O[TE]ENOG I NE PRELAZI NA NASLJEDNIKE. `alba tu`enog se ne bi mogla odbiti i prvoste258 . Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ilje da joj tu`eni plati pravi~nu naknadu za nematerijalnu {tetu zbog fizi~kih bolova. U podnesku od 21. straha.

Iz obrazlo`enja: Kako se u ovom slu~aju ne radi o slu~aju koji predvi|a ~lan 204. broj 2/1999. Iz obrazlo`enja: Odlu~uju}i o prigovoru protiv rje{enja o izvr{enju. jer je predmet spora pravo koje ne prelazi na nasljednike. ZOO. TO ISTO I NIJE MOGLO PRE]I NA NASLJEDNIKE O[TE]ENOG. s obzirom na to da se radi o prigovoru du`nika koji se mo`e ista}i u izvr{enom postupku. 1999. stav 1. da je neimovinska {teta li~ne prirode i da se kao ne mo`e naslijediti.281/99. Zakona o obligacionim odnosima ZAHTJEV ZA NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE PRESTAJE SMR]U O[TE]ENOG. IZUZEV U SLU^AJU AKO JE PRIZNATO PRAVOSNA@NOM ODLUKOM ILI PISMENIM SPORAZUMOM. 03. tim prije {to presuda Osnovnog suda u Banjaluci kojom je dosu|ena naknada neimovinske {tete u korist o{te}enog (tu`itelja) koji je umro nije postala pravosna`na za njegova `ivota.mogu}nost naslje|ivanja ^lan 204. a ne u postupku izvr{enja. jer je tu`ilac umro u toku postupka pred prvostepenim sudom. (Rje{enje Okru`nog suda u Banjaluci.mogu}nost naslje|ivanja ^lan 204. prvostepeni sud u razlozima pobijanog rje{enja samo navodi da se radi o prigovorima koje je du`nik mogao iznositi u parnici. broj I/1999. JER TADA PRELAZI NA NASLJEDNIKE. smrt tu`iteljice) nisu ni postojale. odnosno li~no pravo koje se u slu~aju smrti njegovog titulara gasi. strana 25) Naknada nematerijalne {tete . Zakona o obligacionim odnosima .pena presuda u dosu|uju}em dijelu potvrditi.ZOO AKO U MOMENTU SMRTI POTRA@IVANJE NAKNADE NEMATERIJALNE [TETE NIJE BILO PRIZNATO PRAVOSNA@NOM ODLUKOM I PISMENIM SPORAZUMOM. Kako je odredbom ~lana 204. Okolnost da sada umrli tu`ilac ima punomo}nika. broj: Rev. 11. onda nema sumnje da pobijano rje{enje nema razloga o odlu~nim ~injenicama i da dati razlozi nisu valjani. samo ako je priznato pravosna`nom odlukom ili pismenim sporazumom. odluka broj 74) Naknada nematerijalne {tete . koji je poslije njegove smrti mogao nastaviti parnicu. Drugostepeni sud zbog pogre{nog pravnog shvatanja ovu pravnu relevantnu ~injenicu nije utvrdio. (Iz presude Kantonalniog suda u Sarajevu. godine Bilten VS RS. Zakona o parni~nom postupku). (Vrhovni sud Republike Srpske. 395.18/99. ima isklju~ivo procesno-pravni zna~aj i bez uticaja na meritornu odluku suda. godine) 259 . valjalo je odbiti tu`beni zahtjev za naknadu nematerijalne {tete. jer ranije te ~injenice (pravosna`nost presude. broj: G`. Stoga je uva`enjem revizije ni`estepene presude valjalo ukinuti u dosu|uju}em dijelu i predmet u tom dijelu vratiti prvostepenom sudu na ponovno su|enje (~l. od 1. 1999. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima propisano da potra`ivanje naknade nematerijalne {tete prelazi na nasljednika. stav 1. od 6. bez obzira {to je tu`ilju u ovom postupku zastupao izabrani punomo}nik iz reda advokata. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.

stav 2. tropica i borovnica.naru~ioca i izvo|a~a radova na nekretnini objektu hladnja~e ^lan 154. ZOO. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da je tu`eni na osnovu usmenog ugovora sa tu`iteljem primio na ~uvanje i hla|enje koncentrat narand`e. Zakona o obligacionim odnosima AKO PREDLAGATELJ U TOKU POSTUPKA PRED SUDOM UMRE. SVI TU@ENI SOLIDARNO ODGOVARAJU ZA POVREDE KOJE JE ZADOBIO O[TE]ENI.solidarna odgovornost u~esnika u tu~i Solidarna odgovornost . Ako bi se i uzela kao ta~na tvrdnja tu`enog da se u konkretnom slu~aju radilo o nenaplativom ugovoru o ostavi. SUDJELUJU]I U TU^NJAVI. ZA [TETU NASTALU UNI[TENJEM ROBE U HLADNJA^I DO KOJE JE DO[LO TOKOM IZVO\ENJA RADOVA. i na objektu hladnja~e) odgovaraju tre}im osobama solidarno. broj 1/2001. koja bi se zasnivala na odredbi ~lana 207. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 34) f) Odgovornost vi{e lica za istu {tetu (~l. Zakona o obligacionim odnosima NARU^ILAC RADOVA NA OBJEKTU HLADNJA^E ODGOVARA. KADA SE NE MO@E UTVRDITI TKO JE OD TU@ENIH POVRIJEDIO O[TE]ENOG A SVI SU ONI. i tada bi postojala tu`enikova odgovornost.vi{e osoba za istu {tetu ^lan 206.na robi primljenoj na ostavu .~uvanje Odgovornost vi{e lica za istu {tetu .mogu}nost naslje|ivanja ^lan 204. SOLIDARNO SA IZVO\A^EM RADOVA. Kako naru~ilac i izvo|a~ radova na nekretnini (dakle. pa je obavezao tu`enog da naknadi {tetu u vrijednosti robe. te da je potom kao naru~ilac anga`ovao preduze}e “Kota” iz Petrova~e kao izvo|a~a da izvede radove na opravci objekta hladnja~e u cilju pro{irenja njenog kapaciteta i da je prilikom izvo|enja tih radova (upotreba aparata za varenje) do{lo do po`ara u kojem je izgorjela sva roba tu`itelja. PA JE PARNI^NI SUD OVLA[TEN UTVR\IVATI KOJI JE OD NJIH I U KOJOJ MJERI SVOJIM DJELOVANJEM UZROKOVAO NASTALU POSLJEDICU. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. po odredbama ~lana 207. 206. ZOO. ALI. NJEGOVI NASLJEDNICI IMAJU PRAVO NA NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE SAMO AKO JE TO PRAVO UTVR\ENO PRAVOSNA@NOM ODLUKOM ILI PISMENIM SPORAZUMOM.Naknada nematerijalne {tete .naru~ioca i izvo|a~a radova na nekretnini objektu hladnja~e Odgovornost za {tetu . DOPRINIJELI DA JE DO[LO DO POVRE\IVANJA. do 208) Odgovornost vi{e osoba za istu {tetu . stav 1. broj 2/2002. Zakona o obligacionim odnosima OPTU@ENI KOJI SU PROGLA[ENI KRIVIM ZA KRIVI^NO DJELO SUDJELOVANJA U TU^NJAVI NISU OSU\ENI ZA NANO[ENJE ODRE\ENIH TJELESNIH POVREDA. to je tu`itelj ovla{ten 260 . PA I KADA ROBA NIJE PRIMLJENA PO OSNOVU UGOVORA O USKLADI[TENJU. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 16) Naknada {tete . i ~lan 207.

objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 14 . broj 1/1999.da cjelokupnu naknadu {tete zahtijeva od tu`enog. str.. Nadalje. Prvostepeni sud je utvrdio odlu~ne ~injenice. str. jer on odgovara u istom obimu i po istim osnovama odgovornosti kao izvo|a~. kao i nalaza i mi{ljenja vje{taka . nije ranije ispoljila. od 15. 27 -28) Odovornost za {tetu . stav 2. pa oni predstavljaju sastavni dio utvr|enog ~injeni~nog stanja. pa i on i tu`eni odgovaraju tre}em (tu`itelju) po principu objektivne odgovornosti (~lan 154. 1999. Stanovanje u zgradi je opasno po `ivot. Iz obrazlo`enja: Tu`enici su obavezani solidarno isplatiti tu`itelju naknadu totalne {tete prouzrokovane na tu`iteljevoj porodi~noj stambenoj zgradi. godine Bilten VS FBiH. Prema tim razlozima radi se o brojnim ukr{tenim pukotinama sa odvajanjem zidova od podnog dijela i sa ulijeganjem zidova posebno na ju`nom dijelu koji je ulegnut na 10 do 12 cm tako da je cijeli objekt prakti~no izlomljen usljed loma konstrukcije zgrade koja je skr{ena a zbog toga sanacija nije mogu}a. kao naru~ioca. s obzirom na ovakvo utvr|eno ~injeni~no stanje u pogledu stanja u kome se zgrada nalazi. odnosno da je porodi~na stambena zgrada tu`ioca izgra|ena tokom 1967. prvostepeni je sud iz nalaza i mi{ljenja navedenih vje{taka utvrdio i to da su konstatovane pukotine na tu`iteljevoj porodi~noj stambenoj zgradi takvog karaktera da sanacija zgrade nije mogu}a ni opravdana i pri tome oni su o ovome dali iscrpne razloge i prvostepeni sud to detaljno obrazlo`io. broj: P`. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. broj 3/2000.geologa proizlazi prvostepeni sud nalazi utvr|enim da je isklju~ivi uzrok konstatovanih o{te}enja (pukotina) na tu`iteljevoj stambenoj zgradi bilo aktiviranje latentnog klizi{ta izazvanog izvo|enjem {irokog otkopa na ovom padinskom podru~ju od strane drugotu`enog a na izgradnji susjednog gra|evinskog objekta ~iji je investitor bio prvotu`eni i to tokom 1987.15) 261 .investitora i izvo|a~a . jer je. te nalaza vje{taka gra|evinske struke koje je prvostepeni sud u cijelosti prihvatio. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. pa je stoga pravilan i dalji materijalno-pravni zaklju~ak iz presude da se radi o totalnoj {teti i da se materijalna situacija tu`ioca mo`e dovesti u stanje u kome bi bila da nije bilo {tetne radnje za koju tu`eni odgovaraju samo isplatom nov~ane protivvrijednosti zgrade prema cijenama va`e}im u vrijeme dono{enja prvostepene presude (~lanovi 185. godine sve na osnovu odobrenja nadle`nog upravnog organa. pa je pravilan materijalno-pravni zaklju~ak pobijane presude da su tu`enici solidarno odgovorni za puni obim {tete koja je predmet tu`benog zahtjeva. i to proizlazi iz predo~enih rje{enja. Zakona o obligacionim odnosima ZA NESOLIDNU GRADNJU ZGRADE SOLIDARNO ODGOVARAJU INVESTITOR I IZVO\A^ RADOVA. Kako iz istih dokaza. ZOO). izvo|a~ je obavljao rad pod okolnostima sa pove}anom opasno{}u (varenje koje izaziva varni~enje). i ~lan 190. 02. prema prilo`enim fotografijama objekata. 198.nesolidna gradnja Solidarna odgovarnost investitora i izvo|a~a radova ^lan 207. o~ito da to ~ini na vlastiti rizik. Takav zaklju~ak nije doveden u pitanje ni nespornom ~injenicom da tu`ilac sa porodicom i danas stanuje u o{te}enoj zgradi. U konkretnom slu~aju.338/98. odluka broj 42. godine i dogra|ena tokom 1984. ZOO). godine pri ~emu nisu utvr|eni i eventualni konstruktivni nedostaci u izgradnji tu`iteljevog stambenog objekta kao jednog od mogu}ih daljnjih uzroka {tete koja se. stav 2.

odluka broj 36. zbog ~ega nema neosnovanog oboga}enja tu`enog na {tetu tu`ioca. strana 27) 262 . PA O[TE]ENI MO@E TU@ITI ILI OBOJICU ILI SAMO JEDNOG OD NJIH PO IZBORU. AKO OVAJ TO NE U^INI. te pravo da tra`i isplatu cijene isporu~ene robe. broj 2/1997. PO[TO TU@ENI NIJE POSTUPIO NA OVAJ NA^IN.na nekretnini .91/97. INA^E. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. broj: P`. do 219) a) Op{te pravilo (~l.nema prema tre}em kome je kupac ustupio isporuku robe. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Tu`ilac je svoje pravo na isplatu cijene isporu~ene robe mogao da realizuje u sporu sa naru~iocem robe. 210. ZA [TETU ODGOVARAJU SOLIDARNO IZVO\A^ I INVESTITOR. a u smislu odredbe ~lana 210. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 1/2003. Zakona o obligacionim odnosima.odgovornost izvo|a~a i investitora ^lan 207. 06. Utu`eni iznos tu`iocu ne pripada ni po osnovu neosnovanog oboga}enja. OBUSTAVI]E DALJNJE RADOVE. Zakona o obligacionim odnosima PRODAVAC NE MO@E. POSTOJI NJEGOVA ODGOVORNOST ZA [TETU KOJU JE TU@ILAC PRETRPIO. TRA@ITI ISPLATU CIJENE OD TRE]EG LICA KOME JE KUPAC USTUPIO ROBU. 2/1997 . 1997.37 ^lan 210. a ne bez osnova. sve kada bi i bilo ta~no da je tu`eni za svoje potrebe iskoristio dio isporu~ene drvne gra|e za koji tu`iocu nije ispla}ena cijena. POZIVOM NA PRAVILA O STICANJU BEZ OSNOVA.solidarna odgovornost naru~ioca i izvo|a~a radova Solidarna odgovornost naru~ioca i izvo|a~a radova [teta na susjednim objektima .ugovora zaklju~enog sa kupcem gra|e od tu`ioca. jer je tu`eni gra|u stekao po osnovu pravnog posla . od 30. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da tu`ilac nije bio u ugovornom odnosu sa tu`enim iz koga bi proizilazila njegova obaveza da mu isporu~i drvnu gra|u.Odgovornost za {tetu . Zakona o obligacionim odnosima IZVO\A^ RADOVA DU@AN JE PREDUZETI SVE MJERE ZA BEZBJEDNOST SUSJEDNIH OBJEKATA I U SLU^AJU KADA VIDI DA }E ZBOG RADOVA BITI UGRO@EN SUSJEDNI OBJEKAT ON JE DU@AN ZATRA@ITI OD INVESTITORA OTKLANJANJE NEDOSTATAKA U INVESTICIONO-TEHNI^KOJ DOKUMENTACIJI. 210) Sticanje bez osnova . strana 20) STICANJE BEZ OSNOVE (~l. godine Bilten VS FBiH.

zbog ~ega nisu na snazi.kada ne postoji Ugovor o isporuci elektri~ne energije . strana 23) Naknada {tete . ona ima karakter ponude za zaklju~ivanje ugovora o isporuci elektri~ne energije po odre|enim cijenama. 04. shodno ugovoru.953. godine Bilten VS FBiH.u slu~aju pla}anja duga tu|im sredstvima ^lanovi 154. 01. Samo stoga {to je Ustavni sud BiH Odlukom od 13. Me|u strankama nije sporno da je tu`eni. 1996. stav 3. RADI UPOTREBE PO UGOVORU O NALOGU. Iz obrazlo`enja: Tu`ilac ne pobija utvr|enje prvostepenog suda da je izme|u stranaka dana 1. godine i Uputstvo za primjenu te Odluke i to iz razloga {to navedeni akti nisu objavljeni na na~in koji je propisan za objavljivanje op{teg akta (~lan 220. godine. 1998. broj 1/1998. niti osnovanim zahtjev za vra}anje iznosa pla}enog na ime cijene isporu~ene elektri~ne energije. 1995. godine ukinuo Odluku o naknadama za utro{ak pove}anih koli~ina elektri~ne energije od 23. 09.Elektri~na energija . shodno ugovoru. broj 6/92) predvi|ena mogu}nost ugovaranja izme|u isporu~ioca i potro{a~a. mada Odluka o naknadama za utro{ak pove}anih koli~ina elektri~ne energije tu`enog nema karakter op{te obavezuju}e odluke.88 DEM. ne mogu se primjenjivati. 1995. i 1996. osnovano je prvostepeni sud odbio zahtjev tu`ioca da mu tu`eni vrati iznos upla}en na ime naknade za isporu~enu elektri~nu energiju. posebnih uslova za ve}u sigurnost snabdijevanja. Ustava RBiH). pa je neosnovan zahtjev tu`ioca za vra}anje iznosa pla}enog po tom osnovu.kada ne postoji Sticanje bez osnova . Ovo. 09. a tu`ilac i ne tvrdi da nije bio upoznat sa visinom naknade za utro{ak pove}ane koli~ine elektri~ne energije.ugovor o kontinuiranoj isporuci Neosnovano oboga}enje . odluka broj 30. 263 . broj: P`. te kako je zaklju~eni ugovor izvr{en. platio tu`enom 6. ne mo`e se smatrati ugovor zaklju~en izme|u stranaka ni{tavnim. koju Odluku je ukinuo Ustavni sud BiH dana 13. NIJE DU@NO DA IH VRATI NALOGODAVCU NI PO PRAVILIMA O STICANJU BEZ OSNOVA. prema Odluci o naknadama za pove}ani utro{ak elektri~ne energije. stav 4. te da je tu`ilac. Kako je odredbom ~lana 19. A NI PO PRAVILIMA O NAKNADI [TETE. na ime cijene utro{ka isporu~ene elektri~ne energije.posebno ugovaranje kontinuirane isporuke ^lan 210. i 210. 05. s obzirom na to da. vr{io isporuku elektri~ne energije tu`iocu. u toku 1995.godine zaklju~en ugovor o obezbje|enju elektri~ne energije kojim se tu`eni kao isporu~ilac obavezao da tu`iocu kao potro{a~u kontinuirano isporu~uje pove}ane koli~ine elektri~ne energije za obavljanje njegovih djelatnosti. Zakona o obligacionim odnosima LICE KOME JE NJEGOV DU@NIK ISPLATIO NOV^ANI DUG SREDSTVIMA DOBIJENIM OD TRE]EG LICA. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Tarifnog sistema za prodaju elektri~ne energije (“Slu`beni list SRBiH”. stekli su se uslovi za isplatu cijene isporu~ene elektri~ne energije. tj.godine. Polaze}i od ovakvog utvr|enja. od 27. Zakona o obligacionim odnosima NE MO@E SE ZAHTIJEVATI VRA]ANJE NOV^ANOG IZNOSA PLA]ENOG NA IME CIJENE PO UGOVORU O POVE]ANOJ KONTINUIRANOJ ISPORUCI ELEKTRI^NE ENERGIJE I KADA JE VISINA CIJENE ODRE\ENA NA OSNOVU ODLUKE ISPORU^IOCA KOJU JE UKINUO USTAVNI SUD.ne postoji obaveza ako je stvarni dug pla}en tu|im sredstvima Sticanje bez osnova .309/97. 1996.

jer banka nije. a po osnovu ugovora o kreditu. 314. pod uslovima bli`e odre|enim u navedenom ugovoru. odnosno mogao znati da banka. a i uz obavezu da plati kamate od dana uplate (analognom primjenom ~lana 756.000 Yu dinara.Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da je izme|u tu`itelja i tada postoje}e banke dana 6. jer je uplatom sredstava samo podmiren stvarno postoje}i dug banke prema tu`enom). 07. Tu`itelj nema pravo na utu`eno potra`ivanje ni po osnovu naknade {tete.. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.131/98. broj 2/1998. ZOO. koja }e tu`itelj polo`iti na njen ra~un. a dozna~iti tu`enom (korisniku kredita) sredstva u roku tri dana od zaklju~enja ugovora o kreditu. godine Bilten VS FBiH. 314. 1998. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. postupaju}i kao nalogoprimac . od 21. u ime i za ra~un tu`itelja. godine zaklju~en ugovor o plasiranju sredstava. broj: P`. te nije imao potrebe za kratkoro~nim kreditom.vra}anje vi{e pla}enog iznosa kupoprodajne cijene Kupoprodajna cijena . I 371. 1992. te u tom cilju (~lan 4. upla}enim na njen ra~un. zloupotrebom zastupni~kog ugovora (ugovor o nalogu). kojim se banka obvezala da }e sredstva u iznosu od 2. Zakona o obligacionim odnosima O ZAHTJEVU ZA VRA]ANJE VI[E PLA]ENOG IZNOSA KUPOPRODAJNE CIJENE ODLU^UJE SE PO PRAVILIMA O NEOSNOVANOM OBOGA]ENJU (STICANJE BEZ OSNOVA) TEMELJEM ^LANOVA 210. pa je samo ona du`na i da ih vrati tu`itelju. niti je tu`enom dozna~ila nov~ana sredstva u ime tu`itelja.. utvrdio na temelju isprava navedenih u obrazlo`enju prvostepene presude da tu`eni nije bio u to vrijeme u stanju teku}e nelikvidnosti. odluka broj 22. ali kao otplatu svoga duga prema tu`enom po osnovu ranije zaklju~enog komisionog ugovora izme|u banke. Prvostepeni sud je. tako da na njegovoj strani nema sticanja bez osnova (na njegovoj strani ne postoji oboga}enje. strana 25) 264 . s kojim tu`itelj nije u ugovornom odnosu. po osnovu naknade {tete. a njima se. a da mu je navedena banka istog dana kada je primila nov~ana sredstva tu`itelja dozna~ila utu`eni iznos.000. plasirati kao kredit tu`enom. kao njenu uplatu duga prema njemu. jer je tu`eni primio sredstva od banke. Polaze}i od ovako utvr|enog ~injeni~nog stanja. Ugovora) tekst ugovora o kreditu dostaviti na potpis korisniku kredita (tu`enom) u roku osam dana od zaklju~enja ugovora sa tu`iteljem. zaklju~ila u ime tu`itelja ugovor o kreditu sa tu`enim. i 371.vra}anje vi{e pla}enog iznosa ^lanovi 210.zastupnik. 3. podmiruje nov~anim sredstvima tu`itelja. me|utim. za svoje potrebe poslu`ila banka. broj 1/2002. kao du`nika i tu`enog. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. Zakona o obligacionim odnosima). koje bi odgovaralo osiroma{enju tu`itelja. prvostepeni sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tu`beni zahtjev zbog nedostatka pasivne legitimacije tu`enog. Tu`itelj ne mo`e zahtijevati isplatu od tu`enog ni pozivom na propise o sticanju bez osnova. svoj dug prema tu`enom. Nov~ana sredstva tu`itelja su po valjanom pravnom osnovu data banci i uplatom na njen ra~un postala njena. kao njenog vjerovnika. jer nije dokazano da je tu`eni znao. protivno ugovoru sa tu`iteljem. strana 23) Sticanje bez osnova .

ONDA TO LICE NE MO@E IZ NAJAMNOG ODNOSA POTRA@IVATI NAKNADU ZA TAKAV RAD.U PRAVCU O^UVANJA IMOVINE DRUGE STRANKE. me|u njima nije sklopljena ni izri~ito ni ina~e pogodba o radu za platu. pa su sudili tako {to su odbili tu`beni zahtjev. u smislu ~lana 213. godine. odijevanju. AKO UVE]ANJA NEMA . s obzirom na njegove rodbinske odnose sa tu`enim. kako ga je uzeo utvr|enim prvostepeni sud. `ivio sa tu`enim koji mu je stric. na naknadu onog iznosa za koji se tu`eni neosnovano obogatio njegovim radom. U PRAVCU UVE]ANJA IMOVINE DRUGE STRANKE I 2. Izme|u stranaka nije postignut ni izri~ito. a prihvatio i drugostepeni sud. ni ina~e bilo kakav sporazum. Iz obrazlo`enja: U ovoj parnici tu`ilac tra`i da mu tu`eni naknadi iznos koristi kojim se tu`eni obogatio njegovim radom ulo`enim u imovinu tu`enog. u skladu sa odredbom iz ~lana 210. ni`estepeni sudovi su zaklju~ili da tu`iocu ne pripada naknada iz najamnog odnosa. utvr|enom u ni`estepenim presudama. o radu uz naknadu. niti iz drugog osnova . Tu`ilac ima pravo. kako ga prikazuju i obje strane. a iza toga u Vojsku Republike Srpske. Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). Prema ~injeni~nom stanju. Zakona o obligacionim odnosima . a imaju}i u vidu rodbinske odnose izme|u stranaka.pravo na naknadu za rad u ku}i i na imanju tre}eg lica pravne pretpostavke za ostvarenje tog prava ^lan 210.{ta je to {to bi tu`eni izgubio da je izostao tu`iteljev rad. u okolnostima konkretnog slu~aja izvr{avao moralne du`nosti za koje mu. kako to ispravno uzimaju ni`estepeni sudovi. POTRA@UJE NAKNADU ONOG NOV^ANOG IZNOSA ZA KOJI SE DRUGA STRANA NEOSNOVANO OBOGATILA NJEGOVIM RADOM. U SKLADU SA ODREDBOM IZ ^LANA 210. pa tu`ilac ne mo`e iz najamnog odnosa potra`ivati naknadu za rad u ku}i i na imanju tu`enog. Za ovo vrijeme tu`ilac se hranio. kada je oti{ao na odslu`enje vojnog roka. te da je time isklju~en njegov reparacioni zahtjev po bilo kome pravnom osnovu. godine pa do 1989. ^injenica da je tu`ilac radio u ku}i i na imanju tu`enog i da je postojao vi{ak vrijednosti tu`io~evog rada u odno265 .sticanje bez osnova.Sticanje bez osnova . odnosno ako uve}anja nema da li je i u ~emu imovina tu`enog o~uvana . ^injeni~no stanje. Na osnovu ovakvog ~injeni~nog stanja. pogotovo {to je tu`ilac. Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). i za ovo vrijeme je poha|ao {kolu. MOGU]NOST POSTAVLJANJA OVAKVOG MATERIJALNOG ZAHTJEVA POSTOJI POD PRETPOSTAVKOM DA JE VI[AK VRIJEDNOSTI TAKVOG RADA KORISTIO DRUGOJ STRANCI U JEDNOM OD OVA DVA PRAVCA: 1. odijevao i povremeno stanovao u ku}i tu`enog. Ovo su u bitnom razlozi ni`estepenih presuda. da je tu`ilac za svoj rad na imanju tu`enog dobio adekvatnu naknadu u besplatnoj ishrani. U konkretnom sporu odlu~no je bilo utvrditi ne samo vrijednost tu`iteljevog rada u ku}i i na imanju tu`enog i vrijednost koristi koju je on dobijao nego i utvrditi da li je i u ~emu imovina tu`enog uve}ana. a i istovremeno “obavljao sitnije poslove” na imanju tu`enog. Tu`ilac nije u~estvovao u izgradnji bilo kakvih gra|evinskih objekata u korist tu`enog.ZOO KADA NEKO LICE OBAVLJA RAD U KU]I I NA IMANJU TRE]EG LICA SA KOJIM NIJE SKLOPLJENA NI IZRI^ITO NI INA^E POGODBA O RADU ZA PLATU . pomo}i u {kolovanju i drugoj pomo}i od strane tu`enog i da ovakav njegov rad nije doveo do uve}anja imovine tu`enog. U OVAKVOM SLU^AJU TO LICE IMA PRAVO DA. ZOO. jeste slijede}e: tu`ilac je od 1980. ne pripada naknada za takav rad. Presude ni`estepenih sudova nije mogu}e sa sigurno{}u ispitati u pogledu pravilnosti i zakonitosti njenih odluka.

odluka broj 53. bilo je potrebno utvrditi pod kakvim sve okolnostima je tu`eni prihvatio tu`ioca u svoju ku}u i da li mu je obe}ao prenijeti u svojinu dio svoje imovine. koju ni`estepeni sudovi nisu uzeli u obzir. donijeti odgovaraju}u odluku. ne mo`e da opravda tu`io~ev pravni zahtjev iz sticanja bez osnova. ZPP-a). Nedostatak ni`estepenih presuda u ovom pravcu predstavlja bitnu povredu odredaba parni~nog postupka ozna~enu u ~lanu 354. U konkretnom slu~aju. da je sve poslove u ku}i i na imanju tu`enog obavljao u o~ekivanju da }e mu tu`eni. jer da je tako obe}ao. da nije bilo tu`io~evog rada. ali to oboga}enje treba da postoji i treba da se u postupku utvrdi. sama za sebe. prenijeti u svojinu odre|ene nepokretnosti. nije. (Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske. stav 2. 90 . 2001. za rje{enje stvari je od bitnog zna~aja bilo potrebno uzeti u obzir odnos u cjelini i ispitati odnose stranaka ne samo u pravcu uve}anja nego i u pravcu odr`avanja imovine tu`enog. te nakon toga. ako je to pravo zadr`ao u momentu pla}anja ^lanovi 211. do 219) Sticanje bez osnova . zatim utvrditi koliki je bio posjed tu`enog.vra}anje ispla}enog na ime zastarjele obaveze. a pokazalo se da to obe}anje nije ispunjeno. str. Prema tome. godine . broj I/2004. Zakona o parni~nom postupku (dalje: ZPP-e) na koju revizija osnovano ukazuje i koja predstavlja dovoljan razlog da se obje ni`estepene presude ukinu i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno su|enje (~lan 394. Dok se u ovom pravcu stanje stvari ne ra{~isti ne mo`e se sa sigurno{}u suditi da li je zakonita izreka drugostepene i prvostepene presude.93) b) Pravila vra}anja (~l. ZOO. i 367. A PRI TOME ZADR@AO PRAVO NA POVRAT TOG IZNOSA. ako je prilikom pla}anja zadr`ano pravo Zastarjelost potra`ivanja . po ocjeni Vrhovnog suda. izvr{avao prema tu`enom neku moralnu du`nost koja je na njemu le`ala kao posljedica nekog moralnog pravila.Bilten sudske prakse VS RS. ko je sve te poslove i u kom obimu obavljao i da li je tu`eni. Mogu}nost postavljanja ovakvog materijalnog zahtjeva postojala bi samo pod pretpostavkom da je vi{ak vrijednosti tu`io~evog rada koristio tu`enom u jednom od ova dva iznijeta pravca. ZOO. 11. MO@E POSEBNOM TU@BOM OD POVJERIOCA ZAHTIJEVATI POVRAT ISPLA]ENOG IZNOSA.du`nik koji je platio zastarjelo potra`ivanje ima pravo na povrat.su na koristi koje je on time dobijao u vidu ishrane. broj: Rev-172/01. Sama ~injenica da su stranke u rodbinskom odnosu ne isklju~uje mogu}nost postavljanja zahtjeva prema tu`enom pod pretpostavkom da se tu`eni tu`io~evim radom obogatio. od 20. ZNAJU]I DA NIJE DU@AN. te uslijed ~ega je do{lo do prekida odnosa me|u strankama. naime. Za razja{njenje ovog pitanja u cjelini. 266 . Ni`estepeni sudovi nisu ovako posmatrali stvar i ni`estepene presude ne sadr`e potrebno obrazlo`enje iz kojega bi se moglo vidjeti da tu`iocu ne pripada pravo da u odnosu na tu`enog isti~e pravni zahtjev iz sticanja bez osnova predvi|en odredbom iz ~lana 210. U ponovljenom postupku prvostepeni sud }e otkloniti nedostatke na koje je ukazao ovaj sud. morao anga`ovati tu|u radnu snagu. pogotovu ako je opstojana tvrdnja tu`ioca. odijevanja i druge sli~ne koristi. 211. Zato nije bilo mjesta odbijanju tu`benog zahtjeva pozivom na odredbu iz ~lana 213. koliki je bio obim poslova na njegovom imanju. stav 1. ta~ka 13. prema kona~nom rezultatu rasprave. Zakona o obligacionim odnosima DU@NIK KOJI JE POVJERIOCU ISPLATIO ZASTARJELO POTRA@IVANJE. tu`ilac.

do kada je po ~l. strana 23) Sticanje bez osnova . 1997. a prema odredbi ~lana 211. godine u stanu isklju~io elektri~nu energiju. 1999. u skladu sa odredbom ~lana 211. da je tu`ilac radi ponovnog uklju~enja bio prisiljen platiti tu`enom dug. Uredbe o kriterijima i normativima raspore|ivanja gra|ana i materijalnih sredstava u oru`ane snage i druge potrebe obrane (“Sl. broj 1/1999. 52. U konkretnom slu~aju tu`itelj je zastarjelu obavezu platio znaju}i da nije du`an. PO PROPISIMA O STICANJU BEZ OSNOVA. On ne zahtijeva ni pla}anje naknade koja mu po ~l. ako du`nik ispuni zastarjelu obavezu. Ovakvo stajali{te suda prvog stupnja nije utemeljeno na pravilnoj primjeni materijalnog prava. broj: Rev. Tu`bom se zahtijeva pla}anje naknade samo za kori{tenje u 267 . godine. nema pravo da mu se vrati ono {to je dao. od 08. Polaze}i od ovako utvr|enog ~injeni~nog stanja. ~ak i ako nije znao da je obaveza zastarjela. da je tu`eni pozivao tu`ioca da isplati dug za isporuku elektri~ne energije za period 1994/95. da je zadr`ao pravo povra}aja pla}enog.Iz obrazlo`enja: Ni`estepeni sudovi su utvrdili da tu`ilac kao korisnik elektri~ne energije u ratnom periodu nije pla}ao elektri~nu energiju. 04. istog zakona onaj koji izvr{i isplatu znaju}i da nije du`an platiti nema pravo zahtijevati vra}anje izuzev ako je zadr`ao pravo da tra`i vra}anje ili ako je platio da bi izbjegao prinudu. godine Bilten VS FBiH. nalaze}i da tu`ena nije sa tu`iteljem zaklju~ila ugovor o zakupu iz kojeg bi proiza{la njena obveza pla}anje utu`enog iznosa. pripada mu pravo da. nadle`nost posebne komisije koju obrazuje Op}inski sekretarijat za obranu). Uredbe. me|utim. ZOO. ne zahtijeva pla}anje zakupnine. da se tu`ilac tome pozivu nije odazvao. Iz obrazlo`enja: Pobijena presuda odbija tu`beni zahtjev. po ~l. Uredbe tu`iteljev poslovni prostor od njega mogao biti privremeno izuzet. Prema odredbi ~lana 367. dakle. 76. 86. odnosno kada mu je morao biti vra}en (za utvr|ivanje ove naknade ustanovljena je. kako je isplatu izvr{io da bi izbjegao isklju~enje elektri~ne energije i pri tome zadr`ao pravo da tra`i vra}anje onoga {to je isplatio. ni`estepeni sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kada su obvezali tu`enog da tu`itelju vrati ispla}eni iznos. broj 19/92 . 12. Tu`itelj i ne temelji svoj tu`beni zahtjev na zakupnom odnosu sa tu`enom. pa mu je tu`eni 10.dalje: Uredba) pripada od dana izvr{ene mobilizacije sve do ukidanja ratnog stanja. ve} tu`iteljeve poslovne prostorije koristi temeljem naredbe Sekretarijata za obranu op}ine.36/99. Zakona o obveznim odnosima VLASNIK POSLOVNE PROSTORIJE KOJA JE U TOKU RATNOG STANJA PRIVREMENO DATA NA KORI[TENJE DRUGOJ OSOBI MO@E U PARNICI ZAHTIJEVATI NAKNADU ZA KORI[TENJE ZA PERIOD NAKON PRESTANKA RATNOG STANJA.nakon prestanka privremenog kori{tenja tokom ratnog stanja ^lanak 219. tra`i vra}anje ispla}enog iznosa. ve} naprotiv potra`uje naknadu zbog toga {to tu`ena njegove poslovne prostorije koristi bez ugovora o zakupu. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. s obzirom na zastarjelost tog potra`ivanja. ZOO. list RBiH”. odluka broj 33.

Zakona o zabrani raspolaganja imovinom. od 20. UKOLIKO SU NOVA PREDUZE]A ORGANIZOVANA POD USLOVIMA I NA NA^IN PREDVI\EN ZAKONOM.. odre|uje i ~l. i 14. 1998. 07. OP[TINA NE MO@E ZAHTIJEVATI ZAKUPNINU ZA KORI[TENJE POSLOVNIH PROSTORIJA KOJE SU BILE OSNOVNO SREDSTVO SUBJEKATA IZ SRBIJE.. nakon prestanka ratnog stanja kao pravne osnove privremenog izuzimanja. OD DANA KADA JE OBJEKTIVNOM OCJENOM KONKRETNIH OKOLNOSTI MORALA ZNATI DA JE ISPUNJENJE NJENE OBAVEZE POSTALO NEMOGU]E.25) Sticanje bez osnova . (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. godine Bilten VS FBiH. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. tako ni primjenom odredaba navedene Uredbe. a time prestanka pravne osnove za kori{tenje od strane tu`ene. odluka broj 45. A ZAKUPAC NASTAVI DA JE KORISTI. 6. Zakona o obligacionim odnosima KAD JE UGOVOR PRESTAO ZBOG NEMOGU]NOSTI ISPUNJENJA ZA KOJU NE ODGOVARA NIJEDNA STRANA. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. strana 41) Poslovna jedinica . i 214.109/97. od 30. str. 13. godine Bilten VS FBiH. 1999.kori{tenje poslovne prostorije po proteku vremena zakupa Ugovor o zakupu poslovne prostorije . DU@AN JE VLASNIKU ISPLATITI NAKNADU KORISTI KOJU JE OSTVARIO OD UPOTREBE TU\E STVARI.1996. ta naknada za kori{tenje poslovnih prostorija odre|uje se u visini zakupnine koja je u vrijeme kori{tenja bila uobi~ajena u mjestu gdje se poslovne prostorije nalaze. 79. dakle. broj 2/1998.. UGOVORNA STRANKA KOJA VRA]A PRIMLJENI NOVAC DU@NA JE PLATITI ZATEZNE KAMATE I KADA JE BILA SAVJESNA U VRIJEME PRIJEMA. broj: Rev. ZOO ^lanovi 137. Prema ustaljenoj sudskoj praksi. 01. broj 2/1999.148/99. Zakona o obligacionim odnosima KADA ISTEKNE VRIJEME ZA KOJE JE ZAKLJU^EN UGOVOR O ZAKUPU POSLOVNE PROSTORIJE. strana 30) Sticanje bez osnova . odluka broj 32. kako je to sud prvog stupnja pogre{no u~inio.nastalo od poslovne jedinice pravne osobe iz Srbije ^lanovi 3.od kada te~e po ~lanu 137. u stvari. 09.kori{tenje nakon isteka vremena zakupa ^lan 219. 11. odluka broj 33. ve} kroz primjenu ~l. U takvim okolnostima osnovanost tu`benog zahtjeva nije mogla biti ocijenjena kako sa stajali{ta primjene Zakona o zakupu poslovnih zgrada i prostorija.i zatezna kamata Ugovor . godine Bilten VS FBiH. broj 1/1998. godini. broj: P`.pravo na osnovna sredstva Preduze}e . 7. broj: P`. 1998. 219. kako tu naknadu..prestanak zbog nemogu}nosti ispunjenja i zatezna kamata u slu~aju vra}anja novca Zatezna kamata . IAKO SE VLASNIK TOME PROTIVI. Zakona o obveznim odnosima prema kojoj vlasnik stvari mo`e zahtijevati naknadu od onoga ko njegovu stvar upotrebljava u svoju korist. Uredbe. 268 . prijenosu sredstava i statusnih promjena pravnih lica na teritoriji RBiH iz drugih dr`ava OD PREDUZE]A NASTALIH OD RANIJIH POSLOVNIH JEDINICA PRAVNIH OSOBA SA PODRU^JA SRBIJE.295/97. od 30. 24 .pravne osobe iz Srbije .

ZOO). do 29. broj 11/98. broj 13/94). Samo kada je ugovor raskinut zbog neispunjenja koje je. od 28. stav 5. donesena je sa ciljem da se pod upravu op}ine stave napu{tene nekretnine. a najkasnije od dana kada je druga ugovorna strana od nje zahtijevala vra}anje. A SAMO DIO ZGRADE DODIJELJEN NA PRIVREMENO KORI[TENJE TRE]EM LICU. 04. prilog ~asopisa ZIPS. 4. Iz obrazlo`enja: Uredba sa zakonskom snagom o privremeno napu{tenim nekretninama u vlasni{tvu gra|ana za vrijeme ratnog stanja i u slu~aju neposredne ratne opasnosti (“Slu`beni list RBiH”. kao i prava vlasnika da u propisanom postupku podnese zahtjev za vra}anje u posjed svih ili samo odre|enih nekretnina.Iz obrazlo`enja: Kada se vra}a novac zbog prestanka ugovora po ~lanu 137. Pravilo iz ~lana 214. DU@AN JE NAKNADITI KORISTI KOJE JE IMAO OD UPOTREBE STAMBENE ZGRADE. a bila je savjesna u momentu prijema novca) duguje zateznu kamatu od dana kada je postala nesavjesna (kada je objektivnom ocjenom svih konkretnih okolnosti znala. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. u skladu sa rje{enjem nadle`nog op}inskog organa uprave. ZOO). Zakona o obligacionim odnosima Zakon o privremeno napu{tenim nekretninama u vlasni{tvu gra|ana KADA JE U SKLADU SA ODREDBAMA ZAKONA O PRIVREMENO NAPU[TENIM NEKRETNINAMA U VLASNI[TVU GRA\ANA STAMBENA ZGRADA PROGLA[ENA PRIVREMENO NAPU[TENOM. stupio na snagu 4. 2000. godine).sticanje bez osnova kod privremeno napu{tenih Sticanje bez osnova . Takav zaklju~ak se ne bi mogao izvesti ni na osnovu Zakona o prestanku primjene Zakona o privremeno napu{tenim nekretninama u vlasni{tvu gra|ana (“Slu`bene novine Federacije”. broj 1/2000. A U ODNOSU NA OSTALI DIO ZGRADE KOJI KORISTI BEZ PRAVNOG OSNOVA. ZOO. odnosno morala znati da je ispunjenje njene obaveze postalo nemogu}e. Po mi{ljenju ovoga suda. ZOO. 1998. broj V/2003. broj: P`. treba shvatiti tako da osoba koja je novac stekla bez osnova (posebno kada je osnov sticanja naknadno otpao bez njene krivice. te obaveza korisnika da u propisanom roku vlasniku preda nekretnine (~l. Davanjem na kori{tenje stambenih zgrada i stanova obezbje|ivalo se rje{avanje pitanja smje{taja prognanika i raseljenih osoba. privremeni korisnik ima pravni osnov za posjed nekretnina. ina~e. Zakonom je propisan postupak davanja na kori{tenje. pa da novac dr`i bez osnova). s obzirom na smisao i cilj tog propisa. zatim da se daju na kori{tenje pravnim. bilo mogu}e. PO ZAHTJEVU VLASNIKA ZGRADE. 269 . odnosno fizi~kim osobama.prilikom kori{tenja privremeno napu{tenih nekretnina ^lan 219.165/99. pla}a se zatezna kamata od dana sticanja ako je sticalac nesavjestan. 25. strana 28. godine Bilten VS FBiH. broj 11/93). kasnije Zakon o privremeno napu{tenim nekretninama u vlasni{tvu gra|ana (“Slu`beni list RBiH”. pla}a se zatezna kamata od dana prijema novca (~lan 132. te da je stoga ugovor prestao. odluka broj 40. TAKVO LICE IMA PRAVNI OSNOV KORI[TENJA SAMO TOG DIJELA ZGRADE SVE DOK MU RJE[ENJEM NADLE@NOG ORGANA NE BUDE NALO@ENO DA GA PREDA VLASNIKU U POSJED. sve dok mu rje{enjem nadle`nog organa ne bude nalo`eno da ih preda vlasniku u posjed. broj 892) Nekretnine . i “Sudska praksa”. a ina~e od dana podno{enja zahtjeva (~lan 214. navedenog zakona). pa nisu osnovani navodi tu`itelja da se smatra da privremeni korisnik dr`i nekretnine bez pravnog osnova (kao tu|u stvar) od ~asa kad je vlasnik podnio zahtjev nadle`nom organa op}ine za vra}anje u posjed.

nije funkcionisala. ZOO) kao jednom od oblika sticanja bez osnova (~lan 210. ali su u toku izvo|enja kasnijih borbenih dejstava uni{teni. strana 23) Naknada {tete . 1998. broj: Rev. u daljem tekstu: ZOO). Prema ~injeni~nom utvr|enju prvostepenog suda. P odobrio je preuzimanje plo~a i vijaka (u to vrijeme civilna vlast . ZOO. Pozivaju}i se na odredbu ~lana 187. G. odluka broj 23. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. stav 1.u slu~aju upotrebe tu|e stvari u svoju korist Upotrebljavanje tu|e stvari u svoju korist . provostepeni sud je udovoljio tu`benom zahtjevu. temeljem ~lana 219. istog zakona). jer su se u gradu nalazile komande Sedme i Jedanaeste lake pje{adijske brigade. i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”. uzimaju}i u obzir i njihovu amortizaciju. radnici tu`enog su u septembru 1995. 07. ili u odsustvu ove.G. Zakona o obligacionim odnosima IMAOCU STVARI KOJU JE NEKO DRUGO LICE UPOTRIJEBILO U SVOJU KORIST (KORISNIK STVARI) I KOJA JE USLIJED TOGA UNI[TENA PRIPADA PRAVO NA NAKNADU [TETE ZA TU STVAR NA TERET KORISNIKA STVARI BEZ OBZIRA NA TO DA LI JE OVAJ PRILIKOM UPOTREBE POSTUPAO SAVJESNO ILI NIJE. kad je neko tu|u stvar upotrijebio u svoju korist.760 KM. a isto tako ima pravo. godine izuzeli iz podruma ku}e u kojoj je stanovao tu`ilac 250 komada salonitnih plo~a i 500 komada vijaka za pri~vr{}ivanje plo~a.pravo na naknadu {tete ^lan 219. tu`enom je u stambenom objektu tu`itelja dato kori{tenje 50 m2 u prizemlju. Na~elnik bezbjednosti Jedanaeste lake pje{adijske brigade M. nego samo vojna vlast. tu`eni. Zakona o obligacionim odnosima. u konkretnom slu~aju se radi o upotrebljavanju tu|e stvari u svoju korist (~lan 219. godine Bilten VS FBiH. iznosila je 2. u M. dok je ve}i dio stanovni{tva bio evakuisan).budu}i da je i ovim zakonom ure|en postupak po zahtjevu vlasnika za vra}anje u posjed nekretnina. U skladu sa navedenim zakonom. Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ”. a vrijednost vijaka 150 KM.u slu~aju upotrebe tu|e stvari u svoju korist [teta . 17/93 i 3/96. da mu ovaj naknadi korist koju je imao od upotrebe. Prema nalazu i mi{ljenju gra|evinskog vje{taka. Po shvatanju ovog suda. Plo~e i vijci bili su ugra|eni u krov zgrade tu`enog. br. ima pravni osnov da koristi samo taj prostor. br. Prema ~lanu 219. nezavisno od prava na naknadu {tete. radi popravke krova zgrade tu`enog koji je bio o{te}en prilikom granatiranja M. 29/78. Iz obrazlo`enja: Tu`bom se tra`i naknada {tete za 250 komada salonitnih plo~a i 500 komada vijaka. odnosno povr{inu datu na privremeno kori{tenje. imalac mo`e zahtijevati. vrijednost salonitnih plo~a. ^injeni~no utvr|enje i pravno stanovi{te prvostepenog suda prihvatio je i drugostepeni sud. dakle. Imalac stvari je ovom zakonskom odredbom ovla{}en 270 .u slu~aju upotrebe tu|e stvari u svoju korist Odgovornost za {tetu . Prema ~injenicama koje su utvrdili ni`estepeni sudovi.115/98. od 23. a tu`itelj ima pravo da u|e u posjed nekretnina koje tu`enom nisu date na kori{tenje (pod uvjetom da op}ina nije preostali dio dala na privremeno kori{tenje nekoj drugoj osobi). zahtijevati od tu`enog da mu naknadi korist koju je imao od upotrebe stambene zgrade koja prelazi mjeru. 39/85 i 57/89. broj 2/1998.

Pri tome nije bitno da li je lice koje upotrebljava tu|u stvar u svoju korist savjesno ili nije. Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO) obavezali tu`enog da isplati tu`iocu iznos od 60.u slu~aju upotrebe tu|e stvari u svoju korist Upotreba tu|e stvari u svoju korist . niti to on tvrdi. ni`estepeni sudovi su pozivom na odredbu ~lana 219. 1995. Uzgred treba napomenuti da se primjenom ~lana 187. ZOO. broj: Rev-272/01. pravni osnov tu`benog zahtjeva za naknadu {tete.Bilten sudske prakse VS RS broj I/2004. Revident neosnovano pobija zakonitost i pravilnost izreka ni`estepenih presuda. nije mogao.u slu~aju upotrebe tu|e stvari u svoju korist [teta . odluka broj 61. 2002. u su{tini. Njihovo vra}anje. s obzirom na to da u gradu nije funkcionisala civilna vlast. i 190.000 dinara koja ~ini dinarsku protivvrijednost iznosa od 10. str. 105 . godine. kroz period od 20 mjeseci i da je tu`eni prema ugovoru o zakupu bio u obavezi da pla}a tu`iocu na ime zakupnine po 500 DEM mjese~no. U konkretnom slu~aju tu`eni je i nakon isteka paricionog roka u kome je prema pravosna`noj presudi P-592/94.106) Naknada {tete . Zbog svega toga bez zna~aja je ono {to se tvrdi u reviziji da je. od 10. prema tome. kao nesavjestan posjednik. ZOO.000 DEM sa pripadaju}om zateznom kamatom i tro{kovima spora. Nije sporno da su te plo~e i vijci kasnije uni{teni tokom ratnih dejstava. stav 2. Iz stanja u spisima. treba shvatiti tako da u slu~aju propasti stvari oduzete na nedozvoljen na~in njenom imaocu pripada naknada u novcu. prema tome.da od lica koje je njegovu stvar upotrijebilo u svoju korist tra`i kako naknadu {tete tako i korist koju je ovaj imao od upotrebe. (Vrhovni sud Republike Srpske. tu`eni imao saglasnost vojne komande. Navedena odredba je. od 4. na koji su se pozvali ni`estepeni sudovi. razrije{iti ovaj spor. stav 1.000 dinara sa pripadaju}om zakonskom kamatom i tro{kovima spora. godine . ZOO. koja je razvrstana u poglavlje ZOO o naknadi materijalne {tete. To je upravo slu~aj s tu`enim. sud je utvrdio visinu naknade {tete u dosu|enom iznosu.u slu~aju upotrebe tu|e stvari u svoju korist Odgovornost za {tetu . s obzirom na odredbe ~lana 210. Navedenu odredbu. naime. nego samo nov~ana naknada. Polaze}i od utvr|enja da je tu`eni nakon valjanog otkaza ugovora o zakupu koristio poslovne prostorije tu`ioca. 9. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca da mu tu`eni na ime upotrebe njegovih poslovnih prostorija plati naknadu u iznosu od 60. bio du`an predati tu`iocu 271 . a ne u nekom drugom vidu. nije mogu}e.slu~aj prouzrokovanja {tete ^lan 219. Zakona o obligacionim odnosima UPOTREBA TU\E STVARI U SVOJU KORIST MO@E POD ODRE\ENIM USLOVIMA PREDSTAVLJATI SLU^AJ PROUZROKOVANJA [TETE. u skladu sa odredbama ~lana 189. da iskoristi za svoje potrebe salonitne plo~e i vijke. ne proizlazi da on ima bilo kakvo gra|ansko-pravno ovla{}enje u odnosu na navedene stvari. Na osnovu nalaza i mi{ljenja gra|evinskog vje{taka. naime. Zna~enje tu|e stvari treba shvatiti u tom smislu da lice koje je upotrebljava nema nikakvo pravo na tu stvar.

stav 1. A PREMA ^LANU 223. do 228) Poslovodstvo bez naloga . tu`eni bio du`an predati tu`iocu poslovne prostorije. 220. Visina {tete utvr|ena je u iznosu zakupnine koju su u mjese~nom iznosu ugovorile stranke ugovorom o zakupu poslovnih prostorija. Iz obrazlo`enja: @alba tu`enog osnovana je i u dijelu koji se odnosi na odluku o protivtu`benom zahtjevu.prava poslovo|e bez naloga Poslovo|a bez naloga . Upotreba tu|e stvari u svoju korist.Bilten sudske prakse VS RS.pravo na naknadu nu`nih i korisnih tro{kova i naknadu pretrpljene {tete “~ak iako o~ekivani rezultat nije postignut” ^lan 223. niti usmena saglasnost. Zakona o obligacionim 272 . Ovakvim bespravnim kori{}enjem poslovnih prostorija tu`eni je nanio {tetu tu`iocu i obavezan ju je naknaditi. 592/94. da protivtu`beni zahtjev tu`enog nije ni osnovan. broj I/2004. 2000. str. od 22. od 4. DAKLE. 107 . odluka broj 62. 1995. tu`eni je koristio poslovne prostorije tu`ioca bez pravnog osnova kroz period od 20 mjeseci. kako to ispravno zapa`a prvostepeni sud. ve} nezvani vr{ilac po vlastitoj inicijativi preduzima posao koji je nu`an ili koristan za vlasnika stvari. 4. KAO I NAKNADU PRETRPLJENE [TETE. odnos izme|u korisnika i vlasnika stvari mo`e se uvijek raspraviti po pravilima o pravno neosnovanom oboga}enju. “^AK IAKO O^EKIVANI REZULTAT NIJE POSTIGNUT”. koristio te prostorije kroz period od 20 mjeseci bez pravnog osnova. a po pravilima o naknadi {tete samo ukoliko postoje uslovi za primjenu tih pravila. DA NEZVANI VR[ILAC IMA PRAVO NA NAKNADU NU@NIH I KORISNIH TRO[KOVA. ZOO. pa kako je tu`eni nezvano izvr{io tu|i posao. Nije bilo dovoljno u obrazlo`enju pobijane presude samo navesti da izme|u stranaka ne postoji nikakav ugovor o odr`avanju opreme. a o naknadi u~injenih izdataka sudi se po pravilima o nezvanom vr{enju tu|eg posla. broj: Rev-197/99. Ovaj Vrhovni sud nalazi da se u konkretnom slu~aju zaista radi o kori{}enju tu|e stvari (poslovnih prostorija tu`ioca) od strane nesavjesnog posjednika (ovdje tu`enog). godine. mo`e pod odre|enim uslovima predstavljati slu~aj prouzrokovanja {tete. Prvostepeni sud nije dao valjane razloge o odlu~nim ~injenicama zbog kojih je odbio protivtu`beni zahtjev tu`enog. A prema ~lanu 223.108) POSLOVODSTVO BEZ NALOGA (~l. Kod ovog pravnog osnova i pretpostavlja se da nema ugovora o odr`avanju. a i da se izme|u korisnika i vlasnika stvari ovakav odnos mo`e raspraviti i po pravilima o pravno neosnovanm oboga}enju. nego zahtjev za naknadu {tete. odnosno usmene saglasnosti. (Vrhovni sud Republike Srpske. STAV 1. kao vlasniku stvari. To }e biti slu~aj kada je korisnik u vezi sa upotrebom tu|e stvari bio nesavjestan (znao ili mogao znati da tu|u stvar neosnovano upotrebljava). ISTEKOM paricionog roka u kome je prema pravosna`noj presudi P-br. stav 1.poslovne prostorije. 9. Zakona o obligacionim odnosima U KONKRETNOM SLU^AJU UTVR\ENO JE. godine . Stoga je tu`eni du`an tu`iocu na njegov zahtjev ne samo predati stvar ve} i naknaditi {tetu zbog bespravnog kori{}enja stvari. U konkretnom slu~aju iz ~injeni~nih navoda tu`be proizlazi da predmet spora nije zahtjev za naknadu koristi od upotrebe tu|e stvari. kad do|e do upotrebe tu|e stvari u svoju korist.

broj 2/2001. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 2/1999. 234. Zakona o finansijskom poslovanju AKCEPTNI NALOG. pored ovih instrumenata. Zakona o finansijskom poslovanju.11/99. do 261) Akceptni nalog . a samo pravo potra`ivanja nastaje naknadno kada neka osoba izvr{i tu obe}anu navedenu radnju ili postigne navedeni ovdje tra`eni uspjeh (~lan 229.Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.odnosima. najkasnije na dan dospije}a. Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 17. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. .obavezuje kako je javno objavljeno ^lan 229. NA KOME MORA BITI OZNA^EN DATUM DOSPIJE]A U VRIJEME IZDAVANJA. MO@E SE KORISTITI SAMO ZA NAPLATU TRA@BINE RADI ^IJEG JE OSIGURANJA IZDAT. ZOO). 273 . utvr|eno je da nezvani vr{ilac ima pravo na naknadu nu`nih i korisnih tro{kova.ograni~ena mogu}nost kori{tenja ^lanovi 17. Zakona). objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 24) Javno obe}anje nagrade . za obezbje|enje pla}anja uru~iti povjeriocu nalog za prijenos sa upisanim datumom dospije}a (akceptni nalog) po osnovu kojeg povjerilac mo`e. povjerilac mo`e ugovoriti da mu du`nik preda mjenicu.26) JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE (~l. 229. bankarsku garanciju ili da pla}anje osigura na drugi na~in. Iz obrazlo`enja: Javno obe}anje je izjava upu}ena neodre|enim osobama kojom se obavezuje ne{to dati ili u~initi onome koji izvr{i odre|enu radnju ili postigne odre|eni uspjeh. broj: P`. do 233) Javno obe}anje nagrade . strana 28) b) Vrijednosni papiri (~l. Du`nik mo`e. 229. i 18. do 261) a) Javno obe}anje nagrade (~l. str. MAKAR DA JE OBE]ANJE U^INIO U ZABLUDI. broj 2/1999.kad je obe}anje u~injeno u zabludi ^lan 229. ~ek. Zakona o obligacionim odnosima OBE]ANJE NAGRADE JAVNO PROGLA[ENO OBAVEZUJE TU@ENOG. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. 25 . u skladu sa garancijom. podno{enjem akceptnog naloga mjerodavnoj jedinici Zavoda za platni promet zahtijevati isplatu svog potra`ivanja (~lan 18. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. KOJU TU@ILA^KA STRANA NIJE IZAZVALA KOD TU@ENOG I PREMA TOME TA ZABLUDA NE PADA NA TERET TU@IOCA. Zakona o obligacionim odnosima JAVNO OBE]ANJE NAGRADE OBAVEZUJE OBE]AVAOCA ONAKO KAKO JE JAVNO OBJAVLJENO. Time obe}avalac preuzima obavezu da }e izvr{iti ta~no odre|enu radnju. “~ak iako o~ekivani rezultat nije postignut”. ka i naknadu pretrpljene {tete.

1997. 1991. T. nego ga samo podnijeti o roku dospije}a slu`bi za platni promet radi naplate potra`ivanja. Drugim rije~ima.”. Oblik i sadr`aj akceptnog naloga propisani su Uputstvom o izmjenama i dopunama Uputstva o obliku. koje proizilazi iz me|usobnih poslovnih odnosa povjerioca i du`nika. akceptni nalog koga izda du`nik mora uvijek da sadr`i dan dospije}a obaveze i mo`e se.akceptni nalog ^lan 17. broj: P`. kao korisnik kredita i P p. . da je ugovoreno da tu`ilac uru~i kreditoru prije uplate sredstava tri potpisana i ovjerena bjanko akceptna naloga ili garanciju poslovne banke sa va`no{}u 15 dana nakon dospjelosti kredita. zahtijevati i naplata samo onog potra`ivanja za koje je dat akceptni nalog. nego sredstva platnog prometa i obezbje|enja potra`ivanja. 6.000 dinara s rokom vra}anja 90 dana od dana potpisivanja ugovora. godine Bilten VS FBiH. za koje su kao sredstvo obezbje|enja mogli biti dati akceptni nalozi. da du`nik mo`e za obezbje|enje pla}anja uru~iti povjerocu nalog za prenos sa upisanim datumom dospije}a (akceptni nalog). broj 1/1999. zaklju~ili dana 25. sadr`ini i upotrebi jednoobraznih obrazaca za obavljanje poslova platnog prometa u zemlji preko Slu`be dru{tvenog knjigovodstva (“Slu`beni list SFRJ”. sadr`ini i upotrebi jednoobraznih obrazaca za obavljanje poslova platnog prometa u zemlji preko Slu`be dru{tvenog knjigovodstva («Slu`beni list SFRJ». (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. 11. Privatno preduze}e “T. 1991. ni`estepeni sudovi su pravilno primijenili materijalno pravo kad su udovoljili tu`benom zahtjevu .202/98. nezakonit i da ne proizvodi pravno dejstvo.900. “T. da je tim ugovorom tu`iocu odobren kratkoro~ni kredit u iznosu od 1. br. AKCEPTNI NALOG NEMA SVOJSTVO HARTIJE OD VRJEDNOSTI I NIJE PRENOSIV. na osnovu takvog naloga. bli`e ozna~en u izreci prvostepene presude. Zakona o finansijskom poslovanju koji je bio na snazi u vrijeme izdavanja akceptnog naloga (“Slu`beni list SFRJ”. kao . {to zna~i da je kao takav neprenosiv. ^lanom 17. Zakona o finansijskom poslovanju (raniji) Uputstvo o izmjenama i dopunama Uputstva o obliku. da je tu`eni taj nalog dostavio slu`bi koja vr{i poslove platnog prometa sa ozna~enim datumom dospije}a 25. strana 26) Akceptni nalog Prenos vrijednosnog papira . godine. Polaze}i od ovih nespornih ~injenica. dakle. ako du`nik nije u roku izmirio obavezu iz ugovora sa povjerio274 .Na osnovu navedenih odredaba Zakona. godine ugovor o kratkoro~nom kreditu za obrtna sredstva broj: 65/91. PA SE MO@E REALIZOVATI SAMO IZME\U UGOVORNIH STRANA KOJE SU ZAKLJU^ILE OSNOVNI PRAVNI POSAO. ne i nekog drugog potra`ivanja.m. 10/89 do 61/90) propisano je u stavu 1. da je akceptni nalog prenesen na tu`enog. da je tu`ilac izdao kreditoru akceptni nalog povodom kojeg se vodi ovaj spor 11. istog zakonskog ~lana. Iz obrazlo`enja: Predmet ovog spora je zahtjev tu`ioca za utvr|enje da je akceptni nalog. Ni`estepeni sudovi su utvrdili da su tu`ilac. broj 22/89) KAO SREDSTVO PLATNOG PROMETA I OBEZBJE\ENJA POTRA@IVANJA VEZANO ZA DAN DOSPIJE]A. nije moglo prenijeti akceptni nalog na tre}e lice. 10. Prema stavu 2. Iz ovih odredaba proizlazi da akceptni nalog nema svojstvo hartije od vrijednosti. 1998. godine. stav 1.m” iz T. 5. od 27. “akceptni nalog ovjerava povjerilac i podnosi ga nadle`noj organizaciji za platni promet najkasnije na dan dospije}a”. kreditor. broj 22/89). odluka broj 39.

njegov kreditor je mogao u daljem roku od 15 dana. akceptni nalog je vezan za rok dospije}a.u slu~aju nemogu}nosti predaje odre|enog stana Pravo na naknadu {tete . Po{to je tu`ilac izdao bjanko akceptni nalog.125) 3. Borisa Kidri}a broj 41 . po{to je prenesen na tre}e lice i podnesen na naplatu po isteku roka dospije}a. Na osnovu ovako utvr|enih ~injenica prvostepeni sud je zaklju~io da je drugotu`ena na predmetnom stanu stekla pravo trajnog i nesmetanog kori{}enja stana i da je prvotu`eni obavezan tu`itelju predati u vlasni{tvo i posjed drugi odgovaraju}i stan. 262. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da je tu`itelj ustupio prvotu`enom na privremeno kori{}enje dvosoban stan povr{ine 70. Osim toga. od 20. 5. i 4. a ne i u odnosu na tre}e lice. str. 19. 1991. Sporni akceptni nalog. 262. I sprat. i 262. {to ovdje o~igledno nije slu~aj.cem. 9. prema tome.obaveza naknade nov~ane {tete ako du`nik ne mo`e predati stan ^lanovi 124. (Vrhovni sud Republike Srpske. broj: Rev-74/00. MO@E BITI OBVEZAN SAMO NA NAKNADU NOV^ANE [TETE U VISINI VRIJEDNOSTI STANA PO CIJENAMA U VRIJEME PRESU\ENJA. do 289) a) Pravo na naknadu {tete (~l. rok vra}anja kredita iznosi 90 dana od dana potpisa ugovora. DEJSTVA OBAVEZA (~l.Bilten sudske prakse VS RS. godine dodijelio na privremeno kori{}enje (dvije godine) svome radniku drugotu`enoj i da drugotu`ena i danas koristi predmetni stan. Zakona o obligacionim odnosima AKO DU@NIK NIJE U MOGU]NOSTI DA U ISPUNJENJU UGOVORA VJEROVNIKU PREDA ODRE\ENI STAN. Pod pretpostavkom da tu`eni do tada nije vratio kredit. mo`e realizovati samo izme|u ugovornih strana koje su zaklju~ile osnovni pravni posao. 4. 2001.58 m2. 5. 275 . najkasnije 3. zaklju~enog 21. 262. da je prvotu`eni predmetni stan rje{enjem od 27. tj. godine. 262. do 269) Naknada {tete . 1983. dakle. 1991. nije pravno valjan u smislu naprijed navedenih zakonskih odredaba. 124 . do 279) I . godine. godine.b. Pogre{an je pravni zaklju~ak prvostepenog suda o obavezi prvotu`enog da vrati tu`itelju drugi odgovaraju}i stan. do 294) POVJERIO^EVA PRAVA I DU@NIKOVE OBAVEZE (~l. broj I/2004. Prema ugovoru izme|u tu`ioca i njegovog kreditora. godine . godine podnijeti akceptni nalog na naplatu slu`bi koja obavlja poslove platnog prometa. avgusta 1991. U ovom slu~aju taj rok je prekora~en. kome je taj nalog uru~io. s tim da mu privremeni korisnik stana vrati ustupljeni ili drugi odgovaraju}i stan u roku dvije godine od dana prijema stana.u slu~aju nemogu}nosti predaje odre|enog stana Stan . 11. Bjanko akceptni nalog je valjan samo onda ako ga povjerilac popuni u skladu sa odredbama osnovnog pravnog posla izme|u izdavaoca i korisnika naloga. u Ul. odluka broj 73. tu`eni je u njemu kao datum dospije}a ozna~io 25. Akceptni nalog se. 1997. stavovi 2.Op{ta pravila (~l.

10. Dakle. Kada nije mogu}e vratiti stvar koja je u izvr{enju ugovorne obaveze dana. zahtijevati ispunjenje obaveze ili. ZOO). broj 2/1998. strana 22) Ispunjenje obaveze i posljedice neispunjenja . odluka broj 21. a ne bi mogao umjesto nje. Zakona o obligacionim odnosima. a i neodrediva stvar. do 132. kao postoje}e. a u svakom slu~aju ima pravo na naknadu {tete. ako nije {to drugo odre|eno. kraj takvog stanja stvari tu`itelj.mo`e se zahtijevati ispunjenje samo preuzete obaveze ^lanak 262. Prema odredbi ~lana 124. stavovi 2. navedenog zakona. ALI NE MO@E UMJESTO TOGA TRA@ITI ISPLATU NOV^ANOG IZNOSA. Zakona o obligacionim odnosima KADA JE PREDMET OBVEZE PREDAJA POKRETNE STVARI. odluka broj 34.199/98. tra`iti ispunjenje druge obveze. niti je suglasno{}u volja parni~nih stranaka u njihovom me|usobnom obveznopravnom odnosu ona utana~ena a ni sam zakon je ne nala`e. broj: Rev. 03. od 24. ima pravo zahtijevati naknadu {tete koju je zbog neispunjenja obaveze prvotu`enog pretrpio. 1998. godine Bilten VS FBiH. pod uslovima predvi|enim odredbama ~lanova 125. u dvostranim ugovorima (a ugovor o ustupanju stana na privremeno kori{}enje mo`e se smatrati takvim ugovorom). koju tu`enik svojom voljom nije preuzeo. broj: P`. i 262. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. od 29. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. stavak 1. {to bi se moralo konstatovati i izrekom presude. U ovom slu~aju prvotu`eni nije u mogu}nosti vratiti predmetni stan tu`itelju. kad jedna strana ne ispuni svoju obavezu. druga strana mo`e. tu`itelj bi mogao tra`iti samo njezino ispunjenje.49/98. pa njegova obaveza mo`e glasiti samo na nov~anu naknadu i to uz izjavu tu`itelja da pravo vlasni{tva na predmetnom stanu prenosi na prvotu`enog.da bi se uspostavila restitucija onog stanja kakvo je bilo u vrijeme izvr{enja ugovorne obaveze . i 4. strana 23) 276 . broj 1/1999.pretvara u nov~anu naknadu (ekvivalent). Zakona o obligacionim odnosima. Drugi odgovaraju}i stan koji bi prvotu`eni bio obavezan tu`itelju predati je neodre|ena. na temelju ~lanaova 124. UGOVARATELJ MO@E ZAHTIJEVATI ISPUNJENJE OBVEZE PREDAJOM TE STVARI. Naknadu treba dosuditi u visini tr`i{ne vrijednosti predmetnog stana u vrijeme dono{enja prvostepene presude. jer se jedino naknadom {tete u toj visini tu`iteljeva materijalna situacija mo`e dovesti u ono stanje u kakvom bi se nalazila da nije bilo propu{tanja prvotu`enog (~lan 190. godine Bilten VS FBiH. raskinuti ugovor prostom izjavom ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu.Stan koji je predmet ugovora o ustupanju na privremeno kori{}enje je individualno odre|ena stvar. Iz obrazlo`enja: Sve kada bi tu`enikova obveza na predaju pokretnih stvari uistinu postojala i bila kao takva utvr|ena. tada se obaveza vra}anja .mo`e se zahtijevati ispunjenje samo preuzete obaveze Ugovor . 1998.

1996. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga DAVALAC USLUGE MO@E OD NARU^IOCA USLUGE ZAHTIJEVATI NAKNADU DUGOVANOG. Zakona o obveznim odnosima PRODAVATELJ NE MO@E ZAHTIJEVATI NAKNADU ZBOG NEKORI[TENJA PRODATOG VOZILA I KADA KUPAC KASNI SA ISPLATOM CIJENE. godine po ra~unu broj: 2/96. godine kojim se obavezao izvr{iti uklju~enje telefonskog priklju~ka u javni automatski telefonski saobra}aj u roku 30 dana od dana uplate cijene. pa ni u vidu dangube. 01. Kada tu`itelj nije zahtijevao ni raskid ugovora zbog neispunjenja obaveze tu`enika. st.do kada naru~ilac duguje naknadu za porez na promet usluge ^lan 262. 1998. 26. godine Bilten VS FBiH.ograni~enje i isklju~enje odgovornosti . UKOLIKO UGOVOR NIJE RASKINUT ZBOG NEISPUNJENJA. dakle. Iz obrazlo`enja: Neosnovan je tu`beni zahtjev za pla}anje naknade (dangube) zbog nekori{tenja prodatog vozila. Ta~no je da su parni~ne stranke u ugovoru utana~ile momenat predaje vozila i prijenos prava vlasni{tva.{ta ne predstavlja naknadu Ugovor o prodaji . ODNOSNO PLA]ENOG POREZA NA PROMET USLUGE SAMO DOK UGOVOR O DJELU NIJE U POTPUNOSTI ISPUNJEN.do kada naru~ilac duguje naknadu za porez na promet usluge Ograni~enje i isklju~enje odgovornosti . broj 1/1999.zbog zadocnjenja u isplati cijene . stav 1. Time su prestala prava tu`itelja kao vlasnika na kori{tenje vozila i po osnovu tog prava ne mo`e od tu`enika zahtijevati bilo kakvu naknadu. odluka broj 45. i 2. i 28. strana 29) Ispunjenje obaveze i posljedice neispunjenja . (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH.244/98. broj: P`. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud utvr|uje da je davalac usluga sa primaocem usluga zaklju~io ugovor o zasnivanju pretplatni~kog odnosa dana 31. 02. 1996. a tu`enik preuzeo u posjed kupljeno vozilo i stekao pravo koristiti ga. i ~lan 295. od 24. da je naru~ilac uplatio davaocu usluga ugovoreni iznos cijene dana 1. pa je odmah po zaklju~enju ugovora.do kada naru~ilac duguje naknadu za porez na promet usluge Porez na promet usluge . Prvostepeni sud je na osnovi ovako utvr|enih odlu~nih ~injenica izveo pogre{an zaklju~ak da naru~ilac usluge duguje i naknadu poreza na promet usluge. a on to u ovoj parnici ne zahtijeva. prije pla}anja utana~ene cijene. jer da u cijenu izvr{enih usluga (poresku osnovicu) nije zaklju~enim ugovorom o zasnivanju pretplat277 . od 27. ve`u}i to za momenat pla}anja kupovne cijene. tu`itelj predao. 01. 1. godine.prodavcu ne pripada naknada zbog nekori{tenja predate stvari ^lanak 262. 11. 1996.do kada naknada od korisnika usluge Ugovor o djelu . Zakona o obligacionim odnosima ^lanovi 24. a da je davalac usluge u ugovorenom roku od dana izvr{ene uplate izvr{io uklju~enje telefonskog priklju~ka u javni automatski telefonski saobra}aj..Ispunjenje obaveze i posljedice neispunjenja . ali su od toga odustale. pripada mu samo pravo na ispunjenje obaveze isplate cijene i naknade {tete koju bi zbog neispunjenja ili neblagovremena ispunjenja pretrpio.prodavcu ne pripada naknada zbog nekori{tenja predate stvari Naknada {tete .

davalac usluge kao poreski obveznik bio je du`an obra~unati porez na promet usluga u ~asu kada je obavljena usluga (u ovom slu~aju smatra se da je usluga izvr{ena u ~asu izdavanja ra~una broj: 2/96. broj 2/1998. a po stavu 2. a da. od 21. Naru~ilac je. 04. 02. godine. a naru~ilac je platio cijenu usluga 1. prema ~lanovima 26. ALI SAMO KONKRETNO ISKAZANE I UTVR\ENE. MO@E. Osim toga. u smislu ~lana 262. istog zakona. pa kako je obaveza iz ugovora prestala ispunjenjem.ni~kog odnosa ni ra~unom broj: 2/96. godine. ura~unat porez na promet usluga. a najkasnije zaklju~ivanjem ugovora o zasnivanju pretplatni~kog odnosa). ZAHTIJEVATI I RAZLIKU DO POTPUNE NAKNADE [TETE. 02. stav 1. u smislu ~lana 295. koja nije bila ni predvi|ena ugovorom. Kako je davalac usluge kao poreski obveznik propustio da.zatezna kamata i naknada {tete Zatezna kamata .68/98. i 28. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. to nije bilo zakonskog osnova da to u~ini naknadno uz ra~un broj: 3/96 za kori{}enje telefonske usluge u martu 1996. godine Bilten VS FBiH. ispunio obavezu onako kako je ona glasila. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. davalac usluge je izvr{io usluge u preuzetom roku iz ugovora (30 dana od dana uplate cijene usluga). odluka broj 25. 01. jer se porez na promet usluga na vrijednost obavljenih usluga napla}enih u toku sedmice (usluga pla}ena 1. 1996. i 24. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Zakona o obligacionim odnosima. odluka broj 29. u smislu ~lanova 23. godine. kojeg je naru~ilac primio po~etkom aprila iste godine. od 27. od 27. strana 25) Obim naknade . strana 27) 278 . u smislu ~lana 26.i naknada {tete ^lanovi 266. 01. porez na promet usluga tereti korisnika usluge. porez na promet usluga nije sadr`an u poreskoj osnovici nego tereti korisnika usluge. godine) pla}a u roku pet dana po isteku sedmice. PORED ZATEZNE KAMATE. od 28. 1996. broj 2/1998. i 278. Prema ~lanu 24. godine Bilten VS FBiH. 1996. Zakona o obligacionim odnosima. 1998.. navedenog zakona.215/97. davalac usluge nije imao pravo tra`iti pla}anje poreza na promet usluga kao dijela nepla}ene cijene obavljenih usluga. godine. 1996. 277. 04. 1998. poreska osnovica poreza na promet usluga je iznos naknade za obavljenu uslugu. broj: P`. obaveza prestala ispunjenjem. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. pa je. pla}anjem cijene usluga. Zakona o obligacionim odnosima POVJERILAC KOME JE SA ZAKA[NJENJEM ISPLA]ENA NOV^ANA TRA@BINA. na cijenu usluga ura~una i porez na promet usluga. broj: P`. Me|utim.

ugovorna kazna samo za zaka{njenje u ispunjenju nenov~ane obaveze.II . dana 14. 1996. Zakona o parni~nom postupku. strana 25) 279 . te dosu|uje razliku u visini iznosa koji strankama pripadaju na ime penala. ugovornom kaznom mo`e se obezbijediti ispunjenje nenov~anih (naturalnih) obaveza. a mora se zahtijevati odmah po prijemu ispunjenja ^lan 270. zaklju~enog izme|u tu`itelja kao isporu~ioca i tu`enog kao naru~ioca. Ugovora) da u slu~aju da isporu~ilac ne izvr{i na vrijeme isporuku ugovorenih (620 tona) koli~ina kre~a da }e naru~ilac zara~unati penale u iznosu 20 DEM/t za svaki dan zaka{njenja. do 276) Povjerio~eva prava . pa kako ugovorna kazna ne mo`e biti ugovorena za nov~ane obaveze. pazi po slu`benoj du`nosti na pravilnu primjenu materijalnog prava. 270.samo za zaka{njenje u ispunjenju nenov~ane obaveze. 09. a nov~ane obaveze ne mogu da budu obezbije|ene ugovornom kaznom jer je zaka{njenje u ispunjenju nov~anih obaveza sankcionisano pla}anjem zakonske zatezne kamate. odluka broj 33. stav 5. 05. To zna~i da povjerilac gubi pravo na ugovornu kaznu u slu~aju prijema zaka{njelog ispunjenja bez rezerve. a tu`eni da je zadnju isporuku kre~a primio 19. Prvostepeni sud utvr|uje da su obje stranke imale zaka{njenja u ispunjenju ugovorom preuzetih obaveza (isporuke kre~a i pla}anja cijene). stav 2. broj 1/2000. i ~lan 273. Iz obrazlo`enja: Ugovorom o isporuci hidratisanog kre~a. 01. u smislu odredbe ~lana 347. godine. 2000. godine a da je tu`bu podnio sudu 9. godine Bilten VS FBiH. broj: P`. 08. Ovo iz razloga {to povjerilac mo`e zahtijevati ugovornu kaznu samo ako je odmah po prijemu zakasnjelog ispunjenja glavne obaveze obavijestio du`nika da zadr`ava pravo na ugovornu kaznu. a to je neoboriva zakonska pretpostavka iz koje proizilazi odricanje povjerioca od prava na ugovornu kaznu. sud je prethodno morao raspraviti pitanje da li su stranke zadr`ale pravo na ugovornu kaznu ili ne. 1996. a mora se zahtijevati odmah po prijemu ispunjenja Ugovorna kazna . Iz spisa proizilazi da je tu`itelj zadnje zaka{njelo pla}anje cijene kre~a primio 5. od 12. dakle. Prema odredbi ~lana 270. tu`beni zahtjev nije osnovan. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. U konkretnom slu~aju tu`itelj zahtijeva isplatu utu`enog iznosa na ime ugovorne kazne jer je tu`eni zakasnio sa isplatom cijene kre~a. 1996.Ugovorna kazna (~l. U ovom slu~aju. stav 3. ~ak da se radilo i o obezbje|enju ispunjenja nenov~anih obaveza i kod tu`itelja. A NE MO@E SE ZAHTIJEVATI AKO ODMAH PO PRIJEMU ZADOCNJELOG ISPUNJENJA NIJE ZADR@ANO PRAVO NA UGOVORNU KAZNU. 06. nov~anom obavezom.225/99. godine. 1996. a ovaj sud. Ovakav pravni zaklju~ak prvostepenog suda je pogre{an jer na sporni odnos nije pravilno primijenjeno materijalno pravo. a u slu~aju da naru~ilac ne izvr{i na vrijeme pla}anje da }e isporu~ilac zara~unati penale u iznosu 20 DEM/t za svaki dan zaka{njenja. Zakona o obligacionim odnosima UGOVORNA KAZNA SE NE MO@E UGOVORITI ZBOG ZADOCNENJA U ISPUNJENJU NOV^ANIH OBAVEZA. ugovorne strane su ugovorile (~lan 5. godine a da je tek u toku ovog postupka neizravno zahtijevao ugovornu kaznu. Zakona o obligacionim odnosima.

22 . Iz obrazlo`enja: Pogre{an je stav prvostepenog suda da su tu`itelji potpisivanjem ugovora o primopredaji stana u kome nije konstatovano da zadr`ava pravo na ugovorenu kaznu izgubili pravo na ugovorenu kaznu zbog zaka{njenja. NITI SE TAKVIM ZAHTJEVOM MO@E SMATRATI IZJAVA PREDSTAVNIKA VJEROVNIKA POSLOVO\I DU@NIKA DA ]E SE ZBOG TOGA [TO DU@NIK KASNI TRA@ITI PENALI.kada su ugovoreni za zaka{njenje a ne za neizvr{enje ^lan 276. tu`enog obavijestio da raskida ugovorni odnos i izvr{enje radova povjerava drugom izvo|a~u. ugovora) od ugovorenog roka platiti na ime penala iznos od 20 DEM. Na ovakvo utvr|eno ~injeni~no stanje pravilno je prvostepeni sud primijenio materijalno pravo kada je odbio dio tu`benog zahtjeva kojim tu`ilac tra`i naplatu ugovorenih penala.23) 280 . Ovo iz razloga {to saop{tenje du`nika da zadr`ava pravo na ugovorenu kaznu zbog zaka{njenja ima pravno dejstvo kada je u~injeno na bilo koji pouzdan na~in. nakon {to tu`eni nije zapo~eo sa radovima.Ugovorna kazna . Zakona o obligacionim odnosima SAOP[TENJE POVJERIOCA DU@NIKU DA ZADR@AVA PRAVO NA UGOVORNU KAZNU ZBOG KA[NJENJA IMA PRAVNO DEJSTVO KADA JE U^INJENA NA BILO KOJI POUZDAN NA^IN. stav 5. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. PA SE TA ^INJENICA. broj 2/1999. strana 23) Ugovorna kazna . Zakona o obligacionim odnosima U SLU^AJU NEIZVR[AVANJA UGOVORA VJEROVNIK NEMA PRAVO NA PENALE KOJI SU UGOVORENI ZA SLU^AJ ZAKA[NJENJA SA ISPUNJENJEM OBAVEZE. str. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. Dakle. broj 1/2001. AKO NIJE UNIJETA U ZAPISNIK KOJIM SE KONSTATUJE IZVR[ENJE GLAVNE OBAVEZE. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.dejstvo saop{tenja povjerioca du`niku da zadr`ava pravo na ugovornu kaznu ^lan 273. broj 2/1999.zahtjev za zadr`avanje prava Ugovorna kazna . MO@E DOKAZIVATI SVIM DOKAZNIM SREDSTVIMA. TO NIJE NI FORMULACIJA U PODNESKU VJEROVNIKA DA ]E OD DU@NIKA ZAHTIJEVATI [TETU ZBOG PREKORA^ENJA ROKA GRADNJE.prava povjerioca Izjava o zadr`avanju prava na ugovornu kaznu ^lan 273. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. Me|u strankama je nesporno da su ugovorile da }e tu`eni za svaki dan zaka{njenja (~lan 14. penali su ugovoreni za zaka{njenje a ne za nizvr{enje. Zakona o obligacionim odnosima ZAHTJEV ZA ZADR@AVANJE PRAVA NA UGOVORNU KAZNU VJEROVNIK MORA STAVITI KAO ZAHTJEV A NE SAMO TAKO DA SE IZ IZJAVE VIDI DA ]E BITI POSTAVLJEN TAKAV ZAHTJEV. Iz obrazlo`enja: U toku postupka utvr|eno je da je tu`ilac. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. strana 30) Penali .

do 279) Stopa . Jedinstveno je nastavljeno sa primjenom zaklju~ka usvojenog na XXI koordinacionom sastanku privrednog sudstva Jugoslavije. godine. broj 57/89) kojim je propisana stopa zatezne kamate u visini eskontne stope koju mjese~no utvr|uje Narodna banka Jugoslavije uve}ane za 20%. koja je trebala da amortizuje efekte visoke inflacije karakteristi~ne za period u kome je taj zakon donesen i primjenjivan.stopa na tra`bine u stranoj valuti Zatezna kamata . po kome du`nik koji zakasni s ispunjenjem nov~ane obaveze duguje. stopu koju je utvr|ivala NBJ. godine i Zakona o kupovini i prodaji odre|enih roba i za strana sredstva pla}anja 1993.stopa nakon novog Zakona o visini stope zatezne kamate STOPA ZATEZNE KAMATE NA NOV^ANA POTRA@IVANJA REFERAT Na podru~ju Bosne i Hercegovine. a da je eskontna stopa koju utvr|uje Narodna banka BiH zamijenila kao obra~unski pokazatelj. br. prvobitno uredbe sa zakonskom snagom. 281 . stav 1. i zateznu kamatu po stopi utvr|enoj saveznim zkonom. pa i kada se primjenjuje doma}e pravo. primjenjivao se novelirani propis ~lana 277. godine Stopa . po kome se na potra`ivanja izra`ena u stranoj valuti. odr`anoj dana.nakon novog Zakona o visini stope zatezne kamate Zatezna kamata . odr`anoj od 25. 2/92 i 13/94). s tim da se obra~un obavlja mjese~no primjenom konformne metode. godine u \akovici (objavljen i u Biltenu sudske prakse VS BiH. lipnja 1997. me|utim.Zatezna kamata (~l. objavljenim u “Slu`benim novinama Federacije BiH”. Ovakva je praksa nastavljena i nakon sticanja nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Za taj period je. broj 2/95. 25. zatezna kamata obra~unava po stopi koju na {tedne uloge po vi|enju odgovaraju}e strane valute pla}a banka zemlje valute. U sudskoj praksi jugoslovenskih sudova jedinstveno je zastupan stav da se odredbe Zakona o visini stope zatezne kamate primjenjuju samo kod utvr|ivanja stope zatezne kamate na potra`ivanja u doma}oj valuti (dinarska). jer je doma}a valuta dugi period bila depresirana i u inferiornom odnosu prema konvertibilnoj stranoj vlauti. ukoliko se u sporu primjenjuje doma}e pravo. karakteristi~no pro{irenje obima pla}anja u stranoj valuti (posebno DEM). Ovim preuzimanjem mora se shvatiti da je izostavljena iz teksta ~lana 277. tada u sastavu SFRJ. 277. 10. pored glavnice. godine). po~ev od 07. Zakona o obligacionim odnosima. 1. Oba pomenuta zakona su preuzeta kao zakoni RBiH nakon sticanja nezavisnosti (zakoni o preuzimanju. ZOO rije~ “savezni”. broj 3/88). maja 1988.III . 1989. Ugovaranje nov~ane obaveze u stranim sredstvima pla}anja pogotovu je pro{ireno nakon {iroke legalizacije 1994. godini ova valuta bila propisana kao isklju~ivo obra~unsko sredstvo.zatezne kamate na tra`bine u stranoj valuti Referat STOPA ZATEZNE KAMATE NA NOV^ANA POTRA@IVANJA podnesen na sjednici Gra|ansko-upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH. Istog dana stupio je na snagu i Zakon o visini stope zatezne kamate (“Slu`beni list SFRJ”. godine bezgotovinskog pla}anja u DEM u unutra{njem platnom prometu. do 27. da bi u 1995. pa i legalno (na osnovu odredaba Zakona o prodaji robe za strana sredstva pla}anja iz 1992. Smatralo se da je primjena ove stope neadekvatna ako je dug izra`en u stranoj konvertibilnoj stabilnoj valuti. objavljeni u “Slu`benom listu RBiH”. st. Zakonom o unutra{njem platnom prometu. jer se radilo o izuzetno visokoj stopi revalorizacionog karaktera.

godine kune i DEM. godine na 30% godi{nje. godine. 1994. Poslije nov~ane reforme sredinom 1994. Ovo je bilo i razumljivo jer je eskontna stopa. opadanje eskontne stope (to je stopa koju centralna banka utvr|uje na kredite iz primarne emisije i predstavlja osnovicu za utvr|ivanje cijene bankarskog kredita). 12. U toku perioda poja~anog stabiliziranja doma}eg novca i liberalizovanog pla}anja stranom valutom u doma}em platnom prometu donosi se novi Zakon o visini stope zatezne kamate (objavljen u “Slu`benim novinama Federacije BiH”. koji je stupio na snagu danom objave. Odlukom Vlade HZ. 1994. do kraja 1992.Sudovi su primjenjivali naprijed spomenuti zaklju~ak modifikovan utoliko {to se kao pokazatelj uzimala stopa kamate na {tedne uloge po vi|enju koju pla}aju poslovne banke u sjedi{tu povjerioca (dakle. od 1. jer se smatralo da ta stopa adekvatnije izra`ava gubitak doma}eg povjerioca ako nov~ana obaveza izra`ena u stranoj valuti nije na vrijeme ispunjena. 12. Ovo vodi daljnjem upadljivom smanjenju eskontne stope. odre|ivana je stopa zatezne kamate i ona je iznosila do 31. 07. Po odredbama ovog zakona. odredila ovu stopi na 28%. 1997. a od 1. me|utim. 10. jer se primarna emisija sve vi{e zasniva na deviznoj rezervi Centralne banke. koja predstavlja osnovicu stope zatezne kamate. odredbama ~lana 1. U ~lanu 1. godine dolazi. 07. od 1. 1993. godine 44% mjese~no. od 1. da bi od 30. 05. Tako je po odlukama NBBiH o kamatnim stopama ova stopa iznosila od 16. oko 15% mjese~no. da bi po~ev od 30. godine 20% mjese~no. 07. Vlada FBiH je Odlukom o visini stope zatezne kamate objavljenoj u “Slu`benim novinama Federacije BiH”. 1992. godine na 10% tromjese~no. godine dosu|ivali zateznu kamatu na sva potra`ivanja po stopi odre|enoj odlukom Vlade. godine na 20% godi{nje i od 1. 11. godine 40% mjese~no od 26. 05. broj 25/96. od 23. Na tom podru~ju do 15. novog Zakona propisano je. godine na 22% godi{nje. a od tog datuma ravnopravno u HRD i DEM. godine promet se obavljao u HRD. Sudovi na ovom podru~ju su do 30. godine 10% mjese~no. a od 18. od 30. mo`e se zaklju~iti da je Zakonom propisana zatezna kamata po stopi na godi{njem nivou. 1992. 1995. me|utim. Kako je. 12. a od 1. 1996. a isto kao i sudovi u RBiH na potra`ivanja u stranoj valuti. 07. ne preciziraju}i da li se radi o godi{njoj ili mjese~noj stopi. od 1. 1994. godine. do ja~anja unutra{nje konvertibilnosti doma}e valute i vidnog smanjenja inflacije. Karakteristi~no je. uz zadr`ani konformni metod obra~una svakog mjeseca. stav 2. pa se ova sni`ava od 1. po stopi koju propisuje Vlada Federacije BiH. 01. do koga dolazi u toku 1994. godine 20% mjese~no. kasnije HR Herceg Bosne. 1996. 1996. 05. godine izme|u 26 i 30% mjese~no. godine u platnom prometu ravnopravno u~estvovale tri valute: kune. 1994. godine dosu|ivali zateznu kamatu po stopi odre|enoj odlukom Vlade samo na potra`ivanja u doma}oj valuti. me|utim. godine). 1994. DEM i USD. 05. te stabilnosti deviznog kursa (kako zvani~nog tako i onoga na crnom tr`i{tu). i 1995. godine na 10% godi{nje. 1994. da se zatezna kamata po odredbama ovog zakona pla}a na nov~ane obaveze 282 . 05. 1993. da bi naglo pala od 30. stav 1. Sli~an razvoj je ispoljen i u Herceg Bosni. naime. 04. doma}e). 1994. broj 18/96. 1995. bila izrazito visoka. 01. 8. 1995. du`nik koji zakasni sa ispunjenjem nov~ane obaveze duguje zateznu kamatu na iznos duga do trenutka isplate. godine 34% mjese~no. 08. Dosu|ivanje zatezne kamate po stopi iz preuzetog Zakona o visini stope zatezne kamate zadr`ano je samo kod potra`ivanja koja glase na doma}u valutu ukoliko ispunjenje dosu|enog potra`ivanja nije valutnom klauzulom bilo vezano za odre|eni iznos strane vlaute. 1993. pomenutog zakona propisano da se za razdoblje kra}e od godinu dana primjenjuje konformni na~in obra~una kamate.

Mislim da bi bilo po`eljno. a ako su u kunama po stopi od 22% godi{nje. ali je dosada{nja i bila preniska i stopa nerealna (oko 3% godi{nje. pogotovo kod tra`bina iz ugovora u privredi i stabilan kurs DEM i doma}e valute). stope utvr|ivane na godi{njem nivou i u smanjenom obimu. Ostaje otvoreno pitanje. Zakona o Vrhovnom sudu Federacije BiH. ako je alternacija kuni. {ta ubudu}e sa tra`binama u stranoj valuti ili u doma}oj kada se ispunjenje ve`e za kurs strane valute. Mogli bismo se opredijeliti za stav da se i na ove tra`bine dosu|uje zatezna kamata po~ev od 1. stav 1. {to je daleko ispod stope zatezne kamate u samoj SR Njema~koj. ZOO. danom njegovog stupanja na snagu prestaje primjena propisa o visini stopa zatezne kamate koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije BiH. 1994. pripada zatezna kamata i nakon stupanja na snagu Zakona o visini 283 . godine. Mislim da je ovo neprihvatljivo i predla`em da se ~lan 3. odnosno doma}oj. Na ovaj na~in bi stopa zatezne kamate za ove tra`bine bila ni`a. po eskontnoj stopi NBBiH uve}anoj za 20%. Zakona. stav 2. koji novim Zakonom nije izmijenjen. novog Zakona shvatio doslovno. Ako bi se ~lan 3. a po stopi odre|enoj Odlukom Vlade. novog Zakona protuma~i tako da prestaje primjena preuzetog Zakona o visini stope zatezne kamate samo u dijelu koji je regulisan novim Zakonom. dosu|uje zatezna kamata po dosada{njem Zakonu (po stopi u visini eskontne stope uve}ane za 20%) ako su tra`bine u BH dinarima. u smislu ~lana 19. a do daljeg. 05. Od tih datuma su. a po odredbama ~lana 3. te da se ovako nastavi i nakon stupanja na snagu sada{njeg Zakona o visini stope zatezne kamate. u odnosu na ostale nov~ane tra`bine. kada se radi o primjeni doma}eg prava. koja ne poti~u iz ugovora u privredi. tako da je postala alternativno plate`no sredstvo. gdje iznosi 7% godi{nje). tako da su izra`avale realno obe{te}enje za zaka{njenja u pla}anju i obaveza izra`enih u stranoj valuti. S obzirom na momenat u kome je stupio na snagu novi Zakon ({iroko legalno pla}anje u stranoj valuti . Po odredbama ~lana 277. ali je i opravdano da se da ve}a naknada povjeriocima koji profesionalno posluju na tr`i{tu. Ovim bi se stopa zna~ajno pove}ala u odnosu na do sada dosu|ivanu. 1996. proizilazio bi da od njegovog stupanja na snagu. pa u ovom dijelu ~lan 277. ZOO postaje neprimjenljiv. ZOO). od 30. ukoliko se zasnivaju na ugovorima u privredi. jer vi{e nema razloga za nejednako postupanje u ovoj oblasti. kada tra`bine poti~u iz njihovih me|usobnih odnosa. stav 1. ako je strana valuta alternacija BH dinaru. svaki du`nik nov~ane obaveze duguje u slu~aju docnje zateznu kamatu po stopi odre|enoj zakonom. 04. {to je ponovljeno i u Odluci Vlade. i kada ne poti~u iz ugovora u privredi. te da li po odredbama novog Zakona dosu|ivati i zateznu kamatu na nov~ane tra`bine u stranoj valuti. naime. zakon vi{e ne odre|uje stopu zatezne kamate na nov~ane tra`bine koje se ne zasnivaju na ugovorima u privredi. s obzirom na naprijed iznijete okolnosti.iz du`ni~ko-povjerila~kih odnosa zasnovanih na ugovorima u privredi (pojam ovog ugovora je dat u ~lanu 25.DEM. Povjeriocima potra`ivanja izra`enih u BH dinarima ili kunama. mislim da novi Zakon treba primjenjivati i kod dosu|ivanja zatezne kamate na tra`bine iz ugovora u privredi izra`ene u stranoj vlauti ili doma}oj sa valutnom klauzulom. Poslije stupanja na snagu pomenutog Zakona (sa Odlukom) postavlja se pitanje kako dosu|ivati zateznu kamatu na nov~ane tra`bine koje ne poti~u iz ugovora u privredi. odustati od dosada{nje prakse u pogledu dosu|ivanja stope zatezne kamate i na tra`bine u stranoj valuti ili sa valutnom klauzulom. godine. slijede}i ZAKLJU^AK I. Predla`em da Gra|ansko-upravno odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH usvoji. ali ~ija se visina utvr|uje po kursu strane valute u momentu ispunjenja.

po stopi i metodu obra~una reguliranim dotada{njim propisima (po eskontnoj stopi NBBiH uve}anoj za 20% za tra`bine u BHD. odluka broj 33.zatezne kamate na tra`bine u stranoj valuti Stopa . 10. 10. 1994. 05. godine. donesen je ZAKLJU^AK I. godine. broj: 1/1997. 24 . godine. 1996. godine . broj 18/96) dana 01. Do tada. od 25. ukoliko treba primijeniti doma}e pravo. 25. 1996. odnosno sjedi{tu vjerovnika. 1994.stopa nakon novog Zakona o visini stope zatezne kamate Na sjednici Gra|ansko-upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH. 04. po~ev od 1. Do tada. a za potra`ivanja od du`nika sa podru~ja na kome je doma}e plate`no sredstvo kuna. po~ev od dana 1. str. lipnja 1997. a za tra`bine od du`nika sa podru~ja na kome je prete`ito plate`no sredstvo kuna. a glase na BH dinare ili kune. odr`anoj dana. odnosne strane valute pla}aju komercijalne banke u prebivali{tu.Bilten VS FBiH. pripada zatezna kamata i nakon stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine Federacije BiH”. Na potra`ivanja iz ove ta~ke koja poti~u iz ugovora u privredi.26) Stopa . odnosno sjedi{tu povjerioca. Na tra`bine iz ove to~ke koje potje~u iz ugovora u privredi. godine. povjeriocima pripada zatezna kamata po odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine Federacije”. a po stopi od 22% godi{nje za tra`bine u kunama). zatezna kamata obra~unava se po stopi i metodu obra~una kao i na tra`bine u doma}oj valuti i to za tra`bine od du`nika sa podru~ja na kome je prete`ito doma}e plate`no sredstvo BH dinar. godine. odr`anoj dana. 10. a po stopi od 22% godi{nje za potra`ivanja u kunama). 04. kao i povjeriocima potra`ivanja izra`enih u BHD ili kunama. zatezna kamata na ova potra`ivanja se pla}a po stopi koju na {tedne uloge po vi|enju. od 01. Vjerovnicima tra`bina koje glase na DEM ili drugu inozemnu konvertibilnu valutu. godine. lipnja 1997.stope zatezne kamate (“Slu`bene novine Federacije BiH”.stopa na tra`bine u stranoj valuti Zatezna kamata .nakon novog Zakona o visini stope zatezne kamate Zaklju~ak Gra|ansko-upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH. godine. Povjeriocima potra`ivanja izra`enih u DEM ili drugoj stranoj konvertibilnoj valuti. odnosne inozemne valute pla}aju komercijalne banke u prebivali{tu. II. Vjerovnicima tra`bina koje ne potje~u iz ugovora u privredi. 1996. 1996. 284 . godine Zatezna kamata . 1997. zatezna kamata na ove tra`bine obra~unava se po stopi koju na {tedne uloge po vi|enju. temeljem ~lanka 19. od 01. 1996. II. godine. po stopi i na~inu obra~una odre|enim dotada{njim propisima (po eskontnoj stopi NBBiH uve}anoj za 20% za potra`ivanja u BHD. broj 18/96). 1996. broj 18/96). (Referat STOPA ZATEZNE KAMATE NA NOV^ANA POTRA@IVANJA podnesen na sjednici Gra|ansko-upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH. ukoliko je mjerodavno doma}e pravo. zatezna kamata se obra~unava po stopi kao i na potra`ivanja izra`ena u doma}oj valuti i to za potra`ivanja od du`nika sa podru~ja na kome je doma}e plate`no sredstvo BHD. dana 1. godine. od 30. 6. Zakona o Vrhovnom sudu Federacije BiH. 25. 05. 10. ali je ugovoreno ispunjenje po kursu strane valute (valutna klauzula). od 30. ako je ugovoreno ispunjenje po kursu strane valute (valutna klauzula). kao i vjerovnicima tra`bina koje glase na BH dinare ili kune.

prestala mogu}nost dosude ove kamate na tra`bine koje nisu spomenute u federalnom zakonu. i nakon stupanja na snagu Federalnog zakona o visini stope zatezne kamate. broj 57/89). na teritoriju Federacije BiH na kome su se primjenjivali propisi Republike Bosne i Hercegovine. stavak 1. jer za ove tra`bine novim zakonom nije utvr|ena stopa zatezne kamate. broj 18/96). Na podru~ju Herceg Bosne. Po odredbama Zakona o obveznim odnosima (~lanka 277. pa }e se po ovoj stopi nastaviti obra~un zatezne kamate na tra`bine koje ne potje~u iz ugovora u privredi. zatezna kamata se odre|ivala po stopi koju je propisivalo isprva Hrvatsko vije}e obrane. 1996. a potom Vlada HR Herceg Bosne. broj 18/96). U sudskoj praksi je zauzimano jedinstveno stajali{te da se pozitivno-pravni propisi o visini stope zatezne kamate odnose samo na nov~ane tra`bine u doma}oj valuti. godine objavljen je i stupio na snagu Zakon o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine Federacije BiH”. tako|er. 1994. sa djejstvom od 18. na kome je kao doma}e plate`no sredstvo kori{ten hrvatski dinar. Obrazlo`enje: Dana 01. Iz ovih razloga usvojen je zaklju~ak pod to~kom 1. mora se zaklju~iti da se. Do stupanja na snagu ovog zakona. Polaze}i od ove zakonske norme. Ovakovo stajali{te sudova zadr`ano je i nakon disolucije SFRJ. a na ovakove tra`bine koje glase na BH dinare. jer bi to zna~ilo neprimjenjivanje temeljne odredbe iz koje proizilazi pravo vjerovnika na zateznu kamatu u slu~aju docnje du`nika. zatezne kamate kod tra`bina koje ne potje~u iz ugovora u privredi. sukladno prijelaznoj odredbi iz ~lanka 5. nov~ani sustav je bio karakteriziran visokom inflacijom i stalnim obezvrije|ivanjem doma}eg novca. za sve tra`bine bez obzira na pravni temelj. 10. ovog Ustava. a na kome je doma}e plate`no sredstvo bio BH dinar. po kojoj stopi.). Ovim zakonom je propisano i da danom njegovog stupanja na snagu prestaje primjena propisa o visini stope zatezne kamate koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije BiH. Ne bi bio prihvatljiv zaklju~ak da je. du`nik koji zakasni s ispunjenjem nov~ane obveze duguje zateznu kamatu po stopi utvr|enoj zakonom. preuzetog kao zakon RBiH (po eskontnoj stopi Narodne banke BiH uve}anoj za 20%. stavak 1. zatezna kamata na tra`bine u doma}oj valuti bez obzira na podrijetlo odre|ivala se po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`beni list SFRJ”. pa je samo tim nov~anim tra`binama bila primjerena visoka stopa zatezne kamate. putem konformnog obra~una). Pomenuti propisi su primjenjivani i nakon stupanja na snagu Ustava Federacije BiH. Stopa zatezne kamate na tra`bine u kunama od 22% godi{nje utvr|ena je posljednjom Odlukom Vlade HR Herceg Bosne. U sudskoj praksi postalo je upitno da li nakon stupanja na snagu Federalnog Zakona o visini stope zatezne kamate vjerovnici tra`bina kojima nije temelj ugovor u privredi imaju pravo na zateznu kamatu i ako imaju. a potom kuna. sve dok zakonom Federacije BiH ne bude druk~ije propisano jedinstveno na teritoriju Federacije BiH. 11. stupanjem na snagu Federalnog zakona o visini stope zatezne kamate. na teritoriju Federacije BiH primjenjuju dosada{nji propisi o visini stope. godine i od tada nije mijenjana.vjerovnici imaju pravo na zateznu kamatu po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine Federacije BiH”. na cijelom teritoriju BiH koji sada ~ini teri285 . Ovo stoga {to je ova valuta bila nekonvertibilna i depresirana. Ova odredba se primjenjuje i sada na cijelom podru~ju Federacije BiH. po kome du`nik koji zadocni sa ispunjenjem nov~ane obveze koja potje~e iz du`ni~ko-vjerovni~kih odnosa utemeljenih na ugovorima u privredi duguje zateznu kamatu po stopi koju propisuje Vlada Federacije BiH. po eskontnoj stopi NBBiH uve}anoj za 20%.

kada na unaprijed pla}enu cijenu Promet robe . i 2. Ovakova praksa je imala puno opravdanje u prilikama kada je eskontna stopa NBBiH znala dose}i i 44% mjese~no. godine). odre|uje stopa zatezne kamate po propisima Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine Federacije BiH”. i zaklju~ak da se kod ovih tra`bina. me|utim. odnosno sjedi{tu vjerovnika koriste kod obra~una kamate na {tedne uloge po vi|enju u odnosnoj stranoj valuti. ukoliko potje~u iz du`ni~ko-vjerovni~kih odnosa utemeljenih na ugovorima u privredi. godine i to najprije na 20%. Zaklju~eno je da od momenta kada je otpo~elo utvr|ivanje stopa na godi{njem nivou i u smanjenom obujmu. str. Zakona o trgovini . a po~ev od 22. 1996. jer se ovakovim ugovaranjem osiguravala neumanjena vrijednost glavne tra`bine. (Zaklju~ak Gra|ansko-upravnog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH. Na isti na~in se sudilo i kod tra`bina izra`enih u doma}em novcu.Bilten VS FBiH. 1994. 1997. 11. odluka broj 34. broj 25/96) na 28% godi{nje. broj: 1/1997.obaveza prodavatelja da plati kamatu na unaprijed primljenu cijenu ^lanak 32. odre|uje se na godi{njem nivou od 01.obaveza prodavatelja da plati kamatu na unaprijed primljenu cijenu Zakonska kamata . te na ovom teritoriju eskontna stopa NBBiH.torij Federacije BiH. 1996. pa su sudovi na tra`bine u stranoj valuti u slu~ajevima kada je mjerodavno doma}e pravo dosu|ivali zatezne kamate po stopi koju komercijalne banke u prebivali{tu. dolazi do stabilizacije doma}e valute i ~vrstog deviznog te~aja. nema vi{e razloga za nejednako postupanje kod odre|ivanja stope zatezne kamate zavisno od toga na koju valutu glasi obveza.od dana stupanja na snagu tog zakona (dana 01. broj 18/96) . GODINE. 04. 26 .kada kamata ako je unaprijed pla}ena Kamate . tako da se na teritoriju Herceg Bosne na kome je prete`ito doma}e pla}evno sredstvo kuna stopa zatezne kamate po~ev od 30. usvojen je u stavku 2. ZA VRIJEME PRIMJENE ZAKONA O TRGOVINI IZ 1990. a od 01. stavci 1. ali kada je ispunjenje bilo zavisno od kursa strane valute u tom momentu (kod ugovora sa valutnom klauzulom).28) Cijena . ali sa valutnom klauzulom. godine na 10%. a {iroko se liberalizuje pla}anje u stranoj valuti (DEM) i u unutarnjem platnom prometu izme|u doma}ih pravnih subjekata (pravnih i fizi~kih osoba).raniji PRODAVATELJ DUGUJE. 1994. KAMATU PO STOPI PO KOJOJ BI BANKA U NJEGOVOM SJEDI[TU OBRA^UNALA KAMATU DA SU KOD NJE NOV^ANA SREDSTVA CIJENE BILA POLO@ENA KAO DEPOZIT SA ROKOM ORO^AVANJA KOJI ODGOVARA PERIODU 286 . 1997. ukoliko je mjerodavno doma}e pravo. 05. Dosljedno prednjem stajali{tu. Smatralo se da je ovako obra~unata zatezna kamata primjerena prosje~na naknada zbog zaka{njenja du`nika u ispunjenju obveze isplate strane valute. godine). U kasnijem periodu. tako da zatezna kamata obra~unata po tim stopama predstavlja realno obe{te}enje i za zaka{njenja u pla}anju nov~anih obveza u stranoj valuti ili doma}oj. Iz ovih razloga je donesen zaklju~ak u stavku jedan pod II. godine odre|uje na 30% godi{nje. Ne{to usporeniji je ovakav razvoj na teritoriju na kome je prete`ito pla}evno sredstvo BH dinar. Ta stopa je odre|ena Odlukom Vlade Federacije BiH (“Slu`bene novine Federacije BiH”. na temelju koje se izra~unava stopa zatezne kamate. 6. godine . 10. 01. Kao izraz ovih promjena dolazi i do izrazitog pada stope zatezne kamate. od 25. naravno. a stopa zatezne kamate u Herceg Bosni 34% mjese~no (tijekom 1993. godine na 22%. pod II.

broj 1/1999. broj: P`. parni~ne stranke nisu ugovorile rok isporuke. stavak 1. Zakona o osiguranju imovine i osoba OSIGURAVA^ OD AUTOODGOVORNOSTI DU@AN JE DA ISPLATI ZATEZNE KAMATE NA IZNOS NAKNADE [TETE PRETRPLJENE U NOVCU ZBOG OTKLANJANJA KVARA NA VOZILU. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Iz obrazlo`enja: Prema utvr|enju prvostupanjskog suda tu`enik. U konkretnom slu~aju obaveza tu`enika nije nov~ana. u smislu ~lanka 277. zatezna kamata. strana 33) 287 . ako du`nik zakasni sa ispunjenjem nov~ane obaveze. godine Bilten VS FBiH. pa tu`itelju kao vjerovniku ne pripada pravo na zateznu kamatu. broj 2/1998. kasni sa isporukom robe. Pod zakonskom kamatom smatra se. Prema utvr|enju prvostupanjskog suda. kao prodavatelj. U ~lanku 32.172/98. . platiti kamatu (~lanak 32. 09. tu`itelj je platio ugovorenu cijenu. 1998. ovog zakona propisano je da se smatra {pekulacijom kori{tenje stanja na tr`i{tu radi sticanja neosnovane imovinske koristi. godine do ispunjenja ugovora) platiti zakonsku kamatu. st. U takvom slu~aju tu`enik koji kasni sa ispunjenjem obaveze du`an je tu`itelju. od dana kada je pao u docnju. OD DANA KADA JE O[TE]ENI ISPLATIO CIJENU POPRAVKA. a u stavku 2. 01.DOCNJE. Zakona o trgovini) po stopi po kojoj bi banka u sjedi{tu tu`enog. i 277. pa ni u roku osam dana od dana primljene uplate. strana 28) Osiguranje od autoodgovornosti . izri~ito ili pre}utno uvjetovanje prodaje robe uplatom cijene unaprijed i nepriznavanje. odnosno neobra~unavanje kupcu kamate koju je utvrdila banka prodavca. du`an je tu`itelju za period docnje (po~ev od 9. obra~unala kamatu da su kod nje nov~ana sredstva bila ulo`ena.233/97. broj: P`. 1998.to~. na koju ima pravo vjerovnik. AKO JE IZRI^ITO ILI PRE[UTNO UVJETOVAO PRODAJU ROBE UPLATOM CIJENE UNAPRIJED. kao oro~eni depozit sa rokom oro~avanja koji odgovara periodu docnje. 6. U vrijeme zaklju~enja prodajnog ugovora bio je na snazi Zakon o trgovini (“Slu`beni list SFRJ”. broj 46/90 . Kako je cijenu primio unaprijed. to~. i 6. i 76. 4. odluka broj 30. a tu`enik nije istovremeno ispunio svoju obavezu. ovog ~lanka .obaveza osigurava~a na pla}anje zateznih kamata Zatezne kamate . 2. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. odluka broj 53. Zakona o obligacionim odnosima ^lanovi 73.navedeni su kao primjeri neugovaranje roka isporuke robe ili isporuka robe poslije ugovorenog roka po cijeni vi{oj od cijene koja je va`ila na dan isporuke robe utvr|en ugovorom. 1992. kao prodavca.od kada teku protiv osigurava~a od autoodgovornosti ^lanovi 186. Zakona o obveznim odnosima.kasnije preuzeti kao zakon u Bosni i Hercegovini). godine Bilten VS FBiH. od 27. od 22. 5.

broj 1/1999. Iz obrazlo`enja: Du`nik je u obavezi da plati zateznu kamatu od dana dospije}a nov~ane obaveze koja ga tereti.na potra`ivanje po osnovu zakonskog izdr`avanja ^lan 277.doprinos za alimentaciju ^lan 277. Obra~un dosu|ene zatezne kamate za vrijeme koje slijedi nakon dono{enja prvostepene presude. Zakona o obligacionim odnosima NA POJEDINE OBROKE DOPRINOSA ZA IZDR@AVANJE DU@NIK DUGUJE ZATEZNU KAMATU. strana 23) Zatezna kamata . stav 1. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. OD DANA DOSPIJE]A SVAKOG POJEDINOG OBROKA IZDR@AVANJA. godine Bilten VS FBiH.23/98. ZOO). ODNOSNO SVAKOG POJEDINOG OBROKA. pa do isplate. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu.ne te~e kamata za period rata i neposredne ratne opasnosti Zatezne kamate . (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu. broj 3/1999. 288 . odluka broj 54. od dana kada se ima smatrati da je u zaka{njenju s isplatom (~lan 277. PREMA STOPI KOJA NE MO@E BITI VE]A OD ONE KOJA JE U PARNI^NOM POSTUPKU ZAHTIJEVANA. strana 33) Zatezna kamata . STAV 1. SHODNO ^LANU 277. tako da zatezna kamata i u slu~aju propisanog pove}anja kamatne stope ne mo`e biti ve}a od one koja je u parni~nom postupku zahtijevana. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju imovine i osoba DRU[TVA OSIGURANJA NISU DU@NA PLA]ATI ZATEZNU KAMATU NA TRA@BINE IZ UGOVORA O OSIGURANJU OD AUTOODGOVORNOSTI ZA PERIOD RATA. Zakona o obligacionim odnosima POTRA@IVANJE PO OSNOVU ZAKONSKOG IZDR@AVANJA DOSPIJEVA PO PROTEKU VREMENA ZA ISPLATU DOSU\ENOG IZNOSA. stav 1. strana 27) Alimentacija . broj: G`. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH.Osiguranje od autoodgovornosti . ZPP-a). PA OD TOG ^ASA NA TAJ IZNOS TE^E I ZATEZNA KAMATA. stav 1. od 12. 01.ne teku na tra`bine iz osnova osiguranja od autoodgovornosti za period rata i neposredne ratne opasnosti ^lanak 277.od kada se duguje zatezna kamata Zatezna kamata . broj 1/1999. ZOO. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu.alimentacija ^lan 277. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima NA POJEDINE OBROKE DOPRINOSA ZA ALIMENTACIJU DU@NIK DUGUJE ZATEZNE KAMATE OD DANA DOSPIJE]A SVAKOG POJEDINOG OBROKA IZDR@AVANJA. Zakona o obveznim odnosima ^lanak 37. treba prepustiti izvr{nom postupku i pri tome odlu~iti u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku (~lan 2. ODNOSNO NEPOSREDNE RATNE OPASNOSTI. 1999.

broj: 2/1999. Naime. 10. vr{i se konformnom metodom samo za prekide docnjenja kra}e od godinu dana. kako proizilazi iz odredaba i ovog zakona i istoimenog zakona iz 1998. godine Bilten VS FBiH. 289 . A TU@ENI NIJE OSPORIO NA ODRE\EN NA^IN NIJEDAN OD ELEMENATA OBRA^UNA. godine) obra~un zatezne kamate. 10.kada nije potreban kod odluke o kamatama Zatezna kamata . broj 2/2002.od 1. tj. AKO JE TU@ITELJ PRILO@IO OBRA^UN IZ KOGA SU VIDLJIVI SVI ELEMENTI NA OSNOVU KOJIH JE SA^INJEN. du`an isplatiti mldb. broj: P`. jer je on odre|en zakonom. od onda kada je u pogledu pla}anja takvih mjese~nih doprinosa do{ao u zaka{njenje. stav 1. Zakona o obveznim odnosima PARNI^NI SUD NIJE DU@AN VJE[TA^ENJEM UTVR\IVATI IZNOS ZATEZNIH KAMATA OBRA^UNATIH ZA PERIOD DOCNJE TU@ENOG U PLA]ANJU GLAVNOG DUGA. od 28. 1999. Zakona o parni~nom postupku ^lan 277. 1996. Zakona o obligacionim odnosima OBRA^UN ZATEZNE KAMATE PO^EV OD 1. tu`ilji zateznu kamatu od dana dospije}a svakog pojedinog alimentacionog obroka. 1996.utvr|ivanje bez vje{ta~enja Vje{tak . 1996. 07. Iz obrazlo`enja: Paze}i po slu`benoj du`nosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u pobijanom dijelu prvostepene presude.112/99. a dovoljno je navesti po odredbama kojeg zakona treba izvr{iti obra~un kamate za pojedine periode docnje i eventualno po kojim stopama. ZOO). po~ev od stupanja na snagu Zakona o visini stope zatezne kamate iz 1996.na~in obra~una zatezne kamate Zatezna kamata . godine (od 1. uz glavnicu. strana 9) Kamata . objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. godine obra~un po obi~nom interesnom ra~unu ako je period docnje du`i od godinu dana ^lan 277. U konkretnom slu~aju to zna~i da je tu`enik. GODINE VR[I SE PO OBI^NOM INTERESNOM RA^UNU AKO JE VRIJEME ZADOCNJENJA DU@E OD GODINU DANA. U izreci presude nije potrebno navoditi na~in obra~una. dakle. strana 32) Kamate . od kada se ima smatrati da je u docnji sa isplatom (~lan 277. radi ekvivalentnog izra~unavanja kamate. izmijenjena je prvostepena presuda izostavljanjem naloga o na~inu obra~una zatezne kamate. tako da ovako izra~unata kamata ne smije pre}i iznos kamate obra~unate za cijelu godinu po prostom interesnom ra~unu.utvr|ivanje bez vje{ta~enja ^lan 250. godine. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. 10. odluka broj 46. a izra~unata kamata za cijelu godinu se ne pripisuje glavnici duga prilikom izra~unavanja zatezne kamate za naredni godi{nji period docnje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH.Iz obrazlo`enja: Du`nik je u obavezi platiti zateznu kamatu od dana dospije}a nov~ane obaveze koja ga tereti.

kada du`nik zakasni sa ispunjenjem nov~ane obaveze du`an je vjerovniku platiti zatezne kamate (~l. Takav prijedlog. obra~unao te kamate i obra~une dostavio tu`enoj. 1998. broj: P`. ni u izreci presude) nije navedena visina glavnog duga na koju su obra~unate kamate. stav 2. Ako je.314. Ne opravdava je ni to ako nema osobu stru~nu za provjeru obra~una (postavlja se pitanje u takvoj prilici kako je uop}e do{lo do sumnje). ZAHTIJEVATI I RAZLIKU DO POTPUNE NAKNADE [TETE. 277. te tu`ena ne mo`e prigovarati da joj ti podaci nisu bili poznati niti da bi ih vje{ta~enjem trebalo utvrditi. ZOO). 1992. Dostavljenim obra~unima tu`ena nije prigovarala. predla`e vje{ta~enje. Sud prvog stupnja je po mi{ljenju ovog suda opravdano taj prijedlog odbio. budu}i da je mogla i bila du`na u tu svrhu anga`irati stru~nu osobu. me|utim. a u najmanju ruku provjeru izvr{iti u Zavodu za platni promet. MO@E. stav 1. 1995. 08. prvostepeni sud je uva`io ovaj zahtjev tu`itelja i tu`enog obvezao da mu naknadi {tetu u navedenom iznosu. pa je sud prvog stupnja opravdano uzeo obra~une pravilnim. Prvostepena presuda se. da je tu`eni na vrijeme isplatio dug u iznosu od 4. Zakona o obligacionim odnosima POVJERILAC KOME JE SA ZAKA[NJENJEM ISPLA]ENA NOV^ANA TRA@BINA. osim {to samo izra`ava sumnju u pravilnost obra~una. me|utim. sa kamatama. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. 11. jer tu`itelj glavni dug ne potra`uje. godine Bilten VS FBiH. niti to ~ini u tijeku ovog postupka. dakle. strana 15) Zatezna kamata . on ima pravo da zahtijeva od du`nika razliku do potpune naknade {tete (~lan 278. koje su mu pobijanom presudom dosu|ene. i 278. Zakona o obligacionim odnosima). ZOO). a u nedostatku prigovora nema razloga ni vje{ta~enja.50 DEM. te. to nije nu`no. Iz obrazlo`enja: Polaze}i samo od mi{ljenja vje{taka da bi tu`itelj.401.. broj: 2/1998.i naknada {tete ^lanovi 266. Naime. dakle. {teta koju je vjerovnik pretrpio zbog du`nikovog zaka{njenja ve}a od visine zatezne kamate. Prema navedenim odredbama Zakona o obveznim odnosima. PORED ZATEZNE KAMATE. predstavlja zahtjev da umjesto tu`itelja obra~un izvr{i vje{tak. u su{tini. do 1. ostvario dobit u iznosu od 21. Ovako je izostao njen prigovor na obra~une kamata. Nije `alba tu`ene u pravu ni kada prigovara na pravilnost presude u tome {to u tu`benom zahtjevu (pa. kada je tu`itelj koriste}i svoje pravo na zatezne kamate. od 19. Naime. u svojstvu vjerovnika. Obra~une zateznih kamata u kojima su na potpuno jasan na~in prikazani svi potrebni elementi obra~una tu`itelj je dostavio tu`enoj prije utu`enja. bez obzira na to da li je ovaj pretrpio kakvu {tetu zbog docnje du`nika (~lan 278. odluka broj 10. pa. ve} je na konkretan na~in bila du`na ukazati na postojanje nepravilnosti u obra~unu (ako ih ima) i svoje prigovore dostaviti tu`itelju. U tom zahtjevu.Iz obrazlo`enja: Na temelju dokaza koje je izveo na glavnoj raspravi. radi provjere pravilnosti tu`iteljevih obra~una. 1.89 DEM. pa je tu`itelj za to vrijeme zara~unao tu`enoj zatezne kamate. sud prvog stupnja nalazi utvr|enim da su parni~ne stranke bile u poslovnim odnosima u kojima je tu`ena sa zaka{njenjem pla}ala tu`itelju svoja dugovanja u razdoblju od 11. ALI SAMO KONKRETNO ISKAZANE I UTVR\ENE. i u izreci presude. 277. a u obra~unima kamata svi podaci o njemu postoje. u tom dijelu ne zasniva na potpuno i pravilno utvr|enom ~injeni~nom stanju.129/98. godine. nije dovoljno to {to je ona na njihovu pravilnost izrazila sumnju (koju je tu`itelju saop{tila tek u ovom postupku). postojanje takve {tete ne proizilazi iz same ~injenice da je du`nik pao u docnju sa ispunjenjem nov~ane 290 .

jer. 1999. strana 27) Kamata . {to zna~i i izmakla korist. te da se {teta koja prevazilazi iznos kamata mora iskazati kao konkretna {teta (npr. broj: P`. ZOO). broj: P`. dok ne bude tu`ena po prestanku glavnog duga Zatezna kamata . (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. odluka broj 47. broj 2/1998. ali kada po prestanku glavnog duga ona postane samostalno potra`ivanje. tako da se naknada za ovaj vid {tete ne mo`e utvr|ivati na apstraktan na~in. prvostepeni sud mora da ima u vidu da se.92/99. strana 32) 291 . prema redovnom toku stvari ili prema posebnim okolnostima slu~aja.ne mo`e se zahtijevati zatezna. obustavljanje djelatnosti povjerioca zbog nedostatka nov~anih sredstava. a neispla}enu ugovornu ili zateznu kamatu ne te~e zatezna kamata. Zakona o obligacionim odnosima. neka konkretna u{teda koja je izostala i sl). Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je pogrije{io {to je u glavnicu na koju teku dosu|ene zatezne kamate ura~unao i dospjelu ugovornu kamatu.215/97. godine Bilten VS FBiH.obaveze. polaze}i od aproksimativnog procenta izgubljene dobiti u odnosu na dugovani iznos i potom uve}avanja ovog iznosa konformnim metodom obra~una. Iznimno. ve}i izdaci koje je imao za nastavak poslovanja od onih koje bi imao da je du`nik ispunio obavezu na vrijeme. kao i obim {tete (~lan 266. 1998. procesna zatezna kamata od podno{enja zahtjeva sudu za pla}anje neispla}ene kamate. 07. godine Bilten VS FBiH. Stoga prvostepeni sud nije mogao samo na osnovu mi{ljenja vje{taka zaklju~iti da je tu`itelju nastupila {teta u vidu izmakle koristi. ostvario da je du`nik svoju obavezu ispunio kako treba. od 28. 04.ne te~e na dospjelu ugovornu sem kod utu`enja po prestanku glavnog duga ^lan 279. broj: 2/1999. Pod izgubljenom dobiti treba podrazumijevati samo onu dobit za koju je izvjesno da bi je povjerilac. odluka broj 29. stav 1.ugovorna se ne dodaje glavnici duga radi obra~una zatezne Ugovorna kamata . Prilikom odlu~ivanja o ovom dijelu zahtjeva. na dospjelu. stav 1. zateznom kamatom nadokna|uje {teta zbog zaka{njenja u ispunjenju nov~ane obaveze ({teta zbog nekori{tenja novcem). Zakona o obligacionim odnosima DOSPJELE UGOVORNE KAMATE SE NE MOGU UVRSTITI U GLAVNICU DUGA NA KOJI TEKU ZATEZNE KAMATE. Postojanje ve}e {tete od visine kamata vjerovnik je du`an dokazati po op{tim pravilima. od 13. a sud je kod tako postavljenog zahtjeva du`an utvrditi sve odlu~ne ~injenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva za naknadu {tete. kako je u~inio vje{tak. u smislu ~lana 279. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. u pravilu. te~e tzv.

7. 1996. 1996. godine. primjenjuju odredbe Zakona o visini stope zatezne kamate (“Sl. ali se ona primjenjivala samo na potra`ivanja iz ugovora u privredi (~l. 12. propisana je bila stopa kamate od 28% godi{nje. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. godine proizilazi da je tu`itelj-banka kao davalac kredita odobrio tu`enome. nije u pitanju potra`ivanje iz ugovora u privredi. 2000. do 6. broj 2/2000. godine. 1996. 1998. GODINE TE^E ZATEZNA KAMATA PO ESKONTNOJ STOPI NARODNE BANKE BiH UVE]ANOJ ZA 20%. broj 27/98). 12.6% godi{nje) uz primjenu konformnog metoda obra~una. kao korisniku kredita. stav 2. 5. dakle. godine Bilten VS FBiH. list SFRJ”. 1998. a ukoliko 292 . 05.stopa zatezne kamate na dugove Federacije BiH iz ugovora o nabavci robe za vojne jedinice Zatezna kamata . godine . eskontna stopa je bila 10% godi{nje. broj 57/89). Iz obrazlo`enja: Iz zaklju~enog ugovora o kratkoro~nom kreditu od 13. 1.visina stope na dugove Federacije BiH iz ugovora o nabavci robe za vojne jedinice ^lan 25. a stopa zatezne kamate 12% godi{nje.274/99. do 31. pa se na ovakva potra`ivanja do stupanja na snagu novog Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine FBiH”. koji je preuzet. 7. godine.ne mo`e se ugovorom odstupiti od prinudnih propisa. broj 18/97) NA DUGOVE FEDERACIJE BiH IZ UGOVORA O NABAVCI ZA POTREBE SNABDIJEVANJA VOJNIH JEDINICA TOKOM PERIODA OD 8.ne mo`e se ugovorom o bankarskom kreditu odstupiti od prinudnih propisa o zateznim kamatama Zatezna kamata . 1.raniji (“Sl. pa ni kod kreditnog poslovanja banaka ^lan 277. navedenog zakona). 10. kojim je propisana kamata od 18% godi{nje. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 1. 1998. odluka broj 41. godine iznosila je 20% godi{nje a stopa zatezne kamate u tom periodu 24%. Od 1. strana 28) Banka . 10. novine FBiH”.000 KM i da se korisnik kredita obavezao da }e odobrena sredstva vratiti u roku od 30 dana sa ugovorenom (redovnom) kamatnom stopom od 2. od 23. broj 18/96). Zakona o visini stope zatezne kamate iz 1996. po eskontnoj stopi NBBiH uve}anoj za 20%. Zakona o obligacionim odnosima Zakon o visini stope zatezne kamate ODREDBE O ZATEZNOJ KAMATI SU PRINUDNE NARAVI I PRIMJENJUJU SE I NA POTRA@IVANJA IZ UGOVORA O BANKARSKOM KREDITU.ne mo`e se ugovorom o bankarskom kreditu odstupiti od prinudnih propisa o zateznim kamatama Ugovor o kreditu .3% mjese~no (27.Kamata . Iz obrazlo`enja: Odredbama Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine FBiH”. jer Vojska FBiH nije stupila u obligacioni odnos kao privredni subjekt. Eskontna stopa za period od 15. koji se primjenjivao od 8. godine do 6. broj: P`. U ovom slu~aju. kratkoro~ni kredit u iznosu od 120. 1997.

1999. kako je predvi|eno ~lanom 400. pravilo o zabrani anatocizma primijeni}e se i kod obra~una ugovorne kamate iz ugovora o bankarskom 293 . 1998. ZOO. kao {to je ovdje. ako o dospije}u ne bude ispla}ena.ugovorna i zatezna kamata kod bankarskog kredita Ugovor o kreditu . 8. od 22. ali ne i po ve}oj. i 400. stav 3.ugovorna i zatezna kamata Ugovorna kamata . pa nije dozvoljeno ugovarati ovu stopu (nije propisan izuzetak ni u odnosu na kreditno poslovanje banaka). 279. ZOO. 2001.kod bankarskog kredita ^lanovi 277. Zakona o obligacionim odnosima. broj: P`. NE MO@E SE UGOVARATI NI KOD KREDITNOG POSLOVANJA BANAKA.korisnik kredita zapadne u docnju da }e na sva dospjela a nepla}ena potra`ivanja platiti zateznu kamatu po Odluci tu`itelja o visini zatezne kamate . odluka broj 34. U smislu odredbe ~lana 277. 3. ova odredba se ne}e primijeniti. a obra~un ne po konformnoj metodi jer se zatezna kamata. 5. ni{tava je odredba ugovora kojom se predvi|a da }e na kamatu. Iz navedenih odredaba ~lana 400. po~eti te}i kamata. stav 1. ne obra~unava po konformnoj metodi ako je rok docnje du`i od godinu dana. slijedi da banke.iz Odluke) od kamatne stope utvr|ene Zakonom o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine FBiH”.188/00. koji se isklju~ivo odnose na ugovornu kamatu. s obzirom na odredbe pomenutih propisa. Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 400. U konkretnom slu~aju stranke nisu mogle ugovoriti konformni metod obra~una i ve}u stopu zatezne kamate (ugovorena 5% mjese~no od 1. mogu i ugovoriti da }e na ugovornu kamatu.6% godi{nje. niti je prvostepeni sud mogao po toj stopi dosuditi tu`itelju tako ugovorenu zateznu kamatu i to obra~unatu po konformnom metodu. godine do 1. te}i ugovorna kamata. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. ako ne bude ispla}ena. stav 2. godine Bilten VS FBiH. U ovom slu~aju.bankarski .. STOPA ZATEZNE KAMATE I KONFORMNI NA^IN OBRA^UNA OVE KAMATE ZA POTRA@IVANJA ^IJI JE ROK DOCNJE DU@I OD GODINU DANA. ako je ona vi{a od stope zatezne kamate jer su zakonske odredbe o stopi zatezne kamate prinudne naravi. kada dospije za isplatu. prije novele iz 1989. godine) povjerilac mo`e samo zahtijevati zateznu kamatu po stopi ugovorne (redovne) kamate. strana 24) Banka . godine. a od tada 4% mjese~no do isplate . Zakona o obligacionim odnosima UGOVORNA KAMATA SE KOD OBRA^UNA NE PRIPISUJE GLAVNICI NI U SLU^AJU BANKARSKOG KREDITA. AKO TO NIJE IZRI^ITO UGOVORENO. no kada se radi o kreditnom poslovanju banaka. broj 1/2001. Zakona o obligacionim odnosima (stav 3. broj 27/98) koja je bila (18% godi{nje) propisana u tom periodu. davaoci kredita. no ako ovo nije ugovoreno. to zna~i da je tu`itelj mogao zahtijevati zateznu kamatu samo po stopi od 27.ugovorena (zatezna) kamata.kod bankarskog kredita Zatezna kamata .

2001. godine) Zakonom o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine Federacije BiH”. obra~unavao ugovorne kamate na dospjele nepla}ene iznose ugovorne kamate. str. a zatezna kamata se. godine 18% godi{nje. Povjerilac samo mo`e zahtijevati zateznu kamatu po stopi ugovorne kamate.121/00.kreditu. i 2. me|utim. ali se podrazumijeva na godi{njem). Iz obrazlo`enja: Ovaj sud je. i ~asopis Banke u BiH. 4. ali ne i po ve}oj. od 17.na cijenu elektri~ne energije ^lan 279. ZATEZNA KAMATA TE^E OD DOSPIJE]A RA^UNA ZA PLA]ANJE. 1998.25. a iz ovih ugovornih odredaba ne mo`e se zaklju~iti da je me|u strankama utana~eno pla}anje ugovorne kamate na dospjelu. godine Bilten VS FBiH. da je tu`itelj svakog mjeseca dopisivao obra~unate kamate glavnici. 1. stavovi 1. ne obra~unava po konformnoj metodi. ako je u me|uvremenu. stav 3. Zakona o obveznim odnosima NA POTRA@IVANJA NAKNADE ZA ISPORU^ENU ELEKTRI^NU ENERGIJU KOJA SE OBRA^UNAVA MJESE^NO. sem toga. obzirom na odredbe pomenutih zakona. a od 7. predvi|ena je stopa zatezne kamate od 45% godi{nje. Ugovora stranaka da }e zatezna kamata te}i na sva potra`ivanja iz ugovora koja ne budu pla}ena o dospjelosti. stav 2. iako je za period docnje tu`enog (od 27. 24 . broj 30/2002) Elektri~na energija . ovu snizio na kratkoro~ne kredite sa rokom otplate od 90 dana.zatezna kamata na cijenu koja se obra~unava mjese~no Zatezna kamata . U konkretnom slu~aju. ZOO. a nepla}enu kamatu. dosu|ena zatezna kamata po stopi od 45% (nije navedeno na kom nivou. promjenama svoje Odluke o kamatnim stopama. 1998. Istina. jer je rok docnje du`i od godinu dana. pa nije osnovana prvostepena presuda ni u dijelu kojim je dosu|ena zatezna kamata na iznos koji prelazi nepla}eni iznos glavnice duga tu`enog. a prvostepeni sud je pogre{no prihvatio takav obra~un kao pravilan. po odredbama sada va`e}eg Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`bene novine Federacije BiH”. broj: P`. (ranije stav 3. ocjenjivao i da li je tu`itelj mogao obra~unati zatezne kamate na pojedine iznose cijene 294 . Ovo bez obzira na utana~enje iz ~lana 5.) ZOO. ~lanom 5. ugovorom (~lan 4. Ugovora stranaka. odluka broj 35. po{to je ugovorena promjenljiva stopa). iako to nije ugovoreno. te na uve}anu glavnicu obra~unavao kamate za slijede}i mjesec i na taj na~in. pa nije dozvoljeno ugovarati ovu stopu (nije propisan izuzetak ni u odnosu na kreditno poslovanje banaka).) predvi|ena je samo promjenljiva stopa ugovorne kamate od 30% na godi{njem nivou. kako je propisano ~lanom 277. 7. paze}i po slu`benoj du`nosti na pravilnu primjenu materijalnog prava. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. jer se ugovorom ne mo`e odstupiti od zabrane propisane zakonom. Na obra~unatu dospjelu nepla}enu ugovornu i zateznu kamatu ne mo`e te}i zatezna kamata (procesna) dok u cjelini ne prestane glavno potra`ivanje. te da }e se obra~unavati mjese~no i pla}ati do 7-og u mjesecu za protekli mjesec. a zakonom nije predvi|eno da se ove odredbe ne primjenjuju kod kreditnog poslovanja banaka. U konkretnom slu~aju. broj 1/2001. ako je ona vi{a od stope zatezne kamate. Tu`itelju je. prinudne naravi. broj 27/98). broj 18/96) bila propisana godi{nja stopa od 28%. Iz obra~una sadr`anog u knjigovodstvenoj kartici prilo`enoj spisu proizilazi. kako je propisano odredbama ~lana 279. to zna~i da je tu`itelj mogao zahtijevati zateznu kamatu samo po stopi od 30% godi{nje (ili ni`oj stopi. ali su zakonske odredbe o stopi zatezne kamate.

Zakona o obligacionim odnosima ZATEZNA KAMATA NA POTRA@IVANJE CIJENE ISPORU^ENE ELEKTRI^NE ENERGIJE TE^E OD DANA DOSPIJE]A ZA PLA]ANJE ISPOSTAVLJENOG RA^UNA. godine. odluka broj 39.15/01. 7. 2000. ve} o sukcesivnim periodi~nim obra~unima cijene za energiju koja se kontinuirano isporu~uje. broj: P`. (Presuda Vrhovnog suda FBiH. 1. Zakona o obligacionim odnosima Zakon o visini stope zatezne kamate ZATEZNA KAMATA NA POTRA@IVANJA IZRA@ENA U NOVIM BH DINARIMA PO^EV OD 15. Iz obrazlo`enja: Pravomo}nom presudom obavezan je du`nik na isplatu 83. od 20.243/00. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. 8. godine do isplate. godine . stav 1. godine za vrijeme primjene odredaba Zakona o visini stope zatezne kamate (“Slu`beni list SFRJ”. ZOO kada je obavezao tu`enog. 2000. godine ^lanovi 277. 10. a prvostepeni sud u toku postupka nije utvr|ivao da li su ra~uni tu`enom dostavljeni prije utu`enja. koji se primjenjivao kao preuzeti zakon do stupanja na snagu istoimenog zakona (“Slu`bene novine Federacije BiH”. 1994. 11. 1993. godine kao dana utu`enja. 1999. 1. ~ija je primjena otpo~ela 1. ne mo`e znati iznos koji je du`an da plati. stav 1. 2001. prije izvr{enog obra~una po povjeriocu. i 279. Ovo jer iz spisa proizlazi da tu`enom zu tu`bu nisu dostavljeni ra~uni.od kada te~e na cijenu za isporu~enu elektri~nu energiju ^lan 277. Pomenuti savezni zakon je propisivao obra~un zatezne kamate svakog mjeseca konformnom metodom.za isporu~enu elektri~nu energiju od dana dospije}a ra~una za pla}anje. broj 2/2001.~lan 277. te na{ao da se u konkretnom slu~aju ova odredba ne mo`e primijeniti. godine Bilten VS FBiH. pa stoga ni ispuniti nastalu obavezu. a po stopi koja odgovara stopi Narodne banke (najprije SFRJ. Zakona o visini zatezne kamate po~ev od 17. Ovo je odlu~no jer potra`ivanje naknade za isporu~nu elektri~nu energiju za svaki mjesec dospijeva u ugovorenom roku nakon dostave du`niku koji. Zatezna kamata u ovom slu~aju otpo~ela je te}i 17. GODINE OBRA^UNAVA SE SVAKOG MJESECA KONFORMNOM METODOM. stav 3.735 BHD (novih) sa kamatom obra~unatom po stopi iz ~l. ali samo za period docnje od 10. strana 31) Zatezna kamata . 1996. 8. 7. ZOO na povremena dospjela nov~ana davanja te~e zatezna kamata od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. strana 25) Zatezna kamata . st. 11. a 295 . 7. broj: P`. koji je zadocnio sa ispunjenjem nov~ane obaveze da plati zatezne kamate na glavnicu. AKO DU@NIK NIJE MOGAO PRIJE PRIJEMA RA^UNA SAZNATI OBIM OBAVEZE. godine.Bilten VS FBiH. a ne od 5. od 27. broj: 1/2001. godine. Iz obrazlo`enja: Pravilno je prvostepeni sud primijenio materijalno pravo .na~in obra~una u BH dinarima od 15. 7. 3 2001. broj 57/89). ALI BEZ PRIPISIVANJA OBRA^UNATE KAMATE GLAVNICI DUGA. odluka broj 36. ve} na raspravi dana 11. 1994. Ovo stoga {to se ne radi o povremenim unaprijed utvr|enim nov~anim davanjima. ne mo`e znati iznos koji je du`an da plati. s obzirom na to da po odredbama ~lana 279. broj 18/96). 1993.

strana 31. godine nakon izvr{ene denominacije BH dinara. makar je nastavljen na~in obra~una svakog mjeseca primjenom konformne metode do 1. Zakona o obligacionim odnosima POTRA@IVANJE CIJENE ZA ISPORU^ENU VODU RADNJI SAMOSTALNOG PRIVREDNIKA ZASTARIJEVA U OP]EM ZASTARNOM ROKU. definitivno formira 15. 16/94 i 33/94) ~ija je primjena otpo~ela 15. od 16. 279. ~lanovi 371. povremeno potra`ivanje koje. 15 . i tako ova revalorizira. 7. 1994. Ovo prakti~no zna~i da se glavnica ranije dospjelog potra`ivanja u doma}oj valuti. 7. broj 2/2001.16) Zastarjelost potra`ivanja . u sudskoj praksi je bilo jedinstveno prihva}eno da se svakomjese~no obra~unata kamata. shodno odredbama ~lana 372. kada se radi o potra`ivanjima u doma}oj valuti. odlu~uju}i o osnovanosti prigovora zastarjelosti potra`ivanja.70/01. 1996. {to najbolje pokazuje okolnost da se zvani~ni kurs 100 BH dinara 1 DEM nije nikada mijenjao. broj: G`. 10. 1994.na cijenu isporu~ene vode ^lan 279. stalno uve}avana pripisivanjem obra~unate zatezne kamate. pa potra`ivanje nije povremeno i ne zastarijeva u roku od tri 296 . Zakona o obligacionim odnosima. Zakona o obligacionim odnosima. godine. st.interesa nije podrazumijevao pripisivanje obra~unate kamate glavnici potra`ivanja. i 372. i Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. odnosno cijene vode koja se mjese~no obra~unava. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je pogre{no primijenio materijalno pravo kada je. odluka broj 40. pripisuje glavnici potra`ivanja. godine . ~ime je prestala i suspenzija odredaba ~l. raniji savezni zakon primjenjivao u periodu izrazito visoke inflacije i stalnog obezvrije|ivanja doma}e valute. radi pravilnog obra~una kamate odre|ene godi{njom stopom. novi BH dinar je postao stabilna valuta. ve} se primjenjivao samo kod perioda docnje kra}e od godinu dana. Nakon dono{enja Zakona o promjeni vrijednosti dinara (“Slu`beni list RBiH”.cijene za isporu~enu vodu Zatezna kamata . Po pravilima matematske nauke. Prihva}en je i stav da dok traje ovakav na~in obra~una. s tim da tako obra~unata kamata ako docnja traje godinu dana i vi{e ne mo`e pre}i iznos kamate koji bi se dobio obra~unom za cijelu godinu po pravilima obi~nog interesnog ra~una od sto.. br. broj 3/2001. Kako se. ne pripisuje glavnici. 1. Zakona o obligacionim odnosima. st. U konkretnom slu~aju ne radi se o povremenim unaprijed utvr|enim nov~anim davanjima ve} o sukcesivnom periodi~nom obra~unu cijene za utro{ak vode koja se kontinuirano isporu~uje. godine i od tada zatezna kamata. na{ao da je utu`eno potra`ivanje naknade. 279. 2001.kasnije BiH) uve}anoj za 20%. (Rje{enje Vrhovnog suda FBiH. pripisuje glavnici i daljni obra~un vr{i na tako uve}anu glavnicu i kroz takav na~in obra~una vr{ena je i revalorizacija glavnice. zastarijeva u roku od tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. jer se smatralo da bez takvog na~ina obra~una odvojeno izra~unata zatezna kamata na neuve}anu glavnicu ne posti`e zakonsku svrhu. str. a u tim uvjetima prestala je potreba da se zatezna kamata. me|utim. 1. konformni na~in obra~una kamate . stav 3. stav 1.Bilten VS FBiH. dolazi do suspenzije odredaba ~l. 10. A ZATEZNA KAMATA TE^E OD DOSPIJE]A ZA ISPLATU POJEDINIH RA^UNA. bez obzira na koji se na~in obra~unava.

stav 3. odnosno dr`avnoj imovini.033 KM po~ev od 16.ZPP . jer se ne radi o dru{tvenoj. 1997. primjenom odredbe ~lana 279. od 13. 1999. kako to osnovano tu`itelj isti~e u `albi. ali o njemu prvostepeni sud nije donio odluku. od 31. osporavaju}i presudu u dijelu kojim je odbijen njegov zahtjev za isplatu kamata od dospjelosti potra`ivanja po svakoj od faktura.Bilten VS FBiH. (Presuda Vrhovnog suda FBiH. pogre{no je prvostepeni sud primijenio materijalno pravo kada je. Zakona o parni~nom postupku . na iznos od 0.godine. istog zakona. broj: P`. odluka broj 35. 12. Tu`eni se mo`e poslu`iti i prigovorom zastare u odnosu na glavno potra`ivanje. pa time dovesti u pitanje i opstojnost odluke o kamatama (~lan 369. dosudio od 8. ta~ka 13. Zakona o obligacionim odnosima). godine do isplate. 07. shodno ~lanu 372. istog zakona po kome se ra~una zastarjelost me|usobnih potra`ivanja iz ugovora o prometu robe i usluga. dono{enjem ovakve presude po~injena je bitna povreda odredaba parni~nog postupka iz ~lana 336. 12. Prvostepenom presudom je tu`eni obvezan na pla}anje zateznih kamata na potra`ivanje tu`itelja iz dva kratkoro~na ugovora o zajmu a da samo glavno potra`ivanje nije dosu|eno. Zakona o parni~nom postupku SUD ^INI BITNU POVREDU ODREDABA PARNI^NOG POSTUPKA AKO DOSUDI ZATEZNE KAMATE. stav 2. broj 2/2001. Kako se u konkretnom slu~aju ne radi o povremenom potra`ivanju. 4. a odluka u tome dijelu mo`e se pokazati i kao neizvr{iva. odluka broj 20. broj 31-32/2002. pa je momenat do koga teku dosu|ene zatezne kamate neizvjestan.055 KM po~ev od 05.248/00. 1990. Iz obrazlo`enja: Prvostepenom presudom obvezan je tu`eni da plati kamate po stopi bli`e odre|enoj u izreci. 28 . broj 2/1999. a ne samo isplatom. Glavno potra`ivanje. ta~ka 13. a ni po ~lanu 374. iako tu`beni zahtjev u tome dijelu i dalje egzistira. godine . str. zatezna kamata te~e od dana dospjelosti potra`ivanja po svakoj od faktura. 1990. Zbog navedenog. godine.92/99. A NE ODLU^I O ZAHTJEVU ZA ISPLATU GLAVNICE DUGA. ZOO zatezne kamate.kod dosude zateznih kamata ^lan 336. i Bilten VS FBiH. broj: P`.godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. 8. godine ~asopis “Banke u BiH”.bitna povreda ako se ne odlu~i i o zahtjevu za isplatu glavnice duga Bitna povreda odredaba parni~nog postupka . {to odluku o kamatama ~ini nejasnom i neodre|enom. stav 2. pa je o zastarjelosti trebalo odlu~iti primjenom op}eg zastarnog roka od pet godina. ZOO. shodno odredbama ~lana 371. strana 19) 297 . kao dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. Na potra`ivanje naknade za isporu~enu vodu koja se obra~unava mjese~no.29) Zatezna kamata . ako se o njemu ne odlu~i presudom. a na iznos od 0. koje je bilo predmet tu`be. mo`e prestati i na drugi na~in. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 2001.

Stoga je prihva}en i stav da dok traje ovakav na~in obra~una. SMATRA SE DEFINITIVNO FORMIRANOM NA DAN 15. godine ^lanak 279. propisivao je obra~un zatezne kamate svakog mjeseca konformnom metodom. 10. 1996. pripisuje glavnici i daljni obra~un vr{i na tako uve}anu glavnicu i kroz takav na~in obra~una vr{ena je i revalorizacija glavnice. Zakona o obligacionim odnosima ZATEZNA KAMATA NA PRAVI^NU NOV^ANU NAKNADU NEMATERIJALNE [TETE TE^E OD DANA PODNO[ENJA TU@BE. Iz obrazlo`enja: Zakonom o visini stope zatezne kamate (“Sl.~ija je primjena otpo~ela 1. jer se smatralo da bez takvog na~ina obra~una odvojeno izra~unata zatezna kamata na neuve}anu glavnicu ne posti`e zakonsku svrhu. GODINE. 1994.Zatezna kamata . godine. Po pravilima matematske nauke. broj 5/89). Zakona o obligacionim odnosima. raniji savezni zakon primjenjivao u periodu izrazito visoke inflacije i stalnog izrazitog obezvrijje|ivanja doma}e valute. broj 18/96) . 04. radi pravilnog obra~una kamate odre|ene godi{njom stopom. a takva njezina uloga bi izostala ako bi u uvjetima inflacije bila obra~unata na na~in koji bi doveo do samo simboli~nih iznosa i za dulji period zaka{njenja. PA OD TADA BEZ OBZIRA NA NA^IN OBRA^UNA. Kako se.interesa nije podrazumijevao pripisivanje obra~unate kamate glavnici potra`ivanja. doma}i novac je bio izlo`en uticaju poja~ane inflacije (obezvrijje|ivanja) tako da su potra`ivanja nakon konverzije i denominacije. (Zaklju~ak gra|anskog odjeljenja Vrhovnog suda FBiH. koji se primjenjivao kao preuzeti Zakon do stupanja na snagu istoimenog Zakona (“Sl. 2003.pripisuje se glavnici samo do 15. s tim da tako obra~unata kamata ako docnja traje godinu dana i vi{e ne mo`e pre}i iznos kamate koji bi se dobio obra~unom za cijelu godinu po pravilima obi~nog interesnog ra~una do sto. godine Bilten VS FBiH. godine. 7. konformni na~in obra~una kamate . u sudskoj praksi je bilo jedinstveno prihva}eno da se svaka mjese~no obra~unata kamata. 279. 1994. novine FBiH”.na naknadu nematerijalne {tete od podno{enja tu`be ^lanovi 186. 7. od 9. i 277. godine do sredine 1994. odnosno dospije}a (ra~unate po kursu tada{njeg dinara naspram DEM). KAMATA SE NE MO@E PRIPISIVATI GLAVNICI. a po stopi koja je odgovarala stopi Narodne banke (najprije SFRJ a kasnije BiH) uve}anoj za 20%. odluka broj 14. Zatezna kamata ima i funkciju naknade {tete koju trpi svaki povjerilac nov~anog potra`ivanja ve} zbog samog zaka{njenja u naplati potra`ivanja. dolazi do suspenzije odredaba ~l. Tokom cijelog razdoblja od 1990. me|utim. list SFRJ”. Zakona o obveznim odnosima GLAVNICA RANIJEG DOSPJELOG POTRA@IVANJA U DOMA]OJ VALUTI KOJA JE ZBOG INFLACIJE UVE]ANA PRIPISIVANJEM OBRA^UNATIH KAMATA. kada se radi o potra`ivanjima u doma}oj valuti. ve} se primjenjivao samo kod perioda docnje kra}e od godinu dana. broj 1/2002/2003. strana 17) Kamata . i uz takav na~in obra~una dosezala u momentu naplate samo oko tre}ine realne vrijednosti u vrijeme nastanka. stav 1. 298 .

Ovo prakti~no zna~i da se glavnica ranije dospjelog potra`ivanja u doma}oj valuti stalno uve}ava pripisivanjem obra~unate zatezne kamate definitivno formira 15. makar je nastavljen na~in obra~una svakog mjeseca primjenom konformne metode do 1. 16/94 i 33/94). 1. 278. 7. Zakona o obligacionim odnosima.procesne . i 279. godine (kao i biv{eg Zavoda za platni promet) kao ispravan. 1994. br. st. na~in obra~una zateznih kamata treba primjenjivati po~ev od 17. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. stav 2. ve} mjesec. 7. str. nedvojbeno slijedi da ona ima u vidu samo {tetu koju je vjerovnik ve} pretrpio. po~ev od 16. Zakona o obligacionim odnosima . {to najbolje pokazuje okolnost da se zvani~ni kurs 100 dinara za 1 DEM nije nikada mijenjao. U tim uslovima prestala je potreba da se zatezna kamata. 10. godine. 279. stavak 2. Ovo stoga {to 299 . i 279.ako du`niku nije dostavljen obra~un zateznih kamata Procesne kamate . (Presuda Vrhovnog suda FBiH. 7. list RBiH”. 1996.kada je ve}a od zatezne kamate ^lanak 278. broj: G`-70/01. 1995.ako du`niku nije dostavljen obra~un zateznih kamata ^lanovi 277. godine do 1. ZOO onako kako ona glasi i od izraza koji su i kako u njoj upotrijebljeni. odluka broj 17. 1994.19) Kamate .Bilten VS FBiH. 4. a u razdoblju od 1. bez obzira na koji se na~in obra~unava. odre|ivala eskontne stope mjese~no. 1995. kada je stupio na snagu Zakon o promjeni vrijednosti dinara (“Sl.ZOO POVJERILAC NE GUBI PRAVO NA PROCESNE KAMATE AKO PRIJE PODNO[ENJA TU@BE NE DOSTAVI DU@NIKU OBRA^UN ZATEZNIH KAMATA. polazilo se i od toga da naprijed pomenuti zakon nije kao obra~unsko razdoblje odredio godinu dana. ZOO) (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu.Prihvataju}i programirani na~in obra~una biv{e SDK iz 1990. ne pripisuje glavnici. godine . 10. revalorizira ~ime je prestala i suspenzija odredaba ~l. cijene}i pri tome i okolnost da je NBBiH. od 16. st. pa zbog ovog propusta ne gubi pravo na procesne kamate na utu`eni iznos od podno{enja tu`be pa do isplate (~lanovi 277. godine i od tada zatezna kamata. broj 1/2002/2003. godine. Iz obrazlo`enja: Polaze}i od teksta zakonske odredbe ~l. broj 1/2002. Me|utim. godine. godine do 1. 7. To dalje zna~i da po ovoj osnovi vjerovnik mo`e ostvariti pravo na naknadu samo one {tete koju je pretrpio do dono{enja presude. godine tromjese~no. 1. Iz obrazlo`enja: Povjerilac koji u parnici zahtijeva isplatu obra~unatih zateznih kamata za period od dospije}a glavne tra`bine do njene isplate nije du`an da prije podno{enja tu`be dostavi du`niku obra~un zateznih kamata i da ga na taj na~in opominje. 18 . 2001. 1996. strana 12) Naknada {tete . Zakona o obveznim odnosima VJEROVNIK NOV^ANE TRA@BINE MO@E ZAHTIJEVATI PLA]ANJE I NAKNADE [TETE KOJU JE DO DONO[ENJA PRESUDE PRETRPIO ZBOG DU@NI^KOG ZAKA[NJENJA U PLA]ANJU U VE]EM IZNOSU OD ZATEZNE KAMATE. 2. stav 2. jer je nakon izvr{ene denominacije tih dinara. 1992. novi BH dinar postao stabilna valuta.

5. a nikako i pravo na revalorizaciju dosu|enog iznosa. DOBIJENI IZNOS. PO STOPI KOJA SE PLA]A NA NEORO^ENE [TEDNE ULOGE U TOJ VALUTI U MJESTU ISPUNJENJA OBAVEZE DO 18. TU@ILA^KOJ STRANCI NA TAJ IZNOS PRIPADA I PRAVO NA ZATEZNU KAMATU OD PADA TU@ENE U DOCNJU (TJ. Iz obrazlo`enja: Tu`bom se tra`i naknada {tete nastale zbog toga {to tu`ena nije isplatila tu`ilji iznos od 157. ~lan 277.490 dinara sa zakonskom zateznom kamatom. 2001.se presudom definitivno. odluka broj 25. u vezi sa ~lanom 333. od 13. GODINE. DOSU\ENOG RANIJOM PRAVOSNA@NOM PRESUDOM. stav 1. ZOO.4.zbog neispla}ene naknade dosu|ene pravosna`nom presudom Odgovornost za {tetu . stav 2. A SADA OBEZVRIJE\ENOG IZNOSA NAKNADE. strana 19) Naknada {tete . 1. (Zaklju~ak Gra|anskog odjela Vrhovnog suda Federacije.u slu~aju neispla}ene naknade dosu|ene pravosna`nom presudom [teta . o{te}enikovo pravo nastavlja egzistirati kao potpuno odre|ena nov~ana tra`bina iz koje on mo`e crpjeti samo pravo na zateznu kamatu. 2004. dosu|en ranijom presudom 300 . 4. Zakona o obligacionim odnosima Zakon o visini stope zatezne kamate («Slu`beni glasnik Republike Srpske». broj 19/01) NE RADI SE O PRAVOSNA@NO PRESU\ENOJ STVARI AKO SE U SPORU IZME\U ISTIH PARNI^NIH STRANAKA TU@BOM ZAHTIJEVA NAKNADA [TETE ZBOG NEISPLA]ENOG NOV^ANOG IZNOSA [TETE. KONVERTOVAN U NEKU OD ^VRSTIH VALUTA PO KURSU NA DAN PRAVOSNA@NOSTI RANIJE PRESUDE. 185. umjesto uspostave prija{njeg stanja po ~l. broj 1/2004. 185. A OD 19. godine Bilten VS FBiH. OD PRAVOSNA@NOSTI RANIJE PRESUDE) PA DO NAPLATE. st. dosu|ena naknada u novcu po ~l. DONESENOM 1987. trajno i cjelovito ure|uje sporni pravni odnos. Zakona o parni~nom postupku ^lan 278. izra`enu na bilo koji na~in. stav 2.. KOJI JE U ME\UVREMENU POTPUNO OBEZVRIJE\EN. i ~lan 324. VISINA TAKVE [TETE PRVO SE OBRA^UNAVA U DINARIMA (KAO SREDSTVU PLA]ANJA U VRIJEME DONO[ENJA RANIJE PRESUDE) NA DAN PRAVOSNA@NOSTI TE PRESUDE ZAJEDNO SA DOSU\ENOM KAMATOM KOJA JE DO TOG DANA DOSPJELA. GODINE KAO DANA STUPANJA NA SNAGU ZAKONA O VISINI STOPE ZATEZNE KAMATE (“SLU@BENI GLASNIK REPUBLIKE SRPSKE”. PREDSTAVLJA [TETU. PO STOPI PROPISANOJ TIM ZAKONOM. 2001. KOJA JE PRETRPLJENA ZBOG NEPLA]ANJA RANIJE PRAVOSNA@NO DOSU\ENOG. pa kada je po zahtjevu o{te}enika. BROJ 19/01). u vezi sa ~lanom 190.u slu~aju neispla}ene naknade dosu|ene pravosna`nom presudom Naknada {tete zbog neispla}enog nov~anog iznosa dosu|enog ranijom pravosna`nom presudom koji je obezvrije|en ^lan 288. 5. st. onako kako je presudom odre|eno.. GODINE. NAKNADA SE DOSU\UJE U KONVERTIBILNIM MARKAMA KAO SADA[NJEM SREDSTVU PLA]ANJA.

str. br. Po ocjeni ovog suda. koja je do tog dana dospjela.111) 301 .prvostepenog suda broj: P-292/87. Predmet ovog spora je. broj 19/01). od pravosna`nosti ranije presude) pa do naplate. U vezi ostalih revizionih navoda. po samom zakonu bez obzira na okolnost da li je podnesen zahtjev za izvr{enje. prvo je bilo potrebno utvrditi visinu nov~anog iznosa u dinarima koji je tu`ena bila du`na platiti tu`ilji po presudi broj: P-292/87. Tu`ena je u reviziji istakla da se ovdje radi o presu|enoj stvari. 5. u vezi sa ~lanom 333. na razli~itom ~injeni~nom i pravnom osnovu u odnosu na raniju presudu. tu`ena je do{la u docnju. od 15. godine po stopi propisanoj Zakonom o visini stope zatezne kamate (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”. 1980. i to po stopi koja se pla}a na neoro~ene {tedne uloge u toj valuti u mjestu ispunjenja obaveze do 18. godine. prema tome. broj: Rev-108/01. naime. a od 19. godine . 1976. bila du`na da odmah po pravosna`nosti te presude isplati tu`ilji dosu|eni iznos. istog zakona. kao sada{njem sredstvu pla}anja. u smislu ~lana 288. u smislu ~lana 324. 1987. 29/78. 2001. Shodno tome. godine u kojem je ona morala zatvoriti ugostiteljsku radnju zbog nezakonitog rada organa tu`ene. 9. Taj iznos predstavljao bi {tetu koju je tu`ilja pretrpjela zbog nepla}anja dosu|enog iznosa. okon~anog presudom broj: P292/87. 17/93 i 3/96). Ve} je napomenuto da je predmet ranijeg spora. 39/85 i 57/89. 1987. ni tu`beni zahtjevi u ovom i ranijem sporu nisu identi~ni. na dan pravosna`nosti te presude. Tvrdnja iznesena u reviziji da je tu`ilja doprinijela nastanku {tete time {to je propustila da pravovremeno tra`i izvr{enje ranije presude nije relevantna za ovaj spor. Navedeni iznos je u me|uvremenu potpuno obezvrije|en. broj I/2004. Zakona o parni~nom postupku. Dobijeni iznos je trebalo konvertovati u neku od ~vrstih valuta po kursu na dan pravosna`nosti ranije presude. Tu`ena je. 9. od 23. br. na odredbi ~lana 278. (Vrhovni sud Republike Srpske. u vezi sa ~lanom 190. 8. 1. bio tu`beni zahtjev tu`ilje za naknadu {tete u visini izgubljenog ~istog li~nog dohotka za period od 1. opet. Time {to tu`ilji nije isplatila ranije dosu|eni iznos po pravosna`nosti presude i u roku odre|enom u toj presudi. zajedno sa dosu|enom kamatom. pravilno obra~unali visinu {tete koju je tu`ilja pretrpjela neispla}ivanjem ranije dosu|enog iznosa. godine do 25. Njoj pripada i pravo na zateznu kamatu na taj iznos od pada tu`ene u docnju (dakle. tako da stvar nije pravosna`no presu|ena. Naknada {tete koju u ovom sporu zahtjeva tu`ilja zasniva se. 11. dakle. 2002. Zakona o obligacionim odnosima (“Slu`beni list SFRJ.Bilten sudske prakse VS RS. Naknadu {tete treba dosuditi u konvertibilnim markama. me|utim. godine. 5. Ni`estepeni sudovi nisu. godine. koja je u tom dijelu postala pravosna`na. stav 1. i “Slu`beni glasnik Republike Srpske”. kao du`nik. ali se takav prigovor ne mo`e prihvatiti kao osnovan. od 23. 108 . odluka broj 63. tu`beni zahtjev za naknadu {tete koju je tu`ilja pretrpjela zbog toga {to joj tu`ena nije isplatila nov~ani iznos dosu|en presudom broj: P-292/87. treba napomenuti da je pitanje odgovornosti tu`ene zbog neezakonitog postupanja njenih organa ve} raspravljeno dono{enjem presude broj: P-292/87 i da vi{e nije bitno za presu|enje u ovoj pravnoj stvari. stav 2. 2001. stav 2. me|utim.

07. str. 27 . Zakona o obveznim odnosima OBAVEZA PLA]ANJA ZATEZNIH KAMATA U PERIODU OD PADANJA DU@NIKA U DOCNJU DO PRESTANKA GLAVNE TRA@BINE USLJED DENOMINACIJE NE GASI SE PRESTANKOM GLAVNE OBAVEZE. godine. PRESTANAK OBAVEZA (~l. 1992. godine tu`eni dr`i ovo skladi{te u posjedu na osnovu ugovora o zakupu i protivno volji ranijeg zakupca . do 289) Jus retentionis . Iz obrazlo`enja: Prvostupanjskom presudom nalo`eno je tu`eniku da plati tu`itelju zatezne kamate na iznos glavnog duga od 1. odluka broj 38. 06. broj 2/1997. iako je na{ao da je zbog nemogu}nosti ispunjenja prestala tu`enikova obveza na pla}anje glavnog duga (0. odnosno od dana uvo|enja BHD kao plate`nog sredstva do njegove denominacije. Od 1. 1996. godine do 15. Pogre{no je pravno stajali{te `albe da prestanak glavnog duga za sobom povla~i ga{enje i sporednih potra`ivanja. prvostepeni sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je uva`io tu`beni zahtjev.14 BHD) i u tom dijelu njegov tu`beni zahtjev odbio. 08. Valjanost nastanka sporednih obveza uvjetovana je valjano{}u nastanka glavne obveze. 1997.78/97. od 10. do 393) OP[TE PRAVILO (~l. To zna~i da povjerilac ne mo`e vr{iti pravo zadr`avanja na stvarima koje su u njegov posjed do{le protivno volji du`nika.499. Zakona o obligacionim odnosima. 286.28) 4. Prema odredbi ~lana 287. Zakona o obligacionim odnosima VJEROVNIK NEMA PRAVO ZADR@AVANJA DO NAPLATE POTRA@IVANJA POKRETNIH STVARI KOJE JE ZAPOSJEO PROTIV VOLJE DU@NIKA. Prvostepeni sud je pravilno zaklju~io da nisu ispunjeni uvjeti propisani citiranom odredbom Zakona o obligacionim odnosima. pravo zadr`avanja (jus retentionis) pokretnih stvari do naplate potra`ivanja pripada povjeriocu samo u slu~aju ako je u posjed stvari do{ao voljom i saglasno{}u samog du`nika. 295.b) Pravo zadr`avanja (~l. da tu`eni zadr`ava gra|evinski materijal radi naplate potra`ivanja. Nije `alba u pravu kada prigovara da je sud prvog stupnja pogre{no primijenio materijalno pravo kada je tu`itelju dosudio zatezne kamate. Iz obrazlo`enja: Iz ~injeni~nog utvr|enja prvostepenog suda proizilazi da je tu`itelj na osnovu ugovora o zakupu dr`ao u zakupu skladi{te i u isto uskladi{tio svoj gra|evinski materijal.ostaje obaveza za period docnje i kada se glavni dug ugasio ^lanak 295. pa je opravdano uva`io tu`beni zahtjev. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. 1994. ali je nakon toga gra|evinski materijal ostao u skladi{tu.kada ne postoji ^lan 287.tu`itelja zadr`ava gra|evinski materijal radi naplate potra`ivanja koja ima prema tu`itelju.994 YUD) od 17. 295) Zatezna kamata .kada ne postoji Pravo zadr`avanja . broj: P`. 01. ali njihov 302 . Polaze}i od ovog utvr|enja. Zakupni odnos izme|u tu`itelja i zakupodavca je prestao.40 BHD (koji odgovara dugu od 14. godine Bilten VS FBiH.

prestaju samo one sporedne obveze koje dijele njezinu sudbinu. 83 m2 podobno za zaklju~enje ugovora o kori{tenju predmetnog stana. i tim ugovorom drugotu`ilac se obavezao da }e isplatiti 30% cijene novog stana koji }e biti kupljen zajedni~kim sredstvima i dodijeljen na kori{tenje prvotu`itelju. odnosno udru`ivanje sredstava radi finansiranja i izgradnje trosobnog stana u Sarajevu ulica Jovana Kr{i}a. do 311) Ispunjenje ugovora . 1998. te }e na osnovu nje tu`ilac zaklju~iti ugovor o kori{tenju stana. odnosno neispunjavanja glavne obveze. od 19. 1989. Tu`eni je primio ovu uplatu i do danas nije izvr{io povrat svih upla}enih sredstava drugotu`itelja a na ime u~e{}a u zajedni~kom finansiranju kupovine predmetnog stana.sadr`aj obaveze Ugovor o udru`ivanju sredstava .predmet ispunjenja . broj: P`. Dospjele zatezne kamate kao sporedni dug ne dijele sudbinu glavnog duga. ugovora stoji da u slu~aju raskida ugovora banka je du`na izvr{iti povrat svih upla}enih sredstava drugo303 . KAKO SU SVI U^ESNICI IZ UGOVORA ISPUNILI SVOJE OBAVEZE. godine Bilten VS FBiH. Iz obrazlo`enja: Pobijanom presudom tu`ena je du`na izdati tu`iocu J.prestanak nije uvijek me|usobno ovisan jedan od drugog. a i sa SOUR “UPI” Sarajevo OOUR udru`ivanje sredstava za rje{avanje stambenog pitanja porodice J. Istovremeno sa prestankom glavne obveze. “UPI” je ispunio svoje obaveze iz ugovora uplativ{i razliku kupoprodajne cijene koju je potra`ivao izvo|a~ radova. 08.128/98. da je drugotu`ilac u ugovornom odnosu sa tu`enim povodom ispunjenja iste obaveze. do 335) a) Predmet ispunjenja (~l. nakon uvida u prilo`enu dokumentaciju. sve u roku od 15 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. u protivnom. 307. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH.ispunjenje ugovora predajom stana ^lan 307. pa kao takve ostaju i poslije prestanka glavnog duga. rje{enje o pravu kori{tenja jednog trosobnog stana na lokalitetu ulica Jovana Kr{i}a (sada ulica Glod`ina) I-A faza. odnosno koje ~ine sredstvo poja~avanja ili osiguranja povjeriteljevog prava. broj 2/1998. kako to proistje~e iz ~l. godine odobrena sredstva od strane tu`enog za zajedni~ku potro{nju. odluka broj 24. Drugotu`ilac se saglasio da se novi stan uknji`i kao vlasni{tvo tu`enih. povr{ine cca. Zakona o obligacionim odnosima ISPUNJENJE UGOVORA PREDAJOM STANA PREKO UDRU@IVANJA SREDSTAVA RADI FINANSIRANJA I IZGRADNJE STANA JE OBLIGACIONO-PRAVNI ODNOS A NE RADNI SPOR. PA POSMATRANO IZ TOG ASPEKTA. 296.. H. 295 st. 12. drugotu`ilac se odrekao svojih sredstava pod uslovom da novokupljeni stan bude dodijeljen prvotu`itelju kako bi “UPI” mogao slobodno raspolagati svojim stanom na kome sada prvotu`ilac ima stanarsko pravo i taj stan dodijeliti nekome od svojih radnika. 12. da je izme|u njih dana 29. godine zaklju~en ugovor o udru`ivanju sredstava za rje{avanje stambenog pitanja porodice J. H. 2. jer nastaju kao posljedica povrede. ove presude i naknaditi mu tro{kove parni~nog postupka u iznosu od 300 KM. 01. na{ao da su odlukom 09.. stan broj 1. Nije do{lo do raskida ugovora od 29. 1990. godine jer temeljem ~lana 6. da je odluka u cijelosti izvr{ena. strana 24) ISPUNJENJE (~l. PROIZLAZI OBAVEZA TU@ENE NA ISPUNJENJE PREDMETNOG UGOVORA. ova presuda }e zamijeniti takvo rje{enje. Prvostepeni sud je. te zaklju~en ugovor o kupoprodaji stana sa izvo|a~em GP “Bosna”. u posjed stan opisan pod ta~kom 1. 1998. Tu`ena je du`na predati tu`iocu J. a za rje{avanje stambenog pitanja porodice J. Zakona o obveznim odnosima. objekat niz III ulaz I sprat I. dakle.

ZPP-a jer se radi o zahtjevu iste vrste koji se zasniva na bitno istovrsnom ~injeni~nom i pravnom osnovu. Zaklju~eni ugovor daje za pravo tu`iteljima na postavljanje ovakvog zahtjeva i ispunjenje ugovora. 1998. 312. broj: G`.ura~unavanje kod vra}anja Ura~unavanje . a {to bi ukazivalo na eventualni raskid.240/98. Me|utim. i Odluke Vrhovnog suda Federacije BiH. “Igrom” slu~aja su. ovo nije radni spor. godine. du`an je izdati rje{enje o dodjeli na kori{tenje predmetnog stana prvotu`itelju kako bi drugotu`ilac mogao ostvariti svoja prava na stanu u ulici Paramlinskoj broj 13 zbog ~ega se drugotu`ilac i pridru`io tu`bi J. jer za to ima pravni interes a uslovi za naknadno suparni~arstvo ispunjeni su shodno ~lanu 196. ovaj sud jo{ primje}uje da sam tu`eni u `albi navodi da je ugovor zaklju~io prednik tu`ene PBS Udru`ena banka Sarajevo. stoji dokumentacija u spisu jer naslje|ivanjem prava naslje|uju se i obaveze.tu`itelju. Proizlazi da je u pitanju isklju~ivo odbijanje tu`ene kao pravnog sljednika PBS DD Sarajevo. od 16. od 21.337/98. pa iz toga proizlazi obaveza tu`ene na ispunjenje predmetnog ugovora. kako `alba tvrdi. drugotu`ilac uplatio 30% od nov~anih sredstava. broj: Rev. nije dovoljno samo to {to tu`eni ka`e da on jeste raskinuo ugovor. da je tu`ena pravni sljednik istog. pa je na taj na~in. Bez ikakvog su osnova `albeni navodi vezani za kvadraturu spornog stana. stav 2. dakle. da je tu`ena primila uplatu i prenijela je na ra~un izvo|a~a radova GP “Bosna” iz Sarajeva. zaklju~enim sa drugotu`iteljem. Suprotno shvatanju `albe da to ne zna~i i obavezu tu`enog da preda stan tu`itelju. {to je predmet ugovora o udru`ivanju sredstava zaklju~enog izme|u drugotu`itelja i tu`ene jasno odredio kakav i u kojoj kvadraturi je stan. godine Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. s obzirom na postoje}u dokumentaciju i nespornu ~injenicu da povra}aj sredstava nije izvr{en. odnosno da je na taj na~in on jasno izrazio volju za raskid. Prema ovakvom shvatanju tu`enog. ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA PRIMJENJUJU SE I KOD VRA]ANJA AMBALA@E 304 . pa posmatrano iz tog aspekta kako su svi u~esnici iz ugovora ispunili svoje obaveze. str. u potpunosti kao valjane.kod vra}anja ambala`e ^lan 312.14) b) Ura~unavanje ispunjenja (~l. jer se u `albi izri~ito navodi da tu`enik svoje stanove dodjeljuje prema svojoj rang-listi za dodjelu stanova svojim radnicima. Tu`eni u ispunjenju svoje obaveze iz ugovora. tako|e. prihvatila obavezu iz ugovora o udru`ivanju sredstava radi rje{avanja stambenog pitanja porodice J. ovo je obligaciono pravna tu`ba radi ispunjenja obaveze iz ugovora. Suprotno tu`benim navodima prvostepeni sud je izveo sve potrebne dokaze temeljem ~ije pravilne ocjene je imao sasvim pouzdan osnov za dono{enje pobijanih pravnih zaklju~aka daju}i pri tome razloge koje. 13 . prihvata i ovaj sud. te broj ~lanova porodi~nog doma}instva prvotu`itelja.kod vra}anja ambala`e Ura~unavanje ispunjenja . Ne stoji `albeni navod da ugovor o udru`ivanju sredstava je raskinut jer je za to jasno izra`ena volja. Ovo iz razloga {to je odluka o dodjeli stana pravosna`na. Zakona o obligaciom odnosima PRAVILA O URA^UNAVANJU NEDOVOLJNOG NAMIRENJA IZRA@ENA U ^LANU 312. kako se to u toku dokazivanja izri~ito i navodi. da kroz diobeni bilans nije naslije|ena rang-lista ranije udru`ene banke ili tu`ilac kao radnik ali jeste predmetni stan i njegovo finansiranje. 07. stan i njegovo finansiranje pripali tu`enom. Pri tome.. (Iz odluke Kantonalnog suda u Sarajevu. do 313) Ambala`a . 1998. jer nije bio radnik tu`enog. broj 3/2001. 12.

to je neosnovan tu`beni zahtjev za sporni iznos. ukoliko tu`eni ne doka`e da je prilikom vra}anja pojedinih kontingenata ambala`e odre|ivao koji dug ispunjava.tu`ilac nije po{tivao navedenu tu`enikovu izjavu o redoslijedu pla}anja dugova kao {to je bio du`an. ve} je njima naplatio drugo potra`ivanje. ZOO. a ako o tome nema njegove izjave. godine a da vjerovnik . stav 1. odluka broj 23. Zakona o obligacionim odnosima VJEROVNIK BEZ SPORAZUMA SA DU@NIKOM NIJE OVLA[TEN MIJENJATI DU@NIKOVU IZJAVU PO REDU URA^UNAVANJA ISPUNJENJA KADA JE DU@NIK IZRI^ITO ODREDIO SVRHU ISPLATE ZA ODRE\ENU NOV^ANU OBAVEZU IZ ODRE\ENOG RA^UNA I TO VLASTITOM TRASIRANOM MJENICOM KAO INSTRUMENTOM OSIGURANJA PLA]ANJA. u smislu odredbe ~lana 312. {to zna~i da se svaki dug. pri utvr|enju duga u nevra}enoj ambala`i. ura~unavanje vr{i onim redom koji odredi du`nik najkasnije prilikom ispunjenja.red ura~unavanja isplata ^lan 312.prednicima tu`enog kretanje duga izra`eno u pojedinim vrstama ambala`e i ga{enje tog duga vra}anjem istovrsne ambala`e. Smisao propisivanja ovakvog na~ina ura~unavanja i jeste da se najprije gase ispunjenjem starije obaveze. Premda zastara potra`ivanja iz ~lana 374. strana 24) 305 . 05. po kojima kada izme|u istih lica postoji vi{e istorodnih obaveza. od 20. broj 1/2001. objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. obaveze se namiruju redom kako je koja dospjela za ispunjenje. ZOO te~e odvojeno za svaku isporuku robe. da bi se izbjeglo zastarijevanje potra`ivanja. broj: P`. ako se stranke druk~ije ne sporazumiju.00 KM na ime osiguranja pla}anja najamnine. kako to proizlazi i iz izjave njegovog punomo}nika date na ro~i{tu za glavnu raspravu.” (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu. da je tu`eni odredio da navedenim mjeni~nim iznosom pla}a najamninu (zakupninu) za IV i V mjesec 1998. ZOO.tu`eni izdao tu`iocu vlastitu trasiranu mjenicu na iznos od 3. te posljednje stanje duga po pojedinim vrstama ambala`e. ovo ne sprije~ava ura~unavanje nedovoljnog ispunjenja na na~in odre|en u ~lanu 312.Iz obrazlo`enja: Tu`ilac opravdano u `albi prigovara da je prvostepeni sud u ovakvom slu~aju kontinuirane vi{egodi{nje isporuke piva u ambala`i tu`ioca. Iz obrazlo`enja: “S obzirom na nespornu ~injenicu da je du`nik . ZOO. smatra samostalnim. morao imati u vidu odredbe ~lana 312. pa ono {to du`nik ispuni nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve. strana 19) Ura~unavanje ispunjenja . stav 1. Prvostepeni sud je stoga morao uz pomo} vje{taka utvrditi po pojedinim du`nicima . nastao povodom ove isporuke. broj 1/1997. 1997. godine Bilten VS FBiH. (Vrhovni sud Federacije BiH.500.46/96.

godine. 1996. strana 24) 306 . zbog prekida u platnom prometu. i 12. 7.kada dospijeva za isplatu tek dostavom ra~una ^lan 314.c) Vrijeme ispunjenja (~l. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH.dospije}e isplate cijene Vrijeme ispunjenja . godine i potvrda o izvr{enim uslugama od 15. da je dug izmiren kada banci. pa je tu`ena du`na tu`itelju platiti cijenu izvr{enih joj usluga u roku od osam dana od dana dostave tu`be tu`enoj . broj: P`. godine Bilten VS FBiH. odnosno jedinice SDK kod koje se vodi devizni. Rizik gre{ke banke ili jedinice slu`be platnog prometa. godine. 1996. 1996. 1997. Tu`ena je tu`bu (rje{enje o izvr{enju od 21. odluka broj 27.kada dospijeva za isplatu tek dostavom ra~una Ugovor o djelu .kada izmiren ako pla}anje putem slu`be za platni promet Nov~ana obaveza . broj 1/2001. smatra}e se. pa je u docnju sa isplatom cijene izvr{enih usluga do{la tek sa 10. tu`itelj nije tu`enoj dostavio sporni ra~un prije podno{enja tu`be sudu. 10. 9. ukoliko druk~ije nije ugovoreno. Tu`eni na osnovu potvrda o izvr{enim uslugama i narud`be nije mogao znati za cijenu izvr{enih usluga i platiti je tu`itelju. 2000. godine Bilten VS FBiH. stav 1. odnosno dinarski ra~un tu`itelja. Iz obrazlo`enja: Iz spornog ra~una od 17. organizacije da odobri ra~unu vjerovnika iznos ozna~en u nalogu.Op}a uzansa za promet robom broj 26. stav 1. 1999. godine. 177 i 26 OBAVEZA PLA]ANJA CIJENE ZA IZVR[ENE USLUGE NE DOSPIJEVA PRIJE NEGO [TO JE NARU^ILAC UPOZNAT SA VISINOM CIJENE. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH. godine. godine. Zakona o obligacionim odnosima. 314. 5. 1996. 1997. Stoga tu`ena nije pala u docnju sa danom 1. odnosno organizaciji kod koje se vodi ra~un stigne nov~ana doznaka u korist vjerovnika ili nalog (virman) du`nikove banke. godine) primila 2. 12. 10.Op}a uzansa broj 177. nisu “legla” na tu`iteljev ra~un. Zakona o obligacionim odnosima RIZIK GRE[KE ILI ZASTOJA U PLA]ANJU POSREDSTVOM SLU@BE ZA PLATNI PROMET SNOSI DU@NIK. tj. ako se pla}anje vr{i posredstvom banke ili druge organizacije kod koje se vodi ra~un vjerovnika. godine ne proizilazi da je tu`ena pala u docnju sa pla}anjem cijene usluga sa danom 1.307/98. 10. strana 21) Dug .cijene za izvr{ene usluge . 8. od 09. pa se ne mo`e zaklju~iti ni da je isplata izvr{ena. pa se ne mo`e ignorisati tvrdnja punomo}nika tu`itelja data tokom glavne rasprave da upla}ena sredstva.41/00. odluka broj 35. broj: P`. U ovom slu~aju. odnosno zastoja u njihovom radu snosi du`nik. broj 1/1999. od 21. jer je tu`itelj izazvao to zaka{njenje propustiv{i da joj na vrijeme dostavi sporni ra~un . 6. Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 318. 6. Tu`ena nije pru`ila dokaze da je ovakav nalog primljen kod banke. 1996. jer tu`itelj nije dokazao da je tu`enoj dostavio sporni ra~un za pla}anje izvr{enih usluga. a ne 1.kada je dug izmiren ako se pla}anje obavlja preko slu`be za platni promet ^lan 318. 1997.za izvr{ene usluge . 02. Zakona o obligacionim odnosima Op}a uzansa za promet robom br. do 318) Cijena .

Zakona o obligacionim odnosima. primjenom ~lana 368. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. koji je bio na snazi u vrijeme dono{enja prvostepene presude. s obzirom na u me|uvremenu donesene zakone o nov~anom sistemu. do 12.d) Mjesto ispunjenja (~l. `alba je odbijena i potvr|ena prvostepena presuda. 319. Zakona o parni~nom postupku. do 320) Presuda . ve} samo zahtijeva. stav 2. 07. izvr{i konverzija i denominacija glavnice na koju treba obra~unati kamate umanjenjem za sedam decimala (u stvari.mjerodavan momenat dono{enja prvostepene presude @alba . godine. godine Bilten VS FBiH. 1991.371. 01. od 13. da se. nov~ane obaveze se ispunjavaju u mjestu u kome povjerilac ima sjedi{te.valuta obaveze po propisima koji va`e u vrijeme dono{enja prvostepene presude Valuta obaveze . Zbog navedenog. 03. odnosno prema sjedi{tu organizacije kod koje se vode povjerio~eva nov~ana sredstva). Ovaj sud je ovla{ten da u drugostepenom postupku ocijeni zakonitost presude pobijane `albom polaze}i od zakonskih odredaba koje su bile na snazi u vrijeme dono{enja prvostepene presude. Blagovremeno izjavljenom `albom tu`eni pobija prvostepenu presudu. a u to vrijeme je obaveza tu`enog bila izra`ena upravo onako kako je presu|eno prvostepenom presudom. Zakona o parni~nom postupku DRUGOSTEPENI SUD OCJENJUJE ZAKONITOST PRVOSTEPENE PRESUDE U POGLEDU VALUTE NOV^ANE OBAVEZE POLAZE]I OD ZAKONSKIH ODREDABA KOJE SU BILE NA SNAZI U VRIJEME NJENOG DONO[ENJA. predla`e konverziju u KM ovakvim umanjenjem). strana 19) 307 . odluka broj 21. obra~unom glavnice u sada va`e}u valutu (KM) konverzijom Yu dinara po propisima koji su se primjenjivali u sjedi{tu tu`itelja (po odredbama ~lana 320.ispitivanje prvostepene presude u pogledu valute obaveze ^lanovi 338. po~ev od 28.93/99. po{to je presudu primio tek sedam godina nakon dono{enja. broj: P`. a bi}e izvr{ena (dobrovoljno ili prinudno). Iz obrazlo`enja: Prvostepenom presudom obavezan je tu`eni da isplati tu`itelju kamate na iznos od 19. @alba nije osnovana. niti prigovara primjeni materijalnog prava. i 347. po stopi odre|enoj Zakonom o visini stope zatezne kamate.70 Yu dinara. 1991. 1999. Tu`eni u `albi ne osporava ~injeni~na utvr|enja na kojima se prvostepena presuda zasniva. broj 2/1999.

a to je bio du`an i mogao u~initi.zbog nepodno{enja akceptnog naloga na naplatu Zaka{njenje povjerioca . DU@NIK NIJE DU@AN PLATITI ZATEZNE KAMATE NA CIJENU USLUGE SVE DOK NE PRIMI FAKTURU (OBRA^UN) IZ KOJE ]E MO]I UTVRDITI KOLIKO DUGUJE. ^injenica da se pla}anje prodajne cijene (utu`enog iznosa) trebalo izvr{iti putem akceptnog naloga. Zakona o obligacionim odnosima KADA VISINA NOV^ANE OBAVEZE NIJE UTVR\ENA UGOVOROM. strana 25) Akceptni nalog . do 326) Dejstvo zaka{njenje povjerioca . st. st. Naprotiv. i 336. objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. a tu`itelj takvu tvrdnju nije osporio.kad povjerilac dolazi u zaka{njenje ^lan 325. 1997. a to je onog trenutka kada se za utu`eni iznos odobri ra~un tu`itelja. broj 1/2002. pa je pravilna odluka prvostepenog suda o glavnom tu`benom zahtjevu.ako akceptni nalog nije podnesen na naplatu Povjerila~ka docnja . i ~lan 326. Pla}anje akceptnim nalogom smatra se izvr{enim tek kada je akceptni nalog realizovan. a ni u `albi (ako je na njemu teret dokaza) nije iznio ~injenice niti predlo`io dokaze kojima bi se utvrdila okolnost da je ispunio svoju ugovornu obavezu i cijenu platio tu`itelju bilo akceptnim nalogom ili na drugi na~in.e) Zaka{njenje povjerioca (~l. Ne mo`e se smatrati da je sa danom 19.300 DEM na ime prodajne cijene. kod okolnosti da tu`itelj nije dokazao da je akceptni nalog podnio Zavodu za platni promet radi naplate cijene.nepodno{enje na naplatu povjerila~ka docnja Docnja . 1996.kada visina nov~ane obaveze nije utvr|ena ugovorom Zaka{njenje povjerioca . ne li{ava tu`itelja prava da isplatu cijene zahtijeva i sudskim putem. kao dana podno{enja tu`be. Prvostepeni sud je. 07. 2. me|utim.zbog nepodno{enja akceptnog naloga na naplatu ^lanovi 325. jer se nepodno{enje akceptnog naloga Zavodu za platni promet radi naplate cijene. tu`itelj je taj koji je pao u povjerila~ku docnju. odlu~io da je tu`eni obavezan tu`itelju isplatiti utu`eni iznos od 6. 08. ali je pogrije{io kada je odlu~io da zatezne kamate na dosu|eni iznos teku od 19. 1996. 08. nakon provedenih dokaza i njihove ocjene. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je pravilno postupio kada je. 308 . Zakona o obligacionim odnosima POVJERILAC DOLAZI U DOCNJU AKO BEZ OPRAVDANOG RAZLOGA NE PODNESE AKCEPTNI NALOG NA NAPLATU. mo`e uzeti kao da je tu`itelj svojim pona{anjem sprije~io izvr{enje obaveze du`nika. Tu`eni tokom postupka. godine (valute ra~una) a ne od 9. Ovo tim vi{e kada je tu`eni tvrdio da je na dan valute pla}anja imao dovoljno nov~anih sredstava na svom ra~unu. pogre{no odlu~io o zateznim kamatama. u ovom slu~aju. 1. 325. godine.povjerila~ka . godine tu`eni pao u du`ni~ku docnju sa pla}anjem cijene tu`itelju. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu.

godine po dono{enju rje{enja o amortizaciji mjenice.197/99. str. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Zakona o obligacionim odnosima POVJERILAC KOJI JE IZGUBIO MJENICU DATU KAO SREDSTVO OBEZBJE\ENJA PLA]ANJA. Iz obrazlo`enja: Tu`ilac je zahtijevao pla}anje glavnog potra`ivanja iz osnovnog posla jer to potra`ivanje nije mogao naplatiti u roku dospije}a mjenice koju je du`nik dao kao sredstvo obezbje|enja pla}anja iz razloga jer je tu mjenicu izgubio. stav 2. 12. strana 13) Zaka{njenje povjerioca .U konkretnom slu~aju. 1997. NE PREDSTAVLJA UZROK KOJI BI GA OSLOBODIO ODGOVORNOSTI. odluka broj 34. Tu`eni je opravdano odbio platiti dug iz osnovnog posla sve dok je bio izlo`en opasnosti da ponovno plati isti iznos imaocu mjenice. Iz tog razloga je prvostepeni sud trebao utvrditi kada je rje{enje o amortizaciji mjenice postalo pravomo}no i da li je iza tog poslovni broj i datuma tu`eni platio dug pa tek onda odlu~iti o tu`benom zahtjevu za zakonsku zateznu kamatu. i ~lan 326. Pogre{no prvostepeni sud nalazi da je pozivom upu}enom tu`enom od strane tu`ioca da plati dug iz osnovnog posla prestala povjerila~ka docnja predvi|ena ~lanom 325. Ta opasnost je prestala tek pravomo}no{}u rje{enja o amortizaciji mjenice. broj: P`. broj 1/2002. jer je tada prekinuta povjerila~ka docnja i to pozivom tu`itelja tu`enom da plati dug. stav 1.1998. 309 . NALAZI SE U POVJERILA^KOJ DOCNJI OD DANA DOSPIJE]A MJENICE DO DANA PRAVOSNA@NOSTI RJE[ENJA O AMORTIZACIJI MJENICE. PA MU ZA TAJ PERIOD NE PRIPADA PRAVO NA ZATEZNE KAMATE. ZOO ne teku kamate. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu.odgovornost poduzetnika za kra|u vozila na popravci ^lanci 326. i 613. 6. Zakona o obveznim odnosima KOD UGOVORA O DJELU PODUZETNIK UGOVORNE POSLOVE OBAVLJA ZA SVOJ RA^UN I U TOME U NA^ELU SNOSI RIZIK ZA PREDMET UGOVORA SVE DO NJEGOVE PREDAJE NARU^ITELJU. 1996. godine.zbog gubitka mjenice Zaka{njenje povjerioca . objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu. PA I KADA JE IZVR[ENA DOK JE NARU^ITELJ BIO U DOCNJI SA PREUZIMANJEM VOZILA. KRA\A VOZILA IZ NJEGOVE ZANATSKE RADNJE.preuzimanje vozila kod ugovora o djelu Kra|a . 07. tu`eni je pao u docnju sa pla}anjem cijene tek prvim pozivom tu`itelja da plati cijenu a to je podno{enjem tu`be sudu dana 9. 1999. od 14. 25 -26) Zaka{njenje povjerioca . Nakon povla~enja tu`be za glavni dug koji je tu`eni platio dana 8. broj 1/2000. prvostepeni sud je primio na znanje povla~enje tu`be za glavni dug a tu`iocu dosudio zatezne kamate po~ev od 2. stav 2. godine Bilten VS FBiH. pa je po~ev od tog dana i obavezan platiti zatezne kamate.kad povjerilac dolazi u zaka{njenje i dejstvo zaka{njenja ^lan 325. 6. ZOO jer ta docnja u konkretnom slu~aju traje sve do pravomo}nosti rje{enja o amortizaciji mjenice do kada saglasno ~lanu 326.nikako se ne mo`e smatrati slu~ajnom propa{}u stvari Ugovor o djelu . godine. koju tu`ilac nije podnio na naplatu.

pa kada za nju ne bi odgovarao poduzetnik i kada postupa kao ~uvar.prestanak toka zatezne kamate ^lan 337. u na~elu. te poduzeti mjere koje }e kra|u onemogu}iti. Kod ugovora o djelu izvo|a~ radova (poduzetnik) ugovorene poslove obavlja za svoj ra~un i u tome sve do predaje ugovorenog djela. strana 26) OSTALI NA^INI PRESTANKA OBVEZA (~l. 1. nepa`nja i drugi oblici nemarnog odnosa. Tu`enik se u tome ne samo bezuspje{no ve} i neopravdano poziva na tu`iteljevo vjerovni~ko zaka{njenje u preuzimanju vozila. osim kada izra|ena ili popravljena stvar propadne iz uzroka za koje on ne odgovara. u kojem slu~aju se on osloba|a ne samo obveze na predaju stvari ve} i sno{enja bilo kojih drugih {tetnih posljedica. te ne bi odgovarao samo za slu~ajnu propast stvari.Iz obrazlo`enja: Na temelju rezultata provedenog postupka sudovi ni`eg stupnja utvrdili su da je tu`itelj po ugovoru o djelu sklopljenim sa tu`enikom predao tu`eniku 6. koje za naru~ioca nastupe (~lanak 613. odnosno kra|u vozila. snosi rizik za predmet ugovora. odluka broj 38. 2001. ZOO). Me|utim. 1992.prestanak toka zatezne kamate Prijeboj potra`ivanja . a sudovi su utvrdili da je kra|a izvr{ena prije cjelovite ugovorene popravke. Sporno je ko od ugovornih strana snosi rizik za nestanak. jer bi u takvom slu~aju sporno vozilo dr`ao kao ~uvar. Zakona o obveznim odnosima ZOO). kada bi i postojalo na strani tu`itelja vjerovni~ko zaka{njenje. stavak 1. Zakona o obligacionim odnosima OD DANA DOSPIJE]A KASNIJE DOSPJELOG POTRA@IVANJA ISTAKNUTOG U PRIJEBOJ NE TE^E ZATEZNA KAMATA NI NA RANIJE DOSPJELO POTRA@IVANJE UKOLIKO JE U CJELINI PRESTALO PRIJEBOJEM. ZOO. tu`enik se ne bi u ovome slu~aju mogao osloboditi svoje odgovornosti. pa je tu okolnost bio du`an i mogao predvidjeti. kada je vozilo nestalo (ukradeno) iz tu`enikove zanatske radionice. pa ~ak ni do po~etka petog mjeseca. pa da je time rizik i od kra|e pre{ao na njega. 336. Ovakvo ~injeni~no stanje nije me|u parni~nim strankama ni sporno. 310 .252/00. 336. koje se tu`enik obvezao popraviti do po~etka tre}eg mjeseca te godine. godine Bilten VS FBiH. Kra|a vozila iz tu`enikove zanatske radionice ne predstavlja uzrok koji bi tu`enika osloba|ao odgovornosti. {to bi dovelo do izra`ene nesigurnosti u sklapanju ove vrste pravnih poslova. pogodovalo bi mu na {tetu naru~ioca i nesavjesno postupanje. do 343) Kompenzacija . Sudovi su nadalje utvrdili da tu`enik nije u ugovorenom roku izvr{io ugovorene popravke. od 25. Kra|a je protupravno prisvajanje tu|e stvari. Tu`itelj nije bio du`an preuzeti vozilo a time nije ni mogao do}i u vjerovni~ko zaka{njenje sve dok vozilo nije bilo u cjelini popravljeno. Sudovi ni`eg stupnja opravdano nisu prihvatili ovu tu`enikovu tvrdnju. pogotovo kada se ima u vidu vrijeme i na~in na koji se to dogodilo. Kra|a se nikako ne mo`e smatrati slu~ajnom propa{}u stvari u smislu ~lanka 326. do 359) a) Prijeboj (kompenzacija) (~l. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. 1. stav 2. godine o{te}eno putni~ko vozilo na popravku. broj: Rev. ve} se naprotiv radi o uzroku za koji on mora snositi odgovornost uz poznatu ~injenicu ~estih kra|a automobila. broj 1/2001. a ostao bi i dalje odgovoran za nestanak ili o{te}enje koje bi nastalo njegovom nepa`njom ili usljed doga|aja za koji snosi odgovornost (~lanak 326.

82 USD. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH.fiskalnog karaktera. te 77.000 DEM. godine.255. a da tu`ena primljeni iznos po osnovu kredita. jer od tog dana ne bi bilo mogu}e obra~unati zatezne kamate u korist tu`ioca (u smislu ~lana 337. {to bi zna~ilo da se sni`eni tu`beni zahtjev odnosi samo na kamate. du`na platiti utu`eni iznos. dakle.90 DEM prema tu`iocu. 1998. godine Bilten VS FBiH. strana 28) Kompenzacija . stav 2. 08. 1997. tada zajedni~ke Vlade R/FBiH. nakon izjave o prijeboju smatra se da je prijeboj nastao onog ~asa kada su se zato stekli uslovi. da uplati 1. s obzirom na njeno potra`ivanje utvr|eno rje{enjem Ministarstva finansija RBiH. Zakona o deviznom poslovanju. a koje je istakla za prijeboj sa onim {to tu`ilac od nje potra`uje.nije mogu}e sa potra`ivanjem javne da`bine ^lan 341. odluka broj 28. broj 2/1997. s obzirom na to da je protekao rok na koji je kredit odobren. od 13. prvostepeni sud je utvrdio da je tu`ena. 07. godine. odluka broj 39. Ista nije kompenzabilna. od 29. o obavezi uplate javne da`bine. osporila je `albom prvostepenu presudu. postupaju}i po ugovoru o kratkoro~nom kreditu koji je me|u strankama zaklju~en dana 16. jer smatra da su. zajedno sa ugovornom i zatenom kamatom. Ako bi sud u ponovnom postupku utvrdio da je ovo ta~no. godine Bilten VS FBiH. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. morao bi kod utvr|ivanja visine duga u zateznim kamatama utvrditi kada je dospjelo potra`ivanje tu`enog stavljeno u prijeboj. ta~ka 1. tako da od dana dospije}a kasnijeg potra`ivanja kamate ne teku ni na ranije dospjelo glavno potra`ivanje po{to je toga ~asa prestalo). 10. s obzirom na prirodu obaveze tu`ioca koja je javnog . ZOO. te joj dozna~io na ozna~eni ra~un iznos od 2. 1994. 10. a da dug nije vra}en.164. u iznosu od 2. u smislu odredaba ~lana 341. 12. broj: P`. postojali uslovi da se prebiju njihova me|usobna potra`ivanja. kakva je tra`bina tu`ioca. broj: P`.223/97. Tu`ena. koji je dospio za vra}anje dana 03.590. nije vratila tu`iocu. strana 22) 311 . na ime obavezne prodaje 15% deviznog priliva propisanog ~lanom 65.10 USD.Iz obrazlo`enja: Tu`eni u `albi tvrdi da je kompenzacijom izvr{enom u avgustu 1996. od 20. ZOO i ne mo`e se isticati u prijeboj sa tra`binom iz gra|ansko-pravnog odnosa. po osnovu ugovora o kratkoro~nom kreditu. koja ni `albom ne osporava utvr|enje prvostepenog suda da je du`na tu`iocu utu`eni iznos po osnovu ugovora o kreditu. 1994. 01. broj 1/1998. Iz obrazlo`enja: Tokom postupka me|u strankama nije bilo sporno da je tu`ilac. 1994.nije mogu}a sa potra`ivanjem javne da`bine Prijeboj potra`ivanja .KOMPENZIRATI SA POTRA@IVANJEM DU@NIKA FBiH PO OSNOVU JAVNE DA@BINE. godine. godine podmirio glavni dug. 1994.825. godine.UGOVORA O KREDITU NE MO@E SE PREBITI . Radi se.000. na ime ispunjenja obaveze pozajmice deviza za odbrambene potrebe RBiH. nije osnovan iz slijede}ih razloga: Tu`ilac je obavezan rje{enjem Ministarstva finansija. od 13.121/97. Imaju}i u vidu navedeno ~injeni~no stanje. pa je postavljenom zahtjevu tu`ioca udovoljeno.854. pa. Zakona o obligacionim odnosima POTRA@IVANJE IZ OBLIGACIONOG ODNOSA . odobrio tu`enoj kredit sa rokom vra}anja do ~etiri mjeseca. ta~ka 1. Prigovor prijeboja istaknut po tu`enoj.

i 12. ako i postoji. repromaterijala i opreme stavljaju se u odnos sa obavezama preduze}a prema Federaciji po osnovu nepla}enih carina. pa tu`eni ne mo`e sa uspjehom izjaviti da kompenzira dosu|eno potra`ivanje sa potra`ivanjem koje ima njegov zakonski zastupnik kao fizi~ko lice prema tu`itelju. odluka broj 31. broj 2/2000. Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu po~etne bilanse preduze}a za privatizaciju POTRA@IVANJA PREDUZE]A SA DR@AVNIM KAPITALOM PREMA FEDERACIJI BiH NASTALA ISPORUKOM GOTOVIH PROIZVODA. Potra`ivanja preduze}a sa dr`avnim kapitalom od Federacije nastala isporukom gotovih proizvoda. ozna~en kao dioni~ko dru{tvo. Potra`ivanjem M.. Iz obrazlo`enja: Potra`ivanje tu`itelja koje je predmet ovoga spora nastalo je izme|u tu`itelja kao povjerioca i tu`enog kao du`nika. POREZA. odnos izme|u dva pravna lica. nije potra`ivanje koje je nastalo iz obligacionog odnosa tu`enoga kao povjerioca i tu`itelja kao du`nika.ga{enje glavnog duga i potra`ivanja u postupku privatizacije Privatizacija preduze}a . Zakona o po~etnoj bilansi stanja preduze}a i banaka i ~lana 18 . Zakona o po~etnoj bilansi stanja preduze}a i banaka ^lan 18 . od 10. uga{eno u smislu ~lana 8. ali se u `albi ne tvrdi da postoje 312 . poreza doprinosa i finansijskih pozajmica i za vrijednost potra`nog salda se uve}ava dr`avni kapital.Kompenzacija . NO I TADA SE MOGU UTVR\IVATI U PARNICI PRED SUDOM AKO JE SPORAN OSNOV I VISINA. pa makar on bio i vlasnik tu`enoga. podlije`e obavezi privatizacije. ~lanovi 10.1. REPROMATERIJALA I OPREME GASE SE U POSTUPKU PRIVATIZACIJE SAMO AKO POSTOJE POTRA@IVANJA FEDERACIJE PO OSNOVU NEPLA]ENIH CARINA.. Imovina vlasnika tu`enog nije i imovina tu`enoga (i obratno) i zakon izri~ito zabranjuje takva mije{anja imovine. Zakona o po~etnom bilansu stanja preduze}a i banaka (“Sl. novine FBiH”.M. 2000. nije vidljivo da li tu`itelj. i 12. Zakona o obligacionim odnosima NE MO@E SE ISTA]I U PRIJEBOJ OSOBNO POTRA@IVANJE VLASNIKA TU@ENE PRAVNE OSOBE PREMA POVJERIOCU TU@ENOG. 5. t. dakle.17/00. ta~ka 4. ~lanovi 10. 5. DOPRINOSA I FINANSIJSKIH POZAJMICA. kao fizi~kog lica i povjerioca. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Iz obrazlo`enja: Tu`ena prvi put u `albi tvrdi da je potra`ivanje tu`itelja. broj 12/98). no ako je i tako.ne mo`e sa potra`ivanjem vlasnika tu`ene pravne osobe ^lan 336.ga{enje potra`ivanja i dugova prema Federaciji BiH ^lan 8. strana 23) Federacija Bosne i Hercegovine . dok se vrijednost dugovnog salda umanjuje (~lan 8. 10. Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izradu po~etne bilanse preduze}a za privatizaciju). ovaj `albeni prigovor nije osnovan. Iz spisa.i. t. broj: P`. godine Bilten VS FBiH.kada je potrebno izja{njenje Agencije za privatizaciju prilikom upisa Privatizacija preduze}a . me|utim.ne mo`e sa potra`ivanjem vlasnika tu`ene pravne osobe Prijeboj (kompenzacija) .

kao vlasniku toga kapitala. godine.tra`bine prema Federaciji BiH iskazane u pasivnoj podbilanci su neutu`ive ^lanci 10. Tra`bina je nastala u 1995. Tu`itelj je u vrijeme nastanka tra`bine poslovao kao dioni~ko dru{tvo internih dioni~ara. broj 2/2000. u su{tini.21/00. NE MOGU SE OSTVARIVATI U PARNICI. jer je po sili zakona do{lo do zamjene ispunjenja. odnosno njezina obaveza prema tu`itelju gasi. stanja poduze}a i banaka). godine Bilten VS FBiH. tu`itelj podlije`e postupku privatizacije po odredbama Zakona o privatizaciji poduze}a. Naime. odnosno dru{tveni kapital koji se privatizira (~lanak 12. koje je ovla{teno u postupku privatizacije odlu~iti da li }e ih vratiti ili upisati kao dioni~ki kapital (~lanak 2. Zakona o po~etnoj bilanci. Uredbe o na~inu utvr|ivanja i realizaciji javnog duga Federacije Bosne i Hercegovine nastalog za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti TRA@BINE PODUZE]A OD FEDERACIJE BiH KOJE SE U POSTUPKU PRIVATIZACIJE ISKAZUJU U PASIVNOJ PODBILANCI. kako je tu`ena poricala postojanje obveze. Zakona o utvr|ivanju i ostvarivanju tra`bina nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti ^lanak 10. Sem toga. ~ime se njegova tra`bina prema tu`enoj. Tu`itelj je nadalje bio du`an prema ~lanku 18. Dakle. dakle.potra`ivanja Federacije prema tu`itelji iz navedenih osnova.ispravka stanja u po~etnoj bilanci Po~etna bilanca . 4. prije provo|enja postupka privatizacije poduze}a i banaka. umjesto pla}anja dugovanog iznosa do{lo je do umanjenja dr`avnog kapitala kojim upravlja tu`ena. da bi u postupku odobravanja privatizacije i po~etne bilance stanja tu`itelja. za cjelokupan iznos duga. 10. Zakona o po~etnoj bilanci stanja poduze}a i banaka ^lanak 6. bila nepravilno o{te}ena za iznos za koji je umanjen dr`avni kapital. i Uredbe o metodologiji za pripremu programa i izrade po~etne bilance poduze}a za privatizaciju isknji`iti dugovani saldo tu`ene Federacije i za taj iznos umanjiti dr`avni (dru{tveni) kapital. 2000. po odredbi ~lanka 8. ~ije dionice su postale tra`bine prema poduze}u. Uredbe o reviziji prethodno izvr{ene vlasni~ke transformacije). a nije do dono{enja ni`estupanjskih presuda izmirena. Budu}i da tu`iteljeva tra`bina spada u one koje su progla{ene i javnim dugom temeljem ~lanka 6. Zakona o utvr|ivanju i ostvarivanju tra`bina nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti. Zakona o po~etnoj bilanci stanja poduze}a i banaka. bilo je neophodno u ovoj parnici utvrditi postojanje tra`bina. od 24. nastala je i obveza ispravke stanja iskazanog u po~etnoj bilanci i po odredbi ~lanka 10. a tu`ena mo`e zahtijevati ispravku po~etnog bilansa tu`itelja kod nadle`ne agencije za privatizaciju ako se utvrdi da postoje uvjeti za primjenu naprijed navedenih propisa. nastalog za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnos- 313 . to~. broj: P`. i 12. strana 24) Javni dug . stavak 3. U tome postupku bio je du`an sporne tra`bine prema Federaciji BiH kako to pravilno tvrdi revizija iskazati u pasivnoj podbilanci. Uredbe o na~inu utvr|ivanja i realizaciji javnog duga tu`ene Federacije. odluka broj 32. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. Iz obrazlo`enja: Svojom tu`bom u kojoj je predlo`io izdavanje platnog naloga tu`itelj zahtijeva da mu tu`ena plati cijenu isporu~enih proizvoda robe i pru`enih usluga za potrebe Logisti~ke baze Prvog korpusa Armije BiH. za taj iznos bio umanjen dr`avni. pa bi pla}anjem tu`ena.

i “Sl. 06. 348. list RBiH”. ta~ka 1. poreza i drugih pristojbi u koje spada i naknada istaknuta u prijeboj.i prestanak bankarske garancije ^lanovi 348. od 1. i 1087.ti.300/99. 6. nedvojbeno slijedi da tu`itelj bez obzira na to da li je nad njim okon~an postupak privatizacije. strana 19) Gradsko gra|evinsko zemlji{te . Zakona o izvr{nom postupku ^lan 73. Zakona o obligacionim odnosima propisano da se potra`ivanja. broj: Rev-232/02. o naknadi koja se ure|uje u administrativnom postupku i ne napla}uje po istim principima kao potra`ivanja iz gra|ansko-pravnog odnosa. ne mogu kompenzirati. odluka broj 33. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu NAKNADA ZA KORI[TENJE GRA\EVINSKOG ZEMLJI[TA NE MO@E SE ISTICATI U PRIJEBOJ SA OBLIGACIONO-PRAVNIM POTRA@IVANJEM (NPR.naknada za kori{tenje nije kompenzabilna sa obligaciono-pravnim potra`ivanjem Prijeboj (kompenzacija) .. a odredbom ~l. koja se ne mogu zaplijeniti po pravilima izvr{nog postupka. Zakona o gra|evinskom zemlji{tu (“Sl. 2000. 3/93 i 13/94). (Presuda Vrhovnog suda FBiH. broj 1/2004. ne mo`e tu`bom ostvarivati od tu`ene tra`binu koju zahtijeva. Zakona o izvr{nom postupku propisana nemogu}nost provo|enja izvr{enja na potra`ivanjima po osnovu doprinosa.prestanak usljed novacije obaveze za koju je izdata Novacija . br. 2004. br. broj: P`. 209. odluka broj 26. list SRBiH”. do 352) Bankarska garancija . Iz obrazlo`enja: Potra`ivanje tu`enog istaknuto u prijeboj sa~injava naknada za kori{tenje gra|evinskog zemlji{ta. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 209. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. revizija je uva`ena. UKOLIKO DRUGA^IJE NE PROIZILAZI IZ NJENOG SADR@AJA. kako to pravilno i zaklju~uje prvostepeni sud. PRESTAJE I GARANCIJA.ne mo`e izme|u naknade za kori{tenje gra|evinskog zemlji{ta i obligaciono-pravnog potra`ivanja ^lan 341. 314 . 350. 73. godine Bilten VS FBiH. obje ni`estupanjske presude preina~ene na na~in kako je to odlu~eno u izreci ove presude. strana 24) b) Obnova (novacija) (~l. Kako je odredbom ~l. Zakona o obligacionim odnosima AKO JE NOVACIJOM (PROMJENOM PREDMETA OBAVEZE) PRESTALA OBAVEZA ZA ^IJE JE OBEZBJE\ENJE DATA BANKARSKA GARANCIJA. prvostepeni sud je pravilno postupio kada je na{ao da prigovor kompenzacije nije osnovan. godine Bilten VS FBiH. IZ UGOVORA O GRA\ENJU). opet. iz ~ega. 1/90 i 19/90. broj 2/2000. dakle. Radi se. od 20.~l. 34/86. a sredstva koja se ostvare od te naknade mogu biti kori{tena samo u odre|ene namjene . 341. ta~ka 1. Kako iz svega iznijetog slijedi da su sudovi ni`eg stupnja pogre{no primijenili materijalno pravo kada su usvojili tu`beni zahtjev.

tu`enog u ime druga dva tu`ena (u smislu ~lana 417. prenovom . koji su bili u primjeni na dan sastavljanja protokola o utvr|enju duga. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. ZOO). Me|utim. 10/94 i 13/94). Zakona o obligacionim odnosima o dejstvu novacije.u slu~aju solidarne obaveze Solidarna obaveza . Tu`eni su. a takva je garancija izdata u konkretnom slu~aju. 11. ako iz njenog sadr`aja i uvjeta pod kojim je izdata ne bi druga~ije proizilazilo. Zakona o deviznom poslovanju (“Sl.Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 1087. list RBiH”.novacijom izvr{enom sa jednim solidarnim du`nikom osloba|aju se obaveze i ostali du`nici. godine. odnosno Zakona o promjeni vrijednosti dinara. broj: P`. Iz navedenog slijedi da je prvostepeni sud opravdano na{ao da je tu`beni zahtjev na isplatu duga u revalorizovanom iznosu u DEM u odnosu na prvo i tre}etu`enog neosnovan. ZOO. PREDSTAVLJA NOVACIJU OBAVEZE. strana 25) 315 . te ~lana 64. UZ PRIMJENU VALUTE PLA]ANJA. Kao posljedica prestanka postoje}e obaveze. godine Bilten VS FBiH. 2000. u vezi sa ~lanom 12. koja je prestala novacijom ugovora (novacija u pogledu predmeta obaveze . 01. Zakona o unutra{njem platnom prometu (“Sl. ZOO). nastalo je u Yu dinarima. ako bankarska garancija sadr`i klauzulu “bez prigovora”. broj 5/95 i 10/95). po mi{ljenju ovoga suda. kao tada va`e}oj doma}oj valuti. godine. strana 28) Novacija . 1998. iz 1994. broj 1/1998. banka ne mo`e prema korisniku isticati prigovore koje mo`e isticati nalogodavac kao du`nik prema korisniku po obezbije|enoj obavezi. br. ima pravo prigovora koji se odnosi na identitet obaveze za koju je izdata garancija. ukazuju}i na to da garancija nije izdata za pla}anje cijene robe koja je isporu~ena njenom nalogodavcu ve} za drugu njegovu obavezu prema korisniku garancije. a postoje}a sredstva obezbje|ivala bi i novu obavezu ukoliko bi to bilo posebno ugovoreno (sa jemcem ili zalogodavcem). broj: P`. kako opravdano primje}uje prvostepeni sud. ostali solidarni du`nici ostaju u obavezi za preostali dio nenovirane obveze). odluka broj 39. i 417. na temelju odredaba Zakona o novcu iz 1992. Zakona o obligacionim odnosima. od 20. to nije mogao u~initi zastupnik II . ali oni ne postaju obveznici novirane obaveze . banka. 61. Banka se upravo ovim prigovorom i poslu`ila. mogli. odluka broj 34. godine Bilten VS FBiH. broj 2/2000. PA AKO JE IZVR[ENA NA OSNOVU SPORAZUMA JEDNOG OD SLJEDNIKA PREDUZE]A I POVJERIOCA. mogu se analogno primijeniti i kod bankarske garancije. i na taj na~in promijeniti i obim i predmet obaveze (izvr{iti novaciju). (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. postupaju}i u okviru odredaba ~l. prestaju i sredstva koja su je obezbje|ivala (~lan 350. izvr{iti dobrovoljnu revalorizaciju duga konverzijom u DEM. kao izdavalac garancije.28/00.novacija sa jednim od solidarnih du`nika ^lanovi 348. Odredbe ~lana 350. me|utim. no. od 23. i moglo se u vrijeme podno{enja tu`be zahtijevati samo u BH dinarima. list RBiH”.jedino ako se novacija ograni~i na dio obveze jednog od solidarnih du`nika. ~iji su tu`eni sljednici. Zakona o obligacionim odnosima DOBROVOLJNA REVALORIZACIJA DUGA RANIJEG ZAJEDNI^KOG PREDUZE]A.276/97.~lan 348. OSTALI SLJEDNICI SU OSLOBO\ENI OBAVEZE. Iz obrazlo`enja: Potra`ivanje tu`itelja prema zajedni~kom preduze}u.

U ovom slu~aju. 263. tj. 354. godine. mo`e do}i samo usljed objektivne fizi~ke nemogu}nosti ispunjenja obaveze. list SFRJ”. 24/76 i 17/90) koji ure|uju predratne obaveze prednika tu`enoga kao osiguravatelja iz osnova autoodgovornosti. Neposredna ratna 316 . Zakona o obligacionim odnosima jer je obaveza tu`enoga izra`ena u novcu (generi~na obaveza). 173. bez osnova je pozivanje tu`enoga na odredbu ~l. a samo posredno poti~e iz ugovora zaklju~enog izmedu tu`enoga kao osiguravatelja i njegovog osiguranika. do 197. 200. u ispunjenju osiguranikove obaveze koja ne poti~e iz ugovora sa o{te}enim. te ~l. ZOO).za predratne obaveze Obavezno osiguranje od autoodgovornosti . do 356) Autoodgovornost . pa je bez osnova pozivanje tu`enoga na odredbu ~l. U pitanju je obaveza naknade vanugovorne {tete o{te}enom prouzrokovane upotrebom motornog vozila osiguranika tu`enog. broj 6/98) na iznos naknade {tete (glavnica) odre|ene izvr{nim ispravama i vansudskim poravnanjima iz osiguranja. list RBiH”. kao i ~l. broj 2/96) za period od tri godine od dana prestanka ratnog stanja obustavlja se izvr{enje pravosna`nih sudskih presuda donesenih po osnovu naknade {tete nastale do 6. Osnov te obaveze tu`enoga nalazi se neposredno u zakonu. ZOO) i da je prestala obaveza tu`enoga zbog nemogu}nosti ispunjenja (~l. Po odredbama Zakona o osnovama sistema osiguranja imovine i lica (“Sl. Zakona o obligacionim odnosima.. O osnovu odgovornosti i obimu naknade odlu~uje se po pravilima o odgovornosti usljed upotrebe motornog vozila.c) Nemogu}nost ispunjenja (~l. Do prestanka obaveze. pa posljedice agresije nemaju uticaja na osnovanost i visinu obaveze tu`enoga. Prema odredbi ~lana 9. i 354. 354. 185. ne obra~unavaju se kamate za ~itav period rata. novine Federacije BiH”. A to zna~i da se o obavezama tu`enoga sudi po propisima o vanugovornoj (deliktom prouzrokovanoj) {teti. dakle. 263. A TERETILE SU NJIHOVE PRAVNE PREDNIKE. koju pretrpi `rtva saobra}ajne nezgode izazvane upotrebom motornog vozila. u smislu navedene odredbe. njegov osiguranik. 354. a prema ~lanu 37.doma}a dru{tva osiguranja odgovaraju za predratne obaveze ^lanovi 263. po odredbama ~l. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju imovine i osoba (“Sl. aprita 1992. u pitanju je nov~ana obaveza tu`enog po osnovu autoodgovornosti (naknada {tete). koja se odnosi na osloba|anje du`nika od odgovornosti za {tetu nastalu neispunjenjem. odnosno korisnik motornog vozila. pa kako je u pitanju “ugovorno obavezno osiguranje” da su ispunjeni uslovi za osloba|anje tu`enoga od odgovornosti za {tetu (~l. odnosno propa{}u individualno odre|ene stvari koja je predmet obaveze ili apsolutne nemogu}nosti izvr{enja radnje. Iz obrazlo`enja: Nisu osnovani `albeni navodi tu`enog da posljedice agresije na Bosnu i Hercegovinu u odnosu na tu`enoga “imaju karakter vi{e sile”. Zakona o obligacionim odnosima DOMA]A DRU[TVA OSIGURANJA ODGOVARAJU ZA OBAVEZE PO OSNOVU OBAVEZNOG OSIGURANJA OD AUTOODGOVORNOSTI KOJE SU NASTALE PRIJE AGRESIJE NA BiH. Tako|e. po osnovu obaveznog osiguranja. odnosno neposredne ratne opasnosti u Bosni i Hercegovini.. osiguravatelj je bio du`an da naknadi svu {tetu do visine ugovorenih osiguranih svota. Zakona o pretvaranju kapitala dru{tva osiguranja i reosiguranja u RBiH (“Sl. odnosno zaka{njenjem u ispunjenju ugovorne obaveze. dakle. na li~nim dobrima i imovini koju bi bio du`an da nadoknadi vlasnik. do 205. Zakona o obligacionim odnosima. br. do 178.

Propis ~lana 354. godine. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH. a pravni prethodnik tu`ioca da mu za to plati ugovorenu naknadu najkasnije do 25. 354. 124. 06. 1992. postane nemogu}e usljed okolnosti zbog kojih du`nik ne odgovara. 01. strana 33) Prestanak obaveze . jer da nije dokazao nastavak nemogu}nosti izvr{enja ugovorne obaveze za koju ne odgovara (~l.). 1996. U ovakvoj situaciji prvostepeni sud je zaklju~io da je tu`eni u obavezi da izvr{i svoju ugovorenu obavezu na osnovu ~l. Iz obrazlo`enja: Predmet spora u ovoj parnici je zahtjev tu`ioca za ispunjenje ugovora o gra|enju.73/98. od 21. ZOO) i sudio tako {to je udovoljio tu`benom zahtjevu. a tu`ilja kamate zahtijeva po~ev od dana 27. Povodom `albe tu`enog drugostepeni sud je preina~io prvostepenu presudu tako {to je odbio tu`beni zahtjev iz ovih razloga: Na sporni slu~aj ima se primijeniti propis iz ~l. Tako du`nikove 317 . U NA^ELU. godine) izvede odre|ene radove (asfaltiranje lokalnih puteva u L. Tu`eni nije ispunio svoju obavezu. po kome se tu`eni obavezao da do odre|enog roka (30. 1996. 01. a pravni prethodnik tu`ioca jeste i to u cijelosti i u ugovorenom roku. 12.Fond za puteve i ure|enje gra|evinskog zemlji{ta op{tine i tu`eni zaklju~ili ugovor 14. po~etak ratnog stanja. broj: P`. jer da je u odgovoru na tu`bu naveo ~injenice da je do nastale situacije do{lo zbog naknadno nado{lih okolnosti (nagli skok cijena sirovina za asfaltiranje puteva. U pitanju je prestanak obaveze zbog nemogu}nosti ispunjenja obaveze od strane tu`enog iz uzroka za koje ne odgovara. Nemogu}nost ispunjenja ne}e u svakom slu~aju izazvati ovo dejstvo. 1998. Na osnovu nespornih navoda stranaka i rezultata sprovedenih dokaza u postupku pred ni`estepenim sudovima utvr|eno je da su pravni prethodnik tu`ioca . 1992. a nisu utvr|ene ni sve potrebne ~injenice. 1992. 354. DOVODI DO PRESTANKA OBLIGACIJE. ZOO kojim je propisano da obaveza prestaje kad ispunjenje radnje. U prednjem se u bitnom iscrpljuju drugostepene presude.zbog nemogu}nosti ispunjenja ^lan 354. broj 2/1998. Po ocjeni ovog revizijskog suda ni`estepene presude su donesene uz nejasnu primjenu materijalnog prava. 04. godine. ZOO reguli{e prestanak obligacije zbog nemogu}nosti ispunjenja. godine. zabrana izvo|enja radova na asfaltiranju puteva od nadle`nog ministarstva. 12. Zakona o obligacionim odnosima OBAVEZA DU@NIKA ZBOG NEMOGU]NOSTI ISPUNJENJA NE]E PRESTATI UKOLIKO JE DO NEMOGU]NOSTI ISPUNJENJA DO[LO IZ UZROKA ZA KOJE ON SAM ODGOVARA.opasnost u Bosni i Hercegovini prestala je sa danom 23. SAMO TRAJNA NEMOGU]NOST. a na osnovu kojih je drugostepeni sud zaklju~io da je tu`beni zahtjev neosnovan. godine Bilten VS FBiH. progla{avanje tu`enog za preduze}e od posebnog zna~aja za odbranu RS i anga`ovanje sredstava i ljudstva tu`enog za odbranu RS) i da je za odluku o sporu bez zna~aja ~injenica da li je mogu}nost ispunjenja obaveze od strane tu`enog nastupila prije roka koji je odre|en za ispunjenje obaveze ili poslije isteka tog roka. koja predstavlja njen predmet. A NITI IZAZVATI PRESTANAK OBLIGACIONO-PRAVNOG ODNOSA AKO JE NAKNADNO NADO[LA NEMOGU]NOST NASTUPILA ZBOG NAKNADNO NADO[LIH IZMIJENJENIH OKOLNOSTI. odluka broj 36. Zakona o obligacionim odnosima (dalje: ZOO). godine.

obaveze po ovom propisu ne}e prestati ukoliko je do nemogu}nosti ispunjenja do{lo iz uzroka za koje on sam odgovara, a niti izazvati prestanak obligaciono-pravnog odnosa ako je naknadno nado{la nemogu}nost ispunjenja nastupila zbog naknadno nado{lih izmijenjenih okolnosti (potres, poplava, nagli skok cijena odre|enih roba i sl). Du`nik }e u prvom slu~aju zbog nemogu}nosti da ispuni svoju obavezu dugovati povjeriocu naknadu {tete koju ovaj trpi zbog toga (obligacija ne prestaje nego dolazi do izmjene njene sadr`ine), a u drugom slu~aju dolazi do eventualne primjene propisa o raskidu ugovora ili izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti (~l. 130 do 136. ZOO). Za pravovaljani prestanak du`nikove obaveze zbog nemogu}nosti njenog ispunjenja iz bilo kog razloga, nu`no je potrebno da je nemogu}nost nastupila prije, a ne nakon dospjelosti du`nikove obaveze. U na~elu, samo trajna nemogu}nost, po navedenim uslovima, dovodi do prestanka obligacije. Privremena nemogu}nost, ako nije druk~ije ugovoreno ili propisano, ne dovodi do prestanka obligacije. Kao trajna nemogu}nost ispunjenja obaveze tretira se samo ona privremena nemogu}nost ukoliko ona dovodi u pitanje postizanje cilja obligacije zbog toga {to povjerilac nema interesa za ispunjenje obaveza poslije odre|enog roka. U konkretnom slu~aju ni prvostepeni ni drugostepeni sud nisu iznijeli svoje su|enje o tome da li se ovdje radi o trajnoj ili privremenoj nemogu}nosti ispunjenja preuzete ugovorne obaveze od strane tu`enog, niti je drugostepeni sud obrazlo`io da li su sve ove okolnosti na koje se naziva tu`eni, ili samo neki od njih, uticale na ispunjenje obaveze od strane tu`enog i u kojoj mjeri, niti da li sve one ili neke od njih izazivaju prestanak obligacije zbog nemogu}nosti ispunjenja obaveze iz uzroka za koje tu`eni ne odgovara ili su u pitanju okolnosti koje ~ine razlog za raskid ugovora ili izmjenu ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Izneseni razlozi upu}uju na ostvarenje pogre{ne primjene materijalnog prava, kao i na to da u odnosu na potrebne materijalno-pravne pretpostavke nedostaju podaci ~injeni~ne prirode, pa je stoga obje ni`estepene presude valjalo ukinuti i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno su|enje (~l. 395. st. 2. ZPP-a). (Vrhovni sud Republike Srpske, broj: Rev.68/96, od 17. 12. 1996. godine Bilten VS RS, broj I/1999, odluka broj 61) Automobil - ozna~en po tipu i vrsti predstavlja generi~nu stvar Ugovor o prodaji - obaveza predaje automobila kao generi~ne stvari ^lan 355. Zakona o obligacionim odnosima PRODAVAC MO@E BITI OBVEZAN DA U ISPUNJENJU UGOVORA PREDA MOTORNO VOZILO ODRE\ENE VRSTE I TIPA, JER SE RADI O GENERI^NOJ, A NE INDIVIDUALNO ODRE\ENOJ STVARI. Iz obrazlo`enja: Prema utvr|enju prvostepenog suda parni~ne stranke su zaklju~ile ugovor o prodaji putni~kog vozila marke VW Golf CL D/4 (bli`e oznake su u predra~unu). Iz toga proizilazi da se radi o stvari odre|enoj po rodu, a ne o individualno odre|enoj stvari. Tu`itelj zahtijeva predaju putni~kog automobila odre|ene vrste i tipa sa posebnim karakteristikama (~etvora vrata i dr). Takav automobil je generi~na stvar (a individualno odre|ena stvar postao bi posebnim obilje`avanjem broja {asije i motora i registracijom - dobijanjem registarskog broja). Kako rok ne propada, tu`eni je mogao biti obvezan na ispunjenje ugovorne obaveze, predaju automobila odre|ene vrste i tipa, i kad je ispunjenje ove obaveze bilo ote`ano zbog u me|uvremenu nastupjelih ratnih dejstava. Ako su 318

okolnosti iz ~lana 133. Zakona o obligacionim odnosima nastupile prije padanja tu`enog u docnju, tu`eni je morao tu`bom zahtijevati raskid ugovora, {to nije u~inio. Po{to nije nastupila objektivna nemogu}nost ispunjenja, nema uvjeta za primjenu ~lana 137. a ni ~lana 354. Zakona o obligacionim odnosima. Zato je prvostepeni sud pravilno postupio kada je udovoljio tu`benom zahtjevu, primjenom ~lana 355. ZOO, jer iz ugovora ne proizilazi da se tu`eni obavezao na isporuku prodatog vozila iz odre|ene mase tih stvari, koja bi, usljed ratnih dejstava, u cjelini propala. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.261/97, od 21. 04. 1998. godine Bilten VS FBiH, broj 2/1998, odluka broj 26, strana 25) Ugovor - restitucija u slu~aju objektivne nemogu}nosti ispunjenja ^lan 137. stav 1. i ~lan 355. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima DO PRESTANKA UGOVORA ZBOG NEMOGU]NOSTI ISPUNJENJA ZA KOJU NISU ODGOVORNE UGOVORNE STRANE DOLAZI ZBOG OBJEKTIVNE NEMOGU]NOSTI, KOJE, U PRAVILU, NEMA AKO SU PREDMET OBAVEZE STVARI ODRE\ENE PO RODU. U SLU^AJU PRESTANKA UGOVORA PO OVOM OSNOVU, KUPAC MO@E ZAHTIJEVATI SAMO POVRAT PLA]ENE CIJENE, A NE NAKNADU U VISINI SADA[NJE TR@I[NE CIJENE KUPLJENE STVARI. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je utvrdio da je zbog op}e poznatih okolnosti, agresije, postalo nemogu}e ispunjenje ugovora za koje ne odgovara nijedna strana i da je tu`itelj izvr{io na ra~un tu`enoga uplatu cijene predmetnog automobila dana 31. 03. 1992. godine u iznosu od 44.695.660 Yu dinara a ~ija je uporedna sada{nja nabavna vrijednost novog automobila 21.078,25 DEM. Nakon {to je utvrdio i da nisu osnovani prigovori tu`enog o nedostatku pasivne legitimacije na strani tu`enog i zastare potra`ivanja tu`itelja, prvostepeni sud je, polaze}i od pogre{nog ~injeni~nog i pravnog zaklju~ka da je ugovor prestao bez krivice stranaka, odlu~io da tu`beni zahtjev kojim se tra`i isporuka automobila odbije kao neosnovan, a usvoji zahtjev kojim se tra`i isplata 21.078,25 DEM na ime sada{nje nabavne cijene novog automobila, koji iznos sud smatra da tu`eni duguje tu`itelju kao ste~eno bez osnova. Usvajanjem tu`benog zahtjeva kojim se tra`i isplata utu`enog iznosa na ime sada{nje cijene automobila, prvostepeni sud ne samo da je pogre{no primijenio materijalno pravo nego je i sama odredba ~l. 137. st. 1. Zakona o obligacionim odnosima pogre{no primijenjena. Navedenom odredbom je propisano da se u slu~aju nemogu}nosti ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana mo`e zahtijevati vra}anje po pravilima o vra}anju ste~enog bez osnova. A vra}anje ste~enog bez osnova, u ovom slu~aju, regulisano je odredbom ~l. 210. st. 4., ~l. 214. i 215. Zakona o obligacionim odnosima. Obaveza vra}anja, dakle, nastaje i kad se ne{to primi, s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala, sa zateznom kamatom, i to, ako je stjecalac nesavjestan od dana stjecanja, a ina~e od dana podno{enja tu`be. Slijedom toga, ukoliko bi zaista pravni osnov bio vra}anje ste~enog bez osnova tu`eni bi bio obavezan da vrati cijenu predmetnog automobila (konvertovan i denominirani iznos) koji mu je na njegov ra~un uplatio tu`itelj, a ne sada{nju vrijednost predmetnog automobila, pa iz tih razloga izreka presude je proturje~na razlozima presude. (Rje{enje Vrhovnog suda Fderacije BiH, broj: P`.73/99, od 15. 06. 1999. godine Bilten VS FBiH, broj 2/1999, odluka broj 43, strana 30) 319

Prestanak obaveze - kad su predmet obaveze stvari odre|ene po rodu ^lan 355. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima KADA SU PREDMET OBAVEZE STVARI ODRE\ENE PO RODU, ONDA OBAVEZA TU@ENOG DU@NIKA NE PRESTAJE ^AK I AKO JE UKUPNA KOLI^INA STVARI KOJU JE TU@ENI IMAO PROPALA USLJED OKOLNOSTI ZA KOJE ON NE ODGOVARA. Iz obrazlo`enja: Prvostepenom presudom tu`eni je obavezan da tu`iocu isporu~i 43.000 kg {e}era ili da mu isplati 3.440.000.00 BH dinara sa zateznom zakonskom kamatom na taj iznos od 01. 01. 1996. godine, pa do isplate, i da mu naknadi parni~ne tro{kove od 234.400,00 BH dinara. Prvostepeni sud u dokaznom postupku nalazi utvr|enim da je izme|u stranaka u dane 27. 02. i 24. 03. 1992. godine zaklju~en ugovor o prodaji kojim je tu`eni kao prodavac preuzeo obavezu da tu`itelju kao kupcu isporu~i 114.000 kg {e}era po cijeni od 85,00 dinara/1kg i da je tu`ilac dana 16. 03. 1992. i 17. 03. 1992. godine uplatio na ra~un tu`enog ugovorenu cijenu za 50.000 kg {e}era, te mu tu`eni isporu~io 7.000 kg ove robe. Stoga je prvostepeni sud obavezao tu`enog da tu`itelju isporu~i preostalu koli~inu {e}era za koju je pla}ena kupovna cijena (43.000 kg), a, u protivnom, da mu isplati 3.440.000,00 BH dinara, sa zakonskim zateznim kamatama na taj iznos. Ne stoje tu`beni navodi tu`enog da on iz razloga {to je agresor oplja~kao [e}eranu u Bijeljini iz koje je odnio 1.000 tona {e}era, a ~iji je vlasnik bila Direkcija (dr`avna Direkcija robnih rezervi - Sarajevo) nije bio u mogu}nosti realizovati ugovor zaklju~en sa tu`iteljem, jer zbog ove okolnosti ispunjenje obaveze nije postalo nemogu}e, shodno ~lanu 354. ZOO. Treba cijeniti da su predmet obaveze stvari odre|ene po rodu, pa obaveza tu`enog kao du`nika nije prestala ~ak i ako je ukupna koli~ina {e}era koju je tu`eni imao propala usljed okolnosti za koje on ne odgovara (~lan 355. stav 1. ZOO). S obzirom na to da me|u strankama nije ugovorena alternativna obligacija, ve} samo isporuka robe, onda se nije mogao usvojiti alternativno postavljen tu`beni zahtjev (da tu`eni tu`iocu isporu~i odre|enu koli~inu {e}era ili, u protivnom, isplati navedeni iznos u BH dinarima sa zakonskim kamatama na taj iznos). Kako je dono{enjem ovakve odluke prvostepeni sud pogre{no primijenio materijalno pravo a na {to drugostepeni sud pazi po slu`benoj du`nosti (~lan 403. ZOO), to je, u smislu ~l. 373. ta~ka 4. preuzetog ZPP-a (sada ~lan 355. ZPP-a), odbio zahtjev tu`itelja da mu tu`eni, u protivnom, isplati 3.440.000,00 BH dinara sa kamatama na taj iznos, a u preostalom dijelu, primjenom odredaba ~lana 368. preuzetog ZPP-a (sada ~lan 350. ZPP-a), odbio tu`bu i potvrdio prvostepenu presudu. (Iz presude Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljene u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/1999, str. 17 - 18)

d) Protek vremena, otkaz (~l. 357. do 358)
Otkaz - ugovora o poslovnoj saradnji Protek vremena, otkaz - ugovora o poslovnoj saradnji Trajni gra|ansko-pravni (dugovinski) odnos - prestanak otkazom ^lan 358. Zakona o obligacionim odnosima UGOVOR O POSLOVNOJ SARADNJI, BEZ UNAPRIJED ODRE\ENOG VREMENSKOG TRAJANJA, MO@E SE RASKINUTI OTKAZOM I PRESTAJE PROTEKOM PRIMJERENOG OTKAZNOG ROKA, AKO OTKAZNI ROK NIJE ODRE\EN UGOVOROM.

320

Iz obrazlo`enja: Izme|u parni~nih stranaka je 01. 05. 1995. godine zaklju~en ugovor o poslovnoj saradnji kojim je tu`itelj ovlastio tu`enog da u kiosku - prodajnom objektu tu`itelja prodaje i svoju robu i robu tu`itelja. Prvostepeni sud je usvojio tu`iteljev zahtjev za raskid ovog ugovora pozivom da odredbe ~lana 6. Ugovora kojim je u korist tu`itelja ugovoreno pravo na jednostrani raskid ako kiosk bude neophodan tu`itelju za obavljanje njegove redovne djelatnosti i ako prestanu ekonomski interesi za nastavljanje ugovorene poslovne saradnje. Prvostepeni sud navodi da je dovoljno {to se tu`itelj pozvao na razloge iz ~lana 6. Ugovora o dopisu od 30. 04. 1996. godine, te smatra da ih tu`itelj ne mora dokazati, pa je odbio da izvede dokaz saslu{anjem zastupnika parni~nih stranaka radi utvr|enja stvarnog postojanja navedenih okolnosti. U `albi tu`eni navodi da je uredno ispunjavao sve obaveze iz ugovora, te nudi dokaze na okolnost da je ispunjavanje ugovora i nadalje u obostranom ekonomskom interesu ugovornih stranaka, kao i da kiosk nije potreban tu`itelju za redovnu djelatnost. Ovaj sud smatra da tu`itelj ima pravo da otkazom prekine - raskine ovakav ugovor, vlastitom ocjenom ekonomskog interesa, te da sud nije ovla{ten da utvr|uje da li ekonomski interes za postojanje ugovorene poslovne saradnje stvarno-objektivno postoji. Dovoljno je, naime, da stranke izgube me|usobno povjerenje, {to se mo`e izraziti i kroz li~ni sukob njihovih zastupnika ili da tu`itelj smatra da je za njega probita~nije da u kiosku neposredno u svoje ime i za svoj ra~un prodaje vlastitu robu. Parni~ne stranke su, naime, navedenim ugovorom zaklju~enim na neodre|eno vrijeme, uspostavile svojevrstan trajan gra|ansko-pravni (dugovinski) odnos, a takav odnos mo`e se prekinuti otkazom (~lan 358. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima). Otkaz se, u smislu ~lana 358. stav 3. ZOO, mo`e dati u svako doba, samo ne u nevrijeme, a ako otkazni rok nije odre|en ugovorom, trajni dugovinski odnos prestaje istekom primjerenog roka (~lan 358. stav 4.), no stranke mogu ugovoriti i da }e njihov dugovinski odnos prestati samim dostavljanjem otkaza (~lan 358. stav 5. ZOO). U konkretnom slu~aju, trajni dugovinski odnos stranaka traje ne samo od 01. 05. 1995. godine kada je ovaj ugovor zaklju~en ve} jo{ od maja 1993. godine kako je tu`eni tvrdio u odgovoru na tu`bu, te se tu`itelj ne mo`e prisiljavati da ga i nadalje nastavlja, pa makar tu`eni i uredno ispunjavao svoje ugovorne obaveze. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.225/98, od 16. 11. 1998., i broj: P`.230/98, od 24. 11. 1998. godine - Bilten VS FBiH, broj 1/1999, odluka broj 36, strana 24)

321

ZASTARA (~l. 360. do 393) a) Op{te odredbe (~I. 360. do 370)
Privredni spor - prigovor zastare potra`ivanja samo do zaklju~enja glavne rasprave Zastara potra`ivanja - u privrednim sporovima prigovor do zaklju~enja glavne rasprave ^lan 360. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima ^lan 496-a. Zakona o parni~nom ostupku PRIGOVOR ZASTARE POTRA@IVANJA MORA SE U PRIVREDNIM SPOROVIMA ISTA]I DO ZAKLJU^ENJA GLAVNE RASPRAVE. Iz obrazlo`enja: Po odredbama ~lana 360. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima, na zastarjelost sud ne pazi po slu`benoj du`nosti, ako se du`nik na zastarjelost nije pozvao. Prigovor zastarjelosti potra`ivanja predstavlja i prigovor o postojanju ~injenica, a to su protek vremena, u kome je povjerilac mogao zahtijevati ispunjenje obaveze i izra`avanje volje du`nika da se koristi protekom vremena, odre|enog zakonom u kojem je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenje obaveze (~lan 361. ZOO), ali to nije u~inio u propisanom roku. Kako je, dakle, prigovor o zastarjelosti potra`ivanja i prigovor o postojanju ~injenica, du`nik je obavezan u privrednom sporu (~lan 496-a. ZPP-a), prigovor zastare ista}i do zaklju~enja glavne rasprave. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.34/98, od 10. 03. 1998. godine Bilten VS FBiH, broj 1/1998, odluka broj 29, strana 22) Naknada {tete - kada zastarijeva zbog neispunjavanja glavne obaveze Zastarjelost potra`ivanja - zastarijeva i naknada {tete zbog neispunjenja kada zastari glavno potra`ivanje ^lanovi 360. i 369. Zakona o obligacionim odnosima PROPISI O ZASTARJELOSTI PRIMJENJUJU SE I NA NENOV^ANA POTRA@IVANJA, AKO ZASTARI GLAVNO POTRA@IVANJE, ZASTARJELA JE I OBAVEZA NA NAKNADU [TETE ZBOG NEISPUNJENJA UGOVORNE NENOV^ANE OBAVEZE. Iz obrazlo`enja: Propisi o zastarjelosti potra`ivanja (~lanovi 360. do 393. Zakona o obligacionim odnosima - ZOO) primjenjuju se na prava zahtijevati ispunjenje bilo koje ugovorne obaveze, a ne samo nov~ane, kako proizilazi iz odredaba ~lana 360. stav 1. u vezi sa ~lanom 46. stav 1. ZOO. Prednik tu`iteljice, odnosno tu`iteljica je mogla, sude}i po sadr`aju spornog ugovora, zahtijevati ispunjenje ugovorne obaveze prednika tu`enog, odnosno tu`enog, ~im ispuni svoju obavezu uplate polovine vrijednosti dvosobnog stana, a bila je du`na uplatiti ova sredstva odmah po zaklju~enju ugovora (~lanovi 2. i 5. Ugovora). Okolnost da je tu`iteljica kasnila sa uplatom ne bi smjela kod ocjene po~etka zastarijevanja obaveze tu`enog i}i u njen prilog, ali i kada bi se rok zastarjelosti ra~unao od dana uplate 07. 09. 1984. godine, kada je nesumnjivo dospjelo potra`ivanje tu`iteljice iz ugovora, do dana tu`be 17. 08. 1990. godine, protekao je op}i rok zastarjelosti od pet godina iz ~lana 371. ZOO, pa kako je tu`eni istakao prigovor zastare, osnovano je prvostepeni sud odbio prvi po redu tu`beni zahtjev na predaju prodatog stana.

322

Prvostepeni sud je osnovano odbio i drugi po redu tu`beni zahtjev za naknadu {tete zbog neispunjenja ugovora, jer kada zastari glavno potra`ivanje zastarijevaju i sporedne obaveze, a jedna od njih je i obaveza na naknadu {tete zbog neispunjenja ugovorne obaveze (~lan 369. u vezi sa ~lanom 262. stavovi 1. i 2. ZOO). Institut zastare potra`ivanja bi bio bez vrijednosti kada bi se smatralo da ugovorna stranka mo`e, i pored protivljenja druge strane, realizirati pravo na naknadu {tete zbog neispunjenja ugovora, ako se sudu obratila tu`bom tek po proteku roka zastarjelosti ugovorne obaveze. Ina~e, potra`ivanje naknade {tete nastale povredom ugovorne obaveze zastarijeva za vrijeme odre|eno za zastarjelost te obaveze, kako proizilazi iz ~lana 376. stav 3. ZOO. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.275/98, od 12. 01. 1999. godine Bilten VS FBiH, broj 1/1999, odluka broj 37, strana 25) Sticanje bez osnova - vra}anje ispla}enog na ime zastarjele obaveze, ako je prilikom pla}anja zadr`ano pravo Zastarjelost potra`ivanja - du`nik koji je platio zastarjelo potra`ivanje ima pravo na povrat, ako je to pravo zadr`ao u momentu pla}anja ^lanovi 211. i 367. Zakona o obligacionim odnosima DU@NIK KOJI JE POVJERIOCU ISPLATIO ZASTARJELO POTRA@IVANJE, ZNAJU]I DA NIJE DU@AN, A PRI TOME ZADR@AO PRAVO NA POVRAT TOG IZNOSA, MO@E POSEBNOM TU@BOM OD POVJERIOCA ZAHTIJEVATI POVRAT ISPLA]ENOG IZNOSA. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: Rev. 36/99, od 08. 04. 1999. godine Bilten VS FBiH, broj 1/1999, odluka broj 33, strana 23) Priznanje zastarjele obaveze ^lan 366. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima TU@ENIK JE PUNOVA@NO PRIZNAO ZASTARJELO PRAVO POTRA@IVANJA KADA JE NA GLAVNOJ RASPRAVI IZJAVIO DA NE OSPORAVA PRAVNI OSNOV POTRA@IVANJA. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/1999, strana 27) Izjave o priznanju zastarjelosti - punova`nost i dejstvo Odricanje od zastare - pismeno priznanje zastarjele obaveze Pismeno priznanje zastarjele obaveze Punova`nost i dejstvo izjave o priznanju zastarjelosti ^lan 366. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima DA BI PROIZVELA DEJSTVO ODRICANJA OD ZASTARJELOSTI, PISMENA IZJAVA O PRIZNANJU ZASTARJELE OBAVEZE MORA BITI DATA NA IZRI^IT NA^IN I ODNOSITI SE I NA OSNOV I NA VISINU OBAVEZE, A AKO JE DU@NIK PREDUZE]E, TA IZJAVA MORA BITI POTPISANA OD STRANE LICA KOJE MO@E PUNOVA@NO ZASTUPATI TO PRAVNO LICE. (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/2002, strana 20)

323

Solidarna obaveza - priznanje duga jednog od sljednika preduze}a nema dejstvo odricanja od zastare obaveze Zastara potra`ivanja - priznanje duga jednog od sljednika preduze}a ne predstavlja odricanje od zastare ^lanovi 422. i 366. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima PRIZNANJE DUGA RANIJEG ZAJEDNI^KOG PREDUZE]A OD STRANE JEDNOG OD SLJEDNIKA, KOJI SOLIDARNO ODGOVARA ZA DUG SA OSTALIM SLJEDNICIMA, NEMA ZNA^AJ ODRICANJA OD ZASTARE POTRA@IVANJA U ODNOSU NA OSTALE SOLIDARNE DU@NIKE. Iz obrazlo`enja: Tu`eni su solidarni du`nici za obaveze prema tu`itelju ranijeg zajedni~kog preduze}a, u smislu ~lana 187 - a. Zakona o preduze}ima biv{e SFRJ, koji je bio na snazi u vrijeme nastanka i dospije}a obaveza, nezavisno od toga da li je izme|u njih zaklju~en diobni bilans (utvr|eno je da nije), no solidarnost obveze ne zna~i i da u odnosu na sve solidarne du`nike zastara potra`ivanja nastupa istovremeno, te da se radnjom svakog od du`nika prekida zastara prema svima. Po odredbama ~lana 422. Zakona o obligacionim odnosima, zastarijevanje se ne mo`e prekinuti prema pojedinom solidarnom du`niku, a da i dalje te~e prema ostalim solidarnim du`nicima, dok odricanje od navr{ene zastarjelosti jednog od solidarnih du`nika nema dejstva prema ostalim du`nicima. U vrijeme zaklju~enja protokola dana 10. 3. 1995. godine o priznanju duga nastupila je zastarjelost potra`ivanja prema sva tri tu`ena (tu`itelj ni u `albi ne spori da su on i prednik tu`enih, a i samo tu`eni, u vrijeme nastanka i dospije}a obaveza bili pravne osobe na koje se odnosi ~lan 374. ZOO), pa bi protokol, ukoliko se radi o urednoj ispravi sa punova`nim pravnim dejstvom, imao zna~aj odricanja od nastupjele zastarjelosti (po odredbama 366. stav 1. ZOO), pismeno priznanje zastarjele obaveze smatra se kao odricanje od zastarjelost. Ovaj protokol je, me|utim, potpisao samo zastupnik II - tu`enog i ovjerio pe~atom II - tu`enog, pa, iako je u protokolu naveden dug ranijeg zajedni~kog preduze}a tu`enih, nepostoje}eg u vrijeme sastavljanja protokola, ne mo`e se prihvatiti tvrdnja tu`itelja da je na ovaj na~in pravno punova`no obavezao i prvo i tre}etu`enog. Iz iskaza saslu{anih svjedoka ne proizilazi da su zastupnici prvo i tre}etu`enog dali makar i usmenu punomo} zastupniku II - tu`enog da i u ime ova dva tu`ena prizna dug (s obzirom na zakonom propisanu formu bila je nu`na pismena punomo}), a ne mo`e se ovakvo ovla{tenje za zastupnika II - tu`enog izvoditi ni iz okolnosti koje isti~e `alitelj, da izme|u tu`enih nije nikada sa~injen diobni bilans, te da su ~esto u poslovanju nastupali zajedni~ki, kompenziraju}i dugove potra`ivanjima bilo kog od njih, kao i da skladi{te i neke druge poslovne prostorije koriste zajedno, jer se radi o tri posebna pravna subjekta, koja samostalno istupaju u pravnom prometu. (Presuda Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.28/00, od 23. 11. 2000. godine Bilten VS FBiH, broj 2/2000, odluka broj 35, strana 25)

324

b) Vrijeme potrebno za zastaru (~l. 371. do 380)
Avans - zastara potra`ivanja vra}anja Rok - zastare potra`ivanja vra}anja avansa Zastara potra`ivanja - kod vra}anja avansa ^lanovi 210., 360. stav 2. i ~lan 371. Zakona o obligacionim odnosima TRA@BINA VRA]ANJA NEUTRO[ENOG AVANSA DOSPIJEVA PO PRESTANKU OSNOVA ZA DR@ANJE AVANSA I ZASTARIJEVA U OP[TEM ZASTARNOM ROKU OD PET GODINA. Iz obrazlo`enja: Saglasno uslovima ugovora, izvo|a~ ima pravo na dio avansa kojim je naplatio 30 odsto vrijednosti izvedenih ugovorenih radova i nabavio materijal preciziran u ugovoru. Sredstva avansa koja nisu iskori{tena, odnosno ste~ena na taj na~in izvo|a~ dr`i bez pravnog osnova, pa o povratu tih sredstava treba odlu~iti u smislu pravila o sticanju bez osnova (~lan 210. ZOO). Kako rok zastarjelosti za ste~eno bez osnova nije odre|en, na ovo potra`ivanje primjenujuje se op{ti zastarni rok odre|en ~lanom 371. Zakona o obligacionim odnosima - ZOO. Zastarjelost nastupa kada protekne zakonom odre|eno vrijeme u kome je povjerilac mogao zahtijevati ispunjenje obaveze (~lan 360. stav 2. ZOO), a to je, u konkretnom slu~aju, kada je postavljen zahtjev za vra}anje avansa datog shodno preuzetim obavezama po ugovoru o gra|enju, vrijeme od kada prestane da postoji osnov dr`anja neiskori{tenog avansa, dakle, od kada je prestao da postoji ugovor o gra|enju. (Rje{enje Vrhovnog suda Federacije BiH, broj: P`.111/97, od 12. 08. 1997. godine Bilten VS FBiH, broj 2/1997, odluka broj 37, strana 27) Zastarjelost potra`ivanja - naknade - pomo}i odre|ene radniku ^lanovi 314., 371. i 379. Zakona o obligacionim odnosima POTRA@IVANJE NAKNADE UTVR\ENE ODLUKOM RANIJEG RADNI^KOG SAVJETA PREDUZE]A O POMO]I RADNIKU DOSPIJEVA ODMAH, ODNOSNO U PRIMJERENOM ROKU PO NASTANKU, A ZASTARIJEVA U OP[TEM ZASTARNOM ROKU OD PET GODINA. Iz obrazlo`enja: Presudama ni`estepenih sudova odbijen je zahtjev tu`itelja koji je tra`io da se utvrdi da je tu`ena du`na izvr{iti odluku Radni~kog savjeta DP od 12. 03. 1992. godine, tako , {to }e u izvr{enju te odluke isplatiti tu`itelju iznos od 14.684 DEM. Prema utvr|enju ni`estepenih sudova, odluka radni~kog savjeta da tu`eni u~estvuje u kupovini vozila sa 80% cijene ko{tanja stupila je na snagu danom dono{enja. Odlukom nije odre|eno vrijeme izvr{enja obaveze (ni za tu`enog ni za tu`itelja koji bi sukladno ovoj odluci sudjelovao u kupovini sa 20% od cijene vozila). U prilici kad ugovara~i nisu odredili vrijeme ispunjenja obaveze, s obzirom na prirodu obaveze, tu`itelj je mogao zahtijevati ispunjenje obaveze odmah po njenom nastanku sukladno odredbama ~lana 314. Zakona o obligacionim odnosima, odnosno u primjerenom roku koji ne bi mogao biti du`i od 15 dana. Tu`itelj, me|utim, nije postupio na izlo`eni na~in na osnovu ~ega su ni`estepeni sudovi izveli pravilan zaklju~ak da je nastupila zastarjelost, u smislu ~lana 371. ZOO. U odredbama ~lana 379. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima propisan je zastarni rok od 10 godina za potra`ivanja utvr|ena pred sudom ili drugim nadle`nim organom. Pod sudskom odlukom, u smislu navedene odredbe zakona, podrazumijeva 325

se svaka odluka suda (presuda ili rje{enje) pod uslovom da je takvom odlukom utvr|eno neko potra`ivanje, nov~ano ili nenov~ano, a pod drugim nadle`nim organom smatraju se organi koji odlu~uju o imovinsko-pravnim zahtjevima (prekr{ajni i upravni organi). Odluke radni~kog savjeta ili drugog odgovaraju}eg organa preduze}a ne smatraju se odlukom drugog nadle`nog organa, u smislu ~lana 379. stav 1. ZOO. Na osnovu tih odluka nije mogu}e zahtijevati sudsko izvr{enje po Zakonu o izvr{nom postupku. (Presuda Vrhovnog suda FBiH, broj: Rev.146/99, od 24. 06. 1999. godine Bilten VS FBiH, broj, 2/1999, odluka broj 48, strana 32) Zastarjelost potra`ivanja - cijene za isporu~enu vodu Zatezna kamata - na cijenu isporu~ene vode ^lan 279. stav 3., ~lanovi 371. i 372. Zakona o obligacionim odnosima POTRA@IVANJE CIJENE ZA ISPORU^ENU VODU RADNJI SAMOSTALNOG PRIVREDNIKA ZASTARIJEVA U OP]EM ZASTARNOM ROKU, A ZATEZNA KAMATA TE^E OD DOSPIJE]A ZA ISPLATU POJEDINIH RA^UNA. Iz obrazlo`enja: Prvostepeni sud je pogre{no primijenio materijalno pravo kada je, odlu~uju}i o osnovanosti prigovora zastarjelosti potra`ivanja, na{ao da je utu`eno potra`ivanje naknade, odnosno cijene vode koja se mjese~no obra~unava, povremeno potra`ivanje koje, shodno odredbama ~lana 372. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima, zastarijeva u roku od tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. U konkretnom slu~aju ne radi se o povremenim unaprijed utvr|enim nov~anim davanjima ve} o sukcesivnom periodi~nom obra~unu cijene za utro{ak vode koja se kontinuirano isporu~uje, pa potra`ivanje nije povremeno i ne zastarijeva u roku od tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja, shodno ~lanu 372. ZOO, a ni po ~lanu 374. istog zakona po kome se ra~una zastarjelost me|usobnih potra`ivanja iz ugovora