7 GEOMETRIJSKE ZNAČAJKE TIJELA I PLOHA

7.1 TEŽIŠTE 7.1.1 Težište tijela Za homogeno tijelo gustoće r = konst. , položaj težišta S tijela u pravokutnom koordinatnom sustavu podudara se s geometrijskim središtem njegova obujma te su njegove koordinate S( xS , yS , zS ) , slika 7.1. Prema momentnom pravilu ili Varignonovom teoremu općenito vrijedi rS ×G =
  

z dV, dm  r x  rS O z yS y x xS Slika 7.1 y S  G V, m

(G )

  ∫ r ×dG ,

te radi dG =dm ⋅ g , G = m ⋅ g , slijedi 

rS =

(m)

∫ r dm ,
m

te radi r = konst. može se pisati dm =  dV , m =  V , te se mogu izračunati skalarne projekcije,

xS =

1 ⋅ ∫ xdV , V (V ) 1 zS = ⋅ ∫ zdV , V (V )
(V )

yS =

1 ⋅ ∫ ydV , V (V )

gdje je V =

∫ dV

obujam tijela.

Za homogeno tijelo sastavljeno od više elementarnih tijela čija su težišta poznata, koordinate težišta S sastavljenog tijela su (za r = konst. ):

xS =
n

1 n 1 n ⋅ ∑ xSiVi , yS = ⋅ ∑ ySiVi , V i=1 V i =1

zS =

1 n ⋅ ∑ zSiVi V i=1

gdje su:

V = ∑ Vi
i =1

obujam sastavljenog tijela, Vi je iznos obujma i-tog elementarnog

tijela, a koordinate težišta i-tog tijela su Si ( xSi , ySi , zSi ) .

zS

 dG

slika 7.15 Za homogenu ravnu ploču čija je debljina d < znatno manja od drugih dviju dimenzija ( δ < b.7. Za površinu sastavljenu od više ravnih površina čija su težišta poznata. zadatak određivanja koordinata težišta S svodi se na određivanje geometrijskog središta površine A. ( A) ∫ ydA dA . .1. Koordinate težišta S xS . z S ) određuju se iz izraza: xS = n 1 n 1 n 1 n ⋅ ∑ xSi Ai . zS = ⋅ ∑ zSi Ai . A i=1 A i=1 A i=1 ploština sastavljene površine. zSi ) . zS z dA S zS O yS y x xS Slika 7.2 Težište ravne ploče (težište površine) Statički moment površine: oko osi y: oko osi z: z Sy = ( A) ∫ zdA Sz = . A ( A) 1 y S = ⋅ ∫ ydA . Ai je ploština i-te površine. y S .2. A ( A) 1 z S = ⋅ ∫ z dA . h ). yS . A ( A) xS = gdje je ploština površine A jednaka: A = y ∫ dA . a koordinate gdje su: A = ∑ Ai i =1 težišta i-te površine su Si ( xSi . ySi . koordinate težišta S ( x S . yS = ⋅ ∑ ySi Ai .2 ( A) A ( ) površine A su: x z 1 ⋅ ∫ xdA . z S y A y Slika 7.

yS = yS = 1b 1 b h  ydA = ∫  − y + h  ydy . z = K + L te poznatih koordinata dvije točke pravca. U tu se svrhu A ( A) može uzeti diferencijalno uski uspravni pojas širine dy koji se može promatrati kao h pravokutnik promjenjive visine hd = z = − y + h čije je težište Sd na koordinatama a zSd = dy  h  hd i y Sd = y + . Dakle dA = hd ⋅ dy =  − y + h  ⋅ dy 2  a  2 Koordinate težišta su: yS = 1b 1 b h dy   y Sd dA = ∫  − y + h  y + dy Veličina ∫ A0 A 0 b 2   se dydy u računu težišta zanemaruje. z = h slijedi h = L Jednadžba se pravca može odrediti iz opće jednadžbe: Za y =b . K = − Jednadžbe je pravca: z = − Površina je trokuta A = h . ∫ A0 A 0 b  b 2 b h 2 2  h 3 hy 2   −  y +  − y + hy dy = ∫ bh 0  b bh  3b 2 0    b yS = 3 . a h y +h . z = 0 slijedi 0 = Ka + h tj. a bh . 2 Kako je općenita formula za određivanje koordinate yS težišta S plohe yS = 1 ⋅ ∫ ydA potrebno je prikladno definirati diferencijal plohe dA. y Za y = 0 .a) Težište trokuta z z=f(y) hd S zS yS A y b h z z=− Sd y dy b h y+h b dA A y Potrebno je odrediti težište površine omeđene koordinatnim osima i padajućim pravcem koji ih presijeca te oblikuje trokut širine b i visine h.

 1  h 2 3 2h 2 2 1 2   2 y − zS = y + h 2 y  = h − + 1  3b  bh  2b 3 2  0 zS = h 3 .1b 1 b hd 1 b 1 h   h  zS = ∫ zdA = ∫ ⋅ dA . zS = ∫  − y + h  ⋅  − y + h dy A0 2 b A0 A0 2   b  zS = 1 bh  h 2 2 2h 2 2 ∫  b 2 y − b y + h dy   0  b b .

Površina kružnog isječka iznosi: A= 1α 2 1 α 1 r dϕ = r 2 ∫ dϕ = r 2 [α − ( − α ) ] = r 2α . dA = r ⋅ r ⋅ dϕ = r 2 ⋅ dϕ Težište ove diferencijalne površine rSd = 3 2 2 mjereno od ishodišta koordinatnog sustava. ∫ 2 −α 2 −α 2 1a 1 α 1 ydA = ∫ ( rSd ⋅ cos ϕ ) r 2dϕ . . 3α α Za slučaj polukruga α = π 2 koordinata težišta iznosi yS = π 3 2 2 ⋅1 r= 4r 3π . −α α Kako je dϕ vrlo mala veličina može se dA računati kao trokut visine r s katetom 2r 1 1 r ⋅ dϕ tj. Koordinate težišta su: yS = ∫ A0 A −α 2 yS = yS = r α  2r 1 ⋅ cos ϕ  r 2dϕ =  ∫ ∫ ( cos ϕ )dϕ r 2α −α  3 3α −α 2 1 2 sin α r. Površina kružnog isječka je: A = ∫ dA . Potrebno je definirati diferencijal dA.b) Težište kružnom isječka z A kružni luk  r  S y r z S d    A dA d  y rSd yS Potrebno je odrediti težište kružnog isječka polumjera r s vršnim kutom 2α .

a2 a 0 A = ∫ dA . Potrebno je definirati diferencijal dA. z = h slijedi h = L Za h Za y = a . reda čije je tjeme na osi z. Jednadžbe se parabole može odrediti iz opće jednadžbe: z = K 2 + L te poznatih koordinata dvije točke parabole. zS = ∫  − 2 y 2 + h  ⋅  − 2 y 2 + h dy ∫ A 0 2 a A0 A0 2   a  3 4ha 4 2 2 ∫  − a 4 y − a 2 y + h dy . 2 a  a  ispod a Površina parabole je: ha 2  h   h  A = ∫  − 2 y 2 + h dy = − 2 y 3 + hy  = − + ha = ha . z = 0 slijedi 0 = Ka 2 + h tj. dA = hd ⋅ dy .   0  a  h2 2h 2  . hd tj. K = − 2 . Sa slike je vidljivo da je 2 Kako je dy vrlo mala veličina može se dA računati kao pravokutnik visine hd i širine dy čije je težište na polovici visine hd = − a h 2  h 2  y + h te slijedi: dA =  − 2 y + h dy . reda z tjeme S zS yS z=f(y) A y a hd z z= dA Sd y a dy h 2 y +h a2 h A y Potrebno je odrediti težište površine omeđene koordinatnim osima i parabolom II. A0  0  h hy 2 − 2 y 4 +  4a 2     0 a 3 a h 3 3  yS = ∫  − a 2 y + hy dy = 2ha 2ha 0   yS = 3 a 8 zS = zS = 1a 1ah 1 a 1 h   h  zdA = ∫ d ⋅ dA . a 3 3   3a 0 0 Koordinate težišta su: yS = 1a 1 a h 2  ∫ ydA = A ∫  − a 2 y + h  ydy .c) Težište površine omeđene parabolom II. a Jednadžbe je parabole: z = − Površina ispod parabole je: h 2 y +h . y y = 0 .

3 zS = 4ha  h 2 5 2h 2 3  3h  3 10 15  2h  4 y − 2 y + h2 y  = − +  . zS =   5a  5 3a 4  15 15 15   0 a .

valjak (ravni ili kosi) z x1 h S x y r y zS h Stožac.Tablica 7. piramida (ravni ili kosi) z V x1 S r x y O r h Odrezak kugle z S x1 x zS 2 zS zS = h 2 zS = h 4 zS = 3 ( 2r − h ) ⋅ 4 3r − h Klin a1 a2 Polukugla z h x1 S y O zS r x y Isječak kugle z S  O r x1 x zS h z S y r x zS 3 r 8 Šuplja polukugla: zS = zS = = 3 r (1 + cos  ) 8 3 rv4 − ru4 zS = ⋅ 3 8 rv − ru3 3 ( 2r − h ) 8 zS = h a1 + a 2 ⋅ 2 2 a1 + a 2 .1 Koordinate težišta homogenih tijela Prizma.

Tablica 7.2 Koordinate težišta ravnih površina Trokut b/2 b/2 a/2 Paralelogram Trapez b h a Polukrug zS S zS r r z a/2 b a zS = h / 3 Kružni isječak b  r S l  zS zS = h / 2 Četvrt kruga zS = h a + 2b ⋅ 3 a +b zS = 4r 3 Kružni odsječak Površina omeđena parabolom yS2 tjeme S2 zS1 S1 yS1 zS2 h zS yS r   zS = ili 2 sin  r⋅  3  yS = z S = 4r 3 zS = 2r sin 3   3(  sin   )  cos zS r S S 2 r ⋅l zS = ⋅ 3 b a 3a 8 3a y S2 = 4 2h z S1 = 5 3h z S2 = 10 y S1 = z S S S S S h h .

h > l ). y S .7. zS = ⋅ ∑ zSi li . kod tanke žice. Koordinate težišta S x S . ( ) . a njene su težišne koordinate S x S . npr. l (l ) 1 z S = ⋅ ∫ zdl .3 Težište linije Ako su poprečne dimenzije tijela mnogo manje od > duljine ( b. l i=1 gdje su: 1 n 1 n yS = ⋅ ∑ ySi li . slika 7.3 y zS l ( ) linije l su: 1 xS = ⋅ ∫ xdl .3. zSi ) određuju se iz izraza: 1 n xS = ⋅ ∑ xSi li . z S . određivanje položaja težišta S svodi se na određivanje geometrijskog središta linije duljine l. l (l ) gdje je duljina linije: l = (l ) ∫ dl Za liniju sastavljenu od više linija čija su težišta poznata. z S z dl S z x y yS O x xS Slika 7. li je duljina i-te linije. koordinate težišta Si ( xSi . y S .1. ySi . l (l ) 1 y S = ⋅ ∫ y dl . l i =1 l i=1 l = ∑ li i =1 n duljina sastavljene linije.

2 . Duljina kružnog luka je: l = ∫ dl . Za slučaj polukruga α = π 2 koordinata težišta iznosi yS = 1 2r r= π π . dl =r ⋅ dϕ . Potrebno je definirati diferencijal dl . Duljina je kružnog luka: Apscisa je težišta: l = ∫ rdϕ = 2rα . ∫ l −α l −α α α 1 yS = ( r ⋅ cos ϕ )rdϕ = r ∫ ( cos ϕ )dϕ ∫ 2rα −α 2α −α yS = sin α α yS = α r. −α α 1 1α ydl = ∫ ( r ⋅ cos ϕ )rdϕ .b) Težište kružnom luka z l kružni luk  r   S y r z l d     Sd dl  y yS Potrebno je odrediti težište kružnog luka polumjera r s vršnim kutom 2α . −α α Kako je dϕ vrlo mala veličina može se dl računati dužina duljine r ⋅ dϕ tj. Težište Sd ovog diferencijalnog luka je smješteno na samoj sredini diferencijala kružnog luka.

Na slici 7.5 y .Tablica 7. 2 x O xS Slika 7. a ne presijeca je. ⋅ gdje je A ploština površine A. određuje se prema izrazu:  V =  A ⋅ xS .4 y Obujam tijela nastalog rotacijom  ravne površine A za kut  oko osi z. Na slici 7.4 Pappus . a ne presijeca je.3 Koordinate težišta linija Kružni luk z S   zS r Polukružnica z S zS y zS Četvrt kružnice z S r yS y r y sin  zS =  ⋅ r  7. određeno je izrazom: zS = 2r  yS = z S = 2r  l S z  O =  ⋅ l ⋅ xS gdje je l duljina linije.Guldinova pravila Oplošje plohe nastale rotacijom  linije l za kut  oko osi z.5 dan je primjer za   =  .1. 2 A S z x O xS Slika 7. koja leži u ravnini linije. a xS udaljenost težišta S od osi z.4 dan je primjer za   =  . koja leži u istoj ravnini. a xS udaljenost težišta S linije od osi rotacije z.

00 2.2 ) .6 3.8 3 O 2 3. z S .00 zSi .1 Za betonski temelj stroja zadan prema slici 7.75 5.8 1 3 1 y S = ⋅ ∑ y SiVi = ⋅ (1 ⋅ 16 + 2. xS = 2.m 1.6 + 1 ⋅ 3.8 1 3 1 z S = ⋅ ∑ z SiVi = ⋅ (1 ⋅ 16 + 1 ⋅ 3. Promatraju se pojedini sastavni dijelovi temelja.2 ( ) Rješenje: Temelj se smatra homogenim tijelom te se određivanje težišta svodi na određivanje geometrijskog središta njegovog obujma.00 ySi . Dimenzije na slici su dane u metrima.6 + 5 ⋅ 3.m 1.2 22.6 + 0.60 ⋅ 3.0 3.Primjer 7.00 1.6 xSi .8 .40 ⋅ 3.m3 16.00 0.40 ∑ xS = Koordinate težišta S temelja u pravokutnom koordinatnom sustavu su: 1 3 1 ⋅ ∑ xSiVi = ⋅ ( 2 ⋅ 16 + 0. z 2 4m 1 0.2 ) . V i =1 22.60 1. y S = 1.75 ⋅ 3.8 2 2 1.m 2.2) .253 m V i =1 22.6 odrediti koordinate težišta S x S .224 m V i =1 22.5 y x Slika 7. Obujam i koordinate težišta dijelova su: i 1 2 3 Vi .916 m .00 0. z S = 0. označeni na slici. y S .

yS = i =1 = 2 2 3 4 = A 3(6 +  ) a (6 +  ) 4 3 4a a 2  a a 2 ⋅ + ⋅ ∑ zSi Ai 3 4 3 2 = 2a . i =1 zS = = 2 A 6+  a (6 +  ) 4 ∑ ySi Ai 3 Uvrštenjem numeričkih vrijednosti izračuna se: A = 228 . 4 2 4 Koordinate težišta sastavljene površine: a 2 a a2 ⋅a + ⋅ 1 3 3 2 = 8a . yS = 3. Rješenje: Ploštine dijelova površina i koordinate njihovih težišta su: i 1 2 Ai a2 xSi a 2 0 ySi a 2 4a 3 0 zSi 0 x a 1 a y a 3 O 2 a z a2 4 a2 2 a 3 3 Ploština je sastavljene površine: 4a 3 a 3 Slika 7.10 odrediti koordinate težišta.10 A = ∑ Ai = a 2 + i =1 3 a2 a2 a2 + = (6 +  ) .917 cm . xS = 2.54 cm 2 . z S = 2. 18 .646 cm . xS = ⋅ ∑ xSi Ai = 2 2 A i =1 3(6 +  ) a (6 +  ) 4 a 2 4a a 2  ⋅a + ⋅ 10a .Primjer 7. 8 cm .5 Za sastavljenu površinu zadanu prema slici 7. ako je zadano: a = 10 cm.

32 z S = 9.12 Koordinate težišta S linije l su: 1 5 1 xS = ⋅ ∑ xSi l i = ⋅ [ − 6 ⋅ 48 + 18 ⋅ 30 + 9 ⋅ 18 + 15.32 .04 cm .5 ⋅ 39. 30 18 3 2 O 25 5 z 4 30 cm 1 y Rješenje: Duljina žice (linije): 5 x l = ∑ l i = 48 + 30 + 18 + 39. 1 5 1 y S = ⋅ ∑ y Si l i = ⋅ [12.32 cm.S ] l i =1 174. 1 5 1 z S = ⋅ ∑ z Si l i = ⋅ [15 ⋅ 30 + 30 ⋅ 18 + 15 ⋅ 39.05] .05 + 39.32 .96 cm .Homogena žica savijena je u obliku prema slici 7.12.05 + 15.916 ⋅ 39x27= 5. ako su dimenzije na slici u centimetrima.27 ] l i =1 174.27 = 174. Treba odrediti koordinate težišta S. l i =1 174. . i =1 Slika 7.385 cm . . y S = 6.916 ⋅ 39.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful