BIBLIOGRAFIJA DANILA KI A / priredila Branislava Stojanovi SABRANA DELA: Mansarda ± Psalam 44 ± Rani jadi ± Ba ta, pepeo ± Pe anik ± No i magla ± Grobnica

za Borisa Davidovi a ± as anatomije ± Homo poeticus ± Enciklopedija mrtvih ± Pesme, Elektra ± Varia ± Skladi te ± ivot, literatura ± Gorki talog iskustva Izabrana dela / Porodi ni cirkus / Ostav tina / Prepiska

Predrag Matvejevi PO-ETIKA DANILA KI A
Enciklopedija mrtvih vrlo je rigorozno zami ljena. Kao i Grobnica ili Rani jadi, objedinjena je temom (ili si eom, ne znam kako bi se to trebalo nazvati u Ki evu slu aju): "Sve pri e o ovoj knjizi u ve oj ili manjoj meri u znaku su jedne teme koju bih nazvao metafizi kom; od speva o Gilgame u, pitanje smrti jedna je od opsesivnih tema literature. Kad re divan ne bi zahtevala svetlije boje i vedrije tonove, ova bi zbirka mogla nositi podnaslov 'Zapadno-isto ni divan', sa jasnim ironi nim i parodijskim kontekstom" (E.M. 215). U njoj je devet pri a (zapravo deset, ukoliko Post scriptum shvatimo tako er kao pri u o svim tim pri ama, tako da bi i tu, jo jednom, broj bio zaokru en i simetri an), devet poglavlja jedne zajedni ke povesti, mogli bismo re i parafraziraju i Grobnicu, fragmenti jedne te iste sudbine (poput onih 67 u Pe aniku). Moglo se o ekivati da e Ki napisati takvu knjigu: smrt je tema kojom se on bavi od po etka. U Ba ti, pepelu dje ak odbija da spava strahuju i da e ga san zaodjenuti "svitkom crne svile" (B.P. 30); vjeruje da se brojanjem mo e odagnati smrtna sjena koja se nadvila nad licem majke. (Tada je znao brojati samo do 200, pa onda ponovo zapo injao 2 ili mo da 3 puta: je li to, mo da, kabalisti ko shva anje broja?). Enciklopedije i rije nici su opsesija i radost pi eva zrelog doba: "Moj ideal je bio, i ostaje do dana dana njeg, knjiga koja e se mo i itati, osim kao knjiga, pri prvom itanju, jo i kao enciklopedija (Baudelaireova), i ne samo njegova, najomiljenija lektira, to e re i: u naglom, u vrtoglavom smenjivanju pojmova, po zakonima slu aja i azbu nog (ili nekog drugog) sleda, gde se jedan za drugim tiskaju imena slavnih ljudi i njihovi ivoti svedeni na meru nu nosti, ivoti pesnika, istra iva a, politi ara, revolucionara, lekara, astronoma, itd., bogovski izme ana s imenima bilja i njihovom latinskom nomenklaturom, s imenima pustinja i pe ara, s imenima bogova anti kih, s imenima predela, s imenima gradova, sa prozom sveta. Uspostaviti me u njima analogiju, na i zakone podudarnosti." (H.P. 188). To nije, naravno, jedina geneza Enciklopedije mrtvih. eljezni ki Red vo nje koji je napisao pi ev otac 1939. god. i o kojem je rije na vi e mjesta u Ba ti, pepelu, Pe aniku i drugdje, sastavljen je tako er po nekoj enciklopedijskoj emi. Redoslijed 67 fragmenata u Pe aniku sve je prije negoli proizvoljan. Na kraju

uklopiti u neke od prethodnih knjiga: npr. 69). Ovaj pisac je umio . koji ne e da bude sveznaju im a ne mo e posve izostati. Ki pi e Djelo.M. doista. na kraju istoimene pri e (sazdane od nekoliko varijanti drevne gnosti ke legende). 112). morao napisati Enciklopediju. Distanca prema onim to se pri a i to se pred na im o ima odvija. rekonstituirana prema kr anskim. 52). gotovo i iliti u njemu te zatim stropo tati s nebeskih visina pred o ima skupa koji je slu ao njegovu hereti ku propovijed protiv hijerarhije. Je li to onaj isti Ki koji je odbijao da "izmi lja"? U svakom slu aju po rukopisu ga prepoznajemo. otmjenost koja gotovo da nema premca u jeziku kojim se slu i. npr. tivo se osloba a inventara tradicionalnog romana i klasi ne pripovijesti. Obi nost poznatog. razmaci me u djelima. Ona je. jedna nova faza "objektivizacije" kakvu je iziskivao njegov na in (na ini) pisanja. zanimanjem. Valjalo je napraviti ne to sasvim druk ije od Tibetanske knjige mrtvih. Na jedan poseban na in suo eni smo s fantastikom: "Simon udotvorac". s to nim godinama ro enja. uvesti u njega (u taj registar) sve najobi nije podatke o osobama koje ne ulaze u druge. ravnote a fragmenta i cjeline. uobi ajene enciklopedije. rabini i monasi" (E.ovdje je jo uo ljivija. vinut e se prema nebu. gotovo trivijalnog si ea ("Slavno je za otad binu mreti") nadilazi se ponovno oneobi ajenjem. u zajedni ki katalog smrti koji je uokviren samom Enciklopedijom mrtvih. Prevladava njihove razlike stilom. da se razvije do udesnih razmera romana" (E. bez te ko a. faktografskim i okultnim. 181). fantasti ni elementi nisu tu najva niji. "Crvene marke" ili "Posmrtne po asti" u Grobnicu. "sveukupnosti efemernih zbivanja" (E. mo da. 50). sa initi registar koji mo e poslu iti kao "riznica se anja. Takvim postupkom. fantasti na i dokumentarna transkripcija "Protokola Sionskih mudraca".koja je samo parabola o zlu. protokola realisti kih oznaka. Uostalom. Grobnice. naznakom kata na kojem stanuju. Vje ti i diskretni uzmaci pripovjeda a. spolom.M. suvislost pripovijesti i romana: "Samo na elo ekonomi nosti spre ava ovu povest . Na kraju stoji ÄPost scriptum". ne postaju pritom manirom. neka vrsta zaklju ka ili epiloga koji zapravo postaje klju nim i zavr nim poglavljem: zdru uje sve pripovijesti u cjelinu. Poneka bi se od njih dala razviti u zaseban roman. Tekst zadr ava svojstva Ba te pepela. sama Enciklopedija mrtvih ili pak "Knjiga kraljeva i budala". talmudskim i kuranskim izvorima kao da sa ima drevna djela i predanja. "Ogledalo nepoznatog" u Rane jade. "Pri a o majstoru i u eniku". njezinu odnosu s totalitarizmom. uz ostalo. grubim i sitni carskim u isto vrijeme.Mansarde nalazi se svojevrstan "spisak stanara". Podmuklo djelovanje Biografije osje a se u svakom poglavlju (osobito u pri i "Crvene marke s likom Lenjina").pi e u 'Knjizi kraljeva i budala' . u Cas anatomije. Pe anika. Ki je. brojna i razli ita. Kabale ili itija svetaca i drugih sli nih "ezotern nih tvorevina u kojima mogu da u ivaju samo pustinjaci. Sve se tako povezuje jedno s drugim i s prethodnim. promjene koji su obilje avali pojedina djela.M. Pojedine pri e Enciklopedije mogle bi se. brojem stana i napomenom: "raspitati se kod nadstojnice o svakom ponaosob" (M.M. Svaku posebnu knjigu odlikuje bri na i odnjegovana literarnost. Biblijska sabranost u jeziku i pisanju kao i u samu odnosu prema jeziku i pisanju . kvaliteta rukopisa. "Legenda o spava ima. "jedinstven dokaz uskrsnu a" (E. esejisti ka parabola o zlokobnom utjecaju knjige. Cjelina Ki eva djela (izdanja sabranih "Dela" to potvr uje) vrlo je kompaktna i homogena.

la ni intelektualizam kojim se prikriva duhovno siroma tvo i provincijalnost.odbaciti primjese raznih "diskursa" (koristim. . uskost i isklju ivost anga mana koje ostavljaju neizbrisive tragove u jeziku i pismu. Nitscheov je Zaratustra tragao za ovjekom koji "govori isto". regionalizam koji te ko prelazi granice (i slavu) vlastitoga zavi aja. Njegovo je pisanje samo po sebi izazov osrednjosti i ustajalosti. uprkos svemu. tu pomodnu rije ) koji nas preplavljuju. duhu konformizma i knji evnom opsjenarstvu. svojevrsno narodnja tvo kojem se ve desetlje ima na i otimlju najbolji prozaici. Takav je pisac Danilo Ki . povr nost i turost urnalisti ke proze stoje postala nadomjestkom za pravu literaturu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful