P. 1
Seminarski iz poduzetništva

Seminarski iz poduzetništva

|Views: 670|Likes:
Published by ilhana_h7803

More info:

Published by: ilhana_h7803 on Jan 27, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/17/2013

pdf

text

original

OTVORENI UNIVERZITET „APEIRON“ TRAVNIK

TEMA: PODUZETNIČKA KLIMA U BIH SEMINARSKI RAD

PREDMET: PODUZETNIŠTVO PROFESOR: dr.doc. FEHRUDIN FEHRIĆ ASISTENT: mr. BAKIR MUJIĆ

STUDENT: TALIĆ HARUN INDEKS BR. 0045-08/RPI SEMESTAR: I SMJER STUDIJA: POSLOVNA INFORMATIKA

........... Tehnološko.................................... godine S A D R Ž A J: 1...................................................3.................................. Obnova poljoprivrednog sektora ................................marketinške inovativnosti ..............3...................................................... 2009................ SADRŽAJ PODSTICAJA PODUZETNIŠTVA.......................................................................................13 7...............2....................14 8................................................... Tržišna osposobljenost poljoprivrednog sektora..............8 4..... RAZVOJNA BANKA ..............................................4 3...1.............................................................................................................................................................................1........................................................................................................11 5.......................................................................................4 3.........................Fondovska industrija.....Transport.................................................9 5................. ZAKLJUČAK..................8 4....................................3 3.................................12 5...................................2....................................................... UVOD.................6 4.............................Razlike otvorenih i zatvorenih investicionih fondova.................................................................. INVESTICIJSKI FONDOVI......................................... INDUSTRIJA I MALA I SREDNJA PODUZEĆA.....................2 2...................1....5 4....................................... POSLOVANJE SA INOZEMSTVOM..Sigurnost ulaganja u investicijske fondove. POLJOPRIVREDA..............2 2......................BiH nakon Dejtona.................................16 9............Travnik.................................................................17 2 .............................................. Sjećanj................2...............1.............................................. LITERATURA............Energetski sektor..........12 6........11 5...................

i u mnogome zavisi od produktivnosti poduzeća. proces registracije gospodarskih subjekata. te institucionlanoj podršci za mala i srednja poduzeća. sporost u donošenju stimulativnih propisa i njihova primjena. • • • • 3 . odnosno kroz povrat uplaćenih troškova koji nastaju u administrativnim procedurama na općinskom. Sve naknada za rad komisija organa državne uprave na svim nivoima vlasti. neadekvatan obrazovni sustav. odobrenja. kantonalnom i federalnom nivou i kod javnih poduzeća. SADRŽAJ PODSTICAJA PODUZETNIŠTVA Podsticaj biznismenima u realizaciji novih investicionih projekata pruža se putem administrativnih olakšica. nepristupačnost izvorima financiranja. Naknade za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište.000 stanovnika. poresko i financijska – kreditna politika i relativno mali broj registriranih gospodarskih subjekata na 10. Vlada Zeničko-dobojskog kantona nastale troškove subvencionira metodom tromjesečne refundacije. Prepreke za razvoj MSP-a su trenutno stanje regionalne i lokalne infrastrukture.1. UVOD Razvijenost malog i srednjeg poduzetništva u BiH odnosu na okruženje je veoma loše. uvjerenja. Porez na promet nekretnina. i to djelimično ili u potpunosti. zavisno od ukupnog iznosa investicionog ulaganja i broja novokreiranih radnih mjesta dotične investicije. Naknade za građevinsko zemljište koji se plaćaju općinama. sudske i druge takse za potvrde. Refundiraju se ovi troškovi: • Sve administrativne. 2. registracije .

takozvanu Mapu Puta koja sadržava 18 najbitnijih preduslova za početak stabilizacije i pridruživanja BiH zajednici evropskih država. grijanje. odnosno paušali na ime ranijih ulaganja (vodosnabdijevanje. kreditnih i donatorskih linija i o kratkim izvještajima rezultata projekata i programa u okviru SAP. U Septembru 2002. građani BiH. Nakon završetka programa obnove i rekonstrukcije u 2000-toj godini EU je dala BiH smjernice. godine BiH je otpočela sa pripremama za studiju izvodljivosti o otpočinjanju procesa SAP EU. telefon) 2. Zbog posljedica troipogodišnjeg rata. Većina informacija koje se dobivaju o procesu EU integracija su sadržani u šturim komentarima u BH medijima koji se uglavnom baziraju na vijesti o potpisivanju Sporazuma.• Priključne takse. mali farmeri i druge sektorske kategorije BiH društva nisu dovoljno informisani o toku procesa EU integracija. posebno poduzetnici. Dok se vlada BiH maksimalno angažuje da ispuni sve bitne preduslove vezane za proces integracija u EU. plin. električna energija. Zbog toga je organizacijama izuzetno teško da na osnovu informacija o procesu EU integracija planiraju aktivnosti koje bi im pomogle da unaprijede svoj položaj i da spremno dočekaju sve izazove koje nosi proces stabilizacije i pridruživanja (SAP). 4 . mogućnostima i prijetnjama koje donosi proces EU integracija i trenutnim utjecajima koje proces EU integracija ima na trenutno ekonomsko stanje u Bosni i Hercegovini. godine BiH je ispunila sve uslove iz mape puta i u martu 2003. BiH se nalazi u najtežem položaju od svih zemalja u tranziciji sa ovog prostora zbog značajnog zaostatka u procesu tranzicije iz centralno-planskog socijalističkog sistema u demokratsko društvo sa razvijenom tržišnom ekonomijom.1 Bosna i Hercegovina nakon Dejtona Bosna i Hercegovina je jedna od pet zemalja zapadnog balkana koja se nalazi u procesu stabilizacije i pridruživanja Evropskoj Uniji.

koji nije unaprijeden. Još uvijek postoji niz prepreka međuentitetskoj trgovini. poreska stopa koja je od najviših u Evropi. Povećana gustina saobraćaja ukazuje na potrebu za modernizacijom postojeće cestovne mreže i poboljšanjem sigurnosti na lokalnim i magistralnim cestama do sredine 2003. dok jasno definisan zakonski okvir na državnom nivou ne postoji. godine. općenito. 5 . poslovne i društvene sigurnosti i. Upravne smetnje započinjanju poslova (odužena registracija. Prema procjenama Evropske komisije i Svjetske banke. eura. čini dio ovog problema. 3. inspekcije i korupcija) predstavljaju prepreke bržem razvoju privatnog sektora. To. siva ekonomija čini otprilike 36% ukupne ekonomije države. društveno-ekonomske klime. kada je izgrađeno prvih 11 km modernog autoputa. Zakonski okvir o stecaju. Trenutno stanje željezničke infrasturkture omogućuje normalan saobraćaj bez većih ulaganja. Obim sive ekonomije predstavlja poseban problem. Nepostojanje jedinstvenog ekonomskog prostora je velika prepreka nastajanju privlacne poslovne klime za domaće i strane investitore i približavanje Evropskoj uniji. visoki pocetni troškovi.1 Transport Ceste u BiH su u veoma lošem fizičkom stanju. a godišnji troškovi održavanja glavnih i magistralnih cesta iznose oko 40 mil. BiH bila je jedina država Jugoistočne Evrope bez ijednog kilometra autoputa. prije svega. podrazumijeva uspostavljanje odgovarajuće zakonske. Nivo sigurnosti u cestovnom saobraćaju je nizak.3. INDUSTRIJA I MALA I SREDNJA PODUZEĆA (SME) Poboljšanje poslovne klime i stimulisanje poduzetništva su bitni preduslovi za rast privatnog sektora.

331 ili 22.27% od ukupnog broja zaposlenih (401. 5 – 6% čine subjekti koji upošljavaju od 11 – 49 djelatnika. Mostaru. Srbiju i Crnu Goru. Sva četiri su bila obnovljena nakon rata i registrovana za medunarodni zračni saobraćaj. Banjaluci i Tuzli. Privlačenje investitora je jedan od najvažnijih preduslova za uspješan razvoj bosanskohercegovačkog tržišta električne energije. Sva četiri aerodroma bivaju unaprijeđena do nivoa propisanih u skladu sa njihovim kategorijama po ICAO standardima. Oko 90% subjekata malog gospodarstva je u privatnom sektoru. Prihodi pokrivaju samo 30 % iznosa troškova godišnje deprecijacije. sektor električne energije je profitabilan. te se elektricna energija izvozi u Hrvatsku.BiH posjeduje 4 aerodroma u Sarajevu.259) u Federaciji BiH.93% na određeno vrijeme. Gledajući po protoku novca. Sloveniju. Preduslov za investiranje jeste da proizvodne kompanije djeluju u konkurentnoj atmosferi i na osnovu jasnih pravila. ali deprecijacija uzrokuje velike gubitke. 3. proizvodni kapaciteti prevazilaze domacu potražnju. Električna energija proizvodi se u hidro i termoelektranama. Isto se odnosi i na kontrolu leta. od čega 152. Trenutno. Neophodno je uspostaviti konkurenciju u proizvodnji da bi se privukle strane i domaće investicije. prema našoj procjeni stanje je sljedeće: a) Ukupno u gospodarstvu FBiH je uposleno 197. Dominantna djelatnost malog gospodarstva je trgovina i ugostiteljstvo u odnosu na proizvodnju. Zračni saobraćaj i infrastruktura danas imaju značajniju ulogu nego prije rata. a tek 1% čine subjekti koji upošljavaju 50 – 100 djelatnika.403 ili 77.734 radnika ili 49. što rezultira velikim zakašnjenjima po pitanju održavanja sistema. Proizvodnja energije zasnovana je na tehnologijama razvijenim prije 30 godina.07% na neodređeno vrijeme. Od ukupnog broja subjekata malog gospodarstva 93 – 94% čine subjekti koji upošljavaju do 10 djelatnika.2 Energetski sektor Efikasnost proizvodnje energije u BiH je niska u poređenju sa razvijenim ekonomijama. te uzrokuje ogromne gubitke. te 45.Kada je u pitanju broj zaposlenih u sektoru MSP-a u FBiH. Prema procjenama u MSP – u je 6 .

Poljo-prirodni uslovi u BiH su povoljni za poljoprivrednu proizvodnju. posebno ovčijih 7 . najviše poduzeća se nalazi u Sarajevskom kantonu a najmanje u Bosanskopodrinjskom kantonu. Ona predstavlja veoma važan faktor za održanje ravnoteže i zaštite okoliša. ukupan broj zaposlenih u MSP-u I obrtu iznosi 138.000 radnika (3. velike prilike za izvoz poljoprivrednih proizvoda. godine) 4.328. podrazumijevajući iskorištavanje prirodnih i ljudskih resursa.04 radnika po poduzeću). U skladu sa naprijed navedenim pokazateljima možemo konstatirati da egzistira 311 poslovnih subjekata (fizičkih i pravnih lica u sektoru MSP-a) na 10.215 (na bazi procjene 1. govedina). Mali broj zemljoradnika je dostigao nivo proizvođača i strana tržišta su izgubljena. POLJOPRIVREDA Poljoprivreda je jedna od ključnih djelatnosti u ruralnim područjima i glavna djelatnost ruralnog stanovništva. Bolji razvoj uzgoja stoke i ovaca.zaposleno oko 77. poljoprivreda se također suočava sa neophodnim procesom saniranja ratne štete i tranzicije od centralizovane ka tržišnoj ekonomiji.06. također. PRSP strategija stavlja najveći naglasak na ekonomski razvoj ovog sektora. Postoje. U Evropskoj uniji na 10. b) broj zaposlenih u registriranim obrtima je 61. svinjogojstva. 2007.000 stanovnika.215. otvarajuci priliku za smanjenje siromaštva ruralnog stanovništva.359 stanovnika prema podacima od 30. Prisutna je neravnomjerna raspoređenost poduzeća po kantonima. Međutim.000 stanovnika FBiH (2.000 stanovnika ima prosječno 500 poduzeća. Sa izuzetkom proizvodnje krompira.3 radnika po registriranom obrtu). odnosno. Poljoprivredna politika mora se zasnivati na ojačava nju konkurentnosti unutar sektora. a Mađarska 750 poduzeća iz malog poduzetništva na 10. dok Slovenija ima 568. BiH nije dostigla samodovoljnost ni sa jednim drugim osnovnim poljoprivrednim proizvodnom. uzgoja ribe i pčelarstva rezultirao bi većim iskorištavanjem domaćih prirodnih resursa i povećanjem lokalne proizvodnje trenutačno rijetkih proizvoda (mlijeko i mliječni proizvodi.

sa preko 600 miliona USD godišnje. i uz to joj je.proizvoda. odgovori na naznačena pitanja traže brze reforme sektora. poljoprivreda se pokazuje stjecištem niza najvažnijih razvojnih pitanja i problemskih nepoznanica u predstojećim WTO i EU integracijama. po uzoru na sve izraženije planetarne brige svijeta. izraz je upravo takvih njegovih potreba. Sačinjavanje i donošenje ove razvojne strategije. postoji visoki nivo nezadovoljene prehrambene tražnje. U stvaranju povoljnog ambijenta i gradnji samoodržive ekonomije BiH je učinila značajne pomake. 8 . Kao dio ukupne ekonomije zemlje. dana nadasve važna zadaća čuvanja okoliša. Stvaranje povoljne ambijentalne klime primarno je pitanje razvoja sektora i osnovni uslov za domaće i strane ulagačke aktivnosti. sa stajališta domaće skromne ponude. Naspram toga. U nadmetanju sa skoro već istrošenim vremenom. uspostavljanje Veterinarskog ureda BiH). ribe i meda. Tokom proteklih decenija. ali je neurađeni poslovi do sigurnijeg društvenog življenja njenog stanovništva i teške zadaće unutrašnje privredne transformacije ipak smještaju među one zemlje koje se još uvijek nalaze nešto dalje od stvarnog ulaska u EU. Stoga se njegovo osposobljavanje i pretvorba u održiv i funkcionirajući privredni sistem može postići samo na temeljima jasnih razvojnih vizija i njenih vremenskih razgraničenja. poljoprivredna proizvodnja u privredi BiH stekla je vidno značenje i sa svojim prerađivačkim sektorom uvijek se predstavljala kao bitno ishodište naseljenosti sela i zaposlenosti stanovništva. Nakon rata proglašena je i jednim od strateških razvojnih pravaca njene ekonomije. ona je stalan i značajan uvoznik hrane. i to najmanje onoliko koliko su to već učinile ostale zemlje u tranziciji. Sve te činjenice ukazuju da pred ovom oblasti privrede stoje snažni motivi razvoja koji se mogu realizovati samo na osnovama jasnih društvenih opredjeljenja. što upućuje da u njoj. FBiH raspolaže značajnim poljoprivrednim resursima koje sada koristi u nedozvoljivo niskom obimu. Prioritet u ovom podrucju bio bi uspostavljanje zakonskih I institucionalnih okvira za certificiranje proizvoda u skladu sa standardima EU (posebno.

4. strategija podržava onu proizvodnu strukturu koju će shodno sopstvenim interesima oblikovati sami poljoprivrednici i koja će njenim izvršiocima – porodičnim gazdinstvima garantovati snažnije zaposlenje i sticanje odgovarajućeg profita. Pravih komercijalnih gazdinstava koja bi mogla prihvatiti podsticaje kakve nalaže strategija. To nikako ne znači da će država ostavljati proizvođačima kako bi svoje godišnje i dugoročne proizvodne odluke donosili sami. te odgovarajućim kapacitetima u stočnoj proizvodnji.2. Stoga predstojeće stvaranje takvih gazdinstava treba prihvatiti kao proces u kojem će svoje šanse imati i mala porodična imanja.Do EU cilja BiH predstoji bolje organizovanje i privredno jačanje kroz sadašnje bilateralne ugovorne odnose sa zemljama balkanskog i šireg okruženja sa kojim i nema dobra razvojna iskustva. Strategija se fokusira samo na komercijalna gazdinstva. 4. Poljoprivredno-prehrambeni sistem kakav promoviše ova strategija izdiže se iznad shvaćanja da se njime po svaku cijenu mora slijediti. Suprotno tome. odnosno zadovoljiti proizvodnja roba koje se traže fizičkim prehrambenim bilansom zemlje. ukoliko pokažu spremnost za organizacijsko uvećavanje i prihvaćanje odgovarajućih tehnologija. mogu doprinijeti uvećanju tržišnosti poljoprivrede i smanjenju spoljnotrgovinskog manjka kojeg sektor bilježi u poslijeratnom periodu. odnosno one jedinice koje veličinom vlastitog ili zakupljenog posjeda u biljnoj. u FBiH/BiH danas je malo. davati dovoljno informacija da njihove proizvodne odluke budu dobre i kvalitetne. Umjesto proste (kontrolisane) ''sigurnosti ishrane''. te traženje mnogo ''poštovanijeg'' položaja u uskoro aktuelnim zapadno-balkanskim ili čak CEFTA integracijama kakve se na ovom dijelu kontinenta upravo zagovaraju. Tehnološko-marketinške inovativnosti 9 .1 Tržišna osposobljenost poljoprivrednog sektora Strategija podržava samo tržišni dio poljoprivredne proizvodnje i u okviru nje prepušta odluke samim proizvođačima što će i koliko čega proizvoditi. ona će im sa omogućavanjem tržišnog informisanja i politikom podsticanja biranih proizvodnji.

Tržišna opredijeljenost ostvariva je samo postizanjem ekonomske konkurentnosti sektora do koje se. 4. i prihvaćanjem marketinga kao koncepta poslovnog ponašanja. u saglasnosti sa entitetskim vlastima odlučila je obnovi privrede dati prednost u odnosu na. da bi izborila odgovarajuću sigurnost u domaćoj tražnji. s tim što se manjim dijelom trebalo ući u rekonstrukciju šuma i pašnjaka. dio koji je odvojen za poljoprivredu nominiran je na oko 330 miliona USD. između ostalog. program 10 . ali je on sa svojom planiranom strukturom trošenja bio namijenjen za nešto šire potrebe nego što spada u okvire ovog sektora. Tačnije.PIU. pesticidi i drugo). u tom vremenu manje moguć.17 Odmah po njegovom osnivanju. godinom. U tom programu.3. radilo se o sredstvima kojima se uz direktnu podršku poljoprivredi željelo nešto odvojiti i za ruralni razvoj te uz njega malo poduprijeti i šumarstvo. Oni se dalje marketinški podržavaju i vode prema takvoj proizvodnoj strukturi koja će svojim kvalitetom graditi svoju budućnost na vanjskom tržištu. usvojen je srednjoročni program obnove koji je finansijski podržan sa 5.l milijardom USD i sa rokom izvršenja od četiri godine. Iskazani principi okrenuti su prema podršci onoj strani poljoprivrede koja sobom preferira moderne proizvodnje tehnologije i sustizanje efikasnosti konkurenata. Ostale svoje ciljeve program je usmjerio na sanaciju voćnjaka i vinograda te zahvate na nabavci i distribuciji reprodukcijskih inputa (đubriva. Obnova poljoprivrednog sektora Međunarodna zajednica. nešto snažniji pristup razvoju. uvođenjem modernih tehnologija za te proizvodnje. U svim tim sredstvima FBiH je bilo namijenjeno 230 miliona USD i to po dinamici i strukturi koja je okončana sa 2001. Zbog nagomilanih socijalnih problema (posebno izbjeglica i raseljenih osoba). Kao ishod tog opredjeljenja. može doći: aktiviranjem raspoloživih resursa na biranom broju proizvodnji. čiji je zadatak uglavnom bio usmjeren na obnovu i rekonstrukciju stočnog fonda. unutar Ureda uspostavljen je Projekt hitne rekonstrukcije farmi (EFRP). Realizacija programa obnavljanja poljoprivrednog sektora u FBiH povjerena je Uredu za implementaciju projekata u poljoprivredi .

Kao što je već rečeno. 11 . godine u sektoru stočarstva iskazani su sa nabavkom i distribucijom 17.obnove poljoprivrednog sektora u FBiH za cijelo vrijeme više je preferisao masovnost u davanju podrške vraćenom stanovništvu. ostvarena je i nabavka poljoprivrednih mašina u obimu od 4. Sva nabavljena stoka i mašine u vidu revolving kredita distribuirani su poljoprivrednim proizvođačima. Njima se pridružila i nabavka 130 laktofrizera.262 ovce te 1. godini sa pet miliona USD povećan je udio stalnih direktnih ulaganja u farme. nego ekonomske principe. tako da je ukupni program obnove u svom finansiranju ostao osjetno ispod planiranog obima. U početku 1997. 854 traktora sa priključcima. što je bila dobra orijentacija. njegovi efekti do sredine 2000. U 2000. godine unijeta u obnovu sektora iznosila je 66.8 miliona USD. godine program je pod promijenjenim nazivom u Projekt obnove i razvoja malih farmi (PORMF) promovirao nešto pozitivniju praksu u svojim usmjerenjima i okrenuo se trajnijem uvećavanju kapaciteta poljoprivrednog sektora. pogotovo što su u načinu trošenja ovih sredstava konačno prihvaćeni i nešto ''čistiji'' ekonomski kriteriji.094 krave (visokosteone junice). što je umanjivalo njihovu dalju dodjelu (revolving) novim korisnicima. Visina sredstava koja je do 2001. U pogledu fizičkih pokazatelja samog projekta Hitne rekonstrukcije farmi (EFRP). i dalje je ostao princip da se ulaže samo u grane koje će brže vraćati prihode (mliječno-mesno stočarstvo). U svemu. Uporedo sa ovakvim intervencijama u stočarstvu. 695 posebnih traktorskih dodataka. 14 kombajna i jednog buldožera. Rezultat je bio slab povrat uloženih sredstava. Postavljen je novi cilj. i to po kriterijima unutar kojih su preovladavale socijalne nad ekonomskim komponentama odlučivanja. uz zanemarivanje mnogo profitabilnijih djelatnosti kao što su voćarstvo i vinogradarstvo. te u sporazumu sa federalnim vlastima i donatorima provođen kroz nabavku .351 koza. 323 aparata za mužu. dvije stojnice i 500 paketa potrošnih materijala za higijenu krava. 21. ekonomski kriteriji ipak su ti koji su se primjenjivali u kasnijoj dodjeli ovih sredstava farmerima.111 motokultivatora.distribuciju priplodne stoke i poljoprivredne opreme.

5. Fondovska industrija u BiH 2002 godine osnivaju se DUFovi I PIFovi i počinje privatizacija državnih firmi Osnivanje SASE I BLSE I Privatizacijsko investicionih fondova 2005 godine transformacija PIFova u IFove. Prvi registrovan fond u FBiH sredinom 2007 god Ukupno 3 otvorena investicijska fonda u FBiH u posljednjih godinu dana. Ulaganjem u investicijske fodove osigurajte veću vrijednost Vašeg kapitala Mogućnost investiranja nije vezan za vremenski perio i visinu uloga Novi tipovi investicijskih fondova u FBiH i u RS su OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI.1. Razvoj fondova raste znatnom brzinom unatoč činjenici da grañani nisu dovoljno upoznati s investicijskim fondovima. Ulaganje sredstva u investicijske fondove je namjenjeno za sve ulagače bilo da su fizičke ili pravne osobe koje žele: • rasporediti sredstva i tako smanjiti mogućnost nepostizanja očekivanih upravljanje svojih sredstva prepustiti stručnjacima ulagati veća ili manja novčana sredstva u različitim vremenskim očuvati stalnu likvidnost uloga dostupnost i jednostavnost ulaganja u Fond ravnopravan tretman svih ulagača u Fond prinosa zbog nepredvidljivih trendova na tržištu • • razdobljima • • • 5. 12 . INVESTICIJSKI FONDOVI Ulaganje u investicijski fond zbog svoje raspršenosti uloga omogućuje za razliku od pojedinačnog vrijednosnog papira manji rizik u očekivanju jednakog prihoda ulaganja u odnosu na viši prinos i isto tako viši stupanj rizika kod pojedine dionice.

Razlike otvorenih i zatvorenih investicijskih fondova Kod otvorenih fodova ulaganje I isplata je moguća u svakom trenutku Zatvoreni fondovi izdaju i prodaju udjele po odgovarajućoj ponuđenoj cijeni. Dvije vrste investicijskih fondova - Otvoreni investicijski fondovi Zatvoreni investicijski fondovi Prednosti ulaganja u investicijske fondove su: -Smanjen rizik (diverzifikacija portfelja) -Smanjeni troškovi -Profesionalno upravljane fondom -Automatsko reinvestiranje dobiti -Trenutna likvidnost Investicijski fondovi namjenjeni su svim ulagačima bez obzira na dob. Prema svjetskim statistikama većina sredstava pripada malim ulagačima Fondove možemo razvrstati prema ulagačkoj politici i strukturi ulaganja na: dionički investicijski fondovi obveznički investicijski fondovi mješoviti investicijski fondovi 5.2.Fondovi prikupljaju sredstva svojih ulagača i potom ih ulažu u kratkoročne i dugoročne investicje. Sigurnost ulaganja u investicijski fond Komisija za VP izdaje dozvolu i prati poslovanje društva za upravljanje fondom.3. 13 . broj udjela je tačno utvrđen a udjeli se trguju na berzi. Vrijednost udjela investicijskog fonda ovisi o vrijesnosti vrijednosnih papira u koje je fond investirao sredstva. 5.

7/98. Prava.Imaju pravo investiranja i reinvestiranja dobiti u sve sektore privrede. osnivanjem zajedničkog poduzeća sa domaćim partnerima i posebnim vrstama ulaganja (koncesije. Roba i stvari koje se uvoze u carinsko područje Bosne i Hercegovine podliježu plaćanju carina u skladu sa Zakonom o carinskim tarifama.31/02. Zakonom o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ( Službeni glasnik BiH 21/98.i 19/03).6.Strana ulaganja su izuzeta od plaćanja carina i carinskih dadžbina. . ugovori. a kada su u pitanju poduzeća za javno informiranje udio stranog kapitala ne može preći 49%. POSLOVANJE SA INOZEMSTVOM Vanjskotrgovinska razmjena i dugoročna proizvodna saradnja regulirane su Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici (Službeni glasnik BiH 7/98 i 30/01). povlastice i obaveze stranih ulagača: .) Ulaganja se mogu vršiti u sve oblasti izuzev proizvodnje naoružanja. Za pojedine poljoprivredno-prehrambene proizvode obračunava se i carina po količinskoj jedinici.T. ulaganjem u postojeće. zavisno od roba uz dodatnih 1% zacarinsko evidentiranje.Strani ulagači imaju ista prava i obaveze kao i rezidenti BiH.5/98. To znači da je izvoz i uvoz roba u pravilu slobodan uz ograničenja za posebne vrste roba.broj 1/98. Pomenuti zakoni pravljeni su u skladu sa zakonima u zemljama tržišne privrede. . Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja postoji niz povlastica i olakšica za strane partnere: Strano ulaganje se može vršiti : osnivanjem vlastitog poduzeća. kao i vraćanje odbiti u zemlju porijekla. B.O.kao što je slučaj i u zakonima drugih zemalja. 14 . 34/00 i 10/02) i Zakonom o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine (Službeni glasnik BiH.Visina carinskih stopa se kreće od 015%.

. ekspropirana ili rekvirirana. . osim u slučajevima kada je to povoljnije za ulagača. Zakon omogućava da sve domaće i strane fizičke i pravne osobe mogu učestvovati u privatizacijskim transakcijama poduzeća prema navedenim zakonima. apf.. izuzev ako se radi o javnom interesu i uz plaćanje primjerene naknade u skladu sa međunarodnim standardima.Strani ulagač je dužan voditi knjige i finansijske izvještaje u skladu sa propisima u BiH. Proces privatizacije reguliran je Zakonom o privatizaciji poduzeća (Službene novine Federacije BiH 27/97. Vlada Federacije BiH je na posljednjoj sjednici u Sarajevu utvrdila i u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku uputila Prijedlog zakona o Razvojnoj banci Federacije BiH. . . Otpočinjanjem procesa privatizacije proširene su mogućnosti za zajednička ulaganja u postojeća poduzeća kroz programe privatizacije. kao i mogućnosti otkupa poduzeća ili dijelova poduzeća.Plaćanja carine je oslobođena i oprema koja čini ulog strane osobe (izuzetak su automobili i automati za igre na sreću).neophodan mehanizam za ostvarenje razvojnih ciljeva.Strana ulaganja neće biti nacionalizirana. 15 .Prava i povlastice date stranim ulagačima i obaveze koje proizlaze iz Zakona ne mogu se ukinuti niti poništiti naknadno donesenim zakonima. RAZVOJNA BANKA Razvojna banka FBiH .45/00.32/00.com.61/01) (www. 7. 8/99. . ulaganje u postojeće poduzeće oslobođeno je plaćanja poreza na dobit u alikvotnom udjelu stranog kapitala 5 godina (stopa poreza na dobit iznosi 30%).Strani ulagač ima ista vlasnička prava na nekretninama kao i državljani BiH.Oporezivanje stranih ulagača i ulaganja obavlja se u skladu sa poreskim zakonodavstvom entiteta i to: novoformirana kompanija sa 100% stranim kapitalom ili sa mješovitim kapitalom ne plaća porez na dobit 5 godina.ba).54 /00.

kako granskog tako i geografskog. Zakonom je precizirano kako Banka ne posluje s ciljm ostvarivanja dobiti. a nad njom se ne mogu provoditi stečaj niti likvidacija. sa sjedištem u Sarajevu. Razvojna banka Federacije BiH. Postojeći kapital Investicijske banke FBiH danom stupanja na snagu ovog zakona postaje kapitalom RB FBIH. ruralni razvoj i poticanje izgradnje suvremene poljoprivredno-turističke privrede. Kapital banke u stopostotnom je vlasništvu Federacije BiH. odobri plasman sredstava ispod tržišnih uvjeta. Vlada FBiH želi osnivanjem Razvojne banke FBiH da ispuni osnovni cilj obavljanja bankarskih poslova po osnovu investicija. može osnivati svoje organizacijske dijelove. privrede ovo postavilo kao neodložna potreba. i to neopozivo i na prvi poziv. zaštite okoline) i koji se mogu realizirati samo kroz srednjeročne i dugoročne kreditne aranžmane. u cilju skladnijeg privrednog razvoja. te bez izdavanja posebne garantne isprave. podrška razvoju malog i srednjeg poduzetništva. U realizaciji posebnih projekata od značaja za Federaciju BiH i državu BiH. i uz povoljnije kamate. do 2010. Kada. Razvojna banka predstavlja neophodan mehanizam za ostvarenje ciljeva. a uvećava se za 400. te se u cilju razvoja bh. U cilju bržeg i racionalnijeg ekonomskog oporavka i razvoja FBiH. poticanje izvoza. 16 . Među ciljevima RB FBiH su finansiranje obnove i razvoja i povećanje uposlenosti. Time bi bila definirana uloga i pozicija Razvojne banke FBiH kao banke koja će imati osnovnu zadaću da pod najpovoljnijim kreditnim uvjetima finansira obnovu i razvoj malog i srednjeg biznisa kroz specifične kreditne linije.Cilj ove financijske institucije jeste promocija ukupnog društvenog i privrednog razvoja FBiH. unapređenje poljoprivredne proizvodnje. FBiH će iz proračuna nadoknaditi Banci razliku do visine prihoda koji bi bili ostvareni pod uobičajenim tržišnim okolnostima. formiranje Razvojne banke postavlja se kao imperativ.000 KM koji će se obezbijediti u jednakim obrocima u federalnom proračunu u razdoblju od 2007. godine.000. finansiranje privredne infrastrukture. vodosnabdijevanja. na zahtjev FBiH. Za njezine obaveze garantira Federacija BiH. naročito u oblastima gdje komercijalne banke nemaju interesa (projekti infrastrukture. razvojnih programa i projekata u FBiH i projekata investiranih od stranih kreditora i donatora. pored već postojećeg mehanizma čisto komercijalnog bankarstva. Poznato je da su sve zemlje bivše Jugoslavije formirale svoje razvojne banke.

lova i šumarstva. a najveći dio novca je uložen u proizvodnju hrane i pića. 8. Možda bi napredak bilo jednostavnije postići u granama u kojima BiH ima prirodno bogate resurse kao npr: hirdroenergija. prije svega.Investicijska banka FBiH u protekle tri godine podijelila je 726 kredita u ukupnom iznosu od 258 miliona KM. ZAKLJUČAK Intezivne političke promjene u posljednje vrijeme izazvale su velike promjene u ekonomskom i poslovnom životu u BiH. 17 . 1 Ovo piše u odgovoru na poslaničko pitanje koje je Ministarstvo finansija FBiH uputilo Zastupničkom domu parlamenta FBiH. turizam kao i proizvodnja biološki zdrave hrane. a najveći broj kredita i najveći dio novca je "podijeljen" u Sarajevu i Tuzli. građevinarstvo i preradu papira i kartona. te izdavačku djelatnost. Kako bi osigurala konkurentnost. insistirati na ekspeditivnijem I odgovornijem radu naših zakonodavnih organa. Potrebno je procijeniti u kojim granama privrede BiH ima perspektive. poduzeća moraju da uvode inovacije i prilagođavaju radnu discipline novim zahtjevima što utiče na promjene u poslovnim i ličnim navikama zaposlenih.1 Najveći broj kredita je bio za potrebe sektora poljoprivrede. dakle. kako bi uskladili razvoj poduzetništva sa zakonskim potporama. Potrebno je. Kočnica bržem razvoju poduzetništva u BiH su zakonske promjene koje ne prate brzinu promjena u privredi.

org www.9. LITERATURA • • • www.google.wikipedia.ba www.com.ba www.vladatk.ba www.pksa.ba • • 18 .lunacom.kim.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->