PRAVNA MEDICINA (skripta

)

1

1. ČLANOVI ZKP-a KOJI SU VAŽNI U PRAVNOJ MEDICINI? Članovi ZKP: čl. 117, čl. 118, čl. 119, čl. 120, čl. 121, čl. 122, čl. 123, čl. 127 i čl. 128. 2. TANATOLOGIJA, SMRT, AGONIJA. TANATOLOGIJA - Naucna disciplina koja proucava smrt, proces umiranja i promjene koje se razvijaju nakon umiranja. SMRT Ireverzibilni prestanak funkcije: - CNS-a, - KVS-a - Respiratornog sistema Teorijski: Prava smrt pretstavlja prestanak svih zivotnih pojava Prakticno : - Smrt je prestanak disanja i krvotoka koji dovode do prestanka funkcije CNS-a i dr zivotnih pojava te su prakticno i krajnji uzrok smrti. AGONIJA - Borba izmedju zivota i smrti - Predstadij smrti - Omedjena u vremenu i prostoru - Traje razlicito dugo Neminovni ishod agonije je klinicka smrt. Agonija pocinje slabljenjem funkcija svih vitalno vaznih organa : - CNS - KVS - RS. 3. MOŽDANA SMRT, PRAVILNIK. MOZDANA SMRT (autolisis intravitalis cerebri) - Nekroza velikog i malog mozga tj nekroza kompletnog CNS-a tj zazivotno odumiranje mozga - Mozak mrtav ali ostali dijelovi tijela zivi Karakterise je : - Duboka koma - Prestanak spontanog disanja - Gubitak refleksa - Nema cirkulacije u krvnim sudovima mozga 2

Za pravnike je bitno da postoji pravilnik o poblizim medicinskim kriterijima i nacinu utvrdjivanja mozdane smrti osobe od koje se mogu uzimati dijelovi tijela radi presadjivanja u svrhu lijecenja, a on ima svoje clanove. Jedan od tih clanova a to je clan 4 govori o kriterijima za utvrdjivanje mozdane smrti 1. Duboka koma i nepostojanje reakcije na bilo kakve vanjske i unutrasnje podrazaje 2. Nepostojanje mozdanih refleksa 3. Postojanje sirokih zjenica bez refleksa 4. Nepostojanje pokreta ocnih jabucica na pokrete glave i fleksiju vrata 5. Nepostojanje vestibulo-kohlearnog refleksa 6. Nepostojanje refleksa carine tracheae 7. Nepromjenjen puls nakon testa sa atropinom ili nakon pritiska na ocne jabucice 8. Potpuna misicna atonija 9. Nepostojanje spontanog disanja 3 min nakon iskljucenja sa respiratora, uz normalnu vrijednost CO u krvi Clan 5. Mozdana smrt se utvrdjuje: 1. klinickim pregledom, tri puta u toku 6h, i potvrdjuje 2. cerebralnom angiografijom, 3. EEG (Elektro encefalo grafija) 4. radioizotpskim ispitivanjem mozdane cirkulacije Sudsko-medicinski znacaj agonije: - Ljekar mora prepoznati stanje agonije - Obavijestiti clanove porodice te porodici nagovjestiti skori dolazak smrti - Obavijestiti istrazne organe 4. PRIRODA SMRTI PRIRODNA SMRT (MORS NATURALIS) fizioloska prijevremena NASILNA SMRT (MORS VIOLENTA) zadesna (akcidentalna) samoubilacka (suicidalna) ubilacka (homicidalna) Za sudsku medicinu bitno, razlikujemo 3 grupe prirodne smrti : - mors e causa ignota - nepoznata ili neznana smrt - mors suspecta - sumnjiva smrt - mors subita - naprasna smrt 3

5. MEHANIČKE POVREDE – OZLJEDE: OPŠTE KARAKTERISTIKE, NAČIN NJIHOVOG NASTANKA Mehanicke povrede su tjelesne povrede (smrtonosne, nesmrtonosne) koje su nanesene mehanickim orudjima odnosno predmetima kojiposjeduju kineticku energiju. Nastaju na tri nacina - Udarom (kretanjem meh orudja prema tijelu) - Padom (kretanjem tijela prema orudju) - Sudarom (istovremenim kretanjem i tijela i meh orudja) Npr pri naletu vozila na pjesaka Velicina mehanicke povrede zavisi od vise faktora kao sto su : - Obimnost i velicina meh. orudja - Tezina - Brzina kretanja 6. MEHANIČKE POVREDE – OZLJEDE : OGULJOTINA, KRVNI PODLIV, KRVNI IZLIV, NAGNJEČINA OGULJOTINA Nespecificna mehanicka povreda lokalizovana na kozi ili sluzokozi. Ogrebotina na unutrasnjim organima zove se erozija. Prema obliku oguljotine mogu biti : - Crtaste (ogrebotine) - Tackaste. Oguljotina ima veliki pravno-medicinski znacaj jer moze biti : - Nasilnog porijekla - Izvor infekcije - Namjera izvrsioca (npr zagusenje) KRVARENJE Krvarenje moze biti u : - Tkivu - podliv - Tjelesne supljine ili vani pa prema tome moze biti vanjski i unutrasnji - izliv (hematizam) a. KRVNI PODLIV Rezultat isticanja krvi iz ostecenih krvnih sudova i prozimanja tkiva krvlju koja se koagulise nakon 5 min. Zbog koagulacije krvi hematom ocvrsne i ne moze se isprati vodom za razliku od mrtvackih mrlja. Krvni podliv nastaje djelovanjem mehanickog orudja. Nastaje prskanjem krvnih sudova u potkoznom tkivu a zavisi od kalibra krvnih sudova i od gradje tkiva. Vremenom mjenja boju: Modra – ljubicaste – zelenkast zuckast Mjenjanje boje nije cvrst dokaz za odredjivanje vremena nastanka podliva ali zasigurno znamo da ako mu je boja modra i donekle pla.vicasta, nije proslo duze od!8h od nastanka podliva.

4

b. HEMATIZAM (IZLIV) - Krvarenje u neku tjelesnu supljinu - unutrasnji izliv - Krvarenje u vanjsku sredinu - vanjski izliv Dovodi do : iskrvarenja soka i smrti Zavisi od : - Kolicine - Lokalizacije - Vrste tkiva Pri obdukciji - Ustanoviti osteceni organ - Utvrditi kolicinu izlivene krvi kod unutrasnjih izliva ili procjenu iskrvarenja kod vanjskih izliva NAGNJECINA - CONTUSIO Moglo bi se reci da pretstavlja kombinaciju podliva i oguljotine. Nastaje djelovanjem sile pod uglom koji je priblizno 90° - 45°na povrsinu upotrebom tupo tvrdog mehanickog sredstva. 7. MEHANIČKE POVREDE – OZLJEDE: STRIJELNE POVREDE STRIJELNA RANA –VULNUS SCLOPETARIUM Specificna mehanicka povreda nastala djejstvom projektila ispaljenog iz rucnog vatrenog oruzja : pistolj, revolver, puska, automat. U zavisnosti od toga da li je projektil prosao ili nije : ustrjel prostrjel zastrjel Strijelna rana ima sljedeci sematski izgled: - Otvor strijelne rane, neadaptibilni rubovi defekta koze - Prljavi prsten, ostro ogranicen prema periferiji - Prsten nagnjecenja, smedji, sasuseni, oguljenog povrsinskog sloja koze. 8. MEHANIČKE POVREDE – OZLJEDE: RASCJEP, PRELOM, IŠČAŠENJE, RAZORINA, RASKOMADINA RASCJEP - RUPTURA Nastaje kao rezultat djelovanja mehanicke sile velike snage na vecu povrsi tijela. Pretstavlja prekid kontinuiteta nekog kompaktnog tkiva/organa (jetra, slez bubrezi) ili rjedje supljeg organa (crijeva, aorta).

5

PRELOM - FRACTURA - Prekid kontinuiteta kosti (fractura oseum) - Prekid kontinuiteta hrskavice (fractura cartilaginis) Sudsko-medicinski znacaj: Tezi stepen ostecenja tjelesnog integriteta Povreda mekih tkiva i krvnih sudova Mogucnost nastajanja masne embolije Vazno je mjesto preloma kako bi znali da li se radi o prirodnoj ili nas smrti LUXATIO - ISCASENJE Potpuni prekid kontinuiteta zglobnih povrsina uz probijanje zglobne cahure prskanja ligamenata RAZORINA – DESTRUCTIO Tesko unistenje sklopa svih tkiva Zahvaceni dio tijela je razoblicen a tkivo je mrtvo Najcesce kod nagaza na minu, prometnih nesreca RASKOMADINA – DETRACTIO Nasilno odvajanje dijela tijela od ostalog ili dijeljenje tijela na nekoliko slobodnih komada pod uticajem nespecificne mehanicke sile 9. MEHANIČKA ASFIKSIJA Svako ugusenje izazvano nasilnim putem, mehanickim sredstvima. Prema nacinu nastanka : 1. Asphyxia suffocativa -zapusenje (zapusenje nekog dijela respiratornog trakta) a. Occlusio nasi et oris b. Occlusio cavi oris c. Obturatio pharyngo-laryngis (completa et incopleta) d. Obturatio tracheobronchiorum e. Submersio (utopljenje) f. Aspiracija zelcanog sadrzaja 2. Asphyxia compressiva - stezanje a. Strangulatio colli manualis (zagusenje) b. Stragulatio colli funalis (zadavljenje) c. Vjesanje (suspcnsio) 3. Compresio thoracis et abdominis je posebna skupina mehanickih asfiksija koja bi se mogla svrstati u drugu grupu ali se vrlo cesto od strane nekih autora navodi kao posebna skupina mehanickih asfiksija 10. SUFOKATIVNE ASFIKSIJE: OCCLUSIO NASI ET ORIS, OCCLUSION CAVI ORIS, OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS, OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM, ASPIRACIJA ŽELČANOG SADRŽAJA OCCLUSIO NASI ET ORIS (ZACEPLJENJE NOSA I USTA) Istovremeno zapusenje nosa i usta koje mora trajati dovoljno dugo. Moze biti zadesnog i ubilackog porijekla.

6

Cesce je ubilackog porijekla -cedomorstvo. Samoubisvo nije moguce jer u drugoj fazi osoba gubi svijest. Lokalno se nadju : oguljotine i krvni podlivi. Ako je ucinjeno rukama mogu se naci polumjesecasti, linijasti tragovi, tj oguljotine na zatiljku ili u predjelu nosnih otvora. OCCLUSIO CAVI ORIS (ZAPUSENJE USNE DUPLJE) Zapusenje usne duplje, najcesce kod cedomorstva-ubilacko. Gura se meki predmet u dubinu usne duplje pri cemu se dize meko nepce i zatvori i nosne otvore. Srece se i kod grupnog silovanja. OBTURATIO PHARYNGO-LARYNGIS (ZAPUSENJE ULAZA U GRKLJAN) - completa Zapusenje ulaza u grkljan zaglavljenjem nekog cvrstog predmeta, najcesce zalogajabolusa (mors e bolo). Najcesce su to alkoholizirane osobe kod kojih je poremecen refleks gutanja pa zalogaj skrene u grkljan mjesto u jednjak. - incompleta Laksi oblik ovog zapusenja je zagrcavanje. Prati ga kasalj, modrilo lica i moze indirektno, pokretanjem inhibitornih refleksa, da dovede do smrti. OBTURATIO TRACHEOBRONCHIORUM (ZAPUSENJE DUSNIKA I DUSNICA). Zapusenje tracheae (dusnika) i bronha (dusnica). Najcesce je zadesno kod male djece usljed dospjevanja nekog malog stranog tijela (igracke, zrno graha, kukuruza, kospice) u disne puteve. Posebnu opasnost prestavljaju tzv vegetabilna tijela. ASPIRACIJA ZELCANOG SADRZAJA To se desava kada zelucani sadrzaj dospije u disne puteve. Najcesce prilikom povracanja u snu, epilepticara. Dolazi do popustanja sfmktera i gubitka refleksa gutanja. 11. SUFOKATIVNE ASFIKSIJE – UTOPLJENJE SUBMERSIO - UTOPLJENJE Oblik sufokativne asfiksije gdje dolazi do zapusenja donjih disnih puteva nekom tecnoscu (voda i si.). Preduslov za nastanak je da su nos i usta ispod nivoa vode, dakle ne mora citavo tijelo. Ako dodje do potapanja samo nosa i usta ispod nivoa vode, to se naziva imersio. Svaki les iz vode nije utopljenik. Covjek moze umrijeti (ili biti usmrcen) i na . neki drugi nacin a da naknadno dospije u vodu. Utopljenje moze biti : 1. Primarno - dospijevanje u vodu padom i ono moze biti : a. Ubilacko - najcesce novorodjencad i dojencad; odrasli moraju biti prethodno onesposobljeni. b. Samoubilacko - osoba sama sebi zaveze ruke, pri.veze za sebe neki teret i baci se u vodu. c. Zadesno 2. Sekundarno Uzrokovano je nekim prethodnim stanjem : infarkt, epilepsija, onsvjescenost, povreda glave, koje onesposobljava osobu, a padom u vodu osoba je udise. Ovdje znacajnu ulogu igraju i inhibitorni refleksi. Ako je pronadjen les u vodi

7

zavezanih ruku i nogu u cvorove, oni se prekidaju na udaljenosti od cvorova kako bi se kasnije mogao rekonstruisati dogadjaj. 12. LEŠ IZ VODE: PROMJENE NA SVJEŽEM LEŠU 1. Odjeca, kosa, koza vlazni, naslage od mulja i pjeska. 2. U predjelu nosa i okoline pjenasta tecnost - fenomen pecurke. 3. Spumozni (spuzvasti) emfizem ili edem pluca, plucna krila su enormno povecana i imaju tendenciju da prokuljaju vani. Na pritisak spolja cuje se pucketanje, skripanje, ostaju udubljenja od prstiju i predmeta. 4. Prve promjene na kozi javljaju se 2-5h. Javlja se najezenost koze i misicna ukocenost. 5. Namreskavanje i smezuravanje koze spolnog uda, mosnica, dojki, zenskih polnih organa 5-1Oh. 6. Naboranost. nabubrenost i izbjeljivanje koze dlanova i tabana - ..ruke pralje". Ako zelimo dobiti otiske prstiju ubrizga se glicerin u vrh prsta i izgladi se koza. 13. LEŠ IZ VODE: PROMJENE NA TRUHLOM LEŠU DUljim boravkom u vodi dolazi do stvaranja naslaga mrlja mulja, algi na otkrivenim dijelovima tijela. Obicno zahvata prvo lice djelomicno - 7-10 dana. a 14-og cijelo lice. 8. Maceracija koze i dalje se nastavlja pa 2-3 sedmice je toliko uznapredovala da se natkozica vrlo lako skida u vidu rukavice ili nogavice (carape) zajedno sa noktima. 9. 6-7 nedjelje dolazi do saponifikacije potkoznog masnog tkiva 10.6-og mjeseca dolazi do saponifikacije misica, kostiju i organa. 11.12-og mjeseca dolazi do kompletne saponifikacije tijela. 14. LEŠ IZ VODE: IDENTIFIKCIJA LEŠA Obicno se radi o truhlim lesevima pa je identifikacija otezana. Obaviti toaletu lica : Skinuti alge Otkloniti nadutost koze Otpale obrve nacrtati kreonom Paziti na kosu Eventualne povrede usiti i tek onda vrsiti fotografiranje Odjecu pazljivo skidati i nabrojati redosljedom skidanja, opisati sve detalje, odjevne predmete osusiti i Cuvati sve do zavrsetka procesa identifikacije. Opisuju se i drugi osobeni podaci (tetovaze, oziljci) 15. MEHANIČKO STEZANJE VRATA (ZAGUŠENJE, ZADAVLJENJE) STRANGULATIO COLU MANUALIS (,ZAGUSENJE) Aktivno stezanje vrata prstima jedne ili obje sake, ubilackog karaktera. Mehanizam nastanka smrti je trojak:

8

- Cista asfiksija - Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida se dotok krvi u mozak - Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma i njegove reperkusije na rad srca Lokalni nalaz na vratu otkriva da lije ugusenje nastalo prstima ruke ili nekom omcom. Na kozi vrata prisutni su tragovi prstiju u obliku ravnih ili polukruznih ogrebotina, tackastih ili okruglastih oguljotina. U kozi i potkoznom tkivu u predjelu bocnih i prednjih dijelova vrata nalaze se krvni podlivi. Cesto se nalaze i prelomi hrskavica grkljana i dusnika Oguljotine u predjelu nosa i usta nastaju djelovanjem vrhova noktiju. Ima ih mnogo, vise nego prstiju, zbog premjestanja ruku da se zrtva usutka (znakovi borbe). Ispod noktiju pretpostavljenog pocinioca traze se djelici kose zrtve (nokti se podsjeku i pregledaju pod mikroskopom) ili krvna grupa i DNA. Ugusenje rukama najcesce nastaje kod cedomorstva, ubistva starijih osoba, kod silovanja. STRAGULATIO COLLI FUNALIS (ZADAVLJENJE) Stezanje vrata omcom (konopac,remen, kajs, zica) koju aktivno zateze neka ziva sila. Mehanizam smrti kao kod ugusenja. Najcesce je ubilackog karaktera -cedomorstvo, rijetko odraslih (kada postoji faktor iznenadjenja - cesto kod pljacki). Nalazimo znake otpora : oguljotine, ogrebotine, krvni podlivi, tragovi prstiju. Nalaz na vratu : u donjem i srendjem dijelu vrata ispod jabucice, nalazi se trag stezanja u obliku pruge (sira, plica, bijeda) ili brazde (uza, dublja, tamnija), horizontalno polozena, podjednake dubine u svim dijelovima (za razliku od vjesanja gdje je dubina najveca suprotno od cvora). Unutra su prisutni podlivi. 16. MEHANIČKO STEZANJE VRATA (VJEŠANJE) Stezanje vrata omcom koju pasivno zateze tezina tijela ili dijela tijela. U odnosu na podlogu moze biti 1. potpuno (ne dotice nogama tlo) I 2. nepotpuno kada se dijelom ili potpuno oslanja na podlogu. Mehanizam nastanka smrti je trojak : - Cista asfiksija - Dolazi do kompresije a.carotis communis i prekida sc dotok krvi u mozak - Inhibitorni nadrazaj glomus caroticuma Postoje 3 faze vjesanja : 1. Anesteticka - 30 sek poslije stezanja omce, neosjetljivost na bol, zujanje u usima 2. Konvulzivna - grcevi lica i ekstremiteta; u ovoj fazi moze doci do kontakta tijela sa okolnim predmetima : povrede na laktovima, nogama, glavi 3. Asfikticna faza - nakon nekoliko terminalnih grceva slijede posljenji pokusaji disanja; urinira, defecira, izbaci spermu. Nastupi smrt za 4-5 min. 17. MEHENIČKO STEZANJE VRATA (VJEŠANJE) – UVIĐAJ KOD VJEŠANJA Licu mjesta brzo pristupa kriminalisticki tehnicar, fiksira tragove i priprema sve za fotografisanje. Nakon toga pristupa ljekar i ucestvuje kod skidanja - omca se sacuva u sto 9

orginalnijem izgledu. Krak omce se presjeca po sredini, sto dalje od cvora (u predjelu luka), vjesanik se prihvata i spusta na pripremljeni carsaf. Objesenog ne treba uzimati za ruke. Ljekar konstatuje smrt. Zatim se skida omca. Obiljezi se onaj dio luka gdje bi mogao biti cvor, a ako ima cvor, to mjesto se na luku obiljezi. Ako je omca fiksirana luk se sjece, a onda ponovo spaja zbog kasnije rekonstrukcije dogadjaja. Krimi tehnicari uzimaju mikrotragove selojtepom sa ruku (jagodice, dlanovi), sa vrata, rezu se nokti i salju na vjestacenje. Obratiti paznju na povrede a posebno na cipele jer kod fingiranog vjesanja prethodno ubijena osoba se vuce po psodlozi, pa ako je to zemlja, njeni tragovi ostaju na cipelama. 18. POVREDE VISOKOM TEMPERATUROM, SISTEMSKI EFEKTI I LOKALNO DJELOVANJE SISTEMSKO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE - suncanica - insolatio - toplotni udar, toplotna iscrpljenost, sideratio (omara) - toplotni grcevi SUNCANICA – INSOLATIO Usljed direktnog, duzeg djelovanja jakih suncevih zraka na vratni i potiljacni dio uz negativan uticaj UV zraka. TOPLOTNI UDAR Nastaje u posebnim situacijama kad uz veliku temperaturu sredine postoji i velika vlaznost sredine. Najcesce pri vojnickim marsevima, u lozionicama. Narocito su osjetljivi drogirani, alkoholisani. Onemoguceno je odavanje toplote sa povrsine tijela te dolazi do povisenja tjelesne temperature. Javlja se disbalans vode i elektrolita. Gubi se Na+ a povecava K1. Nastaju GRCEVI koji se mogu javiti samostalno ali mogu biti praceni i narusavanjem opsteg stanja organizma . LOKALNO DJELOVANJE VISOKE TEMPERATURE 1. Suha toplota : plamen, vatra, usijani predmet, zracenje - opekotine (combustio) 2. Tecna toplota : vruca tekucina ili para - oparine (ambustio) Razlika opekotine i oparotine : - Plamen ide prema gore, spaljuje dlacice uz ogarenost - Tekucina curi prema dolje ili se. zadrzava na u natpljenoj odjeci S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 4 stepena : I. Stepen - stadium erithematosum (stadij crvenila) II. Stepen - stadium vesiculosum et bulosum (stadij mjehurica) III. Stepen — stadium necroticum (stadij nekroze) IV. Stepen - carbonificatio (karbonizacija) - ne mogu ga izazvati vruce tekucine.

10

Ishod opekotina - smrtni ishod - kada je zahvacena veca povrsina i/ili veci stepen opekotine smrt uslijedi brzo pod slikom akutnog (hipovolemickog) sok ili moze nastati smrt zbog teske intoksikacije - Kod manjih povrsina: Opekotinski sok Sekundarne infekcije Intoksikacija 19. LEŠ IZ VATRE Ako se radi o lesu iz vatre vazno je utvrditi da lije u vatru dospio zazivotno ili posmrtno. Zakljucak donijeti na osnovu vitalnih reakcija. Posmrtne promjene na lesu iz vatre : - Opsta karbonizacija - Poseban stav : Koitalni kod zene Borilacki kod muskarca - Pukotine na kozi koje lice na sjekotine ili rezne rane a nastaju usljed skupljanja koze - Lazni epiduralni hematom - Bule cije je dno blijedo Zazivotne promjene na lesu iz vatre : - Pacija noga - osoba se namrsti pod djejstvom toplote te se stvore nabori u vanjskom (lateralnom) dijelu ocnog otvora (rimae occuli) - Gar na sluznici donjih disajnih puteva - Hiperemija (crvenilo) sluznice disajnih puteva - Gutanje gara - Karboksi-Hb u krvi - Bule cije je dno crveno Identifikacija lesa iz vatre: Zubni status (silikatne i cementne plombe) Kosti Ostaci odjece i obuce 20. DJELOVANJE NISKE TEMPERATURE (LOKALNO I OPŠTE DJELOVANJE) POVREDE NASTALE DJEJSTVOM NISKE TEMPERATURE 11

1. Sistemsko djelovanje niske temperature - smrzotine (congelatio, hypotermia) 2. Lokalno djelovanje niske temperature - promrzline (perniones) PROMRZLINE Na okrajnama kod duzeg izlaganja hladnoci. Tijesna i vlazna obuca, slabost cirkulacije pogoduje njihovom nastanku. S obzirom na dubinu ostecenja razlikuju se 3 stepena : 1. Stepen - eritematozni stadij (stadium erithematosum) 2. Stepen - stadium vesiculosum et bulosum 3. Stepen - stadium necroticum s. gangrenosum 21. POVREDE ELEKTRICITETOM (POVREDE TEHNIČKIM ELEKTRICITETOM, FAKTORI DJELOVANJA STRUJE I POVREDE GROMOM) POVREDE NASTALE TEHNICKIM ELEKTRICITETOM (ELEKTRICNA STRUJA) Kada covjekovo tijelo dodje u strujno kolo i kada ona prodje kroz njega. Stetno djejstvo elektricne struje na tijelo ispoljava se kao : 1. elektricni strujni udar - elecrocutio s. ictus electricus 2. elektricna opekotina - combustio electrica 3. svjetleci udar ili fototrauma - ophtalmia electrica Efekat struje na ljudsko tijelo determinisan je sljedecim faktorima : - Napon - Intenzitet - Izmjcnicnost ili naizmjenicnost - Frekvenca - Smjer prolaska kroz tijelo - Otpor koze na mjestu kontakta - Velicina kontaktne povrsine -Opste stanje organizma POVREDE NASTALE ATMOSFERSKIM (PRIRODNIM) ELEKTRICITETOM Geofizicki proces praznjenja elektriciteta koji se stvara u atmosferi a najcesce u oblacima Ako dode do priblizavanja oblaka medjusobno ili sa zemljom nastaje izravnanje potencijala i izbijanja munje Povredjivanje moze nastati : - Direktnim udarom u covjeka - nema izgleda da prezivi - Naknadnim praznjenjem iz tla - takodjer nema izgleda da prezivi - Djelovanjem indukovanih napona sa okolnih metalnih povrsina -nesmrtni ishod - Naknadno elektricno praznjenje iz okolnih elektricnih provodnika (prekidaci) nesmrtan ishod

12

Kod nesmrtnog ishoda dolazi do : - Gubitak svijesti - Amnezija - Bol u misicima - Nesanica - Gubitak koncentracije - "Munjina sara " - promjena na kozi sa izgledom grananja grancice (arborizacija) a pretstavlja izraz vidljivog potkoznog venskog crteza Kod smrtnog ishoda dolazi do : - Elektricni biljezi - Opekotine (karbonifikacij a) - Arborizacija - Spaljene i osmudjene dlake i kosa - Otisci na tijelu metalnih predmeta - Spaljena odjeca i obuca - Razderotine 22. POVREDE SAOBRAĆAJNIM SREDSTVIMA. MEHANIZMI, TIPOVI SAOBRAĆAJNIH ZADESA I NJIHOVA KLASIFIKACIJA OSNOVNI MEHANIZMI POVREDJIVANJA Su prema principu njutnovih zakona mehanike dvojaki : 1. Akceleracija (ubrzanje) - ubrzanje tijela pod djejstvom povrednog objekta (npr.nalet vozila na pjesaka u mirovanju - pjesak biva ubrzan) 2. Decelerac1ja (usporenje) - usporenje tijela na manju brzinu (suadar sa preprekom vozac biva usporen) U oba slucaja nastaje ista bioloska posledica - povreda jer dolazi do promjene kolicine kretanja tijela kojom je tijelo bilo snabdjeveno prije povredjivanja. Bitan faktor je vrijeme - krace vrijeme udara - povreda intenzivnija. KLASIFIKACIJA SABRACAJNIH POVREDA Saobracajna povreda podrazumjeva svako povredjivanje nastalo direktnom kolizijom sa unutrasnjim ili vanjskim dijelom vozila. U saobracaju mogu ucestvovati a time i biti povrijedjeni sljedeci ucesnici : a. Vozac b. Motociklista / Biciklista c. Pjesak

13

Mehanizmi povredjivanja nisu isti kod svih pa prema tome mozemo razlikovati sljedece varijante kolizija (sudara) : 1. kolizija motorno vozilo sa pjesakom 2. kolizija motorno vozilo i biciklista / motociklista 3. kolizija motorno vozilo sa putnicima u njemu i neka prepreka (drugo vozilo, drvo, stijena, objekat...) 4. prevozenje, pregazenje Ovo je gruba klasifikacija a postoje i podvarijante ovih varijanti sudara, u zavisnosti od smjera kretanja ucesnika u sudaru, jedan u odnosu na drugi prije ili poslije suadara. 23. POVREĐIVANJE KOD UDARA VOZILA U PJEŠAKA Dva su osnovna tipa, zavisno od toga da lije u pitanju : - Putnicko ili transportno vozilo - Da li je primarni kontakt ostvaren iznad ili ispod tacke tezista tijela (karlica kod vecine ljudi). UDAR VOZILA ISPOD TACKE TEZISTA TIJELA (PUTNICKO VOZILO) Najcesci tip kolizije Podrazumjeva odraslu osobu i uspravan polozaj tijela Ne odnosi se na djecu zbog njihove visine Prilikom naleta motornog vozila na pjesaka neophodno je utvrditi : Naletni polozaj Naletnu brzinu vozila Nacin kretanja pjesaka u trenutku naleta UDAR VOZILA IZNAD TACKE TEZISTA TIJELA (TERETNO-TRANSPORTNO VOZILO) 24. SUDAR VOZILA SA BICIKLISTOM/MOTOCIKLISTOM. SAOBRAĆAJNI UDES PO TIPU SUDARA VOZILA SA PREPREKOM. PREVOŽENJE Pojam motocikiista i biciklista se cesto izjednacavaju. Cesto teze povrede kod motocikliste zbog vece brzine kretanja. I ovdje postoje varijante s obzirom na polozaj ucesnika u koliziji. Ako je frontalni udar dolazi do padanja tijela sa motocikla/bicikla na prednju stranu vozila te nabacivanje motocikliste/bicikliste a nakon kocenja do padanja na tlo. Ako ima i suvozac motocikla/bicikla povrede kod njega su obimnije jer je veci luk nabacivanja. Pri zbacivanju najcesce nastaju izolovane povrede ramenog pojasa, glave, prelomi vratne kicme, krvni podlivi medjice/skrotuma zbog udara od strane cica. To nam govori daje motociklista/biciklista sjedio a ne isao pored motocikla/bicikla. KOLIZIJA MOTORNO VOZILO - PREPREKA (oba u kretanju ili jedno miruje) Svako tijelo koje se nalazi u nekom vozilu koje se krece krece se istom brzinom kao i samo vozilo. Kada vozilo naidje na prepreku, naglo se zaustavlja a tijelo u tom djelicu sekunde nastavlja da se krece istom brzinom kao sto se kretalo prije kolizije

14

Naglo usporenje vozila naziva se deceleracija a povrede koje pri tome nastaju nazivaju se deceleraeione. I) Faza - kada vozac osjeti opasnost formira uporni trougao prabeci otpor rukama na volanu i nogama na kontorlnim papucicama a nazad oslonac na ledjima. Suvozac ne moze formirati uporni trougao, trazeci oslonac rukama, gubi oslonac na ledjima i zato statisticki vise stradaju suvozaci od vozaca. Zbog jakog otpora po sistemu poluge nastaju prelomi donjih ekstremiteta. Tijelo ide naprijed i gore, vratna kicma se isteze - ekstenzija. Nakon udara glave u gornji prednji dio unutrasnje strane vozila dolazi do savijanja glave prema naprijed - dolazi do hiperlleksije vratne kicme te ostecenja frontoetmoidalne regije. Vanjska manifestacija te povrede je Brillhaemathoma oko ociju obostrano. Do ove faze povrede su iste kod vozaca i suvozaca. II) Faza - kretanje prema nazad, dolazi do kontakta glave i trupa sa bocnim unutrasnjim dijelom vozila - vrata. Kod vozaca na lijevoj a kod suvozaca na desnoj strani - to nas opredjeljuje koje vozio. Osobe koje sjede na zadnjem sjedistu dolaze u kontakt sa krovom i naslonima prednjeg sjedista - nastaju povrede gave i gornjeg dijela trbuha - ruptura jetre i slezine. PREGAZENJE - TRANSITIO Prelazak tockova vozila preko tijela koje lezi na drumu - jednostavno pregazenje ili prelazak tockova u II fazi kolizije vozilo-pjesak ako se vozilo ne zaustavi a tijelo nade u putanji kretanja vozila - komplicirano pregazenje. Osnovni preduslov je daje poluprecnik tocka veci od visine prevozeceg objekata. Ako je poluprecnik tocka manji dolazi do guranja objekta i nagnjecenja. I) Faza - tijelo se gura po podlozi, II) Faza -tockovi se penju vrseci pritisak i deformaciju tog dijela tijela. Kod manjih brzina (20 - 30 km/h)povrede su na strani penjanja, na vrhu tocka Kod pregazenja se povrede dijele na : 1. Specificne - javljaju se samo kod pregazenja - nastaju djelovanjem profila gume (pneumatika)sa otiskom sare - oguljotine ili krvni podlivi 2. Karakteristicne a. paralelne oguljotine b. decolment (avulsio) c. opekotine (od donjih dijelova vozila) d. prskotine koze (u predjelu prepona) e. ogrebotine 3. nekarakteristicne - nisu siguran znak pregazenja 25. PRINCIPI I SMJEROVI VJEŠTAČENJA U SLUČAJEVIM SAOBRAĆAJNE NESREĆE

15

26. SUDSKO – MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA: POLNI ŽIVOT, POLNA SPOSOBNOST (MUŠKARACA I ŽENA) Polni zivot covjeka odredjen je sa 3 faktora : 1. Polni nagon (libido sexualis) 2. Polno opcenje (conjugatio s.copulatio sexualis) 3. Oplodjenje - generatio sexualis POLNO OPCENJE (CONJUGATIO SGOPULATIO SEXUALIS) Tjelesno blisko i vremenski ograniceno spajanje dviju osoba u cilju zadovoljenja njihovog spolnog nagona. POLNA SPOSOBNOST Podrazumjeva normalan anatomski razvoj, ocuvan i pravilno usmjeren polni nagon i ocuvanu snosajnu i oplodnu moc. Polni nagon moze biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. Polna sposobnost muskarca odredjena je : - Snosajnom (obljubnom) moci muskarca (Osnovni preduslov za snosajnu moc muskarca je stanje erekcije - potentio ereetionis) - Oplodnom moci muskarca (Odredjuje se uzimanjem sjemene tecnosti na analizu i utvrdjivanjem stanja spermatozoida – spermogram) Polna sposobnost zene Odredjena je : - Snosajnom (obljubnom) moci zene - Oplodnom moci zene (Traje od menarhe do menopauze ) 27. SUDSKO – MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA: RAZDJEVIČENJE Obicno nastaje pri prvom spolnom odnosu, ali moze nastati i na neki drugi nacin : prilikom masturbacije, nepazljivim ljekarskim pregledom, kod nekih oboljenja. Pracen je bolovima, blazim ili jacim krvarenjem. Himen je nabor sluznice smjesten na ulazu u vaginu, debljine 1-3mm. Moze biti razlicitog oblika : - Prstenast - Polumjesecast - Zpcast - Resicast - Pregradjen Himen se sastoji od : A Otvora

16

B Oboda koji ima : - Ivicu - Osnovicu - Strane Pri vjestacenju treba razlikovati : - Urodjen i rascj ep (usjek) - Steceni rascjep (razdor) Razlikujemo (razdjevicenja) : - Svjeze razdjevicenje - maksimalno do 15 dana od polnog odnosa - Davnasnje razdjevicenje - vise od 15 dana od polnog odnosa Pri razdjevicenju moze doci do : Rascjepa vagine Oplodnje Prenosa spolne bolesti (zarazavanja) 28. SUDSKO – MEDICINSKA PROBLEMATIKA IZ OBLASTI SPOLNIH ODNOSA: NEPRIRODNO POLNO OPĆENJE – POLNA NASTRANOST NEPRIRODNO POLNO OPCENJE (POLNA NASTRANOST ILI PERVERSITAS SEXUALIS) Radi se o kvalitativnom poremecaju polnog nagona trajne prirode. Razlikuje se od prirodnog nacina izvodjenja, uvijek izostalim polnim oplodjenjem. Moze se javiti i kod psihicki zdravih kao prolazni poremecaj. Nastaje obicno posle puberteta, kombinacijom nasljednih, anatomskih i hormonalnih cinilaca i odgoja. Najcesci poremecaji su : 1. Homoseksualnost - neprirodno polno opcenje izmedju osoba istog pola. Javlja se kao : a. Pederastija - izmedju osoba muskog pola b. Lezbijstvo ili tribadija - izmedju osoba zenskog pola 2. Biseksualnost - neprirodno polno opcenje sa osobama oba pola. 3. Incest - neprirodno polno opcenje izmedju osoba koje su u krvno-srodnickim vezama (obicno se podrazumjeva prvo koljeno krvno-srodnickih veza) 4. Fetisizam - zadovoljenje izopacenog polnog nagona culnim opazanjem (dodirivanje, gledanje) dijelova tijela ili predmeta koje pripadaju osobi koja je objekat zudnje. Fetis moze biti : dojka, rublje... 5. Sadizam - seksualno zadovoljenje jednog partenera nanosenjem tjelesnih ili psihickih patnji drugom partneru npr. : povredjivanje, ponizavan je.Najtezi oblik je sadisticko ubistvo. Najcesce nalazimo mnogo povreda i cesto su brutalne 6. Mazohizam - osoba dozivljava polno zadovoljstvo trpeci fizicku ili psihicku patnju koju nanosi partner. Automazohizam - osoba muci samu sebe. Autoerotski zades - bolovi pri vezivanju omce oko vrata sluze postizanju orgazma.

17

7. Egzibicionizam - postizanje polnog zadovoljenja pokazivanjem svojih polnih organa drugim osobama. 8. Paraseksualnost - polni nagon usmjeren prema osobama posebne zivotne dobi ili stanja a. Paedophilia - prema djeci b. Gerontophilia - prema starim osobama c. Necrophilia - prema lesevima 9. Zoophilia (sodomia) - polni nagon usmjeren prema zivotinjama 29. KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA: SILOVANJE Spolni akt izveden prisilno, protiv zelje jednog partnera. Obicno se radi o naslju muske osobe nad zenskom, ali nije iskljucivo. Djelo se sastoji u prisiljavanju na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe, optrebom sile ili prijetnje da ce se neposredno napasti na zivot ili tijelo te ili njoj bliske osobe. Pocinitelj ovog krivicnog djela moze biti musko ili zensko lice, moze da zivi ili ne zivi u bracnoj zajednici sa osobom nad kojom je izvrseno krivicno djelo. Sudsko-medicinski znacaj Otpor koji pruza osoba nad kojom se vrsi cin silovanja mora biti stvaran, trajan, ozbiljan, savladan od strane jedne, dvije ili vise osoba. Dokaz stalnog, ozbiljnog otpora su povrede na izvrsiocu i predmetu silovanja. Medjutim ceste su simulacije ovog krivicnog djela. Silovanje moze biti: - Izvrseno (ako je polna radnja u potpunosti izvrsena) - Pokusano - Zapoceto Krivicno djelo silovanja postoji i bez defloracije. Sudsko-medicinski dokaz silovanja : -Defloracija (ali i nemora), -razdor vagine -Dokaz sperme u vagini ali i ne mora -Infekcija spolnom bolesti (ali i ne mora) -Znaci nasilja Za odredjivanje kazne kod izvrsenja ovog krivicnog djela postoje 4 kvalifikacije 1. Djelo kvalificirano tezom posljedicom 2. Djelo kvalificirano nacinom ucinjenja 3. Silovanje maloljetne osobe 4. Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Silovanje kvalificirano tezom posljedicom Postoji kada je usljed ucinjenja osnovnog oblika djela nastupila teska tjelesna povreda (TTP) ili tesko narusavnje zdravlja ili smrt ili trudnoca silovane zenske osobe. Silovanje kvalificirano nacinom ucinjenja Postoji u dva oblika : Ako je istom prilikom prema istom pasivnom subjektu ucinjeno vise spolnih odnosa ili kada je ucinjeno od strane vise pocinitelja Ako je djelo ucinjeno na svirep i narocito ponizavajuci nacin 18

Silovanje maloljetne osobe To je narocito tezak oblik ovog krivicnog djela i ono ima posebnu tezinu i drustvenu opasnost Silovanje kvalificirano pobudama ucinitelja Kada je djelo ucinjeno zbog etnicke, nacionalne, rasne ili jezicke netrpeljivosti prema zrtvi. 30. KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA: SPOLNI ODNOS SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM), SPOLNI ODNOS SA NEMOĆNOM OSOBOM SPOLNI ODNOS (OBLJUBA ILI PROTIVPRIRODNI BLUD) SA DJETETOM (MALOLJETNOM OSOBOM) Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa djetetom. Ucinitelj djela moze da bude svaka punoljetna osoba, a u pogledu krivnje potreban je umisljaj koji mora da obuhvati svijest ucinitelja o uzrastu pasivnog subjekta. Prinuda na obljubu postize se prijetnjom koja ima oblik ucjene za odredjenu osobu ili njoj blisku osobu, ili pak upotrebom sile. Postoje 4 teza oblika ovog djela : 1. Djelo ucinjeno nasiljem ili iskoristavanjem nemoci 2. Djelo ucinjeno zloupotrebom polozaja 3. Djelo ucinjeno na psoeban nacin 4. Djelo kvalificirano tezom posljedicom SPOLNI ODNOS SA NEMOCNOM OSOBOM Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje sa drugom osobom iskoristavajuci dusevnu bolest ili dusevnu nerazvijeost ili bilo kakvo stanje te osobe zbog kojeg ona nije sposobna za otpor. Ako je izvrsilac djela sam ucestvovao u onesposobljavanju djelo se tretira kao silovanje. Ako je djelo ucinjeno na narocito okrutan ili ponizavajuci nacin ili je ucinjeno vise odnosa ili s njim izjednacenih radnji, to ce se uzeti kao otezavajuca okolnost, kao i u slucaju kada je usljed djela nastupila teska 31. KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA: SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOŽAJA, PRINUDA NA SPOLNI ODNOS, BLUDNE RADNJE, NAVOĐENJE NA PROSTITUCIJU SPOLNI ODNOS ZLOUPOTREBOM POLOZAJA ) Djelo se sastoji u navodjenju zloupotrebom svog polozaja na spolni odnos ili drugu sa njim izjednacenu spolnu radnju druge osobe koja se zbog imovinskog, porodicnog, drustvenog zdravstvenog ili drugog stanja ili teskih prilika nalazi prema njemu u odosu zavisnosti.

19

PRINUDA NA SPOLNI ODNOS Kada se druga osoba prisili na spolni odnos ili sa njim izjednacenu spolnu radnju ozbiljnom prijetnjom nekim teskim zlom. BLUDNE RADNJE Bludna radnja je svaka radnja koja se vrsi radi polnog zadovoljenja, ali se ne dogodi polni odnos (pipanje, ljubljenje, stipanje, prislanjanje tijela, golisanje) NAVODJENJE NA PROSTITUCIJU Djelo se sastoji u navodjenju, podsticanju ili namamljivanju druge osobe na pruzanje seksualnih usluga ili na drugi nacin omogucavaju njegove predaje drugome radi pruzanja seksualnih usluga ili na bilo koji nacin ucestvuju u organiziranju ili vodjenju pruzanja seksualnih usluga od sirane osobe koja tako postupa u namjeri ostvarenja koristi. Djelo ima 3 teza oblika : Kada se radnja navodjenja ostvari na poseban, specifican ili opasan nacin - upotrebom sile ili prijetnje, obmanom ili nanosenjem vece stete pasivnom subjektu. Kada se radnja navodjenja ostvari koristenjem teske situacije koja je proistekla iz boravka te osobe u inostranstvu Kada se radnja navodjenja ostvari prema posebnoj kategoriji pasivnog subjekta - dijetetu ili maloljetniku. 32. KRIVIČNA DJELA PROTIV SPOLNE SLOBODE I MORALA: ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNOM OSOBOM, ISKORIŠTAVANJE DJETETA ILI MALOLJETNIKA RADI PORNOGRAFIJE, UPOZNAVANJE DJETETA SA PORNOGRAFIJOM, RODOSKRVNUĆE (INCEST) ZADOVOLJENJE POHOTE PRED DJETETOM ILI MALOLJETNIKOM Kada se pred djetetom ili maloljetnikom cine radnje namjenjene zadovoljenju vlastite ili tudje pohote ili ko navede dijete da pred njim ili drugom osobom vrsi takve radnje. RODOSKRVNUCE - INCEST Djelo se sastoji u vrsenju spolnog odnosa ili druge sa njim izjednacene spolne radnje izmedju srodnika po krvi u pravoj liniji ili izmedju brata i sestre. Ekspertizni postupak u sudskoj medicini se sastoji u : Dokazivanju snosaja Eventualnim povredama Eventualnom razdjevicenju Obljubnoj sposobnosti pocinitelja

20

33. ISKLJUČIVANJE I DOKAZIVANJE OČINSTVA I MATERINSTVA Materinstvo se utvrdjuje porodjajem. Za materinstvo nije bitno da lije dijete bracno ili vanbracno a vjestacenje materinstva je rijetko (cedomorstvo, zamjena djece u porodilistu). Za dokazivanje ocinstva vanbracnog djeteta potreban je : - Iskaz majke da je taj muskarac otac - Da se taj muskarac slozi sa njenim iskazom (bez prisile ili obmane) - Ako otac ne prizna dijele potrebno je dokazivanje oplodnje majke od strane tog muskarca : - Mogucnost oplodnje majke od strane presumptivnog oca - Da li je taj muskarac sposoban oploditi zenu - Kriticno vrijeme kontakta (starost djeteta) - Antropolosko-genetske slicnosti : odredjivanje krvne grupe ABO i Rh sistema - Dermatoglifske komparacije : otisak dlanova i stopala - Antropometrijska ispitivanja (lice, glava, udaljenost ociju, nosa) poslije godine starosti - Metode tipizacije tkiva - 99% vjerovatnoca - DNA identifikacija - 100% vjerovatnoca Svi ovi dokazi idu na sud a sud donosi presudu. 34. TRUDNOĆA I NJEN SUDSKO – MEDICINSKI ZNAČAJ To je fiziolosko stanje zene uslovljeno intraueterinim razvojem ploda. Sa sudskomedicinskog aspekta pretstavlja posebno stanje zene koje je predmet raznih rasprava, bilo krivicno-pravnih (silovanje, cedomorstvo, podmetanje, ubistvo) ili gradjansko-pravnih (utvrdjivanje ocinstva, materinstva, bracnosti, vanbracnosti). Sudsko-medicinski zadaci u vjestacenju su : 1. Ustanoviti postojanje ili nepostojanje trudnoce 2. Utvrdjivanje doba trudnoce 3. Utvrditi eventualne nepravilnosti trudnoce 4. Otkriti neznane, skrivene, lazne i uobrazene trudnoce POSTOJANJE ILI NEPOSTOJANJE TRUDNOCE - Ginekoloski pregled - Testovi za otkrivanje trudnoce - Krvne pretrage - UZ 35. SMRT NOVOROĐENČETA I UBISTVO NOVOROĐENČETA PRI POROĐAJU Ubijanje novorođenčeta može biti dvojako,  od sopstvene majke (infanticidium).

21

 od ma koga drugoga (djetoubistvo - puericidium) Za postojanje čedomorstva, u sudsko medicinskom smislu moraju biti ispunjeni slijedeći uslovi: 1. da je ubijeni plod novorođenčeta, to jest da omeđivanje pupčanika nije završeno i da crijeva sadrže mekonijum; 2. da je novorođenče živo rođeno; 3. da je novorođenče namjerno usmrćeno od svoje sopstvene majke, ili aktivno primjenom nasilja, ili pasivno, hotimičnim neukazivanjem po život neophodne pomoći; 4. da se takvo usmrćenje dogodilo za vrijeme novorođenosti i pod okolnostima predviđenim članom zakona, to jest da je majka usmrtila plod "za vrijeme porođaja ili neposredno poslije porođaja dok traje poremećaj...". Usmrćenje novorođenčeta od njegove sopstvene majke krivični zakon tretira kao olakšano krivično djelo 36. PRAVNI ASPEKT POBAČAJA Abortus je najstariji nacin kontrole radjanja. Danasnji stav : pravo svakog covjeka je da odlucuje o radjanju djece, ali se uskracuje ako postoji opasnost po zivot i zdravlje trudnice. POBACAJ je pojava ploda maternice prije navrsenih 180 dana trudnoce odnosno 28-30 gestacijske nedjelje, pojava ploda u onom periodu kada je apsolutno nesposoban za vanmatericni zivot, ako mu se ne moze pomoci ni pruzanjem specijalnih uslova. Prekid trudnoce moze biti : 1. Prirodni (spontani) - abortio spontanea 2. Nasilni S obzirom na pristanak trudnice, nasilni pobacaj moze biti : a. Namjerni - abortio artefitialis (uz pristanak trudnice) - Dozvoljeni (u skladu sa propisima, inkorporiran u pravilni! o prekidu trudnoce i oabvljen u za to ovlastenim ustanovama) - Nedozvoljeni ili kriminalni (svaki drugi prekid trudnoce obavljen van nadlezne ustanove i mimo pravilnika, te pretstavlja krivicno djelo, bez obzira na to ko ga vrsi). Ako ga vrsi sama trudnica ne postoji krivicna odgovornost. b. Zlonamjerni (ne postoji pristanak trudnice) 37. PRAVILNIK O USLOVIMA I POSTUPKU ZA PREKID TRUDNOĆE Clan 3 Prekid trudnoce vrsi se po zahtjevu trudne zene Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili trudnici lisenoj poslovne (radne) sposobnosti, tada zahtjev za prekid trudnoce podnosi roditelj, staratelj ili socijalna ustanova. U izuzetnim slucajevima, ako je maloljetna osoba starija od 16 godina i ako ima poslovnu (radnu) sposobnost i sredstva za egzistenciju, moze sama podnijeti zahtjev. Ako je mlada od 14 god mora psotojati saglasnost roditelja. Clan 4

22

Zahtjev se podnosi zdravstvenoj organizaciji koja ima organizovanu ginekoloskoakusersku sluzbu. Clan 5 Regulise uslove odobravanja Zahtjev za prejkid trudnoce punoljetne osobe ili trudnice sa 16 god sa poslovnom sposobnosti, odobrice prvostepena ljekarska komisija ako trudnoca nije starija od 12 sedmica i ako se prekidom trudnoce nece neposredno ugroziti zivot i zdravlje trudnice. Zahtjev odobrava ginekolog najkasnije 2 dana od podnosenja zahtjeva. Trudnice koje ne zadovoljavaju ove uslove podnose zahtjev drugostepenoj komisiji koja se sastoji od 5 clanova (3 ljekara, socijalni radnik i predsjedavajuci komisije-ginekolog). Odobrenje ove komisije je konacno u roku od 8 dana od podnosenja zahtjeva. Clan 8 Ova komisija moze odobriti prekid trudnoce : Ako se radi o maloljetnoj trudnici ili onoj koja je lisena poslovnih sposobnosti Ako je trudnoca starija od 12 aline od 20 sedmica Ako dalje odrzavanje trudnoce moze ugroziti zivot trudnice Ako se na osnovu saznanja medicinske nauke moze utvrditi ocekivati da ce se roditi dijete sa teskim tjelesnim ili psihickim nedostacima Ako se radi o trudnoci koja je nastala kao rezultat krivicnog djela : silovanja, obljube, rodoskrvnuca Ne moze se odobriti ako je trudnoca starija od 20 sedmica. Sam prekid trudnoce (fetalnu smrt) treba prijaviti sudskomedicinskom organu u roku od 3 dana. 38. VJEŠTAČENJE TJELESNIH POVREDA – OSNOVNI KRITERIJI PRI KVALIFIKACIJI TJELESNIH POVREDA Osnovni kriteriji o kojima se vodi racuna prilikom kvalifikacije su : 1. Opasnost po zivot 2. Vaznost organa ili dijela tijela 3. Sposobnost za rad 4. Narusenje zdravlja 5. Estetski kriterij (unakazenost) 39. VJEŠTAČENJE TJELESNIH POVREDA: KARAKTERISTIKE TEŠKE TJELESNE POVREDE - Opasnost po život - Uništen ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji važan dio tijela ili važan organ uništen - Trajna nesposobnost za rad. - Trajno i teško narušenje zdravlja - Unakaženost 40. VJEŠTAČENJE TJELESNIH POVREDA: LAKA TJELESNA POVRDA, GRANIČNI SLUČAJEVI TJELESNIH POVREDA LAKA TJELESNA POVREDA – LTP LTP ima sljedece karakteristike : - Ne dovodi zivot u opasnost - Nije unisten ni jedan dio tijela niti organ

23

. Nije oslabljen ni jedan dio tijela niti organ . Ne dovodi do nesposobnosti za rad ili je ona kratko trajala Medjutim, u praksi postoje neki granicni slucajevi povreda koji se pod odredjenim uslovima mogu kvalificirati i kao LTP i kao TTP. Moglo bi se reci da su previse teske za LTP a previse lake ta TTP. Tu spadaju : 1. Potres mozga objektivno dijagnostikovan, lijecen u bolnici kvalifikuje se kao LTP ako simptomi iscezavaju do 7 dana po pvrijedivanju,ako traju oreko 7 dana onda je to TTP. 2. Prelom jednog rebra (bilo kojeg), ako nema znatne dislokacije ulomaka i nema ostecenja pleure to je LTP, ako postoji ostecenje pleure - TTP. 3. Prelom dva i vise rebara vezanih za stemum (grudnu kost) je TTP. Prelom do dva slobodna rebra (VIII-XII) bez dislokacije kada je LTP, jer je njihova funkcija pri disanju manja, pa je i funkcija disanja manje kompromitirana. Ako postoji dislokacija i ostecenje pleure, to je TTP. 4. Prelom nosnih kostiju - ako nema znatnog pomjeranja ulomaka i posttraumatske fenomenologije nosa (opstrukcija nosa. poremecaj disanja, poremecaj olfaktivne funkcije) radi se o LTP, a ako ima to je TTP. 5. Prelom jednog zuba - koji je nosilac ili moguci nosilac proteze je TTP (kada je vise od 2/3 krunice izbijeno) 6. Prelom 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je LTP, 7. Prelom vise od 2 zuba u skoro kompletnom zubalu je TTP. Postoji i kombinacija : ako se izbije 1 zub a vise od 2 zuba pomjerena i ako se ostali zubi ne vade to je LTP, a ako se moraju vaditi to je TTP. Ako je izbijeno 8 i vise od 8 zuba to je unakazenost. 8. Prelom falange prsta - ako nema pomjeranja ulomaka to je LTP, a ako dodje do pomjeranja ulomaka i ostecenja funkcije palca to je TTP. 9. Prelom lisne kosti (fibule) - u donjem dijelu gdje formira vazan skocni zglob je TTP. a ako je ostecenje u gornjem dijelu, ali bez ostecenja mekih tkiva to je LTP. 10.Krvni podliv - gledano izolovano radi se o LTP, veliki broj krvnih podliva ako ugrozava zivot (moguc sok) u grupnoj kvalifikaciji je TTP. 41. ALKOHOL: ALKOHOL I SAOBRAĆAJNE NESREĆE Alkohol je jedan od najvecih krivaca koji indirektno utice na saobracajni traumatizam. Alkohol u krvi izrazava se u promilima ( %0). Koncentracija od 0,6%o 2x povecava greske u voznji zbog poremecene percepcije i psihomotorike. Koncentracija od 1 %0 povecava greske do 30x Djelovanjem preko CNS-a alkohol znatno smanjuje paznju i moc rasudjivanja, narocito moc brzog reagovanja. Produzeno je vrijeme reakcije na vizuelne, slusne (akusticke) i motorne podrazaje (virjeme koje je proslo od trenutka opazanja do reagovanja). Takodjer kod koncentracije od 1%0 smanjena je ostrina vida, suzeno je vidno polje, postoji prostorna dezorjentacija (kriva

24

procjena brzine i udaljenosti vozila, te smanjenom sposobnosti prilagodjavanja na svetlost i farove). Zbog smanjene moci zapazanja mogu ispasti pojedini objekti i nastati duple slike. Dozvoljena koncentracija alkohola u krvi prosjecno iznosi 0,3%o i ne pravi nikakve smetnje mada i to je individualno. Kod nekih osoba koncentracija od 0,8%o ne pravi nikakve smetnje.. Kod koncentracija iznad 1,2%0 nijedan covjek nije sposoban za upravljanje motornim vozilom. 42. ALKOHOL: KLINIČKA PROCJENA STANJA ALKOHOLISANOSTI Pri procjeni alkoholisanosti (na osnovu koncentracije apsolutnog alkohola u krvi) klinicki razlikujemo : 1. Trijezno stanje (0,05-0,5%o) Osobe su razgovorljive, subjektivno se dobro osjecaju, nekad su prisutni znaci euforije 2. Pripito stanje (0,5-l,5%o) Nekriticnost, precjenjivanje vlastitih sposobnosti, zelja za isticanjem, smanjena sposobnost pamcenja i zapazanja, pad koncentracije, razdrazljivost, konfliktne situacije, svadje, tuce 3. Pijano stanje (l,5-2,5%0 ) Intelektualne funkcije su smanjene, povremeni gubitak svijesti, grubost, surovost, vremenska i prostorna dezorjentacija.osoba vidi „duple slike", 4. Tesko pijano stanje (2,5-3,5%0) Gubitak svijesti, nesvjestica, stanje izmedju sna i jave, osobe su tesko kontakti bi Ine. 5. Stanje teskog troavnja alkoholom (3,5-4%0 ) Zamucen pogled, stupor i koma 6. Donja granica letalne doze (4%,, ) Koma, usporeno disanje, gubitak refleksa, smrt usljed paralize centra za disanje. 7. LD (Letalna Doza) = 5-8 a smrt nastupi 5-10h od pocetka kome sa izuzecima. 43. ALKOHOL: DJELOVANJE ALKOHOLA NA OPŠTU SPOSOBNOST VOŽNJE Razlikujemo 6 faza alkoholisanosti : 1. I faza (ispod 0,1 %0) ne moze se sa sigurnoscu dokazati daje nadjeni etanol porijekla iz alkoholnog pica. 2. II faza (0,1 -0,5%o) - nema znacajnih promjena funkcija tjelesnih sistema 3. III faza - faza stimulacije - 0,5-1,3 %0. Javaljaju se promjene u mentalnoj, motornoj i culnoj sferi. - Mentalna sfera Usljed uslovno receno stimulirajuceg djejstva alkohola na mozdanu koru, oslabljen je njen inhibitorni efekat prema nizim sferama CNS-a, prisutna je nedovoljna samokriticnost u donosenju odluka. To se ogleda u povecanom licnom isticanju i precjenjivanju svojih sposobnosti sa istovremenim padom koncentracije. Motorna sfera Poremecaj slozenih refleksnih radnji kao sto su pokreti prstiju, sinhrono kretanje ocnih jabucica - Culna sfera Poremecaj daljinskog ocjenjivanja i lose procjenjivanje udaljnosti objekata, posebno ako se posmatra objekat u pokretu. Produzava se zabljestavanje zbog usporene adaptacije a javlja se i depresija kolornog vida (narocito na crvenu i zelenu boju). Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 20-30%. 4. IV faza - faza inkordinacije - l,3-2%0 - Mentalna sfera Ostecenje ili sasvim izgubljen inhibitorni efekat visih mozdanih centara nad nizim, upadljiva je agresija a kod nekih i 25

depresija. Kriticnost u donosenju odluka je bitno smanjena - Motorna sfera Sposobnost tacnog izvodjenja svjesnih i automatskih pokreta je bitno ostecena, najcesce sasvim izgubljena, jer se njihova kroz CNS odigrava usporeno i neprecizno. Narocito je izrazen nesinhronizam pokreta ocnih jabucica usljed cega se tesko centrira ocna osovina - Culna sfera U sferi vida bitno je poremeceno vidjenje i daljinsko procjenjivanje posebno ako su predmetu u pokretu. Deprseija kolornog vida za crvenu i zelenu boju. Fenomen zasljepljivanja znatno je produzen, vrlo se tesko uocavaju slabo osvjctljeni predmeti sto je od velikog znacaja za nocnu voznju.Opsta vozacka sposobnost u ovoj fazi smanjena je za 30-100% zavisno od saobracajne situacije. 5. V faza - faza konfuzije - 2-3%0 Jasno ispoljeno djejstvo alkohola na sve funkcije koje se integrisu preko CNS-a. Postoji tesko intelektualno ostecenje, poremecena prostorna i vremenska orjentacija, pojava duplih i laznih slika, pospanost. Ovakve osobe su u potpunosti nesposobne za ucestvovanje u saobracaju. 6. VI faza - faza stupora i kome - > 3%Q Prisutan je visok stepen dezorjentacije i zbunjenosti izazvan teskom depresijom, djelovanje alkohola na CNS je takvo da moze dovesti do gubitka svijesti i smrti. 44. ALKOHOL: JAČINA ALKOHOLNOG PIĆA, NAČINI UNOŠENJA ALKOHOLA, KONCENTRACIJA ALKOHOLA U ALKOHOLNOM PIĆU (SA PRIMJERIMA) Jacina alkoholnog pica Zavisi od kolicine koncentrovanog alkohola u 1L pica. Izrazava se u vol% (ml alkohola/lOOml pica) Nacini unosenja alkohola : - Preko disajnih organa (kod radnika koji rade u pivarama) - ne prelazi 0,2%o - Preko koze (alkoholni oblozi) - Unosenjem vecih kolicina voca i soka - 1 kg grozdja 0,2%o - Konzumiranjem alkoholnih pica Koncentracija alkohola u alkoholnom picu Izrazava se u gramima apsolutnog alkohola prema formuli: A (apsolutni alkohol) = p (specificna tezina) x V (ml alkohola) Treba prevesti vol% u grame preko specificne tezine : p— 0,79 g/ml za alkohol pa se priblizno uzima da je 0,8 g/ml Kada se radi o konjaku, koncentracija alkohola je 40% 40x0,8 = 32g alkohola/lOOml pica Kada se radi o pivu, koncentracija alkohola je 3-4% 4x0,8 = 3,2g alkohola/lOOml pica 45. ALKOHOL: FARMAKOKINETIKA ALKOHOLA (RESORPCIJA I ELIMINACIJA) Resorpcija alkohola Nakon oralnog unosenja resorpcija alkohola je veoma brza, vrsi se u digestivnom traktu. Alkohol dolazi do zeluca gdje se resorbuje 20 % unesenog alkohola, ostalih 80% se resorbuje u tankom crijevu. Apsorpcija u krvotok zavisi od vise faktora: - Koncentracije alkohola u picu. Ako je konc.alkohola u picu 15-30% tada je apsorpcija najveca, dok se ona usporava kod vecih i manjih koncentracija - Stanja probave - Brzine konzumiranja alkohola. Ako se pije brzo i kratko resorpcija je brza. Kada bi se alkohol konzumirao u intervalima od po 60 min, dok se vrsi apsorpcija prvog pica,

26

nastupila bi eliminacija prvog, tako da bi u krvi samo zaostajala koncentracija posljednjeg pica koje je konzumirano. - Prisustvo hrane usporava resorpciju jer se alkohol veze za proteine hrane Eliminacija alkohola nastaje onda, kada se izjednači odnos koncentracije alkohola u krvi i koncentracije alkohola u tkivima. Eliminacija alkohola vrši se oksidacijom u jetri i izbacivanjem izdahnutim zrakom, mokraćom i preko kože znojenjem Eliminacija alkohola biće - ubrzana prilikom teških i napornih fizičkih radova, a - usporena pri mirovanju, zatim kod povreda CNS-a kod potresa mozga. 46. ALKOHOL: ODREĐIVANJE ALKOHOLA I METODE Vazno je za utvrdjivanje stanja alkoholisanosti Ima vise metoda : 1. Alko-test 2. "Widmarkova metoda 3. ADH metoda 4. Plinska hromatografija 47. MJESTO (SCENA) SMRTI (ZLOČINA): UVIĐAJ, FORENZIČKO – PRAVNE PROCEDURE

48. UVIĐAJ: OPŠTE KARAKTERISTIKE, PODJELA, PRAVNO – MEDICINSKI ZNAČAJ, FAZE Uviđaj počiva na određenim karakteristikama koje mu daju punu dokaznu vrijednost: - blagovremenost - objektivnost - potpunost - aktivnost uviđaja - metodičnost - I dosljednost njegovog provođenja.

27

Faze uviđaja: - informativno – orjentacijsko – organizacijska faza - identifikacijsko – statička faza uviđaja - dinamička faza - kontrolna faza - finalna faza.

49. UVIĐAJ (PRILIKOM UBOJSTVA, SILOVANJA)

50. TRASEOLOGIJA: TRAGOVI BIOLOŠKOG PORIJEKLA. TRAGOVI KRVI Trag je materijalna pojava nastala kao rezultat uzajamnog djelovanja koje se zbilo prilikom događaja, i u vezi sa događajem,a u sebi sadrzi elemente koji omogucavaju utvrdjivanje njegovog porijekla,odnosno identifikaciju njegovog uzrocnika.Tragovi bioloskog porijekla su tragovi koji poticu od zivih bica,zivotinja i biljaka.Tragovi krvi su najcesci krvni delikti.Nastaju na nekoliko nacina:slivanjem krvi iz rane(prugasti trag,trag krvi prozimanjem i lokva),kapanjem(u obliku kapi i prskotina),prenosenjem. 51. TRASEOLOGIJA: SPERMA, DLAKE, KOSA Dlake i kosa,sperma-morfoloski i fizikalno se ne moze odrediti kojoj osobi pripadaju.Ekspertizom se utvrđuje:da li se radi o dlaci ili biljnom vlaknu,da li je ljudska

28

ili zivotinjska,pripada li muskoj ili zenskoj osobi,sa kojeg je dijela tijela,da li je iscupana ili je spontano ispala,da li je ostecena,da li je bojena i potice li od osobe na koju se sumnja.Makroskopski se odredi:broj uzoraka,oblik,duzina,boja,promjena pigmentacije.Mikroskopski se odredi:kutikula,medula,debljina,eventualna necistoca. Sperma-trazi se u slucaju silovanja,incesta,protivprirodnog bluda,u rodnici zive ili mrtve zene,na tijelu,odjeci,posteljini.Spermiji se mogu dokazati u rodnici zive zene oko 34h,na lesu 30h, i do 3 nedelje.Spermatozoidi se posmatraju pod mikroskopom,pravi se nativni preparat ili se boji toluidinom. 52. IDENTIFIKACIJA Identifikacija je utvrđivanje istinitosti osoba živih ili mrtvih zatim dijelova tijela, kao i predmeta (stvari) živih ili mrtvih osoba. Prema metodama koje se primjenjuju, razlikuje se kriminalistička i sudsko-medicinska identifikacija. Kriminalistička identifikacija se sastoji u provjeravanju osobnih isprava, pregledu stvari, pokazivanja, opisivanju, fotografisanja i daktiloskopiranju. Zadatak sudsko medicinske identifikacie, koju vrši ljekar identifikator, je opisivanje svih tjelesnih osobina. 53. SUDSKA ANTROPOLOGIJA

54. SUDSKA ODONTOLOGIJA

55. RPIMJENA ANALIZE DNA U PRAVNOJ MEDICINI

29

56. SAMOUBOJSTVO Samoubistvo je svjesno i namjerno uništenje sopstvenog života. Za pojam samoubistva bitni su: - svjesnost postupka i njegovih posljedica, - namjera izvršenja postupka i - postupak namjernog uništenja sopstvenog života. Samoubistvo našim zakonom nije inkrimisano kao krivično djelo, Navođenje na samoubistvo i pomaganje u samoubistvu čini posebno krivično djelo (čl.40 KZ). 57. DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA (RAZLIKOVANJE) UBOJSTVA I SAMOUBOJSTVA

30

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful