You are on page 1of 66

Uputstvo za korišćenje

aplikacije Electronics
Workbench

2003.
Electronics Workbench

2
SADRŽAJ
ELEMENTI DIGITALNE ELEKTRONIKE.................................................................6
Tranzistor..........................................................................................................................................6
Bulova algebra.................................................................................................................................8
Digitalna elektrons ka kol a .........................................................................................................8
NE kol o .............................................................................................................................................................9
I kol o ..................................................................................................................................................................9
IL I kol o .............................................................................................................................................................9
NI kol o ............................................................................................................................................................10
NIL I kol o .......................................................................................................................................................10
EOR kol o ........................................................................................................................................................11
Pol us ab i r a č ....................................................................................................................................................11
Pun sab i r a č ....................................................................................................................................................12
Memorijske jedinice ....................................................................................................................12
RS fl i p- fl op ...................................................................................................................................................12
Ta kt ov a n R S fl i p- fl o p ...............................................................................................................................13
D fl i p - fl op .....................................................................................................................................................14
JK fl i p- fl op ...................................................................................................................................................14
MS fl i p - fl op ..................................................................................................................................................14
RAD U EWB OKRUŽENJU............................................................................................15
MENIJI............................................................................................................................................16
Umetanje komponenti .................................................................................................................19
Povezivanje kom ponenti ............................................................................................................21
Kreiranje "podkol a" ..................................................................................................................24
Alatke kartice Digital .................................................................................................................24
PRIMERI IZABRANIH KOLA.......................................................................................26
Polus abirač.....................................................................................................................................26
2-bitna aritmetičko logička jedinica ....................................................................................31
R e al i z a c i j a .....................................................................................................................................................32
INSTRUMENTI..................................................................................................................43
Multimetar......................................................................................................................................43
Generator funkcija ......................................................................................................................43
Oscilos kop .......................................................................................................................................44
P ri m er upo t r eb e osci l osk op a . .................................................................................................................45
Ploter................................................................................................................................................47
Generator reči...............................................................................................................................47
Logič ki analizator ........................................................................................................................47
Logič ki konvertor ........................................................................................................................47
GENERATOR REČI..........................................................................................................49
Unos ...................................................................................................................................................49
Snimanje ..........................................................................................................................................49
Brzina ulaza ...................................................................................................................................49
Adresiranje.....................................................................................................................................50
Electronics Workbench
O kidanje..........................................................................................................................................50
Podaci spremni ..............................................................................................................................50
Frekvencija.....................................................................................................................................50
LOGIČKI KONVERTOR..................................................................................................52
Minimizacija logičkih funkc ija ..............................................................................................54
PREVODIOCI......................................................................................................................56
Heksadecimal ni / sedmosegmenmtni dekoder ...................................................................57
Brojač impul sa po modul u 10 .................................................................................................60
PRETVARAČI.....................................................................................................................63
PRETVARAČ PARALELNO U SERI JSKI .........................................................................63
PRETVARAČ SERIJSK I U PARALELNO .........................................................................65
LITERATURA.....................................................................................................................66

4
Electronics Workbench

5
Electronics Workbench

ELEMENTI DIGITALNE ELEKTRONIKE

Tranzistori i integrisana kola su zasnovani na


poluprovodnicima. Poluprovodnik se dobija kada se u čist kristal
silicijuma ili germanijuma dodaju primese elemenata iz treće
(bor, aluminijum) ili pete periode (fosfor, arsen) periodnog
sistema elemenata.
Postoje dve vrste poluprovodnika: N-tip i P-tip. Ako se u
kristalnoj rešetci silicijuma, neki atomi Si zamene atomima
fosfora ili arsena (koji imaju jedan elektron više u poslednjoj,
valentnoj, ljusci elektronskog omotača), dobije se N-tip
poluprovodnika. Naime peti, valentni elektron, donora (P ili As)
nemože da se upari sa četiri valentna elektrona Si, tako da se
slobodno kreće u kristalnoj rešetci.
P-tip polupropvodnika nastaje dodavanjem primesa
elemenata treće periode (B, Al) u kristalnu strukturu Si. U ovom
slučaju ne mogu se formirati četiri veze izmedju Si i primesa
koje imaju samo tri elektrona u valentnoj ljusci. Tako ostaje
"šupljina" u vezi, koja je delimično popunjena sa jednim
elektronom (inače, za hemijsku vezu je potreban elektronski
par).
Spajanjem jednog kristala P-tip poluprovodnika i jednog
kristala N-tipa, nastaje PN spoj, na čijoj se dodirnoj površini
odigravaju procesi razmene nosioca naelektrisanja (elektroni i
šupljine). Kao posledica, sloj se polarizuje i onemogućava
proizvoljno kretanje elektrona i šupljina.
Dovodjenjem električnog napona na krajeve tog
spoja, biće omogućen protok struje, ali samo u jednom
smeru. Takav spoj predstavlja diodu (na slici). Smer >
označava tok struje, a u obrnutom smeru se kreću
elektroni. Pošto provode struju samo u jednom smeru, diode se
koriste za ispravljanje naizmeničnog u jednosmerni napon.

Tranzistor

Spajanjem dva sloja N-tipa poluprovodnika izmedju kojih


se postavi jedan sloj P-tipa poluprovodnika nastaje tranzistor
NPN tipa. Tranzistor PNP tipa nastaje spajanjem redom P, N i P
tipa poluprovodnika.

6
Electronics Workbench

Krajnji izvodi spojeva tranzistora su kolektor i emiter, koji


se različito polarizuju kod NPN i PNP tranzistora. Srednji izvod je
baza. Protok struje kroz bazu kontroliše protok struje kroz
kolektor i emiter.
Tranzistor se koristi kao pojačivački elemetn, ali u
digitalnoj elektronici, tranzistor se koristi kao prekidački
element:

Na ovoj šemi je tranzistor prikazan kao prekidački


element. Uključivanjem prekidača (Space), tranzistor provodi
struju, jer je tada doveden pozitivan napon na bazu. Taj napon
baze u odnosu na napon emitera mora da bude za 0,7V viši kod
silicijumskih tranzistora (za germanijumske 0,2V). Pošto je
emiter preko otporniku 330 Ω vezana na masu a baza spojena,
prekidačem i otpornikom od 10K Ω, na izvor napajanja, to je
dovoljno da tranzistor provede. Usled toga struja teče od
kolektora ka emiteru, elektroni teku u suprotnom pravcu. Ovo
važi za NPN tranzistor. Za PNP tranzistor, analogno, sve važi, ali
u obrnutom smeru i uz negativan napon napajanja.

7
Electronics Workbench

S ig n a l n a iz la z u
V cc

P re k id a ~ P re k id a ~ P re k id a ~ P re k id a ~
is k lju ~e n u k lju ~e n is k lju ~e n u k lju ~e n

O V

Bulova algebra

Negacija KONJUKCIJA (I) DISJUNKCIJA (ILI)


(NE)
A Q A B Q A B Q
0 1 0 0 0 0 0 0
1 0 0 1 0 0 1 1
1 0 0 1 0 1
1 1 1 1 1 1
Tabela istinitosti osnovnih operacija Bulove algebre
Tačnost nekog iskaza se izražava sa dva stanja, tačno ili
netačno. Ova stanja se mogu označiti sa 0-netačno i 1-tačno.
Dodavanjem operacija negacije, konjukcije i disjunkcije, definiše
se Bulova algebrana nad nekim skupom kako je dato u
prethodnoj tabeli. Za primenu u digitalnoj elektronici, treba se
podsetiti i de Morganovih zakona:

______ __ __
A ⋅ B = A+ B
________ __ __
A + B = A⋅ B

Jedna interpretacija operacija logičke algebre je data na


sledećoj slici i izvedena je pomoću prekidača:

Digitalna elektronska kola

Digitalna elektronska kola su prekidačka kola sastavljena


od više komponenti (tranzistora, otpornika, dioda i dr.). Dele se
na kombinaciona kola (stanje na izlazu zavisi samo od
trenutnog stanja na ulazu, ali ne i od prethodnog stanja) i

8
Electronics Workbench
sekvencijalna kola (stanje na izlazu zavisi i od prethodnog
stanja i od stanja na ulazu).
U kombinaciona kola spadaju logička kola, polusabirač i
pun sabirač. logička kola odreduju tačnost nekog iskaza.
Logička Mogu da sadrže jedan ili više ulaza. Na ulaze logičkih
kola se dovode vrednosti promenljivih Bulovih funkcija, a na
izlazu se dobije vrednost te funkcija. U nastavku su data
osnovna logička kola (NE kolo, I kolo, ILI kolo, NI kolo, NILI kolo,
EOR kolo).

Sakvencijalna kola su memorijske jedinice (RS flip-flop,


taktovan RS flip-flop, D flip-flop, JK flip-flop, MS flip-flop),
registri i brojači impulsa.

NE kolo

NE kolo (NOT) ima jedan ulaz i jedan izlaz.


Zadatak NE kola je da izvrši negaciju
ulaznog signala. Ako se na ulaz A dovede
napon logičke jedinice (+5V), na izlazu Q se
dobija napon logičke nule (0V). Obrnuto,
ako se na ulaz dovede napon logičke nule, na izlazu se dobija
napon logičke jedinice. Tabela istinitosti za NE kolo je data u
tabeli istinitosti osnovnih operacija Bulove algebre

I kolo

I kolo (AND) vrši operaciju logičkog


množenja (konjukcije). Izlaz Q, je na nivou
logičke jedinice samo ako je napona na oba
ulaza (A i B) na naponu logičke jedinice,
inače napon na izlazu je u stanju logičke
nule. Tabela istinitosti za I kolo je data u
tabeli istinitosti osnovnih operacija Bulove
algebre. Ako sadrži više ulaza tada je na izlazu
Q=A⋅B⋅C⋅...=A∧B∧C∧...

ILI kolo

ILI kolo (OR) vrši operaciju logičkog


sabiranja (disjunkcije). Izlaz Q, je na nivou
logičke nule samo ako je napona na oba
ulaza (A i B) na naponu logičke nule, inače
napon na izlazu je u stanju logičke jedinice.
Tabela istinitosti za ILI kolo je data u tabeli

9
Electronics Workbench
istinitosti osnovnih operacija Bulove algebre. Ako sadrži više
ulaza tada je na izlazu Q=A+B+C+...=A ∨B∨C∨...

NI kolo

NI kolo (NAND) vrši operaciju negacije konjukcije:


________________
Q = A ⋅ B ⋅ C ⋅...

Može se realizovati kao sekvenca I kola i NE kola:

Tabela istinitosti NI kola sa dva ulaza:

A B Q
0 0 1
0 1 1
1 0 1
1 1 0

NILI kolo

NILI kolo (NOR) vrši operaciju negacije disjunkcije:


________________
Q = A + B + C + ...

Tabela istinitosti NILI kola sa dva ulaza:

10
Electronics Workbench
A B Q
0 0 1
0 1 0
1 0 0
1 1 0

EOR kolo

EOR, isključivo ILI (XOR) kolo vrši sledeću


operaciju:
__ __
Q = A⋅ B + A ⋅ B = A ⊕ B

gde je simbolom ⊕ označena operacija


isključive disjunkcije. Na izlazu je stanje logičke jedinice samo
ako je ili prvi ulaz ili drugi ulaz (ali ne oba) na stanju logičke
jedinice. Drugim rečima, izlaz je na visokom nivou ako je na
ulazu neparan broj jedinica.

A B Q
0 0 0
0 1 1
1 0 1
1 1 0

Polusabirač

Polusabirač (half-adder) je logičko kolo za sabiranje dva


jednobitna broja. Neka su jednobitni brojevi, A i B i neka je
Suma rezultat a C prenos. Tada:

A B C Suma
0 + 0 = 0 0
0 + 1 = 0 1
1 + 0 = 0 1
1 + 1 = 1 0
Prenos je identičan logičkom množenju (I) cifara A i B, dok je
rezultat isti kao za operaciju isključive disjunkcije (EOR):

C = A⋅B
Suma = A⊕B

Prema tome, za realizaciju ovog kola će se koristiti dvoulazno


isključivo ILI (XOR) kolo i
dvoulazno I (AND) kolo,

11
Electronics Workbench
Ovde je data šema a kasnije je deta;jno opisan, korak po korak,
postupak praktičane realizacije polusabirača.

Pun sabirač

Za istovremeno sabiranje tri binarne cifre, koristi se pun


sabirač (full-adder).
A B C Preno Sum
s a
0 0 0 0 0
0 0 1 0 1
0 1 0 0 1
0 1 1 1 0
1 0 0 0 1
1 0 1 1 0
1 1 0 1 0
1 1 1 1 1

Iz tabele se vidi da je suma rezultat operacije EOR za tri ulaza


(suma je jednaka 1 ako je na ulazu neparan broj jedinica).
Prenos se dobija kao rezultat sledećih operacija:
Prenos = A⋅B + A⋅C + B⋅C
Na osnovu toga se realizuje sledeća šema:

Memorijske jedinice

RS flip-flop

RS flip-flop je sekvencijano kolo, tako da stanje njegovih


izlaza Q i Q', zavisi od stanja na ulazima R i S i od prethodnog

12
Electronics Workbench
stanja na izlazima. Realizuje se pomoću dva EOR kola povezanih
na sledeći način:

Tabela stanja RS flip-flopa


S R Q
0 0 nepromenj
eno
0 1 reset (0)
1 0 set (1)
1 1 Neodredjen
o

Iz tabele stanja se vidi da ako se na oba ulaza dovede


napon logičke nule, stanje izlaza se ne menja i ostaje jednako
prethodnom stanju. Ako se na ulaz R dovede napon logičke
jedinice a na S napon logičke nule, fip flop se resetuje odnosno
izlaz Q prelazi u stanje logičke nule a izlaz Q' u stanje logičke
jedinice. Obrnuto je ako se na ulaz R dovede napon logičke nule
a na S napon logičke jedinice, fip flop se setuje odnosno izlaz Q
prelazi u stanje logičke jedinice a izlaz Q' u stanje logičke nule.
U slučaju da se na oba ulaza dovede napon logičke jedinice,
tada je izlaz RS flip-flopa neodredjen.

Taktovan RS flip-flop

S Sinhronizacija rada složenih kola se vrši


S’ Q
T akt dovodjenjem odredjenih signala, takt
R ’ Q ’ signala, na sva kola istovremeno. Kod RS
R flip-flopa se takav signal može dovoditi
preko dvoulaznog I kola. Jedan ulaz I kola je rezervisan za takt
signal. Pošto je izlaz I kola na visokom nivou samo kad su oba
ulaza na visokom nivou, ulaz u flip-flop se reguliše prisustvom
ili odsustvom takt signala.
Pr Pr
S Q S Q S Q K ru ` i} z n a ~i d a je
C k C k C k p o tr e b a n n i v o l o g i~k e
R Q ’ R Q ’ R Q ’ n u le z a a k tiv a c iju .
C r C r
S im b o l R S R S flip -flo p sa p rik lju ~c im a z a
flip -flo p a p re se t (P R ) i b ris a n je (C r).

13
Electronics Workbench
D flip-flop

Setovanje RS flip-flopa samo jednim signalom se može


izvršiti dodavanjem inventora na ulaz. Tako se dobija D flip-
flop:
Pr
D S Q D Q
D Q
C k
R Q ’ Q ’ C k Q ’
D flip -flo p S im b o li D flip -flo p a C r

JK flip-flop

Pr Pr
C k J S Q J Q J Q
C k C k
K R Q ’ K Q ’ K Q ’
C r C r
J K flip -flo p
S im b o li J K flip -flo p a

MS flip- flop

J Q J Q J Q
C k
K
M Q ’
C k
K
S Q ’
C k
K
M S Q ’

M S J K flip -flo p S im b o l M S J K flip -flo p a

14
Electronics Workbench

RAD U EWB OKRUŽENJU

Electronics Workbench (EWB) je simulator elektronskih


uredjaja, komponovan od editora šema, simulatora i generatora
signala. Omogućava dizajn i potpunu analizu elektronskih kola.
Simulira se rad analognih, digitalnih i mešovitih
analogno/digitalnih kola.
EWB se isporučuje sa sopstvenom bibliotekom modela
elektronskih komponenti. Biblioteka modela je bogata i u njoj
se mogu pronaći uredjaji za najraznovrsnije potrebe. Pored
toga, EWB omogućava razmenu podataka izmedju različitih
aplikacija, tako da se šeme realizovanih uredjaja mogu kopirati
u druge aplikacije.
Aplikacija EWB je dizajnirana za rad pod Windows-om.
Pošto nisu neophodni veliki računarski resursi, minimalna
konfiguracija za rad je:

- Intel 80386, 8 MB RAM ili bolje.


- Hard disk 8 MB ili više.
- Windows 3.x ili noviji.

Instalacija se vrši iz samoraspakujuće datoteke SETUP.EXE.


Podrazumeva se folder Program Files (u Windows-u 95 i
novijem).

Korisnički interfejs EWB se sastoji od sledećih komponenti:


meniji sa alatkama raznih kola i prekidač za napajanje, kao što
se vidi sa sledeće slike, radnog prozora EWB:

15
Electronics Workbench
M e {o v iti I C
D ig ita ln a I C
A n alo g n i IC
L o g i~k e k a p ije
T r a n z is to r i
S lo ` e n ija d i g ita ln a I C
D io d e
I n d ik a to ri
O s n o v n e k o m p o n e n te
G e n e ra to ri f u n k c ija
Iz v o ri
R a z n e k o m p o o n e n te P re k id a ~ z a
P o d sk lo p
I n s tru m e n ti a k tiv ir a n je s im u la c i je

U radnom prozoru elektronska kola se dizajniraju prema


odgovarajućoj šemi. Komponente i instrumenti su grupisana
prema nameni. Svaka komponenta ima odgovarajuće dugme za
aktiviranje u liniji alatki. Klikom na neko od ovih dugmadi
prikaže se druga alatka koja sadrži tastere koji reprezentuju
komponente i instrumente vezane za nadre|enu alatku.
Finalna klomponenta menija je prekidač izvora napajanja.
Da bi se aktiviralo izgradjeno kolo potrebno je kliknuti na
prekidač za napajanje.

Rad u okruženju EWB se sastoji u izboru komandi i opcija,


koje su dostupne na tri načina:

- Iz menija,
- Preko alatki,
- Kombinacijom tastera (shortcut).

MENIJI

Meniji su sledeći:

1. File, sadrži komande za rad sa datotekama, i to:


New (Ctrl/N), kreiranje novog kola.
Open (Ctrl/O), učitava kolo ranije komponovano i
snimljeno na disk.
Save (Ctrl/S), snima radno kolo.
Save As, promena naziva.
Revert to Saved (Revert) , vraća kolo na stanje koje je
postojala pri poslednjem snimanju.
16
Electronics Workbench
Import , uvozi komponente iz druge datoteke (SPICE
format).
Export - izvoz komponenti u datoteku.
Print (Ctrl/P), štampa šeme kola.
Print Setup - opcije za štampu.
Exit (Alt/F4), završetak programa.
Install , nadogradnja programa.

2. Edit, za rad sa označenim blokovima kola, kroz klipbord:

Cut (Ctrl/X), označene komponente kopira u klipbord i


uklanja iz kola.
Copy (Ctrl/C), pravi duplikat označenih komponenti kola u
klipbordu.
Paste (Ctrl/V), umeće komponente iz klipborda u kolo.
Delete (Del), briše označene komponente iz kola.
Select All (Ctrl/A), označava sve komponente kola.
Copy as Bitmap , kopira u klipbord označene komponente
u formatu bit mape.
Show Clipboard , prikazuje sadržaj klipborda.

3. Circuit, komande za izmenu karakteristika komponenti:

Rotate (Ctrl/R), rotira označenu komponentu za 90 ° u


smeru kazaljke na satu.
Tekst vezan za komponentu, kao što su labele, vrednosti i
informacije o modelu mogu biti pomerene na drugo mesto, ali
se ne rotiraju. Ako je potrebno provodnici vezani za
komponentu se mogu postaviti drugim putem. Pri rotaciji
ampermetra i voltmetra, rotiraju se samo njihovi priključci.
Flip Vertical , preslikava označene komponente, oko
središnje horizontalne ose, gornji deo u donji i donji deo u
gornji (kao u ogledalu). Provodnici vezani za komponente koje
se preslikavaju se mogu drugačije orjentisati. Tekst vezan za
komponentu, kao što su labele, vrednosti i informacije o modelu
mogu biti pomerene na drugo mesto, ali se ne obrću.
Flip Horizontal , preslikava označene komponente, oko
središnje vertikalne ose, levi deo u desni i desni deo u levi (kao
u ogledalu). Provodnici vezani za komponente koje se
preslikavaju se mogu drugačije orjentisati. Tekst vezan za
komponentu, kao što su labele, vrednosti i informacije o modelu
mogu biti pomerene na drugo mesto, ali se ne obrću.
Component Properties , izmena svojstava označenih
komponenti. Dostupna je dvostrukim klikom na komponentu.
Mogu se menjati dodeljene labele, vrednosti, modeli itd.
Create Subcircuit , kreiranje podkola.
Zoom, uvećava / umanjuje prikaz kola.
Schematic Options , kontroliše način prikaza kola, grid,
fontove i drugo.

4. Analysis, parametri koji se koriste za analizu rada kola:

17
Electronics Workbench
Activate (Ctrl/G), postavlja kolo u rad (isto se postiže
pritskom na prekidač za napajanje), Aktiviranjem kola pokreće
se niz matematičkih operacija, kojim se izračunavaju električne
vrednost u tačkama kola, predvi|enim za test. Simulacija se vrši
sve dok se ne isključi prekidač za napajanje. Aktiviranje se
može izvršiti pomoću generatora reči.
Pause (F9), privremeno zaustavlja simulaciju tokom
analize rada kola.
Resume (F9), nastavlja rad privremeno zaustavljene
simulacije tokom analize rada.
Stop (Ctrl/T), zaustavlja simulaciju. Isti efekat se postiže
pritiskom na prekidač za napajanje. Podaci se brišu a vrednosti
i rezultati se postavljaju na početno stanje.
Analysis Options (Ctrl/Y), EWB nudi različite mogućnosti
kontrole simulacije, kao što je reset tolerancije grešaka, izbor
simulacione tehnike i pregled rezultata.
DC Operating Point , odre|uje radnu tačku kola
(jednosmerni naponi). Za analizu radne tačke, naizmenični
izvori se nuliraju a na kondenzatore se posmatra kao na
otvoreno kolo a induktiviteti kao kratak spoj. Rezultati DC
analize se koriste kao medjuvrednosti za dalju analizu. Rezultati
DC analize su vidljivi na grafikonu prikazanom nakom izvršene
analize.
DC Sweep, izračunava radnu tačku čvora u kolu za
različite vrednosti jednog ili dva izvora jednosmernog napajanja
kola.
AC Frequency , odre|uje odziv kola kao funkciju
frekvencije ulaznog signala.
Transient , izračunava odziv kola kao funkciju vremena.
Svaki ulazni ciklus se deli u intervale a DC analiza se vrši za
svaku tačku ciklusa.
Fourier , Furijeva analiza. Odredjuje DC, osnovnu i
harmonijske komponente signala.
Noise, odredjuje snagu šuma na izlazu kola.
Distortion , meri harmonijska ili intermodulaciona
izobličenja ulaznog signala.
Parameter Sweep , analiza ponašanja kola za različite
vrednosti parametara komponenti. Korisnik bira početak,
inkrement i kraj vrednosti parametara koji se analiziraju.
Temperature Sweep , analizira rad kola pri različitim
temperaturama. Podrazumeva se temperatura od 27 °C.
Pole-Zero, odre|uje polove i nule transferne funkcije kola,
za male ulazne signale. Koristi se za odre|ivanje stabilnosti
električnog kola.
Transfer Function , odre|uje transfernu funkciju za male
ulazne DC signale. Funkcija se izračunava izme|u ulaza i dve
izlazne tačke (za napon) ili jedne izlazne tačke (za struju)
kolaa.
Sensitivity , izračunava osetljivost izlaznog čvora napona
ili struje u odnosu na parametre svih komponenti (DC
osetljivost) ili jedne komponente (AC osetljivost) u kolu. Obe
analize izračunavaju izmene u izlaznom naponu ili struji,
18
Electronics Workbench
uzrokovane pertubacijom svakog parametra pojedinačno a
rezulatat postavljaju u tabelu.
Worst Case , statistička analiza kojom se izračunava
najgori mogući scenario u zavisnosti od različitih parametara
komponenti. Prva simulacija se vrši sa uobičajenim
vrednostima. Zatim se analizira AC ili DC osetljivost. Moguće je
izračunati osetljivost izlaznog talasnog oblika u odnosu na sv
aki parametar. Kad se izv rši kompletna analiza osetljivosti,
konačnom an alizom se odredjuje najgori mogući slučaj.
Monte Carlo, metod statističke analize kojom se odre|uje
kako izmena svojstava komponenti utiče na ponašanje kolaa.
Graphs , grafička prikaz analize rada kola.

5. Window , komande za rukovanje radnim prozorima.

6. Help , uputstvo i pomoć u radu.

Na sledećoj slici su prikazane alatke za obrtanje


komponenti u ravni crteža (flip) i često korišćene komponente
kartice logičke kapije.
U m e ta n je p o d k o l a
V e rtik a ln i f lip
H o riz o n ta ln i flip P rik a z a ti g r a f

R o tira n je S v o js tv a k o m p o n e n te

I k o n a k a rtic e
lo g i~k ih k a p ija

2 -u la z n a I k a p ija

2 -u laz n a IL I k a p ija

N E k a p ija

2 -u laz n a N IL I k a p ija
2 -u la z n a Is k lju ~iv o N IL I k a p ija
2 -u la z n a N I k a p ija 2 -u la z n a I s k lju ~iv o I L I k a p ija

Umetanje komponenti

19
Electronics Workbench
Elektronske komponente su logički organizovane u kartice,
kao što je na primer, kartica osnovnih komponenti:

I n d u k ti v i te t
(k a le m ) V rem en sk i
T ra n s fo r m a to r N ap o nsk i
I k o n a a la tk e B a s ic p re k id a ~
O tp o rn ik P re k id a ~ k o n tr o l is a n
( o s n o v n e k o m p o n e n te )
K o n d e n z a to r R e l e j p re k id a~

P rek id a ~
T a ~k a sp o ja k o n tr o lis a n
s tru jo m

P o te n c i o m e ta r

P u ll u p
o tp o r n ik
P a k o v a n je
o tp o rn ik a

N a p o n s k i k o n tr o lis a n P o lariz o v a n P ro m e n ljiv i P ro m e n ljiv i N e lin e a rn i


a n a lo g n i p re k id a ~ ( e le k tro li ts k i) k o n d e n z a to r in d u k tiv ite t tr a n s f o r m a to r
k o n d e n z a to r

Da bi se postavila komponenta ili instrument u radni


prozor, kliknuti levi taster miša na ikonu alatke a zatim na
ikonu odgovarajuće komponente u kartici alatke ili instrumenta.
Držeći levi taster miša, prevući komponentu ili instrument u
radni prozor, a zatim otpustiti taster miša.
Alatke intrumenata sadrže: digitalnu skalu, generator reči,
logički analizator i logički konverter. Ovi instrumenti se mogu
prevući u radni prozor i koristiti za testiranje izgradjenih kola,
baš kao i što se koriste instrumenti u laboratoriji.
Dobavljanje informacije o komponenti ili instrumentu, vrši
se tako što se označi komponenta, (klikom levog tastera miša
na komponentu) a zatim pritisnuti taster F1. Na primer za I
kolo, u help prozoru, se dobije tabela istinitosti.
Za postavljanje labele, vrednosti ili modifikaciju broja
ulaznih ili izlaznih kapija, označiti komponentu i pritisnuti desni
taster miša. Pojavi se padajući meni, sa koga treba izabrati
Component Properties ... , čime se aktivira dijalog prozor. Kad
su u pitanju logička kola dijalog prozor Component Properties,
sadrži pet kartica:

- Label , ukucati oznaku (Label) i referencu za identifikaciju


(Reference ID).
- Models , bira se tehnologija izrade (cmos, ttl, mešovito) i
model (idealan).
- Fault , podešavanje otpora kola i slično.
- Display , odre|uje šta će biti prikazano (labele, model, ID
ili prema globalnim opcijama).
- Number of inputs , broj ulaza (2-8)

20
Electronics Workbench
Pritiskom na desni taster miša, pored karakteristika
komponenti, dostupne su i opcija za odsecanje (Cut), kopiranje
(Copy), brisanje (Delete), rotaciju (Rotate) i vertikalno i
horizontalno preslikavanje (Flip) komponenti.

Povezivanje komponenti

Da bi se komponente spojile provodnicima, pritisnuti levi


taster miša na izvod komponente, tako da se pojavi tačka koja
označava spoj. Držeći levi taster miša, prevlačiti do izvoda
komponente sa kojom treba napraviti električnu vezu. Kada se
na tom mestu pojavi tačka koja simbolizuje spoj, pustiti taster
miša i time je kontakt ostvaren. Provodnik se orjentiše udesno.
Povlačenjem tačke spoja sa jednog priključka na drugi,
nakon otpuštanja tastera miša, automatski se uspostavlja novi
spoj.
U alatkama Basic , se nalazi dugme konektora, kojim se
tačka spoja može umetnuti na provodnik u kolu, što omogućava
da se poveže više komponenti na istom mestu. Na jedan
konektor se mogu povezati do četiri provodnika. Na prethodnoj
slici su prikazane alatke kartice Basic.

Na primer, neka je potrebno je napraviti dvostrani


usmerač sa simetričnim izlazima u odnosu na masu, dat
sledećom šemom:

Sve komponente za ovaj usmerač se nalaze u kartici Basic, tako


da se brzo dolazi do sledeće konstrukcije.

21
Electronics Workbench

Da bi se naznačile tačke priključka za napone od +35V i -35V, iz


kartice Basic, prevući dve tačke spoja i postaviti ih kao na
sledećoj slici:

Postaviti pokazivač miša malo sa leve strane tačke spoja A,


tako da se pojavi senka tačke

A 1 A

B 1 B

i držeći levi taster miša prevući provodnik do tačke A1. Na isti


način uspostaviti kontakt tački B i B1.
22
Electronics Workbench

A 1 A

C 1 B 1 B

Tačka A ovog ispravljača se nalazi na +35V, a tačka B na -35V.


To se može naznačiti tako što se u tački A, dvostrukim klikom,
pokrene dijalog prozor Connector Properties . Izabrati karticu
Label i u polje Label ukucati +35V .

Na isti način ukucati labelu -35V za tačku B. Još treba spojiti


tačku C na masu. U tom cilju prevući još jedan konektor iz
kartice Basic, i postaviti ga u tačku C.

23
Electronics Workbench
A 1

C 1 B 1 B

Postaviti pokazivač miša malo sa donje strane tačke spoja C,


tako da se pojavi senka tačke i držeći levi taster miša prevući
provodnik do uzemljenja tačke C1. Kad se pojavi tačka spoja na
provodniku uzemljenja, pustiti taster miša. Time je realizovana
polazna šema za dvostrani usmerač.
U složenijim kolima se mogu koristiti obojeni provodnici.
Da bi se promenila boja provodnika, načiniti dvostruki klik na
provodnik, zatim u kartici Wire Properties , izabrati boju
klikom na neku od 6 ponu|enih boja.

Kreiranje "podkola"

Kombinovanje selektovanih delova kola u podkolo, sa


ciljem da se kreira integrisano kolo. Označiti komponente
koje se koriste za podkola. Iz menija Circuit izabrati komandu
Create Subcircuit ili pritisnuti kombinaciju tastera Ctrl/B.
Zatim je potrrebno ukucati naziv podkola. Tada se otvara novi
prozor, prozor podkola. Ovako kreirano podkolo, postaje
dostupano preko alatke Favorites . Podkolo može da sadrži
proizvoljan broj komponenti. Svaki provodnik koji vodi do
drugih komponenti ili konektora u kolu postaje priključak na
ikoni podkola. Kasnije, u delu 2-bitna aritmetičko logička
jedinica je detaljno opisano umetanje i rad sa podkolima.

Alatke kartice Digital

U kartici Digital se nalaze nešto složenije digitalne


komponente, kao što su polusabirač (Half Adder), pun sabirač
(Full Adder), RS flip-flop, JK flip-flop i D flip-flop. U nastavku će
biti korišćene neke od ovih komponenti za konstrukciju različitih
kola, zato su na sledećoj slici detaljno prikazane alatke kartice
Digital . Ostale kartice sa alatkama će biti razmatrane u
odeljcima opisa kola gde se koriste komponete iz tih kartica.

24
Electronics Workbench

D ig ita l

P o lu
sa b ira ~

Pun
sab ira~

J K flip -flo p
R S flip - D flip -flo p
flo p
PR E PR E PR E

C LK C L K C L K C L K
C L R C L R C LR
J K flip -flo p D flip -flo p

25
Electronics Workbench

PRIMERI IZABRANIH KOLA

U ovom odeljku će biti opisano dizajniranje polusabirača i


2-bitna aritmetičko logička jedinica.

Polusabirač

Polusabirač (half-adder) je logičko kolo koje omogućava


sabiranje dva jednobitna broja. Neka su data dva jednobitna
broja, A i B i neka je R rezultat a C prenos. Tada su mogući
sledeći slučajevi:

A B C R
0 + 0 = 0 0
0 + 1 = 0 1
1 + 0 = 0 1
1 + 1 = 1 0

Vidi se da je prenos identičan logičkom množenju cifara A i B,


dok je rezultat isti kao za operaciju isključive disjunkcije:

C = A⋅B
R = A⊕B

Prema tome, za realizaciju ovog kola će se koristiti dvoulazno


isključivo ILI (XOR) kolo i dvoulazno I (AND) kolo.

26
Electronics Workbench

L o g i~k e k a p ije 2 - u la z n a A N D k a p ija 2 -u la z n a X O R k a p ija

Kliknuti levi taster miša na alatku Logičke kapije . U kartici


Logičke kapije , kliknuti levi taster miša na ikonu 2-ulazna I
kapija i držeći levi taster, prevući ikonu u radni deo prozora
EWB. Na isti način prevući jednu 2-ulaznu EOR kapiju . Izgled
ekrana za izbor ovih logičkih kapija je prikazan na prethodnoj
slici.
Pored ovih logičkih kola, za rad polusabirača još su
potrebni masa (uzemljenje), dva prekidača i jednosmerni izvor
napajanja od 5V. Ova kola se nalaze pod alatkom Izvori . Prevući
masu i bateriju u radni deo ekrana EWB, kako je to opisano za
logičke kapije. Izgled ekrana je sledeći:

Iz v o ri

M asa B a te r ija

Dvostrukim klikom na ikonu Baterija , u radnom prozoru,


aktivirati dijalog prozor Battery Properties . Klikom na karticu
Value , aktivirati istu i zatim ukucati vrednost napona od 5V u
polje Voltage (V) pritisnutio taster Enter ili kliknuti na prekidač
Ok.

27
Electronics Workbench

Setovanje i resetovanje ulaznih brojeva A i B se može


vršiti prekidačima. Prekidači se nalaze pod alatkom Osnovne
komponente (Basic). Kliknuti levi taster miša na ikonu Basic.
Pored prekidača, u alatki osnovnih komponenti, se nalaze,
redom, tačka spoja, otpornik, kondenzator, induktivitet,
transformator, relej, prekidač, vremenski prekidač, prekidač
kontrolisan naponom, prekidač kontrolisan strujom, pull-up
otpornik, potenciometar i drugo. Prevući dva prekidača u radni
prozor EWB.

O s n o v n e k o m p o n e n te

P re k id a~

Za uključivanje i isključivanje prekidača, po difoltu se


podrazumeva pritisak na taster Space. Me|utim, kad je u kolu
više prekidača, tada je potrebno svakom prekidaču dodeliti
drugi taster za uključivanje / isključivanje, inače bi se svi
istovremeno aktivirali. Promena tastera se vrši dvostrukim
klikom na prekidač, čime se otvori dijalog prozor Switch

28
Electronics Workbench
Properties . Kliknuti na karticu Value i u polje Key ukucati taster
za aktiviranje prekidača.

Za praćenje rada polusabirača, još su potrebni dva


indikatora stanja odabranih tačaka kola. Jedan indikator stanja
će biti za rezultat sabiranja i jedan za prenos bita. Kao
indikatori stanja će se koristiti sonde. Sonde se nalaze pod
alatkom Indikatori .

I n d i k a to r i

C rv en a so n d a

Prevući sondu u radni deo prozora EWB. Dvostrukim klikom


na sondu dobije se dijalog prozor Red Probe Properties , za
podešavanje raznih svojstava sonde. Za izmenu
podrazumevanih (default) svojstava sonde na raspolaganju su
sledeće opcije:

- Label, izmena oznake (polje Label) i refrence (polje


Refernce ID),
- Models , cmos, podrazumevani, mešoviti, ttl,
- Fault , radni otpor i drugo,
- Display , koja svojstva prikazati na ekranu,
29
Electronics Workbench
- Choose Probe , promena boje ( crvena, zelena, plava ).

Sada se u radnom prozoru EWB nalaze sve komponente


potrebne za rad polusabirača i praćenje rada polusabirača.
Potrebno ih je još povezati na odgovarajući način. Šema za
povezivanje je na sledećoj slici.
Da se uspostavi kontakt, dovesti pokazivač miša do
kontaktnog kraja komponente. Kad se pojavi tačka koja
označava kontakt, kliknuti levi taster miša. Držeći levi taster
prevlačiti do priključnog kraja komponente sa kojom je
potrebno ostvariti kontakt. Kad se pojavi druga tačka koja
označava kontakt, otpustiti taster miša. Time je veza
uspostavljena. Povezivanjem svih komponenti kola, kolo je
spremno za rad. Sada uključiti prekidač za aktiviranje
simulacije, koji se nalazi u desnom gornjem uglu prozora EWB.

Pošto su oba prekidača polusabirača isključena, A i B su


resetovani (vrednosti i za A i B su jednake 0), ne sija ni jedan
indikator, rezultat je 0 i prenos je 0. Uključivanjem prekidača
(1), vrednost za A postaje 1, B ostaje 0, rezultat je 1 + 0 = 1 a
prenos je jednak 0. Zato sija indikator koji označava zbir. Isto
30
Electronics Workbench
se dogadja ako je prekidač (1) isključen a prekidač (2) uključen.
Najzad, uključivanjem oba prekidača, rezultat je 0 a prenos 1,
tako da sija samo indikator za prenos.

2-bitna aritmetičko logička jedinica

Realizacija 2-bitne aritmetičko logičke jedinice (ALU) je


daleko složeniji problem od već opisanog polusabirača. Funkcije
koje će da realizuje ALU su: negacija 2-bitnog broja, sabiranje
dva 2-bitna broja, logičko množenje i logičko sabiranje dva 2-
bitna broja. Pored toga, za realizaciju ALU, potrebno je na
pogodan način birati koja operacija treba da se izvrši. Za to će
poslužiti 2-bitni dekoder. Prema tome, za realizaciju ALU koji će
izvršavati navedene operacije, su potrebna sledeća podkola:

- Dekoder operacija. Operacije su kodirane sa dva bita, i to


prema sledećoj tabeli:

P O Funkcija
0 0 Negacija (NOT)
1 0 Logičko sabiranje
(OR)
0 1 Logičko množenje
(AND)
1 1 Sabiranje (+)

Ako se označi:

D - niži bit prvog operanda,


E - viši bit prvog operanda,
L - niži bit drugog operanda,
M - viši bit drugog operanda,
R0 - niži bit rezultata,
R1 - viši bit rezultata,
C - prenos kod sabiranja,
tada rezultati nakon obavljenih logičkih i aritmetičkih operacija
treba da budu sledeći:

NOT
OP REZ
E D R1 R0
0 0 1 1
0 1 1 0
1 0 0 1
1 1 0 0

AND OR
OP 1 OP 2 REZ OP 1 OP 2 REZ

31
Electronics Workbench
E D M L R1 R0 E D M L R1 R0
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 1
0 0 1 0 0 0 0 0 1 0 1 0
0 0 1 1 0 0 0 0 1 1 1 1
0 1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1
0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1
0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 1 1
0 1 1 1 0 1 0 1 1 1 1 1
1 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 0
1 0 0 1 0 0 1 0 0 1 1 1
1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0
1 0 1 1 1 0 1 0 1 1 1 1
1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0
1 1 0 1 0 1 1 1 0 1 1 1
1 1 1 0 1 0 1 1 1 0 1 1
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

SABIRANJE
OP 1 OP 2 Rezultat
E D M L C R1 R0
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 1 0 0 1
0 0 1 0 0 1 0
0 0 1 1 0 1 1
0 1 0 0 0 0 1
0 1 0 1 0 1 0
0 1 1 0 0 1 1
0 1 1 1 1 0 0
1 0 0 0 0 1 0
1 0 0 1 0 1 1
1 0 1 0 1 0 0
1 0 1 1 1 0 1
1 1 0 0 0 1 1
1 1 0 1 1 0 0
1 1 1 0 1 0 1
1 1 1 1 1 1 0

Realizacija

Iz prethodnih razmatranja sledi da bi pravilno


funkconisala, aritmetičko logička jedinica treba da sadrži
sledeće podsklopove:

- Kolo za negaciju (NOT).


- Kolo za logičko sabiranje (OR).
- Kolo za logičko množenje (AND).
- Kolo za aritmetičko sabiranje (ADDER).
- Kolo za izbor linija.

32
Electronics Workbench
- 2 bitni registar za pohranjivanje rezultata.
- Indikatori, i to za bitove rezultata (dva) i jedan za prenos
pri sabiranju.
- Izvor napajanja 5V.
- Masa.
- Prekidači, 2 za kodiranje komandi, 4 za ulazne podatke
(dva 2-bitna broja). Može se koristiti i jedan prekidač za
omogućivanje rada memorijskog registra.

1. Dekoder operacija .

Kodiranje operacija se vrši preko priključaka P i O, na koje


se dovodi pozitivan napon. Ovaj dekoder daje signale za
aktiviranje odredjenih linija, tako da se odgovarajući rezultat
izvršene operacije može preneti u memorijski registar. Šema
dekodera je data na sledećoj slici:
P D 1

D 2

O D 3

D 4

Mogući su sledeći slučajevi:

(i) O=0, P=0. Tada će izlaz D1 biti na nivou logičke jedinice, jer
se na oba ulaza tog kola dovodi invertovan napon sa ulaza O i
invertovan napon sa ulaza P. Prema tome, oba ulaza prvog AND
kola su u stanju logičke jedinice, pa prema tome i izlaz D1 je na
visokom nivou.

(ii) O=1, P=0. Izlaz D2 je na visokom nivou.

(iii) O=0, P=1. Izlaz D3 na nivou logičke jedinice,

(iv) O=1, P=1. Izlaz D4 je na visokom nivou.

Realizacija dekodera je izvršena kao podkolo. Dekoder ima


6 priključaka kojim se povezuje sa drugim komponentama u
osnovnom kolu. To su dva priključka za izbor operacije
(priključci P i O) i četiri priključka za izbor kola za vršenje
operacije (priključci D1, D2, D3 i D4). Zato je potrebno ukupno
6 tački spoja. Tačke spoja, iz kartice Basic,

33
Electronics Workbench

T a~k a
sp o ja

prevući u osnovnu šemu i rasporediti ih na sledeći način:

Na rasporedjene tačke spoja potrebno je povezati


komponente iz dekodera. Zato iz kartice Digital , prevući 2 NE
kola i četiri I kola. Povezati kola prema datoj šemi za dekoder.
Da bi se tako dobijen sklop deklarisao kao podkolo, označiti
komponente koje ulaze u podkolo, ali tako da priključci prema
ostalim delovima glavnog kola ostanui van selekcije, odnosno
mišem selektovati sledeću oblast:

34
Electronics Workbench
Iz menija Circuit , izabrati komandu Create Subcircuit , (ili
kombinacija tastera Ctrl/B).

Ukucati naziv DECODER u polje Name, dijalog boksa Subcircuit .


Posle zadavanja naziva podkola na ekranu se pojavi radni
prozor podkola DECODER.

D 1 -D 4

Kao što se vidi u šemi podkola DECODER se nalaze priključci za


povezivanje sa spoljnim komponentama.
Kad se podkolo pravilno poveže, zatvoriti radni prozor
podkola klikom na dugme za zatvaranje prozora. Obrisati
komponente podkola DECODER iz glavnog kola (selektovati i
pritisnuti taster Delete a zatim potvrditi pritiskom na prekidač

35
Electronics Workbench
Yes). Inače, podšema se može snimiti u posebnu datoteku a
zatim umetati u kola prema potrebi.
Prekidač Favorities , prikazan na sledećoj slici, se koristi za
dalji rad sa podkolima.

Prevući ikonu Sub , iz Subcircuit Template , u radni prozor i


postaviti je na potrebno mesto u kolu. U dijalog prozoru Choose
Sub , pritisnuti prekidač Accept,

ili izabrati neko od podkola sa liste, ukoliko ih ima više, i potom


pritisnuti prekidač Accept.

Podkolo DECODER se sada može povezivati sa drugim


komponentama glavnog kola, preko svojih priključaka koji su
označeni crticama. Pritiskom na desni taster miša

36
Electronics Workbench

otvara se prekidač Component Properties, koji se koristi za


brisanje ( Delete ) ili promenu naziva ( Rename ) podkola.
Dvostrukim klikom na skicu DECODER dospeva se u radni
prozor podkola radi izmena komponenti podkola i dogradnje.

2. Kolo za invertovanje (NOT) .

Sastoji se od dva invertora, na čije ulaze se dovode signali


D i E linija (niži i viši bit operanda). Izlazi su R0 i R1, pri čemu
važi:

_ _
R0 = D , R1 = E
E D

R 1 R 0

I ovaj sklop je realizovan kao podkolo. Radi toga, prevući četiri


konektora i dva NE kola u radni prozor. Povezati komponente
prema šemi

i označiti deo prikazan na skici. Iz menija Circuit , izabrati


komandu Create Subcircuit , zatim ukucati naziv podkola. Neka
je naziv "NOT". Zatim zatvoriti radni prozor podkola "NOT" i
obrisati komponente iz glavnog kola, koje su služile za kreiranje
podkola "NOT". Pritiskom na Favorities , prevući Sub u radni
prozor i sa liste izabrati "NOT" podkolo. Pritisnuti Accept.
Podkolo "NOT" je sada u glavnom kolu i može se povezivati sa
drugim komponentama glavnog kola preko svoja četiri
priključka.

3. Kolo za logičko množenje (AND) .

37
Electronics Workbench
Kako je logičko množenje binarna operacija a operandi su
dužine dva biti, potrebna su dve dvoulazne logičke AND kapije.
Na ulaze jedne kapije se dovode niži bitovi oba operanda a na
izlazu istog je niži bit rezultata. Druga AND kapija obavlja istu
operaciju ali na višim bitovima operanda.

R1 = E ⋅ M R0 = D ⋅ L

E M D L

R 1 R 0

Realizacija kola za logičko množenje se može izvesti kao


podkolo, na sličan način, kako je to već opisano za "DECODER" i
"NOT" podkolo.

4. Kolo za logičko sabiranje (OR) .

Radi slično kao kolo za logičko množenje, samo što se sada


koriste dve dvoulazne OR logičke kapije.

R1 = E + M R0 = D + L

E M D L

R 1 R 0

Realizacija kola za logičko sabiranje se može izvesti kao


podkolo, na sličan način, kako je to već opisano za "DECODER" i
"NOT" podkolo.

5. Sabirač .

Vrši sabiranje dva dvobitna broja a kao rezultat daje


dvobitni broj i prenos. šema je na sledećoj slici:

E M D L

R 1 R 0

38
Electronics Workbench
Kao što se vidi, koristi se kolo za paralelno sabiranje. Ovo
kolo se sastoji od polusabirača na čije ulaze A i B se dovode niži
bitovi operanda, D i L. Rezultat, Σ, je niži bit rezultata, R0.
Prenos iz polusabirača, C0 i viši bitovi oba operanda, E i M, se
dovode u pun sabirač, koji daje viši bit rezultata i prenos.

Podkolo "SABIRAČ" ima 7


priključaka kojima se povezuja sa
komponentama glavnog kola. Zato,
u radni prozor, postaviti 7 tački
spoja, jedan polusabirač i jedan pun
sabirač. Polusabirač i pun sabirač se
nalaze u kartici Digital , kako je to
ranije navedeno. Povezati
komponente i označiti ih.

Iz menija Circuit , izabrati komandu


Create Subcircuit , zatim ukucati
naziv podkola. U ovom slučaju
"ADDER". Zatim zatvoriti radni
prozor podkola "ADDER" i obrisati komponente iz glavnog kola,
koje su služile za kreiranje podkola "ADDERT". Pritiskom na
Favorities , prevući Sub u radni prozor i sa liste izabrati
"ADDER" podkolo. Pritisnuti Accept . Podkolo "ADDER" je preneto
u glavnom kolu i može se povezivati sa drugim komponentama
glavnog kola preko svojih priključka.

6. Memorijski registar .

Za privremeno čuvanje rezultata realizovane aritmetičko


logičke jedinice potrebna su dva bita memorije. Kao memorijski
element će se koristiti dva JK flip-flopa. Šema memorijskog
registra je data na sledećoj slici:

U laz 0
R 0

U laz 1 R 1

+5V

Pored JK flip-flopova, za memorisanje rezultata, potrebna


je dodatna logika za kontrolisanje toka podataka. Tu funkciju će

39
Electronics Workbench
obaviti 4 dvoulazne NI kapije i 2 dvoulazne I kapije. Na logičke
NI kapije U1 i U2 se dovodi rezultat nakon obavljenih operacija
u sabiraču, I kolu, ILI kolu i NE kolu, dok se sa kapija U5 i U6
može očitati rezultat. Regulisanje rada logičkih kapija U1-U6 se
vrši spoljnim impulsom +5V. Tako će kapije U5 i U6 biti aktivne
samo ako je na odgovarajući ulaz doveden napon logičke
jedinice, +5V, kako je naznačeno na šemi. Kod računara bi to
odgovaralo liniji READ ENABLE.
Memorijski registar poseduje 5 priključaka za povezivanje
sa ostatkom kola. Dva su ulazi, dva izlazi i jedna za aktiviranje
signalom +5V. Za realizaciju ovog podsklopa prevući 5 tački
spoja u radni prozor. Pored 4 NI kola, 2 I kola, potrebni su i dva
JK flip flopa i to " JK Flip-Flop with Active Low Asynch Inputs ":

K a r ti c a D ig i ta l

Kod ovog JK flip-flopa se postavljanje u setovano stanje (preset)


i brisanje na logičku nulu (clear) obavlja logičkom nulom.
Postaviti sve te komponente u radni prozor a zatim ih povezati
prema sledećoj šemi:

Označiti deo šeme sa komponentama, ali tako da priključci


Ulaz0, Ulaz1, R0, R1 i +5V ostanu van selekcije. Zatim iz menija
Circuit , izabrati komandu Create Subcircuit , (ili kombinacija
tastera Ctrl/B). Ukucati naziv podkola "2BITREG" i zatvoriti
prozor podkola. Iz glavne šeme obrisati nepotrebne
komponente. Pritiskom na Favorities , prevući Sub u radni prozor
i sa liste izabrati odgovarajuće podkolo i pritisnuti Accept .
Podkolo memorijskog elementa je sada u glavnom kolu i može
se povezivati sa drugim komponentama glavnog kola.

40
Electronics Workbench

7. Kolo za izbor linija .

Ovo kolo se sastoji od 8 dvoulaznih AND logičkih kapija,


kako je dato u sledećoj šemi:

K o lo z a lo g i~k o K o lo z a lo g i~k o
I n v e rto r S a b ira ~
m n o ` e n je s a b ira n je
D ekoder

R e g is ta r

Po dve logičke kapije su vezane na izlaze svakog od kola


za obavljanje logičkih i aritmetičkih operacija. Na primer, prva
dva AND kola su vezana na izlaz invertora, i to po jedan ulaz za
svaki bit rezultata. Drugi ulaz svake kapije je vezan na D1 izlaz
dekodera. Na taj način, aktiviranjem D1 linije, bira se operacija
invertovanja. Tada signal iz invertora dospeva do sledećeg dela
kola, dva četvoroulazna OR kola. Izlaz ovog kola će biti na
visokom nivou, kada je bar jedna od operacija dala kao rezultat
logičku jedinicu. Kroz ova OR kola, signal konačno dospeva u
registar gde se pohranjuje. Rezultati ostalih operacija nemaju
uticaj, jer su linije D2, D3 i D4 u stanju logičke nule, pa su
blokirani izlazi preostalih AND kola.
Ako je aktivna linija D2 dekodera, tada će se signal iz kola
za logičko množenje preneti u registar, jer će stanja na izlazima
sledeće dve AND kapije zavisiti samo od stanja izlaza kola za
logičko množenje. Izlazi logičkih kapija AND kola vezanih na
invertor, kolo za logičko sabiranje i sabirač su u stanju logičke
nule, jer su linije D1, D3 i D4 takodje na niskom nivou.
Aktiviranjem linije D3 dekodera, prenosi se rezultat iz kola
za logičko sabiranje u memorijski registar. Najzad, aktiviranjem
linije D4 dekodera, rezultat sabiranja se prenosi u memorijski
registar.

Realizacijom pojedinačnih kola i njihovim komponovanjem


u celinu, dobije se kompletno kolo ALU, dato na sledećoj slici:

41
Electronics Workbench

42
Electronics Workbench

INSTRUMENTI

EWB može da simulira rad sledećih instrumenata:

K a r ti c a I n s tr u m e n ti
- Multimetar
- Generator funkcija
- Osciloskop
L o g i~k i - Ploter
M u ltim e ta r k o n v e r to r - Generator reči
G e n e r a to r - Logički analizator
fu n k c ija L o g i~k i - Logički konvertor
G e n e r a to r a n a liz a to r
O s c ilo sk o p
P lo te r re ~i

Multimetar

Multimetar , koristi se za merenje AC ili DC napona ili struje,


otpora ili gubitaka (u decibelima) izmedju dve tačke kola.
Multimer je samopodešavajući, tako da se ne mora poešavati
merni opseg. Unutrašnji otpor i struja multimera su, po difoltu,
skoro idealni.

Generator funkcija

Generator funkcija , naponski izvor za kreiranje sinusnih,


trougaonih ili kvadratnih talasa. Oblik signala, amplituda,
dužina ciklusa, DC ofset i frekvencija se mogu menjati.
Frekventni opseg se kreće od najnižih frekvencija sve do radio
talasa.
Generator poseduje tri priključka za povezivanje u kolo.
Zajednički priključak obezbedjuje referentni nivo za signal. Da
bi masa bila referentni signal, potrebno je zajednički priključak
spojiti na masu. Pozitivni priključak (+) obezbedjuje talasni
oblik u pozitivnom smeru u odnosu na neutralni zajednički
priključak. Negativni priključak (-) obezbedjuje talasni oblik u
negativnom smeru.

43
Electronics Workbench
Opcije signala su sledeće:

- Frekvencija (1 Hz — 999 MHz), ovom se opcijom odredjuje


broj ciklusa u sekundi, funkcije koja se generiše.
- Ciklus rada (1% — 99%), podešava periodu prisustva i
odsustva signala. Utiče na oblik trougaonog i kvadratnog
signala, medjutim, na sinusni signal nema uticaja.

D v o s tru k i
k lik K lik
P rev u }i d r` e}i
le v i ta s te r m i{ a G e n e r a to r
fu n k c ija

- Amplituda (1 V — 999 kV). Kontroliše napon signala,


mereno od DC nivoa do vrha. Ako su vodovi priključeni na
zajednički vod i bilo na pozitivni ili negativni priključak, napon
od vrha do vrha talasa jednak je dvostrukoj amplitudi. Ako izlaz
potiče iz pozitivnog i negativnog priključka, napon od vrha do
vrha talasa jednak je četvorostrukoj amplitudi.
- Ofset (-999 kV and 999 kV). Ovom opcijom se kontroliše
DC nivo oko koga signal varira. Ofset 0 pozicionira talasnu
formu duž X ose osciloskopa. Pozitivna vrednost pomera DC
nivo naviše, dok negativna vrednost pomera isti naniže. Za
ofset su iste mere kao za amplitudu.

Osciloskop

Osciloskop , dvokanalni osciloskop prikazuje veličinu i


varijaciju frekvencije električnih signala Njime se može dobiti
grafik signala u funkciji vremena ili porediti talasni oblici
signala. Kad se aktivira simulacija, priključci osciloskopa se
mogu pomerati sa jedne na drugu tačku kola. Talasni oblici
prikazani na ekranu osciloskopa se automatski podešavaju,
prema obliku signala na odabranoj priključnoj tačci.
Predefinisane vrednosti parametara osciloskopa se mogu
menjati prema potrebi, a prikaz signala se preračunava
automatski.

44
Electronics Workbench
Primer upotrebe osciloskopa.

Neka je potrebno sastaviti kolo za praćenje oblika signala


nekog naponskog izvora. Najjedostavnioji slučaj je oscilator, sa
sinusnim oblikom signala. Kao takvo kolo se može koristiti
naponski kontrolisanai oscilator sinusniog talasnog oblika. Na
sledećoj slici su prikazane alatke gde se nalaze potrebna kola:
masa, oscilator i osciloskop. Navedena kola i osciloskop, uz
pritisak na levi taster miša, prevući na radnu površinu.
Izvori
Instrumenti

Masa Oscilator, generator


sinusnog signala Osciloskop

Izabrana kola povezati prema sledećoj šemi:

K anal B K anal A

Kolo je spremno za rad. Aktiviranje se vrši pritiskom na


preikidač za uključivanje. Da bi se grafički, na osciloskopu,
pratio rad kola potreban je dvostruki klik na skicu osciloskopa.
Na ekranu se pojavi sledeći, detaljan prikaz table osciloskopa:

45
Electronics Workbench

Na slici osciloskopa, sa leve strane, se vidi oblik


generisanog signala. Sa desne strane osciloskopa se nalaze
prekidači za podešavanje parametra osciloskopa, kao što su
vremenska baza, nivo signala, pozicije po X i Y osi i drugo.
Takodje, tu je i taster Expand , koji se koristi za uvećanje
prikaza.

Uvećan prikaz osciloskopa izgleda kao na sledećoj slici.


Pritiskom na prekidač Reduce, prikaz osciloskopa se vraća na
prethodnu veličinu.

46
Electronics Workbench

Ploter

Ploter , kreira grafik frekventnog odziva kola, na primer kod


filtera.

Generator re č i

Generator reči , koristi se za testiranje kola serijom


digitalnih reči, odnosno uzoraka bitova. Proizvodi 16 bitne reči.

Logi č ki analizator

Logički analizator , prikazuje nivoe do 16 digitalnih signala.


Koristi se za prikupljanje podataka o logičkim stanjima i analizu

Logi č ki konvertor

47
Electronics Workbench
Logički konvertor , izvršava različite transformacije
reprezentacije kola. Može se dodati kolu da bi se izvela tablica
istinitosti ili Bulov izraz kola i slično.

48
Electronics Workbench

GENERATOR RE Č I

Koristi se za slanje digitalnih reči ili uzoraka bitova u kolo


radi testiranja.

Unos

Unos reči . Leva strana instrumenta generatora reči


prikazuje redove 4-znakovnog heksadecimalnog broja. Vrednosti
4-znakovnog heksadecimalnog broja se kreću od 0000 do FFFF
(decimalno od 0 do 65535). Svaki horizontalni red reprezentuje
binarnu 16-bitnu reč. Kad se generator reči aktivira, red bitova
se paralelno šalje odgovarajućim priključcima na dnu
instrumenta.
Da bi se izmenila vrednost bita u generatoru reči, ukucati
16-bitni broj u polje označeno Binary. Time se menja
heksadecimalni broj u skrol boksu. Drugi način izmene je
kucanje heksadecimalnog broja u skrol boks, sa leve strane
generatora reči, pri čemu se mogu koristiti uobičajene funkcije
kurzorskih tastera. Najzad, treći način izmene vrednosti reči u
generatoru je da se otkuca ekvivalentan ASCII znak u polje
označeno ASCII.
U dnu generatora se nalaze krugovi sa upisanim
vrednostima za svaki bit reči na izlaznom priključku.

Snimanje

Kreiranje, snimanje i upotreba uzoraka reči . Za


snimanje uzoraka reči i ponovno učitavanje koristiti prekidač
Pattern na generatoru reči.

Brzina ulaza

Brzina ulaza . Za slanje 16-bitne reči u kolo kliknuti na


Step , Burst ili Cycle. Tekuća reč se ispiše u polju Current .

- Step , prenosi reč po reč u kolo (jedna reč jednim


pritiskom na Step ).
49
Electronics Workbench
- Burst , prenosi serijski sve reči u kolo.
- Cycle, prenosi serijski sve reči u kolo a zatim isto
ponavlja. Zaustavlja se ponovnim pritiskom na Cycle.
- Breakpoint , zaustavlja rad generatora.

Adresiranje

Adresiranje . Svaka reč u generatoru reči ima svoju


adresu, izraženu kao 4-znakovni heksadecimalni broj. Kada se
reč u skrol boksu promeni, njena reč se pojavi u Edit boksu.
Takodje, kada generator pošalje reč u kolo, njena adresa se
pojavi u polju Current . Polja Initial i Final se koriste za
referenciranje početne i poslednje adrese reči koja treba da se
prosledi.

Okidanje

Okidanje (triggering) . Generator reči ima sopstveni


časovnik kojim okida slanje reči u kolo. Ako se koristi unutrašnji
časovnik izabrati Internal a za spoljašnji External. Okidanje
može biti uzlaznom ili silaznom ivicom signala.

Podaci spremni

Podaci spremni (Data Ready) . Izlazni priključak koji


signalizira da su podaci generatora reči spremni za slanje.

Frekvencija

Frekvencija . Postavlja frekvenciju časovnika generatora


reči. Frekvencija se može zadati u Hz, KHz ili MHz. Svaka reč se
nalazi na izlaznim priključcima generatora u trajanju od jednog
ciklusa.

50
Electronics Workbench
P r e k i d a ~i z a p o k r e ta n j e
i z a u s ta v lja n je re d a
I n s tr u m e n ti G e n e r a to r r e ~ i g e n e r a to r a

A d r e s e te k u } e re ~i

O k id a n je
F rek v en c ija

P rik lju ~c i z a p o v e z iv a n je sa P odaci


d ru g im k o m p o n e n ta m a k o la P ro zo r z a u n o s
sp rem n i
re~i

Za primer, na sledećoj slici je dato elektronsko koo koje se


pokreće generatorom reči. U generator je ukucan sledeći niz
reči: 0002, 0005, 0001, 0007, 0001, 0003, 0002, 0005, 0003,
0003, 0000, 0003, 0000, 0005, 0002. Zadate su početna adresa
0 i poslednja adresa E (odnosno decimalno 14).

51
Electronics Workbench

LOGIČKI KONVERTOR

U cilju minimizacije logičkih funkcija, u EWB je ugradjen


logički konvertor. Logički konvertor ima 8 ulaza i jedan izlaz,
tako da može da vrši optimizaciju logičkih funkcija sa do 8
nezavisnih promenljivih.

I n s tr u m e n ti

L o g i~k i k o n v e rto r
Logički konvertor se nalazi u kartici Instruments . Klikom
na ikonu Instrumenti , aktivira se alatka sa instrumentima.
Izabrati Logički konvertor i prevući ga u radni deo prozora.
Ekran tada izgleda kao na prethodnoj slici. Dvostrukim klikom
na logički konvertor instrument će biti prikazan kao na sledećoj
slici:

52
Electronics Workbench
D a j e ta b li c u i s ti n ito s ti n a
P rik lju ~c i A -H o s n o v u e l e k tr i~n e {e m e k o la P r e v o d i ta b li c u is tin i to s ti
lo g i~k o g k o n v e rto ra u B u lo v iz ra z

U laz i I z la z p rik lju ~iti


ovde

P r e v o d i ta b li c u is tin i to s ti
u m in im iz o v a n B u lo v iz ra z

B u lo v iz ra z z a ra d n o
k o lo n a slic i P rev o d i B u lo v iz raz P rev o d i B u lo v iz raz u
u d ig ita ln o k o lo d ig i ta ln o k o lo s a s ta v l j e n o
P rev o d i B u lo v iz raz sa m o o d N A N D k a p ija
u ta b l ic u is tin ito s ti
Klikom na prvi prekidač u boks Conversions logičkog
konvertora, , (generisanje tabele istinitosti na
osnovu šeme kola), dobije se sledeća tablica istinitosti za kolo
dato na prethodnoj slici:

Boks Conversions nudi razne mogućnosti za


transformaciju i minimizaciju logičkih izraza. Na primer, klikom
na prekidač označen sa , (prevodjenje Bulovog
izraza u ekvivalentno kolo izgradjeno od NAND kapija), računar
generiše ekvivalentno kolo, kolu sa prethodne šeme, ali
napravljeno samo od NI kola. Tako kreirano kolo je dato na
sledećoj šemi. Medjutim, vidi se da je uvedena jednoulazna NE
kapija umesto dvoulazne NI kapije.

53
Electronics Workbench

Minimizacija logičkih funkcija

Često je logičku funkciju moguće predstaviti drugim


izrazom koji obavlja identičko preslikavanje. Takvi postupci se
primenjuju sa bi se dobio što kraći zapis logičke funkcije,
odnosno da se izvrši minimizacija. Minimizacija je u praktičnim
sklopovima bitna iz više razloga a naročito zbog pouzdanostii,
brzine i cene realizovanog sklopa.
Na primer za funkciju datu sa
__ __ __ __ __
ω = ABC + A B C + A B C ,

minimalni izraz je
__ __
ω = ABC + A B

i vidi se da zahteva manje elemenata za realizaciju.


Pri minimizaciji logičkih funkcija koriste se pravila logičke
algebre, od kojih su posebno važni De Morganovi zakoni, koji se
u opštem obliku mogu zapisati na sledeći način:

__ __ __ __
ω( A, B, C ,...,+,⋅) =ω( A, B, C ,⋅,+)

U cilju minimizacije logičke funkcije se može poći od


konjuktivne ili disjunktivnme normalne forme funkcije. Postoji
više metoda rešavanja ovog problema, evo nekih:

1. Tablično rešenje problema minimizacije. Ideja je da se ispišu


sve tablice minimalnih formi i zatim koristile prema potrebi.
Nedostatak je što broj funkcija N, zavisi od broja nezavisnih
promenljivih n, gde je N(n) = N(n - 1 ) 2 .
2. Metoda algebarskih transformacija. Koriste se ekvivalencije
algebarskih izraza. Teško su primenljive kod složenih
algebarskih izraza.
3. Metoda hiperkubova.

54
Electronics Workbench
4. Karnoove karte. Ovim postupkom se odredjuje minimalna
disjunktivna normalna forma (DNF). U tabele, koje se nazivaju
Karnoove karte, se unose kanonske elementarne konjukcije. U
preseku svake vrste i kolone se nalazi po jedna kanonska
elementarna konjukcija, čiji broj zavisi od broja promenljivih. Na
taj način se Bulov izraz transformiše u kanonsku DNF.
Izdvajanjem zajedničkih potkonjukcija obrazuje se minimalna
DNF. U poglavlju PREVODIOCI , dat je pojenostavljen primer
primene Karnoovih karti.
5. Tablica prostih implikanata.

Inače Bulov izraz za prvu opisanu šemu, u ovom odeljku, je


FG'H+FGH, dok je minimiziran Bulov izraz za istu šemu sledeći:
FH, a dobija se pritiskom na prekidač . Šema
minimiziranog Bulovog izraza je data na sledećoj slici:

55
Electronics Workbench

PREVODIOCI

Prevodioci ili translatori prevode informaciju datu u


jednom numeričkom sistemu ili kodu u drugi numerički sistem
ili kod. Translatori spadaju u familiju prekidačkih matrica. To su
složena digitalna kola sa više ulaza i sa više izlaza. Logičko
stanje svakog od izlaza matrice zavisi od logičkog stanja na
svim njenim ulazima. Analiza i sinteza matrice se obavlja
pravilima logičke algebre.
Postoje različiti numerički sistemi, od kojih su, za ovu
namenu, najbitniji sledeći:

- Decimalni numerički sistem, osnova 10, cifre 0, ..., 9.


- Binarni numerički sistem, osnova 2, cifre 0 i 1.
- Heksadecimalni numerički sistem, osnova 16, cifre 0, ...,
9, A, B, C, D, E, F.
- BCD (binary- coded decimal) numerički sistem. Koristi
deset grupa od po četiri binarne cifre. Svaka takva grupa
binarnih cifara predstavlja jednu BCD cifru. Postoji više načina
BCD kodiranja. Na primer 8421 sistem odgovara sistemu u kome
težine cifara rastu sdesna ulevo. Bit najmanje težine, krajnji
desno ima težinu 1, sledeeći 2, zatim 4 i krajnji levo ima težinu
8. Tako kombinacija 1011 ima ekvivalent 11 u dekadnom
brojnom sistemu. U praktičnoj primeni još se koriste Grejov ,
"više 3", 2421, 2421S i 4221S BCD kodovi.
- Sedmosegmentni sistem. Koristi grupu od po 7 binarnih
cifara. Svaka
a takva grupa binarnih cifara predstavlja jednu 7-
f b segmentnu cifru. Ovi segmenti se mogu napraviti od
tečnih kristala (LCD), sijalica, svetlećih vlakana, LED
e g c dioda, i drugo. Svetlenjem pojedinih segmenata
d ovakvog displeja, obrazuju se cifre decimalnog ili
heksadecimalnog numeričkog sistema. Na primer, svetlenjem
segmenata a, f, g, c i d dobije se cifra 5, dok bi se nula dobila
svetlenjem segmenata a, b, c, d, e, f.
Zavisno od načina proizvodnje indikatora sa LED diodama,
razlikuju se dve vrste sedmosegmentnih indikatora

- sa zajedničkom anodom i
- sa zajedničkom katodom.

Kod displeja sa zajedničkom anodom, anode LED dioda su


paralelno vezane, a katode su odvojene i obeležene slovima a-

56
Electronics Workbench
g. Kad se na katodu segmenta dovede napon logičke nule, dioda
provede i segment svetli.
Obrnut slučaj je sa displejima sa zajedničkom katodom. U
ovom slučaju sve katode LED dioda su paralelno vezane, dok su
anode odvojene i obeležene slovima a-g. Da bi LED dioda
svetlela, potrebno je na njenu anodu dovesti napon logičke
jedinice.

Veza izmedju heksadekadnog, BCD i sedmosegmentnog


kodnog sistema je data u sledećoj tabeli:

Binarno 7-segmentna cifra


Heksadecimalna D C B A a b c d e f g
cifra
0 0 0 0 0 1 1 1 1 1 1 0
1 0 0 0 1 0 1 1 0 0 0 0
2 0 0 1 0 1 1 0 1 1 0 1
3 0 0 1 1 1 1 1 1 0 0 1
4 0 1 0 0 0 1 1 0 0 1 1
5 0 1 0 1 1 0 1 1 0 1 1
6 0 1 1 0 1 0 1 1 1 1 1
7 0 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0
8 1 0 0 0 1 1 1 1 1 1 1
9 1 0 0 1 1 1 1 1 0 1 1
A 1 0 1 0 1 1 1 0 1 1 1
B 1 0 1 1 0 0 1 1 1 1 1
C 1 1 0 0 0 0 0 1 1 0 1
D 1 1 0 1 0 1 1 1 1 0 1
E 1 1 1 0 1 0 0 1 1 1 1
F 1 1 1 1 1 0 0 0 1 1 1
Tabela 1.

Heksadecimalni / sedmosegmenmtni dekoder

Heksadecimalni / sedmosegmentni dekoder prevodi


električni signal koji predstavlja heksadecimalne cifre, u signal
sedmosegmentnog indikatora, koji prikazuje te heksadecimalne
cifre. Tačnije rečeno, ulaz u ovo kolo će biti 4-bitni bitni broj
koji se zadaje u rasponu od 0000 do 1111, što odgovara
heksadecimalnim ciframa 0-F.
Kolo koje generiše takve signale može se sastaviti od 4
prekidača. Budući da su za rad dekodera potrebne i inverzne
vrednosti ulaznih signala, potrebno je dodati još 4 NE kola.
Tako se dolazi do sledeće šeme izvora signala:

57
Electronics Workbench

Svaka kombinacija otvorenih i zatvorenih prekidača kodira


jedan broj. Prekidač A odgovara bitu najmanje težine, dok je
prekidač D odredjen za bit najveće težine. U prethodnoj tabeli
se mogu uporediti ekvivalenti ovih kodova za tri brojna sistema,
BCD, sedmosegmentni i heksadecimalni.

BA BA' B'A B'A'


DC F E d c
DC' b A 9 8
D'C 7 6 5 4
D'C' 3 2 1 0
Tabela 2.

Iz tabele 1. se vidi da kroz segment a ne teče struja pri


nailasku sledećih binarnih signala označenih sa DCBA: 0001,
0100, 1011, 1100, 1101, tj. 1, 4, b, c, d heksadecimalno (u
preseku vrste i kolone za segment a je 0). U skladu sa tim,
popunjena je sledeća Karnoova karta (sa ' je označeno stanje
logičke nule):

a BA BA' B'A B'A'


DC * *
DC' *
D'C *
D'C' *
Tabela 3.

Za kombinaciju 0001, potrebno je da je linija A na visokom


nivou, dok su ostale linije na niskom nivou. Zato, u preseku
vrste D'C' i kolone B'A upisati *. Slučaj 0100 znači da u preseku
vrste D'C i kolone B'A' treba upisati zvezdicu. Kod 1011 znači
da u presek vrste DC' i kolone BA treba upisati zvezdicu. Za
1100 upisati zvezdicu u presek vrste DC i kolone B'A'. Konačno,
za 1101 upisati zvezdicu u presek vrste DC i kolone B'A.

58
Electronics Workbench
Tabela 3. će poslužiti da se odredi Bulova funkcija koja
definiše ulaz a displeja u zavisnosti od stanja ulaza dekodera
(A, B, C, D). Na osnovu te tabele se može generisati funkcija
koristeći pravilo zbira proizvoda:

Fa = AB'CD + A'B'CD + ABC'D + A'B'CD' + AB'C'D' =


= (A + A')B'CD + ABC'D + A'B'CD' + AB'C'D' =
= B'CD + ABC'D + A'B'CD' + AB'C'D'

što odgovara funkciji za segment a. Medjutim, ako se pogleda u


tabelu 2., uočljivo je da se kombinacija A'B'CD' javlja u slučaju
da je na ulazu zadata dekadna cifra 4, odnosno binarno 0100.
Vodeća nula sa leve strne se može odbaciti kao nepotrebna,
tako da je konačan minimalni oblik funkcije za segment a dat
formulom:

Fa = B'CD + ABC'D + A'B'C + AB'C'D'

Na sličan način se odrede minimalne funkcije za ostale


segmente dekodera, čiji su Karnovi dijagrami dati sledećim
tabelama:

b BA BA' B'A B'A' c BA BA' B'A B'A'


DC * * * DC * * *
DC' * DC'
D'C * * D'C
D'C' D'C' *

d BA BA' B'A B'A' e BA BA' B'A B'A'


DC * DC
DC' * DC' *
D'C * * D'C * * *
D'C' * D'C' * *

f BA BA' B'A B'A' g BA BA' B'A B'A'


DC * * DC
DC' DC'
D'C * D'C *
D'C' * * * D'C' * *

Fb = AB'CD' + ABD + A'BC+ A'CD


Fc = A'BC'D' + BCD +A'CD
Fd = AB'C'D' + A'BC'D + A'B'CD' + ABC
Fe = AB'C' + B'CD' + AD'
Ff = ABD' + AC'D' + BC'D' +B'CD
Fg = ABCD' + AB'C'D' + A'B'C'D'

Na osnovu ovih funkcija (za gašenje segmenata) može se


pristupiti realizaciji kola. Pošto se koristi sedmosegmentni

59
Electronics Workbench
dekoder sa zajedničkom katodom, funkcije treba invertovati pa
se koriste NILI kola, ukupno 7 NILI kola.

Sedmosegmentni displej se
I n d i k a to ri nalazi u kartici Indicators .
Pored displeja, potrebno je još
8 četvoroulaznih I kola, 12
troulaznih I kola, jedno
dvoulazno I kolo, 4
četvoroulazna NILI kola, 3
troulazna NILI kola i, već
S e d m o s e g m e n tn i d is p le j opisani, sklop za kodiranje
ulaznih informacija pomoću prekidača i NI kola. Kompletna
šema kola koje obavlja opisane funkcije se nalazni na slici
"Heksadecimalni / sedmosegmentni dekoder".

Brojač impulsa po modulu 10

Još jedna primena sedmosegmenthih dekodera. Generator


impulsa je realizovan sa 4 JK flip-flopa. Reset generatora se vrši
tasterom R. Impulsi se generišu prekidačem I. U skladu sa
generisanjem impulsa, stanje na izlazima flip-flopova, Q1 - Q4
se menja. Izlazi Q1 - Q4 se vode na ulaze (A, B, C i D)
integrisanog kola 7447 koji je dekoder iz BCD u
sedmosegmentni sistem. Na displeju se može pratiti broj
dovedenih impulsa (okidanje je negativnom ivicom signala, tako
da je za svaku promenu potrebno dva puta pritisnuti prekidač
I).
Dodatne logičke kapije, označene sa U1, U2 i U3 imaju
zadatak da resetuju generator pri nailasku kombinacije 1010 B =
10 D . Logička jedinica na izlazu kola U3 ima funkciju reseta. Zato
oba ulaza u U3 moraju biti na visokom nivou. Izlaz logičke
kapije U1 će biti u stanju logičke jedinice samo kada su ulazi A i
C u IC 7447 u stanju logičke nule, dok će izlaz U2 biti pozitivan
ako su ulazi B i D u stanju logičke jedinice. Ovo je baš slučaj za
deseti impuls (1010).

60
Electronics Workbench

Heksadecimalni / sedmosegmentni dekoder

61
Electronics Workbench

Brojač impulsa po modulu 10


7447 - BCD sedmosegmentni dekoder / pobudjivač

EWB samostalan sklop za dekodiranje


Decoded Seven-Segment Display

62
Electronics Workbench

PRETVARAČI

Prenos podataka izmedju računara i periferijskih jedinica


se može odvijati prenosom podataka bit po bit (serijski) ili više
bitova odjednom (paralelno). Tipično, prenos podataka
modemom se odvija serijski, dok se prenos podataka u štampač,
priključen na PRN port, odvija paralelno 8 bita.
Uskladjivanje prenosa podataka izmedju različitih uredjaja
se vrši u odgovarajućim pretvaračima. Da bi se obezbedila
komunikacija izmedju uredjaja koji na različite načine prenose
podatke, potrebne su dve vrste pretvarača:

- paralelno u serijski i
- serijski u paralelno.

PRETVARAČ PARALELNO U SERIJSKI

Ovde će biti opisan nesinhronizovan pretvarač paralelno u


serijski čija je šema data na sledećoj slici:

63
Electronics Workbench

Ovaj pretvarač ima 4-bitni paraleni ulaz putem prekidača


1-4. Izlaz se nalazi u tački priključka LED diode L1. Pretvarač se
zasniva na JK flip-flopovima uz dodatna kola koja sinhronizuju
rad pretvarača. JK flip-flopovi prihvataju ulazne podatke a zatim
ih prenose na serijski izlaz L1. Ulaz podataka se kontroliše
linijom vezanom na prekidač P a takt impulsima prekidča T se
podaci pomeraju iz jednog flip-flopa u drugi ka izlazu L1.
Pre puštanja u rad, prekidače P i T isključiti a linije 1-4
postaviti u potrebnu kombinaciju bitova koji se prenose. Neka je
to na primer binarna reč 1101. Zato uključii prekidače 1, 3 i 4 a
prekidač 2 isključiti. Pustiti kolo u rad i zatim uključiti prekidač
P. Dovodjenjem na visoko stanje linije P, izlazi NI kola koja vode
na Preset liniju flip-flopova, zavise samo od ulazne reči, tako da
se flip-flopovi setuju/resetuju u skladu sa ulazom, što se može
pratiti po stanju dioda L1-L4.
Da bi se omogućio prenos bitova ulazne reči na izlaz, ka
diodi L1, isključiti prekidač P. Prvi bit je praktično već na izlazu.
Da bi se preneo sledeći bit uključiti prekidač T, za davanje takt
impulsa. Uneta reč se pomera sleva udesno, što se može pratiti
po stanju LED dioda. Davanje impulsa se dalje vrši
isključivanjem i uključivanjem prekidača T, dok se ne prenesu
svi bitovi ulazne reči. Prekidač T je neaktivan ako je prekidač P
uključen.

64
Electronics Workbench
PRETVARAČ SERIJSKI U PARALELNO

Pretvarč serijski u paralelno je isto što i pomerački (shift)


registar. Pomerački registri su memorije malog kapaciteta i
mogu se realizovati sa različitm flip-flopovima. Ovde je data
šema sa D flip-flopovima.

Na ulaz D prvog flip-flopa se dovodi signal, serijski bit po


bit. Nakon očitavanja 4 bita na izlazima P1 - P4 je zapisana
informacija i podrazumeva se njeno istovremeno, paralelno,
očitavanje.
Nakon uključenja kola, izlazi P1 - P4 se postavljaju u stanje
logičke jedinice. Da bi se informacija očitala, prekidač I se
postavi u položaj koji odgovara prvom bitu ulaznog podatka (0
ili 1). Za očitavanje je potrebno dati takt signal prekidačem T.
Ako je to bila 1, tada se izlaz prvog flip-flopa prenosi na ulaz
drugog flip-flopa a prvi flip-flop se setuje na 1. Za prenos
sledećeg bita, isključiti prekidač T i postaviti prekidač I u
odgovarajući položaj (0 ili 1). Zatim dati takt prekidačem T.
Stanje flip-flopova se pomera sleva u desno. Opisani postupak
ponavljati dok se ne prenesu sva 4 bita. Zapis na slici bi
odgovarao ulazu 1 pa 0, zatim 1 i na kraju 1.

65
Electronics Workbench

LITERATURA

1. Tihomir Ž. Aleksić, LOGIČKA SINTEZA DIGITALNIH SISTEMA,


Naučna Knjiga, Beograd, 1991.
2. Tihomir Ž. Aleksić, RAČUNARI O R G A N I Z A C I J A I A R H I T E K T U R A , Naučna
Knjiga, Beograd, 1991.
3. Dragan M. Pantić, Janko S. Pešić, PRIMENA INTEGRISANIH
KOLA, Tehnička Knjiga, Beograd, 1977.
4. Z. Mijatović, S. Djurović, OSNOVI ELEKTRONIKE I DIGITALNE
ELEKTRONIKE, PMF Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad,
2000.
5. Andreja Tepavčević, Branimir Šešelja, MATEMATIčKE
OSNOVE INFORMATIKE, Stylos 1995.
6. B. Šešelja, MATEMATIKA INFORMATIKE, Novi Sad, Institut za
matematiku, 1990.
7. "Radio amater", časopis, brojevi: 4. apr. 1983., 5.
maj 1983., 6. jun 1983., 2. feb. 1984.

66

You might also like