PODIZANJE VOĆNJAKA

Obavezno izvršiti kemijsku analizu zemljišta na kojemu planiramo podizati voćnjak. Sadnju treba izvršiti u jesen. Upotrjebiti bezvirusni sadni materijal. Posebnu pažnju obratiti na razmak sadnje i sorte oprašivače. Kada se radi o malim porodičnim voćnjacima, prednost treba dati vrstama i sortama koje zahtevaju reduciranu kemijsku zaštitu. Jedno od glavnih pravila pri podizanju višegodišnjih zasada, pa samim tim i voćnjaka, je da se da se greške naprevljene pri podizanju kasnije teško ili nikako ne ispravljaju. Voćnjak ne treba podizati na krčevinama starih voćnjaka ili šuma. Prednost treba dati leguminoznim biljkama koje će obogatiti zemljište hranjivim materijama u roku od nekoliko godina, pa tek onda podizati voćnjak. U tom periodu će se u zemljištu smanjiti i sadržaj patogena koji napadaju korjenov sistem voćaka. Za voćnjak treba birati osunčane i položaje skrivene od direktnog udara vjetra. Dobar pokazatelj izbora mjesta je i blizina dugovječnih, a još rodnih voćnjaka. U blizini voćnjaka treba iskrčiti šiblje i divlje forme voća koje može biti zaraženo virusima i drugim patogenima i bolestima. Vrlo je važno izvršiti kemijsku analizu zemljišta na kome treba da podignemo voćnjak i na osnovu nje odrediti i meliorativno gnojenje. Kemijska analiza treba pokazati sadržaj pojedinih prije svega makro elemenata i kalcijum karbonata, koji ako se nalaze u suvišku mogu biti ograničavajući faktor za uzgajanje pojedinih voćnih vrsta (kruška na dunji, breskva itd.). Pri meliorativnom gnojenju u zemljište se unose velike količine mineralnih i organskih gnojiva, pošto voćke na tom mjestu trebaju ostati od 15 do 50, pa i više godina u zavisnosti od voćne vrste. Ovo gnojenje treba pratiti duboko oranje, sa podrivanjem, koje omogućava da se zemljište dobro razrahli i tako doprinese što lakšem rastu korjena voćaka. Ako posedujemo kvalitetnije zemljište, sa mogućnošću navodnjavanja, prednost treba dati jabučastim voćnim vrstama na slabo bujnim podlogama, sa gušćim sklopom sve radi ostvarivanja intenzivne voćarske proizvodnje, a samim tim i prihoda. Ako je to moguće, sadnju treba izvršiti u jesen, pošto se tada sadnice lakše primaju. Također, tada je na tržištu kvalitetniji izbor sadnog materijala. Pri nabavci sadnica, treba biti obazriv. Treba kupovati sadni materijal u institutima i znanstvenim ustanovama koji vode računa o proizvodnji bezvirusnog sadnog materijala. Ne treba naglašavati da su virusi jedan od najvećih problema voćarstva kod nas. Ove znanstvene ustanove puštaju u promet sadnice koje zadovoljavaju i ostale parametre vrhunskog sadnog materijala. Kada se radi o malim porodičnim voćnjacima, prednost treba dati vrstama i sortama koje zahtjevaju reduciranu kemijsku zaštitu. Posebnu pažnju treba obratiti na pravilan razmak voćaka. Kod gustih zasada jabuke na slabo bujnim podlogama treba osigurati naslon u vidu stupova i žice. Jabučaste voćne vrste su samobesplodne, pa im treba odabrati odgovarajuće sorte oprašivača. Koštičave voćne vrste su u najvećem broju slučajeva, a posebno novi sortiment – samooplodne. Ipak, istraživanja pokazuju da se u šljivicima npr., u kojima se nalaze pored osnovne još dvije sorte prinosi povećavaju i do 20%. Ovo su samo neki od bitnih faktora za uspješnu voćarsku proizvodnju. Uvek je bolje, ako postoje neke nedoumice, obratiti se za pomoć stručnjacima sa poljoprivrednog fakulteta ili specijaliziranih poljoprivrednih stanica nego napraviti greške koje se kasnije teško ili nikako ne mogu ispraviti. Kod podizanja voćaka nužno je planirati odgovarajjući sustva navodnjavanja, kao i zaštitu od tuče i mraza (mreže i orošavanje).

VOĆARSTVO - Prostorni uzgojni oblici za šljivu Pravilan izbor uzgojnog oblika za šljivu ima veliko gospodarsko značenje. S obzirom na sortu i podlogu treba odabrati najpovoljniji uzgojni oblik krošnje. U tome se rukovodimo sljedećim zahtjevima prema uzgojnom obliku: - da ima čvrst skelet (kostur), - da ima veliku rodnu (obrastujuću) površinu, - da što bolje koristi svjetlost, unutar prostora raspoloživog razmakom sadnje, - da omogućava veću proizvodnost rada, - da se što lakše i jeftinije može oblikovati, tj. da ne zahtijeva skupu armaturu i mnogo ručne radne snage za rez i berbu. Prostorni uzgojni oblici imaju krošnje kojima se skeletne grane razvijaju u sva tri pravca, odnosno na sve strane. Oni mogu biti s provodnicom pa ih nazivamo piramidalne krošnje ili su bez provodnice pa ih nazivamo vaze ili šuplje krošnje. Unutar piramidalnih uzgojnih oblika najprikladniji za šljivu je oblik popravljene piramide, a unutar vaza oblik popravljene vaze. U Hrvatskoj se u većoj mjeri uzgajaju sorte koje vode podrijetlo uglavnom od domaće ili europske šljive (Prunus domestica) nego sorte koje vode podrijetlo od vrste kinesko - japanske šljive (Prunus triflora ili Prunus salicina). Prirodni oblik krošnje različit je za sorte europske šljive od onih sorti kinesko - japanske šljive, pa se razlikuje i prikladnost uzgojnog oblika.

ŠLJIVA Prema statističkim podacima šljiva je najzastupljenija voćka na ovim prostorima. Kao voćna vrsta je prilagodljiva različitim uslovima za rast i razvoj i mnogo se koristi u domaćinstvu za različite namjene. Pored toga uslovi na ovim prostorima su posebno povoljni za uzgoj šljive. Bogati šljivici vraćaju uložena sredstva kroz razne načine iskorištenja. Uzgoj šljive podrazumijeva brigu o šljivicima od samog početka, a izbor kvalitetnih sadnica i kvalitetnih sorti ima odlučujući značaj. Priprema zemljišta, uništavanje korova, sadnja u pravo vrijeme, pravilna priprema mjesta za sadnju i pravilna sadnja i ostali poslovi donose kvalitetne plodove i dobre berbe. Stručnjaci preporučuju nabavku sadnica odgovarajućeg kvaliteta kod provjerenih i dokazanih proizvođača. Greške u izboru sadnog materijala se ne mogu popraviti kasnije bez velikih finansijskih ulaganja i novih radova. Uz pravilan izbor sadnog materijala vrhunskog kvaliteta svi ostali radovi daju svoj puni efekat. Šljiva se sadi prema odgovarajućim propisima. Rastojanje između redova je 5 metara, a između sadnica 4, 3 ili 2 metra. Veća gustina sadnica zahtjeva češće rezanje i intenzvne agrotehničke mjere. Dobra berba počinje sa pravilnim rezidbama, đubrenjem, navodnjavanjem i zaštitom od bolesti i štetočina. Rad u voćnjaku tokom cijele godine jedino daje dobru berbu. Beru se potpuno zrele šljive, a vrijeme treba biti suho i toplo. Tada je sadržaj šećera najveći i plodovi i prerađevine od šljiva su najkvalitetniji. Plodovi lako otpadaju s drveta prilikom drmanja stabla ili grana. Šljive ne treba tresti motkom jer se oštećuju stabla, odbijaju cvjetni pupovi i smanjuje rodnost sljedeće sezone.

Stručnjaci preporučuju podjelu voćnjaka na tri dijela. Jedan dio se krči, drugi dio intenzivno rađa, a treći dio je u fazi podizanja. Zasadi takvim radom ne zastarjevaju i ne opadaju prinosi i kvalitet roda. Podizanjem novih šljivika stvarate budućnost voćnjacima i izbjegavate godine bez prihoda od voćarstva. Ljekovitost šljive određuje njeno veoma važno mjesto u ishrani. Plod je ljekoviti dio biljke. Preporučuje se kod oboljenja bubrega, gihta, oboljenja jetre i reumatizma. Stimuliše probavu i reguliše rad crijeva. Dragocjena je za svježu potrošnju. Brojne prerađevine obogaćuju zimsku prehranu. Mnoge vrste šljive se koriste za pripremu rakije. Kvalitetnom rasadničarskom proizvodnjom obezbjeđene su dobre sorte šljiva, koje su otporne na bolesti i koje daju dobre berbe i kvalitetne plodove.

koja su. Zapadnoeuropske zemlje (Njemacka. Srbije i dr. Pokožica je tamnoplava. . Cvijeta srednje rano. Šarka je poharala i njihove nasade bistrice tako da je ni oni nemaju ni za vlastite potrebe. Poznato je da je Slavonska šljivovica priznata (proglašena) kao izvorni hrvatski poljoprivredni proizvod (uz Paški sir. Razlikujemo listu sorti koje obuhvaćaju slijedeće sorte: 1.ŠLJIVA (Prunus domestica) Plod šljive je najpopularniji i najtraženiji u grupi košticavog voca. marmelade. Sorte šljive od lokalnog značaja (daju dobre rezultate na određenim lokalitetima) 3.u drugo ili trećoj godini nakon sađenja. 10.. Nema utjecaja monilije pri normalnoj njezi.) godine ozbiljnije se pristupilo poticanju podizanju novih nasada vocnjaka. Sorte šljive za proizvodne nasade (sorte od općeg značaja) 2. Ovaj nedostatak se ranijih godina djelomicno neutralizirao uvozom iz Bosne. Čačanska ljepotica Peteljka je kratka. medu kojima znacajno mjesto ima upravo šljiva. Plod sadrži 17% rastvorljive suhe tvari. koja je poharala nasade šljive bistrice (požegace.). danas ima manje od 10% nasada šljiva u odnosu na uzgoj do 1990. iako imamo optimalne agroklimatske uvjete za ovu proizvodnju. nema sirovine (plodova šljive).4. Dobro podnosi transport. sokovi.5% ukupnih šećera. Rano prorodi. Meso je zelenkastožuto. a pH vrijednost iznosi 3. Postiže visoku tržišnu vrijednost. Švicarska. godine. madarice). S jedne strane razlog je pojava i širenje virusne bolesti šarke.1% ukupnih kiselina. itd. S druge strane procesom privatizacije velikih prehrambenih poduzeca. Koštica je srednje krupna i iako se odvaja od mesa (kalanka). u punom jeku turističke sezone. čvrsta. Relativno dobro podnosi sušu. Tolerantna je prema virusu šarke šljive (Plum pox virus). Perspektive sorte šljive 1. Nizozemska. tj. kompoti. Tek se od ove (2004. 1. Razlozi ovakvog drasticnog pada zgoja šljive su višestruki.) uvoze velike kolicine šljive kako za upotrebu u svježem stanju. Dalmatinski i Istarski pršut i Slavonski kulin) medutim. čvrsto. rakije šljivovice. Smatra se da u Hrvatskoj nedostaje oko 3000 hektara plantažnog nasada šljive samo za vlastite potrebe. pokrivena jasno izraženim maškom. Umjereno je osjetljiva prema plamenjači (Polystigma rubrum) i rđi (Puccinia pruni-spinosae). Danska i dr. gotovo sva prije ili kasnije otišla u stecaj. Šansa je u vlastitom uzgoju i to sorti koje su tolerantne na virus šarke Sorte šljiva Sorta je najznačajniji čimbenik ekonomičnog uzgoja šljive. tako i u obliku raznih prerađevina (suhe. Austrija. prestala je potražnja a nije bilo državnih poticaja za podizanje novih nasada. sočno sklatkonakiselo. aromatično i ukusno. Plod je srednje krupan (30 do 40g). a jedini lijek je krcenje (uništavanje nasada). Hrvatska. Rodo redovno i obilno. loptastojajast s izdužnom brazdom. Sorte šljive za proizvodne nasade Čačanska ljepotica Sazrijeva krajem srpnja i početka kolovoza. Čačanska ljepotica je jedna od najboljih stolnih sorti šljive u svojoj dobi sazrijevanja.

kakvoćom plodova među najboljima u svijetu. epifitocije tijekom 2002. uz istovremo povećanje ukupnih kiselina). te klimatskim uvjetima.).. Često je taj mozaik u obliku nepravilnih poluprstenastih i prstenastih pjega sa središnjim zelenim dijelom (npr. Bistrica ili Požegača je dobro poznata domaća sorte šljive odlične kvalitete. Novijim je spoznajama dokazano da je virus šarke raščlanjen u više grupa. a postotak šećera manji 0. marelicu. Prilagođena skromnim zahtjevima spram gnojidbe. 2005.11 %. obrade. a također nisu pogodni za preradu u . Zaraženi plodovi masovno otpadaju 30-tak dana prije berbe. Osim izražene osjetljivosti u vlažnim ljetima na gljivična oboljenja plamenjaču i hrđu (npr. 2004. a simptomi se često u klimatološki različitim sezonama manifestiraju drugačijim intenzitetom. Osim drastičnih posljedica pred zriobu plodova. Imperial i dr. Oboljela stabla na prvi pogled izgledaju zdrava i početkom vegetacije se normalno razvijaju. Washington.14-2. Sve ove promjene utječu na smanjenje sortne veličine i težine plodova. Jednom zaražena voćka virusom ne može se izliječiti. te njihovu neuglednost i neprivlačnost (težina ploda može biti umanjena 21. Bistricu). kod Bistrice). ali sve navedene vrste latentno inficirane virusnim česticama predstavljaju stalan izvor zaraze za osjetljive sorte (npr. promjenu oblika. znakovi bolesti se pojavljuju na lišću obično tijekom lipnja u obliku mozaičnog šarenila s naizmjenično raspoređenim klorotičnim (svjetlozelenim ili žučkastim) i zelenim dijelovima na lisnoj površini (otuda ime bolesti "šarka"). nektarinu). pa je napadnuto meso žilavo. pa osim šljive napada i druge vrste roda Prunus (npr. pa virus šarke ostaje nezamijećen. popularna definicija da su virusi "nevolja obavijena proteinom" ne daje puno razloga optimizmu boljoj budućnosti popularnoj sorti šljive. breskvu. znakovi bolesti mogu biti jače ili slabije naglašeni.ŠARKA ŠLJIVE PONOVNO "TRESE" PLODOVE BISTRICE Posljednjih desetljeća početkom mjeseca kolovoza često na većini lokaliteta u Međimurju dolazi do prijevremenog otpadanja skoro već zrelih plodova šljive sorte Bistrice (Požegače). Na plodovima trešnje i višnje simptomi najčešće nisu izraženi. uzgoj ove sorte ograničava virusno oboljenje šarka šljive (PPV=Plum pox PotyVirus). Bolest se širi u unutrašnjost ploda. Stoga se vlasnici takvih stabala opravdano pitaju što je uzrok toj pojavi i kako je spriječiti?! Na žalost. zaštite i rezidbe naša najraširenija sorta Bistrica je izdašno "opskrbljivala" obiteljska gospodarstva svojim plodovima. Tijekom ljetnih vrućina opisani simptomi na lišću najčešće nisu jako izraženi! Otpali su plodovi manji od zdravih u punoj zriobi. Mnogobrojne klorotične poluprstnaste i prstenaste pjege se pojavljuju i dobro vide na sortama krupnog lišća (Stanley. a zaraženi su plodovi neukusni i bljutavi. sluzasto-smolasto i crvenosmeđe boje.8-34 %. godine). Ovisno o osjetljivosti vrste i sorte. Tijekom zriobe pjege se udubljuju pa se formiraju nepravilna brazdolika udubljenja.. a na njihovoj površini ili kožici se jasno vide svjetloljubičaste nepravilne pjege koje su naročito izražene ako se brisanjem ploda skine mašak.

Naime. čačanska ljepotica i dr. ali do 1969. kalifornijska plava. Virus šarke šljive se širi se na dva osnovna načina: (a) zaraženim sadnim materijalom (sadnicama. washington. ali se simptomi na plodovima ne uočavaju. U Hrvatsku je šarka unesena zaraženim sadnicama šljiva 1949. Neke od njih su vrlo brojne u Hrvatskoj. valor. Tolerantne sorte također napada virus šarke šljive. scoldus. je uočena na području Pakraca. kirke. president. ruth gerstetter. serološkim i molekularno-biološkim metodama (PCR). a najmanja prostorna izolacija komercijalnih nasada za sprječavanje prijenosa vektorima bi morala iznositi 1. pa se najčešće koriste genetarivna mirabalone i vegetativna Mirabolana 29C. Phorodon humuli. Stoga bi u proizvodnji tolerantnih sorata posebno trebalo kontrolirati i testirati matična stabla s kojih se uzimaju plemke za cijepljenje. redovito suzbijanje lisnih uši na šljivama trebala bi postati obavezna mjera.000 m (za rasadnike radi sigurnosti 2. prostorna izolacija se ne poštuje pri introdukciji (širenju) tolerantnih sorata šljive. Osim po tipičnim znakovima. U prostornom širenju virusa. a dominantna tolerantna sorta šljive na šarku stanley je vrlo osjetljiva na napad lisnih uši. a zbog velike potencijalne opasnosti za područja gdje se šljiva intenzivno uzgaja provode se karantenske mjere u cilju smanjena njegova širenja i iskorjenjivanja. godine je dokazala raširenost PPV (šarke) u svim hrvatskim područjima gdje se uzgaja šljiva.000 m). kod marelice). a već 1957. godine virus šarke se proširio do Požege i Zagreba. Kod osjetljivih je kultivara primijećeno i deformiranje grana s pucanjem kore. npr. pa tako niti virusa šarke šljive. Kod nekih vrsta se prstenasta pjegavost uzrokovana šarkom pojavljuje na koštici (npr. Nažalost. upravo je trgovina latentno (skriveno) zaraženim sadnicama (naročito tolerantnih sorata na PPV) najvažnija za širenje virusa šarke šljive. Myzus persicae i Brachycaudus cardui. grossa di Felisio. odnosno podloge također moraju biti zdrave! Obavezno suzbijati lisne uši na svim sortama šljiva. Smatra se da je virus šarke šljive jedan od najopasnijih. Lisne uši također aktivno prenose virus šarke s oboljelih na susjedna nezaražena stabla! Kao vektori se spominju vrste Brachycaudus helichrysi. U suvremenoj rasadničarskoj proizvodnji velika su ulaganja u proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala i strogoj zdravstvenoj kontroli matičnih stabala. Budući se Operativnim programom podizanja novih višegodišnjih nasada obiteljska gospodarstva opredjeljuju i za sadnju novih šljivika. Opisane promjene na plodovima sorte Bistrica ili Požegača su siguran znak da je stablo zaraženo virusnim česticama šarke šljive. godine u okolicu Nove Gradiške. Posljednja inventarizacija provedena 2004. Ipak. Među podlogama je vrlo osjetljiva na virus šarke džanarika. Ne postoje kemijska sredstva za suzbijanje virusnih oboljenja na bljkama. Zbog šteta na voćnim vrstama virus šarke šljive je na A2 karantenskoj listi štetočinja bilja.035 %). kod latentnih ili skrivenih zaraza virusne čestice se moraju dokazivati bio-testovima (test-biljkama).pekmez niti rakiju. Uši prenose sigurno i učinkovito virus šarke neperzistentnim načinom na udaljenost od izvora zaraze 100 m. struka zbog opće . što znači da su latentni izvor zaraze za sve bliže osjetljive sorte. na plodovima nekih sorata šljiva simptomi šarke se ne pojavljuju pa ih označavamo na šarku tolerantne ili otporne sorte.12 %) i acetamiprid (Mospilan ili Volley ili Acelan ili Wizard SP = 0. a u integriranoj proizvodnji voća u tu svrhu možemo preporučiti eko-toksikološki vrlo prihvatljive a na lisne uši vrlo učinkovite djelatne tvari pirimikarb (Pirimor 25 WG = 0. s moguće najvećim štetama u voćarstvu. Šarka šljive je otkrivena na području Bugarske nakon prvog svjetskog rata. Okučanima i Starom Petrovom Selu. pupovima i podlogama) i (b) vektorima (lisnim i štitastim ušima). te bi zaražena stabla trebalo uništavati krčenjem i spaljivanjem. Prevladavalo je mišljenje da će ove sorte (naročito stanley) biti dobra zamjena za našu Bistricu (vrlo osjetljivu na šarku). bluefree. Poduzete su mjere krčenja oboljelih stabla. opal. stanley.

sc. a desno dolje simptomi na sjemenkama marelice). fosfor. organske kiseline. a zelenom gnojidbom optimalno ćete pripremiti tlo za jesensku sadnju. kako je rekao barba Ive iz Peroja. Samo pet plodova dnevno uz čašu mlake vode mogu ujednačiti vašu probavu (sadrže visoki udio netopivih vlakana.vrlo rijetko se opredijelimo da s police uzmemo smežurane tamnoljubičaste plodove suhe šljive. svježu i prerađenu. koji imaju sposobnost upijanja vode i izazivanja kontrakcije crijeva).suha šljiva Iako ima izrazito antioksidativna i antikancerogena svojstva. Optimistična perspektiva za domaću šljivu Na našem se prostoru uzgajaju različite vrste šljiva. Ovaj je biljni virus ime dobio po znakovima na lišću i plodovima (u sredini gore i dolje). čiju ćemo vam recepturu otkriti u nastavku ovotjednih savjeta. tokoferol. Dakle. karoten) i mineralima (kalij. no plod šljive >bistrice< (plave šljive slatkog. U sadašnjem trenutku. . žućkastog mesa) s 13 do 16 posto šećera ima posebnu biološku vrijednost. Savjet 3 .suvremena prerada na tradicionalni način Zbog velike količine šećera i pektina pekmez od šljiva moguće je napraviti i bez dodatka šećera. Sve su to redom važni sastojci ovog od pamtivijeka poznatog voća. jedite svježe šljive. Naravno. preferiraju duboko. Dovoljno je posjetiti internet stranice turističkih zajednica. Bio-smjernice Nije baš vrijeme za sadnju voćki pa ćemo tek ponoviti ono najvažnije. jer vjetar smanjuje temperaturu i isušuje tlo. turističke urede. Savjet 1 .nutritivne i biološke karakteristike Šljiva obiluje vitaminima (C. ali prije toga pripazite na stanje vašeg organizma. osobe bolesnih bubrega i žuči trebaju ograničiti unos šljiva jer sadrže i oksalate. Dovoljno ga je uz prstohvat soli dugo kuhati na laganoj vatri dok smjesa ne postane tako gusta da u njoj može stajati žlica. celofanom umočenim u rum ili rakiju te zaveže. marelice.ekološki uzgoj šljiva Prvo vam savjetujemo pravilan odabir zemljišta. a osim šljiva napada i drugo koštičavo voće (na slici gore desno napadnuti plodovi nektarine. prije toga šljive treba oprati i očistiti od peteljki i koštica. plodno. tlo. prije kišnog razdoblja koje najavljuju prognoze pobjegnimo malo u hladovinu drveća. Poželjno je mladim biljkama osigurati i zeleni pojas.šljiva Prunus domestica Na našem se prostoru uzgajaju različite vrste šljiva. fenole s antioksidativnim djelovanjem koji čuvaju moždane membrane i neurone te stijenke krvnih žila. Blag nagib terena ili terasasti uzgoj dobar je odabir u područjima gdje ima jakih ili čestih vjetrova. breskve. zbog prirodnog laksativnog učinka. kad je čovjekova svijest već toliko razvijena da pitanje je li neko voće tretirano pesticidima više nije rijetkost. magnezij. po suhom i toplom vremenu (tada ima najviše šećera i bogatu karakterističnu aromu). Voćke. pa tako i šljive.berite i jedite dozrele svježe šljive Dozrela šljiva ima lagano smežuranu kožicu oko peteljke. Savjet 4 . i ostale sorte (japanske vrste) odlikuju se sočnošću i slatkoćom. minerali. Zato je važno popularizirati ekološki uzgoj šljiva (bez tretiranja kemijski sintetiziranim sredstvima za zaštitu duge karence). no nećete pogriješiti ako se opredijelite za neku od udomaćenih. Ta je šljiva pravi mali rudnik svega i svačega pa ju je dobro koristiti u svim oblicima. a potom se puni u velike staklene ili zemljane posude (koje su se također sušile u pećnici). a može doći i do bržeg kvarenja. da stignete ubrati šljive za pekmez bez dodatka šećera. No. koji mogu uzrokovati probleme. Ubrana u stanju pune zrelosti. svježu i prerađenu Mr. ali i sorbitol te dihidroksifenil-isatin. Lokalne. proteini. susjedova stabla ili uz divlje izrasle voćke posvuda ćemo pronaći prve plodove šljive. Nakon višesatnog kuhanja uz dodatak ruma ili rakije smjesa se stavlja još pola sata u pećnicu da se prosuši (na 70 stupnjeva Celzija).proširenosti i velike štetnosti šarke (PPV) preporučuje birati na virus otporne ili tolerantne sorte koje u našim područjima daju dobre proizvodne rezultate. Važno je načiniti i pedološku analizu te slijedom rezultata predvidjeti gnojidbu. Tjedna tema . to je možda lakše izvedivo nego se na prvi pogled misli. manje poznate sorte već su se aklimatizirale. suha šljiva ima problema s izgledom pa nije popularna u mjeri u kojoj to zaslužuje . Na tržištu ima puno odličnih sorti. još vapi za kišom. No. Naime. prozračno i propusno tlo. žućkastog mesa) s 13 do 16 posto šećera ima posebnu biološku vrijednost. Iako su se visoke ljetne temperature ponešto smanjile.tzv. Vitamini. čitati vodič u Glasu Istre. Vlasta RADOIČIĆ Raspuknula zemlja. Najnovija istraživanja pokazala su da šljiva sadrži neoklorogeničnu i klorogeničnu kiselinu . . pektin. no plod šljive >bistrice< (plave šljive slatkog. Info-blok Gotovo da nije moguće ažurirati sve informacije o promocijama i degustacijama ekoloških i autohtonih proizvoda na području Istre pa će ovotjedni info-blok ostati bez detaljnih podataka. a u ekološkom voćarstvu glavni faktori uspjeha su klima. koje rado uberemo neposredno sa stabla. Zato košaricu u ruke i put prema hladu. željezo.). pa slijedite prirodni put i pokoji naš savjet. slijedeći zahtjeve potrošača koji žele šetati rajskim vrtovima i ubirati >netretirane plodove<. kalcij. a plod se lagano odvaja od grane blagom trešnjom stabla. položaj terena i čovjek. niacin. celuloza. No. kiše će plod napuniti vodom pa će mu slatkoća biti manja. Ta je šljiva pravi mali rudnik svega i svačega pa ju je dobro koristiti u svim oblicima. Savjet 2 . Savjet 5 . pitati furešte jer oni su ponekad bolje informirani od nas. bakar.Jedna od najtežih posljedica pojave virusa šarke (PPV) je prijevremeno otpadanje plodova kod osjetljive domaće sorte Bistrica ili Požegača (slike lijevo gore i dolje). nenadmašni je dodatak za poboljšanje probave. Kažu da su šljive ukrašavale babilonske vrtove pa neka ova lijepa stabla još više ukrašavaju i Istru. Ekološki uzgoj voćki zahtijeva dobar odabir sortimenta (konzultirajte se sa savjetnicima). zemlja je još žedna. šarolikim bojama i zrelim plavim ili žutim sočnim plodovima. pokrije pergament papirom. Plodove koje prije kiše treba ubrati. Šetnjom kroz vlastiti voćnjak.

(7) Komercijalna gospodarstva mogu ostvariti pravo na potporu u sklopu modela poticanja proizvodnje. Članak 5. (1) Državna potpora u smislu ovoga Zakona obuhvaća poticaje u sklopu mjera tržišno-cjenovne politike i plaćanja u sklopu mjera strukturne politike. a prema potrebi i tijekom godine. odnosno upravnom tijelu Grada Zagreba. uvjeti za ostvarivanje državne potpore i korisnici državne potpore. ribarstvu. Članak 2. (2) Korisnici državne potpore moraju čuvati isprave na temelju kojih su ostvarili državnu potporu četiri godine od dana dobivanja tih isprava. ovoga članka obnavlja se svake godine. koji su propisani Zakonom o poljoprivredi. Članak 6.Sljedeći put savjetovat ćemo vas kako pravilno sušiti šljive. ovoga Zakona jesu poljoprivredna gospodarstva određena Zakonom o poljoprivredi. Članak 7. (2) U mjerenju ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva zbrajaju se pojedini obujmi poslovanja. koja udovolje osnovnom kriteriju minimalnog ukupnog obujma poslovanja. koji je sastavni dio ovoga Zakona. (4) Promjena nositelja poljoprivrednog gospodarstva mora se unijeti u Upisnik. Članak 3. odrede članovi koji rade i prebivaju na gospodarstvu. zadruga i obrtnika u poljoprivredi (u daljnjem tekstu: Upisnik). koji je sastavni dio ovoga Zakona. (1) Osnovni kriterij za ostvarivanje potpore iz modela poticanja proizvodnje. iznosi potpore za pojedine proizvodnje (u daljnjem tekstu: poticaji). ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI U POLJOPRIVREDI. (4) Minimalan ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva kao osnovni uvjet za razvrstavanje u komercijalnu. – model ruralnog razvitka. šumarstvu i ruralnim područjima (u daljnjem tekstu: državna potpora). (3) Plaćanja u sklopu mjera strukturne politike provode se kroz: – model potpore dohotku. (8) Nekomercijalna gospodarstva su ona seljačka gospodarstva ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja ostvaruju pravo na potporu u sklopu modela potpore dohotku (u daljnjem tekstu: potpora dohotku). (1) Poljoprivredna gospodarstva iz članka 3. Postupak izračuna ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva prikazan je u Dodatku I. RIBARSTVU I ŠUMARSTVU I. ali i dati opće naputke za pripremu zimnice. a izraženi su u proizvodnim jedinicama. modela kapitalnih ulaganja i modela ruralnog razvitka. u pisanoj formi. (3) Minimalan pojedini obujam poslovanja koji se može uključiti u izračun ukupnog obujma poslovanja poljoprivrednog gospodarstva iznosi 0. Ovim se Zakonom propisuju modeli državne potpore poljoprivredi. te druge fizičke i pravne osobe koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom. (3) Zahtjev za ostvarenje državne potpore u sklopu modela poticanja proizvodnje i modela potpore dohotku te programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina iz modela ruralnog razvitka podnosi se Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. OPĆE ODREDBE Članak 1. razvrstavaju se u komercijalna gospodarstva. (2) Vlasnik obrta registriranog za obavljanje poljoprivredne djelatnosti ujedno je i nositelj poljoprivrednog gospodarstva. programi u sklopu pojedinih modela. (6) Poljoprivredna gospodarstva registrirana kao pravne osobe ili obrt. . ovoga Zakona obvezna su se upisati u Upisnik seljačkih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava odnosno Upisnik trgovačkih društava. Nekomercijalna gospodarstva mogu ostvariti pravo na potporu u sklopu modela ruralnog razvitka. (1) Nositelj seljačkog gospodarstva ili obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva osoba je koju. (4) Zahtjev iz stavka 3. (2) Zahtjev za upis u Upisnik nositelj poljoprivrednog gospodarstva podnosi uredu državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave. modela kapitalnih ulaganja i programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina minimalan je ukupan obujam poslovanja poljoprivrednog gospodarstva. modela potpore dohotku. sukladno Zakonu o poljoprivredi. Članak 4. (2) Poticaji se isplaćuju kroz model poticanja proizvodnje. (1) Korisnici državne potpore iz članka 2. (5) Obiteljska ili seljačka poljoprivredna gospodarstva koja udovolje osnovnom kriteriju minimalnoga ukupnog obujma poslovanja.4 proizvodne jedinice. te možda krenuti i u proizvodnju jabučnog octa i suhih jabuka. (3) Ovlašteni zastupnik trgovačkog društva ili zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti nositelj je poljoprivrednog gospodarstva. mogu odabrati status komercijalnog ili nekomercijalnog gospodarstva. (1) Iznosi poticaja iskazani po pojedinim proizvodnjama prikazani su u Dodatku II. nadležnom za poslove poljoprivrede u području u kojem se nalazi poljoprivredno gospodarstvo. kao i drugim posebnim uvjetima propisanim za pojedini model. – model kapitalnih ulaganja. odnosno nekomercijalnu skupinu iznosi 3 proizvodne jedinice.

Članak 12.(2) Minimalno poticana količina najmanji je godišnji obujam proizvodnje za koji se pojedinom korisniku državne potpore isplaćuje poticaj. – uljarice. Članak 8. II.. – vinogradi. kilogramu ribe i školjaka te po komadu riblje mlađi. Članak 10. stablu masline. Područja s težim uvjetima gospodarenja određena su Zakonom o poljoprivredi. (3) Dokaz o usklađivanju. višegodišnjih nasada i maslinova ulja. . – šećernu repu. Visina sredstava za poticaj pojedinoj proizvodnji razmjerno će se smanjiti ako ukupni zahtjevi za poticaj premaše maksimalno poticanu količinu. ovoga članka dužni su ishoditi kod nadležne ispostave Porezne uprave. – povrće. (1) Korisnici državne potpore u područjima s težim uvjetima gospodarenja u određenim stavkama pojedinih modela mogu ostvariti viši iznos potpore. (6) Ako maksimalno poticana količina pojedinih proizvodnji u tekućoj godini premaši. korisnici iz stavka 1. poticanje ekološke proizvodnje.. (3) Maksimalno poticana količina najveći je godišnji ukupni obujam pojedine proizvodnje na nacionalnoj razini kod kojeg se svakom korisniku državne potpore isplaćuje puni propisani iznos poticaja. MODEL POTICANJA PROIZVODNJE Članak 9. (1) Za ostvarenje prava na poticaj iz modela poticanja proizvodnje korisnici poticaja. Članak 11. (1) Model poticanja proizvodnje obuhvaća: 1. a drugih proizvodnji ne dosegne utvrđeni obujam sredstava.00 kuna. a prikazane su u Dodatku III. dužni su sljedeće godine pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o usklađivanju s odredbama zakona o porezu na dodanu vrijednost. stavka 1. uzgoja i prerade ribe. 2. maksimalno poticanu količinu i maksimalno poticanu dohodovnu potporu utvrđuje Vlada Republike Hrvatske ovisno o osiguranim sredstvima u državnom proračunu za tekuću godinu. (2) U trećoj godini od početka primjene ovoga Zakona svi korisnici poticaja dužni su pri podnošenju zahtjeva za poticaj priložiti dokaz o usklađivanju s odredbama zakona o porezu na dodanu vrijednost. – duhan. Visina sredstava za dohodovnu potporu pojedinim korisnicima dohodovne potpore razmjerno će se smanjiti ako ukupni zahtjevi premaše maksimalno poticanu dohodovnu potporu. 5.. ovoga članka prikazan je u Dodatku II. poticanje sadnog materijala. kojima ukupni godišnji iznos ostvarenih poticaja u prvoj godini primjene ovoga Zakona prelazi 12. točke 1. Članak 13. poticanje uzgoja pernate divljači. poticanje ribarstva. 2. i 2. 6. pčelinjoj zajednici. ovoga Zakona komercijalna su poljoprivredna gospodarstva. – stočna žita. 3. neutrošena sredstva za poticaje mogu se preraspodijeliti. (1) Korisnici poticaja u sklopu poticanja proizvodnje iz članka 10. (5) Pripadajuće raspoložive iznose za pojedine modele i programe državne potpore. pivarski ječam i soja. a od interesa su za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: korisnici poticaja). 3. Modelom poticanja proizvodnje daje se potpora poljoprivrednim gospodarstvima za proizvodnju u poljoprivredi upisanim u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te fizičkim i pravnim osobama registriranim za obavljanje djelatnosti ulova. koji su sastavni dio ovoga Zakona. grlu stoke. 4. i to u roku do 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske. ovoga članka provodi se plaćanjem poticaja po hektaru poljoprivredne površine. i 5. (4) Maksimalno poticana potpora dohotku najveći je godišnji ukupni obujam potpore dohotku na nacionalnoj razini kod kojeg se svakom korisniku državne potpore isplaćuje puni propisani iznos potpore dohotku.000. poticanje stočarstva i stočarskih proizvoda. – poljoprivredno sjeme (2) sadni materijal. koji je sastavni dio ovoga Zakona. uzgoj i preradu ribe. komadu pernate divljači. kilogramu duhana. (2) Korisnici poticaja u sklopu poticanja ribarstva fizičke su i pravne osobe registrirane za ulov. Minimalno poticane količine propisane su u modelu poticanja proizvodnje i programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina. i to za razdoblje od tri godine. litri mlijeka. ovoga članka obavit će Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). (7) Preraspodjelu sredstava iz stavka 6. 4. i Dodatku IV. Maksimalno poticane količine propisuju se u modelu poticanja proizvodnje i programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina. (2) Pregled viših iznosa potpore za područja iz stavka 1. – ljekovito bilje. (2) Poticanje proizvodnje iz stavka 1. – krmno bilje. višegodišnje nasade i maslinovo ulje: – sadni materijal. poticanje ratarskih kultura. (1) Pravo na poticaj ostvaruje se za: – ratarske i povrtlarske kulture (u daljnjem tekstu: ratarske kulture): – krušna žita.

U smislu ovoga Zakona razumijeva se: 1. – maslinovo ulje. 15. nektarina. skupine jest šaran. 3. koze. povrće za industrijsku preradu jest rajčica. ovčije. – pčelinje zajednice. lucerna. peršin. mlijeko je kravlje. – ulov male plave ribe. kupus. – livade i pašnjake. raž i pšenoraž (Triticalle). peršin. 7. skupine jest sjeme krmnog bilja (sjeme trave. orah. mala plava riba jest srdela. uljarice su suncokret i uljana repica. krmače. kupus. – proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe. špinata. korabice. (3) stočarstvo i stočarske proizvode: – mlijeko. ovoga članka propisat će ministar poljoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: ministar) posebnim propisom. pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom. 11. blitve. 20. kobile. skupine jest linjak. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata). krmne repice. (5) ekološku proizvodnju. poriluk. stočni grašak. stočni sirak. skupine iz ovoga Zakona. ječma. malina. (2) Ministarstvo sudjeluje u dijelu troškova programa razvitka poljoprivredne proizvodnje i ribarstva sukladno predviđenim sredstvima u državnom proračunu za tekuću godinu. suncokreta. tikve. Članak 15. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komarče. tikvice. 4. povrće jest rajčica. stočne repe. salata. životinja i proizvodnje morskih organizama sukladno predviđenim sredstvima u državnom proračunu za tekuću godinu. lijeska. voćne vrste II. badem. – masline. šećerne repe. korabe. cikle. paprike. 18. trave. skupine jest sjeme pšenice. rasplodna stoka jesu krave. graška. skupine jesu jabuka. korabica. 21. štuka. smuđ. višegodišnjih nasada. rotkva. krastavci. djetelina. grahorica. stočni ječam. lucerne. kupusa. – uzgoj školjaka. luk. višnja. kukuruza. pastrnjak. mrkve. 2. – uzgoj morske i slatkovodne ribe. 10. rajčice. zob. – nasadi lavande. rogač i šipak. zobi. jarci. stočnog graška. – proizvodnju ribljih proizvoda od domaćeg ulova male plave ribe i od domaćeg uzgoja slatkovodnih riba. . rotkve. krastavac. krušna žita jesu pšenica. pšenoraži. tikvica. pastusi. 6. nerast i ovce. (4) uzgoj autohtonih vrsta pernate divljači. i II. marelica. 8. boba. som. 17. 16. ljekovito bilje jest kamilica. inćun i papalina. amur i tostolobik. (1) Ministarstvo sudjeluje u dijelu troškova osiguranja proizvodnje poticanih ratarskih kultura. poljoprivredno sjeme II. sirka i lupine) sjeme povrća (sjeme graha. češnjaka.– voćnjaci. lubenice. – tov junadi i svinja. cikla. 9. sadnog materijala. krmna repica i lupina. peršina. uljane repice. grah. salate. smokva. pilića trčke skvržulje i jarebica. sadni materijal jesu lozni cijepovi i sadnice voćnih vrsta I. stočnog kelja. lubin (Dicentrarchus labrax). luk. djeteline. travne smjese. 13. soje. Članak 14. stočna repa. 14. mrkva. grašak. patlidžana). školjke jesu dagnje i kamenice. (6) ribarstvo: – uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe. stočni kelj. paprika. – uzgoj i držanje rasplodne stoke. špinat. 12. travno-djetelinska smjesa. kivi. voćne vrste I. mrkva. kupina. kruška. slatkovodna riba I. lubina. kelj. i 2. duhana i krumpira. poriluka. grahorice. kesten. slatkovodna riba II. pastrnjaka. bikovi. bob. kozje. kelja. patlidžan i merkantilni krumpir. krmno bilje jest kukuruz za silažu. menta. 19. cikla. paprika. češnjak. raži. skupine jesu breskva. (3) Način i uvjete za ostvarivanje prava na potporu iz stavka 1. blitva. stočna žita jesu kukuruz. tikva. trešnja. limun i naranča. luka. šljiva. koraba. krave u sustavu krava-tele. pastrva. uzgoj autohtonih vrsta pernate divljači jest uzgoj fazanskih pilića. 5. mandarina. ženska telad i ždrebat. poljoprivredno sjeme I. djetelinsko-travna smjesa. – hmelj. ovnovi. pastrnjak. pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex).

00 kuna. (2) Pravo na poticaj za sjeme iz stavka 1. – krmno bilje. ovoga članka korisnici poticaja ostvaruju za pojedine vrste.000.000. Članak 19. godini 80 % od razlike između punog iznosa i najvišega ukupnoga godišnjeg iznosa poticaja. svinja. u stočarstvu i akvakulturi i to jednom godišnje od početka prijelaznog razdoblja u ekološkoj proizvodnji sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. prodala i isporučila minimalno poticane količine povrća. soju i šećernu repu posebnim propisom utvrdi minimalni prinos po hektaru za proizvodnju ispod koje korisnik ne može ostvariti pravo na poticaj te primjerene agrotehničke mjere u proizvodnji. . – vinogradi. (1) Korisnici poticaja za ekološku proizvodnju jesu poljoprivredna gospodarstva koja imaju potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju i upisana su u Upisnik ekoloških proizvođača. pivarski ječam. partije i količine deklariranoga poljoprivrednog sjemena domaće proizvodnje samo jedanput do njihove uporabe u poljoprivredi. – u 2004. pivarski ječam i soja. prodala i isporučila za daljnju preradu list duhana kvalitete određene posebnim propisom ministra. sorte. koza. – nasadi lavande. Članak 17. – masline. Korisnici poticaja za duhan su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela. – poljoprivredno sjeme. (4) Pravo na poticaj za sjeme iz stavka 1. (1) Korisnici poticaja za ratarske kulture su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela minimalno poticane količine pojedinih ratarskih kultura. (1) Najviši ukupni godišnji iznos poticaja koje jedan korisnik poticaja može ostvariti iznosi 2. – šećernu repu. ovaca.00 kuna u jednoj godini. jesu proizvođači koji su sjeme prodali i isporučili krajnjim potrošačima za upotrebu u poljoprivredi u Republici Hrvatskoj po cijeni umanjenoj za iznos poticaja. Članak 21. – uzgoj goveda. (2) Poticaj za ratarske kulture na istoj površini može se ostvariti jednom godišnje. sadni materijal. Članak 18. Članak 23. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. – maslinovo ulje. prodala i isporučila minimalno poticane količine povrća za preradu. – uljarice. Korisnici poticaja za proizvodnju poljoprivrednog sjemena skupine II. (3) Pravo na novčani poticaj u ekološkoj proizvodnji ostvaruje se za: 1. ovoga članka proizvedene i isporučene tržištu u tekućoj godini ostvaruje se najkasnije do 31. uljarice. Poticaj za sjeme iz stavka 1. Članak 22. stočarstvo i stočarske proizvode: – mlijeko. – povrće. moći će to pravo ostvariti djelomično u sljedećem iznosu: – u 2003. ovoga članka isplaćuje se korisniku poticaja jednokratno nakon priznavanja sjemenskog usjeva. 3. višegodišnje nasade i maslinovo ulje: – sadni materijal. jesu poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik proizvođača sjemena. Sjeme za koje se ostvaruje poticaj mora biti priznato sjemenskim usjevom nakon obavljenoga stručnog nadzora Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo. konja. godini 45 % od razlike između punog iznosa i najvišega ukupnoga godišnjeg iznosa poticaja. peradi. (1) Korisnici poticaja za povrće su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela. (3) Sredstva za poticaj osiguravaju se za sve količine deklariranoga poljoprivrednog sjemena iz domaće proizvodnje.000. – ljekovito bilje. – stočna žita. 2. Članak 20. ovoga članka sadašnji korisnici poticaja koji ostvaruju pravo na poticaje u iznosu većem od 2. siječnja iduće godine.000. (3) Ovlašćuje se ministar da za krušna žita. – hmelj. prodane i isporučene na tržištu. (1) Korisnici poticaja za proizvedeno i isporučeno deklarirano poljoprivredno sjeme skupine I. (2) Poljoprivredna gospodarstva u ekološkoj proizvodnji ostvaruju poticaj u biljnoj proizvodnji. ratarske kulture: – krušna žita. – voćnjaci. (2) Korisnici piticaja za povrće za industrijsku preradu su poljoprivredna gospodarstva koja su proizvela.Članak 16. Uvjet za ostvarivanje poticaja jest korištenje deklariranog sjemenskog i sadnog materijala u biljnoj proizvodnji.

kokoši i purani. (1) Pravo na poticaj za podizanje vinograda ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade vinograda na površini od 0. amur i tostolobik. sadnice voćnih vrsta skupine I. (2) Poticaj za podizanje nasada maslina ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove maslinike na površini od 0. 5. skupine i II. i skupine II. ako korisnik poticaja podigne maslinik u roku od jedne godine od odobrenja poticaja.5 ha do 5. nakon podizanja voćnjaka. pastusi. djevičansko maslinovo ulje extra. jaradi.25 ha do 5. – uzgoj morske i slatkovodne ribe. krave u sustavu krava-tele. i to slijedećih kategorija: 1. i maslina proizvedene u Republici Hrvatskoj. (1) Poticaj za hmelj (godišnja plaćanja) isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska nasada u rod. Poticaj za voćne vrste I. rasplodna stoka jesu mliječne krave.5 ha do 5. koze. Članak 24. (3) Poticaj iz stavka 2.0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada u voćarstvu« kojeg donosi ministar. pastrva. (2) Do uspostave Vinogradarskog katastra isplatu poticaja za vinograde ministar će urediti posebnim propisom.5 ha do 5. bikovi. U smislu ovoga Zakona ekološkom proizvodnjom razumijeva se: 1. ovoga članka isplaćuje se jednokratno. inćun i papalina. 6. autohtone vrste bijele morske ribe jesu komarča (Sparus aurata). štuka. skupine jest linjak. nakon podizanja nasada. djevičansko maslinovo ulje obično. slatkovodna riba I. nakon podizanja nasada. lubina. Poticaj se odobrava po litri prodanog i isporučenog ulja na tržište. jarci. ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. – livade i pašnjake. Članak 27. skupine jest šaran. ovoga članka ministar može posebnim propisom odrediti područja na kojima se pravo na poticaj može ostvariti na površini manjoj od propisane. 2. – pčelinje zajednice. ovoga članka isplaćuje se jednokratno.– tov junadi. janjadi.0 ha. 4. svinja. ovoga članka ostvaruje se za cijepove vinove loze. Članak 25. (1) Poticaj za masline isplaćuje se jednom godišnje po stablu u rodu starosti 5 i više godina. krmače. djevičansko maslinovo ulje. peradi. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ženska telad. (1) Pravo na poticaj za podizanje voćnjaka ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove voćnjake na površini od 0. Članak 28.0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada u voćarstvu«. 3. ovnovi. 4. som. pic (Diplodus puntazzo) i zubatac (Dentex dentex). mala plava riba jest srdela. 3. 2. ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od . (3) Poticaj za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala korisnici poticaja ostvaruju na temelju zahtjeva i godišnjeg izvješća o količini deklariranog sadnog materijala kojeg podnosi Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo. slatkovodna riba II. skupine isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska nasada u rod. (1) Korisnici poticaja za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala jesu proizvođači upisani u Upisnik proizvođača sadnog materijala. Članak 31. pica i zubaca iz mrijesta domaćih autohtonih matičnih stokova do mase 20 g/kom. Članak 26. (3) Poticaj iz stavka 1. (3) Poticaj za podizanje nasada hmelja isplaćuje se jednokratno. smuđ. – proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe. – uzgoj dagnji i kamenica. Članak 30. kobile. guske. lubin (Dicentrarchus labrax). 7.0 ha sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada u voćarstvu«. nerasti. ovoga članka isplaćuje se jednokratno. (2) Poticaj iz stavka 1. ako korisnik podigne voćnjak u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Članak 29. Članak 32. ribarstvo: – uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe. (2) Poticaj za podizanje nasada hmelja ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podižu nove nasade hmelja na površini od 0. perad jesu patke. (2) Poticaj za proizvodnju deklariranoga sadnog materijala iz stavka 1. mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe jest mlađ komarče. (1) Poticaj za vinograde isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska u rod za vinograde upisane u Vinogradarski katastar koji vodi Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. Korisnici poticaja za maslinovo ulje jesu poljoprivredna gospodarstva koja proizvode masline. nakon podizanja nasada. ovce. sukladno godišnjem »Programu podizanja novih nasada vinograda« koji donosi ministar.

koji čini sastavni dio ovoga Zakona. . 5 ovaca i/ili koza i/ili 3. (2) Poticaj za lavandu (godišnja plaćanja) isplaćuje se jednom godišnje nakon ulaska nasada u rod. ovisno o njegovoj kakvoći. i to za uzgojenu i prodanu ribu. (2) Poticaji se isplaćuju za isporučenu količinu umjetno uzgojenih pilića autohtonih vrsta pernate divljači i za vlastitu potrošnju (za reprodukciju i ispuštanje u lovište). Članak 34. (3) Iznos poticaja za utovljenu junad i svinje odredit će se tako da se poticaj uskladi prema prosječnoj klasi isporučenih grla danoj u računu o isplati. i to ne manji od: 1.5 konja. junad mora biti u tovu najmanje deset mjeseci. ako korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Prosječna težina utovljene junadi iznosi 450 kg za ženska. (1) Korisnici poticaja za uzgoj rasplodne stoke jesu poljoprivredna gospodarstva i druge pravne osobe koje uzgajaju uzgojno valjanu žensku telad i ždrebad koja u vrijeme podnošenja zahtjeva nije starija od 6 mjeseci i/ili uzgajaju na kraju uzgoja pozitivno ocijenjene bikove i nerastove namijenjene prirodnom pripustu ili umjetnom osjemenjivanju. Članak 33. koji vodi Ministarstvo. (3) Iznos poticaja za mlijeko odredit će se preračunavanjem poticaja. (2) Poticaji iz stavka 1. ovoga članka isplaćuju se jednokratno. pic. Korisnici poticaja za proizvodnju mlađi jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju proizvodnju mlađi autohtonih vrsta bijele morske ribe (lubin. (2) Više iznose poticaja za uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe ostvaruju korisnici koji proizvodnju obavljaju na otocima. ovoga članka propisat će ministar. 0. Korisnici poticaja za pčelinje zajednice su poljoprivredna gospodarstva koja drže minimalni broj pčelinjih zajednica. (1) Korisnici poticaja za uzgoj autohtonih vrsta bijele morske ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju komercijalnu proizvodnju i to za uzgojene i prodane ribe. i 500 kg za muška grla. (1) Korisnici poticaja za tov stoke jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela. komarča. krava u sustavu kravatele.5 % mliječne masti i 2. jarčeva. Članak 36. (2) Osnovica za izračun poticaja za isporučene količine mlijeka temelji se na mlijeku standardne kakvoće koje sadrži kod: – kravljeg mlijeka 3. zubatac) iz mrijesta domaćih matičnih stokova. uz uvjet da na poljoprivrednom gospodarstvu godišnje uzgajaju ili tove prosječan broj uvjetnog grla po hektaru livade ili pašnjaka. odnosno pčelinjih zajednica. Članak 40.0 % bjelančevina.7 % mliječne masti i 3. Članak 38. (2) Zaklana grla iz stavka 1. Korisnici poticaja za uzgoj slatkovodne ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju komercijalnu proizvodnju. Korisnici poticaja za uzgoj školjaka jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju komercijalnu proizvodnju. ovnova. ovaca. Članak 37. Da bi ostvarila pravo na poticaj. nakon podizanja nasada. prodala i isporučila na klanje minimalno potican broj grla utovljene junadi i svinja pravnim i fizičkim osobama upisanim u Upisnik ovlaštenih objekata za klanje. (4) Način usklađenja iz stavka 3. Članak 41. Poljoprivredna gospodarstva koja uzgajaju ili tove stoku ostvaruju pravo na poticaj po ha za održavane livade ili pašnjake u posjedu. prodala i isporučila minimalno poticane količine mlijeka. (1) Poticaj za podizanje nasada lavande isplaćuje se jednokratno. Članak 39. koza. Članak 45. Članak 43. (2) Poticaji iz stavka 1.2 % bjelančevina. (4) Način usklađenja iz stavka 3. – ovčjeg mlijeka 6. (5) Poticaj iz stavka 1. a za utovljene svinje težine su od 90 do 130 kg. Članak 35. Minimalni broj određen je u Dodatku III.5 goveda i/ili 2. (5) Poticaj za proizvodnju mlijeka isplaćivat će se za isporučene količine mlijeka prodane pravnim i fizičkim osobama koje su upisane u Upisnik ovlaštenih objekata za preradu mlijeka. pastuha. (1) Korisnici poticaja za uzgoj autohtonih vrsta pernate divljači jesu pravne i fizičke osobe koje su registrirane za tu djelatnost. kobila. ovoga članka moraju biti ocijenjena i klasirana na liniji klanja što predstavlja osnovu za obračun isplate. (1) Korisnici poticaja za proizvodnju mlijeka jesu poljoprivredna gospodarstva koja su u jednoj godini proizvela. – kozjeg mlijeka 3. krmača.0 % mliječne masti i 4. Članak 44. koji čini sastavni dio ovoga Zakona. koji vodi Ministarstvo.6 % bjelančevina. Minimalni broj određen je u Dodatku III. ovoga članka isplaćivat će se nakon isporuke minimalne poticane količine. (1) Korisnici poticaja za uzgoj rasplodne stoke jesu poljoprivredna gospodarstva koja drže minimalni broj krava za proizvodnju mlijeka. ovoga članka propisat će ministar. Članak 42. ovoga članka isplaćuju se godišnje. i to za uzgojene i prodane dagnje i kamenice.odobrenja poticaja. 0.

(5) Pravo na dohodovnu potporu prestaje u trenutku kada član poljoprivrednog gospodarstva iz stavka 1. (3) Iznos godišnje dohodovne potpore za korisnike prava na dohodovnu potporu iznosi do 7. – uspostavi strojnih prstenova. MODEL RURALNOG RAZVITKA Članak 52.(1) Korisnici poticaja za ulov male plave ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju gospodarski ribolov na moru i ostvareni ulov male plave ribe prodaju na tržištu. 2. 3. Članak 46. (2) Pravo na dohodovnu potporu ostvaruje svaki član nekomercijalnog gospodarstva koji u godini podnošenja zahtjeva ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 50 godina života za žene. ulaganju u šumarstvo. najviše i najniže iznose nepovratnih sredstava. odnosno 55 za muškarce. Članak 53. (6) Ministar imenuje i propisuje način rada Povjerenstva iz stavka 4. IV. odnosno kredita kao i ostale uvjete propisat će ministar uz mišljenje Ministarstva financija. (4) Mjere razvitka seoskog prostora ponajprije obuhvaćaju potporu: – investicijama na poljoprivrednim gospodarstvima. (2) Korisnici programa razvitka seoskog prostora jesu poljoprivredna gospodarstva određena Zakonom o poljoprivredi te druge fizičke i pravne osobe. (1) Korisnici dohodovne potpore u sklopu modela potpore dohotku jesu nekomercijalna poljoprivredna gospodarstva koja imaju u posjedu ili koriste najviše 3 ha obradivoga poljoprivrednog zemljišta. (4) Pravo na dohodovnu potporu odobrava se za sljedeću kalendarsku godinu.200. (3) Zahtjev za odobrenje nepovratnih investicijskih sredstava podnosi se Ministarstvu. ovoga članka stekne uvjete za starosnu mirovinu. (1) Korisnici prava na nepovratna sredstva u sklopu modela kapitalnih ulaganja jesu poljoprivredna gospodarstva te fizičke i pravne osobe koje se bave ribarstvom te šumarstvom. (3) Više iznose poticaja za preradu male plave ribe ostvaruju korisnici poticaja koji proizvodnju obavljaju na otocima. Način i postupak za ostvarivanja poticaja propisat će ministar. (2) Model kapitalnih ulaganja obuhvaća potporu: 1. (2) Nepovratna sredstva u smislu modela kapitalnih ulaganja odnose se na udio sredstava iz državnog proračuna kojima Ministarstvo sudjeluje u financiranju ukupne vrijednosti investicije za koju je komercijalna banka odobrila kredit korisniku iz stavka 1. – mladim poljoprivrednicima. razvitak seoskog prostora. korisnika te drugih izvora financiranja. (2) Poticaji se isplaćuju za prodanu malu plavu ribu za doradu. 2. (6) Način i postupak za ostvarivanja potpore dohotku propisat će ministar. Model ruralnog razvitka obuhvaća sljedeće programe: 1. 3. (1) Korisnici poticaja za preradu slatkovodne ribe i male plave ribe jesu fizičke i pravne osobe koje obavljaju preradu slatkovodnih riba iz domaćeg uzgoja ili preradu male plave ribe iz domaćeg ulova. (3) Program razvitka seoskog prostora temelji se na udruživanju sredstava iz državnog proračuna i sredstava županija. (2) Poticaji za preradu slatkovodne i male plave ribe isplaćuju se za prerađenu i prodanu slatkovodnu i malu plavu ribu. Članak 51. ovoga članka. III. ulaganju u ribarstvo. MODEL POTPORE DOHOTKU Članak 48. . V. (1) Programu razvitka seoskog prostora cilj je održivi razvitak seoskih područja osiguranjem primjerenih radnih i životnih uvjeta te očuvanjem prirodnog i kulturnog naslijeđa. udjele nepovratnih sredstava u ukupnoj vrijednosti investicije.00 kuna. marketinška priprema poljoprivrednih proizvoda. Članak 49. očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina. ulaganju u poljoprivredu. (5) Uvjete i način podnošenja zahtjeva. preradu ili izravnu potrošnju. MODEL KAPITALNIH ULAGANJA Članak 50. Jednom ostvaren status nekomercijalnog gospodarstva ne dopušta naknadnu promjenu statusa i onemogućuje ostvarenje potpore u sklopu modela potpore proizvodnji i modela kapitalnih ulaganja. (4) Odluku o odobrenju nepovratnih sredstava na prijedlog Povjerenstva za kapitalna ulaganja donosi ministar. (1) Modelu kapitalnih ulaganja cilj je unapređenje uvjeta proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava te fizičkih i pravnih osoba koje se bave ulovom i uzgojem ribe ili šumarstvom. Članak 47. ovoga članka. – preradi poljoprivrednih proizvoda.

(6) Program razvitka seoskog prostora donosi se na temelju Nacionalnog programa za poljoprivredu i seoska područja sukladno Zakonu o poljoprivredi. – raznovrsnim poljoprivrednim i drugim aktivnostima radi ostvarivanja dopunskih ili alternativnih izvora prihoda. (1) Programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina cilj je održanje i unapređenje proizvodnje hrvatskih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. udjele državnih sredstava u financiranju te kriterije za odabir projekata propisat će ministar. (1) Programu marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda cilj je poticanje prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. robu i poslovnu dokumentaciju korisnika državne potpore. 3. – ruralnom turizmu i tradicionalnim ruralnim obrtima. s položenim državnim stručnim ispitom za poljoprivrednog inspektora i s najmanje pet (5) godina radnog iskustva u struci. (5) Način i postupak za ostvarivanje potpore u sklopu ovoga Programa propisat će ministar. (1) Poljoprivredni inspektor ima službenu iskaznicu i znak kojim dokazuje službeno svojstvo. provjerava udovoljava li korisnik uvjetima za ostvarivanje te potpore. (3) Za pasmine domaćih životinja izvornih i zaštićenih pasmina čija je vrijednost efektivne veličine populacije manja od 100. stavku 3. (2) Obrazac iskaznice i izgled znaka te način izdavanja i vođenja evidencije o službenim iskaznicama i znakovima propisuje ministar. – promociji kvalitetnih autohtonih proizvoda. – mjerama uređenja zemljišta. – očuvanju kulturnog blaga. iznos novčanih poticaja uvećava se za 50% od propisanog. (3) Poslove inspekcijskog nadzora iz nadležnosti županijske poljoprivredne inspekcije i poljoprivredne inspekcije u Ministarstvu provode poljoprivredni inspektori. ovoga članka kojeg će raspisati Ministarstvo. uzgoj pernate divljači. poslovne i proizvodne prostore. – promociji vinskih i drugih turističkih cesta. stoku. prekvalifikaciji i obuci. Ministarstva turizma.– školovanju. (8) Uvjeti koje moraju zadovoljavati fizičke i pravne osobe iz stavka 2. Članak 54. osim poslova za koje je ovim Zakonom određeno da ih izravno obavlja poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu. Članak 55. UPRAVNI I INSPEKCIJSKI NADZOR Članak 56. ruralnih običaja i manifestacija. (4) Uvjete koje moraju ispunjavati fizičke i pravne osobe iz stavka 2. odnosno upravno tijelo Grada Zagreba. ovoga Zakona te njihov popis utvrđuje Vlada Republike Hrvatske. objekte. (4) Maksimalne poticane količine pojedinih izvornih i zaštićenih pasmina sukladno članku 7. ovoga članka bit će određeni u natječaju iz stavka 5. (5) Projekti razvitka seoskog prostora prihvatljivi za financiranje u sklopu ovoga modela odabiru se putem natječaja. Ministarstva za obrt. malo i srednje poduzetništvo. (2) Inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega u prvom stupnju obavljaju uredi državne uprave u jedinici područne (regionalne) samouprave. koje se odnose na ostvarivanje državne potpore. Članak 58. VI. ulov ribe. (1) Županijska poljoprivredna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora u prvom stupnju. nasade. provodi uvid u isprave korisnika. – poboljšanju ruralne infrastrukture vezano uz razvitak poljoprivrede. . a u drugom stupnju Ministarstvo (u daljnjem tekstu: poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu). – šumarstvu. uređaje. odnosno Ministarstvo kad je to ovim Zakonom određeno. (3) Projekti marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prihvatljivi za financiranje u sklopu ovoga modela odabiru se putem natječaja koji raspisuje Ministarstvo. ovoga članka. 2. (2) Korisnici programa marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda jesu komercijalna poljoprivredna gospodarstava te druge fizičke i pravne osobe. (2) Pravo na potporu u sklopu programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina ostvaruje komercijalno ili nekomercijalno poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik i to po grlu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine za pripadajuće iznose propisane u Dodatku II. ovoga članka propisuje ministar. ovoga Zakona. identitet i ovlasti. obnove i graditeljstva i Ministarstva prosvjete. (1) Poslove poljoprivrednog inspektora može obavljati diplomirani inženjer poljoprivrede odnosno agronomije. usjeve. način provedbe programa marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Članak 57. – razvitku usluga u ruralnom prostoru. kulture i športa. Članak 59. preradu ribe. (1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. (7) Program razvitka seoskog prostora donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra uz mišljenja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Ministarstva javnih radova. – mjerama zaštite okoliša u području poljoprivrede i šumarstva. – obnovi i razvitku sela. uzgoj ribe i dagnji. pregledava poljoprivredno zemljište. (2) Program posebnog dijela državnoga stručnog ispita iz stavka 1. (2) Županijska poljoprivredna inspekcija: 1. nadležni za poslove poljoprivredne inspekcije (u daljnjem tekstu: županijska poljoprivredna inspekcija).

ne dopušta uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju ili sprečava njihovo privremeno oduzimanje kao i oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u sudskom postupku. 4. (1) Zaključak o dozvoli za izvršenje rješenja poljoprivredni inspektor dužan je donijeti bez odgađanja. stavka 2. Članak 67. ovoga članka dužni su na zahtjev poljoprivrednog inspektora u određenom roku dostaviti ili pripremiti podatke i materijale koji su mu potrebni za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora. dokumentaciju i predmete koji u prekršajnom ili sudskom postupku mogu poslužiti kao dokaz. 5. (2) Poljoprivredni inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave. 3. ovoga Zakona.000. 2. KAZNENE ODREDBE Članak 66. nenamjenski koristi dobivena novčana sredstva. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti. (2) Korisnici iz stavka 1. (3) Poljoprivredna inspekcija u Ministarstvu: 1. Članak 60.000. sastavlja zapisnik i donosi rješenje kad je za to ovlašten ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega.4. 6. 6. 2.00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik ako: 1.00 kuna kaznit će se za prekršaj korisnik ako: 1. (1) Poljoprivredni inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora vodi postupak.00 do 500. (2) O privremenom oduzimanju dokumentacije ili predmeta iz stavka 1.00 do 100. (1) Ako poljoprivredni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propisi doneseni na temelju njega. kao i o podacima i obavijestima dobivenim kod obavljanja inspekcijskog nadzora. 5.00 do 50. Članak 63. izvješćuje nadležna tijela državne uprave o uočenim nepravilnostima i traži provođenje određenog postupka ako sama nije ovlaštena izravno postupiti.000. (1) Protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. a najkasnije u roku od 8 dana od dana kad je rješenje postalo izvršno. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba. 4. (2) Poljoprivredni inspektor donijet će rješenje iz stavka 1. rješava o žalbama protiv rješenja županijske poljoprivredne inspekcije. odnosno fizičku osobu kod koje treba obaviti inspekcijski nadzor. stavku 4. (1) Korisnici koji podliježu nadzoru poljoprivrednog inspektora dužni su mu omogućiti obavljanje nadzora.000. (2) Kad se ima provesti izvršenje rješenja radi ispunjavanja novčanih obveza sudskim putem poljoprivredni inspektor dužan je na rješenje staviti potvrdu o izvršnosti i dostaviti ga radi izvršenja sudu. 7.000. Članak 65. usmjerava. ali je prije početka obavljanja nadzora obavezan o svojoj nazočnosti izvijestiti odgovornu osobu u pravnoj osobi. na zahtjev poljoprivrednog inspektora ne dostavi u određenom roku poslovnu dokumentaciju ili podatke koji su potrebni za obavljanje . ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. ovoga članka odsutna poljoprivredni će inspektor obaviti nadzor u nazočnosti djelatnika kojeg je zatekao na radu u pravnoj osobi ili člana obitelji. naređuje korisniku povrat sredstava u slučaju nezakonitog dobivanja sredstava ili nenamjenske uporabe sredstava. do donošenja rješenja o izvršenom prekršaju ili presude o kaznenom djelu. Članak 64. ovoga članka izdaje se potvrda. a najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka nadzora. vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje poslova. VII. utvrđuje nezakonito dobivanje ili nenamjensku uporabu sredstava državne potpore. ovoga Zakona.00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. pružiti potrebne podatke i obavijesti te osigurati uvjete za nesmetani rad. (1) Novčanom kaznom od 5. ovoga članka mora biti primjeren vrsti zahtjeva. (3) Rok iz stavka 2. podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog povrede odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega. Članak 61. ne prijavi promjenu nositelja poljoprivrednog gospodarstva radi unosa u Upisnik sukladno članku 5. (1) Novčanom kaznom od 50. sprečava ili ometa poljoprivrednog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora. 2. naredit će rješenjem da se utvrđene nepravilnosti. ovoga članka. nadzire i ostalo propisano ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju njega. Članak 62. (3) Žalba izjavljena protiv rješenja donesenih na temelju ovoga Zakona ne zadržava izvršenje rješenja. 3. ne čuva isprave sukladno odredbi članka 3. u namjeri da ostvari novčana sredstva prema odredbama ovoga Zakona pri podnošenju zahtjeva dade netočne podatke. 8. ovoga članka bez odgađanja. prikuplja podatke i obavijesti od odgovornih osoba. koordinira i nadzire rad županijske poljoprivredne inspekcije.000. vještaka i drugih osoba kad je to potrebno za obavljanje poslova. svjedoka. svjedoka.odnosno nedostaci uklone u određenom roku. (1) U obavljanju inspekcijskog nadzora poljoprivredni inspektor može privremeno oduzeti. (5) Na postupak poljoprivrednog inspektora primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. (3) Ukoliko je odgovorna osoba iz stavka 2. (2) Novčanom kaznom od 10. poljoprivredni inspektor sastavlja zapisnik čiji jedan primjerak uručuje stranci. (4) O izvršenom inspekcijskom nadzoru i o utvrđenom stanju. (2) Protiv rješenja Ministarstva donesenog u prvom stupnju nije dopuštena žalba nego se može pokrenuti upravni spor.

Danom primjene ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«.. a primjenjuje se od 1. (2) Na poticaje za jesensku sjetvu 2002. raznim brošurama i priručnim knjigama). Dakle tu je problem višak fiziološki aktivnog vapna.inspekcijskog nadzora. (3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. 105/99.). ovoga članka. 46/00. 46/00. Članak 70. i 13/02.. koju sam oduševljenjem prihvatio potaknut iskustvima iz dugogodišnje prakse. VIII. i 68.00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaj iz stavka 1.. 29/99. godine primjenjivat će se odredbe Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«. 101/00. Klasa: 320-01/02-01/01 ŠTO NE SMIJETE PROPUSTITI KAD SE RADI O VOĆKAMA U ugodnom razgovoru sa cijenjenom urednicom rodila ideja o pisanju članaka na temu . (1) Propise na temelju ovlaštenja iz ovoga Zakona donijet će ministar u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 105/99. ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona. Članak 68. (3) Inspekcijski i prekršajni postupci pokrenuti do dana primjene ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama propisa koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona. br.000.. godine i za podizanje trajnih nasada po operativnom planu sadnje za 2002..). br.voćarstvo. IZBOR SORATA PREMA VRSTI TLA Moje mišljenje je da je izbor vrsta (jabuke. (2) Ovlašćuje se ministar da propisima iz stavka 1. . 46/00... Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Naime. ovoga članka može odrediti prekršaje i propisati kazne za te prekršaje. 29/99. Stoga izbor vrsta i sorata prepuštam vama s povjerenjem. već ću upozoriti na što ne smijete propustiti. 101/00. br. Za vam neću pričati što biste vi morali raditi (to možete pročitati u mnogobrojnim novinskim prilozima.. (2) Novčanom kaznom od 1. trešnje.000.. i 13/02.. Moja iskustva su porazna. (1) Na poticaje za proljetnu sjetvu 2002.. Bitno je u svemu tome izabrati pravu podlogu na koju su navrnute sadnice voć Zašto?! Ja živim u Dalmaciji.). 101/00.. Članak 71.. Članak 72. siječnja 2003. 12/01. 12/01. i 13/02. br. ovoga članka ostaju na snazi propisi koji su doneseni za provedbu Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«. ovoga Zakona uz novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja potpore koja je ostvarena odnosno nastala prekršajem. ne postupi po izvršnom rješenju nadležnoga poljoprivrednog inspektora. godinama sam radio u vinogradima i voćnjacima i nakon domovinskog rata k stručni savjetnik u poljoprivrednim apotekama.. i 13/02. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 69. Os toga veliki proizvođači traže ranije sorte (zbog dobre prodaje) dok znalci i zaljubljenici traže kvalitetu. 5. a drugome ne mora.00 do 10. 101/00. 46/00.). a plaćanje i iznos poticaja vršit će se nakon okončane proizvodnje po odredbama ovoga Zakona.. koja je kao i Istra cijela na sedimentnoj stijeni vapnencu. 105/99. primijenit će se odredbe Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu (»Narodne novine«. godinu na isplatu drugog dijela poticaja. Treba obavezno uzorak tla na laboratorijsku analizu i na temelju stručnih rezultata analize izab podloge otporne na vapno i sušu. jednom se čovjeku može svidjeti sorta. Za prekršaj iz članaka 67. 12/01. breskeve) i sorte "de gusti Kao i kod vina. Kod naših poljoprivrednih proizv postoji izvjesna "tvrdoglavost" i needuciranost u prim novih tehničko-tehnoloških i kemijskih dostignuća. 105/99.. 12/01. 29/99. 29/99.

U sjevernim krajevima iskustvo nas uči da je problem teških tala i masnih ilova stagniranju podzemnih voda (u kojima korijen bez zraka istrune). To gore po "renesansu u Europskoj uniji" nakon uvažavanja svih ovih propusta nenadano niske temperature ili ljetna tuč mogu nas lišiti berbe za par minuta i dati pravo skepticima kako je dobro i "on . a mi raspravljamo j potrebno sve ovo o čemu sam pisao. Sada dolazi proljeće i treba dati voćki dušika (N) zbog pravilnog rasta i formiranja cvjetnih pupova (ploda). te kako bi ka korijen mogao pratiti zahtjeve normalnog rasta. PRAVILNA GNOJIDBA Slijedeće porazno iskustvo je nepravilna gnojidba. O samoj rezidbi ne mogu puno govoriti u ovako općenitom pristupu jer rezidba ovisi o želji vlasnika hoće li grm. Europa je otišla naprijed i još čeka na nas. ali gnojidba mora biti u pravo vrijeme i svrsishodna. PRIPREMA TLA Drugi problem je priprema tla. a rezervnog više nema. U Austriji sam bio u obilasku djevojačke škole za domaćice gdje se pored kuhanja i ekonomskog vođenja gazdinstva uči voćarstvo. Još je strpljiva. nego na izvanredne rezultate laboratori inovacija. To je onda velika šteta s obzirom na uloženi trud. Tamo treba podlogama bujnijeg rasta. cvjećarstvo i povrćarstvo.Amerikanac šalje svoga sina na agronomski fakultet i tek mu onda preda farmu. Tako imamo nova sredstva koja izazivaju bakteriološke probavne sm kod štetnika ili potpunu paralizu mišića . Znači obavezna je prvo analiza tla. ali zato puno očekuje! Ne mora se gnojiti obilato. Iskustva s terena govore da v ljudi voćke "zabrcaju" u nestrpljivo iskopane jame i poslije se žale da ne valja ili elaborat. Jama MORA BITI 1x1x1 m (najmanje 60x60x60 kako bi prve godine mogla biti homogenizirana korijenova masa. vinogradarstvo. Kad spominjem kemijska dostignuća u zaštiti o ne mislim na pusto trovanje tla i voda. Na to kod nas m tko obraća pažnju pri odluci o sađenju voćaka. ukrasno stablo ili modernu proizvodnju. Hrvat je škrt u gnojenju. ZAŠTITA VOĆAKA Kod same zaštite najviše dolazi do izražaja needuciranost naših voćara. vinarstvo. Usporede radi . Mnoge godine i predavanja morati će proći dok se ne promijeni mišljenje u "proračuna glavama (ja ću kao moj dida).što je dalo izvanredne rezultate u bor protiv skakavaca (ne mogu skakati ni žvakati). su prije dvadeset godina imali senzore u voćnjacima i kompjutersku obradu podataka o pojavi peronospore. Jedino što mogu naglasiti jest da većina ljudi počnu rezidbu prerano (kako nebi bili zadnji u selu) i da pup zna pozebsti.

U osjetljivih kultivara. a u Europi je doba sazrijevanja šljiva nešto kasnije – tijekom kolovoza i jesenskih mjeseci – što je karakteristično i za naše krajeve. formiraju u velikom broju (1-100) iz korjena stabla šljive. Virus u zavisnosti od sorte može smanjiti prinos do 30% i izazvati otpadanje plodova do 40% na oko mjesec dana prije berbe. bit će zaraženi i svi izdanci. I ove jeseni će se podići stotine hektara pod šljivom.ing. Prije podizanja novih zasada na odabranoj površini treba uništiti sva zaražena stabla šljive. rakija) nakiseli zbog povećane količine kiselina i smanjenog ukupnog šećera. Ishranom do 5 minuta na zaraženom lišću uši su sposobne da odmah prenose virus dalje i vrše zaražavanje zdravih biljaka. U prirodi se virus šarke širi na dva načina: sadnim materijalom i biljnim ušima. Stanley i Valjevka. breskve i drugih biljaka koje su domaćini virusa. Domaćini ovog virusa su pored šljive i japanska šljiva. zaraženi plodovi su manji. kao i u prenošenju virusa u razne zemlje. kajsija. Zaraženi sadni materijal je odigrao najznačajniju ulogu u prostornom širenju virusa. Ustanovljeno je da se virus na udaljenosti od izvora zaraze od 100 m prenio na 100% biljaka za 10 godina.Ovime smo započeli seriju članaka o voćarstvu zahvaljujući entuzijazmu i pom gospodina Aurela Hrašćanca. trnošljiva. a u srodstvu su s breskvom. Pojedini autori iz svijeta opisuju čak 78 zeljastih vrsta biljaka koje su domaćini ovog virusa. kako je poznato. Stoji vam na raspolaganju s iskustvom i savjetima. Podrijetlo . nektarinom i bademom. dok je u istom periodu na udaljenosti izvora zaraze od 500-800 m virus prenijet na samo 1. Kao i predhodnih godina najveći dio zasada biti će podignut sa sadnim materijalom sumljivog porjekla. ukrasna šljiva. Ekonomska štetnost virusa šarke šljive ogleda se prvenstveno u promjenama koje nastaju u plodovima zaraženih sorti šljive. agronomije. Malo je voća koje poznajemo u toliko širokom rasponu boja i izrazito sočnim.5% zdravih biljaka.ŠARKA ŠLJIVE Osnovna preventivna mjera je proizvodnja bezvirusnog sadnog materijala za podizanje zasada. Poslije svega navedenog. crni trn i magriva. možemo zaključiti da je ovo jedan od virusa koji nanosi najveće štete našem voćarstvu. Takvim radom smo došli do rezultata da skoro i nema šljivika u našoj zemlji koji nije zaražen ovim virusom. PLUM POX VIRUS . Za ovo voće karakteristična je tvrda koštica koja štiti njihovo sjeme. Izdanci se. breskva (na slici vidimo simptome virusa šarke šljive na plodovima breskve). Blue free. izmijenjene građe i kemijskog sastava i prerano otpadaju. Sezona šljiva proteže se od svibnja do listopada. Prije podizanja novih zasada na odabranoj površini treba uništiti sva zaražena stabla šljive. Prve sazrijevaju japanske vrste. U osjetljivih sorti plodovi su smolaste. dok naši stručnjaci smatraju da kod nas to ne predstavlja problem. kajsije. Zaraženi izdanci su imali posebnu ulogu u ovome. i ako su ova zaražena. Zbog ovakvih promjena značajno se smanjuju i kvalitet i prinos plodova. sokom zaraženih biljaka. Osnovna preventivna mjera je proizvodnja bezvirusnog sadnog materijala za podizanje zasada. breskve i drugih biljaka koje su domaćini virusa. Šljive pripadaju rodu Prunus. Ako je moguće treba poduzeti preventivu prostornom izolacijom. sluzaste koegzistencije. Sadnja tolerantnih sorti na šarku kao što su Rut Gešteter. neugledni. Sezona šljiva proteže se od svibnja do listopada. kao što je požegača. Ako se koristi virusno ispitan materijal on ne smije sadržati virus šarke. Kalifornijska rana. koji nije prošao virus testove. Stoga pitajte ukoliko imate problema. koji postavlja pitanje i samog opstanka šljivarske proizvodnje. kajsije. Suzbijanje biljnih uši je također jedna od korisnih mjera za ograničavanje širenja virusa. neukusni za jelo i neupotrebljivi za preradu jer su im proizvodi (pekmez. U narednom član tema je "Rezidba voćaka". slatkim okusima. Virus se aktivno prenosi biljnim ušima. dip.

suhe šljive sadrže sorbitol. Ove tvari. jer joj smežuran. Naime. tvar koja potiče kontrakciju crijeva. Suhe šljive sadrže čak tri sastojka koja pridonose pravilnoj probavi. bilo je poznato više od 300 vrsta europskih šljiva. vitamina E. Znanstvene studije ukazale su na pospješenu apsorpciju željeza kod redovite konzumacije svježih i suhih šljiva. Treći važan sastojak suhih šljiva je dihidroksifenil-isatin. a njegova uloga u očuvanju snažnog imunosnog sustava je nezamjenjiva. dodatak 5 suhih šljiva dnevnoj prehrani može biti jednako učinkovit ili učinkovitiji postupak od cijelog niza pripravaka. Međutim. Na taj način. Ova sposobnost pripisuje se bogatstvu vitamina C koji se nalazi u ovom plodu. ili popularno «slobodnih radikala». te predstavljaju vrijedan izvor energije u «malom pakiranju». Rusija. trebale bi ograničiti svoju konzumaciju šljiva. a ovaj proces esencijalan je za redovito pražnjenje crijeva. Povoljno djelovanje ovih tvari sastoji se u neutralizaciji izrazito destruktivnih kisikovih radikala. oni se mogu kristalizirati i uzrokovati zdravstvene probleme. Već u doba Rimskog carstva. ime su dobile po zemlji u kojoj su kultivirane i razvijane. Oksalati u organizmu utječu i na apsorpciju kalcija. koja su vjerojatno «ključ» prevencije konstipacije.Smatra se da je europska šljiva otkrivena prije dvije tisuće godina. a ovaj plod u žarištu je znanstvenih istraživanja zbog svog jedinstvenog sadržaja fitonutrijenata. Utjecaj na zdravlje Svježa i sušena verzija šljive poznata je pod imenom Prunus domestica. Fenoli su molekule koje nalazimo i u drugim biljnim vrstama. odnosno sezonu prehlade i gripe. beta karotena. naboran i tamno ljubičast «outfit» ne ide pretjerano u korist. . suhe šljive sadrže visok udio netopljivih prehrambenih vlakana. B2. Iako japanske šljive potječu iz Kine. kalija i prehrambenih vlakana. Zbog svog antioksidativnog učinka. Uz zavidnu količinu vitamina C. Nadalje. vitamin C štiti kolesterol i onemogućuje njegovo taloženje na stijenkama krvnih žila. životinjama i ljudima. Dođe li do izrazitog povišenja koncentracije oksalata u orhanizmu. B6. klasificiraju se kao fenoli. posebice neoklorogenične i klorogenične kiseline. Kina i Rumunjska. osobe s bolestima bubrega i žuči. Za početak. a njihova antioksidativna svojstva dobro su dokumentirana. šljive su dobar izvor vitamina B1. gdje apsorbiraju vodu i čine feces voluminoznijim. Vitamin C vrijedan je nutrijent koji je potreban u tijelu pri izgradnji tkiva. Na policama ljekarni nalaze se brojni pripravci koji pomažu kod zatvora ili konstipacije. stoga se osobama koje uzimaju suplemente kalcija preporučuje konzumacija šljiva 2-3 sata prije uzimanja suplemenata. Danas su najveći proizvođači šljiva SAD. ova izrazito korisna namirnica nema popularnost koju zaslužuje. Svoj put preko Atlanskog oceana šljive su prevalile u društvu hodočasnika te su ih oni uveli u američke jelovnike u 17. tvari koja je prirodno prisutna u biljkama. Suhe šljive zadržavaju sve vrijedne vitamine i minerale tijekom procesa sušenja. Suhe šljive Čini se da suhe šljive imaju problem s izgledom. na području oko Kaspijskog mora. Šljive i oksalati Šljive pripadaju maloj skupini namirnica koje sadrže mjerljive količine oksalata. te mu olakšavaju prolaz kroz crijevo. a dokazano im je i preventivno djelovanje na očuvanje strukture tjelesnih lipida. Netopljiva vlakna ne mogu se razgraditi u našem probavnom sustavu te ove dugačke molekule ostaju u probavnom sustavu. posebice je intaresantan njihov udio u vinu. prirodni šećer koji također ima sposobnost upijanja vode i na taj način pomaže u otklanjanju konstipacije. ova namirnica pomaže u očuvanju moždanih membrana i neurona te stijenki krvnih žila. Priroda nam tako «zapakirala» potrebnu količinu vitamina C u namirnicu koja će nas uvesti u jesen i zimu. porijeklom iz šljiva. Zbog ovog razloga. Dodatne količine vitamina C nisu naodmet osobama s aterosklerozom ili bolestima srca uzrokovanima dijabetesom. stoljeću.

Komentiraj VEZANI SADRŽAJ Rajčica Sladoled Acai Kruška Grašak Krastavci Špinat Šparoge Naranča Limun Paprika Luk .

Radijacijski mraz nastaje kad je tijekom noći vrlo intenzivno hlađenje tla i prizemna sloja zraka. Oni mogu biti s provodnicom pa ih nazivamo piramidalne krošnje ili su bez provodnice pa ih nazivamo vaze ili šuplje krošnje. Za voćnjak treba birati osunčane i položaje skrivene od direktnog udara vjetra. . ako postoje neke nedoumice. zaštita je biljaka od spomenuta mraza vrlo teška. Ove znanstvene ustanove puštaju u promet sadnice koje zadovoljavaju i ostale parametre vrhunskog sadnog materijala. Također. a uz to prekrije veliko područje. tada je na tržištu kvalitetniji izbor sadnog materijala.PODIZANJE VOĆNJAKA Obavezno izvršiti kemijsku analizu zemljišta na kojemu planiramo podizati voćnjak. Kada se radi o malim porodičnim voćnjacima. Prostorni uzgojni oblici imaju krošnje kojima se skeletne grane razvijaju u sva tri pravca. Protiv tako nastala mraza boriti se možemo orošavanjem. Pored tih načina. S obzirom na sortu i podlogu treba odabrati najpovoljniji uzgojni oblik krošnje. prepoloviti ili u potpunosti uništiti očekivani urod. Moramo znati da do pojave mraza dolazi na više načina. Jedini mogući način koji se u praksi do sada pokazao djelotvornim jest orošavanje. u kojima se nalaze pored osnovne još dvije sorte prinosi povećavaju i do 20%. pa i miješanjem zraka. unutar prostora raspoloživog razmakom sadnje. marelica i breskvi. ZAŠTITA OD MRAZA Iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika. kao i zaštitu od tuče i mraza (mreže i orošavanje). U tom periodu će se u zemljištu smanjiti i sadržaj patogena koji napadaju korjenov sistem voćaka. Mraz nastaje advekcijom. sa gušćim sklopom sve radi ostvarivanja intenzivne voćarske proizvodnje. Prirodni oblik krošnje različit je za sorte europske šljive od onih sorti kinesko . dimljenjem. je da se da se greške naprevljene pri podizanju kasnije teško ili nikako ne ispravljaju.da se što lakše i jeftinije može oblikovati. Kada se radi o malim porodičnim voćnjacima. . prednost treba dati jabučastim voćnim vrstama na slabo bujnim podlogama. a unutar vaza oblik popravljene vaze. Jedno od glavnih pravila pri podizanju višegodišnjih zasada. prednost treba dati vrstama i sortama koje zahtjevaju reduciranu kemijsku zaštitu. Ne treba naglašavati da su virusi jedan od najvećih problema voćarstva kod nas. a posebno novi sortiment – samooplodne.da ima čvrst skelet (kostur). opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. Opasnost od pojave mraza bit će znatno manja blizu većih vodenih površina. .Prostorni uzgojni oblici za šljivu Pravilan izbor uzgojnog oblika za šljivu ima veliko gospodarsko značenje. pa samim tim i voćnjaka. pošto se tada sadnice lakše primaju. zadrži se i po nekoliko dana.da omogućava veću proizvodnost rada. dolinama. Štete od mraza naročito su velike na voću. . uvalama i nizinama nastaju štete izazvane mrazom. a zbog spuštanja ohlađena zraka niz obronke nastaju takozvana jezera hladnog zraka pa po kotlinama. Posebnu pažnju treba obratiti na pravilan razmak voćaka. treba biti obazriv. Kod gustih zasada jabuke na slabo bujnim podlogama treba osigurati naslon u vidu stupova i žice. obratiti se za pomoć stručnjacima sa poljoprivrednog fakulteta ili specijaliziranih poljoprivrednih stanica nego napraviti greške koje se kasnije teško ili nikako ne mogu ispraviti. Kod podizanja voćaka nužno je planirati odgovarajjući sustva navodnjavanja. tj. odnosno na sve strane. ali samo kad je dim bio dovoljno težak. Ako je to moguće. . Unutar piramidalnih uzgojnih oblika najprikladniji za šljivu je oblik popravljene piramide. U tome se rukovodimo sljedećim zahtjevima prema uzgojnom obliku: . istraživanja pokazuju da se u šljivicima npr. Kemijska analiza treba pokazati sadržaj pojedinih prije svega makro elemenata i kalcijum karbonata.). Vrlo je važno izvršiti kemijsku analizu zemljišta na kome treba da podignemo voćnjak i na osnovu nje odrediti i meliorativno gnojenje. VOĆARSTVO . koje omogućava da se zemljište dobro razrahli i tako doprinese što lakšem rastu korjena voćaka. kada voćke zahvati mraz za vrijeme cvatnje i formiranja pupoljaka. a samim tim i prihoda. pa i kompletno uništenje nasada zabilježene su kod jabuka. pošto voćke na tom mjestu trebaju ostati od 15 do 50. Advekcijski mraz nastaje zbog prodora hladna zraka. Ako posedujemo kvalitetnije zemljište. Posebnu pažnju obratiti na razmak sadnje i sorte oprašivače. dimljenja i prekrivanja biljki. Pri nabavci sadnica. koji ako se nalaze u suvišku mogu biti ograničavajući faktor za uzgajanje pojedinih voćnih vrsta (kruška na dunji. Pri meliorativnom gnojenju u zemljište se unose velike količine mineralnih i organskih gnojiva. U najnižim dijelovima nekoga kraja. Dimljenje se u praksi pokazalo vrlo djelotvornim. Voćnjak ne treba podizati na krčevinama starih voćnjaka ili šuma. što predstavlja veću štetu od troškova ulaganja u tehnologiju zaštite od mraza. Nužno je da se svaki voćar upozna sa tehnologijom orošavanja.japanske šljive. sa podrivanjem.da što bolje koristi svjetlost. Jabučaste voćne vrste su samobesplodne. Sadnju treba izvršiti u jesen. Upravo zbog navedenog. Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kad je temperatura rosišta ispod ništice. Upotrjebiti bezvirusni sadni materijal. iznad neobrađena tla. pa se razlikuje i prikladnost uzgojnog oblika. sa mogućnošću navodnjavanja. pa im treba odabrati odgovarajuće sorte oprašivača. Ipak. te da se pravovremeno ulaže u tehnolgiju zaštite od mraza. Koštičave voćne vrste su u najvećem broju slučajeva.. Ovo gnojenje treba pratiti duboko oranje. U blizini voćnjaka treba iskrčiti šiblje i divlje forme voća koje može biti zaraženo virusima i drugim patogenima i bolestima. Prednost treba dati leguminoznim biljkama koje će obogatiti zemljište hranjivim materijama u roku od nekoliko godina. I o tim okolnostima moramo viditi računa prilikom planiranja sadnji voćaka i vinove loze. U Hrvatskoj se u većoj mjeri uzgajaju sorte koje vode podrijetlo uglavnom od domaće ili europske šljive (Prunus domestica) nego sorte koje vode podrijetlo od vrste kinesko . jer u protivnom mraz će vrlo vjerojatno. sadnju treba izvršiti u jesen. Zadnji niz godina naročito velike štete. Dobar pokazatelj izbora mjesta je i blizina dugovječnih. a i na južnim obroncima. a još rodnih voćnjaka. Uvek je bolje. pa tek onda podizati voćnjak. biljke od mraza možemo zaštititi i prekrivanjem. prednost treba dati vrstama i sortama koje zahtevaju reduciranu kemijsku zaštitu. breskva itd. Treba kupovati sadni materijal u institutima i znanstvenim ustanovama koji vode računa o proizvodnji bezvirusnog sadnog materijala.japanske šljive (Prunus triflora ili Prunus salicina). radijacijom ili istodobno radijacijom i advekcijom. da ne zahtijeva skupu armaturu i mnogo ručne radne snage za rez i berbu. Ovo su samo neki od bitnih faktora za uspješnu voćarsku proizvodnju. pa i više godina u zavisnosti od voćne vrste.da ima veliku rodnu (obrastujuću) površinu.

prvoklasne telefon: 098/1632-733 sadnice (Vrt i prehrana.Sadnice šljiva. Cijena 20.00 kn 098/1972791 .. kruške.. 30 2007. Ponuda) Prodajem sadnice šljive. jabuke i kajsije.. Objavio: janika Županija: Vukovarsko-srijemska Nov. 3:13 pm sadnice (Vrt i prehrana. Ponuda) Prodajem sadnice šljive.. Cijena 20. Sadnice šljiva Čačanki i Stenly.00 kn . kruške. jabuke i kajsije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful