P. 1
Hrvatski Narodni Pokret 1848.

Hrvatski Narodni Pokret 1848.

|Views: 428|Likes:
Published by matej89

More info:

Published by: matej89 on Feb 04, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/15/2012

pdf

text

original

HRVATSKI NARODNI POKRET 1848.

g

Rijeka, prosinac 2010.

Budimpešti i Pragu po mnogo čemu drugačije od tadašnjih revolucija u zapadnoj Europi. politički i društveni) i utemeljuju novi društveni sistem: građansko društvo. godine. a završile su pobjedom kontrarevolucije 1849. a zatim su početkom 1848. rezultatima socijalnih reformi i promjena. Austriji i Mađarskoj. Nemiri su zapravo počeli već 1847. godine zahvatile gotovo čitavu zapadnu i srednju Europu. Sve se te revolucije u svakoj zemlji međusobno razlikuju u ciljevima. planovima. godine u Italiji i Švicarskoj. po društvenim preobrazbama koje su ostvarile itd. godine u Habsburškoj monarhiji. građanske su revolucije izbile u Italiji. posebno ona najznačajnija u Francuskoj. godine ruše feudalni sistem (pravni. Francuskoj. nacionalnim programima. ekonomski. postignutim rezultatima.1. Pritom nije riječ samo o različitim organizacijama svih tih revolucija. zbivale unutar građanskog društva. o različitom intenzitetu. organizaciji. Najvažnije je u svemu tome imati na umu da su se revolucije u zapadnoj Europi. Uvod Početkom 1848. dok u Habsburškoj monarhiji tek revolucije 1848. godine. sa središtem u Beču. . Srednjoeuropske revolucije koje izbijaju 1848. s ocijalnim reformama. u veljači i ožujku. Njemačkoj.

S druge strane. ali koja će u svom sastavu imati brojno slavensko stanovništvo kojima mađarski nacionalisti nisu željeli dati velika prava. godine uz pomoć ugarskog palatina nadvojvode Stjepana. U revoluciji su najvažniju ulogu imali Mađari kojima je revolucionarni pokret bio povod za ostvarenje nacionalnih ciljeva kojima su već dugo vremena težili. ožujka sadržavao sve glavne zahtjeve mađarskog nacionalnog pokreta. mađarski zahtjevi bili su usmjereni na ostvarivanje samostalne Mađarske koja će s Austrijom biti povezana samo personalnom unijom.2. Mađarski nacionalni pokret zahtijevao je od austrijskog cara samostalnu mađarsku vladu. a kao važnu posljedicu imao je odlazak omraženog kancelara kneza Metternicha. godine u zgradi bečkog sveučilišta javnosti predstavili zahtjev kojim se od austrijskog cara tražila uspostava građanskih sloboda. imala svoje specifičnosti. sloboda vjere i proširenje staleških prava. pretvoren je u dokument koji je upućen u Gornji dom parlamenta i prihvaćen 14. ožujka 1848. javnost sudstva. Revolucionarna zbiavanja u Mađarskoj i Austriji Revolucija koja je izbila u Habsburskoj Monarhiji bila je jedna u nizu revolucija u čitavoj Europi. Kako je Kossuthov govor od 3. Nakon toga je odlučeno da se izaslanstvo predstavi caru u Beču. vlastitom vojskom kao i unutarnjom i vanjskom politikom. Tom prilikom su za loše stanje u Monarhiji optuženi Habsburgovci i Beč. kao i svaka od njih. ožujka 1848. samostalno upravljanje financijama. U svom govoru Kossuth je istaknuo revolucionarne ideje koje će biti zajedničke svim nacionalnim pokretima u Monarhiji i koje su se suprotstavljale carskom režimu. Zahtjev koji su bečki studenti uputili caru je nakon nemira prihvaćen. sloboda tiska. Carevo popuštanje pred zahtjevima . ali je. U to vrijeme i prijestolnica Monarhije bila je zahvaćena revolucijom. ukidanjem cenzure i kmetstva itd. Početak revolucije u habsburškoj Monarhiji označio je govor Layosa Kossutha u Ugarskom saboru u Požunu 3. Bečki studenti su 12. ožujka 1848. Ove ideje bile su sadržane u zahtjevima za slobodom tiska. godine. vraćanjem ustavnih sloboda.

Tako je 28. ožujka 1848. a nakon toga. Knez Windischgratz i nadvojvoda Ljudevit oštro su se usprotivili mađarskim zahtjevima koji su u pitanje dovodili samu vlast bečkog Dvora i budućnost Habsburške Monarhije. godine u Ugarski sabor dospjelo kraljevo pismo u kojem Dvor najavljuje kako se neće odreći financija i vojske u korist Mađara što je izazvalo brojna negodovanja i reakcije mađarskih političara. nadvojvoda Stjepan imenovan je carskim namjesnikom. a time su u nepovoljan položaj došli nemađarski narodi. u sjevernoj Italiji se vodio rat protiv Pijemonta i Napulja a u sastavu habsburške vojske nalazile su se i trupe iz . 16. Naime. Nadalje.bečkih revolucionarnih krugova umirilo je buntovne krugove u prijestolnici. ožujka 1848. Ugarski palatin. Ugarski sabor je već i prije carevog pristanka na mađarske zahtjeve donio zakone o ukidanju kmetstva i plemićkom plaćanju poreza koji su naknadno u velikaškoj kući potvrđeni i proglašeni po novoj mađarskoj vladi bez kraljeve sankcije. Tek nakon prijetnji i dugotrajnih uvjeravanja austrijski car je pristao na zahtjeve Ugarskog sabora. problem vojske bio je za Dvor velika prepreka u rješavanju odnosa 1848. Naposljetku je kraljev otpis spaljen što je prema Beču bila jasna poruka. Meszaros ministarstvo rata. godine i vjerojatno jedan od najvećih razloga relativno brzom kraljevom popuštanju mađarskim zahtjevima. godine. osnovana je zasebna mađarska vlada praktički neovisna o Beču. Kossuth je postao ministar financija a cijela vlada bila je vođena Batthyanyem kao ministrom-predsjednikom. Stvaranje samostalne mađarske vlade bilo je najvažnije mađarsko postignuće u revoluciji 1848. Bilo je jasno kako car i kralj potpuno gubi vlast nad Ugarskom. pa je nakon prvotnog popuštanja mađarskim zahtjevima u Ugarsku upućen kraljev otpis kojim je neke ovlasti pokušao vratiti pod svoju kontrolu. godine u Beč je stiglo mađarsko izaslanstvo s ciljem da austrijski car prihvati i zahtjeve Ugarskog sabora. Ministarska mjesta u novouspostavljenoj mađarskoj vladi među sobom su podijelili prvaci mađarske četrdesetosmaške političke scene. Knez Esterhazy je preuzeo ministarstvo vanjskih poslova.

Tako je varaždinska gradska skupština 21. ukidanju kmetstva i poreznim promjenama. Pozdravljeno je stvaranje samostalne mađarske vlade ali samo dok novi položaj Ugarske ne ugrožava hrvatske pozicije i prava. godine zahtijevali neka se vrate. U vrlo . Kukuljevićev govor postao je temelj za izaslanstvo kralju koje je planirano za 17. godine. Bečki događaji i pad kneza Metternicha pokrenuli su i hrvatske političke prvake. slobodi tiska. koje je bilo prvi javni istup hrvatskog nacionalnog pokreta u vrijeme revolucije 1848. Njihov prvi pokret bio je kontakt sa zagrebačkim gradskim poglavarstvom. U takvoj situaciji. Ambroz Vranyczany i Ljudevit Gaj. jedinstvo vojske bilo je za Monarhiju od ključnog značenja posebice na području sjeverne Italije. ožujka 1848. Revolucionarna zbivanja u Hrvatskoj Vijesti o revolucionarnim događajima u Beču stigle su u Zagreb 15. godine. godine. među kojima su najistaknutiji bili Ivan Kukuljević.Ugarske za koje su iz Ugarskog sabora 1848. Kukuljević je tražio od magistrata neka pozovu namjesnika banske časti. ožujka 1848. Kukuljević je izričito zahtijevao neka se pokrene snažnija i brža akcija za očuvanje hrvatskih prava kako se o položaju Trojedne kraljevine ne bi odlučivalo u Pešti ili Beču. a kao jedina ustanova preko koje bi se osigurala legitimnost akcije bila je gradska skupština koju je sazvao sudac Kamauf. U toj kampanji sudjelovali su također i vojnici iz Vojne krajine. O ovom izaslanstvu. Na toj skupštini Ivan Kukuljević je održao govor i upozorio na potrebu što bržeg djelovanja u vremenu kada Mađari i drugi narodi već ostvaruju svoje težnje u odnosu na carski dvor. bili su obaviješteni i drugi hrvatski krajevi. ustavnim pravima i slobodama. 3. godine izražene su nade u dobre odnose Trojedne kraljevine i Ugarske. godine pristala uz zagrebački zahtjev. ožujka 1848. ožujka 1848. Na Saboru bi se raspravljalo o hrvatskom položaju u Monarhiji. Županijska skupština grada Zagreba tada je još bila pod utjecajem mađarona. zagrebačkog biskupa Jurja Haulika neka sazove Sabor. U zagrebačkoj skupštini od 16.

kratkom vremenu kristalizirani su stavovi mađarskih nacionalnih prvaka o Hrvatskoj i njenim pravima. Zatraženo je osnivanje samostalne hrvatske vlade odgovorne Hrvatskom saboru koji ne bi bio više staleški i na kojem bi bili zastupani svi hrvatski krajevi. ožujka 1848. godine slavenski studenti iz Beča dvama proglasima u kojima su od Hrvata tražili ustanak protiv mađarskog nacionalizma koji je trijumfirao stvaranjem samostalne mađarske vlade. odnosno caru Ferdinandu. na kojoj su sudjelovali zastupnici Hrvatskog sabora iz 1847. Nadalje. Na toj skupštini. s tim što bi bio odgovoran izravno caru i kralju. Na kraju. ožujka 1848. Zahtijevanja naroda bila su u skladu s tadašnjim sličnim zahtjevima mađarskog. Vojnu krajinu i tijekom povijesti izgubljenih područja. Također. iako su u 12 točaka bili istovjetni s mađarskim zahtjevima. zahtijevane su građanske slobode. češkog. Ljudevit Gaj je pročitao prvi članak kojim se zahtijeva imenovanje baruna Josipa Jelačića hrvatskim banom. jednakost pred zakonom i biranje hrvatskog bana od strane naroda. Dana 25. Smatra se kako je to glavni razlog hrvatskog okretanja Austriji. poljskog i drugih narodnih pokreta u Habsburškoj Monarhiji. ali su postavljali hrvatski položaj i odnose s Ugarskom na nove temelje. U Zagrebu je 22. Ipak. a nakon toga je čitanje ostalih članaka preuzeo Ivan Kukuljević. i 21. Na samom početku dokumenta iskazana je vjernost Monarhiji i . sloboda tiska. 30 članaka zahtijeva hrvatskog naroda prema caru i kralju. nisu pokazivali separatističke namjere prema habsburškoj kruni. Na toj skupštini objavljena su Zahtijevanja naroda. održana staleška skupština pod predsjedanjem grofa Janka Draškovića. održana je i druga skupština u Zagrebu koju su predvodili članovi narodnog odbora Ljudevit Gaj i Ivan Kukuljević. sloboda vjeroispovijesti. godine iznijeti su zaključci koji ističu hrvatska municipalna prava pod ugarskom krunom. bečki studenti upozoravaju na pogubne posljedice mađarske politike na Trojednu kraljevinu i njezin položaj. ožujka 1848. uvođenje porote u sudske parnice. uključujući Dalmaciju. istaknut je zahtjev za teritorijalnom cjelovitošću hrvatskih pokrajina. Hrvatskim političkim prvacima obratili su se 20. hrvatski zahtjevi.

posebice drugi. Ova dva zahtjeva. u vrijeme predaha u Lekeniku. U prvom članku kojeg je pročitao Ljudevit Gaj traži se imenovanje baruna Jelačića hrvatskim banom. ali ipak je na Kušlanovo traženje pristao doći što prije u Zagreb. presreo carski patent o njegovom imenovanju za bana Hrvatske. odnosno caru i kralju. što je na skupštini prihvaćeno aklamacijom.vjera u njenu cjelovitost. Jelačić se složio s hrvatskim . ožujka odlučio imenovati Jelačića hrvatskim banom. Jelačić je pri susretu s Kušlanom izrazio nepovjerenje u legitimnost tog izbora vjerujući više carskom patentu. namjerno u kasnim večernjim satima kako ne bi izazvao narodne demonstracije u svoju čast. Dvor je već i prije narodne skupštine u Zagrebu 25. a s druge strane će Jelačićevim izborom zadovoljiti prvi hrvatski zahtjev. ožujka. Jelačića je na putu iz Gline u Zagreb. Jelačić je u svojoj kući primio Ljudevita Gaja. U tome je umnogome pripomoglo lobiranje Ljudevita Gaja u Beču kod nadvojvode Ivana i Ljudevita. Jelačićev stav o hrvatskim zahtjevima izgleda da je zabrinjavao Gaja jer je bio iznenađen što je carski patent o Jelačićevom imenovanju poslan direktno u Glinu a ne u Zagreb. bili su opasni za Dvor jer bi se odlaskom krajiških trupa iz Italije austrijska vlast tamo našla u još većim neprilikama nego što je bila. Druga pogodnost koja se odnosi na Jelačićev izbor za bana je ta što je Dvor izgleda već tada računao s vojnom opcijom u umirivanju Ugarske. Među ostalim zahtjevima treba istaknuti zahtjev za narodnom gardom koja bi bila pod banovim zapovjedništvom. uloga i značaj Jelačića bili su od velike važnosti i Dvoru i hrvatskom narodnom pokretu. Kod ovog problema. Prva točka Zahtijevanja naroda ostala je između Dvora i hrvatskog narodnog pokreta jedina točka oko koje su se složili. Dvoru je donijela garanciju da će i krajiške trupe u Italiji ostati vjerne Monarhiji. Nakon što su na Narodnoj skupštini aklamacijom prihvaćene sve točke hrvatskih zahtjeva Jelačiću je po barunu Kušlanu u Glinu poslana obavijest o narodnom izboru za bana. Došavši u Zagreb 26. Jelačićeva odanost Habsburgovcima. kao i zahtjev kojim se tražio povratak vojnika Vojne krajine iz Italije. Znajući da je Jelačić odan habsburškoj kruni i također svjestan Jelačićevog značaja za Hrvate.

koja se sve više otvoreno osjećala. ožujka 1848. Hrvatsko izaslanstvo koje je išlo caru u Beč brojalo je 400 osoba. a bilo je predvođeno Ljudevitom Gajem. Prva točka ove peticije zahtijevala je od cara i kralja Ferdinanda ''da se našem banu prema starodrevnom zakonu udijeli potrebna vojnička vlast na taj način da mu se odmah preda opće vojno zapovjedništvo u Hrvatskoj''. jednakost staleža. kao i krajiškog upravnog fonda koji bi. U tom pismu Jelačić izražava zabrinutost za razvoj situacije i daje dojam kako nije u potpunosti zadovoljan svojim imenovanjem. U ostalih osam točaka peticije od cara i kralja zahtijevala se sloboda tiska. jednakost katoličke i pravoslavne vjeroispovijesti na području Trojedne kraljevine. U Beč je izaslanstvo stiglo 30. Zahtijeva se priključenje Vojne krajine u upravnom pogledu kao i povratak Hrvatskoj onih krajeva ''koji su tijekom vremena izgubljeni i priključeni ugarskim županijama i austrijskim pokrajinama''. Kao glavni razlog ovog traženja je navedena ''opasnost za naš narodni razvitak zbog samovolje ugarske pokrajinske uprave i protunarodnog duha ugarskih dikasterija''. ukidanje tlake u Provincijalu i ukidanje carske i javne tlake u Vojnoj krajini. U drugoj točki zahtijevaju ujedinjenje hrvatskih krajeva Hrvatske i Slavonije s Dalmacijom. Treća točka peticije odnosi se na zahtjev hrvatskog izaslanstva za osnivanjem hrvatskog upravnog ministerija koji bi bio odgovoran Hrvatskom saboru. po riječima . skraćena na 11 članaka i sam stil obraćanja vladaru je bio ublažen. godine. Izrazito je važan zahtjev za povratak narodnih kapitala. Vođe hrvatskog izaslanstva izabrali su najvažnije točke zahtjeva. na inzistiranje ministra Ficquelmonta. ali ga prihvaća u potpunosti nakon primitka carskog patenta. porota u sudskim parnicama. ožujka su. Nakon dolaska u Zagreb Jelačić se morao vratiti nakratko u Glinu kako bi uredio vojničke poslove u pukovniji. Zahtijevanja naroda koja je prihvatila zagrebačka Narodna skupština 25. O svom imenovanju za hrvatskog bana Josip Jelačić je pisao svom bratu Đuri koji je bio potpukovnik u Otočkoj pukovniji. ravnomjerna porezna opterećenja.zahtjevima i obećao da će podržati hrvatsko izaslanstvo koje bude išlo u Beč. fiskalnih dobara i blagajni.

Tražilo se također osnivanje narodne garde i narodne vojske u kojoj bi časnicima bili imenovani domaći ljudi. boraveći nakratko u Glini primio pismo od baruna Kulmera koji se tada nalazio u Beču. odnosno kako je ipak prisezi prisustvovao nadvojvoda Stjepan. a kojoj bi Dvor u slučaju rata bio dužan osigurati plaću. godine bile sklone ideji ostanka pod ugarskom krunom kao sastavni dio . travnja 1848. u posljednjem. a prije toga je odbila priznati mađarsku vladu. ožujka 1848. godine Križevačka županija donijela odredbe o čuvanju granice s Ugarskom na rijeci Dravi. Pismo završava pretpostavkom kako će Austrija 'biti prisiljena još jedanput osvojiti Ugarsku. godine održane su skupštine Virovitičke i Požeške županije koje su iznjedrile slične odredbe o uvođenju hrvatskog jezika u javne poslove ali i traženja da se u mađarskoj vladi imenuju dva hrvatska ministra koji će obavljati poslove za Hrvatsku na hrvatskom jeziku. jedanaestom članku zahtijeva se uklanjanje stranaca iz crkvenih i svjetovnih službi na području Trojedne kraljevine. Iako postoje tumačenja kako je ban Jelačić položio bansku prisegu bez nazočnosti ugarskog palatina. naposljetku. prema mišljenjima suvremenika baruna Kulmera i Josipa Neustaedtera ti zahtjevi bili pretjerani. Kulmer u istom pismu napominje banu Jelačiću o važnosti njegovog položaja i uloge za Monarhiju i situaciju u Ugarskoj koja nije sjajna. sam Jelačićev postupak dovoljno govori kakvi su bili odnosi s Mađarima 1848. godine. Zaoštravanje odnosa prema Mađarima donijelo je i do otvorenog otpora mađarskoj vlasti. U Beč je ban Jelačić stigao 4. Kulmer je Jelačića u pismu pozvao neka što hitnije dođe u Beč. travnja 1848. Ban Jelačić je. Dana 29. godine ban Jelačić je položio bansku prisegu caru i kralju. Prilikom polaganja banske prisege Jelačić je odbio da na ceremoniji prisustvuje ugarski palatin nadvojvoda Stjepan.izaslanstva bili predani hrvatskom ministeriju na upravljanje.84 Hrvatsko izaslanstvo nije dobilo ni izrazito pozitivan niti negativan odgovor na zahtjeve u svojoj peticiji iako su. a dana 8. hranu i odjeću. promaknut je u podmaršala i imenovan glavnim zapovjednikom vojske u Banskoj Hrvatskoj i Vojnoj krajini. Tako je krajem ožujka 1848. godine . Općenito su slavonske županije 1848.

već i kasnije u vrijeme Ugarsko-hrvatske nagodbe 1868.Trojedne kraljevine uz poštivanje hrvatskih prava. Krajiške slavonske oblasti u to vrijeme ne govore o očuvanju spona s Ugarskom već su okrenute ka Hrvatskoj. Prekid državnopravnih veza Trojedne kraljevine s Ugarskom pružio je priliku da se budući odnosi urede mnogo povoljnije za . travnja 1848. godine od strane Ugarskog sabora donijela je definitivno pogoršanje hrvatsko-mađarskih odnosa. Proglasom pod nazivom''Narodu hrvatskome i srpskome u trojednoj kraljevini Dalmacije. Prva polovica travnja 1848. Ovaj postupak bana Jelačića imao je dalekosežne posljedice. Iznimka je bila Požeška županija u kojoj plemstvo nije imalo veliki utjecaj kao u ostalim slavonskim županijama pa izražavanje povezanosti s Ugarskom nije dolazilo do izražaja. Mađarska politika je putem svojih najviših organa pokazala kakav stav ima prema nemađarskim narodima. Srijemska i Virovitička županija bile su pod utjecajem veleposjedničkog plemstva koje je dio posjeda imalo u Ugarskoj. što je dovelo do sazrijevanja hrvatske ideje o što većoj samostalnosti od Mađarske koja bi se manifestirala samostalnom hrvatskom vladom. To je postao osnovni i dominantan hrvatski zahtjev iako se načelno još uvijek. Okružno pismo i proglas bana Josipa Jelačića. Hrvatske i Slavonije ljubezni pozdrav'' Jelačić je objavio svoje imenovanje za hrvatskog bana. koje je ban izdao 19. jasno su označili prekid odnosa Trojedne kraljevine s mađarskom vladom. ali sramežljivo isticala hrvatsko-mađarska veza. ne samo u vrijeme revolucije 1848/9. saborom i banom. dok je Požeška županija 1848. godine po povratku iz Beča. Šira javnost i hrvatska službena politika od početka revolucionarnih događaja nedvosmisleno su se opredijelile za očuvanje cjelovitosti Habsburške monarhije i široku samostalnost Hrvatske u njezinom okviru. godine bila 'najjači oslonac hrvatskog političkog pokreta u Slavoniji. To je bio logičan nastavak hrvatsko-mađarskih odnosa nakon postupaka ugarskog sabora i buđenja hrvatskog nacionalnog pokreta. godine.

ožujka 1848. travnja 1848. . takav propust hrvatskog pokreta dao je priliku mađarskim nacionalistima i njihovim simpatizerima koji su među hrvatskim seljaštvom širili propagandu protiv Narodne stranke. Ugarski sabor u Požunu je već 16. te da će biti zasnovan bez obzira na stalešku pripadnost.Hrvatsku nego što su to bili prije revolucije. S mađarske strane se među seljacima željelo izazvati nezadovoljstvo hrvatskim nacionalnim pokretom i Narodnom strankom. nadajući se kako će u Hrvatskoj doći do seljačkih nemira što bi Ugarskoj otvorilo brojne mogućnosti. S hrvatske strane o ukidanju kmetstva se prvi put govorilo na Narodnoj skupštini u Zagrebu 25. godine ali konačna potvrda o tome dolazi mjesec dana nakon toga proglasom bana Jelačića o ukidanju kmetstva. iako bez kraljeve sankcije. ožujka 1848. U ovom proglasu Jelačić također objavljuje kako će sazvati narodni sabor čim to bude moguće. godine proglasio ukinuće kmetskih odnosa. U isto vrijeme hrvatski političari nisu imali u svom programu rješenje agrarnog pitanja. Proglas o ukidanju kmetstva ban Jelačić je objavio 27. godine. Bez obzira što su u takvim prilikama preuzimani zaključci Požunskog sabora o ukidanju kmetstva.

. slavonski i dalmatinski. zato Mi. Vladimirskoga i Ilirskoga i. Bansko pismo o ukinuću kmetstva MI BARON JOSIP JELAČIĆ od Bužima. iz tog uzroka. nj. jer varhu toga u Vaših rukah nikakvoga pisma još dosad neimate. tlaka i desetina carkvena dotargnuta. hàrvatskom nad cielom vojskom i vojnom krajinom zapoviedajući general svemu hàrvatskom i slavonskom narodu i puku od Boga pomoć i pozdrav. t. ovo Naše otvoreno bansko pismo. želeći Vas umiriti i osigurati. cesara Austrianskoga. Ban hàrvatski. apostolskoga veličanstva Ferdinanda I. pravni feldmaršal-lajtnant. Českoga. Akoprem je već u kraljevinah Hàrvatskoj i Slavonii proglašeno. od hàrvatsko-slavonskog naroda. kraljevstvu Slavonskoga i Galičkoga. dajemo svim Vam. Lombardskoga. slavonski i dalmatinski. Dalmatinskoga. i u Hàrvatskoga. koji ste dosada bili kmeti i gospodarski podložnici. d. savietnik. tajni dàržavni Mletačkoga. po kojih Vi skupa sa svim Vašim .4. Vi ipak bi sumnjati i bojati se mogli radi ove Vaše novo zadobljene pravice. da je svaka urbarialska daća. Ban hàrvatski. kano Vaš od svietloga kralja naimenovani i postavljeni varhovni poglavar. kralja Ugarskoga. i Vaših pravicah branitelj. s kojim Vam novo zadobljene Vaše pravice i slobošćine.

Varhu česa Vam i Vašem obojega spola odvietku ovo Naše vlastitom rukom podpisano. dvadeset petoga Travnja.pokoljenjem za na vieke od tlake gospodske i svake daće urbarialske i desetine carkvene oslobođeni jeste. obećavajući da Vam nitko ove Vaše sada zakonom dane i od premilostivog kralja potvàrđene pravice i slobošćine nikada više do viek vieka uzeti nemore niti smije. velikim banskim pečatom potvarđeno odparto pismo dajemo i podieljujemo u Zagrebu na dan svetoga Marka. po jakosti i krieposti Naše banske časti i oblasti osieguravamo. Ban Josip Jelačić . godine hiljadu osam sto četardeset i osme. to jest.

Uvedenje narodnog jezika u unutarnje i izvanjsko upravljanje kraljevinah naših i zajedno sve višje i manje učionice. zahtěvamo od pravednosti kralja našega slědeća: 1. Buduć da se u izvanrednom položaju nalazimo. Našu narodnu nezavisnost. Zadru ili Rěci. 10. 6. želeći takodjer včrni ostati sadašnjoj vladajućoj dinastii. 4. věre. Utemeljenje sveučilišta u Zagrebu. „Zahtijevanja naroda“ Mi slavjanski narod trojedne kraljevine želeći kao i do sada ostati i nadalje pod krunom ugarskom. Krěpko i novo sjedinjenje u svakom smislu naše po zakonu i dogodovštini k nama pripadajuće kraljevine Dalmacie s kraljevinom hčrvatskom i slavonskom. 3. Vlastiti nezavisni našemu saboru odgovorni ministerium. kao i sviuh ostalih tečajem vremena izgubljenih s ugarskim varmedjami i s austrianskimi dčržavami sjedinjenih stranah domovine naše. kojega članovi imadu biti ljudi narodu povoljni i od novieg duha naprědka i slobode. koju se stekli za cělu austriansku carevinu kčrvni i važni dani 12. 11. muža svega naroda pověrenje imajućega. 7. 5. 13. Slobodu štampe. 9. svibnja ove godine u glavni grad Zagreb. Političko i duševno razvijanje na slobodnom narodnom duhu osnovano.. 2. s kojom su predji naši slobodnom voljom sjedinili slobodnu krunu kraljevinah Dalmacie.5. kojemu banu ima se predati i zapovčd nad vojskom granice i pravo razpisivanja sabora. i zajedno želeći uzdčržati cělokupnost monarkie austrianske i dčržave ugarske. kao takodjer cěle naše vojničke granice granice glede političkog upravljanja. učenja i govora. ožujka ove godine u Beču. kao što i silni podpor biti one velike stečevine. Da se naš dčržavni sabor sazove najkasnie do 1. i za povratjenje zakonitog stanja potrčbito je. Svakoletni dčržavni sabor na izměnu u Zagrebu. postavljenoj na prestol naših kraljevinah po sankcii pragmatičkoj. da imademo zakonitu včrhovnu glavu: zato izabrasmo jednodušno za bana trojedne kraljevine Barona JOSIPA JELAČIĆA Buzinskoga. Osěku. Hčrvatske i Slavonie. i 14. Tako na pčrvom dojdućem kako i na svih budućih dčržavnih saborih naših zastupanje . 8.

Povratjenje naših narodnih kasah i glavnicah. bit će njezin včrhovni zapovědnik. da se odmah kući povrate. 15. i povratak imanjah i kasah fiškalskih. izabran na našem saboru po staroj navadi. kakove god one včrsti bila. svomu kralju i slobodi naroda svoga i sviuh ostalih slobodnih narodah carstva austrianskog. 22. po načelu čověčnosti. neka ostane kod kuće. koje su se dosada upravljale u Ugarskoj. a narodni graničari. 25. Odrěšenje podanikah (kmetovah) od rabote ili tlake i zatim od podaničtva. Stranjska vojska iz zemlje da izadje. Neka se sve mitnice (malte) na medji naše zemlje i dčržavah slavensko. 19. 23. ima priseći věrnost obćinskomu ustavu. Ove kase i glavnice morati će upravljat naš odgovorni ministerium financiahl. a obćinam krajišničkim neka se povrate njihove šume i paše. Ista vojska narodna. 14. Jednakost sviuh bez razlike stališa i věre pred sudom. kojom upravlja dvorsko bojno věće. 26. 18. Svi politički prestupnici tako trojedne kraljevine naše kao i sviuh slobodnih narodah austrianskih neka se iz tamnice puste. 21. 16.i talianskoaustrianskih ukinu i slobodno obćenje izmedju rečenih dčržavah i nas neka se proglasi. Narodnu stražu (gardu). Podignutje narodne banke. sastanakah i molbah (peticie). isto tako neka se dokinu i u granici vojničkoj sve cesarske i obćinske rabote. Pravo sdruživanja (associacie). plaću i oděću. i neka joj se narodnim jezikom zapověda. a dčržavni vojvoda ili kapetan. neka dobiva poglavare domaće.(representaciu) naroda na temelju jednakosti bezrazlike stališa. Glavnicu krajišničkih dohodakah (Gränz-Proventenfond). 24. Svaki krajišnik neka uživa kao slobodan čověk jednaka prava i slobodu s ostalimi . neka od sada rukovodi naš ministerium. Svekoliko pako pošte u trojednoj kraljevini neka se u svemu podlože našemu domaćem ministeriu. usmenost. imenito pako slavni naš spasitelj i domovine vrědni sin Nikola Tommasseo. zajedno javnost. u vrěme pako straženja i to osobito na kordunu kao što i vojevanja proti izvanjskom nepriatelju ima dobivati hranu. Svake včrsti narodna vojska. Jedanakost nošenja teretah ili platjanje štibre i daće sviuh bez razlike stališah. Kao u provincialu gospodske. 12. 17. porota (Jury) i odgovornost sudacah. koja štibra opreděliti se ima na našem saboru. kad neima izvanjskog rata. Slobodno uvadjanje morske soli u smislu starinskih prava naših. 13. 20. koji se nalaze u Italiji.

Odmahodsada sve domaće časti od najveće počemši. Ukinutje celibata. a na novom temelju sadašnje slobode. . Da se staro ime županiah povrati i da se urede po starinskom načinu. s tim pravom. da mogu same sebe upravljati i sebi sud krojiti. nesmě drugi imati obnašati nego samo sinovi trojedne kraljevine. tako duhovničke kao i světske.stanovnici trojedne kraljevine. i uvodjenje narodnog jezika u cčrkvu polog starinskog hčrvatskog prava i običaja. 27. 28. 29. 30. Neka se u granici obćine varoške i seoske urede na slobodnom temelju.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->