MILAN D. 5!ANROVre .

ENGLESliOG
.

G'·',.···TlfiA

JEZIHA

MILAN D. STANKOVIC
lektor engleskog jezika na Veterinarskom fakultetu u Beogradu

ENGLESIiOG
JEZIHA
ZA SREDNJE SKOLE

G

TIM

NOLIT
BEOGRAD
195 7

Pregledal

i:

referent RADOSLAV HORVATOVIC, lektor engleskog jezika na Medicinskom fakultetu u Beogradu recenzent ANKA BOGICEVIC, profesor iz Beograda

Ovu Gramatiku odobrio je za upotrebu U skolama Savet za skolstvo Narodne Republike Srbije odlukom broj 16720d 1 avgusta 1956 godine,

PREDGOVOR
duze vremena osecala se u nasim srednjim skolarna potreba za jednim udzbenikom koj i ce dati pregled englcske gramatike u najskromnijim okvirima. Medutim, u poslednje vreme kada se engleski jezik poceo da predaje na znatno siroj osnovi i visem stepenu, sve vise se osecala preka potreba za jednom iscrpnijom i detaljnijom gramatikom koja ce obuhvatiti celo gramaticko gradivo predvideno nastavnim programom za vise razrede srednj ih skola. Pristupajuci izradi ovog udzbcnika pisac je ne sarno nastojao da zadovolji jednu trenutnu potrebu, vee je takode zeleo da napise takvu gramatiku engleskog jezika koja cc svojim preglednim i iscrpnim sadrzajem znaciti koristan i trajan doprinos nastavi ovog jczika. U tom cilju pisac je u okviru nastavnog programa za vise razrede srednjih skola obuhvatio, sistematizirao i klasirao celokupno grarnaticko gradivo u iscrpne, pregledne i celovite grarnaticke jedinice, a unutar tih jedinica izvrsio raspored gradiva u izdvojene sastavne delovc sa objasnjcnjima 0 oblicima, podeli, vrsti, znacenju i upotrcbi. Pisac je narocito insistirao da takvi sastavni delovi jedne grarnaticke jcdinice sami po sebi opct sacinjavaju samostalno zaokruzeno znanje i da svojom sistematicnoscu i iscrpnoscu pruze uceniku rnogucnost da se bez mnogo lutanja lako snade i odmah dobije odgovor na svako grarnaticko pitanje iii problem koji ga u jednom momentu rnoze da interes rje. Da bi se gramatika svojorn jcdnostavnoscu izraza sto vise priblizila uceniku, pisac je takode nastojao, koliko je to bilo rnogucc, da grarnaticko gradivo kroz deskriptivna objasnjcnja izrasta jcdno iz drugog, polazeci od poznatog ka manje poznatom, od lakseg ka tezem, trudcci se da sistematicnost i opsta svrha udzbenika nc izgubi nista od svoje korisnosti. Cclo grarnaticko gradivo potkrepljeno jc vrlo jednostavnim i jasnim primerima, onakvim kakve bi svaki ucenik vrlo ccsto u upotrebi mogao da kaze, a da pri tom pravila koja oni objasnjavaju dobiju puna znaccnje, smisao i preciznost upotrebe, Pored toga, pisac je posebnu paznju obratio onom gramatickorn gradivu koje usled specificncsti engleske gramatike iii duha jezika pretstavlja narocite poteskoce kod ucenika (kao naprimcr, sadasnje proslo vreme i sl.) U takvim slucajevima pored iscr pnih objasnjenja oblika, znacenja i upotrebe, istaknute su bitne razlike koje se pojavljuju izmedu engleske i nase gramatike, eventualnc pogresne upotrebe koje proizlaze iz toga, kao i ncke finese i osobenosti koje zadiru u specif'icnosti duha engleskog jezika. Fonetika je u ovom udzbeniku dobila posebno mesto. To je i razumljivo kad se uzme u obzir da cnglcski izgovor po broju i osobenostima glasova daleko prevazilazi okvire srpskog glasovnog sistema. Zato je pisac u ovom udzbeniku obratio poscbnu paznju ovom delu engleske gramatike i nastojao da u jednoj obuhvacenoj celini pruzi uceniku najpotrebnija objasnjenja 0 jeziku uopste, pojedinim samoglasnicima, dvoglasnicirna, suglasnicima, naglasku i intonaciji, dajuci tako ucenicirna dovoljno fonetickog gradiva potkrepljenog najkarakteristicnijirn primerima da bi sami mogli da se pozabave i samostalno ovladaju engleskim glasovima i na taj nacin sto bolje upotpune i usavrse svoj izgovor. S obzirom na specificnosti engleskih glasova i nastojanja da se oni uccniku priblize na sto jednostavnijoj osnovi, pisac je u obradi samoglasnika isao od glasa ka slovu, a kod suglasnika od slova ka glasu. Prakticnu stranu takvog tretiranja nije tesko primetiti, jer se u praksi pokazalo da na taj nacin ucenik lakse nade potrebne pojedinosti koje ga interesuju kod jednog glasa.

Vee

Beograd, decem bra 1955 godine.

M. D. S.

.

u vreme pronalaska i upotrebe prvih pisanih znakova. u izgovoru. To je dovelo do veoma teskog. zahtevajuci na taj naein veci broj objasnjenja koja su obicno suvisna u ostalim jezicima. grleno "gh" razlicito izgovara u egleskom jeziku (cougb [k~f]). i mnoga slova cesto se pojavljuju u pisanom jeziku. postoje tacno izradena pravila kako se pojedini glasovi izgovaraju. gundanjem. kao sto smo videli. naprotiv. To dolazi otuda sto je engJeski jezik vise etimoloski nego foneticki. a u govoru se iIi drukcije izgovaraju iii su vee davno nestala. Govorni jezik je sastavljen od niza glasova koje stvaraju govorni organi. neartikulisanim glasovima i na kraju nekom vrstorn govora. naprimer. posto one ne podlezu nekim pouzdanim pravilima. cija se svrha sastoji u iskazivanju misli i osecanja. Posle je on pokusao da pojedine predmete i slike pretstavi crtezima. Razlika izmedu pisanog i govornog jezika jace je izrazena u savremenom engleskom jeziku nego u rna kom drugom svetskom jeziku. Nekad se prvi covek u opstenju sa drugim Ijudima prvenstveno sluzio pokretima ruku. Tako se. 5 . koji vise iIi manje. On je daleko stariji i datira iz prvih dana covekovog svesnog artikulisanog saopstavanja iIi izrazavanja. pocinje rnnogo kasnije. pisanje i izgovor glasova u jednoj engleskoj reci prvenstveno su predmet pojedinacnog ucenja reci. komplikovanog i nepostojanog sistema pisanja. (hough [hokj). kako u pisanju tako i u izgovoru. skracenirn znakovima i na kraju slovima. naprotiv. uzvicima. zamenjuju glasove. Prema tome. Poteskoce koje engleski jezik stvara onima koji ga uce. Pisani jezik. kao sto je to slucaj u drugim jezicima. hiccougb ['hikAp ]). s jedne strane. Dok se u pisanju moze koristiti neznatnim brojem nepotpunih pravila.PRVI DBO FONETIKA I UVOD PRAVOPIS (Phonetics and Orthography) o JEZIKU UOPSTE Jezik je niz Jjudskih navika. i sto je najvaznije u njihovom saopstavanju drugim licima. kod svakog zivog jezika treba razlikovati d v e vrste njegove upotrebe: g 0 v 0 r n i j e z i kip i san i j e z i k. koji se svodio na vrlo mali broj reci. s druge strane. ali ne i sigurna pravila gde se koji glas u nekoj reci cita. i osobenosti izgovora. iIi se pak najcesce uopste ne izgovara (ploogb [plauj). potpunije ili slabije. pojavljuju se. Prema tome.

i to je stvar pojedinacnog ucenja pisanja i izgovora reci. onda se u engleskom jeziku zavrsava na . Imcna engleskih slova se razlikuju od nasih. Evo tabele engleskih slova (pisanih i stampanih) i njihovih imena: Pisana slova cnglcske azbukc Slampana englcske azbuke slova Na~ imena Englcsk~ imcna Pisana slova cngleske azbuke Slampana slova engleskc azbukc Na~ imena Englcska imcna d-U/ cffJ~ Aa a· be ce de el GJf. Nn 00 en 0 en ou ri~ !fJd rf7J. eng 1 k 0 " dO". Ij. Narocito je velika razlika kod samoglasnika. jer je on daleko od toga da bude foneticki. It d. Itd• "I e es I b) Kad se ime naseg slova zavrsava na "a".PISANI ENGLESKI JEZIK Azbuka u kojoj je svaki glas pretstavljen jednim znakom smatra se idealnom azbukom.1" Bb Cc Dd bi SI e. To nije slucaj sa engleskim jezikom. Tri prakticna pravila mogu korisno da posluze da se lakse nauce imena engleskih slova: a) Kad se ime naseg slova zavrsava na "e". Medutim. n]"." : srps k0 " k" t eng 1 k0 " k· · .. onda se ime engleskog slova zavrsava n na "el. To su ona imena koja u engleskom pocinju sa "e": srpsko "ef" englesko "ef".fo Pp pe kve er es pi cg-e. a es el c) Imena nekih engleskih slova su ista kao u nasem jeziku. ne postoje pravila kad jedno slovo moze da pretstavlja vise glasova." : srps k0 " de".. cf7~ ef dzi ele at dzei gc Hh Ii ha I . 6 . di t Ee Ff Gg e cf d7l4f' @1 Qq Rr kju a es dT/ ~? C/§h. dj.r Xz Xx Yy Zz ipsllon zet Mm zed m e 0 a: U engleskom ne postoje slova "c. d7d riT-t o/t-a Cf/vcpjJ~l" Ss Tt Uu Vv Ww tc u ve dubl ve iks ti JU VI a~ Z£ &lt~ Nap 0 // Jj Kk Ll jot ka el em dabl ju eks uar kei el em &x o. itd. U engleskom postoji 26 slova i oko 40 glasova. . i zbog toga se jedno slovo cesto upotrebljava za razne glasove.

Novi Zeland i dr. Ono ce. Usled toga je u engleskorn jeziku. re. Vrsta engleskog jezika koja zadovoIjava taj usiov i koja je u opstoj upotrebi i sirokoj prirneni. raniji uticaji i pojedinacne osobenosti ljudi. doslo do stvaranja narecja. jer pored samoglasnika postoji citav niz poIugIasa. pruza najdoslednije izgovaranje engleskih reci. kao i u svirn ostalirn jezicirna. Australija. pod uslovorn da je svaki glas uvezban do krajnjih mogucnosti. d. a zatirn i neki uporedni izgovori suglasnika. Opste je poznata cinjenica da ni dva lica iste nacionalnosti ne govore svoj jezik potpuno jednako. nego i u njoj samoj. e. 1. toliko velike. je na: a) samoglasnike (Vowels). da je jedna rec u jednorn narecju jedva razumIjiva u drugom. Ovde je prihvacena kao najpodesnija i najdoslednija foneticka azbuka koju je usvojilo Medunarodno foneticko udruzcnje u Parizu (International Phonetic Association). okolina. U engleskom jeziku te razlike su mnogo vece nego kod ostalih zivih jezika. naziva se f 0 net i k a. a:. 10 i 14. Za pretstavIjanje standardnog engleskog govora upotrebljava se posebna foneticka azbuka. Tu dolaze: a. d:. E.GOVORNI ENGLESKI JEZIK Ucenje i prirnena govornog jezika . koji je tesko usvojiti u potpunosti bez podrobnog razlikovanja i ustanovIjenja nacina izgovora svakog pojedinog glasa. naziva se s tan dar d n i eng 1 e ski j e z i k. 1) ei ou uo n prs b t] d d3 f g h j kIm PODELA GLASOV A J toO v 3. Nauka koja se bavi izucavanjern glasova i tehnikom govora. 0. tako da je ukupan broj glasova prevazisao uobicajeni glasovni sistern drugih jezika i stvorio karakteristican izgovor. Znakovi foneticke azbukc koja se upotrebljava za pretstavIjanje reci standardnog engleskog izgovora su sledeci: a) Samoglasnici: b) Dvoglasnici: c) Suglasnici: W Z a a: ai au A re e Ed Id E d d: ~I 1 1: 0 ~d o o: u u: . koji se stvaraju slobodnim prolazom duha bilo kroz usta iIi kroz usta i nos u is to vreme. katkad sarnoglasnickog a katkad suglasnickog porekIa. Prepisivanje iIi transkribovanje engleskih gIasova iIi reci pomocu ove foneticke azbuke. pruziti skoro potpun izgovor koji se nece mnogo razlikovati od onog kod obrazovanog Engleza. Zato je bila prirodna teznja da sc govor podesi tako da postane opste prihvatljiv i razumIjiv za sva nareeja.jc daleko slozenija od pisanih znakova. o. RazIikc proizilaze iz vise razloga i najvazniji su: mesto. i ugIavnom pripisuju se osobenosti duha pojedinog jezika. Sarno su razlike narecja. U osnovi svi jezici imaju slican sistem glasova i razlike koje se pojavIjuju medu njima su vcce iIi manje. o i.). koja se vecim del om sastoji od Iatinskih slova i nekih posebnih znakova.odnosno pojedinih glasova koji ga sacinjavaju . u. ne sarno izvan Engleske (Amerika. 7 .1:. u: (vidi podelu i tabelu na str.) Opsta podela glasova vazA.

8 .usta. r. iako se ponekad moze prirneniti i na suglasnike. iIi izIazi napoIje i stvara slabu eksploziju. c. eo. k.) Sledeca podela glasova je s obzirom na njihovu duzinu. upotrebi prvi i posIednji gIas. K . 1). Posto su svi sarnoglasnici redovno zvucni glasovi. ZN . .Govorni organi: (presek gJave): ND . Ova podela upotrebljava se prvenstveno za sarnoglasnike.dusnik. P-prednji deo jezika. uobicajena je podela po zvucnosti sarno za suglasnike. ou. otvorene. Z . J-jezik. h. V-vrhjezika.glasnice. v. (Vidi podelu suglasnika str. ei. Prema ucescu glasnica glasovi se mogu podeliti na: zvucne i bezvucne.desni. s. z.: a:. r. U.Lower jaw) 3) Nepce . Tu dolaze: ai. stvaraju odgovarajuce glasove otvorene. 1. poluzatvorene ili zatvorene glasove. b) dvoglasnici (Diphthongs) GOVORNI ORGAN I (Organs of Speech) U govorne organe ubrajamo dama su pomocni organi): 1) Usne (zubi Lips Teeth) (u zagra- 2) Jezik . Znak duzine jednog glasa oznacava se sa dve tacke (:).zadnje nepcc. itd. poluotvorene. U:. d3.Uvula) 4) Glasnice (Dusnik 5) Pluca Vocal Cords Windpipe) Lungs Usn e (Lips).koren jezika. G . a svaki glas koji pri izgovoru proizvede piskanje iIi nepotpun glas smatra se bezvucnim. 14 i 17).koji nastaju kada se u nizu glasova proizvedenih dok jezik ide od jednog izgovornog polozaja do drugog. izbegavajuci ostale meduglasove. 17. Rresica. c) suglasnike (Consonants) koji nastaju kada se dah iz pluca iIi potpuno zaustavi u nekorn delu usta.zdrelo. p. i prema tome da Ii su zaokruzene. Tako su usne potpuno zatvorene kad se Slika 1. oi. 0. Tu dolaze: b. Izgovor pojedinih gIasoya zavisi od oblika usana.). 3 (vidi podelu i tabelu na str.nosna duplja. zatvorene iIi poluzatvorene.zubi. n. J. napr. U . j. PN prednje nepce. io. f. Tako imamo glasove koji se izgovaraju kratko .Tongue (Donja vilica . poluotvorene. 17 i 24). au. g. Z . D . d. U .zadnji deo jezika. i:. W. tI. D . Z . m.Palate (Resica . iIi stalnirn prolazom kroz uzani prostor stvara piskanje.usne.kratke glasove. 9.duge glasove. PraviIo za odredivanje zvucnih i bezvucnih glasova glasi: svaki glas ciji izgovor daje cist. i koji se izgovaraju dugo . oo (vidi podelu i tabelu na str. artikulisan gIas je zvucni. Gornja usna (Upper Lip) i donja usna (Lower Lip) mogu da zauzirnaju razne polozaje i oblike.

.1)". zadnje nepee (Soft Palate). Postajaoje suglasnika. Oni se smenjuju vee prema tome kakav polozaj zauzima prednji. Taj deo je nepomican . Kad se jezik nalazi vise izmedu zuba. oni glasovi koji postaju podizanjem zadnjeg dela jezika. 8.. srednji i zadnji dec jezika. koje je prednji deo neposredno iza desni prednjih gornjih zuba. lakoce prilagodavanja raznim oblicima i neophodnosti prilikom izgovora glasova. (Vidi podelu samoglasnika. Pomocu vrha jezika zaustavlja se vazduh koji dolazi iz pluca i stvara bezvucne glasove kao "t". itd. a. Zadnji deo jezika moze takode da zaustavi vazduh koji dolazi iz pluca. ako je otvor za vazduh malo siri. - 9 . itd. Vrh jezika uopste ne ucestvuje u pravljenju samoglasnika. nazivaju se zadnji samoglasnici (a:. onda se stvaraju takvi glasovi kao sto su . 3". Kada preko poledine vrha jezika prolazi vazduh u uskom strujanju. Ovo je onaj deo usta koji ide od desni gornjih zuba do pocetka grla.): oni samoglasnici koji nastaju podizanjem srednjeg dela jezika. Medutim. b. polozaja i pokretljivoscu on menja vrstu glasa u odnosu na mesto. stvarajuci takve glasove kao sto su zvucno "g". iIi zvucne glasove kao "d". n. z". koji se krece od svog normalnog polozaja u ustima prema nepcu (granica samoglasnika).. u. itd. m". drugi je zvucan. itd. e. iIi nosne glasove kao . B". nazivaju se srednji (o.). Na prelazu izmedu potpuno otvorenih i potpuno zatvorenih glasova nalaze se poluotvoreni i poluzatvoreni glasovi (e. prolaskom vazduha kroz nos. jezik se s pravom smatra kao najvazniji govorni organ. i najzad. o.) N e pee (palate). Zbog pokretljivosti. ~. vrh jezika se malo povuce unazad. Tako oni samoglasnici koji nastaju podizanjem prednjeg dela jezika nazivaju se prednji (i.izgovaraju gIasovi "p. 0. Razlikuju se tri dela nepca: prednje nepee (Hard Palate). kod izgovora nekih samoglasnika. bezvucno "k" i nosno-nepcani glas . re. prednjim i zadnjim delom jezika). onda se stvaraju glasovi "h. Pri tom jezik deluje kao celina iIi svojim pojedinim delovima (vrhom jezika.0".5.). Pravljenje samoglasnika zavisi od polozaja jezika. Prvi je bezvucan. On je pomican i moze da se spusti tako da vazduh prolazi kroz nos i stvara nosne glasove kao sto su "m. koji se u pisanom engleskom pretstavljaju kao "th". zajedno sa spustanjem i podizanjem donje vilice. Tako kad vazduh prelazi izmedu prednjeg dela jezika koji je podignut malo nize nego za izgovor glasa "i" i nepca.). jer vise podignut jezik u ustima stvara manji otvor usana. Na otvor usana mnogo utice polozaj jezika. j". ~:). ali bez suzavanja iIi zaustavljanja vazduha iz pluca. i tada se dobijaju glasovi kao sto su "J. Vrsta samoglasnika zavisi od oblika i polozaja jezika u ustima. koje je meki deo izmedu tvrdog nepca i resice. usta su potpuno otvorena (a:.. Pravljenje samoglasnika. iIi da se podigne tako da zatvara J e z i k (Tongue). kvalitet i trajanje. Prednji deo jezika ucestvuje zajedno sa nepcem u stvaranju nekih glasoya. I)". Promenom oblika. onda se stvaraju piskavi glasovi kao sto su "s. Medutim.

resica (Uvula). Ovo su bezvucni glasovi. Manje cesta podela samoglasnika. itd. koji nastaju podizanjem srednjeg dela jezika. vee prolazi bcz treperenja i stvara nepotpune glasove. Tako imamo: a) zatvorene samoglasnike (Closed Vowels). manja razlika u polozaju jezika prouzrokuje izvesnu promenu sarnoglasnickog glasa. o. kad su glasnice rastavljene iIi jace udaljene jedna od druge. koji nastaju kad se jezik toliko podigne da ima malo prostora izmedu njega i nepca (u:. Pornocu misica mogu sc skupljati i siriti.). a. Polozaj samoglasnika (po osobini i polozaju) izgleda ovako: (sIika br.). Kad sc glasnicc lako dodiruju. . Slika 2. itd.). 10 . e. Po svojoj prirodi to su pokretni i savitljivi nabori sluznicc. itd.usta od nosnc supljinc i stvara ciste glasove. i na taj nacin regulisu vazduh koji izlazi iz pluca. a. 2. koji zauzimaju prelazni oblik izmedu zatvorenih i poluotvorenih glasova (e. i takvc ostanu za vreme izgovora. Tako pored cistih glasova stvaraju se kratki ili dugi. i. A. re. srednji i zadnji). i. e. c) zadnje samoglasnike(Back Vowels). ~:. stvarajuci pojedinc vrste glasova. k· Ipak. Prema ovoj podeli samoglasnike delimo na: a) prednje samoglasnike (Front Vowels). i.). tada vazduh iz pluca prclazcci preko njih i izaziva treperenje koje daje glas. koji se u pravopisu pretstavljaju sa pet slova: "a. 0. itd. ali u isto vreme i nepotpunija.). a:. Od toga je pet cistih.. u". i. 0. je podela prema osobini glasova. S. A. (Vidi podelu suglasnika. koji nastaju kad jezik lezi polozen u donjoj vilici i ostavlja veliki prostor izmedu njega i nepca (a. koja je krajnji deo mckog nepca koje visi.Engleski sarnoglasnici (prednji. d) otvorene samoglasnike (Open Vowels). To su zvucnl glasovi. Tu do laze sledeci samoglasnici : ~. C):.). itd. E. c) poluotvorene samoglasnike (Half-Open Vowels).) A) SAMOGLASNICI (Vowels) U engleskom jeziku ima 15 samoglasnika. Mcdutim.~ : . C). potpuno iIi nepotpuno artikulisani glasovi iIi poluglasovi (a. Tu dolaze ovi samoglasnici: u. b) poluzatvorene samoglasnike (Half-Closed Vowels). 1:. u :. najcesca i najpotpunija podela samoglasnika je prema mestu pravljenja. G I a s n ice (Vocal Cords). koji se stvaraju podizanjem prednjeg dela jezika. koji se prave podizanjem zadnjeg dela jezika. One se nalaze sa obe strane dusnika. koji su na prelazu izmedu otvorenih i poluzatvorenih samoglasnika (re. Medutim. vazduh koji dolazi iz pluca ne dodiruje ih. Tu dolaze: I. b) srednje samoglasnike (Central Vowels).

U pisanom engleskom glas "i" se pojavIjuje kao: Hi" iii "y" (city ['siti] grad). i.). a cas na kratki glas "i". zatirn u raznirn primerima bez pravila: let [let]. i u raznim primerima: women ['wimin] . Ovaj glas nikad ne dolazi samostalno. Slican je francuskom glasu "e" u reci "mere" . field [fi. itd. onda je istovetan sa nasirn glasom "e": table [teibl].J:". je u tome sto su usne kod englcskog glasa malo zat vorenijc. Razlika. koji se izgovara sa toliko otvorenim usnama koliko ih otvaramo kad hoccmo da zvizdimo. sa malo jace otvorenim i zategnutim usnarna. made [rneid]. 2) Dugo zatvoreno "i:".zcne. U engleskim rccima ovaj glas dolazi samostalno iIi u kombinaciji sa . Glas . itd. where [wso]. itd.0".paznja.. Ovako prepisan glas "i" jc pri bIizno slican nasern kratkorn glasu "i" u rcci "sit". a. a izgovori sc kratko "e".majka. l. itd. 4) Kratko poluotvoreno "s". many ['nlcni]. receive [ri'si:v]. a brush -brushes ['brASiz] cetke. u nenaglasenirn predmecima i dornecima except [ik'sept] . U pisanom englcskorn pojavljuje sc . dead [ded]. a prizvuk glasa "c'" pojavljuje sc kasnije posle istrajnog vezbanja. onda se razlikujc od naseg glasa "e" samo utoliko sto jc Inalo zatvoreniji. koje se izgovara u reci Hhead" [hi :d] .j:" pojavljuje se u pisanorn engleskom kao: ee. Ovaj se glas izgovara kada se jczik postavi malo nize nego za glas "e". Izgovara se sa malo vise podignutim jczikom. mean [rni:n]. Medutim. vee uvek u kornbinaciji sa "d": there [OEd]. ea. be [bi:]. U cngleskorn je to dug glas (rnozda ne toliko dug kao u nascm jeziku). says [sez]. race [reis]. pocctniku se preporucuje da ga u pocctku izgovara kao vrlo kratko "i". Ovaj cnglcski glas izgovara se tako da se jezik postavi nesto nizc nego za glas "e"'.nedeIja.) 11 .PREDNJI SAMOGLASNICI (Front Vowels) 1) Kratko poluzatvoreno "i". itd. examine [igzternin] . machine [ma'[i :n]. Sunday ['sAndi] . ili obratno. Zatim u raznirn primerima bez pravila: people [pi :pI]. posto postoji kvalitetna i kvantitetna razlika izmedu glasova u ove dye reci. 3) Kratko poluzatvoreno "e". Kada je u kombinaciji sa glasom "i". itd. Ovo "i:" je otprilike slicno nascm glasu u reci .. sadasnjcg vrcmcna i mnozini imenica (he teaches ['ti :tJiz] .Jik". tako da pri tacnorn izgovoru potseca cas na kratki glas "c". Medutim.. (green [gri:n]. a izgovori se veoma kratko "i". "es" u 3. kao sto se to radi kad se zeli nasmejati. ei. e.e" kao: e.ispitivati. friend [frend]. ie. "est" u trecem stepcnu poredenja (ist).on predaje).J" rei]. Medutim. (Vidi srednje kratko "d" i dvoglasnik "Sd". Tu on mnogo potseca na francuski glas "c" (blc . kada bi "i" u reci Hhid" produzili ne bi dobili dugo englesko . kada se u recima pojavljuje samostalno.izuzev. "cd" u prostom proslorn vremenu (id). itd. usne su zaokruzene kao da se izgovara .ld]. ea.zito). koju mnogi nc 1110gU odmah da shvate. Poredivanjern kratkog "i" i dugog "i:" izgIeda kao da razlika postoji sarno U duzini.

sarno je engleski glas rnnogo kraci. Taj prizvuk koji se cuje posle svakog izgovorenog suglasnika. itd. oar. itd. or. Ovaj glas se pravi na isti nacin kao kratko srednje . U pisanom cngleskom on se pojavljuje kao: er.~" pojavIjuje se u pisanom jeziku kao: e. U tako stesnjenim ustima stvara se usiljeni glas "u". journalist ['d3~:n~Iist]. Donekle slican glas postoji u vojvodanskom narecju prilikom izgovora glasa "e" u reci "rnleko". ur. 00: push [puJ]. izdvojen i skracen. (b . a veoma je svojstven izgovoru engleskog jezika.boro]. To je poluglas iIi neartikulisani glas koji se cuje posle svakog glasno izgovorenog suglasnika. . jezik podignut tako da zatvara prolaz vazduha. ou: moment ['moum~nt]. Pogresno je misliti da je ovaj glas isti kao u nasem jeziku.. itd. Scarborough ['ska .5) Kratko otvoreno "re". napr. spur [spa :]. koji je kratak i ne sasvim artikulisan . stir [sto :]. doctor ['d~kt~]. Tako. U pisanom jeziku pojavljuje se kao: u. y.). zatim u raznim primerima bez pravila: were [w~:]. dollar ['d~l~]. ough. itd. onda se dobija srednji kratki glas . Kod samoglasnickog "r" vrh jezika tezi da dodirne desni gornjih prednjih zuba. itd.~"... kada se izgovara suglasnik "b" i malo se otegne glas. Ovaj glas se takode cuje prilikom zamuckivanja. house [haus]. Ovaj glas moze se nauciti i pornocu samoglasnickog "r". a cas na glas "e". re. ear. naprimer. ability [a'biloti]. sky [skai].~"). tomato [ta'rnatou].~". U pisanom jeziku ovaj glas se pojavljuje kao: a.. look [luk] itd.. 12 . above [a'bxv]. cupboard ['kAb~d]. ar.~". or. learn [lo . jeste engleski gIas . kad tako postavljen jezik podignemo malo u sredini i povucemo unazad i izgovorimo "a". zatim u primerima bez odredenog pravila: cat [kret]. Kratko poluotvoreno . ZADNJI SAMOGLASNICI (Back Vowels) 1) Kratko poluzatvoreno "u". buy [bail. er. zatim u raznim . Ovaj glas je veoma slican nasem glasu "a" u reci "pas"..-). 2) Dugo poluzatvoreno .. u.-).~:".tom]. ir. a. a jezik se nalazi u osrednjem polozaju.. On se mozda sarno priblizno pojavljuje u nekim nasim recima (udarac. continuous [kan 'tinjuos]. Ovaj glas nastaje kada se jace otvore usta za glas "a" i izgovori se kratko "e". worker ['w~:k~]. Za izgovor ovog glasa usta su skoro sasvim zatvorena. neither ['naio~]. plaid [plred]. i. Ovo je glas koji ne postoji u nasem jeziku. picture ['piktJ~]. SREDNJI SAMOGLASNlCI (Central Vowels) 1) Kratko poluotvoreno . mad [mred]. Medutim. onda se cuje prizvuk iIi neartikulisani glas (..~". Izgovara se tako da se usta otvore kao za glas "ce". autumn ['~ . sarno je duze i malo zatvorenije (vidi objasnjenje za . Glas "a" pojavljuje se u pisanom jeziku kao: i.n]. vee uvek kao deo dvoglasnika "ai" ili "au": mile [mail]. tako da cas lici na nas glas "a". primerima bez pravila: pile [pail]. 0. Ovaj glas nikad ne dolazi samostalno.. 6) Kratko otvoreno "a".

i zato se s njim treba ozbiljno pozabaviti da bude 5tO praviIniji.. U nasern jeziku pojavljuje se priblizan glas u reci "bol".. Ovaj glas se izgovara na isti nacin kao kratko sarno se jezik nalazi nesto vise napred. a izgovori se kratko .ai". 13 3) Kratko poluzatvoreno . On se vrlo retko pojavljuje u izgovoru sam. knowledge ['neJIid3] itd. law [IeJ]. . dobili bi priblizno ovaj glas. U srpskoj reci "kas" sarno priblizno se pojavljuje engiesko dugo "a:". treba na njih obratiti narocitu paznju. oa. Srpski glas "a" je prednji i jasniji. Ovaj glas se razlikuje od kratkog glasa "a" 6) Dugo otvoreno "a:". au. eau: rude [ru :d]..2) Dugo zatvoreno "u :".0". ou. slow [slou]. . ui. tako da ovaj engleski glas cas potseca na glas "a". glasa . Neki izgovaraju ovaj vrlo karakteristican engleski glas vise na "a". U pisanom engleskom ovaj glas se pojavljuje kao: :t] a. door [do :]. : more [mo :]. au. naprotiv. sarno sto je on duzi nego u engleskom jeziku. ow: lot [lot]..a:" je.0". thought [9eJ war [wt):]. Prema tome postoji malo slicnosti izmedu srpskog i engleskog glasa. who [hu :]. nastojeci da prvi izgovaraju na vrhu usana i sa usnenim suglasnicima. Posto se ova dva glasa usled nemara cesto pogresno zarnenjuju. sto dalje u pozadini usta. Englesko . ar: water ['weJ. compose [kom'pouz] itd.lonac.. usta se otvore kao da se izgovara "a". Da bi tacno izgovorili ovaj engleski gIas. Ovaj kratki otvoreni glas izgovara se u zad- 5) Dugo poluotvoreno "a:". i usne prilikom izgovora nisu tako siroko otvorene. port [peJ . sarno u tome sto je znatno duzi i usiljeniji. Evo nekoliko primera gde se on izgovara u dvoglasniku "ou" i sam: hole [houl].0".. sto je U svakom slucaju pogresnije nego kad bi ga izgovarali kao . jezik lezi polozen u donjoj vilici. a. i kada se pojavi onda se nalazi u nenaglasenim slogovima.. aw.luka. so [sou]. U pisanom engleskom ovaj glas se pojavljuje kao: 0. zadnje i mukio. U engieskom jeziku postoje tri vrste 4) Kratko otvoreno "a".. i s1. To je zadnji kratki i poluotvoreni glas koji najcesce dolazi kao sastavni deo dvoglasnika "ou".Juk" (vrsta primitivnog oruzja). itd.0". njern delu usta kada je jezik u nizem polozaju nego za glas . pause [po :z]. sarno je kraci. On otprilike odgovara nasem dugom glasu "u" u reci . a cas na . menja smisao engleskih reci: pot [peJt] .tifol]. itd. naprotiv. na taj nacin sto zadnji deo jezika povucemo 5tO vise unazad. cough [kof].0". 0. jer kratki glas upotrebljen urnesto dugog iIi obratno.0". new [nju :]. Kad bi nasu rec "pod" izgovorili vise otvorenim ustima i usiljenijim glasnicama. veorna svojstven engieskom izgovoru. Prvi od njih prepisuje se fonetski znakom koji je isti kao nase slovo .. ew. :t]. Duzi je i zatvoreniji od glasa "u". a drugi.to].0". or. beautiful ['bju . Ovaj dugi glas koji se pojavljuje u drugom slucaju (a:) je engleski glas. Po izgovoru je slican nasem glasu . U pisanom jeziku se pojavljuje kao: u. coarse [ko :s]. condense [kon'dens].0". only [' ounli]. Pocetnici najlakse nauce ovaj glas vezbanjem naizmenicnog izgovora prednjeg glasa "a" i zadnjeg dugog "a:". 00. moramo srpski glas u reci "kas" da izgovorimo sto dalje u pozadini usta. Ustvari. sa grlenim suglasnicima. ou. position [po zijan]. what [wo t].

half [ha:f]. On uvek dolazi u naglasenorn delu reci. itd. a u nenaglasenim slogovima pretvara se u poluglas "d". i ispred "I" koje se ne cita).U pisanom engleskom pojavljuje se kao: a (kad posle njega slede dva suglasnika. vase [va:z]. lark [la:k].vrsta rude [ru: d] - o ~: u u: B) DVOGLASNICI (Diphthongs) Dvoglasnik je niz glasova proizvedenih dok jezik ide od jednog izgovornog polozaja do drugog. Nase uho narocito primecuje prvi i poslednji glas. Foneticka tabela engleskih samoglasnika Primer mile [mail] Foneticki znak a - I miJja deo ali a: !\ part [pa: t] but [ b /\ t] hat [hret ] let [let] picture pear [Pt~] girl [go : I] lit [Ii t] - re e € sesir pustit i kruska sl ika dcvojka ~ [pik t.cit a t j comb [koum ] . 14 . Prvi glas u dvoglasniku je duzi od onog koji mu sledi. zatim ga povuci unazad i podici zadnji deo. clerk [kla :k] itd. Upotrebljavajuci ova dva i izbegavajuci ostale glasove. 7) Kratko poluotvoreno "A". dobijamo d v 0 g 1 a s n i k.cesalj box [boks ] put [put] kutija sta viti grub sort [so : t] . u nekim stranim recima. Kada se dvoglasnik "ai" u reci "mile" [mail]. Za pravilan izgovor ovog glasa treba jezik poloziti u donjoj vilici.i~] upaljcn ~: 1 I: 0 read [r j : d] . izgovori vrlo polako. Glas "A" pojavljuje se u pisanom engleskom jeziku kao: 0. i u raznim primerima bez pravila: heart [ha :t]. Prilikom izgovora ovog glasa glasnice su prilicno usiljene. pa onda izgovoriti veoma kratko "a". moze se cuti vise glasova dok jezik prelazi od glasa "a" do "i". cut [kAt]. u: other [' AOd]. Engleski dvoglasnici izgovaraju se uglavnom uvek podizanjem jezika. ar : part [pa:t].

i u raznirn prirnerima: fierce [Tics]. ai. steak [steik]. 15 . sa.U engleskom jeziku ima devet dvoglasnika: ai. On se ne izgovara osirn u slucajevima povezivanja sa recima koje pocinju samoglasnikorn: here is ['hi~r-. ol. ay: day [dei].-ine" sadrze skoro uvek dvoglasnik "ai" : oxide ['()ksaid]. Ovaj dvoglasnik naziva se dugim zbog udaljenosti koju jezik prelazi prilikom izgovora od jednog samoglasnika do drugog. (Slika br. itd.Engleski dvoglasnici (prednji): ei.iz) i s1. 3) Dvoglasnik "ia". i s1. Zbog male uda1jenosti koju jezik prelazi prilikom izgovora od jednog samoglasnika do drugog. To je zatvoren dvoglasnik koji se priblizno pojavljuje u nasoj reci "gajtan". ai : gain [gein]. Ovo je srednji dvoglasnik koji se ni priblizno ne pojavljuje u nasem jeziku. advice [~'dvais]. Nastavci "-ide. 1) Dvoglasnik "ai". halfpenny ['heipni]. ou. U nastavku "ice" "i" izgovara se "i" u nenaglasenorn slogu. i "ai" u naglasenorn: practice ['prrektis]. idea [ai' di~]. ie : lie [lai]. sarno sto se u engleskom vise cuje kratko i nejasno "i" umesto naseg "j". oa. . ue. a 2) Dvoglasnik "ei". itd. i to kad je naglasen iIi na kraju reci (decurlitj)a). ear: hear [hi~]. ei. -He.. dvoglasnik "ei" je kratak. i glas "r" koji ga cesto prati.) Slika 3. 4) Dvoglasnik "e:~". U engleskom ovaj dvoglasnik cesto prati "r". izgovara se sarno u onirn slucajevirna kad je potreban za povezivanje sa sledecom reci koja pocinje samoglasnikom: where is ['we:~r_iz]. U pisanom jeziku ovaj dvoglasnik pojavljuje se kao: ere : interfere [inta'fio]. y : sky [skai]. fertile ['f~ :tail]. Ovaj dvoglasnik pojavljuje se u pisanorn jeziku kao: i (kad mu sledi suglasnik "e" koje se ne izgovara): fine [fain]. itd. U pisanom jeziku ovaj dvoglasnik se pojavljuje kao: a (kad posle njega dode suglasnik "e" koje se ne izgovara): tale [teil]. ia. divine [di'vain]. itd. U nasem jeziku pojavljuje se sarno donekle u recima sa nastavkom "i(j)a". sarno je nesto kraci. On takode dolazi na kraju jednosloznih reci. au. 3.. igh : night [nait]. eer : deer [di~]. Ovaj dvoglasnik dolazi najcesce na kraju jednosloznih reci. To je zatvoren dvoglasnik koji se priblizno pojavljuje u nasem prezimenu "Veinovic". a samoglasnik "i" u engleskom dvoglasniku nije tako jasan i otvoren. i u raznim primerima bez pravila: eight [eit].

itd.Engleski dvoglasnici (srednji): ia. Engleski dvoglasnici 7) Dvoglasnik . (Slika br. (Slika br. 5. oa : loaf [louf].) a Slika 5. ow : down [daun]. S~. koji rnasa uzvikuje prilikorn negodovanja. ow : slow [slou]. U engleskorn ovaj dvoglasnik pocinje sa srednjirn . itd. 6) Dvoglasnik "au". 5) Dvoglasnik "U3". Ovo je takode srednji dvoglasnik.) Stika 4. air: air [eo]. ough : though [oou]. or : during [djuorin]. are: dare [de:~]. Ovaj dvoglasnik pojavljuje se u pisanom jeziku kao: oor : poor [puo]. i u raznirn prirnerima: their [oe:~]. - (zadnji): oi. U pisanorn engleskorn on se pojavljuje kao: 0 : go [gou]. 16 . ear : pear [pe:~]. ou. Dvoglasnik "au" pojavljuje se u pisanom jeziku kao: ou : aboot [a'baut].. On takode dolazi na kraju jednosloznih reci. i glas "r" koji ga cesto prati. ough : plough [pIau]. nlm "u " . koji se sarno priblizno pojavljuje u nasoj reei "bauk". itd. U engleskom ovaj dvoglasnik pocinje sa "a:". U~. U srpskorn jeziku se pojavljuje priblizno u uzviku "ua!". ou : soul [soul]. au. i zavrsava se slabim i neusilje.iz]. Ovo je zadnji zatvoren dvoglasnik koji se sarno priblizno izgovara u srpskoj reci "sarnouk".(kao u reci father ['fa:o~].0" a zavrsava se slabirn i neusiljenirn "u". itd.. .U pisanorn jeziku pojavljuje se kao: ere: there [oe:~]. eau : bureau ('bju~rou].00". aeroplane [' eoraplein]. 4. oe : foe [foul. Ovo je zadnji zatvoren dvoglasnik. izgovara se sarno u onim slucajevirna kad je potreban za povezivanje sa sledecom reci koja pocinje sa sarnoglasnikorn: tour is ['tu~r '.

koji ima najvise dodirnih tacaka sa njihovim maternjim jezikom. Suglasnici se mogu takode podeliti: pravljenja. On se nekad i ne smatra cistim dvoglasnikom. d. Opsta podela suglasnika je na zvucne i bezvucne. Oni su se pokazali postojaniji i opste uzevsi zadrzali su vecinu svojih ranijih osobina.)i". Evo nekoliko primcra : fire [faio].. r. bocne : 1. lower [louo]. k. boar [boa iIi bo :]. j. 0. U pisanom jeziku pojavljuje se kao: oi : boil [boil]. itd. J. m. Ovo je narocito vazno za strance. t]. g. t. prema tome da li se glas stvara treperenjem glasnica iIi ne: Zvucn! su: b.. oy : boy [bC)i] itd. jer se uvek moze zameniti glasom "C):": door [doo iIi dC)]. itd. ouo. d3. a) 1) 2) 3) 4) a) prema osobini. 0. d.8) Dvoglasnik . 17 2 Grarnatika enaleskos iezika . z. w. 3. hour [auo]. Bezvucni su: f. n. . lawyer ['It>io]. jer su engleski suglasnici na taj nacin deo izgovora. k. p. Ovo je zadnji zatvoren dvoglasnik koji se ne pojavljuje u srpskom jeziku. g. n. p. t.)3".. 1. i b) prema mestu Prema osobini suglasnici se dele na: Nosne: m.. oio. plozivne: b. s. 1). 1). v. 9) Dvoglasnik . eio. auc. C) SUGLASNICI (Consonants) Engleski suglasnici nisu u toku razvitka englcskog jezika pretrpeli tako velike promcne kao sto je to bio slucaj sa samoglasnicima. frikativne: zvucne i bezvucne (vidi gore).. : Foneticka Foneticki znak tabela engleskih Primer dvoglasnika mile [mail] milja plate [plci t] tanjir dear [dio] drag pear [p€~] kruska U~ poor [puo] siromasan down [daun] dole hole [houl] rupa boy [boi] decak door [doc] vrata au ou :)1 Nap 0 men a: Ovde treba takode pomenuti engleske troglasnike (Thriphthongs) kojih ima pet: aio. h. layer [leic].

U govornom engleskom ne postoji glas "c". conscience ['k~nJdns]. "Ch" se izgovara kao "tI" kad je u pisanom jeziku pretstavIjen sa: tch : fetch [fetJ] . obicno u kombinaciji "stion"): question ['kwestIdn]. vice [vais].b) Prema mestu pravljenja suglasnici se dele na: 1) Usne: b. s. 5) Grlene: h. obicno u kombinaciji "ture") : nature ['neitId]. J. . t]. itd. Za one glasove koji nemaju odgovarajuce slovo latinice. w. "C" u kombinaciji sa "s" (sc) moze. "C" se izgovara kao "k" kad se nade ispred "a. * ovde je radi prakticnosti izvrseno iz- 18 . Ovo je usni plozivni sugJasnik koji se ne razlikuje mnogo od naseg. to (u nenaglasenorn slogu. itd.y": civil ['siviI]. z. Za razliku od samogiasnika i dvoglasnika laganje suglasnika od slova ka glasu. kao i 0 razlikama izrnedu engleskih i srpskih glasova.n]. "Ch" se ne cita u recirna kao sto su: yacht [j~t] i sl. 3) Alveolarne (koji se prave na desnima): 4) Nepcane : d3. glance [gla:ns]. a ponekad . k. m. u" iii nekog sugIasnika: call [k~ :1].a". itd. 2) Suglasnik "c".t]]. moustache [mos'ta :S]. Njegov foneticki znak za prepisivanje je "tI". . j. na kraju reci: comb [koum]. corn [k~ :n]. itd. d. r. s. 2) Zubne: f. itd. i. koje se izgovara kao: k. v. izgovara se malo mekse nego nas glas "c". itd. vee sarno pisano. a iza njega ne dolazi "i" iIi "e": academy [a'kredorni]. Ovde ce hiti govora 0 svim engleskim suglasnicima u pogledu pravila o izgovoru i pisanju. "C" se izgovara "I" kada se u istom slogu posle "ce" iIi "ci" nalazi jos jedan samoglasnik. 0. J. Izuzeci su: church [tja. iIi kad se "sc" nade ispred "i": ocean [' oujon]. archbishop [a :tI'biJdP]. 3. itd. bread [bred]. civic ['sivik]. I. n. I). i ispred "t": doubt [daut]. ti (u nenaglasenorn slogu. ali ne mora da se izgovori "z": discern [di' zo: n iii di' so . . 3) Suglasnik "ch". "Ch" se izgovara kao "k" u recima uzetim iz latinskog iii grckog: echo ['ekou]. cup [kAp]. "C" se izgovara kao "s" kad se nade ispred "e. iii picture ['piktId]. itd. uzeti su takode znakovi iz foneticke azbuke*. "B" se ne izgovara posle "m". "Ch" se izgovara "I" u recima koje su pozajmljene iz francuskog jezika i koje su zadrzale ovaj glas: machine [ma']i :n]. U pisanom jeziku kao i u prepisivanju on se pojavljuje kao "b": beg [beg]. g. itd. G. character ['krerdktd]. e. 1) Suglasnik "b". On se takode cita "k" kad je na kraju sloga. t. itd. itd. bull [bul]. Grupa "sch" se uvek cita "sk": school ['sku :1]. Pravi se zaustavljanjem vazduha na usnama. p.

f (na kraju sloga) : cough [kof].. . shepherd [Tepod]. engine [' endyi n]. posle "u" u istom slogu: though [oou]. gh : laugh [Ia :f]. itd.t]. ~ r>. Ovaj se glas potpuno podudara sa nasim suglasnikom "f".. glad [gleed]. gay [gei]. . needed ['ni :did]. - Suglasnik "h" 19 . George [' d3t:> :d3]. wh :whose [hu :z]. g. daughter ['dt:>:t~]. y . U reci "of" i njcnim slozenicama "f" se izgovara "v": of [ov. . honour ['vn~].. itd. itd. u "'1' I " I. Ovaj se glas izgovara na prelazu izmedu desni i prednjeg nepca. itd. itd. 0. hereof ['hi~r~v]. 5) Suglasnik "d3". posle samoglasnika "i" i ispred "t": right [rai t]. U pisanom engleskorn pojavljuje se kao: h : here [hio]. u": soldier ['sould3~]. "G" se izgovara kao .. itd. honest ['vnist]. Ovo je zadnjencpcani glas koji uglavnom odgovara nasem. Ovaj nepcani glas ne razlikuje se mnogo od nascg.r. 6) Suglasnik "f". posle "au" i ispred "t" iza kog dolazi jedan slog: .itd. On se ne izgovara u nekim recirna: heir [Eg]. y": get [get] i sl. U pisanom engleskom pojavljuje se kao: f: loaf [louf]. ~ . ex (ispred naglasenog samoglasnika iIi muklog "h") : exact [igzrekt]. i.. hour [aug]. Ovaj grleni glas se mnogo razlikuje od naseg. e. 8) Suglasnik "gh". itd. 7) Suglasnik "g". i s1. ff: off [of]. "T a d a " G"· se izgovara k" "g ka d stOJI ispre d "a. n": gnat [nret]. . U pisanom cnglcskom poja vljuje se kao: g: get [get]. "D" se nc izgovara u prvom slogu nekih reci: handsome ['hrens~m]. itd. handkerchief ['h. cleaned ['kli :nd].. i na kraju reci u istorn slogu ispred "m.. posto se nase "d" izgovara na gornjim prednjim zubima.t]. Wednesday ['wenzdi]. Ovaj suglasnik moze da se izgovara kao "g" : ghostly [' goustli]. U pisanom jeziku pojavljuje se kao: j. "D'" se u nekim slucajevima cita kao "d3". "G" se izgovara kao "d3" kad stoji ispred "e.. "Gh" se ne izgovara posle samoglasnika "i": high [hail. ph : photograph [Toutogra :f].4) Suglasnik "d". To se dogada kad posle njega dolazi "i. "G" se uopste ne izgovara na pocetku reci ispred "n" u istom slogu.. . itd. sign [sain].3" u nekim recima uzetim iz francuskog koje su zadrzale svoj izgovor: garage [' grera :3] i s1. gun [gxn]. i. : jam [d3rem]. s. U pisanom jeziku i u prepisivanju pretstavljen je sa "d": day [dei]. d. ~v]. posle "ou" a ispred "t" u istom slogu: brought [brc . On je mnogo blazi i ne izgovara se s jakim pritiskorn vazduha iz pluca. forehead [Torid]. . gh : ghost [goust].. itd. itd. grow [grou]. .) 2* Slika 6. exhibit [ig'zibit]. y": rage [reidj]. 9) Suglasnik "h".e1)kgtJif]. k (na kraju sloga) : hough [ht:>k]. (Slika br. Pogresno je smatrati ga istim glasom kao sto je nase "d". Izuzeci su ponekad kad se "g" nade ispred "e. r. ao I je fonetski znak takode "g": go [gou]. posle "au" i ispred "t" u istom slogu: taught [ta. soldier ['sould3g].r .. 6.

Ovaj nepcani glas uglavnorn se podudara sa nasim..... ..' itd. f.. que (na kraju reci) : picturesque ['piktJd'resk]. itd. ui". Inace. .: i onda izgovori usiljeno "u": battle [bretl]. ~. - Sarnoglasnicko "I ".. [braidl]. "e" u kombinacijama sa "w" (kao "ew") i najzad slovom "y": usual ['ju:3udI]. ali: autumnal [~:'tAmndl]... palm [pa:m]. k'": . .. .. million ['milj~n].'. 7 i 8.0. On se ne izgovara ispred "n" u istorn slogu: knee [ni :].) . Ovaj nosni suglasnik se takodje podudara s nasim glasom. ispred "m. I ". . wen [\veI].1". itd. just [' d3ASt]. ._'... Sarnoglasnicko "I" izgovara sc tako da se jezik postavi za izgovor glasa "u". name [neim].. u. _.. itd. •.Suglasnik "n" pocetku reci ispred ' n": mnemonics [ni: 'rnoniks] itd._ Suglasnik "I" se ne izgovara: kad se nade posle : ~ t' "ou" i isprcd "d": could [kud].. onda on vrsi ulogu samoglasnika. Nc izgovara se na Sf.. -. -. U pisanom jeziku pretstav1jen jc slovima "u" u kombinacijama "ue. 9. left [left]. i s1. suglasnik "j" u pisanom jeziku iskljucivo se izgovara kao "d3": jam [' d3ren1]. 12).10) Suglasnik "j". .tSuglasnik "I". i s1. couple [kxpl].. .. i onda izgovori "I". . half [ha:f]. zatim da sc tako polozen jezik povuce unazad. . new [nju :]. m") : cold [kould]. puno se podudara sa nasim glasom. itd... - Suglasnicko . . I. ~.~ .. itd.. Ovaj nepcani glas vrlo se malo iIi skoro nista ne razlikujc od naseg.. ..... glasa "j": laid [lcid].. Medutim.. hideous [Tiidjcs].. kad suglasnik "I" dode u nenaglascnorn slogu ispred kog dolazi naglasen slog. U pisanom jeziku pojavijuje se kao: k : walk [wo: k]. 14) Suglasnik ·'n".. salve [sa:v]. 20 . . U pisanom jeziku uvek se pojavljuje kao "n" (takodje u prepisivanju). (Slike br. 11) Suglasnik "k". . Slika 8. 13) Suglasnik "m"... pojavljuje se kao: "m" (takodje u prepisivanju): dim [dim].... . - . U pisanom jeziku •. c (ispred . Ne izgovara sc na kraju reci posle "m": autumn ['~: torn].. To se najcesce dogada kad "I" dode na kraju reci ili ispred suglasnika. Cita se i prepisuje iskljucivo kao "k". . sarnoglasnici postaju dugi. ch : chemist ['kelnist]. a.· Kao suglasnik on je istovetan sa nasirn glasom i pojavljuje se na pocetku reci iIi sloga isprcd samoglasnika iIi izuzetno ispred suglasnickcg Slika 7.. "L" mozcu cngleskom da budesuglasnik i samoglasnik. IIi obratno da sc postavi jczik za nase "I" ".. cu : biscuit ['biskit].. r. . bridle -. Ovaj nosni suglasnik pot.. v. U svim slucajevima kada ispada . chalk [tjo :k]. .

strongist]. slicno kao kad I:' · izgovararno sarnoglasn icko "I". form [fo :m].. Ovaj suglasnik se skoro uvek pretstavlja . nasern jeziku. p": philosophy [fiIoscfi]. Treba paziti . anchor ['rel)kg]..( . . diphthong ['dipOeJI)]. ~ dodiruje ncpcc. pusti kroz nos. ] 1. moglasnika. itd. .. 21 . (Slika hr. • " .. ~ '. •• .. Ostali .. 'lorjgist].15) Suglasnik fonetickim znakom "ng" iIi ... I· " I ' .0". i prcpisuje se takode sa "r": read [ri ..) Sarnoglasnicko "r" se izgovara prema ranijim Slika 11. .. 18) Suglasnik "q". Suglasnicko "r" 11 engleskom jeziku sarno donekle potseca na nas gIas.m]. uncle ['A1)kl]. Samoglasnik koji dolazi ispred ispustenog "r" postaje dug: far [fa :]. rh: rhyme [rairn]. a vazduh kojim treba da se izgovori glas . Ovaj suglasnik moze se izgovarati kao "f..! ~ kao sto je takode nedopustivo izgovarati samo "n". J' ' . " . Ne izgovara se na pocetku reci ispred "n. (isprckidana crnovise unazad. sh. ... . ito: 'c. to' 16) Suglasnik "p". ar. collar ['keJIJ]. da je jezik ukoccn i da ne treperi. . ali tako da ne .Suglasnicko pravilima za suglasnicko "r". . theatre ['OiJtJ].' !.. Pravi se zaustavljanjern vazduha na usnama. I '..1)".' . U pisanom englcskom poja vljuje sc kao: r: ring [ri 1)].. t": psalm [sa .. angry ['rel)gri]. i s1. Tako izgovoren glas "r" je veoma slican bela c rta pokazuje samoglasnicko "r"). itd. On se pojavljuje u pisanom jcziku kao: er. wr: write [rait].'1 u drugom i trecern stepenu poredenja prideva: longlonger-longest [lon.. . samoglasnika iIi ispred "I" ili "r": finger [Tirjgo]. receipt [ri' si :t].. s. 'longo. k. Ovakvo "r" najcesce •• sc pojavljuje na pocetku rcci iIi sloga ispred sa. deo jczika lezi polozen u donjoj viIici. danguba). re (na kraju rcci iIi nenaglascnog sloga): miner ['nlainJ].. :'. pa se taj isti znak upotrcbljava za fonetsko prcpisivanjc ovog glasa.. itd. tako da vazduh . . v. sa "u" [qu] i prepisuje Kako u srpskom tako i u engleskom jeziku postoji samoglasnicko i suglasnicko "r". srednjem kratkorn "g". strong-stronger-strongcst' [stro 1) 'strange. 10. terror ['terJ].1)" u komhinaciji sa "k~'(rjk) pojavljuje se '. itd. On dolazi uvek u kombinaciji se sa "kw": queen [kwi :n]. koji prelazi preko njega tcce bez prekidanja. i onda sc izgovori "r". ali nesto slicno postoji u nekim nasirn recirna (banka.d]. a sarno rctko kao 1)g". 17) Suglasnik "ph". itd. itd. or. Stephen ['sti :vn].. Nc izgovara sc katkad na kraju reci iIi ispred suglasnika.. On se izgovara tako da se jezik podigne za izgovor glasa "g". na kraju naglasenog sloga koji sc zavrsava sa "c. s" i u sredini iIi kraju reci ispred "b. U pisanom englcskorn pojavljuje se kao: p : lip [lip].Suglasnik "It. Ono se izgovara tako da se vrh jezika podignc na gore.1)". . ch. arm [a :rn]. ' . Glas .. itd. itd. "f . SI. Ovaj se glas uglavnom ne razlikuje od naseg. . 19) Suglasnik "r". .I . Ovaj glas ne postoji u j. u sredini reci ispred . qu": ink [i1)k]. sarno je jezik povucen "1"'. "G" se moze izuzetno izgovoriti posle . Pogresno je i rogobatno izgovarati "g".1)".

20) Suglasnik "s".0". suglasnik "0". . a ne zubni kao u nasern jeziku.. si. pleasure ['pIC3d].. • It Slika 12.. i onda se sa malo jacirn udarom vazduha izgovori "t". sch": sick [sik].. U engleskorn jeziku ovaj glas je nepcani. house-houses [haus-hauziz]. ~ .. scission ['si3dn]. ssu". Zvucni suglasnik . Englesko "t" je mnogo ostrije nego nase. y"): piece [pi :s]. ts. sure [SUd]. c (ispred "e. "Th" u govornom jeziku prctstavlja dva posebna glasa. itd. bathe [beio]. (Slika br. itd. U pisanom jeziku pojavljuje se kao: s: least [Ii :st]. na kraju glagola koji se zavrsavaju na muklo "e". su" u sredini ili na kraju reci. father [Ta. Pogresno je kad se prilikom izgovora cuje bilo koji od sledecih glasova "• • "c. Postavi se jezik onako kako on stoji kad sc izgovara "c".. x. Pri tako postavljenom jeziku.~ •. u". itd.0". z.. ...8" i zove se be- _. "S" se izgovara kao "z" kao zavrsni glas kod nekih glagola i imenica: use [ju :z]. izgovara se kratko "d"... supper ['SAPd]. (Vidi "s". veorna karakteristicna i isto tako vazna za engleski izgovor.:. Ovaj sc glas uglavnom podudara sa nasim glasom.8" i . tako da vazduh tcsko prolazi. Izgovara se tako da se vrh jezika pritisne 0 ncpcc. (Slika br. .. Foneticki znak za prepisivanje je "S": fish [fij]. dz.. 22 ..0" se pojavljuje na pocetku reci. i onda urnesto "c" izgovori se "t". flvucno "th". u raznim skupinama "sc. itd. On se izgovara tako da se vrh jezi ka posta vi izmedu zuba i da vrIo malo viri napolje. r" :.Zvucni Zvucni glas .0" (th).. Ovaj glas se uglavnom podudara sa nasim glasom "s".. 21) Suglasnik "sh". issue ['iSju:].oc]. chs. "S" se izgovara kao "X" u kombinaciji sa "i.. a drugi . 12.... Prvi se pretstavlja fonctickim znakom . zatim se .) 22) Suglasnik "t". "S" se izgovara . dish [dij]..) Stika 13. itd. Suglasnik "t" 23) Suglasnik ~.. . -I • . . mozda zbog slicnosti koja u engleskom jeziku postoji kod glasova . .th" iii . ili "ssi.) On sc takodc moze nauci ti izgovarati pornocu nepcanog glasa "c". . ili sarno u kombinaciji "ssP': vision ['vi3dn]. dh".. 13. i.3" u kombinacijama "si.~ .. passion ['pceS~n]. itd. isc.. • .. a bocne strane uz zube gornje vilice. pritisne blago zubima tako da vazduh kojim izgovaramo ovaj glas tesko prolazi....0" nc postoji u nasern jeziku i svako zamenjivanje sa "d" iii "t" je potpuno pogresno. i zove se zvueno "th". sci. i u sredini kad se on nade izmedu samoglasnika: then [oen]. kao: version ['vd:Sdn].

izgovara se kratki glas "t".. I' . whole [houl]. Pojedinacan glas je skoro nemoguce izgovoriti. exit ['eksit]. itd. Tada usta poprirnaju oblik koji se stvara kad hocemo da zvizdimo.' Ovo samoglasnicko "w" (u) moze Slika 15.. a izgovorni se sastoji u izgovaranju ostatka reci. ". Ovaj usni glas ne postoji u I. gu"): quite [kwait]... vee sarno ono sto sledi iza "w".. (Slika br.. g".. .24) Suglasnik "th" iii . threw [Oru :]. twin [twin].. both [bouO].9". Pripremni deo je postavljanje usta za "u" iii zvizdanje.. Kao "ks" izgovara se u jednosloznirn recima na kraju iii visesloznim recima u pocetnom naglasenorn slogu iIi u slogu koji prethodi drugom naglasenorn slogu: box [boks]. 14. 26) Suglasnik "w".r '_ t: . iii da se uopste ne izgovara.. sword [s~:d]. . water [w I a. nego je cak pritiskuju... moze se reci da tu postoji pripremni i izgovorni deo..glasova "s. language ['lre1)gwid3].. J . 15.to]. .. to jest za "u".... Ovaj se glas najcesce pojavljuje na pocetku iii kraju reci. da posluzi kao osnova za izgovaranje suglasnickog Suglasnik "v ".. various ['vC:drids]. " I. : " ~~. 23 ... itd. Izgovara se sa istim polozajern jezika kao kod zvucnog . Ovaj suglasnik izgovara se kao: "ks.) 25) Suglasnik "v". Ovako izgovoren glas je piskav i pomalo necujan. Ovaj se glas razlikuje od 'naseg utoliko sto gornji zubi ne dodiruju sarno donju usnu. 4 " . U pisanom jeziku ovaj glas se pojavljuje kao: w (na pocetku rcci i ispred suglasnika): wall [wa. (Slika br. Tako postavljenih usta. itd. wing [w I i1)]. Ovako rastavljanje na pripremni i izgovorni deo treba raditi sve dotle dok se ovaj glas potpuno ne uvezba: well [w I el]. itd.: bath [ba :0]. Pogresno je umesto njega izgovarati "t" iii bilo koji od sledccib . . itd.'''' .l]. itd.. . :. srpskom jeziku. . sarno sto jezik nije pritisnut zubima i vazduh slobodno prolazi izmedu jezika i zuba. Pri tako postavljenom jeziku. u recima gde je ono blizu pocetku reci i ponekad ispred "h" : wrote [rout]. k.. ostatak reci.. Ovaj bezvucni glas ne postoji takode u nasern jeziku.:-_ . tojest "qu. Kao samoglasnik se obicno pojavljuje na kraju reci i slican je samoglasniku "u": blow [bIou]. Ustvari. Bezvucni suglasnik "0"· . u (u kombinaciji s "q. 0 : once [wxns]. Izgovara se tako da se usta posta ve kao za izgovor samoglasnickog "w". exclaim [iks'kleim]. z". nairne.0". gz. .. U pisanom jeziku pojavIjuje se kao: v : very ['veri]. veal [vi :1]. itd. f: (vidi suglasnik "f"). I.. hearth [ha :0]. . itd. itd. . dz" itd..) Stika 14. "W" se ne cita ispred "r" u istom slogu. ..: . luxury ['IAkSdri]. .. koje se skoro uvek nalazi na pocetku reci iIi sloga. three [Ori:]. ~r . U engleskom on moze da bude sa... Kao "k" se izgovara kad se posle "x" nalazi "i" ili "u": anxious ['rel)kSds]. ... ne izgovara se "u".f 27) Suglasnik "x". ph (vidi suglasnik "ph"). z. "w". few [fju :]. moglasnik i suglasnik.

3". si. U pisanorn jeziku pojavIjuje se kao: z : size [saiz]. example [ig'za:mpI]. itd. itd.ri:] tri very ['veri] vrlo well [wel ] dobro chin [tjin ] brada zea I [z i :J] za r usual ['ju:5u~1] obican d3 f g h J k I n1 n f} p r s t r (5 e . rision ['vi3gn]. ssi. itd. houses ['hauziz]. xebec ['zi:bek]. Ovaj suglasnik moze biti takode i samogiasnik. Ovaj engieski suglasnik se uglavnom podudara sa nasirn. itd. Ovaj suglasnik se skoro potpuno podudara sa nasim "z". U pisanom jeziku pojavljuje se kao: su. "Y" se pojavijuje kao suglasnik sarno na pocetku sloga. girl [go : I] devojka house [hous ] k uca yet [jet] jos . garage ['grera:3]. a kao samoglasnik na kraju iIi sredini reci: yet [jet]. hurry ['hAri]. they [oei]. 30) Suglasnik . "X" se izgovara kao "z" na pocetku reci: xanthic ['zrenSik]. s (u sredini iIi na kraju reci): his [hiz]. Foneticka tabela engleskih suglasnika Foneticki znak b d Primer beg [beg] moliti dark [da: k] taman jail [dseil] zatvo.. g: pleasure ['pIe3~]. '" tS z 24 . 29) Suglasnik "z". Kao samogiasnik je iIi kratko prednjc "i". 28) Suglasnik "y"."X" se izgovara kao "gz" (izuzev nekoliko izuzetaka) kada iza njega dode naglasen slog koji pocinje samoglasnikom. itd. sky [skai].. ei": system [/sist~m]. itd. exhibit [ig'zibit]. iIi deo dvogiasnika "ai. walk [WJ: k] setati light [Iait ] svetIo mile [mail] milja now [nau ] sada wing [wi 1"1] krilo put [put] staviti read [ri: d] citati sit [sit] sedeti ship [Sip] lada town [ta un ] grad this [Dis] ovaj three [(. scission ['si3~n]. iIi sa "h" koje se ne izgovara i samoglasnikom koji je naglasen: exist [ig'zist]. exalt [ig'zo :It]. foot [fut] stopalo .

dok je glas ili slog koji je izgovoren sa srazmcrno manjom snagom nenaglasen. Prema tome naglasak u engleskom jeziku postize se jacim izgovaranjem pojedinih samoglasnika u slogu. itd. Zato je potrcbno u svakoj pojedinoj reci nauciti naglasak. black [blrek]. Sve jednoslozne reci izgovorene pojedinacno su naglascnc. itd. prvom iIi trecem slogu: opportune [opotju :n. a) NAGLASAK REel (Word Stress) Vecina engleskih reci sa dva iIi vise slogova ima jedan naglasen slog. reci mogu da imaju naglasak: Troslozne a) b) c) d) e) na na na na na prvom slogu: demonstrate [dcmcnstreit].NAGLASAK (Accent or Stress) Engleski naglasak je u dar a n.zrerni'neijon]. itd. itd. itd. Reci ne moraju da imaju sarno jedan naglasak. na prvom i drugom slogu: seventeen ['sevn'ti :n]. Reci sa vise od tri sloga imaju naglasak na prvom. 25 . a ne dizanjem i spustanjern glasa. slozenice sa jednim naglaskom su mnogo cesce: bookbinding ['bukbaindin]. itd. drugom slogu: adherent [od'hioront]. podignute zapete: dependent [di'pendgnt]. mother ['nlAo~]. Slozenice imaju iIi sarno glavni naglasak iIi glavni i polunaglasak. koji se oznacava obicnom zapetom. Zato mozemo da kazemo da je onaj slog u izgovorenoj reci iIi izrazu koji se istice jacinorn i snagom izgovora od ostalih slogova naglasen. Treba razlikovati dye vrste glavnog naglaska: a) naglasak b) naglasak reci (Word Stress). itd. i naglasenirn se slogom srnatra onaj koji se nalazi s desne strane naglaska. fireplace [Taiopleis]. opa'tju :n]. class [kla :s]. U recima prepisanim fonetickorn azbukom. demonstrative [di'monstrotiv]. besrde (bi'said). itd. Ne postoje pravila po kojima se moze odrediti koji je slog u jednoj reci naglasen. Tako u nekirn visesloznim recirna postoji i drugi naglasak. itd. dining-room ['dainilJrum]. tj. drugom slogu ili trecem slogu. itd. itd. a ne muzicki kao u nasern jeziku. jer pravila 0 odredivanju naglaska imaju vise izuzetaka nego sto je dopustivo da jedno pravilo to i ostane. itd. a koji nije. Dvoslozne reel mogu da imaju naglasak: a) b) c) na prvom slogu: second ['sek~nd]. ostali su nenaglaseni. pa se obicno naglasak i ne stavlja: but [bAt]. apparatus [. naglasak se oznacava podignutom zapctom ('). ali uvek sa poluglasom ispred glavnog naglaska: capitalist ['krepitglist].a!pg'rcit~s]. itd. prvom iIi drugom slogu: doctrinal ['d~ktrin~l. i recenice (Sentence Stress). To je polunaglasak (. usual [ju :3U~I]. Medutim. na drugom slogu: suppose [so'pouz].dvk'trin~l].): examination [ig. tree em slogu: employee ['ernploi'i].

. Tako u recenici: and Intonation) i nenaglasenih slogova u govornom naglasenih I should be glad if you would come in and see me next Saturday naglasci su rasporedeni na sledeci nacin : ai jud bi: 'glsed if ju: korn end 'si: mi: nekst 'ssetodi Iz te kombinacije naglasenih i nenaglasenih reci proizilazi ritam u ovoj reccnici. One mogu imati takode naglasak na drugorn slogu: ourselves [aug'sclvz]. ali je njihov uzajamni odnos veorna vazan. never 'neve never 'nevo "you" gave 'geiv gave • gerv . pokazne i upitne zamenice. pa je zbog toga i ritam nepravilan. b) RECENICNI NAGLASAK (Sentence S tress) Recenicni naglasak zavisi od vaznosti pojedinih reci u recenici. JU: 'buk i "book" je trebalo istaci i zato su one zadrzale svoje RITAM I INTONACIJA (Rhythm Ritam je smenjivanje jeziku. onda se naglasak kog razloga zelimo da naglasimo jednu te reci pojacava. intonacija se razlikuje od naglaska i ritma. a kod ostalih slabi: you fee pod- I al . gas stove ['g. pornocni glagoli (izuzev "to have". . itd. i najzad prilozi: What ['wot do you dju: think '9il)k of gV OJ the weather? 'weoo"] Medutim. utoliko je ona naglasenija. Ukoliko je jedna rec u recenici vaznija za njen smisao.Dvostruki naglasak pojavljuje sc kod onih slozenica koje imaju za prvi deo neki pridev iIi je druga rec od narocite vaznosti: good-looking ['gud'lukiI)]. potpuno naglaseni slogovi ne pojavljuju se u redovnim razmacima. koji je cesto nenaglasen iako se pojavljuje u jakom obliku hrev).. itd. tj. Prema tome.cs 'stouv]. second-hand ['sekgnd'hrend]. JU: that 'oret that oret book· 'buk book (sve reci su naglasene jednako) medutim I al (reci "never". Naglasavanje reci u prozi je potpuno nepravilno. U recenici su najvaznije reci imenice. U poeziji raspored naglasenih i nenaglasenih slogova je u osnovi pravilan. iako ponekad postoje razlike koje se pojavljuju da bi se razbila monotonija stiha. you . naglaske). pridevi. 26 . Intonacija obuhvata varijacije koje se pojavljuju u dizanju i spustanju glasa u povezanom razgovoru. kada iz hila u recenici.

razlikuju se d v a glavna oblika: jedan j a k i obIik. m ~n. U oznacavanju intonacije upotrebljavaju se sledeci znaei: / za podizanje glasa. govor uzbudenog liea i zatim normalan govor. za spustanje glasa. jer ona oznacava muzicku stranu u engleskom govornom jeziku. • • (spustanje glasa) Can • you • come / with • me? • / (podizanje glasa) JAKI I SLABI OBLICI (Strong and Weak Forms) Izvestan broj engleskih reci koje se cesto upotrebljavaju u svakodnevnom govoru imaju dva iIi vise izgovora. koji se. Broj bezvucnih glasova koji se pojavljuje u vezanom razgovoru je daleko manji u poredcnju sa zvucnim glasovima. naprotiv. Evo dva primera engleske intonacije receruce: v They • arrived • • yesterday -. onda je tok recenice ujednacen. zatim jedan iIi vise s 1 a b i h oblika.U delu recenice u kojem se pojavljuju bezvucni glasovi. od. Evo liste najcescih jakih i slabih glasova: a am an and as at but can could for from had Jaki oblik .">. i prema tome razlikujemo dva glavna dela u intonaciji: dizanjc i spustanje glasa. ne moze biti ni reci 0 intonaciji. pojavljuju u nenaglasenom delu reci iIi recenice i u sebi sadrze poluglasove. el rem ren rend rez ret bxt kren kud Slabi oblik ~ from bred fo : ~m. Kada se u recenici ne pojavljuje ni jedno ni drugo. Zato se intonacija pojavljuje sarno u zvucnim glasovima. f~ from hod. n ~nd ~z ~t bot kon. pa lako mozemo da UOCilTIO jasne razlike u vrstama intonacije. koji se obicno pojavijuje u naglasenorn delu reci iIi recenice i u sebi sadrzi potpun glas .. Uporedimo sarno reeitovanje. Uglavnom. kn kdd fb. U obicnorn govoru stalno se smenjuje visina glasova. d 27 . Razlika u upotrebi intonacije zavisi od okolnosti pod kojima je neka recenica izgovorena.

medutirn.Jaki oblik has have of shall should some than that them to us was itd. Zasto ne doruckujes. Hmren" i Hm~n". Full Point. INTERPUNKCIJA (Punctua tion) Znaci interpunkcije upotrebljavaju se radi lakseg citanja tekstova. Ustvari rec "man" pojavila se tu u jakom i slabom obliku.). koja se upotrebljava reci iIi recenica: In any case. Zapetom se ne odvajaju zavisne imenske i pridcvskc rccenice kad odreduju imcnicu.kmon.) (Full stop. My brother David. t ~S.). bocu treba napuniti. Inace se odvajaju zapetom isto kao i priloske zavisne reccnice. dinner. Yard (yd. isto tako zapeta mozc da zameni dve tacke u direktnom govoru. v S~l. oz. Ovo se narocito dogada kod drugog del a slozenica. koja se upotrebljava da pokaze zavrsetak recenice i za skracivanje reci: He never eats cakes. Tako reci "work" i "man" imaju svoj naglasak kad stoje samostalno Cwo . uzvikivanje. onda se naglasak druge reci gubi i ceo glas prelazi u poluglas ("re" = . ov. ~V. Why don't you take your breakfast.. 'mren).k. koga ste juce videli. dolazi na caj. (Jard/jd. u odvajanju 2) Zapeta C. the bottle should be filled. S woz m Nap 0 men a: Nekc druge reci kojc nisu u tako cestoj upotrebi mogu takode irnati juke i slabe oblike. ok prvi dec slozenice zadrzava naglasak i ceo glas: 'W~: k + 'mren d = 'wa. Moj brat David. tj. t~. Period). rucas.~"). pitanje i s1. is coming to tea. am.) (Comma). supper at a restaurant? i nabrajanju U svakom slucaju.) i ubacivanje sporcdnih mornenata U' osnovu pricanja (napr. however. Medutim. d som. sm odn Odt odm. navodi i s1. Zato je njihova uloga dvojaka: da na prvi pogled pokazu odnos raznih delova u recenici i da na vestacki nacin iskazu intonaciju recenice (napr. 1 V Srel Sud SAm 5ren oret oem tu: AS woz [od. zagradc. z hov. hrez hrev t)V Siabi oblik hoz. whom you saw yesterday. Znaci intcrpunkcije su: 1) Tacka C. 28 .) On nikad ne jede kolace. itd. kad se od njih napravi slozenica "workman". veceras u nekorn restoranu? Nap 0 men a: Kada se u nabrajanju pred poslednjom reci stavi "and" onda se ispred nje moze ali ne mora staviti zapeta .

. planina. And with him rises weeping". itd. Znak pitanja (?) (Question Mark). meseci. Povlaka (-) (Dash). M. Eton. Lady Hamilton. suzan. navoda iIi stiha: Mrs. mora i s1. itd. itd. P. Sekspir: "Zimska bajka". ") (Quotation Marks. Much Ado about Nothing. Scott phoned while you were out. "The marigold. Gospoda Skot je telefonirala dok ste bili napolju.). Lion. Pravilo glasi da se u naslovima vclikim slovima pisu svc vrstc reci izuzcv clana. skracenice (Mr. May. Oxford. that goes to bed with the sun. Znaci navoda (" . reka.. IVIy Lord. itd.). prkos. Osim toga vclikim slovima se pisu vlastita imena i pridevi napravljcni od njih (England-English). VELIKA SLOV A (Capitals) Velika slova 'pisu se na poeetku recenice. Shakespeare: "Winter's Tale". Easter. Inverted Commas). Zagrade ( ) (Brackets). uzvici (Oh! Alas!.). Fiction. She is coming at 6 o'clock. "That was your idea". "Majoran. imena gradova. He said. (George Street. 29 . Znak uzvika (!) (Exclamation Mark). Isto tako velikim slovima se pisu naslovi iIi ·pridevi koji oznacavaju pocast. pozorisnih dcIa.). Posebnu paznju treba obratiti na pisanje naslova bilo knjiga. itd. [ezera. sto sa suncern lcze.3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) 10) Dve taeke (:) (Colon). itd.) (Semicolon). dani u nedelji. Tacka i zap eta (. poglavlja iIi odcljaka u prozi. svecanosti : (Monday.) i licna zamenica "I". praznici. Ona ce doci u 6 sati.). Crtica (-) (Hyphen). predloga i sveza (The Ring and the Book.. Apostrof C) (Apostrophe). ulica. ujutru se budi" . pcsama.). titulu ili sluzbu nekog liea (Your Majesty. On jc rekao: "To je bila vasa ideja". personificirane reci (Truth. itd. i sa njim. William the Conqueror. muzikc.

I have long been travelling. Njena uloga se sastoji u imenovanju izvesne vrste stvari. oblik pojedinih engleskih reci nije dovoljan za odredivanje njihove vrste. Pogledaj onu vodenu pticu! U prvoj rccenici water je imenica. Njima se izrazava neka misao. U engleskom jeziku ne mozemo odrediti kakvu ulogu vrsi jedna rec u recenici i kojoj vrsti ona pripada. U sledecim primerima: This is a long journey. Vee dugo putujem. zalivati). kako se kod izucavanja jezika prvenstveno bavimo rccima. Medutim. odnosno svrstavanja u odredcne grupe. I water the flowers in my garden. pokazujuci na kakvu se vrstu ptice misli. u drugoj recenici to je glagol to water (polivati. odnos i sl. Ovo je dugo putovanje. svojstvo. rec long vrsi tri razne uloge u ovim recenicama: a) to je pridev (dug) koji oznacava rec journey. postavlja pitanje klasifikacije. radnja. i najzad. jer oznacava izvesnu radnju. Look at that water bird! Voda je imala rdav ukus. vee je kod razlikovanja odlucujuca uloga koju ta rec vrsi u recenici. ime.DRUGI DEO MORFOLOGIJ A (OBLICI) I SINT AKSA (Morphology (Forms) and Syntax) VRSTE REel (Word Classes) Recirna se nazivaju sastavni delovi recenice. njihovim oblicima. 30 . Zalivam cvece u mom vrtu. Evo primera: The water had a bad taste. Razlog je u tome sto jedna ista engleska rec moze vrsiti jednu ulogu u jednoj i sasvim razlicitu ulogu u drugoj recenici. u trecoj recenici water (vodeni) je pridev koji upotpunjuje znacenje imenice bird. Ceznem za odrnorom. b) to je prilog (dugo) koji upotpunjava glagolski oblik have been travelling. To znaci. i najzad to je glagol (zudeti). I long for rest. izgovorom i odnosom zato se radi lakseg razlikovanja. dok ne izvrsimo njenu analizu.

glase: 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) Imenice (Nouns iIi Substantives) Pridevi (Adjectives) Zamenice (Pronouns) Glagoli (Verbs) Prilozi (Adverbs) Predlozi (Prepositions) Sveze (Conjunctions) Uzvici (Interjections iIi Exclamations). Nap 0 men a: Brojevi (Numbers) se u engleskom jeziku smatraju kolicinskim pridevima. za koje su u lingvistickoj termi nologiji ustanovljena uobicajena imena. u engleskom jeziku reci takode delimo na 0 sam vrsta. U ovoj knjizi brojevi su obradeni posebno. gde se oni smatraju posebnom vrstom reci. 31 . iIi se drukcije nazivaju "delovi govora". s obzirom na uobicajenu podelu u nasem jeziku. Te vrste reci. a ne oblika.Na osnovu uloge reci u recenici.

energy (snaga. mesto iIi predmet: England. whiteness (belina). the Adriatic. Zbog toga sto te reci imenuju razne predmete i liea.). Zbirne imenice obicno dolaze sa giagolom u jcdnini kad oznacavaju neku eelinu. Tako su imenice watch (sat). Medutim. .IMENICE (Nouns or Substantives) Vrste reci kojima se oznacava ime nekog predmeta. forest (suma). generosity (plemenitost). Ove se imenice uvek pisu velikim siovima. meat-meso. one se nazivaju imcmcama. Mary. Nap 0 melt a: Posebna vrsta zajednickih imenica su gradivne imenice (Material Nouns) kojc pokazuju od cega jc nesto napravljeno (wood-drvo. Mount Everest. wool-vuna. encrgija). Iica. Jovan je video jabuku na zemlju.. itd. leaves (lisco). itd. a ground je ime mesta na koje je jabuka pala. irnena zajednicka za izvcsnu vrstu predrneta. 32 . grad.. itd. itd. family (porodiea). 3) Zbirne imenice (Collective Nouns). kako pada John je ime jednog lica. mesta. koje oznacavaju neko stanje. coveka. stanja ili radnje nazivaju se i men i e a m a. happiness (sreca). i mogu se odnositi na bilo koji sat. . Tako u sledccern primeru: John saw an apple fall to the ground. town (grad). kojima se imenuje jedno odredeno lice.) 4) Misaone imenice (Abstract Nouns). Belgrade. kad se misli na svaku jedinku te eeline poscbno. team (momcad). apple je imc vrste voca.. svojstvo iIi osecanje i ne odnose se na predmete koji se mogu dodirnuti iIi vidcti: attention ~paznja). kojima se imenuje izvestan broj stvari uzetih kao celina: herd (stado). . [!ODELA I U engleskom jeziku postoje cetiri vrste imenica: 1) Zajednicke imenice (Common Nouns) koje oznacavaju predmete iIi lica iste grupe iIi vrstc. 2) Osobene ili vlastite imenice (Proper Nouns). svojstva. itd. man (covek). onda je giagol u mnozini : The public is requested The audience are requested (U drugom Javnost se umoljava Gledaoci se umoljavaju se primeru misii na svakog gledaoea pojedinacno. lica i s1.

(prefiksa) good (do bar) wrong (pogresan) poor (siromasan) rich (bogat) c) Pomocu predmetaka mortality (smrtnost) ability (sposobnost) change (promena) fortune (sreca) free (slobodan) neighbour (sused) dark (taman) laugh (smejati se) 3 Gramatika engieskog iezika i dometaka (sufiksa): immortality (besmrtnost) inability (nesposobnost) interchange (razmena) misfortune (nesreca) freedom (sloboda) neighbourhood (susedstvo) darkness (tama) laughter (smeh). posluzicerno se tzv. itd. To se najbolje vidi kod pravljenja imenica. glagolskom imenicom. b) Preobracanjem Pridev prideva u imenicu: Imenica "a good (dobro) a wrong (nepravda) the poor (sirotinja) the rich (bogati). itd. koja se pravi dodavanjem nastavka -iog na neodredeni nacin glagola: to last (trajati) . One mogu da se prave od glagola bez ikakve promene. glagol moze postati ad imenice na isti nacin: Najcesce i najkarakteristicnije pravljenje imenica je jednostavno preobracan]e vrsta reci. ali treba takode biti obazriv. Preporucljivo je u svakom sumnjivom slucaju konsultovati se sa recnikom: to last (trajati): imenica od ovoga glagola ne postoji. iIi obratno.. vee se njime daje puna sloboda izraza u raznim vido . Mcdutim. itd. kod onih glagola koji nemaju odgovarajucu imenicu. Ono se vrsi na sledeci nacin: I a) Preobracanjem Glagol to to to to visit walk love turn glagola u imenicu: Imenica a visit (poseta) a walk (setnja) the love (ljubav) the turn (okret). itd. Oblik ne sluzi za odredivanje vrste reci.OBLICI Otstranjivanjem svih vrsta nastavaka u engleskom jeziku je omoguceno slobodnije i svestranije primenjivanje reci. (posetiti) (setati) (voleti) (okrenuti) Mnogobrojni su primeri ovakvog nacina pravljenja imenica i nabrajanje daleko bi nas odvelo. 33 .last-ing (trajanje). itd. virna i okolnostima. itd. Zato se ovim nacinom treba koristiti sto cesee.

pridevi iIi gIagoIi u isto vreme. Medutim. way-out (izIaz). Tako se neke slozenice prave stavIjanjem jedne imenice ispred druge imenice. (tri penija). itd. step-father (ocuh). itd. onda dobijamo slozenice u pravom smislu reci. itd. headache (gIavoboIja). d) stavIjanjem glagola ispred imenice: (skroviste). e) stavIjanjem (uzbuna. itd. pravIjenje slozenica je prilicno skuceno i sam nacin izvodenja je upucen ugIavnorn jednim pravcem. 34 . koji imaju svoje potpuno znacenje i rnogu da rnenjaju ulogu. son-in-law (zet). buna). itd. outlet (izlaz). ili prideva ispred imenice ili pak stavljanjem predloga posle imenice. tj. glagola ispred priloga: breakfast drawback (dorucak). creephole shakeup f) stavIjanjem glagolskog priloga vremena sadasnjeg ispred imenice: livingroom (dnevna soba). g) stavIjanjem priloga ispred iIi iza imenica: by-word (uzrecica). da budu. usled ogranicenosti znacenja i upotrebe predmetaka i dometaka. triangle (trougao). looking-glass (ogledalo). looker-on (posmatrac). fortnight c) sta vIjanjem dveju imenica tako da prva oznacava drugu koja je glavni sastavni deo slozenice: man-servant (sluga). razlikuju se tri vrste slozenica: (glavoboIja). itd. slozene reci koje imaju svoje sopstveno znacenje stvoreno pornocu ujedinjavanja znacenja sastavnih delova. writing-table (pisaci sto). Slaganje moze biti raznovrsno u pogledu vrsta reci i polozaja sastavnih delova slozenice. itd. itd. naprimer. post office (posta). b) stavIjanjern broja ispred imenice: threepence (petnaest dana). PravIjenje slozenih imenica je vrIo cest slucaj u engleskom jeziku. (smctnja). commander-in-chief (vrhovni komandant). Evo nekoliko nacina pornocu kojih se prave slozenice: a) stavIjanjem prideva ispred imenice: lowland (nizija). itd. bez ikakvog vanja: post office (posta). prideve iIi zamenice). whitewash (krec).SLOZENICE (Compound Nouns) PravIjenjern irnenica pornocu dornetaka i predrnetaka dobija se sarno jedna vrsta slozenica. h) stavIjanjcm predloga ispred imenice iii izmedu dveju imenica: fatherin-law (tast). tj. Kada u sluzbu predmetaka i dometaka uvedemo razne vrste reci (gIagoIe iIi imenice. stronghold (uporiste). povezikoje se pisu kao jedna ree : headache Po nacinu a) slozenice pisanja b) slozenice ciji su sastavni delovi rastavljeni crticom: c) slozenice ciji se sastavni delovi pisu odvojeno. imenice. koji nemaju osobine drugih engleskih reci. i) stavljanjem predloga ispred glagola: income (prihod). cutpurse (dzeparos).

pencil (oIovka). nernacki. Tako je u nemackom rcc das Madchen (devojcica) srednjeg roda samo zato jer ispred nje stoji das .odredcni clan za srcdnji rod.ROD IMENICA (Noun Gender) U izvesnim slucajevima engleski jezik se smatra tezim od ovog iIi onog jezika. he is ill the next room. rod imeniea u engieskom jeziku je log i c k i iIi p r i rod n i i odredivanjc roda vrsi se na sledeci nacin: 1) Muskeg roda (Masculine Gender) su svc imeniee koje oznacavaju muska ziva bica : son (sin). gramaticki. tokom vremena izgubili su se nastavei i nestalo je grarnaticke razlike rodova. itd. a ove drugc ne pripadaju ni jednom od tih rodova. 2) Zenskog roda (Feminine Gender) su sve imeniee koje oznacavaju zenska ziva bica : girl (devojka). friend (prijatcIj). rcc nauta je imcniea zenskog roda iako ona oznacava mornara . sheep (ovca). hostess (dornacica). poet (pesnik). knife (noz) su imcnice koje pretstavljaju predmete. 0 sobi. itd. odreduje se rod i u srpskom jeziku. vlastitom imenu i po smisIu: My friend will be hack 50011. wife (supruga). U latinskom jeziku. neighbour (sused). kao. 4) Zajednickog roda (Common Gender) su sve imeniee kod kojih se ne vidi da Ii se radi 0 lieu muskeg iIi zenskog roda: child (dete) ne znamo da Ii jc decak ili devojcica. table (sto). girl (devojka) su irneniee koje prosto slucajno prctstavljaju liea razlicitog pola. Slicno je i u nernackom i franeuskom jeziku gde se rod oznacava odredenim iIi neodredenim clanom. Zbog toga je u englcskom jeziku ncrnoguce odrediti rod imeniee pornocu prideva iIi clana koji stoje uz nju. person (lice). money (novae). U staroengleskom jeziku postojala jc takode ista razlika gramatickog roda. tj. Reci spoon (kasika). pa su logicno srednjeg roda. 3) Srednjeg roda (Neuter Gender) su sve imenice koje oznacavaju zivotinjc i predrnctc bez zivota. U savrernenom engleskom jeziku reci sailor (mornar). Zbog toga su one prvc muskeg iIi zenskog roda. (U ovoj recenici zameniea 3* Moj prijatelj je u drugoj on ce se vratiti uskoro. Mcdutirn. bcz pola: knife (noz). itd.lice muskeg roda. mother (majka). motor-car (autornobil). he pokazuje da se radi lieu muskeg roda) 35 . daughter (cerka). parent (roditelj). house (kuca). srpski i mnogi drugi jeziei imaju tzv. zenskog i srednjeg roda. u pitanju roda imeniea on je laksi od vecine stranih jezika. nego i kod prideva. Njihov rod se odreduje po zameniei. father (otae). lamb (jagnje). To dolazi otuda sto engleske reci ne dobijaju nastavke i rod se ne odreduje prema obliku nego prema znacenju reci. Medutim. brother (brat). u franeuskom jeziku. sister (sestra). Kao 5tO je poznato latinski. naprimer. Naprotiv. ne samo kod imeniea. tj. Isto tako postojale su i deklinaeije kod imeniea muskeg. itd. Na isti takav nacin. francuski. Ovakvo odredivanje roda imeniea je zbog nastavka a koji u latinskom jeziku oznacava imeniee zenskog roda. grarnaticki rod. naprimer. husband (suprug).

silno. wind (vetar). covek koji se ne bavi moreplovstvom kad do de u neku luku kaze : Look at that ship over there! It is very tall. ona je A cat can see its way in the dark. earth (zemlja). sun (sunee). Tako reci ship (brod). Ovo pravilo se odnosi na masine svih vrsta. a sve visoke. masinista 0 svojoj lokomotivi iIi pak pekar 0 svojoj peci. Isti slucaj je sa zivotinjama kad ih posmatramo kao biolosku vrstu i nismo za njih licno zainteresovani. vee prema polu muskeg ili zcnskog roda: Macka vidi put u mraku. beauty (lepota). table. Odredivanje se vrsi na taj nacin sto su sve male. itd. itd. love (ljubav). Pogledaj moju ladu! Ona je velika. b) Sve zajednicke c) U bas nama su zivotinje muskeg iii zenskog roda. iIi pilot koji su za njih licno zainteresovani jer s njima stalno rukuju i vode svakodnevnu brigu. onda imeniee koje ih oznacavaju nisu vise srednjeg roda. moze dovesti do toga da ona postane zenskog roda. itd. hope (nada). umilno. kada smo licno zainteresovani za neku zivotinju (napr.: nejako iii slabo. pen. i misaone imeniee srednjeg roda koje oznacavaju nesto mocno. sofer 0 svojoj masini. Zaista volim svoje mace. masinist. (Ime John.) MENJANJE RODA Ranije je receno da se stvari smatraju imenieama srednjeg roda (street. hvaleci se: Look at my ship! She is tall. bilo da mornar govori 0 svom brodu. Do promene roda dolazi takode usled personifikaeije. pilot 0 svom avionu. elephant (slon). vrlo velika. sednom stanu. Isti je slucaj kod nezivih stvari kad za njih pokazujemo licno interesovanje. tj. njeno krzno je veoma meko. Prilikom promene roda treba se drzati sledcceg pravila: licni interes za jednu stvar koja je ncziva. flattery (laskanje). itd. kao i zameniea he pokazuju rod liea 0 kom se govori. neumitno i jako. sitne i slabe zivotinje zenskog. Naprimer. krupne i sname zivotinje muskeg roda: Muskl rod: lion (lav) . hail (grad). bull (bik). Medutim. mornar ce reci. itd. aeroplane (avion). Pogledaj onu ladu tamo. I do love my pussy. Zenski rod: lamb (jagnje) mouse (mis). Prilikom promene roda treba se drzati sledecih praviIa: a) Sve zajednicke imenice srednjcg roda koje znace nesto nemo. postaju imenice zenskog roda: honour (cast). i druge slicne imeniee srednjeg roda postaju zenskog roda ako ih upotrebljava mornar. war (rat). moon (mesee). postaju imenice muskeg roda: death (smrt). car (auto). Medutim. her coat is very soft. i prema tome srednjeg roda.). kad nezivim stvarirna iii apstraktnim pojmovima dajemo oblike iii osobine zivih bica. za macku iIi psa koje drzimo u kuci). 36 . calf (tele). machine (masina).John is my neighbour and he lives next Jovan je moj sused i zivi u sudoor.

zemalja i unlverziteta su imenice zenskog roda. for it is surrounded with sea. ali: England entered the war. tj. onda su ove imenice opet srednjeg roda: England is a naval country. a ne misli se iskljucivo na njihovo stanovnistvo. muski iIi zenski rod se odreduje stavljanjem imenice iIi zamenice ispred iIi iza njc: Zajednicki rod Muski rod boy friend (prijatelj. Engleska je usla u rat iako nije bila spremna. ODREDJIV ANJE RODA 1) Kod imenica zajcdnickog roda. though she was not prepared for it. Engleska je pomorska zemlja. draga) woman-servant (sluzavka) servant-woman (sluzavka) maid-servant (sluzavka) she-goat (koza). 3) Odrcdivanje roda se moze vrsiti tako da se ispred iIi iza imenice stavi druga irnenica iIi zamenica: Muskl rod doctor (lckar) teacher (nastavnik) Zenski rod lady-doctor nekarka) 'woman-doctor (Ickarka) lady-teacher (nastavnica) woman-teacher (nasta vnica) 37 . Zenski rod girl friend (prijateIjica. oznacavaju muski friend (prijatelj) servant (sluga) goat (koza) 2) Najcesci je slucaj da razliciti zenski rod: Musk! rod man (covek) boy (decak) son (sin) grand-son (unuk) father (otac) grand-father (deda) father-in-law (tast) brother (brat) brother-in-law (zet) uncle (ujak) bride-groom (rnladozenja) oblici imenica i Zenski rod woman (zcna) girl (devojka) daughter (cer ka) grand-daughter (unuka) mother (majka) grand-mother (baka) mother-in-law (tasta) sister (sestra) sister-in-law (snaja) aunt (ujna) bride (nevesta) itd. imena gradova. jer je okruzena nlorem. imenica kod kojih nije odreden pol. Medutim. kad se 0 gradovima i zemljama govori u geografskom smislu. itd. a imena reka muskeg roda.d) Po pravilu. itd. dragan) man-servant (sluga) servant-man (sluga) he-goat (jarac) dragi.

dodavanjem raznih nastavaka: moze dobiti a) Dodavanjem nastavka -ess na imenice muskeg roda: Muski rod host (domacin) poet (pesnik) prince (princ) waiter (kelner) manager (upravnik) actor (glurnac) negro (crnac) count (vojvoda) heir (naslednik) Zenski rod hostess (dornacica) poetess (pesnikinja) princess (princeza) waitress (kelnerica) manageress (upravnica) actress (glumica) negress (crnkinja) countess (vojvotkinja) heiress (naslednica). 38 Zenski rod sultana (sultanija) vixen (lisica) signora (gospoda) belle (lcpotica) infanta (princcza) itd. c) Dodavanjem nastavka Zenski rod heroine (junakinja) landgravine (vlastelinka) czarine (carica) itd. . d) Dodavanjem raznih nastavaka Zenski rod testatrix (zavestateljka) executrix (izvrsiteljka) prosecutrix (tuzilja) itd. lady-teacher (nastavnica) woman-servant (sluzavka) maid-servant (sluzavka) servant-woman (sluzavka) servant-girl. na imenice muskeg roda: Muski rod sultan (sultan) fox (lisac) signor (gospodin) beau (lepotan) infante (princ) itd. itd. itd.male teacher (nastavnik) man-servant (sluga) servant-man (sluga) he-cat (macak) cock-sparrow (vrabac). maid (sluzavka) she-cat (rnacka) hen-sparrow (vrabica). -trix na imenicu muskeg roda: Muski rod testator (zavestac) executor (izvrsitelj) prosecutor (tuzilac) itd. 4) Rod se takode itd. -ine na imenicu muskeg rod a : b) Dodavanjem nastavka Muski rod hero (junak) landgrave (vlastelin) czar (car) itd.

predlogom of i imenicom the hand). u engleskom se upotrebljava "predlog imenica ": + The quickness of the hand deceives the eye. ali: No man can do that. uvek su muskeg roda: Englishman (Englez). Tako u recenici: Father has bought a new house. raznovrsnim i bogatim izrazima svojstvenim engleskom jeziku. ZNACENJE PADEZI (Cases) U engleskom jeziku padezi delirnicno zavise od promena nastavaka koje imenice dobijaju prema svrsi za koju su upotrebljeni u recenici. i zbog toga je u cetvrtom padezu koji uvek dolazi posle glagola. treci i sesti padez. onda uvek oznacava rod imenice: a man-servant (sluga). Medutim. recenicnim naglaskom i intonacijom. itd. Frenchman (Francuz). pomocnirn glagolima. Taj gramaticki odnos izrazava se stalnim redom reci u recenici. onda njeno znacenje zavisi od polozaja. ali: All men must die. Tamo je bio covek i zena: Niko to ne moze da ucini. a new house je direktni predmet glagolskog oblika has bought. padez ce najcesce zavisiti od g ram atic k 0 god nos a u kome jedna imenica stoji prema nekoj drugoj reci u recenici. posto je najcesci slucaj da engleske imenice ne dobijaju nastavke i prema tome ne menjaju se u padezima. charwoman (nadnicar. kao: stateman. statewoman (drzavnik drzavnica). Otac je kupio novu kucu. Medutim. itd. madman (ludak). Kad odraste i postane covek. Medutim. (of the hand je drugi padez izrazen Brzina ruke obmanjuje oko. imenica father je podmet i zbog toga je u prvom padezu koji stoji ispred glagola. kad je u drugom dclu slozenice. Ipak kod nekih slozenica postoje posebne reci.zivotinja stitih imena ispred imenica: Muski rod billy-goat (jarac) tom-cat (macer) jack-ass (magarac) itd. Za drugi. Bila je govornik narocitih osobina. Kad je imenica man sastavni deo slozenice. Kad stoji u prvom delu slozenice. kao i slozenice koje oznacavaju narodnost. Svi su ljudi smrtni. imenice nobleman (plemic). onda se moze upotrebiti za oba rod a : She was a spokesman of special qualities. 39 . koji u nasem jeziku imaju posebne nastavke. upotrebom predloga. kinsman (rodak). Irishman (Irac). e) Kod dornacih ponekad se rod odreduje stavljanjem vla- Zenski rod nanny-goat (koza) tib-cat (macka) jenny-ass (magarica) itd. Najzad postoje i takve slozenice (kao footman) koje nemaju odgovarajuceg oblika za suprotn i rod. Nap 0 men a: Imenica man ima dvojak smisao: a) da oznaci lice muskeg roda: i b) Ijudsko bice uopste bez obzira na pol: When he grows lip to be a man. nadnicarka).. itd. charman. There were a man and a woman there.

OBLICI . a u drugoj 40 . (to your son je treci padez izrazen predlogom to i imenicom son) The pupil wrote with a pencil. Is the fountain-pen in the box? U prvoj recenici .iza gIagoia. Nalivpcro je u kutiji. Dak je pisao olovkom. ima ulogu podmeta. ali su ipak najcesci. (with a pencil je sesti padez izrazen pomocu predloga with i imenice a pencil). Taj covek dobro peva.potvrdnoj upitnoj . the of the to the the with the pens pens pens pens pens I UPOTREBA I PRVI PADEZ (Nominative) ILl NOMINATIV Imenica je u prvom padezu kad vrsi ulogu podmeta u recenici. Tada moze da dode ispred gIagola (potvrdna recenica) iIi iza gIagola (upitna recenica) : That man sings well. dok ostali padezi dolaze bez predloga.(S peri rna) I 1 padez (Nominative) 2 3 4 6 padez padez padez padez (Genitive) (Dative) (Accusative) (Instrumental) I pen pen pen pen pen I. zato je ta imenica u prvom padezu. with za sesti padez). I Promena imenica po padezlma izgleda ovako: Promena imenica sa neodredenim clanom a pen (pens): Jednina a of a to a a with a pen pen pen pen pen (Singular) (pero) (pera) I Padez (Case) 1 padez (Nominative) 2 padez (Genitive) 3 padez (Dative) 4 padez (Accusative) 6 padez (Instrumental) Mnozina pens of pens to pens pens with pens (Plural) (peru) (pero) (sa perorn) (pera) (pera) (perima) (pera) (s perima) Promena imenica sa odredenim clanom the pen (the pens): Padez (Case) Jednina the of the to the the with the (Singular) (pero) (pera) (peru) (pero) (s perom) 1 Mnozina (Plural) (pera) (pera) (peri rna) (pero) .The postman gave a letter to your son. man (covek) vrsi tu radnju. The fountain-pen is in the box. Je Ii nalivpero u kutiji? imenica je ispred glagola. tj. to za treci iIi sedmi. Ovo ne moraju da budu jedini predlozi koji se upotrebijavaju za pravijenje padeza. Glagoiski oblik sings izrazava radnju pevanja. Prema tome jedan od najcescih nacina menjanja padeza jeste stavljanje predloga ispred imenice (of za drugi. Postar je dao pismo vasem smu.

itd. tj. nastavak germanskog genitiva se dodaje na posIednju rec: the Duke of Windsor's castle (dvorac vojvode od Vindzora). 2) G e r man ski g e nit i v (saksonski iIi prisvojni genitiv) se pravi dodavanjem apostrofa (') i slova s ('s) na imeniee. a ne zbi rno. itd. DRUGI PADEZ ILl GENITIV Postoje dye vrste drugog padeza u engleskom jeziku: rom a n ski i g e r man ski g e nit i v. the actresses' parts (uloge glumiea). itd. the blind's sufferings (patnjc slepca). b) od gradivnih iIi kolicinskih imeniea koje oznacavaju meru iIi tezinu . tj. was here last week. kad se te imeniee uzimaju u smislu pojedinca. (Genitive) Gosp. Kad se imenica vee zavrsava na s.Kad je imeniea u apozieiji. the sufferings of the blind (patnje slepih). the sister's house rOd 'sistoz haus]. pa cak i na one koje se zavrsavaju na s: the boy's football (decakov futbaI). drugi iz germanskih. ovde prosle nedelje. vrsi ulogu dodatka takode da stoji u prvom padezu: podmetu. itd. a yard of ribbon (jard vrpee). Prvi vodi porcklo iz romanskih jezika. drvodeIja. Ovaj genitiv se pravi: a) od imeniea kojc oznacavaju predmete: the leg of the chair (noga stoli ee). itd. Germanski genitiv imeniea u mnozini se pravi dodavanjem samo apostrofa ('): the boys' footballs (decakovi futbali). 41 . the page of the book (strana knjige). the wall of the house (zid kuce). the month of August (mesec avgust). onda se nastavak ('s) cita iz: an actress's part [an 'rektrisiz pa :t]. Brown. my aunt's skirt [mai a :nts sko :t]. an actress's part (gIumicina uIoga). Kad se neka titula sastoji od vise reci. Medutim. itd. pravi se stavljanjem predloga of ispred imeniee u prvom padezu : of the book (knjige). kod nepravilne mnozine. Medutim. Braun. I) Rom a n ski g e nit i v. itd. the carpenter. itd. itd. onda moze bio je Mr. opet se dodaje apostrof sa slovom s ('s): the child's arm (detetova ruka). onda se upotrebljava gerrnanski genitiv: the native's return (povratak dornoroea). kod imenica koje nemaju nastavak s za mnozinu. the Lakes of Plitvice (Plitvicka jezera). the children's arms (decje ruke). ili kako se jos zove predloski genitiv. a pound of sugar (funta sccera). zatim posle reci month (mesee) i geografskih izraza iza kojih dolaze osobne imenice: the twelfth of January (dvanaesti januar). d) posle rednih brojeva. Ovaj nastavak za gcrmanski genitiv ('s) cita se isto kao i nastavak kod imeniea u rnnozini (s): the boy's football rOd boiz 'futbo :1]. c) od pridevskih imeniea (imeniea postalih od prideva) sa zbirnim znacenjem: the return of the native (povratak domorodaca). itd. itd. itd.

tezinu ili s1. a cetvrti u direktnom prcdmetu. Nap 0 men a: Trcba obratiti paznju na slcdeca znacenja genitiva: a) a photo of John (Jovanova slika . itd. on zajedno sa cctvrtirn padezorn sacinjava tzv. vrednost. Ermin's (hotel)? Idem kod moje sestre (njenoj kuci). c) posle pokaznih pride va : thatfriend of my brother's (taj prijateIj moga brata). b) posle brojeva: three friends of my brother's (tri prijatelja moga brata).on ju je snimio). itd. uz germanski genitiv se mogu upotrebiti iii izostaviti. itd. is very frequent in England (Ime rornansijera Pristlija cesto se srece u Engleskoj). day. Dvostruki genitiv upotrebljava se: a) posle neodredenog clana : afriend of my brother's (jedan od prijatelja moga brata). tomorrow. Jeste Ii kupili to kod pckara? Stanujete Ii u Sent Errninu? 3) Dvostruki genitiv (Double Genitive) se pojavijuje kao kombinacija romanskog i germanskog. itd. TREeI PADEZ ILl DATIV (Dative) Treci padez ili dativ oznacava stvar iIi lice kome je nesto ucinjeno iIi kome se nesto daje. hospital. itd. a day's work (dnevni posao). a pound's worth (vrednost funte). padez u kome se nalazi predmet u recenici. week. c) John'« photo (Jovanova slika . itd. hotel.) Dala sam decaku loptu. c) u izrazima koji oznacavaju udaljenost. theatre. onda treci padez (indircktni predmet) dolazi ispred cetvrtog padeza (direktnog predmeta): I gave the boy a ball. onda se na apoziciju dodaje nastavak 's : Priestley.). + dir. month. predmetni iii objektski padez (Objective case). the boy's arm (decakova ruka).Ako se uz podmet u recenici nade apozicija. Nap 0 men a: Reci house. itd. church.) (4 pad. shop. To se desava onda kada lice poseduje neku od pomenutih stvari. tomorrow's newspaper (sutrasnje novine). the novelist's name.): an hour's journey (put od jednog sata). yesterday. the ship's crew (posada broda).: a cable's length (duzina kabIa). Treci padez dolazi u indirektnom. Germanski genitiv se pravi od sledecih imenica: a) od imenica koje oznacavaju Ijudsko bice iIi od personificiranih pojmova: the man's advice (covekov savet). (3 pad. (indir. Kada se u reccnici pojave oba prcdmeta. b od imenica koje oznacavaju vreme (hour.njcgovo vlasnistvo). tj.pretstavJja njega). Obicno se izostavljaju jer se njihov smisao podrazumeva: I am going to my sister's (house). itd. b) a photo of John's (Jovanova slika . Did you buy it at the baker's (shop)? Are you staying at the St. zatirn od vremenskih priloga (today.) 42 . itd.

suggest.' will you sing me a song? Pisao sam mu pismo. padez: sing (pevati).: He related a strange story to him. kad se posle treccg padeza nade u recenici onda se ne pojavljuje predlog to ispred njega: I wrote him a letter. will you sing to me? Pisao sam mu . U kratkim pitanjima ostane na pocetku. Medutim. hocete Ii mi otpevati jednu pesmu? 43 . yield. predmet) bilo koja druga zamenica sarno ne zamenica it. I wrote to him. speak. surrender. (dir. she was reading me a book. kad je indirektni to mora stajati ispred nje: predmet Gde je Iopta? Dala sam mu je. Gde je lopta? Dala sam je decaku. a predlog to na kraju: Who did you send it to? Which girl were you speaking to? Kome ste ga poslali? Sa kojom ste devojkom varali? write (pisati). onda on dolazi ispred treceg padeza (indirektnog predmeta) koji sada mora da stoji sa predlogom to: 1 gave a ball to the boy. stajati sa predlogom to. (4 pad.) Dala sam Ioptu decaku. Ispricao mu je neobicnu upitna zamenica b) ispred who i which.' she was reading to mz . predmeta) stoji predlog to bez obzira da Ii je on imenica iIi zamenica: Send them to us. porekla): refer. itd. padez) imenica.) + indir. repeat. hocete Ii mi peva ti? cctvrti padez. obicno Predlog to se jos pojavljuje ispred treccg padeza: a) kad stoji sa nekim gIagoIima (vecinorn francuskog relate. onda je direktni ispred indirektnog predmeta koji moze. citala mi je knjigu . ispred treceg padeza (indir. Ipak je oblik sa predlogorn cesci: Where is the ball? I gave it to him. Posalji ih k nama. ali ne mora.) (3 pad. I gave it him (retko). a indirektni predmet neka druga zamenica. razgoali c) kad stoji sa glagolima kad iza njih ne dolazi cetvrti read (citati). Send her to my sister. pricu. citala mi je. Kada je direktni predmet licna zamenica it. say.Medutim. kad zelimo da naglasimo cetvrti padez (direktni predmet). Where is the ball? I gave it to the boy. onda predlog (3. Medutim. Posalji je mojoj sestri. Kad je cetvrtl padez (dir.

dok dvojina iIi dual uopste ne postoji. vee i po nizu pravila. su ga za svoga vodu. pad. kad direktni (4. pad..) posle neprelaznih giagoIa: He lived ten years (vreme). to se desa va: a) posle prideva: It is impossible for him to come. prostora. (Accusative) ILl AKUZATIV Postoji nekoliko slucajeva kad imenica dolazi u cetvrtom a) kad je direktni predmet glagola: The man rode a fine horse. e) kad je priloski cetvrti padez (vremena. direktnog objekta vidi objasnjenja nacinorn obraden je poscbno. sine! OZINMNA IMENICA (Plural of Nouns) Engleski jezik ima dva broja: jed n i n u (Singular) i m n 0 Z i n u (Plural). kraiju. Pesacili smo cetiri miIje. PETI PADEZ ILl VOKATIV (Vocative) Peti padez ili vokativ sluzi za obracanje Leave me. imenicom iIi zamenicom u glavu Pobunjenici su odrubili Carlsu I. On zavisi od mene. c) kad je u apoziciji sa nekom drugom cetvrtom padezu: The rebels beheaded Charles I. my son! ili pozivanje: Ostavi me. preIaznim glagolima: Izabrali padezu: Covek je jahao lepog konja. itd. We walked four miles (prostor). procure (snabdeti). itd. the king. Ziveo je deset godina. 44 .) stoji ispred indirektnog predmeta (3.Predlog for se u nekim slucajevima pojavijuje ispred treceg padeza umesto to. b) posle glagola buy (kupiti). itd. Nemoguce mu je da dode. tezine. b) kad sluzi kao dodatak They made him their leader. Nap 0 men a: Za primenu Cetvrti padez sa neodredenim kolicine. preglasavanja i sl. izuzetaka. data za treci padez. d) kad je predmet nekog predloga: He depends on me. get (nabaviti).. CETVRTI PADEZ Nabavila mi je nov kaput. Mnozina imenica se ne pravi sarno na jedan opsti nacin. purchase (kupiti).): She got a new coat for me.

Iz gornjih primera se vidi da se nastavak za mnozinu -s nekad izgovara kao sto se pise. .broj brush [brxj] .crkve pages [peidjrz] .krevet an egg [on eg] . f. d3.gubici sizes [saiziz] .)g]. itd.crkva page [peidj] .suza.strana box [boks] .kutija Mnofina losses [lostz] .slika the star [sta :] . Na isti nacin nastaje povecanje slogova kod trosloznih i visesloznih imenica u mnozini.brojevi brushes [br AI iz] .cetka garage [' grera :3] . dok odredeni the dolazi kako s irnenicama u jednini tako i u mnozini.poz. Pravilo glasi: a) posle zvucnih suglasnika b. cars [ka :z] . lamps [Iremps] .knjiga the picture ['piktI~] . p.kola. a tear [tio] . posle kojih je tesko izgovoriti sam glas z. n.svetiljka.suze. d. ks. k. komad a day [dei] . Ovaj nacin pravljenja mnozine obicno sc upotrebljava kod onih imenica koje zavrsavaju jedninu jednim od sledecih glasova: s. r.dani storeys ['stCJ:riz] . koji se izgovara kao vrlo kratko iz. rec box kad oznacava jedninu jednoslozna.Po opstem pravilu mnozina na imenicu u jednini: imenica pravi se dodavanjem nastavka -s Jednina a bed [~ bed] . an ne dolazi sa imenicama u mnozini.poz.pas. itd.gu bi tak size [saiz] .ulice books [buks] .knjige the pictures ['piktJ~z] .strane boxes [boksiz] . I. 45 .garaze churches [tJ~ :tIiz] . itd. g. Ako se imenica u jcdnini zavrsava na muklo e onda se ovaj glas gubi i dodaje nastavak -es: Glas s z I tI 3 d3 ks a a a a a a a Jednina loss [ICJs]. Dok je. z. Drugo pravilo za pravljenjc mnozine imenica u engleskom jeziku je dodavanje nastavka -es. naprirner. 0 Nap Imenicama koje se u jednini zavrsavaju na y a ispred njega se nalazi samoglasnik. th.garaza church [tI~:tJ] . c) nastavak za mnozinu -s izgovara se posle bezvucnih suglasnika s.kola. dodaje se u mnozini nastavak -s.jaje a street [stri :t] . 3. t].zvczde Nap 0 men a: Neodredeni clan.zvczda Mnofina beds [bedz] . h. I. koji se izgovara kao z: Jednina a play [plei] . u mnozini jc postala dvoslozna boxes [boksiz]. w. 2) Kod pravljenja mnozinc s se menja u izgovoru reci u korenu sarno kod imenice house (haus).jaja streets [stri :ts] .ulica a book [buk] .psi.kreveti eggs [egz] . m.kutije men a: 1) Dodavanjem nastavka -es povecava se broj slogova kod imcnica u mnozini. j. a. b) i posle samogiasnika i poluglasa nastavak -s izgovara se kao z: a car [ka:] . kornadi days [deiz] .svetiljkc.spratovi. dogs [doga] . gde se cita z: houses (hauzizj-kuce.cetke garages [' grera :3iz] . a nekad .dan a storey ['stCJ:ri] . t. tears [tioz] .slike the stars [sta:z] . tb i dalje kao s: a lamp [hemp] .sprat Mnofina plays [pleiz] . nastavak -s se cita kao z: a dog [d.kao glas z.

proviso-provisos.foliji a folio ['foliou] . piano-pianos.tele life [laif] .noz calf [ka :f] . bamboo-bamboos. posto se qu smatra jednim suglasnikom.zivot Mnozina wives [waivz] .polovina loaf [louf] .nebo a story ['st~:ri] . ako se ispred a a a jeziku veliki broj imenica koje vode poreklo iz drugih se u jednini na -0. mnozina se dobija jcdnostavnirn dodavanjem nastavka -s na jedninu: Mnozlna Jednina folios ['foliouz] .lopov leaf [Ii :f] .portfelj Kad se imcnica u jednini zavrsava na -f iIi -fe. i dodaje se nastavak za mnozinu -es.vukovi halves [ha :vz] . a Jednina cargo ['ka :gou] . halo-halos.lopovi leaves [li :vz] . canto-cantos. onda se to f menja u v i dodaje sc nastavak za mnozinu -es. itd.vcknc thieves [Oi:vz] .prica Mnozina replies [ri 'plaiz] the skie" [skaiz] stories ['st~:riz] odgovori nebesa price. Nap 0 men a: Izuzeci U ovom pravilu su: a fly (flai)-laka kola. itd. magneto-magnetos.zcne wolves [wulvz] . U engleskorn jezika i zavrsavaju -es. kad se irnenice stranog porekla zavrsavaju na 0 ispred koga stoji sarnoglasnik. . rnnozina je colloquies.junak Negro ['nigrou] . mnozina je flys. solo-solos.Crnac Nap 0 men a: Izuzcci su: grotto-grottos.junaci Negroes ['nigrouz] ~ Crnci. koji se uvek izgovara kao z: Jednina a reply [ri' plai] .nozevi calves [ka :vz] .portfcIji.paradajz hero ['hidrou] . koji se izgovara kao z: a a a a a a a a a 46 Jednina wife [waif] .zcna wolf [wulf] .kameje a cameo ['krenliou] .telad lives [laivz] .list knife [naif] .polovine loaves [louvz] .vuk half [ha :f] . octavo-octavos. quarto-quartos.paradajzi heroes ['hidrouz] . photo-photos dynamo-dynamos.odgovor the sky [skai] . kad se ispred y nalazi suglasnik. u mnozini takode dobijaju nastavak 0 nalazi suglasnik: Mnozina cargoes ['ka :gouz] tereti tomatoes [ta'rna :touz] . Medutim.zivoti . itd. itd.kameja portfolios [po :t'foliouz] a portfolio [pc .t 'foliou] .folio cameos ['krenliouz] .Medutirn. a colloquy [razgovor].vekna thief [Oi:f] .teret tomato [ta'rna :tou] .listovi knives [naivz] . tada se y menja u i.

boIovi [ri 'Ii: fs] .sef [ruf] . Oblik mnozine staffs oznacava osoblje neke f'irrne.borba koje se zavrsavaju chiefs roofs gulfs griefs reliefs proofs strifes na -ff.kade wreaths [ri :oz] .olaksanja [pru: fs] .do kazi [straifs] .mararne " staves [sta :vz] stapovi iIi osoblje "turves [ta :vz] . turfs su ccsci i zato ih trcba prvenstvcno upotrebljavati. kad se ispred bezvucnog glasa th nade kratki samoglasnik ili suglasnik.zalivi [gri :fs] . hoofs. tada ne doIazi do menjanja Jednina a chief a roof a gulf a grief a relief a proof a strife Sledece Jednina a beef [bi :f] . onda on u mnozini zadrzava svoj izgovor. oof dobijaju ovih sugIasnika: Mnozlna [tJi :fs] .krov [gxlf] . skole i sl.OstaIe imenice koje se uglavnom zavrsavaju u mnozini sarno -s. rf. sheath. b) Kod imenica beef.venci.. tj. mada kod njih postoji izvesno kolebanje izrnedu zvucnog i bezvucnog glasa th. staff.olaksanje [pru :f] .govece a handkerchief ['hreIJkdtJif] .maranllce "hooves [hu :vz] . oblici mnofine imaju razlicita znacenja : beeves je zastarela rnnozina koja znaci "bikovi" (od francuske reci boeuf).kopito a scarf [ska :f] .venae Mnofina baths [ba :oz] . mouth. Isti je slucaj sa imenicama oath.stab beefs [bi :fs] handkerchiefs ['hreIJkdtJifs] hoofs [hu :fs] scarfs [ska :fs] staffs [sta :fs] turfs [to :fs] [tJi :f] . beefs se vrlo retko upotrebljava i oznacava razne vrste i osobine govedine. dok se staves upotrcbljava u muzici i znaci "Iinija za note".boI [ri 'Ii :f] .zaliv [gri :f] . .krovovi [gxlfs] .kopita " scarves [ska :vz] ..kada a wreath [ri :e] . ief.0" ispred izgovorcnog nastavka za mnozinu z: Jednina a bath [ba :0] . Meduti m.maramlca a hoof [hu :f] . scarves.busenje Nap 0 men a: a) Oblici mnozine handkerchiefs.kovaci 47 . itd.marama a staff [staf] . Imenice sa dugim samoglasnikom iIi dvogIasnikom ispred bezvucnog glasa th (0) menjaju bezvucno "e" u zvucno . kancelarije. ostaje "e": Jednina a death a month a smith [dee] [mAne] [smiu] smrt mesec kovac deaths months smiths Mnozina [deus] smrti meseci [mxnfls] -- [smifls] --.sefovi [rufs] .borbe dva obIika rnnozine: stoka imenice na -f imaju Mnozina ili beeves [bi :vz] " " a turf [ta :f] - busen handkerchieves ['hreIJkdtJivz] .dokaz [straif] . path.

korpusi precis ['presi :z] . bio je clothes [klouoz]. itd. ali se znacenje i izgovor obe ove reci danas toliko razlikuje da se clothes smatra posebnom reci i znaci .korpus a precis ['presi:] .Lords Justices (vrhovne sudije) i Knight. narocito ako je to imenica. itd. a za cloth je stvoren novi obIik mnozine cloths [klofls] iIi [klo .Templar (templarski knez) . itd.Iednlua a passer-by (prolaznik) a looker-on (posmatrac) 48 Mnofina passers-by (prolaznici) lookers-on (posmatraci). Pri ovome treba razlikovati sledece detaljnije nacine doda vanja nastavka: a) Kad slozenicu sacinjavaju d v e i men i (e. Nap 0 men a: Stari obIik za mnozinu imenice cloth (kl~9)-materija.sastanak Mnoffna corps [ko :z] . corps [ko] . c) Kad je slozenica sastavIjena od i rn e n ice i pre p r i log a. x ne cuju u jednini i izgovaraju kao z u rnnozini: Jednina a. Neke imenice francuskog porekla imaju neobicnu mnozinu.kratki sastavi rendezvous ['r~ndivu :z]. onda sarno imcnica dobija nastavak za mnozinu: .Templars (templarski knezovi). d log a iii itd. To su one koje sc zavrsavaju na s iIi x i u pisanom engleskom jeziku imaju identican oblik u jednini i mnozini.Bs] .Isto pravilo se primenjuje na imenice u kojima se ispred bezvucnog th nalazi r. b) Kad je u slozenici prva rec imenica man iIi woman. MNOZINA (Plural SLOZENICA Nouns) of Compound Po opstern pravilu mnozina slozenih imenica pravi se dodavanjem nastavka -s na gIavni dec slozenice. RazIikuju se sarno po izgovoru.xxieca". onda je druga obicno vaznija i zato ona dobija nastavak -s: Jednina a maid-servant (sluzavka) an armchair (naslonjaca) a court-yard (dvoriste) a bathroom (kupatilo) Mnozina maid-servants (sluzavke) armchairs (naslonjace) court-yards (dvorista) bathroonrs (kupatiIa). .Knights.Gz].rodenja. onda obe imenice dobijaju oblikc mnozine: Jednina a woman-doctor (lekarka) a man-servant (sluga) Mnozina women-doctors (lekarke) men-servants (sluge) Nap 0 men a: Izuzeci su: Lord-Justice (vrhovni sudija) .rodcnje.kratak sastav a rendezvous ['rvndivu:] . posto se s. ali births [ba . mada se r zajedno sa prethodnim samoglasnikom stapa u dugi samoglasnik: birth [b~ :9] . stof.

ako su oba dela neke slozenice tako tesno povezana po smislu da ustvari pretstavljaju jednu rec. jeziku itd. i to onih koje su veoma cesto u upotrebi. dodavanjem nastavka -s: Jednina a German (Ncmac) a Norman (Norman) Mnofina Germans (Nemci) Normans (Normani). Kad se slozenica sastoji od dve reci cije je pojedinacno znacenje potpuno i od kojih je druga man.d) Kad je slozenica sastavljena od d v e i men log 0 m. itd. Tu spadaju sledece imenice: a) Osam imenica koje prave mnozinu preglasavanjem samoglasnika: a a a a a a a Jednina man (covek) woman (zena) foot (stopalo) louse (vas) goose (guska) tooth (zub) mouse (rnis) engleskog jezika Mnozina men (ljudi) women (zene) feet (stopaIa) lice (vasi) geese (guske) teeth (zubi) mice (rnisevi) -4 Gramatika 49 . Medutim. mnozina se pravi po opstem pravilu. onda sarno prva dobija nastavak: Jednina a son-in-law (zet) a man-or-war (ratni brod) ice povezane pre d- Mnozlna sons-in-law (zetovi) men-of-war (ratni brodovi). kod onih slozenih imenica kod kojih prvi deo ne znaci nista. tj. mnozina se pravi opet dodavanjem nastavka -s na kraju reci: Jednina a spoonful (zalogaj) a runaway (begunac) a goodbye (rastanak) e) Mnofina spoonfuls (zalogaji) runaways (beg unci) goodbyes (rastanci). itd. itd. ne postoje (Do ovakve mnozine dolazi zbog toga sto u engleskom takve irnenice kao 5tO su Ger iIi Nor. pa su zbog toga bile podvrgnute promenama. ima nepravilne oblike u mnozini.) NEPRA VILNA MNOZINA (Irregular Plural) Izvestan broj engleskih imenica. onda se mnozina pravi sarno od druge reci: Jednina a workman (radnik) a layman (Iai k) Mnofina workmen (radnici) laymen (Iaici). Medutirn.

sa istim oblikom u jednini i mnozini : Mnozina sheep (ovce) deer (jelenovi) fish. (I sve ostale narodnosti na ss iIi se). ako se neka strana imenica svakodnevno onda ona dobija engleski nastavak za mnozinu -s: Jednina a bandit (lopov) an automaton (automat) Mnofina bandits (lopovi) ali i banditti automatons (automati). pojavIjuju u oblicima jednine i mnozine. usled nepostojanosti i nedoslednosti oblika. vise iIi rnanje. svojstvene ostalim jezicima. one se pripisuju sarno specificnosti duha ovog jezika. Dok neke imenice u engleskom jeziku rnogu imati smisao jednine i upotrebljavati se sarno u 50 . zna- Swiss (Svajcarci) Chinese (Kinezi) svoj origi- d) Imenice koje vode poreklo iz stranih jezika zadrzavaju nalni oblik. Te su osobenosti. braca. a Chinese (Kinez). ali i automata. itd. koje se. itd. narocito kad se upotrebljavaju u naucnoj prozi: a a a a Jednina basis (osnova) phenomenon (pojava) larva (larva) datum (podatak) Mnofina bases (osnove) phenomena (pojave) larvae (larve) data (podaci).ill·-ne : b) Cetiri imenice koje prave nepravilnu mnozinu sa nastavcima -en Jednina an ox (vo) a child (dete) a cow (krava) a brother (brat) cj Nekoliko imenica Mnozina oxen (volovi) children (deca) kine (iIi cows) krave brethren (iIi brothers) bratija. OSOBENOSTI NEKIH IMENICA U JEDNINI I MNOZINI (Characteristics of Some Nouns in the Singular and the Plural) Jedan deo imenica u engleskom jeziku prilikom upotrebe pokazuje izvesne osobine. sa razlicitim cenjem) swine (svinje) Jednina a sheep (ovca) a deer (jelen) a fish (riba) a swine (svinja) a Swiss (Svajcarac) . fishes (ribe. Medutim. Medutim. itd. ukoliko u engleskom postoje razlike. upotrebljava.

couple. ali They should be packed in dozens. milk. sirine. prvim u Evropi Kad imenicc. itd. brace.macija. glagol je uvek u mnozini: cattle (stoka). people (ljudi. Narod se okupljao oko spomenika. sarno ispred njih mora stajati neki broj: a glass pint bottle two glass pint bottles I bought three pair of gloves. Irnenice pair. narod). Ta je nacija Te su nacije mcdu medu prvim u Evropi. Evo nekih osobenosti tih irnenica koje su grupisane prerna oblicima jednine iIi mnozine: OSOBENOSTI NEKIH IMENICA U JEDNINI (Characteristics of Some Nouns in the Singular) Dok se gradivne i neke mislene irnenice upotrebljavaju iskljucivo u jednini (gold. dobija se smisao mnozine .). druge irnaju srnisao mnozine. narod".: The people were gathering round the statue. zbirne imenice imaju tu osobenost da im oblik u jednini moze imati smisao jednine i mnozine. medutim. hay. The football team were drinking cups of tea. itd. Futbalska morncad je igrala dobro (kao celina). itd. a svojim smislorn znace mnozinu . sarno sa izrnenjenim znacenjem. koje se upotrebljavaju za bilo kakvo merenje. pak. Futhalska morncad je pila ~aj (svaki pojedinacni igrac). 51 . Njih treba pakovati u tuceta. Tada je glagol koji stoji uz nju naizrnenicno u jednini iii mnozini: That people is among the first ill Europe. sto zavisi od tumacenja. visine. head (za stoku) potpadaju takode pod ovo pravilo. Nap 0 men a: Trcba narocito obratiti paznju na rec people koja u smislu . rnoze imati jcdninu iIi mnozinu. Neke irnenice imaju iskljucivo oblik jednine. score. To su imenice za merenje tezine. Kad se imenica u jednini uzima kao celina. upotpunjavaju neku drugu imenicu. kad se svaka stvar uzima pojedinacno kao jedinica.mnozini. poultry (zivina). ali Staklena boca od jednog pajnta Dve staklene boee od jednog pajnta Kupio sam tri para rukavica. Rukavice se kupuju na parove. Potrebna su narn dva tuceta vaka. 010- Gloves are bought in pairs. peace. We need two dozen pencils. Those peoples are among the first ill Europe. onda uvck dolaze u jednini. tada je glagol koji stoji uz imenicu takode u mnozini: The football team was playing well. onda ima smisao jednine. iii se. a upotrebljavaju se sarno u jednini. silver. neke upotrebljavaju u jednini i mnozini. simplicity. dozen.

itd. scissors. imaju oblik mnozine iako imaju smisao jcdnine. itd. stavljamo ispred njih oblike mnozine imenica kao sto su piece. iako je smisao jednine: annals (lctopis). Fonetike (knjige) su se prodavale po vrlo niskoj ceni. i sl. Glagol koji dolazi uz njih takode je u jednini. kupljena Ali: Those four pieces of furniture were bought last year. Neki nazivi bolesti i igara upotrebljavaju se same u mnozini : measles (boginje). wages (plata).: Alms were given to the poor. itd. • 52 . Narnestaj je vrlo jednostavan. mumps (zausnice). dok one i dalje ostaju u jednini: The furniture is very simp/e. physics. item. Tu dolaze: braces (naramenice). oats (ovas). OSOBENOSTI (Characteristics NEKIH IMENICA U MNOZINI of Some Nouns in the Plural) Nazivi za neke nauke i skolske predrnete imaju uvek oblik mnozine sa nastavkom -s na kraju. S njima dolazi glagol takode u mnozini. bowls (kuglanje). victuals (hrana).: Phonetics is the science of sounds. zajednicke imenice. shears (makaze). billiards (bilijar). spectacles (naocare). customs (carina). information. Neke imenice koje oznacavaju predmet koji se sastoji od dva jednaka dela. Medutim. auspices (okrilje). Glagol koji stoji uz njih moze biti u jednini iIi mnoztru. onda glagol uz njih dolazi u mnozini: Phonetics were sold at a very low price. headquarters (glavni stab). Sledece imenice imaju sarno oblik mnozinc. Ovde dolaze sledece imcnice kao 5tO su phonetics. dominoes (domine). i sl. kad se te imenice upotrebe u specijalnim slucajevima i postanu. mathematics. scales (vaga). itd.: My scissors are blunt. trousers (pantalone). advice.) koje se skoro iskljucivo upotrebljavaju u jednini. alms (milostinja). Ona cetiri dela namestaja su prosle godine. Fonetika je nauka 0 glasovima. premises (prostorije). naprimer. iako znace jedninu. knowledge. 'OJ.Da bi od nekih imenica (furniture. cards (karte). napravili ipak oblike mnofine. Sirornasnima je data milostinja. Moje su makaze tupe..

Neke imeniee u mnozini sa nastavkom tu dolaze sledece imeniee: Jednina a good (dobro) plant (biljka) work (po sao ) custom (obicaj) -5 imaju promenjeno znacenje . bratija. itd.peni. fish .peni. Mnozina goods (roba) plants (postrojenje) works (fabrika) customs (carina). Najcesci primeri su: brothers . pence .ribe.komadi tkanine. u prenosnom smislu. dice kocke. po vrednosti. pennies . kovani novae.odeca. iste vrste ribe. itd. Oni se razlikuju po znacenju i obliku.boje.braca. cloths .ribe.braca po krvnom srodstvu. pripadniei vere. sekte iIi u prenosnom znaeenju. razne vrste ribe. fishes . dies . brethren . S3 . clothes . Izvestan broj imeniea ima dva oblika za mnozinu.

red" opisuju karakter liea i boju stvari. Roman (Rim. c) od glagola dodavanjem nastavaka: move-movable. tj.. to a little boy (3. pad. wood-wooden. itd. 0). a red brick (crvena cigla). 54 I . I I PODELA Podela prideva u cngleskom jeziku zavisi od nacina na koji oni objasnjavaju neku imenieu. itd. Reci "noble. d) od priloga dodavanjem nastavaka: upright.. talk-talkative. itd. u engleskom jeziku postoje takode izvedeni pridevi koji se prave na cetiri razlicita nacina: a) od imenica dodavanjem nastavaka: rain-rainy. italijanski). itd. itd..a big house (kuca. koji se prave od vlastitih iIi osobenih imenica: Yugoslavia. itd. ali an easy lesson (laka lekeija).. Pridevi u engleskom jeziku imaju isti oblik za sva tri roda u jednini i mnozini.Pridevi su reci koje upotpurijuju znacenje imenica pokazujuci kakva je iIi cija je neka stvar iIi lice 0 kom se govori. of a little boy (2. hope-hopeful. downward. isticu broj iIi kolicinu.: a noble person (plemenita osoba). pokazuju na koju se imenicu misli. Padeze menjaju kao i imeniee. rimski).a little apple (jabuka. velika kuca). b) od drugih prideva dodavanjem nastavaka: red-redish. pomocu predloga: little (malen. Medutim. malog dccaka). malom decaku). Rome. pad. Prema tome oni se dele na d eve t vrsta: a) Vlastiti pridevi (Proper Adjectives). Pridev stoji ispred imeniee. mala jabuka). clan ostaje nepromenjen ispred prideva koji pocinje samoglasnikom: an apple . Yugoslav (Jugoslavija.. Italian (Italija. a little boy (1. Sasvim je logicno sto se produzeni neodredeni clan an zamenjuje kratkim a kad se nade ispred prideva koji pocinje suglasnikom. dry (suv). I PRIDEVI ZNACENJE I (Adjectives) I OBLICI Pored izvornih prideva (hot (vruc). Tako pridevi upotpunjavaju znacenje imenica opisivanjem njihovih osobina. poor-poorly. a. Napr. little books (male knjige). tada se odredeni iIi neodredeni clan odvaja od nje i stavlja ispred prideva: a house . quick (brz). pad. Italy. comic-comical. mali decak). itd. itd. itd. jugoslovenski).

kojima se pita na koje lice d) Pokazni pridevi (Demonstrative Adjectives).. ali u neodredenom smislu: some. c) Koliclnski pridevi (Quantitative Adjectives). your (vas). the same (isti). itd. no (nikakav). those (oni). itd. another (neki. iIi lice na koje se misli: this (ovaj). other (drugi). itd. such (takav). izvesni). ime) English (engleski) an English explorer (engleski istrazivac) French (francuski) the French name (francusko ime) Norwegian (norveski) a Norwegian sailor (norveski mornar). any (neki). f) e) Upitni pridevi (Interrogative Adjectives). jak. iii predmet se misli: what (kakav?). Ostali pridevi koji su napra vljeni od drugih vlastitih imenica pisu se malim slovom: England (Engleska) France (Francuska) Norway (Norveska) ali: Rome (Rim) Jove (Jov. roman (rimski) jovial (veseo) macadamized (kaldrmisan) the roman castle (rimski zamak) a jovial tourist (veseli putnik. little (malo). hrabar). koji pokazuju kolicinu imenice uz koju stoje. iIi kolicinu. half (pola). koji stojeci uz imenicu po- (Proper Adjectives) Vlastiti pridevi napravljeni od imenica koje oznacavaju nacionalnosti uvek se pisu velikim slovom .b) Opisni pridevi (Descriptive Adjectives). ime boga) Macadam (Makadam. Tu dolaze: many. every (svaki). much (mnogo). koji pokazuju predmet Prisvojni pridevi (Possessive Adjectives). pIa v. koji oznacavaju broj iIi red lica iIi predmeta uz koje stoje. few . his (njegov). your. strong. izletnik) a macadamized road (kaldrmisan put). neither (nikoji. g) Neodredeni pride vi (Indefinite Adjectives).) a) VLASTITI PRIDEVI h) Deoni pridevi (Distributive Adjectives). enough (dosta). some. itd. itd. either (oba. thy (tvoj). these (ovi). 55 . its (njegov). which? (koji?). that (onaj). itd. (crven. her (njezin). any (nesto). i) Brojni pridevi (Numeral Adjectives). our (nas). brave. (malo). ni jedan ni drugi). certain (neki. itd. koji pokazuju stanje iIi oso- binu nekog lica ili predmeta: red. (Vidi brojeve. koji se odnose na broj kazuju da je neko lice iIi predmet uzet izdvojeno iii posebno: each (svaki). blue. i jedan i drugi). koji pokazuju da nekom nesto pripada: my (moj). their (njihov). jos jedan).

dok se many ne pridrzava tako strogo tog pravila. Moj brat ima mnogo vremena. stoji ispred imenica u jednini. MANY se.b) OPISNI PRIDEVI (Descriptive Opisni pridevi brave (hrabar) dark (taman) fertile (plodan) odgovaraju Adjectives) kakav?. ali ce se vrlo retko cuti u modernom engleskom jeziku. Kupio sam nekoliko hlebova. MUCH se upotreb1java ispred imenica koje se ne mogu brojati. dok u potvrdnim recenicama to nije od neke vece vaznosti. much noise (mnogo vike). Takve imenice su vecinom gradivne. grarnaticki je tacna. much time (mnogo vrernena). tj. stoji ispred imenica u mnozini: many pupils (mnogo daka). zato gornja recenica treba da glasi: My brother has a lot of time. upotrebljava ispred imenica koje se mogu brojati. much love (mnogo ljubavi). kolicinske iii misaone: much water (mnogo vode). koje vrste?: boy (hrabar night (tamna na pitanje what kind of a boy? (kaka v decak") what night? (kakva noc") a brave a dark decak) noc) polje). sve vise upotrcbljavaju kraci oblici u odricnim i upitnim recenicama. what kind of a field? (kakvo polje?) c) KOLICINSKI a fertile field (plodno PRIDEVI (Quantitative Kolicinski oznacava: pridev SOME 'Adjectives} se u potvrdnim recenicama upotrebljava a) deo jedne kolicine (nesto): Imam hleba (malo. many books (mnogo knjiga). U smislu "oko": Bilo je oko dvadeset pera u kutiji. tj. Recenica: My brother has much time. 56 Moj brat ima rnnogo vremena. Urnes to much u potvrdnim recenicama obicno dolazi a lot. c) uz brojeve. much se uopste ne upotrebljava u potvrdnim recenicama. izvesnu kolicinu). nesto. itd. Tako. sveta). I have got some bread. There were some twenty pens in the box. b) izvestan broj (nekoliko): I have got some loaves. naprotiv. U engleskom se jeziku u ovakvirn slucajevima gde postoje dye feci za jedan smisao. many people (mnogo ljudi. . itd.

ispred imenica koje se ne mogu brojati. (Nije hilo mnogo kise. (Nema mnogo dece.) MANY se moze upotrebiti ponekad sa prividnom jedninom. (Nije hila mnogo sveta. a glagol je u jednini: Many a man has heard of that wonder. (Bilo je mnogo kise. stoji ispred imenica u jednini. clanu. ali u pozitivnom smisIu. Tada neodredeni clan dolazi izmedu prideva i imenice. Takve imenice su vecinom gradivne. (Nema mnogo jabuka. Imamo malo (skoro nista) vremena da ucimo engieski.Zato treba upotrebJjavati: U potvrdnim recenicama plenty of a great deal of a good deal of a lot of (lots of) plenty of a great many of a good many of PRIMERI: U odricnim umesto i upitnim recenicama much a lot of umesto many He has got a 10/ oj'money. (Irna rnnogo novaca. (Irna mnogo peska.) There are plenty of apples. Put a little sugar on the bread. men a: Vidi odeljak 0 neodredenorn 57 .) There have not been many people. ~ap 0 Mnogi je covek cuo 0 tom cudu. Nap 0 Imace malo vremena uvece. tj.) There has been a great deal of rain. kad se zeli reci da necega ima u maloj kolicini. (Irna mnogo jahuka. tj. (Nema mnogo novaca.) He has not many children. I am sorry.) He has not got much money. men a: Uporedi zamenice much i many. onda se ispred little stavlja neodredeni clan a.) He has a lot of children. (Irna mnogo dece. pa je po svom smislu donekle negativan (malo.) There is not much sand. (Nema mnogo peska.) There are not many apples. a little (u smislu some imenica u jednini): + He will have a little time in the evening.) There has not been much rain. but I have little money. Little oznacava da neceg nema u velikoj kolicini. skoro nista): LITILE se upotrcbljava We have little time to learn English. ali imam malo novaca. nesto. kolicinske iIi misaone.) There have been a great many people. Medutirn. Stavi malo secera na hleb. (Bilo je mnogo sveta. Zao mi je.) There is plenty of sand.

ALL se upotrebljava sa odredenirn denu kolicinu. rad) nam daje energiju. This i that su u ovoj recenici zamenice. malo. enough uvek dolazi posle drugog She is tall enough. Nap men a: Vidi zamenicu all. Medutim. prideva iii priloga: uradeno. To je bilo dosta dobro clanom kad oznacava I have enough time. work) gives us energy. a on (tj. Ova i ona kuca se izdaju. this 58 . Inace dolazi bez clana: neku odre- They were calling on all the year round. Navracali su eele godine. dolaze ispred imenica. onda se upotrebljava a few (sa znacenjern some imenica u mnozini): + We have a few good English books. (svaki pojedigla 1941 0 POKAZNI PRIDEVI (Demonstrative Adjectives) koje imaju isti oblik. Pokazni pridevi za razliku od pokaznih zamenica. jer stoje uz imenicu pokazujuci na koje se kuce misli. and that (tj. skoro ni jedan): We have few good English books. stoji ispred imenica koje mogu da imaju mnozinu. Svi su ljudi smrtni. tj. jer stoje umesto imeniea work i play. ali: All men are mortal. vlastita imenica. Imamo malo dobrih engleskih knjiga (skoro nijednu). nekoliko. razonoda) nam daje odmor. a ne umesto njih: Work and play are both necessary to health: this (tj. ENOUGH se moze upotrebiti Imamo nekoliko dobrih engleskih knjiga.FEW se upotrebljava ispred imenica koje se mogu brojati. That has been done well enough. play) gives us rest. Ali kad se zeli pokazati da neceg ima u manjem broju i u pozitivnom smislu. u recenici: This house and that (house) are both to let. d) Citava se J ugoslavija dinae) kao jedan godine. Tako se moze reci: Imam dosta vremena. pre ill posle imenice. I rad i razonoda su potrebni za zdravlje: ona (tj. Ona je dosta visoka. i that su pridevi. Few oznacava da neceg ima u malom broju i zato je po smislu negativan (not many. Medutim. onda se odnosi na Kad posle all dolazi geografska stanovnike: All Yugoslavia rose as one in 1941. ill I have time enough.

Nap 0 Nisam ga video ove nedelje. Posle such upotrebljava Nap 0 Dl se one: such a one - e n a: Uporedi zamenicu "such". SUCH je pokazni pridev cijirn se smislom postize poredenje i zato se uvek upotpunjuje sa that iii as. Rekao je da ga nije video ove nedeljc. books. those oznacavaju proslost ili buducnost koja nema neposredne vcze sa sadasnjim momentom. My sons do not like those sorts of the' Moji sinovi ne vole takve knjige. nairne. self: T This is the very same book I lost some time ago. Tako simpatican decak kao vas sin. Naprotiv.. Tako recenica: Such an easy lesson! Such a nice boy! izgleda nepotpuna. a. pridev OTHER dolazi uvek sa than. Pridev . that. pa se zato Prilikom poredenja. Ovo je bas ona ista knjiga koju sam izgubio pre izvesnog vremena. Moj sin ne voli takvu knjigu. There was no other way open than to go there.Pokazni pridevi se slazu sa imenicom ispred koje stoje u broju: My son does not like that sort ofthe book. THESE se upotrebljavaju da bi se pokazala proslost iIi buducnost vremena koja su povezana sa sadasnjim momentom: I have not been to my sister's this month. Tako laka lekcija! Tako sirnpatican decak! Tako laka lekcija kao poslednja. TIDS. He said that he had not seen him that week. takav. HE SAME (isti) je naglasen uz reci very. oseca se da nedostaje porcdenje i zato treba reci: Such an easy lesson as the last one. zahteva poredenje. 59 . men a: Uporedi pokazne zamenice. Najbolji primer jeste upravni i neupravni govor. kad se this i these upravnog govora pretvaraju u that i those neupravnog govora: I have not seen him this week. Inace po svom smislu i ovaj pridev pojavljuje u obliku the same as. Nisam bio ovog meseca kod sestre. Such a nice boy as your son. ne sa but: Nije bilo drugog izlaza nego ici tamo.

onda pitanje glasi: Which language do you like hest? iIi: Koji jezik najvise volite? Koji od ovih jezika najvise volite? Which of these languages do you like best? Nap 0 men a: Uporedi zamenice which i what. Kakve je boje vasa bluza? Kakve ste karte kupili? Iz koje ste zemlje? What colour is your blouse? What tickets did you huy? What country are you from? Upitni pridev which pita za odrec1enu stvar. neodreden. they. your. Ispruzio je ruku. vee uvek moraju dolaziti uz imenicu. their). sto je donekle pravilno. Medutirn. Gosp. pod uslovom ako se one ne uzimaju u striktnom znaccnju zamenicc. pa se od poznatog broja zeli saznati koji jezik se najradije uci.prisvojni pridevi. 1 asked my sister to come with me. tj. odece i sl. ako se zna da se u skoli uce neki odredeni jezici (francuski. Od ostalih prideva razlikuju se sarno u tome sto nikad ne mogu da stoje samostalno u recenici.e) UPITl"1 PRIDEVI (Interrogative Upitni pridcvi odredenosti. Kad pitamo: i u odgovoru i odgovor moze da What language do you like best? misli se uopste "koji jezik". their postali su od starog prisvojnog genitiva (prisvojnog padeza) licnih zamenica dobivsi nastavke (you. oni ce biti razmatrani kao posebna vrsta prideva . Braun je skinuo sesir. koju stvar te vrste. Opseg ovog se odnosi na bilo Adjectives) what (kakav) i which (koji) razlikuju se po svom stepenu what se upotrebljava ispred imenica uzetih U opstem prideva je veoma sirok. Tako smislu. his. Ovi pridevi ponekad sc nazivaju zavisnirn prisvojnirn zarnenicarna. engleski). svaki jezik. Pozvao sam sestru da pode mnom. our. Prisvojni pridevi se upotrebljavaju: Ovo je moja knjiga. Tada se prisvojni pridev obicno ne prevodi u nasem jeziku: He held out his hand. reci koja stoji umesto imenice. Tako kazemo : This is my book (a ne This book is my). nemacki. Slicno imamo u recenici: Koji jezik najvise volite? se moze dati bilo koji. Mr. oznacavaju je. sa 60 . Brown took off his hat. f) PRISVOJNI PRIDEVI (Possessive Adjectives) Prisvojni pridevi my. nesto sto se iz odredene grupe iii broja odabira iii izdvaja. its. her. YOUf. your. thy. Tako. a) kad je lice podmet recenice (u radnom stanju) a narocito ispred imena delova tela. pokazuju kome nesto pripada iii da ncko nesto poseduje). posto se oni ponasaju kao i svaki drugi pridev (stoje uz imenicu.

On zeli nekoliko eksera. i mnozini: mastila. nijc potpuno neodreden. Ponekad se on klasira kao pozitivni neodredcni pridev iIi zamenica. b) u odricnoj iIi upitno-odricnoj He never goes out hunting but he has some accident. koji ce biti objasnjen u posebnom odcljku. neke knjige. Zar nisi nasao neke hartije na stolu (a znam da jesi nasao). Imam svoj vlastiti kisni kaput. Tako u recenici: Some people like going to the pictures.meki": Imate (nekog) lepog cveca u basti. vee na donekle ogranicen. poseban broj ljudi. Some children like to help their parents. b) u naglasenorn obliku Ranio je lopova u ruku. Ranio se u ruku. an. sa own umesto This is my own raincoat. u mnozini rnoze se upotrebiti There were some mistakes in your dietation. iako oznacava neodredenost bilo broja ili kolicine. SOME se upotrebljava: a) u potvrdnoj recenici i znaci . uopste uzevsi. Neki lj udi vole da idu u bioskop. ovde se takode ubraja i neodredeni clan a. jer po svom korenom znacenju ima donekle pozitivan smisao. kolicinu iIi s1. recenici koja ima potvrdan smisao: Nikad ne ide u loy a da nema ncki nemio dogadaj. 61 You have some niceflowers in your garden. ako lice nije podmct tak ve radne recenice. . Didn't you find some papers on the table. I have a raincoat of my own. onda se umesto prisvojnog prideva upotrebljava odredeni clan: He shot the thief through the arm. There were a few (several) mistakes in your dictation. Bilo je nekoliko diktatu.Medutim. Pored vee ranijc porncnutih neodredenih prideva. SOME stoji ispred imcnica u jednini I have bought some ink this morning. I have bought some books this morning: Umesto "some + imenica" Jutros sam kupio J utros sam kupio Bilo je nekoliko diktatu. iIi ako je glagol u recenici povratan. several i a few: gresaka gresaka u vasem u vasern ne misli se na sve ljude. prisvojne zamenice: Ovo je moj vlastiti kisni kaput. He shot himself through the arm. Neka deca vole da pornazu svojim roditeljima. Nap 0 men a: Uporedi prisvojne zamenice. He wants some nails. g) NEODREDENI PRIDEV (Indefinite Adjectives) Neodredeni pridevi stojc uz imenice oznacavajuci neodreden broj. vee je podmet trpne recenice. Pridev SOME.

Niste nas pitali nikakvo pitanje . u kojima ijedno se izrazava If I had any child. pretpostavka i s1. scarcely (jedva). They did not want any papers. jer pogodbene i druge njima slicne recenice su ustvari jedna vrsta odricnih " .: On nikad nece naci posla. but you must come some day. dete ziveo bih 62 . recernca: If . se govori: Will you have some wine? d) u upitnim koju on oznacava: recenicama odgovor iIi kad se Zelite Ii (nesto) vina? ako se pitanje ne odnosi na some iIi na Tee· Why do the trees in some countries blossom earlier than in others? ali: Are there any trees in your garden? Nap 0 Zasto drvece u nekim zemljama cveta ranije nego u drugirn? Ima Ii u vasern vrtu drveca? men a: Uporedi zamenicu "some". He has got hardly any letters: ANY se upotrebljava: a) u odricnoj Da Jovan ima ijednu sliku.. kao never (nikad). pretpostavka iIi sl. without (bez). ali moras doci jednog dana.John had an} photo. nepoznat i prema tome znaci "neki. dao bi mi je. I should live happily. There is hardly an} pin in the box. rna koji": You may come to see me any day. sumnja. iIi u recenicarna Da imam srecno. Taj njegov negativan smisao se jos bolje zapaza u recenicama u kojim se izrazava neka pogodba.: He will never find an} job. he would give it to me. nejasan. hardly (tesko). negativan smisao. You didn't ask us an} question. bilo koji. b) U odricnim recenicama sa potvrdnim glagolskim oblikom i odricnirn prilozirna. hardly (jedva. Nisam kupio nijednu masnu. itd.. tesko). Mozes da dodes da me posetis bilo kojeg dana. Nisu zeleli nikakve novine. opsti. c) u pogodbcnim rccenicama sumnja. za razliku od some.c) u upitnim recenicama kad se ocekuje potvrdan odnosi na deo predmeta 0 kom. jer prelazeci okvire prideva some postaje potpuno neodreden. recenici sa odricnim glagolskim oblikom: I didn't buy any ties. kao scarcely (jedva).. Teske da se u kutiji nalazi ijedna cioda. ANY po svom korenom znacenju ima. Teske da je dobio ijedno pismo. itd. iIi u recenicama sa prividno potvrdnim prilozima.

Ne moze da vidi nijedne ptice na drvetu. . He can not see an} birds in the tree. 63. Nemam vremena. He is no doctor. She asked me whether there was an) doubt about it. Uzmi jos jednu jabuku. I have no time. Nap 0 men a: U upitnim. He is not a doctor. Neki ljudi vole da se hrane u restoranu. I don't feel any better for this change. ANOTHER je sastavljen od an-other i znaci "drugi. Posluzi se drugim (jos jednim). Certain people like having their meals at a restaurant. jos jedan iIi neki": Try another cake. Neki covek uvek rano ujutru do-. lazi na obalu jezera.d) u neupravnim pitanjima sa if iii whether: Pitala me je da Ii ima kakve sumnje u vezi s tim. On nije nikakav doktor (to mu je profesija. ali je slab doktor). Do spajanja not i any uno ne dolazi u onim slucajevima kad zelimo da naglasimo imenicu ispred koje stoji pridev any: I have not any faith in such theories. koji" : e) u potvrdnim recenicama sa znacenjern "bilo koji. He can see no birds in the tree. You may come at any time you want. sa imenicama u mnozini upotrebljava se bez ikakvog clana: A certain man always comes to the shore of the lake early in the morning. kolacem. Uporedi neodredenu CERTAIN se upotrebljava ispred imenica u jednini i tada stoji sa neodredenim clanom . Dolazi sa imenicama u jednini i mnozini: + I do not have any time. Take another apple. men a: Treba obratiti paznju na sledeci slucaj: On nijc doktor (nije mu to profesija). rna koji. Ne osecarn se nista bo]je zbog te promene. Nap 0 Nemam poverenja u takve teorije. uopste Mozes doci u koje hoces vreme. zamenicu any. odricnim i pogodbenim recenicama any ispred drugog stepena poredenja postaje prilog koji se prevodi sa "uopste": . N 0 je odricni neodredeni pridev koji je nastao spajanjem negacije not i prideva any (not any = no).

giagoI. knjiga nece . men a: U poredi deone zarnemce. EVERY znaci "svaki" bez izuzetka. moze brojati dolaze posle njih uvek u jednini: Why does each pupil in the classroom have an atlas? Every man has two arms and two legs.h) DEONI PRIDEVI (Distributive Adjectives) Dconi pridevi each. Is either of your parents of Yugoslav nationality? bj svaki (od dva). 64 . cita vorn svetu). oba. oboje: Give me a pen or a pencil. Zasto svaki dak u ucionici ima atlas? Svaki covek ima dye ruke i dye noge. zamenica iii imenica koja se. EITHER se upotrebljava za Iica iIi predmete u znacenju: Daj mi pero iIi olovku. oboje: There is a cinema on either side of the street. Zato every oznacava "jcdnog ad vise njih" a nikad "jednog od dvojice": He asked me to tell every man the truth. zato each ima smisao "jedan od dvojice ili vise njih". 0 ba. a) ni jedan ni drugi (od dvoje). Do you write with either hand? NEITHER se upotrebljava za lica ili predmete i znaci : Ni jedna ni druga odgovarati. EACH znaci "svaki" od odredenog. inace. Zamolio me jc da kazern svakom istinu (svakom coveku. Prema tome. svakom od njih dvojice iIi vise njih). Dobro ce biti jedno iIi drugo. Rekao mi je da dam svakom coveku kutiju cigarcta. Pisete Ii oberna rukama? a) jedan iIi drugi. on obuhvata posebno svaku jedinku jedne celine. Either was correct. neither dolaze uvek sa imenicama u jednini. (Od odredenog broja. nijedan (od dvoje): Neither book will do. svakom pojedincu. Neither book belongs to Mary. Jesu Ii vasa oba roditelja jugoslovenske nacionalnosti? Po jedan bioskop nalazi se sa abe stranc ulicc. grupe iIi broja i u tome se priblizava pridevu all. every. odvojeno. uzet pojedinacno ili odvojeno. znaci "SVlma (ali)". Nap 0 He told me to give each man a pack of cigarettes. either. ogranicenog broja uzetog pojedinacno. Ni jedna ni druga knjiga ne pripada Mariji. Either will do. I jedno i drugo je bilo tacno.

It is not as easy as ABC. U engleskom jeziku postoje tri stepena poredenja: a) Prvi stepen poredenja (Positive) oznacava obicnu osobinu nekog prideva: a large room (velika soba). itd. umesto as . as upotrebljava se so . iIi To nije isto tako lako kao ABC. Je li isto star koliko i ja? To je lako kao ABC (azbuka). Je li to tako lako kao ABC? He is as old as I am. broju i padezu) ipak prilikom poredenja prideva dolazi do promene njihovih oblika. . the nicest flower (najlepsi cvet). sa istirn znacenjem.. Ovaj stepen upotrebljava se kad se jedno lice iii predmet poredi sa vise lica iIi predmeta iste vrste: the largest room (najveca soba). tj. i upitnim recenicama prvi stepen poredenja prideva pravi stepena as koji dolazi pre i posle prideva.. Is he as old as I am? It is as easy as ABC. the fattest man (najdeblji covek).Th1: PRIDEVl (Numeral SU AdjectiTes) Brojni pridevi su prema nasoj klasifikaciji posebna vrsta reci. c) Treci step en poredenja (Superlative) oznacava najvisi stepen osobine nekog prideva.: a larger room (veca soba) a fatter man (deblji covek).. . a nicer flower (lepsi evet). It is not so easy as AB~. koliko".. Ti obliei savise od stepena poredenja. po praviIu.. 5 Gramatika engleskog jezika Nije star koliko 1 ja. itd. predmeta ili 81. iIi "tako . itd . a nice flower (lep cvet). Ovo se postize poredenjem dvaju lica.'i) BRO. Zato oni radi lakseg razumevanja i upotrebe obradeni u posebnom odeIjku. POREDENJE PRIDEV A (Comparison of Adjectives) lake je ranije receno da se pridevi ne menjaju (u rodu. • ) PRVI STEPEN POREDENJA (positive) PRAVILNIH I NEPRA VILNIH PRIDEV A U potvrdnim se pomocu priloga as (iIi as old as) i kao". as (pridev) prevodi se sa "isto toliko .. 65 . b) Drugi stepen poredenja (Comparative) pokazuje visi stepen osobine nekog prideva. as. kao (sto)": Isto je star koliko i ja. U modern om engleskom jeziku je ta razlika vee skoro iscezla.Jsto toliko . . . iIi He is not as old as I am.. a fat man (debeo covek). pa se upotrebljavaju oba oblika: He is not so old as I am. If it as easy as ABC? U odricnim recenicama.

Ovaka v nacin poredenja upotrebljava se ugIavnom za prideve germanskog porekIa. Izuzeci su: just i right koji se porede na romanski nacin. Ova dva nacina pravljenja poredenja bice ovde razmatrana posebno. worst (rdav. Nepravilno poredenje takode zahteva posebnu obradu. more beautiful. To je rom a n ski nacin poredenja prideva i sastoji se u stavIjanju more ispred prideva za drugi stepen. najkraci) (dubok. najveci) (kratak.. dobijaju za drugi stepen poredenja nastavak -er. veci. najlepsi) bad. wisest (mudar. koji su se u modernom engleskom jeziku preobratili u -er za drugi stepen i-est za treci stepen poredenja. broju slogova. najdublji). zbog niza sitnih pravila koja treba istaci da bi se moglo izvrsiti poredenje svakog pojedinog prideva. . Ovde treba jos pomenuti i nepravilno poredenje prideva. pa se i sam nacin poredenja nazi va g e r man ski m p 0 red e n j e m. dubIji. najmudriji) beautiful. lepsi. hrabriji. -osta). I stcpen small thick bold great brief deep II stepen small-er thicker bolder great-er briefer deeper III stepen small-est thickest boldest great-est briefest deepest (rnalen. Sledeca pravila 0 pravljenju drugog i treceg stepena poredenja sadrze sve te uslove i promene i glase: a) Vecina jednosloznih prideva koji se zavrsavaju na dva suglasnika ili jedan suglasnik kom prethodi dugi samoglasnik. koji je svojstven za poredenje prideva cije je poreklo iz romanskih jezika. Prvi nacin pravIjenja poredenja sastoji se u dodavanju na pridevsku osnovu donekle izmenjenih staro-engleskih nastavaka (-ra. najgori). Germansko poredenje prideva (-er. koje se pojavIjuje u engleskom jeziku kao i u svim drugim razvijenim jezicima. kraci. rnudriji. a za treci stepen nastavak -est. (velik. promenama krajnjih samoglasnika i suglasnika i na kraju 0 fonetskim promenama. Nasuprot tome postoji drugi nacin poredenja. najdebIji) najhrabriji) (hrabar. s obzirom na nepravilne oblike. itd. esta. gorr. deblji. i most za treci stepen poredenja.b) DRUGI I TRECI STEPEN POREllENJA (Comparative and Superlative) PRA VILNIH PRIDEV A U engleskom jeziku postoje dva pravilna nacina pravIjenja drugog i treceg stepena poredenja. most beautiful (lep. Germanski Romanski Nepravilno nacin : nacin: poredenje: wise. njegovom izgovoru. najmanji) (debeo. 66 . wiser. worse. dvostruke oblike i upotrebu drugog i treceg stepena. -est) Za pravljenje poredenja prideva na ovaj nacin treba voditi racuna o vrsti nastavka. mann.

dirtiest) . drazi.ran. st) .prostran. najsuvlji) Medutim. -est: I step en gay grey II stepen gay-er grey-er III step en gay-est grey-est (veseo. mene. itd.srecan. slobodniji. heaviest) . -st: fine true free fine-r true-r free-r fine-st true-st free-st (lep. najdrazi). ako se ispred y nalazi samoglasnik. lazy (lazier.tezak. ample (r. happiest) . vee se sarno dodaju nastavci -er.jednostavan. st) .prIjav. najslobodniji) d) Kad se jednoslozni pridev zavrsava na y ispred kog se nalazi suglasnik. easy (y=i. feeble (r. itd.skroman. najveseliji) (siv. early (y=i. najsirornasniji). (vlazan. vlazniji. simple (r. fragile (loman). Izuzeci su: docile (krotak). kao bumble (r. easiest) .slabasan. (drag. y se menja u i i onda se dodaju nastavci -er.Medutim.plemenit. supple (savitIjiv). tada se kod poredenja dodaje sarno -r. -est su oni koji se zavrsavaju na: 1) -Ie. c) Ako se jednoslozni pridev zavrsava na muklo e (koje se ne cita). najjaci) (siromasan. [y=i] dri-er dri-est (suv. kao happy (y=i. najvruci). a -r se u izgovoru iz samoglasnika pretvara u suglasnik: I step en strong [stron] poor [puc] II stepen stronger ['str"lJg~] III stepen strongest ['str"lJgist] poorest [puorist] (jak.Ienj. lepsi. istinitiji.lak. st) . poorer [puoro] b) Ako se jednoslozni pridev zavrsava na jedan suglasnik korne prethodi kratki samoglasnik. onda se pri poredenju krajnji suglasnik udvaja: I stepen hot wet glad II stepen hotter wet-t-er glad-d-er III stepen hottest wet-t-est glad-d-est (vruc. itd. vruci. veseliji. itd. sirornasniji. easier. 67 . jaci. earliest) . najsivlji) poredenja dobijaju nastavke onda ne dolazi do pro- e) ledini dvoslozni pridevi koji prilikorn -er. kad se prave stepeni poredenja treba obratiti paznju na fonetske promene i to kod onih prideva koji se zavrsavaju na -ng iIi -r. najvlazniji). 2) -y. sivlji. noble (r. st) . U drugom i trecem stepenu -ng se umesto -11 izgovara kao -l)g. laziest) . suvlji. heavy (heavier. najistinitiji) (slobodan. dirty (dirtier. st) . -est: dry. happier. earlier. najlepsi) (istinit.

trezan. c) kod svih trosloznih particular virtuous more particular more virtuous prideva: d) kod jednosloznih (osobit. itd. 4) -ow. nairne. jadniji.parnetan. ali se stvara neka vrsta slozenog drugog i treceg stepena poredenja. ovi pridevi nernaju svoj oblik za drugi i treci stepen poredenja. Taj slozeni oblik postize se stavljanjem more ispred prideva za drugi stepen i most za treci stepen poredenja: I stepen beautiful II stepen more beautiful III stepen most beautiful poredenja most famous most wretched most interesting i visesloznih (lep. najokrutniji). cruellest ili cruel. a nemaju sopstvenog prvog stepena. itd. civil (ugladen). est) . sober (er. najzanimljiviji).uzvisen. sublime (er. kao tender (er. itd. est) . Romansko poredenje pridera (more. kod romanskog poredenja oblik prideva ostaje nepromenjen. lepsi.os tar. est) 5) iii imaju naglasak na drugorn slogu: polite (er. najlepsi) na prvom slogu: slavniji. okrutniji. itd.nezan. cruel (okrutan). najcestitiji). bitter (er. more cruel. cestitiji. common (zajednicki). quiet (tih). + prider) Za razliku od germanskog nacina porcdenja gde se oblik 'prideva menja dobijajuci nastavke. osobitiji. pristojan. est) zut. crueller. most particular most virtuous The most cold winter we had. najjadniji) (zanimljiv. est) (er. N 8 porn e n a: Neki dvoslozni pridevi kao pleasant (prijatan). est) severe (er. najslavniji) primenjuje: (slavan. najosobitiji) (cestit. Kod drugih prideva poredenje se opet pravi nepravilno menjanjem osnovnog samoglasnika i najzad dodavanjem germanskih nastavaka za poredenjc. shallow (er. NEPRA VILNO POREDENJE PRIDEV A (Irregular Comparison) Kod izvesnog broja prideva vrsi se nepravilno porcdenje. est) . 68 . deTer plitak. zanirnljiviji. itd.. mogu se porediti na oba nacina: cruel. most cruel (okrutan. est) . kao yellow (er. Ovaj se nacin pravljenja a) kod svih dvosloznih famous wretched interesting more famous more wretched more interesting prideva gde je naglasak b) kod prideva koji se zavrsavaju na -ed iii -iog: (jadan. prideva cija je svrha naglasa vanje necega: Najhladnija zima koju smo imali. most gorak. vee za te stepene uzimaju oblikc onih prideva koji su slicni po znacenju. itd.3) -er. handsome (zgodan). est) .

udruzenja. takode se upotrebljava older. najblizi) (blizak. raniji. kluba i s1. najbolji) (malen. bolji. ELDEST. i s1. najstariji) (dalek. oldest upotrebljavaju podjednako za lica i stvari. najnizi) 1 . najblizi) (star. manji. OLDEST. za godine starosti U opstem smislu. tj. Drugi i treci stepen ·pravilnog poredenja ovog prideva upotrebljava sc u bukvalnom smislu. iIi da pokazu osobinu koja je trajala duze vremena: My father is older than you are. I (mnogo. spoljniji. ELDER. Moj otac je stariji od tebe.Evo pregleda najvaznijih nepravilnih poredenja prideva: bad 1 iU evil mUCh} many good little I stepen n stepen m stepen i worse worst (rdav. najunutarnjiji) (spoljni. najmanji) (kasan. elder. Dok se older. OLD. rang. more better less later latter nearer nigher older elder farther further former hinder Inner outer utter nether most best least latest last nearest next nighest oldest eldest farthest furthest foremost first hindmost hindermost inmost outmost utmost nethermost late} near nigh far} fore hind • m old } . On je najstariji od mojih sinova. eldest upotrebljavaju se sarno za Iica. kad se medu sobom porede clanovi jcdne iste porodice. blizi. Isto tako. najkasniji) (blizak. najraniji. blizi. vise. najvise) (dobar. najspoljniji) (krajnji. najdalji) (prednji. najkasniji) (unutarnji. To je najstarije drvo u vrtu. urutarnjiji. (bolestan gori. stariji. (u opstem smislu) He is my oldest friend (trajanje). nizi. najkrajnjiji) (nizak. misleci na red koji oni zauzimaju S obzirorn na njihovu starost. kasniji. Drugi i treci stepen nepravilnog poredenja ovog prideva upotrebljava se u prenosnom smislu za starost. (stvar) Mary's elder son is older than you. kasniji. prvi) (zadnji. najgori) (zao. daJji. Marijin stariji sin je stariji od tebe. (lice) That is the oldest tree in the garden. oldest: He is the eldest of my sons .. out lteneath Upotreba nekih oblika nepravilnog poredenja OLD. kad se govori 0 starosti clanova neke druge porodice. OLDER. On je moj stari prijatelj. 69 .

raniji .. se da izrazirazlike smislu: ste- FAR. U svom poslednjem predavanju gosp. i tad se odnosi na imenicu iz prethodne recenice: Mr. nije (Znaci da je ova komedija poslednja u nizu komedija i da se posle ove nece pojaviti vise nijedna.. Medutim. FARTHER. ali iza kog jos dolaze neki drugi: In his latest lecture. FURTHER. Jones and Mr. LATEST je pravilni treci stepen poredenja od prideva late i znaci (suprotno od earliest) "poslednji" do sada. u nekom nizu. kasniji). Gosp. a drugi direktor banke. You may go further and say many bad things about my son. Poslednja N usiceva komedija bila za vrsena.. Further news. Smith are next-door neighbours: the former is a civil servant and the latter a bank manager. FURTHEST upotrebljava pena. Danas necu ici dalje.FAR. the former . iza kog ce doci ostala) LAST je nepravilni treci stepen poredenja od prideva late i znaci "poslednji" (suprotno od first) i oznacava poslednji koji dolazi na kraju niza i iza kog ne dolazi ni jedan vise: Nusic's last comedy was not finished.. Braun ce verovatno odrzati jos neka predavanja. the latter (prvi.. do sada. a ovo je poslednje (Gosp. prvi je drzavni sluzbenik. I shall go no further today. the last.. Subotica je dalje od Sarajeva nego Beograd.. razvoja. On znaci "kasnije" ili . Skoro uvek dolazi u kombinaciji the former .. kad je vise lica pomenuto onda u ovoj kombinaciji umesto latter dolazi last. Po zna- LATER je drugi stepen poredenja od late i znaci "kasnije".. FARTHEST se upotrebljavaju storu i vremenu.) koju je N usic napisao 70 . Daljnje vesti. Braun obradivao je bezlicne glagole. Dzounz i gosp. Mr. LATTER je takode drugi stepen poredenja od late. Brown dealt with impersonal verbs. toka iii za redosled u prenosnom Make no further complaints. Obe ove kombinacije ne bi trebalo upotrebljavati izuzev u naucnoj iii trgovackoj terrninologiji. gde radi sazetosti teksta one mogu biti veoma korisne. cenju je suprotan od earlier: a later lecture (kasnije predavanje). Smit su prvi susedi . drugi. Mozes i dalje da odes i da pricas prljave stvari 0 mom sinu.xlrugi" od dye stvari iIi lica. Nemoj se dalje (vise) zaliti. tj. u bukvalnom smislu: za udaljenost u pro- Subotica is farther from Sarajevo than Belgrade.

71 . Ako se stavlja uz neku imenicu pridev . itd.Ostale upotrebe last su: a) kad oznacava jedinog koji je preostao: last dinar (poslednji dinar) b) kad oznacava neposredno vreme pre sadasnjeg ili nekog odredenog vremena u proslosti: last summer (prosla zima). He seems angry. Izuzetno neki pridevi dolaze posle imenica koje oznacavaju meru. On je srecan. a drugi kao dopuna imenici. onda odmah ispred imenice dolazi onaj pridev koji je za nju najbitniji. itd. MESTO PRIDEV A U RECENICI Treba razlikovati dvojako mesto prideva u recenici: uz imenicu i na ostalim mestima u recenici. ali The walls were one foot thick. The high mountains were all round. Planine su bile visoke.: The blue sky. atributivno. tezinu. ljutit covek. The mountains were high. Kad dva ili vise prideva oznacavaju imenicu. Plavo nebo . visinu i sl. Svuda naokolo su bile visoke planine. A happy man. Izgleda da je besan. the angry man. tj. tj. U prvorn slucaju pridev dolazi ispred imenice koju oznacava: u drugom slucaju pridev stoji u predikatu kao dopuna glagola: The angry boy threw a stone. c) kad oznacava nesto sto dolazi posle necega drugog u vremenu: last Monday (prosli ponedeljak). itd. Mesto prideva u recenici moze biti atributivno i predikativno. iako i sami Englezi ne vode uvek racuna 0 tacnoj upotrebi: He is lucky. itd. last week (prosla nedelja). a zatim po redu ostali: a house (kuca) an old house (stara kuca) a nice old house (lepa stara kuca) this nice old house (ova lepa stara kuca). itd. Zidovi su bili stopu debeli. Srecan covek. Neki pridevi dolaze uvek kao dopuna predikatu. upotrebljavaju se predikativno. uvek dolazi ispred nje. Srdit decak bacio je kamen. Pogresno je zamenjivati njihovu upotrebu.

a nice bird (ptica. Medutim. kao i u svim romanskim i germans kim jezicima. a man. On je covek. koji kao i svaki drugi pridev stoji ispred imenice pokazujuci na kakvo se lice iii predmet misli. Uzece novo pero. visok covek). Oba su oslabljeni oblici broja 0 n e. He will take a new pen (umesto: one new pen). There was an apple on the table (umesto: one apple). ako pridev dolazi uz imenicu i pocinje suglasnikom: a book. neko drvo) an hour (jedan. a red book (knjiga.C LAN (Article) U engleskom jeziku. Kad on oznacava neku odredenu. a taU man (covek. lepa ptica). i zbog toga se upotrebljavaju sarno ispred imenica u jednini. neki sat). onda se naziva 0 d red e n i c Ia n. postoji clan. neka jabuka) a tree (jedno. osim u izuzetnim slucajevima kada se izostavlja. itd. onda se naziva n e 0 d red e n i c Ia n. itd. kad on oznacava neku imenicu u potpuno neodredenom smislu. a bird. I OOLIO NEODREDENI CLAN (Indefinite Article) Postoje dva neodredena clan a u engleskom jeziku: k rat k i n e 0 d red e n i c l a n a. a) ispred imenica koje pocinju 72 . crvena knjiga). Kratki neodredeni clan a pojavljuje se: suglasnikom iii ispred prideva. Jabuka se nalazila na stolu. Po pravilu uz svaku imenicu mora da dode jedan od dva clana. To je ustvari pridev. i oblik mu je a iii a n. Korena rec one moze cesto da posluzi kao korisna kontrola prilikom upotrebe neodredenog clana: one apple (jedna jabuka) one tree (jedno drvo) one bour (jedan sat) iIi He is a man (umesto: He is one man). an apple (jedna. poznatu imenicu. i oblik mu je t b e. i pro d u zen i n e 0 d red e n i c l a nan.

an opotrebljava se: a) kad sadrzi koreno znacenje (tj.korisna stvar. an open door [on__oupn da. itvu goluba. suglasnik h postaje nenaglasen i zato umesto kratkog neodredenog clana pojavljuje se produzeni neodredeni clan an: . neki golub. Imam knjigu i dye sveske.b) ispred imenica iIi prideva koji pocinju samoglasnikorn koji se izgovara kao suglasnik (obicno sa glasovima w i j): a ewe [~ ju:] . a useful thing [~ ju :sful BiD] . Ul icecream [on__ 'aiskri :rn] sladoled. neodredeno.] . vlasni~tvo iIi s1.] . on se menjao dok se najzad nije pretvorio u danasnji oblik neodredenog clana. mnostva iii sl.laka lekcija.oko. vrstu. Neki covek radi u polju. an honest man [on__onist mren] . lica iIi predmeta. an easy lesson [en__ 'i :zi lesn] . vee sarno konstatuje postojanje jednog takvog lica iii predrneta izdvojenog iz grupe. UPOTREBA I I Neodredeni clan a. 73 . a union [a'ju. istorija. jedan. osobini ili vlasn . a) ispred imenica iIi prideva koji pocinju samoglasnikom.. Sarnim tim sto je postao od one i znaci 9. Iako se srnisao broja one menjao i iscezavao. broja one) uopste i u nekim izrazima: A man is working in the field (umesto: one man).nion] . an oar [an__o. ipak je neodredeni clan zadrzao nesto od njegovog znacenja. neodredeni clan pokazuje da se ne odnosi na odredeno lice iIi predmet. an American [an__~/rnerikn]Amerikanac. an honorary secretary [en__ 'onorari 'sekrotri] . historical novel [en his'torikcl novalj-istoriski roman. Tokom razvitka jezika usled ceste upotrebe. itd. svojstva. itd.pocasni sekretar. vee sarno konstatuje da se na nebu nalazi golub. Nap 0 men a: Kratki neodredeni clan se pojavljuje ispred reci koje pocinju suglasnikom Ii koji se izgovara i nalazi se u naglasenom slogu: a history book [a'histari bukl-povesnica. b) ispred imenica iIi prideva koji pocinju rnuklim h (koje se ne cita): aD hour [an__auo] sat. vee na "neko" tj. usled pomeranja naglaska na drugi slog. Medutim. izdvojen iz grupe.savez. bilo koje ili koje god lice iii predrnet. itd. I ZNACENJE U staro-engIeskom jeziku broj one upotrebIjavao se ispred imenica u jednini urnesto clana..posten covek. Time neodredeni clan ne irnenuje nikakve osobine.jedan". Tako kad kazerno: There is a pigeon in the sky Golub je na nebu neodredeni clan a ne govori nam nista poblize 0 vrsti. I have a book and two notebooks (urnesto: one book). a one-eyed man [~ WAn aid men] oovek.ovca.otvorena vrata. boji.veslo. ProduZeni neodredeni cIao a n se pojav1juje: jednook Tu 0 sluzi tao spona koja omogucuje laksi izgovor dveju reci: an eye [on__ai] .

ispred imenica koje se mogu brojati. onda se upotrebljava odredeni clan: We saw a cow on the white and black. itd.). day. pound. eu rei. He was in great fear for his friend. canary canary was brought I have a nice picture picture was painted c) sarno road. Imam lepu sliku u sobi. Stolica je napravljena od drveta. Apples are sold at ninepence a pound. inch. Juce je odigrana futbalska utakmica. / shall gladly go. Nabavili smo nov camac. Ako budem imao vremena. Krava je bila crna i bela. ko- Get me silk at ten shillings e) ispred brojeva: dozen (tuce). He killed two at a blow. tezlnu (grain.): He comes to see us twice a week. thousand million (milion). a yard. Kupi mi svilu po deset silinga jard (hiljada). Zato uz mislene. Naslikao ju je moj najbolji prijatelj. The cow was in the from in my by my cage. d) ispred irnenica koje oznacavaju vreme (years month. 74 Krava je zivotinja.). itd. Svi su jedne iste boje (jednobojni). She bought a dozen eggs yesterday. izuzev da postoji . Postar je usao i urucio pismo. foot. ounce. Ta kanarinka je doneta iz Grcke. gross (dvanaest tuceta). . Juce je kupila tuce jaja. The postman entered and handed a letter. Not a word did he reply. f) ispred imenica u jednini Nasao je u fioci dvadesetak verata.: lie has found a score envelopes in the drawer. vee uopste na bilo kcju osobu iii predmet.There was·a football match yesterday (umesto: one football match). The chair was made of wood. Videli smo kravu na putu. There was a. week. Ni jedne jedine reci nije odgovorio. Jabuke se prodaju po devet penija funta. Dolazi da nas poseti dvaput nedeljno. itd. Jako se bojao za svog prijatelja. mile. U kavezu je bila kanarinka. Obicno je to prvi put pomenuta zajednicka imenica 0 kojoj se ne zna nista poblize. room. Imao je prijatelja koji je bio kotlar. The best friend. score (dvadesetak). . If I have time. The Greece. mere (yard. . hundred (stotina). celu jednu vrstu: da oznaci A cow is an animal. medutim. Ubio je dvojicu jednim udarcem (odjednom). imeniee koje se ne mogu brojati) ne dolazi neodredeni clan: I-Ie had a friend who was a tinker. b) kad se ne misli na jednu odredenu osobu iii predmet. itd. We have got a new boat.. gradivne i kolicinske irneniee (tj. They are all of a colour. kad nastavirno da govorimo 0 njoj. rado .

I) posle negativne j) posle many (mnogo). Je Ii on bio nastavnik? On je katolik. Pristlija. takav).\. as (isto kao). In) izuzetno Nisu imali ni jedne jedine olovkc u torbi. rather (prilicno). ispred oblika nekih imenica u mnozini: a gallows (vesala). dostojanstvo. u uzvicima . a fiftln (petina). As a soldier he had little know•Ledge 0. To je bio tako lep film kako sc It was as nice afilm as it can be imagined.).( Kao vojnik slabo je poznavao strategiju. Takav covek zasluzuje vise paznje. Bio je obesen na vesalima. a novel by G. Yes. i najzad. . new shambles is being built. roman "Kralj Lir". kad je povezan sa imenicom: zatim posle such (takav). quite (sasvim). Viljem je plernic. Such a man deserves more attention. no less (ne manje). svetlost". That was too small a reward. B. pripadnost (sekti. a play hy Shakespeare. Inace se upotrebljava half a . for (za). zanatu iii sl. : half an hour (pola sata).. what (kako). posle so (tako. i dolazi posle glagola to be: William is a knight.: h) ispred imenica u apoziciji. imam malo vremena. Da. as (kao). (hiljaditi deo). u pozitivnom smislu: Dobio sam nekoliko engleskih knjiga. a shambles (klanica). too (suvise). I have a little time.Subotna komada od i dr. B. Priestley. i) ispred razlornaka sa znacenjern (trecina). "King Lear'. k) ispred little i few upotrebljenih I have got a few English books. Many a man was seen in the streets. Kako lepu olovku irnate! What a nice pencil you have got! To je bila suvise mala nagrada.g) ispred imenice u predikatu koja oznacava zanimanje. He is quite a good pupil.'. Nova klanica se gradi. srnisao recenic e : reci not da bi se naglasio negativan They had not a pencil in the hag. 75 . ' Hjedan": a half (polovina). On je sasvim dobar dak. Zajednicka imenica mora biti u jednini: Mnogi covek je bio viden na ulicama. strategy. titulu. . a means (sredstvo). "Saturday Daylight". sarno moze zamisliti. ako posle njih dolazi neki pridev. a third Nap 0 men a: Treba obratiti paznju na a hali koje je rede i dolazi samo u izrazima kao a half-truth (upola istina). a headquarters (glavni stan). pozorisni komad od Sekspira. itd. (izuzetak je rec news): He was hanged on a gallows. pozorisnih . Was he a teacher? He is z Roman Catholic. a thousandth G.. posle imena knjiga..

oprostiti se send an answer .zuriti se to be in a bad mood . Neodredeni kao: to be at a loss . as a rule .do kraja on an average .po pravilu to an end . c) uz titulu koju jedno lice drzi u isto vreme: Marsal Tito je pretsednik republike.' an DC upotrebljava se: u opstem smislu a) ispred gradivnih i mislenih (vidi pod c) upotrebu neodredenog b) u nabrajanju: imenica clana).obicavati to have a headache . dnevna soba i trpezarija nalazile su se na .sesti take a last farewell .istom spratu.prehladiti se to have a pain .imati glavobolju to have a cold . To se desava obicno uz glagole: call (zvati).doci na red to have an opportunity . itd.steta je it is a shame .. They took him captive (radna rec.sramota je it is a matter of ••. take (uzeti).brinuti se to have a habit . rage .).prehladiti grIo take a seat .bi ti u polozaju. itd. v clan a.ponositi se..n ) u nekim izrazima.obavezati se to be in a position .to je stvar. upotrebljenih Kitchen. .biti u nedoumici to be in a hurry .odgovoriti take a pride . living-room and dining-room Were K uhinja. Oni su ga zarobili. John was made prisoner (trpna rec. 16 . turn (okrenuti): Marshal Tito is President of the Republic. itd. stanju it is a pity .prosecno with a view to .imati apetit to have a fancy . make (napraviti). itd.imati prilike to have a care .). to have an appetite .besniti to be under an obligation . all on the same floor. pitanje .zamisljati to have a turn . d) u radnim recenicarna uz predikatske dopune objekta i u trpnim recenicama uz predikatsku dopunu subjekta.biti neraspolozen to be in a fury. Jovan je bio zarobljen.u pogledu.imati bol to have a sore throat .

the long letter [o~ Ion 'leto] use [o~ ju :s]. b) izgovara i to: samo- 1) ispred imenica ili prideva koji pocinju pisanim ill izgovorenim Ilasnikom: the arm [oi a :m].mos ta :sk]. Postigao je rang pukovnika dim danima. i to: a) izgovara se "o~" ispred iii izgovorenim suglasnikom: the the the the the imenica ili prideva koji pocinju pisanim letter [o~ 'leto]. the post of (polozaj). odredeni clan ima dvojak izgovor. the' useful work [o'J 'ju . itd. the office (kancelarija). the hours (sati). He is going to see us in spring. the easy essay [oi 'i :zi 'esi) the enormous task [oi i 'no .e) posle nekih izraza.h" the hour [oi auo] the honoured person [oi 'oncrd p~ :sn].sfol W~ :k] youth [o~ ju :8]. Vecera je bila gotova u sedam satiPosetice nas u pro Ieee. the lamps (svetiljke) the icecream (sladoled). Drzi polozaj sekretara. itd. 77 . kao: the title of (titula). the Tito's youth [o~ 'titouz ju :0] ewe [o~ ju :]. onim koji se ne cita): koji pocinju mukllm suglasnikom . itd. Medutim. He attained the rank of colonel at an early age. 2) ispred imenica ili prideva (tj. tako ispred imenica iii prideva koji pocinju samoglasnikom.. the arms [oi a :mz] the essay [oi 'esi]. itd. N~p 0 men a: Vidi neodredeni clan ispred h. u mla- I) ispred imena obeda i godisnjih doba upotrebljenih u opstern smisln: Dinner was ready at seven o'clock. itd. tako i ispred onih koji pocinju suglasnikom: the lamp (svetiljka). se "oi".: He holds the post of secretary. itd. the black ewe [o~ blek ju :]. the rank of (rang). I ODREDENI CLAN (Definite Article) OBLICI Odredeni clan t b e ima isti oblik za jedninu i mnozinu. the simple use [o~ simpl ju :s] work [o~ W'J:k]. the icecreams (sladoledi) the hour (sat).

mozerno staviti odgovarajucu pokaznu zamenicu. Na ovaj je nacin rec child u drugoj recenici odredena. i misli se na dete koje smo videli. Slican je slucaj sa zajednickim imenicama koje se prvi put porninju u recenici. U potrebu odredenog clana u staro-engleskorn jeziku vrsile su pokazne zamenice that. these za mnozinu.6i". bilo u istoj iii sledecoj recenici. hut not the book [oi buk]. odredeno. jer se misli na one imenice koje su ranije pomenute i 0 kojima sad podjednako znaju onaj koji govori i onaj kom se govori: We saw a child on the road. Daj mi perorez.3) kad stoji sam: He was talking about the definite article "the" [5i]. The child was dressed in rags. rnisleci jednu osobu cije su osobine odredene i poznate. tj. iskljucujuci tako mogucnost da se misli na bilo koju zenu. Zadrzavajuci donekle koreno znacenje pokaznih zamenica. licima. onda one dolaze sa odredenirn clanom. pod uslovom da je imenica poblize odredena samim smislom recenice. Na taj nacin smo odredili imenicu woman. Tada one stoje sa neodredenim clanom. tako da se u modernorn engleskom jeziku zadrzao sarno njihov oslabljeni oblik t h e~ koji je u isto vrerne postao i jedini oblik odredenog clana. Isto tako u pnrneru : Give me the pen-knife. jer 0 njima ne znamo nista poblize izuzev da postoje. Oblici. Na putu smo videli dete. perorez jednako poznat onom koji govori i onom korn se govori. i sl. pretrpeli su izvesne promene. tako da se odmah jasno vidi da se govori 0 poznatim stvarima. poznato dete iii dete koje je pomenuto u prethodnoj recenici. To dete je bilo obuceno u prnje. kad se nastavi da se govori 0 njima. moze se reci that pen-knife i smisao recenice ostaje nepromenjen. 4) kod naglasavanja: Govorio Je 0 odredenorn ~. i smisao recenice se ne menja: I ZNACENJE I She is the woman I want (umesto: woman).: . Medutim. pokazujuci jedno odredeno lice iIi predmet koje je podjednako poznato on om koji govori i onorn korn se govori. this za jedninu i those. that Ona je zena koju trazirn. ali ne ona knjiga. odredeni clan moze da dode ispred imenica koje su prvi put pomenute. clanu This is a hook. jer je pokazivanjem ogranicena irnenica pen-knife na jednu odredenu stvar. odredeni clan ogranicava imenicu ispred koje stoji. Ovo je knjiga. Ipak. To se najboljc vidi u primerima u kojim umesto odredenog clana the. a donekle i smisao ovih zamenica. tj.

It happened on the first of May. poredenja prideva (superlativ): ikad Najinteresantnija prica. Najbolji prijatelj kog sam . The best friend J ever had.. utoliko) : The more you learn. f for her was great. Slika moga brata. Vlasnik kuce. The bigger boy.. the more you know. kanala itd. The wood which is being exported from The sorrow he fel c) ispred Sweden. 79 He is the Racine of the modern drama..: Druga obala Dunava. imemce : . itd. Ako ispred superlativa dode neodredeni clan a onda on znaci "vrlo": He saw a most interesting scene (Video je vrlo zanimljivu scenu).. The other bank of the Danube. planinskih lanaca. Penjali smo se na Alpe. The Suez Canal. f) ispred rednih brojeva: stepenom poredenja (komparativise veci Ukoliko vise ucis. Suecki Kanal. Desilo se to prvog maja. imao. bila je velika. . The owner of the house. mora. the bigger coa t . The Adriatic. reka. b) ispred gradivnih Gradani Beograda. On je Rasin moderne . imena okeana.g) ispred vlastitih (osobenih) irnenica upotrebljenih kao zajednicke drame. upotrebljava: odredeni clan jos se 0 a) ispred imenice koja je sa drugom imenicom povezana predlogom The citizens of Belgrade. Sedeli smo u pretsoblju. i tada dolaze bez ikakvog clana: Most people knew him (Vecina ga je Ijudi poznavala). The second time. Ukoliko veci decak. We climbed the Alps. kad smo culi da telefon zvoni. Nap 0 men a: Neki superlativi su prilozi. d) isprcd treceg stepena The most interesting story. Drugi put. The picture of my brother. e) u idiomatskom izrazu sa drugim vorn) the . raznih oznaka iii recenica koje mogu biti pomenute iii se podrazumevaju. utoliko kaput. Jadransko More. the (ukoliko . UPOTREBA I Osim ranije izlozenog opsteg pravila. utoliko znas. f: i mislenih irnenica kad su poblize odredene: Drvo koje se izvozi iz Svedske.We were sitting in the hall when we heard the telephone ringing. Zalost koju je osecao prema njoj. Nap 0 men a: Odredivanje jedne imenice u recenici moze da se postigne stavljanjem uz nju prideva...

p) ispred imenica koje odreduju pridev. The red book is lying on the table. The Tiroli (bioskop). The West Indies. The Rogers. This is the singular oj the noun. itd. n) Hocemo li ici istim vozom 1 To je uvek isto.ustanora. play. The British Isles. The Tirna (list). The United States of America. naroda. Hajdemo da igramo kosarkul u nekom odre- ali: He never played football. To je jednina ove imenice. porodica upotrebljenib Ko svira na harmonici? Ona svaki dan svira na klaviru. grupa ostrva. u mnozini i ispred nekih imena upotrebljenih u jednini (obicno slozenih imena nekih zemalja): The Tyrol. The poor were standing building. koji pn- ispred imenica koje postoje sarno po jedna takve vrste: The sky was terribly dull. I was in Italy during the winter of 1945. The Serbs. Is the fountain-pen in the box yours? That was the man you had been talking to the day before yesterday. Let us play basket-ball! k) ispred imena obeda i godisnjih doba upotrebijenih denorn. Automobil je brzi od voza. itd. Medutim. The Foreign Office (Ministarstvo spoljnih poslova). Je Ii nalivpero u kutiji vase? To je bio covek s kojim ste razgovarali prekjuce. Siromasi su stajali ispred zgrade. priloska oznaka iIi odnosoa Crvena knjiga lezi na stolu. U Italiji sam bio u toku zime 1945 god. Nebo je bilo strasno tmurno. kad se pominje neka igra ili sport ne stavlja se nikakav clan: j) Who is playing the accordion? She plays the piano every day. The Strand (hotel). hotela i j_miII ostanova (zgrada): The World Peace (brod). 80 . odlican. ispred reci koje oznacavaju muzicke instrumente sa glagolom . i) ispred imena svih mesta. listova. h) ispred imena brodora. 0) ispred imenica koje odreduju celu vrstu i sve predmete padaju toj vrsti. Nikad nije igrao futbal. poznatom smislu: Rucak koji smo juce imali bio j.. The dinner we had yesterday was excellent. in front of the m) ispred reci same: Shall we go by the same train? It's always the same. Ono sto je dobro umire mlado. The Straits Settlements. bioskopa. I) ispred prideva upotrebljenih kao imenice: The good die young. a ne samo neki odredeni predmet: The motor-car is Jaster recemca: v • than the train. The English.

Serbia is ([ people's republic. in kad one oznacavaju zaplovio ka s) ispred irnenica sa predlogorn She was always gOing to school morning. Love is not only human. e) ispred irnena jezera i rtova ako posle njih dode neka vlastita imenica: Cape Horn (rt Horn). George was afraid of him. He has no time in the evening. nothing of the kind (nista takvo) to run the risk of (staviti na kocku) Odredeni clan se ne upotrebljava: u opstem smislu: a) ispred gradivnih i mislenih irnenica upotrebljenih Iron is a useful metal.( the nicest bridges on the Thames. Brod je iznenada zapadu. imena gradova. i mostova: ulica. trgova Street. Srbija je narodna republika. ali The Cape of Good Hope (rt Dobre Nade) . priloski. itd. meseci i godisnjih doba upotrebljenih u opstem smisl u : 6 Gramatika engleskog j ezika 81 . zemalja i s1. medutim. . 1) U delove dana: in the Uvek je isla u skolu ujutru.r ) ispred imena strana sveta. That shop was in Piccadilly Borde se bojao njega. onda su bez clana: The sun sets in the west. nekirn izrazirna: the whole of England (citava EngJeska) at the expence of (na trosak).: b) ispred vlastitih imena. Londonski most je jedan od najlepsih na Ternzi. c) ispred imena parkova. ali: The ship suddenly sailed up west. kad se strane sveta upotrebe Sunce zalazi na zapadu. Gvozde je koristan metal. London is the capital of England.f) ispred irnena dana. Ljubav nije sarno ljudska. d) ispred irnena pojedinacnih Ta se radnja nalazila u Pikadili ulici. planina: Najzad su se popeli Everest. London Bridge is one 0. On nerna vrernena uvece. London je prestonica Engleske. na Maunt They cl imbed Mount Everest at last. The south-west part of the lake. Jugozapadni deo jezera.

j) ispred imenica chance. earth kad se upotrebljavaju U opstern srnislu: Some people believe in fate. Kad su odredene na bilo koji nacin onda dolazi odredeni clan: English literature is the oldest ill Europe. Brat je pronasao naseg psa. church (crkva). ali: The English literature oj" 191h century. onda se upotrcbljava odredeni clan. prison (zatvor). hospital (bolnica). boJnica . jail (kazniona). kad te imenice oznacavaju samo zgradu. sister is not ill nolV (IIi our sister). market (pijaca). Maid-servant has carried away the basket. college (koledz). in. society. It is worth being man. nature. Nedelja je jedini dan kad 1110ienlO da dodemo u Beograd. kad se u njima vrsi rad za koji su one namenjene (skola . Ne. elements. Medutim.). fate. narocito uz predat noon (u podnc). Society is composed ofdifferent k) ispred titula Neki Ijudi veruju u sudbinu. Chance led me to that place. by: at night (nocu). Predlozi koji se tom prilikom pojavljuju jcsu: after. heaven. Parliament. died last year. to. (u ponce).Iuly. Mankind has never suffered such disasters. je najstarija devctnaestog Englcska knjizevnost veka. .da se moli bogu. . exchange (berza). mankind kad oznacavaju Vredno je biti covek. g) ispred imena clanova sopstvene porodice iIi zaposlenih lica koja se smatraju clanovima porodice (rnoze takode da se upotrebi i prisvojni pridev): Brother has found our dog (IIi l11Y brother). vreme dana. Drustvo je sastavljeno od raznih clemenata. posterity.Sunday is the only day we can come to Belgrade. at. itd. No. court (sud) i sl. from. crkva . Engleska k njizevnost u Evropi. Lisee pocinje da opada ujescn. vlastita imena: V. It is very hot in . The leaves begin to fall in autumn. Woman was created to be man's helpmate. 82 . Zena je stvorena da budc covekov drug. itd. Jako je vruce u juJu. i) ispred imcnica man. Covecanstvo nikad nijc pretrpelo takve katastrofe. umro je prosle Kralj Borde godine. m) ispred imenica school (skola). Slucaj nle je naveo na to mesto. at midnight ceo ljudski rod: h) ispred imenica koje znace odredeno loge at.da se uci. woman. iza kojih dolazc King George V. Sluzavka je odnela korpu. sestra nije sada kod kucc.da se leci. by day (danju). I) ispred imenica koje oznacavaju grane iIi delove nauke upotrebljcnc U opstern smislu.

potpaliti set sail . Otisao sam u bolnicu da intervjuiscm jcdnu bolnicarku.zapioviti go to sea -.u cast day by day .). Otisao je u skolu (skolsku zgradu. ~ 6* take to heart .otici od kuce at war . izdrzi kaznu).His son went to school. He showed least courage. dece godine ja ell ici na more. Lopov je bio posiat II zatvor (da to the prison. Sledece nedclje idem u Ljubljanu. I went to the hospital to in terview a nurse. to the church to meet mv .iz dana u dan from top to bottom.friend. 83 . ali sle- 0) ispred imena jezika : The essay p) has been written ill English.u gradu to lose sight . najmanje engleskih knjiga.).poruciti itd.rukovati se to declare war objaviti rat at first sight . Esej je bio napisan to to to to to to na engleskom. Prosle subotc sam ga sreo na ulici. Your brother has been in hospital. fewest kad iza njih sledi imenica: I (lin going 10 Ljubljana next Sunday. ~ a p 0 m e II a: Uz next i last dolazi odredeni clan kad se onc odnosc na vreme koje nijc povezano sa sadasnjim momcntom: I shall go to Slovenia ill 1956. She has fewest English books of all 111Y Od svih mojih prijateljica ona ima friends.na posiu shake hands .morem.izgubiti hrabrost to set to work .zapaliti se give offence .u ratu to send word .. da podignc svedocanstvo i s1. da sc raspita za sina.pri ruci to lose patience -. Otisao je u zatvor (da popravi vodovod.dati se na posao to leave home .ici na more (postati mornar) on board . struju iIi sl. Last Saturday I met him in the street.izgubiti iz vida at work .. ali: He went to the school.na prvi pogled at hand .na palubi by sea (land) . Otisao sam do crk ve da se nadern sa prijateljem (misli se zgraducrkvu). U Slovcniju cu ici 1956 god. Pokazao je najmanjc hrabrosti.uzeti k srcu catch fire .napamet in honour .uvrediti set fire to . Njegov sin jc otisao u skolu (da uri iIi da predaje).' hut the next year I shall go to the seaside. kopnom by heart . Vas je brat bio u bolnici (lezao bolestan). last. ~ lvas sent The robber He went to prison. itd.izgu biti strpljenje to lose courage .od dna do vrha hand in hand . Their sister I went goes to church every day. n) ispred next. least. Njihova sestra ide II crkvu svaki dan (da se moli bogu).rukom pod ruku itd. itd. u nekim izrazima: in town .

Posto dolaze ispred imenice. were gathered round Stotine Ijudi sc bilo skupilo govornika. brojna imenica. na dve polo- . Tako kazemo : "two hundred pupils". Isto kao sto opisni pridev "black" uz rec "book" pokazuje kakva je to knjiga. pa se zato u engleskom jeziku i smatraju kolicinskim pridevima. tj.. ostaju ncpromcnjeni u oba broja. There were six books on the desk. Medutim. Prcsekao je jabuku . please. oko Isti je slucaj i sa razlorncima: He cut the apple into two halves.-s". kao sto je slucaj sa imenicama. Bilo je sest knjiga na klupi..BROJEVI (Numbers) ZNACENJE Vrste reci koje pokazuju brojno stanje liea iIi predmeta nazivaju se b r 0 j e vim a.). prideva iii zamenica. kad se od broja napravi imenica. i mnogi pogresno u mnozini brojeva stavljaju imenicki nastavak za mnozinu . Brojevi. broj iIi rod. Donesi crnu knjigu.1' an hour.-s" u mnozi ni : flundreds oj' people the speaker. oni je oznacavaju na isti nacin kao pridevi. isprcd njih sc stavljaju odgovarajuci predlozi: the two boys (I. tzv. Za prornenu brojeva po padezima koristi se isti metod kao kod imenica. tj.). Three quarters 84 0. tako i broj "six" uz imenicu "books" pokazuje brojno stanje: Bring the black book. vine. pad. u jednini i mnozini. a ne "two hundreds pupils". i prema tome dobija nastavak . of the two boys (2. onda se ona ponasa kao i svaka druga imcnica. itd. pad. Brojevi u cngleskorn jeziku ncmaju poseban oblik za padez. kao i pridevi. Tri cetvrti sata. Ovo je istaknuto narocito zbog toga sto se broj cesto smatra za imenicu. i zato u mnozini ne dobijaju nikakav nastavak.

I PODELA I Brojeve deJimo na: proste. Ipak se u Medutim.. koji sc dobija dodaje nastavak . "and" hiljada i jedinica U govornom i pisanom jeziku izmedu jedinica i desetica ne stavlja sc pisanom jeziku stavIja mala povIaka: 73 [sevnti Ori:].. izmedu iii desetica. i najzad izmedu miliona j jedinica iIi desetica: kad se na osnovrn oblik nastavka .-teen": thirteen (tri naest) fourteen (cetmaest) fifteen (petnaest) sixteen (sesnaest) seventeen (sedarnnaest) eighteen (osamnaest) nineteen (devctnaest) c) slofeni oblik od 20-90. Nap 0 men a: "and".-ty" 85 . iIi "seventy-three". 1) PROSTI BROJEVI (Cardinal Numbers) Prosti brojevi imaju sledece oblike: a) osnovni oblik od )-12. redne i ueestane. se mora uvek upotrebiti izmedu stotina i jedinica iii desetica. i to: one (jedan) two (dva) three (tri) four (ccti ri) five (pet) six (sest) seven (sedam) eight (osam) nine (devct) ten (deset) eleven (jcdanacst) twelve (dvanaest) b) slozeni oblik od 12-19. koji sc pravi dodavanjcm na osnovni oblik: twenty (dvadeset) thirty (trideset) forty (cetrdeset) fifty (pedeset) sixty (sezdeset) seventy (sedamdeset) eighty (osamdeset) ninety (devedeset) d) ostale oblike: hundred (sto) thousand (hi l]ada) million (milion) itd.

ili hundred and ninety eight) itd.6 = 4 (ten minus six is (makes.00 I (a million and one) 1.00 1. sa imenom slova .: -190 (minus nineteen degrees iIi nineteen 403 (four naught three) 33-750 (three three seven five 0 [ou]) 33-200 (three three two double 0 [ou]). itd. 3 x 8 = 24 (once one is (makes. c) Mnozenje (Multiplication) 1 X 1 = I. d) Deljenje (Division) 8 : 2 = 4 (eight divided by two is (are. makes) four).000. 86 + radnje: .101 (a hundred and one) 11 (a hundred and ten) 118 (a hundred and eighteen) 345 (three hundred and forty five) itd. pa se kazc: najcescc se iz prakticnih fifty five) "hundred" ° twent. iii ten less six.187 (a million one hundred and eighty seven) 1. iii six from ten). 1955 (nineteen Ali.018 (a million and eighteen) 1. Godine iznad hiljadu citaju se na sledeci nacin: 1955 (nineteen hundred and fifty five).000.187 (a million one thousand one hundred and eighty 1.000. iii 1001 (a thousand and one) 1010 (a thousand and ten) 1018 (a thousand and eighteen) 2798 (two thousand seven hundred and ninety eight. b) Oduzimanje (Subtraction) 10 .000..010 (a million and ten) ). seven seven) eighty seven) one hundred razloga izostavlja "hundred" i "and". Ovo poslednje se upotrebljava u svakodnevnom eziku kod brojeva telcfona.054. Cetiri osnovne racunske below zero) a) Sabiranje (Addition) 2 1 = 3 (two and one is (are. Medutim. naught.187 (a million two hundred and fifty four thousand and eighty seven) itd.187 (a million fifty four thousand one hundred and 1~254. iii 1. 4 5/9 (four and five ninths).. (three times eight is (are. Nula . godine ispod hiljade se citaju pornocu 879 (eight hundred and seventy nine) i "and": Glavni broj i razlomak uvek se povezuju pomocu "and": 2 1/3 (two and one third). legitimacija i sl. are) four. makes) twenty four). makes) three). 7 8/3 (seven and eight thirds). are) one).0".0" se na engleskom moze izraziti na sledece nacine : zero.

.-fold" na proste brojeve: twofold (dvostruk). . twice (dvaput). 3) UCESTANI BROJEVI (Repeating a redni u imenitelju: or Iterative Numbers) Ovi se brojevi po pravilu prave zdruzivanjem toga "times": ten times (deset puta). Jedini "thrice" (triput). ninth (deveti).-th" [S] na prosti broj: Prosti br oj four (cetiri) seven (sedam) eleven (jcdanacst) nineteen (dcvetnaest) itd.. itd. i to prvi od "two-times" i treci od "three-times" . koji "one-times". threefold (trostruk). Redni broj twent-i-eth (dvadeseti) thirtieth (trideseti) sixtieth (sezdeseti) ninetieth (devedeseti) itd. itd. a hundred times izuzeci su: once (jedanput). . koji se prave dodavanjem nastavka . ~ a p 0 men a: Dok prosti brojevi mogu da stoje ispred (sto je najcesCi slucaj) iii iza imenice (three fingers. fifth (peti). Krajnje "y" se menja 1I "i". itd. itd.second (drugi). 5/6 (five sixths). i onda se dodaje nastavak za redne brojcve . drugi od ~ a p 0 men a: Ovde treba jos pomenuti tzv. multiplikativne brojeve.).-eth" [is] na prosti broj: Prosti broj twenty (dvadeset) thirty (trideset) sixty (sezdeset) ninety (devedeset) itd. itd. the second window. dotIe redni brojevi uvek dolaze ispred imenica: the first lesson. ali page one. Redni broj four-th (cetvrti) seventh (sedmi) eleventh (jedanaesti) nineteenth (devetnaes ti) itd. quintuple (petostruk). Ponekad se takode upotrebljavaju latinske reci: quadruple (cetvorostruk). Redni brojevi desetica imaju donekle nepravilan oblik. 87 . ostali redni brojevi do dvadeset pravc sc dodavanjem nastavka . itd. lesson ten. I!10 (one tenth). eighth (osmi). twenty pupils. twelfth (dvanaesti).. i ponekad su postali nepravilni usled zdruzivanja. third (treci). Kod razlomaka prosti brojevi dolaze u brojitelju..2) REDNI BROJEVI (Ordinal Numbers) Pored nepravilnih oblika: first (prvi). itd. the seventeenth page. prostih brojeva i pri(sto puta).

ono kazc: I want ball. One se prema tome odnose kako na Iica tako i na predmete.za zenski rod) it (ono . I ZAMENICE (Pronouns) I PODELA I Zamenice delimo na: 1) Licne zamenice (Personal Pronouns) 2) Prisvojne zamenicc (Possessive Pronouns) 3) Povratne zamenice (Reflexive Pronouns) 4) Uzajamno-povratne zamenice (Reciprocal Reflexive Proneaes) 5) Zamenice za naglasavanje (Emphasizing Pronouns) 6) Pokazne zamenice (Demonstrative Pronouns) 7) Upitne zamenice (Interrogative Pronouns) 8) Odnosne zamenice (Relative Pronouns) 9) Neodredene zamenice (Indefinite Pronouns) 10) Deone zamenice (Distributive Pronouns). kad dete malo bolje ovlada jezikom. one vrste reci koje se upotrebljavaju da zamene imenice u recenici.za muski. daj bebi zvecku).za muski rod) she (ana . a zatim od glagola. Medutirn. ye (zastareli oblik) they (oni . nazivaju se z arne n i c a In a. Tako. koji su hili najnuzniji u primitivnorn izrazavanju ljudi. Donekle isti slucaj je kod male dece kad pocinju da progovaraju. thou i thee (zastareli he (on . Sasvim je prirodno sto dete u to vreme kaze : Mary want ball.za srednji rod) oblici) 88 . Tako se u toku razvitka recnika pocelo izbegavati suvisno i nepotrebno ponavljanje imenica. a da ih stvarno ne imenuju. a umesto njih pocele su se upotrebljavati krace i pogodnije reci. Ja hocu loptu.I ZNACENJE U pocetku se svaki jezik sastojao pretezno od imenica. zenski srednji rod) i (Personal Pronouns) OBLICI Licne zamenice Jednina I (ja) you (ti). give baby rattle (Marija hoce loptu. koje su skracivale nacin izrazavanja i dovele reccnicu u jednu skladniju celinu. daj mi zvecku. give me rattle. 1) LICNE ZAMENICE su: Mnozfna we (mi) you (vi).

a i zbog toga sto jc jedna rec pretstavljena jednim slovom. Stari oblik drugog lica jed nine "thou.Padezi licnih zarneruca glase: Broj Lice ------ . you. Tako u recenici: Padez licne zameruce Mary saw me in the last moment. dolazi zamenica u prvorn padezu (kao sto bi dolazila i imenica). Medutim. Otprilike isti je slucaj sa padezima licnih zamenica u poredenju posle "than". zato mozemo takode da kazemo "It's Mary here" (Marija je ovde). 1 " of her (njej of it (njcga) I I I to I I I . thee" upotrebljava se jedino u bibliji i pesnist VlI. s druge strane. aka "me" je predrnet 89 . Tako bi u primeru "Who goes there" (Ko to dolazi?) pravilan odgovor trebalo da budc "It is I" (Ja sam to). onda ona nikad ne dolazi u prvom padezu. medutim. him. i pored toga sto bi. posto je "is" oblik glagola "to be" iza koga. u poslcd- glagola "saw" i nalazi se u cctvrtom padezu. i postovanja grarnatickih pravila. u svakodnevnom govornorn jeziku. PREDMETSKI ILl OBJEKTSKI OBLIK LICNE ZAMENICE (Objective Case) u predmetu (objektu) ima uvek isti oblik me. it.e e Q) 2 you (ti) he (on) she (ona) it (ono) to you (tebij to him (njernu) to her (njoj) it (njernu) : I 3 ! of him (njega) "0 ~ I I I - . U pismima se nikad ne pise velikim slovom. Drugo lice mnozine ye je takode zastareli oblik i upotrebljava sc samo II bibliji i pesnistvu. iako bi sa strogo gramatickog gledista trebalo da dode. Marija me je ugledala njem trenutku. upotrebljava imenica. her. i zarnenica je u 4. s jedne strane.. pa se zato i naziva predmetskim iIi objektskim oblikom licne zamenice "I". usled neuglednosti. them. starnpari su je prvi poceli pisati velikim slovorn.c 0 ~ we (rni) I of us (nasj I I I to us (nama) to you (varna) us (nas) you (vas) >N c ~ 2 you (vi) I I I with us (s nama) with you (s varna) with them (s njima) of you (vas) 3 they (onij :of them (njih) : to themf njima) ! them (njih) ! I . Kada se u svakodnevnom govoru licna zarnenica upotrebi predikatski. padezu (slicno u francuskorn jeziku "c'est moi"). "You" ima isti oblik za drugo lice jednine (ti) i drugo lice mnozinc (vi). of me (rnenej : of you (tebe) I I I (ja) I I to me (rnenij I . Pa ipak najcesce se radi izbegavanja pedantnosti. -- ------- p A treci D E Z cetvrti me (rnene) you (tebe) him (njega) her (nju) it (njega sesti with me (sa mnorn) with you (sa tobom) with him (sa njim) with her (sa njorn) with it (s njim) prvi : I drugi . Verska sekta K vekera ponckad upotrebljava ove oblike umesto "you". Tu se takode upotrebljava cetvrti padez. odgovor glasi "It is me". I I Nap 0 men a: Licna zamenica prvog lica jednine "I" pise se uvek vclikim slovorn Nekada se ona pisala malim slovom. koji se zove predmetski iIi objektski oblik licne zarnenice. kao i obicno. us. you.

Ona ide takode u skolu. Zamenica He is watching Nap Ne mozete da se ne nasmejete. It is full of water. ono nije sarno.: You can't help laughing. She goes to school as well. i mislene imenice My sister goes to school as well. it is not alone. Dete je decak. "he" takode imenica. He is very nice. kad nije potim se pomenc pol. "he'" iIi "she": da zarneni imenicu zajednickog roda. "he" se upotrebljava an aeroplane John is watching an aeroplane in the sky. i moze se prema tome prevesti sa "covek. The child IS a girl. The child is a boy. J ovan posmatra a vion na nebu. redovno IS Zamenica "you" se u svakodnevnom govoru moze upotrcbiti kao neka vrsta ncodredene zamenice. The child is playing ill the park. slicno istoj upotrebi u nasern jcziku. Cime se konj hrani? Cime se on hrani? roda (stvari The glass is full of water. What is a horse jed on? What is it fed on? ''It'9 moze takodc menut pol. 90 . in the sky. One can't help laughing. On je vrlo simpatican.se strogo drzirno grarnatickog pravila. Tako se podrazumeva "onc" iIi "man". Medutirn. zamenjuje zajednicke i mislene imenice () men a: U personificiranju srednjeg roda (Vidi : pcrsonificiranjc Zamenica =she" sc upotrebljava da zameni irnenicu zenskog roda (lica): Moja sestra ide takode u skolu. da zameni imenicu muskeg roda (Iica). Njcgov brat je visi od mene. Nap 0 men a: U personificiranju srednjeg roda (Vidi: pcrsonificiranje "she" takode zamenjuje zajednicke irnenica). On posmatra avion na nebu. Ona je puna vode. neko" i sl. onda se prerna smislu upotrebJjava Dete se igra u parku. se upotrebljava: taller than me. brat je visi od mene. urnesto kruto grarnaticke recenice : His brother skoro If is brother trebalo da dode prvi padez. Dete je devojcica. She is very nice. Ona je vrlo simpaticna. Covek ne moze da se ne nasmeje. Zamenica iii zivotinje): "it" se upotrebljava da zameni imenicu srednjeg Casa je puna vode. Njegov . Tako is taller than I (am).

upotrebljava se "it": za- Who is it making so much. It was I who spent all that money. misao i sl. Moj brat je napravio tu kutiju. enough. . it freezes. i to: a) uz bezlicne glagole (it snows. and you know it. J a sam potrosio sa v taj novae. vremena: Sada jc poia cetiri. itd. b) za izrazavanje Sncg ccsto pada u to doba godine. It IS half past three now. . Nije istina da su bili kod kuce.): It often snows at this time of the year. U mnogim glagola: idiomatskim izrazima Koliko je udaijena nica? Lepo je (dovoljno. it rains. Sta je to? To je nova knjiga od jednog mladog pisca. zeleznicka sta- mokro. it clears up. Najcesci slucajevi su kad "it" sluZi kao podmet. jer je opkoljena morem. U svim dosad pornenutirn slucajevima "it" se odnosi na nesto odredeno: stvar. itd. On voli muziku. varna Je to Kad 0 zemljama.. gradovima iIi univerzitetima mislimo u geografskorn srnislu. What is it? It is a new book by a young writer. poznato..).it" se vrlo cesto upotrebIjava za pokazivanje bezlicnosti. noise? It is your little son. radnju. 0 U pitanjima i odgovorima u kojima onaj koji pita ne zna nista i nteresovanom lieu iIi stvari. Ko to toliko galami? To je vas sincic. onda se umesto njih upotrebljava zamenica "it": England is a naval country. Zarnenica Engleska je pomorska zemlja. lice. kao predmet dana morati da We must have it out some day. itd. wet. Medutirn. konstataeiju iIi cinjenicu: kad se ona odnosi na neku He is fond of music. "it" moze da sluzi kao prividni podmet isprcd glagola "to be".). "it" se upotrebljava Mi cerno jednog to rascistimo. c) za izrazavanje daljine iIi prostora : How far is it to the railway station? d) u izrazima: It is fine (nice. It is not true that they were at home. . for it is surrounded with sea. kad iza njega dolazi pravi podmet i kad zelimo da naglasirno neku rec iIi izraz u recenici : It was my brother that made this box.Zamenica "it" se takode upotrcbljava izjavu.

kao i prisvojni pridevi. teach us to tell the time. That book is hers. s tom razlikom sto ona ne ukljucuje lice koje govori: Prica se da je jedna nova planeta otkrivena. razvili su se iz jednog starog oblika genitiva iIi prisvojnog padeza licnih zamenica. u obicnorn govoru umesto Objektski oblik "us" se cesto upotrebljava "me" kad se zeli istaci vaznost nekc radnje: Auntie. 0). e) i theirs (njihov.to walk. They say that a nelV planet has been observed. a . Ovo je moja knjiga. zamenica). upotrebiti u neodredcnorn smislu We always try to find out the truth. prid. One nikada ne dolaze uz imenicu. his (njegov.). yours (tvoj.Ova upotreba je narocito cesta kod glagola koji su pravljeni od imenica (a walk .). To je Marijina knjiga. a. hers (njen. This is mine (prisv.. nauci me kazati koliko je sati.: We.. yours (vas. Ljudi uvek pokusavaju da saznaju istinu. * 92 Zastarel i oblik. a. Tetka. e). Zamenica "they" se takode upotrebljava u bezlicnorn smislu. Ove zamenice pokazuju da nekome nesto pripada iIi da neko nesto poseduje. and hotel it. Zamenica "we" "ones" iIi "people": se moze takode Za Iepih noci spavali bi napolju . vee umesto imenice ili umesto prisvojnog prideva i imenice (uporedi prisvojne prideve): This is my book (my-l-prisv. its (njegov. Prisvojne zamenice upotrebljavaju se cesto posle predloga "of" umesto prisvojnog prideva. kad se govori 0 predmetu iIi lieu izdvojenom iz veceg broja istih predmeta iIi Iica. a. Elisabeth II. stari oblik). e). dobijajnci takode nastavke: That book is Mary's. 2) PRISVOJNE ZAMENICE (Possessive Pronouns) Prisvojne zamenice mine (moj. a. ours (nas. when it was wet. iIi iz sku pine: I met a friend of yours yesterday. itd. thine" (tvoj. radi skromnosti urednici listova. Elizabeta II. a u hotelu kad je bilo kisovito.0). 0). . Mi. a. a. a. Kraljica Velike Britanije. kraIjevi i s1. To je njena knjiga. 0). Queen of Great Britain. Ovo je moja. e). i to samo onda kad se na imenicu ne dodaju nikakvi nastavci: We would sleep out on fine nights. "We" takode cesto upotrebljavaju pisci. Juce sam sreo jednog tvog prijatelja.

se. Pricuvaj se! Decak se pere as" : svako jutro. Ovc zarncnice a) posle se upotrebljavaju: glagola: povratnih Look after yourself! The hoy washes himself b) u poredenjima everJ' morning.: to see oneself) myself (sebe. drown (udaviti se). excuse (izviuiti se). myself. Povratne zamenice prave se dodavanjem nastavka "self" za jedninu "selves" za mnozinu prisvojnim pridcvima. Dete ni najmanje ne lici na mene. srednji rod) ourselves (sebe. lice 2. lice oneself (napr. odnosno vracanje iIi upotpunjavanje radnje pod meta. Taj njen brat mi se ne svida. d) posle glagola behave (ponasati se). hurt (povrediti se). za razliku od srpskog. l. Tako umesto rogobatne recenice : "I do not like that her brother". lice 3. posle "than. gde sc zamenice "sebe. moglo razumevanje: Trazila bi se razumeti She asked a ticket for (Kad hi rckIi "for her". kad posle njih ne dolazi direktni predmet (objekt): 93 . muski rod) herself (sebe. se) yourself (sebe. drugo lice). like. se" upotrebljavaju za sva lica jednine i mnozine. 3) POVRATNE ZAMENICE (Reflexive Pronouns) lJ engleskorn jeziku povratne zamenice imaju poseban oblik za svako lice. se. lice Mnoz. pogresno herself. zarnenica "himself" je predmet glagola "see" i oznacava isto lice kao i podmet. se) themselves (sebe. shoot (ubiti se). enjoy (uzivati). se. za sve rodove) Povratne recenici : He saw himself zamenice izrazavaju vracanje Video radnje sc U na podmet. kill (ubiti se). lice 3. Tako u in the m'rror. One glase: Bezlicni oblik Jednina 1. treba reci: I do not like that brother of hers. The child is not in the least like myself. c) da My brother is much older than hi se izbeglo Moj brat je mnogo stariji od mene. se) himself (sebe.Ovaj se oblik upotrebljava da hi se izbegla nezgodna konstrukcija sa pokaznom zamcnicom isprcd prisvojnog prideva. sc) yourselves (sebe. JC jednu za neko kartu za sebe. se. ogledalu. knock (udariti se). zenski rod) itself (sebe. lice 2.

Nap 0 men a: U engleskom jcziku povratni glagoli mogu da se upotrebe bez povratnih zamenica i to onda kad je iz smisla recenice jasno kako sc glagol upotrebljava: My father shaves every morning. itself.I hurt myself. njim- Ove zameniee sluze za istieanjc podmeta Po obliku se razlikuju. yourself.. Sam on nam je telefonirao. i to: i predmeta isti oblik kao povratne zamenice: myself. za soborn. Moj otac se brije svako jutro. themselves (ja. ali : Shut the door behind you. licno..·0): Devojka Zatvorite sc pogledala vrata u ogledalo.m:. volite? Deco.5) ZAMENICE ZA NAGLASA VANJE (Emphasizing (subjekta) Pronouns) (objekta). Vrlo dobro se ponasao. Licno sam razgovarao sa Tvoja sestra nam je to pricala. uzajaman odnos ili radnju izmedu dva iii vise liea. yourselves. Uvek se perem u vrlo hladnoj vodi. one another's . to sn: each other (se) one another (se). Postoje sarno dve zameniee za sva lica. dok "one another" pokazuje tu radnju izrncdu vise od dva liea: Mary and John. The girl looked at herself in the glass. I always wash in very cold wat er. licno 94 . himself. He behaved himself very well. zasto sobno)? zasto sc vi ne ali: Children.. e) posle predloga (izuzev ako predlog Povredio sam se. Razlika izrnedu ovih zameniea je u tome sto se "each other" upotrebJjava da pokaze uzajamnu radnju izrncdu dvaju lica. sam): a) imaju I myself spoke to him. Your sister herself told us this. . 4) UZAJAMNO-POVRATNE (Reciprocal ZAMENICE Reflexive Pronouns) Uzajamno-povratne zamenice pokazuju rnedusoban. ima cisto 10k alan . He himself rang us up. ourselves. why do you not love one another? (vise lica) Nap 8 se ne volite (rnedu- men a: Prisvojni oblici su : each other's. herself. why do you not love each other? (dva liea) Marija i Jovane.

0). taj. itd. She has done it all by herself. Nikad u zivotu nisam videe tako rdav rukopis. From the very beginning. Ona sprema svoja jela. Zivco je sam samcat. by themselves iIi "on my O\VO. ona je vrlo lcpa. a. one (jedan).": My friend has a house of his own. kasniji). in my pocket. ones (jedni). her own. Ona je to sve potpuno uradila. Medutim. yonder (onaj): That lvas done in a particular u'ay. tj. e) slofeni oblik. their own. your own. To je postignuto na jedan poseban nacin. a) those (oni. Na zidu se nalazi slika. Ove zameniee se prevode "sam. the latter (drugi. Zatim: the same (isti). this is my knife. a. She cooks her own meals. sarna 6) POKAZNE ZAMENICE (Demonstrative Pronouns) irnenice ili pok azuju Pokazne zamenice zamenjuju ranije pornenute imenicu umesto koje stoje. our own. "that. padezi se prave kao kod imenica. Od svih pokaznih zamenica samo se "this" i "that" u padezima . the very same (isti. by yourself. 95 . Deca su sedela sama. by ourselves. John left the snake alone to go its own way. his own. I have never seen such a bad handwriting. a). very (isti. Ovi se oblici prevode sa "moj vlastiti. Jovan je pustio zmiju da ode svojim putem.b) slozeni oblik od prisvojnog prideva i "own": my own. raniji). by itself. on your own". 0) that (onaj. tvoj vlastiti. by herself. bas). ovo je moj noz. by himself. U dzepu imam noz . Moj prijatelj ima svoju vlastitu kucu. Od samog pocetka. naglasena).' that is a very nice one. so (tako). e. He was living all by himself. There is a picture on the wall. mogu menjati predloga: this. ili za blizinu u prenosnom smislu: I have a knife. kao od "by + povratna zamenica": by myself. to this. itd. the former (prvi. yon (onaj). e. 0) Mnofina these (ovi. pornocu of this. those" se upotrcbljava kad se pokazuje nesto sto je jednako daleko od onog koji govori i onoga kome se govori. these" se upotrebljava za sve sto se rukom iIi cime drugirn rnoze dodirnuti. sam samcit " za sva liea: The children were sitting by themselves. such (takav. Pokazne 'zameniee su: Jednina this (ovaj. a.. itd . its own. "This.

onda se redovno upotrebljavaju posle njih: That one. I1JuJe ranije pomenutu imenicu: Give me another pen. ali ne mora. recenice HOne. nalazi se mali decak. those" m oze. ones". onda je to neodre0 lake care of one's health. Medutim. but not a new one. b) da zamenjuju imenicu iz prethodne Is there a big boy in the garden? lVO. Dajte mi drugo pero. recenice s istim pridevom: Da Ii se na slici vidi vcIiki deeak? Da. . koje zame- Posle "that. vidi se veIiki decak. Covek mora voditi racuna svom zdravlju. those". those": Kad se hoce da izbegne ponavljanje 111 imenice. To su iste kao one koje ste mi prosli put pokazali. 96 Which bov has broken the window? Koji je decak razbio prozor? Onaj. there is a big one. Koraci koje ste preduzeli pretstavljaju veliku opasnost. there is a little one.lja va ~'that. Kad pokazuje i stoji umesto jcdne odredene imenice. Tu je stara knjiga. The steps you have taken are ones of much risk. kad zamenjuje dena zamcnica: One J1111S1 imenicu u opstcm i neodredenom smislu. ones" se upotrebljavaju: a) da zamenjuju imenice iz prethodne Is there a big boy ill the picture? Yes. ovo nije dobro. c) da zamenjuju imenicu iz iste recenice s drugim pridevom: There is an old book. They are the same as the ones (iii ":hose") vou showed me last tim? takode umesto zamenica: "that. s drugim pridevom: Da li se u vrtu nalazi veliki decak? Ne. onda se obicno upotrebNajbolji dak je onaj koji se vidi u sredini slike. Medutim. ~ a p 0 men a: "One(s)" moze da bude pokazna i neodredena zamenica (vidi neodredene zamenice). the middle Pokazne zamenice "one. "ones" imenicu u mnozini: I prefer a house built of stone to one built of brick. da stoji "one(s)". kad To je ona koju sam trazio. "One" nicu II jednini. kad "one(s)" upotpunjuje i naglasava pokaznu zamenicu (jer "onc(s)" je takode vrsta pokaznih zamenica). this (one) is not good. onda je pokazna zamenica: J prefer the black horse to the white one. a ne nova. . Vise volim crnog konja od onog belog. se upotrebljava da zarneni ime- The best pupil is that seen of the photo. HThe one(s)" se upotrebljavaju ispred njih dolazi vee jedna pokazna That is the one I looked for. Vise volim kucu sagradenu od kamena nego od cigle.

Kad stojc oznacavaju jc. :'i a p 0 U onoj kuci llZ men a: Ove zarnenice takode mogu da budu pridcvi. say. i ja. over there". believe.. yonder" upotreblja vaju se sarno u poeziji i u uzvisenorn izrazavanja. the former was young. prethodni. and those (dogs) 10 persons. ali sarno onda kad podmet takode c) na pocetku reeenice kad znaci "takode". potonji. kad su u pitanju stvari trebalo hi da stoji "'this~ these' iii "'that. 97 .'\1y brother lives in the house yonder. stima a oni (psi) lieima. all Srcli smo jednog gi umea i jednog muzicara. Moj brat zivi tamo preko. hope. up there. predasnji) i "the latter" (drugi. presume: That was her fault and I told her so. kasniji) upotrebijavaju se da naizrnenicno zamene i blize odrede podrnct slozcn od dva liea. i rednih brojeva. U onoj kuci obicno se kaze : Mv brother lives in the house over there.Slicno je kod drugog stepcna poredenja moze i ne mora upotrcbiti : That boy and a bigger one have taken the ball. narodnost i sl. gdc sc "one(s)" Taj decak loptu. ove (macke) su privrzene me . Tako umesto: . Psi su verniji prijatelji od macaka . prisvojnih prideva i prideva napravljcnih od vlastitih imenica koje znace veru. these (cats) are attached to places. 7 Grarnat ika cngleskog jezika lsao je u bioskop. imcnicu Zamenica "so" se upotrebljava: a) da zameni imenicu iii pridev poslc giagoia If e is angry and has every reason to be so. (prvi. ima razloga da b) da zameni celu zavisnu reeenicu posle glagola: tell. Po pravilu. Ali se ovo pravilo ne primenjuje uvek dosledno: ~Ve met Zamenice "the former" actor and a musician. Dogs are more faithful friends than cats. onda su pridevi (vidi drugi stcpen porcdenja prideva). To je bila njena greska i ja sam joj to rekao. "to be": I On je. Moj brat zivi tamo preko. a drugi star. those" umesto njih. gradivnih i rnislenih imenica. think. down there. suppose. U svakodnevnom jeziku umesto njih se upotrebljavaju "there. i jedan veci uzcli su "Oue(s)" se nikad ne upotrebljava posle: prostih brojeva. besan bude takav. stoji poslc priroka (vidi inverziju): He has gone to the pictures " so have I. prvi je bio mlad. the latter old. nacinu Zamenice "yon.

.): Takav je moj prijatelj Jovan. Zamenica "who" se upotrebljava samo Who teaches you English? Who is coming? Who has eaten up the strawberries? Konstrukcija za lica: Ko ti predaje engleski? Ko dolazi? Ko je pojeo jagode? pitanja sa padezima upitne zamenice "who" pomalo je neobicna. "what" (sta). to whom. men a: Uporedi pridev "such". Padezi upitnih zamenica prave se kao kod imenica. ali: He has always been so. takav (po naravi. itd. predikativno i tada znaci "tako "Such" His behaviour is such that we cannot stand him any longer. dolazi na kraj upitnog oblika iii celog kraceg pitanja. iako je gramaticki pravilno da s njim pitanje pocne. se moze takode upotrebiti velik. U engleskom jeziku postoje sledece upitne zamenice: "who" (ko). I don't believe so. whatever. 7) UPITNE ZAMENICE (Interrogative Pronouns) Upitne zarnenice sluze za postavljanje pitanja. narocito u svakodnevnom govoru. Nap 0 Njegovo ponasanje je tak vo da ga vise ne mozemo podneti. svi se padezi upitne zamenice "who" svode na jcdan oblik "who". Kad recenica pocinje sa "such". u prostim vremenima Bio je jako takav. I don't hope so. onda prirok dolazi ispred podmeta: Such is my friend John. takvi. a. itd. I don't suppose so. gde se "not" odnosi na izostavljen glavni glagol. kad se ispred glagola "So" se ne upotrebljava nalazi neki naglaseni prilog: He was very angry yesterday: he always is.d) u izrazima: I don't think so. Tako urnes to strogo grarnaticke recenice: or whom did he speak? govornom engleskom o jeziku kome je on govorio? se kaze: kome je on govorio? u svakodnevnom Who did he speak of? o 98 . itd. e. of whom. predlog koji oznacava padez. "whicb" (koji). pornocu predloga: who. sastavu i sl. tj. Zamenica "such" ima isti oblik u jednini i mnozini i u svim rodovima : a. Nairne. whichever". 0. umesto "I think not. i njihove slozenice "whoever. I hope not". takav. Zatim. on je uvek Oduvek je takav. besan .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful