Internet općenito – drugi dio

Što ćete naučiti

Internet općenito AJAX
HTML jQuery

CSS PHP
ASP.NET
XML
Ruby On Rails
XHTML
MS Silverlight
Javascript
FLASH, SMIL, SVG
DOM
...
DHTML
Internet
Mreža koja može preživjeti nuklearni rat
Mreža koja se sastoji od manjih mreža koje koriste
protokole iz skupine TCP/IP
Klijent server model komunikacije:

Klijent Internet Server

Što su portovi?
IP adrese ?
Client- server model komunikacije
Jedan server može pružati više usluga istovremeno
Klijent mora znati IP adresu računala i kako dobiti
onu uslugu koju traži u tom trenutku
PORTOVI
Identifikacija usluge
Vrata neke usluge pojedinog poslužitelja
redni broj između 0 i 65535
osnovne Internet usluge do 1000, a ostale se koriste za
neke nestandardne usluge
na istom računalu može se izvršavati više
poslužiteljskih programa pod uvjetom da se izvršavaju
na različitim portovima
PORTOVI
Opće poznati portovi
 su dodijeljeni od strane Internet Assigned Numbers Authority
Registrirani portovi 
 se koriste kod aplikacija krajnjih korisnika kao izvorišni
portovi prilikom konektiranja poslužitelja, kao i za
identifikaciju servisa registriranih od trećih strana
Dinamički/privatni portovi
 se također koriste na strani aplikacija krajnjih korisnika, ali nešto
rjeđe. Dinamički/privatni protovi imaju samo lokalno značenje za
određenu TCP konekciju
Osnovni portovi i usluge koje se na
njima izvršavaju
Broj porta Osnovni Aplikacijski Opis usluge
protokol protokol/usluga
13 TCP/UDP daytime Daje trenutno lokalno vrijeme
21 TCP ftp Prenošenje datoteka
23 TCP telnet Terminalsko povezivanje
25 TCP SMTP Prenošenje elektroničke pošte
70 TCP gopher Gopherski poslužitelji
79 TCP finger Dobivanje podataka o korisniku
80 TCP HTTP World Wide Web poslužitelji
110 TCP POP3 Post-Office-Protocol (e- pošta)
119 TCP NNTP Pristup novinskim grupama
210 TCP WAIS Pristup bazama podataka
517 UDP talk Razgovor s drugim korisnikom
518 UDP ntalk Nova verzija talka
Telnet
Port 23
Terminalski rad na udaljenom računalu
uspostava dvosmjernog 8-bitnogkomunikacijskog kanala
između dva umrežena računala
Pokretanje : telnet imeracunala
Izlazak exit, quit ili ugasiti prozor
Ne dozvoljavaju sva računala telnet
Neka dozvoljavaju telnet samo uz korisničko ime i
lozinku
telnet se može povezati na određeni port računala :
SSH – Secure Shell
Port 22
Terminalski pristup udaljenom računalu
Zamjena za telnet
Veća sigurnost
Komunikacija je potpuno šifrirana
Osigurava mehanizme provjere identititeta oba
računala
TeraTerm, Putty
Osnovne naredbe UNIXa
 pwd - ispisuje apsolutni put do radnog direktorija
 cd - mijenja radni direktorij
 mkdir - stvara novi direktorij
 ls - ispisuje sadržaj direktorija (opcija -al za detalje)
 cp - kopira datoteke i direktorije
 mv - premješta datoteke
 rm - briše datoteke
 chmod - mijenja prava pristupa datoteci
 logout - prekida vezu sa serverom
 passwd - omogućuje mijenjanje passworda

_ || r_ w
d _x_ || r_ w
_x_ || r_ w_ x
_
D user group others

_ | 1 1 1 | 1 0 1 | 1 0 1 = 755
Elektronička pošta
Zgodan brz i jednostavan način komunikacije
sendmail daemoni - port 25
Neovisna o hardveru i softveru računala
osnovna prednost - cijena
podržano je i slanje telefaxa
Jedna osoba može imati više e-mail adresa
e mail adresa : korisničko_ime@adresa.racunala.hr
Postoje sustavi koji omogućavaju da nađete e-mail
adresu osobe
Programi za čitanje i slanje elektroničke pošte:
 Elm, pine
 eudora, winQVT, Outlook Express
Gmail, Yahoo mail,...
Čavrljanje (chat)
Čavrljanje (chat) jedan je od popularnijih
internetskih servisa koji omogućava razgovor
dvaju ili više sudionika o različitim temama
Chat je razgovor u realnom vremenu. Jedan od
sudionika razgovora šalje poruku koju istodobno
vide svi sudionici razgovora.
Danas su najpopularniji chatovi preko weba.Riječ
je o web stranicama koje sadržavaju chat.
FTP, Port 21
Prenošenje datoteka između dva računala na
kojima imate korisničke račune

Standardni dio UNIXa

Danas postoje grafički programi
Anonimni ftp:
user name: anonymous ili ftp
Lozinka: e-mail adresa
Gopher , Port 70
Koristio se dok se nije pojavio www i tada je
vladao internetom
Omogućava pristup raznim dokumentima,
slično kao www
Kada se povežete na gopher poslužitelj
pojavljuje se izbornik
Prvi je pokušao ujediniti usluge interneta
Baze podataka WAIS
Pretraživanje baza podataka
Wide Area Information Servers
Razvijen u akademskom okružju tako da nikoga nije
zanimalo je li logičan za korištenje
Iako vrlo moćan nije stekao širu popularnost
U međuvremenu mnoge baze podataka su
komercijalizirane tako da nije ni besplatan
Novinske grupe (Usenet) Port 119
 Skupina članaka (poruka) na neku temu
 Najveći svjetski elektronički forum
 Članci podjeljeni u grupe po temama
 Imenuju se po temama i podtemama. Npr comp.os.linux
comp.os.linux.setup
 Regionalnog karaktera – regionalni jezik ( hr.org.fesb)
 svjetske - engleski jezik
 Usenet vs. e-mail : poruku koju pošaljete na usenet pročitati će veći
broj ljudi, svi oni koje zanima ta tema.
 Prenose se mrežom pomoću protokola NNTP (Networ news transfer
protocol)
 Može im se pristupiti i pomoću WWW
 groups.google.com
WWW, port 80
World Wide Web je mreža informacijskih resursa.
Web se oslanja na tri glavna mehanizma koja
omogućavaju pristup svim tim informacijskim
resursima širokom krugu korisnika - zahtjev za
jednostavnošću:
 Jedinstveni način imenovanja resursa smještenih na Web-u
(npr., URI).
 Protokoli koji omogućavaju pristup informacijskim resursima
na Web-u (npr., HTTP).
 Hipertekst za što lakšu navigaciju među resursima (npr.,
HTML).
TCP/IP protokol – temelj
Interneta
Prospajanje linija – kao telefonska veza
Prospajanje paketa – kao Internet
Internet se temelji na protokolima
TCP - rastavljanje poruke u pakete te sastavljenje
paketa u poruku na odredištu
IP – brine se o isporuci paketa na pravu adresu
 Komunikacijski protokoli
jezik – ono što omogućava prenošenje potrebnih
informacija
dva računala mogu komunicirati samo ako govore istim
protokolom
Pozdrav

Odziv
Klijent Server
jedan govori drugi sluša

Odzdrav

Prihvat

Ova se procedura zove protokol

Poslužiteljski programi - daemoni
TCP/IP
5 4 3 2 1 4 3 1 1

2 3
1
5

5 4 3 2 1

 Pouzdanost 5 5 3 2
 Dinamičko preusmjeravanje
 U kombinaciji sa multipleksiranjem kanala optimalno dijeljenje
mrežnih resursa
 Onemogućeno je monopoliziranje Interneta i njegovih resursa
TCP protokol
 UDP protokol
0 15 16 31

Source Port Destination Port

Length Checksum

data octets ...

•User datagram protokol

•brži i manje kompliciran od TCP
•manje siguran
•nema nikakve mogućnosti provjere pogreške ili numeriranje
redoslijeda paketa
•neke ga mreže koriste zbog brzine
IP
0 4 8 16 31
V e r s io n IH L S e r v ic e T y p e T o ta l L en g th

I d e n tific a tio n F la g s F r a g m e n t O ffse t

T im e to L iv e P ro to c o l H ead er C h eck su m

3 2 b it S o u r c e A d d r e s s

3 2 b it D e s tin a tio n A d d r e s s
O p tio n s P a d d in g

IPv4 Format zaglavlja

MIME
Multipurpose Internet Multimedia Extensions
 Dokumenti koji putuju interenetom sastoje se od različitih formata
datoteka – tekst, slika zvuk …
 Standard označavanja tipova datoteka da bi aplikacija koja prima
datoteku znala što će sa njom učiniti.
 MIME definira tipove i podtipove:
 image/jpeg
 text/html
 text/plain
 image/gif
 audio/basic .au
 vide/mpeg
 aplication/msword
 MIME ima prioritet nad ekstenzijama
 .htm ili .html
Pristup internetu:
1. Jednostavni terminal - tekstualni način rada
2. Mobilni pristup
3. Bežični pristup
4. Izravna veza – LAN mreže izravno povezane internetom optičkim kabelom
5. SLIP telefonska linija i modem, 9600bps
6. PPP telefonska linija i modem, veće brzine i pouzdanosti
7. DSL linije - digitalne telefonske veze + dsl modem.
1. Stalna veza sa internetom.
2. Dijeli telefonski liniju na 3 kanala 1 za telefonske razgovore i 2 za Internet.
3. ADSL dijeli 2 kanala nesimetrično tako da se za slanje koriste manje brzine nego za primanje
podataka.
4. Važno – udaljenost pozivnog DSL modema mora biti manja od 2.7 km
8. kabelski modem – pojedini sustavi kabelske televizije dopuštaju pristup Internetu putem
koaksijalnog kabela kojim se prenose televizijski signali
1. 10 –20 puta brži od klasičnog modema
9. WebTV - satelitska antena
10. interaktivni servisi
LAN
LAN (Local Area Network) najčešći tip podatkovne
mreže obično unutar nekakve organizacije (firme,
sveučilišta) i sl.
Karakteristika LAN-a je da su čvorovi međusobno
povezani obično vrlo brzim komunikacijskim vezama
(tipične brzine prijenos 100 Mbps ili 1 Gbps).
Postoje različite vrste LAN, ali najčešće korišten je
Ethernet. (FDDI - Fiber Distributed Data Interface ,
Token Ring)
LAN
Međučvorovi (ruteri, switchevi) omogućavaju
spajanje više LAN mreža koje tako tvore veću LAN
mrežu.
Međučvorovi također omogućavaju spajanje LAN na
WAN (Wide Area Network).
WAN mreže su mreže koje pokrivaju zemljopisno
velika područja sa tipičnim brzinama prijenos od 2
Mbps, 34 Mbps, 45 Mbps, 155 Mbps, 625 Mbps.
Ethernet
1972 Metcalfe je razvio prvi eksperimentalni Ethernet koji je
korišten u Xerox-u za povezivanje radnih stanica, printera i sl.
To je standard, tehnologija, protokol za prenošenje podataka
između računala brzinama 10 Mbps, 100 Mbps i 1 Gbps.
Nije ovisan o proizvođaču opreme.
Fizički se računala na Ethernet mreži povezuju koaksijalnim
kabelima, twisted-pair kabelima i optičkim kabelima.
Ethernet je standardiziran pod imenom IEEE 802.3 standard.
SLIP
Serial Line IP (SLIP) je bio prvi protokol za
prenošenje IP paketa preko dial-up veze.
Ne pruža mogućnost dinamičkog adresiranja dial-up
klijenta, nadzor veze ili korištenje različitih protokola
preko iste veze.
Uglavnom je zamijenjen sa PPP protokolom.
PPP
PPP (Point-to-Point) protokol je trenutno najčešći
protokol za dial-up Internet (obična telefonska parica,
ISDN …)
PPP protokol ima više slojeva. Link Control Protocol
(LCP) se koristi prilikom uspostavljanja,
konfiguriranja i testiranja veze.
Nakon uspostavljanja veze koristi se jedan ili više
Network Control Protocols (NCP) za prijenos podatka
preko PPP veza za određeni tip protokola.
Povezivanje na Internet
pomoću modema
poslužitelj Internet
Internet

SLIP/PPP
Server A Klijent Server B
Klijent pokušava pronaći
DHCPDISCOVER DHCPDISCOVER DHCP servee

Serveri odgovaraju sa
DHCPOFFER DHCPOFFER ponudama

Klijent skuplja ponude i

odabire jednu

Klijent odašilje svima zahtjev

DHCPREQUEST DHCPREQUEST

Server potvrđuje adresu

Konfiguracija uspješna DHCPACK

Gašenje Klijent oslobađa adresu

DHCPRELEASE
DHCP Value Message Type

1 DHCPDISCOVER

2 DHCPOFFER

3 DHCPREQUEST

4 DHCPDECLINE

5 DHCPACK

6 DHCPNAK

7 DHCPRELEASE

8 DHCPINFORM
Firewall - vatrozid
skup programske podrške i sklopovlja koji služi
zaštiti lokalne mreže.
Prxy poslužitelj i keširanje

firewall Proxy
poslužitelj

Lokalna
Lokalna
Internet
Internet mreža
mreža
 Aplikacijska razina
(application layer)
Prezentacijska razina Proces/Aplikacija
(presentation layer) HTTP, FTP, SMTP, ….
Dijaloška razina
(session layer)
Transportna razina Komunikacija između dva računala
(transport layer) TCP
Mrežna razina Mrežna razina
(network layer) IP, ARP
Podatkovna razina
(data link layer) Mrežni pristup
Fizička razina Ethernet, PPP, Slip
(physical layer)
WWW
 Ideja o razvoju WWW je rođena u proljeće 1989.
 Tada je broj malih korisnika Interneta bio zanemariv što se drastično
mijenja 1993
 Tim Berners-Lee (tada na CERN-u) je predložio stvaranje
hipertekstualnog sustava koji će omogućiti :
 Jednostavnu razmjenu informacija.
 Moći prikazati dokumente različitog tipa.
 Omogućiti pristup tim dokumentima iz bilo kojeg dijela svijeta.
 Operacijski sustav, hardver računala ili softver ne smiju utjecati na
mogućnost rada na Webu - interoperabilnost.
 Arhitektura klijent-server tipa
WWW
Projekt stvaranja WWW koji se počeo razvijati krajem
1990 je postavio i zahtjev da softver za pristup WWW-u
bude besplatan.
Prvi program za pristup WWW-u u proljeće 1991 imao je
tekstualno sučelje. Slobodno je pušten u svjetsku
distribuciju pod imenom www i bio je svima na
raspolaganju.
Krajem 92. već ima 50-tak poslužitelja za WWW u svijetu,
a napisan je i prvi grafički pretraživač WWW-a za X-
Windows koji se zvao Viola.
1993 – već preko 200 Web severa
WWW
Za Web je izuzetno značajna institucija – W3
konzorcij (W3C - WWW Consortium) osnovana 1994.
W3C predlaže standarde za web kao što su HTML,
XML, CSS i sl.
To je neprofitna organizacija koju financiraju članice
konzorcija.
IETF (Internet Engineering Task Force) definira
standarde za HTTP protokol (HTTP/1.1) i MIME
(Multipurpose Internet Mail Extensions)
WWW
World Wide Web je mreža informacijskih resursa.
Web se oslanja na tri glavna mehanizma
Jedinstveni način imenovanja resursa smještenih na
Web-u (npr., URI).
Protokoli koji omogućavaju pristup informacijskim
resursima na Web-u (npr., HTTP).
Hipertekst za što lakšu navigaciju među resursima
(npr., HTML).
omogućavaju pristup informacijskim resursima
širokom krugu korisnika
URI i URL
 Uniform Resource Locator (URL) je string koji specificira način pristupa nekom resursu
na mreži
 Jednoznačno identificira resurs na mreži kao što je na primjer HTML dokument.
 URL je dio URI-ja (Uniform (Universal) Resource Identifier).
 <protokol>:<adresa>
 <protokol>://<server>:[<port>]/<put do dokumenta>
 Npr:
 mailto:ljiljana@fesb.hr
 http://laris.fesb.hr/index.html
 http://laris.fesb.hr:80/index.html
 http://laris.fesb.hr/claroline-1.3.1/
 Apsolutni URL
 Relativni URL
 Internet/lekcija1.html
Protokoli HTTP
 HyperText Transfer Protocol je protokol aplikacijske
razine koji upravlja komunikacijom između Web servera
na Web klijenta
 HTTP/1.0: RFC 1845
 HTTP/1.1: RFC 2068
 HTTP protokol radi preko TCP konekcije – obično HTTP
server sluša na portu 80
 HTTP klijent i HTTP server razmjenjuju HTTP poruke
preko TCP konekcije
 Format HTTP poruka je ASCII – niz karaktera odnosno
tekst.
 Svaka linija HTTP poruke mora završavati sa CRLF “\r\n”.
HTTP
 HTTP 1.0
 Ostvaren je jednostavan princip kod kojega se uočava tipičan slijed:
 uspostava veze
 zahtjev

 odgovor

 kraj.

 Moguće je obavljanje samo jednog zahtjeva prije raskidanja veze.

 HTTP 1.1
 Unaprjeđenje verzije 1.0 u vidu uspostavljanja trajne veze
 omogućava višestruke zahtjeve ili odgovore.
 Dodatno, ostvareni su mnogi drugi napredni mehanizmi komunikacije
čime je povećana efikasnost i smanjen prijenos nekorisnih informacija.
Linija statusa
(Status-Line)
Zaglavlja
.
.
.
Prazna linija

Sadržaj...
HTTP metode
GET – zahtjev za čitanjem web stranice
HEAD – zahtjev za čitanjem zaglavlja stranice
PUT - zahtjev za pohranom web stranice
POST – dodavanje resursu navedenog URL-a
DELETE – brisanje web stranice
TRACE – vraća poslani zahtjev (kontrola ispravnosti)
CONNECT – rezervirano
OPTIONS – zahtjev za parametrima poslužitelja
HTTP zaglavlje
Zaglavlje Tip Sadržaj
User-Agent Zahtjev Informacije o pregledniku i računalu
Accept Zahtjev Tipovi stranica koje klijent može primiti
Accept-Charset Zahtjev Znakovni skup koji prima klijent
Accept-Encoding Zahtjev Kodiranja stranice koje prima klijent
Accept-Language Zahtjev Jezici koje prima klijent
Host Zahtjev Poslužiteljev DNS
Authorization Zahtjev Dokaz klijentovog identiteta
Cookie Zahtjev Prethodno postavljen kolačić vraća na poslužitelj
Date Oba Datum i vrijeme slanja poruke
Upgrade Oba Protokol na koji se pošiljatelj želi prebaciti
Server Odgovor Informacije o poslužitelju
Content-Encoding Odgovor Kako je sadržaj kodiran
Content-Language Odgovor Jezik koji se koristi za sadržaj
Content-Length Odgovor Duljina stranice u oktetima
Content-Type Odgovor MIME tip stranice
Last-Modified Odgovor Datum i vrijeme zadnje promjene stranice
Location Odgovor Odgovor klijentu da šalje zahtjeve drugamo
Accept-Ranges Odgovor Poslužitelj prihvaća zahtjeve za intervalima okteta
Set-Cookie Odgovor Poslužitelj želi da klijent sačuva kolačić
Cookies
 Pomoću cookie-ja server može pamtiti korisnika - klijenta.
 Kada se klijent prvi put spaja na server odgovor servera uključuje Set-
cookie: zaglavlje.
 Cookie se pohranjuje na disku klijenta.
 Sljedeći zahtjevi serveru koje šalje klijent sadrže informacije iz cookie-
ja, a prenose se u Cookie: zaglavlju.
 Na primjer kada klijent zatraži od servera dokument dobije u
odgovoru
 Set-Cookie: IME = MATE; path=/
 Kada klijent pristupa URL-u u root direktoriju tj. u / šalje serveru:
 Cookie: IME = MATE
HTTP odgovori
1XX – Informacija
2XX – Uspjeh
200 – OK
3XX – Preusmjeravanje
301 - moved
302 - found
4XX – Greška uzrokovana klijentom
403 - Forbidden
404 – Not Found
5XX – Greška uzrokovana poslužiteljem
WWW
Čitanje informacija
Web preglednik
Tražilice
Objavljivanje Informacija
Web building – izrada vlastitih web stranica
 WYSIWYG – FrontPage, Dreamweaver, Nvu
 HTML
Što ćete naučiti
Internet općenito AJAX
HTML jQuery

CSS PHP
ASP.NET
XML
Ruby On Rails
XHTML
MS Silverlight
Javascript
FLASH, SMIL, SVG
DOM
...
DHTML