www.glassrpske.

com

Utorak
4. januar 2011.

Broj 12.408 Godina LXVIII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

VIJESTI

Neprihvatqive projekcije SDP-a o raspodjeli pozicija
странa 3

HRONIKA

Pijani gost vlasnicu kafi}a polio benzinom i zapalio
странa 14

SRBIJA

Zlo~ini OVK po~iweni nad Srbima gurnuti pod tepih
странe 16

Zimski turizam u RS

Kozara do~ekala no}ne skija{e
странa 8 Bo`ica Ostoji} sa mladim Zvorni~anima

Odrastawe na daskama koje `ivot zna~e
Jovan Kolunxija, violinista

PORA@AVAJU]I REZULTATI GRA\EVINACA U PRO[LOJ GODINI

странa 11

Bez Mocarta klasika bi bila na koqenima
странa 27

Evidentno je da se mawe ula`e u izgradwu, jer je kriza jo{ prisutna. Stanovi se mawe kupuju, jer qudi ne `ele da rizikuju. Sve se to na kraju odrazilo na mawi broj zapo~etih stambenih zgrada, rekao Iva{tanin

Do kraja septembra pro{le godine u 18 op{tina RS nije izgra|en nijedan novi stan, a u devet ovih lokalnih zajednica nema ni zapo~etih stanova

странa 13
Mogu}e sankcije zbog nedono{ewa zakona o digitalnim tahografima

Veliki cjenovni jaz u Republici Srpskoj

Vo}e i povr}e duplo skupqe u marketima nego na pijaci
странa 6

странa 7

2 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Kod velikih policija je problem to {to je broj informacija veliki da se zasite i qudska i vje{ta~ka inteligencija.

Vijesti dana
Slobodan Raduq, pravobranilac RS

Gojko Vasi}, direktor Policije Republike Srpske

FOTO: GLAS SRPSKE

Neosnovane tu`be stanovnika Tuzle
BAWALUKA - Pravobranila{tvo Republike Srpske zatra`i}e da budu odba~ene tu`be stanovnika Tuzle protiv RS za naplatu nematerijalne {tete, a za koju je kao osnov uzeta presuda generalu Vojske RS Novaku \uki}u u slu~aju “Tuzlanska kapija“. Izjavio je to Srni pravobranilac RS Slobodan Raduq i istakao da Srpska ne mo`e biti odgovorna, jer se radi o krivi~nom djelu za koje je odgovoran pojedinac. On je rekao da je do sada u kancelariju zamjenika pravobranioca RS u Bijeqini Milana Radujka stiglo pet-{est tu`bi, a da se o~ekuje da ih bude oko 400. - Te tu`be ne sti`u organizovano, kao {to je bilo u slu~aju tu`bi stanovnika Sarajeva. Po Zakonu o parni~nom postupku, rok za odgovor na tu`be je 30 dana - rekao je Raduq. Sredinom decembra pro{le godine u Pravobranila{tvo RS stiglo je oko 1.400 tu`bi stanovnika Sarajeva protiv RS koji zbog gra na tirawa tra`e od {te tu od oko 900 miliona maraka. Kao osnov za tu`be uzeli su presudu generalu Sta ni sla vu Gali}u u Ha{kom tribunalu.
Slobodan Raduq

Objekti
Za kupovinu gra|evina u prva tri kvartala pro{le godine potro{eno je ne{to vi{e od tri miliona maraka. Najve}i iznos potro{ila je Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH - 1,2 miliona maraka, a slijede SIPA sa 968.822 marke i Ministarstvo pravde sa 317.166 maraka. Rekonstrukcija i investiciono odr`avawe objekata ko{tali su zajedni~ke institucije 875.469 maraka. Najvi{e novca oti{lo je na rekonstrukciju trga ispred zgrade Parlamenta BiH za koju je potro{eno 486.913 maraka.

Sjedi{te OBA

Za devet mjeseci 2010. za kapitalne investicije potro{en 10,1 milion KM

Poslije obe{te}ewa biv{eg oficira

Nadoknadu {tete ~eka jo{ 208 qudi
BAWALU KA - Is pla ta 65.000 evra od{tete biv{em ofi ci ru JNA Bra ni mi ru \o ki }u na osno vu pre su de Evrop skog su da za qud ska prava u Strazburu ohrabri}e sve one koji imaju problema prilikom ostvarivawa qudskih i sta nar skih pra va u BiH, smatraju nadle`ni. BiH je na osnovu pomenute presude morala da obe{teti \oki}a na ime pretrpqene materijale i nematerijalne {tete zbog nemogu}nosti da vrati svoj prijeratni stan u Sarajevu. Pred sje dnik Skup {ti ne Udru`ewa vojnih penzionera RS Milorad Kutle{i} kazao je “Glasu Srpske“ da presuda Suda u Strazburu u “slu~aju \o ki}“ i is pla ta od {te te predstavqaju pozitivnu stvar za sve one koji godinama poku {a va ju da os tva re svo je gra|ansko pravo. - Na ostvarivawe svojih prava ~eka jo{ 208 qudi. Postoje in for ma ci je da je Vla da FBiH pripremila neki vid akcionog plana na osnovu kojeg bi se trebalo na}i rje{ewe za vra}awe vojnih stanova - rekao je Kutle{i}. V. K.

^etiri institucije potro{ile gotovo jednak iznos kao sve ostale zajedno. Najvi{e novca za nabavku opreme i vozila potro{ila Obavje{tajno-bezbjednosna agencija BiH - oko 1,8 miliona maraka
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Institucije BiH tro{e nemilice
mu i vozila, a UIO je za opremu potro{ila 869.349 maraka. SIPA je za opremawe nove zgrade za smje{taj agencije potro{ila 622.632 marke. Sve os ta le in sti tu ci je BiH potro{ile su za kapitalne investicije ne{to vi{e od po me nu te ~e ti ri, a me|u onima ~iji su tro{kovi za opre mu pre ma {i li po la miliona maraka su Centar za uklawawe mi na sa 589.335 maraka, Regulatorna agencija za komunikacije sa 539.434, Mi nis tar stvo od bra ne sa 537.088 i Centralna izborna komisija sa 508.811 KM. Parlament BiH za opremu je iz dvo jio 363.355 ma ra ka, Kancelarija za veterinarstvo 359.784 marke, Visoki sudski i tu `i la ~ki sa vjet 338.878 KM, Di re kci ja za ci vil no vazduhoplovstvo 336.688 KM, a Slu`ba za zajedni~ke poslove institucija BiH 203.439 maraka. Sve ostale institucije BiH u ove svrhe potro{ile su 2,1 milion maraka. ^lan Komisije za finansije i buyet Predstavni~kog doma Parlamenta BiH u pro{lom mandatu Savo Eri} rekao je “Glasu Srpske“ da nije normalno da ~etiri instituci je po tro {e ko li ko i sve ostale zajedno.

Sta{a Ko{arac

Brojni dokazi o zlo~inima nad Srbima
BAWALUKA - [ef Koordinacionog tima za istra`ivawe ra tnih zlo ~i na i tra `ewe nes ta lih Re pu bli ke Srpske Sta{a Ko{arac rekao je “Glasu Srpske“ da su brojni dokazi o ulogama pojedinaca u pojedina~nim i masovnim zlo~inima nad Srbima u BiH. - Nastavi}emo i daqe da svim relevantnim institucijama u BiH i van wenih granica dostavqamo podatke o pojedincima iz bo{wa~kog i hrvatskog naroda koji su po~inili zlo~in nad Srbima u BiH - rekao je Ko{arac. V. [.

BAWALU KA - Oba vje {tajno-bezbjednosna agencija (OBA), Grani~na policija, Uprava za indirektno oporezivawe (UIO) i Agencija za istrage i za{titu (SIPA) potro {i li su na ku po vi nu opreme u prvih devet mjeseci pro{le godine oko 4,2 miliona maraka, {to je pribli`no jednako iznosu koji su za iste namjene izdvojile sve ostale institucije BiH. Za nabavku opreme u zajedni~kim institucijama potro{en je uku pno 10,1 mi li on maraka, a pomenute ~etiri insti tu ci je po tro {i le su 4,2 miliona KM. Najve}e tro{kove imala je OBA koja je od oko 1,8 miliona maraka najvi{e novca izdvojila za kupovinu specijalne opreme i vozila. Gra ni ~na po li ci ja je 936.391 mar ku po tro {i la uglavnom na policijsku opre-

ERI]: MNOGE agencije besmisleno tro{e novac
- Postoje mnoge agencije koje besmisleno tro{e novac, a niko ne razmi{qa o tome da li mi mo`emo stalno da punimo buyet i da se zadu`ujemo - rekao je Eri} i dodao da mnoge institucije koriste Zakon o javnim nabavkama koji im omo gu}u je da ne mi lo srdno tro{e. Dodao je da je neophodno da no vo iza bra ni par la mentarci ukinu pojedine agenci-

je, jer postoje paralelne institucije koje rade isti posao, a tro{e duple pare. Pred sje dnik Cen tra za humanu politiku Momir Dejanovi} rekao je da se, kada se radi o nabavci odre|ene opreme u javnim institucijama, postavqa pitawe potrebe i postupka kupovine. - Oprav da na je na bav ka opreme koja je neophodna za rad, ~ije kori{}ewe uti~e na poboq{awe efikasnosti institucije. Nije opravdana i pro ble ma ti ~na je na bav ka opreme koja nije neophodna za obavqawe osnovne djelatnosti - istakao je Dejanovi} i dodao da su neopravdane nabavke no vih i sku pih slu `be nih automobila, kojima se zamjewuju upotrebqivi automobili. Ovo je hroni~ni problem, a revizori su dali mi{qewe sa rezervom za 15 institucija BiH zbog neracionalnog kori{}ewa novca u 2009. godini.

Milorad Dodik uprili~io prijem povodom Dana Republike

Zagarantovana sloboda medija
BAWALUKA - Djelovawe medija u Republici Srpskoj veoma je va`no i ima {irok dru{ tve ni zna ~aj, a na {a `eqa je da stvorimo ambijent u ko me }e dje lo vawe me di ja obezbijediti profesionalnu afirmaciju i o~uvawe dru{tvenih vrijednosti za koje se zala`emo. Izjavio je to ju~e u Bawaluci predsjednik RS Milorad Dodik na prijemu za predstavnike medija povodom 9. januara - Dana i krsne slave RS Svetog arhi|akona Stefana. - Potpuno razumijem potrebu da se sloboda medija na pravi na~in izra`ava u RS. Mislim da ta sloboda ni~im nije bila ograni~ena i da }e tako biti i u budu}em vremenu. Mi ne ma mo pro blem sa slobodom izra`avawa, a nijednom mediju ovdje ne}e biti uskra}ene informacije rekao je Dodik. sawa, na vo de }i da pro blem nas ta je je di no kad se u in formisawu uo~e tendencije koje su usmjerene ka dezavuisawu pozitivnih stvari. Dodik je istakao da je danas va `no ima ti svi jest o po tre bi pos to jawa RS i wenih institucija. - Mi cijenimo da je RS politi~ki stabilna, da se politi ~ka sta bil nost ogle da u ~iweni ci da su ve oma brzo implementirani izborni rezultati i u tome da RS zadr`ava odre|eni nivo ekonomskih aktivnosti iako su one ugro`e ne ve li kom eko nom skom krizom - rekao je Dodik. Naglasio je da }e vlasti Srpske nastaviti da razvijaju RS kao i do sada. - Na {i odno si u BiH pri mar no su ve za ni za Dej ton ski spo ra zum i za na {e pravo na status i autonomiju. @elimo da RS u budu}nosti bude sna`nija i jo{ boqa rekao je Dodik. Do dik je ju ~e or ga ni zo vao i prijem za sportiste i studente, predstavnike Saveza nacionalnih mawina, kultur ne i nau ~ne ra dni ke i predstavnike izdava~a iz RS. G. M.

www.glassrpske.com
Nova godina stanovnicima Srpske donijela je samo vi{e cijene i ni{ta drugo. Novogodi{wa no} bila je kao i svaka druga, a ujutro nas je zaboqela glava od poskupqewa, a ne mamurluka. marijakr67@hotmail.com Neopisivo mi je drago {to je wegovo preosve{tenstvo vladika zahumsko-hercegova~ki i primorski Grigorije ponovo u Mostaru. Ovo je veliki doga|aj za sve, a posebno za srpski narod koji je nastawen u okolini Mostara. dancemlic80@gmail.com

DODIK: Va`no imati svijest o potrebi postojawa RS
On je dodao da nikad niko iz vlasti ne}e pozvati bilo koga u medijima tra`e}i dru ga ~i ji na ~in in for mi -

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 3

Jugoisto~na Evropa zadovoqna pro{lom godinom
BE^ - U zemqama jugoisto~ne Evrope ne kriju zadovoqstvo proteklom godinom i nadu u nastavak pozitivnog razvoja situacije, ocjewuje austrijska novinska agencija APA. BiH i Albanija mogu se radovati malom napretku u pribli`avawu EU, jer wihovi stanovnici mogu bez viza da putuju u dr`ave Unije. APA ukazuje da je BiH, koja se 15 godina nalazi pod me|unarodnim protektoratom, 1. januara preuzela predsjedavawe Savjetu bezbjednosti UN, ali konstatuje da poslije op{tih izbora odr`anih u oktobru pro{le godine formirawe vlasti na nivou BiH jo{ nije na vidiku.

Predstavnici stranaka iz RS o konstituisawu vlasti na nivou BiH

Neprihvatqive projekcije SDP-a o raspodjeli kqu~nih pozicija
Ako posao ne zavr{imo 10. januara ni 11. januar ne poma`e. Ima}emo kapacitet za formirawe Savjeta ministara BiH ako Stranka za BiH i SBB BiH budu spremni da se ide daqe, rekao Dodik
PI[U: @EQKA DOBRI] zeljkad@glassrpske.com VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

BAWALU KA - Par la ment BiH ne treba konstitu isa ti sve dok ne bu de poznata ve}ina za formirawe Sa vje ta mi nis ta ra BiH, izjavio je ju~e predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. On je istakao da sve zavisi od toga ko }e do}i na sastanak koji je poslije susre ta ~el ni ka SNSD-a, SDS-a, HDZ-a BiH, HDZ-a 1990, SBB BiH, i Stranke za BiH zakazan za 10. januar u Sarajevu. Osim predstavnika tih stranaka na sastanak su pozvani SDP i SDA. - U SDP-u su re kli da ne }e do }i, a vi dje }e mo na koji na~in su drugi spremni da idemo daqe. Mislimo da treba formirati institucije vlas ti na ni vou BiH i skinuti to sa dnevnog reda. O~igledno da SDP misli da se to mo`e uraditi samo sa

SDA
Predstavnici SDA se jo{ ne izja{wavaju o pozivu na sastanak predstavnika politi~kih partija zakazanog za 10. januar u Sarajevu. - U toku ove sedmice treba da se sastane rukovodstvo stranke i da odlu~i da li }e se odazvati pozivu za sqede}i strana~ki sastanak u Sarajevu - rekao je portparol SDA Salmir Kaplan.

wihovim projekcijama - rekao je Dodik. On je ocijenio da u slu~aju postizawa dogovora 10. januara nema potrebe za nasta vak raz go vo ra u ve zi sa konstituisawem Parlamenta BiH ~iji je nastavak konstitutivne sjednice zakazan za 11. januar. Tada bi trebalo da bude imenovano rukovodstvo Parlamenta BiH i komi si ja za izbor Sa vje ta ministara BiH. - Ako posao ne zavr{imo 10. januara ni 11. januar ne po ma `e - re kao je Do dik i dodao da }e imati kapacitet za for mi rawe Sa vje ta mi nistara BiH ako Stranka za BiH i SBB BiH budu spremni da se ide daqe. Politi~ku scenu u BiH po no vo je za ta la sao li der SDP-a Zlatko Lagumyija koji je izjavio da toj stranci i wenim partnerima SDA, Narodnoj stranci “Radom za boqitak“ i HSP-u pri pa da ju po zi ci je pred sje da va ju }eg Savjeta ministara i ministra inostranih poslova BiH. - Lagumyija ponovo za sebe i svo ju stran ku tra `i mjesto predsjedavaju}eg Savjeta ministara i ministra inostranih poslova, a tvrdi da mu je platforma na prvom mjes tu, a fun kci je na posqedwem, te da dru gi ne mogu razmi{qati o funkcijama dok ne prihvate wegovu platformu. To je dokaz su`enog po li ti ~kog vo lun ta ri zma u koji je upao - izjavio je iz vr{ni se kre tar SNSD-a Rajko Vasi}. On je do dao da je ja sno da je Lagumyija licemjerno tvrdio da mu je kadrovska politika u drugom planu.

Sastanak lidera {est partija u Sarajevu

FOTO: GLAS SRPSKE

- Lagumyija sve politi~ke subjekte dr`i kao taoce svo jih pre mi jer skih i mi nistarskih prohtjeva i neostva ri ve pla tfor me za unitarizaciju i centralizaciju BiH - rekao je Vasi}.

VASI]: Lagumxija sve politi~ke subjekte dr`i kao taoce
Pot pred sje dnik SDS-a Vukota Govedarica rekao je “Gla su Srpske“ da je SDS ga ji la na du da }e, po sli je odlaska SBiH i Harisa Silajyi}a sa politi~ke scene iz FBiH kona~no do}i neko ko }e biti spreman na razgovor i realizaciju zakqu~aka koji treba da budu zajedni~ko rje{ewe. - Taj ne ko sva ka ko ni je La gumyija i za SDS je ne -

pri hvatqivo pos tavqawe stvari upravo onako kako ih on postavqa, a to je da SDP dobije sve ono {to je najbitnije i najkvalitetnije u podje li vlas ti - re kao je Govedarica. Dodao je da je BiH neophodan dogovor i da na~in na ko ji stva ri pos tavqa SDP zemqu do vo di u blo ka du iz koje se ne nazire izlaz. - Na taj na ~in BiH sve vi{e li~i na dr`avu apsurda i nemogu}nosti. Jasno je da pos to ji te`wa da se na BiH privu~e pa`wa kako bi me|unarodni subjekti bili ubije|eni da su BiH potrebni no vi us ta vni okvi ri rekao je Govedarica. Od dogovora stranaka zavisi i zavr{etak konstituisawa Do ma na ro da Parlamenta BiH. RS je ve} izabrala delegate za Dom na-

roda Parlamenta BiH, ali je ostao nezavr{en mnogo komplikovaniji izbor delegata u FBiH. Delegat SNSD-a u Domu na ro da Par la men ta BiH Sta {a Ko {a rac vje ru je da bi konstituisawe Doma naroda moglo da bude zavr{eno krajem februara. - Pro blem u kon sti tu isawu institucija BiH, time i Do ma na ro da, je u FBiH. Nastao je na temequ nar cisoidne poli ti ke koju zastupa SDP, koji `eli da promovi{e pripadnike, a ne le gi ti mne pred sta vni ke hrvatskog naroda - rekao je Ko{arac “Glasu Srpske“. Dodao je da je SDP destruktivna i da `eli da onemo gu }i u~e{ }e u vlas ti le gi ti mnih po li ti ~kih pred sta vni ka hrvat skog i srpskog naroda u BiH.

De le gat DNS-a u Do mu na ro da Par la men ta BiH Dra gu tin Ro di} is ta kao je da je trenutno svaka prognoza, koja se odnosi na datum kona~nog konstituisawa Doma na ro da, ne za hval na. Ro di} je re kao da je Dom ve} tre ba lo da bu de kon sti tu isan i ponovio da je Srpska uradila sve na vrijeme. - Na nivou BiH bila bi konstituisana sva tijela da je FBiH i{li tim tempom. Kako se to nije desilo treba sa ~e ka ti is hod sas tan ka strana~kih lidera 10. januara - rekao je Rodi} i dodao da se nada da }e se do februara ili marta konstituisati svi organi u BiH. De le gat PDP-a u Do mu na ro da Par la men ta BiH Mladen Ivani} smatra da }e konstituisawe vlasti na nivou BiH i}i veoma sporo.

Nikica Jelavi} uhap{en na aerodromu “Pleso“
ZAGREB - Biv{i prvooptu`eni u slu~aju protiv takozvane “zlo~ina~ke organizacije“ Nikica Jelavi} uhap{en je ju~e na zagreba~kom aerodromu “Pleso“ po povratku iz BiH, prenose hrvatski mediji. Je la vi }a je po li ci ja tra `i la u sklo pu pre dbo `i }ne akcije “[ok 3” u kojoj su uhap{ena dvojica osumwi~enih za pre mla }i vawe no vi na ra “Ju tarweg lis ta“ Du {a na Miqu{a. Wegov advokat Milenko Umi}evi} rekao je da je obavijestio policiju o terminu Jelavi}evog povratka iz inostranstva i wegovoj spremnosti da se odazove na informativni razgovor.

Mitropolit Amfilohije: SPC ne zgr}e novac
PODGORICA - Mitropolit Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori Amfilohije demantovao je tvrdwe da SPC “zgr}e“ novac u Crnoj Gori, javio je B92. Mitropolit Amfilohije je rekao da ne pos to ji ugos ti teqska i trgo va ~ka djelatnost {to se ~esto pripisuje SPC u Crnoj Gori. - SPC ne samo {to ne zgr}e novac u Crnoj Gori nego svojim prisustvom zahvaquju}i donacijama koje dobija doprinosi ma kar mi ni mal no eko nom skom na pret ku Crne Go re ocijenio je mitropolit Amfilohije.

Dvije osobe umrle od sviwskog gripa
BERLIN - Dvoje qudi umrlo je u Wema~koj od sviwskog gripa, a mediji navode da je rije~ o trogodi{woj djevoj~ici i 51-godi{wem mu{karcu. Obje `rtve su preminule na Univerzitetskoj klinici u Getingenu u pokrajini Dowa Saksonija. - Ove `rtve pokazuju da tu nije rije~ o bezopasnoj bolesti - izjavio je {ef Zavoda za zdravstvenu za{titu Matijas Pulc. Svjetska zdravstvena organizacija je u avgustu pro{le godine proglasila pandemiju sviwskog gripa zavr{enom, ali se ovaj virus izgleda vra}a.

4 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE
FOTO: S. ILI]

Komentar dana
Pi{e: Nikola LUGI]

Stanogradwa
Ako je suditi po broju stanova izgra|enih pro{le godine, stanogradwa u Srpskoj je u velikim problemima. Od 32 op{tine u ~ak 18 nije izgra|en nijedan stan, a iako su ulagawa u izgradwu stambenih zgrada u 2009. godini bila mala, pro{la godina pokazala je da mo`e i gore, te je u sektoru stanogradwe ulo`eno 26 miliona maraka mawe nego godinu prije. Razloga za takvu situaciju sigurno ima mnogo, a jedan od najzna~ajnijih je svakako svjetska ekonomska kriza kojoj se za sada ne nazire kraj. Ekonomski stru~waci tvrde da }e upravo sektor gra|evinarstva Razumqivo je da prvi pokazati opostanovnici Srpske ra vak od kri ze, a strahuju od kupovine kako stvari stoje nekretnina za vrijeme to ne}e biti uskoekonomske krize. Ono ro. Sta no gradwa je {to nije razumqivo us ko po ve za na sa jeste to da i pored po tra`wom na slabe potra`we tr`i{tu nekretnigra|evinska preduze}a na, a mawa ponuda pove}avaju cijene uslo vi la je ve }e cijene kvadratnog kvadrata stana, a metra. Kada se to banke nude skupqe stambene kredite ~ime sabere sa skupqim stambenim kredise odbija i ono malo tima, nije ni ~udo zainteresovanih kupaca {to je po tra`wa ma la i {to u da na{we vrijeme niko ne kupuje stanove. Po{to nema zainteresovanih za kupovinu stanova, obustavqena je i izgradwa, te u Srpskoj trenutno ima oko 2.700 nezavr{enih stanova, {to je vi{e nego duplo ve}i broj u odnosu na one koji su zavr{eni pro{le godine. Razumqivo je da stanovnici Srpske strahuju od kupovine nekretnina za vrijeme svjetske ekonomske krize, jer mnogi se boje ulagawa dok je ekonomska situacija u zemqi nestabilna. Ono {to nije razumqivo jeste to da i pored slabe potra`we gra|evinska preduze}a pove}avaju cijene kvadrata stana, a banke nude skupqe stambene kredite ~ime se odbija i ono malo zainteresovanih kupaca, {to sigurno usporava oporavak sektora stanogradwe u Srpskoj. U ovo vrijeme rijetki su oni koji imaju novca za novi stan, a ~ak i oni ne ula`u u nekretnine ve} ~ekaju da se stvari promijene naboqe. U pet op{tina Srpske pro{le godine nije ulo`ena ni marka u izgradwu stambenih zgrada, a najvi{e se ulagalo u Bawaluci, i to ne{to vi{e od 19 miliona maraka. Kada se u najve}i grad Srpske za izgradwu stanova ulo`i onoliko novca koliko ko{ta jedna malo boqa zgrada, vidi se da ni kvalitet stanova nije na o~ekivanom nivou, te je i to sigurno jedan od razloga {to se qudi vi{e odlu~uju na kupovinu stanova izgra|enih osamdesetih godina pro{log vijeka. Stanogradwa je samo jedan od pokazateqa u kakvom je stawu gra|evinarstvo u Srpskoj, koje sve vi{e posr}e. Ako doma}a gra|evinska preduze}a uskoro ne promijene ekonomsku politiku i ne smawe cijene stanova, mo`e se desiti da po izlasku iz krize sektor stanogradwe u RS preuzmu strane firme, a to bi onda zna~ilo da }e doma}a gra|evinska preduze}a pre}i u podstanare.

Najvi{e otkrivenih ilegalnih imigranata registrovano u Terenskom centru Bawaluka

Sve vi{e posla za Slu`bu za poslove sa strancima

Protjerano najvi{e dr`avqana Srbije, Albanije i Turske, a te mjere u najve}em broju slu~ajeva izricane su zbog kr{ewa propisa o prelasku granice ili ostanka u BiH poslije isteka perioda va`ewa vize ili odobrenog boravka
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Raste broj stranaca nepo`eqnih u BiH
U Slu`bi navode da je u istom periodu 2009. godine otkriveno 199 ilegalnih imigranta, {to potvr|uje da je pro{le godine do{lo do znatnog rasta wihovog broja. mjera protjerivawa odnosio se na dr`avqane Srbije, Albanije i Turske, a najvi{e su izricane strancima koji su prekr{ili propise o prelasku granice ili ostali u BiH po sli je is te ka pe ri oda va `ewa vize ili odobrenog boravka - istakli su u Slu`bi. ^lan Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH u pro{lom mandatu Mirko Okoli} rekao je “Glasu Srpske“ da je svaki ilegalan boravak u nekoj zemqi opa san, bi lo da imigranti rade na crno ili se u najgorem slu~aju pripre-

BAWALUKA - Iz BiH je u prvih devet mjeseci pro{le godine protjerano 729 stranaca, {to je za oko deset odsto vi {e ne go u is tom pe ri odu 2009. go di ne, pot vr|eno je “Glasu Srpske“ u Slu`bi za poslove sa strancima BiH. - Doneseno je 309 rje{ewa o protjerivawu stranaca iz BiH, 151 rje{ewe o otkazu bezviznog boravka, 144 rje{ewa o otkazu privremenog boravka, 53 o otkazu stalnog boravka, 58 o otkazu bezviznog boravka sa izre~enom mjerom protjerivawa, te 14 zakqu~aka o izvr{ewu pro tje ri vawa istakli su u ovoj slu`bi i dodali da je za 251 osobu odre|ena mjera stavqawa pod nadzor. Dodali su da su s ciqem spre~avawa ilegalnih migracija inspektori prikupili 174 operativna podatka o ilegalnim migracijama na osnovu kojih su izvedene 73 inspekcijske kontrole. To je rezulto va lo ot kri vawem 298 ilegalnih imigranata.

VELIKI RAST broja otkrivenih ilegalnih imigranata
Najvi{e otkrivenih ilegalnih imigranata registrovano je u Terenskom centru Bawaluka, a zatim u centrima u Br~kom, Sarajevu, Tuzli, Biha}u i Zenici. - Najve}i broj izre~enih

Imigracioni centar
U Slu`bi za poslove sa strancima rekli su da je u prvih devet mjeseci 2010. godine u Imigracioni centar u Isto~nom Sarajevu smje{teno 258 ilegalnih imigranta. - Kada je rije~ o strukturi osoba koje su tu smje{tene, predwa~e dr`avqani Albanije, Srbije, Palestine, Makedonije, Tunisa, Iraka i Wema~ke - istakli su u Slu`bi. Dodali su da je od otvarawa Imigracionog centra 30. juna 2008. do 30. septembra 2010. godine u wega smje{teno 647 ilegalnih imigranata, a najvi{e ih je iz Srbije, Albanije, Turske, Makedonije, Palestine i Kine.

ma ju na ne ko te ro ris ti ~ko djelo. - Broj ilegalnih boravaka u BiH nikada se ne mo`e ta~no znati. Zna se samo koliko ih je registrovano, ali taj je broj sigurno ve}i. BiH nije takva da je prihvatqiva za rad stranaca, nego je vjero va tno vi {e ko ris te kao tranzitnu zemqu, jer je u srcu Evrope - istakao je Okoli}. Dodao je da je neophodno da se poja~a djelovawe Grani~ne policije BiH, ali i da sami stanovnici prijavquju sumwive slu~ajeve da bi se broj imigranata smawio. Slu `ba za po slo ve sa strancima BiH je za ~etiri godine, koliko postoji, odobri la pri vre me ni bo ra vak za 12.299, a stal ni za 973 strana dr`avqanina. Za ~eti ri go di ne ova slu `ba je donijela i 1.123 rje{ewa o otkazu bezviznog i privremenog boravka, 142 rje{ewa o otkazu stalnog boravka, 2.509 rje {ewa o pro tje ri vawu stranaca, te 286 zakqu~aka o dozvoli izvr{ewa protjerivawa.

Momir Mali}, predsjedavaju}i Vije}a naroda Republike Srpske
Klub Bo{waka ima pravo da pokrene pitawe za{tite vitalnog nacionalnog interesa, ali mogu}e je da se iza toga kriju drugi motivi. Mo`da to otvara pri~u o tome ko bi od Bo{waka mogao da do|e na mjesto predsjedavaju}eg.

Institut za tra`ewe nestalih BiH verifikuje nestala lica

Imena nestalih jo{ nisu objavqena
BAWALUKA - Broj verifikovanih nestalih lica u Centralnoj evidenciji nestalih (CEN) trenutno je ne{to mawi od tri hiqade, izjavila je portparol Instituta za tra`ewe nes ta lih BiH Lej la ^engi}. Predsjedavaju}i Kolegijuma direktora Amor Ma{ovi} ra ni je je ka zao da je CEN uspostavqena i da sadr`i oko 34.000 imena. Me|utim, dodao je da }e taj broj u toku verifikacije vjerovatno biti redukovan za 2.500 osoba pa bi stvarni broj nestalih mogao biti oko 31.000. Tada je najavio da bi u CEN-u do kraja godine trebalo da bude verifikovano tri hiqade nestalih. - CEN se ne mo`e verifikovati brzo na u{trb preciznosti - dodala je ^engi}eva. Dodala je da su ciq uspostavqawa CEN-a ta~ni podaci i precizan spisak i da su anga`ovani u ovom procesu pristupili poslu sa velikom dozom odgovornosti. Iako je ve ri fi ka ci ja CEN-a po~ela krajem oktobra pro{le godine jo{ nije objavqeno niti jedno ime iz ove evidencije.

Klub Bo{waka u Vije}u naroda Republike Srpske
Ponovo najavili pokretawe za{tite vitalnog nacionalnog interesa u slu~aju izbora rukovodstva Vije}a naroda RS, jer je predsjedavaju}i imenovan iz reda Srba, a ne Bo{waka.

VERIFIKOVANO ne{to mawe od tri hiqade nestalih osoba
- Jedan dio sajta Instituta predvi|en je za CEN i imena }e biti objavqena u budu}em periodu, ali jo{ ~ekamo kona-

~ne odluke o tome koje }emo sve po dat ke mo }i obja vi ti zakqu~ila je ^engi}eva. Formirawe CEN-a je obaveza Instituta, predvi|ena Zakonom o nestalim licima BiH, me|utim, taj zadatak jo{ nije ispuwen do kraja. Verifikacija CEN-a po~ela je tek krajem oktobra 2010. godine, a predstavnici porodica srpskih `rtava i zvani~nici iz RS jednoglasni su da je proces uspo ren zbog ma ni pu la ci je brojem `rtava. V. [.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 5

Sporo sprovo|ewe Sporazuma o pitawima sukcesije imovine biv{e SFRJ

Izbori za na~elnika Srpca

BiH bi trebalo da pripadne DKP imovina vrijedna 39,96 miliona dolara, a od Angole, Kube, Iraka, Velike Britanije, Albanije, Francuske i drugih zemaqa ve} godinama potra`uje milijarde maraka duga
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

BiH jo{ potra`uje milijarde maraka

SNSD za kontinuitet, opozicija za promjene
SRBAC - Kan di dat SNSD-a za na ~el ni ka op {ti ne Srbac @ivko Mikuli} izjavio je da je uvjeren da }e pobijediti na prijevremenim izborima zakazanim za 16. januar, javila je Srna. - Na oktobarskim op{tim izborima pro{le godine SNSD je ubjedqivo pobijedio za sve nivoe vlasti u RS i BiH, tako da ra~unam da }e vi{e od 50 odsto bira~kog tijela koje broji 11.200 gla sa ~a i ovog pu ta da ti po dr{ku po li ti ci SNSD-a - rekao je Mikuli}. Zajedni~ki kandidat opozicionog bloka sedam stranaka Drago ]eri} ocijenio je da je vrijeme za promjene u Srpcu, gdje je SNSD na vlasti {est godina. - Kao privrednik zalaga}u se za oporavak posrnule privrede, davawe ve}ih podsticaja poqoprivredi od koje `ivi vi {e od 70 od sto sta no vni{ tva ove op {ti ne i za po boq{awe standarda - poru~io je ]eri}. Prijevremeni izbori za na~elnika Srpca zakazani su po{to je dosada{wi na~elnik Mirko Koji} izabran za poslani ka u Na ro dnoj skup {ti ni Re pu bli ke Srpske. Predizborna kampawa traja}e od 1. do 15. januara.

BAWALUKA - Iako je Sporazum o pitawima sukcesije imovine biv{e Jugoslavije potpisan 2001, a ratifikovan 2004. godine, on nije dao naro~ite rezultate, pa BiH ima milionska potra`ivawa sa razli~itih ra~una biv{e Jugoslavije i nerije{ena pitawa vlasni{tva nad imovinom diplomatsko-k unzularnih predstavni{tava i arhivskom gra|om. Vidqivo je to i iz informacije o sprovo|ewu Sporazuma o pitawima sukcesije imovine biv{e SFRJ koju je sa~inilo Ministarstvo finansija, a nedavno usvojio Savjet ministara BiH. Aneks B Sporazuma defini{e raspodjelu diplomatskokonzularnih predstavni{tava izme|u dr`ava biv{e SFRJ, a za wegovo sprovo|ewe formirana je zajedni~ka radna komisija u kojoj su predstavnici biv{ih jugoslovenskih republika. Za ovla{}enog predstavnika BiH imenovan je Adnan Hayikapetanovi}, sekretar Ministarstva inostranih poslova BiH. - Komisija je odr`ala vi{e sastanaka na kojima se raspravqalo o raspodjeli, ali bez ikakvih rezultata - navodi se u informaciji. Dodaje se da je Jugoslavija 31. decembra 1990. godine, prema izvje{taju revizorske ku}e “KPMG PEAT MARWICK“, imala DKP imo-

Sr|an Arnaut

Rastu tro{kovi za smje{taj osu|enika
Na deviznim ra~unima biv{e SFRJ bilo oko 645,55 miliona dolara FOTO: GLAS SRPSKE

vinu procijewene vrijednosti 266,4 miliona dolara. Od toga je predvi|eno da BiH pripadne 15 odsto, odnosno 39,96 miliona dolara. Aneks C Sporazuma reguli{e pitawe raspodjele finansijskih potra`ivawa i dugovawa biv{e SFRJ. Na osnovu toga BiH od Angole, Kube, Iraka, Velike Britanije, Albanije, Francuske i drugih zemaqa ve} godinama potra`uje milijarde maraka duga. [to se ti~e raspodjele novca koji se za vrijeme biv{e dr`ave nalazio u ameri~kim bankama, BiH je 2003. godine dozna~en iznos od 36,83 miliona dolara, ~ime je taj dio raspodjele zavr{en. Raspodjela najve}eg dijela deviznih depozita biv{e Narodne banke Jugoslavije kod ostalih

komercijalnih banaka se, me|utim, ne mo`e izvr{iti.

BiH JEDINO dobila sav novac iz ameri~kih banaka
- Sredstva koja se u kwigama vode na ime Narodne banke Jugoslavije kod La Banque Franco - Yougoslave Paris 5. marta 1996. godine blokirana su po nalogu Privrednog suda u Parizu. BiH po osnovi depozita biv{e SFRJ kod Le Credit Lyonnais Bank Paris pripada 3,77 miliona evra - navedeno je u informaciji koju je usvojio Savjet ministara BiH. Stawe na deviznim ra~unima biv{e SFRJ koji su dr`ani kod jugoslovenskih banaka za zajedni~ka ulagawa u inostranstvu procijewena su na 645,55 miliona ameri~kih dolara.

ANEKS A
Iz Sporazuma o sukcesiji je djelimi~no realizovan Aneks A kojim se reguli{e raspodjela pokretne i nepokretne dr`avne imovine biv{e SFRJ. - Imovina koja se nalazi na teritoriji BiH pripala je BiH i u potpunosti je sprovedena wena raspodjela. Iako je Sporazum predvidio da dr`ave mogu ispostaviti zahtjeve ako se poka`e da je do{lo do drasti~nog odstupawa u finansijskoj procjeni za pojedine nekretnine, takvih zahtjeva nije bilo, ~ime je potvr|ena kona~na raspodjele ove imovine - navodi se u informaciji Savjeta ministara BiH. [to se ti~e pokretne vojne imovine biv{e SFRJ, u Aneksu A je definisano da }e ona biti predmet posebnih sporazuma izme|u dr`ava, ali ni{ta na tom planu nije ura|eno.

[to se ti~e monetarnog zlata BiH je pri raspodjeli rezervi Narodne banke Jugoslavije ~uvanih kod Credit Swiss Zurich i Banque de France Paris dobila dio kola~a koji je ustupqen Centralnoj banci BiH za 38,84 miliona dolara. BiH pripada i zlato vrijedno 225.000 dolara koje se ~uva kod Bank of England i ~ija raspodjela jo{ nije obavqena. Ovla{}eni predstavnik BiH u Komitetu o pitawima iz Aneksa C Sporazuma o sukcesiji Qubi{a Vladu{i} rekao je ranije “Glasu Srpske“ da su pojedini pregovori zavr{eni, ali da postoje mnoga pitawa o kojima se jo{ pregovara. Aneksom D Sporazuma o sukcesiji defini{e se raspodjela arhivskih fondova biv{e SFRJ, a BiH je izradila listu potra`ivawa arhivske gra|e. - Potra`uje se arhivska gra|a koja je nastala u radu vi{e od 700 saveznih institucija biv{e SFRJ u periodu od 60 do 100 godina. Wenu sukcesiju je potrebno realizovati. Savjet ministara je usvojio Program sprovo|ewa Aneksa D, ali druge zemqe to blokiraju navodi se u informaciji.

LIVNO - Zamjenik ministra pravde BiH Sr|an Arnaut izja vio je da je za smje {taj pri tvo re ni ka i osu |e ni ka Su da BiH u za tvorskim ustanovama Republi ke Srpske i FBiH pro{le godine iz dr`avnog buyeta izdvojeno 2,7 miliona KM, javila je Srna. - Za 232 osu|enika, koliko ih tre nu tno iz dr`a va za tvorsku kaznu po pravosna-

`nim presudama Suda BiH, en ti tet skim pri tvor skim jedinicama pla}a se 40 KM dnevno po zatvoreniku - naveo je Arnaut. Prema wegovim rije~ima, tro{kovi smje{taja osu|enika od 2006. godine stalno se po ve }a va ju ta ko da su 2008. go di ne izno si li 1,7 mi li ona, 2009. go di ne 2,1 milion, a 2010. godine 2,7 miliona maraka.

Zatvor u Bawaluci

Prijevremeni izbori u [ekovi}ima

Risti} predstavio planirane projekte
[EKOVI]I - Kandidat SNSD-a za na~elnika op{tine [ekovi}i na prijevremenim izborima Momir Risti} predstavio je planirane projekte i aktivnosti koje namjerava da realizuje do oktobra 2012. godine kada }e biti odr`ani redovni lokalni izbori. Me|u najva`nijim projektima su izgradwa novog vodovoda i kanalizacionog sistema i savremene deponije. Risti} planira i izgradwu, asfaltirawe i popravku lokalnih puteva u seoskim podru~jima i podsticaj razvoju poqoprivredne proizvodwe. Prijevremeni izbori za na~elnika op{tine [ekovi}i bi}e odr`ani 16. januara. Oni su zakazani nakon {to je dosada{wi na~elnik Sne`an Soki} iz koalicije PDP-SDS na referendumu opozvan sa te funkcije. V. [.

Janko Velimirovi}, direktor Centra za istra`ivawe ratnih zlo~ina RS

Hrvatska ignorisala zlo~in u Sijekovcu
BAWALUKA - Hrvatska je godinama ignorisala zahtjeve Okru`nog tu`ila{tva u Doboju za procesiurawe odgo vor nih za ra tne zlo ~i ne po~iwene nad srpskim stanovni{ tvom u Si je kov cu kod Broda 1992. godine. Re kao je to za “Glas Srpske“ direktor Centra za istra`ivawe ratnih zlo~ina RS Janko Velimirovi}. - To je jedan od glavnih ra zlo ga spo rog rje {a vawa ovog slu~aja. Bilo je govora o tome da }e do}i do reakcije hrvatske policije, ali do danas se ni{ta nije dogodilo istakao je Velimirovi}. Zlo~ini u Sijekovcu ponovo su dospjeli u `i`u inte re so vawa po sli je pro {lo se dmi ~nog ha p{ewa jednog od osumwi~enih Zemira Kova~evi}a u [vedskoj. tupni organima RS i BiH rekao je Velimirovi}. Dodao je da su po~inioci zlo~ina nad Srbima u Sijekovcu 1992. godine uglavnom pobjegli u Hrvatsku. - Zbog toga nisu dostupni pravosu|u RS, odnosno BiH. To je bila ote`avaju}a okolnost za Okru`no tu`ila{tvo Doboj koje je pokrenulo ovaj slu~aj - kazao je Velimirovi}. Kova~evi} je bio pripadnik HVO-a, a osumwi~en je za ubistva civila u Sijekovcu. Uhap{en je pro{le sedmice u [ved skoj na osno vu me|unarodne potjernice. Ve li mi ro vi} je ra ni je rekao da postoje izjave nekoliko svjedoka, koje direktno iden ti fi ku ju Ko va ~e vi }a kao iz vr{i oca ubis ta va. Prema tim svjedo~ewima, poslije izvo|ewa iz ku}a i maltre ti rawa, on je pu cao u civile. Pos to je tvrdwe i da je Kova~evi} bio komandir jedinice u kojoj su bili i ^au{evi} i ostali osumwi~eni, me|u kojima su i Kova~evi}ev brat, te Marko Prka~a i izvjesni Fulan i [erac. V. [.

OSUMWI^ENI Nijaz ^au{evi} nalazi se u Hrvatskoj
- Sada bi bilo normalno da i hrvat sko pra vo su |e da svoj doprinos i privede Nija za ^a u{e vi }a i jo{ ne ke osumwi~ene za taj zlo~in koji su u Hrvatskoj, a nisu dos-

Jedna prodavnica u Madridu osmislila je originalan na~in kako da privu~e {to vi{e kupaca i uspjela je u tome zahvaquju}i sloganu za zimsko sni`ewe cijena “Do|i {to oskudnije odjeven, a oti|i obu~en i to besplatno“, prenose agencije. Ponuda je va`ila za prvih sto kupaca, a na niskim temperaturama se smrzavalo oko 200 “golih“ mu{terija. Ispred ulaza prodavnice okupio se veliki broj qudi, a mnogi su ~ekali ~itavu no} uprkos hladno}i. Oni koji su uspjeli da u|u u dowem ve{u, mogli su da izaberu gorwi i dowi dio odje}e.

6 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

U buxetu Bosanskog Grahova 900.000 KM

Dru{tvo
Mitropolit Nikolaj

BOSANSKO GRAHOVO - Ostvareni prihodi buxeta op{tine Bosansko Grahovo u 2010. godini iznose oko 900.000 KM i mawi su za 500.000 maraka ili oko 30 odsto u odnosu na planirane, potvrdio je na~elnik ove op{tine Uro{ Maki}.

Maki} je rekao Srni da su, uprkos ekonomskoj i finansijskoj krizi i ote`anom puwewu buxeta na svim nivoima u dr`avi, ostvareni buxetski prihodi op{tine Bosansko Grahovo u pro{loj godini bili znatno ve}i u odnosu na godinu ranije.
FOTO: ARHIVA

Liturgija u Sabornom hramu u Sarajevu
SARAJEVO - Wegovo visokopreosve{tenstvo mitropolit dabrobosanski Nikolaj slu`i}e na Bo`i}, 7. januara, svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu Ro|ewa presvete Bogorodice u Sarajevu. Na Badwi dan, 6. januara, mitropolit Nikolaj slu`i}e prazni~no ve~erwe, uz tradicionalno paqewe badwaka u hramu Svetog proroka Ilije na Sokocu, javila je Srna. Drugog dana Bo`i}a, na pravoslavni praznik Sabor presvete Bogorodice, mitropolit }e slu`iti liturgiju u hramu Svetog proroka Ilije na Sokocu. Tre}eg dana Bo`i}a, na praznik Svetog prvomu~enika i arhi|akona Stefana, liturgija }e biti slu`ena u hramu Uspewa presvete Bogorodice u Palama.

U Srpskoj od ~etvrtka toplije vrijeme

Za Bo`i} 11 stepeni Celzijusa
BAWALUKA - Meteorolozi u Srpskoj ove sedmice predvi|aju promjenqivo i suvo vrijeme, a dnevne temperature }e na Bo`i} iznositi i do 11 stepeni Celzijusa. - Danas i sutra o~ekuju nas hladna jutra sa mrazem i temperaturama i do minus 12. Pada vi ne su pro {le i u sqede}ih nekoliko dana mogu}e su jedino na krajwem istoku Srpske. Preko dana }e biti prete`no suvo, a na sjeveru }e se magla zadr`avati du`e - rekao je de`urni meteorolog Dra{ko Rudan. Dodao je da }e od srijede temperature biti u stalnom porastu. - U ~etvrtak }e dnevna temperatura iznositi oko {est stepeni, a u petak izme|u devet i 11 stepeni. Padavina ne}e biti, a duva}e umjeren jugo istakao je Rudan. N. L.

Zbog niskih temperatura na tr`nicama proizvodi ~esto propadaju

Razli~ite cijene vo}a i povr}a u Republici Srpskoj

Na bawalu~koj tr`nici za kilogram mandarina potrebno izdvojiti od jedne do 1,3 marke, a u marketima 2,5 maraka. Karfiol na pijaci u Prijedoru ko{ta dvije, a u tr`nim centrima vi{e od ~etiri marke
PI[E: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com

U marketima duplo skupqe nego na pijaci
`u prodavci na bawalu~koj tr`nici. Dodaju da je u zimskom periodu te{ko o~uvati kvalitet vo }a i po vr}a, jer su temperature veoma niske i dolazi do smrzavawa ve}ih koli~ina proizvoda, zbog ~ega ih moraju bacati. - Za ki lo gram ba na na potrebno je izdvojiti 1,70 ma ra ka u mar ke ti ma, a na pijaci od 1,30 do 1,50 maraka. Ki lo gram kru {a ka na pijaci ko{ta oko dvije marke, a u tr`nim cen tri ma oko 3,70 maraka, dok je za jabuke na pijacama potrebno izdvojiti od 0,70 pa do 1,5 maraka, a vi{e od 2,70 maraka u ve}im prodavnicama - ka za li su pri je dor ski trgovci. Dodaju da je vo}e i povr}e znatno poskupjelo, te da }e uskoro biti sve mawe onih koji ku pu ju po vr}e, osim onih osnovnih namirnica kao {to su krompir i luk. - Smawena je i ponuda na prijedorskoj pijaci zbog praznika, ali i zbog niskih tempe ra tu ra ko je do vo de do uni{tavawa osjetqive robe kao {to su banane, krompir i drugo povr}e - ka`u na prijedorskoj pijaci. U Fo~i ka`u da su cijene vo}a i povr}a krajem 2010. godine i po~etkom ove godine ve}e od 20 do 90 odsto u odnosu na 2009. godinu. - Za kilogram limuna potrebno je izdvojiti vi{e od dvije marke kako na pijaci tako i u marketima, dok su banane sve skupqe, a tre nu tna cijena ovog vo}a u marketima je dvije marke po kilogramu, a na pijaci oko 1,5 maraka - ka`u u Fo~i. Stanovnici Fo~e ka`u da vo }e i po vr}e ku pu ju iskqu~i vo vi ken dom ka da traje akcija prodaje vo}a i povr}a po veoma povoqnim cijenama.

U Srpskoj ne}e biti padavina

FOTO: ARHIVA

Inspektori rada i za{tite na radu

Zatekli 460 neprijavqenih radnika
BAWALUKA - Republi~ki inspektori rada i za{tite na radu su za jedanaest mjeseci 2010. godine izvr{ili 1.333 kontrole rada na crno u kojima su zatekli 460 radnika koji nisu bili prijavqeni na obavezne vidove osigurawa. - Inspektori su poslodavcima izdali rje{ewa za otklawawe nepravilnosti, kao i prekr{ajne naloge. Ukoliko poslodavac primi na rad radnika, a da ga nije prijavio na obavezne vidove osigurawa, Zakonom o radu propisana je kazna u iznosu od 2.000 do 15.000 KM - rekao je v.d. glavnog republi~kog inspektora rada i za{tite na radu Goran Grgi}. N. L.

BAWALUKA - Pojedine vrste vo }a i po vr}a na tr`nicama u Srpskoj duplo su jeftinije nego u marketi ma, pa ta ko ki lo gram kru {a ka na pi ja ca ma u Bawaluci ko{ta 1,5 KM, a u prodavnicama oko tri marke, dok je za karfiol na pijaci u Prijedoru potrebno izdvojiti dvije, a u tr`nim centrima vi{e od ~etiri marke. Na bawalu~koj tr`nici za kilogram mandarina potrebno je izdvojiti od jedne do 1,3 KM, dok se cijena u marketima kre}e od dvije do 2,5 maraka. - Iako su uslovi rada na pijaca ma, na ro~i to u ovom periodu, te{ki, vo}e i povr}e znatno je jeftinije nego u mar ke ti ma. Za ki lo gram krompira potrebno je izdvojiti od 0,80 do jedne marke, a ta ci je na u pro da vni ca ma kre}e se oko 1,5 maraka - ka-

STANOVNICI uglavnom kupuju na akcijama
Na pi ja ci u Pri je do ru kar fi ol ko {ta dvi je, a u tr`nim cen tri ma vi {e od ~etiri marke.

VRIJEDNOST PRODAJE
U Zavodu za statistiku RS rekli su da je vrijednost prodaje poqoprivrednih proizvoda na zelenim pijacama u novembru 2010. godine iznosila 1,8 miliona maraka, {to u odnosu na oktobar iste godine predstavqa smawewe za 15,4 odsto. - U pore|ewu sa istim mjesecom 2009. godine vrijednost prodatih poqoprivrednih proizvoda je opala za 20,2 odsto ili za 476.432 marke podaci su Zavoda za statistiku.

Ministarstvo nauke RS

Bo`i}ne poslanice mitropolita Nikolaja i vladike Vasilija

Za subvencije prijavqena 243 projekta
BAWALUKA - Broj prijavqenih nau~noistra`iva~kih projekata na konkurs Ministarstva nauke i tehnologije RS za subvencije svake godine se zna~ajno pove}ava, kao i wihov kvalitet, a pro{le godine prijavqena su 243 projekta. - U toku su aktivnosti oko vrednovawa 144 prijave koje su u{le u drugu izbornu fazu i formirawe preliminarne rang-liste nau~noistra`iva~kih projekata - rekli su u Ministarstvu nauke. Za sufinansirawe nau~nois tra `i va ~kih pro je ka ta 2010. planirano je milion maraka, a bi}e zastupqene razli~ite teme koje su od zna~aja za nau~noistra`iva~ki i ekonomsko-dru{tveni razvoj RS. N. L.

@ivot neponovqiv Bo`iji dar
SARAJEVO - Wegovo viso ko preo sve {ten stvo mi tro po lit da bro bo san ski Nikolaj u Bo`i}noj poslanici poru~io je da je `ivot neponovqiv Bo`iji dar i da ~ovjek uvijek ima razloga da `ivi i stvara. - ^ovjek, sazdan kao kreati vno bi }e, du `an je da stvara za budu}e mlade nara{taje - poru~io je mitropolit Nikolaj. U poslanici koju je uputio sve{tenstvu, mona{tvu i svim pravoslavnim vjernicima povodom najradosnijeg pravoslavnog praznika ro|ewa Isusa Hrista - Bo`i}a, mi tro po lit Ni ko laj poru~io je da ~ovjek, koji je kao stva ra lac, do sa da na mnogim nau~nim i civilizacijskim poqima uznapredo vao kru pnim ko ra ci ma treba da radi na svom duhovnom usavr{avawu. Vladika Vasilije po`elio je u poslanici da radost i ovog Bo `i }a gri je srca svih qudi dobre voqe.

RADOST BO@I]A da grije srca svih qudi dobre voqe
Vladika Vasilije poru~uje da danas svaka istinska qud ska du {a sao sje }a tu gu velikog broja qudi koji su u katastrofalnim poplavama ostali bez svojih domova i

svega onoga {to je potrebno za `ivot. - ^es ti ta ju }i pra znik Ro`destva Hristovog i Novu godinu blagosti Bo`ije, sa `eqama da vam Gospod podari sva duhovna i tjelesna do bra, ka ko ne ba ta ko i zemqe, pozdravqam vas pozdravom radosti Hristos se rodi! Zaista se rodi! - navo di na kra ju Po sla ni ce vladika Vasilije. S. S.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 7

Vi{e od polovine stanovnika spada u kategoriju socijalnih slu~ajeva
GLAMO^ - Na~elnik op{tine Glamo~ Radovan Markovi} upozorio je da vi{e od polovine stanovnika ove op{tine, koju ~ine povratnici srpske i bo{wa~ke nacionalnosti, spada u kategoriju socijalnih slu~ajeva. Markovi} je rekao da stalnu socijalnu pomo} od 100 KM mjese~no prima 68 korisnika iz kategorije najte`ih socijalnih slu~ajeva,
FOTO: ARHIVA

{to je simboli~no u odnosu na broj onih kojima je ta pomo} neophodna. U ovoj op{tini `ivi oko 4.100 Srba, Bo{waka i Hrvata. Navode}i da je op{tina Glamo~ te{ko stradala u ratu i da spada me|u najsiroma{nije u BiH, on je upozorio da je te{ka ekonomska i socijalna situacija dodatno pogor{ana recesijom.

Mogu}e da EU odredi sankcije BiH zbog nedono{ewa zakona o digitalnim tahografima

Po{to BiH nije ispo{tovala rok, mogu}e su sankcije kao u slu~aju sa Gr~kom, a to je {estomjese~na zabrana izlaska svih kamiona izvan granica zemqe. Ako se to dogodi, prevoznici iz RS pretrpje}e katastrofalne gubitke, kazao Grbi}

Mogu}a {estomjese~na zabrana izlaska svih kamiona iz BiH PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

BAWALU KA - Ako Evrop ska unija odredi sankcije BiH zbog nedono{ewa zakona o digitalnim tahografima, svim kamionima bi}e zabraweno da {est mjeseci prelaze granicu zemqe, a dnevni gubici prevoznika iz Srpske bi}e ve}i od deset miliona maraka. Re kao je ovo “Gla su Srpske“ predsjednik Udru`ewa prevoznika za unutra{wi i me|unarodni transport RS Nikola Grbi}. - ^uo sam da }e Ministarstvo komunikacija i transporta BiH tra`iti da se rok produ`i do 31. marta, ali di re kti va EU je ja sna. Po{to BiH nije ispo{tovala rok, mogu}e su sankcije kao u slu~aju sa Gr~kom, a to je {estomjese~na zabrana izlaska svih kamiona izvan grani ca zemqe. Ako se to do go di,

prevoznici iz RS pretrpje}e katastrofalne gubitke - kazao je Grbi}. Dodao je da }e zabrana va`iti za sve kamione, bez obzira na starost i vrstu tahografa koji koriste.

GRBI]: Katastrofalno stawe u Ministarstvu komunikacija
- EU }e i nama uvesti sankcije i u to sam gotovo siguran. Za prevoznike iz RS to }e biti ogromni gubici, a da ne pomiwemo gubitke u privredi. Vozni park RS ima oko 5.000 kamiona, pa se samo zamisliti mo`e {ta }e biti ako stoje {est mjeseci zatvoreni unutar granica BiH - istakao je Grbi}. Prema wegovim rije~ima, to {to zakon o digitalnim tahografima nije donesen na vrijeme je krajwe neozbiqno od strane Ministarstva

komunikacija i transporta BiH. - Oni su dobili direktivu od EU i trebalo je da urade taj dio, me|utim, jo{ nije zavr{en ni tender za izbor preduze}a koje }e ugra|ivati i o~itavati kartice za digitalne tahografe - naglasio je Grbi}. Kao jedan od razloga Grbi} navodi katastrofalno stawe u Ministarstvu komunikacija i transporta BiH. - Tamo vlada haos i rasulo. Tra`imo od ovog ministarstva da nam

podnesu izvje{taj gdje su oti{le pare koje su uzete za nelegalnu edukaci ju pre vo zni ka, me |u tim, svi slije`u ramenima i ne zna se ni gdje su pa re, ni ko je tra `io da se obavqa ta edukacija. U Ministarstvu komunikacija i transporta BiH ni{ta ne funkcioni{e - rekao je Grbi}. On je istakao da Udru`ewe nastoji da svi papiri potrebni za prevoznike iz RS ostanu u nadle`nosti Srpske.

Ministarstvo
Ministarstvo komunikacija i transporta BiH zbog praznika ju~e nije radilo, te nismo uspjeli da dobijemo wihov komentar. Ranije su najavqivali da bi u srijedu, 5. januara, trebalo da bude poznato da li }e EU BiH odobriti zahtjev za produ`ewe roka za implementaciju zakona o digitalnim tahografima do 31. marta.

- U Sarajevu su priznali da je sva papirologija iz RS uredna i da nema problema kada smo mi u pitawu. Do uvo|ewa sankcija gubitke trpe samo prevoznici sa novim vozilima koja su prvi put registrovana u BiH poslije 16. juna 2010. godine, a koja moraju imati ugra|en digitalni tahograf. Po{to BiH preporu~uje obnovu voznog parka i nabavku novih vozila, ovim se usporava napredak transportne industrije, kako u RS tako i u FBiH - istakao je Grbi}. Prevoznici u RS tvrde da su i prije imali mnoge probleme, a da sada uop{te ne idu preko granice novim kamionima. - De{avalo se da nam kamioni ostanu zarobqeni, a od 1. januara uop{te ne idemo preko granice - rekao je vlasnik preduze}a “Suboti} transport“ iz Gradi{ke Milorad Suboti}.

Predsjednik RS Milorad Dodik u posjeti oboqelim mali{anima u Klini~kom centru Bawaluka

Djeci s Hemato-onkolo{kog odjeqewa po 5.280 KM
BAWALU KA - Pred sje dnik Republike Srpske Milo rad Do dik uru ~io je po 5.280 KM za 44 porodice ~ija se djeca trenutno lije~e na He ma to-on ko lo {kom odjeqewu Pedijatrijske klinike Klini~kog centra Bawaluka. Do dik je, po sli je ju ~e ra{we po sje te Odjeqewu i raz go vo ra sa ro di teqima oboqele djece, najavio rekonstrukciju odjeqewa, u {ta }e se, kako je rekao, i direktno ukqu~iti, javila je Srna. Dodik je rekao da je novac prikupqen na donatorskoj ve ~e ri, odr`a noj 28. decembra u Bawaluci, koju je ocijenio uspje{nom, jer je od predvi|enih 300.000 ve} prikupqeno 220.000 KM, dodav{i da }e os ta tak bi ti di jeqen kako bude upla}ivan. On je naveo da }e novac, izme|u ostalog, pomo}i porodi ca ma da dje ca u ku }nim uslovima imaju odgovaraju}i tretman. - Nadam se da }emo pomo}i ovim porodicama, ~ija se djeca lije~e od malignih oboqewa {to, sa mo po se bi, predstavqa te{ku situaciju. Drago mi je {to ~ujem da se ov dje us pje {no li je ~e i da tim koji ovdje radi, potpomognut rukovodstvom Klini~kog centra, ula`e maksimalne napore da se to i osjeti - rekao je Dodik. On je naveo da je sa rukovodstvom KC-a dogovoreno da se Odjeqewe re kon stru i{e {to je prije mogu}e, te da }e odgovorni u idu}ih 30 dana sa~initi predra~un i sagledati {ta je neophodno za taj posao.

NAJAVQENA rekonstrukcija Hemato-onkolo{kog odjeqewa
Prema wegovim rije~ima, sudbina i te`ina koju roditeqi i djeca prolaze zavre|uju dru{tvenu pa`wu, dodav{i da svako treba da se zaustavi u svom svakodnevnom poslu i posveti pa`wu ovakvim slu~a je vi ma, po ka `e so li dar nost i da qudima podsticaj da izdr`e. Di re ktor Kli ni ~kog centra Bawaluka Mirko Sta-

neti} rekao je da je Odjeqewe izuzetno dobro snabdjeveno li je ko vi ma, do dav {i da su otvarawem Centra za radioterapiju stvorene sve pretpostavke za lije~ewe. [ef Odjeqewa do ktor Jelica Predojevi} rekla je da }e ovaj novac predstavqati zna~ajnu pomo} ovim porodica ma u bor bi za zdravqe wihove djece. Danica Babi}, majka oboqele Marije, koja se od pro{le go di ne li je ~i od leukemije, zahvalila je predsjedniku RS u ime svih porodi ca, do dav {i da su dje ca ko ja se li je ~e od ma li gnih oboqewa pravi mali heroji.

Milorad Dodik u posjeti mali{anima

FOTO: GLAS SRPSKE

8 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Nema opasnosti od novih poplava u Semberiji

Panorama
Cijene komunalija u Bijeqini

BIJEQINA - Vodostaj Save i Drine u Semberiji je u opadawu i nema opasnosti od poplava, ali su u porastu podzemne vode iza odbrambenog nasipa pored Save, potvr|eno je Srni u op{tini Bijeqina. Ove vode se javqaju u udolinama i na ni`im terenima uvi-

jek kada je vodostaj rijeke Save iznad 500 centimetara na mjernoj stanici u Ra~i. Trenutno su ove vode, koje se nazivaju “poqskim o~ima“, zahvatile blizu hiqadu hektara u atarima sela Crwelovo, Batkovi}, Ostoji}evo, Brodac i Velino Selo.
FOTO: S. TASI]

Skupqa voda za doma}instva
BIJEQINA - Doma}instva u Bijeqini bi ove godine trebalo da pla}aju kubik vode marku, umjesto dosada{wih 87 feninga, dok }e privredni subjekti i javne ustanove pla}ati ni`u cijenu od dosada{we, javila je Srna. Za privredu }e kubik vode ko{tati 2,15 maraka umjesto dosada{wih 2,50, a za javne ustanove 1,80 KM umjesto dosada{wih 1,90 maraka. - Ovo je model koji je sa~inio konsultant Evropske banke i koji je unesen u sporazum sa op{tinom kojim se nastoji da se do 2016. godine izjedna~e cijene za razli~ite potro{a~e - rekao je direktor za ekonomsko-pravne poslove u preduze}u “Vodovod i kanalizacija“ Milojko Todorovi}.

DOVOQNO a instruktor skijawa

Narodna biblioteka u Mrkowi} Gradu

Zahvalnice i priznawa vjernim ~itaocima
MRKOWI] GRAD - Narodna biblioteka u Mrkowi} Gradu dodijelila je zahvalni ce ~i ta oci ma ko ji su u pro{loj godini pro~itali najvi{e kwiga. Zahvalnice su dodijeqene pojedincima i kolektivima koji su pomagali rad biblioteke i nabavku novih kwiga. Direktor Narodne biblioteke Biqana ]eli} ka`e da je bi bli ote ~ki fond u ovoj ustanovi oboga}en pro{le godine za 1.180 novih, tako da biblioteka sada ima 21.500 kwiga. Me |u na gra |e ni ma su i u~e ni ci Mi li ja na Vu lin, Ale ksan dra Iva no vi} i Dra`enka Koyo. U kategoriji odraslih ~italaca najvi {e kwiga pro ~i ta la je Branka Rudi}, koja ka`e da se dmi ~no pro ~i ta dvi je kwige. S. D.

Staza spremna za skija{e

Prvi qubiteqi zimskih sportova posjetili Kozaru

Na skijawe i no}u
Ski-staza na Kozari primila prve skija{e na atraktivno no}no skijawe, koje je po~elo sino}. Cijena dnevnog skijawa je 15, a no}nog 13 maraka, dok je dnevni ski-pas za djecu deset maraka
Grbi} i do da je da do sa da ove zime na Kozari nije bilo skijawa, jer nije bilo dovoqno sni je ga, a i tem pe ra tu re su bi le iznad mi nus tri ste pe na, ka da swe`ni topovi nisu mogli da rade i proizvode snijeg. la ze sa sop stve nom skiopremom, tako da nije preveli ka po tra`wa za iznajmqivawem opre me. S obzirom na to da je i zimski raspust, ima}emo na raspo la gawu i do voqno instruktora skijawa - ka`e Grbi}. On je dodao da posjetioci na Kozari mogu da biraPI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

^itaoci koji su pro~itali najvi{e kwiga

FOTO: S. DAKI]

Izgradwa novog toplovoda u Doboju

Topli radijatori poslije 30 godina
DOBOJ - Radnici “Gradske toplane“ u Doboju pusti}e 8. januara u rad novu toplovodnu trasu u ulici Bra}e Jugovi}a, a rije~ je o zavr{etku prve faze projekta toplifikacije u vrijednosti oko pola miliona maraka. Zahvaquju}i tome grijawe }e dobiti ulice Vidovdanska, Milo{a Obili}a i Bra}e Jugovi}a - rekao je Srni predsjednik Gra|evinskog odbora za pro{irewe toplovoda Ranko [quka. - Poslije 30 godina i stanovnici ovog dijela grada ima}e tople radijatore u domovima - rekao je [quka. Prema wegovim rije~ima, novi toplovod }e poslije zavr{etka izgradwe biti dug 1.840 metara sa tri dodatna voda du`ine oko 200 metara.

MRA KO VI CA - Swe `nom pokriva~u na Kozari od tridesetak centimetara, ko ji je jo{ po boq{an swe`nim topovima najvi{e su se obradovali qubiteqi zim skih spor to va. Ski-staza je primila prve skija{e na atraktivno no}no skijawe, koje je po~elo sino}. Ovo je potvrdio predsjednik Pla ni nar sko-ski ja {kog dru{ tva “Qubij ski rudar“ Bo`o Grbi}. - Snijega ima dovoqno, tako da je staza spremna za po~etak skijawa, a posebna atrakcija za qubiteqe zimskih spor to va je i no }no skijawe, koje je za sve skija{e bi lo bes pla tno - ka `e

UKQU^ENI topovi za vje{ta~ki snijeg
Grbi} je rekao da je posqedwih da na tem pe ra tu ra vazduha na Ko zari pa la na minus pet stepeni, a palo je i ne{to snijega, tako da je uz swe`ne topove ski-staza prekrivena i spremno je do~ekala prve skija{e. - Imamo 100 pari skija za iznajmqivawe, ali skija{i na Kozaru naj~e{}e do-

ju izme|u ski-staze za djecu i odrasle, koje imaju i svoje ski-liftove. Cijena dnevnog skijawa je 15, a no }nog 13 ma ra ka, dok je dnevni ski-pas za djecu deset maraka. Tako }e ove zimske dane, a naro~ito raspust, mnogi iskoristiti za porodi~ni boravak na snijegu.

HOTELI
Za sve one koji na ovoj pitomoj i atraktivnoj planini `ele da provedu vi{e dana Kozara nudi smje{tajne kapacitete od 500 le`ajeva u ugostiteqskim objektima razli~itog tipa i nivoa, od onih u hotelu “Monument“ sa ~etiri zvjezdice, do motela “Bijele vode“, te smje{tajnih kapaciteta restorana i bungalova Nacionalnog parka Kozara, kao i planinarskog doma Planinarsko-skija{kog dru{tva “Qubijski rudar“.

Na poqima u dobojskoj op{tini lani zasijano oko 10.000 hektara

[ansa u razvoju poqoprivrede
DOBOJ - Raznim poqoprivrednim kulturama lani je u dobojskoj op{tini zasija no ne {to vi {e ora ni ca nego u prethodnoj godini. Pre ma po da ci ma Odjeqewa za pri vre du i dru{ tve ne dje la tnos ti, na proqe}e u in di vi du al nom sektoru obra|eno je 9.970 hekta ra ili za dva pro cen ta vi{e nego u 2009, a u jesen 4.325 hektara ili za oko pet od sto vi {e. Na po sje du Zemqoradni~ke zadruge “Bosnakop“ realizovano je 114 hektara. Naj zas tupqeni ja kul tu ra, kao i do sada, je kukuruz, koji je zasijan na 7.958 hekta ra i kod strnih `i ta p{e ni ca na 3.316 he kta ra. Preostale zasijane povr{ine odnose se uglavnom na soju, povr}e, krmno i qekovito biqe. Za pa `en je po rast po vrtlarske proizvodwe, posebno u plas te ni ci ma, {to predstavqa budu}nost za doma}instva na malim posjedima, kojih i ima najvi{e. Uz to, ova proizvodwa obezbje|uje kontinuirano snabdi je vawe tr`i {ta kvalitetnijim povr}em.

Protest mje{tana bile}kih naseqa

Spremaju krivi~nu prijavu protiv HET-a
BILE]A - Mje{tani poplavqenih bile}kih naseqa ve} pet dana mirnim protestima tra`e da im se isplate dugovawa oko pola miliona maraka {tete od januarskih poplava. Pedesetak mje{tana svaki dan ta~no u podne djelimi~no blokira magistralni put Trebiwe - Bile}a - Gacko. - Ov dje }e mo bi ti sva ki dan do 10. januara, odnosno do prvog radnog dana Hidroelektrana na Trebi{wici ka`e Rade Vujovi} i isti~e da mje{tani prikupqaju potpi se za kri vi ~nu pri ja vu protiv HET-a. Mje{tani ka`u da }e preduzeti i radikalnije mjere. Pomenuli su potpunu blokadu magistralnog puta i gradili{ta HET-a. J. M.

NAJVI[E zasijano kukuruza
- Pro{le godine u obje sje tve is ko ri{ }e no je oko

Vremenski uslovi
- Nepovoqne vremenske prilike pomjerile su proqe}nu sjetvu za nekoliko dana. Obilne padavine i vla`no zemqi{te onemogu}ili su blagovremeni ulazak mehanizacije u wive. Zbog toga priprema zemqi{ta i sama sjetva nisu zavr{eni po uobi~ajenoj dinamici i u optimalnom roku - ka`u stru~waci.

45 odsto od oko 31.700 hektara ukupnog poqoprivrednog zemqi{ta, koliko ga ima u dobojskoj op{tini, {to nije dovoqno. Za sada{wi nivo iskori{tenosti orani~nih povr{ina ima vi{e razloga, kao {to su odlazak mla|eg stanovni{tva sa sela, visoke cijene repromaterijala i skupa obrada zemqi{ta. Uz to, podsticajna sredstva nisu mala, a i ote`an je plasman poqo pri vre dnih proizvoda - isti~u u resornom op{tinskom odjeqewu. Me|utim, ovo zemqi{te predstavqa zna~ajan potencijal, koji u budu}nosti treba {to vi {e da bu de iskori{ten. Sl. P.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 9

Nastavqa se izgradwa kanalizacije u Bijeqini
BIJEQINA - Projekat izgradwe kanalizacione mre`e u Bijeqini bi}e nastavqen izgradwom fekalnog kolektora u Galcu, javila je Srna. Za nastavak radova obezbije|en je novi kredit od pet miliona evra te donacija od 11,3 miliona maraka, pristigla nakon {to je projekat izgradwe kanalizacije u Bijeqini u 2010. godini progla{en za najuspje{niji od 14 projekata u BiH.

Vje{ta~ka jezera
Berkovi}ki ratari pretrpjeli su veliku {tetu zbog novonastalih vje{ta~kih jezera koja su preplavila zasijane oranice i vo}wake, a mnogi makadamski putevi u potpunosti su uni{teni. Te`ak je `ivot tih mje{tana, djeca ne mogu da do|u do {kola, a bolesni do doktora, jer nemaju drugi izlaz ve} preko pobjeswele i mutne Opa~ice, a ponekad nosi sve pred sobom. Mnogi mje{tani sa strahom gledaju u nebo i o~ekuju prestanak padavina, povla~ewe vode sa puteva, jer ako poplave nastave ovim intenzitetom mje{tani strahuju da }e voda da poru{i i odnese ve} potkopane i stare mostove na rijeci.
Oranice pod vodom

Poqoprivrednici iz Dabarskog poqa ne mogu da obra|uju zemqu

Propada hiqade hektara plodnog zemqi{ta
Velike obradive povr{ine u Dabarskom poqu nalaze se ve}i dio godine pod vodom i ne mogu se obra|ivati. Zbog povoqne nadmorske visine i klime gotovo sve poqoprivredne kulture mogu da uspijevaju, ali ih poplave svake godine uni{te
im se `eqa nije ostvarila. Svake godine muku mu~e sa sve ve}im poplavama, koje uni{tavaju wihovu zemqu, puteve i mostove, a prouzrokuju i ~este prekide saobra}aja. Na~elnik Berkovi}a Ranko Lu~i} ka`e da su “Gorwi horizonti“ `ivotno pitawe za ovu op{tinu i zbog toga smatra da Vlada RS treba da preduzme zna~ajnije korake. - Ve} smo pokrenuli neke radove na meliorizaciji i izgradwi sistema za navodwavawe. Zbog toga je va`na izgradwa tunela od Nevesiwa prema Dabarskom poqu. Predlagao sam da se promijeni projekat i da se umjesto tunela dugog devet kilometara gradi kra}i od pet kilometara, a da se trasa izmjesti prema Berkovi}ima. Ipak, za sada nisam nai{ao na razumijevawe - rekao je Lu~i}. Velike obradive povr{ine u Dabarskom poqu, nalaze se ve}i dio godine pod vodom i ne mogu se obra|ivati. Zbog povoqne nadmorske visine i mediteranske klime gotovo sve poqoprivredne kulture mogu da uspijevaju, ali ih poplave svake godine uni {te. Ta ko su i sa da mno gi vo}waci, zasadi jagoda, kojima se poqoprivrednici berkovi}kog kraja sve vi{e posve}uju pod vodom i poplave prijete da do|e do truqewa i da ih potpuno uni{te.
PI[E: ZORAN [UKI] krozrs@glassrpske.com

BERKOVI]I - U prostranom kra{kom Dabarskom poqu gotovo ~etiri hiqade hektara najplodnije zemqe se ne obra|uje zbog velikih ki{a i poplava. Probojem tunela Fatni~ko poqe Bile}ko jezero i ne{to ranije Dabarsko poqe - Fatni~ko poqe poplave nisu postale pro{lost. ^eka se da budu zavr{eni jo{ neki radovi u okviru projekta “Gorwi horizonti“ i da se tek onda krene sa intenzivnom poqoprivrednom proizvodwom u ta dva poqa. Tunel Dabarsko poqe - Fatni~ko poqe, gra|en u okviru ovog projekta, probijen je prije dvadesetak godina i dug je 3.200 metara. On omogu}ava usmjeravawe voda iz ne{to vi{eg Dabarskog u Fatni~ko poqe. Me|utim iako su se stanovnici Da bra obra do va li da }e sva vo da odlaziti tunelom u Bile}ko jezero, ta

VODA prijeti da u|e u ku}e
- Sve razvijene dr`ave obra|uju svako par~e zemqe i proizvode hranu, a mi to ne radimo, iako smo mnogo siroma{niji i nemamo razvijenu industriju. Dosada{wi radovi nama su nanijeli samo veliku {tetu, jer sada ~esto dolazi do erozija, a i do demineralizacije zemqi{ta. Ranije kada

Tunel u ^apelnici

se voda talo`ila bilo je vi{e |ubriva, a sada je druga~ije - ka`e Lu~i} i dodaje da su prije nekoliko godina dobijali novac od Hidroelektrana na Trebi{wici kao naknadu za eroziju, ali sada im vi{e ne pla}aju od{tetu. Lu~i} je rekao da su najugro`enija sela sa ju`ne strane, gdje proti~e rijeka Opa~ica koja zbog velikih koli~ina vode nanosi najve}u {tetu, uni{tava puteve i mostove koji se nalaze na rijeci. Zbog obilnih ki{a i poplava mje{tani Strupi}a i dva sela bile}ke op{tine ne mogu da do|u do Berkovi}a. Sli~na situacija je i kod mje{tana Suzine, gdje je jedan put potpuno preplavqen, a drugi alternativni pravac prema Berkovi}ima, voda je potpuno potkopala i pitawe je vremena kada }e put biti potpuno u prekidu. Sa svakom novom ki{om strahuju i mje{tani Blaca, koji su stalno u pripravnosti i gdje poplave prijete da se uliju u wihove ku}e.

Darovane prve novoro|ene bebe u 2011. godini

Zlatnik i pokloni za Andreja i Bojanu
PRWAVOR - Savjetnik predsjednika Republike Srpske @eqka Dragi~evi} ju~e je u porodili{tu Doma zdravqa u Prwavoru, u ime predsjednika Milorada Dodika, zlatnim dukatom darovala Andreja Mitri}a, prvu novoro|enu bebu u ovoj godini u Srpskoj. Vawa Mitri}, majka malog Andreja, zahvalila je osobqu Doma zdravqa na ukazanoj pomo}i prilikom poro|aja, i istakla da se i ona i beba osje}aju dobro. - Beba jede i dobro napreduje, a danas bismo trebali iza}i iz porodili{ta - istakla je Vawa Mitri}. Porodici Danijela i Vawe Mitri} ovo je drugo dijete. Andrej ima trogodi{weg brata. Doktor prwavorskog porodili{ta Qubi{a Cvijanovi} rekao je da je prva beba u Srpskoj ro|ena 1. januara u 00.02 ~asova. - Beba je te{ka 3,35 kilograma i duga~ka 55 centimetara, a poro|aj je protekao normalno - naveo je Cvijanovi}. Tokom 2010. godine u porodili{tu Doma zdravqa u Prwavoru obavqeno je ukupno 214 poro|aja, a ro|eno je 110 dje~aka i 104 djevoj~ice.

U PRWAVORU lani ro|eno 214 beba
Prvi pla~ u derventskom porodili{tu u novoj godini za~uo se 1. januara, ne{to poslije 11 ~asova. Tad je na svijet do{la Bojana Ratkovac, kao najqep{i novogodi{wi poklon mami Dragani i tati Sa{i. Bojanu i wenu mamu, po{tuju}i tradiciju dugu ve} nekoliko godina, ju~e je posjetio je i darovao i na~elnik op{tine Derventa Milorad Simi}. Uz novogodi{we ~estitke, maloj Bojani po`elio je sre}no i bezbri-

PRVA TREBIWKA
Na~elnik op{tine Trebiwe Dobroslav ]uk, u ime predsjednika RS Milorada Dodika, uru~io je ju~e u trebiwskom porodili{tu zlatnik i poklon-paket predsjednika Republike prvoro|enoj bebi u Srpskoj. Druga k}erka babice Vesne i wenog supruga Veselina Ninkovi}a ro|ena je u novogodi{woj no}i, dva minuta poslije pono}i, na Ginekolo{ko-aku{erskom odjeqewu Doma zdravqa u Trebiwu.

Vawa Mitri} i wen sin Andrej

FOTO: B. RADULOVI]

`no djetiwstvo. Bojana je duga 52 centimetra i te{ka 3.500 grama, a kod ku}e, osim roditeqa, do~eka}e je i starija sestra. Porod je obavio doktor Mirko [aran. Tokom prva dva ovogodi{wa dana

u derventskom porodili{tu rodile su se ~etiri bebe, od kojih su, uz Bojanu jo{ dvije djevoj~ice, Altijana Reki} i Tamara Stjepanovi}, i jedan dje~ak, Aleksandar Ivanovi}. B. R. - ^. V.

10 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE
AD PRETIS - U STE^AJU PALE - MOKRO Broj: 128/10 Datum: 29.12.2010. godine

OGLASI

REPUBLIKA SRPSKA VLADA MINISTARSTVO ZDRAVQA I SOCIJALNE ZA[TITE JEDINICA ZA KOORDINACIJU PROJEKATA
Trg Republike Srpske 1, 78000 Bawaluka, tel: +387 51 339-439, faks: +387 51 339-665, web: www.pcuhealth.org

Na osnovu ~lana 29, 55 i 105. Zakona o ste~ajnom postupku (pre~i{}eni tekst) Sl. glasnik RS broj 26/10 od 29.3.2010. godine, te odluke Odbora povjerilaca broj 127/10 sa sjednice odr`ane dana 28.12.2010. godine ste~ajni upravnik raspisuje O PRODAJI IMOVINE - STE^AJNE MASE PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETAWA I Vr{i se prodaja tehnolo{kog dijela imovine - tvornice posu|a od ner|aju}eg ~elika i kotlovnice (u paketu) zemqi{te cca 26108 m2 ozna~enog kao dio k.~. 416, K.O. Rogatica, koje se nalazi u II gra|evinskoj zoni, gra|evinski objekti povr{ine cca 6247 m2 i elektrooprema. Po~etna prodajna cijena iznosi 852.000,00 KM II PRODAJA RESTORANA DRU[TVENE ISHRANE 1/2 Vr{i se prodaja restorana dru{tvene ishrane 1/2 u povr{ini od cca 189 m2 i pripadaju}im zemqi{tem u povr{ini cca 360 m2 sa opremom i inventarom po specifikaciji istaknutoj na oglasnoj tabli preduze}a po po~etnoj prodajnoj cijeni od 33.500,00 KM. III PRODAJA IMOVINE NA LOKALITETU MESI]I - ROGATICA Vr{i se prodaja imovine AD PRETIS -a na lokalitetu Mesi}i - Rogatica po sqede}im uslovima: Naziv Procijewena cijena Po~etna prodajna cijena Tehnolo{ka cjelina III 433.701,25 KM 151.000,00 KM Tehnolo{ka cjelina IV 107.695,00 KM 35.000,00 KM Napomena: Vodotoraw-pumpna stanica i trafo stanica su zajedni~ka imovina svih kupaca i bi}e pla}ene srazmjerno u~e{}u vrijednosti kupqenih tehnolo{kih cjelina (dijelova imovine). IV a) Vr{i se pojedina~na prodaja opreme po po~etnim prodajnim cijenama uz raspolo`ivu tehni~ku dokumentaciju i to: Po~etna prodajna cijena KM - Glodalica inv. broj 0137 8.000,00 - Presa inv. broj 0144 10.000,00 - Presa inv. broj 0145 10.000,00 - Presa inv. broj 0146 10.000,00 - Namjenska kabina inv. broj 0163 1.400,00 - Strug namjenski inv. broj 0022 600,00 - Strug namjenski inv. broj. 0023 600,00 - Strug namjenski inv. broj. 0024 250,00 - Strug doradni inv. broj.0027 400,00 - Automat inv. broj.0029 1.000,00 - Automat inv. broj.0030 1.100,00 - Strug namjenski inv. broj 0034 500,00 - Frikciona presa inv. broj.0041 4.000,00 - Stubna bu{ilica inv. broj 0046 200,00 - Brusilica za polirawe inv. broj 0055 200,00 - Kompresor inv. broj. 0060 2.200,00 - Kompresor inv. broj. 0061 2.200,00 - Pristroj za tovarnu kuhiwu inv. broj 0067 850,00 - Linija lu`ewa inv. broj. 0072 2.350,00 - Ma{ina za polirawe inv. broj 0076 150,00 - Horizontalna pila za sje~ewe 0082 600,00 - Putni~ko m/v marke AUDI-100 2.400,00 - Putni~ko m/v marke GOLF-2 2.000,00 - Kamion TAM 130T11 17.000,00 - Kamion TAM 170T14 4.200,00 - Alat i inventar (u paketu) 24.000,00 b) Vr{i se prodaja otpadnog materijala po cijeni od 0,40 KM/kg (`eqezo). c) Vr{i se prodaja repromaterijala kako slijedi: Po~etna prodajna cijena - ^eli~na {ipka kg 7552,70 h 1.50 KM - ^eli~na plo~a kg 485,20 h 1.50 - Mesingana {ipka kg 235 h 11,00 KM - Al Mg 3 lim kg 3600 h 7,00 KM - Vretenasto uqe l 1500 h 3,00 KM - Aluminijska traka kg 828 h 7,00 KM - Aluminijska {ipka kg 232 h 7,00 KM 11.329,00 KM 727,80 KM 2.585,00 KM 25.200,00 KM 4.500,00 KM 5.796,00 KM 1.624,00 KM

OGLAS

Datum: Broj Ugovora: Broj kredita WB: Naziv Projekta:

4.1.2011. BA/RS/HSEP/CW/NCB-159/10 IDA 4047 BOS Projekat ja~awa zdravstvenog sektora (HSEP - Health Sector Enhancement Project)

POZIV ZA PONUDE

1. Republika Srpska, iz kredita Svjetske banke – Me|unarodne asocijacije za razvoj (IDA), realizuje Projekat ja~awa zdravstvenog sektora te namjerava dijelom sredstava finansirati ugovore za “Obnovu ambulanti porodi~ne medicine Doma zdravqa Prijedor“. Tenderski postupak je otvoren za sve kvalifikovane ponu|a~e iz svih zemaqa, u svemu kako je navedeno u Smjernicama Svjetske Banke: Nabavka pod IBRD zajmovima i IDA kreditima, maj 2004. 2. Republika Srpska, Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite, Jedinica za koordinaciju projekata (PCU), poziva sve zainteresovane ponu|a~e, koji posjeduju licencu za gra|ewe objekata, da dostave svoje zatvorene ponude za: “Obnova objekata ambulanti porodi~ne medicine Doma zdravqa Prijedor“ ugovor broj BA/RS/HSEP/CW/NCB-159/10 3. Dokumentacija za ponudu mo`e se preuzeti na adresi nazna~enoj na kraju ovog oglasa, uz dokaz o prethodnoj uplati nepovratnog iznosa od 100.00 KM, za set dokumenata, izvr{enoj na ra~un Jedinice za koordinaciju projekata (PCU) broj 562-100-80025770-75 kod NLB banke u Bawaluci. Zainteresovani ponu|a~i mogu dobiti dodatne informacije na istoj adresi. 4. Posjeta lokacijama radova }e biti organizovana deseti dan od dana objavqivawa oglasa u 10 ~asova ispred Doma zdravqa, a za sve informacije kontaktirati: - Sini{a Obradovi} – tel. 052 232 238 5. Rok va`ewa ponude je 90 (devedeset) dana od dana otvarawa ponuda. Ukoliko ponu|a~ povu~e ponude iz procesa vrednovawa, u periodu od isteka roka za predaju ponuda do isteka roka va`ewa ponude, bi}e iskqu~en iz budu}ih HSEP projekata na godinu dana. 6. Rok za predaju ponuda je 3.2.2011. godine, do 12 ~asova. na sqede}u adresu: Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske Jedinica za koordinaciju projekata (PCU) Trg Republike Srpske 1 Zgrada Vlade, VII sprat, kancelarija 23 78 000 Bawaluka Telefon: +387 51 339 439 Ovla{teni predstavnici ponu|a~a mogu prisustvovati otvarawu blagovremeno predatih ponuda koje }e se izvr{iti istog dana u 12.30 ~asova na naprijed navedenoj adresi. Direktor Mr sc. dr med. Gordan Jeli}

Izdaje se kancelarijski i skladi{ni prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor. Telefon 051/231-077,
zvati do 16 ~asova.

d) Vr{i se prodaja gotovih proizvoda i poluproizvoda iz programa “PRETIS” (lonaca pod pritiskom 5 litara, tava, cjediqki, mqekomjera i poklopaca), materijala i repromaterijala po po~etnim prodajnim cijenama istaknutim u specifikaciji na oglasnoj tabli preduze}a. V Ukoliko se prodaja gotovih proizvoda i poluproizvoda ne obavi na dan zakazane licitacije nastavi}e se prodaja do kona~ne prodaje, a ne mawe od ogla{enih cijena istaknutih u specifikaciji na oglasnoj tabli preduze}a. VI Vr{i se prodaja konstruktivne i tehnolo{ke dokumentacije u paketu (Pretis lonac 7 l, Pretis lonac 5 l, tava pre~nika 280 mm, tava pre~nika 240 mm, tava pre~nika 200 mm, tovarna kuhiwa, kanta za mlijeko 30 l i kanta za mlijeko 10 l) po po~etnoj cijeni od 27.000,00 KM. VII Ukoliko ne bude prodaje u paketu konstruktivne i tehnolo{ke dokumentacije pristupi}e se pojedina~noj prodaji konstruktivne tehnolo{ke dokumentacije kako slijedi: a) konstruktivna i tehnolo{ka dokumentacija za Ekspres lonac 7 litara po po~etnoj prodajnoj cijeni od 4.200,00 KM b) konstruktivna i tehnolo{ka dokumentacija za Ekspres lonac 5 litara po po~etnoj prodajnoj cijeni od 3.800,00 KM c) konstruktivna i tehnolo{ka dokumentacija za tavu pre~nika 280 mm po po~etnoj prodajnoj cijeni od 4.000,00 KM d) konstruktivna i tehnolo{ka dokumentacija za tavu pre~nika 240 mm po po~etnoj prodajnoj cijeni od 3.800,00 KM e) konstruktivna i tehnolo{ka dokumentacija za tavu pre~nika 200 mm po po~etnoj prodajnoj cijeni od 3.600,00 KM f) konstruktivna i tehnolo{ka dokumentacija za tovarnu kuhiwu po po~etnoj prodajnoj cijeni od 1.200,00 KM g) konstruktivna i tehnolo{ka dokumentacija za kante za mlijeko od 30 l po po~etnoj prodajnoj cijeni od 3.300,00 KM h) konstruktivna i tehnolo{ka dokumentacija za kante za mlijeko od 10 l po po~etnoj prodajnoj cijeni od 3.100,0 KM VIII Usmeno javno nadmetawe (licitacija) }e se odr`ati dana 19.1.2011. godine sa po~etkom u 12 ~asova u upravnoj zgradi AD PRETIS-u ste~aju PJ ALPO - Rogatica po objavqenom redoslijedu u ovom oglasu. IX Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja (1) jedan dan prije po~etka licitacije uplate 10% od iznosa po~etne prodajne cijene NAMJERAVANE KUPOVINE, a ne vi{e od 50.000,00 KM ili doka`u uplatnicama da su uplatili na `iro ra~un preduze}a broj 571-050-00000447-61 kod KOMERCIJALNE banke Filijala Pale, 565-726-0000003-73 kod BOBAR BANKE filijala Rogatica, devizni ra~un kod KOMERCIJALNE banke Filijala Pale broj: BA395710070101035411 ili na blagajni preduze}a. Ukoliko se prodaja izvr{i po navedenom redoslijedu prodaje prije od strane upla}enog iznosa za namjeravanu kupovinu vr{i se povrat u~e{}a u roku od 5 (pet) dana. X U slu~aju da kupac odustane od licitacije ili postignutu kupoprodajnu cijenu ne uplati na vrijeme odri~e se od upla}enog iznosa u~e{}a na licitaciji. XI Imovina i oprema se prodaje u postoje}em imovinsko pravnom statusu i vi|enom stawu bez prava na reklamaciju. Prije po~etka licitacije saop{ti}e se POTREBNE informacije i podaci (posebno vezano za imovinsko pravni status imovine). Naknadne reklamacije se ne uva`avaju. XII Sve poreske obaveze, PDV, tro{kovi utovara i transporta i ostali tro{kovi padaju na teret kupca. XIII Prodavana imovina se mo`e pogledati svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova. Za sve eventualno potrebne informacije obratiti se na brojeve telefona: 057/234-082, 058/416-146 i 065/521155. STE^AJNI UPRAVNIK Stojan Jovi}, dipl. ecc

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 11

Re`iser Bo`ica Ostoji} priprema predstave sa mladim Zvorni~anima

Vijesti
Op{tina [amac

Za razvoj sela 1.250.000 KM
[A MAC - U iz gradwu infrastrukture u {ama~kim selima pro{le godine ulo`eno je oko 1.250.000 maraka, od ~ega iz buyeta op{tine 750.000. Ovo je istaknuto na prijemu koji je op{tinsko rukovodstvo u [amcu priredilo za predsjednike 23 savje ta mje snih za je dni ca. Na ~el nik op {ti ne Sa vo Mini} je rekao da u posqedwih 20 godina u ruralnu infrastrukturu nije ulo`eno kao u pro{loj godini te da je to u~iweno zahvaquju}i dogo vo ru i sa radwi izme |u Vlade RS, op{tine i mje{tana. A. V. M.

Bo`ica Ostoji} ve} 14 godina u~i mlade Zvorni~ane da glume. Kroz wen studio i pozori{te pro{lo ih je oko 80, a nagrade su najboqa potvrda da wen i wihov rad nisu uzaludni
PI[E: SLOBODANKA SAVI] krozrs@glassrpske.com

Op{tina Derventa

ZVOR NIK - Pro fe sor srpskog je zi ka i kwi`e vnos ti Bo `i ca Os to ji} ve} 14 go di na pri pre ma predstave sa mladim Zvorni~anima. Kroz wen studio i pozori{te pro{lo ih je oko 80, a na gra de su naj boqa pot vrda da wen i wihov rad nisu uzaludni. Mlade glumce je vodila kroz Dramski studio Gimnazije i Sredwe stru~ne {kole “Pe tar Ko ~i}“ ko ji je 2007. godine, na Vidovdan, pre ras tao u “Zvor ni ~ko dram sko po zo ri {te“ ko je smatra krunom svog rada. Od 80 ~lanova, koliko ih je pro{lo kroz studio i pozo ri {te, da nas je akti vno wih 36. Sav rad obavqa bez ika kve ma te ri jal ne na do kna de, ali, za hval na je na po dr{ci re sor nog mi nis tarstva i op{tini Zvornik na obez bje |i vawu pre vo za ka da pu tu ju na fes ti va le. Zahvalna je i Kulturno-umjetni~kom dru{tvu “Vuk Karayi}“ iz Loznice od kojeg pozajmquje opremu za predstave. A predstava je bilo mnogo. - U oskudnim uslovima, pripremili smo prvu predstavu “Jazavac pred sudom“,

Komunalne takse ve}e
Scena iz najnovije predstave “Swe`na kraqica“ FOTO: S. SAVI]

pa su se redale “Simpatija i an ti pa ti ja“, “Uspa va ni Bo`i} Bata“, “Romeo i Julija“, “Pokondirena tikva“, “Gospo|a ministarka“, “Bano vi} Stra hiwa“, “Ro ken rol“, “Da nak u krvi“, “Uspavana lepotica“ i mnoge druge - rekla je Ostoji}eva.

ODU[EVILI publiku i van granica Srpske
Nastupali su na festiva li ma omla din skih po zo ri{ta Republike Srpske, te Vlasenici, Bijeqini, Vukovom Tr{i}u, Bawaluci, Beogra du, So ko Gra du kod

Qubovije, [idu, Subotici, Ma lom Zvor ni ku, Zvor ni ku... Za is tra jan rad ni za le su se i nagrade, 2007. godine na Sedmom festivalu omladin skih po zo ri {ta Re pu bli ke Srpske Bo `i ca je do bi la na gra du pu bli ke i `irija za re`iju predstave “Da nak u krvi“, a pro {le godine na Devetom festivalu nagradu publike za predstavu “Zajedni~ki stan“. Sa mo is tin ski po klo nik umje tnos ti, s ciqem edu ka ci je omla di ne mo `e bezgrani~no posvetiti sate, dane vikenda, zimske i qetne raspuste, bez finansijske na do kna de, ra du sa

Bo`i}na predstava
U vrijeme najradosnijeg praznika Bo`i}a profesorka Bo`ica ve} tradicionalno priprema predstave. Ove godine }e izvesti predstavu “Swe`na kraqica“ u kojoj u~estvuju 24 glumca. - Predstava je uo~i Nove godine odigrana za djecu radnika jednog zvorni~kog preduze}a. Uo~i Bo`i}a izve{}emo predstavu za stanovnike Zvornika i u okviru Svetosavske nedjeqe - najavquje Bo`ica.

kona~no, poslije 14 godina, mladim qudima. do bi je pros tor - Najqe p{e u sve mu je za rad upra {to sam re`irawem predve pozoristava promovisala vrije{ta. dnos ti srpskog je zi ka, us mje ri la omla di nu da ra zmi{qa o qepo ti `ivqewa. Pomogla sam im da zavole umjetnost u sebi i bez straha, na sce ni do `i ve ra dost, tu ma ~ewem likova iz kwi`evnih djela i `ivotnih istina pri~a Ostoji}eva. Bo `i ca je sa svo jim glumcima u~es tvo va la na svim manifestacijama koje je or ga ni zo va la op {ti na, a ono {to bi woj i mladim q ud i m a ola k{a lo rad jeste da Bo`ica Ostoji}

DERVENTA - Derventska preduze}a i vlasnici samos tal nih radwi od ove godine pla}a}e ve}e komunalne takse. - Osnovni razlog za{to smo se odlu~ili na izmjene ove odluke le`i u ~iwenici da cijene nisu mijewane od 2003. godine, te da se pojavio jedan broj novih privrednih subjekata koji nisu bili obuhva}eni ovom odlukom - rekao je na~elnik Odjeqewa za stambeno-komunalne poslove Dragan Paji}. ^. V.

[G “Drina“

Drva za poplavqeno stanovni{tvo
SREBRENICA - [umsko gazdinstvo “Drina“ iz Srebrenice isporu~ilo je 500 metara kubnih drveta za ogrev doma}instvima u Bijeqini i Bratuncu koja su poplavqena u decembarskim poplavama. Direktor ovog gazdinstva Ratko Majstorovi} rekao je da je isporu~eno 150 kubnih metara drveta za poplavqena doma}instva u Bratuncu. Prema wegovim rije~ima, ako bude potrebno “Drina“ je spremna da isporu~i i dodatnu koli~inu drveta za ogrev, javila je Srna.

Pretprazni~ki dani u nedavno poplavqenim Dvorovima

Stigli badwaci, vjesnici boqih dana
DVOROVI - Poslije katas tro fal ne de cem bar ske poplave u najve}em semberskom selu Dvorovi `ivot se postepeno normalizuje. Posla ima napretek, posebno u bawskom kompleksu, jer je u hotelu “Sveti Stefan“, res to ra ni ma, spor tskim terenima, bazenima, parku i re ha bi li ta ci onom cen tru bujica napravila pravu pusto{. - Po~eli smo ispo~etka. I uspijevamo. Ne predajemo se, jer je bawa na{a druga ku}a - ka`e direktor Svetislav Lopandi}. Sli ~no je i u svim poplavqenim ku}ama i doma}instvima. Ne zna se gdje je naj te `e u No vim Pijukawe Dvorovima, na Rudina ma... [te ta je bez slame ne p r o c j e w i v a . Uni {te no je za Ovog Bo`i}a djeca u Dvorovima pijusa mo je dnu no} ka}e bez slame, ili uz samo nekolisve ono {to su ko wenih strukova. Ovo selo nekada generacije stvaje na hiqade snopova slame prodara le. U Dvo ro valo u brdske krajeve, a sada je nema vi ma tra je ni za jedan dobar naramak. neprestana borba duboka skoro jedan metar. - Prodaju se povr}e i vo}e, odje}a, igra~ke i bi`ute ri ja. Tek da se ne {to zaradi, a kupaca skoro da i nema. Mora se od ne~ega `ivjeti - ka`u uli~ni prodavci.

Gojko Dra{kovi}

Zavr{eni kapitalni projekti
ISTO^NO NOVO SARAJEVO - Realizacijom planiranog buyeta u iznosu 5,4 miliona KM i tri miliona kreditnih sredstava, op{tina Isto~no Novo Sarajevo uspjela je da uprkos eko nom skim te {ko }a ma u protekloj godini, ostvari niz kapitalnih projekata na svom podru~ju. - Za nas je najzna~ajnije da su u 2010. godini ovdje otvorene nove prostorije Agencije za istrage i za{titu (SIPA) - rekao je Srni na~elnik op{tine Gojko Dra{kovi}.

POMO] sti`e sa svih strana
Stigli su i badwaci sa Ma je vi ce, Ro ma ni je i Po driwa. Mnogo su jeftiniji ne go {to su bi li pro {le go di ne, mar ka ili dvi je. Mladim hrastovima svi su se obradovali, jer oni najis kre ni je na go vje {ta va ju boqe dane. T. N.

Uli~ni prodavci prodaju badwake

FOTO: T. NESTOROVI]

~ovjeka i prirode. Po mo} pos tra da li ma sti`e sa svih strana - hrana za stoku, ogrev, odje}a, namirnice, voda za pi}e, namje{taj...

Da se `ivot u ovom sember skom se lu nor ma li zu je svjedo~e i uli~ne prodavnice. Postavqene su na mjestima gdje je jo{ pri je dvadesetak dana bila voda

12 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Evropske akcije godinu zapo~ele rastom, evro oslabio

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA D.D. SARAJEVO ZIF HERBOS FOND D.D. MOSTAR ZIF NAPRIJED D.D. SARAJEVO Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica 3.05 5.80 3.55 0.00 0.00 0.00 67.10 5,800.00 63.90

LONDON - Evropske akcije ju~e su, prvog dana trgovawa u 2011. godini, zabiqe`ile rast, predvo|ene akcijama wema~kog proizvo|a~a automobila “Por{e“, dok je evro oslabio prema dolaru, javile su agencije. Akcije “Por{ea“ oja~ale su ju~e za skoro 15 odsto, nakon

{to je nadle`ni ameri~ki sud odbacio tu`bu jednog “hex fonda“ koji je tra`io nadoknadu {tete od dvije milijarde dolara. Evro je prema ameri~koj valuti u padu za 0,4 odsto i vrijedio je 1,3315 dolara.
FOTO: AGENCIJE

PRIVATIZACIONO-INVESTICIONI FONDOVI
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promet Vrijednost kurs dionica 40.09 39.03 -1.13 44,878.44 -0.23 277.89 FBiHOBVEZNICERATNAPOTRA@IVAWASER.A FBiHOBVEZNICERATNAPOTRA@IVAWASER.B

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL D.D. SARAJEVO FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO SOLANA D.D. TUZLA [IPAD KOMERC D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKAW D.D. KAKAW VRANICA D.D. SARAJEVO Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica 18.64 3.44 12.13 70.01 27.00 13.00 2.37 26.00 11.43 -0.85 14,756.73 1,662.70 -12.81 2,184.00 7.85 3,290.47 -0.93 1,026.14 -1.95 6,045.00 0.00 -1.35 22,920.04 3,510.00 8.29 6,972.30 0.00

“Fijatove“ marke od sada pod dva krova

Istorijska reorganizacija torinskog automobilskog giganta

Nova finansijska injekcija

“Fejsbuk“ vrijedi 50 milijardi dolara
WUJORK - Najpopularnija dru{tvena mre`a na svijetu “Fejsbuk“ dobila je novu finansijsku injekciju od 500 miliona dolara, ~ime je vrijednost kompanije porasla na 50 milijardi dolara, pi{e “Wujork tajms“. Investiciona banka Goldman Saks u “Fejsbuk“ je ulo`ila 450 miliona, a ruska investiciona firma “Diyital skaj tehnoloyis“ dala je dodatnih 50 miliona dolara. U paketu sa investicijom Goldman Saks je najavio i pomo} u prikupqawu dodatnih 1,5 milijardi dolara. U tu svrhu ova banka }e kreirati “instrument za specijalne namjene“, koji }e omogu}iti indirektno investirawe u “Fejsbuk“. Ovim }e “dru{tvena mre`a“ zaobi}i propis ameri~ke Komisije za hartije od vrijednosti, koji zahtijeva da kompanije sa vi {e od 499 in vestitora ot kri ju ja vnosti svoje finansijske rezultat e , prenijele su agencije.
FOTO: AGENCIJE Osniva~ “Fejsbuka“ Mark Cukerberg

"Fijat" podijeqen na dvije kompanije
Obje firme, poslije razdvajawa, potpuno su slobodne da slijede svoj sopstveni izbor strategija, ukqu~uju}i i pitawe mogu}eg udru`ivawa sa drugim firmama, rekao Markijone
MI LA NO, TO RI NO Italijanski automobilski gigant “Fijat“ podijeqen je na dvi je kom pa ni je firmu za izradu automobila i pre du ze }e za proi zvodwu privrednih vozila, {to je najve}a reorganizacija u 111 godina postojawa torinske kompanije. Rascjep “Fijata“ ozvani~en je izlaskom nove firme “Fijat indastrijel“ na milansku ber zu, ja vi le su ju ~e agencije.

PORODICA Aweli najve}i pojedina~ni akcionar novih firmi

Li Ke}eng, kineski vicepremijer

Kina nastavqa da kupuje {panski dug
MADRID - Kineski vicepremijer Li Ke}eng rekao je da zvani~nici ove zemqe imaju povjerewe u {panski finansijski sistem i nasta vi }e da u~es tvu ju na au kcijama {panskog dr`avnog duga. On je ma drid skom lis tu “El Pais“ rekao da je Kina opredijeqena da bude odgovoran i dugoro~an investitor na evropskom finansijskom tr`i{tu. [panija je pod sve ve}im pri tis kom me |u na ro dnih tr`i{ta duga zbog zabrinutos ti da bi mo gla da bu de primorana da slijedi Gr~ku i Irsku i od Evropske unije i Me|unarodnog monetarnog fonda zatra`i finansijsku pomo}, prenijele su agencije.

U okviru ove firme od sada posluju CNH - poqoprivredna i gra|evinska vozila, mo to ri za pri vre dna vozila i brodove, i “Iveko“ ko ji proi zvo di ka mi one i autobuse. Drugi dio kompanije “Fijat automobiPrihod li“ ~i ne fir me “Fi jat auto gru pa“, “Maserati“ Predvi|a se da }e nova auto-kompanija i “Fe ra ri“, te koja obuhvata marke “Fijat“, “Lan~ija“, dio “Krajslera“. “Alfa Romeo“, “Ferari“, “Maserati“ i Izvr{ni “Krajsler“ do 2014. godine dosti}i prihod od 64 milijarde evra, a “Fijat indas- direktor “Fijata“ Ser |o Mar trijel“ 29 milijardi. kijone rekao je da

}e dvije kompanije, poslije raz dva jawa, bi ti po tpu no slobodne da slijede svoj sopstve ni izbor stra te gi ja, ukqu~uju}i i pitawe mogu}eg udru `i vawa sa dru gim firmama. Mar ki jo ne je odba cio mogu}nost da “Folksvagen“ preu zme po srnu lu mar ku sportskih automobila “alfa

romeo“. - U se kto ru in dus trij skih vozila, mogu}i partner je “Dajmler“ - rekao je direktor “Fijata“. Agen ci je javqaju da }e osniva~ torinske fabrike porodica Aweli sa po 30 odsto vlasni{tva, biti najve}i pojedina~ni akcionar u obje firme.

Ser|o Markijone

Neizvjestan nastavak u~e{}a u trci za srpski “Telekom“

"Doj~e telekom" jo{ va`e ponudu
BERLIN - “Doj~e telekom“ jo{ nije odlu~io da li }e predati ponudu za kupovinu dijela kompanije “Telekom Srbija“, pi{e ju~e “Fajnen{el tajms Wema~ka“. List navodi da se situacija za wema~ku kompaniju izmijenila od kada se isposta vi lo da su, po red vi {e inostranih telekomunikacionih kompanija, za “Telekom Srbija“ zainteresovani i meksi~ki milijarder i prema magazinu “Forbs“ najbogatiji ~o vjek na svi je tu, Kar los Slim i ruski oligarh Mihail Fridman. “Tajms“ podsje}a da je 80 od sto “Te le ko ma Srbi ja“ u vlasni{tvu dr`ave, dok preos ta lih 20 od sto po sje du je gr~ka te le ko mu ni ka ci ona kom pa ni ja OTE ko ja je pod kontrolom “Doj~e telekoma“. - Do sada je “Doj~e telekom“, ugla vnom kao vo de }a kompanija na tr`i{tu, koja posluje i u drugim balkanskim zemqama, zbog u~e{}a u vlasni{tvu OTE, slovio kao “favorit“ za kupovinu srpske telekomunikacione kompanije - pi{e wema~ki dnevnik, prenijele su agencije. Rok za podno{ewe ponuda za “Telekom“ je 21. februar, a wema~ka kompanija ranije je otkupila tendersku dokumentaciju za srpsku firmu.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING VODAFONE GROUP ROYAL BK SCOTLAN BP PLC HSBC HLDGS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
65.7 165.8 39.07 465.55 651.1

Promjena
-1.91 -0.72 -1.34 -1.2 -1.11

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA INTEL CORP ALCOA INC CISCO SYSTEMS MICROSOFT CORP

Cijena
13.96 20.95 16.1 20.48 28.1

Promjena
4.65 -0.4 4.61 1.24 0.68

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 13

Bugarske banke u novu godinu u{le prepune novca
SOFIJA - Bugarske banke do~ekale su novu godinu pune novca, s obzirom na to da su samo u novembru pro{le godine, depoziti pove}ani za 1,6 odsto, dok je iznos odobrenih kredita ~etiri puta mawi. Prema podacima Bugarske narodne banke razlika izme|u pove}anih depozita i odobrenih kredita je blizu 500.000 evra, prenijele su agencije.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE

Pora`avaju}i podaci u sektoru stanogradwe u 2010. u Srpskoj

Naziv emitenta Тржница а.д. Бањалука

Prosje~na cijena 1,40 37,47

Promjena Promet 0,00 0,21 42.015,00 34.102,89 13.510,64 7.875,00 7.836,35 1.467,00 1.440,14 1.000,00 427,23 294,98

FOTO: ARHIVA

U 18 op{tina nije izgra|en nijedan

Република Српска - измирење ратне штете 4 Република Српска - измирење ратне штете 3 Телеком Српске а.д. Бањалука Република Српска - измирење ратне штете 2 Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград Република Српска - стара девизна штедња 3 Нова банка а.д. Бањалука Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње Jелшинград Ливар Ливница челика а.д. Бањалука

37,32 -1,45 1,41 -0,70 37,91 0,42 0,49 12,93 80,50 -0,02 1,00 2,99 0,47 14,08 0,14 -15,15

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањалука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,26 4,01 3,77 2,90 7,40 0,07 3,19 6,50 3,60 1,50 1,00 3,20 3,11 4,35 0,00 -0,25 0,00 0,00 0,00 0,00 4,25 4,17 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5,07 0,00 457,14 0,00 0,00 0,00 0,00 354,09 455,00 0,00 0,00 0,00 588,80 0,00 1.501,65

Mawa ponuda, ali i potra`wa za stanovima

Srbija

U Vi{egradu, Zvorniku, Mili}ima, Sokocu i Srpcu nema ni izgra|enih, ni nedovr{enih stambenih jedinica, podaci su Zavoda za statistiku
PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

Stranci ula`u ~etiri milijarde dolara
BEOGRAD - Direktor Agencije za strana ulagawa i promociju izvoza Srbije Bo`idar Laganin rekao je da se u budu }em pe ri odu o~e ku je pri liv ~e ti ri mi li jar de do la ra stranih investicija. Laganin je istakao da }e najvi{e novca iz inostranstva privu}i srpska automobilska i elektronska industrija. - Postoji i veliki broj projekata sredwe veli~ine koji su izgledni i ~ija realizacija se o~ekuje u 2011. godini, najverovatnije sa po~etkom gra|evinske sezone - najavio je Laganin, prenijele su agencije.

BAWALUKA - Do kraja septembra pro{le godine u 18 op {ti na Re pu bli ke Srpske nije izgra|en nijedan no vi stan, a u de vet ovih lo kal nih za je dni ca nema ni zapo~etih stanova, podaci su Zavoda za statistiku RS.

U polovini od 18 op{tina koje nemaju nijedan novi stan, 428 stanova ~eka da bude zavr{eno. - U Vi{egradu, Zvorniku, Mi li }i ma, So ko cu i Srpcu nema ni izgra|enih, ni nedovr{enih stambenih jedinica - podaci su Zavoda. U izvje{taju, u kojem su po sma tra ne 32 op {ti ne

Srpske, navodi se da se do kraja septembra 2010. godine broj zapo~etih, a nezavr{enih stanova popeo na 2.651. - Najvi{e nedovr{enih stanova zabiqe`eno je u Bijeqini, i to 776 - navedeno je u Zavodu za statistiku.

2.651 ZAPO^ET, a nedovr{en stan u Srpskoj
Od 1.181 zavr{enog stana u Republici Srpskoj, najvi{e ih je u Bijeqini i to 243, Doboju 149 i Bawaluci 135, dok je naj mawe no vih sta no va do bi la Ro ga ti ca, svega 13. Ukupna povr{ina novoizgra|enih stanova bila je 58.000 kvadratnih metara. - Najvi{e “kvadrata“ do-

ULAGAWA
Prema podacima Zavoda za statistiku vrijednost izvr{enih radova na stambenim zgradama u devet mjeseci 2010. bila je oko 64 miliona maraka, {to je za 26 miliona maraka mawe u odnosu na godinu ranije. - U pet op{tina Srpske nije bilo ulagawa, a najvi{e investicija u gra|evinarstvu, oko 19 miliona maraka, zabiqe`eno je u Bawaluci. U pro{loj godini najmawe je ulo`eno u Loparama, i to 16.000 miliona maraka navodi se u izvje{taju Zavoda.

bila je Bijeqina i to 11.500, Bawaluka 8.340, te Doboj oko 7.300. Najmawu povr{inu novoizgra|enih stanova imali su Ro ga ti ca, Pa le i Ne ve siwe - podaci su Zavoda. Sekretar Udru`ewa gra|evinarstva pri Privrednoj ko mo ri Re pu bli ke Srpske Stanko Iva{tanin ka`e da se tokom pro{le godine zakon ponude i potra`we, koji uslovqava industriju stanogradwe, razli~ito odrazio na op{tine u Srpskoj. - Evi den tno je da se mawe ula`e u izgradwu, jer je kriza jo{ prisutna. Stano vi se mawe ku pu ju, jer qudi ne `e le da ri zi ku ju. Sve se to na kraju odrazilo na mawi broj zapo~etih nedovr{enih stambenih zgrada - rekao je Iva{tanin.

Tr`i{te energenata

Barel nafte ponovo 92 dolara
SIN GA PUR, WUJORK Cijena nafte ju~e je na azijskom tr`i {tu dos ti gla 92 dolara za barela, zadr`avaju}i najvi{i nivo u posqedwe dvije godine. Nafta za isporuku u februaru na berzi u Wujorku poskupjela je za 20 centi na 91,58 dolara, prenijele su agencije. Analiti~ari navode da bi kon stan tno pos kupqewe nafte u posqedwem mjesecu 2010. godine, te rast tra`we, moglo nakratko da snizi cijene.

Vladislav Cvetkovi}, direktor Agencije za privatizaciju Srbije

Uskoro podjela akcija "Aerodroma"
BEOGRAD - Direktor Agencije za privatizaciju Srbije Vladislav Cvetkovi} najavio je da }e tokom ovog mjeseca biti podijeqene besplatne akcije Aerodroma “Nikola Tesla“. - Stanovnici koji su stekli pravo na besplatne akcije, dobi}e po jednu akciju Aerodroma, ~ija je nominalna vrednost 600 dinara i kojima }e mo}i da trguju na Beogradskoj berzi - rekao je Cvetkovi}, prenijele su agencije. Svi stanovnici Srbije koji su stekli pravo na besplatne akcije, po~etkom 2010. godine dobili su po pet akcija Naftne industrije Srbije, ~ija je nominalna vrijednost bila 500 dinara, a sleduju im i besplatne akcije “Telekoma“ i “Elektroprivrede Srbije“. Cvetkovi} ka`e da je od 2001. godine, kada je po~ela privatizacija u Srbiji, prodato 2.400 dru{tvenih firmi, od ~ega su se u buyet slile tri milijarde evra. Jo{ nije rije{en status 70 preduze}a ~iji su osniva~i iz drugih republika SFRJ.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 4.1.2011. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.95583 1.485186 1.46445 26.42477 0.077848 0.261748 0.701904 1.79562 0.565032 0.25012 0.217606 1.560253 0.942756 2.266558 1.460066 1.849264

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.95583 1.488908 1.46812 26.49099 0.078043 0.262404 0.703663 1.80012 0.566448 0.250747 0.218151 1.564163 0.945119 2.272239 1.463725 1.853899

Prodajni za devize
1.95583 1.49263 1.47179 26.55722 0.078238 0.26306 0.705422 1.80462 0.567864 0.251374 0.218696 1.568073 0.947482 2.27792 1.467384 1.858534

ZIF Kristal invest fond a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

ZIF Aktiva invest fond a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banjaluka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

6,50

21,50%

3,26 -18,50%

14 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Ukrali 100 metara bakarnog kabla iz trafo-stanice

Hronika
Bawaluka

ZENICA - Nepoznati provalnici su u no}i 1. i 2. januara, u ulici @eqezarska bb, provalili u trafo-stanicu vlasni{tvo “Elektrodistribucije” Zenica odakle su

ukrali kabl, saop{teno je iz policije. Uvi|ajem je policija utvrdila da je ukradeno oko 100 metara bakarnog kabla. G. O.

Nesvakida{wi poku{aj ubistva u @ivinicama kod Tuzle
FOTO: AGENXCIJE

Nastavqena potraga za djevoj~icom
BAWALUKA - Policija i ronioci i daqe tragaju za tijelom S. P. (14) iz Lakta{a koja se 30. decembra pro{le godi ne ba ci la u ri je ku Vrbas, ispod mos ta “Po bje da“ u Kla{nicama, potvrdili su u policiji. Jedna od kom{inica nesre}ne djevoj~ice ispri~ala je da je ona i{la u deveti razred osnovne {kole i da pretpostavqa da su razlog za weno samoubistvo negativna ocjena iz matematike i ukor koji je dobila u {koli. - Kada joj je zakqu~ena negativna ocjena i napisan ukor, ona je odmah rekla da }e se ubiti. Ona i jo{ dva druga su pri~ali cijeli dan po {koli da }e se ubiti zbog toga. Kada su krenuli iz {kole weni drugovi su oti{li ku}i, a ona je oti{la na most - rekla je ova kom{inica i dodala da kada je pu{tena brana ona je si{la i sko~ila u vodu. G. O.

Most "Pobjeda" u Kla{nicama

FOTO: GLAS SRPSKE

U rijeci Savi kod Br~kog

Ronioci tra`ili “mercedes”
BR^KO - ^lanovi Ronila~kog kluba “Nemo“ iz Br~kog nisu ju~e prona{li automobil “mercedes 190” koji je u ~etvrtak, 30. decembra, nestao u rijeci Savi na gradskoj periferiji, javila je Srna. Vlasnik automobila Neyad Bravo ka`e da se dovezao do obale da bi provjerio vez na svom usidrenom ~amcu. Automobil je ostavio upaqen nekoliko metara daqe sa zategnutom parking ko~nicom. - Sve se dogodilo iznenada. “Mercedes” je proletio pored mene i udario u ~amac, a onda je matica po~ela da ga nosi nizvodno, dok nije potonuo - objasnio je Bravo.

kafi}a polio benzinom i zapalio
Kada je Slavica K. odbila da uslu`i pi}em Muhameda Kalajevca jer je bio pijan, on je donio kanister iz kojeg je po~eo da proliva benzin po kafi}u. Tokom naguravawa sa Slavicom i po woj je posuo benzin, a potom zapalio
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Tuzlanska policija uhapsila Muhameda Kalajevca

Tuzla

Tri mu{karca silovala djevojku
TUZLA - Tri nepoznata mu{karca silovala su u nedjequ dvadesetogodi{wu djevojku iz Te{wa, studentkiwu Medicinskog fakulteta u Tuzli. Ovo je u samo nekoliko dana drugi slu~aj silovawa na podru~ju Tuzle. Policija je uhapsila E. K. (22) zbog sumwe da je sa jo{ jednom za sada nepoznatom osobom, uz prijetwu oru`jem, u blizini Sportsko-kulturno-privrednog centra Mejdan u ~etvrtak okrutno silovao djevojku. - I pored toga {to rezultati obavqenih vje{ta~ewa biolo{kih tragova prona|enih na mjestu zlo~ina nesporno ukazuju na E. K., on negira krivi~no djelo i ne otkriva identitet drugog po~inioca - saop{teno je iz Tu`ila{tva. G. O.

TU ZLA - Po li ci ja Tu zlanskog kantona uhapsila je Muhameda Kalajevca Mikija (20), iz @ivinica zbog sumwe da je polio benzinom i zapalio vlasnicu kafi}a “Uno” u @ivnicama Slavicu K. (57), koja je zadobila opekotine drugog stepena. Poslije ukazane qekarske pomo}i Slavica K. pu{tena iz bol ni ce na ku }no li je ~ewe. O~e vi ci ka `u da je Ka la je vac bio qut {to mu gaz da ri ca ni je po slu `i la pi}e, jer je bio pijan. On je osumwi~en za poku{aj ubistva i o{te}ewe tu|e stvari. - Gazdarica ga je odbila uslu`iti, jer je ve} bio poprili~no pijan. On je potom iza{ao iz lokala i vratio se ubrzo nose}i sa sobom kanis-

ter pun benzina. ^im je u{ao u lokal odmah je po~eo prolivati benzin po kafi}u - rekao je izvor blizak istrazi.

MIRNO gledao kako `ena gori
On je dodao da kad je vidjela {ta se de{ava odmah je do wega dotr~ala gazdarica koja ga je uspjela izgurati iz kafi}a. Tokom naguravawa on je i wu posuo benzinom, a po tom je pred ula zom u ka fi} zapalio. - Kada ga je gazdarica uspjela izgurati iz kafi}a, on je izvadio upaqa~ i prislonio uz wu. @ena je po~ela da go ri, a Ka la je vac se sa mo izmakao i gledao u wu i nije poku{avao da joj pru`i pomo} - ispri~ao je pomenuti izvor.

Kada su ostali gosti vidje li ovaj u`a san pri zor, odmah su pritr~ali i po~eli spasavati Slavicu K. Odmah je pozvana ekipa Hitne pomo}i koja je nesretnu gazdaricu kafi}a prevezla u bolnicu. Is tra gu o ovom slu ~a ju vode policajci iz @ivinica i de`urni `upanijski tu`i-

lac Mensur Top~i}. - Slavica K. poslije pregle da i uka za ne po mo }i u Univerzitetsko-klini~kom centru nije zadr`ana na lije~ewu ve} je pu{tena ku}i rekao je tu`ilac Top~i}. Uhap{eni Muhamed Kalajevac je odranije poznat poli ci ji kao oso ba sklo na kriminalu.

PRITVOR
Portparol Tu`ila{tva Tuzlanskog kantona Admir Arnautovi} rekao je da je donesena naredba o sprovo|ewu istrage protiv Muhameda Kalajevca navode}i wegove inicijale. - On je ispitan u prostorijama Tu`ila{tva poslije ~ega je predlo`en pritvor sudiji za prethodni postupak Kantonalnog suda Tuzla zbog postojawa osnovane sumwe da je po~inio poku{aj ubistva i o{te}ewe tu|e stvari - izjavio je portparol Tu`ila{tva Admir Arnautovi}. Do zakqu~ewa ovog broja “Glasa Srpske“ sud u Tuzli nije donio odluku o odre|ivawu pritvora.

Peri} tvrdi da nije kriv za ubistvo
PI[E: SLOBODAN PUHALO krozrs@glassrpske.com

DOBOJ - Luka Peri} Lukas (47), iz Porebrica kod Pe la gi }e va izja snio se u Okru`nom sudu u Doboju da nije kriv za krivi~na djela ubistva i nedozvoqene proizvodwe i prometa oru`ja ili eksplozivnih materija za koje ga tereti optu`nica Okru`nog tu`ila{tva u Doboju. Prema navodima u optu-

`nici, Peri} je 8. jula pro{le godine ispalio tri hica iz auto mat ske pu {ke “crvena zastava” i ubio Zorana Tomi}a (50) na parkingu is pred wego vog ne kada{weg motela “Akapulko” u Porebricama. Automatsku pu{ku “crvena zastava“, koju je neovla{}eno nabavio, Peri} je dr`ao u iznajmqenoj ku}i u Pelagi}evu, kao i ru~nu bombu M-52,

koja mu je prilikom hap{ewa oduzeta

ISPALIO tri hica iz automatske pu{ke u Tomi}a
Luka Peri} je pobjegao sa lica mjesta i za wim je u julu, na zahtjev Centra javne bezbjednosti, Okru`ni sud u Doboju raspisao me|unarodnu crvenu potjernicu. Poslije

go to vo ~e tvo ro mje se ~nog skrivawa uhap{en je 7. novembra pro{le godine u ku}i vlasnice D. \. u Pelagi}evu. - Poslije wegovog bjekstva pri pa dni ci Se kto ra kriminalisti~ke policije CJB Doboj do{li su do saznawa o mogu}em mjestu boravka odbjeglog Peri}a. Oni su u no}nim ~asovima 7. novembra, zajedno sa Jedinicom za podr{ku CJB Doboj, blo-

kirali ku}u vlasni{tvo D. \. iz Pelagi}eva, u kome se u tom momentu nalazio Peri}. Dvadeset minuta poslije pono}i osumwi~eni je uhap{en. Tom prilikom Peri} je od sebe odbacio ru~nu bombu M-57, koja je bila osigurana osigura~em - re~eno je u policiji. Pe ri }u je rje {ewem Okru `nog su da pro du `en pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 15

U sudaru tri vozila povrije|eno 11 osoba
BUSOVA^A - Dvije osobe su te`e, a devet lak{e povrije|eno u lan~anom sudaru na magistralnom putu u mjestu Grabqe kod Busova~e. Te`e povrije|enima Antoniji K. iz Splita (29) i Hikmeti [. iz Sarajeva qekarska pomo} ukazana je u bolnici u Novoj Biloj. Prema informacijama iz policije, me|u lak{e povrije|enima je dvoje djece. Nesre}a se dogodila u nedjequ oko 20.20 ~asova kada su se sudarila tri vozila: “opel astra“, kojom je upravqao Sabahudin R. (38) iz Sarajeva, “opel komodore“, za ~ijim je volanom bio Bernard T. (48) iz Travnika i “opel astra” kojom je upravqao Ivan @. (48) iz Siwa u Hrvatskoj, javila je Srna.

Policija

Poku{aj razbojni{tva u Rami}ima kod Bawaluke

Vijesti
Sarajevo

PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

Policija uhapsila Qubomira Jankovi}a, koji je pijan i prijete}i bejzbol palicom poku{ao da opqa~ka benzinsku pumpu “Nafta trans“

Radnik i vlasnik pumpe savladali pqa~ka{a

Uz prijetwu pi{toqem opqa~kao djevojku
SA RA JE VO - Sa ra jev ska po li ci ja tra ga za ne po zna tim li cem ko je je u ne djequ oko 22.50 ~a so va u uli ci Olov ska bb. u No vom Sa ra je vu, pri je te }i pi {toqem, opqa~kao djevojku S. S. iz Sa ra je va. Po li ci ja preduzima sve potrebne mje re i radwe na rasvjetqavawu kri vi ~nog djela i pronalasku pqa~ka{a. G. O.

BAWALUKA - Qubomir Jankovi} (30), iz Radiwa~e kod Bawaluke, uhap{en je u ne djequ uve ~e zbog sumwe da je poku{ao opqa~kati ben zin sku pum pu “Naf ta trans“ u na sequ Ra mi }i kod Bawaluke, potvr|eno je u policiji. Jankovi}a su tokom pqa~ke savladali vlasnik benzin ske pum pe Ra do mir Sa vi~i} i radnik te pumpe. Izvor bli zak is tra zi ispri~ao je da je Jankovi} u pi ja nom stawu do {ao do pumpe u nedjequ oko 22 ~asa. - On se predstavio kao mu{terija i zamolio radnika da mu na to ~i ben zin u plasti~nu fla{u. Kad je radnik na to ~io, Jan ko vi} je u{ao u obje kat ben zin ske pumpe kako bi platio ra~un - rekao je na{ izvor.

Visoko

Lopovi opusto{ili vikendicu
VI SO KO - Sa raj li ja F. B. u ne djequ oko 13.25 ~asova prijavio je po li ci ji u Vi so kom da je ne ko li ko ne po zna tih oso ba u posqedwih pet dana provalilo u wegovu vikendicu, potvr|eno je u policiji. Vikendica se na la zi u mjes tu Go du {a, a ovom pri li kom otu |e ni su hi dro pak, fri `i der, ko sili ca, te le vi zor, mu zi ~ka linija i ve}a koli~ina alata. G. O.

PRIJETIO bejzbol palicom
On je do dao da ka da je radnik stao za kasu, Jankovi} je rekao da ho}e i neki sok iz fri `i de ra ko ji se nalazio ispred. Kada je radnik krenuo da donese sok, Jankovi} je izvadio bejzbol palicu koju je dr`ao ispod jakne i zatra`io od radnika da mu preda sav pazar. - Kada je izvadio palicu po ~eo je da vi ~e: “Ovo je pqa ~ka, daj odmah pa re“ i rekao da ima pi{toq ispod jakne. Radnik se upla{io i vra tio za pult ka ko bi mu pre dao pa zar. Ubrzo je na pumpu do{ao i vlasnik koji je nasrnuo na razbojnika rekao je pomenuti izvor. U me |u so bnom gu rawu vlasnik i radnik pomenute pumpe uspjeli su da savladaju Jankovi}a i pozovu poli-

Benzinska pumpa u Rami}ima

FOTO: A. ^AVI]

ciju. Ubrzo je stigla policijska patrola, koja je uhasila Jankovi}a i sprovela ga na kri mi na lis ti ~ku obradu. U Cen tru ja vne bez bje dnos ti Bawalu ka ju ~e su potvrdili da se razbojni{tvo dogodilo u nedjequ oko

22 ~asa i da je razbojnik tokom hap{ewa bio u pijanom stawu. Poslije kriminalisti~ke obrade i trije`wewa Jan ko vi} je pu {ten da se brani sa slobode. Na sli~an na~in sprije~e na je i oru `a na pqa ~ka ben zin ske pum pe “Nes tro
FOTO: G. [URLAN

pe trol“, ko ja se de si la u okto bru pro {le go di ne u bawalu~kom nasequ Srpske toplice. Tada su u pqa~ku krenula trojica maskiranih razbojnika. Me|utim, radnik benzinske pumpe se prilikom bjekstva razbojnika ba-

cio na jednog od wih i zadr`ao ga do dolaska polici je. Po li ci ja je zbog ove pqa ~ke uhap si la Mla de na Po kraj ca (23), Mi ro sla va Kova~i}a (19) i Sr|ana Vu~i}a (21) koji su zbog ovog ra zboj ni{ tva osu |e ni na ukupno 15 godina zatvora.

Zenica

“Pasatom” na starca
ZE NI CA - Pje {ak S. I. (78) godina iz Zenice te {ko je po vri je |en u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u nedjequ u 17.40 ~asova na putu u Dowoj Vra ci. Wega je uda rio auto mo bil “pa sat“ ko jim je upravqao A. E. iz Zenice. S. I. je pomo} ukazana u Kantonal noj bol ni ci u Ze ni ci. G. O.

OPQA^KANA KLADIONICA
Bawalu~ka policija traga za nepoznatim licem koje je ju~e oko 11.15 ~asova opqa~kalo sportsku kladionicu “Vilijams“ u ulici Gavrila Principa u bawalu~kom nasequ Obili}evo i od radnice otelo oko 400 maraka. Radnica zaposlena u prodavnici u blizine pomenute kladionice, ka`e da nije vidjela pqa~ka{a, ali da je ~ula da je bio naoru`an no`em i da je imao masku na glavi.

Poginuo pje{ak
TRAVNIK - Nikola S. iz Travnika udario je automobilom “datsun {iroko“ pje{aka koji je poginuo na licu mjesta, saznaje Srna. Identitet poginulog mu{karca jo{ nije poznat, jer kod sebe nije imao dokumenta. Tijelo je prevezeno na obdukciju u kantonalnu bolnicu Travnik. Nesre}a se dogodila 2. januara oko 22.40 ~asova u mjestu Kanare kod Travnika, a vi{e ~asova saobra}alo se jednom trakom. Uvi |aj su oba vi li slu `be ni ci MUP-a Sredwobosanskog kantona, a na mjesto nesre}e iza{ao je i kantonalni tu`ilac.

Dileru deset mjeseci zatvora Djevoj~ica povrije|ena u DOBOJ - Aleksandar ^okorilo (27) iz Modri~e osu|en je sudaru dva automobila
u Okru`nom sudu u Doboju na deset mjeseci zatvora zbog neovla{}ene proizvodwe i prometa opojnih droga. Presudi je prethodio sporazum o priznawu krivice koji je ^okorilo zakqu~io sa Okru`nim tu`ila{tvom. U presudi se navodi da je ^okorilo zajedno sa @eqkom, Du{kom, Bo{kom i Milanom Zoranovi}em, protiv kojih se vodi odvojen postupak, od po~etka februara do 30. juna pro{le godine na podru~ju op{tine [amac od wima poznatih lica kupovao opojnu drogu marihuanu radi daqe prodaje. Drogu su prodavali na lokalitetima Pijesci i Ciglana u [amcu. Sl. P. MRKOWI] GRAD - Desetogodi{wa Amila Zoni} iz Mrkowi} Grada zadobila je lake povrede u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u nedjequ oko 11 ~asova na magistralnom putu Mrkowi} Grad - Kqu~ u ^a|avici. Poslije ukazane qekarske pomo}i u mrkowi}kom Domu zdravqa “Dr Jovan Ra{kovi}“ djevoj~ica je upu}ena na ku}no lije~ewe. Nesre}a se dogodila kada se sudarilo putni~ko vozilo “mercedes“ kojim je upravqao @eqko Stanivukovi} (25) iz Slatine kod Lakta{a i “pasat“, za ~ijim volanom je bio Amilin otac Nermin Zoni} (39) iz Mrkowi} Grada. Uvi|aj su obavili pripadnici Policijske stanice za bezbjednost saobra}aja Mrkowi} Grada a uzroci nesre}e bi}e naknadno utvr|eni. S. D.

16 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Za {tap sam premlad!

Srbija
Sa{a Jankovi}, za{titnik gra|ana

Jovan Krkobabi}, predsjednik Partije ujediwenih penzionera Srbije

FOTO: ARHIVA

Skoro sve pritu`be zbog lo{e uprave
BEOGRAD - Za{titnik gra|ana Sa{a Jankovi} izjavio je ju~e da se 90 odsto pritu`bi stanovnika odnosi na lo{u upravu, odnosno na netransparentne, nelogi~ne i spore postupke po najrazli~itijim pitawima i zahtjevima za ostvarivawe nekog prava, prenio je Tanjug. - Stanovnici imaju s pravom utisak da organi uprave rade svoj posao onako kako wima najvi{e odgovara, a ne kako zakon ka`e i kako gra|ani o~ekuju - rekao je Jankovi} i dodao da se to u Evropi smatra povredom osnovnog qudskog prava. On je najavio da }e nastojati da dobru upravu uvrsti u spisak osnovnih qudskih prava kao {to je to u Evropskoj uniji.

Odluka suda u Novom Sadu

Na slobodi Crnogorac osu|en zbog ubistva
NO VI SAD, POD GO RI CA - Istra`ni sudija u Novom Sa du pus tio je na slobodu Nik{i}anina Vese li na Vu ko ti }a, ko ji je u Crnoj Gori osu|en na 20 godina zatvora zbog ubistva, jer je odlu~io da mu se za ovo krivi~no dje lo su di u No vom Sadu. Vukoti} je uhap{en prije ~etiri dana u raciji u Novom Sadu, na osnovu potjernice Interpola Podgorica, javile su agencije. Wega je crnogorsko pravosu|e prije vi{e od deceniju osudilo na dvadeset godina zatvora zbog ubistva Du{ka Bo {ko vi }a 1997. go di ne u kotorskoj diskoteci “Fle{“. - Osloba|a se jer }e mu se suditi u Novom Sadu za ubistvo koje je 1997. godine po~inio u Crnoj Gori - glasila je u najmawu ruku ~udna odluka istra`nog sudije Okru`nog suda u Novom Sadu.

Pripadnici OVK

Strani mediji o selektivnoj pravdi na Kosovu

Zlo~ini OVK gurnuti pod tepih
Istraga ratnih zlo~ina Oslobodila~ke vojske Kosova protiv nealbanaca apsolutno je od su{tinske va`nosti za budu}nost Kosova, ako se `eli posti}i pomirewe
BEOGRAD, EDMONTON - Kri za na Ko so vu u prvi plan izbacuje pitawe selekti vne prav de i pred stavqa test kredibiliteta me|unarodnih politi~kih tijela, jer su zlo~ini srpskih snaga na Kosovu dokumentovani, osu|eni i {to je najvi{e mogu}e procesuirani, a zlo~ini koje je po~i ni la Oslo bo di la ~ka vojska Kosova (OVK) gurnuti su pod tepih, pi{e ju~e list “Edmonton yurnal“. - Istraga ratnih zlo~ina OVK protiv nealbanaca ap so lu tno je od su {tin ske va`nosti za budu}nost Koso va, ako se `e li pos ti }i pomirewe - navodi list, a prenosi Srna. Mnogo prije napada NATO-a iz vazduha na Kosovo u martu 1999. godine neke me|u na ro dne agen ci je ra zma tra le su taj pro blem u smislu apsolutne krivice i apsolutne nevinosti. Jedna strana vi|ena je kao po~inilac zlo~ina, a druga kao `rtva. pomirewu“ navodi se da je poznato da je albanska populacija na Kosovu pretrpjela na siqe, ali da su {ti na pravde i pravosu|e zahtijevaju da svako bude tretiran na isti na~in. List ocjewuje da biv{i zapadni saveznici u vrijeme rata obi~no postanu prepreka ra zvo ju de mo kra ti je u mirnodopsko vrijeme. List pod sje }a da je Komi si ja za pra vna pi tawa i qud ska prava Savjeta Evrope usvojila 16. decembra 2010. godine iz vje {taj pod na slo vom “Nequdski tretman qudi i ne le gal na trgo vi na qud skim organima na Kosovu“. Po sli je sko ro dvo go di{we istrage izvje{taj je uradio Dik Marti, [vajcarac, biv{i tu`ilac koji je 2007. go di ne is tra `i vao taj ne za tvo re CIA u 14 evrop skih ze maqa. Iz vje {taj potvr|uje ranije optu`be za ra tne zlo ~i ne, kr{ewe qud skih pra va i trgovinu qudskim organima pro tiv OVK ko je je iznio biv{i glavni tu`ilac Ha{kog tribunala u Hagu. Mar ti op tu `u je ko sov skog premijera Ha{ima Ta~i ja da je na ~e lu zlo ~i na ~ke ban de po zna te kao “Dreni~ka grupa“ koja je po~inila veliki broj zlo~ina nad srpskim i albanskim ci vi li ma to kom i po sli je NATO bombardovawa 1999. godine.

Posje}ene srpske planine

Na Kopaoniku i Zlatiboru 4.000 skija{a
FOTO: ARHIVA

JEDNA STRANA po~inilac zlo~ina, a druga `rtva
U tek stu pod na slo vom “Selektivna postkonfliktna pravda prijeti miru i

Qubiteqi zimskih sportova u`ivaju u snijegu

BEOGRAD - Ski-centre u Srbiji tokom prethodna tri dana posjetio je veliki broj qubiteqa zimskih sportova, a samo ju~e na stazama skijali{ta Kopaonik, Zlatibor i Stara planina bilo je vi{e od 4.000 skija{a, javio je Tanjug. Kako je navedeno u saop{tewu Javnog preduze}a “Skijali{ta Srbije“, u ski-centru Kopaonik visina utabanog snijega na stazama je do 40 centimetara, a na raspolagawu su `i~are Karaman greben, Pan~i}, Krst, Duboka 1, Duboka 2, Ma{inac i ski-vrti}. U ski-centru Tornik na Zlatiboru skija{ima su na raspolagawu staze Tornik, Ribnica i ^igota, a visina utabanog snijega na stazama, zahvaquju}i sistemu za vje{ta~ko oswe`avawe, je do 40 centimetara.

ISTRAGA
Ako me|unarodna pravna tijela ne otvore formalnu istragu povodom ovih optu`bi u Martijevom izvje{taju, ve} ugro`eni kredibilitet me|unarodne zajednice na Kosovu nastavi}e i daqe da se tawi i propada, ocjewuje list i navodi da, ako se ne sprovede temeqna istraga optu`bi iznesenih u Martijevom izvje{taju, to bi moglo da ohrabri nacionaliste.

DOBRA VIJEST

KWA@EVAC
Kwa`ev~anin D. J. (61) poginuo je ju~e kada je na wega na `eqezni~koj pruzi izme|u Ni{a i Zaje~ara, na ulazu u Kwa`evac, naletio putni~ki voz. On je pecao sjede}i na `eqezni~kom mostu, ali se uspavao i nije ~uo voz koji je nailazio, javile su agencije. Od siline udarca D. J. je preminuo na licu mjesta.

Qekarska komora Srbije prvi put sankcioni{e qekara

KRAQEVO
Gradona~elnik Kraqeva Qubi{a Simovi} izjavio je da }e tokom januara po~eti isplata novca stanovnicima za sanaciju o{te}ewa na stambenim objektima od prvog do tre}eg stepena. Osim kompletnog gra|evinskog materijala, stanovnici }e za popravke o{te}ewa prvog stepena dobiti 20.000, drugog stepena 30.000 i tre}eg stepena 40.000 dinara.

Nesavjesni qekari bez dozvole za rad
BEO GRAD - Qekar ska komora Srbije }e prvi put od osnivawa oduzeti dozvolu za rad qekaru Eugenu Slaviku koji je u sudskom postupku pravosna`no osu|en za primawe mita, javio je RTS. Neurohirurg Klini~kog centra Srbije Eugen Slavik za to djelo izdr`ava}e ~etiri godine zatvorske kazne, a {est go di na mu je za braweno bavqewe qekar skom profesijom. Sta no vni ci ko ji su qekarskom gre{kom izgubili svoje najmilije smatraju da bi Sud ~asti Komore morao da postupa i po zahtjevima za odu zi mawe li cen ce qeka ri ma pro tiv ko jih se vode krivi~ni postupci. Slavik je osu|en, jer je uzeo novac da operi{e tumor jedanaestogodi{wem dje~aku. Licenca mu se oduzima zbog nedostojnosti bavqewa profesijom. U Komori ka`u da }e rje{ewe o oduzimawu dozvole za rad na {est godina napisati ovih dana i da u taj period ne}e biti uvr{teno vrijeme ura~unato u odslu`ewe zatvorske kazne. na dela nesavesnog le~ewa i dela koja ~ine lekara nedostojnog za obavqawe profesije upu}uju direktno Lekarskoj komori - rekla je direktor Qe kar ske ko mo re Srbi je Tawa Radosavqevi}. Pred sta vnik “Gru pe o`alo{}enih gra|ana“ Dijana Radovi} ka`e da ne mo`e da se pomiri s tim da je bitnije rje{avati slu~ajeve po predmetu mita u odnosu na qudski `ivot.

QEKAR osu|en zbog primawa mita
- Sudovi u ovom momentu jo{ nemaju obavezu da bilo kakve presude koje se odnose

LO[A VIJEST

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 17

Trgovci i ugostiteqi najbr`e do posla
KRAGUJEVAC - Nezaposleni stanovnici [umadije sa zavr{enom trgova~kom {kolom, svih struka, ali i ugostiteqi, najbr`e su dolazili do posla u minuloj godini, izjavila je Tanjugu direktor kragujeva~ke filijale Nacionalne slu`be zapo{qavawa Qiqana Petrovi}. Pre ma wenim ri je ~i ma, sta tis ti ka te fi li ja le za biqe`i la je na po dru ~ju Kra gu jev ca oko 14.000 za po{qavawa u 2010. go di ni, od ~e ga se go to vo 2.000 odno si na ne za po sle ne sa za vr{e nom trgo va ~kom ili ugos ti teqskom {ko lom.

Boris Tadi}, srpski predsjednik

Vijesti
[kolstvo

Zavr{ni ispit u junu Ove godine Srbija mora da dobije status kandidata, zavr{i saradwu sa Ha{kim tribunalom, okon~a reformu pravosu|a, donese zakon o restituciji, nastavi borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije i zavr{i kapitalne infrastrukturne projekte, rekao Tadi}
- Srbija nikada ne propusti priliku da propusti priliku, mi smo zemqa koja je propu{tala mnogo prilika i posledwih godina, ne samo u proteklih nekoliko de ce ni ja, i vi {e ne ma mo pravo ni na jednu propu{tenu priliku - objasnio je Tadi} i ukazao da }e Srbija u 2011, bez ob zi ra na ne sa svim povoqne spoqnopoliti ~ke okol nos ti, mo ra ti sna`nije da nastupi u procesu evrointegracija i reformi. Srbi ji je, po wego vom mi{qewu, po tre ban na ci onalni konsenzus o pitawima ra zvo ja, a ne se ri ja ne pre ki dnih van re dnih izbora, jer to zna~i vanredno stawe u politi~kom smislu u kon ti nu ite tu i iskqu~u je mogu}nost da ozbiqno rade na rje{avawu problema stanovnika. - Velika je stvar da jedna zemqa ima izborni proces koji je redovan. Za Srbiju je i to dokaz da je uspostavila politi~ku stabilnost, {to }e ceniti i Evropska unija i investitori, a bez investito ra i EU ne ma ni po boq{awa `ivota stanovnika - konstatovao je predsjednik Tadi}. Predsjednik Srbije stoga o~ekuje ozbiqnu raspravu o strate{kom planu razvoja “Srbija 2020“, da bi se taj, kako je istakao nadstrana~ki, dokument unaprijedio, ako je mogu}e, novim sugestijama i rje{ewima. Taj plan, kako je objasnio, nema takti~ku, ve} strate{ku dimenziju i wegovo usvajawe je neophodno da bi Srbija mogla da na |e svo je mjes to u evropskim strate{kim projekcijama i ra~una na ~lanstvo u EU u predstoje}oj deceniji. - Izbori u ovom trenutku nisu produktivni i sami po sebi ne donose ni{ta novo, jer i stranke koje se zala`u za izbore nisu iza{le ni sa kakvim re{ewima za ekonomsku krizu ili sa planom, imaju}i u vidu te{ko}e sa kojima se suo~avaju zemqa, privreda i stanovnici - rekao je Tadi}. Pred sje dnik ka `e da je spreman da zajedno sa svim po li ti ~kim ~i ni oci ma i dru{tvenim strukturama sagleda mogu}nosti da dr`ava prevazi|e te{ko}e u kojima se nalazi. BEOGRAD - U~enici osmog razreda prva su generacija |aka koja }e u junu ove godine polagati zavr{ni ispit, umjesto dosada{weg kvalifikacionog, a zbirke iz kojih }e u~enici pripremati taj test bi}e od{tampane do kraja januara. Ka ko je Ta nju gu re ~e no u Ministarstvu prosvjete, u pripremi su zbirke sa zadacima iz srpskog jezika i matematike.

Pri{tina

Jedno mrtvo, dvoje raweno
PRI[TINA - Jedna osoba je ubijena, a dvije su te`e rawene tokom oru`anog sukoba u Mali{evu, saop{tila je Kosovska policija. Su kob se do go dio u subotu uve~e u jednom restoranu u Mali{evu. Rawene osobe su preba~ene i zbrinute u Klini~ko-bolni~kom centru u Pri{tini. Policija je saop{tila da je posli je su ko ba se dam oso ba uha p{e no, dok je osma u bjekstvu.

Boris Tadi}

FOTO: AGENCIJE

BEOGRAD - Godina 2011. mora da bude posve}ena realizaciji razvojnih ciqeva, od kojih }e zavisiti dobrobit stanovnika i dr`ave u predstoje}oj deceniji, jer je Srbija kao nedovr{ena ku}a - re kao je Ta nju gu srpski predsjednik Boris Tadi}. - Srbija ove godine mora da dobije status kandidata za ~lanstvo u EU, da zavr{i saradwu sa Ha{kim tribunalom, da okon~a reformu pravosu|a, da donese zakon o restituciji, da nastavi borbu protiv organizovanog kriminala i korup ci je i da za vr{i ne ke kapitalne infrastrukturne projekte - rekao je Tadi}. Prema wegovim rije~ima, Srbija je kao nedovr{ena ku}a. - Te{ko}e koje danas ose}aju svi stanovnici posledica su ~iwenice da je mnogo toga neu~iwenog {to je moralo da bude dovr{eno u mnogim decenijama u pro{losti, ali is to vre me no i ne do voqno odlu~nosti da pokrene mo ne ke pro ce se ko ji su ve oma te {ki i ris kan tni, ali za koje mora da se pla}a cena - istakao je predsjednik Tadi}.

Predsjednik je rekao da je spreman da u sqede}em periodu analizira situaciju u kojoj se nalazi sa svojim politi~kim partnerima, ali ne samo sa wima, ve} i sa intele ktu al ci ma, ek sper ti ma, profesorima, predstavnicima nevladinih organizacija, da bi sagledali mogu}nosti da Srbija, za razliku od mnogih zemaqa u okru`ewu, prona |e put iz ovih te {kih okolnosti u kojima se danas nalazi.

DR@AVA vi{e nema pravo ni na jednu propu{tenu priliku
- ^ekaju nas jo{ brojna isku{ewa. Kompleksan je politi~ki proces pred nama, a spoqnopoliti~ki dijagram nije jednostavan i nije najpovoqni ji za re {a vawe eko nom skih pro ble ma. Ali, situacija je takva kakva jeste - rekao je Tadi} i istakao da, uprkos okolnostima, Srbija mora sna`no da u|e u evropske integracije i reforme. - Moramo, tako|e, da budemo optimisti~ni - rekao je predsjednik Srbije - da ne

podle`emo atmosferi koja je onespokojavaju}a, atmosferi iz koje se izvla~i zakqu~ak da nema nikakve {anse i da je sve bezvredno. - To uop{te nije istina. Moramo biti optimisti~ni, jer imamo stvarno realne kapacitete da iza|emo iz ove krize, ~ak boqe nego zemqe koje se danas di~e da imaju boqu poziciju od Srbije - poru~io je predsjednik Tadi}. Predsjednik je ukazao na to da je Srbija iz pro{losti naslijedila i tradicionalne slabosti u privre|ivawu i administraciji, ali i naviku da propu{ta prilike.

Zdravstvo

Nepouzdani podaci o kireta`ama
BEOGRAD - Statisti~ki podaci o broju namjerno prekinutih trudno}a u Srbiji nisu pouzdani jer privatne ginekolo{ke ordinacije ne dostavqaju podatke, a mnoge te intervencije obavqaju i bez dozvole Ministarstva zdravqa. Stru~waci ka`u i da se u Srbiji na namjerni prekid trudno}e najvi{e odlu ~u ju `e ne ko je ima ju `eqeni broj djece i kireta`u koriste kao - kontracepciju, prenijele su agencije.

DIJALOG
Kada je rije~ o pregovorima o Kosovu i Metohiji, koji bi trebalo da zapo~nu ove godine, Tadi} je poru~io da je Srbija spremna za razgovore, ali da ~eka da ista spremnost bude iskazana i u Pri{tini. Dijalog je, kako je naglasio, jedini na~in da Srbija ostvari svoja legitimna prava, jer u suprotnom ima stawe zamrznutog konflikta. - Taj dijalog ne}e biti kratak i zahteva}e odre|eno vreme, bi}e nam potreban nacionalni konsenzus u Srbiji, kada je to pitawe na dnevnom redu i verujem da mo`emo da ga postignemo. Mislim da je pro{lo vreme la`nog i nedelotvornog patriotizma u kojem su samo jake re~i, a vrlo slaba dela - zakqu~io je Tadi}.

Novi Sad

Tu`ila{tva Duplo vi{e Novosa|ana Ma|arska }e se zalagati spremna na ekshumacije za nezavisnu Vojvodinu za evropski put Srbije
BEOGRAD - Vi{e tu`ila{tvo u Zaje~aru, uz podr{ku Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije i Republi~kog javnog tu`ila{tva, spremno je da izvr{i ekshumaciju tijela lica koja su ubijena poslije 12. septembra 1944. godine. Iz Tu`ila{tva Srbije za ratne zlo~ine navodi se da se poslije odluke Vi{eg suda u Zaje~aru, ~ekaju povoqni vremenski uslovi kako bi se pristupilo ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka iz masovnih grobnica koje su nastale neposredno poslije Drugog svjetskog rata. - O ovim radwama obavije{tena je Komisija za otkrivawe tajnih grobnica u kojima su tijela qudi ubijenih poslije 12. septembra 1944. godine - navodi se u saop{tewu. NOVI SAD - Potpunu samostalnost Vojvodine od Srbije podr`ava 5,3 odsto stanovnika Novog Sada, {to je duplo vi{e nego 2009. godine kad je za tu opciju bilo 2,2 odsto Novosa|ana, pokazala su najnovija istra`ivawa novosadske agencije SKAN. Porastao je i broj Novosa|ana koji nisu za nezavisnost pokrajine, ali koji tra`e vi{e autonomije u odnosu na centralne vlasti, a takvih je trenutno 33,5 odsto, prenijela je Srna. Za republiku Vojvodinu u saveznoj dr`avi Srbiji je 3,6 odsto stanovnika, za autonomiju po modelu predvi|enom Ustavom iz 1974. godine 15,9 odsto, a mawe od tada{we, a vi{e od sada{we autonomije `eli 14 odsto ispitanika.
BEOGRAD - Ma|arska }e se tokom predsjedavawa EU u prvoj polovini ove godine, zalagati da Srbija dobije pozitivno mi{qewe Evropske komisije za sticawe statusa kandidata u EU, izjavio je ambasador Ma|arske u Srbiji Oskar Nikovic. - U vezi sa integracijom Srbije u periodu ma|arskog predsjedavawa nije planiran neki konkretan korak. Evropska komisija }e u drugoj polovini godine, vjerovatno u novembru, pripremiti avis - mi{qewe na osnovu kojeg }e se odlu~ivati o statusu kandidata za ~lanstvo - rekao je Nikovic u intervjuu portalu Euraktiv Srbija. - Mi }emo tokom pripreme tog mi{qewa pru`iti svu pomo} Srbiji da ispuni uslove - rekao je Nikovic.

Pritvor zbog ubistva
NOVI SAD - Novosadska kriminalisti~ka policija uhap si la je Ale ksan dra Slankamenca (45) iz Novog Sada i odredila mu 48-~aso vno za dr`a vawe zbog pqa~ke i ubistva Rozalije Pa li} (80) i Jo si pa Diwesa (77) iz novosadskog naseqa Telep. Slankamenac je uhap{en svega nekoliko ~asova poslije prijema informacije da su 30. decembra u po ro di ~noj ku }i prona|ena tijela Pali}eve i Diwesa.

18 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Region
Finsko pravosu|e

Ovo u nas je staqinizam. Oni te optu`e, pa se ti brani. To je kriminal. Ivo [ari}, punac biv{eg hrvatskog premijera Ive Sanadera
FOTO: ARHIVA

Po~iwe istraga o podmi}ivawu Hrvata
ZAGREB - Finsko pravosu|e zapo~iwe istragu o mogu}em podmi}ivawu hrvatskih zvani~nika od strane finskog preduze}a “Patrija”, javili su ju~e hrvatski mediji. Ta afera ve} du`e vrijeme potresa i finsku, hrvatsku, ali i slovena~ku javnost. “Patrija“ je osumwi~ena i za davawe mita biv{em slovena~kom premijeru Janezu Jan{i. - Istra`ujemo kupovinu 84 oklopna vozila u vrijednosti 112 miliona evra koje je Hrvatska 2007. kupila od preduze}a “Patrija“ - potvrdio je istra`ilac Kaj Bjorkvist, dodav{i da bi se dio istrage oko hrvatske kupovine oklopnih vozila mogao prikqu~iti istrazi vezanoj uz Sloveniju koja bi uskoro trebalo da bude zavr{ena.

Makedonija

Duvanxije blokirale saobra}ajnice
SKOPQE - Ma ke don ski proizvo|a~i duvana, nezadovoqni ot ku pnim ci je na ma `utog zlata, ponovo su ju~e blokirali niz saobra}ajnica u jugoisto~nom dijelu zemqe. Ne za do voqni ci je na ma i odnosom otkupnih stanica, duvanyije su blokirali putne prav ce Pri lep - Skopqe, [tip - Veles - Skopqe, Krivoga{tani - Kru{evo - Demir Hi sar, pre ni je la je Srna. Duvanyije tra`e da ostane ista otkupna cijena kao i pro {le go di ne, oko tri evra za kilogram prve klase duvana, a zbog istih razloga prije Nove godine blokirali su pu te ve i pro tes to va li isred zgra de So brawa u Skopqu. Dr`avni inspektor za poqoprivredu otkupnim kom pa ni ja ma je zbog ne po {tovawa zakonskih odredbi otkupa izrekao 35 nov~anih kazni u ukupnom iznosu od 150.000 evra.

Autoput Zagreb - Split

Na pomolu nova afera u Hrvatskoj

Kqu~nu ulogu u aferi imala bra}a Slaven i Jozo @u`ul i wihovo gra|evinsko preduze}e “Skladgradwa“, iako oni nisu bili glavni izvr{ioci posla
ZAGREB - Gradwa i novac utro{en u jedan od najve}ih hrvatskih gra|evinskih podu hva ta, auto put Za greb Split iz gra |en u vri je me mandata Ive Sanadera, pod lupom su hrvatskih istra`nih organa. Istra`ni organi sumwaju da se prilikom gradwe autoputa od Za gre ba do Spli ta u yepove izvo|a~a radova protivpravno slilo vi{e od sto miliona evra. Zvani~na istraga jo{ nije po~ela, ali, kako pi{e hrvatska {tampa, taj gra|evinski poduhvat, posebno dionica od Dugopoqa do Rav~e duga 15 kilometara, predmet je velikog in te re so vawa po li ci je i dr`avne agencije za suzbijawe korupcije (USKOK). Is tra `ni or ga ni ozbiqno sumwaju da je sporna dionica autoputa ne samo prepla}ena, ve} da je u dokumentaci ji spor no pe tna es tak kilometara, koji ne odgovaraju stvarnom stawu na terenu, ali su ih izvo|a~i radova naplatili kao stvarni dio saobra}ajnice. S obzirom na to da je cijena gradwe jednog kilometra autoputa u tom dijelu bila oko sedam miliona evra, “nestalih“ 15 kilometara ukupno je “te{ko“ oko 105 miliona evra. Istra`iteqima su posebno sumwivi na~ini gradwe odmo ri {ta, pre la za na mi jewenih za divqa~, ali i denivelacija sporne dionice.

Novac od autoputa u xepovima izvo|a~a
SPORNO 15 kilometara autoputa
Prema sumwama istra`iteqa, sporan je i broj utro{enih radnih ~asova graditeqa koji su, navodno, u svojim evidencijama znali da upi{u vi{e ~asova nego {to je zapravo bilo odra|eno, {to je na kraju, naravno, pla}eno iz dr`avne blagajne. Kqu ~nu ulo gu u afe ri, prema saznawu istra`iteqa, imala su bra}a Slaven i Jozo @u`ul i wihovo gra|evinsko pre du ze }e “Sklad gradwa“, iako oni nisu bili glavni izvr{ioci posla, nego podizvo|a~i. Policija je, ina~e, iz te fir me u ne ko li ko na vra ta odno si la do ku men ta ci ju, a prema sumwama istra`iteqa, “Skladgradwa“ je u ~itavom lancu slu`ila za transfer miliona ispla}enih iz buyeta na neke druge ra~une, s obzirom na to da postoje naznake da sav novac nije ostajao kod bra}e @u`ul.

Registrovano nekoliko stotina oboqelih

FOTO: AGENCIJE

Hrvatskom hara H1N1

ZAGREB - U Hrvatskoj je trenutno registrovano nekoliko stotina oboqelih od gripa H1N1, pa se sve vi{e Hrvata odlu~uje na vakcinaciju, javile su agencije. Posqedwih dana nisu zabiqe`eni te{ki slu~ajevi kojima je zbog komplikacija gripa ugro`en `ivot, iako ima dosta bolesnika sa bakterijskom i virusnom upalom plu}a kao posqedicom gripa, saop{teno je iz Slu`be za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Epidemiolog dr Borislav Aleraj ka`e da je proteklih dana u Nacionalnoj laboratoriji za influencu potvr|eno novih dvadesetak uzoraka. Grip se ove godine u Hrvatskoj pojavio ne{to ranije pa se wegov vrhunac o~ekuje najvjerovatnije tokom januara.

Stanovni{tvo se sve vi{e vakcini{e

ULOGA @U@ULOVIH
Splitska poreska uprava ponovo kontroli{e “Skladgradwu“ da bi se rekonstruisao tok novca koji je upla}ivan na wen ra~un. Da istra`ioci nastoje rasvijetliti ulogu @u`ulovih u ~itavom projektu gradwe saobra}ajnice bilo je jasno jo{ 2009. godine kada se “Skladgradwa“ na{la pod istragom zajedno s biv{im ~elnicima HAC-a zbog bojewa tunela Sveti Rok i Mala Kapela, za {ta je pla}eno vrtoglavih 35,5 miliona kuna. Od upu}enih u gradwu hrvatski mediji saznaju da je 15 kilometara autoputa moglo da bude ukradeno varawem na materijalu, odnosno prikazivawem la`ne i ve}e koli~ine utro{enog materijala nego {to je stvarno bilo utro{eno.

Bra}a Slaven i Jozo @u`ul

DOBRA VIJEST

ZAGREB
Zagreba~ka policija uhapsila je mu{karca koji je preduze}u “Mesoprerada“ slagao da nabavqa kobasice, {unke i kulene za prijem koji organizuje predsjednik Ivo Josipovi}. ^etrdesetosmogodi{wi Ivica T. je 20. decembra nazvao “Mesopreradu“ i rekao da mora organizovati “predsjedni~ki prijem“ i od preduze}a naru~io pakete sa mesom. PODGORICA - Uprava za spre~avawe prawa novca Crne Go re je po zah tje vu vrhovnog dr`avnog tu`ioca radila na “slu~aju [ari}“ prikupqaju}i podatke i informacije, ukqu~uju}i i meha ni zme me |u na ro dne sa radwe sa fi nan sij skoobavje{tajnom slu`bom Austrije i jo{ deset zemaqa. - Sva no va ~iweni ~na saznawa proslije|ena su tu-

Uprava za spre~avawe prawa novca Crne Gore

Nove ~iwenice o [ari}u u tu`ila{tvu
`i la{ tvu - ka zao je di re ktor te institucije Predrag Mi tro vi} za pod go ri ~ke medije.

OHRID
Ohrid je ove godine imao najni`e novogodi{we cijene u proteklih pet godina. Trodnevni hotelski aran`mani ko{tali su od 100 do 210 evra, a ni`e cijene imale su i diskoteke i no}ni klubovi. Najbrojniji su i ove godine bili turisti iz Srbije, Crne Gore, Gr~ke i Bugarske.

U PRIKUPQAWU podataka sara|ivali sa deset zemaqa
On je dodao da je “predmet [a ri}“ pro sli je |en Vrho vnom dr`a vnom tu `i la{tvu i nije vi{e u nadle-

LO[A VIJEST

`nosti Uprave, te da o tome ne mo`e iznijeti vi{e detaqa. - O “slu~aju [ari}“, kao {to je javnosti poznato, sa os ta lim star je {i na ma na dle`nih organa saslu{avan sam na par la men tar nom odbo ru za bez bje dnost. Sa sta no vi {ta na {e na dle `nosti i saznawa po osnovu operativnih i funkcionalnih radwi sada smo, na zah-

tjev odbo ra, dos ta vi li do puwenu i pro {i re nu in for ma ci ju - re kao je Mitrovi}. Za Darkom [ari}em iz Pqevaqa, dr`avqani nom Srbije, raspisana je interpo lo va po tjer ni ca jer ga Spe ci jal no tu `i la{ tvo Srbi je za or ga ni zo va ni kriminal tereti za organizaciju {verca droge iz Ju`ne Amerike na Balkan.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 19

TOP STORIES CNN

Svijet

Poplave u Australiji odnijele su do sada najmawe deset `ivota, saop{tila je policija u sjeveroisto~noj australijskoj dr`avi Kvin-

slend. Do sada su potvr|ena tri smrtna slu~aja, a policija je saop{tila da se jo{ nekoliko qudi udavilo u odvojenim incidentima.

Istekao mandat guvernera Kalifornije

Vijesti
Ameri~ki kongresmen

[varceneger
Biv{i bodibilder i glumac rodom iz Austrije ponovo je na `ivotnoj raskrsnici i sada se dvoumi izme|u ponuda koje mu sti`u iz Holivuda i onih od velikih kompanija, prije svega za poslove sa nekretninama
VA[INGTON - Arnold [varceneger, ~iji se mandat guvernera Kalifornije zavr{io ju~e, mora da tra`i novi posao. Kako javqaju ameri~ki mediji, biv{i bodibilder i glumac rodom iz Austrije ponovo je na `ivotnoj raskrsnici i sada se dvoumi izme|u ponuda koje mu sti`u iz Holivuda i onih od velikih kompanija, prije svega za poslove sa nekretninama. Poslije sedam godina na mjestu guvernera najmnogoqudnije ameri~ke dr`ave [varceneger }e, prema sopstvenim rije~ima, ostati politi~ki akti van i mo `da na pi sa ti autobiografiju, {to izdava~i od wega godinama tra`e. On ~ak ka`e da }e se, mo`da, ako se pojavi pravi scenario, vratiti glumi, u ulozi ko ja vi {e pri li ~i 63-go di{waku, ocu ~etvoro djece i ~ovjeku sa politi~kim iskustvom, koji ima sve vi{e bora i sijedih. Na privatnoj opro{tajnoj zabavi, u novembru, [varceneger je rekao da jo{ nema nikakve planove za budu}u karijeru.

Za trajnu bazu u Avganistanu
VA[INGTON - Republikanski kongresmen koji se bavi vojnim pitawima Lindzi Grem rekao je ju~e da bi ameri~ki zvani~nici trebalo da razmotre uspostavqawe stalne vojne baze u Avganistanu. Grem je rekao da bi vojna baza ameri~kih vazdu{nih snaga u Avganistanu koristila regionu, a avganistanskim snagama bi dala prednost u borbi s talibanima.
“Terminator“ na po~etku mandata FOTO: AP

ROBUSTNO i pored problema sa zdravqem
Na novembarskim izborima za novog guvernera Kalifornije izabran je demokrata Yeri Braun. [varceneger se nije kandidovao, jer zakon te dr`ave zabrawuje da neko bude na tom polo`aju vi{e od dva mandata. On je u oktobru pomiwao mogu}nost da nastavi svoj anga`man na planu za{tite ~ovjekove sredine i politi~kih reformi. Kalifornija je, izme|u ostalog zahvaquju}i i wegovim zalagawima, upravo usvojila zakon o finansijskim podsti-

Iran

Svijet politike
Nova politi~ka funkcija za tog umjerenog republikanca ne izgleda vjerovatna. Uostalom, ni wegova supruga nije nikada bila odu{evqena wegovim ulaskom u politiku, dok je i on kao guverner ~esto zvu~ao malodu{no i u neskladu sa kalifornijskim kongresom.

cajima kako bi se zaga|iva~i naveli da u vazduh ispu{taju {to mawe takozvanih stakleni~kih gasova. Ono {to je sigurno jeste da }e multimilioner [varceneger, po{to ostane bez guvernerske plate, morati da po~ne ponovo da zara|uje, po{to je u dvije guvernerske kampawe potro{io najmawe 25 miliona dolara. To ne ukqu~uje silne putne tro{kove izme|u Los An|elesa, gdje mu `ivi porodica, i kalifornijskog glavnog grada Sakramenta. [varceneger i daqe iz-

gleda robustno, i pored niza zdravstvenih problema: imao je ope ra ci ju sr~a nog za lis ka 1997, a u nesre}i na motociklu 2001. polomio je nekoliko rebara, zatim je 2003. operisao ramene mi{i}e, pa je 2005. posjetio bolnicu jer se `alio na ubrzano kucawe srca, a iste godine je na skijawu polomio natkoqenicu. On je priznao da je koristio steroide dok jo{ nisu bili zabraweni bez qekarskog recepta, mada se ne zna da li je to imalo ikakve veze sa wegovim zdravstvenim stawem.

Pogubqeni dileri droge
TE HE RAN - Se dmo ri ca {vercera droge su ju~e obje{ena u Iranu zbog krijum~arewa narkotika, izvijestila je zvani~na agencija IRNA. Osu|enici su pogubqeni u zatvoru u zapadnoj provinciji Ker man {ah, pre nio je Roj ters. Optu`nica ih je teretila za nabavku i krijum~arewe narkotika, u koli~inama od pet kilograma heroina do 100 kilograma sinteti~kog kreka.

20 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Astronomski fenomen

Prvo pomra~ewe Sunca u 2011. godini
VA[INGTON - Prvo djelimi~no pomra~ewe Sunca u ovoj go di ni do go di }e se da nas, a mo }i }e ga vi dje ti Evropqani te stanovnici sjeverne Afrike, Bliskog istoka i sredwe Azije, prenijela je Srna. Djelimi~no pomra~ewe Sunca prvo }e biti vidqivo sa sjevera Al`ira, oko 7.40 ~asova po sredwoevropskom vremenu, zatim }e se pomicati prema istoku tako da }e ga gotovo sva zapadna Evropa mo}i posmatrati pri izlasku Sunca. Pomra~ewe }e trajati sve do podneva. Pomra~ewe Sunca nastaje kada se Mjesec na|e ta~no izme|u Zemqe i Sunca, odnosno kada Zemqa zalazi u Mjese~evu sjenu, {to se mo`e dogoditi samo za faze mladog Mjeseca.

Napetost poslije teroristi~kog napada na koptsku crkvu
FOTO: AGENCIJE

Australija

Uru{io se krov bioskopa
SIDNEJ - Najmawe 36 lica lak{e je povrije|eno nakon {to se uru{io krov bioskopa u gradu Baturst, zapadno od Sidneja, a uzrok ovog incidenta su obilne ki{e, saop{tila je ju~e policija. - Gledaoci, koji su prisustvovali projekciji u “Metro sinema“, zadobili su lak{e povrede kada se obru{io plafon - izjavio je za televiziju ABC spasilac Krejg Puser. Jedan od prisutnih izjavio je za “Skaj wuz” da se najprije za~uo {um vode i svi su u po~etku mislili da je rije~ o specijalni efektima na filmu, ali je buka postajala sve glasnije i onda je krov pao.
Protest koptskih hri{}ana u Kairu

Hri{}ani gra|ani Seul otvoren za dijalog drugog reda u Egiptu
Predsjednik Ju`ne Koreje
SEUL - Ju`nokorejski predsjednik Li Mjung Bak rekao je ju~e da je otvoren za dijalog sa Sjeverom, ali je upozorio Pjongjang da }e eventualna vojna agresija nai}i na sna`an odgovor, prenijele su agencije. Li je u televizijskom obra}awu naciji povodom Nove godine rekao da Sjever mora da poka`e da je ozbiqan u vezi sa dijalogom, dodaju}i da je Seul spreman da ponudi ekonomsku pomo}. - @elim da podsjetim Sjever da je put miru jo{ uvijek otvoren, vrata dijaloga su otvorena - rekao je Li, dodaju}i da Seul ne}e dozvoliti Sjevernoj Koreji da uzme ni pedaq wene teritorije.

Egipat strahuje od pove}avawa vjerske napetosti poslije napada na koptsku crkvu u Aleksandriji kada je poginula 21 osoba. Vlasti u Kairu sumwaju u me|unarodni terorizam
KAIRO - Te{ko naoru`a ne sna ge bez bje dnos ti predstavqaju svakodnevicu na ulicama Egipta. Pripadni ci sna ga bez bje dnos ti raspore|eni su ispred crkava i yamija, muzeja i hramova, am ba sa da i dr`a vnih institucija, javio je Doj~e vele. Me |u tim, sa da, po sli je krva vog na pa da u no vo go di{woj no}i u Aleksandriji, snage bezbjednosti prisutne su svuda. Po li caj ci opremqeni {qemovima, velikim {titovima i suzavcem, patrolira ju Ka irom i dru gim velikim gradovima u toj zemqi da bi sprije~ili dodatne teroristi~ke napade i izbijawe nasiqa. - Na{om du{om i krvqu `rtvujemo se za krst - bijesni hri{}ani su na taj na~in tokom vikenda pozivali na proteste protiv diskriminacije u Egiptu. Bo rac za za {ti tu qud skih prava Vael Abas ka`e da hri{}ani smatraju da ih je Vlada u Kairu ostavila na cjedilu: - Op tu `u jem vlas ti jer se u jednom takvom danu, kakva je Nova godina, nisu poda smo svi zajedno izlo`eni terorizmu. Pred sje dni ci arap skih zemaqa, kao i predstavnici muslimanskih organizacija VLASTI u Egip tu izra zi li su gnu se nisu pobrinule za {awe zbog krvavih napada. bezbjednost hri{}ana Egipatska vlada vjeruje da odgovorni za napade dolaze Protekle godine na ula- iz inostranstva. ^lan vlazu u jednu crkvu ubijeno je daju}e egipatske stranke Masedam hri{}ana. Za demon- gde Red Bo tros ka `e da iz strante je to dodatni dokaz napada mo`e prepoznati ruda su hri{ }a ni u Egip tu kopis “Al-Kaide”. On smatra da ~lano vi te te ro rigra|ani drugog reda. Ipak policija je u krat- sti~ke organizacije `ele sukom vremenu uspjela da ras- kobe muslimana i hri{}ana. tjera demonstrante, tako da nije ponovo do{lo do uliIstraga ~nih borbi u Aleksandriji kao {to je to bio slu ~aj Iz krugova bliskih snagaprvog dana Nove godine. ma bezbjednosti saznaje se Predsjednik Hosni Muda je policija istragu barak, obra}aju}i se naciji skoncentrisala na jednu u jednom od rijetkih govora lokalnu fundamentalistiputem televizijskih ekrana, ~ku grupu islamista. Kako pozvao je na jedinstvo u borse saznaje, “Al-Kaida” bi protiv terorizma: ima uticaja na tu grupu, - Bog nam je ponovo poali izme|u wih ne postoji kazao da muslimani i hri{direktna povezanost. }ani sjede u istom brodu i bri nu le za bez bje dnost hri{}ana. Ponovila se nemarnost koja je jo{ pro{le godine dovela do masakra.

Poslije prijetwi koalicionog partnera da }e oboriti vladu

Uzdrmana vlast u Pakistanu
ISLAMABAD - Vladaju}a pakistanska Narodna parti ja bo ri se da os ta ne na vlasti, po{to je wen koalicioni partner rekao da }e se pridru`iti opoziciji i zaprijetio da }e oboriti vladu. Vlada je u novogodi{woj no}i objavila poskupqewe gasa i lo`-uqa ~ime je razgwevila mnoge, a stranci iz vladaju}e koalicije - Pokretu Mutahida Kvami (MQM) dala jo{ jedan razlog da se razi|e sa Narodnom partijom. - “Naftna bomba“ koju je vlada bacila na narod Pakistana primorala je na{u partiju da promijeni smjer zbog tako sumanute odluke izjavio je lider MQM-a Fejsal Sabzvari.

NEKOLIKO dana do krize
Ta partija je pro{le sedmice zaprijetila da }e napustiti vladaju}u koaliciju. Jo{ jedna, mawa partija iz vla da ju }e ko ali ci je Yamijat Ulema islam - najavila je u decembru da }e se prikqu~iti opoziciji. Bez te dvije stranke koalicija na vlasti ostaje bez

172 mjesta u parlamentu, te gubi ve}inu. Lideri Narodne partije naveli su da poku{avaju da izglade neslagawa sa MQMom, a premijer Jusuf Raza Gilani poru~io je da je uvjeren da }e mo}i da zadr`i ve}inu. Ukoliko vlada ne uspije da se odr`i ili ne oformi novu koaliciju, mogla bi da se suo~i sa izborima na polovini mandata. Analiti~ari smatraju da vladaju}a partija ima samo nekoliko sedmica, ako ne i dana, da poku{a da sprije~i pad vlade.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 21

“Tajm“ objavio listu deset najva`nijih doga|aja u 2010.

Vijesti
^ile

Sna`an zemqotres
SAN TI JA GO - Sna `an zemqotres ja~ine 7,1 stepen Rihterove skale pogodio je ^ile, saop{tila je Ameri~ka geolo{ka opserva to ri ja. Epi cen tar zemqotresa bio je 69 kilometara sjeverozapa dno od mjesta Temuko, oko 595 kilo me ta ra ju go za pa dno od glavnog grada ^ilea Santijaga i na dubini od 17 ki lo me ta ra. Ne pos to ji opasnost od razornog, {iroko rasprostrawenog cuna mi ja, sa op {te no je iz Cen tra za upo zo rewa na cunami na Havajima.

Zemqotres na Haitiju ja~ine sedam stepeni po Rihteru za taj dio svijeta bio najrazorniji u posqedwih dvjesta godina. “^uda su mogu}a“, poruka je iz ^ilea, gdje su trideset tri rudara provela rekordnih 69 dana zarobqena na dubini od 630 metara
Godina odlu~uju}a za borbu sa meksi~kim narko-kartelima
FOTO: AGENCIJE

Nevaqala Sjeverna Koreja

VA[INGTON - Kroz va`ne doga|aje koji su uzdrmali svjetsku javnost, ameri~ki “Tajm“ jo{ jednom se osvrnuo na 2010. godinu. Zemqotres na Haitiju ja~ine sedam stepeni po Rihteru za taj dio svijeta bio je najrazor-

niji u posqedwih dvjesta godina. Po ginulo je 200 hiqada qudi, a oko dva miliona besku}nika `ivi u kampovima gdje se bore protiv kolere, koja ne bira `rtve. Svijet je pro{le godine uzdrmao sajber novinar Yulijan

Asan`. Wegov internet sajt “Vikiliks“ naqutio je Pentagon objavqivawem povjerqivih informacija o Iraku i planova NATO-a u Avganistanu. Jo{ ve}u buru podigao je objavqivawem ameri~kih diplomatskih depe{a koje haraju naslovnim stranama svih novina. Raskrinkavaju {ta se radi u svjetskoj diplomatiji, otkrivaju so~ne tra~eve iz `ivota svjetskih vladara. “^uda su mogu}a“, poruka je iz ^ilea, gdje su trideset tri rudara provela rekordnih 69 dana zarobqena na dubini od 630 metara u rudniku na sjeveru zemqe. Svjetlost dana ugledali su 13 oktobra, a sre}an zavr{etak drame gledalo je milijardu qudi iz cijelog svijeta. Pakistan, dr`avu uzdrmanu

teroristi~kim napadima i ekonomskom krizom, pogodile su u julu katastrofalne poplave. Skoro petina zemqe je bila pod vodom. Poginule su dvije hiqade qudi, ~ak 20 miliona qudi osje}a posqedice. Nesta{ica hrane glavni je problem. Sjeverna Koreja se lo{e pona{ala i glavni je krivac {to se na korejskom poluostrvu prijeti oru`jem, konstatuje “Tajm“.

PAKISTAN uzdrmali terorizam i poplave
Novi napad u novembru na ostrvo Jeonpjeong blizu sporne zapadne granice izme|u dvije zemqe samo je dolio uqe na vatru. Me|u najva`nijim pri~ama “Tajma“ je i najva`nija sporedna stvar na svijetu, 19. svjetsko prvenstvo u fudbalu u Ju`noj Africi. [panija je na vrhu svijeta. Ovaj Mundijal, prvi sa afri~kog kontinenta, donosi ne{to novo. To su vuvuzele i vidoviti meku{ac oktopod Pol koji je uspje{no poga|ao pobjednike. Amerika je otvorila novi front u ratu protiv terorizma - u Jemenu. Tamo osmi{qeni i sre}om neuspjeli poku{aj obarawa putni~kog aviona iznad

Detroita temu nacionalne bezbjednosti vratio je u centar ameri~ke politike. Za Evropu je ovo bila godina izazova. Novo smawewe plata, reforma penzijskog sistema i pove}awe PDV-a natjerali su stanovnike da iza|u na ulice Atine, Madrida, Bukure{ta, Pariza, Rima, Londona, Dablina. Gr~ka i Irska spasene su od bankrota u posqedwi ~as, zahvaquju}i pomo}i Evropske unije. Za Meksiko je godina iza nas bila odlu~uju}a u obra~unu sa mo}nim narko-kartelima. Na ulicama se vodio pravi rat izme|u vojske i bandi. Ubijeno je tri hiqade qudi. Zaplijewene su rekordne koli~ine oru`ja i droge, uhap{eni su najtra`eniji trgovci drogom. Devet mjeseci je na Tajlandu trajalo vanredno stawe. Sve je po~elo u aprilu, kako bi se prekinule antivladine demonstracije “crvenoko{uqa{a“ u Bangkoku. Protesti su se pretvorili u najve}e politi~ko nasiqe u modernoj istoriji zemqe. Iako iz gle da da su se strasti sti{ale, emocije su jo{ jake, ocjewuje “Tajm“ u svom pregledu najva`nijih svjetskih doga|aja.

Sjeverni Kavkaz

Zapaqena pravoslavna crkva
MOS KVA - Ne po zna ti napada~i granatirali su i za pa li li pra vo sla vnu crkvu na ruskom sjevernom Kavkazu, javili su mediji, {to je posqedwi ~in nasiqa u regionu u kome se Moskva bori protiv pobune islamista. Nema povrije|enih u napadu na crkvu, koji se dogodio preksino} u gradu Oryonikidze, u regionu Ingu{etiji na granici sa ^e~enijom, javila je agencija RIA Novosti.

Omansko more

Otet al`irski brod
AL@IR - Somalski gusari oteli su u Omanskom moru u Indijskom okeanu al`irski brod sa 27 ~lanova posade, saop{tile su evrop ske sna ge za bor bu pro tiv gu sa ra. Evrop ska slu`ba saop{tila je da je u su bo tu otet brod “MV Blida“, oko 150 nauti~kih miqa jugoisto~no od omanske luke Salalah. Brod je plovio prema Tanzaniji a posadu ~ini 17 mornara iz Al `i ra, dva ukra jin ska oficira, i po jedan mornar iz Jordana i Indonezije.

Vanredno stawe u Tajlandu trajalo devet mjeseci

Na Haitiju stradalo 200 hiqada qudi

Indija

Budimpe{tanski listovi o novom zakonu o medijima
BU DIM PE [TA - Dva lijevo orijentisana ma|arska dnevnika, “Nepsabadsag“ i “Nep sa va“, po sve ti li su ju~e cijelu naslovnu stranu protestu protiv novog zakona o medijima, prenosi ma|arska agencija MTI. “Nepsabadsag“ na naslovnoj strani na ma|arskom i 22 jezika Evropske unije isti~e: “Ovo je kraj slobode {tampe u Ma|arskoj“. List isti~e da novi zakon o medijima “slu`i autori tar nim nas to jawima

Kraj slobode {tampe u Ma|arskoj
vlade Fidesa i demohri{}ana stvaraju}i priliku za ka`wavawe, za bra nu i na kraju uni{tewe svih sa suprotnim mi{qewem“.

Umrli od zime
WU DEL HI - Naj mawe osam osoba izgubilo je `ivot usqed niskih temperatu ra i hla dnog vre me na, koje je izazvalo pravu pometwu na sjeveru Indije, javio je Bi-Bi-Si. Najgore je po go |e na pres to ni ca Del hi za je dno sa in dij skim di je lom Ka {mi ra, kao i dr`a ve Har ja na, Penyab i Utar Prade{. U mjestu Leh u Ka{miru temperatura se prekju~e spustila na minus 23,6 stepeni Celzijusa, rekli su meteorolozi.

NACIONALNA agencija kontroli{e vijesti
List “Nepsava“ je na ma|arskom i engleskom na naslovnici objavio: “Sloboda {tam pe te meqno je pra vo dr`ave ~lanice EU. Moramo braniti svoja demokrat-

ska prava u Ma|arskoj. Tra`imo slobodu {tampe.” List isti~e kako se nada da }e “Evro pa pos ta ti svjesna nedemokratskih pote za te da }e pre du ze ti pa`qive i diplomatske korake iako izgleda da ve}inu Ma|ara to ne mu~i“. U subotu je na snagu stupio novi ma|arski zakon o medijima po kom }e nova Nacionalna agencija za medije i komunikacije kontrolisati vijesti u svim dr`avnim medijima, a mo}i }e izrica-

ti i visoke kazne privatnim medijima koji kr{e zakon. Osim regulatornih promje na, za kon pre dvi|a spa jawe pi sawa vi jes ti dr`avnih medija, televizijskih, radio-izvje{taja i vijesti nacionalne novinske agencije MTI, koje }e biti besplatne. On, pored toga, omogu}uje novoustanovqenom Savjetu za kontrolu medija pristup dokumentima medijskih tijela, a novinare mo`e natjerati da otkriju svoje izvore kada

je rije~ o pitawima va`nim za nacionalnu bezbjednost. Kriti~ari smatraju da je zakon represivan, isti~u}i da ne pro pi su je ja sno {to medijske ku}e moraju ~initi. OEBS je ocijenio da zakon ozbiqno ogra ni ~a va {tampane i internet medije, {to je protivno standardima te organizacije. Ma|arski premijer Viktor Or ban izja vio je da uprkos kri ti ka ma wego va vlada ne namjerava mijewati sporni zakon.

22 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawaluka
GRADSKI VODI^

6

dje~aka

4

djevoj~ice

Radnici “Geoin`iweringa” rade premjer zemqi{ta u gradu

Geometri snimaju i mjere katastarske ~estice
Kad posao privedemo kraju tokom marta ili aprila sqede}e godine, vlasnici zemqi{ta bi}e pozvani u Geodetsku upravu da u katastrima pred komisijom pogledaju rezultate i ako imaju primjedbe ulo`e prigovor, naveo je Pani}
PI[E: VAWA KUKRIKA vanjak@glassrpske.com

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

prevoz
Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawaluka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi

Vlasnici parcela na podru~ju Bawaluke koji su do sada imali problema sa ukwi`ewem posjeda na kojem su se de si le odre |e ne promjene kao {to su cijepawe, prometovawe parcela, dogradwa i izgradwa novih i ru{ewa starih objekata za koje ne postoji cjelovita dokumentacija, uskoro }e mo}i da do bi ju bes pla tne premjere parcela i novoizgra|enih objekata na wima. Rekao je za “Glas Srpske“ direktor preduze}a “Geoin`iwering“, kojem su povjereni po slo vi sni mawa katastarskih ~estica, Todor Pani}. - Na terenu, kada dopuste vremenski uslovi, rade ~etiri ekipe. Snimili smo stawe u dijelu Pavlovi}a, Drakuli}a, u katastarskoj op{tini Bawaluka 7, a u toku je rad na prikupqawu podataka na dije lu ka tas tar ske op {ti ne Bawaluka 6 - objasnio je Pani}. On ka `e da su po slo vi premjera zapo~eti tokom osamdesetih godina pro{log vijeka. - Me|utim, zbog ratnih de {a vawa i fi nan sij skih neda}a nikada nisu dovr{e-

^etiri ekipe geometara na terenu

FOTO: GLAS SRPSKE

ni, pa samim tim dobijeni po da ci ni ka da ni su mo gli u}i u slu `be nu upo tre bu. Prije tri godine Republi~ka uprava za imovinsko-pravne poslove zapo~ela je posao na

Nema nezadovoqnih
inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

- Ekipe “Geoi`iweringa“ nisu imali problema na terenu kada govorimo o nezadovoqnim gra|anima. Kada sakupimo i izanaliziramo prikupqenu dokumentaciju u roku od godinu dana na{i Bawalu~ani mogli bi da imaju uvid u precizne i a`urirane podatke - istakao je Pani}.

do vr{a vawu pre mje ra. Na osnovu podataka koje smo dobili od Uprave na{e ekipe su iza{le na teren i radile reviziju na parcelama, upore |u ju }i po dat ke sa sa da{wim stawem odno sno oblik, povr{inu, polo`aj na parceli - rekao je Pani}. Po wegovim rije~ima, radovi na podru~ju grada tekli su u nekoliko faza. - Kad po sao pri ve de mo kraju tokom marta ili aprila sqede}e godine, vlasnici zemqi{ta bi}e pozvani u Ge-

odetsku upravu da u katastrima pred komisijom pogledaju rezultate i ako imaju primjedbe ulo`e prigovor - naveo je Pani}.

RADOVI PO^ELI jo{ osamdesetih godina
On je kazao da u slu~aju spora na terenu gra|ani mogu pitati za svaku nastalu promjenu. - Ako nastanu problemi na te re nu oko me |e, u tom slu~aju mi ponovo izlazimo

na teren, snimimo onako kako zahtijevaju obje strane, te {aqemo takve podatke upravi. Ako do prezentacije poda ta ka oni ne pos ti gnu dogovor, onda se spor rje{ava redovnom sudskom procedurom - objasnio je Pani}. Nakon {to se radovi zavr{e, obrade podaci i uradi usa gla {a vawe sa stanovnicima Bawaluke oko ta ~nos ti pre mje ra, sva ki vlasnik imawa ima}e slobodan uvid u sadr`aj i katastarske planove.

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ TURISTA - triler, romanti~ni triler re`ija: Florijan Henkel fon Donersmerk uloge: Xoni Dep, An|elina Xoli, Pol Betani termini: 16.30, 20.45, 22.45 GULIVEROVA PUTOVAWA - avanturisti~ka fantazija re`ija: Lob Leterman uloge: Xek Blek, Emili Blant, Amanda Pit termini: 15.30, 17.15, 19 ~asova MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO - doma}i film re`ija: Dragan Bjelogrli} uloge: Bata @ivojinovi}, Sergej Trifunovi}, Nikola \uri~ko, Sr|an Todorovi} termini: 16.45, 18.30, 19.30, 21.15, 22.15 SEMI NA PUTU OKO SVIJETA - animirani, avantura re`ija: Majkl Iptid termini: subota i nedjeqa u 12 i 13.45 ~asova ARTUR: RAT DVAJU SVJETOVA - animirani re`ija: Luk Beson uloge: sinhronizovani termini: subota i nedjeqa u 13 ~asova NARODNO POZORI[TE RS “Gospo|a ministarka“ komedija Branislava Nu{i}a, Velika scena, 12. januar u 20 ~asova DJE^IJE POZORI[TE RS Muzej lutaka, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba plakata, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS Izlo`ba “Pra{wavo srce“ autora Sini{e Tomi}a, traje do 30. januara MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Istorijska izlo`ba Vrbaska banovina Izlo`ba “15 godina od potpisivawa Dejtonskog mirovnog sporazuma“ NARODNA UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA RS Izlo`ba “Trajawe Skendera Kulenovi}a i Me{e Selimovi}a“ autora Danke Deli}, grafi~ki dizajn i priprema plakata Borislav Stan~evi}

kvarovi
Prijava kvarova 258-686 Kvarovi na telefonima 1275

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 23

Tr`nica
kupus crveni luk krompir {pinat
FOTO: ARHIVA

1 1 0,8-1 1,4

mrkva krastavac karfiol keq

1,5 2 1,5-2 2- 2,5

paradajz paprike tikvice mahune

1,5 1,5 1 2-2,5

pasuq gqive orasi kivi

4-6 4 14 3

gro`|e smokve breskve naranxe

2,5 3 2 1,7

GRADSKE VIJESTI

UG “Sva djeca svijeta“ podijelilo paketi}e
Udru`ewe gra|ana “Sva djeca svijeta“ organizovalo je 31. de cem bra u sa radwi sa Pa do bran skim klu bom “Bawalu ka“ do dje lu slat ki {a i pa ke ti }a naj mawim Bawalu~anima. Rekao je ovo “Glasu Srpske“ predsjednik ovog udru`ewa Zoran Ra{qi}. - Ova manifestacija je bila i povod da ispunimo `equ te{ko oboqelom dje~aku Andriji Laki}u da mu Djeda Mraz padobranom donese paketi}. Iskoristili smo ovu priliku i pokrenuli humanitarnu akciju za pomo} malom Andriji. Pozvao bih sve dobre qude da pozovu humanitarni broj 1412 i na taj na~in doniraju jednu marku za lije~ewe ovog dvoipogodi{weg dje~aka - rekao je Ra{qi}. On je poru~io da }e i u 2011. ova organizacija nastaviti sa velikim humanitarnim aktivnostima. S. J.

Zgrada za borce u nasequ Ada koja je jesenas useqena

Duga lista porodica poginulih boraca i RVI koji ~ekaju krov nad glavom

Stambeno nezbrinuto jo{ 600 porodica
Velikih pote{ko}a imamo i oko porodi~nih invalidnina kao i lije~ewa ~lanova ovih porodica, naro~ito onih koji su nepokretni, a nemaju dodatnu wegu i pomo}, istakao Brki}
PI[E: SAWA JOKI] sanjaj@glassrpske.com

Na lis ti ~e kawa za stambeno zbriwavawe porodica poginulih boraca i ratnih voj nih in va li da na podru~ju grada Bawaluke nalazi se jo{ oko 600 porodica i o~ekujemo da }e ova problematika u idu}e tri do ~etiri godine biti u potpunosti rije{ena. Izja vio je ovo “Gla su Srpske“ prilikom nedavne podjele nov~ane pomo}i porodica ma po gi nu lih i RVI gradona~elnik Bawaluke Dragoqub Davidovi}. On je istakao da su zajedni~kim ulagawem Vlade Republike Srpske i grada tokom 2010. godine dodijeqena 284 stana bora~kim kategorijama. - Porodice poginulih boraca dobile su 204, a ratni vojni invalidi 80 stambenih jedinica. S obzirom na to da je stambeno pitawe najve}i problem sa kojim se suo~avaju ove porodice, u proteklom periodu nastojali smo da ovo pi tawe rje {a va mo na dva osnovna na~ina. Saradwa sa Vladom RS je jedan na~in, gdje

je ona finansirala samu izgradwu stam be nih obje ka ta dok je gradska uprava obezbje|i va la gra |e vin sko zemqi {te, in fras tru ktu ru i prikqu~ewe na istu, kompletnu tehni~ku dokumentaciju... Drugim modelom smo osigurali sredstva direktno iz gradske ka se. Na taj na ~in do di je li li smo uku pno 233 stambene jedinice, od ~ega 160 za porodice poginulih i 73 za ratne vojne invalide - istakao je Davidovi}.

I NEZAPOSLENOST problem bora~kih kategorija
Prema wegovim rije~ima, kada je rije~ o bespovratnim nov~anim sredstvima, do danas je Vlada RS u grad ulo`ila oko mi li on ma ra ka, dok su gradske vlasti za ovaj vid pomo}i utro{ile oko 1,2 miliona maraka. - Ovim iznosom obuhva}eno je 510 korisnika i to 320 porodica poginulih boraca i 190 ratnih vojnih invalida dodao je Davidovi}. Predsjednik Gradske orga-

nizacije porodica poginulih boraca Stanislav Brki} rekao je da je stambeno zbriwavawe jedno od statusnih pitawa koja najvi{e mu~e ovu kategoriju stanovni{tva. - Velikih pote{ko}a imamo i oko porodi~nih invalidnina, kao i lije~ewa ~lanova ovih porodica, naro~ito onih koji su nepokretni, a nemaju dodatnu wegu i pomo}. Izmjenom i dopunom zakona mi }emo insistirati da se u budu}em periodu dodijeli ova dodatna pomo} onima kojima je to prije ko po tre bno - is ta kao je Brki}. Jo{ je kazao da nisu zadovoqni tempom kojim se realizuje revizija rje{ewa o statusu porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida na podru~ju grada. - Na na{u inicijativu pokrenute su ove aktivnosti, ali ~ini se da oni koji imaju jake veze i ugledne qude iza sebe mogu zadr`ati ovaj status, za razliku od onih koji to nemaju i kojima se ovo pravo ukida pojasno je Brki}. Predsjednik predsjedni{tva gradske Bora~ke organiza-

cije Goran Rogi} je istakao da je zadovoqan odnosom gradske uprave kada je rije~ o rje{avawu stambenih pitawa ove kategorije stanovni{tva jer se ona postepeno rje{avaju. - Zapo{qavawe porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida kao i wihovih porodica je i daqe jedan od najva`nijih zadataka u ovoj godini. Vlasti bi trebalo vi{e pa`we da posvete brizi i pomo}i djeci na{ih boraca koji su `ivote dali za Republiku Srpsku - dodao je Rogi}.

Paketi} uru~en Andriji Laki}u

FOTO: GLAS SRPSKE

Lomqewe bo`i}ne ~esnice sa zlatnikom
Za je dni ca eta `nih vla snika u ulici Prve kraji{ke brigade broj jedan u bawalu~kom nasequ Star~evica organizova}e i ove godine na Bo`i} u 12 ~asova ceremoniju lomqewa bo`i}ne ~esnice kojoj }e pri sus tvo va ti i pred sta vni ci Admi nis tra ti vne slu`be grada. Ovo je “Gla su Srpske“ pot vrdio pred sje dnik ZEV-a i or ga ni za tor ma ni fes ta ci je Mi lo rad Arlov. - Ceremoniju }e predvodi ti sve {te ni ci SPC Parohije rebrova~ke a tom pri li kom i naj mla |i Bawalu~ani }e lomiti ~esnicu i tra`iti zlatnik sa sli kom Hris to vog ro |ewa. Za to vrijeme roditeqi }e se mo}i zagrijati kuvanim vinom i rakijom rekao je Arlov. S. J.

Pomo}
Dragoqub Davidovi} je rekao da }e i tokom 2011. godine pomagati porodicama onih koji su najdragocjenije dali za svoj grad i RS. - Nastoja}emo da podr`avamo i wihovu djecu kroz brojna stipendirawa, pokriva}emo kao i svih prethodnih godina tro{kove wihovog lije~ewa, odlazaka na odmore... - istakao je Davidovi}.

Putevi i trotoari o~i{}eni od snijega
Snijeg koji je padao prethodnih da na ni je za dao ve }e pro ble me sta no vni ci ma Bawaluke, jer su ekipe zadu`ene za ~i{}ewe puteva, ulica i trotoara reagovale i o~istile ih, potvrdili su za “Glas Srpske“ iz svih preduze}a koja rade u okviru zimske slu`be. Predsjednici savjeta prigradskih MZ koje su na ve}oj nadmorskoj visini, zadovoqni su radom zimske slu`be. - Grtalica je pro{la i posula so ta ko da su svi pu tni pravci prohodni - rekao je predsjednik Savjeta MZ Karanovac Bo{ko Vuksan. U MZ Dra go ~aj ta ko |e su pro~i{}eni putevi. - Putevi su ~isti a posut je i pijesak, tako da je sve u redu pot vrdio je u MZ Dra go ~aj Qubinko Ostoji}. J. B.

Ista}i zastave RS za Dan Republike
Sve ~a nos ti po vo dom obiqe`avawa 9. januara, Dana Republike, po~ele su ju~e i bi}e odr`ane na prostoru ~i ta ve Re pu bli ke Srpske, dok }e centralna proslava biti odr`ana u Bawaluci. Ovo je saop{teno iz Odsjeka za odno se sa ja vno{ }u Admi nis tra ti vne slu `be grada. - Gradona~elnik Dragoqub Da vi do vi}, u skla du sa zakqu~cima Odbora za proslavu Dana Republike Srpske i krsne slave RS, Svetog arhi |a ko na Ste fa na, po zi va sve javne institucije i ustanove, privredne i druge subje kte u gra du da po vo dom ovih ve li kih i zna ~aj nih praznika istaknu zastave Repu bli ke Srpske na svo jim obje kti ma - is ta kli su u Admi nis tra ti vnoj slu `bi grada. S. J.
Lomqewe ~esnice privu~e veliki broj djece FOTO: ARHIVA

PA@WA
Poru{ene table za stanice
Saobra}ajna inspekcija je, u toku redovnih kontrola, prona{la poru{ene oznake autobuskih stajali{ta u naseqima Bistrica i Gorwa Piskavica - saop{teno je iz Saobra}ajne inspekcije koja kontroli{e javne puteve. - Izvr{ili smo {est kontrola i prona{li pomenute dvije nepravilnosti - stoji u saop{tewu. J. B.

24 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Razbibriga
Finale mo`da na sudu
Sude}i po reakcijama i najavama tu`bi, nastavak finala tre}e sezone “Farme“, koja je zvani~no zavr{ena 30. decembra, mogao bi da uslijedi na sudu. Naime, televizija “Pink“ najavila je tu`bu protiv drugoplasiranog u~esnika Marijana Risti~evi}a zbog klevete i wegovih optu`bi da je pobjeda Katarine @ivkovi} namje{tena. - Srbija je umorna od prevara. Moji navija~i su bili mnogobrojni i neka se prebroje, ali neka se prebroje i oni drugi, neka se prebroje glasovi, ponovo. Vi{e nije bitno ko glasa, ve} ko broji, a ni to, ve} ko progla{ava. Proverite, proverite moje glasove i sve glasove, vide}ete onda i stvarni rezultat. Ovo je jedna velika prevara, ja to tvrdim i znam. Ja tra`im da se proveri - rekao je Risti~evi}. Glavni producent “Farme“ Predrag Pavlovi} Baki, rekao je da }e u vrlo kratkom roku javnosti biti dostavqen na uvid kompletan listing glasawa sa finalne ve~eri, a da }e Marijan svoje tvrdwe morati da doka`e na sudu. S druge strane, Marijan tvrdi da se ne pla{i prijetwi producenta “Farme“ i najavquje da }e on tu`iti “Pink“ ukoliko ne izmire obaveze koje su predvi|ene ugovorom koji je potpisan pred ulazak na imawe.

Pijanac sav zapu{ten, neobrijan, sa {pilom karata u ruci, pu{e}i cigaretu zvoni na vrata jedne sredovje~ne dame: - Izvolite gospodine, {ta trebate ? - Oprostite {to dolazim ovakav i u ove sitne sate. Da li vi, radi braka, putem interneta, tra`ite mu{karca

koji je pedantan u svemu, koji ne pije, ne pu{i, koji se ne kocka, ne dolazi ku}i u sitne sate...? - Da, upravo tako! - E, ja sam do{ao samo da vam ka`em da na mene ne ra~unate.

Evo recepta za ukusno jelo od pr`ene ribe, kojem posebno osvje`ewe i aromu daje naranxa. Ovo jelo je odli~an izbor za sve koji vole ribu, a ne vole da dugo vremena provode u kuhiwi. Za kompletnu pripremu fileta bijele ribe s naranxom, u ovom slu~aju za ~etiri osobe, potrebno je oko tridesetak minuta.

Fileti bijele ribe sa naranxom

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

РЈЕШЕЊЕ: П, С, Б, ОСНОВНА ШКОЛА, РАЗРЕД, АИК, РО, ТР, ОТ, АТЛЕТИК, КУМА, ОКТОБАР, ГАМА, И, Р, НИОН, А, ПАЛАЦ, Р, КОЊ, АЛКС, О ЕТАР, ОРЕГОН, СИ, АМС, ТОРТА, Т, АТМОСФЕРА, РАИ, РАЛА, И, РОБА, ЛАН, НИК, РОДОВИ, АЦО ПЕЈОВИЋ

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 25

Bio Mujo na kvizu. Pita ga voditeq: - Mujo, koliko sedmica ima dana? Poslije kra}eg razmi{qawa, ka`e

Mujo: - Osam! - Odli~no, odgovorili ste i vi{e nego {to je potrebno.

Zakasnio Perica u {kolu i u~iteqica ga pita koji je razlog wegovog ka{wewa, a on }e na to: - U~iteqice, vi ste nas nau~ili

da moramo po{tovati saobra}ajne znakove. - Pa da, ali kakve to veze ima? - Na jednom je pisalo: uspori, {kola.

Sastojci
(za 4 osobe) 600 g fileta bijele ribe naranxa glavica crnog luka suvog bijelog vina bra{na malo {afrana ka{i~ica mqevene crvene paprike ekstra djevi~ansko maslinovo uqe so

Priprema
1. Prije svega o~istite luk, pa ga potom nare`ite na trakice, od polovine naranxine kore napravite “`ilijen“ rezance, zatim naranxu ogulite. Ribu o~istite, pa je filetirajte. 2. U tavu, na dvije, tri ka{ike ugrijanog maslinovog uqa, dodajte trakice luka, posolite i pr`ite ga dok malo ne omek{a. 3. Poslije toga dodajte rezance od naranxine kore, ulijte bijelo vino, dodajte {afran, promije{ajte, pa kuvajte na laganoj vatri. 3. Za to vrijeme bra{no stavite u {iru posudu, dodajte mqevenu crvenu papriku i izmije{ajte sastojke. 4. Filete bijele ribe osu{ite kuhiwskim papirom, posolite ih, uvaqajte s obje strane u mje{avinu bra{na i mqevene paprike, otresite vi{ak bra{na i stavite na stranu. 5. Tako pripremqene ribqe filete stavite u tavu na umak od luka i vina, ulijte jo{ malo maslinovog uqa, i pr`ite ih s obje strane, otprilike, dvije minute.

Cijene u KM
riba naranxa luk vino bra{no {afran paprika uqe 4,5 0,4 0,2 1,2 0,3 0,3 0,4 0,5

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4)
Po{to vam samo}a udvoje odgovara, poku{ajte da se izolujete od qudi. Ima}ete vremena da se odmorite i da o svemu razmislite. Da li su neki va{i potezi zaista bili na mjestu i {ta ste u datoj situaciji mogli boqe da uradite? Pitawa ima bezbroj. Qubav i daqe cvjeta.

Vaga
(23.9 - 22.10)
Bi}ete sre}ni ukoliko u~inite bar neko dobro djelo. Do izra`aja dolazi va{a nesebi~na priroda sklona da svima ugodi. Uspjeh vas o~ekuje u posredni{tvu bilo koje vrste. Bili biste odli~an provodayija. Mogu}i su problemi sa ishranom i prilago|avawem.

1 1

200 ml

100 g

1

Bik
(21.4 - 20.5)

[korpija
(23.10 - 22.11)
Dan je u znaku qubavi, zabave, djece i hobija. Jo{ ako volite da se kockate? Poku{ajte sa igrama na sre}u, jer od wih mo`ete imati koristi. Po{to posao zahtijeva vi{e truda nego {to ste spremni da ulo`ite, okrenite se provodu. Od obaveza ne}ete mo}i da pobjegnete.

CIJENA RU^KA

Poslu`ivawe
Pripremqene ribqe filete stavite na tawire, prelijte ih s malo umaka, preko wih stavite nekoliko fileta naranxe i poslu`ite.

7,8

Od trenutne situacije previ{e o~ekujete. Morate zauzeti prakti~ni pristup problemu. Vi ste bar zemqani znak koji ima smisla za opipqive stvari. Pa kad je tako, onda se shodno tome i pona{ajte. Morate boqe procjewivati qude, kako se kasnije ne biste kajali. Mawe tra~arite.

Blizanci
(21.5 - 20.6)
Lijepa rije~ i gvozdena vrata otvara. Po{to ste se verbalno do te mjere ispraznili, donosite odluku da budete umiqatiji i odmjereniji u komunikaciji sa okolinom. Nemate vremena za gubqewe, jer vas nov posao i investicije do te mjere okupiraju da ste se posvetili samo tome.

Strijelac
(23.11 - 20.12)
Mnogi pripadnici znaka bi}e bezrazlo`no qubomorni na voqenu osobu. Neka se zapitaju gdje grije{e, jer je trenutno stawe bolesno? Radi se o osje}aju nesigurnosti. Morate vi{e vjerovati u sopstvene vrijednosti i cijeniti sebe, kako bi to ~inili i drugi. O~ekujte goste.

Obla~ewe djeteta tokom zime
Utopqavawe va{eg djeteta zapo~nite kvalitetnom kapom i {alom. Poku{ajte da izbjegnete sinteti~ke tkanine jer one iritiraju ko`u. Dakle, dobra stara vuna ili pamuk su i daqe gotovo nezamjewivi
Zeza nas vrijeme. Malo je toplo, a onda u par ~asova polarna zima. Nezgodno je biti roditeq. Nikada ne zna{ kako obu}i svoje malo zlato, prin ca ili prin ce zu. Ne smije im biti hladno, a ni previ{e toplo. Evo nekoliko smjer ni ca ka ko da ne pogrije{ite kod toplog obla~ewa djeteta. Osnove tjelesne toplote Kada obla~ite dijete za hladno vrijeme uvijek imajte na umu sqede}e jednostavne, ali korisne ~iwenice: - Oko 50 odsto tjelesne toplote gubi se kroz na{u glavu. Tako|e toplotu gubimo kroz vrat i pa zuh. Da kle utopqavawe va{eg djeteta zapo~nite kvalitetnom kapom i {alom. Poku{ajte da izbjegnete sinteti~ke tkanine jer one iritiraju ko`u. Dakle, dobra stara vuna ili pamuk su i daqe go to vo ne za mjewivi. - Previ{e slojeva odje}e }e oznojiti va{e dijete. A znoj je vlaga, koja u dodiru sa hladnim vazduhom mo`e spustiti temperaturu ko`e. Dakle odaberite lagane materijale za slojeve. Izbjegavajte sintetiku po svaku cijenu. - Ponovimo jo{ jednom, {al i kapa su esencijalni u procesu utopqavawa djeteta. Ujedno na ruke stavqamo rukavice bez prstiju, jer one puno boqe griju malu ru~icu. Ukoliko rukavice jo{ imaju elasti~ni kraj rije{ili ste sve svoje probleme.

Rak
(21.6 - 20.7)
U{li ste u povoqniji period, pa vam sve izgleda jednostavnije. Od izvjesnih doga|aja vezanih za inostranstvo mnogo o~ekujete. Poziv iz daleka ili pismo utica}e na neke va{e odluke. Mijewate iz korijena pristup problemima, jer stimulansi sti`u kad se najmawe nadate.

Jarac
(21.12 - 19.1)
Kad biste uvijek bili tako slatki i umiqati kao danas, kud bi vam bio kraj? Shvatili ste da sva|om samo gubite vrijeme, pa potencirate {arm i lukavost. Planirate kra}i put ili neku vrstu usavr{avawa. Kontakti sa rodbinom bi}e prijatniji nego {to ste mislili.

SINTETIKU treba izbjegavati po svaku cijenu
Umjetnost slojeva - Svi znamo da su djeca puno aktivnija od odraslih. Dodu{e i mi se na tr~i mo za ma lim

muwama. Ali ne tr~imo za wima ci je lo vri je me! Ta aktivnost djece je i glavni pro blem kod to plog obla ~ewa. Djeca se brzo ugriju tokom igre i aktivnosti, ali ve} u sqede}em trenutku stanu i vrlo brzo se “hlade”. Poka`ite djeci kako da dodaju “slojeve” kada im je hladno i kako da ih se rije{e kada se ugriju. Funkcionalni “slojevi”, su npr. ja kna sa ka puqa~om preko vunene veste a ispod koje je pamu~na majica i potko{uqa. Ovakav na~in obla~ewa daje priliku djetetu da odabere koliko }e “slojeva” imati na sebi u svakom trenutku svoje igre. Zapamtite, previ{e slojeva odje}e izazva}e znojewe kod djeteta. A znoj }e izazvati osje}aj hladno}e bez obzira koliko slojeva odje}e dijete ima. Obla~ewe u slojevima u principu hvata vazduh izme|u odje}e. A vazduh je sjajan izo-

lator i djetetu je toplo. Me|utim, bitno je paziti kakvu odje }u stavqamo u slo je ve. Princip je da nekoliko slojeva lak{e odje}e, grije zna~aj no boqe ne go je dan “debeli” odjevni predmet. Za slojeve odje}e odaberite lagane materijale, kao na primjer pamuk. Jo{ nekoliko savjeta za hladno vrijeme: - Debele {tofane pantalone i {trample najboqi su saveznici u borbi za tople noge i guzu, - Ka da ku pu je te ja knu, uvijek uzmite model koji ima kapuqa~u. Tako }ete sa lako}om utopliti glavu i vrat. Pazite da kaput ima lastike na rukavima, kako hladni vazduh ne bi ulazio i super bi bilo da ima velike yepove u koje mogu stati male ru~ice zajedno sa rukavicama... Pu no sre }e u avan tu ri zvanoj “slojevito obla~ewe”...

Lav
(21.7 - 21.8)
U{li ste u period nediscipline, bar kad je hrana u pitawu. Slatki{ima te{ko mo`ete odoqeti. Po{to je smisao za umjetnost nagla{ena, bi}ete zadovoqni ukoliko ostvarite kreativne ambicije. Iako vam partner mnogo zna~i, to nikako ne `elite da priznate.

Vodolija
(20.1 - 18.2)
U fazi ste materijalne ekspanzije. Postali ste prava tvrdica koja samo broji novac. Po{to imate puno izdataka, ne}ete dozvoliti da novac olako potro{ite. Napravili ste plan i od wega ne odstupate. Mogu}i su zdravstveni problemi uzrokovani lo{im metabolizmom.

Djevica
(22.8 - 22.9)
Prijatno vam je pod Venerinim zracima. Woj mo`ete biti zahvalni ne samo za osje}awe sre}e i harmonije ve} i za druge stvari - nov posao, na primjer. Di{ite punim plu}ima, u`ivajte u sitnicama i ne optere}ujte se tri~arijama. Ima}ete vremena za sve. Izbjegavajte Ovnove.

Ribe
(19.2 - 20.3)
Va{a prelijepa pojava zra~i optimizmom. To vam, me|utim, nije dovoqno; ulo`i}ete dodatni napor kako biste bili qep{i i sre}niji. Da niste mo`da sebi~ni? Da li su qudi koji vole sebe sebi~ni? To je filozofsko pitawe i vi nemate vremena da se zamarate wime.

26 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Kultura
Kulturne prestonice Evrope za 2011.

Barbara Kingsolver LAKUNA

Mark Levi PRVI DAN

FOTO: S. TASI]

Talin i Turku na vrhu
TALIN, TURKU - Glavni grad Estonije Talin i finski grad Turku progla{eni su za kulturne prestonice Evrope za 2011. godinu, javio je Mondo. U Talinu }e tokom 2011. biti organizovano 250 razli~itih manifestacija i festivala pod motom “Pri~e iz mora“. U Organizacionom odboru ka`u da se na obali nalazi stari zatvor sa pogledom na more, a pla`u ispred wega `ele da pretvore u “jedan kilometar kulture“. Turku }e se, za razliku od Talina, usredsrediti na vezu izme|u dobrobiti, nauke i kulture. Pod motom “Kultura ti ~ini dobro“, finski grad osnovan 1229. godine na sjeverozapadu zemqe, bi}e doma}in oko 155 kulturnih manifestacija. U Turku navode da `ele da istaknu koliko kultura ima pozitivan uticaj na mentalnu i fizi~ku stabilnost qudi i dodaju da }e u okviru programa biti odr`ana manifestacija tokom koje }e qekari “prepisivati“ ulaznice za kulturne doga|aje pacijentima tokom 2011. godine.

Beogradska arena

Predstave na ledu
BEOGRAD - Kompanija “Holidej on ajs”, koja ve} tri godine gos tu je u Beo gra du sa bajkovitim predstavama na ledu, otvori}e ovogodi{wu sezonu u Beo grad skoj are ni 18. februara i to “pri~om“ “Aladin na ledu“ iz ~uvene zbirke “Hiqadu i jedna no}“, javio je Tanjug. U “Aladinu na ledu“, pri~i o siroma{nom mladi}u Aladinu i wego voj bor bi za qubav princeze, mlada publika }e imati priliku da u`iva i 19. i 20. februara. Pri~a je zasnovana na onome {to djeca najvi{e vole: zabavi, interakciji i avanturi sa a`dajama, blagom, magi~nim formulama i lete}im }ilimom. “Aladin na ledu“ obiluje zadivquju}im akrobatskim ta~kama, a muzika i vje{tina kliza~a do~aravaju isto~wa~ki ambijent. Umjetni~ki direktor Mar Forno i koreograf Yejmi Ajsli zajedno su napravili ovaj fantasti~ni {ou za djecu.
Scena iz predstave "Laki komad"

Priznawa Pozori{tu Prijedor na festivalima

Ovolike nagrade obavezuju na kontinuitet i kvalitet, pa se nadamo da sve one koji su nas ove godine nagradili ne}emo iznevjeriti svojim budu}im radom, rekao Baro{
PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

Uspjeh "Grobnice za Borisa Davidovi~a"
Me|u wima je devet nagrada osvojeno na profesional nim fes ti va li ma i u izuzetnoj konkurenciji svih pozori{ta iz BiH i teatara iz Srbije i Hrvatske.

PRI JE DOR - Pro {la godina bila je najuspje{nija u istoriji postojawa Pozo ri {ta Pri je dor, a direktor ovog teatra Zoran Ba ro{ je is ta kao da su u 2010. godini osvojili ukupno deset nagrada na pozori{nim festivalima.

GLUMAC u centru pa`we
- Ovolike nagrade obavezuju na kontinuitet i kvalitet, pa se nadamo da sve one koji su nas ove godine nagradi li ne }e mo izne vje ri ti svojim budu}im radom - rekao je Baro{. On je do dao i da je za nimqivo da je od deset pomenutih nagrada osam na dva festivala ponijela predstava “Grobnica za Borisa Davidovi~a“ po tekstu Danila Ki{a u re`iji Gradimira Gojera. - Predstava “Grobnica za Borisa Davidovi~a“ je uzela nagrade u svim kategorijama,

Najboqi filmovi sa “Kids festa“

Premijere
Zoran Baro{ ka`e da nagrade obavezuju, pa je zbog toga Pozori{te Prijedor po~elo rad na dvije predstave, a uskoro }e raditi i tre}u. - Ako nastavimo ovim tempom mo`e se o~ekivati da ova pozori{na ku}a ve} tokom februara ima tri premijere istakao je Baro{.

Bo`i}na filmska avantura
BEOGRAD - Revija najboqih filmova sa prethodnih izdawa Dje~ijeg filmskog festivala “Kids fest“ bi}e odr`ana pod nazivom “Kids fest - Bo`i}na filmska avantura“ od sutra do 9. januara, javio je Tanjug. Filmovi }e biti prikazivani u multipleksu “Kolosej“ i bioskopu “Roda“, kao i u Novom Sadu, u novom prostoru “Arena sinepleks“ bioskopa. Na programu }e se na}i filmovi sa ovogodi{weg “Kids festa“, “Jona jona pingvin“ - japanski animirani film poznatog autora Rintara, “Pingvin Yasper i putovawe na kraj sveta“ pri~a o uzbudqivoj avanturi koja pingvine vodi u svijet izvan ledenih bregova. Mali{ani }e mo}i da pogledaju i “Magi~nu vrte{ku“ - animirani film ra|en po popularnoj francuskoj seriji za djecu i “Eleonorinu tajnu“ - jedan od najboqih evropskih animiranih filmova iz protekle godine.

gluma~kim, rediteqskim, za kostimografiju, scenografiju i muziku. Progla{ena je i za naj boqu pred sta vu, {to govori da je rije~ o jednom cjelovitom i kvalitetnom umje tni ~kom dje lu ka`e Baro{. Prema Baro{evim rije~ima pozori{ni kriti~ari na ve}ini festivala su ocije ni li da je Po zo ri {te Prijedor dobilo priznawa zato {to weguje kult glumca ko ji je uvi jek u cen tru pa`we. Prijedorski glumac Ra-

denko Bilbija nagla{ava da mu je drago {to prijedorsko po zo ri {te sa svo jim pred stavama kona~no mo`e biti ravnopravno sa pozori{tima biv{ih jugoslovenskih prostora. Jedan od naj~e{}ih gostuju}ih glumaca Aleksandar Stojkovi}, koji je ~lan ansambla Narodnog pozori{ta RS, rekao je da je zahvalan prijedorskom pozori{tu na ponu|enim ulogama u kojima je mo gao da se is ka `e kao glumac i da je lijepo biti u timu koji je nagra|ivan.

Kwige koje su kao najboqe izabrali srpski kwi`evnici

"Dunav", "Nova zemqa" i "Glad"
BEOGRAD - Akademik i kwi`evnica Svetlana Velmar-Jankovi} je u anketi koju je Ta njug spro veo me |u piscima sa ciqem da izaberu najboqu kwigu, izdvojila “Dunav“ Klaudija Magrisa. - Biram kwigu koju sam ponovo pro~itala posle dve decenije, jer mi je trebalo za moju budu}u kwigu - ka`e Velmar-Jankovi}. Ona je dodala da “mnogo voli Magrisa, ~ak vi{e od ’svojih’ Francuza, jer je on izuzetan evropski pisac“.

BAJCU OMIQENI zapisi “Ro|en u nedjequ“
Kwi`e vnik Vla di slav Ba jac, ko ji se ubra ja me |u naj po zna ti je sa vre me ne srpske pisce sa internacionalnom reputacijom, {to su potvrdile brojne nagrade i prevodi, izabrao je kao “svo-

ju“ kwigu ovih dana memoarske zapise Ingmara Bergmana “Ro|en u nedjequ“. - Kada sumiram sve pro~itane kwige u godini koja je pro {la ne mo gu a da na prvo mesto ne stavim \ampu Lahiri i wenu zbirku pri~a “Nova zemqa“, koju je objavila izdava~ka ku}a “Beobook“ - glasio je odgovor romansijerke, dramskog pisac i esejiste dr Sawe Domazet. Nova zvijezda srpske li-

terarne scene Vladimir Kecma no vi} izja vio je da od kwiga ko je je pro ~i tao u posqedwe vrije me naj vi {e uticaja na wega imala “Glad“ Knuta Hamsuna. - Ham su no va de la ko ja sam pre “Gladi“ ~itao, ostavqala su na mene vrlo razli~ite utiske, tako da svako delo ovog pisca ~itam sa posebnim ose}ajem neizvesnosti - is pri ~ao je Ke c manovi}.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 27

Najgori nau~nofantasti~ni film “2012“
LONDON - Ameri~ka agencija NASA je za najgori nau~nofantasti~ni film u istoriji proglasila “2012“, u kom se predvi|a skora svjetska kataklizma, javila je Srna. Nau~nici NASA ka`u da nije mogu}e da ~estice neutrino, koje su eksplozije na Suncu navodno donijele na Zemqu, izazovu zemqotrese, cunamije i cijepawe kontinenata, kao {to se u filmu de{ava. Tvorci ovog filma vjerovatno su `eqeli da iskoriste strahovawa qudi u vezi sa navodnim proro~anstvom Maja o kraju svijeta 2012. godine.

Jovan Kolunxija, violinista iz Beograda

Vijesti
Beograd

Bez Mocarta klasika bi bila na koqenima
Mi smo tu da pomognemo onima koji ne mogu sami, jer imamo tim koji to radi, borimo se za sponzore i moje ime dosta u tom smislu garantuje. To je privatna pri~a i “Gvarnerijus“ ne sme da se ugasi, iako se mnoge stvari oko wega gase, rekao Kolunxija
RAZGOVARALA: MIRNA PIJETLOVI] mirnap@glassrpske.com

Mini-sajam kwiga
BEOGRAD - “Mini of sajam kwiga Tre}eg trga“, u okvi ru ber ze no vo go di{wih poklona, organizovan je u bifeu “Ventil“ u Kapetan Mi{inoj 14. u Beogradu, javio je Tanjug. Kako je najavio Dejan Mati}, osniva~ ove kwi`evne “komune“, autori “Tre}eg trga“ potpisiva}e kwige.

Izvo|ewe muzike uz razne performanse ima smisla ako pri vla ~i pu bli ku. U prvi plan treba stavqati `anr za koji vlada veliko interesovawe kod publike. Koliko }e taj `anr trajati, to je veliko pitawe. Klasi~na muzika ima ograni~eni broj qudi koji je vo le i ona ne }e nes ta ti sa scena svih velikih gradova sveta, pa tako ne}e nestati ni ovde. Rekao je ovo u intervjuu “Glasu Srpske“ proslavqeni violinista iz Beograda Jovan Ko lunyija, ko ji je ne da vno Bawalu~anima podario jedinstven koncert “Bramsu u ~ast“. GLAS: Posqedwih nekoliko godina potpuno ste se “predali“ samo jednom kompo zi to ru. Da li zbog to ga druga~ije do`ivqavate Mocarta, Betovena i Bramsa? KOLUNYIJA: Bez wih bi klasi~na muzika bila na kolenima. Jako je uzbudqivo istra`ivati po stilovima i po raznim epohama. Nema tu previ{e prostora za eksperi-

mente, a do~arati stil u stvari je najte`e. Tehni~ki i muzi ~ki, ~o vek to mo `e da sa vla da po ose }awu i za hvaquju}i znawu, ali stil je jako delikatna stvar. Mislim da je za Mocarta i Betovena i sve stilske autore neophodna odre|ena zrelost. Ja sam sad upravo u tim godinama u kojima sve to najboqe razumem i do`ivqavam. GLAS: Jako dugo ste na sceni i veoma ste aktivni u svi je tu kla si ~ne mu zi ke. [ta je to {to Vas pokre}e? KOLUNYIJA: Bitno je ose}ati da ste u stawu da radite posao koji volite, a rezultat }e svaki put biti sve zanimqiviji. Ostao mi je u se}awu violinista iz Engleske, prvi koji je dolazio u Beograd. On je svirao yez, a posle sva kog kla si ~nog kon cer ta odlazio je u no}ni klub “Stupica“, jer wemu jedan koncert nije bio dosta. Ko }e ga slu{ati, da li ~etiri hiqade qudi u Centru “Sava“ ili 50 qudi u tom klubu, wemu nije va`no. Bavqewe umetno{}u je jednostavno jedna velika potreba.

Biografija
Jovan Kolunxija, violinista, ro|en je u Beogradu, gdje je magistrirao na Muzi~koj akademiji u klasi profesora Petra To{kova. Usavr{avao se kod ~uvenog violiniste Henrika [eringa. Iza sebe ima zavidnu svjetsku karijeru i vi{e od ~etiri hiqade odr`anih koncerata u zemqi i svijetu. Nastupao je u najpoznatijim svjetskim koncertnim dvoranama, poput “Karnegi hola“ u Wujorku, koncertne dvorane “^ajkovski“ u Moskvi, “Gavo“ u Parizu...

HENRIK [ering bio vjetar u le|a uspjehu
GLAS: Osniva~ ste Centra lepih umetnosti “Gvarne ri jus“. Mo `e te li nam pojasniti kako funkcioni{e taj centar, koji je u stvari Va{ mecenarski projekat? KOLUNYIJA: Osnovan je pre deset godina. Ugledao sam jedan jako lep prostor u centru Beograda, van pogleda qudi, koji me o~arao. U Zavodu za za{titu spomenika su mi rekli da je to bio jedan od najlep{ih prostora Beograda. Sastoji se od koncertne sale, galerijskog prostora, foajea u kojem se nalaze moji plakati

s gostovawa po svetu i kancelarije. Svi mi zapravo ula`emo ogro mne na po re u rad Centra, pre svega zbog mladih talenata, koji nemaju pravu {ansu da uspeju, a vrede. Mi smo tu da pomognemo onima koji ne mogu sami, jer imamo tim koji to radi, borimo se za sponzore i moje ime dosta u tom smislu garantuje. To je pri va tna pri~a i “Gvarnerijus“ ne sme da se uga si, iako se mnoge stvari oko wega gase. GL AS : Go s t o v a l i ste svuda po svi je tu i sara|ivali sa eminentnim ime ni ma klasi~ne m u z i ke . Ko je na Vas ostavio najja~i utisak? KO LUNYIJA: Ono {to je me ne odvelo u taj ozbiqni svet je jedan koncert u Poqskoj, na kojem je trebalo da svira moj budu}i profesor, poqski Jevrej, Hen rik [e ring. Po mom sudu jedan od naj boqih vi olinista posledwih vekova. On je na pola svoje karijere uzeo meksi ~ki pa so{ po sle Dru gog svetskog rata i postao meksi~ki d r` a v q a n i n . Po{to je dosta qudi bi lo ra doznalo da ~uje

wegovo muzicirawe, u jednoj sali lepoj kao bawalu~ka, bilo je prisutno oko 500 qudi. Na koncertu je rekao da }e umesto wega svirati wegov mladi prijateq iz Jugoslavije, koji je pre mnogih zaslu`io da u|e u finale, jer je ~itava manifestacija bila ta kmi ~ar skog ti pa. U tom trenutku [ering mi je dao svo ju v i ol i n u , ko ja je jedna od naj boqih na sve tu. Moja je jako dobra, ali te{ko da mo `e da se meri s wegovom. Ta da sam svirao dve kom po zi ci je Vi{wev skog i Pa g a n i ni ja i prelepo sam se ose}ao. To je koncert koji ima svoju pri ~u. Sve ostalo je neka ko ste re oti pno. Tu je me nayment ko ji ugovara koncerte, pu tu je te, svi ra te, publika je tu. Svira te do bro ili mawe do bro, ali sve to prolazi. Ovo je pri~a koja je u vezi sa mo jim po ~ecima i os ta }e mi uvek u se}awu.
Jovan Kolunxija FOTO: M. RADULOVI]

Moskva

Kultura Srbije u Rusiji
MOSKVA - Vr{ilac du`nosti direktora Ruskog centra za nauku i kulturu u Beogradu Oleg Kokorin najavio je da }e program te ustanove tokom 2011. godine biti posve}en prvenstveno godi{wici napada Wema~ke na Sovjetski Savez u Drugom svjetskom ratu i Godini kulture Srbije u Rusiji, javio je Tanjug. Kokorin je rekao da }e ova go di na bi ti bo ga ta va `nim doga|ajima i da }e Centar raditi, prije svega, na popularizaciji ruskog je zi ka u Srbi ji i ja~awu politi~kog imiya Rusije u Evropi.

Zvornik

“Rasuti draguqi“ za glumce
ZVORNIK - Kwi`evnik Cvija Mitrovi} poklonila je mla dim glumci ma “Zvorni~kog dramskog pozori{ta“ svoju najnoviju zbirku pjesama pod nazivom “Ra su ti dra guqi“. Mitrovi}eva, koja `ivi u Australiji, u oktobru pro{le godine predstavila je ovu zbirku pjesama na beogradskom Sajmu kwiga. S. S.

Teatar

Mencel u Beogradu
BEOGRAD - Slavni ~e{ki filmski i pozori{ni rediteq Jir`i Mencel postavi}e uskoro na Velikoj sceni Narodnog pozori{ta operu Sergeja Prokofjeva “Zaqubqen u tri na ranye“, ja vio je B92. Premijera opere, ~iji je li bre to, po Kar lu Ge zi ju, na pi sao Pro ko fjev, pla ni ra na je za 6. april na Velikoj sceni, a di ri gen tska pa li ca po vjerena je gostu iz Holandije Davidu Porselajnu.

Beogradski bioskopi

Kolar~eva zadu`bina

Premijera "Tron-legata"
BEOGRAD - Filmsku 2011. godinu u beogradskim bioskopima otvori}e spe ktakl “Tron-le gat“ kom pa ni je “Volt Dizni“, u re`iji Yozefa Kosinskog. Film }e biti premijerno prikazan sutra u bioskopu “Roda“, javio je Tanjug. Avantura ra|ena u 3D tehnologiji, smje {te na u di gi tal ni svi jet, ni nalik do sada vi|enom na velikom ekranu, koji je prvog dana prikazivawa u pono}nim projekcijama preva zi {ao i Ka me ro nov “Ava tar“, otvara sezonu filmskih premijera u ovoj godini. Po sinopsisu Sem Flin, koga igra Geret Hedland, je 27-godi{wi sin Ke vi na Fli na, ko ji is tra `u ju }i nes ta nak oca, bi va uvu ~en u is ti svijet opasnih programa i igrica u kome je wegov otac `ivio 25 godina.

Koncert gitariste Vojina Koci}a
SMEDEREVO - Gitarista Vojin Koci} odr`ao je koncert ju~e u podne u Ve li koj dvo ra ni Za du `bi ne Ilije M. Kolarca, kada mu je uru~ena i nagrada “Art link“ kao najperspe kti vni jem mla dom umje tni ku u 2010. godini, javio je Tanjug. Poslije koncerta na Kolarcu, mladog umjetnika u ovoj godini o~ekuju nas tu pi ko je }e ima ti po Evro pi. Prvi koncert, ~iji termin jo{ nije poznat, odr`a}e u Parizu. Nagrada “Najperspektivniji mladi umetnik“ osnovana je 2005. godine i od tada se do djequje sva ke go di ne. Na gra da ukqu~uje, pored nov~anog iznosa i seriju koncerata, javnu promociju i snimawe i izdavawe kompakt diska.

28 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 29

30 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

OGLASI

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 31

Feqton
FOTO: ARHIVA

SRPSKI OBAVE[TAJCI (Srpska obave{tajna slu`ba u prvim danima ustanka)

(1)

MILAN V. PETKOVI]

Kara|or|evi kuriri bili i Srbi i Turci
di Jani}ije \uri}, hroni~ar Prvog srpskog ustanka: “Ja odmah, doznav{i od Leke Nikole pod Brezovcem, prvoga prijateqa i jataka Kara|or|evog, da je Kara|or|e oti{ao k drugom prijatequ svom u Bu ko vik, po bra ti mu Jo va nu Krstovi}u, nalo`iv{i Leki Nikoli da ako bi ga kogod potra`io da k wemu u Bukovik kod Krstovi}a ide, ja s dru{tvom pohitim u Bukovik i potra`im Kara|or|a kod Krstovi}a. No i tamo ga ne na|em, gde mi Krstovi} poka`e da je Kara|or|e bio kod wega, pa je oti{ao kod svoga pobratima Sime serdara u Darosavu i poru~io da je, ako je kogod zatra`io da se sa wim vidi, potrebno da taj ode za wim u Darosavu kod Sime serdara. Ja pohitim u Darosavu i do|em kod Sime serdara ku}i u Kqe{tevicu planinu i tamo ne na|em Kara|or|a. Upitam Simu serdara da li je Kara|or|e dolazio, a on mi odgovori: “Dolazio je, pak je oti{ao u selo Kopqare kod Mate Karato{i}a i naru~io je da, ako bi ga neko potra`io, da ide za wim u Kopqare. Ja i tamo pohitim i na|em Kara|or|a sa {est drugova na ve~eri kod Karato{i}a. U tom dru{tvu je bilo: hajduk Stanoje Glava{ sa Vulom Kolarcem, hajduk Milovan iz Plane, Karasteva iz Po`areva~ke, Milosav Lapovac, Mile iz Glibovca i Mata Karato{i} Kopqarac. I tako se sastanemo i razgovaramo, pa re{imo da se ve} daqe trpeti ne mo`e, no odmah da po~nemo ~ete na sve strane sabirati, hanove turske po selima paliti i hanyije turske biti. A ko god od Srba s nama u slogu ne htedne, silom ga naterati, a protivnike kao i Turke biti“. Kao {to se vidi, Kara|or|e je imao veliki krug poverqivih i pouzdanih qudi na koje se mogao osloniti i s kojima je mogao zapo~eti ustanak.

Povod za po~etak Prvog srpskog ustanka bila je ~uvena se~a srpskih knezova, organizovana od strane turskih vlasti, koje su zavele do tada nevi|en teror u Srbiji. Jedna od glavnih namera dahija u akciji se~e knezova bila je `eqa da se uhvati i pogubi Kara|or|e, jer su turski vlastodr{ci ocenili da je on li~nost koja najvi{e ugro`ava wihovu bezbe dnost. U~e snik u aus trij skom fraj ko ru 1788. godine i vi{egodi{wi hajduk, Kara|or|e je, zbog svoje naravi, snage i juna{tva, bio strah i trepet za Turke ubojice i nasilnike, a ujedno i najve}a uzdanica srpske raje. Me|utim, Kara|or|a nije bilo lako uhvatiti. Iz vi{e izvora se zna da se Kara|or|e, radi svoje li~ne bezbednosti, u danima dahijske akcije se~e knezova retko zadr`avao kod ku}e, ve} je bio u nekoj vrsti poluilegalnog delovawa.

mu je hri{}ansko ime bilo Vasilije“. Taj Vazlija je `iveo u Palanci i ~esto je Kara|or|u davao dragocene podatke o turskim planovima i namerama. Me|utim, zna se da je Kara|or|e ipak pomalo i strahovao od tih svojih “turskih prijateqa“, pa je, na odgovaraju}i na~in, vodio ra~una da ih “ne dovede u isku{ewe“.

Poslije sje~e knezova

U~esnik u austrijskom frajkoru 1788. godine i vi{egodi{wi hajduk, Kara|or|e, zbog svoje naravi, snage i juna{tva, bio je strah i trepet za Turke ubice i nasilnike, a ujedno i najve}a uzdanica srpske raje Sprovo|ena je akcija okupqawa ustani~kih snaga i organizovana propagandna aktivnost radi obja{wavawa programa i ciqeva Prvog srpskog ustanka. Organizovani tajni sastanci na kojima je obja{wavana pravednost borbe protiv Turaka

Usmeno preno{ewe poruka
…Tako je stvorio osnovu za svoje slobodnije kretawe i boqu sopstvenu sigurnost. Veze izme|u jataka Kara|or|e je odr`avao na hajdu~ki na~in - usme nim pre no {ewem po ru ka pre ko poverqivih qudi. U stvari, re~ je o jednoj vrsti sistema veza i obave{tajnih kanala zasnovanoj na teritorijalnom principu. Ako je trebalo preneti poruku na ve}u udaqenost, organizovana je neka vrsta {tafete, od jataka do jataka, do ciqa. Mnogo re|e je primewivao preno{ewe pisama. Razlog je bio prost - u Srbiji toga vremena pismenih qudi je bilo jako malo. Ilustrativan je primer prikupqawa i dostavqawa obave{tajnih podataka o neprijatequ, ali i za ~uvawe obave{tajnog kanala, koji navo-

Nevidqivi
Obavje{tajni rad naj~e{}e misti~no i tajnovito zvu~i. Nekada je to mje{avina herojskog, gordog i poni`avaju}eg rada! O tome su i ranije pisali neki jugoslovenski i strani autori. A ovo djelo je pravi pionirski poku{aj i poduhvat u kojem su sabrana sva dosada{wa iskustva iz rada srpskih obavje{tajaca od davnih dana i borbi do kraja Prvog svjetskog rata. Ovdje se obja{wava prakti~no nevidqiva, a va`na uloga obavje{tajaca.

Vest o se~i knezova brzo je prodrla u sve krajeve Beogradskog pa{aluka. Zbor u Ora{cu, kojim je otpo~eo Prvi srpski ustanak, usledio je ubrzo posle se~e knezova (od 2. do 14. februara 1804. godine). Zbor je pripreman tajno, na jednom skrovitom mestu. U tajne pripreme ustanka, koje su zapo~ele ve} krajem 1803. godine, s tim da ustanak po~ne u prole}e 1804. godine, bilo je upu}eno veoma malo qudi, ali je uporno ra|eno na produbqivawu narodne svesti da se zulum vi{e ne mo`e trpeti i da je do{lo vreme da se zbaci turska vlast. Oko hajduka Stanoja Glava{a i Kara|or|a okupilo se sve {to je mislilo da se s oru`jem u ruci usprotivi besu dahijskog terora. Kara|or|e je, ipak, preuzeo inicijativu u svoje ruke i aktivno usmerio antiturski otpor prema ideji o potrebi otpo~iwawa oru`ane borbe za slobodu. Kada su pripreme bile gotove, do{lo je do zbora u Ora{cu. Za svaki slu~aj, kao izgovor i legenda za okupqawe, poslu`io je crkveni praznik Sretewe, kada se svet ionako okupqa oko crkve. Tako je sastanak ustani~kih stare{ina mawe padao u o~i. Ustanak je otpo~eo paqewem turskih hanova u Ora{cu, Ranilovi}u, Drlupi, Du~ini i u drugim mestima, i ubijawem suba{a i sejmena, odnosno likvidacijom dahijskih ustaIZVJESNI VAZLIJA ^ESTO nova u unutra{wosti Srbije. Kara|or|u davao dragocjene podatke …Kao jedno od zna~ajnih sredstava obave{tavawa o po~etku ustanka, pored usmenih poo turskim planovima i namjerama ruka, poslu`ila je i prepiska, uglavnom sa Ali, u prvo vreme, Kara|or|e nije imao ja- udaqenim krajevima Srbije. Putem pisama su take, kurire i obave{tajce samo me|u Srbima. preno{ene Kara|or|eve direktive za daqe On ih je nalazio i me|u Turcima. Takav je sprovo|ewe ustanka, slata i primana obavebio topolski hanyija Ibrahim, s kojim je {tewa o stawu srpsko-turskih odnosa u drugim Kara|or|e bio ~ak i pobratim. Hanyija okruzima (nahijama) Beogradskog pa{aluka Ibra him je Ka ra |or |a “~u vao i sve mu ili, jednostavno, potvr|ivani ranije otposlajavqao o turskim namerama, daju}i mu na ti i primqeni podaci. Razumqivo je da su za znawe i kako da se od Turaka ~uva“. Jednog pismono{e birani odva`ni, snala`qivi, takvog prijateqa Kara|or|e je imao i u li- sna`ni, inteligentni i poverqivi qudi, koji ~nosti nekog Vazlije, koji je bio od nekih su neustra{ivo izvr{avali poverene zadatke. starih poglavara albanskih, mada je i{ao (Nastavi}e se) pod turskim imenom i nikom nije kazivao da

4. januar 1494. godine

4. januar 1890. godine

4. januar 1960. godine

Prva kwiga na srpskom
1494 - Prva srpska {tamparija na Cetiwu {tampala prvu kwigu na srpskom jeziku - “Oktoih prvoglasnik“ \ur|a Crnojevi}a i {tampara Makarija, jednu od najvi{e kori{}enih bogoslu`nih kwiga u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. “Oktoih“ (gr~ki osmoglasnik) je sastavqen od osam krugova crkvenih pjesama i osam glasova za pojawe. Kwiga je {tampana }irilicom, u crvenoj i crnoj boji, po ugledu na stare slovenske liturgijske kwige, s utisnutim skromnim ukrasima tri zastavice, ~etiri inicijala i vodeni znak vage.

Ro|en Mo{a Pijade
1890 - Ro|en srpski politi~ar i slikar jevrejskog porijekla Mo{a Pijade, predsjednik Skup{tine FNRJ. Slikarstvo je u~io u Beogradu, Minhenu i Parizu. Pri{ao KPJ i 1921. postao ~lan wenog Izvr{nog biroa. Zbog {tampawa ilegalnog organa CK KPJ “Komunist“ 1925. osu|en je na 20 godina robije. U zatvoru je preveo “Kapital“, “Bijedu filozofije“ i “Manifest Komunisti~ke partije“ Karla Marksa. U Crnoj Gori je 1941. u Drugom svjetskom ratu bio partijski rukovodilac i taj period istorija nije potpuno osvijetlila, posebno wegovu ulogu u fizi~kim likvidacijama politi~kih protivnika.

Poginuo Alber Kami
1960 - U saobra}ajnoj nesre}i poginuo francuski pisac Alber Kami, dobitnik Nobelove nagrade za kwi`evnost 1957, ~iji se kwi`evni rad temeqi na ideji o apsurdu (simbolika mita o Sizifu) i revoltu (simbolika mita o Prometeju). Apsurdnosti svijeta suprotstavio je stvarala{tvo, jer, kako je napisao, “stvarati zna~i dvaput `ivjeti“. Djela: romani “Stranac“, “Kuga“, “Pad”, pozori{ni komadi “Kaligula“, “Pravednici“, “Opsadno stawe“, “Nesporazum“, eseji “Svadba“, “Mit o Sizifu“, “Pisma wema~kom prijatequ“, “Pobuweni ~ovjek“.

32 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Oglasi
Na osnovu ~lana 10. Statuta, Udru`ewe likovnih umjetnika BiH, raspisuje

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

KU]E
za prijem novih ~lanova u Udru`ewe likovnih umjetnika BiH Zainteresovani kandidati su du`ni dostaviti: - Pismeni zahtjev - Kopiju diplome umjetni~ke akademije ili srodne visoke {kole - Biografiju - Bibliografiju sa svim relevantnim podacima o umjetni~kom radu i javnim u~estvovawima na likovnim manifestacijama - 5 (pet) originalnih radova (slike, grafike, skulpture) i 5 (pet) originalnih crte`a. U posebnim i opravdanim slu~ajevima gdje dimenzije radova ote`avaju ili onemogu}uju transport, kod slu~ajeva izvedenih restauracija i mozaika, Umjetni~ki savjet }e kao dokaz prihvatiti fotografije. Kandidati koji se prijavquju za prijem u ~lanstvo treba da imaju zavr{enu umjetni~ku akademiju ili srodnu visoku {kolu. Kandidati koji ne ispuwavaju ovaj uslov podlije`u kriterijumu gdje je potrebno da uz aplikaciju prilo`e preporuke najmawe dva istaknuta ~lana ULUBiH-a. Prijem novih ~lanova }e izvr{iti Umjetni~ki savjet ULUBiH-a. Aplikacije i radove dostaviti na adresu: UDRU@EWE LIKOVNIH UMJETNIKA BiH (Galerija Roman Petrovi}) Titova 54 Sarajevo 71000 Bosna i Hercegovina Rok za predaju aplikacija i radova je petak 14.1.2011. godine. Kandidati pla}aju participaciju u iznosu od 100,00 KM na transakcijski ra~un Udru`ewa likovnih umjetnika BiH broj: 1370405030236924 kod FIMA banke Sarajevo sa naznakom, “Uplata participacije za prijem u ~lanstvo ULUBiH”. UO ULUBiH

glavnog puta iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336869.

KONKURS

PRODAJA
Prodajem baraku u Lazarevu 58 metara kvadratnih, po regulacionom planu, tel. 066/617-780. Prodajem ili mijewam ku}u u centru Karlovca, tel. 065/383-606. Prodajem ku}u sa dva poslovna prostora dvoeta`nim stanom mogu}nost odgo|enog pla}awa, tel. 387 66/327-633.

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, poseban ulaz, sa kuhiwom i kupatilom, centralno grijawe, centar grada, tel. 387 65/585-524.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem “nisan patrol” 2003 g., pre{ao 50.000 km, registrovan godinu, odli~an ili mijewam za poslovni prostor u centru Bawaluka ili bli`e uz moju doplatu, mo`e i stan, tel. 387 65/513-897. Prodajem “opel astru 1.4”, benzin, 4V, '92. god., reg. godinu, nove gume, cijena 3.500 KM, tel. 387 65/546-398. Prodajem kamion “mercedes 12-17”, hladwa~a, tel 065/318-540.

STANOVI
PRODAJA
Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i preko puta {kole, 58 m2, drugi sprat, tel. 065/685-800. Prodajem nov stan od 34 i 50 m2, vlastito grijawe na plin, klimatizovano, izolacija 10 cm, ul. Stojana Novakovi}a 12, tel. 387 65/534-684. Prodajem ili mijewam za Bawaluku dva dvosobna stana 40 kvadrata u Budvi, ostali uslovi po dogovoru, tel. 38765/400-458. Prodajem ili mijewam za Bawaluku dva dvosobna stana 40 kvadrata u Budvi. Ostali uslovi po dogovoru, tel. 387 65/400-458. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, VIII sprat, Bawaluka, Reqe Krilatice (kod supermarketa). Dobar raspored, tel. 387 65/885-111.

USLUGE
OSTALO
Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara. Rad na podru~ju BL, KD, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 38765/952-183. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639.

Prodajem {est godina star superfunkcionalan dvosoban stan 56 m2. Deset minuta pje{ice od “Boske” prije “Glasa Srpske”. Ukwi`en 1/1 vlasnik, cijena 2.050 KM/m2 ili 58.000 evra, tel. 066/516585 8157 M.
Prodajem jednosoban stan u Lakta{ima, tel. 387 65/622-173. Prodajem tri jednosobna stana u Bawaluci, po 40 m2, naseqe Petri}evac, blizu {kole, po~etak radova mart 2011, informacije na, tel. 387 66/327-633 ili 065/307-377. KUPOVINA Kupujem stan u Prijedoru sa centralnim grijawem, ~istim papirima i cijenom do 40.000 KM, jednosoban ili dvosoban, tel. 387 66/634-805. IZDAVAWE Izdajem povoqno jednosoban nenamje{ten stan u nasequ Petri}evac, tel. 065/585-883. Izdajem trosoban stan sa centralnim grijawem, tel. 065/841-595.

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem ~etiri ~eli~ne felge, trinaestke, za “golf”, “yetu”, “pasat 2”, cijena 60 KM, tel. 387 65/546-398. Prodajem tri ~eli~ne felge za “ford”, cijena deset KM po komadu, tel. 387 65/546-398. Kandelaber ~etiri metra za vawsku rasvjetu, mo`e razmjena, tel. 387 65/583-683. Prodajem ~etiri ~eli~ne felge, ~etrnaestke, za “audi”, cijena 80 KM, tel. 387 65/546-398. Prodajem kau~, skoro nov, cijena 200 KM, tel. 065/635-030. Prodajem ku}ni bicikl, iz uvoza, u odli~nom stawu, cijena povoqna, tel. 387 65/516-441 i 051/216-969. Prodajem staklene prizme, dva paketa, 20 komada, tel. 065/197-142. KUPOVINA Kupujem ispravnu polovnu harmoniku 80 basova, tel. 38765/966-817, 051/438-299.

POSLOVNI PROSTORI
IZDAVAWE
Izdajem poslovni prostor Bulevar cara Du{ana, 18 m2, pogodno za kancelariju ili trgovinu, tel. 065/685-800.

ZAPO[QAVAWE
Hitno potrebne iskusne djevojke za posao manikira u Robnoj ku}i “Boska”, tel. 38766/444676. Francuz tra`i djevojku za ku}ne poslove, mogu}e stanovawe besplatno i plata po dogovoru, sve sa dogovorom, tel. 065/245-613. Ako imate SSS ili vi{u {kolu, `elite dobru zaradu, napredak u karijeri uz pla}eno {kolovawe, li~nu nezavisnost, nazovite i zaka`ite razgovor, tel. 066/247-277. Tra`im kuvaricu ili kuvara za rad u Wema~koj, tel. 063/905-120. Zavr{ena SSS gimnazija i apsolvent na arhitekturi, mu{karac, ozbiqan, tra`im bilo kakav posao na podru~ju Bawaluke radi finansirawa na fakultetu, tel. 065/199-122. Hitno tra`im ozbiqan posao u hotelu ili sli~no, poznavawe stranih jezika, dugogodi{we iskustvo, mo`e inostranstvo, tel. 065/697-005. Djevojka, ekonomski tehni~ar, tra`i posao u kancelariji, butiku ili prodajnoj radwi. Poznavawe rada na ra~unaru i engleskog jezika, tel. 066/363-302. Ozbiqna `ena pedesetih godina ~uvala bi stariju `ensku osobu uz mogu}nost stanovawa sa istom, tel. 066/758-099.

Izdaje se kancelarijski prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawaluka

i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Izdajem halu u Lakta{ima 2,5 km prema Srpcu, kompletna infrastruktura, ulaz {lepera u halu, {iroki prilaz, tel. 387 65/513-897 i 051/532-022. Izdajem kancelarijski prostor 46 m2, centralno grijawe, klima, alarm, parking, preko puta parka “Mladen Stojanovi}“, povoqno, tel. 387 65/621-248.

Tekst:

LI^NI KONTAKTI
Udovac tra`i `enu do 63 g. punu pa`we, razumijevawa, we`nosti, milovawa, za qep{i `ivot udvoje, tel. 387 65/869-208. Zgodan, slobodan, kulturan mu{karac, sredwih godina, VSS, Bawalu~anin, `elio bi da upozna stariju, obrazovanu damu, radi diskretnih susreta, tel. 387 66/529-279. Mu{karac slobodan tra`i `ensku osobu do 45 godina za upoznavawe i ozbiqnu vezu, tel. 38766/453-039.

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem dva placa kod {kole u Motikama od 500 i 1.100 m2, tel. 065/618-505 ili 00385 98/262-017. Prodajem vi{e placeva u ^esmi kod autopraonice “Dado”, tel. 38765/679-481. Prodajem plac 3134 m2 u Novoj Topoli 200 m od

Telefon:

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 33

Posqedwi pozdrav dragom kolegi i predsjedniku Skup{tine Veterinarske komore Republike Srpske

DAVORU
od Veterinarske komore Republike Srpske. Obavje{tavamo vas da }e se dana 4.1.2011. godine u 11 ~asova odr`ati komemoracija u Veterinarskom institutu “Dr Vaso Butozan”. B-7 F Posqedwi pozdrav dragom kolegi

DAVORU
od kolektiva Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan”.

8375 B-7 G

34 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Posqedwi pozdrav dragom kolegi, prijatequ i saradniku

Posqedwi pozdrav dragom kolegi

Dragi

DAVORE
Hvala ti za nesebi~no prijateqstvo. Tvoji kumovi: Mi}a, Du{ka, Miwa i Severin. 8359 A-3 G Bolni pozdrav Tebi

DAVORU

DAVORE

DAVORU

od Milenka i Zore [ari}.

Lijepom sje}awu moje mladosti i na{ih porodi~nih dru`ewa. Slaven [}epanovi} sa porodicom 8381 A-3 G Posqedwi pozdrav

8376 B-1 G Posqedwi pozdrav dragom

Veterinarsko-sto~arski centar a.d. Bawa Luka DAVORU
od kolege Rade Popovi}a sa porodicom. 8374 A-1 G

8378 B-5 G
Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom

DAVORU

DAVORU

od prijateqice Milke. 8369 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

DAVORU
od tetke Nade, tetka Du{ka i sestara Sawe i Tawe sa porodicama. 014796 B-2 R
Posqedwi pozdrav kolegi

od radnika “Mikropek”.

DAVORU
8364 B-1 G
od Silve, Mi}e, Sowe i Vawe. 8358 A-1 G

Posqedwi pozdrav na{em dragom prijatequ

Posqedwi pozdrav dragom

DAVORU

Aco sa porodicom 8364 A-6 G

DAVORU
Marko ^egar 8363 A-8 G

DAVORU
od Dragana i Mi{e Bara{in sa porodicom. 8380 A-8 G

oglasi@glassrpske.com

marketing@glassrpske.com

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 35
Posqedwi pozdrav dragom prijatequ

Tu`no sje}awe

Posqedwi pozdrav dragom stricu

QUBI KOVA^U

DAVORU KRKO[KI
Majda i Miqkan Pucar 8373 A-2 G Dana 4.1.2011. godine navr{ava se deset godina od smrti na{eg dragog

od Nikice i Svjetlane Kova~. A-6 B. G. Posqedwi pozdrav dragom stricu

MILOVAN REGODA
4.1.2001 - 4.1.2011. Porodica Regoda 8361 B-2 G
od Gorana i Slade Kova~.

QUBI KOVA^U

MILOVANA REGODE
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Mladen, Nemawa i Borka 8241 A-3 M Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 3.1.2011. godine, u 76. godini `ivota, preminuo na{ dragi

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i poznanicima `alosnu vijest da je dana 3.1.2011. godine, u 80. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi
Posqedwi pozdrav dragom bratu

A-6 B. G.

QUBI KOVA^U

od Mirka i Mileve Kova~.

QUBO (Nikole) KOVA^
TOMISLAV (Du{ana) KREMENOVI]
1935 - 2011. Sahrana }e se obaviti 4.1.2011. godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u Bawaluci. O`alo{}eni: sinovci Bo`idar, Vukan i Mladen, sinovke Milanka, Mirka, Vinka i Vesna, sestra Cvijeta, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 8383 A-5 G Posqedwi pozdrav striki

A-6 B. G. Posqedwi pozdrav dragom suprugu i ocu

Sahrana }e se obaviti u utorak, 4.1.2011. godine, u 13 ~asova na grobqu u Aleksandrovcu. Povorka kre}e ispred ku}e o`alo{}enih. O`alo{}eni: supruga Jozefina, k}erka Divna, sin Ratko, brat Mirko, sestra Mila, unuk Filip, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi B-2 B. G. Posqedwi pozdrav dragom stricu
od supruge Jozefine i sina Ratka.

QUBI KOVA^U

A-6 B. G. Posqedwi pozdrav dragom ocu

QUBI KOVA^U

od }erke Divne, unuka Filipa i zeta Ranka. A-6 B. G.

TOMI
od Bo`idara sa porodicom. 8383 A-1 G Posqedwi pozdrav striki

QUBI KOVA^U
od Swe`ane i Milorada Dodik sa porodicom. B-2 B. G.
Posqedwi pozdrav striki Posqedwi pozdrav stricu Posqedwi pozdrav striki

Dana 15.1.2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

TOMI
od Milana i Vinke sa djecom. 8384 A-1 G Posqedwi pozdrav djeveru

NE\EQKA GLIGORI]A
TOMI
od Mladene i Swe`e sa djecom. 8384 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ujaku

TOMI
od Mome i Nene sa djecom. 8385 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom bratu i ujaku

TOMI
od sinovki Milanke, Mirke, Vinke i Vesne. 8384 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

U subotu, 8.1.2011. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Aleksi}ima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Persa, k}erke Dijana, Qiqana i Biqana sa porodicama 8368 A-8 G Tu`no sje}awe na drage

TOMI
od snahe Lazarke sa djecom. 8384 A-1 G

TOMISLAVU KREMENOVI]U
od Radosave Lukaji} sa porodicom. 8379 A-1 G

TOMISLAVU KREMENOVI]U
od sestre Cvijete i sestri}a Radovana. 8379 A-1 G

SAVU KAURINA
4.1.2003 - 4.1.2011. Porodica Kaurin 8371 A-1 G

sestru SMIQKU
3.1.2002 - 1.3.2011.

i

svaka NIKOLU
12.1.2000 - 12.1.2011.

JOVANOVI]
Dragi moji vrijeme prolazi, a bol ostaje. Uvijek }emo vas se rado sje}ati. Sestre Ru`ica i Qubica sa porodicama 8357 A-7 G

36 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana 2. januara 2011. godine u 76. godini `ivota preminuo na{ dragi

Posqedwi pozdrav dragom

SPASO (Koste) NIYI]
Sahrana }e se obaviti u utorak, 4. januara, na Gradskom grobqu u ^elincu. Opijelo po~iwe u 13 ~asova u Sretewskoj crkvi u ^elincu. O`alo{}eni: supruga Dana, sin Sini{a, snaha Nada, unuci Gordan i Igor i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

DAVORU

od pekare “@itopeka“.

013338 B-5 ^N
Posqedwi pozdrav dragom tetku Posqedwi pozdrav dragom kumu

B-5 F
Posqedwi pozdrav dragom bratu, djeveru i stricu

SPASI NIYI]U SPASI
Zorica, Goran, Milanka, Damjana i Dimitrije Cvijanovi} 013338 A-1 ^N Posqedwi pozdrav dragom Ponosni smo na dugotrajno i iskreno dru`ewe sa tobom. @ivje}e{ u na{im srcima. Kumovi Mirjana i Vaso Pileti} 8366 A-6 G Posqedwi pozdrav dragom svaku Posqedwi pozdrav dragom svaku

DAVORU
od brata Predraga, snahe Gabrijele i brati~ine Nikoline Vicanovi}.

SPASI
od kumova Suzane i @eqka sa djecom. 8387 A-1 G

SPASI
Svastika Qiqa Dolina sa porodicom 013338 A-1 ^N

SPASI
Svastika Borka Manojlovi} sa porodicom 013338 A-1 ^N Posqedwi pozdrav Sini{inom tati

014818 B-2 R
Posqedwi pozdrav dragom svaku Posqedwi pozdrav dragom tetku Tu`no sje}awe Pro{lo je deset godina od kada nije sa nama na{ voqeni tata

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je u nedjequ, 2.1.2011. godine u 87. godini `ivota preminula na{a draga

SPASI SPASI NIYI]U
od radnih kolega Zorana, Pe|e, Dra{ka i Sr|ana 8382 A-3 G Svastika Zagorka Filipovi} sa porodicom 013338 A-1 ^N

SPASI
Zvijezdana i Vito \uri} sa djecom 013338 A-1 ^N

QUBAN KUKI]
1917 - 4.1.2001. Sa neizmjernom qubavi ~uvamo uspomenu na wega. Wegove k}erke Kosana i Du{anka sa porodicama 8289 A-3 M

GOSPA PREDRAGOVI]
Sahrana }e se obaviti u utorak, 4.1.2011. godine na grobqu u Milosavcima. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 13 ~asova. O`alo{}eni: sin Borivoje, k}erke Persa, Rada, Milisava i Biqana, bra}a Vlado i Grozdimir, sestra Nada, snaha Vesna, zetovi, unu~ad, praunu~ad te ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijateqi 8365 A-8 G

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 37
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 3.1.2011. godine u 84. godini `ivota preminula na{a draga

MARIJA (Milana) TE[I]
Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 4.1.2011. godine u 15 ~asova na grobqu “Ogwena Marija“, Dowi Drakuli}. O`alo{}eni: sin Ranko, k}erke Mira i Bora, sestre Jeka, Nevenka, Sava i Stana, bra}a Tomo, Stojan i Du{an, unuci Sla|an i Marko, unuke Marija, Aleksandra i Dragana 8377 A-8 G Dana 4.1.2011. godine navr{ava se 20 godina od smrti na{eg dragog

RATKA KR^MARA
Toga dana u 11.30 ~asova okupi}emo se kraj wegove vje~ne ku}e, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Porodica 8360 A-8 G Dana 5.1.2011. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage

PETRE STOJANOVI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 8372 A-6 G Tu`no sje}awe na tvoju preranu smrt, dragi na{ sine i brate

\URO - BRACO MACURA
Trideset peti ro|endan bez tebe je velika tuga i bol kad nisi sa nama. Na{ voqeni Braco! Posjeti}emo tvoj grob kod crkve u Trnu, polo`iti srce cvije}e i zapaliti svije}e. Tvoji roditeqi Borka i Gojko, sestra Gordana i brat Goran 8355 A-8 M Tu`no sje}awe na voqenog sestri}a

BRACU
od tetke Milke sa porodicom. 8355 A-1 M

38 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Sport

Sjajno bi bilo da jednog dana igram za Barselonu, ali sada sam fokusiran na Zvezdu i na `equ da se doka`em novom treneru Andrija Kalu|erovi}, fudbaler Crvene zvezde

Reli Dakar vozi se po tre}i put u Ju`noj Americi
FOTO: AGENCIJE

Krasi} najboqi
Milo{ Krasi} je napravio pun pogodak prelaskom u Juventus i za nepunih {est mjeseci osvojio je navija~e “stare dame“, a to potvr|uje i anketa sprovedena me|u navija~ima torinskog kluba, u kojoj je Krasi} izabran za najva`nijeg ~lana Juventus sa 29 procenata.

Petrovi} ne ide u Seviqu
Vezni fudbaler Partizana Radosav Petrovi} po svemu sude}i ne}e biti zimsko poja~awe Seviqe, po{to su [panci prona{li drugu opciju, a o~ekuje se da }e u narednim danima vi{egodi{wi ugovor sa klubom da potpi{e Entoni Anan iz Rozenborga.
Karlos Sainc

Sainc stavio svima do znawa da za wega samo trijumf dolazi u obzir. Kod motociklista Rubin Farija ispred pro{logodi{weg pobjednika Sirila Desprea, Gabor Sagmajster 62.
BUENOS AJRES - Brani lac ti tu le u kon ku ren ci ji auto mo bi la Kar los Sa inc po bi je dio je na prvoj etapi Dakar relija po{to je distancu od Viktorije do Kordobe u du`ini od 222 ki lo me tra pre{ao za dva sata, 18 minu ta i 32 se kun de, dok je Rubin Farija bio najboqi kod motociklista (1.58:02). Sa in cov fol ksva gen pra tio je dru go pla si ra ni Stefan Peterhansel u svom BMV-u i bio je minut i 31 se kun du spo ri ji od po bje dni ka. Tre }i je kroz ciq pro {ao Sa in cov klup ski kolega Naser Al Atijah sa dva minuta i 16 sekundi zaostatka. Najbr`i u konkurenciji motora, sa vremenom od sat, 58 minuta i dvije sekunde, bio je Por tu ga lac Ru bin Fa ri ja. Dru gi je bio pro {logodi{wi pobjednik Siril Despre sa 29 sekundi zaostatka, dok je {ampion iz 2009. godine Mark Koma kasnio minut i 15 sekundi. Jedini srpski predstavnik na Dakar reliju Gabor Sagmajster etapu je na svom KTM-u pre{ao za dva sata, 23 minuta i 11 sekundi {to je bilo dovoqno za 62. rezultat u konkurenciji 162 takmi~ara.

Etape
Najte`i reli na svijetu ima 14 etapa, a dug je vi{e od 9.500 kilometara. Takmi~ari }e pre}i preko Anda a vozi}e i kroz pustiwu Atakamu. Trka se zavr{ava 16. januara 13. etapom i povratkom u Buenos Ajres. bio nervozan na startu, jer je asistencija koja me prati prije mog starta napustila bivak i desilo se da nisam mo gao da po kre nem mo tor. Bio je neki problem sa alna se rom. Na “gur ku“ sam upalio i poslije toga sve je funkcionisalo savr{eno izjavio je Sagmajster. Najpresti`niji reli na svi je tu nas tavqen je ju ~e etapom od Kordobe do San Mihel de Tukumana, dok se da nas vo zi tre }a eta pa od San Mi hel de Tu kma na do San Salvador de Hujia.

Portugalac Almami Moreira po~e}e pripreme sa Partizanom i najvjerovatnije ostaje u “crno-bijelima“, po{to za wega jo{ nije stigla nijedna primamqiva ponuda. On ima ima godi{wu platu od 400.000 evra, dobar odnos sa navija~ima, ali ne i sa upravom kluba. Fudbaler Crvene zvezde Pavle Ninkov mogao bi u januarskom prelaznom roku da promijeni tim. Za wega je zainteresovan moskovski Dinamo i Rusi su spremni da izdvoje milion i po evra, uz procente od sqede}e prodaje, dok Zvezda tra`i milion vi{e.

Sa Crnog na Zeleni kontinent
Reli Dakar je 2008. godine iz bezbjednosnih razloga premje{ten iz Afrike u Ju`nu Ameriku. Nekada se zvao reli Pariz Dakar, a takmi~ewe je startovalo sada daleke 1978. godine kada su 182 vozila krenula na deset hiqada kilometara dugo putovawe iz Trokadera u Francuskoj ka glavnom gradu Senegala. Ove godine u~estvuje 430 vozila u ~etiri kategorije: automobili, kamioni, motocikli i kvadovi. To je za 20 odsto vi{e nego pro{le godine.

SAGMAJSTER zavr{io na 62. mjestu
- Bi lo je ve oma vru }e prvog dana januara. Danas je boqe za vo`wu, ~ak je i ki{a padala. Za nas je po~ela prava borba. Moram da budem maksimalno koncentrisan, da u|em u pravi ritam. Ja sam i{ao dobro, malo sam

Foto dana

Imamo kostur tima za OI
Iza nas je jo{ jedna naporna i uspe{na godina. Mi smo, kao i Hrvati i [panci, bili `rtve uspeha u 2009, ali smo na sre}u, za razliku od #crvene furije# to izdr`ali. Olimpij ski ko mi tet Srbi je je na pra vio parametre, {to je bilo pravedno. Svetsko prvenstvo je vrednije od evropskog i ja ~estitam odbojka{ima. Od nekih igra~a sam o~ekivao vi{e, neki su pak prema{ili na{e zahteve. Va`no je da smo tu gde je smo, da ima mo ciq i plan do Olimpijskih igara 2012. Kostur tima postoji, a da li }e do}i do promene jednog, dva ili tri igra~a to }emo jo{ videti. Na{ zadatak je da ispravqamo igru i ostvarujemo dobre rezultate. FINA i LEN te{ko uskla|uju kalendar i on o~igledno nije samo na{ problem, nego i pliva~ima. Te{ko }e bilo {ta mo}i da se promeni do 2013. godine. Raspored nam je zgusnut imamo finalni turnir Svetske lige od 21. do 26. juna, pa SP u [angaju od 16. do 30. jula. Imamo 48 dana, od toga 17, 18 za treninge. Zato nam je va`an svaki trenutak da budemo zajedno. Vrlo je bitno da to iskoristimo na najboqi mogu}i na~in, jer na kalendar ne mo`emo da uti~emo. Ipak, ovaj je boqi od pro{logodi{weg. Pro{la godina je bila paklena, igra~i su jedva izdr`ali sto dana. Ipak, sada je veoma va`no da izborimo olimpijsku vizu i to je sad na{ prioritet. Zna se da nas u London vodi zlato u Svetskoj ligi ili medaqa na SP. A ako se ne daj bo`e to ne desi, bitno je da do trofeja do|u evropske selekcije, a ne Australija ili SAD, koje bi otvorile mesto nekoj reprezentaciji sa wihovog kontinenta. Ono {to mene hrabri jeste dobra atmosfera u na{oj reprezentaciji, {to mi za 20 dana mo`emo da uradimo vi{e nego neko za godinu.

Dejan UDOVI^I], selektor vaterpolista Srbije
Fan Redskinsija poznatija pod imenom “Mama Plava“ {aqe poqupce svojim qubimcima poslije pobjede nad St. Luisom sa 16:6.

Zna se da nas u London vodi zlato u Svetskoj ligi ili medaqa na SP.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 39

Mladi ko{arka{ odu{evqava stru~wake na Floridi

Priznawe srpskom stru~waku

Mora}u naporno da radim na brzini, snazi i okretnosti, da bih mogao da se takmi~im na vrhunskom nivou. Na~in treninga ovdje na Floridi razli~it je od onoga na koji sam navikao, rekao Bamar

Indijski Jao Ming

Pe{i} trener mjeseca
MADRID - Srpski ko{arka{ki stru~wak i trener Valensije Svetislav Pe{i} dobio je priznawe za najboqeg trenera ACB lige u decembru, po{to je Valensiju u posqedwem mjesecu 2010. godine predvodio do ~etiri pobjede u najja~em doma}em {ampionatu u Evropi. “Naranyasti“ su tako stigli do skora od osam pobjeda i {est poraza i sko~ili na peto mjesto tabele. Valensija je ina~e bez poraza u posqedwih sedam kola, a Pe{i} je uspio i da dovede ekipu do Top 16 faze Evrolige. Poslije Karija na listi trenera na{li su se nekada{wi strateg Reala \oan Plaza, ~iji Kahasol je tako|e imao ~etiri trijumfa za 31 dan, a zatim slijede trener Barselone ]avi Paskval i Reala Etore Mesina.

NBA liga

Ka`wen Pol Pirs
WUJORK - Izvr{ni potpredsjednik NBA lige Stju Yekson odredio je nesvakida{wu ka znu ko {ar ka {u Boston Seltiksa Polu Pirsu. Iskusni igra~ je tokom duela protiv Indijane u jednom tre nut ku iz us ta izva dio `vaku i bacio je u publiku. Iako nije bilo namjere da bilo koga ga|a, zvijezda Seltiksa }e u kasu lige morati da plati ~ak 15.000 dolara. Is ti ~o vjek ka znio je sa 35.000 dolara trenera Yefa van Gandija zato {to je javno dis ku to vao o ne kim su dij skim odlu ka ma. Re zul ta ti: Wujork - Indijana 98:92, LA Klipers - Atlanta 107:98, Toronto - Boston 79:93, Klivlend - Da las 95:104, Portland - Hjuston 100:85, Sakramento - Feniks 94:89, LA Lejkers - Memfis 85:104.
FOTO: AGENCIJE

Bamar Satnam sa drugovima

FOTO: AGENCIJE

MA JA MI - Sa ta len tom i visinom od 218 centimetara Satnam Bamar je ve li ka na da in dij ske ko {ar ke, spor ta ko ji ni je mno go po pu la ran u toj zemqi, kao {to nije bio ni u Kini, dok Jao nije oti-

{ao u NBA ligu. Ta visina i ne bi bi la to li ko za pawuju }a da Ba mar ne ma svega 14 godina. - Do bar je osje }aj ka da vas porede sa Jao Mingom rekao je stidqivi momak iz ruralnog dijela Indije.

BAMAR VE] ZVIJEZDA
Sekretar Ko{arka{kog saveza Indije Hari{ [arma zadovoqan je onim {to je Bamar pokazao. - Nadamo se da }e on biti za Indiju ono {to je Jao Ming za Kinu. Iako imamo ve} nekoliko igra~a za koje se nadamo da }e popraviti sliku o ko{arci u zemqi, on ve} ima status zvijezde. Naporan rad, posve}enost i ogroman potencijal koji posjeduje, mogu odvesti Bamara i do NBA lige, {to bi bio veliki podsticaj za razvoj ko{arke u Indiji - rekao je [arma, ina~e biv{i ko{arka{.

Ba mar ve} tri mje se ca tre ni ra na ko {ar ka {koj akademiji Aj-Em-Yi (IMG) na Floridi. On je rekao da je svjestan da ima jo{ mnogo da radi da bi postao profesi onal ni igra~. Pre la zak Jao Min ga iz [an ga ja u Hjuston i ko{arka{ka slava ko ju je ste kao u Ame ri ci u~inili su ga ikonom u Kini, a za Bamara se smatra da ima po ten ci jal da u~i ni sli~an podvig u Indiji. Bamar je oti{ao na akademiju kao jedan od osmoro mladih igra~a, ~etiri momka i ~eti ri dje voj ke, ko ji su iza bra ni u pro gra mu ra zvo ja ko{arke u Indiji, koju na-

ci onal ni sa vez spro vo di sa kompanijom za sportski menayment Aj-Em-Yi Relajens.

VE] TRI mjeseca trenira na Floridi
- Mora}u naporno da radim na brzi ni, sna zi i okretnosti da bih mogao da se ta kmi ~im na vrhun skom nivou. Na~in treninga ovdje na Floridi razli~it je od onoga na koji sam navikao i brinuo sam se da li }u mo}i da se no sim sa na por nim vje `ba ma - re kao je mla di ko{arka{.

Jan Veseli (Partizan)

@rijeb grupa Top 16 faze Evrolige

Partizan ~eka rivale
BARSELONA - Ko{arka{i Partizana danas }e saznati imena rivala u Top 16 fazi Evrolige. @rijeb grupa bi}e obavqen u Barseloni od 13 ~asova, a Beogra|ani se nalaze u ~etvrtom {e{iru sa Lotomatikom, Lijetuvos Ritasom i Valensijom. Prvi {e{ir ~ine ekipe Makabija, Olimpijakosa Montepaskija i Panatinaikosa. U drugom su Kaha Laboral, Rea Madrid, Fenerbah~e Ulker i Union Olimpija, dok su u tre}em @algiris, Unikaha, Barselona i Efes Pilsen. Prije `rijeba postavqena su tri pravila: timovi iz istog {e{ira ne mogu biti u istim grupama Top 16, timovi iz iste grupe kvalifikacija ne bi trebalo da budu u istoj grupi Top 16 i timovi iz iste dr`ave ne bi trebalo da budu u istoj grupi Top 16.

Igokea nastavqa takmi~ewe u NLB ligi

Olimpiji prepu{tamo ulogu favorita
LA KTA [I - Po sli je pa uze zbog no vo go di{wih praznika sutra se nastavqa ta kmi ~ewe u re gi onal noj ko {ar ka {koj NLB li gi, a ekipa Igokee na svom parketu do~eka}e Union Olimpiju. Ale ksan drov ~a ni su u prvom di je lu ta kmi ~ewa upisali pet pobjeda i osam po ra za, a sa da se na da ju trijumfu kojim bi popravili utisak iz pro{log kola, kada su pora`eni od Cedevite. - O~ekuje nas veoma te`ak me~ protiv ekipe koja je mo`da i najkvalitetnija u NLB ligi. Prema rezultatima i igri koju prikazuju jedna su od najboqih ekipa u Evroligi, a pokriveni su na svim po zi ci ja ma sa po dva odli ~na igra ~a. Iako igramo na doma}em terenu, oni su favoriti, ali mi se nadamo da mo`emo da priredimo iznena|ewe - rekao je cen tar Igo kee Mla den Panti}. i u grupnoj fazi su odi gra li ma es tral no. Eki pa je sas tavqena od is ku snih internacionalaca koji igra ju u `i vo tnoj formi, a Jagodnik i Ilijevski mo`da nikad ni su pru `a li par ti je kao sa da. O~ekuje nas veoma te`ak me~, ali ono {to je naj bi tni je i daqe mi slim da ovaj tim mo `e da pobijedi bilo koga. Po tre bna nam je podr{ka publike, kao i dobro raspolo`ewe ve}eg broja igra~a - izjavio je Klipa. M. Z.

Boban Marjanovi}

Vra}am se jo{ ja~i
KAUNAS - Srpski centar Boban Marjanovi}, koji se preselio iz CSKA u @algiris, uvjeren da }e se u redo ve “ar me ja ca“ na qeto vratiti jo{ ja~i. - Klub je smatrao da je tako najboqe, a poslije razgovora sa menayerom prihvatio sam ponudu. @algiris je sjajan klub, sa velikom tradicijom i verujem da }u dobiti pravu priliku. Na leto se vra}am u Moskvu, ja~i i boqi - rekao je Marjanovi}. Odla zak Mir ze Be gi }a otvori}e dovoqno prostora potencijalnom reprezentativcu Srbije, a dobi}e priliku da igra i u Top 16. - Vide}emo kakav }e biti `reb, pa tek onda mo`emo da pri~amo o dometima. Siguran sam da }e biti dobrih partija u Kaunasu, a bi}e i za koji stepen toplije nego u Mos kvi - kroz osmi jeh je izjavio Marjanovi}.

IGOKEA ima pet pobjeda
Kormilar tima iz Aleksandrovca Slobodan Klipa kao na jo pa sni je igra ~e ozna ~io je Vla du Ili jev skog i Gorana Jagodnika. - Olimpija je najprijatnije iznena|ewe Evrolige

Mladen Panti} (Igokea)

40 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE
FOTO: G. [URLAN

Pi{e: Milan ZUBOVI]

Godina novih izazova
Rukometa{i Srbije godinama su ve} du`nici sportskoj ja vnos ti u dr`a vi po {to od 1999. go di ne i Svjetskog prvenstva nisu donijeli medaqu sa velikog takmi~ewa. Poslije tog uspjeha najbli`i su joj bili godinu kasnije kada su na Olimpijskim igrama u Sidneju osvojili ~etvrto mjesto i si{li sa svjetske rukometne pozornice. Kasniji poku{aji da se ostvari neki dobar rezultat, po nekom obi~aju propadali su odmah na startu takmi~ewa. Mijewali su se igra~i, selektori, ali rezultat nije napravqen. Poslije Jovice Cvetkovi}a na kormilo dr`avnog tima sa velikim o~ekivawima do{ao je Sead Hasanefendi} koji se neslavno proveo na Evropskom prvenstvu pro{le godine, da bi sad #vru} krompir# u ruke dobio Veselin Vukovi} koji }e poku{ati da se sa fenomenalnim igra~ima umije{a u borbu za jednu od medaqa ili bar ostavi dobar utisak na planetarnoj smotri. Nova godina donosi novi po~etak rukometa{a. Kada se pogleda sastav #orlova# za koje igraju igra~i poput Momira Ili}a, @arka [e{uma, Marka Vujina i drugih jasno je da tu ima mnogo kvalitetnih igra~a koji su u stawu da naprave dobar rezultat. Ali, nije sve uvijek tako jednostavno. Skup dobrih pojedinaca ne mora uvijek da zna~i da }e i ekipa biti dobra, {to su srpski rukometa{i godi na ma una zad po ka zi va li. Svjet sko prven stvo u [vedskoj po~iwe uskoro i to je nova prilika da #orlovi# ponovo poku{aju da se #nose# sa ostatkom svijeta. Ako je SP te`ak zadatak za Srbe, jo{ te`i }e imati sqede}e godine kada }e biti doma}ini smotre najboqih ru ko me ta {a Sta rog kon ti nen ta. Ovo je odli~na prilika da se vidi imaju li #orlovi# snage da uspje{no pariraju najja~im reprezentacijama svijeta ili da }e se jo{ jednom, po ko zna koji put, ponoviti pri~a o nedostatku sre}e, lo{em su|ewu i ko zna ~emu jo{.

Dalibor Simi} uru~uje Milanu @igi}u pehar za najboqu ekipu

Vaterpolo savez Republike Srpske proslavio godi{wicu postojawa

Godina afirmacije vaterpola Srpske
Kada je rije~ o planovima za 2011. godinu ciq nam je da napravimo krovni savez na nivou BiH da bismo mogli igrati me|unarodna takmi~ewa, rekao Simi}
PI[E: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com

Karate klub [ampion Modri~a

FOTO: S. JEREMI]

Sla|an i Sa{ka najboqi

Sla|an Popovi}, Gvozden Jovanovi} i Sa{ka Kova~evi}

MODRI^A - Sa{ka Kova~evi} i Sla|an Popovi} najboqi su takmi~ari Karate kluba [ampion Modri~a u 2010. godini. Ovo je odlu~eno na godi{woj sjednici Skup{tine kluba, a na osnovu rezultata koje su dvoje mladih takmi~ara ostvarili u godini iza nas. Kova~evi}eva je posebno dobre rezultate ostvarila na novosadskom turniru, a bila je i pobjednik Vojvodine, pa Republike Srpske, a na Svjetskom prvenstvu u Veneciji zauzela je tre}e mjesto u svojoj konkurenciji. Popovi} je na {ampionatu svijeta zauzeo ~etvrto mjesto, dok je na doma}im nastupima i me|unarodnim turnirima u BiH i Srbiji naj~e{}e bio i najboqi. - U klubu smo izuzetno zadovoqni postignutim rezultatima u protekloj sezoni. Osvojili smo vi{e od 130 medaqa, u~estvovali na svim doma}im takmi~ewima, imali zapa`ene rezultate na me|unarodnim nastupima. Sigurno je da su Sa{ka i Sla|an budu}nost karate sporta Republike Srpske, pa i ~itavog regiona - rekao je trener Gvozden Jovanovi}. S. J.

BAWALUKA - Vaterpolo savez Republike Srpske proslavio je godi{wicu uspje{nog rada i postojawa i tom prilikom nagradio zaslu`ne kolektive i pojedin ce ko ji su obiqe`i li 2010. godinu. Tom pri li kom pred sje dnik VS Republike Srpske Dalibor Simi} je istakao da svi ~lanovi Saveza imaju ~i me da se po no se ka da je rije~ o pro{loj godini. - Prezadovoqan sam ura|enim do sada po{to smo u dvije godine mnogo napredovali. Imamo dosta djece koja su zainteresovana za vaterpolo i vjerujem da }e mnogi od wih biti vrsni vaterpolisti u budu}nosti. Kada je rije~ o planovima za 2011. godinu ciq nam je da napravimo krovni savez na nivou BiH da bismo mogli igrati me |u na ro dna ta kmi ~ewa rekao je Simi}. Jedan od najzaslu`nijih qudi za razvoj vaterpola u Bawalu ci je tre ner VK Bawaluka Slobodan Grahovac koji je ujedno i predsjednik grad skog va ter po lo saveza. - Va ter po lo na ovim prostorima postoji od daleke 1956. go di ne ka da se igralo na Vrbasu kod tvr|a-

ve Kastel. Danas je to druga~ija situacija i zahtjevi su dosta razli~iti. Prvi put 2009. go di ne do bi li smo ozbiqne uslo ve za ra zvoj ovog sporta izgradwom zatvorenog Olimpijskog bazena i sa da ima mo ko rek tne uslove za rad i nadam se da }emo u sqede}im godinama ima ti boqe re zul ta te. Za prvu godinu ozbiqnog rada ovo je dosta dobro, organizovali smo kup i prvenstvo za mla|e kategorije, a odmjeravali smo snage sa klubovima iz Federacije BiH i okru`ewa, te smo odigrali ne ko li ko uta kmi ca na prven stvi ma cen tral ne Srbije i otvorenog prvenstva Srbije, tako da mo`emo da se mjerimo sa wima bez obzira na to {to radimo jednu godinu - izjavio je Grahovac.

Nagrada “Glasu Srpske“
Posebno priznawe za medijsko pra}ewe, izvje{tavawe o aktivnostima klubova i saveza u 2010. godini, te za popularizaciju ovog sporta dobio je i na{ list “Glas Srpske“, a zahvalnicu je primio urednik sportske redakcije Slavko Basara. finansijska sredstva igra}emo Drugu ligu Srbije po{to ima mo sa gla snost Vaterpolo saveza Srbije da se mo`emo pridru`iti zvani~nim takmi~ewima - dodao je Grahovac. godinu ~ekamo da se formira VS FBiH i uko li ko se on ne for mi ra u sqede }a tri ~etiri mjeseca poku{a}e mo u sa radwi sa na {im ministarstvom da napravimo da VSRS bude taj koji }e predstavqati BiH i kad se formira savez BiH da se on prikqu~i. Ministarstvo za sport ukoliko `eli da ima jedan savez ~ije sjedi{te ne}e bi ti u Sa ra je vu ne go u Bawaluci sada ima idealnu priliku za to, jer i u Sarajevu postoji dobra voqa da sjedi{te bude u Bawaluci zakqu~io je Grahovac.

NE POSTOJI savez FBiH
Ve li ki pro blem pred stavqa i nepostojawe krovnog saveza na nivou BiH i u VSRS se nadaju da }e taj problem biti rije{en u skorije vrijeme. - Bitno je i formirawe krovnog saveza BiH. Ranije smo do ni je li odlu ku da se formira krovni savez BiH jer ne mo`emo igrati utakmice u inostranstvu. VSRS postoji, ali ne postoji VS FBiH i ta dva sa ve za bi trebalo da se ujedine i formiraju krovni savez prema za ko nu o spor tu BiH. Ve}

TRENUTNO se vaterpolom bavi 120 dje~aka
On je naglasio da zainte re so va nost za va ter po lo pos ta je sve ve }a i da se wime trenutno bavi oko 120 dje~aka. - Tre nu tno ima mo oko 120 ~lanova koji se bave vaterpolom, a ove godine o~eku ju nas prven stva Re pu bli ke Srpske. Ta ko |e ukoliko to budu dozvolila

Ekipe
Kada je rije~ o vaterpolo klubovima i oni su dobili priznawa za uspje{an rad, tako da je za najboqu ekipu progla{en VK Bawaluka, dok je drugo mjesto pripalo Fortuni, a tre}e Studentu.

Nagra|eni
Priznawa za najboqe vaterpoliste u pro{loj godini podijeqena su u svim kategorijama. Vawa [u{war i Nikola Grubi{a najboqi su u kategoriji do deset godina, Reqa Petkovi} i David Komqenovi} do 12, Neven Kalaba, Uro{ Nani} i \or|e Adamovi} do 14, Stefan [ijakovi}, Stanko \uki}, Danilo Kremenovi} do 16. Za najboqe seniore progla{eni su Vladimir Gvozden, Dra{ko Vujkovi} i Stefan Milovanovi} (kategorija do 18 godina).
Najmla|i vaterpolisti FOTO: G. [URLAN

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 41

Rukometa{i Srbije po~eli zavr{ni dio priprema za SP

Najnovija WTA lista

Ekipi su se prikqu~ili rukometa{i koji nastupaju u Wema~koj Momir Ili}, @arko [e{um i Nenad Vu~kovi}

Zalet iz Kovilova

Skok Jovanovski
LONDON - Na najnovijoj rang listi najboqih teniserki svijeta nije bilo promjena u prvih 70. Najboqe srpske teniserke Jelena Jankovi} i Ana Ivanovi} zadr`ale su svoje prethodne pozicije, osmu i sedamnaestu. Nova nada srpskog tenisa Bojana Jovanovski poboq{ala je svoj plasman za ~etiri pozicije i sada je 76. na listi. Bojana je uspje{no startovala na turniru u Brizbejnu. U prvom kolu turnira u Australiji savladala je doma}u teniserku ruskog porijekla Anastasiju Rodionovu 2:6, 6:2, 6:3.

ATP turnir u Dohi

Tenis na vodi
DOHA - Dvojica najboqih svjetskih tenisera, [panac Rafael Nadal i [vajcarac Royer Federer do`ivjeli su jo{ jedno nezaboravno iskustvo. U svrhu promocije ATP turnira u Dohi wih dvojica su igra la te nis na te re nu pos tavqenom na po vr{i ni vode Indijskog okeana. - Bilo je to fantasti~no iskustvo. Protekle tri godine smo imali priliku da radimo neke neobi~ne stvari, ali ovo je bilo zaista jedinVeselin Vukovi} sa reprezentativcima FOTO: AGENCIJE

stveno - prokomentarisao je Nadal i dodao da }e ovo biti uzbudqiva sezona za wega. Sli ~nog mi{qewa je i Federer. - Dobro smo se zabavqali igra ju }i na vo di. Bi lo je druga~ije. Uvijek je lijepo da promovi{ete neki doga|aj na turu zajedno sa Rafom - rekao je Federer. Pro{le godine su pred isti ovaj turnir prvi i drugi teniser svijeta igrali me~ na ~arobnom }ilimu.

KOVILOVO - Rukometna reprezentacija Srbije po ~e la je u Ko vi lo vu za vr{ne pripreme za Svjetsko prvenstvo u [vedskoj, koje se igra od 13. do 30. januara. U prazni~nom raspolo`ewu “orlovi“ su, poja~ani igra~ima iz Bundeslige, do~ekali po~etak drugog dijela priprema, najva`nijeg pred nastup na planetarnoj smotri. - Imamo finu atmosferu, iako smo svesni da nas o~ekuje naporan rad. Vremena do po~etka {ampionata ostalo je

vrlo ma lo. Prikqu~i li su nam se i igra~i iz nema~ke lige - Momir Ili}, @arko [e{um i Nenad Vu~kovi}. Sada smo kompletni i nadamo se da ne}e biti povreda i da }emo uspeti sve da odradimo {to smo zacrtali - rekao je po okupqawu selektor Srbije Veselin Vukovi}. “Orlovi“ ne}e napu{tati Srbi ju sve do po las ka na Svjetsko prvenstvo - 13. januara. O~ekuju ih jo{ dvije prijateqske utakmice - 5. januara u Rumi protiv BiH i tri dana

ka sni je pro tiv Aus tri je u Beogradu. - Poslije me~a sa Austrijom saop{ti}u kona~an spisak za [vedsku - najavio je Vukovi}.

PRVA provjera protiv BiH 5. januara
Srbija }e u prvoj fa zi Mundijala igrati u grupi C protiv Hrvatske, Danske, Rumunije, Al`ira i Australije. Stru ~ni {tab “or lo va“ pa`qivo prati de{avawa u taborima na{ih protivnika. - Imam punu torbu svje`ih utakmica na{ih protivnika, a moram priznati da polako po~iwem da analiziram i me~eve reprezentacija koje se nalaze u grupi sa kojom se ukr{ta mo, na ra vno, ukoliko pro|emo prvi krug ni{ta ne prepu{ta slu~aju Vukovi}. On smatra da se Srbija

Pejanovi}
Jedan od najiskusnijih u srpskoj reprezentaciji je Dimitrije Pejanovi}. Trideset{estogodi{wi ~uvar mre`e o~ekuje da se, sada kada je selekcija kompletirana, tim spremi na najboqi na~in. - O~ekujem da preostalo vreme iskoristimo {to boqe. Trudi}emo se da sprovedemo zamisli selektora, a to su jaka odbrana i da u napadu budemo {to vi{e uigrani. Ne bih da dajem velika obe}awa, ali mogu da garantujem da }emo se boriti svaku utakmicu i da }emo dati na{ maksimum. Trudi}emo se da osvetlamo obraz na{oj naciji - rekao je Pejanovi}.

nalazi u te{koj grupi. - Tu su Danska i Hrvatska, reprezentacije sa daleko ve}im rejtingom od na{eg. Ali, to ne zna~i da }emo se predati pre utakmice, {tavi{e. Mo`da je realno o~ekivati da mi i Rumunija posledweg da na prve fa ze igra mo za prolazak u drugi krug. Mada, ja ipak mi slim da ima mo {ansu i protiv najja~ih. Nadam se da nekoga od wih mo`e mo da po be di mo i pre ne se mo ko ji bod. Po sle znate i sami kako rastu ambicije. Bitno je da ostanemo ~vrsto na zemqi - objektivno gleda na situaciju u grupi selektor Srbije. Vukovi} ne `eli da prognozira rezultat u [vedskoj, ali je jasno {ta o~ekuje od svojih u~enika. - Ideja je da igramo najboqe {to mo`emo i da poslije toga vidimo za {ta je to bilo dovoqno - jasan je Vukovi}.

Rafael Nadal i Roxer Federer

FOTO: AGENCIJE

Paralelni slalom za Svjetski kup

Pjetile-Holmner najboqa
MINHEN - [ve|anka Marija Pjetile-Holmner i Hrvat Ivica Kosteli} pobjednici su paralelnog slaloma za Svjetski kup, odr`anog na stazi u minhenskom Olimpijskom parku. Pjetile-Holmner je u konkurenciji skija{ica pobijedila u finalu Slovenku Tinu Maze, osvojiv{i 100 bodova i nov~anu nagradu od 40.000 {vajcarskih franaka. U mu{koj konku ren ci ji Kos te li} je u fi na lu po bi je dio Fran cu za @ilijena Lizeroa, dok su tre}e i ~etvrto mjesto zauzeli Amerikanac Bodi Miler i Nijemac Feliks Nojrojter. Takmi~ewe u paralelnom slalomu boduje se za generalni plasman u Svjetskom kupu, ali ne i za ukupan poredak u slalomu.

U Red Bulu vedrija atmosfera

Novak \okovi} i Ana Ivanovi} zadovoqni poslije pobjede nad Kazahstanom

Pomirili se Veber i Fetel

PERT - U prvom ko lu grupe A Hopman kupa Srbija je pobijedila Kazahstan 3:0, a poslije tog uspjeha Novak \okovi} je rekao da je me~ bio veoma te`ak, prije svega zbog toga {to je on imao dosta problema. Najboqi srpski teniser pri znao je da ga je An drej Go lu bjev, 36. igra~ sa ATP liste, nadigrao u prvom setu. - Golubjev je igrao hrabro i definitivno je bio boqi u prvom setu, koji je zaslu`eno dobio. U nastavku sam uspeo nekako da podignem nivo igre i da u|em u ritam koji mi odgovara. Zadovoqan sam na~inom na koji sam odgovorio i na kraju uspe{no zavr{io me~ - rekao je \okovi} poslije pobjede od 4:6, 6:3, 6:1. Uprkos te {kom me ~u, tre}i igra~ svijeta ka`e da

Jo{ boqe sa Australijom
mu je bilo zabavno na terenu. - Tokom sezone niko od nas nema previ{e prilika da se zabavqa na terenu i zaista u`iva u tenisu. Ovo je tur nir na ko me po vre me no mogu da se na{alim tokom me~a i to i radim. Verujem da qudi to vo le - re kao je \okovi}. ne{to vi{e koncentracije i sre}e. Posle toga sam po~ela da serviram boqe i lako sam do bi la dru gi set rekla je Ivanovi}eva. Poslije osiguranog trijumfa wih dvoje su u mje{ovitom paru savladali Golubjeva i [vedovu sa 7:6 (2), 6:4.

- Oboje smo se odli~no ose}ali u ovom duelu i verujem da }e tako biti i u nastavku Hopman kupa. To }emo pokazati ve} danas kada za rivala imamo doma}ina Austra li ju za ko ju nas tu pa ju Lejton Hjuit i Ali{ja Molik - rekla je Ivanovi}eva.
Mark Veber i Sebastijan Fetel FOTO: AGENCIJE

DOMA]IN sqede}i rival
Ivanovi}eva je na sli~an na~in po~ela me~ protiv 36. te ni ser ke svi je ta Ja ro sla ve [ve do ve, ali je ipak uspjela da u taj brejku dobije prvi set, nakon ~ega se razigrala i lako zavr{ila posao - 7:6 (6), 6:1. - U prvom setu smo obje bile veoma nervozne i imale smo problema sa servisima, a u taj brejku sam imala

Novak \okovi} i Ana Ivanovi}

FOTO: AGENCIJE

MILTON KEJNS - Voza~ Red Bula Mark Veber izjavio je da se pomirio sa timskim kolegom i novim {ampionom “formu le 1“ Se bastijanom Fetelom sa kojim se nije slagao od juna pro{le godine. - Na{ odnos je dobar sada. Na kraju pro{le godine smo razgovarali o nekim stvarima i ra{~istili smo sve. Te{ko je na}i vremena za takav razgovor u toku sezone, u `aru borbe, ali }emo tokom zime imati prilika da obnovimo sve i obavimo jo{ boqi posao

bez ikakvih nesporazuma - naglasio je Veber. Iako je na po~etku sezone izgledalo kao da }e Veber i Fetel biti savr{ene timske kolege i da to ni{ta ne mo`e da ugrozi, tako nije bilo, a Australijanac je izrazio veliko nezadovoqstvo jer je vjerovao da Red Bul daje poseban tretman Nijemcu, {to su u timu izri~ito negirali. Veber je, tako|e, istakao da je dodatan pritisak do{ao zbog toga {to su i on i mladi Nijemac bili u konkurenciji za titulu.

42 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Fudbaleri Slavije praznike do~ekali u veoma te{koj situaciji

Praznih xepova u novu godinu
Najte`e je onima koji od fudbala izdr`avaju porodice. Kako da djeci objasne da sutra ili prekosutra ne}e imati {ta da jedu, da razmi{qaju gdje }e do~ekati no}, rekli su fudbaleri Slavije
PI[E: GORAN IVANKOVI] gosa@bih.net.ba

IS TO^NO SARAJEVO - Iako je okupqawe fudbale ra Sla vi je za ka za no za polovinu januara, (ne)o~ekivano su se samoinicijativno okupili u klupskim prostorijama uo~i novogodi{wih praznika, koje su do~ekali praznih yepova. Uprava kluba je obe}ala da }e is pla ti ti dio du go vawa do kraja 2010. godine, ali nije ispunila obe}awe. Ono {to igra~e najvi{e boli je to {to su ih u klubu do~ekali samo administrativni radnici, koji i sami dijele wihovu sudbinu. - Ovako se vi{e ne mo`e! Do{li smo u situaciju da nemamo {ta da jedemo. Na kraju jeseweg dijela Uprava kluba sa predsjednikom Gojkom Dra {ko vi }em na ~e lu dala nam je ~vrsto obe}awe da }e do kraja godine biti is pla }e ne dvi je za os ta le pla te iz ove po lu se zo ne, premije, rate iz ugovora i

dugovawa iz pro{le godine. Sta na ri ne za igra ~e ni su pla}ene u posqedwih {est, sedam mjeseci, a pojedincima ni posqedwu godinu. Najte `e je oni ma ko ji od fudbala izdr`avaju porodice. Kako da djeci objasne da su tra ili pre ko su tra ne }e ima ti {ta da je du, da ra zmi{qaju gdje }e do~ekati no}, jer vla sni ci sta no va vr{e pritisak da izmiruju obaveze ili da pakuju kofere - uglas su istakli fudbaleri Slavije.

DUGOVAWA prema igra~ima 50.000 maraka
Ono {to naj vi {e bo li prvotimce premijerliga{a iz Is to ~nog Sa ra je va je ~iwenica da su ~elnici kluba na wih potpuno zaboravili. - U klupskim prostorijama danima nema nikoga osim administrativnih radnika, a najvi{e nas boli to {to se

OSVJETLALI OBRAZ
Dostojanstveno su fudbaleri Slavije trpjeli probleme koji su ih pratili tokom jesewe sezone. Izgarali su za dres koji nose i osvjetlali obraz kluba plasmanom u gorwi dio tabele. Me|utim, nisu imali podr{ku ~elnika kluba, ali su bez dvoumqewa svoje obaveze odradili na profesionalan na~in. Ali, od tap{awa po ramenu nema previ{e koristi i od toga se ne `ivi. Zato treba shvatiti igra~e koji su se odlu~ili na ovaj potez, ve}ini wih je ovo jedina egzistencija i tra`e samo ono zara|eno. Bojan Regoje, Ivan Stankovi}, Ratko Dujkovi}, Zoran Kokot, Miqan Radowa, Igor Radovanovi}, Goran Simi}.... i svi ostali zajedno sa stru~nim {tabom sa Draganom Bjelicom na ~elu sigurno su zaslu`ili finansijsku podr{ku, makar onu obe}anu.

~elnici kluba ne javqaju ni na telefonske pozive. Svjesni smo da je finansijska si tu aci ja ja ko te {ka, ali nismo zaslu`ili da budemo ignorisani. Mi smo svoj dio posla u minuloj polusezoni i nadma{ili. Zbog istih problema ekipu su qetos napustili gotovo svi prvotimci, pa su mnogi mislili da }emo u Prvenstvu slu`iti drugim timovima da poprave gol-razliku. Uprkos svemu uspjeli smo da na zimsku pauzu odemo na diobi petog mjesta. Nije tajna da imamo najmawe plate u Pre mi jer li gi BiH. Pristali smo na sve, samo da ne osra mo ti mo ime klu ba, ko ji je pri je dvi je go di ne igrao evropske utakmice. Ne preostaje nam ni{ta drugo nego da na ovaj na~in obavijestimo Upravu kluba da je krajwi rok da nam izmi re dugovawa 15. januar, za kada je zakazan po~etak priprema. U su pro tnom ne }emo se odazvati na po ziv Stru~nog {taba, a to zna~i da na nas ne }e mo}i da ra~unaju za proqe}ni dio {ampionata jednoglasni su igra~i Slavije. Pred igra~ima su bili predstavnici medija i direktor Slavije Milorad Ko{arac, koji ka`e da ukupna du go vawa pre ma igra ~i ma iznose 50.000 maraka. - U potpunosti razumijem zahtjeve fudbalera i u ci je los ti di je lim wiho ve

Goran Simi} (Slavija)

FOTO: ARHIVA

probleme, po{to ni ostali za po sle ni u klu bu ne ma ju nikakva primawa skoro godinu. Nadam se i o~ekujem da }emo uspjeti da prebrodimo ovu krizu i da Uprava kluba ne}e dozvoliti da se ra spe igra ~ki ka dar, jer, koliko sam upoznat, ve}ina na{ih igra~a je u potrazi

za novom sredinom. Ukoliko se ova dugovawa ne izmire, mo`emo staviti katanac na na{ stadion, po{to u Pravil ni ku o li cen ci rawu klu bo va ja sno sto ji da bi klub do bio li cen cu za igrawe, do 31. de cem bra u godini mora da izmiri sve obaveze prema igra~ima. Je-

dini na~in na koji mo`emo da prolongiramo ovaj period, a na osno vu po me nu tog Pra vil ni ka, je da igra ~i individualno potpi{u reprogram isplate do 31. marta. Me |u tim, stav na {ih igra~a je da ne `ele da ~ekaju du`e od 15. januara - rekao je Ko{arac.

Radna grupa uspje{no vodila Lakta{e

U dobojskoj Slogi se spremaju za proqe}na isku{ewa

Spas od ga{ewa
LAKTA[I - Poslije ispadawa iz Premijer lige BiH Fudbalski klub Lakta{i ostao je, nedugo zatim, i bez rukovodstva, stru~nog {taba i velikog broja igra~a. Dugo je trajala neizvjesnost po pitawu daqe sudbine ovog sportskog kolektiva, a onda je uz saglasnost na~elnika op{tine Milovana Topolovi}a formirana Radna grupa. U wu su imenovani: Tomo Savi} (predsjednik) te ~lanovi Lazo Radanovi}, Branko \ur|evi}, Danko Vu~i} i Slobodan Babi}. - Situacija u klubu bila je veoma te{ka. Nije bilo novca, teren je bio zapu{ten, voda iskqu~ena, a od igra~a nije bilo ni traga ni glasa. Br`e boqe oformili smo prvi tim, kojem smo prikqu~ili veliki broj na{ih mladi}a iz juniorskog, pa ~ak i kadetskog pogona, samo da se krene sa pripremama, iako smo klub preuzeli na nekih 15 dana prije po~etka sezone. Tu smo vratili neke na{e fudbalere i uz “starosjedioce“ uspjeli smo da za kratko vrije me for mi ra mo eki pu za nas tup u Prvoj ligi, koji mo`emo da ocijenimo uspje{nim - istakao je Savi}. On ka`e da }e 2011. godina biti jo{ te`a. - S ob zi rom na pre po lovqen buyet (sa 150.000 maraka spao na 75.000) ne }e bi ti ni ma lo la ko. Ipak, ni to nas ne}e pokolebati, imamo mladih igra~a koji su ponikli u klubu i na koje }e mo se jo{ vi {e oslawati i vje ru je mo da sa wima mo `e mo da izbo rimo opstanak u eliti - dodao je Savi}. D. P. Tomo Savi}

Sti`u ~etiri poja~awa
DOBOJ - Povratkom Zorana ]urguza na ~elo stru~nog {ta ba, u Fu dbalskom klu bu Sloga iz Doboja samo za nekoliko dana stvari su krenule na boqe. Obezbije|ena su ~etiri zna~ajna poja~awa od ukupno pet, ko li ko je pro vje re ni stru~waka planirao za nastavak sezone. - Prvo smo razgovarali sa biv{im Sloginim igra~ima, strijelcem Borislavom Luki}em i sa “vezwakom“ Milo{em Dujkovi}em. Luki} je nastupao za vi{e premijerliga{a u BiH i prvoliga{a u Srpskoj, a sada se vra}a iz drugoliga{a Usore, u Federaciji BiH. Dujkovi}, koji je zavr{io fakultet, bio je jedan od najtalentovanijih igra~a Slogine {kole, a minule jeseni nastupao je za drugoliga{a Ozren iz Petrova naglasio je ]urguz. Wih dvojica su, to se mo`e re}i, ve} ~lanovi svog mati~nog kluba, a gotovo sigurno }e im se pridru`iti jo{ dvojica igra~a. - Velike {anse postoje da na proqe}e u dresu Sloge zaigra Marko ]osi}, fudbaler iz Usore. On igra na mjestu {topera i takav profil igra~a veoma nam nedostaje. Obavili smo, tako|e, pregovore sa Nikolom Trogrli}em, biv{im golmanom premijerliga{a iz @ep~a. Rije~ je o odli~nom ~uvaru mre`e, koji je svojevremeno bio na pragu reprezentacije BiH. To su ~etiri fudbalera sa kojima bismo znatno oja~ali na{u ekipu na deficitarnim mjestima - objasnio je ]urguz.

]URGUZ `eli da anga`uje \ukanovi}a
U Slogi ra~unaju na jo{ jedno poja~awe, a meta wihovog interesovawa je bio Branko Aleksi}, koji je do pro{log qeta nosio dres Sloge. - On je voqan da se vrati, ali ima takav posao koji mu ne omogu}ava da redovno trenira. Ukoliko bi promijenio sada{we radno mjesto i dobio novi, adekvatan posao, {to je u tako kratkom vremenu te{ko obezbijediti, Aleksi} bi opet

Slavi{a \ukanovi} (desno)

FOTO: ARHIVA

do{ao u “Luke“ - naglasio je ]urguz. Sloga se ne odri~e mogu}nosti da anga`uje nekad najboqeg strijelca Sloge i Prve lige Srpske Slavi{u \ukanovi}a, koji je trenutno bez anga`mana.

- Ako ne bu de oti {ao u inostranstvo, postoji mogu}nost da zaigra u {picu sa Luki}em, sa kojim je u tandemu u Slogi prije nekoliko sezona i postigao najvi{e golova - dodao je ]urguz. Sl. P.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 43
FOTO: ARHIVA

Turnir osnovnih {kola “Borik 2011“

Pobjednik “Sveti Sava“
BAWALU KA - Po bje dnik “SVETI SAVA“ 3 (1) tur ni ra osno vnih {ko la u “B. STANKOVI]“ 3 (1) ma lom fu dba lu “Bo rik pena 2011“ je eki pa O[ “Sve ti Strijelci: 0:1 lima 4:3 1:1 KreSimi} u 9, Sava“ iz Bawaluke, koja je u menovi} u 13, 1:2 Petkovi} u 20, 2:2 finalu savladala O[ “Bori- Kremenovi} u 24, 3:2 Tea{inovi} u sav Stan ko vi}“ tek po sli je 26, 3:3 Petkovi} u 27. minutu. boqeg izvo|ewa penala sa 4:3 Strijelac iz penala: Tea{inovi} za “Sveti Sava“. (u re gu lar nom to ku bi lo je Sportska dvorana: “Borik“ u 3:3). Poslije nekoliko proma- Bawaluci. {e nih se dme ra ca po bje du Gledalaca: 400. “Sve tom Sa vi“ do nio je Sudije: Vedrana Kova~evi} i Nemawa Mali} (Bawaluka). Sr|an Tea{inovi}. Za najboqeg igra~a smotre, O[ “SVETI SAVA“: Kajkut, Jokoja je okupila 11 osnovnih vi}, Papi}, Dobra{, Tali}, Mu{i}, Lu`ija, Kremenovi}, {ko la, pro gla {en je igra~ Tea{inovi}. po bje dni ~ke eki pe \or |e O[ “BORISAV STANKOVI]“: Kremenovi}, a prvo ime me|u Vukovi}, Simi}, Petkovi}, Jagol ma ni ma je Sr|an Kaj kut kovqevi}, Dudi}, Popovi}, Dragi{i}, Majeti}, Lukaji}, Todorovi}. (“Sve ti Sa va“). Naj boqi strijelac sa sedam postignutih golova je Marko Petkovi} (“Borisav Stankovi}“). D. P.
FOTO: G. [URLAN

Stevo Nikoli}

Fudbaler Borca Stevo Nikoli} najavquje jo{ boqe izdawe svog kluba

Ubije|en sam da imamo najboqi tim u BiH i da }emo biti novi {ampioni. Bawaluka je i velika i lijepa. Zaslu`ila je da se u woj igraju nove, velike, evropske utakmice, rekao Nikoli}
PI[E: SLA\AN JEREMI] sl.jeremic@gmail.com

Osvoji}emo titulu
biti novi {ampioni zemqe. Bawaluka je i velika i lijepa. Zaslu`ila je da se u woj igraju nove, velike, evropske utakmice - ka`e Nikoli}. Ra do se pri sje }a qe to{weg dolaska na Gradski stadion. - Bo rac je osvo jio Kup BiH i slijedili su me|unarodni susreti. Anga`ovali su nekoliko igra~a me|u kojima sam bio i ja. I danas mi je `ao {to nismo elimini sa li Lo za nu. Tvrdim da smo boqi od [vaj ca ra ca. Nismo se, vaqda, tada dobro po zna va li, ni smo bi li ni uigrani, nije bilo ni trenera Vlade Jagodi}a. [teta, a mo glo je ispas ti mno go boqe - `a li za pro pu {te nim napada~ Bawalu~ana.

[AMAC - Najboqi strijelac jeseweg {ampiona Premijer lige BiH, bawalu~kog Bor ca, vje ru je da }e wegov tim u nastavku {ampionata nastaviti sa blista vim igra ma i osvo ji ti titulu. - Ubije|en sam da imamo najboqi tim u BiH i da }emo

PROQE]E
Stevo Nikoli} svoju fudbalsku pri~u ispisuje u te{kim vremenima. Sada kada Borac napreduje, a Nikoli} igra sve boqe, nasmijan je, pri~a za trojicu. ^ini to, ipak, sa ukusom. - Uz suprugu Branku i moje roditeqe i brata, najve}u podr{ku imam od Brankinih roditeqa i brata, pa na{ih kumova, prijateqa. Uvijek sam govorio da je proqe}e najqep{e godi{we doba. Proqe}e kome idemo u susret meni }e donijeti veliku radost. Posta}u otac, {to me ~ini jako ponosnim. I sna`nim da bih brda mogao pomjeriti - istakao je Nikoli}.

SVAKI gol proslavqa na identi~an na~in
Svo jim par ti ja ma i efikasno{}u preporu~io se selektoru Safetu Su{i}u. - Do bio sam po ziv da nas tu pim u An ta li ji pro tiv Poqske. Imao sam tada po vre du i mo rao sam da odbi jem po ziv. Me |u tim, na dam se da }e sve bi ti u najboqem redu i da }e sele-

ktor pra ti ti mo je igre u dresu Borca i u budu}em peri odu. Na dam se do brim partijama i brojnim Bor~evim pobjedama, uz jo{ koji gol s mo je stra ne - op ti mista je Nikoli}. Sve dosada{we svoje golove ovaj [am~anin proslavio je na identi~an na~in. - Kad god zatresem mre`u qubim bur mu i sva ki gol po sve }u jem su pru zi Bran ki. Ka da mno gi ni su vjerovali u moje kvalitete i ka da sam imao mno go problema, ona je uvijek bila uz me ne. Mo ram da na gla sim da je ona na j za slu `ni ja {to se i daqe bavim fudbalom. Kada sam pro la zio kroz te {ke tre nut ke upo znao sam wu i mnogo mi je pomogla dodao je na kraju Nikoli}.

Ekipa S[C “Nikola Tesla“

Turnir sredwih {kola

Kotorvaro{ani najuspje{niji
TEHNI^KA [KOLA 1 (1) S[C “N. TESLA“ 1 (0)
penalima 6:7 Strijelci: 1:0 Subi} u 13, 1:1 Radmanovi} u 19. minutu. Strijelci iz penala: Savanovi} 2, Vuli}, \ukari}, R. Ivi} za Tehni~ku {kolu, a \akovi} 2, Jo{i}, Haxiselimovi}, \ekanovi}, Mu{anovi} za S[C “Nikola Tesla“ Kotor Varo{. Sportska dvorana: “Borik“ u Bawaluci. Gledalaca: 400. Sudije: Nemawa Mali} i Vedrana Kova~evi} (Bawaluka). TEHNI^KA [KOLA: Petrovi}, Savanovi}, R. Ivi}, M. Ivi}, Bawac, \ukari}, Subi}, Pribjegovi}, Vuli}, [erbexija. S[C “NIKOLA TESLA“: \ermanovi}, Ba{i}, Radmanovi}, \akovi}, Te{i}, Jo{i}, Mu{anovi}, Haxiselimovi}.

Poznati finalisti 35. turnira u malom fudbalu “Borik 2011“

"Studenac" i Apeiron za pehar
BAWALUKA - U finalu 35. tradicionalnog turnira u malom fudbalu “Borik 2011“ igra}e Restoran “Studenac“ i Univerzitet Apeiron. Poslije veoma dramati~ne utakmice Restoran “Studenac“ eliminisao je pro{logodi{weg pobjednika Buleti} poslije izvo|ewa penala sa 3:1 (u regularnom toku bilo je 1:1). va. U drugom polufinalnom susretu Univerzitet Apeiron pobijedio je Blu lajn Fitnes klub sa 4:3. Rezultati i strijelci: polufinale: seniori: Restoran “Studenac“ - Buleti} 1:1, penalima 3:1 (S. Lazi} - Raki}), Univerzitet Apeiron - Blu lajn Fitnes klub 4:3 (Devu{i} 2, Milanovi}, Babi} - Stanivukovi}, Da{i}, Vasojevi}), veterani: Uni invest nekretnine “Aleksandra komerc“ “Pavlovi} turs“ 3:1 (In|i} 2, Lipovac - Boroja), Podgrme~ Sanski Most “Stra{ek ^oli}“ 2:3 (Prodanovi}, Ja}imovi} R. Komqenovi}, Qubojevi}, Mili{i}), juniori: Tim promet - “Devi} tekstil“ 1:1, penalima 4:3 (Jorgi} - R. Risti}), Elektro obnova instalateri Liverpul 3:2 (Vuli}, Medi}, Pribjegovi} - Simi}, Vrti}), kadeti: Monting Tesli} - Juhu 1:0 (Durmi{evi}), OKI Bawaluka - “Zeqi} komerc“ ^e-

BAWALUKA - Sredwo{kolski centar “Nikola Tesla“ iz Kotor Varo{a pobjednik je turnira sredwih {kola “Borik 2011“. Kotorvaro{ani su u finalu poslije devet serija sedmeraca pobijedili Tehni~ku {kolu sa 7:6 (poslije regularnih 30 minuta rezultat je bio 1:1). Ovogodi{wa smotra sredwo{kolaca okupila je devet ekipa, a za najboqeg igra~a progla{en je ~lan pobjedni~ke ekipe Sini{a \akovi}. Preostala dva priznawa pripala su u~enicima Tehni~ke {kole. Za najboqeg golmana progla{en je Nemawa Petrovi}, dok je “kraq“ strijelaca u ovoj starosnoj kategoriji Aleksandar Subi} sa ~etiri postignuta gola. D. P.

Zavr{en turnir fakulteta

Sini{a Tomi} prvo ime BAWALUKA KOLEX 1 (1)
BAWALU KA - Po bje dnik UNIVER. APEIRON 5 (1) smo tre fa kul te ta “Bo rik 1:1 Sta2011“, koja je ove godine okupi- Strijelci: 1:0 Beri} u 3, 1:3 Tomi} nivuk u 15, 1:2 Baki} u 19, la deset visoko{kolskih usta- u 23, 1:4 Baki} u 29, 1:5 Baki} u 30. no va je eki pa Uni ver zi te ta minutu. Apeiron. Ona je u finalu sa- Sportska dvorana: “Borik“ u ci. vladala Bawaluka koley sa 5:1. Bawalulaca: 800. Gleda Igra~i Bawaluka koleya pove- Sudije: Jovica Koji} (Bawaluka) i li su u tre}em minutu golom Sla|an [krbi} (^elinac). Aleksandra Beri}a, ali je onda BAWALUKA KOLEX: Keki}, Lukauslijedio preokret. Prvo je do ji}, Ba{i}, Beri}, Damjani}, Ra~i}, poluvremena na 1:1 izjedna~io Mo~evi}, Todi}, ]utkovi}. Aleksandar Stanivuk, a onda u UNIVERZITET APEIRON: Damjani}, Gruji}, Stanivuk, An|eli}, Penastavku susreta jo{ ~etiri trovi}, Mi{li}, Tomi}, Bo`i}, go la Ape iro na, od ~e ga tri Baki}. @arka Baki}a. Najboqi igra~ je Sini{a Tomi} (Univerzitet Apeiron), najsigurniji golman wegov saigra~ Vladimir Damjani}, dok je prvo ime me|u strijelcima Jovan Lukaji} (Bawaluka koley) sa {est golova. D. P.

ELIMINISAN pro{logodi{wi pobjednik
Poveli su igra~i Buleti}a golom Milana Raki}a u petom minutu, da bi Slobodan Lazi} izjedna~io u 38. Prilikom izvo|ewa sedmeraca Slobodan Lazi} i \or|e Lazi} pogodili su mre`u Buleti}a, dok su Milan Raki} i Mladen Koci} bili neprecizni, {to je bilo dovoqno igra~ima “Studenca“ da se plasiraju za subotwe finale, koje se igra od 19.40 ~aso-

Milenko Devu{i} (Univerzitet Apeiron)

FOTO: G. [URLAN

linac 2:1 (Loli}, [avija - Popovi}), pioniri: FK Kozara Pe{tan 5:1 (Babi} 2, Popovi}, Francuz, Demo - Popovi}), Sportski tereni Rami}i - Auto {kola “Delta“ 0:1 (\. Kremenovi}), pjetli}i: Mejdan Bronks Grin strit huligans 3:1 ([ip-

ka, Bilal, Gavranovi} - Lazi~i}), Stolarija “Dragojevi}“ Ajaks “Stra{ek ^oli}“ 4:1 (Pupovac 2, Baji}, Kuzmanovi} Trivunovi}). Finalne utakmice “Borika 2011“: igraju se u subotu, 8. januara. D. P.

44 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE
FOTO: AGENCIJE

Institut za fudbalsku istoriju i statistiku

Muriwo trener godine
LONDON - Me|unarodni institut za fudbalsku istoriju i statistiku u tradicionalnom novogodi{wem izboru za najboqeg trenera 2010. godine proglasio je Portugalca @ozea Muriwa, stratega madridskog Reala. On je dobio 294 boda, a izboru je svakako najvi{e doprinio uspjeh sa Interom kada je pro{le sezone, prije dolaska u Madrid, osvojio Seriju A, Ligu {ampiona i Kup Italije. Iza Portugalca, sa 106 bodova mawe, na{ao se trener Barselone Pepe Gvardiola, dok je za tre}eg trenera Evrope progla{en Holan|anin Luis van Gal sa 75 bodova. Iza wih su redom prvi stru~wak Atletika Kike San~ez Flores (46), ^elzija Karlo An}eloti (41), Man~ester junajteda Aleks Ferguson (38) i Arsenala Arsen Venger sa 33 boda.

Neobi~na povreda prvotimca Milana

Robiwo udario u objektiv kamere
MILANO - Fudbaler Milana Robiwo povrijedio je koqeno na bi za ran na ~in, udariv{i u objektiv kamere kraj terena na prijateqskoj utakmici protiv Al Ahlija. As “rosonera“ zaradio je posjekotinu na koqenu zbog koje je zamijewen u 85. minutu. Trener Milaneza Masimi li ja no Ale gri po sli je utakmice je rekao da je Robiwo pro{ao sa ozbiqnom po sje ko ti nom na koqenu, ali i istakao da vjeruje da povreda nije te`e prirode i da }e Bra zi lac bi ti spre man za uta kmi cu pro tiv Kaqarija u prvoj utakmici proqe}nog dijela prvenstva.

Barselona slavila 11. uzastopnu pobjedu

^avi Ernandez u{ao u istoriju
Fudbaler katalonskog giganta zabiqe`io je 549. nastup za Barsu, ~ime se na vje~noj listi izjedna~io sa Miguelom Bernardom Bjanketijem
BARSELONA Fu dba ler Bar se lone ^avi Ernandez u{ao je u is to ri ju klu ba izjedna~iv{i rekord Miguelita po broju nastupa za kata lon ski klub, po {to je u su sre tu sa Levanteom dres Barse obukao po 549. put. U prvoj utakmici u novoj godini Barselona je savladala Levante rezultatom 2:1 i to bez naj boqeg igra ~a Lionela Mesija. Oba gola za eki pu Pe pa Gvar di ole postigao je Pedro, a dvije asis ten ci je za biqe`io je Danijel Alve{. {lo otkako sam prvotimac. Hvala vam svima na prelije pim emo ci ja ma i pa`wi ko ju ste mi po klo ni li. Osje}am se privilegovanim {to stojim ovdje i obra}am vam se. Tru di }u se da i daqe do pri no sim klu bu i nadam se da }emo se zajedno ra do va ti jo{ mno gim tro fejima - rekao je emocijama obuzet prvotimac Barse. I tre ner Gvar di ola se osvrnuo na fantasti~an uspjeh svog igra~a. - Odigrao sam 300 me~eva i to je djelovalo ~udesno. Miguelito je odigrao 549, ali se povukao u 38. godini. ^avi je do sada odigrao isto toliko, a ima 30 godina. Ne bi me ~udilo da do|e i do broja 700 - rekao je Gvardiola. Sada ve} legenda Barselone cijelu karijeru proveo je u katalonskom velikanu. Za prvi tim debitovao je 18. avgusta 1998. kada je imao 17 go di na. Svo jim nas tu pi ma ove sezone, pored klupskih saigra~a Andresa Inijeste i Lionela Mesija, jedan je od kandidata za zlatnu loptu, ko ju do bi ja naj boqi igra~ godine.
Tabela
1. Barselona 2. Real Madrid 3. Viqareal 4. Valensija 5. Espawol 6. Atletiko M. 7. Hetafe 8. Atletik B. 9. Seviqa 10. Sosijedad 11. Majorka 12. Deportivo 13. Herkules 14. Rasing S. 15. Osasuna 16. Malaga 17. Levante 18. Almerija 19. Sporting H. 20. Saragosa 17 16 16 17 17 16 16 17 17 16 16 17 16 16 17 17 17 16 17 16 15 13 10 9 9 8 8 8 7 7 6 5 5 5 4 5 4 2 2 1 1 2 3 4 1 2 2 1 2 1 3 6 4 3 5 1 3 7 6 7 1 1 3 4 7 6 6 8 8 8 7 6 7 8 8 11 10 7 9 8 53:10 39:12 30:14 26:20 19:24 27:19 26:22 26:29 22:27 22:26 16:20 15:20 18:22 13:23 15:21 22:36 19:28 15:25 14:26 14:27 46 41 33 31 28 26 26 25 23 22 21 21 19 18 17 16 15 13 12 10

^AVI 13 godina prvotimac Barselone
Robiwo FOTO: AGENCIJE

Mihajlovi} po`elio godinu bez povreda

“@elim samo zdravqe”
FIRENCA - “Epidemija“ povreda obiqe`ila je pro{lu godinu Fjorentine, pa je potpuno razumqivo {to je trener “viola“ Sini{a Mihajlovi} po`elio samo jedno u novoj godini za wegove igra~e - zdravqe. - Nadam se da }e 2011. godina biti boqa od prethodne - rekao je srpski stru~wak, ~iji tim poslije 17 kola zauzima 15. poziciju sa 19 bodova. Lo{ plasman “qubi~astih“ posqedica je, prije svega, velikog broja povrije|enih igra~a. Ipak, izuzev Stevana Joveti }a i Se bas ti ja na Fre ja ko ji se opo ravqaju po sli je operacija koqena, svi ostali igra~i bi trebalo da budu spremni za prvi me~ u novoj godini protiv Bolowe. Fjorentina }e protiv Bolowe biti ja~a za Montoliva, \ilardina, Boruca, Vargasa i Natalija.

Po zavr{etku utakmice ^a vi se obra tio pu bli ci, koja ga je pozdravila ovacijama. - Ne mogu da vjerujem da je ve} trinaest godina pro-

Rezultati 17. kola
Atletik Bilbao - Deportivo 1:2 (Qorente 86 - Adrijan 32. penal, 52), Barselona - Levante 2:1 (Pedro 47, 59 - Stuani 80), Sporting - Malaga 1:2 (Kastro 42. penal - Velington 45, Apono 59. penal), Seviqa - Osasuna 1:0 (Kanute 36), Valensija - Espawol 2:1 (Aduriz 28, Mata 90+2 - Ko{ta 45), sino} su igrali Atletiko Madrid - Rasing, Majorka - Herkules, Viqareal - Almerija, Saragosa - Real Sosijedad, Hetafe Real Madrid.

^avi Ernandez

Adrijano se vra}a sa odmora

Nacional pobijedio na “Dragau“

“Nadam se da me ne}e kazniti”
SAO PAULO - Napada~ Rome Adri ja no na pu tu je za Ita li ju, po sli je pro ble ma koje je imao sa paso{em. “Imperator“ je boravak u Brazilu iskoristio i da se sretne sa Ronaldiwom koji je napustio Milan. - Novu godinu nisam proveo u najboqem raspolo`ewu jer je ujaku pozlilo i morao sam da idem u bolnicu. Sada se opo ra vio. Oba vi jes tio sam ~elnike kluba kakve sam pro ble me imao, tako da ne vjerujem da }e biti ikakvih problema u Rimu - kazao je Adrijano. - Wegov san je da igra za Flamengo. Rekao sam da klub mora da izabere srce. To je mnogo vrednije od novca i slave koje donosi igrawe u Evro pi. Sa da ne mo gu da pre dvi dim gdje }e Ro nal diwo zavr{iti, ali se nadam da }e to biti tamo gdje ga navija~i vole i gdje }e se osje}ati dobro - zakqu~io je Adrijano.

Poraz Porta poslije 307 dana
PORTO - Do{ao je kraj i velikoj seriji Porta. Trener Andre Viqas Boas i wegovi fudbaleri porazom su startovali u novu godinu i tako poslije 307 dana prekinuli niz od 37 utakmica bez poraza. Boqi od wih bio je Nacional iz Madeire i to u Liga kupu. Gosti su pobijedili rezultatom 2:1, poslije velikog preokreta. Prvo je Hulk doveo doma}e u vo|stvo i tada se ~inilo da se velika serija portugalskog velikana nastavqa. Me|utim, napada~ gostiju Luso Anselmo sino} je odigrao utakmicu `ivota. On je postigao oba pogotka i tako prakti~no sam sa vla dao u~e sni ka Li ge Evrope. Sre}a u nesre}i za Porto je {to ovim porazom nisu izgubili {ansu za plasman u sqede}u rundu, jer se takmi~ewe igra u grupi. Ovom nevjerovatnom serijom aktuelni trener Porta na dma {io je re kord svog men to ra i uzo ra, ve li kog @o zea Mu riwa ko ji ga je uvrstio u svoj stru~ni {tab kao skauta prije nego {to je sa portugalskom ekipom pokorio Evropu. Kasnije je radio i u ^elziju, a bio je i pomo}ni trener u Interu, da bi se napokon od Mu riwa odvo jio u oktobru 2009. godine, kada je preuzeo kormilo Akademike iz Koimbre, a na klupu Porta sjeo je pro{log qeta.

GOSTI pobijedili rezultatom 2:1
Porto ima jo{ dvije utakmice i ako pobijede u obje, plasira}e se u nastavak takmi~ewa.

Hulk (Porto)

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 45

Sajt “Vikiliks” objavio izvje{taj o povezanosti mafije i fudbalera u Bugarskoj

“^etiri skakaonice“

Trijumf Morgen{terna
INZBRUK - Austrijanac Tomas Morgen{tern trijumfovao je na tre}em takmi~ewu 59. iz dawa tur ne je “^e ti ri ska ka oni ce“ odr`anom u austrijskom Inzbruku. Morgen{tern je do {este pobjede ove sezone, a 20. u karijeri, do{ao skorom od 266,5 bodova i skokovima od 129,5 i 126,5 metara, i sada se nalazi na korak od trijumfa na turneji. Veteran Adam Ma li{ (257,5 128/123) osvo jio je dru go mjesto u Inzbruku, sa devet bodova mawe od mladog Austrijanca, dok se na tre}em stepeniku pobjedni~kog postoqa na{ao odli~ni Norve`anin Tom Hilde (255,2 127,5/122). Morgen{tern je bio taj koji je kao vode}i u{ao u finalnu rundu zahvaquju}i skoku od 129,5 meta ra, ko ji je uje dno bio najboqi u prvoj rundi. Mladom Austrijancu je to drugi tri jumf na ovo go di{wem izdawu turneje “^etiri skaka oni ce“, po {to je pri je Inzbruka trijumfovao i na prvom takmi~ewu u wema~kom Oberstdorfu, dok je u Garmi{ Partenkirhenu, gdje je takmi~ewe obiqe`io jak vjetar, bio tek 14, ali je i to bi lo do voqno da za dr`i prvo mjesto u plasmanu turneje. U Inzbruku je zna~ajno pove}ao svoju prednost pred veliko finale u Bi{ofshofenu, gdje je trijumfovao prije godinu. Pedeset deveto izdawe turneje “^etiri skakaonice“ zavr{ava se u ~etvrtak u Bi{ofshofenu.

Op{te je mi{qewe da bugarske fudbalske klubove direktno ili indirektno koriste osobe koje se bave organizovanim kriminalom i koje ih koriste da bi stekle legitimitet, oprale novac ili brzo zaradile, navodi se u depe{i
SOFIJA - U Bugarskoj je po sli je kra ha ko mu ni zma fudbal postao simbol korumpiranosti i uticaja organizovanog kriminala na institucije, navodi se u izvje{taju koji je 15. januara pro{le godine poslala otpravnik poslova ameri~ke am ba sa de u So fi ji Su zan Saton, a koji je objavio sajt “Vikiliks”. Izvje{taj “Bugarski fudbal dobija crveni karton zbog korupcije“ poslat je u januaru pro{le godine iz ameri~ke ambasade u Sofiji. - Op{te je mi{qewe da bugarske fudbalske klubove direktno ili indirektno koriste osobe koje se bave organizovanim kriminalom i koje ih ko ris te da bi ste kle le gi ti mi tet, opra le no vac ili brzo zaradile. Fudbalski klubovi u Bugarskoj bili su dru{ tve ni, po li cij ski ili vojni, a prodati su novoj ekonomskoj eliti, poznatoj po svojoj bliskosti sa organizovanim kriminalom ili biv{im tajnim slu`bama - pi{e u depe{i koju je potpisala Suzan Saton.

Todor Batkov

FOTO: AGENCIJE

Dimitar Berbatov
Berbatov se ve} upoznao sa bugarskom mafijom. Naime, kao 18-godi{waka i zvijezdu u usponu CSKA oteo ga je mafija{ki {ef. Poslije treninga u klubu utrpali su ga u automobil i odveli da “upozna“ jednog od najstra{nijih gangstera u Bugarskoj Georgija Ilijeva, koji je kasnije ubijen, a tada je bio vlasnik suparni~kog kluba Levski. Dimitar je pu{ten tek nakon {to je wegov otac Ivan pristao na mafija{ke uslove.

U dokumentu, koji je treba lo da bu de po vjerqiv do 2019. godine, navode se i imena nekih {efova kriminalnih gru pa po put To do ra Batkova, koji se dovodi u vezu sa fudbalskim klubom Levski, jednim od najpopularnijih u So fi ji, kao i ime Vasila Bo{kova, biv{eg savjetnika CSKA iz Sofije. Gri{a Gan~ev se dovodi u vezu sa Liteksom, Nikolaj Gigov sa Lokomotivom iz Sofije, a ne zaostaju ni bra}a Margini (Slavija, Sofija) i konzorcijum TIM (Crno more, Varna). Posqedwa tri predsjednika Lokomotive iz Plovdiva, kluba koji je godinama bio vlasni{tvo kriminalne grupe VIS, su ubijeni, pi{e u izvje{taju ameri~ke ambasade.

Na listi vlasnika klubova je optu`eni trgovac oru`jem, a me|u wima su bila i trojica pokojnih kriminalaca. Navodi se da su pojedini vla sni ci na mje {ta li uta kmice kako bi wihovi timovi izgubili, a oni zaradili na kladionici. Zbog maweg poreza prijavqivane su mawe plate igra~a. Navodno, mjese~no su dobijali oko 120 evra, a prave zarade su bile i do 70 puta ve}e.

IZVJE[TAJ poslat u januaru pro{le godine
Najpoznatiji slu~aj koji se desio u Bugarskoj, a ti~e se povezanosti mafije i fudbalera, je onaj Dimitra Berba-

tova. Zvijezda Man~ester junajteda po~etkom 2009. godine hitno je iz Engleske odletio u svoju rodnu Bugarsku da bi spasao djevojku Elenu i novoro |e nu k}er ki cu Deu iz “raqa“ mafije. Prema tvrdwama bugarskih i britanskih medija, lokalni kriminalci wegovu majku Margaritu telefonom su obavijestili da }e se wena snaha i unuka na}i u opasnosti ako im Dimitar us ko ro ne is pla ti 500.000 funti. Naravno, Berbatov je po kratkom postupku preselio svoju porodicu u Englesku. On je odbio da prijavi prijetwe policiji jer mu je lokalni bos otkrio da su u zavjeru umije{ani i visoki zvani~nici tamo{we policije.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Obla~no
Bijeqina Tuzla Zvornik Zenica

Beograd
Subotica

Bawaluka

Doboj

Promjenqivo obla~no
U Republici Srpskoj ujutru }e biti prete`no obla~no sa mrazom i maglom mjestimi~no, a na istoku obla~no uz slabo provijavawe snijega. Tokom dana promjenqivo obla~no sa sun~anim intervalima, osim u krajevima sa du`im zadr`avawem magle, a na jugu prete`no sun~ano. Prema kraju dana u Krajini i Posavini prolazno naobla~ewe. Duva}e slab sjeveroisto~ni i isto~ni vjetar, a na jugu Hercegovine umjerena i poja~ana bura. Jutarwa temperatura vazduha od -12 na planinama i visoravnima, u ve}ini krajeva od -9 do -3, na jugu oko 0, a dnevna od -7 do 0, na jugu do 6 stepeni Celzijusa.

Sarajevo

U Srbiji }e biti obla~no bez padavina. Minimalne dnevne temperature kreta}e se od 14 do -12 na planinama, u ostalim krajevima od 9 do -1, a maksimalne od -5 na planinama, u ostalim krajevima od -4 do 1 stepena Celzijusa.

Maks. Min.

-2 oC -6 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Darko GAVRILOVI] (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Mehmed DIZDAR (hronika) Vawa POPOVI] (panorama) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawaluka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka) Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawaluka
Trebiwe

Maks. Min.

0 oC -7 oC

Podgorica

Pri{tina

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 2 7 0 0 0 0 Budimpe{ta Bukure{t Carigrad Dablin Kopenhagen Lisabon 0 1 4 2 2 14 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 2 6 -1 -4 -1 -2 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 0 7 -4 0 -4 -1

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/318-119, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 utorak, 4. januar 2011. GLAS SRPSKE

Antena
KABLOVSKA
B 92
6.00 10.00 10.30 11.00 12.00 13.50 15.00 Jutarwi program Vijesti Super genije Otka~ena istorija Bo`i}na ~estitka, film Kriti~na situacija Nacionalna geografija i BBC 16.00 Vijesti 16.30 Sportski pregled 16.50 Nacionalna geografija i BBC 18.00 Super genije 18.30 Vijesti 19.00 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Drugi svjetski rat u boji 21.00 Zabrawena dolina, film 23.10 Vijesti 23.50 [ta se desilo sa malom Xejn, film 1.30 Otka~ena istorija Info kanal

Maksimalni rizik

Odlu~uju}i glas

22

30

PINK BH

Uloge: @an-Klod van Dam, Nata{a Henstirx Re`ija: Ringo Lam

0

30

PINK BH

Uloge: Endi Garsija, Hari Belafonte, Robert Proski Re`ija: Dejvid Anspaugh

@ena koja je abortirala se tereti za ubistvo. Porota je brzo odlu~ila, ali jedan glas mo`e da izmijeni tu odluku.

Fox Crime
6.50 Metlok 7.35 Las Vegas 8.20 Wujor{ki plavci 9.10 Distrikt 9.55 Odjeqewe 10.45 Bouns 11.30 Prevaranti 12.20 ^uvar 13.00 Brojevi 13.50 Wujor{ki plavci 14.40 Distrikt 15.30 Bouns 16.15 Nestali 17.05 Odjeqewe 17.40 Distrikt 18.30 ^uvar 19.10 Bjekstvo iz zatvora 20.05 Brojevi 20.45 Nestali 21.30 Idili~ni grad 22.20 Dekster 23.10 Bouns 23.55 Zlo~ina~ki umovi 0.40 Bjekstvo iz zatvora 1.25 ^uvar 2.00 Prevaranti

Policajac zauzima mjesto svog brata blizanca i nasqe|uje wegov problem ali i wegovu prelijepu djevojku. On je primoran da kao kik-bokser cijelim putem od Francuske do SAD, igra na tankoj liniji izme|u FBI i ruske mafije. Ovaj policajac mora da prona|e odgovore na neka te{ka pitawa u {to kra}em roku.

RTRS
6.00 Jutarwi program 9.00 Vijesti 9.10 Nodi, crtani film 9.20 Mala princeza, crtani film 9.30 Tomica i prijateqi 9.40 [a{ava Buki, crtani film 10.00 Doktor @ivago, serija 10.50 Karmelita, serija 12.00 Dnevnik 12.20 Dug povratak ku}i, film [arene ka`e 14.00 Stanarka napu{tenog zamka, serija 15.00 Vijesti 15.10 Dolina sunca, serija 16.00 Galerija koja nestaje 16.30 Srpska danas 17.00 Karmelita, serija 18.00 Jedna pjesma jedna `eqa 19.00 Upitnik 19.30 Dnevnik 20.10 Nekad bilo 21.10 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 21.50 Crni Guja, serija 22.30 Dnevnik 23.00 Cirkus, serija 23.50 No limit 0.10 Dug povratak ku}i, film 1.40 Nekad bilo 2.40 Crna Guja, serija 3.10 Dnevnik 3.20 Galerija koja nestaje 4.00 No limit 4.20 Muzika 5.10 Cirkus, serija

BN
6.30 Jutarwi program 8.30 Sesil i Pepo 9.00 Nezaboravne biblijske pri~e 9.40 UMS 10.00 Novosti 10.20 Kradqivac srca, serija 11.00 Grom u raju, serija 12.00 Novosti 12.05 Film 14.00 Novosti 14.05 Kamionxije, serija 15.00 Jelena, serija 15.30 Vitafon 16.00 Dnevnik 16.10 Grijeh wene majke, serija 18.00 Danas u Srpskoj 18.20 Muzi~ki {ou Dragana Koji}a Kebe 19.30 Dnevnik 20.10 Jelena, serija 21.00 Grijeh wene majke, serija 22.40 Dnevnik 23.00 Film 1.00 Dnevnik 1.30 Grijeh wene majke, serija 3.20 Satelitski program

RTS 1
6.00 Vijesti 6.05 Jutarwi program 8.00 Dnevnik 8.10 Jutarwi program 9.00 Boqi `ivot, serija 9.40 U zdravom tijelu 10.00 Vijesti 10.05 Kvadratura kruga 10.30 Putopis 11.00 Vijesti 11.05 O~ajne doma}ice, serija 12.00 Dnevnik 12.10 Sport plus 12.30 Prevaranti, serija 13.30 Badi pas ko{arka{, film 15.00 Vijesti 15.10 Balkanskom ulicom 15.55 Vijesti 16.00 Bela la|a, serija 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite bre 17.30 Beogradska hronika 18.20 Deset metara izborne ti{ine 18.50 Slagalica 19.30 Dnevnik 19.50 Bela la|a, serija 21.00 48 sati - svadba 21.40 Vijesti 21.50 Tre}a sre}a, film 23.30 Dnevnik 23.50 Prevaranti, serija 1.00 Sjaj trulog novca, serija 1.40 Dani radija, film 3.00 Vijesti 3.10 Tre}a sre}a, film 4.40 Novogodi{wi program 5.00 Vijesti 5.50 6.50 7.00 7.30 7.35 7.40 7.50 8.10 8.20 8.50 9.10 9.30 9.50 12.50 13.00 13.30 14.20 14.50 15.10 15.30 15.50 16.30 17.00 17.30 17.50 18.30 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 21.40 22.10 22.40 23.30 0.00 0.30 1.30 4.30 5.00

RTS 2
Koncert za dobro jutro U zdravom tijelu Kuvati srcem [umska {kola Pepa prase Metro Erni Spajdermen Aleks i muzika Enciklopedija za radoznale Matematika u srcu Deset godina Na{e Srbije Tajne novogodi{wih praznika Tenis: Srbija - Australija ili Marselo Bratke i kamerata Brazil Ko{arka: @rijeb za top 16 Trezor Enciklopedija za radoznale Matematika u srcu Deset godina Na{e Srbije Tuma~ewe kwi`evnog djela Ovo je Srbija Liturgija, dok. program Pri~e iz prirode Kamerom kroz Srbiju Bitef Stranac u Beogradu Sportski program Lov i ribolov TV mre`a Vrijeme fresaka O~ajne doma}ice, serija @ivot sa muzikom Dobro je znati Bijelo dugme Stoni tenis (`): Srbija - Rusija Reli Dakar Trezor Tenis: Srbija - Australija Sportski program Stoni tenis (`): Srbija - Rusija

Fox Life
7.00 Ko `iv ko mrtav 7.50 Svita 8.40 Kako sam upoznao va{u majku 9.00 O~ajne doma}ice 10.40 Ko `iv ko mrtav 11.30 Svita 12.40 Razvedeni Gari 13.00 Kako sam upoznao va{u majku 13.30 Sta`isti 14.00 Svi gradona~elnikovi qudi 15.00 Ko `iv ko mrtav 15.50 Svita 16.30 Parovi 17.30 Ko je Samanta 18.00 Svita 18.50 Svi gradona~elnikovi qudi 19.30 Sta`isti 20.20 Razvedeni Gari 20.50 Kako sam upoznao va{u majku 21.10 Ulica sje}awa 22.00 [kola za parove 22.50 Ko je Samanta 23.10 O~ajne doma}ice 0.50 @enske pri~e 1.40 Ko `iv ko mrtav

Radio RS
6.00 Jutarwi program 10.00 Vijesti 10.05 Zajedni~ki talas 11.00 Vijesti 11.05 Zajedni~ki talas 12.00 Podnevne novosti 12.10 Zapjevajmo pjesme stare 13.00 Vijesti 13.05 U ritmu dana 14.00 Vijesti 14.05 Svilen konac 15.00 Vijesti 16.00 Dnevnik 16.20 Muzi~ka kutija 17.00 Vijesti 17.05 Aktuelnosti 18.00 Vijesti 18.05 Mozaik Radija RS 19.00 Ve~erwe novosti 19.10 Izborna hronika 19.30 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Studiorum 21.00 Vijesti 21.05 Ve~e uz radio 22.00 Hronika dana 22.10 Radaguka, zlatno doba rokenrola 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 No}ni program Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

GLAS SRPSKE utorak, 4. januar 2011. 47

Dug povratak ku}i

Bo`i}na ~estitka

Nova
6.40 7.30 8.00 8.10 8.30 9.30 10.20 11.50 13.00 13.50 14.40 15.40 Na{i najboqi dani, serija Gospodin Magu, crtani film Bumba, crtani film Graditeq Bob, crtani film Rori, crtani film Slomqena strijela, serija Gumu{, serija Asi, serija In magazin Zauvijek zaqubqeni, serija Slomqeno srce, serija Najboqe godine, serija 16.30 17.00 17.20 18.20 19.10 20.00 21.00 22.10 23.40 0.10 2.20 2.50 3.30 4.30 Gumu{, serija Vijesti Gumu{, serija In magazin Dnevnik Najboqe godine, serija Asi, serija [mokqani na faksu, film Vijesti Urota, serija Bra~ne vode, serija Heroji, serija Ezo TV Igra s vatrom, film

12

20

RTRS

Uloge: Majkl Ansara, Al Harington T.J. Louter, Sandra [otvel Re`ija: Kreg Klajd

12

00

B 92

Uloge: Alis Evans, Von Armstrong, Xon Wuton Re`ija: Stiven Brixvoter

U ovoj toploj porodi~noj pri~i, jedna dirqivo napisana ~estitka za Bo`i} promijeni}e `ivot usamqenog vojnika koji, pokrenut osje}awima, odlu~uje da potra`i djevojku koja je poslala. Dirnut bo`i}nom ~estitkom, koja je stigla trupama na prvim borbenim linijama u Avganistanu, usamqeni vojnik Kodi Kulen odlu~uje da za vrijeme odsustva posjeti Nevada Siti, mali grad u Kaliforniji, da bi upoznao djevojku Fejt koja je poslala ~estitku. Fejt i wena porodica prihvataju neo~ekivanog gosta, a on se polako zaqubquje u {armantnu Fejt.

K3
9.30 9.40 10.00 10.30 11.30 12.00 12.05 13.00 15.00 15.05 16.00 Vijesti Top form Hrana i vino Ti si moja sudbina serija Op~iweni, serija Vijesti Rebelde, serija SMS Party Vijesti Potez Ti si moja sudbina serija Hrana i vino 18.00 Op~iweni, serija 18.40 Novosti 19.30 Dnevnik RTS 20.10 Rebelde, serija 21.00 Utorkom u`ivo 22.30 Du{ica, film 0.30 Astrologija 2.00 Vijesti 3.00 Kanzas Siti, film 6.00 RTS

Film snimqen na osnovu istinite pri~e. Poslije smrti majke dje~ak mora da nau~i da se prilagodi na potpuno novu sredinu.

PINK BH
6.00 Xuboks 7.00 Danijela, serija 8.00 Debeli i mr{avi, film 9.30 Udri mu{ki 10.30 Super staza Djeda Mraza 11.00 Valentina, serija 12.00 Info Top 12.10 ^ini, serija 13.00 Mi nismo an|eli, serija 13.30 Grand poga~a 14.00 Info Top 14.10 Mje{oviti brak, serija 15.00 Danijela, serija 15.50 Info Top 16.00 Valentina, serija 17.00 Ivkova slava, serija 17.30 Super staza Djeda Mraza 18.00 Dobar kom{ija 19.40 Info Top 20.00 Farma 21.00 Amigi {ou 22.30 Maksimalni rizik, film 0.30 Odlu~uju}i glas, film 2.30 Film 4.00 Amigi {ou 5.30 Film

BHT 1
7.00 Dobro jutro 9.00 Be Ha Te bebe 9.10 Ozi Bu, crtani film 9.15 ^udesni svijet 9.30 Gorko-slatko, serija 10.00 Vijesti 10.10 Qubavna oluja, serija 11.00 Moja mala kuhiwa 11.05 Avenija Okean, serija 12.00 Vijesti 12.10 Dimenzija vi{e 13.10 Nesim na nebesima 14.10 Vijesti 14.20 BH gastro kutak 14.50 Slalom (`) 15.50 Be Ha Te bebe 15.55 Drama 16.10 Nau~na postignu}a 16.20 Gorko-slatko, serija 17.00 Dru{tvo znawa 17.30 Samo za zabavu 17.50 Slalom (`) 18.50 Moj prvi izbor 19.00 Dnevnik 20.00 BiH u 2010 21.00 Oligarsi umjetnosti i dolari 22.00 Vijesti 22.10 Fani i Aleksander, film

HRT 1
6.00 Tre}e doba 7.00 Dobro jutro Hrvatska 9.00 Lugarnica, serija 10.00 Vijesti 10.10 ^udom pre`ivjeli 11.00 Kod Ane 11.10 Debi Trevis preure|uje 12.00 Dnevnik 12.30 More qubavi, serija 13.10 Hitna slu`ba, serija 14.00 Vijesti 14.20 Me|u nama 15.00 Moja porodica, serija 15.20 Proces 16.00 Hrvatska u`ivo 16.50 Vijesti 17.20 Osmi kat 18.10 Kod Ane 18.40 Tvoja sam sudbina, serija 19.30 Dnevnik 20.00 Hrvatsko proqe}e 21.00 Misija: Zajedno 22.00 Paralele 22.30 Dnevnik 23.10 Kraqevi, serija 0.30 Ksena - princeza ratnica, serija 1.20 Dragi Xon, serija 1.40 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 2.30 Moja porodica, serija 2.50 Dva i po mu{karca, serija 3.20 Paralele 3.50 Debi Trevis preure|uje 4.30 Dobra `ena, serija 5.10 Osmi kat

OBN
6.10 Ajron men 6.30 Ogi i `ohari 6.50 Xoni Test 7.20 Metajets 7.40 Gusarska akademija 8.00 Ludo srce, serija 9.10 Kulinarski {ou 10.00 Bilo jednom u Turskoj, serija 10.40 Sto za 4 11.10 Survivor 11.50 Info 12.10 Telering 13.00 Skrivena kamera 13.50 Mjesto zlo~ina: Las Vegas, serija 15.30 Gumu{, serija 16.40 Info 16.50 Kulinarski {ou 17.20 Sto za 4 17.50 Bilo jednom u Turskoj, serija 18.50 Info 19.00 Survivor 19.50 Gumu{, serija 21.10 Dejana {ou 22.10 13 izazova, film 23.50 Mjesto zlo~ina: Las Vegas, serija 0.40 Plejbojeve djevojke 1.10 Najseksi `ene svijeta 1.40 Dejana {ou 2.30 Rat bendova 4.30 ^uvari planeta

17.00

HRT 2
6.20 More qubavi, serija 7.00 Ku}ni svemirci, crtani film 7.30 Hamtaro, crtani film 7.50 Mala TV 8.20 Lagodan `ivot Zaka i Kodija, serija 8.50 Jelenko, serija 9.20 Aladinove pustolovine, crtani film 9.30 Paulino qeto, serija 10.00 Tvoja sam sudbina, serija 10.50 Kad bi Bog bio Sunce, film 12.20 Lica nacije 13.20 13.50 14.30 16.00 16.10 16.40 17.20 17.40 19.10 19.40 20.00 20.50 22.40 23.30 Globalno sijelo Mala TV Slalom (`) Crtani film Dva i po mu{karca, serija Hitna slu`ba, serija Crtani film Slalom (`) Planeta drve}a Hit dana Dobra `ena, serija Svi su ludi za Meri, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Kad bi Bog bio Sunce, film

RTL
7.10 Dva glupa psa, crtani film 7.30 Ritam zona 9.40 U dobru i zlu,serija 10.50 Magazin 11.10 Ezel, serija 12.10 Klon, serija 13.40 An|eo i |avo, serija 14.30 Projekt Iks, film 16.20 Skok s Kluzenovog doka, film 18.00 Magazin 18.30 RTL danas 19.00 U dobru i zlu, serija 20.00 Ezel, serija 21.00 Rat za gradona~elnika, film 22.50 Idioti budu}nosti, film 23.30 Vijesti 0.30 Astro {ou 1.30 H2, film

ATV
8.00 8.50 9.00 9.10 9.30 10.00 10.20 10.50 11.20 11.50 12.00 13.00 14.00 Jutarwi program Vijesti Timi, crtani film Ajron Kid, crtani film Fifi, crtani film Bakugan, crtani film Ben Ten, crtani film Vinks, crtani film Sirene, crtani film Vijesti Indija, serija Pali an|eo, serija Sasuke ninxa ratnici 14.30 15.50 16.50 17.50 18.20 19.00 19.40 20.00 21.00 22.00 22.20 0.20 1.00 Vizita 1001 no}, serija Indija, serija Kulinarski qetopisi Sasuke ninxa ratnici Vijesti Sinema magika hronike 1001 no}, serija Jedan na jedan Vijesti Prava avantura, film Seks i grad, serija Sport centar

Luda planeta

Godinu za nama mnoge slavne li~nosti pamti}e po fotografijama koje svakako ne}e stavqati u album. Dok su neke od wih sami postavqali na popularnim internet dru{tvenim mre`ama, neke su posqedica kra|e privatnik slika, pi{e “Mondo“. Madona i wen tada{wi momak Hesus Lus crveweli su se zbog privatnih fotki sa snimawa editorijala za ~asopis “W“, na kojima smo mogli da se uvjerimo kako pjeva~ica izgleda bez “foto{opa”, ali i maneken bez ga}a. Skandali sa kra|om privatnih fotografija zadesili su glumicu Yesiku Albu i pjeva~ice Kristinu Agileru i Ke{u. Dok je Al ba na fo to gra fi ja ma po ka za la “sa mo” brus hal ter, Kristina je bila skoro potpuno gola, ali najneprijatnije je bilo mladoj Ke{i kojoj su ukradene fotke na kojima u`iva u oralnom seksu. Sli~no se dogodilo i Moniki Belu~i i Vinsenu Kaselu, koje su paparaci ovjekovje~ili “u klin~u“ na jednoj italijanskoj pla`i. Kanije Vest je sam kriv za goli{ave fotografije koje su preplavile internet, po{to se slikao go tokom “muvawa“ na ~etu i slao nepoznatoj djevojci fotke. Qepotice sa naslovnih strana nisu bile odu{evqene kada su na internet procurile wihove fotografije bez trunke {minke, ali po{to modne “veli~ine“ kao {to su Adrijana Lima, Leticija Kasta, Bar Refaeli i ekipa na pistama zara|uju milione, vjerovatno se nisu previ{e zabrinule. Prava riznica privatnih fotografija holivudskih zvijezda mo`e se prona}i na wihovim “Tviter” profilima. Tako mo`ete da vidite i pro~itate zbog ~ega je Deni de Vito u toplesu ili za{to Kortni Lav nosi korwa~u na glavi.

Bijelo odijelo za 46.000 dolara
Bijelo, dvodijelno odijelo koje je Xon Lenon nosio na fotografiji za omot albuma “Abbey Road“ prodato je na aukciji za 46.000 dolara, prenijela je agencija AP. Odijelo i drugi predmeti koji su pripadali legendarnom Bitlsu prodati su u subotu na tradicionalnoj novogodi{woj aukciji u organizaciji galerije “Brasvel“ iz Konektikata anonimnom kupcu koji je licitirao putem telefona.

Nema vi{e “lete}eg seksa”
Jedna aviokompanija nudila je aran`mane parovima kako bi im omogu}ila da postanu ~lanovi kluba “Mile High“. Posebni letovi namijeweni parovima koji ma{taju o seksu u avionu bili su pravi hit, no uprkos tome sada se ukidaju. Iako su parovi bili zainteresovani za letove u trajawu od sat i po, za vrijeme kojih su u potpuno praznom avionu mogli u`ivati u seksu, britanskoj aviokompaniji oduzeta je dozvola za organizirawe ovakvih “izleta“ iz bezbjednosnih razloga.

Demi Mur i E{ton Ku~er krstarili su Karibima sa nekada{wom ~lanicom srpske grupe "Models" i wenim suprugom, milijarderom Andrejem Meqni~enkom. Holivudski bra~ni par proveo je novogodi{we praznike u dru{tvu Sandre i Andreja Meqni~enka na wihovoj luksuznoj jahti "A" na ostrvu Sv. Bart na Karibima. Demi i E{ton su Novu godinu slavili kod Romana Abramovi~a, tako|e na Karibima, a Abramovi~ je zamolio svoje bogate prijateqe Meqni~enkove da

se stave na raspolagawe wegovim gostima. Tako su mnogi poznati me|u kojima i Salma Hajek, Gven Stefani, Bijonse, Yejson Stetam, Orlando Blum, Kanije Vest, mogli da biraju da li `ele da odsjednu na Abramovi~evom imawu na ostrvu ili na nekoj od jahti wegovih prijateqa. E{ton i Demi su odabrali Sandru i Andreja. Poslije lude no}i na zabavi koja je ko{tala pet miliona dolara, gluma~ki par je dan proveo sa nekada{wom ~lanicom grupe "Models" i milijarderom.

Ki{a mrtvih ptica
Stanovnike malog grada Bibe, u ameri~koj dr`avi Arkanzas, prvog dana nove godine iznenadila je “ki{a mrtvih ptica“. Vi{e od 4.000 mrtvih kosova palo je na ovaj gradi} i zvani~nici poku{avaju da utvrde {ta je dovelo do smrti tako velikog broja ptica, a pretpostavqa se da su rakete, koje su ispaqivane tokom novogodi{we proslave, mo`da prepla{ile ptice i prouzrokovale wihovo stradawe.

NEKAD BILO...
Trenutno najpopularnije muzi~ke top-liste prvi put objavqene su na dana{wi dan 1936. godine. Prva top-lista bazirana na osnovu prodaje objavqena je u magazinu "Bilbord", a "~ast" da zauzme broj jedan u kreirawu istorije top-lista pripala je sving verziji pjesme "The music goes 'round and 'round" Tomija Dorsija. Ubrzo je po~elo i "ra~unawe" najpopularnijih izvo|a~a, pa se prva takva lista pojavila ve} 1940. godine. Slijedi prava ekspanzija razli~itih "Bilbordovih" muzi~kih top-lista, od kojih ve}ina ima 100 pjesama ili izvo|a~a. Danas su najpopularnije liste "Hot 100", koja predstavqa 100 najpopularnijih singlova i "Bilbord 200" u koju su uvr{teni najboqi albumi. Danas se pozicija na top-listi ra~una sabirawem broja radio-emitovawa, prodaje singla ili albuma i digitalnog "skidawa" pjesme ili albuma sa interneta.

POSQEDWA
Pamelin obo`avalac ugrizao policajca
Zvijezda popularne ameri~ke serije "^uvari pla`e" i "Plejbojeva ze~ica" Pamela Anderson bila je u {oku nakon {to je vidjela da policija privodi wenog podivqalog obo`avaoca. Naime, kako prenose britanski mediji, mu{karac je danima pratio Pamelu Anderson, poslije ~ega je upozoren da se ne smije pribli`avati glumici. Uhap{en je kada je na stanici u Liverpulu poku{ao da u|e u isti voz, te kasnije i u isti kupe kao i Pamela. Da bi ga savladala, policija je morala da upotrijebi suzavac u spreju. Pomahnitali obo`avalac je pru`ao otpor, a uspio je i da ugrize policajca, pi{e "dailymail.co.uk", a Pamela je zbog svega bila poprili~no potresena.

Prva top -lista