www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
15. i 16. januar 2011.

Broj 12.417 Godina LXVIII
Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

VIJESTI

Stranke iz Srpske na sastanak idu sa jasnim pozicijama
странa 3

HRONIKA

U akciji policije Br~kog uhap{eno deset qudi
странa 14

SRBIJA

Vi{i sud izrekao prvu presudu u “slu~aju [ari}“
странa 16

STANOVNICI SRPSKE ZA HRANU IZDVAJAJU TRI PUTA VI[E OD ZEMAQA EVROPSKE UNIJE
FOTO: ARHIVA

Nakon {to je SDP Dragana Luka~a postavila za direktora MUP-a FBiH

Damir Haxi}

Haxi} za ministra policije “progurao“ `eninog ro|aka
SDP u panici zbog afere “reket“ svoje qude raspore|uje na policijske funkcije. Prvo su, umjesto Mileti}a, za direktora policije FBiH postavili Luka~a, a sada u MUP-u Kantona странa 4 Budimli}a

Nova poskupqewa negativno uti~u na standard stanovnika

I STANOVAWE ODLAZI 60 ODSTO PLATE
strana 7
Rumuni za hranu izdvajaju 32 odsto plate, Hrvati 25,6 odsto, Slovenci 14,6, dok stanovnici zemaqa zapadne Evrope na hranu daju 14,2 odsto plate. Kada se saberu tro{kovi hrane i stanovawa to u RS prosje~no iznosi oko 60 odsto primawa

Bawaluka

DANAS

Prvi koncert filharmonije

странa 26

Pravoslavci proslavili Novu godinu po julijanskom kalendaru

Brane Suboti}, biv{i direktor AMS RS, o reketirawu Slobodana Vaskovi}a

Vaskovi}u platio reket od 10.000 KM
Kasnije Vaskovi} tra`io sve vi{e i vi{e novca. To sam trpio godinama, a prvi put o tome sam progovorio javno 2008. godine. Poslije toga su mi stigle prijetwe likvidacijom iz Prijedora, pa sam tra`io policijsku za{titu, ka`e Suboti}
Brane Suboti} FOTO: GLAS SRPSKE

Veselo i u duhu pravoslavqa {irom Srpske
странa 6

странa 5

2 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Valentin Incko
FOTO: GLAS SRPSKE

Milorad Dodik ne mo`e rije{iti polo`aj Hrvata u FBiH, ve} to mogu SDP i SDA. Sulejman Tihi}, predsjednik SDA

Upozorewe strankama u ~etiri kantona
SARAJEVO - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko poslao je upozoravaju}e pismo strankama u Posavskom, Hercegova~ko-neretvanskom, Zapadnohercegova~kom te Kantonu deset, u kojem je izrazio zabrinutost u pogledu sprovo|ewa izbornih rezultata, prenose agencije. - Neuspostavqawe kantonalnih tijela stvara probleme za ~itavu FBiH - naveo je Incko. Sjednica novog federalnog Doma naroda ne mo`e biti sazvana dok se proces izbora predstavnika ne zavr{i u svih deset kantona. U {est je izbor zavr{en, a u pomenuta ~etiri nije. Prema tu ma ~ewu Cen tral ne izborne komisije, sve dok ne budu formirana sva tri kluba u Domu naroda Par la men ta FBiH, ne mo`e biti pokrenut proces formirawa izvr{ne vlasti, a ne mo`e biti Valentin formiran ni Dom naroda Incko Parlamenta BiH.

Nakon {to je u zgradi Predsjedni{tva BiH prona|ena soba sa oru`jem

Bo`o Qubi}, lider HDZ-a 1990.

Dodikovo zalagawe za o~uvawe RS legitimno
SARAJEVO - Zalagawe predsje dni ka Re pu bli ke Srpske Milorada Dodika za o~uvawe RS je potpuno legitimno, izjavio je za nedjeqnik “Dani“, predsjednik HDZ-a 1990. Bo`o Qubi}. - Legitimno je i da se ja kao politi~ki predstavnik Hrvata za la `em za pra va Hrva ta u BiH. Za ve}inu Hrvata pojam tre}i entitet predstavqa metaforu za wihovu ravnopravnost - istakao je Qubi}. Cje lo vi to rje {ewe na ci onalnog pitawa u BiH, dodao je, svakog konstitutivnog naroda podrazumijeva rje{ewe na cijeloj teritoriji BiH gdje pripadnici tog naroda `ive. Qubi} smatra da hrvatske stranke nikada nisu bile jedinstvenije u vezi sa pitawem ustavnog polo`aja hrvatskog naroda i u pogledu privr`enosti na~elima Kre{evske dekla ra ci je. Kao ap so lu tno neprihvatqive dijelove platforme SDP-a i SDA Qubi} je ozna~io one u kojima se koristi pojam pripadnik konstitutivnog naroda tamo gdje je Ustavom BiH predvi|en predstavnik naroda.
Uvi|aj poslije pronalaska oru`ja PI[E: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

Ovo {to se desilo u Predsjedni{tvu daje povoda da se vidi {ta je sa drugim stvarima, i to ne samo u Predsjedni{tvu nego i drugim zajedni~kim institucijama, poput Parlamenta i Savjeta ministara, rekao Pena
Dr Mirsad Abazovi} sa Fakulteta kriminalisti~kih nauka u Sarajevu ka`e da je ono {to se desilo u Predsjedni{tvu na prvi pogled bizarno, ali da je jasna poruka da “u BiH nismo bezbjedni“. |unarodne zajednice da je bezbjednosni sektor u BiH dobro reformisan dodav{i da “me|unarodna zajednica tu hvali sebe zato {to je u to ulo`ila odre|ena sredstva“. Sarajevsko kantonalno tu`ila{tvo ne}e pokrenuti istragu o ovom slu~aju “jer nema elemenata za krivi~no djelo“. Zamjenik direktora Civilne za{tite FBiH Darko Kala{ rekao je da }e naoru`awe koje je prona|eno u zgradi Pred sje dni{ tva bi ti uni{teno u roku od sedam do deset dana i da prilikom uni{tavawa ova institucija ne}e sa~iwavati zapisnik sa podacima odakle su ta sredstva preuzeta. Oru`je }e, saznaje “Glas Srpske“ biti uni{teno u komercijalnoj firmi “Pretis“ u Vogo{}i. U podrumskim prostorijama Predsjedni{tva BiH prona|eni su dvije ru~ne bombe, tro til ski me tak, to pov ski udar, municija razli~itih kalibara, {kolski satni mehanizam, granate, vojne uniforme i panciri.

Predsjedni{tvo HDZ-a 1990.

Kre{i} razrije{en svih funkcija
MOSTAR - Dosada{wi ~lan Predsjedni{tva HDZ-a 1990. Stjepan Kre{i} razrije{en je svih strana~kih funkcija, jer je djelovao suprotno utvr|enoj politici stranke, saop{teno je u petak iz HDZ-a 1990, javile su agencije. Protiv Kre{i}a je pokrenut i disciplinski postupak pred Visokim sudom ~asti HDZ-a 1990. Stjepan Kre{i} u ~etvrtak uve~e je u emisiji “Odgovorite qudima” Federalne televizije, izme|u ostalog, izjavio da se protivio, koaliciji i sporazumu dva HDZ-a, ali da po{tuje odluke Predsjedni{tva stranke, prenose agencije.

www.glassrpske.com
Napokon se desilo da je neko sa strane izjavio da mnoge stvari koje stranci poku{avaju da sprovedu u djelu na teritoriji RS i FBiH nisu izvodqive ni u wihovim zemqama. To je ne{to {to se odavno znalo i {to su potvrdili brojni primjeri, ali kod nas to je i daqe “javna tajna“ koju stranci uvijek nekako “guraju” po tepih. leksusmlk@yahoo.com Nevjerovatno je {ta se de{ava u BiH i u kom pravcu zemqa ide. Sude}i prema najnovijim informacijama, ~ini mi se da }e koncerti za ratne zlo~ince biti u~estaliji nego koncerti estradnih umjetnika. Ne znam kome uop{te mo`e pasti na pamet da organizuje koncert za nekoga ko je optu`en za ratni zlo~in nad civilima. Ovo je stvarno previ{e. ankica.majic67@hotmail.com

SARAJEVO - Zgrada Predsjedni{tva BiH trebalo je da bude detaqno pregledana u momentu kada su je preuzele odre|ene agencije zadu`ene za wenu bezbjednost. Tako se radi sa svim institucijama u svakoj normalnoj dr`avi. Rekao je to “Glasu Srpske“ zamjenik direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Uro{ Pena nakon {to je u zgradi Predsjedni{tva u srijedu, 12. januara, prona|ena soba puna oru`ja. - Vjerovatno je objekat i bio pregledan kada je Predsjedni{tvo u{lo u wega, ali na koji na~in i kako, ne mo`emo danas, 15 godina nakon {to u wemu boravi kolektivni {ef dr`ave, re}i sa sigurno{}u. Ovo {to se desilo u Predsjedni{tvu daje povoda da se vidi {ta je sa drugim stvarima elektroinstalacijama, PTT instalacijama i to ne samo u Predsjedni{tvu nego i drugim zajedni~kim institucijama, poput Parlamenta i Savje-

ta ministara - rekao je Pena. Dodao je da se prilikom pregleda zgrade Predsjedni{tva BiH morao sa~initi zapisnik, i isti predati unutra{wem obez bje |ewu ko je ~i ne stru~ne slu`be Federalnog MUP-a. - Predsjedni{tvo BiH nikada nije uspostavilo svoje unutra{we obezbje|ewe odnosno unutra{wu slu`bu te vrste i tu je tako|e jedan od problema. Otvara se pitawe zbog ~ega Predsjedni{tvo BiH nije orga ni zo va lo svo ju slu `bu u skladu sa aktima koje imaju. Di re kci ja obez bje |u je sa mo spoqni dio zgrade, a ne wenu unutra{wost - konstatovao je Pena.

ORU@JE }e biti uni{teno u “Pretisu“
- Zgrada Predsjedni{tva je morala biti “sterilna“ {to se ti~e svega {to mo`e ugroziti qude. Kakvu to poruku gra|anima {aqemo ako Predsjedni{tvo nije bezbjedno, ako nam institucije nisu bezbjedne upitao je Abazovi}. Istakao je da se ne sla`e sa ocjenama me-

SASTANAK
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela zatra`ila je sastanak sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH na kome bi se raspravqalo o policijskim agencijama odnosno statusu Direkcije. - Direkcija nema direktne nadle`nosti za unutra{we obezbje|ewe zgrade Predsjedni{tva BiH - istakao je Pena i dodao da termin sastanka treba da odredi Predsjedni{tvo.

O spisku imovine u februaru
BAWALUKA - Sjednica Komisije za dr`avnu imovinu BiH trebalo bi da se odr`i krajem januara ili po~etkom februara, a jedna od ta~aka dnevnog reda bi}e preliminarni spisak imovine potrebne za funkcionisawe zajedni~kih institucija BiH. Rekao je to za “Glas Srpske“ predsjedavaju}i Komisije Zvonimir Kutle{a. - Jo{ mi nije poznat stav ~lanova Komisije iz RS, ali nadam se da }emo na toj sjednici usvojiti ovu listu - kazao je Kutle{a.

Komisija za dr`avnu imovinu BiH

^LANOVI IZ RS jo{ nisu zauzeli stav o spisku
Iako je usvajawe ove liste zadatak za koji je jo{ pro{le

godine Savjet ministara BiH zadu`io Komisiju za dr`avnu imovinu BiH i iako su rokovi odavno istekli, ova lista jo{ nije usvojena. Iako je tehni~ka lista ranije pripremqena, ~lanovi Komisije iz RS nisu je prihvatili, jer su prema wihovim rije~ima, ~lanovi iz FBiH i zajedni~kih institucija poku{ali da uvrste OHR-ov popis,

koji RS ne priznaje, u izradu ovog spiska. Poslije toga, srpski predstavnici zatra`ili su kompletnu dokumentaciju na osnovu koje je pripremqena tehni~ka lista i koja im je nedavno dostavqena. ^lan Komisije iz RS Dragan Spasojevi} nije htio da govori o najavqenoj sjednici niti o o~ekivawima“. V. [.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 3

Obiqe`avawe 18. godi{wice stradawa 69 Srba u Skelanima
SKELANI - U Skelanima }e u nedjequ, 16. januara, biti obiqe`ena 18. godi{wica od zlo~ina koji su muslimanske snage iz Srebrenice po~inile nad 69 srpskih civila i vojnika. Tim povodom }e u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla biti slu`en parastos za svih 305 Srba iz Skelana, koji su ubijeni u otaxbinskom ratu. Pre`ivjeli mje{tani ogor~eni su {to za ovaj zlo~in, kao i sve zlo~ine koje su pripadnici Armije RBiH po~inili nad Srbima u srebreni~kom regionu, u periodu od 1992. do 1995. godine, jo{ niko nije odgovarao. K. ].

Predstavnici politi~kih partija iz RS prisustvova}e sastanku u Sarajevu

Stranke iz RS na sastanak idu sa jasnim pozicijama
Tamo idemo da uzmemo na{a tri ili ~etiri ministarska mjesta i da radimo posao u okviru toga. Nikakva programska koalicija u tom pogledu nije mogu}a. Po prirodi stvari i rotaciji koja treba da se odr`i ako neko ho}e BiH, MIP treba da pripadne Srbima, rekao Dodik
PI[U: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

BAWALUKA - Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik re kao je u pe tak u Bawalu ci da }e se SNSD odazvati sastanku koji bi u ponedjeqak, 17. januara, trebalo da bude odr`an u Saraje vu i da }e ta mo i}i sa jasnim pozicijama o podjeli vlasti. - Naravno da }emo se odazvati. I do sada smo bili na svim sastancima. Ne opstrui{emo izbor vlasti - rekao je Dodik. Dodao je da je o~igledno potpuno nerazumijevawe me|u strankama i da je mogu}a jedino matemati~ka koalicija. - Tamo idemo da uzmemo na{a tri ili ~etiri ministarska mjesta i da radimo posao u okviru toga. Nikakva programska koalicija u tom pogledu nije mogu}a. BiH je ve} bespravno preuzela niz ovla{}ewa politi~kim nasiqem visokih predstavnika u pro {los ti i BiH mo ra da vra}a te nadle`nosti. Mislim da drugi `ele da vr{e centralizaciju i zato je nemogu}a bilo kakva koalicija koju oni poku{avaju da naprave rekao je Dodik. Istakao je da su evropske integracije “mogu}e samo ako ne dodiruju RS, i ako su u interesu RS“, a ako nisu, “onda hvala za evropske integracije“. - Tako da mi idemo tamo sa ja snim po zi ci ja ma, ne osje}amo se ne{to posebno odgovornim za stawe u BiH i na {a je pri mar na od go vornost ovdje u RS - nagla-

sio je Dodik. Dodao je da su neki veoma uznemireni zbog te situacije. - Mi nismo uznemireni. Mislimo da predsjedavaju}i Savjeta ministara treba da bude predstavnik HDZ-a koji ima politi~ko-predstavni~ki kapacitet u hrvatskom narodu. Po prirodi stvari i rotaciji koja treba da se odr`i, ako neko ho}e BiH, Ministarstvo inostranih poslova treba da pripadne Srbima, a o ostalom mo`emo razgovarati - rekao je Dodik. Dodao je da SNSD nije protiv bilo kakvih razgovora, kao ni protiv toga da SDP u~estvuje u wima, niti bilo ko drugi. - Ali samo na ovim pozicijama mo`emo i}i daqe. Neki }e re }i da je ovo uslovqavawe, ali ne, ovo je samo re ali za ci ja ve} ra ni je prakse koja podrazumijeva u Dejtonu uspostavqeni princip rotacije koja je, opet, nasiqem visokih predstavnika ukinuta - istakao je Dodik i dodao da je ranije predsjedavaju}i Savjeta ministara bio rotiran svakih {est mjeseci po nacionalnoj osnovi. - Sada neko iz Sarajeva `eli da ukine bilo kakvu mogu}u rotaciju, to je nemogu}e istakao je Dodik.

Na sastanak dolaze i predstavnici SNSD-a, SDS-a i dva HDZ-a

FOTO: GLAS SRPSKE

Ako bi se po{tovao ranije dogovoreni princip rotaci je, pre ma ko jem po sli je Bo{waka na ~elo institucije dolazi Srbin, a zatim Hrvat, Srbima bi trebalo da pripadnu ministarstva inostranih poslova, bezbjednosti, qudskih prava i odbrane. Politi~ke partije u BiH su, kada je rije~ o podjeli resora u Savjetu ministara BiH najzainteresovanije za Ministarstvo finansija i trezora i MIP, iako jo{ nije

PODJELA
U Platformi o zajedni~kom djelovawu SNSD-a i SDS-a u zajedni~kim organima BiH navodi se da }e te dvije partije podijeliti ministarska mjesta koja pripadnu Srbima. - Kad budemo vidjeli koliko i koja ministarstva smo dobili, razgovara}emo sa SDSom kako da ih raspodijelimo. Zna se ako dobijemo ~etiri, onda }e biti dva - dva, a ako dobijemo tri, onda }e dva biti SNSD-u, a jedno SDS-u - isti~u u SNSD-u.

poznato ko }e ~initi ve}inu u vlasti BiH. - Svi su zainteresovani za dva-tri ministarstva u Savjetu ministara, a najatraktivni je je Mi nis tar stvo finansija i trezora, poslije wega MIP, a zatim Ministarstvo civilnih poslova re kli su “Gla su Srpske“ u SNSD-u. Dodali su da se o~ekuje da onaj ko dobije predsjeda va ju }e mjes to u Sa vje tu ministara ne mo`e da tra`i pomenuta ministarstva, te da u tom slu~aju mora ra~unati na neka dva “mawe atraktivna“ resora. Sastanak u ponedjeqak organizuje privremeni predsjedavaju}i Predstavni~kog doma Parlamenta BiH Adnan Ba{i}. U Sekretarijat Predstavni ~kog do ma do pet ka je stigao pismeni odgovor 11 stranaka na Ba{i}evo pismo u kome ga obavje{tavaju da su

spremni da do|u na sastanak. Por tpa rol HDZ-a BiH Mi{o Relota rekao je “Glasu Srpske“ da je HDZ predlo`ila da se sastanak u Parlamentu BiH koji se organizuje na Ba{i}ev poziv odr`i 19. januara.

NA SASTANAK dolaze predstavnici 11 stranaka
- Ako se bude insistiralo na 17. januaru onda }e u ime HDZ-a sastanku prisustvovati potpredsjednik stranke Niko Lozan~i}, jer ^ovi} nije u mogu}nosti - kazao je Relota. Por tpa rol HDZ-a 1990. Veso Vegar potvrdio je da }e sastanku prisustvovati lider te stranke Bo`o Qubi}. Generalni sekretar SDSa Dragan ]uzulan kazao je da }e na sastanak oti}i lider stranke Mladen Bosi}.

- Pozicija stranaka iz RS je jasna i problem neimplementacije izbornih rezultata i formirawa vlasti na nivou BiH ni na koji na~in se ne mo`e locirati na RS - kazao je ]uzulan. Dolazak na sastanak u ponedjeqak potvrdili su i lideri SDA Su lej man Ti hi}, SDP-a Zlatko Lagumyija, SBB BiH Fa hru din Ra don ~i}, PDP-a Mla den Iva ni}, HSP-a Zvonko Juri{i} i NS “Radom za boqitak“ Mladen Ivankovi} Lijanovi}. Fahrudin Radon~i} rekao je da jo{ ne}e sazivati sastanak sa li de ri ma SNSD-a, SDS-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, Miloradom Dodikom, Mladenom Bosi}em, Draganom ^ovi}em i Bo`om Qubi}em i drugim koji bi se eventualno odazvali. Ka`e da }e sa~ekati dok ne vidi rezultate sastanka koji organizuje Ba{i}.

Razbijena me|unarodna kriminalna organizacija
PODGORICA - Crnogorska policija i policijske agencije u BiH otkrili su i razbili me|unarodnu kriminalnu organizaciju, koja je u du`em periodu, radi prodaje, prokrijum~arila 500 kilograma skanka, te uhapsili lice ~iji su inicijali J. G. (51), nastaweno u Danilovgradu, saop{teno je u petak iz crnogorske Uprave policije, prenijela je Srna. J. G. koji je ro|en u Kowicu u BiH, uhap{en je u okviru akcije “Drina“. Crnogorska policija nastavila je akciju “Drina“, u saradwi sa Vrhovnim dr`avnim tu`ila{tvom Crne Gore - Odjeqewem za suzbijawe organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zlo~ina, kao i u saradwi sa Tu`ila{tvom BiH i Dr`avne agencije za istragu i za{tite BiH.

Lideri u BiH treba da promijene kurs
SARAJEVO - Visoki predstavnik u BiH Va len tin In cko ocijenio je u petak tokom susreta u Qubqani sa ministrom inostranih poslova Slovenije Samuelom @bogarom da lideri u BiH mo ra ju da is ko ris te pos to je }u {ansu da se vrate konstruktivnoj politici, prenijela je Srna. - Politi~ki lideri moraju da promijene kurs i hitno nastave sa procesom formirawa vlasti i drugim reformama koje su ve} odavno trebalo da budu sprovedene - naglasili su Incko i @bogar.

Sprejom precrtani }irili~ni nazivi
TOMISLAVGRAD - Dvojezi~ni natpisi sa nazivima naseqa na saobra}ajnim putokazima ispisani latinicom i }irilicom, koje su postavili radnici preduze}a “Ceste-Mostar“ u ju`nom dijelu op{tine Tomislavgrad, u petak ujutro su osvanuli zacrweni sprejom u dijelu ispisanom }irilicom, javila je Srna. Rije~ je o 12 putokaza sa dvojezi~nim natpisima, koji su postavqeni u ~etvrtak na dijelu magistralnog puta koji se odvaja od Bri{nika do Studenih Vrila, od kojih je do petka ujutro neo{te}en ostao samo jedan putokaz koji ozna~ava skretawe za Miqacku. Dvojezi~ni natpisi prije dvije godine do`ivjeli su istu sudbinu i na podru~ju op{tine Livno, kada su sprejom zacrweni svi nazivi mjesta ispisani }irilicom.

4 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Nakon {to je SDP Dragana Luka~a postavila za direktora MUP-a FBiH
FOTO: AGENCIJE

Komentar dana
Pi{e: Marina ^IGOJA

Pad standarda
Pove}awe tro{kova `ivota i stagnirawe ili ~ak smawewe plata glavne su karakteristike 2010. godine, a ako je suditi po prvim danima 2011, ni{ta boqe ne o~ekuje nas ni u ovoj godini. Da je tako, potvr|uje i podatak da prosje~no doma}instvo u Republici Srpskoj samo za tro{kove prehrane izdvaja oko 40 odsto ukupnih mjese~nih primawa, {to je skoro tri puta vi{e nego u zemqama Evropske unije u kojima se za te proizvode mjese~no izdvaja oko 14 odsto Stanovnici RS sve {to zarade uglavnom plate. Ako se ovome do da ju i tro {ko vi tro{e na stanovawa, koji u RS pre`ivqavawe, dok iznose 20 odsto, doim za druge stavke lazimo do zakqu~ka kao {to su odje}a da prosje~an stanovnik Srpske samo za ili putovawa ne te dvije stavke izdvaostaje ni{ta. ja 60 odsto plate. ^iwenica je da se Iz ovog se jasno vistandard stanovnika di da stanovnici RS Srpske iz godine u sve {to zarade uglagodinu smawuje, a vnom tro{e na pre`ivqavawe, dok im cijene neprestano za druge stavke kao rastu. Na pitawe {to su odje}a ili pukako na}i rje{ewe tovawa ne ostaje nii iza}i iz ovog, ~ini {ta. se, za~aranog kruga, Za nimqivo je da jo{ ne postoji pravi Srpska za tro{kove prehrane izdvaja znaodgovor tno vi{e od Rumunije, Hrvatske, Slovenije u kojima su prosje~ne plate daleko ve}e nego kod nas. ^iwenica je da se standard stanovnika Srpske iz godine u godinu smawuje, a cijene neprestano rastu. Na pitawe kako na}i rje{ewe i iza}i iz ovog, ~ini se, za~aranog kruga, jo{ ne postoji pravi odgovor. Da je stawe i vi{e nego alarmantno pokazuje i to da se RS i BiH po svim analizama nalaze na za~equ Evrope po potro{wi. A i u toj potro{wi dominira samo ono najosnovnije. U na{oj prehrani zastupqena su najvi{e jela od tijesta, {to je odlika siroma{nih zemaqa. S obzirom na to da se trend pove}awa cijena nastavio i u ovoj godini, te{ko je o~ekivati da }e do}i do nekih poboq{awa u ovoj oblasti. Tako su ve} po~etkom ove godine poskupjeli bra{no, hqeb, {e}er, uqe, komunalne usluge... Treba li re}i da plate i daqe miruju ili ~ak padaju? Vlada RS utvrdila je krajem sedmice listu proizvoda i usluga od posebnog zna~aja za za{titu standarda stanovni{tva. Na osnovu ove liste bi}e donesen pravilnik kojim }e se utvrditi obaveza privrednika da dostavqaju obavje{tewa o cijenama. Nadamo se da ovaj pravilnik ne}e ostati samo mrtvo slovo na papiru i da }e poslu`iti da se kona~no na na{em tr`i{tu uvede malo reda. Jer, ako se ovako nastavi, u dogledno vrijeme ima}emo ogromnu ponudu, ali je pitawe ho}e li imati ko da kupi to {to se nudi i kako }e masa onih koji su na biroima za zapo{qavawe skrpiti kraj s krajem i do~ekati novi dan.

Damir Haxi} - va`na uloga u aferi “reket SDP-a”

policije "progurao" `eninog ro|aka
SDP u panici zbog afere “reket“ svoje qude raspore|uje na policijske funkcije. Prvo su umjesto Zlatka Mileti}a, koji je protiv ~elnika SDP-a podigao prijavu zbog reketirawa, za direktora policije FBiH postavili Dragana Luka~a, a sada u MUP-u Kantona Budimli}a
PRIREDILA: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

SARAJEVO - Poslanici Skup{tine Kantona Sarajevo potvrdili su u petak novu vladu ove `upanije, u skladu sa rezultatima izbora od 3. oktobra, a za novog ministra policije Kantona Sarajevo imenovan je, prema prijedlogu SDP-a, Mu ha med Bu di mli}, sa zna je mos tar ski portal “dnevnik.ba“ Ka ko pi {e taj por tal, presudan uticaj na Budimli}evo imenovawe imao je uticajni ~lan SDP-a BiH Damir Hayi} i jedan od najbli`ih saradnika Zlatka Lagumyije koji imaju ulogu u aferi “reket“ u kojoj su poku{ali za SDP da iznude novac od biznismena Nihada Imamovi}a. Dobri poznavaoci zakulisnih politi~kih igara navode da nije neva`na niti ~iwenica da je novi ministar polici je Kan to na Sa ra je vo Bu di mli} bli zak ro |ak Hayi}eve supruge, ali ni podatak da je Damir Hayi} upisao pos tdi plom ski stu dij

upravo na Fakultetu za kriminalistiku gdje je Budimli} docent. Budimli} je izabran na ovu funkciju, iako je do prije nekoliko dana kao glavni kandidat va`io iskusni policijski profesionalac Stjepan Pocrwa, sarajevski Hrvat.

HAXI] postdiplomac na fakultetu gdje je Budimli} docent
SDP u panici zbog afere “reket“, da bi je zata{kala i sprije~ila daqe sprovo|ewe istrage, svoje qude raspore|uje na po-

licijske funkcije. Prvo su umjes to Zlat ka Mileti}a, koji je protiv ~elnika SDP-a podigao prijavu zbog reketirawa, za direktora po li ci je FBiH pos ta vi li svoj provjereni kadar Dragana Luka~a. Luka~ je biv{i funkcioner SIPA koji je po nalogu La gumyije po dnio pri ja vu protiv funkcionera RS za izgradwu zgrade Vlade RS, autoputa i RTV doma. Ostao je upam}en po izjavi datoj SDP-ovom magazinu “60 minuta“ da je “kriminalcima i di kta to ri ma mjes to u grobqu ili u zatvoru“, aludiraju}i na Milorada Dodika. Izvori bliski SDP-u ka-

STRU^NOST
Stru~wak za bezbjednost Predrag ]erani} ka`e da, ako se na kqu~na mjesta ne biraju oni koji znaju da rade svoj posao, potencijalno uvijek mo`e da do|e do problema. - Dokle god u institucijama bezbjednosti ne budu radili qudi koji znaju taj posao i ho}e da ga rade, odnosno dokle god se ne bude cijenio rad i rezultati rada, stawe ne}e biti dobro, bilo da je rije~ o kantonu, entitetu ili dr`avi - rekao je ]erani}.

`u da je pored zadatka da onemogu}i podizawe optu`nice u slu~aju “reket SDP-a“, Luka~ doveden da bi sa policijske funkcije koja mu je data zavr{io “slu~aj Dodik i ostali“. - To je posqedwi poku{aj Lagumyije da elimini{e Dodika iz pregovora o formirawu vlasti - ka`u ti izvori. Profesor na Fakultetu za bezbjednost i za{titu Dragomir Jovi~i} ka`e da kada su u pitawu policijske i bezbjednosne slu`be nije dobro {to na ta mjesta dolaze oni koji to ne znaju da rade. - Sigurno da postavqawe qudi, po ro|a~kim vezama, na pozicije nije dobro. Situacija je posebno osjetqiva kada je rije~ o policijskim slu`bama, jer u wima ne mogu raditi oni koji nemaju iskustva. Na ~elo slu`be ne mogu do}i qudi koji se nisu bavili tim poslom i koji ne znaju da wime rukovode i usmjeravaju, jer tada dolazi do nezakonitih radwi, kr{ewa prava i neefikasnosti u slu`bi - smatra on.

Du{anka Majki}, poslanik u Parlamentu BiH
Nedopustivo je da se u zgradi Predsjedni{tva prona|e soba koja je puna oru`ja. Taj skandal je propust slu`bi bezbjednosti ~ija se odgovornost mora tra`iti.

Izvje{taj “Fridom hausa“ o politi~kim pravima i gra|anskim slobodama

BiH "djelimi~no slobodna" zemqa
VA[INGTON - U najnovijem godi{wem izvje{taju organizacije “Fridom haus“, koja prati stawe politi~kih prava i gra|anskih sloboda u svijetu, BiH je ozna~ena kao “djelimi~no slobodna“ zemqa, prenijele su agencije. Na skali od jedan do sedam, gdje je jedan najboqa, a sedam najgora ocjena, BiH je dobila ~etvorku za politi~ka prava i trojku za gra|anske slobode, navedeno je na veb-sajtu “Fridom hausa“. Kao “slo bodne zemqe“ ozna~ene su Srbija, Hrvatska i Crna Gora. Osim BiH, ocjenu “djelimi~no slobodnih“ zemaqa dobile su samoprogla{ena dr`ava Kosovo, Albanija i Makedonija. ocjenu, a iz gra|anskih sloboda dvojku, dok je Crna Gora ocijewena trojkom i dvojkom. Kosovo je ocijeweno sa pet za politi~ka prava i sa ~etiri za gra|anske slobode, a Albanija i Makedonija imaju trojke u obje kategorije. Nevladina organizacija je u dokumentu napomenula da je sloboda u svijetu protekle godine bila u padu, petu godinu zaredom, {to je najdu`e kontinuirano opadawe u skoro 40 godina, koliko se objavquje ovaj izvje{taj. Istra`iva~ki direktor “Fridom hausa“ Ar~ Padington istakao je, kao jedan od najte`ih primjera kr{ewa qudskih sloboda, reagovawe Pekinga na uru~ewe Nobelove nagrade za mir kineskom disidentu Liju Sjaobou. Padington je ocijenio i da je 2010. godina bila posebno “obeshrabruju}a“ u Rusiji, gdje je izre~ena kazna biv{em naftnom tajku nu i kriti~aru Kremqa Mihailu Hodorovskom. Izvje{taj “Fridom hausa“ obuhvata 194 zemqe i 14 teritorija.

Sarajevsko Kantonalno tu`ila{tvo
U slu~aju pronalaska oru`ja u zgradi Predsjedni{tva BiH nema elemenata krivi~nog djela i ne}e biti pokretana istraga.

“SLOBODNE zemqe“ Srbija, Hrvatska i Crna Gora
Srbija je ocijewena dvojkom i u kategoriji politi~kih prava i u onoj gra|anskih sloboda. Hrvatska je iz politi~kih prava dobila najvi{u

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 5

Brane Suboti}, biv{i direktor AMS RS, o reketirawu Slobodana Vaskovi}a

Su|ewe Radovanu Karaxi}u

FOTO: ARHIVA

Vaskovi}u platio reket od 10.000 KM
Kasnije Vaskovi} tra`io sve vi{e i vi{e novca. To sam trpio godinama, a prvi put o tome sam progovorio javno 2008. godine. Poslije toga su mi stigle prijetwe likvidacijom iz Prijedora pa sam tra`io policijsku za{titu, ka`e Suboti}
PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske

Svjedo~io britanski novinar
HAG - Na su|ewu biv{em predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karayi}u, britanski novinar Yeremi Boven rekao je da nije znao da je u proqe}e 1991. osnovana Patriotska liga, a da su Zelene beretke bile wihova elitna organizacija. Na Karayi}evo pitawe da li je znao da su muslimani imali tri puta ve}i broj snaga od Sarajevsko-romanijskog korpusa na po~etku rata, Boven je rekao da nikada nije ~uo takvu brojku, javqa dopisnik Srne. Boven je naveo i da mu nije poznata brojka od vi{e od 3.200 Srba koji su stradali prije 1995. godine na podru~ju Srebrenice i Cerske. Na Karayi}evo pitawe da li zna da nema mjesta u BiH gdje muslimani nisu ostali da `ive i da nema nigdje etni~ki ~iste sredine koja je prije rata bila mje{ovita, Boven je odgovorio da ne mo`e da komentari{e te izjave. Su|ewe Karayi}u bi}e nastavqeno u ponedjeqak.

Op{tinski sud u Livnu

Odbijene tu`be za vra}awe oru`ja
LIVNO - Op{tinski sud u Livnu odbio je tu`beni zahtjev 15 gra|ana bo{wa~ke i srpske nacionalnosti za vra}awe u ratu oduzetog, a legalno posjedovanog lova~kog naoru`awa ili isplatu nov~ane protivvrijednosti u ukupnom iznosu od 34.000 ma ra ka, ja vi la je Srna. Vlasnici naoru`awa podnijeli su tu`bu protiv FBiH i MUP-a Livawskog kantona 3. jula 2000. godine. Gra|ani su nezadovoqni zbog odbijawa tu`benog zahtjeva, a wihov pravni zastupnik, advokat Mile Ivan~i} najavio je podno{ewe `al be Kan to nal nom su du u Livnu. Naredbom komandanta [taba odbrane Livna iz maja 1992. godine, hrvatskog generala i sada{weg ha{kog optu`enika Ante Gotovine, svi stanovnici livawske op{tine morali su da predaju oru`je, koje su posjedovali, “za potrebe odbrane“. Ogromna ve}ina Bo{waka i Srba, te neznatan broj Hrvata, kojima je oru`je ubrzo vra}eno, predali su oru`je MUPu u Livnu uz odgovaraju}u potvrdu “o privremenom oduzimawu“.

Brane Suboti}

BAWALUKA - Novinar po li ti ~kog ma ga zi na “60 mi nu ta“ FTV-a Slo bo dan Vas ko vi}, dok je bio ure dnik magazina “Patriot“, re ke ti rao me u ne ko li ko navrata. Morao sam mu mjese~no davati dvije do tri hiqade maraka da me ne napada u svojim novinama. Izja vio je to “Gla su Srpske“ biv {i ge ne ral ni se kre tar Auto-mo to sa ve za Republike Srpske Brane Suboti}, dodaju}i da je Vaskovi}u na ruke dao oko 10.000 KM. - Sve se de{avalo 2004. godine u bawalu~kom Gradskom odboru SDS-a. Tra`io je da mu dajem po dvije ili tri hiqade, govore}i da }e “ko fol“ u novine staviti reklamu, na {ta sam ja rekao da ne treba nikakva reklama - tvrdi Suboti}. Ka`e da ga je sa Vaskovi}em spojio tada{wi visoki fun kci oner SDS-a Goran Popovi}. - Ka sni je je Vas ko vi} tra `io sve vi {e i vi {e

novca. To sam trpio godinama, a prvi put o to me sam progovorio javno 2008. godine. Poslije toga mi je Vaskovi} pri{ao dok sam to~io gorivo na benzinskoj pumpi “Petrol“ u Novoj varo{i i provociraju}i rekao da bi trebalo da i wemu nato~im pri~a Suboti}.

SA VASKOVI]EM se sastajao u GO SDS-a Bawaluka
Tvrdi da su nakon {to je o “re ke ti rawu“ prvi put progovorio stizale i prijetwe likvidacijom iz Prijedora pa je morao da tra`i

policijsku za{titu {to mu je i obezbije|eno na nekoliko dana. - Ima dobrih novinara, i ima Vaskovi}a. Ali stra{no je to {to pravosu|e i policija ne rade ni{ta da nas od toga za{tite i pored brojnih dokaza i svjedoka ka`e Suboti}. U CJB Bawalu ka ka `u da su u toku provjere Vaskovi }e vog po ku {a ja re ke ti rawa vla sni ka kom pa ni je “Ekva tor“ \or |a Da vi dovi}a. Ratni vojni invalid Goran Kos ti} re kao je da je wega Vaskovi} poslao da od Da vi do vi }a tra `i 10.000 evra kako bi to odnio ure-

Popovi}
Biv{i funkcioner SDS-a Goran Popovi} potvr|uje da su Suboti} i Vaskovi} zajedno dolazili u nekoliko navrata u kancelariju Gradskog odbora SDS-a Bawaluka. - Razgovarali su u normalnom tonu vezano za pomo} Vaskovi}evom listu “Patriot“ koji je tada izlazio. On je Vaskovi}u dao novac, ali mimo tih sastanaka postojale su neke wihove druge relacije, te neke prijetwe - ka`e Popovi}. On dodaje da “ne sumwa da je Vaskovi} Suboti}u prijetio“.

dni ku “60 mi nu ta“ Ba ki ru Hayiomerovi}u da bi ga ovaj po{tedio kompromitacije u emisiji. Dok policija istra`uje na vo de Go ra na Kos ti }a i \or|a Davidovi}a, istragu u RS o reketirawu zatra`ili su i gra|ani. U Specijalno tu`ila{tvo RS sti gao je do pis Grupe gra|ana, koji je dostavqen i po li ci ji, repu bli ~kim in sti tu ci ja ma i me di ji ma, a ko jim uka zu ju na afe re o me dij skim ucje na ma i re ke ti rawima. U do pi su, ko jim su in sti tuci je ja vno pozvane da pokrenu istragu, Grupa gra|ana prilo`ila je novinske ~lanke i kopije dokumenata o reketirawu javnih li~nosti u RS u posqedwih nekoliko godina. Iz Spe ci jal nog tu `i la{tva potvr|eno je RTRS-u da je podnesak Grupe gra|ana zaprimqen i da }e biti dodi jeqen u rad tu `i ocu, a odre|ene istrage sprovodi i Okru `no tu `i la{ tvo u Bawaluci.

Veqko Odalovi}

Institut da bude potpuno osposobqen
FOTO: GLAS SRPSKE

Veqko Odalovi}

Spis hrvatskog dr`avqanina uhap{enog u BiH stigao u Zagreb

Purda ostaje u pritvoru
SA RA JE VO - Sud BiH odba cio je zah tjev za pu {tawe iz ek stra di ci onog pritvora hrvatskog dr`avqanina Tihomira Purde, uhap{enog 6. januara u BiH na osnovu me|unarodne potjer ni ce ko ju je iz da la Srbija, zbog zlo~ina u Vukovaru 1991. godine, javile su agencije. Sud je do zvo lio mo gu }nost da Purda bude izru~en Hrvatskoj ako za to pismenu saglasnost daju vlasti Srbije. Predstavnik za {tampu Suda BiH Selma Hayi} rekla je da je taj sud razmotrio zah tjev od bra ne za oslo ba |awe Purde, s obzirom na to da su pred sta vni ci hrvat skog i srpskog pravosu|a pos ti gli na ~el nu sa gla snost da se wego vo even tu al no procesuirawe prepusti Hrvatskoj. Sud je taj zahtjev odbacio kao nepotpun, rekla je Hayi}eva i dodala da je ipak mogu}e da Purda bude izru~en Hrvatskoj. - To je mogu}e pod uslovom da Srbija pismeno izvijesti Sud BiH da je saglasna da on bude izru~en Hrvatskoj - rekla je Hayi}eva, isti~u}i da sada sve zavisi od srpskog pravosu|a. Dr`a vno tu `i la{ tvo Hrvatske primilo je u petak ko pi ju spi sa Pur de, sa op {tilo je tu`ila{tvo. U saop{tewu se navodi da }e tu`ila{tvo u Osijeku, koje je odre|eno za postupawe u tom predmetu, po razmatrawu dos tavqene ko pi je spi sa i ocje ne do ka za, odlu ~i ti o daqem postupawu. Vukovaru, navodi se u saop{tewu objavqenom na internet stranicama tu`ila{tva. Ko pi ja spi sa je dos tavqena DORH-u putem Ambasade Hrvatske u Srbiji. Purda je u pritvoru u Zenici od 5. januara, kada je na osno vu po tjer ni ce Srbi je uhap{en na grani~nom prela zu Ora {je, pri ulas ku u BiH. Sud BiH mu je ta da odredio pritvor od 18 dana. Srbi ja je 2007. go di ne ra spisala potjernicu za Purdom i jo{ dva hrvatska vojnika zbog sumwe da su u novem bru 1991. pu ca li u rawene vojnike i ubili dvojicu, dok je tre}i umro u bolnici.

BEOGRAD - Na proces tra`ewa nestalih u BiH nepovoqno uti~u organizacioni problemi, a Institut za tra`ewe nestalih lica BiH mora da bude u potpunosti osposobqen i srpski predstavnik, koji je dao ostavku u tom tijelu, mora da bude zamijewen. Izjavio je to predsjednik Komisije Vlade Srbije za nestale Veqko Odalovi} na konferenciji za novinare koja je u petak odr`ana u Beogradu, javila je Srna. Istakao je da Srbija i BiH nemaju potpisan me|udr`avni sporazum o pitawu nestalih, te da se, iako je postignuta saradwa na regionalnom nivou, moraju na~initi odre|eni tehni~ki sporazumi u vezi sa tim. - Neregulisana saradwa izme|u Instituta i Operativnog tima RS za tra`ewe nestalih nepovoqno uti~u na proces tra`ewa i zato je potrebno da se uspostavi funkcionalna saradwa ova dva tijela, prvenstveno u interesu porodica nestalih lica - istakao je Odalovi} i dodao da Srbija od BiH potra`uje 97 lica, i to uglavnom vojnika.

IZRU^EWE Hrvatskoj uz saglasnost Srbije
Odlukom glavnog dr`avnog tu`ioca Mladena Baji}a za pos tu pawe u ovom predmetu odre|eno je `upanijsko dr`avno tu`ila{tvo u Osijeku, umjesto stvarno i mjesno nadle`nog `upanijskog dr`avnog tu`ila{tva u

Vlasnik jednog kafi}a u Pragu do{ao je na nekonvencionalnu, ali veoma uspje{nu ideju kako da napuni svoj lokal, tako da pusti goste da sami odre|uju cijene pi}a i jela, prenose agencije. - Nisam imao mu{terije, niti sam mogao da privu~em nove, pa sam morao ne{to da smislim. Sada je svakog dana puno - ka`e Ondrej Lebovski (42), vlasnik kafi}a “Big Lebovski“. Gosti ovog lokala sami odre|uju cijenu pi}a, hrane, pa ~ak i suvenira, postera, kwiga, igra~aka i kutija {aha koji se tu prodaju. - Gosti se trude da budu korektni, neki daju vi{e, neki mawe obja{wava Lebovski koji u svom kafi}u nudi i koktel “beli Rus”, omiqeno pi}e junaka filma “Big Lebovski“ koga igra Xef Brixiz. Za ovo pi}e koje se pravi sa votkom, likerom od kafe i mlijekom gosti ostavqaju oko 1,5 evra.

6 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Na konkurs “[tap Svetog Save“ prijavqeno 575 radova

Dru{tvo
Za vikend toplo i sun~ano

BAWALUKA - Na nagradni konkurs, ~ija je tema bila “[tap Svetog Save“, stiglo je 575 radova iz 68 osnovnih {kola iz Srpske, Srbije, Crne Gore i dijaspore, saop{teno je iz pododbora Dru{tva “Sveti Sava” RS. - Odluku o nagradama `iri }e donijeti u ponedjeqak, 17. januara, a ve} je napravqen izbor 115 radova koji }e

24. januara od 14 ~asova biti izlo`eni u Dje~ijem pozori{tu u Bawaluci - stoji u saop{tewu Dru{tva. Uz izlo`bu }e biti dodijeqene i nagrade za tri najboqa rada. - @iri }e izabrati tri najboqa rada, a u konkurenciji su |a~ki crte`i, grafike, akvarel slike, bareqefi i skulpture - navedeno je u saop{tewu. N. L.

Snijeg i zahla|ewe u ~etvrtak
BAWALUKA - Meteorolozi za vikend u Republici Srpskoj predvi|aju sun~ano i toplo vrijeme za ovo doba godine, sa dnevnim temperaturama do 15 stepeni Celzijusa. - Toplo i umjereno obla~no bi}e i po~etkom idu}e sedmice, a dnevne temperature }e do polovine sedmice biti iznad deset stepeni Celzijusa. U srijedu slijedi zahla|ewe i snije`ne padavine u vi{im djelovima Srpske - prognoze su meteorologa. U ~etvrtak se o~ekuje naobla~ewe, te povremene snije`ne padavine i u ni`im dijelovima. - Temperature }e se kretati od minus tri do ~etiri stepena Celzijusa - prognoziraju meteorolozi. N. L.

Pravoslavci proslavili Novu godinu po julijanskom kalendaru
FOTO: V. STOJAKOVI]

Veselo i u duhu pravoslavqa {irom Srpske
Na bawalu~kom Trgu Krajine, gdje je Pravoslavnu novu godinu do~ekalo hiqade stanovnika, prire|en umjetni~ki program u duhu pravoslavne tradicije. Najve}i broj Semberaca Srpsku novu godinu do~ekao u svojim domovima. Veselo bilo i u ostalim op{tinama Srpske
PI[U: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com DOPISNICI krozrs@glassrpske.com Bawalu~ane zabavqala Ana Bekuta

Svjetski dan vjerskih sloboda

Promovisawe tolerancije nema alternativu
SARAJEVO - Ministar za qudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} istakao je da u multietni~koj BiH promovisawe tolerancije, kao sna`nog upori{ta prevladavawa nacionalne, vjerske i svih drugih vidova netrpeqivosti, nema alternativu. Po vo dom 15. ja nu ara Svjetskog dana vjerskih sloboda, Halilovi} je naveo da je BiH obezbijedila kontinuitet pravnog lica Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Islamskoj zajednici u BiH, Katoli ~koj crkvi i Je vrej skoj zajednici BiH, kao i ostalim crkvama i vjerskim zajednicama kojima je priznato svojstvo pravnog lica, javila je Srna.

Milka Mr|a

[est novooboqelih od H1N1
BAWALUKA - U Srpskoj je u petak registrovano {est novooboqelih od virusa H1N1, od kojih se ~etiri nalaze u Klini~kom centru Bawaluka, a u bolnicama u Fo~i i Kasindolu po jedan pacijent, rekla je portparol Instituta za za{titu zdravqa RS Milka Mr|a. Ona je dodala da je bilo pet pozitivnih na brzi test i jedan negativan. Prema wenim rije~ima, u KC Bawaluka hospita li zo va na su 22 pa ci jen ta, od ko jih se na Kli ni ci za infektivne bolesti nalazi 20 pacijenata, a u Jedinici intenzivne medicine dva. D. K.

BAWALUKA - Molebanima u pravoslavnim hramovima, i uz pjesmu i vatromet na gradskim trgovima, pravoslavni vjernici koji vrijeme ra~unaju po julijanskom kalendaru, do~ekali su u ~etvrtak u po no} No vu 2011. godinu ili Mali Bo`i}. Na bawalu~kom Trgu Krajine, gdje je Pravoslavnu novu godinu do~ekalo hiqade stanovnika, prire|en je umjetni~ki program u duhu pravoslavne tradicije, a u svim hramovima bawalu~ke eparhije slu`en je moleban. U zabavnom dijelu programa u~estvovali su Kraji{ki truba~i, Ana Bekuta uz pratwu bawalu~kog ansambla “In” i bawalu~ki hor “Sveti Platon“.

Novu godinu na gradskom trgu u Prijedoru do~ekalo je vi{e stotina gra|ana koje su zabavqali ansambl “Maskarada“ i “Amadeus bend“. Pravoslavnu novu godinu ispred hrama Svetih apostola Petra i Pavla u Novom Gradu tradicionalno je do~ekalo nekoliko hiqada stanovnika Novog Gra da i gos ti ju iz susjednih op{tina Kostajnice, Prijedora, Krupe na Uni, te Dvora u Hrvatskoj. Za dobro raspolo`ewe prisutnih pobrinuli su se Mitar Miri} i drugi izvo|a~i.

Mali Bo`i}
Pravoslavna nova godina u srpskom narodu naziva se i Mali Bo`i}, jer se na taj dan zavr{avaju bo`i}ne sve~anosti. U hramovima SPC u petak je slu`ena liturgija za po~etak Nove godine. Srpska, Ruska, Gruzijska pravoslavna crkva, Jerusalimska patrijar{ija i Sveta gora, koje vrijeme ra~unaju prema julijanskom kalendaru, u petak su obiqe`ili i dva velika hri{}anska praznika - Obrezawe Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog.
najlu|u no} proveo je u svojim domovima u krugu porodice i prijateqa, dok su mla|i u kafi}ima uz muziku igrali do zore. Pravoslavnu novu godinu Dobojlije su do~ekale ispred nekada{we robne ku}e “Beograd“, gdje su ih zabavqali Dejan Mati} i rok grupa “Trio in“. Najve}i broj Semberaca Novu godinu do~ekao je u svojim domovima. U Bijeqini nije bilo organizovanog do~eka na Gradskom trgu, jer je op{tina ranije donijela odluku da novac za te namjene usmjeri kao pomo} poplavqenima. Ni u Trebiwu nije bilo organizovanog do~eka, ali se do ranih jutarwih ~asova slavilo u kafi}ima. U ve}ini ugostiteqskih objekata ulaz je bio besplatan. Nekoliko hiqada stanovnika Vi{egrada do~ekalo je Pravoslavnu novu godinu na Trgu palih boraca gdje su nastupali lokalni bendovi, a slu`eni su ~aj i kuvano vino. Specijalni gost bila je pjeva~ica Milica Todorovi} uz ~iju su pjesmu Vi{egra|ani u{li u Novu godinu. Srebreni~ki Srbi Pravoslavnu novu godinu do~ekali su u svojim domovima sa porodicom i prijateqima. Samo dvadesetak osoba slavilo je u jednom srebreni~kom restoranu gdje je organizovan do~ek uz muziku. Najve}i broj mladih Novu godinu do~ekao je u kafi}ima u susjednom Bratuncu.

U HRAMOVIMA slu`en moleban
Nova julijanska godina u jugozapadnom dijelu Srpske do~ekana je na sve~an na~in i u duhu pravoslavne tradicije. Najve}i broj stanovnika ovog dijela RS

Poqoprivrednici upozoravaju

Mogu} uvoz zaga|ene hrane u BiH

Na gradskom trgu u Prijedoru slavile stotine stanovnika

U Republici Srpskoj mali broj novoregistrovanih hotela

BiH nema laboratorije za analizu na dioksin

FOTO: ROJTERS

Za tri godine otvoreno 15 hotela
BAWALUKA - U Srpskoj je za protekle tri godine registrovano ukupno 15 novih hotela, od kojih samo jedan sa pet zvjezdica. Rekla je ovo “Glasu Srpske“ pomo}nik ministra za turizam i ugostiteqstvo RS Jadranka Stojanovi} i pojasnila da je rije~ o hotelu “Pirg“ u Bijeqini. Ona je istakla da se me|u novootvorenim hotelima nalazi i osam hotela sa tri zvjezdice i {est hotela Prema podacima Ministarstva trgovisa ~etiri zvjezdice. ne i turizma RS, ukupan promet u ugos- Po broju ratiteqstvu za devet mjeseci 2010. godine spolo`ivih leiznosio je 80.309.000 maraka, {to je `aja u hotelima, za 0,89 odsto vi{e u odnosu na isti pete broju hotela riod 2009. godine, kada je promet u prve i druge kateovoj oblasti bio 79.526.000 maraka. gorije u odnosu na ukupan broj, hotelijerstvo u Srpskoj vidno zaostaje za hotelijerstvom u susjednim zemaqa - istakla je Stojanovi}eva i dodala da su potrebni veliki hotelski lanci, kao i hoteli velikih smje{tajnih kapaciteta sa prate}im sadr`ajima. isti period prethodne godine. - Doma}ih turista Srpsku je lani posjetilo za 10,9 odsto vi{e u odnosu na 2008. godinu, a stranih za 7,2 odsto vi{e u istom periodu. Bilo je ukupno 363.343 no}ewa turista u hotelima u RS, {to predstavqa pad od 7,4 odsto u odnosu na godinu ranije - kazala je Stojanovi}eva. U Srpskoj, osim “Pirga“ u Bijeqini, sa pet zvjezdica postoji jo{ samo jedan hotel i to “Kaldera“ u Lakta{ima, dok od poznatih svjetskih lanaca kao {to su “Hilton“, “[eraton“, “Hajat“ ili “Holidej in“ nema nijedan hotel. D. K.

BAWALUKA - Hrana za koju postoji mogu}nost da je zaga|ena dioksinom mogla je biti uvezena i na tr`i{te RS, jer je dio te hra ne za vr{io u Sloveniji i drugim zemqama u okru`ewu, iz kojih se mogla uvesti i na doma}e tr`i{te, rekao je predsjednik Udru`ewa poqoprivrednih proizvo|a~a i sto~ara RS Vladimir Usorac. Dodao je da, s obzirom na to da BiH nema laboratorije za ana li zu na dio ksin, nije mogu}e ni ustanoviti da li se takva hrana ve} na-

lazi na doma}em tr`i{tu. Na isto su upozorili i u Ve te ri nar skoj ko mo ri FBiH, gdje tako|e tvrde da }e pojedinci i kompanije poku{ati da plasiraju takvu robu tamo gdje postoje uslovi za to, te da je BiH jedna od zemaqa koju smatraju pogodnom za ovakve mahinacije. U Agenciji za bezbjednost hra ne BiH tvrde da hra na `ivotiwskog porijekla kontaminirana dioksinom, koja se po~etkom godine pojavila u Wema ~koj, ni je izve ze na niti prodata u BiH. T. [.

Promet

SAMO dva hotela sa pet zvjezdica
Dodala je da je u hotelima za 11 mjeseci 2010. godine bilo 159.279 dolazaka turista, {to je za 9,2 odsto vi{e u odnosu na

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 7

Oduzeto 112 voza~kih dozvola zbog psihi~kih oboqewa
BAWALUKA - Ministarstvo unutra{wih poslova RS oduzelo je 112 voza~kih dozvola zbog nesposobnosti upravqawa motornim vozilom licima koja su zbog psihi~kih poreme}aja stekla invalidsku penziju u posqedwe tri godine, javila je Srna. U okviru koordinisane aktivnosti MUP-a, Ministarstva rada i bora~ko-invalidske za{tite i Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite na podru~ju Bawaluke na vanredni qekarski pregled upu}ena su 494 lica sa spiska vojnih invalida sa utvr|enim lak{im i te`im psihi~kim poreme}ajima.

Vijesti
Glamo~

FOTO: ARHIVA

Op{tina bez buxeta za 2011.
GLAMO^ - Op{tina Glamo~ u 2011. godinu u{la je bez buyeta, s obzirom na to da na~elnik op{tine Radovan Mar ko vi} ni je dao sa gla snost na prijedlog buyeta koji je krajem decembra pro{le godine trebalo da razmatra i usvoji Op{tinsko vije}e, javila je Srna. Markovi} ka`e da je prijedlog buyeta povukao iz procedure zbog nepo{tivawa Zakona o buyetu.

Nova poskupqewa negativno uti~u na standard stanovnika

Stanovnici RS za hranu izdvajaju tri puta vi{e od zemaqa EU

Nada Grahovac

Rumunija za hranu izdvaja oko 32 odsto, Hrvatska oko 25,6 odsto, Slovenija oko 14,6, a u Evropskoj uniji u~e{}e hrane iznosi 14,2 odsto u ukupnim mjese~nim tro{kovima. To jasno ukazuje na to da imamo jako nizak standard, kazao Petrovi}
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Na hranu i stanovawe odlazi 60 odsto plate
u tre}em kvartalu pro{le godine u Srbiji odlazilo je 41,1 odsto ukupnih primawa, dok je u Bugarskoj prosje~no doma}instvo za potrebe ishrane izdvaja lo 34,7 od sto mje se ~nih primawa. Kada su u pitawu tro{kovi stanovawa, Petrovi} ka`e da se oni kre}u oko 20 odsto mjese~nih primawa. - Ako to uzmemo u obzir, dolazimo do zakqu~ka da samo ove dvije stavke stanovnici RS mjese~no izdvajaju oko 60 odsto ukupnih primawa, {to je preveliki izdatak - kazao je Petrovi}. Prema posqedwim podacima, prosje~na plata u RS iznosi 405, a na nivou BiH 407 evra.

Sprovesti kontrolu u {koli
BAWALUKA - Ombudsman za djecu RS Nada Grahovac zatra`ila je od nadle`nih institucija da sprovedu kontrolu u Osnovnoj {koli “Georgios Papandreu” u Aleksandrovcu kako bi se utvrdili detaqi o samoubistvu trinaestogodi{we u~enice Svjetlane Pe}anac, javila je Srna. Nada Grahovac je naglasila da od Ministarstva prosvjete i kulture, Republi~kog pedago{kog zavoda i Republi~ke uprave za inspekcijske poslove o~ekuje da instituciju ombudsmana obavijeste o mjerama koje su preduzeli.

BAWALUKA - Stanovnici Republike Srpske mjese~no za tro{kove ishrane izdvajaju oko 40 odsto plate, {to je skoro tri puta vi{e nego u zemqama Evropske unije, gdje za hranu izdvajaju 14,2 odsto mjese~nih primawa. Prema rije~ima sekretara Pokreta potro{a~a RS Dragovana Petrovi}a, u Srpskoj tro{kovi hrane iznose izme|u 38 i 40 odsto mjese~nog buyeta, {to je zna tno vi {e ne go u zemqama u okru`ewu. - Rumunija za te namjene izdvaja oko 32 odsto, Hrvatska oko 25,6 odsto, Slovenija oko 14,6, a u zemqama Evrop ske unije u~e{}e hrane iznosi 14,2 odsto u uku pnim mje se ~nim tro{kovima. To jasno ukazuje na to da ima mo ja ko ni zak standard - kazao je Petrovi}. Za kupovinu hrane i sokova

TRO[KOVI stanovawa u RS “odnose” 20 odsto plate
Prosje~na plata u Srbiji je 329 evra, Crnoj Gori 456 evra, u Hrvatskoj iznosi 724 evra, a u Sloveniji 935 evra. Prosje~na plata u Wema~koj je

oko 2.000, a u Francuskoj oko 1.400 evra. Ako se ovi podaci uzmu u obzir, onda je jasno da gra|ani RS sve {to zarade uglavnom tro{e na pre`ivqavawe, dok im za druge stavke, kao {to su odje}a ili putovawa, ne ostaje ni{ta. Petrovi} se sla`e da se RS i BiH po svim analizama nalaze na za~equ kada je rije~ o potro{wi. - Ka da po gle da mo sa mu strukturu potro{we prehrambenih proizvoda, vidimo da mi tro{imo tri puta vi{e hqeba nego EU, a svega ostalog tro-

KUPOVNA MO]
Rezultati istra`ivawa sprovedeni u 42 dr`ave pokazali su da se BiH nalazi na 37. mjestu po kupovnoj mo}i po glavi stanovnika koja iznosi 2.435 evra. Evropski prosjek je 11.945 evra. Srbija je zauzela 34. mjesto sa 3.033 evra po glavi stanovnika, a Makedonija je tri mjesta ni`e sa 2.492 evra. U Sloveniji je kupovna mo} po glavi stanovnika 10.045 evra, dok je Hrvatska na 29. mjestu sa 4.808 evra, a Crna Gora na 32. sa 3.260 evra.

{imo duplo mawe. O~ito je da se mi hranimo na bazi jela od tijesta, a to je odlika siroma{nih zemaqa i jasno je da zadovoqavamo samo koli~inu, a ne kvalitet - istakao je Petrovi}. On je istakao da se i u ovoj godini o~ekuje daqi pad kupovne mo}i stanovnika Srpske. - Samo tro{kovi centralnog grijawa su zna~ajno pove}a ni i to }e pred stavqati veliki udar na yep potro{a~a kazao je Petrovi}. U Savezu sindikata RS ka`u da je prosje~na ispla}ena neto plata u RS u novembru pro{le godine “pokrivala“ potro{a~ku korpu sa 46,7 odsto. - Pove}awe cijena `ivotnih na mir ni ca ko je je na javqeno i do koga ve} dolazi zna~i da }e korpa i daqe rasti, a plate i kupovna mo} padati. To je ono ~ega se pla{imo - kazala je predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mi{i}.

MUP RS

Kontrole alko -testovima
BAWALUKA - Ministarstvo unutra{wih poslova RS po~elo je poja~anu kontrolu vo za ~a na pu te vi ma RS u okviru koje }e tokom vikenda biti vr{eno alko-testirawe, re kla je Srni por tpa rol MUP-a Mirna [oja. [oja je podsjetila da je pro{le godine u RS zbog vo`we pod uticajem alkohola iz saobra}aja iskqu~eno 16.239 voza~a, a u 517 saobra}ajnih nesre}a utvr|eno je da su u~esnici bili pod dejstvom alkohola.

BiH uvozi velike koli~ine meda, iako planira da taj proizvod brendira

Uvoz meda 35 puta ve}i od izvoza
BAWALUKA - U BiH je lani uvezeno 276 tona meda u vrijednosti od 2,3 miliona maraka, dok je u istom peri-

Sarajevo

Falsifikovani med
U Republi~koj upravi za inspekcijske poslove rekli su da je prema podacima Veterinarskog instituta “Dr Vaso Butozan“ lani sprovedena analiza 29 uzoraka meda sa aspekta hemijsko-fizi~kih svojstava, te da je u dva slu~aja utvr|en falsifikovani med. - Kupci treba da obrate pa`wu kada kupuju med da li je on deklarisan i ukoliko deklaracija nije istaknuta na proizvodu treba da se obrate inspekciji - kazali su u Inspektoratu.

odu izvezeno osam tona ovog proizvoda u vrijednosti od 65 hiqada maraka, {to zna~i da je uvoz meda 35 puta ve}i od izvoza. Rekli su ovo “Glasu Srpske“ u Upravi za indirektno opo re zi vawe BiH i dodali da se med u BiH najvi {e uvo zio iz Hrvat ske, Italije, Makedonije i Srbije. - Proi zvo |a ~i me da u BiH med su izvozili samo u Hrvatsku - kazali su u UIO BiH.

Pred sje dnik Dru{ tva p~e la ra Bawalu ka Ve sel ko Gatari} rekao je da Srpska ima dovoqne koli~ine meda, te da izvoz meda iz RS spre~ava nedostatak novca.

UVEZEN MED vrijedan 2,3 miliona KM
- P~e la ri u RS ne ma ju dovoqno novca za pakovawe, kon tro lu, de kla ri sawe i izvoz meda - re kao je Ga ta ri}.

On je naglasio da izvoz meda blokira i neadekvatna raspodjela podsticaja i dodao da podsticaji za p~elarstvo ne bi tre ba lo da se di je le po p~e liwim dru{ tvima, ve} po koli~ini otkupqenog meda. Prema rije~ima Gatari}a, iako je med ne ko li ko op{tina Srpske predlo`ilo kao brend, to se ne}e ostva ri ti sve dok se ne pove}a izvoz ovog proizvoda. M. Mi.

U martu “Nekspo 2011“
SARAJEVO - Zamjenik sarajevskog gradona~elnika Miroslav @ivanovi} i sekretar gradske uprave Milorad Kojovi} razgovarali su sa delegacijama Mre`e lokalnih vlasti jugoisto~ne Evrope (NALAS) i Saveza op{tina i gradova Federacije BiH o organizaciji Sajma op{tina i gradova jugoisto~ne Evrope “Nekspo 2011“, koji }e u Sarajevu biti odr`an 10. i 11. marta, javila je Srna.

8 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Neizvjestan zavr{etak obnove Doma zdravqa

Panorama
Nacionalni park “Kozara“

PRIJEDOR - Obnova prijedorskog Doma zdravqa trebalo je da bude zavr{ena prije dvije godine, ali se ovom poslu jo{ ne vidi kraj zbog nedostatka dodatnih sredstava. Direktor Doma zdravqa Prijedor Slavica Popovi} rekla je da je za obnovu drugog sprata Doma zdravqa, rendgen ka-

bineta i Slu`be hitne pomo}i potrebno dodatnih 300.000 maraka. Gra|evinski radovi na centralnom objektu po~eli su 25. avgusta 2008. godine i trebalo je da budu zavr{eni u roku od {est mjeseci, me|utim, i buxet i rokovi probijani su u vi{e navrata, javila je Srna.

Centar za humanu politiku o prodaji op{tinskog poslovnog prostora

FOTO: S. PUHALO

“Biciklom za turizam bez granica“
PRIJEDOR - “Biciklom za turizam bez granica“ naziv je prvog zajedni~kog prekograni~nog projekta Nacionalnog parka “Kozara“ u Republici Srpskoj i Parka prirode “Lowsko poqe“ u Hrvatskoj, vrijednog 137.000 evra. Referent za marketing u NP “Kozara“ Nata{a Pjevi} izjavila je da }e najve}i dio projekta biti finansiran grantom Evropske komisije od 112.000 evra iz pretpristupnih fondova EU. - Mnogo o~ekujemo od uspostavqene prekograni~ne saradwe sa ovim parkom prirode u Hrvatskoj, a projekat bi trebalo da bude zavr{en 2012. godine - rekla je Pjevi}eva. S. T.

Turisti~ka organizacija Zvornik

Uskoro manifestacije na ure|enom platou
ZVORNIK - Plato u centru Zvornika bi}e ure|en kroz projekat turisti~ke organizacije, a koji je odobrilo Minis tar stvo trgo vi ne i turizma RS, potvrdila je predstavnik Turisti~ke organizacije Zvornik Qiqana Tohoq. - Ovaj plato bi}e osposobqen za odr`avawe niza manifestacija i drugih aktivnosti na otvorenom. U okviru projekta planirano je da se izradi gledali{te kapaciteta 80 mjesta, mini-muzejska zbirka na otvorenom, postavi konstrukcija za projekcije, rekonstrui{e rasvjeta i prostor hortikulturno uredi - rekla je Tohoqeva napomenuv{i da je planirano da projekat bude realizovan do kraja marta ove godine i da ga sufinansira lokalna uprava. S. S.

Prodat poslovni prostor

prodaja lokala u glavnoj ulici
Prodaja lokala u Ulici svetog Save 45 bila namje{tena. Kod prodaje op{tinskog prostora najspornije ogla{avawe u novinama koje se ne mogu kupiti ni pro~itati u Doboju, rekao Dejanovi}
PI[E: SLOBODAN PUHALO krozrs@glassrpske.com

Mladi socijaldemokrati iz Zvornika

Novogodi{wi paketi}i DOBOJ - Centar za humaza 150 mali{ana nu politiku zatra`i}e da
tu`ila{tvo istra`i nezakonitu prodaju op{tinskog poslovnog prostora u Doboju, a od ustavnog suda da ocijeni ustavnost i zakonitost odluka o prodaji. - Ra zo ~a ra ni smo po na {awem dobojskog tu`ila{tva i policije, pravobranila{tva, odbornika u Skup{tini op{tine Doboj, poslanika u dr`avnom i entitetskom parlamentu, politi~kih stranaka, udru`ewa gra|ana i drugih koji se solidari{u sa nezakonitim radom i vi{egodi{wom organizovanom pqa~kom lokalnih javnih resursa - ka`e predsjednik Centra za humanu politiku Momir Dejanovi}.

U ovoj nevladinoj organizaciji smatraju da je prodaja poslovnog prostora u Ulici svetog Save 45 bila namje{tena.

OGLAS O prodaji objavqen u zagreba~kim novinama
- Poslovni prostor kupqen je po cijeni od 97.007 mara ka ko ja je sa mo hiqadu maraka ve}a od po~etne. Postoji sumwa da je kupac poslovnog prostora u rodbinskim vezama sa na~elnikom op{tine. Kada se uzme u obzir da su druga dva poslovna prostora u istoj ulici prodata po cijeni koja je tri puta ve}a od po~etne, onda je prodajom ovog prostora pri~iwena {teta

^etiri brata dobila paketi}e

FOTO: S. SAVI]

ZVORNIK - Mladi socijaldemokrati iz Zvornika uru~ili su u petak novogodi{we paketi}e djeci koja se lije~e u Dje ~i jem odjeqewu Op {te bol ni ce, ko le kti vnom smje{taju u Karakaju, kao i siroma{noj djeci ~iji su roditeqi ~lanovi zvorni~kog Udru`ewa porodica sa ~etvoro i vi{e djece “Na{i an|eli“. Predsjednik Mladih socijaldemokrata Du{an Petrovi} rekao je da su aktivisti prikupili oko 150 novogodi{wih paketi}a za ~iju su nabavku sredstva donirali funkcioneri SNSD-a iz Zvornika. S. S.

od oko 150.000 ma ra ka obja{wava Dejanovi}. Prema wegovim rije~ima, postoji, tako|e, sumwa da je kod prodaje drugog poslovnog prostora vr{eno prijevremeno, neovla{}eno otvarawe koverata sa ponudama kako bi se sa cijenama upoznao drugi ponu|a~. Dejanovi} smatra da je kod prodaje op{tinskog prostora najspornije ogla{avawe u novinama koje se ne mogu kupiti ni pro~itati u Doboju, tako da javne prodaje i nadmetawa nema ili je ona ograni~ena. Iz Komisije za prodaju svojevremeno su u medijima izjavili da je po zakonu da se oglasi objavquju u bilo kojem dnevnom listu koji izlazi na teritoriji BiH. Me|utim, to nije slu~aj sa zagreba~kim no-

[teta
- Postignute cijene kod prodaje drugog i tre}eg poslovnog prostora potvr|uju na{u sumwu da je prije dvije godine, prilikom nezakonite zamjene op{tinskog sa poslovnim prostorom firme “Slatka tajna“ iz Doboja, u~iwena {teta op{tini ve}a od dva miliona maraka - tvrdi Dejanovi}.
vinama u kojima je {tampan oglas o prodaji jednog od tri poslovna prostora u glavnoj dobojskoj ulici. U op{tini Doboj nisu `eqeli da komentari{u tvrdwe Centra za humanu politiku.

Poskupqewe `ivotnih namirnica na podru~ju Bijeqine

"Sko~ile" cijene {e}era i mlijeka
BIJEQINA - @ivotne na mir ni ce mli je ko, uqe, {e }er i ka fa naj vi {e su poskupjele na podru~ju Bijeqine u posqedwa tri mjeseca, izjavio je Srni sekretar grad skog udru `ewa po tro {a~a “Zvono“ Branko Ka~arevi}. Cijena {e}era pove}ana je za 18,60 procenata, mlijeka 7,62 odsto, uqa 7,28 odsto i kafe 6,10 odsto. Bra{no, hqeb i meso na po dru ~ju Bi jeqine u ovom periodu nisu mijewali cijenu. U “Zvonu“ procjewuju da }e i ove go di ne bi ti nas tavqen rast cijena istih namir ni ca, mli je ka, {e }e ra, uqa i kafe, ali i hqeba, jer bijeqinski pekari nisu pove}avali cijenu iako je bra{no od marta do decembra lani poskupjelo i do 60 odsto.

Bora~ka organizacija Srebrenica

Sekretar tra`i da ga razrije{e du`nosti
SREBRENICA - Sekretar op{tinske Bora~ke organizacije u Srebrenici Milo{ Milovanovi} zatra`io je od ove or ga ni za ci je da ga, u skladu sa zakonom o radnom odnosu i potpisanim ugovorom o ra du, ra zri je {i du `nosti sekretara. U otvorenom pismu upu}enom Bora~koj organizaciji RS, Re gi onal nom odbo ru Bir~a i Podriwa Milovanovi} je u petak obavijestio javnost da je podnio ostavku na mjes to ~la na Skup {ti ne BORS-a i regionalnog Odbora ratnih vojnih invalida. - Sve ovo radim u interesu BO Sre bre ni ca i za {ti te svoje porodice. Prinu|en sam da vam se na ovaj na~in obratim, iako to do sada nije bio moj na~in komunikacije - naveo je Milovanovi} i dodao da je u posqedwih {est mjeseci izlo`en stalnim pritiscima i prijetwama. K. ].

NE O^EKUJE se poskupqewe mesa
Udru `ewe po tro {a ~a prati cijene svih artikala u supermarketima, prati se i ci je na hqeba od tri do bavqa~a, a Ka~arevi} ka`e da je ve} uo~eno poskupqewe hqeba u ma lim radwama u Bijeqini gdje se ne obavqa kontrola cijena. Prema wegovim rije~ima, u ovoj godini se ne o~eku je pos kupqewe me sa na

podru~ju Bijeqine jer je cijena kilograma `ive stoke dras ti ~no opa la, a ci je ne mesa u mesarama su ve} i do pet puta ve}e. - Svaki udar na standard

gra|ana je te`ak, jer ve}ina stanovni{tva `ivi na ivici egzistencije - zakqu~io je sekretar udru`ewa potro{a~a “Zvono“ Branko Ka~arevi}.
FOTO: ARHIVA

Cijena {e}era pove}ana za 18,60 procenata

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 9

Otvorena izlo`ba umjetni~kog nakita
SREBRENICA - U Zavi~ajnom muzeju u Srebrenici, koji djeluje u sastavu Narodne biblioteke, otvorena je izlo`ba nakita izra|enog u lokalnoj Umjetni~ko-zanatskoj radwi “Centar“. Otvaraju}i izlo`bu direktor ove ustanove Vesna Ko~evi} rekla je da se autor Mirko Sekuli}, pored izrade nakita od razli~itih materijala, bavi i ure|ewem enterijera, izradom ukrasnih i upotrebnih predmeta, te suvenira. K. ].

Tradicionalna manifestacija Kulturno-umjetni~kog dru{tva “Kozara“

Vijesti
Gorwe Crwelovo

Potkozarsko prelo o`ivjelo obi~aje
Prelo je trajalo 30 dana, a u sali mjesnog doma svakog vikenda okupqale su se ekipe i pojedinci koji su se nadmetali u tradicionalnoj dru{tvenoj igri skrivawa nov~i}a i u trikawu
FOTO: S. TASI] PI[E: PERO [PADI] krozrs@glassrpske.com

Parastos poginulim borcima
BIJEQINA - U bijeqinskoj mjesnoj zajednici Gorwe Crwelovo u petak je slu`en parastos i polo`eni su vijenci na spomenik poginulim borcima u otaybinskom ratu u prisustvu predstavnika Op{tinske bora~ke organi za ci je, Or ga ni za ci je porodica zarobqenih boraca i nestalih civila te rodbine. Parastos je slu`io episkop zvorni~ko-tuzlanski Vasilije, koji je rekao da je bitno sjetiti se onih koji su svoj `ivot dali za RS, javila je Srna.

PRIJEDOR - Progla{ewem pobjednika u mjesnom domu u ^irkin Poqu u ~etvrtak uve~e u organizaciji Kulturno-umjetni~kog dru{tva “Kozara“ zavr{eno je Dvanaesto potkozarsko prelo. Rije~ je o tradicionalnoj manifestaciji ovog dru{tva koje weguje narodne dru{tvene igre i obi~aje. Kao i ranijih godina, prelo je trajalo 30 dana, a u sali mjesnog doma svakog vikenda okupqale su se ekipe i pojedinci koji su se nadmetali u kapawu i trikawu. - Ove godine u kapawu takmi~ilo se osam ekipa sa podru~ja op{tina Prijedor i O{tra Luka, te isto toliko pojedinaca u disciplini trikawa rekao nam je Du{an Miki}, predsjednik Organizacionog odbora ove mani fes ta ci je, do da ju }i da je takmi~ewe proteklo u fer-pleju i da su pobjednici zaista i zaslu`ili da budu najboqi. Tako su, prema rije~ima Miki}a, najboqi u ka pawu, tradicional noj dru{tvenoj igri skrivawa nov~i}a ispod priglavaka, bili ~lanovi ekipe

“Tamburica“ iz Jutrogo{te kod Prijedora, dok je najboqi trika~ bio Milo{ Kos iz Petrovog Gaja, tako|e kod Prijedora. - Ponosni smo na pobjedu i ovaj pehar koji smo dobili. Osvajali smo i do sada razna priznawa i nagrade, ali ovo je prvi put da za pobjedu dobijemo pehar. Ovaj pehar stavi}emo u vitrinu na{eg kluba i ~uvati ga kao dragu uspomenu - ka`e Dragoja Vila, kapiten ekipe “Tamburica“. Svoje zadovoqstvo nije krio ni Milo{ Kos. Ka`e da u `ivotu nije imao priliku da dobije nikada nikakvu nagradu, pa ga ova posebno raduje.

Lugovi

Podijeqeni novogodi{wi paketi}i
[A MAC - U Lu go vi ma kod [amca u petak je podijeqeno 100 novogodi{wih paketi}a za djecu do 15 godina iz ove mjesne zajednice. Podjelu paketi}a u crkvi Sve tog Si so ja Ve li kog u Lugovima organizovala je Crkvena op{tina Lugovi, u saradwi sa Mjesnim odborom, Udru`ewem Srni~ana iz Lugova i donatorima.

POBIJEDILA ekipa “Tamburica“
- Prvi put u `ivotu dobijam priznawe za takmi~ewe i vrlo sam sre}an - pri~a nam Milo{, koji je na prelo stigao u pratwi unuka. Trikawe je, ka`e, nau~io jo{ kao dijete i malo ko je mogao da ga pobijedi u rodnom selu. Milenko Kobas, predsjednik KUDa “Kozara“, isti~e da je Potkozarsko

prelo jedna od redovnih manifestacija koju organizuje ovo dru{tvo. - U posqedwe vrijeme dosta radimo na afirmisawu folklorne sekcije, ali ne umawujemo ni zna~aj wegovawa narodnih obi~aja i igara, zbog ~ega svake godine organizujemo Potkozarsko prelo, koje traje gotovo mjesec - ka`e Kobas. U kulturnom programu posjetiocima se predstavilo vi{e izvornih grupa, koje su izvo-

dile potkozarsku ojka~u, potom ~lanovi folklorne, dramske i recitatorske sekcije.

Monolog
Posebnu pa`wu publike privukao je monolog Mitketa iz ~uvene “Ko{tane“, koji je uz podr{ku folklorne sekcije izveo Milenko Spasojevi}, korisnik usluga prijedorskog Doma za djecu i omladinu ometenu u razvoju. - Milenko ve} neko vrijeme vrlo uspje{no izvodi ovaj monolog i svaki put odu{evqava publiku. Na nastupima mi je uvijek boqi nego na probama ka`e defektolog Qubica Kova~evi}. Milenko, koji je rodom iz Zvornika, a u prijedorskom domu boravi ve} nekoliko godina, istakao je kako voli da nastupa pred publikom.
Milenko Spasojevi}

Saobra}aj

Alkohol uzrok nesre}a
SRBAC - Na podru~ju op{tine Srbac, tokom pro{le godine, dogodilo se 58 saobra}ajnih nesre}a, u kojima su tri lica poginula, dok je 12 qudi te`e povrije|eno, a 17 lak{e, izjavio je Srni komandir srba~ke Policijske stanice Sveto Stojakovi}. On je na veo da je naj~e{}i uzrok saobra}ajnih nesre}a vo`wa pod dejstvom alkohola.

Zdravqe mladih

Nedostatak fizi~kih aktivnosti
^ELINAC - Najizra`eniji zdravstveni, ali i estetski problemi mladih su nepravilno i dugotrajno sjedewe i nedostatak fizi~kih aktivnosti, utvr|eno je sistematskim pregledom u~enika prvog i tre}eg razreda sredwe {kole u ^elincu. Od 185 u~enika koje su pregledali qekari ~elina~kog Doma zdravqa, kod 29 je uo~ena deformacija stopala, kod sedam neravna ki~ma, kod {est deformisan grudni ko{, a kod 21 nepravilno dr`awe tijela, javila je Srna.

U~esnici Dvanaestog potkozarskog prela

FOTO: S. TASI]

Prijevremeni izbori za na~elnika u pet op{tina Republike Srpske

Predizborna ti{ina u subotu i nedjequ
SARAJEVO - Izborna ti{ina u osam op{tina u Republici Srpskoj i Federaciji BiH, u kojima }e u nedjequ, 16. januara, biti odr`ani prijevremeni izbori za na~elnike, po~e}e sutra u sedam ~asova i traja}e do zatvarawa bira~kih mjesta. Prijevremeni izbori za na~elnike op{tina bi}e odr`ani u Srpcu, Vukosavqu, Osmacima, [ekovi}ima i Dowem @abaru u RS, te u Biha}u, Srebreniku i Vogo{}i u FBiH. Centralna izborna komisija BiH raspisala je 15. novembra prijevremene izbore za na~elnike u ovim op{tinama, i to u Osmacima i [ekovi }i ma zbog opo zi va na~elnika izglasanog na referendumu, a u ostalih {est op{tina zbog prestanka mandata na~elnicima koji su preuze li ne ki dru gi man dat osvojen na pro{logodi{wim op{tim izborima. Na izborima za na~elnike osam op{tina u~estvuje ukupno 25 kandidata, i to u Biha}u, Srebreniku, Osmacima i Vogo{}i po ~etiri, Dowem @abaru tri, te Srpcu, Vukosavqu i [ekovi}ima po dva kandidata. Pravo glasa u svih osam op{tina ima ukupno 145.226 bira~a, ukqu~uju}i redovne i bira~e koji glasaju u odsustvu i putem po{te.

IZBORI }e ko{tati oko 65.000 maraka
Procijeweno je da }e prijevremeni izbori ko{tati oko 65.000 maraka, a u skladu sa

Izbornim zakonom BiH, finansira}e ih op{tine u kojima se sprovode. Izbori u Biha}u ko{ta}e 21.000 maraka, u Srpcu 10.800 maraka, Vukosavqu 3.200 maraka, Srebreniku 13.800 mara ka, Osma ci ma 2.100 ma ra ka, [e ko vi }i ma 3.400 maraka, Dowem @abaru 2.600 ma ra ka i u Vo go{ }i 7.700 maraka.

10 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE BOSNA I HERCEGOVINA REPUBLIKA SRPSKA OSNOVNI SUD U MODRI^I Broj: 86 0 Mal 005341 09 Mal Modri~a, 05.01.2011. godine Osnovni sud u Modri~i po sudiji Miladinovi} Vinku u pravnoj stvari tu`iteqa “Murex“ DOO [pionica, zastupan po punomo}niku Hogi} Enveru, advokatu iz Tuzle, protiv tu`enog Vasili} Dragana iz Vrawaka, radi naplate duga, donio je dana 05.01.2011. godine sqede}i:

OGLASI Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 41/03), na osnovu ~lana 2. Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora JP “Radio-televizija Vi{egrad“ Vi{egrad (“Slu`beni glasnik op{tine Vi{egrad“ broj 8/09), ~lana 3. Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe ~lanova upravnih odbora u javnim ustanovama ~iji je osniva~ op{tina Vi{egrad (“Slu`beni glasnik op{tine Vi{egrad“ broj 14/07 i 1/08), ~lana 1. Odluke o raspisivawu Javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora JP “Radio-televizija Vi{egrad“ Vi{egrad (“Slu`beni glasnik op{tine Vi{egrad“ broj 10/10 ) i ~lana 1. i 4. Odluke o raspisivawu Ponovnog javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova upravnih odbora u javnim ustanovama ~iji je osniva~ op{tina Vi{egrad (“Slu`beni glasnik op{tine Vi{egrad“ br. 10/10) Skup{tina op{tine Vi{egrad r a s p i s u j e:

OGLAS
Kod ovoga suda u Modri~i pod poslovnim brojem 86 0 Mal 005341 09 Mal u toku je parni~ni postupak pravnoj stvari tu`iteqa “Murex“ DOO [pionica, zastupan po punomo}niku Hogi} Enveru, advokatu iz Tuzle, protiv tu`enog Vasili} Dragana iz Vrawaka, radi naplate duga. Poziva se Vasili} Dragan iz Vrawaka da pristupi sudu Modri~a ili da odredi svoga punomo}nika koji }e ga zastupati u ovoj pravnoj stvari.

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe ~lanova Nadzornog odbora JP “Radio-televizija Vi{egrad“ Vi{egrad i ~lanova upravnih odbora u javnim ustanovama ~iji je osniva~ Op{tina Vi{egrad I - Raspisuje se Javni konkurs za izbor i imenovawe: 1. dva ~lana Nadzornog odbora JP “Radio-televizija Vi{egrad“ Vi{egrad, 2. dva ~lana Upravnog odbora JU “Turisti~ka organizacija op{tine Vi{egrad“ Vi{egrad (Ponovni javni konkurs), 3. jednog ~lana Upravnog odbora JSU “Drina“ Vi{egrad (Ponovni javni konkurs)

REPUBLIKA SRPSKA Ministarstvo za prostorno ure|ewe gra|evinarstvo i ekologiju Bawa Luka Trg Republike Srpske 1 Na osnovu ~lana 35. i ~lana 80. Zakona o za{titi `ivotne sredine - Pre~i{}eni tekst (“Slu`beni glasnik Republike Srpske” br. 28/07, 41/08 i 29/10) i ~lana 2. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko imaju ekolo{ku dozvolu (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 7/06 i 21/10) Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju obavje{tava zainteresovanu javnost

II - Opis poslova Nadle`nost, poslovi, obaveze i odgovornost ~lanova Nadzornog odbora i ~lanova upravnih odbora regulisani su zakonom i statutom JP “Radio-televizija Vi{egrad“ i statutima javnih ustanova za ~ije se ~lanove upravnih odbora raspisuje konkurs. III - Mandat ^lanovi Nadzornog odbora JP “Radio-televizija Vi{egrad“ Vi{egrad imenuju se do isteka mandata prethodno imenovanog ~lana Nadzornog odbora, a ~lanovi upravnih odbora imenuju se na period od ~etiri godine, sa mogu}no{}u ponovnog imenovawa. IV - Op{ti uslovi za kandidate 1. da su dr`avqani Republike Srpske ili BiH, 2. da su stariji od 18 godina, 3. da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u periodu od 3 (tri) godine prije dana objavqivawa konkursa, 4. da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u navedenom organu , 5. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak, 6. da ne na wih ne odnosi ~lan 9. stav 1. Ustava BiH. V - Posebni uslovi za kandidate Pod 1 - za ~lanove Nadzornog odbora JP “Radio-televizija Vi{egrad“ Vi{egrad : 1) visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~na sprema, 2) poznavawe djelatnosti kojom se bavi preduze}e, 3) poznavawe sadr`aja i na~ina rada Nadzornog odbora, 4) dokazani rezultati na ranijim poslovima. Pod 2 i 3 - za ~lanove Upravnog odbora JU “Turisti~ka organizacija op{tine Vi{egrad“ i JSU “Drina“ Vi{egrad : 1) visoka ili vi{a stru~na sprema koja odgovara djelatnosti javne ustanove, 2) poznavawe problematike u djelatnosti kojom se bavi javna ustanova, 3) poznavawe sadr`aja i na~ina rada upravnog odbora. VI - Sukob interesa Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u skladu sa Zakonom o spre~avawu sukoba interesa u organima vlasti Republi ke Srpske (“Slu `be ni gla snik Re pu bli ke Srpske“ broj 73/08) i Za ko nom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj 41/03). VII - Potrebna dokumenta Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: 1. Kra}u biografiju, 2. Diplomu, 3. Uvjerewe o dr`avqanstvu, 4. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih, 5. Uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), 6. Uvjerewe o neka`wavawu (za kandidate ro|ene u Republici Srpskoj uvjerewe }e se pribaviti po slu`benoj du`nosti, a kandidati ro|eni van Republike Srpske uvjerewe }e dostaviti li~no uz prijavu - ne starije od tri mjeseca). Za dokaze iz ta~ke 3. i 6. op{tih uslova kandidati dostavqaju potpisanu i od strane nadle`nog organa ovjerenu pismenu izjavu, kao i potpisanu i ovjerenu izjavu o nepostojawu sukoba interesa. Dokumenta koja se dostavqaju moraju biti u originalu ili u ovjerenoj kopiji. Dokumenta prilo`ena na javni konkurs ne}e se vra}ati kandidatima. Svi kandidati koji ispuwavaju uslove iz javnog konkursa bi}e pozvani na intervju. VIII - Rok za podno{ewe prijava Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa Javnog konkursa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu Skup{tina op{tine Vi{egrad, ulica Kraqa Petra Prvog broj 7, sa naznakom: - za poziciju pod 1. - “Komisija za izbor ~lanova Nadzornog odbora JP ‘Radio-televizija Vi{egrad’ Vi{egrad. - za poziciju pod 2 i 3 – “Komisija za izbor ~lanova upravnih odbora u javnim ustanovama ~iji je osniva~ op{tina Vi{egrad“ sa naznakom pozicije na koju se podnosi prijava. IX Javni konkurs }e biti objavqen u dnevnom listu “Glas Srpske“ i u “Slu`benom glasniku Republike Srpske“. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. SKUP[TINA OP[TINE VI[EGRAD Broj: 01-013- 465/10 Datum: 07.12.2010. godine PREDSJEDNIK SO Mr Bilal Memi{evi}

O PODNO[EWU ZAHTJEVA ZA IZDAVAWE EKOLO[KE DOZVOLE
Za “Poqoprivredni kompleks - Farma krava muzara” u nasequ Trnopoqe, op{tina Prijedor, projektovanog kapaciteta 600 grla Podnosilac zahtjeva: Arifagi} Jusuf, Trnopoqe, op{tina Prijedor Dana 05.01.2011. godine, podnosilac zahtjeva Arifagi} Jusuf, Trnopoqe, op{tina Prijedor, kao investitor, predao je Ministarstvu zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za “Poqoprivredni kompleks Farma krava muzara” u nasequ Trnopoqe, op{tina Prijedor, projektovanog kapaciteta 600 grla. Zainteresovana javnost mo`e izvr{iti besplatan uvid u zahtjev za ekolo{ku dozvolu i prilo`enu dokumentaciju u prostorijama op{tine Prijedor, u roku od 30 dana od dana objavqivawa ovog obavje{tewa. U ovom roku zainteresovana javnost mo`e podnijeti ovom ministarstvu mi{qewe o zahtjevu i prilo`enoj dokumentaciji, u pisanoj formi. MINISTAR Fatima Fetibegovi} dipl. in`. arh.

Na osnovu ~lana 386. Zakona o privrednim dru{tvima, a u skladu sa namjeravanom statusnom promjenom spajawa uz pripajawe, objavquje se s q e d e } e

OBAVJE[TEWE
Objavquje se pokretawe postupka za spajawe uz pripajawe Dru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u Hemofarm d.o.o. Bawa Luka, sa adresom i sjedi{tem Novakovi}i bb, Bawa Luka, kao dru{tvo sticalac, Dru{tvu sa ograni~enom odgovorno{}u ^ajavec “Sistemi upravqawa“ d.o.o. Bawa Luka, sa adresom i sjedi{tem Novakovi}i bb, Bawa Luka. Dru{tvo sticalac Hemofarm d.o.o. Bawa Luka Aleksandar Veselinovi} Dru{tvo koje prestaje pripajawem ^ajavec “Sistemi upravqawa“ d.o.o. Bawa Luka Zoran Mari}

Izdaje se kancelarijski i skladi{ni prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor. Telefon 051/231-077,
zvati do 16 ~asova.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 11
FOTO: T. NESTOROVI]

Ozrenci naseqeni u Semberiji ne zaboravqaju korijene

Vijesti
Bijeqina

Pjesmom i igrom ~uvaju sje}awe na zavi~aj
Da ne bi zaboravili zavi~ajne, ozrenske pri~e, pjesme, kola, muziku i obi~aje, Ozrenci se svakog 12. januara okupqaju u Domu kulture u Trwacima, a na manifestaciji u~estvuju i wihove kom{ije Semberci
PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] krozrs@glassrpske.com

Bioskop ponovo radi
BIJEQINA - Projekcijom fil ma “Mon te vi deo, bog te video“ danas }e u Bijeqini ponovo po~eti da radi bi os kop, pot vr|e no je Srni u Centru za kulturu “Semberija“. Urednik programa u ovoj ustanovi Neda Petri} rekla je da su poslije generalnog servisirawa bioskopske opreme postignuti uslovi za kvalitetnije pri ka zivawe fil mo va. Ona je rekla da }e premijeri filma “Montevideo, bog te vi deo“ pri sus tvo va ti glumci, javila je Srna.

Kozluk

Lovci humanisti
ZVORNIK - ^lanovi Lova~kog udru`ewa “Soko“ iz Kozluka kod Zvornika izdvojili su oko 3.000 maraka za prehranu divqa~i u zimskom periodu, kao i 500 maraka za pomo} porodicama koje su pretrpjele velike {tete od decembarskih poplava. Predsjednik ovog udru`ewa Zdravko Ili} rekao je da je lova~ka solidarnost do{la do punog izra`aja kada su ~lanovi “Sokola“ prikupili i 6.000 maraka za lije~ewe k}erke dugogodi{weg ~lana kozlu~kog dru{tva @ivana Ili}a iz Lokawa. S. S.

Folklorna grupa Ozrenaca u Trwacima

BIJEQINA - Vi{e od stotinu porodica sa Ozrena poslije ratnih zbivawa uto~i{te je na{lo u semberskom selu Trwaci, pored magistrale Bijeqina - Ra~a. Ozrenaca u Semberiji ima jo{ i u Bijeqini, Dvorovima, Dazdarevu, Obarskoj, Patkova~i i drugim selima. Po~etkom januara svi se okupqaju u Trwacima da ne zaborave korijene. - Najvi{e Ozrenaca u semberskoj ravnici je iz op{tine Lukavac, te iz maglajskog, zavidovi}kog, banovi}kog i gra~ani~kog kraja. Do{li su sa zave`qajima krajem 1995. godine, a sada su doma}ini i svoji na svome. Zalo`ili su nova

ogwi{ta, oku}ili se... - rekao je Slobodan ]oba Dujkovi} iz Gorwe Brijesnice kod Lukavca. - Prvi sam do {ao u Trwake, pa sam javio zemqacima da je to lijepo selo i da ima mjesta za sve nas. Onda su stizali jedni za drugima ro|aci, kumovi, prijateqi, kom{ije... I nismo se prevarili. Nai{li smo na dobar prijem kod Trwa~ana, a onda smo po~eli kupovati placeve, po dunum ili dva, a evo, sada i na{ih novih ku}a - rekao je Dujkovi}.

Zanati
Ozrenci su po~eli, kao i starosjedioci, da gaje povr}e. Ipak, gra|evinske zanate ne napu{taju. Oni su im glavni izvor zarade. Na sre}u, posla ima dosta jer je Semberija veliko gradili{te, zidaju se ku}e u gradu, ali i u svim selima.
bercima. Ve} su se navikli na prostranu ravnicu, kojoj se kraj ne vidi. - Jo{ svi nemamo ograde oko ku}a, uz koje provodimo svaki trenutak lijepog vremena, ali smo okru`eni dobrim kom{ijama. To nam je va`nije nego da imamo pozla}ene kapije - ka`e Jovan Savi} koji je, tako|e, u Trwake do{ao iz op{tine Lukavac. Da ne bi zaboravili zavi~ajne, ozrenske pri~e, pjesme, kola, muziku i obi~aje, Ozrenci se svakog 12. januara okupqaju u Do mu kul tu re u Trwacima. Manifestaciju su nazvali “Ozrensko ve~e“, ali na woj u~estvuju i wihove kom{ije Semberci. Tog dana svi putevi vode u Trwake, dolaze Ozrenci ro|acima u pohode iz Srbije, Doboja, Bawaluke, iz zapadnoevropskih zemaqa, ali i iz starog kraja, oni koji su

NASELILI se krajem 1995. godine
Vrijeme odmi~e, a Ozrenci se sve vi{e osje}aju Sem-

se vratili na rodna ogwi{ta. Na susretu Ozrenaca pjevaju se pjesme udvoje, reske, prkosne i grlene. Jeca violina dok prati pjeva~e. ^ini se kao da pla ~e za sta rim krajem, a onda, najednom, svira~ prevu~e cijelom du`inom gu da lo pre ko `i ca, pa in strument dobije novu snagu. Prsti ma pri ti snu te `i ce izvijaju milozvu~ne zvuke, ponosne, vedre i lepr{ave. Cikne tako violina, otrese sve sjete, tegobe i nostalgiju, a onda se povede ozrensko kolo, dugo i dr~no. A to je, vele, naj boqi znak da su Ozren ci za lo `i li no vo ogwi{te, oku}ili se, orodili se i ogradili se dobrim kom{ijama.

Sokolac

Crkva obiqe`ava 130 godina
SOKOLAC - Srpska pravoslavna crkvena op{tina So ko lac or ga ni zo va la je prijem za predstavnike politi~kog i privrednog `ivo ta op {ti ne So ko lac i gra da Is to ~no Sa ra je vo. Protojerej stavrofor Milorad Qubinac rekao je na ovoj sve~anosti da je 2011. ju bi lar na go di na crkve Svetog proroka Ilije, koja proslavqa 130 godina postojawa. Ovu crkvu je 1881. godine osve{tao mitropolit Sava Kosanovi}. B. G.

Problemi op{tine ^elinac zbog gazdovawa komunalnim preduze}ima

Dugovawa dostigla 2,5 miliona maraka
^ELINAC - Velika dugovawa ~elina~kih komunalnih preduze}a “Vodovod“ i “^isto}a i zelenilo“, koja ukupno iznose blizu 2,5 miliona maraka, razlog su {to se u ovoj op{tini niko nije obradovao vra }awu na dle `nos ti nad ovim preduze}ima sa republi~kog na lokalni nivo. Direktori ~elina~kih komunalnih preduze}a od op{tine naj ve }u po mo} o~e ku ju u stvarawu uslova za efikasniju naplatu usluga. Neefikasnost privrednih sudova, koja je sigurna za{tita za nesavjesne korisnike usluga, pla}awe poreza na dodatu vrijednost na fakturisani, a ne napla}eni iznos i novi Zakon o po{tanskom saobra}aju su teret koji ova preduze}a sve dubqe gura u ambis.
Radnici komunalnog preduze}a FOTO: B. MAKSIMOVI]

Udru`ewe “Don”

Za{tita prava potro{a~a
PRIJEDOR - Udru`ewe gra|ana “Don” iz Prijedora u sqede}a tri mjeseca sprovodi}e projekat “Potro{a~ sam, {ta treba da znam“ koji }e Ministarstvo trgovine i turizma RS finansirati sa 5.681 markom. Predsjednik “Dona“ Murisa Mari} najavila je da }e u okviru projekta biti realizovane edukativne i informativne radio emisije na lokalnim stanicama u Novom Gradu, Kozarskoj Dubici i Kostajnici i TV emisija na lokalnoj televiziji u PriS. T. jedoru.

PO[TANSKE USLUGE
Direktor preduze}a “^isto}a i zelenilo“ Dragan Xombi} istakao je da ozbiqan udarac komunalnim preduze}ima zadaje i Zakon o po{tanskim uslugama. - Imamo mnogo korisnika, na{i ra~uni glase na sitan iznos za razliku od ve}ih preduze}a koja imaju i mawe korisnika, a ra~uni su im znatno ve}i. Po ovom zakonu, morali bismo izdvojiti za distribuciju svojih ra~una blizu 40.000 maraka, {to je gotovo onoliko koliko nam je op{tina ^elinac u buxetu namijenila za ~i{}ewe grada. Ako ne do|e do promjena ovog zakona, jedina alternativa bi}e nam otpu{tawe jednog broja radnika - ka`e Xombi}.

Iako je vra }awe na dle `nosti najavqeno prije vi{e mjeseci, a praksa potvrdila da je to bilo neophodno, sti~e se utisak da su u ~elina~koj op{tini zate~eni odlukom Naro dne skup {ti ne RS da se vi{e ne odga|a primjena ranije donesenog zakona. - Prioritet nam je preduze}e “Gradsko grijawe“, koje je i ranije bilo u nadle`nosti lokalne zajednice, kako bi se sezona grijawa uspje{no pri-

vela kraju. Pozivam korisnike komunalnih usluga da pla}aju svoje obaveze kako se ne bi doveo u pitawe opstanak ovih preduze}a - ka`e na~elnik op{tine Mom~ilo Zeqkovi}.

DIREKTORI preduze}a o~ekuju pomo} op{tine
Nad ~elina~kim “Vodovodom“ nadvila se opasnost koja prijeti od pokrenutog sudskog

spo ra s ob zi rom na to da bawalu ~kom “Vo do vo du“ za isporu~enu vodu duguje oko dva miliona maraka. - Bez pomo}i lokalne zajednice ovaj problem ne mo`emo uspje{no rije{iti - ka`e dire ktor pre du ze }a Mi lo{ Zeqi}. I preduze}e “^isto}a i zelenilo“ optere}eno je dugovawima koja su ve}a od 200.000 maraka, od ~ega je 130.000 maraka reprogramirano. B. M.

12 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

“Adrija ervejz“ odobrava 50 odsto popusta na avio-karte

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO SARAJEVO OSIGURAWE D.D. SARAJEVO Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica 14.94 6.29 1.04 6.59 7,322.70 9,779.37

QUBQANA - Slovena~ki nacionalni avioprevoznik “Adrija ervejz“, povodom 50 godina poslovawa, odobrava 50 odsto popusta pri kupovini aviokarata za neku od svojih destinacija,

Iz “Adrije“ je saop{teno da akcija traje do 20. januara. Karte sa popustom mogu se kupiti kod ovla{}enih avioprevoznika, a mogu se koristiti do 27. marta, prenijele su agencije.
FOTO: AGENCIJE

PRIVATIZACIONO-INVESTICIONI FONDOVI
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promet Vrijednost kurs dionica 3.95 3.91 5.18 38,255.22 0.00 195.50 ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ZIF FORTUNA FOND D.D. BIHA]

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO JP HT D.D. MOSTAR IK BANKA D.D. ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BiH DD SARAJEVO [IPAD KOMERC D.D. SARAJEVO Sredwi Promet Vrijednost kurs dionica 19.99 4.90 2.30 10.00 73.55 29.00 2.90 1.46 12,192.00 6,178.90 1.45 2,300.00 15.00 6,250.00 13.64 1.98 20,813.70 4,640.00 3.57 870.00 18.37

Dokapitalizacija NLB banke

Pregovori sa Goldman Saksom u po~etnoj fazi
QUBQANA - Pregovori izme|u Vlade Slovenije i Investicione banke Goldman Saks o mogu}em preuzimawu udjela u Novoj qubqanskoj banci u ranoj su fazi, rekao je ministar finansija Slovenije Fran Kri`ani}, prenijele su agencije. On je potvrdio da je razgovarao sa predstavnicima Goldmana i ostalih finansijskih institucija koje bi mogle da budu savjetnici pri prodaji ili bi mogle kupiti udio u NLB-u. Naglasio je da su pregovori jo{ u ranoj fazi. Kri`ani} je objasnio da je Goldman Saks zainteresovan za najve}u slovena~ku banku zbog prisutnosti na Balkanu. - Ciq Slovenije je privu}i ameri~ke investicije, ukqu~uju}i i Goldman Saks - naglasio je Kri`ani}. NLB, u kojoj dr`ava ima mawe od 50 odsto, tra`i partnera za dokapitalizaciju od oko 250.000.000 evra.
FOTO: AGENCIJE

Dopu{teno ~uvawe svega osim kvarqivih, zapaqivih ili eksplozivnih predmeta

Veliki broj stanovnika Srpske ~uvawe dragocjenosti prepu{ta bankama

Pretinci se naj~e{}e koriste za deponovawe raznih dokumenata, nakita i vrijednosnih papira, ka`u u bankama
PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Iznajmqivawe sefa u banci i do 300 KM
cijeli ugovoreni period i za vi si od ve li ~i ne se fa. Tri mjeseca kori{}ewa malog sefa ko{ta 20 maraka, {est mje se ci 35, a go di nu dana deponovawa dragocjenosti u banci napla}uje se 60 maraka - navode u Rajfajzen banci i dodaju da zakup ve}ih sefova na 12 mjeseci ko{ta 130 maraka. se koriste za deponovawe raznih dokumenata, nakita i vrijednosnih papira - dodaju u Rajfajzen banci i upozorava ju da se u se fu ne smi ju dr`a ti pre dme ti ko ji su kvarqivi, zapaqivi ili eksplozivni, te predmeti koji mo gu ugro zi ti bez bje dnost banke ili drugih sefova. U NLB Razvojnoj banci rekli su da cijena zakupa sefa za vi si iskqu~i vo od wegove veli~ine. - Na{i klijenti mogu da iznajme sefove na period od tri do 12 mjeseci, a cijene se kre}u od 20, pa do 300 maraka - ka`u u ovoj banci. Hipo Alpe Adrija banka stanovnicima nudi vi{e od 800 sefova. - Go to vo 80 od sto ovih pre ti na ca ko ris te na {i klijenti. Minimalna cijena iznajmqivawa sefa je deset maraka na mjesec kori{}ewa - ka`u u Hipo banci.

Slovena~ki NLB o~ekuje injekciju oko 250.000.000 evra

Svjetske berze

Nafta pojeftinila na 90 dolara za barel
WUJORK, LONDON - Sirova nafta na berzi u Wujorku pojeftinila je u petak na 90 dolara za barel pod uticajem razo~aravaju}ih podataka sa ameri~kog tr`i{ta rada, prenijele su agencije. Ci je na ame ri ~ke “la ke“ nafte za terminsku isporuku u februaru je na Wujor{koj robnoj berzi pala za 1,06 dolara na 90,34 dolara za barel, dok je i evrop ska “brent“ nafta na Me|unarodnoj berzi petroleja u Londonu poskupjela za 28 centi na 98,34 dolara za barel. S druge strane, ve}ina ekonomista uo~ava pokazateqe rasta tra`we nafte u SAD, uporedo sa i daqe jakom potro{wom te si ro vi ne u zemqama u razvoju, te o~ekuju da }e tokom ove godine cijena nafte prema{iti granicu od 100 dolara za barel.

BAWALU KA - Sta no vnici Republike Srpske koji svoje vrijedne predmete i dragocjenosti `ele da ~uvaju u sefovima u bankama, za ovu uslugu mora}e da izdvoje od deset do 300 maraka. U ve}ini banaka u Srpskoj ka`u da sve vi{e stanovni ka zla to, na kit ili vri je dno sne pa pi re ~u va u sefovima. Rajfajzen banka biqe`i kon stan tan rast kli je na ta koji iznajmquju sefove. - Naknada za kori{tewe sefa pla}a se unaprijed za

Ugovor
U bankama navode da svaki klijent pri iznajmqivawu sefa potpisuje ugovor. - Svi klijenti osim bezbjednosti svojih predmeta, dobijaju i punu privatnost i slobodan pristupu svom sefu - isti~u u bankama.

BANKA nema uvid u sadr`aj sefa
Is ti ~u da ban ka ne ma uvid u stvari koje stanovnici ~uvaju u sefu. - Ovi pretinci naj~e{}e

Me|unarodni monetarni fond skepti~an o pitawu oporavka monetarne unije

MMF budno prati evrozonu
LON DON - Evro zo na jo{ nije uvjerila investitore da je wena du`ni~ka pozi ci ja odr`i va, a daqe {irewe krize bi moglo da na{kodi globalnom ekonomskom oporavku, rekao je zvani ~nik Me |u na ro dnog monetarnog fonda (MMF) Naojuki [inohara. On je u intervjuu agenciji “Blum berg“ re kao da je pri nos ko ji in ves ti to ri tra`e da bi kupili gr~ke i irske obveznice i daqe “veoma visok“, uprkos finansij skom spa sa vawu tih zemaqa. - To zna~i da skepticizam na tr`i{tima u pogledu odr`ivosti duga tih zemaqa jo{ ni je ot klowen - obja snio je [inohara. Po sli je pro {lo go di{weg spasavawa Gr~ke i Irske, Portugalija i [panija se vide kao idu}e ~lanice evrozone kojima bi mogla da bude potrebna finansijska pomo} za spasavawe. Slaba tra`wa wihovih obveznica poja~ala bi nervozu na tr`i {tu i po ve }a la pritisak na lidere evrozone da hitno reaguju, prenijele su u petak agencije.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN VODAFONE GROUP BARCLAYS PLC TESCO PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
68.8 42.8 171.2 305.45 406.95

Promjena
0.39 0.4 -0.41 -0.18 0.35

Naziv kompanije
INTEL CORP BANK OF AMERICA MICROSOFT CORP JPMORGAN CHASE CISCO SYSTEMS

Cijena
21.12 14.81 27.97 44.89 21.1

Promjena
-0.78 0.27 -0.78 0.99 0.08

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 13

Mogu}e poskupqewe gasa za potro{a~e u BiH
SARAJEVO - Ako kurs dolara nastavi da raste i u narednom periodu, preduze}e “BH - Gas” razmotri}e poskupqewe gasa za potro{a~e u BiH, rekao je direktor ovog preduze}a Almir Be}arevi}. On dodaje da }e nove cijene u BiH zavisiti i od cijene ruskog prirodnog gasa. - U zavisnosti od razvoja situacije, “BH - Gas” }e uputiti Vladi FBiH zahtjev za korekciju cijene - rekao je Be}arevi}, prenijela je Srna.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Prosje~na cijena Promjena Promet 8.979,12 7.672,00 6.169,00 3.640,50 3.211,39 2.728,16 2.520,00 1.324,05 Република Српска - измирење ратне штете 4 Република Српска - измирење ратне штете 3 РиТЕ Гацко а.д. Гацко Телеком Српске а.д. Бањалука Република Српска - измирење ратне штете 1 Република Српска - измирење ратне штете 2 РиТЕ Угљевик а.д. Угљевик Нова банка а.д. Бањалука 36,00 -0,88 36,53 -0,30 0,20 1,43 37,83 0,21 0,97 0,00 1,42 0,00 0,00 0,00

Istra`ivawe me|u zaposlenima u BiH, Srbiji i Hrvatskoj

Radnici u BiH najmawe osjetili

35,94 -1,18

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањалука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,26 4,01 3,78 2,78 6,10 0,05 3,19 6,50 2,93 1,50 1,00 3,11 3,09 4,54 0,00 0,00 -1,05 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 75,60 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 61,80

6,73 108.668,00

Zaposleni u sve tri zemqe najve}i uticaj krize osjetili su na li~nim dohocima, te zamrzavawu novih zapo{qavawa, navodi se u istra`ivawu
Devet odsto ispitanih u BiH smatra da je kriza ve} pro{la PI[E: NIKOLA LUGI] ji, te 76 procenata zaposlenih nikolal@glassrpske.com u Hrvatskoj. FOTO: GLAS SRPSKE

6,57 11.435,20

Tr`i{te valuta

Uspje{na prodaja obveznica oja~ala evro
Hrvatskoj i 39 odsto u Srbiji. - Za po sle ni u sve tri zemqe najve}i uticaj krize osjetili su na li~nim dohocima, te zamrzavawu novih zapo{qavawa - na vo di se u istra`ivawu portala. rade biti sve gore. Isti odgovor je dalo ~etiri odsto ispitanih iz Srbije, te osam odsto radnika u Hrvatskoj - navodi se u istra`ivawu. Direktor Ekonomskog instituta Bawaluka Du{ko Jak{i} ka `e da je sla ba ili potpuna neukqu~enost BiH u svjetsko tr`i{te, razlog {to se ekonomska kriza u preduze}i ma mawe osje ti la ne go u Srbiji i Hrvatskoj. - Privrednici u regionu vi{e su zastupqeni na inostranom tr`i{tu, pa su i ekonomska kolebawa osjetili ja~e nego preduzetnici u BiH - rekao je Jak{i}. On je dodao da je u Srpskoj sre}na okolnost {to su se u oporavku tr`i{ta, najprije tra`ili poluproizvodi i sirovine, {to su glavne stavke u izvozu RS.

BAWALUKA - Zaposleni u preduze}ima u BiH ekonomsku krizu osjetili su mawe od radnika u Srbiji i Hrvatskoj, pokazalo je istra`ivawe spro ve de no me |u radnicima u ove tri zemqe. Prema podacima do kojih su do{li interent portali "Posao.ba" iz BiH, "Moj posao "iz Hrvatske i srpski "Infostud", krizu u firmama u kojima rade osjetilo je 70 odsto radnika u BiH , 74 u Srbi-

- Radnici u BiH, u odnosu na ispitanike iz druge dvije zemqe, uvjereniji su da ekonomska kriza ne uti~e, niti }e uticati na preduze}e u kojem rade - pokazalo je istra`ivawe. Na pitawe na koji na~in je ekonomska kriza uticala na kompaniju u kojoj rade, 21 odsto ispitanika iz BiH odgovo ri lo je da je to bi lo otpu{tawe, dok je takav odgovor dalo 46 odsto radnika u

POSLODAVCI u BiH najmawe otpu{tali radnike
Ka da se ra di o tra jawu krize, devet odsto ispitanika u BiH smatra da je kriza ve} pro{la, a 12 procenta navodi da }e se uticaj recesije osjetiti jo{ mawe od godinu. Kada se porede odgovori o poslovnoj budu}nosti zaposlenih u idu }e dvi je go di ne, ispitanici u BiH su najpesimisti~niji. - ^ak deset odsto ispitanih radnika u BiH smatra da }e stawe u preduze}u u kojem

BERLIN - Evro je u petak nastavio da ja~a prema dolaru zahvaquju}i uspje{noj prodaji dr`avnih obveznica u [paniji, javile su agencije. Evropska valuta popela se na 1,3465 dolara, poslije sedmica stagnacije i pada usqed straha od produbqivawa du`ni~ke krize. Analiti~ari navode da evro za rast treba da zahvali i izja vi pred sje dni ka Evrop ske cen tral ne ban ke @anKloda Tri{ea da bi osnovna kamatna stopa mogla da poras te u idu }em pe ri odu. Ve }a ka ma ta obi ~no po dr`a va valutu.

Slovenija

Pekari podigli cijene hqeba
QUBQANA - Po je di ni pekari u Sloveniji pove}ali su cijene hqeba, dok drugi na javquju pos kupqewe idu}i mjesec, i to od ~etiri do 11 odsto. Kao razlog podizawa cijene na vo di se pos kupqewe sirovina, u prvom redu p{eni ce, ali i pos kupqewe naf te na svjet skom tr`i {tu, javile su agencije. U Sloveniji se proizvodi oko stotinu vrsta hqeba ~ija se cijena, u zavisnosti od vrste i kva li te ta, kre }e u prosjeku od 80 centi do tri evra.

POVE]AWE PLATE
Kada je rije~ o pove}awu plate, devet odsto ispitanih radnika u BiH tvrdi da su im dohoci u pro{loj godini porasli, u odnosu na pet odsto ispitanika iz Hrvatske i sedam odsto iz Srbije. Pove}awe plate ne o~ekuje 59 ispitanika u BiH.

Usvajawem dvojnih akciza na gorivo prekr{en Sporazum o pridru`ivawu

Brisel upozorio Srbiju zbog akciza
BEOGRAD - Zbog usvajawa dvojnih akciza na gorivo - vi{ih na uvozne i ni`ih na naf tne de ri va te proi zve de ne u zemqi, Evropska unija uskoro bi mogla da uputi o{tar protest Srbiji. U kabinetu potpredsjednika Vlade Srbije za evropske integracije Bo`idara \eli}a potvr|eno da je zbog toga Srbija ve} neformalno upozorena, javqa RTS. U Briselu ka`u da su dvojnim akcizama diskriminisane evropske kompanije i naru{en Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivawu. Skup {ti na Srbi je usvo ji la je ne da vno amandman Socijalisti~ke partije Srbije kojim se akcize na gorivo Naftne industrije Srbije pove}avaju za 30 para, a za uvozno gorivo 4,8 dinara. U Ministarstvu finansija navode da nisu tra`ili izmjene akciza na gorivo, ve} su uz Zakon o izmjenama Zakona o akcizama predlo`ene samo izmjene akciza na cigarete.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 15.1.2011. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize Srednji za devize
1.955830 1.445764 1.470549 26.435494 0.080210 0.262535 0.707097 1.766625 0.566448 0.249150 0.217883 1.514386 0.943478 2.322287 1.465151 1.861523

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Prodajni za devize
1.955830 1.449378 1.474225 26.501583 0.080411 0.263191 0.708865 1.771042 0.567864 0.249773 0.218428 1.518172 0.945837 2.328093 1.468814 1.866177

ZIF Kristal invest fond a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

ZIF BLB - profit a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

1.955830 1.442150 1.466873 26.369405 0.080009 0.261879 0.705329 1.762208 0.565032 0.248527 0.217338 1.510600 0.941119 2.316481 1.461488 1.856869

Veselina Masle{e 6, 78000 Banjaluka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

6,50

6,73%

3,78

-1,05%

14 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Crnogorac uhap{en po Interpolovoj potjernici

Hronika
Sud BiH

TREBIWE - Grani~na policija iz Trebiwa u ~etvrtak je prilikom ulaska u BiH na prelazu Zupci uhapsila K. M. (57) iz Crne Gore, za kojim je bila raspisana Interpolova potjernica. Grani~nom kontrolom ustanovqeno je da je za wim raspisa-

na me|unarodna potjernica zbog krivi~nog djela neovla{}ena proizvodwa i trgovina opojnim sredstvima, po krivi~nom zakonu [panije. K. M. se nalazio u automobilu “mercedes“ crnogorskih registracija. G. O.

Opqa~kano porodi~no imawe vlasnika “Tamarisa” Milorada Jawetovi}a
FOTO: G. [URLAN

Trbi}u potvr|ena presuda za genocid
SARAJEVO - Apelaciono vije}e Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Milorad Trbi} osu|en za genocid u Srebrenici na dugotrajni zatvor u trajawu od 30 godina. Trbi} je u oktobru 2009. godine progla{en krivim jer je kao pomo}nik na~elnika za bezbjednost Zvorni~ke brigade Vojske Republike Srpske od 10. jula do 30. novembra 1995. godine u okviru udru`enog zlo~ina~kog poduhvata u~estvovao u operacijama hvatawa, zatvarawa i pogubqavawa, a potom pokopavawa i prikrivawa tijela ubijenih Bo{waka iz Srebrenice. Trbi} je tako|e osu|en za li~no u~estvovawe i pomagawe u ubistvima mu{karaca iz Srebrenice na razli~itim lokacijama na podru~ju op{tine Zvornik. G. O.

Sud BiH

Ponudio oko dva i po miliona KM za slobodu
SARAJEVO - Osumwi~eni za pripadnost grupi Zijada Turkovi}a, Muamer Zahitovi}, kojem je Sud BiH 28. decembra pritvor produ`io za dva mjeseca, u petak je sudiji za prethodni postupak ponudio vi{emilionsku kauciju za pu{tawe na slobodu. Zahitovi} je u zamjenu za slobodu ponudio, osim dvije ku}e u vrijednosti od ukupno 422.000 maraka u Rakovici i Hra sni ci, jo{ i objekat koji se nalazi na podru~ju Iliye, a koji vrijedi oko dva miliona maraka. Odluka o tome da li }e sud prihvatiti ovu kauciju trebalo bi da bude donesena u ponedjeqak. N. T.
Imawe Milorada Jawetovi}a u Mr~ajevcima

Nakon {to su savladali ~uvara kojeg su vezali i zatvorili u hladwa~u razbojnici ukrali sef i slu`beni automobil preduze}a “Tamaris“. Ukupna visina materijalne {tete bi}e naknadno utvr|ena, rekli su u bawalu~kom Okru`nom tu`ila{tvu
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpke.com

Sarajevo

Sarajevo

U eksploziji o{te}eni “jaguar“ i ”fijat“
SARAJEVO - Policija traga za nepoznatom osobom koja je u petak ujutru bacila ru~nu bombu u ulici Patka u Sarajevu, prilikom ~ega nije bilo povrije|enih, ve} su o{te}e ni auto mo bi li “ja gu ar“ i “fij at sti lo“ vla sni{ tvo Ahmeda Poqe, re~eno je u policiji. O ovom doga|aju obavije{ten je de`urni tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a uvi|aj su obavili policajci Ministarstva unutra{wih poslova Kantona Sarajevo. U policiji su dodali da Poqo nije poznat policiji i da nije poznat povod za napad. G. O.

LAKTA[I - Policija traga za dvojicom nepoznatih napada~a koji su u petak ujutru opqa~kali porodi~no imawe vlasnika bawalu~ke kompanije “Tamaris” Milorada Jawetovi}a, a koje se nalazi u Mr~ajevcima kod Lakta{a. Razbojnici su na imawe provalili u no}i izme|u ~etvrtka i petka. Potom su savladali ~uvara kojeg su vezali i stavili u hladwa~u, zatim ukrali sef i slu`beni automobil preduze}a. - Precizan sadr`aj sefa, kao i ukupna visina materijalne {tete bi}e naknadno utvr|eni rekli su u bawalu~kom Okru`nom tu`ila{tvu. Izvor blizak istrazi ispri~ao je da policija sumwa da su lopovi izrezali {ipke na ogradi i tako u{li na imawe, a sa plijenom su pobjegli

lokalnim putem prema Aleksandrovcu i Maglajanima. - Poslije ulaska na imawe razbojnici su savladali ~uvara, potom ga vezali pa onda zatvorili u hladwa~u. Oni su zatim provalili u ku}u odakle su ukrali sef i slu`beni automobil wegovog preduze}a, i pobjegli u nepoznatom pravcu istakao je na{ izvor.

^ISTA^ICA prona{la ~uvara
On je dodao da je ~uvara u hladwa~i prona{la ~ista~ica koja je u petak ujutru do{la na posao. Da ona nesre}nog ~ovjeka nije prona{la pitawe je da li bi pre`ivio. - ^im je ~ista~ica shvatila da je ~uvar u hladwa~i odmah je otvorila i pomogla mu da iza|e. Potom su pozvali policiju, koja je obavila uvi|aj - dodao je pomenuti izvor.

Mje{tani i Jawetovi}eve kom{ije rekli su da kriti~ne ve~eri nisu primijetili niti ~uli bilo {ta sumwivo. - Za pqa~ku sam saznala jutros kad sam krenula u prodavnicu i tada vidjela da na ogradi Jawetovi}evog imawa nedostaje jedan dio. Ispred ku}e vidjela sam policajce rekla je kom{inica u petak dok su policajci obavqali uvi|aj. O ovom slu~aju upoznat je nadle`ni de`urni tu`ilac

Milorad Jawetovi}

koji je naredio da se nastavi rad na rasvjetqavawu krivi~nog djela razbojni{tva.

OTJERANI NOVINARI
Iako nije bilo nikakvih oznaka da se obavqa uvi|aj inspektori CJB Bawaluka nisu dozvolili novinarima da pri|u imawu Milorada Jawetovi}a, ve} su ih otjerali vi{e od 300 metara od ku}e. Fotoreporterima nisu dozvolili fotografisawe, a potom su ih i legitimisali. Novinari su reagovali jer nisu imali namjeru da ometaju obavqawe uvi|aja ve} su samo `eqeli da upoznaju javnost o onome {to se doga|alo, a sve s ciqem da se {to prije prona|u po~inioci ovog krivi~nog djela.

U akciji policije Br~ko distrikta pod nazivom “Stranac“ uhap{eno deset qudi

Osumwi~eni dileri umije{ani i u prostituciju
BR^KO - Po li ci ja Br~ko distrikta uhapsila je u petak deset osumwi~enih u akci ji “Stra nac“, us mje re noj na su zbi jawe neo vla{ }e ne proi zvodwe i stavqawa u promet opojnih droga i navo|ewe na prostituciju. Prema nezvani~nim informacijama, uhap{eni su Dra`enko Vasiqevi} (25), Mitar Dugi} (20), Aleksandar Ni ko li} (20) Mar ko Ste vi} (20), Swe`a na Mrkowi} (28) svi iz Br~kog i dr`avqani Srbije Radoslav @i va no vi} (45) i Marko Guberini} (29) nastaweni u Br~kom. Na podru~ju Tu zle su uha p{e ni Osman Batini} (27), Admir ^e li ko vi} (28) i Ve dran Andri}, svi iz tog grada. Por tpa rol Po li ci je

ISTRAGA
Portparol policije Br~ko distrikta Halid Emki} rekao je da je istragom bilo obuhva}eno deset lica zbog neovla{}ene proizvodwe i prometa droga i navo|ewa na prostituciju. Tokom akcije policija je otkrila dokaze koji osumwi~ene mogu povezati i sa autokriminalom. Od deset uhap{enih dva lica se dovode u vezu sa navo|ewem na prostituciju.

Br~ko distrikta Halid Emki} je re kao da su pri kupqeni do ka zi da su osumwi~eni od avgusta pro{le do po~etka ove godine preprodali vi{e od tri kilo gra ma ma ri hu ane, po la kilograma heroina i oko 60 grama kokaina. On je istakao da je privo|eno 11 osumwi~e nih, od ko jih je sedam uhap{eno u Br~kom, a tri na podru~ju Tuzle. Svi uhap{eni }e poslije sa slu {awa u po li ci ji

biti predati u nadle`nost Tu`ila{tva Br~ko distrikta.

PRONA\ENI dokazi za autokriminal
U okviru akcije, koja je sprovedena po nalogu Tu`ila{ tva Br~ko dis tri kta i osnovnih sudova, pretreseno je osam lo ka ci ja u Br~kom, dvije u Bijeqini i tri u Tuzli.

Halid Emki} je istakao da je tokom akcije ostvarena saradwa sa MUP-om Tuzlanskog kantona i Centrom javne bezbjednosti Bijeqina. Akcija je pripremana vi{e mjeseci tokom kojih je sprove de no vi {e is tra `nih radwi usmjerenih na suzbijawe neo vla{ }e ne proi zvodwe i stavqawa u promet opojnih droga, na podru~ju sjeveroisto~ne BiH i navo|ewa na prostituciju na podru~ju Br~kog. N. T.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 15

Ministar sletio s puta i ostao nepovrije|en
LIVNO - Ministar rada, zdravstva i socijalne politike Livawskog kantona Darko Horvat nije povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u mjestu Poganac na izlazu iz Kupresa, a na slu`benom automobilu pri~iwena je ve}a materijalna {teta, potvr|eno je u MUP-u Livawskog kantona. Portparol Uprave policije kantonalnog MUP-a Ivica Vrdoqak rekao je Srni da Horvat u momentu nesre}e nije bio pod uticajem alkohola i da je, zbog neprilago|ene brzine, u o{troj krivini izgubio kontrolu nad automobilom “{koda“, nekoliko puta se okrenuo i sletio s puta.

Policija

Presuda Vrhovnog suda RS Sa{i Lipovcu

Vijesti
Prijedor

Potvr|eno deset godina zatvora zbog ratnog zlo~ina
Prema presudi, Sa{a Lipovac je u no}i izme|u 1. i 2. avgusta 1993. godine zajedno sa jo{ pet lica u bo{wa~kom selu Liskovac kod Gradi{ke ubio troje ~lanova porodice Rizvanovi}
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Poginula prelaze}i kolovoz
PRIJEDOR - Pje{ak Petra Drqa~a (75) iz Potkozarja kod Prijedora, poginula je u ~etvrtak ne{to poslije 17 ~asova u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u Potkozarju, pot vr|e no je u CJB Bawaluka. Kako nezvani~no saznajemo u nesre}nu `enu je dok je prelazila preko kolovoza udarila “{koda fabija“ kojom je upravqao Dragan Ja}imovi}. Prije toga i{la je u prodavnicu i ve} je bila pro{la jednu kolovoznu traku, kada je udarila “{koda”. G. O.

BAWALUKA - Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio je pre su du iz ju na pro{le godine kojom je Sa{a Lipovac (40) iz Gradi{ke osu|en na deset godina zatvora zbog ratnog zlo~ina nad Bo{wacima iz sela Liskovac kod Gradi{ke u avgustu 1993. godine. Ovo je “Gla su Srpske“ pot vrdio wegov bra ni lac, advo kat Ne nad Ba la ban, i istakao da nije zadovoqan pre su dom ko ja je pos ta la pravosna`na. - Ulo`i}u apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali puno ne o~ekujem. Za ovakvu presudu smatram da nema dovoqno dokaza. Prepoznavawe optu`enog Lipovca je u~iweno poslije 13 godina od zlo~ina, {to je sporno - kazao je Balaban.

Prema presudi, Lipovac je u no}i izme|u 1. i 2. avgusta 1993. godine, zajedno sa Sa vom Veqki }em i @eqkom Jo vi }em, ko ji se nalaze u bjekstvu, i @. S., koji je poginuo 2001. godine u sao bra }aj noj ne sre }i sa jo{ “dva nepoznata lica“ u bo{wa~kom selu Liskovac na stra vi ~an na ~in ubi o troje ~lanova porodice Rizvanovi}. U Lis kov cu su u no }i izme|u 1. i 2. avgusta 1993. hicima iz pi{toqa ubijeni Me hmed Ri zva no vi}, wegov brat Suqo, wihova majka [aza (ro |e na 1917. go di ne), Emina Turan (1931) i wen sin Almaz. Tada su rawene Esma i Mirela Rizvanovi}, a u vi{e navrata optu`eni su silovali tada dvadesetogodi{wu S. R.

Br~ko

Bomba uni{tena u centru grada
BR^KO - Ru~na bomba bez osigura~a prona|ena je u petak ujutro u ulici Profesora Murata efendije Sinanagi}a u centru Br~kog, javile su agencije. Odmah je obavije{tena policija, poslije ~ega je na teren iza{la ekipa Civilne za {ti te, ko ja je uni {ti la bombu. Oni su obezbijedili prostor nekoliko metara daqe od mjesta na kojem je prona|ena bomba i tu je aktivirali. Tako je sve za vr{i lo bez posqedica.

Azerbejxan
Ime Sa{e Lipovca je spomiwano i u aferi s gra|evinskim radnicima iz BiH koji su radili u Azerbejxanu za firmu “Serbaz”. Prema rije~ima radnika koji su bili na privremenom radu u toj dr`avi, on je bio zadu`en za upravqawe radni~kim kampom. Radnici iz BiH su tada svjedo~ili da im je Lipovac odmah po dolasku uzimao isprave i li~na dokumenta i dr`ao kod sebe. Naveli su da je od Lipovca zavisilo kada }e i da li }e se mo}i vratiti ku}i iz Azerbejxana. Istakli su da su `ivjeli u veoma nehumanim uslovima i da ih je Lipovac, kao i ostalo osobqe ove firme, zlostavqao i maltretirao.

OPTU@ENI bio u bjekstvu dvije godine
Za pomenuti zlo~in sudsko vije}e bawalu~kog Okru`nog suda je 19. februara 2007. godine Lipovca i Dra`ena Niki}a (36), tako|e iz Gradi{ke, oslobodilo optu`nice zbog nedostatka dokaza. Optu`eni Lipovac i Niki} su u pri tvo ru bi li od septembra 2006. do februara 2007. godine. Poslije izricawa oslo ba |a ju }e pre su de pu{teni su na slobodu. Po sli je ove pre su de usli je di la je `al ba bawalu ~kog Okru `nog tu `ila{tva, koju je Vrhovni sud RS prihvatio i na ponovqenom su|ewu pravosna`no oslo bo dio Dra `e na Ni ki }a. Li po vac se ni je po ja vio na su |ewu, pa je postupak protiv wega razdvojen, a raspisana je Interpolova potjernica.

Trebiwe

Izgorjela ostava
TREBIWE - U trebiwskom prigradskom nasequ Lastva izgorio je pomo}ni objekat ostava vlasni{tvo Milenka Rundi}a. Brzom intervencijom vatrogasaca i mje{tana spri je ~e no je da se po `ar pro{iri na Rundi}eve ku}u i gara`u, javila je Srna. Po`ar je izbio u ~etvrtak ne{to poslije 22 ~asa. Ostava, koja je potpuno izgorjela, nala zi la se u ne po sre dnoj blizini ku}e i gara`e.

Sa{a Lipovac

FOTO: ARHIVA

Li po vac je uha p{en u Gruziji u decembru 2009. godine na grani~nom prelazu sa Azerbejyanom. On je po~etkom maja 2010. deportovan iz Gruzije u BiH, predat pravosu-

dnim organima RS, a zatim sproveden u Kazneno-popravni za vod Bawalu ka na Tuwicama. Po sli je to ga Vrho vni sud RS je Sa {u Li pov ca

osudio na deset godina zatvora zbog pomenutog ratnog zlo ~i na. Ovu pre su du pot vrdilo je drugostepeno vije}e ovog suda i ona je postala pravosna`na.

Uhap{eno pet osumwi~enih za razbojni{tva i kra|e
SARAJEVO - Sarajevska policija uhapsila je u petak R. A. (23) i D. M. (23) koji se sumwi~e da su nanijeli povrede H. E. iz Sarajeva, saop{teno je u petak iz sarajevske policije. U saop{tewu se dodaje da su R. A. i D. M. predati u Odsjek za zadr`avawe osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Osim wih, policija je privela S. M. (23), L. M. (28) i H. I. (28) zbog sumwe da su ukrali vi{e poklopaca za {ahtove. Oni su uhap{eni prilikom kontrole “ford eskorta“ koji je vo zio S. M. i tom pri li kom na |en je ve }i broj poklopaca za {ahtove.

Pritvoren falsifikator diploma i dozvola
@IVINICE - Op{tinski sud @ivinice prihvatio je prijedlog Kantonalnog tu`ila{tva Tuzlanskog kantona i odredio jednomjese~ni pritvor za Mirsada Baru~i}a (53) iz Gorwih Dubrava, zbog sumwe da je po~inio krivi~no djelo falsifikovawe isprava i pripremawe krivi~nog djela. U saop{tewu suda, koje su prenijele agencije, navodi se da je Baru~i} osumwi~en da je od septembra 2008. godine do januara 2011. godine za vi{e osoba izra|ivao i prodavao falsifikovane isprave saobra}ajnih dozvola, fakultetskih diploma i drugih dokumenata. Baru~i} je uhap{en 12. januara ove godine.

Trojica povrije|enih u BMW-u
GORWI VAKUF - Dragan Katovi} (32) i Miroslav Pili} (31) zadobili su te`e povrede u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u petak oko 4.30 ~asova u Gorwem Vakufu. Lak{e je povrije|en Marko Jurleta, saznaje Srna. Do nesre}e je do{lo kada je automobil marke BMW, kojim je upravqao Miroslav Pili}, a u kojem su saputnici bili Katovi} i Jurleta, iz jo{ neutvr|enih razloga, sletio sa puta. Povrije|enima je qekarska pomo} ukazana u Kantonalnoj bolnici u Travniku. Prema rije~ima de`urnog hirur ga ove bol ni ce, Ka to vi} je za dr`an na Odjeqewu intenzivne wege, a Pili} na Hirur{kom odjeqewu.

16 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Srbija
Irina Gudeqevi}, portparol EULEX-a

Iako mnogi misle da }e ova godina biti jo{ te`a od prethodne, ja o~ekujem da }e Kragujevac krajem 2011. biti daleko ispred svih ostalih gradova u Srbiji. Veroqub Stevanovi}, gradona~elnik Kragujevca

FOTO: ARHIVA

Tu`ilac EU `eli da ispita Sonmeza
PRI[TINA - Saradwa Specijalnog tu`ila{tva Kosova i pravosudnih organa Turske u slu~aju hirurga Jusufa Sonmeza bi}e nastavqena, izjavila je u petak portparol EULEX-a Irina Gudeqevi} i dodala da i tu`ilac EU `eli da ispita tog qekara, osumwi~enog za trgovinu organima. - Tu`ilac iz kancelarije Specijalnog tu`ila{tva Kosova `eli da ispita Sonmeza u vezi sa “slu~ajem Medikus“ i istragom koja je u toku - rekla je Gudeqevi}eva agencijama. Policija je u Carigradu po~etkom sedmice uhapsila Sonmeza (53), osumwi~enog da je obavio vi{e desetina operacija na Kosovu u klinici “Medikus“, u okviru me|unarodne mre`e koja je, kako se vjeruje, trgovala qudskim organima. Sud ga je dan kasnije oslobodio do po~etka su|ewa.

Vi{i sud u Beogradu

Darko [ari}

Vi{i sud u Beogradu izrekao prvu presudu u “slu~aju [ari}“

Vuk Jeremi} u Be~u

Nesporna podr{ka Austrije
BEOGRAD, BE^ - Ministar spoqnih poslova Srbije Vuk Jeremi} izjavio je u petak u Be~u da je izuzetno zadovoqan sas tan ci ma sa aus trij skim ministrom inostranih poslova Mihaelom [pindelegerom i par la men tar ci ma ove zemqe, jer se podr{ka Be~a evrop skim in te gra ci jama Srbije ne dovodi u pitawe, prenio je RTS. On je rekao da se austrijska podr{ka ~lanstvu Srbije i drugih zemaqa regiona ne dovodi u pitawe i nijedna partija je ne dovodi u pitawe. - Situacija u drugim evropskim dr`avama nije ba{ takva i akti vna po dr{ka Austrije i uticaj na druge zemqe da se proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu ubrza, bi}e od izuzetnog zna~aja za nas - poru~io je Jeremi}.

Dimitrijevi} zakqu~io sporazum o priznawu krivice sa tu`ila{tvom, Posebno odeqewe Vi{eg suda izreklo mu pravosna`nu presudu, a shodno sporazumu, odrekao se prava na `albu, rekla Kova~evi}-Tomi}
BEO GRAD - Vla snik firme “DTM Relations“ Nikola Dimitrijevi} (29) nago dio se u pe tak sa Tu`ila{tvom za organizovani kriminal da, u zamjenu za godinu ku}nog zatvora, prizna da je odbjeglom narko-bosu Darku [ari}u omogu }io ku po vi nu fir me “Mitrosrem“. - Po{to je zakqu~io sporazum o priznawu krivice sa tu`ila{tvom, Posebno odeqewe Vi{eg suda u Beogradu izreklo mu je pravosna`nu presudu, jer se Dimitrijevi}, sho dno spo ra zu mu, odre kao prava na `albu - izjavila je Tanjugu portparol i sudija tog suda Maja Kova~evi}-Tomi}. To je prva presuda izre~ena u “slu~aju [ari}“, prvi sporazum o priznawu krivice koje je zakqu~ilo Tu`ila{tvo za organizovani kriminal i prva osuda na ku}ni zatvor u toj oblasti kriminaliteta.

[ari}evom saradniku godina ku}nog pritvora
DIMITRIJEVI] plasirao novac na ]opi}eve ra~une
Shodno osudi na ku}ni zatvor, Dimitrijevi} }e idu}ih godinu boraviti u ku}i i nositi elektronsku narukvicu oko noge, a wegovo kretawe, koje odre|uje sud, nadgleda}e Uprava za izvr{ewe krivi~nih sankcija. Dimitrijevi} je uhap{en sredinom novembra na grani~nom prelazu iz Srbije sa Ma|arskom, u okviru istrage o malverzacijama kojima je [ari}eva grupa “prala novac“ zara|en od preprodaje kokaina. Tada su uhap{eni i biv{i ste ~aj ni upra vnik “Metals banke“ Sr|an Petrovi} i zamjenik direktora novosadske filijale NLB banke Du{an Kova~evi}. Dimitrijevi} je priznao da je na ra~un svoje firme dobio dva miliona evra od firme “Mat kompani“, u vrijeme kada je wen vlasnik bio Du{ko [ari}, mla|i brat Darka [ari}a. On je taj novac zatim plasirao na ra~une preduze}a Zora na ]o pi }a, vla sni ka “Mi tro sre ma“, sa ko jim je Darko [ari} dogovorio kupovinu firme.

Slavica \uki}-Dejanovi}

Parlament o zahtjevu napredwaka u martu

ODUZIMAWE “MITROSREMA“
Predstavnici Direkcije za upravqawe oduzetom imovinom ste~enom kriminalom preuzeli su krajem avgusta preduze}e “Mitrosrem“, po odluci Specijalnog suda za privremeno oduzimawe imovine od Darka [ari}a, optu`enog za {verc vi{e od dvije i po tone kokaina iz Latinske Amerike u zapadnu Evropu. Sudskom odlukom privremeno je oduzeto i 70 odsto akcija preduze}a, koje su bile u vlasni{tvu beogradske firme “DTM Relations“, d.o.o. Beograd, formalnog vlasnika “Mitrosrema“.

Slavica \uki}-Dejanovi}

FOTO: ARHIVA

BEOGRAD - Predsjednik Skup{tine Srbije Slavica \uki}-Dejanovi} rekla je u petak da bi se na dnevnom redu parlamenta u martu mogao na}i prijedlog Srpske napredne stranke (SNS) o promjeni dijela Ustava Srbije kojim se tra`i smawewe broja poslanika sa 250 na 125, prenijela je Srna. \uki}-Dejanovi} je izjavila da je, prema Poslovniku o radu parlamenta, potrebno da pro|e najmawe mjesec od pristizawa ne kog pri je dlo ga u skup {tin sku pro ce du ru do stavqawa na dnevni red. Ona je rekla da }e sjednicu Odbora za ustavna pitawa, koji bi tako|e razmatrao prijedlog SNSa za promjenu Ustava, zakazati najvjerovatnije po~etkom februara.

Maja Kova~evi}-Tomi}

U gradovima Srbije do~ekana Pravoslavna nova godina

Pjesma i igra na trgovima
BEO GRAD - Uz pje smu, igru i vatromet, na trgovima nekih gradova Srbije u ~etvrtak uve~e je do~ekana nova godina po julijanskom kalendaru, a veselo je bilo i u ku}ama i restoranima. Nova godina po julijanskom kalendaru u narodu je poznata i kao Pravoslavna ili Srpska nova godina. Po ~e tak no ve go di ne obiqe`en je mo le ba nom i tra di ci onal nim va tro me tom kod Hrama Svetog Save na Vra~aru. Moleban je slu`io epis kop hvos tan ski Atanasije, koji je ~estitao gra |a ni ma no vu go di nu i ukazao da vrijeme brzo prolazi i da ga treba iskoristiti na pravi na~in. Uz kuvanu rakiju i vino slavilo se i na staroj beogradskoj kaldrmi - boemskoj Skadarliji. Nova godina do~ekana je i na centralnim trgo vi ma u Sme de re vu, Vrawu, Kragujevcu, Zrewaninu, Zlatiboru.

DOBRA VIJEST

PRI[TINA
Kosovska policija saop{tila je da su nepoznati napada~i u petak u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici napali trojicu policajaca EULEX-a. Portparol Regionalne policije u Mitrovici Besim Hoti rekao je da je policijska patrola prona{la trojicu pripadnika EULEX policije sa vidqivim povredama, dok su im prolaznici pomagali da ustanu.

KOSOVSKA MITROVICA
Misija OEBS-a na Kosovu distribuisala je humanitarnu pomo} za oko 150 raseqenih porodica koje `ive u kolektivnim centrima u regionu Kosovske Mitrovice, javio je Tanjug. Donacija sadr`i pakete sa sredstvima za higijenu i najneophodnije lijekove i ima za ciq da bar djelimi~no poboq{a uslove `ivota ovih qudi, saop{teno je iz OEBS-a.

SLU@EN moleban na Vra~aru
U Ni {u su nas tu pi li Bajaga i instruktori. Prema rije~ima organizatora, kon cer tu je pri sus tvo va lo ~ak 40 hiqada qudi. U prepunom parku okupile su se
Na trgu u Ni{u bilo oko 40.000 qudi FOTO: AGENCIJE

LO[A VIJEST

sve generacije Ni{lija, a prije Bajage, Ni{lije je zabavqao ni{ki ansambl “\uvegije“. @iteqi sjeverne Kosov-

ske Mi tro vi ce sla vi li su na platou ispred Tehni~ke {ko le. Za do bro ra spo lo `ewe pobrinuli su se muzi~ari, amateri iz tog grada.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 17

Hrana u Srbiji bezbjedna
BEOGRAD - Stanovnici Srbije mogu da budu sigurni da jedu zdravu i bezbjednu hranu, izjavio je u petak ministar poqoprivrede Sa{a Dragin, prenio je B92. On je naglasio da je veterinarska inspekcija u 2010. godini izvr{ila 260.000 inspekcijskih kontrola, od ~ega je u ~ak 96.000 slu~ajeva nalo`ila da se, kako je rekao, izvr{e odre|ene izmjene. Ministar ka`e da ni u jednom trenutku nije postojala opasnost da bi hrana zatrovana dioksinom mogla da do|e do kupaca iz Srbije.

Ministar unutra{wih poslova Kosova odbio prijedlog EULEX-a

Vijesti
Gorwi Milanovac

Komandir policijske stanice u Zve~anu suspendovan sa du`nosti jer se suprotstavio sprovo|ewu uredbe kojom se zabrawuje kretawe vozila sa novim registarskim tablicama koje izdaje MUP Srbije
PRI [TI NA - Ko sov ski mi nis tar unu tra{wih po slova Bajram Reyepi odbio je u petak prijedlog EULEX-a da privremeno odlo`i sprovo|ewe uredbe o oduzimawu novih automobilskih tablica MUP-a Srbije sa oznakama gradova na Kosovu, javio je RTS. - Akci ja ne }e bi ti ni na trenutak prekinuta - rekao je Reyepi. Komandir policijske stanice u Zve~anu Nenad \uri} suspendovan je u petak sa du`nosti jer se suprotstavio sprovo|ewu uredbe kojom se zabrawuje kretawe vozila sa novim registarskim tablicama ko je na se bi ima ju po ~e tna slova gradova na Kosovu. Ovo je prvi slu~aj da se neko od Srba pripadnika Kosovske policijske slu`be usprotivio uredbi koju je prije nekoliko dana donio Reyepi. U spornoj uredbi stoji da sve nove tablice koje izdaje MUP Srbije, a imaju oznaku gradova na Kosovu, treba da budu oduzete i slu~aj predat nadle`nim organima. Sa sprovo|ewem ove odluke za po ~e lo se u ~et vrtak na administrativnom prelazu Jariwe kod Leposavi}a, {to je izazvalo zabrinutost kod Srba na sjeveru Kosova. Pri{tinska {tampa prenosi da je EULEX u ~et vrtak zatra`io od Reyepija da makar na dva dana odlo`i odlu ku o zap q e n i srpskih t a -

Kosovska policija oduzima srpske tablice

Vaspita~i prekinuli {trajk
GORWI MILANOVAC Vaspita~i iz Gorweg Milanovca u petak su prekinuli {trajk, ~i me je omogu}eno da oko 1.100 djece nastavi da dolazi u obda ni {ta, ja vi le su agencije. Vaspita~i su zahti je va li da se po {tu je uredba vlade o isplati li~nih do ho da ka ko ji su u Gorwem Mi la nov cu bi li umaweni. U sporazumu koji je postignut s predstavnicima lokalne samouprave, navedeno je da }e vaspita~i dobiti pove}awe plata za 12 odsto.

[abac

Uhap{eni razbojnici
[A BAC - Pri pa dni ci kriminalisti~ke policije uhap si li su u pe tak i uz krivi~nu prijavu priveli is tra `nom su di ji Vi {eg su da u [ap cu pet oso ba zbog osnovane sumwe da su izvr{ili krivi~no djelo razbojni{tvo, saop{tila je Policijska uprava [abac. Kri vi ~na pri ja va te re ti petoricu osumwi~enih da su fi zi ~ki na pa li \. J. (25) iz [apca, nanijeli mu povrede u predjelu glave, a potom oteli putni~ko vozilo.

Suspendovan Srbin iz KPS

FOTO: AGENCIJE

Bajram Rexepi

blica izdatih za Kosovo, ali to nije prihva}eno. Reyepi je re kao da }e EULEX razgovarati sa Beogra dom o no vim ta bli ca ma, ali je naglasio da je odbio da povu~e odluku, dok je EULEX tra`io od obje strane da se uzdr`e od provokativnog djelovawa. - EULEX je pi tao da li bih mogao da za dva dana odlo `im odlu k u kako bi oni razgovara li sa mi nis trom unutra{wih poslova Srbi je Ivi com Da ~i }em, a ja sam im rekao da oni nastave sa razgovorima koliko im je voqa, ali da akci ja ne }e bi ti ni na tre nu tak pre ki nu ta rekao je Reyepi. Prema

wegovim rije~ima, sa Srbijom }e se razgovarati tek kada ona pri zna ko sov ske tablice. Reyepi je kritikovao EULEX zbog nedovoqne sa radwe pri li kom spro vo |ewa uredbe o oduzimawu tablica.

SRBI na Kosovu zabrinuti
Dr`avni sekretar u Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanovi} izjavio je da o~ekuje od EULEX-a da stavi van snage odluku MUP-a Kosova o zabrani kori{}ewa novih srpskih tablica, ili da izvr{i pritisak na Reyepija da tu odluku povu~e. - Odlu ka o za bra ni no vih srpskih tablica je nezakonita, kao ta kva ne pri menqiva je osim ako neko ne `eli namerno da isprovocira incidente na severu Kosova - istakao je Ivanovi}.

Oduzeto nekoliko tablica MUP-a Srbije

Beograd

UREDBA
Rexepi je u utorak donio uredbu kojom zabrawuje da se na Kosovu kre}u vozila sa novim registarskim tablicama koje na sebi imaju po~etna slova gradova na Kosovu, a koje od po~etka ove godine izdaje MUP Srbije. On je tada izjavio da je uredba upu}ena svim regionalnim policijskim centrima na Kosovu i da stupa na snagu odmah. - Sve nove tablice koje izdaje MUP Srbije, a imaju oznaku gradova na Kosovu, bi}e oduzete, a slu~aj }e daqe biti predat nadle`nim organima. Stare tablice ostaju da va`e do odluke Vlade Kosova, koja }e, vjerovatno, podrazumijevati davawe roka od nekoliko mjeseci za preregistraciju rekao je Rexepi.

Petina dr`ave siroma{na
BEOGRAD - Broj siroma{nih u Srbiji zna~ajno je pove}an u posqedwe dvije godine, posebno 2010, kada je broj onih koji nemaju ni za najosnovnije potrebe pove}an za oko 100.000, rekla je za RTS savjetnik predsjednika za socijalna pitawa Gordana Matkovi}. Procjewuje se da ispod gra ni ce apsolutnog siroma{tva sada `ivi 650.000 qudi.

Osu|eni Srbi u Hrvatskoj Ta~i gubi ugled u treba da tra`e reviziju Briselu i Va{ingtonu
BEOGRAD - Ministar pravde Srbije Sne`ana Malovi} pozvala je sve dr`avqane Hrvatske srpske nacionalnosti koji su pred hrvatskim sudovi ma osu |e ni za ra tne zlo ~i ne u od sus tvu da iskoriste mogu}nost koju im daje hrvatski zakon i tra`e reviziju sudskog postupka. Malovi}eva je u ~etvrtak uve~e rekla da oni koji `ele ponovni sudski proces mogu da o~ekuju pravnu pomo} Tu`ila{tva. Objasnila je, tako|e, da u slu~aju obnavqawa postupka u Hrvatskoj on mo`e biti prepu{ten sudovima u Srbiji. Malovi}eva je za B92 napomenula da se na spisku, koji je kao kona~an srpsko pravosu|e tokom qeta pro{le godine dobilo od Hrvatske, nalaze 1.534 lica, od koji je oko 500 osu|eno za ratne zlo~ine. PRI[TINA - [ef Me|unarodne civilne kancelarije na Kosovu i Metohiji Piter Fejt izjavio je u petak da o~ekuje da nova vlada bude bez qudi koji su pod istragom jer, u suprotnom, to bi moglo da ko{ta Kosmet gubitka kredibilnosti i reputacije u Briselu i Va{ingtonu. Fejt je za pri{tinske medije rekao da zna da je na posqedwim izborima bilo mnogo mahinacija i da }e izabrani predstavnici imati mnogo problema sa legitimno{}u, ali je dodao da ne misli da je rje{ewe u stalnom ponavqawu izbora. - Ha{imu Ta~iju sam rekao {ta je trebalo da mu ka`em u vezi s tim, svi to znaju. Posqedwa kazna je gubitak kredibilnosti i reputacije - rekao je Fejt.

Beograd odmah spreman za razgovore
BEOGRAD - Predsjednik vladine Komisije za nes ta le Veqko Oda lo vi} re kao je da je Vla da Srbije spremna da bez ikakvih uslovqavawa po~ne odmah pregovore sa Pri{tinom, te izrazio nadu da }e taj dijalog, kao i usvajawe izvje{taja Dika Martija o trgovini organima, doprinijeti i rje{avawu sudbine nestalih i ka`wavawu po~inilaca tog zlo~ina, ma kakav polo`aj zauzimali. Odalovi} je u petak u Beogradu rekao da je izuzetno zna~ajno da KFOR otvori svoje arhive i da se kroz wih prona|u svi dokazi i ~iwenice koji mogu pomo}i rasvjetqavawu sudbine nestalih lica, prenijele su agencije. - Beograd je apsolutno spreman ako bi razgovori po~eli danas - rekao je Odalovi}.

Istra`ivawe

Sve mawe stanovnika za EU
BEO GRAD - Sve mawe stanovnika glasalo bi na re fe ren du mu za ula zak u EU, pokazuje u petak predstavqeno is tra `i vawe Kan ce la ri je za evrop ske in te gra ci je. Is tra `i vawe sprovedeno u decembru po ka za lo je da bi za ulazak u EU glasalo 57 odsto an ke ti ra nih, a da bi protiv bilo 18 odsto u~esnika istra`ivawa.

18 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Region
Hap{ewe u Crnoj Gori

Predsjednica Vlade u posqedwih 20 godina posje}uje bolnicu i do danas to nije bio problem. Ali, to je izborna godina pa onda zaboravqaju da je premijerka donirala i svojih 250.000 kuna. Darko Milinovi}, ministar zdravstva Hrvatske
FOTO: ARHIVA

Kokain u pismu
PODGORICA - Biv{i crnogorski policajac Dejan [ekularac (43) uhap{en je jer je iz Hondurasa primio pismopo{iqku sa 140 grama kokaina, kamufliranog u turisti~ku bro{uru, pi{u podgori~ki mediji. Kada je taj Podgori~anin, preko jedne privatne slu`be za brzu dostavu po{te primio pismo sa drogom, inspektori za narkotike upali su u wegovu ku}u i uhapsili ga. Sli~no pismo, sa 115 grama kokaina, stiglo i jednom Nik{i}aninu, koji je uspio da umakne policiji. Akcija crnogorske policije izvedena je u saradwi sa britanskom Agencijom za borbu protiv organizovanog kriminala, ~iji su slu`benici na londonskom aerodromu Hitrou, koji predstavqa jednu od petqi za prekookeansku po{tu, otkrili dvije kokainske po{iqke za Crnu Goru.

Zagreba~ka policija

Zaplijeweno hladno oru`je
ZAGREB - Zagreba~ka policija zaplijenila je u petak vi {e hiqada ra znog zabrawenog hladnog oru`ja ko je je ile gal no uvo zio i preprodavao vlasnik jedne od kineskih prodavnica. Damir Mari~i} iz sektora zagreba~ke kriminalisti~ke policije izjavio je da se radi o oru`ju kolokvijalno zvanom {urikeni, nun~ake, te les kop ske pa li ce i bo kse ri ko je se na ve li ko prodavalo po cijeni od deset do 25 kuna (1,35 do 3,37 evra), ali su u uli~noj preprodaji ti zabraweni predmeti ~esto dostizali i pet pu ta vi {u ci je nu, ja vio je Tanjug. - Po li cij skom ana li zom utvr|eno da se tim oru`jem koriste mla|e osobe evidentirane za prekr{aje s elemen ti ma na siqa, ali i pripadnici navija~kih grupa - rekao je Mari~i}.
Vladimir [eks

Organizacija za za{titu qudskih prava “Amnesti interne{nel“

Pozicija komandne odgovornosti otvara mogu}nost da budu procesuirani qudi koji su bili na vlasti, koji su znali ili je trebalo da znaju za ratne zlo~ine, rekla Dakvortova
ZA GREB - Pos to ji do voqno dokaza za pokretawe istrage protiv potpredsjednika Sabora i HDZ-a Vladi mir [eks za ra tne zlo~ine po~iwene nad Srbima u Osi je ku 1991. go di ne, smatraju u Organizaciji za za {ti tu qud skih pra va “Amnesti interne{nel“. - Podatak tu`ila{tva sa su|ewa ratnom zlo~incu Brani mi ru Gla va {u da je [eks svjedo~io da je bio komandant u Osijeku 1991. godine, kada su po~iweni mnogi ratni zlo~ini, dovoqan je dokaz da se pokrene istraga protiv [eksa - rekla je programski direktor “Amnestija“ za Evropu i sredwu Azi ju Ni kol Da kvort. Ona je rekla da je svjesna da je rije~ o vrlo uticajnom politi~aru u Hrvatskoj, koji je to dugi niz godina. - Pozicija komandne odgovornosti otvara mogu}nost da budu procesuirani qudi koji su bili na vlasti, koji su znali ili je trebalo da znaju za ratne zlo~ine. Sli~na je situacija i sa Davorom Domazetom Lo{om - rekla je Dakvortova za hrvatske medije. Ona je rekla da bi eventualno zbog neprocesuirawa ratnih zlo~ina Hrvatska mogla opet upasti u probleme prilikom ulaska u EU. Me|utim, ako bi se istrage otvorile, isti~e Dakvorto va, i to pod sta knu te gomilom javno dostupnih dokaza, to bi bio vrlo pozitivan si gnal da se Hrvat ska rije{ila jednog od najte`ih nasqe|a iz pro{losti, odnosno da je ut vrdi la od go vor nost ne samo qudi sa ni`ih nivoa vlasti. |ewe frustrira. Jasno je da qudi s vi{e mo}i, ako tu mo} zloupotrijebe, mogu blokirati sudski postupak - ka`e Dakvortova. Ona je 8. decembra pro{le godine u Zagreb donijela izvje{taj sa kqu~nim imenima ~ija se umije{anost u ratne zlo~ine ne istra`uje sistemski, vi{e od 15 godina. Rije~ je o Tomislavu Mer~epu, Vladimiru [eksu i Davo ru Do ma ze tu Lo {i. Sa mo dva da na po sli je iz vje {ta ja “Amnestija“, Tomislav Mer~ep je zavr{io u pritvoru.

Dovoqno dokaza za istragu protiv [eksa
QUDI S VI[E mo}i mogu blokirati sudski postupak
- Kad pogledate su|ewa za ratne zlo~ine, vidite koliko je tamo vi{e niskorangiranih komandanata, od onih koji i danas zauzimaju va`ne pozicije na vlasti. Su|ewe Glava{u pokazalo je sve te{ko}e u privo|ewu pravdi onoga ko je u po zi ci ji mo }i. Ta kvo su -

Milorad Pupovac

FOTO: ARHIVA

Vije}e srpske nacionalne mawine

Krivi~na prijava protiv Pupovca
VIROVITICA - Vije}e srpske nacionalne mawine Viroviti~ko-podravske `upanije podnijelo je Op{tinskom dr`avnom tu`ila{tvu u Virovitici krivi~nu prijavu protiv Milorada Pupovca i Mladena Kuli}a. U krivi~noj prijavi se navodi da Pupovac, kao predsjednik Srpskog narodnog vije}a od 2008. brani u~estvovawe na sjednicama Predsjedni{tva SNV-a Stani{i @arkovi}u. - Umjesto wega Pupovac je na @arkovi}evo mjesto nezakonito postavio povjerenika za `upaniju Mladena Kuli}a - stoji u prijavi. Ustavni zakon o pravima nacionalnih mawina ne poznaje institut povjerenika, a kako je rije~ o vije}ima kao mawinskim predstavni~kim tijelima, samovoqno poni{tavawe rezultata demokratski sprovedenih izbora je krivi~no djelo.

KOSOR IZBJEGLA SASTANAK
Dakvortova je rekla da je pomalo razo~arana {to nije do{lo do dogovorenog sastanka s hrvatskim premijerom Jadrankom Kosor. - Premijer je smatrala da su na{i sastanci u dr`avnom tu`ila{tvu i Ministarstvu pravde bili dovoqni da zadovoqe formu dijaloga. Bili smo razo~arani, jer je upravo anga`man premijera i predsjednika neke zemqe najjasniji znak dobre voqe. O~ito je da je procesuirawe ratnih zlo~ina va`nije predsjedniku Ivi Josipovi}u nego premijeru - zakqu~ila je Dakvortova.

Istra`iti i umije{anost Lo{e u zlo~ine

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije

DOBRA VIJEST

PO@EGA
U po`e{koj bolnici u petak je preminula ~etrdesetjednogodi{wa `ena, nekoliko ~asova nakon {to je dovedena u te{kom stawu, sa upalom plu}a. Prema klini~koj slici, pretpostavqa da je smrt nastupila zbog virusa novog gripa A (H1N1), rekao je za hrvatske medije direktor bolnice @eqko Glavi}.

Crnogorski jezik izmi{qen
PODGORICA - Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije poru~io je vjernicima da je crnogorski jezik “izmi{qen“, osudio sve one koji govore tim jezikom i rekao da je wegova kletva uo~i Bo`i}a “jezik qubavi i brige“. U ~ast dolaska Nove godine po julijanskom kalendaru, mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije slu`io je moleban u Podgorici, a zatim poru~io okupqenima da je crno gor ski je zik “izmi{qen“, pre ni je le su agencije.

[IBENIK
Centralni {ibenski gradski trg Poqana vra}a se pje{acima, a automobili sele u gara`u koja }e se graditi ispod we. Studija je pokazala da je ispod Poqane isplativo graditi iskqu~ivo jednu eta`u sa 130 parkiranih mjesta. Uostalom, primarni ciq je da se uredi trg i vrati gra|anima bez automobila, rekao je zamjenik gradona~elnika Franko Vidovi}.

KA EVROPI samo na }irili~nom pismu
- Neki ka`u da promijenimo svoj jezik i uvedemo neki novi, nepostoje}i, kojim niko nikada nije govorio u Crnoj Gori. Mo`emo to i da uradimo, ali se time ne obnavqa du-

LO[A VIJEST

{a Crne Gore, weno pam}ewe i wena pamet - rekao je Amfilohije pred vi{e hiqada qudi koji su ispred crkve Svetog \or|a ~ekali Novu godinu. Prema wegovim rije~ima, ako Crna Gora `eli da ide ka Evropi, ona to mora da ~ini na }irili~nom pismu. - Sve {to je ~asno, ~estito, svijetlo, prosvetiteqsko u Crnoj Gori od kada ona postoji, napisano je ]irilovim pismom. U Evropu se ne ide kao

prosjak, da se ogoli{, skine{, kao pripadnik Zulu plemena poru~io je Amfilohije. Mitropolit SPC je rekao da wegova kletva uo~i Bo`i}a, upu}ena svakome ko `eli da sru{i limenu crkvu na Rumiji, i wegovo pore|ewe predsjednika Demokratskog saveza u Crnoj Gori Mehmeta Bardhija sa “Turcima koji su sru{ili ~asni krst“ - nisu jezik mr`we, “nego jezik qubavi i najdubqe brige“.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 19

Svijet

Najmawe 27 osoba poginulo je u poplavama koje su pogodile [ri Lanku, dok je vi{e od milion qudi moralo da napusti

TOP STORIES ve. Jo{ 12 osoba vode se kao CNN svoje domo
nestale, naveo je nacionalni Centar za katastrofe.

FOTO: AP

Ustavni sud ukinuo imunitet italijanskom premijeru

Vijesti
Irak

Teroristi pobjegli iz zatvora
BASRA - Dvanaest pripa dni ka “Al-Ka ide” po bjeglo je iz zatvora u gradu Ba sri na ju gu Ira ka, saop{tila je u petak policija. - Dvanaest ~lanova “AlKa ide” po bje glo je u ra nim jutarwim ~asovima iz zatvora u centralnom dijelu Basre. Zatvorenici, koji su pobjegli, optu`eni su za nedavne napade u Basri - rekao je neimenovani policajac, sugeri{u}i pri tom na napad automobilom bombom 8. novembra u Basri kada je poginulo deset a povrije|eno 30 lica.

Berluskoni osumwi~en da je zloupotrijebio polo`aj poku{avaju}i da prikrije susrete sa tada 17-godi{wom Marokankom ~iji je nadimak Rubi
MILANO - Tek {to mu je Ustavni sud djelimi~no ukinuo imunitet, Tu`ila{tvo u Milanu pokrenulo je istragu protiv italijan skog premijera Silvija Berlus ko ni ja u ve zi sa prostitucijom jedne maloqetnice, javili su italijanski mediji. Dnevnik “Korijere dela sera” na svom sajtu navodi da je Berluskoni osumwi~en da je zloupotrijebio polo`aj poku{avaju}i da prikrije susrete sa tada 17-godi{wom Marokankom ~iji je nadimak Rubi. Italijanska agencija Ansa prenijela je da je premijer, kojem je Ustavni sud u ~etvrtak dje li mi ~no uki nuo imunitet do oktobra, pozvan da se pojavi pred tu`iocem u Milanu. Slu~aj maloqetne Marokanke je do spio u javnost prije nekoliko mjese ci ka da se do zna lo da je Berluskoni intervenisao kako bi djevojku, koja se ranije na la zi la u wego voj vi li, oslobodio iz pritvora. Italijanski premijer je tada izjavio da nije u~inio ni{ta lo{e i da je intervenisao kako bi pomogao osobi u nevoqi.

Berluskoni uskoro opet pred sudom

DJEVOJKA porekla odnose sa Berluskonijem
Djevojka je porekla da je ima la se ksu al ne odno se sa Berluskonijem. Berluskonijev kabinet je odbio da komentari{e ovu istragu. Italijanski Ustavni sud je djelimi~no ukinuo zakon ko ji je pre mi je ru Sil vi ju Berluskoniju davao imunitet od sud skog

gowewa zbog korupcije i pronevjere poreza. Prema saop{tewu Ustavnog suda, zakon o imunitetu osoba na javnim funkcijama, ministara u vladi i Berluskonija, u nekim kqu~nim ta~kama nije u skladu sa ustavom. Ustavni sud je zato ukinuo zakon o “legitimnoj spri je ~e nos ti“ lica i presudio da sudije u pojedina~nim procesima treba da odlu~e, na nivou “od slu~aja do slu~aja“, da li ministri i drugi ~lanovi vlade treba da se pojave pred sudom.

Kina

@rtve po`ara
PEKING - Osam lica je poginulo, a jedna osoba je povrije|ena u po`aru u jednoj gvo`|arskoj radwi u provinciji Guangdong na jugu Kine, javila je kineska dr`avna agencija Sinhua. Po`ar se dogodio u ~etvrtak kasno uve~e, a na licu mjesta su na|ene tri `rtve dok je wih jo{ pet umrlo u bolnici, prenijela je agencija AP iz vijesti Sinhue.

Turska

Marokanka Rubi

Zadr`ani emigranti
ANKARA - Turske vlasti za dr`a le su 40 ile galnih emigranata u sjeverozapadnoj provinciji Edir ne. Emi gran ti pa lestinskog, mjanmarskog, ma ro kan skog i so ma lij skog porijekla zadr`ani su u ~etvrtak kasno uve~e u gradovima Enes, Ipsala i Bosnakoj, javili su turski mediji. Oni }e biti de por to va ni u zemqe iz kojih poti~u.

Zaustavqena su|ewa
Zakon o “legitimnoj sprije~enosti“ lica na javnim funkcijama da se pojave na sudu, koji je donijet u martu 2010. i bio na snazi do oktobra, zaustavio je tri su|ewa Berluskoniju u Milanu, jedno po optu`bi za podmi}ivawe svjedoka i dva po optu`bi za izbjegavawe poreza i pronevjeru u vezi sa Berluskonijevom medijskom imperijom.

Ustavni sud

“Vikiliks“ dao novac za Meninga
VA[INGTON - Portal “Vikiliks“ dao je 15.000 dolara za tro{kove su|ewa Bredliju Meningu, mladom ameri~kom vojniku osumwi~enom da je portalu davao povjerqiva vojna dokumenta, saop{tio je komitet podr{ke vojniku. - Donacija “Vikiliksa” je va`na kako bi Bredli imao pravedno su|ewe - izjavio je osniva~ komiteta podr{ke Majk Gogulski. S tom donacijom ukupno je prikupqeno 100.000 dolara za odbranu Meninga, dodao je Gogulski i naveo da je potrebno najmawe 115.000 dolara za “ozbiqnu odbranu“. Komitet podr{ke je pozdravio donaciju organizacije Yulijana Asan`a, koji nije mogao da plati karticama vize i masterkarda, kao ni pejpalom.

Obje{eni zbog {verca droge
TEHERAN - U Iranu je u petak izvr{ena smrtna kazna nad pet qudi koji su osu|eni zbog {verca droge. Kazna vje{awem obavqena je u zatvoru u gradu Koramabadu na zapadu zemqe, javila je iranska agencija IRNA, a prenio Rojters. - Oni su nabavqali i distribuirali narkotike, a obje{eni su nakon {to je `albeni sud potvrdio ranije izre~enu smrtnu kaznu - navela je IRNA. Grupe za za{titu qudskih prava kritikuju vlasti Irana {to i daqe imaju jednu od najvi{ih stopa izvr{ewa smrtne kazne u svijetu. Prema iranskom islamskom zakonu, smrtna kazna se izri~e qudima koji po~ine ubistvo, prevaru, zatim za silovawe, oru`anu pqa~ku, krijum~arewe droge ili odricawe od islama.

DOBRA VIJEST

SOMALIJA
[esto~lana posada nestala je sa danskog teretnog broda “Leopard“ i strahuje se da su ih u Adenskom zalivu oteli somalijski gusari. Danski dnevnik “Politiken“ pi{e da su se turske pomorske snage iz Alijansinih protivgusarskih snaga ukrcale na brod na kojem nije bilo nikoga.

JAPAN
Japanska pomorska stra`a je u petak saop{tila da je oslobodila kapetana ribarskog broda iz Ju`ne Koreje koji je uhap{en dan ranije po{to je odbio da zaustavi svoj brod uhva}en u teritorijalnim vodama Japana koje ta zemqa smatra svojom ekskluzivnom ekonomskom zonom.

LO[A VIJEST

20 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE
FOTO: AGENCIJE

Wema~ka

Akcioni plan zbog dioksina
BERLIN - Wema~ka je u petak objavila akcioni plan za sprovo|ewe vi{ih standarda u proizvodwi `ivotiwske hrane poslije otkri}a visoko toksi~nog dioksina, prenijela je Hina. Vlasti Wema~ke i Evropske unije trude se da suzbiju zdravstvenu krizu koja je po~ela 3. januara kada su wema~ki zvani~nici izjavili da su perad i sviwe hraweni hranom one~i{}enom dioksinom, ~ime su zara`ena jaja i meso na pogo|enim farmama. Wema~ka je od tada zatvorila 4.700 farmi i uni{tila 100.000 komada jaja. U me|uvremenu je 3.000 farmi ponovno dobilo dopu{tewe za rad.

Argentina

Pokraden novac predsjednice
BUENOS AJRES - Nepoznati lopovi u Argentini ukrali su novac namijewen za slu`beno putovawe argentinske predsjednice Kristine Fernandez u posjetu zemqama Bliskog istoka. Gotovinu namijewenu putovawu predsjednice je podigao jedan vladin slu`benik i nosio je u ru~noj torbi, a tri naoru`ana napada~a su ga presrela i opqa~kala u trenutku kada ga je slu`beni voza~ ostavio svega nekoliko metara od wegove ku}e u luksuznom dijelu Buenos Ajresa, javila je ameri~ka agencija AP. Zamjenik argentinskog sekretara za odnose s javno{}u Alfredo Skokimaro je potvrdio u ~etvrtak da se dogodila takva pqa~ka, ali je odbio da navede koliko je novca ukradeno, dok lokalni mediji pi{u da je rije~ o gotovini od 68.000 dolara i 17.000 evra, prenijela je agencija AP.
Poqski zvani~nici uglavnom prihvatili zakqu~ak izvje{taja o nesre}i

Poslije izvje{taja iz Moskve o uzrocima pogibije Leha Ka~iwskog

Tunis

Nastavqeni protesti

Poqske porodice tu`e Rusiju
Prijavu }e krajem januara podnijeti zet pokojnog poqskog predsjednika, mu` wegove k}erke jedinice Marte, koji je istovremeno i wen advokat Mar}in Dubjewecki
VAR[AVA - Brat blizanac pokojnog predsjednika Poqske Leha Ka~iwskog, lider opozicionih konzervativaca Jaroslav, ne odustaje od teorije da su Rusi na wegovog bra ta iz vr{i li aten tat. Wegovi advokati podnije}e krivi~nu prijavu poqskom tu`ila{tvu, javqaju poqski mediji. - U izvje{taju koji obja{wava uzroke avionske nesre}e u Smolensku nema kategori~nih dokaza da je magla nad aerodromom bila prirodna i da je nisu stvorili Rusi, ali zato ima dokaza da je bila vje{ta~ka rekao je za portal “Virtuelna Poqska” advokat Ka~iwskog Rafal Rogalski. Prijavu }e, prema rije~ima Rogalskog, krajem januara podnijeti zet pokojnog predsjedni ka, mu` wego ve k}er ke jedinice Marte, koji je istovremeno i wen advokat Mar}in Dubjewecki. Zet Ka~iwskog je ranije u razgovorima za poqske medije rekao da }e porodica tra`iti da se zvani~no povede istraga i o toj mogu}nosti da je na predsjednika Poqske izvr{en atentat, a da se “tupoqev“ nije sru {io sa mo zbog fa tal ne odluke pilota da prizemqi avion pod nemogu}im uslovima. Poqski premijer Donald Tusk, predsjednik Browislav Ko mo rov ski i dio obi ~nih Poqaka uglavnom su prihvatili osnovni zakqu~ak izvje{taja ruskog Me|udr`avnog komiteta za avijaciju o padu aviona, koji je u srijedu objavqen u Moskvi.

TUNIS - Vi{e desetina demonstranata iza{lo je u petak na ulice Tunisa uzvikuju}i slogane protiv predsjednika te zemqe Zine El Abidina Ben Alija uprkos wegovom obra}awu naciji u ~etvrtak uve~e, u kojem je obe}ao odlazak s vlasti i pozvao na prestanak sukoba. Situacija u prestonici u petak je ipak bila ne{to mirnija, prenose mediji. Pripadnici snaga bezbjednosti nisu raspore|eni na ulicama prestonice i grad ponovo dobija svoje uobi~ajeno lice, po{to su poslije vi{ednevnih napetosti ponovo otvorene prodavnice, barovi i uspostavqen je saobra}aj. [ef dr`ave je poru~io naciji da }e napustiti vlast na kraju svog mandata 2014. i da je naredio policiji da prestane da puca na demonstrante nezadovoqne socijalnom situacijom u zemqi.

Jaroslav Ka~iwski smatra da je u pitawu atentat

POGRE[NA odluka pilota
Prema tom izvje{taju, avion se sru{io zbog pogre{ne odluke pilota, pod psiholo{kim pritiskom poqskih zvani~nika koji su bili u avionu da slete na slabo opremqen vojni aerodrom po gustoj magli i bez elementarnih uslova za manevar slijetawa. Tusk je, me|utim, ocijenio da izvje{taj nije kompletan i da Poqska tra`i da se istra`e i eventualne gre{ke i pritisak kojem su bili izlo`eni ruski kontrolori u Smo-

Valensa
Biv{i predsjednik Poqske Leh Valensa se, tako|e, oglasio poslije objavqivawa kona~nog izvje{taja. Valensa je rekao da je krivica Poqske u katastrofi o~igledna, prenijela je agencija RIA novosti. “Avion je kasnio, htio je da nadoknadi vrijeme. Nije trebalo ni da kre}e, a ni da slije}e. [ta tu uop{te ima jo{ da se ispituje“, rekao je Valensa.

lensku, ~ega u izvje{taju MAKa nema. Ukoliko izvje{taj ne bi mogao da se dopuni i tim ruskim faktorima pada aviona, Poqska }e se u skladu sa Konvencijom iz ^ikaga, po kojoj je vo|ena istraga nesre}e, `aliti me|unarodnim institucijama, rekao je poqski premijer. Dio porodica na ~elu sa Jaroslavom Ka~iwskim ne `eli da se pomiri sa izvje{tajem, a budu}i da je MAK zavr{io tehni~ki dio istrage, dok se tehni~ka istraga poqske komisije nastavqa, kao i krivi~na istraga tu`ila{tava u obje zemqe, neke porodice na mje ra va ju da tu `e Ru si ju Evropskom sudu za qudska prava u Strazburu.

Korupciona{ki skandal u Albaniji

Zamjenik premijera podnio ostavku
TIRANA - Poslije prikazivawa snimka na kome od biv{eg ministra privrede tra`i da po ni {ti ten der za iz gradwu hidrocentrala, zamjenik pre mi je ra Al ba ni je i ministar privrede Iqir Meta podnio je ostavku, javili su albanski mediji. Meta je podnio ostavku po{to je jedna televizija u Albaniji prikazala snimak na kome se vidi kako od biv{eg ministra Dritana Priftija tra`i da po ni {ti ten der za iz gradwu hidrocentrala kako bi posao dobili drugi izvo|a~i. - Podnio sam neopozivu ostavku kako bih omogu}io istragu u ovom slu~aju - rekao je albanski zvani~nik i dodao da je o tome obavijestio i premijera Saqija Beri{u. obavijestio predsjednika albanskog parlamenta Jo`efinu Topali da se odri~e poslani~kog imuniteta i izrazio spremnost da sara|uje u istrazi. Tako|e je tvrdio da je rije~ o politi~kim optu`bama. Istovremeno, albansko dr`avno tu`ila{tvo je odmah otvorilo istragu, dok je autenti ~nost snim ka pot vrdio i biv{i ministar Prifti, koji je u me|uvremenu pre{ao u redove opozicije.

FOTO: AGENCIJE

TRA@IO poni{tavawe tendera
Meta je prethodno, odmah po objavqivawu video-snimka,

Sadu, odnosno sveti ~ovjek, obavqa ritual na rijeci Gang kod indijskog grada Kalkute.

Iqir Meta

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 21

Najgora prirodna katastrofa u Brazilu u posqedwih nekoliko decenija

Vijesti
Gr~ka

Vi{e od 500 `rtava poplava
Sna`ne ki{e pokrenule su ogromna klizi{ta, koja su se obru{ila na nekoliko gradova, pa je na hiqade qudi ostalo bez krova nad glavom, a policija smatra da }e se broj mrtvih, po svemu sude}i, pove}ati
@rtve va|ene iz muqa

PASOK i daqe vode}i
ATINA - Popularnost vladaju}eg PASOK-a opada, ali je ta stranka jo{ u osjetnoj prednosti u odnosu na opozicionu konzervativnu Novu demokratiju. Prema istra`ivawu koje je spro ve de no po ~et kom ovog mjeseca, kada bi parlamentarni izbori bili odr`ani sada, za socijaliste premijera Jorgosa Pa pan dreua gla sa lo bi 38,5 odsto gra|ana, dok bi kon zer va tiv ci do bi li osam pro ce na ta gla so va mawe. Na tre}em mjestu je Ko mu nis ti ~ka par ti ja Gr~ke (10,5 odsto), prenose agencije.

RIO DE @A NE IRO Vi{e od 500 qudi poginulo je u poplavama u sjeveroisto~nom Brazilu i to je najgora prirodna katastrofa u ovoj zemqi za posqedwih nekoliko decenija, javio je u petak britanski Bi-Bi-Si. Sna`ne ki{e pokrenule su ogromna klizi{ta, koja su se obru{ila na nekoliko gradova, pa je na hiqade qudi ostalo bez krova nad glavom, a policija smatra da }e se broj mrtvih, po svemu sude}i, pove}ati.

FOTO: AP

Talibani

Nisu protiv {kolovawa djevoj~ica
verno od Rio de @aneira. Pred sje dni ca Bra zi la Dilma Rusef obi{la je u ~etvrtak pos tra da lu oblast i obe}ala dopremawe sedam tona lijekova. U mjestu Kampo Granade na podru~ju Terezopolisa koje je ranije bilo odsje~eno od svijeta, spasioci su nai{li na qude koji su vadili le{eve iz muqa. Bra zil ske voj ne tru pe uspostavile su poqsku bolnicu u Terezopolisu, ali weni kapaciteti te{ko da }e izdr`ati navalu povrije|enih. Gradona~elnik Terezopolisa je rekao da su tri ili ~eti ri na seqa u ru ral nim zo na ma po tpu no uni {te na, ukqu~uju}i sve puteve i mostove. KA BUL - Ta li ba ni se vi{e ne protive {kolovawu `enske djece, {to je “promjena u kulturi“, kako je izjavio avganistanski ministar obrazovawa Faruk Vardak u Londonu, gdje u~estvuje na Svjetskom forumu obrazovawa. “^uo sam sa veoma visokog politi~kog nivoa da se talibani vi{e ne protive obrazovawu uop{te, ukqu~uju}i i obrazovawe `enske djece“, izjavio je Vardak za britan ski list za pi tawa obrazovawa “Times Educational Supplement“.

POQSKA bolnica prepuna
Sada{wa tragedija je nadma{ila onu iz 1967. godine u brazilskoj dr`avi Sao Paolo, kada su klizi{ta usmrtila 430 qudi. Spasioci su nastavili s potragom za nestalima u planinskoj oblasti Serana, sje-

Nelegalna gradwa
Guverner Rio de @aneira Ser`o Kabral okrivio je lokalne vlasti zbog lo{e i nelegalne gradwe. Tako|e je pozvao qude u rizi~nim oblastima da odu u javna skloni{ta jer vremenska prognoza ukazuje na mogu}nost novih klizi{ta.

Brizbejn

^i{}ewe ulica
BRIZBEJN - U Brizbejnu je ju~e po~elo ra{~i{}avawe ulica od muqa i {uta koji su nanijele najgore poplave u istoriji Australije. Ipak, mnoga predgra|a glavnog grada savezne dr`ave Kvinslend jo{ su pod vodom poslije ju~era{weg izlivawa rijeke, prenio je Rojters. Poplave u Kvinslendu po~ele su u de cem bru i do sad odnijele 20 `ivota, dok su 53 osobe nestale.

Pre`ivjeli prona{li uto~i{te u obli`woj sportskoj dvorani

Primirje izme|u Izraela i pojasa Gaze

Ha mas raz mjes tio sna ge na gra ni ci
TEL AVIV - Isla mis ti~ki Hamas koji vlada poja som Ga ze raz mjes tio je u ~et vrtak uve ~e svo je sna ge du` granice s Izraelom kako bi spri je ~io mawe ek stremisti~ke organizacije da ispaquju rakete na izrael ske ciqeve, ja vi le su agencije. Na re dbu o ra spo re |i vawu snaga izdao je premijer iz redova Hamasa Ismail Hanije poslije eskalacije na siqa izme |u palestinskih ekstremista i izra el ske voj ske u posqedwih nekoliko sedmica, pre ni je le su svjet ske agencije. Najmawe 25 raketa i mina eksplodiralo je na jugu Izraela ovog mjeseca, kako na vo di izra el ska ar mi ja. Ne ko li ko Izra ela ca je raweno, a Izrael je odgovorio vazdu{nim udarima na skladi{ta oru`ja i tunele za krijum~arewe ispod granice s Egiptom. U decembru je u takvim odmazdama ubijeno 13 Palestinaca.

Sofija

SPRIJE^ITI raketirawe Izraela
Ha mas je, ipak, ugla vnom po{tovao nezvani~ni prekid vatre koji je na snazi od tro se dmi ~ne izra el ske ofan zi ve, za po ~e te krajem decembra 2008. godine, ali su mawe or ga ni za cije nastavile sporadi~ne napade. Strahuju}i od izraelske osvete i mogu}e nove ofanzi ve, Ha mas je apelo vao na dru ge or ga ni za ci je

Eskalacija nasiqa u posqedwih nekoliko sedmica

da obnove zati{je. Zva ni ~ni ci Ha ma sa su na ja vi li da }e sna ge du` gra ni ce spri je ~i ti daqe ra ke ti rawe Izra ela. Ta zemqa sma tra Ha mas od go vor nim za sve na pa de ko ji poti~u iz Gaze, mada zna da ih izvo de dru ge or ga ni za cije. Izra el ski pre mi jer Bewamin Netanijahu upozorio je prije nekoliko dana da }e ek stre mis ti u Ga zi na pra vi ti “u`a snu gre {ku“ ako nastave da “testiraju voqu Izraela da brani svoj narod“.

Bombom po kameri
SOFIJA - Bugarska policija traga za voza~em koji je eksplozivnom napravom uni{tio ure|aj za napajawe kamere saobra}ajne policije koja lovi nesavjesne voza~e na Orlo vom mos tu u So fi ji. Eksplozivna naprava bila je postavqena na stubu na kojem je montirana kamera, samo nekoliko metara od jedne od najprometnijih raskrsnica u Sofiji, saop{teno je iz policije.

22 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawaluka
GRADSKI VODI^

3

dje~aka

2

djevoj~ice

Ove godine ne}e biti izgra|ena Poqoprivredna {kola

Nove u~ionice tek za tri godine
Praksa i daqe u sada{woj pekari PI[E: MARIJA KARAJLI] marijak@glassrpske.com

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

Ura|en je idejni projekat, a ~ekamo gra|evinsku dozvolu, poslije koje slijedi raspisivawe tendera za izvo|a~a radova. Iskreno se nadamo da }e to sve biti zavr{eno do prve polovine 2011. godine, kako bi se moglo po~eti sa radovima, rekao Hane{

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedik Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 219-111 216-661 324-310 437-222

prevoz
Autobuska stanica 315-355 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawaluka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi

Ve }i na u~e ni ka ko ji tre nu tno po ha |a ju Poqo pri vre dnu {ko lu, na `a lost, ne }e ima ti privilegiju da prisustvuju nas ta vi u no vim u~ionicama jer izgradwa ove {kole u Dra ku li }u jo{ ni je po ~e la, a pre ma re al nim procjenama, mi bismo mogli da se uselimo u wu tek za tri godine. Dakle, tome mogu da se nadaju neke nove generacije, dok ovi u~enici ~asove imaju u jednoj od najstarijih {kola na prostoru BiH. Re kao je ovo za “Glas Srpske“ direktor Poqoprivredne {kole Edi Hane{. On je objasnio da je u toku procedura dobijawa gra|evinske dozvole i potrebne dokumentacije. - Ura|en je idejni projekat, a ~e ka mo gra |e vin sku dozvolu, poslije koje slijedi ra spi si vawe ten de ra za izvo|a~a radova. Iskreno se nadamo da }e to sve biti zavr{e no do prve po lo vi ne 2011. godine, kako bi se moglo po~eti sa radovima - rekao je Hane{.

U~enici Poqoprivredne {kole do daqeg u starom objektu

Dodao je da je projektom predvi|eno da novi objekat mo`e da primi oko 800 u~enika. - Ni je u pi tawu sa mo {kola nego ~itav kompleks koji }e da zadovoqi evropske standar de. Uz {kolsku zgradu bi}e i nekoliko pra-

Kompleks
- U sklopu {kole trebalo bi da bude |a~ki dom, u koji }e mo}i da se smjesti oko 230 u~enika, {to nam je jako bitno jer mnogi od wih nisu stanovnici Bawaluke i putuju svaki dan kako bi prisustvovali ~asovima, dok }e sportska dvorana mo}i da primi do 2.000 gledalaca - ka`e Hane{ i dodaje da }e u sklopu toga biti i objekti za odr`avawe prakti~ne nastave: pekara, mesarska radionica, veterinarska ambulanta, laboratorija i staklenici.

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

te }ih obje ka ta za smje {taj u~enika i izvo|ewe prakti~ne nastave - objasnio je Hane{. Na gla sio je i to da je idejni projekat za izgradwu ove {kole nastao u saradwi sa Arhitektonsko-gra|evinskim fakultetom. - Na{a sada{wa {kolska zgrada izgra|ena je davne 1923. godine, a sada{wi naziv nosi od 1992. Trenutno je poha|a oko 700 u~enika, dok je oko 60 qudi zaposleno, od ~ega 40 profesora - ka`e Hane{. Istakao je da |ake obrazuju za smjerove tre}eg i ~etvrtog stepena. - Pe ka ri, cvje }a ri-

vrtlari, kao i mesar-mqekar su obrazovawa tre}eg stepena, dok su ~et vrti ste pen u~enici koji se {koluju za prehrambeni, veterinarski i poqoprivredni smjer - ka`e Hane{.

SADA[WI objekat izgra|en davne 1923. godine
U Mi nis tar stvu pros vjete i kulture RS potvrdili su da ova {kola sprovodi propisane procedure za izgradwu novog objekta. - Administrativna slu`ba grada uvrstila je prijedlog pro je kta iz gradwe u regulacioni plan. S obzirom na to da je za vr{en

idejni projekat, slijedi raspisivawe situacionog tende ra, {to je uje dno i pre du slov za gra |e vin sku dozvolu - rekla je portparol Mi nis tar stva pros vje te i kulture RS Aleksandra Mari}. Naglasila je da je planirano da Vlada RS u ovom projektu finansijski u~estvuje sa 30 odsto, Poqoprivredna {kola iz vlastitih sred sta va iz dvo ji }e 20 od sto, dok je preostalih 50 odsto sred sta va apli ci ra no prema IPA fondovima. Pre ma prvim procjenama, izgradwa nove Poqopri vre dne {ko le ko {ta }e 13 miliona maraka.

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ UPOZNAJTE MALE FOKEROVE - komedija re`ija: Pol Vajc uloge: Robert de Niro, Ben Stiler termini: 17.15, 19.15 i dodatni termini petkom, subotom i nedjeqom u 12 ~asova VRLO ZAPETQANA PRI^A - animirani , sinhronizovan re`ija: Nejten Grenou, Bajron Hauard termini: 15.15, 19 ~asova svaki dan, petkom, subotom i nedjeqom u 13.15 GRIN HORNET - akcioni re`ija: Majkl Gondri uloge: Set Roxen, Kameron Dijaz termini: 22.30 ~asova MEGAUM 3D - animirani re`ija: Tom Mekgret uloge: Vil Ferel, Bred Pit, Tina Fej termini: petkom, subotom i nedjeqom u 12.30 ~asova TURISTA - triler, romanti~ni triler re`ija: Florijan Henkel fon Donersmerk uloge: Xoni Dep, An|elina Xoli termini:17.30, 20.45 GULIVEROVA PUTOVAWA - avanturisti~ka fantazija re`ija: Lob Leterman uloge: Xek Blek, Emili Blant termini: 17.15 ~asova MONTEVIDEO, BOG TE VIDEO doma}i film re`ija: Dragan Bjelogrli} uloge: Bata @ivojinovi}, Sergej Trifunovi}, Nikola \uri~ko termini: 15, 19.30, 21.15, 22.15, svaki dan i dodatni termini petkom, subotom i nedjeqom u 14 ~asova SEMI NA PUTU OKO SVIJETA - animirani, avantura re`ija: Majkl Iptid termini: petkom, subotom i nedjeqom u 11.30 ~asova NARODNO POZORI[TE RS “Radni~ka hronika” tragikomedija Petra Mihajlovi}a, velika scena, subota u 20 ~asova “Kamewe u wegovim xepovima” tragikomedija Meri Xouns, scena “Petar Ko~i}”, nedeqa u 20.30 ~asova DJE^IJE POZORI[TE RS Muzej lutaka, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba plakata, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS Izlo`ba “Pra{wavo srce” autora Sini{e Tomi}a, traje do 30. januara MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Istorijska izlo`ba Vrbaska banovina Izlo`ba “15 godina od potpisivawa Dejtonskog mirovnog sporazuma“ NARODNA I UNIVERZITETSKA BIBLIOTEKA RS Izlo`ba “Trajawe Skendera Kulenovi}a i Me{e Selimovi}a” autora Danke Deli}, grafi~ki dizajn i priprema plakata Borislav Stan~evi}

kvarovi
Prijava kvarova 258-686 Kvarovi na telefonima 1275

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 23

Tr`nica
kupus crveni luk krompir {pinat 1 1,5 1,2 5 mrkva karfiol keq paprike 2 5 2 5 tikvice mahune pasuq gqive 4 6 3 4 orasi kivi gro`|e smokve 15 2,5 5 7
FOTO: ARHIVA Veliki priliv novca od naplate parkinga

naranxe jabuke limun kru{ke

1,5 1,5 2 3,5

GRADSKE VIJESTI

Nastavqena izgradwa kanalizacije u Vrbawi
U toku je izgradwa glavnog voda kanalizacione mre`e u mjesnoj zajednici Vrbawa, a zavr{etak ovih radova o~ekuje se krajem februara. Rekao je ovo “Glasu Srpske“ predsjednik Savjeta gra|ana ove MZ Bogdan Marjanovi}. - Radnici nadle`nog preduze}a su nedavno premostili rijeku Vrbawu i postavqeni su {ahtovi na planiranim lokacijama. Ovi radovi su pro{le godine, po nalogu inspekcije, privremeno bili obustavqeni, ali smo opet dobili dozvolu za nastavak gradwe. Ukupna vrijednost ovog projekta je 300.000 maraka - istakao je Marjanovi}. On je dodao da je izgradwa kanalizacije jedan od prioriteta za stanovnike ove MZ. S. J.

Branimir Papi}, {ef Odsjeka za parkinge i gara`e u gradskoj upravi

Biciklisti `ele stazu do Baw brda
Aktivisti Centra za `ivotnu sredinu uputili su prijedlog Administrativnoj slu`bi grada da se put do Baw brda po di je li na dva jednaka dijela jednom punom linijom i tako jedna strana trake bude za pje{ake, a druga za bicikliste. Re kao je ovo za “Glas Srpske“ voditeq programa “Transport“ pri ovom centru Tihomir Daki}. - O~ekujemo da }emo na}i zajedni~ko rje{ewe. Mi ne tra`imo prava koja treba da nam daju ve} da nam vrate pra vo na kre tawe ko je su nam oduzeli. Uklawawe jedne in te re sne gru pe ni je rje {a vawe pro ble ma ve} premje{tawe - istakao je Daki}. On je naglasio da to nije wihova ideja nego potreba svih gra|ana koji su navikli da idu bi ci klom na Baw brdo. J. B.

Mjese~ne karte za kori{}ewe parkinga u prvoj zoni, i to kod Muzeja savremene umjetnosti RS, hotela “Palas“, gradske “Tr`nice“, u Srpskoj ulici i ulici Kraqa Alfonsa ko{taju 100 KM, dok je za drugu zonu potrebno izdvojiti 40, kazao Papi}
PI[E: SAWA JOKI] sanjaj@glassrpske.com

Prihodi od parkinga 2,81 milion maraka
drugu zonu ko{ta 400 maraka kazao je Papi}. Jo{ je dodao da je ovo odjeqewe tokom 2010. izdalo i 833 mjese~ne karate za parkinge u prvoj zoni, kao i 2.865 karata za one u drugoj zoni. - Mje se ~ne kar te za ko ri{}ewe parking prostora u prvoj zoni koja obuhvata parkinge kod Muzeja savremene umjetnosti RS, hotela “Palas“, grad ske “Tr`ni ce“, u Srpskoj uli ci i uli ci Kraqa Alfonsa ko{taju 100 maraka, dok je za drugu zonu koja pokriva parking prosto re kod tvr|a ve Kas tel te ulice kod i iza stare autobuske stani ce potrebno iz dvojiti 40 KM - istakao je Papi}.

Prihodi od naplate kori{ }ewa par kin ga pu tem automata, SMS poruka, usluga “pauk“ slu`be i blokirawa vozila u toku pro{le godine iznose 2.815.000 maraka, {to je za 3,06 odsto vi{e u odnosu na 2009. godinu. Re kao je ovo “Gla su Srpske“ {ef Odsjeka za parkinge i gara`e u Administra ti vnoj slu `bi gra da Branimir Papi}. - Evi den tno je po ve }an broj korisnika parking usluga, a mi smo zadovoqni ostvarenim rezultatima - istakao je Papi}. Prema wegovim rije~ima, tokom pro{le godine izdata je 131 godi{wa karta za kori{}ewe parking prostora u prvoj gradskoj zoni, dok je za drugu tarifnu zonu evidentirano 65 karata. - Godi{wa karta za prvu zonu je 1.000 maraka. To je cijena na koju je obra~unat popust od 20 odsto. Ova karta za

GRAD PLANIRA izgradwu novih parkinga
Prema wegovim rije~ima, pomenute karte va`e samo za naplatne prostore u prvoj i drugoj zoni. - Oni koji imaju pretplatne karte za prvu zonu mogu bez problema da koriste parkinge i u drugoj zoni, dok je situacija sa vlasnicima pretplatnih

STANARSKE KARTE
Branimir Papi} je kazao da je sve ve}i broj Bawalu~ana zainteresovan i za takozvane stanarske platne kartice koje stanarima pojedinih zgrada omogu}avaju da na odre|eni period koriste taj parking prostor. - Na zahtjev zajednice eta`nih vlasnika, kao na primjer one na Bulevaru cara Du{ana i u ulici Sime [olaje, uveli smo naplatu stanarskom sektoru za upotrebu parking prostora i za ovu uslugu na godi{wem nivou stanari treba da izdvoje 50 maraka - rekao je Papi}.

karata u drugoj zoni sasvim druga~ija. Ta karta im va`i iskqu~ivo za parkinge u toj zoni - pojasnio je Papi}. On je dodao da je tokom ove go di ne pla ni ra na iz gradwa novih, ali i zavr{etak zapo~etih parking prostora u gradu jer se iz godine u godinu pove}ava potreba za ovom uslugom. - U toku je izgradwa parkinga kod Narodne i univerzitetske biblioteke i u ulici Sime [olaje, a postoje planovi i za neke nove lokacije o kojima ne mogu trenutno detaqnije da govorim - dodao je Papi}. Bawalu~anin Mario Lu~i} rekao je da su parkinzi skupi i da bi gradska uprava trebalo da povede vi{e ra~una o sanirawu postoje}ih parking pros to ra, kao i o iz gradwi novih. - Bawaluka poprima izgled pravog evropskog grada pa bi zato i u ovom dijelu trebalo da idemo u korak sa savremenim svijetom - kazao je Lu~i}.

Odata po~ast radnicima poginulim u ratu

FOTO: J. BJELICA

Obiqe`en Dan “Vodovoda“
Bawalu~ki “Vodovod” proslavio je u petak 20. put zaredom Dan preduze}a i tom prilikom je na Spomen-~esmi kod Upravne zgrade odata po~ast biv{im radnicima ovog ko le kti va ko ji su kao bor ci Voj ske Re pu bli ke Srpske polo`ili `ivote na oltar otaybine. - Ovdje smo se okupili da se jo{ jednom prisjetimo na{ih poginulih radnika, zapalimo svije}e, polo`imo vijence i odamo im po~ast - rekla je portparol Vodovoda An|elka Vilende~i}. Pomenu su prisustvovali ~lanovi porodica poginulih boraca, biv{i i sada{wi radnici kao i rukovodstvo “Vodovoda“. Vilende~i}eva je istakla da je uprili~en ispra}aj u penziju devet radnika koji su penzionisani tokom 2010. godine. - Uru~ene su i nagrade petorici radnika koji 30 godina neprekidno rade u “Vodovodu - rekla je Vilende~i}eva J. B.

Akcija prikupqawa garderobe za ugro`ene
Udru`ewe gra|ana “Mozaik pri ja teqstva“ po ~e }e u idu}em pe ri odu u svim bawalu ~kim osno vnim i sredwim {kolama kao i na fa kul te ti ma akci ju pri kupqawa garderobe za socijal no ugro `e ne ka te go ri je stanovni{tva. Izjavio je to “Glasu Srpske“ predsjednik ovog udru`ewa Miroslav Suba{i}. - @elimo da na ovaj na~in po ka `e mo hu ma nost pre ma onima kojima je to prijeko potrebno a takvih je danas mnogo. Iskoristio bih prili ku te po zvao i sve qude do brog srca da nam se prikqu~e u ovim aktivnostima. Boqe da neki odjevni predmet poklone onome kome je potreban nego da im zauzima mjesto u ormaru ili da ga u najgorem slu~aju bace - rekao je Suba{i}. S. J.

“Izis” vr{i upis mladih plesa~a
Plesni studio “Izis” prima}e nove ~lanove u mla|im starosnim kategorijma poslije {kolskog raspusta koji se zavr{ava 23. januara, potvrdili su u ovom studiju. Prema rije~ima trenera Plesnog studija “Izis” Sawe Zeqkovi}, plesa~ice orijentalnog plesa trenutno odmaraju jer imaju nekoliko slobodnih dana. - Poslije pauze }emo primati nove ~lanove koji mogu da se oprobaju u ovim ritmovima i trbu{nom plesu, a ta~an termin }emo objaviti. Trenutno imamo ~etiri grupe koje imaju ~asove tri puta sedmi~no - rekla je Zeqkovi}eva. Dodala je i to da mjese~na ~lanarina iznosi 35 konvertibilnih maraka. M. K.

PA@WA
Nare|eno uklawawe grafita
Komunalna policija intervenisala je na poziv stanovni{tva u Zelengorskoj ulici gdje su na jednom od objekata bili ispisani grafiti uvredqivog sadr`aja. Slu~aj je evidentiran, a izdat je nalog nadle`nom preduze}u da ukloni grafite. J. B.

24 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Razbibriga
Od tra~a do istine

Pukla cijev u doktorovoj ku}i te on telefonom zove poznanika vodoinstalatera da odmah do|e i otkloni kvar. - Ne mogu sada, zna{ da danas slavim. Nazovi nekog drugog. - Bogami, kada se tebi neko razboli u familiji, dobije temperaturu, uvijek mene zove{, i ja

odmah do|em. - U pravu si, evo odmah dolazim. Vodoinstalater sti`e i otvori vrata od podruma punog vode. Sa tre}e stepenice baci dva aspirina u vodu i ka`e: - Ako do ponedjeqka ne spadne, zovi me ponovo!

Ni{ta od seksi scena
Informacija koju su objavili pojedini tabloidi da Maja Nikoli} ulazi u novi rijaliti program “Dvor“ i da tamo obe}ava seks {okirala je pjeva~icu, koja o{tro demantuje takve la`i. Naime, neki mediji su objavili da je Maja po`eqela da u|e u novi rijaliti {ou “Dvor“, koji }e se od 16. januara emitovati na televiziji Pink. Naveli su da je biv{a u~esnica “Farme“ obavila razgovor s producentima {oua i ponudila im i seksi scene tokom pedesetak dana emitovawa ovog najnovijeg rijalitija. - Nije bila konkretna, ali je najavila “predstavu koja nikoga ne}e ostaviti ravnodu{nim“ - kazao je izvor navodno blizak produkciji. Popularna pjeva~ica ka`e da je zanijemila kada je pro~itala ovakvu vijest u novinama i ne vjeruje da neko mo`e na taj na~in da ugro`ava wenu reputaciju u javnosti. - Nije istina da ulazim u “Dvor“! Ne znam odakle qudima pravo da izmi{qaju tako ne{to?! Ponavqam, ne}u u}i u rijaliti - rekla je Nikoli}eva i dodala da je trenutno preokupirana svojom karijerom.

Evo jednostavnog recepta za ukusno jelo sa sviwetinom, povr}em, ri`om i jajima. I brzo se sve to pomije{a i zgotovi, a ukoliko se sve ne pojede, mo`e ostati i za dan poslije bez problema. Prema ovom receptu, sviwetina s jajima u ri`i se priprema za tri osobe.

Sviwetina s jajima u ri`i

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

РЈЕШЕЊЕ: К, Р, Д, Н, МЕТАЛУРГИЈА, А, АПОТЕКА, ЈАВОР, ТРИПОЛИ, ЛАСИЦА, КЗ, ЛА, М, НЕКАР, ОО, И, ИВАНА, А, Д, КОБРА, К, ТТ, БАР, БУНИЛО, А, УЗОРАК, В, АРХИМЕД, ИГ, ИА, А, УСКОК, КРАЈИШНИЦИ, АПК, Б, АТ, ДУРМИТОР, И, НЕНАД КРСТИЋ

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 25

Mujo rije{io da sagradi tri bazena: jedan sa hladnom vodom, jedan sa toplom i jedan bez vode. Pogleda ga Haso i upita:

- Dobro Mujo, ova dva sa vodom i nekako, a {ta }e ti onaj prazan? - Ma bolan, taj mi je za Fatu, ona ne zna da pliva.

Do{la prosvjetna inspekcija u Pirot i pita u~iteqa: - Pa, kako to u~ite djecu?! Svi

pri~aju “gi“, “gu“, “ga“. A u~iteq odgovori: - Pa ja gi u~im, a oni gu ne svataju!

Sastojci
(za 3 osobe) 200 g ri`e duguqastog zrna nemasne sviwetine jajeta glavica crnog luka tikvica (ili paprika) quta papri~ica (ako ne volite quto, mo`e bez we) ka{ike uqa ka{ike sosa od soje so za~ini (po `eqi)

Priprema
1. Ri`u skuvajte u velikoj koli~ini slane vode i ostavite da se ohladi. 2. Meso nare`ite na trakice, luk ogulite i nasjeckajte. 3. O~istite papriku, te je nare`ite na kockice. 4. U voku ili nekoj dubqoj tavi zagrijte uqe i na wemu popr`ite luk, tikvice (ili papriku) i papri~icu, otprilike pet do deset minuta. 5. Zatim dodajte meso i kuvajte pet do deset minuta na sredwe jakoj vatri, uz stalno mije{awe sve dok meso ne bude gotovo. 6. Umutite u to jaja i pomije{ajte dobro, pa kuvajte dok se sve ne zgusne. 7. Dodajte ri`u, neprestano mije{ajte dok se ri`a ne zagrije i sastojci ne pro`mu. 8. Dodajte sos od soje i za~ine po `eqi.

Cijene u KM
ri`a sviwetina jaja luk tikvica papri~ica uqe soja sos za~ini 0,6 3 0,5 0,3 0,6 0,3 0,5 0,6 0,3

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4)
Da li ispravno razmi{qate? Da nisu neki va{i planovi previ{e utopisti~ki pa ote`avaju trenutnu situaciju? Problema ima bezbroj, dilema tako|e. Ne}e vam biti lako, ali nema qubavi bez bola, pa ni rje{ewa bez suza. Budite uporni i strpqivi.

Vaga
(23.9 - 22.10)
Nova qubav ili druga~iji pristup staroj uqep{a}e vam dan. I djeca su tu da vam poprave raspolo`ewe. Obradova}e vas uspjesima i sitnicama. Razmi{qate veoma kreativno. Treba iskoristiti povoqan momenat za finansijske {pekulacije i ugovore.

250 g 2 1

1 1

Bik
(21.4 - 20.5)

[korpija
(23.10 - 22.11)
Rijetko imate vremena i `eqe da u`ivate u toploj doma}oj atmosferi. Po{to danas to mo`ete, prijaju vam udobne papu~e i mirisi koji dolaze iz kuhiwe. Bez prijeke potrebe ne}ete izlaziti iz ku}e. Sakupqate snagu za nove poduhvate i planirate nove poslove.

3 4

Savjet
Pri upotrebi sviwskog mesa treba uzeti u obzir razlike u sastavu, hrawivoj, kalori~noj i kulinarskoj vrijednosti pojedinih dijelova i prema tome odrediti najboqi na~in pripreme i upotrebe. Primjera radi, sviwetina se dobro sla`e sa senfom, crnim i bijelim lukom, limunom, per{unom, |umbirom...

CIJENA RU^KA

6,7

Po{to ste se po{teno provodili i dosta u`ivali, razmi{qate o poslovima. Ambiciozni ste zbog povoqnih planetarnih aspekata. Ne{to ste ve} ostvarili, ali ne `elite da `ivite na lovorikama. Potreban vam je doping u vidu novih poslova i finansijskih stimulansa.

Blizanci
(21.5 - 20.6)
Rasipate ono ~ega ba{ nemate u izobiqu - energiju. Izbjegavate te{ke zadatke i idete linijom maweg otpora, {to ne zna~i da ste racionalni kada je rije~ o rasipawu fizi~ke snage. Tro{ite je na situacije koje nisu vrijedne pa`we i sekirate se zbog gluposti.

Strijelac
(23.11 - 20.12)
Strijelci ne miruju. Slobodne trenutke koriste za prepisku i telefonske razgovore. Uspje{na komunikacija, promjene i prilagodqivost jo{ vi{e potenciraju va{e poslovne talente. Trenutno ste neumorni, ali i nepostojani. Ne mijewajte tolikom brzinom predmete interesovawa.

No}ni strahovi kod djece
No}ni strahovi se smatraju normalnim i bezopasnim, ali za roditeqe mogu biti jako uznemiruju}i, pogotovo kada se prvi put pojave
No}ni strahovi su uobi~ajen poreme}aj spavawa kod djece. Prema nekim procjenama, oko 15 odsto djece ima povremene no}ne strahove. Iako se naj~e{}e javqaju kod djece izme|u druge i {este godine, mogu se pojaviti goto vo u bi lo ko joj go di ni. Smatraju se normalnim i bezopasnim, ali za roditeqe mogu biti jako uznemiruju}i, pogotovo kada se prvi put pojave. Simptomi - Djeca koja prolaze kroz no}ne strahove obi ~no se na glo us pra ve, imaju {irom otvorene o~i i pogled pun straha i panike, te vri{te. Ta djeca se tako|e znoje, brzo di{u i srce im ubrzano udara. Iako }e se ~initi kao da su budni, za vrijeme no}nog straha djeca }e izgledati zbuweno, ne}ete ih mo }i utje {i ti i ne }e vas prepoznati. Uobi~ajeni no}ni strah traje od pet do 30 minuta, poslije ~ega dijete nastavi nor mal no da spa va. Ako uspijete probuditi svoje dijete za vrijeme no}nog straha, najvjerovatnije }e biti prepla{eno i iznervirano, ve}inom zbog svoje reakcije na no }ni strah, po go to vo ako ste vikali kako biste ga probudili. Umjesto da budite dijete iz no}nog straha, najboqe se pobrinuti da je na si gur nom, utje {i ti ga ako mo`ete i pomo}i mu da se vrati spavawu kada zavr{i.

Rak
(21.6 - 20.7)
[ta se to sa vama de{ava? Okru`eni ste sukobima, raspravama, sva|ama iako se i pred najmawom opasno{}u povla~ite. Okolina te{ko prihvata promjene, a one su evidentne. Ukoliko `elite da budete uspje{niji, morate da iza|ete na kraj sa zlonamjernim okru`ewem.

Jarac
(21.12 - 19.1)
Problemi sa grlom posqedica su prekomjernih cigareta i glasne pri~e. Jednostrano gledate na `ivot dokazuju}i ispravnost sopstvenih poteza tamo gdje je iluzorno. Neminovne posqedice su nervirawe i promuklost. Okrenite se onome {to popravqa raspolo`ewe.

POVREMENE no}ne strahove ima oko 15 odsto djece
Di ja gno za - Di ja gno za no}nih strahova nastaje iz istorije djetetovog “bu|ewa“ ra no u no }i i vri {tawa.

No}ni strahovi se ~esto zamjewuju sa no}nim morama, ali za ra zli ku od no }nih strahova, dijete koje ima no}ne more lako je probuditi i utje{iti. Drugi problem za mnoge roditeqe je to {to te epizode izgledaju poput napada. Iako se pojedini mo`dani napadi, poput epilepsije, mogu u~initi sli~nima no}nim strahovima, obi~no su kra}i (30 sekundi do nekoli ko mi nu ta) i ~e{ }e se javqaju kod starije djece i odraslih. Lije~ewe - Lije~ewe no}nih strahova obi~no nije potrebno. S obzirom na to da se ~esto javqaju kod djece koja su premorena, odre|ivawe vremena kada da idu spavati i dr`awe tog plana mo`e pomo}i u prevenciji. Djeci koja ~esto pate od no}nih strahova mo`e pomo}i to da ih probudite prije

vremena kada se no}ni strah obi~no pojavquje. Vjeruje se da to poremeti ili promijeni ciklus spavawa i spre~ava pojavu no}nih strahova (to is to vri je di za mje se ~a rewe). Vrlo rijetko i vrlo kratko se lijekovi za spavawe mo gu ko ris ti ti kao prevencija. [ta morate znati - Za razliku od no}nih mora, djeca sa no}nim strahovima se ni~ega ne sje}aju. - Tako|e, za razliku od no}nih mora, no}ni strahovi se obi~no pojavquju rano u no}i, oko sat do ~etiri sata poslije odlaska u krevet. - Ako va{e dijete pati od no}nih strahova, obavijestite o tome bebisiterke i ostale (poput vaspita~ica u vrti}u) kako bi bili svjesni toga i znali {ta moraju da u~ine ako se pojavi. - Ve}ina djece preraste no}ne strahove.

Lav
(21.7 - 21.8)
Osje}ate burne promjene u `ivotu. Eto odgovora na pitawe zbog ~ega ste kreativni, takti~ni i puni lijepih manira. Mo`da }e vam partner pomo}i da zadovoqite potrebu za formom i u`ivate u lijepim stvarima? Sitnom pa`wom i poklonom popravi}e vam raspolo`ewe.

Vodolija
(20.1 - 18.2)
Vodolije su neprestano pod blagom tenzijom jer im je takva sorta, tako da trenutno stawe prihvataju sa lako}om. Mentalno ste aktivni, razmi{qate o novim poslovima i ne dosa|ujete se. Trebalo bi samo da se malo opustite i u`ivate u dru{tvu dragih osoba.

Djevica
(22.8 - 22.9)
Planirate nov posao, koji zahtijeva timski rad. Ne}e biti jednostavno iz prostog razloga {to umijete vrijedno da radite, pa isto o~ekujete i od drugih. Idu}ih dana treba staviti akcenat na ishranu i zdravqe. Posao mo`e da pri~eka.

Ribe
(19.2 - 20.3)
U fazi ste planova i pri~a, ali ni{ta konkretno ne preduzimate. Ukoliko imate na koga da se oslonite, bi}e sjajno jer vam nedostaje ~vrstina da se izborite sa `ivotnim problemima. Ve}ina Riba luta u potrazi za qubavqu i drugim pravim vrijednostima.

26 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Kultura
Naj~itanije kwige

Robert Ler, [AHOVSKA MA[INA

Tetralogija Rax, DRAGUQ U KRUNI

FOTO: A. ^AVI]

Hoseini na prvom mjestu
BEOGRAD - Romani Haleda Hoseinija “Lovac na zmajeve“ i “Hiqadu ~udesnih sunaca“ najprodavani je su kwige u Srbi ji, Crnoj Go ri i Re pu bli ci Srpskoj u 2010. godini, poka zu ju re zul ta ti an ke te vir tu el ne “Knji za re.com“, javio je B92. Prvi roman avganistanskog pisca Haleda Hoseinija “Lovac na zmajeve“, ~iji je prevod objavila beogradska “Laguna“, bio je najprodavanija kwiga i u 2009. godini, a u samom vrhu godi{we liste bestselera bio je i u 2008. godini. Na ovo go di{woj lis ti “Knji za re.com“, na ro ~i to me |u prvih deset, preovla|uju svjetski bestseleri i djela koja predstavqaju takozvano `ensko pismo. Me|u prvih pet na ovoj listi na{li su se romani Qiqane Habjanovi}-\urovi} “Voda iz kamena“, “An|eo ~uvar“ Paola Koeqa i “Zauvek u srcu“ Vesne Dedi}-Milojevi}.

Zadu`bina “Petar Ko~i}“

Gostovala Eva Ras

Jubilarni nastup bawalu~kih muzi~ara

Odr`an novogodi{wi koncert Bawalu~ke filharmonije

Pored simfonijskog koncerta Bawalu~ke filharmonije, nastupio i Mje{oviti hor Srpskog pjeva~kog dru{tva “Jedinstvo“ i Kulturno-umjetni~ko dru{tvo “Veselin Masle{a“
PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com Eva Ras potpisivala kwige u Bawaluci FOTO: A. ^AVI]

Sve~ani nastup za prvi ro|endan
di{wi koncert postati tradicionalan. Pored simfonijskog koncerta Bawalu~ke filharmoni je, nas tu pio je i Mje{oviti hor Srpskog pjeva~kog dru{tva “Jedinstvo“ i Kulturno-umjetni~ko dru{tvo “Veselin Masle{a“. `ivota za`ivi na najboqi mo gu }i na ~in u Re pu bli ci Srpskoj i da nas predstavi {irom svijeta - rekao je Milorad Dodik. Umje tni ~ki di re ktor Bawalu ~ke fil har mo ni je Ivan Ota{evi} ka`e da su program novogodi{weg koncerta pa`qivo osmislili. - Ovo je izuzetno bitan koncert za Bawalu~ku filharmoniju, jer je i prva godi{wica na{eg osnivawa. Potrudili smo se da objedi-

BAWALUKA - Glumica i kwi`evnica Eva Ras bila je u petak gost Zadu`bine “Petar Ko~i}“ Bawaluka - Beograd, sa kojom je potpisala ugo vor o objavqivawu wenog ro ma na o bo rav ku u ri ja li ti pro gra mu “Far ma“. Ra so va je u pe tak na bawalu ~kom Trgu Kra ji ne potpisivala ~itaocima svo-

je kwige, me|u kojima je jedan od hitova “Devojka koju nisu nau~ili da ka`e ne”. - Volim prodaju kwiga na otvorenom. Kada u|ete u neku zgradu, to izgleda da je za pri vi le go va ne. Me |u tim, kada ste na trgu sa kwigama, vidi se da je kultura op{te bla go i da pri pa da svakome - ka`e Eva Ras. A. R.

Peti “Pirati sa Kariba“

Scenarista Teri Rosio

BAWALU KA - No vo go di{wi koncert Bawalu~ke fil har mo ni je, ko ji je odr`an u pe tak u po dne u Kon cer tnoj dvo ra ni Ban skog dvora Kulturnog centra, oku pio je vi {e od stotinu izvo|a~a na sceni. Di re ktor Bawalu ~ke filharmonije Damir Jovani} naglasio je da im je prote kla go di na bi la ve oma uspje{na, a ovaj koncert im je i prvi ro|endan. On je dodao da se na da da }e no vo go -

NA SCENI vi{e od 100 izvo|a~a
Pred sje dnik Re pu bli ke Srpske Milorad Dodik, koji je pokroviteq novogodi{weg koncerta, istakao je veliki zna~aj Bawalu~ke filharmonije. - Veoma je va`no da Republika Srpska na ovaj na~in obiqe`ava Pravoslavnu novu godinu, sve~anim koncertom Bawalu ~ke fil har mo ni je. Napori koje smo ulo`ili da se formira i osposobi Filharmonija i sve ono {to ~inimo na tom planu govore o na{im ozbiqnim namjerama da ovaj se gment kul tur nog

nimo autore sa prostora Balkana, ali i svetski poznate kompozitore. Imamo dobru saradwu sa svim simfonijskim or kes tri ma u dru gim zemqama i trudimo se da se uklo pi mo u mu zi ~ku ma pu ovog dela Evrope - kazao je Ota{evi}. Ministar prosvje te i kul tu re Re pu bli ke Srpske Anton Kasipovi} vjeruje da }e Bawalu~ka filhar mo ni ja ove go di ne ostvariti novi napredak u svom radu.

Program
Koncert je protekao u znaku klasi~ne muzike sa Balkana, ali osim djela Stevana Hristi}a, Jakova Gotovca i Petra Kowovi}a, muzi~ari su izveli i kompozicije Antonija Dvor`aka i Petra Iqi~a ^ajkovskog.

LOS AN \E LES Scenarista Teri Rosio po tpi sao je ugo vor sa “Diznijem“ da napi{e scenario za peti film se ri ja la “Pi ra ti sa Ka ri ba“, ja vi le su agencije. Rosio je bio koscenarista prva ~etiri filma, a za pe ti }e sam pi sa ti sce na rio, bez svog partnera u pisawu Te da Eli ota. Stu dio Xoni Dep sada nastoji da postigne dogovor i sa Robom Mar{alom, koji je radio ~etvrte “Pirate“, a za Yonija Depa se vjeruje da }e sigurno i peti put glumiti kapetana Yeka Speroua. Dep je o mogu}nosti da ponovo zaigra Speroua “Entertejnment vikliju“ rekao: - Dokle god budu mogli da dr`e na okupu sve elemente slagalice, ja }u sigurno razmotriti ponudu. Film “Pirates Of The Caribbean: On Stranger Tides“ u bioskope sti`e 20. maja.

“Prometej“ me|u najve}im izdava~ima iz Srbije

Sto ti nu na slo va go di{we
NOVI SAD - Sa oko 1.800 ukupno objavqenih kwiga i oko stotinu razli~itih naslova godi{we, novosadski “Prometej“ svrstao se me|u najve}e izdava~e iz Srbije, saop{tila je ta izdava~ka ku}a, ko ja obiqe`a va 21. go di{wicu osnivawa i rada, javio je Tanjug.

WEGOVAWE kwi`evne ba{tine
Prema podacima Narodne biblioteke Srbije, taj najve}i voj vo |an ski iz da va~ je posqedwih pet godina uvijek

u najproduktivnijih sedam do osam izdava~kih ku}a u Srbiji, lani je bio peti po broju prvih izdawa, a osmi prema uku pnom bro ju na slo va, na listi na kojoj su i dva velika javna preduze}a i svi izdava~i uybenika. Kako je izjavio vlasnik i

direktor “Prometeja“ Zoran Kolunyija, ta izdava~ka ku}a je, me|u mnogobrojnim svojim edicijama, posebnu i “dugoro~nu bri`nost negovala upravo pred ~esto zaboravqenom ili bar prenebregavanom na{om istorijom, na{om kulturom i kwi`evnom ba{tinom“.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 27

Kolin Firt dobio zvijezdu na Stazi slavnih
LOS AN\ELES - Engleski glumac Kolin Firt dobio je u ~etvrtak zvijezdu na Stazi slavnih na Holivud bulevaru u Los An|elesu, javile su agencije. - Veoma sam sre}an {to imam svoj mali ugao u Holivudu, koji }u zvati moj mali ugao Engleske. Kad god pogledam zvijezdu, u woj vidim weno ime - izjavio je glumac poziraju}i pored svoje zvijezde, koju je, kako je rekao, posvetio svojoj supruzi Liviji.

Kwi`evnica Gordana ]irjani} za “Glas Srpske“

Vijesti
Pozori{te

Roman "Poqubac" dospio do kladionica
Po{to je meni ovo tre}i put da sam u zavr{nici za nagrade o kojima govorimo, na neki na~in sam ve} asimilovala ulogu “ve~itog aspiranta“, pa se ne}u za~uditi ako tako i ostane, rekla Gordana ]irjani}
RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

“Bah” u Bitefu
BEOGRAD - Muzi~ko pozo ri {te “Va ri ete“ iz Qubqane gostovalo je u petak u Bitef teatru sa programom “Volite li Baha?”, javio je Tanjug. Muziku Johana Sebastijana Baha u yez aran`manima izvo de ~e ti ri vrhun ska “mul ti pra ktik“ mu zi ~a ra koji djeluju na najrazli~itijim podru~jima - od solo i or kes tar skih nas tu pa, preko muzike za pozori{te, film i televiziju do klupskih bendova i muzi~ke pedagogije.

Wujork

Pri~a Da{ijela Hameta
WUJORK - Je dna neo bjavqena pri~a ameri~kog pis ca Da {i je la Ha me ta bi}e uskoro objavqena, neko li ko de ce ni ja po sli je wego ve smrti, ja vi le su agencije. Pri~a pod nazivom “So I Shot Him“ ima 19 stranica i bi }e objavqena 28. fe bruara u “Strand ma gazi nu“, sa op {tio je ure dnik Endru Guli.

Za zna~ajne kwi`evne nagrade obi~aj je da se “nadmetawe“ prati kroz {tampu, kao tenis. Za moj prethodni roman, “Poqubac“, koji je tako|e bio u finalnoj trci, ~ula sam ~ak da je stvar dospela do kladionica. Rekla je ovo za “Glas Srpske“ beogradska kwi`evnica Gordana ]irjani}, ~iji je roman “Ono {to oduvek `eli{“ bio u u`em izboru za NIN-ovu nagradu, ali i u izboru za jo{ jedno ugledno kwi`evno priznawe, “Vitalovu“ nagradu. - No, po{to je meni ovo tre}i put da sam u zavr{nici

Gordana ]irjani}

FOTO: GLAS SRPSKE

za nagrade o kojima govorimo, na neki na~in sam ve} asimilovala ulogu “ve~itog aspiranta“, pa se ne}u za~uditi ako tako i ostane. Naime, jedan moj kolega sa liste je jo{ du`e u toj ulozi. Dakle, sve to nije mnogo prijatno za pisca, ali, sa druge strane, ~iwenica je da se u ovoj fazi odlu~ivawa interesovawe za kwigu poja~a, a to je dobro - ka`e Gordana ]irjani}. GLAS: [ta Vas je najvi{e podstaklo da napi{ete roman “Ono {to oduvek `eli{“ i preko wega se dotaknete modernog, virtuelnog svijeta koji nas okru`uje? ]IRJANI]: Vir oko koga sam poku{ala da zavrtim svoju pri~u je `eqa kao takva. Naslov moje kwige je zapravo naziv jedne TV emisije, a on se nadovezuje na jednu re~enicu koja se provla~i i kroz prethodne moje kwige: “Bogovi qude ka`wavaju tako {to im ispune `eqe.“ Ina~e, to je kwiga o savremenom `ivotu, u kome je

upliv televizije sna`an. Na prvom mestu me je interesovalo da poka`em koliko je sadr`aj sa TV ekrana zaposeo na{u psihu: izme{ao se sa na{im li~nim se}awima, uvukao nam se u san. Na drugom mestu, `elela sam da se pozabavim krizom intime. Ona se suzila kao {agrinska ko`a. Neverovatno je {ta sve kamera hvata i {ta se sve voqno iznosi pred kamerama.

SVOJE kwige ne vidim na filmu
GLAS: Gdje je u tom brzom 21. vijeku mjesto kwi`evnosti, a gdje je weno mjesto na Balkanu danas? ]IRJANI]: Kao i u ranijim mojim romanima, i ovde sam uplela u tekst nekoliko autopoeti~kih stranica. Za mog junaka, koji je studirao kwi`evnost i `eleo da bude pisac, kwi`evnost je izgubila trku pred TV ekranom. On je odustao

i od ~itawa, a to se desilo kad je odustao od sebe. Be`e}i od kwiga, on zapravo be`i od sebe. U tom smislu, roman zapo~iwe otvorenim kartama, ve} na prvoj stranici se mo`e pro~itati: “Kwi`evnost zavodi, poput `ivota; sa ekranom su ~ista posla, kao sa smr}u.” GLAS: Jeste li nekada razmi{qali da ekranizujete neku od svojih kwiga i ako bi se to desilo, kome biste povjerili re`iju, a kome glavne uloge? ]IRJANI]: Op{te je mesto da se dobri filmovi prave od osredwih kwiga. U istoriji filma je veoma malo velikih filmskih ostvarewa

koja se baziraju na dobroj literaturi. [kolski primeri za to su “Smrt u Veneciji“ i “Limeni dobo{“. Romani koji imaju u sebi sna`nu esejisti~ku notu, te{ko su prevodivi na vizuelne medije. Ja svoje kwige ne vidim na filmu, jer znam da mi se nikad za to ne}e obratiti jedan Viskonti. GLAS: [ta sve jedan pisac mora da podnese da bi opstao u moru ki~a i {unda koji nam se svuda servira, i da se izbori sa “tabloidima u koricama kwiga“? ]IRJANI]: Pisac se “bori“ samo pisawem; sve drugo su anegdote.

Los An|eles

Gibsonov film na festivalu
LOS AN \E LES - Novi film Mela Gibsona “The Be aver“, u re `i ji Yodi Fos ter, de bi to va }e na fes ti va lu Sa ut baj sau tvest u Ostinu, u Teksasu, javile su agencije. Gibson igra porodi~nog ~ovjeka u depresiji koji sa okolinom komunicira pomo}u marionete dabra kojeg nosi na ruci. Yodi Foster igra wegovu `enu.

MLADI PISCI
GLAS: Kako Vam se ~ini kvalitet kwi`evne scene kada je rije~ o generaciji mla|ih pisaca? ]IRJANI]: Ni{ta se tu bitno ne mewa. Ima dobrih mladih pisaca, bez ikakve sumwe. Ima i mladih pisacatrgovaca, koji blesnu u medijima, neprimereno. Ne mogu da zaboravim re~enicu jednog takvog juno{e, koju je izgovorio pred kamerama pa ostao `iv: “Da se ne la`emo“, kazao je, “kwi`evnost je pre svega biznis.”

London

Skulpture na Trafalgar skveru
LON DON - Dje ~ak na kowi}u za quqawe i yinovski plavi pijetao skulpture su koje }e biti izlo`ene na pra znom po dno `ju na Trafalgar skveru u Londonu, javile su agencije. Na Trafalgar skveru, gdje se na la zi spo me nik bri tan skom he ro ju, admi ra lu Horej{iju Nelsonu, nalaze se mnogobrojne skulpture, a jo{ 1841. postavqeno je tako zva no ~et vrto pos toqe, na kojem je trebalo da bude kowani~ka statua koja nikada nije instalisana.

Umrla umjetnica Elen Stjuart

Srpski kandidat za “Oskara“

Odlazak osniva~a “La MaMe“
WUJORK - Po zna ta ame ri~ka pozori{na umjetnica Elen Stjuart, osniva~ avangardne pozori{ne trupe “La MaMa“, preminula je u ~etvrtak u Wujorku poslije duge bo les ti u 91. go di ni, izjavila je Mia Ju, umjetni~ki di re ktor po zna tog wujor{kog teatra, javio je Tanjug. Trupu “La MaMa“ osnovala je 1961. godine, a od tada je u wemu izvedeno oko 3.000 pro du kci ja, uz gos to vawa umjetnika iz vi{e od 70 zemaqa. “La MaMa“ je prva u SAD predstavila neka od najve}ih imena evropskog teatra 20. vi je ka, po put Jir `i ja Grotovskog, Tadeu{a Kantora, Pitera Bruka i Harolda Pintera. U “La Ma Mi“ je Elen Stjuart 1967. godine producirala prvu izvedbu ~uvenog mjuzikla “Kosa“, a u wenom ek spe ri men tal nom tea tru zapo~eli su karijeru mnogi glumci, kao {to su Robert de Niro i Al Pa}ino.

Pohvale za film “Besa“
BEO GRAD - Film “Be sa“ Sr|a na Ka ra no vi }a, srpski kan di dat za na gra du “Os kar“, pri ka zan je na fes ti va lu u Palm Sprin gsu i dobio odli~nu kritik u u ma ga zi nu “Ho li vud ri por ter“, sa op {tio je distributer “Tak”, javio je Tanjug. - Ne obi ~na quba vna pri ~a iz doba Prvog svjetskog ra ta nam do la zi u srpskom fil mu ko ji je no mi no van za “Os ka ra“, u ka te go ri ji naj boqeg fil ma van en gles kog go vor nog po dru ~ja, u ko jem su glu ma ~ki par Mi ki Ma noj lo vi} i Iva Kraj nc svo jim ubjedqivim izve dba ma do bi li do voqno pros to ra da za blis ta ju po red pri zna tog re di teqa Sr|a na Ka ra no vi }a - obja vio je presti`ni magazin. Po red gla vnih glu ma ca, uloge igraju Neboj{a Duga li} i Radivoje Bukvi}.

28 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

SRPSKI OBAVE[TAJCI (Odnos prema srpskoj emigraciji)

(10)

MILAN V. PETKOVI]

Vo`d ubijen, a wegova glava u Carigradu
Milo{a i uspostavqawe Kara|or|evog re`ima, {to Milo{u nikako nije i{lo u prilog. Stoga je Milo{ gledao na svaki na~in, mole}i austrijske vlasti, da onemogu}i Kara|or|u bavqewe blizu srpske granice. Odluku o wego voj li kvi da ci ji do neo je po sle poruke Germana iz jula 1816. godine “da ga je Kara|or|e zvao na sastanak u tri maha... poku{avao da ga zavede, pa mu nudio sve {to ho}e samo da za wega ra di“. Ta kve i sli ~ne poruke navele su Milo{a da zakqu~i da iza ve}ine poku{aja podizawa ustanaka i pobuna, pa i one kojoj je na ~elu bio Sima Markovi}, stoji Kara|or|e. Sam adakalski pa{a Abdurahman uhvatio je januara 1817. godine jednog Kara|or|evog glasnika, {to je saop{teno Milo{u. Kasnije, u januaru 1817. godi ne Mi lo {e vi qudi su do {li do informacija o jo{ dvojici vo`dovih emisara koji su dobili paso{e za ulazak u Srbiju. Iz jednog austrijskog policijskog izve{taja od marta 1817. godine vidi se “da su Mladen Milovanovi} i Jakov Nenadovi}, prvi pod Kara|or|evom upravom kao ministar vojske, drugi kao ministar unutra{wih poslova, sa jo{ {estoricom qudi iz Ho}ima, ve} dobili ruske gotove paso{e i da }e preko Zemuna u}i u Srbiju sa namerom da Srbe ponovo uskovitlaju, {to Milo{ Obrenovi} svom snagom `e li da spre ~i, da se ne bi ta ko on li~no i zemqa bacili u uzrujanost“. ve{tavao Milo{a o aktivnostima Kara|or|a, a posebno o wegovom pribli`avawu granicama Srbije. On izve{tava Germana kako “ovde su odbegli do sada, u roku od dva meseca, po jedan ili po dvojica, nekoliko be}ara, za koje postoji sumwa da ih je potplatio Crni (Kara|or|e, prim. autora), govore}i im da idu pravo u Srbiju i da se na|u tamo i kad on bude do{ao da su spremni, a ako se takvi tamo nalaze metni nekoga, da sazna wihove namere i da im stane na put kad budu odlazili za Srbiju“.

U zoru 13. jula 1817. godine Kara|or|e je ubijen, wegova glava odsje~ena i poslata beogradskom veziru, a zatim u Carigrad. Turci su bili zadovoqni Milo{evim postupkom, jer je oslobodio Tursku “ruskog {pijuna u Srbiji“, a Milo{ je likovao, jer se oslobodio rivala u Srbiji

Pored borbe protiv Turaka, knez Milo{ je vodio i veoma `estoku borbu, bar na politi~kom planu, sa srpskim emigrantima koji su posle sloma Prvog srpskog ustanka 1813. i 1814. godine napustili Srbiju i nastanili se u Vla{koj, Moldaviji, Besarabiji i Austriji. Iako je tih emigranata bilo dosta, malo wih se bavilo politikom. Me|utim, skoro svi su bili neprijateqski nastrojeni prema Milo{u. Na srpske emigrante iz vremena Prvog srpskog ustanka knez Milo{ je gledao s velikim podozrewem. O{tricu svog gneva Milo{ je okrenuo ba{ prema ovim stare{inama i mnoge je javno ili tajno pogubio. Tako su 1816. godine poginuli Petar Moler, Radi} Petrovi}, Melentije Nik{i}, 1817. godine - Sima Markovi}, Pavle Cuki}, Dragi} Gorinovi}, pop Sava iz Jagodine, pa najzad i sam Kara|or|e, koji je ubijen po li~nom nalogu kneza Milo{a, posle wegovog tajnog prelaska u Srbiju.

Molba ruskom caru

Te`ak `ivot pod Milo{em
…Milo{ je saznao od Kara|or|evog kuma Vujice Vuli~evi}a da }e vo`d uskoro tajno pre}i u Srbiju. To ga je naqutilo, utoliko pre {to je “krajem avgusta vi|en u Banatu kapetan \or|e Nikolajevi} Olimpiti (Jorga~), koji je kao Kara|or|ev ~ovek, ne{to radio za Milo{a“. Jorga~ je prenosio poverqivu informaciju da }e uskoro ova srpska emigracija do}i iz Besarabije u Srbiju i da }e sam Kara|or|e stati na ~elo ustanika za de fi ni ti vno pro te ri vawe Tu ra ka iz Srbije. To bi zna~ilo preuzimawe vlasti od

Postupci Milo{a Obrenovi}a prema Nevidqivi srpskoj emigraciji bili su nemilosrdni, ali mu Obavje{tajni rad naj~e{}e misti~no i tajnovito zvu~i. Nekada je to mje{avina herojskog, gordog i je to donijelo povjerewe poni`avaju}eg rada! O tome su i ranije pisali kod Turaka i pomoglo da neki jugoslovenski i strani autori. A ovo djelo je u~vrsti vlast u Srbiji, pravi pionirski poku{aj i poduhvat u kojem su sasva dosada{wa iskustva srpskih koja je postepeno postajala brana {tajaca od davnih dana i iz radado kraja obavje borbi sve nezavisnija od Turske Prvog svjetskog rata. Ovdje se obja{wava prakti~no nevidqiva, a va`na uloga obavje{tajaca.

Vrlo brzo posle toga Kara|or|e je pre{ao u Srbiju. ^lan Heterije sa Peloponeza, Leonardis, u pratwi preru{enog kapetana Olimpitija (Jorga~a), preveo je Kara|or|a iz Ja{i, preko Bukovine, Erdeqa i Banata do dunavske obale, gde ga je veza, ranije poslata iz Srbije, sa~ekala i prebacila preko reke. Zanimqivo je kako je Leonardis izveo to tajno putovawe a da pri tome ni ruska, ni austrijska, ni turska, pa ni srpska obave{tajna slu`ba ne saznaju ni{ta konkretno. Jedan od rukovodilaca Heterije u Vla{koj, Leventis, poverio je Leonardisu zadatak da sa Kara|or|em do|e sa ruskim paso{em do kupatila (tajno ime za bawu Mehadija, sada blizu rumunske granice u Banatu) i da u paso{ uvede dva poslu`iteqa pod tu|im imenima (ta dva poslu`iteqa su bili Kara|or|e i wegov sekretar Naum). Da ne bi Austrijanci posumwali u identitet puNA SRPSKE EMIGRANTE IZ tnika, za vreme putovawa su kori{}ena velika vremena Prvog srpskog ustanka knez pokrivena kola “bra{ovanka“ u kojima je KaraMilo{ je gledao s velikim podozrewem |or|e le`ao kao bolesnik, putuju}i na le~ewe u bawu. Leventis je sve tro{kove putovawa plaPotpomognut Germanom, Petrom Dobrwcem tio iz sopstvene i kase Heterije. Epilog celog poduhvata je dobro poznat: u i mitropolitom Leontijem, knez Milo{ je uporno nastojao na ruskom dvoru da celu ovu zoru 13. jula 1817. godine Kara|or|e je ubiakciju predupredi. U pismu koje je potpisao jen, wegova glava odse~ena i poslata beogradMilo{ zajedno sa dvanaest nahijskih knezova skom veziru, a zatim u Carigrad. Turci su umoqava se ruski car da ne daje paso{e srp- bili veoma zadovoqni Milo{evim postupskim emigrantima za dolazak u Srbiju. …Biv- kom jer je oslobodio Tursku “ruskog {pijuna {i beogradski mitropolit Leontije, Grk po u Srbiji“, a Milo{ je likovao jer se oslobonarodnosti, bio je jedan od revnosnih Mi- dio rivala na unutra{woj politi~koj sceni. Uop{te, postupak Milo{a Obrenovi}a lo{evih informatora. Sem toga, bio je ogor ~e ni ne pri ja teq Ka ra |or |a zbog prema srpskoj emigraciji, posebno prema qudiwegovih sumwi~ewa da je sara|ivao sa ne- ma koji su se kompromitovali u toku Prvog srpprijateqskim silama tokom ustanka. To, skog ustanka, bio je nemilosrdan, ali mu je to kao i oskudica u kojoj se na{ao u emigra- donelo poverewe kod Turaka i pomoglo da u~ciji, u~inili su da se on pridru`i Milo- vrsti vlast u Srbiji, koja je postepeno postaja{u i pos te pe no pos ta ne wegov agent. la sve nezavisnija od turske uprave i kontrole. Leontije je preko Germana, ali i li~no, oba(Nastavi}e se)

15. januar 1804. godine

15. januar 1918. godine

16. januar 1547. godine

Sje~a srpskih knezova
1804 - Po~ela je sje~a srpskih knezova i vi|enijih qudi u Beogradskom pa{aluku poslije `albe knezova turskom sultanu Selimu III zbog zuluma dahija. Uz pomo} jednog trgovca iz Zemuna dahije su saznale imena knezova koji su potpisali `albu i za samo tri sedmice pogubili su oko 150 vi|enijih qudi u Srbiji, ukqu~uju}i Aleksu Nenadovi}a, Iliju Bir~anina, Haxi-Ruvima, Marka ^arapi}a, Janka Gagi}a i Haxi-\eru, pogubqenog {est dana pred po~etak sje~e knezova. Dahije su time poku{ale da ugu{e otpor i sprije~e oslobodila~ki pokret Srba.

Ro|en Gamal Abdel Naser
1918 - Ro|en je egipatski dr`avnik Gamal Abdel Naser, predsjednik od 1956. do smrti 1970, tvorac modernog Egipta i jedan od osniva~a Pokreta nesvrstanih. Bio je jedan od vo|a zavjereni~ke vojne organizacije “slobodni oficiri“ i inicijator dr`avnog udara u julu 1952, kojim je svrgnut kraq Faruk I. Nacionalizovao je 1956. Suecku kompaniju, a 1958. postao je predsjednik Ujediwene Arapske Republike (unija Egipta i Sirije), koja se raspala 1961. Poslije vojne katastrofe Arapa u ratu s Izraelom 1967. dao je ostavku, ali su ga Egip}ani referendumom vratili na polo`aj {efa dr`ave.

Ivan Grozni car Rusije
1547 - Ivan Grozni je u Moskvi krunisan za cara Rusije. On je prvi car u ruskoj istoriji - weni vladari su do tada nosili titule velikih kne`eva. Reforme je sprovodio svim sredstvima, zbog ~ega je dobio nadimak “Grozni“ (“stra{ni“, “silni“). Podigao je 1553. prvu {tampariju u Rusiji, a 1584. je radi ja~awa trgovine sa zapadnom Evropom izgradio grad Arhangelsk na u{}u Sjeverne Dvine u Bijelo more. Potukao je Mongole i osvojio Kazan 1552. i Astrahan 1556, tako da je Rusija ovladala cijelim vodenim putem Volge, a potom je pripojio Sibir.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 29
Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima “AKTIVA INVEST” AD Bawaluka Ulica Milana Tepi}a 1/1 Telefon 051/222-380, 222-382 E-mail: office@aktivainvest.net Objavquje o vrijednosti neto imovine i neto imovine po akciji Zatvorenih investicionih fondova za D E C E M B A R 2010. godine Vrijednost neto imovine ZIF-a “Aktiva invest fond” na dan 31.12.2010. godine iznosi 15.492.837,26 a neto vrijednost po akciji 11,7208 KM. Vrijednost neto imovine ZIF-a “VB FOND” na dan 31.12.2010. godine iznosi 13.457.042,70 a neto vrijednost po akciji 8,8180 KM. Izvje{taji o utvr|ivawu neto vrijednosti imovine ZIF-a “Aktiva in vest fond” AD i ZIF-a “VB fond” dos tu pni su u sje di {tu Dru{tva u Bawaluci, ulica Milana Tepi}a 1. Direktor Dru{tva

Oglasi
KU]E
PRODAJA Prodajem u Bawaluci (Obili}evo) ku}u 72 m2 sa pomo}nim objektom 3,9h3,8 m2 na placu od 505 m2, zvati od osam do 15 ~asova, tel. 387 65/918-240. Prodajem ili mijewam ku}u u centru Karlovca, tel. 065/383-606. Prodajem ku}u preko puta naseqa Sunce, mo`e zamjena za stanove, tel. 065/685-800. Prodajem baraku u Lazarevu 58 metara kvadratnih, po regulacionom planu, tel. 066/617-780. Prodajem ku}u na Paprikovcu na 640 m2 placa, 10h9, prizemqe, sprat, potkrovqe nije izgra|eno, tel. 065/448-763. Prodajem u Bawaluci ku}u sa poslovnim prostorom i placem od 350 m2, kod Zelenog mosta, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u u Dervi{ima P+1 sa placem od 370 m2, stara gradi{ka cesta, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u (imawa) u Bawaluci, ulica Koste Vojinovi}a, 9h8 m druga dva prva plo~a 11h8 m2 na placu 520 m2 + tri gara`e, papiri uredni 1/1, sve komunalije pla}ene, tel. 051/460-568; 065/858-332. Prodajem ku}u prizemnicu na placu od 700 m2, ul. Stepe Stepanovi}a - Ada, 110.000 KM, tel. 065/562-426. Prodajem ku}u visoku prizemnicu na placu od 1.000 m2, ul. Stepe Stepanovi}a, 120.000 KM, tel. 065/562-426. Prodajem ku}u na sprat s poslovnim prostorom, mawom dvori{nom ku}om, oku}nicom, centar Kqu~a, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem useqivu ku}u - dupleks, dimenzija 13h11 P+1+1 sa garsowerom u potkrovqu, lokal u prizemqu sa centralnim grijawem, plac 500 m2, ul. Jovice Savinovi}a 101, tel. 065/696-353; 065/417581. Prodajem ku}u i sve objekte koje posjedujem i 40 dunuma obradive zemqe u Glamo~anima, ulica Rade Jawu{a 60, tel. 585-613; 066/668-355. Prodajem ku}u na sprat, po~etak Srpskih toplica, kod Turbeta, tel. 065/636545. Prodajem ku}u, 130 m2, u ul. Gavrila Principa, sa oku}nicom od 500 m2, hitno, povoqno, uz put, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m2, dvori{tem, gara`om, po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan uz dogovor, hitno, povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u na sprat u Rami}ima na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno, pod vo}em, vlastito centralno grijawe, preko puta “Glasa”, ulica ^aire, Hiseta, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2, blizina petqe, asfalt do ku}e, struja, voda, odmah useqivo, u ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana s gara`om, oku}nicom, 330 m2, vlastito centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara u ul. Dr Velimira ]orovi}a, hitno i povoqno, papiri 1/1, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u u Zalu`anima na glavnoj ulici, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem ku}u na sprat s dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m2, u Krfskoj ulici, hitno i povoqno, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636-545. Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na sprat + poslovni prostor pekara, s dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m2 kod “Alibabe”, ulica Koste Vojinovi}a, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u 9h10, nedovr{ena novogradwa, prizemqe poslovni prostor, sprat i potkrovqe, stanovi, tel. 051/317719. Prodajem ku}u i zemqi{te oko 3.000 m2 u ^elincu dowem, preko mosta, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, saniranu, sa dvori{tem 120 m2, ul. Gavrila Principa, hitno, tel. 065/636545. Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama, Bawaluka, tel. 065/698-012. Prodajem ili mijewam ku}u u Jablanu za mawi stan u Bawaluci. Ku}a je novogradwa, tel. 065/297-732. Prodajem ku}u u Bawaluci, papiri uredni 1/1, ulica Koste Vojnovi}a, tel. 051/460-568; 065/858-332. Prodajem ku}u, povoqno, tel. 065/631613. Bawaluka, Kr~marice, vikend ku}a 8h8 P+S sa placem 1.800 m2, pomo}ni objekti na lijepom mjestu, cijena 60.000 evra, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u, 9,5 x 10,5 m, ul. Kozarska, novogradwa, dva trosobna stana, veliko potkrovqe, na placu 890 m2, tel. 061/218-659. Prodajem ku}u u Novoj varo{i sa poslovnim prostorom i placem od 333 m2, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u prizemnicu, 14h9, sa placem od oko 950 m2, kod prelaza Trn Jablan, cijena 85.000 KM, tel. 065/698012. Prodajem hitno i povoqno novu ku}u, nezavr{enu, 10h9, P+Pt, sa 1.000 m2 zemqi{ta u Rami}ima, iznad “Elektroprenosa”, tel. 051/437-934; 065/763-941. [argovac (250 m od O[), prodajem 500 m2 placa - ku}u sa dvosobnim stanom + trosobanim stanom + 66 m2 poslovnog prostora + gara`a sa kotlovnicom, cijena 125.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem novu monta`nu ku}u, tel. 065/672-680. Prodajem ku}u u Prije~anima 8,5x7,5 m P+S+P, u blizini {kole, gra|evinska dozvola i na placu 495 m2, cijena 65.000 KM, tel. 051/428-008; 065/351-000. Prodajem ku}u - imawe u Sanskom Mostu ili mijewam za stan u Bawaluci ili Gradi{ci, tel. 065/915-746; 065/919-363. Prodajem useqivu ku}u sa potkrovqem 130 m2, poslovni objekat 100 m2 na placu od 400 m2. Vlasni~ki list 1/1 u blizini `utih zgrada, tel. 066/606-222. Prodajem ili mijewam za stan ku}u u Drakuli}u kod {kole, tel. 065/369-000. Prodajem stariju ku}u u Gradi{ci 7h4 m, dozvoqena gradwa dvije ku}e, lokacija veoma dobra za stanovawe., tel. 065/663787; 051/831-232. Bawaluka - Lazarevo (Buyak), prodajem stariju ku}u na placu oko 600 m2 uz put Bawaluka - Gradi{ka, tel. 065/569-294. Prodajem ku}u u Gradi{ci, naseqe Bok Jankovac, povr{ine 1.045 m2, tel. 065/843891. Prodajem ku}u na parceli na kojoj je predvi|ena izgradwa lamele u nizu ul. Ranka [ipke 10, vrlo povoqno, tel. 051/303-038, 051/307-514, 065/180-753. Prodajem povoqno ku}e u Bawaluci i okolini, tel. 065/939-969. Prodajem ku}u spratnicu, 6,5h11, sa 400 m2 zemqi{ta sa aneksom, gara`a 3h6,5, na Lau{u, kod benzinske pumpe “[eva”, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u na Rakova~kim barama iza `utih zgrada, cijena 80.000 KM, ul. Doktora @ivka We`i}a, tel. 065/935191. Povoqno prodajem dvije ku}e u Kne`evu, ve}u i mawu, tel. 065/641-709.

OBAVJE[TEWE

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

OBAVJE[TEWE
Fakultet za privredni razvoj Nezavisnog univerziteta Bawa Luka obavje{tava da }e kandidat Mira Zeki} javno braniti magistarski rad pod nazivom: “Tr`i{te `ivotnog osigurawa u Bosni i Hercegovini“ Odbrana }e se odr`ati u subotu 29.1.2011. godine sa po~etkom u 13 ~asova na Fakultetu za privredni razvoj, Veqka Mla|enovi}a 12E Magistarski rad i Izvje{taj komisije dostupni su na uvid svakog radnog dana od 10.00 do 16.00 ~asova do dana odbrane u Biblioteci Nezavisnog univerziteta Bawa Luka.

OBAVJE[TEWE
Fakultet za privredni razvoj Nezavisnog univerziteta Bawa Luka obavje{tava da }e kandidat Miladin Lipovac javno braniti magistarski rad pod nazivom: “Zavisnost efikasnosti organizacije od aktivnosti organizovawa“ Odbrana }e se odr`ati u subotu 29.1.2011. godine sa po~etkom u 11 ~asova na Fakultetu za privredni razvoj, Veqka Mla|enovi}a 12E Magistarski rad i Izvje{taj komisije dostupni su na uvid svakog radnog dana od 10.00 do 16.00 ~asova do dana odbrane u Biblioteci Nezavisnog univerziteta Bawa Luka.

IZDAJE SE KANCELARIJSKI PROSTOR SA RESTORANOM U CENTRU GRADA, UZ FIZI^KO OBEZBJE\EWE, VIDEO-NADZOR. TEL: 051-241-201 Zvati do 15.30 ~asova

Prodajem novu ku}u, nedovr{enu, 8h8, P+S, sa 630 m2 zemqi{ta, u Drago~aju, bli`e centru, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u v. p., 10h10, sa 2.000 m2, u Kotor Varo{u - Tovladi} kod Omladinskog doma, tel. 065/763-941. Prodajem imawe, zemqi{te 40 dunuma, sa ku}om 10h10 i {talom 30h5 m, u Ivawskoj kod benzinske pumpe, udaqeno 500 m, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u u Kqu~u (poslovni prostor + gara`a + stan) ili mijewam za ku}u ili stan u Bawaluci, Prijedoru, M. Gradu, Gradi{ci, tel. 065/644-785. Prodajem kompletnu dupleks ku}u u Rosuqama, 250 m2, 45 m2 poslovnog prostora, na placu od 450 m2, sa dva posebna ulaza, tel. 065/988-590. Prodajem ku}u na placu 440 m2 + plac 430 m2 sa gra|evinskom dozvolom, papiri uredni, mjesto Drago~aj, udaqena 300 m od {kole, cijena po dogovoru, tel. 066/832343; 051/381-332; 066/918-229. Prodajem ku}u i imawe u centru Slatine, tel. 051/588-046. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe, osam km od Lakta{a kanalom i jedan km u selu, tel. 065/306-116. Prodajem ku}u spratnicu u Topuskom (bawa) mo`e zamjena za Bawaluku, Beograd, Obrenovac ili Novi Sad, zvati nave~e, tel. 0038752/213-108. Mijewam ku}u na lijepom mjestu u Karanovcu, sa 500 m2 oku}nice za mawi stan u Bawaluci, tel. 051/212-357. Prodajem ku}u na Paprikovcu, povoqno, plac 450 m2, zvati od 8 do 16 ~asova, tel. 066/235-816. Prodajem porodi~nu ku}u u dupleksu, 1/1, sa mawim dvori{tem i vo}wakom, na atraktivnoj lokaciji, sa tri kupatila, zvati do 16 ~asova, tel. 051/200-022. Prodajem ku}u sa dva dvosobna stana 100 m2 zemqe, magistralni put Pale, tel. 057/225-819; 057/344-598. Prodajem imawe u selu Poto~ani, uz magistralni put, ku}a, dvori{ni objekti, voda, telefon, {uma, vo}wak, sve u jednom komadu, tel. 051/312-735; 065/315310. Prodajem ku}u u Bawaluci, ul. 1.300 kaplara 65, voda, struja, put, cijena 45.000 KM, tel. 061/241-527. Prodajem stariju ku}u sa oku}nicom od 450 m2, papiri ~isti, dozvoqena gradwa, u ulici Moravska 86, iza “Vitaminke”, tel. 385 13/890-139; 385 91/881-75-15. Prodajem useqivu ku}u sa visokim potkrovqem na placu 1.300 m2 u Ko~i}evu - Gradi{ka, ogra|eno, voda, gra|. dozvola, dvori{na zgrada, cijena povoqna, tel. 065/417-581. Prodajem vikend ku}u na Kr~maricama i tri dunuma zemqe pod vo}em, voda, struja, asfalt, tel. 066/449-683. Povoqno se prodaje ku}a sa oku}nicom, 800 m2, u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. U Bawaluci prodajem ku}u spratnicu, sre|enu i useqivu, ili mijewam za jednosoban ili mawi dvosoban stan, uz va{u doplatu, tel. 066/347-480. Prodajem useqivu ku}u v.p. (dvije odvojene stambene jedinice) kod “Kosmosa”, mo`e zamjena za stan u Bawaluci, tel. 065/528-247. ZAMJENA Mijewam ku}u i 1.800 m2, zemqe u Bratuncu, za odgovaraju}e u Kantonu Sarajevo, tel. 033/202-060; 061/827-590. IZDAVAWE Izdajem firmama ku}u u centru Bl, ul. Vase Pelagi}a kod Rajfazen banke, potrebna adaptacija koja ulazi u kiriju, tel. 387 65/513-897. Izdajem namje{tenu ku}u kod Naprijedovog stadiona, porodi~nim i zaposlenim qudima, tel. 065/528-247; 065/972569.

30 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE Izdajem nenamje{ten jednosoban stan u ku}i, poseban ulaz, grijawe na drva, ul. Koste Jari}a na Star~evici, tel. 437-698; 065/514-837. Izdajem ku}u namje{tenu sa gara`om i lijepim dvori{tem kod Bawaluke, tel. 051/215-158; 065/573-046. Prodajem dva stana po 65 m2 u Boriku, u “Titaniku”, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem komforan stan 105 m2, klimatizovan, halogeno osvjetqewe, ameri~ki plakar od pet m, cijena 1.700 KM/m2, hitno, u Gunduli}evoj ulici, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban komforan stan 61 m2, drugi sprat, saniran, hitno, povoqno, mogu} dogovor, u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545. Prodajem stan, 48 m2, tre}i sprat (stan je saniran), ul. Cara Lazara Obili}evo, cijena 90.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u u ulici Gavrila Principa (Obili}evo), tel. 065/ 601-772. Prodajem jednosoban i dvosoban stan, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem trosoban stan, 79 m2, drugi sprat, ul. Mi{e Stupara (kod “Akvane” - centar), komplet renoviran - povoqno, tel. 065/524-505. Prodajem stan, 85 m2, u nasequ Sunca, tel. 065/519-600. Prodajem jednosoban stan, 48 m2, Obili}evo, u blizini vrti}a, {kole, fakulteta, cijena 88.000 KM, zvati od 10 do 13 ~asova, tel. 065/663000. Prodajem u Bawaluci stan, 62 m2 + 30 m2 ostave, {iri centar, prizemqe, cijena 70.000 evra, tel. 065/698-012. Prodajem polovinu nedovr{enog dupleksa P+I+II+P, 220 m2 korisnog prostora, 215 m 2 placa, uredni papiri, 138,00 KM, tel. 065/011-065. Prodajem ~etvorosoban stan, 107 m2, drugi sprat, ul. Majke Kne`opoqke 1, ima lift, Bawaluka, tel. 051/251-342; 066/243-894. Prodajem jednosoban stan 40 m2, ul. Kozarska br. 6, kod “Glasa”, stan je renoviran, cijena 72.000 KM, tel. 065/849-556. Prodajem jednosoban stan 48 m2, Obili}evo, ul. Sr|e Zlopogle|e, blizina vrti}a, {kole, fakulteta, cijena 90.000 KM, tel. 065/686-991. Prodajem ili mijewam za Bawaluku namje{ten stan od 46 m2 u Herceg Novom, tel. 065/969-934; 065/561-274. Prodajem jednosoban stan 39 m2, sedmi sprat, u Boriku, renoviran, tel. 066/913-106. Prodajem totalno sre|en stan od 100 m2 u Aleji Svetog Save, tel. 065/939-969. Prodajem jednosoban stan, 45 m2, u Krfskoj ulici u Obili}evu, tel. 065/939-969. Prodajem dvosoban stan u centru Bawaluke ul. Milana Tepi}a, 57 m2, drugi sprat, ima balkon, ostavu i u dobrom stawu, hitno, tel. 065/672496. Prodajem dvosoban komforan stan 57 m2, ul. @ivojina Mi{i}a 43, ili mijewam za mawi uz doplatu do 35 m2 Borik ili Nova varo{, tel. 065/419294. Prodajem jednoiposoban stan 48 m2, Bulevar cara Du{ana, Bawaluka, tel. 065/569-294. Prodajem ve}i stan ili mijewam za dva mawa u centru grada, naseqe Pentagon, preko puta “Sanrema”, tel. 066/285-530. Prodajem stan u ul. \ure \akovi}a, Hiseta, 52 m2, prvi sprat, zvati od osam do 16 ~asova, tel. 066/235-816. Prodajem trosoban stan 80 m2 ul. Novice Cerovi}a 13 Borik, cijena po dogovoru, tel. 051/251-226. Prodajem stan 46 m2 u Rosuqama, prvi sprat, dobro grijawe, tel. 065/966-808; 051/318-739. Prodajem tri mawa stana, Borik, Star~evica, centar, povoqno, tel. 065/939-969. Prodajem trosobne stanove, Borik, Hiseta i Star~evica, tel. 065/939969. Prodajem jednosoban stan, 36 m2, u Obili}evu, povoqno, tel. 065/939969. Prodajem stanove, novogradwa, kod Medicinske elektronike (centar), cijena po dogovoru, mo`e i na rate bez `iranata, tel. 065/750-732. Prodajem dvosoban stan u Obili}evu, ul. G. Principa, tre}i sprat, ima lift, povoqno, tel. 065/939-969. Prodajem stan u centru Bawaluke 68 m2, ulica Bana Milosavqevi}a, iznad apoteke “Biqana”, ekstra raspored, tel. 065/561-469. Prodajem stan u Boriku, 76 m2, {esti sprat, Korduna{ka, zvati od 8 do 16 ~asova, tel. 066/235-816. Prodajem stan 77 m2, tre}i (zadwi) sprat, cijena 1.500 KM/m2, ul. Jovana Jan~i}a, tel. 065/935-191. Prodajem useqiv jednosoban stan, 45 m2, prvi sprat, ul. Kosovke djevojke, cijena 1.550 KM/m2, tel. 065/524505. Prodajem trosoban stan 73 m2 useqiv + ostava 6 m2, ul. Rajka Bosni}a, cijena 110.000 KM, hitno, tel. 065/524-505. Stan 97 m2, visoko prizemqe, naseqe Sunce, cijena 1.200 KM/m2 i gara`a 27 m2, tel. 051/217-585. Prodajem stan na Star~evici, 65 m2 ili mijewam za ve}i uz doplatu (Star~evica - Borik), zvati poslije 16 ~asova, tel. 065/693-655. Prodajem u novogradwi trosoban stan, 100 m2 i ~etvorosoban, 110 m2 (kod “Medicinske elektronike”) centar, cijena povoqna, tel. 065/524505. Prodajem jednosoban stan, 34 m2, u prizemqu stambene zgrade u Gradi{ci, ulica Kozarskih brigada G-1, tel. 065/663-787. Prodajem dvosoban stan 45 m2 i 53 m2 novogradwa (kod Medicinske elektronike) cijena povoqna, tel. 065/524-505. Prodajem stan 40 m2 u Mejdanu (novogradwa), tel. 065/601-772. Prodajem nov useqiv trosoban stan, 77 m2, drugi sprat, lift, dva balkona, dva WC-a, kod Rebrova~ke crkve, tel. 065/404-424. Prodajem dva dvosobna stana u Mejdanu, ul. Carice Milice, povoqno, tel. 065/939-969. Prodajem stan na Lau{u, 40 m2, vrlo povoqno, tel. 065/601-772. Prodajem stan 54 m2 u centru grada kod [oping centra, na drugom spratu, balkon + podrum 12 m2, zvati od 8 do 16 ~asova, tel. 066/357-709. Prodajem dva stana, useqivi, u centru grada, vel. 82, 61 m2, cijena po dogovoru, papiri 1/1, tel. 065/986453, 063/995-968. Prodajem ili mijewam za ve}i komforan dvosoban stan, 61 m2, u centru, stan je kompletno renoviran i luksuzno opremqen, tel. 051/316692; 065/513-838. Prodajem stan 35 m 2 na Pe tri}evcu, `ute zgrade, visoko prizemqe, hitno, zvati od 8 do 16 ~asova, tel. 066/357-709. Prodajem jednosoban stan, 37 m2, prvi sprat, naseqe A. Jaki}a, tel. 065/698-012. Prodajem nov dvosoban stan 48 m2 i dvoiposoban 51 m2, `ute zgrade, useqiv, cijena 1.750 KM/m2 sa PDVom, tel. 065/524-505. Prodajem dvosoban stan 48 m2, prvi sprat, ul. Carice Milice 48, tel. 065/920-897. Prodajem dvosoban stan, 47 m2, kod Poqoprivredne {kole, prvi sprat, 1.800 KM/m2, tel. 065/562-426. Prodajem nov useqiv jednosoban 37 m2 i dvosoban 55 m2, u ul. Kara|or|eva, tel. 065/524-505. Prodajem stan na Star~evici 33 m2, ~etvrti sprat, renoviran, hitno, tel. 066/357-709. Prodajem stan u Boriku - Bawaluka, 56 m2, prvi sprat, uredni papiri, 1.800 KM/m2, tel. 065/011-065. Prodajem garsoweru 23 m2, Herceg Novi, Topola 2 ili mijewam za Beograd, tel. 051/211-585; 065/870004. Prodajem dva stana, useqivi, u centru grada, vel. 82 m2 i 61 m2, cijena po dogovoru, papiri uredni 1/1, tel. 065/986-453. Prodajem garsoweru u Igalu uz more pored rekreacionog hotela "Milo{evi}", tel. 051/224-100. Prodajem stanove 32 i 56 m2 kod dvorane Mejdan, useqivo, cijena 2.300 KM/m2, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 066/991-166. Prodajem jednosoban useqiv stan 45 m2 ul. Kosovke djevojke, centar grada, papiri 1/1, tel. 065/524-505. Prodajem stan 40 m2, Prijedor, centar, renoviran, tel. 066/210-172. Prodajem dvosoban stan 64 m2, prvi sprat, ul. Save Quboje 12, Star~evica, tel. 065/227-396. KUPOVINA Kupujem jednosoban ili mawi dvosoban stan u Prijedoru, sa centralnim grijawem, ~istim papirima i cijenom do 45.000 KM, tel. 387 66/634-805. Kupujem garsoweru ili jednosoban stan u Bawaluci, pla}awe gotovinom, tel. 065/239-082; 065/785-526. ZAMJENA Mijewam dvosoban stan u Bawaluci, 1/1, za Zemun, Beograd, Novi Sad, tel. 051/308-758. Mijewam trosoban stan za jednosoban uz dogovor, Borik, stan je u dobrom stawu, zvati od 8 do 11 i od 15 do 21 ~as, tel. 051/253-614. Mijewam u Bawaluci trosoban stan u centru za mawi uz nadoknadu, tel. 051/463-419. Mijewam dvosoban stan, 47 m2, u Br~kom, za Bawaluku, tel. 065/889959. IZDAVAWE Izdajem trosoban stan sa centralnim grijawem, tel. 065/841-595. Izdajem namje{ten, dvosoban stan u zgradi - Ko~i}ev vijenac, tel. 387 65/884-162. Izdajem jednosoban stan sa cenralnim grijawem, komunalije ura~unate u cijenu, cijena 400 KM, tel. 065/525-796. Izdajem dvosoban namje{ten stan u zgradi za ~etiri djevojke, le`aj 130 KM, Obili}evo, uslovi odli~ni, Bawaluka, tel. 065/297-651. Izdajem trosoban stan u potkrovqu, u ulici Jasimira Mal~i}a 3 kod auto-{kole “Volan”, tel. 065/566-181. Izdajem jednoiposoban stan na Star~evici, namje{ten, cijena 300 KM + re`ije, tel. 065/478-885. Izdajem ozbiqnim zaposlenim osobama namje{ten jednosoban stan, centralno grijawe, kod Medicinske elektronike, cijena 500 KM sa re`ijama, tel. 065/512-811. Izdajem dvoiposoban namje{ten stan na Lau{u, ul. Filipa Kqaji}a, tel. 065/497-846; 051/216-155. Izdajem djevojkama ili samcima namje{ten jednosoban stan sa grijawem, bli`e centru, tel. 051/351680; 065/450-544. Izdajem namje{ten dvosoban stan u ulici Stevana Bulaji}a u Obili}evu, Bawaluka, tel. 065/442242; 051/454-057. Izdajem dvosoban nenamje{ten stan ul. Carice Milice, Obili}evo, tel. 065/363-153. Izdajem polunamje{ten stan u ul. Jovana Ra{kovi}a 110, tel. 065/833758. Izdajem dvosoban nenamje{ten stan, prizemqe ku}e, na du`i period, ul. Jasimira Mal~i}a 16, kirija 220 KM, tel. 051/507-012: 065/ 816-173.

OGLASI Izdajem jednosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem na Petri}evcu u ku}i, tel. 051/355-830. Izdajem dvosoban namje{ten stan kod “Krajinalijeka” u Lazarevu, ul. Save Tekelije 15 i soba sa kupatilom na istoj adresi, tel. 066/143-576. Izdajem povoqno jednosoban nenamje{ten stan u nasequ Petri}evac, tel. 065/585-883. Izdajem polunamje{ten jednosoban stan u Rosuqama, cijena 200 KM, tel. 065/547-880. Izdajem poslovnim qudima i stranim organizacijama dvosoban stan, potpuno namje{ten, u novoj gradwi u centru grada, 700 KM, tel. 065/705-460. Izdajem jednosoban namje{ten mawi stan sa parking mjestom, poseban ulaz, ulica Marka Miqanova 1, Lazarevo, ogranak ul. Ivana Gorana Kova~i}a kod broja 177, tel. 065/096490; 051/380-940. Izdajem jednosoban stan, cijena 160 KM, tel. 051/370-088. Izdajem trosoban namje{ten stan u centru Lakta{a, tel. 065/785-028. Izdajem jednoj ili dvjema studenkiwama ili u~enicama jednosoban namje{ten stan u nasequ P. Preradovi}a, tel. 051/315-530. Izdajem jednosoban nenamje{ten stan, 48 m2, \ure \akovi}a 16 (centralno grijawe), tel. 051/351-348; 065/696-796. Izdajem namje{ten stan, 86 m2, u centru grada, cijena 500 KM + re`ije, tel. 065/514-419. Izdajem studentima namje{tenu garsoweru sa dva le`aja, centralno grijawe, ul. Gavrila Principa, kablovska, kod Zelenog mosta u Bawaluci, tel. 065/900-474. Izdajem ili prodajem namje{tenu garsoweru, prvi sprat, u stambenoj zgradi, Srpski Milanovac, tel. 328220. Izdajem nov nenamje{ten stan od 40 m2, novoizgra|ena zgrada, Borik, prvi sprat, tel. 066/406-225. Izdajem dva jednosobna stana, jedan namje{ten, jedan nenamje{ten, Prijedor, Urije, kod dje~ijeg vrti}a i O[ “Petar Ko~i}“, tel. 065/377932. Izdajem jednosoban stan sa grijawem, djelimi~no namje{ten u Obili}evu, ul. Gavrila Principa, tel. 065/314-805. Izdajem dvosoban namje{ten stan (60 m2) parno grijawe, ul. Skendera Kulenovi}a kod “Sindija 3”, tel. 065/870-484, 066/268-848. Izdajem dvosoban stan bez centralnog grijawa, ul. Podgrme~ka Lau{, cijena 250 KM, vlasnik odsutan, tel. 065/538-509. Izdajem jednoj ili dvjema osobama jednosoban namje{ten stan, tel. 051/315-530. Izdajem stan, 74 m2, prizemqe ku}e, poseban ulaz, novogradwa, nenamje{ten, ul. Novaka Piva{evi}a 30 A, kod “Eliosa”, tel. 065/075-500. Izdajem dvosoban polunamje{ten stan ul. J. Ra{kovi}a 110, tel. 065/338-857. Izdajem polunamje{tenu garsoweru zaposlenim djevojkama u privatnoj ku}i, ul. Stepe Stapanovi}a 210, tel. 051/429-662. Izdajem jednosoban mawi stan, namje{ten, odmah useqiv, poseban ulaz, parking, ostalo po dogovoru, samo ozbiqne ponude, tel. 051/355671. Izdajem jednosoban namje{ten stan u prizemqu ku}e, Lazarevo, na autoputu kod kasarne “Kozara”, tel. 065/663-256. Izdajem zaposlenim `enama ili studentkiwama dvosoban namje{ten stan, naseqe Rosuqe, tel. 066/628337; 312-181. Izdajem jednosoban stan, djelimi~no namje{ten, poseban ulaz,

STANOVI
PRODAJA Prodajem jednosoban stan, prvi sprat, 40 m2, kompletno opremqen, prije Venecije mosta, tel. 065/685800. Prodajem garsoweru, 21 m2, prvi sprat u Dubici, strogi centar, mo`e i zamjena za Bawaluku, tel. 065/685800. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i preko puta {kole, 58 m2, drugi sprat, tel. 065/685-800. Prodajem dvosoban stan, prva zona, ulica Srpska, tel. 051/215-829, zvati od 14 do 17 ~asova. Prodajem ili mijewam za Bawaluku dva dvosobna stana, 40 kvadrata u Budvi. Ostali uslovi po dogovoru, tel. 387 65/400-458. Prodajem jednosoban stan u centru Lakta{a, tel. 387 65/622-173. Prodajem nov stan od 34 i 50 m2. Vlastito grijawe na plin, klimatizovano, izolacija deset cm, ul. Stojana Novakovi}a 12, tel. 387 65/534-684. Prodajem stan u H. Novom 27 m2, ukwi`en, 38.000 evra, tel. 387 66/655508 i 00381669074883. Prodajem ili mijewam garsoweru u strogom centru Sarajeva za Bawaluku, tel. 065/589-171. Prodajem jednosoban stan 38 m2 , Borik, Korduna{ka 8, visoko prizemqe, Bawaluka, tel. 065/682-818. Prodajem dvosoban stan 57 m2, u Bara}ima kod Mrkowi} Grada, voda, struja, asfalt, tel. 051/586-618. Prodajem u Boriku renoviran jednosoban stan, 40 m2, povoqno, tel. 065/785-526. Prodajem nov stan 66 m2, prvi sprat, na Star~evici, ulica Sime Miqu{a, tel. 065/526-714. Prodajem garsoweru od 30 m2 u izgradwi, useqiva u martu 2011, 57.000 KM, tel. 065/562-426. Prodajem dva dvosobna stana u izgradwi od 44 i 56 m2, po 1.650 KM sa PDV-om, tel. 065/562-426. Prodajem nove gotove stanove od 42, 44, 46, 51, 64 i 66 m2 na atraktivnoj lokaciji, tel. 065/562-426. Prodajem nove stanove u apartmanima kod restorana “Marko Polo” od 48, 50, 63, 68, 72, 73, 81, 90, 108, 111 i 130 m2, cijena po dogovoru, tel. 065/562-426. Prodajem ~etvorosoban stan 76 m2, drugi sprat, sa dva luksuzno opremqena kupatila, ~etiri sobe i dva balkona, ul. Desanke Maksimovi}, tel. 065/562-426. Prodajem ~etiri dvosobna stana, novogradwa, odmah useqivi, od 48, 52, 53 i 64 m2, cijena 1.500 KM + PDV, tel. 065/562-426. Prodajem trosoban stan u Boriku, ima dva lifta, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem stan 38 m2, centar, renoviran, lift, centralno ili mijewam za garsoweru, tel. 065/870-004. Prodajem stan, ul. Gunduli}eva, povoqno, tel. 065/631-613. Prodajem u Obili}evu (Abacija) garsoweru 22 m2, prvi sprat, cijena 50.000 KM, tel. 065/698-012. Prodajem stan, 56 m2, tre}i sprat, ^aire, Bawaluka, tel. 065/698-012. Prodajem ~etvorosoban stan 110 m2 (kod “Medicinske elektronike”), novogradwa, centar, i gra`u 18 m2, cijena povoqna, tel. 065/524-505. Prodajem u Bawaluci stan, 52 m2, naseqe \ure \akovi}a, prvi sprat, tel. 065/698-012.

OGLASI centralno grijawe, ul. Rade Marjanca 11, tel. 051/218-175. Izdajem garsoweru i jednosoban stan na Lau{u kod “Sirana”, tel. 065/776-160. Izdajem stan sa centralnim grijawem, Bawaluka, tel. 280-441. Izdajem dvoiposoban namje{ten stan u blizini Klini~kog centra na Paprikovcu, tel. 065/577-639. Izdajem jednosoban nenamje{ten stan na Star~evici, tel. 065/350-615, 051/439-907. Izdajem ozbiqnim i zaposlenim osobama namje{ten stan, nova zgrada 52 m2, tel. 065/635-030. Izdajem jednosoban stan jednoj ili dvjema u~enicama ili studentkiwama u nasequ P. Preradovi}a, tel. 065/ 530-030. Izdajem jednosoban namje{ten stan, 40 m2, Rosuqe, kod `ute pasarele, tel. 066/488-811. Izdajem namje{ten stan, poseban ulaz, sa centralnim grijawem, zvati popodne, tel. 051/438-251; 065/174-145. Izdajem jednosoban nenamje{ten stan, ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije 16, tel. 065/560-398; 065/612-551. Izdajem dvosoban namje{ten stan u zgradi u Obili}evu, ima centralno gr, kablovsku, blizu univerziteta prednost studentkiwama, tel. 065/297651. Izdajem trosoban namje{ten stan u Rosuqama, tel. 066/235-816. Izdajem stan i poslovni prostor sa centralnim grijawem, namje{ten u Slatini, povoqno, tel. 065/973-635. Zaposlenim licima izdajem jednosoban namje{ten stan, odmah useqiv, parking za automobile, poseban ulaz, ostalo po dogovoru, tel. 066/535-773. Izdajem jednosoban stan kod po{te u Obili}evu, zvati iza 17 ~asova, tel. 063/377-485. Izdajem dvosoban namje{ten stan u Bawaluci, Moslova~ka, eta`no grijawe, cijena 350 KM, tel. 051/436-577; 065/829-733. Izdajem dvjema studentkiwama namje{tenu garsoweru u Novoj varo{i kod zgrade Vlade, centr. grijawe, poseban ulaz, zvati od 7 do 15, tel. 065/406-556. Izdajem jednosoban namje{ten ili nenamje{ten stan, poseban ulaz, tel. 066/545-653. Izdajem jednosoban namje{ten stan ul. Natalije Jovi}, tel. 051/352-640. Izdajem jednosoban namje{ten stan, odmah useqiv, parking za auto, poseban ulaz, ostalo po dogovoru, Bawaluka, tel. 066/535-773. Izdajem namje{tenu garsoweru u Novoj varo{i, tel. 051/347-371. Izdajem jednosoban stan, namje{teno, a mo`e i soba sa dva kreveta, ul. Jovice Savinovi}a 103 A, tel. 051/355-552. POTRA@WA Hitno potrebna garsowera ili mawi jednosoban stan u u`em centru za poslovnu djevojku, internet obavezno, tel. 065/710-543. Tra`im namje{tenu garsoweru sa grijawem, za samce, tel. 065/538-649. Prodajem poslovni prostor u Obili}evu (vrlo povoqno), tel. 065/601-772. Prodajem ili izdajem poslovni prostor 27 m2 u Novoj varo{i, tel. 065/525-010. Prodajem poslovni prostor 175 m2 u Bawaluci iza Poliklinike, tel. 065/881-644. Prodajem poslovni prostor od 45 m2, prizemqe, u novoj poslovnoj zgradi na Malti, tel. 065/768-669. IZDAVAWE Izdajem poslovni prostor Bulevar cara Du{ana, 18 m2, pogodno za kancelariju ili trgovinu, tel. 065/685-800. Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelarijskog prostora u Bawaluci: centar, {est parkinga, klima , alarm , centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666-435. Izdajem kancelarijski prostor, 46 m2, centralno grijawe, klima, alarm, parking, preko puta parka “Mladen Stojanovi}“, povoqno, tel. 387 65/621-248. Izdajem halu u Lakta{ima, 2,5 km prema Srpcu, kompletna infrastruktura, ulaz za {lepera u halu, {iroki prilaz, tel. 387 65/513-897 i 051/532-022. Izdajem poslovni prostor 40 m2, u ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije, ugostiteqski objekat, a mo`e i prodaja, tel. 065/588-889. tor vlasni{tvo 1/1 TS “^ajavec Zenit”, tel. 065/515-384. Izdajem poslovni prostor od 40 m2 u ul. Petra Pecije 48, odmah useqiv, tel. 370-298. Izdajem poslovni prostor, 63 m2, tel. 065/526-338. Izdajem klimatizovan poslovni prostor, 16,5 m2, Bawaluka, ul. Majke Jugovi}a br. 30 (“Integralova” zgrada), tel. 065/441-113. Izdajem poslovni prostor u TC”Ekvator", prizemqe, vawski izlog, tel. 065/932-596. Izdajem poslovni prostor, 83 m2, na prvom spratu, ul. Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a, preko puta Po{te, tel. 065/775-098. Izdajem poslovni prostor od 70 m2 za vi{e namjena, ul. Stepe Stepanovi}a, tel. 065/707-190. Izdajem hitno poslovni prostor 40,50 m2, po~etak ulice Novaka Piva{evi}a, uz put, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Izdajem 100 m2 prostora za skladi{te ili zanatski rad, blizu centra, Moslova~ka 12, Bawaluka, tel. 066/642-376; 051/308-084. Izdajem poslovni prostor, 50 m2 + magacinski prostor 25 m2, Danila \oki}a bb, Sokolac, tel. 057/448435; 066/381-919. Izdajem nov vi{enamjenski poslovni prostor sa centralnim grijawem na du`i period, povoqno Petri}evac, tel. 065/784-849. Izdajem poslovni prostor, 23 m2, preko puta Rebrova~ke crkve, kod “Firene” ili prodajem povoqno, tel. 065/448-335. Izdajem poslovni prostor 12 m2 na Bulevaru, zvati od osam do 16 ~asova, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor 30 m2, ul. Nikole Pa{i}a 45, Bawaluka, tel. 051/454-525; 065/477-421. Povoqno izdajem poslovni prostor, 72 m2, sa upotrebnom dozvolom za ordinacije ili kancelarije, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303722; 065/367413. Izdajem poslovni prostor 45 m2 u centru grada. Obezbije|en parking prostor,, tel. 051/309-723; 065/981655. Izdajem kozmeti~ki salon na Hani{tu, tel. 065/642-438. Izdajem poslovni prostor 70 m2, ul. Rade Marjanca 18, Paprikovac, tel. 215-903. Izdajem poslovni prostor u centru Nove varo{i, tel. 065/604-488. Izdajem poslovni prostor, ugostiteqski, kod “Sindija 3”, tel. 065/936-588. Izdajem poslovni prostor, 80 m2, u Dervi{ima pored “Oriona”, za vi{e namjena, tel. 065/936-588. Izdajem poslovni prostor na Hani{tu, tel. 065/028-363. Izdajem 30 m2 kancelarijskog prostora, klima, alarm, telefon, parking ul. N. Pa{i}a 15, tel. 065/699-500. Izdajem lokal povr{ine 16 m2 u ul. Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a br. 33 (Hani{te), na glavnoj ulici, tel. 066/253-490.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 31 Prodajem zidanu gara`u, 16,5 m2 kanal, struja, Milo{a Obili}a 56, tel. 255-673, 065/895-971. Prodajem gara`u u centru grada sa kanalom 18m2, tel. 065/323-767. KUPOVINA Kupujem gara`u od 20 m2 u vlasni{tvu, u u`em centru grada, tel. 051/219-761; 066/493-221. Bawaluci, naseqe Tuwice 40 m od Prijedorske ceste, plac ima projektnu dokumentaciju, struju, vodu, {upa, asfalt, uli~nu rasvjetu, 50% upla}enih komunalija, tel. 065/288628. Prodajem plac 1.000 m2 u Jaru`anima, kilometar udaqen od Slatine, struja, voda na placu, tel. 065/771-010. Prodajem dva placa od 460 m2 i 470 m2 u Prije~anima u blizini {kole, cijena 20 KM/m2, tel. 051/428-008; 065/351-000. Prodajem 11 dunuma zemqe u Malom Bla{ku, 800 m od bawe Slatina, tel. 065/526-679. Prodajem placeve povr{ine 763, 1.500 i 1.800 m2 u Kuqanima, put, voda, struja, cijena deset KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac 600 m2 sa urbanisti~kom dozvolom u nasequ ^esma, tel. 051/307-544. Prodajem plac 1.000 m2 u Krminama pod borovima i plac 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem dva dunuma zemqe u Motikama, vi{e Pilane, hitno, 800 m od glavog puta, tel. 065/669-730. Prodajem povoqno placeve u Bawaluci i okolini, tel. 065/939969. Prodajem povoqno plac u Motikama, blizu crkve, tel. 065/939-969. Prodajem plac u Karanovcu, uz Vrbas, 623 m2, tel. 065/978-775. Prodajem plac sa podumentom i 3,5 dunuma zemqe blizu Kla{nica, cijena povoqna, tel. 00381/62-593-027. Prodajem plac 1.000 m2, 1/1, sa dva monta`na objekta, zelena ograda, vo}e, komunalije, dozvoqena gradwa dva objekta, plac se nalazi 400 m od bazena Lakta{i, tel. 051/251-226. Prodajem dva placa u [argovcu od 560 i 940 m2, vlasni{tvo 1/1, dozvoqena gradwa, tel. 051/388-094; 066/ 252-990. Prodajem placeve u Velikom Bla{ku uz put Kla{nice - Slatina, tel. 065/768-652. Jablan, prodajem ~etiri dunuma zemqe, tel. 065/569-294. Prodajem plac sa podumentom i tri dunuma zemqe u Kla{nicama, cijena povoqna, tel. 0038162593027; 066/467-752. Lakta{i - Mahovqani, prodajem 27 dunuma zemqe uz cestu, BawalukaGradi{ka, tel. 065/569-294. Bawaluka - Buyak, prodajem plac 725 m2, tel. 065/569-294. Prodajem zemqi{te, 12.000 m2, uz magistralni put Bawaluka - Prijedor, u Tuwicama, tel. 065/763-941. Prodajem plac u Drago~aju stara prijedorska cesta 500 m2 uz asfalt, struja, voda, telefon, tel. 065/612983. Prodajem plac za ku}u, veli~ine 1.000 m2, u Bawaluci, ul. Peti prigradski put, tel. 065/037-130. Prodajem plac u Motikama, 860 m2, vrlo povoqno, tel. 066/130-333. Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, tel. 065/462-366. Prodajem 3.000 m2 zemqe u [u{warima 100 m od firme "Elim", tel. 065/034-932. Prodajem 35 dunuma {ume i 23 dunuma zemqe na Kr~maricama Bawaluka., tel. 065/623-554. Prodajem plac na moru 454 m2, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249; 065/032930. Prodajem plac 1/1 , Glamo~ani, povoqno, dozvoqena gradwa, tel. 065/696-286. Prodajem vi{e placeva za izgradwu u Trnu, ul. Cara Du{ana br. 34, tel. 066/284-363. Prodajem u ^esmi osam dunuma zemqe, tel. 00385 99/574-8734.

PLACEVI
PRODAJA Prodajem 800 m2 zemqe u Kuqanima, tel. 065/685-800. Prodajem ~etiri placa na Lau{u, tel. 065/685-800. Prodajem dva placa kod {kole u Motikama od 500 i 1.100 m2, tel. 065/618-505 ili 00385 98/262-017. Prodajem plac u Kuqanima 540 metara kvadratnih, 200 metara od po{te, tel. 387 65/306-147. Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj Topoli, 200 m od glavnog puta iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336-869. Hitno prodajem plac u Prije~anima, na veoma lijepoj lokaciji kod Lova~kog bara, ravan teren, 680 m2, kompletna infrastruktura, 22.000 KM, tel. 065/161-284; 387 66/690-777. Prodajem u Trnu uz autoput gra|evinsku parcelu, 2.000 m2, tel. 065/ 785-526. Prodajem plac, 600 m2, sa urbanisti~kom dozvolom u nasequ ^esma, zvati poslije 16 ~asova, tel. 051/307644. Prodajem parcelu 2.128 m2, na magistranom putu Bawaluka - Prijedor u Prijakovcima, dozvoqena gradwa, tel. 065/609-350. Prodajem plac 500 m2 Rakova~ke bare - kod `utih zgrada, tel. 066/820832. Prodajem plac 500 m2 Rakova~ke bare kod `utih zgrada, tel. 065/750711. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem plac 1.700 m2 u Desnoj Novoseliji, kraj glavnog puta, 800 m od Vodovoda, tel. 065/605-445; 051/413-257. Bawaluka - Rami}i, prodajem placeve od 500 m2 i 1.000 m2, tel. 065/569-294. Prodajem plac, 500 m2, papiri uredni, 1/1, dozvoqena gradwa, Tuzlanska 76, na Star~evici, tel. 051/424-876, 066/449-920. Prodajem plac u Zalu`anima kod {kole i u Trnu, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem 20 dunuma zemqe pokraj magistralnog puta Prijedor Bawaluka, podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem gra|evinske placeve, 1/1 u centru ^esme, uz glavni put, tel. 065/679-481, 051/359-010. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu povoqno, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem zemqi{te 2.100 m2 na autoputu, povoqno, tel. 065/631-613. Prodajem plac od 1.000 m2, povoqno, blizina Kla{nica sve pogodnosti za gradwu, tel. 065/803-315. Prodajem povoqno plac 1700 m2, 45 km od centra grada za gradwu ku}evikendice, tel. 282-106; 065/635-449. Prodajem zemqi{te 32.000 m2 u Kuqanima na glavnom putu, cijena osam evra/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem povoqno u Drago~aju (prema Motikama) 2 dunuma zemqi{ta pogodno za ku}u ili vikendicu, tel. 065/251-944. Prodajem mawe placeve i dva i po dunuma zemqe na po~etku Jakupovaca, blizu novog autoputa, povoqno, tel. 066/467-752. Prodajem plac od 600 m 2 u

Izdaje se kancelarijski prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Lakta{i, izdajem poslovni prostor 160 m2, upotrebna dozvola, pogodno za skladi{te ili mawu proizvodwu, tel. 065/294-606; 051/532-250. Izdajem poslovni prostor, 27 m2, u Prijedoru, tel. 051/323-424. Izdajem kancelarije, namje{teno, tel. 065/631-613. Izdajem poslovni prostor 22 m2 za sve namjene upotrebna dozvola, Kara|or|eva 445, Bawaluka, tel. 282106; 065/635-449. Izdajem novosagra|eni poslovni prostor od ukupno 135 m2 u Novoj varo{i (4 kancelarije i ~ajna kuhiwa) na spratu i poslovni prostor pogodan za apoteku ili prodavnicu u prizemqu, 40 m 2, tel. 065/526-335; 065/275-339. Izdajem u Bawaluci u Boriku lokal 18,5 m2, ul. Rade Vrawe{evi} 25, za sve namjene, upotrebna dozvola, PTT, cg, parking, kablovska, klima, tel. 065/525-436. Izdajem poslovni prostor od 80 m2, ulica Stepe Stepanovi}a Bawaluka, tel. 065/707-190. Izdajem poslovni prostor 50 m2, u Obili}evu, Cara Lazara, zvati od 8 do 16 ~asova, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor pogodan za apoteke, predstavni{tva, kancelarije, ambulantu i drugo. Grijawe: drvo, centralno na lo` uqe, klima, struja. Du{ka Ko{~ice br. 22, Bawaluka, tel. 065/526-532; 051/213177. Izdajem - prodajem poslovni pros-

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA Prodajem poslovni prostor (Zanatski centar Star~evica), 30 m2, dva izloga, tel. 065/685-800. Izdajem ili prodajem poslovni prostor u Novoj varo{i, pogodan za razne djelatnosti, povr{ine 140 m2, tel. 065/527-849. Prodajem opremqenu pekaru, povoqno, tel. 065/631-613. Prodajem ili izdajem halu, povoqno, tel. 065/631-613. Prodajem vi{enamjenski objekat veli~ine 13,5x8,5 m2 na placu od 1.000 2 m ili mijewam za mawi stan, Milosavci kod Lakta{a, tel. 065/522151.

Izdajem poslovni prostor u `utim zgradama sa inventarom za frizerski salon, a mo`e i za druge namjene, tel. 065/295-872.
Izdajem poslovni prostor u centru Nove varo{i, tel. 065/604-488. Izdajem poslovni prostor 30 m2 prizemqe. RK “Boska” (strogi centar), tel. 065/524-505.

GARA@E
PRODAJA Izdajem ili prodajem gara`u kod MUP-a, tel. 065/497-846; 051/216155.

32 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE Prodajem plac 350 m2 sa urbanisti~kom dozvolom, Vrbawa, R. Petrovi}a, tel. 065/644-713. Prodajem 4.600 m2 zemqi{ta u Jagarama, na asfaltu, u predjelu zv. kula, tel. 051/437-934. Plac od 600 m2 u Herceg Novom Podi, prodajem ili mijewam za stan u Bawaluci uz dogovor, tel. 065/586771. Prodajem plac u Drago~aju, tel. 051/462-587. Prodajem gra|evinsku parcelu 820m2 sa dozvolom i zapo~etim objektom u Drakuli}u, mogu}a zamjena za stan u Bawaluci, tel. 065/760546. Prodajem vrlo povoqno parcelu za vikendicu u ^arda~anima, 4km od Kla{nica, asfalt, struja i voda, tel. 065/276-756. Prodajem plac 846m2 u blizini srpske crkve u Motikama 6,5 km od centra grada, tel. 065/961-201.

OGLASI

VIKENDICE
PRODAJA Prodajem vikendicu i 1.500 m2 placa, vo}wak, Rije~ani kod Lakta{a, hitno, tel. 065/636-545. Slatina, kafe-bar, vikendica P+S sa 4.600 m2 zemqi{ta na glavnom putu, Bawaluka - Slatina, cijena 50.000 evra, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem vikendicu sa placem od 1.000 m2, u Velikom Bla{ku, uz put Kla{nice - Slatina, tel. 065/768652. Prodajem vikendicu 6h6 sa 1000 m2 zemqi{ta u Slatini, ulica nepu{a~a, tel. 051/437-934. Prodajem hitno i povoqno vikendicu + 20 dunuma zemqe + 10 dunuma {ume u Gorwoj Piskavici, tel. 065/900-040. Prodajem vikendicu na putu Bawaluka - Jajce, prije mosta na Karanovcu, tel. 065/955-895. Prodajem vikendicu, 15 km od centra grada i osam dunuma zemqe, mo`e i mawe, struja, voda, mlado vo}e, asfalt, cijena po dogovoru, tel. 051/413-199; 066/870-370. IZDAVAWE Izdajem vikendicu u Kne`evu, 4+1 le`aj, 30 KM dnevno, minimalno sedam dana, tel. 065/811-058.

SOBE
IZDAVAWE Izdajem dvokrevetnu sobu u Boriku upotreba kuhiwe, kupatila, kablovska, tel. 065/670-587. Izdajem namje{tenu sobu djevojci, centar, povoqno, zvati od 11 do 19 ~asova, tel. 051/216-375. Izdajem dvokrevetnu sobu, studentkiwama, sve pogodnosti za stanovawe nalazi se blizu gradskog mosta kraj Vrbasa, tel. 065/544-189. Izdajem dva le`aja studentima, Borik, Korduna{ka 16, sa centralnim grijawem, zvati od osam do 20 ~asova, tel. 051/253-614. Izdajem dvokrevetnu sobu u Boriku, tel. 065/594-870, 065/655-437. Izdajem namje{tenu sobu, ul. Zore Kova~evi} br. 14, tel. 051/355-935. Izdajem dvokrevetnu sobu djevojkama, poseban ulaz, grijawe, centar grada, Du{ka Ko{~ice 2, tel. 051/212-764; 065/561-328. Izdajem namje{tenu sobu u Boriku dvjema u~enicama, bez prisustva vlasnika stana, tel. 065/337-843. Izdajem studentu mu{karcu slobodan le`aj u dvokrevetnoj sobi u Boriku, tel. 051/255-425. Iznajmqujem sobu `enskoj osobi u ku}i u blizini carinarnice na Predgra|u, tel. 066/717-305. Izdajem dvokrevetnu sobu djevojkama u blizini Gimnazije, poseban ulaz, centralno grijawe, tel. 065/228-840; 051/211-892. Izdajem studentkiwama sobu sa grijawem sa posebnim ulazom, tel. 065/546-658. Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu i prazan le`aj u drugoj sobi, poseban ulaz, centralno grijawe, Nova varo{, tel. 051/305-072. Izdajem studentima mu{karcima dvokrevetnu sobu u Boriku, preko puta kampusa i “Akvane”, tel. 051/350-735; 066/834-204. Izdajem sobu sa dva le`aja, centralnim grijawem i upotrebom kuhiwe dvjema u~enicama, tel. 051/437-794; 065/773-403. Izdajem sobu sa upotrebom kupatila, kuhiwe i dnevnog boravka za dva studenta, tel. 062/054-553. Izdajem studentkiwama trokrevetnu sobu sa centralnim grijawem u centru Bawaluke, tel. 065/986-453; 063/995-968. Izdajem sobu djevojci, upotreba kuhiwe, kupatila, ku}a sa parnim grijawem u blizini carinarnice, tel. 051/316-776. Izdajem dvokrevetnu sobu sa centralnim grijawem i upotrebom kuhiwe i kupatila, Borik, Rade Vrawe{evi}, tel. 066/898-247. POTRA@WA Tra`im cimera u dvokrevetnoj sobi, tel. 051/350-735; 066/834-204.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA Prodajem “ford eskort” karavan, 1.6 kubika, 16 V, benzin, 1997. g. p., registrovan do decembra 2011. godine, klima, servo, ABS, el. podiza~i air beg, tel. 065/528-238. Prodajem autoprikolicu “sabatijer” sa poklopcem, tel. 065/971-583 i 065/410-485. Prodajem kamion “mercedes 12-17”, hladwa~a, tel 065/318-540. Prodajem “nisan patrol” 2003. g.p. pre{ao 50.000 km, registrovan godinu, odli~an ili mijewam za poslovni prostor u centru Bawaluke ili bli`e uz moju doplatu, mo`e i stan, tel. 387 65/513897. Prodajem ili mijewam za jeftinije "mercedes A klasa" 1,7, dizel 2001. g.p., tel. 065/528-247. Prodajem “pasat”, 1.9 dizel TDI, '96. godi{te, limuzina, crni metalik, tel. 00381 64/66-85-155. Prodajem hladwak “golfa 3”, benzinac, sa klimom, tel. 065/391-383. Prodajem “opel astru” dizel 2003 g. pre{la 72.000 km, plava, metalik, drugi vlasnik, alu. felge, kao nova, cijena po dogovoru, sport oprema, tel. 065/633-378. Prodajem “mercedes” benzin ml 400 CDI godina proizvodwe 2002., 25.000 KM, tel. 065/418-630. Prodajem “pe`o 405” benzinac, stranac, u dijelovima, tel. 065/218600. Prodajem kombi T2, dizel, mo`e i zamjena, tel. 065/566-312. Prodajem “lagunu” dizel, povoqno, tel. 066/256-211. Prodajem povoqno “ford kurir” (kedi) g.p. 1996. benzinac, u vrlo dobrom stawu, tel. 065/251-944. Prodajem “golf 2”, 1.600 i lakiran, za{ti}en, dobar motor, ~etiri nove gume, cijena 1.800 KM, tel. 066/897-405. Prodajem "pasat III", 1.9 TD 55 KW karavan trula vi{wa, g.p. 93 registrovan do 28.12.2011, cijena 6500 KM, tel. 065/606-793. Prodajem “mercedes 190” dizel i benzin u dijelovima, tel. 065/218600. Prodajem “reno 21 GTL”, 1,7 benzin, g. p. 1988, crveni, u ispravnom stawu, istekla registracija, tel. 065/922-499.

Prodajem “fijat 1300” (trista}) oldtajmer, 1978. g. p., pre{ao 19.000 km, prvi lak, nove gume, akumulator, registrovan, kao nov, cijena 4.000 KM ili po dogovoru, tel. 066/897405. Prodajem “golf V" TDI, 2006. godi{te, petoro vrata, sivi, pre{ao 154.000 km, navigacija, zeder, al. felge, cijena 17.800 KM, tel. 065/5 88-999. Prodajem kombi “VW transporter”, g. p. '84 i “jugo”, g. p. '90, tel. 051/462-533. Prodajem “fijat bravo” 1,9 TDI, 2001. godi{te, registrovan u odli~nom stawu, tel. 065/613-412. Prodajem “audi A8”, 2003, benzin, povoqno, tel. 065/631-613. Prodajem “ ford sijera” 1,6 benzin, '86. god., registrovan do 03/11, 1.300 KM, tel. 065/253-370. Prodajem "mercedes 190 E" g. p 1987. registracija istekla, cijena 2500 KM, tel. 065/937-913. Prodajem motor 1,8 “golf 3”, s klimom, 91. g.p., benzin, tel. 065/391383. Prodajem "pe`o 306", 1.6 benzin, 1996. godi{te, registrovan do kraja juna, ura|en veliki servis, tel. 065/456-108. Prodajem “golf 1”, g. p. '81, registrovan do 18.5.2011, cijena 1.200 KM i “kadet suza”, '87. dizel. registrovan do 15.10.2011, cijena 1.800 KM, tel. 066/944-700. Prodajem “mercedes” 123-240, godina proizvodwe 1983. motor odli~an, reg. istekla, potrebni mawi radovi na karoseriji, cijena 1.650 KM, tel. 065/691-884. Prodajem traktor “ferguson” 533 i prikolicu, tel. 065/450-548. Hitno i povoqno prodajem “pe`o 309” dizel, registrovan, g. p. 1988, tel. 065/369-000. Prodajem “jugo skalu 45”, registrovanu do 19.9.2011, tel. 051/312980; 065/944-209. Prodajem “opel kadet” 1,6 dizel, g.p. 87, povoqno, tel. 066/641-405. Prodajem “mercedes jumbo 240”, g. p. 1983, motor odli~an, registracija istekla, potrebni mawi radovi na karoseriji, cijena 1.650 KM, tel. 065/691-884. Polo 1.0 benzin, 2001 g.p., 120 000 km pre{ao, registrovan do oktobra 2011, u odli~nom stawu, cijena 7000 KM., tel. 065/403-491. Prodajem “reno senik”, kraj 2002, klima, centralna brava, bord kompjuter, cijena 5.000 evra, tel. 065/793-992. Prodajem "VW kombi LT 28", 1999. g. 2,5 SDI, u odli~nom stawu, boja bijela, tel. 066/512-934. DIJELOVI I OPREMA Prodajem po ~etiri zimske gume za terence 16, 17, 18 coli “mi{elin alpin”, tel. 065/513-795; 467-588. Prodajem dizel turbo motor za “fijat dukato” kombi, godi{te 1993. i dijelove, tel. 065/666-233. Prodajem kanyu za “pe`o 206”, za{tita od kra|e, nova, tel. 065/696-422. Prodajem servo letvu volana za "golf 3" i poluosovinu, tel. 065/391383. Prodajem komplet vu~nu kuku za traktor IMT 560 povoqno i jeftino, tel. 065/669-730. Auto-prikolica, aluminijumske stranice, sa papirima, tel. 066/944700. Prodajem ~etiri felge ~eli~ne, 15 col BW traktor yondir 60-60, tel. 065/391-383. Prodajem auto-prikolicu od rostfraja sa originalnom ogradom i cirkular sa trofaznim motorom, 5,5 KW, povoqno, tel. 065/784-849. Prodajem novu navigaciju, 45 evropskih dr`ava, srpski jezik, besplatno osvje`avawe mapa, tel. 065/525-455.

MA[INE I ALATI
PRODAJA Prodajem {trika}u dvorednu ma{inu "Silver - DEED", nova, povoqno, tel. 051/896-355; 065/259468. Motorna testera “stil” 039m i motorna testera “husvarna”, tel. 066/944-700. Prodajem nove privredne i poqoprivredne ma{ine, mrvilice, {rotilice, cirkulare, hoblarice, ma{ine za mqevewe svih vrsta vo}a i povr}a, i druge alatke za doma}instvo, tel. 051/532-426. Prodajem stubnu ugaonu bu{ilicu za metal “metalac” SB'26 profesional MK-2, ispravna - kao nova, tel. 063/995-968, 065/986-453.

marke “delicia”, tel. 065/971-583. Prodajem zvu~nike "Cat", tel. 066/2 37-746.

FOTO
PRODAJA Prodajem ruski fotoaparat “lomo”, objektiv 4,5/75, format 6x6, tel. 066/129-558.

NAMJE[TAJ
PRODAJA Prodajem dva kau~a, kuhiwski sto i ~etiri stolice, {poret na drva, tel. 051/250-032. Prodajem kau~, skoro nov, cijena 200 KM, tel. 065/635-030. Prodajem kau~, orman, el. {poret, fri`ider, zamrziva~, ve{-ma{inu, bicikl, pe} na drva, tel. 354-543. Prodajem regal iz tri dijela, elektri~ni {poret, pe} na drva, radio “kosmaj”, tel. 066/299-787. Prodajem dva polovna fri`idera, cijena po komadu 50 KM, tel. 066/225-332. Prodajem novu turbo digitalnu neotpakovanu rernu sa novim dodatnim dijelovima, prevod na na{ jezik, tel. 065/696-347. Prodajem o~uvane stvari iz jednosobnog stana, sobne, kuhiwske, kupatilske, zvati od 10 do 13 ~asova, tel. 065/663-000. Prodajem {poret struja/plin marke “Gorewe”, povoqno, tel. 051/437-310. Prodajem nove, neotpakovane kau~e. Cijena 230 KM po komadu, tel. 065/433-063. Prodajem {poret na drva, televizor u boji gold star., video-rekorder povoqno, tel. 051/463-419. Prodajem kuhiwske elemente vitrinu, 300 kompleta spu`vice za slu{alice 1/6, “bagat” {iva}u ma{inu, elekt-pedala i video rekorder, tel. 065/811-058. Prodajem ugaonu garnituru ekoko`a i vise}u kuhiwu, stara dvije godine, tel. 051/282-098; 065/702931. Prodajem televizor LCD, 82 cm, “filips”, nov, sa garancijom, tel. 065/585-908. Prodajem dvije ve{-ma{ine u odli~nom stawu i magnet za dizawe plo~astog `eqeza do 1.500 kg, tel. 065/931-383.

TRGOVINA
PRODAJA Prodajem fiskalnu kasu “altera”, kafe-aparat sa mlinom, dva suncobrana, dvije rashladne vitrine i ambala`u za pivo, tel. 065/429-104.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA Prodajem bilijar “6” kao nov, novo platno, renoviran, rostfrajne lajsne, tel. 066/469-299. Prodajem ugostiteqske stolove (tri komada) sa granitnim plo~ama, cijena po komadu 110,00 KM, tel. 065/793-992. IZDAVAWE Izdajem pikado, prodajem za pikado strelice, pera i {piceve, tel. 066/469-299.

ZANATSTVO
PRODAJA Prodajem polovnu opremu za mu{ki frizerski salon (dvije stolice sa hidraulikom, glavoper, podni pult, ugaonu garnituru), tel. 065/902-662.

POQOPRIVREDA
PRODAJA Prodajem traktor “rakovica 65”, g. p. '91. i sija~icu za kukuruz “oltava”, tel. 065/368-563. Prodajem plug OLT, 400 KM, prikolica, gumewak, sve sre|eno, sa instacijom, kosa “dubrava”, ka~i se pozada, 750 KM, tel. 066/918-898.

USLUGE
OSTALO Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara. Rad na podru~ju Bawaluke, Kozarske Dubice, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 387 65/952-183. Profesor engleskog jezika daje ~asove i prevodi tekstove, tel. 065/229-553 i 051/467-148; 387 65/245630. Povoqno kucam diplomske, seminarske, magistarske i maturske radove, tel. 387 65/930-136. Dajem instrukcije iz matematike osnovcima, tel. 051/311-576. Elektri~ar - ugradwa, zamjena automatskih osigura~a, interfona, grija~a, rasvjeta, indikatori, instalacije, gromobrani, dolazak i pregled besplatni, Bawaluka, tel. 065/566-141. Povoqno dajem ~asove wema~kog jezika svim osnovcima i sredwo{kolcima, tel. 065/681-170. Popravqam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Rigips moleraj, renovirawe, povoqna cijena, tel. 065/672-680.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA Prodajem rezanu gra|u, brodski pod, lamperiju i ostali gra|evinski materijal, rasprodaja pilana KPZ Tuwice, daska 230KM do 31. januara, tel. 387 65/541-743. Prodajem 50 m gumiranog kabla 4h2,5mm idealno za dizalice kran i sl., tel. 065/009-207. Prodajem armiranobetonske stubove, raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388-094; 066/252-990. Prodajem PVC i alu. stolariju, vrata, prozori, gara`na vrata, sve po mjeri, povoqno, tel. 065/304-422. Prodajem staru ciglu, povoqno, tel. 066/641-405. Prodajem staru ciglu za zidawe, tel. 062/752-598.

RA^UNARI
PRODAJA Prodajem “Simensov” ra~unar sa programom za trg. radwe, tel. 066/510-413.

MUZIKA
PRODAJA Prodajem harmoniku 48 basova

OGLASI Iskusni ku}ni majstor obavqa sve vrste ku}nih poslova, elektro, vodoinstalacija, moleraj i ostalo vrlo kvalitetno i profesionalno, tel. 065/980-038. Gradimo kamine, pecane i fontane, tel. 066/256-211. Nastavnica matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. Ma{insko cijepawe drva hidrauli~nim cjepa~em, rad motornom pilom, tel. 065/345-604. Vr{im usluge kucawa, {tampawa kori~ewa, diplomskih, seminarskih i maturskih radova, cijena od 20 do 40 KM, jako povoqno, tel. 065/971-550. Kre~ewe, gletovawe, tapete, unutra{we fasade, izolacije, laminat, rigips, plo~ice, kao i sanacije i adaptacije stambenih objekata, tel. 065/343-745. Ku}ni majstor vodo i elektroradovi, popravke i od{topavawe odvoda, ostalo, povoqno i kvalitetno, tel. 065/882.511. Radimo povoqno moleraj, rigips, potkrovqa, tel. 065/035-990. Dajem instrukcije iz matematike i fizike osnovcima i sredwo{kolicma, povoqno, tel. 065/561087. Pravim metalne ograde, kapije, gara`na vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. Dajem instrukcije iz engleskog jezika osnovcima i sredwo{kolcima, tel. 065/235-403. Dajem ~asove matematike u~e nicima i studentima, vr{im pripreme za prijemne ispite i takmi~ewa, tel. 051/465-553; 066/ 430-105. Studentkiwa matematike i fizike dr`i instrukcije iz matematike i fizike cijena ~asa od 45 minuta je deset KM, tel. +387 65 194 204. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevodi tekstove i dokumenta, sudski tuma~, prevodilac, tel. 065/938-401. Majstor minuta radi sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove, te kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi i za “mercedes”, tel. 065/538-048. Prodajem ugaq za centralno grijawe, Banovi}i-Kreka sa prevozom, povoqno, tel. 065/894-241; 061/241163. Prodajem dje~ija kolica i stolicu za hrawewe bebe i elektri~nu grijalicu, cijena veoma povoqna, tel. 066/289-253. Prodajem ~etvoro sobnih vrata za ku}u, sa {tokovima, pri vrhu staklo, polovno, cijena povoqna, tel. 065/206-060. Prodajem pi{toq “italijanska bereta 6”. Posjedujem dozvolu, tel. 065/083-641. Prodajem lova~ku pu{ku, “zastava” M-48, veoma povoqno, tel. 065/530-030. Prodajem dva grobna mjesta u Perduvovom grobqu, tel. 065/577795. Prodajem lova~ki karabin CZ, kal. 8h57, licima sa odobrewem za nabavku, tel. 051/413-344; 427-288. Prodajem stari tokarski stroj i bo~na stakla za kombi T2 W turbo dizel, motor 1.9 za “fijat dukato” kombi, tel. 065/666-233. Prodajem invalidska toaletna kolica, nastavak iznad WC {oqe, tel. 065/673-010. Prodajem harmoniku, dugmetara, “pigini” model “Convertor 55 B Senior C”, tel. 056/210-894; 065/600352. Prodajem balirano sijeno, 0,15 KM za kilogram, tel. 061/991-185. Prodajem vuneni tepih dimenzije 2,50h3,50 ili mijewam za vitrinu ili komodu, tel. 065/696-734. Povoqno prodajem postakqene aluminijumske panele sa vratima, pogodno za sve vrste izloga i pregrada, tel. 051/354-352; 065/813-108. Prodajem dva stolwaka pre~nika 120 cm sa motivima {arganske osmice sa Mokre Gore, ru~ni rad, tel. 065/696-347. Prodajem punilicu - dozator za kreme i masti, ul. Du{ka Ko{~ice 22, Bawaluka, tel. 065/526-532; 051/213-177. Prodajem betonsku grobnicu na Perduvovom grobqu, tel. 065/633378. Prodajem porodi~nu grobnicu ({estica) u novom dijelu Rebrova~kog grobqa, tel. 065/534-748. Prodajem {est filmova po `eqi, ~etiri KM + gratis serije, crtani filmovi, dokumentarci, sport, tel. 065/498-429. Prodajem betonsku grobnicu za ~etiri grobna mjesta u grobqu Drakuli}, tel. 051/380-798. Prodajem rakiju {qivu 20 gradi, tel. 065/197-142. Prodajem sto za kompjuter sa stolicom, tel. 065/197-142. Prodajem bukovinu za kosti{ta, tel. 051/380-798. Prodajem aparat koki~ar na plin, za pravqewe kukuruznih kokica, sa pomo}nim tezgicama na aparatu za sjemenke i grickalice, tel. 065/276-398.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 33 Prodajem pi{toq “broving” 7,65 povoqno, dobro o~uvan, tel. 065/316-413. Prodajem pumpu za navodwavawe “tomos”, novu, nekori{}enu, sa korpom i crijevom, 30% jeftinije, tel. 065/669-730. Prodajem bicikl, skoro nov, kvalitetan, kupqen u Francuskoj, cijena 500 KM, tel. 066/928-455. Prodajem nov registrovan revolver "magnum 357", tel. 066/544392. Prodajem povoqno mehani~ku pisa}u ma{inu marke “olimpija”, elektri~nu pisa}u ma{inu “olimpija Monika” - 2MD portabl novu i “Brother Ah230” polovnu, tel. 065/417-581. Prodajem tablete za smawivawe potro{we goriva za banzinske i dizel motore kod putni~kih i teretnih vozila, efikasne u{tede do 30% goriva, uputstvo za upotrebu, tel. 063/995-968. Prodajem povoqno dobro o~uvan po{toq “bereta”, kalibar 7,65 mm, tel. 051/217-381. Prodajem termoakumulacionu pe} “trojka”, zvati popodne, tel. 051/438-251; 065/174-145. Prodajem grobnicu betonsku sa dva, tri i ~etiri mjesta, i nedovr{ene u pravoslavnom grobqu Borik, Bawaluka, tel. 066/494-024. Prodajem grobnicu sa {est mjesta u Perduvovom grobqu, novi dio, tel. 051/251-226. Prodajem tovqene sviwe, jeftino, tel. 065/867-224. Prodajem komplet pr`ionicu kafe kapaciteta 30 kg, kombinacija struja-plin, ili mijewam za automobil, cijena 3.300,00 KM, tel. 065/629-350. Prodajem pleksiglas staklo 60 h 72 5 mm debqine, providno, tel. 051/437-794; 065/773-403. Prodajem dva kau~a, dvije foteqe, TA pe}, hrastovo bure za rakiju 85 l, jedan plasti~ni ormari} za kupatilo, {ah drveni, WC {oqu, umivaonik, tri ~esme nove, crijevo sa tu{ baterijom novo, tel. 051/216-358; 066/437725. Prodajem lova~ku pu{ku oruzasa 16 mm i lova~ki karabin 7,9 mm sa urednim papirima, tel. 065/235838. poslove, mogu}e stanovawe besplatno i plata po dogovoru, sve sa dogovorom, tel. 065/245-613. Ako imate SSS ili vi{u {kolu, `elite dobru zaradu, napredak u karijeri uz pla}eno {kolovawe, li~nu nezavisnost, nazovite i zaka`ite razgovor, tel. 066/247277. Tra`im posao, no}no ~i{}ewe lokala, tel. 066/428-477. Zavr{ena SSS gimnazija i apsolvent na arhitekturi, mu{karac, ozbiqan, tra`im bilo kakav posao na podru~ju Bawaluke radi finansirawa na fakultetu, tel. 065/199122.

Atraktivna djevojka tra`i posao u butiku ili prodavnici, poznavawe rada na ra~unaru, tel. 066/195-798 8580.
Tra`imo iskusnog konobara u kafi}u na Hani{tu, tel. 065/250893. Tra`im osam lakirera za rad u lakirnici, zvati u toku radnog vremena, od osam do 16 ~asova, tel. 065/770-771; 065/822-299; 051/584153. Odgovornoj `eni sredwih godina neophodan posao (vi{egodi{we iskustvo i poznavawe stranih jezika), prednost inostanstvo, tel. 065/697-005. Djevojka, ekonomski tehni~ar, tra`i posao u kancelariji, butiku ili prodajnoj radwi. Poznavawe rada na ra~unaru i engleskog jezika, tel. 066/363-302. Potrebne {najderice i tri radnika za pripremu i tapacirawe elemenata za namje{taj, tel. 051/584-614. Potrebna osoba sa VSS, sva zaminawa, zaposlewe u Austriji, na osnovu Zakona o rot-vajs-rot kards, tel. 066/958-480. Kafe-baru u gradu potrebna konobarica, plata po dogovoru, tel. 065/237-113. Hitno potrebna iskusna djevojka za posao manikira u RK "Boska", tel. 066/444-676. Potrebna tri sardnika za rad u osigurawu, obuka je obezbije|ena u toku rada minimum SSS, tel. 065/932-539. Potrebne radnice za rad u dispe~erskom centru, tel. 065/523048. Potreban grafi~ki dizajner u {tampariji. Poznavawe Corel i Photoshop programa, po`eqno poznavawe engleskog. Prednost osobe sa iskustvom, tel. 051/325-572.

U restoranu "Bawalu~anka" veoma povoqno izdajem salu za sahrane, cijena 13 KM po osobi, tel. 065/948-436 8657.
Posjedujem licencu za nadzor i izvo|ewe poslova grijawa, ukqu~uju}i i plinsko. Dajem je na raspolagawe izvo|a~ima radova ili investitorima, tel. 065/706-149; 051/464-725. Nastavnik matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole. Informacije i dogovor od 16 do 20 ~asova, tel. 065/668-947. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawaluka, tel. 051/303011. Pravim sve od `eqeza, ograde, nadstre{nice, stala`e, natkrivam balkone, gara`na vrata, za{titne re{etke itd., tel. 065/600-993. Instrukcije i privatni ~asovi iz engleskog jezika, tel. 051/275-145. Dostava svega {to vam padne na pamet i popravke sitnih vodoinstalaterskih i elektri~nih kvarova u stanu, obavqa ozbiqan nezaposlen bravar, tel. 066/641-487. Dajem ~asove razredne nastave od prvog do petog razreda i engleski za drugo polugodi{te, tel. 065/767-645. Izvodim sve vrste masa`a i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degenerativnih stawa, tel. 066/268-938. Obuka za rad na ra~unarima za djecu i odrasle, tel. +38766996688. Nastavnica matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne i sredwe {kole, tel. 051/303-623; 065/438-693. [kola ra~unara “Giga computers” nudi sve vrste kurseva za rad na ra~unarima i polagawe sertifikata, tel. 051/213-088; 065/520-223. Postavqam kerami~ke plo~ice i radim sve vodoinstalacije, povoqno i kvalitetno, tel. 065/304-476. Nastavnik engleskog jezika daje instrukcije svim uzrastima, ~as deset KM, tel. 066/129-558. Vr{im prevoz putnika i robe u Bawaluci i na podru~ju BiH, tel. 066/469-299. Dajem instrukcije iz matematike osnovcima i sredwo{kolcima, tel. 066/656-211. Povoqno i kvalitetno radim sve vodoinstalacije, postavqam i popravqam stare, pro{topavam odvode uz garanciju, tel. 065/304-476. Dajem instrukcije iz matematike osnovcima i sredwo{kolcima, tel. 065/671-377. Pu{tam muziku po ro|endanima, svadbama, `urkama, vlastito ozvu~ewe, cijena jako povoqna, tel. 065/971-550. Dajem instrukcije iz wema~kog i srpskog jezika, tel. 065/346-613.

GARDEROBA
PRODAJA Prodajem dvije `enske nove bunde, nerc i lisica, veli~ine 38 i 44, tel. 065/012-217.

RAZNA ROBA
PRODAJA Prodajem fiskalnu kasu "altera" GPRS terminalom, LCD displej, 600 KM, tel. 065/824-048. Prodajem dobro o~uvan pi{toq duga devetka 7,62 mm, iskqu~ivo licima s dozvolom, cijena 200 KM, tel. 387 65/546-164. Prodajem staklene prizme, dva paketa, 20 komada, tel. 065/197-142. Prodajem laser za epilaciju i skidawe fleka, ameri~ki, palomar neo luks, 60000 impulsa. Cijena: 36000 KM, tel. 387 65/186-503. Prodajem {iva}u ma{inu industrijska, sobnu pe} na uqe nova, stonu bu{ilicu nova i ku}icu za psa, tel. 065/430-148. Prodajem TA pe}, tel. 051/380798. Prodajem doma}u rakiju {qivu u Bawaluci, donosim na probu, tel. 066/829-204. Prodajem kwige “Sukob civilizacija” od Hantigtona i “[ahovsku tablu” od B`e`inskog, tel. 066/829-204. Prodajem rakiju {qivovicu staru tri godine, ja~ine 18 gradi, zvati od 18 do 20 ~asova, tel. 051/501-139. Prodajem nov inhalator, profi wema~ki, tel. 065/513-795. Prodajem elektromotor 11 KW, 1.400 obrtaja u minutu, tel. 429-003; 065/640-070. Prodajem kalup za betonske stubove, metalna plo~a, 11 kom. sa vibracijom elektro, tel. 429-003; 065/640-070. Prodajem betonske stubove za vinograde i ograde do tri m i ivi~wake za staze i kanali}e, tel. 051/429-063; 065/646-070. Prodajem prijedorsku {qivu, 50 stepeni, odli~nog ukusa i arome za sve prilike, svadbe, kr{tewa, slave, ro|endane i ostalo, tel. 065/206-060. Prodajem hrastova ulazna vrata za ku}u, {iroka 1,35 m, visoka 2,10 m i `eqezna vrata {iroka metar i visoka 2,40 m, kompletna, samo ugraditi, Bawaluka, tel. 065/206060.

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA Uz mawu nadoknadu dajem {tenad bijele boje staru dva mjeseca, otac maltezer, majka sli~na mje{anac, tel. 051/319-806.

ZAPO[QAVAWE
Tra`imo samostalne, ambiciozne osobe sa podru~ja Prijedora i okoline za poslove kancelarijske prodaje, tel. 387 66/491-299. Francuz tra`i djevojku za ku}ne

TURIZAM
PONUDA Turisti~ka agencija Hilandar organizuje pokloni~ko putovawe na Svetu goru i Hilandar 20.6.2011. godine sa desetodnevnim boravkom u Paraliji. Uplata u {est rata, tel. 051/465/210, 065/644-500.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawaluka Tekst:

Telefon:

34 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 35

Dana 16.1.2011. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od prerane smrti na{eg dragog

Dana 16.1.2011. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{eg dragog

\URE ANTONI]A
Tu`no sje}awe na voqenog sina Majka Vida B-2 F Tu`no sje}awe na dragog brata

RATKA (Du{ana) \URI]A
O`alo{}ena supruga Du{anka, sinovi Du{an i Dragan, snahe Qiqana i Nata{a i unu~ad Andreja, Milica i Veqko

\URU
Brat Savo, snaha Miqa, sinovci Momo, \uro i Milo{

8708 B-5 M
Danas, 15. januara 2011. godine, navr{ava se devet godina od tragi~ne smrti na{eg dragog kolege Tu`no sje}awe na dragog brata

B-2 F

DARKA GUTOVI]A
Nikada pre`aqen, nikada zaboravqen, uvijek sa nama. Kolektiv Radio-televizije Republike Srpske B-2 F Danas, 15. januara 2011. godine, navr{ava se devet godina od tragi~ne smrti na{eg dragog kolege

\URU
Sestra Gordana, Mihajlo, Mi{o i Milo{ \ur|evi} B-2 F Tu`no sje}awe na dragog kolegu i prijateqa

DARKA GUTOVI]A
Prijateqima si vje~no u srcu. Sportska redakcija Radio-televizije Republike Srpske B-2 F “Venera“ DOO, Bawaluka

\URU

B-2 F

36 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE Dana 10.1.2011. godine u Podgorici, u 58. godini, preminuo je na{ In memoriam

DRAGUTIN (Miroslava) SAVJAK
Po sopstvenoj `eqi sahrawen je 11. januara u krugu porodice. Sa osmijehom }e ga se sje}ati Vesna, Ana i Nade`da B-2 29 R^N
Posqedwi pozdrav voqenom bratancu

RANKO (Nikole) ]UR^IJA
16.1.2004 - 16.1.2011. S qubavqu Sestra sa porodicom 8651 B-2 M
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 13.1.2011. godine, u 77. godini `ivota, nakon kratke i te{ke bolesti preminula na{a draga

Dana 15.1.2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{eg dragog supruga, tate, svekra, dede i pradede

DRAGANU
od tetke Marice i tetka Mladena. Ponosni smo {to smo te imali. 8684 A-8 M Posqedwi pozdrav na{em dragom

AN\A (Koste) TRKUQA
1934 - 2011. Sahrana }e se obaviti 15.1.2011. godine u 13 ~asova na mjesnom grobqu Greda - [ipovo. O`alo{}eni: suprug Branko, k}erka Gospova, sinovi Simo, Novica i Milan, sestra Milica, brat Milan, unu~ad Jelena, Branislav, Sr|an i Jovan, snahe Mira i Qubica, zet Vaskrsija, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 8709 A-8 M

MILADINA (Sime) TOMA[EVI]A

Tu`no sje}awe na na{e najmilije

DRAGI
od Sande, Slobodana i Milice. 8684 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom

Tvoj vedri lik, plemenitost i dobrotu vje~no }emo ~uvati u na{im srcima. Toga dana u 12 ~asova posjeti}emo wegov grob, prislu`iti svije}e, a potom se sastati u ku}i `alosti. Ovom prilikom zahvaqujemo doktoru Slavki @drali i osobqu Intenzivne wege bolnice Kasindo te licima koja su darovala krv na{em Miladinu. Zahvalna porodica 0013487 B-1 E
Pro{la je tu`na godina dana od kada nije sa nama moj voqeni brat

VUKOSAV GRKIWI]

MIQKA (Kne`evi}) GRKIWI]
1981 - 2011. 8643 A-7 G

Tu`no sje}awe na drage roditeqe

AN\U
17.1.2006 - 17.1.2011.

i

MILO[A
2009 - 2011.

KUKOQ
U ponedjeqak, 17.1.2011. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wihovu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Pantelija“, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Sin Du{an sa porodicom 8594 A-7 G Tu`no sje}awe na drage roditeqe

DRAGANU
od tetke Darke. 8684 A-8 M Tu`no sje}awe

GAVRO (Stanka) ]ULUM
Wegov brat Mla|o sa porodicom 8664 A-8 M Dana 16.1.2011. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog Tu`no sje}awe na dragu majku i baku

CVIJO (Nikole) KEYO
16.1.2007 - 16.1.2011. Va{i najmiliji

IRMA (Roberta) KEYO
11.10.2009 - 16.1.2011. 8706 A-7 M

Dana 16.1.2011. godine navr{ava se pet godina od smrti moje drage majke

\OR\E - \OKO PARTALO
16.1.2007 - 16.1.2011. S qubavqu i po{tovawem Supruga Mihoqka, sin Momir i k}erka Qubinka sa porodicama 8628 A-6 M

DRAGANA - MAKSE MAKSI]A
Ankica i djeca 8677 A-2 M

BRANU KNE@EVI]
15.1.2008 - 15.1.2011. Djeca, snahe i unu~ad 8656 A-2 M

MILISE (Laze) MILADINOVI]
16.1.2006 - 16.1.2011. Draga majko, vrijeme prolazi, a bol ostaje. Tvoja djeca Du{ka, Denis, Beno, Mira i Kristijan 8715 A-6 M

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 37

Dana 15.1.2011. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage

Tu`no sje}awe na dragu

NEVENU
od kumova Dragane i Stanislava ^a|o. 8608 B-2 M
Dana 17.1.2011. godine navr{ava se pet godina od kada nije sa nama na{ jedini sin, suprug, otac i brat Tu`no sje}awe na supruga i oca

NEVENE [KRBI]

@EQKO KESEROVI]
U nedjequ, 16.1.2011. godine, u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i upaliti svije}e. Wegovi najmiliji: majka Dragomila, supruga Qiqana, sin Vesko, k}erka Maja, sestra @eqana, zet Milovan i sestri} \or|e. 8693 A-6 G Dana 16.1.2011. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{e drage

@EQKA KESEROVI]A
Sa qubavqu i ponosom te spomiwemo, a sa tugom `ivimo bez tebe. Supruga Qiqana, sin Vesko i k}erka Maja 8677 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog brata

Pomen }e se odr`ati dana 15.1.2011. godine u 11 ~asova na grobqu “Sveti Pantelija“ u Boriku. Ranko, Nina i Nata{a SLOBODANKE IVI] 8673 B-5 M
Tu`no sje}awe na na{u dragu Tu`no sje}awe na dragu Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Pantelija“, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Porodice: Ivi} i Piqak A-6 M Dana 17.1.2011. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti sina Tu`no sje}awe na voqenog brata

@EQKA KESEROVI]A
Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u na{im srcima i mislima. Sestra @eqana, zet Milovan i sestri} \or|e 8680 A-2 G Tu`no sje}awe na

NEVENU [KRBI]
od Radmile Amiyi} i porodice Srdi}. A-1 37 N

NEVENU [KRBI]
Slava, Darko i Nata{a 8714 A-8 M Tu`no sje}awe na kumu

Dana 19.1.2011. godine navr{ava se 13 godina od smrti na{e drage supruge, majke i bake

@EQKA NOVAKOVI]A
Dragi sine, prolaze dani i te{ke no}i, tata i mama uvijek misle da }e{ nam do}i. Tvoja mladost u zemqi vene, Boqe, sine, da i tate i mame nije. Otac Rade i majka Radoslavka A-4 F Tu`no sje}awe na oca

@EQKA NOVAKOVI]A
Dvije godine pro|e dana U mom srcu bol i rana. Nikad brate, An|ele moj, Zaboraviti ne}u osmijeh tvoj. Bio si i bi}e{ ponos moj, Dok se ne okon~a i `ivot moj. Tvoja sestra @ana i zet Jovan sa djecom. A-4 F Tu`no sje}awe na oca

@EQKA NOVAKOVI]A
17.1.2009 - 17.1.2011. Uvijek te se sje}aju Tetka Mira, tetak Mladen i brat @eqko 8679 A-2 M Dana 15.1.2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog supruga i oca

NEVENU

DOSTE BALABAN
U nedjequ, 16.1.2011. godine, u 11 ~asova, posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Rui{ta. Pozivamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridru`e. S qubavqu, tvoji najmiliji: suprug Velimir, sin Milan, snaha Radana, unuk Aleksandar i unuka Aleksandra. 34 A-5 GK Tu`no sje}awe na oca

Tako bih htjela ne{to Ti re}i, podijeliti s tobom i staro i novo. Vrijeme prolazi, nedostaje{ mi sve vi{e. Zauvijek sa mnom u da{ku mojih misli ili u snu. Tvoja kuma Bogdana sa porodicom 8701 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu Tu`no sje}awe na dragu nam

SPASOJU
Sin Petar, snaha Stojanka i unuke Dajana, Nikolina i Nata{a 8712 A-1 M Tu`no sje}awe na dedu

SPASOJU
K}erka Dragica, zet Brane, unu~ad Branimira, Radomira i Milomira 8712 A-1 M Tu`no sje}awe na dedu

SPASOJE BOJANI]A
Tog dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Konotarima. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Supruga Qepa, sin Petar i k}erke Dragica i Petra sa porodicama 8712 A-4 M

NEVENU
Tvoj osmijeh i tvoja dobrota `ivje}e vje~no sa mnom. Marija Bijeli} sa porodicom 8705 A-2 G

NEVENU
@ivje}e{ vje~no u na{im srcima. Porodica Skenderija A-2 40 N

SPASOJU
K}erka Petra, zet Goran i unuci Zoran i Milovan. 8712 A-1 M

SPASOJU
Unuka Brankica, unuka Bo{ka i praunuka Stefana 8712 A-1 M

SPASOJU
od unuka Zorana i Milovana. 8713 A-1 M

38 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE
U januaru 2011. godine navr{ava se 17 godina od prerane smrti na{e drage Dana 17.1.2011. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog Dana 15.1.2011. godine navr{ava se {est mjeseci otkako nije sa nama na{ dragi Dana 15.1.2011. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog Dana 16. januara navr{ava se 10 tu`nih godina od tvoga odlaska, voqeni na{

MOMO OPARNICA
2001 - 2011.

MILENE CIGAN
U nedjequ, 16.1.2011. godine, u 11.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i polo`iti cvije}e. O`alo{}eni: otac Vinko, majka @ivana i brat Zoran 8678 A-3 M Dana 15.1.2011. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

BRANKA (Qubomira) MILO[EVI]A
S qubavqu i po{tovawem Supruga Vida, zet Milorad, unuke Brankica i Bo`ana, unuk @eqko i praunuke Milica i Milana 8638 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu

MILOMIR KOJADINOVI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Supruga Vinka sa djecom 8662 A-3 M Tu`no sje}awe na dragog brata

MILIVOJA MOCOWE
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: supruga Mileva, sin Radenko, k}erke Qubica i Nena, bra}a, sestre, zetovi i unu~ad 8689 A-4 G Tu`no sje}awe na dragog oca

I daqe `ivi{ u na{im srcima, po{tovan i voqen i nikada zaboravqen. Tvoja supruga Qiqana, sa k}erkama, zetom, unu~adi i praunu~adi 8629 A-6 M Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 13.1.2011. godine, u 76. godini `ivota, preminuo na{ dragi

GOJKA QUBOJEVI]A
Go}o, `ivje}e{ u na{im srcima, zauvijek. Tvoje: supruga Du{anka, k}erke Biqana i Gordana 8641 A-3 G Dana 15.1.2011. godine navr{ava se {est godina od smrti na{e voqene majke

RADINKU LOLI]
16.1.2000 - 16.1.2011. Vje~no si u na{im srcima. Suprug Nedeqko, k}erke Milkica i Zora, zet Dragorad, unu~ad Bojan, Zoran, Sr|an, Dragan i Dajana 8649 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

MILOMIRA
Brat Veqko sa porodicom 8662 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog brata

BO@O (Nikole) KRNETA
MILIVOJA
Sin Radenko, snaha Bojana, unu~ad Ana i Stefan 8691 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u ponedjeqak, 17.1.2011. godine, u 13 ~asova na grobqu Marin u Marinima. Prevoz organizovan ispred zgrade pokojnika, ul. Nikole Pa{i}a 47, u 10 ~asova. Opijelo }e biti obavqeno ispred rodne ku}e u Marinima u 12 ~asova. O`alo{}eni: supruga Persa, sin Zlatko i k}erka Bo`ana 8717 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom ocu, puncu i dedi Posqedwi pozdrav dragom ocu

MILOMIRA
Brat Radenko i snaha Qubica

RU@ICE PETROVI]
S tugom i qubavqu Tvoja djeca: k}erka Nikolina i sin Nenad sa porodicom 8685 A-2 M Tu`no sje}awe na brata, djevera i strica

RU@ICU PETROVI]
15.1.2005 - 15.1.2011. Tvoji: bra}a Rade i Nenad, sestre Savka i Radmila sa poro dicama 8685 A-2 M Tu`no sje}awe na dragog

8662 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog brata

MILIVOJA
K}erka Qubica i zet Mile 8691 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca

BO@I KRNETI
od k}erke Bo`ane, zeta Sa{e, unuka Nikole i Stefana. 8717 A-3 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

BO@I KRNETI
od sina Zlatka, snahe Aldine, unu~adi Sa{e, Sare i Sawe. 8718 A-3 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILOMIRA
Sestra @eqka sa porodicom 8677 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog kuma

MILIVOJA
K}erka Nena, zet Damir i unuka Oqa 8691 A-1 G Tu`no sje}awe na jedinog brata

DRAGANA (Mirka) KOVA^EVI]A
Milak, Milanka, Marinko i Sawa 8711 A-2 M Tu`no sje}awe na dragu majku

DRAGANA KOVA^EVI]A
16.1.2008 - 16.1.2011. K}erka Slavka i sin Vlado sa porodicama 8710 A-2 M Tu`no sje}awe na priju

BO@I KRNETI
od brata Gojka sa porodicom. 8717 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

BO@I KRNETI
od brata Vuka{ina sa porodicom. 8717 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

DRAGANA MARI]A
Porodica Kaurin 8716 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog brata

DRAGANA MARI]A
Sestra Nada sa porodicom 8645 A-1 G Po~ivaj u miru, draga majko

BO@I KRNETI
od porodice Cviji}. 8717 A-1 G

BO@I KRNETI
od porodice Stoj~evi}. 8717 A-1 G

KOSU ROSI]
18.1.2009 - 18.1.2011. K}erke Simeuna i Milica sa porodicama 8650 A-2 M Tu`no sje}awe na dragu majku

VERU
Prija Tema i prika Ne|o 8665 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj prijateqici

Tu`no sje}awe na dragog sina, supruga i oca

VOJU
Brat Braco sa porodicom 8675 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj sestri

DANICA DRAGI^EVI]
16.1.1998 - 16.1.2011. K}erka Vinka sa porodicom 8703 A-1 G

JAWI BILI] MARGARETU BARUNOVI]
15.1.2009 - 15.1.2011. K}erka Vesna, zet Zoran i unuci Davor i Zvjezdan 8665 A-2 M od wene Du{ke. 8719 A-1 G

DRAGANA MARI]A
JAWI
od bra}e Pere i Mate, sestara Seke i Mire. 8720 A-1 G 16.1.2005 - 16.1.2011. Bol i praznina za tobom osta}e vje~no i zauvijek }emo te voqeti i ~uvati u na{im srcima. Tvoji najmiliji 8723 A-8 G

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 39 Dana 17.1.2011. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od kada nas je zauvijek napustio na{ voqeni suprug, otac i brat
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 14.1.2011. godine, u 61. godini `ivota, preminuo Posqedwi pozdrav tetku

ZDRAVKU OSTOJI]U
od porodice Kisin.

MILAN BOJI]
U nedjequ, 16.1.2011. godine, u 9.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na mjesnom grobqu u Papa`anima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridru`e. “Ne, ti nisi mrtav. Samo si daleko. Mrtvi su oni koji su zaboravqeni“. Tvoji najmiliji: supruga Mira, k}erka Vesna, sin Branislav, sestre Mirjana i Danica sa porodicama 014806 B2 R
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 14.1.2011. godine, u 65. godini `ivota, preminuo na{ dragi Dana 15.1.2011. godine, u subotu, navr{ava se sedam dana od smrti na{eg dragog supruga, oca, brata i dede

ZDRAVKO (Jovana) OSTOJI]
Sahrana }e se obaviti dana 15.1.2011. godine u 14.30 ~asova na mjesnom grobqu Kuqani. O`alo{}ena porodica: supruga Gorjana, k}erke Sawa i Vawa, unu~ad Darko i Darija, zetovi Tihomir i Aleksandar i ostala o`alo{}ena rodbina 014807 A-8 R Posqedwi pozdrav dragom prijatequ Posqedwi pozdrav dragom dedi

014807 A-1 R Posqedwi pozdrav zetu

ZDRAVKU OSTOJI]U
od porodice Kisin. 014807 A-1

ZDRAVKU OSTOJI]U
od prijateqa Miladina Vujinovi}a sa porodicom. 014807 A-1 R Posqedwi pozdrav dragom

ZDRAVKU OSTOJI]U - BRKI
od unu~adi Darka i Darije. 014807 A-1 R Posqedwi pozdrav dragom stricu

DRAGAN (Laze) STOJAKOVI]
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 15.1.2011. godine u 13 ~asova na Novom grobqu u Kuqanima. O`alo{}eni: supruga Kosa, sin Zoran, k}erka Dragana, snaha Oqa, brat Milorad, sestra Kosa, unu~ad \or|e i Nikolina te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 8724 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom stricu

TRIVUNA (Vida) VRANI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u Dowem Drakuli}u. Supruga Rosa, k}erka Dragana, brat Obrad, unuke Nikolina i Tijana 8721 A-4 G ZAHVALNICA

ZDRAVKU OSTOJI]U
od An|ele, Sla|ane i Gorana Despotovi}. 014807 A-1 R

ZDRAVKU OSTOJI]U
od sinovca Mire sa porodicom. 014807 A-1 R

DRAGANU
od brata Milorada i snahe Dragice. 8725 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

DRAGANU
od sinovaca Predraga i Nenada sa porodicama. 8725 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

TRIVUN VRANI]
Zahvaqujemo porodici i prijateqima te kompletnom osobqu Hitne pomo}i, kao i doktorici porodi~ne medicine Suzani Savi} i wenom kompletnom osobqu na ukazanoj pomo}i na{em dragom Trivunu. Tako|e zahvaqujemo dr Lori na Grudnom i wenom osobqu. Porodica 8721 A-4 G

TRIVUNA
Porodice Vrani}, Vukosavi}, Markovi} i Zajec 8721 A-1 G

TRIVUNA
Rada sa porodicom 8721 A-1 G

40 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Sport

Ponekad imam ose}aj da je sve neka skrivena kamera i ne razumem kome treba da objavquje takve stvari, da me svaki dan sele u drugi klub, vi{e se ne zna ni broj ekipa u koje sam “oti{ao“. Radosav Petrovi}, fudbaler Partizana

Vo`ena 11. etapa 32. relija Dakar u Ju`noj Americi
FOTO: AGENCIJE

Slavqe Partizana
Ko{arka{ice Partizana savladale su aktuelnog {ampiona Evrokupa gr~ki Atinaikos rezultatom 66:60 u prvom me~u osmine finale. Najefikasnija u redovima “crno-bijelih“ bila je Milica Dabovi} sa 22 poena, a revan{ me~ se igra 20. decembra.

Despotovi} odlazi
Fudbalski klub Crvena zvezda susreo se sa novom neprijatnom situacijom jer je jedan od najboqih omladinaca, \or|e Despotovi}, rije{io da zbog dugova zatra`i raskid ugovora, po{to u klubu sa “Marakane“ nisu ispo{tovali ugovorene obaveze.

Siril Despre

Mladi golman Vojvodine Lazar Petkovi} potpisao je ugovor sa Milanom, a Italijani su ga zapazili na kampu “Rosonera“ organizovanom u Forte dei Marmiju, od kada su po~eli da ga prate. On je licenciran je za U-17 pogon Milana i bi}e pod trenerskom palicom Omara Danezija. Glavni favorit za funkciju selektora ko{arka{ke reprezentacije Crne Gore je najtrofejniji evropski trener @eqko Obradovi}, koji je ve} obavio razgovor sa ~elnicima crnogorskog saveza. On je razgovarao sa predsjednikom Izvr{nog odbora KS CG Veselinom Barovi}em i direktorom reprezentacije Danilom Mitrovi}em.

Aktuelni {ampion najpresti`nijeg relija na svijetu je specijal dug 622 kilometra, vo`en od ^ilesita do San Huana, kompletirao u vremenu od 4:33:13 sata
BU ENOS AJ RES Francuz Siril Despre kod motociklista i katarski auto mo bi lis ta Na ser AlAti jah po bje dni ci su 11. etape na 32. izdawu relija Dakar koji se vozi u Ju`noj Americi. Aktuelni {ampion najpresti`nijeg relija na svije tu je spe ci jal dug 622 kilometra, vo`en od ^ilesita do San Huana, kompletirao u vremenu od 4:33:13 sata. Drugo mjesto, sa zaostatkom od dva minuta, ostvario je vode}i u generalnom pla sma nu Mark Ko ma iz [panije, dok je tre}i bio ^ileanac Francisko Lopes Kon tar do. Srpski mo to ci klista Gabor Sagmajster je na 11. etapi imao 62. vrijeme, sa sat i 40 minuta zaostatka u odnosu na Desprea. Sagmajster sada zauzima 65. mjesto u generalnom plasmanu Dakara, dok na vrhu Koma ima prednost od 15 minuta u odnosu na Desprea. pratioca Ju`noafrikanca @inijela de Vilijea. Voza~ Folksvagena je do trijumfa do{ao u vremenu od 4:27:17 sata, ispred Stefana Peterhansela iz Francuske i De Vilijea, dok je do prije neki dan vode}i i ujedno branilac titule [panac Karlos Sainc bio tek 13, pa je pao na tre}e mjesto u generalnom plasmanu. Argentinac Sebastijan Halper bio je najboqi me|u terencima, dok je u konkuren ci ji ka mi ona po bje du odnio Vla di mir ^a gin iz Rusije.

^AGIN slavio u konkurenciji kamiona
Zahvaquju}i pobjedi, AlAti jah iz Ka ta ra je sko ro izvjesno osigurao titulu na Dakaru, po{to sada ima za vi{e od 50 minuta boqe prolazno vrijeme od najbli`eg

PRVA @RTVA
Dakar reli odnio je i prvu `rtvu poslije udesa koji je izazvao Argentinac Eduardo Amor. Kako je saop{tila argentinska policija, voza~ kamiona poginuo je poslije sudara sa Amorom koji se takmi~io na reliju. Do nesre}e je do{lo kada je Amor voze}i svoj automobil naletio na kamion, a voza~ kamiona je poslije sudara preba~en u bolnicu gdje qekari nisu uspjeli da ga spasu. I pro{le godine poginula je jedna `ena na koju je naletio auto dok je gledala trku.

Osvoji}u K-1 Gran pri
Posle Atine i pobede protiv Albanca Rustemija Kre{nika, video sam gde sam i {ta sam, pa slobodno mogu da ka`em da }u oti}i u Japan i da }u osvojiti K-1 Gran pri. Kad je re~ o Kre{niku, trebam ista}i da se radi o borcu koji se borio sa vrhom K-1 i pobe|ivao neke od najboqih. Bio je te`i od mene 14 kilograma. Uz trenere Milo{a Milutinova i Dragana Krsmani}a pripremao sam se za taj me~ odmah posle Evropskog prvenstva u Azerbejxanu. Radio sam dva meseca, {to je bilo dovoqno da akcenat stavim na sticawu snage i mase. Presudne za pobedu su bile psiholo{ka stabilnost i brzina. Nisam dozvolio da me to optereti, skoncentrisao sam se na protivnika. Mislim da je malo ko o~ekivao moju pobedu kad su videli na {e ga ba ri te, ali po sle su svi bi li odu {evqeni, pogotovo posle saznawa da imam samo 23 godine. [to se ti~e mog gr~kog porekla, to je bilo ne{to posebno. Posle vi{e od 60 godina, kad je deda do{ao u Srbiju tokom Drugog svetskog rata, krv Pagonisa je ponovo bila kod ku}e. @ao mi je {to ni deda ni otac nisu bili tu da vide taj moment, kada je prepuna hala u Atini aplaudirala i skandirala moje prezime. Neponovqiv je to ose}aj. Kao i svaki veliki doga|aj u K-1, i Atina je imala `urku za sve u~esnike. Remi Bowaski, Ivan Hipolit, Endi Sauer, Gago Drago, Toma{ Hron, kao i treneri mnogih boraca, prilazili su mi i ~estitali. Ne}u da la`em da mi ni je pri ja lo. Majk Pa si ni er i Melvin Menhof mi ugovaraju me~eve i tra`e sponzore, vode brigu o mojim treninzima. Sa moje strane je da treniram i da se borim za wihov klub. Sala u kojoj treniram #Majks im# se prostire na 3.000 kvadrata, gde je zaokru`ena ~itava koncepcija rada i treninga. Pokazao sam Melvinu Menhoefu par dobrih poteza. Naravno, on je meni posle toga pokazao stotinak jo{ boqih, ali konkretno, oni }e uvek biti boqi od svih, jer konstantno rade i stalno uvode novine.

Nenad PAGONIS, reprezentativac Srbije u kik-boksu
"@ao mi je {to ni deda ni otac nisu bili tu da vide taj moment, kada je prepuna hala u Atini aplaudirala i skandirala moje prezime."

Golman Jordana Amer [abah pravio je ~uda na golu u me~u protiv Saudijske Arabije, koju je wegov tim savladao sa 1:0.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 41

Igokea u nedjequ gostuje kod Crvene zvezde

NBA liga

Idemo na noge kvalitetnom timu, koji ima vatrenu podr{ku sa tribina. Nadam se da na{i iskusni igra~i ne}e podle}i atmosferi i da }emo ostvariti trijumf, rekao Slobodan Klipa
PI[E: DU[AN REPIJA dusanr@glassrpske.com

Klipa `eli pobjedu
FOTO: ARHIVA

Srbi blistali
VA[INGTON - Darko Mili~i} i Nenad Krsti} odigrali su odli~ne partije u pobjedama svojih ekipa. Minesota je savladala Va{ington 109:97, a Darko je ubacio 14 poena i imao 11 uhva}enih lopti. Me~ }e ina~e ostati upam}en i po nesvakida{wem potezu upravo srpskog centra koji je ubacio autoko{ gotovo sa linije za slobodna bacawa. Mili~i} je bio boqi u skoku poslije podbacivawa lopte, ali je poslao direktno u ko{. Nenad Krsti} je pored 11 skokova, ubacio 16 poena i bio jedan od najzaslu`nijih za pobjedu Oklahome nad Orlando Meyikom 125:124. Kevin Djurent je bio centralna figura kod doma}ih sa 36 postignutih poena, a u Orlandu je briqirao Dvajt Hauard sa 39 ko{eva. Drugi uzastopni poraz zabiqe`io je Majami, koji bez Lebrona Yejmsa nije uspio da se suprotstavi raspolo`enim Denver Nagetsima. Rezultati me~eva odigranih u no}i izme|u ~etvrta i petka: Minesota - Va{ington 109:97, Oklahoma - Orlando 125:124, Denver - Majami 130:102.

ALE KSAN DRO VAC Poslije pobjede u 16. kolu NLB li ge nad ~e {kim Nimburkom od 82:70, pred Igokeom je jo{ jedan te`ak ispit. Aleksandrov~ani }e u nedjequ od 19 ~asova gostovati kod Crvene zvezde, koju su u prvom dijelu regionalnog takmi~ewa pobijedili na svom terenu sa 77:59. - Do bro je to {to smo protiv Beogra|ana ostvarili pobedu od 18 poena razlike, jer u ovako izjedna~enoj kon ku ren ci ji o ko na ~nom plasmanu mo`e da odlu~uje i me |u so bni skor. Za to sa da putujemo rastere}eno u Beograd. Idemo na noge kvalite tnom ti mu, ko ji igra ve oma bor be no i ko ji ima vatrenu podr{ku sa tribina. Nadam se da na{i iskusni igra ~i ne }e po dle }i atmosferi i da }emo ostvari ti dru gi gos tu ju }i tri jumf u sezoni - istakao je
Tabela
1. Olimpija 2. Partizan 3. Krka 4. Budu}nost 5. Cedevita 6. Zagreb 7. [iroki 8. Igokea 9. Hemofarm 10. Nimburk 11. Cibona 12. Radni~ki 13. Zadar 14. C. zvezda 16 16 16 16 16 15 16 16 16 16 16 15 16 16 11 10 10 10 8 9 8 7 7 7 7 7 5 5 5 6 6 6 8 6 8 9 9 9 9 8 11 11 1220:1146 1278:1108 1223:1148 1212:1152 1264:1231 1162:1156 1205:1289 1198:1193 1270:1301 1266:1306 1212:1282 1245:1281 1249:1288 1197:1320 27 26 26 26 24 24 24 23 23 23 23 22 21 21

{ef stru~nog {taba Igokee Slobodan Klipa. Kormilar Aleksandrov~ana `ali se na umor wegovih igra~a i po wemu bi to mo glo da pred stavqa pro blem u duelu sa “crveno-bijelima“. - Osam igra~a iznelo je veliki teret u posledwe ~etiri utakmice i normalno je da su umorni. Mu~e nas i neke sitne povrede, ali verujem da }emo se Zvezdi ipak su prot sta vi ti u naj ja ~em sastavu - naglasio je Klipa.

Rusu dosadile SAD

Kirilenko `eli ku}i
SOLT LEJK SITI - Andrej Kirilenko jo{ jednom je potvrdio za medije da }e se u slu~aju lokauta vratiti u Rusiju i tamo odraditi barem prvi dio sezone 2011/12. Uprkos ~iwenici da je dobio dr`avqan stvo SAD, odli ~nog Rusa mu~i nostalgija. Mogu}nost da se vrati u Rusiju spomiwao je na po~etku ove sezone, a kako je sve izglednije da ne}e biti dogovora igra~a i klubova, tako sve ~e{}e nagla{ava svoj povratak ku}i. Igra ~i i klu bo vi u NBA ligi moraju se dogovoriti oko kolektivnog ugovora do 30. juna, a za sada ne postoje ni najmawe naznake da }e se to dogoditi. Kirilenko bi u tom slu~aju formu ~uvao tamo gdje je izgradio ime za se be. Kre nuo je 1997. u Spartaku iz Sant Peterburga, gdje je postao najmla |i igra~ u is to ri ji ruskog prvenstva s nepunih 16 godina. Poslije dvije sezone pre{ao je u CSKA, a 1999. go di ne pos tao naj mla |i draftovani Evropqanin s 18 godina i 132 dana. U NBA je kro~io u sezoni 2001/02, a iza sebe ima nastup na Ol staru 2004. godine i tri izbora u odbrambenu petorku lige.

IGOKEA slavila u prvom dijelu sezone
On sma tra da Crve na zvezda ima tim koji se mora respektovati, iako ne posti`e zapa`ene rezultate ove sezone. - Wihovu igru nose troji ca Ame ri ka na ca Yamar Jang, Rikardo Mar{ i Entoni Majls. Uz wih se odli~no ukla pa ju Uro{ Ni ko li} i Strahiwa Milo{evi}. Zato nas u Beogradu o~ekuje veoma te{ka i neizvesna utakmica - nastavio je Klipa. Dolaskom beka Milorada [u tu lo vi }a u Igo keu, mjesto u timu izgubio je Vedran Vu~enovi}. - Wega smo ve} ustupili Servicijumu iz Gradi{ke. Pro ce ni li smo da je za Vu~enovi}a boqe da svoj ko{arka{ki razvoj nastavi u ovom klubu, gde }emo pratiti wegove igre - dodao je na kraju Klipa.

Ut a k m i ce 17. ko la igra ju se u su bo tu i ne djequ. Sastaju se: su bo ta: Za greb - Krka (17 ~a so va), Nim burk - Za dar (18.30), Olim pi ja - Ci bo na (19), ne djeqa: Radni~ki - Budu }nost (17) Ce de vi ta Partizan (17), [i ro ki - He mo farm (17), Crvena zvezda - Igokea (19 ~asova) Re zul ta ti posqedwih

Brajan ^ejs (Igokea)

Andrej Kirilenko

utakmica 16. kola: Budu}nost - Hemofarm 75:73, Partizan - [iroki 93:43, Radni~ki Crvena zvezda 82:69.

Ko{arka{ko ludilo u Qubqani

Ovog vikenda igraju se utakmice 16. kola ko{arka{kog prvenstva BiH

Karte planule za 20 minuta

Trebiwci do~ekuju ^apqinu
TREBIWE - Ko{arka{i SL IAT Le ota ra do ~e ku ju ekipu ^apqina Laste u derbi utakmici 16. kola prvenstva BiH. Poslije gostuju}e pobjede protiv Slavije, Trebiwci }e poku{ati da ostvare doma}u pobjedu i tako sebi otvore vrata plasmana me|u ~etiri najboqe ekipe. Sude}i prema najavama, do pobjede se ne}e sti}i nimalo lako, a strateg doma}ih Radomir Kisi} ka`e da je odbrana kqu~ uspjeha. - ^apqina nije nimalo naivna ekipa. U svojim redovima imaju nekoliko kvali te tnih po je di na ca ko ji mogu parirati svim ekipama u ligi. Na nama je da poku{amo odigrati dobru odbranu i svedemo goste na {to mawi broj poena. Mali problem pred stavqa po vre da cen tra Du {ka Mar ko vi }a koji bi ipak trebalo da bude spreman - istakao je Kisi}. Po sli je po ra za u Ku pu protiv Igokee, Borac Nektar u “Bo ri ku“ do ~e ku je eki pu Brotwa, koja ne bi trebalo da predstavqa prepreku “pivarima“ u nastojawu da se domognu Lige za prvaka. - Mo ra mo ma ksi mal no koncentrisano i odgovorno da u|emo u utakmicu. Sigurno je da se gosti ne}e sami predati. Oni se bore za opstanak i ne}e do}i sa bijelom zas ta vom. Uko li ko ispo{tujemo sve dogovore i odigramo anga`ovano, vjerujem da mo`emo do}i do pobjede - rekao je {ef stru~nog {taba Borca Drago Karali}. Ko {ar ka {i Var de HE do ~e ku ju eki pu Kakwa, a tre ner Dra goqub Vi da ~i} o~ekuje pobjedu. - U ovom susretu moramo tra`iti bodove koji }e nam pu no zna ~i ti za op sta nak. Pomalo se pla{im zato {to igra mo prvu ta kmi ~ar sku utakmicu, {to je uvijek nezgodno, ali nemamo izbora. Moramo sti}i do pobjede rekao je Vida~i}.

BORAC NEKTAR favorit protiv Brotwa
Ko{arka{i mrkowi}ke Mladosti apsolutni su favoriti protiv Slavije i sve osim pobjede doma}ih bilo bi veliko iznena|ewe.

Parovi 16. kola: subota: SARAJEVO: Bosna Asa BH Telekom - ^elik (16.30 ~asova), TRE BIWE: SL IAT Le otar - ^apqina Las ta (19), MRKOWI] GRAD: Mladost - Slavija (19), VI[E GRAD: Var da - Ka kaw (19.30), nedjeqa: BAWALUKA: Borac Nektar - Brotwo (18 ~asova), slobodna je ekipa Hercegovac.

QUBQANA - U Qubqani vlada ko{arka{ka manija. Olimpija je prodala 32.000 karata (po 11.000 za svaki od tri me~a) za Top 16 fazu Evrolige za samo 20 minuta. Dakle, qetos otvorena dvorana “Sto`ice“ bi}e prepuna na duelima sa Barselonom, Makabijem i Lotomatikom. Ekipa Jurija Zdovca bila je jedno od najprijatnijih iznena|ewa regularnog dijela sezone sa skorom 6-4 u D grupi. “Zmaj~eki“ su zauzeli drugo mjesto, a iza sebe su ostavili takve timove kao {to su Efes Pilsen, Valensija, Armani i CSKA. Sude}i prema rasprodatim kartama, ekipa Jurija Zdovca ima}e veliku podr{ku u drugoj fazi Evrolige.

Aleksandar Petrovi}

“Sudija mi prijetio“
ZAGREB - Trener ko{arka{a Ce de vi te Ale ksan dar Pe tro vi} {o ki rao je ja vnost izjavom da mu je tokom utakmice 16. kola NLB lige protiv Cibone sudija Dragan Ne{kovi} prijetio. - On mi je rekao da }e na sqede}oj utakmici koju bude sudio izmasakrirati moj klub. Kunem se u djecu da govorim istinu. Ove prijetwe su ~uli i moji pomo}nici - izjavio je Aco Petrovi} na konferenciji poslije utakmice. On se osvrnuo i na svoje pona{awe. - Za {to mi ni su su di li dru gu ili tre }u te hni ~ku gre{ku to je wihov problem. Ne mogu sam sebi dosuditi tehni~ku, ali moja reakcija je iskqu~i vo na si tu aci je na parketu. Faul na Edvardsu je bio kao ku }a kod 10:10, a u pro du `et ku te akcije dobijem tehni~ku. Zatim, moja druga reakcija 40 sekundi do kraja, Cibona ne uspijeva da izvede loptu sedam-osam sekundi, oni ni{ta ne svi ra ju. To bi i trener Cibone sudio - rezigniran je bio Petrovi}.

Nikola \urasovi} (Leotar)

FOTO: ARHIVA

42 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

Pi{e: Slavko BASARA

Lige
Fudbalsko, a i sportsko tr`i{te posqedwih godina #preplavio# je trend zagovarawa i osnivawa raznih regionalnih liga. Pored nov~anog efe kta, one bi ima le i dru{tveno-politi~ku ulogu, odnosno poput mostova povezivale bi zava|ene i razgrani~ene balkanske prostore. U moru takvih ideja sinula je jo{ jedna u razgo vo ru ve te ra na bawalu ~kog Vrba sa i Tre p~e iz Kosovske Mitrovice. Da u istom takmi~ewu igraju: Crvena zvezda, Partizan, Vojvodina, Radni ~ki Ni{, Na pre dak Kru {e vac, Bu du }nost Pod go ri ca, Su tjes ka Ni k{i}, Di na ra Knin, Bo rac Bawalu ka, Tre p~a Ko sov ska Mi tro vi ca... Bila bi to prava, svesrpska fudbalska liga. Zanimqiva, sa istorijskim pe~atom! Kako bi bilo lijepo da ova ideja, koja se #rodila# na Srpsku novu godinu 2011, bude realizovana! Crvena zvezda i Partizan, dva najve}a i najslavnija kluba, u tom slu~aju bi igrali protiv bra}e, a u sve gore navedene gradove dolazili bi kao istinski velikani evropske scene. Vje ro va tno bi ova li ga ima la ve li ki broj protivnika, ali oni koji imaju komplekse o woj ne treba ni da razmi{qaju. Ako ni{ta drugo, potrebno je bar napraviti jedan inicijativni sastanak pa da vidimo ko je taj koji mo`e da zaustavi loptu i ka`e - ne mo`e?! U ovom slu~aju fudbal bi, kao i nebrojeno puta do sa da, imao ple me ni tu ulo gu i smi sao u vre me nu ka da je ova igra sve dru go osim svog stvarnog zna~ewa!

Srpski teniser u polufinalu turnira, koji se igra za nagradni fond od 422.300 dolara, savladao Nijemca Florija Majera sa 6:4, 7:6 (4)
SIDNEJ - Viktor Troic ki igra }e u fi na lu ATP tur ni ra u Si dne ju! Srpski teniser je u polufinalu savladao Nijemca Flo ri ja na Ma je ra sa 6:4, 7:6 (4). Pro ti vnik Tro ic kom u za vr{nom me ~u tur ni ra, ko ji se igra za na gra dni fond od 422.300 do la ra, bi}e @il Simon. Francuz je do finala stigao pobjedom nad Le ton cem Er nes tom Gul bi som sa 7:6 (1), 6:0. sam pobijedio. Nadam se da }u pru`iti dobru partiju. To {to sam posqedwih mese ci po bje |i vao ne ke Francuze ne zna~i ni{ta. Ni sam igrao pro tiv @i la, a on je opa san pro ti vnik. Ovo sa da je, ta ko |e, potpuno druga~ija stvar od Dej vis k u pa, iako mi je osva jawe tog ta kmi ~ewa do ne lo mno go sa mo po uz dawa. Dru gi tur nir u go di ni i ve} fi na le. Opu {ten sam, ipak. Jes te ovo fi na le, mo gu da pobedim, ali u re du je i ako iz gu bim. Ni je ka tas tro fa - is ta kao je Tro icki, ko ji je u Sidneju bio pos tavqen za ~et vrtog nosioca. Sli ~no mi {qewe iznio je i Si mon, ko ji se sa gla sio da je pobjeda Srbije u Dej vis k u pu stvar pro{losti. - Dej vis k up je za vr{en. Za Srbe to je li je pa uspo me na, za nas lo{a, ~ak i u slu~aju da po bi je dim sa 6:0, 6:0, to ni{ta n e

Troicki za pehar
FOTO: AGENCIJE

Polufinale ATP turnira u australijskom Sidneju

@IL Simon boqi od Ernesta Gulbisa
Wima dvojici nije bilo su |e no da se sas ta nu u decembar skom fi nalu Dej vis kupa. Selektor “trikolo ra“ Gi For `e ta da je u posqedwem trenutku donio odluku da na{em igra~u suprotstavi Mi{ela Qodru. - Ne }e bi ti la ko. Igrao sam ne ko li ko pu ta pro tiv Si mo na i jo{ ni -

^etiri poraza
Obavqen `rijeb za Australijen open

FOTO: AGENCIJE

Srpski okr{aj u tre}em kolu

Jelena Jankovi}

Troicki i Simon do sada su ~etiri puta odmjeravali snage i sva ~etiri me~a dobio je francuski teniser. Wih dvojica su dva me~a odigrali 2007. i jo{ dva 2009. go di ne, a na{ te ni ser u ta ~e ti ri du ela ni je uspio da osvo ji ni je dan set. Srbi nu }e fi na le u Si dne ju bi ti ~et vrto ATP u ka ri je ri. Pro {le go di ne osvo jio je prvi tro fej u Mos kvi, a pri je to ga po ra `en je u Ban gko ku 2009. i Va {in gto nu 2008. Tro ic ki je tre nu tno na 30. mjes tu ATP lis te, dok je Si mon 41.

MELBURN - [panac Marsel Granoqers, trenutno 42. na ATP listi, bi}e prvi protivnik Novaka \okovi}a na Otvorenom prvenstvu Australije. Wima }e to biti prvi me|usobni okr{aj, a pobjednik }e se u drugoj rundi sastati sa boqim iz hrvatskog derbija Ivo Karlovi} - Ivan Dodig! Ukoliko prebrodi i tu prepreku, Novak bi mogao da se sastane sa Viktorom Troickim, kojeg na po~etku takmi~ewa ~eka Rus Dmi trij Tur su nov (me |u so bni skor 2:0), a on da Argentinac Brajan Dabul ili neki od kvalifikanata. Janko Tipsarevi} nalazi se u istoj ~etvrtini “kostura“, ali u wenom gorwem dijelu. U prvom kolu igra}e sa Nijemcem Mi {om Zve re vim (me |u so bni skor 1:0), a za tim sa [pancem Fernandom Verdaskom ili starim znancem Rajnerom [itlerom iz Wema~ke. Da bi se u ~etvrtfinalu sastao sa \okovi}em ili Troickim, Janko bi morao da savlada i Nikolaja Davidenka, pa Toma{a Berdiha - naravno, pod uslovom da prije toga ne bude kikseva favorita. Mogu}e je da se u glavnom `rijebu na|e i Ilija Bozoqac, koji je prebrodio tek jedno kolo kvalifikacija. Kod teniserki je mogu} duel Jelene Jankovi} i Ane Ivanovi} u ~etvrtfinalu, ali do tada ima dosta da se igra. Jankovi}eva je u prvom kolu izvukla Ruskiwu Aqu Kudrjavcevu (61), sa kojom nikada nije igrala, a i Ivanovi}eva }e na igra~icu iz Rusije, Jekaterinu Makarovu (49), koju je qetos dobila na US openu u dva seta. Mladu Bojanu Jovanovski o~ekuje me~ sa Kai ^en ^ang (117) iz Tajpeha, koju po zna je re la ti vno do bro, jer je po bi je di la u oba do sa da{wa okr{aja.

m i jewa. Radije bih da smo osvojili Dej vis k up. Izvi ni te, ali ta ko je na veo je Viktor Troicki proslavqa Simon. pobjedu u polufinalu

Doma}in siguran na premijeri
GETEBORG - Pobjedom doma}ina Svjetskog prvenstva, reprezentacije [vedske nad debitantom ^ileom u Geteborgu, otvoreno je 22. ta kmi ~ewe naj boqih ru ko metnih selekcija na planeti. [ve|ani su slavili sa 28:18, ali ^ileanci mogu da budu ponosni na svoju partiju, jer su u de bi tan tskom nastupu pru`ili sasvim solidan otpor favoritu. te ve~eri igrani su i preosta li me ~e vi prvog ko la u svim grupama. Drugo kolo na program Svjetska rukometna fede ra ci ja (IHF) objavi la je da su Kristina Neagu iz Rumunije i Filip Jiha iz ^e{ke naj boqa igra ~i ca i igra~ u 2010. godini. Lista najboqih: rukometa{ice: 1. Kristina Neagu (Rumunija, 25 odsto glasova), 2. Katrin Lunde-Haraldsen (Nor ve {ka, 23), 3. Bo ja na Popovi} (Crna Gora, 19), 4. Grit Jurak (Wema~ka 17), 5. Qudmila Postnova (Rusija 16); rukometa{i: 1. Filip Jiha (^e{ka, 31), 2. Nikola Karabati} (Francuska, 28), 3. Tijeri Omeje (Francuska, 17), 4. Igor Vori (Hrvatska, 14), 5. Ar pad [ter bik ([panija, 10). U [ved skoj, gdje se Mundijal vratio poslije 18 godina, ne}e se igrati samo za me daqe, ve} i za di re ktan pla sman na Olim pij ske igre u Lon do nu 2012. go di ne, {to ga ran tu je se dma pozicija na kraju turnira, pa }e i razigravawe od pe tog do osmog mjes ta imati svoju te`inu.

Po~elo 22. svjetsko prvenstvo za rukometa{e u [vedskoj

DRUGO kolo u subotu i nedjequ
Re pre zen ta ci ja Srbi je nastup na rukometnom Mundi ja lu za po ~e la je u pe tak uve~e kada se u okviru grupe C sastala sa Al`irom, a is-

Kim Egdal ([vedska)

FOTO: AGENCIJE

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 43

Amerikanci `ale za Suboti}em
Suboti}evo ime vjerovatno ne zna~i ni{ta ve}em dijelu navija~a u SAD, ali oni koji pa`qivo prate reprezentaciju osje}aju bol, pi{e “Jahusport“
DORTMUND - Fudbalski re pre zen ta ti vac Srbije Neven Suboti} osta }e u Bo ru si ji iz Dor tmun da. Po ko zna ko ji put “mi li one ri“ su de mantovali odlazak jednog od naj boqih igra ~a, uz obrazlo`ewe da im je sjajni {to per po tre ban u trci za titulom u Bundesligi. ^elzi je Borusiji ponudio 17,5 miliona funti za Suboti}a, interesovao se i Ar se nal, me |u tim, od odlas ka u ja nu ar skom pre laznom roku nema ni{ta.

Srpski fudbalski reprezentativac ostaje u Borusiji iz Dortmunda

FUDBALER ro|en 1988. u Bawaluci

CORK: Neven nije na prodaju
- ^elzi ne}e dobiti Suboti}a. Ne prodajemo igra~e, jer sve ra spo lo `i ve snage `elimo da usmjerimo na osvajawe Bundeslige. Ne bi imalo smisla da se rasta ne mo s bi lo kim od na {ih naj boqih igra ~a rekao je sportski direktor Borusije Mihael Cork. Ogla sio se i Su bo ti }ev menayer Stiven Keli: - Neven ima dobar ugovor u Borusiji. Logi~no je da se za wega interesuju veli ki klu bo vi, ali ovog mjeseca on ne}e napustiti ekipu iz Dortmunda. Su bo ti} je u Dor tmund do{ao 2008. iz Majnca. Za

Neven Suboti}

FOTO: AGENCIJE

wim `a le u Sje diwenim Ameri~kim Dr`avama koje su mo gle da ga za dr`e kao re pre zen ta tiv ca. Ka ko je Mar tin Royers na “Ja hu sportu“ objavio u svom tekstu je dnog od naj boqih odbrambenih igra~a svijeta sada tra`e klubovi kao {to su Man ~ester junajted i ^elzi. A on je Amerikanac na neki na~in, {to se i obja{wava. “Suboti}evo ime vjerova tno ne zna ~i ni {ta ve }em dijelu navija~a u SAD,

ali oni koji pa`qivo prate re pre zen ta ci ju osje }a ju bol poslije surovog obrta u wegovoj `ivotnoj pri~i. Sa porodicom je do{ao u SAD 1999. godine i sada bi vjero va tno bio stan dar dni ~lan ti ma Bo ba Bre dli ja. Iako je bio u nacionalnom ti mu do 17 go di na i bio dio razvojnog programa na Floridi, za wega iznena|uju}e nije bilo mjesta u timu do 20 godina na Svjetskom prven stvu 2007. go di ne. Prvi trener Tomas Rongen

ta da je ja vno kri ti ko vao Suboti}a rekav{i da wegov ra zvoj u Wema ~koj (ta da Maj ncu) ni je do voqno do bar. Umjesto wega, Rongen je izabrao Nejtana Staryisa, Yuli je na Va len ti na, Ama ekija Igvea i Entonija Volasa. Staryis i Volas su u ame ri ~koj MLS li gi, Va lentin je u ni`erazrednom ran gu, a sa mo je Igve u Evropi. Igra u ~lanu wema~ke Cvajte, Ingol{tadtu“. Na kra ju je ame ri ~ki novinar zakqu~io:

“Takva Rongenova odluka i ne ga ti vni ko men ta ri u javnosti samo su usmjerili Su bo ti }a da do ne se odlu ku. Wema ~ka, BiH i Hrvat ska ima le su {an su da ga ubijede da zaigra za wiho ve se le kci je, ali se on odlu ~io za Srbi ju, zemqu svojih predaka. To je bilo 2008. godine. Tada je sve ovo djelovalo veoma lo{e za ra zvoj ta le na ta u Ame ri ci, a sa da iz gle da mno go go re. Sa da ima 22 go di ne i ba rem jo{ de se -

tak go di na mo `e da igra na naj vi {em ni vou. [ta re }i i ako se Man ~es ter junajted i ^elzi interesuju za wega. Ju naj ted ga vi di kao potencijalnu i dugoro~nu zamjenu za zemqaka Nemawu Vi di }a, a ^el zi za kapitena Yona Terija“. Neven Suboti} je ro|en 1988. godine u Bawaluci, a sva ki put ka da mu to pro fesionalne obaveze dozvole do|e u Bawu Kula{e kod Prwavora da posjeti porodicu.

Ibrahimovi}ev lik na nov~anici
STOKHOLM - [vedski fudbaler porijeklom iz Bijeqine Zlatan Ibrahimovi} mogao bi do kraja 2011. godine da se pojavi kao lik na nov~anici od 200 kruna. U [vedskoj su dosad samo dvije sportske zvijezde dobile sli~nu po~ast odnosno da im likovi budu na po{tanskim markama. Rije~ je o Henriku Larsonu i Peteru Forsbergu. Larson je fudbalska, a Forsberg hokeja{ka legenda reprezentacije [vedske.

Priznawe za {vedskog fudbalera porijeklom iz Bijeqine

[tutgart `eli kapitena Zvezde

Pavle Ninkov odlazi sa “Marakane“
BEOGRAD - Kapiten Crvene zvezde Pavle Ninkov mo`da }e biti prvi fudbaler Crvene zvezde koji }e ove zime napustiti klub. Wema~ki mediji Ninkova povezuju sa [tutgartom, a “{vabe“ bi “crveno-bijelima“ za transfer trebalo da “iske{iraju“ od milion i po do dva miliona evra. Zvezdin kapiten bi u~vrstio desnu stranu odbrambene linije [tutgarta koja je u prethodnom dijelu sezone bila prili~no {upqa, zbog promjenqive forme Filipa Degena. O eventualnom transferu Ninkova trebalo bi da se odlu~i najkasnije do ponedjeqka, kada “crveno-bijeli“ putuju u Budvu na pripreme.

Italijanska Serija A

KVOTA na popularnog Ibru 75:1
Me|utim, kladionice u toj skandinavskoj zemqi uveliko su ponudile kvote za odabir novog lika na nov~anici od 200 kruna, koja }e se uskoro pojaviti u opticaju, a me|u wima je i popularni Ibra koji trenutno igra za Milan. - Napada~ Milana Zlatan
Ibrahimovi}ev lik na nov~anici od 200 kruna

Bolowi oduzeta dva boda
FOTO: AGENCIJE

Ibrahimovi} je na listi kandidata, jer je jedan od najboqih igra~a svih vremena - rekao je predstavnik kladionice “Unibet“ Andreas Slat, a potom dodao:

- Ibrahimovi} je na listu uvr{ten sa razlogom. Ali, naravno, nije me|u favoritima, jer je fudbaler i jo{ je `iv. U sqede}ih 60 godina Zlatan }e vjerovatno ukra{avati neku od

nov~anica. Mo`da od 2.000 kruna. Ina ~e, kvota na nekada{weg centarfora Malmea, Ajaksa, Intera, Juventusa i Barselone iznosi 75:1.

RIM - Disciplinska komisija Serije A oduzela je u petak Bolowi jo{ dva boda jer ni je is pla ti la pla te svo jim igra ~i ma. Po sli je ove kazne, Bolowa je sa 10. pala na 15. mjesto na tabeli sa 22 boda i ima 18 mawe od lidera prvenstva Milana. Mediji navode i da je Disciplinska komisija Serije

A na {est mjeseci suspendova la pred sje dni ka Bo lowe Ser|a Porsedu, a izvr{nog di re kto ra klu ba Sil viwa Marasa na dva mjeseca i 20 dana. To je drugi put da italijanska liga oduzima bodove Bolowi. Prethodno je zbog nepla}awa poreza klubu oduzet jedan bod.

44 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

[panski Kup kraqa

Realu madridski derbi
MADRID - Real Madrid je pobijedio gradskog rivala Atletiko u prvoj utakmici ~etvrtfinala Kupa kraqa rezultatom 3:1. Rezultati utakmica odigranih u ~etvrtak: Almerija - Deportivo la Koruwa 1:0 (Rindaroj 34, autogol), Real Madrid - Atletiko Madrid 3:1 (Ramos 14, Ronaldo 61, Ezil 90 - Forlan 7). Rezultati od srijede: Barselona - Betis 5:0, Viqareal Seviqa 3:3.

Najavqen rat protiv predsjednika FIFA Jozefa Sepa Blatera

Italijanski fudbalski Kup

Krasi} strijelac
TO RI NO - Srpski fu dbal ski re pre zen ta ti vac Milo{ Krasi} jo{ jednom je bio strijelac za Juventus, ovaj put u pobjedi torinskog klu ba pro tiv Ka ta ni je za plasman u ~etvrtfinale Kupa. “Juve“ je u vo|stvo do{ao u 35. minutu poslije prodora Alesandra del Pjera po lijevoj strani, a akciju je zavr{io Krasi}. Doma}in je udvostru~io prednost nedugo poslije odmora, po{to je Simone Pepe iskoristio odli~nu lop tu Kje li ni ja u 54. minutu. Pobjedom nad Katanijom “Juve“ je prekinuo niz od dva uzastopna poraza. Trofej osvaja~a Kupa Ita-

Mo}ni klubovi tra`e mawi broj me~eva
Govorimo o na{im igra~ima, a wih ne pla}a ni FIFA ni bilo ko drugi. To je pravna ~iwenica i to mora da se prihvati, rekao Rumenige
CI RIH - Vrhun ski evropski fudbalski klubovi spremaju se za pregovore sa Svjetskom federacijom (FIFA), u kojima }e tra`iti smawewe bro ja uta kmi ca dr`avnih reprezentacija. FIFA misli suprotno. Veliki su podigli svoj glas. Ogro man no vac je u igri i klu bo vi `e le da
Karl Hajnc Rumenige FOTO: AGENCIJE

li je bra ni In ter, ko ji je pod @ozeom Muriwom osvojio sve {to se osvojiti moglo. Rafa Benitez je tokom {es to mje se ~ne vla da vi ne pokvario imiy “nero-azura“, ali tim igra mnogo boqe od kada ga vodi Leonardo, pa se i Inter pobjedom nad \enovom od 3:2 plasirao u ~etvrtfinale kupa. Dva gola za In ter pos ti gao je Sa mu el Eto, dok je tre}i djelo Marige. Strijelci za \enovu bili su Harja iz penala i Skuli u posqedwim trenucima me~a. Palermo je golom Fabricija Mikolija iz penala pobijedio Kjevo 1:0.

Srbin oti{ao u Austriju

Markovi} u Vijeni

igra ~i ma ksi mum pru `e u klubu, a ne u reprezentaciji. Pred sje dnik Udru `ewa evrop skih klu bo va Karl Hajnc Rumenige rekao je u @e ne vi da FI FA mo ra da shva ti da klu bo vi pla }a ju igra~e, koji se poslije “potpuno isprazne” jer se broj reprezentativnih utakmica samo pove}ava.

- Moramo da zaustavimo ovaj trend da se stalno tra`i jo{ i jo{. Stvar no se nadam da je FIFA spremna to da prihvati. Govorimo o na{im igra ~i ma, a wih ne pla }a ni FI FA ni bi lo ko drugi. To je pravna ~iwenica i to mora da se prihvati - rekao je Rumenige.

Raspored
Udru`ewe klubova broji 197 ~lanova. Oni }e se u februaru sastati na redovnom polugodi{wem sastanku u @enevi da bi sastavili strategiju uticawa na reprezentativni raspored FIFA, koji je napravqen do 2014. godine. Kalendar se sastavqa na ~etiri godine za reprezentativne utakmice, a FIFA zahtijeva da klubovi {irom svijeta pu{taju svoje najboqe igra~e. U 2011. godini za{ti}eno je deset termina za reprezentativne utakmice, kao {to su kvalifikacije za Evropsko prvenstvo, kao i dodatna tri datuma za prijateqske me~eve u februaru, junu i avgustu.

KLUBOVI pla}aju i tra`e maksimum
Nekada{wi wema~ki reprezentativac priznao je da }e se vjerovatno sukobiti sa pred sje dni kom FI FA Jo ze fom Sepom Blaterom o pitawu na pe tos ti izme |u re pre zen ta ci ja i klu bo va. Bla ter je pro {le se dmi ce

re kao da `e li da se igra mawe evrop skih li ga, sa mawe uta kmi ca, da bi fu dbaleri odmorniji dolazili na Svjetsko prvenstvo. - Moja ideja je suprotna. Strogo sam protiv smawewa klupskih utakmica. Sasta}u se sa gospodinom Blaterom za nekoliko mjeseci i razgovara}emo o tome jer vjerujem da moramo da na|emo realno rje{ewe - rekao je Rumenige, koji je i predsjednik Bajern Minhena. Klu bo vi mo ra ju da pu {taju igra~e i na Azijski kup, koji se trenutno igra u Ka ta ru, za tim za sje ver noame ri ~ki “Zla tni kup” u SAD, kao i Kopa Amerika, koji je na programu u Argentini u julu.

Predsjednik Me|unarodnog olimpijskog komiteta @ak Rog

Ne podr`ava Mundijal tokom zime
Marjan Markovi} FOTO: AGENCIJE

PULA - Srpski fudbaler Marjan Markovi}, dosada{wi odbrambeni igra~ hrvatskog prvoliga{a Istre iz Pule, potpisao je ugovor sa austrijskim drugoliga{em be~kom Vijenom. Anga`ovawem Markovi}a “fewera{“ druge austrijske li ge, po sli je odlas ka vi {e igra ~a, na da se da }e izboriti opstanak. Poslije obavqenih medicinskih testova Markovi} je potpisao ugovor do kraja sezone, sa opcijom produ`ewa na godinu. - Transfer je za nas bio sre}an slu~aj. Markovi} }e nam zna~ajno pove}ati kvalitet u odbrani - izjavio je trener Vijene Alfred Tatar. Markovi} (29) je karijeru po~eo u Mladom radniku iz rodnog Po`arevca, a afirmaciju je stekao u Crvenoj zvezdi, za koju je od 1999. do 2005. odigrao 126 utakmica i postigao 12 golova. Potom je tri godine uspje{no branio boje ukrajinskog prvaka Dinama iz Kijeva, kratko vrijeme ponovo proveo u Crvenoj zvezdi, odakle je 2009. pre{ao u Istru. Markovi} je u dresu dr`avne reprezentacije Srbije i Crne Gore, a potom Srbije, odigrao 16 utakmica.

LOZANA - Predsjednik Me|unarodnog olimpijskog ko mi te ta (MOK) @ak Rog izjavio je da ne bi bilo dobro da se Svjetski kup u fudbalu 2022. godine odr`i u isto vrijeme kada i Zimske olim pij ske igre i po zvao pred sje dni ka FI FA Jo ze fa Sepa Blatera na konsultacije o tome. Svjetski kup 2022. dodijeqen je Kataru, a Blater je

ne da vno re kao da pos to ji mo gu }nost da on bu de odr`an u zimskim mjesecima kako bi se izbjegle velike vru}ine koje u tom dijelu svijeta vladaju qeti. S druge strane, u isto vrijeme bi trebalo da se odr`e Zimske olimpijske igre. - O tome jo{ nismo razgovarali sa predstavnicima FIFA jer su zasad sve to neobavezne izjave i ne postoji

zvani~na odluka da se Svjetski kup prebaci na zimske mjesece - rekao je Rog.

POKLAPAWE kalendara sa Olimpijskim igrama
Pred sje dnik MOK-a je dodao da bi razgovore dvije najmo}nije svjetske sportske organizacije trebalo organizovati ukoliko FIFA zaista odlu ~i da pro mje ni

Talentovani Srbin u Milanu
NOVI SAD - Nastavqa se rasipawe srpskih fudbalskih ta le na ta po bi je lom svije tu. Jo{ je dan u ni zu mladih igra~a koji }e karije ru gra di ti van gra ni ca Srbije je dosada{wi golman Vojvodine - Lazar Petkovi}. [esnaestogodi{wi ~uvar mre`e postao je novi igra~ Milana! “Rosoneri“ su du`e vrije-

Petkovi} na “San Siru“
me bili zainteresovani za jednog od najtalentovanijih golmana u Evropi. Petkovi}a su primijetili u trening kam pu u No vom Sa du pri je godinu, a ugovor je potpisan u ~etvrtak. On }e se prikqu~iti regionalnom omladinskom timu Milan, ~iji rad kontroli{e Omar Danesi. Petkovi} je ro|en 17. aprila 1995. godine.

@ak Rog

FOTO: AGENCIJE

termin Svjetskog kupa. - Bilo bi razumno da se izbjegne sukob jer bi organizacija dva najve}a takmi~ewa u isto vrijeme nanijela veliku {tetu objema stranama rekao je Rog. Na otvarawu {ampionata Azi je pro {le se dmi ce Blater je u razgovoru sa novinarima rekao da o~ekuje da }e Mundijal u Kataru biti odr`an tokom zime. - Imamo dovoqno vremena da sve to detaqno razmotrimo, ali je ve} sada jasno da je naj boqe da Svjet ski kup bude odr`an u terminu ko ji }e obe zbi je di ti naj boqe uslo ve za igru, {to zna~i krajem godine ili u januaru - rekao je Blater. Zimske olimpijske igre traju 16 dana, a odr`avaju se izme|u 20. januara i 28. februara. Rog smatra da bi FIFA morala da se dr`i onoga {to je nedavno sama odlu~ila. - Prilikom odlu~ivawa o organizatoru Svjetskog kupa 2022. godine ~elnici FIFA su imali u vidu tradicionalni termin za to takmi~ewe, juni i juli, a Katar je pobijedio zahvaquju}i obe}awu da }e svi stadioni biti klimatizovani. Ne znam zbog ~ega se sada to dovodi u pitawe - rekao je Rog.

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 45

@eqezni~ar vrbovao Stan~eskog
Vezista Borca razgovarao sa najve}im konkurentom za titulu
Ako je ve} odlu~io da ide iz Borca, trebalo je bar da pozove nekoga iz kluba i obavijesti da odustaje od na{eg zajedni~kog dogovora, rekao [ipovac
PI[E: SLAVKO BASARA basara@glassrpske.com

Beograd

Terzi}u produ`en pritvor
BEOGRAD - Apelacioni sud u Beogradu produ`io je pritvor biv{em predsjedniku Fudbalskog saveza Srbije Zvezdanu Terzi}u za dva mjeseca zbog opasnosti od bjekstva. Odlu~uju}i po `albi Terzi}evih branilaca, sud je otklonio kao razlog za pritvor postojawe posebno te{kih okolnosti izvr{ewa krivi~nog djela. Apelacioni sud je prethodno u dva navrata ukidao rje{ewa Vi{eg suda i vra}ao ih na ponovno odlu~ivawe, jer prvostepeni sud nije individualizovao razloge za produ`ewe pritvora. Razlozi nisu individualizovani zbog postojawa posebno te{kih okolnosti izvr{ewa krivi~nog djela i visine zaprije}ene kazne za djelo za koje se tereti. Apelacioni sud je u oba navrata podr`ao stav prvostepenog suda da Terzi} treba da ostane u pritvoru zbog opasnosti od bjekstva. Terzi} se, poslije vi{egodi{weg bjekstva, predao pra vo su dnim or ga ni ma Srbije 11. novembra pro{le godine u Beogradu i na la zi se u spe ci jal noj bolnici Okru`nog zatvora u Beogradu zbog zdravstvenih problema. Po~etak su|ewa Ter zi }u i tro ji ci wegovih saradnika, optu`e nim da su ne za ko ni to prisvojili oko ~etiri miliona evra od transfera fudbalera OFK Beograda u inostrane klubove, po~iwe 17. januara u Vi{em sudu.
FOTO: ARHIVA

BAWALU KA - Iako je obe}ao da }e potpisati novi ugovor s Borcem, Perica Stan~eski bi mogao ove zime da napusti Gradski stadion. Novope~eni makedonski reprezentativac koketirao je sa sarajevskim @eqezni~a rem, naj ve }im kon ku ren tom Bawalu~ana u borbi za {ampionsku titulu u Premijer ligi BiH. Prema rije ~i ma di re kto ra ti ma s “Grbavice“ Yelaludina Muharemovi}a, sve je zavr{eno. - Sa Stan~eskim smo dogo vo ri li dvo go di{wu sa radwu - pot vrdio je Muharemovi}. U Bor cu su za te ~e ni ovom odlukom veznog igra-

~a koji je obe}ao da }e 17. januara, prvog dana prelaznog roka, potpisa ti no vi ugo vor s “crveno-plavima“.

OBE]AO da }e potpisati ugovor 17. januara
- Ne znam {ta bih rekao, iznena|eni smo i zate~eni jer smo sa Stan~eskim do go vo ri li nas ta vak sa radwe. Ovo su sada novi detaqi. Ako je ve} odlu~io da ide iz Borca, trebalo je bar da pozove nekoga iz kluba i obavijesti da odustaje od na{eg za je dni ~kog do go vo ra. On to nije uradio, iako smo se mi pri dr`a va li sve ga {to smo u dijalogu s wim i wego vim me nayerom do go vo ri li - re kao je di re ktor Bor ca Ra dmilo [ipovac. [ef stru ~nog {taba jeseweg prvaka Premijer lige BiH Vlado Jagodi} je istakao da sma tra da je Stan ~es ki jo{ uvijek igra~ Borca. - Qudi iz uprave su mi rekli da }e Stan~eski 17. januara potpisati ugovor jer

Vrijednost
Tr`i{na vrijednost Stan~eskog, prema procjenama “Transfermarkta” iznosi 400.000 evra, a u “@equ“ }e do}i kao slobodan igra~ jer mu je ugovor s Borcem koji je bio potpisan na 18 mjeseci istekao.

je je di ni na{ igra~ bez ugovorne obaveze trenutno. To je za mene tako, a informacije koje dolaze iz Sarajeva, po meni, su nedo voqno pro vje re ne. Moj stav je da nikoga ne treba da molimo i tjeramo da igra u Borcu. @elim da vjerujem da }e Stan~eski ostati u Borcu. Sve drugo zna~i da smo prevareni - kazao je Jagodi}. Is ku sni ve zis ta u ~et vrtak nije bio na treningu Borca, {to dodatno potvr|uje ~iwenicu da je bio u Sara je vu na pre go vo ri ma sa @eqezni~arem. Za dva dana

Perica Stan~eski

}e biti poznato gdje }e Makedonac nastaviti karijeru jer je to kom zim ske pa uze bio i na pro bi u Tur skoj.

Prema klauzuli ugovora Borcu }e po odlasku Stan~eskog pripasti 10.000 evra.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Promjenqivo obla~no
Bawaluka Doboj Tuzla Zvornik Bijeqina

Beograd
Subotica

Umjereno obla~no
U Republici Srpskoj u subotu ujutro bi}e malo do umjereno obla~no sa mrazom na visoravnima, a du` rijeka mjestimi~no sa maglom. Tokom dana promjenqivo obla~no sa du`im sun~anim intervalima, a na jugu sun~ano. Jutarwa temperatura vazduha od -4 do -1 na pojedinim visoravnima, u ostalim krajevima od 0 do 6, a dnevna od 8 do 12, lokalno na sjeveru i na jugu do 15 stepeni Celzijusa. Takvo vrijeme zadr`a}e se i u nedjequ, a temperature }e biti na nivou subotwih.

Zenica Sarajevo

Mostar

U Srbiji }e u subotu biti promjenqivo obla~no, a tokom dana mogu}i su du`i sun~ani intervali. Minimalne dnevne temperature kreta}e se od 0 na planinama, u ostalim krajevima od 2 do 6, a maksimalne od 5 na planinama, u ostalim krajevima od 8 do 14 stepeni Celzijusa. U nedjequ }e se zadr`ati sli~no vrijeme, sun~ani intervali bi}e jo{ du`i, a temperature }e biti ni`e u prosjeku za dva stepena Celzijusa.

Maks. Min.

11 oC 4 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Darko GAVRILOVI] (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Mehmed DIZDAR (hronika) Vawa POPOVI] (panorama) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawaluka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka) Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Novi Pazar

Ni{

Nik{i} Podgorica Pri{tina

Bawaluka
Trebiwe

Maks. Min.

15 oC 1 oC

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 7 17 8 10 11 7 Budimpe{ta Bukure{t Carigrad Dablin Kopenhagen Lisabon 10 13 11 10 5 14 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 9 10 8 -15 1 7 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 8 11 10 2 6 9

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/318-119, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

46 15. i 16. januar 2011. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 8.20 8.50 9.00 10.50 11.40 13.30 15.30 Znawe na poklon Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Pinokio, film Idealan profil @ivot je stao, film Popodne Bu|elar 16.00 Vijesti 16.30 Udar 2, film 18.20 Dvougao 18.30 Vijesti 19.00 Na{a mala klinika, serija 20.00 Top Gear 21.00 Nije nego, film 23.00 Vijesti 23.30 Kler, film 1.10 @ivot je stao, film Info 8.10 9.00 9.20 10.40 11.10 12.00 12.20 12.40 13.00 14.00 15.30 16.00 16.40 17.10 17.40 18.00 18.50 19.30 20.10 22.00 23.00 23.20 0.20

Napoleon i ja
Uloge: Daniel Autil, Elio Germano, Monika Belu~i Re`ija: Paolo Virzi

Stranac
RTRS

2010
BN

Uloge: Stiven Sigal, 00 Maks Rajan, Hari van Gorkum Re`ija: Majkl Oblovic PINK BH

23

RTRS
Jutarwi program Danijelov dvojnik Klinci detektivi, film Moja {pijunska porodica, serija TNT, serija Dnevnik Pravoslavqe Rije~ vjere Imam jednu `equ Buba{inter, film Pri~e o pjesmama Zauvijek mlad, serija Gastronomad Bjekstvo sa ostrva {kopriona Za.Druga TNT, serija Ah ta planeta Dnevnik Napoleon i ja, film Prislu{kivawe, serija Dnevnik Koncert - Partibrejkersi Mjesto zlo~ina: Majami, serija 6.30 9.00 11.30 12.30 14.00 14.20 16.00 16.20 17.20 17.50 19.30 20.00 20.30 21.30 22.30 23.00 0.30 2.00 3.40 5.20

RTS 1
8.10 9.05 10.05 11.05 12.20 13.00 13.10 13.30 14.10 15.00 15.10 15.50 15.50 16.50 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 1.20 1.25 Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Na slovo na slovo Dnevnik Sport plus Srbija na vezi Vi i Mira Adawa-Polak Vijesti TV lica Vijesti Selo gori a baba se ~e{qa, serija Sestre u akciji, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Selo gori a baba se ~e{qa, serija Slatki{ i ubica, film Vijesti Boja no}i, film Vijesti Selo gori a baba se ~e{qa, serija 8.20 8.50 9.10 9.40 10.30 11.00 11.30 12.10 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 15.50 16.40 17.10 17.50 20.10 20.30 21.00 21.20 22.00 23.00

RTS 2
Mobil Fest Artur, crtani film Drama Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Vrijeme odluke Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Metropolis Gala koncert solista baleta najve}ih pozori{ta Rusije Istinite pri~e Dalmatinske klape Vrele gume Hokej: Partizan - Triglav Total tenis Vrijeme fresaka Svijet sporta Direktno u fudbal Ciganski simfonijski orkestar “Sto violina“ Svijet ribolova

FOX LIFE
6.50 7.40 8.40 9.40 11.20 12.00 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40 17.10 Sta`isti Alo alo Vil i Grejs O~ajne doma}ice Sta`isti Xoi Bratstva i sestrinstva Svi gradona~elnikovi qudi Porodi~na praksa Vil i Grejs O~ajne doma}ice Ru`na Beti 18.00 Da draga 18.50 Houp i Fejt 19.30 Svi gradona~elnikovi qudi 20.20 Vil i Grejs 21.10 Ulica sje}awa 22.00 [kola za parove 22.50 Xoi 23.10 Porodi~na praksa 0.00 Uvod u anatomiju 0.50 Ru`na Beti 1.40 Alo alo

Jutarwi program Jelena, serija Muzi~ki {ou Sneqane \uri{i} BN koktel Moje dvori{te Bela la|a, serija Dnevnik Tu|e sla|e Prequbnici Kao kod svoje ku}e Dnevnik Vitafon BN muzika Tu|e sla|e Dnevnik Normalni qudi, film Tri dolara, film Medeni mjesec u Los An|elesu, film Van dometa, film Ubica iz sjene, film

PINK BH
6.00 7.00 8.00 10.00 12.00 12.20 14.00 14.05 15.50 16.00 17.00 18.00 18.40 19.00 20.00 21.00 23.00 1.00 3.00 Xuboks Valentina, serija Lov na mi{a, film Zamijewene na ro|ewu, film Info top Gold Music Info top Dobrodo{li u xunglu, film Info top Valentina, serija [ou tajm Info top Birajte svoj hit Neobi~ne metode, serija Dvor Zvijezde Granda Stranac, film Xumbus u gimnaziji, film Gold Music 8.00 8.10 8.15 8.20 8.30 9.20 10.00 10.05 10.40 11.40 12.00 12.10 13.40 14.30 15.10 15.50 18.00 19.00 19.30 20.00 22.10 22.30 0.00

BHT 1
Vijesti Be Ha Te bebe Ozi Bu, crtani film Uradi sam uradi sama Govor ti{ine Pe~at, serija Vijesti Tribunal Veleslalom (`) Josip Pejakovi}: U ime naroda Vijesti Spust (m) Veleslalom (`) Obalska stra`a Engleska Premijer liga, pregled Fudbal: Man~ester Siti - Volverhempton Divqina Rusije Dnevnik London Live Kozara, film Vijesti Qubavni napitak broj 9, film Ve~eras sa Xulsom Holandom 6.00 6.50 7.20 8.00 9.20 10.00 10.10 10.40 11.10 12.00 12.30 13.20 14.00 14.40 15.20 16.00 16.40 16.50 17.50 18.40 19.10 19.30 20.00 22.40 23.00 0.50

HRT 1
Drugo mi{qewe Iza ekrana Emisija iz kulture Kobna odluka u Sandaunu, film Misto moje lipo Vijesti Ku}ni qubimci Mijewam svijet Normalan `ivot Dnevnik Veterani mira Prizma Duhovni izazovi Eko zona Opera Euromagazin Vijesti Reporteri Dok. program Potro{a~ki kod Loto Dnevnik Posqedwi samuraj, film Vijesti Ruska obe}awa, film 1408, film 16.50 17.50 19.20 20.00 21.30 22.20 23.10 0.10 6.10 7.00 7.20 7.40 8.00 8.20 9.10 10.00 10.50 11.40 12.30 13.10 15.00 17.00 17.50 18.50 19.00 20.00 21.30 23.00 0.30

OBN
^uvari planeta Nimboli Ogi i `ohari Gusarska akademija An|eli i prijateqi Bilo jednom u Turskoj, serija Bilo jednom u Turskoj, serija Bilo jednom u Turskoj, serija Bilo jednom u Turskoj, serija Bilo jednom u Turskoj, serija Lonci i poklopci Ke~eri Ludi odmor, film Zakon bra}e, serija Red Carpet Info Pitajmo zajedno Uspavanka za mafiju, film Sport u budu}nosti, film Film Film

FOX CRIME
6.50 7.30 8.20 9.10 10.00 10.40 11.30 12.10 13.00 13.40 14.30 15.20 16.10 16.50 17.40 18.20 Prevaranti Odstrel Brojevi Las Vegas I{~ezla Prevaranti Odstrel Brojevi Las Vegas [ark Rexenesis I{~ezla Prevaranti Odstrel Brojevi [ark 19.10 20.00 20.40 21.30 22.10 I{~ezla Aerodrom Rexenesis Dekster Idili~ni grad 23.00 Zlo~ina~ki umovi 23.50 Zlo~ina~ki umovi 0.30 Zlo~ina~ki umovi 1.20 Zlo~ina~ki umovi 2.00 Zlo~ina~ki umovi

NOVA
8.20 9.00 9.30 10.00 10.10 10.40 10.50 11.20 11.50 12.50 13.50 14.50 17.00 17.10 18.10 19.10 20.00 U sedmom nebu, serija Bra~ne vode, serija Pepa, crtani film Timi Tajm, crtani film Vinks, crtani film ^agington, crtani film Ben 10, crtani film Televizijska posla, serija Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Privatna praksa, serija Ukleti let, film Vijesti Film - nastavak Nad Lipom 35 Dnevnik Robin Hud: Princ lopova, film 22.30 Nepobjedivi 2: U posqedwoj rundi, film 0.10 Grijeh, film 2.00 Bloodrayne 2, film 3.30 Ezo TV 5.00 Nepobjedivi 2: U posqedwoj rundi, film 6.20 Slu~ajni junak, film

Radio RS
6.00 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 Jutarwi program Vijesti Korijeni Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Sportsko zabavno popodne Vijesti Tkanica od nota Vijesti Zabavna muzika 19.30 20.00 20.05 22.00 22.10 Muzika naroda Vijesti Evergrin klub Vijesti Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Pono}ne vijesti 0.05 No}ni program 3.00 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

9.30 Sinovi i k}eri, serija 10.00 Malkolm u sredini, serija 11.00 Istina o ma~kama i psima, film 12.20 Mi{olovka, film 14.10 Maturalno putovawe, film 16.10 Lov na Crveni oktobar, film 18.00 Zvijezde Ekstra 18.30 RTL Danas 19.00 Bibin svijet, serija 19.40 @uta minuta 20.00 Ledom do slave, film 21.30 Dreamgirls, film 23.40 Operacija [akal, film 2.00 Astro {ou 3.00 Lovci na blago, film

Xinks, koncert Lo{ dan na Blek Roku, film Gara`a Bili Ajdol, koncert Skladi{te, serija Skladi{te, serija Xez Muzika

ATV
7.00 8.00 9.50 10.30 11.00 11.30 11.50 12.00 13.00 14.00 16.00 16.50 18.00 19.00 19.40 20.00 21.00 22.00 0.00 Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Ajron Kid, crtani film Vinks, crtani film Sporti}i Vijesti Indija, serija Auto {op magazin Sasuke ninxa ratnici 1001 no}, serija Indija, serija Odmori se zaslu`io si, serija Vijesti Sinema magika hronike 1001 no}, serija Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em Stubovi zemqe, serija Misti~na rijeka, film

HRT 2
8.00 8.20 8.50 9.20 10.30 11.30 11.50 12.20 13.30 14.20 15.50 Garfild i prijateqi, crtani film Plesne note, serija Moji prijateqi Tigar i Pu, crtani film Ajn{tajn~i}i, crtani film Ni da ni ne Veleslalom (`) Crtani film Pripovjeda~: Gr~ki mitovi, serija Spust (m) Veleslalom (`) Uzimam (ne uzimam), film Lada Ka{telan

RTL
7.40 8.30 9.00 Dva glupa psa, crtani film U~ilica Magazin

GLAS SRPSKE 15. i 16. januar 2011. 47

Ple{i sa mnom
Uloge: Vanesa Vilijams, 10 Kris Kristoferson, Bet Grant PINK BH Re`ija: Randa Heins

Moje qeto sa Dezom
Uloge: Nil Morisej, Rej~el Vajs, Xon Gordon Sinkler, Arabela Vir Re`ija: Sajmon Kartis

14

000
B 92

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
6.50 8.00 8.30 11.00 11.30 13.00 14.00 15.00 16.00 Pinokio, film Beograd za po~etnike Znawe na poklon Potraga Kler, film Vrati}e se rode, serija Izme|u redova Top Gear Vijesti 16.30 Nije nego, film 18.30 Vijesti 19.00 Na{a mala klinika, serija 20.00 Nacionalna geografija i BBC 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Patrola 0.00 Moje qeto sa Dezom, film Info

RTRS
9.00 9.10 9.30 9.40 10.00 11.30 12.00 12.20 12.40 13.10 14.00 14.50 15.50 16.10 17.10 18.40 19.00 19.30 20.10 20.40 22.10 22.40 23.10 Nodi, crtani film Medo Rupert Tomica i prijateqi Moja {pijunska porodica, serija Mrak film, film Kvizolog Dnevnik Ogwi{ta Sviraj ne{to narodno Moj biznis Miris ki{e na Balkanu, serija Raweni orao, serija Kiki Lesendri} Live Robin Hud, serija [iz Gastronomad Humanost na djelu Dnevnik Zauvijek mlad, serija Povratak otpisanih, film Peru{awe bi i pro|e Dnevnik Sportski pregled 6.30 8.00 8.30 10.30 11.00 12.00 12.40 14.00 14.30 15.00 19.30 20.00 21.00 21.10 23.00 0.30 2.00

BN
BN koktel Sa Kraji{nicima po Krajini Nedjeqno jutro Selo JV komerc Zvuci zavi~aja BN muzika Bez maske Prequbnici Nedjeqno popodne Dnevnik Prequbnici Pazi mogu}e je Bela la|a, serija Masmediologija na Balkanu, film Prqavi poslovi, film Satelitski program 6.05 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.40 13.00 13.10 13.20 14.10 15.00 15.50 16.50 17.20 17.40 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 22.40 22.45 23.20

RTS 1
Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Gastronomad Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe SAT Moj ro|ak sa sela, serija Rokovnik Zadwa po{ta Srbija Lud zbuwen normalan, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Moj ro|ak sa sela, serija @ivjeti za jedan dan, film Vijesti Uvi|aj Dnevnik 7.40 8.00 9.00 9.20 9.50 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 15.00 15.40 16.30 17.50 19.30 19.50 20.30 21.00 22.00 22.50 23.40

RTS 2
Vrijeme odluke Dozvolite Artur, serija Drama Program za djecu Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Znawe imawe UNHCR - Povratak: Kosovo e-TV Put oko svijeta Kulturako aresipe Srpski isto~nici Muzika Istinite pri~e Muzika za sva vremena Rukomet: Australija - Srbija Sportske legende Nau~ni kafe Vrijeme fresaka Zaboravqeni umovi Srbije Jelen top deset Istinite pri~e Vikend Evronet

FOX LIFE
6.50 7.40 8.40 9.40 11.20 11.50 12.30 13.20 Sta`isti Alo alo Vil i Grejs O~ajne doma}ice Sta`isti Xoi Kupidon Svi gradona~elnikovi qudi Bratstva i sestrinstva Vil i Grejs O~ajne doma}ice 17.10 Ru`na Beti 18.00 Porodi~na praksa 18.50 Kupidon 19.30 Svi gradona~elnikovi qudi 20.20 Kao slu~ajno 21.10 Svita 21.40 Prava krv 22.40 Xoi 23.10 [apat duhova 0.50 Ru`na Beti 1.40 Alo alo

PINK BH
8.00 9.20 10.00 12.00 12.10 14.00 14.10 16.00 16.10 17.00 18.30 18.40 3.00 Svi psi idu u raj 2, film Grand hitovi Zamijewene na ro|ewu 2, film Info Gold ekspres Info top Ple{i sa mnom, film Info top Nemogu}a misija Sve za qubav Info top Birajte svoj hit Paparaco potjera Dvor - ulazak Jecaji sunca, film Ponovo mrtav, film Grand hitovi 8.10 8.15 8.20 9.20 10.10 11.10 12.00 12.10 13.10 14.10 15.00 16.10 16.20 16.50 19.00 19.30 20.00 20.50 22.10 22.30 23.00 23.10 0.00 1.30

BHT 1
Be Ha Te bebe Ozi Bu, crtani film Debate o debatama Slalom (`) Slalom (m) Duhovni mostovi Vijesti Slalom (`) Slalom (m) Biti lijep Miris ki{e na Balkanu, serija Festival cirkusa Smawi gas Ko{arka: [iroki TT Kabeli - Hemofarm STADA Dnevnik Retrovizor Tale, serija Kod ku}e je najboqe Vijesti Global Sport Obalska stra`a, serija Ko{arka: Sloboda - Zriwski Kod ku}e je najboqe 6.20 7.00 8.00 9.00 9.50 10.00 11.20 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.30 15.50 17.40 18.10 19.10 19.30 20.00 21.00 21.40 23.20 23.50 0.50

HRT 1
Euromagazin Mala TV Prijateqi Nora Fora Vijesti [erif u Wujorku, serija Jelovnici izgubqenog vremena Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Bijeli o~wak 2, film Globalno sijelo Lijepom na{om Loto Dnevnik 1 protiv 100 Stipe u gostima, serija Infekcija, film Vijesti Proces Jeanne d’Arc, film [erif u Wujorku, serija 14.30 16.00 16.40 16.50 6.30 6.50 7.20 7.40 8.00 8.20 9.10 10.00 10.30 11.30 12.10 13.30 15.10 16.40 18.10 18.50 19.00 20.00 21.40 22.30 23.00 1.00 2.30 5.30

OBN
Ajronmen Ogi i `ohari Xoni Test Metajets Nimboli ^uvari planete Na{a mala klinika, serija Nemojte {ta zamjeriti Dejana tok {ou Lonci i poklopci Gumu{, serija Gumu{, serija Gumu{, serija Gumu{, serija Gumu{, serija Info Gumu{, serija Ispovijedi opasnog uma, film Arhiv srca Nemojte {ta zamjeriti Ludi odmor, film Film Rat bendova ^uvari planete

14.10 14.50 16.30

FOX CRIME
6:50 7:35 8:25 9.10 10.00 10:45 11:30 12:15 13.00 13:40 14:35 15:25 16:10 16:55 Prevaranti Odstrel Brojevi Las Vegas I{~ezla Prevaranti Odstrel Brojevi Las Vegas [ark Rexenesis I{~ezla Prevaranti Odstrel 17:40 18:25 19:10 20:00 20:45 21:30 Brojevi [ark I{~ezla Putnik Rexenesis Zlo~ina~ki umovi 22:15 Zlo~ina~ki umovi 23:00 Strano tijelo 23.50 Strano tijelo 0:30 Bratstvo 1:20 Bratstvo 2:00 Bratstvo

NOVA
8.30 9.00 9.20 9.30 10.00 10.10 10.40 11.10 11.40 12.10 13.20 14.20 16.30 17.00 17.10 19.10 20.00 21.00 22.50 0.10 1.50 3.40 Brza blagajna, serija Pepa, crtani film Timi Tajm, crtani film Vinks, crtani film ^agington, crtani film Ben 10, crtani film Automotiv Novac Televizijska posla Frikovi, serija U sedmom nebu, serija Slu~ajni junak, film Robin Hud: Princ lopova, film Vijesti Film - nastavak Dnevnik Nad lipom 35 Miris love, film Red Carpet Grijeh, film Opaki igra~i, film Red Carpet

11.30 Mi{olovka, film 13.00 Kolumbo, serija 14.20 Izborni dani, film 16.00 Zlatni de~ko, film 17.40 Diskaveri: Pre`ivjeti divqinu 18.30 RTL Danas 19.00 Magazin 20.00 Osvetnik, film 21.40 Mjesto zlo~ina: Majami, serija 23.10 Krvna slika, film 1.00 Astro {ou 2.00 Dreamgirls, film

[ima Jovanovac e-Hrvatska Olimp Ko{arka: Cedevita - Partizan 18.40 Olimp 19.30 Rukomet: Hrvatska - Al`ir 21.50 Gospodar prstenova: Povratak kraqa, film 1.10 Muzika

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 Jutarwi program Vijesti Snop Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo zapjevajmo Vijesti Razgovornik Vijesti Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korjeni 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Snop Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3. 19.05 20.00 20.05 21.00 21.05

ATV
7.00 8.00 9.50 10.30 11.00 11.30 11.50 12.00 13.40 18.00 19.00 19.40 20.00 22.00 0.00 Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Ajron Kid, crtani film Vinks, crtani film Sporti}i Vijesti Savr{ena igra, film 1001 no}, serija @ivot sa stilom Vijesti Nema vi{e zeko reko Stubovi zemqe, serija Sabqarka, film Sport centar

HRT 2
6.40 7.30 9.20 10.00 10.50 11.00 12.00 12.10 12.50 Simfonijski orkestar HRT Doba svinga, film Slalom (`) Slalom (m) Portret crkve i mjesta Misa Biblija Slalom (`) Koko Bil, crtani film 13.00 Slalom (m) 14.00 Filipove bebe

RTL
5.50 8.20 9.50 Istina o ma~kama i psima Dva glupa psa, crtana serija Malkolm u sredini, serija

Luda planeta

Skarlet Johanson {okirala se kada je saznala da joj se mu`, uskoro biv{i, Rajan Rejnolds spetqao sa wenom pri ja teqicom Sandrom Bulok, pa u na le tu bi je sa ni je {tedjela rije~i na Sandrin ra~un. Ame ri ~ki ta blo id “National Enquirer“ tvrdi da je Skarlet pobjeswela kada je saznala da se Sandra zbli`ila sa Rajanom od koga se razvodi. - Ti si fufa gladna mu{karaca! - navodno je Skarlet rekla Sandri. Izvor dodaje kako se Skarlet nada da su wene o{ tre ri je ~i pogodile Sandru, jer “jo{ uvijek ima osje}awa prema Rajanu i sma tra da to San dra uop{te ne po{tuje“. Prema posqedwim navodima, Sandra i Rajan potajno se sastaju u glumi~inom domu i u`ivaju u vezi, a sve se vi{e {u{ka da je Skarlet utjehu potra`ila u biv{em momku Yastinu Timberlejku. Skarlet najvi{e boli to {to je Sandru smatrala dobrom prijateqicom, a ova je izdala i poslije samo mjesec od objave razvoda po~e la da se vi |a sa wenim us ko ro biv {im mu`em. Wihovo u~estalo dru`ewe odjeknulo je u medijima, ali ono {to je najvi{e pogodilo rawivu Skarlet bilo je neprestano fotografisawe Rajana i Sandre. Popularna glumica je navodno osoba koja ne voli da se provla~i kroz medije, izbjegava slikawe i za vrijeme braka sa Rejnoldsom fotografi su uspjeli da ih ulove tek nekoliko puta, a samo mjesec nakon {to je pukla wihova qubav, on je fotografisan sa Sandrom Bulok. Sporne fotografije snimqene su na do~eku Nove godine, koju su Rajan i Sandra zajedno proslavili u wenom kafi}u.

[utni i pozovi lift
Jedna japanska kompanija predstavila je liftove koji dugme za poziv imaju oko 20 centimetara iznad poda. Kao razlog naveli su da veliki broj qudi koji se vra}a ku}i ima pune ruke torbi ili kesa, novine pod mi{kom ili mobilni telefon u ruci, pa je zgodno da dugme za poziv bude na visini koja se lako mo`e dohvatiti nogom. Lift ima i “obi~no“ dugme u visini struka.

Fluorescentna rijeka
U provinciji Britanska Kolumbija u Kanadi nepoznati po~inioci izveli su bizaran poduhvat i obojili rijeku Goldstrim u fluorescentnu zelenu boju, javqaju agencije. Uzrok obojenosti rijeke je bio misterija sve dok testovima nije otkriveno da se radi o fluorescinu koji nije {tetan. Po~inioci jo{ nisu prona|eni, a rijeka je bila obojena nekoliko sati.

An|elinin buldog sko~io na Xonija
An|elina Yoli “uvalila“ je svog buldoga glumcu, koji je jedva izvukao `ivu glavu, pi{e wema~ka {tampa, a prenosi “Mondo“. Yoni Dep je u intervjuu za wema~ki “TV Movie“ otkrio da ga je tokom snimawa filma “Turista“ An|elina Yoli zamolila da joj pri~uva psa. - Budala, pristao sam. Dovela je @aka, yinovsku `ivotiwu, koja je stra{no smrdjela. Rekao sam sebi, dobro, u pitawu je samo jedna no}, izdr`a}u. Sve je bilo u redu dok nisam umoran sjeo na krevet i izuo cipele. @ak, buldog koji ima najmawe 90 kilograma, sko~io je na mene - rekao je glumac. Dodao je da ga je @ak zasko~io sa le|a i po~eo bukvalno da ska~e po wemu. - Kada na vas navali buldog od 90 kilograma koji ho}e da se igra, odjednom vam se ~ini da ima najmawe 150 kilograma. Jedva sam pre`ivio tu no} rekao je glumac. On je otkrio i da, iako Yolijevu nije znao odranije, sa Bredom Pitom ima blizak odnos jo{ od kraja osamdesetih godina pro{log vijeka. - ^esto smo tokom snimawa izlazili na ve~eru, wih dvoje, Vanesa i ja. Bilo je divno gledati nekoga koga zna{ vi{e od 20 godina kako se pretvorio u fantasti~nog ~ovjeka, mu`a i oca - rekao je Dep.

Pokretni no}ni klub
Midnajt rajder je najve}a i najluksuznija limuzina na svijetu. Duga je 21,3 a visoka ~etiri metra, ima 22 to~ka, te`i 22,7 tona i mo`e primiti do 40 putnika. Sve to je bilo dovoqno da bude ubiqe`ena u Ginisovu kwigu rekorda. U limuzini se nalaze tri salona, veliki i potpuno opremqeni bar, moderno ure|eno kupatilo, pet televizora, a sve prostorije su klimatizovane. Ponosna vlasnica Pamela Ma~ado ka`e da je ovo jedinstvena limuzina, koja je u su{tini vi{e kao pokretni no}ni klub.

NEKAD BILO...
Ro|ena Kejt Mos
Engleska manekenka i model Kejt En Mos ro|ena je 16. januara 1974. godine u Londonu. Manekenka poznata po burnim vezama u karijeri se pojavila na vi{e od 50 naslovnica mnogih svjetskih magazina. Na Forbsovoj listi najpla}enijih modela 2007. godine bila je na drugom mjestu sa godi{wom zaradom od devet miliona dolara. Poznata je i po svojoj vezi sa kontroverznim engleskim muzi~arem Pitom Doertijem, kao i po skandalima vezanim za upotrebu droge, naj~e{}e kokaina. U wenu ~ast u britanskom muzeju izlo`ena je zlatna statua vrijedna oko 2,8 miliona dolara. Statua je te{ka 50 kilograma i napravqena je od ~istog zlata, a predstavqa “idealan momenat qepote“. Kejt trenutno `ivi u sa k}erkom Lilom u vili koja se nalazi u sjevernom dijelu Londona.

POSQEDWA
Povratak Merilin Monro na veliko platno
Merilin Monro vrati}e se na filmska platna uprkos ~iwenici da je mrtva. Naime, Xejmi Salter planira pomo}u moderne tehnologije i wenih fotografija o`ivjeti tragi~no preminulu glumicu. Napravi}e to nakon {to je u poslu vrijednom nekoliko miliona dolara kupio prava na kori{tewe wenog imena. Prava na kori{tewe otkupio je od Ane Strasberg, ~iji je suprug Li bio Merilinin u~iteq glume. Ta~na cijena lika i djela najve}e seks bombe svih vremena jo{ nije poznata, a Xejmi osim we dr`i i prava na ime Boba Marlija. - Za{to Lindzi Lohan i Ledi Gaga `ele biti poput Merilin Monro? Razlog tome je ~iwenica da je ona ikona, osoba s odli~nim stilom i elegancijom. Weno ime je sinonim za eleganciju, glamur i seksepil. Ona pokazuje i da veli~ina nije va`na. Voluminozna je, prava `ena. Mla|a generacija zaqubi}e se u wu kao {to smo i mi - smatra Xejmi.

www.glassrpske.com

~et Me naro filmskom OBJEKTIV namuzivrtomfes|uvalu dnomtendorf“ i ~kom ti “Kus

Biografije doma}ih i stranih javnih li~nosti otkrivaju godinama skrivanu istinu

TAJNE POZNATIH "TRESU" JAVNOST
Laslo Tot, ambasador Ma|arske u BiH, za “Glas Srpske“
Kako se finansiraju politi~ke stranke u Wema~koj

Stabilnost u regionu Balkana prioritet

Put oko svijeta na ra~un donatora

2 15. i 16. januar 2011. GLAS PLUS

Kolumna

B

Evo malo argumenata po nalogu
~ka ko mi si ja cen tral nog ko mi te ta. Ona ko ja odlu ~u je o `i vo tu ~la no vadru go va na is tom za dat ku u bor bi pro tiv fa {i zma. Svi za je dnog je dan za sve! Me |u tim, ti svi su sa mo ne ki - oni ko ji su dosqe dno pri vr`e ni svo me ko mi te tu i an ti fa {is ti ~koj bor bi. Os ta li, ne is to mi{qeni ci, ni su vri je dni po me na i tre ba ih iskqu~i ti. Ne ba{ kao #1965.# Jer #ovo je tre }i mi le ni jum, do ba in ter ne ta i gra |an skih ini cijativa#, pa su i tehnike is kqu~i vawa ne {to dru ga ~i je. Re ci mo, sa da }e te sve prqave po slo ve ri je {i ti na in ter net fo ru mi ma, po {to ta mo dru go vi ima ju svo je me di je i obavqaju egzekucije. Gra|anske inicijative #val te ro va ca# i os ta lih an ti fa {is ta }e, osim {to }e vam #j.... ma ter#, i}i u bor bu do is trebqewa i to pre ko ja vnog ser vi sa. Ne ma vi {e kla si ~nih pa pir na tih po tjer ni ca po li jepqenih po stu bovima, sada su moderne one ilus tro va ne, elek tron ske. A tek sa op {tewa ko ja dru go vi i dru ga ri ce objavquju, e to su pra vi pri mje ri bor be #svi mi pro tiv wih#. I ne ma po tre be da se jo{ i hva le ka ko se va `ni je odlu ke #ukqu~u ju }i i iz da vawe sa op {tewa... do no se kon sen zu som#. Pa i ka ko bi dru ga ~i je, upra vo za to {to je udru `ewe , ~is to ko su za. Ni gdje ne is to mi{qeni ka. Oni su na vri je me pod ra znim pri tis ci ma skloweni, ma da mno go boqe i uvjerqivi je, u du hu je dno par tij ske ide je, zvu ~i da su oni iz da li prin ci pe brat stva-je din stva i za to su sa da ta mo ne gdje pod ~i zmom di kta to ra. #Osni va ~i NUN-a RS, i dok su for , mal no bi li u Udru `ewu BH no vi na ri ni su bi li na ro ~i to akti vni, ni an ga `o va ni.# to ga sad. Ne ka na rod zna da od wih i ni je bi lo ne ke ko ris ti. Ka da je tre ba lo da bi ju po onim #dvje ma Mi ra ma#, oni su }u ta li, pa ni ri je~ da izus te. Ge ril ci u Fe de ra ci ji ili ek sko mu ni ci ra ju ili op tu `u ju za ko je {ta iz vje sne ko le ge iz RS, a ovi pri ta je ni ~la no vi Udru ge su sa mo }u ta li. Pa ka kva je to pri pa dnost gru pi? Ni ka kva! E u pra vu je Bor ka Ru di} ka da ka `e da wihov stil i jes te #des tru kci ja#. Ovi iz RS, umjes to da i sa mi jo{ vi {e uda re po svo jim ko le ga ma, }u te li }u te, a ka da tre ba da po dr`e od bra nu no vin skih ge ri la ca iz Sa ra je va, opet }u te. I sve ta ko od pri li ke do pri li ke: ako ne la `u {ta god, on da des tru ira ju.

I

ilo jednom jedno udru`ewe #BH no vi na ri#. Bi lo i ra di lo ba{ za sve no vi na re ove zemqe. E on da je dno ga da na odlu ~i li Srbi, a ko bi dru gi, da se ot ci je pe. Ni ka kav ra zlog ni su oni ima li za ta kvu odlu ku, ne go na re dio im {ef. Ne je dan: dvo ji ca. Vla snik no vi na i vla snik en ti te ta. I ta ko su oni lis tom sa svim iskqu~e nih moz go va odlu ~i li da ih po slu {a ju. Ma lo na kon to ga zo ve me ne #ona {to me pla }a#, ma ona Mi ra, je dna od dvi je mo gu }e (Ku smuk ili Lo li }ka), i na re di mi: #Pi {i, pi {i sve naj go re. Nu di kva zi ar gu men te, glu mi kva zi in te le ktu al ca - sa mo pi {i#. I eto ta ko, mo ra la sam sjes ti i ma lo pi sa ti. Na ra vno, obraz sam ba ci la pod no ge, jer {ta bih dru go mo gla i ura di ti ka da sam pris ta la da pi {em po na lo gu. da bu dem sa svim is kre na, ni je me ni sa mo je dna od one dvi je Mi re da la na log, ne go je woj dao wen na lo go da vac, za to {to je wemu dao wegov, onaj {to mu je i pu no nov ca dao, pa sam ja pre ko svih wih do bi la za da tak da evo pi {em. Moj stil pi sawa su #la` i des tru kci ja#, jer ta ko od me ne tra `e. E sa da ja kao #sa ra jevski kvaziinetelktualac i kva zi pro mi ca teq kul tu re di ja lo ga# mo ra da imam ma lo sa mo ubi la ~kih im pul sa u se bi, jer pris ta jem na ove srpske ucje ne i pri to me ja vno la `em i to usred Sa ra je va. Ova ko bi mo gao iz gle da ti o~e ki va ni uvod u tek st ko ji sli je di, a po vo dom re/for mi rawa Ne za vi snog udru `ewa no vi na ra Re pu bli ke Srpske. Pi {u o to me por ta li, da ju se izja ve na sve stra ne, a dru ga ri ca Se lim be go vi} u svo jim no vi na ma srda ~no ugo{ }u je svo je dru ga ri ce Ru di }ku i Mi lo je vi }ku. U sti lu bor be pro tiv fa {i zma do kra ja, a zna se gdje je fa {i zam smje {ten, nas tao je i raz go vor s gla vnim akte ri ma fa mo zne Udru ge #BH no vi na ri#. Ta mo }e mo sa zna ti da:

JEDNOGA DANA odlu~ili Srbi, a ko bi drugi, da se otcijepe. Naredio im {ef. Ne jedan: dvojica
, #[ta ima ka za ti Udru `ewe BH no vi na ri }e obja vi ti u sa op {tewu za ja vnost, i to }e bi ti stav ko le ga iz RS, Fe de ra ci je BiH, Br~ko dis tri kta#. Re ~e ovo pred sje dni ca Udru ge. Da bi mul ti kul tu ral nost i geo graf ska zas tupqenost bi la uvjerqiva pred sje dni ca svoj glas {aqe iz Bawalu ke. A o mul ti kul tu ral nos ti i po tre bi da se ma lo akti vi ra ju no vi na ri iz RS go vo ri mo `da po naj boqe sas tav dva ve oma va `na ti je la ove udru ge: pra vni odbor: Vlat ko Vu ko ti} (ATV), Bel min Ka ra me hme do vi} (BHTV1), Ve li da Ku le no vi} (RFBiH), Ti ho mir Bi je li} (GIP), Jo sip Bla `e vi} (Udru`ewe novinara Apel-Mos tar), San da Jo so vi} ( ex Ne za vi sne no vi ne), Mar ko Div ko vi} (BHTV1 iz Tu zle), Ahmed Bu ri} (Sa ra je vo- x.com ), Vla di mir [u {ak (BHRT), Fu ad Ko va ~e vi} (Oslo bo |ewe), Ale ksan dar Hr{um (PINK), Mir za Sa di ko vi} (Bi ha}).

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

U

I da budem sasvim iskrena, nije meni samo jedna od one dvije Mire dala nalog, nego je woj dao wen nalogodavac, zato {to je wemu dao wegov, onaj {to mu je i puno novca dao, pa sam ja preko svih wih dobila zadatak da evo pi{em. Moj stil pisawa su "la` i destrukcija", jer tako od mene tra`e!
Pa ne ka sa da ne ko ne {to sa mo i po ku {a pro go vo ri ti ili ne daj Bo `e na pi sa ti u re `im skim me di ji ma iz RS! Bi }e to odmah na pad na mul ti kul tu ru, nas ta vak ve li ko srpske na ci ona lis ti ~ke po li ti ke... Ili, ka ko izja vi ne ki dan pred sje dni ca Hel sin {kog ko mi te ta BiH za FTV, bi la bi to sa mo jo{ je dna pot vrda da me di ji u RS po na lo gu onih sa po ~et ka pri ~e pi {u ne is ti ne o sku pi ni svo jih ko le ga u Fe de ra ci ji. A po se bno o oni ma ko ji su blis ki fan tom skoj Udru zi. Ko wih dir ne dir nuo je i u su ve re ni tet BiH i u naj vi {e prin ci pe de mo krat skog svi je ta i u #gra |an ski kon cept#, da ka ko!

SAOP[TEWA KOJA drugovi i drugarice objavquju pravi primjeri borbe "svi mi protiv wih"
#Srpski no vi na ri okupqeni oko , NUN-a RS la `u da BH no vi na ri dje lu ju kao cen tral ni ko mi tet#. Ma ni go vo ra, dje lu ju oni kao eti -

E

No vi nar sko vi je }e ~as ti: Su za na \o zo (RFBiH), Ze ke ri jah Sma ji} (INFO biro), Fuad Kova~evi} (Oslobo|ewe), Pejo Ga{parevi} (HI NA Mos tar), No vi ca Mi tro vi} (ATV). Eto, ba{ ovaj spi sak pre uzet sa veb stra ni ce Udru ge #BH no vi na ri#, pri je sve ga dva da na, po ka zu je ko li ko ta mo bri nu o etni ~koj, a po se bno geo graf skoj zas tupqenos ti no vi na ra. Tre ba vje ro va ti pred sje dni ci ka da ka `e da su wiho vi sta vo vi, u stva ri, sta vo vi ko le ga iz ci je le BiH. Zar se to ne vi di iz sas ta va ovih naj va `ni jih ti je la #BH no vi na ra#?

Inbox
Institut za nestala lica BiH samo je jo{ jedan dokaz koliko se ne po{tuju prava Srba. Konstantno istupawe srpskih ~lanova iz ovog Instituta jasan je pokazateq da se srpski interesi ni najmawe ne po{tuju, a oni koji o tome }ute o~igledno ne `ele da se to promijeni. Naprotiv. Dovoqno je da se pogleda zanemarqiv broj rije{enih slu~ajeva nestalih Srba, pa da se vidi kako i za ~iji interes ovaj Institut radi. nebojsar24@yahoo.com Moru poskupqewa koja su nas do~ekala ve} po~etkom 2011. godine, nikad kraja. Najnovije i ve} izvjesno poskupqewe autoosigurawa nije nimalo ohrabruju}e za stanovnike ove zemqe. Pitam se postaje li to novi trend u RS da su svi, od trgovaca, preko nafta{a do osiguravaju}ih ku}a slo`ni kada svoje proizvode i usluge treba da poskupe, pa to u isto vrijeme i ~ine. mikiradic79@gmail.com

Komentar ~italaca

Zaustaviti divqawe cijena
Stal no pos kupqewe `i vo tnih na mir ni ca u Re pu bli ci Srpskoj j e ne o p r a v d a no , a po se b no po sqedwe pos kupqewe hqeba i bra {na. Pos kupqewe bi bi lo oprav da no tek on da ka da bi trend ras ta c i j e n a p r o i z v o d a p r a t io r a s t pri mawa za po sle nih. Bra {no je dos ti glo ma ksi mal nu i is to rij sku ci je nu u Srpskoj jer ki lo gram ko {ta 0,80 ma ra ka b e z u r a ~ u n a t o g P D V - a , dok j e hqeb pos ku pio sa 1,20 ma ra ka na 1,30 ma ra ka. Pi tawe je ka da }e i da li }e uop {te ove ci je ne pres ta ti da divqaju. Na d le ` n i u M i n i s t a r s t v u t r go v i ne i t u r i z m a Re p u bl i ke Srpske tre ba {to pri je da for mi ra ju lis tu proi zvo da ko ja }e za { t i t i t i ` i v o t n i s t a n d a rd s t a no v n i ka i s p r i j e ~ i t i d a q i rast ci je na. U t u l i s t u t r e ba lo b i d a uvrste one pre hram be ne proi zvo de bez ko jih je ne za mi sliv sva ko dne vni `i vot sta no vni ka Srpske. Je d i no n a t a j n a ~ i n mo g u } e j e spri je ~i ti da trgov ci u Re pu bli ci Srpskoj ne pres ta no po di `u ci je ne bra {na i hqeba, ali i os ta lih pre hram be nih proi zvo da. Sta no vni ci Srpske od po ~et ka ove go di ne ni su mo gli da u|u ni u je dnu od pro da vni ca i da os ta nu za paweni po jef tiwewem ne ko ga proi zvo da. Vi {e se si gur no to li ko i ne izne na de na pos kupqewe, jer su ka ko ka `e na{ na rod “na vi kli“ na brzi skok ci je na i vi {e bi se izne na di li ka da bi ispod ne kog proi zvo da ugle da li ci je nu ko ja je za ne ko li ko fe nin ga ni `a ne go pret ho dnog da na ka da su ku po va li. Ni {ta nam dru go u ovoj go di ni ne pre os ta je ne go do se na da mo da }e ne ka ko na dle `ni spri je ~i ti daqi rast ci je na proi zvo da ili }e pak trgov ci pos ta ti svje sni da su pri mawa sta no vni ka ma la. To mi slav Goj ko vi}, Do boj

GLAS PLUS 15. i 16. januar 2011. 3

Suo~avawa

Troje Vlaha qute Abdulaha
Strah umara ~ovjeka, ali umori i samog sebe. U me|uvremenu, uradi sva{ta ~ovjeku. Promijeni ga, prilagodi ga sebi, podjarmi ga i natjera ga da govori {to nikad ne bi rekao, da u~ini {to ne bi u~inio, da misli kako ne bi mislio - ~ak i to mo`e. Vi{i `ivotni oblici, neki mu{karci i ve}ina `ena, suo~e se sa strahom. Ne daju se mijewati, promijene samo svoje pona{awe, prividno, dok razlog za strah ne nestane. To je taktika, ne i trajan ustupak strahu. To je na~in da ~ovjek, ~ak i `ivotiwa, iz opasne situacije iza|u nepovrije|eni. Pra~ovjek, onaj prvo bi tni, onaj ko ji ni je ko ris tio oru`je i oru|e, na pomicawe trave je reagovao samo na jedan na~in, bijegom. Jer, mogao je to biti sabqasti tigar, lav, hijena, svaki stvor zubatiji ili ja~i od wega. Mogao je biti i vjetar, zec, jelen, ali strah je na me tao prvo bi tnu rea kci ju. Ka sni je, kad je qudoliki ovladao svojom okolinom i svojim strahom, stegao bi kopqe i zvi`dukom upo zo rio dru ge na opa snost. Jer, to qudi rade, u opasnosti se organizuju i bore protiv razloga za strah. Boje se, ali idu daqe. Nisu sami, dakle nisu ni bez odbrane. da ne}e imati, ima}e samo dugove i utjehu da ima jo{ takvih koje je dr`ava u~inila besku}nim, beshqebnim i beznadnim. Sre}om, na{ narod se ne}e lako odre}i ni vjere ni na ci je, ni za 100 Evro pa i 400 Amerika. Neki }e to rado u~initi za novce ili fotequ, ali neka, mora biti i takvih, ~isto da se vidi qudska nesre}a onih koji vi{e vole kola~ iz ruke silnika nego koru hqeba koju je sam zaradio. Ili ukrao, ~ak je i to, po meni, boqe nego ~ekati pred me|unarodnim astalom {ta }e nam s wega udijeliti. Nije hqeb kola~, ali nije ni kola~ vrijedan kle~awa i ulizivawa. Dozvoqavam da nisam u pravu, ne bi bio prvi ne}e biti ni zadwi put. u koruptivnom takmi~ewu, sredstvo pritis ka je sud. [i zo fre na dr`a va ko ja je umrla i ponovo nastala sa Kemalom Atatur kom, su di no vi nar ki ko ja je pi sa la o kurdskom problemu. Optu`nica je, naravno, protivdr`avno djelovawe. Jer, o 12 miliona Kurda, polupismenih i obespravqenih, ne smije se pisati, ba{ kao i o genoci du nad Jer me ni ma po ~et kom pro {log vijeka. Jer, eto, dr`ava dopu{ta slobode govora toliko koliko se svi|a #Kemalistanu#, nekada{woj Turskoj. Paradoks vi{e je da Kemal Ataturk i nije bio Turkmen, ~ak ni musliman. Tur~in, ~ini mi se, nije bio. Ina~e ne bi svom narodu oduzeo pismo i natjerao ga da pi{e alfabetom, u~inio je ni istokom ni zapadom, ni vodom ni vinom. Hm, i u mom narodu ima puno onih koji bi svom narodu bili u stawu izbrisati kolektivitet i u~initi ga mekim materijalom #novog svjetskog poretka# u kojem bi #dobri Srbi# govorili i zastupali one koji s wima ne bi ni u kino u{li. Pi{e: Veselin GATALO

Dr`ava, nacija, manipulacija, racija
Strah je sjajno sredstvo za manipulaciju qudima. Pojedinac je osu|en na strah. Pojedinca je, dakle, lako slomiti i pot~initi, utjerati mu svoju pamet u glavu i name tnu ti mu no vi na ~in `i vo ta, no ve pra zni ke, vje ro vawa i pri ori te te. Kao drvo bez korijena, mo`e se nacijepati i koristiti za potpalu. Kao, recimo, u vojsci. Slome vam duh i izgrade novi, gdje }ete biti vojnik a ne ~ovjek. Kao u ameri~kim marincima, recimo.

Medijska i pravosudna sre|ivawa
Bosna i Hercegovina nema diktaturu tipa ^ilea ili Venecuele. Nema policije koja no}u ubija i mu~i qude. Za diktaturu ima dva ra spo lo `i va sred stva: me di je i sudstvo. Medijsko lin~ovawe nepodobnih, onih koji druk~ije misle, osjetio sam na svojoj ko`i. Slika iza{la u jednom sad ve} polumrtvom hefti~niku, zapravo monta`a mo je ma len kos ti i Ra do va na Ka raxi}a, otvoren je poziv na lin~. Na Federalnoj televiziji koju svi pla}amo, otvoreno se lin~uju i nazivaju kriminalcima, usta{ama, ~etnicima, neprijateqima dr`ave i naroda, qudi koji nisu ni za {ta optu`eni, pogotovo osu|eni. Dodu{e, to stvara kontraefekat, prozvani vide da je ova zemqa ne{to {to im o glavi radi, ba{ kao i navedeni medij.

Kraq Strah
Dakle, strah je, izme|u ostalog, i ono {to nas dr`i na okupu. Ne mora to biti tek strah za `ivot, on je danas puno mawi nego prije 17-18 godina, neuporedivo mawi. Strah na{ sva gda{wi da nas je strah od odbacivawa, strah za vlastitu egzistenciju, strah od samo}e... Qudi se, dakle, pod tim i takvim okolnostima, u dr`avi korumpiranoj poput onih u kojima je jede jednom u par dana, dr`e svoje porodice, svoga kraja, svog naroda. Razumqivo, barem meni. Ja sam osjetio na svojoj ko`i {ta zna~i biti sam, drugi i druga~iji, onaj koji i druga~i je mi sli, na pri mje ru sud ske far se u kojoj je austrijski OMV, uz pomo} Gradske uprave Mostara, bez ikakvih posqedica uni{tio moj dom i nasadio mi ispu{ne lule rezervoara od 200.000 litara goriva neko li ko me ta ra od pro zo ra. Pra vo su dni organi kantona su, naravno, zastupali austrijsku firmu, iako se jasno vidjelo da je po~iwen kriminal, i to organizovan. Zanimqivo je da se, recimo, gospodin Sr|an Blagov~anin ili wegov imewak Dizdarevi}, nisu odredili o tome, ~ak ni spomenuli ne gdje. A ure dno sam kon ta kti rao s Blagov~aninom i rekao mu o ~emu se radi. O~igledno je da se pokazuje kako je Veselin Gatalo neva`an ~ovjek, sitan i marginalan, ba{ kao i svaki pojedinac koji uz sebe nema grupu. A ja sam jo{ imao pristup medijima. Moram re}i da su i mediji bili na mojoj strani. Sarajevski ne, naravno, mostarski jesu. Me|u #neva`nim# qudima ipak dobro kotiram. Mo`ete tek misliti {ta se radi onima koji ne mogu ni #kvrknuti# pred dr`avnim ili stranim terorizmom?

SRE]OM, NA[ NAROD se ne}e lako odre}i ni vjere ni nacije, ni za 100 Evropa i 400 Amerika
Dobar primjer za to je francuska Legija stranaca. Tu dolaze qudi s lo{om pro{losti, da sebi osiguraju budu}nost, qudi #s koca i konopca#. Ipak, znaju}i da su se legionari, do{av{i ovdje, razmiqeli kao rakova djeca - svaki na svoju stranu i u vojsku svog naroda, govori nam da nas djetiwstvo i ro|ewe odre|uju vi{e nego ikakvi #lomovi# i vojske. Jezik svoj kad ~ovjek ne ~uje pa ~uje, qep{i mu je od francuskog. Volim ja i francuski, ali ipak... Dakle, svo|ewe ~ovjeka na usamqenu jedinku, na #gra|anina#, zna~i da se treba poistovijetiti sa qudima s kojima ima malo ili nimalo zajedni~kog. Zna~i, treba se, kojeg li paradoksa, poistovijetiti i podrediti ve}ini! Dakle, upravo je suprotno od osnovnog na~ela demokratije i #gra|anskog#, treba se odre}i li~nog i u`eg kolektivnog da bi se uklopio u kolektiv i mislio {to i drugi. Odre}i se slobode i posebnosti, dakle. Ne zvu~i nimalo #demokratski# i #individualisti~ki#, zar ne?

Ja za koji dan trebam na sud, u Sarajevo. Tu`io me onomadne Abdulah Sidran, dr`avno mezim~e i dobro pla}ena ~ar{ijska narika~a, za uvredu ~asti. Zato {to sam komentarisao vijest u kojoj se ho}e zapaliti ako mu Kanton Sarajevo (~itaj sarajevska sirotiwa) ne otplati kredit za stan. Vijest je objavqena i komentarisana prije, u bo{wa~kim medijima. Ali, ti nisu tu`eni. Vera, Kruno, Veselin... I sama imena tu`enih dosta govore. Puno govori i {to sam (smo) tu`eni u Sarajevu, dakle ne tamo gdje je navodna kleveta i obe{~a{}ivawe po~iweno. Na “minderu” je ipak osuda izvjesnija
sama imena tu`enih dosta govore. Ni San, ni 24 sata info, ni Slobodna Bosna, nijedan medij koji je vijest objavio puno prije, nije tu`en. Puno govori i {to sam (smo) tu`eni u Sarajevu, dakle ne tamo gdje je navo dna kle ve ta i obe{ ~a{ }i vawe po ~iweno. Na #min de ru# je ipak osu da izvjesnija. Moram na ro~i{te. Cijeweni Akademik ne mora, on }e svoju du{evnu bol i povrije|eni obraz povjeriti svom pravnom zastupniku. Mo`e mu se. A ja }u vas redovno izvje{tavati o doga|awima, i iz zatvora ako treba. Nemam novac koji mi wegova ~ar{ijnost tra`i a ne}u da mi sirotiwa skupqa pare kao za onog ~emernog Nikolaidisa kad ga je Kusturica tu`io. S tim {to se Kusta odrekao para u korist siro tiwe, Ab du lah tra `i lo vu za se be. Vaqda da je, kao i do sad, kroz jetru pro}era... Dodu{e, #}ar{ija# je za Nikolaidisa skupila pare prije nego bi za kakvo bolesno dijete. Za mene ne treba, ni Bawaluka ni Sarajevo, skupqati. Radije }u u zatvor. S obzirom na Svazilend korupciju, provjere no sa ra jev sko na ci onal-ide olo {ko sqepilo i iskustva sa OMV-om, pravosudni sistem u BiH me mo`e samo prijatno iznenaditi. Ipak, svako zlo za neko dobro. O svemu }u vas obavje{tavati. Sazna}ete jo{ pone{to o slobodi govora, toleranciji i multikulturalnosti, pone{to mo`da i iz zatvora. Boqe da o su`ivotu, slobodi govora i toleranciji u~ite na mojoj, nego sutra na svojoj ko`i.

NA FTV-u SE OTVORENO LIN^UJU i nazivaju kriminalcima, usta{ama, ~etnicima... qudi koji nisu ni za {ta optu`eni, pogotovo osu|eni
Tako se ovi narodi, nesretni i poni`eni, vode sve bli`e kontejnerima a sve vi{e udaqavaju jedni od drugih. Slobode govora ima, ba{ kao u Turskoj, onoliko koliko treba da se o dr`avi ne ka`e ni{ta lo{e. A puno je lo{eg. U takvoj dr`avi, sudstvo je, ba{ kao u slu~aju nesretne turske novinarke, sredstvo dr`avnog terora. Kantonal no sud stvo u slu ~a ju OMV - Ga ta lo, bilo je sredstvo obra~una s pojedincem, dodu{e - vi{e radi profita. Ono gdje se ideolo gi ja obra ~u na va s po je din cem ili narodom, puno je gore.

Bosna i Venecuela
Po{to je Bosna i Hercegovina u rangu gra|anski primitivnih i nedemokratskih sredina tipa Xibuti i Svazilend, sude}i po stepenu korupcije, mo`emo i u strahu u tim i takvim sredinama. U sredinama gdje je korupcija tako visoka, diktatura je tu. Bez we korumpirano dru{tvo ne mo`e. Korupcija i diktatura idu ruku pod ruku, kao zlo i glupost. U diktaturama, dr`ava je i sred stvo i ciq. Sred stvo za utje ri vawe straha u kosti i istjerivawa razmi{qawa iz glave. U re`imima kakav je u Ruandi, Svazilendu, Sijera Leoneu ili u ^ileu, voj ska i po li ci ja slu `e za utje ri vawe straha u kosti i istjerivawe du{e iz tijela. Prosto i jasno. Ako ne slu{a{ diktatora - ode glava. Nema tu puno pri~e. U Turskoj, koja tako|e ima privid demokratije ali nije toliko visoko pozicionirana

Trnovitim stazama su`ivota
Ja za koji dan trebam na sud, u Sarajevo. Tu`io me onomadne Abdulah Sidran, dr`avno mezim~e i dobro pla}ena ~ar{ijska nari ka ~a, za uvre du ~as ti. Za to {to sam komentarisao vijest u kojoj se ho}e zapaliti ako mu Kanton Sarajevo (~itaj sarajevska sirotiwa) ne otplati kredit za stan. Vijest je objavqena i komentarisana prije, u bo{wa~kim medijima. Ali, ti nisu tu`eni. Idemo na sud Vera Soldo, urednica tjedni ka #Re pu bli ka# i ja. I Kru no Malenica, jedan od onih ~iji je medij tako|e prenio vijest. Vera, Kruno, Veselin... I

Gra|anski kola~i
Najnovije tendencije, one o zamjeni pojma #Srbin, Hrvat i Bo{wak# pojmom #gra|anin#, zapravo su nastojawa da se qudi i{~upaju iz kolektiviteta i svedu na nivo u kojem bi im drugi mogli raditi {ta ho}e i kad ho}e. Bez oslonca, pozadine, zale|ine, korijena... Samo sa strahom za opstanak sebe ili svojih bli`wih. Najamni radnik proleter koji }e, kad ostane bez posla, spavati u kolima. Jer, zakon ga, kao {to se vidje lo na pri mje ru OMV - Ga ta lo, ne }e za{tititi. Porodi~ne i socijalne veze ta-

4 15. i 16. januar 2011. GLAS PLUS

Kao {to pokazuje i liberalizacija viznog re`ima, BiH je na dobrom putu, i pribli`ava se EU. Ali mogu}nost ulaska u EU se ne poklawa, kao {to se ni nama nije poklonila. BiH mora {to prije da formira vlast na dr`avnom nivou i usvoji zakon o popisu stanovni{tva, rekao Tot
RAZGOVARALA: @EQKA DOBRI] zeljkad@glassrpske.com

Stabilnost u regionu Balkana prioritet
Laslo Tot, ambasador Ma|arske u BiH, za “Glas Srpske“

Smatramo da se pro{irewe Evropske unije ne smije zaustaviti. Balkan smatramo jako bitnim, i ne samo radi bli zi ne Ma |ar skoj, ne go i radi zajedni~ke pro{losti. Re kao je to u in ter vjuu “Gla su Srpske“ am ba sa dor Ma|arske u BiH Laslo Tot. - Stabilnost u regionu je od veoma velikog zna~aja za nas i smatramo da najboqe mo`emo da uti~emo na stabilnost regiona ako pomognemo balkanskim dr`avama da pos ta nu dio evroa tlan tske stru ktu re. Ma |ar ska BiH smatra svojim po~asnim susjedom i bitnim privrednim partnerom, zato je i u na{em interesu da pomognemo pri vre dni opo ra vak u BiH - naglasio je ambasador Ma|arske, zemqe koja je 1. janu ara ove go di ne pre uze la pred sje da vawe Evrop skoj uniji. Dodao je da }e se Ma|arska u idu}ih pola godine potruditi da ubrza privredni razvoj dr`ave, poja~a privrednu saradwu izme|u Ma|arske i BiH, te pokrene nove “tvining programe“. GLAS: Ma|arska je navela pro {i rewe Evrop ske unije kao jedan od prioriteta kada u janu aru preu zme p r ed s j e d a vawe, iako se ne ke zemqe tome protive. Ka ko bis te

prokomentarisali taj stav Ma|arske? TOT: Smatramo da se pro{irewe Evropske unije ne smije zaustaviti. Moramo ostati otvoreni prema mogu}nosti perspektive. Balkan smatramo jako bitnim, i ne sa mo ra di bli zi ne na {oj dr`avi nego i radi zajedni~ke pro{losti. Stabilnost u re gi onu je od ja ko ve li kog zna~aja za nas i smatramo da najboqe mo`emo uticati na stabilnost regiona ako pomognemo balkanskim dr`avama da pos ta nu dio evroatlantske strukture. I daqe se obavezujemo za proces is to ~nog par tner stva i u smje ru za pa dno-bal kan skog pro{irewa i obezbje|ewem stabilnosti u regiji.

Laslo Tot

FOTO: N. UGQE[A

MA\ARSKA BiH smatra po~asnim susjedom
GLAS: [panija, Belgija i Ma|arska izradile su zajedni~ki osamnaestomjese~ni program predsjedavawa EU. Jes te li za do voqni onim {to su uradile va{e prethodnice i {ta je Ma|arskoj ostalo da zavr{i? TOT: Zadovoqni smo dosa da{wim trio-pred sje da vawem i ovim putem bismo htjeli da zahvalimo na radu na{ih {panskih i belgijskih kolega, te im ~estitamo na dostignutim uspjesima. Ma|arska u budu}em periodu `eli da

ostvari svoje unaprijed odre|ene ciqeve. Jedan od najva`nijih i neophodnih ciqeva je pru`awe pomo}i u ponovnom osposobqavawu EU privrede. Sredinom 2011. godine bi tre ba lo da se do vr{i sqede}i EU buyet, tako da organizovawe bitnih rasprava spada na Ma|arsku. Poseban prioritet nam je izrada Du nav ske stra te gi je, po boq{awe kvaliteta vode Dunava, iskori{}avawe Dunava za promet, kao i ja~awe odnosa izme|u dr`ava kroz koje prolazi Dunav. Tako|e, smatramo bitnim i pitawe Roma, to jest `eqeli bismo da se pozabavimo i borbom protiv siroma{tva djece. @eqeli bismo da ulo`imo svoju energiju u razgovore o pojedinim politi~kim granama kao {to su saobra}ajna politika, kohezijska politika, poqoprivre dna po li ti ka ili energetska politika, to jest

u poboq{awe unutra{wih i pravosudnih odnosa, i promovisawe kulturalnog {arenila.

PRO[IREWE Evropske unije ne smije se zaustaviti
GLAS: Jedan od prioriteta Ma|arske kao predsjeda va ju }e Evrop skoj uni ji bi}e ekonomija. [ta }e biti ura|eno na tom poqu u idu}ih pola godine? TOT: Ma|arska BiH smatra svojim po~asnim susjedom i bitnim privrednim partnerom, zato je i u na{em inte re su da po mo gne mo privredni oporavak BiH. U idu}ih pola godine potrudi}emo se da ubrzamo privredni razvoj dr`ave, poja~amo pri vre dnu sa radwu izme |u Ma|arske i BiH, te pokrenemo nove “tvining programe“. GLAS: Smatrate li da

Pogodnosti
GLAS: Koja su pozitivna iskustva Ma|arske od 2004. godine kada se prikqu~ila EU i koje biste konkretne pogodnosti izdvojili, a koje }e imati BiH? TOT: Sa pojedinim prednostima ste se ve} i vi mogli susresti. Sa liberalizacijom viznog re`ima mo`ete da iskusite prednosti slobodnog putovawa i svjedo~ite va`nosti infrastrukture. Uz ovo }e se kasnije pridru`iti i slobodno kretawe posla, kapitala i robe. Sve ovo je veoma bitna prednost za stanovnike dr`ava ~lanica. Razvijawe infrastrukture, mnogobrojni finansijski izvori unutar EU za razvijawe, koje putem konkursa i najmawa firma mo`e dobiti, ovo su sve iznimno bitne prednosti za privredne organe dr`ava ~lanica. Moram da napomenem i prednosti koje dolaze iz {arolike kulture, mo`ete se susresti sa novim kulturama, gledi{tima i svjetskim ideologijama.

je BiH postigla zna~ajne rezultate u pribli`avawu EU i mo`e li ra~unati na podr{ku i zalagawe Ma|arske na daqem putu? TOT: Kao {to pokazuje i li be ra li za ci ja vi znog re `ima, Bosna i Hercegovina je na dobrom putu, i pribli`ava se EU. Dr`ava je pokaza la da, ako pos to ji zajedni~ka politi~ka voqa, onda zajedno mogu da dostignu postavqene ciqeve. Prema mom mi{qewu, tre ba lo bi da se stvo ri pri ti sak odozdo, pritisak naroda, u vezi sa pitawem ulaska u EU, kao {to se to dogodilo na pitawu vizne liberalizacije. Gra|ani moraju da prepoznaju prednosti koje donosi ~lanstvo u EU i vr{e pritisak na svoje politi~are da ubrzaju proces integracija. Ma|arska je oduvijek pru`ala po dr{ku BiH o pi tawu EU integracija, i to }e tako i ostati. Za vrijeme na{eg predsjedavawe `eqeli bismo sa dodatnim vrijednostima da po dr`a va mo BiH u EU in te gra ci ja ma. Ali mo gu }nost ulaska u EU se ne poklawa, kao {to se ni nama nije poklonila. Svaka dr`ava mora da izvr{i te{ke zadat ke da bi dos ti gla svoj ciq, ali prilika postoji. GLAS: [ta biste istakli kao pri ori te te no ve vlasti u BiH u pogledu pribli`avawa EU? TOT: Tre ba lo bi {to prije da se oformi vlast na

dr`avnom nivou. To je preduslov za BiH da zapo~ne refor mske pro mje ne ko je su neophodne na putu ka evroatlan tskim in te gra ci ja ma. Kao {to je EU ve} u vi{e navrata navela, prvo se mora rije{iti izvr{ewe pravosna `ne pre su de u “slu ~a ju Sejdi}-Finci“, uskla|ivawe BiH Ustava u duhu presude, osnivawe “State Aid Agency“, usvajawe zakona o popisu stanovni{tva. Lideri ne smiju izgubiti iz vida da EU ujediwenu i funkcionalnu BiH smatra partnerom za pregovore, ~itavu dr`avu o~ekuje kao svo ju ~la ni cu po sli je iz vr{ewa zadatih zadataka. GLAS: Sla`ete li se sa stavom da Hrvatska treba da rije{i pitawa qudskih pra va i po lo `a ja Srba u Hrvatskoj prije prijema u EU? TOT: Ma|arska je uvijek po{tovala unutra{we poslove drugih suverenih dr`ava, te se samim tim uvijek borila za za dr`a vawe is tog. Ni u slu~aju BiH nema razlike, iz tog razloga sam uvjeren da pitawa unutra{we politike samo lideri dr`ave, na osnovu svog konsenzusa, mogu da rije{e. Vrlo rado }emo podijeliti na{a iskustva u pojedinim temama, kao {to smo to i do sada ~inili, kada smo organizovali stru~ne kurseve za srpske, hrvatske, bo{wa~ke politi~ke, dr`avne, vojne lidere, lidere samouprava i civilnog dru{tva.

PITAWA UNUTRA[WE politike samo lideri, na osnovu svog konsenzusa, mogu da rije{e

GLAS PLUS 15. i 16. januar 2011. 5

ISTORIJA
Svetog Savu, oca srpske dr`avotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeqiva~a srpske diplomatije, kwi`evnosti, zakonodavstva i zdravstva, 27. januara sve~ano, uz priredbe, akademije i sje~ewe slavskog kola~a slave sve {kole u Srbiji i Srpskoj

Savindan za {kolsku slavu progla{en 14. januara 1840. godine
FOTO: ARHIVA Savindan u svim {kolama radni, ali nenastavni dan

PRIREDIO: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

kne`evini Srbiji 14. januara 1840. godine za {kol sku sla vu je progla{en Savin dan, praznik u spo men na ve li kog srpskog prosvjetiteqa i za{titnika {kolstva Svetog Sa vu, oca srpske dr`a vo tvor nos ti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeqiva~a srpske diplomatije, kwi`evnos ti, za ko no dav stva, zdravstva. Sveti Sava (po ro|ewu Ras tko Ne mawi}) ro |en je oko 1174. u de`eva~kom kraju na planini Goliji, a premi nuo je 14. ja nu ara (po ju li jan skom ka len da ru) 1236. u Trnovu u Bugarskoj, pri povratku sa hodo~a{}a u Jerusalimu.

U

odakle se brzo pro{irila u sve dijelove srpstva, a himna Svetom Savi je prvi put izvedena 1839. u Segedinu. Sve ti Sa va je us ta novqen kao {kolska slava na prijedlog Ata na si ja Ni ko li }a, rektora Liceja u Kragujevcu 2. ja nu ara 1840. go di ne, odlu kom So vje ta Kwa`ev stva Srbskog i te go di ne proslavqan u Kragujevcu i Beogradu.

Zna~aj Svetog Save
Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetiteq i prosvjetiteq. Bio je najmla|i sin velikog `upana Stefana Nemawe i prvi srpski arhiepiskop. Izborio se za samostalnost ra{ke arhiepiskopije od Vizantije 1219. godine i pos ta vio te meqe da na{we Srpske pravoslavne crkve. Ras tko Ne mawi} je u mladosti od oca dobio Zahumqe na upravu. Me|utim, Rastko je pobjegao na Svetu goru i zamona{io se u rusk o m ma nas -

Proslave
Srpska pra vo sla vna crkva 27. januara slavi dan svog utemeqiva~a, dr`ave i {kolstva - Svetog Save. Savin dan se obiqe`a va u svim {ko la ma u Srbi ji i Srpskoj kao radni, ali nenastavni dan - {kolska slava. \a ci i pros vje tni ra dni ci pro slavqaju Sa vin dan sve ~a no, uz pri re dbe, aka de mi je i sje ~ewe slav skog kola~a. Prva pro sla va Sve tog Save kao {kolskog patro na odr`a na je 1812. u Ze mu nu,

tiru Svetog Pantelejmona. Zajedno sa ocem Stefanom, zamona{enim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilan dar i iz gra dio jo{ 14 manastira, i tako ostao zabiqe`en kao kti tor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj gori. Sava se vratio u Srbiju, kako bi zaustavio gra|anski rat. U Studenici je 1209. godine osnovao bolnicu, prvu na podru~ju srpske dr`ave. Is to vre me no se ba vio pro svje ti teqskim ra dom, nastoje}i pribli`iti svojim sunarodnicima osnove vjerske i svjetovne pouke, da bi se 1217. vratio na Svetu goru. Sava je 1219. izborio auto ke fal nost srpske crkve, a patrijarh ga je imenovao za prvog srpskog arhi epis ko pa. Os tao je arhiepiskop sve do 1233. godine, da bi ga potom zamijenio wegov u~enik Arsenije. Na povratku sa jednog od hodo ~a{ }a iz Sve te zemqe 1236. smrt ga je zatekla u tada{woj bugarskoj prestonici Velikom Trnovu. Wegove mo{ti je u manastir Mile{e vu pre nio wegov ne }ak kraq Vladislav.

na ohridskoj arhiepiskopiji i imala je samo tri episko pi je (Ras, Lipqan i Prizren) u kojima su vladike bili Grci. Sava odlazi u Nikeju kod vaseqenskog patrijarha Manojla Sarantena i vizantijskog cara Teodora Laskarisa, tra`e}i autokefalnost srpske crkve. [estog decembra 1219. godine ra {ka epis ko pi ja pos ta je arhiepiskopija, a Sava prvi srpski arhiepiskop. Wego vim us to li ~ewem za arhiepiskopa utemeqena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva.

AUTOKEFALNOST SPC Sveti Sava izdejstvovao 1219. godine
Savina djela “Nomokanon“ i “Si no dik pra vo slavqa“ postali su pravni i du ho vni stu bo vi srpske dr`avnosti. Zakonopravilo Sve tog Sa ve bi lo je prvi srpski ustav. Zakonopravilo je ure|ivalo veliku oblast dru{tvenih odnosa, crkvenih i gra|anskih. Presa|ivawem rimsko-vizantijskog prava Srbija je postala sastavni dio evropske i hri{}anske civilizacije. Po povrtaku u Ra{ku Sava osniva osam novih episkopija (zetsku, hvostansku, hum sku, to pli ~ku, bu dimqansku, dabarsku, moravi ~ku), me |u ko ji ma i `i ~ku, ko ja pos ta je sje di -

Sveti Sava

{te nove srpske arhiepiskopije. Novoizgra|eni manastiri su bogato darovani imawima, wivama, {umama, vinogradima, pa{wacima i vo}wacima.

Sabor u @i~i
Godine 1221. je odr`an op{ti dr`avno-crkveni sabor, prvi poslije dobijawa autokefalnosti, u manastiru @i ~i, po di gnu tom kao sjedi{te nove arhiepiskopije. Na saboru je Sava papi nom kru nom (vi jen cem) krunisao svog brata Stefana Nemawi}a za kraqa, koji postaje Stefan Prvovjen~ani, a Srbi ja pos ta je kraqevina. Sava je pred ovim saborom odr`ao @i~ku besjedu o pra-

voj vjeri, u kojoj pou~ava kraqa, vlastelu i novoizabrane episkope osnovnim dogmama pravoslavne vjere, tvrde}i da su bez we dobra djela uzaludna. - Jer ni ti ko ris ti is pravnost `ivota bez prave i prosve}ene vere u Boga, niti nas pra vo ispo ve dawe bez do brih de la mo `e izves ti pred Go spo da, ne go tre ba imati oboje, da savr{en bude ~ovek Bo`ji - govorio je on.

Kwi`evni rad
Savin kwi`evni rad je veoma obiman i namijewen or ga ni za ci ji ma nas ti ra. Najprije je napisao tri tipika (pravilnika): “Karejski tipik“, “Hilandarski ti pik“ i “Stu de ni ~ki ti pik“. Na po~etku “Studeni~kog ti pi ka“ opi sao je `i vot svog oca Ste fa na Nemawe. “@itije Sv. Simeona“, koje se kasnije izdvoji lo iz “Stu de ni ~kog ti pi ka“ i osa mos ta li lo, najva`nije je Savino djelo. Pod uticajem ove biografije razvio se potpuno samostalan kwi`evni rod `itija (biografija) srpskih vladalaca i svetaca.

Srpska crkva
Srpska crkva u to vrijeme nije bila sa mos tal na, ve} po dre |e -

Spaqivawe Savinih mo{tiju
Savin kult u narodu bio je jak. Poslije jednog ustanka Srba protiv Osmanskog carstva, turski komandant Sinan-pa{a je 1594. spalio Savine mo{ti na Vra~aru, koje su do tada bile ~uvane u manastiru Mile{eva. Smatra se da su Turci Savine mo{ti spalili u uvjerewu da }e tako uni{titi vjeru i svaki uticaj Svetog Save na Srbe. Na mjestu za koje se vjeruje da se to odigralo podignut je Hram Svetog Save.
Hram Svetog Save

PRVI ARHIEPISKOP SPC ostao poznat kao tvorac “svetosavskog pravoslavqa“

6 15. i 16. januar 2011. GLAS PLUS

TAJNE POZNATIH
PI[U: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com TAWA [IKAWI] tanjas@glassrpske.com

Biografije doma}ih i stranih javnih li~nosti

Qubi~i}ev neboder

Hrvatski teniser Ivan Qubi~i}, ro|eni Bawalu~anin, ima apartman u Monaku, u najskupqoj ulici na svijetu. Qubi~i}ev neboder ima 34 sprata, a cijena kvadrata pewala se do 133.000 evra. Biznis Severininog momka Milana Popovi}a vrti se na relaciji Kipar, Majami, Kazahstan, Britanska djevi~anska ostrva, a iza wega se vuku dugovi, sudski procesi, optu`be po ruskim medijima, naglasila Irena Divkovi} -Milanovi}
Boba i Brena

ntimni `ivot javnih li~nos ti, wiho ve bri ge, nevoqe i pro{lost, ali i imo vi na, odu vi jek su za ni ma li obi ~ne qude, ko ji posqedwih godina, vi{e nego ikada, imaju priliku da saznaju apsolutno sve pojedinosti iz `ivota estra dnih zvi jez da, spor tis ta, po li ti ~a ra i dru gih ja vnih li ~nos ti. ^iweni ca da je sa mo o kontroverznoj ameri~koj pjeva~ici, Ledi Gagi, tokom dvije godine napisano ~ak 39 biografija, pokazuje koliko je interesovawe javnos ti za pri va tni `i vot poznatih.

I

Nekretnine od kojih “boli glava“
Revolucija digitalnih medija i sve ve}a povezanost svih dijelova svijeta putem interneta, uslovila je da se i za mnoge doma}e po zna te li ~nos ti ot kri ju taj ne koje su dugo i uspje{no ~uvali. Ne ra di se tu vi {e sa mo o na ga |awima i tra~evima, ve} i o dokazima i tvrdwama u koje je te{ko povjerovati, ali ih niko ne osporava. Jedan od najsvje`ijih primjera je jo{ neobjavqena kwiga hrvatske novinarke Irene Divkovi}-Mi la no vi} “Kon do, kon do“, u ko joj autor ka do ka zi ma pot krepquje svoje tvrdwe o basnoslovnom bogatstvu i vrijednim ne kre tni na ma ko je sla vne li~nosti iz biv{e Jugoslavije posjeduju {irom svijeta. Neke zanimqive i nevjerovatne detaqe iz kwige ot kri la je i “Gla su Srpske“. - Ve}ina zvijezda iz biv{e Jugoslavije apartmane je kupovala u Ameri ci. Sve in for ma ci je za kwigu prikupila sam legalnim putem pretra`uju}i javne registre. Istra`uju}i shvatila sam da sve podatke iz SAD mo`ete dobiti onlajn za ne zna tne do lar ske iznose ili u nekim slu~ajevima posve besplatno - rekla je Divkovi}-Milanovi}. Hrvatska novinarka tvrdi da je istra`ivala i vrijednosti nekretnina Gorana Bregovi}a u Parizu i wegov `ivot u Americi. - U Pa ri zu Bre go vi} ima stan u uli ci Lan kri gdje je pro sje ~na ci je na kva dra ta 7.500 evra. Kad je `i vio u Ame ri ci, kraq bal kan skog fol ka `i vio je u ne bo de ru s dru ge stra ne ri je ke Had son, gdje se ci je ne kre }u od 150.000 do milion dolara za apar tman - ot kri -

va Divkovi}-Milanovi}. A otkriva i nevjerovatnu ~iwenicu o ro|enom Bawalu~aninu, Ivanu Qubi~i}u. - Hrvatski teniser ima apartman u Monaku i to u najskupqoj ulici na svijetu, Aveniji princeze Grejs. Tu se ne radi ni o kakvoj vili s bazenom i sli~no, nego o neboderu kakvih je pun Monako. Qubi~i}ev se zove “Columbia Palace“, ima 34 sprata i 108 metara vi si ne, te iz vrsnu lo ka ci ju, iz apartmana puca savr{en pogled na naj skupqu ri vi je ru na svi je tu. Cijena kvadrata u Qubi~i}evoj ave ni ji u Mo na ku pewala se do 133.000 evra. Uzmemo li u obzir da je najmawa kvadratura za dvosobni apartman 80 kvadrata, vidimo da se radi o iznosima od kojih “boli gla va“ - ot kri va autor ka kwige “Kondo, kondo“.

gu di men zi ju. Wegov bi znis se vrti na relaciji Kipar, Majami, Kazahstan, Britanska djevi~anska os trva. Tu se ra di o po slo vawu preko of-{or firmi, dakle u pores kim svjet skim oaza ma, i to uglavnom preko ovla{}enih agena ta iz tih ze maqa. Iza wega se vuku dugovi, sudski procesi, optu`be po ruskim medijima. No, naj so ~ni ji di je lo vi bi }e objavqeni u kwizi - na gla si la je Divkovi}-Milanovi}.

Naru~ena istina
Is ti ni tost bio gra fi ja i pri~a o slavnim li~nostima i kod nas i u svijetu zavisi od toga ko ih pi{e, a nerijetko se neke od wih naru~uju od strane samih zvijezda. - Zavisi ko pi{e te biografije i pri~e i radi li se o sofisti ci ra nom mar ke tin gu. U SAD prolaze istinitije, naj~e{}e nega ti vni je, bio gra fi je sla vnih. Naj svje `i ji pri mjer je En drju Morton sa biografijom An|eline Yoli. Doma}e zvijezde za razli ku od svjet skih ima ju je dan problem. Neke nastoje da sakriju imovinski status, pa tako i nekre tni ne. U Ame ri ci je po pu lar no ra zme ta ti se bo gat stvom. Gle da li smo de se ti ne emi si ja koncipiranih kao: dobro je biti An|elina Yoli, ima vilu, privatni avion, ku}u za odmor, milione na ra~unu. Kod nas to nije sasvim legalizovano, vaqda zato {to je najvi{e zarade upravo “na crno“. U kwizi }u objaviti neke podatke koji se prosje~nim qudima ~ine nevjerovatnim, malo ko mo`e povjerovati koliko je bogata{a nasta lo u posqedwih dva de se tak godi na i da ni su mili one sa mo po hra ni li na ra ~u ni ma ne go su pokupovali i nekretnine, kao da su iz bogate [vajcarske, a ne iz pri li ~no si ro ma {nih zemaqa zapadnog Bal ka -

LEPA BRENA sa mu`em lani kupila ku}u u Majamiju na kredit
Ona nagla{ava da mnogi poznati sportisti kupuju nekretnine u Monte Karlu i Monaku zbog poreskih benefita. - Tamo je nekretninu kupio i hrvatski skija{ Ivica Kosteli}. Wegov otac An te pa tri oti zam uvijek stavqa na prvo mjesto, ali kad su u pitawu nekretnine, tu je neka sasvim druga pri~a, Monako je o~igledno boqa destinacija od Hrvat ske - ka za la je Div ko vi}Milanovi}. [to se ti ~e Se ve ri ni nog mom ka Mi la na Po po vi }a, tu je stvar jo{ zanimqivija. U medijima se o wemu stvara slika turbous pje {nog mla dog ~o vje ka, he doniste, globetrotera, kraqa bakra, galantnog “Yeka“ na balkanski na~in. - Moja otkri}a koja }e uskoro iza}i u kwizi ima ju po sve dru-

Ledi Gaga

Burne reakcije
Aleksandar Igwatovi}, koji se u kwigama “Tajne srpskog xet-seta“ dotakao i pitawa seksualne orijentacije nekih javnih li~nosti, testirawa na sidu, te kleptomanije, ka`e da su pojedine javne li~nosti, prije svega, Neda Ukraden, Jelena Tinska i Xej, te pojedini biv{i politi~ari, burno reagovali kada je kwiga objavqena, ali da on nikada nije, niti }e potvrditi da se u nekim pri~ama radilo o wima. - Pojedine javne li~nosti ~estitale su mi na na~inu na koji sam ispri~ao wihovu pri~u. To je za mene zaista veliki kompliment - ka`e Igwatovi}.

Slavni naj~e{}e skrivaju finansijske nevoqe, probleme sa zakonom, tu`be

GLAS PLUS 15. i 16. januar 2011. 7

FOTO: ARHIVA

"TRESU" JAVNOST
li Lepa Brena ili Goran Bregovi} sa milionima prodatih al-buma - kazala je autorka. Dodaje da prava slika wihovog bogatstva u odnosu na onu koja je predstavqena u javnosti zavisi od toga da li se radi o “pravim“ bogata{ima. - ^ini mi se da stvarni bogata{i nastoje da `ive anonimno i ne pokazuju bogatstvo, posebno ako je kupqeno ke {om ili za ra |e no sumwivim poslovima. Istra`uju}i materijale za svoju kwigu otkri la sam da je je dan hrvat ski taj kun ku pio dvo rac u Evro pi, vrijedan vi{e od deset miliona evra. Drugi hrvatski tajkun, rodom iz okoline Bawaluke, ima nekretnine u blizini Sent Morica, a ni jedan ni drugi to nikada nisu izni je li u ja vnost - re kla je Divkovi}-Milanovi}.
Milan Popovi}

otkrivaju godinama strogo ~uvanu istinu

Severina

Sa{a Igwatovi}

Skretawe pa`we
Psiholog Aleksandar Mili} isti~e da osobe koje te`e skretawu pa`we javnosti putem autobiografija `ele da popune odre|ene praznine u svom `ivotu, te imaju umawenu sliku vrijednosti o sebi. - Za razliku od wih qudima koji zaista imaju kvalitete nije potrebna popularizacija tog tipa i nemaju potrebu da plijene pa`wu javnosti na taj na~in, ~ak im je neprijatno ako se o wima pi{e i ako se na taj na~in veli~aju - obja{wava Mili}. du objavqene u no vi na ma. Kwiga sa skri ve nim ime ni ma bi la je jedini na~in da te pri~e iza|u na svetlo dana - ka`e Igwatovi}. Tvrdi da su u kwigama iznesene ~iwenice, samo malo dora|ene autor skim pe ~a tom, te da su mu dvije decenije “dru`ewa“ sa poznatima, kroz posao koji je radio, omogu}ile da sazna mnoge stvari do kojih wegove kolege nisu mogle da do|u. Govore}i o pojedinostima koje javne li~nosti `ele zadr`ati za sebe, Igwatovi} ka`e da su se do prije desetak godina poznati jo{ i trudili da sakriju “neslavne“ po je di nos ti iz svog priva tnog `i vo ta, ali da se u posqedwe vrijeme taj stav drasti~no mijewa, te da su mnogi spremni na sve samo da bi se na{li u medijima. - Tu je ve} re~ o polupoznatima i kva zi po zna tima, dok se prave zvez de uvek trude da makar ma li deo svoje in ti me Mili} dodaje da na{e dru{tvo sve vi{e pa`we posve}uje mawe va`nim, te nedovoqno kreativnim i zna~ajnim stvarima. - Na`alost, qudi su vi{e zainteresovani za kvaziumjetnost, nego za pravu kreativnost i umjetnost. Narodne mase su sve vi{e zaokupqene vulgarizmom i banalizmom, pa nije ni ~udo {to se sve vi{e ~itaju kwige o privatnim `ivotima javnih li~nosti - ka`e Mili}. potpuno druga~ije detaqe o ovoj pjeva~ici. Kalahan u kwizi od 250 stranica otkriva potpuno nepoznate detaqe iz `ivota popularne pjeva~ice i precizno secira sve mito ve i la `i ko je je Ga ga iz gra di la oko se be na putu pre ma tronu. - Wene pri~e o tome kako je oduvijek bila autsajder i da je odrasla u siroma{tvu, kako je niko nije razumio pa zato ona danas tako dobro razumije svoje obo`avaoce, “mala ~udovi{ta“ kako ih zove, nemaju nikakvog osnova. Gaga je odrasla okru`ena komforom i privilegijama, u porodici koja je voqela i podr`avala. Ne samo da je imala mnogo prijateqa nego je imala i podr{ku roditeqa u gra|ewu karijere. Otac joj je sredio snimawe prvog demo-snimka - pi{e u Morininoj kwizi. Autor ka priznaje da Ga ga ima “dobar nos za biznis“, ali do da je da je pogonsko go ri vo iza tog ve likog uspjeha bio di rek tno i in di rektno, Gagin otac Yo.

na - objasnila je Divkovi}-Milanovi}. Prema wenim rije~ima, slavni se, kad su u pitawu skrivawe de taqa, po na {a ju kao i obi ~ni qudi, odnosno skrivaju slabosti i skandale, a favoriziraju pozitivne, ~esto propagandisti~ke vijesti. - Ra de }i na kwizi “Kon do, kondo“ uo~ila sam da }e poznati, poput Lepe Brene plasirati u javnost da ima ju ne kre tni nu na Floridi, ali }e zatajiti da je ista kupqena na kredit, tako da je na woj i hipoteka. Lepa Brena je sa mu`em pro{le godine u avgustu ku pi la ku }u u Ma ja mi ju na kre dit. Vila je pla}ena 960.000 dolara. Brenina vila ima ~etiri spava }e so be, tri ku pa ti la i ba zen - naglasila je Divkovi}-Milanovi}.

Qudi vole da `ive tu|e probleme
Privatnim `ivotom doma}ih es tra dnih zvi jez da i dru gih ja vnih li~nosti svojevremeno se bavio i srpski novinar Aleksandar Sa {a Igwato vi}, autor kwiga “Tajne srpskog yet-seta“, koji je, iako ne ot kri va ju }i iden ti te te osoba o kojima je pisao, javnosti otkrio neke od najintimnijih detaqa iz wiho vog `i vo ta. Ipak, svako ko malo pomnije prati zbivawa na sceni mo`e da prepozna ve}inu likova.

LEDI GAGA slagala da je bila autsajder i da je odrasla u siroma{tvu
Igwato vi} ka `e da su tri dijela kwige “Tajne srpskog yetseta“ otkrile mnogo toga “skrive nog“ iz `i vo ta ja vnih li ~nosti. - Ponekad zaista nije bitno ko je junak neke pri~e, ve} samo saznawe da se takve stvari de{avaju i qudima koji se bave javnim poslom i da nije sve slatko, bajno i sjajno kao na malom ekranu ili u tabloidima - ka`e Igwatovi}. Do ma te ri ja la za pi sawe kwiga Igwatovi} ka`e da mu nije bilo te{ko do}i, budu}i da se godinama bavio novinarstvom. - Na taj na~in sam bio svedok mnogim zanimqivim pri~ama koje, zbog nedostatka konkretnih dokaza, dokumenata i fotografija, nisu mogle da bu-

zadr`e u tajnosti - ka`e Igwatovi}. Govore}i o velikom interesovawu za `ivot javnih li~nosti, autor naj pro da va ni je kwige u Srbiji 2008. godine ka`e da svuda u svijetu obi~ni qudi vi{e vole da `ive tu|i nego svoj `ivot. - To se posebno ose}a u vremenu tran zi ci je, ka da qudi svo je brige `ele da zaborave i prepuste se “u`ivawu“ u brigama i nevoqama poznatih. Tako lak{e podnose svoju muku - ka`e Igwatovi}.

Skrivaju slabosti, a nagla{avaju pozitivne stvari
Kada su u pitawu stvari koje po zna te oso be i ja vne li ~nos ti najvi{e kriju od javnosti, Divkovi}-Milanovi} otkriva da se neki razme}u nekretninama koje su pod hipotekom, dok drugi “skrivaju bogatstvo kao zmija noge“. - Sla vni naj ~e{ }e skri va ju finansijske nevoqe, probleme sa za ko nom, tu `be ne ga ti vnih sud skih is ho da... U kwizi “Kon do, kondo“ otkrivam kako najskupqu nekretninu u Americi ima hrvatska yet-se ter ka, ko ja se bo ga to udala, no ubrzo je ostala udovica. Kroz wen slu~aj se vidi da nekada ekspresni brak donese puno vi{e novca nego {to su recimo zaradi-

Pokera{ko lice Ledi Gage
Veliku pra{inu kada su u pitawu bio gra fi je sla vnih ko je prikazuju “drugu stranu medaqe“ wihovih `ivota podigla je jedna od najnovijih kwiga o Ledi Gagi. Wujor{ka novinarka ko ja je bila nominovana za Pulicerovu nagradu Morin Kalahan u novoj bio gra fi ji o Ga gi ko ja se zo ve “Pokera{ko lice: Uspon i uspon Ledi Gage“ otkriva sasvim nove i do sa da

Zgrada u Parizu u kojoj Bregovi} ima stan

Goran Bregovi}

negativnih sudskih ishoda…

8 15. i 16. januar 2011. GLAS PLUS

OBJEKTIV na ~etvrtom Me|unarodnom filmskom i muzi~k

Nikita Mihalkov i Emir Kusturica u {etwi Drvengradom

Gosti festivala u`ivaju u zabavi

Duwa i Emir Kusturica

^etvrti Me|unaro feszi~ki dni filmski i mu “, ~iji je rf tival “Kustendo qeni srpselektor proslav je osniva~ i sturica, odr`an Ku ski rediteq Emir u Drvengradu, na Moara od 4. do 11. janu okviru “Retrogost festivala u od kroj Gori, a na“ bio je jedan spektive velika ra dana{wice, lmskih auto najzna~ajnijih fi as Kjarostami, kao i rusditeq Ab iranski re festivalu ta Mihalkov. Na ki rediteq Niki ikazalo 20 studenata i pr je svoje umije}e garske, Italije, h rediteqa iz Bu mladi sije, nije, Poqske, Ru Libana, Makedo bije, Turske, SAD, Slova~ke, Sr rske i Hrvatske, [vajca [vedske

Mural inspirisan filmom “Arizona drim“, djelo ruskih umjetnika

NA FESTIVALU svoje umije}e prikazalo 20 studenata i mladih rediteqa, a publika mogla da v

GLAS PLUS 15. i 16. januar 2011. 9
FOTO: AEGNCIJE

kom festivalu “Kustendorf“

U nekoliko stivalu selekcija na fe ali ti i publika im su studen najpoznatijih 38 priliku da vide bjednik ~etvrtog tskih filmova. Po “[ansa“ Sowe svje film “Kustendorfa“ je je. Karpuninoj je nine iz Rusi Karpu grada jaje“, najve}a na pripalo “Zlatno rebrno jaje“ “S festivala, dok je ji Kolberger iz {lo u ruke Juli oti }u i filma “Sutra Poqske, rediteqk ronzano jaje“ “B do}i“. Nagradu rediteq Ogwen dobio je srpski Isailovi} za kratkometra`ni film “Igla“

“Kustendorf“ parti na Me}avniku

Me|u gostima i mladi glumac Milutin Milo{evi}

Ruskiwa Sowa Karpunina dobitnik “Zlatnog jajeta“

vidi 38 najpoznatijih svjetskih filmova

10 15. i 16. januar 2011. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO

Jug Radivojevi}, rediteq iz

Pi{e: Aleksandar ILI]

Brodvejski mjuzikl
GLAS: Kako izgleda sami po~etak rada na “Producentima“? RADIVOJEVI]: U {est glavnih uloga pojavquju se glumci Neboj{a Dugali}, Slobodan Stefanovi}, Jelena Jovi~i}, Nikola Simi}, Andrija Milo{evi} u alternaciji sa Milanom Antoni}em, Miroqub Turajlija. Imamo i igra~e, peva~e, 26 numera, ~itav orkestar Pozori{ta na Terazijama, to je jedan vrlo obiman materijal. GLAS: [ta je najve}i izazov kada je rije~ o mjuziklima? RADIVOJEVI]: To je jedan od najte`ih `anrova u pozori{tu, koji zahteva multidisciplinarnost svih onih koji su u tom projektu. “Producenti“ }e trajati dva sata i 15 minuta, za to vreme i najmawi {raf mora da bude u funkciji, od muzi~ara pa do glumca koji je u 12 promena. Potrebna je ogromna disciplina za taj veliki mehanizam, a to je ono {to mene inspiri{e. @elim da napravim precizan mehanizam koji }e funkcionisati kao {vajcarski sat.

Okret
Vrti se vrti suncokret, vrti se Sunce, vrti se svijet... @ivot u cjelini toliko je pro`et obrtawem i zasnovan na wemu, da je on svim onim bi}ima, kojima je podario glavu sa sposobno{}u zapa`awa, ujedno morao da obezbijedi i zna~ajno nezavisnu pokretqivost glave u odnosu na ostatak tijela i da je natakne na okretan vrat, kako bi ona uop{te mogla da se upu{ta u pra}ewe i posmatrawe stalnih obrta u `ivotnom kretawu. U ~ovjekovoj glavi, zapa`awa nastala posmatrawem `ivota mogu da se posla`u po izvje snom re do sli je du, i Pored toga {to ~ovjek mo`e da ih isprise mi, kao ~a drugima na najrazlipojedina~na ~itije na~ine, a oni mogu da ih prepri~avaju tretijela, vrtimo }ima. Me|utim, nijedna i kotrqamo u jedinstvenosti pri~a, kako god da je ispri ~a na, ni je is tin ski neponovqivog zanimqiva nikome, ako `ivota ili u ne ukazuje na neki obrt u beskona~nim `ivotnom kretawu i ako preobra`ajima ga ne odra`ava, zato {to `ivotnih takvu pri~u, bilo s pouzoblika, dano{}u ili naslu}uju}i, ne do`ivqavamo kao nas tako|e vjerodostojnu. zahvata S druge strane, izrazii kru`ewe tu pri vr`e nost okre `rvwa tawu ispoqavamo ve} u zajedni~kog prvim godinama `ivota, `ivota kad bez uo~qivog povoda ko ris ti mo izne na dnu priliku da ra{irimo ruke pa da se na stopalima vrtimo oko ose na{eg tijela, u tajanstvenom skladu sa vasionskim obrtawem nebeskih tijela, i da u tom obrtawu istrajavamo sve dok nas stariji ne osujete ili dok se o{amu}eni ne strmoglavimo. Predostro`nost u vezi sa nepredvi|enim ishodima ovog okretawa i nemogu}nost da se ono zaustavi podstakle su osmi{qavawe i izradu naprava koje bar donekle objediwuju brigu i bezbri`nost kru`ewa, i mi se prepu{tamo wihovim vrtlozima u raznovrsnim izvedbama vrte{ke, koje se sve odreda zasnivaju na prvobitnom i su{tinskom izumu to~ka. Pored toga {to se mi, kao pojedina~na tijela, vrtimo i kotrqamo u jedinstvenosti neponovqivog `ivota ili u beskona~nim preobra`ajima `ivotnih oblika, nas tako|e zahvata i kru`ewe `rvwa zajedni~kog `ivota, u gr~kim okretima i preokretima strofe i katastrofe, u latinskim obrtima i prevratima revolucije, u talasastim kru`ewima zajedni~kog zamirawa i preporoda. Bez zaokretawa u svom toku, ni pri~a o cijelom ~ovje~anstvu, kao ni bilo koja pojedina~na pri~a iz ~ovjekovog `ivota, ne bi tekla kao pri~a nego kao muk. Pri~e o `ivotnim okretima nikad ne prestaju da nam budu zanimqive, jer u wih najdubqe vjerujemo ba{ zbog wihovih zaokreta, jer one vjerno opisuju ono {to neprestano do`ivqavamo i {to ~ini na{ `ivot, za koji se ~vrsto hvatamo. O okretima mo`da naj`ivopisnije pri~aju upravo nijemi okretni pokreti kakve susre}emo, na primjer, u raznim proizvodnim, uslu`nim, cirkuskim, sportskim, plesnim vje{tinama, budu}i da nas neposredno i trenutno zapa`ena vrhunska okretnost zadivquje svojom ~arolijom stapawa nevjerovatnosti i vjerodostojnosti okreta u `ivotu.

PUBLIKU privla~e komedije i mjuzikli
GLAS: Kakvu poruku imate za publiku koja }e do}i 26. februara na premijeru “Procucenata“? RADIVOJEVI]: Svakako da publika mo`e da o~ekuje jednu izuzetno zanimqivu pri~u, koja po dokazanom brodvejskom receptu ima svoj fantasti~an tok, uzbu|ewa i duhovitosti. Sa druge strane, ima jednu spektakularnost. Ima}e rasko{, ali i vrlo intrigantnu pri~u koja govori o tome kako se nekada isplati praviti proma{aje u `ivotu, jer ti proma{aji mogu nekome da donesu uspeh. To je vrlo paradoksalna situacija, ali producenti i dolaze do te ideje da prave}i lo{e predstave mogu mnogo vi{e da zarade nego rade}i dobre. ^ak je i to u pozori{tu mogu}e. GLAS: Koji novi rediteqski poduhvati Vas o~ekuju? RADIVOJEVI]: Trebalo bi da u pozori{tu u [apcu radim “Ne~istu krv” Bore Stankovi}a, koju ve} dugo pri`eqkujem. Probe }e verovatno po~eti u martu. Me|utim, svi detaqi jo{ nisu poznati. GLAS: Da li mjuzikli i komedije najvi{e privla~e publiku u pozori{te? RA DI VO JE VI]: Sva ka ko! Ispostavqa se da ve} godinama unazad publika `eli pozori{te u kome }e se dobro zabaviti i provesti prijatne

“Producenti“ }e trajati dva sata i 15 minuta, za to vreme i najmawi {raf mora da bude u funkciji, od muzi~ara pa do glumca koji je u 12 promena. Potrebna je ogromna disciplina za taj veliki mehanizam, a to je ono {to mene inspiri{e

RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

ad na mjuziklima je inspirativan i obavezuju}i. Ovoga puta re~ je o licenciranom projektu, zato {to je to jedan od poznatijih i priznatijih brodvejskih komada koji su obele`ili proteklu deceniju. Mjuzikl “Producenti“ ima 127 uloga i predstavqa veliki pozori{ni izazov. Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske“ beogradski rediteq Jug Radivojevi}, koji je svoje stvarala~ko umije}e pokazao i dokazao na brojnim pozori{nim scenama u Srbiji, ali i Srpskoj, ali nije mu stran ni rad na televizijskim projektima. U Pozori{tu na Terazijama uhvatio se u ko{tac sa re`ijom mjuzikla “Producenti“, hit komedijom koja je od 2001. godine izvedena oko 2.500 puta i osvojila nagradu “Toni“ u 12 kategorija, zatim i uspje{no filmovana. Prevedena je na 15 jezika, a na srpski je preveo Slobodan Obradovi}.

R

“NE^ISTU KRV” Bore Stankovi}a ve} dugo
Likovna galerija Kulturnog centra Beograda

Savremeno sli kar stvo Vo re na Naj di ha
Dobitnica nagrade “Lazar Trifunovi}“ za 2007. godinu Maja ]iri} ponudila je na izlo`bi “Kriti~ari su izabrali“ u Likovnoj gale ri ji Kul tur nog cen tra Beo gra da, pred stavqawem projekta ameri~kog umjetnika Vorena Najdiha, stimulati vno vi |ewe to ga {ta savremena umjetnost i kriti ka po dra zu mi je va ju u 21. vijeku, javile su agencije. Povodom izlo`be “Prihvatqive razlike: Mnogostru ki po ten ci ja li i sli kar stvo Vo re na Naj di ha“, Maja ]iri} je podsjetila u ka ta lo gu da je La zar Tri fu no vi} sma trao da je umjetnost slo`ena pojava u koju se uklapaju mnogi komplikovani fenomeni, ali i da umjetnost, da bi `ivjela s vremenom u kojem nastaje, mo ra da oslu {ku je wegov zvuk, probleme i bolove. Izlo`bom Najdiha, koja je re pre zen ta ti vnog, per formativnog i eksperimental nog ka ra kte ra, Ma ja ]iri} ukazuje i na nove uloge ga le rij skog pros to ra i umjetni~ke kritike. Da bi bila relevantna u 21. vijeku, galerija mora istovremeno da bude otvorena mre`a, crna kutija, bijela kocka, hram, laboratorija i situacija, nude}i kreativno partnerstvo kustosa i producenta, umjetni~kog objekta i ideje umjetnosti.

IZLO@BA eksperimentalnog karaktera
S obzirom na to da je savremena umjetnost samo dio cjelokupne intenzivne kulturne produkcije, a naro~i-

to u veb okru`ewu, umjetni~ka kritika usmjerena je ka malom broju insajdera koji, i kada su za wu zainteresovani, nemaju vremena da ih sve pro~itaju. Ako kri ti ka ve} ne ma tr`i{nu vrijednost i logiku, Maja ]iri} ukazuje da je pri li ka da na |e mjes to u kul tur noj pro du kci ji u wenom upisivawu u kustosku praksu.

Pri izboru umjetnika za izlo `bu po vo dom na gra de koju je dobila za tekst u kata lo gu izlo `be “Re set“ Mr|ana Baji}a, predstavnika Srbije na 52. bijenalu u Veneciji, ciq Maje ]iri} bio je da stimuli{e mnogostruke ontologije slikarstva i konceptualne umjetnosti i uka `e na pre va zi |e nost esencijalisti~kog poimawa umjetnosti.

GLAS PLUS 15. i 16. januar 2011. 11

Beograda, za “Glas Srpske“

veliki pozori{ni izazov
ZANIMQIVA pri~a o producentima
Rasel adaptira strip
Rediteq Dejvid O. Rasel pregovara o re`iji filmske adaptacije stripa “2 Guns“, za koju bi napisao scenario, prenio je “Holivud riporter“. Vins Von }e igrati u tom filmu o dvojici tajnih agenata koji nesvjesno istra`uju jedan drugog i kradu novac od mafija{a. Kasnije shvataju da ih je zapravo mafija anga`ovala da ukradu 50 miliona dolara od Centralne obavje{tajne agencije. Glumac koji }e tuma~iti drugog junaka jo{ nije odre|en.

Trka za “Betmena“
Jug Radivojevi} FOTO: GLAS SRPSKE

trenutke. Moramo pratiti duh vremena i po{tovati publiku. Naravno, ne treba be`ati ni od drugih `anrova. Pozori{ta moraju negovati sve, ali ispos ta vi lo se da su mju zi kli omiqeni `anr publike. Najpose}eniji teatar u Beogradu je Pozori{te na Terazijama, koje radi mjuzikle. Tako|e,

ra do gle da ju ko me di je, kao {to je “Mirandolina“, koja je svojevremeno bila apsolutni pobednik festivala “Dani komedije“ u Jagodini. GLAS: Re `i ra li ste i je dnu od gle da ni jih te le vi zij skih se ri ja “Qubav i mr`wa“, da li }e te po no vo da se vra ti te sli -

~nim pro je kti ma? RADIVOJEVI]: Sa televizijom i filmom je uvek te`a situacija nego sa pozori{tem. Serija od stotinu epizoda “Qubav i mr`wa“ imala je ozbiqnu produkciju i ~udno je {to nismo nastavili sa sli~nim projektima. Umesto da budemo {to ambiciozniji, postajemo sve suprotno od toga. Serije i filmovi su skupi projekti koji se te{ko mogu planirati, ba{ zbog te finansijske strane. GLAS: U Bawaluci ste re`ira-

li mjuzikl za djecu “Petar Pan”, koji je jedna od najgledanijih predstava u Dje~ijem pozori{tu Republike Srpske. Kakva je saradwa sa bawalu~kim teatrom i publikom? RADIVOJEVI]: “Petar Pan” je zaista lepa pri~a i napravili smo zanimqiv mjuzikl na bawalu~koj sceni. Gluma~ki ansambl je odli~an, ali i publika, koja je od prvog trenutka sa zanimawem pratila ovu predstavu. Rado bih se ponovo odazvao pozivu da radim predstavu u Bawaluci.

Umjetni~ka porodica
Jug Radivojevi} je ro|en u Beogradu, a u wegovoj porodici svi su se bavili pozori{tem: otac Radoslav je rediteq, majka Qiqana i sestra Ana glumice. Odrastao je u Vrawu, a tu je po~eo sa svojom karijerom u pozori{tu “Bora Stankovi}“. Amatersku karijeru je nastavio u “Dadovu“, a prvu profesionalnu predstavu “Viktor“ uradio je 1994. godine. Diplomirao je re`iju na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u klasi Svetozara Rapai}a. Re`irao je u vi{e od dvadeset pozori{ta {irom Srbije. Za svoja rediteqska ostvarewa dobio je brojne nagrade.

U trci za glavne `enske uloge u filmu o Betmenu su En Hatavej, Xesika Bil, Kira Najtli... Novi nastavak filma o Betmenu rediteqa Kristofera Nolana privukao je mnoga zvu~na imena. Naslovnu ulogu reprizira}e Kristijan Bejl. Dru{tvo }e mu, pored Majkla Kejna, praviti i dvije qepotice. Trenutno se u trci nalaze djevojka Xastina Timberlejka Xesika Bil, “ledena kraqica” En Hatavej, “kraqica pirata“ Kira Najtli i mawe poznate Kejt Maru i [arlot Rajli.

Mjuzikl “Petar Pan”

pri`eqkujem na sceni
Godi{wica ro|ewa Petra Dobrovi}a

“Humanitarni Montevideo“
Besplatna projekcija filma “Montevideo, Bog te video“ bi}e odr`ana ve~eras u beogradskom Domu sindikata za djecu bez roditeqskog starawa i mali{ane romske nacionalnosti koji su raseqeni sa prostora oko mosta Gazela u pet op{tinskih centara. Wima }e se pridru`iti i djeca sa smetwama u razvoju, volonteri iz Inicijative za inkluziju “VelikiMali“ iz Pan~eva, kao i djeca iz Prihvatili{ta. Poslije projekcije sa djecom }e se dru`iti glumci iz filma.

Ne za bo ra vni pej za `i i por tre ti
Godi{wica ro|ewa (121 godina) istaknutog srpskog sli ka ra Pe tra Do bro vi }a, realiste koji je volio prirodu, obiqe`ena je u petak. Dobrovi}, ro|en 14. janu ara 1890. u Pe ~u ju, prvi put je svoja djela predstavio 1911. godine u Budimpe{ti, a wego ve sli ke u du hu im presionizma izazvale su veliko odu{evqewe publike, a sa mo dvi je go di ne ka sni je pri re dio je izlo `bu u ro dnom gradu. TROVRSNA tematika kao opredjeqewe Godine 1913. otputovao je u Pa riz, gdje pod uti ca jem Pola Sezana usavr{ava svoj crte` i formu. Poslije dvogo di{weg bo rav ka u gra du svjetlosti vratio se u Budimpe{tu, gdje je u~estvovao na izlo`bama mladih slikara 1916. i 1917. go di ne, a bu dimpe{tanski muzej je otkupio i izlo`io wegovu sliku “Boemi“. Od 1919. tijesno je vezan za umje tni ~ka de {a vawa u otaybini, a 1920. sa uspjehom se pred stavqa u Osi je ku i Zagrebu, Novom Sadu i Beogra du. Wego va pos tav ka crte `a 1920. go di ne odu {evqeno je primqena od strane kriti~ara, a Dobrovi} je ocijewen kao “qep{e obe}awe budu}nosti“. Trovrsna tematika (pejza`i, portret i akt) koju je slikao u ~etvrtoj deceniji, pokazala je duboku koncentra ci ju na su {tin ska pi tawa sli kar stva, na probleme boja, odnosa, kompozicije i ritmova, ali nika da ni je pre {ao gra ni ce realnog, jer qubav za prirodu ni ka da ni je bi la iz gubqena. Wegova slikarska zaostav{tina nalazi se u Galeriji “Petar Dobrovi}“ u Beogradu koja pripada Muzeju savremene umetnosti.

12 15. i 16. januar 2011. GLAS PLUS

Postoji tendencija da stranke na vlasti dobiju vi{e novca. Jednostavno, ve}e su im mogu}nosti da donose zakone jer imaju ve}inu u parlamentu. Ali, u principu gra|anske stranke, CDU, CSU, liberali, uvijek dobijaju velike priloge
PRIREDIO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

PUT OKO SVIJETA NA RA^UN DONATORA

Kako se finansiraju politi~ke stranke u Wema~koj

Wema ~koj se ta ~no zna ko je i ko li ko uplatio kojoj stranci - najvi{e novca dobija ju stran ke na vlas ti ko je mogu da budu od koristi finansijerima. Wema~ke parlamentarne stran ke do bi le su pro {le godine priloge u visini od 2,6 miliona evra od velikih donatora. Kao i u pretpro{loj godini, najboqe je pro{la vladaju}a konzervativna Hri{ }an sko-de mo krat ska unija CDU - sa Hri{}anskoso ci jal nom uni jom CSU i liberalima - ukupno dva miliona evra. - Postoji tendencija da stranke na vlasti dobiju vi{e novca. Jednostavno, ve}e su im mogu}nosti da donose zakone jer imaju ve}inu u parlamentu. Ali, u principu gra|anske stranke, CDU, CSU, liberali, uvijek dobijaju velike priloge - izjavio je Gregor Hakmak iz Inicijative za transparentnost finansirawa stranaka za wema~ki dr`avni radio “Doj~e vele“. U 2010, go di ni fi nan sijske krize, posebno su bile velikodu{ne banke, osiguravaju}a dru{tva i finansijski savjetnici.

U

Hakmak pomiwe primjer fir me “Al fi nanc“ ko ja je 2010. prilo`ila 200.000 evra CDU i isto toliko liberalima, dakle, strankama na vlasti koje }e ove godine odlu~ivati o novim propisima za boqu za{titu ulaga~a, {to svakako poga|a tu firmu. Hakmak ukazuje i na primjer Gerharda Freja, izdava~a jednog radikalno desni~arskog lista, koji je sa milion evra pomogao integraciju dvije ra di kal ne de sni ~ar ske stranke.

Vestervele putuje na sve strane sa partnerom

FOTO: AGENCIJE

ZABRAWENI anonimni prilozi
- To je u Wema~koj jo{ mogu}e i promjenom zakona o finan si rawu stra na ka to bi trebalo hitno ograni~iti istakao je on. Od 2002. godine postoji samo zakon o transparentnosti - svaki prilog ve}i od 50.000 evra mora da se objavi. Anonimni prilozi su zabraweni, kao i gotovina. Hakmak smatra da je to tek po~etak i da propise treba poo{triti. - U drugim zemqama postoje mnogo stro`i propisi, u Belgiji pojedinac smije go-

di{we da prilo`i za neku stranku najvi{e dvije hiqade evra - dodao je Hakman. Prema wegovom mi{qewu, kompanije i udru`ewa uop{te ne bi smjeli da daju priloge za stranke, to bi mogli samo gra|ani koji ionako jedino i bira ju svo je pred sta vni ke u parlament. A {ef wema~ke diplomatije Gido Vestervele ve} dugo je na meti `estokih kritika. Protivnici wegove Stranke slobodnih demokrata su i rani je tvrdi li da je ri je~ o stranci koja radi za mo}ne klijente iz svijeta biznisa. Vestervele je elokventan i prpo {an, ali, ot ka ko je iz opozicije pre{ao u poziciju, po mno gi ma i pre tje ra no ofanzivan i samouvjeren sa svojim politi~kim zamislima i pona{awu. Toliko samouvjeKoalicija Angele Merkel dobila dva miliona evra

BMW izda{an prema vladaju}im strankama

ren i prezriv prema svojim kriti~arima da je, gotovo nepotrebno, navukao sebi - bijedu na vrat. Ra zlog za to su wegove veze sa privrednicima me|u kojima povla{}eno mjesto za uzi ma ju do na to ri wego ve stranke. Nedjeqnik “[pigl” je nedavno podsjetio javnost da je Vestervele u januaru pro{le godine posjetio Estoniju, Japan i Ki nu. Tom pri li kom pratila ga je delegacija privrednika u kojoj je bio i Korne li jus Ber{, osni va~ {vajcarske firme za konsalting “Ma un tin par tners grup“. Rije~ je o donatoru koji je Stranci slobodnih liberala do tada uplatio vi{e od 160.000 evra. Osim wega, sa vicekancela rom je pu to vao Raj nhard Cinkan, {ef firme “Mile“ i

jedan od sponzora firme “Ahener raj tur nirs“ (Ahen ski kowi~ki turniri) - firme za koju radi `ivotni saputnik ministra Vestervelea, Mihael Mronc. Koji je, naravno, i sam bio na tom putovawu. Mihael Mronc je sa Vesterveleom - na isti na~in na koji su prethodne ministre do sada na putovawima pratili wihovi bra~ni partneri - proputovao i Ju`nu Ameriku. ^ari ovog putovawa sa wima su i ovaj put podijelili ugledni privrednici - me|u wima ponovo Kornelijus Ber{, ali tu

je bio i Ralf Domermut, osniva~ firme “Junajted internet“, koji je, kako otkriva “[pigl”, prije ~etiri godine na ra~un liberala uplatio 48.000 evra. Sve to je opoziciju podstaklo da optu`i Vestervelea za potkupqivost. Me|u prvima se oglasila predsjednik poslani~kog klu ba Ze le nih, Re na te Kinast: - U prvih 200 dana na vlasti na putovawima su ga pratili ili qudi iz porodice ili ve li ki do na to ri wego ve stranke - rekla je Renate Kinast.

Opozicija
Opozicija dobija znatno mawe novca - socijaldemokrate su dobile 350.000, qevica 175.000 i Zeleni 60.000. Veliki donatori uglavnom obilaze opoziciju - izuzetak je BMW koji je i vladaju}im strankama i SPD poklonio luksuzne automobile u vrijednosti od po 478.000 evra.

IZDAVA^ dao milion evra za ujediwewe ekstremnih desni~ara

GLAS PLUS 15. i 16. januar 2011. 13

Porez se ne napla}uje samo u hotelima ve} i prilikom posjete muzejima, drevnim lokalitetima, kori{}ewa turisti~kih autobusa ili vo`wi brodi}ima po rijeci Tibar

U "VJE^NI GRAD" SAMO SA PUNIM NOV^ANIKOM

Gradske vlasti Rima uvele porez za turiste

Porez se napla}uje i na boravak u hotelima PRIREDIO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

rad ske vlas ti Ri ma uvele su ne{to prije Bo`i}a porez za turis te, pre ma ko me u za vi snos ti od to ga da li spavaju u hotelu sa tri, ~etiri ili pet zvezdica, pla}aju po no}ewu u "vje~nom gradu" od jednog do tri evra turisti~kog poreza. Porez se ne napla}uje samo u hotelima ve} i prilikom posjete muzejima, drevnim lokalitetima, kori{}ewa tu-

G

Ulaznice
Ali, to nije sve {to o~ekuje turiste u Rimu - ako `ele da posjete neki od brojnih muzeja moraju ra~unati da }e platiti za ulaznice u prosjeku vi{e za jedan evro. Skupqe su i turisti~ke autobuske karte i karte za vo`wu po Tibru.

ris ti ~kih auto bu sa ili vo`wi brodi}ima po rijeci Tibar. - S obzirom na to da je cijeli Rim jedan veliki muzej: [pan ske ste pe ni ce, Fon ta na Di Tre vi, Pja ca Navona - bio bi red da po~ne mo da na pla }u je mo ula zni ce - ova ko ne ka ko su morale te}i misli rimskog gra do na ~el ni ka \a ni ja Alemana kada je predlo`io wiho vo uvo |ewe, na veo je wema ~ki dr`a vni ra dio “Doj~e vele“. S wim su se odmah slo`i li i dru gi u grad skoj upravi pa tako od sada va`i pravilo da svako ko barem jednu no} preno}i u vje~nom gra du mo ra da pla ti i do tri dodatna evra. Ovo no vo pra vi lo na sna gu je stu pi lo krat ko pri je Bo `i }a i to uprkos `es to kim pro tivqewima hotelijera i vlasnika pansiona. Ono “ka~i“ sve one

Posjeta Koloseumu uz dodatnu taksu

FOTO: ARHIVA

koji su boravak u Rimu jo{ oda vno re zer vi sa li pa }e uko li ko od sje dnu u ne kom luksuznom hotelu morati da uz ho tel ski ra ~un pla te jo{ tri evra po no}i, dok }e onima koji su se odlu~ili na ho tel sa dvi je ili tri zvjez di ce ra ~un bi ti uve }an za dva evra po no }ewu.

CIJELI Rim jedan muzej
- To je pre vi {e. To }e upla {i ti tu ris te, ka ko strane tako i doma}e - izjavila je Ana Rita Ronaldo, predstavnica rimskih hotelijera. Tu ris ti sma tra ju da je uvo|ewe turisti~kog poreza obi~na pqa~ka jer im gradRim i daqe pun turista

Fontana Di Trevi

ske vlasti za taj novac nisu ponudile ni{ta novo. Me|utim, gra do na ~el nik Ri ma ostaje pri svom: - U principu se radi o to me da tu ris ti je dan dio nov ca da ju i za ko mu nal ne usluge. Od toga ne `elimo i ne mo`emo da odustanemo. Rim se nalazi u te{koj nov~anoj situaciji i potrebna mu je ova kva vrsta po mo }i od wego vih po sje ti la ca naglasio je Alemano. S obzirom na to da Rim godi{we posjeti oko 30 miliona turista, ta pomo} }e godi{we, prema prora~unima stru~waka, iza}i na oko 80 miliona evra. Iz dodatne naplate izuzeta su, poslije dosta natezawa, djeca do 10 godina i mladi koji

borave u hostelima, a gradske vlasti }e izgleda tokom godine iza}i u susret i studentima i invalidima. Vrijeme }e pokazati da li }e Rim uspjeti da namakne do voqno no va ca za obnovu Koloseuma i drugih drevnih lokaliteta ili }e revoltirani novim nametima, tu ris ti iza bra ti ne ku drugu destinaciju. Ipak, glavni grad Italije s ponosom nosi nadimon di“ mak “ca put (prestonica svijeta), ali i s punim pravom ga zovu “vje~ni grad“. An ti ka, sredwi vi jek, barok, renesansa, neoklasici zam... Fon ta ne, vi {e od 200 crkava i 900 bazilika, obelisci, kipovi koji govo-

re (statue parlanti), arheolo{ke is ko pi ne, pre di vni parkovi, sedam bre`uqaka, galerije, muzeji, vile... Sve te znamenitosti su odli~na sredstva za u~ewe is to ri je Rim skog car stva, istorije umjetnosti, kao i re li gi je. Le gen de zo vu u razotkrivawe, a okameweni lavovi, kowi, delfini, ribe, korwa~e, vo dewaci i slonovi na igru otkrivawa. Na ra vno, tu je i ne za obilazna kapitolska vu~ica sa Ro mu lom i Re mom, sim bol ovog gra da. Sve vrvi od skladnosti i qepote. I car ski, i hri{ }an ski, i umje tni ~ki grad... Toliko istorije i kulture na jednom mjestu za svakog posjetioca je izazov.

NOVOM pravilu `estoko se protive hotelijeri i vlasnici pansiona

14 15. i 16. januar 2011. GLAS PLUS

Starleta voli boksera Kana
Suprug Keti Prajs Xordan, borac u kavezu Aleks Rid (35), utu~en jer je zakqu~io da suprugu uprkos svim naporima ne}e mo}i da zadr`i
FOTO: AGENCIJE

Starleta Keti Prajs Xordan prekinula drugi brak sa Aleksom Ridom

Keti Prajs Xordan FOTO: AGENCIJE

Amir Kan

Aleks Rid i Keti Pris Xordan

LONDON - Zbog bliskog prijateqstva s bokserskim {ampionom Amirom Kanom (24), braku britanske starlete Keti Prajs Yordan (32) do{ao je kraj. Star le ta i bo kser ne da vno su proveli ve~e zajedno, a bodrila ga je i u Las Vegasu tokom borbe u profe si onal nom rin gu. Zajedno su vi|eni i na jednoj zabavi posli je fil mske premijere u Londonu. Suprug Keti

Prajs Yordan, borac u kavezu Aleks Rid (35), utu~en je jer je zakqu~io da suprugu, uprkos svim naporima, ne}e mo}i da zadr`i. Ona i Kan prvi put su se sre li na sni mawu TV {oua “Scream If You Know The Answer“, ko ji se emi to vao pro{le godine u maju. Osim zbog Ka na, Aleks je qut i zbog su pru gi ne blis kos ti s tre ne rom ja hawa An dre jom Guldom. - Wihovom prekidu presudile su pri~e o Keti i Amiru. Poslije toga s Andrejom je oti{la u London na maraton

- re kao je wihov za je dni ~ki prijateq. Zva ni ~no sa op {tewe o wiho vom ra zvo du po sli je 11 mjeseci braka o~ekuje se svakog dana. - Aleks planira da se vrati u maj~inu ku}u i da poku{a da pro na |e opet se be i svoj novi `ivot - otkrio je isti prijateq. Na zabavi pro{le sedmice Ke ti, ina ~e maj ka tro je djece, jednom od gostiju rekla je da se veseli tre}em suprugu s kojim bi htjela da ima jo{ jedno dijete.

Ona je majka Harvija (devet godina), Yuniora ({est) i Princez (~etiri), a sve troje djece rodila je s prvim mu`em Pi te rom An dre jom, biznismenom i televizijskim vo di teqem. Sa Ale ksom Ri dom se upoznala pro{le godine i stupila u brak koji se, eto, zavr{io poslije samo 11 mje se ci. Ke ti i Aleks ni su razmi{qali o djeci. Keti Prajs Yordan ro|ena je 22. maja 1978. godine u Brajtonu (Velika Britanija), a aktivna je kao starleta od 1996. godine.

Biv{i centar Hjuston Roketsa sada postao dizajner odje}e

@eqe Mesuta Ozila

Olaxuvon prodaje farmerke
HJUSTON - Hakim Olayuvon (47), na{iroko prihva}en kao najboqi centar u istoriji ko{arka{ke igre, posvetio se poslije igra~ke, izme|u ostalog, i karijeri modnog dizajnera. Amerikanac nigerijskog porijekla dizajnira vlastitu liniju odje}e koju je nazvao DR34M. Ime se odnosi na broj koji je godinama nosio na dresu, te na wegov nadimak (The Dream). Na in ter net stra ni ci Dr34m.com Olayuvon sa mostalno reklamira svoje FOTO: AGENCIJE proizvode. Dizajnira far- Hakim Olaxuvon merke, polo i obi~ne majice kratkih rukava. U polo majici dugih rukava i farmerkama vlastite marke na jednoj fotografiji pozira uz stari model “Folksvagenove“ “bube“. U NBA ligi je “The Dream“ odradio punih 18 sezona, od ~ega prvih 17 u dresu Hjuston Roketsa, koje je 1994. i 1995. godine doveo do naslova NBA prvaka. Posqedwu sezonu karijere kao 39-godi{wak (2001/2002) proveo je u Toronto Raptorsima. Povukao se s prosjekom od 21,8 ko{eva, 11,1 skokom i 3,1 blokadom po utakmici kroz osnovni dio sezone, te ne{to poboq{anim u~inkom (25 ko{eva, 11,2 skoka i 3,3 blokade) kroz doigravawe. Osta}e zapam}en i kao igra~ koji je na istorijskom NBA draftu 1984. godine - kada je legendarni vo|a ^ikago Bulsa Majkl Yordan bio tre}i pik - izabran kao prvi pik.

Na ve~eru sa Adrijanom Lima
MA DRID - Me sut Ozil, fu dbal ski re pre zen ta ti vac Wema~ke, po`elio je u jednom intervjuu romanti~nu ve~eru sa srpskom snajkom Adrijanom Lima, nesvjestan snage i hrabrosti wenog mu`a Marka Jari}a. Dovoqno je da se sjetimo legendarnih pri~a o Jari}evoj de sni ci ko ja je oba ra la i mno go kru pni je momke od fudbalera Real Madrida, pa da se zamisli slika te{ko nokautiranog Ozila kako le`i na podu. - @elio bih da upoznam Roberta de Nira. Bilo bi lijepo i kada bih na ve~eru izveo Adrijanu Lima - izjavio je Ozil. Ola k{a va ju }a okol nost za Nijemca turskog porijekla je to {to je u is tom Adrijana intervjuu po`elio da mu Lima Djeda Mraz omogu}i susret i sa holivudskom zvijezdom. To bi moglo da navodi na zakqu~ak da je zamislio samo dru`ewe sa poznatima i ni{ta vi{e od toga. Druga dobra stvar za dvadesetdvogodi{weg fudbalera je to {to Marko Jari} nije vi{e ~lan ko{arka{ke sekcije Real Madrida, jer bi u suprotnom li~no wemu morao da objasni odakle dolazi motivacija za ve~eru sa wegovom `enom.

GLAS PLUS 15. i 16. januar 2011. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Promjena posla ima veze sa inostranstvom. Zabrinuti ste zbog zaka{wewa projekta. Sami ste krivi, jer niste reagovali pravovremeno. Zdravqe: Iscrpqeni ste, neoprezni, pa ste samim tim skloni tra~evima i klevetama. Qubav: Sva|a sa partnerom prijeti da preraste u fizi~ki obra~un.

Bik
Posao: U izgledu je nov posao koji obe}ava boqu zaradu i vi{e rada. Novac vam odgovara, ali ne i to {to }ete morati dosta vremena da provodite van ku}e. Zdravqe: Mogu}e su promjene. Qubav: Izuzetno prijatni trenuci sa partnerom, ili novo poznanstvo. Prija vam dru`ewe sa prakti~nim osobama. Naglasak stavqate na seks.

Blizanci
Posao: Period je odli~an za u~ewe i potpisivawe ugovora. Treba obratiti pa`wu na to da sve bude legalno, ili }ete imati posla sa pravosudnim organima. Zdravqe: Mogu}e su tegobe sa bubrezima. Nekim Blizancima bolovi u grlu pri~iwavaju te{ko}u. Qubav: Sa Vagom, htjeli to ili ne, nastupaju lijepi trenuci.

Појмове из списка распоредите у лик укрштенице. ако то правило урадите, у осјенченим пољима усправно добићете име и презиме филмског умјетника са слике, а у осјенченим пољима водоравно - назив његове професије. 10. слова: 9. слова: 8. слова: 7. слова: 6. слова: 5. слова: 4. слова:

Rak
Posao: Samo istrajno{}u mo`ete obaviti zadatke. Na materijalnom planu vam ne cvjetaju ru`e, pa se okrenite duhovnosti. Zdravqe: Mogu} je susret sa institucijama koje bi trebalo da rije{e zamr{ene zdravstvene probleme. Qubav: Nezadovoqni ste partnerom. Mislite da vam ne poklawa dovoqno pa`we.

Lav
Posao: Uspje{an poslovni period treba maksimalno iskoristiti. Ne dozvolite da zbog nemara i trenutne zaslijepqenosti pro|u sve {anse. Zdravqe: Zdravqe je dobro, ako se izuzmu smetwe nervne prirode. Qubav: Bik sqede}ih dana ima fatalan uticaj. Prepustite se wegovim ~arima, za`murite i u`ivajte.

Djevica
Posao: U fazi ste poslovnog napretka. Iako zadovoqni postignutim rezultatima, saradnike nervirate sitni~avo{}u i perfekcionizmom. Zdravqe: Poku{ajte da na|ete razumnu mjeru i ne tro{ite se previ{e na poslu. Sr~ane smetwe mogu se pojaviti kao posqedica premora. Qubav: Lav vas naprosto izlu|uje.

УСМЕРАВАТИ РОМАНИЈАЦ, ЈАДРОСЛАВ, МАНИКИРЦИ ЕНЕРГИЈА, ПАРИЖАНИ ЈАВОРАК, УГАСИТИ, НЕРЕТВА, РЕНИЈУМ ПАЦОВИ МЕЛЕЗ, САРМА, ПАЛАЦ, ЕЛИСА, РИТЛА АИДА, ИРАН, РЕАЛ, НИТИ, АСЈА, ЕЛАЖ, САГА, ДЕВА 3. слова: ДДР, СПА, АИР, САТ 2. слова: СИ, КТ, УВ, ЛТ, ИС, ПА, ТИ, СЕ, ГЗ, ТБ, АТ 1. слово: M, Н, Р, Т, О, Р, И, С, Ж, А, П, О, Р, Т, И, Д

АУТОР: БИТ

Vaga
Posao: Originalno{}u i novim idejama {okirate okolinu. Prijaju vam svi poslovi koji ne prqaju ruke. Akcenat stavqate na intelektualne probleme, ali i planove za nove aktivnosti. Zdravqe: Nervoza uti~e na lu~ewe adrenalina, a on pravi haos u organizmu. Qubav: Po{to ste otvoreni za qubav, bi}e ludo i nezaboravno.

[korpija
Posao: Planirate nove poslovne aktivnosti. Po{to svojim pona{awem ko~ite stvari, u nezavidnoj ste situaciji. Izbjegavajte timski rad. Zdravqe: Stah od stvarnosti i qudi postao je zabriwavaju}i. Qubav: Nedru{tveno pona{awe dovodi do sukoba sa voqenom osobom.

Strijelac
Posao: Po{to ste do detaqa razradili plan, uspjeh je neminovan. Ima}ete podr{ku uticajnih qudi, uz izvanrednu timsku saradwu. Zdravqe: Pod uslovom da ste na{li sklad sa prirodom, bave}i se rekreacijom, bi}ete u odli~noj kondiciji. Qubav: Ukoliko `elite da se bacite na voqenu osobu, to }ete i u~initi.

Jarac
Posao: Ukoliko ne budete manipulisali qudima, posti}i }ete zapa`ene rezultate. Nov posao obe}ava zaradu. Zdravqe: U dobroj ste kondiciji. ^uvajte se premora, tako {to }ete pravilno preraspore|ivati obaveze. Na|ite vremena za sebe i za odmor. Qubav: Lav vas naprosto o~arava. Ne mo`ete da ga izbijete iz glave.

Vodolija
Posao: Stagnacija je neminovna. Sve kasni, zarada posebno. Nemojte se nervirati, jer }ete uskoro rije{iti poslovni problem. Zdravqe: Nije zadovoqavaju}e. @lijezde, hormoni, {e}er i jo{ po ne{to je u igri. Umjerenim na~inom `ivota i smirenim pona{awem izbjegavate opasnost. Qubav: Ne}e vas ni qubav.

Ribe
Posao: Nov posao }e biti boqi od prethodnog. Novac vam je neophodan, a on ima neiscrpne mogu}nosti. Treba iskoristiti priliku. Zdravqe: Puno lijepih stvari de{ava se upravo ovih dana. Mo`da ste zbog toga napeti? Niste o~ekivali toliko uzbu|ewa. Joga i meditacija poma`u. Qubav: Avantura je na pomolu.

РЈЕШЕЊЕ: О, Б. Д, Е, РУМУНИЈА, ТРАП, МАКАРСКА, КАНАЛ, НЛ, М, ЛС, КСИ, А, ГОВЕДИНА, КН, УНА, АЋА, КМЕРИ, ТИТАН, ОРЕГОН, АТ, ДЕТОНАЦИЈА, НИКОЛА КОЈО, ФР

РЈЕШЕЊЕ: ЕНЕРГИЈА, М, МЕЛЕЗ, АИДА, ИРАН, ДДР Н, РЕЖИСЕР , , СИ, РТ, ЈАВОРАК, УВ, УГАСИТИ, САРМА, ЛТ, Р Т, О, ПАЛАЦ, УСМЕРА, ВАТИ, РЕАЛ, Р И, НИТИ, Ц, ИС, Ж, АСЈА, А, ПА, ТИ, ПАЦОВИ ,

Fanovi finansiraju snimawe novog albuma
PRIREDIO: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

“Dr`avni neprijateqi“ na{li rje{ewe za ekonomsku krizu

Imali smo problem sa korporacijama, nepotrebnu pa`wu medija, kritike sa svih strana, ali kada se sve sabere i oduzme, nikad nismo izgubili vjeru u sebe i na{e fanove, izjavio ^ak Di
- Ovo je bio duga~ak i te`ak put. Imali smo problem sa korporacijama, nepotrebnu pa`wu medija, kritike sa svih strana, ali kada se sve sabere i oduzme, nikad nismo izgubili vjeru u sebe i na{e obo`avaoce - izjavio je lider benda ^ak Di, koji je u decembru posjetio i Beograd, gdje je snimio spot za pjesmu “Faces of Freedom“ sa slovena~kom pjeva~icom Tijanom Bas. “Pablik Enemi”, {to u prevodu zna~i “dr`avni neprijateq”, hip-hop je sastav iz Long Ajlenda, poznat po politi~ki anga`ovanim tekstovima, kritici medija i aktivnom rje {a vawu pro ble ma afroameri~ke zajednice. I naziv grupe nastao je zbog sukoba sa lokalnom scenom. Naime, ^ak Di je morao da snimi pjesmu za radio-stanicu u kojoj je bio zaposlen i po zvao je lo kal nog re pe ra Flejvor Flava, budu}eg ~lana grupe. Pjesmu je nazvao “Public Enemy No.1“. “Dr`avni neprijateq“ je tako|e naziv jednog od prvih gangsterskih filmova, pa su te dvije stvari bile presudne kada se odlu~ivalo o imenu benda. godine bio je izabran za ~uvawe u Kongresnoj biblioteci. Na wemu se na la ze singlovi kao {to su “911 (is a Joke)“, koji optu`uje hitnu pomo} i druge hitne slu`be da kasnije dolaze u crna~ke ~etvrti nego u bjela~ke, i “Fight the Power“, koji mnogi smatraju himnom grupe. Singl se smatra jednim od najpopularnijih i najuticajnijih u istoriji hip-hopa te se provla~i kroz film Spaj ka Li ja “U~i ni pravu stvar“. Rangirana je kao 84. najboqa pjesma svih vremena po “Acclaimedmusic.net“. Poslije 1994. godine “Pablik Enemi” su izdali niz albuma kojima nisu dostigli kvalitet prvih. Isprobavali su i alternativne na~ine distribucije. Uticali su na mogu}nosti distribucije muzike na inter ne tu jer su bi li jedna od prvih grupa koja je izdavala albume u MP3 formatu, slabo poznatom u to vrijeme. Bili su pioniri u mnogim pogledima, a kriti~ar Stefan Tomas Ervelajn izjavio je da je pri je “Pa blik Enemija” politi~ki rep bio ograni~en na nekoliko snimaka Ajs Tija i “KRS-One“ i autora kao {to su Yil Skot Heron i “The Last Poets“. - Oni su bili prvi hiphoperi koji su pjesme izgradili na politi~kom stavu. S us pje hom “Pa blik Enemija” hip-hop je odjednom bio preplavqen novim izvo|a~ima koji su se posvetili afrocentri~nim temama - rekao je Ervelajn. Bili su prva rep grupa koja je odlazila na pro{irene svjetske turneje, {to im je donijelo veliku popularnost i uticaj u Evropi i Aziji. Pomogli su definisati i kreirati takozvani “rep-rok” ili “repkor“ `anr.

bog fi nan sij skih pro ble ma je dan od naj zna ~aj ni jih rep sastava ikada ve} tri godine odugovla~i snimawe novog albuma, ali rje{ewe su kona~no na{li - fanovi }e da plate snimawe novog albuma koji se mo`e o~ekivati na proqe}e ove godine. Putem sajta “SellaBand“ gru pa je sa ku pi la vi {e od 70.000 dolara za snimawe novog albuma, prvog poslije izdawa iz 2007. godine “How You Sell Soul To A Soulless People Who Sold Their Soul???“. Za “dobrovoqne priloge“ u dolarima bend je obo`avaocima obezbijedio razne poklo ne, ne ke od pret ho dnih albuma, majice, autograme, a desetak sre}nika }e mo}i da posjeti bend dok snima u studiju.

Z

FANOVI DONIRALI vi{e od 70.000 dolara
Svjetsku slavu stekli su prakti~no izdavawem prvog al bu ma “Yo! Bum Rush The Show“, koji su izdali 1987. godine, te pokupili odli~ne kritike. Potom su izdali revolucionarni “It Takes a Nation of Millions to Hold Us Back“, koji se uspje{nije prodavao nego prethodnik. Taj je progla{en albumom godine u ~asopisu “The Village Voice“ i bio je prvi rep album koji je progla{en najboqim od rokenrol kriti~ara u ve}im ~aso pi si ma. Po sli je to ga su izdali album “Fear of a Black Planet“, koji se smatra jednako militantnim i kontroverznim kao wihova prva dva izdawa. Taj je al bum najuspje{niji od svih albuma koje su izdali do danas, a 2005.

“[indlerova lista”
Jedan od singlova “Pablik Enemija” zvao se “Swindlers Lust“, ~ime su iskrivili naziv “[indlerove liste“. Po izdavawu singla grupu je osudila “Anti-Defamation League“ iako je grupa izjavila da ne umawuje doga|aje u holokaustu ve} da upore|uju ropstvo s holokaustom.

Flejvor Flav

Profesor Grif
Nekoliko ~lanova “Pablik Enemija” je ozlogla{eno po svom svrstavawu sa organizacijom “Nation of Islam“ i wenim vo|om Luisom Farakanom. Profesor Grif izjavio je u razgovoru sa Dejvidom Milsom iz “Vo{ington tajmsa” da je ve}ina Jevreja odgovorna za “ve}inu zla koje se zbivaju {irom svijeta“. Prema kwizi ^aka Dija, “Fight The Power“, nakon {to je Grif citirao nekoliko jevrejskih izvora u intervjuima koji su uslijedili, Mils se pokajao zbog ~lanka i izvinio Grifu. Poslije toga Grif je napustio grupu i osnovao sopstveni bend, “Last Asiatic Disciples“, ~iji su tekstovi bili ~ak radikalniji i politi~ki direktniji.

Dr`avni neprijateqi broj jedan

Jedna od prvih grupa koja je izdavala albume u MP3 formatu Doma}a top-lista
1. Elektri~ni orgazam - Mister ministar 2. KKN - Kafane i R’n’R 3. Du{an Prelevi} & Laura 2000 - Majko, na {ta li~i tvoj sin 4. Intruder - Teeth In Your Heart 5. Svi na pod & Vlada Divqan - Zvuk ulice 6. The Mothership Orchestra - Dare You 7. Mistakemistake - Prati me 8. X X - James Brit 9. Straight Jackin - Mama 10. Baoab - Zovem te

Bilbordovih top 10 singlova
1. Katy Perry - Firework 2. Bruno Mars - Grenade 3. Ke$a - We R Who We R 4. Rihanna ft Drake - What’s My Name 5. P!nk - Raise Your Glass 6. Enrique Iglesias ft. Ludacris - Tonight 7. The Black Eyed Peas - The Time 8. Wiz Khalifa - Black And Yellow 9. Bruno Mars - Just the Way You Are 10. Nelly - Just A Dream

Bilbordovih top 10 albuma
1. Taylor Swift - Speak Now 2. Eminem - Recovery 3. Rihanna - Loud 4. Nicki Minaj - Pink Friday 5. Kanye West - My Beautifull Twisted Fantasy 6. Daft Punk - Tron: Legacy 7. Bruno Mars - Doo-Wops & Hoologans 8. Mumford & Sons - Sigh No More 9. Katy Perry - Teenage Dream 10. Keyshia Cole - Calling All Hearts

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful