LATINSKA GRAMATIKA

I DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina puella puellae puella puellam puella puella

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina puellae puellarum puellis puellas puellae puellis

Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.

I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA

1. lice 2. lice 3. lice

jednina specto (a+o=o) specta-s specta-t

mnozina 1. lice 2. lice 3. lice specta-mus specta-tis specta-nt

oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.

INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI

summ, esse, fui – biti

1. lice 2. lice 3. lice

jednina sum es est

1. lice 2. lice 3. lice

mnozina summus estis sunt

1.

PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima

nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom. 2. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).

II ILI –o DEKLINACIJA

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

jednina campus campi campo campum campe campo

nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ

mnozina campi camporum campis campos campi campis

miser.–covek. ali je to samo manji broj imenica. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e.–decak Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine. gener. pueri m. m. kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. – bog. puer. -um DEKLINACIJA nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ jednina vir / puer viri / pueri viro / puero virum / puerum vir / puer viro / puero nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ mnozina viri / pueri virorum / puerum viris / pueris viros /pueros viri viris / pueris vir. jednina mnozina . a u genitivu na –i. jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ deus dei deo deum deus deo nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ mnozina dei ili dii deorum deis ili diis deos dei ili dii deis ili diis II -er. tener). Jedino se imenica deus dei. -ir. a neke ga zadrzavaju (puer. viri n. menja malo drugacije.Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us.

b) tener –i. bonum –i. tenera -ae. bona -ae. PRIDEVI I i II DEKLINACIJE Mozemo ih podeliti u dve grupe a) bonus -i. zenski po I deklinaciji. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno tome muski rod se menja tako. –rat Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije. lice 3. lice 2. lice 3. lice mnozina time-mus time-tis time-nt oblik glagola. tenerum –i. a srednji po II –um deklinaciji. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci. timeo time –re. timevi. belli n. . II KONJUGACIJA 1.nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bellum belli bello bellum bellum bello nominativ genitiv dativ akuzativ vocativ ablativ bella bellorum bellis bella bella bellis bellum. lice jednina time-o time-s time-t 1. timetum –plasiti se. lice 2.

lice jednina cupi-o / statu-o cupi-s / statui-s cupi-t /statui-t 1. lice jednina aperi-o aperi-s aperi-t 1. lice 3. statui. lice 2. III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE 1. sublatum –ugrabiti. cupere. IV KONJUGACIJA 1. lice 3. cupi-o. lice 2. sustuli. lice mnozina toll-i-mus toll-i-tis tollu-nt Oblik glagola. lice 2. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala. statuere. statu-o. lice 3. cupivi cupitum –zeleti. lice mnozina aperi-mus aperi-tis aperi-u-nt . lice 3. tollo. statum odlucivati.sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine. toll-ere. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i.III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE jednina 1. lice 2. lice 3. lice 3. lice mnozina cupi-mus / statui-mus cupi-tis / satui-tis cupi-unt / statu-unt Oblik glagola. lice 2. lice 2. lice toll-o toll-i-s toll-i-t 1. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1.

l cupiebam 1.Oblik glagola.l amabas 3.l mnozina amabamus amabatis amabant II KONJUGACIJA jednina 1. uz dodavanje tematskog vokala -u.l legebat 3.l cupiebamus 2.l 3.l timebat 3. -ae.l legebas 2.l legebam 1.l amabam 2.l 2. -arum f. insidiae. aperio. –zaseda. –ostatak. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri. ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od prezentske osnove. libri –orum m. -ae.l mnozina timebamus timebatis timebant III KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal –e jednina mnozina 1.l amabat 1. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.l legebatis 3.l 3.l 2.l timebam 1. I KONJUGACIJA jednina 1.l legebant IV KONJUGACIJA dodaje se tematski vokal -e jednina mnozina 1.l cupiebant Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum. –deca.l cupiebatis 3.u trecem licu mnozine. III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE jednina mnozina . sufiksa –ba i licnih nastavaka.l cupiebat 3. aperui. a -malo njih. to su imenice poput: relinquiae. apertum –otvoriti. arma –orum –oruzje.l legebamus 2.l timebas 2. -arum f.l cupiebas 2. -ostali. aperi-re. -a. parici.

-ginis f. -oris m. m. Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er. palus. -itis m. –covek. mocvara. vrlina.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu. a imaju nepostojano -e. fratris.nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ dux ducis duci ducem dux duce nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ duces ducum ducibus duces duces ducibus Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD nominativ genitiv -os -oris -o -inis -es -itis -o -onis -or -oris ZENSKI ROD nominativ genitiv -do -dinis -us -udis -us -utis -go -ginis -x -gis -as -atis primeri homo. Takve su recimo pater. virtus. vodja. devica. pobednik.f. pratilac. -utis f. patris. -itis. -inis m. -cis. virgo. victor. miles. comes. -udis f. pratilja. frater. mater. matris. vojnik. m. . dux.

III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina tempus temporis tempori tempus tempus tempore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina tempora temporum temporibus tempus tempus temporibus Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na: nominativ genitiv -us -oris -men -minis -t -us -eris -ur -oris nekoliko primera tempus. lice eramus eratis erant . genus. robur. -minis ime. -oris snaga. lice 3. IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI jednina 1. lice eram eras erat mnozina 1. nomen. -eris rod. lice 2. lice 2. -oris vreme. caput. lice 3. capitis glava.

m. Izuzeci su fons. Ukoliko su na –er onda su muskog roda.sg. 3) imenice srednjeg roda na –e. -al. i imber imbris. kisa.Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati. fontis. I OSNOVE Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen. izvor.*) jednina nom civis gen civis dat civi aku civem vok civis abl cive nom gen dat aku vok abl mnozina cives nom civium gen civibus dat cives aku cives vok civibus abl jednina urbs/imber urbis/imbris urbi/imbri urbem/imbrem urbs/imber urbe/imbre mnozina nom urbes gen urbium dat urbibus aku urbes vok urbes abl urbibus • imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. -ar sa genitivom jednine na –is jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ mare maris mari mare mare nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ mnozina maria marium maribus maria maria . f. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. III DEKLINACIJA.

pupis. zedj. IZUZECI III DEKLINACIJE Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ sitis sitis siti sitim sitis siti nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina sites sitium sitibus sites sites sitibus Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. maris. Imenica bos. f. m. f. f. sekira. genitiv mnozine joj je carnium. Imenica caro. Neapolis. tussis. animalis. -zivotinja. securis. Napulj. f. exemplaris. febris. f. groznica. ima genitiv mnozine bous. f. m. toranj. –primer. itineris. f. animal. carnis. a dativ i ablativ bobus ili bubus. sila. n. kasalj. bovis. Tibar. turris. To su sitis. f.ablativ mari ablativ maribus mare. meso.f. Tiberis. Tako je na primer sa iter. n. n. – more. Imenica vis. f. dok joj je mnozina potpuna. n. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi. exemplar. krma. PRIDEVI III DEKLINACIJE pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe: .

a ne utile kako je kod imenica III deklinacije –i osnova ablativ jednine je utili. -al. Plural je takodje kao kod ne jednakosloznih imenica. -ar ablativ jednine je acri. a ne acre kako je kod imenica srednji rod acris menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. a ne acre kako je kod imenica zenski rod acris menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova ablativ jednine je acri. ablativ jednine je prudenti. Plural je takodje kao kod ne jednakosloznih imenica. -ans. -antis. a ne prudente kako je kod imenica. -al. ablativ jednine je prudenti. a ne utile kako je kod imenica utile kako je kod imenica 3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens. Plural se menja kao kod imenica na –e. a ne ablativ jednine je utili. -x. cis muski rod prudens menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova.1) tri zavrsetka muski rod acer menjaju se kao nejednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova ablativ jednine je acri. ablativ jednine je prudenti. -ar ablativ jednine je utili. -entis. zenski rod prudens menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova. -ar. -al. a ne acre kako je kod imenica 2) dva zavrsetka muski rod utilis menjaju se kao jednakoslozne imenice zenski rod utils menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova srednji rod utile menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e. srednji rod prudens menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova. a ne prudente kako je kod a ne prudente kako je kod imenica imenica .

lice erimus eritis erunt IMENICA JUPITER (posebna promena) nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ jednina Iuppiter Iovis Iovi Iovem Iuppiter Iove IV DEKLINACIJA jednina nominativ exercitus / cornu genitiv exercitus / cornus dativ exercitui / cornu akuzativ exercitum / cornu vokativ exercitus / cornu ablativ exercitu / cornu mnozina nominativ exercitus / cornua genitiv exercituum / cornuum dativ exercitibus / cornibus akuzativ exercitus / cornua vokativ exercitus / cornua ablativ exercitibus / cornibus Imenice.menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI jednina 1. lice 3. exercitus. krilo vojske Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog . cornus. vojska. lice ero eris erit mnozina 1. lice 2. lice 2. exercitus. m. cornu. n. lice 3.

m. To su imenice specus. pecina.l amabo 2. jednina nominativ domus genitiv domus dativ domui akuzativ domum vokativ domus domo ablativ mnozina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ domus domuum. a na –us u genitivu. lacus. igla. IZUZECI IV DEKLINACIJE Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. manus.l legam 2.l 2. f. m. arcus.roda zavrsavaju na –us. luka. To su acus.l 2. Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. Iduum. acus. portus. jezero. Imenica domus se menja drugacije od ostalih. f. FUTUR I INDIKATIVA AKTIVA I KONJUGACIJA jednina 1. f. domus. f.l mnozina amabimus amabitis amabunt mnozina timebimus timebitis timebunt III KONJUGACIJA jednina 1. genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.l mnozina cupiemus cupietis .l 1. dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu.l 2.l mnozina legemus legetis IV KONJUGACIJA jednina 1. ruka. luk. Ide. kuca.l 3. Idus. m. domorum domibus domos domus domibus Ablativ jednine.l 3. m.l timebit 3.l leges 1.l amabit II KONJUGACIJA jednina 1.l 2.l timebis 2. kao i u genitivu.l cupiam 1.l cupies 2.l timebo 1.l amabis 3. f. igla.

podne.l 2. PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA jednina 1.l vocavimus 2. Sve su zenskog roda sem dies.l vocavit mnozina 1.l vocavi 2. diei. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti. meridiei. fui biti .l fui fuisti fuit mnozina 1. summ esse. dan i meridies.l fuerunt glagol: voco.3. m.l vocavisti 3. vocare.l vocaverunt jednina 1.l vocavistis 3. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu.l 3. diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .l fuistis 3. vocav –i. vocatum pozvati. Imenica dies. m.l legent 3.l leget 3.l cupiet 3.l fuimus 2. V DEKLINACIJA jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ res rei rei rem res re dies diei diei diem dies die nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina res rerum rebus res res rebus dies dierum diebus dies dies diebus Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu.l cupient Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci.

acerima. To su facilis. (carrisimus. dissimilis. Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus. jednina nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ carior carioris cariori cariorem carior cariore carius carioris cariori carius carius cariore nominativ genitiv dativ akuzativ vokativ ablativ mnozina cariores cariora cariorum carioribus cariores cariora cariores cariora carioribus Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove. PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. -rima. Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus. -issimum.Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt. dificilis. pulcherima. -e. carrisimum). -e. -lima. KOMPARACIJA PRIDEVA Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior. -e. -rimum. Superlativ se deklinira po II deklinaciji. acerimum). Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje. (pulcherimus. -e. pulcherimum ili acerimus. humilis. -e. . -e. -limum. carrisima. 6 prideva grade superlativ na –limus. similis. gracilis. a za srednji rod nastavak –ius. -issima.

l fuerant SUPLETIVNA KOMPARACIJA pridev bonus. -a. -um U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ.l fueras 3.l fuero fueris fuerit mnozina 1.l fuerint .l fueratis 3. -a. fui biti. -um pessimus.l mansero 2. manere. FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka.l manseramus 2.l fueram 2. -a.l manseras 3.glagol maneo. -um plurimus. jednina 1. -um minimus. jednina 1. optimus.l 3.l manserint jednina 1.l manseris 3. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium. -a. -a. mansi ostati i sum.l manseritis 3. -um multus. akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris.l manserit mnozina 1.l manserant jednina 1.l fueritis 3. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I. n.l fueramus 2. -um magnus. -um parvus. melior peior maior minor - komparativ srednji rod melius peius maius minus ima u nekim padezima superlativ m. -a. f. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. -um komparativ m. -a.l manseratis 3. -a. i f. -um malus.l manseram 2.l 2.l manserimus 2.l manserat mnozina 1.l fuerat mnozina 1. -um maximus. esse. -a.l fuerimus 2. -a.

-um indonens. facio i glase dic. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. duco. a javlja se samo u prezentu ili futuru. -a. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti.l 2.l cupite 2. -a. ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise). -um maxime indonens. i. -a. -um komparativ magis varius. pridev varius.l venite amate docete jednina 2. -um maxime stenuus. duc. jednina 2.OPISNA KOMPARACIJA Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e.l veni ama doce mnozina 2.l 2. u. -um stenuus.l 2. To su dico. -a. -um superlativ maxime varius. fac. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine. -um IMPERATIV I Njime se izrice zapovest ili podsticanje.l este 2.l venite IMPERATIV II . -a. -a.l 2. -um magis indonens. -a. -um magis stenuus.l cupi es veni mnozina 2. -a.l 2.l 2. -a.

celeris. celere daje prilog celeriter. KOMPARACIJA PRILOGA Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. pulchra. 4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa –er. -a. ali i facile. Na primer. pozitiv perite pulchre komparativ peritius pulchrius superlativ peritissime pulcherissime . i pl. facile koji gradi prilog faciliter. -um koji daje prilog cito.l 2.l amatote amanto jednina 1. lice sg. i 3.l 2. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter. celer.l 2.l venitote 3. 2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus. pulchrum gradi prilog pulchre).l 3. 1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.l 3. 3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda.l amato mnozina 1.l 2.l veniunto GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.l amato 3. Ima 2.l venito venito mnozina 1. jednina 1. poput na primer prideva facilis.Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti.

es. ae.facile raro facilius rarius faccillime rarissime SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto. pozitiv bene male magnopere / valde parum multum varie komparativ melius peius magis minus plus magis varie superlativ optime pessime maxime minime plurimum maxime varie BROJEVI 1 unus. a. o 3 tres. um 2 duo. ia 4 quattor 5 quinque 6 7 8 9 10 sex septem octo novem decem 20 30 40 50 60 viginti triginta quadraginta quinquaginta sexaginta 70 80 90 100 1000 septaginta octoginta nonaginta centum milia jednina jednina jednina .

-um decimus. -a.l amatur III KONJUGACIJA jednina 1. I KONJUGACIJA jednina 1. -um quartus. -um vicesimus.l timeris 2.l . -um tertius.l timeor 1. -a. -um septimus.l timetur 3.l IV KONJUGACIJA jednina 1. -a. -a.l amor 2. -a.l 2. -a. -a. -a. -um secundus. -a.l erudior 1.l amaris 3. -a. -um sextus. -um nonus.l mnozina amamur amamini amantur mnozina leg-i-mur mnozina timemur timemini timentur mnozina erudimur 1. -um tricesimus. -a. -um quadragessimus quinquagessimus sexagesimus septuagessimus octogessimus nonagesimus centesimus millesimus PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima. -a.n g d a v a unus/una/unum unius uni unum/una/unum --uno/una/uno n g d a v a duo/duae/duo n tres/tres/tria trium tribus tres/tres/tria --tribus duorum/duarum/duorum g duobus/duabus/duobus duo(s)/duas/duo(s) --duobus/duabus/duobus d a v a REDNI BROJEVI menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us. -um. primus.l 3. -um quintus.l legor II KONJUGACIJA jednina 1.l 1. -um octavus.l 2. -a.l 3.

(ei) ii/eae/ea eorum/earum/eorum (eis) iis eos/eas/ea ------(ab) (cum) (eis) iis LICNA POVRATNA ZAMENICA Oblici i za sg. nos nostri/nostrum nobis nos ------nobis 2. lice sg.l 3. lice sg.l erudimini erudiuntur LICNE ZAMENICE 1.l 3.l leg-i-mini leg-u-ntur 2. n g d a v a is/ea/id eius ei eum/eam/id ------(ab) (cum) eo/ea/eo 3. lice sg.l 3. lice pl. lice pl. i pl. tu tui tibi te ------te/tecum 2.2.l leg-e-ris leg-e-tur 2. n g d a v a ego mei mihi me ------me/mecum 1.l erudiris eruditur 2.l 3. vos vestri/vestrum vobis vos ------vobis 3. lice pl. n g ------sui .

l amabatur 3.l timebamur 2.l erudiebamur erudiebaris 2.l POKAZNE ZAMENICE 1. tuum eius. -a. sua. hi/hae/haec horum/harum/ horum his II KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l timebatur 3. eorum noster.d a v a sibi se ------(a) se.l timebantur IV KONJUGACIJA jednina mnozina erudiebar 1.l 2.l erudiebamini erudiebatur 3. nostra. mea meum tuus.l 2. vestrum suus. iste/ista/istud istius ist 2. isti/istae/ista istorum/istarum/istorum istis . -rum. -um ili -er. secum PRISVOJNE ZAMENICE menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us. nostrum vester. suum IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA I KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l amabantur III KONJUGACIJA jednina mnozina 1. -ra. lice pl.l legebantur 3.l timebaris 2.l timebar 1.l amabaris 2.l amabamur 2. lice pl.l 3. vestra.l erudiebantur 2. lice sg. tua.l 3.l legebaris 2.l timebamini 3.l legebatur 3.l amabamini 3. lice sg.l amabar 1. n g d hic/haec/hoc huius huic 1.l legebamur 1. 1.l legebar 1.l legebamini 2.l meus.

illi/illae/illa istum/istam/istud ------isto/ista/isto 3. idem/eadem/idem istos/istas/ista -----istis 3. lice pl. n g d ille/illa/illud illius illi hos/has/haec ------his 3. lice pl.a hunc/hanc/hoc v a ------hoc/haec/hoc 3. lice sg. lice sg. iidem/eadem/eadem eorundem/earundem/eorunde m iisdem (isdem) (eisdem) eosdem/easdem/easdem ------iisdem illorum/illarum/illorumeiusdem illis illos/illas/illa ------illis eidem eundem/eandem/idem ------eodem/eadem/eodem a illum/illam/illud v a ------illo/illa/illo ODNOSNA ZAMENICA jednina n g d a v a qui/quae/quod cuius cui quem/quam/quod ------quo/qua/quo mnozina qui/quae/quae quorum/quarum/quorum quibus quos/quas/quae ------qubius .

l erudiemur 2.l legar 1.l erudiemini 3. koje).l legetur 3.l amabimini 3. PARTICIP PERFEKTA PASIVA .l timebuntur IV KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l erudieris 2.l legemini 3. Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko.l timebor 1. utrum.l amabimur 2. koja.l amabor 1. quae.l timebimur 2. utra. a pridevski je qui.l legeris 2.l amabitur 3. Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter.l erudientur UPITNE ZAMENICE jednina n g d a v a quo quem quis cuius cui quid ------qua re quid Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta).l timebimini 3. quod (koji.l timeberis 2.l legemur 2.l amaberis 2.FUTUR I PASIVA I KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l amabuntur III KONJUGACIJA jednina mnozina 1. sta).l legentur II KONJUGACIJA jednina mnozina 1.l erudietur 3.l erudiar 1.l timebitur 3.

-a. repudiatare. -um sum captus. -a eritis repudiati.l 3. -a. -a erimus repudiati. -a eratis repudiati. -ae. -a.l 3. -ae. -um erat repudiati.l 2. -a capti. -ae. -um erit repudiati. -a eramus repudiati.Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. -a. -um ero repudiatus. -ae. -ae.l repudiatus. -ae.l repudiatus. -a. -ae. a ne mora biti izvrsena.l 2. -um eram repudiatus. -a capti. repudiatum odbijati. -um est capti. -um eris repudiatus. -a. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu. -ae.l 3. -a. 1. -a erant glagol: repudiatus. -a summus estis sunt INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA 1. -ae. -um es captus.l 2.l captus. FUTUR II PASIVA 1. . repudiavi. KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi. -um eras repudiatus. -a. -a erunt KONJUKTIV Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze. -a.

l 2.l amemus 2.l legamur legaris 2.l puniamur puniaris 2.l moneat 3. lice 2.I KONJUGACIJA dodaje se -e- II.l amemini ametur 3.l ament II KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l legant IV KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l legatis 3.l puniat 3.l 1.l legantur IV KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina puniar 1.l moneamini moneatur 3. lice sim sis sit jednina simus sitis sint mnozina KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA .l moneant III KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l puniam 1. lice 3.l 2.l moneam 1.l I KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina amer 1.l moneatis 3. IV KONJUGACIJA dodaje se –a- pomocni i neki nepravilni dodaje se -i- I KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l moneas 2.l legat 3.l amemur ameris 2.l amentur II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina monear 1.l 1.l moneamur monearis 2.l puniamini puniarit 3.l 3.l legas 2.l puniantur KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM.l 2.l legamini legatur 3.l puniant 1. ESSE.l 3.l ames 2.l 3. FUI 1.l ametis 3.l punias 2.l amem 1.l moneantur III KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina legar 1.l 3.l 1.l 2.l puniamus 2.l legamus 2.l moneamus 2.l puniatis 3.l amet 3.l legam 1. III.

I KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l monerent III KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l punirentur KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME.l moneremur 2.l amaret 3.l amarem 1.l legeremini 3.l legerent IV KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l punirem 1.l amaremus 2.l moneretur 3.l punirent I KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina 1.l punirer 1.l punireris 2.l puniretis 3.l amaretur 3.l amarentur II KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina 1.l amaremini 3.l legerer 1.l moneret 3.l moneremus 2.l puniremini 3.l monerentur III KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina 1.l amarent II KONJUGACIJA AKTIV jednina mnozina 1.l legereris 2.l moneremini 3.l amaremur 2.l monerer 1.l legeret 3.l amaretis 3.l legeremus 2.Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.l monereris 2. lice essem esses esset jednina essemus essetis essent mnozina KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA .l punires 2.l moneres 2.l puniremur 2. lice 3.l legeretur 3.l legerem 1.l amares 2.l amarer 1.l legeretis 3.l puniret 3. lice 2.l puniremus 2.l moneretis 3.l amareris 2.l monerem 1. FUI 1.l legeremur 2.l legerentur IV KONJUGACIJA PASIV jednina mnozina 1. ESSE.l punirerit 3.l legeres 2.

a.l laudaverim laudaverimus 2. um laudati. a sim simmus essem essemus 2. um laudati. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. licu jednine ili mnozine. ae. a 1. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.. ae.l laudatus. ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient). AKTIVA jednina mnozina 1. ae. . d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi. a sitis 2. AKT.l laudavissem laudavissemus 2. a essetis esses 3. a. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. KONJUKTIV PERF.. a sint 3. ae.l laudatus.l laudaveris laudaveritis 3. a essent esset Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici.l laudatus. um laudati. ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. konjuktiva. ae. Negacija je ne.l laudavisset laudavisent KONJUKTIV PERF. um sis laudati. BODRENJA – izrazava se 1. um sit laudati. a. jednina mnozina 1. um laudati. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka. ae.l laudatus.l laudaverit laudaverint KONJUKTIV +KVAMPERF. PAS. a.l laudatus. licem mnozine konjuktiva prezenta. a. NEZAVISNI KONJUKTIVI ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2.l laudatus. ili 3. a.l laudavisses laudavissetis 3.). jednina mnozina jednina mnozina 1.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful